NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM Za podruje graditeljstva, geodezije i graevnih materijala

Naziv programa zanimanja: GRAEVINSKI TEHNIAR

Zagreb, 2006.

STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA 1. Opi podaci o programu-zanimanju 2. Nastavni plan 2.1. Potrebna struna sprema nastavnika 3. Okvirni program 3.1. Uvjeti za izvoenje programa 3.2. Okvirni programi nastavnih predmeta 1. OPI PODACI O PROGRAMU-ZANIMANJU Podruje rada: graditeljstvo, geodezija i graevni materijali Naziv programa-zanimanja: graevinski tehniar Mjesta i uvjeti rada Mjesta rada: - tvrtke koje su registrirane za izradu projektne dokumentacije - otvorena i zatvorena gradilita zgrada - zavodi za zatitu spomenika, konzervatorski zavodi - uredi za izdavanje dozvola. Uvjeti rada Rad u zatvorenom prostoru: - rad na crtaem stolu i rad na raunalu - rad uz dulje sjedenje - rad uz umjetnu rasvjetu - rad u mirnom okruenju - radni prostor podijeljen ili odvojen za manji dio radnika. Rad na otvorenom prostoru: - rad u svim vremenskim uvjetima - rad na visini - kretanje po privremenim konstrukcijama - rad u privremenim objektima na gradilitu - rad uz buku. Psihofiziki zahtjevi i osobitosti: - dobre grafomotorike sposobnosti - dobar vid - smisao za urednost - razvijena koordinacija ruku - dobra koncentracija - dobra percepcija prostora - spretnost u kretanju - dobra orijentacija. Cilj obrazovanja: Pripremiti uenike za uspjeno ukljuivanje na trite rada i nastavak kolovanja na graevinskom fakultetu, veleuilitu i ostalim tehnikim fakultetima. Rezultati uenja u strukovnom dijelu programa Uenik: - informatiki pismen - slui se raunalnim programima za izradu nacrta - sposoban za rjeavanja razliitih tehnikih problema mehanizmima loginog razmiljanja, povezivanja i razumijevanja - poznaje metoda za rjeavanje strukovnih zadaa - posjeduje znanje o graevinarstvu - posjeduje znanje i vjetine izrade nacrta i dijelova tehnike dokumentacije

poznaje metode prorauna jednostavnijih nosivih sklopova graevina poznaje metode prorauna za utedu energije i toplinske zatite poznaje suvremene arhitektonske konstrukcije, materijale i tehnologije poznaje graevine poznaje graevinsku mehanizaciju poznaje i primjenjuje Zakon o gradnji, pravilnik i propise poznaje cjelokupni proces planiranja i organizacije u graditeljstvu poznaje nain obrauna trokova graenja poznaje karakteristika gradilita poznaje okruenja posjeduje znanje i vjetine izrade nacrta cesta i eljeznica poznaje tunele i mostove razumije prirodne pojave vezane za vodu posjeduje znanje iz hidrologije razumije uzroke i posljedice zagaenja hidrosfere odgovoran prema okoliu poznaje proraune osnovnih hidraulikih veliina poznaje proraune hidrotehnikih sustava i objekata poznaje suvremene graevne materijale i tehnologije poznaje metode za ispitivanje graevnih materijala vjet u izraavanju pomou tehnikog crtea koristi tehniki naina razmiljanja kreativan i samostalan odgovorno se odnosi prema vanosti i vrijednosti graevina zainteresiran za graditeljsku batinu i svaku intervenciju u prostoru posjeduje visok stupanj odgovornosti, ozbiljnog i znanstveno utemeljenog pristupa u rjeavanju tehnikih zadaa struke, vodei rauna o ouvanju zdravlja, zatiti okolia i odrivom razvoju.
131104 Graevinski tehniar
1. razred
tjedno godinje

2. NASTAVNI PLAN
Redni broj NASTAVNI PREDMET 2. razred
tjedno godinje tjedno

3. razred
godinje

4. razred
tjedno godinje

ukupno

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Hrvatski jezik Strani jezik Povijest Etika/Vjeronauk Geografija Politika i gospodarstvo Tjelesna i zdravstvena kultura Matematika Fizika Biologija Tehniko crtanje Raunalstvo Nacrtna geometrija Arhitektonske konstrukcije Nosive konstrukcije Organizacija graenja Praktikum
IZBORNI NASTAVNI PREDMET

3 2 2 1 2 2 4 2 2 2 2 4 2 2 32 -

105 70 70 35 70 70 140 70 70 70 70 140 70 70

3 2 2 1 1 2 4 2 2 2 4 2 2 1 2 -

105 70 70 35 35 70 140 70

70 70 140 70 70 35

3 2 1 2 4 1 2 2 3 2 2 1 4 3

105 70 35

70 140 35

70 70 105 70 70 35 140 105

3 2 1 1 2 4 1 2 3 4 1 4 4 32 -

96 64 32 32 64 128 32

64 96 128 32 128 128

411 274 140 137 105 32 274 548 207 70 70 210 140 449 306 268 172 338 233 4384

18.1. Prometnice* 18.2. Graevni materijali* 19.1. Vodogradnje* 19.2. Graevine* UKUPNO sati tjedno i godinje 20. Struna praksa

70

1120

32 -

1120 80**

32 -

1120 80**

1024

*Od ponuena etiri izborna nastavna predmeta kola izabire dva: prometnice i vodogradnje ili graevni materijali i graevine **Struna praksa obavlja se u graditeljskim tvrtkama, u pravilu nakon zavretka nastavne godine. Izvedbu programa u strukovnom dijelu treba usuglasiti sa Zakonom o zatiti na radu.

Zavretak obrazovanja Uvjete, nain i postupak polaganja dravne mature propisuje ministar. 2.1. Potrebna struna sprema nastavnika R.br. NASTAVNI PREDMET 1. Tehniko crtanje 2. Raunalstvo STRUNA SPREMA Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva Prof. matematike i informatike
Dipl. ing. matematike i informatike

3. 4. 5. 6. 7.

Nacrtna geometrija Arhitektonske konstrukcije Nosive konstrukcije Organizacija graenja Praktikum

8. 9. 10. 11. 12.

Struna praksa Prometnice Graevni materijali Vodogradnje Graevine

Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva + ing. gra. ili ing. arh. ili + tehniar Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva Ing. graevinarstva Ing. arhitekture + tehniar, KV, VKV Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. graevinarstva Ing. graevinarstva Dipl. ing. graevinarstva Dipl. ing. arhitekture Dipl. ing. graevinarstva

NASTAVNIK profesor profesor profesor profesor profesor profesor struni uitelj

suradnik u nastavi

profesor profesor profesor profesor profesor profesor profesor profesor profesor struni uitelj struni uitelj
suradnik u nastavi

profesor profesor profesor profesor struni uitelj profesor profesor profesor

3. OKVIRNI PROGRAM Okvirni programi za opeobrazovne predmete objavljeni su u Glasniku Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1977. 3.1. Uvjeti izvoenja programa a) Podjela razrednog odjela u dvije grupe po 15 uenika
Redni broj NASTAVNI PREDMET 1. razred
tjedno godinje

2. razred
tjedno godinje

3. razred
tjedno godinje

4. razred
tjedno godinje

ukupno

6. 7.

Raunalstvo Crtanje

2* -

70 -

2* 2*

70 70

2* 2*

70 70

210 140

b) Materijalni uvjeti za izvoenje programa

PROSTOR Specijalizirana uionica za strukovne predmete OPREMA Crtai stolovi za jednu osobu Ormari za pohranu uenikog pribora i programa Pano za izlaganje uenikih radova Vitrina za uzorke i modele Ploa za pisanje kredom i bijela ploa Platno za projiciranje Grafoskop Prijenosno raunalo Projektor (TV, DVD, video) Mogunost zamraenja Raunalo s printerom i skenerom, s pristupom Internetu Fotokopirni stroj Ormari za pohranu uenikih radova Ormari za pohranu knjiga i asopisa Ormari za pohranu nastavnog materijala Umreena raunala s pristupom na Internet za 30 radnih mjesta 2 printera A3 Skener Radna mjesta za svakog nastavnika opremljena raunalom, printerom i skenerom s pristupom na Internet Ploter Stolovi za crtanje i praktini rad za 15-20 uenika Ploa Grafoskop i platno Prijenosno raunalo i projektor Ormari za pohranu alata za obradu drva i jednostavnijih materijala Digitalna kamera za dokumentiranje obilazaka izvan kole Osnovni strojevi za obradu drva Aparati i ureaji za ispitivanje NASTAVNI PREDMET Tehniko crtanje Nacrtna geometrije Arhitektonske konstrukcije Nosive konstrukcije Organizacija graenja Prometnice Vodogradnje Graevine Graevni materijali

Kabinet za nastavnike strukovnih predmeta, uz uionice

Svi strukovni predmeti Potreban je jedan kabinet na dvije uionice

Specijalizirana kompjutorska uionica Kabinet uz kompjutorsku uionicu

Raunalstvo Prometnice Graevine Raunalstvo

Radionica

Praktikum

Strojarnica uz radionicu Laboratorij za ispitivanje materijala

Praktikum Praktikum Graevni materijali

3.2. Okvirni programi nastavnih predmeta FIZIKA Razred Broj sati tjedno Cilj Opi je cilj nastave fizike, u funkciji opeg obrazovanja i odgoja, da u skladu s mogunostima uenika pridonosi shvaanju materijalnosti prirode i jedinstva svijeta. 1. 2 2. 2 3. 1 4. 1

Zadae -

osposobiti uenike za primjenu fizikalnih spoznaja u suvremenom ivotu i tehnici proiriti i formalizirati znanje uenika steeno u osnovnoj koli ovladati postupcima i metodama mjerenja vanim za primjenu u tehnici i tehnolokim procesima stei sposobnost povezivanja teorijskog i praktinog aspekta fizikalnih zakonitosti za primjenu u tehnici i tehnologiji. 1. razred REZULTATI UENJA Objasniti pojam vektora i skalara, grafikog i raunskog zbrajanja Grafiki prikazati meusobne ovisnosti fizikalnih veliina Objasniti Newtonove zakone i izvesti dokaz Definirati sile i ostale vektorske veliine Objasniti vanost sila u svakodnevnom ivotu Obrazloiti zakon poluge, princip rada hidraulikog tijesaka Definirati i objasniti pojavu atmosferskog tlaka, hidrostatskog tlaka i sile uzgona Izvesti izvod za uvjet plivanja Samostalno rijeiti zadatke Definirati pojam rada i energije, razlikovati energije Grafiki prikazati ovisnost energije o drugim fizikalnim veliinama Objasniti pojavu elastine potencijalne energije u krutim tijelima i zakon odranja energije OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Put i pomak Gibanje uz stalnu brzinu Gibanje uz stalnu akceleraciju Slobodni pad Sloeno gibanje Translacija i rotacija. Sila i masa Koliina gibanja Newtonovi zakoni Centripetalna sila Gravitacijska sila Sila trenja, moment sile Ravnotea krutog tijela Rastavljanje sile na komponente Hidrostatika Hidrodinamika

Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Gibanja

2.

Sile i polja

3.

Rad i energija u mehanikim sustavima

Mehaniki rad Djelotvornost i mehanika prednost stroja Kinetika i potencijalna energija Zakon odranja energije Snaga

Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Toplina. Rad i energija u toplinskim sustavima. REZULTATI UENJA Objasniti pojam temperature i topline i razlikovati ih, objasniti molekularno-kinetiki

2. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Molekulska graa tvari Agregatna stanja Pojam temperature

2.

Elektrostatika Elektrodinamika

3.

Elektromagnetizam

model tvari Definirati pojam unutranje energije i usporediti linearno i volumno irenje tvari Matematiki izraziti i grafiki prikazati plinske zakone i opisati I. zakon termodinamike Opisati svijet atoma Opisati elektrinu silu Grafiki prikazati meusobne ovisnosti Nacrtati elektrina polja Objasniti pojavu elektrine potencijalne energije Rijeiti primijenjene zadatke Usporediti gravitacijski i elektrini potencijal Opisati pojavu, smjer i karakteristike struje, strukturu metalne reetke, vodi, poluvodi, izolator Demonstrirati primjenu Ohmova zakona, zakona elektrinog otpora Kirchhova zakona Nacrtati magnetska polja kao vektorske veliine i opisati magnetske sile i njihove smjerove Rijeiti zadatke s pomou matematikih izraza za sile Opisati Orstedov pokus i objasniti pojavu privlaenja i odbijanja paralelnih strujnih vodia Objasniti magnetski tok Objasniti Faradayev zakon indukcije Opisati pojavu samoindukcije i pojavu meuindukcije Objasniti zakon transformacije Opisati vrtlone struje

Toplina, unutarnja toplinska energija Toplinsko rastezanje Promjene stanja plina Toplina i rad Prvi zakon termodinamike. Graa atoma i elektrini naboji Kvantizirani naboj Coulombov zakon Elektrino polje Kondenzator Kapacitet Elektrina struja Elektrini otpor Rad i snaga elektrine struje Spajanje otpornika.

Magnetsko polje Magnetsko polje elektrine struje Lorentzova sila Ampereova sila Magnetski tok Elektromagnetska indukcija. Primjena elektreomagnetske indukcije.

Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Izmjenine struje REZULTATI UENJA Usporediti istosmjernu i izmjeninu struju Grafiki prikazati struje Opisati katodni osciloskop

3. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Osnovna svojstva izmjeninih struja Induktivni i kapacitivni otpor Ohmov zakon za izmjenine

2.

Mehaniko titranje i valovi

3.

Elektromagnetski titraji i valovi

Nacrtati strujni krug s induktivnim i kapacitivnim otporom Objasniti pojmove pomak u fazi, impedancija, reaktancija Opisati harmonijsko gibanje Prepoznati primjere iz svakodnevnog ivota Objasniti pojam valnog gibanja Razlikovati vrste valova Objasniti zakon odranja energije pri titranju Opisati i nacrtati lom i refleksiju valova i pojavu interferencije valova Nacrtati elektromagnetski titrajni krug i opisati nastanak elektromagnetskih titraja Opisati svojstva i prostiranje elektromagnetskih valova Usporediti emisijsku i prijemnu antenu Opisati svojstva svakog pojedinog vala u spektru Opisati astronomsku metodu mjerenja brzine svjetlosti

struje Snaga i rad izmjenine struje

Harmonijsko gibanje Titranje kao projekcija krunog gibanja Matematiko njihalo Harmonijski oscilator Svojstva valnoga gibanja Lom i refleksija valova Stojni val Interferencija valova Zvuk Elektrini titrajni krug Rezonancija-mehanika, akustika, elektrina Svojstva i primjena elektromagnetskih valova irenje elektromagnetskih valova Spektar elektromagnetskih valova Brzina svjetlosti

Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Geometrijska optika REZULTATI UENJA Protumaiti prirodu svjetlosti Primijeniti osnovne zakone optike na ravnom zrcalu, periskopu Objasniti kratkovidnost i dalekovidnost Nacrtati glavne zrake kod zrcala i lea, konstruirati sliku Objasniti pojam indeks loma Nacrtati totalnu refleksiju Opisati svjetlovod i njegovu primjenu Objasniti pojavu disperzije svjetlosti i dugu Opisati FE efekt Opisati Bohrov model atoma Opisati kvantnomehaniki model atoma Objasniti pojam izotop, energija vezanja, defekt mase Opisati , , zraenje

4. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Obiljeja svjetlosti Osnovni zakoni geometrijske optike Odbijanje svjetlosti Ravno zrcalo Sferna zrcala Lee Lom i disperzija svjetlosti Interferencija svjetlosti Stojni valovi Fresnelova zrcala Optika reetka Polarizacija svjetlosti Fotoelektrini efekt Valno-estina svojstva tvari Atomska jezgra Heisenbergova relacija neodreenosti Nuklearne sile Radioaktivnost Zakon radioaktivnog raspada

2.

Fizikalna optika

3.

Atomi i kvanti

Metodiko-didaktike napomene Nastava je predviena uz pravilan odnos izmeu sati za obradu novoga gradiva, ponavljanje, vjebanje i provjeru znanja. Nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici za fiziku, opremljenoj standardnom opremom za izvoenje demonstracijskih pokusa, kao i uenikih vjebi u grupama 4-5 uenika (laboratorijskih vjebi). Uz specijaliziranu uionicu za uenike potrebno je osigurati kabinet za nastavnika kao posebnu prostoriju povezanu s uionicom za uenike, gdje se pripremaju demonstracijski pokusi, kako bi se nastava nesmetano obavljala. Zakljuna ocjena formira se iz sljedeih elemenata ocjenjivanja: usvojeni nastavni sadraj, rjeavanje zadataka, praktini radovi, samostalnost u radu. Prva dva elementa mogu biti provjeravani na nain: usmeno (na ploi ili iz klupe) i pismeno (uenici odgovaraju na postavljena pitanja ili rjeavaju zadatke ispisane na listiima). Uenici redovito izrauju domae radove, a ocjena se upisuje u element ocjenjivanja samostalnost u radu. Osim navedenog, uenika se ocjenjuje za broj iskazanih prihvatljivih ideja, za spremnost da aktivno eksperimentira, kritiki rezonira i uopava, to je neobino vano u ovom predmetu. TEHNIKO CRTANJE Razred Broj sati tjedno Cilj Savladati tehniku i jezik grafikog izraavanja u graditeljskoj struci, kako bi se stvorila baza za uspjeno napredovanje u svim strukovnim predmetima. Zadae - ovladati tehnikama crtanja olovkom i tuem - ovladati relacijama veliina i omjerima - uvjebati tehniko pismo - nauiti pravila za formu koja se primjenjuje u graditeljskoj struci - stei urednost i preciznost - stei osjeaj za format i nain kako na njemu prezentirati zadani sadraj - ovladati dvodimenzionalnim i prostornim prikazima - razvijati prostorni zor - shvatiti povezanost izmeu pojedinih grafikih prikaza - ovladati osnovnim pravilima za crtanje arhitektonskih nacrta - razvijati vlastiti kreativni grafiki izraz - upoznati opremu stana i funkcionalne grupe - upoznati nain primjene znanja na individualnim zadacima. Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Uvod u tehniko crtanje REZULTATI UENJA Nacrtati toan tehniki crte olovkom i tuem i napisati pojedinano tehnika slova, kao i cjeloviti tekst Primijeniti urednost i preciznost i svladati zadani format papira Konstruirati crte predmeta u ortogonalnoj projekciji 1. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Osnovni crtai pribor Tehnika crtanja olovkom i tuem Tehniko pismo Vjebe preciznog odmjeravanja i crtanja 1. program: crte 2. program: crte Ortogonalna projekcija i aksonometrija 1. 2 2. 3. 4. -

2.

