You are on page 1of 9

Uvod Pod zemljitem se podrazumeva povrinski sloj zemljine kore.Nastalo je dezintegracijom stena delovanjem klime, vode i ivih organizama.

Stvaranje zemljita je spor i dugotrajan proces( za formiranje sloja od 2,5 cm potrebno je od 300 do 1000 godina) Zemljite prouava nauka o zemljitu koja se naziva pedologija, nastala od grkih rei pedon- zemljite i logos nauka .Pedologija se bavi prouavanjem spoljnjih ( egzogenih) i unutranjih (endogenih) faktora i inilaca koji se odlikuju razliitim morfogenetskim, fizikim, vodnofizikim, minerolokim i biolokim karakteristikama. Iako se zemljite ubraja u obnovljive resurse ovek svojim aktivnostima sve vie ugroava zemljini fond, pri emu pored zagaivanja poseban problem predstavlja trajno unitavanje obradivih povrina razliitim oblicima degradacije. 1. Zagaenje zemljita Zagaivanje zemljita predstavlja unoenje bilo kakvih materija koje menjaju funkciju i osobine zemljita.Zagaenje ( kontaminacija , gradacija) zemljita je promena njegovih prirodnih osobina u hemijskom, radiolokom,i biolokom smislu,a koje dovodi do smanjenja njegove plodnosti i sposobnosti za normalno odvijanje procesa razlaganja i ima velike posledice na ukupan ekosistem. Zagaivanje tla predstavlja dospevanje u zemlju razliitih hemijskih materijala, toksikanata, otpada iz industrijske i poljoprivredne proizvodnje, komunalnih i drugih delatnosti, u koliinama koje premauju njihove uobiajene sadraje, neophodne za kruenje materije u biolokim sistemima zemlje. Najrasprostranjenije zagaujue materije tla su hemijske materije koje se upotrebljavaju u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji : herbicidi, defolijanti, pesticidi, jedinjenja ive, teki metali i dr. Zemljite takoe zagauju teni i vrsti otpadi industrije otpadni gasovi,otpadi iz rafinerija nafte,praina, izduvni gasovi iz automobila. Zagaivai zemljita su takoe i materije koje se taloe iz atmosfere a dospevaju u tlo zajedno sa padavinama ( kisele kie). Zagaen povrinski sloj zemljita predstavlja izvor hemijskog trovanja oveka, infekcije i ireg zagaivanja vazduha i vodotoka.Izvor hemijskog trovanja oveka su voda i hrana, koje potiu sa kontaminiranog podruja. 2. Degradacija zemljita Degradacija zemljita podrazumeva oteenje zemljita koje je nastalo erozijom, fizikim i hemijskim oteenjima. Na degradaciju zemljita utiu: - Klima - Reljef - Vegetacija - Geologija - ovek

Imajui u vidu vrste oteenja, ugroena zemljita dele se na: jalovine; flotacioni materijal; urbano i industrijsko zemljite; aerosedimenti. ovek svojim raznovrsnim i svakodnevnim aktivnostima degradira zemljite, a naroito poljoprivredno. S tim u vezi, osnovne ovekove aktivnosti su: podizanje gradova; izgradnja industrijskih kompleksa i saobraajnica; deponovanje otpadnog materijala; rudnike i industrijske jalovine. 3. Salinizacija zemljita Salinizacija je akumulacija soli na povrini zemljita usled ega zemljite postaje neuportebljivo.Uslovljena je sa tri faktora: -Neadekvatno korienje irigacionih sistema kod kojih voda za irigaciju sadri visok procenat soli, pri emu nije obraena panja na dobro dreniranje,to dovodi do brzog zaslanjivanja zemljita. -Meanje morske ili fosilno zaslanjene vode sa podzemnim vodama dobrog kvaliteta. -Moe se javiti na zemljitu sa velikom evaporacijom, koja imaju zaslanjen matini supstrat ili podzemnu vodu. Najugroenije su sune oblasti, Mediteran. Procenjuje se da je 25 procenata ukupnog zemljita zaslanjeno. 4. Fizika oteenja Gubitak hraniva ili organskih materija ispiranjem predstavlja pojavu koja prouzrokuje znaajne negativne posledice na plodnost vodno-vazdune osobine zemlita.Pojava je naroito izraena u uslovima siromanog i srednje plodnog zemljita.U ovu grupu oteenja se svrstava i brzi gubitak organskog materijala nastao usled krenja vegetacije radi dobijanja obradivih povrina. Usled upotrebe tekih maina na zemljitu niske stabilnosne strukture kao posledica se javlja zbijanje zemljita i stvaranje pokorice. Fizika oteenja se javljaju na zemljitu bez dovoljno vegetacione zatite i ispae preteranog broja ivotinja Fizikim oteenjima su podlona zemljita sa niskim sadrajem organske materije i zemljita loeg mehanikog sastava. Sleganje organskih zemljita obuhvata promene izazvane drenaom i oksidacijom a kao posledica se javlj smanjenje poljoprivrednog potencijala zemljita. U fizika oteenja zemljita mogu se svrstati: - Prekrivanje zemljita nepropusnim materijalom betonom, pepelom, jalovinom kao na slici 1.

