P. 1
Oslobođenje [broj 23379, 19.1.2012]

Oslobođenje [broj 23379, 19.1.2012]

|Views: 310|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/04/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 19. 1. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.379

NAKON OBUSTAVLJANJA ISTRAGE PROTIV VISOKORANGIRANIH

KO JE UBIO

SEDAM PRIPADNIKA JNA U DOBROVOLJA^KOJ?
Slu~aj “Viktor Bubanj”

Topa: Normalno je na vatru reagirati vatrom Backovi}: Oficir JNA je rekao da je u Dobrovolja~koj pucao sve dok nije ispraznio sve {ar`ere [vraki}: Hvala Bogu pa mi nismo pre{li Drinu! 2-3. strana

Sjednica Vlade Federacije BiH

Trojka negirala krivnju za zlo~ine
Odluka Ministarstva finansija i trezora

2. strana

BiH ne otpla}uje vanjski dug

9. strana

UnaUTOkona o unuGLASAslovima RAK tra{njim po NJE o crtu za
6-7. strana

DANAS PRILOG

Beograd uputio protestnu notu Podgorici
OCIJENIO DA BI NESTANAK RS-a BIO CIVILIZACIJSKI ISKORAK

Nikolaidis

Godi{nja pres-konferencija ruskog {efa diplomatije Sergeja Lavrova

posva|ao Srbiju i Crnu Goru
14. strana

Vojni udar
na Iran bi bio

katastrofa
17. strana

U @I@I
Slu~aj “Viktor Bubanj”

2

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

NAKON OBUSTAVLJANJA

Ko je ubio se u Dobrovolja
Topa: Normalno je na vatru reagirati vatrom Backovi}: pucao sve dok nije ispraznio sve {ar`ere [vraki}: Hvala
Dan nakon naredbe Tu`ila{tva BiH o obustavi istrage protiv Ejupa Gani}a, generala Armije RBiH Hasana Efendi}a, Jovana Divjaka i ostalih osumnji~enih za ratni zlo~in maja 1992. u Dobrovolja~koj ulici, jedan od osumnji~enih D`evad Topi} Topa ka`e kako optu`nicu nije trebalo niti podizati. - De fi ni ti vno, u Do bro vo lja~koj ulici maja 1992. godine ni je na prav ljen ra tni optu`nicu! Na kraju je zlo~in. U toj koloni Tu`ila{tvo BiH, pod vozila JNA bili su i pritiskom iz RS-a, Tu`ila{tvo pri pa dni ci UN glo BiH obustavilo poditiv optu`nice PROFOR-a. Da je pro ljudi koji je istragu protiv su bili u Dobrobilo zlo~ina, izvijestili bi o tome. volja~koj. Nije biNapokon, Ha{ki je lo dokaza da smo tribunal ustanovio napravili zlo~in, osoba istraga je stopirada je napadnut legina. Osobno, nisam se timan vojni cilj - vojna bojao, znam da nisam kolona, tri puta je vra}ao

Optu`eni u sudnici s advokatima

Trojka negirala krivnju za zlo~ine
Optu`nica tereti Muderizovi}a, Avdovi}a i Vintilu za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, po~injen u zatvoru u nekada{njoj kasarni “Viktor Bubanj” u Sarajevu
Besim Muderizovi}, Ramiz Avdovi} i Iliuan-Nicolae Vintila ju~er su pred Sudom Bosne i Hercegovine negirali krivnju za ratne zlo~ine protiv civila za koje ih tereti Tu`ila{tvo BiH. Optu`nica Tu`ila{tva BiH, koju je Sud potvrdio 15. decembra 2011. godine, Muderizovi}a, Avdovi}a i Vintilu tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, po~injen u zatvoru u nekada{njoj kasarni „Viktor Bubanj“ u Sarajevu. izlo`eni namjernom nano{enju sna`nog fizi~kog i du{evnog bola, mu~enju, nano{enju povreda fizi~kog integriteta ili zdravlja i prisiljavanju na prinudni rad. Na ovaj je na~in, precizira se u optu`nici, smrtno stradalo osamnaest zatvorenika.

14

Dodik: Sada je jasno za{to je smijenjen Bara{in
- Republika Srpska ne}e ostati nijema na odluku Tu`ila{tva BiH o obustavljanju istrage u slu~aju Dobrovolja~ka, jer je to za nju poni`enje i dokaz da je pravosu|e, odnosno Tu`ila{tvo BiH, stvoreno da bi ~uvalo zlo~ince kakvi su Ejup Gani}, Jovan Divjak i ostali koji su ~inili zlo~ine na po~etku rata, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik. Naglasio je da je ovo potpuni dokaz zloupotrebe pravosudnog sistema u cjelini. “Sada je jasno da su Milorada Bara{ina smijenili sa funkcije glavnog tu`ioca BiH da slu~ajno ne bi podigao optu`nice, jer bi onda morali da dokazuju suprotno” kazao je Dodik. , Ministar pravde Republike Srpske D`erard Selman izjavio je da je odavno trebalo shvatiti da pravo i pravda ne stanuju u pravosudnim institucijama na nivou BiH. Ovakve pravosudne institucije, naveo je on, na nivou BiH ne mogu opstati. Predsjednik Demokratske partije Dragan ^avi} ocijenio je skandaloznom odluku Tu`ila{tva BiH, isti~u}i da to potvr|uje da je Tu`ila{tvo BiH postalo „filijala Ha{kog tu`ila{tva“ i da najvi{e doprinosi podizanju me|uetni~kih tenzija i rastu me|unacionalnog nepovjerenja unutar BiH. - Ova odluka, kojom se amnestiraju civilni i vojni rukovodioci Republike BiH sa Ejupom Gani}em, Stjepanom Kljui}em i Jovanom Divjakom na ~elu od komandne odgovornosti za ubistvo 42 nenaoru`ana vojnika

Ro~i{te za 30 dana
U biv{oj kasarni “Viktor Bubanj” utvr|eno je, bilo je zaroblje, no najmanje 200 civila srpske nacionalnosti, kojima nije bilo obja{njeno zbog ~ega su zarobljeni, niti je protiv ve}ine njih vo|en krivi~ni postupak.

Svjesni sudionici
U optu`nici se navodi da je Muderizovi} bio zamjenik upravnika na petom spratu Okru`nog zatvora u Sarajevu i komandir vojnog zatvora u biv{oj kasarni “Viktor Bubanj” Avdovi} ko, mandir stra`e na petom spratu Okru`nog zatvora u Sarajevu i u vojnom zatvoru u biv{oj kasarni “Viktor Bubanj” a Vintila ku, har i stra`ar u vojnom zatvoru u biv{oj kasarni “Viktor Bubanj” . Optu`nica tereti Muderizovi}a, Avdovi}a i Vintilu da su kao svjesni sudionici sudjelovali u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu, koji je po~eo u maju 1992. godine i trajao do kraja novembra 1992. godine, a ~iji je cilj bio zarobljavanje civila srpske nacionalnosti iz Sarajeva u nehumanim uslovima u vojnom zatvoru u biv{oj kasarni “Viktor Bubanj” proti, vno odredbama @enevske konvencije o za{titi civilnih osoba za vrijeme rata. Muderizovi}, Avdovi} i Vintila se terete da su, radi realizacije tog zajedni~kog cilja, sudjelovali u uspostavljanju i odr`avanju sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti, tako {to su privedene civile srpske nacionalnosti sa podru~ja Sarajeva prihvatali i protivzakonito zatvarali u biv{oj kasarni “Viktor Bubanj” gdje su bili ,

200 ZAROBLJENIH U biv{oj kasarni “Viktor Bubanj”, utvr|eno je, bilo je zarobljeno najmanje 200 civila srpske nacionalnosti, kojima nije bilo obja{njeno zbog ~ega su zarobljeni, niti je protiv ve}ine njih vo|en krivi~ni postupak
Na ju~era{njem ro~i{tu, kojim je predsjedavao sudija Zoran Bo`i}, odre|eno je da }e se naredno odr`ati za 30 dana. Muderizovi} i Avdovi} su uhap{eni 21. oktobra 2011. godine, a Sud je nakon toga odredio da ih se pritvori zbog bojazni da bi bo rav kom na slo bo di mo gli ometati istragu i uticati na svjedoke i ostale osumnji~ene koji se nalaze na slobodi, ali i jer se radi o krivi~nom djelu za koje se mo`e izre}i kazna zatvora od 10 godina ili vi{e.
D. MOCNAJ

i oficira biv{e JNA, ranjavanje jo{ 73 i zarobljavanje, mu~enje i zlostavljanje 215 vojnika i oficira JNA, gasi svaku nadu da je u BiH zadovoljenjem pravde mogu}e do}i do pomirenja, rekao je ^avi}. G. K.

V I J E S T I

PREDSJEDNI[TVO HDZ-a 1990

Ragu` umjesto Merd`e
Nakon ju~era{nje sjednice Predsjedni{tva HDZ-a 1990, za danas su kona~no zakazane i konsultacije lidera te stranke Bo`e Ljubi}a sa predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH Vjekoslavom Bevandom u Sarajevu. Na konsultacijama se o~ekuje da }e Ljubi} Bevandi oficijelno predlo`iti kandidate svoje stranke za funkcije koje su im pripale u Vije}u ministara BiH. Predsjedni{tvo HDZ-a 1990 ju~er je i zvani~no odredilo da Damir Ljubi}, biv{i federalni ministar poljoprivrede, bude kandidat za dr`avnog ministra ljudskih prava i izbjeglica, a dosada{nji dr`avni ministar prometa i komunikacija Rudo Vidovi} zamjenik ministra u istom resoru. Odlu~eno je da Mar tin Ragu`, zamjenik predsjednika stranke, bude delegat iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH, umjesto Josipa Merd`e, koji odlazi na novu funkciju. Dosad su konsultacije sa Bevandom obavili lideri SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija, SDA Sulejman Tihi}, te HDZ-a BiH Dragan ^ovi}. Zvani~ni kandidati SDP-a BiH su Zlatko Lagumd`ija za ministra vanjskih poslova i zamjenika predsjedavaju}eg, Damir Had`i} za ministra prometa i komunikacija, Ermina Salki~evi}-Dizda-

revi} za zamjenicu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Denisa Sarajli}-Magli} za zamjenicu ministra civilnih poslova i Mladen ]avar za zamjenika ministra sigurnosti. SDA je za ministra odbrane predlo`ila Muhameda Ibrahimovi}a, za ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a, a Fuada Kasumovi}a za zamjenika ministra finansija. HDZBiH je predlo`io Bari{u ^olaka za ministra pravde i Marinu Pende{ za zamjenicu M. \. R. ministra odbrane.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

U @I@I

3

ISTRAGE PROTIV VISOKORANGIRANIH

edam pripadnika JNA a~koj?
Oficir JNA je rekao da je u Dobrovolja~koj Bogu pa mi nismo pre{li Drinu!
mogao van iz BiH. Bilo mu je, posla radi, neophodno da putuje. Obustava istrage protiv njega, satisfakcija mu je zbog poroNiko nije naredio da se di ce ko ja je 16 go di na bi la puca?! izlo`ena me dij skoj kam pa nji No, podsje}amo ga na fakt da doma}ih, ali i medija iz susjeje u napadu na kolonu vozila dnih dr`ava. JNA u Dobrovolja~koj poginulo - Znam da u Dobrovolja~koj nisedam osoba, 14 ranjeno. I da se je napravljen zlo~in u onom obiistraga za njihovo ubojstvo mu kako je neko poku{ao nastavlja. prezentirati. No, ukoli- Ko ih je ubio, neka ko je neko u Dobrovoodgovora. Napokon, lja~koj ulici maja ‘92. oficiri JNA su sami iskoristio svoj domiizla zi li iz vo zi la, nantan polo`aj i ubio izjave po~eli su pucati. Nornekoga, mora odgovasvjedoka rati. Tu nema dilema. malno je na vatru reagirati vatrom. U DoNo, imate izjavu oficira brovolja~koj su mahom biJNA koji je sada u penziji, a li pripadnici Teritorijalne odbra- bio je maja ‘92. u Dobrovolja~koj, ne BiH. Niko im nije naredio da koji ka`e da je u Dobrovolja~koj pucaju, bilo ih je te{ko kontroli- pucao sve dok nije ispraznio sve sati. Ostala je optu`nica, zapra- {ar`ere, podsje}a Backovi}. vo, nastavak istrage, za ~etiri ~oKomentar na odluku Tu`ila{tva vjeka. Ne znam ko su oni. Niti BiH poku{ali smo dobiti i od Fiznam sve ove ljude sa spiska ko- kreta Muslimovi}a, Jusufa Pu{ijega je objavilo Tu`ila{tvo, obja{- ne, Hasana Efendi}a. Uzalud. njava Topa. No, od Emina [vraki}a, osniva~a Elem, ~inje ni ca da je osu - i komandanta Zelenih beretki mnji~en, bila je teret za njegovu protiv koga je tako|er obustavljeporodicu, ote`avala mu je bi- na istraga, jesmo. znis kojim se bavio. Li~no, s op- Alija Izetbegovi}, Zlatko Latu`bama se lahko nosio, mirno je gumd`ija i ja smo te 1992. bili u spavao. istom safu, safu koji je branio Brigadir Zaim Backovi} od BiH. Jedino {to smo mi tog ma2001. godine, zbog toga {to je ja ‘92. tra`ili jeste da se njih dvoosumnji~en za navodni ratni jica, Alijina k}erka i njegov prazlo~in u Dobrovolja~koj, nije tilac Din~e oslobode, a da mi zlo radio. ^asno sam branio zemlju, sretan sam da sam tada bio u Dobrovolja~koj, pri~a Topa.

352

D`evad Topi} Topa: Mirno spavam!

Zaim Backovi}: Ko je kriv, neka odgovara

Emin [vraki}: Otkako je Turska oti{la iz BiH, Bo{njaci nikada nisu bili ja~i

zauzvrat pustimo generala Kukanjca. O prekidu kolone, ubistvu tih sedam osoba ja ni{ta ne znam. Ali ka`em, hvala Bogu pa se sve to desilo u Sarajevu, ne u Beogradu. Hvala Bogu pa nismo mi oti{li u Beograd, pre{li preko Drine i napravili genocid. Otkako je Turska oti{la s ovih prostora, Bo{njaci nikada nisu bili ja~i. Ne bojimo se novog genocida. Ostali smo i opstali u BiH iako smo protiv sebe imali jednu od najve}ih vojnih sila, veli [vraki}.

Razmjena i “kolateralna {teta”
Kako god, Tu`ila{tvo BiH obustavilo je istragu protiv 14 osoba u predmetu Dobrovolja~ka jer je na osnovu 352 izjave svjedoka i 412 materijalnih dokaza ustanovilo da “u njihovim radnjama nije bilo obilje`ja krivi~nog djela” .

No, ono na {to }e Tu`ila{tvo BiH Lagumd`ija za Milutina Kukau svom daljem postupanju po- njca, tada{njeg komandanta Drusvetiti pa`nju jeste prona}i i op- ge vojne oblasti. Izetbegovi} i tu`iti ubice onih sedam osoba. ostali su uhap{eni po povratku u I, mo`da, poku{ati odgovoriti Sarajevo sa pregovora u Lisabona pitanje ko je maja ‘92. u Do- nu. Razmjenu su dogovorili dr`abrovolja~koj zaustavio kovni vrh BiH i JNA uz posredolonu JNA (40 vozila i oko vanje UNPROFOR-a. Do300 ljudi, op. a). Tim go vo re no je oslo ba prije {to je Jovan Di|anje Izetbegovi}a i vjak, tada pukovnik ~lanova njegove deleTOBiH koji je pokumaterijalnih gacije i propu{tanje {avao smiriti situacikolone JNA sa generadokaza ju u Dobrovolja~koj, lom Milutinom Kukanakon svega, na sjedninjcem na ~elu. ci u Predsjedni{tvu, doVratimo se odluci Tu`ibio “mali ukor od Alije Izetbegola{tva BiH: zanimljivo je da na vi}a” koji je pitao “’za{to je zaus- spisku onih protiv kojih je obustavljena kolona kad je sve dogo- tavljena istraga nema, recimo, voreno” . Stjepana Kljui}a, Avde Panjete, Podsjetimo, 3. maja 1992. godi- Samira ^engi}a i Mu{ana Kone u Dobrovolja~koj je trebalo da va~a, koji su se, tako|er, spomise razmijene Alija Izetbegovi}a, njali kao osumnji~eni. njegova k}erka, pratilac i Zlatko A. BE^IROVI]

412

RADMANOVI] - HAR^ENKO

[PIRI] - MOON

BUDIMIR – INZKO

BE]IROVI] – DE CARDONA

Put za novi napredak
^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} primio je ambasadora Ruske Federacije u BiH Aleksandra Bocan-Har~enka. Razgovarano je o aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH, s posebnim osvrtom na realizaciju politi~kog dogovora {est lidera parlamentarnih stranaka BiH, uz konstataciju da je napravljen zna~ajan politi~ki iskorak koji otvara put za novi napredak u budu}nosti. Razmijenjena su mi{ljenja i o djelovanju me|unarodne zajednice u BiH, posebno o radu Vije}a za implementaciju mira u BiH i izra`eno o~ekivanje da bi na narednom zasjedanju PIK-a moglo do}i do okon~anja super vizije za Br~ko.

Vije}e ministara {to prije
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH u tehni~kom mandatu Nikola [piri} primio je ambasadora SAD-a u BiH Patricka Moona. Obostrano su izrazili zadovoljstvo {to je kona~no postignut politi~ki dogovor o provo|enju izbornih rezultata i o~ekivanje da }e proces konstituisanja novog saziva Vije}a ministara te}i bez zastoja. Dotakli su se i pitanja bud`eta institucija BiH, kao i ispunjavanja njenih me|unarodnih obaveza. [piri} je istakao da je problem sa servisiranjem spoljnog duga bespotrebno nastao, te da je pravo pitanje za{to je do njega uop{te i do{lo ako se ima u vidu da je BiH kreditno sposobna.

Tje{nja saradnja
Predsjednik FBiH @ivko Budimir primio je visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka. Analizirana su aktualna doga|anja u BiH te ustrojem Vije}a ministara izrazili o~ekivanja za pokretanje brojnih nu`nih politi~kih i gospodarskih procesa. Budimir je naglasio kako te`i{te djelovanja u FBiH treba biti na uspostavljanju boljih odnosa me|u narodima i gra|anima te pobolj{anju polo`aja hrvatskog naroda. On je istaknuo kako je potrebno ostvariti i tje{nju suradnju izme|u entiteta. Inzko je naglasio da svi narodi u FBiH moraju biti u mogu}nosti da koriste ustavna prava i mehanizme za{tite.

Pro{iriti saradnju
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi} i italijanski ambasador u BiH Raimondo de Cardona istakli su da Italija zauzima visoko mjesto u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH, {to bi se moglo znatno pro{iriti nakon imenovanja Vije}a ministara BiH. Sagovornici su ocijenili da }e zaokru`ivanjem vlasti na nivou BiH, u Evropu i svijet biti poslati pozitivni signali koje bi investitori trebalo da prepoznaju kao znake sigurnijeg ambijenta. De Cardona je najavio da bi predsjednik italijanskog predstavni~kog doma Gianfranco Fini trebalo da posjeti BiH tokom februara ili mar ta.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA

Na su|enju ^ovi}u svjedo~ila uposlenica Carinske uprave

Kod nas su ekumenski i religijski odnosi optere}eni ratnim ranama i nepovjerenjem koje jo{ nismo prebrodili na razini etni~kih i religijskih zajednica

Sporne akte
donio savjetnik
Svjedokinja Ljubovi}, koja je radila u pisarnici Carinske uprave FBiH, ju~er je Sudu potvrdila da su u izvodu iz protokola Carinske uprave 23. juna 2000. evidentirana dva akta koja nisu pristigla po{tom, a u ~ijem se sadr`aju govorilo o pile}em mesu
Ministarstva finansija, koji je, Svjedo~enjem nekada{tako|er, u pisarnu donio nje uposlenice u pisarnici Marki}. Carinske uprave FBiH Sa^ovi}ev branilac, advobahete Ljubovi}, te upokat Davor Martinovi} prislenica Ministarstva finangovorio je da u izvodu iz sija FBiH Dragane Frankoprotokola nema zavedenih vi} i Mire Bradare, ju~er je akata od 14. juna 2000, a na pred Kantonalnim sudom u Sarajevu nastavljeno taj je datum, navodno, i su|enje Draganu ^ovi}, sa~injen sporni akt. nekada{njem ministru fi- Nedostaje protokol od nansija FBiH, danas lide14. lipnja, {to je nekorektno ru Hrvatske demokratske ne samo prema odbrani ve} zajednice BiH. i prema ZKP-u, kazao je Kantonalno tu`ila{tvo Martinovi}. ^ovi}a tereti da je kao miIskaz je ju~er dala i Frannistar finansija FBiH zlokovi}, koja je bila ^ovi}eva upotrijebio slu`beni potajnica dok je on bio minislo`aj i ovlasti tako {to je 23. tar finansija. Ona je na upit juna 2000. donio akt kojim tu`ioca rekla da ne poznaje je Carinskoj upravi FBiH An|u ^osi}, nekada{nju neovla{teno dao obavezuuposlenicu Carinske uprave ju}e mi{ljenje da se na stroji da joj ona nikada nije dosno isko{teno pile}e i tavila po{tu. No, ^osi} je na pure}e meso i ko`iprethodnom ro~i{tu isGDJE JE ce namijenjene za pri~ala kako ju je jedne priPROTOKOL? proizvodnju ne like direktor Carinske upraNedostaje protokol pri mje nju ju ve zamolio da neki akt odne^ovi} dolazi na Sud od 14. lipnja, {to je odredbe Odluse u Ministarstvo finansija i Foto: D. ]UMUROVI] ke o odre|ivakako je ona taj akt predala nekorektno ne samo la da su u izvo- upravo ^ovi}evoj tajnici (Dragani nju proizvoda prema odbrani, ve} i du iz pro za koje se pri prema ZKP-u, kazao Carinske tokola Frankovi} op. a). upranjihovom uvoje advokat ve 23. juna 2000. Faksimil potpisa zu pla}a posebna Martinovi} evidentirana dva Ju~er je Sud saslu{ao i Miru Brataksa. akta koja nisu pristigla daru, koja je bila {ef kabineta minisBez taksi po{tom, a u ~ijem se tra finansija, pa i ministra Dragana Na osnovu tog akta roba privre- sadr`aju govorilo o pile}em mesu. ^ovi}a. Bradara nije mogla odgovo- Akte 6101 i 6105 sam svoje- riti na mnoga pitanja tu`ioca, objadnog dru{tva „Lijanovi}i“ je sve do 2002. carinjena bez obra~unavanja ru~no upisala u protokol. Ovi akti ni- sniv{i da je od tada pro{lo mnogo posebnih taksi. Na ovaj na~in ^ovi} su do{li po{tom. Savjetnik ministra vremena. Bradara je, me|utim, reje, navodi optu`nica, preduze}u i moj pretpostavljeni Branko Mar- kla da joj je poznato kako je ^ovi} „Lijanovi}i“ omogu}io pribavlja- ki} mi je donio akt 6101 i rekao ula- imao faksimil potpisa, ali da niko od nje koristi u iznosu od oko 1,9 mi- ze}i: “Molim da ovo odmah zave- uposlenika za njega nije bio za. liona KM, za koji je istovremeno dete” Ja ne znam na koji je na~in taj du`en, te da se faksimil nalazio akt dopremljen u Ministarstvo fi- “posvuda, i po stolu i u ormarima” o{te}en federalni bud`et. . Svjedokinja Ljubovi} je 2000. go- nansija, ispri~ala je Ljubovi}. Su|enje Draganu ^ovi}u bi}e Ona je potvrdila i to da je u pro- nastavljeno 7. februara. dine radila u pisarnici Carinske uprave FBiH i ju~er je Sudu potvrdi- tokolu istog dana upisan i odgovor J. FETAHOVI]

Mons.vikar za ekumenizam i me|ureligijki}, se dr. Mato Zov ske odno nadbiskupijski

DOBAR LO[

ZAO

RAIF DIZDAREVI]
Na sastanku ~etiri nevladine organizacije, organizovanom na inicijativu Saveza antifa{isti~kih boraca u BiH, Raif Dizdarevi} upozorio da imamo Berlinski zid izme|u dva entiteta, bez bilo kakvog dijaloga izme|u FBiH i RS-a, dok se vr{i proces integracije RS-a u sistem Srbije, a ne BiH.

RANKA MI[I]
Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mi{i} u razgovoru za Oslobo|enje jasno rekla da se privreda ne mo`e oporaviti pretvaraju}i radnike u robu i da poslodavci ne mogu ekonomski napredak bazirati samo na le|ima svojih radnika.

ABDULAH SIDRAN
Prva bh. promocija autobiografskog romana Abdulaha Sidrana „Otkup sirove ko`e“ okupila je vi{e od pet stotina gra|ana Te{nja i okolice. Knjiga je objavljena u saradnji izdava~a Naklada Ljevak iz Zagreba i Slu`benog lista iz Beograda, dok su izdava~i iz BiH odustali.

VIJEST U OBJEKTIVU
TUNEL SPASA
Ministarstvo za bora~ka pitanja Vlade KS-a kona~no je po~elo da se brine za sanciju Tunela spasa ili Objekta D-B, kupovinom ku}a i zemlji{ta i njihovim kona~nim knji`enjem kao kantonalnog vlasni{tva. Najavljeno je i formiranje javnog preduze}a koje }e brinuti o ovom spomeni~kom kompleksu.

Foto: Fahrudin BENDER

Popravka brane
Sead Muji}, Ismet Kalebi}, Adil Nadarevi}, Elvis Salikovi} i Sabrija Nrulovi}, radnici Elektro Biha}a, inter venisali su na staroj brani na ulazu u kanal koji opasava Biha}, jer se veliki drveni kolut od kablova zaglavio u njoj. Voda u kanalu pokre}e turbine male hidrocentrale koja proizvodi 130 kilovata, a sagra|ena je jo{ 1911. Struja iz nje ubacuje se u sistem, objasnio nam je rukovodilac Salihovi}. Uz centralu u Kostelskom, ove male centrale bile su glavni izvor energije tokom cijelog rata u Biha}u.

VIJEST U

BROJU

posto je nezaposlenih u na{oj zemlji prema podacima Agencije za statistiku BiH.

27,6

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU
^etvrti ZAVNOBiH

5

Sretko Radi{i}, predsjednik SGV - Pokreta za ravnopravnost u BiH

Na{ cilj nisu bili entiteti
Niti se Doboj, Bijeljina, Banja Luka mogu prebaciti u drugu zemlju, niti se spoljne granice BiH mogu pomjeriti, ka`e Radi{i}
Razgovarala: Edina KAMENICA

• Vi predla`ete ~etvrti ZAVNOBiH? - Da li je mogu} kontinuitet, ne znam. Danas je vrlo malo ljudi iz generacije oko SABNOR-a. Grubo je re}i, biolo{ki dotrajavaju, a u rastu su fa{izam i organizacije takvog karaktera, pa se zato i borim za duh ZAVNOBiH-a, za zakone o zabrani organizacija s fa{isti~kim djelovanjem i poricanja genocida. • U RS-u ima inicijativa za ka`njavanje poricatelja genocida nad Jermenima, a rezolucija o Srebrenici jo{ nije usvojena u Parlamentu BiH? - U zemlji koja nije u stanju usvojiti pominjane zakone, ne treba se ~uditi ikonografijama, jeziku mr`nje, grafitima. Kad spominjemo rezoluciju o Srebrenici, sjetimo se da su je u Beogradu usvojili. - Pokreta za ravnopravnost u BiH nisu bili entiteti i zato tvrdim, Srbin Bosanac i Hercegovac nije osje}ao ponos zbog onako pompeznog, na bestidan na~in organizovanog jubileja. • Stvarnost je puna ko{mara. Sude}i prema reakcijama javnosti, mnogima je, recimo, nejasno za{to je gospodin Komarica primio tog dana orden? - Uskoro }e biti 20 godina od 1. marta, dana kada su gra|ani BiH mogli da glasaju za BiH i bilo bi daleko vi{e sre}e da je vi{e gra|ana srpske nacionalnosti iza{lo tada na taj referendum, ali obilje`avanje tih 20 godina mora biti bitno druga~ije od nedavnog jubileja. Njegova poruka nikako ne smije biti istovjetna poruci iz Banje Luke, niti smije biti provokacija za bh. narode i gra|ane koji `ive u BiH. [to se ti~e gospodina Komarice, on je sinonim pozitivne svijetle osobe u tim te{kim vremenima, autoritet i njegova prosvjetiteljska uloga nadma{uje sve {to vjerski, kao nadbiskup, zastupa. Svakako je zaslu`io priznanje od dr`ave, od crkve, od politi~kih stranaka i ne mogu ga osuditi, a ne mogu ni komentarisati. Unutar sebe samoga je to prelomio. Moram da se osvrnem na efendiju ^amd`i}a, izuzetno ~asnu osobu, pregaoca, borca za ljudska prava, posebno za afirmaciju Bo{njaka. Suo~iv{i se s izazovom da dobije priznanje, iza kojeg je ogromna koli~ina zla i nesre}e, to nije u~inio. Apsolutno ga razumijem i podr`avam.

Zeni~anin, ing. Sretko Radi{i}, predsjednik Srpskog gra|anskog vije}a - Pokret za ravnopravnost u BiH, nije oko li {a vao odre| uju}i se spram nedavnog obilje`avanja 20 godina postojanja Republike Srpske. • Za{to smatrate da ta tvorevina nije rezultat herojske borbe srpskog naroda, kako se to u tom entitetu tuma~i? - Za datum nastanka RS-a je uzeta 1992, iako je entitet koji ~ini 49 posto teritorija BiH priznat Dejtonskim mirovnim sporazumom. A vrijeme izme|u je period najve}eg stradanja bo{nja~kog i hrvatskog naroda, koji su masovno proganjani, vo|eni u konc-logor, na pogubljenja. Sarajevo, glavni grad BiH, bio je ~etiri godine pod opsadom, u njemu je stradalo 15 hiljada gra|ana svih nacija i vjera, djece i starih, desila su se dva stravi~na masakra na Markalama, jedna granata je masakrirala vi{e od 70 mladi}a i djevojaka na Tuzlanskoj kapiji, stradali su gra|ani Klju~a, Sanskog Mosta, Maglaja, Fo~e, Vi{egrada, Prijedora, Banje Luke, Doboja, Bijeljine, Trebinja. Vrhunac svega je Srebrenica. Sve ovo ne daje za pravo, posebno moralno, da se neko ushi}uje i jo{ jednom poni`ava `rtve i `ive im potomke.

Unesre}eni ljudi
• Koliku podr{ku s takvim sta vom ima te kod gra|ana srpske nacional-

nosti u Federaciji, odnosno uop}e u BiH? - Sve je vi{e sigurno, a sve manje nosim nekakvu dilemu, da najve}i broj Srba, bilo da `ivi u Federaciji ili u RS-u, nosi neku iluziju, da svoje zadovoljstvo, da svoju sre}u, nekakvu priliku za `ivljenje, mo`e da na|e van granica BiH. Bez obzira na poku{aje i provokacije i na jo{ ne is tro {e nu ko li~inu emocija, primje}ujem da ljudi polako sazrijevaju, da ne nose onu vrstu i veli~inu naboja karakteristi~nu za rat i poslijeratne godine. No, doga|aji u RS-u su imali negativnu reperkusiju na stanje u FBiH, pa su i mnogi gra|ani srpske nacionalnosti, zavedeni velikosrpskom propagandom, napu{tali vjekovna prebivali{ta, mnogi su bje`ali iz straha, a bilo je i zlo~ina nad Srbima me|u kojima je onaj na Trebevi}u, nadomak Sarajevu, neuporediv. Ali, niti se Doboj, Bijeljina, Banja Luka mogu prebaciti u drugu zemlju, niti se spoljne granice BiH mogu pomjeriti pa da ti gradovi budu dio druge dr`ave. Dakle, ne smijem tvrditi da imam podr{ku, ali i ja sam bio akter ove scene, sa porodicom sam sve pre`ivio, a ina~e u mje {o vi tom sam braku, razgovaram s puno unesre}enih ljudi i uvjeren sam uporedo sa ne`eljenim procesima teku i oni pozitivni i njih se treba dr`ati. Oni imaju karakter zajedni~ke snage, a ta je snaga sa~uvala BiH i samo ona je prilika za kvalitetniji `ivot. Cilj SGV

Specijalne veze
• Za ni ma me ka ko }e pro}i izjava Raifa Dizdarevi}a o tome da se RS integri{e u sistem Srbije, a ne u sistem BiH? - Pojava kompletnog politi~kog i vjerskog vrha dr`ave Srbije u Banjoj Luci nije ni u kom slu~aju pozitivan primjer. Oni su tim gestom demonstrirali koliko priznaju entitet, a koliko dr`avu BiH. To nisu specijalne veze, to su emoci-

TADI] Oni ne znaju {ta je BiH, gledaju je kao dva individualna entiteta, a oni ne treba da po{tuju entitete, nego nezavisnost i teritorijalni integritet BiH
onalne veze. Ja, vi, svi mi, imamo pravo oti}i rodbini i samo u tom smislu mogu postojati relacije, institucionalno ne. • Gospodin Boris Tadi} je rekao da Srbija i FBiH nudi specijalne veze? - Oni ne znaju {ta je BiH, gledaju je kao dva individualna entiteta, a oni ne treba da po{tuju entitete, nego nezavisnost i teritorijalni integritet BiH. No, mi moramo imati spoljnu politiku koja }e parirati takvim nastojanjima. • Imamo li je? - Mislim da }emo je imati (smi jeh... Ra di {i} je ~lan SDP-a, op.a.).

TAKORE]I... JAPANCI
Ambasador Japana u BiH Hideo Yamazaki prisustvovat }e danas u Klju~u ceremoniji primopredaje za Projekt pobolj{anja hitne medicinske slu`be za Dom zdravlja Klju~, saop}eno je iz Ambasade. Vlada Japana osigurala je grant sred stva od 58.024 eura (oko 113.486 KM) Domu zdravlja Klju~ za renoviranje prostorija Hitne medicinske slu`be i za nabavku novog ambulantnog vozila. Projekti primarne zdravstvene za{tite u BiH u vrhu su prioriteta pomo}i vlade Japana.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sjednica Vlade Federacije Bos

Luk{i}eva ~estitka Bevandi
Predsjednik Vlade Crne Gore Igor Luk{i} uputio je ~estitku predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi povodom izbora na tu funkciju. “Posebno mi je zadovoljstvo da Vam u ime Vlade i gra|ana Crne Gore, kao i u svoje li~no ime, uputim iskrene ~estitke povodom stupanja na du`nost predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i po`elim uspjeh na ovoj odgovornoj poziciji”, ka`e Luk{i}. Luk{i} je izrazio zadovoljstvo postignutim nivoom saradnje i odnosa izme|u Crne Gore i BiH i iskazao `elju da se odnosi izme|u ove dvije zemlje i dalje razvijaju. Istakao je da odnosi Crne Gore i BiH predstavljaju model uspje{ne saradnje u regionu, i da se na taj na~in daje doprinos razvoju i stabilnosti regiona.

U UTORAK GLASANJE O UNUTRA[NJIM POS
OHR u pismu upu}enom Vladi zatra`io vi{e transparentnosti u dono{enju zakona o unutra{njim poslovima Sugestije na predlo`eni tekst zakona dali ministri iz svih stranaka u Vladi
NekolikosatifederalnaVladaju~er je raspravljala, ali nijeutvrdilanacrtzakona o unutra{njimposlovima u Federaciji BiH. To }e u~initi na narednoj sjednici, koja je zakazana u utorak, kazao je federalnipremijerNerminNik{i} na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade. Predlaga~prednacrtazakona o unutra{njim poslovima, federalno Ministarstvounutra{njihposlova do tada}e, kako je re~eno, razmotritisugestije i prijedloge na ponu|enitekst, iznesenetokomrasprave. Po Nik{i}evimrije~ima, ministar unutra{njih poslova Predrag Kurte{ }e sa svakim od predlaga~a odre|enih rje{enja i popravki u tekstu prednacrtaposebnorazgovarati, a potom }e sa saradnicima u Ministarstvu odlu~iti koje od iznesenih sugestija mogu biti uvr{tene u tekst prednacrta. Premijerpritomnijeskrioiznena|enje ~injenicom, kako je kazao, da nijedan zakonski prijedlog ili nacrt u mandatu ove federalne vlade, koji se pojavio na njenomdnevnomredu, kao ju~era{nji prednacrtzakona o unutra{njimposlovima, nije izazvao toliko polemike me|u ministrima.

Alkalaja kazniti kao ostale gra|ane
Ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj, koji je u pijanom stanju u~estvovao u saobra}ajnoj nezgodi u Sarajevu, naru{io je ugled BiH i Ministarstva i treba da bude sankcionisan, smatraju ~lanovi Komisije za spoljne poslove Predstavni~kog doma Parlamenta BiH. ^lanovi Komisije Mirsad \ugum i Mladen Ivankovi} Lijanovi}, mi{ljenja su da Alkalaj treba da bude ka`njen kao i svaki drugi gra|anin. \ugum je naveo da moralne odgovornosti Alkalaja ne}e biti, jer odlazi sa du`nosti, ali da bi bilo moralno da se bar izvini gra|anima, koji zbog takvih incidenata gube povjerenje u vlast koja je ionako na niskim granama. Poslije udesa koji se dogodio u nedjelju nave~e u Alipa{inoj ulici u Sarajevu, policija je utvrdila da je Alkalaj bio pijan, jer je alkotestom izmjereno da je imao vi{e od jednog promila alkohola u krvi, prenosi Srna.

OHR i transparentnost
- O~ito su se svi dobro pripremili za raspravu i svi su imalinekesugestije, kazao je premijer, ali je potomizbjegaoodgovore na brojna novinarska pitanja o tomekoje su konkretnesugestije~lano-

Foto: D. ]UMUROVI]

Tribina „@enski sud - feministi~ki pristup pravdi“

^ujmo glas `ena `rtava
Pokrenuta inicijativa za organizovanje `enskog suda za biv{u Jugoslaviju
Pokret Majke enklava Srebrenice i @epe ju~er je u Sarajevu odr`ao tribinu @enski sud - feministi~ki pristup pravdi, koja je okupila predstavnice brojnih udru`enja, doma}ih i me|unarodnih organizacija i institucija. Tribina je dio sveukupnih pripremnih aktivnosti koje bi trebale rezultirati organizovanjem `enskog suda za biv{u Jugoslaviju na kojem }e se ~uti glas `ena, njihova svjedo~enja o nepravdama pretrpljenim tokom rata i mira, svjedo~enja o nasilju u privatnoj i javnoj sferi, ali i o organizovanom otporu `ena. Sve to bi trebalo da poslu`i dr`avama da stvore bolju legislativu koja }e sprije~iti nasilje nad `enama, pomo}i `rtvama i podi}i me|usobno povjerenje. Inicijativa za organizovanje `enskog suda zapo~ela je jo{ 2000. u Sarajevu od udru`enja @ene `enama i El Taller iz Indije, pa je do sada odr`ano 35 ovakvih skupova u Africi, Aziji i Americi. Udru`enja `ena iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, BiH i Kosova ovom inicijativom su se aktivnije po~ela baviti od 2010, a nosilac projekta su @ene u crnom, koje zajedno sa Inicijativnim odborom dogovaraju i koordiniraju sve aktivnosti vezane za pripremu `enskog suda na ovim prostorima. Tako je planirano da se do kraja januara {irom BiH odr`i 12 tribina kako bi se `ene upoznale sa konceptom `enskih sudova. Kroz me|usobni dijalog poku{at }e se do}i do najboljeg modela ovog skupa, ali i sadr`aja koji }e biti najprihvatljiviji za pri~u o gubiciCilj je sprije~iti nasilje
Foto: S. GUBELI]

Turska pomo} OSBiH
Ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} izjavio je tokom sastanka sa na~elnikom uprave za lo gis ti ku Ge ne ral {ta ba oru`anih snaga Turske Mehmetom Setinom da se saradnja OS dvije zemlje odvija realno mogu}im tempom, a Turska ima i znanje i senzibilitet da podr`ava multietni~ku strukturu BiH i OSBiH. Cikoti} je zahvalio za dosada{nju saradnju i pomo} koju MO i OS Turske pru`aju OSBiH. Setin je rekao da }e Turska i njene OS i dalje pomagati MO i OSBiH, prvenstveno u {kolovanju pripadnika OSBiH, obuci i logistici, te da }e i dalje pru`ati pomo} BiH na putu ka NATO-u. Sastanku je, osim predstavnika MOBiH, prisustvovao zamjenik na~elnika Zajedni~kog {taba OSBiH za resurse Anto Jele~ sa saradnicima.

ma i povredama ljudskih prava na nacionalnom i regionalnom nivou. - Svi ovi sudovi tra`e da se zajedno tkaju objektivne stvarnosti, kroz analizu posljedica i subjektivnih svjedo~enja `ena. Time se spaja li~no sa politi~kim kako bi se sjedinili razum i osje}ajnost u poku{aju da se defini{u novi prostori za pravdu, re~eno je na tribini. Memnuna Zvizdi}, predsjednica Udru`enja @ene `enama, ove sudove vidi kao alternativni pristup pravdi na kojima }e javnost ~uti pri~e i iskustva o protjerivanju, silovanju, ubistvima, siroma{tvu i nasilju nad `enama, a va`ni su za postizanje povjerenja, razumije-

vanja i odgovornost unutar jedne zajednice. Kada Hoti}, aktivistkinja Udru`enja Majke enklava Srebrenice i @epe, isti~e da su ovakve tribine mjesta gdje }e se otvoreno re}i {ta je u dru{tvu nepravedno i lo{e, pokazati ogromna patnja `ena, kako bi to ~uli oni koji u dr`avi donose zakone i propise o kr{enju ljudskih prava. Nakon gledanja filma o potresnim izjavama `ena koje su ~ak morale ubijati i svoju djecu, razmjene mi{ljenja i vi|enja, zaklju~eno je da `enski sud treba biti prvenstveno pristup pravdi iz `enske perspektive.
Z. TURKOVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

ne i Hercegovine

O NACRTU ZAKONA LOVIMA
va Vlade iznesene u okviru diskusije o predlo`enom tekstu zakona koji bi trebaozamijenitiva`e}i, donesen2005. godine, na koji su saglasnost dali relevantnipredstavnicime|unarodnezajednice u BiH. Kazao je da se primjedbe kre}u od onihkoji bi `eljeliliberalizirati taj zakon, do onihkoji bi to maloradikalizirali i da nemapotreberazgovarati o primjedbama, jer one koje budu usvojene, bit }e sastavni dio nacrta, a one koje ne budu, bit }e iznesene u Parlamentu. - Nesumnjivo je da postoji veliki politi~ki interes i interes javnosti o zakonu. NikonijeucijenioVladu i niko se ni danas tako nije odnosio. Ministri iz raznihpoliti~kihpartija su dalisvojesugestije na zakon. I bilo ih je toliko da ne bi biloprimjereno da se danasizja{njavamo. Ne moramo svi isto misliti. Nije problem da neko misli razli~ito ~ak i unutar platforme. OHR ka`e da bi svi zainteresovani trebali da prihvate zakon. Ja ne znam da li se u svijetu svi zakonijednoglasnodonose. Da bi zakon

Poziv Ahmetovi}u
Ambasador Republike Turske u na{oj zemlji Ahmet Jildiz uputio je poziv zamjeniku predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i ministru sigurnosti Sadiku Ahmetovi}u za zvani~nu posjetu Turskoj, tokom koje bi trebao biti potpisan i sporazum o readmisiji, odnosno povratu osoba koje nelegalno borave na teritoriji druge dr`ave. Tokom susreta razgovarano je i o mogu}nosti unaprije|enja saradnje policija dvije dr`ave, a ambasador Yildiz je ponudio i mogu}nost {kolovanja i obuke policijskih slu`benika iz BiH na presti`noj policijskoj akademiji u Turskoj. Ambasadora Jildiza primio je i potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari}. “Put BiH je put NATO-a i EU i bit }emo obradovani ukoliko BiH u EU u|e i prije Turske”, poru~io je Jildiz.

VI[AK KOMENTARA Premijer je dodao kako je mogu}e da je velika pa`nja javnosti izazvana krivicom ~lanova Vlade i “izno{enjem raznih stavova i komentarisanjem ne~ega {to mo`da nije trebalo da izlazi u javnost“

Sorensen kod Nik{i}a
Federalni premijer Nermin Nik{i} danas }e se u zgradi Vlade FBiH sastati sa {efom delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU u BiH Peterom Sorensenom. Izvori Oslobo|enja tvrde da }e tokom dana{nje, ina~e druge zvani~ne posjete Sorensena Vladi FBiH u ovom mandatu, uz ostalo, biti rije~i o prednacrtu zakona o unutra{njim poslovima u FBiH

stupio na snagu, za njega treba da glasa 50 poslanika u Predstavni~kom i 30 delegata u Domu naroda i to je to. Onda on obvezuje i one koji su glasali i protiv i za. Bez obzira na razli~ite stavove, Vlada je vrlo jedinstvena i radi u izuzetnomozra~ju, uvjeravao je Nik{i}. Novinare je izvijestio da je sjednici Vlade prisustvovao i predstavnik Ureda visokog predstavnika u BiH te da je u Vladustigaodopis iz OHR-a u kojem je navedeno da “OHR o~ekuje od VladeFBiH da transparentnijevodiproces dono{enja zakona o unutra{njim poslovima“ . - Ma {ta to zna~ilo. Jer, radna grupa koju je formiralo Ministarstvo unutra{njih poslova FBiH za izradu teksta zakona dva mjeseca je radila na pripremi zakona, koji je dostupan javnosti, a u kona~nici o njemu}e raspravljatiParlamentFBiH i bit }ejavnarasprava. Mislim da transparentnije od toga ne bi moglo biti, prokomentirao je Nik{i}.

Stavovi SDA
Premijer je dodaokako je mogu}e da je velikapa`njajavnostiizazvanakrivicom ~lanova Vlade i “izno{enjem raznihstavova i komentarisanjemne~ega

{to mo`da nije trebalo da izlazi u javnost“ . Konkretniji od premijera nije bio ni ministarenergetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, koji je na novinarska pitanja o stavovima i iznesenimsugestijamaministara iz SDA,kazaokako oni korespondiraju sa stavovima Predsjedni{tva SDA u vezi s prednacrtom zakona o unutra{njim poslovima. Predsjedni{tvo SDA je tekst koji je pred Vladu uputio resorni ministar Predrag Kurte{ u petakocijeniloneprihvatljivim. Prednacrtom federalnog zakona o unutra{njim poslovima, civilno-parlamentarna kontrola nad radom direktora Federalne uprave policije bila bi donekleograni~ena. Direktora FUP-a bi, kako je predlo`eno u prednacrtu, imenovala i mogla smijeniti Vlada na prijedlog ministra, koji bi zajedno sa Nezavisnim odborom, kao parlamentarnimtijelomkoje bi i daljepostojalo, davao godi{nju ocjenu rada direktora FUP-a. Na osnovu godi{njih ocjena koje joj proslijedeministar i NO - zadovoljava ili ne zadovoljava- kona~nuocjenuradadirektorabi davalaVlada, a od nje bi uveliko ovisio i ostanak direktora na toj poziciji. S. [EHER^EHAJI]

Mostaru na teret
Odluka da }e Mostar morati platiti dio kuvajtskog kredita do temelja je uzdrmala Mostar i njegove gra|ane. Prilikom integracije op}ina o~ito se nije vodila evidencija, niti podvukla crta o zate~enom stanju. O ovome problemu se moralo raspravljati mnogo ranije, a ne dopustiti rast kamata koje su gotovo narasle do punog iznosa dugovanja. Gradsko povjerenstvo Narodne stranke Radom za boljitak Mostar smatra da }e zbog gre{aka i lo{ih procjena nacionalne politike koja Mostarom upravlja ve} puna dva desetlje}a opet najvi{e ispa{tati njegovi gra|ani. ^injenica da je me|unarodna zajednica obe}ala pomo}i u rje{avanju situacije oko kuvajtskog kredita, pa to na kraju nije u~inila, ne predstavlja nikakvo pravdanje. Pokrivanje ovih tro{kova bi dovelo do kolapsa gradskog prora~una koji je ionako preoptere}en, ka`u u NSRB-u.

Drama u Tuzli

Jahi} prijetio da }e se zapaliti
Znam da sam dosadan, ali nemam {ta jesti. Nikakva primanja nemam, kazao je Mirzet Jahi}, biv{i pripadnik Armije RBiH
„Evo me pred zgradom Vlade. Bio sam na sastanku kod zamjenika ministra. Ni{ta mi nisu rije{ili. Odoh sad do prvebenzinskepumpe. Uzet }u litar benzina, i zapalit }u se ovdje. Ne mogu vi{e ovo trpjeti.“ Ovo nam je ju~er u telefonskom razgovorugovorio38-godi{njiMirzet Jahi} iz naselja Sara~i kod Kalesije, biv{ipripadnikGazija, elitne jedinice Armije RBiH. No, nakon kra}eg telefonskog ubje|ivanja, Jahi} nas je ipak sa~ekao pred zgradom Vlade. Stigli su policajci, a potom i vozilo vatrogasne jedinice. „Primio me zamjenik ministra Azem Polji}. Poslao me gore u Merhamet po paket. Ja sam do{ao da tra`imjednokratnupomo}, ali
O~ajni Mirzet Jahi} pred zgradom Vlade TK-a

Dolazio mu Kom{i}
Mirzeta Jahi}a, koji `ivi sa suprugom i dvoje maloljetne djece, prije dvije godine je posjetio @eljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH. Nakon {to nije uspio rije{iti svoje probleme u Kalesiji i Tuzli, Jahi} je oti{ao pje{ke u Sarajevo, kako bi razgovarao sa Kom{i}em. Tada se nije uspio sastati s njim. Me|utim, ~lan Predsjedni{tva je nekoliko sedmica kasnije do{ao u Jahi}evo rodno mjesto. do|em ovdje. Znaju {ta }e se desiti danas ovdje jer ne vidim izlaza“ poru~io je Jahi}. , Njega je ju~er primio i Asim Alji}, ministar za bora~ka pitanja u Vladi TK-a, koji je obe}ao da }e, zajedno sa kolegama, poku{ati rije{iti ovaj problem. Nezvani~no, Alji}}e tra`iti da se Jahi}uvratinalaz po kome je nesposoban za rad i na osnovukojeg je primao112 S. KARI] maraka pomo}i.

Rusija za zatvaranje Tribunala
Ru si ja se za la`e za za tva ra nje Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije (ICTY) i optu`uje ga za pristranost, izjavio je u srijedu u Moskvi ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prenose ruski mediji. - Ve} se dugo zala`emo za njegovo zatvaranje. On je ispunio svoju funkciju, ali ispunio ju je na na~in daleko od savr{enog, rekao je Lavrov na godi{njoj pres-konferenciji o ruskoj vanjskoj politici. On je istakao da je “ICTY stro`iji u postupcima protiv optu`enih Srba u usporedbi s predmetima u kojima su optu`eni pripadnici drugih etni~kih grupa”. Tako|er je rekao da je Rusija spremna pru`iti pravnu pomo} u slu~aju ~elnika Srpske radikalne stranke Vojislava [e{elja, kojemu se pred ICTY-om sudi za ratne zlo~ine u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvo|anskih Hrvata.

navodno Vlada nije usvojila taj bud`et. Prekosocijalnog ne mogu. U septembru su mi rekli da ne mogu do krajamarta. Imamdvojedjece za koje hitno moram vaditi nalaze. Curica mi gubi vid..., govorio “ nam je Jahi}, koji se sa 17 godina priklju~io Armiji RBiH. Za ovakvu situaciju krivi sve borce jer ne dolaze da zajedno sa njim tra`e svoja prava. Zbog toga, kako ka`e, vlast vi{e brine o kerovima, nego o borcima. „Ja znam da sam dosadan, ali nemam{ta jesti. Nikakvaprimanja nemam“ kazao je Jahi}. Podsjetio , je i na nalaz iz 2008. u kojem je navedeno da je on potpuno nespo-

soban za samostalan rad i privre|ivanje. U istomnalazupi{e da je Jahi} obolio od PTSP-a. „Ali, taj nalaz je ukinutnakondvije godine. Na osnovu njega sam primao 112 maraka. Izgleda da sam se premanjihovommi{ljenju, izlije~io“ kazao nam je on.Jahi} je , nekolikoputaranjavan. Prvi put je ranjen na18. ro|endan.Dva gelera su jo{ u njegovom tijelu. „Ovdje sam do{ao da se ubijem. Vjerujte, u~init}u to. Mene kad zaboli, moja djeca pobjegnu. Najvi{e me strah za moju najstariju curicu. Ona me previ{e voli. Evo, vidite mi jakne, ovo su mi djeca jutros potrgala, nisu mi dala da

8

OGLASI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Odluka Ministarstva finansija i trezora
Pla}anje vanjskog duga je i dalje obustavljeno, a neispla}ene obaveze po tom osnovu zaklju~no sa 17. januarom iznose ukupno 3.422.065,13 eura (6.692.977,64 KM), doznaje Oslobo|enje u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Sa podra~una FBiH na uplatu ~eka dug u ukupnom iznosu od 2.198.242,44 eura (4.299.388,51 KM), dok sa podra~una RS-a treba platiti iznos od 1.223.822,69 eura (2.393.589,13 KM).

BiH ne otpla}uje

vanjski dug
Subvencije za 300.000 penzionera
Federalna Vlada ju~er je izmijenila Odluku o provedbi mjera za smanjenje tro{kova elektri~ne energije doma}instvima i stimulaciji energetske efikasnosti, pro{iriv{i broj mogu}ih korisnika subvencije za pla}anje ra~una za utro{ak elektri~ne energije. Pravo na subvenciju dato je i penzionerima sa penzijama do 414 KM, te korisnicima srazmjerne penzije koja se ispla}uje iz RSa do 414 KM. Prema podacima Zavoda PIO/MIO, pravo na subvenciju mo}i }e ostvariti dodatnih 70.000 penzionera, tako da }e Odlukom biti obuhva}eno oko 300.000 penzionera. S. [e.

Neizmirene obaveze po osnovu vanjskog duga po ratama kredita kod Evropske komisije, EBRD-a, WB-IDA i CEB-a iznose 6.692.977,64 KM
NEISPLA]ENE OBAVEZE PO VANJSKOM DUGU SA DOSPJE]EM 16. i 17.01.2012 GODINE
Datum dospije}a
16.01. 16.01. 16.01.

Kreditor
CEB WB-IDA Evropska komisija

Originalna Valuta
EUR KM EUR KM EUR KM EUR KM EUR KM EUR KM

Ukupno BiH
2.956,50 5.782,41 240.957,03 471.270,99 2.182.706,67 4.269.003,19 2.426.620,20 4.746.056,59 995.444,93 1.946.921,06 3.422.065,13 6.692.977,64

Sa podra~una FBiH Sa podra~una RS
0,00 0,00 146.799,20 287.114,28 1.455.140,79 2.846.008,01 1.601.939,99 3.133.122,29 596.302,45 1.166.266,22 2.198.242,44 4.299.388,51 2.956,50 5.782,41 94.157,83 184.156,71 727.565,88 1.422.995,18 824.680,21 1.612.934,30 399.142,48 780.654,84 1.223.822,69 2.393.589,13

UKUPNO 16.01. 17.01. EBRD

RS ne mo`e samostalno
Na pla}anje ~ekaju dospjele obaveze za rate po kreditima kod Evropske komisije i to u ukupnom iznosu od 2.182.706,67 eura od ~ega se na FBiH odnosi 1.455.140.79, a RS 727.565,88 eura, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 995.444,93 eura ukupno (596.302,45 za FBiH, a 399.142,48 za RS). Dospjela rata prema Svjetskoj banci (WB-IDA) je u ukupnom iznosu od 240.957,03 eura

Cvije}e na D`eminom grobu
Planinarsko dru{tvo “D`emal Bijedi}” organiziralo je ju~er na sarajevskom groblju Bare obilje`avanje 35. godi{njice pogibije D`emala Bijedi}a i njegove supruge. “Na{a je obaveza da sa~uvamo od zaborava njegov lik i djelo i da se na svaku godi{njicu okupimo ovdje u {to ve}em broju”, istakla je generalna sekretarka Dru{tva Envera Meco. Predstavnik SABNOR-a [erif Biser rekao je da je pokrenuta inicijativa za izradu i postavljanje biste D`emala Bijedi}a u centru Sarajeva. Cvije}e na mjesto ukopa polo`ili su delegacija SDP-a koju su predvodili Zlatko Lagumd`ija i Nermin Nik{i}, predstavnici PD “D`emal Bijedi}”, SABNOR-a, te ~lanovi porodice i prijatelji.