Tehniki crtei predmeta

3.

Arhitektonski nacrti

Primijeniti samostalno pravila za prikazivanje predmeta u razliitim projekcijama i prostornim prikazima i za meusobnu povezanost razliitih crtea Primijeniti pravila ortogonalnog projiciranja u izradi arhitektonskih nacrta Nacrtati razliite presjeke zgrade, horizontalne i vertikalne ravnine Sastaviti glavne grupe namjetaja i opreme u stanu i nacrtati ih koristei kreativni i individualni pristup Nacrtati arhitektonske nacrte obiteljske kue u jednostavnijim mjerilima

Presjeci i aksonometrija 1. program: ortogonalna projekcija i aksonometrija 2. program: presjeci i aksonometrija predmeta Namjetaj i ureaji u stanu Pravila za crtanje idejnih nacrta Pravila za crtanje glavnih nacrta Poloajni nacrt 3. program: namjetaj i ureaji u stanu 4. program: idejni nacrti 5. program: glavni nacrti 6. program: poloajni nacrt

Metodiko-didaktike napomene Postupnost u svladavanju navedenih zadaa je nuna; korak po korak i zato joj treba posvetiti posebnu panju i vrijeme. Svladavanje nastavnih sadraja u predmetu tehniko crtanje je ozbiljna i promiljena priprema koja uenike u daljnjem obrazovnom procesu kvalitetnije i jasnije dovodi do eljenog cilja. Svi sadraji koji to omoguuju, trebaju se svladati uz pomo individualnih ili grupnih zadataka. Prije svake cjeline treba sadraj objasniti, to e uenici pisati i crtati. To su temelji crtanja koje u viim razredima ne treba ponavljati, ve nadopunjavati. Neobino je vano, za ostvarenje postavljenih ciljeva i zadaa, da se provodi individualni pristup svakom ueniku i da mu se posveti onoliko panje koliko zahtijevaju njegove sposobnosti. Svi programi se moraju na nastavi nacrtati u olovci, a nakon korekcija profesora programi se kod kue tuiraju. Nastava se odrava u specijaliziranim uionicama opremljenom crtaim stolovima za jednu osobu te opremom u uionici koja omoguuje pohranu uenikog crtaeg pribora i programa. U uionici se mora nalaziti kvalitetna ploa, platno za projiciranje i grafoskop. Poeljno bi bilo i u nastavi tehnikog crtanja povremeno koristiti prijenosno raunalo za izvoenje projekcija. U uionici se treba nalaziti zidni pano na koji se izlau ueniki radovi, kako bi uenici lake stekli predodbu o potrebnoj strunoj razini svojih radova. Budui da su crtei osnova za svladavanje sadraja predmeta, ocjena treba proizlaziti iz programa i rada na programu vjebi, manjih pismenih provjera i skripata. RAUNALSTVO Razred Broj sati tjedno Cilj Stjecanje osnovnih vjetina i znanja u radu na raunalu, produbljivanje vjetina i uinkovita uporaba raunala u aplikativnim programima, savladavanje AutoCAD-a za samostalnu primjenu u struci. 1. 2. 3. 4. 2* 2* 2* -

* Podjela razreda u dvije grupe

10

Zadae savladati tehnike rada raunalom i svim perifernim jedinicama upoznati se s vrstama operacijskih sustava i savladati operacijski sustav na korisnikoj razini svladati osnovne vjetine potrebne za rad u mrei i na Internetu osposobiti uenike za primjenu MSOffice-a osposobiti uenike za samostalnu primjenu AutoCAD-a u struci. 1. razred

Sadraj predmeta__________________________________________________ Redni NASTAVNA CJELINA broj 1. Osnovni rad s raunalom Operacijski sustav Windows 2. 3. Osnovni pojmovi informacijske mree Obrada teksta - Word REZULTATI UENJA Primijeniti naredbe za rad s datotekama i mapama Uiniti mape i datoteke Primijeniti pravila za koritenje Interneta Napisati i urediti tekst

OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Osnove arhitekture raunala Sklopovlje pojedinano Programi Vrste operacijskih sustava Datoteke, mape, diskovi Telefonska mrea u raunalstvu Internet Elektronika pota Izbornici i naredbe Worda Spremanje i otvaranje dokumenta Oblikovanje znakova, odlomka i stranice Tabulatori i tablice Rad s grafikom _2. razred

Sadraj predmeta_______________________________________________________ Redni NASTAVNA CJELINA broj 1. Proraunske tablice Excel OEKIVANI REZULTATI (znanje i umijee) Upisati podatke u tablicu i doi do oekivanih rezultata

OKVIRNI NASTAVNI SADRAJI Organizacija elije i radni listovi Izbornici i naredbe u Excelu Unos podataka i oblikovanje Formule i funkcije Grafikoni Ispis Izbornici i naredbe u Power Pointu Slajd Dodavanje teksta, grafike, zvuka Efekti, promjena matrice Prikaz prezentacije i prilagodba potrebnih parametara Osnovne naredbe za crtanje mijenjanje i podeavanje Tono crtanje _3. razred

2.

Prezentacije PowerPoint

Izraditi i prikazati prezentaciju

3.

Osnove AutoCAD-a

Tono crtati s pomou osnovnih ACAD-ovih naredbi

Sadraj predmeta_________________________________________________ Redni NASTAVNA CJELINA broj 1. AutoCAD - primjena u struci Crtanje tlocrta REZULTATI UENJA Samostalno nacrtati tlocrte Samostalno ispisati

OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Slojevi, Modify naredbe, pisanje blokovi, atributi, kotiranje rafiranje Ispis nacrtanog u mjerilu
11

2.

3. 4.

5.

AutoCAD - primjena u struci Crtanje presjeka i proelja AutoCAD - primjena u struci Crtanje aksonometrije AutoCAD - primjena u struci Prilagodba nacrta drugim mjerilima AutoCAD - primjena u praksi

tlocrt Samostalno nacrtati presjeke i proelja Samostalno nacrtati aksonometriju Samostalno prilagoditi nacrt novom mjerilu ispisa Samostalno nacrtati i ispisati sve nacrte zgrade

Pristup crtanju presjeka i proelja Primjena ve nauenog u novim situacijama Nain crtanja aksonometrije Pravila za mijenjanje mjerila ispisa

Dopuna pravila za crtanje nacrta zgrade

Metodiko-didaktike napomene Cjelokupnu nastavu ovog predmeta optimalno je izvoditi u specijaliziranoj uionici za raunalstvo/informatiku. Uionica za uenike mora biti opremljena tako da omoguava samostalan rad jednog uenika na raunalu. Kako bi se osigurao samostalan i pojedinaan rad uenika nastavu uz profesora treba izvoditi struni uitelj ili suradnik u nastavi koji dobro poznaje AutoCAD i ostale programe kao i sama raunala. Svaku obraenu nastavnu cjelinu odmah i praktino treba ostvariti na raunalu. Da bi se postigli optimalni rezultati razredni odjel treba podijeliti u dvije grupe. Od uenika se mora zahtijevati temeljita priprema za svaki sat i odgovoran odnos prema sredstvima na kojima rade. Za ostvarivanje zadataka potrebno je osigurati specijaliziranu uionicu s raunalima i kabinet za nastavnike. Specijalizirana uionica potrebna je da bi se u njoj izvodila cjelokupna nastava i individualan praktian rad uenika. Uionica mora sadravati po jedno radno mjesto za svakog uenika. Preporua se 3m2 povrina po uenikom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta ukljuuje: raunalo prema specifikacijama Povjerenstva za kompjutorizaciju osnovnih i srednjih kola Republike Hrvatske. Na disku moraju biti pohranjeni licencirani programski paketi potrebni za nastavu. Raunala moraju imati serijski i paralelni prikljuak za periferne jedinice i trebaju biti povezana na Internet; poseban stol za raunalo, gdje bi bilo mjesta za raunalo, prirunu dokumentaciju i odlaganje medija, te dovoljno prostora za biljenicu radi voenja zabiljeki; stol mora imati potrebnu elektrinu instalaciju izvedenu prema vaeim propisima; anatomsko oblikovano sjedalo za uenika i nastavnika. Radno mjesto nastavnika u uionici treba biti opremljeno raunalom i projektorom slike s monitora na platno. Pri uporabi projektora, nastavnik mora imati mogunost zamraenja prostorije. Sva raunala u uionici po mogunosti treba povezati u mreu i opremiti skenerom i s najmanje 2 pisaa. Ako raunala nisu povezana u mreu, tada 1 pisa dolazi na 4 radna mjesta. Uionica mora imati telefonsku liniju radi spajanja na Internet i potpunu elektrinu instalaciju s posebnom zatitnom sklopkom. Osvjetljenje u uionici mora biti izvedeno tako da se ne reflektira od monitora. U uionici se mora nalaziti ploa. Kabinet za nastavnika treba biti posebna prostorija povezana s uionicom za nastavu. U kabinetu mora biti posebno raunalo s potrebnim perifernim jedinicama za pripremu nastave i voenje nastavne dokumentacije. Kabinet mora sadravati poseban ormar za uvanje medija i potpune dokumentacije za raunala i programsku podrku. Ako kabinet za nastavnika koristi vie nastavnika, tada svakom nastavniku treba osigurati posebno radno mjesto s potrebnom raunalskom opremom.

12

Nastavna sredstva za izvoenje nastave raunalstva obuhvaaju i licencirane sistemske i programske pakete. Provjera znanja obavlja se usmenim putem i provjerom praktinog rada na raunalu, uz provjeru postignua u svladanosti cjelokupnoga gradiva na sloenijim zadacima NACRTNA GEOMETRIJA Razred Broj sati tjedno Cilj Upoznavanje s metodama nacrtne geometrije koje se primjenjuju u graevinskoj struci te uvoenje uenika u osnove prostornog razmiljanja preko apstraktne stereometrije do konkretne primjene. Zadae razvijati motorike vjetine potrebne za precizan i uredan tehniki crte usvojiti osnovne vrste projekcija usvojiti stereometrijska pravila primijeniti znanje na rjeavanju problema razvijati logiko miljenje i prostorni zor poticati kreativnost aktivirati mentalne rotacije. 2. razred REZULTATI UENJA Nabrojiti vrste projekcija i prepoznati pojedinu projekciju na crteu Izraditi precizni crte Konstruirati pravu veliinu duine Nacrtati dvodimenzionalni prikaz ravnina projekcije Analizom dvodimenzionalnog prikaza toke obrazloiti njezin poloaj u prostoru Prepoznati iz projekcija poloaj duine te znati konstruirati pravu veliinu Konstruirati projekcije likova paralelnih s ravninama projekcije Primijeniti stereometrijska pravila o odnosu pravaca u konkretnim zadacima Konstruirati probodita i priklone kutove pravca Nabrojiti i razlikovati osnovne vrste geometrijskih tijela Primijeniti usvojena znanja o OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Projiciranje, projekcije, osnovne geometrijske konstrukcije Kotirana projekcija toke i duine, prava veliina duine Prostorni koordinatni sustav i prostorni kvadranti Crtanje toke prema zadanim koordinatama Duina u opem i posebnom poloaju, prava veliina duine 1. 2. 2 3. 2 4.

Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Uvod

2. 3.

Kotirana projekcija Mongeova projekcija toke

4.

Mongeova projekcija duine

5.

Mongeova projekcija pravca

Dva pravca u meusobnom poloaju u prostoru, probodita pravca, prikloni kutovi pravca Osnovna uglata i obla geometrijska tijela (uspravna i kosa) Projekcije geometrijskih tijela s

6.

Geometrijska tijela s osnovicom u ravnini projekcije

13

duinama i pravcima na projekcijama geometrijska tijela. 7. Ravnina Izrei pojmove i pravila u vezi s odnosom toke, pravca i ravnine Demonstrirati pravila u rjeavanju zadataka Konstruirati treu projekciju iz zadane dvije ortogonalne projekcije

osnovicom u ravnini projekcije ili paralelnom s ravninom projekcije 1. program: geometrijska tijela Tragovi ravnine, pravac u ravnini, glavni pravci ravnine, toka u ravnini. Stranocrt duine, likovi okomiti na jednu od ravnina projekcije, bokocrt kao poseban sluaj stranocrta 2. program: stranocrt ili bokocrt 3. razred

8.

Stranocrt

Sadraj predmeta Red. broj 1. 2. NASTAVNA CJELINA Meusobni odnosi geometrijskih tvorevina Presjeci likova REZULTATI UENJA Odrediti probodite pravca i ravnine Samostalno rjeavati individualne zadatke primjenom probodita pravca i ravnine Konstruirati projekcije i pravu veliinu presjeka geometrijskih tijela Razlikovati postupak pri izradi presjeka projicirajuom i opom ravninom Nacrtati kosu aksonometriju bilo kojega sloenoga uglatog tijela

OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Dvije ravnine, tri ravnine, pravac i ravnina Presjek lika u projicirajuoj ravnini s ravninom u opem poloaju 1. program: presjek likova Presjeci uglatih tijela projicirajuom i opom ravninom Presjeci stoca

3.

Presjeci geometrijskih tijela

4.

Kosa aksonometrija

5. 6. 7.

Mongeova projekcija prikloni kut ravnine Likovi u opoj ravnini Kotirana projekcija

Konstruirati priklone kutove zadane ravnine Nacrtati projekcije lika koji se nalazi u opem poloaju Primijeniti kotiranu projekciju na rjeavanju jednostavnih sadraja struke

Kosa aksonometrija uglatih geometrijskih tijela u razliitim poloajima. Presjeci geometrijskih tijela projicirajuom ravninom 2. program: presjeci geometrijskih tijela Prikloni kutovi ravnine Ravnine istog priklonog kuta Rotacija ravnine Pravilni mnogokuti u opoj ravnini Kotirana projekcija pravca, ravnine, dva pravca, dvije ravnine Kotirana projekcija horizontalne ceste, platoa, ceste u nagibu 3. program: kotirana projekcija

Metodiko-didaktike napomene Predvia se primjena suvremene metodike prilagoene ostvarenju dugoronih ciljeva nastavnog procesa kao to su: razvijanje miljenja, kreativnosti, kultiviranosti, potenja, samosvijesti i samostalnosti u uenju. S obzirom na karakter predmeta obvezno se pri obradi svake teme mora izraditi ogledni primjer, a za daljnju obradu nastavnih sadraja mogua je metodika sloboda svakog profesora s uporitem u udbeniku. Za nesmetani tijek nastave potrebna je klasina uionica s ploom i grafoskopom te priborom za crtanje na ploi, a poeljan bi bio prelazak na raunalo i projektor. Najveu vanost u pismenom ispitivanju imaju obvezne kolske zadae, no potrebno je ee pismeno provjeravati uenike.

14

Usmene provjere su pogodne za manja ispitivanja teoretskih osnova i kao obrazloenja nacrtanog te aktivnost u pronalaenju rjeenja problemskih zadataka. Mogue je ocjenjivati i pojedine grafike vjebe, posebno u prvoj godini uenja kada jo nema izrade sloenih programa. U drugoj godini uenja znaajan element u formiranju ocjene su programi, zbog sloenosti njihove izrade i izraene mogunosti za individualni kreativni pristup. Praenje izrade redovitih domaih zadaa te periodino ocjenjivanje, jedan je od nezaobilaznih elemenata konane ocjene u ovom predmetu. ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE Razred Broj sati tjedno Cilj Ovladati suvremenim arhitektonskim konstrukcijama i sklopovima jednostavnijih zgrada, procjenjujui cjelinu zgrade, potujui statika i fizikalna svojstva, materijale i tehnologiju izvedbe. Zadae - razvijati grafomotorike vjetine - usvojiti naine izraavanja u graditeljstvu - razvijati interes i odgovornost prema struci - upoznati zgradu u cjelini i sve njezine bitne dijelove - pristupati znanstveno rjeavanju konstrukcija zgrade - stvarati bazu podataka za samostalan rad na razradi nacrta - razvijati samostalnost u rjeavanju zadataka - usvojiti principe rjeavanja arhitektonskih konstrukcija i stei znanje njihove primjene na razliitim konkretnim zadacima. Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Uvod u graditeljstvo REZULTATI UENJA Opisati graditeljstvo i njegovu strukturu Objasniti cjeloviti proces nastajanja zgrade Nabrojiti sudionike u graditeljstvu Nacrtati jednostavni arhitektonski nacrt Nabrojiti sve arhitektonske projekte i njihove osnovne dijelove Pokazati i imenovati sve dijelove i sklopove zgrade, njihovu ulogu i meusobnu povezanosti u cjelinu, na jednostavnoj razini Razlikovati ulogu pojedinih dijelova zgrade Nacrtati skicu presjeka zgrade s oznaenim 1. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Graditeljstvo Djelatnost arhitekata i graevinara Proces nastajanja zgrade Tijek izvoenja zgrade Ortogonalna projekcija i aksonometrija Arhitektonski nacrti Kotiranje i mjerila Arhitektonski projekti 1. program: arhitektonski nacrti Zgrada kao cjelina i njezini sastavni dijelovi Nosivi elementi i sklopovi Fizikalne karakteristike zgrade i konstrukcija Izolacije 2. program: dijelovi zgrade 1. 4 2. 4 3. 3 4. 2

2.

