P. 1
Kate

Kate

|Views: 674|Likes:
Published by ivvyri

More info:

Published by: ivvyri on Jan 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/11/2013

pdf

text

original

TRGOVAČKA I TEKSTILNA ŠKOLA U RIJECI S.

VONČINE 1A, RIJEKA

TEKSTILNA VLAKNA
Završni rad

Rijeka, lipanj 2011

.....12 2 ...........................Sadržaj Sadržaj...................................................................... PRIRODNA VLAKNA.......................................................................................................................................2 UVOD...................................................................................................................................................................................................4 3................................................... KEMIJSKA VLAKNA..................................11 LITERATURA:..................................3 2............................8 ZAKLJUČAK...........5 4................................................................................................................. TEKSTIL I TEKSTILNA VLAKNA...........

3 . Gledano kroz povijest. pokrivača i ručnika. dudovi svilci.UVOD Tekstil je odjeća napravljena od vlakana. Umjetna vlakna najčešće se izrađuju od drvene pulpe ili iz petrokemijskih proizvoda. Većina vune dobiva se od ovaca. poliester i poliakril. rade kukuljice od dugih svilenih niti. Svilena tkanina vrlo je lijepa i koristi se za izradu šalova. Od vune se izrađuje topli i mekani materijal od kojeg se izrađuju odijela i veste. većina tih vlakana je uglavnom bila biljnog ili životinjskog podrijetla. iako je moguće vunu dobiti i od koza i drugih životinja. Neka od vlakana koja nastaju od petrokemijskih proizvoda (nafta i prirodni plin) su najlon. Najčešće upotrebljavano vlakno životinjskog porijekla je vuna. Leptiri. Drugo vlakno životinjskog porijekla je svila. Ovo su vrlo čvrsta vlakna koja se jednako koriste u izradi odjeće kao i izradi tepiha i namještaja. Često se ta vlakna miješaju s prirodnim vlaknima. ispletena ručno ili strojno. Danas pak mnoga vlakna proizvodimo umjetno. Od pamučnih niti dobivamo mekani materijal koji se puno upotrebljava za izradu odjeće. raznim kemijsko-tehnološkim metodama. kravata i haljina. Iz biljnih izvora dobivamo najviše materijala za izradu niti.

Sirove tkanine poslije tkanja ne mogu se isporučiti na tržište jer su nečiste. prepletanjem. niti tj. higroskopičnost. finoća. otpornost na određena kemijska sredstava na vlakno. Tekstilna industrija je opći naziv za različite grane predenja. vezenja. pletenjem. šišanje. Prirodna vlakna dolaze u prirodi u obliku prikladnom za neposrednu uporabu. ali osnovne osobine vrsta vlakna ostaju odlučujuće za upotrebu i održavanje materijala. ne tkanog tekstila. TEKSTIL I TEKSTILNA VLAKNA Tekstil (lat. Zbog toga se podvrgavaju nizu mehaničkih i kemijskih operacija kojima se dotjeruje estetski izgled. lijepljenjem i drugo. dekatiranje. Danas je tekstilna industrija jedna od najjače razvijenih u svijetu. tkanina. te njihova površinska svojstva. čvrstoća. Tekstil se upotrebljava prvenstveno za izradu odjeće. Prije su se svi materijali izrađivali isključivo iz prirodnih vlakana. pletiva. i slično. kojima je svrha izrada tkanina za odijevanje. prešanje. strukturom ili načinom tkanja vlaknastih niti daju tekstilu njegov izgled. Mehanički postupci su: pregledavanje tkanina. često neugledna izgleda. bojenja. ugostiteljstvu te za tehničku i medicinsku namjenu. Kemijska vlakna proizvedena su ili kemijskom obradom prirodnih polimera ili je sirovina za njihovu proizvodnju sintetizirana (sintetička vlakna). odjeće i ostalih proizvoda na osnovi tekstilnih vlakana. pustenjem. iglanjem. čvrstoća. Najvažnija svojstva tekstilnih vlakana jesu dužina. 4 .2. Obuhvaća i proizvode za široku potrošnju u kućanstvima. To su komadići vunenog sukna. Vlakna su osnova svih tekstila. Starost im je procijenjena na 6500 godina prije Krista. predenjem. Prvi tekstili izrađeni su od konca koji je nastao vrtnjom niti između dlanova. Tekstilna industrija obuhvaća proizvodnju pređe. pletenja. textilis-tkan. trajnost i upotrebljivost za pojedine namjene. koji se može izmijeniti. glačanje. a u posljednjih pedesetak godina razvijena su mnogobrojna sintetička vlakna. i slično. Najstariji očuvani tekstili potječu iz Catala Hüvüka (Anatolija). Svojim osobinama. elastičnost. nedovoljne gustoće. tkalački) je naziv za svaku izrađevinu proizvedenu prepletanjem ili povezivanjem vlakana. čupavljenje. tkanja. Kasnije je izumljeno vreteno.

