Professional Documents
Culture Documents
lan 2
Unutra nja organizacija i rad suda odvojeni su od su enja i obuhvataju upravne, administrativne, tehni ke, stru ne, informacione, finansijske i ostale prate e poslove zna ajne za sudsku vlast. Ovi poslovi organizuju se tako da sud svoju funkciju vr i zakonito, blagovremeno i efikasno, kako bi se strankama olak alo obavljanje poslova u sudu sa to manje tro kova.
lan 3
O sprovo enju i pravilnoj primeni Poslovnika stara se predsednik suda (u daljem tekstu: predsednik) izdavanjem naredbi i uputstava. Primenu Poslovnika nadzire ministarstvo nadle no za poslove pravosu a (u daljem tekstu: ministarstvo), preko lica ovla enog za nadzor.
lan 4
Ministarstvo preko lica ovla enog za nadzor kontroli e obavljanje poslova sudske uprave, postupanje u predmetima u propisanim rokovima, postupanje po pritu bama i predstavkama, kancelarijsko poslovanje u sudu i druge poslove vezane za unutra nju organizaciju i rad suda. Nadzor se obavlja pribavljanjem izve taja od Predsednika ili neposrednim uvidom. U sudu se naro ito kontroli e primena Poslovnika, postupanje u rokovima i postupanje po pritu bama. Posle obavljenog nadzora, lice ovla eno za nadzor sa injava zapisnik o izvr enom nadzoru kojim konstatuje uo ene nedostatke koji dostavlja predsedniku suda u kome je vr en nadzor, predsedniku neposredno vi eg suda, predsedniku Vrhovnog kasacionog suda i ministru nadle nom za poslove pravosu a (u daljem tekstu: ministar).
lan 5
Predsednik neposredno vi eg suda u roku od 30 dana od dana prijema zapisnika o izvr enom nadzoru, obave tava predsednika Vrhovnog kasacionog suda i ministra o merama preduzetim da se uo eni nedostaci otklone, rokovima za otklanjanje nedostataka, kao i o razlozima zbog kojih su nedostaci i propusti nastali.
- drugi poslovi vezani za unutra nju organizaciju i poslovanje suda kada je to odre eno zakonom ili op tim aktom suda.
2. Ovla
Predsednik rukovodi sudskom upravom. Pojedine poslove sudske uprave predsednik mo e poveriti zameniku predsednika ili predsednicima odeljenja. U poslovima sudske uprave predsedniku poma u sekretar suda i organizator poslova u sudu (menad er suda). U ve im sudovima mo e se organizovati i posebna organizaciona jedinica za vr enje poslova sudske uprave kojom rukovodi organizator poslova u sudu (menad er suda).
lan 8
Predsednik nadzire rad sudskih odeljenja i slu bi pregledom upisnika i pomo nih knjiga, rokovnika i ro i ta, stalnim evidentiranjem predmeta ije re avanje du e traje, pribavljanjem izve taja i na drugi pogodan na in. Koriste i odgovaraju e evidencije i pregledom zadu enja i ekspeditivnosti, predsednik ostvaruje stalni uvid u rad suda kao celine i preduzima mere za zakonit, pravilan, ta an i blagovremen rad. Predsednik vr i poslove u vezi sa programom stru nog usavr avanja i obuke sudijskih pomo nika i sudijskih pripravnika.
lan 9
Predsednik razmatra pritu be stranaka i drugih u esnika u sudskom postupku koji smatraju da se postupak odugovla i, da je nepravilan ili da postoji bilo kakav uticaj na njegov tok, odnosno ishod i preduzima odgovaraju e mere, u skladu sa zakonom. Predsednik je du an da o osnovanosti pritu be i preduzetim merama pisano obavesti podnosioca pritu be i predsednika neposredno vi eg suda u roku od 15 dana od prijema pritu be. Ako je pritu ba podneta preko ministarstva, vi eg suda ili Visokog saveta sudstva, o osnovanosti pritu be i preduzetim merama obave tavaju se, istovremeno ministar, predsednik neposredno vi eg suda i Visoki savet sudstva.
lan 10
Ako je predmet pritu be raspored mesta su enja ili preduzimanja pojedine sudske radnje, predsednik mo e odrediti drugo mesto su enja ili preduzimanja sudske radnje, najkasnije do pripremnog ro i ta ili prvog ro i ta za glavnu raspravu, ukoliko se time omogu ava ostvarivanje prava stranke na nesmetan pristup sudu i po tovanje zakonom utvr ene mesne nadle nosti.
Odluku iz stava 1. ovog lana predsednik donosi najkasnije u roku od tri dana od dana podno enja pritu be sudu. Ako predsednik ne odlu i o podnetoj pritu bi, odluku iz stava 1. ovog lana donosi predsednik neposredno vi eg suda. Odredbe st. 1. do 3. ovog lana primenjuju se i u slu aju kada sudija koji postupa po predmetu predlo i izmenu rasporeda mesta su enja ili preduzimanja pojedine sudske radnje.
lan 11
U poslovima sudske uprave predsednik neposredno vi eg suda ima pravo da nadzire sudsku upravu ni eg suda i da pri ne injenju predsednika ni eg suda donese akte iz njegovog delokruga. U obavljanju nadzora, vi i sud mo e tra iti od ni eg suda obave tenja o primeni propisa, toku postupka, izve taje kao i druge potrebne podatke. Predsednik neposredno vi eg suda mo e nalo iti neposredan uvid u rad ni eg suda o emu se sa injava pisani izve taj.
lan 12
Ako se pri razmatranju godi njeg izve taja o radu utvrdi da u sudu postoji ve i broj nere enih predmeta, predsednik donosi Program re avanja starih predmeta (u daljem tekstu: Program) najkasnije do 31. januara za teku u godinu. Programom se mogu uvoditi mere radi blagovremenog obavljanja poslova u sudu, kao to su izmene unutra nje organizacije suda, uvo enje dodatnog rada sudija i sudskog osoblja, privremena preraspodela radnog vremena i druge mere, u skladu sa zakonom i ovim poslovnikom. Predsednik mo e, u okviru pripreme i sprovo enja Programa da predlo i upu ivanje sudija iz drugog suda i donese izmenu godi njeg rasporeda. Predlog Programa predsednik dostavlja na razmatranje sednici svih sudija. O donetom Programu predsednik obave tava predsednika neposredno vi eg suda i predsednika Vrhovnog kasacionog suda. Predsednik mese no prati i nadzire sprovo enje Programa radi njegove izmene i dopune, odnosno obustavljanja njegovog daljeg sprovo enja.
lan 13
Predsednik vi eg suda mo e organizovati obilaske ni ih sudova sa svog podru ja. Prilikom obilaska ni eg suda mo e tra iti obave tenja o primeni propisa i problemima u su enju.
Predsednik vi eg suda mo e za pribavljanje podataka iz stava 1. ovog lana koristiti informaciono-komunikacionu tehnologiju.
lan 14
Kada predsedniku prestane funkcija i bude izabran novi predsednik, obavezno se vr i primopredaja du nosti o emu se sa injava zapisnik koji potpisuju raniji predsednik i novoizabrani predsednik. Zapisnik sadr i naro ito: izve taj o finansijsko-materijalnom poslovanju u sudu, stanje blagajne, poslove sudske uprave (broj pritu bi, stanje u upisnicima "Su", "Su-Pov" i sl.).
Godi njim rasporedom poslova bli e se odre uju poslovi koji se obavljaju u pripremnom odeljenju, sudijski pomo nici koji obavljaju poslove i sudija koji nadzire njihov rad.
lan 18
Sednicu sudskog odeljenja saziva predsednik odeljenja ili Predsednik, po svojoj inicijativi ili na zahtev nekog od ve a, odnosno sudije u odeljenju. Sednicom rukovodi predsednik sudskog odeljenja.
lan 19
Aktom o sazivanju sednice predla e se dnevni red, a prila u se i materijali o kojima e se raspravljati i dostavljaju se predsedniku ako on nije sazvao sednicu, svakom sudiji i sudijskom pomo niku u sastavu odeljenja. Predsednik koji saziva sednicu predla e izvestioca i stara se o formulisanju pravnih shvatanja i zaklju aka donetih na sednici. Svi pozvani du ni su da prisustvuju sednici, a o opravdanosti odsustvovanja vodi se evidencija u knjizi zapisnika.
lan 20
Za punova an rad na sednici odeljenja potrebno je prisustvo ve ine sudija koji su u sastavu odeljenja. Odluka je doneta kada za nju glasa ve ina prisutnih sudija.
lan 21
Ako do e do podele glasova na jednake delove, sporno pitanje se iznosi na sednicu svih sudija. Na isti na in postupi e se i u slu aju ako ve e pri ponovnom odlu ivanju ne postupi u skladu sa pravnim shvatanjem odeljenja.
lan 22
O radu sednice vodi se zapisnik u koji se unosi: ko je opravdano i neopravdano odsutan, sva mi ljenja u toku raspravljanja, kao i rezultat glasanja.
Zapisnik potpisuju predsednik odeljenja koji je rukovodio sednicom i sudijski pomo nik koji je sa inio zapisnik.
lan 23
Nacrt pravnog shvatanja usvojenog na sednici sudskog odeljenja izra uje izvestilac. Ukoliko njegov predlog nije prihva en, nacrt izra uje sudija koga odredi sudsko odeljenje. Nacrt se dostavlja svim lanovima odeljenja na mi ljenje. Kona ni tekst pravnog shvatanja potpisuju svi lanovi odeljenja. Sudija koji se ne sla e sa usvojenim pravnim shvatanjem, bilo sa izrekom ili obrazlo enjem, ne e potpisati pravno shvatanje, ve e svoje mi ljenje odvojeno izlo iti i prilo iti uz izvornik usvojenog pravnog shvatanja.
lan 26
Sednicu svih sudija saziva predsednik po svojoj inicijativi, na predlog sudskog odeljenja, odeljenja izvan sedi ta suda, ili na predlog najmanje jedne tre ine svih sudija. Sednicom svih sudija rukovodi predsednik i na njoj se mo e odlu ivati ako je prisutno vi e od polovine sudija. Ako je o nekom pitanju potrebno da se glasa, po pravilu se glasa javno.
Odluka je doneta kada za nju glasa ve ina prisutnih sudija. U radu sednice svih sudija u estvuju i sudijski pomo nici, ako predsednik druga ije ne odlu i. Svi pozvani du ni su da prisustvuju, a o opravdanosti odsustvovanja vodi se evidencija u knjizi zapisnika.
lan 28
U sudu se vodi op ti registar pravnih shvatanja u koji se u sa etom obliku unose pravna shvatanja izra ena u odlukama suda u pojedinim predmetima ili primljena od vi eg suda, a koja su od zna aja za sudsku praksu. Pored op teg, sud vodi i poseban registar u koji se unose pravna shvatanja usvojena na sednici svih sudija, sednicama odeljenja, savetovanjima i radnim sastancima sudija. Op ti i poseban registar pravnih shvatanja vode se odvojeno za svaku granu sudskog rada hronolo kim redom i mogu se objaviti u posebnoj zbirci ili na veb-stranici suda. Pravna shvatanja koja je sud uneo u registre dostavljaju se Vrhovnom kasacionom sudu za potrebe Pravosudnog informacionog sistema Republike Srbije.
lan 29
U cilju jedinstvene sudske primene prava, razmatranja primene zakona i drugih propisa, odeljenja sudske prakse sudova op te i posebne nadle nosti mogu organizovati zajedni ka savetovanja i konsultativne sastanke, samostalno ili u saradnji sa Vrhovnim kasacionim sudom. Sporna pravna pitanja razmatraju se na osnovu referata sudije izvestioca, a usvojeni zaklju ci mogu se objaviti u posebnoj zbirci ili na veb-stranici suda.
lan 30
Kada se poslovi pra enja sudske prakse obavljaju primenom informaciono-komunikacionih tehnologija, primenjuje se jedinstvena metodologija i ra unarski programi utvr eni u Pravosudnom informacionom sistemu Republike Srbije.
lan 33
Radi razmatranja spornih pitanja sudske prakse u sudu se za jedno ili vi e odeljenja odr ava sastanak sudija, sudijskih pomo nika i sudijskih pripravnika. Po potrebi predsednik saziva i sudije porotnike radi razmatranja pitanja od zna aja za njihovo u e e u radu suda.
lan 34
Sudije i sudsko osoblje imaju pravo na stru no usavr avanje i obuku. U cilju ostvarivanja prava i obaveza iz stava 1. ovog lana i razmene mi ljenja o pitanjima koja su od zajedni kog interesa, sudovi organizuju i u estvuju na savetovanjima i konsultativnim sastancima sa predstavnicima drugih sudova ili drugih organa i organizacija. Predsednik odre uje sudije i sudsko osoblje koji e zavisno od pravne oblasti na kojoj rade i koja je na dnevnom redu u estvovati na savetovanju i sastancima iz stava 2. ovog lana.
9. Sudska pisarnica
lan 35
Administrativni i tehni ki poslovi u sudu obavljaju se u sudskoj pisarnici u sedi tu suda. Ako je to celishodnije, pojedini poslovi, mogu se obavljati i u sudskim jedinicama, odnosno u odeljenjima izvan sedi ta suda. Za pojedine vrste poslova u sudovima se mogu obrazovati i posebne organizacione jedinice pisarnice, kao to su: prijemna kancelarija, odeljenje za prepis, ekspediciju po te i sl. Ove organizacione jedinice mogu se obrazovati i u sudskim jedinicama, odnosno u odeljenjima izvan sedi ta suda. Poslove iz st. 1. i 2. ovog lana koji e se obavljati u sedi tu suda, sudskim jedinicama, odnosno odeljenjima izvan sedi ta suda odre uje predsednik u zavisnosti od obima poslova u sudu, tehni ko-organizacionih potreba suda, promene godi njeg rasporeda poslova i sl.
lan 36
Radom sudske pisarnice rukovodi upravitelj pisarnice, koji istovremeno mo e voditi i poslove pojedinih organizacionih jedinica pisarnice. Kada je pisarnica podeljena na vi e odseka ili odeljenja, radom odseka ili odeljenja rukovodi ef odseka, odnosno odeljenja pod nadzorom upravitelja pisarnice.
Pored zajedni ke finansijsko-materijalne slu be, zajedni ki se mogu obavljati i slede i poslovi: upravljanje objektima koje organi koriste, obezbe ivanje prostorija za rad, staranje o sprovo enju mera bezbednosti i za tite zdravlja na radu, koordinacija razli itih slu bi u organima i van njih, vo enje li nih i kadrovskih evidencija, obezbe ivanje uslova za tehni ku i drugu komunikaciju u zgradi, poslovi voznog parka, odr avanja i poslovi obezbe enja suda.
lan 42
Bibliotekom rukovodi bibliotekar. U biblioteci se vodi knjiga inventara za knjige i knjiga inventara za periodi ne publikacije, u koje se unose hronolo kim redom nabavke. U biblioteci se poslovi obavljaju, u skladu sa propisima kojima se ure uje bibliote ka delatnost.
Sudska uprava organizuje rad suda tako da se unos i obrada podataka iz predmeta u redovnim i povremenim izve tajima o radu suda i sudija, vr i na standardizovan na in. Sudska pisarnica sastavlja redovne i povremene izve taje o radu odeljenja i slu bi, koji su potrebni sudskoj upravi. Na osnovu izve taja iz stava 1. ovog lana razmatraju se rezultati rada pojedinih odeljenja, slu bi i suda kao celine i daju predlozi za unapre enje rada u sudu.
lan 44
Sudovi tromese no, estomese no, godi nje i trogodi nje sa injavaju izve taje o radu suda, odeljenja i sudija po propisanoj jedinstvenoj metodologiji i dostavljaju ih ministru, neposredno vi em sudu, Vrhovnom kasacionom sudu i Visokom savetu sudstva. Izve taji o radu iz stava 1. ovog lana sa injavaju se prema posebnim obrascima i uputstvima koji su propisani ovim poslovnikom i ine njegov sastavni deo. Predsednik je ovla izve taje. en da pored izve taja iz stava 1. ovog lana samostalno sa injava i druge
Godi njim rasporedom poslova predsednik mo e odrediti da se u sudu, sudskim jedinicama i odeljenjima izvan sedi ta suda sudi i preduzimaju sudske radnje samo iz jedne ili vi e pravnih oblasti. Prilikom odlu ivanja koji e sudija raditi u kojoj sudskoj jedinici odnosno odeljenju izvan sedi ta suda, Predsednik e posebno uzeti u obzir okolnosti koje uti u na efikasnost i tro kove postupka, potreban broj sudija za odre enu pravnu oblast, kao i broj i vrstu predmeta u kojima e se postupati. Predsednik mo e godi njim rasporedom poslova odrediti da se pojedine sudske radnje preduzimaju u zgradi sedi ta suda ili u drugim zgradama na podru ju suda. U prekr ajnim sudovima u kojima nema uslova za osnivanje sudskog odeljenja, za odre enu oblast mo e se zadu iti i manje od tri sudije (npr. izvr enje). Godi nji raspored poslova za narednu godinu utvr uje se po prethodno pribavljenom mi ljenju sudija i saop tava na sednici svih sudija najkasnije do 1. decembra teku e godine.
lan 47
U toku jedne godine sudija se godi njim rasporedom poslova, po pravilu, odre uje da radi na predmetima iz iste pravne oblasti u sudu, sudskoj jedinici ili odeljenju izvan sedi ta suda. Kada u sudu ima dovoljno predmeta iz jedne pravne oblasti (npr. krivi na, gra anska), predsednik mo e godi njim rasporedom poslova odrediti da pojedine sudije, odnosno ve a rade isklju ivo po tim predmetima.
lan 48
Godi njim rasporedom poslova odre uju se sudska odeljenja, ve a i sudije koje ih ine, predsednici odeljenja odnosno, ve a i sudije koje e ih zamenjivati, kao i poslovi sudijskih pomo nika. Predsednik odeljenja, odnosno ve a, stara se da se poslovi obavljaju zakonito, ta no, blagovremeno, uredno i jednoobrazno. Sudska ve a u sastavu odeljenja ozna avaju se arapskim brojevima.
Predmeti se raspore uju ru nim upisivanjem u upisnik prema redosledu prijema i rednom broju, odnosno primenom poslovnog softvera za upravljanje predmetima, s tim da se najpre raspore uje grupa novoprimljenih predmeta, a zatim predmeti prispeli u sud na drugi na in. Stranka koja je predala inicijalni akt u sud ima pravo da u roku od tri dana od dana njegove predaje sazna broj predmeta, ime sudije koji je odre en da postupa i mesto preduzimanja sudskih radnji.
lan 50
Hitnim predmetom u smislu odredaba ovog poslovnika smatra se predmet u kome je posebnim zakonom odre eno hitno postupanje (pritvor, postupci prema maloletnicima, krivi ni postupci u kojima se maloletnik pojavljuje u svojstvu o te enog, prekr ajni postupci kod kojih je propisana mogu nost izvr enja osu uju e presude pre pravnosna nosti, privremene mere, izvr enje, bra ni i porodi ni sporovi, sporovi u vezi sa javnim informisanjem, ste ajni postupak, smetanje dr avine, izdr avanje maloletne dece, radni sporovi, izborni sporovi, i sl.). Predmeti se mogu razvrstati po pravnoj oblasti, vrsti postupka, vrsti spora ili krivi nog dela, broju u esnika, broju zahteva i sl.
lan 51
U sudovima u kojim postoje uslovi za vo enje elektronskih upisnika kori enjem IKT, raspodela novoprimljenih predmeta vr i se kori enjem posebnog programa (matemati kog algoritma) koji obezbe uje da na kraju jednog ciklusa raspodele sve sudije imaju podjednak broj novoprimljenih predmeta u radu i da budu podjednako optere ene. Ciklus raspodele predmeta traje jedan mesec. Izuzetno od stava 2. ovog lana, ciklus raspodele predmeta mo e biti du i, ako je broj novoprimljenih predmeta manji od broja sudija raspore enih za odre enu pravnu oblast. U tom slu aju sud godi njim rasporedom poslova odre uje trajanje ciklusa.
lan 52
Kada sud istovremeno primi vi e inicijalnih akata, a u sudu ne postoje uslovi za vo enje elektronskih upisnika kori enjem IKT, inicijalni akti se mogu razvrstati prema: azbu nom redu prezimena ili nazivu stranaka. Nakon toga predmeti se raspore uju sudijama u skladu sa lanom 49. ovog poslovnika. U postupku po pravnim lekovima, razvrstavanje se mo e vr iti i prema datumu prijema inicijalnog akta.
lan 53
U sudskim jedinicama predmeti se po pravilu raspore uju polaze i od zakonom utvr ene mesne nadle nosti i prava stranke na nesmetan pristup sudu, kao i zahteva da se postupak sprovede efikasno i sa to manje tro kova.
lan 54
Posebnom odlukom predsednika mo e se odstupiti od redosleda raspore ivanja predmeta zbog opravdane spre enosti sudije da postupa (privremena spre enost za rad, odsustvo u skladu sa posebnim propisima i sl.). U slu ajevima prestanka sudijske funkcije, napredovanja ili upu ivanja sudije u drugi sud ili organ, promene propisa o nadle nosti i organizaciji suda, zate eni predmeti rasporedi e se na na in predvi en u lanu 49. ovog poslovnika.
lan 55
U ponovnom postupku po pravnom leku, predmet se raspore uje sudiji, odnosno ve u koje je prethodno postupalo u tom predmetu.
lan 56
Poslove razvrstavanja i raspodele predmeta obavlja pisarnica prema utvr enom godi njem rasporedu poslova, odnosno posebnoj odluci predsednika. Kontrolu raspodele predmeta vr i predsednik, sekretar suda ili upravitelj sudske pisarnice.
lan 58
Obave tenja za medije o radu suda i pojedinim predmetima daje predsednik, lice zadu eno za informisanje javnosti (portparol) ili posebna slu ba za informisanje. Sudovi republi kog ranga, apelacioni sudovi i sudovi sa posebnim odeljenjima ili ve im brojem sudija odre uju lice zadu eno za informisanje javnosti (portparol).