Slika 1. Odlagalite jalovine na povrinskom kopu Velike povrine zemljita su pod zgradama, saobraajnicama Na ovaj nain je promenjena funkcija zemljita. Jedan od primera fizike degradacije zemlita su povrinski kopovi i druge iskopine kao na slici 2. Hektari esto najplodnijeg zemljita nestaju pod monim mainama. Godinje se na povrinskim kopovima u Srbiji prekopa i uniti preko 40 miliona kubika zemljita

Slika 2. Otkopavanje zemljita na povrinskom kopu

5. Erozija zemljita Erozija zemljita predstavlja mehaniki proces otkidanja, transporta i taloenja zemljita pod uticajem vode i vetra.Postoje vodena i eolska erozija u zavisnosti od vrste tetnog uticaja kojim je izazvana.Erozija je prirodni proces pojaan ovekovim aktivnostima.Erozija smanjuje plodnost iproduktivnost zemljita.17 procenata povrine Evrope zahvaeno je nekim stepenom erozije.Najugroenije oblasti su Mediteran i centralna Evropa. ovek svojim aktivnostima ubrzava eroziju: -Ekstenzivno stoarstvo ( dovodi do smanjenja vegetacionog pokrivaa) -Gajenje u monokulturi( zemljite ostaje bez vegetacionog pokrivaa) -Tradicionalna obrada zemljita ( remeti se struktura) -Gajenje useva u nizu ( ostavljanje gojog zemljita izmeu useva) -etva ( odnoenje organske materije) -Korienje marginalnih oblasti ( padine, obale reka) 5.1. Erozija zemljita vodom U zavisnosti od vrste ispoljavanja erozija vodom moe biti: -povrinska erozija -brazdasta erozija -jaruasta erozija -klizita ( urvine, ruevi,plazine,popuzine ) -fluvijalna (rena) erozija 5.2. Povrinska erozija Predstavlja ravnomerno odnoenje-spiranje zemljita na nagnutim terenima i taloenje finih estica zemljita u podnoju nagiba. Najpogodnije vreme za utvrivanje ovog oblika erozije je po zavretku prolene obrade zemljita i setvenih radova ( maj mesec) 5.3. Brazdasta erozija Javlja se pri koncentrisanom povrinskom oticanju koje useca zemljite, stvara brazde i kanale dubine do 25 cm kojima se zemlja odnosi Ovaj vid erozije je ogranienog horizonta, prikriven i teko se otkriva Utvrivanje navedenog oblika erozije se vri u maju. 5.4. Jaruasta erozija Predstavlja odnoenje zemljita kroz duboko zaseene kanale i jaruge. Dubina kanala iznosi od 25 cm do vie desetina metara.Zbog svojih dimenzija na terenu se lako utvruje

5.5. Klizita ( urvine, ruevi, plazine, popuzine ) Predstavljaju najtei oblik degradacije zemljita delovanjem vode i gravitacije.Nastaju pomeranjem vee ili manje mase zemljita,sa ili bez geoloke podloge. Uvek se deavaju na nagnutim terenima pod uticajem gravitacije.Pomeranja mogu biti brza ili spora, plitka ili duboka i zahvataju itav kompleks slojeva kao na slici 3.

Slika 3. Odron zemljita na terenu sa nagibom 5.6. Fluvijalna ( rena ) erozija Predstavlja poseban oblik vodene erozije koja se manifestuje potkopavanjem i obruavanjem obala, (slika 4. ) naroito u konkavnim delovima krivina, irenjem i izmetanjem korita reka, to dovodi do smanjivanja obradivih povrina pored obale.

Slika 4. Obruavanje obale reke usled erozije

5.7. Erozija zemljita vetrom Eolska erozija Predstavlja gubitak povrinskog sloja zemljita, ravnomernim odnoenjem povrinskog sloja , izduvavanjem, delovanjem jakih vetrova, najee u suvim i polusuvim oblastima.Deformacija terena je neravnomerno pomeranje zemljita i formiranje dina eolskim nanosima kao na slici 5. Uzrok eolske erozije je uglavnom slaba vegetacija i prisustvo jakih vertova, Posledice se najvie uoavaju na putevima, kanalima i poljoprivrednim povrinama, a esto i u naseljima. Povrine sa kojih se eolski nanos donosi su najee izloene prvom obliku eolske erozije , gubitku povrinskog sloja Zemljita.

Slika 5. Formiranje peanih dina usled eolske erozije

6. . Naini spreavanja zagaivanja zemlita i zatita zemljita od degradacije -Uvoenje zelenih tehnologija -Pravilno odravanje deponija -Prelazak na organsku poljoprivredu -Fitoremedacija( korienje biljaka hiperakumulatora tekih metala ) -Redukcija obrade zemljita tj. Smanjenja dubine oranja -Smanjenje broja prelaza preko povrine zemljita 6

-Upotreba savremenih maina ( sa veom snagom i efikasnou pa se smanjuje broj prelaza) -Menjanje sistema za navodnjavanje, odravanje drenanog sistema -Prostorno planiranje -Revitalizacija i rekultivacija -Novi sistemi obrade zemljita ( obrada pod pravim uglom u odnosu na nagib zemljita) -Dodavanje organske materije u degradirano zemljite -Plodored -umarsko poljoprivredni sistem 7. Zakljuak Zemljite je bogatstvo koje razumnim korienjem treba zatititi od unitavanja. ovek svojim aktivnostima sve vie ugroava zemljite, pri emu pored zagaivanja poseban problem predstavlja trajno unitavanje zemljita a posebno obradivih povrina.Zemljite je ogranien i neobnovljiv resurs.Ne postoji zajednika strategija za zatitu zemljita u Evropi. Potrebno je primeniti ekosistemski pristup u cilju integrisanog i odrivog upravljanja zemljitem.

Literatura: 1. Pleevi, mr LJ. ( 2008 ) : Kontrola kvaliteta ivotne sredine, skripta , Visoka tehnoloka kola strukovnih studija Aranelovac 2. Jovanovi, dr M. P. (2004): Prirunik za pripremu prijemnog ispita iz ivotne sredine, Visoka tehnoloka kola strukovnih studija Aranelovac 3. w w w .eudict.com. 4. www. poljopartner.rs. 5. www. ekologija.ba.

You might also like