P. 1
Oslobođenje [broj 23381, 21.1.2012]

Oslobođenje [broj 23381, 21.1.2012]

|Views: 272|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 22, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/26/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 21. 1. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.381

Ivo Bradvica, direktor Aluminija, dramati~no upozorava

GASIMO PROIZVODNJU AKO SE POVE]AJU CIJENE STRUJE
3. strana

Aleksandra Pandurevi}

SNSD JE POGRIJE[IO ODUSTAJU]I OD REFERENDUMA
5. strana

Vije}e ministara BiH

OD @URNALISTE DO ORIJENTALISTE

6-7. strana

Ponovo se poku{ao spaliti ispred Vlade TK-a

Policajci Jahi}u oduzeli benzin
2. str.

DANAS PRILOG

Usred dana na Alipa{inom Polju u Sarajevu

NO@EM UBIO KOM[IJU

11. strana

U @I@I
Sutra sastanak Dodika i Bosi}a

2

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Ponovo se poku{ao spaliti ispred Vlade TK-a

Dobrovolja~ka blokira VM?
Odluka Tu`ila{tva BiH o obustavljanju istrage stvorila situaciju u kojoj je gotovo izvjestan zastoj u formiranju VMBiH, kazao je Dodik
Naju`a rukovodstva SDS-a i SNSD-a sutra }e u Banjoj Luci odr`ati zajedni~ki sastanak, saop{teno je ju~er iz SNSD-a. Iako nisu najavljene teme razgovora, iz reakcija koje su iz tih stranaka, ali i ostalog srpskog politi~kog korpusa, uslijedile nakon odluke Tu`ila{tva BiH o obustavljanju istrage u predmetu Dobrovolja~ka, zauzimanje stava o reagiranju RS-a na tu odluku bi}e osnovna tema sastanka. To se da i{~itati i iz izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je kazao da je odluka Tu`ila{tva BiH o obustavljanju istrage u predmetu Dobrovolja~ka stvorila situaciju u kojoj je gotovo izvjestan zastoj u formiranju Vije}a ministara BiH.
Ministri primili Jahi}a

Policajci Jahi}u oduzeli benzin
Dogovoreno je da nevladine organizacije koje se bave humanitarnim radom pomognu Jahi}u u prevazila`enju te{ke materijalne situacije
Mirzet Jahi}, 38-godi{nji demobilisani borac iz Kalesije, biv{i pripadnik elitne jedinice Armije RBiH Gazije, ju~er se ponovo poku{ao zapaliti ispred zgrade Vlade Tuzlanskog kantona, ali su ga u tome sprije~ili policajci. Nakon {to su Jahi}a primijetili sa fla{om u kojoj je bio benzin, zaposlenici u Vladi TK-a su obavijestili slu`benike tuzlanske policije, koji su mu nakon kra}eg razgovora oduzeli benzin. ne mo`e izlije~iti, Jahi} je nekim ~udom „ozdravio“, dobio novi nalaz i izgubio naknadu od 112 maraka. No, Jahi} je i ju~er bio na sastanku. Ovaj put sa dvojicom ministara. Pored ministra za bora~ka pitanja, slu~ajem Jahi} ju~er se bavio i Sead Hasi}, ministar za rad i socijalnu politiku. Uslijedilo je i saop{tenje iz presslu`be Vlade TK-a. Na sastanku je dogovoreno i da nevladine organizacije koje se bave humanitarnim radom, pomognu Jahi}u u prevazila`enju trenutne te{ke materijalne situacije. Jahi} je prije dvije godine, zbog istih problema, oti{ao pje{ke u Sarajevo, kako bi se sastao sa @eljkom Kom{i}em, ~lanom Predsjedni{tva BiH. Me|utim, Kom{i} ga tada nije mogao primiti. Nedugo nakon toga, Kom{i} je do{ao Jahi}evoj ku}i.
Milorad Dodik: Dobrodo{la podr{ka SDS-a

Stara ideja
Prema njegovim rije~ima, pitanje formiranja Vije}a ministara BiH treba posmatrati kroz prizmu odluke Tu`ila{tva BiH o obustavljanju istrage u predmetu Dobrovolja~ka, jer je to pitanje vlasti na nivou BiH. “Takva vrsta odnosa prema zlo~inu nad Srbima je nedopustiva. To predstavlja jo{ jedan poku{aj stranaca da minimiziraju postupke pravosudnih institucija kroz poruke tipa „ne treba se mije{ati u pravosu|e“ Oni moraju da zna. ju da je to, ipak, pravosu|e za ko-

Selektivna pravda
Predsjednik Socijalisti~ke partije Petar \oki} smatra da je neophodno izvr{iti politi~ki pritisak na Tu`ila{tvo BiH da poni{ti odluku o obustavljanju istrage u slu~aju Dobrovolja~ka. S obzirom na to da je odluka politi~ki motivisana i da ju je donio jedan ~ovjek, pojasnio je \oki}, neophodno je politi~kim sredstvima tra`iti i njeno poni{tenje. Navode}i da je to odluka jednog ~ovjeka (tu`ioca D`uda Romana) koji za nekoliko dana odlazi iz BiH, \oki} je rekao da to zna~i da je odnekud dobio nalog da to i u~ini. “Ovo je odluka jednog ~ovjeka koji je dobio nalog da to uradi, a ne odluka nekog {ireg tu`ila~kog tima. U pitanju je politika, jer se takva odluka ne donosi bez pritiska” re, kao je \oki} i dodao da je potpuno primjereno o{tro reagovanje koje dolazi iz RS-a, jer ono upozorava na selektivnu primjenu pravde.

je ka`u da je na{e i stoga bismo mi trebali da se brinemo o tome, a ne oni. Te stvari treba da budu ra{~i{}ene” istakao je Dodik. , Predsjednik RS-a je kazao da i zastoj u usvajanju bud`eta i izvr{avanju obaveza prema inostranim dugovima, kao i neka druga pitanja, dovode u poziciju da je gotovo izvjestan zastoj u formiranju Vije}a ministara. “Na{a inicijativa bi}e usmjerena ka tome da razgovaramo, prije svega, s na{im partnerima u institucijama BiH, a to je SDS. Sutra i narednih dana o tome }u razgovarati s ljudima iz moje partije i iz SDS-a” , najavio je predsjednik Dodik. Komentari{u}i najavu SDS-a da }e predlo`iti SNSD-u da Narodna skup{tina RS-a reaktivira odluku o provo|enju referenduma i vrati nadle`nosti iz oblasti sudstva sa BiH na nivo RS-a, Dodik je rekao da je to stara ideja SNSD-a.

Obolio od PTSP-a
Jahi} je u srijedu, nakon protesta ispred zgrade Vlade TK-a, krenuo prema obli`njoj benzinskoj pumpi. Cijelu tragediju je zaustavila grupa novinara. Tada je Jahi}a primio Asim Alji}, ministar za bora~ka pitanja u Vladi TK-a, koji je obe}ao rije{iti njegove probleme. Jedan od razloga zbog kojih se Jahi} odlu~io na ovakav ~in je i ukidanje nalaza iz 2008. godine u kojem pi{e da je obolio od PTSPa i po kojem je „nesposoban za samostalan rad i privre|ivanje“ . Dvije godine kasnije, iako se PTSP

^ETIRI RANJAVANJA Jahi} je ranjavan ukupno ~etiri puta, a u vojsci su mu zaveli samo tri ranjavanja
„Na sastanku su ministri Jahi}a upoznali sa pravima koja mu pripadaju po osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca – branitelja i ~lanova njihovih porodica, kao i Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom, kao i na~inima i procedurama koje moraju biti ispo{tovane u cilju ostvarivanja tih prava” saop{teno je iz Vlade. ,

Geleri u tijelu
Ovaj borac je sa 17 godina stupio u redove Armije RBiH. Prvi put je ranjen u Bukovici kod Kalesije i to ba{ na 18. ro|endan. Kasnije je, zajedno sa saborcima, branio Sarajevo, Olovo, Kladanj, Teo~ak, i mnoge druge gradove. Ranjavan je ukupno ~etiri puta, a u vojsci su mu zaveli samo tri ranjavanja. U njegovom tijelu, u blizini plu}a i srca, jo{ se nalaze dva gelera. @ivi u Sara~ima kod Kalesije, sa suprugom i troje maloljetne djece, od kojih je dvoje bolesno.
S. KARI]

Racionalna odluka
“SNSD je prije nekoliko mjeseci bio stalno na tom fonu kada su mnogi, pa i SDS, govorili da je to avantura. Drago mi je da to pitanje sada oni vra}aju i to razumijem kao mogu}nost da zajedni~ki djelujemo. Razgovara}emo o tome i sigurno donijeti racionalnu odluku” istakao je Dodik. , Naglasio je da je SNSD veoma razo~aran radom Suda i Tu`ila{tva BiH, “te bi najvi{e volio da te institucije ne postoje“ . “Svakako je dobrodo{la podr{ka koju nam daje SDS na planu mogu}nosti da se kroz referendum, koji nikada nije bio isklju~en, ~uje na{ glas i stav o tome kako funkcioni{u Tu`ila{tvo i Sud, kao i da oja~amo na{e pravosudne institucije” po, ru~io je Dodik.
G. KATANA

V I J E S T I

MUSTAFA CERI]

Ho}e da nas raspamete
Ju~er je reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri} u Gazi Husrev-begovoj d`amiji u Sarajevu imamio d`uma-namaz i odr`ao hutbu, kojom prigodom je, uz ostalo, govorio i o te{kom polo`aju kulturnih institucija u nas. “Nakon {to su 25. avgusta 1992. godine granatama sa obli`njih brda ga|ali, pogodili i zapalili gradsku biblioteku Vije}nicu, nakon {to su zapalili biblioteku Orijentalnog instituta i nakon {to su poku{ali da uni{te muzeje i druge kulturne institucije na{eg grada, danas ho}e da nas ostave u mraku, ho}e da nas raspamete, ho}e da nam oduzmu pravo na obrazovanje, ho}e da nam ubiju pamet i da nam uni{te du{u, ostavljaju}i na milost i nemilost vitalne institucije na{e duhovnosti i kulture”, kazao je reis, te poru~io: “Draga bra}o i sestre, ne smijemo im to dopustiti. Moramo svi ustati i tra`iti da se odmah i bezuvjetno osigura normalan rad svih kulturno-historijskih i obrazovnih institucija u na{em gradu i u na{oj zemlji. Niko nema prava ubijati budu}nost na{oj djeci i niko nema pravo ubijati duh i du{u ovoga grada i ove zemlje. Dobio sam mnogo zahtjeva da se u svim d`amijama u domovini i dijaspori organizira sergija za pomo}

muzejima, bibliotekama i umjetni~kim galerijama, ali ima i onih koji ka`u da bi to samo amnestiralo one koji su odgovorni da brinu o tim institucijama, a ako ne znaju ili ne}e da to urade, neka nam to ka`u da se na|u oni koji ho}e, znaju i umiju raditi za op}e dobro, a ne samo za svoj li~ni interes”, naglasio je Ceri}, prenosi MINA.

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

U @I@I

3

Ivo Bradvica, direktor Aluminija, dramati~no upozorava

Gasimo proizvodnju
ako se pove}aju cijene struje
Svugdje u svijetu vlast nastoji rasteretiti privredu. Tako se omogu}uje privredi daljnji razvoj. No, u na{oj zemlji imate glave koje `ele privredu dodatno opteretiti, rekao je Bradvica
Ako do|e do pove}anja cijena struje, makar i za jedan euro, Aluminij d.d. Mostar }e biti prisiljen ugasiti svoju proizvodnju, rekao je ju~er u Mostaru generalni direktor Aluminija Ivo Bradvica. Naglasio je kako je potpuno nerazumljiva odluka FERKa o pokretanju tarifnoga postupka u kojem se o~ekuje pove}anje cijene elektri~ne energije za 33 posto i to isklju~ivo velikim potro{a~ima, odnosno Aluminiju. svim bi normalno bilo da financijska policija provjeri poslovanje EPHZHB u posljednje dvije ili tri godine i da se konstatira ~injeni~no stanje. Tek bi tada bilo mogu}e ulaziti u tarifni postupak. Mi im svaki mjesec pla}amo 18 milijuna maraka. Ako se Aluminij ugasi, kome }e onda EPHZHB prodavati struju, pita se Bradvica. Isti~e kako }e se u tarifnom postupku morati utvrditi koliko je uposlenih u EPHZHB tehnolo{ki vi{ak i kako je mogu}e da su u pro{loj godini primili 350 novih radnika. Bradvica je stajali{ta i da je ve}ina javnih poduze}a ‘’duboko ogrezla u totalni java{luk, nerad je samo za jedan euro, mi ne bismo to mogli izdr`ati, a da ne govorimo o pove}anju cijena od 33 posto, koliko se tra`i. Na{u najavu da }emo ugasiti proizvodnju ukoliko nam se pove}a cijena struje, treba shvatiti ozbiljno. To nije ni~iji hir, a najmanje moj i nas u Aluminiju, izjavio je Bradvica. Generalni direktor Aluminija ka`e kako javnost mora znati da Hercegova~ko-neretvanska `upanija `ivi od umanjivanje rada Luke Plo~e, Hrvatskih `eljeznica, {ibenskog TLM-a i puno drugih firmi iz BiH i Hrvatske. Svi su oni zainteresirani za ovaj problem koji nekako trebamo prevazi}i i rije{iti na na~in kojim bismo razumjeli jedni druge. Mi razumijemo da je trenutno EPHZHB u te{koj situaciji zbog nepovoljnih hidrolo{kih prilika, no kada su imali velike prihode, oni su morali ra~unati da }e kad-tad do}i su{na godina. Ako nisu na to klju~ivo preko na{ih le|a prebijaju problemi koji su se nagomilali u javnom sektoru ove dr`ave. Uprava i radnici Aluminija }e zajedno dijeliti sudbinu. Ako }e radnici na ulicu, onda }e i ~lanovi uprave zavr{iti na ulici. Mi branimo svoja radna mjesta ne ugro`avaju}i ikoga. Tako|er, cijena struje koju pla}aju gra|ani nema nikakvih spojnica s cijenom struje koju pla}a Aluminij, izjavio je Bradvica.

Finansijska policija
- Mislim kako se radi o ljudima koji nemaju nikakve veze s gospodarstvom niti s poslovanjem bilo kojeg privrednog organizma. Svugdje u svijetu vidimo da vlast nastoji rasteretiti privredu. Tako se omogu}uje privredi daljnji razvoj. No, u na{oj zemlji imate glave koje `ele privredu dodatno opteretiti. To mogu ~initi samo imbecilne osobe, koje nemaju nikakve veze s temeljnim postulatima normalnog poslovanja. Ako je ve} donesena odluka o pokretanju tarifnoga postupka, onda moram podsjetiti kako }e se u tom tarifnom postupku morati jasno utvrditi svi tro{kovi Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EPHZHB), rekao je Bradvica uz napomenu da Aluminij mjese~no pla}a ra~un za struju od 18 milijuna maraka. - Isto tako }e se morati utvrditi {ta je to EPHZHB poduzeo da smanji svoje tro{kove. Ako je to~no da je EPHZHB u prethodnom periodu ispla}ivao dividendu svojim dioni~arima, a da nije podmirio svoja dugovanja, onda je to kazneno djelo. Sa-

Najskuplja struja
Upozorio je i kako mostarski kombinat danas pla}a najskuplju struju u Europi, kada su proizvo|a~i aluminija u pitanju. Navodi kako se nizozemski NLB ugasio krajem pro{le godine, a struju su pla}ali 12 eura po mW/h. Ista je sudbina zadesila i Rio Pinto, a oni su pla}ali struju 18 eura po mW/h. - Ameri~ka Alcoa ima pet kombinata u Europi. Tri su ve} uga{ena, a preostala dva su u fazi ga{enja. Dakle, svi moraju znati gdje se danas nalazi svjetska proizvodnja aluminija kako bi vi{e cijenili na{ uspjeh. Mi smo uz sve te neda}e ipak uspjeli poslovati pro{le godine sa dobitkom. Od ove dr`ave tra`imo samo da se zadr`imo na ovoj cijeni, ili da svima u BiH bude ista cijena struje. Zar je grijeh da tra`imo da nama cijena struje bude ista kao i zeni~kom Mittal Steelu, koji je privatiziran, rekao je Bradvica. Ipak, izrazio je nadu da }e naposljetku razum prevladati i da }e se na}i rje{enje kojim }e sve strane biJurica GUDELJ ti zadovoljne.

ISTI AR[INI Zar je grijeh da tra`imo da nama cijena struje bude ista kao i zeni~kom Mittal Steelu, koji je privatiziran, ka`e Bradvica
i nedisciplinu’’ Ka`e kako u Alumi. niju ne}e dopustiti da se taj java{luk prebacuje na njihova le|a i da im se zbog toga pove}ava cijena struje. - Pozitivno smo zaklju~ili pro{lu poslovnu godinu. Usvojili smo i plan poslovanja za 2012. u kojem smo planirali gubitak. Predvidjeli smo, naime, gubitak sa sada{njom cijenom struje od 48 eura po mW/h. To zna~i da ako bi nam pove}ali cijenu stru-

Aluminija. Nije se jo{ desilo, veli, da su ispla}ene pla}e, a da nisu upla}eni svi doprinosi. - Znamo da u BiH ima jako puno suprotnih primjera, no mi svaki fening pla}amo uredno za doprinose. Punimo prora~une HN@-a i FBiH. Tako|er, uredno izmirujemo sve svoje obveze. Zbog toga svima treba biti jasno {to zna~i ga{enje Aluminija. To bi zna~ilo ga{enje cijelog HN@a, drasti~no umanjivanje prihoda u prora~unu FBiH, poreme}aj odnosa s Hrvatskom jer su i oni 12-postotni vlasnici Aluminija, drasti~no

ra~unali, onda je to njihov problem i ne `elimo da se taj problem prevaljuje preko na{ih le|a. Svjesni smo da EPHZHB ima problema i spremni smo sudjelovati u rje{avanju tog problema, kazao je Bradvica. U Aluminiju su spremni, rekao je, zadu`iti se kako bi EPHZHB uplatili odre|ena sredstva za njihov razvoj. Zajam bi se vra}ao kroz mjese~no odbijanje od redovitih faktura za struju. - Mi jednostavno `elimo na}i rje{enje kojim bismo svi bili zadovoljni. Ne}emo dozvoliti da se is-

ZLATKO LAGUMD@IJA

BiH - TURSKA

MILORAD DODIK

STANISLAV ^A\O

Bud`et prioritet
Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija primio je ju~er {efa delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH ambasadora Petera Sorensena. Kako je saop}eno iz SDP-a, razgovarali su o politi~koj situaciji u BiH s fokusom na formiranje Vije}a ministara BiH. Lagumd`ija je istakao uvjerenje da BiH dobija Vije}e ministara koje }e raditi na jasno i precizno definisanoj platformi integracije BiH u EU i NATO. Posebna pa`nja posve}ena je usvajanju bud`eta institucija BiH za 2011. i 2012. godinu. Tokom susreta, slo`ili su se da jedan od glavnih ciljeva BiH mora biti primjena presude u slu~aju Sejdi} - Finci.

Intenzivirati saradnju
BiH i Republika Turska trebaju intenzivirati politi~ku i ekonomsku saradnju, ali i ja~ati veze i u svim drugim segmentima, istaknuto je tokom susreta zamjenika predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma PSBiH Denisa Be}irovi}a s ambasadorom Republike Turske u BiH Ahmetom Yildizom. Istaknuto je da postoji jo{ mnogo prostora za unapre|enje ekonomske saradnje, uprkos podacima koji su posljednjih godina ohrabruju}i. Pri tome posebnu pa`nju treba posvetiti porastu uvoza i izvoza izme|u dvije zemlje, ali i privla~enju turskih investicija u BiH.

Izrael nas razumije
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je izuzetno zadovoljan trodnevnom posjetom Izraelu, koja }e, kako je naveo, omogu}iti veoma intenzivne kontakte i saradnju u oblastima turizma, obrazovanja, zdravstva, upravljanja vodama, kao i saradnju bezbjednosnih agencija Srpske i Izraela. “Mislim da upravo me|usobne informacije koje smo razmijenili govore o visokom stepenu razumijevanja situacije i sa na{e strane, {to se ti~e Izraela, kao i situacije u BiH od izraelskih vlasti”, rekao je Dodik.

^ekamo obavje{tenje
Ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav ^a|o potvrdio je ju~er da Ministarstvo jo{ nije primilo zvani~no obavje{tenje Tu`ila{tva BiH o obustavi istrage protiv 14 osoba u predmetu Dobrovolja~ka. ^a|o je naglasio da izvje{taj mora da sadr`i obrazlo`enje za ove poteze, a po prijemu }e Ministarstvo veoma pa`ljivo i detaljno razmotriti taj izvje{taj i odrediti stav. - Ovakva odluka Tu`ila{tva zaista je iznena|uju}a i {okantna za sve nas, posebno za policiju koja razumije kvalitet i koli~inu dokaza koje je ona svojim radom obezbijedila i podastrla nadle`nom Tu`ila{tvu, rekao je ^a|o novinarima u Banjoj Luci.

4

DOGA\AJI

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Ustav BiH mora biti reformiran da bolje {titi i prava Hrvata

Prvo svjedo~enje na su|enju za ratne zlo~ine u Vi{egradu

Krsmanovi} zna gdje mi je mu`
Pred Sudom Bosne i Hercegovine ju~er je po~elo su|enje nekada{njem pripadniku Vojske Republike Srpske Oliveru Krsmanovi}u, optu`enom za ratni zlo~in protiv ~ovje~nosti na podru~ju Vi{egrada. Optu`nica Tu`ila{tva BiH tereti ga za najte`a krivi~na djela, ubistva, silovanja, zarobljavanja, progone na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

Optu`nica Tu`ila{tva BiH tereti Krsmanovi}a za najte`a krivi~na djela, ubistva, silovanja, zarobljavanja, progone na nacionalnoj i vjerskoj osnovi

Spaljivanje civila

Pasador SAD-a uMoon, trick BiH amba

DOBAR LO[

ZAO

PETER SORENSEN
[ef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen oti{ao je u posjetu Nerminu Nik{i}u, premijeru Vlade Federacije BiH, i rekao mu da svih 27 zemalja ~lanica EU `eli da primi BiH u svoje ~lanstvo, ali da sami trebaju djelovati br`e. Ponudio je i pomo} EU za izgradnju koridora 5c.

VLADA FBiH
Vlada Federacije BiH uspjela je umiliti se Samostalnom sindikatu dr`avnih slu`benika i namje{tenika FBiH, te su prekinuli {trajk. Ostalo je nepoznato kada }e Vlada FBiH odlu~iti da se pozabavi privredom od koje i dalje `ive ti njezini slu`benici.

BO@O LJUBI]
Zamjenik predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma PSBiH Bo`o Ljubi} (HDZ 1990) zatra`io da oba doma dr`avnog Parlamenta {to hitnije raspravljaju o djelovanju javnih emitera, jer oni vode ratove, presu|uju i sude bez argumenata, aludiraju}i prvenstveno na izvje{tavanja FTV-a.

U op tu`ni ci, ko ju je ju~er pro~itala tu`iteljica Bo`idarka Dodik, izme|u ostalog, navodi se da je Krsmanovi} od prolje}a 1992. do jeseni 1995, kao pripadnik Vojske RS-a, izvr{io i pomagao u ubistvima, prisilnim nes- Oliver Krsmanovi} ju~er u sudnici tancima nesrpskih civila, te{kim oduzimanjima fizi~ke slobode i Prva svjedokinja optu`be Mudrugim ne~ovje~nim djelima. jesira Opra{i} ju~er je dala iskaz Krsmanovi} je, navodi se u op- o doga|ajima od 25. maja 1992, tu`nici, 27. juna 1992. u naselju danu kada je posljednji put vidjeBikavac u Vi{egradu, zajedno sa la supruga Hameda. Milanom Luki}em i drugim U ku}u supru`nika Oppripadnicima njegove ra{i}, koji su imali degrupe, u~estvovao u vetogodi{njeg siBUDITE nezakonitom zana i ~etverogoSTRPLJIVI tvaranju 70 civila, di{nju k}erku, ma hom `e na i @ao mi je zbog va{eg tog su dana, djece u ku}u ko- mu`a. Bio mi je dobar prema iskazu ja je najprije za- prijatelj. Budite strpljivi svje do ki nje, barikadirana, a i saznat }ete {ta je bilo do{li Luki}, potom i zapaljeKrsmanovi}, sa njim, ko ga je na. Svi civili su Budimir Ko`ivi izgorjeli, osim odveo i gdje, rekao va~evi}, te izvjeje Krsmanovi} sni ^ubro. SvjeZehre Turja~anin, koja je s te{kim opekodokinja je ispri~ala tinama uspjela pobje}i. kako je Luki} njezinog Krsmanovi} je, prema optu`bi, supruga izveo iz ku}e i bijelim golpo~etkom juna 1992, u hotelu Vi- fom odvezao u pravcu Vi{egrada, lina vlas u Vi{egradu silovao te da ga nakon toga vi{e nikad niBo{njakinje koje su u tom obje- je vidjela niti je saznala za njegoktu bile zato~ene. vu sudbinu. Ostali pripadnici LuDodik je ju~er najavila da }e ki}eve grupe su, prema njenom ispred Sud izvesti svjedoke koji }e kazu, ostali u ku}i, tra`e}i ne{to, potvrditi u~e{}e Krsmanovi}a u ona pretpostavlja oru`je, te su zlo~inima opisanim u optu`nici, te ubrzo i oti{li. na kraju su|enja zatra`iti da ga se Svjedokinja je ju~er u sudnici kazni za ono {to je u~inio. prepoznala Krsmanovi}a, rekav-

{i kako je sada sijed, a ranije je imao tamnu kosu.

Kroz {umu
- Poznavala sam Olivera i prije rata, stalno sam prolazila pored njegove ku}e, odnosno ku}e njegovog oca. Vidim ga ovdje, iako je osijedio. Kad bi mi samo dozvolili da pitam Olivera, on zna {ta je sa mojim mu`em i djetetom, zamolila je svjedokinja. Nakon toga je ispri~ala kako je skupa sa djecom i kom{ijama u julu 1992. krenula u bijeg kroz {umu prema Me|e|i. Na tom su putu nai{li na barikadu Momira Savi}a (osu|en pred Sudom BiH, pa pobjegao, op. a.). Tu je posljednji put vidjela 9-godi{njeg sina, o ~ijoj sudbini nikad ni{ta nije pouzdano saznala. Nakon unakrsnog ispitivanja, svjedokinji se obratio i Krsmanovi}. - @ao mi je zbog va{eg mu`a. Bio mi je dobar prijatelj. Budite strpljivi i saznat }ete {ta je bilo sa njim, ko ga je odveo i gdje, rekao je Krsmanovi}. Su|enje Krsmanovi}u bi}e nastavljeno 27. januara iskazom Zijada Kusture i za{ti}enog svjedoka OK15.
J. FETAHOVI]

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: Muhamed TUNOVI]

OV ILID@A
Op}insko vije}e Ilid`a je odobrilo isplatu dijela sredstava od 40 hiljada maraka u korist nedavno osnovane Fondacije za participiranje tro{kova odbrane i dokazivanja nevinosti osam gra|ana op}ine Had`i}i koje je Tu`ila{tvo BiH optu`ilo da su po~inili ratne zlo~ine.

@eljezara `ivi
Zeni~ka @eljezara u svom sastavu ima 13 jedinica, me|u kojima je i Fabrika ukrasne i kovane galanterije. To je moderna, kompjuterski opremljena, dobro dizajnirana fabrika u kojoj je zaposleno 20 radnika. Njihovi proizvodi ugra|uju se u javne objekte, a prave i ograde za privatna imanja, za{titu na prozorima, vratima, te stolove i stolice za ugostiteljske objekte. Mi. D.

VIJEST U

BROJU

KM prikupili su muslimani u d`amijama u BiH i dijaspori tokom 2011. za pomo} ugro`enima u Japanu, Somaliji, Turskoj i Novom Pazaru.

1.385.593,19

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU

5

Aleksandra Pandurevi}, zastupnica SDS-a u Predstavni~kom domu PSBiH

SNSD je pogrije{io
odustaju}i od referenduma
Nakon odluke u predmetu Dobrovolja~ka i ponovo iskazane nespremnosti partija iz FBiH da se odreknu politi~ke kontrole nad pravosu|em BiH i da svi zajedno po~nemo graditi pravnu dr`avu, vi{e ni{ta nije isto
Razgovarao: Almir TERZI]

• Zatra`ili ste da Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH rasprav lja o ana li zi pro vo|enja dr`avne Strategije za rad na predmetima ratnih zlo~ina. Za{to? [ta su glavne zamjerke? - Analize i izvje{taji Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine i nadzornog tijela za pra}enje provo|enja Strategije upozoravaju da procesuiranje ratnih zlo~ina ide nezadovoljavaju}om dinamikom. Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine tvrdi da je to zato {to Sud Bosne i Hercegovine u ve}ini slu~ajeva odbija njihove zahtjeve da se manje slo`eni predmeti upute na entitete, {to za posljedicu ima da u Tu`ila{tvu Bosne i Hercegovine stoji, prema broju osoba, vi{e od 3.800 nerije{enih slu~ajeva. Da ne govorimo o selektivnosti i neprocesuiranju zlo~ina po~injenih nad Srbima koje je posljedica politi~kog uticaja na pravosu|e. Uostalom, i glavni ha{ki tu`ilac Serge Brammertz je u svom izvje{taju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija decidirano rekao da je u BiH „ograni~ena politi~ka volja za procesuiranje ratnih zlo~ina“ {to implicitno govori , da politi~ki uticaj postoji.

Slu~aj Dobrovolja~ka
• Izjavili ste kako }e sada{ njim tem pom pro -

vo|enja Strategije za rad na pre dme ti ma ra tnih zlo~ina trebati 200 godina kako bi se svi procesuirali. [ta treba u~initi kako bi se zapravo unaprijedio sis tem pro vo|enja predmeta koji se ti~u ratnih zlo~ina? - Pravosu|e bi trebalo depolitizovati, ali ja ne vidim volju kod partija iz Federacije Bosne i Hercegovine da to i u~ine. Ne samo da su protiv ove inicijative koja za cilj ima da rije{imo problem nego su bile i protiv mog prijedloga da zajedno sa~inimo izmjene i dopune Zakona o Vi so kom sud skom i tu`ila~kom savjetu kako bismo tamo razbili Gordijev ~vor korupcije i politi~kih uticaja. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja na svijetu u kojoj sudska vlast proisti~e iz same sebe. Stoga, moja inicijativa je bila test partijama iz Federacije BiH da li ovdje `ele pravnu dr`avu ili po svaku cijenu, preko Tu`ila{tva i Suda BiH, `ele da revidiraju karakter rata u Bosni i Hercegovini i istoriju, spre~avaju}i procesuiranje zlo~ina nad srpskim stanovni{tvom. Pali su na tom tes tu u naj te`em momentu, kada je tu`ilac Jude Romano donio skandaloznu odluku o obus tav lja nju is tra ge protiv 14 lica u predmetu Dobrovolja~ka i bojim se da su otvorili Pandorinu kutiju.

• Ho}ete re}i da }e sve to, po se bno de {a va nja oko slu~aja Do bro vo lja~ka, imati i neke druge reperkusije? - Sigurno. Nakon odluke u predmetu Dobrovolja~ka i ponovo iskazane nespremnosti partija iz Federacije BiH da se odreknu politi~ke kontrole nad pravosu|em BiH i da svi zajedno po~nemo graditi pravnu dr`avu, vi{e ni{ta nije isto. Nastupile su sasvim nove okolnosti i mi iz Srpske demokratske stranke }emo

NERIJE[ENI SLU^AJEVI U Tu`ila{tvu BiH stoji, prema broju osoba, vi{e od 3.800 nerije{enih slu~ajeva ratnih zlo~ina
ovih dana, u razgovorima sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata, predlo`iti niz konkretnih mjera. • Iz Srpske demokratske stranke je saop}eno i da }ete tra`iti reaktiviranje odluke Narodne skup{tine Republike Srpske o re fe ren du mu o Su du i Tu`ila{tvu BiH. I SDS i SNSD su saop}ili da je neizvjesno i formiranje Vije}a ministara. Smatrate li da je to zaista nu`an potez? - Mi nikada nismo ni

odus ta li od te odlu ke i smatrali smo da je SNSD napravio gre{ku kada je odustao od referenduma. Na`alost, pokazalo se da smo bi li u pra vu. Jer, umjesto da se po~nu rje{avati problemi i graditi nezavisno pravosu|e, u Sarajevu je to shva}eno kao slabost i signal da mogu osloba|ati svoje vojno i dr`avno rukovodstvo iz vremena rata. [to se ti~e Savjeta ministara BiH, rekla sam, vi{e ni{ta nije kao {to je bilo i politi~ke okolnosti su se zna~ajno promijenile, tako da mislim da Savjet ministara jeste pod velikim znakom pitanja.

Svjedoci van BiH
• U Sarajevu smo nedavno imali niz hap{enja vezano za de{avanja u Silo su. [ta o~eku je te od ovog slu~aja? - Ni{ta. Moji roditelji su 44 mjeseca proveli u Silosu, a ja me|u uhap{enima ne vidim mnoge koji su tamo ~inili zlo, kao ni one iz vojnih i dr`avnih struktura pod ~ijom kontrolom je bio Si los. Po red tog, ve}ina svjedoka `ivi u SAD-u i Australiji i ne vjerujem da }e biti ulo`eni napori da se obezbijedi i njihovo svjedo~enje, tako da }e optu`eni, vjerovatno, na kra ju bi ti oslo bo|eni. Bi}e to samo jo{ jedna farsa u re`iji Suda i Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine.

SLU^AJ SILOS Moji roditelji su 44 mjeseca proveli u Silosu, a ja me|u uhap{enima ne vidim mnoge koji su tamo ~inili zlo, kao ni one iz vojnih i dr`avnih struktura pod ~ijom kontrolom je bio Silos

Foto: A. KAJMOVI]

TAKORE]I... POKU[AJ
Predsjednik Kluba Srba u Skup{tini Livanjskog kantona Slavi{a Mihajlovi} izjavio je ju~er u Drvaru da nema nikakvih pomaka u vezi sa postizanjem dogovora o uspostavljanju nove izvr{ne vlasti u Livanjskom kantonu. Iako je od op{tih izbora pro{lo vi{e od 15 mjeseci, HDZBiH i HDZ 1990 do sada nisu uspjeli da obezbi je de dvo tre}in sku ve}inu, pre no si Srna. Mihajlovi} isti~e da je bilo poku{aja da se putem OHR-a i visokog predstavnika izdejstvuje natpolovi~na ve}ina za formiranje vlasti, ali taj poku{aj platforma{a okupljenih oko dosada{njeg premijera Nediljka Rimca iz HDZ-a 1990 nije uspio.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Eksperti i “eksperti” u budu}em Vij

@ivkovi} pisao Kom{i}u
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Milorad @ivkovi} uputio je pismo predsjedavaju}em Predsjedni{tva BiH @eljku Kom{i}u. „Parlamentarna skup{tina BiH je na sjednicama Predstavni~kog doma 30. decembra i Doma naroda 31. decembra 2011. usvojila akte koji su Vam proslije|eni, a vezano za odobravanje prijedloga zakona o bud`etu institucija BiH i me|unarodnih obaveza BiH za 2011. na nivou ostvarenja u 2011. godini. Pisma predsjedavaju}eg Savjeta ministara, ministra finansija BiH te svakodnevna pitanja poslanika Predstavni~kog doma na sjednicama u vezi s ovom temom ponukala su me da Vam se obratim i zatra`im hitnu informaciju u kojoj je trenutno fazi realizacija i postupanje u skladu s pomenutim aktima Parlamentarne skup{tine BiH dostavljenim Predsjedni{tvu BiH“, navodi se u @ivkovi}evom pismu.

Od `urnaliste d
nad`ment informacioni sistemi (MIS) i predmetu Informatika na Ekonomskom fakultetu, te predmetu Projektovanje informacionih sistema kao i Sistema za podr{ku odlu~ivanju na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Bio je potpredsjednik Vlade RBiH 1992 - 1993, predsjednik Vlade RBiH 1993. godine, ministar vanjskih poslova BiH 2001 - 2003, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH 2001 - 2002. Od 2006. godine dr. Lagumd`ija je ~lan Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Predsjedavaju}i Vjekoslav Bevanda ro|en je 1956. u Mostaru i diplomirani je ekonomist. Izme|u 1979. i 1989. radio je u Zrakoplovnoj industriji Soko, po~ev od referenta finansiranja investicija, preko rukovodioca Slu`be platnog prometa do direktora Sektora bankarskih poslova, te direktora Posebne finansijske slu`be i direktora Interne banke. Od 1990. do 1993. godine radio je u APRO banci Mostar kao direktor Sektora factoring, zamjenik direktora banke i direktor banke. Do 2009. godine je radio u preduze}u Eurosped group Zagreb kao ~lan uprave, a u Nord Adria Trieste i Nord Adria Wien kao direktor. Od 2000. do 2001. godine bio je zaposlen u Euro centru Split kao direktor, a od 2001. do 2007. godine kao direktor Commerce Bank d.d. Sarajevo, CBS Bank d.d. Sarajevo, te NLB Group - Filijala Mostar i Glavna filijala Mostar. U pro{lom mandatu bio je federalni ministar finansija. dine u Stjepan-Polju kod Gra~anice. Diplomirao je orijentalistiku 1986. na Filozofskom fakultetu u Pri{tini, a 2005. magistrirao na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu. Obna{ao je nekoliko op{tinskih funkcija u Gra~anici. Od 1994. do 1996. godine bio je kantonalni ministar za odnose s me|unarodnim i humanitarnim organizacijama u tada{njem Tuzlansko-podrinjskom kantonu, a od 1996. do 2000. godine bio je na~elnik Gra~anice. Izme|u 2000. i 2002. godine bio je na~elnik Uprave za odbranu Tuzlanskog kantona. Od 2002. je triput biran u Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH.

Kvalitetan odnos BiH i Ma|arske
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je u nastupnu posjetu ambasadora Ma|arske u BiH Jozefa Pandura. Na sastanku je izra`eno zadovoljstvo kvalitetom odnosa dvije zemlje, a razgovarano je i o trenutnoj politi~koj situaciji u BiH i regiji zapadnog Balkana, javila je Fena. Izetbegovi} je po`elio Panduru uspje{an mandat u BiH, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH.

Spremno do~ekati maj
U svjetlu odluka donesenih na posljednjem zasjedanju Savjeta za provo|enje mira (PIK) u BiH, svakodnevno se obavljaju konsultacije sa doma}im i me|unarodnim sagovornicima s ciljem okon~anja supervizije u distriktu Br~ko, rekla je Srni por tparol OHR-a Dragana Mi{kovi}. Ona je dodala da OHR o~ekuje da Upravni odbor PIK-a intenzivira konsultacije sa zainteresovanim stranama u BiH prije sljede}eg sastanka Savjeta za provo|enje mira, koji }e biti odr`an u maju. Upravni odbor PIK-a je na zasjedanju odr`anom u decembru pro{le godine pozdravio odluku Vlade Republike Srpske u vezi sa distriktom Br~ko i donio zaklju~ak da }e se ekspeditivno raditi s namjerom dono{enja odluke o okon~anju re`ima supervizije do sljede}e sjednice Savjeta u maju ove godine.

Iako jo{ neslu`beni, kandidat za ministra finansija i trezora i drugog zamjenika predsjedavaju}eg je dr. Nikola [piri}. Ro|en je 1956. godine u Drvaru, diplomirao je 1979. i magistrirao 1982. na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a doktorirao 1999. na Ekonomskom fakultetu u Isto~nom Sarajevu. U pro{lom mandatu je bio predsjedavaju}i Vije}a ministara, od 2002. do 2006. bio je ~lan Kolegija Predstavni~kog doma PSBiH, a 2001 – 2002. predsjedavaju}i Doma naroda PSBiH. Za zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice izabran je 2000. godine, a 1999 – 2000. je bio dr`avni poslanik. Od 1992. godine je profesor Monetarnih i javnih finansija na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, a od 1980. do 1992. bio je istra`iva~ na Ekonomskom institutu u Sarajevu.

Kandidat za ministra sigurnosti je dosada{nji ministar iz tog resora mr. Sadik Ahmetovi}. Ro|en je 1969. u Podgaju kod Srebrenice, diplomirao je 2000, a magistrirao 2009. na Defektolo{kom fakultetu u Tuzli. 1991. godine je izbran za odbornika u Srebrenici, od 1995. do 1996. je bio kantonalni poslanik u tada{njem Tuzlansko-podrinjskom kantonu, od 2000. godine ponovo je izabran za odbornika u Srebrenici, a od 2001. do 2006. godine potpredsjednik Skup{tine op{tine Srebrenica. Od 2002. do 2006. bio je narodni poslanik u NSRS-u. Od 2006. je bio dr`avni poslanik, a od 2009. godine ministar sigurnosti BiH. U ratu je dobio ~in natporu~nika Armije BiH.

Kandidat za njegovog zamjenika i {efa diplomatije, predsjednik SDP-a BiH, dr. Zlatko Lagumd`ija ro|en je u Sarajevu 1955, diplomirao, magistrirao i doktorirao na temama iz oblasti informatike i elektrotehnike na Univerzitetu u Sarajevu 1977, 1981. i 1988. godine. [ef je Katedre poslovne informatike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu od 1994, a direktor je Centra za menad`ment i informacionu tehnologiju u Sarajevu od 1995. godine. Od 1989. je profesor na predmetu Me-

Kandidat za ministra odbrane je mr. Muhamed Ibrahimovi}, koji je ro|en 1960. go-

Bari{a ^olak, dosada{nji ministar pravde, kandidat je za istu funkciju i u ovom man-

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

je}u ministara Bosne i Hercegovine

do orijentaliste
Vjekoslav Bevanda, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, izjavio da }e budu}a dr`avna vlada biti vlada eksperata. Dostupne biografije nekih kandidata zaista i potvr|uju njihovu stru~nost, a za neke se mo`e re}i da su eksperti samo u obna{anju funkcija. Na`alost, zvani~ne biografije ne sadr`e najinteresantnije detalje iz `ivota pojedinih kandidata. Ukoliko Vije}e ministara BiH bude imenovano u sljede}em sastavu, najstariji ministar }e biti Sredoje Novi}, ro|en 1947. godine, a najmla|i Damir Had`i}, ro|en 1976. Me|u kandidatima najvi{e je pravnika i ekonomista. Kandidat za resor ljudskih prava i izbjeglica je agronom, za promet i komunikacije `urnalist, a odbranu orijentalist
datu. Ro|en je 1956. u [irokom Brijegu, 1979. godine je zavr{io Pravni fakultet u Mostaru, a pravosudni ispit je polo`io u Sarajevu. Od 1988. do 1993. godine bio je sudija Op}inskog suda u [irokom Brijegu, od 1993. do 1996. godine pomo}nik ministra, zatim zamjenik ministra, te ministar pravde u Vladi HRHB. Od 1996. do 1999. bio je predsjednik Vlade Zapadnohercegova~kog kantona, a od 1999. do 2001. godine federalni ministar pravde. Od 2001. do 2002. federalni poslanik, a od 2003. do 2007. godine dr`avni ministar sigurnosti. obavljao je du`nost direktora Dr`avne agencije za istrage i za{titu. ne u Rogatici. Pravni fakultet je zavr{io 1979. u Sarajevu. Bio je narodni poslanik u NSRSa od 1996. do 1998. godine. Od 2000. do 2002. bio je predsjednik Republike Srpske. Bio je ~lan Predsjedni{tva BiH iz reda srpskog naroda od oktobra 2002. do aprila 2003. Visoki predstavnik Paddy Ashdown suspendovao ga je 2004. godine sa strana~kih i dr`avni~kih du`nosti zbog u~e{}a u aferi Orao.

Rijaset kritikovao Pulji}a
Rijaset IZ-a u BiH uputio je ju~er kritiku protiv istupa kardinala Vinka Pulji}a u Australiji, gdje je, kako su prenijeli mediji, govorio o velikom broju d`amija izgra|enih u BiH poslije rata te problemu vehabizma. U saop}enju se podsje}a da je reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} nedavno posjetio ured kardinala Pulji}a, gdje se „zadr`ao u du`em prijateljskom razgovoru“. Navodi se da je to bila prilika da kardinal Pulji} iznese reisu Ceri}u stavove pomenute u Australiji, a ne da to ~ini van BiH. Nagla{ava se da je kardinal optu`io svoje kom{ije muslimane Bo{njake za rastu}u islamizaciju. „No, unato~ svemu, IZ ostaje dosljedan svome obe}anju da se u Sarajevu odr`e me|unarodni susreti za mir i na taj na~in demantiraju sve optu`be koje nas ovih dana poga|aju sinhronizirano i od isto~nog i od zapadnog susjeda“, zaklju~uje se u saop}enju.

Studentski centar pred zatvaranjem
Direktor Studentskog centra u Sarajevu Emir Kadri} upozorio je da je zbog dugovanja na ime smje{taja i ishrane studenata iz Srednjobosanskog (SBK) i Hercegova~ko-neretvanskog kantona (HNK), ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje te ustanove i izmirivanje obaveza prema dobavlja~ima. “U postoje}im okolnostima, Studentski centar nije u mogu}nosti izmirivati svoje obaveze prema dobavlja~ima. To za posljedicu ima najave mnogih dobavlja~a o prestanku isporuka robe i usluga”, rekao je za Fenu Kadri}. Precizirao je da Studentski centar trenutno od ta dva kantona ukupno potra`uje oko 1.700.000 KM, odnosno sa zateznim kamatama vi{e od dva miliona. Na snazi je sudska presuda o prinudnoj naplati sredstava od SBK-a u iznosu vi{e od 1.500.000 KM koja nije realizirana.

Kandidat za ministra prometa i komunikacija je sada{nji na~elnik sarajevske Op}ine Novi Grad Damir Had`i}. Ro|en je u Sarajevu 1976. godine. Diplomirao je `urnalistiku na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu 1999. godine. Od 1998. do 2000. bio kantonalni zastupnik u sarajevskoj Skup{tini, a od 2000. sa 24 godine postao je na~elnik Op}ine Novi Grad, na istu funkciju biran je i u naredna dva mandata. Nepotvr|eni kandidat za ministra civilnih poslova je i dosada{nji ministar u tom resoru mr. Sredoje Novi}. Ro|en je 1947. godine u Donjem Detlaku kod Dervente. Pravni fakultet je zavr{io 1970. godine u Sarajevu, gdje je magistrirao 1982. Od 1972. radio je u republi~kom SUP-u BiH, od 1975. godine bio sekretar za za{titu ustavnog poretka Predsjedni{tva BiH, a od 1983. pomo}nik republi~kog sekretara za unutra{nje poslove BiH, te podsekretara za dr`avnu bezbjednost BiH do 1991. Od 1998. godine je bio na~elnik Slu`be dr`avne bezbjednosti RS-a, a ministar MUP-a RS-a do 2001. Od 2002. godine do imenovanja na du`nost mi nis tra ci vil nih po slo va BiH

Nekada{nji predsjednik RS-a Mirko [arovi} spominje se kao jo{ nepotvr|eni kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Ro|en je 1956. godi-

Kandidat za ministra ljudskih prava i izbjeglica je Damir Ljubi}, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva u pro{lom sazivu. Ro|en je 1965. godine u Biogracima kod [irokog Brijega. Diplomirao je 1991. na Agronomskom fakultetu u Sarajevu, a na istom fakultetu je magistrirao 2006. Iskustvo u resoru izbjeglih i raseljenih lica ima od 1993. do 1995, kada je bio slu`benik u Uredu za prognanike i izbjeglice tada{nje Vlade HRHB, a od 1996. do 1998. je bio zamjenik federalnog ministra rada i socijalne politike. Od 1996. do 2003. godine bio je ~lan CRPC-a. Bio je savjetnik i {ef kabineta Ante Jelavi}a, nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH. Jedno vrijeme je bio direktor @itoprometa iz Mostara.
Mimi \UROVI] RUKAVINA

Radikali spekuli{u
Por tparol Ha{kog tribunala Nerma Jela~i} ocijenila je ju~er kao spekulacije izjave predstavnika Srpske radikalne stranke u Beogradu da se lideru radikala Vojislavu [e{elju u Hagu daje pogre{na terapija. “Ne `elim da ulazim u raspravu o spekulativnim izjavama pojedinaca i stranaka, ali mogu da ka`em da su potpuno neosnovane”, izjavila je Jela~i}eva na konferenciji za novinare. Ona je ponovila da svi pritvorenici dobijaju najbolju mogu}u dostupnu zdravstvenu njegu. “U saop{tavanju detalja o zdravstvenom stanju pritvorenika mi smo otvoreni u mjeri u kojoj nam to omogu}avaju pravila i ako to dozvoljava optu`eni”, rekla je Jela~i}eva, prenosi Srna.

8

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sejdi} se nije kandidirao 2010.
Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) saop}ila je ju~er da Dervo Sejdi} nije podnio zahtjev na op}im izborima 2010. CIKBiH je ovo saop}io nakon {to je u javnost plasirana informacija da je Sejdi} podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv BiH, a nakon {to je, kako je navedeno, dobio negativan odgovor od CIKBiH na pitanje da li on kao pripadnik romske nacionalne manjine mo`e da se kandiduje za ~lana Predsjedni{tva BiH, javlja Fena. Der vo Sejdi} je, tvrde iz CIK-a BiH, obavije{ten da je rok za podno{enje kandidatskih listi za u~e{}e na op}im izborima 2010. od 22. juna do 5. jula 2010. U tom periodu, me|utim, nije podnio zahtjev za ovjeru kandidature pa samim tim CIKBiH nije o tome ni odlu~ivala, saop}eno je iz CIK-a BiH.

JELISEJSKIl SPORAZUMl

Karad`i} odbijen
Pretresno vije}e Ha{kog tribunala odbilo je ju~er zahtjev Radovana Karad`i}a da na dodatno unakrsno ispitivanje bude pozvano 12 svjedoka koji su dali iskaze u vezi sa dijelom optu`nice koji se odnosi na doga|aje u op{tinama BiH, javio je dopisnik Srne. Karad`i} je u zahtjevu naveo da bi ponovnim dolaskom svjedoka bilo omogu}eno da ih ispita o dokumentima koji su mu objelodanjeni nakon {to su njihova svjedo~enja bila okon~ana. Prema ovom zahtjevu, na dodatno ispitivanje trebalo bi pozvati Eseta Mura~evi}a, Ramiza Mujki}a, Sulejmana Crn~ala, Tihomira Glava{a, Nedeljka Prstojevi}a, Dragana Vidovi}a i jo{ {est za{ti}enih svjedoka.

Tajna francuskonjema~kog prijateljstva
Zajedni~ka kolumna Ulrike Knotz, ambasadorice Federalne Republike Njema~ke u BiH, i Rolanda Gillesa, francuskog ambasadora u na{oj zemlji, povodom godi{njice Jelisejskog sporazuma
Pi{u: Ulrike KNOTZ i Roland GILLES

Foto: [. SULTANOVI]

Stop finansiranju terorizma
Sini{a Mili}, savjetnik za odnose s javno{}u u Skup{tini distrikta Br~ko BiH, potvrdio je da je nadle`na komisija Vije}a ministara BiH u ovoj instituciji rukovodstvu Skup{tine i Vlade distrikta Br~ko, kao i predstavnicima stru~nih slu`bi Skup{tine, Vlade i pravosu|a, prezentirala akcioni plan za implementaciju Strategije za spre~avanje pranja novca i finansiranja teroristi~kih aktivnosti u BiH koji je usvojen na nivou Vije}a ministara BiH, prenosi Fena. “Posebno je uka zano i da krivi~na djela finansiranja terorista i teroristi~kih aktivnosti trebaju biti inkriminirana na svim nivoima vlasti kako bi se osigurale krivi~ne sankcije za prikupljanje i osiguravanje sredstava s nezakonitom namjerom da ona budu iskori{tena dijelom ili u cjelini od neke teroristi~ke organizacije ili od pojedina~nog teroriste”, dodaje Mili}.

22. januara 1963. general De Gaulle i kancelar Konrad Adenauer potpisali su Jelisejski sporazum, osniva~ki akt pomirenja izme|u Njema~ke i Francuske. To je po~etak prijateljstva izme|u dvije zemlje koje se nikada nije prekinulo za ovih pedeset godina. Mnogo je krvi proliveno na obje strane i mnogo ljudskih `ivota je `rtvovano u sukobima koji su zavili u crno obje zemlje da bi se pre{ao put do pomirenja. Samo intimno i duboko ubje|enje dva svjedoka ovih u`asa moglo ih je ponukati da po{tede budu}e generacije od ponavljanja takve katastrofe. Takva je bila veli~ina ova dva ~ovjeka koji su imali viziju istorije i osje}aj da Evropa treba biti prostor mira i prosperiteta.