Arhitektonski nacrti i projekti

3.

Dijelovi zgrade

15

4.

Konstruktivni sustavi zgrada Zidani zidovi

5.

6.

Ukruenje zgrade

7.

Temelji obiteljskih kua

8.

Armiranobetonski zidovi i oplate

pojedinim dijelovima Prepoznati razliite konstruktivne sustave Nacrtati i objasniti osnovne konstruktivne sustave Imenovati detaljno sve suvremene materijale za zidanje s pripadajuim tehnologijama Nacrtati i objasniti sve vrste zidova Samostalno rijeiti i nacrtati program na individualnom zadatku Definirati potresne propise Primijeniti propise u crtanju nacrta Nacrtati ab veze u tlocrtu i presjeku Usporediti nosive elemente s elementima za ukruenje zgrade Opisati ulogu temelja, materijal i tehnologiju Obrazloiti pojam dubine temelja Nacrtati temelje za obiteljsku kuu Nabrojiti materijale za zatitu zgrade od vlage Objasniti nain zatite od vlage Nacrtati detaljne nacrte temelja i poda na tlu Nabrojiti osnovne karakteristike betona i armiranog betona na jednostavnoj razini Objasniti princip armiranja i osnovnih tehnologija ugradnje betona Nacrtati ab zid Skicirati suvremene oplate Usporediti razliite vrste oplata

Masivni i skeletni konstruktivni sustavi Materijali i tehnologije graenja Zidovi od opeke Zidovi od modularnih blokova Zidovi od porozirane opeke Zidovi od betonskih blokova 3. program: zidani zidovi

Potresni propisi Horizontalne i vertikalne ab veze

Temelji zidova i stupova Dubina temelja, dimenzioniranje Zatita zgrade od vlage iz tla 4. program: temelji obiteljske kue

Armiranje i izvedba zidova Oplate zidova

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Vanjski zidovi REZULTATI UENJA Definirati osnovne fizikalne karakteristike vanjskih zidova Razlikovati unutarnje i

2. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Osnovne fizikalne karakteristike vanjskih zidova Vrste vanjskih zidova, materijali, nain izvedbe

16

2.

Meukatne konstrukcije

3.

Ravni krovovi

4.

Izvedbeni nacrti

vanjske zidove Opisati i objasniti suvremena rjeenja vanjskih zidova s njihovim prednostima i mogunostima primjene Nacrtati razliite vanjske zidove Skicirati suvremene meukatne konstrukcije za razliite zgrade, ovisno o optereenju i zahtjevima za zvuna svojstva Usporediti razliite konstrukcije i definirati njihove prednosti Samostalno izraditi nacrte meukatne konstrukcije na temelju individualnih zadataka Interpretirati osnovni sastav ab krova po fizikalnim principima Nacrtati krov u izvedbenom nacrtu Demonstrirati uklapanje pojedinih elemenata u cjelinu Nacrtati izvedbene nacrte obiteljske kue sa svim potrebnim tehnikim elementima Objasniti pravila za crtanje stubita, konstruktivnih sustava i vrsta stubita Skicirati konstruktivne sustave stubita Nacrtati razliita stubita Samostalno rijeiti i nacrtati izvedbene i detaljne nacrte stubita na temelju individualnog zadatka Nacrtati i opisati suvremene dimnjake za zgrade razliite katnosti Razlikovati tradicionalne dimnjake od suvremenih u karakteristikama i primjeni Skicirati osnovne vrste dimnjaka

Stropne konstrukcije Monolitni ab stropovi Oplate za stropove Montani stropovi Izvedbeni nacrt ab konstrukcije Podne konstrukcije 1. program: meukatna konstrukcija

Osnovne fizikalne karakteristike ab krovova Vrste ravnih krovova Detalj zavretka krova Pravila za crtanje izvedbenih nacrta Otvori Vrata i prozori, crtanje i mjere Kotiranje Stubite, prevaljeni presjeci 2. program: izvedbeni tlocrt i presjek Dimenzioniranje, propisi i crtanje stubita Konstruktivni sustavi ab stubita Vrste stubita Detalji stubita 3. program: stubite

5.

Stubita

6.

Dimnjaci

Tradicionalni i suvremeni dimnjaci Ventilacijski kanali

17

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Drvena krovita REZULTATI UENJA Prepoznati dobra svojstava drva i mogunosti primjene u suvremenom graditeljstvu Skicirati osnovne vrste masivnih drvenih krovita i nain njihovog rjeavanja i prikazivanja u nacrtima Rijeiti krovnu konstrukciju Samostalno nacrtati izvedbeni nacrt jednostavnijeg i sloenog krovita Prepoznati osnovne principe rjeavanja karakteristinih limenih konstrukcija na kosom krovu Nacrtati i opisati suvremene pokrove i nain njihove ugradnje Definirati osnovne fizikalne procese u krovu sa suvremenim materijalima Samostalno rijeiti i nacrtati detalje kosog krovita Definirati fizikalne karakteristike zgrade i njenih konstrukcija, posebno vanjskih zidova Demonstrirati metode prorauna na razliitim primjerima Skicirati i konstruirati dijagrame kretanja topline i vodene pare kroz zid Samostalno izraditi fizikalni proraun vanjskog zida Primijeniti rezultate prorauna u izradi izvedbenih i detaljnih nacrta Imenovati toplinske i difuzne izolacije i nain njihove primjene Izrei pravila za zatitu od buke Prosuditi nunost ouvanja energije i prednosti zgrada s malom potronjom energije

3. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Drvo u graditeljstvu Vrste krovnih konstrukcija Dvostrena krovita 1. program: dvostreno krovite Sloena krovita 2. program: sloeno krovite

2.

Graevna limarija

ljebovi i odvodi Limeni opavi Vrste pokrova i nain postavljanja Krovna konstrukcija iznad grijanog i negrijanog prostora 3. program: kosi krov

3.

Krovni pokrovi

4.

Fizika zgrade

Fizikalne karakteristike vanjskih konstrukcija Toplinski proraun Difuzni proraun Toplinska stabilnost i temperaturni rad 4. program: fizikalni proraun vanjskog zida Zatita od buke

5.

Energetska uinkovitost Odrivi razvoj

Niskoenergetska kua Pasivna kua Novi oblici koritenja energije

18

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Ravni krovovi REZULTATI UENJA Obrazloiti sastave pojedinih krovova na temelju fizikalnih zakonitosti Odrediti sastav krova primjenom egzaktnog pristupa, temeljenog na proraunu Nacrtati krov na individualnim zadacima Primijeniti u nacrtima razliite vrste temelja za razliite vrste konstruktivnih sustava i optereenja Definirati mreu instalacija u zgradi Rijeiti u nacrtima instalacijske prodore Nabrojiti vrste i nain ugradbe konstrukcija za zatvaranje otvora Samostalno izraditi izvedbene i detaljne nacrte konstrukcija za zatvaranje otvora na individualnim zadacima Opisati elemente nune za finalizaciju zgrade Obrazloiti suvremena rjeenja i tehnologije Prepoznati tradicijske naine izvedbe zavrnih radova

4. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Vrste ravnih krovova i njihove fizikalne karakteristike Slojevi krova, materijali i uloga Odvodnja vode Fizikalni proraun ab krova Detalji ravnog krova 1. program: ravni krov (bez prorauna) Temelji za masivne i skeletne konstruktivne sustave zgrada Kune instalacije vodovoda Kune instalacije kanalizacije Drvena vrata i prozori Metalna i plastificirana vrata i prozori Detalji vrata i prozora 2. program: konstrukcije za zatvaranje otvora Pregradni zidovi, suhe gradnje Unutarnje i vanjske buke, materijali i nain izvedbe Podne konstrukcije i materijali za zavrni sloj poda Obloge zidova i stropova

2.

Temelji viekatnih zgrada

3.

Kune instalacije vodovoda i kanalizacije Konstrukcije za zatvaranje otvora

4.

5.

Pregradni zidovi, buke, podovi, obloge

Metodiko-didaktike napomene Predmet arhitektonske konstrukcije je temeljni predmet u zanimanjima arhitektonski i graevinski tehniar. Ui se sve etiri godine i njegov sadraj usko je povezan s ostalim strukovnim predmetima, pogotovo s tehnikim crtanjem, praktikumom, noseim konstrukcijama, stambenim i javnim zgradama i organizacijom graenja. Sadraji tih predmeta se nadopunjuju i nadovezuju, a znanja i vjetine steene na predmetu arhitektonske konstrukcije nuni su za savladavanje predmeta stambene i javne zgrade, u kojima se primjenjuju u izradi nacrta na individualnim zadacima. U prvom i drugom razredu nastavni sadraji obrauju se na nioj razini, a u treem i etvrtom razredu na vioj razini i detaljnije. Naglasak treba dati onim sadrajima koji se odnose na konstrukcije, tehnologije i materijale koji se koriste u izvedbi obiteljskih i stambenih zgrada i koji su baza za crtanje programa u predmetu stambene i javne zgrade. Sadraje nune za razumijevanje procesa graenja treba svesti na nivo informacije. Uz detaljnije obraene suvremene konstrukcije, uenicima treba dati osnovne podatke o tradicijskim konstrukcijama i materijalima. Posebnu panju treba obratiti graevnoj fizici, vezano za utedu energije i zatitu od buke, kao i za prihvaanje znanstveno utemeljenog pristupa rjeavanju konstrukcija i osiguranja ugodnog boravka korisnicima zgrade.

19

U nastavi arhitektonskih konstrukcija bitno je aktivno sudjelovanje uenika na svakom nastavnom satu, jer se svaki sadraj problematizira i razmatra u kontekstu cjeline i meusobne povezanosti. Uenici za veinu nastavnih jedinica dobivaju slijepe kopije s nastavnim sadrajem, koje se nadopunjuju tumaenjima profesora i projiciranjem konanih materijala. Kod sloenijih konstrukcija ralanjuju se koraci koji dovode na najbolji nain do rjeenja. Postupnost u savladavanju sadraja osnovni je princip napredovanja iz razreda u razred, kao i unutar jedne nastavne teme. Budui da se materija moe prikazati jedino crteom, prostorunim ili tehnikim, uenicima se permanentno daju grafiki zadaci koji se rjeavaju na nastavi, a tehniki dovravaju kod kue. Nuno je sve nastavne sadraje izvjebati kroz domae zadae koje se mogu zapoeti u koli, ili dovriti i izraditi uz pomo nastavnika. Domae zadae baziraju se na crteima i za veinu nastavnih tema dobro je pripremiti konture crtea koji se nadograuje, posebno u niim razredima. Kod izrade programa treba ve u prvom razredu zadavati individualne zadatke, kako bi se potaknulo uenike na ozbiljan pristup i samostalnost u radu. U nastavi treba koristiti zorne prikaze, modele, filmove i sav slikovni materijal koji e uenicima pomoi u razumijevanju gradiva. Uenici sami rade svoja skripta na papirima A4 koji se uvezuju u fascikl ime je omogueno dopunjavanje i doraivanje pojedinih dijelova. Za nastavu predmeta arhitektonske konstrukcije potrebno je osigurati specijaliziranu uionicu koja treba biti opremljena crtaim stolovima za jednu osobu, ormarima za pohranu crtaeg pribora, programa i nastavnih materijala, grafoskopom i platnom. Bilo bi poeljno da profesori povremeno, ili stalno, imaju mogunost koritenja prijenosnog raunala i projektora. U uionici se treba nalaziti zidni pano na koji se izlau ueniki radovi, kako bi uenici lake stekli predodbu o potrebnoj strunoj razini svojih radova. U svakom razredu predviene su obvezno tri kolske zadae, u prvom razredu obvezna su etiri programa, u drugom razredu obavezna su tri programa, u treem razredu obvezna su etiri programa, a u etvrtom razredu obvezna su dva programa. Budui da je predmet kompleksan treba pratiti i ocjenjivati postignua u svim njegovim segmentima. Za svaki razred rad uenika treba vrednovati i ocjenjivati po elementima koji su u skladu sa sadrajem i uzrastom uenika. Budui da su crtei osnova za savladavanje sadraja predmeta, ocjena treba proizlaziti iz pismenih provjera, domaih zadaa, skripata, programa i rada na programu vjebi. Vrlo je vano da uenici ozbiljno rade na nastavi, kad im profesor pomae i ispravlja njihove radove. Zato na svakom satu trebaju imati sav potreban crtai pribor, skripta i predloke. U svim oblicima rada vrednuje se i ocjenjuje usvojenost i primjena znanja na pojedinanim zadacima. Rad u grupama pridonosi boljem i objektivnijem ocjenjivanju svakog uenika. NOSIVE KONSTRUKCIJE Razred Broj sati tjedno Cilj Razumijevanje preuzimanja optereenja u nosivim sklopovima i prijenosa optereenja nosivim sklopovima. Zadae upoznati uenike s osnovama onih podruja nosivih konstrukcija koje se najee koriste u graevinskoj praksi, tj. s osnovama statike, otpornosti gradiva i betonskih konstrukcija usvojiti uvjete kojima nosive konstrukcije moraju udovoljiti upoznati, uoiti, razlikovati, razumjeti, usvojiti i ovladati osnovnim mehanikim vlastitostima gradiva u graditeljstvu usvojiti pojmove struke 1. 2 2. 2 3. 2 4. 3

20

osposobiti uenike da kroz statike proraune i dimenzioniranje jednostavnih sustava arhitektonskih konstrukcija spoznaju bit stabilnosti graevina, koje e kao graditelji projektirati ili izvoditi razvijati stav prema odrivom nainu graenja i ouvanje okolia formirati radne, moralne i estetske vrijednosti, razvijati osjeaj osobne odgovornosti, jaati samopouzdanje i vanost suradnje kao i timskog rada. 1. razred REZULTATI UENJA Objasniti povezanosti arhitekta i inenjera, konstruktora (statiara) Objasniti pojam sila i optereenja Izraunati teinu nekog sklopa Prikazati bilo koju veliinu sile u mjerilu sila Izvesti analitiki i grafiki postupak sastavljanja i rastavljanja sila u ravnini OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Graevina i nosivi sklop Sile i njihovo djelovanje Sile i optereenja Podaci za odreivanje vektora sile Grafiko prikazivanje sile Pojam krutog tijela Sastavljanje sila koje djeluju u jednoj zraci Raunsko i grafiko odreivanje rezultante sila koje djeluju u jednoj zraci Sustav sila koje djeluju u razliitim zrakama a imaju zajedniko hvatite (paralelogram i trokut sila) Rastavljanje sile u dva zadana pravca (dvije sastojnice) Stupnjevi slobode gibanja Openito o pojmu momenta sile Momentno pravilo Odnos poligona sila i verinog poligona Spreg ili par sila Rastavljanje sile u tri sastojnice Uvjeti ravnotee sila koje djeluju u jednoj zraci Uvjeti ravnotee sila koje djeluju u razliitim zrakama, a imaju zajedniko hvatite Analitiki i grafiki uvjeti ravnotee opeg sustava sila u ravnini Leajne reakcije Teite jednostavnih likova Teite sloenih likova (grafiki i analitiki). Sigurnost protiv prevrtanja Sigurnost protiv klizanja

Sadraj predmeta Red. broj 1. 2. NASTAVNA CJELINA Nosive konstrukcije u graditeljstvu Sile i optereenja (tereti) u graevinarstvu Predoavanje sile Djelovanje sila u ravnini

3. 4.

5.

Opi sustav sila u ravnini

Izrei definiciju momenta sile Primijeniti definiciju momenta sile

6.

Ravnotea sila

Definirati i primijeniti osnovne analitike i grafike uvjete ravnotee opeg sustava sila u ravnini

7. 8.

Teite Stabilnost

Izraunati i grafiki odrediti poloaj teita sloenih presjeka Objasniti vanost stabilnosti za sigurnost graevine

21

Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Uvod u statiku nosaa REZULTATI UENJA Izrei definiciju nosaa kao matematikog modela

2. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Pojam i vrste leajeva Statika odreenost i statiki sustav Raspon nosaa Analitika i grafika metoda odreivanja sila u leajevima (leajne reakcije) statiki odreenih nosaa Sile u presjeku statiki odreenih nosaa Analitika i grafika metoda odreivanja reznih sila i njihovih pripadnih dijagrama (M, V i N) Sloeni ili Gerberov nosa Odreivanje sila u tapovima

2.

Ravnotea vanjskih sila u statiki odreenih nosaa Ravnotea vanjskih i reznih sila u statiki odreenih nosaa

3.

4. 5.

Sloeni ili Gerberov nosa Ravnotea ravninskih reetkastih nosaa

Primijeniti osnovne analitike i grafike uvjete ravnotee u statiki odreenih nosaa Primijeniti metodu zamiljenog presjeka za pronalaenje i odreivanje reznih sila Izraunati vrijednost reznih sila Nacrtati dijagrame Nacrtati Gerberov nosa i objasniti njegovu primjenu u graditeljskoj praksi Opisati postupak odreivanja sila u tapovima reetkastih nosaa.

Sadraj predmeta R. broj 1. NASTAVNA CJELINA Uvod REZULTATI UENJA Objasniti pojam gradivne jedinke ili estice gradiva kao i pojam veze meu esticama (jaka ili slaba) Pojednostavnjeno objasniti bit ponaanja gradiva i konstrukcija kao i samu bit prirode koju ove konstrukcije oponaaju Objasniti definiciju naprezanja, apsolutne i relativne deformacije i njihovu vezu

3. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Zadaci otpornosti gradiva Priroda gradiva

2.