Informacije o pravnosna no okon anim postupcima pred sudom obavezno se objavljuju kada je zakonom, ili posebnim propisom predvi eno, kao i u slu ajevima za koje je javnost posebno zainteresovana. Informacije i podaci koji se dostavljaju javnosti moraju biti ta ni i potpuni. Podaci koji prema posebnim propisima predstavljaju tajnu i za ti eni podaci ije objavljivanje je isklju eno ili ograni eno zakonom se ne saop tavaju. Prilikom kontakta sa javno u i medijima koristi e se sredstva savremene komunikacije u skladu sa materijalno-tehni kim mogu nostima suda (prostorija za pres konferencije - medija centar, izve tavanje putem veb-stranice i sl.). O ravnomernoj zastupljenosti predstavnika razli itih medija na su enjima stara e se predsednik.
lan 59
Fotografisanje, audio i video snimanje u zgradi suda mo e se obaviti samo uz prethodno pribavljeno pisano odobrenje predsednika, u skladu sa posebnim zakonom.
lan 60
Fotografisanje, audio i video snimanje na ro i tima u cilju javnog prikazivanja snimka obavlja se po odobrenju predsednika, uz prethodno pribavljenu saglasnost predsednika ve a, sudije i pisanog pristanka stranaka i u esnika snimljene radnje. Prilikom davanja odobrenja za fotografisanje i snimanje vodi e se ra una o interesovanju javnosti, interesu postupka, privatnosti i bezbednosti u esnika u postupku. Fotografisanje, audio i video snimanje u sudnici, nakon pribavljenog odobrenja, obavlja e se pod nadzorom sudije, na na in koji obezbe uje nesmetan tok su enja i red u sudnici.
lan 61
Sud najmanje jedanput godi nje, a najkasnije do 1. februara teku e godine za prethodnu godinu, izra uje informator sa osnovnim podacima o radu, koji su propisani posebnim zakonom i ovim poslovnikom, a od zna aja su za ostvarivanje prava gra ana i prezentaciju organizacije rada suda javnosti. Informator sadr i: naziv i sedi te suda; godi nji raspored poslova; kontakt informacije (telefon, faks, veb-stranicu i adresu elektronske po te), imena rukovodilaca sudske uprave, podatke o radnom vremenu suda i njegovih slu bi, imena i kontakte lica ovla enih za prijem, obave tavanje stranaka i postupanje po pritu bama, imena i kontakte lica ovla enih za izdavanje uverenja i overu potpisa; imena i kontakte lica ovla enih za omogu avanje razgledanja, prepisivanja i kopiranja spisa. Informator iz stava 1. ovog lana, zbirke odluka i pravnih stavova, sud mo e objavljivati u tampanom ili elektronskom obliku.
VI Glava
3. Raspored kori
Prilikom sa injavanja rasporeda kori enja godi njeg odmora vodi e se ra una o tome da u sudu ostane dovoljan broj sudija i sudskog osoblja kako bi se obezbedilo nesmetano vo enje postupka u predmetima za koje je zakonom propisana hitnost u postupanju (pritvorskim, istra nim, postupcima prema maloletnicima, krivi nom postupku kada je maloletnik o te eno lice, pu tanja na uslovni otpust, radnim sporovima, predmetima smetanja dr avine, porodi nim sporovima, po predlogu za obezbe enje dokaza, odre ivanje privremenih mera, meni nim, ekovnim i ste ajnim postupcima, sporovima u vezi sa javnim informisanjem, prekr ajnim postupcima hitne prirode i sl.).
lan 67
O potrebi pozivanja sudija porotnika predsednik ve a deset dana pre odr avanja ro i ta obave tava predsednika. Ako je s obzirom na prirodu predmeta potrebno u e e odre enih sudija porotnika, predsednik ve a du an je ozna iti i te posebne okolnosti. Predsednik poziva na raspravu sudiju porotnika i raspore uje ga u ve e najmanje osam dana pre odr avanja rasprave, odnosno pretresa. Predsednik ve a koji postupa i kao sudija pojedinac u okviru jednog sude eg dana, odredi e, po pravilu, predmete iz nadle nosti ve a.
lan 68
Sudije porotnici poziva e se prema utvr enom redosledu, odnosno prema njihovim znanjima, ve tinama kao i potrebama suda i specijalizovanih sudskih ve a.
Predsednik je du an da dostavlja Visokom savetu sudstva podatke potrebne za vo enje li nih listova. Za ta nost podataka koji se dostavljaju radi upisivanja u li ni list odgovoran je predsednik, kao i lice na koje se podaci odnose, ako ih je ono saop tilo. Ukoliko u sudu postoje uslovi, podaci koji se prikupljaju radi upisivanja u li ni list mogu se voditi u elektronskom obliku, vode i pri tome ra una o za titi i tajnosti podataka.
lan 71
Sudsko osoblje ima pravo i obavezu na stru no usavr avanje i obuku koju organizuje sud, ministarstvo i institucija nadle na za obuku u pravosu u.
Sudijskom pomo niku mo e se poveriti i obavljanje drugih poslova pod nadzorom sudije, kao to su: izrada nacrta odluke koja se odnosi na ispitivanje procesnih pretpostavki za vo enje postupka, nacrt sudske odluke, nacrt odluke o dozvoljenosti pravnog leka, pripremanje referata za sudiju izvestioca, odre ivanje visine sudske takse, razvrstavanje predmeta i sl.
lan 77
Predsednik mo e odrediti da sudije i sudsko osoblje poseduju i identifikacionu karticu - oznaku identiteta, kao i da je sudsko osoblje obavezno da tokom radnog vremena tu oznaku nosi na vidnom mestu. Identifikaciona kartica je dimenzija 5,5 x 8,5 cm. Sadr aj i oblik identifikacione kartice dati su na posebnom obrascu (Obrazac broj 95) koji se nalazi na kraju ovog poslovnika i ini njegov sastavni deo. Po razre enju, prestanku radnog odnosa, odnosno po odluci predsednika identifikaciona kartica se vra a i poni tava.
10. Odevanje sudija, sudskog osoblja, stranaka i drugih u esnika u sudskom postupku lan 78
Sudije, sudije porotnici, stranke i sudsko osoblje obavezni su da se odevaju prikladno, na na in kojim se uva ugled suda i li no dostojanstvo. O prikladnom odevanju sudskog osoblja stara se sekretar suda, odnosno organizator poslova u sudu (menad er suda).
lan 79
Sudije u toku su enja na raspravama, pretresima i javnim sednicama nose slu benu ode u (u daljem tekstu: toga). Toga se razlikuje u zavisnosti od ranga suda (crna sa detaljima boja dr avne zastave). Detalji na togi sudije prvostepenog suda su bele boje, drugostepenog suda plave boje, a Vrhovnog kasacionog suda crvene boje. Predsednik Vrhovnog kasacionog suda preko toge nosi pozla enu kolajnu, sa medaljonom na kome je grb Republike Srbije, ispod koga je natpis "Vrhovni kasacioni sud". Izgled toge i kolajne prikazan je na crte ima 1 i 2 koji ine sastavni deo ovog poslovnika.
lan 80
Toga se ne nosi van prostorija suda. Toga se uva i odla e u posebnoj prostoriji u sudu. O odr avanju toge (popravke, hemijsko i enje, obnavljanje, ivenje), stara se sudska uprava. Tro kovi odr avanja toge padaju na teret bud etskih sredstava suda.
lan 81
Sudsko osoblje u toku su enja na raspravama, pretresima i javnim sednicama mo e da nosi slu benu ode u.
lan 82
Prilikom rada i boravka u sudnici sudsko osoblje koje ne nosi slu benu ode u, stranke i drugi u esnici u sudskom postupku ne mogu nositi sportsku ode u (trenerke, patike, papu e i sl.), kao ni drugu ode u koja nije primerena prirodi i ozbiljnosti posla koji se obavlja u sudnici. O prikladnom odevanju u sudnici stara se sudija koji vodi postupak i ovla en je da neprikladno odevene udalji iz sudnice.
lan 83
Pravosudna stra a ne e dozvoliti ulazak u sudsku zgradu neprikladno odevenim licima (u ortsevima, kratkim pantalonama, majicama bez rukava i sl.).
lan 85
Na ulazu u zgradu suda postavlja se natpis sa slu benim nazivom suda i dr avnom zastavom. Naziv suda ispisuje se na posebnoj tabli etvorougaonog oblika dimenzije 45 x 25 cm. Tabla sa natpisom sadr i: grb i naziv Republika Srbija, naziv i sedi te suda. Tekst mora biti napisan velikim tampanim slovima, jezikom i pismom koje je u slu benoj upotrebi u sudu. Ukoliko je u sudu u slu benoj upotrebi, pored srpskog jezika i irili kog pisma, i jezik i pismo nacionalnih manjina, tekst se ispisuje u skladu sa redosledom predvi enim posebnim zakonom. Tabla sa natpisom se isti e na desnoj strani zgrade uz glavni ulaz. Ako je u sudskoj zgradi sme teno vi e sudova table sa natpisom isti u se na istoj strani zgrade tako da najpre bude pri vr ena tabla sa nazivom vi eg suda a zatim ostalih sudova. Ako su u sudskoj zgradi sme teni i drugi dr avni organi tabla sa natpisom ostalih dr avnih organa isti e se na levoj strani zgrade. Zastava mora biti sa injena od kvalitetnog materijala i postavljena na jarbolu vertikalno ili na fasadi zgrade.
sme taj predsednika, sudske uprave, sudija, sudija porotnika, sudskih odeljenja i ve a, pisarnice i ostalih slu bi u sudu. Prilikom odre ivanja prostorija za sudsku pisarnicu, zemlji ne i druge javne knjige, vodi e se ra una da se strankama olak a obavljanje poslova u sudu. Prijemna kancelarija odredi e se u neposrednoj blizini ulaza. U slu aju da sedi te javnog tu ila tva nije u zgradi suda, odredi e se prostorija koju e koristiti javni tu ioci i njihovi zamenici. U sudovima sa ve im obimom poslova, odredi e se prostorija za advokate. Ako je u sudskoj zgradi sme teno vi e sudova ili drugih dr avnih organa, predsednik neposredno vi eg suda, po pribavljenom mi ljenju predsednika sudova, odnosno funkcionera koji rukovode drugim dr avnim organima, odre uje koje e prostorije u sudskoj zgradi koristiti sud ni eg ranga, odnosno drugi dr avni organi.
lan 87
Raspored radnih prostorija ista i e se na vidnom mestu na ulazu u sudsku zgradu, na orijentacionoj tabli. Orijentaciona tabla izra uje se u grafi kom obliku, a mo e biti izra ena i u elektronskom obliku. Orijentaciona tabla sadr i: pregled sudskih prostorija po odeljenjima i slu bama, brojeve radnih prostorija u kojima se nalaze pojedina odeljenja, ve a i slu be sa imenima predsednika ve a, odnosno sudija pojedinaca, kao i sudskog osoblja koje neposredno postupa sa strankama. Ukoliko je u sudu u slu benoj upotrebi, pored srpskog jezika i irili kog pisma, i jezik i pismo nacionalnih manjina, tekst se ispisuje u skladu sa posebnim zakonom. Na ulazu u svaku radnu prostoriju isti e se natpis sa oznakom odeljenja, ve a ili slu be, kao i imena sudija i sudskog osoblja. Sudnice i prostorije u kojima se odr ava su enje moraju biti opremljene grbom i dr avnom zastavom, koji se, po pravilu, postavljaju na zidu iza sudskog ve a.
lan 88
Prostorije u sudu, osim onih koje su namenjene za upotrebu i boravak stranaka, se zaklju avaju kada se u njima ne nalaze sudije i sudsko osoblje. Predsednik odre uje prostorije u kojima nije dozvoljen ulazak strankama, advokatima i drugim licima (pisarnica, arhiva, ra unovodstvo, ra unarski centar i sl.). Po zavr etku radnog vremena predmeti, slu beni materijal, kancelarijski pribor i drugi predmeti ve e vrednosti, zaklju avaju se. Pe ati, tambilji i igovi zaklju avaju se u posebnim pregradama.
Radne prostorije, hodnici, ekaonice za stranke i advokate moraju biti uredne, iste i opremljene higijenskim sredstvima i propisanim protivpo arnim ure ajima.
3. Ku ni red lan 89
Ku nim redom propisuje se na in kori enja radnih i drugih prostorija u sudskoj zgradi, vreme zadr avanja u zgradi, mere potrebne za bezbednost prostorija i ostale mere potrebne za uvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u sudu. Ku nim redom utvr uju se obaveze lica koja koriste prostorije suda ili se u njima povremeno zadr avaju. Sa ku nim redom upoznaju se sudije i sudsko osoblje, a izvod iz ku nog reda koji se odnosi na gra ane isti e se na vidnom mestu u sudu i na drugi pogodan na in.
lan 90
Ku ni red propisuje predsednik. Ako je u istoj zgradi sme teno vi e pravosudnih ili dr avnih organa, ku ni red propisuje predsednik vi eg suda, a ako su u zgradi sme teni sudovi istog ranga, predsednici sudova sporazumno propisuju ku ni red.
lan 91
Sudije, sudije porotnici, sudsko osoblje i pravosudna stra a du ni sud da se prema strankama i licima koja se nalaze u sudskoj zgradi ili prisustvuju izvo enju pojedinih radnji u toku sudskog postupka, odnose tako da po tuju dostojanstvo njihove li nosti. Stranke i lica koja borave u sudskoj zgradi du ni su da se pridr avaju ku nog reda i da ne remete rad suda. U slu aju kr enja ku nog reda od strane stranaka i drugih lica u sudskoj zgradi, pravosudna stra a mo e primeniti mere koje su odre ene zakonom i aktom o pravosudnoj stra i.
lan 93
Upravitelj pisarnice, stara se o blagovremenom i urednom isticanju i uklanjanju oglasnih primeraka na oglasnu tablu. Upravitelj pisarnice, stavlja bele ku o danu isticanja i uklanjanja oglasnog primerka, potpisuje bele ku, overava je pe atom i ula e u odgovaraju i spis.
lan 95
Stranke i druga lica prima predsednik, sekretar suda, kao i sudsko osoblje odre eno rasporedom poslova za prijem stranaka, tokom redovnog radnog vremena. Predsednik mo e odrediti kra e vreme za obavljanje pojedinih radnji (razgledanje spisa i sl.). Predsednik odre uje vreme kada prima stranke. Prijem stranaka predsednik mo e poveriti zameniku predsednika suda ili predsedniku pojedinog odeljenja.
lan 96
Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih razloga ote an ponovni dolazak u sud primi e se i van vremena odre enog za primanje stranaka. Na isti na in e se postupiti i u hitnim i drugim opravdanim slu ajevima.
lan 97
Obave tenja iz delokruga sudske uprave daje predsednik, zamenik predsednika suda ili predsednik pojedinog odeljenja. Stranke, njihovi punomo nici i druga ovla ena lica obave tavaju se o stanju predmeta u pisarnici na osnovu podataka iz upisnika i spisa. Obave tenja e se ograni iti na nu ne podatke o stadijumu postupka u kome se predmet nalazi. Sudskom osoblju nije dozvoljen razgovor sa strankama o pravilnosti sudskih radnji, sudskih odluka ili o verovatnom ishodu spora.
Obave tenja e se davati i pismeno ili na drugi pogodan na in, a kratka i hitna i telefonom, ako je to po prirodi stvari mogu e. U sudovima u kojima se koristi IKT, odre ene informacije se mogu davati i putem Interneta u zavisnosti od tehni kih mogu nosti suda.
lan 98
Stranke mogu, da pregledaju, fotokopiraju i prepisuju spise kod kojih je postupak u toku u svako vreme, osim tri dana pre zakazanog ro i ta, ukoliko bi se time ometala priprema su enja. Stranke mogu da pregledaju spise u sudskoj jedinici i odeljenju izvan sedi ta suda, pod uslovima iz stava 1. ovog lana. Zahtev za pregledanje, fotokopiranje i prepisivanje spisa, odnosno umno avanje podnosi se na obrascima propisanim ovim poslovnikom (Obrazac br. 134, 135 i 136). Obave tenje o mestu i vremenu pregledanja spisa, bi e dostavljeno, odnosno saop teno stranci najkasnije u roku od 24 sata od prijema zahteva, na pogodan na in. O zahtevu za pregledanje, fotokopiranje i prepisivanje spisa odlu uje se, u skladu sa zakonom. Stranke pregledaju i prepisuju spise na za to odre enom mestu i pod nadzorom sudskog osoblja u pisarnici, a mogu zahtevati fotokopiranje celog spisa, pojedinih delova spisa ili pojedinih pismenih dokaza ( fotografisanje, snimanje, elektronski oblik i sl.). Stranke mogu da pregledaju spise u elektronskom obliku ukoliko za to postoje tehni ki uslovi. Ostalim licima koja imaju opravdan interes da pregledaju, fotokopiraju i prepisuju pojedini spis dozvola se daje, u skladu sa zakonom. Po pravnosna nom okon anju postupka dozvolu za pregledanje spisa daje predsednik. Ako se zahtev za pregledanje, fotokopiranje i prepisivanje spisa odnosi na informaciju od javnog zna aja, o zahtevu odlu uje predsednik u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, u skladu sa posebnim zakonom. Nacrti neotpravljenih odluka, slu bene bele ke sudije i dokazi u vezi sa kojima je isklju ena javnost, pre pregledanja e se izdvojiti iz spisa.
lan 99
Na zahtev stranke, tre ih lica koja imaju opravdan interes i kad je to propisima odre eno, sud izdaje uverenje o injenicama o kojima vodi slu benu evidenciju. O sadr aju sudskih odluka, zapisnika i drugih akata u spisima ne e se izdavati potvrda, ve se sa initi prepis tih pismena. Izvodi iz javnih knjiga izdaju se, u skladu sa posebnim propisima. e
lan 100
Sud izdaje uverenje da se protiv lica koje podnosi zahtev ne vodi krivi ni ili prekr ajni postupak, na podru ju za koje je sud nadle an. Ukoliko su dva ili vi e sudova povezani IKT, sud izdaje uverenje da se protiv lica koje podnosi zahtev ne vodi krivi ni ili prekr ajni postupak na teritoriji za koju su sudovi nadle ni. Ako sud utvrdi da se krivi ni ili prekr ajni postupak vodi, izda e uverenje u kome e to konstatovati i navesti broj predmeta, li no ime stranke, jedinstveni mati ni broj i podatke o stadijumu postupka (zakonski osnov i naziv dela). Na zahtev lica sud izdaje i uverenja da li je lice u odre enom periodu ka njavano za prekr aj ili privredni prestup na podru ju za koje je nadle an, odnosno za teritoriju za koju su nadle ni sudovi koji su povezani IKT.
lan 102
U gra anskom postupku, sud mo e dostaviti i pisano obave tenje koje sadr i: pouku o pravu na osloba anje od pla anja tro kova postupka, pravu na besplatnu pravnu pomo i besplatno zastupanje, pravu na besplatnog tuma a, medijaciju i sl. Obave tenje iz stava 1. ovog lana mo e se dostaviti uz poziv za pripremno ili prvo ro i te za glavnu raspravu, li no ili preko punomo nika, kao i u postupku prethodnog ispitivanja tu be, ukoliko sud proceni da je to potrebno, u skladu sa odgovaraju im odredbama procesnog zakona. U krivi nom postupku, sud mo e dostaviti pisano obave tenje osumnji enom odnosno okrivljenom, pre prvog saslu anja kojim ga obave tava o njegovim pravima prilikom saslu anja (pravu na odbranu, branioca, odnosno postavljenje obaveznog branioca, da u postupku koristi
jezik koji razume, prevodioca i tuma a, poverljiv razgovor pre saslu anja), u skladu sa odgovaraju im odredbama procesnog zakona.
lan 104
Zamolnice za pravnu pomo upu ene drugim sudovima trebalo bi da budu jasne i potpune i da sadr e naro ito: oznaku predmeta, li na imena stranaka, predmet, kratku i odre enu sadr inu zahteva, oznaku da li je sa rasprave, odnosno pretresa javnost isklju ena, da li su se stranke odrekle prava prisustvovanja ili tra ile da svedok na svoj iskaz polo i zakletvu i sl. Ako se zahteva saslu anje, nave e se sve okolnosti o kojima bi saslu ani trebalo da se izjasni.
Predmet po kome se tra i pravna pomo dostavlja se zamoljenom sudu samo izuzetno, kada postoje opravdani razlozi za to. U tom slu aju, pisarnica formira pomo ni omot, u koji stavlja kopiju zamolnice i unosi datum predevidencije. Rok povra aja predmeta evidentira se i u spisku poslatih predmeta koje bi trebalo vratiti. Zamoljeni sud je du an da obavesti sud koji je poslao zamolnicu ukoliko postoje okolnosti koje spre avaju da se po zamolnici postupi u primerenom roku.
Doma i sudovi zahtevaju me unarodnu pravnu pomo podno enjem izlazne zamolnice, koju upu uju stranim sudovima, organima i me unarodnim organizacijama, u skladu sa zakonom i potvr enim me unarodnim ugovorima. Izlazna zamolnica trebalo bi da bude jasna i potpuna i da sadr i naro ito: naziv suda koji upu uje zamolnicu i naziv zamoljenog inostranog suda, organa, odnosno diplomatskokonzularnog predstavni tva Republike Srbije u inostranstvu, pravni osnov zahteva za me unarodnu pravnu pomo (zakon odnosno me unarodni ugovor), li no ime, prebivali te ili boravi te, dr avljanstvo, odnosno naziv i sedi te stranke i njeno svojstvo u postupku, li no ime i adresu zastupnika stranke, oznaku spisa i opis slu aja za koji se tra i me unarodna pravna pomo , predmet zamolnice - opis radnje me unarodne pravne pomo i koja se tra i, sadr aj zamoljene radnje (npr. vrsta dokaza ili mera koje se tra e, okolnosti na koje bi trebalo izvesti dokaze i sl.), kao i druge elemente koji su neophodni za pojedine vidove me unarodne pravne pomo i (Obrazac broj 170). Zamolnice, koje se dostavljaju u inostranstvo, potpisuje predsednik. Sudske odluke se mogu dostavljati stranim dr avama ili me unarodnim organizacijama u overenom prepisu na latini nom pismu uz dostavljane originalne odluke, po njihovoj molbi ili ako je to predvi eno potvr enim me unarodnim ugovorom.
lan 107
Predsednik svojim potpisom i pe atom suda potvr uje da je navedeno lice pred sudom potpisalo ispravu, ili priznalo za svoj potpis na ispravi. Tekst overe dat je na posebnom obrascu koji se nalazi na kraju ovog poslovnika i ini njegov sastavni deo ( tambilj broj 25 - Apostille). Tekst overe stavlja se neposredno iza poslednjeg reda teksta isprave, a ako je prostor nedovoljan stavlja se na na posebnoj strani. Predsednik i sudija koji ga zamenjuje u poslovima me unarodne pravne pomo i, deponuju u ministarstvu svoje izvorne potpise.