Pamuk se istodobno upotrebljavao već u starom Peruu i u Indiji. izbjeljivanje. a uzgaja se za • dobivanje vlakna i sjemena (laneno ulje). To je bijelo. a koriste pamučne tkanine nakon Aleksandrovih pohoda. pjeskovitu tlu s dosta kalcija. Najbolje vrste potjeću iz Gruzije i Azerbejdžana. Uzgajao se u dolini rijeke Ind već 2500 godina prije Krista. Lan je jednogodišnja biljka koja uspijeva u krajevima umjerene klime. Trgovačke vrste pamuka su: • Američki pamuk: dolazi većinom iz južnih država SAD-a. Pamučna tkanina se zatim povremeno koristi kao uvozni artikl. Vlakna su smještena u kori stabiljke za koji su vezana pektinom (biljno ljepilo). PRIRODNA VLAKNA Sva su prirodna vlakna neravnomjerna i bogata preljevima (svojstvo svim prirodnim stvarima) što pridonosi njihovoj ljepoti.Najvažniji kemijski postupci su: iskuhavanje. Dobiva se sa sjemenke biljke pamučike. • Pamuk iz bivših sovjetskih zemalja odlikuje se čistočom vlakana i bijelinom. Indijski pamuk: većinom je žućkast. Kakvoća sirovog pamuka ovisi o podrijetlu. Procesom močenja razgrađuje se pektin te se nakon sušenja stabiljke mogu izdvojiti vlakna koja su kasnije mehanički obrađena. Svilenkastog je sjaja i žućkaste boje. • Egipatski pamuk: vrlo je cijenjen na tržištu. Duljinom vlakana vrlo je sličan Sea-Islandu. Upland. Grci spominju pamuk kao egzotičnu biljku. ali je još duži. 3. merceriziranje. stoljeću. svilenkasto vlakno. Posebno se treba istaknuti vrsta mako. Biljka uspijeva u toploj i vlažnoj klimi. kraktkih vlakana s dosta nečistoća. bojenje. tiskanje i apretiranje. dok se sama tehnika pamučnog tkanja javlja na Mediteranu tek u IX. tanko. uvjetima uzgoja.. I ostale vrste američkog pamuka dobile su ime prema izvoznim lukama: Tahiti.. Florida. Sea-Island pamuk je najbolje kakvoće. ubraja se među najbolje vrste na svijetu. 5 . New Orleans. Pamuk najvažnije je biljno vlakno. karboniziranje.