Naprezanja i deformacije u linijskih sklopova

3.

Mehanike vlastitosti osnovnih gradiva u graditeljstvu Osno optereeni nosivi sklopovi

4.

Definirati osnovne mehanike vlastitosti gradiva u graditeljstvu i meusobno ih usporeivati Objasniti bit funkcioniranja nosivog statikog sustava

Openito o pojmu naprezanja Jedinice naprezanja Metoda zamiljenog presjeka Osnovne vrste naprezanja Odreivanje uzdunog naprezanja Skraenje i produljenje Veza izmeu naprezanja i relativnih deformacija Beton i komponente Vlastitosti ovrsnuloga betona elik u graditeljstvu Drvo u graditeljstvu Nosivi sklopovi naprezani centrinom vlanom silom-

22

5.

Geometrijski podaci poprenog presjeka

6.

Nosivi sklopovi optereeni okomito na svoju uzdunu os

tapa Izraunati dimenzije poprenih presjeka i provjeriti naprezanje i deformaciju Obrazloiti vanost i znaaj geometrijskih podataka u odnosu na veliinu i oblik poprenog presjeka pri dimenzioniranju noseih sklopova, izraunati ih i grafiki odrediti na razliitim primjerima Opisati mehanizam prenoenja uspravnog optereenja vodoravnim preusmjerenjem Obrazloiti raspodjelu uzdunih i posminih naprezanja po visini poprenog presjeka u promatranom nosau gredi Izraunati i odabrati izmjere poprenog presjeka u slobodno poduprtom nosau

isti vlak Nosivi sklopovi naprezani tlanom silom Izvijanje Plotina poprenog presjeka Teite poprenog presjeka Statiki moment plohe Moment tromosti Moment otpora Polumjer tromosti Mehanizam prenoenja uspravnog optereenja vodoravnim preusmjerenjem Nosivi sklopovi napregnuti savijanjem bez uzdune sile Posmik pri savijanju

Sadraj predmeta R. broj 1. NASTAVNA CJELINA Uvod REZULTATI UENJA Definirati osnove na kojima se temelji i osigurava zajedniko djelovanje betona i elika Odabrati kakvou gradiva pri dimenzioniranju Imenovati sadraj statikog prorauna i prepoznati glavne znaajke pojedinog sadraja. Obrazloiti osnove teorije graninog stanja sloma presjeka i neke veliine dane propisima ( a i b, fa i fb) Izvesti postupak dimenzioniranja statiki odreenih AB sklopova s osjeajem za dimenzije Demonstrirati pravila za armiranje na statiki odreenim AB sklopovima

4. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Armirani beton, sprega betona i armature Mogunost zajednikog djelovanja betona i elika elik Beton Statiko rjeenje nosee konstrukcije Odreivanje optereenja Statika shema Odreivanje reznih sila Dimenzioniranje AB sklopova Teorija granine nosivosti Osnovne pretpostavke Ralanjeni faktori sigurnosti granine vrijednosti relativnih deformacija betona i armature Proraun jednostruko armiranih pravokutnih presjeka Proraun AB ploa s glavnom armaturom u jednom smjeru Pokrivanje linije vlanih sila armaturom Nacrt armature

2. 3.

Mehanika svojstva elika i betona Proraun AB sklopova

4.

Dimenzioniranje AB sklopova prema graninom stanju sloma presjeka AB sklopovi naprezani savijanjem Armiranje sklopova naprezanih savijanjem

5.

6.

23

Izraditi nacrt armature 7. Proraun nosaa naprezanih poprenim silama Konstruirati dijagram glavnih vlanih naprezanja Objasniti vanosti provjere u proraunu i u tijeku izvedbe AB grednih nosaa Izraditi proraun AB grede Nacrtati armaturu grede

8.

AB stupovi naprezani centrinom tlanom silom

9.

Ukruenja zidanih zgrada Osnove prednapetog betona

10.

Izraditi proraun stupa Demonstrirati pravila za armiranje AB stupova bez opasnosti izvijanja Objasniti razliku izmeu AB stupa i uspravne AB veze Imenovati i objasniti konstrukcijske pojedinosti vane za ukruenja zidanih zgrada Objasniti osnovno naelo prednapinjanja

Oblikovanje armature Raunanje duljine armature Dijagram glavnih vlanih naprezanja u nosaa nepromjenjive visine Odreivanje raunskog posminog naprezanja iz granine poprene sile, armatura za preuzimanje poprene sile Proraun armature za preuzimanje poprene sile Primjeri provjere AB nosaa na djelovanje poprene sile Proraun stupova kad nema izvijanja kratki stupovi

Vodoravne i uspravne AB veze

Naelo prednapinjanja Beton i elik u prednapetom betonu

Metodiko-didaktike napomene Sadraj predmeta obuhvaa osnove statike, otpornosti gradiva i betonske konstrukcije. Predmet se ui kroz sve etiri godine u oba zanimanja. Nastavni sadraj usko je povezan s ostalim predmetima struke, prije svega s arhitektonskim konstrukcijama. Bitno je da kroz obrazovni proces profesori srodnih predmeta redovito surauju, kako bi uenici tijekom obrazovanja uspjeli usvajati i povezivati znanja koja e primijeniti u praksi. Od izuzetne je vanosti aktivno sudjelovanje uenika na svakom nastavnom satu. Zadaa je profesora da postupno uvodi uenike u problematiku predmeta, kako bi napredovali unutar jedne nastavne jedinice, kao i iz godine u godinu. Zahvaljujui metodikoj razraenosti udbenika, uenicima je, kao i profesorima, u bitnoj mjeri olakan rad. Obraene nastavne sadraje nuno je izvjebati kroz domae zadae. Kako bi se uenike potaknulo na ozbiljan pristup i samostalnost u radu, ve u prvom razredu zadaju im se programi s individualnim zadacima. U nastavi se preporuuje primjena zornih prikaza, modela, filmova i kompjuterske edukacijske animacije, to uenicima pomae da bolje razumiju gradivo. Nastava se treba odvijati u specijaliziranoj uionici opremljenoj crtaim stolovima za jednu osobu i radnim mjestom profesora koje je opremljeno prijenosnim raunalom, projektorom i platnom. Specijalizirana uionica potrebna je kako bi se cjelokupna nastava i rezultati rada podigli na viu razinu. Uz uionicu treba se nalaziti kabinet za profesore opremljen s vie radnih mjesta opremljenih raunalom i perifernim jedinicama i ormarima za uvanje medija i dokumentacije. U svakom razredu predviene su dvije kolske zadae, u prvom i drugom razredu obvezna su dva programa, u treem razredu obvezna su tri programa, a u etvrtom razredu obvezan je jedan program. Tijekom godine prate se i vrednuju usvojenost znanja putem kolskih i domaih zadaa, usmenog ispitivanja, rada na programima i samih programa. Kod donoenja zakljune ocjene treba voditi rauna o razvijenosti kulture rada, pokazanom interesu i volji i uloenom trudu.

24

ORGANIZACIJA GRAENJA Razred Broj sati tjedno 1. 2. 2 3. 2 4. 4

Cilj predmeta Ovladati cjelokupnim procesom nastajanja graevine u skladu s vaeom graevinskom regulativom, prikazati naine prorauna trokova graenja graevine niskogradnje (ceste) i zgrade, uz primjenu novih tehnologija graenja i graevinskih strojeva, te jednostavni nain izrade operativnog plana graenja i organiziranja gradilita. Zadae predmeta: - usvojiti kronoloki redoslijed aktivnosti u procesu nastajanja graevine - usvojiti terminologiju graevinske struke - osposobiti uenike za samostalno koritenje vaeih Zakona i Pravilnika graevinske regulative - razvijati samostalni pristup izradi trokova graenja graevine - poticati na samostalno snalaenje u nacrtima graevine i prepoznavanje dijelova graevine - razvijati smisao za sistematinost u izradi tehnike dokumentacije, uvaavajui pravila struke - razvijati osjeaj za ispravno i tono prikazivanje podataka, te urednost u radu - usvojiti principe i stei znanja za primjenu na novim zadacima. Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Uvod u organizaciju graenja 2. Zakon o gradnji REZULTATI UENJA Obrazloiti strukturu graditeljstva Izrei osnovne premise Zakona, memorirati strune nazive i procedure u tijeku procesa graenja graevine Definirati nain ustupanja radova i odabira izvoditelja Obrazloiti proceduru od natjeaja do potpisivanja ugovora Nabrojiti glavne elemente ugovora o graenju Nabrojiti redoslijed aktivnosti u pojedinim fazama graenja graevine, uz prikaz sudionika u pojedinoj aktivnosti Opisati i nabrojiti graevinske strojeve Odrediti praktini uinak pojedinog stroja, te nain primjene 2. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Definicija organizacije graenja Zakoni i Pravilnici Propisana svojstva i kvaliteta graevine Faze graenja i sudionici Dozvole, nadzor nad graenjem Vrste projekata Tehniki pregled graevine Pravilnik o ustupanju radova Odabir izvoditelja Ugovor o graenju Osnivanje gradilita

3.

Ustupanje radova

4.

Proces nastajanja graevine

Kronoloki prikaz svih aktivnosti u tijeku procesa nastajanja graevine Grafiki rad Potrebne stavke trokovnika I. Pripremni radovi II. Zemljani radovi III. Kolnika konstrukcija Graevinski strojevi za zemljane radove, nabijanje i transport Strojevi za pripremu, transport i
25

5.

Trokovnik za cestu

ugradnju asfalta 6. Zatita na radu Nabrojiti koji su izvori opasnosti na gradilitu i kako se provodi zatita radnog mjesta i radnika Elaborat zatite na radu Zatita radnika pri radu na visini i dubini Osobna zatitna sredstva

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Trgovaka drutva REZULTATI UENJA Nabrojiti osnovnu podjelu trgovakih drutava Opisati postupak osnivanja dionikog drutva Razlikovati upravljanje od rukovoenja Razlikovati tehnologije u graenju koje bitno utjeu na kvalitetu i brzinu graenja Prepoznati tehnoloke razine pri izradi graevinskog proizvoda Nabrojiti tehniku gradilinu dokumentaciju kojom se organizira i kontrolira graenje te prepoznati njezinu vanost Obrazloiti nain izrade trokovnika i njegovu svrhu Prepoznati razliite mogunosti izvedbe pojedinih radova Opisati primjenu graevinskih strojeva Obrazloiti nove tehnologije izrade hidroizolacija i termoizolacija Razlikovati klasine tesarske oplate od novih oplatnih sustava Nabrojiti suvremene materijale i tehnologije za zidanje i bukanje Izraditi sheme gradilita za graenje ceste na zadanoj podlozi - situaciji ceste Izraditi analize cijena

3. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Zakon o trgovakim drutvima Vrste trgovakih drutava Registracija, osnivanje dionikog drutva

2.

Tehnologija graenja

Vrste graevinske tehnologije Tehnoloke razine bitne za formiranje jedinine cijene graevinskog proizvoda Urudbeni zapisnik graevinska knjiga i dnevnik Ostala dokumentacija na gradilitu, kojom se prati proces graenja graevine Obrazac za izradu trokovnik Vrste trokovnika u procesu nastajanja graevine Iskolenje graevine, nanosna skela Naini izvedbe zemljanih radova Strojevi za pripremu, transport i ugradbu betona, dizalice Horizontalne i vertikalne hidroizolacije Termoizolacija Vrste graevinskih oplata Oplatni sustavi Zidani zidovi Mortovi i buke Lociranje uprave gradilita i svih prateih sadraja potrebnih za ispravno funkcioniranje gradilita Program: Shema organiziranja gradilita za cestu Obrazac za izradu analize cijene

3.

Opa i tehnika dokumentacija na gradilitu Trokovnik graevinskih radova na zgradi I. Zemljani radovi II. Betonski radovi III. Izolaterski radovi

4.

IV. Tesarski i oplatni radovi V. Zidarski radovi Stavke trokovnika 5. Shema organiziranja gradilita ceste na zadanoj podlozi Osnovne analize cijena za

6.

26

stavke trokovnika ceste

Opisati postupak izrade i sve elemente analize

graevinskog proizvoda, normativi rada, materijala i graevinskih strojeva Kalkulacijski faktor Cjenici radne snage, materijala i radnog sata stroja

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj Osnovne analize cijena za 1. trokovnik graevinskih radova za zgradu I. Zemljani radovi II. Betonski, Armiranobetonski i armiraki radovi III. Izolaterski radovi IV. Tesarski i oplatarski radovi V. Zidarski radovi 2. Graevinska knjiga za glavni projekt ceste, izraen u 3. razredu u predmetu prometnice Obrazloiti nove montane sustave oplata i koristiti pri analizi njihove normative Razlikovati suvremene vrste opeka i koristiti normative proizvoaa u izradi analiza Izraunati stvarno izvedene koliine radova na gradilitu na temelju glavnog projekta ceste, izraenog u 3. razredu, na kojem se nalazi manja zgrada Izraditi samostalno graevinsku knjigu prema stavkama trokovnika, s crtanjem potrebnih presjeka REZULTATI UENJA Izraditi samostalno analizu cijena Obrazloiti postupak izrade i svih elemenata analize

4. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Izrada analiza cijena prema stavkama trokovnika Izrada analiza cijena zemljanih radova u varijantama rune i strojne izvedbe Izrada glavnih i pomonih analiza cijena za betonske i armiranobetonske radove u varijantama pripreme betona na gradilitu i dopremljen iz betonare Izrada analiza cijena za hidroizolacije i termoizolacije Izrada analiza cijena prema stavkama trokovnika s novim sustavima oplata Izrada analiza cijena za stavke trokovnika zidarskih radova Obrazac za izradu graevinske knjige, svrha izrade Nain naplate izvrenih radova putem privremenih mjesenih obraunskih situacija i okonane situacije Koristiti se trokovnikom izraenim u 2. razredu (cjelina 5 Okvirnog programa) i osnovne analize cijena prema tom trokovniku, izraene u 3. razredu (cjelina 6 Okvirnog programa) Program: proraun trokova graenja: a) ceste b) zgrade Postavljanje tehnikog slijeda aktivnosti Proraun vremena trajanja pojedine aktivnosti, odabiranje mjerodavnog normativa vremena Crtanje gantograma Tablini prikaz potrebne radne
27

Graevinska knjiga za zgradu, na temelju izvedbenih nacrta

3.

Operativni plan graenja gantogram

4.

Izvadak radne snage i

Objasniti svrhu izrade operativnog plana kao instrumenta organiziranja graenja, kontrole dinamike graenja i kontrole troenja financijskih sredstava Odrediti potreban broj

materijala za odabranu vrstu rada

radnika odreene kvalifikacije, zbog planiranja sljedee faze rada. Odrediti potreban materijal, po vrstama i koliinama, zbog dopreme na gradilite i vrstu skladitenja

snage po kvalifikacijama i proraun ukupnog broja radnih sati, na temelju normativa vremena (graevinske norme) Tablini prikaz potrebnog materijala prema vrstama i koliinama, na temelju normativa materijala (graevinske norme)

Metodiko-didaktike napomene Predmet pripada temeljnoj grupi strukovnih predmeta u podruju graditeljstva. Nastavni program predmeta razliit je po zanimanjima, po vremenskom trajanju pouavanja i po sadraju. Sadraji predmeta povezani su s predmetom prometnice i arhitektonske konstrukcije te moraju obuhvatiti nove tehnologije izvedbe, nove materijale i poluproizvode. Uenike treba upoznati sa zakonskim odrednicama, terminologijom struke i pravilima ponaanja u graditeljstvu. Ovo gradivo treba interpretirati jednostavnim nainom, bez itanja pojedinih lanaka Zakona, a naglasiti samo bitne dijelove i procedure. Tako pripremljeni tekst treba prikazati grafoskopom i poticati raspravu meu uenicima, a isti tekst, kao separat treba dati uenicima da fotokopiraju i trajno uvaju kao dio svojih skripata. Uenici sami rade svoja skripta na papirima A4 , koji se uvezuju u fascikl ime je omogueno dopunjavanje i doraivanje pojedinih dijelova. Rezultat ove nastavne cjeline je zajednika izrada shematskog prikaza procesa nastajanja graevine od ideje do stavljanja graevine na koritenje. Uenicima treba pokazati primjerak Zakona o gradnji i drugih zakona i Pravilnika, kako bi dobili predodbu o slubenim spisima. Nastavnu cjelinu koja obrauje graevne strojeve vezane za prometnice potrebno je maksimalno vizualizirati, obraditi praktini uinak samo onih strojeva koji se najvie koriste i prikazati nain primjene u graenju. Uenici trebaju razlikovati pojedine strojeve, nauiti gdje i kako se koriste, te razumjeti to je kapacitet stroja. Profesor mora upozoriti uenike da sastavljeni trokovnik za cestu sauvaju u svojim skriptama, jer e se njime sluiti u 3. i 4. razredu, kad budu raditi kompletan program iz organizacije graenja. Prilikom sastavljanja trokovnika za graenje manje zgrade treba koristiti nove materijale i poluproizvode, montane oplatne sustave, nove tehnologije izrade graevinskih radova, a sve u skladu s predmetom arhitektonske konstrukcije. Trokovnik je potrebno sauvati za 4. razred, kada e se izraivati analize cijena po stavkama trokovnika i izraunavati koliine radova prema izvedbenom projektu zgrade. Pri izradi analiza cijena treba se koristiti Graevinskim normama za niskogradnju, u kojima se nalaze potrebni normativi vremena i materijala. Za proraun radnog sata graevinskog stroja potrebno je dodatno se koristiti Prirunikom za graevinske strojeve. U sklopu ove cjeline potrebno je prikazati strukturu kalkulacijskog faktora, koji je sastavni dio jedinine cijene graevinskog proizvoda, s objanjenjem direktnih trokova graenja i indirektnih trokova poslovanja tvrtke, iji je instrument upravo kalkulacijski faktor. Nastavnu cjelinu o trgovakim drutvima treba pripremiti na jednostavan i uenicima razumljiv nain, popratiti je shemom strukture dionikog drutva koju treba podijeliti uenicima kao separat za njihova radna skripta. Nastavnik treba prezentirati gradivo preko grafoskopa. Nastavnu cjelinu o opoj i tehnikoj dokumentaciji na gradilitu treba izloiti informativno, uz predoenje originalnih obrazaca. Tehnologija graenja je nastavna cjelina u kojoj e uenici dobiti informacije o vrstama tehnologija u graenju graevine, koje se danas koriste i tehnolokim razinama bitnim za izraunavanje jedinine cijene graevinskog proizvoda. Pri izradi analiza cijena treba koristiti normative vremena i materijala iz kataloga pojedinih proizvoaa, iji se proizvodi koriste u graenju. Za tradicionalni nain izvedbe pojedinih radova treba se koristiti Graevinskim normama za visokogradnju.