Sudski postupak se mo e voditi na jeziku nacionalne manjine, ako je jezik nacionalne manjine u slu benoj upotrebi u sudu, u skladu sa posebnim propisima. Ako se sudski postupak ne vodi na jeziku nacionalne manjine, a u sudu je pored srpskog jezika u slu benoj upotrebi i jezik nacionalne manjine, pripadniku nacionalne manjine koji to zahteva pismena se dostavljaju na njegovom jeziku. U ostalim slu ajevima primenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se ure uje slu bena upotreba jezika i pisama. Prevo enje podnesaka i isprava dostavljenih sudu na jezicima nacionalnih manjina vr i prevodilac. Zapisnici i odluke u prvostepenom postupku u vezi s tim postupkom izra uju se, kao autenti ni tekstovi, na srpskom jeziku i na utvr enom jeziku postupka. Po potrebi se i prevode na drugi jezik nacionalne manjine, ako to zahteva pripadnik nacionalne manjine kao u esnik postupka koji se ne vodi na njegovom jeziku. Zapisnici i odluke u postupcima po pravnim lekovima izra uju se na srpskom jeziku. Prevo enje odluka donetih po pravnim lekovima na utvr eni jezik postupka i po potrebi na drugi jezik nacionalnih manjina, kao i dostavljanje u verodostojno prevedenom tekstu na odgovaraju i jezik (pripadnicima nacionalnih manjina kao u esnicima postupka koji to zahtevaju), vr i prvostepeni sud.
lan 109
Sud evidentira postupke koji se vode na jezicima nacionalnih manjina. Naznaka da se postupak vodi na odre enom jeziku nacionalne manjine stavlja se na omot spisa i unosi u odgovaraju i upisnik.
lan 110
Sudovi sara uju i ukazuju jedni drugima pravnu pomo na jeziku koji je u slu benoj upotrebi u sudu. Ako je pismeno sastavljeno na jeziku nacionalne manjine, a upu uje se sudu u kome taj jezik nije u slu benoj upotrebi, prila e se i prevod na srpski jezik.
U sudskim jedinicama izvan sedi ta osnovnih i privrednih sudova, sudi se i mogu se preduzimati sve sudske radnje odre ene ovim poslovnikom, osim me unarodne pravne pomo i po ulaznim zamolnicama inostranih sudova, nadle nih organa i me unarodnih organizacija. Godi njim rasporedom poslova bli e se ure uju sudske radnje koje se preduzimaju u sudskim jedinicama i odre uju pravne oblasti u kojima se postupa.
lan 114
Predaja pismena vr i se u sedi tu suda, sudskim jedinicama i odeljenjima izvan sedi ta suda. U sudskoj jedinici vodi se posebna evidencija za pismena koja se predaju u sudskoj jedinici. Primerak pismena ostaje u sudskoj jedinici i se uva u skladu sa posebnim propisima. Pismena se predaju u dva primerka za sud i u dovoljnom broju primeraka za suprotnu stranu. Na inicijalni akt koji se predaje u sudsku jedinicu ili odeljenje izvan sedi ta suda, stavlja se prijemni tambilj. Sudski broj predmeta odre uje se u komunikaciji sa sedi tem suda, elektronskim putem, telefonskim putem i sl. Inicijalni akt primljen u sudskoj jedinici dostavlja se osnovnom sudu u kojem se vr i upis u glavni upisnik i raspodela predmeta u skladu sa lanom 49. ovog poslovnika (Obrazac broj 168).
Sudska jedinica upisuje podatke iz Obrasca utvr enog stavom 4. ovog lana, kao i broj predmeta iz upisnika osnovnog suda i li no ime sudije kojem je predmet dodeljen, u odgovaraju i pomo ni upisnik koji se vodi u sudskoj jedinici. U slu aju kada se sudske radnje ne e preduzimati u sudskoj jedinici u kojoj je inicijalni akt predat, jedan primerak inicijalnog akta zadr a e se u sudskoj jedinici, a ostali primerci inicijalnog akta sa prilozima, dostavi e se pisarnici u sedi tu suda. Inicijalni akt kojim se pokre e upravni spor, predaje se u sedi tu Upravnog suda.
lan 115
U sedi tu suda pored osnovnog upisnika vodi se posebna evidencija za predmete u kojima se postupa u sudskoj jedinici. Ova evidencija sadr i naro ito podatke o broju predmeta, strankama (li no ime stranke, prebivali te i sl.) i predmetu spora.
lan 116
Zavr eni predmeti se uvaju u priru noj arhivi odeljenja izvan sedi ta suda najdu e dve godine, a zatim se predaju arhivi suda u sedi tu. Odeljenje izvan prekr ajnog suda vodi evidenciju o predmetima do njihovog arhiviranja, a predsednik odeljenja je du an da periodi no, a najmanje jednom mese no obave tava predsednika o broju i strukturi predmeta u radu.
lan 118
Pojedine sudske radnje sud obavlja izvan sedi ta suda, kad je to posebnim zakonom predvi eno, ako se druga ije ne mogu obaviti ili ako je to celishodnije. O potrebi izlaska odlu uje sud uvek kad je u pitanju odr avanje ro i ta izvan sudske zgrade, uvi aj, ve ta enje, sastavljanje testamenta i overavanje isprava i potpisa licima koja zbog bolesti ili starosti nisu u stanju da do u u sud. U drugim slu ajevima, o obavljanju sudskih radnji izvan sudske zgrade odlu uje predsednik, ukoliko posebnim propisima nije druga ije odre eno.
Svaki sudski izlazak zavodi se u dnevnik slu benih izlazaka (Obrazac broj 109) i prijavljuje predsedniku, koji svojim potpisom na nalog za slu beno putovanje dozvoljava izlazak.
lan 119
Predsednik se stara da se u jednom pravcu i u okviru jednog izlaska obavi to vi e slu benih poslova, vode i ra una da se time tro kovi stranaka ne pove avaju. Izlasci u vezi sa u estvovanjem ve taka, organizuju se tako, da se jednog dana obavi vi e ve ta enja.
lan 121
Za obavljanje pojedinih sudskih radnji izvan sudske zgrade, sud izlazi uz naknadu tro kova, prevoza sudskim vozilom, vozilom drugog dr avnog organa ili sredstvima javnog prevoza, a izuzetno i vozilom slu benog lica. Vozila suda koriste se, po pravilu, za obavljanje slu benih radnji na osnovu putnog naloga koji je izdao predsednik.
Naziv zakona i drugih propisa mogu se u tekstu navesti u skra enom obliku (ZPP, KZ), a oni koji nisu u estoj upotrebi, navode se punim nazivom i ozna enjem slu benog glasnika i broja u kome su objavljeni (npr. "Sl. gl. RS", broj 27/10).
lan 123
Sve akte sudske uprave potpisuje predsednik. Pismena koja se odnose na predmete u radu u pojedinim odeljenjima, potpisuje predsednik ve a, odnosno sudija pojedinac. Upravitelj pisarnice mo e potpisivati pismena samo ako su sastavljena na osnovu pismene odluke ili uputstava predsednika ve a, odnosno sudije pojedinca. Pismena koja se odnose se na pozivanje stranaka, svedoka, ve taka, dostavljanje tu be, odgovora na tu bu i druge poslove ekspedicije potpisuje lice koje ih otpravlja, na na in propisan stavom 3. ovog lana.
lan 124
U slu aju trajne spre enosti ili nastupanja drugih izuzetnih okolnosti, usled kojih ne postoji mogu nost da predsednik ve a ili zapisni ar potpi u odluku koja je doneta, ali nije izra ena odnosno potpisana, odluku e izraditi ili potpisati umesto predsednika ve a, drugi sudija, a umesto zapisni ara - drugi zapisni ar, odnosno lice koga odredi predsednik. Predsednik e posebnom odlukom odrediti sudiju koji e dalje postupati u predmetu u slu aju iz stava 1. ovog lana, ako je doneta odluka potpisana, a nije ekspedovana, odnosno da po predmetu treba da se postupa. Ako je zaklju ena rasprava, odnosno pretres, a odluka nije doneta, predsednik e u slu aju iz stava 1. ovog lana, predmet dati u rad drugom predsedniku ve a ili sudiji pojedincu da otvori raspravu, odnosno pretres i da sprovede postupak.
lan 125
U gornji levi ugao svih sudskih pismena stavlja se zaglavlje koje sadr i: grb Republike Srbije, naziv Republika Srbija, naziv suda, oznaku i broj predmeta, datum i sedi te suda. Ako je odluka ili pismeno izra eno u sudskoj jedinici, odnosno odeljenju izvan sedi ta suda, u zaglavlju se pored naziva navodi i sudska jedinica, odnosno odeljenje izvan sedi ta suda. Presude, re enja, zapisnici i re enja drugostepenog suda pi u se na celom listu formata A4, a ostale odluke, uverenja, potvrde i druga sli na pismena mogu se pisati na listu formata A5. Izvornici i prepisi odluka moraju biti itljivi, uredno sastavljeni i od tampani kori enjem IKT ili pisa om ma inom. Izuzetno, zbog prirode pojedinih radnji, pismena mogu biti pisana hemijskom olovkom ili mastilom (zapisnici o uvi aju, zapisnici u postupku izvr enja i sl.). U sudovima u kojima se koristi IKT, standardizuje se izgled i forma sudske odluke (veli ina i vrsta slova, broj redova, broj slovnih mesta, prored i sl.).
lan 127
Prepisi izvornika izra uju se kori enjem IKT, pisa om ma inom, ili na drugi mehani ki na in, fotokopiranjem, ili mikrofilmovanjem. Prepisi moraju biti uredni, jasni i itki, a sadr ina mora odgovarati izvorniku. Izvornici i prepisi mogu se sa initi odgovaraju im popunjavanjem obrazaca kad je to zbog njihove sli nosti celishodno. Pre otpravljanja prepisi se sravnjuju sa izvornikom i potpisuju.
lan 128
Prepis sadr i ime predsednika ve a, odnosno sudije pojedinca koji je potpisao izvornik, otisak tambilja, koji potpisuje upravitelj pisarnice ili drugo lice koje ovlasti predsednik i jasan otisak pe ata suda. Na prepis odluke stavlja se pouka o pravnom leku.
lan 129
Za odluke koje se esto ponavljaju mo e se sa initi izvornik u skra enom obliku, ukoliko to nije suprotno zakonu. Umesto izvornika odluke kojim se usvaja predlog mo e se na samom podnesku staviti bele ka o tome (npr.: "Usvaja se predlog, Tro kovi predlaga a 25 din., odluka o tro kovima mora se obrazlo iti, Datum, Potpis"). Mo e se nazna iti i broj tambilja (na primer: " tambilj 1") kada se prepis sastavlja popunjavanjem otisaka tambilja. Prema potrebi mo e se u bele ci o usvajanju predloga izdati uputstvo da se u otisku tambilja ne to izmeni, izostavi ili doda.
lan 130
Kad je predlog za izdavanje platnog naloga ili predlog odluke u bilo kom drugom postupku tako sastavljen da potpuno odgovara re enju koje bi se imalo doneti, a podnet je u potrebnom broju primeraka, mo e se izdati skra eni prepis re enja stavljanjem otisaka tambilja koji sadr i tekst kojim se usvaja predlo eno re enje. Stranka koja pismeno predaje sudu mo e tekst tambilja sa svim potrebnim podacima unapred od tampati na samom pismenu, sa svim potrebnim upisima.
Prepisi e se sa initi skra eno samo pod uslovom da je re enje suda na izvorniku stavljeno tambiljem. Sudovi e nastojati da stranke, u stvarima po kojima se mogu izdati skra eni prepisi, predaju sudu podneske u potrebnom broju primeraka koji su podobni da se upotrebe kao skra eni prepisi.
lan 132
U postupku obnavljanja predmeta po kojima je postupak u toku postupa predsednik ve a, odnosno sudija pojedinac prvostepenog suda kome je predmet po godi njem rasporedu poslova dodeljen u rad, a u predmetima po kojima je postupak okon an - predsednik ve a, odnosno sudija pojedinac koga odredi predsednik. Obnavljaju se samo oni spisi u predmetu koji su od bitnog zna aja za postupak. Predmet se obnavlja na osnovu prepisa nestalih, o te enih ili uni tenih spisa kojima raspola u stranke ili sud, podataka iz upisnika i pomo nih knjiga, a po potrebi i na osnovu saglasnih izjava stranaka, svedoka, ve taka, zastupnika i drugih lica koja su u estvovala u postupku. Kad o pojedinim radnjama nema podataka, a izjave navedenih lica nisu saglasne, te radnje e se ponoviti ukoliko nije bila doneta prvostepena odluka. Stranke se obave tavaju samo o nestanku onih spisa po kojima je postupak u toku i ujedno pozivaju da donesu sve prepise podnesaka, zapisnika, odluka i drugih pismena kojima raspola u.
lan 133
Predlog za obnavljanje spisa kojima je postupak u toku i sve radnje u postupku obnavljanja upisuje se pod istim brojem u upisnik u kome je zaveden izgubljeni, o te eni ili uni teni spis. Predlog za obnavljanje spisa po kojima je postupak pravnosna no okon an zavodi se u upisnik "Su", a posle donetog re enja, kojim se nare uje obnavljanje, uvodi se pod novim rednim brojem u odgovaraju i upisnik.
lan 135
Za pojedine radnje i evidencije sudovi upotrebljavaju obrasce i tambilje koji se nalaze na kraju ovog poslovnika i ine njegov sastavni deo. tambilji imaju tekst ispisan na srpskom jeziku, irili kim pismom. tambilji i pe ati mogu biti spojeni (npr. na jednom telu prijemni tambilj, na njemu pe at suda i datumar i sl.). Sud mo e za svoje potrebe i za potrebe stranaka, sastavljati i umno avati obrasce za pojedine radnje i poslove koji se esto ponavljaju (uobi ajeni dopisi, potvrde, izve taji, zahtevi za izdavanje uverenja i sli na pismena).
lan 136
Za pojedine kratke i este zabele ke, oznake, naredbe, uputstva za rad i sli na postupanja u poslovanju upotrebljavaju se odgovaraju i tambilji. Pored tambilja propisanih ovim poslovnikom sud mo e upotrebljavati i druge tambilje koje sam uvede (faksimil za potpis i sl.).
lan 137
Na prepise (otpravke odluka, dopise i slu bene potvrde i druga pismena koja se dostavljaju strankama, sudovima, drugim organima i organizacijama), stavlja se otisak okruglog pe ata. Za pe a enje voskom upotrebljava se metalni ig, koji ima isti tekst kao i okrugli pe at. Metalni ig mo e imati pre nik malog pe ata od 20 do 28 mm ili pre nik od 40 do 60 mm. U pogledu teksta, nabavke i uvanja pe ata i igova va e posebni propisi. Ako se na jednom telu nalaze i pe at i tambilj, primenjuju se pravila za pe at.
lan 138
tambilji i igovi se evidentiraju. Pe ati, igovi i tambilji uvaju se na na in kojim se onemogu ava neovla eno kori enje. tambilje koji se po svojoj nameni upotrebljavaju u radu pisarnice, uva upravitelj pisarnice, odnosno ef odseka pisarnice. Predsednik ve a i sudija pojedinac zadu uju se tambiljima koji se po svojoj nameni upotrebljavaju u ve ima. tambiljem se smatra i tekst tambilja od tampan kao formular, sa injen u elektronskom obliku ili otkucan na pismenu.
5. Kori
U sudovima se, po pravilu, u radu koristi IKT za obradu teksta, vo enje svih vrsta evidencija (upisnici, pomo ne knjige i sl.), obradu i prikupljanje statisti kih podataka, elektronsku razmenu podataka, tampanje (omoti spisa, dostavnice i sl.), ra unovodstvene poslove, pra enje propisa i sudske prakse, kao i u sudskoj upravi i pisarnici. U slu aju iz stava 1. ovog lana, ne vode se upisnici i pomo ne knjige u pisanoj formi, ve se sav postupak evidentira u elektronskoj formi. U radu sa IKT, shodno se primenjuju posebni propisi i odredbe ovog poslovnika. U sudovima koji raspola u skenerima, pismena se skeniraju (podnesci stranaka sa prilozima, dostavnice o obaveznoj li noj dostavi, sudske odluke, pisani dokazi i sl.).
lan 140
Sud mo e u radu koristiti internu ra unarsku mre u ili vr iti razmenu podataka u okviru Pravosudnog informacionog sistema sa drugim pravosudnim organima kori enjem IKT,
razmenjivati podatke sa drugim dr avnim organima, primati podatke od tu ilaca koji imaju veliki broj tu bi, kao i primati predloge za izvr enje, vode i ra una o za titi i tajnosti podataka. U slu aju iz stava 1. ovog lana, sud mo e strankama i drugim dr avnim organima izve taje davati na isti na in.
lan 142
Ako je uz pismeno upu eno sudu po tom prilo en novac, potreban iznos uplati e se na odgovaraju i evidentni ra un prihoda organa, a uplatnicu blagajnik ula e u predmet.
lan 143
Predsednik i sudija, redovno kontroli u naplatu takse. Kada je nalo ena prinudna naplata i u predmetu postoji dokaz da je nadle ni organ taj nalog primio, smatra e se da je taksa napla ena. Predmet se ne mo e arhivirati dok ovla eno lice svojim potpisom ne overi zabele ku da je taksa napla ena. Otisak tambilja sa zabele kom da je taksa napla ena stavlja se na naslovnu stranu omota spisa, u desni gornji ugao, ispred oznake predmeta.
Iznosi takse koje stranka nije platila zbog osloba anja pla anja, uvode se u popis taksa, a ostali tro kovi postupka koje stranka nije platila zbog osloba anja od pla anja, a koji su prema posebnim propisima ispla eni iz bud etskih sredstava unapred, unose se u popis tro kova ispla enih unapred iz sredstava suda. Predmet se ne mo e arhivirati dok sud ne odlu i o naknadi tro kova iz st. 1. i 2. ovog lana i dok ih ne naplati ili zatra i njihovu prinudnu naplatu.
lan 145
Po pravnosna nosti re enja, kojim je stranci nare eno da plati tro kove ispla ene iz sredstava suda, pisarnica unosi potrebne podatke u Kontrolnik tro kova postupka od kojih je stranka bila oslobo ena (Obrazac broj 149).
lan 147
Kad ra unovodstvo obavesti pisarnicu da je predujam polo en, izvr i e se sve ostale radnje, ije je izvr enje bilo uslovljeno polaganjem potrebnog iznosa. Ako je stranka jednom uplatnicom platila predujam za vi e predmeta, dokaz e se zalepiti u predmet koji nosi najmanji broj. U ostalim predmetima e se zabele iti gde je dokaz o uplati. Ako predujam ne bude polo en u roku, pisarnica e o tome staviti zabele ku ispod naredbe o dostavi re enja za polaganje predujma i predmet izneti sudiji.
Ako se isplata licu iz stava 1. vr i iz polo enog predujma, u potvrdi e se navesti da e se predujam vratiti, ukoliko poslodavac u odre enom roku ne zahteva vra anje ispla enog iznosa naknade (regres). O izdatim potvrdama, vodi se evidencija.
lan 149
Nov ani iznos na ime nov ane kazne, tro kova postupka i oduzetu imovinsku korist, osim za krivi na dela iz lana 2. Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivi nog dela ("Slu beni glasnik RS", broj 97/08), okrivljeni upla uje uplatnicom putem po te ili banke. Izuzetno, kada je okrivljeni spre en da postupa na na in iz stava 1. ovog lana, u dane kada po ta ili banka ne radi, sud e nov ane iznose primati od okrivljenog neposredno i o tome sa initi priznanicu iz bloka priznanica u tri primerka, od kojih e jedan primerak dati uplatiocu, drugi primerak prilo iti uz blagajni ki nalog a tre i primerak ulo iti u spise predmeta. Priznanicu potpisuju uplatilac, sudija i zapisni ar. Od okrivljenog se napla uju i tro kovi uplate. Sudija, odnosno predsednik ve a e neposredno primiti jemstvo, samo u slu aju kada do polaganja gotovog novca na ime prihva enog jemstva do e u dan odnosno, u vreme kada po ta ili banka ne radi. U slu aju iz st. 2. i 5. ovog lana, sudija je du an da narednog dana preda primljeni nov ani uznos ili dragocenost, u depozit suda, odnosno nadle nom organu.
lan 150
Ako je ka njeno lice nov anu kaznu, tro kove postupka, odnosno, imovinsku korist, vi e ili pogre no uplatilo, nadle ni prekr ajni sud du an je da donese re enje sa nalogom o vra anju pogre no ili vi e upla enog iznosa. Re enje iz stava 1. ovog lana se dostavlja nadle nom organu za poslove finansija radi povra aja pogre no ili vi e upla enog iznosa od korisnika na iji je ra un iznos upla en.