Jedinstven model
Evropska unija nije ro|ena iz Jelisejskog sporazuma. Ona je plod drugog vizionara Roberta [umana, koji je uvidio mogu}nost pretvaranja ovog prostora gdje su se vodile borbe u prostor za saradnju i razvoj. Ali toj Evropskoj zajednici koja je ro|ena 1957. trebalo je postolje na kojem }e po~ivati, a njega je izgradio Jelisejski sporazum, koji je zape~atio francusko-njema~ko

pomirenje i postavio temelje budu}e saradnje izme|u ove dvije dr`ave. Nizom konkretnih mjera koje su imale za cilj bolje upoznavanje radi kvalitetnijeg zajedni~kog rada, izgra|eno je francusko-njema~ko prijateljstvo uz uzajamno po{tovanje na{ih razlika. To je ono {to ovaj sporazum ~ini dragocjenim. Mo`da je to razlog zbog kojeg kada se na{e dvije zemlje dogovore o jednom pitanju, taj kompromis postaje prihvatljiv za sve. Model dogovora izme|u Njema~ke i Francuske je jedinstven. On je plod uporne `elje da se uspije i postigne ~vrsto me|usobno povjerenje, ~ak i ako su dru{tveni modeli razli~iti ili su na{i politi~ki sistemi veoma udaljeni, Francuska centralizovana dr`ava, a Njema~ka federalna dr`ava, putevi kompromisa su stalno otvoreni i daju mogu}nost za rje{enje zato {to postoji povjerenje. Francuska i Njema~ka mogu imati opre~ne interese i ne moraju se slo`iti u svemu, ali kada se radi o su{tinskim pitanjima u vezi sa EU, one govore uvijek istim jezikom, a taj jezik ~uju svi. Pomirenje nije samo rije~, ono dolazi nakon dugog i bolnog rada na sebi da bi se prestalo sa odbacivanjem drugog, a tra`ilo ono {to ujedinjuje. Pomirenje po~inje sa politi~arima na kojima je odgo-

vornost da daju primjer, da vide unaprijed, kao i da otvore put prema boljoj budu}nosti. Pomirenje je dovr{eno kada se niko ne boji drugoga i kada postoji spremnost da se misli na zajedni~ku budu}nost u istom prostoru uz po{tivanje razlika. Svijet se mijenja. Razvija. Nove ekonomske sile nastaju, novi savezi se prave. Suo~eni smo sa velikim izazovima. U toj nemirnoj cjelini sa jo{ nedefinisanim obrisima, EU ima najve}i adut sa svojim unutra{njim tr`i{tem od 500 miliona stanovnika, koje je ~ini va`nim sagovornikom u svjetskoj ekonomiji. Upravo zajedno }emo prevazi}i na{e te{ko}e; upravo zajedno }emo prona}i put za nova rje{enja, razvoj i samo po tu cijenu Evropa }e sa~uvati svoje mjesto u velikoj zajednici nacija. Iluzorno je misliti da to mo`e uspjeti jedna izolovana zemlja. Uvjeravati u to svoj narod zna~i varati ga. Bosna i Hercegovina bila je skoro ~etiri godine izlo`ena u`asnom sukobu u kojem su se njeni sinovi digli jedni protiv drugih. Patnje su bile ogromne, a povjerenje je dugoro~no uzdrmano. Dejtonski sporazum zaustavio je prolijevanje krvi, ali je nepovjerenje ostalo. Neki politi~ari su vidjeli u nacionalisti~koj retorici lijek za svoje strahove, ili ~ak na~in da o~uvaju svoje in-

terese. Niti jedan glas nije se digao da pru`i ruku i prevazi|e razdvojenosti nastale ovom podjelom.

Vrata za evropsku porodicu
Mi smo ubije|eni, osna`eni na{im iskustvom, da }e onaj koji se bude usudio da u~ini tu sna`nu gestu pomirenja u}i u istoriju i otvoriti ovoj zemlji put prema evropskim integracijama. Jasno je da put ne}e biti jednostavan i da }e biti potrebno napraviti puno koraka i truda da se u tome uspije, ali na kraju puta nalazi se jedina mogu}a budu}nost za Bosnu i Hercegovinu: ulazak u veliku evropsku porodicu. Zato je potrebno pridobiti i pripremiti mlade ljude ove zemlje za ovaj projekat kao {to je to bilo u ono vrijeme sa mladim ljudima iz Njema~ke i Francuske i Francuskonjema~kim uredom za mlade, koji je nastao iz Jelisejskog sporazuma. Potrebno je podr`ati mobilnost mladih ljudi, njihovo otvaranje prema Evropi i svijetu i usmjeravanje energije i stvarala~kog talenta u slu`bu razvoja njihove zemlje. Bosna i Hercegovina }e se mo}i izgraditi samo ako ponovo prona|e povjerenje i `elju da `ivi zajedno i ima zajedni~ku budu}nost. Vrijeme brzo prolazi i ne treba propustiti sastanak sa istorijom.

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE Jela Rikalo, vlasnica i direktorica preduze}a Frikom

@ena treba da se izbori
Recept za bilo koji uspjeh je prvenstveno porodica, a onda je tu i drugi niz faktora koji moraju da se podudare, ka`e Rikalo
Trebinjka Jela Rikalo, vlasnica i direktorica preduze}a Frikom, koju je Privredna komora RS-a proglasila najuspje{nijom privrednicom u Republici Srpskoj u 2010. godini, ka`e da je klju~ uspjeha, izme|u ostalog, u stalnoj edukaciji. - Recept za bilo koji uspjeh je prvenstveno porodica, porodi~na podr{ka, a onda je tu i drugi niz faktora koji moraju da se podudare pa da postignete uspjeh u biznisu, jer samo jedno sputavanje bi vas sprije~ilo da idete naprijed. Sve kockice moraju da se poslo`e, ka`e Jela Rikalo. Realizaciju ideje da se bavi servisiranjem ku}anskih aparata u saradnji s cetinjskim Obodom zapo~ela je prije dvije decenije. Za to vrijeme ju je nadogra|ivala i razvijala u toj mjeri da sada rukovodi jednom vrlo uspje{nom firmom, u kojoj je dvadesetak zaposlenih, a koja se bavi prodajom ku}anskih aparata, te projektovanjem i izvo|enjem elektroinstalacija.

Identificirano deset `rtava
Deset civilnih bo{nja~kih `rtava stradalih u toku proteklog rata na podru~ju Bratunca identificirano je ju~er u Tuzli. „Ove `rtve ekshumirane su iz masovne grobnice Ad`i}i - Glogova na podru~ju Bratunca 2009. godine, radi se o deset `rtava, uglavnom `ena, a me|u njima je i maloljetno dijete od 15 godina“, kazala je Feni glasnogovornica Insti tu ta za nes ta le oso be Bosne i Hercegovine Lejla ^engi}. Identificirani su: Alija (Mumin) Husi}, Hajra ([a}ir) Husi}, Isma (Husein) Husi}, Sejdahet (Nusret) Husi}, Habiba (Ha{im) Musi}, [aha (Mehmed) Musi}, Bejda (Nurif) Imamovi}, Meho (Ibrahim) Imamovi}, Hata (Avdija) Sinanovi} i [ahza (Dedo) Sinanovi}.

Te`nja ka kvalitetu
• Situacija u trebinjskoj privredi nije nimalo ru`i~asta. Kako je pobolj{ati? - Ne da nije ru`i~asta nego je katastrofalna, pogotovo za mladi nara{taj. Mladi koji treba da budu nosioci napretka odo{e u sredine gdje ima vi{e naroda, novca i mogu}nosti da pre`ive od svoga rada, tako da smo svake godine regija sa manje naroda i novca. Danas su skoro svakome pre~i li~ni interesi od zajedni~kih dru{tvenih, te stoga nema ni aktivnosti koje bi mogle unaprijediti op{te dru{tvene tokove i ambijent za samoinicijativu, odnosno za samoinicijativno rje{avanje egzistencijalnih problema. Neko je napisao da su strate{ki pravci razvoja op{tine Trebinje poljoprivreda i ugostiteljstvo, ali se dalje ni{ta nije uradilo, a moglo je i moralo. • Ima li nelojalne konkurencije i kako se borite protiv nje? - Ona je uvijek prisutna, ali ja se mnogo ne obazirem na nju. Trudimo se da sve poslove odradimo kvalitetno i na vrijeme, a na na{im klijentima je da odlu~e ho}e li koristiti na{e usluge, od kojih se odvaja i za penzionere i za razvoj, ili }e potra`iti nekoga ko nije registrovan i ko ne mari ni za penzionere ni za razvoj. Na`alost, ~ini se da je ovih drugih dosta vi{e. • Kako biste okarakterisali sebe? - @ena sam odata porodici i radu. Mnogi su mi zamjerali {to stalno u~im i pola`em za neka zvanja u ekonomiji, a ja im ka`em da bez znanja nema ni napretka, odnosno da se do vi{e novca mo`e do}i uz pomo} znanja, znoja ili kriminala, pa neka svako izvoli i radi ono {to mu odgovara. alizuju svoje ideje, ka`e Jela Rikalo. Me|utim, za nju je uspjeh i sretna porodica, a naro~ito mogu}nost da djecu, zajedno sa suprugom, usmjeri na, kako ka`e, pravi put. - Na{i sinovi najvjerovatnije nastavljaju ovaj posao, odnosno, stariji sin sigurno, opredijeliv{i se za elektrostruku. Sa druge strane, uspjehom firme smatram {to se od po~etka polako {irila i zapo{ljavala mlade ljude, tako da od nas dvoje, koji smo bili u po~etku, sada ovo preduze}e broji dvadesetak zaposlenih. Osim toga, ova firma pla}a sve svoje da`bine i potrebne doprinose, pune}i bud`et na valjan na~in. U nekim periodima bilo je oko 450.000 maraka na godi{njem nivou koje smo izdvojili u op{tinsku i republi~ku kasu, da bi, po{to je u posljednje vrijeme evidentna i stagnacija, taj iznos sada bio ne{to ni`i, poja{njava ona. Smatra da `ene danas nisu u nepovoljnijem polo`aju od mu{karaca, nebitno o kojoj je sferi `ivota rije~, {to argumentuje li~nim uspjehom i ~injenicom da u poslu nikad nije bila potcijenjena zbog toga {to je “slabiji” spol. Sa druge strane, isti~e, `ena treba da se izbori za svoja prava. - Iako je i u ovom poslu, ali i poslovima revizora koje obavljam, najvi{e mu{karaca, moje kolege me po{tuju i tretiraju ravnopravno, ~ak sam mo`da u nekim situacijama i prioritetno tretirana, dodaje Rikalo.

Be}irovi} pozvao Pramer
Za mje nik pred sje dava ju}eg Pred stavni~kog do ma Par la men tar ne skup {ti ne Bo sne i Her ce govi ne De nis Be}irovi} uputio je poziv predsjedni ci Na ci onal nog vi je}a Re pu bli ke Aus tri je Bar ba ri Pra mer da po sje ti Bosnu i Hercegovinu, saop}eno je iz PSBiH. - Zadovoljstvo mi je da Vam i ovom prilikom prenesem opredjeljenje Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine da nastavimo ra zvijati i unapre|iva ti na {e do sa da{ nje do bre me|uparlamentarne odnose koji doprinose ukupnim odnosima izme|u na{e dvije dr`ave, ka`e se, izme|u ostalog, u pozivnom pismu.

Prioritet dobra ideja
Novac jeste potreban, ali mislim da nije na prvom mjestu, jer su prioritetniji dobra ideja, volja i jasan cilj kojem idete i koji, kada ih dobro obrazlo`ite, prona|u i investitore, govori Rikalo, koja trenutno u Banjoj Luci pola`e ispite za finansijskog revizora. - Osim toga, velike stavke u biznisu su i dobra organizacija i planiranje posla. Ja sam toga postala svjesna na Birou za zapo{ljavanje, ~ekaju}i posao {est godina. U to vrijeme je u meni sazrijevala ideja, da bih je sad realizovala i sve vi{e dogra|ivala. To je i moj savjet armiji mladih nezaposlenih ljudi - da ne ~ekaju da im neko da posao, ve} da sami kreiraju i re-

@ene mogu sve
Da su `ene uspje{ne u svom poslu, potkrepljuje i podatkom da u njenoj firmi poslove ne dijele na `enske i mu{ke, ve} tra`e stru~ne radnike. Dodaje da, iako je to posao prete`no za mu{karce i ve}ina ih zavr{ava {kole elektrostruke, izbor radnika prema spolu jednostavno ne poznaju. - U na{oj firmi `ene tako dobro i valjano obavljaju posao, tako da mogu da ih pohvalim i kao daleko odgovornije radnike nego mu{karce. Svaka `ena koja je ovdje zaposlena najprije je pokazala svoje umije}e rada s ispitiva~ima i osigura~ima, pa smo ih onda primali, isti~e Rikalo. Za naredni period najavljuje pro{irenje djelatnost u smjeru solarne energije, odnosno, postavljanja solarnih tabli. U tome }e, kako ka`e, dosta pomo}i njen stariji sin, ~ija je to u`a struka. - Kako na mla|ima svijet ostaje, tako je i logi~no da moja djeca firmu {ire i unaprijede je. Meni je drago {to se nakon studija odlu~io vratiti u Hercegovinu i {to se prihvatio porodi~nog biznisa i to upravo ovdje, gdje mo`e lijepo da se `ivi upravo od energetskog sektora, ali i od drugih privrednih grana. Samo su potrebni dobra ideja i veliki trud i rad, istakla je Jela Rikalo.
Nikola SALAPURA i Jasna FETAHOVI]

Drugi o Jeli
Sla|ana Kukuri}: “Moja saradnja s Jelom Rikalo traje 14 godina i sigurno da ne bih u Frikomu radila sve ove godine da mi tu nije dobro. Jela je ja ko ta~na, pre ci zna i pra ve dna oso ba, pri je svega. Tra`i rad i radnu disciplinu, s jedne strane, {to nagra|uje adekva tnom za ra dom, sa druge. Kada smo bolesni, kada nam treba neka druga vrsta pomo}i, Jela je prva koja }e nas obi}i, ponuditi svaku vrstu pomo}i i biti uz nas, a radniku je to, pogotovo u dana{nje vrijeme, velika stvar.” Spasa Zotovi}: “Jela Rikalo je, jednostavno re~eno, dobar ~ovjek i dobar radnik. Budu}i da sam na ~elu Osnovne {kole ‘Vuk Karad`i}’ a u {kolskim ob, jektima stalno su potrebne rekonstrukcije i popravke, godinama sara|ujemo s njenom firmom i mogu da ka`em da je njena poslovnost i ta~nost na zavidnom nivou, a to se u dana{njem vremenu sve te`e mo`e na}i. Ona posjeduje i one, po mom mi{ljenju, dosta va`nije, plemenite ljudske osobine, koje je ~ine kompletnom li~no{}u, uvijek spremnom da pomogne, posavjetuje i uradi dobar posao.”

Autorsko pravo u digitalnom dobu
U or ga ni za ci ji Si ne Qua Non Copyrig ht cen tra Agen ci je za zas tu panje i za{titu autorskih prava, ju~er je u Sarajevu odr`an okrugli sto o temi „Autor sko pravo u di gi tal nom do bu“. - Digitalno doba zna~i doba informatike, to podra zumijeva brzu komunikaciju, adekvatne sof tvere, automatizacije procesa uz sve standarde koji va`e u cijelom svijetu. U tom smislu Sine Qua Non je krenuo u proces dobijanja ISO standarda, te izradu inovativnog sof tvera koji }e biti povezan sa svim emiterima u Bosni i Hercegovini i uveliko olak{ati posao i autorima i emiterima, ka zala je Amela Hadrovi} - Hasanefedi}, predsjednica uprave Sine Qua Non.
Ja. D.

Foto: A. KAJMOVI]

10

CRNA HRONIKA
Jedna osoba je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak na regionalnom putu Lukavac - Banovi}i, u mjestu Bikod`e, kada je M. H. (1974) iz Lukavca izgubilakontrolu nad upravlja~em golfa te udarila u betonski potporni zid. U ovom udesu njena saputnica H. H. (1955) iz Lukavca zadobila je povrede o ~ijem stepenu se ljekari UKC-a Tuzla nisu izjasnili.

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Golfom udarila u betonski zid

Pucao sa balkona

Dobojska policija uhapsila je preksino} Darka [ljivi}a, koji se sumnji~i da je pucanjem iz automatske pu{ke po~inio krivi~no dje lo iza zi va nje op}e opasnosti. On je, naime, osumnji~en da je pucao sa balkona svog stana, prenijela je Srna. Po dolasku patrole, [ljivi} je isprva odbijao da otvori vrata, a kada je to ipak uradio, policajci su na stolu prona{li automatsku pu{ku. Osumnji~eni je potom priveden u CJB.

olicija i Tu`ila{tvo u SBK-u jo{ tapkaju u mjestu tra`e}i osobu koja je usmrtila 81godi{njeg Karla Jur~evi}a u njegovoj ku}i u selu Puti}evo nedaleko od Doca na La{vi kod Travnika. Iako je na tijelu starca prona|eno vi{e povreda, obdukcijom, koja je ju~er obavljena u travni~koj bolnici, utvr|eno je jedino da je nesretni Jur~evi} ugu{en. Kako saznajemo, pored pripadnika MUP-a SBK-a, u istragu ovog zlo~ina uklju~eni su i pripadnici FMUP-a.

P

Istraga ubistva 81-godi{njaka kod Travnika

Starac pretu~en i ugu{en
Karlo Jur~evi} na|en svezanih ruku i nogu, sa krpom u ustima • Ubica u{ao kroz prozor?

^uvao ku}u
Iz Kantonalnog tu`ila{tva u Travniku i MUP-a SBK-a u protekla dva dana mogle su se ~uti krajnje {ture informacije o ovom zlo~inu. Iako mu je to posao za koji prima platu, portparol policije Sefir Baru~ija u ~etvrtak se nije javljao na mobitel. Ju~er se javio na fiksni telefon, ali je samo kratko rekao da je policija radila po naredbama tu`ioca, i da sve informacije potra`imo u Tu`ila{tvu, pa se samo od sebe name}e pitanje {ta }e uop{te travni~koj policiji portparol koji novinare upu}uje da informacije tra`e u Tu`ila{tvu. A ovom je to ustaljena praksa. Nezvani~no se, ipak, moglo saznati da je Jur~evi} prona|en svezanih ruku i nogu, te da mu je u ustima bila krpa. Osoba ko-

Sa uvi|aja u Puti}evu: U istragu uklju~en i FUP

ja ga je ubila u{la je vjerovatno kroz prozor, jer su vrata navodno bila zaklju~ana. Starca je prona{ao kom{ija Josip Kop~alija, koji je u ~etvrtak trebao da odsije~e vrbu i neko {iblje u dvori{tu Jur~evi}a. Kada je Kop~alija provirio kroz staklo na vratima, vidio je Jur~evi}a kako nepomi~no le`i na podu. Prepla{io se i pozvao kom{iju Dragu Zloju, koji se dru`io sa Jur~evi}em. Nakon {to je i Zlojo shvatio da je njegov kom{ija nepomi~an, pozvali su policiju.

Porodica Jur~evi} je prije rata bila dobro situirana. Nakon rata, Jur~evi} je `ivio sam u ku}i u koju se vratio prije osam-devet godina, a dva sina su mu nastanjena u Rijeci. Njegovim kom{ijama je poznato da je povremeno i{ao kod sestre u Travnik. Kad god bi oti{ao, pokrali bi mu namje{taj, te prozore i vrata. Prije zime, Jur~evi} je ponovo postavio prozore i vrata i odlu~io ostati da ~uva ku}u od lopova i sa~eka da mu radnici Elektrodistribucije priklju~e struju.

Mje{tani Puti}eva i Doca na La{vi i ju~er su bili u {oku nakon saznanja da je ubijen njihov kom{i ja. Pre tpos tav ka je da je Jur~evi} usmr}en zbog koristoljublja, a s obzirom na to da je `ivio sam, jo{ nije jasno da li je ne{to odneseno iz ku}e...

Strah starijih
Posebno su upla{eni stariji mje{tani jer smatraju da su mete razbojnika upravo osobe njihove `ivotne dobi. Naime, sredinom decembra 2011. u mjestu

Polje Slavka Gavran~i}a, dva kilometra od Dolca na La{vi, u ku}i je napadnut 76-godi{nji Borislav ^iv~ija. I njega su maskirani razbojnici zvjerski pretukli, ali iz ku}e nisu imali {ta odnijeti. I dok su stariji u Dolcu na La{vi ju~er u strahu ~ekali prvi mrak, travni~ka policija je saslu{avala Jur~evi}eve kom{ije po ku {a va ju}i ut vrdi ti mo tiv ubis tva, te na}i tra go ve do ubica.
D. PAVLOVI]

[IROKI BRIJEG Prijava zbog protivpravnog oduzimanja slobode i la`nog predstavljanja

“Policajac“ na
prevaru naplatio dug
Obavje{tenje
JP „[ume TK“ d.d. Kladanj obavje{tava sve zainteresovane kupce da je na web stranicama: www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na oglasnim tablama Preduze}a objavljen oglas broj 738/11 od 20. 1. 2012. godine o prodaji roba — {umskih drvnih sortimenata - putem pisanih ponuda (licitacija).
Pripadnici Policijske uprave [iroki Brijeg uhapsili su Roberta ^arapinu (40), @eljka Pehara (39) i Lea Mari}a (34) iz ^itluka zbog sumnje da su 12. januara po~inili krivi~na djela protivpravno oduzimanje slobode i la`no predstavljanje. U informaciji iz MUP-a Zapadnohercegova~kog kantona se navodi da je 13. januara u PU [iroki Brijeg do{la 22-godi{njakinja koja stanuje na {irem podru~ju [irokog Brijega, te prijavila da joj je nepoznati mu{karac do{ao na ku}ni prag, te joj se predstavio kao policajac i zatra`io da s njom po|e u Mostar, kako bi dala iskaz o navodno izvr{enim krivi~nim djelima u tom gradu. Dvadesetdvogodi{njakinja je nasjela na ovu pri~u, te sjela u ford fokus kojim je upravljao ^arapina, a u kojem su se nalazili Pehar i Mari}. Ipak, ^arapina ju je na prevaru dovezao u trgovinu alkoholnih pi}a, ~iji je vlasnik Pehar, a koja se nalazi na podru~ju op}ine ^itluk. Tu su od nje zatra`ili da potpi{e ra~un otpremnicu na ime duga za alkoholna pi}a od nekoliko stotina KM, koji ona i njen suprugu imaju prema toj trgovini. Nakon {to je 22-godi{njakinja potpisala ra~un, ^arapina ju je odvezao njenoj ku}i. Policija je nekoliko dana poslije otkrila prevarante, koje je 22-godi{njakinja prepoznala, te protiv njih podnijela izvje{taj o po~inje nim kri vi~nim djelima.
Dk. O.

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

CRNA HRONIKA
Slu`benicima Policijske stanice Isto~no Sarajevo obratio se I. M. i prijavio da je, nakon {to se vratio sa puta, primijetio da su ulazna vrata stana obijena. Uvi|ajem je utvr|eno da je provalnik nasilno u{ao u stan, izvr{io premeta~inu stvari i, prema izjavi vlasnika, ukrao pi{tolj CZ, 30 metaka, DVD, tri ru~na sata, zlatnu burmu, fotoaparat i odre|enu koli~inu srebrenog nakita, saop}eno je iz CJB-a Isto~no Sarajevo.

11

Vratio se s puta i zatekao obijen stan

Potraga za plja~ka{em trgovine

Maskirani razbojnik preksino} je upao u trgovinu Mild, koja se nalazi u Zelengorskoj ulici u Banjoj Luci, te prijete}i pi{toljem, oplja~kao radnicu. Iz banjalu~kog CJB-a je potvr|eno da je napada~ uzeo oko 800 KM, te pobjegao u nepoznatom pravcu. Uvi|aj na mjestu doga|aja izvr{ili su slu`benici policije, a rad na rasvjetljavanju razbojni{tva i pronalasku napada~a je u toku.

USRED DANA NA ALIPA[INOM POLJU U SARAJEVU

No`em ubio kom{iju
Foto: [. SULTANOVI]

G. M. (1961) ubijen je ju~er oko 16 sati u stubi{tu zgrade u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje, Trg ZAVNOBiH-a na broju 15. “U 16.07 sati obavije{ten je Operativni centar MUP-a Kantona Sarajevo da je K. B. (1949) no`em ubo u prsa G. M. (1961). Odmah je na lice mjesta iza{la patrola MUPa i ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomo}, ~iji je lije~nik nakon ukazane prve pomo}i konstatovao smrt G. M. Slu`benici policije su zbog su-

mnje da je po~inio ubistvo li{ili slobode K. B i nad njim se trenutno provodi kriminalisti~ka obrada” ka, zao je portparol MUP-a Irfan Nefi}. On je dodao kako zasad nema vi{e informacija o ovom doga|aju. Kako su kazale kom{ije, ubijeni Mustafa Guji} i osumnji~eni za ubistvo B. Kova~evi} su `ivjeli u zgradi u kojoj se i desilo ubistvo. Jo{ su rekli da sva|e izme|u Guji}a i Kova~evi}a nisu bile rijetke, posebno kada se Kova~evi} napije.

Pre ma nji ho voj ver zi ji do ga|aja, Kova~evi} je preksino} psovao i stvarao buku u zgradi, a Guji}, koji `ivi sprat ispod Kova~evi}a, upozoravao ga je da se sti{a. Kova~evi} je zatim krenuo prema stanu Guji}a, koji je, opet po pri~i kom{ija, krenuo iz svog stana. Do susreta je do{lo u hodniku zgrade, gdje je Kova~evi} no`em nasrnuo na Guji}a. Udarac je bio direktno u prsa.
J. Sa.

Poslije ubistval u Zvornikul i no`em izbo kom{iju
Trideset~etvorogodi{nji Sini{a Vasiljevi} iz Zvornika preksino} je upao u stan svog 60-godi{njeg kom{ije Stojana Jovi~i}a u Ulici 9. aprila u Zvorniku i usmrtio ga sa vi{e uboda no`em u grudi. Pripadnici kriminalisti~ke policije Stanice javne bezbjednosti Zvornik izvr{ili su uvi|aj, a potom prona{li i uhapsili Vasiljevi}a. vi} je donedavno radio u Crnoj Gori, a potom sa majkom doselio u Zvornik i nastanio odmah do Jovi~i}a. U ~etvrtak nave~er, s majkom je do{ao u goste kod Jovi~i}a. Nakon nekoliko popijenih ~a{ica, Vasiljevi} je oti{ao iz stana, dok je njegova majka ostala sa kom{ijom. Pola sata kasnije se vratio i posva|ao sa kom{ijom. Potom je nekoliko puta udario majku, a onda je Jovi~i}a po~eo ubadati no`em. Nakon {to je usmrtio kom{iju, Vasiljevi} je iza{ao iz stana i u hodnikupo~eovikati da je ubio~ovjeka. Ve}inastanarazgrade u Ulici9. aprila ~ula je lupanje na vratima i vikanjeuzrujanogVasiljevi}a, ali nisu smjeli iza}i da vide {ta se de{ava. Kada je pokucao na vratajedne kom{inice,ona mu je otvorila te joj je Vasiljevi} rekao: “Nemojte se pla{iti, pozovite policiju, ubio sam majku i njenog {valera“.

Izudarao majku
Priznanje policiji

Nakon policijske akcije u Zenici

Droga zaplijenjena tokom pretresa

Pi}e, pa sva|a
Nezvani~no se moglo ~uti da su Vasiljevi} i Jovi~i} `ivjeli u istoj zgradi, koja se nalazi u blizini nekada{nje Elektrodistribucije. Jovi~i} je tokom rata izbjegao iz Sarajeva i nastanio se u Zvorniku, gdje je `ivio sam. Jedno vrijeme radio je u Sloveniji, a nakon {to je penzionisan, prije dvije godine se vratio u Zvornik i kupio stan. S druge strane, Vasilje-

Vasiljevi} je potom iza{ao iz zgrade i nastavio vikati da je po~inio zlo~in. Odatle je oti{ao u bolnicu i ljekarima rekao {ta je uradio. Ubrzo nakon toga pred bolnicom se zaustavilo policijsko patrolno vozilo iz ko jeg su is tr~ali po li caj ci i uhapsili Vasiljevi}a. O ubis tvu je oba vi je {ten tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva Bijeljina, koji je naredio obdukciju tijela Stojana Jovi~i}a. Nakon provo|enja istra`nih radnji, Sini{a Vasiljevi} }e, uz izvje{taj, biti predat Okru`nom tu`ila{tvu Bijeljina, koje nastavlja istragu.
D. PAVLOVI]

Kantonalni sud u Zenici prihvatio je prijedlogTu`ila{tva ZDK-a te odredio pritvor petorici, a Op}inski sud u Zenicijednom od ukupno osam uhap{enih u ~etvrtak na podru~juZenice, a koji se sumnji~e za preprodaju droge. Odlukom sudije Unkasa Arnauta pritvoreni su Bed`ijan Memetovi} (1983), Zikret Arnautovi} (1984), Aldin Be{irevi} (1985), AmirArnautovi}(1973)i SamirArnautovi} (1978), svi iz Zenice. Zahtjev za pritvaranje Vahida [ahinagi}a (1981) sudija Arnaut nije prihvatio jer smatra da djela za koja se tereti nisu u nadle`nosti Kanto-

Uhap{eni ostaju u pritvoru

nalnog, ve} Op}inskog suda. Sanja Rado{evi}, sudija za prethodni postupak Op}inskog suda u Zenici, jednomjese~ni pritvor odredila je Nerminu Bujaku (1975) iz Zenice. On se tereti da je od novembra pro{le do januara ove godine na podru~ju Zenice prodavao marihuanu, spid i heroin. Pritvaranje osmog uhap{enog Almina Mu{anovi}a (1984) Tu`ila{tvo nije ni tra`ilo, te je nakon saslu{anja pu{ten. Tokom pretresa stanova koje koristeosumnji~enipolicija je prona{la odre|enu koli~inu droge.
Mi. D.

12

OGLASI

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

OBAVJE[ TEN JE
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidatkinja Ajla Papovi} Mujan branit }e magistarski rad pod naslovom

„Ekstradicija, Evropski nalog za hap{enje i predaju i efikasnost krivi~nog postupka“
Odbrana magistarskog rada odr`at }e se u petak, 24. februara 2012. godine, sa po~etkom u 14 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupan je javnosti. DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA

UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

OBAVJE[ TEN JE
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidat Nisad Begi} branit }e specijalisti~ki rad pod naslovom

„Zloupotreba narkotika kao vid kriminala na podru~ju Tuzlanskog kantona“
Odbrana specijalisti~kog rada odr`at }e se u petak, 24. februara 2012. godine, sa po~etkom u 16 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a specijalisti~ki rad se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupan je javnosti. DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA

UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

OBAVJE[ TEN JE
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidatkinja Jasenka Ferizovi} branit }e magistarski rad pod naslovom

„Na~elo legaliteta u me|unarodnom krivi~nom pravu“
Odbrana magistarskog rada odr`at }e se u petak, 24. februara 2012. godine, sa po~etkom u 12 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupan je javnosti. DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

REGION
VIJESTI

13

UO^I REFERENDUMA O PRISTUPANJU EUROPSKOJ UNIJI

Hrvatska ostaje suverena
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Prema rezultatima najnovijih anketa, raste podr{ka gra|ana - 61 posto ih se izja{njava da }e glasati za ulazak zemlje u EU

U slovena~kom mlijeku na|eni aflatoksini
U mlijeku sa nekoliko farmi u Sloveniji prona|eni su tragovi kancerogenih aflatoksina, te je moralo da bude uni{teno, javljaju slovena~ki mediji. - Do sada je uni{teno nekoliko hiljada litara mlijeka. [teta je velika, ali je zdravlje potro{a~a va`nije, izjavila je za POP-TV direktor nacionalne veterinarske uprave Vida ^adoni~ [peli~. Aflatoksin je prvo prona|en u svje`em mlijeku na jednoj farmi u okolini Bleda, nakon dojave iz Italije, gdje je bi lo pro da to. Na kon to ga farmi je pri vremeno za bra njena pro da ja. Utvr|eno je da je izvor tragova toksina u mli jeku kukuruzno sto~no bra {no je dnog slove na~kog proi zvo|a~a. Lju bljan ske mlje ka re su sa op {ti le da su da le uzorke mli jeka na ana li zu, ali tra govi to ksi na u njemu ni su otkri veni.

Izi|ite na referendum o ulasku Hrvatske u EU i zaokru`ite da! To je poruka koja se naj~e{}e mo`e ~uti u hrvatskom medijskom prostoru uo~i referenduma koji se odr`ava sutra, 22. januara. Prema rezultatima najnovijih anketa, raste podr{ka gra|ana. Sada se 61 posto gra|ana izja{njava da }e glasati za ulazak zemlje u ~lanstvo EU, {to je za nekoliko postotaka vi{e nego prije nekoliko dana.

Glasati za
Poziv gra|anima da izi|u sutra na referendum i glasaju za uputili su predsjednik dr`ave Ivo Josipovi}, {ef Ureda EU u Hrvatskoj Paul Pusi} se aktivno posvetila animiranju gra|ana za izlazak na referendum van Doren i glavni hrvatski prego- onalni suverenitet? - EU je velika zvani „na povijesni izbor koji }e vara~ za pristup EU Vladimir Dro- prilika, naglasio je, dodaju}i da je promijeniti njihovu budu}nost“ . bnjak sa konferencije Pristupanje sve ostalo u doma}im rukama. Uvijek sam vjerovao da }e pristuHrvatske Europskoj uniji – Izazovi Prema rije~ima Van Dorena, pom Hrvatske Europa postati poi o~ekivanja, odr`ane ju~er u odluka Hrvatske o pristupa- tpunija, te se zaista nadam da }e ove prostorijama zagrenju Uniji mo`da je naj- nedjelje Hrvati s punim povjereba~kog Europskog va`nija odluka koju njem podr`ati svoju europsku bu]IRINA doma. }e Hrvatska doni- du}nost i napokon postati punoPORUKA - Ulazak u jeti za svoju bu- pravna i ponosna 28. dr`ava ~laniLegendarni Europsku unidu}nost, a ca Unije, naglasio je Martens. nogometni trener ju kvalitativan Drobnjak je Ulazak u EU je strate{ki interes ]iro Bla`evi} je napredak za istaknuo svoj Hrvatske, pa su samo rijetki saborna{u zemlju, optimizam u ski zastupnici imali druga~ije mi{poru~uje: - Mi, zaista, Hrvatska ne}e vezi sa rezul- ljenje. Svega jedna parlamentarna prvi put u povijesti prestati biti sutatima refe- stranka HSP dr. Ante Star~evi} sa imamo priliku biti verena, bit }emo renduma koji samo jednim zastupnikom u Satamo gdje u prilici da i sami dijeli i {ef dr`ave. boru otvoreno je protiv, dok jo{ pripadamo sudjelujemo u doNe p o s re d n o dvije stranke u Parlamentu (Labuno{enju odluka, istauo~i referenduma iz risti i HDSSB) podr`avaju proces knuo je Josipovi} u svom Europskog parlamenta, pristupanja, ali imaju odre|enu digovoru, neizravno odgovaraju}i preciznije, najbrojnije i najmo}ni- lemu zbog brzine kojom se ovaj na taj na~in na naj~e{}e pitanje ko- je grupacije Europskih pu~ana, sti- proces odvija. Premijer Zoran Mije ovih dana postavljaju gra|ani, a gla je ju~er i poruka u kojoj predsje- lanovi} (SDP) poru~io je sa saborkoje otprilike glasi: ho}e li Hrvatska dnik Wilfried Martens isti~e, me|u ske govornice da Hrvatska od ulaskom u EU izgubiti svoj naci- ostalim, da su gra|ani Hrvatske po- ~lanstva u EU mo`e imati samo

koristi, a sve one klju~ne odluke, ka`e, donosi}emo sami.

[aljivo i pankerski
Za su i mnoge poznate osobe iz hrvatskog javnog `ivota. Brojni ugledni znanstvenici, umjetnici i sporta{i u svojim medijskim izjavama ohrabruju gra|ane da ka`u da na predstoje}em referendumu. Legendarni nogometni trener ]iro Bla`evi} poru~uje: - Mi zaista prvi put u povijesti imamo priliku biti tamo gdje pripadamo, a filmski redatelj Hrvoje Hribar objasnio je za{to }e zaokru`iti za, rekav{i da ako Hrvatska ka`e ne, to }e biti {aljivo i pankerski, ali }e prakti~ne posljedice, isti~e, biti katastrofalne. Istovremeno, euroskeptici i dalje otvoreno govore o odsustvu kvalitetne javne rasprave, no negativan rasplet zapravo nitko ne o~ekuje.
Jadranka DIZDAR

Odgo|eno ispitivanje Sanadera o HEP-TLM-u
Ispitivanje biv{eg premijera Hrvatske Ive Sanadera pred USKOK-ovim istra`iteljima u aferi HEP-TLM odgo|eno je za idu}i petak jer je njegov branitelj ^edo Prodanovi}, koji vodi navedeni slu~aj, bio sprije~en da ju~er do|e. Sanader je odnedavno osumnji~en u slu~aju prodaje jef tine struje {ibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju, ~ime je HEP navodno o{te}en za oko 600 miliona kuna. Sanader je navo dno pos tao prvo osu mnji~eni u slu~aju za koji se ranije teretio i biv{i potpredsjednik vlade Damir Polan~ec, od ~ijeg je progona USKOK u cijelosti odustao nakon {to je u ~etvrtak ispitan kao svjedok.

Po~eli pregovori za stvaranje nove koalicije u Sloveniji
Demokratska stranka slovenskih umirovljenika (DESUS) po~ela je ju~er razgovore o ulasku u mogu}u koalicijsku vladu koju bi vodio Janez Jan{a. - Pregovori su zapo~eli i nastavit }e se danas, izjavio je kratko Jan{a nakon razgovora s predsjednikom DESUSErjavec i Jan{a: Slovenija opet ide udesno a Karlom Erjevcem. Jan{ina Slovenska demokratska tupnika. Jankovi}, me|utim, kao stranka (SDS) na prijevremenim prvi predlo`eni mandatar nije izborima 4. decembra 2011. osvo- uspio dobiti potrebnu ve}inu u jila je dva zastupni~ka mandata parlamentu za koaliciju lijevog manje od relativnog izbornog po- centra. Nakon {to na dobar prijem bjednika Zorana Jankovi}a i njego- kod stranaka nije nai{la ni ideja ve stranke Pozitivna Slovenija, ko- predsjednika dr`ave Danila Tuerja u novom parlamentu ima 28 zas- ka da bankara Marka Volj~a prihva-

Umirovljenici uz Jan{u

Krivi~na prijava protiv Jankovi}a
Dr`avno tu`ila{tvo Slovenije potvrdilo je da je od Poreske uprave primilo krivi~nu prijavu da je Zoran Jakovi}, biv{i gradona~elnik Ljubljane i predsjednik stranke Pozitivna Slovenija, po~inio krivi~no djelo. Komisija za spre~avanje korupcije nije `eljela da otkrije dodatne podatke s obzirom na to da se u vezi s ovim slu~ajem vodi pretkrivi~ni postupak pred drugim nadle`nim tijelom. Protiv Jankovi}a i jo{ tri osobe vodi se sudska istraga zbog sumnje na zloupotrebu polo`aja u Merkatoru, odnosno zbog o{te}enja povjerenika, utaje poreza i pranja novca, navodi Pozareport.

te kao tehni~kog mandatara, otvorile su se mogu}nosti za formiranje vlade desnog centra, koju bi vodio biv{i premijer Janez Jan{a. - Ako do|e do dogovora, to bi bila koalicija za izlazak Slovenije iz krize, a ne ideolo{ka koalicija, rekao je Erjavec, reagiraju}i tako na kritike da je izdao bira~ko tijelo koje DESUS shvata kao socijalnu stranku bli`u ljevici. Na~elnu saglasnost za pristupanje Jan{inoj koaliciji ve} su dali Slovenska pu~ka stranka (SLS), Gra|anska lista Gregora Viranta i kr{}ansko-narodna stranka Nova Slovenija (NSI).

Samo Josipovi}u povla{tena penzija
Jedini politi~ar u Hrvatskoj koji i dalje ima pravo na povla{tenu mirovinu je predsjednik Ivo Josipovi}. Predsjednik nije obuhva}en novim zakonom koji je donijela Vlada Zorana Milanovi}a. Prema postoje}em zakonu, Josipovi} bi jednog dana mogao imati oko 15.000 kuna (3.888 KM) mirovine. Navodno se odluka o ukidanju odnosi na saborske zastupnike, a ne na predsjednika. - Najprije }u vam re}i da mi je plan vratiti se na sveu~ili{te nakon {to mi zavr{i mandat. Ne planiram jo{ u mirovinu. Druga stvar, uvjeren sam da }e Sabor, koji je zadu`en za mirovinski sustav, prona}i najpravednije rje{enje, kazao je ju~er novinarima Josipovi}.

14

OGLASI

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012. Francuski predsjednik o spornom nuklearnom programu Teherana

SVIJET
VIJESTI

15

Napad na Iran bi
pokrenuo rat i haos
Francuska }e ~initi sve da izbjegne vojnu intervenciju, a nju mogu sprije~iti mnogo stro`ije sankcije Teheranu, rekao je Sarkozy
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je u petak kako svijet mora prisiliti Iran na pregovore o njegovom spornom nuklearnomprogramu jer vrijemeisti~e, ali }e slu`beni Pariz u~initi sve da izbjegne vojnu intervenciju koja bi pokrenula haos u regiji i svijetu.

U potresu vi{e od 200 povrije|enih
Zemljotres ja~ine 5,6 stepeni Rihterove skale pogodio je sjeveroisto~ni dio Irana. Epicentar je bio 64 kilometra zapadno do svetog grada Ma{ada. U zemljotresu je povrije|eno 228 osoba, izjavio je zvani~nik iranske provincije Korasan Razavi, prenosi Srna. Zvani~nici navode da je hospitalizovano 38 ljudi, dok su ostali pu{teni iz bolnice nakon {to im je ukazana pomo}. Ve}ina povrije|enih zadobila je lomove kostiju i modrice, rekli su ovi izvori.

“Lincoln” u Arapskom moru

Opcija
“Vojna intervencija ne bi rije{ila problem, ve} pokrenula rat i ha os na Blis kom is to ku i, na`alost, mogu}e je i u svijetu... Francuska }e ~initi sve da izbjegne vojnu intervenciju“, rekao je Sarkozy diplomatskom zboru, prenosi Hina. “No vrijeme isti~e i samo jedna opcija mo`e sprije~iti vojnu intervenciju, a to su mnogo stro`ije sankcije Iranu od potpunog prekida kupovine iranske nafte do zamrzavanja imovine iranske sredi{nje banke“, rekao je. One koji ne `ele u~estvovati u poo{travanju sankcija, Sarkozy je upozorio da }e snositi odgovornost za vojno rje{enje, ciljaju}i direktno na Kinu i Rusiju, dvije stalne ~lanice Vije}a sigurnosti UN-a koje odbijaju da Vije}e izglasa nove sankcije. “Kineske i ruske prijatelje pozivam: pomozite nam garantovati mir u svijetu... jasno je da ste nam potrebni“, rekao je Sarkozy. Japan je ju~er podr`ao SAD u

Moskva: Odbijen zahtjev opozicije
Nicolas Sarkozy: Vrijeme isti~e
Reuters

namjeri da smanje uvoz sirove nafte iz Irana. SAD rade na tome da stegnu obru~ oko Irana zbog njegovog nuklearnog programa, javio je Reuters, prenosi Fena. Ostali azijski kupci iranske sirove nafte izrazili su manje sklon stav prema smanjenju uvoza ili nisu javno obznanile stav o tome. Francuska `eli da sve ~lanice EU uvedu embargo na iran sku naf tu i za le de me|unarodna sredstva iranske centralne banke da bi ga prisilile da okon~a navodnu proizvodnju nuklearnog naoru`anja. Iran insistira da je njegov nuklearni program namijenjen za proizvodnju energije, a ne naoru`anja. Odluka EU bi mogla

biti donesena naredne sedmice u Bruxellesu.

Otkazan ugovor
U me|uvremenu, Rusija je vratilaIranunovacupla}enunaprijed za isporukuprotivvazdu{nograketnogsistema S-300, nakon{to je Moskvaotkazalaugovor u skladu sa rezolucijom UN-a. Sergej ^emezov, {ef ruske Dr`avne tehnolo{ke korporacije, objavio je odluku o refundiranju i dodao da nijebilopla}anja penala, prenosi Srna. Vije}e sigurnosti UN-a usvojilo je u junu 2010. rezoluciju o ograni~avanjuisporuka konvencionalnog naoru`anja Iranu, uklju~uju}i raketne sisteme, tenkove, borbene helikoptere i avione, te ratne brodove.

Ameri~ki nosa~ aviona USS „Abraham Lincoln“ stigao je u Arapsko more, rekli su mornari~ki zvani~nici, {to je vjerovatno uvod u testiranje nedavnog iranskog upozorenja protiv slanja ameri~kih nosa~a kroz Hormu{ki moreuz, prenosi Fena. Lincoln se pridru`uje nosa~u USS “Carl Vinson”, koji je ve} u regiji, ~ime se ameri~ka ratna mornarica vra}a svom standardu sa stalnom prisutno{}u dva nosa~a na tom podru~ju. Lincolnovim dolaskom ostvareni su preduslovi za povratak ameri~kog nosa~a u Perzijski zaljev kroz Hormu{ki moreuz, po prvi put nakon nedavne eskalacije napetosti s Iranom.

Moskovske vlasti saop}ile su da odbijaju zahtjev opozicije i organizatora protesta - mitinga Za po{tene izbore u kojem je zatra`ena dozvola za protestnu {etnju i miting u centru grada 4. februara i predlo`ile opoziciji da miting odr`i na stadionu Lu`niki na periferiji grada dan kasnije, prenosi Fena. U obra zlo`enju odluke navedeno je i da je tog dana planirano odr`avanje jo{ dva strana~ka mitinga u centru grada, jednog koji organizuju nacionalisti i drugog koji je zaka zala Liberalno-demokratska par tija Vladimira @irinovskog.

Libija

Prona|ene Gadafijeve
zna tim za li ha ma he mij skog oru`ja pro{le godine, nakon svrgavanja re`ima Muamara Gadafija. Organizacija navodi da je hemijsko oru`je smje{teno na deponiji na jugoistoku zemlje, zajedno sa hemijskim oru`jem koje je Gadafi prijavio me|unarodnim organizacijama. Od 2004. Libija je ~lanica Organizacije za zabranu hemijskog oru`ja. Tada su vlasti izvijestile organizaciju da posjeduju 1,4 tone materijala za proizvodnju hemijskog oru`ja i 25 tona iperita, prenosi Fena. Do marta 2011. navodno je uni{teno 55 posto zaliha. Proces uni{tenja hemijskog oru`ja prekinut je ustankom protiv Gadafija koji je prerastao u oru`ani sukob i rezultirao smr}u Muamera Gadafija.

Sudar brodova na Bosforu
U Istanbulu na Bosforu zbog jakog vjetra i oluje do{lo je do sudara tri broda. Do sudara je do{lo u blizini luke Zejtinburnu kada je teretni brod pri manevrisanju radi usidrenja udario u druga dva manja broda koja su bila usidrena. Odmah nakon sudara po~ela je evakuacija posade broda. Teretni brod, koji je krenuo iz Egipta prema Ukrajini, zbog o{te}enja po~eo je da tone, dok su druga dva broda manje o{te}ena. “Mislimo da je nemogu}e da brod potone, jer se nalazi na mjestu gdje dubina iznosi devet metara“, rekao je direktor obalne siA. [. gurnosti Salih Orak~i.

zalihe hemijskog oru`ja
Biv{i libijski vo|a Muamar Gadafi imao je zalihe hemijskog oru`ja, potvrdila je ju~er Organizacija za zabranu hemijskog naoru`anja sa sjedi{tem u Haagu, prenosi Beta. Tokom posjete Libiji protekle sedmice, njeni istra`iva~i su prona{li iperit i hemijsku municiju za topove. Nove libijske vlasti obavijestile su tu organizaciju o do tada nepo-

Muamer Gadafi

Nicolas Sarkozy pisao turskom premijeru

Zakon nije protiv nijednog naroda
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

Povodom zadnjih de{avanja u odnosima Turske i Francuske zbog zakona francuske skup{tine o genocidu nad Armenima, predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy poslao je pismo premijeru

Turske Red`epu Tajipu Erdoanu. Francuski predsjednik u pismu isti~e da dajevelikuva`nostodnosima sa Turskom te da je u potpunosti spreman i dalje ~initi sve da se nastavi dijalog izme|u ove dvije dr`ave. Sarkozy je u pismu naveo da spornizakonnijeprotivnijednog naroda ili dr`ave, te da oni

koji su spremali zakon znaju i za bol i patnju turskog naroda za vrijeme Prvog svjetskog rata. “Nadam se da }e Turska poduzeti mjere u cilju zajedni~kih interesa koje }e jo{ vi{e ujediniti na{ narod i na{e zemlje. Od velike je va`nosti na{a ekonomska saradnja kao i ulaganja u skladu

sa ugovorom carinske unije, zatim saradnja u borbi protiv PKKa, te vrijednosti koje pru`a koordinacija na{ih aktivnosti u upravljanu kriznim situacijama na Bliskom istoku. Isto tako napominjem i bogatstvo na{e saradnje unutar G20“, stoji u pismu Sarkozya. A. [E]EROVI]

Izraelska vojska uhapsila Duaika
Izraelski vojnici uhapsili su predsjednika palestinskog parlamenta Abdela Aziza Duaika, saop}io je zvani~nik Hamasa, prenosi Fena. Hamasov zvani~nik izjavio je da je je Duaik uhap{en u ~etvrtak u blizini Ramalaha. On je tra`io da ostane anoniman iz sigurnosnih razloga. Izraelska vojska nije imala nikakvog komentara na te tvrdnje.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Korisnici Telemacha iznena|eni uve}anim ra~unima

Pretplata skuplja 3,5 KM
Najavljeno pove}anje cijene mjese~ne naknade za odr`avanje KKS-a i pra}enje analogne kablovske TV za august pomjerili za decembar 2011. godine Pove}anje cijene kompenziraju uvo|enjem novih paketnih ponuda
Kablovski operater Telemach definitivno je primijenio novu cijenu usluga nakon {to je sa Regulatornom agencijom za telekomunikacije obavio potrebno usagla{avanje. Umjesto 11,50, od 1. decembra nova cijena je 15 KM. To je, sude}i prema reakcijama koje su stigle i do na{e redakcije, sa izne na|enjem pri mlje no me|u korisnicima njegovih usluga. Posebno onih koji su za poskupljenje saznali tek nakon {to su ovih dana dobili ra~une.

PISANO OBAVJE[TENJE U Telemachu tvrde da su klijente o svemu ve} ranije detaljno informisali i pisanim putem
pra}enje analogne kablovske TV bilo je planirano za august, ali kompanija ga je pomjerila za decembar 2011. godine, tako da su to korisnici primijetili tek na januarskim ra~unima.

Klijenti informisani
U Telemachu tvrde da su klijente o svemu ve} ranije detaljno informisali i pisanim putem. Sne`ana Ga ri}, u ime kompanije, nove cijene obrazla`e sljede}om argumentacijom: “Tokom prve godine poslovanja kompanija je ostvarila zna~ajne investicije i uvela novine koje su omogu}ile korisnicima uslugu na vi{em nivou, kao i pove}an broj raznovrsnih programskih sadr`aja. Sva ta unapre|enja zahtijevaju znatna ulaganja“. Pove}anje cijene mjese~ne naknade za odr`avanje KKS-a i

Kompenzacija
- Potrudili smo se da pove}anje cijene kompenziramo uvo|enjem novih paketnih ponuda koje korisnicima donose velike u{tede. To zna~i da bi se kori{tenjem vi{e usluga izniveliralo pove}anje cijene, zaklju~ila je izjavu zvani~nica ovog kablovskog operatera. Pitali smo na koji na~in korisnici koji ne}e pristati na novu cijenu mogu raskinuti postoje}i ugovor, no na to pitanje nije ponudila odgovor.
H. A.