28

Nakon izraenih svih potrebnih analiza cijena prema stavkama trokovnika, koje se upisuju u trokovnike, slijedi proraun koliina radova u nastavnoj cjelini Graevinska knjiga. Proraun koliina radova u formi graevinske knjige vrlo je vaan za razumijevanje kljunih elemenata same izvedbe. U graevinskoj knjizi se crtaju potrebni popreni presjeci, koji se ne vide u obraunskim nacrtima, a mjereni su na terenu. Pri izradi gantograma uenici sublimiraju sve elemente graenja na jednom mjestu. Uenicima treba objasniti da se jedino na temelju operativnog plana graenja moe odrediti rok izgradnje graevine te da u fazi graenja graevine predstavlja instrument kontrole dinamike graenja i troenja financijskih sredstava Nastavu treba odravati u kabinetu koji je opremljen grafoskopom i platnom. Bilo bi poeljno da nastavnici, povremeno ili stalno, imaju mogunost koritenja prijenosnog raunala i projektora. Profesori su duni na vrijeme pripremiti pisane separate, koje e uenici fotokopirati i uloiti u svoja skripta, kako bi se izbjeglo bili kakvo diktiranje teksta. Takoer moraju pribaviti potrebne obrasce, koji se koriste u praksi, primjerak Zakona o gradnji i drugih zakona, primjerak glavnog projekta, potrebne Graevinske norme i prospekte proizvoaa poluproizvoda (opeka, gredice i sl.). Za nastavu 4. razreda u zanimanju graevinski tehniar profesor treba osigurati potrebne podloge, izvedbene nacrte za manju zgradu, lociranu na cesti. U svakom razredu predviene su obvezno dvije kolske zadae, u treem razredu obvezna je izrada jednog programa, a u etvrtom razredu kroz cijelu godinu radi se jedan program. Budui da je predmet kompleksan treba pratiti i ocjenjivati postignua u svim njegovim segmentima. Za svaki razred rad uenika treba vrednovati i ocjenjivati po elementima koji su u skladu sa sadrajem i uzrastom uenika. Elementi ocjenjivanja su: pismena provjera znanja, usmena provjera znanja, dijelovi propisanog programa i zavreni program, skripta i rad na satu. Vrlo je vano da uenici ozbiljno rade na nastavi, kad im nastavnik pomae i ispravlja njihove radove. Zato na svakom satu trebaju imati sav potreban pribor, skripta i predloke. Svim oblicima rada vrednuje se i ocjenjuje usvojenost znanja na pojedinanim zadacima. Rad u grupama pridonosi boljem i objektivnijem ocjenjivanju svakog uenika. PRAKTIKUM Razred Broj sati tjedno 1. 2 2. 1 3. 1 4. 1

*Nastava se izvodi svaki tjedan dva sata ili svaki drugi tjedan po etiri sata. **Nastava se izvodi svaki drugi tjedan po dva sata ili jednom mjeseno etiri sata.

Cilj Upoznavanje bitnih sastavnica graditeljske struke i stjecanje pravilne predodbe o odgovornosti svih koji se njome bave, njezinoj vanosti, kompleksnosti i jedinstvenosti, kao i lake razumijevanje teoretskih sadraja koji se obrauju na strukovnim predmetima. Zadae: - upoznati graditeljsku struku - stei cjelovitu sliku o jedinstvenoj strukturi graditeljstva, o njegovoj umjetnikoj i tehnikoj komponenti - razvijati odgovoran i ozbiljan pristup graditeljskoj struci - podii motivaciju i interes za struku - formirati pravilne stavove prema graditeljstvu - upoznati urbanistiku i arhitektonsku strukturu grada - upoznati znaajne graevine u okruenju - upoznati gradilite i sve faze izgradnje - vidjeti izvedbu svih bitnih graevinskih i zavrnih radova - upoznati izvedene konstruktivne sklopove

29

- upoznati industriju graevinskog materijala - posjetiti izlobe s temom arhitekture i graevinarstva - svladati osnovne radne vjetine koje omoguuju izradu modela vezanih za bolje razumijevanje strukovnih sadraja. Predmet praktikum zamiljen je kao nadopuna strukovnim predmetima i kao poveznica meu njima. Sadraji koji se obrauju izvan kole moraju biti unaprijed precizno planirani i organizirani, jer ih se jedino na taj nain moe sustavno i kvalitetno obraditi.

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Obrazovanje u graditeljstvu, obilazak grada REZULTATI UENJA Prepoznati stupnjeve obrazovanja u graditeljstvu i djelatnosti pojedinih sudionika Nabrojiti obrazovne i znanstvene institucije i njihovu djelatnost Doivjeti prostor i vanost planiranja i planske izgradnje Skicirati tlocrt dijela grada, naselja Nacrtati radionike nacrte Izraditi jednostavni model koristei jednostavnije obrade materijala Nabrojiti osnovne pojmove zatite na radu Prepoznati konstruktivni sustav zgrade na izvedenom primjeru Opisati proces izvedbe zgrade Opisati jedan industrijski pogon Skicirati materijale za zidanje Izvijestiti o posjetu Nabrojiti osnovne pojmove zatite na radu Skicirati temelje i opisati tehnologiju izvedbe Prepoznati suvremene tehnologije za proizvodnju betona i prepoznati prednosti pred pripremom betona na gradilitu Napisati izvjetaj o posjetu

1. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Obrazovanje u graditeljskoj struci Upoznavanje kole Obilazak grada, obrazovnih i znanstvenih ustanova

2.

Urbanizam grada, naselja

Obilazak dijela grada ili naselja, upoznavanje urbanistikih karakteristika Izrada modela predmeta na temelju samostalno izraenih nacrta Osnove zatite na radu, priprema za gradilite Obilazak gradilita zgrade s gotovom konstrukcijom Upoznavanje gradilita Nosivi elementi zgrade Obilazak tvornice za proizvodnju materijala za zidanje Tehnologija izvedbe, svojstva materijala Osnove zatite na radu, priprema za gradilite Obilazak gradilita u fazi betoniranja temelja Obilazak betonare

3.

Izrada modela predmeta

4.

Posjet gradilitu - dijelovi zgrade, konstruktivni sustav

5.

Posjet tvornici za izradu materijala za zidanje

6.

Posjet gradilitu - temelji

7.

Posjet pogonu za proizvodnju betona i betonskih proizvoda

30

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Posjet oplatarskom pogonu REZULTATI UENJA Nabrojiti suvremene oplate, naine koritenja, tehnike detalje Skicirati sve vrste oplata i opisati njihove sastavne dijelove Detaljno opisati karakteristike i nain proizvodnje materijala za toplinsku izolaciju, s konkretnim vrstama materijala i njihovim specifinostima Opisati sve materijale i usporediti ih Napisati izvjetaj Prepoznati razliita tehnika rjeenja vanjskih zidova na izvedenim primjerima Skicirati detalje vanjskih zidova s opisom Izraditi radionike nacrte i iskaz materijala u grupi Izraditi dijelove i sastaviti model koristei jednostavne obrade drva ili slinih materijala Prepoznati funkcionalne i estetske vrijednosti na kvalitetnim primjerima stubita Skicirati stubita

2. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Obilazak oplatarskog pogona Upoznavanje razliitih vrsta suvremenih oplata i naina njihove primjene Obilazak tvornice za proizvodnju toplinskih izolacija Upoznavanje tehnolokog procesa i karakteristika materijala

2.

Posjet tvornici za proizvodnju toplinskih izolacija

3.

Obilazak izvedenih zgrada u okruenju s temom vanjskih zidova Izrada zajednikih modela meukatne konstrukcije

4.

Obilazak zgrada sa zanimljivim suvremenim rjeenjima vanjskih zidova Prepoznavanje materijala i naina izvedbe Izrada modela suvremenih meukatnih konstrukcija zajedniki rad

5.

Obilazak vanjskih i unutarnjih stubita

Obilazak gradskih vanjskih stubita Obilazak nekoliko zgrada sa zanimljivim rjeenjima unutarnjeg stubita

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Posjet laboratoriju za ispitivanje materijala 2. Posjet gradilitu obiteljske kue OEKIVANI REZULTATI (znanje i umijea) Nabrojiti osnovne naine ispitivanja materijala Izvesti jednostavnija ispitivanja nekih materijala Prepoznati dijelove krovita kao vanog i sloenog dijela zgrade Definirati sliku samog gradilita Skicirati gradilite i krovnu konstrukciju Demonstrirati metodu

3. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Obilazak laboratorija za ispitivanje graevnih materijala Obilazak gradilita obiteljske kue u fazi izvedbe krovita Upoznavanje krovne konstrukcije i zavrnih radova na krovu

3.

Izrada modela krovita

Izrada modela krovita

31

4.

Obilazak gradilita ceste

5.

Posjet laboratoriju za ispitivanje materijala Obilazak obiteljskih kua

prijelaza iz nacrta u trodimenzionalni model Izvesti jednostavnije obrade drva Konstruirati model krovita Opisati tehnologiju izvedbe ceste Nabrojiti dijelove ceste i potrebnu mehanizaciju Sastaviti izvjetaj Razlikovati materijale i naine njihovog ispitivanja Sastaviti izvjetaj Snimiti ili skicirati primjere suvremenih hrvatskih arhitekata na podruju izgradnje obiteljskih kua

Grupni rad na zajednikom zadatku, na temelju vlastitih nacrta

Obilazak gradilita ceste

6.

Posjet laboratoriju za ispitivanje materijala (Institutu graevinarstva) ili posjet izlobi (velesajam) Obilazak obiteljskih kua priznatih arhitekata u okruenju

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Obilazak graevine vezane uz opskrbu vodom 2. Obilazak naselja sa stambenim zgradama REZULTATI UENJA Opisati specifinosti graevina vezanih uz podruje vodogradnje Napisati izvjetaj Prepoznati razliite vrste izgradnje stambenih zgrada, urbanizam naselja, prometno rjeenje, zelene povrine Skicirati ili snimiti pojedine zgrade ili cjeline Skicirati tlocrt naselja Nacrtati radionike nacrte iz vlastitog projekta Izraditi pojedine dijelove koristei se razliitim materijalima i obradama Samostalno sastaviti maketu Opisati gradilite tunela Prepoznati mogunosti graditeljstva s novim materijalima, tehnologijama i mahanizacijom Napisati izvjetaj Opisati suvremena rjeenja i tehnologija u zavrnim radovima Razlikovati razliite naine izvedbe za postizanje cjelovite kvalitete arhitektonskog djela Odrediti vrijednosti to nas u

4. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Obilazak crpilita ili graevine vezane uz opskrbljivanje vodom Obilazak naselja sa stambenim zgradama ili vodogradnja

3.

Izrada makete

Izrada makete graevine niskogradnje

4.

Obilazak gradilita tunela

Obilazak gradilita tunela

5.

Obilazak gradilita javne zgrade u fazi zavrnih radova

Obilazak gradilita zavrni unutarnji radovi

6.

Obilazak znaajnih

Obilazak znaajnih graevina u

32

graevina u okruenju

segmentu izgradnje okruuju Usporediti zgrade razliite namjene Prosuditi vrijednosti pojedinih zgrada

okruenju

Napomena vezana uz sadraj kole trebaju prilagoditi nastavni program svojim prostornim i didaktikim mogunostima i specifinostima lokacije na kojoj su smjetene. kole koje imaju razliite radionice trebaju ih koristiti u realizaciji programa. Metodiko-didaktike napomene Nastava predmeta praktikum treba se odvijati uglavnom izvan kole i treba obuhvatiti gradilita, obilaske tvornica za proizvodnju graevnog materijala i proizvoda, obilaske graevina u okruenju i samog grada. Svi sadraji koji se time obuhvaaju u slubi su boljeg razumijevanja teoretske nastave na strukovnim predmetima. Sadraj predmeta u skladu je sa sadrajem koji se obrauje na predmetima arhitektonske konstrukcije, nosive konstrukcije, prometnice, vodogradnje, graevine i graevni materijali. Budui da je graditeljstvo kompleksna i jedinstvena struka, harmonija izmeu umjetnikog i tehnikog, nuno je uenicima otvoriti horizonte i omoguiti im da gledaju i na taj nain stvaraju pravu sliku o svom buduem zanimanju. Nastavu treba organizirati i izvoditi tako da se odaberu kvalitetni sadraji koji e podii interes uenika i motivaciju za obrazovanjem u graditeljskoj struci. Djela graditelja su fascinantna u svim fazama nastajanja, od crtea, nacrta, izvedbe do realizacija. Uenike treba upuivati kako da gledaju i prepoznaju prave vrijednosti i izgrauju svoja mjerila, treba njihovo poimanje intervencija u prostoru podii na viu razinu, razvijanjem odgovornog i ozbiljnog pristupa struci. Uenike treba odgajati da potuju graditeljsku batinu i prirodni okoli. Dio nastave odvija se u kolskim radionicama u kojima uenici trebaju stei osnovne vjetine izrade modela koji e im pomoi da bolje shvate ono to su sami prikazali crteima, dakle da poveu nacrt sa stvarnim predmetom i time razvijaju prostorni zor i sposobnosti tonog razumijevanja i itanja nacrta. Odabir mjesta obilazaka ovisi o specifinostima okruenja pojedine kole, a isto tako ovisi o opremi radionica vrsta materijala i tehnologije koja e se koristiti. Praktikum nije zamiljen kao savladavanje vjetina graditeljske struke, ve uenje gledanjem na irokom prostoru koji obuhvaa graditeljska struka. Praktina nastava za tehniare u graditeljskoj struci ne moe se ograniiti na radno mjesto, ili radni prostor, ona se moe kvalitetno provesti samo na irokom podruju - od gradilita do svega to nas okruuje, jer sve u emu ivimo i boravimo, po emu se vozimo ili hodamo, sve je djelo graditelja. U praktikumu su predvieni sadraji vezani na arhitekturu i graevinarstvo, kako bi uenici upotpunili svoje spoznaje, bez obzira na odabrano zanimanje. Praktikum je u nastavnom planu dva sata u prvom razredu kako bi se na poetku kolovanja uenici postupno uveli u struku i upoznali okruenje u kojem ive, a u ostalim razredima po jedan sat, s tim da se sati grupiraju svaku drugi tjedan po dva sata, odnosno mjeseno etiri sata, koliko je potrebno za obilazak izvan kole. U bloku od dva sata odvijaju se praktine vjebe u kolskoj radionici sa sadrajem izrade modela i maketa, ili drugim sadrajima ovisno o opremljenosti pojedine kole. Raspored praktikuma za sve razrede treba pomno sastaviti i u njemu unaprijed planirati i dogovoriti svaki posjet, s datumom i satom. Za organizaciju praktikuma zaduen je voditelj praktikuma. Praktikum treba u satnici biti prve ili zadnje sate zbog mogunosti spajanja u blok od 4 sata. Uenike prije obilaska treba pripremiti na sadraje koje e susresti, treba ih upozoriti na bitne elemente i pravila ponaanja. Nakon zavrenih obilazaka treba prodiskutirati vieno. Za vrijeme obilazaka uenici trebaju po uputama profesora biljeiti i skicirati vieno i prikupiti dostupne materijale, neki se sadraji mogu crtati ili fotografirati.