Pismena se ne mogu primati van sudske zgrade odnosno mesta odre enog za prijem pismena van sedi ta suda.
lan 152
Pismena se primaju u redovno radno vreme suda i predaju licu koje je odre eno za prijem pismena. Van redovnog radnog vremena, kao i u dane kada sud ne radi, sud je du an da primi samo pismena u vezi sa predmetima po kojima je obavezan da postupa. Pismena se predaju licu koje je za to odre eno odlukom predsednika.
lan 153
Zaposleni koji u sudu prima pismena neposredno od stranke ne sme odbiti prijem pismena. Ako pismeno sadr i neke formalne nedostatke (npr. nije potpisano, nema priloga navedenih u tekstu, nema adrese stranke i sl.), zaposleni mo e ukazati podnosiocu na njih i uputiti ga kako da ih otkloni. Ako sud nije nadle an za rad po pismenu, zaposleni mo e na to upozoriti podnosioca i uputiti ga nadle nom organu. Ako podnosilac i pored toga zahteva da se pismeno primi, zaposleni e ga primiti, a na pismeno staviti zabele ku o upozorenju.
lan 154
Zaposleni je du an da u zabele ci o prijemu pismena ( tambilj broj 22) nazna i mesto i vreme prijema (dan, as i minut), naziv suda, na in prijema (neposredno - po tom, obi no preporu eno), broj primeraka sa prilozima, datum predaje preporu ene po iljke po ti, primljeno sa ili bez takse, nalog za pla anje takse, primljene vrednosti i sl. Zaposleni odre en za prijem potvrdi e prijem pismena stavljanjem otiska skra ene zabele ke o prijemu pismena ( tambilj broj 23) koja sadr i: naziv suda, mesto i vreme prijema. Zabele ka se stavlja na kopiju pismena koja ostaje podnosiocu, a ako taksa nije pla ena, uru i e stranci i opomenu za pla anje takse. Opomena za pla anje takse mo e se staviti i tambiljem. Ukoliko je pismeno poslato sudu preko po te sud je du an da na primljeno pismeno stavi zabele ku o prijemu pismena ( tambilj broj 22) i uz pismeno zadr i po tansku kovertu, odnosno omot ako je dostavljeno na drugi na in. Ukoliko je u rad suda uveden poslovni softver za upravljanje predmetima, evidencija o prijemu pismena i sve radnje iz st. 1. do 3. ovog lana vezane za obradu pismena obavlja e se u poslovnom softveru suda.
lan 155
Prijem pismena od po iljaoca koji po tu dostavlja koriste i dostavnu knjigu, potvr uje se stavljanjem datuma i potpisa na nju, kao i na dostavnici, povratnici ili kopiji pismena iji se original prima, ako su prilo eni. Pored potpisa obavezno se stavlja slu beni pe at i vreme
prijema ( as i minut). Ovaj podatak bele i se i na primljenom pismenu, odnosno na njegovom omotu, ako zaposleni koji ga je primio nije ovla en i da ga otvori.
lan 156
Pismena koja se sudovima dostavljaju po tom prima i podi e iz po tanskog pregratka, zaposleni koji je za to odre en. Ovla eni zaposleni ne sme podi i po iljku na kojoj je ozna ena vrednost, kao i preporu enu po iljku, ako utvrdi da je po iljka o te ena. U tom slu aju mora zahtevati od po te da se stanje i sadr ina po iljke komisijski utvrde, a zatim preuzme po iljku sa zapisnikom o komisijskom nalazu.
lan 157
Ako zaposleni koji primi po iljku nije ovla en i da je otvori, du an je da je odmah po prijemu, po to stavi na omot datum i vreme prijema ( as i minut), preda zaposlenom ovla enom za njeno otvaranje. Ovo posebno va i za po iljke upu ene li no predsedniku ili istra nom sudiji, po iljke koje imaju spoljnu oznaku "poverljivo" ili "strogo poverljivo", kao i za po iljke u vezi sa licitacijom, konkursom i sl. Obi ne po iljke predaju se zaposlenom ovla enom za otvaranje neposredno, dok se preporu ene po iljke i po iljke sa oznakom "poverljivo", "strogo poverljivo" i druga po ta iji je prijem pismeno potvr en, predaju preko dostavne knjige.
lan 159
Prilikom otvaranja po te vodi se ra una da se ne o tete pismena, da se prilozi raznih pismena ne pome aju, da neko pismeno ili prilog ne ostane u omotu, kao i da se proveri da li se brojevi napisani na omotu sla u sa brojevima primljenih pismena i dr. Ako neko od pismena nedostaje ili ako su primljeni samo prilozi bez dostavnog pismena, ili se ne vidi ko je po iljalac, utvrdi e se to slu benom zabele kom, uz koju se prila e omot. U ovim slu ajevima, ako je to mogu e, pisarnica o tome odmah obave tava po iljaoca.
Uz primljeno pismeno prilo i e se omot u svim slu ajevima, kada datum predaje po ti mo e biti od va nosti za ra unanje rokova ( alba, konkurs i sl.) ili kad se iz samog pismena ne mo e utvrditi mesto odakle je poslato i ime po iljaoca, a ti podaci su ozna eni na omotu. Ako je u jednom omotu prispelo vi e pismena, uz koje bi trebalo prilo iti omot, on se prila e uz jedno pismeno, a na ostala stavlja se broj upisnika pod kojim je zavedeno pismeno uz koje je prilo en omot (Omot uz I. 137/10). Ako se u omotu na e pismeno upu eno drugom sudu ili organu, pismeno se na najpogodniji na in dostavlja onome kome je upu eno. Ovakvo pismeno ne zavodi se u upisnik. Ako je uz pismeno prilo ena dostavnica, na njoj e se potvrditi prijem stavljanjem datuma, potpisa i slu benog pe ata i odmah vratiti po iljaocu.
lan 160
Kad je datum po tanskog iga na omotu ne itak pa se ne mo e sa sigurno u utvrditi dan predaje po iljke, zatra i e se izve taj od po te, ako se na drugi na in ne mo e utvrditi blagovremenost. Ako su omoti primljeni o te eni ili postoji sumnja o neovla enom odnosno zlonamernom otvaranju, po iljka se otvora u prisustvu dvoje zaposlenih u sudu. Nedostaci i nepravilnosti utvr eni prilikom otvaranja po iljke konstatuju se zabele kom (npr. ako pismenu nedostaju prilozi, stavi e se: "primljeno bez priloga", ako nedostaju samo pojedini prilozi, navodi se njihov naziv).
Stranka koja pismeno predaje sudu mo e tekst prijemnog tambilja sa svim potrebnim podacima unapred od tampati na samom pismenu. Zaposleni na prijemu proverava da li su svi podaci ta no upisani i to svojim potpisom potvr uje.
lan 164
Ako se uz pismeno prime predmeti, novac, vrednosni papiri ili dragocenost, to e se ozna iti pri vrhu pismena crvenom olovkom oznakom: "Depozit" i dalje postupati, u skladu sa propisima o finansijsko-materijalnom poslovanju suda.
lan 166
Sudski broj predmeta sastoji se od oznake upisnika, rednog broja predmeta i poslednja dva broja godine pismena zavedenog u upisnik (npr. K 70/10). Predmet po kome se postupa u sudskoj jedinici, odnosno odeljenju izvan sedi ta suda ozna ava se rimskim brojem ispred oznake upisnika. Rimski broj predmeta odre uje se prema redosledu sudske jedinice odnosno odeljenja izvan sedi ta suda odre enom posebnim zakonom (npr. Drugi osnovni sud u Beogradu, sudska jedinica Lazarevac I P 70/10). Sudski broj predmeta sadr i arapski broj koji ozna ava sudiju - predsednika ve a kome je predmet dodeljen u rad, koji se nalazi ispred oznake upisnika, ako se po predmetu postupa u sedi tu suda (npr. 1 K 70/10). Ako se po predmetu postupa u sudskoj jedinici, odnosno u odeljenju izvan sedi ta suda, rimski i arapski broj pre oznake upisnika, odvajaju se povlakom (npr. I-1 K 70/10). Kada je sudski broj predmeta promenjen, iza novog broja predmeta dodaje se u zagradi i godina u kojoj je podnet inicijalni akt (npr. I-1 K 70/10 (2008).
lan 167
U prekr ajnim sudovima, omoti spisa ozna avaju se na vrhu omota popre nom linijom irine 2 cm po du ini omota, slede im bojama: - crvenom, za prekr aje iz oblasti saobra aja, - crnom, za prekr aje iz oblasti javnog reda i mira, - plavom, za zahteve inspekcijskih organa, - ljubi astom, za maloletnike prema kojim se vodi prekr ajni postupak, - zelenom, za predmete deviznih, carinskih i drugih finansijskih prekr aja, - utom, za drugostepene predmete upravnih organa i sl.
lan 168
Ako se u toku postupka nastavi vo enje predmeta pod oznakom drugog upisnika ili se izmeni oznaka predmeta istog upisnika, ranija oznaka na omotu precrtava se, a ispod nje upisuje se nova. Ako se promeni sud, precrtava se naziv toga suda i stavlja se naziv novog suda. Nova oznaka predmeta stavlja se u popis spisa prema asu kada je oznaka izmenjena. Na nova pismena ozna ena ranijim brojem predmeta stavlja se novi broj, a podbrojevi listova vode se dalje redom.
7. Popis spisa
lan 169
Prilikom osnivanja predmeta upisni ar uvodi u popis spisa prvo pismeno na osnovu koga je predmet osnovan i ozna ava broj listova. Hronolo ki se uvode u popis i ozna avaju listovi i druga pismena. Pismena, koja su primljena ili sa injena za vreme dok se predmet nalazi u pisarnici, tu se i zavode u popis, a ona koja su primljena dok se predmet nalazi u ve u, odnosno kod sudije pojedinca, popis spisa unosi zapisni ar. U popis spisa unose se pismena po redu prijema. Redni broj popisa ozna ava se na samom pismenu (podbroj). Pojedina re enja suda doneta na samom pismenu, koje je uvedeno u popis spisa, ne dobijaju podbroj. Listovi spisa ozna uju se teku im brojem crvenom olovkom u desnom gornjem uglu od broja 1 i dalje, bez obzira na podbroj. Broj lista upisuje se i u odgovaraju u rubriku popisa spisa. U popis spisa se po odobrenju postupaju eg sudije ne e uneti razni izve taji i drugi dopisi koji su bez zna aja za tok postupka, ve e se odlo iti u pomo ni spis. Vra ene dostavnice, odnosno povratnice za li no dostavljanje po kojima su dostavljene odluke, unose se kao prilog pod rednim brojem odluke na koji se odnose i lepe se neposredno iza odluke. Dostavnice odnosno povratnice ozna avaju se u gornjem desnom uglu crvenom olovkom malim slovima.
lan 171
Pismena se ula u u omot spisa i lepe redom kojim su uvedena u popis spisa tako da pismeno ranijeg datuma bude iznad pismena kasnijeg datuma. Izuzetno, zahtev za sprovo enje istrage i optu nica lepi se, ispred ostalih spisa bez obzira na datum prijema, to se konstatuje u primedbi popisa spisa. Zaposleni koji unose pismena u popis du ni su da ih odmah zalepe. Za lepljenje pismena slu i umetak koji se ula e u popis spisa koji ima vi e listi a. Za svaki listi lepi se samo jedan list pismena. Ako uz pismena ima priloga prethodno e se me usobno spojiti. Kada se upotrebe svi listi i jednog umetka, ula e se drugi umetak koji se kanapom spaja sa prvim.
Prilozi, koji se zbog obima ne mogu ulo iti u spise dr e se odvojeno. O tome se u predmetu sa injava zabele ka.
lan 172
Sve sudije i zaposleni koji postupaju po predmetu, bez obzira na to da li rade u pisarnici ili ve u, staraju se da se sa predmetima pa ljivo rukuje i da pismena budu uvek propisno sre ena i zalepljena. Tekstovi se ne smeju podvla iti, arati i po njima pisati primedbe. Sud kome je dostavljen nesre en predmet, vrati e ga sudu od koga je predmet primljen radi sre ivanja.
lan 174
O primljenim predmetima u ve u i kod sudije pojedinca vodi se evidencija o zadu enju sudije predsednika ve a u posebnim karticama ili elektronskim putem.
lan 175
O predaji predmeta i pismena iz pisarnice sudiji, odnosno slu bi vodi se posebna evidencija.
prilo en prepis punomo ja, kao i da li takvo punomo je postoji, odnosno da nije opozvano. To e se konstatovati u predmetu uz navo enje poslovnog broja pismena uz koje je prilo en izvornik punomo ja, odnosno redni broj upisnika sudske uprave pod kojim je deponovano generalno punomo je. Ukoliko je u rad suda uveden poslovni softver za upravljanje predmetima, evidencija o deponovanom punomo ju mo e se voditi na taj na in.
lan 179
Prvenstveno se zakazuju ro i ta u postupcima koji su po prirodi ili po zakonu naro ito hitni, odnosno hitni, postupcima iz Programa za re avanje starih predmeta, kao i u postupcima koji du e traju. Ro i ta se zakazuju najmanje tri dana u nedelji sa to ve im brojem predmeta u jednom sude em danu, a u danima kada se ne sudi, predsednik ve a odnosno sudija pojedinac izra uje donete odluke, prou ava spise i vr i sve potrebne pripreme za naredna ro i ta. U sudovima u kojima postoji poslovni softver za upravljanje predmetima, evidentiraju se zakazana ro i ta, odnosno pretresi i evidencija pozvanih lica.
lan 180
Pozivi se pi u samo ukoliko postoji dostavna naredba o zakazivanju ro i ta (u daljem tekstu: Dna). D-na mora biti jasna, potpuna i sadr ati: li no ime, zanimanje, naziv pravnog lica i sedi te, adresu lica koje se poziva, dan i ta no nazna enje ta se i kome dostavlja, a po potrebi i bli e podatke (npr. nadimak, ime jednog od roditelja, mati ni broj pravnog lica, JMBG i sl.). Za D-na i naredbe kojima se zakazuju ro i ta mogu se koristiti odgovaraju i tambilji ili obrasci. U naredbi se ozna ava koja se pismena imaju dostaviti. U D-na sudija odre uje kome e se, na koji na in i preko koga e se izvr iti dostava. Ako se zamolnicom zahteva pribavljanje izve taja ili ta drugo, odredi e se od koga se i ta zahteva, ko su stranke u postupku i u vezi sa kojom vrstom predmeta.
lan 181
Ro i te na kojem se tra i izuze e, odnosno isklju enje sudije, ako zahtev ne bude odba en, prekinu e se i nastavak zakazati odmah, a najkasnije nakon poslednjeg ro i ta istog dana. Po to se sudija izjasni o navodima zahteva, predmet se iznosi predsedniku, koji e o zahtevu odmah odlu iti. Prisutnim licima obuhva enim tom odlukom, sud e saop titi da do u odre enog dana i asa, kao i da im saop tenje zamenjuje poziv. Saop tenje se konstatuje u zapisniku.
lan 182
Sva zakazana ro i ta predsednik ve a, odnosno sudija pojedinac unosi u svoj Poslovni dnevnik ili rokovnik po datumima. Na isti na in postupa se i u pogledu odre enih rokova.
Zapisnik pi e zapisni ar, a mo e ga pisati i sudijski pomo nik. Zapisnik se sastavlja i tampa po pravilu kori enjem IKT ili pisa om ma inom. Ako se tok ro i ta ili pojedini delovi bele e audio ili video tehnikom, stranci se mo e izdati prepis zapisnika (transkript). Zapisnik se mo e sa initi i u elektronskoj formi i dostaviti strankama u kopiji, u skladu sa posebnim propisima. Ako je sastavljanje zapisnika i izdavanje prepisa regulisano posebnim propisom, zapisnik e se sastaviti, a prepis izdati u skladu sa tim propisom. Ako se zapisnik sastavlja van suda, mo e se izuzetno, itko pisati i hemijskom olovkom, sa initi video ili audio zapis. U ovom slu aju, prvog narednog radnog dana zapisnik e se preneti u formu tampanog zapisnika, koji potpisuje sudija. Zapisnik se mo e sastaviti i u formi stenografskih bele ki. Stenografske bele ke prenose se u formu tampanog teksta najkasnije u roku od 48 asova. tampani tekst pregleda i potpisuje stenograf, a overava sudija. Stenografske bele ke i overeni prepisi bele aka i snimaka, priklju uju se zapisniku.
lan 184
Kad po zakonu nije nu no sastavljanje zapisnika, mo e ga zameniti slu bena bele ka u kojoj se ozna ava obavljena slu bena radnja, datum i mesto izvr enja. Ovo naro ito va i za primanje manje va nih izjava ili podataka od stranaka ili za razna saop tenja strankama. Slu benu bele ku potpisuje sudija ili zaposleni koji ju je sastavio. Ako bele ka sadr i izjavu stranke ili saop tenje u injeno stranci koja je prisutna i ona e se potpisati.
lan 185
O svakoj sednici ve a koje odlu uje van glavnog pretresa ili rasprave vodi se evidencija u knjizi sednica ve a, koja sadr i: oznaku ve a, datum odr ane sednice, li no ime predsednika, lanova ve a i zapisni ara, koji je od lanova ve a bio izvestilac, da li su sednici prisustvovale stranke, kakvi su predlozi stavljeni na sednici ili pismeno upu eni, oznaku predmeta o kome je re avano, o kakvom se i o ijem zahtevu se odlu ivalo i kakva je odluka koja je doneta. Odluka se ozna ava u najkra em obliku ("presuda", "re enje potvr eno", "ukinuto", "preina eno", "prigovor odbijen"). Ovu evidenciju potpisuju predsednik ve a i zapisni ar.
Omot sa zapisnikom o ve anju i glasanju lepi se u predmet po kome je odlu ivano, pe ati i pripaja zapisniku o pretresu ili ro i tu. Sud koji je odlu ivao o pravnom leku van ro i ta, sastavlja zapisnik o ve anju i glasanju i zadr ava ga u svom predmetu.
lan 187
Kada se umesto zapisnika o ve anju i glasanju sa injava bele ka, ona sadr i dan ve anja, ime predsednika i lanova ve a, ime sudije izvestioca, kao i oznaku da je odluka doneta jednoglasno. Ako odluka nije doneta jednoglasno sastavlja se zapisnik o ve anju i glasanju, uz koji se prila e izdvojeno mi ljenje lana ve a i ula e u omot sa zapisnikom. Bele ku o ve anju i glasanju potpisuju svi lanovi ve a i zapisni ar.
lan 189
U odluci kojom se odre uje ro i te sudija odre uje rok predevidencije, a u odlukama za dostavljanje ili drugo postupanje, rok evidencije. Datum ovih rokova bele i se u odgovaraju u rubriku u donjem desnom uglu naslovne strane omota spisa.
lan 190
Odluke kojima se odre uju ro i ta, kao i odluke za dostavljanje i druga postupanja izra uju se, po pravilu, na pismenu povodom koga se takva odluka donosi (tu ba, odgovor na tu bu, zapisnik i sl.). Ako na pismenu nema slobodnog prostora ili bi se pisanjem u inio nerazumljivim tekst pismena, dodaje se ist list koji se spaja sa pismenom.
Predmeti u kojima je odlo eno ro i te, po postupanju zapisni ara, vrati e se odmah u pisarnicu. Predmeti u kojima je zaklju ena rasprava odnosno pretres ostaju kod sudije radi izrade odluke, a zapisni ar u ve u na listi su enja pored broja predmeta unosi oznaku da je rasprava ili pretres zaklju en. U sudovima u kojima je u upotrebi poslovni softver za upravljanje predmetima, zapisni ar unosi podatak sa liste su enja. Presude i druge odluke diktiraju se u diktafon ili se izra uju kori enjem IKT. Ako u sudu nije organizovan rad sa diktafonom, sudijama se obezbe uje daktilograf za izradu presuda i drugih odluka. Odluke unete u diktafon prene e se u tampanu formu kori enjem IKT ili pisa om ma inom najkasnije u roku od sedam dana od predaje snimka. Otkucani tekst pregleda sudija koji je odluku izdiktirao i potpisuje prvi primerak (izvornik).
lan 192
Pismeno izra ene odluke dostavljaju se pisarnici u izvorniku u dovoljnom broju primeraka prepisa, sa uputstvom za njihovu dostavu. Uputstvom se odre uje i da li pisarnica predmet dr i u predevidenciji ili evidenciji, ili da izvr i spajanje sa nekim drugim predmetom, kao i sve drugo to bi trebalo u initi u interesu pravilnog rada po donetoj odluci. Ako odluka nije saop tena strankama na ro i tu sud je vezan za svoju odluku kada je otpremljena iz suda.
lan 193
Po predmetima hitne prirode (pritvor i sl.), odluke se donose odmah, vode i ra una o prirodi stvari i propisanim rokovima postupka. Po tu bama, predlozima za izvr enje i drugim predlozima koji se mogu brzo re iti, donosi se odluka i predaje pisarnici po pravilu istog dana kad su ti podnesci primljeni, pri emu bi trebalo imati u vidu propise o prvenstvu re avanja. Predmeti po kojima su odr ana ro i ta i po kojima je doneta odluka za dalje postupanje, vra aju se pisarnici istog, a najkasnije slede eg dana, radi razvo enja po upisnicima i postupanja po odluci.
Sudija izvestilac izra uje pisani referat u slo enijim predmetima. Nacrt odluke izra uje na zahtev lanova ve a i dostavlja pre odr avanja sednice ve a radi pripreme za sednicu, a u drugim predmetima na zahtev predsednika ve a. Ve e mo e odrediti da pored sudije izvestioca u pripremi referata u estvuje i drugi lan ve a.
lan 195
Prilikom dono enja odluke, ve e procenjuje da li se usvojeno pravno stanovi te upisuje u evidenciju sudske prakse. Prilikom evidentiranja se shodno primenjuju odredbe ovog poslovnika koje ure uju pra enje sudske prakse.
lan 196
Ako ve e prilikom odlu ivanja na e da bi zakon ili drugi propis koji se primenjuje trebalo menjati, sastavlja predlog koji dostavlja predsedniku odeljenja u iji sastav ulazi ve e. Ako ve e na e da bi se po pravnom pitanju o kome re ava trebalo utvrditi pravno shvatanje radi obezbe enja jedinstvene primene propisa, obave tava o tome predsednika odeljenja i zastaje sa radom na predmetu dok se ovo pitanje ne raspravi u sednici odeljenja, odnosno op toj sednici.
lan 197
Dok sudska odluka ne bude otpremljena iz suda o stvari se mo e ponovo odlu ivati, ali samo u istom sastavu ve a.
lan 198
Pismeno izra ena sudska odluka dostavlja se zajedno sa predmetom i analiti kim listom odeljenju pisarnice. Na izvornik sudske odluke stavlja se D-na za ekspediciju.
lan 199
Kad odeljenje sudske prakse nema primedbe, pismeno izra ena sudska odluka se predaje pisarnici radi prepisa i otpravljanja.
lan 200
Ako odeljenje sudske prakse uka e da se u donetoj odluci odstupilo od prakse suda, predsednik ve a ponovo iznosi stvar na sednicu ve a. Ako ve e ne promeni odluku, predmet se upu uje predsedniku odeljenja radi izno enja na sednici odeljenja. Ako sednica odeljenja ve inom glasova sudija odeljenja odlu i da se u odluci odstupilo od prakse suda, vrati e predmet ve u radi preispitivanja odluke.