Nova cijena mjese~ne pretplate 15 KM

FBiH: Rast industrijske proizvodnje od 2,5 posto
Pro{logodi{nja industrijska proizvodnja u Federaciji BiH ve}a je za 2,5 posto u odnosu na 2010, saop{teno je iz federalnog Zavoda za statistiku. U oblasti va|enja ruda i kamena industrijska proizvodnja u FBiH u 2011. godini ve}a je za 12,3 posto u odnosu na 2010, u oblasti proizvodnje i snabdijevanja elektri~nom energijom, gasom i vodom ve}a je za 3,3 posto, dok je u oblasti prera|iva~ke industrije ostala na istom nivou. Industrijska proizvodnja u FBiH u decembru pro{le godine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010. ve}a je za 3,9 posto, dok je u odnosu na proizvodnju iz decembra 2010. manja za 6,4 posto. Pro{logodi{nja decembarska industrijska proizvodnja ve}a je za 2,1 posto, u odnosu na novembarsku.

Savez poljoprivrednih udru`enja FBiH

Borba za doma}u proizvodnju
Donijeti zakon o organskoj hrani Sprije~iti uvoz namirnica sumnjivog kvaliteta
Savez poljoprivrednih udru`enja FBiH smatra da je krajnje vrijeme da se kod predstavnika vlasti u BiH “probudi svijest“ o zna~aju doma}e poljoprivredne proizvodnje te zaustavi trend uvoza raznih namirnica u BiH i donese zakon o za{titi doma}e proizvodnje.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 013 - 21. 1. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Poljoprivrednici vi{e nemaju vremena za ~ekanje

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.576008 1.492001 25.782218 0.076610 0.262357 0.640324 1.960153 0.565032 0.254692 0.222193 1.615418 0.825271 2.339537 1.512122 0.048225 1.852499

1.955830 1.579958 1.495740 25.846835 0.076802 0.263015 0.641929 1.965066 0.566448 0.255330 0.222750 1.619467 0.827339 2.345401 1.515912 0.048346 1.857142 USD BAM

1.955830 1.583908 1.499479 25.911452 0.076994 0.263673 0.643534 1.969979 0.567864 0.255968 0.223307 1.623516 0.829407 2.351265 1.519702 0.048467 1.861785 1.53467 2.324817

Izvoz
Na konferenciji za novinare odr`anoj ju~er u Sarajevu, predsjednik ovog saveza, koji zastupa poljoprivredna udru`enja iz svih deset kantona u FBiH, Avdo Muslimovi} istakao je da poljoprivrednici imaju osje}aj da neki lobiji u BiH namjerno dovla~e velike koli~ine namirnica biljnog i animalnog porijekla kako bi se prekinuo kontinuitet doma}ih proizvo|a~a. On je kazao da poljoprivrednici vi{e nemaju vremena za ~ekanje te je istaknuo da je u protekloj godini od ukupnog broja poljoprivrednika u FBiH, njih

oko 20 posto odustalo od poljoprivredne proizvodnje zbog slabih ili nikakvih poticaja. „Savez je odlu~io da novom sazivu Vije}a ministara i Parlamentarnoj skup{tini BiH uputi zahtjev da se hitno donese zakon o za{titi doma}e proizvodnje, da se formira agencija za pla}anje pri Ministarstvu vanjske trgo vi ne i eko nom skih odno sa BiH te da se proi zvo|a~ima omogu}i izvoz namirnica animalnog porijekla“, istakao je Muslimovi}.

Sporazum
On je do dao da po ljo pri vrednici u FBiH nisu zadovoljni ni vi si nom po ti ca ja za

SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 01. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 01. 2012 =

2012. iako je pla ni ra ni iznos ve}i za 40 posto u odnosu na pret ho dnu go di nu. Savez }e, prema Muslimovi}evim rije~ima, najvjerovatnije naredne sedmice potpisati partnerski sporazum s federalnim Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva o pravljenju programa i pravilnika poticaja za 2012. godinu, te }e tako|er zatra`iti i da se donese i zakon o organskoj proizvodnji. „Zalagat }emo se, ako treba i bojkotom, da u BiH ne ulaze sumnjivi proizvodi. Ako mi na{e proizvode ne budemo mogli izvoziti vani, ne}emo dozvoliti ni da se u BiH uvozi sva{ta“, zaklju~io je Muslimovi}.

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012. Poslovni forum BiH - Iran
1.510,69 843,74
BIRS BIFX

BIZNIS/BERZE
815,02 1.683,44
FIRS SASX-10

17

945,56 800,96
ERS10

SASX-30

SASE: Uvr{tenje druge

tran{e obveznica
Teheran: Susreti privrednika u februaru

Uspostaviti bolju
ekonomsku saradnju
Predstavljanje ekonomskih potencijala dvije zemlje
Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine, koja djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH), u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH, organizira 21. februara posjetu bh. privredne delegacije Islamskoj Republici Iran. Kako su kazali u Vanjskotrgovinskoj komori, tom prilikom se u Teheranu planira odr`avanje Poslovnog foruma Bosna i Hercegovina - Islamska Republika Iran. Prema preliminarnom programu, planirano je da se u plenarnom dijelu susreta, uz predstavnike ministarstava i komora dvije zemlje te Ambasade BiH u Iranu, obrate i predstavnici Agencije za promociju stranih investicija u BiH koji }e predstaviti ekonomske potencijale i mogu}nosti za potencijalnu saradnju privrednika ove dvije zemlje. Nakon plenarnog dijela Poslovnog foruma uslijedit }e i bilateralni susreti iranskih i bosanskohercegova~kih privrednika. Kako su kazali u VTKBiH, nadaju se dobrom odzivu bh. privrednika i uspostavljanju bolje saradnje, jer dosada{nja vanjskotrgovinska razmjena izme|u ove dvije zemlje nije bila na zadovoljavaju}em nivou. Zainteresirani privrednici iz BiH za posjetu Iranu mogu se prijaviti u VTKBiH do 26. januara.
A. Pe.

Druga tran{a obveznica emitovanih po osnovu ratnih potra`ivanja uvr{tena je na kotaciju Sarajevske berze. Pojedina~no se radi o obveznicama sa oznakama: FBIHK2A (599.280 obveznica nominalne vrijednosti 1 KM, rok dospije}a 30. juni 2021), FBIHK2B (599.404 obveznice nominalne vrijednosti 1 KM, rok dospi-

je}a 30. juni 2022), FBIHK2C (599.668 obveznica nominalne vrijednosti 1 KM, rok dospije}a 30. juni 2023), FBIHK2D (599.865 obveznica nominalne vrijednosti 1 KM, rok dospije}a 30. juni 2024) i FBIHK2E (1.002.003 obveznice nominalne vrijednosti 1 KM, rok dospije}a 30. juni 2025), saop}eno je iz Sarajevske berze.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 20. januar/sije~anj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF MI Group dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH stara devizna {tednja serija I PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo IK Banka dd Zenica JP Elektroprivreda HZHB Mostar Sarajevo osiguranje dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Unis Valjcici d.d. Konjic 5,00 0,00 5,00 5,00 1.659 8.295,00 2 18,54 4,00 45,64 66,50 44,00 5,02 -2,27 0,00 1,34 -3,62 0,00 -1,54 19,00 4,00 46,00 66,50 44,00 5,05 18,50 4,00 45,01 65,50 44,00 5,01 1.661 459 129 520 150 700 30.794,54 1.836,00 5.856,77 34.105,00 6.600,00 3.515,00 8 1 5 4 1 4 30,50 97,60 0,00 3,06 30,50 97,60 30,50 97,60 541 4.237 165,00 4.135,31 1 1 3,82 3,99 1,33 -0,36 3,82 3,99 3,82 3,98 772 441 2.949,04 1.757,59 3 2 8,10 0,25 8,10 8,10 2.270 18.387,00 4

Ministar Lijanovi} na
Me|unarodnoj zelenoj sedmici
Dopremijer Vlade Federacije BiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jerko Ivankovi} Lijanovi}, na poziv savezne ministrice poljoprivrede Ilse Aigner, prisustvovao je otvaranju najve}eg svjetskog sajma poljoprivrede, hrane i hortikulture Me|unarodna zelena sedmica (Internationale Grune Woche), koji se odr`ava u Berlinu do 29. januara. Dopremijer Ivankovi} Lijanovi} istakao je da je Me|unarodna zelena sedmica izvanredna prilika razmjene iskustva sa ministrima poljoprivrede dr`ava koje su u poljoprivredi daleko razvijenije od nas. Cilj federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva jeste da se posredstvom bilateralnih razgovora postigne na~elan dogovor o otvaranju tr`i{ta dr`ava ~lanica Evropske unije, kao i drugih dr`ava, za na{e poljoprivredne proizvode. “Tako|er `elimo razgovarati o izvozu proizvoda `ivotinjskog porijekla u EU i zamoliti europske ministre poljoprivre-

Banjalu~ka berza Kursna lista za 20. januar 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,92 4,4 8,25 0,045 5,21 4 3,9 4 5,19 -15,12 0 -0,12 0 0,19 0 0 0 1,37 2,92 4,4 8,26 0,045 5,21 4 3,9 4 5,2 2,92 4,4 8,25 0,045 5,21 4 3,9 4 5,1 69 810 1.500 1.420 124 20 132 20 1.505 201,48 3.564,00 12.379,33 63,90 646,04 80,00 514,80 80,00 7.809,68 0,2 1,48 0 0 0,2 1,48 0,2 1,48 5.000 11.350 1.000,00 16.798,00

Lijanovi} sa ministricom Aigner

de da se zauzmu kako bi se to pitanje reguliralo {to prije“, kazao je Ivankovi} Lijanovi}. Danas }e ministar Ivankovi} Lijanovi} sudjelovati na ^etvrtom berlinskom samitu ministara poljoprivrede u okviru Globalnog foruma o hrani i poljoprivredi u Berlinu, saop}eno je iz federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva. u{te da i re za nje tro {ko va, fir me se suo~avaju sa velikim izazovima kada je u pitanju motivacija i edukacija zaposlenika. Smatramo da je upravo znanje klju~ni pokreta~ razvoja, a ulaganje u znanje je isplativo” istakla je Rusmira Mandi}, dire, ktorica Centra za edukaciju i informati~ke poslove PKKS-a, prezentiraju}i Program prisutnim privrednicima i poslovnim partnerima. Edukacija se izvodi putem seminara, kurseva, radionica, projekata, prezentacija, biznis-foruma, posjeta uspje{nim preA. Pe. duze}ima i sli~no.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Integral sistem a.d. Doboj Progres a.d. Bijeljina Jahorina osiguranje a.d. Pale Terminali a.d. Doboj Tesla d.d. Br~ko Vele` a.d. Nevesinje Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,1(A) 0,4 110 0,2(A) 4,99 1,07(A) 40,05 38,8 39,58 38,43 0 0 0 0 0 1,9 0,12 0 0,69 0,34 0,1 0,4 110 0,2 4,99 1,07 40,11 38,8 39,7 38,8 0,1 0,4 110 0,2 4,99 1,07 40 38,8 39,5 38,16 5.126 3.036 360 200 1.900 1.920 15.990 10.607 12.000 49.424 512,60 1.214,40 39.600,00 40,00 9.481,00 2.054,40 6.403,70 4.115,52 4.750,00 18.996,03

Privredna komora Kantona Sarajevo je i za ovu godinu pripremila Program edukacije, prilago|en trenutnim potrebama privrede. U Program edukacije 2012. su uvr{tene razli~ite tematske cjeline, a najvi{e pa`nje prilikom njegove ju~era{nje prezentacije privukle su teme koje se odnose na tuma~enja odre|enih zakona, prodaju, marketing, upravljanje u te{kim vremenima i drugo. “U vrijeme krize, kada su glavne rije~i

PKKS: Program edukacije 2012.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

111,11 2,30

$ 0,39 %

1.650,90 30,47

$ 0,22 %

658,00 607,00

$ 0,00 %

PLIN
$ 0,90 %

SREBRO
$ 0,11 %

KUKURUZ
$ 0,17 %

18

SARAJEVSKA HRONIKA
Sindikat komunalne privrede Grasa najavljuje {trajk
Sindikat komunalne privrede KJKP Gras najavio je novu obustavu prevoza za 30. na 31. januar ove godine, a razlozi su, kako ka`e predsjednik Adnan Himzanija, stari: ka{njenje plate, neupla}ivanje penzionog i zdravstvenog osiguranja, rata za kredite... - Januar je uvijek bio najja~i mjesec po pitanju prodaje svih vrsta karti, a ako sada nema para, kad }e ih biti. Jo{ nismo primili decembarsku platu. Pre{lo im je u naviku da ne upla}uju zdravstveno i penziono osiguranje, a sada je i manje radnika. Nije nas vi{e dvije hiljade, ve} 1.830. Ho}emo bruto platu koju nismo dobili zadnje tri godine, isti~e Himzanija. Predsjednik Sindikata napominje da ugovor kakav imaju sa Grasom nadle`ni ne mogu sklopiti sa privatnicima, a kada je rije~ o pre-

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dan kada je oti{ao Bimo
Pre{lo im je u naviku da ne pla}aju penziono i zdravstveno, ka`e Himzanija • Nakon zadnjeg {trajka ka`njeni su voza~i, a ne organizatori, upozorava Kadi}

Aleja breze u Paromlinskoj

I{~upani kolci pored sadnica
Novoformirana aleja breze u Paromlinskoj ulici u Novom Sarajevu za nepune dvije sedmice na{la se na meti vandala. Naime, devet kolaca postavljenih za za{titu mladih sadnica je tokom no}i sa ~etvrtka na petak otu|eno, ta~nije nepoznate osobe su ih i{~upale iz zemlje i odnijele, kazali su nam u KJKP Park. Nastalu {tetu su vrlo brzo sanirali radnici KJKP Park te postavili nove kolce. Iako materijalna vrijednost navedene {tete nije velika, zabrinjava ~injenica da su zelene povr{ine i sadnice stabala konstantno predmet lomljenja, otu|ivanja i uni{tavanja od neodgovornih pojedinaca. Iz Parka apeluju na gra|ane da za{tite i ~uvaju zelenilo i zelene povr{ine, a ukoliko su svjedoci ovakvih pojava, da ih prijave nadle`nim op}inskim slu`bama, policijskim upravama, eko-redarima na broj telefona 033/467-562 ili preduze}u Park na broj 033/ 560E. G. 560.

Posljednji {trajk pro{ao je bez posljedica po organizatore

Himzanija: Ho}emo bruto platu

Kadi}: Poruka voza~ima

Penzioneri u redovima pred biletarnicom na Otoci

Foto: D. TORCHE

Kra|a goriva
Ukoliko do|e do {trajka, direktor Kadi} napominje da }e osigurati krug preduze}a, jer je tokom zadnje obustave prevoza do{lo do uni{tavanja vozila i kra|e goriva, jer je dobar dio radnika bio pod uticajem alkohola. Kadi} podsje}a na to kako je i na tematskoj sjednici Skup{tine KS-a iznio podatak da su sindikalisti sakrili {est tona goriva u stare autobuse, koji odavno nisu u prometu.

Sumiranje
Kako ka`e direktor KJKP Gras Haris Kadi}, krajem mjeseca, a prema jednom od zaklju~aka tematske sjednice Skup{tine KS-a, uprava preduze}a }e sa kantonalnom Vladom sumirati rezultate poslovanja za januar. - Jedan od osnovnih uslova, da svi bud`etski korisnici uzimaju kupone umjesto novca, nije ispo{tovan, napominje Kadi}.

Gu`ve pred biletarnicama se ne smanjuju

Novi rok za iskaznice?
Promjena iskaznica penzionerima je napravila veliki problem uzimaju}i u obzir gu`ve koje su evidentne posljednjih dana na svim prodajnim mjestima. Mnogi su se `alili kako po nekoliko sati ~ekaju u redu da predaju za novu iskaznicu, a neki su ~ak pomislili da do 26. januara, kada je zadnji datum za promjenu, ne}e sti}i da izvade novu iskaznicu. Me|utim, iz Grasa isti~u kako }e, ukoliko se uka`e potreba za produ`enjem roka, to i uraditi. - Ukoliko ostane ve}i broj penzionera koji nisu stigli izvaditi novu iskaznicu, produ`i}emo rok, kazali su u Grasu. Penzioneri koji mo`da i nisu u mogu}nosti da promijene iskaznice do odre|enog roka, nove mogu izvaditi kad im se uka`e mogu}nost za to, ali ne mogu koristiti nove kupone za prevoz dok ne promijene i iskaznicu.
M. P.

vozu socijalnih kategorija. - Oni probleme znaju bolje od nas. Ne interesuje nas ko je premijer, ko direktor, volje}u svakog ko mi uplati platu, napominje Himzanija. Na isti datum 2006. godine, ~lanovi istog sindikata Grasa organizovali su {trajk, a tom prilikom smijenjen je i tada{nji direktor Ibrahim Jusufrani}, zvani Bimo. Direktor Grasa Haris Kadi} kazao je za Oslobo|enje kako ga niko ne}e smijeniti, ali da je Sindikat izabrao vrijeme za {trajk kada je hladno i kad djeca polaze u {kolu. - Od po~etka do kraja {trajka pona{a}u se u skladu sa zakonom, a to zna~i 75 posto vozila u prometu. Uve{}u dodatne voza~e i vozila ako za tim bude potrebe. Ukazat }emo Sindikatu na gre{ke i posljedice {trajka, a poduzet }emo sve mjere kao da }e do njega i do}i, napominje Kadi}. Direktor KJKP Gradski saobra}aj poru~uje voza~ima ovog preduze}a da su oni ka`njeni nov~ano nakon zadnje obustave prevoza, a da su organizatori {trajka to rije{ili nadoknadom od godi{njeg odmora. Ina~e, novac za decembarsku platu, iz Kantona je ju~er u popodnevnim satima trebao le}i na J. M. ra~un Grasa.

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez elektri~ne energije }e ostati podru~ja koja se napajaju putem transformatorskih stanica: od 8.30 do 16 sati Lje{evo 3 i IV crnogorske brigade. Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

Trebevi}ka - Debelo Brdo

Izgra|ena pje{a~ka staza
Zavr{en je jo{ jedan komunalni projekt Op}ine Centar, a rije~ je o pje{a~koj komunikaciji koja povezuje Trebevi}ku ulicu sa naseljem Debelo Brdo. Zemljana staza je zamijenjena betonskim stepeni{tem i stazom {irine oko 1,5, te du`ine 800 metara. Vrijednost projekta je 101.598 KM, finansirala ga je Op}ina, a izvo|a~ radova je firma Sela. Ova staza je jedina direktna veza Debelog Brda sa ostalim dijelovima sredi{nje gradske op}ine. Projekt je realiziran na inicijativu vije}nika Ese Tucakovi}a i Savjeta MZ Soukbunar, ~iji je on predsjednik. Ovim su posebno zadovoljna djeca koja su do izgradnje stepeni{ta i{la zemljanom stazom do O[ "Hasan Kaimija".

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Kandidati za mjesto v.d. na~elnika Op}ine Novi Grad

276-982

Vije}e bira izme|u
[umana, Delali}a i Radelja{a
U igri za nasljednika Damira Had`i}a biv{i predsjedavaju}i Vije}a, pomo}nik na~elnika i skup{tinski zastupnik
Nakon Eseda Radelja{a iz BOSSa (zastupnik Skup{tine KS-a), koji je prvi kazao kako se namjerava kandidovati za poziciju nasljednika Damira Had`i}a na mjesto v.d. na~elnika Op}ine Novi Grad, i SDP se oglasio i predstavio svog kandidata. Had`i}a bi ispred SDP-a trebao zamijeniti njegov strana~ki kolega i donedavni predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Aner [uman. Naime, predsjedni{tvo Op}inskog odbora SDP-a Novi Grad na odr`anoj sjednici jednoglasno je donijelo odluku da [uman bude kandidat ove stranke za na~elnika Novog Grada. - SDP je do sada pokazao da njegov kandidat opravdava povjerenje bira~a tako da smo sigurni da }e i Aner [uman opravdati povjerenje koje je dobio iz na{e stranke, ali i koje }e dobiti na sjednici Vije}a ukoliko do|e do izbora za naslje-

VA@NIJI TELEFONI

Aner [uman

Tajib Delali}

Esed Radelja{

dnika Damira Had`i}a, kazala je Irma Mari}, potpredsjednica Op}inskog odbora SDP-a Novi Grad. Jedini koji jo{ nisu iza{li sa imenom svog kandidata za Had`i}e-

vog nasljednika su ~lanovi OO SDA, me|utim, kako smo saznali iz ove stranke, Tajib Delali}, aktuelni pomo}nik na~elnika za privredu, obrazovanje, kulturu i in-

formisanje Op}ine Novi Grad, njihov je najozbiljniji kandidat za ovu poziciju. U igri je i ~lan OO SDA Novi Grad Semir Efendi}.
S. Hu.

OKOM KAMERE

U tramvaju je toplije
Dok ~ekamo gradnju azila za napu{tene `ivotinje koji bi se, prema zadnjem dogovoru, trebao otvoriti u Pra~i, lutalice su u{le i u vozila gradskog prevoza. Jedan pas vi|en je u trolejbusu, dok je drugog objektiv na{eg fotoreportera uhvatio u tramvaju na liniji Ba{~ar{ija Ilid`a. Ono {to zna dobar dio gra|ana koji vrijeme ubija kru`e}i gradom, shvatile su i `ivotinje - u tramvaju je toplije.
J. M.

Stari Grad darivao 337 porodilja
U skladu sa odlukom Op}inskog vije}a Stari Grad, Op}ina je posredstvom Slu`be za socijalnu i zdravstvenu za{titu, raseljena lica i izbjeglice svakoj porodilji kao ~estitku za novoro|en~e isplatila 200 KM. U pro{loj godini u ovoj op}ini bilo je 337 porodilja i 341 ro|ena beba. - Op}ina Stari Grad je jedina u Kantonu Sarajevo koja porodiljama, na osnovu odluke Vi je}a, za sva ko no vo ro|en~e izdvoji 200 KM jednokratne pomo}i, a ukupna suma izdvojena za ovaj projekat iznosi 68.200 KM, pojasnili su nam iz Slu`be za socijalnu i zdravstvenu za{titu, raseljena lica i izbjeglice Op}ine Stari Grad.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Foto: D`. DREKOVI]

PORODILI[TA

6 10

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Zürich / Banja Luka 18.30, Beograd 21.40, Zagreb 22

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25, Copenhagen 8 i 8.35, Banja Luka / Zürich 12, Minhen 13.05, Köln 13.25 i 18.40, Be~ 14.55, Budimpe{ta 15.05, Istanbul 18 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund,

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.30, Köln 12.45 i 18, Copenhagen 13.55 i 15.30, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30,

Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Lu-

ka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18

sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

U SPKD Prosvjeta

Novi filmski magazin promovisan u Zagrebu

Filmonaut
Upitan je komercijalni opstanak publikacijel koja se bazira na ne~emu {to nije mainstreaml
Fotografija Maje Bralovi}

Izlo`ba digitalnih

fotografija
U Srpskom prosvjetno-kulturnom dru{tvu Prosvjeta u Sarajevu otvorena je izlo`ba polaznika kursa digitalne fotografije. Polaznika je bilo 18 i pro{li su teorijsku i prakti~nu nastavu. Predava~ kursa digitalne fotografije Dra`en Gruji} kazao je da su kod polaznika bile va`ne ideje i kreativnost, kao i kako se izra`avaju kroz fotografiju. Narednog mjeseca po~inje kurs druge grupe polaznika, koji je besplatan, kao i kurs plesa i slikanje za hobiste. Projekt su podr`ali UNDP i Grad Sarajevo, a poklonici digitalne fotografije izlo`bu mogu pogledati do 27. januara. Predava~ kursa digitalne fotografije Dra`en Gruji} vi{e od deset godina se bavi analognom i di gi tal nom umjetni~kom fotogafijom. ^lan je ULUPUBiH-a i bio je jedan od bh. predstavnika na 14. bijenalu mladih umjetnika Evrope i Mediterana u Skoplju. Do sada je imao 14 samostalnih i 16 zajedni~kih izlo`bi.

Otvoren 28. Sundance filmski festival

U Zagrebu je nedavno promovisano {tampano izdanje filmskog magazina Filmonaut, koji ve} izvjesno vrijeme izlazi kao online publikacija. Ve} neko vrijeme region pati od nedostatka specijaliziranog ~asopisa koji bi bio posve}en filmu i ~ini se da bi Filmonaut mogao popuniti taj prostor. Filmski magazini, pogotovo ve}ina onih koji izlaze na Zapadu, fokusirani su na kult odla`enja u kino i pra}enja filmskih hitova, ~iste zabave. Filmonaut je sa te strane malo druga~iji. Iako objavljuje recenzije novih filmova, tek mali dio otpada na kino-hitove, ostalo je ~ista alternativa, dalekoisto~na kinematografija i nezavisni/eksperimentalni film. Pod uredni{tvom Tamare Kolari} i Marija Kozine, ~asopis plovi vodama koje nisu mainstream i pitanje je kako takva publikacija mo`e opstati na tr`i{tu. ^ak je i izdava~ neprofitna organizacija i {tampanje je potpomognuto od Hrvatskog audiovizelnog centra. Ali, po rije~ima urednika Marija Kozine, to ne bi trebao biti problem. “Ako vas zaista zanima film, brzo }ete iz-

gubiti zanimanje za kino-repertoar. ^injenica je da distributeri, prikaziva~i, a ponekad ~ak ni festivalski selektori, ne prate navike svoje ciljane publike ~iji su apetiti puno zahtjevniji od onoga {to im se ina~e servira,” izjavio je on za Jutarnji list. Vrlo lijepo, ali je pitanje koliko su filmovi koje novi magazin promovi{e dostupni obi~nim filmofilima ako zanemarimo internet-piratstvo. Te{ko da }e ijedan zaljubljenik filma, bio on u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Srbiji, prona}i na~in da pogleda

npr. gr~ki film “Attenberg“ Athine Tsangari, ~ija recenzija se mo`e na}i u novom broju Filmonauta, osim da ode na Piratebay. A to ipak nije po{tena rabota. Za svaku hvalu je entuzijazam uredni{tva i poku{aj popunjavanja te rupe u novinskom izdava{tvu zvane filmski magazin, ali njihovo ~edo mo`e opstati samo kod kultnih poklonika eksperimentalnog filma i ne vidi se na~in njegovog komercijalnog opstanka. A takve stvari obi~no ne do`ivljavaju duboku starost, Ni. S. na`alost.

Nobelovcu ponu|ena direktorska pozicija

Llosa na ~elu
Cervantes centra?
Centar se na svjetskom nivou bori za o~uvanje {panskog jezika i ima godi{nji bud`et ve}i od 100 miliona eura
Robert Redford: Svijetla ta~ka crnih i tmurnih vremena

Mra~na i te{ka vremena
Filmski festival Sundance otvoren je preksino} projekcijom ~etiri ostvarenja, uklju~uju}i i dokumentarac o ameri~koj krizi nekretnina, prenijele su agencije. Dokumentarac “The Queen of Versailles“ (Kraljica Versaja) prati bilijardera Davida Siegela i njegovu suprugu Jackie, koji na prvi pogled nemaju previ{e kontakta sa brojnim Amerikancima pogo|enim ekonomskom krizom. Film je dobio solidan aplauz, a po~inje izgradnjom njihove ku}e iz snova nazvane Versaj, po ~uvenoj pariskoj palati i potom prati kako se Sigelovi bore sa propa{}u tr`i{ta. “Versaj“ je jedan od nekoliko filmova na Festivalu koji pokazuju kako se Amerikanci bore sa problemima slabe ekonomije, pohlepe i novim pogledima na ameri~ki san. - Nije tajna da su vremena mra~na i te{ka, rekao je organizator najve}eg festivala ameri~kog nezavisnog filma, holivudski glumac Robert Redford. Redford je izjavio kako je manifestacija svijetla ta~ka crnih i tmurnih vremena koja su ameri~ku vladu naprosto paralizirala. Tokom desetodnevnog Festivala, koji }e posjetiti mnogobrojne zvijezde, poput Sigourney Weaver, Zoe Saldane, Catherine Zeta-Jones, Bradleya Coopera, Richarda Gerea, Dennisa Quaida, Brucea Willisa, bit }e prikazano 117 dugometra`nih filmova iz 30 zemalja, uklju~uju}i 45 de bi tan tskih os tva re nja i 91 svjetsku premijeru.

Mariju Vargasu Llosi, dobitniku Nobelove nagrade za knji`evnost 2010. godine, ponu|ena je vru}a stolica direktora Cervantes instituta, koji se bori za o~uvanje {panskog jezika u svijetu. Osnovan 1991. i sa godi{njim bud`etom od preko 100 miliona eura, Cervantes institut je sa svojih 77 centara {irom svijeta jedna od najve}ih institucija te vrste. llosa, ro|eni Peruanac i naturalizovani [panac (od 1993), ve} je dugi niz godina dio uprave povjerenika, koju vodi kralj Juan Carlos. Llosa bi na odgovornoj poziciji direktora Instituta zamijenio Carmena Caffarela, koji je na toj poziciji proveo skoro pet godina. Informaciju je u ~etvrtak javnosti prenio {panski premijer Mariano Rajoy. Izbor Llose se smatra i posljedicom vra}anja politi~ke vlasti u ruke konzervativne Narodne partije u novembru pro{le godine, na ~ijem je ~elu upravo Rajoy. Cervantes institut je neprofitna organizacija koja je ime dobila po slavnom piscu Miguelu de Cervantesu, autoru “Don Kihota“. Odjeli instituta se nalaze u vi{e od 20 zemalja svijeta i posve}eni su o~uvanju {panske i hispanoameri~ke kulture. Po statutu, cilj Cervantes centra je promocija obrazovanja, u~enje i kori{tenje {panskog kao sekundarnog jezika, podr{ka metodama i aktivnostima

Mario Vargas Llosa

koje bi mogle pomo}i procesu u~enja {panskog jezika i doprinos unapre|enju {panske i hispanoameri~ke kulture u zemljama u kojima {panNi. S. ski nije maternji jezik.

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

KULTURA
Sastanak Salmira Kaplana i Yurija Afanasijeva

21

“Prtljag“ Danisa Tanovi}a
Na festivalima u Sydneyu i Clermont-Ferrandu
Uvr{ten u takmi~arski program presti`nih svjetskih festivala kratkog filma
Kratki igrani film “Prtljag“ scenariste i reditelja Danisa Tanovi}a uvr{ten je u takmi~arski program dva presti`na festivala kratkog filma. “Prtjag“ }e prvo biti prikazan na 21. izdanju Flickerfesta u Sydneyu, Australija. Flickerfest je jedini australijski festival kratkog filma koji ima me|unarodnu takmi~arsku selekciju, a njegov zna~aj dodatno potvr|uje ~injenica da spada me|u rijetke festivale ~iji se u~esnici kvalifikuju za nagradu kako Ameri~ke (Oscar), tako i Britanske filmske akademije (BAFTA). Tako|er, “Prtljag“ }e biti prikazan i u takmi~arskoj selekciji Me|unarodnog festivala kratkog filma Clermont-Ferrand koji va`i za najzna~ajniji festival takve vrste u svijetu. Clermont-Ferrand je nakon Cannesa drugi najve}i filmski festival u Francuskoj, a svake godine privla~i vi{e od 120.000 posjebio u inostranstvu dugi niz godina, vra}a u Bosnu i Hercegovinu kako bi se pobrinuo za posmrtne ostatke svojih roditelja. Oni su ubijeni u ratu, ali nji ho va ti je la jo{ ni su prona|ena. Amir odlu~uje da posjeti i svoje rodno mjesto. Tamo, pored uni{tene ku}e, pronalazi i zaboravljenog prijatelja, kao i one koji znaju o njemu vi{e nego on sam. Ovaj film nastao je u okviru projekta perFiducia koji je pokrenula Inesta SanPaolo. Projekt je nastao prije ~etiri godine s ciljem da ispri~aju skrivene pri~e Italije, kako pojedina~ne tako i zajedni~ke, te da svjedo~i o optimizmu koji pro`ima rad, istra`ivanje i izume, javila je Fena. Filmom “Prtljag“ Intesa SanPaolo pro{irila je perFiducia projekt izvan granica Italije u `elji da pro{iri opsege kulturalne razmjene sa zemljama unutar okvira svog poslovanja.

Mogu}e prona}i

realna rje{enja
Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan sastao se ju~er s rezidentnim koordinatorom UN-a u BiH Yurijem Afanasijevim, predstavnikom UNESCO programa u BiH Sini{om [e{umom i {eficom Ureda Vije}a Evrope u BiH Mary Ann Hennessey. Ministar Kaplan je s gostima razgovarao o procesu rje{avanja problema opstanka sedam in sti tu ci ja kul tu re od zna~aja za Bosnu i Hercegovinu, saop}eno je iz Ureda za odnose s javno{}u Vlade FBiH. Sagovornici su naglasili potrebu rje{avanja formalnopravnog statusa i finansiranja ovih institucija. Zaklju~eno je da je mogu}e prona}i realna rje{enja za probleme u kojima se na{lo sedam institucija kulture od bh. zna~aja, saop}no je iz federalnog Ministarstva kulture i sporta.

Danis Tanovi}

tilaca i 2.500 filmskih profesionalaca. Kratki film “Prtljag“ je pri~a o Amiru, koji se nakon {to je

Kinoscope, novi program Sarajevo Film Festivala

Sarajevska zima i Sarajevska filharmonija najavljuju koncerte

Mathilde Henrot

Mike Goodridge

Alessandro Raja

Upe~atljivi naslovi
Sarajevo Film Festival pokre}e novi program pod nazivom Kinoscope, ~ije je ure|ivanje povjereno me|unarodnom timu selektora u sastavu: Mike Goodridge iz Velike Britanije, Alessandro Raja iz Italije i Mathilde Henrot iz Francuske, javljeno je iz SFF-a. Program }e sa~injavati igrani i dokumentarni filmovi, a u izbor }e u}i 18 ostvarenja iz svih krajeva svijeta izuzev jugoisto~ne Evrope, iz koje dolaze filmovi takmi~arskih selekcija Festivala. Pro gram }e se fo ku si ra ti na upe~atljive naslove koji se isti~u po svom mi se-en-sce neu, a uklju~it }e i velike filmske autore i one koji predstavljaju svoj prvi ili drugi film.

Redatelj Nanni Moretti

Poklon za 8. mart
Tradicija saradnje se nastavlja i ove godine
Me|unarodni festival Sarajevska zima, koji }e se ovog februara odr`ati po 28. put, u svo jim pro gra mi ma do no si bogat sadr`aj. Ono {to je postala tradicija, koncerti su i Sarajevske filharmonije, kojih }e ove godine biti dva u sklopu festivala. Tako }e 9. februara u Narodnom pozori{tu biti izveden koncert sa austrijskim pijanistom Karlom Eichingerom, kojim }e dirigirati Dario Vu~i}. Repertoar se sastoji od djela “Prelude and Fugue“ Friedricha Gulda, “Sonate“ op. 1 Albana Berga i “Rapsodije u plavom“ Georgea Gershwina. Sarajevska zima i Sarajevska filharmonija sa ruskim violon~elistom Alexanderom Buzlo vom, pod di ri gen tskom palicom Samre Gulamovi}, pripremaju i specijalni koncert za 8. mart. Svi posjetioci }e mo}i u`ivati u izvanrednim djelima Johannesa Brahmsa: Simfonija br. 1, op.68, c-mol i Antonina Dvoraka: Koncert za violon~elo i orkestar, op.104, b-mol.

Predsjednik
`irija festivala u Cannesu
Istaknuti italijanski reditelj Nanni Moretti, gost pro{logodi{njeg Sarajevo Film Festivala, predsjedavat }e ovogodi{njim `irijem 65. Cannes Film Festivala. Najpresti`niji svjetski filmski festival koji ove godine slavi 65 godina postojanja odlu~io je za svoje jubilarno izdanje imenovati evropskog reditelja na mjesto predsjednika `irija. Moretti je u Cannesu predstavio ~ak {est svojih ostvarenja, a nagra|en je i Zlatnom palmom za film “The sons room“, te nagradom za najbolju re`iju za film “Dear diary“.
Pro{logodi{nji gost SFF-a

Sarajevska publika imala je priliku pro{le godine upoznati Morettija, koji se u okviru programa Open Air predstavio svojim posljednjim ostvarenjem “Imamo papu“ te se susresti i razgovarati s , ovim eminentnim filmskim stvaraocem u okviru programa Kafa sa... Ovogodi{nji Cannes Film Festival odr`a}e se od 16. do 27. maja 2012.

22

SCENA
Grupa Divanhana

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVI BROJ

Nastupa u Portugalu
Sarajevska grupa Divanhana jedina je sa Balkana koja }e u~estvovati na festivalu 12. Points, koji }e se od 16. do 19. februara odr`ati u Portugalu. Pored Divanhane, na festivalu }e se predstaviti jo{ 11 mladih bendova iz Evrope. Organizatori fesivala Divanhanu najavljuju kao jedinstveni muzi~ki projekt sa Balkana, koji je poznat po tome da obiluje bogatim i razli~itim muzi~kim stilovima, uz najva`niju tradiciju sevdalinke. Svojim sporim tempom i melanholi~nim temama koje zahtijevaju predano izvo|enje sa dosta strasti, sevdalinku su organizatori festivala uporedili s portugalskim fadom. Divanhanu ~ine Leila ]ati} (vokal), Ned`ad Mu{ovi} (harmonika), Ismar Pori} (klarinet i saksofon), Rifet ^amd`i} (bubnjevi), Danijel ^ondri} (gitara), Azur Imamovi} (bas-gitara), Neven Tunji} (klavir), te Irfan Tahirovi} (udaraljke). Ja. D.

GLAMO^ Po~inju (li) isplate vlasnicima uni{tenih imanja na vojnom poligonu

„Odlu~na Barbara“ Federaciju vodi u bankrot,jer su {tete dvije milijarde maraka?!
SKANDALOZNO Srbijanska policija ponovo „istra`uje“ na teritoriji BiH

Bend Iron Maiden

Glumac Neil Patrick Harris
DVD-u na}i }e se 17 pje sa ma, a u pa ke tu do la zi i 88 mi nu ta du gi do ku men tar ni film “Beyond The Be ast“, ko ji pri ka zu je de {a va nja iza po zor ni ce. Koncert je snimljen sa ~ak 22 HD kamere, uklju~uju}i i vise}i octocam za snimanje publike iz zraka.
Neil Patrick Harris i David Burtk

Novi album u martu
^uveni metal bend Iron Maiden 26. marta }e objaviti novi koncertni album “En Vivo“, a koji }e iza}i kao CD, ali i dvostruki DVD. Ma te ri jal je sni mljen na na ci onal nom sta di onu u Santiagu, u ^ileu, pred gotovo 50 hi lja da lju di, u apri lu pro {le go di ne. Na CD-u i

Sadik Ahmetovi}: Ni{ta nije prekr{eno, postoji sporazum Nermina Uzunovi} Zaimovi}: Ministarstvo sigurnosti zaobilazi Parlament
BIHA] Vojni aerodrom @eljava ne vidi se od korova

Umjesto aviona lete divlje koko{i
Univerzitetski profesori, iako ih zakon obavezuje, rijetko na poslu

Lagumd`ija redovan na prvom i zadnjem predavanju, Halilovi} kao Gospa!
Tradicionalni Bal Roma odr`an po ~etrdeseti put

Glumac Neil Patrick Harris, koji se proslavio ulogom Barneya Stinsona u seriji “Kako sam upoznao va{u majku“, izjavio je kako bi se `elio vjen~ati sa svojom “boljom polovicom“ Davidom Burtkom. Par je u vezi ve} nekoliko godina, a Neil ka`e kako je sad spreman na svadbu jer ga `eli zvati svojim suprugom.

@elim se vjen~ati s Davidom

- Nisam obo`avatelj rije~i “partner“ jer mi to zvu~i kao da dogovaramo neki posao ili kao da smo kauboji. Rije~ “de~ko“ je pak prolazna pa ga zovem boljom polovicom, a bilo bi lijepo da ga mogu zvati “suprug“, rekao je Neil za New York Daily News. Par ima i 15-mjese~ne blizance Gideona i Harper.

Uhap{eni tjelohranitelji TV voditeljice

Uni{tili opremu novinarima
Tjelohranitelji popularne voditeljice Oprah Winfrey koja trenutno u Indiji snima svoj novi {ou “Oprah’s Next Chapter“, privedeni su zbog incidenta s novinarima jedne lokalne televizije. Naime, Oprah je posjetila Maturu, hindu-grad udaljen oko 145 kilometara ju`no od Delhija. Za njenu sigurnost brinulo je nekoliko tjelohranitelja, od kojih su neki anga`ovani u Indiji. U jednom trenutku do{lo je do sva|e izme|u obezbje|enja ~uvene voditeljice i novinara, a kako je agencija Press Trust of India prenijela, policija je pritvorila trojicu ljudi iz Oprahinog obezbje|enja, jer su o{tetili opremu lokalne novinarske ekipe.

Najljep{a je Hatid`a Asanovi}
Specijalna jedinica FUP-a u pripravnosti

Posebne pripreme za socijalne nemire?
ZVIJEZDA NEDJELJE: Brankica RUDAN

Vjerujem u ljubav na prvi pogled

NAJVE]A NOVINA U BiH
Oprah Winfrey: Snima novi {ou

24 Pogledi

21. januar/sije~anj 2012.

R

ijetki su sportski uspjesi koji su nas u posljednje vrijeme obradovali. Po~etkom ove godine to su u~inili rukometni reprezentativci Bosne i Hercegovine, koji su u grupnoj fazi kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2013. godine u [paniji ostvarili zaista dobar rezultat i u dva susreta u samo ~etiri dana dva puta savladali selekciju Gr~ke. Prvi put 11. januara u Gora`du 31:29, a u revan{u u Solunu rezultat je bio 23:22. Vodili su na{i reprezentativci i sa 21:15 osam minuta prije kraja, bili na dobrom putu da obrukaju doma}ine, ali su onda ma|arske sudije na sve na~ine po~ele skre ta ti vo du na do ma}inov mlin, tako da je zavr{eno samo golom razlike. No, i to je bilo dovoljno da, prvi put otkako rukometna selekcija u~estvuje u kvalifikacijama za jedno veliko takmi~enje, ostvari u grupnoj fazi sve pobjede. Bio je to veliki trijumf koji je ovih dana ponovo probudio davno klonuli ponos rukometnih navija~a.

Cirkus oko selektora
Kada se podvla~ila crta pod pro{lu godinu, na prste jedne ruke mogli su se nabrojati uspje si na {ih spor tis ta. Na kon bru ke u kva li fi ka ci ja ma za Evropsko prvenstvo, upravo ovo koje se ovih dana igra u Srbiji, kada je u {est duela sa Ma|arskom, Makedonijom i Estonijom osvojen samo jedan bod, krajem 2011. ~ekao nas je novi kvalifikacioni ciklus. Desetak dana prije susreta sa Kiprom ~elnici Rukometnog saveza BiH (RSBiH) sva|ali su se oko toga ko }e naslijediti na mjestu selektora Vojislava Ra|u. Na raspisanom konkursu niko od kandidata nije imao potrebne kvalifikacije (Stru~na komisija je odredila da selektor mora imati zavr{enu vi{u trenersku {kolu), tako da su svi odbijeni. Jednostavno, nisu ispunjavali uslove konkursa. Me|u njima je bio i biv{i reprezentativac, igra~ i trener RK Zagreb, koji je u RSBiH ve} obavljao funkciju sportskog direktora i koga su mnogi ve} vidjeli na mjestu selektora. Mada je sam Senjanin Maglajlija po{teno govorio da }e se ime znati tek nakon konkursa, u mnogim medijima je stvorena slika da je taj konkurs, ustvari, samo formalna stvar. Kako je Stru~na komisija, ~iji je ~lan bio i biv{i selektor Ra|a, postavila visoke zahtjeve, bez obzira na sportski minuli rad, konkurs je bio i pro{ao, a ime novog selektora nismo dobili. Tada su na scenu iza{la tri ~lana Predsjedni{tva RSBiH, da svojim nas tu pom u sti lu re ality showa uvesele narod. Kako je svako imao svog kandidata, poku{ali su na razne na~ine da svoje ideje proture u djelo. Tako su Stanislav Muci} i Zdravko Mili~evi}, na sastanku kojem nije prisustvovao aktuelni predsjednik Mirsad Sir}o, demokratski odlu~ili da novi selektor bude ve} pomalo vreme{ni stru~njak Josip Glava{, koji je svoje posljednje trenerske dane proveo u Muci}evom Izvi|a~u iz Ljubu{kog. Mo`da bi to i bila demokratska odluka 2:1 da spomenuti dvojac

Svjetlija bh. rukometna budu}nost

Poslije dva izvanredna nastupa reprezentacije BiH u duelima sa Gr~kom u Gora`du i Solunu, s mnogo optimizma o~ekujemo ime protivnika u bara`u za odlazak na Svjetsko prvenstvo koje se u januaru 2013. igra u [paniji RIJE^ SELEKTORA
Ispunili smo plan koji sam zacrtao kada sam preuzeo reprezentaciju. Svjestan sam da su mnogi mislili da sva{ta pri~am kada sam najavljivao pobjede u svim utakmicama, ali meni je va`no {ta moji igra~i misle. Ima mo skor {est od {est i sjaj no se osje}amo. Na parketu su i meni i sebi pokazali koliko vrijede i plasirali se u bara`. Mo`da je nekome ~udno {to su vi{e vremena na terenu proveli mladi igra~i, ali sam se odlu~io za najbolje u ovom trenutku. Mislim da bi isti ishod bio i da su neki drugi igra~i igrali, jer imamo puno kvalitetnih rukometa{a na raspolaganju. Stvorili smo odli~nu atmosferu u reprezentaciji. Po{tujemo se izme|u sebe, {to je najva`nije, i dajemo maksimum na parketu ko god je na njemu. To je za sada uspje{na formula, a nadam se da }emo u istom ritmu nas ta vi ti. Sa da nam je po tre bno ma lo sre}e u `rijebu parova bara`a” rekao je se, lektor Dragan Markovi} nakon susreta sa Gr~kom. bez kormilara nije svijetla obraza pod tu odluku potpisao predsjednika Sir}u. Normalno, slijedila je burna reakcija Viso~anina, ~iji je favorit, ina~e, bio Maglajlija, po~ele su padati te{ke rije~i, prijetnje tu`bama i - sve je mirisalo na totalni raspad. Na svu sre}u, uvijek se na|e smirenih ljudi i iz svakog zla iza|e ne{to dobro. Tako je na sjednici Izvr{nog odbora RSBiH predlo`eno ime Dragana Markovi}a, 43-godi{njeg trenera RK Borac iz Banje Luke, stru~njaka koji je svoj igra~ki vijek proveo u Njema~koj nastupaju}i za TuS Schutterwalda i SG Willstatta i gdje je nakon okon~anja karijere po~eo kao trener, a vodio je i HSG Wetzlar. Njema~ki u~enik je bio po volji svima. Bila je to prva pobjeda mladog stru~njaka, jer se odavno nije desilo da se jedna va`na odluka u rukometnoj vladi donese jednoglasno. Za Markovi}a su, za divno ~udo, svi digli ruku. Novi selektor nije imao vremena da se dugo priprema za premijerni nastup. Ustvari, vremena uop{te nije bilo. Inaugurisan je 26. oktobra, a ve} 2. novembra ~ekala ga je prva utakmica. Imao je ~ak pet dana da se upozna sa ekipom i pripremi za po~etak kvalifikacija. Sre}a je bila da je prvi protivnik bila nedorasla selekcija Kipra, jer Marko-

@elimo pri~u sa

Sjajni nastupi bh. reprezentacije u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo

vi} nije ni birao reprezentativce. To su umjes to nje ga u~ini li stru~njaci iz RSBiH kako ne bi zakasnili sa prijavom Evropskoj rukometnoj federaciji (EHF) i zavr{ili kvalifikacije prije nego {to su i po~ele. Ta dva susreta odra|ena su, kako se to uobi~ajeno ka`e, rutinski, dvije pobjede 38:20 u Nikoziji i 36:26 u Gora`du. Pritisak je pro{ao i selektor je imao vi{e od dva mjeseca da se pripremi za dva odlu~uju}a susreta sa

21. januar/sije~anj 2012..

Pogledi 25

NEPRELAZNI BEDEM Upravo taj skor golova u prvom dijelu susreta pokazao je jedan novi kvalitet bh. reprezentativaca. Selekcija koja je, da se malo i na{alimo, igrala modifikovanu odbranu tri-tri, gdje su trojica igrala lijevo, trojica desno, a po sredini je bio autoput gdje su protivnici prolazili kako im se svi|alo, sada je postavila neprelazan bedem pred svojim golom

sretnim zavr{etkom

Foto: [aban SULTANOVI]

Gr~kom i da sam odlu~i o tome ko }e igrati.

Granitna odbrana
Iskreno re~eno, malo ko je vjerovao Markovi}u kada je najavljivao da }e ova selekcija, koju je on sastavio po oprobanom receptu spoj mladosti i iskustva, gdje je golman Enid Tahirovi} skoro duplo stariji od igra~a, beka Dejana Malinovi}a, ostvariti pobjede u oba duela sa Grcima. Re~eno -

u~injeno. Tijesno slavlje u Gora`du sa dva gola razlike, kada se morala stizati prednost protivnika, te rezultatski gledano jo{ tje{nje u Solunu sa golom razlike, ali zavr{nica nije bila tako uzbudljiva. Vodili su Markovi}evi izabranici sve vrijeme, dozvoliv{i Grcima tek da u fini{u prvog susreta dva puta izjedna~e na 7:7 i 8:8, {to je bio i rezultat poluvremena. Upravo taj skor golova u prvom dijelu susreta pokazao je jedan

novi kvalitet bh. reprezentativaca. Selekcija koja je, da se malo i na{alimo, igrala modifikovanu odbranu tri-tri, gdje su trojica igrala lijevo, trojica desno, a po sredini je bio autoput gdje su protivnici prolazili kako im se svi|alo, sada je postavila neprelazan bedem pred svojim golom. Kada se tome doda da je i Tahirovi} nanizao dvadesetak odbrana, onda je utisak bio i vi{e nego dobar. Kako se ~vrsto i

po`rtvovano igralo u odbrani, koja je u modernom rukometu klju~ uspjeha, najbolje potvr|uje podatak da su za 60 minuta na solunskom parketu bili isklju~eni samo {est, a bh. igra~i ~ak 16 minuta. Taj podatak sigurno govori i o naklonosti ma|arskih sudija prema doma}inu, ali i po`rtvovanju sa kojim su na{i reprezentativci igrali u odbrani. Sada sa daleko ve}im optimizmom ~ekamo ime protivnika u

bara`u, a sazna}emo ga 29. januara nakon `rijeba kojeg }e EHF odr`ati posljednjeg dana Evropskog {ampionata u Beogradu. Sre}a je uvijek potrebna, ali jo{ vi{e od nje nu`no je Markovi}u omogu}iti da narednih pet mjeseci, do odigravanja ta dva susreta, iskoristi maksimalno za pripreme i uigravanje ove ekipe. Tada mo`emo o~ekivati i sretni zavr{etak ove lijepe rukometne pri~e. Branko Majstorovi}

26 Pogledi

21. januar/sije~anj 2012.

Sadik Ahmetovi}, ministar sigurnosti u Vije}u ministara BiH

LUKA^A @ELE SMIJENITI

ZBOG ISTRAGA KOJE VODI FUP
Ministar sigurnosti BiH, poslije kandidature za novi mandat u Vije}u ministara BiH, govori o planovima za deradikalizaciju grupa koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju, povezanosti kriminala, politike i policije i saradnji policijskih agencija u BiH
Razgovarao: Esad He}imovi}

Foto: D`enat DREKOVI]

Poslije po~etka napada na ameri~ku ambasadu, navodno, na mjesto doga|aja su do{le tri specijalne policijske jedinice - dr`avna SIPA, federalna i kantonalna. SIPA je stigla prva, ali nije imala ovla{tenje da djeluje. U federalnom timu navodno nije bilo snajperiste, jer je bio na bolovanju. Pucao je prvo kantonalni specijalac i proma{io. Potom je onaj specijalac iz SIPA dobio pravo da puca i pogodio: to je razlog za{to je Ja{arevi} mogao da djeluje 50 minuta neometan. Da li je to ta~no? - Vrlo je te{ko govoriti o detaljima. Ja sam jedan takav izvje{taj koji je ozna~en tajnom poslao Komisiji za odbranu i sigurnost Parlamenta. Sam ~in napada i reakcije policijskih struktura koje su bile u tom trenutku je odraz na{eg raspar~anog policijskog sistema, nepostojanja piramide rukovo|enja i komandovanja policijskom strukturom. Istina je da smo u tom trenutku imali tri specijalne policijske jedinice i istina je da niti jedan zakon, niti jedan podzakonski dokument ne reguli{e sami odnos tih policijskih struktura u takvim okolnostima. To je o~ito bio nedostatak samog policijskog sistema u BiH. Zbog spleta okolnosti, moramo biti zadovoljni da je ovaj slu~aj okon~an na na~in da nije bilo ljudskih `rtava niti ve}ih posljedica, osim samog ataka na Ambasadu nama prijateljske zemlje. Nakon ovog slu~aja i sam sam razgovarao sa policijskim agencijama na nivou cijele zemlje i mi smo u fazi analize samog ovog doga|aja. Sama analiza }e vjerovatno polu~iti odre|ene zaklju~ke, eventualno i prijedlog mjera. Mislim da je jedno od mogu}ih rje{enja koje }e biti ponu|eno u narednom periodu da dr`avna agencija za koordinaciju policijskih tijela koordinira sve policijske strukture u BiH, entitetske i kantonalne, bar u prvo vrijeme za najte`e oblike krivi~nih djela, uklju~uju}i terorizam i ratne zlo~ine. To je jedno rje{enje koje }e vjerovatno biti ponu|eno svima u BiH na potvr|ivanje. Vidje}emo da li }e imati politi~ku podr{ku potre-

?

bnu kako u Vije}u ministara, tako i u Parlamentu. To je jedan od na~ina da otvorimo mogu}nost da imamo jasniju koordinaciju u ovakvim i sli~nim situacijama.