SVEUKUPNO 16.i 17.01.

KRIVI^NO DJELO [to se ti~e RS-a, on mo`e uplatiti sredstva i na ra~un svog predsjednika Milorada Dodika, ali to bi bilo krivi~no djelo kao i kod vanjskog duga, naveo je Kasumovi}
(146.799,20 za FBiH i 94.157,83 za RS) te Centralnoevropske banke (CEB) kojoj sa podra~una RS-a treba uplatiti 2.956,50 eura. Iz Ministarstva finansija i trezora BiH saop}ili su kako ne}e vr{iti

uplatu vanjskog duga sve dok se u Slu`benom glasniku BiH ne objavi bud`et institucija i me|unarodnih obaveza BiH za 2011. i ne utvrdi koliki je iznos odluke o privremenom finansiranju za prvi kvartal (januar - mart) 2012. - To ne}emo uraditi, jer bismo po~inili krivi~no djelo i sve bi oti{lo u anarhiju. Dakle, pla}anje vanjskog duga niti ho}emo niti smijemo uraditi. To {to }e se platiti odre|eni iznos za zatezne kamate je manja {teta nego da se po~ne sa sistemskim nepo{tivanjem zakonskih i ustavnih obaveza {to ne `elimo, rekao je za Oslobo|enje Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. On je istakao „kako RS ne mo`e samostalno vr{iti isplatu vanjskog duga, jer se sve transakcije isklju~ivo obavljaju putem Trezora BiH, odnosno sa nivoa dr`ave, te da je sve suprotno krivi~no djelo“ . Ina~e, premijer RS-a Aleksandar

D`ombi} u utorak je izjavio kako }e RS vr{iti samostalne uplate svog dijela vanjskog duga. - Iz RS-a samo `ele da se poigravaju sa dr`avom. Oni, zapravo, poku{avaju da sada izdejstvuju da se oko zakona koji su na snazi dogovaramo, jer je opravdanje rukovodstva RS-a da je neko neovla{teno prije njih to u~inio. Dakle, svi poku{aji koje ~ine su u funkciji da se to sada vrati na po~etak. [to se ti~e RSa, on mo`e uplatiti sredstva i na ra~un svog predsjednika Milorada Dodika, ali to bi bilo krivi~no djelo kao i kod vanjskog duga, naveo je Kasumovi}.

[piri} tra`i deblokadu
Kako su neistiniti navodi da je rije{eno pitanje servisiranja vanjskog duga, najbolje govori i pismo odlaze}eg predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole [piri}a koji je od Ministarstva finansija i trezora BiH zatra`io „da tehni~ki reali-

zuje zakonom propisane obaveze u pogledu servisiranja vanjskog duga, a u interesu BiH i o~uvanja njenog kredibiliteta, koji u ovom segmentu do sada nikada nije bio ugro`en“ U pismu ministru finan. sija Draganu Vranki}u, [piri} je naveo da se servisiranje vanjskog duga zasniva na ratifikovanim me|unarodnim sporazumima u skladu sa Ustavom BiH i postoje}im zakonodavnim okvirom na nivou BiH i na nivou entiteta. - U konkretnom slu~aju radi se o izvr{avanju me|unarodnih obaveza BiH koje proisti~u po osnovu servisiranja vanjskog duga alociranog na entitete, navodi se, izme|u ostalog, u pismu [piri}a. Odlaze}i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH pismo je dostavio i Parlamentarnoj skup{tini i Predsjedni{tvu BiH, Centralnoj banci BiH, vladama Republike Srpske i Federacije BiH, te Uredu Delegacije EU A. TERZI] u BiH i OHR-u.

Nakon {to je osnovana Ljekarska komora Federacije

Korak ka dr`avnoj komori
U Ljekarskoj komori Tuzlanskog kantona ju~er je odr`ana pres-konferencija na kojoj su predstavljeni ciljevi rada nedavno osnovane Ljekarske komore Federacije BiH. Prema rije~ima magistra medicinskih nauka Hidajeta Rahimi}a, predsjednika Skup{tine Ljekarske komore FBiH, osnivanje komora je zakonska obaveza u sistemu i reformi zdravstvenog osiguranja. “Na{ prvi cilj je da ujedinimo kantonalne komore, kojih u Federaciji ima sedam. Zatim, Ljekarska komora Federacije je korak ka formiranju dr`avne ljekarske komore, koja }e ujediniti doktore sa svih prostora BiH. Cilj je da svi dokomora nastaviti da bude ma~ i {tit ljekarskog esnafa. „U ovoj godini nastavljamo edukaciju na{ih novih ~lanova. Imamo niz obaveza prema federalnoj Ljekarskoj komori. Komora je otvorena za sve njene ~lanove“ kazao je Huseinagi}, , dodaju}i da je u toku priprema za usvajanje zakona o ljekarni{tvu, ~ije su pravilnike, statute i zakonske odredbe, analizirali ~lanovi Ljekarske komore TK-a. „Komora je aktivno uklju~ena u te aktivnosti. Detaljno je analiziran zakon i dostavljene su primjedbe na odgovaraju}a mjesta. Krajnji cilj je da bude bolje pacijentima“ ka, zao je Huseinagi}. S. K.

Mijenjati finansiranje stranaka
Novo Vije}e ministara BiH, kojim }e predsjedavati Vjekoslav Bevanda, imat }e pred sobom niz zadataka iz oblasti borbe protiv korupcije, posebno imaju}i u vidu da se pro{le godine, zbog neformiranja Vije}a ministara, nije doga|alo prakti~no ni{ta u ovoj oblasti, izjavio je za Fenu predsjednik Odbora direktora Transparency Internationala BiH Emir \iki}. Kao prioritete kojima bi se novo Vije}e ministara trebalo pozabaviti \iki} navodi izmjene Zakona o finansiranju politi~kih par tija, Zakona o sukobu interesa, implementaciju obaveza iz Strategije za borbu protiv koruopcije, te osiguranje sredstava neophodnih za rad Agencije za prevenciju korupcije. \iki} posebno nagla{ava potrebu {to hitnijih izmjena Zakona o finansiranju politi~kih par tija u godini kada se odr`avaju lokalni izbori, kako se ne bi do{lo u situaciju da se izbori prvo raspi{u, pa onda mijenjaju pravila.

Otvoreni za sve ~lanove

ktori budu jednako za{ti}eni, da imaju ista prava, a to }e rezultirati i pobolj{anjem zdravstvenih usluga”kazao je Rahimi}, dodaju}i , da }e dr`avna komora, koja }e u budu}nosti biti osnovana, u}i u

uniju sa drugim komorama u evropskoj asocijaciji. Doc. dr. Haris Huseinagi}, predsjednik Ljekarske Komore Tuzlanskog kantona, jedne od najstarijih u na{oj zemlji, kazao je da }e ova

10

KOMENTARI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nikolaidis pred vratima B
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Kao da je u protekla dva-tri dana Srbija zaboravila na sve ono {to je razara iznutra – na beznade`no svojatanje Kosova, na masovno siroma{tvo i te{ku bolest zvanu korupcija, na srpski neofa{izam, na obespravljenost manjina, na kr{enje ljudskih prava i, prije i iznad svega, na kukavi~ko izbjegavanje nacije i njene elite da se suo~i sa vlastitom pro{lo{}u. Mnogo je lak{e izmi{ljati nove neprijatelje. Trenutno je pred vratima Andrej Nikolaidis, koji te{ko da je mogao i sanjati da je tako bitan

ranko Peri}, sudija Suda BiH, otkrio je novog potencijalnog teroristu. Ne bi to bila neka velika senzacija – jer takvih na ovim prostorima ima ve} poprili~an broj – da se tip nije skrivao tamo gdje se to najmanje o~ekivalo – me|u piscima! Andrej Nikolaidis je, naime, poznati crnogorski pisac i novinar, i spada me|u one intelektualce koji ne skrivaju da im je Republika Srpska odvratna. Valjda nikome ne treba obja{njavati razloge takvog odnosa prema tvorevini nastaloj na masovnim ratnim zlo~inima. Ritualno obilje`avanje 20. godi{njice njenog postojanja izazvalo je nagli porast adrenalina kod svakog stradalnika me|u Bo{njacima i Hrvatima. I zar je iko ko dr`i do etike i pravde mogao mirne savjesti prespavati jubilej pripadnika „udru`enog zlo~ina~kog poduhvata“ kako je Ha{ki tribunal , identifikovao Milo{evi}a i njegove srpske vazale s ove strane Drine? Nikolaidis se tim povodom oglasio tekstom „[minkanje politi~kog monstruma“ , objavljenim na portalu Analitika. Svjestan da njegova ideja o institucionalnom ukidanju Republike Srpske kao „civilizacijskom iskoraku“ predstavlja obi~nu utopiju, Nikolaidis prelazi na klizav teren „poetske pravde“ i pi{e: „Civilizacijski iskorak bio bi i da je Bole upotrijebio dinamit i pu{ke koje je sakrivao u dvorani u kojoj su glavari, duhovnici i umjetnici proslavljali 20. godi{njicu postojanja RS. Da je Bole, recimo, nezadovoljni radnik, koji je shvatio da su nacionalni i vjerski antagonizmi samo maska pod kojom elita skriva temeljni antagonizam svakog dru{tva,

I

onaj klasni. Da je Bole, recimo, rekao: Jesam Srbin, ali sam i radnik, stoga }u u zrak di}i one koji su me oplja~kali – ne bi li to bio civilizacijski iskorak? Bila bi to, jo{, i poetska pravda. Ali to je, avaj, razlika izme|u fikcije i stvarnosti: fikcija, naime, za razliku od stvarnosti, ima smisla. Ovako, Boletu }e suditi za poetsku pravdu u poku{aju.“ ma jo{ dosta toga u Nikolaidisovom tekstu, ali je u stroj za recikla`u medijskih skandala tendenciozno uba~ena samo ona re~enica u kojoj se Bo`idar Stani{ljevi} poziva da se u znak „poetske pravde“ {to je , zapravo ~ista fikcija, dinamitom i pu{kama pozabavi onima „koji su ga oplja~kali“ Novinari su . jedan od drugog prepisivali tu jednu jedinu re~enicu i komentarisali je kako kome padne na pamet. Velikom brzinom stvoren je slu~aj koji je uzburkao i podijelio javnost. Banjalu~ki i neki beogradski mediji, predvo|eni Politikom, sinhronizovano su se okomili na ovog pisca. U autorskom tekstu objavljenom ovog utorka u Nezavisnim novinama, Branko Pe ri} nam otkriva da je „mr`njom unaka`eni Nikolaidis bolestan i opasan um“, te je kao takav dru{tveno opasan. „U bolesnoj mr`nji nalazi se koncentrat patolo{ke te`nje za djelovanjem… Zbog toga je javno sijanje mr`nje samo korak do aktivnog djelovanja prema objektu mr`nje“ nastavlja Peri} , svoju sudijsku analizu sociopatije. Peri} `ali {to Bosna nije Amerika, jer da je Nikolaidis ovo izgovorio u Americi, “ve} bi bio uhap{en kao neko ko ohrabruje terorizam i nikada vi{e se za njega ne bi ~ulo.” Pomenuti sudija potkreplju-

G

je svoje stavove stru~nim mi{ljenjem Marthe Staut, autorice knjige „Sociopat pred vratima“ , koja je utvrdila da ti ljudi „nemaju ni trunke savjesti, nikakav osje}aj krivice ili `aljenja {ta god da su u~inili, nikakav osje}aj srama i odgovornosti“ Bave}i se . psiholo{kim profilom pisca Nikolaidisa, sudija Peri} insistira na odsustvu savjesti i odgovornosti, i ponovo nalazi upori{te u pomenutoj knjizi: „Oni koji uop{te nemaju savjesti, zasebna su grupa, nezavisno od toga da li su tirani - ubice ili samo okrutne socijalne {teto~ine. Prisustvo ili odsustvo savjesti je duboko ljudska podjela, vjerovatno zna~ajnija od inteligencije, rase ili pola.“ [to se dakle sudije Branka Peri}a ti~e, u koju god ka te go riju so ciop siho pate svrstate pisca Andreja Nikolaidisa, ne}ete pogrije{iti. Me|utim, sudija Peri} je svu ovu nau~nu municiju potro{io uzalud, pucaju}i u potpuno pogre{nu metu. Za{to sudija Peri} sve te citate nije blagovremeno poslao u Haag, gdje se za te{ke ratne zlo~ine sudilo i sudi onoj vrsti Srba koja kao da je iza{la iz tih citata? dje je, gospodine Peri}u, bila ta ~uvena srpska savjest tokom gotovo ~etverogodi{njih zvjerstava nad Bo{njacima, tokom operacija brutalnog etni~kog ~i{}enja nesrpskog `ivlja, tokom odvo|enja iz ku}a, istjerivanja i ubijanja prvih kom{ija, tokom spaljivanja `ivih ljudi u ku}ama u Vi{egradu, tokom skrivanja zlo~ina premje{tanjem masovnih grobnica, tokom genocidnog pokolja u Srebrenici? Imao je pisac Nikolaidis i bolji na~in da se poslu`i fikcijom i zalo`i za „poet-

A

sku pravdu“ Ali on je takav ka. kav je. Poput mnogih od nas, stotinu puta je napisao i izgovorio da je Republika Srpska nikla na zlo~inu. I pisa}e tako do smrti. Neki su odustali od ponavljanja te historijske ~injenice, smatraju}i da je Ha{ki tribunal svojim presudama ra{~istio tu stvar jednom zauvijek. Oni koji tu ~injenicu neka`njeno osporavaju, te{ko da }e se ikada odre}i vlastite „istine“ . ndrejom Nikolaidisom se puna dva dana, na velikom prostoru, bavila i beogradska Politika, propagandisti~ki stub Milo{evi}evog re`ima od Gazimestana pa nadalje. Okolnost da je Nikolaidis savjetnik predsjednika Skup{tine Crne Gore Ranka Krivokapi}a za kulturu iskori{tena je kako bi se slu~aj podigao na me|udr`avni nivo. Pri ~emu se uporno eksploati{e samo ona je dna je dina re~enica iz Nikolaidisovog teksta. Komentari su o~ekivano patriotski. A po{to je rije~ o „neprijateljskom gestu prema Srbiji“ slu`benom Beogradu se , predla`e da poduzme „niz mjera“ Za po~etak bi to bio diplo. matski demar{ Podgorici. Kao da je u ta dva-tri dana Srbija zaboravila na sve ono {to je razara iznutra – na beznade`no svojatanje Kosova, na masovno siroma{tvo i te{ku bolest zvanu korupcija, na srpski neofa{izam, na obespravljenost manjina, na kr{enje ljudskih prava i, prije i iznad svega, na kukavi~ko izbjegavanje nacije i njene elite da se suo~i sa vlastitom pro{lo{}u. Mnogo je lak{e izmi{ljati nove neprijatelje. Trenutno je pred vratima Andrej Nikolaidis, koji te{ko da je mogao i sanjati da je tako bitan.

Bitka za policiju D
irektor Federalne uprave policije Dragan Luka~ pro{ao je za kratko vrijeme na FTV-u, medijskom servisu poznatijem kao TV avaz, put od vrhunskog do najomra`enijeg policajca. Naravno, kao i u svemu tako i u ovom slu~aju politika igra glavnu ulogu pa nije ~udno {to se nepokorni Luka~, koji bi da radi prema pravilima profesije, a ne na osnovu politi~kih naloga, na{ao na udaru. Zato je odjednom postao krivac za sve {to se de{ava u Federaciji – od nestanka ljudi, po`ara u Hutovom blatu, pomahnitalog Mevlida Ja{arevi}a, do penzionisanja Dragana Viki}a. Luka~ je postao doga|aj. Ko je, zapravo, Dragan Luka~? U zvani~noj biografiji na internetskoj stranici Federalne uprave policije pi{e da je ro|en 1956. u Bosanskom [amcu. Na Filozofskom fakultetu je diplomirao 1979. i stekao zvanje profesora filozofije i sociologije. U policijskog slu`bi je neprekidno od 1982, a do imenovanja za direktora Federalne uprave policije bio je na~elnik SJB u Op}inskom SUP-u Bosanski [amac, na~elnik SJB Bosanski [amac, na~elnik Sektora kriminalisti~ke policije u MUP-u Posavskog kantona, pomo}nik ministra za policiju u Kantonalnom MUP-u Ora{je, na~elnik Sektora kriminalisti~ke policije Federalnog MUP-a, v. d. direktora Uprave policije Federalnog MUP-a, zamjenik direktora SIPA, pomo}nik direktora za kriminalisti~ku policiju SIPA i na~elnik Uniformirane policije SIPA. Na mjestu direktora FUP-a zamijenio je Zlatka Mileti}a. Rije~ je, dakle, o ~ovjeku sa bogatim profesionalnim iskustvom u policijskim tijelima. Uz to, pokazao se i kao beskompromisan borac protiv organizovanog kriminala. O tome govori i da su iza re{etaka zavr{ile krupne ribe poput Zijada Turkovi}a, bra}e Daci} i Muhameda Alija Ga{ija. - S njima ne po~inje i ne zavr{ava policijski rad u borbi protiv organiziranog kriminala. Imamo planski pristup, a do kraja godine o~ekujem da }emo zahvatiti ve}i broj organiziranih kriminalnih grupa, me|u kojima, prema odre|enim saznanjima, postoje u konkretnom smislu i mafija{ke organizacije. One }e nam biti prioritet, kazao je Luka~ sredinom pro{le godine u intervjuu za Oslobo|enje. U istom razgovoru opovrgao je tvrdnje biv{eg generalnog direktora ASA Holdinga Nihada Imamovi}a da su pripadnici FUP-a koji su vodili istragu u predmetu reket smijenjeni ili penzionisani. O~igledno je da ovakav Luka~, istrajan u istra`ivanju organizovanog kriminala i korupci-

FOKUS

je, ne odgovara jednom dijelu vlasti u Federaciji. Zato ga valja staviti pod politi~ku kontrolu, {to se nastoji uraditi kroz prednacrt zakona o unutra{njim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine, za koji se sna`no zala`e SDP. Prednacrtom zakona izbrisale bi se odredbe va`e}eg Zakona o unutra{njim poslovima FBiH, kojim je precizirano da federalnim Ministarstvom unutra{njih poslova rukovodi ministar, a Federalnom upravom policije direktor FUP-a. U tom slu~aju ministar bi, kao politi~ka figura, postao {ef direktoru policajaca. Dakle, direktor Federalne uprave policije ne bi mogao povesti nijednu istragu koja bi se doticala politi~ara, a BiH bi ostala bez svojih Sanadera i Polan~eca. Kako bi to izgledalo kod nas govori i pro{losedmi~ni intervju federalnog premijera Nermina Nik{i}a za Oslobo|enje. Luka~u je premijer spo~itnuo Viki}evo penzionisanje i poku{ao dijeliti lekcije o tome kako se policija trebala pona{ati tokom Ja{arevi}evog napada na Ambasadu SAD-a. Me|utim, glavni koalicioni partner SDP-a protivi se predlo`enim izmjenama Zakona. U SDA smatraju nedopustivim mije{anje politike u rad policije. Isti stav dijele i EUPM i OHR. Bitka za depolitiziranu policiju je ujedno i bitka za evropsku BiH. A ona se, je li, tek po~inje voditi.

OSVRT

Pi{e: Daniel OMERAGI]
daniel.omeragic@oslobodjenje.ba

Ovakav Luka~, istrajan u istra`ivanju organizovanog kriminala i korupcije, ne odgovara jednom dijelu vlasti u Federaciji. Zato ga valja staviti pod politi~ku kontrolu

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Studija o nuklearnoj bezbjednosti BiH Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Kako su SDP i SDA koalicijski partneri, o~ito je rije~ o pomno isplaniranom zajedni~kom projektu: SDP je zadu`en za siroma{enje Bosne, a SDA za njenu transformaciju u islamsku republiku. A to je ve}, jasno, posao za CIA. Razmilili se onda agenti CIA po Bosni i sastavili detaljan izvje{taj o perfidnom socijaldemokratskoislamskom projektu u Bosni. Zajedni~ki im je cilj, to se vidi iz awacsa, siroma{na islamska dr`ava. Ne{to kao osiroma{eni Iran

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, dogovorili se kona~no predstavnici {est stranaka o preraspodjeli funkcija, Zlaja namjestio Enveru Agenciju za za{titu okoline, Enver za zamjenika doveo kuma Pe|u, Pe|a za pomo}nika Rasima, Rasim u uredu uhljebio svoju Hajru, Hajra za referenta uzela Ismeta, a Ismet zaposlio Muju. Plata hiljadu maraka, a posao `iva zajebancija - ~uvar parka. Tu i tamo malo da obi|e park, i pazi da netko ne gazi po travi. Odmah sutradan oti{ao Ismet obi}i park da vidi kako Muji ide novi posao, i na{ao ga gdje u travu zabija tablu. A na tabli upozorenje - “Zabranjeno gaziti travu, kazna pola marke!” - [to ba Mujo samo pola marke?! - iznenadio se Ismet. - Joj tebe budale - odgovorio mu Mujo sa`aljivo. - Pa ko bi gazio da sam stavio vi{e? Zato valjda postoji u Bosni i Hercegovini Kancelarija za harmonizaciju pla}anja u poljoprivredi. Da nije kazna za ga`enje travnatih povr{ina u Gora`du deset maraka, a u Sarajevu pedeset pfeninga, i da mito za dobijanje nadoknade {tete od Agencije za elementarne nepogode nije u @epi sto maraka, a u Cazinu petsto. Zato valjda, da bi se izbjegle sli~ne nezgodne situacije, postoje sve one silne Kancelarije i Agencije u Bosni i Hercegovini. Zato je, to vam je sada jasno, {estorici trebalo petnaest mjeseci da ih me|usobno podijele. Posao je to toliko golem i kompliciran da su koalicijski partneri iz SDPa i SDA osnovali ~ak i zajedni~ko koordinacijsko tijelo za raspodjelu funkcija na dr`avnom i federalnom nivou, kojima }e, kako pi{e u novinama “u budu}nosti biti izbjegnute koalicijske nesuglasice” . Da se ne do|e u situaciju da Mujo iz SDP-a zabija table u sarajevskim parkovima, a da Suljo iz SDA dobije Agenciju za nuklearnu bezbjednost. Evo, recimo, Agencija za nuklearnu bezbjednost Bosne i Hercegovine. To da u Bosni i Hercegovini zaista postoji ne{to {to se zove Agencija za nuklearnu bezbjednost vama je zajebancija, ali kad ameri~ki

krstare}i projektili uskoro stanu padati po ^engi}-Vili, ne}ete se vi{e pitati ~emu ta agencija slu`i. Jer {ta? Ameri~ki ambasador Patrick Moon poslao u Washington opse`nu diplomatsku bilje{ku o situaciji u Bosni i Hercegovini, sve je on lijepo pohvatao i poshvatao, Zlatko Lagumd`ija i njegov SDP svojom partitokratskom politikom i stvaranjem glomaznog i preskupog birokratskog aparata za koalicijsko potkusurivanje – navode}i tako i bizaran primjer Agencije za nuklearnu bezbjednost BiH - vode Bosnu i Hercegovinu u op}u bijedu i siroma{tvo, dok radikalni dijelovi SDA zajedno s Islamskom zajednicom i reisom koriste tu op}u bijedu i siroma{tvo da pretvore Bosnu i Hercegovinu u balkanski Iran. Kako su SDP i SDA koalicijski partneri, o~ito je rije~ o pomno isplaniranom zajedni~kom projektu: SDP je zadu`en za siroma{enje Bosne, a SDA za njenu transformaciju u islamsku republiku. A to je ve}, jasno, posao za CIA. Razmilili se onda agenti CIA po Bosni i sastavili detaljan izvje{taj o perfidnom socijaldemokratskoislamskom projektu u Bosni. Zajedni~ki im je cilj, to se vidi iz awacsa, siroma{na islamska dr`ava. Ne{to kao osiroma{eni Iran. Poslani onda agenti u Washington izvje{taj o projektu SDA i SDP-a, a tamo – ba{ kao u Bosni – projekt “Osiroma{eni Iran” i{ao od Kancelarije do Ureda, od Ureda do Odbora, od Odbora do Agencije, pa od Nacionalne sigurnosne agencije do Bijele ku}e. - Osiroma{eni uran?! - zapanjeno je Barack Obama na kraju pro~itao povjerljivi izvje{taj NSA o sigurnosnoj situaciji u BiH. - Ho}ete re}i da Bosna i Hercegovina ima kapacitete za proizvodnju osiroma{enog urana?! - Bojim se da je tako, gospodine Predsjedni~e - mrtvim glasom objasnio mu je general-pukovnik Keith B. Alexander. - Na{a obavje{tajna saznanja na terenu nedvojbeno pokazuju da su pogoni za proizvodnju osiroma{enog urana pod kontrolom SDA i SDP-a. Navodno su podijelili posao. - Vi shva}ate koliko je to va`no - pogledao ga je Obama u o~i. - Je li mogu}e da

smo negdje pogrije{ili, ili da smo ne{to krivo shvatili? - Bojim se da nije, gospodine Predsjedni~e. Osnovali su ~ak i Agenciju za nuklearnu bezbjednost - rekao je direktor Agencije. - Na ~elu je ~ovjek iz SDA. - Nevjerojatno! - ~udom se ~udio ameri~ki predsjednik. - Tko bi to rekao: ne mogu sastaviti Vije}e ministara, a mogu atomsku bombu! - S tim da za atomsku bombu treba mnogo manje vremena. - A mi mislili da nas ono s Teheranom Dodik zajebava! - I mi smo tako mislili, gospodine Predsjedni~e - potvrdio je na~elnik Nacionalne sigurnosne agencije. Sutradan }e tako Barack Obama u dramati~nom obra}anju javnosti objaviti kako je, na temelju pouzdanih dokaza da Bosna i Hercegovina posjeduje pogone za proizvodnju osiroma{enog urana, donio odluku da napadne Sarajevo, a ameri~ki }e krstare}i projektili zaparati nebo nad Bosnom. I kad se rascvjetaju dimne gljive nad ^engi}-Vilom, a vrhunski obu~eni ljudi iz dr`avne Agencije na Marindvoru vam budu pokazivali jel’ atomski s lijeva ili atomski s desna, ne}ete vi{e pri~ati viceve o Sulji iz SDA koji je ~uo da atomska bomba ko{ta sto miliona dolara – “jooj, da nam ho}e jedna pasti u Mehmeda Spahe!” - niti }ete se pitati ~emu slu`i ta, kako se zove, Agencija za nuklearnu bezbjednost. Sad kad tako trezveno sagledate stvari, vi ne samo da se vi{e ne pitate {to }e Bosni Agencija za nuklearnu bezbjednost, ve} psujete i dr`avu i partije kojima je punih petnaest mjeseci trebalo da se dogovore tko }e na njeno ~elo. Ne smije ~ovjek ni pomisliti {to bi bilo da je Obama odlu~io napasti osiroma{eni Iran prije nego {to su {estorica formirala Vije}e ministara i dogovorila se kome }e pripasti, {tajaznam, Kancelarija za harmonizaciju cijena u poljoprivredi, a kome Agencija za nuklearnu bezbjednost. Jer {ta? Gdje Amerikanci na|u osiroma{eni uran, tu trava ne raste, i sam Bog zna {to bi onda radila Agencija za za{titu okoli{a, a {to Mujo s tablama o zabrani ga`enja trave. I od kojih bi para Zlaja i Suljo svoje Agencije i Kancelarije dijelili u socijaldemokratskom, osiroma{enom Iraku.

U OBJEKTIVU Glad u Africi
U isto~noj Africi 2011. od gladi je umrlo izme|u 50.000 i 100.000 ljudi zato {to me|unarodna zajednica nije reagovala na vrijeme, tvrde humanitarne organizacije Oxfam i Save the Children u svom izvje{taju, prenosi Tanjug. Ljudskoj tragediji, koja je mogla biti sprije~ena, doprinijelo je i to {to vlade Kenije i Etiopije nisu htjele da priznaju razmjere katastrofe, ali i ~injenica da su mnogi donatori htjeli da vide dokaz humanitarne katastrofe prije nego {to ne{to preduzmu na njenom spre~avanju. - Sofisticirani sistemi za rano upozoravanje nagovijestili su katastrofu jo{ u augustu 2010, ali sa humanitarnom pomo}i se ~ekalo sve do jula 2011. No, tada je glad ve} poprimila tolike razmjere da je u mnogim slu~ajevima bilo kasno za pomo}, navodi se u izvje{taju.

Reuters

12

CRNA HRONIKA
Dobojska policija uhapsila je u utorak D. B, koji je zate~en dok je provaljivao u objekat preduze}a Opsidijan u Doboju, a malo potom priveden je i njegov sau~esnik M. M. On je, kako je potvr|eno iz CJB-a Doboj, pobjegao nakon {to se aktivirao alarm. Tokom uvi|aja je utvr|eno da su njih dvojica obila prozor na prostorijama firme Zanat Prom, u{la u objekat te provalila vrata magacina preduze}a Opsidijan.

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Uhva}eni provalnici u preduze}e Opsidijan

Privedena ~etiri mladi}a

Slu`benici Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga MUP-a TK-a u utorak su u Bukinjskoj ulici u Tuzli legitimisali i pretresli E. I. (1988), Z. G. (1987), E. B. (1987) i A. S. (1986) iz Lukavca. Tom prilikom kod Z. G. je prona|ena manja koli~ina heroina, nakon ~ega su svi privedeni u prostorije MUP-a TK-a radi krim-obrade. Prona|ena materija je izuzeta radi vje{ta~enja, a o doga|aju je obavije{ten de`urni kantonalni tu`ilac.

Nakon napada u Sarajevu

Zatra`eno pritvaranje

16-godi{njaka
Sudu upu}en prijedlog za pokretanje pripremnog postupka protiv Muhameda B. • Armin M. na Odjelu torakalne hirurgije
Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo podnijelo je ju~er zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike sarajevskog Op}inskog suda protiv Muhameda B. (16), osumnji~enog za nano{enje te{kih povreda opasnih po `ivot 16godi{njem Arminu M. Pored toga, Tu`ila{tvo je Sudu uputilo prijedlog za odre|ivanje 30-dnevnog pritvora Muhamedu B. Muhamed B. se, kako smo ve} objavili, u proteklom periodu sukobio sa Arminom M, te je taj nesporazum odlu~io zavr{iti tako {to je suparnika u ponedjeljak nave~er sa~ekao ispred ulaza u klub Tabu u sarajevskoj Ulici Ferhadija. ^im je Armin M. iza{ao, Muhamed B. ga je no`em ubo u grudi, a nakon toga oti{ao ku}i. Policija ga je na{la u njegovom stanu u Ulici D`emala Bijedi}a. Povrije|enom mladi}u ljekarska pomo} ukazana je u bolnici Ko{evo, gdje su mu ljekari konstatovali te{ke povrede i zadr`ali ga na lije~enju na Odjelu torakalne hirurgije.

Po`ar kod Zvornika

Klub Tabu: Napadnut pred ulazom

NO@ U GRUDI Muhamed B. sa~ekao da Armin M. iza|e iz kluba te mu no`em zadao udarac u grudi
Ovo je drugi incident u posljednji mjesec u kojem su u~estvovali maloljetnici. Kao {to smo pisali, krajem pro{le godine u Srednjoj {koli metalskih zanimanja sada ve} biv{i u~enik Haris H. pucao je iz pi{tolja i ranio jednog D. P. u~enika.

Poslovni prostor potpuno uni{ten: Pri~injena ve}a {teta, uzrok jo{ nije poznat

Vatrogasci spasili
supru`nike Ristanovi}
Uro{a Ristanovi}a i njegovu suprugu vatrogasci izvukli iz stana koji se nalazi iznad prostora u kojem je buknuo po`ar
U po`aru koji je izbio preksino} na poslovnom objektu u mjestu Tr{i} kod Zvornika pri~injena je ve}a {teta, a povrije|enih, sre}om, nije bilo zahvaljuju}i intervenciji pripadnika Profesionalne vatrogasne jedinice Zvornik. Zvorni~ki vatrogasci su, naime, uspjeli da iz zapaljenog objekta, ta~nije, stana koji se nalazi iznad poslovnog objekta spasu Uro{a Ristanovi}a i njegovu suprugu, te ih nepovrije|ene izvuku na sigurno. Nakon evakuacije Ristanovi}a, vatrogasci su pristupili ga{enju po`ara. U ovom po`aru, koji su vatrogasci uspjeli da ugase pola sata iza pono}i, poslovni prostor u vlasni{tvu Branislava Ristanovi}a i ve}a koli~ina razli~ite robe u potpunosti su izgorjeli. Vje{ta~enjima, koje }e obaviti vje{tak protivpo`arne za{tite, bi}e utvr|eno {ta je po`ar prouzrokovalo, te kolika {teta je pri~injena. Vatrogasci su i nakon ga{enja vatre, de`urali do ranih jutarnjih sati kako bi intervenisali ako bi se vatra ponovo rasplamsala. Dk. O.

Banjalu~ko tu`ila{tvo zatra`ilo pritvaranje 20-godi{njaka

OGLAS
Objavljujem da je na presudu Op}inskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 110445 09 P 29. 11. 2011. godine ulo`ena `alba da se ista mo`e podi}i u prostorijama Op}inskog suda u Sarajevu. U roku 8 dana mo`ete dati odgovor.
VIVIAN TRLIN

Prilikom legitimisanja otkrili kg marihuane
Okru`no tu`ila{tvo u Banjoj Luci zatra`ilo je odre|ivanje pritvora A. @. (20) iz Banje Luke, kod kojeg je prekju~er policija prona{la kilogram marihuane i manju koli~inu spida. Iz banjalu~kog Tu`ila{tva je saop}eno da je 20godi{njak osumnji~en za neovla{tenu proizvodnju i promet droga, a narkotici su kod njega prona|eni prilikom legitimisanja. "Tokom legitimisanja kriminalisti~ki inspektori CJB-a Banja Luka su u Ulici Prote Nikole Kosti}a od osumnji~enog oduzeli hiljadu grama marihuane i 118 grama spida", potvrdili su iz Tu`ila{tva, te pojasnili da je pritvaranje 20-godi{njaka zatra`eno jer postoji opasnost od bjekstva i bojazan da }e ometati krivi~ni postupak utjecajem na svjedoke. O prijedlogu za odre|ivanje pritvora odlu~it }e sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjoj Luci.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

CRNA HRONIKA
Ispred ulaznih vrata preduze}a za gra|evinarstvo, proizvodnju i trgovinu MDM u Nevesinju prona|ena je ru~na bomba. Iz CJB-a Trebinje je saop{teno da je policija izvr{ila uvi|aj, uklonila bombu te radi na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela izazivanje op{te opasnosti. Direktor MDM-komerca Veljko Samard`i} potvrdio je za Srnu da su bombu primijetili radnici kada su do{li na posao, te naglasio da je iznena|en ovim doga|ajem.

13

Bomba ispred vrata firme MDM

Udarcima iznudio novac od starca

Ne po zna ti ra zboj nik preksino} je upao u ku}u u zaseoku Grabici kod Crnjelova kod Bijeljine, u vlasni{tvu ^. J. (78), fizi~ki ga napao te oplja~kao. Napada~ je, kako prenosi Srna, starcu zadao vi{e udaraca u glavu, te ga prinudio da mu preda nov~anik u kojem je bilo 300 eura, 220 KM i li~ni dokumenti. Kada je 78-godi{njak predao nov~anik, razbojnik je pobjegao, a policija traga za njim.

Akcija As u Br~kom

Zaplijenjeni kompjuteri,

vau~eri i tiketi
U
okviru akcije kodnog naziva As, ~iji je cilj suzbijanje nelegalnog prire|ivanja igara na sre}u, a koja je ju~er izvedena u distriktu Br~ko, pretreseno je osam stanova, po jedna firma i kafi}, devet vozila i pet osoba, te zaplijenjeno nekoliko kompjutera, pi{tolj, USB stikovi, CD-ovi i DVD-ovi i mobiteli, SIM i memorijske kartice, te vau~eri i uplatni tiketi, kao i vi{e od 10.000 KM.

Policija tra`ila softver i kartice putem kojih se pristupalo sajtovima sa igrama na sre}u
Halid Emki}, portparol br~anske policije, rekao je da je policija ju~er u jutarnjim satima upu}ena na {est lokacija radi privo|enja osoba, obavljanja pretresa objekata i vozila, te pronala`enja novih tragova krivi~nih djela, predmeta i drugih ure|aja, softverskih aplikacija i opreme radi krivi~nog procesuiranja osoba koje su u proteklom periodu nezakonito prire|ivale igre na sre}u na podru~ju distrikta, ali i ~inila krivi~na djela iz oblasti poreza. Emki} je dodao da su neke osobe ju~er privedene na krim-obradu u policiju, dok je sa drugima razgovarano. Nakon provo|enja predvi|enih mjera i radnji u ove aktivnosti }e biti uklju~ena Direkcija za finansije distrikta Br~ko BiH - Porezna uprava. Nezvani~no se moglo ~uti da su tra`eni softverski programi i kartice putem kojih se moglo nelegalno pristupiti internet-sajtovima sa igrama na sre}u. Akcija As oslanja se na informacije do kojih je policija do{la tokom akcije kodnog imena Kubikus.

Podaci iz Kubikusa
U istoj akciji, privedeno je i saslu{ano 13 osoba, koje su potom pu{tene na slobodu. Akciju je, ka ko je pot vr|eno, izve la br~anska policija u saradnji sa MUP-om RS-a.

Kockarnice i klubovi
Podsjetimo, po~etkom decembra 2011. u akciji Kubikus privedeno je 14 osoba, mahom vlasnika kockarnica i klubova iz nekoliko gradova RS-a, koji su dozvoljavali ilegalno kockanje putem
Pretreseno vi{e lokacija

interneta. Uhap{eni su samo Dario Brki}, vlasnik kafe-kasina Kajak u Banjoj Luci, i njegov saradnik Milijan Ivankovi} i osum-

nji~eni za ilegalno kockanje putem interneta, kojim su pri~inili {tetu od pet miliona KM bud`etu RS-a. D. P.

NOVI TRAVNIK Nakon presude Tomi Toma{evi}u

Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo

@albe zbog kazne za
poku{aj ubistva fratra?
Advokatica osu|enog na 18 mjeseci i tu`ilac Dragan Popovi} isti~u da }e odluku o `albi donijeti u zakonskom roku
Advokatica Tome Toma{evi}a (44), zvanog @abac, iz Brajkovi}a kod Travnika, Brankica Praljak i zamjenik kantonalnog tu`ioca Dragan Popovi} jo{ nisu odlu~ili da }e se `aliti na presudu Kantonalnog suda Novi Travnik kojom je Toma{evi} nepravomo}no osu|en na 18 mjeseci zatvora zbog poku{aja ubistva fra Peje Or{oli}a, `upnika @upnog ureda katoli~ke Crkve svetih Petra i Pavla u Brajkovi}ima. go di ne ka da je Ma to {e vi} osu|en jer je 26. juna pro{le godine naoru`an pi{toljem kalibra devet milimetara do{ao u prostorije @upnog ureda katoli~ke Crkve svetih Petra i Pavla u Brajkovi}ima. Tu je, nakon kra}e prepirke sa fra Or{oli}em u vezi sa postavljanjem {atora u blizini crkve tokom proslave vjerskog praznika Petrovdana, ispalio hitac u stomak sve}enika, kojem je nanio povrede opasne po `ivot. Fra Pejo Or{oli} je na lije~enje prevezen u bolnicu Nova Bila, gdje mu je tokom operacije izva|eno zrno. Do poku{aja ubistva je do{lo nakon {to se Mato{evi} i Or{oli} nisu uspjeli sporazumjeti oko postavljanja {atora sa hranom i pi}em u blizini @upnog ureda na tradicionalnom turniru u malom fudbalu tokom obilje`avanja Petrovdana - za{titnika @upe u Brajkovi}ima. Mje{tani su nakon ranjavanja fratra ispri~ali da je Mato{evi} i godinu prije incidenta bio jedan od organizatora turnira, te da je i tada izme|u njega i fra Or{oli}a bilo nesporazuma i to zbog glasne muzike koja se ~ula iz {atora.

Utvr|uju se
Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo nalo`ilo je da se provedu radnje kako bi se utvrdile okolnosti koje su dovele do smrti 21-godi{nje Irme Aljevi}, ~ija je smrt iznenadila i potresla njene roditelje i prijatelje. Toksikolo{kim nalazom krvi i tkiva uzetim prilikom obdukcije tijela ove djevojke utvr|eno je da je preminula usljed trovanja ugljenmonoksidom. Njeno tijelo 1. januara u porodi~noj ku}i u sarajevskom naselju Bjelave prona{li su njeni prijatelji i policija. D. P.

okolnosti smrti

Irma Aljevi}

Prepirka
Zbog tog incidenta fra Or{oli} nije `elio {atore u blizini @upnog ureda ni pro{le godine. Navodno su organizatori turnira, ipak, dozvolili postavljanje {atora s ~ime se fra Or{oli} nije mogao pomiriti, pa je izbila prepirka, a nakon toga i pucnjava. Mato{evi}u, koji se nakon ovoga udaljio sa mjesta doga|aja, u kaznu }e biti ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru i to od 26. juna do 29. augusta pro{le godine.
Dk. O.

Hitac u stomak
Naime, advokatica nepravomo}no osu|enog Toma{evi}a i tu`ila{tvo }e, kako nam je re~eno, odluku o eventualnoj `albi donijeti u zakonskom roku, odnosno u periodu od 15 dana od primitka pisane presude, koja im je dostavljena ovih dana. Pre su da je, pod sje}amo, izre~ena 16. decembra pro{le

U napu{tenoj ku}i u Ulici Branislava Nu{i}a u sarajevskom naselju Ned`ari}i prona|eno je tijelo 54-godi{njeg Alije Tanovi}a. Tijelo osobe koju su u utorak popodne, kako smo ve} objavili, prona{li stanovnici ovog naselja ju~er je u prosekturi gradskog groblja Bare identifikovao ro|ak. Danas }e patolog Hamza @ujo

Aliju Tanovi}a identifikovao ro|ak

obaviti spolja{nji pregled le{a, a ako se uka`e potreba i obdukciju, kako bi se utvrdio uzrok smrti. Podsjetimo, nakon pronalaska tijela, ljekar Zavoda za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo je konstatovao smrt, a prilikom pregleda tijela, nisu uo~eni tragovi nasilja.
D. P.

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Beograd uputio protestnu notu Podgorici

Nikolaidis posva|ao

Srbiju i Crnu Goru
Hap{enje i su|enje zbog Patrie
Finska policija uhapsila je biv{eg menad`era finske tvrtke Patria zbog poku{aja podmi}ivanja neimenovanih hrvatskih du`nosnika, a okru`ni sud u Helsinkiju mu je odredio pritvor. Menad`era finske tvrtke sumnji~i se da je u okviru prodaje oklopnih vozila Hrvatskoj 2007. podmitio hrvatske du`nosnike, javlja austrijska novinska agencija APA. Patria je najve}i finski proizvo|a~ oru`ja, od kojeg je Hrvatska 2007. kupila 84 oklopna vozila za 112 miliona eura. Uhap{eni menad`er, ~ije ime nije navedeno, 2008. je bio pod sumnjom za podmi}ivanje u slu~aju prodaje oklopnih vozila Sloveniji. Slovenija je 2006. kupila 135 oklopnih vozila od Patrije za 280 miliona eura. Pred krivi~nim sudom u Be~u po~elo je su|enje optu`enima za korupciju u aferi Patria, me|u kojima je i biv{i slovena~ki premijer Janez Jan{a. Optu`eni se terete za podmi}ivanje, te{ku prevaru, industrijsku {pijuna`u i utaju poreza. Vlada Srbije uputila je protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore povodom autorskog teksta savjetnika predsjednika Parlamenta Andreja Nikolaidisa koji je, izme|u ostalog, napisao da bi „civilizacijski iskorak bio da je upotrijebljen eksploziv u dvorani Borik u kojoj su glavari, duhovnici i umjetnici proslavljali 20 godina Republike Srpske“, pi{u podgori~ke Vijesti i Dan.

Savjetnik predsjednika crnogorskog Parlamenta Andrej Nikolaidis je ocijenio da bi nestanak RS-a bio civilizacijski iskorak • Crnogorska opozicija tra`i razrje{enje Nikolaidisa te izja{njavanje Skup{tine

Krivi~na prijava
Udru`enje novinara RSa podnijelo je krivi~nu prijavu protiv Andreja Nikolaidisa zbog teksta u kojem je, kako se navodi, podsticao na te ro ri zam, ~ime je po~inio krivi~no djelo.

Poziv ambasadoru
Iako to nije diplomatska praksa, srbijansko ministarstvo je u utorak pozvalo crnogorskog ambasadora Igora Jovovi}a da do|e u sjedi{te MVP-a Srbije, gdje

Pisci uz pisca
^lanovi beogradskog Foruma pisaca su se javno suprotstavili „hajci na Andreja Nikolaidisa, koju vode zvani~nici iz RS-a, podgori~ki Dan i beogradska Politika“ Navedeno je da . su reakcije na Nikolaidisov tek st ja sno po ka za le da “srpska politi~ka elita nije odustala od hegemonisti~kih namjera prema Crnoj Gori” te su zatra`ili da se u cijelosti na uvid javnosti pru`i sporni Nikolaidisov tekst kako bi se vidio njegov puni sadr`aj. Me|u potpisnicima su knji`evnici Filip David, Vladimir Arsenijevi}, Borka Pavi}evi}, Ibrahim Had`i}, Laslo Vegel, Sa{a ]iri} i Mileta Prodanovi}.
Nikolaidis: RS je tvorevina u civilizaciji koja je nastala na varvarstvu

Pusi}: Srbija ne treba stati zbog Kosova
Ministrica spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusi} izjavila je ju~er da Srbija ne treba da stane zbog Kosova i pru`ila uvjeravanja da Hrvatska ne}e blokirati put Srbije ka EU. U intervjuu za Novi magazin Pusi} je rekla da je nezavisno Kosovo jedna ~injenica, da ga je priznalo 22 od 27 ~lanica EU, ali da bi ona voljela da se na|e na~in na koji Srbija s tim mo`e da `ivi. Prema njenom mi{ljenju, ljudi koji sada vode politiku u Srbiji nisu odgovorni za politiku koju je prema Kosovu vodio biv{i predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}.

mu je usmeno izra`en protest zbog Nikolaidisovih stavova. U tekstu „[ta je ostalo od velike Srbije“ objavljenom 11. januara na , beogradskom portalu e-novine, Nikolaidis pi{e da je RS „tvorevina u civilizaciji koja je nastala na varvarstvu“, pa rezonuje da bi civilizacijski potez bio upravo ugasiti RS, makar i nasilno. Zbog Nikolaidisovog teksta, koji je dobio i crnogorsko izdanje nakon {to je objavljen u BiH, protestovao je poslanik Pokreta za promjene Ko~a Pavlovi} i Nova srpska demokratija. Oni tra`e da predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapi} pisca razrije{i funkcije, kao i utvr|ivanje

odgovornosti samog Krivokapi}a. Krivokapi} se jo{ nije izja{njavao povodom teksta svog savjetnika za kulturu i slobodnu javnost, koji tvrdi da oni koji ne priznaju genocid u BiH `ele da se prika`u kao `rtve.

Pisac ili zvani~nik
Istovremeno, najja~a crnogorska opoziciona stranka Socijalisti~ka narodna partija (SNP) zatra`ila je ju~er od rukovodstva crnogorskog Parlamenta da se izjasni o, kako je navedeno, govoru mr`nje savjetnika predsjednika Skup{tine Crne Gore Andreja Nikolaidisa. [ef Poslani~kog kluba SNP-a Aleksandar

Damjanovi} kazao je da rukovodstvo crnogorskog Parlamenta mora da se odredi prema navodima Nikolaidisa. Potpredsjednik SNP-a Vasilije Lalo{evi} kazao je da Nikolaidis nije samo pi sac ve} je u kon kre tnom slu~aju nastupio kao zvani~nik crnogorskog parlamenta. U banjalu~koj sali Borik bio je srbijanski politi~ki vrh, sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em na ~elu. Bo`idar Stani{ljevi}, koji je uhap{en 10. januara, priznao je policiji da je u dvoranu unio oru`je i eksploziv. On je osumnji~en za terorizam, a Sud BiH odredio mu je jednomjese~ni pritvor nakon hap{enja 10. januara.

Dva dana do referenduma

Ve}ina Hrvata za EU
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Podr{ka Hrvatskoj i regiji
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} primio je ju~er ministra vanjskih poslova [vedske Carla Bildta. Tijekom razgovora razmotrena su pitanja od zajedni~kog interesa te je utvr|eno da su odnosi dviju dr`ava vrlo razvijeni i uspje{ni. Posebno se razgovaralo o pristupu Hrvatske Europskoj uniji i o predstoje}em referendumu te su obje strane izrazile o~ekivanje o njegovom pozitivnom ishodu. [vedski ministar visoko je ocijenio hrvatsku politiku pribli`avanja regiji, posebno napore koje u tom pravcu ula`e Josipovi}. Slo`ili su se da }e Unija i nadalje podr`avati europski put svih dr`ava jugoisto~ne Europe te da }e dr`ave regije nastaviti s reformama kako politi~kim, tako i strukturnim, kako bi se taj proces ubrzao. J. D.

Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji odr`ava se u nedjelju, 22. januara, a prema najnovijim anketama, ve}ina hrvatskih gra|ana namjerava podr`ati ~lanstvo u EU. Televizijski i radijski spotovi sa pozivima na glasanje za bolju budu}nost Hrvatske predsjednika Ive Josipovi}a, premijera Zorana Milanovi}a, potpredsjednika Vlade Radimira ^a~i}a, Nevena Mimice i Milanke Opa~i} te {efice diplomatije Vesne Pusi} svakodnevno se emitiraju u programima najslu{anijih i najgledanijih elektroni~kih medija.

Aktivna kampanja za bolju budu}nost Hrvatske

128 zastupnika
U kam pa nju se akti vno uklju~ila i {efica najja~e oporbe-

ne stranke HDZ-a, biv{a premijerka Jadranka Kosor, ~ija je vlada uspje{no okon~ala proces hrvatskih pristupnih pregovora s EU. Gra|anima je poruku poslala i Hrvatska biskupska konferencija pozivaju}i gra|ane da glasaju po svojoj savjesti. Pris tu pa nje Hrvat ske EU podr`ava i 128 zastupnika u Saboru, odnosno ~etiri petine od

ukupnog broja zastupnika. Samo je stranka HSP dr. Ante Star~evi}, koja ima jednog zastupnika, javno pozvala gra|ane da zaokru`e odgovor „protiv“ Sebe na. zivaju „eurorealistima“ a protive se prebrzom procesu pristupanja zbog, kako ka`u, odsustva javne rasprave i nedovoljnog informiranja gra|ana. Apel gra|anima da iza|u na

referendum, ali da glasaju „za“ ulazak u EU uputili su branitelji iz krovne braniteljske udruge HVIDR-a, koji su na konferenciji za novinare poru~ili kako je san svih hrvatskih branitelja 1991. bio ulazak Hrvatske u NATO i EU. Ina~e, izvjestan broj nekada{njih branitelja podr`ava Vije}e za Hrvatsku - Ne u EU oko kojeg je okupljeno 14 vanparlamentarnih stranaka i gra|anskih udruga.

Glasanje u BiH
Na referendumu o EU mogu glasati i dr`avljani Hrvatske u BiH, za koje }e 22. januara od 7 do 19 sati biti otvorena 24 glasa~ka mjesta u diplomatskokonzularnim predstavni{tvima Hrvatske u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.
Jadranka DIZDAR

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

15

Na osnovu ~lana 75. Statuta TRIGLAV OSIGURANJA DD, Uprava TRIGLAV OSIGURANJA DD objavljuje:

Na osnovu Odluke broj 06-03-871-13/8/10 donesene na I redovnoj sjednici odr`anoj u Mostaru 13.1.2012. godine, Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK

OBAVJE[TAVA JAVNOST O OP[TOJ RASPRAVI
FERK je 23.12.2011. godine obavijestio javnost putem „Dnevnog lista“ i „Oslobo|enja“, kao i web stranice FERK-a o pokretanju postupka za oduzimanje dozvole za rad - licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti snabdijevanje elektri~nom energijom drugog reda broj 06-03-871/8/10, koju je Regulatorna komisija za elektri~nu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine - FERK izdala 19.10.2010. godine MEGAPLANU BH d.o.o. Mostar. FERK je pripremio Nacrt rje{enja o oduzimanju dozvole za obavljanje elektroprivredne djelatnosti snabdijevanje elektri~nom energijom drugog reda u postupku za oduzimanje navedene dozvole za rad - licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti snabdijevanje elektri~nom energijom drugog reda, te se pozivaju sva zainteresovana pravna i fizi~ka lica da budu prisutna i daju usmene komentare na op{toj raspravi o nacrtu ovog rje{enja, koja }e se odr`ati u prostorijama FERK-a u Mostaru, 23.1.2012. godine u 11 sati. Zainteresovana lica imaju mogu}nost dostaviti i svoje pisane komentare FERK-u od dana objavljivanja ovog obavje{tenja do 31.1.2012. godine do 12 sati, po{tom na adresu Blajbur{kih `rtava br. 33, Mostar, kao i na elektronsku adresu kontakt@ferk.ba. Pisani komentari moraju biti potpisani. Pisani i usmeni komentari }e se analizirati i bit }e pa`ljivo razmotreni. Tekst Nacrta rje{enja o oduzimanju dozvole za obavljanje elektroprivredne djelatnosti snabdijevanje elektri~nom energijom drugog reda mo`ete dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedi{tu FERK-a, na protokolu, Blajbur{kih `rtava br. 33 u Mostaru ili na web stranici FERK-a, www.ferk.ba.

za prijem u radni odnos zaposlenika za rad u Centrali Dru{tva za slijede}u poziciju: DIREKTOR Slu`be za spre~avanje, otkrivanje i istra`ivanje prevara

O G L A S

1 izvr{ilac

Op}i uvjeti za kandidate: - da posjeduju univerzitetsko obrazovanje, visoka stru~na sprema (VII stepen) zavr{enog fakulteta kriminalistike, pravnog ili ekonomskog fakulteta, - da su dr`avljani BiH, - da nisu osu|ivani za krivi~na djela, kao i da protiv istih nije podignuta ili potvr|ena optu`nica, - radno iskustvo minimalno 3 godine. Posebni uvjeti za kandidate: - izra`ene organizacijske sposobnosti i komunikativnost, - poznavanje rada na ra~unaru, - poznavanje engleskog jezika, - voza~ka dozvola. Pri odlu~ivanju o izboru izvr{it }e se prethodna provjera – test i razgovor sa prijavljenim kandidatima. Ostali uslovi iz radnog odnosa bit }e regulisani ugovorom o radu izme|u poslodavca i zaposlenika. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja oglasa. Poslodavac zadr`ava pravo da po objavljenom oglasu ne izvr{i prijem zaposlenika. Svi kandidati koji odlu~e da se jave na oglas potrebno je da dostave biografiju sa kratkim pregledom profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva i dokaze o ispunjavanju uslova iz oglasa. Prijavu, biografiju i dokaze kandidati mogu dostaviti na adresu:

United Nations Development Programme

Bosnia and Herzegovina

UNDP je svjetska mre`a UN-a za razvoj, organizacija koja zagovara promjene i povezivanje dr`ava sa znanjem, iskustvom, te potencijalima kako bi se gra|anima omogu}ilo da izgrade bolji `ivot. Ako ste visoko motivisana osoba, proaktivna i energi~na; ako u`ivate u izazovima, ako ste entuzijasti~ni i sposobni da samostalno radite u kompleksnom okru`enju, molimo vas da se prijavite za konsultantske pozicije u Isto~nom Sarajevu:

Stru~ni saradnik za podr{ku svjedocima jedna pozicija u Okru`nom sudu, jedna pozicija u Okru`nom tu`ila{tvu Opis posla mo`ete na}i na web stranici www.undp.ba. Oglas je otvoren samo za dr`avljane BiH. Samo uspje{ni kandidati }e biti kontaktirani. Molimo Vas da po{aljete Va{u a`uriranu biografiju uz naznaku za oglas IC 12-003 i/ili IC 12-004 najkasnije do 1. februara 2012. godine na slijede}u adresu: UNDP Recepcija, Mar{ala Tita 48, 71000 Sarajevo, tel: 033/563-800, fax: 033/552-330 ili na registry@undp.ba.