33

Od prikupljenog materijala uenici rade izvjetaje sa svakog posjeta koje slau u obliku skripata u fascikle. Izvjetaje mogu upotpuniti materijalima vezanim za odreenu temu iz literature, asopisa ili Interneta. Nastava se po utvrenom rasporedu i programu odrava izvan kole, najvie na otvorenom prostoru i u kolskim radionicama i laboratorijima, ovisno o opremi pojedine kole. Uenike prije obilazaka treba uputiti na uvjete i nain ponaanja na gradilitu i ostalim mjestima. kolske radionice za izradu modela i maketa, u kojima uenici stjeu osnovne radne vjetine, trebaju biti opremljene radnim stolovima za vei broj uenika na kojima se pripremaju crtei i obrauje i radi razliitim alatima. U radionici trebaju biti u ormarima sloeni alati za svakog uenika i osnovni strojevi na kojima e suradnik u nastavi instruktor uenicima pripremati potreban materijal. Radionica treba imati plou, platno za projiciranje i grafoskop, kao i mogunost povremenog koritenja dijaprojektora, prijenosnog raunala i projektora. Tijekom obilazaka profesori trebaju biti opremljeni digitalnom kamerom i video kamerom. Uenici trebaju izraivati skripta u koja se upisuje sve to se radi u radionicama i piu izvjetaji sa svih obilazaka. Profesor treba esto pregledavati skripta i ocjenjivati svaki pojedini izvjetaj. Ocjenjuju se crtei koji prethode izradi, kao i izraeni modeli i makete. PROMETNICE Razred Broj sati tjedno Cilj Ovladati znanjem i vjetinama potrebnim za sudjelovanje u izvoenju, odravanju i projektiranju cesta, eljeznikih pruga i cijevnih propusta. Usvojiti temeljno znanje graenja gradskih cesta, tunela, aerodroma i mostova. Zadae: - razvijati osjeaj za vanost i ljepotu prometnih objekata - usvojiti strune pojmove - razvijati interes i odgovornost prema struci - razvijati logiki nain razmiljanja - upoznati prometne objekte i sve njihove konstruktivne dijelove - ovladati suvremenim metodama graenja i suvremenim materijalima - razvijati samostalnost u rjeavanju programskih zadataka - usvojiti principe projektiranja cesta, eljeznikih pruga i cijevnih propusta - stei osjeaj za prostorno predoavanje prometnih objekata - razvijati osjeaj za ouvanje okolia pri projektiranju prometnih objekata - razvijati smisao za preglednost, sistematinost, tonost, preciznost i urednost - nauiti samostalno se sluiti pravilnicima o tehnikim uvjetima pri projektiranju cesta i eljeznikih pruga - primijeniti znanje projektiranja ceste koristei raunalo s odgovarajuim programom za projektiranje eljeznikih pruge u etvrtom razredu. Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Uvod u graenje cesta REZULTATI UENJA Prepoznati vanost razvoja i graenja cesta Opisati kriterije za razvrstavanje cesta 2. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Povijesni razvoj cestogradnje Podjela cesta 1. 2. 2 3. 4 4. 4

34

2.

Konstruktivni elementi ceste

3.

Izvedba zemljanih radova Donji ustroj ceste Geodetski radovi

Definirati pojmove, ulogu, strune nazive i veliine sastavnih dijelova ceste u poprenom presjeku Razlikovati elemente gornjeg i donjeg ustroja Nabrojiti vrste tla i rastresitost Nabrojiti redoslijed izvoenja zemljanih radova Objasniti usku vezu geodetske i graevinske struke pri gradnji Definirati geodetske pojmove Opisati postupak iskolenja osi, uzdunog i poprenih profila Nabrojiti sve suvremene metode izvedbe zemljanih radova i navesti znaaj i ulogu kvalitetno izraene posteljice Interpretirati optimalne nagiba pokosa i obrazloiti suvremene naine zatite pokosa Razlikovati vrste osiguranja prometnica zidovima Obrazloiti razorno djelovanje vode na prometnicu Razlikovati naine odvodnjavanja Razlikovati i obrazloiti uloge sastavnih elemenata gornjeg ustroja Nabrojiti suvremene materijale za izvedbu gornjeg ustroja Prepoznati i obrazloiti vanost kvalitetne podloge Razlikovati suvremene vrste podloga Razlikovati i usporediti vrste suvremenih zastora, obrazloiti odabir Opisati prednosti kolnike konstrukcije s geosinteticima

4.

Gornji ustroj cesta Kolnika konstrukcija

Sastavni dijelovi ceste - normalni popreni presjek - slobodni profil Konstruktivni elementi ceste Osnovni elementi donjeg ustroja ceste glavni zemljani radovi Klasifikacija tla i rastresitost materijala Pripremni radovi Iskolenja osi, uzdunog i poprenih profila Geodezija Geodetske toke Pribor za geodetska snimanja Metode geodetskih snimanja Geodetski instrumenti Visinska snimanja i iskolenja Metode izvedbe usjeka Metode izvedbe nasipa Izrada posteljice Stabilizacija posteljice Zatita od smrzavanja Nagib pokosa nasipa i usjeka Metode i naini zatite - u zemljanim materijalima - u kamenim materijalima - pored vodotoka Osiguranje pokosa zidovima - potporni zidovi - uporni zidovi - obloni zidovi Odvodnja cesta - ureaji za prihvat povrinskih i podzemnih voda Sastavni elementi gornjeg ustroja - podloge - zastori Agregati za izgradnju kolnike konstrukcije Vezna sredstva u cestogradnji Podloge cesta - podloge od ljunka - podloge od drobljenca - pologa od cement-betona Vrste suvremenih zastora Asfaltni (ugljikovodini) zastori Betonski (silikatni) zastori Suvremene kolnike konstrukcije

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Gradske ceste OEKIVAN REZULTATI (znanje i umijea) Razlikovati vrste gradskih

3. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Popreni presjeci gradskih cesta

35

2. 3.

Odravanje i rekonstrukcija cesta Projektiranje cesta izvan naselja

4.

Uvod u gradnju eljeznikih pruga Konstruktivni elementi eljeznikih pruga Izvedba zemljanih radova Donji ustroj eljeznike pruge

5.

6.

cesta i cesta izvan naselja Objasniti osnove regulacije prometa u gradu Nabrojiti osnovne elemente mirujueg prometa u gradu Opisati jednostavna vorita u vie razina Opisati suvremene naine odravanja i rekonstrukcije cesta Obrazloiti povezanosti osnovnih elemenata ceste u poloajnom, visinskom i prostornom smislu Samostalno rijeiti program na individualnom zadatku Sluiti se pravilnikom o projektiranju ceste izvan naselja i odabrati elemente Izraditi prikaz trase u poloajnom i visinskom smislu Izraunati koliine i nacrtati liniju masa Samostalno iskoliti jedan zavoj, zaobliti niveletu, izraunati kote nivelete, planimetrirati poprene presjeke Rijeiti odvodnju i vitoperenje kolnika Opisati razvoj gradnje, kriterije za razvrstavanje i prednosti i nedostatke eljeznike pruge Nacrtati osnovne elemente u poprenom presjeku Objasniti razlike i slinosti s cestama Objasniti naina izvoenja zemljanih radova na slabo nosivom tlu i uz objekte Nacrtati i objasniti razlike posteljice, moguih deformacija Obrazloiti naine preventivne sanacije i sanacije u eksploataciji Nacrtati deformacije trupa pruge, te naine njihove sanacije Primijeniti nain zatite pokosa iz zemljanih radova cesta Nacrtati i objasniti vrste

Podjela gradskih cesta Reguliranje prometa u gradu Mirujui promet vorita u vie razina Odravanje cesta Rekonstrukcija cesta program: glavni projekt ceste izvan naselja Osnovni elementi projekta ceste

Normalni profil ceste MJ 1 : 50 Situacijski nacrt MJ 1 : 1000 Uzduni profil MJ 1 : 1000/100 Popreni presjeci MJ 1 : 100 Izraun masa Linija masa MJ 1 : 1000

Povijest gradnje eljeznikih pruga Podjela eljeznikih pruga Prednosti i nedostaci Normalni profil eljeznike pruge Konstruktivni elementi eljeznike pruge Postupci izrade nasipa - na slabo nosivom tlu - uz objekte Deformacije posteljice Preventivna sanacija Sanacija deformirane posteljice Deformacije trupa pruge Sanacija deformiranog trupa pruge Osiguranje kosina potpornim i upornim zidovima Odvodnjavanje trupa pruge
36

7.

Gornji ustroj eljeznikih pruga

potpornih i upornih zidova Nacrtati i objasniti naina zatite od voda Objasniti nain zatite od snijega, vjetra, lavina Objasniti uloge, materijale i veliine osnovnih elemenata gornjeg ustroja eljeznikih pruga Opisati naine nastavljanja tranica Objasniti ureenja kolosijeka u pravcu i zavoju Objasniti funkcije osnovnih ureaja kod eljeznike pruge Nabrojiti i opisati teretnih, ranirnih i putnikih stanica

- povrinsko odvodnjavanje - podpovrinsko odvodnjavanje Zatita pruga od snijega, vjetra, lavina Konstruktivni elementi gornjeg ustroja eljeznike pruge eljezniki zastor i pragovi Tranice i kolosjeni pribor Nastavljanje tranica Ureenje kolosijeka u pravcu Ureenje kolosijeka u zavoju eljezniki ureaji - skretnice - ukrsnice eljeznike stanice 4. razred

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Projektiranje eljeznikih pruga REZULTATI UENJA Samostalno rijeiti projekt eljeznike pruge na individualnom zadatku Primijeniti ispravne tehnike podatke i zatitu okolia od ekocida Opisati vrste tunela, opsenosti i vanosti istranih radova Objasniti osnove iskolenja tunela Objasniti osnovne tehnike uvjete za projektiranje cestovnih i eljeznikih tunela Opisati specifinosti podzemnih eljeznica Opisati suvremene naine odvodnje, izolacije, ventilacije i rasvjete Objasniti razlike izmeu klasinih i suvremenih metoda gradnje, faze i nain izvedbe osnovnih suvremenih metoda Opisati vrste i nain projektiranja i izvoenja mostova Nacrtati osnovne geometrijske i konstruktivne

OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ program: glavni projekt eljeznike pruge Normalni profil MJ 1 : 50 Situacijski nacrt MJ 1 : 1000 Uzduni profil MJ 1 : 1000/100 Popreni presjeci MJ 1 : 100 Izraun koliina zemljanih radova Linija masa MJ 1 : 1000 Poloaj i vrste tunela Istrani radovi pri projektiranju Geodetski radovi u tunelogradnji Cestovni tuneli eljezniki tuneli Tuneli podzemnih eljeznica Odvodnja i izolacija tunela Ventilacija tunela Rasvjeta tunela Klasine i suvremene metode izvedbe tunela Suvremene metode izvedbe tunela

2.

Tuneli

3.

Mostovi

Podjela mostova Projektiranje mostova Geometrijske karakteristike mosta Donji i gornji ustroj mosta Drveni mostovi
37

4.

Aerodromi

elemente Nacrtati i objasniti osnovne konstruktivne sustave drvenih, betonskih, kamenih i elinih mostova Nacrtati i objasniti vrste propusta, konstrukcije i funkcije kod prometnica, te prednosti, izvoenje i temeljenje cijevnih propusta Nacrtati cijevni propust na vlastitom projektu ceste Nabrojiti osnovne vrste ab mostova Nacrtati osnovne konstruktivne sustave ab mostova srednjeg raspona Objasniti faze graenja Kreirati autorski rad sa sadrajem mostova Opisati razvoj zranog prometa, uvjete za poloaj aerodroma i sastavne dijelove aerodroma

Betonski mostovi Kameni mostovi elini mostovi Propusti Ploasti i svoeni propusti Cijevni propusti Izvoenje i temeljenje c. p. Projektiranje cijevnih propusta program: glavni projekt cijevnog propusta na projektu ceste Armirano-betonski mostovi Podjela ab mostova Konstruktivni sustavi ab mostova srednjeg raspona Graenje grednih i lunih ab mostova Izrada referata, plakata, maketa i ostalih vidova samostalne ili grupne prezentacije Povijest zranog prometa Odreivanje poloaja aerodroma Sastavni dijelovi aerodroma Uzletno-sletna staza

Metodiko-didaktike napomene Predmet prometnice je jedan od temeljnih predmeta u zanimanju graevinski tehniar. Prouava se kroz drugi, trei i etvrti razred, a njegov sadraj je uskoj vezi sa ostalim strukovnim predmetima, posebno s organizacijom graenja, nosivim konstrukcijama i praktikumom. Sadraji tih predmeta se nadopunjuju. Sadraj predmeta obuhvaa obradu svih prometnih objekata, ali na razliitoj razini, ovisno o teini gradiva i poslovima koje graevinski tehniar moe obavljati sukladno Zakonu o gradnji. Naglasak je na projektiranju i graenju cesta, eljeznikih pruga i propusta, dok se tuneli, mostovi i aerodromi obrauju na razini upoznavanja i prepoznavanja. S obzirom da je geodetska znanost nuna, neophodna i interaktivna u procesu projektiranja i graenja prometnica, osnove potrebne za aktivno sudjelovanje graevinskog tehniara u ovim procesima, su interpolirane u gradivo projektiranja i gradnje ceste. Pri obradi gradiva naglasak je na suvremenim metodama i materijalima, uz spominjanje osnovnih podataka o klasinim metodama. Graevinske strojeve kao i tehnologije graenja u ovom predmetu spominjemo samo informativno u sklopu metoda i naina izvedbe. Pri obradi i savladavanju nastavnih sadraja slijedi se princip postupnosti od jednostavnijeg k sloenijem, tako da se u drugom razredu savladavaju osnove graenja cesta; u treem razredu osnove projektiranja cesta i nadogradnja u graenju kroz gradivo eljeznikih pruga; dok se u etvrtom predvia primjena i nadogradnja projektiranja kroz izradu projekta na raunalu, uz obavezno koritenje programa za projektiranje eljeznikih pruga te prouavanje kompleksnih prometnih objekata tunela, mostova i aerodroma na razini sintetiziranja znanja i informacija iz raznih podruja struke, U nastavi bitno je aktivno sudjelovanje uenika na svakom nastavnom satu, jer se gradivo nadovezuje i slijedi princip postupnosti i meusobne povezanosti do mogunosti sagledavanja i savladavanja cjeline. Uenici za praenje gradiva dobivaju slijepe kopije s nastavnim sadrajem koje nadopunjuju crteima i tumaenjima nastavnika. Crte je osnovni nain prezentiranja gradiva pa je nuno da ga uenici tono i pregledno nacrtaju i razumiju. Za usvajanje gradiva nuno je vjebati kroz zadavanje raznih zadataka za domau zadau.

38

U nastavi treba koristiti zorne crtee i prikaze, asopise, modele, projekte, filmove, prospekte, CD proizvoaa; koji e uenicima pomoi u razumijevanju gradiva. Programi se izrauju na individualnim zadacima u treem i etvrtom razredu. Predvia se izrada glavnog projekta ceste i eljeznike pruge s propustom. U treem razredu se savladavaju osnove projektiranja cesta s razumijevanjem smisla i postupaka izrade pojedinih dijelova projekta, do povezivanja u cjelinu. Za nastavu potrebno je osigurati specijaliziranu uionicu koja treba biti opremljena crtaim stolovima za jednu osobu, ormarima za pohranu crtaeg pribora, programa i nastavnih materijala, grafoskopom, klasinom i bijelom ploom za dodatno oznaavanje na folijama, te prijenosno raunalo i projektor, neophodno za prezentaciju tunela, aerodroma i poglavito mostova. U uionici se treba nalaziti zidni pano na koji se izlau ueniki radovi i gotovi projekti, kako bi uenici lake stekli predodbu o potrebnoj strunoj razini svojih radova. Za izradu projekta eljeznike pruge u etvrtom razredu, potrebno je koristiti uionicu s raunalima, s odgovarajuim programom za projektiranje eljeznikih pruga. U svakom razredu predviene su obvezno tri kolske zadae, u treem razredu obvezan je jedan program (ovaj program slui kao podloga za izradu programa iz organizacije graenja u etvrtom razredu), a u etvrtom razredu obvezna su dva programa. Budui da je predmet kompleksan treba pratiti i ocjenjivati postignua u svim njegovim segmentima. Za svaki razred rad uenika treba vrednovati i ocjenjivati po elementima koji su u skladu sa sadrajem i uzrastom uenika. Budui da su crtei osnova za savladavanje sadraja predmeta, ocjena treba proizlaziti iz pismenih provjera, domaih zadaa, skripata, referata, plakata, maketa, programa i rada na programu vjebi. Kroz sve oblike rada vrednuje se i ocjenjuje usvojenost i primjena znanja na pojedinanim zadacima. GRAEVNI MATERIJALI Razred Broj sati tjedno Cilj Upoznavanje s vrstama, tehnologijom proizvodnje asfalta, keramikih proizvoda, betona i prefabrikata te njihovih komponenata, pravilnom organizacijom i tehnologiju kontrole svojstava graevnih materijala i sirovina. Zadae - usvojiti strune pojmove - razvijati interes i odgovornost prema struci - razvijati logiki nain razmiljanja - ovladati suvremenim metodama proizvodnje i ispitivanja graevnih materijala - razvijati samostalnost u rjeavanju programskih zadataka - razvijati smisao za preglednost, sistematinost, tonost, preciznost i urednost - nauiti se samostalno sluiti pravilnicima i tehnikim normama pri proizvodnji i ispitivanjima graevnih materijala Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Ugljikovodini materijali REZULTATI UENJA Opisati i razlikovati ugljikovodine materijale, njihova svojstva i primjenu Ispitati svojstva bitumena 2. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJI Ugljikovodini materijali Svojstva bitumena Ispitivanje bitumena Bitumenske i katranske 1. 2. 2 3. 4 4. 4

39

2. 3.

4.