Alžiru. Najveći proizvođaći vune su Australija. godine prije Krista). Argentina i Južnoafrička Republika. pokrivena je ljuskama te sjaj vlakana ovisi o izgledu i broju ljusaka na površini. kašmirska vuna (vuna kašmirske koze). predivo za čipke i tkanine za posteljno i stolno rublje. deve ili nekih vrsta koza. Kini. s 50-tak različitih vrsta. Najzastupljenija je vuna domaće ovce. U Egiptu su nađene lanene tkanine čija je starost procijenjena na 5500 godina prije Krista. Na tržište dolazi pod nazivom moher-vuna. Vlakno lana ubraja se među najjača prirodna vlakna te je najbolja sirovina za konac. i 1100. Stoljeću na europske zemlje (Francusku. Vuna dobre kakvoće ima svilenkasti sjaj (veći broj ljusaka). Flandriju i Njemačku). Površina vunenog vlakna. tropskim predjelima Amerike. kao i kod ostalih dlaka koza i deva. deblja i svilenosjajna. Iako se vunom općenito nazivaju finije ili srednje fine. no u uporabi je i angorska vuna (dlaka angorske koze) koja se kao fino češljana vuna zove moher. Čvrstoća vunenog vlakna je niska. Od Egipćanina su tehniku obrade lanenog vlakna preuzeli Feničani. zečja i devina dlaka. Vuna je prirodno tekstilno vlakno životinjskog podrijetla. Engleska i Španjolska. vrlo elastična. a kasnije i Grci i Rimljani. Englesku. Pakistanu. Juta je jednogodišnja biljka koja zahtijeva izrazito toplu klimu i mnogo vlage. bijele boje. a u mokrom stanju još se smanjuje. Obrada lanenog vlakna proširila se u XIII. te prva tekstilna sirovina. Vuna je neosporno najstarija tekstilna sirovina jer su ovce bile pripitomljene još u neolitsko doba. Koristila se u istočnom Sredozemlju i u Europi (najranije vunene izrađevine potječu iz grobnica izrađenih između 1300. najveću tehničku važnost za tekstilnu uporabu ima ovčja vuna. a prostija je staklasta izgleda i teže se boji. sagova i 6 . Gaji se u Indiji. irski i češki lan. alpaka i druge. Upotrebljava se za izradbu tkanina za pokućstvo. više ili manje kovrčave dlake ovce. ravna.U Egiptu je glavna tekstilna sirovina bio lan i najfinijim lanenim platnom omotavali su se kipovi bogova. Vlakna su duga. Glavne vrste vune su: • Angorska vuna: naziva se po pokrajini Angori u Turskoj gdje se i danas uzgaja. Novi Zeland. Na tržištu je osobito cijenjen belgijski. Stabljike jute prerađuju se na način sličan lanu. SAD.

fina i lagana. Svila je istočnjačkog podrijetla te poznata od davnine. Svilenom cestom (preko cijele Azije). Iz otvora ispod usta iispuštaju dvije tanke niti zvane fibroin . • • Devina dlaka (kamelhar): dobiva se od leđnih dijelova jednogrbe ili dvogrbe deve. Stoljeće kasnije dudov svilac prenosi se u Koreju a zatim u Japan. Leptir snese jajašca iz kojih se razvijaju gusjenice. a češljana angorska vuna za izradbu tkanina za pokućstvo. mekana i blaga sjaja. a češljana angorska vuna za izradbu pletene robe i finih lister-tkanina. Dlaka angorskog kunića (angora vuna): mekana. ali deblja i gruba opipa. Nitko izvan granica Kine nije znao postupak proizvodnje svile koja je bila pod zaštitom carskog doma. U Europu stižu svilene tkanine već 100 godina prije Krista. tvz. • Kašmirska vuna: dobiva se isčešljavanjem kašmirske koze koja se uzgaja u pokrajini u Kašmiru u Indiji. Tako nastaje nit svile od koje gusjenica gradi čahuru koja se nakon par dana odmota te se stvaraju filamenti koji se bilježe u metrima ili kilometrima. Od te se dlake u mješavini s drugom vunom izrađuje lagan tkanina u prirodnoj boji. Dudov svilac uzgajali su u Kini široki slojevi (provincija Šatung) već 3000 godina prije Krista. Postupak uzgoja svilene čahure vrlo je jednostavan. Kašmirska vlakna su najcjenjenija i najskuplja vlakna. Njezina uporaba bila je ograničena na vladajuću kuću i vlastelu.imitacija krzna. boja. Najviše se od angora-vune izrađuje pletena roba za razne modne ženske odjevne predmete. velike elastićnosti. Kakvoća svilenog vlakna ocjenjuje se prema podrijetlu. Skupocjena tkanina bila je toliko važna da je sama po sebi postala sinonimom bogatstva i otmjenosti. šalova i rubaca. Upotrebljava se u mješavini s drugim vrstama vune za izradbu grublje vunene pređe. Za hranu sekoriste lišćem bijelog duda te izrastaju u ličinke. koja se ističe malom težinom. kojom se obavijaju obje niti fibroina. • Dlaka domaće koze (kostrijet): duga je i sjajna. Dobar je izolator topline ali nije osobito čvrsta. Svila je jako vlakno. Najviše se cijeni fina mekana dlaka blaga sjaja dobivena od mladih koza koja se koristi za izradbu istoimene tkanine. Istodobno se kroz posebne žlijezde ispušta ljepljiva tvar zvana sericin. sagova i imitacija krzna. e vrednuje se ponajprije sjaj. čvrstoća i finoća. Za daljnju preradbu tkanjem i pletenjem više niti spaja se u jednu a zatim se končaju. Cijenjena je pušasta finokovrčava dlaka. bijele boje i posebnog sjaja. Od svile se izrađuju vrlo 7 .