Saradnja bez obaveze
Vi stalno govorite o politi~kom i ideolo{kom pritisku na policijske i obavje{tajne agencije kako bi bile onemogu}ene da profesionalno djeluju? - Kada je u pitanju borba protiv terorizma, tokom ove dvije godine, koliko sam ja u Ministarstvu, nije bilo nikakvih politi~kih pritisaka na policijske agencije da ne rade svoj posao. Kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, to ve} ne bih mogao da tvrdim. To je posao koji je pred nama, to je jedno novo poglavlje koje }e se otvoriti, vjerovatno u 2012. godini, sa nekim predmetima koji su aktuelni i vjerovatno }e rasvijetliti dio involviranosti policijskog i politi~kog i pravosudnog sistema BiH u za{titu pojedinih kriminalnih grupa u BiH i u regionu. Ve} se odre|eni predmeti takve vrste nalaze u na{im policijskim agencijama i nadle`na tu`ila{tva su po~ela neke aktivnosti po ovim predmetima. Da li je mogu}a efikasnija policijska saradnja bez velikih pravnih, zakonskih i ustavnih promjena? - Policijska saradnja je bolja u odnosu na postoje}a zakonska rje{enja. Problem je {to se saradnja zasniva na nekom fair playu, na nekom odnosu direktora policijskih agencija. Mislim da je to nedostatak policijskog sistema. Imali smo situaciju da nam u jednu ili dvije agencije do|e direktor ili osoba koja ne `eli da sara|uje. Ona }e se uvijek pozivati na zakon, tvrde}i da takva njegova obaveza nije propisana u zakonu. Mislim da ta saradnja mora postati zakonska obaveza, jer }e to dati bolje rezultate. Ponavljam da je saradnja bolja od postoje}ih zakonskih rje{enja. ^esto se govori o nadmetanju policijskih agencija, {to spre~ava bolju saradnju, jer nekima nije va`no hvatanje lo{ih momaka, nego dokazivanje da su ba{ oni najsposobniji.

?

?

?

Da je potpisan protokol o saradnji Tu`ila{tva BiH i Tu`ila{tva za ratne zlo

21. januar/sije~anj 2012..

Pogledi 27
NOVE ISTRAGE Pojedini predmeti koji su aktivni, kako u Tu`ila{tvu, tako i u Federalnoj upravi policije i SIPA, govore o tome da u BiH ima i pojedinaca i organizovanih kriminalnih grupa koje su direktno povezane sa policijskim, pravosudnim i politi~kim strukturama u BiH
kad mora balansirati da ne bi izazvao poreme}aje u sigurnosnoj strukturi u BiH. Oni koji se bave operativnim poslovima, kao {to su direktor Obavje{tajne slu`be ili direktori policijskih agencija nemaju tu vrstu obaveze. U tom periodu, ja sam poku{ao da djelujem smirenije. Kako vidite regionalnu policijsku saradnju? - Kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, ratnih zlo~ina i terorizma, nemogu}e je policijsku saradnju zaustaviti ni na unutarnjim ni na vanjskim granicama BiH. Jedina formula za efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala, terorizma i za privo|enje ratnih zlo~inaca pravdi je regionalna saradnja. Prema saznanjima policijskih agencija, niti jedna organizovana kriminalna grupa ne djeluje samo unutar zemlje, nego je povezana sa drugim grupama u najmanje jo{ jednoj zemlji, a neke i u vi{e zemalja. Sam slu~aj Ja{arevi} je zahtijevao odre|ene policijske aktivnosti i u Hrvatskoj i u Srbiji, a da ne govorim o organizovanom kriminalu koji pokriva cijeli Balkan i nekad dose`e i dalje od njega. Pogotovo kad je rije~ o tokovima droge i sli~nih ilegalnih aktivnosti. Saradnja policijskih agencija u regionu je sigurno ispred politi~ke saradnje. To je ono {to je dobro. U narednom periodu na{ imperativ }e biti da jo{ vi{e u~vrstimo policijsku saradnju kako bismo pobolj{ali borbu protiv organizovanog kriminala. To je na{a obaveza. Kako reagujete na najavu mogu}eg uslovljavanja formiranja Vije}a ministara promjenom tu`ila~ke odluke u slu~aju Dobrovolja~ka? - Da je potpisan protokol o saradnji Tu`ila{tva BiH i Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije, ovom odlukom Tu`ila{tva BiH bi se okon~ao slu~aj Dobrovolja~ka. Gra|ani koji su bili pod istragom sada bi bili sigurni kad putuju izvan granica BiH. Na`alost, nije do{lo do potpisivanja protokola. Ne `elim da komentiram sudske predmete i po{tova}u sva ku odlu ku Tu`ila{ tva. Te tu`ila~ke odluke ne treba politizirati i ne treba uslovljavati formiranje Vije}a ministara. [ta o~ekujete od formiranja Vije}a ministara? - O~ekujem da }e na samom po~etku usvojiti one zakone koji nam trebaju za evropske integracije. To bi bila dobra poruka i unutar BiH njenim gra|anima, ali i na{im me|unarodnim partnerima izvan BiH.

- Niz policijskih akcija koje smo imali u posljednje vrijeme u BiH, koje su uklju~ivale dvije i vi{e policijskih agencija, pokazuje da je saradnja izme|u razli~itih policijskih struktura u BiH mogu}a i da ona mo`e biti i efikasna. Kada bismo analizirali sve ono {to se de{avalo, same policijske radnje na nekim predmetima, mo`emo zaklju~iti da policijska saradnja postoji. Naravno, ona mo`e biti bolja. Moramo imati jasniju zakonsku osnovu saradnje. Mi smo jedina zemlja koja ima Ministarstvo sigurnosti, ima u okviru sebe upravne policijske strukture, a nemamo zakon o sigurnosti. Jedno od rje{enja, kad je u pitanju objedinjavanje svih policijskih struktura i definiranje njihovog rada, jeste i zakon o sigurnosti u BiH, koji ne}e oduzeti njihove kompeten-

cije koje ima, niti }e uzeti nadle`nosti, samo }e definirati njihove odnose, razmjenu informacija i definirati njihov rad u nekim zajedni~kim predmetima koji prelaze i kantone i entitete.

Politi~ka policija
Pitam zbog onoga {to se de{ava na federalnom nivou, gdje imamo politi~ke probleme unutar same federalne Vlade zbog izmjena Zakona o unutarnjim poslovima. Kako Vi vidite ove sporove? Da li je to zaista poku{aj vra}anja politi~ke policije koja }e biti podre|ena partiji i pojedincima? - Kao potpredsjednik SDA, moram re}i da mi imamo jasne stavove kad je u pitanju ovaj problem. Mislimo da se ne treba vra}ati nazad. Mislimo da treba izgra|ivati

?

policijski i sigurnosni sistem u BiH koji }e imati pozitivan tok pribli`avanja nekim standardima koje danas ima Evropa, kako bi kompletan sigurnosni sistem BiH bio kompatibilan sa sistemima sigurnosti u evropskim zemljama. Ovo {to je sada ponu|eno na federalnoj Vladi, odudara od ovih principa i mislim da je to na odre|eni na~in vra}anje nazad gdje bi se moglo dovesti u pitanje postojanje operativne i finansijske samostalnosti direktora i Uprave policije. Meni u ovom trenutku nije jasno za{to nije napravljena analiza postoje}eg zakona po kojem radi Federalna uprava policije. To je zakon iz 2005. godine. Analiza svih eventualnih nedostataka koje taj zakon ima omogu}ila bi da predlo`imo odre|ene promjene. To bi bio jedan druga~iji, bolji, pozitivniji pristup.

Plan za deradikalizaciju

Ohrabri}emo napu{tanje radikalnih grupa
Najavili ste da }e me|u prvim dokumentima koje }e razmatrati novo Vije}e ministara BiH biti i plan za deradikalizaciju skupina koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Da li je plan zavr{en i kada }e biti dostupan javnosti? - Dokument nije zavr{en. O njemu razgovaram sa saradnicima i partnerima iz me|unarodne zajednice. Mi{ljenja sam da je takav dokument potreban BiH. Poku{a}emo da uklju~imo sve strukture u BiH koje se doti~u `ivota ~ovjeka da na odre|eni na~in u~estvuju u njegovoj izgradnji. To je dobilo podr{ku i na{ih saradnika i partnera sa kojima radimo izvan BiH. Smatram da je to jedan od na~ina prevencije ulaska pojedinaca u radikalne grupe. Poku{a}emo kroz taj dokument da otvorimo mogu}nost djelovanja unutar radikalnih grupa, ne na jedan policijski na~in, nego na na~in koji }e ljude izvla~iti iz tih struktura. Cilj je da se pojedinci ohrabre da napu{taju takve radikalne grupe. Procjene su svih mojih sagovornika da bi ovo trebali da budu ciljevi ovog dokumenta. Koji su klju~ni razlozi radikalizacije u BiH - da li su to socijalni razlozi, nezaposlenost i besperspektivnost, naslije|e rata i zlo~ina ili je to posljedica djelovanja radikalnih ideologa? - Sve radikalne ideologije koje su aktuelne u BiH tra`e ina~e svoj prostor u sredinama gdje su socijalne, ekonomske i druge prilike takve da se osobe lako mogu uvu}i u radikalnu ideologiju. To je povezano jedno sa drugim. Te osobe su ~esto na tako niskom obrazovnom stepenu da je njihova radikalizacija olak{ana, mada postoje i izuzeci. Jedan dobar dio tih osoba je bio sklon tome da ide

Dakle, nijedan zakon nije savr{en i nijedan zakon nije takav da ga ne treba mijenjati, ali bojim se da se ovaj put zakon mijenja da bi se okrnjila ta samostalnost operativna i finansijska. To je ono {to nije dobro i {to nema moju li~nu, ali ne}e imati ni podr{ku Stranke demokratske akcije, ni u Vladi niti u Parlamentu FBiH. Vra}amo se na pitanje o mogu}nosti politi~kih uticaja na policijske aktivnosti u borbi protiv organizovanog kriminala. - Naravno. Moram re}i da Federalna uprava policije ima neki predmet koji }e otvoriti pitanje veza izme|u kriminalnih grupa i pojedinih policijskih i drugih struktura u BiH. Moja je bojazan da je to jedan od razloga zahtjeva za smjenu i podno{enje krivi~nih prijava protiv Luka~a. To je ono {to je nedopustivo kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala.

?

?

?

?

iz krajnosti u krajnost. Oni su u svom ranijem `ivotu ili bili narkomani ili su bili bliski kriminalnom miljeu. Potom odu u drugu krajnost. Policijska intervencija po~inje tek kada oni izvr{e krivi~no djelo. Sve prije toga, od spre~avanja radikalizacije do prevencije pristupanja ili ohrabrivanja napu{tanja radikalnih grupa, mora biti obaveza dr`ave BiH, od dr`avnih struktura do vjerskih zajednica. Mi `elimo da se obratimo za saradnju na{oj akademskoj zajednici, posebno, naprimjer, onima sa Fakulteta islamskih nauka koji mogu definirati o kakvoj radikalnoj ideologiji je ovdje rije~ i da potom tra`imo na~ine kako da se suprotstavimo toj ideologiji. Ko bi bili lokalni partneri i kako namjeravate da ih osna`ite? - Zbog same strukture BiH, mi }emo morati uklju~iti kompletnu dru{tvenu zajednicu, od op}ine, kantona odnosno entiteta, do dr`ave BiH sa svim strukturama koje one imaju, po~ev od {kola, socijalnih institucja, agencija za zapo{ljavanje, vjerskih institucija od najni`eg do najvi{eg nivoa, svi oni za koje procijenimo da mogu dati svoj doprinos deradikalizaciji pojedinaca i grupa u BiH. Jedan od po`eljnih partnera u svemu ovome su vjerske zajednice. To je i, naprimjer, u slu~aju selefijskog pokreta i pomo} vjerskoj zajednici. Ove zajednice ne po{tuju pravila organizovanja Islamske zajednice. Imam u njima nije postavljen dekretom nadle`nog muftije, a njihovi mesd`idi i d`amije nisu u vlasni{tvu Islamske zajednice. To je pomo} i Islamskoj zajednici da se uspostavi struktura Islamske zajednice na podru~jima gdje djeluju ove grupe.

Nove istrage
Upozorenje Almira D`uve, direktora Obavje{tajno-sigurnosne agencije, o razmjerama prijetnje organizovanog kriminala u BiH privuklo je veliku pa`nju javnosti. Kakva su Va{a saznanja o povezanosti grupa organizovanog kriminala, predstavnika vlasti i grupa koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju? - Informacije koje danas posjeduju obavje{tajne slu`be trebaju biti osnov za rad policijskih struktura. Pojedini predmeti koji su aktivni, kako u Tu`ila{tvu, tako i u Federalnoj upravi policije i SIPA, govore o tome da u BiH ima i pojedinaca i organizovanih kriminalnih grupa koje su direktno povezane sa policijskim, pravosudnim i politi~kim strukturama u BiH. To je jedna od re~enica koje je izgovorio i direktor OSA. Vidje}emo u narednom periodu odakle }e dolaziti prepreke da se ovi predmeti ne istra`e i ne dovedu do kraja i da oni koji su dio ovih organizovani kriminalnih grupa ne budu dio ni policijske ni politi~ke ni pravosudne strukture. Za razliku od direktora OSA, ministar sigurnosti je i politi~ka figura koja pone-

?

?

?

?

o~ine Srbije, odlukom Tu`ila{tva BiH bi se okon~ao slu~aj Dobrovolja~ka

28 Pogledi Oslobo|enje u „vehabijskoj“ Gornjoj Dubnici

21. januar/sije~anj 2012.

Mesd`id u Dubnici

U Dubnici kod Kalesije, u kojoj su Srbi bili ve}ina stanovni{tva, poslije rata je izgra|eno 600 ku}a, koje su podigli ve}inom Bo{njaci iz Podrinja. Ova promjena etni~ke slike stanovni{tva nije privla~ila pa`nju sve dok se nije saznalo da vehabije kupuju ku}e od Srba
„Vidite ono brdo gore. Ono je Lisa~a. Gore sam pi{‘o krv. 1994. godine, odozgo sam sveo 60 ~etni ka. Dr`ali smo ih u okru`enju. Kasnije smo ih preda li agresorskoj strani. Tada sam bio malolje tnik“. Zapo~inje nam pri~u Samir [ehi} [eha, stanovnik naselja Gornja Dubnica kod Kalesije. Veli, imao je samo 15 godina i 9 mjeseci kada se uklju~io u elitnu jedinicu Gazije. U akcijama je pet puta ranjavan. Nakon {to mu je amputirana lijeva ruka, pu{ku, popularnu osamdeset~etvorku, nosio je u desnoj, bore}i se za domovinu. Kasnije, kada su dijelili zlatne ljiljane, njega nije bilo na spisku. Pravdali su se: jo{ si maloljetan. blem, govori nam [ehi}, koji je prije nekoliko godina prodao stan u Kalesiji, te kupio zemlju u Gornjoj Dubnici. Srbi iz ovog naselja i u narednom periodu }e prodavati zemlju. Tokom na{eg boravka u Dubnici [ehi} nam je pokazao papir na kome su ispisana imena i brojevi telefona Srba koji `ele prodati svoje ku}e i zemlju.

Prve kom{ije Sava i [eha

Nema problema
Jedna od rijetkih povratnica na svoje prijeratno ognji{te je Sava Markovi}. @ivi nedaleko od mesd`ida gdje se tzv. vehabije mole Bogu. Mediji izvje{tavaju kako srpski povratnici `ive u strahu, no Sava tvrdi druga~ije. - Mogu da ti ka`em, ja nemam problema kao `ena. A ne znam za mu{karce, nije ba{ zgodno. Ne diraju oni nas. Oni svaki dan do|u po tri puta tu klanjaju, mole se Bogu. Dole, ona prva ku}a posle njihove d`amije, u nju dolazi onaj Nusret Imamovi}, govori nam Sava, koja se u Dubnicu vratila 2003. godine. Zajedno sa sinom `ivi od penzije. Mu` joj je poginuo 1992. godine. Ku}u je izgradila od donacije. - Ovih dana sam dobila nekog materijala za {talu. Dali mi ovi iz Kalesije, valjda je to i{lo preko Kantona. Drugo ni{ta nisam dobila. Tra`ila sam kravu. Trenutno imam 20 koko{ki, govori nam Sava. No, da nije ba{ sve onako kako se prikazuje u medijima, potvr|uje i Savina bo`i}na pri~a. Naime, ona je za vrijeme Bo`i}a oti{la u naselje Branjevo kod Zvornika da posjeti svoju rodbinu. Kako se zadr`ala nekoliko dana, [ehi}u je ostavila klju~eve od ku}e, kako bi nahranio njene koko{i i cuku. [ehi} je pomogao svojoj kom{inici. - Nikakvih me|usobnih problema nemamo. Desi se da nas zovu kad treba nekoga odvesti kod doktora. Provjerite u Policijskoj upravi Kalesija i vidjet }ete da nije zabilje`en niti jedan incident u zadnje dvije godine koliko smo mi ovdje, govori nam [ehi}.
Samir Kari}

Sve je la`
No, [ehi}a i desetak njegovih kom{ija danas, zbog kra}ih pantalona, du`e brade i selefijskog pristupa praktikovanju islama, u javnosti ~esto nazivaju vehabijama. [ehi} odbacuje ovakve nazive, te odgovara da je on, prije svega, musliman. Nedavno su se, tako|er, u medijima iz RS-a pojavile informacije kako vehabije u Gornjoj Dubnici kupuju zemlju srpskih povratnika, te ih na taj na~in protjeruju iz ovog mjesta. - Oni `ele da grupu Bo{njaka koji se trude da u potpunosti praktikuju islam iskoriste za opravdanje svojih separatisti~kih te`nji. @ele da ka`u kako je su`ivot nemogu}. Sve to {to pi{u je la`, govori nam [ehi}. No, u Gornjoj i Donjoj Dubnici prije rata je `ivjelo oko 1.100 srpskih stanovnika, dok je Bo{njaka bilo tek oko 200. Me|utim, danas je slika potpuno druga~ija. U selu `ivi tek 20-ak srpskih povratnika, dok ostalo stanovni{tvo ~ine, uglavnom, Bo{njaci iz Podrinja. Naime, Srbi su poslije rata prodavali zemlju, te je u Dubnici do sada izgra|eno oko 600 ku}a. - Ovdje zemlju kupuju i privrednici, advokati, ljudi iz Njema~ke, Austrije, [vicarske... Grade ovdje vikendice. I to nikome nije problem. Kada mi kupimo zemlju i napravimo ku}e, onda je to pro-

[ehi} sa klju~evima Save Markovi}

Sava Markovi}, iza nje mesd`id

Samir [ehi}, Rasim Zuli}, Meho i Mustafa \edovi} privo|eni su u februaru pro{le godine u akciji Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA), ~iji je cilj bio „otkrivanje i spre~avanje aktivnosti koje mogu imati veze sa terorizmom, odnosno pripremom teroristi~kih aktivnosti“ . Slu`benici SIPA u akciji su zaplijenili kompjuter, videokasete, rokovnike, pi{tolj sa dozvolom, CD-ove... Nakon saslu{anja, svi uhap{eni su pu{teni na slobodu.

[ehi}a hapsila SIPA

Tokom boravka u Gornjoj Dubnici, saznali smo da se za vrijeme d`ume u mesd`idu okupi oko 60 vjernika. Pored, tzv. vehabija, na d`umu dolaze i drugi gra|ani sa podru~ja op}ine Kalesija. Najve}e posjete u mesd`idu su kada preda-

Nema izjava za novinare

vanja dr`i Nusret Imamovi}, za kojeg se u javnosti govori da je neformalni vo|a vehabija u BiH. Tako|er, kako se moglo ~uti, ovo naselje ~esto posje}uju istra`itelji SIPA i OSA. Ovih dana je donesena i odluka da se vi{e ne daju izjave novinarima. Naime, grupa tzv. vehabija je odlu~ila da svaku posjetu novinarskih ekipa ovom mjestuprijavipoliciji. Tako}e, u narednom periodu kalesijski policajci legitimisati svaku novinarsku ekipu.

21. januar/sije~anj 2012..

Pogledi 29

Poslovanje Elektroprivrede BiH sa Debisom i HEP-om

Vratili dugove i usput malo zaradili
Hrvatski mediji proteklih dana pisali su kako USKOK vodi istragu u slu~aju HEP-TLM i isporukama struje Aluminiju Mostar po nerealno niskim cijenama, te zloupotrebama koje su evidentno po~injene. Samo nije jo{ potpuno jasno ko je sve za to odgovoran i je li novac zavr{io i u privatnim d`epovima dr`avnih du`nosnika. Me|u sumnjivim osobama spominju se Ivo Sanader, Ivan Mravak, Kre{imir ]osi}, Damir Polan~ec, Mijo Brajkovi} i Ivan Ko{tan. S obzirom na to da su u pri~u uklju~ene dvije kompanije iz Bosne i Hercegovine, Aluminij d.d. Mostar i Elektroprivreda BiH, u Tu`ila{tvu BiH pro{le sedmice su na upit Oslobo|enja odgovorili da se u na{oj zemlji ne vodi nikakva istraga povezana sa ovim slu~ajem, niti su iz Hrvatske od bh. Tu`ila{tva tra`ili podatke u vezi s ovim slu~ajem. Jutarnji list pi{e da je Aluminij Mostar dobivao struju po povla{tenim cijenama i to preko kompanije Debis International, firme k}eri njema~kog DaimlerChryslera. Debis je kupovao struju i od Hrvatske elektroprivrede (HEP) i od Elektroprivrede BiH i isporu~ivao je Aluminiju Mostar, pri tome, naravno, obra~unavao svoju mar`u. Dio te struje od Aluminija je napla}ivao u aluminiju i taj aluminij isporu~ivao TLM-u iz [ibenika, opet pri tome zara~unav{i svoju mar`u.

Istraga koju u Hrvatskoj vodi USKOK o isporukama struje Aluminiju Mostar po nerealno niskim cijenama, te zloupotrebama koje su evidentno po~injene, nije pro{irena na BiH iako su dvije bh. kompanije bile uklju~ene u prodaju i kupovinu struje
Poskupljuje struja Aluminiju

U poslu sa Debisom EPBiH zaradila 107 miliona eura

Krediti za obnovu
Tako je to i{lo dok biv{i predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak nije 2007. potpisao ugovor kojim HEP isporu~uje TLM-u struju, ~ija je cijena vezana uz cijenu aluminija na svjetskom tr`i{tu. Jo{ je tada, na po~etku, taj ugovor bio povoljan za HEP, no brzo je pala cijena aluminija na svjetskom tr`i{tu, a s njom i cijena prema kojoj HEP isporu~uje struju TLM-u, koji je dalje {alje Mostaru. Energetski institut “Hrvoje Po`ar” u svojoj je analizi, koju je naru~io USKOK, izra~unao da je HEP u tom aran`manu o{te}en za 90 miliona eura ili oko 650 miliona kuna. U krajnosti, HEP je struju uvozio po 80 eura, a prodavao je TLM-u po 19 eura. Me|utim, ~ak niti nakon potpisivanja trojnog ugovora HEPTLM-Aluminij Mostar, Debis nije nestao iz te pri~e. U ugovoru se pojavio ~lanak 22. kojim se Aluminij Mostar obvezao da }e dio aluminija, do vrijednosti od 7 miliona dolara godi{nje, proizvedenog tom jeftinom strujom iz

Hrvatske, davati Debisu i time namirivati kredite prema njema~kim bankama. A te je kredite Aluminij dobio za obnovu proizvodnje u tvornici uni{tenoj zbog rata u BiH. U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine potvrdili su nam da je ova kompanija sara|ivala sa Debisom i HEP-om. Kako su pojasnili, saradnja sa Debisom po~ela je krajem 1998. i energija je ovoj kompaniji do 2003. prodavana putem vi{egodi{njeg ugovora. Ukupni obim prodaje u periodu 1999 - 2003. godina bio je 4.181 GWh, a prosje~na cijena 25,6 eura po MWh. Cijena elektri~ne energije u Evropi u tom periodu se kretala izme|u 18 i 30 eura/MWh. To zna~i da je EPBiH prodala 4.181.000 MWh struje po cijeni od 25,6 eura po MWh i tako zaradila oko 107 miliona eura za pet godina saradnje sa Debisom. “Cijena elektri~ne energije po kojoj je EPBiH prodavala Debisu struju u po~etku je bila zadovoljavaju}a u usporedbi sa drugim prodajama, ali je tokom 2003. ugovorna cijena zaostala u odnosu na tr`i{ne mogu}nosti, pa je EPBiH odlu~ila raskinuti ugovor uva`avaju}i ugovorne klauzule jer druga strana nije bila spremna na korekcije” kaza, li su u EPBiH. Za taj period bitno je ista}i da su Evropska elektroenergetska prenosna mre`a, kao i prenosni sistem

BiH, bili razdvojeni i da su transportni putevi za isporuku elektri~ne energije bili ograni~eni, te je isporuka elektri~ne energije iz EPBiH mogla i}i samo na zapad preko Hrvatske, sa kojom je svaki put bilo potrebno ugovarati tranzit elektri~ne energije preko njenog sistema i pla}ati naknade za to. Zbog toga je za dalji razvoj tr`i{ta bitan doga|aj bilo povezivanje prenosne mre`e jugoisto~ne Evrope sa glavnim dijelom UCTE mre`e u Evropi krajem 2004. godine, ~ime su se otvorile mogu}nosti za trgovinu u cijeloj regiji.

Rudnici i termoelektrane
Zbog takvih okolnosti, ocjena je da je ugovor sa Debisom bio u ve}em dijelu svog trajanja povoljan, ali da se vremenom pokazao kao nezadovoljavaju}i, zbog ~ega je i raskinut, poja{njavaju u ovoj bh. elektroenergetskoj kompaniji. Jo{ dodaju kako je u prvih nekoliko godina nakon rata (ta~nije 1997. i 1998) EPBiH vi{kove elektri~ne energije prodavala jedino putem bilateralnih ugovora sa HEP-om i Elektroprivredom Slovenije (ELES) jer nije bilo drugih mogu}nosti. Za period od 2003. do 2008. godine ugovorena je isporuka struje HEP-u na osnovu predratnih ulaganja Hrvatske u TE Tuzla i TE Kakanj.

Po tom osnovu, EPBiH je isporu~ila ukupno 5.220 GWh po prosje~noj neto cijeni od 31 eura po MWh. Ako se u tu cijenu uklju~i i valorizacija ulaganja u elektrane i rudnike, onda bi ta cijena iznosila oko 54 eura po MWh. Dakle, isporu~eno je 5.220.000 MWh po cijeni od 31 eura po MWh i ostvaren prihod od 161,82 miliona eura. Ako se u cijenu uklju~i i valorizacija ulaganja u elektrane i rudnike ukupna cijena je 54 eura po MWh, onda je EPBiH zaradila 281,8 miliona eura. Ovo, ustvari, zna~i da je Elektroprivreda BiH Hrvatskoj elektroprivredi prodajom struje vratila 120 miliona eura koje je ova kompanija ulo`ila u rudnike i elektrane u BiH. “Ovaj ugovor nije bio komercijalni ugovor u smislu tr`i{ne trgovine elektri~nom energijom, ve} je predstavljao integralni poslovni model kojim su strane u potpunosti rije{ile sva svoja me|usobna prava i obaveze po svim ugovorima, aneksima, sporazumima i protokolima potpisanim od 1972. do 1988. godine, koji se odnose na TE Tuzla, TE Kakanj i rudnike Dubrave i [ikulje, kao i sporazumno rije{ile sudske postupke koji su bili u toku” kazali , su nam u EPBiH. Ugovor je, kako isti~u, u potpunosti realiziran i time su prestala bila koja prava HEP-a po osnovu ulaganja u navedene objekte. Ocjena je

Aluminij d.d. Mostar proteklih dana je upozoravao kako }e ova kompanija biti prinu|ena da smanjuje proizvodnju i otpu{ta radnike ukoliko Elektroprivreda HZ-HB pove}a cijenu struje velikim potro{a~ima za 33 posto, za {to je ve} kod Federalne regulatorne agencije za elektri~nu energiju pokrenula tarifni postupak. IZ EPHZ-HB napominju da i oni ostvaruju gubitke zbog toga {to Aluminiju daju struju po ni`im cijenama. Aluminij je tako|er tra`io da, ukoliko do|e do najavljenog poskupljenja, struju kupuje od Elektroprivrede BiH po cijenama po kojima EPBiH opskrbljuje i ostale velike potro{a~e poput Mittala iz Zenice. U Ministarstvu energije rudarstva industrije FBiH su nam kazali da je to nemogu}e jer se Aluminij opredijelio za EPHZ-HB i sad ne mo`e mijenjati svoju odluku. Iz Elektroprivrede BiH su poru~ili da ne postoji zakonska obaveza prema kojoj bi EP BiH morala isporu~ivati elektri~nu energiju za Aluminij i na osnovu koje bi Aluminij imao druga~iji tretman u odnosu na druge kvalifikovane kupce elektri~ne energije. “Aluminij ima status kvalifikovanog kupca, ali i licencu za me|unarodnu trgovinu elektri~ne energije koju mu je izdao DERK. Dodatno, u Zakonu o elektri~noj energiji je navedeno da elektroprivredni subjekti (a Aluminij kao kvalifikovani kupac to jeste) slobodno dogovaraju koli~inu, cijenu i uvjete isporuke elektri~ne energije prema pravilima koja ure|uju tr`i{ne odnose. U suprotnom, tj. u slu~aju povla{tenih cijena, pojedini subjekti bi mogli da ostvare konkurentsku prednost” ka`u u EPBiH. , da je ovakav pristup u rje{avanju odnosa sa HEP-om bio povoljan za EPBiH, jer je i plasirala energiju po cijenama koje u prosjeku nisu zna~ajno odstupile u odnosu na druge mogu}nosti prodaje, a istovremeno stvorila pretpostavku za dalji razvoj termo i rudarskih kapaciteta bez bilo kakve hipoteke iz pro{losti. Jakub Salki}

30 Pogledi

21. januar/sije~anj 2012.

Li~ni
stav

Sarajevo grade,
12. marta 1996. godine na dnevniku su javili da je izvr{enaintegracija Sarajeva. 14. marta ujutro, neka radiostanica prenijela je sljede}u vijest: „No}as je u Sarajevu oko 21 h u Klini~kom centru Ko{evo ro|eno prvo srpsko dijete u federalnom Sarajevu.“ Srpsko dijete ro|eno 13. marta te godine je moj brat i moj imenjak. Nakon radijske vijesti, na{i roditelji su se ~esto {alili kako imaju troje djece koja su ro|ena u tri razli~ite dr`ave. U septembru 1997. ja sam bila jedino srpsko dijete koje je u toj generaciji upisano u jednu sarajevsku osnovnu {kolu. Ve} prvog {kolskog dana sva sre}na sam do{la ku}i i ponosno mami rekla: „Mama ja sam se zaljubila. U Samira.“ Maj 2005. meni je mnogo zna~io. Srpsko dijete u generaciji progla{eno je i u~enikom generacije, ali ne zato {to je srpsko, nego zato {to je izvanredan |ak. Srce k’ tepsija. Srednja {kola bila mi je najljep{i dio {kolovanja, zbog dobre raje, ali i zbog ~injenice da sam, `eljna usavr{avanja, na kraju maturirala na Koled`u ujedinjenog svijeta u Mostaru. @ivot u Mostaru omogu}io mi je da shvatim koliko volim Sarajevo, pa sam, umjesto da odem u inostranstvo kao i ve}inamojegeneracije iz koled`a, ostala studirati u voljenom gradu. Danas ipak `elim oti}i.

{ta ti papci rade???
Sve vi{e stanovnika Sarajeva javno izra`ava nezadovoljstvo stanjem svog grada, koji `ivi kao da je i dalje u opsadi i izolaciji, okru`en neprijateljima. Pogledi prenose komentare dva sarajevska autora, objavljene pro{le sedmice na dva web portala
reno slu~ajno, kao uzre~ica, pa se nikad nisam ljutila. A i za{to bih, Allah i Bog je isto, samo ga druga~ije zovemo. Od malena sam i{la na bajrame, a ~ak sam u osnovnoj, kad mi je bilo dosadno, ostajala na ~asovima islamske vjeronauke da se ne bih izdvajala od {kolskih drugova. Nikada nisam razdvajala po imenima, nikada nismo pri~ali o naciji, iako o vjerskim obi~ajima jesmo, i nikad me niko nije pitao u ~ijoj vojsci se moj otac borio. Dolazili su mi na Bo`i}, Vaskrs i slavu, a onima koji nisu mogli do}i, ja sam u {kolu nosila kola~e i vaskr{nja jaja. Tako je i dan-danas. Prije dvije ili tri godine sjedilo je nas desetak u Cheersu i iz sveg srca navijalo za BiH. A kada je golman Nemanja odbranio ziher gol, svi u pubu su skandirali njegovo ime. To ti je Sarajevo, ne razlikujeimena, samo djela. Pro{le godine za Vaskrs u kafi}u blizu faksa sjedilo je nas pet bh. studenata: 3 Bo{njaka, 1 Hrvat i ja, Srpkinja, koja je donijela jaja. O tome ko smo i {ta smo nismo ni pri~ali. I sve do 2011. godine ja sekunde nisam sumnjala u multietni~nost moga Sarajeva. Niti sam sumnjala u pravdu ovog grada. Jer, Sarajevo, ipak, najbolje zna {ta je nepravda i zna kako je izbje}i i ispraviti.

Sarajevska raja
U voljenom gradu imam prijatelje, poznanike, {kolske i tako dalje i tako bli`e. Rije~i uvrede upu}ene meni nikad nisam ~ula. Kleli su me u Allahovo ime, pa se izvinjavali, a ja sam znala (i zaista sam znala) da je uvijek ono Allaha ti bilo izgovo-

Sarajevski “papci”
Ipak, prava sarajevska raja u ovom gradu ve} dugo je marginalizirana. To je klub odabranih, onih kod kojih ljubav i po{tovanje prevazilaze vjeru i naciju. U prolje}e 2011, reisul-u-lema Islamske zajednice, Mustafa-efendija Ceri} pozivao je na sarajevsko

21. januar/sije~anj 2012..

Pogledi 31
alci su islamofobi, kulturne institucije umiru. Kantonalne vlasti uzimaju od gra|ana i pla}aju odbranu optu`enicima za ratne zlo~ine. Kad je optu`nica podignuta, ja sam bila ponosna na ovaj grad jer se kona~no sagledavaju sve strane. Jer svi su ginuli, ba{ kao {to su i svi u~estvovali. I onda saznajem da se iz kantonalnog bud`eta pla}a njihova odbrana. Dakle, mo`emo pretpostaviti da i porodice poginulih pla}aju za odbranu optu`enih. Zar to nije skandal? Da Beograd pla}a [e{eljevu odbranu, to bi bilo neprihvatljivo. Kod nas se samo intelektualci i pojedinci bune protiv odluke kantonalne Vlade. Vjerovatno }e ih uskoro staviti na listu islamofoba. O Mevlidu Ja{arevi}u malo se pri~a i malo se zna. Zablistao je na

ljeto. Nije mi ba{ bilo prijatno slu{ati reisove rije~i, niti mi je bilo prijatno ~itati listu islamofoba, me|u kojima su bili profesori koje izuzetno cijenim, umjetnici koji mnogo zna~e za bh. kulturu, knji`evnici i novinari ~ije tekstove redovno ~itam. Zapitala sam se tad, da li sam onda i ja islamofob ako po{tujem te ljude i u ve}ini slu~ajeva se sla`em s njihovim mi{ljenjem. Usprkos burnim proljetnim najavama, ljeto je ipak pro{lo mirno. Ujesen 2011. sjedila sam na kafi u Dialogu kada je neko na Twitteru tvitnuo kako neka budala puca na ameri~ku ambasadu. Naredni tvit obavijestio nas je da je u pitanju vehabija. Nas tri smo se gledale s nevjericom, telefoni su po~eli zvoniti, nastala je op{ta panika, a mene je sve asociralo na rat. I u svoj

Palo je Sarajevo
Opsada i ubijanje Sarajeva drugim sredstvima, kulturolo{kim urbicidom, traje skoro dvije decenije. Pokazalo se da je ta opsada sistemati~nija i efikasnija od one o kojoj svi sve znamo. Kultura je uspje{no pridavljena i {aptom je davno pala – sada samo jedna po jedna padaju njene institucije: umjetni~ka galerija, muzeji, biblioteke. Sarajevo tone u gustu maglu i duboki, ljepljivi mrak. To propadanje pra}eno ve}inskim mukom, u~inilo ga je jadnom, polupismenom kasabom, provincijom na kraju svijeta. Bosnom se mno`e Gluhe Bukovice i uz gluhi i nijemi kontrapunkt javnosti i samo se Sarajevo od prijestolnice prometnulo u Gluhu Bukovicu i postalo prijestolnicom – nekulture. Palo je Sarajevo pod opsadom sprege zadrtih mediokriteta, priod aristokratske ljepotice, pune parkova i perivoja, postala sub-urbani buvljak. Po novokomponovanoj muzici koju moramo slu{ati ~ak i u javnom prevozu... Za{to se ovdje ta socijalno-patolo{ka neosjetljivost i odbojnost prema ljepoti toliko raspojasala? Mo`dazato{to je ljepotauniverzalna, {to je {iroka. [to nadrasta ono {to je trivijalno, banalno, prosta~ko i uskogrudo. [to nema nacije ni vjere. Kultura i politika zaborava Sarajevo je izlo`eno i talibanski zadrtoj odbojnosti prema zajedni~koj pro{losti, ~ak i prapro{losti. Eto zato stradaju nevini sarajevski muzeji. Stra{na destrukcija bahate nezainteresiranosti ubija sarajevski Zemaljski muzej i njegovu botani~ku ba{tu. Njegovo me umiranje poga|a pravo u srce. Gledam brisao i historiju samu? U ~emu je razlika? Ovo je, ina~e, vrijeme mitomana, falsifikatora, stru~njaka za proizvodnju kolektivne amnezije i reviziju pro{losti. Mo`da `ele graditi svoje veleljepne, grandiozne jo{ starije muzeje. Koji }e pokazati– {ta? Da historijapo~inje od njih i da ljepota nema vrijednosti, ako nije zapi{ana njihovim etno-nacionalnim smradom. Kome trebaju knjige Sarajevo je postalo i mjesto primitivne odbojnosti prema knjizi jer primitivci koji ovdje imaju mo} ne ~itaju i ne vole knjigu. U te`em slu~aju, mo`da je rije~ i o onima koje su u~ili da je dovoljno, ~ak po`eljno, znati i ~itati– samo jednu knjigu. Zato ovih dana tetura i pada Narodna i univerzitetska biblioteka iz ~ije sam bogate riznice jednom davno sprema-

toj pri~i sjedimo Samra, Edina i ja i pijemo kafu. Sljede}i dan ~itam na nydailynews.com da je srpski terorista napao ameri~ku ambasadu u Sarajevu. Zima 2011. pokrenula je dva pitanja, potpuno nevezana jedno za drugo. Jedno je hajka protiv Djeda Mraza, a drugo odbrana optu`enih za ratne zlo~ine nad nemuslimanskim stanovni{tvom u Had`i}ima. Prekarda{ilo. Da li nas je vjera, pardon nacija, zaslijepila? Da li mi jo{ `ivimo pod opsadom, a da i ne znamo? Da li smo zaboravili pro{lost? Da li uljep{avamo svoju pro{lost? Papci na vlasti godinama nas dr`e u opsadi hrane}i nas mr`njom. Hu{kaju putem medija, pozivaju na branjenje svoga i svojatanje tu|ega, prepucavaju se u javnosti, a grle u kafanama. Intelektu-

trenutak, zbunio na{e politi~are koji su reagovali onako kako najboljeznaju– rije~ima, a ne djelima. Svi su se izredali da osude taj ~in, niko da u~ini ne{to da sprije~i takve napade u budu}nosti. Mevlida su stavili na listu islamofoba i zaboravili na njega. Djed Mraz se ve} godinama bori da ga ne uklone iz na{eg grada. Proglasili su ga problemom nekad u devedesetim, iako je i decenijama unazad bio tu. Generacije katolika, pravoslavaca i muslimanaodrasle su uz tog ~iku, za{to nam je odjednom on problem? Mo`da je ~iko u crvenomodijelukomunista ili islamofob, pa ga zato ne volimo vi{e. Kud god da krenem... ...putevi me svi nazad vode. @elim oti}i, ali znam da bih se vratila. I{la sam i ranije, pa sam se

mitivaca, polupismenih politi~kih i medijskih elita, mafije koja je ja~a, bogatija i mo}nija od posljednjih mohikanaca koji istrajavaju na zna~aju kulture i nadaju se da ovo ipak nije njen definitivan poraz. Ljepotu ubijaju, zar ne? Sarajevo je gotovo dvije decenije izlo`eno i sveprisutnoj agresiji prema ljepoti. To vidimo po ru`nim spomenicima u ono malo parkova koje Sarajevo jo{ ima. Po zgradurinama - monstrumima koje ni~u u najljep{im ~etvrtima grada. Po lijepom Vilsonovom {etali{tu koje je osvanulo na~i~kano jeftinim kioscima ili po prostorima ispred Markala koji se u sred centra grada pretvaraju u buvljake sa najlonskimva{arskimtendama. Po monstruoznojdrvenojnadstre{nici iznad ulaza u elegantnu austrougarsku gra|evinu sarajevskog Pravnog fakulteta. Po Ilid`i koja je vra}ala. D`aba, ne mogu ja bez te vode i tog zraka. TV dnevnike vi{e ni ne gledam. Dnevnu {tampu ne ~itam. Radio uklju~im da ~ujem muziku. Portale bar mogu birati. I biram one objektivne, sre}a pa ih jo{ ima. I tako nastavljam da `ivim u Sarajevu, onakvomkakvim ga znam, i nadam se i dalje.

zgranutokako se gasekultnamjesta moje mladosti, posljednje oaze civiliziranosti. Profesori sarajevske Klasi~ne gimnazije su nas tu dovodili da otkrivamo ~udesne tajne pro{losti ove zemlje i da se napajamo ljepotom. Slika Sarajeva bez otvorenog zdanja Zemaljskog muzeja je za mene amputirani monstrum. Ona me pla{i jer je prijete}a i zloslutna. Ka kolektivnoj amneziji Padaju guste magle svjesnog zaborava i na oronuli i zapu{teni Historijski muzej. Prvo je prestao biti Muzej revolucije, a sad mu ne daju ni da bude naprosto Historijski muzej. Na kraju krajeva, za{to onaj koji je izbrisao staro ime jednog muzeja pravdaju}i to valjda ideolo{kim razlozima i onaj koji je zamislio da je tako izbrisao socijalnu revoluciju i antifa{isti~ki otpor iz na{e pro{losti, za{to taj neko ne bi Nadam se da }e jednog dana bitibolje. Da }e opet u Cheersu ili nekom drugom kafi}u skandirati ne~ije ime bez ozira na naciju iz kojepoti~e, ne zbogimenanegozbog djela. Da }e, umjesto odbrane optu`enika, kantonalne vlasti platiti o~uvanjekulturnihinstitucija. Da }e na{a policija spre~avati napade i hvatatipo~inioce. Da }e DjedMraz

la svoj maturski rad o humanizmu i renesansi. Nakon saznanja da joj ukidaju grijanje, da je ka`njavaju smrzavanjem, sanjala sam ko{marni, kafkijanski san da se nalazim u ogromnoj, luksuznoj biblioteci sa hiljadama knjiga po po li ca ma, a da sa u`asom uvi|am da se, zapravo, radi o jednoj jedinoj knjizi u vi{e izdanja. Kako koju uzmem u ruke, vidim da je naslov isti. I izre}i }u bogohulnu, politi~ki krajnje nekorektnu misao: ovoj dr`avi ne treba novi ustav. Treba joj prije svega kulture i ljepote. Ima ure|enih zemalja koje ustav i nemaju. Ali nema ni jedne civilizirane i normalne dr`ave koja uni{tava svoje umjetni~ke galerije, muzeje i biblioteke. I ni jednog civiliziranog grada ~ije se vlasti pravdaju da to nije u njihovoj nadle`nosti!
Nada Ler Sofroni} (Radiosarajevo.ba)

i Novagodinaostatisekularni. Da se vjera ne}e mije{ati sa nacijom. Da }e biti jedna nacija, ona bosanskohercegova~ka. Da }e mediji postati objektivni. Da }e sarajevska raja ponovo biti u ve}ini. Da }e do}i do promjene. Jer, Sarajevoipaknajbolje zna {ta je nepravda i zna kako je izbje}i i ispraviti. To je moj grad.
Aleksandra Kuljanin (Novinar.me)

32 Pogledi

21. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 33

INTERVJU Bo{tjan Virc, scenarista filma “Houston we have a problem”

TITOV SVEMIRSKI
Scenarista filma o svemirskom programu u @eljavi, ~ija je najava izazvala veliko interesovanje i brojne reakcije, u razgovoru za Oslobo|enje obja{njava projekat kao dokumentarnu dramu u kojoj se dopunjuju fikcija i dokumenti
Razgovarao: Fahrudin Bender

PROGRAM
GospodineVirc, kada ste pustili trailer dokumentarca na kojem radite “Houston we have a problem” na web, jeste li se nadaliovolikojeuforiji i zanimanju u javnosticijelebiv{eJugoslavije i {ire? - Trailer je bio napravljen kao prijava na jednan od evropskih programa razvoja dokumentaraca ve} u jedanaestom mjesecu. Na taj program smo bili primljeni u o{troj konkurenciji. Kao dio razvoja projekta smo objavili trailer sa `eljom da nam se jave ljudi koji imaju zanimljive informacije za nas. U tih par dana dobili smo dosta informacija, a euforija nas je svakako iznenadila. Ve} u prva 24 sata trailer je imao 200.000 pogleda.

Josip Broz Tito i astronauti

PROBLEM!
Usred planine Plje{evice, sa dvije piste u Bosni i Hercegovini i dvije u Hrvatskoj, le`i vojni aerodrom @eljava, a u samoj planini nalazi se 3.500 metara tunela i prostorija. Kada je zavr{en 1965. godine, predstavljao je krunu vojne mo}i Jugoslavije, bio je to, do tada najve}i podzemni aerodrom u Evropi, a pri~alo se da je na njega utro{eno oko 8,5 milijardi dolara, {to je bio ekvivalent tada najmodernijoj saobra}ajnici u du`ini od Vardara pa do Triglava. Ako je ikakav tajni program, poput spornog svemirskog programa, postojao u SFRJ, ovdje bi bio sakriven, u srcu planine. sjeta kompleksu mogla zanemariti brojne opasnosti. Nisu isklju~ene neotkrivene mine, na pojedinim mjestima na stropu tunela se nalaze veliki komadi betona koji vise samo na armaturnom `eljezu. Neophodno je za{tititi di{ne organe od pra{ine, jer je poznata one~i{}enost objekta PCB spojevima. Isto tako je nepoznata sudbina ionizacijskih detektora dima kojih je bilo na stotine po stropovima tunela, oni su puni radioaktivne komponente americija -241 koji se lako apsorbira u plu}ima i mo`e izazvati karcinom i genetska o{te}enja. Na @eljavi je otkrivena visoka koncetracija hemijskih spojeva. polikloriranih bifenila (PCB), osobito u tunelu 1 gdje je im je koncetracija 164ppm (parts per milion), navode u upozorenju. Na po~etku rata u Bosni i Hercegovini iz @eljave je izvu~ena vojna oprema i avijacija, a zatim je minirana, pa tako o{te}ena stoji i danas. O njenom uni{tenju razgovarali su Fikret Abdi} i Ratko Mladi}, a sinopsis razgovora ~lanovi udru`enja su prenijeli iz telefonskih snimaka. Prema njima, Abdi} kritikuje Mladi}a zbog miniranja @eljave, rije~ima da su gradili dobre odnose u Biha}u, ali da su miniranjem @eljave minirani i mirovni razgovori. Mladi} tvrdi da ne zna ko je minirao aerodrom, {to upu}uje na to da je operacija bila daleko i iznad njegovog ranga. Od tada @eljava ~eka, ogromne su devastacije na njoj, ali ima i ogromne potencijale. Poslije rata bilo je raznih ideja, kao da u njenim tunelima naprave najve}e skladi{te te~nog plina u regiji. Da bi pro{le godine na pres-konferenciji u Biha}u predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi} i premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a kazali da zajedni~ki ulaze u projekt izgradnje me|unarodnog kargo-centra, i to putem koordinacionih tijela Evropske unije za infrastrukturne projekte pretpristupnih zemalja. Lipova~a je u naletu optimizma tada kazao da je projekt toliko velik, da }e zaposliti 40 hiljada nezaposlenih u Kantonu i jo{ uvoziti radnu snagu. A to je tek prava nau~na fantastika, smatraju u Krajini i ~ekaju. ^ekaju da jo{ kakvo ~udo iz te @eljave iza|e.

@ELJAVA, IMAMO

?

Ozbiljan projekat
Sve o~i su uprte u Va{ projekt, imate pa`nju, ali koliko }e publika ~ekati i kako odr`ati to interesovanje?

?

Bo{tjan Virc i @iga Virc

- Radi se o ozbiljnom projektu. Pretprodukcija}e trajati do poznejeseni 2012, kad imamo priliku projekt predstaviti svjetskim urednicima. Tad }e projekt dobiti financije ili }e pasti. Do tada sve financiramo sami, {to je dosta te{ko, jer nas ~eka i put u SAD, kontakt s puno ljudi itd. Ali vjerujemo da }emo u 2013. napraviti svu produkciju, tako da je realno o~ekivati zavr{etak krajem 2013. To su normalni rokovi za film. Interesiranje je veliko i ne vidim razloga da ne bi bilo jo{ ve}e kad iza|e film. Mediji su proteklih dana, uglavnom, pobijali mogu}nost da je postojao Titov svemirski program, mnogi stru~njaci su takvu mogu}nost odbacili. No tu nije cijela istina i Vi, ipak, imate mnogo ~injenica? - Trailer je bio hipoteza, u kojojpunostvari ve} sadastoji, a neke od ideja bile su preforsirane i namjerno

?

smo ih napravili takve. Sad je na fazi razvoja da vidimo koje ~injenice stoje, a koje ne. U to su se uklju~ili ~ak i istori~ari NASA. Mi smo prije svega filma{i, a ne istori~ari. A ve} od prvog dana pi{e jasno u traileru da se radi o dokudrami, {to zna~i `anr o kojem je ve}ina ~injenica dokazanih i realnih, a neke su dramatizirane, odnosno fikcija. Na kraju krajeva, takav je film bio i „Schindlerova lista“ i jo{ mnogi drugi uspje{ni filmovi. Splet okolnosti, pa i pogre{ne medijske objave rezultirale su da su na{u hipotezu uzeli zdravo za gotovo. I umjesto da su pitali nas, pitali su sve druge, a tek zadnjih dana pojavljuju se realnije medijske objave. -Sve u svemu, punorealnih~injenica ve}sad stoji. Rad SlovencaHermanaPoto~nika je bio jakova`an za razvojameri~kogsvemirskogprograma. 1945. godine u Be~u, ameri~ki agenti zaplijenili su

svu njegovu imovinu, za koju se jo{ sada ne zna gdje je zavr{ila. Dobili smo informaciju o visokom oficiru JNA koji je donioPoto~nikovenacrte iz Be~a. ^injenica je da je Titoosobno pozvao Mikea Vu~eli}a da pokrene jugoslovenski svemirski program. Vu~eli} je to odbio, a kasnije je bio ~lan konstruktorske ekipe Apollo programa. Prvi astronauti do{li su u posjetu Titu i donijeli mu kamen s Mjeseca. Ovu ve} poznatuslikuovih dana su objavilimediji u Srbiji. Ne treba zaboraviti da je SFRJ razvijala projekt supersoni~nog aviona pod imenom Novi avion sve do raspada. Kennedy je Titu dao zahvalnicu za njegovdoprinosuspje{nogosvajanja Mjeseca. A u NASA je radilopunoljudi iz biv{e SFRJ, a to se nikad nije javno eksponiralo. Kompleks @eljava bio je uklju~en u tu pri~u na kraju, jer se, ipak, radi o najve}emevropskom podzemnomkompleksu. Svi znamo da se radilo o aerodromu JNA, a postojipunopri~a da se 70-ih i 80-ih godina doga|alo i puno drugih stvari.