5.

preraevine. Kameni materijali Asfalt Nabrojiti i opisati vrste asfalta Sastav asfalta i njihovu primjenu Podjela i primjena asfaltnih mjeavina i slojeva Proizvodnja i ugradnja Izraditi recepturu asfaltnih Izrada asfaltne mjeavine asfalta mjeavina, Asfaltne baze ciklika mijealica, Opisati njihovu proizvodnju i kontinuirana mijealica ispitivanje Ugradnja asfaltnih mjeavina Opisati naine ugradnje i Zbijanje asfaltnih mjeavina zbijanja asfaltnih slojeva Osnove keramike Definirati osnovne pojmove i Openito o keramici i njezinom povijesnom razvoju vrste keramikih proizvoda Opisati pravilnu organizaciju Podjela keramike Osnovne sirovine za proizvodnju i tehnologiju proizvodnje keramikih proizvoda i njihova keramikih proizvoda svojstva Opisati svojstva osnovne sirovine gline, minerala i komponenata te primjesa u keramikim sirovinama i masama Geoloko-istrani radovi i priprema Sadraji radnog procesa Objasniti pravilnu nalazita gline za eksploataciju organizaciju i tehnologiju Strojevi i ureaji za iskop i proizvodnje keramikih transport sirovine proizvoda Skladitenje i prerada keramikih Opisati sirovine, strojeve i sirovina ureaje koji sudjeluju u Priprema mase, vrste oblikovanja pojedinom tehnolokom keramikih proizvoda procesu proizvodnje Nabrojiti i opisati tehnoloke Tehnoloki procesi proizvodnje keramikih proizvoda koji se procese proizvodnje svih najvie upotrebljavaju u vrsta keramikih proizvoda graditeljstvu Glazure i glaziranje 3.razred REZULTATI UENJA Objasniti pravilnu organizaciju i tehnologiju proizvodnje keramikih proizvoda Opisati mjerenje fizikalnih parametara u procesu suenja Objasniti vanost i znaenje topline u keramikoj tehnologiji Objasniti pravilnu organizaciju i tehnologiju proizvodnje keramikih proizvoda Opisati mjerenje kemijskofizikalnih OKVIRNI NASTAVNI SADRAJI Svrha i naini suenja Voda u keramikim masama i oblikovanim proizvodima Osnove topline, goriva i proces gorenja Vrste suara i njihove karakteristike Mjerni ureaji za praenje procesa suenja Greke kod suenja Ponaanje keramikih sirovina i masa na viim temperaturama Krivulje i reimi peenja Vrste pei i njihove karakteristike Mjerni ureaji za praenje procesa peenja

Sadraj predmeta Red. broj 1. NASTAVNA CJELINA Proces suenja

2.

Proces peenja

40

3.

4.

parametara peenja Obrazloiti vanost i znaenje topline u keramikoj tehnologiji Opisati ureaje za mjerenje parametara pri peenju Nabrojiti tipove i vrste pei te reime peenja Finalizacija Opisati naine i vrste finalizacije keramikih proizvoda te njihovo plasiranje na trite Svrha kontrole sirovina i Objasniti pravilnu materijala organizaciju i tehnologiju kontrole graevnih materijala i sirovina Laboratorijska ureaji i alati oprema, Opisati i demonstrirati nain pravilnog rada s mjerno ispitnom opremom

Greke kod peenja

5.

6.

Ispitivanje gipsa

Demonstrirati metode ispitivanja gipsa Ispitati fizikalno - kemijska te mehanika svojstva gipsa Ispitati fizikalno kemijska te mehanika svojstva glina

Tehnike dekoriranja keramikih proizvoda Sortiranje, pakiranje, skladitenje i transport gotovih proizvoda Openito o kontroli, podjela kontrole Ulazna kontrola Kontrola tehnolokog procesa Kontrola gotovih proizvoda Vage i odreivanje mase Termometri i higrometri Eksikatori i stakleno posue Laboratorijske suare i pei Sita za odreivanje granulometrijske analize Kalupi za izradu ispitnih tijela Hidraulika prea za odreivanje mehanikih svojstava materijala Openito o gipsu, metode ispitivanja fizikalno - mehanikih svojstava gipsa. Obrada rezultata Openito o glinama, Tehnoloka ispitivanja keramikih sirovina i masa, Uzimanje uzoraka gline, Makroskopsko odreivanje karakteristika sirovina i masa, Ponaanje sirovina i masa pri peenju. Obrada rezultata ispitivanja Zidni elementi - uzimanje uzoraka, oblik, dimenzije Priprema uzoraka, ispitivanje svojstava, obrada rezultata Stropni elementi - oblik i dimenzije, ispitivanje svojstava, obrada rezultata Pokrovni elementi - oblik, dimenzije, izgled, ispitivanje svojstava, obrada rezultata

7.

Tehnoloka ispitivanja gline

8.

Opekarski proizvodi

Ispitati razliite vrste opekarskih proizvoda Obraditi rezultate ispitivanja

41

Sadraj predmeta Red. broj 1. 2.

4. razred

NASTAVNA CJELINA Openito o betonu i prefabrikaciji Priprema betona za izradu prefabrikata

REZULTATI UENJA Objasniti metode i prednosti prefabrikacije Nabrojiti svojstva komponenti Opisati izradu recepture betona za prefabricirane elemente Nabrojiti karakteristike kalupa za prefabrikaciju Opisati izradu armaturnih sklopova za prefabrikaciju Nabrojiti faze izrade prefabriciranih elementa Definirati tehnoloke procese izrade prefabrikata Opisati prefabrikate od lakog betona Opisati sisteme prefabrikata Opisati prefabricirane elemente Objasniti meusobno spajanje elemenata u konstrukciji

OKVIRNI NASTAVNI SADRAJI O tehnologiji betona Shema procesa prefabrikacije Metode prefabrikacije Cement, svojstva i vrste Agregat, svojstva Armatura, svojstva Dodaci betonu Beton, svojstva Receptura i izrada betona Posebne vrste betona Karakteristike i materijal Vrste kalupa Izrada armaturnih sklopova Priprema kalupa i armature Doprema betona Formiranje elemenata, vibriranje Stvrdnjavanje betona, zaparivanje Tehnoloki procesi proizvodnje prefabrikata Lakoagregatni beton Plinobeton Konstrukcijski sistemi u prefabrikaciji Karakteristika prefabriciranih elemenata i objekata Spojevi kod prefabrikata Stropne konstrukcije Stubita i balkoni Sloene prefabricirane konstrukcije Gotovi prefabricirani objekti Pojam i definicija cementa, proizvodnja cementa, Vrste cementa, nain isporuke, pakiranja, skladitenja, uzimanje uzoraka, Graevinska ispitivanja portland cementa - fizikalno-mehanika svojstva Obrada rezultata ispitivanja Uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje i priprema uzoraka Ispitivanje svojstava agregata Obrada rezultata

3. 4. 5.

Kalupi za prefabrikaciju Armatura u prefabrikaciji Izrada prefabrikata

6. 7.

Prefabrikati od lakog betona Prefabricirani elementi i konstrukcije

8.

Ispitivanje cementa

Demonstrirati metode ispitivanja cementa Ispitati fizikalno - kemijska i mehanika svojstva cementa

9.

Agregat

10.

Svjei beton

Demonstrirati nain uzimanja i pripreme uzorka poznati Demonstrirati pravilnu organizaciju i tehnologiju kontrole graevnih materijala Ispitati fizikalno-mehanika svojstva agregata Demonstrirati pravilnu

Proraun sastava betona za pokusnu

42

11.

Ovrsli beton

organizaciju i tehnologiju kontrole graevnih materijala Ispitati svjei beton Proraunati sastav betona Ispitati svojstva ovrslog betona Odrediti tlanu vrstou i MB Obraditi rezultate ispitivanja Ispitati svojstva prefabriciranih elemenata Obraditi rezultate ispitivanja

mjeavinu Izrada pokusnih tijela za ispitivanje svojstava betona Ispitivanje svojstava svjeeg betona Ispitivanja svojstava ovrslog betona Odreivanje tlane vrstoe i dokazivanje MB Specijalna ispitivanja betona Obrada rezultata uplji blokovi od betona za zidanje Oblik i dimenzije, marka, Ispitivanje svojstava, obrada rezultata Betonski crijep - uzimanje uzoraka, oblik i dimenzije Ispitivanje betonskog crijepa, obrada rezultata Proizvodnja betona, transport i ugradnja Projekt betona, program osiguranja kvalitete betona Nadzor, oprema za laboratorije Ispitivanje modula stiljivosti posteljice i tampona Odreivanje tlane vrstoe ovrslih betonskih konstruktivnih elemenata nerazornom metodom (sklerometar)

12.

Prefabricirani elementi

13.

Plan osiguranja kvalitete betona

Objasniti i demonstrirati pravilnu organizaciju i tehnologiju proizvodnje i kontrole betona Izvriti terenska ispitivanja na gradilitu

14.

Terenske metode ispitivanja

Metodiko-didaktike napomene Predmet graevni materijali je jedan od temeljnih predmeta u zanimanju graevinski tehniar. Prouava se kroz drugi, trei i etvrti razred, a njegov sadraj je uskoj vezi sa ostalim strukovnim predmetima, arhitektonskim i nosivim konstrukcijama. Sadraji tih predmeta se nadopunjuju. Pri obradi gradiva naglasak je na suvremenim metodama i materijalima. Pri obradi i savladavanju nastavnih sadraja slijedi se princip postupnosti od jednostavnijeg k sloenijem, tako da se u drugom razredu savladavaju osnove tehnologije asfalta i keramike; u treem razredu se zavrava s tehnologijom keramike i uenici se upoznaju s laboratorijskim ispitivanjima gline i opekarskih proizvoda; dok je u etvrtom razredu dan naglasak na beton i njegove komponente, primjenu betona u prefabrikatima i laboratorijskim ispitivanjima istih. U nastavi predmeta bitno je aktivno sudjelovanje uenika na svakom nastavnom satu, jer se gradivo nadovezuje i slijedi princip postupnosti i meusobne povezanosti teorije i vjebi u laboratoriju. Budui da je rad predvien u obliku laboratorijskih vjebi i to dva sata nastave u treem razredu i dva sata nastave u etvrtom razredu, neminovna je podjela razreda u manje grupe maksimalno do deset uenika u grupi, kako bi se profesor mogao posvetiti svakom ueniku i nadzirati njegov rad. Za nastavu predmeta potrebno je osigurati uionicu koja treba biti opremljena grafoskopom, klasinom i bijelom ploom za dodatno oznaavanje na folijama, te prijenosno ili stolno raunalo i projektor. Ispitivanje graevinskih materijala, sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda provodi se u opremljenom laboratoriju kole ili drugih institucija pod nadzorom kole odnosno profesora ili strunog uitelja iz kole.

43

U treem razredu obvezna je izrada projekta ispitivanja sirovina ili gotovih keramikih proizvoda. U etvrtom razredu obvezan je jedan projekt ispitivanja betona ili njegovih komponenata ili betonskih prefabrikata. VODOGRADNJE Razred Broj sati tjedno Cilj Upoznati svrhu prouavanja ponaanja vode na planetu Zemlji, razumjeti prirodne pojave vezane za vodu, ovladati znanjima iz hidrologije radi dobivanja podataka iz prirode, koji e se koristiti u proraunima. Nauiti osnovne teoretske postavke iz hidraulike, potrebne za usvajanje postupaka prorauna osnovnih hidraulikih veliina, te dimenzioniranje hidrotehnikih sustava i objekata. Zadae: - razumjeti uzroke i posljedice prirodnih pojava, vezanih za vodu na planetu - usvojiti terminologiju koja se koristi u hidrotehnici - razumjeti uzroke i posljedice zagaenja hidrosfere, te mogunosti zatite ovjekova okolia - upoznati metode mjerenja osnovnih prirodnih pojava, radi prepoznavanja relevantnih podataka i njihovog koritenja u proraunima - osposobiti uenike da steena znanja samostalno koriste pri izradi razliitih prorauna i dimenzioniranja hidrotehnikih objekata - razvijati smisao za sistematinost i razumijevanje pri izradi zadanih programa - razvijati osjeaj za ispravno i tono prikazivanje podataka i urednost u radu - osvjeiti znanja iz matematike i fizike, koja su potrebna u proraunima hidrotehnikih objekata - usvojiti principe i stei znanja za primjenu na novim zadacima. Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj Vodogradnje i zatita 1. ovjekova okolia REZULTATI UENJA Objasniti pojmove: ekosustav, biosfera hidrosfera, litosfera, Definirati prirodne zakonitosti iz kojih nastaju ogranienja u razvoju i opstanku svih biolokih vrsta na planetu, ukljuujui i ovjeka Opisati uzroke i posljedice zagaivanja okolia i djelokrug hidrologije Opisati naine mjerenja oborina, nain prikazivanja i rezultata mjerenja Interpretirati izohijetske karte Opisati pojave ishlapljivanja vode i faktora utjecaja, 3. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Definiranje predmeta vodogradnje, voda na planetu, ekosustavi, biosfera, pojam i porijeklo zagaivala, ovjek ugroena bioloka vrsta, vrste zagaenja Referat o zagaenju ili zatiti hidrosfere i ostalog ovjekova okolia 1. 2. 3. 3 4. 4

2.

Hidrologija

Hidroloki ciklus, vodna bilanca, koliine vode na planetu Zemlji, gospodarenje vodom, Zakon o vodama

44

znaaj ishlapljivanja u hidrolokom ciklusu Nabrojiti sprave za mjerenje i objasniti svrhu mjerenja Objasniti proces nastajanja vodotoka i utjecaja oborina na visinu vode u vodotoku Definirati naine mjerenja vodostaja, mjerenja brzine vode i proraun protoka. Definirati nivogram, krivulju trajanja vodostaja, korespondentni i koordinirani vodostaj, podatke potrebne za prognoziranje visine i vremena dolaska vodnog vala. Opisati pojavu i vrste nanosa u vodotoku, utjecaj na protok vode u vodotoku Odrediti pronos nanosa Opisati kako se opaaju i biljee pojave zaleenosti povrine vodotoka i utjecaj leda na protok vode u vodotoku Objasniti nastanak podzemne vode, svrhu i potrebu istranih radova Odrediti najvanije hidraulike parametre toka 3. Hidraulika Razlikovati vrste tlaka u tekuini Interpretirati grafoanalitiko rjeavanje zadataka iz hidrostatike Izraunati optereenje vodom stjenki vodosprema i bazena Objasniti pojam energije u tekuini Postaviti Bernoulli-evu jednadbu za dva susjedna presjeka, stalnost i pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi Objasniti pojam gubitka energije

Oborine, sprave i mjerenje Ishlapljivanje, sprave i mjerenje Povrinske vode, slivno podruje, opaanje vodostaja, nivogram, krivulja trajanja vodostaja, prognoziranje vodostaja radi zatite od poplave, proraun apsolutnih kota vodnog lica, proraun pada vodnog lica Mjerenje brzine vode, priblini i egzaktni nain prorauna protoka, hidrogram Nanos u vodotoku, vrste i porijeklo nanosa, sprave i mjerenje nanosa Reim leda, mjerenje i promatranje ledenih ploha Podzemna voda, nastanak i vrste podzemne vode, geoloki uvjeti, skica presjeka kroz litosferu, hidrogeoloki istrani radovi, piezometri, smjer teenja podzemne vode, proraun brzine i protoka podzemne vode. Uvod, podjela hidraulike, fizikalna svojstva vode, Hidrostatika, pojam i vrste tlaka u tekuini, ukupni tlak vode na dno posude, tlak vode na vertikalnu, kosu i lomljenu stjenku, tlak vode na otvore u vertikalnoj i kosoj stjenki. Program: Ukupni tlak vode na dno posude i tlak vode na lomljenu stjenku Hidrodinamika, vrste energije u tekuini, Bernoullijeva jednadba za teenje u zatvorenim sustavima, pod tlakom veim od atmosferskog, Bernoullijeva jednadba za idealnu i realnu tekuinu. 4. razred

Sadraj predmeta Red. broj NASTAVNA CJELINA REZULTATI UENJA

OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ

45

1.

Hidraulika

2.

Opskrba naselja vodom

3.

Kanalizacija naselja

Demonstrirati primjenu stalnosti umnoka povrine poprenog presjeka cjevovoda i brzine vode Izraunati tlakove, brzine i protok u zatvorenim sustavima Objasniti pojam i nastajanje hidraulikih otpora (gubitka energije) Izraunati gubitke energije na zadanom potezu cjevovoda pod tlakom veim od atmosferskog Izraunati istjecanja vode kroz male otvore, zbog pranjenja posude ili snienja razine vode Nacrtati tlane linije u sustavu Demonstrirati primjenu Bernoulli--eve jednadbe kod jednolikog teenja vode u otvorenim kanalima, primjenu Chezy-eve jednadbe za brzinu i izradu zadataka dimenzioniranja kanala Izraunati dimenzije otvorenih kanala Nabrojiti i objasniti tipove vodoopskrbnih sustava i njihove dijelove, vrste zahvata vode za pie i odreivanje kapaciteta bunara Izraditi hidrauliki proraun vodoopskrbnog sustava, izraunati kapacitet pumpe, snagu elektromotora, zapreminu vodospreme, raspoloive tlakove u sustavu i dimenzionirati vodoopskrbnu mreu naselja Izraditi montani plan dijela vodovodne mree Nabrojiti i objasniti tipove kanalizacijskih sustava, obzirom na vrste upotrijebljenih voda. Izraditi hidrauliki proraun kanalskog sustava Nacrtati uzduni presjek kanala s proraunom nivelete kanala i ostalih podataka,

Jednadba kontinuiteta, proraun tlakova, brzine i protoka u zatvorenim sustavima

Hidrauliki otpori, Reynoldsov broj Istjecanje vode iz vodospreme kroz male otvore, teenje vode u cijevima pod tlakom, proraun raspoloivih tlakova i crtanje linija hidrostatikog i hidrodinamikog tlaka

Jednoliko teenje vode u otvorenim kanalima, hidrauliki proraun kanala Program: Hidrauliki proraun i dimenzioniranje otvorenog kanala trapeznog presjeka

Tipovi vodoopskrbnih sustava Hidrogeoloki istrani radovi, zahvati vode za pie, kvaliteta vode za pie Mjerodavne koliine vode za opskrbu naselja Hidraulini proraun vodoopskrbne mree i objekata vodoopskrbnog sustava. Uzduni presjek vodoopskrbnog cjevovoda Proraun raspoloivih tlakova u vodoopskrbnoj mrei Oprema i izvedba vodoopskrbne mree, zasunske komore, hidranti Vrste kanalizacijskih sustava, upotrijebljene vode Mjerodavne koliine vode za dimenzioniranje Hidraulini proraun kanalskog sustava Uzduni presjek kanala Izvedba i oprema kanalske mree
46

4.