Slijede bakrena svila te viskozni rayon. Tako se potkraj XIX. materijali za pokućstvo. Imaju veću rastezljivost i otpornost na površinsko trošenje. Kemijska vlakna prve generacije dobivena regeneracijom celuloze.cijenjena konfekcijska roba. stoljeća počelo se razmišljati o proizvodnji umjetnih vlakana koja bi mogla zamjeniti pojedine prirodne sirovine te time riješiti problem opskrbe tekstilne industrije.. pa ima istaknuto mjesto u industriji umjetnih tekstilnih proizvoda. počinju se proizvoditi nakon Prvog svijetskog rata. Bakrena vlakna (CUP): zbog skupe proizvodnje danas se rijeđe nalazi na tržištu. Celuloza dobivena iz drveta ili otpadaka pamuka kemijskom se putem pretvarau topljivi oblik te se istiskuju duge niti koje se nakon ispredanja očvršćuju. većinom viskoznim postupkom. 8 . dobro upijaju vlagu. ovisno o sirovini. postupku dobivanja i zemlji proizvodnje. U ove proizvode se ubrajaju viskozna. neotporna su na toplinu. bakrena i modalna vlakna. acetatna. Acetatna vlakna (CA): pojavljuje se na tržištu nakon Prvog svijetskog rata.. slabije upijaju vlagu. Ona su jednostavna za održavanje zbog lakog pranja i sušenja. KEMIJSKA VLAKNA Tijekom XVIII. nabijanje statičkim elektricitetom te manje su ugodni za nošenje u usporedbi s prirodnim vlaknima. Druga generacija kemijskih vlakana donosi sintetička vlakna koja za sirovinu imaju sintetičke polimere dobivene na petrokemijskoj osnovi ili iz proizvoda suhe destilacije ugljena.to su jeftina vlakna namijenjena širokoj potrošnji. imaju nisku čvrstoću. Otporna su na djelovanje kukaca i mikroorganizama. Vlakna su sjajna. Viskozna vlakna (CV): odlikuje se nizom dobrih svojstava.. Glavni nedostaci su im: osjetljivost na povišene temperature. Viskozna vlakna su sjajna.. Posebno su poznata bemberg i cuprama vlakna. Ta vlakna na tržište dolaze s raznim nazivima. gužvaju se. stoljeća dobiva prva umjetna svila pod imenom rayon. a svileni konac koristi se za šivanje i vezenje skupljih odjevnih predmeta. Sintetička vlakna: od sintetičkih vlakana najmasovnije se proizvode i upotrebljavaju poliamidna. 4. Osobito su na glasu kineska i japanska svila. imaju ista svojstva u mokrom i suhom stanju i ne mijenjaju oblik pri pranju i nošenju. poliesterska. akrilna i polipropilenska vlakna.