TRIGLAV OSIGURANJE DD, ul. Dolina br. 8, 71000 Sarajevo
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

16

OGLASI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o radu, Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu raspisuje

Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o radu, Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu raspisuje

za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme uz probni rad 3 (tri) mjeseca 1. Glavni in`injer elektroenergetskih postrojenja .................................1 izvr{ilac 2. Poslovo|a na odr`avanju termoenergetskih postrojenja .................1 izvr{ilac Uslovi: Pored zakonom propisanih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i slijede}e uslove: Za radno mjesto 1. - VSS/V[, zavr{en elektrotehni~ki fakultet smjer energetika - 3 godine radnog iskustva u struci Za radno mjesto 2. - VK/SSS, zavr{ena elektrotehni~ka {kola - 1 godina radnog iskustva u struci Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu: Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu Bolni~ka br. 25 Stru~ne slu`be nemedicinskih poslova (protokol) Prijave se dostavljaju u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja konkursa. Sa prijavljenim kandidatima obavit }e se intervju o kojem }e biti blagovremeno obavije{teni. Napomena: Dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje uslova konkursa mora biti u originalu ili ovjerena fotokopija. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
E -mail: kcuskagd@bih.net.ba telefon: +387 33 44 30 97 i +387 33 21 50 50 fax: +387 33 26 59 10

OGLAS

za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme uz probni rad 3 (tri) mjeseca - diplomirani in`injer ma{instva................................................1 izvr{ilac Uslovi: Pored zakonom propisanih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i slijede}e uslove: - VSS, zavr{en ma{inski fakultet energetskoprocesni ili proizvodni smjer - 1 godina radnog iskustva u struci Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu: Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu Bolni~ka br. 25 Stru~ne slu`be nemedicinskih poslova (protokol) Pri ja ve se dos tav lja ju u ro ku od 8 (osam) da na od da na objav lji va nja kon kur sa. Sa pri jav lje nim kan di da ti ma oba vit }e se in ter vju o ko jem }e bi ti bla go vre me no oba vi je {te ni. Napomena: Dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje uslova konkursa mora biti u originalu ili ovjerena fotokopija. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
E -mail: kcuskagd@bih.net.ba telefon: +387 33 44 30 97 i +387 33 21 50 50 fax: +387 33 26 59 10

OGLAS

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. Godi{nja pres-konferencija ruskog {efa diplomatije Sergeja Lavrova

SVIJET
VIJESTI

17

Vojni udar na Iran

bi bio katastrofa
Takav razvoj situacije bi nedvojbeno dolio ulje na vatru sunitsko-{iitskog sukoba, a zatim bi do{lo do lan~ane reakcije za koju se ne zna gdje bi zavr{ila, kazao je Lavrov
Ruski {ef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je ju~er da bi vojni udar Zapada na Iran bio katastrofa s najte`im posljedicama koja bi pogor{ala opasne podjele koje sada postoje u muslimanskom svijetu. Odgovaraju}i na pitanje da li }e SAD i njeni saveznici vojno napasti Iran, on je rekao da se pitanje o mogu}nostima takve katastrofe treba postaviti onima koji to uporno zagovaraju. razvoj situacije bi nedvojbeno dolio ulje na vatru sunitsko-{iitskog sukoba, a zatim bi do{lo do lan~ane reakcije za koju se ne zna gdje bi zavr{ila. "Mi ~inimo sve da se to ne dogodi", rekao je Lavrov. On smatra da je svrha zapadnih sankcija protiv Irana izazvati javno nezadovoljstvo gu{enjem ekonomije i naglasio je da se Rusija protivi daljnjim sankcijama Vije}a sigurnosti protiv Teherana jer su one iscrpile svoj potencijal. Tako|er je rekao da ima informacije da je Teheranspreman na obnovu pregovora o svom nuklearnom programu. Govore}i o odnosima sa SAD-om, izjavio je da Rusija i SAD nisu na pragu utrke u naoru`anju ili hladnog rata, ali da je te{ko razumjeti motive Washingtona u razvoju proturaketne odbrane. "Ne mislim da se nalazimo na pragu nekakve utrke u nao-

Prekinuta potraga za pre`ivjelima
Italijanski ronioci obustavili su potragu za pre`ivjelima u kruzeru Costa Concordia nakon {to se kruzer pomaknuo nekoliko centimetara, {to predstavlja prijetnju roniocima koji tragaju za pre`ivjelima, javlja Reuters. Nestalima se smatraju jo{ 24 osobe. Podsjetimo, kruzer Costa Concordia nasukao se u petak nave~er na pje{~ani sprud pokraj ostrva Giglija. U nasukavanju je poginulo 11 osoba. Kapetan broda Francesco Schettino je smje{ten u ku}ni pritvor. On je optu`en za vi{estruko ubistvo i napu{tanje broda prije nego {to su svi putnici spa{eni. Schettino je porekao da je napustio brod. Iako zapisi iz crne kutije govore suprotno, on je na saslu{anju izjavio da se spotaknuo dok je pomagao putnicima pri evakuaciji i tako slu~ajno upao u ~amac za spa{avanje. Kazao je kako je bio zaglavljen u ~amcu punih sat vremena prije nego je spu{ten u more.

Opcija
"Kakve su {anse da se ta katastrofa dogodi, trebate pitati one koji govore o tome kao o opciji koja je na stolu. Posljedice bi bile izuzetno te{ke i mi smo zbog toga jako zabrinuti", rekao je Lavrov na godi{njoj pres-konferenciji o ruskoj vanjskoj politici u 2011, prenosi Fena. Po njegovim rije~ima, takav

Irak: Ba~ena bomba na tursku ambasadu
Sergej Lavrov: Konfrontacija nije na{ izbor
Reuters

Barak: Vojna akcija nije hitna
Ministar odbrane Ehud Barak rekao je ju~er da je bilo kakva odluka o izraelskom napadu na Iran veoma daleko. Barak je govorio za izraelski vojni radio prije planirane posjete {efa ameri~kih vojnih snaga generala Martina Dempseya, {to je izazvalo spekulacije da }e Washington izvr{iti pritisak na Izrael da odgodi svaku akciju protiv Teherana. Na pitanje da li su SAD zatra`ile od Izraela da im ka`e za mogu}i napad na Iran, Barak je rekao da jo{ nije donijeta odluka o tome. "Cijelo to pitanje i odluka su veoma daleki", istakao je Barak. Na pitanje da li veoma daleko zna~i sedmice ili mjesece, Barak je rekao da ne `eli da iznosi predvi|anja, ali da stvar sigurno nije hitna.

ru`anju, hladnog rata. Hladni rat je davno zavr{io, Rusija i SAD nisu protivnici, dobro sara|ujemo u pitanjima me|unarodne sigurnosti. Konfrontacija nije na{ izbor i ne mislim da razumni politi~ari u SAD-u `ele nekakve sukobe", rekao je Lavrov. Dodao je da se mogu pojaviti odre|eni rizici za ruske strate{ke nuklearne snage ako SAD nastave razvijati proturaketnu odbranu na na~in na koji su planirale.

O Siriji
Govore}i o situaciji u Siriji, ruski ministar vanjskih poslova je rekao da zapadne zemlje sna`no ustrajavaju na tome da se iz rezolu-

cije o Siriji ukloni re~enica u kojoj se navodi da ni{ta ne mo`e opravdati primjenu sile, ~emu se Moskva protivi. Lavrov je, tako|er, izrazio skepticizam u vezi s mogu}im uvo|enjem zone zabrane letenja u toj zemlji, mjere koju razmatra Zapad. Lavrov je rekao da ne vidi potrebu za tim budu}i da za razliku od libijskog scenarija, Sirija nije koristila zra~ne snage protiv mirnih gra|ana. "Rusija, koja je bila suo~ena s o{trim kritikama zbog prodaje oru`ja Siriji, nema namjeru opravdavati svoje poteze SAD-u, jer ne kr{i nikakve me|unarodne sporazume niti rezolucije Vije}a sigurnosti UN-a", kazao je Lavrov.

Ju~er su u popodnevnim satima ba~ene dvije ru~ne bombe na zgradu turske ambasade u Bagdadu, javila je agencija Anatolia pozivaju}i se na diplomatske izvore. Prema prvim informacijama, jedna bomba je ba~ena na vanjski za{titni zid, dok je druga eksplodirala na cesti u blizini ambasade. U napadu, prema medijskim izvje{tajima, nije bilo povrije|enih. Turski ambasador u Bagdadu Junus Demirer izjavio je da je {teta na za{titnom zidu jako mala i da nisu sigurni da li je cilj napada bila zaista ambasada. Nedavne izjave ira~kog premijera Nurija al-Malikija protiv Turske bile su razlog diplomatske krize izme|u Iraka i Turske. Al-Maliki je izjavio da se Turska mije{a u njihove unutra{nje poslove te da je, ako tako nastavi, mogu}e izbijanje unutra{njeg rata. Zbog ovih izjava ira~ki ambasador u Ankari bio je pozvan u MIP Turske na razgovor. A. [.

Ankara osudila izjave Ricka Perrya

Predsjedni~ki kandidati bi
(Specijalno za Oslobo|enje iz Istanbula)

trebali imati vi{e znanja
Nakon {to je republikanski kandidat za predsjednika SADa Rick Perry u TV debati izjavio da Turska ne treba biti ~lanica NATO-a, jer pojedini smatraju da u Turskoj vladaju islamski teroristi, ministarstvo vanjskih poslova Turske uputilo je i odgovor Perryu u kojem stoji da je Turska bila ~lanica NATO-a kada je Perry imao dvije godine. "Ministarstvo vanjskih poslova o{tro osu|uje rije~i koje je uputio Rick Perry. O~ekivalo bi se da ljudi koji su kandidati za predsjednika SAD-a imaju vi{e znanja i iskustva kada daju izjave. Turska

Rusija: 3.000 kr{enja izbornog zakona
Tokom izbora za Dumu, donji dom ruskog parlamenta, odr`anih 4. decembra pro{le godine, na kojima je pobijedila partija premijera Vladimira Putina Jedinstvena Rusija, zabilje`eno je oko 3.000 slu~ajeva kr{enja izbornog zakona, naveo je ruski dr`avni tu`ilac Jurij ^ajka u izvje{taju predsjedniku Dmitriju Medvevu, prenosi Fena. On je naveo da je do trenutka sastavljanja izvje{taja zabilje`eno 3.000 kr{enja izbornog zakona i da su tu`ioci izdali 1.300 zvani~nih naloga da se uklone nepravilnosti. Izdato je i 760 prigovora protiv ilegalnih zakonodavnih postupaka i 700 upozorenja o neprihvatljivosti kr{enja zakona, dok je ~ak 95 pojedinaca pozvano na odgovornost. Odmah poslije saop}avanja rezultata, opozicija i gra|ani po~eli su masovne proteste {irom Rusije zbog sumnji u vjerodostojnost izbornih rezultata.

Turska ne treba biti ~lanica NATO-a, jer pojedini smatraju da u toj zemlji vladaju islamski teroristi, kazao je Perry
je postala ~lanica NATO-a dok je po{tovani guverner imao dvije godine. Na{i dr`avni predstavnici u`ivaju po{tovanje ne samo SAD-a ve} svih dr`ava", stoji u saop{tenju ministarstva. U svom govoru na Fox News kanalu Perry je naglasio da bi SAD trebale prekinuti svoju pomo} Turskoj. Ubrzo nakon toga, Perry je gostovao na CNN-u, gdje je, tako|er, govorio o Turskoj. Perry je na CNN-u izjavio da Turska po~inje biti sve agresi vni ja pre ma pra vom ameri~kom savezniku Izraelu. Na pitanje voditelja CNN-a da li zaivorio da su blizu tome ako dopu{taju ubistvo iz ~asti. No, voditelj CNN-a ga je ispravio, te napomenuo da Turska ne dopu{ta ubistvo iz ~asti i da je to ka`njivo djelo, na {ta se Perry naljutio. Glasnogovornik ministarstva vanjski poslova SAD-a Mark Toner izjavio je da ne podr`avaju Perryeve izjave. "Ni u ko jem smi slu se ne sla`emo sa njegovim izjavama. Turska je jako va`an saveznik, jedna od najstarijih ~lanica NATOa", izjavio je Toner.
A. [E]EROVI]

Rick Perry

sta lidere Turske naziva islamskim teroristima, Perry je odgo-

18

OGLASI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

Be~koj inicijativi

Isto~noj Evropi prijeti
skepti~ni prema drugoj
laps u isto~noj Evropi nakon izbijanja krize. - Postignu}e ovog sastanka je izuzetan konsenzus. Sada treba sjesti za stol i zajedno s privatnim sektorom dogovoriti detalje, rekao je glavni ekonomist Evropske banke za obnovu i razvoj Erik Berglof. Me|utim, analiti~ar Capital Economicsa William Jackson je za Bloomberg izjavio da su, iako su dogovorene mjere "korisne", skepti~ni ho}e li one biti dovoljne ako do|e do razvoja najgoreg scenarija. Jackson je u svojim upozorenjima oti{ao i korak dalje i naglasio kako u brojnim zemljama isto~ne Evrope, me|u kojima su Bugarska, Hrvatska, Ma|arska i Rumunij, postoji veliki rizik od bankarske krize.

Analiti~ari

Berglof: Postignut konsenzus

Vlade, regulatori i me|unarodni zajmodavci postigli dogovor o saradnji kako bi poku{ali sprije~iti masovno povla~enje banaka iz isto~ne Evrope

bankarska kriza cigarete na recept
Kapital
Problem je u tome {to {est najve}ih kreditora u isto~noj Evropi (od kojih pet posluje i u Hrvatskoj), a radi se o UniCreditu, koji je vlasnikZagreba~kebanke, ErsteGroupu, RaiffeisenBankInternationalu, Société Généraleu, u ~ijim je rukama Splitska banka, KBC Groupu i vlasniku Privredne banke Zagreb Intesa Sanpaolu, moraju prikupiti svje`i kapital kako bi ispunili nove zahtjeve o adekvatnosti kapitala koje je nametnuo evropski regulator European Banking Authority.
Dobit banke 800 miliona eura

EU: Za ovisnike
ske zdravstvene organizacije, u svim zemljama Evropske unije od 2020. godine cigarete }e se mo}i kupiti samo uz recept. I to nakon lije~ni~kog pregleda na kojem }e se potvrditi da je osoba zaista ovisna o cigaretama. Doznaje se i da Irci uskoro ne}e smjeti pu{iti ni u svojim automobilima, a sve vi{e zemalja odre|uje da se na kutije cigareta moraju stavljati grafi~ka upozorenja o {tetnim posljedicama pu{enja. Predvi|a se da }e cijena cigaretarasti, a to }e osiguravatidobitduhanskojindustrijiotprilike do 2020. godine. Nakon toga stopa pada broja pu{a~a ubrzo }e nadvladati stopu porasta cijene cigareta.

Iako su evropskebankepoku{aledogovoritimjerekoje}e sprije~iti njihovo masovno povla~enje iz isto~neEvrope, gdje su one redom najve}ikreditori, analiti~ariupozoravaju da mnogim zemljama, me|u kojima je i Hrvatska, prijeti bankarska kriza.

Korisne mjere
Kako se navodi u zajedni~koj izjavi koja je odaslana s konferencije Euromoney u Be~u, nacionalne vlasti, tijela Evropske unije i me|unarodne finansijske institucije dogovorili su dono{enje druge po redu Be~ke inicijative, dijelom osmi{ljene po uzoru na sli~an sporazum iz 2009. godine, koji je sprije~io finansijski ko-

Da za pu{a~e tek sti`u crni dani, dokazuje i novi prijedlog prema kojem bi se cigarete unutar Evropske unije mogle kupovati samo uz lije~ni~ki recept, i to nakon lije~ni~ke kontrole na kojoj je potvr|eno da ste ovisni o cigaretama. Borbe protiv pu{enja posljednjih nekoliko godina vrlo su `estoke {irom svijeta. Ipak, ~ini se kako }e za ovisnike o duhanskim proizvodima do}i jo{ gori dani. Na ime, na Islan du je pre dlo`en zakon prema kojem bi se zabranila prodaja cigareta u trgovinama i kafi}ima, a mo}i }e se kupiti samo u apotekama. Tako|er, prema preporuci Svjet-

EBRD plasirao

9 milijardi eura kredita
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) realizirala je rekordan nivo ulaganja u 2011. godini, saop}io je EBRD. Banka je plasirala preko devet milijardi eura diljem zemalja koje se prostiru od jugoisto~ne i srednje Evrope do srednje Azije, {to je ne{to vi{e u odnosu na 2010. Ukupno je lani realizirano 380 pojedina~nih zajmova i kapitalnih ulaganja. EBRD za 2011. o~ekuje dobit od oko 800 miliona eura, zahvaljuju}i sna`nom neto prihodu od kamata. Ipak, neto dobit }e biti manja nego godinu ranije, pod utjecajem padova na evropskim tr`i{tima kapitala. Banka je nastavila bilje`iti niske razine lo{ih zajmova, koji iznose tek 2,6 posto ukupnih zajmova, u odnosu

Vandoren: Hrvatska treba privatizirati brodogradili{ta
[ef Delegacije Evropske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren pozvao je hrvatsku Vladu da sklopi ugovore o privatizaciji brodogradili{ta s potencijalnim investitorima radi spa{avanja brodogra|evnog sektora. "Preporu~am hrvatskoj Vladi da sklopi ugovore o privatizaciji brodogradili{ta kako bi investitori dobili {ansu da ulo`e kapital i doprinesu spa{avanju brodogradili{ta. Bila bi {teta da ove ponude propadnu jer se ne}e pojaviti veliki broj drugih takvih ponuda“ rekao je Vando,

na 2,9 posto godinu ranije. "EBRD ima vrlo sna`nu kapitalnu bazu te u`iva punu podr{ku svojih dioni~ara i povjerenje ulaga~ke zajednice. U 2012. }emo nastaviti s visokim nivoom potpore zemljama u kojima djelujemo, u vrijeme vrlo nesigurnog privrednog okru`enja", kazao Manfred Schepers, potpredsjednik i finansijski direktor EBRD-a.

ren odgovaraju}i na pitanja na tribini u Splitu organiziranoj u okviru javne rasprave o ~lanstvu Hrvatske u EU.

20

BIZNIS I EKONOMIJA
Austrijska kompanije odlu~ila da proda sve svoje objekte

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dokapitalizacija Postbank BH

Pregovori sa javnim preduze}ima iz FBiH
Dioni~ari u Postbank BH, osim fonda Poteza sa 40,1 posto kapitala, radnici su Postbank BH, BH Telecoma, HT-a Mostar, BH Po{te i HP-a Mostar, te Vlada FBiH
Pri vremena uprava u Postbank BH sa Stje pa nom Jo vi~i}em na ~elu narednih dana }e, a mo`da ve} slijede}e sedmice, Vladi Federacije BiH predlo`iti projekat dokapitalizacije ove banke. Ka ko nam je Jo vi~i} po ja snio, plan predvi|a da dokapitalizaciju izvr{e javna preduze}a iz Federacije BiH, odnosno, BH Po{ta i HP Mostar, zajedno sa telekomima i Elektroprivredom BiH. mogu samostalno donositi odluke o ulaganju u druga preduze}a dok to Vlada FBiH ne odobri“ re, kao je Jovi~i}. Me|utim, pre go vo ri o do kapitalizaciji ne mogu po~eti dok se ne rije{i pitanje tu`bi radnika ove banke zbog nepo{tivanja kolektivnog ugovora. U rje{avanje ovog problema uklju~io se sindikat, kako sindikat banke, tako i granski sindikat, te se do kraja sedmice o~ekuje rje{enje, odnosno na-

Zarube`njeft poslao ponudu za pumpe OMV

[irenje mre`e
benzinskih pumpi
OMV posjeduje 28 pumpi u BiH i 63 u Hrvatskoj
Ruska naftna kompanija Zarube`njeftposlala je OMV-u ponudu za kupovinu benzinskih pumpi te austrijskekompanije u BiH i Hrvatskoj, potvrdio je za Oslobo|enje RadeVidakovi}, koorporativnimenad`erodjeljenja za marketing i reklamu Optima Grupe. di“ istakao je Vidakovi} ne navo, de}i koliko je ponu|eno za lanac austrijskih pumpi. On je naglasio da kompanija Zarube`njeft ovom ponudom nagovje{tava da u 2012. ima planove da pro{iri maloprodajnu mre`u. „Na{a maloprodajna mre`a u BiH broji 83 benzinske pumpe i kroz 40-postotni skok prodaje na{ih proizvoda o~ito je da imamo kvalitet proizvoda, a na {irenju kapaciteta stalno radimo“, naglasio je Vidakovi}. On je dodao da u skladu sa razvojnim planom kompanije u planu imaju, osim OMV-a, gradnju, ali i mogu}e preuzimanje nekih benzinskih pumpi u Sarajevu i dalje prema Mostaru.

Po~etak pregovora
„Namjera nam je, tako|er, da pove}amo prisustvo i na tr`i{tima zemalja okru`enja, prije svega, u Hrvatskoj i Srbiji“, rekao je Vidakovi}. Ina~e, OMV u Hrvatskoj posluje od 1992. godine, posjeduje 63 pumpe i udio od 13 posto, dok u BiH od 2001. godine imaju 28 pumpi i tr`i{ni udio od osam posto. Po~etkom decembra OMV je javio da u januaru o~ekuje po~etak razgovora s potencijalnim kupcima.
A. Pe.

Odgovor
„Inicijativu za preuzimanje kompletne mre`e OMV-a u ove dvije dr`ave Zarube`njeft je uputio OMV-u, ali jo{ nismo dobili povratnu informaciju. Radimo na pripremi sastanka koji bi se trebao odr`ati izme|u ~elnika ove dvije kompanije i na kojem }e se odlu~iti o na{oj ponu-

Tu`be radnika ko~e dokapitalizaciju

On je pojasnio kako su i sada dioni~ari u Postbank BH, osim ve}inskog vlasnika slovena~kog fonda Poteza sa 40,1 posto kapitala, radnici Postbank BH, BH Telecoma, HT-a Mostar, BH Po{te i HP-a Mostar, a 2,5 posto ima Vlada FBiH. Stoga je logi~no, ukoliko Vlada odobri, da javna preduze}a dokapitaliziraju banku. “Jo{ ni smo raz go va ra li sa predstavnicima javnih preduze}a o dokapitalizaciji jer oni ne

godba sa radnicima, kako bi mogli po~eti pregovori o dokapitalizaciji. Privremena uprava u Postbank BH uvedena je 5. oktobra 2010. godine. Uvedena je zbog toga {to je kapital banke pao ispod zakonskog cenzusa od 15 miliona KM, te zbog krize upravljanja koja je nastala nakon ostavke rukovodstva sa direktorom Adnanon Zuki}em na ~elu.
J. Sa.

Prosje~na pla}a 824 KM

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 011 - 19. 1. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za novembar 2011. iznosila je 824 KM, {to pokazuje nominalni rast za 0,8 posto u odnosu na decembar 2010. Agencija za statistiku BiH objavila je da je prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a za novembar 2011. u odnosu na isti mjesec pro{le godine nominalno vi{a za 2,4 posto. Prosje~na mjese~na bruto pla}a po zaposlenom u BiH za novembar 2011. iznosila je 1.287 KM, {to pokazuje nominalni rast za tri posto u odnosu na decembar 2010. Prosje~na mjese~na bruto pla}a za novembar 2011, u odnosu na isti mjesec pro{le godine, nominalno je vi{a za 4,7 posto.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.580477 1.500492 25.819752 0.076373 0.262374 0.637250 1.980047 0.565032 0.253221 0.221105 1.613948 0.826320 2.339678 1.520490 0.048281 1.862925

1.955830 1.584438 1.504253 25.884463 0.076564 0.263032 0.638847 1.985010 0.566448 0.253856 0.221659 1.617993 0.828391 2.345542 1.524301 0.048402 1.867594 USD BAM

1.955830 1.588399 1.508014 25.949174 0.076755 0.263690 0.640444 1.989973 0.567864 0.254491 0.222213 1.622038 0.830462 2.351406 1.528112 0.048523 1.872263 1.52837 2.337178

SDR (Special Drawing Rights) na dan 17. 01. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 17. 01. 2012 =

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

BIZNIS/BERZE
1.506,28 850,21
BIRS BIFX

21

Sastanak bankara u Be~u

818,58 1.685,62
FIRS

SASX-10

950,04 811,10
ERS10

SASX-30

Privremeno obustavljeno
Banjalu~ka berza privremeno je obustavila trgovanje hartijama od vrijednosti emitenata Krajinaauto iz Banje Luke i Vatrostalna iz Prijedora zbog promjene pravne forme ovih privrednih subjekata, stoji u rje{enju o obustavi. Skup{tine akcionara ova dva emitenta donijele su odluke da se promijeni pravna forma ova dva akcionarska dru{tva u dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u. Obustava trgovanja }e trajati sve do dobijanja informacija od ova dva emitenta o postupku promjene pravne forme.

trgovanje dva emitenta

Kozari} i Bar{ odr`ali sastanak sa vlasnicima Raiffeisen, Hypo i Sparkasse banke

Banke }e ostati
finansijski aktivne
Sastanak u Be~u bio je pripremni za tzv. drugu Be~ku inicijativu
Austrijski vlasnici Raiffeisen bank, Hypo Alpe Adria Bank i Spaarkase bank tokom sastanka sa guvernerom Centralne banke BiH Kemalom Kozari}em i direktorom Agencije za bankarstvo FBiH Zlatkom Bar{om u Be~u izrazili su spremnost da nastave finansirati bh. privredu i gra|ane i ubudu}e. Kozari} i Bar{ prisustvovali su sastanku Be~ke inicijative kojem su prisustvovali predstavnici supervizora, centralnih banaka i ministarstava finansija zemalja iz kojih poti~u najve}e banke majke i njihove k}erke koje su prisutne na tr`i{tima centralne i isto~ne Evrope, saop}eno je iz Centralne banke BiH. Jedan od zaklju~aka sastanka je da banke majke trebaju nastaviti pru`ati finansijsku podr{ku svojim k}erkama, ali i da sve institucije vlasti u zemljama trebaju osigurati uslove kako bi banke mogle mobilizirati doma}e izvore finansiranja. Tokom sastanka je istaknuto da je Be~ka inicijativa, pokrenuta 2009. godine, ispunila ciljeve, banke su ostale adekvatno kapitalizirane i kreditno aktivne. Ocijenjeno je da je ova inicijativa pomogla finansijskim sektorima zemalja centralne i jugoisto~ne Evrope da sa~uvaju stabilnost u vrijeme globalne finansijske krize. Sastanak u Be~u bio je pripremni za tzv. drugu Be~ku inicijativu, koja treba da bude odr`ana s komercijalnim bankama, na kojoj bi banke trebale prihvatiti odre|ene obaveze.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 18. januar/sije~anj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF Bosfin dd Sarajevo ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo ZIF Prevent invest dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija D FBiH stara devizna {tednja serija O PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP Elektroprivreda HZHB Mostar Sarajevo osiguranje dd Sarajevo sekundarno SLOBODNO TR@I[TE [ipad Export - Import d.d. Sarajevo 1,99 3,11 1,99 1,99 300 597,00 1 19,00 4,09 45,00 44,00 5,10 0,42 2,25 0,01 -6,36 -0,97 19,00 4,09 45,01 44,00 5,10 18,99 4,09 45,00 44,00 5,10 935 300 25 34 553 17.764,60 1.227,00 1.125,10 1.496,00 2.820,30 7 2 2 2 2 29,20 98,30 77,03 0,69 0,27 0,04 29,20 98,30 77,03 29,20 98,30 77,03 417 24.573 4.020 121,76 24.155,26 3.096,61 1 2 1 2,04 4,00 3,40 4,60 -4,67 -0,71 0,00 -4,17 2,04 4,03 3,40 4,60 2,04 4,00 3,40 4,60 406 4.023 35 530 828,24 16.120,30 119,00 2.438,00 1 10 1 1 8,08 0,10 8,10 8,07 45 363,51 2

Nove pravne norme

Slijedom zaklju~aka oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine tokom ovog mjeseca bi}e odr`ane tri javne rasprave o nacrtu zakona o kori{tenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Prva rasprava zakazana je za 27. januar u Tuzli, druga 30. ovog mjeseca u Sarajevu i tre}a dan kasnije u Mostaru. Organizator ovih skupova je Privredna komora FBiH i kantonalne komore sa sjedi{tima u spomenutim gradovima. Oslobo|enje saznaje da je federalno Ministarstvo energije, rudarstva i indus-

Javnom raspravom do boljih rje{enja

Banjalu~ka berza Kursna lista za 18. januar 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 3,31 8,2 0,045 3,13 5,16 5,18 0,3 2,5 0 -2,8 3,61 1,77 3,31 8,2 0,045 3,2 5,16 5,19 3,31 8,2 0,045 3,13 5,15 5,17 66 20 5.325 1.598 286 161 218,46 164,00 239,62 5.008,60 1.475,56 834,21 1,49 0 1,49 1,49 10.928 16.282,72

trije pozive za u~e{}e u debati poslalo na 40 adresa kompanija, privrednih asocijacija, stru~nih institucija i pojedinaca. Ovim nacrtom bit }e ure|ena materija koja je do sada regulisana u istoimenoj uredbi, ~ije je provo|enje ukazalo na odre|ene nedostatke kad je u pitanju kompletnost ove problematike. Za razliku od va`e}e uredbe, ovaj nacrt zakona, pored elektri~ne, ure|uje i pitanja u vezi sa toplotnom energijom, te energijom u oblasti transporta, koje se dobiju iz primarne obnovljive energije.
H. A.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Boska RK a.d. Banja Luka Lutrija RS a.d. Banja Luka Progres a.d. Bijeljina Posavina a.d. Srbac Nestro Petrol a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,181(A) 1,22 0,4 0,563 0,49 90,5 40,71 38,8 39,4 37,77 38,25 -5,24 -2,4 0 0,18 -33,69 0 -0,29 -0,51 1,08 2,44 0,29 0,181 1,22 0,4 0,563 0,49 90,5 41 39 39,48 37,91 38,34 0,181 1,22 0,4 0,563 0,49 90,5 40,5 38,51 39,39 37,7 38,15 346 117 3.477 883 1.121 2.455 16.217 8.826 91.867 6.000 38.746 62,63 142,74 1.390,80 497,13 549,29 1.777,42 6.601,48 3.424,18 36.198,91 2.266,20 14.820,53

Bosnalijek: Dobit
5,9 miliona maraka
Bosnalijek d.d. Sarajevo u 2011. godini je, prema preliminarnim rezultatima, ostvario ukupan prihod od prodaje od 106,5 miliona KM, {to predstavlja rast od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, te neto dobit od 5,9 miliona KM ili 42 posto vi{u u odnosu na 2010. Direktor BosnalijekaEdinArslanagi}je kazao da su od ukupnog prihoda od prodaje 50,3 miliona KM ostvarena na tr`i{tu BiH, a 56,2 miliona KM u izvozu. Bosnalijek u 2012. planira ostvariti prihod od prodaje u 118 miliona KM, {to }e predstavljati pove}anje za 11 posto u odnosu na 2011. godinu, prenosi Fena.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

111,05

$ 0,43 %

1.644,30 $ 30,09 $

0,68 %

667,25

$ 0,85 %

PLIN

SREBRO
0,13 %

KUKURUZ

2,52 $

1,65 %

600,25 $

0,62 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sve~anost u Op}ini Novi Grad

Evakuisano petero sugra|ana na Vratniku

Mogu}e trovanje ugljenmonoksidom
Najboljima uru~ene nagrade od 1.500, hiljadu i 500 KM

Nagra|eni najbolji

biznis-planovi
Ohrabrenje gra|anima za pokretanje vlastitog biznisa • Organska hrana, bravarija i ukrasi za vjen~anja
Op}ina Novi Grad krajem 2011. godine objavila je javni poziv namijenjen njenim gra|anima, nezaposlenim licima i po~etnicima u biznisu za prijavu na nagradni natje~aj Najbolji biznis-plan, a s ciljem pobolj{anja poslovnog ambijenta, motivisanja i podizanja poduzetni~ke svijesti. Na njega je pristiglo ukupno sedam aplikacija sa potrebnom prate}om dokumentacijom. Poslovne ideje gra|ana bile su iz razli~itih oblasti kao {to su izrada i monta`a kovane bravarije, plasteni~ka proizvodnja, vo}arstvo, izrada unikatnihproizvoda, proizvodnjaorganske hrane i druge.

biznisu, ali i one koji su zaposleni, a nisu zadovoljni svojim poslom i `eleda se osamostale, kazala je HazimaPecirep, pomo}nicana~elnika za integrisani lokalni razvoj. Prvunagradu od 1.500 maraka, za biznis-plan o proizvodnji zdrave hrane, dobio je Arnes Hopovac, drugu od 1.000 KMBrankoPanti} za proizvodnju i monta`ubravarije, a tre}unagradu, za koju je osigurano 500 maraka, dobila je D`enana[ogolj za izraducvjeti}a iukrasa za svatove pod nazivom Mother in law.

Petero sugra|ana ju~er ujutro u 7.50 sati evakuisano je iz ku}e u Ulici Vi{egradska kapija, zbog, prema jo{ nezvani~nim informacijama, trovanja ugljenmonoksidom. Izvr{ni direktor Sektora distribucije KJKP Sarajevogas Ibrahim Karahod`i} kazao je ju~er za Oslobo|enje kako se ta~an uzrok trovanja gra|ana jo{ ne zna, te da su ekipe ovog preduze}a iza{le na teren. - Ispitali smo podru~je oko objekta, unutra nismo ulazili prema nalogu policije. Curenja gasa nije bilo, a zatvorili smo njegov dotok do mjernog seta, dodao je Karahod`i}. Od portparola Kantonalnog tu`ila{tva Jasmine Omi}evi} saznali smo da je de`urni tu`ilac obavije{ten o ovom doga|aju. - Tu`ilac je, zbog trovanja porodice u privatnoj ku}i, u op}ini Stari Gard, nalo`io kantonalnom MUP-u da obaviuvi|aj, uz prisustvo vje{taka PPZ-a, a kada je rije~ o troje sugra|ana, ne postoji `ivotna ugro`enost, napomenula je Omi}evi}. Tri osobe zbrinute su na Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu, a kako nam je kazala

Ekipe Sarajevogasa zatvorile dotok plina, a uvi|aj uz prisustvo vje{taka je obavljen sino}

Objekat u kojem `ivi ~etvero~lana porodica

portparolka Biljana Jandri}, sve troje se osje}aju dobro, stabilno, dat im je kiseonik, te se o~ekuje njihovo pu{tanje ku}i. - Jutros je evakuisano petero gra|ana na Vratniku, ~etvero~lana porodica, roditelji, dvoje maloljetne djece i kom{ija, pojasnio je portparol kantonalnog MUP-a Irfan Nefi}, te dodao kako su pripadnici Ministarstva

unutra{njih poslova na teren iza{li na terensino}, a da bi se tek danas trebalo znati i vi{e detalja o ovom doga|aju. Uvi|aj nije mogao biti obavljen odmah po evakuaciji, ve}u ve~ernjim satima kada se jedan od ~lanova porodice vratio ku}i. Sudski vje{tak }e svoje mi{ljenje o uzrocima trovanja dati danas.
J. M. - E. G.

Mjesto na tr`i{tu
- Preporu~io bih svim mladim ljudimakoji su bez posla da pokrenune{to, da se oku{aju u privatnom biznisu. Bavim se organskomproizvodnjom, ona je dosta skuplja od obi~ne, ali se nadam da }emo se izboriti za svojemjesto na tr`i{tu, istakao je Hopovac. Panti}je istakaokako se odlu~io za kovanu bravariju jer je to posao koji dobro ide, te da trenutno u biznisukoji je pokrenuo ima~etvero zaposlenih. Ukoliko se posao pro{iri, namjerava zaposliti jo{ ljudi. - Moj biznis-plan Mother in law podrazumijeva izradu dekorativnihukrasa za vjen~anja. Cilj mi je da otvorimagenciju za organizovanje vjen~anja, kazala je [ogolj.
M. PAMUK

Zatvoren javni konkurs za Kvadrant XII

Uskoro dodjela prostora u zakup
Javni poziv za dodjelu u zakup poslovnih prostora u trgova~kom centru Kvadrant XII je zatvoren, a rok za podno{enje prijava je bio osam dana od dana objavljivanja oglasa u sredstvima javnog informisanja, odnosno od 7. januara. Svi zainteresirani su mogli podnijeli pisane prijave sa svim tra`enim prilozima, a moglo se konkurisati na sljede}e poslovne zone: trgovina odjevnim predmetima, obu}om i ko`nim proizvodima na prvom, te kancelarije i poslovni prostori na drugom spratu i u potkrovlju. Kako su nam kazali u Op}ini Stari Grad, sve prijave }e se detaljno razmotriti u narednom periodu, a zatim }e krenuti cijela procedura oko davanja prostorija u zakup. E. G.

Motivacija
Komisija koju je imenovao na~elnik analizirala je sve elemente u razra|enim biznis-planovima i imala u vidu klju~ne kriterije nezaposlenost, realnost poslovnog plana u teku}im tr`i{nim prilikama, kreativnost, na~in organizovanja poslovnog procesa, ekonomski vijek trajanja projekta, aspekt ekolo{kog uticaja na okoli{, te odabrala tri najbolja plana. - Uveli smo takmi~arsku praksu za najbolji biznis-plan i imamo namjeru da to bude trajna praksa, kako bismo motivisali nezaposleneosobe da razmi{ljaju o vlastitom

Studenti ~ekaju
ponudu BH Telecoma
Studenti su, kako su nam kazali u Grasu, ve} zamijenili iskaznice, kako bi sada mogli uzimati mjese~ne kupone za gradski prevoz. Ipak, u Studentskom parlamentu ne odustaju od zahtjeva da cijena karte ovoj populaciji bude povoljnija od sada{nje. - Trebali smo imati sastanak kod ministra prometa i komunikacija KS-a. ^ekamo povratnu informaciju kada nas mo`e primiti, kazao nam je predsjednik StudentskogparlamentaAhmedNurkovi}. Nurkovi} je dodao kako se ~eka i realizacija projekta kupovine laptopa od BH Telecoma po povoljnoj cijeni za studente. - Ima dvije godine da se taj projekat nastoji realizovati, a sada smo najbli`i tome. ^ekamo i mi i

Ministarstvo snosi mjese~ne tro{kove

Borci smje{teni u Dom Green
Ministarstvo za bora~kapitanja Kantona Sarajevo sa ministrom Ned`adom Ajnad`i}em na ~elu, u sklopu rje{avanja smje{taja demobilisanog borca Bajrama Sopija, koji je dugo `ivio kao besku}nik, smjestilo ga je u Dom penzionera Green u Hrasnici. Pored njega, u istu ustanovu smje{ten je i drugi demobilisani borac Had`o Aslani. U ovomdomu}e borciimatiosiguranesmje{taj, ishranu, osnovnu zdravstvenu za{titu i njegu, odr`avanjeli~nehigijene, higijene li~nog i posteljnogrublja, odmor i rekreaciju, zadovoljavanjekulturnih potreba i radno okupaciono anga`ovanje. Sopi i Aslani}e ovdje ostati do stambenog rje{enja, a kompletne tro{kove od 750 KM mjese~no snosit }e Ministarstvo.

Rektorat Univerziteta da nam Telecom dostavi ponudu, dodao je Nurkovi}. Podsje}amo, rije~ je o

ponudi40.000 laptopa, dva tipa, od kojih bi jedan bio namijenjen stuJ. M. dentima elektrotehnike.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
Stabilizacija okolnog terena

23

NAHOREVSKA 5

Nastavljeno zatrpavanje nelegalnog objekta

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Sutra kraj radova
Posljednja faza radova je postavljanje humusa, ka`e Islambegovi}
Pri~a oko bespravnog objekta u Nahorevskoj 5 trebala bi biti zavr{ena sutra. Ovo je u izjavi za Oslobo|enje potvrdio Mirza Islambegovi}, gra|evinski inspektor Op}ine Centar, koji je kazao kako se objekat jo{ zatrpava zemljom, ali da bi sav posao trebao biti zavr{en do petka. - Nastavili smo zatrpavanje objekta i prema stanju na terenu, to }emo zavr{iti do petka. Posljednja faza u okviru ovog projekta bi}e postavljanje humusa, nakon ~ega mo`emo re}i da je slu~aj Nahorevske 5 zavr{en. Na taj na~in teren }e biti vra}en u prvobitno stanje i na{ posao na ovom lokalitetu se zavr{ava, pojasnio je Islambegovi}. Sa zatrpavanjem gra|evinske jame tako|er }e biti stabilizovan i okolni teren kako bi se sprije~ilo eventualno klizanje tla i o{te}enja saobra}ajnice Nahorevske ulice, jedine veze ovog naselja sa gradom. Po~etkom ove sedmice zavr{ena je demonta`a i uklanjanje oborenog gra|evinskog krana na gradili{tu. Dijelovi krana, koji se sru{io 6. januara ove godine, te demontirana gra|evinska oprema i privremeni objekat }e biti predati vlasniku, odnosno firmi BH Bau, koja je ovdje i po~ela gradnju nelegalnog objeS. Hu. kta velikih gabarita.

Disciplinski postupak
Iako smo dobili informacije da }e se inspektorica Op}ine Centar, koja je skinuta sa ovogslu~aja, a protivkoje je pokrenut i disciplinski postupak, vratiti na mjestoinspektora, to, kako ka`u u Op}ini, ni{ta ne zna~i. Naime, na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} nije stavio van snage rje{enje o pokretanju postupka, tako da on ide svojim tokom.

Behmen upalio svjetlo
Projekat iluminacije osam mostova na rijeci Miljacki je zavr{en, i to od [eher-}ehajine }uprije i mosta Suade i Olge, izuzev mosta Skenderija na kojem }e se raditi rasvjeta u narednom periodu. U realizaciju projekta iluminacije mosta ]uprija utro{eno je 80.000 KM, {to je finansirao Grad Sarajevo. Tako je gradona~elnik Alija Behmen zajedno sa na~elnikom Starog Grada Ibrahimom Had`ibajri}em sve~ano upalio rasvjetu na mostu ]umurija. - Ovajmost se uklapa u ambijent At mejdana, nijesamoura|enailuminacija ve} i kompletan opravak `eljezne konstrukcije. Ugra|ena je LED tehnika koja je {tedljiva, prilagodljiva i trajna, kazao je gradona~elnik Behmen. Prije iluminacije je izvr{enaneophodnasanacijare-

{etkastihnosa~a]umurijamosta sa pjeskarenjem i ponovnimbojenjem cijele `eljezne konstrukcije mosta. AutorProjektarasvjetemosta]umurija je Sr|a Hrisafovi}. - [to se ti~e mosta, detaljno i temeljno je rekonstruisan i za{ti}en, jer mu je prijetilo propadanje od hr|e, objasnio je Had`ibajri}. Uno{enje boje u iluminaciju, mostudajenoviizgled i poja~avavi14.35, Amsterdam 14.35 i 15.45, Zagreb 15.30 i 22, Kopenhagen / Banja Luka 16

zuelnido`ivljajforme. Siluetumosta nagla{ava dizajnirani linearni RGB LED sakriven u nosivoj konstrukciji. Boju i intenzitet je mogu}e programirati, tako da nosiva konstrukcijamijenjaboju. Osvjetljenje ograde sa LED svjetiljkama kompletirano}nuformumosta, koja}e dominiratiprostorom i povezatidesnu obalu Miljacke sa parkom At M. T. mejdan na lijevoj obali.
vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko sva-

Ratnom komandantu sa @u~i Salki Hajdarevi}u, koji je zbog lije~enja preba~en u kliniku u Padovi, kako smo ve} pisali, neophodna je transplantacija jetre. Od predsjednika UO Udru`enja Prva slavna - 111. vite{ka brigada Remze Mandala saznali smo da su ljekari u Italiji zavr{ili pretrage. - Salko prima terapiju i ljekari ~ekaju da vide kako }e njegov organizam na nju reagovati. Nakon toga }e donijeti odluku kakav operacioni zahvat mu je potreban, dodao J. M. je Mandal.
kim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

Hajdarevi} prima terapiju

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

6 6

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Banja Luka / Kopenhagen 6.30, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 8 i 9.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55 Antwerpen, Bruxelles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et-

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.40, Minhen 12.30, Istanbul 12.55, Ljubljana 13.45, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 1.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Vra}anje imovine vjerskim institucijama

^ekanje na zakon
ili volju pojedinaca
ove diskriminacije, potrebno je hitno usvajanje zakona. Stav MRV-a je da se de{avaju razne manipulacije sa nacionaliziranom imovinom te da, iako je ta imovina stavljena van pravnog prometa, njom se i dalje prometuje, po{to sada{nji korisnici imaju pravo otkupiti nacionalizirane stanove. Kako smo saznali, zna~ajan broj objekata koji se nalaze u op}ini Stari Grad je vra}en prvobitnim vlasnicima, me|u njima su Gazi Husrev-begov bezistan,

Hitno dono{enje zakona o restituciji potrebno je zbog diskriminacije, ka`e Kova~evi} • Dogovorena gradnja fakulteta, ali ne i rok, podsje}a Tanasi}
Iako situacija na terenu pokazuje da je usvajanje zakona o restituciji neophodno, to se jo{ ne}e dogoditi jer se, prema mi{ljenju stru~njaka, radi o slo`enom zakonskom aktu ~ije se usvajanje ne mo`e desiti preko no}i. Iz Me|ureligijskog vije}a BiH su do sada upu}ivali nekoliko prijedloga zakona o denacionalizaciji, a sve s ciljem ispravljanja nepravde prema biv{im vlasnicima objekata ~ija je imovina davno oduzeta. Emir Kova~evi} iz MRVBiH pojasnio je da, iako zakon nije usvojen, neki objekti su vra}eni prija{njim vlasnicima, misle}i tu na odre|ene vjerske institucije. Kova~evi} je na po me nuo da je uo~eno tzv. neselektivno vra}anje, odno sno da su ne ki obje kti vra}eni, a neki ne, a na upit zbog ~ega je tako, odgovorio je:

Protokol o gradnji objekta Ekonomije u Mitropoliji smatraju besmislenim

Manipulacije
- Sve dok se zakon ne usvoji, {to smo mi toliko puta zahtijevali, povrat imovine bi}e stvar dobre volje pojedinaca. Upravo zbog

OVLA[TENJA ^asne sestre K}eri Bo`ije ljubavi ~ekaju povratak u zgradu koju sada koristi Muzi~ka akademija, dok na~elnik Had`ibajri} isti~e da Op}ina bez zakona nema ovla{tenja kojima bi pomogla vlasnicima objekata

Mori}a han, Gazi, Konak, hotel Stari Grad, kojima danas upravlja Vakufska direkcija direktno ili po ugovoru o iznajmljivanju. No, veliki je broj objekata koji ~ekaju vra}anje, a tu svakako spadaju: Jajce kasarna, Ministarstvo odbrane BiH, Dom Armije, Ekonomski fakultet, Muzi~ka akademija... U razgovoru za Oslobo|enje, sekretar Mitropolije dabrobosanske Mitar Tanasi} istakao je da je Bogoslovija, ina~e vlasnik zgrade Ekonomskog fakulteta, ve} nekoliko puta upu}ivala zahtjev za povrat, ali da efekta nije bilo jer ne postoji zakon na koji bi se mogli pozvati.

Tanasi} je podsjetio na potpisani protokol izme|u prethodnog saziva Vlade Federacije BiH, visokog predstavnika i dekana Fakulteta o finansiranju i izgradnji nove zgrade u kojoj bi bio smje{ten Fakultet. - Protokol je potpisan prije vi{e od godinu i po, ali bez propisanih rokova za nabavku novca i izgradnju, {to je za mene li~no ~ista besmislica. Zbog ~ega je onda uop}e potpisan, zapitao se Tanasi}.

Muzi~ka akademija
Iz Mitropolije dabrobosanske smatraju da politika itekako ima uticaja na povrat odre|ene imovine.

Tako|er, dobili smo informaciju da }e Ministarstvo obrazovanja KS-a obezbijediti sredstva za izmje{tanje Muzi~ke akademije, kako bi zgrada u kojoj se trenutno nalazi {kola, najzad bila vra}ena Katoli~koj crkvi ili ta~nije ~asnim sestrama K}eri Bo`ije ljubavi. Prema podacima koje smo dobili iz Op}ine Stari Grad, desetak objekata na njenom teritoriju je vra}eno, ali ne za vrijeme mandata aktuelnog na~elnika Ibrahima Had`ibajri}a. To su ~inili njegovi prethodnici, a kako je istakao sam na~elnik, Op}ina nema ovla{tenja da se baviovimproblemom sve dok se ne usvoji zakon o restituciji.
E. GODINJAK

Donacija Grada i Holiday Marketa

Isklju~enja struje
Radi izvo|enja radova na odr`avanju energetskih postrojenja, u navedenim terminima, bez struje }e ostati podru~ja koja se napajaju preko transformatorskih stanica: od 8.30 do 16 sati IV crnogorske brigade, Lje{evo 3, Milinkladska, Pazari} 2, od 9 do 15 sati Gornji Kova~i}i, Buhotina 2, Crna rijeka 2 i 4, Buhotina, Vela, Kasindolska 3, Osjek 6, Radni~ka, Travni~ka, od 10.30 do 12 sati Dobrinja 17 i 5, od 12 do 13.30 sati Dobrinja 18 i 19, od 13.30 do 15 sati Dobrinja 20 i 21 i od 9 do 10.30 sati Dobrinja 3 i 5.

Zamjenik gradona~elnika Igor Kamo~aji i predstavnici Sarajevo Holiday Marketa uru~ili su ju~er dva savremena ra~unara sa prate}om opremom Policijskoj stanici Stari Grad. Primopredaji su prisustvovali i ministar unutra{njih poslova KS-a Muhamed Budimli}, te na~elnik Prve policijske uprave kantonalnog MUP-a Fahrudin Hala~.

Ra~unari za PS Stari Grad
- Ovu ra~unarsku opremu doniramo u znak zahvalnosti za podr{ku pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo u organizaciji Sarajevo Holiday Marketa i drugih realiziranih projekata u proteklom periodu. Uvjeren sam da }e ova oprema biti od pomo}i pripadnicima PS Stari Grad u obavljanju njihovih zadataka, kazao je Kamo~aji.

LUTRIJA BIH, KONAČNI IZVJEŠTAJ 01. KOLA SUPERLOTO-a OD 11.01.2012.godine SARAJEVO Na osnovu privremenog izvještaja i zapisnika o osnovanim i neosnovanim prigovorima Lutrija BiH 18.01.2012. g. objavljuje konačan izvještaj za 01. kolo SuperLOTO: Osnovanih i neosnovanih prigovora nije bilo Ukupna uplata Loto 6/45...................................32.368,80 KM Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond dobitaka 60%................................................19.421,28 KM Fond za dobitak prve vrste 30% ......................5.826,40 KM Ukupna uplata za boju.......................................12.228,40 KM Akumulirano u fondu za Jackpot ...................35.681,50 KM Fond dobitaka 70%..................................................8.559,88 KM Jackpot ukupno..........................................41.507,90 KM Fondovi dobitaka za odaberi boju Fond za dobitak druge vrste 15%....................2.913,20 KM Fond za dobitak prve vrste ......................................8.559,88 KM Fond za dobitak treće vrste 20% .....................3.884,30 KM Akumulirano u fondu za Jackpot ............................56.636,16 KM Fond za dobitak četvrte vrste 35% ..................6.797,40 KM Jackpot ukupno ..................................................65.196,04 KM Broj dobitaka i iznosi dobitaka SuperLOTO Jackpot, dobitaka nema..JACK POT SE PRENOSI U NAREDNO KOLO Sa 4 pogotka, dobitaka 50..................................................77,70 KM Sa 6 pogodaka, dobitaka nema.........JACK POT SE PRENOSI U NAREDNO KOLO Sa 3 pogotka, dobitaka 898..................................................7,60 KM Sa 5 pogodaka, dobitaka 2..............................................1.456,60 KM ZADNJI DAN NAPLATE DOBITAKA ZA 1. KOLO SUPERLOTO-a JE 18.02.2012.godine Generalni direktor Edhem Pašukan s.r.

SUPERJACKPOT 1.000.000,00 KM

LUTRIJA BIH, KONAČAN IZVJEŠTAJ JOKER-a UZ 01. KOLO SUPERLOTO OD 11.01.2012.godine SARAJEVO Na osnovu privremenog izvještaja i zapisnika o osnovanim i neosnovanim prigovorima Lutrija BiH 18.01.2012. g. objavljuje konačan izvještaj Joker-a uz 01. kolo Superloto-a: osnovanih i neosnovanih prigovora nije bilo Ukupna uplata.........................................................................................................................................................6.078,00 KM Nagradni fond 50% ....................................................................................................................................................3.039,00 KM Fond za dobitak prve vrste (607,80 + J.P. 114.923,90 ) ..........................................................................................115.531,70 KM Fond za ostale dobitke................................................................................................................................................2.431,20 KM Broj dobitaka i iznosi dobitaka Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva)............................................NEMA ................................JACK POT SE PRENOSI U NAREDNO KOLO Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva)............................................NEMA .................................................................................0,00 KM Broj dobitaka 3. vrste (4 broja) ...............................................NEMA .................................................................................0,00 KM Broj dobitaka 4. vrste (3 broja)...................................................6.................................................................................156,00 KM Broj dobitaka 5. vrste (2 broja) ..................................................57..................................................................................16,40 KM Broj dobitaka 6. vrste (1 broja) .................................................559...................................................................................1,00 KM
ZADNJI DAN NAPLATE DOBITAKA ZA JOKER UZ 01. KOLO SUPERLOTO-a JE 18.02.2012.godine

Generalni direktor Edhem Pašukan s.r.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA
OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sarajevska zima 2012.