Svemirska trka
Vrijeme u koje smje{tate dokumentarac, svemirska trka, sve zvu~i realno i mogu}e, pa ipak nikome ni tada pa do danas nije palo na pamet? - Zapravo, mi smo logi~no povezali vi{e-manje stvari koje su bile javno dostupne i za koje su svi znali. Povezali smo ih u jednu novu iznena|uju}u cjelinu. SFRJ 80. su stigle kao zlatno doba SF u SFRJ, (magazini sirijus, SF, alef), jeste li bili fan nau~ne fantastike i tog talasa? - Iskreno, nitire`iser@iganiti ja nismofanovi SF-a, a na{ filmnema`elje da se upusti u te vode. Vi{e nas zanimaju stvari u okviru realnog, u smisluprirodnog, mogu}eg i dokazivog. Dru{tvo sa foruma o @eljavi tvrdi da ste im uze li mno{tvo materijala, povrijedili njihova autorska prava, jer su to vrijedno sakupljali te svi mediji i danas od njih crpe arhivsku gra|u. Jeste li se dogovorili s njima oko prava, jer se

?

Ivo Josipovi}, predsjednik RH I Hamdija Lipova~a

?

spominjalo povla~enje trailera zbog toga? - S ekipom foruma @eljava sve je rije{eno i imamo transparentnu korespondenciju. Barem ljudi s kojima razgovaramo, zainteresirani su za taj projekt i drago}e nam bitiraditi s njima. Nama je `elja ostvariti korektan odnos sa svima, pa i oni su pokaza-

li dobru volju i otvorenost. I normalno su potpisani u prate}emtekstu na YouTube. Ja se iskreno nadam da je i njima porasla posjeta forumu zadnjih dana. Na{a filmska pri~a je pri~a u suradnji na prostoru biv{e SFRJ, pa ne vidim razlog da i produkcija filma ne bi bila takva, pozitivna. - Iako oni simpati{u, tako|er tvrde

?

Koje ~injenice stoje?

?

Podzemni aerodrom @eljava nekad i sad

da je nerealno da je u @eljavi postojao tajni svemirski program, a radi napomene, radi se o osobama koje su silazile u nju desetine puta, a me|u njima ima i onih koji u objektu slu`ili vojni rok? - Kompleks @eljava igra samo prate}u ulogu u na{em scenariju. Oko @eljave se uvijek puno pri~alo, tu je puno urbanih legendi. Tako da smo jednostavno morali uklju~iti @eljavu u na{u hipotezu. U svakom slu~aju,@eljava}e dobitimjesto u filmu barem kao jedan od velikih projekata Jugoslavije na podru~ju vojne tehnologije. A uvijek popularna i kontroverzna, vanzemaljskatehnologija? - Iskreno, mi na taj na{ film ne gledamo kao na nau~nu fantastiku, razmotri}emo sve informacije koje nam sti`u, svakako }emo razmisliti, otvoreni smo za sve, ali mislim da ne}emo zalaziti u taj teren. Postoje sumnje da li su se ljudi uop{te spustili na Mjesec, da je to bila hladnoratovska obmana, {ta Vi mislite o toj teoriji zavjere? - Znamo za takve sumnje i svjesni smo toga. [to se ti~e Amerike, tu smo jo{ na po~etku i tek sad ostvarujemo kontakte u SAD-u i nadam se da }e se do kraja godine pokazati vi{e informacija o toj temi. Re`iser i ja ~ak smo se {alili da su mo`da Amerikanci kupili robu od Jugoslovena, Tito da je maznuo pare, a tehnologija nije radila. Svakako }emo u film probati uklju~iti i jedan dio mentaliteta i humora karakteristi~nog za biv{u SFRJ, koji je jedan od boljih na svijetu. Nama je `elja napraviti odli~an film i nadam se da se u 2013. vidimo na projekciji filma u Sarajevu. Pozdrav svima iz Slovenije!

Slijepi krak
Sam objekt tvore tri galerije s ~etiri ulaza i izlaza za smje{taj lova~ke avijacije od {ezdeset mlaznih aviona migova 21R. Jedan slijepi krak galerije slu`io je za tehni~ko-remontne zahvate na avionima. U objektu su tako|er brojne prostorije za ljudstvo kao i sam operativni centar, mozak aerodroma nazvan Zvijezda, jer je polo`aj prostorija napravljen u tom obliku. Restorankapacitetahiljaduljudi, u~ionice, kontrolni toranj u koji se dolazilo liftom iz objekta, prislu{ni centar, doktor, zubar, rezervoari za skladi{tenje mlaznog goriva, dizelelektri~ne centrale te pomo}ne prostorije za aku-teglja~e koji su po potrebi slu`ili za vu~u aviona, sna`nog i velikogsistemaventilacijekoji je odr`avaoneprekidnougodnu temperaturu od 18 stepeni u objektu, ukratko imali su sve, ispri~ao nam je Damir Vidovi} iz Bjelovara, stru~njak za @eljavu. Njegova istra`iva~ka grupa pod nazivomLYBI(biv{avojnaskra}enica za ovajaerodrom) poduzela je desetak ekspedicija u utrobu planine, imaju forum na kojem se okupljaju biv{ipiloti, oficiri i vojnicikoji su ovdje slu`ili vojni rok. Upravo oni smatraju da je ~ista fantazija teza da je u @eljavi postojao tajni svemirski program. No, ipak, postojali su razni nivoi ovla{tenja i pristupa, pa se u @eljavi nesmetano mogla ~uvati bilo kakva tajna.

?

?

Opasan interes
Nemaju ni{ta protiv da film „Houston we have a problem“ donese @eljavi veliku pa`nju, ali upozoravaju da bi pove}ana po-

34 Pogledi

21. januar/sije~anj 2012.

Socijalna uklju~enost povratni~ke djece u Republici Srpskoj

Presti` kroz igru

Odrastanje bez
Univerzalna {kola sporta iz Jelaha primijenila je inovativnu formulu za socijalno uklju~ivanje povratni~ke djece. Pod nazivom „Sport je in“ realizovali su projekat u 10 povratni~kih sredina RS-a - Doboju, Tesli}u, Derventi, Bosanskom Brodu, Vukosavlju, Modri~i, Janji, Bijeljini, Bratuncu i Srebrenici

Treneri iz Jelaha

An|ela Vujadin i njena vr{njakinja Du{ica Ili} u~enice iz Bijeljine, Emilija Tomi} i Ejla Begi} iz Srebrenice, Alma Had`i} iz Janje, Irma Hod`i} iz Koliba kod Broda ka`u da su presre}ne {to su mnogo nau~ile o sportu, ali i {to su uspostavile brojne kontakte sa drugom djecom. Dosta roditelja je dolazilo na treninge i pohvaljivalo na{ rad, jer njihova djeca do sada nisu imala prilike da se dru`e na ovaj na~in. Na posljednjem treningu sa djecom koji smo imali, velika ve}ina djece se rasplakala, jer im je `ao {to sve ovo prestaje. Oni su se, naime, kroz treninge u ovih pet sportova jako povezali, me|usobno, a i s nama trenerima, tako da je kraj pao te{ko svima nama. Ali, tje{i nas to {to ~ujemo da su i donatori ovog projekta zadovoljni i da planiraju i u idu}im godinama podr`ati ovakve projekte i u drugim mjestima povratka – ka`e trener Adis Bekri}. Mi smo primijetili i nadarenu djecu. U Kolibama, u op}ini Bosanski Brod, gdje sam ja trenirao djecu, posebno se isticala Irma Hod`i}, u~enica osmog razredam koja je osvojila diplome iz svih pet sportova kazao je trener Semir Hajri}, dodav{i da je kod ve}ine djevoj~ica najpopularniji sport nogomet, {to su potvrdile i Srebreni~anka Dragana Gavri}, te mlada Halida Kari} iz Vukosavlja koja sebe ve} vidi kao bu-

Sportom do prijatelja

du}eg trenera. Ve}ina povratni~kih {kola nema prave uslove za poha|anje nastave fizi~kog vaspitanja, odnosno tjelesnog odgoja. U Kamenici kod Tesli}a, npr, u {koli su imali samo jednu loptu. Kroz ovaj projekat treninga po {kolama mi ostavljamo u vlasni{tvo lopte s kojima radimo, tako da }emo pobolj{ati njihovu materijalnu bazu. [kola u Kamenici u kojoj ja treniram djecu, sada }e umjesto jedne, imati 50 lopti – ka`e trener Kenan Kurba{i}. Djeca su ipak najsre}nija: An|ela Vujadin i njena vr{njakinja Du{ica Ili}, u~enice iz Bijeljine, Emilija Tomi} i Ejla Begi} iz Srebrenice, Alma Had`i} iz Janje, Irma Hod`i} iz Koliba kod Broda kazale su, a to je mi{ljenje svih petsto polaznika Univerzalne {kole sporta da su presre}ne {to su mnogo nau~ile o sportu, {to su zavoljele neke od sportova o kojima ni{ta nisu znale, a posebno {to su uspostavile brojne kontakte sa ostalom djecom, pa jedva ~ekaju da se ovako ne{to lijepo desi i u narednom periodu. “Povratak je odavno prestao biti vijest“ ka`e no, vinar Hajrudin Red`ovi}, ina~e autor ideje da se sport koristi kao instrument socijalne inkluzije povratni~ke djece. “Zato je vrlo te{ko proizvesti televizijski uradak o toj temi, a da zadr`ite pa`nju javnosti i da vam gledatelji ne promijene kanal na daljinskom upravlja~u. “Na kraju ovog projekta mogu re}i da smo dobili televizijski dokumentarni film koji je u pretpremijeri izazvao tolike emocije da su nekima potekle i suze. Djeca su stekla dodatno samopouzdanje, jer }e se vidjeti na televiziji, ~ime, zapravo sti~u osje}aj va`nosti - {to je dodatna vrijednost u smislu socijalne inkluzije djece povratnika“, ka`e Hajrudin Red`ovi}.

P

remapodacima iz 2009. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano1,25 miliona djece. Od tog broja, jedna petina, ili 250 hiljada, `iviispodgranice siroma{tva. Siroma{tvo ima najve}i uticaj na djecu. Siroma{no odrastanjeozna~avaodrastanje bez jednakog pristupa razli~itim resursima – ekonomskim, socijalnim, kulturnim, fizi~kim, resursima iz okru`enja i sli~no. Siroma{tvo u bilokojemsmislupro`ivljeno u djetinjstvu, ostavlja pe~at koji mo`e imati posljedice za cijeli`ivotpojedinca ili grupe. Programipomo}i i obnove u Bosni i Hercegovini bavili su se humanitarnim i razvojnimpotrebama marginalnihgrupa, uklju~uju}ipovratni~ku djecu – ali ne i njihovom diskriminacijom i socijalnom inkluzijom. Socijalna inkluzija je terminkoji je in i u slu`benimpolitikama Evropske unije. Ali, {ta je to socijalna inkluzija, ili, jo{ bolje – socijalno uklju~ivanje?

Diskriminacija povratnika
Socijalnaisklju~enostpredstavlja mnogo{iripojam od siroma{tva. To je proces kojim se odre|ene grupe sistematskistavljaju u podre|en i nepovoljan polo`aj zbog diskriminacije po osnovu etni~ke pripadnosti, rase, vjerske pripadnosti, seksualne orijentacije, stale`a u dru{tvu, spola, starosnedobi, invaliditeta, zara`enosti HIV virusom, migracionog statusa i mjesta prebivali{ta. Obuhvatobrazovanjempredstavlja jednu od osnovnih prepreka za odr`ivi povratak. Postavljen cilj da se stvore uslovi za uklju~enje djece povratnika u {kolekrozpotpisivanje privremenogsporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika i plana o spro-

vo|enjuprivremenogsporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika nije zabilje`io napredak u sprovedbi tih sporazuma. Povratak, za mnogobrojna raseljena lica, nije odr`iv. Oni su ~esto suo~eni s egzistencijalnim problemima, te{kim socijalnim polo`ajem u mjestima raseljavanja i nakon povratka u svoja prijeratna prebivali{ta. Izvje{taj Helsin{kog komiteta za ljudskapravagovori o ~estojdiskriminaciji povratnika, zakasnjelim programima tzv. odr`ivogpovratka, nedostatku posla {to vodi daljnjem raslojavanju i ve}em siroma{tvu ove populacije. Zna~ajan ali ~esto zanemarivan segment prava na `ivotni standard je i pravo na odmor, rekreaciju i kulturne aktivnosti. Specifi~ni problemi sa kojima se susre}udjeca su vezani ~esto za nedostatak terena za igru, sigurnih lokacija, te nepristupa~nost siroma{nije djece sportskimaktivnostima/klubovima(nemogu}nostpla}anja~lanarine da bi

Nije samo pehar

21. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 35
ADIL OSMANOVI]

Dava}e podr{ku ovakvim projektima

Pobjednici iz Janje i Vukosavlja

predrasuda
sporta iz Jelaha, primijenila je inovativnu formulu za njihovo socijalno uklju~ivanje: „Sport je in“ – naziv je projektakojim se djecaputem sportskih treninga socijalno uklju~uju. Ovaj projekat se odvijao u 10povratni~kihsredina RS-a – Doboju, Tesli}u, Derventi, Bosanskom Brodu, Vukosavlju, Modri~i, Janji, Bijeljini, Bratuncu i Srebrenici. Da li je svu tu djecu mogu}e istovremeno socijalnouklju~iti, ako pripadaju, na primjerrazli~itim – da takoka`emo – navija~kim skupinama? Dakle, za koga navijaju? Uglavnom ka`u da su to D`ekin Manchester City, Zvezda, Partizan, Dinamo, Bayjern... Dobarprimjer su povratni~ka djeca iz O[ „Dositej Obradovi}“ iz Kamenice kod Tesli}a. Navijaju za bh. klub. su popularni Robija{i. Kroz {estomjese~niciklussocijalnoguklju~ivanja povratni~ke djece putem sporta konstatovano je da su djevoj~ice „ravnopravnije“ od dje~aka. One vi{e vole „mu{ki“sport od svojih vr{njaka {to je svojevrsni kuriozitet i pravod`enderotkri}e. Ni u jednoj {koli, nitijedanodgovorne}etedobili da je u~enicima dra`a redovna nastavafizi~kogvaspitanja, od {kole sporta. Za{to? Treneri iz Univerzalne{kolesportaJelahsu napravilitakmi~arskekvalifikacije u svih10 {kola. Najbolji su dobilidiplome,{to je bilo jako stimulativno. Dje~aci i

Podr{ka za “kriti~ne“ op{tine

Stru~njaci o socijalnoj uklju~enosti

- Povratak je definitivno kompleksno pitanje. Posebno su pogo|ena djeca, i to djeca u osnovnom obrazovanju. Stoga je ovo ministarstvo prepoznalo neophodnost rada sa tom djecom, odnosno njihovom uspje{nijom socijalnom uklju~enosti – kako se ne bi osje}ali zapostavljenim, i, ne daj Bo`e, djeca drugoga reda. U tom smislu upravo su velike mogu}nosti pru`aju kroz sport. Zajedni~kim dru`enjem kroz sport, djeca – iako su imala neke hipoteke – skidaju je sa sebe, i na taj se na~in socijalno uklju~uju u obrazovanje, tj. dru{tvo iz kojeg su oni i njihovi roditelji bili izvjesno vrijeme, da tako ka`em, odsutni. Zbog svega toga, Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je podr`alo ovaj projekat, koji se implementira upravo u onim op}inama u Republici Srpskoj za koje smo procijenili da su „kriti~ne“ a to su Posavina i isto~na , Bosna. djevoj~ice iz 10 povratni~kih sredina RS-akoji su tokom6 mjesecidobijali diplome i bili najbolji, kvalificirali su se za finale – zavr{no takmi~enje u Doboju. To je va`an doga|aj koji se sa nestrpljenjem i{~ekivao, jer – svako je `elio osvojiti medalju i podi}i pobjedni~ki pehar! Socijalno uklju~ivanje kroz intervencijebazirane na sportu, jedna je od inovativnijih metoda borbe protivisklju~enosti. Sli~ne ili isteintervencije su preporu~ene i u me|unarodnoj platformi za sport i razvoj. Sport se najvi{ekoristi za socijalno uklju~ivanje djece i mladih u Engleskoj i Velsu. Socijalno uklju~ivanje, kao jedan od 6 ciljeva strategije razvoja BiH, predstavlja i osnovu za pripremu zajedni~kog memoranduma o uklju~ivanju koji se potpisuje s Evropskom komisijom u fazi sticanja statusa zemlje kandidata za EU ~lanstvo. Pojedinegrupe i uzrocinjihoveisklju~enosti i siroma{tva su jo{ nedovoljno istra`eni, naro~ito to va`i za osobe s invaliditetom, romsko stanovni{tvo, stanovni{tvo iz ruralnih podru~ja, povratnike i izbjeglice, mlade koji rano napu{taju obrazovanje te institucionalizovana lica, besku}nici i sl. Miralem Begi}

se oku{ali ili dokazali u sportu, duhovno i fizi~ki razvili kao jedinka). Posebno je izra`enovajproblem za djecumla|edobi i djecu u ruralnim podru~jima. Nepostojanje organizovanih sportskih i rekreativnih van{kolskihaktivnostidjece u rano i dobaadolescencije se odra`ava na zdravstveneprobleme, pove}anjerizika u pona{anju, kao i konzumiranje opijata. Kada se govori o socijalnom uklju~ivanju, djecapovratnikapredstavljaju posebno ranjivu grupu. Mo`e li se vratiti osmijeh povratni~koj djeci? Univerzalna {kola

D`ekini navija~i
Oni su tek stasali navija~i zeni~kog ^elika, {to slijedomnjihovog odrastanja ima svoje obja{njenje: sva ova djeca ro|ena su u izbjegli{tvu, u Zenici. U Kamenicu su se doselili nakon 2000. godine, kada su njihoviroditeljiostvarilipravo na povratak. No, djeca i danaska`u da su ona navija~i zeni~kog ^elika – i da

RANKA NINKOVI] - PAPI], direktorica Fondacije za socijalno uklju~ivanje u BiH
- Veoma je va`no vratiti osmijeh povratni~koj djeci. Sport je jedan od mehanizama da to u~inimo. Ovaj projekat vrijedi oko 120 hiljada KM, od ~ega je Fondacija ulo`ila 75.000, a doma}e vlasti (Ministarstvo raseljenih i izbjeglih Federacije BiH), 50 hiljada KM. Direktni korisnici ovog projekta su 500 djece u 10 {kola u RS-u, a indirektni korisnici su njihovi roditelji. Prema tome, kroz ovaj projekat svi postaju sre}niji, i te porodice postaju sre}nije i uklju~enije“ u ovo dru{tvo.

Pare za sre}u

TV treninzi u 10 op}ina RS-a

36 Pogledi

21. januar/sije~anj 2012.

O~evi se bune, za{to da ne?

1.600 la`nih prijava protiv biv{ih mu`eva
@ene su jednakije, mi ho}emo da budemo samo jednaki, ka`u ~lanovi Udru`enja Otac
Taj vikend je, prema sudskoj presudi, pripadao ocu i njegovoj k}erki. „Nazvala me je no} prije i rekla da }e mi dijete dati u 17 sati. Bez obja{njenja. Do{ao sam sutradan u odre|eno vrijeme, u 10, ali ona je ostala pri svome. I policiji je rekla isto i da tu vi{e nema {ta da se pri~a. Policija? Uzeli su na{e izjave i oti{li. Oti{ao sam i ja, bijesan, a najvi{e tu`an“ kazuje nam Sarajlija N. N, , koji se nakon razvoda s prvom suprugom, sa kojom ima k}erku, ponovo o`enio. „Uvjeren sam da to radi najvi{e zbog druge supruge, koja je zaista vezana za moje dijete i koja se s k}erkom veoma sprijateljila. Ali, svaki put kada nam biv{a supruga napravi sli~nu scenu, dijete pre`ivi stres i gotovo sve vrijeme koje provedemo zajedno pro|e u njenom i na{em dola`enju sebi. Tako da sa strepnjom ~ekam svaki na{ susret“ govori mladi ~ovjek, kojeg , smo zatekli u dru{tvu s nekoliko ~lanova Udru`enja Otac. Do{ao je prvi put, shvativ{i, kako ka`e, da vi{e nema snage sam se boriti za ne{to {to mu zakonski pripada, a {to mu stalno izmi~e. mu{karac i spomene u pozitivnom kontekstu, a da ni ne govorim o neosjetljivosti prema rijetkim udru`enjimao~eva“ isti~eMuharem. ,

Na kakve predrasude nailaze razvedeni o~evi, govori i komentar prilikom njihovog podno{enja zahtjeva za registraciju udru`enja. “^uuuuj, ho}e i o~evi da se bune“ rekla jeosobakojoj su pre, dali zahtjev. Ovaj se poslije dvije godine kiselio.

Kiselio se dvije godine

Predrasude
Pred nama je dokumentacija s raznim svjetskim istra`ivanjama. U Vird`iniji, na primjer, pokazalo se da su porodice bez oca odgovorne za 63 posto samoubistava mladih, za 70 posto odlazaka mladih u vaspitne domove, za 71 posto djevoj~ica koje su ostale trudne prije 18. godine, za 71 posto nezavr{ene {kole, za 75 posto djece u centrima za odvikavanje od droge, za 85 odsto maloljetnika u zatvorima... U Engleskoj, respektabilne statistike potvr|uju da su u 65 posto slu~ajeva nasilja nad djecom izvr{ioci - majke, da se u preko 50 posto slu~ajeva fizi~ko i psihi~ko nasilje nad djecom de{ava u porodicama samohranih majki... „Kod nas nema takvih istra`ivanja, ili se o njima ne govori, a, evo, samo u Sarajevu, veza oko 15.000 djece s ocem je vrlo upitna. Ne tvrdimo da su u svim slu~ajevima majke krivac, ali nisu u svim ni o~evi“ ogor~en je Purivatra, prema , kojemPorodi~nizakon BiH nudi, uz neke izuzetke, pogodnu zakonsku osnovu za ravnopravnost roditelja. „Ali se taj zakon ne provodi, a u isto vrijeme predrasude nas sa~ekuju na svakomkoraku. Na ocagledaju, i u socijalnim slu`bama, i u sudovima,kao na nekoga ko je kriv za razvod i vi se mo`ete ubiti dokazuju}i suprotno, uzaludno je. Samo u slu~ajevima kada se majka sama odrekne djeteta, ili kada je narkomanka ili psihi~ki nesposobna, ili po~inilac te{kog krivi~nog djela, dijete mo`e pripasti ocu. Ina~e, uvijek ~ujemo isto: U interesu djeteta je bolje da pripadne majci. Za{to je to interes djeteta ako, recimo, u BiHsamo14 odsto majki do-

Udru`enjeOtac}e se boriti i za to da u Porodi~nom zakonu mu{karac mo`e podnijeti zahtjev za razvod braka i dok mu dijete ne napuni tri godine. Danas on to ne mo`e, ali mo`e njegova supruga. “Je li to vama jasno“ , pita Amir Purivatra.

Majka mo`e, otac ne mo`e

„Ako majka ne dozvoljava da otac kontaktira s djetetom, onda je prvi korak da se zovne policija, to se mora ponoviti nekoliko puta i nakon toga slijedi dolazak po dijete cijelog tima stru~njaka, policajaca, koji tada bukvalno otimaju dijete. I za odrasle je to traumati~no iskustvo, kamoli za dijete, pa se zato nerado odlu~ujemo na ovaj potez. Majke djece to znaju i koriste“ tvrdi Muharem ^i{ija. , jidjecu, a sve ostaloo~evimoguraditi“ govoriPurivatra, dodaju}i daje, , ipak, najve}iproblem to {to kod nas, za razliku od nekihevropskihzemalja, nema zajedni~kog starateljstva, i pravnog i fizi~kog, tako dakadadijete pripadne majci, to automatski zna~i da majka postaje i njegov zastupnik u svemu. „Otac onda ne mo`e odlu~ivati ni o ~emu vezanom za `ivot djeteta“ ka`e ^i{ija. Saznajemo da je bi, lo prijedloga da se to starateljstvo uvede, ali su oni odbijeni. Socijalni radnici su tvrdili da bi to bio pregolem, prekomplikovan zalogaj u njihovom radu. „Gdje je tu interes djeteta? Gdje je ako se zna da je samo u KS-u bilo 1.600 la`nih prijava biv{ih supruga protiv o~eva njihove djece! Iako je to krivi~no djelo, niko nikada nije odgovarao! (^ini mi se, samo u Zenici se i to desilo.)“ pita Muharem. , Porodi~ni zakon, prema njihovom mi{ljenju, na pravi na~in ne tretira ni alimentaciju, koja se, tvrde, odoka odre|uje i koja je naj~e{}e kazna o~evima. “Ovdje se ne radi o parama, nego o principu. U Hrvatskoj, recimo, ta alimentacija zavisi od raznih okolnosti. ^ak bi se moglo dokazati da se njenim odre|ivanjem u BiH kr{e zakonske odredbe koje preciziraju za svaku godinu iznos za izdr`avanje. A da ni ne govorim o tome da otac majci pla}a i za ono vrijeme kada je dijete kod njega. O kakvoj se tu onda ravnopravnosti mo`e govoriti“ pita Purivatra, nagla{ava, ju}i: “Mi, o~evi, `elimo biti samo jednaki s `enama, majkama, koje su sada jednakije“ .
Edina KAMENICA

Otimanje djeteta

Prazna vikendica
Amir Purivatra, ~elnik tog udru`enja, kojezvani~nodjeluje od juna pro{le godine, ka`e da ono ima tridesetak ~lanova. “To nisu samo razvedeni o~evi, nego i o~evi koji za svoju porodicu kao i da ne postoje, koji su na marginama, koje niko ne slu{a i niko im se niza{ta ne obra}a. ^lanovi su i `ene koje nas podr`avaju, kao i bake, nane, tetke, koje tako|e trpe, jer majka dragog djeteta ne dopu{ta ni da ga one vi|aju, ili ta majka sve ~ini da omrznu tom djetetu“ obja{, njava Purivatra. „Moji roditelji vole unuka, voli i on njih. Dijete mjesecima ima zdravstvene probleme, vodio sam

Muharem ^i{ija i Amir Purivatra

Foto: [aban Sultanovi}

ga brojnim specijalistima i svi su rekli da je za njega spas - morski zrak. Ali, biv{a supruga ne dopu{ta da ga vodimo u na{u vikendicu na Jadranu. Predlagao sam sve varijante, da dijete po|e s mojom novom porodicom ili s mojim roditeljima, ili, ~ak, da po|emo nas dvojica sami, ali ona odbija. Prkose}i meni, {teti na{em djetetu, a ja joj ne mogu ni{ta“ `ali se S.S. , Za stolom, dakle, sjedidesetakorganizovanih„o~eva“, ali samoMuharem^i{ija i AmirPurivatradozvoljavaju da im otkrijemo identitet. „Mene to ne ~udi“ govori Muha, rem, obja{njavaju}i: “Op}a je klima takva da je za razvod uvijek kriv otac, pa iznad na{ih glava, gdje god

se pojavimo, kao da stoji tabla - nasilnik.“ Navodepodatak da je, recimo, od 1997. godineCentar za socijalni rad KS-a dodjeljivaogodi{nje, u prosjeku, oko 1.000 djecemajkamanakon 600 slu~ajeva razvoda... “Na{e udru`enjenijestvoreno da bismo se boriliprotiv`ena, odnosnomajki, naprotiv, nama je osnovnicilj da djeca, poslije razvoda roditelja, ne ostanu bez stvarne podr{ke ni jednog od njih“ govoriPurivatra, dodaju}i da je , u BiH, ali i u cijelomsvijetu, trendboriti se samoza prava`ena. “Bogohulnonekadaispadne i spomenutimu{karca. Postojerazneinstitucije za ravnopravnostpolova, ali i one su najvi{e okrenute `enama. Rijetko se

Interes djeteta - zajedni~ko starateljstvo

Ana Vukovi}, direktorica Gender centra Vlade FBiH

„U razvijenim zemljama se uvijek prvo preporu~uje zajedni~ko starateljstvo, i pravno i fizi~ko. Pravno, jer kad oba roditelja moraju zajedno donijeti odluke o `ivotu djeteta, izbjegava se samovoljajednogroditelja i mogu}nost, na primjer, da jedan roditelj odseli u drugi grad ili dr`avu sa djetetom bez saglasnosti drugog. Ovo je u najboljeminteresudjeteta jer se, dakle, izbjegavamogu}nost da jedanroditeljsamovo-

ljnoupravlja`ivotomdjeteta, sam odre|ujestvari poput mjesta prebivali{ta, vjere, {kole itd. U Federaciji BiH, slika je potpuno druga~ija. Kao prvo, zajedni~ko pravno starateljstvo ne postoji, {to zna~i da u slu~aju razvoda uvijek samo jedan roditelj dobija pravo da upravlja `ivotom djeteta sve do njegovog punoljetstva. Gender centar Vlade FBiH u svim sferama i oblastima djelovanja zaista uzima u obzir najbolji interes djeteta i {titi cijelu porodicu, bili roditelji razvedeni ili ne! U vezi s gorenavedenim, smatram da zasigurno oba roditeljaimajuva`nuulogu u odgojudjeteta, {to podrazumijeva ravnopravne obaveze i odgovorosti, te podupiremo sveinicijative u ciljusveobuhvatneza{titedjeteta. Porodica, kao bazadru{tva, moraosigurati i prosperitetno dru{tvo“ tvrdi Ana , Vukovi}, direktoricaGender centra Vlade FBiH.

21. januar/sije~anj 2012..

Pogledi 37

Spomenik vremenu kad je Sarajevo prednja~ilo na Balkanu

Par`ikove zgrade - ni~iji muzej
Pitanja {ta rade ili {ta su (u)radile kulturne institucije pred zatvaranjem, tako|er govori o nezainteresiranosti mjerodavnih kad su ove kulturno-znanstvene institucije u pitanju
“Prije svega, upu}ujemo na{u zahvalnost radnicima nau~nih i akademskih institucija Bosne i Hercegovine. Oni su nam omogu}ili pristup do sada sasvim nepoznatim izvorima. Osobita zahvalnost pripada Arhivu Bosne i Hercegovine - gospo|i...; Istorijskom arhivu Sarajeva - gospodinu... i gospo|i...; Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine - gospo|i...; Muzeju Sarajeva - gospo|i... i gospodinu... Hvala za veliku susretljivost i podr{ku... i svim... Hvala na izuzetnoj pomo}i Ministarstvu... Veliku pomo} i po`rtvovanje iskazao nam je i na{ dragi kolega, ata{e Ambasade Austrije, gospodin..., te arhivisti i istori~ari iz Be~a. Kolege iz Narodnog arhiva ^e{ke Republike. Direktor Ji~inskog muzeja, gospodin...

Menad`eri sa bud`eta

- Jedino mogu re}i da mislim da 99 posto ljudi razumijeva cijelu situaciju, da je ovdje problem sistemsko rje{enje, a ne ni{ta drugo. Kritike uglavnom dolaze od onih koji imaju strategiju da je napad najbolja odbrana i koji se prezentiraju da su dobri menad`eri, a upravo su ti na dr`avnim jaslama bilo kantona, bilo Grada, bilo Federacije i primarni izvor njihova financiranja je u 95 posto neka razina dr`avne vlasti i bud`etskog novca. Nije va`no sad da li je op}ina ili dr`ava u pitanju. Dakle, takvi menad`eri nisu neki pretjerano dobri menad`eri i to nije menad`erska sposobnost. Mened`erska sposobnost je da sa nule i da na komercijalnim osnovama priskrbite svoj novac. To ti ljudi ne rade, nego upravo u doslovnom smislu muzu kanton, Federaciju, dr`avu i pri~aju, bacaju pra{inu u o~i, da su dobri menad`eri. To nije menad`erstvo, ka`e v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH dr. Adnan Busulad`i} u vezi sa (ne)razumijevanjem rada institucija. skim kongresima, me|unarodnim skupovima (nekim od njih su bili organizatori ili suogranizatori), me|unarodni projekti... Postoji li izlaz iz situacije u kojoj su se na{le institucije od kulture od zna~aja za BiH, pitamo v. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH dr. Adnana Busulad`i}a? - Mislim da izlaz postoji - da se na kraju mora sjesti, dogovarati. Na{ problem u dru{tvu je, ina~e, da svako svakog ho}e da prevari i da se sa tog stanovi{ta ide u pregovore. Kad se bude iskreno razgovaralo na ljudskoj osnovi da se na|e neko kompromisno rje{enje, dakle, optimalno, ne maksimalisti~ko ni s jedne strane i da se vi{e dozvoli struci da diktira i predla`e stvari uz jedan korektan odnos i razumijevanje realnih odnosa u dr`avi i koncepata razli~itih, da }e se i rje{enja apsolutno na}i. Barem ja mislim da u to nema nikakve sumnje. Na`alost, problem je {to treba vremena i za to i treba puno faktora da se uklju~i u to da bi se to rije{ilo. A kako }e se do tada pre`ivjeti, v. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH ka`e da “mislim da je to su{tinsko i klju~no pitanje kako dotad pre`ivjeti, jer prema svemu ovome {to dosad vidimo, ta pri~a ne ide u dobrom smjeru i nisam pretjeran optismista {ta }e se de{avati u narednim sedmicama i mjesecima.” A u svemu ovome ona pri~a s po~etka teksta ostavlja se na tuma~enje svakom ~itatelju.
Angelina [imi}

BUSULAD@I] Mislim da je su{tinsko i klju~no pitanje kako dotad pre`ivjeti, jer prema svemu ovome {to dosad vidimo, ta pri~a ne ide u dobrom smjeru i nisam pretjeran optimista {ta }e se de{avati u narednim sedmicama i mjesecima
Ovaj projekat ne bismo uop{te mogli zapo~eti bez temeljnog djela o... - izvanredne disertacije gospo|e..., koja nam je bila glavni izvor i putokaz.”

jedino namjenski izgra|eno muzejsko zdanje na cijelom Balkanu... Ostvarena je nevjerovatna harmoni~na, simetri~na i istovremeno monumentalna prostorna kompozicija koju ~ine ~etiri objekta. U svakom paviljonu smje{tena je posebna tematska zbirka - prethistorijska, anti~ka, etnografska i prirodoslovna. Ti objekti ~ine jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Par`ik se tu pokazao kao majstor za izvanredno kori{tenje prostora.” (str. 122-123). Stavljanje ta~ki, umjesto navo|enja imena ljudi iz znanstvenih i akademskih institucija BiH koji su omogu}ili pristup do tada nepoznatim izvorima - namjerno je. Jer, njihova imena su prete`no za vladaju}u bh. nomenklaturu poput rje{avanja enigme (ili kri`aljke) i za pretpostaviti je da bi i dalje ostala takvom - nerije{enom.

Zemaljski muzej BiH se nakon vi{e od jednog stolje}a svojega postojanja i djelovanja, radi se o najstarijoj bh. kulturno-znanstvenoj instituciji, na{ao u situaciji da su ga oni koji trebaju brinuti o institucijama ovakvoga ranga, umjesto u prosperitetnu, odveli u terminalnu fazu zajedno s jo{ {est institucija kulture od zna~aja za BiH (Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH, Biblioteka slijepih i slabovidnih lica BiH, Kinoteka BiH, Umjetni~ka galerija BiH, Historijski muzej BiH) zahvaljuju}i nerije{enom pravnom statusu. Postavljanje pitanja {ta rade ili {ta su (u)radile te institucije, a naj~e{}e im se ono i postavlja od kada su se prva vrata jedne od njih zatvorila (Umjetni~ke galerije BiH, prvi rujna), tako|er govori o nezainteresi-

ranosti mjerodavnih kad su ove kulturno-znanstvene institucije u pitanju, jer neke od njih su na korak od zgrade u kojoj se godinama odlu~uje ho}e li opstati ili nestati.

Kako pre`ivjeti
Zemaljski muzej BiH ima uspostavljenu suradnju i kontakte s preko 62 institucije i organizacije u zemlji i inozemstvu u zadnjem desetlje}u: Luksemburg, Njema~ka, Mad`arska, Austrija, Srbija, Hrvatska, [vedska, Norve{ka, Velika Britanija, Slovenija. Naravno, tu je suradnja s muzejima i institucijama unutar granica na{e zemlje (oba entiteta). Razmjena njihovih publikacija se odvija sa skoro 700 adresa {irom svijeta kamo idu njihova izdanja, znanstvena djela i znanstvena periodika. Izlo`be, arheolo{ka iskopavanja i istra`ivanja, sudjelovanje na svjet-

Stolje}e kasnije
Zahvalu je iskazala Ambasada ^e{ke Republike u BiH na stranicama 4. i 5. monografije “Arhitekt Karel Parik - ^eh koji je gradio evropsko Sarajevo” autora Jiri Kudela - Branka Dimitrijevi} - Ivo Vacik, Sarajevo 2007. (knjiga je objavljena za 150. godi{njicu ro|enja Karela Parika (on je po na{em - Karlo Par`ik), koji je “od 1907. do 1912. izgradio najve}i muzejski kompleks na Balkanu. Ta gra|evina je desetine godina bila

Foto: Amer Kajmovi}

38 Pogledi

21. januar/sije~anj 2012.

[

ezdeset godina nastanka i rada Nau~nog dru{tva i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obilje`eno je izdavanjem Spomenice 1951-2011. ~iji sadr`aj rezimira razvojni put i djelovanje ove nau~ne zajednice. Na 435 stranica prezentirane su sve bitne ~injenice o njenom radu od osnivanja do danas te polo`aj i status koji je imala i ima u bosanskohercegova~kom dru{tvu. Te ~injenice su utemeljene i nepobitne, {to je posebno zna~ajno jer se u ovom istorijskom razdoblju promijenio odnos dr`ave prema Akademiji, a nacionalne i druge podjele na ovim prostorima dovele do formiranja novih akademija. I jedni i drugi uporno poku{avaju minimizirati djelatnost i status ANUBiH, svode}i je na nivo udru`enja gra|ana. Posljednji takav incident napravila je Alma Hasanovi}, savjetnica u Ministarstvu civilnih poslova BiH, na skupu u Be~u, poistovje}uju}i ANUBiH sa nevladinom organizacijom ili udru`enjem. Incident je napravljen na skupu koji je organizovala Evropska akademija i Evropska federacija akademija dru{tvenih nauka. Sre}om, ~lanovi ove evropske asocijacije, zahvaljuju}i redovnoj

[ezdeset godina ANUBiH

SPOMENICA NEPOBITNIH

KONTINUITET Tokom cijelog perioda obuhva}enog ovim spomenarom ANUBiH je redovno odr`avala skup{tine, birala organe i primala nove ~lanove, potvr|uju}i i na taj na~in kontinuitet postojanja i djelovanja te se on ni~im ne mo`e osporiti
razmjeni informacija i literature, dobro su upoznati sa tim {ta je Akademija uradila u minulih {est decenija i koliko je ono {to danas radi va`no za dru{tveni i nau~ni razvoj Bosne i Hercegovine. Spomenica u {tampanoj formi sadr`i pet poglavlja, a u prilogu i CD sa pregledom izdanja 1952 - 2011. godina. Prilozi u njima posve}eni su osnivanju Nau~nog dru{tva BiH i ANUBiH, njenom polo`aju i aktivnostima u uslovima agresije i rata (1992 - 1995), potom poslijeratnom periodu do da na{ njih da na. Po se bno su obra|eni njen pravni i trenutni status te kategorije ~lanova prema zakonima o ANUBiH, kao i va`e}i akti do maja 2011. Najve}i dio gra|e Spomenice ~ine tekstovi o predsjednicima, redovnim i dopisnim, inostranim i doma}im ~lanovima.

^INJENICA

Perspektive
U zaklju~ku priloga koji tretira vrijeme djelovanja Nau~nog dru{tva BiH, isti~e se njegovo nastojanje da cjelokupnu aktivnost usmjeri ka klju~nim pitanjima razvoja BiH, ne zapostavljaju}i pritom ni svoju osnovnu funkciju da doprinosi podizanju i razvijanju nauke, da izu~ava prirodna bogatstva i proizvodne snage BiH i doprinosi njihovom svestranom i racionalnom iskori{tavanju. Bila je to solidna osnova za prerastanje ovog dru{tva u Akademiju nauka i umjetnosti BiH. Sve do agresije na BiH Akademija je putem svojih odjeljenja realizovala brojne projekte, ostvarivala saradnju sa mnogim nacionalnim akademijama {irom Evrope i u svijetu, razvila bogatu izdava~ku djelatnost i u okviru jugoslavenske zajednice otvarala perspektive razvoju bosanskohercegova~kom dru{tvu. Njena aktivnost nije prekidana ni tokom agresije, kada su sjednice njenog Ratnog predsjedni{tva odr`avane u uslovima svakodnevnih opasnosti po `ivot ~lanova opredijeljenih da o~uvaju njen potencijal i da svoje aktivnosti usmjere u realno prihvatljivom pravcu. Priznanje za takvu nau~nu hrabrost u Sarajevu joj je u maju 1993. odala i delegacija Francuske akademije nauka.

Akademija nauka i umjetnosti BiH svoju aktivnost uvijek je usmjeravala na klju~na pitanja razvoja BiH, a u me|unarodnoj nau~noj komunikaciji prihvatana je kao dr`avna institucija
Netom po uspostavi mira ANUBiH je imala va`nu ulogu u osnivanju i aktivnostima Komisije za rekonstrukciju i revitalizaciju BiH, sa akcentom na obnovu privrede, obrazovanja i osposobljavanja kadrova. Minule postdejtonske godine karakteristi~ne su po upornom nastojanju da se stvore uslovi za {to efikasniji nau~ni i umjetni~ki rad, te po organizaciji brojnih nau~nih skupova. Temeljni problem od tada pa do danas bio je i ostao finansiranje rada Akademije i tra`enje donacija, {to je potpuno neprihvatljivo za institucije kakva je ANUBiH. To se posebno odrazilo na su`avanje aktivnosti u me|unarodnoj saradnji kao posebno zna~ajnom segmentu njenog djelovanja. nacrtu zakona u maju 2001, koji je dostavljen Vije}u ministara, ali je zaustavljen i do njegovog drugog ~itanja nikad nije do{lo. Me|utim, ~lan stvom u me|una ro dnim asocijacijama akademija ANUBiH prema inostranstvu i dalje djeluje kao dr`avna akademija i kao takva se prihvata bez pogovora. Jake argumente za dobivanje statusa koji joj prili~i ANUBiH ima i u ovoj Spomenici, koja se mo`e i{~itavati i kao dio ukupne istorije Bosne i Hercegovine u stasanju i raspadu jedne i mukotrpnoj izgradnji nove dr`ave. Glavni i odgovorni urednik Spomenice je akademik Slobodan Loga, na njenoj izradi radio je jedan broj ~lanova ANUBiH i spoljnih saradnika. [tampana je u tira`u od 200 primjeraka i kao takva, ve} sada ima karakter izdava~kog rariteta.
Hajdar Arifagi}

“Okamenjeni“ status
Tokom cijelog perioda obuhva}enog ovim spomenarom, ANUBiH je redovno odr`avala skup{tine, birala organe i primala nove ~lanove, potvr|uju}i i na taj na~in kontinuitet postojanja i djelovanja te se on ni~im ne mo`e osporiti. Njen pravni status odre|en je Dejtonskim mirovnim sporazumom, kojim je odre|eno da }e dok ne budu zamijenjeni sporazumom ili drugim va`e}im propisima, funkcionisati u skladu sa va`e}im pravom, {to je „okame nilo“ njen statut jer se ne mo`e mijenjati, a {to nije u skladu sa dana{njom situacijom u ANUBiH. Nastojanje da se taj status rije{i na dr`avnom nivou prezentirano je u

PODJELE U ovom istorijskom razdoblju promijenjen je odnos dr`ave prema Akademiji, a nacionalne i druge podjele na ovim prostorima dovele su do formiranja novih akademija

21. januar/sije~anj 2012.

Pogledi 39

KNJIGE

Nije rije~ samo o padu jedne dinastije
William Dalrymple, “The Last Mughal: The Fall of a Dynasty”, Delhi, 1857. (London: Bloomsbury, 2006), str. 578.

O

Mogulskom carstvu u Indiji napisano je mnogo knjiga. Tri stotine pedeset godina ova muslimanska dinastija vladala je sjevernom Indijom. Osnovao ju je princ Babur (vladao 1526-1530), jedan od potomaka Timura, koji su Centralnu Aziju zamijenili Indijskim potkontinentom. U 17. vijeku ova dinastija je bila na svom vrhuncu. U to doba postojale su tri globalno va`ne muslimanske dr`ave Osmansko carstvo, Iran i mogulska Indija. Civilizacijska dostignu}a Mogula izra`ena su u nauci, umjetnosti, knji`evnosti a posebno u uspjehu da u jednu dr`avu integri{u muslimane i Hinduse. Kao i druga muslimanska carstva, ovo carstvo je bilo multietni~ko i multivjersko. Me|utim, zbog prvenstveno unutra{njih uzroka, ovo carstvo se cijepa po~etkom 18. vijeka. Vremenom se efektivna vlast mogulskih vladara koji su nosili titulu padi{ah (vladar svijeta) svodi samo na glavni grad Delhi i njegovu u`u okolinu. Ovu teritoriju Britanci stavljaju pod svoju kontrolu 1803.

ovim doga|ajima govori knjiga britanskog autora Williama Dalrymplea. Na 578 stranica, na temelju mukotrpnog istra`ivanja arhiva i literature na perzijskom (zvani~nom jeziku Mogula), urdu i engleskom jeziku, ovaj autor je rekonstruisao iz dana u dan doga|aje iz ljeta 1857. i njihovu refleksiju u muslimanskim, hinduskim i britanskim krugovima. U najkra}im crtama, pobuna je po~ela i odvijala se ovako: 11. maja 1857. oko 300 pobunjenih sepo-

zahtjev. Pobunjenim vojnicima pridru`ile su se i neke grupe muslimana koje su razvile zastavu d`ihada. Razli~iti krugovi s razli~itim motivima vidjeli su u o`ivljavanju Mogulske dr`ave alternativu britanskom Rad`u. Britanci su skupili vojne snage koje su upu}ene na Delhi. Po~ela je opsada grada i neravnopravna borba izme|u neorganizovane vojske pobunjenika i tada najmo}nije vojne sile Zapada. Dana 21. septembra 1857. Delhi je pao. Osveta Britanaca bila je stra{na.

Mogulska pobuna
Britanski prodor na Indijski potkontinent zapo~eo je preko Isto~ne indijske kompanije. Prvo su do{li trgovci, zatim vojnici, birokrati, sudije i, na kraju, sve{tenici. Isto~na indijska kompanija je dobila od mogulskih vladara pravo da uspostavi trgova~ke enklave. U njima se uspostavlja britanski sistem upravljanja. Zatim su se te enklave pro{irile na unutra{njost dok kona~no Britanci nisu postali stvarni vladari potkontinenta. Od nekada{njeg vazala Mogula britanska Isto~na indijska kompanija je postala gospodar. Polovinom 19. vijeka mogulski vladar Delhija bio je bez finansija, bez vojske i stvarnog uticaja. Na nekada{nju mo} podsje}ao je elaborirani ceremonijal na dvoru, povremene carske povorke u Delhiju i zvu~ne titule. U to doba na prijestolju je bio Bahadur [ah Zafer II koji }e vladati od 1837. do 1857. Ovaj vladar je polovinom 19. vijeka bio u osamdesetim godinama. Bio je izuzetno obrazovan. Sufija i kaligraf - bio je oli~enje jedne civilizacije. Delhi je u to doba bio najljep{i grad izme|u Istanbula i Kine. Sa svojim bazarima, d`amijama, hindu-hramovima, kr{}anskim crkvama, novinama na urdu i engleskom jeziku, susretima pjesnika - bio je centar indijsko-islamske civilizacije. Sve ovo }e nestati u krvavim doga|ajima iz ljeta 1857. koji su poznati kao ”pobuna” (Mutiny). O

kao leglo pobune, ovaj grad je bio osu|en da promijeni karakter. Najva`niji mogulsko-islamski spomenici su ru{eni - d`amije su prodavane da slu`e svjetovnim ciljevima, medrese pretvarane u magacine, bazari sravnjeni sa zemljom, itd. Sam {ah Zafer II izveden je na sud. Optu`en je za pobunu protiv britanske vlasti kao dio me|unarodne muslimanske zavjere koja je imala centre u Istanbulu i Meki, optu`nica na kojoj bi pozavidjeli brojni dana{nji islamofobi. Stari {ah proveo je najve}i dio su|enja nezainteresovan za njegov tok. Jedan britanski novinar u to doba je primijetio da je su|enje mogulskom vladaru potpuno nelegalno. Kako se mogao jedan suveren koji je dao Isto~noj indijskoj kompaniji povlastice suditi za pobunu protiv te kompanije? Prije bi Indijska isto~na kompanija, kao oli~enje Britanskog imperija, trebala da snosi konsekvence za pobunu protiv Mogulske dr`ave. Me|utim, su|enje je zavr{eno osudom starog {aha na smrt. Smrtna kazna je zamijenjena progonstvom, zato

dresu u Deobandu, sto milja sjeverno od Delhija. Ova medresa }e postati upori{te odbijanja britanske i uop{te zapadne modernosti. Svr{enici medrese u Deobandu }e u drugoj polovini 20. vijeka uspostaviti brojne medrese u Pakistanu i Afganistanu, iz kojih }e iza}i talibani, koji }e pokrenuti antizapadnu borbu.