Ako ve e pri ponovnom odlu ivanju ne postupi u skladu sa pravnim shvatanjem odeljenja, sporno pitanje iznosi se na sednicu svih sudija.
lan 201
O svakoj sednici vodi se evidencija u posebnoj knjizi sednica ve a, u kojoj se upisuju podaci o datumu sednice, sastavu ve a, predmetu sa oznakom broja upisnika i imena stranaka, pravnom sredstvu povodom koga se odlu uje i o kratkom sadr aju odluke. U ve u se vodi knjiga kretanja spisa u koju se bele i prijem spisa u ve u, predaja sudiji izvestiocu, odeljenju sudske prakse i sl.
lan 203
Odluke se dostavljaju pisarnici radi razvo enja kroz upisnik u koji upisni ar unosi podatke vezane za odluku i raspore uje ih zaposlenima koji dalje postupaju po njima. Na izvornik odluke stavlja se otisak tambilja bele ke o otpremanju. Predmet se odla e u evidenciju do vra anja dostavnica i povratnica o prijemu odluke i isteka roka za albu. Blagovremenost albe ceni sudija, a pisarnica dalje postupa po njegovoj naredbi (dostavlja albu na odgovor i ostala pismena vezana za odluku). Po zavr etku ovih radnji predmet se dostavlja vi em sudu na odluku. Kada je odluka doneta u sudskoj jedinici, odnosno u odeljenju izvan sedi ta suda, podaci iz stava 1. ovog lana dostavljaju se u sedi te suda radi razvo enja kroz glavni upisnik (Obrazac br. 169).
Odredba stava 2. ovog lana primenjuju se i na dostavljanje podataka osnovnom sudu o drugim preduzetim radnjama u sudskoj jedinici, odnosno odeljenju izvan sedi ta suda.
lan 204
Razvo enje u upisniku vr i upisni ar, a u sudovima sa ve im obimom poslova i drugi zaposleni u pisarnici odre eni raspodelom poslova, pod nadzorom efa odseka. Razvo enje se vr i tako to se upisuju datumi ro i ta, datum i vrsta donetih odluka, izre ene sankcije, vaspitne i druge mere, stavljaju oznake kona nog re enja i dr. U odgovaraju oj rubrici ili ako takve rubrike nema - u rubriku za primedbe upisnika, upisuje se datum roka predevidencije i evidencije, podaci o kretanju predmeta u sudu i van suda, tako da se iz upisnika mo e videti gde se predmet nalazi i u kom je stadijumu postupak.
lan 206
Ako odluka ili drugo pismeno koje bi trebalo sa initi kori enjem IKT nije tako i sastavljeno, predaje se daktilobirou na prepis. Za sa injavanje pismena kori enjem IKT koristi se po pravilu hartija formata A4.
lan 207
Prepis je ponovno kucanje ili tampanje sa uvanog teksta kori enjem IKT. Prepisi se izra uju u dovoljnom broju primeraka prema odluci za dostavljanje.
lan 208
Svi prepisi pa ljivo se sravnjuju sa izvornikom. Sravnjenje, po pravilu, obavljaju zaposleni koji su za to odre eni. Kada tekst sravne, zaposleni stavljaju datum i svoj potpis u odgovaraju u rubriku tambilja. Za sve prepise skra enog izvornika odluke, sravnjivanjem teksta se utvr uje da li se svi primerci prepisa sla u sa skra enim izvornikom.
lan 210
Po iljke koje se otpremaju po tom, razvrstavaju se u tri grupe: obi ne, preporu ene i sa povratnicom i tim redom se upisuju u dostavnu knjigu za po tu, koja slu i kao evidencija o otpremi.
lan 211
Ako je potreban dokaz o prijemu, prepis odluke ili pismeno stavlja se u omot sa povratnicom, ako se dostavlja po tom, a ako se dostavlja na drugi na in - u dostavnicu. Na omotu sa povratnicom i na dostavnici ozna ava se li no ime i adresa primaoca, vrsta odluke, sudski broj predmeta, rok predevidencije ili evidencije za pismeno koje se dostavlja. Kada se dostavlja poziv za ro i te, na povratnicu odnosno dostavnicu, iznad teksta, stavlja se datum roka predevidencije, a u ostalim slu ajevima datum roka evidencije. Obi na kratka obave tenja strankama dostavljaju se u omotu bez povratnice ili dostavnice.
lan 212
Dostava sudskih pismena strankama i drugim u esnicima u postupku vr i se u skladu sa odredbama procesnih zakona. Sudska pismena se dostavljaju neposredno u sudu, putem po te, drugog pravnog lica registrovanog za dostavljanje pismena, policije, po sudskom dostavlja u ili na drugi na in u skladu sa posebnim zakonom. Dostavlja dostavlja pismeno licu kome se dostavljanje ima izvr iti, svakog dana na radnom mestu u radno vreme ili u stanu od 7 do 22 sata. U drugo vreme i na drugom mestu, dostavljanje se mo e izvr iti na osnovu posebne odluke suda, odnosno naloga sudije koji je dostavlja na zahtev primaoca du an da poka e.
U slu aju sumnje, sudski dostavlja mo e tra iti od lica koja se zateknu na mestu na kome bi dostavu trebalo izvr iti da doka u svoj identitet. Ukoliko ta lica odbiju da pru e dokaz o identitetu, sudski dostavlja mo e zatra iti pomo policije radi utvr ivanja njihovog identiteta. Dostavlja je du an da poka e slu benu legitimaciju na zahtev lica kome se dostavljanje vr i i obavezan je da je nosi u vreme dostave.
lan 213
Sudska pismena javnom tu iocu u mestu suda dostavljaju neposredno zaposleni u sudu.
lan 214
Licu koje se zatekne u sudu, pismeno se mo e uru iti ako je li no poznato zaposlenom u sudu ili ako se na verodostojan na in mo e utvrditi njegov identitet. Advokatima i drugim licima kojima se esto dostavljaju pismena, mo e se dozvoliti da ih svakog dana primaju neposredno u sudu. Zaposleni u sudu redovno proverava da li ova lica preuzimaju pismena, a ukoliko ih ne preuzmu u roku od tri dana - dostavi e im se kao i drugim strankama.
lan 215
Pismena koja zaposleni u sudu dostavljaju bez dostavnice evidentiraju se u dostavnu knjigu za mesto uru enja i knjigu zadu enja zaposlenih u sudu pismenima za dostavu. Neuru ena pismena vra aju se odmah pisarnici uz ozna enje razloga zbog kojih dostavljanje nije izvr eno, a zaposleni se razdu uje u dostavnoj knjizi.
lan 216
Pismena koja zaposleni u sudu dostavljaju uz dostavnicu evidentiraju se u knjizi zadu enja zaposlenih primljenim pismenima za dostavljanje. Dostavnice o izvr enoj dostavi i neuru eni pozivi i druga pismena vra aju se odmah sudu uz navo enje razloga zbog kojih dostavljanje nije izvr eno, a zaposleni se razdu uje u knjizi zadu enja.
Evidenciju o tome gde se i u kom stadijumu postupka nalaze pojedini predmeti vodi pisarnica suda, a u sudskoj jedinici odnosno odeljenju izvan sedi ta suda, zaposleni odre en godi njim rasporedom poslova, stavljanjem zabele ke o kretanju predmeta u odgovaraju u rubriku upisnika, kada takva rubrika postoji, odnosno u rubrici primedbi upisnika. Zabele ka o kretanju predmeta vodi se tako da se uvidom u odgovaraju i upisnik vidi gde je predmet, a iz ostalih upisa i u kom se stadijumu postupka nalazi. Zabele ka o kretanju predmeta se mo e upisati i na kartici. Zabele ka mora biti jasna, tako da se bez te ko a mo e videti evidencija o kretanju predmeta. Posebno se evidentiraju predmeti koji se nalaze kod sudije du e od mesec dana i o tome obave tava sekretar suda.
lan 220
Predmet se stavlja u odgovaraju u pregradu rokovnika, odnosno ro i nika po datumu. Rokovnik i ro i nik se pregledaju svakodnevno. Predmeti koji se nalaze u rokovniku za naredni dan, predaju se sudiji najkasnije jedan dan pre isteka roka za obavljanje odgovaraju e radnje, odnosno tri dana pre isteka roka, ako bi radnju trebalo preduzeti u sudskoj jedinici. U predmetima po kojima je odre ena predevidencija, pregleda e se da li je u svemu postupljeno po odluci, odnosno da li su sve povratnice i dostavnice o izvr enoj dostavi vra ene i zdru ene predmetu, da li su tra eni izve taji primljeni i zdru eni i sl. U tom slu aju predmet se iz roka predevidencije stavlja u pregradu koja odgovara roku evidencije. Ako potrebne radnje nisu izvr ene ili o tome nema dokaza, ili su nepravilno izvr ene, pisarnica, sama ili po odluci sudije, preduzima potrebne mere: po urivanje da se povratnice i dostavnice vrate sudu, dostave tra eni izve taji, izvr i ponovno dostavljanje na istu ili drugu adresu, ukloni uo ena nepravilnost i sl. Ako ima vremena odre uje novi rok predevidencije. Ako se zbog smetnji ro i te ne mo e odr ati, sudija e o otkazivanju ro i ta i zakazivanju novog, obavestiti sva pozvana lica da bi se izbegli nepotrebni tro kovi.
lan 222
Kada se pre okon anja postupka predmet razdvoji radi odvojenog postupanja, u odvojeni predmet ula u se overeni prepisi pismena, koja se odnose na oba predmeta, odnosno koja su potrebna samo za odvojeni predmet.
Na omot odvojenog predmeta prenose se i posebne oznake, koje se odnose samo na taj predmet. Iste oznake precrtavaju se na omotu ranijeg zajedni kog predmeta. Za odvojeni predmet sa ini e se novi popis spisa.
7) preduzima odgovaraju e mere da se nov ane kazne, tro kovi postupka i oduzeta imovinska korist, posle izdate naredbe suda, uredno i brzo naplate; 8) stara se da se sudske takse pravilno naplate i preduzima propisane mere u slu ajevima nepo tovanja obaveze pla anja; 9) stara se da se naplate takse i tro kovi postupka koji su bili predujmljeni iz bud etskih sredstava; 10) prikuplja podatke potrebne za brisanje ili opozivanje uslovne osude; 11) vodi posebnu evidenciju o rokovima u hitnim predmetima (pritvorski, izvr enja pre pravnosna nosti, privremene mere i sl.); 12) vodi spisak ve taka zadu enih predmetima u odre enoj materiji, spisak predmeta u kojima se postupci vode na jezicima nacionalnih manjina, spisak predmeta korupcije i sl. Pored poslova iz stava 1. ovog lana, predsednik mo e narediti da se u pisarnici samostalno obavljaju i druge radnje i poslovi. Kada se pojedini poslovi iz st. 1. i 2. ovog lana obavljaju u sudskoj jedinici, odnosno odeljenju izvan sedi ta suda, Predsednik godi njim rasporedom poslova odre uje zaposlene koji e ih obavljati.
lan 224
Zaposleni koji obavljaju poslove pisarnice, staraju se da se sa predmetima postupa pravilno, uredno i na vreme, a naro ito da se po tuju svi propisani ili odre eni rokovi, da se otkloni sve to bi smetalo blagovremenom postupanju sudije u predmetu, da sudiji na vreme budu predati svi predmeti u rad im stigne kakav podnesak ili izve taj po kome bi trebalo doneti odluku, ili preduzeti neku drugu radnju. Zaposleni koji obavlja poslove u pisarnici mo e ukazati sudiji ili sudijskom pomo niku, na protek pojedinih rokova ili na pojedine tehni ke gre ke i sl. Upravitelj pisarnice svakog meseca izve tava predsednika o odlukama koje nisu izra ene, a zakonski rok je istekao. O ovakvim slu ajevima u sudskoj upravi vodi se za svakog sudiju posebna evidencija. Pisarnica stavlja u predmet odgovaraju e napomene u pogledu postupanja, odnosno nepostupanja stranaka i drugih lica kao i u vezi rada pisarnice (npr: "dostavnica nije vra ena", "tra eni izve taj nije primljen", "nije stigao odgovor na tu bu", "nije ulo ena alba", "stranka nije postupila u ostavljenom roku" i sl.). Na pismeno vezano za rok (pravni lek i sl.) zaposleni konstatuje datum kada je dostavljena odluka protiv koje je pravni lek ulo en. Ako se radi o pravnom leku koji se ne dostavlja na odgovor, prosledi e predmet vi em sudu, odnosno ve u istog suda. Kada se ustanovi da pismeno nije blagovremeno, stavlja oznaku "neblagovremeno" i predmet predaje sudiji. U navedenim slu ajevima se koriste odgovaraju i tambilji ili formulari.
lan 225
Kretanje predmeta u pisarnici (prepis, sravnjivanje, otpravljanje i sl.) se po pravilu ne bele i u upisnik, ako se predmet bez du eg zadr avanja (u toku dana ili odmah) vra a. Ako se predmet privremeno dostavlja drugom sudu, organu ili organizacionoj jedinici suda, zabele i e se obi nom olovkom u rubrici za primedbe upisnika, kada i kome je predmet dostavljen i istovremeno ga uneti u spisak poslatih predmeta koje treba vratiti.
lan 226
Vra ene dostavnice i povratnice po kojima je dostava izvr ena, po pravilu se odmah ula u u predmet. U sudovima sa ve im obimom poslova dostavnice i povratnice kada su uredno uru ene, mogu se dr ati slo ene po datumima rokova i ro i ta u posebnom ormanu sa posebnim brojem pregrada. Uo i nastupanja roka, odnosno ro i ta ula u se u predmet. U pogledu neuru enih ili nepravilno uru enih poziva i drugih pismena, postupa se odmah po prijemu bez obzira na rok predevidencije i evidencije. Povratnice i dostavnice koje se odnose na pismena po predmetima javnih knjiga predaju se odmah vodiocu javne knjige.
Povratnice i dostavnice o uru enju odluka i drugih pismena ula u se u predmete i lepe neposredno iza odluke na koju se odnose.
lan 227
Pisarnica samostalno posluje u vezi sa rukovanjem premetima i pribavljanjem potrebnih podataka, izve taja i obave tenja od drugih sudova, organa i ustanova. Zaposlenom u pisarnici mo e se poveriti obavljanje drugih poslova pod nadzorom i uputstvima sudija, kao to su: sastavljanje dopisa, pripremanje nacrta izve taja, zamolnica ili jednostavnijih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom.
lan 228
Povodom pravnih lekova izjavljenih protiv sudske odluke, sud prvog stepena uz poseban obrazac sa prepisom odluke i primerkom pravnog leka dostavlja sre eni predmet nadle nom vi em sudu. Predmet po kome je izjavljen pravni lek protiv drugostepene odluke, prvostepeni sud dostavlja vi em sudu sa prepisom svoje odluke i primerkom pravnog leka. Vi i sud pridru uje svoj predmet sa prepisom drugostepene odluke i dostavlja ga nadle nom sudu. Iz sudske jedinice, odnosno odeljenja izvan sedi ta suda, predmet se dostavlja nadle nom vi em sudu preko pisarnice u sedi tu suda.
lan 229
Ako je zbog navoda u pravnom leku ili odgovoru na pravni lek, potrebno izvr iti proveru, naro ito u pogledu dostavljanja, izvr i e je, po nalogu sudije, prvostepeni sud pre dostavljanja predmeta vi em sudu. U dostavnom aktu prvostepeni sud nave e koje su provere izvr ene posle podnetog pravnog leka, odnosno odgovora na pravni lek.
lan 230
Zajedno sa predmetom dostavljaju se vi em sudu i isprave koje se uvaju kod suda, ako predmetu nije prilo en njihov prepis. Predmeti uvi aja ili dokazni predmeti, koji se ne mogu lako sa predmetom dostaviti, ozna i e se u sprovodnom izve taju i o tome obavestiti vi i sud. Ovi predmeti dostavljaju se vi em sudu samo ako ih zatra i.
lan 231
Po prijemu predmeta kod vi eg suda osniva se novi predmet pod oznakom vi eg suda (npr. "K "). Kao prvo pismeno u popis spisa uvodi se propratni akt sa ta no upisanim datumom i vremenom prijema. Na omotu primljenog spisa upisuje se ispod oznake prvostepenog suda oznaka spisa vi eg suda. Oznaka prvostepenog suda se ne precrtava.
lan 232
Vi i sud, uz svoj izve taj (Obrazac br. 132), vra a predmet prvostepenom sudu sa potrebnim brojem primeraka svoje odluke za stranke, i primerkom za sud koji je zalepljen na kraju spisa. Shodno se postupa i u slu aju kada vi i sud vra a predmet apelacionom sudu povodom pravnog leka protiv njegove odluke. U predmetu vi eg suda ostaje izvornik odluke sa zapisnikom o ve anju i glasanju, odnosno bele kom o ve anju i glasanju, kao i druga pismena i odluke koje se odnose isklju ivo na postupak pred vi im sudom.
lan 234
Pre arhiviranja potrebno je: 1) izdvojiti predmete koji su bili prilo eni, a postupak nije spojen; 2) iz predmeta izdvojiti priloge koji predstavljaju prepise i nemaju snagu dokaznog sredstva, dostavnice i povratnice (sem za li no dostavljanje) i dr.; 3) spise slo iti hronolo kim redom; 4) proveriti da li se u predmetu nalaze neka pismena koja bi trebalo vratiti strankama, ili nekom drugom organu; 5) proveriti da li je na omot stavljen otisak tambilja o tome da je taksa napla ena ili da je dat nalog nadle nom organu za prinudnu naplatu; 6) proveriti da li je u krivi nom ili prekr ajnom predmetu sudija konstatovao da je obave ten nadle ni organ za izvr enje kazne, da je doneta odluka o tro kovima krivi nog ili prekr ajnog
postupka koji su ispla eni iz bud etskih sredstava i da su ti tro kovi, nov ana kazna i pau al napla eni ili uneti u kontrolnik nov anih kazni, pau ala i tro kova, odnosno upisnik izvr enja zdru ene povratnice i dostavnice i da su izvr ene sve druge potrebne radnje; 7) proveriti da li su popunjeni i overeni statisti ki listi i; 8) proveriti da li postoji depozit i da li je o njemu odlu eno. Ako su omoti obimnijih predmeta o te eni, pre arhiviranja stavljaju se u nove omote.
lan 235
Zavr eni predmeti u teku oj i prethodnoj godini stavljaju se, po pravilu, u priru nu arhivu i dr e u zasebnom ormanu u pisarnici sre eni po rednim brojevima slovnog znaka predmeta. Svi ostali predmeti se predaju i dr e isklju ivo u arhivi suda. U arhivi se uvaju i upisnici i imenici iz ranijih godina ako nisu potrebni za teku i rad. Predmeti u kojima je postupak pravnosna no prekinut, posebno se evidentiraju, uvaju u priru noj arhivi i ne uni tavaju.
lan 236
Pojedini predmeti od istorijskog i nau nog zna aja, kao i drugi predmeti za koje predsednik na e da je potrebno, mogu se uvati na posebnom mestu. Na njihovo mesto u arhivi stavi e se pomo ni omot sa zabele kom o mestu uvanja.
lan 237
Zavr eni predmeti sre uju se u arhivi po vrsti predmeta (parni ni, krivi ni, vanparni ni, izvr ni) i po rednim brojevima spisa pojedinih u esnika, u posebne fascikle. Na omotu fascikle, na prednjoj strani, stavlja se skra ena oznaka i godina predmeta, kao i redni brojevi predmeta (npr. P 1/10, K 20/10). Na police se postavlja jedan ili vi e uo ljivih natpisa o tome ta je na njih slo eno.
lan 238
Arhiviranim predmetima rukuje odre eni zaposleni u pisarnici (u daljem tekstu: arhivar). Predmeti se iz arhive izdaju na zahtev sudije ili lica koje on ovlasti (Obrazac br. 134). Drugim sudovima, dr avnim organima ili ustanovama predmeti se mogu dati kad to pismeno odobri predsednik ili zaposleni koga on odredi. Na mesto gde se nalazio izdati predmet stavlja se pomo ni omot spisa sa zahtevom i odobrenjem. Arhivar vodi spisak izdatih predmeta iz arhive sa nazna enjem vremena kada bi predmet trebalo da bude vra en arhivi. On najmanje jedanput mese no proverava da li su predmeti vra eni u predvi enim rokovima, a ako nisu, o tome obave tava upravitelja pisarnice.
2.