Broj: 042-0-DN-11-000 212 Zavidovi}i, 13. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000 212, a po zahtjevu Hrki} Edhema, sin Omera, iz Hrki}a bb, op}ina Zavidovi}i u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana: u posjedovni list broj 1522, katastarska op}ina ^inovi}i, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 2797/1 "Luka", oranica 6. klase povr{ine 866 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je Hrki} Edhem Omerov, Kova~i, Hrki}i, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

N A J AV L J U J E

Scena iz filma “Izvori Akitsua“ Yoshishiga Yoshide

SEDMICA
Kako se bli`imo po~etku Sarajevske zime, sve vi{e informacija o programima dolazi od organizatora. Tako je objavljeno da }e se vrlo zanimljiv ciklus japanskog filma odr`ati od 22. do 26. februara, sa projekcijama u art kinu Kriterion od 18 sati. Sedmicu japanskog filma, kako je oficijelni naziv manifestacije, otvori}e ostvarenje glumca, scenariste i reditelja Takeshi Kitana “Ta~ka klju~anja“ iz 1990. godine. Ovo je Kitanov drugi film koji je re`irao i prvi za koji je napisao scenario. Kriti~ari se sla`u da je ta akcija jedno od lo{ijih ostvarenja japanskog veterana, ali svejedno vrlo bitno u razvoju njegove karijere. Dan poslije, na programu je film “@estoki policajci“ Johna Wooa, klasi~na dalekoisto~na akcija iz 1992. To ne bi bilo toliko ~udno ni zanimljivo da ovaj film ne dolazi iz Hong Konga, ve} iz Japana. ^ak je i reditelj ro|eni Kinez. Film “Dobije{ li {ta?“ na programu je 24. februara.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-11-000 209 Zavidovi}i, 13. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000 209, a po zahtjevu [u{i} Sabahudina, sin Sajida, iz Rujnice, op}ina Zavidovi}i u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana: u posjedovni list broj 830, katastarska op}ina Potkle~e, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 6/2 "Vu~jak vo}njak", vo}njak 3. klase povr{ine 768 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je [u{i} Sabahudin Sajidov, Zavidovi}i, Rujnica bb, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

japanskog filma
Ibrahim Spahi} i co. nam u okviru ovogodi{njeg programa nude nekoliko klasika japanske kinematografije
Ciklus se nastavlja 25. februara prikazivanjem filma “^ovjek koji je podigao buru“ u re`iji jednog od najstarijih japanskih reditelja Umetsugu Inouea, a 26. februara }e se prikazati “Balada o Narajami“ reditelja Shohei Imamure. Ova dubokoumna drama je osvojila Zlatnu palmu u Cannesu 1984. godine. Film “Izvori Akitsua“ reditelja Yoshishiga Yoshide, kultno remek-djelo japanske kinematografije, snimljeno 1962, bit }e prikazano 26. februara. U ovoj slatko-gorkoj melodrami, reditelj Yoshida je kroz minimalisti~ku ljubavnu pri~u, ustvari, prikazao kako je demokratija pala na svom testu u poratnom Japanu. Sedmicu japanskog filma }e zatvoriti detektivski triler iz 1964. “Crvena maramica“. Reditelj je jo{ jedan veteran japanskog filma Toshio Masuda, kojeg su izbacili sa {kole za kamikaze zbog antimilitaristi~kih ubje|enja, te se tako u potpunosti mogao posvetiti snimanju filmova.
N. SELIMOVI]

N A J AV L J U J E

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-11-000 185 Zavidovići, 13. 1. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-11-000185, a po zahtjevu Valjevac Mirsada, sin Sakiba, iz Visokog, Ulica Kadije Uvejsa br. 23 u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 2484, katastarska op}ina Zavidovi}i, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 635/5 "]umurana", privredna zgrada povr{ine 390 m2, ekonomsko dvori{te povr{ine 2.653 m2 - katastarska ~estica broj 1295/4 "I. K. Krivaja", privredna zgrada povr{ine 980 m2, ekonomsko dvori{te povr{ine 12.178 m2 - katastarska ~estica broj 1295/8 "I. K. Krivaja", ku}a i zgrada povr{ine 201 m2 i ekonomsko dvori{te povr{ine 259 m2 Prema podacima iz katastra, navedene nekretnine su upisane kao DRSV Goralija Zijada Mustafina, Kakanj, 311. lahke brigade bb, sa dijelom 31/100, DRSV Valjevac Mirsad Sakibov, Visoko, Radovlje bb, sa dijelom 31/100 i DRSV Mujezin [emso Hasibov, Sarajevo, Olovska 84, sa dijelom 38/100. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

N A J AV L J U J E

^lanovi Udru`enje studenata Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, njih oko 45, ju~er je u ime Studentskog parlamenta UNSA posjetilo Historijski i Zemaljski muzej BiH. Ova posjeta, kako ka`e Adnan Imamovi}, predsjednik Udru`enja studenata Prirodno-matemati~kog fakulteta, bila je u znaku podr{ke za rje{avanjem situacije u kojoj se ove i ostalih pet institucija kulture nalaze. Studenti su ovom prilikom uposlenicima oba muzeja uru~ili i simboli~an nov~ani prilog (po 86 KM) i na taj na~in su “`eljeli izazavati stid kod ljudi koji su odgovorni za financiranje tih instituciAn. [. ja“ kazao je Imamovi}. ,

Podr{ka studenata

Studenti u posjeti Historijskom muzeju

Foto: D`. KRIJE[TORAC

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

KULTURA

27

DAMIR ZLATAR FREY, REDITELJ I PROMATRA^ @IVOTA

Tekst pobu|uje razli~ite emocije u profesiji, nekima se a priori ne svi|a, a nekima se svi|a

Emotivni kriminal je
Narodno pozori{te za 27. januar priprema jo{ jednupremijeru. Ovaj put radi se o kontroverznom tekstu “italijanskog Kafke“ i, po mnogima, najve}eg teatarskog pisca pored Pirandella, Uga Bettija. “Zlo~in na Kozjemotoku“ govori o moralu, razvratu, emotivnimponorimaljudske prirode ili, direktnije re~eno, o tri `ene kojima jedan ~ovjek izvrne `ivot naopa~ke. Predlo`ak zanimljiv sam po sebi, posebno u dana{njem vremenu nemorala, razvrata i ponora ljudske prirode. Zvu~i savr{eno. Ali nije predstava, u kojoj }e glavne uloge tuma~iti Jasna Bery, Vedrana Seksan, Alma Terzi} i Riad Ljutovi}, interesantnasama po Bettijevim seciraju}im monolozima i univerzalnoj temi (tekst je star vi{e od 60 godina), no tu je i reditelj koji ve} niz godina radi na njoj i usavr{ava je. On nije nepoznat na na{em i tlu oko nas. Damir Zlatar Frey je u na{em gradu bio ~est gost i prije agresije, kada je pomno pratio sve {to je MESS tada pru`ao, a i nakon ‘95. je tu bio - re`irao je dvije predstave, “No`eve u koko{kama“ i “Gospo|icu Juliju“. DamirZlatarFrey je malonekonvencionalan umjetnik, mogao sam ~uti iz nekoliko izvora, prije na{eg razgovora. Mislio sam da je to nekakav specifi~ni kota~i} koji svaki umjetnik u svom mehanizmu postojanja ima, ali postojala je malazadr{ka. Ali, kako se ispostavilo - Damir Zlatar Frey je ~ovjek koji toliko osje}a svoju profesiju, i sve {to radi, da to morate vidjeti za sebe, iz prve ruke. Njegova strast ka tekstu kojibarempolovicateatarskihstvaralaca gura {tapom od sebe, najo~itije pokazuje kolika je njegova ljubav prema vlastitom pozivu. On jeste druga~iji, on je jednostavno profesionalac. go proto~niji. T proces sam nasaj tavio i u Sarajevu, tako da ovdje mo`emo o~ekivati predstavu koja ima osnovu u toj italijanskoj drami, ali ipak i ne{to posebno {to donose glumci ovdje.” Iako gaji posebne metode rada, koje bi nekimabile~ak i intrigantne, nagla{ava da ima savr{enusaradnju sa na{im glumcima. “Predstavu uvijekodre|uje~ovjek, na krajukranomenkoji ga tjera na razmi{ljanje. Ka`e da teatar“nijeapotekanitibolnica i on ne propisuje lijekove, ali itekako mo`e uticati na dru{tvo.” “Bettijev tekst se analiti~ki, skoro pa anatomskibaviodnosima i emotivnom svije{}u, i govori o jednom emotivnom kriminalu, vrlo bolnimo`iljcimakojiostaju“, govori on. “Ljudi odgovaraju zbog svih materijalnih {teta koje jedni drugima prouzrokuju, ali zbog duhovnih rastrojstava i duhovnog ubistva, da ga tako nazovem, niko nikada nije odgovarao. Zapravo to najbolje pokazuje kako `ivimo u svijetu gdje se ~ovjekovo postojanje svodi na njegovih 70, 80 kila mesa, i ne priznaje njegovo duhovno prisustvo. A upravo ta duhovnost, to unutra{nje bi}e ozna~ava ~ovjeka, a ne njegovo tijelo. Upravo zato mi je ovaj tekst toliko interesantan, i ~im se bavimo njime, zna~i da razgovaramo o tim problemima.“

osnova svakog zla
Tekst Uga Bettija, jednog od najve}ih teatarskih pisaca Italije, “Zlo~in na Kozjem otoku“, djelo je koje hirur{ki precizno secira ljudske odnose i koje je natjeralo gosta iz Hrvatske na duboko razmi{ljanje
{ta nau~io. Nau~io je da ide u svemir, ali nije nau~io ni{ta o sebi. Zastra{uju}e je {to je taj teksttolikostar a ~ovjek nije nimalo poradio na sebi. To je grozno.“ Fascinantno mi postajekakoondajedantakoaktuelan tekst, tako analiti~an i direktan, toliki broj teatarskih umjetnika ne voli. Pitam i Freya isto. “Pa, ljudiulaze u teatar iz razli~itih razloga. Ja volim autore koji govore o odnosima, mo`emo to nazvati i politi~ki teatar. A {ta je to? Meni je baza svega ~ovjek, i odnosi izme|u ljudi, a ~ovjek je sam po sebi politi~an. Tu dolazimo do ~injenice da se iz malih odnosa ra|aju oni veliki. Ako ti osnovni, mali odnosi nisu ok, to onda ra|a i lo{e velike odnose. Iz nesre|enihodnosaizme|uljudi, ra|aju se ratovi. Svi problemisvijeta imaju korijen u ovome o ~emu govori i Bettijev tekst.“ Postaje i Betti i njegovtekst sve zanimljiviji, a da nije ni pro~itan. Energija Freya to sve amplificira i poti~e razmi{ljanje. Zaista, za{to se ne bavimo sobom, i za{to nas zanima ~a~kanje `ivota drugih? Za{to svi uzrokujemo i nosimo te emotivne o`iljke, nekada svjesno a nekada nesvjesno? Nije li krajnje vrijeme da po~nemo raditi na sebi i razmi{ljati o unutarnjem ja, i prestanemo viriti u tu|e `ivote? Mo`da Ugo Betti nije lo{a polazna ta~ka.
Nisad SELIMOVI]

Predstavu uvijek odre|uje ~ovjek
“Ovaj tekst pobu|uje razli~ite emocije u profesiji, nekima se a priori ne svi|a, a nekima se svi|a. Ja spadam u ovu drugu grupu. ^ak mogu re}i da se meni izuzetno dopao, i bilo mi je `ao {to predstavanije bila uspje{na u Sloveniji, kada sam je prvi put postavio gore, ba{ iz razloga jer sam ja stvarnoosje}ao taj tekst duboko“, govori nam Frey. “Stalno me kopkalo poslije u ~emu sam pogrije{io, i {ta je uzrok neuspjehu. Vrlo malo sam kratio originalni tekst tada, mogu re}i da sam ga interpretirao skoro u integralnoj verziji. ^ekao sam poslije pravu priliku gdje }e mi biti omogu}eno da ga postavim na jedan nov na~in, skra}en koliko sam ja mislio da je dovoljno, i takvaprilika je do{la u Rijeci. Mislim da sam ga tada skratio za polovicu, i tekst je postao mno-

NIJE NAU^IO ^ovjek nije ni{ta nau~io. Nau~io je da ide u svemir, ali nije nau~io ni{ta o sebi. Zastra{uju}e je {to je taj tekst toliko star a ~ovjek nije nimalo poradio na sebi. To je grozno
jeva“, nagla{ava i dodaje da gluma~ki ansambl gaji visoka koncentracija i dobra snala`ljivost. A to je vrlo bitno za svaku predstavu, posebnu jednu koja nosi presjek dru{tva koje grca u moralnim problemima. Ti konflikti postoje od postanka svijeta, i nikad se jo{ niko nije pozabavio rje{avanjem tog problema. Emotivni o`iljci koji ostaju nakon svakog moralnoupitnogpostupka su za Freyafe-

Foto: D. TORCHE

^a~kanje tu|ih `ivota
Refleksija dana{njeg dru{tva u tekstu Uga Bettija, koji je napisandaleke 1946, vi{e je nego o~ita. Duboki procjepi izme|u ljudi, koje su prouzrokovalisamiljudi, uporno se produbljujukrozhistoriju, a novirasjedi se svakodnevno javljaju. To je ne{to {to Freya pomi~e na sam rub stolice, dok razgovaramo u cafeu Narodnogpozori{ta. “^ovjeknijeni-

U ASA Art Galleryi

“Ta~ka“ Nejre Br~i}

Od 19. do 23. januara u ASA Art Galleryi bit }e postavljena druga samostalna izlo`ba mlade umjetnice Nejre Br~i} pod naziom “Ta~ka“. Ovom izlo`bom umjetnica }e se {iroj javnosti predstaviti ne samo iz potrebe da stvara, izla`e ili promovira svoje radove ve} i da podijeli ne{to intimno i ne{to krajnje emocionalno. Ta~kom se slu`i kao osnovnim likovnim jezikom, kojim gradi likovno djelo. Ona je oblik bez ijedne nagla{ene dimenzije: visine, {irine ili du`ine i time je gotovo apstraktan, nedefiniran oblik koji je osnova, polazi{te za sve druge vizualne oblike. Usprkos toj neuhvatljivosti, ta~ka je vrlo jasna likovna i opti~ka vrijednost kojom mo`emo graditi, varirati i kombinirati.

28

SCENA

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVI BROJ

10. festival pop-rok grupa BiH Nove nade, nove snage

GLAMO^ Po~inju (li) isplate vlasnicima uni{tenih imanja na vojnom poligonu

Blavors

Bosniche Post

„Odlu~na Barbara“ Federaciju vodi u bankrot, jer su {tete dvije milijarde maraka?!
SKANDALOZNO Srbijanska policija ponovo „istra`uje“ na teritoriji BiH

Po~inje druga runda
kvalifikacija
U `elji za o~uvanjem sarajevske i bh. pop-rok scene, kao i afirmisanja mladih stvaralaca i izvo|a~a svih `anrova muzi~ke umjetnosti, 1. novembra pro{le godine u sarajevskom Domu mladih po~eo je 10. tradicionalni muzi~ki festival pop-rok grupa BiH Nove nade, nove snage, a trajat }e do maja 2012. Prve kvalifikacije za ovu amatersku rock’n’roll radionicu su odr`ane 24. decembra, gdje se predstavilo {est demo bendova. Po ocjeni stru~nog `irija i glasovima publike, pobjednici idu direktno u finale, koje }e se odr`ati u maju, a vice{ampioni u polufinale ovog festivala, koje }e se odr`ati u aprilu. Finalisti prvih kvalifikacija su grupe Futavci iz Sarajeva i Orion iz Jablanice, a vice{ampioni ili polufinalisti su Bihuzur i OHM. Druga runda kvalifikacija }e se odr`ati 28. januara, tako|er, u Domu mladih. Ovom prilikom publici }e se predstaviti nove nade, nove snage sarajevske demo pop-rok scene, bendovi Bosniche Post, Arhe, Sabur, Brainchain i Merlina Hadzimesic & Band. Specijalni gost bit }e grupa Blavors. - Uz financijsku podr{ku Op}ine Centar Sarajevo nastavili smo s organizacijom tradicionalnog i ove godine jubilarnog 10. festivala pop-rok grupa BiH - Nove nade, nove snage. Kvalifikacije }e trajati do marta, a svirke }e se i dalje odr`avati jednom mjese~no, sva-

Publici }e se predstaviti nove nade, nove snage sarajevske demo pop-rok scene bendovi Bosniche Post, Arhe, Sabur, Brainchain i Merlina Hadzimesic & Band
ke posljednje subote u mjesecu. U aprilu slijedi polufinale, a u maju veliko superfinale, ka`e inicijator festivala @elimir Altarac ^i~ak. Za u~e{}e na ovom festivalu svi zainteresovani treba da dostave demo-snimak tri autorske pjesme (u konkurenciji autorskih radova) ili tri pjesme cover obrade nekih drugih autora (u konkurenciji za najboljeg izvo|a~a). Sve informacije mogu se dobiti na telefon 033 445 777, a demo snimke mogu se dostaviti svakog utorka i srijede u Domu mladih ili poslati po{tom na adresu Dom mladih, Ulica Terezija bb, s naznakom za „10. festival pop-rok grupa BiH - Nove nade, nove snage“.
Ja. D.

Sadik Ahmetovi}: Ni{ta nije prekr{eno, postoji sporazum Nermina Uzunovi} Zaimovi}: Ministarstvo sigurnosti zaobilazi Parlament
BIHA] Vojni aerodrom @eljava ne vidi se od korova

Umjesto aviona lete divlje koko{i
Univerzitetski profesori, iako ih zakon obavezuje, rijetko na poslu

Sabur

Britanska akademija filma i TV-a

Lagumd`ija redovan na prvom i zadnjem predavanju, Halilovi} kao Gospa!
Tradicionalni Bal Roma odr`an po ~etrdeseti put

Filmu “Artist“
najvi{e nominacija
Ove godine 43 takmi~ara
Kompletiran je spisak sudionika Eurosonga 2012. koji ove godine broji 43 zemlje. Evropska radiodifuzna unija objavila je kona~an spisak sudionika 57. Eurosonga koji }e ugostiti azerbejd`anska prijestolnica Baku. Iako se prethodno naga|alo o mogu}nostima da Armenija propusti Eurosong 2012. zbog dobro znanih politi~kih problema sa doma}inima, zastave Armenije }emo ipak vidjeti i ove godine. Tako su sudionici Eurosonga 2012: Albanija, Armenija, Austrija, Azerbejd`an, Bjelorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kipar, Crna Gora, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gr~ka, Gruzija, Hrvatska, Irska, Italija, Island, Izrael, Latvija, Litvanija, Ma|arska, Makedonija, Malta, Moldova, Holandija, Njema~ka, Norve{ka, Portugal, Rumunija, Rusija, San Marino, Slova~ka, Slovenija, Srbija, [panija, [vedska, [vicarska, Turska, Velika Britanija i Ukrajina. @rijeb koji }e odlu~iti u kojem }e se polufinalu natjecati pojedine zemlje zakazan je za 25. januar. Podsjetimo, ovogodi{njapredstavnica BiH na Eurosongu je Maya Sarr. Ja. D. Nijemi crno-bijeli film “Artist“ osvojio je ~ak dvanaest nominacija za nagrade Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA). Britanski film “Tinker Tailor Soldier Spy” osvojio je 11 nominacija, me|u kojima i nominaciju za najbolji film. Meryl Streep je nominovana za najbolju glumicu za ulogu Margaret Thatcher u filmu “The Iron Lady“ , dok je za najboljeg glumca nominovan George Clooney za ulogu u filmu “The Descendants“. Za najbolju glumicu nominovane su jo{ i Berenice Bejo, Michelle Williams, Tilda Swinton i Viola Davis, dok su za najboljeg glumca nominovani Jean Dujardin, Brad Pitt, Gary Oldman i Michael Fassbender, objavio je BBC. Drama “Hugo“ Martina Scorsesea osvojila je devet nomina-

Najljep{a je Hatid`a Asanovi}
Specijalna jedinica FUP-a u pripravnosti

Posebne pripreme za socijalne nemire?
ZVIJEZDA NEDJELJE: Brankica RUDAN

Vjerujem u ljubav na prvi pogled

“Ar tist“ osvojio 12 nominacija

NAJVE]A NOVINA U BiH

cija, me|u kojima i nominaciju za najbolju re`iju. Ina~e, Scorseseu }e biti dodijeljena i nagrada za `ivotno djelo. Dodjela nagrada BAFTA bit }e odr`ana12. februara u Kraljevskoj operi u Londonu.

Muharem Bazdulj dmah po zavr{etku Drugog svjetskog rata, ta~nije u decembru 1945. godine, pjesnik W. H. Auden objavio je u New York Times Book Review glasoviti esej pod naslovom Kr{}anski tragi~ni heroj. Po Audenu, osnovna razlika izme|u anti~kog i kr{}anskog tragi~nog junaka je ta {to je onaj potonji odgovoran za svoja djela. Auden veli da gledatelj ili ~itatelj anti~ke tragedije osje}anje spram Edi pa (~ija je su dbi na pre do dre|ena) mo`e izraziti rije~ima: {teta {to je ovako moralo biti; spram Macbetha nasuprot, Ma cbet ha ko ji je imao izbo ra, osje}anje je slijede}e: {teta {to je ispalo ovako, a ne druk~ije.

O

Izgubljene godine
Op}e je prihva}en datum Shakespeareovog ro|endana dvadeset i tre}i april. Nije to, me|utim, toliko pouzdano. Zna se zapravo da je mali William, sin lokalnog mesara Johna Shakespearea i njegove `ene Mary (djevoja~ki Arden) kr{ten u Stratford-upon-Avonu dvadeset i {estog aprila 1564. godine. Obi~aj je bio da se djeca krste koji dan nakon ro|enja, tako da postoji velika vjerovatno}a da je datum bio upravo dvadeset tre}i. Za one koji vole numerolo{ke za~koljice zanimljiva je ~injenica da je i Cervarnes ro|en dvadeset i tre}eg aprila sedamnaest godina ranije, a i ro|endan Vladimira Nabokova pada na dvadeset i tre}i april. William Shakespeare je umro na svoj pedeset i drugi ro|endan - dvadeset i tre}eg aprila 1616. godine. William je bio tre}e od osmero djece u obitelji Shakespeare. Vele da mu je otac bio nepismen, no on je sa sedam godina nau~io ~itati i pisati. Shakespeare se o`enio Anne Hathaway s navr{enih osamnaest godina, odnosno 1582. Nedugo nakon toga slijedi period koji dana{nji {ekspirijanci nazivaju izgubljene godine (“missing years“) jer je malo znano o Shakespeareovim aktivnostima do po~etka posljednje decenije {esnaestog stolje}a i njegovog knji`evnog uspona. Od 1593. godine zapravo po~inje ta fantasti~no plodna `ivotna faza tokom koje Shakespeare pi{e u prosjeku dva genijalna komada godi{nje. Napisao je trideset i sedam drama i preko stotinu pedeset pjesama. Usprkos genijalnosti i velikoj slavi Tita Andronika, Romea i Julije, Sna ljetne no}i, Bure - zapravo svih Shakespeareovih komada, za ~etiri se “velike tragedije“ smatra da su vrhunac cjelokupnog njegovog djela: Hamlet, Kralj Lear, Othello i Macbeth.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 19. 1. 2012. godine

SMISAO ZA UBISTVO Smatra se da je Macbeth napisan 1606. godine i uglavnom je prihva}en za najmra~niji Shakespeareov komad uop}e. Cioran je negdje zapisao da dobar dramaturg mora da ima smisla za ubistvo. Shakespeare to dokazuje i u Macbethu
ce i lik Lady Macbeth najprepoznatljiviji trademark ovog komada. Vje{tice itekako pridonose atmosferi misterije i natprirodnog, a Lady Macbeth je opet jedan od najpamtljivijih Shakespeareovih likova. Njezino manipuliranje mu`em, replike u kojima se ubistvo tra`i kao potvrda mu{kosti, zlo koje zra~i iz nje - sve je to ~ini jednim od najprepoznatljivijih likova svjetske knji`evnosti, jednim od onih rijetkih koji su postali pojam {to `ivi i van konteksta konkretnog djela.

Macbeth od

Drama svevremenske aktuelnosti

buke i bijesa

Vje{tice
Svevremensku aktualnost Macbetha potvr|uje i sklonost re`isera da ovaj komad adaptiraju za film. Snimljeno je dosad u svijetu nekoliko desetina filmova po Macbethu, no poseban je kuriozitet da su ~ak tri re`isera {to spadaju me|u najve}e filmske umjetnike svih vremena ekranizirala ovu tragediju. Orson Wellesova verzija je iz 1948. godine, Kurosawina japanska (naslov je Kumonosu Jo) iz 1957, a ona Romana Polanskog iz 1971. Macbeth je, naravno, nadahnjivao i mnoge pisce. Najpoznatiji je dakako William Faulkner i njegov, po ve}ini

Ameri~ki pozori{ni re`iser Eric Ting ovih dana u New Havenu postavlja vlastitu adaptaciju Shakespeareovog Macbetha smje{tenu u kontekst rata u Vijetnamu, a pod naslovom “Macbeth 1969“. To je tek jo{ jedan dokaz koliko je Shakespeare, a s njim i Macbeth, savremenik svake epohe

Prokletstvo
Jedan od najlucidnijih novijih tuma~a Shakespearea Jan Kott svom je eseju o Macbethu dao naslov Macbeth ili zara`eni smr}u. Na samom po~etku eseja Kott }e nam kratko i efektno prepri~ati pokrete Velikog Mehanizma koji zapravo tvore fabulu ovog komada: “Ugu{enje pobune dovelo je Macbetha bli`e prijestolju. Mo`e da postane kralj, zna~i mora da postane kralj. Ubija zakonitog vladaoca. Mora pobiti svjedoke zlo~ina i one koji u njega sumnjaju. Mora pobiti sinove i prijatelje onih koje je prethodno pobio. Poslije mora ubijati sve, jer su svi protiv njega (…) Na kraju }e sam biti ubijen. Pre{ao je cio put po velikim stepenicama istorije.” Ne{to kasnije Kott }e kazati kako se Macbeth razlikuje od Shakespeareovih kraljevskih drama jer je u njemu povijest prikazana kao ko{mar. “Historija je u Macbethu ljepljiva i gusta kao glib i krv”, ka`e Kott. Smatra se da je Macbeth napisan 1606. godine i uglavnom je prihva}en za najmra~niji Shakespeareov komad uop}e. Cioran je negdje zapisao da dobar dramaturg mora da ima smisla za ubistvo. Shakespeare to dokazuje i u Macbethu. Ono {to je re~eno za Tita Andronika, vrijedi donekle i za Macbetha: da je komad malo du`i, glumci bi si{li sa scene i ubijali publiku. Ina~e, relativna kratko}a Macbetha jedno je od “prizemljenijih“ tuma~enja ~uvenog sujevjerja vezanog za ovaj komad. Naime, nema valjda kazali{ta

na svijetu u kojem glumci ne izbjegavaju da Macbetha zovu imenom; obi~no se ka`e Bardov {kotski komad ili samo {kotski komad (Scotish Play) - oko ovoga je izgra|ena jedna od urnebesnijih epizoda Crne guje. Neki, dakle, vele da su se u pro{losti pozori{ne trupe u finansijskoj krizi ~esto poku{avale “vaditi“ igraju}i Macbetha: popularnu, ne predugu i ne prekompliciranu predstavu. Obi~no im, naravno, nije uspijevalo da se izvuku iz dugova i propadale bi, a ostalo bi zapisano da je posljednji komad koji je igran upravo Macbeth. Neki ka`u da baksuzluk poti~e od ~injenice da se gotovo cijeli komad zbiva u mraku pa je ~esto dolazilo da povreda na sceni. Ima, me|utim, i misti~nijih tuma~enja: neki ka`u da je prvi tuma~ uloge Lady Macbeth - Hall Berridge umro na sceni u tajanstvenim okolnostima, a neki opet vele da su vje{ti~iji rituali u predstavi zapravo stvarni i da privla~e zlo. Upravo su vje{ti-

mi{ljenja, klju~ni roman Buka i bijes. Naslov je preuzet iz najglasovitijeg Macbethovog monologa, zapravo jednog od naj~uvenijih monologa cjelokupnog Shakespeareovog djela, onog {to po~inje rije~ima: Tomorrow, and tomorrow, and tomorrow i {to veli kako je `ivot pri~a koju idiot pri~a, puna buke i bijesa, pri~a {to ne zna~i ni{ta (It is a tale/ Told By an idiot, full of sound and fury,/Signifying nothing). Manje je, me|utim, poznato (na {ta je prvi, po svoj prilici, ukazao William Frye) da je ~itav ovaj Faulknerov roman premre`en aluzijama na Macbetha mo`da i jednako dosljedno kao Joyceov Uliks na Odiseju. Znakovi pored puta Ive Andri}a otkrivaju nam {ta je na{ nobelovac zapisao na pozori{nu afi{u gledaju}i jednu postavku Macbetha: “^ove~e, budi pametan, i budi gluv, da ne ~uje{ {ta sve govore po raskr{}ima ve{tice.”

30
Premijera u Teatru u podrumu Ateljea 212 u Beogradu

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. godine

@ivot, ljubav i patnja
(Tanja [ljivar: “Po{to pa{teta?“; re`ija Sne`ana Tri{i}; scenograf: Darko Nedeljkovi}; dramaturg: Jelena Mijovi}; igraju: Zijah A. Sokolovi}, Katarina @uti}, Aleksandra Jankovi}, Milo{ Samolov, Nata{a Tapu{kovi}, Nikola Jovanovi}, Vladislav Mihailovi} i Jakov Jevtovi})
Mladen Bi}ani} ao prvu premijeru u novoj godini Atelje 212 iz Beograda postavio je na scenu Teatra u podrumu dramski tekst “Po{to pa{teta?“ Tanje [ljivar (Banjaluka 1988), u re`iji Sne`ane Tri{i}. Rije~ je o mla dim auto ri ca ma ko je tek po~inju otkrivati tajnoviti svijet pozori{nih ~uda: Tanja [ljivar lani je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a Sne`ana Tri{i} dvije godine ranije pozori{nu i radiore`iju, no obje su ve} ostavile zapa`en trag u teatru. Drama “Po{to pa{teta?” odabrana je za publikaciju Nova evropska drama i tako u{la u odabir 120 najboljih evropskih drama {to ih bijenalno objavljuje Evropska teatarska konvencija, dok je Sne`ana Tri{i} svojim predstavama ve} uspjela pokupiti niz zapa`enih priznanja i nagrada u Srbiji, ali i u svijetu (Internacionalni festival pozori{nih akademija iz cijelog svijeta u Brnu, ^e{ka Republika, 2008). ka`e: “U loju sam se rodio, izme|u svinjske glave i tele}eg buta.“ Taj loj pokaza}e se sudbonosnim za sve aktere tog izuzetno intrigantnog, provokativnog i anga`iranog kazali{nog projekta - ako je pa{teta iz naslova ono ne{to ~emu `ude i za ~im snivaju cijeli svoj `ivot i za koju niti jedna cijena nije previsoka, onda je taj loj koji se u njima skuplja cijeli `ivot najve}a prepreka da
Intrigantni, provokativni i anga`irani kazali{ni projekt

mesara Stojana
K
nim, krvavi mesarski stol simbol okru`enja u kojem `ivimo, mjesto na kojem se ra|amo, umiremo, opstajemo. On nas podsje}a da taj zakon krvi i mesa, ~ulnosti i razvrata, po`ude i grabe`i, rata i ljudske razularenosti i dalje neprikosnoveno vlada na{im `ivotima i postupcima. “Ponekad nije dovoljno ljudima samo `elje ispunjavati“, re}i }e na po~etku komada Stojan, okrutan, ljubav njegova `ivota nikada se ne}e vratiti iz dalekog svijeta starleta, manekenki, pin-up djevojaka sa naslovnih strana {arenih tabloida. Na samom kraju svog `ivotnog puta mesar Stojan uvi|a sav besmisao te svoje tlapnje, opsesije, utopije u koju je uronio, no ipak se ne predaje, intuitivno zna da bi negdje izlaz morao postojati, da ima neka “crna rupa“ stavi Ateljea 212. Njegova interpretacija tog ~udnovatog lika ima snagu velikog glumca koji prije svega razumije patnju svog drugog Ja i iz te patnje gradi njegovu veli~inu, zanos i prokletstvo. Naravno, u tome ima punu podr{ku ansambla, koji ga bezrezervno prati uokviruju}i taj njegov povremeno monodramski iskaz. Katarina @uti},

Sudbonosni loj
O svom komadu mlada drama ti~ar ka }e u pro gram skoj knji`ici zapisati: “Kao parafraza stiha jedne pjesme Zabranjenog pu{enja iz osamdesetih, pa{teta iz naslova moje drame postaje rasprodaja. Rasprodaja ~ulnosti, sni`enje emocija, izgovor za klanje i jedina mogu}nost zadovoljenja ~ovjekovih najrazli~itijih fizi~kih i fiziolo{kih potreba. U takvim okolnostima, u dru{tvu u kom danas i ovdje `ivimo mi, kao i mesar Stojan, jedini na~in protesta, ali i opstanka je bijeg. Bijeg u fantaziju, iluziju, pa i utopiju...“ Redateljica pak o svom pristupu ka`e: “Kroz grotesku o gladi i uzaludnim snovima probala sam da otkrijem neke od mnogih bizarnosti i devijacija nasle|a i identiteta na{eg dru{tva. Izme|u pa{tete i isto~nja~ke gastronomije, neutoljiva glad pronalazi svoje zasi}enje kroz primitivnu svakodnevicu, surovi rat ili uzaludne snove i utopijsku viziju...“ U sredi{tu drame, pa tako i predstave, lik je mesara Stojana, ro|enog u mesnici, ili kako sam

NEPRIKOSNOVENO VLADANJE Mesnica je tu metafora `elje za neispunjenim, krvavi mesarski stol simbol okru`enja u kojem `ivimo, mjesto na kojem se ra|amo, umiremo, opstajemo. On nas podsje}a da taj zakon krvi i mesa, ~ulnosti i razvrata, po`ude i grabe`i, rata i ljudske razularenosti i dalje neprikosnoveno vlada na{im `ivotima i postupcima
bi do nje stigli - odnosno da bi zadovoljili svoje emotivne, dru{tvene, erotske, porodi~ne ili bilo koje druge porive i potrebe. Mesnica je tu metafora `elje za neispunjemesar koji je spoznao zakonitosti srca, ali ne i mozga. On u nekoj dalekoj, Bogu iza le|a zabiti svojoj dragoj gradi budisti~ki hram u kojem `eli sa njom `ivjeti - no `ivot je

koja nas, dodu{e, mo`e progutati, ali da }emo, ako iz nje izi|emo, okusiti neki novi `ivot. I zato ka`e: “Ono gdje sam se rodio i ono gdje sam `ivio sad }e da mi bude zadnje. Evo, ~itav `ivot koljem, i jedem, gradim, ~ekam - a loj se gomila u meni, od njega ja krkljam i grcam. Od loja je meni zlo, loj me gu{i. Ali, ja }u se ponovo roditi - tako je zapisano, pa bilo koza, glumac, po{tar ili biljka. I ja }u je opet sresti, jer se pravi ljubavnici ni u jednom `ivotu ne rastaju...”

Poetsko kazivanje
Me sa ra Sto ja na ma es tral no igra Zijah A. Sokolovi}, kojemu je to prvi nastup u jednoj pred-

kroz nekoliko rola, kao njegova majka, `ena i k}er, Aleksandra Jankovi}, u ulozi Slavice, velike ljubavi njegovog `ivota, Nata{a Tapu{kovi}, kao babica, ona koja donosi `ivot, ali i smrt u svijet, kreacije su {to se ne zaboravljaju i {to predstavu ~ine slojevitom na vi{e razina. Uostalom, kao i sjajni mu{ki dio ansambla: Milo{ Samolov, Nikola Jovanovi}, Vladislav Mihailovi} i Jakov Jevtovi}. Sne`ana Tri{i}, kao {to i sama ka`e, polazi od groteske - sve scene u kojima Sokolovi} nije sam na pozornici zaogrnute su nekim rableovskim du hom i go go ljev skom fantastikom - ali i ovijene svepri-

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. godine

31
Aparat teatar iz Sarajeva

“Pinokija u nevolji“

gledalo 7.000 ljudi
Samir Kari}
Zijah A. Sokolovi}, snaga velikog glumca

Koriste li~no iskustvo ujedinjeno s mladim snagama, trude}i se da budu operativni i konkretni

P

sutnom poezijom {to pro`ima taj dramski rukopis Tanje [ljivar. To jeste poetsko kazivanje o jadima jednog u svijet snova i iluzije zabludjelog seoskog mesara, ali to jeste i iskreni, mladala~ki, buntovni iskaz o svijetu u kojem `ivimo, sa kojim nismo zadovoljni i kojega `elimo, utopijski ili ne, sasvim svejedno, iz korijena izmijeniti.

Razmi{ljati glavom
Zato na kraju komada glavni lik vadi iz njedara pravo srce i ostavlja ga na tom mesarskom stolu koji sve vrijeme dominira pozornicom. I to je nijema poruka, bit komada. Jer, ka`e Zijah A. Sokolovi}: “Jo{ uvijek mi razmi{ljamo o sebi, o politici, o nacionalizmu, o ratovima, emotivno i zato i ne mo`emo da ih sagledamo u njihovoj realnosti. A autorica nudi kroz ovaj tekst: dajte, razmislite - niste uop}e razmi{ljali o svijetu u kojem `ivite na pravi na~in, ne}u ni ja vi{e da razmi{ljam srcem. Evo, srce sam ostavila i idem u drugi svijet. I u tom drugom svijetu ho}u da razmi{ljam glavom. I da stvaram glavom. Jer znam da volim, ve} znam da volim, to sam ve} vidjela da volim, ali u ovom svijetu gdje nema razuma i gdje nema mozga ne `elim da `ivim. Fascinantno!“

redstava “Pinokio u nevolji“, koja je ra|ena u produkciji Aparat teatra iz Sarajeva, premijerno je izvedena 9. decembra 2010. godine i od tada, prema rije~ima rediteljke Belme Lizde - Kurt, gledalo ju je “samo“ 7.000 ljudi. Igrana je 29 puta u 17 gradova {irom BiH, uklju~uju}i i festivale MESS i Sarajevska zima. U njoj igraju Maja Ze}o, Irma Alimanovi}, Igor Skvarica i Edhem Husi} i, kako ka`e rediteljka, naredni cilj im je predstavu igrati van granica na{e zemlje. - Ova predstava provocira razgovor izme|u odraslih i djece o svim osjetljivim temama. Predstava je smje{tena u dana{nje vrijeme i prisutna je interakcija glumaca sa publikom, ka`e Belma Lizde - Kurt. U ovoj predstavi Pinokio je njihov heroj. Ne radi se o klasi~nom superheroju, nego je u ovom slu~aju obi~no dijete - heroj. - Svi smo mi, pa i kad naberemo puno godina, ponekad naivni i ispadnemo budale. Kao i na{ Pinokio. Svi `elimo da se nekad otisnemo u avanturu. Da malo brisnemo od ku}e. Ba{ kao i na{ Pinokio. A on nas u~i da ~isto i hrabro srce, kao i oslanjanje na sopstvenu savjest, pobje|uju na kraju svako zlo. Aparat teatar je na inicijativu grupe umjetnika, utemeljen prije nekoliko godina. Osnovni cilj im je bio da promijene ne{to nabolje u teatru. Ba{ kao i kompletnu bh. kulturu, i njega su razne okolnosti spre~avale da ostvari svoje ciljeve. - Evo, danas mo`emo re}i da je i ova avantura stvarno po~ela da se kotrlja. Koristimo na{e li~no iskustvo u ovome poslu, ujedinjeno sa mladim snagama. Trudimo se da budemo operativni i konkretni. U okviru svog rada kreiramo predstave, organiziramo profesionalne teatarske i radionice sa ranjivim socijalnim grupama,

Belma Lizde - Kurt: U okviru svog rada kreiramo predstave, organiziramo profesionalne teatarske i radionice sa ranjivim socijalnim grupama

Saradnja Aparat teatra sa kompanijom Replay iz Sje ver ne Ir ske i Udru`enjem Belfast - Sarajevo, trebala bi da se kruni{e predstavom “Red, red, shoes…”, ~ija je premijera planirana za prolje}e 2013. - Komplikovan projekat ~ije su pripreme ve} po~ele i koji }e uklju~iti brojne umjetnike i iz BiH i Sjeverne Irske. Radi se o {okantnoj adaptaciji jedne Andersenove bajke, kazala je Belma Lizde Kurt.

Red, red, shoes…

ka`e Lizde - Kurt, jedna od osniva~ica Aparat teatra. Najnoviji projekat im je workshoop How to fly in Europe, koji bi tokom 2012. trebao prerasti u predstavu pod, za sada, radnim nazivom “Solitude Pilot“. - To naravno nije slu~ajnost. Europljani u~e kako da idu naprijed onda kad im se ukinu sve

mogu}nosti da se vrate nazad. Nekada, jednostavno, da biste krenuli naprijed, morate nau~iti da letite. Bosanci i Hercegovci dobijaju jedan novi uslov da u|u u Evropu: Moraju da nau~e da lete! Ideje vodilje ovog workshopa daje nam veliki Johann Wolfgang von Goethe, a od Belme Lizde - Kurt saznajemo i da je mu-

zi~ka osnova za ovu predstavu muzika Richarda Wagnera i grupe Kraftwerk. Workshop je vodio ugledni koreograf i plesa~ Branko Poto~an, dok je koordinator i mentor bio Ale{ Kurt. Partneri na ovom poslu bili su SARTR i Fondacija za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti.

Predstava “Pinokio u nevolji“ je, prema rije~ima glumice Maje Ze}o, jedan kreativni proces koji, nada se, nikad ne}e prestati. Kako ka`e, uspje{nom turnejom sa predstavom “Pinokio u nevolji“ su obi{li na{u zemlju uzdu` i poprijeko. Posjetili su manje op{tine od kojih je svako digao ruke, gdje se tek mje{tani

Mijenjati stvari unutar BiH
bore da ljudima priu{te neki vid zabave i zadovoljstva. - To su ljudi kojima entuzijazam, ljubav i vjeru ne mo`e niko uni{titi. I vrijeme je da mi ljudi iz teatra po~nemo mijenjati neke stvari unutar BiH. Mislim da bi svi na{i teatri trebali obi}i na{e manje op{tine i po~astiti ih predstavom. Za{to

su oni manje va`ni od Sarajeva, Zenice, Br~kog, Tuzle...? I tu `ive ljudi kojima srce kuca za kulturu, govori Ze}o, nagla{avaju}i da nema ni{ta dragocjenije od nasmijanih malih lica koja ih u publici budno prate, odnosno: “Njihova sre}a i zahvalnost na onome {to smo im ponudili je neprocjenjiva.”

32 Künstlerhaus u Be~u

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. godine

33

Individualna zapa`anja / 5 diskursa
Dio aktuelne bh. svakodnevnice umjetnici Halil Tikve{a, Radenko Milak, Mladen Bundalo, Mladen Miljanovi} i Miodrag Manojlovi} prera|uju tako {to ga stavljaju u kontekst op}eva`e}ih tema, te tako u isti mah vr{e i globalno va`e}i iskaz

U

be~kom Künstlerhausu otvorena je izlo`ba koja je rezultat kooperacionog projekta izme|u Künstlerhausa iz Be~a, Centra za vizuelne komunikacije Protok, Muzeja savremene umjetnosti RS-a iz Banje Luke i Art Space Immaterieller Kunstraum Elia Krivdi}a iz Innsbrucka, koji je i kustos izlo`be. Kooperaciona suradnja obuhvata i jednu povratnu izlo`bu austrijskih umjetnika u Banjoj Luci i to u Muzejusavremeneumjetnosti RS-a,tokom ljeta. Künstlerhaus }e u tu svrhu kao predstavnik i kao udru`enje likovnih umjetnika Austrije napraviti selekciju svojih umjetnika i prezentovati njihove radove u okviru uzvratne izlo`be u Banjoj Luci.

Ljudski fenomeni
Povodom izlo`be izlazi i katalog u ediciji Künstlerhausa. Radi se o dvojezi~nom izdanju - na njema~kom i na{em jeziku. Osim autora izlo`be Elia Krivdi}a, svoje priloge za katalog {alju i autori: Bo{ko Bo{kovi} iz New Yorka, Branislav Dimitrijevi} iz Beograda, Nenad Male{evi} iz Beograda i Radost Stroynik iz Banje Luke. - Po la zna mi sao kod izbo ra umjetnika i radova za ovu izlo`bu

bosanskohercegova~kih umjetnika u Be~u - polaze}i od ideje prezentacije nekolicine interesantnih umjetni~kih ostvarenja u zemlji bila je da se na osnovu nekoliko relevantnih umjetni~kih pozicioniranja unutar zemlje od zavr{etka rata do danas, napravi selekcija koja bi kroz karakter tih pozicioniranja omogu}ila vi{eslojnu tematsku prezentaciju radova koji, s jedne strane, razbijaju granice lokalnog, a, s druge strane, problematiku prostora u kome su nastali ne ignori{u. Svoja individualna zapa`anja kao dio objektivno aktuelnog bosanskohercegova~ke svakodnevnice umjetnici izlo`be prera|uju tako {to ih stavljaju u kontekst op}e va`e}ih tema te tako u isti mah vr{e i jedan globalno va`e}i iskaz, rekao je kustos Krivdi} i dodao: - Izborom umjetnika i radova za ovu izlo`bu je obuhva}en ~itav spektar tematskih oblasti na koje se interesi umjetnika BiH koncentri{u. Radi se o stalnom vra}anju temama rata, kao i obradi ratom prou zro ko va nih so ci jal nih i etni~kih problema koji su - da li zbog nemarnosti odgovornih ili zbog nesposobnosti ~itavog naroda (misli se na sve tri dominira-

Halil Tikve{a: Ku}a Salke Brzine

Vrijednosti bh. likovne umjetnosti
U galeriji koja obilje`ava 150 godina otvorena izlo`ba na kojoj su petorica bh. umjetnika, razli~ite generacije, predstavila svoja djela
U presti`noj be~koj galeriji Künstlerhaus, koja obilje`ava 150 godina postojanja, svoje radove upravo predstavljaju petorica ve} afirmisanih bh. likovnih, odnosno videoumjetnika razli~ite generacije. Rije~ je o Halilu Tikve{i, Miodragu Manojlovi}u, Radenku Milaku, Mladenu Miljanovi}u i Mladenu Bundalu, koji su i li~no prisustvovali ~inu sve~anog otvaranja. Izlo`bu je otvorio Peter Bogner iz Künstlerhausa, a prisutne su pozdravili Sanja Vidovi} iz Ambasade BiH u Be~u i Annemarie Türk iz Kultur Kontakta Austrije. Kustos ove izlo`be Elio Krivdi} je na otvaranju, izme|u ostalog, ukazao na nesumnjive vrijednosti savremene bh. likovne umjetnosti i, ujedno, zahvalio Kultur Kontaktu Austrije, bez koga odr`avanje ove izlo`be ne bi ni bilo mogu}e. Ne po sre dno po otva ra nju izlo`be, Krivdi} je za ~itaoce Oslobo|enja rekao da je sa razlogom izlo`bi dao naslov “Subjektive Empfindlichkeiten / 5 postitionen“ (“Individualna zapa`anja / 5 diskursa“), jer je tu zaista rije~ o pet vrlo osobenih umjetnika, razli~itih stilskih i tematskih opredjeljenja i da namjerno nije tra`io sli~nosti izme|u njih. Izlo`ba je organizovana kako u izlo`benoj, tako i u videogaleriji. U videogaleriji su tri svoja videofilma predstavili Mladen Bundalo, Mladen Miljanovi} i Miodrag Manojlovi}. Ina~e, kustos ove izlo`be Elio Krivdi} porijeklom je iz Bosne i Hecegovine, a u Innsbrucku je studirao Fakultet istorije umjetnosti i ovo mu je ve} tre}a izlo`ba koju je organizovao u Austriji. Veteran na izlo`bi, na{ poznati i cijenjeni likovni umjetnik Halil Tikve{a izrazio je zadovoljstvo {to ima priliku da svoje radove, odnosno presjek kroz njegovo decenijama dugo stvarala{tvo koji je napravio Elio Krivdi} - prezentuje austrijskim ljubiteljima umjetnosti. - Moje zadovoljstvo je tim ve}e jer sam uvjeren da danas Be~ konkuri{e Parizu kao centar likovnih doga|anja. Uvjerio sam se da je to tako kad sam vidio da se trenutno u glavnom gradu Austrije odr`avaju neke izuzetno zna~ajne likovne prezentacije, pa, tako, izme|u ostalog, i izlo`be slikarskih veli~ina kakve su Klimt i Botero. Izlo`ba “Subjektive Empfindlichkeiten / 5 positionen“ bi}e otvorena do petog februara, a Künstlerhaus je izdao i bogato ilustrovan dvojezi~ni katalog izlo`be. Du{ko DIMITROVSKI

Radenko Milak: Fotografija slike Halil Tikve{a: [ta je rekao Lucian Freud

Sa razlogom

Umjetnici

Izuzetne prezentacije

Halil Tikve{a - Kroz jedan manji prikaz njegovog umjetni~kog opusa vidi se i ~itava tragedija BiH izazvana ratom devedesetih. Potaknut svojim iskustvima jednog anga`ovanog umjetnika, razmi{ljaju}i o svom cjelokupnom stvarala{tvu, kao i stvarala{tvu drugih, on postavlja pitanja same svrsishodnosti ne samo umjetni~kog anga`mana ve} uop}e umjetni~kog rada. Radenko Milak - Konceptualni slikar koji obradom originalnih fotografija sredstvima slikarstva tematizuje na~in interpretacije historijskih ~injenica, bavi se na osnovu toga pitanjima identiteta i u krajnjoj liniji problemima medija fotografije. Mladen Bundalo - Svojim videofilmom u trajanju vi{e od 52 minute umjetnik se bavi poimanjem jednog konkretnog historijskog i `ivotnog prostora. Na primjeru jednog bosanskog, njemu bliskog krajolika, on crpi iz svog asocijativnog rezervoara sje}anja i ukazuje na principe individualnih arhiviranja kako subjektivnih, tako i koletivnih ~injenica vezanih za taj prostor. Mladen Miljanovi} - Sa svojim, na jedan spektakularan na~in, snimljenim filmom posve}enom doajenu banjalu~ke umjetni~ke scene i nekada{njem konceptualisti od jugoslovenskog zna~aja Vesi Sovilju, umjetnik preispituje istovremeno i sam na{ osje}aj za stvarnost. On nas konfrontira sa razli~itim nivoima realnog i stvarnog - sa insceniranim i manipulisanim, kao i sa realnim i stvarnim (ili barem sa onim {ta mi kao takvo dr`imo). Miodrag Manojlovi} - On istra`uje unutra{nje procese vizualizacije na{ih sje}anja, iskustava, strahova, osje}aja. Poku{ava ih zabilje`iti u formi skica i crte`a koji mu kasnije slu`e kao materijal za pravljenje jednim dijelom minimalisti~kih videoanimacija, koje u svojoj kona~nici postaju interesantna prostorna rje{enja. Ove animacije mu, situirane u prostor, koriste u svrhu preispitivanja prostornih mogu}nosti - odre|enosti samog prostora, kao i prostornih odre|enosti kako predmeta, tako i nas samih u njemu. (Elio Krivdi} u katalogu koji prati izlo`bu)

Mladen Miljanovi}: Screen shot

Mladen Bundalo: Stil Evolution

ju}e etni~ke skupine) iste da rije{i - jo{ uvijek prisutni. Nadalje su to tematske oblasti koje se sa ratom i njegovim posljedicama dovode u vezu. Ovdje se radi o temama identiteta, obradi vlastite historije, preispi ti va nju vlas ti te oko li ne i me|uljudskih odnosa u njoj. Nesrazmjerno manji dio radova otpada na one oblasti umjetni~kog djelovanja koje ispadaju iz ovih okvira. U njima se poku{ava na jedan manje ili vi{e teoretski na~in suo~iti sa pitanjima razli~itih ljudskih fenomena. Tu spadaju razni fenomeni ~ulnih opa`anja, preispi-

Nerije{eni problemi

tivanje stvarnosti, kao i bavljenje psihi~kim procesima. Institucionalna kritika vezana za samo kriti~ko bavljenje i preispitivanje mehanizama umjetni~kog i kulturnog djelovanja u zemlji proizlazi iz samih gore spomenutih nerije{enih socijalnih i politi~kih problema. Takvi primjeri, {to se ti~e njihove brojnosti, ostaju kao i posljednje spomenute oblasti u velikoj manjini i aktualizuju se od samo jednog malog broja umjetnika, odnosno umjetni~kih grupa. Jedan od umjetnika ove izlo`be pripada jednoj takvoj umjetni~koj grupi (M. Bundalo, grupa TA^.KA iz Prijedora). Mr. S.

Miodrag Manojlovi}: Primjer 3 Mladen Miljanovi}: Da li ste vi umjetnik Halil Tikve{a: Stola~ki tabut

34

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. godine

Prikaz

dvije koncepcije pro{losti
(Faruk [ehi}, Knjiga o Uni, Buybook Sarajevo, 2011)
Davor Beganovi} aruk [ehi} je najmarkantnija figura onoga pravca u suvremenoj bosankohercegova~ke knji`evnosti kojega sam nazvao traumatskim. Njegove knjige, osobito zbirka poezije Hit depo i zbirka pripovjedaka Pod pritiskom, utemeljile su na~in govora o ratu (ali i o periodu tranzicije) u kojemu se toj kataklizmi s kraja dvadesetoga stolje}a prilazi stilskim sredstvima {to ih je te{ko obuzdati u okvirima teorijskoga diskurza jedne samosvjesne znanosti o knji`evnosti. Ono {to se izmi~e discipliniranju, najto~nije bih mogao obilje`iti kao svojevrsni afektivni izri~aj preveden u pismo jezikom opipljive, gotovo tjelesne, hladno}e. Rije~ je o paradoksalnome na~inu predo~avanja neiskazivoga u kojemu se pripovjedno (pa i lirsko) ja odvajaju od svoje subjektivne supstance ostavljaju}i dojam nezainteresiranosti, odbijanja sudjelovanja u predo~enim zbivanjima. Iz te apartnosti proistje~e i hladni pristup zbilji kojega se objasniti mo`e jedino kulturalnim prepoznavanjem te{koga psihi~kog, ali i fizi~kog, poreme}aja kakav je trauma. Stanje svojevrsne umrtvljenosti, tjelesne otupljenosti natapa cijeli pripovjedni tekst tek se povremeno smjenjuju}i s ispadima hiperaktivnosti koji, sa svoje strane, ne ostavljaju nikakve tragove u emotivnome `ivotu protagonista, ne aficiraju njegovo afektivno pozicioniranje u svijetu `ivota. Fizi~ki ali i psihi~ki uvjetovana tjelesna otu|enost tvori koordinate unutar kojih se, prema te{ko uhvatljivoj matrici, kre}u [ehi}evi protagonisti, tvore}i, makoliko se trudili da ih organiziraju druk~ije, linije {to naizgled nasumice razbacane to~ke nakraju spajaju u jedan krug iz kojega nema izlaza.