Dolaze na tržište pod sljedećim trgovačkim imenima: Terylen. Twaron. Polipropilenska vlakna (PP): otporna su na gužvanje. za odjevne tekstilne predmete i drugo. Enkalon. Pojačanih mehaničkih otpornosti. Poliesterska vlakna (PES): nastaju međusobnim djelovanjem kiselina i alkohola uz istodobno oslobađanje molekula vode (polikondezacija). Maklen. Vlakno je porozno. Poliamidna vlakna (PA): proizvodnja tih vlakana naglo se razvila zahvaljujući primjeni za izradbi ženskih čarapa. Komercijalni nazivi za PAN vlakna su: Acrilan. Naročita mu je izražena sposobnost rastezanja i mala težina. Dralon. Imaju široku primjenu u tekstilnoj industriji. postojanost prema gužvanju i prema kemijskim i mikrobiološkim utjecajima. neotporna su na sunčevo svijetlo. Terital. Lycra je naziv za sintetičko elastično vlakno koje je prvo počeo proizvoditi američki koncern Du Pont. Perlon. Na tržište dolazi i pod imenom spandex-vlakno. Takva vlakna svojim izgledom i opipom podsjećaju na prirodnu svilu. Elastanska i elastodienska vlakna mogu biti prirodnog (kaučuk) ili sintetičkog porijekla. Trgovački su im nazivi: Kevlin. Termička otpornost im je slabija nego kod drugih sintetičkih vlakana. U tekstilni proizvod se ugrađuju same ili kombinirane s drugim elastičnim vlaknima. Malon.Akrilna vlakna (PAN): proizvode se polimerizacijom akrilonitrila. Dolan. Koriste se za izradu tekstilnih proizvoda za tehničke svrhe. u industriji namještaja. Technora. Grilon.6. Izrazito su otporna na gužvanje i njihova osobita sposobnost je zadržavanje trajnost nabora. Tergal. Trevira. Vrlo su otporna na kiseline i alkalije. oksidacijska sredstva i mikrobiološke utjecaje. dobro se pere. upotrebljavaju se u tekstilijama od kojih se očekuju visoka zaštitna svojstva. brzo 9 . Orlon. Leakril. Terlenka. Odlikuju se visokom sposobnošću rastezanja – preko 200%. Nomex. Ne upijaju vlagu i sklona su nakupljanju statičkog elektriciteta. povišene temperature taljenja te viskoke otpornosti na kemijske reagense. Svojstva su im visoka rastezna čvrstoća i elastičnost. Komercijalni nazivi su: Najlon6. Aramidna vlakna (AR): su tipovi poliamidnih vlakana. lako upija vodu. Diolen. Lycra. Vartilen. Dacron. Trgovački su im nazivi: Lastex. Lilion. Visoke su čvrstoće. posebno u kombinaciji s prirodnim vlaknima – pamukom i vunom.

visoka izdržljivost i dulji vijek trajanja. Trećom generacijom dobivaju se kemijskom ili fizičkom modifikacijom postojećih tipova kemijskih vlakana.suši i ne deformira se na povišenoj temperaturi. 10 . Lycra se često miješa s ostalim vlaknima. dobro prijanjanje uz tijelo bez gužvanja. Rabi se za onu tekstilnu robu kod koje se traži elastičnost.

Postoje mnoge varijante ovih vlakana. dok druga ne podnose više od 40°C. pamuk. što treba imati na umu kada sušite odjeću od tog materijala. tako i u dekoriranju interijera. Tkaninu sačinjavaju isprepletene končane niti od kojih se jedne protežu po njenoj dužini (osnova). tkanine od prirodnih vlakana zadržale su status zahvaljujući upravo svojoj nezamjenjivoj udobnosti i pozitivnom utjecaju na zdravlje. U ovu skupinu vlakana spadaju: lan. Viskoza se rasteže kad je mokra. Istodobno. pa se lako statički pune. Riječ je o jakim materijalima otpornim na gužvanje koji nemaju mogućnost upijanja vlage. tkanina i konačnih proizvoda od tekstila. Kao i regenerirana vlakna među kojima su viskozna najčešća. pamuka ili svile. Te niti sastavljene su od prirodnih ili / i kemijskih vlakana. Iako su u 20. a neka među njima slična su po kvaliteti pamučnim vlaknima i podnose visoke temperature pranja. sintetički materijali lagano se peru i brzo suše. Kemijska vlakna čine različite vrste vlakana od kojih svako vlakno ima svoje karakteristike. od prirodnih materijala poput vune. Kada je sušite. vuna i svila. a druge po širini (potka).ZAKLJUČAK Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva. raširite je po ravnoj površini. poliestera i poliakrila. poznata je činjenica da prirodne tkanine „dopuštaju da koža diše“. koje se lako održavaju i dostupne su po nižim cijenama. Prirodna vlakna biljnog i životinjskog porijekla već se stotinama godina koriste kako u izradi odjeće. 11 . Naime. ili umjetnih materijala. dok umjetne nemaju to svojstvo. Tu spadaju: Sintetička vlakna poput akrilnih i poliamidnih. stoljeću na scenu stupile i tkanine načinjene od kemijskih vlakana – poliamida.

hr/info/lit27.: Poznavanje robe u trgovini. 4. Internet: hrcak.srce. Brzak.asp http://www. Ekonomski pregled 3.poslovniforum.wikipedia. Ekonomski leksikon 1.com.hr/file/15433 http://www.pineta. S.hr/web/app/?w=Ukratko%20o%20materijalima http://hr. 3. 2.LITERATURA: Knjige: 1. Zagreb. 1997 2.org/wiki/Tekstilna_industrija 12 . Sysprint.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->