Arhivirani predmeti, upisnici, imenici i druge pomo ne knjige uvaju se i izdvajaju po propisima o za titi kulturnih dobara i odredbama ovog poslovnika. Podaci iz arhiviranih predmeta, upisnika, imenika i drugih evidencija koji su sa uvani u elektronskom obliku, kao i elektronski dokumenti uvaju se, u skladu sa propisima koji ure uju elektronsko poslovanje.
lan 240
U zgradi suda se uvaju i ne izdvajaju radi predaje nadle nom arhivu: 1) spisi koji se odnose na sudsku zgradu i pravne odnose u pogledu sudskih zgrada i ostalih nepokretnosti koje su u svojini Republike Srbije ili su date na kori enje sudu, zajedno sa odgovaraju im planovima, skicama, ugovorima o gra enju, tro kovnicima i sl.; 2) sudski registri sa ispravama; 3) testamenti i ostale isprave koje su poverene sudu na uvanje zajedno sa popisima isprava i odgovaraju im upisnicima; 4) krivi ni spisi u krivi nim predmetima zbog krivi nih dela za koje je izre ena kazna zatvora u trajanju od 30 do 40 godina; 5) odluke o trajnom ili privremenom oduzimanju imovine; 6) presude i sudska poravnanja iz parni nih spisa koja se odnose na statusne sporove, nasledno pravne sporove i sporove o nepokretnostima, smrtovnice i re enja o nasle ivanju; 7) re enja o progla enju nestalog lica umrlim i o dokazivanju smrti; 8) spisi o oduzimanju poslovne sposobnosti; 9) svi upisnici i njima odgovaraju i imenici.
lan 241
Rokovi uvanja arhiviranih predmeta iznose: 1) za spise u kojima je u sudskom postupku raspravljano o stvarno-pravnim zahtevima na nepokretnostima - trideset godina; 2) za spise u ste ajnom postupku - trideset godina;
3) za krivi ne spise u kojima je izre ena kazna li enja slobode u trajanju preko deset godina trideset godina; 4) za krivi ne spise u kojima je izre ena kazna li enja slobode u trajanju preko tri do deset godina - dvadeset godina; 5) za krivi ne spise u kojima je izre ena kazna li enja slobode do tri godine - deset godina; 6) za krivi ne spise u kojima je izre ena nov ana kazna ili sudska opomena - pet godina; 7) za krivi ne spise u kojima je krivi ni postupak pokrenut privatnom tu bom ili po predlogu, pa je postupak obustavljen ili je doneta presuda kojom se optu ba odbija - dve godine; 8) za spise koji se odnose na platne naloge - pet godina; 9) za spise koji se odnose na izvr ni postupak - pet godina; 10) za sve drugostepene spise - pet godina; 11) za spise sudske uprave - deset godina; 12) za spise koji se odnose na upravni postupak - 10 godina; 13) za sve ostale spise - 10 godina; 14) za spise prekr ajnog postupka - tri godine; 15) za spise prekr ajnog postupka iz oblasti carinskog, spoljno-trgovinskog, deviznog poslovanja, javnih prihoda i finansija, prometa roba i usluga i vazdu nog saobra aja - est godina. Rok uvanja sigurnosnih primeraka podataka u elektronskoj formi ne mo e biti kra i od roka predvi enog za uvanje spisa iz stava 1. ovog lana, ako posebnim propisom nije druga ije odre eno. Rokovi iz stava 1. ovog lana ra unaju se od dana pravnosna nog okon anja postupka. Posle proteka roka iz stava 1. ovog lana spisi se izdvajaju iz arhive radi uni tenja ili predaje nadle nom arhivu.
Odluke se razvrstavaju po rednom broju oznake predmeta i godini kada je spis osnovan. Posebne zbirke osnova e se za pojedine vrste predmeta (krivi ne, prekr ajne, parni ne, upravne, ostavinske i vanparni ne). Zbirke odluka uvaju se u sudskom arhivu ili na drugi pogodan na in.
lan 244
Umesto u knjigama, sudovi mogu upisivati evidenciju i drugo kretanje predmeta na karticama koje moraju da sadr e broj predmeta, li no ime ili oznaku sudije, kao i podatke o strankama i vrsti spora. Upisnici i pomo ne knjige koji se vode IKT moraju da sadr e sve podatke kao i upisnik - knjiga. Na kraju svake godine tampaju se svi podaci kao za odgovaraju i upisnik i uvaju se u elektronskom obliku.
lan 245
Upisnike i pomo ne knjige vodi pisarnica odvojeno za svaku vrstu predmeta. U slu aju kad u sudu postoji posebno odeljenje ili specijalizovano ve e, predmeti se zavode u poseban upisnik iste oznake kao glavni upisnik za odre enu vrstu predmeta, a iza oznake upisnika se ozna ava da se radi o posebnom odeljenju ili specijalizovanom ve u (npr. "K-Po1 4/10", "K-Po2 7/10", "K-Po3 5/10"). U sudskoj jedinici, odnosno odeljenju izvan sedi ta suda, pomo ne knjige nose naziv osnovnog upisnika sa oznakom sudske jedinice, odnosno odeljenja izvan sedi ta suda koja se obele ava
rimskim brojem ispred osnovne oznake (npr. "radni sporovi I-6 P1 34/10"). U ovom slu aju rimski broj ozna ava sudsku jedinicu, odnosno odeljenje izvan sedi ta suda, a arapski broj iza rimskog broja ozna ava sudiju.
lan 246
Upisnici se vode tako da se u svako doba mo e iz njih utvrditi u kom je stadijumu postupak po odre enom predmetu i gde se predmet nalazi. Na unutra njoj strani korica svakog upisnika i poslovne knjige moraju se staviti tampana obja njenja i uputstva za njihovo vo enje.
lan 248
Pismeno kojim se pokre e postupak (u daljem tekstu: inicijalni akt) zavodi se u odgovaraju i upisnik, a podnesci i druga pismena u odgovaraju e pomo ne knjige. Pismena, koja se odnose na ve zavedene predmete ( albe, odgovor na albu, prigovori i sl.) upisuju se u odgovaraju e rubrike u upisnik pod rednim brojem predmeta na koji se odnose, dok se ostala pismena ula u u predmet bez posebnog upisivanja u upisnike. Kada kod ranijeg upisa nema dovoljno mesta za dalje upise, koji se odnose na isti predmet, nastavi e se upisivanje u prvom slobodnom vodoravnom redu koji sledi iza poslednjeg zauzetog rednog broja upisnika. Radi ozna avanja veze tako nastavljenih upisa stavlja se, ispod oznake rednog broja predmeta iji se upisi nastavljaju, crvenom olovkom redni broj predmeta iza koga slede stavljeni upisi (npr. 13, 17 to zna i da se upisi koji se odnose na predmet zavedeni pod rednim brojem 13 nalaze u produ enju upisa iza predmeta zavedenog pod rednim brojem 17). Prostor gde se nalazi nastavljen upis nosi redni broj onog predmeta na koji se upis odnosi, a koji se ozna ava crvenom olovkom (npr. iza rednog broja 17, crvenom olovkom stavi e se broj 13, to zna i da se ovaj upis odnosi na predmet zaveden pod rednim brojem 13). Po to budu zavr eni svi nastavljeni upisi, koji se odnose na prethodni predmet, u upisnik e se nastaviti upisivanje novih, kasnije primljenih predmeta, a pod slede im teku im brojem prekinutog iza upisivanja (npr. iza broja 13, upisanog crvenom olovkom upisa e se novi slede i predmet broj 18).
Upisnici i pomo ne knjige vode se hemijskom olovkom. Privremene zabele ke (kretanje spisa i sl.), upisuju se obi nom olovkom i bri u kada postanu bespredmetne. Crvenom olovkom stavljaju se samo one zabele ke koje su predvi ene ovim poslovnikom.
lan 249
Pogre no zavedeni upisi ne smeju se brisati, niti na drugi na in poni tavati (lepiti, radirati, premazati korektorom). Ako je neki predmet pogre no zaveden, precrtava se crvenom olovkom u vodoravnom redu celi upis kosom crtom od levog donjeg prema desnom gornjem uglu. U rubrici za primedbe stavlja se oznaka: "Pogre an upis". Predmet koji se zavodi iza pogre no zavedenog predmeta dobija novi slede i redni broj. Poni teni redni brojevi pri zaklju ivanju upisnika na kraju godine odbijaju se od poslednjeg rednog broja. Ostali pogre ni upisi u upisnicima i pomo nim knjigama popravljaju se uno enjem ta nog upisa, s tim to se preko pogre nog teksta povla i tanka vodoravna crta tako da precrtani tekst ostane itak. Za pogre no zavedene predmete u elektronskom obliku postoji evidencija pogre nih upisa, a u napomeni se ozna ava "pogre an upis". Ako je neki predmet pogre no zaveden kori enjem poslovnog softvera za upravljanje predmetima, potrebno je potvrdu o zavo enju takvog predmeta tampati i zdru iti u omot pogre no zavedenih predmeta.
Predmet se ozna ava kao kona no re en kada je odluka otpremljena bez obzira da li je pravnosna na, a pre otpremanja odluke, samo ako je ovim poslovnikom odre eno. Predmeti upisnika "Ki" i "Kri" zavr eni su kad, po okon anju istrage ili istra nih radnji, istra ni sudija dostavi spise ovla enom tu iocu, a on podnese optu ni akt ili u okviru rokova predvi enih u Zakoniku o krivi nom postupku ne podnese optu ni akt, niti predlo i dopunu istrage. Predmet upisnika "I" je re en kada je otpremljeno re enje o izvr enju, re enje o obezbe enju zasnivanjem zalo nog prava, re enje o odre ivanju prethodne ili privremene mere, re enje o produ enju trajanja prethodne ili privremene mere, re enje o odre ivanju pla anja sudskih penala, re enje o protivizvr enju (uz naznaku da e protivizvr enje sprovesti izvr itelj), re enje
o nenadle nosti (mesnoj i stvarnoj), re enje o odba aju ili odbijanju predloga za izvr enje, obezbe enje, protivizvr enje ili odre ivanje pla anja sudskih penala, a kona no re en sprovedenim izvr enjem, odnosno re enjem o obustavi postupka (usled povla enja predloga ili ispunjenja drugih zakonskih uslova). Smatra e se da je izvr enje sprovedeno preduzimanjem poslednje propisane izvr ne radnje. Predmet upisnika "I1" je re en i kona no re en kada izvr enje bude sprovedeno, odnosno kada bude postupljeno po zahtevu drugog suda. Predmet upisnika "Iv" je re en kada je otpremljeno re enje o izvr enju, re enje o odbijanju ili odba aju predloga za izvr enje, re enje o nenadle nosti (mesnoj i stvarnoj), re enja o povla enju predloga za izvr enje, a kona no re en, dono enjem re enja o usvajanju prigovora i stavljanju van snage re enja o izvr enju i ustupanju spisa predmeta nadle nom sudu na dalji parni ni postupak, odnosno sprovedenim izvr enjem, ukoliko prigovor bude odbijen ili odba en, po pravilima kao i za predmete izvr enja na osnovu izvr ne isprave. Znak kona nog re enja stavlja se pre otpremanja odluke i kada je re enje o prekidu postupka postalo pravnosna no, a u krivi nom postupku (K, Km, Kim, Ik) i kada je prema okrivljenom osu enom raspisana poternica, pa po proteku 90 dana ne bude prona en. U upisnik za predmete reorganizacije, znak kona nog re enja stavlja se u slu ajevima usvajanja plana ili obustavljanja primene plana reorganizacije. Predmet koji se odnosi na vi e lica (okrivljenih, tu ilaca, tu enih i sl.), ozna ava se kao kona no re en kada je postupak okon an i odluka otpremljena u pogledu svih lica. Kada je predmet re en samo u pogledu nekih lica, znak kona nog re enja stavlja se samo kod slova ili broja koji se odnose na ta lica. Predmet koji je delimi no re en ozna ava se tako to se ispod rednog broja upisnika stavlja crvena vodoravna crta (npr. "K 585/10"). Ako se upisnici vode kori enjem poslovnog softvera za upravljanje predmetima, vodi se posebna evidencija o svim zavr enim predmetima, uz posebno ozna enje da li je predmet re en.
lan 251
Kada su svi predmeti zavedeni na jednoj strani upisnika ili pomo ne knjige, ozna eni kao kona no re eni, u donjem levom uglu lista stavlja se pravougaoni znak. Pravougaonim znakom uokviri e se i redni broj predmeta kada se stavlja u arhivu. U predmetu koji se vodi u elektronskom obliku posebno se ozna ava da li je predmet arhiviran (a/a). Znak kona nog re enja i pravougaoni znak stavlja se uvek crvenom olovkom ili tambiljem.
lan 253
Kada se neki predmet prila e drugom samo radi uvida, ne e se postupiti po odredbama prethodnog lana. Prilaganje predmeta u ovom slu aju bele i se obi nom olovkom u rubrici za primedbe predmeta koji se prila e (npr. "Prilo en predmet P 30/10") i stavlja datum prilaganja. Ovakva bele ka stavlja se i u rubrici za primedbe upisnika pod rednim brojem onoga predmeta kome je drugi predmet prilo en (npr. "Prilo en je K 50/10").
kraju godine ostali nere eni. Konstataciju potpisuje vodilac pomo nog upisnika, upravitelj pisarnice i predsednik. Glavni upisnik se zaklju uje nakon sravnjenja podataka sa podacima iz upisnika sudske jedinice, odnosno odeljenja izvan sedi ta suda. Ukoliko se upisnici vode kori enjem poslovnog softvera za upravljanje predmetima, u upisnik se obavezno upisuje konstatacija o zaklju enju, koja se tampa i zavodi u "Su" upisnik.
lan 257
Ako se pojedini predmeti kona no ne re e u godini u kojoj su zavedeni i u narednoj godini, prevode se zajedno sa svim potrebnim upisima (upisi koji se upisuju prilikom zavo enja prvog pismena) u upisnik za teku u godinu i zavode pre novih predmeta. Prevedeni predmeti zadr avaju oznaku upisnika i broj tako da se pre zavode ranije primljeni predmeti. Kao datum prijema upisuje se datum prijema prvog pismena (npr. predmeti upisani u upisnik za 2010. godinu, ako su ostali nere eni do 1. januara 2012. godine, prenose se u upisnik za 2012. godinu, sa upisima koji se upisuju prilikom zavo enja prvog pismena). U primedbi upisnika, iz koga se predmet prevodi, upisuje se da je predmet preveden u novi upisnik, a kod rednog broja stavlja znak kona nog re enja. Ispod poslednjeg prevedenog predmeta u novom upisniku povla i se crvenom olovkom vodoravna crta. Pismena primljena u teku oj godini upisuju se ispod crte iz prethodnog stava po ev od rednog broja 1. Ostali upisi tokom dvogodi njeg rada, ne prenose se.
po poternici i sl., predmet se upisuje kao novi sa potrebnim ranijim upisima. U rubrici za primedbe upisuje se ranija oznaka, a kod ranijeg upisa upisuje se nova oznaka predmeta (veza ranije i kasnije). Ako u istom predmetu po kome je odluka u drugom stepenu delimi no ukinuta, a delimi no potvr ena, pa u delu po kome je potvr ena, u postupku po vanrednim pravnim lekovima bude ukinuta, drugostepena i prvostepena odluka, u pogledu ponovnog zavo enja postupi e se u smislu stava prvog ovog lana, to jest predmet u ovom delu dobi e istu oznaku koju nosi deo predmeta koji je ponovno zaveden usled delimi nog ukidanja u drugom stepenu.
- Upisnik sudske uprave - Popis spisa sudske uprave Poverljivi i strogo poverljivi upisnik sudske uprave
"Su" Obrazac br. 1 "Ps" Obrazac br. 2 "Pov.Su", "Str.pov.Su" Obrazac br. 1
lan 262
Pismena koja se odnose na poslove sudske uprave raspore uju se u grupe i podgrupe na slede e na ine: I grupa: Organizacioni poslovi II grupa: Uputstva i drugi akti III grupa: Statistika i izve taji IV grupa: Finansijsko-materijalno poslovanje V grupa: Kadrovski poslovi VI grupa: Pritu be VII grupa: Izuze a, isklju enja VIII grupa: Razno Pojedine grupe sadr e podgrupe, i to: I grupa 1) Uputstva i akti organizacione prirode; 2) Raspored poslova; 3) Pru anje pravne pomo i; 4) Sudska jedinica/odeljenje izvan sedi ta suda/sudski dani; 5) Pregledi i obilasci sudova; 6) Sudije porotnici; 7) Radni sastanci; 8) Stru no usavr avanje i obuka sudija i sudskog osoblja; 9) Sistematizacija radnih mesta. II grupa
12) Overa isprava namenjenih upotrebi u inostranstvu; 13) Materijalno pravo; 14) Procesno pravo; 15) Prethodni postupak; 16) Takse; 17) Sudska praksa. III grupa 18) Uputstva i akti koji se odnose na statistiku; 19) Redovni izve taji o radu; 20) Redovni statisti ki izve taji; 21) Povremeni statisti ki izve taji. IV grupa 22) Uputstva i drugi akti; 23) Slu beni glasnici, knjige, asopisi i kancelarijski materijal; 24) Grejanje i osvetljenje; 25) Putni i selidbeni tro kovi; 26) Tro kovi i enja, odr avanja i osiguranja zgrade i inventara; 27) Po tanski, telegrafski i telefonski tro kovi; 28) Dopuna inventara; 29) Tro kovi postupka; 30) Tro kovi sudija porotnika; 31) Poslovi ekonomata; 32) Ostalo finansijsko poslovanje; 33) Depoziti.
V grupa 34) Evidencija o izboru predsednika i sudija; 35) Uputstva i drugi akti; 36) Stru ni ispiti zaposlenih; 37) Sudijski pripravnici; 38) Godi nji odmor i odsustvovanja. VII Grupa 39) Izuze a 40) Isklju enja U ovu grupu poslova zavodi se sve ostalo iz oblasti sudske uprave.
Omoti sa pismenima koja se odnose na poslove sudske uprave dr e se u prostorijama sudske uprave sre eni po grupama i podgrupama.
"P", "P1", "P2"... Obrazac br. 16 "Pl" Obrazac br. 17 "I", "I1", "I2" i "I3" Obrazac br. 18 i 20
- predmete izvr enja na osnovu verodostojne isprave i predmete u skra enom postupku izvr enja - knjiga izvr nih du nika - za prigovore u "Iv" predmetima, u skra enom postupku izvr enja "Iv1" - predmete ostavina - ostale vanparni ne predmete - predmete pravne pomo i - izlazne zamolnice u gra anskoj materiji - predmete me unarodne pravne pomo i u gra anskim stvarima (ulazne zamolnice) - za predmete zadr avanja lica u zdravstvenoj organizaciji - overe - overe isprava namenjenih upotrebi u inostranstvu
"Iv" Obrazac br. 19 "Iv1" Obrazac br. 21 "Ikd" Obrazac br. 22 "Ipv1" "Ipv2" Obrazac br. 23 "O" Obrazac br. 24 "R", "R1", "R2", "R3" Obrazac br. 25 "Pom" Obrazac br. 26 "Pom I2", Obrazac br. 28 "Pom Ig" Obrazac br. 32 "Os" Obrazac br. 35 "Ov1", "Ov2"... Obrazac br. 36 "Ov I" Obrazac br. 33 i "Ov X" Obrazac br. 34
U sudskoj jedinici, odnosno odeljenju izvan sedi ta suda vode se pomo ni upisnici o podacima koji se upisuju u odgovaraju e glavne upisnike suda. Obrasci propisani za glavne upisnike u sudu va e i za pomo ne upisnike.
- upisnik o izre enim krivi nim sankcijama prema maloletnicima (vaspitne mere) - upisnik vaspitnih naloga - upisnik izvr enja vaspitnih naloga - krivi no ve e van glavnog pretresa u postupcima prema maloletnicima - razne krivi ne predmete prema maloletnicima - uslovni otpust maloletnika - krivi ni predmeti po albi (mala apelacija) - predmete pomilovanja - predmeti uslovnih otpusta
"Ivm", "Km-ev" Obrazac br. 43 "Vn" Obrazac br. 41 "Ivn" Obrazac br. 42 "Kvm" Obrazac br. 8
"Krm" Obrazac br. 6 "KuoKm" Obrazac br. 9 "K ", "K 1"... Obrazac br. 55 "Kp" Obrazac br. 7 "Kuo" Obrazac br. 9 "Kre", "Kre-Po1", "Kre-Po2", "Kre-Po3" - predmeti izru enja okrivljenih i transfera osu enih lica Obrazac br. 15 - upisnik o privremenom oduzimanju imovine "Poi" Obrazac br. 12 - upisnik o trajnom oduzimanju imovine "Toi" Obrazac br. 13 - predmete sporazuma o priznanju krivice "Spk" Obrazac br. 14 - izlazne zamolnice u krivi noj materiji "PomI3" Obrazac br. 29 - ulazne zamolnice "PomIK2" Obrazac br. 31 1.1 za predmete prema Zakonu o organizaciji i nadle nosti dr avnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala (organizovani kriminal) - upisnik za krivi ne predmete organizovanog kriminala - upisnik za istra ne predmete organizovanog kriminala - upisnik za krivi no ve e - upisnik za predmete pomilovanja - upisnik za razne krivi ne predmete - predmete uslovnih otpusta - upisnik za predloge javnog tu ioca, naredbe istra nog sudije i za ti ene svedoke "K-Po1" Obrazac br. 4 "Ki-Po1" Obrazac br. 3 "Kv-Po1" Obrazac br. 8 "Kp-Po1" Obrazac br. 7 "Kr-Po1" Obrazac br. 6 "Kuo-Po1" Obrazac br. 9 "Pov-Po1", "Str. Pov-Po1" Obrazac br. 39
1.2 za predmete prema Zakonu o organizaciji i nadle nosti dr avnih organa u postupku protiv u inilaca ratnih zlo ina (ratni zlo ini): - upisnik za krivi ne predmete ratnih zlo ina - upisnik za istra ne predmete ratnih zlo ina - upisnik za krivi no ve e - upisnik za predmete pomilovanja - upisnik za razne krivi ne predmete - predmeti uslovnih otpusta - upisnik za predloge javnog tu ioca, naredbe istra nog sudije i za ti ene svedoke "K-Po2" Obrazac br. 4 "Ki-Po2" Obrazac br. 3 "Kv-Po2" Obrazac br. 8 "Kp-Po2" Obrazac br. 7 "Kr-Po2" Obrazac br. 6 "Kuo-Po2" Obrazac br. 9 "Pov-Po2", "Str. Pov-Po2" Obrazac br. 39
1.3 za predmete prema Zakonu o organizaciji i nadle nosti dr avnih organa za borbu protiv visoko-tehnolo kog kriminala (visoko-tehnolo ki kriminal): - upisnik za krivi ne predmete visoko-tehnolo kog kriminala - upisnik za istra ne predmete visoko-tehnolo kog kriminala - upisnik za krivi no ve e - upisnik za predmete pomilovanja - upisnik za razne krivi ne predmete - predmete uslovnih otpusta - upisnik za predloge javnog tu ioca i naredbe istra nog sudije "K-Po3" Obrazac br. 4 "Ki-Po3" Obrazac br. 3 "Kv-Po3" Obrazac br. 8 "Kp-Po3" Obrazac br. 7 "Kr-Po3" Obrazac br. 6 "Kuo-Po3" Obrazac br. 9 "Pov-Po3" Obrazac br. 39
2) gra anske predmete i to za: - parnice parni ni predmeti po albi (mala apelacija) - razne gra anske - predmete rehabilitacije - izlazne zamolnice "P", "P1"... Obrazac br. 16 "G ", "G 1"... Obrazac br. 57 "R" Obrazac br. 25 "Reh" Obrazac br. 37. "Pom I1" i "Pom I2" Obrazac br. 28
- parni ne predmete: privatizacije, statusne sporove, bankarske "P", "P1", "P2", "P3", sporove, gra evinske sporove, autorske sporove, sporove industrijske "P4", "P5"... Obrazac br. svojine i sl. 16 - platne naloge "Pl" Obrazac br. 17 "I", "I1", "I2" i "I3" - izvr enja Obrazac br. 18 - izvr enja na osnovu verodostojne isprave "Iv" Obrazac br. 19 - knjiga izvr nih du nika "Ikd", Obrazac br. 22 "Ipv1", "Ipv2" Obrazac br. - za prigovore u "Iv" predmetima 23 - izvr enja u skra enom izvr nom postupku "Iv1" Obrazac br. 19 - razne gra anske "R" Obrazac br. 25 - prethodni postupak po privrednim prestupima "Pki" Obrazac br. 44 - privredne prestupe "Pk" Obrazac br. 45 - ste aje "St" Obrazac br. 46 - prijave potra ivanja "Ppot" Obrazac br. 47 - unapred pripremljen plan reorganizacije, plan reorganizacije "Reo" Obrazac br. 48 - likvidacije "L" Obrazac br. 49 - prijave za upis u registar "Fi" Obrazac br. 50
- sporno pravno pitanje - druge podneske u gra anskoj materiji - sukobe nadle nosti izme u apelacionih sudova i izme u sudova razli ite vrste i sa raznih apelacionih podru ja, delegacija 3. upravne predmete:
"Spp", "Spp1" Obrazac br. 80 "Rs" Obrazac br. 81 "R", "R1" Obrazac br. 82
- zahtev za preispitivanje sudske odluke - zahtev za preispitivanje pravnosna nih presuda prekr ajnog suda - zahtev za za titu zakonitosti u prekr ajnim predmetima - sukob nadle nosti - druge upravne predmete - zahtev za vanredno preispitivanje sudske odluke - zahtev za vanredno preispitivanje pravnosna nog re enja o prekr aju - zahtev za za titu zakonitosti - albe
"Uzp" Obrazac br. 64 "Przp" Obrazac br. 65 "Przz" Obrazac br. 66 "Us" Obrazac br. 67 "Ur" Obrazac br. 68 "Uvp" Obrazac br. 69 "Upr" Obrazac br. 70 "Uzz" Obrazac br. 71 "U " Obrazac br. 72
lan 274
Vrhovni kasacioni sud, Upravni sud, Vi i prekr ajni sud, Privredni apelacioni sud i apelacioni sudovi mogu voditi i druge upisnike, u skladu sa odredbama ovog Poslovnika za odre enu vrstu predmeta. Vi i, privredni, osnovni i prekr ajni sudovi, mogu voditi i druge upisnike, u skladu sa ovim poslovnikom i posebnim propisima.