Zarobljen izme|u
[ehi} slijedi, ali i djelimice konstruira, kako bi realizirao te{ki zadatak osloba|anja od traume. Kako bi se ono {to je vrijedno sa~uvalo, mora ga se pohraniti u sje}anju. Dvije se re~enice u ovome tekstu mogu smatrati programatskima. Zato }u ih i navesti: “Ja sam hroni~ar nestalog, potonulog, spaljenog vremena“ i “Una, taj te~ni, pokretni zaborav, prire|uje nam dugo ~ekanu svetkovinu“. U njima se subsumira prefinjena igra sje}anja i zaborava, kao i njezinih nositelja - pripovjeda~a i rijeke - koja }e u sredi{te ~itateljske pozornosti usaditi vremensku dimenziju. Stoga je i nu`an cilj ovoga pripovjednoga teksta ukidanje dominacije pro{losti i povratak u sada{njost. Jer, u traumatskim tekstovima, a Pod pritiskom je egzemplar takva narativa, sada{njost je sveprisutna dominanta, komprimirana u ideji pro{losti koja ne `eli pro}i. Nedvojbena patogenost traumatskoga narativa tako }e se u Knjizi o Uni razrije{iti induciranjem drugog patogenog stanja, u jednome pripovjednome obratu kojemu homeopatija jedva mo`e poslu`iti kao metoda lije~enja. Kao da se u ovome tekstu, cini~kom gestom, do krajnjih konzekvencija dovodi, i pri tome izvodi iz svojega konteksta usko shva}ene nacionalne povijesti, legendarna izjava “oca nacije“ o nemogu}nosti izbora izme|u “infarkta i raka na mozgu“. Mustafa Husar, briljantni [ehi}ev pripovjeda~, razgoli}uje intelektualnu plitkost toga iskaza metafori~ki ga projiciraju}i na jedan subjekt, oduzimaju}i mu navodnu povijesnu veli~inu i pokazuju}i ga, ako takvo {to nije contradictio in adiecto, u njegovoj tragi~noj gluposti. Upravo zbog ovakve dvostruke, traumatske i melankoli~ne pozicije pripovjeda~a Knjiga o Uni mo`e funkcionirati isklju~ivo na fragmentarnoj razini. Pri tome je glas Mustafe Husara izvor fragmentarnosti, ali ga ona i nadilazi, odcjepljuje se od njega, prelazi u drugu i druk~iju sferu svijesti u kojoj priroda kao spiritus movens po~inje funkcionirati neovisno od Husarovih poku{aja da je zarobi u lirsko-narativnim odsje~cima teksta. On, pak, kao da se cijepa nadvoje. S jedne strane djeluje poetska, bukoli~ka funkcija koja ~itatelja zarobljava u ljepoti iskaza, s druge vreba ona ratna, u kojoj se priroda, kao nositeljica ljepote, nositeljica estetskoga koda, eliminira a na njezino mjesto stupa groteskna grimasa rata, ona na koju nas je navikao autor knjige Pod pritiskom. Knjiga o Uni `ivi tako jedan dvostruki `ivot, u kojemu se lijepo i ru`no, dobro i zlo smjenjuju, ne paze}i pri tome na bilo kakvu uvjetovanost, ve} prate}i na~elo generatora slu~aja, onog ure|aja ~ije nam uklju~ivanje omogu}uje da, naprimjer, CD slu{amo onako kako ho}emo, a u kronolo{ko-linearni niz kojim bi dominirala slika po~etka, sredine i kraja; “djetinjstva, dje~a{tva, mladosti“... Kriti~ar ipak mora cjepkati. Cjep ka nje, ne pra ve dno ali nu`no, najprikladnijim mi se ~ini kada poku{am razdijeliti one dijelove teksta koji govore o “pro{losti {to je pro{la“ od onih u kojima se okamenila, u gr~u prou zro~enom pro`iv lja va -

F

glas nudi bar neko umirenje, ako ne i razrje{enje, i to potkraj sa mo ga tek sta - u po glav lju “Po~etak pisanja knjige“. U njemu se realizira spoj s prvim, pod naslovom “Hipnoza“. Realni se, a ipak nadrealni, svijet ostatka knjige i u jednome i u drugome pokazuje kao nali~je nastalo kratkim spojem, iskrom iz elektroda koje ne `ele pripasti jedna drugoj ali ih se na to primorava. U tome se smislu udvaja i figura fakira koja dominira prvim poglavljem a u pretposljednjemu se javlja poput kakva mementa. Fakir hipnotizira Mustafu Husara kako bi ga primorao da se otrgne traumi i da re-kreira pro{lost, da iz nje inducira melankoliju. Fakir zatvara krug, isisava priznanje o tome koliko zna~i ono {to je nekada bilo, ali istovremeno primorava pripovjeda~a da ga zarobi u rije~ima, da ga prevede u ispisani pripovjedni tekst, podijeli s ~itateljstvom u gesti kojom se mo li za ra zu mi je va nje, ne tra`e}i, pritom, su}ut. “Gubitak svijeta emocija iz predratne pro{losti, opipljivih predmeta koji su ga ~inili ... taj gubitak mi se uspostavio kao krajnja bol.“

Sto`er teksta
@elim li, koliko je to u ovako kratkom tekstu mogu}no, sumirati Knjigu o Uni, to mogu u~initi tek ukoliko se koncentriram upravo na tu bol. I opet: dvostrukost traumatskoga i melankoli~noga diskurza name}e se kao sto`er ~itavoga teksta. Kao opozite nemogu}no ih je harmonizirati. Pustiti ih da postoje jedan kraj drugoga opcija je koju [ehi}, u onoj mjeri u kojoj ju je nemogu}no izbje}i, konzekventno slijedi i aplicira. Poglavlja kojima dominira melankolija kurzorno se smjenjuju s onima u kojima je neprevidiv primat traume. Mus ta fa Hu sar smje ne izme|u svoja dva “ja” kao i one , povremene tanke niti {to ih povezuju (poput fakira, kao najmarkantnije figure praga izme|u dva ju svje to va), do du {e primje}uje, ~ak povremeno i komentira, ali one su za njega definitivno sekundarne. @ivot je podijeljen na prije i na poslije, fragmenti u kojima se ta dva vremenska stanja opisuje ostaju jasno odijeljeni jedan od drugoga, a Husar ih jo{ dodatno i isti~e autopoeti~kim i metatekstualnim iskazima u kojima ih se tematizira, komentira te tako samu metodu njihova predo~avanja ~ini pred-

Ukotvljeno u sje}anju
Knjiga o Uni predstavlja iskorak u poku{aju razbijanja okamenjenih struktura toga circulus vitiosusa. No jedino pribje`i{te od traume, jedino mjesto na kojemu se ona mo`e presje}i, prevesti u druk~iji psiholo{ki jezik u jednakoj mjeri je pro`eto afektom nesklonim kona~nim rje{enjima i razrje{enjima. To je mjesto, naravno, melankolija. Budu}i da je njezino sredi{te ~vrsto ukotvljeno u sje}anju, ono samo je ~vori{te poeti~koga na~ela kojega

ne kako nam je zapovijedio njegov legalni tvorac. No, paradoksalno, ba{ ta nasumi~nost koju joj je nametnula autorska ruka primorava ~itatelja da slijedi njegove naputke, da je prihvati kao vrhunaravno na~elo kontingentnoga uspostavljanja poretka i da bude poslu{ni sljedbenik zavodni~ke instancije koja bi u postmodernoj prozi, zapravo, trebala izgubiti mo} apsolutnoga autoriteta. Tjera ga, u jednu rije~, da ne poku{a uspostaviti navodni red, da ne poku{a zbivanja slo`iti

njem/pre`ivljavanjem jezivoga zbivanja. O{tar diskurzivni rez koji protje~e nasumi~no du` samoga teksta odvaja stapanje s prirodom, prouzro~eno njezinim savr{enim poznavanjem, od utjecanja u gradske ru{evine i poku{aja da im se prida, ako ne smisao a ono bar trag razumijevanja njihovoga sada{njeg pos to ja nja, da ih se u~ini do ma}ima, na umjetni, “neprirodan“ na~in. Da ih se domestificira kako bi se ubla`io u`as {to ga isijavaju. Ipak pripovjedni

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. godine

35
to Innisfree, / And a small cabin build there“), samo da bi spoznao koliko je ta na prvi pogled spasonosna izolacija bezizgledna, koliko je ogromna vjerojatno}a da }e ga dose}i neumitna sada{njost, odvojiti ga od `u|ene a nedose`ne pro{losti. Isto tako, kada Husar imaginira, ekfrasti~ki u~itavaju}i odsutna zna~enja u zidnu fotografiju, sudbinu nepoznatoga bra~nog para: “Sje}ao se rodnog mjesta, mo~varne zemlje na granici Litve i Poljske i kako je kao dijete gazio treseti{te tonu}i u hladnu smjesu sve do koljenâ zadivljeno diraju}i pirgava jaja divlje patke u olistalom gnijezdu {to se zibalo na povr{ini crne vode“, prizvat }e Miłoszev lirski roman U dolini rijeke Isse i povezati ga, makar i nastalog u razli~itome kontekstu obilje`enom traumatskim iskustvom egzila, s Yeatsovom idili~kom melankolijom.

metom pripovjednoga teksta, teksta o dva tipa boli; `aljenja za nepovratno izgubljenim s jedne i fizi~koj svijesti o nanesenoj rani koja ne mo`e zarasti s druge strane. U tome kretanju izme|u dvaju antipoda Faruk [ehi} nije sam. Povijest mu knji`evnosti nudi obilat izbor suputnika, a on se ne libi da ponekoga od njih i iskoristi. Na taj se na~in tvori gusta mre`a interteksualnosti kojom se pokazuje da, unato~ svoje gotovo potpune ukotvljenosti u Bosnu, Knjiga o Uni nije isklju~ivo bosanska. Pi{u}i o zbirci Pod pritiskom ukazao sam na vezu koja se stvara izme|u njezine proze i poezije Guillauma Apolinairea. Ni nova proza Faruka [ehi}a nije li{ena intenzivnih kontakta s literarnom tradicijom. U njezinome “traumatskom“ dijelu i dalje je vidljivo prisustvo spisatelja “proklete generacije“. Bu-

Spisateljica koja je promijenila svijet filma

Kriti~arka
Krajem pro{le godine u prodaji se na{la biografija mo`da i najve}eg filmskog recenzenta ikada Pauline Kael
Prije deset godina Sarajevo Film Festival organizovao je seminar za filmske kriti~are. Okupili su nas dvadesetak koji smo pisali ili `eljeli nau~iti ne{to vi{e o toj formi novinarskog izra`aja, bilo je tu i studenata i ve} dokazanih novinara. Odmah na prvom ~asu, shvatili smo da }e to biti kvalitetna naobrazba, jer Howard Feinstein, poznati kriti~ar koji je radio kao selektor Panorama programa, okupio je kremu svjetske filmske bujan `ivot i profesionalni opus. Postala je kriti~ar sasvim slu~ajno - u jednom od kina u San Franciscu zapala je za oko Peteru D. Martinu, uredniku ~asopisa City Lights. Njemu se svidjelo kako je prijateljima `ustro obja{njavala kako su “Svjetla pozornice“ Charlieja Chaplina, ustvari, lo{ film. Ponudio joj je da napi{e recenziju filma i tako je krenulo, mada je pravi, profesionalni anga`man dobila tek nekoliko godi-

bez skrupula
Biografija donosi detalje nastajanja jednog filmskog kriti~ara

laran me|u publikom. Dokaz njenoj popularnosti le`i i u ~injenici da je tokom svog stvarala~kog opusa objavila ~ak ~etiri zbirke filmskih kritika i veliki broj knjiga koje su se ticale upravo stila pisanja.

Ostao je uticaj
Njeno prijateljevanje sa Robertom Altmanom je slavnom reditelju donijelo o~ite beneficije i na jo{ jednom primjeru dokazalo

Ponovljene lektire

SVJEDO^ANSTVO Uz Sedam dana po Bosni Ivana i Josipa Lovrenovi}a, ona je dosada najdragocjenije svjedo~anstvo o nestajanju jedne zemlje. Dragocjeno zato {to osobni bol i politi~ka brizantnost u njoj djeluju tek kao pozadina do savr{enstva dovedene estetike pripovjednoga teksta
koli~ki dio knjige koji melanko li~no sla vi lje po te Une i na~ine susretanja kako s njezinom neorganskom kemijom, tako i s bogatstvom njezina organskoga okoli{a, konstruira se u dijalogu s bogatom tradicijom iz koje }u izdvojiti tek dvojicu [ehi}evih partnera koji mi se ~ine najprominentnijim zastupnicima prirodom determi ni ra ne me lan ko li je: Wil li amom Butlerom Yeatsom i Czeslavom Miłoszem. U fragment “Negdje u zemlji“, u kojemu se mije{aju diskurz rata i diskurz slavljenja prirode, kao da je uklesan citat iz Yeatsove u pjesmi The Lake Isle of Innisfree otje lo tvo re ne pa ra di gmat ske idile, shva}ene kao mjesta povratka ali i mjesta dolaska. Stoga, kad [ehi}ev Mustafa Husar u svojoj interpelaciji veli: “Usta}u, usta}u i oti}i, oti}i u kolibu na Uni” on kao daleki odjek ponavlja prizivanje otoka Innisfree, smje{tena usred jezera, (“I will arise and go now, and go

U ovakvoj se intertekstualnoj isprepletenosti Knjiga o Uni pokazuje iznimno zahtjevnim {tivom koje }e tra`iti ponovljene lektire kako bi se doseglo do njezinoga pesimisti~kog jezgra. Nemali se dio toga pesimizma pojavljuje i kada se razgrne govor o ratu usmjeren na sam subjekt pripovijedanja, Mustafu Husara. U onome momentu u kojemu Husara odlu~uje odmaknuti od njega samoga i kada mu dopusti da s empatijom progovori o “drugoj strani“, Faruk [ehi} otvara jedno od najbolnijih poglavlja bosanskohercegova~kog rata. Upravo je to slu~aj u fragmentu indikativnoga naziva “Slijepa mrlja“. Smrt nevinih civila, mu~enje ratnih zarobljeni ka, i`iv ljava nje nad po bi je|enim pa ~ak i ubijenim protivnicima (“Ponekad bi se znalo pri~ati kako su borci iz bataljona Vitezovi otkidali glave zarobljenim vojnicima Srbima na svojim rati{tima“), sve su to momenti koji danas stje~u mo`da ve}u aktualnost nego ikada ranije od zavr{etka rata. Tek ako se takvo “vite{tvo“ procesuira, ako se bugojanski, had`i}anski, konji~ki i ini “gospodari rata“ u sud sko me pos tup ku suo~e s eti~kom ni{tavno{}u svojega navodnog herojstva, mo}i }e se ~ista i svijetla obraza raskrinkati bijedu negatora genocida, urbicida i etni~kih ~i{}enja, mo}i }e se pokazati na ~ijoj je stranici krivica za izbijanje rata, za cijepanje zemlje i beskrajna zla koja su, unaprijed planirana i perfidno i do u tan~ine sprovedena, iz nje proistekla. To je jedina ali tim i jo{ vi{e uznemiruju}a politi~ka poruka [ehi}eve vi{eslojne knjige. Uz Sedam dana po Bosni Ivana i Josipa Lovrenovi}a, ona je dosada najdragocjenije svjedo~anstvo o nestajanju jedne zemlje. Dragocjeno zato {to osobni bol i politi~ka brizantnost u njoj djeluju tek kao pozadina do savr{enstva dovedene estetike pripovjednoga teksta.

Pauline Kael je podigla filmsku kritiku na poseban nivo

kritike, izme|u ostalih, Johna Andersona iz Newsdaya, Laell Lowenstein i Kennetha Turana iz Los An ge les Ti me sa te Li su Schwarzbaum iz Entertainment Weeklya. Nau~ilo se dosta u dvije godine trajanja seminara, ali neke stvari su os ta le du bo ko ure za ne u sje}anje. Kao npr. da, ako `elimo ~itati neko {tivo koje se ti~e filmske kritike, ne smijemo zaobi}i Pauline Kael i njene savjete o stilu onoga {to `elite prenijeti na papir. I zaista, Kael ne samo da je jedan od najslavnijih kriti~ara ikada nego je i virtuoz kada je rije~ o samom na~inu pisanja filmske kritike.

Slu~ajni kriti~ar
U decembru pro{le godine iza{la je biografija slavne kriti~arke koja daje uvid u njen zaista ose-

na poslije, kada je po~ela objavljivati tekstove u Partisan Reviewu, `enskom ~asopisu McCall te naposljetku i New Yorkeru. Ali jedino je potonji dopu{tao da njene kritike budu objavljivane upravo onako kako ih je ona i pisala. A pisala je tako da se to industriji i nije ba{ svi|alo. Olajavala je Hollywood i njegove hitove, potapala je sve ono {to za ~im su mase ludjele, od “Dr. @ivaga“ do “Moje pjesme, moji snovi“. New Yorker joj je otvorio vrata slave i slobodom da pi{e koliko `eli, koli~ina teksta nije predstavljala problem. U 48. godini joj je ponu|en stalni ugovor i mjesto rezidentne kriti~arke. Njeni tekstovi su se bukvalno gutali, ~emu je doprinosila i njena ma gi~na spo so bnost po ga|anja koji }e film postati popu-

njen uticaj u Hollywoodu. On joj je prikazao integralnu verziju svog novog filma “Nashville“ prije nego ga je studio odbio prikazati bez skra}enja. Kada je ona napisala vrlo pohvalni tekst o filmu prije njegovog izlaska u kina, ~elnici studija su Altmanu dali odrije{ene ruke da film u kina pusti u originalnoj du`ini. Ipak, ne sla ga nje sa op {tim opredjeljenjem Hollywooda da sve vi{e snima filmove okrenute zabavi, nju je sve vi{e udaljilo od pisanja kritika. Posljednja kritika joj je bila za film “Pri~a iz Los Angelesa“, objavljena 1991. Ve} naredne godine, Kael je preminula. Ostao je uticaj, ako ne na filmsku industriju, koja je oduvijek {ikanirala, onda na budu}e generacije novinara okrenutih filmu i filmskoj estetici. N. SELIMOVI]

36
Rije~-dvije o filmu
Nisad Selimovi}

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. godine

Agent Hunt uporno odbija oti}i s ovoga svijeta, iako ga proganjaju svi koji u d`epu imaju makar i ~akiju. Naposljetku }e prije skon~ati vise}i s kakve zgrade, nego {to }e ga smaknuti kakav zlikovac

Ho}u da budem Bear Grylls
i Q postidio, Huntu se otvaraju vrata slobode. Ali, on odbija pro}i kroz njih. Nikome nije jasno za{to, pa ni njegovim kolegama, sve dok Goran Navojec (njegov lik u filmu nema ime, ali ima opis: Hurly Russian Prisoner) ne napravi pometnju u zatvorskom hodniku i tako omogu}i Huntu da do|e do }elije gdje se sklup~ao Miraj Grbi}, sav isprepadan. On glumi Bogdana, koji je, po svemu sude}i, u jednom trenutku spasio `ivot agentu Huntu, te se ovaj osjetio obaveznim da ga spasi i tako postane ameri~ki heroj. Obojica zavr{e van zatvosta. Mo`da neke veze s tim ima i ~injenica da ga je re`irao Brian de Palma. E, onda stvari kre}u nizbrdo. ^etiri godine poslije, razvikan nakon uspjeha sa akcijom Face/Off, na kormilo druge Nemogu}e misije dolazi Hongkon`anin John Woo. To je onaj nastavak gdje su golubice letjele kad je Hunt ubio zadnjeg negativca, sje}ate se? Ni{ta bolje se nije moglo ni o~ekivati od ~ovjeka koji grandiozne scene u svojim filmovima gradi po unutarnjem osje}aju, a ne po radnji. [est godina poslije, ~ovjek sa televizije J. J. Abrams preuzima epizoda “Simpsona“. Pokazalo se to kao fenomenalna ideja.

K

lasi~na holivudska akciona fran{iza, izrabljena i i`vakana, ali ipak gledljiva? Te{ko je povjerovati i na slijepo, a jo{ te`e kada se spomene ime iste: Misija nemogu}e. I pazite sad, jo{ ne{to pride, {to pove}ava publicitet, a po automatizmu stvari bi trebalo umanjiti kvalitet - o filmu se tako mnogo pri~alo u doma}im medijima da, znate kako to ide, ne~emu bude predodre|eno da bude dobro i prije nego iko mo`e donijeti kvalitetan sud. A takva mi{ljenja se donose samo u tami, crnilu kino-dvorane, tokom trajanja i filma i dojavne {pice, a posebno dan poslije, dakle potrebno je imati film pred o~ima da bi mogli pri~ati o kvaliteti istog. Ali, Bosanci su zbog vrlo jednostavne ~injenice da veliki ekran sa ~ika Cruiseom dijeli i jedan na{ glumac (ovaj put je zaista na{, nije iz regiona, koji bestidnici ~esto svojataju, kako im kad odgovara, i nazivaju “doma}im“), Miraj Grbi}, ocijenili film superlativima. Ne smije se, naime, u na{oj dr`avi kazati da ne{to doma}e ne valja, jer se duhovi egoisti~nog filmskog puka u nas vrlo lahko razbude i uzmu to k srcu. Ali, vidi vraga, Nemogu}a misija i njen posljednji dio “Protokol duh“ zaista vrijedi gledanja i utro{ka nekoliko maraka za kinokartu, jer blockbustere svakako nema smisla gledati ni na kakvom vidu ku}ne zabave (osim ukoliko nemate jednu potpuno crnu sobu bez prozora, sa foteljama, Dolby Digital sistemom oko publike i vrlo, vrlo kvalitetnim projektorom). To se, ina~e, u svijetu zove ku}no kino, a ne ona plasti~na kutija sa jo{ nekoliko manjih kutija.

Grandiozne gluposti
Agent Hunt je upravo zaslugom Birda postao osoba od krvi i mesa, koja zaista mari za ljude oko sebe, te posjeduje i dozu prirodnog humora. On vi{e ne izgovara besmislene fraze, niti s kontra strane ne poku{ava od filma napraviti eufori~no ozbiljni, nadrealni {pijunski triler. On spa{ava `ivu glavu, ali na na~in koji je ujedno zabavan i ne previ{e fokusiran na kvazirealnost svih onih pomagala bez kojih jedan film o

zrak. Previ{e je onih, `alosno je to, koji }e pljeskati na takav prizor i govoriti wooow dok trpaju kokice u zapanjena usta. A Miraj Grbi}? Njegova uloga, ako je uglavimo u okvire nekakvog prosje~nog doma}eg filma (ili regionalnog), mogla bi se karakterisati kao vrlo sporedna ili kao ne{to {to se ne pamti dugo nakon {to film ode iz kino sala. Ali, postavljaju}i Grbi}a u kontekst jedne holivudske superprodukcije (bud`et filma je iznosio skoro 100 miliona dolara), i znaju}i da je on odabran na jednom profesionalnom evropskom castingu, izme|u stoti-

Pranje obraza
Puno je pri~e potro{eno, dakle, o filmu koji je sniman na mnogo svjetskih lokacija od kojih je najuzbudljivija bila u Dubaiju, na najvi{em neboderu na svijetu Burj Khalifi. Tamo je, vjerovali ili ne, scene u kojima se penje po prozorima i visi na u`etu s nekog sprata u stratosferi, Tom Cruise snimao li~no, bez kaskadera. Ovo mu nije prvi put da se igra Bear Gryllsa - i u prethodnom nastavku je visio sa neke stijene usred ameri~kog Stjenjaka (nekoliko trenutaka poslije ~itav film je izgubio smisao kada je bacio sun~ane nao~ale u kameru a one se dezintegrirale u pra{inu), li~no on, bez dublera. Ka`e, voli uzbu|enje. Dok mu jednom ne do|e ruke, noge ili ne daj Bo`e, glave. Radnja filma po~inje u Rusiji, gdje agenta Hunta njegova ekipa osloba|a iz strogo ~uvanog zatvora. Uz pomo} gadgeta kojih bi se

“Misija nemogu}e: Protokol duh”, USA, 2011; Re`ija: Brad Bird; Uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Simon Pegg
ra, Bogdan svojim putem, a glavni lik odlazi u Kremlj koji potom eksplodira, a njega optu`e da je postavio bombu. Ameri~ki predsjednik potom aktivira “Protokol duh“, koji ukratko zna~i, “sam si na svom“, te se Hunt i ekipa na|u na meti prakti~no svakoga ko nosi ikakvo oru`je u filmu. Slijedi pranje obraza, a Bogdan }e se jo{ jednom pojaviti i dijeliti platno sa Cruiseom. Zaista je zanimljivo vidjeti skoro pa presedan da se ~etvrti nastavak neke holivudske zvjezdane trakavice ponovo etablira u ne{to zabavno i ne tako zaglupljuju}e kao {to je to bio slu~aj sa prethodnicima. Podsjetimo se: Prva misija, proizvedena 1996. bila je osvje`enje u `anru, jer je donijela tehni~ke igra~ke za koje niko nije znao da je nemogu}e da postoje. Bio je to zabavan film, zairediteljsku palicu i prvi put re`ira jedan igrani film. Prije toga istu stvar je radio za precijenjene serijale tipa “Lost“ i “Alias“. To tako|er nije pro{lo najbolje - za razliku od prvog filma, ovdje tehnolo{ke stvar~ice kojima tako|er ne znamo namjenu, ali sada znamo da su dobrano nemogu}e u stvarnom `ivotu, film su samo srozale do nivoa jedne od lo{ijih epizoda Abramsovih serijala. Dakle, o~ekivati pet godina poslije film koji }e vratiti Misiju na staze originala, bilo je vrlo, vrlo te{ko. Ali, neko je o~ito razmi{ljao vrlo progresivno i za redi te lja ~et vrtog di je la je an ga`ovan Brad Bird, koji ve} ima iskustva u pravljenju filmova sa superherojima. Samo {to u dosada{njim nije imao `ivih glumaca, no samo one nacrtane. “Izbavitelji“ su njegov film, kao i par tajnom agentu ne mo`e postojati. Brad Bird je svjesno to stavio u drugi plan i poku{ao od glumaca napraviti likove od krvi i mesa. Za osobu koja se do sada bavila samo virtualnim ljudima, to mu je sjajno po{lo za rukom. Od Hunta je istovremeno izgradio i samosvjesnog frajera iz kom{iluka, ali i vrlo konkretnu spravu za ubijanje, koja nije samodopadna ni prepotentna. Mislim, {ta vi{e `eljeti od jednog tajnog agenta? Neke stvari, ipak, izgledaju `alosno fokusirane na grandiozne gluposti kojima se Hollywood nada privu}i mase u kinodvorane. Na`alost, to im ve} decenijama uspijeva, tako da je bilo lak{e za o~ekivati da }e Obama zaista provesti reformu zdravstva nego da }e Bird posustati nad pritiscima da Kremlj, barem onako virtualno, digne u

na glumaca, onda je njegova uloga itekako velika. Dijeliti ekran sa Tom Cruiseom.. to se ne de{ava svaki dan, voljeli vi Hollywood i za~etnika Scijentolo{ke crkve ili ne. Grbi}eva uloga striktno unutar radnje samog filma tako|er nije nebitna i ona ima dobru podlogu za bu|enje simpatija kod publike, jer on poma`e glavnom liku do ostvarenja krajnjeg, uzvi{enog, dobrodu{nog cilja. Mada, recimo i to, na{ glumac ne unosi ni{ta novo u svoj performans, ali ruku na srce, nije ni bilo potrebe. Biti sitni ruski kriminalac duge kose lo{eg engleskog akcenta njemu savr{eno pristaje, {to apsolutno ne treba biti protuma~eno kao lo{a stvar. To je iskori{tavanje potencijala na najbolji na~in. A, nije zgoreg pomenuti, za jednog glumca je sigurno bolje da ga vide pored Toma Cruisea u filmu koji ko{ta 100 miliona dolara, nego pored Emira Had`ihafizbegovi}a u filmu koji ko{ta frtalj miliona bilo ~ega. Vjerujem da bi mu to i Had`ihafizbegovi} potvrdio.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.
Na osnovu ~lana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 35/05), ~lana 27. Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 15/05), Uputstva o na~inu i procedurama odabira korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica („Slu`beni glasnik BiH“, broj 48/06), Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavljuje

OGLASI
J AV N I P O Z I V I I

37

Na osnovu ~lana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 35/05), ~lana 27. Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 15/05), Uputstva o na~inu i procedurama odabira korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica („Slu`beni glasnik BiH“, broj 48/06), Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavljuje

izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini i povratnicima u Federaciju Bosne i Hercegovine za podno{enje prijava za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na podru~je op}ina Federacije Bosne i Hercegovine: Fo~a/Ustikolina, Stolac, Od`ak, Ora{je, Domaljevac/[amac, Jablanica, Vare{, Zenica, Busova~a, Dobreti}i, Kakanj, ^apljina, Zavidovi}i, Gornji Vakuf/Uskoplje, Bosanska Krupa, Bugojno, Gora`de, Konjic, Prozor/Rama, Jajce, Mostar, Travnik, Donji Vakuf, Novi Travnik, Biha}, Maglaj, Tuzla Pomo} u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka dodjeljuje se u okviru implementacije Programa obnove stambenih jedinica dodjelom gra|evinskog materijala i sredstava za ugradnju i Programa obnove stambenih jedinica po sistemu „klju~ u ruke“ izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini i povratnicima u Federaciju Bosne i Hercegovine. Sredstva }e se osiguravati iz bud`eta Federacije BiH „Transfer za raseljena lica i povratnike“, sredstava kantona, op}ina, kreditnih sredstava i drugih donatora. Implementator projekta je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, ili implementator definisan posebnim sporazumom. KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKA ZA REKONSTRUKCIJU OBJEKATA OP]I KRITERIJI Op}i kriteriji su eliminatorni i obavezuju}i za sve korisnike pomo}i Op}i kriteriji za utvr|ivanje potencijalnih korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica: 1. da je izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, raseljena osoba u Bosni i Hercegovini ili povratnik sa prebivali{tem u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2. da je iskazao namjeru za povratkom, 3. da je utvr|en status vlasni{tva ili stanarskog prava nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije, 4. da je na dan 30. 4. 1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije, 5. da se stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije smatra neuvjetnom za stanovanje, u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, 6. da on i ~lanovi njegovog doma}instva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, a u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, 7. da nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovaraju}e standarde o minimumu stambenih uvjeta. I.1.) Dokaz o statusu izbjeglice iz BiH, raseljene osobe u BiH i povratnika - Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih kriterija da je potencijalni korisnik pomo}i izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH i povratnik je potvrda nadle`nog organa o statusu (za sve ~lanove porodice prijavljene za pomo} u rekonstrukciji): a) izbjeglica iz BiH svoj status dokazuje odgovaraju}om potvrdom nadle`nog organa zemlje boravka, b) raseljena osoba u BiH svoj status dokazuje potvrdom/pravosna`nim rje{enjem nadle`nog organa op}ine privremenog boravka o statusu raseljene osobe, c) povratnik svoj status dokazuje potvrdom nadle`nog organa o statusu povratka uz kopiju CIPS-ove li~ne karte izdate u mjestu prebivali{ta i potvrde o prijavi prebivali{ta. I.2.) Dokaz o namjeri za povratkom - Izjavom podnositelja, koja se ovjerava od nadle`nog organa op}ine povratka, dokazuje se: a) da je iskazana namjera za povratkom, b) da je stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije neuvjetna za stanovanje u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, c) da korisnik/nositelj doma}instva i ~lanovi njegovog doma}instva koji su prijavljeni za dobivanje pomo}i u rekonstrukciji, od 1991. godine nemaju na teritoriju BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, d) da korisnik nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovaraju}i standard o minimumu stambenih uvjeta. I .3.) Dokaz o vlasni{tvu/stanarskom pravu - Dokumenti kojim se dokazuje vlasni{tvo/stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije su: a) ZK, zemlji{noknji`ni izvadak ili posjedovni list, ne stariji od 6 ({est) mjeseci. I.4.) Dokaz o kretanju - Uvjerenjem o kretanju podnositelja zahtjeva za rekonstrukciju, koje izdaje nadle`ni organ unutarnjih poslova dokazuje se da je korisnik pomo}i na dan 30. 4. 1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije. Potrebno je prilo`iti original uvjerenja o kretanju ili ovjerenu kopiju. U izuzetnim slu~ajevima, kada se uvjerenjem o kretanju ne mo`e pouzdano utvrditi prebivali{te na dan 30. 4. 1991. godine, kao dokaz prebivali{ta pribavlja se izjava dva svjedoka, ovjerena od nadle`nog organa op}ine povratka. POSEBNI KRITERIJI Ispunjavanje posebnih kriterija slu`i Komisiji za odabir korisnika kao osnova za formiranje rang-liste korisnika, po{tuju}i na~ela transparentnosti i jednakopravnosti pristupu pomo}i za rekonstrukciju. Posebni kriteriji su: 1. Korisnik pomo}i se vratio na svoje prijeratno prebivali{te i `ivi u uvjetima koji su ispod utvr|enog stambenog minimuma, uklju~uju}i i korisnike koji privremeno borave u improviziranim naseljima, kampovima, kontejnerima i sli~no. 2. Korisnik pomo}i pripada odre|enim kategorijama kao {to su: a) socijalna kategorija, b) osobe s onesposobljenjem/invaliditetom, c) samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji porodice, d) {ehidske porodice/porodice poginulih boraca, e) porodice nestalih osoba i f) biv{i logora{i. 3. Korisnici koji se nalaze u kolektivnim oblicima zbrinjavanja, alternativnom smje{taju ili zadovoljavaju uvjete i imaju/ostvaruju pravo na alternativni smje{taj. 4. Broj i starosna dob ~lanova doma}instva koji su se prijavili za povratak na svoje prijeratno prebivali{te. II.1.) Dokaz o povratku u prijeratno prebivali{te Povratak u prijeratno prebivali{te dokazuje se kopijom li~ne/osobne karte, kojom se dokazuje da korisnik ima prijavljeno prebivali{te na adresi na kojoj se nalazi objekat/stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije i potvrda nadle`nog op}inskog organa ili drugog nadle`nog organa da je povratnik. II.2.) Dokaz o pripadnosti odre|enim skupinama II.2.a) socijalna kategorija svoj status dokazuje relevantnim dokazima i to: posljednji ~ek od penzije, dokaz da se radi o korisniku socijalnih davanja od nadle`nog centra za socijalni rad ili nadle`ne op}inske slu`be za socijalnu i dje~iju za{titu, dokaz da se radi o civilnoj `rtvi rata i da ostvaruje/ne ostvaruje prihode po tom osnovu, II.2.b.) status lica sa invaliditetom dokazuje se rje{enjem koje se pribavlja od nadle`nog organa (ratni vojni invalid, lica sa uro|enim ili ste~enim invaliditetom i sl.) kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.c.) status samohranog roditelja, staratelja ili hranitelja dokazuje se relevantnim dokazom koji se pribavlja od nadle`nog centra za socijalni rad ili op}inskog organa uprave, nadle`nog za poslove socijalne i dje~ije za{tite kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.d.) status {ehidske porodice / porodice poginulih boraca dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.e.) status porodice nestale/ih osoba dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.f.) status biv{eg logora{a dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija. II.3.) Dokaz o boravku u kolektivnim oblicima zbrinjavanja i alternativnom smje{taju a) ~injenica da se korisnik nalazi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja, alternativnom smje{taju dokazuje se potvrdom nadle`nog organa na ~ijoj teritoriji se nalazi kolektivni centar ili alternativni smje{taj. b) ~injenica da korisnik zadovoljava uvjete i ima/ostvaruje pravo na alternativni smje{taj dokazuje se potvrdom nadle`nog organa op}ine, kantona, entiteta u kojem korisnik privremeno boravi. II.4.) Dokaz o brojnosti porodice Brojnost porodica koje imaju vi{e ~lanova doma}instva i njihova starosna dob, koji su se prijavili za povratak, dokazuje se ku}nom listom, ovjerenom od nadle`nog op}inskog organa. Uz ovjerenu ku}nu listu korisnik je du`an prilo`iti rodne listove za sve maloljetne ~lanove, odnosno ovjerenu kopiju li~ne/osobne karte za sve punoljetne ~lanove porodice. Podno{enje prijava i dokumenata Prijave za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka u okviru implementacije „Programa obnove stambenih jedinica dodjelom gra|evinskog materijala i sredstava za ugradnju“ i „Programa obnove stambenih jedinica po sistemu „klju~ u ruke“ izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini i povratnicima u Federaciju Bosne i Hercegovine sa potrebnom dokumentacijom kojom se dokazuje ispunjavanje svih op}ih i posebnih kriterija, dostaviti na protokol Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica svakim radnim danom od 8 do 16 sati, ili po{tom na adresu: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Alipa{ina 41, 71 000 Sarajevo, sa naznakom: „ZA JAVNI POZIV ZA DODJELU POMO]I ZA OBNOVU I REKONSTRUKCIJU STAMBENIH JEDINICA U CILJU POVRATKA“. Prijave za rekonstrukciju stambenih jedinica podnose se uz posebno popunjen obrazac koji }e biti dostupan na {alterima op}ina boravka i op}ina povratka, resornim kantonalnim ministarstvima, u prostorijama Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Vilsonovo {etali{te 10 i na internet-stranici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica www.fmroi.gov.ba, gdje }e biti objavljen i tekst javnog poziva. Javni poziv traje 30 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Prijave koje budu kompletne i dostavljene u roku iz prethodnog stava bit }e razmatrane od Komisije za odabir korisnika ovog ministarstva. @alba: @albe se podnose Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, Alipa{ina 41, 71 000 Sarajevo, u roku od 15 dana od dana javnog ogla{avanja rang-liste potencijalnih korisnika, koja }e biti objavljena na oglasnoj plo~i Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Kantona, Op}ina povratka i na internet- stranici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica www.fmroi.gov.ba. Broj: 01-36-68-1/12 MINISTAR Sarajevo, 18. 1. 2012. godine mr. Adil Osmanovi}

JAVNI POZIV I

Izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine i povratnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine za podno{enje prijava za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na podru~je op{tina Republike Srpske: Novo Gora`de, Tesli}, [ipovo, Banja Luka, Bosanski Novi/Novi Grad, ^ajni~e, Osmaci, Bijeljina, Sokolac, Mrkonji}-Grad, Kotor-Varo{, Doboj, Rogatica, Prijedor, Vi{egrad, Fo~a, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica, Zvornik, Ugljevik, Lopare, Mili}i, Pelagi}evo, Bosanski Brod/Brod, Modri~a, Bosanski [amac/[amac, Derventa, Bosanska Gradi{ka/Gradi{ka, Bosanska Dubica/Kozarska Dubica, Kalinovik, Bosanska Kostajnica/Kostajnica, Prnjavor, Jezero, Vukosavlje, Rudo Pomo} u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka dodjeljuje se u okviru implementacije Programa obnove stambenih jedinica dodjelom gra|evinskog materijala i sredstava za ugradnju i Programa obnove stambenih jedinica po sistemu „klju~ u ruke“ izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine i povratnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine. Sredstva }e se osiguravati iz bud`eta Federacije BiH „Transfer za raseljena lica i povratnike“, sredstava kantona, op}ina, kreditnih sredstava i drugih donatora. Implementator projekta je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, ili implementator definisan posebnim sporazumom. KRITERIJI ZA ODABIR KORISNIKA ZA REKONSTRUKCIJU OBJEKATA OP]I KRITERIJI Op}i kriteriji su eliminatorni i obavezuju}i za sve korisnike pomo}i Op}i kriteriji za utvr|ivanje potencijalnih korisnika projekata povratka i rekonstrukcije stambenih jedinica: 1. da je izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, raseljena osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine ili povratnik iz Federacije Bosne i Hercegovine, 2. da je iskazao namjeru za povratkom, 3. da je utvr|en status vlasni{tva ili stanarskog prava nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije, 4. da je na dan 30. 4. 1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije, 5. da se stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije smatra neuvjetnom za stanovanje, u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, 6. da on i ~lanovi njegovog doma}instva od 1991. godine nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, a u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, 7. da nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovaraju}e standarde o minimumu stambenih uvjeta. I.1.) Dokaz o statusu izbjeglice iz BiH, raseljene osobe u BiH i povratnika - Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih kriterija da je potencijalni korisnik pomo}i izbjeglica iz BiH, raseljena osoba u BiH i povratnik je potvrda nadle`nog organa o statusu (za sve ~lanove porodice prijavljene za pomo} u rekonstrukciji): a) izbjeglica iz BiH svoj status dokazuje odgovaraju}om potvrdom nadle`nog organa zemlje boravka, b) raseljena osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine svoj status dokazuje potvrdom/pravosna`nim rje{enjem nadle`nog organa op}ine privremenog boravka o statusu raseljene osobe, c) povratnik svoj status dokazuje potvrdom nadle`nog organa o statusu povratka uz kopiju CIPS-ove li~ne karte izdate u mjestu povratka i potvrde o prijavi prebivali{ta. I.2.) Dokaz o namjeri za povratkom - Izjavom podnositelja, koja se ovjerava od nadle`nog organa op}ine povratka, dokazuje se: a) da je iskazana namjera za povratkom, b) da je stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije neuvjetna za stanovanje u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, c) da korisnik/nositelj doma}instva i ~lanovi njegovog doma}instva koji su prijavljeni za dobivanje pomo}i u rekonstrukciji, od 1991. godine nemaju na teritoriju BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, u skladu sa odgovaraju}im standardima o minimumu stambenih uvjeta, d) da korisnik nije primio pomo} u rekonstrukciji, dovoljnu da zadovolji odgovaraju}i standard o minimumu stambenih uvjeta. I.3.) Dokaz o vlasni{tvu/stanarskom pravu - Dokumenti kojim se dokazuje vlasni{tvo/stanarsko pravo nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije su: a) ZK, zemlji{noknji`ni izvadak ili posjedovni list, ne stariji od 6 ({est) mjeseci. I.4.) Dokaz o kretanju - Uvjerenjem o kretanju podnositelja zahtjeva za rekonstrukciju, koje izdaje nadle`ni organ unutarnjih poslova, dokazuje se da je korisnik pomo}i na dan 30. 4. 1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije. Potrebno je prilo`iti original uvjerenja o kretanju ili ovjerenu kopiju. U izuzetnim slu~ajevima, kada se uvjerenjem o kretanju ne mo`e pouzdano utvrditi prebivali{te na dan 30. 4. 1991. godine, kao dokaz prebivali{ta pribavlja se izjava dva svjedoka, ovjerena od nadle`nog organa op}ine povratka. POSEBNI KRITERIJI Ispunjavanje posebnih kriterija slu`i Komisiji za odabir korisnika kao osnova za formiranje rang-liste korisnika, po{tuju}i na~ela transparentnosti i jednakopravnosti pristupu pomo}i za rekonstrukciju. Posebni kriteriji su: 1. Korisnik pomo}i se vratio na svoje prijeratno prebivali{te i `ivi u uvjetima koji su ispod utvr|enog stambenog minimuma, uklju~uju}i i korisnike koji privremeno borave u improviziranim naseljima, kampovima, kontejnerima i sli~no. 2. Korisnik pomo}i pripada odre|enim kategorijama kao {to su: a) socijalna kategorija, b) osobe s onesposobljenjem/invaliditetom, c) samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji porodice, d) {ehidske porodice/porodice poginulih boraca, e) porodice nestalih osoba i f) biv{i logora{i. 3. Korisnici koji se nalaze u kolektivnim oblicima zbrinjavanja, alternativnom smje{taju ili zadovoljavaju uvjete i imaju/ostvaruju pravo na alternativni smje{taj. 4. Broj i starosna dob ~lanova doma}instva koji su se prijavili za povratak na svoje prijeratno prebivali{te. II.1.) Dokaz o povratku u prijeratno prebivali{te Povratak u prijeratno prebivali{te dokazuje se kopijom li~ne/osobne karte, kojom se dokazuje da korisnik ima prijavljeno prebivali{te na adresi na kojoj se nalazi objekat/stambena jedinica koja je predmet rekonstrukcije i potvrda nadle`nog op}inskog organa ili drugog nadle`nog organa da je povratnik. II.2.) Dokaz o pripadnosti odre|enim skupinama II.2.a) socijalna kategorija svoj status dokazuje relevantnim dokazima i to: posljednji ~ek od penzije, dokaz da se radi o korisniku socijalnih davanja od nadle`nog centra za socijalni rad ili nadle`ne op}inske slu`be za socijalnu i dje~iju za{titu, dokaz da se radi o civilnoj `rtvi rata i da ostvaruje/ne ostvaruje prihode po tom osnovu, II.2.b.) status lica sa invaliditetom dokazuje se rje{enjem koje se pribavlja od nadle`nog organa (ratni vojni invalid, lica sa uro|enim ili ste~enim invaliditetom i sl.), kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.c.) status samohranog roditelja, staratelja ili hranitelja dokazuje se relevantnim dokazom koji se pribavlja od nadle`nog centra za socijalni rad ili op}inskog organa uprave, nadle`nog za poslove socijalne i dje~ije za{tite kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.d.) status {ehidske porodice/porodice poginulih boraca dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.e.) status porodice nestale/ih osoba dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija, II.2.f.) status biv{eg logora{a dokazuje se potvrdom koja se pribavlja od nadle`nog organa kod kojeg se vodi slu`bena evidencija. II.3.) Dokaz o boravku u kolektivnim oblicima zbrinjavanja i alternativnom smje{taju a) ~injenica da se korisnik nalazi u kolektivnim oblicima zbrinjavanja, alternativnom smje{taju dokazuje se potvrdom nadle`nog organa na ~ijoj teritoriji se nalazi kolektivni centar ili alternativni smje{taj. b) ~injenica da korisnik zadovoljava uvjete i ima/ostvaruje pravo na alternativni smje{taj dokazuje se potvrdom nadle`nog organa op}ine, kantona, entiteta u kojem korisnik privremeno boravi. II.4.) Dokaz o brojnosti porodice Brojnost porodica koje imaju vi{e ~lanova doma}instva i njihova starosna dob, koji su se prijavili za povratak, dokazuje se ku}nom listom, ovjerenom od nadle`nog op}inskog organa. Uz ovjerenu ku}nu listu korisnik je du`an prilo`iti rodne listove za sve maloljetne ~lanove, odnosno ovjerenu kopiju li~ne/osobne karte za sve punoljetne ~lanove porodice. Podno{enje prijava i dokumenata Prijave za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka u okviru implementacije „Programa obnove stambenih jedinica dodjelom gra|evinskog materijala i sredstava za ugradnju“ i „Programa obnove stambenih jedinica po sistemu „klju~ u ruke“ izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, raseljenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine i povratnicima iz Federacije Bosne i Hercegovine sa potrebnom dokumentacijom kojom se dokazuje ispunjavanje svih op}ih i posebnih kriterija, dostaviti na protokol Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica svakim radnim danom od 8 do 16 sati, ili po{tom na adresu: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Alipa{ina 41, 71 000 Sarajevo, sa naznakom: „ZA JAVNI POZIV ZA DODJELU POMO]I ZA OBNOVU I REKONSTRUKCIJU STAMBENIH JEDINICA U CILJU POVRATKA“. Prijave za rekonstrukciju stambenih jedinica podnose se uz posebno popunjen obrazac koji }e biti dostupan na {alterima op}ina boravka i op}ina povratka, resornim kantonalnim ministarstvima, u prostorijama Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Vilsonovo {etali{te 10 i na internet-stranici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica www.fmroi.gov.ba, gdje }e biti objavljen i tekst javnog poziva. Javni poziv traje 30 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Prijave koje budu kompletne i dostavljene u roku iz prethodnog stava bit }e razmatrane od Komisije za odabir korisnika ovog ministarstva. @alba: @albe se podnose Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, Alipa{ina 41, 71 000 Sarajevo u roku od 15 dana od dana javnog ogla{avanja rang-liste potencijalnih korisnika, koja }e biti objavljena na oglasnoj plo~i Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Kantona, Op}ina povratka i na internet-stranici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica www.fmroi.gov.ba. Broj: 01-36-69-1/12 MINISTAR Sarajevo, 18. 1. 2012. godine mr. Adil Osmanovi}

38

OGLASI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

@ELJEZNI^KI [KOLSKI CENTAR SARAJEVO Na osnovu ~lana 133. a u vezi sa ~lanom 112. Zakona o srednjem obrazovanju („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“ broj: 23/10) i ~lana 177. Pravila, uz saglasnost Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo broj: 11-38-22487-4-32/11 od 8.12. 2012. godine, [kolski odbor @eljezni~kog {kolskog centra Sarajevo donio je odluku kojom raspisuje:

raspisuje Na osnovu Odluke o dopuni Odluke o odobrenju Plana specijalizacija zdravstvenih radnika Kantona Sarajevo za 2011. godinu, koju je donijelo Federalno ministarstvo zdravstva br. 06-34-9192/11 od 28. 12. 2011. godine

za prijem nastavnika/ca u radni odnos do 15. 8. 2012. godine za sljede}e predmete: 1. Stru~no-teorijska nastava elektrostruke — 1 izvr{ilac 19 ~asova dipl. el. ing. smjer automatika, elektronika ili energetika 1. dipl. el. ing. smjer elektronika, automatika, telekomunikacije 2. V stepen elektroni~ar telekomunikacija

JAVNI K O N K URS

Konkurs za prijem i izbor ljekara na specijalizaciju za 2011. godinu
1. Urgentna medicina ..............................................................................................1 Uslovi: Pored Zakonom propisanih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i slijede}e uslove koje dokazuje dostavljanjem dokumentacije kako slijedi: - Diploma o zavr{enom medicinskom fakultetu - visoka stru~na sprema VII stepen, - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - Potvrda da kandidat ima jednu godinu radnog iskustva nakon polo`enog stru~nog ispita, - Potvrda da je kandidat u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke stru~ne spreme privatne prakse, - Potvrda o poznavanju jednog stranog jezika. Prijave se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu Bolni~ka br. 25 Stru~na nemedicinska disciplina (protokol) Prijave se dostavljaju u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja konkursa. Napomena: Dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje uslova konkursa mora biti u originalu ili ovjerena fotokopija. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
E -mail: kcuskagd@bih.net.ba telefon: +387 33 44 30 97 i +387 33 21 50 50 fax: +387 33 26 59 10
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INSKI SUD U TUZLI

2. Prakti~na nastava — elektro- struka, 26 ~asova elektronika, telekomunikacije — 1 izvr{ilac

Pored op{tih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvr|ene Zakonom o srednjem obrazovanju, Nastavnim planom i programom za srednje tehni~ke i stru~ne {kole, Pedago{kim standardima i normativima za srednje obrazovanje i normativnim aktima [kole, i to: VSS - VII stepen odgovaraju}eg fakulteta, zavr{en drugi ili tre}i ciklus visokog obrazovanja odgovaraju}eg fakulteta. Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni dostaviti (original ili ovjerenu kopiju): - odgovaraju}a diploma, - izvod iz MK ro|enih, - uvjerenje o dr`avljanstvu ili kopija li~ne karte CIPS, - kratka biografija. Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidati du`ni su dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju. Prije dono{enja odluke o izboru sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove iz ovog javnog konkursa }e biti obavljen i usmeni razgovor. Prednost da budu izabrani kandidati mogu ostvariti i u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelomi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo, {to su du`ni dokumentovati uz prijavu na javni konkurs. Javni konkurs ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati. Prijave sa dokazima o ispunjenju uslova, isklju~ivo putem po{te, dostaviti na adresu: @eljezni~ki {kolski centar Sarajevo /Prijava na javni konkurs/ Ul. lo`ioni~ka br. 8. Sarajevo Dodatne informacije se mogu dobiti i na tel: 033/722-946 svakim radnim danom od 7.30 do 10.30 sati. Dokumentacija prijavljenih kandidata koji nisu izabrani po ovom javnom konkursu vra}a se na li~ni zahtjev putem protokola [kole.

Upravni odbor Osnovne {kole «Han-Bila» u Han-Bili, na sjednici odr`anoj 17.1.2012. godine, donio je odluku o raspisivanju: - za upra`njeno radno mjesto 1. Nastavnik likovne kulture, na neodre|eno radno vrijeme, za 10 ~asova sedmi~no Uz prijavu dostaviti sljede}e dokumente: - Biografija kandidata, sa potvrdom CIPS prebivali{ta, - Diploma o zavr{enoj {koli, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Uvjerenje o neka`njavanju, - Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, - Potvrda o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme, - Potvrda o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon diplomiranja, - Dokaz o tehnolo{kom vi{ku ili zaposlenju, - Uvjerenje o prosje~noj ocjeni, tokom studiranja, - Ku}na lista i dokaz o nezaposlenosti ~lanova porodice, - Dokaz o eventualnoj invalidnosti, - Certifikate u struci. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. Intervju sa prijavljenim kandidatima }e se obaviti u utorak, 31.1.2012. god., u 9 sati. Prijave sa potrebnim dokumentima dostaviti isklju~ivo po{tom, na adresu [kole: Osnovna {kola «Han-Bila» 72281 Han-Bila

Broj: 32 0 P 062758 11 P Tuzla, 6. 1. 2012. godine

KONKURSA

Op}inski sud u Tuzli, sudija Zorka Eri}, u predmetnoj pravnoj stvari tu`itelja Prerada i promet mlijeka d.d. Tuzla, Ul. Mitra Trifunovi}a U~e 125, Tuzla, protiv tu`enog Kemal Ahmetovi} iz D`aka, ul. Red`e Shangi}a br. 31, Od`ak, radi duga, na osnovu ~l. 348. st. 3. Zakona o parni~nom postupku

OBJAV LJU JE
Dostavu tu`be broj: 32 0 P 062758 11 P od 14. 3. 2011. godine tu`enom Ahmetovi} Kemalu na odgovor. Dana 14. 3. 2011. godine, u navedenoj pravnoj stvari, dostavljena je tu`ba ovom sudu. Tu`benim zahtjevom tu`itelj predla`e da sud donese presudu: kojom }e nalo`iti tu`enom Ahmetovi} Kemalu da tu`itelju preda 2 junice pasmine simental, koje je po osnovu ugovora dobio od tu`itelja, a u roku od 30 dana od dana dono{enja presude, te da obave`e tu`enog Ahmetovi} Kemala da tu`itelju na ime 50% od ostatka kredita preda iznos od 2.290,05 KM (50% od 4.580,10 KM) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 14. 3. 2011. godine kao dana dono{enja tu`be, pa do kona~ne isplate, a u roku od 30 dana od dana dono{enja presude, kao i da obave`e tu`enog da tu`itelju naknadi tro{kove postupka, sve u roku od 30 dana. A ukoliko se utvrdi da je tu`eni prodao junice zbog ~ega ne bi mogao biti ispunjen postavljeni tu`beni zahtjev, tu`itelj predla`e da sud usvoji alternativni tu`beni zahtjev koji glasi: Obavezuje se tu`eni Ahmetovi} Kemal da tu`itelju, na ime vrijednosti prodatih junica isplati iznos od 7.294,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 14. 3. 2011. godine, kao dana podno{enja tu`be, pa do kona~ne isplate. Obavezuje se tu`eni Ahmetovi} Kemal da tu`itelju na ime 50% od ostatka kredita preda iznos od po 2.290,05 KM (50% od 4.580,10 KM) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 14. 3. 2011. godine, kao dana podno{enja tu`be, pa do kona~ne isplate, a u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. Obavezuje se tu`eni da tu`itelju naknadi tro{kove postupka, a sve iznose u roku od 30 dana od dana dono{enja presude. U ~injeni~nom opisu tu`be tu`itelj navodi da je sa tu`enim 7. 2. 2008. godine zaklju~io Ugovor br. 32/08 o finansiranju nabavke junica iz uvoza, a prema odredbama iz ugovora, tu`itelj se obavezao da }e tu`enom nabaviti 2 junice tra`ene pasmine dodjelom kredita u iznosu od 7.294,00 KM, odnosno 3.647,00 KM po junici. Tu`eni se obavezao da }e za vrijeme trajanja ugovora (5 godina) za potrebe tu`itelja proizvoditi mlijeko, koje }e preko organizatora - otkupa Veterinarske stanice Od`ak predavati tu`itelju po tr`i{nim uslovima. Tu`eni se obavezao da }e otplatu vrijednosti junica izvr{iti u 60 mjese~nih rata, uz godi{nju kamatu od 3%, s tim {to je otplata predvi|ena isklju~ivo putem predatog mlijeka tu`itelju. Tu`eni je jedno vrijeme izmirivao svoje obaveze, ali je nakon uplate posljednje rate prestao, pa je njegov dug prema tu`itelju 4.580,10 KM. Kako je u toku postupka pripreme za glavnu raspravu utvr|eno da je tu`enik nepoznat na adresi svog posljednjeg poznatog boravi{ta u Od`aku, ul. Red`e Shangi}a br. 31, a dopisom Po{te Od`ak broj 128/11 od 12. 9. 2011. godine potvr|eno da je imenovani, kao i kompletna obitelj, odselio sa ove adrese, to se ovim putem tu`eniku dostavlja tu`ba na odgovor u smislu ~l. 62. st. 2. ZPP-a, pa se tu`eni poziva da u skladu sa odredbama ~l. 70. i ~l. 71. Zakona o parni~nom postupku, a najkasnije u roku od 30 dana, dostavi pisani odgovor na tu`bu. Rok za odgovor na tu`bu po~inje te}i po proteku 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. U slu~aju nedostavljanja odgovora na tu`bu u ostavljenom roku, sud mo`e u smislu ~l. 182. ZPP-a donijeti presudu zbog propu{tanja. Sudija Zorka Eri}

Broj: 044-0-DN-11-000 212 @ep~e, 26. 12. 2011. godine

OP]INSKI SUD U @EP^U Zemlji{noknji`ni ured

Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u @ep~u

U zemlji{noknji`nom predmetu broj 044-0-DN-11-000 212, po zahtjevu Prasko Seada, sina Osmana, iz Golubinje, op}ina @ep~e, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak upisane su u posjedovni list broj 394 katastarska op}ina Golubina, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 568/34 naziv parcele "Peri} luka" kulture njiva 1. klase povr{ine 1.950 m2 - katastarska ~estica broj 594/2 naziv parcele "Nad cestom" kulture vo}njak 3. klase povr{ine 1.250 m2 - katastarska ~estica broj 595/1 naziv parcele "Nadputnica-st.-posl. zgr." kulture ku}a i zgrada povr{ine 76 m2, dvori{te povr{ine 500 m2, privredna zgrada povr{ine 163 m2 i livada 3. klase povr{ine 2.531 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je Prasko Sead, sin Osmana, iz Golubinje, op}ina @ep~e, sa dijelom 1/1, a na parcelama broj 594/2 i 595/1 upisana je zabilje`ba: zalo`no pravo u korist ABS Banke d.d. Sarajevo, rje{enje Op}inskog suda u @ep~u br. Dn-54/05 od 25. 3. 2005. godine, 044-0-I-06-004720 od 22. 12. 2006. godine i 044-0-Dn07-000306 od 7. 9. 2007. godine. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Edina Mem~i}

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

POMO] U KU]I

39

Strategija za gubljenje kilograma

NOVOSTI I PREPORUKE

Ako `elite
smr{ati, jedite!
Obogatite svoju ishranu i dovedite tijelo u ravnote`u
Uklju~ite vo}e i povr}e u svaki obrok - Najbolje je jesti svje`e vo}e, povr}e ili ora{aste plodove. Studija Univerziteta Kalifornija utvrdila je da osoba normalne te`ine konzumira oko dvije porcije vo}a na dan. Jedite proteine - Najva`niji savjet za ljude koji `ele izgubiti kilograme su proteini za doru~ak. U jednoj studiji, ljudi koji su po~eli svoj dan uz obrok od jaja izgubili su 65 posto vi{e te`ine nego oni koji su jeli peciva. Je di te pri je i po sli je vje`banja - Proteini i ugljikohidrati neposredno prije i nakon vje`banja poti~u br`i rast mi{i}a i oporavak od vje`banja. Tako|er, to mo`e ograni~iti efekte kortizola, hormona stresa koji poti~e tijelo na pohranu masno}a. Kao rezultat toga, sagorijevate vi{e masti tokom treninga i u sljede}a 24 sata. U`ivajte u salati - Salate osiguravaju va`ne hranjive tvari koje poma`u kod mr{avljenja. Studija je pokazala da su oni koji su jeli najvi{e folne kiseline izgubili 8,5 puta vi{e na te`ini nego oni koji su jeli naj ma nje fol ne ki se li ne. Pazite na dobar doru~ak - Kada se probudite, va{e tijelo treba hranu. Ako ne jedete, mo`ete usporiti metabolizam i pojesti ve}inu kalorija krajem dana.