Dva tabora
Izme|u ova dva tabora - anglofila i talibana - staja}e zaboravljeni i izdani primjer Mogulske dinastije sa svojim umjerenim tuma~enjem islama i otvorenosti za druge. Danas ljudima izgleda nevjerovatno da su se 1857. Hindusi stavili pod zastavu Mogula u borbi za jednu dr`avu i civilizaciju u kojoj su u miru `ivjele razli~ite vjere i nacije. Godine 1857. u krvavom gu{enju pobune ubijena je i jedna takva {ansa. U tome je i zna~aj ove knjige. Jedan doga|aj iz pro{losti ne samo da je rekonstruisan nego i sagledan u savremenoj perspektivi. Zavr{ne re~enice autora {alju poruku dana{njim ~itaocima:

(NE)NAU^ENE LEKCIJE Kao {to vidimo u na{e doba, ni{ta ne ugro`ava liberalni i umjereni aspekt islama kao agresivno zapadno mije{anje na Istoku, kao {to ni{ta tako dramati~no ne radikalizuje muslimane i hrani snagu ekstremista: historije islamskog fundamentalizma i zapadnog imperijalizma su, nakon svega, ~esto blisko i opasno isprepletene
{to je {ahu britanski oficir koji ga je uhapsio dao garancije da }e mu biti po{te|en `ivot. [ah i njegova pre`ivjela porodica bili su transportovani u Rangun (Burma), gdje je u zato~eni{tvu umro 7. novembra 1862. Autor ove knjige se na kraju bavi i posljedicama pobune i ru{enja Mogulske dinastije. Nakon pobune u britanskoj javnosti je prevladao imid` muslimana kao pobunjenika i fanatika. To je kasnije putem ud`benika prenijeto i na naredne indijske generacije. Delhi je postao dominantno hinduski grad. Me|u muslimanima se nakon pobune formiraju dvije struje: anglofili i muslimanski tradicionalisti. Anglofili, ~iji je predstavnik bio modernista Sayyid Ahmad Khan, smatrali su da muslimani moraju postati lojalni podanici Britanskog carstva, da se obrazuju na engleskom jeziku i prihvate britanski kulturu. Ovi muslimani }e kasnije u~estvovati u borbi za indijsku nezavisnost. Na drugoj strani bili su tradicionalisti, koji }e osnovati me” ...Ima velika vrijednost u Zaferovom miroljubivom i tolerantnom pristupu `ivotu; kao {to mnogo ima za `aljenje u tome kako su Britanci iskorijenili mogulsku pluralisti~ku i filozofski mje{ovitu civilizaciju. Kao {to vidimo u na{e doba, ni{ta ne ugro`ava liberalni i umjereni aspekt islama kao agresivno zapadno mije{anje na Istoku, kao {to ni{ta tako dramati~no ne radikalizuje muslimane i hrani snagu ekstremista: historije islamskog fundamentalizma i zapadnog imperijalizma su, nakon svega, ~esto blisko i opasno isprepletene. Ovdje imamo jasne lekcije. Jer, kako ka`e Edmund Burke, i sam o{tri kriti~ar zapadne agresije u Indiji, one koji ne u~e iz historije, uvijek su osu|eni da je ponavljaju” . (str. 486). Zbog toga, ova knjiga ne govori samo o padu jedne dinastije. Ona rje~ito govori o nestanku jednog svijeta i, s njime, {anse zajedni~kog `ivota na Indijskom potkontinentu. dr. Fikret Kar~i}

ja (iskrivljeno od perzijskog sipahi = vojnik) do{lo je iz grada Meeruta u Delhi. Sepoji su bili ve}inom Hindusi uz odre|en broj muslimana. Oni su se pobunili zbog na~ina na koji ih je tretirala Isto~na indijska kompanija. Konkretan povod bile su glasine, koje su se kasnije pokazale djelimi~no ta~nim, da je od ovih vojnika tra`eno da za odr`avanje i upotrebu oru`ja koriste svinjsku i kravlju mast. Prva vrsta masti iziritirala je muslimane a druga Hinduse. Pobunjenici su do{li u Delhi, masakrirali kr{}ane u gradu i zatra`ili od {aha Zafera II da blagoslovi njihov pokret. [ah je bio protiv ubistva kr{}ana, nije se slagao sa pobunjenicama, ali nije imao ni snage da odbije njihov

Naslovna strana

Svako ko je u~estvovao u pobuni ili joj se nije suprotstavio bio je osu|en na smrt. Vje{ala su bila podignuta na glavnim trgovima i ulicama Delhija. Mogulska dinastija bila je osu|ena na smrt: od petnaest sinova {aha Zafera II trinaest je ubijeno. Ista sudbina ~ekala je i dvorjane, druge uglednike rije~ju sve one koji su ~inili elitu mogulskog glavnog grada i dr`ave. Po~injena su i masovna silovanja `ena u Delhiju: samo iz dvora odvedeno je oko 300 `ena aristokratske klase (begum). I sam grad Delhi je bio osu|en. Karakterisan

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

21. januar/sije~anj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Katastrofa Costa Concordije

Spasila~ki timovi koristili su kontrolisane eksplozije da bi u{li u trup prevrnutog italijanskog kruzera Costa Concordia u potrazi za pre`ivjelima ili tijelima nastradalih. Prona|eno je sedam be`ivotnih tijela, a vlasti su saop}ile da je br oj nes ta lih 29. Ve}ina od 4.200 putnika je pre`ivjela, uprkos vi{esatnom haosu. Ka pe tan Fran ces co Schet ti no uhap{en je i optu`en za ubistvo i napu{tanje broda. (Reuters)

Umro Rauf Denkta{

U prisustvu predsjednika Turske, premijera i ~lanova vlade, kao i lidera opozicionih partija, u turskom dijelu Nikozije sahranjen je biv{i lider kiparskih Turaka Rauf Denkta{ (88). “On je historijska li~nost” ka`u kipar, ski Turci, dok ga Grci optu`uju da je bio “glavni zagovornik podjele otoka” . (Reuters)

Republikanski kandidati

Glavni republikanski kandidati u trci za protukandidata aktualnom predsjedniku SAD-a Baracku Obami, odr`ali su raspravu u Myrtle Beachu u sklopu borbe za naklonost republikanskih bira~a u Ju`noj Karolini. U debati su u~estvovali guverner Teksasa Rick Perry, biv{i senator Rick Santorum, biv{i guverner Masa~usetsa Mitt Romney i biv{i predsjedavaju}i predstavni~kog doma Newt Gingrich. (Reuters)

U In di ji se sva kog ja nu ara odr`ava festival na kojem mu{karci izlaze u susret bikovima i golim rukama ih obaraju. Ovaj doga|aj je dio Festivala `etve. Rije~ je o starom indijskom obi~aju,

Hrvanje s

21. januar/sije~anj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Afganistanski kaligraf Mohama Sabir Hedri pet je godina izra|ivao najve}i svjetski Kur’an. Rasko{na knjiga ima stranice veli~ine 2,28 metara puta 1,55 metara. Do sad je tu ti tu lu imao Kur’an sa stranicama od dva i jedan i po meter iz ruskog Tatarstana. Afganistanski Kur’an te`ak je 500 kilograma i ima 2.218 stranica, a na njegovu je izradu utro{eno pola miliona dolara. Uvezan je u ko`u 21 koze. (Reuters)

Najve}i Kur’an

Schulz umjesto Buzeka

Zastupnici Evropskog parlamenta u Strasbourgu izabrali su Martina Schulza za novog predsjednika, koji }e u sljede}e dvije i po godine predsjedavati tim tijelom umjesto Jerzya Buzeka. Pored jo{ dva kandidata, izbor Schulza bio je puka formalnost jer je njegovo imenovanje bilo stvar dogovora najve}ih politi~kih grupa. (Reuters)

Protest opozicije

bikovima

Tri stranke u{le su nakon izbora u kazahstanski parlament, {to je ma li us tu pak de mo kra ci ji predsjednika Nursultana Nazarbajeva nakon smrtonosnih sukoba u gradu @anaozenu. Pobjednica prijevremenih parlamentarnih izbora u Kazahstanu je vladaju}a stranka predsjednika Nazarbajeva, Nur otan, koja je osvojila 81 posto glasova. Opozicioni lideri su izbore okarakterizirali la`iranim i u znak protesta spalili izborne protokole. (Reuters)

nekoj vrsti hrvanja s bikovima, u kojem u~estvuju uglavnom mla|i mu{karci. Ovdje nije dozvoljeno nikakvo oru`je, niti bikovi smiju biti ubijeni. (Reuters)

42 Oglasi
Na osnovu ~lana 75. stav 2. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/2004, 21/2006, 26/2008 i 31/2011), Javna ustanova Osnovna {kola "Izet [abi}" u Hotonju na osnovu Odluke [kolskog odbora broj 01-14/12 od 18. 1. 2012. godine raspisuje

21. januar/sije~anj 2012.

Na osnovu odlukâ Nastavno-nau~nog vije}a i Odluke Upravnog odbora Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU objavljuje

KONKURS za popunu upra`njenog radnog mjesta
1. Domar .....................................................................................................................................- 1 izvr{ilac Radni odnos zasniva se na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju uslove u pogledu stru~ne spreme predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Pedago{kim standardima. Profil i nivo obrazovanja: - III stepen stru~ne spreme: stolar, bravar, moler. Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti: - diplomu o zavr{enoj {koli, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih. Kandidat koji bude izabran na konkursu du`an je prije zasnivanja radnog odnosa prilo`iti i ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti. Nakon izvr{enog izbora kandidati koji ne budu izabrani mogu podi}i svoja dokumenta u sekretarijatu {kole, jer se isti ne}e vra}ati po{tom. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave dostaviti putem po{te na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola "Izet [abi}" Donji Hotonj bb 71320 Vogo{}a

KONKURS
za izbor 1. Nastavnik (sva zvanja), za oblast bibliotekarstvo, na Odsjeku za komparativnu knj`evnost i bibliotekarstvo. 1 izvr{ilac 2. Vi{i asistent, za oblast sociologija, na Odsjeku za sociologiju. 1 izvr{ilac

3. Asistent, za oblast turkologija (predmeti: Turska knji`evnost, Osmanska diplomatika i Islamska paleografija), na Odsjeku za orijentalnu filologiju. 1 izvr{ilac Za navedene pozicije zainteresirani kandidati du`ni su dostaviti: a. Prijavu na konkurs; b. Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu doktora nauka ili diplomu o zavr{enom III. ciklusu studija — original ili ovjerenu fotokopiju; (za poziciju broj 1.) c. Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu magistra ili diplomu o zavr{enom II. ciklusu studija — original ili ovjerenu fotokopiju; (za poziciju broj 2.) d. Diplomu o zavr{enoj odgovaraju}oj visokoj spremi ili diplomu o ste~enom univerzitetskom stepenu sa najmanje 240 ECTS bodova ili diplomu o zavr{enom II. ciklusu studija — original ili ovjerenu fotokopiju; (za poziciju broj 3.) e. Rje{enje/a o nostrifikaciji gore navedene/ih diplome/a — original/e ili ovjerenu/e fotokopiju/e; f. Uvjerenje o polo`enim ispitima sa ocjenama iz pojedinih predmeta — original ili ovjerenu fotokopiju; (za poziciju broj 3.); g. Biografiju; h. Bibliografiju; i. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih — original ili ovjerenu fotokopiju (ne stariji od 6 mjeseci); j. Uvjerenje o dr`avljanstvu — original ili ovjerenu fotokopiju (ne starije od 6 mjeseci); k. Uvjerenje o neka`njavanju Ministarstva unutra{njih poslova (ne starije od 6 mjeseci) — original ili ovjerenu fotokopiju; l. Uvjerenje o neka`njavanju od Suda (ne starije od 3 mjeseca) — original ili ovjerenu fotokopiju. Kandidati koji konkuri{u za poziciju broj 1. du`ni su dostaviti svu dokumentaciju, osim pod ta~kom f. Kandidati koji konkuri{u za poziciju broj 2. i 3. du`ni su dostaviti svu dokumentaciju, osim pod ta~kom b. Kandidati koji konkuri{u za poziciju broj 1. du`ni su da na prijavi nazna~e za koje zvanje apliciraju. Kandidati su du`ni da dostave potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta za izbor u skladu sa Zakonom.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNA I HERCEGOVINA UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA CAZIN JU O[ "STIJENA" STIJENA Na osnovu ~lanova 135, 155 Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju ("Sl. glasnik USK" br. 5/04) i ~lana 84. Pravila JU O[ "Stijena" u Stijeni, [kolski odbor {kole na sjednici 19. 1. 2012. godine donio je odluku o raspisivanju za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. 2. Nastavnik - profesor vjeronauke .............................1 izvr{ilac do povratka radnice sa porodiljskog bolovanja Nastavnik - profesor vjeronauke .............................1 izvr{ilac na 16 sati do povratka radnice sa porodiljskog bolovanja 3. Nastavnik - profesor biologije na 10 nastavnih sati sedmi~no do 30. 6. 2012, a najkasnije do kraja {kolske 2011/2012. godine 4. Nastavnik - profesor hemije na 10 nastavnih sati sedmi~no do 30. 6. 2012, a najkasnije do kraja {kolske 2011/2012. godine 5. Nastavnik - profesor bosanskog jezika i knji`evnosti na 4 nastavna sata sedmi~no do 30. 6. 2012, a najkasnije do kraja {kolske 2011/2012. godine. Za navedena radna mjesta potrebna je odgovaraju}a {kolska sprema predvi|ena Zakonom o osnovnoj {koli, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima. UZ PRIJAVU JE POTREBNO PRILO@ITI: - Kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon - Diplomu o stru~noj spremi (original ili ovjerena kopija) - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih

-

Uvjerenje o dr`avljanstvu

KONKURSA

Pored op}ih uslova konkursa kandidati su obavezni prilo`iti slijede}u dodatnu dokumentaciju: - Dokaz o progla{enju tehnolo{kim vi{kom - Uvjerenje o radnom odnosu na neodre|eno radno vrijeme sa nepotpunom normom - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - Uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme - Uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi - Uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme - Uvjerenje slu`be za zapo{ljavanje USK-a da se nalazi na evidenciji za nezaposlene osobe - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva RVI - Rje{enje nadle`ne op}inske slu`be o priznavanju svojstva ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca - Posljednje rje{enje o prestanku radnog odnosa (ukoliko je isti postojao) - odnosi se na osobe koje dokazuju pripadnost u OSBiH kandidata i ~lanova njihovih porodica - Dokaz o pripadnosti kategorijama na koje se odnosi Zakon o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom USK-a Izabrani kandidat je du`an prije stupanja na posao dostaviti ljekarsko uvjerenje nadle`ne zdravstvene ustanove koje ne mo`e biti starije od 6 mjeseci. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e telefonski obavije{teni o datumu i terminu obavljanja intervjua sa Komisijom za izbor nastavnika, stru~nih saradnika, saradnika i ostalih zaposlenika. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom slati na adresu: JU Osnovna {kola "Stijena" u Stijeni br. po{te 77224

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[I Broj: 23 0 Mal 001032 09 Mal Velika Kladu{a, 16. 1. 2012. godine Tu`itelj: Op}ina Velika Kladu{a, zastupana po op}inskom pravobraniocu Tu`eni: Dizdarevi} [emsa i Zuli} Zemina, ul. Ibrahima Mr`ljaka, Velika Kladu{a, zgrada R.O.1/3 Radi: naplate duga vsp. 827,55 KM Obavezuju se tu`eni isplatiti tu`itelju cjelokupno potra`ivanje na ime naknade za odr`avanje zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade u iznosu od 827,55 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be do kona~ne isplate, kao i da nadoknade tro{kove parni~nog postupka, po sudu odmjerene, a sve u roku od 15 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Ovim putem se tu`enima Dizdarevi} [emsi i Zuli} Zemini, ul. Ibrahima Mr`ljaka, zgrada R.O.1/3 Velika Kladu{a, dostavlja tu`ba na odgovor pa su tu`ene du`ne da u skladu sa odredbom ~l. 70. i 71. Zakona o parni~nom postupku najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema dostave sudu pisani odgovor na tu`bu, u protivnom sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja) u skladu odredbe ~l. 182. Zakona o parni~nom postupku. NAPOMENA: Obavje{tavaju se tu`ene da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa (~lan 348. stav 4. Zakona o parni~nom postupku). Stru~ni saradnik: Ismet Aliba{i}

Obrazac prijave sa tekstom Zakona o visokom obrazovanju — pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“ broj: 22/10) mo`e se preuzeti sa WEB adrese Filozofskog fakulteta u Sarajevu: www.ff.unsa.ba Konkurs za izbor u akademsko zvanje vr{i se u skladu sa ~lanom 104. Zakona o visokom obrazovanju — pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“ broj: 22/10). Konkurs je objavljen 21. 1. 2012. godine i ostaje otvoren do 4. 2. 2012. godine. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se isklju~ivo putem po{te sa naznakom „PRIJAVA NA KONKURS“ na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, Franje Ra~kog br. 1, 71000 Sarajevo. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

OGLAS

TU@BENI ZAHTJEV

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 164599 10 Ps Sarajevo, 21. 12. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Kenan Tanovi}, u pravnoj stvari tu`ioca BERSIA DOO, ul. Grbavi~ka 40D, protiv tu`enog PROCOL DOO, ul. Azize [a}irbegovi} br. 88, radi potra`ivanja iz privredno-pravnog odnosa, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje:

Broj: 039-0-Dn-11-001 263 Te{anj, 13. 1. 2012. godine. Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lanova 63. i 67. a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 19/03 i 54/04),

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured

OGLAS
Dana 19. 10. 2010. godine tu`ilac Bersia DOO je podnio tu`bu protiv tu`enog Procol DOO radi potra`ivanja iz privredno-pravnog odnosa. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da tu`iocu isplati glavni dug u iznosu od 5.073,28 KM sa zakonskom zateznom kamatom obra~unatom na slijede}i na~in: od 1. 10. 2007. do 31. 12. 2007. godine na iznos od 8.073,28 KM od 1. 1. 2008. do 31. 12. 2008. godine na iznos od 8.073,28 KM od 1. 1. 2009. do 12. 10. 2009. godine na iznos od 8.073,28 KM od 13. 10. 2009. do 31. 12. 2009. godine na iznos od 8.073,28 KM od 1. 1. 2010. godine, pa sve do dana isplate na iznos glavnog duga od 5.073,28 KM kao i nadoknaditi tro{kove parni~nog postupka u visini sudskih taksi i to sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja,

U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-11-001 263, a po zahtjevu Begi} [emse, sina Smaila iz Kosove, po punom. Cerovac Mustafi, advokatu iz Te{nja, u toku je postupak uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 110 k.o. [ije, ozna~ene kao k.~. broj 1836 @ljebina, {uma 3. kl. u pov. 9.040 m2 i k.~. broj 1837 @ljebina, livada 4. kl. u pov. 8.733 m2, a {to prema podacima starog premjera odgovaraju nekretninama upisanim u zk. ul. broj 581 i 582 K.O. SP-[IJE ozna~enim kao k.~. broj 221 @ljebina, {uma 3. kl. u pov. 4.620 m2, 219 @ljebina, {uma 3. kl. u pov. 4.420 m2 i k.~. broj 820/1 @ljebina, livada 4. kl. u pov. 8.733 m2. Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik nekretnina je Begi} [emso, sin Smaila iz Kosove, sa obimom prava 1/1, dok su prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvlasnici navedenih nekretnina upisani Muslija Bego, Bali} Hava, Rahmanovi} Fatima, Ali} Ibrahim, Hafizovi} Osman i drugi. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Ned`ad Ljevakovi}

NAJAVLJUJE USPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji FBiH i na oglasnoj tabli Suda te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a, du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`avati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2.ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Sudija Kenan Tanovi}

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

POMO] U KU]I

43

Upijaju ili odbijaju sun~eve zrake

NOVOSTI I PREPORUKE

Pametni prozori {tede
Novi pametni prozori postaju potpuno providni tokom hladnog vremena kako bi mogli upijati toplotu sunca, pri ~emu se {tedi na ra~unima za grijanje. Novi materijal za prozore nudi jeftin automatski sitem koji temperaturu u unutra{njosti domova u ljetnim danima odr`ava ugodnom zatamnjuju}i prozore, dok tokom zime upija sun~evu energiju ~ine}i prozore providnim, te na taj na~in odr`ava toplinu doma. Druge sli~ne vrste pametnog stakla zahtijevaju ru~nu kontrolu i kori{tenje skupe opreme. Takvi su Creston paneli. Nau~nici Ho Sun Lim, Jeong Ho Cho, Jooyong Kim i Chang Hwan Lee vide veliki potencijal u pametnim prozorima te se zala`u da njihovi prozori budu iskori{teni i u industriji automobila. Kompanija Hitachi je nedavno predstavila SPD pametno staklo koje }e biti kori{teno u domovima i budu}im modelima Mercedesovih automobila. Pomenuti nau~nici tvrde da je njihovo pametno staklo efikasnije, te da }e u{tedjeti vi{e novca u odnosu na staklo koje proizvode drugi. Prethodno proizvedeni pametni prozori su bili skupi, a brzo su i gubili svoju funkciju. Za njihovu proizvodnju su kori{teni toksi~ni materijali. Nau~nici su imali zadatak

novac za grijanje
[vicarski i njema~ki istra`iva~i vr{ili su istra`ivanje o gojaznosti i do{li do zaklju~ka da }e gojazne osobe, ukoliko jedu iz crvenih tanjira, smanjiti unos hrane za 40 posto. Nau~nici tvrde da crveni tanjiri smanjuju apetit.Istra`iva~i tvrde da crveni tanjiri i ~a{e smanjuju unos hrane i pi}a zato {to crvena boja ljude podsje}a na zabranu, znak pauze i alarm. U istra`ivanju sa tanjirima 109 osoba je probalo grickalice sa crvenih, plavih i bijelih tanjira. Ljudi kojima je dodijeljen crveni tanjir jeli su znatno manje grickalica od onih koji su jeli iz plavih i bijelih tanjira. Rezultati studije objavljeni su u `urnalu Appetite.

Ako `elite smr{ati jedite iz crvenog tanjira

proizvesti pametne prozore koji nemaju ove nedostatke. Oni su otkrili da je kori{tenje polimera, sloja jona, te rastvara~a poput metanola, jeftin i jednstaavan na~in proizvodnje pametnog prozora.

Prednost je i to {to ovi prozori veoma brzo mijenjaju svoje “pona{anje“. U jednom trenutku mogu biti tamni, a ve} u sljede}em potpuno providni, objavili su britanski mediji.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

@ene sa kilogramima gube prijateljice
@ene kojima je jedna od odluka da smr{aju treba da se paze jer sa kilogramima mogu izgubiti i prijateljice. Istra`ivanje pokazuje da dame koje uspje{no izgube nekoliko kilograma, `ensko dru{tvo oko sebe u~ine toliko ljubomornim da uni{te prijateljstvo. Tre}ina `ena je priznala da su ljubomorne na prijateljice koje smr{aju, a svaka {esta pri`eljkuje da je njena drugarica deblja. Petina ispitanica saop{tila je da je generalno zadovoljnija u `ivotu, ako je mr{avija od svojih drugarica. Istra`iva~i smatraju da iako stalno ponavljamo kako prijateljima `elimo sve najbolje, to nije uvijek ta~no, a u nekim slu~ajevima skrenemo sa puta i ohrabrujemo ih da izgledaju gore od nas.

Zimska sezona je, prema istra`ivanjima, vrlo {tetna za na{ izgled, posebno za ko`u i ~ini nas starijim za ~ak 4,7 godina! U hladnim mjesecima, na{a ljepota, izlo`ena je hladnom zraku i vjetru, koji nemaju nimalo blagotvoran efekat na zdravlje i ljepotu kose i ko`e. A najvi{e ispa{ta ko`a oko o~iju. Naime, u hladnim mjesecima, ~ak 82% `ena se bori sa tim po{astima, dok ljeti njih samo 38 posto imaju tamne krugove oko o~iju. Stru~njaci koji su vodili ovo istra`ivanje, smatraju da razlog za to le`i u ~injenici da je na{e lice u zimskom periodu mnogo manje izlo`eno zrakama sunca, {to dovodi do nedostatka vitamina D, pa su tamni krugovi, koji su ina~e rezultat stresa, vi{e vidljivi. Zbog nedostatka sun~eve svjetlosti, u na{em tijelu se izlu~uje i manje serotonina, tzv. hormona sre}e, koji nam tako|e poma`e da izgledamo opu{tenije i ljep{e.

Zima nas postara pet godina

Pletenica sa mesom Potrebno:
Za tijesto: 600 g bra{na 1 kockica kvasca (svje`eg) 3 dl mlijeka 1 ka{i~ica {e}era 1 ka{ika soli 1 jaje 150 g margarina Za fil: 400 g mljevenog mesa 1 glavica crnog luka 2 ka{ike paradajz-pirea 1 jaje 5 ka{ika ulja so za~ine (po ukusu)

Priprema:

U 3 dl mlakogmlijekastavitikvasac, so, {e}er i malobra{na. ^ekati da nado|e.U drugu posudu staviti jaje, ostatak bra{na i polako sipati mlijeko s kvascem. Dobro umijesiti tijesto, raditi ga sve dok ne prestane da se lijepi na prste. Ostaviti ga da nado|e. Crni luk isjeckati, malopropr`iti i dodatimljevenomeso. Dinstati ga uz povremenododavanjevode. Pri krajudodatiparadajz-pire, so i za~ine po ukusu. Nado{lotijestopremesiti i razvu}ioklagijom u pravougaonikdebljine 0,5 cm. Bo~nestranetijesta zasje}i prema unutra na trake {irine 1,5 cm, tako da u sredini ostane dovoljnoprostora za punjenje. Spoljnetrake sa obje stranepravougaonika preklopiti ka unutra, da fil ne bi iscurio. U sredini nanijeti fil od mesa, a zatim zasje~ene trake isplesti. Ura|enu pletenicu premazati umu}enimjajetom i posutisusamom. Pe}i u zagrijanojrerni na 200 stepeni dok ne porumeni, oko 15 minuta.

44

OGLASI

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Temeljem ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima („Sl. novine FBiH“ broj 84/08) i ~lana 75. Statuta „Prerada i promet mlijeka“ d.d. Tuzla, Nadzorni odbor na svojoj 34. redovnoj sjednici odr`anoj 16. 1. 2012. godine donio je odluku o sazivanju XVIII (osamnaeste) Skup{tine i ovim putem objavljuje

Broj: 18.7-10.2-308-2/12 Sarajevo, 19. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 42. Priloga broj 1. Pravilnika o radu d.d. BH TELECOM Sarajevo broj: 00.1-2.118120/10 od 2. 11. 2010. godine i ta~ke II Odluke Uprave Dru{tva broj: 00.110.118037-5/11 od10. 1. 2012. godine, direktor Dioni~kog dru{tva BH TELECOM Sarajevo - Telecom In`enjering, objavljuje:

O B AV J E [ T E N J E
I Saziva se XVIII (osamnaesta) Skup{tina „Prerada i promet mlijeka“ d.d. Tuzla za 22. 2. 2012. g., sa po~etkom u 12 sati, prostorijama Dru{tva u Tuzli, ulica Mitra Trifunovi}a U~e broj 125.

II Odlukom Nadzornog odbora imenovana su radna tijela Skup{tine: Odbor za glasanje i zapisni~ar. U Odbor za glasanje imenovani su: 1. Zora Manji}, predsjednik, 2. Marijana Ivi}, ~lan, 3. Ljiljana Vilu{i}, ~lan. Zapisni~ar: Stjepan Galu{i}, III Za Skup{tinu se predla`e sljede}i DNEVNI RED 1. Izbor predsjednika skup{tine, 2. Izbor dva dioni~ara ovjeriva~a zapisnika Skup{tine, 3. Donosi se odluka o izboru i imenovanju ~lanova Nadzornog odbora. NADZORNI ODBOR PREDLA@E SKUP[TINI: - Da se za predsjednika skup{tine izabere Rudolf @agar. - Da se za ovjeriva~e zapisnika izaberu: Abdulah Imamovi} i Suljo Mujdanovi}, - a za zamjenike: Suada Be{irovi} i Nihad Muminovi}. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju na Skup{tini ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara kod Registra Vrijednosnih papira nalazio 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. U radu i odlu~ivanju Skup{tine mogu u~estvovati dioni~ari li~no ili putem punomo}i izdate u pisanom obliku i potpisane od dioni~ara i punomo}nika. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara du`an je podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju u Skup{tini neposrednom predajom ili preporu~enom po{tom na nazna~enu adresu Dru{tva najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda ili prijedlog odluke Skup{tine koja je sazvana najkasnije 8. dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. Uvid u isprave i materijale za Skup{tinu dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara mo`e izvr{iti u prostorijama Dru{tva od prvog dana po objavljivanju ovog obavje{tenja. Nadzorni odbor

O G L A S
Za zasnivanje radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH TELECOM Sarajevo – Telecom In`enjering, na radno mjesto broj: 50. Stru~ni saradnik za rukovo|enje projektima - 1 (jedan) izvr{ilac u Slu`bi za izvo|enje radova, na neodre|eno vrijeme, uz probni rad u trajanju od 6 ({est) mjeseci. Potreban zavr{en VII stepen stru~ne spreme - Fakultet tehni~kih nauka ili Fakultet dru{tvenih nauka – ekonomskog smjera i najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva na sli~nim poslovima, nakon sticanja VII stepena stru~ne spreme. Kandidati za prijem u radni odnos moraju ispunjavati sljede}e op}e uslove: - da su zdravstveno sposobni za obavljanje tra`enih poslova - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti slijede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju): - Biografiju sa adresom i kontakt-telefonom, - Diplomu o sticanju stru~ne spreme, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu na sli~nim poslovima nakon sticanja VII stepena stru~ne spreme. Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Prijave na oglas, sa svim tra`enim dokumentima, dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu: Dioni~ko dru{tvo BH TELECOM Sarajevo TELECOM IN@ENJERING SARAJEVO Sa naznakom „prijava na oglas – ne otvarati“ Bulevar Me{e Selimovi}a br. 18. 71 000 Sarajevo Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Direktor: Emin Deliahmetovi}, dipl. ing. el.

1. Renata Luki}, zamjenik predsjednika, 2. [efika Hidanovi}, zamjenik ~lana, 3. Zijad Kari}, zamjenik ~lana. Zamjenik zapisni~ara: \uri} Mijo.

Na osnovu Rje{enja Op}inskog suda u Sarajevu broj 19/04 od 17. 1. 12., Trgova~ko preduze}e u mje{ovitoj svojini Lanac prodavnica Sarajevo d.d. sa p.o. Sarajevo u ste~aju (LPS) objavljuje

Dobro jutro uz

za prikupljanje ponuda za kupoprodaju poslovnog prostora Adresa poslovnog prostora Veli~ina prostora u m2 226 Po~etna prodajna cijena KM 950.000,00 Iznos osiguranja u KM 10.000,00

OGLAS

u Va{em domu!

Ul. D`eneti}a ~ikma broj 10, Sarajevo

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed

TUZLA

Tip: vlasni{tvo, Udio 1/1 Trgova~ko preduze}e u mje{ovitoj svojini Lanac prodavnica Sarajevo Sarajevo u ste~aju. Otvaranje prispjelih ponuda u prostorijama Trgova~kog preduze}a u mje{ovitoj svojini Lanac prodavnica Sarajevo d.d. sa p.o. Sarajevo u ste~aju 21. 2. 2012. godine (utorak), sa po~etkom u 11 sati. Prostor se prodaje u vi|enom stanju. Ste~ajni upravnik }e, po uputstvu ste~ajnog sudije, prodati prostor nakon otvaranja i rangiranja prispjelih ponuda u zape~a}enim kovertama koje se primaju do utorka, 28. februara 2012. godine, do 10.30 sati u prostorijama dru{tva Trgova~ko preduze}e u mje{ovitoj svojini Lanac prodavnica Sarajevo d.d. sa p.o. Sarajevo u ste~aju (LPS). Najni`u prodajnu cijenu odredilo je Ste~ajno vije}e Op}inskog suda u Sarajevu po odgovaraju}oj proceduri, ispod koje vrijednosti se prostor ne mo`e prodati. Prodaji mo`e pristupiti zainteresovano lice koje na ra~un prodavca - ste~ajnog du`nika - polo`i obezbje|enje u iznosu od KM 10.000,00 (desethiljada i 0/100 konvertibilnih maraka), najkasnije do 20. februara 2012. godine. Osiguranje uplatiti na transakcioni ra~un LPS u ste~aju broj 1602000021961308 kod Vakufske banke d.d. Sarajevo, eventualno na blagajni LPS. Uplatom osiguranja zainteresovani kupac sti~e pravo u~e{}a i nadmetanja na javnoj prodaji. Ugovori o kupoprodaji zaklju~uju se u pisanoj formi kod notara. Ugovornu cijenu, umanjenu za iznos upla}enog osiguranja, kupac prostora je du`an polo`iti u roku od 28 dana od dana obavljene javne prodaje ili u roku od 21 dan od dana sastavljanja usagla{enog i parafima kod notara potvr|enog nacrta ugovora o kupoprodaji nekretnine. Porez na promet nekretnine i druge tro{kove prenosa pla}a kupac. Prostor i dokumentacija o vlasni{tvu mo`e se pregledati u prostorijama LPS, ul. D`eneti}a ~ikma 10, u Sarajevu radnim danima od 8.30 do 14.30 sati i/ili u drugom terminu po dogovoru. Zainteresovani mogu dobiti kopiju dokumentacije o vlasni{tvu. Termin pregleda prostora i/ili dokumentacije o vlasni{tvu mo`e se ugovoriti putem telefona 033 222610 ili 061 148006. N. Kusturica, ste~ajni upravnik LPS u ste~aju

10 20%
%
ZENICA

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJ

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

SARAJEVO

Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

MOSTAR

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
OSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.
Mirko Pejanovi}: Pretpostavke ubrzanja integracije BiH u EU (7)

FELJTON
Na giljotini pogubljen francuski kralj Luj XVI. Revolucionarni Konvent svrgnuo ga je s prijestola u septembru 1792, a potom je osu|en na smrt zbog veleizdaje. Ro|en srpski vajar \or|e Jovanovi}, ~lan Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetni~ke {kole u Beogradu. Izradio je veliki broj spomenika, bista, medalja i `anr-figura.

45

Proevropska

1793. 1861. 1911. 1919. 1936. 1938. 1941. 1942. 1942. 1954. 1957. 1959. 1993. 1997. 1998. 1998. 2000.

NA DANA[NJI DAN

KOALICIJA
U sedmom poglavlju 2. izdanja knjige “Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju BiH”, koje }e uskoro iza}i iz {tampe u izdanju TKD “[ahinpa{i}“, autor elaborira najva`nije aspekte dru{tveno-istorijskih pretpostavki koje determini{u odvijanje procesa integracije dr`ave BiH i u EU i u NATO. Oslobo|enje feljtonizira dio ovog teksta
Ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bitno ovisi od: a) Formiranja proevropske programske koalicije koja }e ~initi ve}inu u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Poslije parlamentarnih izbora odr`anih u oktobru 2010. godine, Bosna i Hergcegovina je do{la u ono istorijsko postdejtonsko vrijemekadavi{e ne mo`euspje{nonitifunkcionisati, nitiizvoditiintegraciju u EU i NATO bez stabilne parlamentarne ve}ine u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH. Umjesto licitiranja mogu}ih funkcija u vlasti za pojedine stranke, mnogo je va`nije pitanje definisanja sadr`ine programske koalicije. Ta programska koalicija, s obzirom na to da je u pro{lom vremenu do{lo do zastoja u integraciji BiH u Evropsku uniju, treba da sadr`i dvije skupine pitanja za koja se tra`e rje{enja. Prva skupina se odnosi na strate{kapitanja - to je ubrzaniprocesintegracije Bosne i Hercegovine u NATO i EU, jer bi tim redomtrebao da se odvija taj istorijski proces. Drugaskupina je ona koja se odnosi na provo|enjereformipotrebnih za sticanje “statusa kandidata za ~lanstvo u EU“ Zajedno uzev{i, to . je va`na skupina ekonomskih i politi~kih reformi. U ovom procesu, nezaobilazno je da Ured visokog predstavnika me|unarodne zajednice i specijalnogpredstavnika EU u BiH i Evropska unija ulo`e svoj uticaj, kako bi lideri stranaka s najve}im brojem mandata postignutim na izborima 2010. godine do{li do proevropske i reformske programske koalicije. Ako se u tom ne uspije, onda BiH dolazi u novo stanje institucionalne i politi~ke krize.

U Monte Karlu odr`an prvi autoreli.

V. Ilji~ Lenjin

U Dablinu Kongres partije [infejn usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala je 1949, ali bez Alstera (Sjeverna Irska). Eduard VIII postao kralj Velike Britanije nakon smrti oca D`ord`a V. Abdicirao je u decembru iste godine da bi mogao da se o`eni Amerikankom Volis Simpson. Umro @or` Melijes, koji se smatra prvim filmskim re`iserom i prvim sineastom u svijetu. Snimio je oko 500 filmova, me|u kojima prvi kratki film “Partija karata“ (1896) i prvi dugometra`ni “Drajfusova afera“ (1899). Njegov skromni atelje propao je 1908. u naglom razvoju filmske industrije. Ro|en {panski operski pjeva~ Plasido Domingo. Debitovao je 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najve}ih tenora u drugoj polovini 20. vijeka. Njema~ke snage pod komandom Ervina Romela po~ele kontraofanzivu protiv savezni~ke vojske pod britanskom komandom u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu.

1924.

U Gorkom kod Moskve umro Vladimir Ilji~ Uljanov Lenjin, vo|a Oktobarske revolucije 1917, tvorac sovjetske Rusije, teoreti~ar marksizma koji je zna~ajno uticao na me|unarodni radni~ki pokret.

Strate{ko opredjeljenje
Zbog toga je nu`no da koalicija pobjedni~kih stranaka ima: - strate{ko opredjeljenje: posti}i status kandidata za ~lanstvo BiH u EU u vremenu od godinu i

- akciono opredjeljenje: definisati opredijeljenost za dono{enje reformskih zakona od kojih ovi si ubrza nje in te gra ci je u Evropsku uniju i NATO. b) Promjene strategije i institucionalne organizacije Evropske unije u procesu integracije Bosne i Hercegovine u EU. Visoki predstavnik jo{ ima sve ovlasti tuma~enja i provo|enja Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je pozvan da pove}a stepen odgovornosti onih stranaka koje su dobile najvi{e glasova u Parlamentarnoj skup{tini BiH da odgovorno pristupe formiranju programske koalicije. Provo|enje Dejtonskog mirovnog sporazuma nije istorijski zadato tako da on dovede do novih sukoba i etni~kih podjela. Dejtonski mirovni sporazum je uspostavljen i zato postoji visoki predstavnik da se omogu}i i pospje{i proces integracije i prijem BiH u NATO i EU, ~ime prestaju istorijske opasnosti za njenu etni~ku podjelu. Strategiju Evropske unije nakon izbora 2010. valja dopuniti i izmijeniti. Valja je tako postaviti da EU ima zajedni~ku odgovornost sa parlamentarnim vlastima u BiH da se uspostave i provedu nu`ne reforme. U tom smislu OHR ima odgovornost da se odlu~ivanje o zakonima situira u Parlamentarnu skup{tinu. Na temelju ovla{tenja visokog predstavnika me|unarodne zajednice i specijalnog

predstavnika Evropske unije u provo|enju Dejtonskog mirovnog sporazuma nu`no je zaustaviti destrukciju dr`avnosti BiH, posebno u pogledu funkcionisanja institucija dr`ave Bosne i Hercegovine. U promjeni strategije naspram izvo|enja reformi u BiH, EU bi trebala izdvojiti vi{e sredstava za poticanje privrednog razvoja, kako bi se gra|ani mogli okrenuti aktivnosti u privre|ivanju. Izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta Bosna i Hercegovina bi se na{la u prirodnom polo`aju da doprinese ekonomskom napretku cijelog regiona.

Ma|arski fa{isti u Drugom svjetskom ratu u Novom Sadu proveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma. SAD porinule prvu podmornicu na atomski pogon Nautilus.

1950.

D`ord` Orvel

Umro srpski kompozitor, dirigent i muzi~ki pedagog Petar Krsti}. Dirigent beogradskog Narodnog pozori{ta (1903-12), direktor Srpske muzi~ke {kole (1914-21) i muzi~kih {kola “Stankovi}“ i “Mokranjac“. Umro ameri~ki filmski re`iser i producent Sesil Blaunt de Mil poznat po historijskim spektaklima i melodramama (“Deset zapovijesti“, “Samson i Dalila“, “Krsta{i“). Hrvatske snage napale teritoriju tzv. republike srpske Krajine u zonama pod za{titom UN-a u namjeri da zauzmu Masleni~ki most, aerodrom Zemunik kod Zadra i branu Peru}a. Kancelar Njema~ke Helmut Kol i premijer ^e{ke Vaclav Klaus potpisali deklaraciju o pomirenju u kojoj je Njema~ka izrazila `aljenje zbog nacisti~ke okupacije ^ehoslova~ke 1938-45, a ^e{ka zbog protjerivanja Nijemaca iz Sudetske oblasti poslije Drugog svjetskog rata. Na poziv kubanskog predsjednika Fidela Kastra, papa Ivan Pavao II po~eo petodnevnu historijsku posjetu toj komunisti~koj zemlji. U Bosni i Hercegovini predstavljena konvertibilna marka, nova zajedni~ka moneta za oba entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Prvi oficiri Kosovskog za{titnog korpusa (KZK) polo`ili zakletvu u Pri{tini. KZK je formiran transformacijom Oslobodila~ke vojske Kosova koja je od 1996. vr{ila oru`ane napade na policijske stanice Ministarstva unutra{njih poslova Srbije na Kosovu, a tokom 1998. i 1999. u{la je u otvoreni sukob sa srpskim snagama bezbjednosti. Srbi sa Kosova odbili su da u|u u sastav KZK.

Umro britanski pisac satiri~ar D`ord` Orvel, autor pripovjedaka, eseja i romana, me|u kojima su najpoznatiji “1984“ i “@ivotinjska farma“.

Tr`i{na integracija
Evropska inicijativa za stabilnost (ESI) u svom istra`ivanju “Nova ekonomska geografija“ iz 2007. godine, Bosni i Hercegovini pridaje centralni zna~aj u po gle du tr`i {ne in te gra ci je dr`ava regije, ali istovremeno upu}uje na nu`nost anga`mana me|unarodne zajednice u ostvarivanju ovog cilja. Stoga u svojim preporukama upu}enim Vije}u za implementaciju mira u BiH, ESI navodi: “Za razliku od situacije koja je postojala u vrijeme formiranje Evropske zajednice za ugalj i ~elik, aktuelne politi~ke elite u Bosni znatno }e se suprotstaviti slabljenju svoje monopolske kontrole i uspostavljanju istinski konkurentnog tr`i{ta. Zato }e jedna me|unarodna strategija za prevladavanje tog otpora morati da podrazumijeva sofisticiranu kombinaciju me|unarodne mo}i (posebno finansijske mo}i) i privla~nosti za komercijalne interese Bosne, kao i za {iroku javnost, kako bi se uspostavio konsenzus. To }e opet podrazumijevati anga`ovanje me|unarodnih aktera u ambicioznim naporima na planu institucionalne izgradnje.“
(Sutra: Novi standardi)

1976.

Konkord

Dva anglofrancuska konkorda poletjela istovremeno iz Pariza i Londona na prvim redovnim putni~kim linijama supersoni~nog aviona.

Mirko Pejanovi} je ro|en 1946. u Matijevi}ima, op{tina Kladanj. Srednju {kolu zavr{io je u Tuzli, a studij sociologije na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu. Na ovom fakultetu je zavr{io postdiplomski studij i odbranio doktorsku disertaciju 1988. Redovni je profesor na FPN-u u Sarajevu na predmetima Lokalna i regionalna samouprava, Evropske integracije, Teorijski koncepti i modeli lokalne samouprave u dr`avama EU, Javna uprava u BiH, Participacija gra|ana u odlu~ivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici. Objavio je sedam knjiga i vi{e od 250 stru~nih i nau~nih radova.

Kana|anka An Karson prva je `ena koja je osvojila knji`evnu nagradu T.S. Eliot za najnoviju zbirku poezije koja je objavljena u Velikoj Britaniji i Irskoj. Umro Albert Hir{feld, karikaturista poznat po svojim karikaturama od bra}e Marks do D`eja Lenoa. Njegove karikature je sedam decenija objavljivao Njujork Tajms.

2002. 2002. 2003.

U Los An|elesu umrla Pegi Li, legenda d`ez i pop muzike.

2006.

Ibrahim Rugova

Umro predsjednik Kosova Ibrahim Rugova, prvi i vi{egodi{nji lider Demokratskog saveza Kosova (DSK).

46

SPORT

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

[vabe na odustaju

Dok igra~i Travnika treniraju, plju{te ostavke

Danas prva
provjera sa Vitezom
Neslaganja unutar kluba kulminirala su ostavkom na ~lanstvo u Skup{tini NK 11 delegata, koji su naveli da ne `ele poremetiti rad, nego da se imenovanjem novih lica pobolj{a stanje
Nove brige ~elnicima: Muhamed Terzi} i Tihomir Kramer

Stuttgart i dalje

`eli Ibi{evi}a
Sportski direktor Stuttgarta Fredi Bobic i trener Bruno Labbadia, prema pisanju njema~kog Bilda, odustali su od kupovine povremenog hrvatskog reprezentativca Sr|ana Laki}a (28), te su se ponovo okrenuli poku{aju dovo|enja bh. reprezentativca Vedada Ibi{evi}a. ^elnici Stuttgarta i Hoffenheima navodno su se ve} sastali i razgovarali o mogu}em transferu Ibi{evi}a u klub iz Stuttgarta, a vijest je potvrdio i Ibi{evi}ev menad`er Andreas Sadlo. “Postoji interes raznih klubova, me|u kojima je i Stuttgart“, rekao je Sadlo. Novac za Ibi{evi}a mogao bi do}i od prodaje Zdravka Kuzmanovi}a, kojeg navodno tra`i italijanski Juventus. “Znam da je Kuz veliki fan italijanskog nogometa, ali ne bih ga htio jo{ izgubiti“ rekao je , trener Stuttgarta. Ipak, prema Bildu, Stuttgart i Juventus su ve} u pregovorima oko Kuzmanovi}a, pa je njema~ki klub navodno ve} krenuo u potragu za njegovom zamjenom.

Nogometa{i Travnika svakodnevno pod vodstvom Husnije Arapovi}a treniraju na stadionu biv{eg travni~kog garnizona. Iako je teren prekriven snijegom, to ih ne ometa da marljivo rade na sticanju snage pred nastavak prvenstva. Prvu provjeru Travnik bi trebao imati danas protiv prvoliga{a Viteza,a ve}su dogovoreneutakmice sa Iskrom (1. februara) i Sarajevom (9. februara). Dok igra~i treniraju, klupska

neslaganja kulminirala su ostavkom na ~lanstvo u Skup{tini NK Travnik 11 delegata. Oni su naveli da ostavkom ne `ele poremetiti rad kluba, nego naprotiv da se imenovanjem novih lica pobolj{a stanje u Travniku, te predlo`ili da se na upra`njena mjesta delegiraju prije svih biv{i nogometa{i koji zaslu`uju tu ulogu. Ostavku, koja je dostavljena predsjedniku i potpredsjedniku Skup{tine Tihomiru Krameru i Muhamedu Terzi}u te predsje-

dniku uprave Asimu Fazli}u, podnijeli su delegati Asaf Arnautovi}, Nermin Ba{i}, Adnan Be}iragi}, Nahir Deli}, Mustafa Fazli}, Kenan Kavazovi}, Enver Konjali}, Samir Pinjo, Ned`ad Selimovi}, Davor Solomun i Samir Zuparevi}. Tako je nakon ovih ostavki i nedavne smrti delegata D`evada Be}iragi}a, Skup{tina ostala sa 17 ~lanova, {to je natpolovi~na ve}ina dovoljna za neometan rad i dono{enje odluka.
ENI news

Adin D`afi}
napustio Sarajevo
Nakon samo pola godine Adin D`afi} napu{ta Sarajevo. Poslijesaobra}ajnenesre}esredinomjesenjeg dijela prvenstva, D`afi} se nije uspio vratiti na teren do krajapolusezone. Povredasko~nogzglobatako|er je razlog zbog kojeg Adin nije uspio da se nametne stru~nom{tabu. Ovaj22-godi{njinapada~nije bio zadovoljan svojom minuta`om u bordo dresu, tako da je ugovor izme|u igra~a i kluba sporazumno raskinut. Adin D`afi} je do sada nastupao za ~etiri kluba u svojoj igra~koj karijeri i to za Sarajevo, Vele`, ^elik i Cibaliju iz Vinkovaca. U bordo dresu odigrao je sedam utakmica i postigao jedan pogodak.

Pepe se izvinio Argentincu

Iz @eljezni~ara najavljuju

Messija nisam
namjerno nagazio
Portugalski nogometa{ Pepe izvinio se putem web stranice Real Madrida napada~u Barcelone Lionelu Messiju, kojem je stao na ruku dok je Argentinac poslije prekr{aja le`ao na tlu. Incident se dogodio tokom dvoboja velikih suparnika na Santiago Bernabeuu, u kojem je Barcelona slavila rezultatom 2:1 i otvorila sebi put ka plasmanu u polufinale {panskog Kupa kralja. Ipak, nakon me~a se vi{e pri~alo o novom nesportskom potezu portugalskog grubijana, nego o veli~anstvenom preokretu i pobjedi. Pepe je nakon svega kazao da nije namjerno nagazio najboljeg svjetskog nogometa{a iako se na snimcividi da je uo~isamog~ina pogledao gdje je Messijeva ruka. “@elim re}i da je incident s Messijem bio nenamjeran, ali uprkos tome `elim mu se izviniti ako je uvrije|en. Samo sam branio svoju ekipu. Ostavljam du{u i srce na terenu, a pomisao povre|ivanja kolege mi ni u jednom trenutku nije pro{la kroz glavu“ kazao je Pepe. ,

Fan shop po~etkom marta
Fudbalski klub @eljezni~ar }e nakon vi{emjese~nih pripremnih radova otvoriti prodavnicu za svoje fanove koji }e tako dobiti mogu}nost direktne kupovine proizvoda sa motivima plavog kluba. Fan shop }e po~eti raditi prvi dan marta, odnosno pred prvu utakmicu proljetnog dijela prvenstva u kojoj }e @eljo ugostiti [iroki Brijeg, a bi}e ne{to sasvim novo u bh. sportu, s obzirom na ozbiljnost i domet projekta, a bi}e aktiviran i web shop, tako da }e simpatizeri i navija~i @eljezni~ara {irom planete putem zvani~ne klupske web stranice mo}i naru~itipredmete s motivimatima sa Grbavice. “Projekt je dugo vremena bio ~esta tema razgovora ljudi u klu-

@eljin fan shop }e biti smje{ten na ulazu na zapadnu tribinu

Foto: A. KAJMOVI]

bu i veliko mi je zadovoljstvo {to smo njegovu realizaciju priveli kraju. Mislim da }e navija~i biti odu{evljeni. Marketing-slu`ba na{eg kluba sa Bulendom Bi{~evi}em na ~elu obavila je sjajan po-

sao. Nadam se da }e fan shop ispuniti na{a o~ekivanja i da }e navija~i kona~no do}i na svoje“ ka, zao je direktor kluba D`elaludin Muharemovi} za fkzeljezniJ. Li. car.com.

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

SPORT
NJEMA^KA

47

U

takmicom sa pionirimaSarajevo je “po~elo“ proljetnu sezonu. Nesvakida{nji me~ na vje{ta~koj travi na Ko{evu. Dragan Jovi} je izveo prvotimce na megdan pionirima Sarajeva, koje je vodio Abdulah Oru~. Bordo seniori “mu~ili“ su se nekoliko uvodnih minuta. Onda je nastupila golijada. Unato~ vi{estruko starijim, daleko iskusnijim i kvalitetnijim prvotimcima, pioniri su u nekim situacijama bili tvrd orah. ^ak su golmani Adi Adilovi} i Aleksandar Panti} bili na mukama. “Ova utakmica je na izvjestan na~in nagrada pionirima, promocija omladinske {kole. Ne}u pretjerati ako ka`em da u timu Abdulaha Oru~a ima zanimljivih mali{ana. Pred njima je budu}nost. Uskoro }emo igrati sa kadetima, potom sa juniorima“ na, javio je trener trener Dragan Jovi}, koji sa asistentomEsadomSelimovi}em radi na fizi~koj spremi prvotimaca, kako bi u drugoj fazi uigravali linije. Zanimljivo da je na utakmici pionira i seniora bio zavidan broj gledatelja, vi{e nego kod nekih premijerliga{a. Nermin Haski} nije igrao, a u bordo timu se nadaju realizaciji njegovog inostranog S. Si. transfera.

Nesvakida{nji nogometni me~

Me|unarodni nogomet
Bundesliga

Jovi}ev tim slavio

PROTIV PIONIRA

Subota: Schalke - Stuttgart (15.30), Nürnberg - Her tha (15.30), Freiburg - Augsburg (15.30), Hoffenheim - Hannover (15.30), Wolfsburg - Köln (15.30), K’lautern - Werder (18.30). Ne dje lja: Ham burg - Dor tmund (15.30), Leverkusen - Mainz (17.30).
ENGLESKA Premiership

Subota: Norwich - Chelsea (13.45), Ever ton - Blackburn (16), Fulham Newcastle (16), QPR - Wigan (16), Stoke - WBA (16), Sunderand Swansea (16), W’hampton - Aston Villa (16), Bolton - Liverpool (18.30). Nedjelja: Man City - Tottenham (14.30), Arsenal - Man United (17).
ITALIJA Serie A

Subota: Roma - Cesena (18), Atalanta - Juventus (20.45). Nedjelja: Bologna - Parma (12.30), Lecce - Chievo (15), Novara - Milan (15), Palermo - Genoa (15), Siena - Napoli (15), Cagliari - Fiorentina (15), Udinese - Catania (15), Inter - La zio (20.45).
Dragan Jovi}: Zapazio neke igra~e
[PANIJA Primera

Ivo I{tuk, trener Rijeke, uspore|uje hrvatsku i bh. ligu

@eljo, Sarajevo i [iroki igrali bi zapa`enu ulogu u Hrvatskoj
Sigurno da je hrvatska liga, ako gledamo infrastrukturu, daleko ispred BiH. U Hrvatskoj klubovi i ni`eg ranga moraju imati reflektore, nagla{ava I{tuk
Kada se izredao na klupi skoro svih bh. premijerliga{a, koje je uspje{no vodio, Ivo I{tuk se skrasio na Kvarneru. U Rijeci je unio dosta svje`ine, iskustva ste~enog rade}i u [irokom, @elji, Bro tnju, bh. re pre zen ta ci ji. Mo`da je najkompetentniji da usporedi hrvatsku i bh. Premijer ligu. “Sigurno da je hrvatska liga, ako gledamo infrastrukturu, daleko ispred BiH. U Hrvatskoj klubovi i ni`eg ranga moraju imati reflektore. Ima jo{ prednosti“, nagla{ava I{tuk. Priznaje da bi neki na{i klubovi bili u vrhu HNL. “Si gur no je da bi [i ro ki, @eljo, Sa ra je vo bi li u vrhu, me|u pet najboljih u hrvatskoj prvoj ligi.” I{tuk je zadovoljan igra~kim umije}em dvojice “zemljaka“. “Fenan Sal~inovi} i Alen Dedi} su vrlo kvalitetni igra~i. Stalo nam je da imamo igra~a iz BiH, da se ne desi da neki novi D`eko zaobi|e Rijeku, mada se takav igra~ ne ra|a svaki dan.” Svjestan je da dominaciju Dinama i Hajduka jo{ dugo niko ne}e ugroziti. “Ima kvaliteta i u manjim klubovima, poput Osijeka, Rijeke, Varteksa, Zagreba, ali sva je mo} u Dinamu i Hajduku. Ja sam zadovoljan okru`enjem u klubu, konceptom na kojem ustrajavaju predsjednik, direktor i ostali“, istakao je I{tuk.
S. Si.