12. Pojedini upisnici Upisnici u krivi nim predmetima Upisnik "Ki", "Ki-Po1", "Ki-Po2" i "Ki-Po3" lan 275
U upisnik "Ki" zavode se zahtevi ovla enog tu ioca za sprovo enje istrage, zahtevi za pro irenje istrage protiv novog lica i zahtevi javnog tu ioca za odre ene istra ne radnje, kao i u predmetima posebnih odeljenja i specijalizovanih ve a vi eg suda. Predlozi za dopunu istrage se evidentiraju, ali se predmet ne zavodi ponovo.
za izricanje mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog le enja i uvanja, odnosno u predmetima posebnih odeljenja i specijalizovanih ve a vi eg suda. U upisnik "K1" zavode se krivi ni predmeti u kojima postupaju osnovni i vi i sudovi u prvom stepenu, bez odr avanja glavnog pretresa.
U upisnik "Ik" zavode se predmeti lica osu enih na kaznu zatvora koja se sa slobode pozivaju na izdr avanje kazne, koja su iz pritvora upu ena na izdr avanje kazne, za koja je izdat nalog za privo enje na izdr avanje kazne, za koja je doneta naredba za izdavanje poternice ili koja su na svoj zahtev upu ena iz pritvora na izdr avanje kazne pre pravnosna nosti presude. U upisnik "Ika" zavode se predmeti lica kojima su izre ene alternativne sankcije u krivi nom i prekr ajnom postupku
Upisnik "Kri Pov", "Ki Pov", "Pov-Po1", "Pov-Po2", "Pov-Po3", Str Pov-Po1", "Str PovPo2" lan 285
U upisnik "Kri Pov", "Ki Pov", "Pov-Po1", "Pov-Po2", "Pov-Po3", Str Pov-Po1", "Str Pov-Po2", zavode se predlozi ovla enog tu ioca i naredbe istra nog sudije za nadzor i snimanje telefonskih i drugih razgovora ili komunikacija drugim tehni kim sredstvima i opti ka snimanja lica, pretresanje stana i lica i naredbe o pribavljanju podataka od finansijskih i drugih bankarskih organizacija, odnosno u predmetima posebnih odeljenja i specijalizovanih ve a vi eg suda.
U upisnik "Km-ev" zavode se predmeti izre enih krivi nih sankcija maloletnicima: vaspitne mere, kazne maloletni kog zatvora i mere bezbednosti obaveznog le enja.
U upisnik "Poi" zavode se zahtevi javnog tu ioca za privremeno oduzimanje imovine ste ene izvr enjem krivi nog dela.
U upisnik "Pr m" zavode se predmeti Vi eg prekr ajnog suda koji po albama maloletnih u inilaca prekr aja odlu uje u drugom stepenu.
Upisnici u gra anskim predmetima Upisnici "P", "P1", "P2" lan 303
U upisnik "P" zavode se tu be u sporovima po kojima se ne izdaje platni nalog, platni nalozi na koje je ulo en prigovor, predmeti u kojima je sud odbio predlog za izdavanje platnog naloga, predmeti u kojima se po posebnim propisima postupak nastavlja kao povodom prigovora protiv platnog naloga (predmeti po prigovoru na re enje o izvr enju na osnovu verodostojne isprave i na re enje doneto u skra enom izvr nom postupku), kao i u drugim slu ajevima utvr enim posebnim zakonom. Ako se po tu bi zavedenoj u upisnik "P" izda platni nalog, predmet se ne prevodi u upisnik "Pl". Predlozi za izdavanje privremenih mera u toku parni nog postupka ne zavode se posebno, ve dobijaju odgovaraju i redni broj u popisu spisa. U osnovnom sudu u upisnik "P1" zavode se tu be u radnim sporovima, u upisnik "P2" tu be u porodi nim sporovima, a ostali predmeti mogu se razvrstati po pravnoj oblasti, hitnosti i dr. ("P3", "P4"...). U vi em sudu u upisnik "P1" zavode se sporovi povodom trajka, kolektivnog ugovora, socijalnog osiguranja, mati ne evidencije, izbora i razre enja organa pravnih lica, ako nije nadle an drugi sud, u upisnik "P2" zavode se tu be u sporovima o osporavanju ili utvr ivanju o instva ili materinstva, a ostali predmeti mogu se razvrstati po pravnoj oblasti, hitnosti i dr. ("P3", "P4"...). U privrednom sudu u upisnik "P" ("P1", "P2"...) zavode se tu be razvrstane po pravnoj oblasti, hitnosti i sl.
U upisnik "I1" zavode se predmeti iseljenja, ispra njenja poslovnih prostorija i predaje nepokretnosti, u upisnik I2 predmeti prodaje nepokretnosti radi namirenja poverilaca, a u upisnik I3 zavode se predmeti izvr enja naplate nov ane kazne. U upisnik "Iv" zavode se predlozi za izvr enje na osnovu verodostojne isprave i za sprovo enje skra enog izvr nog postupka. U upisnik "Ikd" zavode se podaci o izvr nom du niku, izjave o imovini izvr nog du nika (evidencija) i zahtevi izvr nih du nika za brisanje upisa.
- predlozi za ure enje me a; - predlozi za odre ivanje nosilaca stanarskog prava; - predlozi za utvr ivanje prava na otkup stana po osnovu stanarskog prava. U drugu grupu (R2) spadaju: - predlozi za li enje poslovne sposobnosti; - predlozi za progla enje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti; - predlozi za produ enje roditeljskog prava; - li enje i vra anje roditeljskog prava; - molbe za davanje dozvole za stupanje u brak. U tre u grupu (R3) spadaju: - predlozi za sastavljanje, uvanje, opozivanje, poni taj i overu testamenta, ugovora i ostalih javnih isprava; - predlozi za obezbe enje dokaza i za izdavanje privremenih naredbi i drugih mera osiguranja pre pokretanja postupka; - predlozi za primanje i osnivanje depozita pre pokretanja postupka na koji se depozit odnosi; - poravnanja primljena na zapisnik ako pred tim sudom ne te e parnica; - zamolnice doma ih sudova i drugih organa za dostavljanje pismena i pru anje druge pravne pomo i; - molbe drugih sudova, odnosno drugih organa za izvr enje pojedinih izvr nih radnji; - predlozi za priznanje i izvr enje stranih odluka; - zahtevi po posebnim propisima kojima je predvi eno da se postupak sprovodi po pravilima vanparni nog postupka; - sukobi mesne nadle nosti, stvarne nadle nosti i delegacije; - ostali predmeti.
Upisnik "Pom" vode osnovni sudovi za poslove pravne pomo i. U upisnik "Pom" zavode se zamolnice za poslove pravne pomo i i zamolnice doma ih sudova i drugih organa za dostavljanje pismena i pru anje druge pravne pomo i.
Upisnik "Us"
lan 316
U ovaj upisnik se upisuju zahtevi za re avanje sukoba izme u Upravnog suda i sudova op te i posebne nadle nosti koje re ava Vrhovni kasacioni sud.
Upisnici u predmetima me unarodne pravne pomo i Upisnik "Ov I" lan 317
U ovaj upisnik upisuju se overe isprava namenjene za upotrebu u inostranstvu.
Upisnici "Pom I1", "Pom I2", "Pom Ik" i "Pom Ig" lan 319
U upisnike "Pom I1" i "Pom I2" zavode se izlazne zamolnice doma ih sudova za dostavljanje pismena u inostranstvu i pru anje druge pravne pomo i u krivi nim i gra anskim stvarima. U upisnike "Pom Ik" i "Pom Ig" zavode se ulazne zamolnice stranih sudova, organa i me unarodnih organizacija za pru anje me unarodne pravne pomo i.
lan 322
Za proteste hartija od vrednosti (menica, ekovi) kod sudova vodi se registar protesta u tri knjige po posebnim propisima.
Upisnici u predmetima iz nadle nosti privrednih sudova Upisnik "Pki", "P ", "Pv " i "I " lan 323
U upisnik "Pki" zavode se predmeti prethodnog postupka po privrednim prestupima. U upisnike "P ", "Pv " i "I " zavode se predmeti u kojima povodom albi izjavljenih protiv presuda i drugih odluka donetih od strane privrednih sudova re ava Privredni apelacioni sud.
- knjiga uslovnih osuda i knjiga uslovnih osuda sa za titnim nadzorom - knjiga oduzetih predmeta Kdp i Kdp1 - kontrolnik naplate nov anih kazni, pau ala, tro kova krivi nog postupka i oduzimanja imovinske koristi - kontrolnik tro kova postupka od kojih je stranka bila oslobo ena u izvr nom postupku - spisak izvr enja poverenih sudskom izvr itelju - izve taj o sprovedenim ili nesprovedenim izvr nim radnjama - obra un tro kova - imenik za spisak isprava "Si" (zave tanja i dr.) - kontrolnik lica u pritvoru u prethodnom postupku - kontrolnik lica u pritvoru u istra nom postupku - kontrolnik lica u pritvoru po optu enju - kontrolnik mera odre enih radi obezbe enja prisustva okrivljenog - knjiga pozvanih lica na izdr avanje kazne zatvora - evidenciju o nadzoru nad izvr enjem kazne zatvora - kontrolnik izvr enja vaspitnih mera - kontrolnik lica upu enih na izdr avanje kazne zatvora pre pravnosna nosti presude Obrasci popis taksa kojih je stranka oslobo ena u predmetu popis tro kova ispla enih unapred iz sredstava suda potvrde za ostvarivanje naknade za izgubljenu zaradu Omote spisa u postupcima krivi nom parni nom op ti omot sa povratnicom - beli omot sa povratnicom - plavi prekr ajnom dostavnica (bela) dostavnica za li no dostavljanje izve taj vi em, odnosno apelacionom sudu povodom albe u krivi nom postupku izve taj vi em sudu povodom albe odnosno revizije u parni nom postupku propratni izve taj vi eg/apelacionog/vrhovnog kasacionog suda po pravnim lekovima u parni nom postupku predmete izdate iz arhive zahtev arhivi za dostavu spisa zahtev za razgledanje spisa zahtev za prepis i fotokopiranje priznanica tekst overe evidencija inicijalnih akata za upisnike u sedi tu suda
Obrazac br. 145 Obrazac br. 146 i 147 Obrazac br. 148 Obrazac br. 149 Obrazac br. 150 Obrazac br. 151 Obrazac br. 152 Obrazac br. 153 Obrazac br. 154 Obrazac br. 155 Obrazac br. 156 Obrazac br. 157 Obrazac br. 158 Obrazac br. 161 Obrazac br. 162 Obrazac br. 160 Obrazac br. 111 Obrazac br. 112 Obrazac br. 113 Obrazac br. 114 Obrazac br. 115 Obrazac br. 116 Obrazac br. 123 Obrazac br. 124 Obrazac br. 119, 120 i 121 Obrazac br. 125 Obrazac br. 126 Obrazac br. 130 Obrazac br. 131 Obrazac br. 132 Obrazac br. 133 Obrazac br. 134 Obrazac br. 135 Obrazac br. 136 Obrazac br. 137 Obrazac br. 167 Obrazac br. 168
evidencija o donetim odlukama i drugim preduzetim radnjama za upisnike u sedi tu suda izlazne zamolnice za me unarodno pravnu pomo
lan 330
Imenici koji se vode kao knjige podeljeni su po slovima prema azbu nom redu sa dovoljnim brojem tabaka za svako slovo. Imenici se mogu voditi za vi e godina u jednoj knjizi. U tom slu aju na po etku svake godine stavlja se kod pojedinog slova godina crvenom olovkom. Imenici za krivi ne upisnike vode se po imenu okrivljenog lica, parni ni po imenu tu enog, predmeti izvr enja po imenu du nika, predmeti ostavine po imenu ostavioca, a ostali po imenu predlaga a, odnosno lica na koji se postupak odnosi. Za stvari iz upisnika "Su" vodi se li ni i stvarni imenik.
2. Knjiga oduzetih predmeta i knjiga oduzetog oru ja "Kdp" i "Kdp1" lan 332
U knjigu oduzetih predmeta "Kdp" zavode se predmeti koji su u toku krivi nog ili prekr ajnog postupka oduzeti i uvaju se u sudu. Svakog meseca proverava se da li se stanje po knjizi sla e sa stvarnim stanjem oduzetih predmeta. Ako se ustanovi da se pojedini predmeti nalaze na uvanju du e od est meseci, obavesti e se sudija radi dono enja odgovaraju e odluke. Kada je oduzeti predmet prodat, uni ten ili predat po odluci suda, u knjizi se redni broj toga predmeta ozna ava znakom kona nog re enja. Za oduzeto oru je vodi se posebna knjiga oduzetih predmeta "Kdp1".
3. Kontrolnik nov anih kazni, tro kova krivi nog postupka i oduzete imovinske koristi lan 333
U kontrolnik se zavode nov ane kazne i tro kovi krivi nog ili prekr ajnog postupka, kao i oduzeta imovinska korist po pravnosna nim sudskim odlukama, koje se napla uju po slu benoj du nosti. Po to se izvr i zadu enje u kontrolniku u predmetu se, ispod odluke sudije kojom se nare uje zadu enje, stavlja otisak tambilja o tome da je zadu enje izvr eno. Redni broj kontrolnika pod kojim je izvr eno zadu enje upisuje se u odgovaraju u rubriku krivi nog upisnika za taj predmet.
lan 334
Kontrolnik se svakog meseca proverava, upore ivanjem kontrolnika sa dnevnikom, da li su zadu eni iznosi napla eni.
lan 335
Predmet se u kontrolniku ozna ava znakom kona nog re enja kada je zadu enje po odnosnom predmetu u celini napla eno ili otpisano. Kontrolnik se zaklju uje krajem svake godine tako to se na svakom tabaku sumiraju zadu enja, napla eni, otpisani i nenapla eni iznosi, a iza poslednjeg rednog broja izvr i rekapitulacija sa ukupnim zbirom pojedinih kolona i ukupnim nenapla enim saldom. Rekapitulaciju potvr uje vodilac kontrolnika, upravitelj sudske pisarnice i predsednik. Nenapla eni iznosi prenose se u kontrolnik za narednu godinu sa svim upisima iz pojedinih rubrika odnosno predmeta. U ranijem kontrolniku predmet se ozna ava oznakom kona nog re enja, a u rubrici za primedbe zabele i e se novi redni broj.
Predsednik e narediti da se otpi u potra ivanja iz ovog lana (osim nov ane kazne) kada je, zbog inflacije postala neisplativa prinudna naplata.
4. Kontrolnik tro kova postupka od kojih je stranka oslobo ena lan 336
U ovaj kontrolnik zavode se iznosi nepla enih taksa i tro kova koji su ispla eni iz sredstava suda, kao i potrebni podaci po pravnosna nosti re enja kojim je stranci nare eno da plati tro kove ispla ene iz sredstava suda. Taksu i unapred ispla ene tro kove sud napla uje po slu benoj du nosti od stranke koja je du na da ih naknadi.
6. Kontrolnik lica upu enih na izdr avanje kazne zatvora pre pravnosna nosti presude donete u krivi nom ili prekr ajnom postupku lan 338
U kontrolnik lica upu enih na izdr avanje kazne zatvora po presudama donetim u krivi nom ili prekr ajnom postupku u kojima je odre eno izvr enje pre pravnosna nosti, upisuju se lica koja su upu ena na izdr avanje kazne zatvora pre pravnosna nosti presude (Obrazac br. 160).
Pre izvr enja popisa sudski izvr itelj, radi mogu eg zdru enja predmeta i sprovo enja jedinstvenog postupka proveri e se da li je protiv du nika ranije izvr en popis. Spisak popisa vodi se po sistemu kartoteke. Izvr eni upis u spisak popisa zabele i e se i u zapisniku o popisu. Kada poverilac odustane od zahteva ili kada se izvr enje obustavi ili kada se izvr i naplata, predmet se u spisku ozna ava znakom kona nog re enja.
Ostale pomo ne knjige i imenici propisani ovim poslovnikom, vode se u skladu sa obrascima utvr enim posebnim zakonima.
21. Overa prepisa; 22. Zabele ka o prijemu pismena; 23. Skra ena zabele ka o prijemu pismena; 24. Potvrda o prijemu pismena; 25. Potvrda overe potpisa i pe ata u smislu lana 3. Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava - Apostille; 26. "Zadr avanje"; 27. Poverljivo; 28. Strogo poverljivo; 29. Jezik postupka.
lan 348
Predsednik vi eg suda, povremenim pregledom predmeta u kojima je pokrenuta istraga, prati rad istra nih sudija. Najmanje svaka tri meseca predsednik detaljno pregleda rad istra nog odeljenja radi provere, da li se po tuju odre eni rokovi, kao i da li se poslovi obavljaju dovoljno brzo i u skladu sa odredbama Zakonika o krivi nom postupku.
lan 349
Kada istra ni sudija zbog ve eg broja okrivljenih ili pritvorenih lica, obimnosti predmeta, slo enosti i ve eg broja radnji koje treba hitno obaviti ili zbog zauzetosti u nekom drugom zapo etom predmetu nije u stanju da obavi sve potrebne radnje u propisanim rokovima, du an je da o tome blagovremeno obavesti predsednika, koji e odrediti jednog ili vi e sudija da obave posebne istra ne radnje. Tako e se naro ito postupiti u slu ajevima, kada je potrebno odr ati rokove u vezi sa trajanjem, produ enjem ili ukidanjem pritvora.
lan 351
O svakom pokretanju krivi nog postupka protiv nediplomatskog osoblja na slu bi u stranim misijama, kao i protiv stranih dr avljana, sud e odmah obavestiti Ministarstvo. Ako se u toku preduzimanja odre ene radnje (npr. pretresanje stana i sl.), dogodi neki incident, o takvom doga aju odmah e se obavestiti Ministarstvo.
lan 352
Sud e obavestiti nadle ni fond zdravstvenog osiguranja o svakoj pravnosna noj presudi, kojom se u smislu propisa o socijalnom osiguranju porodici osu enog osiguranika ostavlja delimi no ili u celini u ivanje prava na osnovu socijalnog osiguranja.
Na isti na in sud e obavestiti nadle ni fond kada se u smislu propisa o ratnim vojnim invalidima porodici pravnosna no osu enog ratnog ili mirnodopskog vojnog invalida ostavlja delimi no ili u celini u ivanje invalidskih prava.
lan 353
O svakoj pravnosna no izre enoj meri zabrane bavljenja odre enim zanimanjem, sud e obavestiti nadle nu profesionalnu organizaciju, kao i organ nadle an za izdavanje dozvole za obavljanje zanimanja. Sudovi e redovno dostavljati nadle nom organu policije, koji vodi kaznenu evidenciju, re enja o rehabilitaciji i re enja kojima se utvr uje brisanje uslovne osude.
lan 354
Sudovi su du ni da obave tavaju i druge organe, ustanove ili organizacije, kada je na osnovu posebnih propisa predvi eno obave tavanje ili dostavljanje pravosna nih presuda.
lan 356
U upisnik u kome je zaveden predmet po kome je protiv nekog lica odre en pritvor, ispred imena se upisuje "pritvor" ili stavlja tambilj sa istim tekstom, koji e se precrtati i kosom crtom kada to lice bude pu teno na slobodu.
lan 357
Pritvorenici se sme taju u sudska odeljenja zatvora samo na osnovu pismene odluke suda.
lan 358
Li no ime lica protiv koga je odre en pritvor zavodi se u kontrolnik lica u pritvoru u prethodnom postupku, odnosno u kontrolnik lica u pritvoru po optu enju.
lan 359
U osnovnom i vi em sudu vodi se knjiga nadzora nad pritvorenicima, u koju Predsednik ili sudija koga on odredi za obilazak, upisuje obave tenja o tome kako se pritvorenici hrane, kako se snabdevaju neophodnim stvarima i kako se sa njima postupa. Predsednik, odnosno sudija koga on odredi du an je da bez odlaganja obavesti Ministarstvo o nepravilnostima uo enim prilikom obilaska pritvora. Sa obave tenjem unetim u knjigu nadzora i preduzetim merama Ministarstva obave tavaju se sudije i uprava zatvora.
lan 360
U slu aju neopravdanog zadr avanja lica u pritvoru, kao i prekora enja zakonskih rokova u kojima je trebalo doneti odluku o produ enju pritvora, sudija u ijem se postupanju to desilo du an je da odmah pismeno obavesti Predsednika i da navede razloge prekora enja odnosno zadr avanja.