^i{}enje doma na prirodan na~in
Savr{ena sredstva za ~i{}enje mo`ete na}i i u vlastitoj kuhinji. Pod ovim ne mislimo na sredstva koja dr`ite ispod sudopera! Limun, ocat, soda bikarbona, ~ak i stare novine su vam idealna pomo} za ~i{}enje. Tako je limunov sok odli~an za uklanjanje kamenca iz kupaonice. [oljica maslinovog ulja pomije{ana sa pola {oljice limunovog soka mo`e zamijeniti sredstvo za ~i{}enje drvenih povr{ina. Da biste se rije{ili neugodnog mirisa u fri`ideru ili kanti za sme}e, koristite limunovu koru ili sodu bikarbonu. Ocatna mje{avina (jedan dio vode pomije{an s jednim dijelom octa) mo`e se koristiti na svim povr{inama (wc {koljka, umivaonik, sudoper, pod...), osim na mramoru. Miris }e nestati ~im se ocat osu{i. Soda bikarbona djeluje sli~no kao abrazivna sredstva iz prodavnica. Ako je pomije{ate s vodom i ostavite na tepihu preko no}i, uklonit }e neugodan miris. Stare novine su odli~ne za ~i{}enje staklenih povr{ina u va{em domu.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Jeans je vje~an
Neizbje`an u svjetskoj modi, jeans je materijal koji nikad ne}e izgubiti popularnost. A ako govorimo o odje}i i tom materijalu prve na pamet padaju uske farmerke koje svako mora imati u svojoj garderobi. Od Kate Moss u reklami za Calvin Klein Jeans, preko Jamesa Deana u “Buntovniku bez razloga“ jeans je preuzeo mnoge oblike tokom go, dina. Vje~no dotjerana Jackie O pokazala nam je {ik stranu trapera. Prethodnih godina su traperice koje su bile must have, a danas su to pripijene uske farmerke, koje je lako iskombinovati kako sa le`ernim, tako i sa nekim sve~anim komadom odje}e. Va`no je sa mo zna ti izabrati model koji odgovara obliku va{eg tijela i u kojem se osje}ate ugodno.

Koraci do svje`eg lica
Za obnovu ko`e - Pastu od mlijeka i zobenog bra{na nanesite na lice, ostavite sat i isperite vodom ili utrljajte papaju na lice i ostavite da stoji 20 minuta. To }e va{oj ko`i dati nevjerojatan sjaj. Osvje`ite kosu - Utrljajte puder u korijen kose da bi se apsorbirala masno}a s vlasi{ta. To, tako|er, zna~i da ne}ete morati kosu prati {amponom tako ~esto. Za nate~ene o~i - Napravite oblog od hla d nog ~aja ka mi li ce i dr`ite na o~ima 20 min u ta. Za meke usne Pastu od {e}era i meda stavite na usne i nje`no masirajte ka`iprstom. Pri~ekajte tri minute i isperite.

Pohovana piletina
Potrebno:
5 komada pile}ih prsa 2 male ka{ike soli 1/4 male ka{ike bibera 1/4 male ka{ike ljute paprike 1 mala ka{ika bijelog luka u prahu 1 mala ka{ika crvene paprike 2 ka{ike majoneze 2 ka{ike kiselog vrhnja 2 ka{ike parmezana 1/5 {olje kru{nih mrvica 2 male ka{ike kukuruznog bra{na 100 ml ulja Piletinu presje}i na pola da dobijemo tanje komade i onda po du`ini na pola, zna~i jedan komad podijelimo na 4 dijela i staviti u zdjelu. Dodati so, biber, bijeli luk, ljutu papriku i crvenu papriku i sve pomije{ati. Zatim dodati majonezu, kiselo vrhnje i parmezan i pomije{ati da se sve sjedini. Zdjelu zatvoriti plasti~nom folijom i ostaviti u fri`ideru sat-dva. Tepsiju podmazati uljem i posuti kukuruznim bra{nom (kukuruzno bra{no se stavlja da se meso ne zalijepi za tepsiju) i ostaviti na stranu. Piletinu uvaljati u kru{ne mrvice i redati u tepsiju. Kada smo utro{ili svu piletinu, poprskati je opet uljem. Piletinu pe}i na 210 stepeni 25-30 minuta.

Priprema:

40

OGLASI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 37. stav 1. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 3. Pravilnika o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji BiH („Slu`bene novine FBiH“ broj: 35/06, 59/08 i 25/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, objavljuje

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), i ~lana 1. stav 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona”, broj 9/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Kantonalnog zavoda za pravnu pomo} Zeni~ko-dobojskog kantona, objavljuje

za prijem pripravnika u Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove 6 / 500 Pripravnik, dipl. in`enjer geodezije........................................................................— 1 (jedan) izvr{ilac -

JAVNI KONKURS

za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Kantonalnom zavodu za pravnu pomo} Zeni~ko-dobojskog kantona

JAVNI K O N K URS

5 / 303

Pomo}nik direktora za krivi~ni postupak..............................................................— 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet, - polo`en pravosudni ispit, - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci, od toga najmanje tri godine radnog sta`a na pravnim poslovima nakon polo`enog pravosudnog ispita, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. uvjerenje o polo`enom pravosudnom ispitu, 3. potvrda / uvjerenje o radnom sta`u u struci i potvrda o radnom sta`u nakon polo`enog pravosudnog ispita, 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama FBiH", putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Kantonalnom zavodu za pravnu pomo} Zeni~ko-dobojskog kantona“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, i to: - VSS - VII stepen stru~ne spreme, dipl. in`enjer geodezije. Izbor i prijem pripravnika izvr{it }e se na osnovu jedinstvenih kriterija utvr|enih u Pravilniku o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika VII stepena stru~ne spreme u organe dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine. Napomena: Radni odnos pripravnika zasniva se na period od 1 (jedne) godine. Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. univerzitetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nastaloj raspadom biv{e SFRJ nakon 6.4.1992. godine); 2. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini trajanja nezaposlenosti nakon sticanja diplome VII stepena stru~ne spreme (ukoliko se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda); 3. uvjerenje fakulteta o prosjeku ocjena nakon zavr{etka studija VII stepena stru~ne spreme; 4. rje{enje o utvr|enom stepenu invalidnosti (ukoliko je kod kandidata utvr|en stepen invalidnosti 60% i vi{e); 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih uvjeta konkursa, izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti Agenciji u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Sve tra`ene dokumente potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u dnevnim listovima (ra~unaju}i od posljednje objave), putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom „Javni konkurs za prijem pripravnika u Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Prilog broj 3. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

“CENTROTRANS-TRANZIT” d.d. Sarajevo, Ul. Kurta Schorka br. 8 Na osnovu ~lana 241. Zakona o privrednim dru{tvima, Nadzorni odbor Dru{tva na L sjednici odr`anoj 18.1.2012. godine donio je odluku o sazivanju XIV Skup{tine Dru{tva, na osnovu ~ega se objavljuje slijede}e

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma Puna firma: "CENTROTRANS-TRANZIT" dioni~ko dru{tvo za prevoz i pretovar robe, remont i servis vozila, Sarajevo; Skra}ena firma: "CENTROTRANS-TRANZIT" d.d. Sarajevo 71 000 Sarajevo, Ul. Kurta Schorka br. 8 tel.033/544-138; fax.033/467-119 e -mail adresa: ctstranzit@hotmail.com Odluka o sazivanju Skup{tine dioni~ara

O SAZIVANJU XIV SKUP[TINE „CENTROTRANS-TRANZIT“ DD SARAJEVO Obavje{tavaju se dioni~ari Centrotrans-Tranzit d.d. Sarajevo da }e se XIV Skup{tina Centrotrans- Tranzit d.d. Sarajevo odr`ati 9.2.2012. godine (~etvrtak). Skup{tina }e se odr`ati u Sarajevu u prostorijama „Centrotrans-Tranzit“ d.d. u Ul. Kurta Schorka br. 8. Skup{tina po~inje sa radom u 14 sati. I Za Skup{tinu se predla`e slijede}i dnevni red: 1. Izbor predsjednika Skup{tine 2. Izbor dva ovjeriva~a zapisnika 3. Dono{enje odluke o osnivanju zajedni~kog Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u sa stranim partnerom, te odobravanje Statuta Dru{tva Utvr|ivanje kvoruma i rezultata glasanja na Skup{tini vr{it }e Odbor za glasanje u sastavu: Zgodi} Enisa, Veletovac Hedija i Busulad`i} Elma. Zapisni~ar na Skup{tini je D`idi} Elma, sekretar Dru{tva. II Izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka Dioni~ar, punomo}nik dioni~ara ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i/ili pripremljenih prijedloga odluka za Skup{tinu, a u roku od osam dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. III Na~in postupka prijave za u~e{}e, davanje punomo}i i utvr|ivanje zastupljenosti i glasanja na Skup{tini U radu i odlu~ivanju XIV Skup{tine mogu u~estvovati svi dioni~ari Dru{tva u skladu sa zakonom, li~no ili putem punomo}nika po osnovu pisane punomo}i, potpisane od dioni~ara-vlastodavca i punomo}nika. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara du`an je podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine, neposrednom predajom, preporu~enom po{tom ili faxom na adresu: Centrotrans-Tranzit d.d. Sarajevo, Ul. Kurta Schorka br. 8, najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Glasanje }e se vr{iti putem glasa~kih listi}a. IV Uvid u materijale za Skup{tinu Uvid u navedene isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu mo`e se izvr{iti neposredno u sjedi{tu Centrotrans-Tranzit d.d. Sarajevo, Ul. Kurta Schorka br. 8. Predsjednik Nadzornog odbora Penava Miralem, dipl. ing. saob.

O B A V J E [ T E NJ E

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

18.1.2012. godine Nadzorni odbor „Centrotrans-Tranzit“ d.d. Sarajevo na sjednici odr`anoj 18.1.2012. godine donio je odluku o sazivanju XIV Skup{tine „CentrotransTranzit“ d.d. Sarajevo, koja }e se odr`ati 9.2.2012. godine sa po~etkom u 14 sati, u prostorijama sjedi{ta Dru{tva u Sarajevu, Ul. Kurta Schorka br. 8 - potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i D`idi} Elma ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis Sarajevo, 18.1.2012. godine osobe koja je sa~inila izvje{taj Ahmethod`i} Ismet

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

KORAK NAPRIJED
Nova ku}i{ta Corsaira
Kompanija Corsair je predstavila veliki broj novih ku}i{ta srednjeg opsega, ~ime su zaokru`ene Obsidian i Carbide serije. Nova ku}i{ta odlikuje po~etna cijena od 89,99 dolara za niskobud`etni model 300R do 159 dolara, koliko je potrebno izdvojiti za skuplju Obsidian liniju. Ruben Mookerjee, potpredsednik i generalni direktor Components odjeljenja kompanije Corsair, navodi da je ranije postojao izbor izme|u optimalne redukcije buke i superiornih mogu}nosti hla|enja, ali da sada Obsidian 550D serija mijenja sve obezbje|uju}i izvrsnu redukciju buke uz nevjerovatne mogu}nosti hla|enja, ~ak i kada su u pitanju najmo}niji PC sistemi.

41

ICQ 7.7.6547
Sa ICQ Instant Messengerom mo`ete da vodite audio/video chat, {aljete elektronsku po{tu, SMS i be`i~ne pager poruke, kao i da vr{ite transfer fajlova i internet-adresa. Ukoliko niste pri svom personalnom ra~unaru, mo`ete i dalje chatovati sa svojim prijateljima i kontaktima, ~ak iako na ra~unaru nije instaliran ICQ klijent, tako {to }ete koristiti web bazirani ICQ2Go koji radi na svakom ra~unaru. Va{ ICQ mo`ete da prilagodite tako da on nudi ta~no ono {to vam odgovara i da bude uvijek a`uriran dodavanjem pre~ica do va{ih omiljenih karakteristika tako da mo`ete da ih pokrenete direktno iz va{eg ICQ alata.

Razer Naga Hex igra~ki mi{
Kompanija Razer predstavila je novi mi{ koji je namijenjen profesionalnim igra~ima, ozbiljnom igranju i igra~ima koji u`ivaju u igranju online igara za ve}i broj korisnika. Razer Naga Hex odli ku je {est me ha ni~kih tas te ra i podr`ava do 250 klikova u minuti. Ugra|eni laser karakteri{e 5.600 dpi osjetljivost. Osim navedenog, Razer Naga Hex odlikuje i podr{ka za Razer Synapse 2.0 aplikaciju. Ovaj cloud bazirani skladi{ni server automatski ~uva prilago|ena pode{avanja mi{a i profile na cloud serveru, a ovim pode{avanjima se kasnije mo`e pristupiti sa bilo kog ra~unara i preko bilo kog Razer Naga Hex.

Quad core smart telefoni
Smart telefoni koje karakteri{u quad core procesori nisu svoje pojavljivanje zabilje`ili na ovogodi{njem CES doga|aju, ali }e svakako sti}i na tr`i{te u narednih nekoliko mjeseci, saop{tava kompanija NVIDIA. Fujitsu je bila jedina velika kompanija koja je prikazala smart telefon sa NVIDIA quad core Tegra 3 procesorom ove kompanije. CES nije idealno mjesto na kojem mogu da se predstave smart telefoni, s obzirom na to da je na ovom doga|aju predstavljen mnogo ve}i broj tablet i klasi~nih ra~unara. Mnogi quad core smart telefoni su trenutno u procesu razvoja, pri ~emu bi zna~ajan broj mogao da bude prikazan na Mobile World kongresu u Barceloni idu}eg mjeseca.

Apple postavio novi rekord prodaje

^etiri miliona iPhona

4S za tri dana
Ure|aj se zasad mo`e kupiti u sedam zemalja, a do kraja godine taj broj }e se pove}ati na 70
Samo tri dana nakon zvani~nog po~etka prodaje, Apple je objavio da je prodao preko ~etiri miliona primjeraka svog novog telefo na iP ho ne 4S. Za ovu kompaniju je to novi rekord, jer je pro{le godine u prva tri dana prodato samo 1,7 miliona iPhonea 4, a godinu prije toga milion modela 3GS. Novi telefon je dostupan u crnoj i bijeloj boji i dolazi sa tri kapaciteta memorije - 16, 32 i 64 GB. Kupci u SAD-u prvi put imaju mogu}nost da izaberu jednog od tri ta mo{ nja naj ve}a operatora: AT&T, Verizon ili Sprint. Glavna odlika novajlije je dual-core A5 procesor, za koji se u prvim oglasima tvrdi da ima duplo ve}u procesorsku snagu i da ~ak do sedam puta br`e obra|uje grafiku. iP ho ne 4S se za sa da mo`e kupiti u sedam zemalja SAD-a, Australiji, Kanadi, Francuskoj, Njema~koj, Japanu i Velikoj Britaniji, a do kraja godine taj broj }e se pove}ati na 70 zemalja. Kompanija je ovom prilikom saop{tila i da je vi{e od 25 miliona korisnika njenih starijih telefona i tableta nadogradilo svoj iOS na verziju 5 u prvih pet dana, a da se vi{e od 20 miliona njih upisalo za uslugu iCloud. Naravno, svi ovi rezultati su ostali u sjenci smrti osniva~a i direktora kompanije - Steve Jobs je preminuo 5. oktobra pro{le godine.

Rise of the Samurai

Vatreno oru`je sa Zapada
IdeaPad Yoga
Na koju karakteristiku biste prvo pomislili ukoliko ra~unar u svom nazivu ima rije~ joga? Ako ste pomislili na savitljivost, u pravu ste. Upravo to je odlika novog Lenovo ra~unara, koji su iz ove kompanije predstavili kao 4u1 ure|aj. Iako se zapravo u njemu objedinjuju dvije funkcije, odnosno dva ure|aja, tablet i notebook, ~etiri je broj koji pokazuje na koliko razli~itih na~ina mo`ete "presaviti" ovaj ra~unar, a u zavisnosti od toga koja vam funkcija treba. Radi se o 13,3in~nom ra~unaru ekrana osjetljivog na do-

- 4u1 ra~unar

dir, rezolucije 1.600 x 900 piksela, kojiradi na Windowsu 8, a na tr`i{tu}e se pojavitinakon{to pomenuti operativni sistem debituje, ta~nije na jesen ove godine. Ima}e Intel Ivy Bridge procesor, 8GB RAM-a i SSD od 256 GB, a iz Lenovo obe}avaju 8-satno trajanje baterije. Ukoliko ga koristite kao laptop, u`iva}ete u chiclet tastaturi i velikom ClickPadu. Ra~unar je te`ak oko 1,4 kilograma, a debljine je 1,6 centimetara. Po~etna cijena po kojoj }ete mo}i da nabavite Ide aPad Yoga izno si 1.199 dolara. Na slici mo`ete vidjeti jedan od na~ina na koji je mogu}e sa vi ti ovaj ra ~unar.

Sega i Creative Assembly za mart spremaju ekspanziju za Shogun 2: Total War pod imenom Fall of the Samurai. Tako }e najbolja strategija iz pro{le godine dobiti dodatak koji u feudalni Japan donosi industrijsku revoluciju i vatreno oru`je sa Zapada, koje }e u potpunosti i zauvijek promijeniti na~in ratovanja na ovim prostorima. Lijepa vijest je da }e Rise of the Samurai biti samostalna ekspanzija, {to zna~i da ne morate da posjedujete Shogun 2 kako biste je igrali. Prvi trejler je svakako ono {to }e vam najbolje do~arati drasti~ne novine koje Rots donosi. Ko zna, mo`da na boji{tu ugledamo i Toma Crusea u ulozi generala kako neustra{ivo juri{a na neprijateljske topove.

Google je lansirao Under The Hood (Ispod haube) stranicu koja bi korisnicima trebalo da pru`i uvid u to kako se "pravi" pretra`iva~, prenosi Bussines Insider. Me|u zanimljivim podacima koji se na toj stranici mogu prona}i je i da je ulo`eno vi{e od hiljadu ljudskih godina, a ona se defini{e kao koli~ina rada koju je prosje~an radnik ostvario tokom

Google ispod haube
jedne godine u razvoj Google algoritma pretrage. Od 2003. godine Google je odgovorio na 450 milijardi jedinstvenih upita, a dnevno se obavi vi{e od milijardu pre tra ga na ovom pretra`iva~u. Novih upita je oko 20 posto svakog dana, a Googleu je u prosjeku potrebno 0,25 sekundi da odgovori na upit.

42

OGLASI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 22. i 23. Izbornog zakona BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj 23/1, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 77/05, 11/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), ~lana 7. Uputstva o utvr|ivanju kvalifikacija, broja i imenovanja ~lanova Op}inske izborne komisije, Izborne komisije grada Banja Luka, Izborne komisije grada Mostara i Izborne komisije Br~ko distrikta BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj 9/10 I 7/10) i Odluke Op}inskog vije}a Sanski Most broj: 07-02-23/12 od 4.1.2012. godine, raspisuje se

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Unsko-sanski kanton JU Dje~iji vrti} "Kraji{ka radost" Sanski Most Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br. 34/03), na osnovu ~lana 16. Zakona o pred{kolstvu ("Slu`beni glasnik USK-a", br: 3/97) i ~lana 36. Pravila JU Dje~iji vrti} "Kraji{ka radost" Sanski Most, Upravni odbor na svojoj XV sjednici odr`anoj 11.1.2012. godine na osnovu donesene Odluke br. 01-19/12 raspisuje

za imenovanje ~lanova Op}inske izborne komisije Sanski Most 1. Objavljuje se javni oglas za imenovanje 4 (~etiri) ~lana Op}inske izborne komisije Sanski Most. 2. Uslovi koje kandidati moraju ispunjavati: I - OP[TI USLOVI: 1. da je lice sa pravom glasa. Za ~lana Izborne komisije ne mo`e biti imenovano lice (~lan 2.3. Izbornog zakona BiH): 2. koje se ne mo`e kandidirati u smislu odredbi ~lana 1.6., 1.7. i 1.7a. Izbornog zakona BiH; 3. koje je ~lan najvi{eg izvr{no-politi~kog organa politi~ke stranke ili koalicije (predsjednik, potpredsjednik, generalni sekretar ili ~lan izvr{nog odbora ili glavnog odbora); 4. koje je kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti; 5. kojem je izre~ena kazna za radnju koja predstavlja te`u povredu izbornih zakona ili propisa za koju je li~no odgovorno, u posljednje ~etiri godine, ra~unaju}i od dana pravosna`nosti odluke. II - POSEBNI USLOVI 1. da ima evidentirano prebivali{te na podru~ju op}ine Sanski Most; 2. da ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera ili zavr{enu vi{u {kolu, odnosno VI/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera; 3. da posjeduje iskustvo u provo|enju izbora (~lanstvo u izbornoj komisiji, ~lanstvo u bira~kom odboru, rad u stru~nim organima koji su pru`ali pomo} u provo|enju izbora, objave stru~nih i nau~nih radova iz oblasti izbora). Izuzetno od odredbi iz ta~ke 3. posebnih uslova ovog javnog oglasa, ~lan Op}inske izborne komisije mo`e biti osoba koja ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme. III - POTREBNA DOKUMENTACIJA: - prijava o u~e{}u na javnom oglasu; - fotokopija li~ne karte; - fotokopija prijave o prebivali{tu na podru~ju op}ine Sanski Most; - ovjerene izjave kandidata pred nadle`nim organom da se na njega ne odnosi ~lan 2.3. Izbornog zakona BiH; - ovjerena fotokopija diplome o zavr{enom fakultetu, odnosno vi{oj {koli; - dokaz o potrebnom iskustvu u provo|enju izbora; - uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od tri mjeseca). IV - OPIS POZICIJE ^LANA OP]INSKE IZBORNE KOMISIJE: 1. nadgleda i kontroli{e rad Centra za bira~ki spisak iz ~lana 3.8. Izbornog zakona; 2. odre|uje bira~ka mjesta na podru~ju op}ine za glasanje na svim nivoima; 3. provodi postupak imenovanja, imenuje i obu~ava ~lanove bira~kog odbora; 4. brine o sigurnosti i dostavi bira~kim odborima izbornog materijala; 5. obavje{tava bira~e o svim informacijama neophodnim za provedbu izbora; 6. odgovorna je za ure|enje bira~kog mjesta i druge tehni~ke pripreme za izbore; 7. odgovorna je za pravilno brojanje glasova bira~a na bira~kim mjestima; 8. objavljuje rezultate sa svih bira~kih mjesta u op}ini i dostavlja ih Centralnoj izbornoj komisiji; 9. obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom i propisima Centralne izborne komisije. V - ROK ZA PODNO[ENJE PRIJAVA: Rok za podno{enje prijava na javni oglas je 8 (osam) dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnim novinama. VI - TRAJANJE MANDATA: Mandat ~lanova Op}inske izborne komisije traje 7 (sedam) godina od dana davanja saglasnosti Centralne izborne komisije BiH na odluku Op}inskog vije}a o imenovanju ~lana Op}inske izborne komisije. Prijave na javni oglas sa potrebnim dokazima o ispunjavanju navedenih uslova, kandidati }e dostaviti putem Slu`be za op}u upravu i dru{tvene djelatnosti Op}ine Sanski Most ({alter-sala - prijem podnesaka) ili po{tom na adresu: Op}ina Sanski Most - Op}inska slu`ba za stru~ne poslove Op}inskog vije}a - Komisija za izbor i imenovanje Konkursna komisija i sa naznakom "PRIJAVA NA JAVNI OGLAS - NE OTVARATI". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. PREDSJEDAVAJU]I OP]INSKOG VIJE]A SANSKI MOST Drago Pra{talo, s.r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU

J AV N I O G L A S

P O N O V IN I VANJEOREKTORAU R S K DI N K ZA IZBOR IMENO
JU DJE^IJI VRTI] "KRAJI[KA RADOST" SANSKI MOST Objavljuje se konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Dje~iji vrti} "Kraji{ka radost" Sanski Most na period od 4 (~etiri) godine. OPIS POZICIJE DIREKTORA PRED[KOLSKE USTANOVE: Direktor Ustanove pored poslova i zadataka utvr|enih Zakonom, obavlja i slijede}e poslove: 1. predla`e Upravnom odboru programe rada pred{kolske ustanove, 2. predla`e Upravnom odboru izvje{taj o radu Ustanove, 3. podnosi Upravnom odboru izvje{taj o svom radu, 4. predla`e Upravnom odboru biranje odgajatelja i drugih stru~nih saradnika, 5. odlu~uje o raspore|ivanju stru~nih radnika unutar Ustanove i vr{i prijem i raspore|ivanje ostalih radnika, 6. rukovodi radom stru~nog vije}a i po potrebi Stru~nog aktiva, 7. analizira i obra|uje izvje{taje o radu Nadzornog odbora, 8. predla`e Upravnom odboru raspore|ivanje sredstava, 9. u skladu sa Zakonom i op}im aktima Ustanove odlu~uje u prvom stepenu o pravima, obavezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa, 10. zastupa i predstavlja Ustanovu pred tre}im licima, osim u poslovima pravnog savjetovanja i zakonskog zastupanja pred sudovima i drugim nadle`nim organima, odnosno tijelima, a odnose se na za{titu imovine i imovinskih interesa Ustanove, koje obavlja Pravobranila{tvo USK-a, 11. odgovara za zakonitost i uspje{nost poslovanja Ustanove, 12. vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom, ovim pravilima i op}im aktima Ustanove. Svaki kandidat mora ispunjavati slijede}e uvjete: A) OP]E - da je stariji od 18 godina, - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da nije pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lan IX 1. Ustava BiH), - da nije osu|ivan za krivi~no dijelo i privredni prijestup nespojiv sa du`no{}u u ustanovi pet godina od pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, - potvrdu da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandiduje (ne stariju od 6 mjeseci), - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH, - da nije ~lan zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti prema odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti Federacije BiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 70/08), - da nema privatni ili financijski interes u ustanovi u kojoj se kandidira. B) POSEBNE - visoka ili vi{a {kola nastavnog smjera i najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva u struci, - sposobnost za savjesno, odlu~no i odgovorno obavljanje upra`njene pozicije, - sposobnost i nepristrasnost dono{enja odluka. Uz prijavu, koja treba sadr`avati kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon,kandidat treba dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne (izdato od nadle`nog MUP-a), - uvjerenje da nije ka`njavan za privredni prijestup (ne starije od 6 mjeseci, Op}inski sud i MUP), - uvjerenje da nije lice kojem je pravosna`nom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandidira (ne starije od 6 mjeseci, Op}inski sud) - uvjerenje o neka`njavanju (Kantonalni sud), - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom obrazovanju, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - uvjerenje o radnom sta`u u struci, - ovjerena izjava kandidata da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njenje pozicije, da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, da ne podlije`e odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH i Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH, da nema privatni ili financijski interes u ustanovi u kojoj se kandidira. Krajnji rok za podno{enje prijava je 15 (petnaest) dana od dana zadnje objave konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave se podnose preporu~eno po{tom ili uz osobnu dostavu na adresu: JU Dje~iji vrti} "Kraji{ka radost" Sanski Most, Ul. 17 VKB br. 1 Komisiji za izbor i imenovanje direktora.

Broj: 65 0 Ps 180278 10 Ps Sarajevo, 12. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Edhem ]ato, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, Sarajevo, protiv tu`enih PAP HOLZ BOSNIA d.o.o. Srbac, ul. Mi{e Stupara br. 3, Banja Luka i PAP HOLZ GES M.B.H. IZ SALZBURGA, radi duga v.sp. 16.911,34 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH objavljuje sljede}i

OGLAS

Broj: 65 0 P 180275 10 P Sarajevo, 12. 1. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja Volksbank BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enih: 1. Pa{ali} Obrada iz [amca, ul. Gornja Slatina br. 76, 2. "MS Komerc" d.o.o. Br~ko, ul. Nikole Tesle br. 43, 3. STR "Slatinka" [amac, ul. Gornja Slatina bb, 4. Bajkanovi} Predraga iz [amca, ul. Gornja Slatina br. 76, radi isplate duga, v.s.p. 10.213,59 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. ZPP-a Tu`bom od 30. 12. 2010. godine tu`itelj je predlo`io da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom su tu`eni Pa{ali} Obrad, "MS Komerc" d.o.o. Br~ko, STR "Slatinka" i Bajkanovi} Predrag du`ni solidarno isplatiti tu`iocu iznos od 6.905,92 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be, pa do dana isplate, iznos 1.042,12 KM na ime obra~unate ugovorene redovne kamate na dan 13. 12. 2010. godine, iznos 1.880,55 KM na ime obra~unate ugovorene zatezne kamate na dan 13. 12. 2010. godine, iznos od 385,00 KM na ime naknade za opomene, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka i to takse na tu`bu u iznosu od 306,40 KM, takse na presudu u iznosu od 306,40 KM, kao i eventualno drugih tro{kova, a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude, pod prijetnjom izvr{enja. Tu`itelj je tako|e predlo`io da ukoliko tu`eni ne dostave odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog propu{tanja u skladu sa odredbama ~l. 182. ZPP-a. Ovim putem se tu`enom Pa{ali} Obradu iz [amca, ul. Gornja Slatina br. 76, dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. ZPP-a, pa je tu`ena du`na da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. ZPP-a, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, sudu dostavi pisani odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`ena da se dostava tu`be smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA ZORANA BO[KOVI]

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU

Dana 30. 12. 2010. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tu`enih PAP HOLZ BOSNIA d.o.o. Srbac, ul. Mi{e Stupara br. 3, Banja Luka i PAP HOLZ GES M.B.H. IZ SALZBURGA, radi duga v.sp. 16.911,34 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu: TU@ENI PAP HOLZ BOSNIA d.o.o. Srbac i PAP-HOLZ GES M.B.H. du`ni su solidarno isplatiti tu`iocu iznos od 15.783,36 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be, pa do dana isplate, iznos 677,91 KM na ime obra~unate ugovorene redovne kamate na dan 22. 12. 2010. godine, iznos od 305,07 KM na ime obra~unate ugovorene zatezne kamate na dan 22. 12. 2010. godine, iznos 145,00 KM na ime naknada za opomene, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka, i to takse na tu`bu u iznosu od 507,34 KM, takse na presudu u iznosu od 507,34 KM, kao i eventualnih drugih tro{kova, a sve u roku 30 dana od dana dono{enja presude, pod prijetnjom izvr{enja. Obavje{tava se I-tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 30 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se I-tu`eni da je na osnovu ~l. 348. stav 4. ZPP-a FBiH du`an najkasnije u roku od 15 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a FBiH). U odgovoru na tu`bu I-tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a FBiH). Ako I-tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~l. 71. stav 2. ZPP-a FBiH). I -tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a FBiH). Kad I-tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a FBiH). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. SUDIJA Edhem ]ato

O B J AV L J U J E

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.
Mirko Pejanovi}: Pretpostavke ubrzanja integracije BiH u EU (5)

FELJTON
ratu cuske i Engleske grad Ruan predao se kra 1419.jeUtistogodi{njemosvajaFranengleskomje. lju Henriju V, koji me okon~ao nje Normandi

43

NA DANA[NJI DAN

Krize u odlu~ivanju
U sedmom poglavlju 2. izdanja knjige “Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju BiH”, koje }e uskoro iza}i iz {tampe u izdanju TKD “[ahinpa{i}“, autor elaborira najva`nije aspekte dru{tveno-istorijskih pretpostavki koje determini{u odvijanje procesa integracije dr`ave BiH i u EU i u NATO. Oslobo|enje feljtonizira dio ovog teksta
Stagnacija Bosne i Hercegovine u izvo|enju daljih reformi uslovila je da Vije}e za implementaciju mira u februaru 2008. godine uvjetuje zatvaranje Ureda visokog predstavnika ispunjavanjem pet ciljeva i dva posebna uslova. Definisani ciljevi se odnose na: 1. Prihvatljivo i odr`ivo rje{enje pitanja raspodjele imovine izme|u dr`ave i drugih nivoa vlasti. Najprije je potrebno utvrditi vlasni{tvo dr`avne imovine, a zatim izvr{iti ponovnu podjelu, {to podrazumijeva raspodjelu imovine izme|u dr`ave, entiteta i distrikta Br~ko na na~in da svi nivoi vlasti mogu ispunjavati svoje ustavnopravne nadle`nosti. 2. Prihvatljivo i odr`ivo rje{enje pitanja vojne imovine. 3. Utvr|ivanje kona~nog statusa distrikta Br~ko, odnosno inkorporacija u ustavnu strukturu BiH. 4. Fiskalna odr`ivost (utvr|ena sporazumom o trajnoj metodologiji UIO za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza i uspostavljanje Nacionalnog fiskalnog vije}a). 5. Uspostavljanje vladavine prava koje se ogleda kroz usvajanje Dr`avne strategije za procesuiranje ratnih zlo~ina, Zakona o strancima i azilu i Dr`avne strategije za reformu sektora pravde. dr`avnom nivou nisu radile punim potencijalom tokom protekle ~etiri godine, uglavnom zbog politi~kih opstrukcija i razmirica. Broj zakona odba~enih zbog entitetskog veta u dr`avnom Parlamentu BiH u zna~ajnoj se mjeri pove}ao, uklju~uju}i i veliki broj zakona koji su od su{tinskog zna~aja za napredovanje BiH ka evroatlantskim integracijama. U pore|enju sa prethodnim dr`avnim parlamentom od 2002. do 2006. godine, aktuel ni par la ment ko jem is ti~e man dat usvo jio je za je dnu tre}inu manje zakona. U Parlamentarnoj skup{tini BiH se nije mogla provesti presuda Suda za ljudska prava Vije}a Evrope u predmetu Sejdi} - Finci. Ustavna reforma je ostala na poku{aju. Dogovor lidera triju 2009. godine nije ishodio konsenzusom vladaju}ih stranaka, iako su razgovorima o ustavnim promjenama posredovali zajedno zvani~nici SAD-a i Evropske unije. Bili su predve~erje novih parlamentarnih izbora i ve}ina stranaka nije imala interes za postizanje kompromisa.

ski in`enjer D`ej Vat. Svojim prona ma (1765) zvio 1736.Ro|enju{kotne ma{ilascikoi fijazi~arpostaralams -je i usavr{io konstrukci par ne je gla vni pokreta~ industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. vijeka. ameri~ki sac gar Alan `ivota poznat, je jedan 1809.Ro|engotokavo nepivrijeEdpostao goPo. Za Branislav Nu{i} 1938. od najuticajnijih pjesnika da su dnost nje vog djela otkrili francuski pjesnici Bodler, Malarme i Valeri. U spisu “Filozofija kompozicije“ analizirao je pjesni~ki postupak naj~uvenije poeme “Gavran“. Njegove kratke pripovijetke smatraju se prete~om detektivskog romana.

Demokratski deficit
Nemo} nacionalnih stranaka da uspostave koalicioni politi~ki program za formiranje parlamentarne ve}ine doveo je do istorijske nemo}i u kreaciji politi~kog konsenzusa za dono{enje zakona. Uslijed nemo}i dono{enja zakona, zbog nepostojanja konsenzusa izme|u vladaju}ih stranaka, nastajale su krize u odlu~ivanju, {to je nu`no dovelo do ispoljavanja demo-

mu prvi “Tru 1853.U Ribadur“. put izvedena Verdijeva opera ni dni~ku kon nad Sudanom. 1899.Velika Britatrojalui Egipat uspostavili zajePe ro|en zan gi Os gorski. Dugo pro sor 1902.jeUnatrotrograduskomgovidi{njitotelogfeGeorvi-je zantijske istori Beograd univerzi tu i osniva~

Vizantolo{kog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najve}ih imena vizantologije u 20. vijeku. U mnogobrojnim djelima prou~avao je sve vidove `ivota Vizantije, a njegova “Istorija Vizantije“ prevedena je na vi{e svjetskih jezika.

Jonskom mo po~ele da sti`u prve nice srpske voj 1916.Na gr~ko ostrvobaKrfjeujeudiPrvom svjetru ske poslije povla~enja preko Al ni skom ratu. Do aprila na Krf je preba~eno oko 140.000 srpskih vojnika. ci u tro du tvornu {ti Ru 1918.Bolj{eviskupPenu grasije.raspustili UstavoKraljevina Srba, Hrvata Slove je u Srbiji i zami nila jan 1919.janskim,CrnojjeGoridrugimjeidijelojuvilinacaski -kalendar gregori koji u ma no vostvorene dr`ave ve} bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadr`ala julijanski kalendar.

UmroBranislav Nu{i}, najve}i srpski i jugoslovenskikomediograf, ~lanSrpske kraljevskeakademije. Uzori su mu biliGogolj i raniji srpskikomediografiSterija i Trifkovi}. Njegovekomedije i danas su na pozori{nimrepertoarima(“Sumnjivolice“ “Go, spo|aministarka“ , “Narodniposlanik“ “Protekcija“ , , “O`alo{}enaporodica“ “Pokojnik“). ,

Vazduhoplovstvo ge la Fran Franka dovalo u skom 1938.tu BarsebombarValensineju.ra[pannusiskanaj- 1966. gra|anskom ra lonu i Pogi lo je manje 700 ljudi. Crvena mi u prodo Berlinu u uze 1945.SovjetskaDrugomarsvjetjaskom raturuzaka la poljski grad Krakov. Bo ji uhap{en ra Kla Bar ti~ki {ef Li 1983.Unjebi,livizloglasni napacistni zlo~inacona uussvFrancuskoj pod ma~kom oku cijom u Drugom jetskom ratu. je 1989.SSSR saop{tio da }enihdnostrano povu}i iz Evrope dio nuklear raketa kratkog dometa. ri~ke je ce napustile So li posli ne u 1993.Prvejeameuspjelediinnitervencije SAD-amatojju afri~koj zemlji. trupe za pa u Gro vnom gradu ^e~eni 1995.Ruskeznom, glauzele predsjedni~ku je. latu U lu nisu biv ita jan premi tino Kraksi, na tio 2000.konegzijerjeuBeTutu`enumrokoji{ijeju.lipusski Italiju 1994. na {to op za korupci Umro Mar (94), je, kao 2002.nekoliParvlatidaMiuetunen 50-ih kojikaisnihmi~lan tije centra, od do 70-ih bio ~lan ko Finskoj, a potom pre jer u vi{e mandata.

Indira Gandi

Politi~ka stabilnost
Posebni uslovi se odnose na: 1. potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju i 2. sta bil nu po li ti~ku si tu aci ju, odnosno procjenu od Vije}a za implementaciju mira da je politi~ka situacija u BiH stabilna. Do kraja 2010. godine, izuzev rje{avanja kona~nog statusa distrikta Br~ko i potpisivanja Spora zu ma o sta bi li za ci ji i pri dru`ivanju iznu|enog minimalnim reformama, parlamentarna ve}ina u ~e tve ro go di{ njem izbornom mandatu od 2006. do 2010. godine nije izvela nijednu zna~ajniju reformu u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. U svojoj ocjeni za Vije}e sigurnosti UNa o odvijanju procesa integracije Bosne i Hercegovine u EU, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko navodi: “Institucije na

Pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje OHR-a

vode}ih politi~kih stranaka (SDA, HDZ-a i SNSD-a) u okviru tzv. prudskog procesa iz novembra 2008. godine kojim su se obavezali da }e pokrenuti proces ustavnih reformu i uskladiti Ustav Bosne i Hercegovine sa Evropskom konvencijom o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda, pokazali su potpuno razli~ite stavove o budu}oj strukturi dr`ave. Sami pregovori o ovoj i drugim klju~nim reformama u procesu evropskih integracija izmje{teni su iz dr`avnih institucija i pretvoreni u neformalne razgovore izme|u lidera stranaka koje ~ine parlamentarnu ve}inu. Ni butmirski proces potkraj

Mirko Pejanovi} je ro|en 1946. u Matijevi}ima, op{tina Kladanj. Srednju {kolu zavr{io je u Tuzli, a studij sociologije na Fakultetu politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu. Na ovom fakultetu je zavr{io postdiplomski studij i odbranio doktorsku disertaciju 1988. Redovni je profesor na FPN-u u Sarajevu na predmetima Lokalna i regionalna samouprava, Evropske integracije, Teorijski koncepti i modeli lokalne samouprave u dr`avama EU, Javna uprava u BiH, Participacija gra|ana u odlu~ivanju o javnim poslovima u lokalnoj zajednici. Objavio je sedam knjiga i vi{e od 250 stru~nih i nau~nih radova.

kratskog deficita u radu Parlamentarne skup{tine BiH. Demokratski deficit je uslovljen: a) sistemskim faktorima, b) politi~kim faktorima i c) organizacijsko-strukturnim faktorima. Sistemski faktor se odnosi na postojanje ustavne odredbe o entitetskom glasanju - entitetskoj ve}ini. Nacrti zakona za ~iju je implementaciju potrebno provesti institucionalne promjene na dr`avnom nivou su u mandatnom periodu 2006-2010. uglavnom bili odbijeni ili putem veta ve}ine ili entitetskim glasanjem. Tako je, naprimjer, Zastupni~ki dom Par la men tar ne skup{tine BiH odbacio prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivi~nog zakona BiH u julu 2009. godine, iako je usvajanje ovog zakona bio jedan od uslova za liberalizaciju viznog re`ima za gra|ane BiH. Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine je novu verziju ovog zakona usvojila tek 20. januara 2010, nakon ~ega su stvoreni uslovi za bezvizni re`im za gra|ane Bosne i Hercegovine.
(Sutra: Nametnute odluke)

Indira Gandi izabrana za {efa vlade Indije, osam dana poslije iznenadne smrti premijera Lala Bahadura [astrija. Siki ekstremisti, pripadnici njenog li~nog obezbje|enja ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.

2003. 2003. 2006. 2007.

Vlasti u Indiji saop{tile da je zbog izuzetno hladnog talasa u dijelovima Indije, Banglade{a i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi {irom tog regiona.

U Sarajevu umro istaknuti bh. knji`evnik i novinar Hamza HuUmrla Fransoaz @iru, poznata novinarka koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. mo. U stihovima i pripovijetkama Bila je glavni i odgovorni urednik `enskog magazina “El”, je senzualno lia potom i suosniva~ vode}eg nedjeljnika L'Ekspres ri~ar, a u romani1953. godine. @iru je bila prvi francuski ministar za `enma opisuje ska pitanja. mla|u bo{nja~ku Umro veteran soula Vilson Piket, poznat inteligenciju u po hitovima “Mustang Sallhy“, “In the njenoj te`nji za Midnight Hour“ i “Fanky Broadway“. emancipacijom i U Istanbulu ubijen novinar jermenskog prikazuje maloporijekla Hrant Dink, istaknuti ~lan jergra|ansku ~ar{imenske zajednice u Turskoj i ~esta meta nacionalisti~kih ju. Bio je urednik napada zbog svojih izjava o genocidu nad Jermenima u ~asopisa Gajret.
Prvom svjetskom ratu.

1970.

Hamza Humo

44

SPORT
FIFA rang-lista

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Martinovi} ostaje u ^eliku
Veznjak Dejan Martinovi} osta}e na Bilinom polju i narednih {est mjeseci. Iako je proteklih dana boravio u Antaliji, gdje je pregovarao sa jednim kazahstanskim klubom, odbio je ponudu, te ostaje u ^eliku, kojem }e pomo}i u proljetnom dijelu sezone. ‘’Nisam `elio prihvatiti uslove koje mi je ponudio predsjednik kluba Kairat Almaty i vra}am se u Zenicu, gdje sam odli~no prihva}en. ^elik ima dobar tim i vjerujem da }emo u prolje}e popraviti polo`aj na tabeli’’, kazao nam je Martinovi}. Nakon prvog dijela priprema koji }e se obaviti u Zenici, ^elik }e od 7. februara prema Rovinju, gdje }e ostati deset dana. U tom periodu }e odigra ti ne ko li ko pri ja telj skih me~eva, a dogovoreno je da protivnici budu Slaven Belupo, Kapo{var, @algiris iz Kaunasa i U-23 selekcija Wisle iz Krakowa.
Mi. D.

Prva ~etvrtfinalna utakmica Kupa kralja Real - Barcelona 1:2

BiH na 19. mjestu
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine na najnovijoj FIFA rang-listi nalazi se na 19. mjestu, {to je najbolji plasman u historiji na{eg nogometa. 2011. smo zavr{ili na 20. mjestu, {to je tako|er bio najbolji plasman ikada, a u prvom mjesecu 2012. stigao je novi rekord, te se sada nalazimo na diobi 19. mjesta, zajedno sa selekcijom Japana. Od reprezentacija koje se nalaze u na{oj kvalifikacionoj grupi za SP, Gr~ka je i dalje najboljeplasirana selekcija, i to na 14. mjestu, dok su Slovaci 39. Latvija je 70, Litvanija 93, a Lihten{tajn zauzima 130. mjesto. Kada su u pitanju na{e kom{ije, Hrvatska se nalazi na osmom mjestu, dok je Srbija iza nas - na 25, a Slovenci na 27. mjestu. Crnogorci su 50, a Makedonci na 103. mjestu. Reprezentacija Brazila, s kojim }emo snage odmjeriti 28. februara u St. Gallenu, zauzima {estu poziciju, a treba pomenuti kako me|u 10 prvoplasiranih reprezentacija nije bilo promjena. [panija je i dalje prva, a prate je Holandija, Njema~ka, Urugvaj, Engleska, Brazil, Portugal, Hrvatska, Italija, Argentina...
J. Li.

Puyol proslavlja pogodak za izjedna~enje

Reuters

Barcelona je pobijedilaRealrezultatom2:1 u prvojutakmici~etvrtfinala Kupa kralja na Santiago Bernabeuu. Real je poveo golom Ronalda, a Barca preko Puyola i Abidala na~inila preokret na 2:1. Mre`e su mirovale do 11. minute, kada je ekipa Reala stigla do vodstva. Ronaldo je primioloptu, sjurio se prema golu, s lijeve strane u{ao u {esnaesterac Barcelone i poredPiquea sa desetakmetara savladao Pinta za vodstvo 1:0. Barcelona je poku{alabrzouzvratiti. U 16. minuti glavom je pucaoAlexisSanchez, savladao je golmana Casillasa, ali je lopta pogodilastativu i odbila se nazad u teren. Igra~e Barcelone to nije obeshrabrilo. Po~etak drugog poluvremena protekao je znaku Barcelone ko-

Veliki trijumf Adilovi} u Freiburgu katalonskog tima - prvi put ~ujemo?!
U @elji iznena|eni tvrdnjama Transfermarkta
ja je u 49. minuti do{la do izjedna~enja. Naime, na Xavijev uba~ajiz korneranajbolje je reagovaoPuyol, kojije udarcemglavom loptu poslao u mre`u za 1:1. Real je zaprijetio u 58. minuti. Altintop je prebacio s desne strane na drugu stativu, gdje je Benzema pucao glavom, pogodiv{i stativu. Od 77. minute Barcelona je pre{la u vodstvo. Messi je prebacioodbranuReala, Abidal je ukrotio tu loptu, utr~ao u {esnaesterac i {utiraoporedCasillasa za velikih 2:1. Revan{ se igra za sedam dana u Barceloni. U drugoj sino}njoj utakmici ~etvrtfinala{panskogKupakralja, Athletic Bilbao je bio bolji od Mallorce sa 2:0 pogocimaLlorentea u 35. i Muniaina u 59. minuti. Tragom informacije kako je njema~ki bundesliga{ Freiburg zainteresovan za napada~a@eljezni~ara Eldina Adilovi}a, koju je objavio Transfermarkt, potra`ili smo potvrdu od direktora kluba D`elaludina Muharemovi}a. “Prvi put ~ujemo za tu informaciju. I sam sam je pro~itao na portalima, ali niko se nije obratio na na{ klub sa ponudom“ tvrdi Muharemovi} i do, daje kako je jedina ponuda koju je @eljo dobio za svoje igra~e, bila ona od [vicaraca za Zajku Zebu, koju su plavi odbili. A vijest koju je objavio popularni njema~ki internet-portal, koji se bavi transferima, tvrdi kako Freiburg tra`i zamjenu

za prvog napada~a i strijelca Papissa Dembe Cissea (potpisao za Newcastle), a izbor je pao na Adilovi}a, koji je ujedno

i najbolji strijelac jesenjeg dijela Premijer lige BiH sa 11 postignutih pogodaka.
J. Li.

Milan Gutovi} preuzeo Slaviju
Na posljednjojsjedniciUpravnogodbora FK Slavija za novog treneraovogklubaizabran je Milan Gutovi}. Ovaj stru~njak na klupipremijerliga{a iz Lukavice naslijedi}e Zorana Erbeza, koji je Slavijupreuzeosredinomjesenjegdijelasezone. Gutovi} je ve} vodio sokolove i to na samom po~etku pro{le sezone. Naime, tada je sa Slavijomobavio pripreme i tim je vodio u 1. kolu, nakon ~ega se povukao.

Zbog odlaska u ^e{ku

Suspenzija za Sr|ana Savi}a
Jesenji prvak Premijer lige BiH @eljezni~ar suspendovao je veznjaka Sr|ana Savi}a do daljnjeg. Razlog suspenzije je ~injenica kako je Savi} bez dopu{tenja kluba oti{ao na probu u ^e{ku, ta~nije u drugoliga{a Karvinu, za koju je odigrao i jedan pripremni susret protiv Ostrave. Savi} je, prije odlaska u ^e{ku, tu`io @eljezni~ar, predav{i zahtjev za raskid ugovora u N/FSBiH, s tim {to u klubu sa Grbavice tvrde kako ne postoje osnove za to. Kako Savi} ima va`e}i ugovor do kraja sezone, tako su se plavi odlu~ili na suspenziju, a ovaj igra~ se mora pojaviti na prozivku koja je zakazana za 23. januar. Tako|er, nije isklju~eno ni to da @eljezni~ar Savi}a i nov~ano kazni, s obzirom na to da se ogrije{io o klupski pravilnik.
J. Li.

Savi} je odigrao i pripremni susret za Karvinu

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012. Kadetska selekcija BiH zavr{ila rad u Me|ugorju

SPORT
Sarajevo dogovorilo kontrolne utakmice

45

Selektor i saradnici

prezadovoljni u~inkom
Pred nama je velikih osam mjeseci priprema i prvenstveno imamo cilj napraviti pomak i plasirati se u elitni krug kvalifikacija. Potreban nam je {to ve}i broj okupljanja, ka`e selektor Sakib Malko~evi}
Nakon selekcije U-19, koja je u okvi ru Zim skog kam pa N/FSBiH boravila u Me|ugorju od 9. do 12. ovog mjeseca, predvo|eni program rada od 13. do 16. januara odradila je i selekcija U-17, igra~i ro|eni 1996. godine. ciju igra~a, ro|enih 1995, napravili smo veliki pomak. Pro{logodi{nje kvalifikacije do~ekali smo jednodnevnim okupljanjem u Visokom i dvije prijateljske utakmice u Makedoniji. Sada je potpuno druga~ije. Pred nama je velikih osam mjeseci priprema i svakako da prvenstveno imamo cilj napraviti pomak i plasirati se u elitni krug kvalifikacija. Potreban nam je {to ve}i broj okupljanja i u svom programu rada sam i planirao okupljanje najmanje jednom mjese~no. Ve} 20. februara imamo treninge u Srebreniku, dok nas u martu ~eka i prva provjera protiv selekcije Slovenije i to sa njihovim starijim kade ti ma“, is ti~e se le ktor Mal ko~evi}. Kako ocjenjujete rad ove grupe dje~aka? [ta o~ekujete u daljem periodu? “Ostvarili smo planirani cilj. Igra~ima nemamo {ta zamjeriti. Pona{anje i pristup radu bili su na nivou. Naravno, ima ih koji su potpuno zadovoljili, ima ih koji su manje zadovoljili, ali niko nije otpisan i prati}emo njihov rad i dati posebne upute njihovim trenerima u klubu. Uslovi za rad bili su idealni, vrijeme nas je poslu`ilo, smje{taj i ishrana bili su na visokom nivou. Zaista moramo biti prezadovoljni“ , ka`e selektor.
Dragan Jovi} hvali pristup igra~a na treninzima
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Pripreme
Selektor Sakib Malko~evi} sa sa ra dni ci ma Du {kom Pe tro vi}em, Admirom Ad`emom i Goranom Bra{ni}em na ~etvorodnevnoj provjeri imao je na raspolaganju 35 igra~a koji su vrijedno radili u prekrasnim uslovima u SC Circle u Me|ugorju. “U odnosu na pro{lu genera-

Provjere sa ^apljinom, Travnikom, Borcem…
Dovoljno je vremena da se spremimo za nastavak prvenstva i optimista sam da }emo ga spremno do~ekati, rekao je {ef stru~nog {taba Dragan Jovi}
Fudbaleri Sarajeva odigra}e prijateljske utakmice sa ^apljinom, 1. februara i protiv bugojanske Iskre, ~etiri dana kasnije u ^itluku, te sa Travnikom, 9. februara u Sarajevu. [ef stru~nog {taba bordo sastava Dragan Jovi} istakao je da su dogovorene jo{ tri provjere za pripremni period od 15. do 23. februara u Me|ugorju. Prema njegovim rije~ima, odmjeri}e se snage sa banjalu~kim Bor cem, je dnom ma|arskom ekipom koja }e se pripremati u ovom hercegova~kom mjestu... „Tra`imo jo{ jednog lak{eg rivala s kojim }emo igrati prije odlaska u ^itluk, te protivnika za 13. februar u Sarajevu. Generalka je protiv Olimpica, 25. februara. Priklju~io nam se Denis ^omor, ali jo{ ne vje`ba zbog povrede (zadobio je na pripremama Spartaka iz Nalchika, op.a). On }e uskoro biti u trena`nom procesu. Bez obzira na brojne odlaske iz ekipe u pauzi, imam na raspola ga nju 20-ak kva li te tnih igra~a ~iji je pristup treninzima izvanredan. Dovoljno je vremena da se spremimo za nastavak prvenstva i optimista sam da }emo ga spremno do~ekati“, rekao je Jovi} i dodao da ekipa postepeno poja~ava intenzitet rada i danas }e odraditi dva treninga. Od novih igra~a sa aktuelnim viceprvakom BiH treniraju nekada{nji juniorski reprezentativac na{e zemlje Sulejman Krpi}, Senegalac Secouba Diatta i D`enan ^eligija. „Krpi} ima mo}ne fizi~ke predispozicije za napada~a, no jo{ je rano za dono{enje definitivnih zaklju~aka. U narednom periodu `elimo dovesti kvalitetne fudbalere. Ni na jednoj poziciji nije prijeko potrebno novo ime, ali su u toku razgovori sa nekim igra~ima ~ija imena ne bih iznosio u javnost“, istakao je Jovi}.
Z. R.

Kadetska selekcija U-17 na pripremama u Me|ugorju

Malko~evi}evi izabranici
Golmani: Enes Kurtanovi} (Sarajevo), Dejan In|i} (Rudar Prijedor), Goran Kara~i} (Zrinjski - Mostar) i Aid Vehabovi} (^elik - Zenica); igra~i: Adel Halilovi} (Red Bul - Austrija), Amar Heri} (^elik - Zenica), Elmedin Ejubovi}, Kerim Memija i Adi Kla~ar (svi @eljezni~ar), Anes Kurtanovi}, D`enis [uman, Samir Radovac i Amar Burovi} (svi Sarajevo), Mladen Perovi} (Slavija - I. Sarajevo), Adi Markovi} (Stavanger - Norve{ka), Goran Ratkovi} (Borac - Banja Luka), Sulejman Isi} (Vele`), Ilija Kova~evi} i Aleksandar Popovi} (Kozara - Gradi{ka), Ilija ^ovi} i Stipo Lon~ar (oba [iroki Brijeg), Marko Miholjevi} i Marko Simovi} (oba Leotar - Trebinje), Haris [i{i} (Sloboda - Tuzla), Edis Tahiri i Almir Aganspahi} (Olimpic - Sarajevo), Emir Gluhali} (Zagreb - Hrvatska), Belmin Mazi} (Slaven - @ivinice), Miroslav Baoti} (Ora{je), D`enis Halilovi} (Nor~eping - [vedska), Eldin Mevki} (Klub 7 - Tuzla), Emanuel Vlahi} Pulji} (Zrinjski - Mostar), Marko Pervan (Adriatic - Split), Ahmed Opardija (Lokomotiva - Zagreb) i Ante Kraljevi} (Bigeste - Ljubu{ki). U stru~nom {tabu nalaze se selektor Sakib Malko~evi}, treneri Du{ko Petrovi}, Admir Ad`em i Goran Bra{ni}, koordinator Murat Jaha, ekonom Admir Zaimovi} i fizioterapeut Eldin Jarovi}.