Su bo ta: Ra cing - Ge ta fe (18), Espanyol - Granada (18), Real Sociedad - Atletico (20), Betis - Sevilla (22). Nedjelja: Osasuna - Valencia (12), R. Vallecano - Mallorca (16), Malaga - Barcelona (18), Levante - Zaragoza (19.45), Real Madrid - Athletic (21.30). Ponedjeljak: Villarreal Spor ting (21).

Na Otoci `ivo

Ivo I{tuk: Sali~inovi} i Dedi} su kvalitetni igra~i

David De Gea ide na lasersku

[kalji}: @eli ga Ljupko Petrovi}

operaciju vida
Golman Manchester Uniteda, [panac David de Gea najvjerovatnije }e biti podvrgnut laserskoj operaciji vida na kraju ove sezone, prenosi The Guardian. [panac je cijeli `ivot nosio nao~ale, dok za vrijeme utakmica nosi kontaktne le}e. No, ~ini se da }e tim mukama krajem sezone do}i kraj. Naime, 21-godi{nji, trenutno rezervni golman Uniteda, trebao bi na koncu sezone biti podvrgnut laserskoj operaciji vida. De Gea je to trebao obaviti jo{ dok je bio u madridskom Atleticu, ali su mu tamo{nji doktori odga|ali operaciju. Sada }e se kona~no [panac rije{iti lo{eg vida, zbog kojeg je, navodno, imao velikih problema na po~etku sezone. Naime, De Gea je na udaru kriti~ara zbog niza pogre{aka koje je napravio u ovosezonskim nastupima. Ljeto je idealno vrijeme za takvu operaciju s obzirom na to da }e imati dovoljno vremena da se oporavi. De Gea ne}e biti u kadru reprezentacije za Euro u Ukrajini i Poljskoj, osim ako se prva tri golmana Casillas, Valdes ili Reina ne povrijede, ali }e zato braniti boje [panije na Olimpijskim igrama u Londonu.

Asim [kalji}
U Olimpicu rade punom parom. Nedim Jusufbegovi} sa saradnicima na terenu, a klupski operativci u administraciji. Muhamed Suba{i}, Nenad Kisom, Admir Vladavi}, Admir Ra{~i} napustili su Olimpic sa osmjehom na licu. Nakon transfera Kise u Hapoel, jo{ jedan iskusni nogometa{ blizu je inostranog transfera. Za defanzivca Asima [kalji}a interes pokazuje jedan kazahstanski prvoliga{. Na vo dno je is ku sni stru~njak Ljupko Petrovi} dao zeleno svjetlo za dolazak [kalji}a. S. Si.

u Kazahstanu

48

SPORT

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Prvi me|unarodni simpozij

AUSTRALIAN OPEN Almagro bolji od Wawrinke

Roger Federer
izbacio Ivu Karlovi}a
Jelena Jankovi} je izgubila samo dva gema protiv Cristine McHale, dok je Victoria Azarenka prekinula pobjedni~ki niz mlade Mone Barthel
Fudbalske, ko{arka{ke, rukometne legende...
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Ivica Osim do~ekao
Novosela, Arslanagi}a...
U Sarajevu je ju~er po~eo Prvi me|unarodni simpozij pod nazivom “Sportski uspjesi u funkciji promocije dr`ave“, kojem je prisustvovao zna~ajan broj eminentnih li~nosti iz svijeta sporta i politike. Na jednom mjestu okupili su se ugledni i dokazani sportski radnici iz BiH i regiona. Fudbalske, rukometne, ko{arka{ke legende govorile su o zna~aju sporta. Me|u predava~ima su: Izet Ra|o, Ivica Osim, Mirko Novosel, Du{ko Vujo{evi}, Munir Talovi}, Sabahudin Topalbe}irevi}, Goran Mili}, Abas Arslanagi}, Faruk Had`ibegi} i Aleksandar Petrovi}. U prepunojsaliotvaranjusimpozija prisustvovali su, izme|u ostalih: NenadMarkovi}, AdmirBukva, Smajo Kara~i}, Muhamed Konji}, Vedin Musi}, Abdulah Ibrakovi}, Salmir Kaplan, Nermin Nik{i}. Simpozij }e trajati do nedjelje, a `elja organizatora je da ovaj, za sport i dr`avu, va`an doga|aj postane tradicionalan. S. Si.

Tragedija freestyle skija{ice

Roger Federer pobijedio je Ivu Karlovi}a rezultatom 7:6, 7:5, 6:3 u 3. kolu Australian Opena za dva sata i sedamnaest minuta igre, {to je deseta pobjeda [vicarca protiv Karlovi}a u jedanaest odigranih me~eva. Federer je osvojio 120 poena, u odnosu na 98 Karlovi}a. Iskoristio je [vicarac dvije od {est break-prilika, dok je Karlovi} ostao na dvije neiskori{tene break-lopte. Posle mu~enja u prva dva kola Nicolas Almagro zablistao je u me~u sa Stanislasom Warwinkom. [vicarac je napravio ~ak 49 neiznu|enih gre{aka, naspram 26 gre{aka [panca, ~ime je znatno olak{ao posao suparniku. Kod teniserki je mo`da tek jedino bitno vidjeti koliko su favoritkinje izgubile gemova u svojim me~evima. Jelena Jankovi} je izgubila samo dva gema protiv Cristine McHale. Wozniacki i Radwanska po ~etiri, dok je Victrorija Azarenka prekinula pobjedni~ki niz od deset pobjeda mlade Mone Barthel. Nije bilo ba{ potpuno jednostavno za Azarenku, ali je slavila sa 6:2, 6:4.

Federer slavio nakon vi{e od dva sata igre

Reuters

Tre}e kolo, teniseri: Roger Federer - Ivo Karlovi} 7:6, 7:5, 6:3, Rafael Nadal - Lukas Lacko 6:2, 6:4, 6:2, Feliciano Lopez John Isner 6:3, 6:7, 6:4, 6:7, 6:1, Tomas Berdych - Kevin Anderson 7:6, 7:6, 6:1, Nicolas Almagro - Stanislas Wawrinka 7:6, 6:2, 6:4, Philipp Kohlschreiber - Alejandro Falla 6:3, 6:3, 7:6, Yen-Hsun Lu - Juan Martin Del Po tro 2:6, 3:6, 0:6, Alexandr

Dolgopolov - Bernard Tomic 6:4, 6:7, 6:7, 6:2, 3:6. Tre}e kolo, teniserke: Jelena Jankovi} - Christina McHale 6:2, 6:0, Carolina Wozniacki - Monica Niculescu 6:2, 6:2, Victoria Azarenka - Mona Barthel 6:2, 6:4, Agnieszka Radwanska - Galina Voskoboeva 6:2, 6:2, Iveta Benesova - Nina Bratchikova 6:1, 6:3, Julia Görges - Romina Oprandi 3:6, 6:3, 6:1.

Preminula Sarah Burke
Jedna od najboljih freestyle skija{ica svijeta, legendarna Sarah Burke preminula je od ozljeda koje je zadobila pro{li tjedan na treningu u SAD-u. Svijet freestyle skijanja ostao je bez jedne od svojih najve}ih uzdanica. Iza 29-godi{nje Kana|anke je bogata skija{ka karijera, osvajala je brojne naslove i nagrade, a mnogi stru~njaci za nju su rekli da je me|u glavnim favoritima za zlatnu medalju na sljede}im Olimpijskim igrama u So~iju. Legenda freestyle skijanja je umrla u ~etvrtak ujutro u Salt Lake Cityu nakon {to je devet dana bila u komi. Burke je te{ko nastradala na treningu superpipea 10. sije~nja, a u padu je pretrpjela nepovratno o{te}enje mozga zbog manjka kisika i krvi nakon zastoja srca. Upravo je ona izlobirala da se ovaj sport uvrsti u program Zimskih olimpijskih igara 2014. godine, ~ime je sportska tragedija, uz ionako veliku bol zbog prestanka jednog mladog `ivota, jo{ te`e podno{ljiva.

Mlada bh. skija{ica Na|a Zvizdi} zauzela je 20. mjesto u slalomu na Zimskim olimpijskim igrama mladih, koje se odr`avaju u Innsbrucku. Prvo mjesto pripalo je Petri Vlahovoj iz Slova~ke sa rezultatom 19:76, a nastupile su 54 takmi~arke. Danas je na rasporedu slalom za skija{e, u kojem }e nastupiti i bh. predstavnik Marko [ljivi}.

Zvizdi} solidna U SLALOMU

Ivica Kosteli}

Otkazan Super-G

u Kitzbuhelu

Zbog nepovoljnih vremenskih uslova, ki{e tokom no}i te jutarnjeg snijega koji je napadao, otkazan je superveleslalom za skija{e koji se trebao u petak voziti u Kitzbuhelu. Neprilika s vremenom bilo je i dan ranije, kada je otkazan tre}i trening spusta, da bi se ju~e stanje pogor{alo. Tako Ivica Kosteli} ne}e dobiti priliku braniti lanjsku pobjedu na Streifu u superveleslalomu, a danas ga o~ekuje nastup u spustu, koji }e se s nedjeljnim slalomom bodovati za jedinu klasi~nu kombinaciju u Svjetskom kupu.

ONI SU NAS OBILJE@ILI D`emal Bijedi} (1917 - 1977)

Osvjedo~eni Bosanac
KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE

Moskva izdati ne umije
Na opro{tajnom prijemu u Stuttgartu

Konzul ispra}en aplauzom

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.

SPORT

49

EUROLIGA
Real bolji od Unicaje

U najneefikasnijoj utakmici 1. kola Barcelona je na svom parketu te{kom mukom slavila protiv italijanske ekipe Cantu

Armani Milano
Rukometa{i Poljske pred velikim izazovom

deklasirao

Panathinaikos

Evropsko prvenstvo za rukometa{e

Poljska i [vedska otvaraju drugi krug
Preliminirana faza takmi~enja EP 2012. godine za rukometa{e u Srbiji je zavr{ena i ve~eras kre}e drugi krug u kojem }e igrati 12 selekcija podijeljenih u dvije grupe sa po {est timova. U grupi 1 igra}e Srbija, Poljska i Danska iz skupine A te Njema~ka, [vedska i Makedonija iz skupine B. Njema~ka i Srbija prenose po ~etiri boda, Poljska ima dva boda, Makedonija i [vedska po jedan, a Danska ide dalje bez osvojenog boda. Tokom glavne runde u grupama 1 i 2 bi}e odigrano po devet me~eva. Raspored, grupa 1: subota, 21. januar: Poljska - [vedska (16.15 sati), Danska - Makedonija (18.15), Srbija - Njema~ka (20.15), 23. januar: Poljska - Makedonija (16.20), Danska - Njema~ka (18.20), Srbija [vedska (20.20), 25. januar: Poljska - Njema~ka (16.15), Danska - [vedska (18.15), Srbija - Makedonija (20.15). Utakmice u grupi 2 u kojoj }e igrati po tri najbolje selekcije iz skupina C i D na rasporedu su 22, 24. i 25. januara. Odigrane su posljednje ~etiri utakmice prve faze na Evropskom prvenstvu u rukometu koje se igra u Srbiji. Rukometna reprezentacija Slovenije pro{la je u drugu fazu Evropskog prvenstva pobjedom od 34:32 u direktnom obra~unu s Islandom. Islan|ani su nakon tog poraza pali na posljednje mjesto u Grupi D i tamo ~ekali rasplet me~a Hrvat-

GRUPA
1.Njema~ka 2.Srbija 3.Poljska 4.Makedonija 5.[vedska 6.Danska

1
2 2 2 2 2 2 2 2 1 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 1 1 2 4 4 2 1 1 0

U 1. kolu grupe E Top 16 ko{arka{ke Eurolige Efes Anadolu je na svom parketu bio bolji od Galatasaraya sa 68:62. U susretu grupe H @algiris je na svom parketu pora`en od izraelskog Maccabija iz Tel Aviva s 84:76. Demond Mallet i Lior Eliyahu predvodili su goste sa 15, odnosno 14 poena. Ko{arka{i aktuelnog evropskog prvaka Panathinaikosa deklasirali su na gostovanju Armani Milano u susretu 1. kola grupe G. Bilo je 78:57 za gr~ku ekipu. U najneefikasnijoj utakmici 1. kola Barcelona je na svom parketu te{kom mukom slavila protiv italijanske ekipe Cantu. Ko{arka{i Reala iz Madrida u

Du{ko Savanovi} predvodio Efes u pobjedi nad Galatasarayem

GRUPA
1.Hrvatska 2.[panija 3.Ma|arska 4.Slovenija 5.Island 6.Francuska

2
2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 2 2 4 3 3 2 0 0

{panskom su derbiju savladali Unicaju na gostovanju rezultatom 81:80. Pobjedu kraljevima sekundu prije kraja donio je Nikola Miroti}. Rezultati 1. kola: Grupa E: Olympiacos - CSKA 78:86, Efes Anadolu - Galatasaray 68:62. Poredak: 1. CSKA 1-0, 2. Efes Anadolu 1-0, 3. Galatasaray 0-1, 4. Olympiacos 0-1. Grupa F: Siena - Bizkaia Bilbao 81:67, Unicaja - Real Madrid 80:81. Poredak: 1. Siena 1-0, 2.

Real Madrid 1-0, 3. Unicaja 0-1, 4. Bizkaia Bilbao 0-1. Grupa G: UNIKS Kazan - Fenerbahce 76:71, Armani Milano - Panathinaikos 57:78. Poredak: 1. Panathinaikos 1-0, 2. UNIKS 1-0, 3. Fenerbahce 0-1, 4. Armani Milano 0-1. Grupa H: @algiris - Maccabi Tev Aviv 76:84, Barcelona - Cantu 65:60. Poredak: 1. Maccabi Tel Aviv 1-0, 2. Barcelona 1-0, 3. Cantu 0-1, 4. @algiris 0-1.
A. M.

NBA Houston te{ko protiv New Orleansa

Miami bolji od LA Lakersa
Utah je do`ivjela tek drugi doma}i poraz u devet utakmica. Pobijedio ih je prvak Dallas, koji se budi, sa 94:91
Neigranje Dwyanea Wadea opet nije bio problem za Miami. Bez njega je ekipa s Floride u ~etvrtak nave~er odigrala petu utakmicu ove sezone i do{la do - pete pobjede. Sa 31 poenom, osam skokova i osam asistencija LeBron James predvodio je svoju ekipu do pobjede protiv Los Angeles Lakersa 98:87. Ina~e, zavr{nih plus 11 za doma}ina je i jedno od manjih vodstva koje su imali tokom utakmice. Lakersi su dobili zadnju ~etvrtinu sa 31:21, te su tako ubla`ili poraz. Miami je od starta vodio i diktirao tempo, a treba re}i da zagrijavanje prije utakmice uop}e nije odradio James. @alio se na prehladu i nemo}, ali sve slabosti su nestale u trenutku kada je po~eo ogled dvije ekipe koje su i ove sezone jedni od najve}ih favorita za veliki finale. Sha ne Bat ti er je odra dio odli~an posao u odbrani na Kobeu Bryantu koji je, istina, postigao 24 poena, uz pet skokova i sedam asistencija, ali je ipak tro{io prili~an broj lopti ({ut 821). Pau Gasol je sa 26 poena (uz osam skokova) ostvario najbolji u~inak sezone. Utah je do`ivjela tek drugi do-

ske i Norve{ke koji se igrao kasnije. Trebala im je pobjeda Hrvata nad Norve`anima za prolaz dalje, i to se upravo i desilo. Slavili su Hrvati sa 26:20 i u narednu rundu takmi~enja su progurali Islan|ane, a Norve`ane poslali ku}i. U Grupi C, [panija je pobijedila Rusiju sa 30:27 i tako osigurala prvo mjesto u grupi. S druge strane, taj poraz Rusima je zna~io i kraj nastupa na EP. U drugom susretu Grupe C, Ma|araska je napravila veliko iznena|enje i pobijedila Francusku 26:23. Ma|ari su tako osigurali ~ak tri boda u narednoj rundi takmi~enje, dok }e Francuzi u nastavak prvenstva bez ijednog boda na svom kontu, s obzirom da su jedini trijumf ostvarili protiv Rusa koji su ispali. G. V.

Challenge Cup za odbojka{ice

Weert eliminisao Jedinstvo
Odbojka{ice Jedinstva nisu uspjele da se plasiraju u osminu finala Challenge Cupa iako su u revan{ susretu savladale holandski Weert. Naime, Jedinstvo je uspjelo sti}i zaostatak iz prve utakmice i povesti sa 3:1, ali su Holan|anke u zlatnom setu slavile sa 15:13.

U prvomsetuslavile su Holan|anke sa 25:21, da bi potom odbojka{ice bh. kluba uzvratile (25:19). Tre}i set opet je pripao go{}ama (25:23), a onda odbojka{ice Jedinstva dobijaju naredna dva (25:17, 15:10) i me~ vode do zlatnog seta u kojem se bolje snalaze Holan|anke.

LeBron James uspje{niji u duelu sa Kobeom Bryantom

Reuters

ma}i poraz u devet utakmica. Pobijedio ih je prvak Dallas, koji se budi, sa 94:91. Iako je Dirk Nowitzki postigao tek 12 poena Dallas je pobijedio u duelu gdje je vodio od po~etka do kraja. I na kraju, Houston je tek nakon produ`etka, na svom parketu, pobijedio New Orleans, najslabiju ekipu Zapadne konferenije. Bilo je 90:88, a prvo ime

utakmice je bio Kevin Martin sa 32 poena i osam skokova. Rezultati: Miami - LA Lakers 98:87 (James 31p, 8s, 8a, Bosh 15p, 8s - Gasol 26p, 8s, Bryant 24p, 5s, 7a), Utah - Dallas 91:94 (Jefferson 22p, 9s - Marion 22p, 7s, 3a, Beaubois 17p), Houston - New Orleans 90:88, produ`etak (Martin 32p, 8s, Dalambert 15p, 17s - Jack 15p, 5s, 7a).

Jasmin Huki}, nekada{nji kapiten reprezentacije BiH, prona{ao je novi klub, a rije~ je o Novipiu Casale Monferato, ekipi iz italijanske Serie A. Huki} je na po~etku sezone bio igra~ Enisey Krasnoyarska, u kojem je nastupao zajedno sa Elmedinom Kikanovi}em. U regionalnoj VTB ligi imao je prosjek od 9,4 poena, 4 skoka i 1,8 asistencija po susretu. Sa ruskim klubom rastao se nedavno, a u karijeri je nastupao u najja~im evropskim ligama sa

Huki} potpisao za Monferato

odli~nim uspjehom. Jedan je od rijetkih igra~a koji je osvojio dva prstena NLB lige.

50

OGLASI

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19 Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 Velika Kladu{a Ibrahima 07-19 07,30-15,30 Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 Mostar Tekija bb 08-18 08-18 Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 Sarajevo ^emalu{a bb 07-20 07-20 09-20 Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 Sarajevo Livanjska 1 08-16 Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 Adresa Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
ZAMJENA mjenjam staru bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali 15, za odgovaraju}i stan. Tel. 062/656-270.k IZDAJEM opremljenu garsonjeru, cen. grijanje, zaposlenoj osobi, Stari Grad. Tel. 538-598, 061/928-057.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473.k IZDAJEM namje{tene stanove, ^engi} Vila — Otoka, 64m2, Centar — Titova, 100m2, Vraca tranzit, 73m2. Mob. 065/294-840.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177684.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, A. [eremete. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM namje{ten stan 80m2, povoljno, kod Holideina, M. dvor, za strance, pos. ljude. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om strancu ili poslovnom ~ovjeku kod OHR-a 450KM. Tel. 061/323347.k IZDAJEM kompletno namje{ten stan dvosoban Dobrinja 3 Trg sarajevske olimpijade. tel. 061/205-235.k IZDAJEM dvosoban prazan stan, Hrasno, Ul. A.B.[imi}a. Tel. 061/205-235.k IZDAJEM apartman exstra sre|en, strogi centar za jednu osobu 500KM sa re`ijama. Tel. 061/205-235.k IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan u centru sa gara`om. Tel. 061/812-046.k IZDAJEM prazan trosoban stan, Alifakovac i poslovni prostor 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158.k IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, cen tar. Mob. 061/573-640.k NUDIM povoljno smje{taj za studente i uposlene u jednosobnom i dvosobnom stanu. Mob. 061/130-348.k

MALI OGLASI
PRODAJA
PRODAJEM luksuzno namje{ten apartman na Bjela{nici, 75,19m2. Tel. 033/563-250.sms PRODAJEM ku}u i gara`u u Derventi povoljno. Tel: 061/812-058.sms PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrn}en, cijena 1m2 — 1.499KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023. 270. VOJNI^KO polje, stan 64m2, dvoiposoban, 4 sprat, cen. grij. lift, renoviran, 115.000 KM. Mob. 061/702881.k ^ENGI] Vila, 5 sprat, 60,000 KM, A. polje, S. Fra{te 43m2, adaptiran, 1.600 KM/m2, N. Smajlagi}a 67m2, 9 sprat, adaptiran, balkon, 108.000 KM. Mob. Mob. 066/801-737.k BJELAVE, ul. Bjelave, 27m2, 41.000 KM, Marin dvor, A. Brauna 84m2, VP, Pofali}i, Pofali~ka 40m2+podrum 10m2, adaptiran, namje{ten, 1.590 KM/m2. Mob. 062/619-361.k HRASNO, A. lipa, 3 sprat, 46m2, 46.000 eura, Grbavica, B. Muteveli}a, 1 sprat, 53m2, 106.000 KM, Grbavica, B. Muteveli}a, 1 sprat, 52m2, 103.000 KM. Mob. 061/320-439.k GRBAVICA, ul. Grbavi~ka, 14 sprat, 72m2, 130.000 KM, Grbavica, Radni~ka, VP, 46m2, 83.000 KM, Stari Grad, ^adord`ina, 57m2, 95.000 KM. Mob. 065/819-136.k ILID@A, Lu`ani, 3 sprat, 57m2, 1.600 KM/m2, S. Kolonija, ku}a u nizu na 3 eta`e+ba{ta+gara`a, 120.000 KM. Mob. 061/177-556.k VO GO[]A, Jo {a ni~ka, 4 sprat, 122m2, dvoeta`ni, adaptiran, 1.160 KM/m2, Vogo{}a, B. Kr{o, 1 sprat, 77m2+2 bal ko na, use ljiv, 1.300 KM/m2. Mob. 062/907-831.k PRODAJEM staru bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali 15, 85.000 KM. Mob: 062/656-270.k PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, c.g. 2 balkona, podrum. Mob. 065/495-660.k STAN na M. dvoru ulica Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2 za 190.000KM. treba manja opravka. Tel:058/483-561.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383-064.k CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243329 i 061/437-719.k PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649.k PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011.k PRODAJEM ku}u u centru kod OHR-a, tri sprata, dvije gara`e, cen. grijanje. Mob. 062/337-925.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM stan kod Katedrale, 115m2, fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/200-393. k VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM zemlji{te za vikendice, Osenik-Pazari}. Tel. 417-089.k ^ENGI] V, 60m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRO DA JEM stan Je ze ro 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655.k GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325840.k

51

NAMJE[TAJ
PRODAJEM stolove i klupe (puno drvo) za piceriju, kafanu. Mob. 061/131-178.k

OSTALO
PRODAJEM pe~ za centralno grijanje sa bojlerom za sanitarnu vodu. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM razglednice iz austrijskog doba 1896 -1918., Fo~a, Nevesinje, Mostar, Br~ko, Doboj, Ilid`a i dr. Tel. 061/194-220.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852.k POVOLJNO agregat 4,5kw, Lambergini, benzin. Mob. 061/130-348.k PRODAJEM preparirano mladun~e ti gra, ci je na po do go vo ru. Tel: 061/275-440.k PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159507.k PRODAJEM Pianino ~ajka odli~no o~uvan. Tel. 524-655.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdava nje i pro da ju, li jen ti po zna ti.Tel:061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgra di za iznaj mlji va nje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127.k MIJENJAM dvosoban stan 53m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437732.k

TEHNIKA
PROFESIONALNA tv oprema za tv produkciju,montazu arhivu... SONY1500AP DVcam recorder sa DVI, SONY BVW-75P - Betacam SP slow motion, PANASONIC AG-7330SVHS professional recorder, SONY DVcam camcorder DSR-250E sa 1.7 extender, SONY professional monitor, SONY professional audio mixer, SENNHEISSER bezicne bubice, rasvjeta...itd. polovno,ispravno,u dobrom stanju. Info tel. 065/598-598.sms PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695. PRODAJEM pley station 2, tanki, prva ruka+memori kartica i igrice. Tel. 447-825, 062/256-105.sms PRODAJEM color TV telefunken, ekran 72 cm. Mob. 061/304-467, 211-772.k PRODAJEM TEA pe} 4 kw, sa postoljem, 150 KM. Mob. 062/483-037, 200-696.k PRODAJEM TEA pe} 5 kw. Mob. 061/304-467, 211-772.k

PONUDA
STROGI Centar, izdajem dvosoban namje{ten stan, prednost studenticama. Mob. 063/616-135. 287 IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206205.k IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989.k

VOZILA
PRODAJEM mercedes E220 gara`iran,servisiran u ovla{tenom servisu 061/477-357.sms PRODAJEM Golf 3, 1.4 benzinac, 1998. god. cijena 5.500 KM. Mob. 061/533-898.k KOMBI W V, 2,5 TDI, 150 ks, putni~ki, 1+8, 2003. god. pre{ao 214.00 km. Mob. 061/689-171.k PRO DA JEM ka ra van Merce des 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518.k

KUPOVINA
KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM staru deviznu {tednju i dionice po povoljnoj cijeni. Tel. 065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906.k KUPUJEM hitno stan u Sarajevu, mo`e i devastiran. Mob. 061/540015.k KUPUJEM gumu hankook 17570.R13 82T Radial, 884 tubeles. Mob. 061/208-747.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice, do la zak i is pra ta odmah. Mob. 061/451-791.k KUPUJEM gramofonske plo~e, dolazim na adresu. Mob. 065/346-222.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice u FBIH i RS, isplata odmah. Mob. 061/375-634.k KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, satove, ordenje i ostalo. Tel. 061/553640.k KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, najvi{e pla}am. Tel. 061/965126.k

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
..za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

S tugom i boli obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da nas je 16. januara 2012. godine, nakon kratke i te{ke bolesti, zauvijek napustio na{ dragi

Sa tugom i bolom javljamo da je na{ dragi suprug, otac i punac

OSMAN (MURATA) SIJER^I]
preselio na ahiret u petak, 20. januara 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 23. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Habiba, sinovi Adnan i Mirza, snaha Amela, unuci Faruk i Irfan, sestre Nevzeta i Nasiha sa porodicama, svastika Amira sa porodicom, te porodice Sijer~i}, Karabeg, Jokanovi}, Muji}, Veli}, Hasanbegovi}, Efendi}, Beganovi}, ^akal, Filipovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Mejta{. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
397

ILIJA (SVETOZARA) ILI]
nosilac Partizanske spomenice 1941.

preminuo 20. januara 2012. u 88. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 11 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Zorica, k}erke Vesna i Nata{a, zetovi Isko i Dragi{a, bra}a Mirko i Marinko, sestre Anica i Danica, brati}i, brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Ili}, ]orsovi}, ^avi}, Todori}, ^avi}, Jandri}, Markovi}, Gali}, Bilanovi}, Had`i}, Muratovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. Ramiza Ja{ara 8, Lu`ani - Ilid`a. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti u 10.15 sati.
000

STOJAN (LUKE) JOVANDI]
1939 — 2012.

Sahrana je obavljena 19. januara 2012. godine u Orebi}u, na Pelje{cu, u krugu porodice. O`alo{}ene porodice: Jovandi}, Samard`i}, \oki}, Ramusovi}, Hof, Gotovac, Lali}, Jefti} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
400

ZAPOSLENJE
HRVATSKO predstavni{tvo tra`i mla|u osobu za posao tajnice. Mob. 62/317-283.sms KONOBAR sa radnim iskustvom u restoranu tra`i posao na podru~ju Sarajeva. Tel. 061/585-879.k POTREBNA djevojka za rad u kafeu, Skenderija. Mob. 061/337-522. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550. POTREBNI saradnici iz cijele BIH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel. 070/235-236, 061/225-424.

NOVO u ponudi!!! Izrada vizitki (100 komada=10 km), prodaja polovnih ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, web hosting. dolazak na adresu. Tel. 061/700863.sms INSTRUKCIJE iz fizike i matematike za srednjo{kolce i studente. Tel. 061/286-082.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. 7446 „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948. AX SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. AX „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948. AX KOMBI prijevoz selidbe klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel.061/841-309. 316 POVOLJNO-vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, harmonika vrata i PVC-rehau stolarija. Mob. 061/214-303. 318 MOLERI pru`aju usluge, gletovanje, moleraj, boje i ostalo po dogovoru. Tel. 061/219-768 i 033/456-979.k

INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k IZVODIM molersko-farbarske radove i fasade, cijena po dogovoru. Mob. 061/900-647.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k POVOLJNO izra|ujem ni{ane, spomenike i predmete od mermera i kamena. Mob. 061/171-860.k VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e. Tel. 061/205-803.k U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196.k KOMBIJEM vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948.k

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

Dvadeset prvog januara 2012. navr{ava se trinaest tu`nih godina otkako je umrla na{a draga

NEVENKA TOLI], ro|. MATI]
preminula 20. januara 2012. u 72. godini. Sahrana }e se obaviti 21. januara 2012. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Zoran i Goran, unuk Kristijan, snaha Arijana, bra}a Vaso, Milan, Golub i Dane sa porodicama, te porodice Toli}, Mati}, Vu~ak, [ok~evi}, Gomer~i}, Ivan~i}, Luci}, Jorgi}, Vuji~i}, [krba, Simi} i Peji}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije Ku}a `alosti: Ul. prvomajska br. 14.
000

SAFIJA OMANOVI]
iz Prozora

USLUGE
AKCIJA, al. `aluzine, trakaste, panelne i DUAL zavjese, vanjske PVC i AL. roletne, platnene roletne i harmonika vra ta. Tel. 033/655-600, 061/551-515 www.mi ka dobh.com 311

BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668.k PREVOZ stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Tel. 061/227-189.k VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k

OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja, win dov sa, ~i{}enje od virusa, antivirusa, za{tita. Mob. 061/654-140.k

Njenu dobrotu i ~estitost vje~no ~uvamo u na{im srcima. Tvoji: majka Fatima, sinovi Zlatko i Damir, sestra Samira, brat Seid, sestri~na Na|a, brati~na Safija, brati} Sanel, nevjesta Sabina i zet Mirsad
372

ROLETNE za{titne vanjske rolo zavjese `aluzine, harmonika vrata ugra|ujemo profesionalno i brzo. Tel. 062/670-277.k

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj kolegici

53

ILIJA ILI]
nosilac Partizanske spomenice 1941. SABNOR u Kantonu Sarajevo
001

POSLJEDNJI POZDRAV

EDINI HONDO

SEADU DIZDAREVI]U
POSLOVNA UPRAVA I UPOSLENICI UNIONINVESTA d.d.
001

AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
001

Tu`nog i `alosnog srca javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

ZORKA PETROVI], ro|. MIJATOVI]
1927 — 2012.

HATA SINANOVI], ro|. HASANOVI]
1931 — 1992.

[AHZA (DEDE) SINANOVI]
1929 — 1992.

iznenada preminula 20. januara 2012. u 85. godini. Ispra}aj }e se obaviti u nedjelju, 22. januara 2012. godine, u 12 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a ukop }e se obaviti na groblju Trnovac. O`alo{}eni: sin Aleksa, k}erke Radojka i Nada, snaha Vesna, zetovi Ljubi{a, Dejan Radman, Triny, Bojan, Edmir i Damir, unu~ad Dragana, Ivan, Sa{a, Sanja, Darko, Deana i Darija, praunu~ad Lucija, Luka, Vukan, Goran, Ema, Tijana i Aleksandar, porodice Petrovi}, Stanojevi}, Radman, Nin~evi}, Joldi}, Mehmedovi}, [vonja, Mijatovi}, Drozdovsky, Lazarevi}, Bruno-Jordan, D`afi}, Blagojevi}, Jefti}, ostala rodbina, prijatelji, kom{ije i poznanici
000

ubijena prilikom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu drugog juna 1992. u 61. godini. D`enaza }e se klanjati u petak, 27. januara 2012. godine, u 14 sati na porodi~nom mezarju Ad`i}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VAS O`alo{}eni: k}erka Ramiza, sinovi Sarija i Asim, zet i snahe, un~ad, praunu~ad i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji
000

ubijena prilikom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu drugog juna 1992. u 63. godini. D`enaza }e se klanjati u petak, 27. januara 2012. godine, u 14 sati na porodi~nom mezarju Ad`i}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: brati}i sa porodicama i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji
000

IN MEMORIAM na{em prijatelju

POSLJEDNJI SELAM

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

ZLATA JUNUZOVI], ro|. KOHARI]
21. 1. 2001 — 21. 1. 2012.

OSMANU SIJER^I]U

Njeni: Rifat, Mirza, Mirsad, Braco, Nihada i Minka
396

od Alije, Nad`ide, Admira, Melihe i Tarika Veli}a
394

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE na na{eg dragog supruga, oca i dedu

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

RAGIBA DERVI[KADI]A
21. 11. 2011 — 21. 1. 2012.

Nedostaje{ nam puno, i svakim danom praznina je sve ve}a... S ljubavlju i po{tovanjem sje}aju ga se, njegovi najmiliji: supruga Sidika, k}eri Jagoda i Malina, sin [efkija, unu~ad Arman i Asja, te Ziza i zet Fahim.

Sa velikom zahvalno{}u obra}amo se na{oj dragoj rodbini, svim prijateljima, kom{ijama i saradnicima, koji su nam uputili utje{ne rije~i saosje}anja, iskrenog sau~e{}a i dostojanstveno ispratili na{eg dragog Ragiba. Na ovaj na~in `elimo da izrazimo svima na{u iskrenu i trajnu zahvalnost. Porodica Dervi{kadi}

328

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj kom{inici i velikom prijatelju na{e porodice

Bio je na{ dragi otac i na{ dragi svekar Sre}o, bio je na{ najmiliji i najljubljeniji djeda.

DRAGINJI BA[TI]

akademik SRE]KO ANTON [IMI]
1929 — 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Dervi{kadi}
329

Sa bolom i tugom javljamo rodbini i prijateljima da je umro

Od srca mi zahvaljujemo rodbini i prijateljima i svima koji nam izjavi{e su}ut i pru`i{e svoju pomo} u povodu smrti. Obitelj doc. dr. sci. Ognjen i Annette [imi} r. Peoppelmann, obitelj prim. dr. Marin i Suzana [imi}, mr. pharm. r. ^uljak
322

mr. sci. TVRTKO ^ABRAJI]

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

devetnaestog januara 2012. u 82. godini. Pogreb }e se obaviti 21. januara 2012. godine u 13 sati na groblju Desava - Ljubina. Prevoz obezbije|en sa Stupa ispred pogrebnih usluga Martinovi} u 12 sati. Sv. misa zadu{nica odr`at }e se 21. januara 2012. godine u 18 sati u Crkvi sv. Josip na Marindvoru. Tuguju}a obitelj
330

DEVLA (SMAILA) ^AN^AR, ro|. VRA@ALICA
udova Omera

MUHAREM (MUJE) DEMIR

preselila na ahiret u petak, 20. januara 2012, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Avdo, k}erke Munevera, Bahra i Sajma, snaha Selima, brat Red`o, zaova Kadira, unu~ad Denis, Kenan, Adisa, Kerim i Faruk, zetovi Nasuf i Halim, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, zaovi}i, djever Jusuf sa porodicom, te porodice ^an~ar, Vra`alica, Dugalija, Osmanovi}, Kadri}, Deljo, Li~ina, Hod`i}, Alispahi}, Sejdi}, ^akar, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13 sati, Trg ZAVNOBiH-a 4/VI. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred O[ „Fatima Guni}“ - Trg ZAVNOBiH-a, sa polaskom u 12.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u petak, 20. januara 2012, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Habiba, brat Sulejman, sestra Ha{a, zet Abid, brati}i Salko, D`evad, Kemo i Ismet, brati~ne Hasena, ]amila, [evala, Ismeta i Namila, sestri} Muamer, sestri~ne Senija, Pa{a i Subhija, snahe Mu{a, Ifeta i [emsa, zetovi Senad, Aziz i Husein, {ure Sulejman i Salem sa porodicama, svastike Munira, Fata i Mel}a sa porodicama, te porodice Demir, Krupalija, Smajlovi}, Ahmetspahi}, Rami}, D`afo, Ibi{evi}, ^an~ar, Alispahi}, ^akar, Zahirovi}, Medi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Vefika Karavdi}a br. 18 - Soukbunar.
000

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Sa velikim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga supruga, majka, baka, svekrva, sestra, snaha i tetka
SJE]ANJE

55

dragom drugu i prijatelju

SAFIJA BEBA (AVDE) BA[I], ro|. BEGANOVI]

SEJI DIZDAREVI]U

SLAVKA KONJEVOD, ro|. BU[I]

21. 1. 2009 — 21. 1. 2012.

S ljubavlju, Alma, Ena, Zlatan i Edvin
327

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) blago u Gospodinu iznenada preminula no}u 18/19. januara 2012. u 74. godini.
399

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Majka

Alispahi} Fikret, Tanja, Irhad i Amar

Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se na mjesnom groblju u Hutovu, u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati. O`alo{}eni: suprug Spasoje, sin @eljko, unuci Armin i Arijan, snaha Mirsada, sestre Ljilja i Antonija sa obiteljima, brat Mirko sa obitelji, djeveri \urica i Jozo sa obiteljima, obitelji Konjevod, Bu{i}, Vuleti}, Matu{ko, Vukovi}, Rai~, Salihovi}, Mustapi}, Bunoza, Mati}, Bartel, Cvitanovi}, Obradovi} te mnogobrojna rodbina, prijatelji, kumovi i kom{ije.
000

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

DIKA (ABIDA) HANU[I], ro|. VILI]
iz Bijeljine udova ]azima

ASIM ([AHINA) SU]ESKA
preselio na ahiret u petak, 20. januara 2012, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Havka, sin Ned`ad Miki, k}erka Rabija, unuci Ismar i Mujkan, brat Re{ad, sestra Fatima, zetovi Ismet i Had`an, sestri~ne Adisa i Melisa, brati~ne i amid`i~ne sa porodicama, svastika Fatima, prijatelji Ibro i Zejna Kapo, te porodice Su}eska, Be}irovi}, Kapo, Aliba{i}, Suba{i}, Tankovi}, Kalajd`isalihovi}, Selimbegovi}, D`inovi}, Imamagi}, D`indo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred ku}e `alosti (Ul. Dejzina Biki}a 1, [ip) sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 000 Dvadeset prvog januara 2012. navr{ava se 20 godina od preseljenja na ahiret na{eg dragog

preselila na ahiret u ~etvrtak, 19. januara 2012, u 84. godini. D`enaza }e se klanjati i ukop obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13.30 sati na mezarju Lipi} - Selimovi}i - Bijeljina. O`alo{}eni: k}erke [evka i Jasmina, sin Sulejman Bato, unu~ad Alma, Sanela, Jasmin, Admir, Sanja, Sabina i Sanin, praunu~ad Denis i Ena, snahe Fatima i Amela, zetovi Said, Enes, Jasmin i Amir, daid`a Ismet Geljo, te porodice Hanu{i}, Vili}, Voden~arevi}, Begi}, Osmanovi}, Selimovi}, Kamber, Ba~i}, Salihbegovi}, Geljo, Durki}, Avdi}, Muja~i}, Kadriba{i}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije klanjanja d`enaza-namaza u Atik d`amiji u Bijeljini. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

KOSARA KNE@EVI] SRETENOVI]

preminula 19. januara 2012. u 73. godini. Sahrana }e se obaviti 21. januara 2012. godine u 12 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Vlado, k}erke Lidija i Ljubica, zet Josip, unuk Igor, sestre Draginja i Rosa, sestri}i i sestri~ne, porodice Kne`evi}, Porobija, Glavonji}, Sretenovi} - ^au{evi}, Markovi}, Pecirep, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je u 87. godini preminula na{a draga

OLGA PETROVI], ro|. HAD@ISTEVI]
iz Gra~anice

Povodom smrti na{e drage majke

Sahrana je 21. januara 2012. godine u 13 ~asova na srpsko-pravoslavnom groblju u Gra~anici. Neka je pokoj njenoj plemenitoj du{i. Porodica
384

DRAGINJE BA[TI] MUHAREM MUHO (IBRAHIMA) HATIBOVI]

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj, hrabroj, veseloj ”Brezici”

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sje}anja na na{eg dragog i plemenitog supruga, oca, djeda, brata, punca i svekra ostaju s ljubavlju i po{tovanjem. Tvoji: supruga Fatima, sin sa porodicom i k}erke s porodicama
72270

@elimo izraziti najdublju zahvalnost ~lanovima porodice, kom{ijama i prijateljima na izrazima iskrenog sau~e{}a i neizmjerne pa`nje u ovim najte`im trenucima. Velika hvala saborcima i drugovima iz UABNOR i SDP Novo Sarajevo i SABNOR Kantona Sarajevo. Nikada ne}emo zaboraviti va{u brigu, pomo}, saosje}anje i sve {to ste u~inili za nas kada nam je bilo te{ko. Vrijednosti prijateljstva i ljudskosti koje su za na{u majku bile toliko va`ne mi nastavljamo i dijelimo sa vama zauvijek. Povodom 7 dana od smrti na{e majke posjeti}emo njen grob na Barama danas u 11 ~asova. Porodica Ba{ti}
389

JASMINKI JUGO

@ivje}e u srcima i sje}anjima svojih najdra`ih. @elimo smiraj njenoj dobroj i plemenitoj du{i. Njene sestre “Brezice”: Naska Matzenauer i Mirsada Vasi} sa porodicom
71103

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
... za ovaj trenutak — pripremajte se (hadis)

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ZUHRA (MUHAREMA) MU[ANOVI], ro|. DELI]

EDINA (D@EMALA) HONDO, ro|. BE^AREVI]
preselila na ahiret u petak, 20. januara 2012, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: majka Zekija, suprug Sulejman, sin Mirnes, unuk Benjamin, snaha Medina, brat Salem, snaha Hidajeta, brati} Sanjin, tetka Sajima, tetak Hidajet, svekrva Memnuna, zaova Mirsada i njen sin Mensud sa porodicom, djever Malik sa suprugom Hatid`om i sinom Harisom sa porodicom, prija Zemira sa porodicom, rodice, ro|aci, prijateljice Jadranka i Nerminka, te porodice Hondo, Be~arevi}, Avdagi}, Nazi~i}, D`emid`i}, Mulahasanovi}, Sara~evi}, Be}ir~i}, Eki}, [urkovi}, Kadi}, Veli}, Cviko, Margita, Milutinovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u d`amiji Stara Breka. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

BEKTO (SAJDE) SMJE^ANIN

preselila na ahiret u ~etvrtak, 19. januara 2012, u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred gara`e Grasa sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sin Edin, k}erka Aida, zet Sead, unu~ad Irma i Faris, snaha Fadila, zet Kasim, brati} Ned`ad, brati~ne Senija i Senada, sestri} Meho, sestri~ne Jasmina, Dika, Fatima i Elvira, amid`i} Fadil, amid`i~na Zumra, djever Hasan i jetrva [adija sa djecom, te porodice Mu{anovi}, Deli}, Nik{i}, Sulejmanovi}, Dejanovi}, Brankovi}, Zuli}, Huremovi}, Kudo, ]uturi}, [i{i}, Imamovi}, Kobasica, Kafed`i}, [aki}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Nusreta [i{i}a Dede br. 1/II.
000

preselio na ahiret u ~etvrtak, 19. januara 2012, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Bega, sinovi Ramiz i Fadil, k}erka Behka, brat Rasim, unuci Arnes, Adis, Admir i unuka Arnesa, snahe Uma, Bulka, Mejra, Fadila i Edisa, brati}i Huso, Smajo i Zahid sa porodicama, brati~ne Hajra, Zineta i Zahida sa porodicama, sestri} Atif i sestri~ne Sevda, Fata i Raza sa porodicama, te porodice Smje~anin, Spahija, Katana, Muslim, Begovi}, Bibi}, Kukan, Ibri~i}, Palavra, Imamovi}, Belko, Osmanovi}, Hod`i}, Pamuk, ^oko, Variz, Mulaosmanovi}, Ba{i}, Kara~i}, Zajko, Kalkan, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Mustafe Muje Pa{i}a 39, Boljakov Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa autobuske okretaljke Boljakov Potok sa polaskom u 12 sati, sa zaustavljanjem na usputnim autobuskim stajali{tima. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Dvadeset prvog januara 2012. navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

SJE]ANJE

RASIMA (AGE) HASKOVI]A
21. 1. 2007 — 21. 1. 2012.

had`i IBRAHIM ([U]RIJE) FAZLI]
2011 — 2012.

AVDO (ADEMA) DELALI]

Hvala ti {to si nam bio Dedo! Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Supruga i djeca
324

Sat za satom i dan za danom pro|e 14 godina. Samo bol i tuga zbog tvog gubitka nikada ne prolaze. Sa suzama u o~ima i Fatihom na usnama, dragi Babo. Rado te se sje}aju. Tvoji: supruga Zahida sa djecom
325

Tvoji unuci: Azra, Anes, Sabina, Faruk, Ajdin, Asim, Ajsela i Anesa sa porodicama
326

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

IN MEMORIAM

Dvadeset prvog januara 2012. godine navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog

MIRKA (ILIJE) GUTOVI]A

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

TIHOMIR [TRAUS
21. 1. 2007 — 21. 1. 2012.
Ne mo`e vrjieme izbrisati sje}anje niti izlije~iti tugu i bol za tobom. U na{im srcima ostaje{ zauvijek. Tvoji: supruga Dragica, k}erke Branka i Jadranka, sin @eljko, unu~ad Andrej, Nora i Lea, snaha Eleonora, zetovi Milorad i Bakir
365 364

Porodica

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
na na{u dragu mamu

57

BEHIJU MEDO[EVI]
1939 - 2004.

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erke Sanja i Tanja sa porodicama
241

Sje}anje na lik i djelo

EDIN DELI]
21. 1. 2008 - 21. 1. 2012.

AI[A RED@I]
27. 1. 2004 - 27. 1. 2012.

SANAHIDA BOLI]A BOLE i njegovih saboraca
Ministar za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo
Uposlenici Ministarstva za bora~ka pitanja KS Koordinacioni odbor bora~kih udru`enja KS
354 001

Uvijek ste sa nama. Aida, Una, Zlatko, Fatima, Ibrahim, Adnan

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

S neizmjernom tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka, nana i sestra

ALIJA (AHMETA) TANOVI]
preselio na ahiret u utorak, 17. januara 2012, u 54. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo (Aleja veterana). O`alo{}eni: sin Elvis, unuka Ena, bra}a Ibrahim i Safet, sestra D`emila, brati}i Alen i Sanjin, sestri~na Anela, snaha Suzana, daid`e Murat i Osmo sa porodicama, tetke Mulija i Hasnija sa porodicama, ro|aci i rodice sa porodicama, te porodice Tanovi}, \idelija, Spahi}, ^ustovi}, Mehi}, Brkovi}, [kalji}, Muhovi}, ^ampara, Ba{i}, Zulovi}, Sari}, ]atovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Boljakov Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred O[ „Umihana ^uvidina“ - Boljakov Potok, sa polaskom u 12.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SABAHETA (MUHAREMA) HAJRO
preselila na ahiret u ~etvrtak, 19. januara 2012, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sestra Subhija, sestri} Nijaz, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji u [vrakinom Selu.
000

JASMINKA ([ERIFA) JUGO

preselila na ahiret u ~etvrtak, 19. januara 2012, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Anela, sin Aleksandar Seksan, snaha Vedrana, unu~ad Sara i Isa, sestre Nazifa i Mirsada te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Antuna Hangija br. 1/I.
000

IN MEMORIAM

Danas, 21. januara 2012. godine, navr{ava se ~etrdeset dana od iznenadne smrti na{eg dragog

Dvadeset prvog januara 2012. navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg voljenog

IN MEMORIAM

dipl. ing. TIHOMIR TI]O STRAUS
arhitekt 21. 1. 2007 - 21. 1. 2012.

IVANA IVICE MIO^A
Svakim danom sve nam vi{e nedostaje{, ali ljubav u na{im srcima i sje}anja na sve ono {to smo zajedno do`ivjeli neizbrisivi su, jer voljeni nikad ne umiru. Tvoja porodica
296 361

SRETE ELEZA
S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo uspomenu na tebe. Djeca Krsto, Koviljka i Du{anka sa porodicama
289

Avdo Krzovi}, arch.