Objekti za reguliranje vodnih koliina Iskoritenje vodnih snaga

potrebnih u izvedbi kanala. Objasniti ulogu sabirnih i revizijskih okna na kanalskoj mrei Nabrojiti vrste i metode proiavanja upotrijebljenih voda i dijelove ureaja za proiavanje Opisati vrste brana i ustava, kao dijelove retencija i akumulacija za hidroelektrane Prepoznati vrste hidroelektrana i sastavne dijelove

Ureaji za proiavanje upotrijebljenih voda Program: Idejni projekt vodoopskrbnog sustava ili idejni projekt odvodnje naselja Visoke brane, zemljane i betonske brane Stalne i pomine brane i ustave Tipovi hidroelektrana, objekti hidroelektrane, vrste turbina

Metodiko-didaktike napomene Za sve nastavne sadraje, obzirom na opsenost materije, nastavnik treba pripremiti radnu biljenicu za uenike, koja e sadrati sva teoretska razmatranja pojedine cjeline, s ostavljenim praznim prostorima za crtanje potrebnih slika u toku predavanja, koje nastavnik crta na ploi ili koristi grafoskop. U radnu biljenicu uenici piu sve zadatke koji se rade na ploi ili na vjebama. Svaki uenik mora radnu biljenicu uvezati u fascikl i nositi na predavanja. U okviru nastavne cjeline Vodogradnje i zatita ovjekova okolia potrebno je prikazati dokumentarni video zapis Hrvatskih voda: Voda - potreba i izazov, koji slikom prezentira sve segmente koritenja vode, kao nezamjenjivog resursa. Potrebno je uenicima pokazati i strune asopise, koje publiciraju Hrvatske vode, kako bi se upoznali s aktualnim problemima u gospodarenju vodama i tehnikim rjeenjima pojedinih problema. Ovi materijali mogu posluiti uenicima, osim dnevnog tiska i interneta, za odabiranje teme referata. Pri izlaganju nastavne cjeline oborine i mjerenje vodostaja potrebno je pribaviti originalne zapisnike, ombrograme i limnigrame u koje se upisuju podaci, te prospekte sprava koje se pri tome koriste. Isto se odnosi i na sprave za mjerenje brzine vode u vodotoku. Nastavnik moe svoje predavanje popratiti slikom stranice radne biljenice sa grafoskopa na bijelu plou ili platno, kako bi uenici mogli na pravo mjesto ucrtavati pojedinu sliku ili vjebati primjere. U 3. razredu kolske zadae iz hidrologije piu se u obliku testa, pri emu je poeljno formirati dvije grupe pitanja, dok je za hidrostatiku potrebno pripremiti individualne zadatke ime se ostvaruje samostalni rad uenika i iskljuuje prepisivanje. U 4. razredu sve kolske zadae uenici piu prema posebno zadanim zadacima, napisanim na ceduljice, s razliitim ulaznim podacima za proraune. Programi: Ukupni tlak vode na dno i tlak vode na lomljenu stjenku , te Hidrauliki proraun kanala trapeznog presjeka zadaju se svakom ueniku s razliitim podacima, kako bi programe radili samostalno. Za 2. program: Idejni projekt vodoopskrbnog sustava ili kanalizacijskog sustava svaki uenik dobiva posebni zadatak i podlogu situaciju naselja mj. 1:l000, koja odreuje potrebne geometrijske karakteristike programa. Za nastavu predmeta poeljno je imati u uionici bijelu plou ili platno. Bilo bi poeljno da nastavnici, povremeno ili stalno, imaju mogunost koritenja prijenosnog raunala i projektora. Predmetni nastavnik duan je prije poetka nastavne godine pripremiti radne biljenice, koje e svaki uenik fotokopirati i koristiti na predavanjima. U 3. i u 4. razredu obvezne su tri kolske zadae, u 3. razredu obvezan je jedan program iz hidrostatike, a u 4. razredu obvezna su dva programa. Elementi ocjenjivanja su: pismena provjera znanja, usmena provjera znanja, izraeni programi, radna biljenica i rad na satu. Vrlo je vano da uenici ozbiljno rade na nastavi, da pitaju nastavnika ako neto ne razumiju i da u toku nastave upisuju u radne biljenice ono to se predaje.

47

Kroz sve oblike rada vrednuje se i ocjenjuje usvojenost i primjena znanja na pojedinanim zadacima. GRAEVINE Razred Broj sati tjedno Cilj Ovladavanje crtanjem i razradom arhitektonskih nacrta jednostavnijih stambenih objekata uz razumijevanje funkcije, konstrukcije, oblikovanja zgrada i primjene propisa za utedu energije; razvijanje motivacije kreativnosti, individualnosti i interesa za arhitekturu graevine. Ovladati znanjima i vjetinama potrebnim za sudjelovanje u izvoenju, odravanju i projektiranju cesta, te usvojiti temeljna znanja graenja eljeznikih pruga, gradskih cesta, mostova i drugih pomonih objekata. Nauiti osnovne postavke iz hidraulike, potrebne za usvajanje postupaka prorauna osnovnih hidraulikih veliina, vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava. Zadae: ovladati vjetinom crtanja i razrade nacrta u obliku idejnog rjeenja odnosno glavnog projekta obiteljske kue usvojiti znanja o opremi i organizaciji prostora stambenog objekta upoznati tipove stambenih i vrste javnih zgrada prepoznati vanost urbanistikog planiranja usvojiti principe projektiranja cesta, eljeznikih pruga stei osjeaj za prostorno predoavanje prometnih objekata osposobiti uenike da steena znanja samostalno koriste pri izradi razliitih prorauna i dimenzioniranja hidrotehnikih objekata potaknuti interes za struku razvijati kreativnost i individualnost poticati samostalnost i preciznost u radu. 3. razred REZULTATI UENJA Prepoznati znaaj graditeljstva i arhitekture u civilizacijskom razvoju. Opisati izraajna sredstva arhitekture Definirati elemente arhitektonskog prostora Razlikovanje faza u urbanistikom planiranju Nabrojiti vrste urbanistikih planova Prepoznati vanost izrade planova za dugoroni razvoj Obrazloiti nunosti potivanja urbanistikih odrednica u praksi Opisati proces projektiranja OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Znaaj graditeljstva i arhitekture Umjetniki karakter i izraajna sredstva arhitekture Arhitektonski prostor-arhitektonski korpus, interijer i eksterijer Mjerila i kriteriji vrednovanja arhitekture Faze urbanistikog planiranja Osnovne funkcije grada Mrea javnih objekata u gradu Vrste projekata Prostorno i urbanistiko planiranje, krajobrazna arhitektura Osnovna podjela zgrada Modul u projektiranju-mjere ovjeka Mjere namjetaja, opreme i 1. 2. 3. 3 4. 4

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Graditeljstvo i arhitektura Arhitektonski prostor

2.

Urbanizam i prostorno planiranje Parametri u projektiranju Projektiranje u zgradarstvu

48

Nabrojiti osnovnu tipologiju zgrada Memorirati osnovne mjere namjetaja, opreme i uporabnog prostora te ih povezati s mjerama i proporcijama ljudskog tijela Objasniti psiholoke i fizioloke parametre 3. Stanovanje Analiza stambenog prostora Nabrojiti i razlikovati osnovne grupe prostorija u stanu te njihove meusobne veze Demonstrirati organizaciju pojedinih grupa i procese odvijanja razliitih aktivnosti u stanu Nacrtati glavne nacrte obiteljske kue Prepoznati i opisati glavne karakteristike tradicijske gradnje u drvu, kamenu i opeci Obrazloiti razvojnu shemu Nabrojiti i opisati osnovnu tipologiju stambenih zgrada obzirom na razliite uvjetovanosti Nacrtati arhitektonske nacrte izvedbenog projekta na sadraju obiteljske kue Nabrojiti sistematizaciju javnih zgrada i navesti primjere

uporabnog prostora te prostor kretanja Psiholoki i fizioloki parametri

Funkcija stambenog prostora i osnovne grupe prostorija Vrste stambenog prostora obzirom na veliinu i opremljenost

4.

Glavni nacrti obiteljske kue Tradicijske kue

Pravila za crtanje glavnih nacrta 1. program: glavni nacrti obiteljske kue (individualni zadaci) Drvena tradicijska kua Kamena tradicijska kua Tradicijska kua od opeke Osnovna tipologija stambenih zgrada Shematska analiza osnovnih tipova stambenih zgrada Pravila za crtanje izvedbenih nacrta 2. program: izvedbeni nacrti obiteljske kue /pojedini dijelovi prema izboru nastavnika/ Tipologija javnih zgrada u odnosu na specifinost namjene i odvijane aktivnosti

5.

6.

Stambene zgrade

7.

Izvedbeni nacrti obiteljske kue Javne zgrade

8.

Sadraj predmeta Red. NASTAVNA CJELINA broj 1. Ceste REZULTATI UENJA

4. razred OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ Povijest prometnica Kolnike konstrukcije Podjela cesta Elementi poprenog presjeka ceste Popreni presjek i slobodni profil Horizontalno voenje linije Prostorno voenje linije vorita, raskrija Odvodnja cesta

Opisati osnovne elemente za projektiranje cesta, vrste kolnikih konstrukcija, te razlikovati elemente gornjeg i donjeg ustroja i elemente poprenog presjeka Prepoznati vrste raskrija
Objasniti funkcioniranje

49

odvodnja ceste Prepoznati i obrazloiti vanost kvalitetne podloge Razlikovati suvremene vrste podloga i zastora.

2.

eljeznice

Opisati osnovne elemente za projektiranje eljeznica Nabrojiti podjelu eljeznica i elemente poprenog presjeka Objasniti razlike i slinosti s cestama. Nabrojiti vrste i dijelove mostova

3.

Mostovi

4.

Javni vodovod

5.

Kanalizacija

Opisati osnovne elemente opskrbe vodom Nabrojiti tipove vodoopskrbnog sustava i nain distribucije Opisati sistem kanalizacije, shemu, cijevi i reviziona okna

Pratei objekti uz ceste, parkiralita Presjek kolnike konstrukcije. Sastavni elementi gornjeg ustroja - podloge - zastori Agregati za izgradnju kolnike konstrukcije Vezna sredstva u cestogradnji Podloge cesta - podloge od ljunka - podloge od drobljenca - pologa od cement-betona Vrste suvremenih zastora Asfaltni (ugljikovodini) zastori Betonski (silikatni) zastori Suvremene kolnike konstrukcije 1. program: glavni projekt ceste izvan naselja (individualni zadaci) Promet i podjela eljeznica Tovarni i slobodni profil eljeznice Kolodvori popreni presjek eljezniki gornji stroj, tranice, pragovi, kolosjeni pribor, zastor Specijalne eljeznice tramvaj, podzemna eljeznica Podjela mostova Gornji i donji stroj mosta Optereenje mostova Vrste i osnovne konstrukcije prema materijalu izrade Opskrba vodom openito Tipovi vodoopskrbnih sustava Vodovodne cijevi Distribuciona vodovodna mrea Openito o kanalizaciji Sistemi kanalizacije Sheme kanalizacije Kanalizacijske cijevi, tipovi i oblici Reviziona okna

Metodiko-didaktike napomene Nastavu predmeta treba metodiki usmjeriti ka razvoju kreativnosti, slobode miljenja i stvaranja, razvijanja ljubavi i sklonosti prema graditeljstvu. Sadraj predmeta se nastavlja na sva steena znanja u ostalim strukovnim predmetima u niim razredima; posebno u arhitektonskim i noseim konstrukcijama, tehnikom crtanju, crtanju, nacrtnoj geometriji i raunalstvu. Treba voditi rauna o svim dosad obraenim sadrajima i treba jasno uputiti uenika kako da se znanja primjenjuju na konkretnim zadacima. Individualni pristup u realizaciji sadraja je nuan, jer se jedino na taj nain mogu objektivno vrednovati postignua uenika. Izradi programa treba posvetiti posebnu panju, treba jasno objasniti principe po kojima se problem rjeava, korake u postizanju konanog cilja i nain primjene steenog znanja, kao i nain koritenja literature, prospekata, kataloga i propisa. Nuno je da uenici pod nadzorom profesora tijekom nastave izrade sve podloge za programe. Programi se mogu izraivati na raunalu u AutoCAD-u.
50

Svi zadaci za programe, nakon usvojenih principa na utvrivanju gradiva, vjebanju crtanja dijelova i analizi primjera gotovih nacrta, trebaju biti individualni. Nastavu predmeta treba izvoditi u specijaliziranoj uionici opremljenoj kvalitetnom ploom, grafoskopom, platnom za projiciranje, a po mogunosti prijenosnim raunalom i projektorom. Uionicu je potrebno opremiti crtaim stolovima tako da svaki uenik ima vlastito radno mjesto. Vjebe se mogu izvoditi u specijaliziranoj kompjutorskoj uionici opremljenoj raunalima koja moraju imati serijski i paralelni prikljuak za periferne jedinice. Na disku moraju biti pohranjeni standardni licencirani programski paketi potrebni za nastavu. Raunala je potrebno spojiti u mreu, povezati na Internet. Uenicima na raspolaganju trebaju biti barem dva printera, skener i ploter. Nastavniki stol treba opremiti raunalom te po mogunosti projektorom. Ocjena treba proizlaziti iz rada iz programa, pismenih i usmenih provjera, te domaih zadaa odnosno usvojenosti i primjene znanja i odnosa prema radu. Obvezna je izrada dva programa u treem razredu (obiteljska kua) i izrada jednog programa u etvrtom razredu (cesta).

STRUNA PRAKSA Razred Broj sati godinje 1. 2. 80 3. 80 4. -

Struna praksa obavlja se u graevinskim tvrtkama, u pravilu po zavretku nastavne godine

Sadraj predmeta Tj. 1. MJESTO RADA Gradilite REZULTATI UENJA Prikupiti svu dokumentaciju dostupnu na gradilitu Skicirati shemu gradilita Opisati i skicirati sve radove koji se izvode na gradilitu Nacrtati vane tehnike detalje na izvedenim konstrukcijama Raditi na konkretnim jednostavnijim poslovima

2. razred OKVIRNI SADRAJ Zatita na radu Upoznavanje gradilita Upoznavanje gradiline dokumentacije Upoznavanje izvedbenog projekta Kretanje gradilitem Organizacija radnika, dopreme materijale, mehanizacije Praenje cjelokupnog procesa graenja Sudjelovanje u samim radovima u skladu s mogunostima i trenutnog stanja Sudjelovanje u voenju gradiline dokumentacije Sudjelovanje u izmjerama 3. razred REZULTATI UENJA Prikupiti svu dokumentaciju dostupnu na gradilitu Skicirati shemu gradilita Opisati i skicirati sve radove koji se izvode na gradilitu Nacrtati vane tehnike detalje OKVIRNI SADRAJ Zatita na radu Upoznavanje gradilita Upoznavanje gradiline dokumentacije Upoznavanje izvedbenog projekta Kretanje gradilitem

Sadraj predmeta Tj. 1. MJESTO RADA Gradilite

51

na izvedenim konstrukcijama Raditi na jednostavnijim poslovima Pisati dnevnik svih dogaanja na gradilitu

2.

Projektni ured, zavod i slino

Organizacija radnika, dopreme materijale, mehanizacije Praenje cjelokupnog procesa graenja Sudjelovanje u samim radovima u skladu s mogunostima i trenutnog stanja Sudjelovanje u voenju gradiline dokumentacije Sudjelovanje u izmjerama Upoznavanje ureda Prikupiti primjere razliitih Upoznavanje procesa rada nacrta Upoznavanje sa projektima i Plotati, printati i formatirati suradnicima nacrte Tehniki poslovi oko opremanje Slagati elaborate elaborata Crtati dijelove nacrta na Printanje, plotanje, formatiranje i raunalu uvezivanje nacrta Unositi promjene u nacrte Suradnja na izradi pojedinih dijelova Pisati dopise Unositi proraune u raunalo nacrta Suradnja na izradi prorauna Sluiti se Internetom Pisati dnevnik svih obavljenih Obavljanje vanjskih poslova dostave i poslova sl. Unoenje promjena u nacrte Pronalaenja sadraja na Internetu Pisanje dopisa, opisa, tablica

Materijalni uvjeti Struna praksa treba se provesti u drugom i treem razredu po 80 sati. Oekuje se sustavna suradnja s gospodarstvom, koja bi omoguila provoenje kvalitetne i uinkovite strune prakse. Organizaciju strune prakse obavlja kola u uskoj suradnji s gospodarstvom. Struna praksa obuhvaa rad u projektnom birou i na gradilitu. U projektnom birou uenici trebaju dobro upoznali cijeli proces projektiranja, nositelje pojedinih dijelova, izdavanja suglasnosti i dozvola. Na gradilitu trebaju sudjelovati pri samoj izvedbi zgrade i upoznati se s gradilinom dokumentacijom kako bi stekli dodatna iskustva korisna tijekom kolovanja, ukljuivanja na trite rada ili nastavka obrazovanja. Uenici se rasporeuju na strunu praksu tijekom nastavne godine, ili na kraju nastavne godine, po tjedan dana, odnosno dva tjedna. Ovisno o mogunostima pojedine graevinske tvrtke i gradilita, na jednom mjestu moe biti jedan, ili vie uenika, koji e praksu obavljati uz pomo za to zaduenih osoba. Profesori e biti u kontaktu sa tvrtkama u kojima se obavlja praksa, obii jednom u tjednu uenike i na kraju prikupiti njihove dnevnike i potvrde o obavljenoj praksi Uenici trebaju redovito pohaati praksu, raditi poslove koji su im povjereni, voditi dnevnik strune prakse, izraivati skice i prikupiti sve dostupne materijale.

52