Igra~i su od ju~e u svojim domovima, vratili su se u svoje klubove. Tehni~ki direktor Denijal Piri} na sastanku ih je pozdravio, za`elio da nastave raditi i svaki dan se usavr{avati. Jedno kratko vrijeme, ali veoma radno je iza njih.

Kontrolne utakmice
Radili su, kako isti~u u stru~nom {tabu, dosta dobro, vrijeme izme|u treninga su proveli slu{aju}i predavanja Denijela Piri}a, D`emala ^alije, Franje D`idi}a, dr. Adnana Had`imuratovi}a i imali detaljne analize kontrolnih utakmica koje su me|usobno igrali za vrijeme boravka u Me|ugorju. Ve} od utorka u Me|ugorju }e do 20. ovog mjeseca boraviti selekcija U-15. Selektor Zoran Erbez okupit }e 36 pionira, godi{te 1997. S. SPAHI]

Arjen Robben tvrdi da sebi~nost nije mana za igra~a

Ibrahimovi} `eli zavr{iti karijeru u Milanu
Prema izjavama Mina Raiole, agenta Zlatana Ibrahimovi}a, {vedski fudbaler `eli zavr{iti karijeru u redovima sada{njeg kluba Milana. “Zlatan je malo uzrujan nakon poraza u derbiju jer on nikada i ni u ~emu ne voli gubiti. S druge strane, znam da `eli do kraja karijere ostati u Milanu jer se na San Siru osje}a ugodno i ima vrlo dobar odnos s klubom“ izjavio je Raiola i do, dao: “Ibrahimovi} je uvijek volio oko sebe imati {to bolje saigra~e ka ko bi {to vi {e po bje|ivao, a pozitivan pomak je ostanak Pata u timu“ poru~io je , Raiola.

Napada~i moraju reagovati instinktivno
Holandski fudbaler Arjen Robben spreman do~ekuje nastavak sezone u Bundesligi. Podsjetimo, u drugi dio sezone njegov Bayern }e u}i kao prvoplasirana ekipa na tabeli. „Ka`ete da sam sebi~an. Pa, to zapravo i nije nu`no mana za igra~e. Napada~i i oni koji igraju ispred protivni~kog gola moraju biti ponekad i sebi~ni“, rekao je Robben i dodao: „Sebi~nost stvarno nije automatski lo{a stvar u fudbalu. Napada~i moraju reagovati instinktivno, a odre|ene odluke se onda mogu proglasiti sebi~nim. Naravno, u svemu treba imati granice, ali ne osje}am se ba{ pogo|enim kad ka`ete da sam sebi~an“, zaklju~io je Robben.

46

SPORT

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Hasan Salihamid`i}, bh. internacionalac o Wolfsburgu, sebi, reprezentaciji, D`eki...

BiH se mo`e nositi sa Brazilom
Edin D`eko je dokazao da je klasa •Sa Magathom profesionalni odnos • Utakmice sa Brazilom sje}am se po velikoj sparini i dobroj igri
Godinama je osvajao trofeje, igrao na tri kolosijeka, dizao pehare na pobjedni~kom tronu, a sada u jeseni impresivne nogometne karijere igra u osrednjem Wolfsburgu. Hasan Salihamid`i}, biv{i bh. reprezentativac u razgovoru za Oslobo|enje prisjetio se utakmice sa Brazilom, govorio o Edinu D`eki, o svojim planovima...

Nik trenira
“Moj sin Nik, na neki je na~in `rtva moje karijere. Kad je on prohodao ja sam igrao u Bayernu. Po~eo je {utirati loptu kada sam igrao u Juventusu, a sada trenira u jednoj {koli u Wolfsburgu“, rekao je Salihamid`i}. {ao, jer je Bayern veliki klub. Ako i nai|e jedna krizna godina, zna{ da }e narednih nekoliko dominirati. Manchester City nema tu tradiciju, ali sve vi{e postaju va`an, jak, {to je najva`nije mo}an klub. Mogu kupiti koga ho}e. Edin je pokazao da mu ne treba puno za adaptaciju. On je klasa. City je napravio pun pogodak {to ga je doveo.” • Bh. reprezentacija }e 28. februara igrati sa Brazilom. Po ~emu Vi pamtite me~ iz 1996. godine? “Po svemu. Najprije da smo igrali po dosta sparnom vremenu, jako kasno. Znam da smo po~eli u jednom, a zavr{ili u drugom danu. Brazil je tada nastupio u najja~em sastavu, a mi smo se sakupljali sa raznih strana. Elvir Boli}, Enver Mari} i ja smo satima putovali, prebacivali se sa raznih destinacija. Iako smo pora`eni, odigrali smo odli~no. Ova dana{nja reprezentacija mo`e se nositi sa Brazilom. Ne}e me iznenaditi ako i pobijedimo Brazil“, izjavio je Hasan Salihamid`i}.
S. SINANOVI]

Nema emocija
• Kako je nakon silnih trofeja boriti se za zlatnu sredinu? “Nije jednostavno. Barem se ja nikad ne}u naviknuti da igram u klubu koji ne osvaja trofeje. Tje{i me {to znam da i moj trener Felix Magath ne trpi osrednjost. Poku{at }emo se izboriti za poziciju koja vodi u Euroligu“, najavljuje Salihamid`i}. • Kakav je Va{ odnos sa Magathom, koji Vas je afirmirao, lansirao na bunde-

Hasan Salihamid`i}: Nisam navikao biti u donjem dijelu

sliga{ku scenu? “Maksimalno korektan, profesionalan. Nema emocija, nema sentimenta. Niti to priznaje {ef, niti ja o~ekujem.” • Ra zmi{ lja te li o no vom po zi vu, mo`da trenerskom ili? “Igram kao da sam tek po~eo karijeru. Ne razmi{ljam o trenerskom poslu, niti nekom drugom, jer mi se jo{ igra. Ja u svaki

duel, u trening, u svaki me~ ulazim mu{ki, da pobijedim. Igrat }u dok osje}am da u tome u`ivam i da nekome koristim.”

Bayern i City
• Pratite li igre Edina D`eke, koji je Wolfsburgu donio titulu? “Naravno da pratim. Znam da je Edin trebao u Bayern. Ne bi pogrije{io da je do-

Milan ~etiri sedmice bez igra~a iz Gane

Prema Institutu za nogometnu historiju i statistiku

I
Boateng povrije|en
Italijanski prvak Milan ostao je na najmanje ~etiri sedmice bez igra~a iz Gane Kevin-Princea Boatenga (24), koji je u derbijuprotivInterazadobiopovredu bedrenog mi{i}a. “Boateng }e izbivati s terena mjesec ukoliko ne bude dodatnih komplikacija“ saop{tio je , klub. Gubitak Boatenga, koji je ove sezone u prvenstvenim utakmicama ubilje`io ~etiri pogotka i isto toliko asistencija, novi je udarac za rossonere, koji su ranije ostali bez jo{ dvojice veznjaka Gennara Gattusa i Alberta Aquilanija. Stoga je na posudbu do kraja sezone iz Genoe stigao 19-godi{nji Nijemac Alexander Merkel. Milan ima problema i s prvim golmanom Christianom Abbiatijem, koji je u porazu od Intera povrijedio lisni mi{i} lijeve noge, zbog ~ega bi mogao propustiti nedjeljno gostovanje kod Novare u 19. kolu italijanskog prvenstva.

nstitut za nogometnu historiju i statistiku (IFFHS) objavio je popis najboljih strijelaca svih vremena u utakmicama nacionalnih prvih liga, te popis golmana koji su proveli najvi{e vremena izme|u stativa bez primljenog pogotka. Me|u 20 najboljih, nalazi se i jedan golman iz Bosne i Hercegovine. Naime, rije~ je o Ibrahimu Mujki}u, koji je svojevremeno u dresu Budu}nosti bio nesavladan punih 1.156 minuta (nesavladan od 20. novembra 1999. do 16. maja 2000). Mujki}ev podvig iz sezone 1999/2000, zauzima 18. mjesto u svijetu, a rekord dr`i golman Geraldo Pereira de Matos, koji je bio nesavladan u periodu izme|u 18. maja 1977. do 7. septembra 1978, odnosno 1.816 minuta. Kada su u pitanju najbolji strijelci svih vremena, najefikasniji je legendarni Pele, koji je igraju}i za brazilski Santos i ameri~ki New York Cosmos zabio 541 pogodak. Slijedi ga Josef Pepi Bican koji je u dugoj karijeri, mahom u prvoj polovici pro{log stolje}a, u prvim ligama Austriji i ^ehoslova~ke postigao 518 golova. Jedini preostali igra~ u klubu 500 je veliki Ferenc Puskas koji je u Ma|arskoj i [paniji 511 puta slao loptu u mre`u. Top 5 zatvaraju jo{ dva Brazilca - Romario s 489 i Dinamite s 470 prvoliga{kih zgoditaka. [to se ti~e bh. nogometa{a,

Mujki} 18. na svijetu
Ibrahim Mujki} je svojevremeno u dresu Budu}nosti bio nesavladan punih 1.156 minuta (nije primio gol od 20. novembra 1999. do 16. maja 2000) • Vaha Halilhod`i} i Du{an Bajevi} najbolji strijelci iz BiH svih vremena
• Najbolji strijelci svih vremena: 1. Pele (Brazil, SAD) 541 gol 2. Josef Bican (Austrija, ^ehoslova~ka) 518 3. Ferenc Puskas (Ma|arska, [panija) 511 4. Romario (Brazil, Holandija, [panija, Australija) 489 5. Dinamite (Brazil, [panija) 470... 178. Vahid Halilhod`i} (Jugoslavija, Francuska) 233... 185. Du{an Bajevi} (Jugoslavija, Gr~ka) 231... • Golmani sa najvi{e minuta bez primljenog gola... 1. Geraldo Pereira (Vasco da Gama) 1.816 minuta 2. Thabet El-Batal (National Cairo) 1.442 3. Dany Ver lin den (Club Brugge) 1.390 4. José María Buljubasich (Universidad) 1.352 5. Thabet El-Batal (National Cairo) 1.325... 18. Ibra him Muj ki} (Bu du}nost) 1.156...
J. LIGATA

Nesavladan vi{e od {est mjeseci: Ibrahim Mujki} sa sinom Denisom

najefikasniji je Vahid Halilhod`i}, koji je od 1971. do 1987. u 444 utakmice postigao 233 pogotka i nalazi se na 178. mjes-

tu, a prati ga Du{an Bajevi} (185 mjesto), koji je u 429 nastupa u periodu od 1966. do 1983. postigao 231 pogodak.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

SPORT
Zimske olimpijske igre mladih

47

AUSTRALIAN OPEN Federer dalje bez borbe

Zaustavljena Schiavone
Kolumbijac Alejandro Falla izborio je 3. kolo prvog Grand Slam turnira sezone savladav{i osmog nositelja Amerikanca Mardya Fisha • Clijsters pregazila Francuskinju Stephanie Foretz Gacon
U 2. kolu Australian Opena teniseri su ostali bez osmog nositelja, a teniserke bez desete nositeljice, ali favoriti su bili uvjerljivi, dok Roger Federer uop}e nije niti morao na teren, jer mu je me~ predao Nijemac Andreas Beck. Kolumbijac Alejandro Falla izborio je 3. kolo prvog Grand Slam turnira sezone savladav{i 8. nositelja Amerikanca Mardya Fisha sa 7:6, 6:3, 7:6. Australac hrvatskihkorijenaBernardTomicrazveselio je doma}u publiku nadigrav{i Amerikanca Sama Quereya s 3:1 u setovima. Jedino iznena|enje u `enskom dijelu turnira priredila je Italijanka Romina Oprandi izbaciv{i iz daljnjegtakmi~enjasunarodnjakinju i 10. nositeljicu Francescu Schiavone sa 6:4, 6:3. Pobjednica Roland Garrosa iz 2010. godine, te lanjska~etvrtfinalistica u Melbournu tako je neo~ekivano rano napustila turnir. Korak dalje na~inile su prva igra~ica svijeta Dankinja

Skromni rezultati na{ih olimpijaca

Bernard Tomic razveselio doma}u publiku

Reuters

Caroline Wozniacki, Kineskinja Na Li, te posebno raspolo`ena Belgijka Kim Clijsters. Wozniacki je pobijedilaGruzijskuTati{vili tek ne{to te`e u drugom setu. U 3. kolo pro{la je i Srbijanka Jelena Jankovi} koja je postavljena za 13. nositeljicu. Ona je sa 6:4, 6:2 nadigrala Kai-Cheng Chang iz Tajpeha. Drugo kolo, teniseri: Karlovi} - Berlocq 7:6(4), 3:6, 6:3, 6:4, Dolgopolov (13) - Kamke 4:6, 6:1, 6:1, 3:6, 8:6, Isner(16) - Nalbandian4:6, 6:3, 2:6, 7:6(5), 10:8, Almagro (10)

- Dimitrov 6:4, 3:6, 7:6(4), 4:6, 6:0, Tomic - Querrey 3:6, 6:3, 7:6(3), 6:3, Falla- Fish (8) 7:6(4), 6:3, 7:6(6), Del Potro (11) - Kav~i} 6:4, 7:5, 6:3, Federer (3) - A. Beck predaja, Berdych (7) - O. Rochus 6:1, 6:0, 7:6(4), Nadal (2) - Haas 6:4, 6:3, 6:4. Drugo kolo, teniserke: Wozniacki (1) - Tati{vili 6:1, 7:6(4), Jankovi} (13) - Chang 6:4, 6:2, Clijsters (11) - Foretz Gacon 6:0, 6.1, Li (5) - Rogowska 6:2, 6:2, Oprandi Schiavone (10) 6:4, 6:3.
A. MEHANOVI]

Na|a Zvizdi} 31. u veleslalomu
Na{a mlada skija{ica Na|a Zvizdi} zauzela je 31. mjesto u veleslalomu na Zimskim olimpijskim igrama mladih u Innsbrucku. Prvo mjesto osvojila je Diarez Clara iz Francuske, a na Patscherkofelu je startovalo 55 takmi~arki. Marko [ljivi} }e danas nastupiti u veleslalomu na istom borili{tu. Nastupe na{ih mladih olimpijaca redovno prate navija~i BiH, koji im daju veliku podr{ku.

Evropsko prvenstvo za rukometa{e

CHALLENGE CUP Kakanj gostuje Galatasarayu

Bh. prvaci se potajno nadaju iznena|enju
Odbojka{iKaknjave~eras}e u IstanbuluigratiprotivekipeGalatasaraya revan{-me~ u sklopu 3. kola ChallengeCupa. Bh. predstavnik je u prvom susretu ovog takmi~enja pora`enpreddoma}imnavija~ima rezultatom 2:3 (25:21,17:25,11:25, 25:23,13:15) i te{ko da }e mo}i nadoknaditizaostatakprotivfavoriziranihdoma}ina, te se plasirati u naredni tok takmi~enja. “Siguran sam da nas je Galatasaraypotcijenio u prvomme~u i da }e u uzvratupristupitimnogoozbiljnije. Mi smo odigrali solidno pred na{imnavija~imaiako smo bili pod velikim pritiskom. Svjesni smo da nemamo{ta izgubititako da }emo u Istanbulubitimnogorastere}eniji“ rekao je AlmirAganovi}, kapiten , vi{estrukih bh. prvaka i naglasio da su svjesnisnagesvogrenomiranog protivnika.

Hrvatska bolja od Slovenije
Hrvatska je savladala Sloveniju rezultatom 31:29 u prvom susretu 2. kola grupe D na 10. evropskom prvenstvu za rukometa{e u Srbiji. Selekcija Hrvatske, srebrna sa EP 2010. u Austriji, ovom pobjedom je obezbijedila plasman u drugi krug takmi~enja. Najefikasniji igra~ utakmice bio je hrvatski reprezentativac Ivan ^upi} sa devet golova, dok je u redovima Slovenije bolji od ostalih bio Dragan Gaji~ sa osam golova. Slovenija }e u bici za drugi krug tra`iti svoju zadnju {ansu u petak protiv Islanda, koji je u drugom ju~era{njem me~u nadigrao Norve{ku sa 34:32. Poredak (grupa D): 1. Hrvatska 4, 2. Island 2, 3. Norve{ka 2, 4. Slovenija 0.

Reuters

Turci slavili u Kaknju

“Turci imaju bolji tim od na{eg i mnogo vi{e kvalitetnih igra~a u rotaciji. Sigurno }e primijeniti i druga~ijutaktiku, a na nama je da se borimoonolikokolikomo`emo. Ne}e bitilako, ali sam uvjeren da }emo im pru`iti dostojan otpor. Igra}emo

bez pritiska i to bi mogaobiti na{ glavniadut, tako da se potajnonadam da mo`emo i do iznena|enja“ sma, tra Aganovi}. Utakmicaizme|uGalatasaraya i Kaknja na programu je u 19 sati.
A. K.

Francuska je opravdala je ulogu favorita protiv Rusije, zabilje`iv{i pobjedu od 28:24 u prvoj utakmici 2. kola grupe C. Branilac naslova evropskog prvaka tako je osvojio prva dva boda iz dosada{njeg dijela takmi~enja. U drugom me~u Grupe C [panija i Ma|arska remizirali su rezultatom 24:24. Poredak (grupa C): 1. [panija 3, 2. Francuska 2, 3. Ma|arska 2, 4. Rusija 1. Danas se sastaju (grupa A): Poljska - Danska (18.15), Srbija - Slova~ka (20.15), poredak: 1. Srbija 4 boda, 2. Poljska 2, 3. Danska 2, 4. Slova~ka 0; grupa B: Njema~ka [vedska (18.15) i ^e{ka - Makedonija (20.15), poredak: 1. [vedska 3 boda, 2. ^e{ka 2, 3. Njema~ka 2, 4. Makedonija 1. G. V.

48

SPORT

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Zimski uspon
na Ina~ u subotu
Pohod se odr`ava u znak sje}anja na pogibiju D`emala Bijedi}a Zimovanje djece na Perunu Jaj~ani pjehe preko Gorice Tragom Igmanskog mar{a 28. januara Tuzlaci slave i hodaju...
Ure|uje: Ramo KOLAR

PLA NI NAR SKO DRU[ TVO PERUN Vare{ organizovalo je za vrijeme zimskog {kolskog raspusta vi{ednevni boravak za svoje najmla|e ~lanove u planinarskom domu Javorje (1.352 m nv). Na zimovanju je u~estvovalo 40 djece koja su svakodnevno s instruktorima u~ila vje{tinu skijanja na obli`njim snje`nim padinama. Za vrijeme boravka izveden je i no}ni uspon na najvi{i vrh Peruna - Karasovina (1.482 mv). Do planinarskog doma Javorje mo`e se sti}i markiranim planinarskim putem iz Vare{-Majdana za 2 sata hoda... • KLUB PRIJATELJA PRIRODE JAJCE je 15. januara (nedjelja) izveo zimsku turu preko Gorice. Grupa od 15 ~lanova je po dosta hladnom i snjegovitom vremenu pre{la turu Bravnica Lokve - Gorice, te stigli u planinarski dom ]usine. Sa ovim je zapo~ela nova godina, a na na{em kalendaru je precrtana ova tradicionalna zimska tura. Sve po-

hvale za ekipu, koja je pre{la ~itavu turu od 6 sati hodanja, a bitno je napomenuti da je u ekipi bio i jedan 70-godi{njak... • ZIMSKI USPON NA INA^, u povodu 35. obljetnice pogibije D`emala Bijedi}a i suradnika, organiziraju planinarska dru{tva Bitovnja Kre{evo i Vranica Fojnica u subotu, 21. januara. Prijave u~esnika se primaju do ~etvrtka, na telefone 063/33 48 35 (Zoran [imi}) ili 063/36 90 89 (Eduard Juki} Sla|o). Uspon je planiran iz Kre{eva (oko 2 sata hoda) i Crni~kog Kamenika. Okupljanje i polazak u~esnika je u 8 sati u Kre{evu kod lova~ke ku}e, te u Fojnici kod Hajdu~ke konobe. Pla ni na ri ko ji `ele mo gu no}iti u planinarskom domu na Lopati. Rezervacije za no}enje mogu se zakazati na broj telefona 063/33 48 35.Organizator }e po prihvatljivim cijenama na Ina~u osigurati ~aj i kuhano vino, a u planinarskom domu na Lopati i jelo, javlja Zoran [imi}, predsjednik PD Bitovnja... • TRADICIONALNI POHOD

IGMANSKI MAR[ organizira ove godine 28. januara SABNOR Kantona Sarajevo. O~ekuje oko 2.500 u~esnika. Na proslavi }e u~estvovati pre`ivjeli borci NOR-a 19411945, u~e sni ci le gen dar nog Igmanskog mar{a 1942, borci Prve pro le ter ske bri ga de, udru`enja antifa{ista iz Sarajeva, Konjica, Tuzle, Makarske, Beograda, borci odbrambeno-oslobodila~kog rata 1992-1995, ~lanovi udru`enja TITO, planinarska dru{tva iz Sarajeva i drugih gradova Bosne i Hercegovine. U koloni Igmanskog mar{a u~estvovat }e izvi|a~i Sarajevskog kantona i iz cijele BiH, kao i mnogobrojni gra|ani i omladina. Doma}in manifestacije je Udru`enje antifa{ista i boraca NOR-a Had`i}i. Polazak je sa vi{e lokacija iz Sarajeva, o ~emu }e u~esnici biti blagovremeno obavije{teni. Za sve u~esnike mar{evske kolone osigurani su prevoz, ru~ak i topli napitak (~aj) i bed` ili amblem Igmanskog mar{a 2012... • [KOLU ZA MARKACISTE organizira Planinarski savez BiH,

\aci su zimovali u domu Javorje

Jaja~ki planinari i{li preko Gorice

a prema Pravilniku Komisije za transverzale i markacije. Kotizacija po ~lanu iznosi 60 maraka. Vo|a {kole je instruktor PSBiH Muhamed Had`iabdi}, a predava~i Boris Mi~i}, predsjednik i Borivoje Veljkovi}, generalni sekretar PS Srbije. [kolovanje }e se

odr`ati u planinarskom domu Lopata u vlasni{tvu PD Bitovnja Kre{evo... • POVODOM 32 GODINE AKCIJE PJE[A^ENJEM DO ZDRAVLJA, PD Konjuh Tuzla organizira jednodnevni izlet na Vrsane u nedjelju, 22. januara.

Kup BiH za ko{arka{e

NBA Clippersi po tradiciji neuspje{ni kod Utaha

Miami prekinuo seriju poraza
Chicago je upisao {estu pobjede u nizu na doma}em parketu, {to mu nije uspjelo od sezone 1996/1997 • Orlando nanio Charlotti osmi poraz u zadnjih devet utakmica
U utorak je odigrano sedam utakmica u NBA ligi, a nije bilo ve}ih iznena|enja. Miami je susret protiv San Antonija prelomio u tre}oj ~etvrtini koju su dobili 39:12, a Heat su uobi~ajeno predvodili LeBron James s 33 i Chris Bosh s 30 ko{eva, dok je tre}a velika zvijezda lanjskih finalista Dwyane Wade na svoj 30. ro|endan susret pratio s tribina zbog povrede desnog ~lanka. Dodajmo da je Mike Miller u debiju za Heat u ovoj sezoni ga|ao trice 6-6. Kod Spursa je najefikasniji bio ~ovjek s klupe Green s 20 uba~aja. Zbog povrije|enog palca lijeve noge Derrick Rose je propustio drugu utakmicu Bullsa zaredom, me|utim, to nije predstavljalo problem za njegove saigra~e koji su visoko porazili Phoenix 118:97. Igra~ odluke bio je Carlos Boozer koji je u prvom dijelu ubacio 26 od 31 poena ukupno, {to je i njegov ovosezonski rekord. Chicago sada ima {est pobjeda u nizu na doma}em parketu {to im nije uspjelo od sezone 1996/1997, a kmica. Bilo je 96:89 za Magic, a tako|er Bobcatsima je ovo peti uzastopni poraz na gostovanju kod Orlanda. Standardno prvo ime pobjedni~kog sastava bio je Dwight Howard s 25 ko{eva i 17 skokova. Za Clipperse, koji nisu slavili u Salt Lake Cityu od 2003. godine, drugu utakmicu zaredom nije igrao Chris Paul zbog povrede zadnje lo`e. Utah je slavila 108:79, a prvo ime Jazzera bio je Milsap s 20 ko{eva i {est skokova. Zanimljivo, u obje utakmice u kojima su slavili gosti rezultat je bio identi~an, 95:105, a za pobjede obje ekipe klju~ni je bio u~inak igra~a s klupe. Golden State je nadigrao Cleveland s 47 ko{eva klupe, dok su rezerve Denvera bile jo{ u~inkovitije s 51 poenom u slavlju nad Milwaukeejem. Rezultati: Cleveland - Golden Sta te 95:105, Or lan do Charlotte 96:89, Miami - San Antonio 120:98, Chicago - Phoenix 118:97, Houston - Detroit 97:80, Milwaukee - Den ver 95:105, Utah - LA Clip pers 108:79.

Bosna protiv Igokee
U prostorijama Ko{arka{kog saveza ju~er su izvu~eni parovi finalnog turnira Kupa Bosne i Hercegovine za mu{karce. U polufinalu}e se sastatiBosna ASA BHT, te Igokea, odnosno [iroki Wwin i Mladost. Finalni turnir igra}e se 17. i 18. februara, a zasad nije poznat organizator Final Foura, jer navodno niko nije ni poslao ponudu za organizaciju zavr{nice Kupa.

LA Clippersi nisu slavili u Salt Lake Cityu od 2003. godine

Reuters

Sunsi su prvi protivnik ove sezone koji im je ubacio vi{e od 74 poena, {to je ipak slaba utjeha za goste kod kojih je jedini raspo-

lo`en bio iskusni Steve Nash s 25 poena i devet asistencija. Orlando je nanio Charlotti osmi poraz u zadnjih devet uta-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

49

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“ br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine TK“ br. 12/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}ine Tuzla, objavljuje

za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Op}ini Tuzla 4 / 284 Pomo}nik na~elnika za Slu`bu za inspekcijske poslove ........................................- 1 (jedan) izvr{ilac -

J AVNI K O N K U R S

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 12/10 od 1.10.2010. godine), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Op}ine Lukavac, raspisuje

za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Lukavac

J AV N I K O N K U R S

4 / 285

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i posebne uvjete, utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS — VII stepen stru~ne spreme — zavr{en pravni, ekonomski ili drugi fakultet dru{tvenog ili tehni~kog smjera, - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme, - polo`en voza~ki ispit B kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme, 3. voza~ka dozvola B kategorije, 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uvjete konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika bi}e du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uvjete konkursa bi}e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat du`an je u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uvjeta konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla sa naznakom: ''Javni konkurs za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Op}ini Tuzla“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Stru~ni saradnik za projekte pomo}i, u Stru~noj slu`bi op}inskog na~elnika, na odre|eno vrijeme do povratka dr`avnog slu`benika sa porodiljskog odsustva...- 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - VSS / VII stepen stru~ne spreme, zavr{en ekonomski fakultet - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci, nakon zavr{ene VSS - aktivno poznavanje engleskog jezika Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci, nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme, 3. dokaz o aktivnom poznavanju engleskog jezika, 4. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton, Slatina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama FBiH", putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Ul. Slatina br. 2, Tuzla sa naznakom “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika na odre|eno vrijeme u Op}ini Lukavac“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

MAGROS - VELETRGOVINA DD Fra Filipa Lastri}a 2, Sarajevo U skladu sa ~lanom 4. Pravilnik o objavljivanju informacija i izvje{tavanja na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo
Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo,BA t.+387 33 561 200 f.+387 33 561 216 fkn@fknbih.edu www.fknbih.edu

Izvje{taj o doga|ajima koji bitno uti~u na finansijsko poslovanje emitenta
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma MAGROS - VELETRGOVINA DD SARAJEVO MAGROS - VELETRGOVINA Dioni~ko dru{tvo za trgovinu na veliko, malo i spoljnu trgovinu Sarajevo, Fra Filipa Lastri}a 2 387(0)33 656 722 magrosveletrgovina@bih.net.ba Trinaesta redovna sjednica Skup{tine Dru{tva odr`ana u Sarajevu 16. 1. 2012. godine u prostorijama Dru{tva 16. 1. 2012. godine Na trinaestoj sjednici Skup{tine Dru{tva, odr`anoj 16. 1. 2012. godine, donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Statuta dru{tva, Odluka o usvajanju pre~i{}enog teksta Statuta, Odluka o promjeni sjedi{ta Dru{tva, Odluka o promjeni sastava ~lanova Nadzornog odbora

O B AV I J E S T
Mr. Marija Lu~i} - ]ati} javno }e braniti doktorsku disertaciju pod naslovom

"Kriminalisti~ka kontrola u penitensijarnom sustavu Bosne i Hercegovine".
Javna odbrana doktorske disertacije obavit }e se na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, Ulica Zmaja od Bosne br. 8, 22. 2. 2012. godine u 17 sati. Doktorska disertacija se mo`e pogledati u Sekretarijatu Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, svakim danom od 10 do 12 sati. SEKRETARIJAT FAKULTETA

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i Web stranica II PODACI O DOGA\AJU Navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{taja - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koje je sa~inila izvje{taj

Sarajevo, 18. 1. 2012. godine

50

OGLASI

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
ZAMJENA mjenjam staru bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali 15, za odgovaraju}i stan. Tel. 062/656-270. IZDAJEM opremljenu garsonjeru, cen. grijanje, zaposlenoj osobi, Stari Grad. Tel. 538-598, 061/928-057. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203473. IZDAJEM namje{tene stanove, ^engi} Vila — Otoka, 64m2, Centar — Titova, 100m2, Vraca tranzit, 73m2. Mob. 065/294-840. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177684. IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, A. [eremete. Mob. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten stan 80m2, povoljno, kod Holideina, M. dvor, za strance, pos. ljude. Mob. 061/897-959. IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om strancu ili poslovnom ~ovjeku kod OHR-a 450KM. Tel. 061/323-347. IZDAJEM kompletno namje{ten stan dvosoban Dobrinja 3 Trg sarajevske olimpijade. tel. 061/205-235. IZDAJEM dvosoban prazan stan, Hrasno, Ul. A.B.[imi}a. Tel. 061/205235. IZDAJEM apartman exstra sre|en, strogi centar za jednu osobu 500KM sa re`ijama. Tel. 061/205-235.

MALI OGLASI
PRODAJA
PRODAJEM dvoeta`ni stan, 160m2 na Ilid`i, obezbije|eno finan ci ra nje bez ban ke. Tel. 066/854-161. 301 JEDNOSOBAN stan 34m2, ^. Vila, I. Engela, 4 kat, (nema lift ni balkon), 60.000 KM. Mob. 066/801-737. MEJTA[, Sepetarevac, novo, 30m2, 78.000 KM, Bjelave 24m2, 41.000 KM. Mob. 062/619-361. NED@ARI]I 60m2, lift, 7 sprat, 1.500 KM/m2, Marin dvor 46m2, 2.200 KM/m2, ^. Vila 60m2, 2 sprat, 108.000 KM. Mob. 061/702-881. JEDNOIPOSOBAN u Hrasnom, A. lipa, uz glavno {etali{te, idealan za manju porodicu, 3 kat, 46m2, 89.000 KM. Mob. 061/320-439. LU@ANI 57m2, 3 sprat, 90.000 KM, Otoka 55m2, 1.800 KM/m2, J. Vanca{a 84m2+gara`a, 2.500 KM/m2. Mob. 061/177-556. ISTO^NO Sarajevo, novogradnja, Spasovdanska, 4 sprat, 50m2, 72.000 KM, Stari Grad, ^adord`ina, 57m2, 95.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrn}en, cijena 1m2 — 1.499KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023. D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701-044. STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222. PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864478. KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365. GRBAVICA I, funkcionalan troiposoban 77m2, 14 kat, povoljno. Tel. 061/214-856. MUSE ]AZIMA ]ATI]A odli}an trosoban 57m2 u dobrom stanju useljiv. Tel. 062/055-445. CIGLANE, Ul. Husrefa Red`i}a 71m2 i 79m2. Tel. 061/214-852. kod MAlezijske ambasade, I sprat, dvoipsoban. Tel. 061/072-845, 062/649370. ^ENGI] VILA kvadrant 60m2, VI sprat, lift. Tel. 061/205-235 ALIPA[INO Trg nezavisnosti 75m2 II sprat, ~etverokatnica, 95.000KM. Tel. 061/205-235 NEUM Dalmatinska 1 55m2, 55.000 eura. Tel. 061/205-235. MARIN DVOR, Valtera Peri}a 3, 100m2, IV sprat, 75.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Tel. 061/528-032. CENTAR novogradnja stan 30m2, I sprat, Sepetarevac. Tel. 061/205-235. PRODAJEM ku}u Ko{evsko brdo, Ul. Antuna Hangija 150m2, dvori{te i ku}a 250m2, Mejta{, Sepetarevac, dvori{te gara`a. Tel. 062/649-370, 066/160-788. CENTAR Ko{evo, Ul. Marsela [najdera 86m2, I sprat, nova zgrada, tri spava}e sobe. tel. 061/072-845, 063/556886. STARI grad kod Vije}nice elitna novogradnja stanovi 105-175m2, objekat sa gara`om. Tel. 061/072-845, 066/160788. DVOSOBAN stan 44m2, 1 sprat, Vraca, ul. Dobojska, 62.000 KM. Tel. 442998, 062/139-085. DVOIPOSOBAN stan 69m2, renoviran, 5 sprat, Alipa{ino polje, S. Fra{te, 55.000 eura. Tel. 442-998, 062/139-085. DVOSOBAN stan 53m2, 3 sprat, Ko{evsko brdo, B. Begi}, 1.800 KM/m2. Tel. 442-998, 062/139-085. PRODAJEM ku}e: Pofali}i, Alifakovac, A. Jabu~ice, Kasindolska, Sepetarevac. Mob. 061/460-150. DVOSOBAN stan 44m2, kod Muzi~ke {kole, 70. 000 KM. Tel. 442-998, 062/139-085.

51

PRODAJEM restoran 157m2, Ko{evsko brdo, mo`e i za druge svrhe. Mob. 061/460-150. ^ENGI] Vila, Grada~a~ka, dvosoban 54m2, cen. grij. 1.700 KM/m2. Mob. 061/893-105. PRODAJEM stanove: 117m2, 106m2, 105m2, 100m2, 94m2, 90m2, 87m2, 80m2. Mob. 061/460-150. PRODAJEM stanove: 75m2, 70m2, 66m2, 65m2, 59m2, 40m2, 39m2, 30m2, 68m2. Mob. 061/460-150. PRODAJEM stan na Grbavici, neboder kod Kapu}ina, 9 sprat adaptiran 72m2. Tel. 062/649-370, 066/160-788. PRODAJEM stanove u novogradnji, Skenderija Ul. Adila Grebe 70m2, 85m2, 122m2, 105m2-lift, mogu~nost ku po vi ne ga ra`nog mjes ta. Tel. 061/072-845, 063/556-886. PRODAJEM garsonjeru novogradnja, Mejta{-Sepetarevac 29m2 i garsonjera Ul. Ko{evo 27m2 kod II gimnazije. Tel. 061/072-845, 062/649-370. PRO DA JEM u Fer ha di ji I sprat 155m2 dva balkona i stan Ul Obala Isa Bega Isakovi}a 123m2, I sprat, odli~na lokacija. Tel. 066/052-442. STAN na M. Dvoru, Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2. treba manja opravka. Tel. 058/483-561. PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel065/294-840. PRODAJEM 2 dunuma zemlje orani ca i vo}njak kod Had`i}a. Tel. 063/717-908. PRODAJEM na Marin Dvoru 2/3, 106m2 trosoban stan sa terpezarijskom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan. Tel. 062/254-859. PRODAJEM dvosoban stan Ljubljanska iznad OHR-a dva balkona, plin. Tel. 066/321-448. PRODAJEM stan 38+4m2 balkon, Ul. B. Ribar, vp kablovska TV, cijena po dogovoru. Tel. 062/223-524. PRODAJEM u Pofali}ima stan 57m2, II sprat, novogradnja, Ul. Zahida Panjete. Tel. 063/971-797. PRODAJEM troiposoban stan 85m2 na Grbavici sa gara`om. Tel. 061/964797, 033/617-742. STANOVI: Hrasno, 53m2, Pofali}i, 40m2, ^engi} Vila, 64m2 i 71m2 — devastiran, Grbavica 73m2 i 48m2, Dobrinja, 55m2, 68m2 i 89m2, Alipa{ino polje 64m2 i 73m2, Centar 120m2, Isto~no Sarajevo, 60m2 i 80m2. Mob. 061/375-787. VOGO[]A, 77m2+dva balkona, ul. Skendera Kulenovi}a, 82.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN na Dobrinji I, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, 75.000 KM. Mob. 062/907-831. PRODAJEM ku}u u izgradnji, ulaz u Osjek, sa svim dokumentima. Mob. 061/225-012. DALMATINSKA, centar, stan 121m2, VP, mogu}a stambeno-poslovna kombinacija. Tel. 221-533. APARTMANI na Jahorini, naselje Dvori{ta, od 31-74m2, povoljno. Mob. 062/383-064. VRACA, A. Smajlovi}a, I sprat, 92m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663. STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484-505.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban polunamje{ten stan kod @eljinog stadiona. Cijena 450 KM. Kontakt telefon, 061/211- 860. ISTO^NO Sarajevo, kod Lukavi~ke autobuske, izdajem dvije sobe sa upotrebom kuhinje i kupatila. Cijena 200 KM+re`ije. tel.061/685-675. IZDAJEM pos. prostor 190m2, Jezero kod Porodili{ta, uz glavni put, novo, prizemlje, 2.500 KM mjese~no. Mob. 062/619-361. PEHLIVANU[A, 75m2, ugostiteljski objekat sa svim inventarom, 1.300 KM, Pejton, pos. prostor 100m2, 1.000 KM, Slatina 8, 190m2+parking mjesto, 2.500 KM. Mob. 066/995-944. IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206-205. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989.

PRODAJEM gara`u na Vracama, Avde S. u stambenoj zgradi, uknji`ena 1/1 hitno. Cijena 10.000 KM. Tel. 065/274-204. 301

PRO DA JEM ~e tvo ro eta`nu ku}u na Butmiru, 1/1 hitno, povoljno. Tel. 065/274-204. 301 PRODAJEM stan,47 m2, 1-sprat,renoviran,parking, Podhrastovi,Stari grad ! 061/187-104. PRODAJEM stan Dobrinja 4, gandijeva 3, 4 kat, 52m2 Tel.061/190-299. DVOSOBAN stan 55m/2, Otoka. Tel: 063/212-719. BJELA[NICA, prodajem luksuzno namje{ten apartman 75,19m2. Tel. 033/563-250. PRODAJEM staru bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali 15, 85.000 KM. Mob: 062/656-270. STAN na donjim Ciglanama, Alipa{ina ul. 76m2, 1 sprat, cen. grij. 220.000 KM. Mob. 062/334-371.

PRODAJEM stan na Grbavici 57m2

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TEHNIKA
POVOLJNO agregat 4,5kw, Lambergini, benzin. Mob. 061/130-348. PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275440. PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507. PRODAJEM Pianino ~ajka odli~no o~uvan. Tel. 524-655. PRODAJEM plinske boce od 10l povoljno. Tel. 061/134-298. PRODAJEM dvije vre}e za spavanje nove. Tel. 202-917. PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763. PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247186 i 061/785-535. PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel. 033/544-883 i Mob. 066/280-174. PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191-521. PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809-763. PRODAJEM agregat 4,5 kw Lamborgini, benzin, 700KM. Tel. 061/130348. PRODAJEM prozore. Mob: 061/869396. PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714. PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072. PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973. PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546456. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice, dolazak i isprata odmah. Mob. 061/451791. KUPUJEM gramofonske plo~e, dolazim na adresu. Mob. 065/346-222. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice u FBIH i RS, isplata odmah. Mob. 061/375-634. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, satove, ordenje i ostalo. Tel. 061/553640. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, najvi{e pla}am. Tel. 061/965-126. KUPUJEM lomljeno zlato dukate i zlatne satove. Tel. 033/655-598, 061/553640. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524. NOVO u ponudi! Izrada vizitki (100 komada=10 km), prodaja polovnih ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, web hosting. Dolazak na adresu. Mob. 061/700863. ODGOVORNA i pedantna osoba brinula bi o starijoj gospod`i tel. 066/ 999012. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vra ta i blin di ra nih. Mob. 061/233-078. IZVODIM molersko-farbarske radove i fasade, cijena po dogovoru. Mob. 061/900-647. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606. PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. POVOLJNO izra|ujem ni{ane, spomenike i predmete od mermera i kamena. Mob. 061/171-860. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e. Tel. 061/205-803. U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625196. KOMBIJEM vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668. PREVOZ stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Tel. 061/227-189. VODOINSTALATER sa 30 godina is kus tva vr{i oprav ke sa ni tar nih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

Velikanu, dragom dugogodi{njem prijatelju

PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695. PRODAJEM TEA pe} 4 kw, sa postoljem, 150 KM. Mob. 062/483-037, 200696. PRODAJEM TEA pe} 5 kw. Mob. 061/304-467, 211-772.

SVETOZARU VUJOVI]U

VOZILA
PRODAJEM Golf 3, 1.4 benzinac, 1998. god. cijena 5.500 KM. Mob. 061/533-898. KOMBI W V, 2,5 TDI, 150 ks, putni~ki, 1+8, 2003. god. pre{ao 214.00 km. Mob. 061/689-171. PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720. PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. MERCEDES C 180 automatik, 1997. godina. Mob. 061/130-348. PRODAJEM Audi A3 TDI ekstra stanje servisna knjiga 12.500KM. Tel. 061/224-321. PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.

Neizmjerno velikom ~ovjeku koji nam lijepu pro{lost i mogu}u budu}nost spaja u ljepoti duha i ~ina, u smislu ljudskog dostojanstava: ~ovjeku: da se o`ivi sje}anjem. Njegovi: Ina, Ademir, Seka i Dule [ar~evi}
358

OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888. ROLETNE za{titne vanjske rolo zavje se `alu zi ne, har mo ni ka vra ta ugra|ujemo profesionalno i brzo. Tel. 062/670-277. IZRA\UJEMO izvedbene projekte za potrebe legalizacije ve} izgra|enih objekata, ovjereno od strane Arh. biroa. Tel. 066/160-788, 062/649-370. ^UVALA bih dijete u svom stanu Dobrinja 3 imam iskustva. Tel. 062/682399. PARKETAR postavljam, brusim, lakiram parket, {ipod, laminat. Tel. 062/177-796. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909306. POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja. reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, 6KM/~as. Tel. 033/621-976. ^ISTIM stanove samo ozbiljne ponude. Tel. 062/970-325. MATEMATIKA za sve {kole i fakultete. Tel. 061/800-259. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Mob. 061/132-149.

IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292. KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524. ELEKTRI^ARSKE usluge: TEA pe}i, el. pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, pla fo nje re, in sta la ci je, itd. Mob. 061/048-497. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524. VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. ^UVALA bi i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/549-444. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233-880 i 061/141676. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359500. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902688.

ZAPOSLENJE
KONOBAR sa radnim iskustvom u restoranu tra`i posao na podru~ju Sarajeva. Tel. 061/585-879. POTREBNA `ena za vodjenje doma}instva zvati poslije podne 061/556101. POTREBNA djevojka za rad u kafeu, Skenderija. Mob. 061/337-522. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550.

OSTALO
PRODAJEM krevet klik-klak o~uvan 260km 061/212-429. PRODAJEM pe~ za centralno grijanje sa bojlerom za sanitarnu vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978. PRODAJEM razglednice iz austrijskog doba 1896 -1918., Fo~a, Nevesinje, Mostar, Br~ko, Doboj, Ilid`a i dr. Tel. 061/194-220. PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775. ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852.

KUPOVINA
KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, su ho zla ti ce, }a vrme. Mob. 061/159-507. KUPUJEM staru deviznu {tednju i dionice po povoljnoj cijeni. Tel. 065/869608. KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237.

USLUGE
AKCIJA, al. `aluzine, trakaste, panelne i DUAL zavjese, vanjske PVC i AL. roletne, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600, 061/551-515 www.mikadobh.com ZUBNE proteze, izrada u toku dana poliranje popravka starih proteza dodatak zuba u protezu podlaganje zubnih proteza radimo i vikendom Mob. 061/141-544.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Povodom smrti na{eg

53

SEAD (RIFATA) DIZDAREVI]

FAIKA DIZDAREVI]A

preselio na ahiret u utorak 17. januara 2012, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti 19. januara 2012. godine u Oslu — Norve{ka. O`alo{}eni: supruga Mihreta, sin Bakir, k}erka Lejla, zet Samir, snaha Amra, unu~ad Melina, Malik, Nedim, Selma i Hana, brat Ned`ad, sestre Zlata, Ruska, {ura Asim, porodice Dizdarevi}, D`ubur, Sko~aji}, Muhi}, Husein~ehaji}, Vu~kovi}, Sokolovi}, ^elik, Pilipovi}, ^eri}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
AX

sa zahvalno{}u se obra}amo njegovim i porodi~nim prijateljima koji su sa~uvali sje}anje na dobrog ~ovjeka i uputili nam utje{ne rije~i saosje}anja. Ne}emo zaboraviti brojne, neposredne i posredne izraze sau~e{}a i koliko nam zna~e rije~i kojima su iskazane. ^uva}emo u sje}anju poruku Faikovih prijatelja i saradnika iz drugih zemalja. Budu}i da ne postoji mogu}nost da svima neposredno zahvalimo, to na ovaj na~in izra`avamo svima na{u iskrenu i trajnu zahvalnost. Porodica Dizdarevi}
353

Sa `alo{}u javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

Dvadesetog januara 2012. navr{ava se tu`na godina otkako smo izgubili na{eg dragog oca i brata

AZEMA (AHMEDA) DUPOVAC, ro|. MUJAN

HANEFIJU (]AMILA) BAJROVI]A

preselila na ahiret 18. januara 2012. u 75. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 19. januara 2012. godine, u 14.30 sati (iza ikindijanamaza), a ukopat }e se u mezarju-haremu Dupovci. O`alo{}eni: sinovi Edib, Vahid i Senahid, snahe Majda, Samira i Amra, unu~ad Emir, Amina, Irfan, Adi, Aldin i Vedad, sestra Habiba Basi}, te porodice Dupovac, Mujan, Murti}, Ba`darevi}, Ad`em, Rizvo, [abi}, Selimovi}, Ra{idagi}, Botulja, Fejzi}, Arnautovi}, Pa{i}, Ga~anovi}, ^enanovi}, Tur~inovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se poru~iti istog dana u ku}i `alosti u Had`i}ima, Had`eli br. 9, u 14.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI-HA RAHMETEN VASIAH!
71240

Rado te se sje}aju tvoji: k}erka Ervina, sin Ermin, zet Skender, snaha Amna, sestra D`emila, brat dr. Remzija, unu~ad Ismar, Naida i Samir. Hatma-dova }e se prou~iti u Carevoj d`amiji 20. januara 2012. godine, prije d`uma-namaza.
303

SJE]ANJE

na na{u dragu majku-mamicu

SJE]ANJE

Petnaestog januara 2012. navr{ile u se 23 godine od smrti moje drage mame, punice i bake

[EFIKA OSMANAGI] - SPU@I]
19. januara 1967 — 19. januara 2012.

EMINE (SAL^INA) GOSTO
Zbog svega onoga {to si za nas u~inila u svom `ivotu, vje~no zahvalna tvoja djeca: Seniha, Muris, Minka, Muamer, Nid`ara i Muzafe K}i Edina Dinkica Kova~ sa porodicom
357 355

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{u dragu

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

i njen sin

MULU MEHMEDAGI], ro|. KATANA
Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da }e se u petak, 20. januara 2012. godine, prou~iti tevhid u d`amiji u Trnovu u 11 sati. Ovom prilikom zahvaljujemo direktoru Doma zdravlja Trnovo i svim uposlenicima koji su nastojali da na{oj nani olak{aju posljednje dane `ivota. Posebno zahvaljujemo Fudi koji je nanu pazio kao da je njen sin.

SAMIJA DEDI]
1935 - 2012.

OMAR IBRAHIMPA[I]
1970 - 1995.

O`alo{}ena porodica

314

71120

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo prijatelje i poznanike da je na{a voljena mama, baka, sestra i ujna

Na{oj dragoj profesorici

LJILJANA (STEVE) MALJUKANOVI], ro|. DANILOVI]
iz Sarajeva

OLIVERI KOSTI] – MARKOVI]

preminula 17. januara. 2012. u Bijeljini u 77. godini. Sahrana }e se obaviti u njenom Sarajevu 19. januara 2012. godine na gradskom sarajevskom groblju Bare u 13.45 ~asova. Povorka kre}e ispred pravoslavne kapele na Barama. O`alo{}eni: sin Sr|an i k}erka @anka i brat Danilovi} Dragan, unu~ad \or|e i Jovana, snaha Svetlana, porodice Dugonjevac, Ili} i Taka~
001A

s ljubavlju, Hvala ti na toplini, plemenitosti i velikom gluma~kom umije}u koje si nam nesebi~no podarila u na{im prvim nesigurnim gluma~kim koracima. Tvoji: Nada \urevska, Hasija Bori}, Ravijojla Jovan~i}, Jasna Beri, Rade ]olovi}, Faruk Sofi}, Drago Buka, Ferid Karajica, Risto Bukvi}
351

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

POSLJEDNJI POZDRAV

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ASIMA FERI], ro|. HAD@IHALILOVI]

HALIMA ([ABANA) OMEROVI], ro|. SELIMOVI]
iz Zvornika

D@EVDETU T. TURKMANOVI]U

na{em cijenjenom prijatelju i jaranu. Iskreno dijelimo `alost sa njegovim i bratskim porodicama. Osta}e nam u trajnoj uspomeni i njegova dobrota i predano dru`enje. Izet i Jasmila ^i~i}
71120

preminula 17. januara 2012. u 52. godini. Sahrana }e se obaviti 19. januara 2012. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}ena porodica
000

preselila na ahiret u srijedu, 18. januara 2012, u 81. godini D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka [aha, sinovi Avdija, Adil i Mirsad, sestra Kadira, snahe Mina, Mevlija, Kana i Fatima, unu~ad, praunu~ad, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti u 13 sati, Ul. Rate Dugonji}a do br. 18 LJ, Osjek.

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

prof. dr. NIRMAN MORANJAK BAMBURA]
19. 1. 2007 - 19. 1. 2012.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

DRAGINJI BA[TI]
nosiocu Partizanske spomenice 1941. i ~lanu Savjeta SABNOR-a BiH

Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{a draga

Osta}e nam u trajnom sje}anju kao ~astan ~ovjek, antifa{ista i borac za humanisti~ke ideale i domovinu Bosnu i Hercegovinu. SAVEZ ANTIFA[ISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILA^KOG RATA U BOSNI I HERCEGOVINI
000

Porodica
AX

NESIBA HALILOVI], ro|. DAUTOVI]
1934 - 2012.

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na najdra`u profesoricu preselila na ahiret 18. januara 2012, u 78. godini. Ispra}aj }e se obaviti i d`enaza klanjati ispred d`amije u Gornjem [epku 19. januara 2012. godine, poslije podne-namaza. Nakon toga }e se obaviti ukop na mezarju Gornji [epak. Tehvid }e se prou~iti poslije d`enaze u d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: sin Hazim, k}erka Hedija, bra}a, zet, unuke i praunu~ad, te ostala rodbina, kom{ije i prijatelji
313 000

na

NIRMAN MORANJAK BAMBURA]
19. 1. 2007 - 19. 1. 2012.

dr. EMILA TABORIJA
19. 1. 2010 — 19. 1. 2012.

dragog prijatelja i kuma. Marinko, Mira, Boris i Nata{a
310

Zoran i Almir

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Sje}amo se na{eg dragog prijatelja

55

HAMDO (SALIHA) MUJI]
preselio na ahiret u utorak, 17. januara 2012, u 72. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. januara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Samka, k}erka Sanela, sin Adnan, zet Senad Ali{ah, snaha Vanja, unu~ad Hana, Haris i Tajra, bra}a Avdo, Ramiz, Ahmed i Mirsad, sestra Fatima, snahe Ifeta i Fikra, svastike Rasema, Suda i Mirsa, bad`o Hajro, daid`i}i Amir, Hamdo i Ade, prija Jasminka, sestri~ne sa porodicama, Ned`ad i D`evad Ali{ah sa porodicama, Rasim Be}irovi} te porodice Muji}, Prndelj, Ali{ah, Lu~i}, Tutun, Muzur, Had`i}, Ja~evi}, Hatibovi}, Tanovi}, Maslo, Olov~i}, [i{i}, Mehmedali}, Preljevi}, Arnautovi}, Turkovi}, ^engi}, Pa{ovi} te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici nahorevska br. 62.
002

OSMAN BA]INOVI]
1946 — 2004.

Anto Domazet sa obitelji
347

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI SELAM

dragom prijatelju

majci na{eg kolege

D@EVDETU TURKMANOVI]U
S po{tovanjem, Nijaz i Mira Musabegovi}
343

HALIMI ([ABANA) OMEROVI]

Molimo dragog Allaha d`.{. da joj podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet, a porodici sabur. Direktorica i uposlenici JU Zavoda za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo
001

SJE]ANJE

Navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako te nema sa nama

Navr{avaju se dvije tu`ne godine otkad nisi sa nama, ali si ostala u na{im srcima i mislima

ZLATKO KAPETANOVI]

VERA ^ABRI], ro|. GAON
19. 1. 2010 — 19. 1. 2012.

VERA ^ABRI], ro|. GAON
19. 1. 2010 - 19. 1. 2012.

Postoji{ i trajat }e{ kroz na{e najljep{e uspomene.

Porodice Fran~i} i Samard`i}
345

Porodica Bilanovi}
320

Tvoji najmiliji: k}erke Sne`ana, Tanja, unuci Stefan, Samuel, zetovi @eljko i Nikola
320

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI SELAM

OSLOBO\ENJE

majci na{eg radnog kolege AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING

AZEMA DUPOVAC
JASMINI SINANOVI]
od Nevzete, Ramiza i Narcisa sa porodicom
AX

Neka joj Allah d`.{. daruje d`ennet i vje~ni rahmet. Direktor i zaposlenici Izvr{ne direkcije za pravne poslove, upravljanje organizacijom i ljudskim resursima BH Telecoma
001

D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Devetnaestog sije~nja 2012. navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{e voljene supruge i majke

IN MEMORIAM

JANJE BEGU[I], ro|. SU[AC

ALIJA KEBO
19. 1. 2008 - 19. 1. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, suprug Stjepan i k}erke Mirjana i Vesna s obiteljima
261

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
298

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

na{em dragom daid`i

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SEADU (RIFATA) DIZDAREVI]U

SABAHETA (MUSTAFE) JAHI], ro|. RAMOVI]
preselila na ahiret u utorak, 17. januara 2012, u 60. godini.

JASMINA CUNA (FADILA) SINANOVI], ro|. SULJAGI]
preselila na ahiret u utorak, 17. januara 2012, u 56. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. januara 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: suprug Husnija, sin Nedim, k}erka Emira, unuka Anesa, snaha Belma, brat Fahrudin, sestre Hasija, Habiba, Belkisa i Hatid`a, daid`inice Nazifa, Zineta, Fahira i Ferida, zetovi Sulejmen, Fiko, Mugdim i Fadil, sestri}i, sestri~ne, daid`i}i, daid`i~ne, Muratovi} Hajra sa porodicom, prijateljica Davorka Daca, te porodice Sinanovi}, Suljagi}, ^oli}, Belko, Muli}, Had`ovi}, Babi}, Salan, Kozi}, Nahodovi}, Mrzi}, Agi}, Kalajd`i}, Bjelak, Pazalja, Kuburovi}, Muratovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14.30 sati, Ul. Hasana Su}eske 2/I. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

od Mire, Silve, Dade i Maje
307

D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 19. januara 2012. godine, poslije ikindija-namaza (14.30 sati) u haremu Centralne d`amije Sokolovi}-Kolonija, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. O`alo{}eni: majka Hajrija, sin Adnan, k}erka Adisa, snaha Vildana, zet Elvedin, unu~ad Faris i Selma, brat Enes, sestra Hidajeta, snaha Fazila, brati~ne Elma i Erna, brati} Faruk, sestri}i Almir i Adis, djeveri Fadil, Ekrem, Rasim i Esed sa porodicama, zaova Fadila sa porodicom, te porodice Jahi}, Ramovi}, Gigi}, Had`i}, [ljivo, Karovi}, Hodo, Fejzi}, Muratspahi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14.30 sati, Ul. Ibrahima hafiza Ri|anovi}a 80, S. Kolonija RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

Devetnaestog januara 2012. navr{ava se 5 tu`nih godina od smrti rahmetli

dr. SENIDE ABAZ, ro|. LUTVO

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Rado se je sje}aju i ne zaboravljaju suprug Sead, k}er Lejla, sin Kenan, sestra Samija i sestri~na Selma Muji}.
342

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

SJE]ANJE

FUAD (MUSTAFE) AHMAGI]

ESMA (MEHE) MAKA[, ro|. DOLOVI]
preselila na ahiret u utorak, 17. januara 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. januara 2012. godine, u 14 sati na mezarju Surovi - Rogatica

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

preselio na ahiret u utorak, 17. januara 2012, u 79. godini.