58

PREDAH

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ne}ete se uspjeti prezentirati u pravom svjetlu, zbog ~ega }e okolina o vama ste}i potpuno pogre{no mi{ljenje. Klonite se zakulisnih igrica i uredskih tra~eva. Vezani Ovnovi osje}at }e se sputano i nezadovoljno, pa }e im i najmanja sitnica biti povod za sva|u. Nekoliko sati samo}e i bavljenje hobijima pomo}i }e vam da se opustite i postanete ugodniji prema partneru. Povoljan je dan za sve one koji se bave timskim radom, kao i za sklapanje partnerskih ugovora. Iako je va`no da uva`ite tu|e mi{ljenje, ne dopustite da drugi odlu~uju umjesto vas. Partner }e vas iritirati svojim zahtjevima i konstantnim prigovaranjem, no uspjet }ete se suzdr`ati od sva|e. Samci bi mogli primiti neo~ekivani poziv koji }e ih ispuniti nadom i o~ekivanjima. Postavit }ete pred sebe suvi{e visoke ciljeve koji }e zahtijevati mnogo odricanja i predanog rada. Budite realniji u procjeni vlastitih mogu}nosti. Obavljanje ku}anskih obaveza oduzet }e vam mnogo vremena i energije, pa }ete otkazati sve dogovore i ve~er provesti izle`avaju}i se pred televizorom. Umorni ste i iscrpljeni. Mnogo odmora i sna pomo}i }e vam da vratite izgubljenu energiju. Ukoliko se bavite nekim kreativnim zanimanjem, ostvarivat }ete zapa`ene rezultate. Osim {to }e vas nalet inspiracije potaknuti da kvalitetnije obavljate svoj dio posla, podr{ka javnosti i struke pomo}i }e vam da se bolje plasirate na tr`i{te. Samo}a vam ne}e odgovarati, pa }ete slobodne trenutke provesti okru`eni prijateljima i rodbinom. Vezani }e u`ivati u romanti~noj ve~eri s partnerom. Zbog iscrpljenosti mnogi }e oti}i ku}i prije zavr{etka radnog vremena. Pobrinite se da dotad ipak izvr{ite ve}inu zadu`enja, kako biste izbjegli kritike. Napeta atmosfera u domu bit }e u velikoj mjeri va{a krivica, jer }ete zapo~injati sukobe oko sitnica. Nemojte dodatno pogor{avati situaciju zlobnim primjedbama. Neuredne `ivotne navike do}i }e na naplatu u vidu nesanice ili probavnih smetnji. Va{a zavidna inteligencija najvi{e }e dolaziti do izra`aja u nepoznatim i kriznim situacijama. Svoje ideje }ete vje{to pretakati u rije~i i poslovne projekte, stoga je idealno vrijeme da ambicioznije prionete na njihovu realizaciju. Privla~it }e vas intelektualne osobe sa {irokim spektrom interesa, s kojima }ete mo}i satima razgovarati o mnogim interesantnim temama. Okolnosti vam ne}e i}i u korist, a ka{njenje, odugovla~enje i neke birokratske zavrzlame usporit }e vam napredak. Potrudite se objasniti nadre|enima da krivica ne le`i na vama, jer ste odgovorni u poslu. Nemojte se upu{tati u ve}e tro{kove i kupovinu na rate, jer je vrlo izvjesno da ne}ete mo}i na vrijeme podmiriti svoje obaveze. Osjetite li se nervoznima, najbolje }e vas opustiti {etnja na ~istom zraku. Izvrsno }ete se snalaziti u stresnim situacijama, {to }e vam priskrbiti bolju reputaciju. Od vas }e se stalno tra`iti pomo}, a ~ak }e i {efovi uva`avati va{e mi{ljenje. Kad se radi o zavo|enju i {armiranju suprotnog spola, niko vam ne}e biti ravan. Kombinaciji va{eg {arma, elokvencije i duhovitosti bit }e nemogu}e odoljeti, a danas zapo~ete veze mogle bi dugo potrajati. Izbacite iz prehrane slatki{e. Zbog nemarnog i povr{nog pristupa radu, potkradat }e vam se gre{ke i propusti koji bi vam mogli zadati sate dodatnog posla. Pa`ljivije provjerite svaki dokument i obrazac koji ispunite. Samci }e idealizirati osobe koje im se svide, {to bi moglo dovesti do razo~arenja. Budite realniji u procjeni situacije i poslu{ajte savjet bliskog prijatelja. Provedite dan bave}i se hobijima i aktivnostima koje vas opu{taju. Zanimljive ponude i nove mogu}nosti obilje`it }e dana{nji dan. Podr{ka okoline pomo}i }e vam da br`e rije{ite svoj dio posla, dok }e nekima donijeti priliku za napredovanjem koju ne biste smjeli propustiti. Uloga prijatelja i poznanika pokazat }e se presudnom za va{ ljubavni `ivot. Osoba s kojom }e vas upoznati brzo }e vam se uvu}i u ko`u i nagnati da je po`elite {to prije ponovno vidjeti. Ne}e vam biti lako zadr`ati prisebnost u kriznim situacijama, no poku{ajte se pona{ati {to profesionalnije. Osjetljivi na nepravdu, zalagat }ete se za manje sposobne i potcijenjene saradnike, ~esto na svoju {tetu. Danas }e do izra`aja do}i va{a nepredvidljiva priroda. Uzrujavat }ete se oko neva`nih stvari, a probleme koji zaslu`uju va{u pa`nju }ete ignorirati. Ostvarivat }ete uspjeh u svim intelektualnim djelatnostima, kao i onima koje uklju~uju saradnju s velikim brojem ljudi. Va{ neosporan {arm olak{at }e vam put do cilja. Privla~it }e vas inteligentni ljudi s bogatim `ivotnim iskustvom. Slobodne Ribe mogle bi po~eti vezu osobom iz drugog grada ili dr`ave, a moderna sredstva komunikacije pomo}i }e vam da zadr`ite bliskost.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: lapsuz, indija, nt, gan, drum, d, zarada, ica, al, lineta, nkv, kotari, alarih, kizu, pavijan, vad, ov, panorama, nijem, ven, j, korelat, sa, ko{, tarifa, arka, nanule, odoj~e, ajak.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Sutra umjereno obla~no, ponegdje sa kratkotrajnim snijegom. Samo }e u ju`nim i prije podne u sjevernim predjelima biti prete`no sun~ano. Minimalna temperatura od -4 do 3 stepena C, maksimalna dnevna od 0 do 7, u Hercegovini do 9. Uve~er naobla~enje, na sjeveru ki{a. U no}i slaba ki{a i u ostalim krajevima, a na planinama snijeg. Sutra i u ponedjeljak prete`no obla~no, ponegdje sa slabom ki{om, na planinama sa slabim snijegom. U utorak obla~no sa snijegom, ujutru u ni`im predjelima sa ki{om i susnje`icom. U srijedu obla~no sa snijegom, samo na sjeveru umjereno obla~no, a u Hercegovini sun~ano. U Sarajevu prije podne promjenljivo obla~no, povremeno sa snijegom, popodne umjereno obla~no. Minimalna temperatura -4 stepena C, maksimalna dnevna 0.

Jak i olujni zapadni vjetar sutra }e puhati u zapadnoj i centralnoj Evropi. U ve}em dijelu kontinenta obla~no, u oblasti Egejskog i Crnog mora, kao i u Francuskoj i Njema~koj sa ki{om, a u Poljskoj, ^e{koj, Slova~koj i Ukrajini sa susnje`icom i snijegom. Najhladniji evropski glavni grad bi}e Moskva sa -3 stepena C, a najtopliji Lisabon sa 17. Na Balkanu sutra umjereno obla~no, u centralnim i zapadnim predjelima ponegdje sa snijegom. Na istoku Bugarske i jugu Gr~ke o~ekuje se ki{a. Samo }e du` Jadranskog primorja, u Vla{koj i prije podne u Panonskoj niziji biti prete`no sun~ano. Maksimalna temperatura kreta}e se od 1 do 7 stepeni C, u primorskim gradovima od 9 do 13. Uve~er u sjevernim predjelima novo naobla~enje sa ki{om.

60

KULTURNI VODI^
PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etask u 13.20, 15.50, 18.10, 20.30 i 23.00 sata.

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

OLIMPIJSKI

Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ZENICA

BANJA LUKA

TUZLA KINA
MULTIPLEX EKRAN

KOKO I DUHOVI

KINA
KRITERION
HEARTBEATS
po~etak u 18 sati.

porodi~na avantura, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}, Filip Mayer, Ivan Maltari}, Ozren Grabari}, po~etak u 17 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Robert De Niro, Hilary Swank... po~etak u 20.15 i 22.30 sati.

POEZIJA
po~etak u 20.20 sati.

UNDERWORLD: BU\ENJE 3D
akcija, SF,, re`ija: Måns Mårlind, Björn Stein, uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy, Stephen Rea, Kris Holden-Ried... po~etak u 19, 21, 23.10 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12.30 sati.

KINOTEKA
VALTER BRANI SARAJEVO
re`ija: Hajrudin Krvavac [iba, igraju: Velimir @ivojinovi} Bata, Radomir Markovi} Rade, @arko Mijatovi}, po~etak u 19 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 10.30 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce, Octavia Spencer, Dallas Howard... po~etak u 16.30 sati.

POZORI[TA
KAMERNI
D@EPOVI PUNI KAMENJA
autor: Marie Jones, redatelj: Erol Kadi}, igraju: Neboj{a Ili}, Nenad Jezdi}, po~etak u 20 sati.

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

MOSTAR

KO@A U KOJOJ @IVIM
drama, triler, re`ija: Pedro Almodovar, uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, Jan Cornet, Marisa Paredes... po~etak u 15 i 17 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Cristopher Plummer... po~etak u 19 i 22 sata.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12.10, 14.50, 17.40 i 20.20 sati. Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 16, 18.15, 19.15, 20.30 i 21.30 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12 i 14 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12.50, 15.30 i 22.50 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

UNDERWORLD: BU\ENJE 3D

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BIHA]

MA^AK U ^IZMAMA 3D
akcija, SF, re`ija: Måns Mårlind, Björn Stein, uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy, Stephen Rea, Kris Holden-Ried... po~etak u 16.30, 18.30, 20.15 i 22.00 sata. animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija ‘’A Por trait of LIFE’’, autora Alfonsa Rodríqueza, foto`urnaliste. Izlo`ba je organizovana u sklopu programa “Fotografija godine BiH” za 2011, koji organizuje por tal Fotografija.ba, a za posjete je otvorena do 23. januara.

KINA
UNA
NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 20 sat.

JACK AND JILL
komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino... po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

KOKO I DUHOVI
porodi~na avantura, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}, Filip Mayer, Ivan Maltari}, Ozren Grabari}, po~etak u 11, 13 i 14.30 sati.

komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 11.10 i 13.05 sati.

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KOKO I DUHOVI
avantura, porodi~ni, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}... po~etak u 12.30, 14.30 i 16.15 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
STRANCI
autori: Darko Luki}, Aida Pilav, Hasan D`afi}, Radmila Smiljani}, Almir Im{irevi}, re`ija: Lajla Kaik~ija, igraju: Sne`ana Vidovi}, Robert Krajinovi}, Lana Deli}, Merima Lepi}, Selma Mehanovi}, Sa{a Hand`i}, An|ela Ili}, Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, I{tvan Gabor, Muhamed Bahonji}, Nusmir Muharemovi}, Dragan Rekanovi}, Dino [eki}, Hazim Begagi}, po~etak u 19.30 sati.

^UDOVI[NA PRI^A U PARIZU
animirana avantura, re`ija: Bibo Bergeron, glasovi: Kristijan Beluhan, Renata Sabljak Prelec, Du{an Bu}an, Jan Kereke{... po~etak u 11.30, 13.15 i 16.45 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 17.50 i 20.50 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 11, 13 i 18 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
NARODNI POSLANIK
komedija, autor: Branislav Nu{i}, re`ija: Nikola Pejakovi}, igraju: @eljko Stjepanovi}, Nikolina \or|evi}, Boris [avija, Ljubi{a Savanovi}, Anja Stani}, @eljko Erki}, Aleksandar Stojkovi}, \ur|a Vuka{inovi}, Nata{a Ivan~evi}, Zlatan Vidovi}, po~etak u 20 sati.

MUPPETI

BESMRTNICI

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 11.20, 13.30 i 15.40 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 19 i 21 sat.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Veleslalom (@), prenos

1. UTRKA - 09.55 BHT; 2. UTRKA-13.10 BHT
KRANJSKA GORA: SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

SP

OR T

Otkucaji `ivota
Stranger Than Fiction, 2006.

BHT 22.00

KOMEDIJA/SF DRAMA

Stoke City - WBA
15.55 BHT
NOGOMET, ENGLESKA PREMIER LIGA

Re`ija: Marc Forster Uloge: Will Ferrell, Dustin Hoffman, Queen Latifah, Emma Thompson

Poreznik Harold Crick `ivi prosje~nim `ivotom, bez djevojke i ikakvih uzbu|enja,a onda jednog jutra za~uje `enski glas u svojoj glavi kako detaljno komentira njegove misli i aktivnosti. Isprva je samo zbunjen ali postaje i paranoi~an kada ~uje glas koji govori da }e Harold uskoro umrijeti. Shva}a da mora prona}i osobu koja pi{e pri~u njegovog `ivota i nagovoriti ju da promijeni kraj...

SP

Trgovci 2
OR T
16.00 OBN
Clerks 2, 2006.

FIL

M

Velika bijela prevara
17.25 FTV KOMEDIJA
Re`ija: Mark Mylod Uloge: Robin Williams, Holly Hunter, Giovanni Ribisi, Woody Harrelson, Alison Lohman, Tim Blake Nelson The big white, 2005.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Kevin Smith Uloge: Kevin Smith, Jason Mewes, Brian O'Halloran, Jeff Anderson, Ben Affleck

[panija - Crna Gora, prenos
17.20 RTRS
EP U VA TER PO LU

Nakon {to po`ar zahvati trgova~ki centar, Dante i Randal prisiljeni su potra`iti novi posao te se zapo{ljavaju u restoranu brze hrane. Dok se Randalov odnos prema mu{terijama nije promijenio, Dante poku{ava izvu}i najbolje iz situacije i planira vjen~anje s Emmom i selidbu na Floridu. Ali, njegovi planovi se zakompliciraju kada se zaljubi u svoju {eficu Becky.

Putni~ki agent Paul upada u te{ku finansijsku krizu. O~ajan kako bi pomogao sebi i drugim ljudima iz svoje bliske okoline, ali prvenstveno svojoj mentalnoj oboljeloj `eni Margaret, Paul pribjegava svim mogu}im na~inima. Tako on odlu~i prevariti osiguravaju}e dru{tvo. Podvali le{ lokalnog mafija{a za svog davno nestalog brata i poku{a unov~iti njegovu policu osiguranja...

To~kovi
22.20 HAYAT
To~kovi, 1999.

FIL

M

Kule u zraku
23.05 HRT1 DRAMA
Re`ija: Daniel Alfredson Uloge: Noomi Rapace, Michael Nykvist, Lene Endre, Peter Andersson, Georgi Staykov Luftslottet som sprängdes, 2009.

FIL

M

Medicinska istraga
00.05 FTV

SE

RI

15. Tim putuje u Baltimore da bi zaustavili epidemiju kuge, bolesti koja je u srednjem vijeku usmrtila pola Evrope. Ipak, tokom svoje istrage, otkrivaju korumpirane policajce koji poku{avaju zata{kati ubistvo.

JE

DRAMA
Re`ija: \or|e Milosavljevi} Uloge: Drgan Mi}anovi}, Anica Dobra, Ljubi{a Samard`i}

Otok

17.05 TV1/MRE@A

Nemanja odlu~i jednog vikenda posjetiti oca u malenom provincijskom mjestu. Tijekom puta uhvati ga strahovito nevrijeme te se on skloni u motelu To~ak pored ceste. Gosti motelskog restorana svakojaki su kriminalci, krijum~ari oru`ja, dileri i prostitutke. Ubrzo }e se stvari tako odigrati da }e se on na}i optu`en za niz ubojstava i biti prisiljen boriti se za goli `ivot, poku{avaju}i pobje}i iz tog strahotnog mjesta…

Lisbeth Salander vra}a se u Stockolm i `ivi u novom rasko{nom stanu, ostaviv{i stari na kori{tenje povremenoj ljubavnici Miriam Wu. Lisbeth jo{ nadzire ra~unalnu po{tu svoga silovatelja Nilsa Bjurmana, prate}i njegovo pona{anje. Za to vrijeme, novi suradnik Millenniuma Dag Svensson istra`uje {verc ljudima i prostituciju, a njegova djevojka Mia o tome priprema doktorat...

Kyritsis saznaje da je Kalliopina beba zdrava. On ljutito reaguje na ovu obmanu, ali najzad popu{ta Stavrosu i Kalliopi i odlu~i na to gledati kao spoj dobro~instva i nau~nog istra`ivanja djetetovog zdravlja. Dimitris poku{ava umiriti Lefterisa koji ne `eli razgovarati sa bilo kim. Dimitris je uporan i podsje}a ga da je i on, tako|er, bio mali kada je do{ao na Spinalongu, {to Lefterisa smiruje. Evgenija je sretna zbog ovoga, jer njena djeca su sav njen svijet. Zbog njih se nije htjela upu{tati u vezu sa predsjednikom.

Elitna ekipa
00.00 PINK AKCIJA
Re`ija: Sheldon Lettich Uloge: Jean-Claude Van Damme, Razaaq Adoti, Vivica A. Fox, Peter Bryant, Ron Bottitta Hard Corps, 2006.

FIL

M

Iznad zakona
21.45 NOVA AKCIJA
Re`ija: Andrew Davis Uloge: Steven Seagal, Sharon Stone, Pam Grier Above the Law, 1988.

FIL

M

Svjedo~enjem protiv Terrella Singleterya, mo}nika muzi~ke industrije, Wayne Barclay dobio je smrtnog neprijatelja. Kada Terrella pu{taju iz zatvora, Waxne je u velikoj opasnosti. Me|utim, ovom ogor~enom biv{em zatvoreniku ne}e biti jednostavno osvetiti se, jer kad Philip Sauvage okupi posebni tim boraca i biv{ih vojnika da {titi Barclaya, odlu~ni nasilnik bit }e prisiljen poraziti ekipu boraca koja ima dovoljno iskustva da vodi mali rat.

Obu~en u Aikidu, Nico Toscani radio je kao obavje{tajac CIA i vidio u`asne stvari koje ne}e nikada zaboraviti. Sada radi kao policajac u Chicagu i vjeruje da se rije{io pro{losti. No otkrit }e crno tr`i{te droge i oru`ja koje vodi okrutni obavje{tajac CIA kojeg se sje}a iz Vijetnama. Nare|eno mu je da ne istra`uje dalje, no on zna koliko to zna~i zla za njegov rodni grad te }e smatrati da je do{ao trenutak da stavi sebe iznad zakona.

62
BHT

TV PROGRAM
08.00 Vijesti Program za djecu: 08.05 Artur 08.30 Vragolasti Denis 08.55 Moj veliki prijatelj, 13. epizoda 09.10 Kralj dinosaura 09.30 Pinokio 3000 10.55 Sarajevska hronika 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 63, 64. i 65. epizoda 14.50 Vijesti 15.00 Ratnici: Atila Hunski, dokumentarna serija BBC-a, 2. epizoda

subota, 21. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Gradske lisice, strani dokumentarni program 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.15 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija, 15/39 (r) 09.20 Crveni balon, igrani film 09.55 Kranjska Gora: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (`), 1. utrka, prijenos 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Izbor sportiste invalida BiH 2011, snimak 12.45 Vinjete svijeta, strani dok. program 13.10 Kranjska Gora: Svjetski kup u alpskom skijanju: Veleslalom (`), 2. utrka, prijenos 14.15 Tajna ~okolade, strani dokumentarni program 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga Stoke City - West Bromwich Albion, prijenos Bijela hronika (u pauzi utakmice) 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.05 Rukomet, EP Srbija 2012: Srbija Njema~ka, prijenos 21.45 BHT vijesti 22.00 Otkucaji `ivota, ameri~ki igrani film 23.50 Rukomet: EP Srbija 2012: Danska Makedonija, snimak 01.20 Pregled programa za nedjelju

FTV

06.01 Dragulj u kruni, serija (r) Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 08.20 U no}noj ba{ti, crtana serija 08.50 Bo`i} u vompki {umi, crtani film 09.45 ^iji su an|eli?, monoteizam, jevrejstvo, hri{}anstvo 10.00 Mali dnevnik 10.25 Med i djetelina, crtana serija 10.50 Kralj dinosaurusa, crtana serija 11.10 Robin Hud, serija (r) 12.00 Dnevnik 1

RTRS

06.05 Monster High, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 Monster High, crtani film 08.05 Junska no}, serija 09.05 Junska no}, serija 10.00 Flashbacks - Music box 10.05 Junska no}, serija 11.00 Music box 11.05 Junska no}, serija 12.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 13.05 Legenda o velikoj {api, animirani film 15.00 Music box

TV1

06.30 Mali crveni traktor, crtani film, 6., 7., 8., 9. i 10. ep. 07.00 Fifi, crtani film, 10., 11., 12. i 13. ep. 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film, 39. ep. 08.00 @ablja patrola, crtani film, 3. i 4. ep. 08.37 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 1. ep. 09.00 Garfield, crtani film 10.00 Winx, crtani film 12.00 Suze Bosfora, serija 74. ep. 13.00 Autoklub, automagazin 13.30 Svi na selo 14.00 Pri~a o vrapcu, igrani film

HAYAT

06.00 Mali svodnik, animirani film 08.00 Sve za ljubav, reality emisija (r) 10.00 Mladi mu{ketiri, serija 11.00 Paparazzo: Lov na poznate, zabavna emisija (r) 12.00 Info top, info-program 12.10 Gold Music, muzi~ka emisija 14.10 Porodi~ni obra~un, kviz

PINK

Vragolasti Denis

08.30

Tomica i prijatelji

08.20

Junska no}

11.05

Graditelj Bob

07.50

[opingholi~arke

20.00

15.55 Fantom, kanadska mini serija, 1. dio 17.25 Velika bijela prevara, ameri~ki igrani film 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Harveytoons, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Van Helsing, ameri~ki igrani film 22.25 Dnevnik 3 22.45 Bez suza, ameri~ka mini serija, 1. dio 00.05 Medicinska istraga, igrana serija, 15. epizoda 00.50 Crna krava, bijelo mlijeko, no}ni program (r) 02.25 Dnevnik 2 (r) 02.55 Pregled programa za nedjelju

12.15 Rije~ vjere, religijski program 12.45 Vez, emisija etno muzike (r) 13.15 Istinite pri~e: @ivot u SAD-u, domovina 14.15 Film 16.00 Iz keca u dvojku, serija (r) 16.30 Za.druga, emisija za mlade 17.05 Vremenska prognoza 17.20 EP u vaterpolu: [panija - Crna Gora, direktan prenos 18.40 Art ma{ina, emisija iz kulture 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike 21.15 Majstor i {ampita, film 22.30 Dnevnik 3 22.45 Majstor i {ampita, nastavak filma 23.15 Leon profesionalac, film (r) 00.50 Nevidljivi protivnik, serija 01.30 Istinite pri~e: @ivot u SAD-u, domovina
PR DO OG K. RA M

15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 16. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, serija, 15. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija, 20. ep. (r) 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 CSI: New York, serija, 20. ep. 21.00 CSI: Las Vegas, serija, 3. ep. 22.05 Gvozdeni Orao 3: Asovi, film 00.00 Pono}ne vijesti 00.20 Sirove strasti, film (r) 01.58 No}ni program

15.35 Sport centar 15.40 Vremenska prognoza 15.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, muzi~ki show 18.00 Otka~eni telefon Osmana D`ihe 19.00 Vijesti u 7, info-program 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.38 Horizonti 20.00 S druge strane, informativni program 20.20 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 22.20 Sport centar 22.20 To~kovi, igrani film 00.15 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti u 7 03.30 S druge strane, informativni program 03.50 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 05.40 Autoklub 06.00 Otka~eni telefon Osmana D`ihe 06.40 Muzi~ki program

15.10 Grand hit, muzi~ka emisija 15.50 Info top, informativni program 16.00 Mala nevjesta, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 19.00 Kursad`ije, zabavna emisija 20.00 [opingholi~arke, reality emisija 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki show 00.00 Elitna ekipa, film 02.00 Mali svodnik, animirani film (r)

06.00 Hairy Scary, crtani film 06.15 Ma|ioni~ar, crtani film 06.40 Farhat, crtani film 07.05 Mixmaster, crtani film 07.30 Gladijatori, crtani film 08.45 Oggy i `ohari, crtani film 08.50 Dje~iji program 10.40 Gulerova putovanja, crtani film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.20 TV Doktor, medicinski magazin 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Bakina kuhinja, kulinarski show 13.50 Prosjaci i sinovi, serija 14.45 [to je mu{karac bez brkova, serija 16.00 Trgovci 2, igrani film 17.30 Dejana: Down sindrom biti druga~iji, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Prosjaci i sinovi, serija 21.00 Grad nasilja, igrani film 22.55 Unakrsna vatra, igrani film 00.45 Grad nasilja, igrani film 02.35 Unakrsna vatra, igrani film 04.25 Grad nasilja, igrani film 06.20 ^uvari planeta, dokumentarni program

OBN

Tajna ~okolade
14.15 BHT
Jo{ od davnina, ~okolada se upotrebljavala kao mo}an afrodizijak, negdje ~ak i kao seksualno pomagalo. Na bojnom polju je bila pokreta~ morala, bila je inspiracija modnim i filmskim tvorcima, i do danas je ostala opsesija milionima ljudi {irom svijeta... Koje tajne se kriju ispod njenog omota?

TV SA

09.00 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade 2 epizode 10.00 Kike tike ta~ke, program za djecu 11.05 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 11.35 Mo`emo li napraviti zvijezdu na zemlji, dok. program (r) 12.25 Tribunal 13.00 Vijesti 13.10 Rebus, politi~ki magazin (r) 14.45 Mu}ke, humoristi~ki program (r) 16.00 Vijesti 16.05 Bisage Vehida Guni}a, revijalni program 16.25 Princ i prosjak, program za mlade 18.00 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Mu}ke 21.25 Lenjingrad, film 23.10 Odbrojavanje do delirijuma, dok. program

TV TK

07.05 Iz dana u dan... 07.10 Vijesti 08.30 Majstor kuhinje, kulinarski show 09.05 Kako vrijeme prolazi, turska serija (r) 12.00 Vijesti 12.15 Otok, gr~ka serija (r) 16.00 Vijesti 16.15 Agro kanal, emisija o poljoprivredi 16.40 Moj dom, magazin 17.05 Otok, gr~ka serija 19.00 Dnevnik 20.05 Film 22.00 Gvozdeni Orao 3, film 23.45 Vijesti 23.55 Biografije tajkuna: Konrad Hilton 01.00 Dnevnik, (r) 01.30 Pirane, film 03.00 CSI Las Vegas, serija (r) 03.45 Otok, serija (r) 04.30 Pop corn, skrivena kamera

MRE@A

07.05 Monster high, crtani film 08.05 Junska no}, serija (32/124 ep.) 09.05 Junska no}, serija (r. 33/124 ep.) 10.05 Junska no}, serija (34/124 ep.) 11.05 Junska no}, serija (r. 35/124 ep.) 13.05 Legenda o velikoj {api, animirani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 16. ep. (r) 17.05 Otok, serija, 15. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija, 20. ep. (r) 20.05 CSI: New York, serija, 20. ep. 21.00 CSI: Las Vegas, serija, 3. ep. 22.05 Gvozdeni Orao 3: Asovi,, film

TV MOSTAR

07.05 Monster High, crtani film 08.05 Junska no}, 32, 33.34.35. ep. (r) 12.00 Music box 12.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 13.00 Music box 13.05 Legenda o velikoj {api, animirani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, 16. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, serija, 15. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija, 20. ep. 19.00 Najava Dnevnika 19.30 019.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 CSI: New York, 20. ep. 21.00 CSI: Las Vegas, serija, 3. ep. 22.05 Gvozdeni Orao 3: Asovi, film 00.00 Pono}ne vijesti 00.20 Sirove strasti, film (r) 01.58 No}ni program

TV ZENICA

09.05 Pozdravna melodija 09.08 Dje~iji program: Odlika{i 09.30 TV izlog 09.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode, (r) 12.00 Sponzoru{e (r) 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) TV izlog 16.00 Kontakt program (r) 17.00 Oni dolaze (r) 17.30 Putopisi (r) 17.55 TV izlog 18.00 Sfera, (r) 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Vijesti 20.00 Nije te{ko biti ja 21.00 Igrani film 22.30 Obavje{tenja, mali oglasi, TV Izlog 23.00 Vijesti (r) 23.15 Igrani film

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 10.00 Te{anjska hronika 10.30 7 dana u Vogos}i 11.00 Puls 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Yusuf, serija (repriza zadnjih 5 epizoda) 17.05 Put istine 18.00 Pozitivni format 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Nade BH sporta 21.00 Dom2 21.30 Reporta`e sa zemlje mira 22.00 Kampus Rakovica 23.00 Autovizija 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti IC 00.10 ^uvari, film 02.00 Program za Ameriku

TV VOGO[]A

07.30 Putopisi, dok. program 08.00 Info IC Kakanj 08.30 Sa sevdahom u srcu, muzi~ki program 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC Kakanj (r) 15.30 Dom2, emisija o ure|enju interijera (r) 16.00 Autovizija 16.30 Putopisi, dok. program 17.00 Ha{ki tribunal (r) 17.30 Sa sevdahom u srcu 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja, revijalni program 22.00 Sportski program 23.30 Auto Shop Magazin

TV USK

11.10 Alternativna medicina 12.00 Vijesti 12.15 Inspektor Mors, serija 13.50 Bonaventura (r) 14.30 Vijesti 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 17.05 Otok, serija CSI: Las Vegas, serija 18.05 Duhovni svijet 18.30 ^iji su an|eli, 4/4 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 CSI New York, serija Hronika kraji{kih gradova 21, 00 Hronika kraji{kih gradova 21.45 TV intermeco 22.00 [panska Primera liga, prenos 23.45 Autoshop magazin

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija (repriza 177, 178, 179) 15.40 Folk Top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 Autovizija, emisija o automobilizmu 18.00 Crno i bijelo, informativni program vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 19.00 @ivot sa stilom, zabavni program 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.30 BN koktel (r) 14.00 Nije te{ko biti ja 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.15 Subotom u 3.nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 Humoristicka serija: Nijesmo mi od ju~e 21.00 Humoristicka serija: Foliranti 21.30 Tu|e sla|e 22.30 BN music stars 23.30 Dnevnik 3 23.50 Kako se o`eniti i ostati samac, film

TV ATV

07.02 Ben Ten, crtani film 07.30 Winx, crtani film 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 ^iji su an|eli, dje~iji program 10.30 Gormiti, crtani film 11.00 Gambo~i, crtani film 11.30 Graditelj Bob, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 14.00 Pri~a o vrapcu, film 16.30 Dokumentarni program 17.30 Stil, zabavni program 18.00 Kursad`ije, zabavni program 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Ja volim Srbiju 22.20 Sport centar 22.21 To~kovi, film

OSLOBO\ENJE subota, 21. januar/sije~anj 2012.
07.10 Razaraju}i afion, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 07.40 Hrvatska kronika BiH 07.56 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Taza, Cochiseov sin, ameri~ki film 09.13 Mara Mato~ec - prva hrvatska politi~arka, dokumentarni film (r) 09.43 Skica za portret (r) 09.48 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.07 Vrijeme danas 10.08 HAK - Promet info 10.13 Ku}ni ljubimci 10.46 Azijske razglednice: Uzdu` Rajastana, dokumentarna serija 11.18 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.17 TV kalendar (r) 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.17 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 13.48 Prizma, multinacionalni magazin 14.34 manjinski Mozaik: Srpska zajednica Daruvar 14.49 HAZU portreti: Vladimir Ma`urani} 15.03 Eko zona 15.29 Ekspedicija tigar, dokumentarna serija 16.23 Euromagazin: Poljska - `ivot bez granice (r) 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.19 Reporteri: Povratak 18.21 Potro{a~ki kod 18.51 Globalno sijelo 19.21 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.54 Sport 19.58 Vrijeme 20.01 Emisija uo~i referenduma o ulasku u EU 20.45 Zvijezde pjevaju 22.35 Dnevnik 3 22.50 Sport 22.53 Vrijeme sutra 22.55 Vijesti iz kulture 23.05 Ve~ernja premijera: Kule u zraku, {vedski film 01.30 Novi jednoruki ma~evalac, hongkon{ki film

TV PROGRAM
07.00 TV Izlog 07.15 I tako to…, serija 07.45 Jaha~ osvetnik, Igrani film 09.00 Beba Felix, crtana serija (r) 09.25 Gormiti, crtana serija (r) 09.50 Winx, crtana serija 10.15 Hulk protiv Wolverinea, crtani film 11.00 Smallville, serija 12.00 Frikovi, serija 13.00 Legenda o vitezu, igrani film 15.15 Nuklearna opasnost, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r) 18.10 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Smrtonosna zona 2, igrani film 21.45 Iznad zakona, igrani film 23.30 Ghost Rider, igrani film (r) 01.25 Hellboy, igrani film 03.30 Ezo TV, tarot show 05.00 Dnevnik Nove TV (r)

63
S

HRT1

07.05 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.49 Generalna {pica 07.54 Opera box 08.26 Patak Frka, crtana serija (r) 08.48 Djevoj~ica iz budu}nosti 2, crtana serija 09.13 Mala TV (r) Baltazar: Veseli most (r) Danica i polarni medo (r) ^arobna plo~a: II razred, 4.epizoda (r) 09.40 Trolovi, crtana serija (r) 10.09 Risto Reper, finski film za djecu (r) 11.25 Kitzbühel: Svjetski skija{ki kup - spust, prijenos 12.49 Faca poput Mikea 2: Hakl, film 14.24 KS Automagazin 14.54 Obrtnik i partner 15.25 Mijenjam svijet: Pedala nije {ala 15.55 4 zida 16.26 Magazin UEFA EURO 2012. 16.55 Ko{arka, ABA liga: Zagreb - Cedevita, prijenos 18.45 Kitzbühel: Svjetski skija{ki kup - spust, snimka (r) 19.09 Simpsoni 19, crtana serija 19.32 Glazba, glazba...evergreen 19.59 Vjera i bankomati, dokumentarni film (r) 20.25 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Njema~ka - Hrvatska, prijenos 21.44 Operacija Valkira, ameri~ki film 23.45 Ljubavnice 2, serija 00.35 Fringe - na rubu 1, serija 01.25 Orest Shourgot svira na violini King koncert u Pala~i HAZU 02.36 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05.42 No}ni glazbeni program: Festa Svetog Vlaha 2005 (r)

HRT2

NOVA

07.00 Kontekst, talk-show (r) 07.30 Sljede}a muzi~ka stanica - Maroko II dio, dok. program (r) 08.00 Usudi se i probaj Fez, dok. program (r) 08.30 Kontekst, talk-show (r) 09.00 AJE program 16.30 Historija revolucije Umjetnici pre`ivljavanja, dok. program (r) 17.00 Bo`ija ko~ija II dio, dok. program (r) 17.30 Kontekst, informativni talk-show (r) 18.00 Vijesti 19.05 48 Istanbul, dok. program 19.30 Druga strana Srbije, ep. 9, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Usudi se i probaj - Fez, dok. program (r) 22 00 Vijesti 23.05 Sudan - Historija podijeljene zemlje II dio, dok. program (r) 23.30 Druga strana Srbije, ep. 9, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti 01.00 48 Istanbul, dok. program (r)

AL-JAZEERA B.

11.05 Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, info 11.30 Knjiga utisaka 12.15 Plava ptica, 2/5 12.40 Gastronomad (r) 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Mozaik 13.30 Vje~nost u kamenu, 1/5 14.00 TV minijature 14.10 Vi i Mira Adanja Polak 14.55 Vijesti 15.05 Digitalni program 15.52 Vijesti 15.55 Nepobjedivo srce, serija (r) 17.00 Petkazanje 18.00 Program za dijasporu 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Nepobjedivo srce, 15/15 22.00 Medijska mre`a srpske dijaspore 21.00 TV lica... 22.30 Vje~nost u kamenu (r) 23.00 Svijet sporta 00.00 Uvi|aj, info

RTS

08.00 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Orazovna emisija: 10.30 U centar 11.00 Robin Hud (r) 12.15 Mostovi 12.45 Muzika 13.00 Jutarnji program 15.00 Zapis (r) 15.30 Dnevnik 1 15.45 7 tv dana 16.05 Mozaiku 16.35 Agrosaznanje 17.25 Vaterpolo: Crna Gora - [panija, prvenstvo Evrope 18.45 Sat TV 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Budva na pjeni od mora, serija 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.30 Sat TV - blic biznis 23.00 Ko{arka, ABA liga: Budu}nost Radni~ki, snimak 00.30 Agrosaznanje 01.30 Dnevnik 2 (r)

RTCG

Srbija - PORT Njema~ka
20.05 BHT

Dejana
17.30 OBN

TA L

K

SH

OW

Prosje~no jedno od 650 novoro|ene djece u svjetskoj populaciji ra|a se s Down sindromom, zbog ~ega se smatra da je to i najbrojnija populacija u svijetu. Pretpostavlja se da se u BiH godi{nje ra|a izme|u 40 i 50 djece. Kako ne postoji registar osoba s ovim sindromom njihov broj u na{oj dr`avi je nepoznat. Bolje razumijevanje Down sindroma va`no je kako bismo osobama sa ovim tipom poreme}aja i njihovim porodicama olak{ali `ivot.

Show time

TA L

K

SH

OW

17.00 PINK

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Automobili 07.15 Peta brzina - 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Ljudskih ruku djelo - Azije 10.55 Ogromne ma{ine - 2 epizode 11.50 Velike selidbe 12.45 Potraga za prirodnim gasom 13.40 Bra}a iz mo~vare - 2 epizode 14.35 Megagraditelji 15.30 U potrazi za zabavom 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Ljudskih ruku djelo - Azije 18.15 Vrhunsko Graditeljstvo 19.10 Velike selidbe 20.05 Kako se pravi? 2 epizode 21.00 ^ovjek, `ena, divljina 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Lov na Sabljarke 23.45 Obnova New Yorka

N. GEOGRAPHIC

11.00 Istra`ivanje planete Zemlje: Drevna morska ~udovi{ta 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje: Spre~avanje Armagedona 13.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu: Azija 14.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu: Pacifi~ka Azija 15.00 Razbijanje berlinskog zida: Prvi dio 16.00 Razbijanje berlinskog zida: Drugi dio 17.00 Megafabrike: Lambord`ini 18.00 Megafabrike: Por{e 19.00 Avionske nesre}e: Osu|eni na propast 20.00 Tabu: Narkotici 21.00 Tabu: Ekstremno izle~enje 22.00 2012: Kona~no proro~anstvo 23.00 Smrt univerzuma

03.00 Tenis, Australian Open, u`ivo 11.30 Alpsko skijanje, SK Kitzbühel, Austrija, u`ivo 13.00 Tenis, Australian Open, u`ivo 14.30 Biatlon, SK Antholz, Italija 15.15 Biatlon, SK Antholz, Italija, u`ivo 16.00 Cross-country skijanje, SK 16.30 Ski-skokovi, SK, u`ivo 18.15 Tenis, Game, Set and Mats 18.45 Snuker, Masters London, UK, polufinale 19.30 Fudbal, kup Afri~kih nacija, u`ivo, Ekvatorijalna Gvineja - Libija 21.30 Snuker, Masters London, UK, u`ivo, polufinale 23.00 Fudbal, kup Afri~kih nacija, Senegal Zambija 00.00 Watts 00.30 Tenis, Game, Set and Mats 01.00 Tenis, Australian Open, u`ivo

EUROSPORT

03.00 Tenis, Australian Open, u`ivo 10.00 Alpsko skijanje, SK Maribor, Slovenija, u`ivo 11.00 Tenis, Australian Open, u`ivo 12.30 Alpsko skijanje, SK Maribor, Slovenija 13.15 Alpsko skijanje, SK Maribor, Slovenija, u`ivo 14.00 Cross-country skijanje, SK, u`ivo 14.30 Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 17.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 18.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 20.30 Tenis, Australian Open 22.00 Ekstremni sportovi 00.15 Rukomet, EHF Euro 2012, pregled 00.30 Tenis, Australian Open 01.00 Tenis, Australian Open, u`ivo

EUROSPORT 2

06.30 Uskijavanje 07.00 Eurolegue: Barcelona — Cantu 09.30 Vijesti 09.45 Premier League News 10.00 Pregled Euroelague 11.00 Premier League Classic: Manchester City - Manchester United 11.30 NBA Action 12.00 Premier League Magazin 12.30 Najava Premier League 13.00 NBA Live 13.10 Real NBA 13.45 Premier Lague: Norwich - Chelsea, direktno 16.00 Premier League: Everton - Blackburn, direktno 18.00 Vijesti 18.30 Premier League: Bolton - Liverpool, direktno 20.45 Holandska liga: Twente - RKC, direktno 22.45 NBA Live 23.00 NBA: Orlando — LA Lakers 00.45 Premier League: Fulham - Newcastle 02.30 [kotska liga: St Mirren - Celtic 04.15 Premier League: Sunderland Swansea

SPORT KLUB

07.15 Copa del Rey: TBA 2 09.00 Euroleague: Unicaja - Real Madrid 10.30 Telemarketing 10.45 Belgijska liga: Genk - St. Truden 12.30 Pregled Euroelague 13.30 [kotska liga: St. Mirren - Celtic, direktno 15.30 Premier League Preview 16.00 Premier League: Fulham - Newcastle, direktno 18.00 Belgijska liga: Kortrijk Anderlecht, direktno 20.00 Premier League: Norwich Chelsea 21.45 Premier League: Everton - Blackburn 23.30 Holandska liga: Twente - RKC 01.15 Premier League: Bolton - Liverpool 03.00 EBEL: Medve{~ak Salzburg 04.45 [kotska liga: St. Mirren - Celtic 06.30 Belgijska liga: Kortrijk Anderlecht

SPORT KLUB +

09.00 K{arka Aba Liga: La{ko Crvena zvezda 11.00 Italijanska liga: Fiorentina - Lecce 13.00 Fudbal Francuski Kup: Sable Sur Sarthe - Psg 15.00 World Of Athletics 16.00 Road To London 17.00 Motosport Mundial: Magazin 18.00 Ko{arka Aba liga: Partizan Maccabi prenos 20.00 Ko{arka Aba liga: Hemofarm Krka prenos 22.00 Fudbal Brazilska Paulista: Corinthians Mirassol 00.00 Fudbal Brazilska Paulista: Corinthians Mirassol

ARENASPORT 1

VIASAT HISTORY

09.00 Izgubljen u Amazonu: Misterija pukovnika Persija Foseta 10.00 Mra~na strana Mikelan|ela 11.00 Poljska bitka za Britaniju 12.00 Egipat 13.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 14.00 Komeda muzika jednog `ivota 15.00 Dnevnik skulptura 16.00 Arhitektura se}anja spomenici Bogdana Bogdanovi}a 17.00 Genije i geometrija: Tragovi na{ih tajanstvenih predaka 18.00 Zvijezde srebrnog ekrana 19.00 Pali asovi Prvog svjetskog rata 20.00 ^ovjekova istorija 21.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 22.00 Video je ubio radio 23.00 Dnevnik skulptura

ANIMAL PLANET

08.10 Odrastanje 09.05 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 09.30 Veterinar sa pla`e Bondi 10.00 @ivot majmuna 10.25 @ivotinje i mi 10.55 Sve o psima 11.50 Priroda Francuske 12.45 Zaljubljenici u ma~ke 13.40 Najsla|i ameri~ki ljubimci 14.35 Pavijani sa Bilom Bejlijem - 2 epizode 15.30 Maksove velike potrage 16.25 U ~oporu 17.20 Ratovi insekata - 2 epizode 19.10 Sve o psima 20.05 Ta prelijepa Afrika 21.00 Ajkule u blizini pla`e 21.55 ^ovjek kao plijen 22.50 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

05.10 Doma}ice iz Okruga Orind`, serija 06.00 Ubistva u Midsommeru, serija 10.00 Urgentni centar, serija 12.00 Pomorska patrola, serija 15.00 Monk, serija 20.00 Ljekar po narud`bi, serija 21.00 Ostani pribran, film 23.00 \avolova ljubavnica, serija 01.00 Zavje{tanje straha, film 03.00 Ubistva u Midsommeru, serija 05.00 ^injenici i la`i: Dosjei o paranormalnom, serija

TV1000

04.00 Bulevar zvijezda, igrani film 06.20 Rasing Arizona, igrani film 07.50 Snijeg pada na kedrove, igrani film 10.00 Uvrnuta nauka, igrani film 11.30 Izme|u ljubavi i igre, igrani film 14.00 Gospodin bejzbol, igrani film 16.00 Jedina prava stvar, igrani film 18.10 Policajac iz vrti}a, igrani film 20.00 Saturday Night Movie: Septembar 21.30 Bulevar zvijezda, igrani film 00.00 Seksi Azija, igrani film 02.00 Vru}i susreti, igrani film

FOX LIFE

10.48 Sve ispo~etka, serija 11.40 Momci s Madisona, serija 12.32 @ivot u autu, serija 13.02 Bratstva i sestrinstva, serija 13.54 Pepper Dennis, serija 15.06 Prva petorka, serija 15.32 Terra Nova, serija 16.24 Dr Haus, serija 17.16 Dr Haus, serija 18.08 Dr Haus, serija 19.06 Momci s Madisona, serija 20.04 Uvod u anatomiju, serija 21.52 O~ajne doma}ice, serija 22.52 Osveta, serija 23.50 Uvod u anatomiju, serija 00.40 Seks i grad, serija 01.14 Momci s Madisona, serija 02.06 Ket i Kim, serija 02.28 Ket i Kim, serija

FOX CRIME

09.20 Monk, serija 10.10 Distrikt, serija 10.55 Ubila~ki nagon, serija 11.40 Brojevi, serija 12.30 Milosrdna Grejs, serija 13.20 Milosrdna Grejs, serija 14.10 Milosrdna Grejs, serija 15.00 Red i zakon, serija 15.50 Red i zakon, serija 16.40 Red i zakon, serija 17.30 Alias, serija 18.20 Alias, serija 19.10 D`ordan, serija 20.00, serija 20.55 [ah-mat, serija 21.45 Nepoznati, serija 22.35 Sat, serija 23.25 Zlo~in, serija 00.15 Ar~er animation 00.40 Ar~er animation 01.05 Red i zakon, serija 01.50 Dekster, serija 02.35 Dekster, serija

HBO

06.00 Ljbav jedne `ene, film 07.40 Inkognito, film 09.10 @ena vremenskog putnika, film 10.55 Batman: Tko se skriva ispod crvene kapulja~e?, film 12.10 Dan zaljubljenih, film 14.15 Sherlock Holmes, film 16.20 Zubi} vila, film 18.00 69. dodjela Zlatnih globusa (skra}i snimak), film 20.05 Ljubav na daljinu, film 21.45 Ja sam broj ~etiri, film 23.30 The Runaways, film 01.15 Polarna no}, film 02.55 Nebo, pakao, film 04.20 Simon Konianski, film

CINESTAR

09.00 Boynton Beach club, film 10.59 Nova Francuska, film 13.29 Samo preko nje mrtve, film 15.14 ^udovi{na pri~a u Parizu, dok. emisija 15.30 Ameri~ki Bizon, film 16.58 Put ratnika, dokumentarna emisija 17.15 Odbjegli kauboji, film 18.45 Crni sati 3d, dokumentarna emisija 19.01 Ubojstvo vrana, film 20.43 Put ratnika, dokumentarna emisija 20.59 Gospodar rata, film 23.15 Pravila privla~nosti, film 00.46 Crni sati 3D, dokumentarna emisija 01.00 Povratak gospodina Ripleya, film

[vabe ne odustaju

Stuttgart i dalje `eli Ibi{evi}a
Na~elnik Cazina u posjeti Turskoj
Jako mi je drago ugostiti na{u bra}u iz Cazina. Ova posjeta }e dati doprinos razvoju bilateralnih odnosa, kazao je Dzan Tabakolu, na~elnik Op}ine Sile

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 21. januar/sije~anj 2012.

46. strana

Erdoan negira da ima rak
Premijer Turske Red`ep Tajip Erdoan je naglasio da nema rak, niti da ide na kemoterapije, {to je prvi javni odgovor javnosti povodom {pekulacija da je te`e bolestan. Na jednoj od presti`nih TV ku}a, Kanalu D, na glavnim vijestima objavljen je dio inter vjua premijera i poznatog novinara Mehmeda Alija Biranda. - Ponekad me i supruga kritikuje, jer i sada, kada se malo odmaram po naredbi doktora, ku}i dolazim iza 22 sata. Ali, ne volim ostavljati posao za sutra. Ve} sam po~eo posjete po Turskoj, a od mar ta idem van dr`ave, rekao je Erdoan. Premijer Erdoan je operisan 26. novembra pro{le godine, kada su mu iz stomaka uklonjeni polipi koji su, kako je je potvrdio hirurg Mehmet Fuzun, benigni. A. [.

Zastave na poklon

Ekonomska saradnja

bratskih op}ina
po~eti i zajedni~ke projekte. Povodom pomenute saradnje, na~elnik Ogre{evi}, zajedno sa Mirsadom Top~agi}em i Mehmedom Fo~i}em, doputovao je u vi{ednevnu posjetu op}ini koja se nalazi u azijskom dijelu Istanbula na obali Crnog mora. De le ga ci ju iz Ca zi na do~ekao je na~elnik Op}ine Sile Dzan Tabakolu, koji je izjavio da je radostan zbog saradnje sa Cazinjanima. “Jako mi je drago ugostiti na{u bra}u iz Cazina. Ova posjeta }e dati doprinos razvoju bilateralnih odnosa, kao {to }e pru`iti priliku na{oj bosanskoj bra}i s kojom imamo i historijske veze, da upoznaju op}inu Sile i na{e vrijednosti“ rekao je Tabakolu. , Obi{li Bo{njake Prilikom pro{le posjete, Ogre{evi} je izjavio da je Cazin op}ina u kojoj se puno radi na razvoju, te da je ekonomska saradnja na prvom mjestu. U tom pogledu, turska ekonomija je ogromna pa su tu mogu}nosti i za korisnu razmjenu. Ogre{evi} je, u znak prijateljskih veza, na~elniku Tabakolu poklonio zastavu Bosne i Hercegovine, kao i zastavu Op}ine Cazin. Prenio je i pot vrdnu odlu ku vi je}a Op}ine Cazin povodom bratimljenja ove dvije op}ine, te su obi{li zgradu Op}ine Sile. Na~el nik Si le ta ko|er je uru~io Ogre{evi}u tursku zas ta vu i zas ta vu svo je op}ine. Delegacija iz Cazina posjetila je Jenikoy, jedno od 57 sela u op}ini Sile u kojem ve}inom `ive Bo{njaci. Delegacija iz Cazina boravi}e u Turskoj do nedjelje.
A. [E]EROVI]

(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

Na~el nik Op}ine Ca zin Nermin Ogre{evi} ovih dana boravi u posjeti istanbulskoj op}ini Sile. Krajem pro{le godine delegacija Op}ine Sile posjetila je Cazin, gdje je razgovarano o mogu}nostima povezivanja i uspostavljanja saradnje izme|u ove dvije op}ine. Historijske veze U pro{loj posjeti odlu~eno je da bi ove dvije op}ine trebale u skorijoj budu}nosti za-

Te{ko o{te}en prototip audija S5
Voza~ {lepera koji je prevozio skupocjene audije izgubio je nadzor i vozilo se prevrnulo. O{te}ena su tri audija, od kojih i prototip audija S5. Nesre}a se dogodila na autocesti kod njema~kog grada Schleusingena. 41-godi{nji voza~ je pro{ao bez ozljeda. Policija je objavila kako je {teta na audijima A6 i A4 te prototipu AS5 oko 200.000 eura. Istovremeno, na sjeverozapadu Njema~ke se na autocesti A1 blizu njema~kog grada Cloppenburga dogodio stravi~an lan~ani sudar u kojem je sudjelovalo 50-ak vozila, najvi{e {lepera. Iako neki mediji javljaju kako ima i poginulih, policija za sada to nije pot vrdila. Njema~ki mediji javljaju kako su najmanje dvije osobe te{ko ozlije|ene te kako su mnogi jo{ blokirani u svojim vozilima.

POSLJEDNJE VIJESTI
SLI[KOVI] TRENER QINGDAO JONOONA Nakon arapskog Al Ansara koji je napustio prije dva mjeseca, nekada{nji selektor reprezentacije BiH, Bla` Sli{kovi} dobio je novi anga`man. Sli{kovi} }e u naredne dvije godine sjediti na klupi kineskog prvoliga{a Qingdao Jonoona. Sli{kovi}i }e put Kingdaaa narednog utorka, pi{e “SC”. POVRIJE\ENE ^ETIRI OSOBE - Na magistralnom putu M-17 izme|u @ep~a i Zenice, u naselju @ele}a sino} se dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj su ~etiri osobe zadobile povrede i preba~ene su u Kantonalnu bolnicu Zenica. Jedna osoba zadobila je povrede opasne po `ivot. Druge dvije osobe se nalaze na dijagnosticiranju dok je ~etvrta osoba zadobila lak{e tjelesne povrede. U ovoj saobra}ajnoj nesre}i sudjelovala su tri putni~ka automobila. SMIJENJEN SRETEN UGRI^I] - Vlada Srbije smijenila je upravnika Narodne biblioteke Srbije Sretena Ugri~i}a. Vlada je donijela odluku po{to joj je upu}en izvje{taj Ministarstva kulture povodom slu~aja upravnika Narodne biblioteke Ugri~i}a, jednog od potpisnika proglasa Foruma pisaca koji se usprotivio “hajci“ na crnogorskog pisca i savjetnika predsjednika crnogorskog parlamenta Andreja Nikolaidisa.

Hakerski kolektiv uzvratio udarac

Anonymous sru{io FBI
Ubrzo nakon {to je ameri~ka vlada ugasila internetsku stra ni cu Me gau plo ad.com, na svojoj je ko`i osjetila bijes i odmazdu hakera koji su uzvratili istom mjerom i izveli napad na stranice FBIja koje nisu bile dostupne nekoliko sati, pi{e Forbes. Situacija u virtualnom svijetu sve se vi{e zahuktava od kada je ameri~ka vlada predlo`ila kontroverzni zakon kojim bi se onemogu}ilo besplatno dijeljenje sadr`aja na internetu. U ~etvrtak popodne, nakon {to je FBI ugasio Megaupload, hakerski kolektiv Anonymous preuzeo je odgovornost za cybernapade kojima su sru{ene internetske stranice U.S. Justice Departmenta, FBI-ja, Universal Musica i M.P.A.A. i R.I.A.

nezvani~an izvje{taj

Svoj protest prema prijedlogu zakona za za{titu od internetskog piratstva protekle sedmice su pokazale brojne internetske stranice, a me|u njima i Wikipedija, koje su zamra~enjem svog sadr`aja pokazale svoju viziju interneta nakon {to bi na snagu stupi-

la SOPA, odnosno Stop Online Piracy Act. Tom zakonu protive se i tvrtke Google, Facebook i Twitter, koje smatra ju da bi se nje go vim uvo|enjem vrlo lako mogle ugroziti inovacije internetskih kompanija i sama nacionalna cyber sigurnost.

41 3 84 75 46 73

28 83 52 38 33 54

45 42 2 8 14 4

23 9 25 50 31 15

3. kolo 6 62 19 10 32 13 35 51 27 87 88 29 64 11 61 74 26

Bingo 37+ dva dobitka 19.424,39 KM, kartice kupljene u @ivinicama i Grada~cu Deseterac: 38 dobitnika po 613,40 KM, Peterac: 10.323 dobitnika po 4,49 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

1.370.000 KM

BINGO PLUS: 1 4 4 9 9 5

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->