Postupak po naredbama istra nog sudije u predkrivi nom postupku lan 361
Podaci o identitetu svedoka saradnika, za ti enog svedoka, prikrivenog islednika, kao i svi podaci dobijeni u vezi sa krivi nim delima organizovanog kriminala, korupcije i drugih izuzetno te kih krivi nih dela u skladu sa posebnim propisima, uvaju se u posebno za to odre enim prostorijama i pod posebnim nadzorom.
lan 362
Prikupljeni materijal i podaci dobijeni posebnim merama za otkrivanje i dokazivanje krivi nih dela organizovanog kriminala, korupcije i drugih izuzetno te kih krivi nih dela, prima li no istra ni sudija koji je izdao naredbu ili sudija koji ga prema godi njem rasporedu poslova menja i predaje vodiocu upisnika "Kri Pov". Dostavljanje svedoku saradniku i za ti enom svedoku vr i se na na in kojim se obezbe uje da se ne otkrije njegov identitet, preko organa ili posredstvom organa koji mu obezbe uje taj status. Vodilac upisnika "Kri Pov" primljeni materijal stavlja u poseban omot na kome se sa spoljne strane stavlja oznaka predmeta, broj pod kojim je materijal zaveden u evidenciji. Zajedno sa primljenim materijalom u omot se stavlja zapisnik o popisu koji sadr i: vrstu snimaka, broj kopija snimaka i oznake da li se radi o poslovnom ili li nom ra unu.
lan 363
Uni tenje materijala ili podataka dobijenih posebnim merama za otkrivanje i dokazivanje krivi nih dela organizovanog kriminala, korupcije i drugih izuzetno te kih krivi nih dela, vr i upisni ar pod nadzorom istra nog sudije uz prisustvo predsednika o emu se sa injava zapisnik.
Uni tenje prikupljenog materijala i podataka iz stava 1. ovog lana vr i se pogodnim mehani kim ili termi kim sredstvima za uni tenje.
lan 365
Sporazum o priznanju krivice prima li no predsednik nadle nog ve a ili sudija koji ga prema godi njem rasporedu poslova menja i predaje ga vodiocu upisnika "Spk". Vodilac upisnika "Spk" primljeni sporazum i druga pismena stavlja u poseban omot na kome se sa spoljne strane stavlja oznaka predmeta i broj pod kojim je sporazum zaveden u upisniku, a potom sva pismena evidentira u popisu spisa.
lan 366
U slu ajevima predvi enim posebnim zakonom, uni tavanje predlo enog sporazuma o priznanju krivice i svih priloga koji su u vezi sa njim, vr i upisni ar pod nadzorom predsednika nadle nog ve a i uz prisustvo predsednika. O uni tenju se sa injava slu bena bele ka, koja se uva u pisarnici u zasebnom ormaru, sre ena po rednom broju upisnika, a u rubrici "Primedbe" upisuje se datum uni tenja. Uni tavanje predloga sporazuma sa prilozima iz stava 1. ovog lana vr i se pogodnim mehani kim ili termi kim sredstvima za uni tenje.
2. Evidencija naplate nov ane kazne, tro kova postupka i oduzete imovinske koristi lan 367
O sprovo enju sudske odluke o naplati nov ane kazne, tro kova krivi nog ili prekr ajnog postupka i oduzimanju imovinske koristi stara se pisarnica. Pravnosna na presuda u kojoj je nekom licu izre ena nov ana kazna ili je osu eno da plati tro kove postupka (krivi nog ili prekr ajnog, u postupcima i predmetima u kojima je sud umesto stranke oslobo ene pla anja tro kova iz bud etskih sredstava podmirio tro kove postupka), zavodi se u kontrolnik i odmah poziva obavezano lice, da u roku izvr i obavezu. Pozivanje se evidentira u odgovaraju oj rubrici kontrolnika. Sve uplate se dozna avaju na ra un suda, koji se redovno prazni. Po dobijanju izvoda sud u predmetu konstatuje svaku uplatu.
Ako stranka ne uplati u roku tro kove, vodilac kontrolnika sa injava predlog za prinudnu naplatu tro kova postupka u izvr nom postupku, odnosno postupku prinudne naplate pred poreskim organima koji potpisuje sudija. Broj i datum izvr nog predmeta bele i se u rubrici za primedbe kontrolnika, odnosno upisnika a predmet ozna ava kao delimi no re en. Po izvr enoj naplati, predmet je zavr en. Ako se potra ivanje ne mo e naplatiti u izvr nom postupku iz razloga propisanih zakonom ili nov ana kazna nije pla ena u odre enom roku, predmet se dostavlja krivi noj odnosno prekr ajnoj pisarnici koja ga iznosi sudiji odnosno predsedniku ve a koje je izreklo kaznu.
lan 368
Pravnosna na osu uju a presuda prekr ajnog suda kojom je nekom licu izre ena nov ana kazna ili je odre eno da plati tro kove prekr ajnog postupka evidentira se u upisnik za prekr ajne predmete izvr enja "Ipr" (Obrazac br. 86). Ako ka njeno fizi ko lice uplatu nov ane kazne u celini ili delimi no ne izvr i u odre enom roku odre enom presudom, zaposleni na poslovima izvr enja izvr enja to evidentira i odmah obave tava sudiju prekr ajnog suda koji zamenjuje nov anu kaznu ili nepla eni deo nov ane kazne radom u javnom interesu ili donosi re enje o zameni nov ane kazne kaznom zatvora.
lan 369
Ako ka njeno fizi ko lice ili preduzetnik u odre enom roku ne plati nov anu kaznu koja prelazi iznos koji se mo e zameniti kaznom zatvora, propisan posebnim zakonom, odnosno tro kove prekr ajnog postupka i ako pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu ili profesionalni vojnik, nov anu kaznu i tro kove prekr ajnog postupka ne plate u odre enom roku, naplata e se izvr iti prinudnim putem preko nadle nog organa, u skladu sa propisima o prinudnoj naplati.
Oru je, eksplozivne stvari, droga, lako zapaljive stvari i drugi predmeti predaju se na uvanje policiji ili se predaju depozitnom mestu koje odredi Ministarstvo. Lako kvarljive stvari i ivotinje preda e se odmah Direkciji.
lan 371
Primanje, uvanje, rukovanje i uni tavanje predmeta, upisanih u knjigu oduzetih predmeta sprovodi se prema propisima o sudskim depozitima.
lan 372
Prilikom prijema zahteva za sprovo enje istrage, optu nog akta ili zahteva za pokretanje prekr ajnog postupka sudija e nalo iti da se proveri da li su predmeti oduzeti i predati sudu. Ako se ne nalaze kod suda, naredi e se da se predaju, odnosno oduzmu od lica kod kojih se nalaze.
lan 376
Predsednik ste ajnog ve a, odnosno ste ajni sudija, mo e narediti da se osim popisa spisa vodi i posebni popis poverilaca i poseban popis radnji koje se ponavljaju, kao i da se takva pismena lepe na posebne umetke i u omotu spisa dr e odvojeno. Popis poverilaca sadr i podatke: redni broj, datum, li no ime odnosno naziv poverioca, prijavljena potra ivanja i da li su potra ivanja osporena. Ako predsednik ste ajnog ve a, odnosno ste ajni sudija odlu i da se neka druga pismena posebno popi u odredi e ujedno i ta e se u taj spisak uneti. Nakon to se postupak ste aja obustavi u odnosu na ste ajnog du nika i nastavi prema ste ajnoj masi, ste ajni predmet se sudski razvodi kao re en i upisuje u upisnik "St" pod novim "St" brojem.
lan 377
Prepis odluka koje su donete na ro i tu za ispitivanje potra ivanja dostavljaju se samo onim poveriocima ija su potra ivanja osporena i onim koji nisu prisustvovali ro i tu. Ukoliko postoje smetnje za dostavljanje zaklju ka za listu utvr enih i osporenih potra ivanja dostavljanje se mo e izvr iti stavljanjem zaklju ka na oglasnu tablu suda, a o izvr enom dostavljanju poverioci se obave tavaju oglasom u "Slu benom glasniku Republike Srbije".
lan 380
Sudski izvr itelj u postupku izvr enja sprovodi bez odlaganja sva izvr enja, po pravilu onim redom kojim su mu predmeti izvr enja dodeljeni u rad. Raspodela predmeta u kojima treba sprovesti izvr enje vr i se tako da jedan sudski izvr itelj prilikom jednog izlaska obavi vi e izvr nih radnji u to vi e izvr nih predmeta (u istom mestu ili vi e obli njih mesta). Svi predmeti u kojima se sprovodi izvr enje upisuju se u spisak izvr enja poverenih sudskom izvr itelju.
Uzajamno obave tavanje o izvr enjima osnovnih i privrednih sudova lan 381
Pre sprovo enja prodaje, privredni sud koji je sproveo popis obavesti e nadle ni sud dostavljanjem prepisa zapisnika o popisu stvari izvr nog du nika i zatra iti obave tenje o tome da li je protiv istog du nika u toku izvr ni postupak pred osnovnim sudom. Primljeno obave tenje privrednog suda osnovni sud upisuje u spisak popisa sa nazna enjem spisa privrednog suda, datumom obavljenog popisa i visinom potra ivanja. Ako je osnovni sud sproveo popis protiv istog izvr nog du nika u izvr nom predmetu gde je postupak u toku, dostavi e prepis zapisnika o popisu privrednom sudu. Privredni sud upisuje popis o kome ga je obavestio osnovni sud u spisak popisa.
lan 382
Kada sudski izvr itelj napla uje novac potvrdi e uplatu na priznanici iz bloka priznanica (Obrazac br. 137). Priznanica se popunjava u tri primerka (umno avanjem) sa nazna enjem napla enog iznosa za ra un poverioca i stavljanjem datuma i potpisa. Prvi primerak priznanice upu uje se licu koje je izvr ilo isplatu, drugi primerak se zadr ava u bloku priznanica, a tre i primerak predaje ra unovodstvu. Priznanice imaju serijske brojeve i sa njima se postupa u skladu sa propisima o postupanju sa nov anim depozitom. Ako sudski izvr itelj preda neposredno poveriocu gotovinu ili oduzeti predmet, to potvr uje potpisom na zapisniku. Ako sudski izvr itelj po alje gotovinu izvr nom poveriocu po tom, prila e po tansku uputnicu u kojoj se nazna ava da je po iljalac sud.
lan 383
Gotovinu, papire od vrednosti i dragocenosti koje mu je predao izvr ni du nik ili koje je sam oduzeo, ako ih nije neposredno predao izvr nom poveriocu, sudski izvr itelj preda e ra unovodstvu najkasnije prvog narednog radnog dana po naplati. Ra unovodstvo e potvrditi prijem gotovine odnosno vrednosti na kopiji priznanice, odnosno u izve taju (zapisniku) sudskog izvr itelja. Kopiju priznanice na kojoj je potvr eno da je novac polo en u blagajnu suda, sudski izvr itelj predaje izvr nom sudiji zajedno sa izve tajem i zapisnikom o obavljenoj izvr noj radnji. Ako sudski izvr itelj uplati gotovinu na depozitni ra un suda, uz izve taj prila e uplatnicu.
lan 384
Sudski izvr itelj podnosi izvr nom sudiji izve taj o sprovedenim ili nesprovedenim izvr nim radnjama (Obrazac br. 151) kome prila e zapisnik i priznanice o napla enim iznosima za vreme sprovo enja izvr nih radnji. U izve taju se navodi trajanje izvr ne radnje, vreme provedeno na putu i ostale podatke potrebne za odlu ivanje o tro kovima (kori enje sudskog vozila ili drugog prevoza, naknade anga ovanim licima i sl.). Ako sudski izvr itelj prilikom jednog izlaska obavi vi e radnji u vi e predmeta na koje bi trebalo razdeliti nastale tro kove, sa ini e obra un tro kova (Obrazac br. 152) koji e prilo iti samo jednom predmetu, a u izve taju za taj predmet nave e i sve predmete na koje se odnose tro kovi. U izve taju o obavljenim radnjama u ostalim predmetima stavi e se bele ka o tome u kome se predmetu nalazi obra un tro kova. Sudski izvr itelj je du an da vodi mese nu evidenciju o preduzetim izvr nim radnjama u koju e upisivati poslovni broj predmeta, datum preduzimanja izvr ne radnje, obavljenu izvr nu radnju, odnosno podatak da izvr na radnja nije preduzeta i za to, kao i podatak o tome da li je prilikom
preduzimanja izvr nih radnji koristio sudsko ili sopstveno vozilo i da istu na kraju svakog meseca dostavi predsedniku.
lan 385
Izvr ni sudija pregleda izve taj (obrazac izve taja mo e biti tampan na koricama predmeta) utvr uje tro kove i upore uje podatke na prilo enoj priznanici sa podacima u zapisniku i izve taju o obavljenoj izvr noj radnji. Na izve taj i blok priznanicu stavlja svoj skra eni potpis (paraf). Ako polo eni predujam prelazi obra unate tro kove izda e naredbu o vra anju vi ka. Ako je predujam nedovoljan pozva e stranku da uplati razliku.
lan 387
Gotovina i vrednosti primaju se i izdaju uz popunjenu priznanicu odnosno potvrdu koje se uvaju kao nov ana dokumenta, ili se registruju uz potpis primaoca u odgovaraju oj rubrici propisanih knjiga i evidencija.
lan 389
Gotovina i vrednosti koje su predmet sudskog depozita, uvaju se na odgovaraju em depozitnom mestu ili depozitnom ra unu suda.
lan 390
Gotov novac primljen u toku dana na blagajni suda, uplati e se odmah, ili slede eg radnog dana na ra un depozita, osim ako je sudija nalo io da se gotovina uva u blagajni, ali ne du e od 30 dana i ako se time ne kr e propisi o blagajni kom maksimumu.
lan 391
U sudsku blagajnu mogu se po nalogu sudije primati kao negotovinski depoziti papiri od vrednosti, dragocenosti, strana valuta, tedne i ulo ene dinarske i devizne knji ice i druge isprave za koje nije propisano da se upisuju u popis isprava.
Tro kove procene utvr uje sudija i istovremeno odre uje ko e ih snositi.
lan 399
Vrednosti (dragocenosti, papiri od vrednosti, isprave i sl.), koje se uvaju u blagajni suda ili predaju na uvanje kod depozitnog mesta, stavljaju se u posebne omote na kojima se sa spoljne strane stavlja oznaka predmeta, broj depozita pod kojim su vrednosti zavedene u evidenciju depozita, pravna stvar na koju se odnose, kra a specifikacija sadr aja omota, li no ime i adresa polaga a. Zajedno sa predmetima depozita u omot se stavlja zapisnik o popisu i proceni.
3) drugo lice ili institucija koja je re enjem suda odre ena kao uvar depozita.
lan 402
Dragocenosti sud predaje na uvanje depozitnom mestu po izvr enom popisu i proceni u zape a enom omotu na kome se sa spoljne strane nazna uje naziv depozita, oznaka predmeta i upozorenje da se prepis zapisnika o popisu i proceni nalazi u omotu. Na omotu, pored mesta gde je stavljen pe at, stavljaju se potpisi lanova komisije koja je zape atila omot. Dragocenosti koje se odnose na isti depozit stavljaju se zajedno u isti omot.
lan 403
tedne i ulo ne knji ice koje se odnose na isti depozit pola u se kod depozitnog mesta u nezape a enom zajedni kom omotu na kome se sa spoljne strane nazna uje naziv depozita, broj depozita, kao i oznaka sudskog predmeta. U omot se ula e i primerak zapisnika o popisu. Ako je u vezi sa polo enim tednim i ulo nim knji icama potrebno da se izvr i neka radnja, sud e zatra iti od depozitnog mesta da mu privremeno izda knji icu. Po izvr enoj radnji knji ica se vra a depozitnom mestu posebnim re enjem. Na isti na in se postupa kada su u pitanju vrednosni papiri i druge isprave koje se ne uvaju u sudu.
lan 404
Ako su predmet depozita strana valuta i devize postupa se u skladu sa deviznim propisima. Ako se u depozit preda strana valuta u zape a enom omotu primenjuju se shodno odredbe ovog poslovnika koje va e za dragocenosti.
lan 405
U blagajni suda uva se potvrda o preuzimanju zape a enog omota sa dragocenostima, stranom valutom, devizama, tednim i ulo nim knji icama, koju izdaje depozitno mesto. Ako depozitno mesto zatra i da mu se prilikom izdavanja depozita sa re enjem vrati potvrda, sud e vratiti potvrdu, a u sudskoj blagajni ostaviti overen prepis potvrde.
lan 412
Depozitno mesto izdaje negotovinske depozite ovla enim pravnim i fizi kim licima po nalogu suda neposredno ili po tom (vrednosnim pismom, odnosno paketom sa ozna enom vredno u koja se u njemu nalazi). Kada su predmet izdavanja dragocenosti, sud e po pravilu narediti depozitnom mestu da sudu na ijem podru ju stanuje korisnik po alje omot sa dragocenostima, radi neposrednog uru enja, ili da ga vrati sudu radi neposrednog izdavanja stranci.
lan 413
Kada se iz zape a enog omota izdaju pojedini predmeti sud nare uje posebnim re enjem, depozitnom mestu da mu se vrati zape a eni omot. Ovako vra eni omot otvara se komisijski, a izdvojeni predmeti predaju korisniku uz potvrdu koja se ula e u predmet. Kada se dragocenosti delimi no izdaju, u postoje em popisu obele avaju se teku i brojevi izdvojenih predmeta sa napomenom kad su izdvojeni. Ovu konstataciju potpisuju lanovi komisije koja je izvr ila izdavanje. Preostali predmeti, zajedno sa popisom ponovo se pe ate i vra aju depozitnom mestu novim re enjem suda radi stavljanja u depozit. Ako korisnik nije prisutan, tako da nije mogu e neposredno izdavanje, odmah po prijemu omota, predmeti koji su bili u omotu primi e se na privremeno uvanje u blagajnu suda, upisa e se u odgovaraju i dnevnik, a korisnik pozvati da depozit preuzme u odre enom roku. Kada korisnik stanuje izvan podru ja depozitnog suda, predmet depozita dostavi e se radi neposrednog uru enja sudu na ijem podru ju korisnik ima svoje boravi te.
lan 414
Ako je predmet sudskog depozita takav da usled posebnih svojstava ili veli ine nije pogodan za uvanje u sudu, odredi e se njegovo uvanje kod fizi kog ili pravnog lica, odnosno institucije, kao uvara predmetnog depozita. Pre dono enja takvog re enja sud e zatra iti od predlaga a da polo i potreban predujam za podmirenje tro kova uvanja i rukovanja. Pre nego to sud poveri predmet depozita odre enom uvaru radi uvanja izvr i e popis i procenu depozita i o tome sastaviti zapisnik u tri primerka od kojih e se jedan ulo iti u odgovaraju i predmet, drugi predati uvaru zajedno sa predmetom depozita, a tre i prilo iti u dokumentaciju ra unovodstva.
lan 415
uvar kome je poveren na uvanje depozit mo e izdati depozit odre enom korisniku samo na osnovu re enja suda i na na in kako je u re enju odre eno. Re enjem kojim se odre uje izdavanje depozita utvrdi e se tro kovi koji su nastali usled uvanja depozita i ko je du an da ih naknadi, i odlu iti o polo enom predujmu.
lan 417
Poslovne knjige i ostale evidencije sudskog depozita ustrojavaju se i vode u skladu sa posebnim propisima.
Predsednik mo e nalo iti pregled i popis blagajne sudskog depozita u toku godine, ukoliko oceni da je to potrebno. Popis blagajne sudskog depozita izvr i e se obavezno u slu aju primopredaje funkcije predsednika novom predsedniku.
lan 420
Vr ilac funkcije predsednika, odredi e najpre upisivanje i raspore ivanje u rad nere enih preuzetih predmeta koji su po zakonu hitni, naro ito hitni ili u kojima su ro i ta zakazana, vode i ra una o ravnomernom optere enju sudija.
lan 421
Prilikom raspore ivanja predmeta u novoosnovanim sudovima, predsednik e se starati da sudije budu ravnomerno optere ene predmetima, posebno vode i ra una o starim predmetima, vremenu podno enja inicijalnog akta, kao i drugim okolnostima od zna aja za raspore ivanje predmeta u skladu sa ovim poslovnikom.
lan 422
Predmeti koji su po ranijim propisima razvedeni kao re eni, odnosno po kojima mora da se postupa i posle 1. januara 2010. godine (redovni, vanredni pravni lekovi i sl.), posebno se evidentiraju, ukoliko u sudu ne postoji IKT. Na predmete preuzete 1. januara 2010. godine shodno e se primenjivati odredbe lana 124. ovog poslovnika.
lan 423
Vojni predmeti okru nih sudova, koji nisu re eni do 31. decembra 2009. godine, upisa e se u odgovaraju e upisnike vi eg suda za krivi nu materiju.
lan 424
Na omotu spisa, u predmetima preuzetim od 1. januara 2010. godine, promena suda, oznake i broja upisnika, izvr i e se u skladu sa odredbama iz lana 168. ovog poslovnika.
lan 425
Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da va i Sudski poslovnik ("Slu beni glasnik RS", br. 65/03, 115/05, 4/06 - ispravka i 50/06).
lan 426
Ovaj poslovnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu benom glasniku Republike Srbije", a primenjiva e se od 1. januara 2010. godine. Slede i