SMILJKA KRAJINA
19. 1. 2000 - 19. 1. 2012.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 19. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: brat Zaim Kica sa porodicom, sestre Mubera, Fadila i D`emila sa porodicama, te porodice Ahmagi}, Saki}, D`ubur, Sarajki}, Re{o, Karajko, Bisi}, Ljuhar, Kozomara, D`elki} i ostali prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i porodice Saki} u Ulici kunovska br. 1/IV.
307 000

O`alo{}eni: sinovi Meho, Munib, Kasim i Sejad, k}erke Almasa, Aziza i Suada, brat Sulejman sa porodicom, jetrva Sabrija, snaha Zejna Dolovi} sa porodicom, sestri~ne [ida, Fazila i Nura sa porodicama, unuci Zaim, Azim, Neven, Armin i Erik, unuke Selmira, Senada, Sanela, Kristina, Mirela, Belma, Sarita, Meliha, Azra, Marina i Arma, snahe i zetovi, praunu~ad, te porodice Maka{, Dolovi}, Behrendt, Kosori}, Agi}, Kuli}, Beganovi}, Moco, Zuber, Bav~i}, Tanjo, Mirvi}, Muhovi}, Radanovi}, Smajovi}, [etki}, Zorlak, ]ehaji}, Poljo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u porodi~noj ku}i u selu Surovi. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Porodica

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Devetnaestog januara 2012. navr{ava se tu`na godina otkako nas je prerano napustila na{a voljena

HAD@I IBRAHIM ([U]RIJE) FAZLI]
19. 1. 2011 - 19. 1. 2012.

MIRSADA (IBRE) MAKSUMI]

Dragi na{ “Dedo”, pro{la je godina od Tvog odlaska, ali nema dana ni vremena koje }e nam donijeti zaborav. Sa nama si u svakom na{em danu, u svakom na{em susretu, u svakoj na{oj pri~i, a ipak nam nedostaje{. Hvala Ti {to si nam pru`io sve {to pravi otac pru`a, hvala {to nas nikada nisi iznevjerio. S Fatihom na usnama i ljubavlju u srcu vje~no }emo Te ~uvati od zaborava. Volimo Te! Tvoje k}erke Fadila, Kimeta, Ai{a i Fatima, unu~ad, zetovi, snahe i praunu~ad
339

Postoji{ kroz najljep{e uspomene koje s bolom podsje}aju na sve ono {to je izgubljeno tvojim odlaskom... Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i tvojoj plemenitoj du{i vje~ni rahmet. S ljubavlju i vje~nom tugom, tvoji: majka Zejna i sestre Suada i Adisa sa porodicama. Hatma-dova }e se pokloniti u petak, 20. januara 2012. godine, u d`amiji Had`i Emina He}e prije d`uma-namaza.
AX

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage

na 19. januar 2010. godine, kada je na ahiret preselila na{a voljena mama, punica i majkica

BAHRIJU KADRI], ro|. AD@EM
19. 7. 2007 - 2012.

IZETA KADRI]A
19. 1. 2009 - 2012.

[IDA FAZLI], ro|. SARA^EVI]

ZLATKO KAPETANOVI]
19. 1. 2011 - 19. 1. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
323

Hvala Ti za predivne trenutke koje smo dijelili, za neizmjernu ljubav koju si nam pru`ao, za male stvari u kojima smo zajedno u`ivali, za to {to smo “mi” i {to u svakom pogledu i pokretu na{e djece si “Ti”. Ponosni smo {to smo Te imali i uvijek si u na{im mislima i u na{im srcima. Zauvijek s ljubavlju, Tin, Zoja i Maja
319

Molimo Allaha d`.{. da Ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoja djeca: Aida, Azra, Sadik, Abdulah, Adnan i Dijana
321

Devetnaestog januara 2012. navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog

SLAVKA \UROVI]A

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na na{e drage

U ponedjeljak, drugog januara/sije~nja 2012. godine, prestalo je da kuca plemenito srce velikog humaniste, ~ovjeka, dobrotvora, prosvjetnog radnika, majke na{e Nele i Nenada s porodicom

S ljubavlju i s po{tovanjem zauvijek, Smilja i k}erka Mirjana sa porodicom
7944

MIRJANA (JOSIPA) PAVLOVI]
1927 - 2012. u~iteljica u mirovini

SJE]ANJE

na na{u voljenu

[A]IR STAMBOL
19. 1. 1993 - 19. 1. 2012.

LIDU TERZIMEHI], ro|. MULABEGOVI]
2002 - 2012.

SENA STAMBOL, ro|. VRETO
29. 12. 1976 - 19. 1. 2012.

iz Slimena (Omi{) Hrvatska

Cijenjena i po{tovana gospo|o Mirjana, hvala vam za svu ljubav, pa`nju i humanost koju ste podarili mnogim mladim generacijama u voljenom Sarajevu, BiH i u okru`enju. Po~ivaj u miru Bo`ijem. S ljubavlju i zahvalno{}u, porodice: Ceriba{i} Begovac i Ribi}

S ljubavlju i po{tovanjem,
Brat Husko sa Suadom, Zlatkom, Sanjom i Adijem
290

njihovi: Nedim, Miran i Ena
330

302

58

PREDAH

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Novu situaciju na poslovnoj sceni do`ivljavate suvi{e li~no i zbog toga pravite pogre{nu procjenu. Pa`ljivije slu{ajte ono {to govore bliski saradnici, umjesto da stvari i doga|aje procijenjujete samo na osnovu li~nih kriterijuma. Partner djeluje vrlo zagonetno i zadovoljno. Na vama je da odgonetnete pravi razlog iznenadne promjene i radosti. Ponekad nije lako okrivati istinu bez ne~ijeg prisustva. Plan koji uporno poku{avate da ostvarite u krugu saradnika ne predstavlja najbolje rje{enje. Nemojte zatvarati o~i pred nekim ~injenicama i u{utkivati osobu koja poku{ava da vas usmjeri u pozitivnom pravcu. Ukoliko vam je stalo da uljep{ate odnos sa voljenom osobom, nema potrebe da postavljate pogre{na pitanja i provokativne situacije. Li~na nesigurnost stvara nove sumnje. Neko u vama poti~e kreativnu energiju i dodatnu motivaciju u poslu kojim se bavite. Okolina ima pozitivnu ulogu u stvaranju razli~itih poslovnih kombinacija. Preuzmite inicijativu i postavite jasne ciljeve. U emotivnom smislu imate dobar predosje}aj i djelujete neodoljivo na osobu koja vam se dopada. Potrebno je da stvorite romanti~nu atmosferu u kojoj }ete se oboje osje}ati prijatno. Sa~uvajte optimisti~ko raspolo`enje, va`no je da pratite poslovni trend koji vam omogu}ava {iru afirmaciju me|u saradnicima. Povremeno prednost treba dati poslovima u kojima se dobro osje}ate. Ako `elite da sve funkcioni{e na skoro idealan na~in, morate imati dobru volju i odre|ene manire koji predstavljaju va{ za{titni znak u susretu sa nekim dragim osobama. Imate dobar predosje}aj, stoga ula`ete ogromnu energiju i spremni ste da prihvatite odre|eni rizik u dogovoru sa saradnicima. Propratne komplikacije na putu do cilja postaju skoro neva`ne, kada vas o~ekuju uspje{na priznanja. Va`no je da osje}ate emotivnu inspiraciju, a ne~ije prisustvo ili postupci mogu da vas podignu u ru`i~aste oblake. Nema sre}e bez ne~ije blizine. Nema razloga da suvi{e isti~ete ulogu ili da mijenjate ustaljena pravila u poslovnoj saradnji. U finansijskom smislu, izbjegavajte rizi~ne kombinacije koje mogu da vas o{tete vi{e nego {to je potrebno. Ako vam je stalo da neki doga|aji dobiju pravi smisao u razumijevanju, protuma~ite ih u dogovoru sa bliskom osobom. Va`no je da pravilno uskladite misli i osje}anja. Situacija koja za nekog izgleda nemogu}a, za vas predstavlja mogu}e i dostupno rje{enje, ali o tome ne treba glasno pri~ati. Ponekad je nu`no upotrijebiti neku tajnu formulu koja donosi sre}u, dobitak ili emotivno zadovoljstvo. Potrudite se da obradujete voljenu osobu. Gest iskrene pa`nje umije da o~ara ili da izazove velike emocije i odu{evljenje. Podijelite tu radost sa svima koje volite. Imate dobar uvid u nova poslovna de{avanja, ali ne mo`ete uvijek sve konce dr`ati u svojim rukama. Velike ambicije treba pravilno dozirati, procijenite najbolji trenutak za akciju. Postoje ciljevi koji se dr`e u strogoj tajnosti. Pred voljenom osobom umijete da ostavite utisak koji odgovara va{im potrebama, ali zapitajte se kuda sve to vodi? Svoj odraz najbolje mo`ete vidjeti u ne~ijim o~ima. Hladne glave i sa odre|ene distance pa`ljivije analizirajte ne~ije pona{anje na poslovnoj sceni. Ponekad su situacije koje zvu~e lijepo i primamljivo suvi{e daleko od realnosti. Potrudite se da pravilno za{titite svoje interese. Psiholo{ka tenzija koju sve vi{e osje}ate proizilazi iz emotivne slabosti ili nesposobnosti da se odlu~no suprotstavite jednoj bliskoj osobi koja vas uslovljava. Potrebno je da odgovorite na ne~iju ponudu ili na pitanje o poslovno-finansijskoj saradnji. Nema potrebe da taktizirate u stvarima koje su vam poznate ili da prolongirate situacije koje uti~u na bolju efikasnost u poslovanju. ^esto potiskujete osje}anja kako biste sa~uvali prividni mir. Ne `elite glasno da priznate koliko vam nedostaju emotivna inspiracija ili ne~ije prisustvo. Li~no dostojanstvo, veliki ponos ili trenutno lo{ osje}aj za diplomatiju vam ne dozvoljavaju da se upu{tate u raspravu sa saradnicima. Zagovarate prakti~no i pravi~no rje{enje, ali neko od saradnika ima skrivene namjere i uporno poku{ava da vam nametne uticaj. Izbjegavajte neku emotivnu provakciju. Opredijelite se za poznato dru{tvo ili za osobu koja vam je u mnogo ~emu iskreno privr`ena. Ne~ija obja{njenja zvu~e nerazumno i ne zadovoljavaju va{e osnovne kriterijume, uporno poku{avate da ostvarite bolju poziciju. Ali, na poslovnoj sceni postoje razli~iti kriteriji prilikom vrednovanja sposobnosti i uspjeha. Osje}ate psiholo{ki pritisak jer imate utisak da partner pa`ljivo nadgleda svaki va{ plan i potez. Budite dovoljno mudri i odmjereni u reakcijama.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: napast, epitet, palata, r, alek, ion, ro, klap, m, oi, osjetilo, sve{tenik, p, nektar, repa, o, sen, pires, vf, nikos, rk, ela, osuti se, nikola kojo, opis, varani, serije, irak, travari, als.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Jutros slab do umjeren mraz, ponegdje po kotlinama magla. Tokom dana toplije, maksimalna temperatura od 0 do 9 stepeni C. Na sjeveru prije podne nabla~enje. U ostalim predjelima prete`no sun~ano, poslije podne naobla~enje, uve~er ki{a, a na planinama snijeg. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Sutra obla~no, povremeno sa ki{om, na planinama sa snijegom. U no}i osjetan pad temperature i prelazak ki{e u susnje`icu i snijeg, a ve}a koli~ina padavina o~ekuje se u centralnoj Bosni. U subotu prete`no obla~no, povremeno sa snijegom. Na zapadu i jugu prete`no sun~ano. U nedjelju umjereno obla~no, u Hercegovini sun~ano. U Sarajevu prije podne magla, popodne umjereno obla~no. Puha}e umjeren, zapadni vjetar. Minimalna temperatura -8, maksimalna dnevna 0.

Danas }e u ve}em dijelu Evrope biti obla~no. Ki{a }e padati na Britanskim ostrvima i u zapadnoj Evropi, dok se snijeg o~ekuje u centralnim i isto~nim predjelima, kao i u oblasti Alpa. Samo }e na jugu Evrope biti sun~ano i toplo. Jak sjeverozapadni vjetar puha}e na Britanskim ostrvima i u oblasti Sjevernog mora. Maksimalna temperatura kreta}e se od -3 do 6, na zapadu do 10, a najtoplije bi}e na jugu kontinenta do 18. Na Balkanskom poluostrvu danas obla~no i vjetrovito, poslije podne sa ki{om, u toku no}i u planinskim predjelima sa snijegom. Samo }e na ju`nom i isto~nom Balkanu biti prete`no sun~ano. Umjeren do jak jugozapadni vjetar puha}e u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Maksimalna temperatura od 2 do 8, na jugu do 14.

60

KULTURNI VODI^
re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etask u 13.20, 15.50, 18.10 i 20.30 sati.

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

BIHA]

KOKO I DUHOVI
porodi~na avantura, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}, Filip Mayer, Ivan Maltari}, Ozren Grabari}, po~etak u 17 sati.

historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

KINA
KRITERION
HEARTBEATS
po~etak u 18 sati.

KINA
UNA
NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 20 sat.

BANJA LUKA

UNDERWORLD: BU\ENJE 3D
akcija, SF,, re`ija: Måns Mårlind, Björn Stein, uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy, Stephen Rea, Kris Holden-Ried... po~etak u 19 i 21 sat.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

POEZIJA
po~etak u 20.20 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

KINOTEKA
VALTER BRANI SARAJEVO
re`ija: Hajrudin Krvavac [iba, igraju: Velimir @ivojinovi} Bata, Radomir Markovi} Rade, @arko Mijatovi}, po~etak u 19 sati.

POZORI[TA
KAMERNI
BOLEST PORODICE M.
autor: Fausto Paravidino, re`ija: Selma Spahi}, igraju: Maja Izetbegovi}, Jelena Kordi}, Boris Ler, Miodrag Trifunov, Senad Alihod`i}, Muhamed Had`ovi}, po~etak u 20 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

KINA
MULTIPLEX PALAS
SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Robert De Niro, Hilary Swank... po~etak u 20.15 i 22.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

NARODNO
KATARINA, BOSANSKA KRALJICA
balet praizvedba, kompozitor: \elo Jusi}, libreto: Gradimir Gojer, koreografija i re`ija: Edina Papo, dirigenti: \elo Jusi} / Emir Nuhanovi}, scenograf: Miodrag Taba~ki, kostimograf: Amna Kunovac - Zeki}, nastupaju: Belma ^e~o, Hariz [abanovi}, Mihail Mateescu, Victor Emelyanov, Mensud Vati}, Mia Vu~kovi}, Ena Muratspahi}, Marijana Ulrich, Stepan Leshchev Nikolaevi~, Dajana Popovi}, Mia Pra{o, Nikolina Petkovi}-Jalovi~i}, Selma [trbo, Sabina Sokolovi}, po~etak u 19.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 18 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce, Octavia Spencer, Dallas Howard... po~etak u 16.30 sati.

BESMRTNICI
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 19 i 21 sat.

akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12.10, 14.50, 17.40 i 20.20 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Cristopher Plummer... po~etak u 19 i 22 sata.

TUZLA

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12.50 i 15.30 sati.

ZENICA

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12 i 14 sati.

MLADI
SKAPINO
autor: Jean Baptiste Moliere, re`ija: Ka}a Dori}, dramaturg: Aida Pilav, scenograf i kostimograf: Vanja Popovi}, muzika: Ned`ad Merd`anovi} i Hamo Salihbegovi}, igraju: Admir Glamo~ak, Mario Drma}, Aldin Omerovi}, Damir Kustura, Ajla Cabrera, Alma Merunka, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Suada Ahmeta{evi}, Mirza Der vi{i}, po~etak u 20 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA

POZORI[TA
NARODNO
ARAPSKA NO]
autor: Roland Schimmelpfennig, re`ija: Filip Grinvald, igraju: Edhem Husi}, D`enana D`ani}, An|ela Ili}, Sini{a Udovi~i}, Adnan Omerovi}, Bosansko narodno pozoriste Zenica & Narodno pozori{te Tuzla, po~etak u 19.30 sati.

PARADA

KINA
MULTIPLEX EKRAN
KO@A U KOJOJ @IVIM
drama, triler, re`ija: Pedro Almodovar, uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, Jan Cornet, Marisa Paredes... po~etak u 15 i 17 sati.

komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15 sati.

komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 11.10 i 13.05 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 16, 18.15, 19.15, 20.30 i 21.30 sati.

JACK AND JILL
komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino... po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15 sati.

MOSTAR

UNDERWORLD: BU\ENJE 3D
akcija, SF, re`ija: Måns Mårlind, Björn Stein, uloge: Kate Beckinsale, Michael Ealy, Stephen Rea, Kris Holden-Ried... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.15 sati.

KOKO I DUHOVI
avantura, porodi~ni, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}... po~etak u 12.30, 14.30 i 16.15 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 17.50 i 20.50 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KOKO I DUHOVI

^UDOVI[NA PRI^A U PARIZU
animirana avantura, re`ija: Bibo Bergeron, glasovi: Kristijan Beluhan, Renata Sabljak Prelec, Du{an Bu}an, Jan Kereke{... po~etak u 11.30, 13.15 i 16.45 sati.

MUPPETI
mjuzikl, komedija, porodi~ni, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segal, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 11.20, 13.30 i 15.40 sati.

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija ‘’A Por trait of LIFE’’, autora Alfonsa Rodríqueza, foto`urnaliste. Izlo`ba je organizovana u sklopu programa “Fotografija godine BiH” za 2011, koji organizuje por tal Fotografija.ba, a za posjete je otvorena do 23. januara.

porodi~na avantura, re`ija: Daniel Ku{an, uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}, Filip Mayer, Ivan Maltari}, Ozren Grabari}, po~etak u 14.30 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i

PARADA
komedija,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

R.^e{ka - Makedonija, prenos
20.05 BHT1
RUKOMET: EP SRBIJA 2012

SP

OR T

Hrabro srce
Braveheart, 1995.

21.28 HRT1

AKCIJA

Njema~ka - [vedska, snimak
00.15 BHT1
RUKOMET: EP SRBIJA 2012

Re`ija: Mel Gibson Uloge: Mel Gibson, Sophie Marceau, Catherine McCromack, Angus Macfayden, Peter Hanly

[kotska, 13. stolje}e. Dje~ak William Wallace svjedok je smrti svog oca i starijeg brata, koji su se priklju~ili ustanku protiv engleske vlasti. Godinama kasnije, engleski kralj Edward I dodjeljuje engleskim plemi}ima pravo prve bra~ne no}i sa svakom nevjestom {kotskih gor{taka. William Wallace se zato potajno vjen~a sa svojom ljubljenom Murron, ali ona smrtno strada od ruke engleskih vojnika...

Sjaj Pariza
17.00 BHT

SE

Prevaranti
RI
22.40 MRE@A

FIL

M

Beogradski fantom
23.05 FTV
Beogradski fantom, 2009.

FIL

M

49. Catherine zati~e Philippea i Aude u zagrljaju, nakon ~ega definitivno tra`i razvod. Valerie sumnja da postoji neko no vi u Cat he ri ni nom `ivotu. Catherine i Marc gaje obostrane simpatije. Alfred spre~ava Ethana da prekine sa Hermione i to saop{tava Alexiji. Prijeti joj razvodom braka ukoliko se i dalje bude protivila tom vjen~anju. Lorene dobiva stipendiju.

JE

The Grifters, 1990.

TRILER/DRAMA/KRIMI
Re`ija: Stephen Frears Uloge: Anjelica Huston, John Cusack, Annette Bening, Jan Munroe, Robert Weems

AKCIJA/DRAMA
Re`ija: Jovan B. Todorovi} Uloge: Milutin Milo{evi}, Radoslav Milenkovi}, Marko @ivi}, Nada Macankovi}, Goran Radakovi}

Oluja

Varalicu Roya Dillona posjeti majka Lilly, koja se bavi istim poslom. Roy zavr{i u bolnici. Ubrzo mu u posjetu sti`e djevojka Myra, koja se nikako ne sla`e s Lilly. Kada Roya otpuste iz bolnice, Myra mu predlo`i da budu partneri. Film je ~etverostruko nominiran za Oscara 1991. godine (najbolja glavna `enska uloga, sporedna `enska uloga, redatelj i scenarij). Anjelica Huston nominirana je i za Zlatni globus te osvojila nagradu Independent Spirit.

17.15 TV1/MRE@A

14. Ramazan i Naz su spremni u~initi sve za ljubav, te ovog puta dolaze do kraja svojih planova. Zeynep je raskinula zaruke jer se ~ini da ju je Ali prevario. Njihova ljubav je u opasnosti. S druge strane, Ramazan prijeti i ucjenjuje Eminu; da bi zadr`ala svoje bogatstvo, mora natjerati Zeynep da se uda za Ramazana. Sudbina porodice zavisi od Zeynep. Hasan jo{ uvijek mudro {uti o svom novom poslu. Sakine je primijetila da se ne{to doga|a. Miran period i skladan odnos izme|u njih dvoje je zapravo samo privid. Zeynep je uvjerena da ju je Ali prevario, te zbog toga donosi odluku koja }e svima biti iznena|uju}a.

Urota
AKCIJA

FIL

23.15 NOVA
Conspiracy Theory, 1997. Re`ija: Richard Donner Uloge: Mel Gibson, Julia Roberts, Patrick Stewart, Cylk Cozart, Steve Kahan

M

Krajem augusta 1979. u Beogradu mladi} po imenu Vlada Vasiljevi} ukrao je bijeli porsche 911 S targa i deset no}i uzastopno izlu|ivao tada{nju Narodnu miliciju svojim no}nim vo`njama. Bezuspje{ni poku{aji Narodne milicije da zastavama 1300 i zastavama 101 zaustave bijeli por{e okupljali su na Slaviji svake no}i sve brojniju publiku, ~ije simpatije su nepodijeljeno bile na strani Beogradskog fantoma, kako je narod prozvao misterioznog voza~a. ^injenica da je ba{ u to vrijeme Josip Broz Tito bio u Havani na Samitu nesvrstanih izazivala je dodatnu tenziju u redovima milicije zbog straha od toga da su no}ne vo`nje mo`da namjerna provokacija.

Magla
00.00 PINK
Fog, 2005.

FIL

M

Da sam oblak
22.10 FTV

Narin i Serdar su priznali jedno drugom ljubav i obuzeti su sre}om. Najzad su zajedno i daleko od sviju u`ivaju u svojoj ljubavi. Zaljubljeni par je kona~no sretan. Ali, ta sre}a ne}e dugo potrajati. Nad njima se nadvijaju crni oblaci i primoravaju Narin na nove obaveze. Aslanbeg je van grada, {to omogu}ava Asije da djeluje. Ne ostavlja Bahar bez nadzora i zaklju~ava je u sobi. Ni Bahar ne ~eka s mirom, nego poku{ava ne{to da uradi. Ja{ar ~uje da Mustafa ho}e da se razvede od Asije i po{to ne mo`e da povjeruje u to, pita brata. Mustafa skriva iznena|enost i uvjerava Ja{ara da se ne kani razvesti.

Jerry Fletcher `ivi u strahu od pro{losti, koje se ne mo`e sjetiti. Radni dan provodi voze}i taksi u New Yorku, opsjednuto govore}i o urotama za koje misli da vrebaju sa svih strana. No Jerry nije obi~an ~udak. Zato {to negdje u njegovoj memoriji postoje djeli}i sje}anja toliko zastra{uju}i, toliko stvarni i toliko zlokobni u svojim implikacijama da je Jerry Fletcher siguran da ne umi{lja. Kada Jerry ne vozi taksi, sjedi kod ku}e i opsjednuto skuplja sve informacije koje mo`e na}i o mogu}im zavjerama...

AKCIJA/MISTERIJA/TRILER
Re`ija: Rupert Wainwright Uloge: Tom Welling, Maggie Grace, Selma Blair, DeRay Davis

Ta~no prije sto godina osniva~i Antonio Baya, zabitog gradi}a u sjevernoj Kaliforniji, napali su i spalili brod koji je prevozio bolesnike zara`ene kugom. Natjerana pohlepom i strahom od kuge, skupina starosjedilaca prevarila je kapetana i njegovu posadu kako bi se domogla zlata...

Sekula i njegove `ene
07.35 PINK KOMEDIJA
Re`ija: Dragoslav Lazi} Uloge: Rado{ Baji}, Jovan Jani}ijevi}, Bata @ivojinovi}, Jelisaveta Sabli}, Vesna ^ip~i} Sekula i njegove `ene, 1986.

FIL

M

Najdu`a no}
22.10 OBN DRAMA
Re`ija: Josh Sternfeld Uloge: Anthony LaPaglia, Aaron Stanford, Mark Webber Winter Solstice, 2004.

FIL

M

Seoski momak, kova~ jakih mi{i}a i mekog srca, sve ima, ali sre}e nema. Kroz njegovu ku}u prolaze mnoge `ene, ali se zadr`e tek toliko da rode jo{ koje dijete, a onda bje`e iz `ivota u koji su nakratko zalutale. Tu su bole{ljiva seoska udava~a, bjelosvjetska igra~ica trbu{nog plesa, veterinarka iskusna u {kopljenju bikova i, kona~no, estradna zvijezda...

Neudana susjeda poma`e udovcu da problemati~ne sinove dovede na pravi put. Udovac Jim Winters ostao je sam sa dvojicom sinova radi{nim Gabeom i nesigurnim tinejd`erom Peteom. Otac i sinovi oduvijek su bili bliski, no to }e se promijeniti Gabeovom najavom preseljenja na Floridu i Peteovim sve izra`enijim osobnim problemima. U susjedstvu `ivi Allison Janney, neudana `ena s kojom se Jim sve vi{e zbli`ava nastoje}i prona}i utjehu...

62
BHT

TV PROGRAM
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Da sam oblak, igrana serija, 50. ep. Dje~iji program 10.00 Pop Pixie 10.15 An|ela Anakonda 10.25 Kako to 10.40 X- man 11.15 Sve }e biti dobro, serija 102. ep. 12.00 Dnevnik 1 12.15 Villa Maria, igrana serija, 7. i 8. ep. 13.45 Pop Pixie 14.00 X- man 14.25 Fenomen, izgubljeni arhivi. Na prodaju, strani dok. program 4. dio 15.15 Vijesti

~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade 09.10 Mornar Popaj i taksi, animirani film 09.15 Kineski moreplovac, animirana serija (r) 09.40 Robot Robi, animirana serija (r) 10.00 BHT vijesti 10.10 Ezel, igrana serija 11.05 Retrovizor, muzi~ki program 11.30 Sjaj Pariza, serija 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dok. serija (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Osvaja~i beskorisnog, dok. program 13.45 Euroimpuls, magazin (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade 14.35 Kineski moreplovac, animirana serija 15.00 Frenderi u zemljama Evrope, animirana serija 15.10 Popravili{te za roditelje, drama 15.25 @ivahni zeko, animirani film 15.35 Nicolas Le Floch, serija 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 17.00 Sjaj Pariza, serija 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija 19.00 Dnevnik 1 19.35 Business News 19.40 Retrovizor, muzi~ki program 20.05 Rukomet: EP Srbija 2012: R.^e{ka Makedonija, prijenos 21.45 Tre}a strana, info-program 22.45 Dnevnik 2 23.10 Business News 23.15 Nicolas Le Floch, serija 00.15 Rukomet: EP Srbija 2012: Njema~ka [vedska, snimak 01.45 Nova avantura

FTV

06.01 06.30 07.00 07.05 09.00 09.10 10.05 10.30 10.35 11.05 12.00 12.15 13.15 13.55

RTRS

Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Larin izbor, serija (r) Mala TV Piplinzi, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija U~imo engleski sa Ozmom, program za djecu Najbolje od planeta, dokumentarni program Dnevnik 1 Mala Dorot, serija Pri~aj ne{to narodno (r) Dragulj u kruni, serija (r)

06.05 Monster High, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 Monster High, crtani film 08.00 Music box 08.05 Oluja, serija, 13. ep. (r) 09.00 Music box 09.05 Zakon ljubavi, serija, 153. ep. (r) 10.00 Music box 10.05 Junska no}, serija 11.00 Music box 11.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 12.00 Music box 12.05 Tajna slu`ba, serija, 6/12 13.00 Music box 13.05 Zauvijek mlad, serija, (r)

TV1

06.30 Kad li{}e pada, 181. ep. 07.15 Mechanical animals, crtani film, 12. ep. 07.30 @ablja patrola, 14. ep. 07.55 Mali crveni traktor, crtani film, 14. ep. 08.05 Felix bebe, crtani film, 12. ep. 08.30 Top Shop 08.50 Mechanical animals, crtani film, 13. ep. 09.00 Bumba, crtani film, 50. i 51. ep. 09.13 Timmy, crtani film 09.23 Fifi, crtani film, 17. ep. 09.35 Garfield, crtani film 09.45 Dragon ball Z, crtani film, 84. ep. 10.15 Lijeni grad, crtani film, 43. ep. 10.40 Bakugan, crtani film 11.08 Winx, crtani film

HAYAT

06.00 Sestre, serija (r) 07.00 Sex i selo, humoristi~ka 07.35 Sekula i njegove `ene, film 10.00 Vitezovi iz blata, reality emisija 11.00 Ljubav i mr`nja, serija 12.00 Info top, info-program 12.05 Vremenska prognoza 12.20 Porodi~ni obra~un, kviz 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info-program

PINK

Odgovorite ljudima

20.10

Pe~at

20.10

Zauvijek mlad

13.05

Winx

11.08

Sestre

15.00

15.25 Bumerang, serija 42. ep. 16.10 Sve }e biti dobro, igrana serija 103. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 66. ep. 18.20 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija /12/ 19.10 Mala princeza, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.10 Da sam oblak, igrana serija, 51. ep. 22.05 Dokumentarni ~etvrtak. Ko je ubio Antu Markovi}a?, dok. serijal, 9. ep. 22.35 Dnevnik 3 23.05 Beogradski fantom, film 00.25 Villa Maria, serija, 7. i 8. ep. 01.50 Dnevnik 3 (r) 02.20 Pregled programa za petak

15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 U fokusu 15.55 Budimo ljudi 16.30 Srpska danas 17.05 Muzi~ki intermeco 17.20 EP u vaterpolu: Hrvatska - Srbija, direktan prenos 19.10 Miniskule, program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Heroji i fenomeni 21.40 Mjesto zlo~ina, Majami 9, serija 22.30 Dnevnik 3 22.45 Stjuardese, serija 23.40 Strah li~no, serija 00.20 Mala Dorot, serija 01.10 Najbolje od planeta, dok. serijal 02.00 Mjesto zlo~ina, Majami 9, serija (r) 02.40 Dnevnik 2 (r) 03.05 Pe~at 03.55 U fokusu (r) 04.35 Budimo ljudi (r) 05.00 Strah li~no, serijski film

13.35 Zauvijek mlad, serija, 16/28 (r) 14.00 Music box 14.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 13. ep. (r) 15.00 Music box 15.05 Zakon ljubavi, serija, 154. ep. 16.00 Junska no}, serija, 35/124 (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Oluja, serija, 14. ep. 18.15 Music box 18.20 Superstars, dokumentarni program, 36. ep. 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 14. ep. 21.05 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.20 Igra, serija, 26/64 22.40 Prevaranti, film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija (r) 01.58 No}ni program

11.30 Tractor Tom, crtani film 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, 72. ep. 13.00 Miljenica, 157. ep. 13.50 ZMBT profil 14.15 Top Shop 14.20 Bestseller 14.32 Richie Rich, film 16.30 Kad li{}e pada, serija, 181. ep. 17.30 Dobar dan svima, zabavni program 18.30 Recept za dobar `ivot 18.50 Sport centar 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, 182. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Sport centar 22.21 Zemljotres, 2. dio 00.20 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti

14.20 City, zabavna showbiz emisija 15.00 Sestre, serija 15.50 Info top, info-program 16.00 Mala nevjesta, serija 18.00 Tajna ljubav, serija 19.00 Sex i selo, humoristi~na emisija 19.30 Info top, centralne vijesti 20.00 Miris prolje}a, serija 21.00 Zabranjeni forum, talk show 23.30 Californication, serija 00.00 Magla, film 02.00 City, zabavna showbiz emisija (r) 02.30 Gold Express, muzi~ka emisija

06.45 Hairy Scary, crtani film 06.55 Ma|ioni~ar, crtani film 07.10 Farhat, crtani film 07.35 Mixmaster, crtani film 08.00 Gladijator, crtani film 08.25 Oggy i `ohari, crtani film 08.30 Dje~iji program 10.55 Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela 11.50 Crime Time, crtani film 11.55 OBN Info, info-program 12.15 Skrivena kamera, humoristi~ni program 12.50 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 13.45 Odmori se, zaslu`io si, doma}a serija 14.35 Dolina vukova, serija 15.15 Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela 16.50 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 17.45 Dejana talk show, talk show 18.45 Crime Time, crtani film 18.50 OBN Info, info-program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Vox specijal, talk show 20.00 Odmori se, zaslu`io si, doma}a serija 21.00 Dolina vukova, serija 22.05 Vox populi 22.10 Najdu`a no}, film 23.55 Dolina vukova, serija 00.55 OBN Info, info-program 01.00 OBN Sport, sportski pregled 01.05 Vox populi 01.10 Najdu`a no}, film 02.55 OBN Info, info-program 03.00 OBN Sport, sportski pregled 03.05 UEFA Euroliga, sportski program 04.55 OBN Info, info-program 05.00 OBN Sport, sportski pregled 05.05 ^uvari planeta, dok. program

OBN

Sve }e biti dobro
16.10 FTV
Macanovi} obavje{tava zate~enu Milu kako je kupio Kroniku jer izvrsno posluje, te kako nema ni{ta s mutnim poslovima, za {to su ga u Kronici optu`ivali. Nevenka prijeti Ku~eri zbog naguravanja s Dinkom na bolni~kom hodniku. Aleksandra prijavi Nevenki Tina zbog propisivanja svojih lijekova pacijentici. Matko je {okiran kad sazna da je pravi kupac MABE gradnje zapravo Macanovi}. Tamara misli da je Dinko zove zbog pomirenja, no on joj ka`e da doista prekida s njom i odlazi raditi u drugu {kolu. Zoran ka`e Slavenu neka odlu~i s kim je bolje da radi - s njim ili svojim ocem. Mila odlu~uje dati otkaz u Kronici jer ne mo`e raditi s Macanovi}em, no potom ipak mijenja odluku. Aleksandra i Tin ne sura|uju najbolje kao mentorica i specijalizant. @alosna Tamara ne zarezuje Ku~eru, zbog ~ega je frustriran. Slaven ka`e Matku kako je ipak odlu~io raditi s njim.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.02 Bo u pokretu, program za djecu (r) 10.25 Medo Rupert (r) 10.35 Mala princeza (r) 11.00 Vijesti 11.05 Statisti, serija (r) 11.35 Privatni `ivot-remek djela (r) 13.00 Vijesti 13.15 Sarajevdisanje (r) 13.45 Sevdah (r) 14.20 Legenda o Bruce Lee-ju (r) 16.05 Dobiti bebu uprkos lo{im izgledima, dok. program 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.02 Bo u pokretu 19.35 Mala princeza, program za djecu 20.00 Doma}i dok. program 21.00 Ve~ernje vijesti 21.30 Legenda o Bruce Lee-ju, serijski program 22.15 Pusti muziku, muzi~ki program 23.00 Prljavi trikovi, film 00.30 Statisti, serija

TV TK

06.05 Iz dana u dan... 09.05 Oluja, serija (r) 10.05 Junska no}, serija 10.55 Zakon ljubavi, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 15.00 Zakon ljubavi, serija 16.00 Dnevnik 1 17.15 Oluja, serija 19.00 Dnevnik 2 20.05 Junska no}, serija 22.55 Vijesti 00.00 Oluja, serija (r) 01.00 Dnevnik 2 (r) 01.30 Junska no}, serija (r)

MRE@A

07.05 Monster High, crtani film 08.05 Oluja, serija, 13. ep. (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija, 153. ep. (r) 10.05 Junska no}, serija, 35/124 14.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 13. ep. (r) 15.05 Zakon ljubavi, serija, 154. ep. 16.00 Junska no}, serija, 35/124 (r) 17.15 Oluja, serija, 14. ep. 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 14. ep. 22.40 Prevaranti, film

TV MOSTAR

07.05 Monster High, crtani film 08.05 Oluja, igrana serija (r) 09.05 Zakon ljubavi, serija (r) 10.05 Junska no}, serija 11.05 TV jedna, magazin za `ene (r) 12.05 Tajna slu`ba, igrana serija 13.05 Zauvijek mlad, igrana serija (r) 13.35 Zauvijek mlad, igrana serija (r) 14.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 15.05 Zakon ljubavi, igrana serija 16.00 Junska no}, igrana serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Oluja, igrana serija 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija 22.40 Prevaranti, film 00.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija (r)

TV ZENICA

09.00 Dobro jutro, jutarnji program 10.00 Zenica danas (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Program za djecu 11.30 Frejzer 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijest 15.05 Sponzoru{e (r) 16.05 Sredinom (r) 17.00 Discovery, dok. program 17.30 Dje~iji program 18.00 Cris Angel,zabavni program 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 20.00 Kontakt program 21.00 TV izlog 21.05 Oni dolaze 21.30 Sponzoru{e, serija 22.30 Obavje{tenja 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 TV Liberty 10.30 Autovizija 11.00 Jusuf, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Dom 2 13.30 Bonaventura 14.30 Link 15.00 Everest, serija 15.30 Auto shop magazin 16.00 Puls 17.05 Amor latino, serija 18.00 Jusuf, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Everest, serija 21.15 Zanimljive pri~e 21.25 Svijet uspje{nih 22.00 Amor latino, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar

TV VOGO[]A

08.00 Magazin Plus (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 12.00 Magazin Plus (r) 12.30 Istina, emisija o povratku (r) 13.00 Liberty TV (r) 13.30 Program za djecu i mlade 14.30 Telenovela (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Bonus, talk show 21.00 Telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Hronika sedmice 23.00 Glas Amerike

TV USK

08.00 TV jutro 09.30 Grimove bajke 10.00 Vijesti 10.05 Junska no} 11.10 Dance, dance, serija 12.00 Vijesti 12.10 Velikani na{e pro{losti 13.05 Divlja ostrva, 7/8 14.00 TV liberty (r) 14.30 Vijesti 14.45 Biografije 15.30 Kultura 16.00 Junska no}, serija (r) 17.15 Skrivena palma, serija (r) 18.30 Grimove bajke19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu 21.30 Dnevnik 2 21.50 Skrivena palma, serija 22.45 Najd`el Marvin, 7/7 23.30 Vrijeme je za jazz, muzi~ki program

TV SLON

16.02 Vijesti, informativni program 16.10 Sredinom sedmice, informativni program (r) 16.40 Pitajte - tra`imo odgovore, informativni program 17.15 @ivot sa stilom, zabavni program 18.00 Crno i bijelo, informativni program 18.30 Vje`bajmo zajedno, sportsko-rekreativni program 19.00 Muzi~ki Salto muzi~ki program 19.30 Sanjalica - program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 21.10 Op~injeni, serija 180/208 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 09.30 Serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Svijet uspje{nih (r) 14.00 Novosti 14.05 Film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Anali, serija 17.00 Serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.05 Srlo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Anali, serija 23.50 D`ekil, film 01.20 Serija

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Timmy, crtani film 09.40 Garfild, crtani film 09.50 Dragon Ball Z, crtani film 10.15 Lijeni grad, crtani film 10.50 Bakugan, crtani film 11.10 Winx, crtani film 11.45 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Miljenica, serija 14.30 Richie Rich, film 16.30 Kad li{}e pada, serija 17.30 Nepobjedive Banzuke 18.00 Kursad`ije 19.00 Vijesti 19.35 Arena 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije, zabavni program 22.00 Vijesti 22.22 Zemljotres, film 00.20 Kursad`ije, zabavni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.55 Ludi od ljubavi 2, serija 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture (r) 10.19 Sveta geometrija, dok. film 11.14 Sve }e biti dobro, serija (r) 12.00 Dnevnik 12.16 TV kalendar (r) 12.32 Kad zavolim, vrijeme stane, serija 13.17 Dr. Oz, talk show 14.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.10 Trenutak spoznaje 14.40 Hrvatska kronika BiH (r) 14.56 Kulturna ba{tina: Dvorac Or{i} Gornja Stubica 15.12 Ponos Ratkajevih, serija 16.00 Alisa, slu{aj svoje srce, serija 16.50 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.10 Hrvatska u`ivo 17.57 8. kat: Vje~ni zavodnici, talk-show 18.46 Odmori se, zaslu`io si 2, serija (r) 19.30 Dnevnik 20.02 Sve u 7!, kviz 20.55 Pola ure kulture 21.25 Uvod u film 21.28 Hrabro srce, film 00.25 Dnevnik 3 00.50 Vijesti iz kulture 00.55 Majke Unplugged, snimka koncerta 02.41 In medias res (r) 03.26 Dr. House 6, serija (r) 04.08 Skica za portret (r) 04.23 Ludi od ljubavi 2, serija 05.22 8. kat: Vje~ni zavodnici, talk-show (r)

TV PROGRAM
06.10 Nate Berkus Show 06.55 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 07.20 Beba Felix, crtana serija 07.55 TV izlog 08.10 Zauvijek susjedi, serija (r) 09.25 Kad li{}e pada, serija (r) 10.25 Ljubav i kazna, serija (r) 11.25 Inspektor Rex, serija (r) 12.25 IN magazin (r) 13.10 Izgubljena ~ast, serija (r) 14.00 Oluja u raju, serija 15.00 Inspektor Rex, serija 16.00 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Ljubav i kazna, serija 21.00 Izgubljena ~ast, serija 21.55 Ve~ernje vijesti 22.15 Provjereno, info. magazin 23.15 Urota, igrani film 01.30 Tata u akciji 2, film (r) 03.35 CSI Prag, serija 05.00 Ezo TV, tarot show

63
SE RI JA

HRT1

06.15 Kad zavolim, vrijeme stane, serija (r) 06.59 Trolovi, crtana serija (r) 07.25 Teletubbies, animirana serija 07.50 Mala TV film (r) 08.20 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (r) 08.45 [kolski sat 09.30 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.33 Portret, film (r) 15.01 Mala TV (r) 15.31 Crtani film (r) 15.43 [kolski sat 16.28 Degrassi Novi nara{taj 1, serija za mlade 16.51 Obi~na klinka, serija za mlade (r) 17.25 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Hrvatska Srbija, prijenos 18.42 Glee 2, serija za mlade 19.24 Simpsoni 19, crtana serija 19.47 Glazba, glazba...jazz 20.00 In medias res 20.48 Zalagaonica, dok. serija 21.09 Zalagaonica, dok. serija 21.31 Dr. House 6, serija 22.20 Tra~erica 2, serija 23.05 CSI: Miami 8, serija 23.46 Uvijek je sun~ano u Philadelphiji 5, serija 00.10 Zlo~ini bez sankcija, serija 00.55 Retrovizor: Dva i pol mu{karca 6, serija (r) 01.15 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (r) 01.55 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.59 No}ni glazbeni program: Vrijeme je za jazz - Elvis Stani} Group i The Boilers (r)

HRT2

NOVA

07.00 Kontekst, talk-show 07.30 Bo`ija ko~ija I dio, dok. program (r) 08.00 Sljede}a muzi~ka stanica - Maroko II dio 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 AJE program 16.30 Druga strana Srbije, dok. program 17.00 Usudi se i probaj Lima, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti 19.05 48 Damask, dok. program (r) 19.30 Bo`ija ko~ija II dio, dok. program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show, 23.30 Sudan - Historija podijeljene zemlje II dio, dok. program 00.00 AJE Vijesti 01.00 Kontekst, talk-show 01.30 I glasnike ubijaju, dokumentarni program

AL-JAZEERA B.

11.00 Vijesti 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 Srbija na vezi (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Mozaik 12.30 Enciklopedija za radoznale: Krepi~evac (r) 13.00 Trezor: Molijer, 2.dio 14.00 Trend setter (r) 14.50 Gastronomad (r) 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite,bre,info 17.45 Beogradska hronika 18.24 Najava dnevnika 2 18.25 Slagalica, kviz 19.00 7 RTS dana 19.30 Dnevnik 20.05 Selo gori, 13/89 (r) 21.00 Tema Srbije na vezi 22.00 Vijesti 22.05 Da, mo`da, ne, aktuelno dok. program 23.00 Oko magazin,info 23.30 Beokult 23.55 Dnevnik 00.10 Evronet

RTS

11.00 Vijesti 11.05 Program za djecu 11.30 Si na{i festivali 12.00 Vijesti 12.05 U centar 12.35 Obrazovni program 13.10 Stil (r) 13.30 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Vijesti (r) 14.35 Etno 15.00 Aktuelno 15.30 Dnevnik 1 15.45 Sat TV 16.15 Ekolo{ka radionica, obr. program 17.00 Podgori~ka hronika 17.30 Sat TV 18.00 Vijesti 18.05 CG u`ivo 18.50 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Dokumentarni film 21.00 Muzika raspolo`enja 21.30 Replika 22.30 U centar 23.00 Dnevnik 3 23.30 Stadion 00.00 Crna Gora u`ivo 01.00 Stadion 01.30 Dnevnik 2

RTCG

Villa Maria
12.15 FTV

Max predlo`i Vesni ve~eru u Plavom podrumu, {to ona prihvati. Tomislav i Ana se tako|er dogovore da }e ondje ve~erati. Tomislav tra`i od Luke plan o zbrinjavanju radnika. Inspektor javlja Tomislavu da ni{ta nije otkrio o Heleni. Dora se `ali Magdi da Ivan prijeti Luki otkazom ako je ne ostavi. Max je zadovoljan jer je usvojen prijedlog o poskupljenju zakupa lokala, no `eli jo{ vi{e poniziti Juraka.

Nicolas le Floch
23.15 BHT

SE

RI

JA

4. Nicolas nastavlja istra`ivati misterioznu smrt vikonta Lionela Ruisseca. Obdukcija je pokazala da je vikont popio istopljeno olovo. Nicolasu se u istrazi pridru`uje njegov prijatelj inspektor Bourdea. Osumnji~eni za smrt vikonta je njegov mla|i brat, koji mu `eli oteti titulu...

03.00 Tenis, Australian Open, u`ivo 14.30 Biatlon, SK Antholz, Italija, u`ivo 15.45 Snuker, Masters London, UK, u`ivo, ~etvrtfinale 16.30 Tenis, Australian Open 18.00 Ski-skokovi, SK, u`ivo 19.00 Tenis, Game, Set and Mats

EUROSPORT

03.00 Tenis, Australian Open, u`ivo 13.00 Alpsko skijanje, SK Kitzbühel, Austrija 14.00 Snowboard 15.00 Snuker, Masters London, UK, u`ivo, ~etvrtfinale 15.45 Tenis, Australian Open

EUROSPORT 2

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Vrhunsko graditeljstvo 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Generalka 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Opasan lov 16.25 Razotkrivanje mitova 17.20 Vrhunsko graditeljstvo 18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 U djeli}u sekunde - 2 epizode 21.00 Lov na sabljarke 21.55 Drvosje~e iz mo~vare 22.50 Ukleta ku}a 23.45 Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC

10.00 Majka bradavi~astih svinja 11.00 Bolidi formule 1 12.00 Apokalipsa: Hitlerov uspon: Vo|a 13.00 Nacisti~ke zbirke: Albumi iz Au{vica 14.00 Najbolje britanske ma{ine: 1960-e Revolucija dizajna 15.00 Apokalipsa: Drugi svjetski rat: [ok 16.00 Nepristojne `ivotinje 17.00 Te{ka vremena: Krug osu|enika 18.00 Apokalipsa: Hitlerov uspon: Vo|a 19.00 Borac sa ribama: @ivi dinosaurus 20.00 ^ovjek zvijer 21.00 Ulovljeni 22.00 Te{ka vremena Boga 23.00 ^ovjek zvijer 00.00 Ulovljeni 01.00 Apokalipsa: Hitlerov uspon: Vo|a

Ski-skokovi

Tenis
18.00

15.45

19.30 Snuker, Masters London, UK, ~etvrtfinale 20.00 Snuker, Masters London, UK, u`ivo, ~etvrtfinale 23.00 Poker 00.00 Konji~ki sport 00.30 Tenis, Game, Set and Mats 01.00 Tenis, Australian Open, u`ivo

18.30 Alpsko skijanje, SK Kitzbühel, Austrija 19.45 Tenis, Australian Open 23.00 Rukomet, EHF Euro 2012, pregled 23.15 Tenis, Australian Open 01.00 Tenis, Australian Open, u`ivo

06.30 Euroelague: Unics Fenerbahce 09.00 Pregled Championship 09.30 Vijesti 09.45 Premier League News 10.00 Copa del Rey: Athletic Bilbao Mallorca 11.45 Euroleague: Montepaschi Bilbao 13.30 Coppa Italia: Milan Novara 15.15 NBA Live 15.30 Euroleague: Olympiacos - CSKA 17.00 Copa del Rey: Real Madrid - Barcelona 18.45 Euroleague: Zalgiris - Maccabi, direktno 20.45 Euroleague: Armani Milano Panathinaikos, direktno 22.30 NBA Action 23.00 NBA Live 23.15 Vijesti 23.30 Premier League News 00.00 Premier League Magazin 00.30 Eurolegue: Barcelona - Cantu 02.15 Euroleague: Unicaja - Real Madrid 03.45 Najbolja utakmica Premier League

SPORT KLUB

08.00 Copa del Rey: Atletic Bilbao - Malorca 09.45 Telemarketing 10.00 Euroleague: Unics - Fenerbahce 11.45 Copa del Rey: Real Madrid Barcelona 13.30 Euroleague: Montepaschi Bilbao 15.15 Barca TV: Barcelona - Betis 17.00 Premier League Magazin 17.30 FMM 18.00 Pregled Premier League 19.00 FA Cup: Wolves Birmingham 21.00 Coppa Italia: Inter - Genoa, direktno 23.00 Euroleague: Unicaja - Real Madrid 00.45 Copa del Rey Valencia - Leventa 02.15 Euroleague: Zalgiris - Maccabi 04.00 KHL: Lev Neftehimik 05.45 Eurolegue: Barcelona - Cantu

SPORT KLUB +

09.00 Fdbal, Francuska liga: Multiprenos 11.00 Fudbal, Italijanska liga: Catania - Roma 13.00 Fudbal [panska Liga: Sporting - Málaga 15.00 Football Greatest: Di Stefano 15.30 Fudbal Italijanska Liga: Highlights 16.30 Automoto Sport: WRC Monte Carlo 17.30 Vaterpol Evropsko prvenstvo 2012: Hrvatska - Srbija, prenos 18.00 Odbojka CEV Liga {ampiona: Partizan - Zaksa 20.00 [panska liga: Mallorca - Real Madrid Ko{arka, ABA Liga: Radni~ki - Partizan 00.00 Poker The Big Game 6

ARENASPORT 1

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 [openovim stopama 09.00 Giganti gotike pogled u nebo 10.00 Ratnici 11.00 Pobuna na brodu robova 12.00 Pri~a o struji 13.00 Drugi svjetski rat u boji 14.00 U potrazi sa rudnicima Kralja Solomona 15.00 Dnevnik skulptura 16.00 Genije dizajna 17.00 Pri~a o krompiru 18.00 Zvijezde srebrnog ekrana 19.00 Istok-Zapad: putovanja iz sredi{ta Zemlje 20.00 Egipat 21.00 Lov na Careve krstarice 22.00 Skriveni svetovi: podzemni Rim 23.00 Dnevnik skulptura 00.00 Genije dizajna

ANIMAL PLANET

10.55 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.50 RSPCA - 2 epizode 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ta prelijepa Afrika 14.30 @ivot majmuna 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 @ivotinje i mi 16.00 Upoznajte divljinu 16.25 Sve o psima 17.20 Izuzetni psi 17.45 Ma~ke iz kom{iluka 18.15 Borba za zmije sa Brusom D`ord`om 18.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 19.10 Sve o psima 20.05 Ta prelijepa Indija 21.00 Pavijani sa Bilom Bejlijem - 2 epizode 21.55 Divlje i bez cenzure 22.50 Pre`ivio sam!

UNIVERSAL

08.20 Ne{ Brid`is, serija 09.20 Ubistva u Midsommeru: Ubistva u stihovima, film 11.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.20 Pomorska patrola, serija 13.20 Frikovi, serija 14.20 Monk, serija 15.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 16.20 Ubistva u Midsommeru: Pri~a o dva zaselka, film 18.20 Pomorska patrola, serija 19.20 Monk, serija 20.20 Frikovi, serija 21.20 Ostani pribran, film 23.20 Zavje{tanje straha, film 01.20 Medijum, serija 02.20 Ne{ Brid`is, serija 03.20 McLeudove k}eri, serija

TV1000

04.00 Va{i prijatelji i susjedi, igrani film 06.00 Pono}na trka, igrani film 08.30 Preko palube, igrani film 10.30 Pozajmljiva~i, igrani film 12.00 Mnogo buke ni oko ~ega, igrani film 14.00 K-9, igrani film 16.00 Projekat X, igrani film 18.00 O~ajni~ki tra`e}i Suzan, igrani film 20.00 Povratni udar, igrani film 22.20 Va{i prijatelji i susjedi, igrani film 00.00 Lezbijke, igrani film 02.00 Grad seksa, igrani film

FOX LIFE

11.04 Rokerka Rita, reality show 11.28 @ivot po D`imu, serija 12.20 Razvedeni Gari, serija 13.20 Ulica sje}anja, serija 14.16 Dr Haus, serija 15.00 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 15.46 @ivot po D`imu, serija 16.40 Sve {to niste znali o ljubavi, serija 17.40 Rajlijev `ivot, serija 18.08 D`oi, serija 18.32 Rokerka Rita, reality show 19.04 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 19.29 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 20.00 Dr Haus, serija 20.56 Uvod u anatomiju, serija 22.04 Osveta, serija 22.52 Rajlijev `ivot, serija 23.28 Ulica sje}anja, serija 00.20 [apat duhova, serija

FOX CRIME

07.50 Pisac i detektiv, serija 08.35 Za{titnica svjedoka, serija 09.20 Milosrdna Grejs, serija 10.10 Put osvete, serija 10.55 Kasl, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Kriminalisti~ka istraga: Pariz, serija 13.20 Pisac i detektiv, serija 14.10 Nepoznati, serija 15.00 Brojevi, serija 15.50 Za{titnica svjedoka, serija 16.40 Ne~ujno, serija 17.30 Red`enesis, serija 18.22 Putnik, serija 19.10 Milosrdna Grejs, serija 20.00 Kasl, serija 20.55, serija 21.45, serija 22.35 Put osvete, serija 23.25 Dekster, serija 00.15 Red i zakon, serija 01.05 Ne~ujno, serija 01.50 Red`enesis, serija

HBO

06.00 Gergia O’Keeffe, film 07.30 Odgoj za po~etnike II, ep. 2, serija 07.50 Ramona i Beezus, film 09.35 Mala trgovina u`asa, film 11.05 Dru{tvena mre`a, film 13.05 Mildred Pierce, ep. 4, serija 14.15 Solist, film 16.10 Moj brat Simon, film 17.35 Velika ljubav V, ep. 4, serija 18.30 Hachiko: Pri~a o psu, film 20.05 Otok Shutter, film 22.20 Prudenceina glazba, film 22.55 Verso, film 00.40 Jednostavno savr{ena, film 02.25 Machete, film 04.05 Duhovnjaci, film 05.30 Filmovi i zvijezde IV, ep. 2, serija

CINESTAR

09.00 ^ovjek bez lica, igrani film 11.15 Odluka `ivota, igrani film Warren 13.00 Fantom u operi, igrani film 15.30 Ameri~ki bizon, igrani film 17.15 Sanjaju}i Lhasu, igrani film 19.00 Devet `ivota, igrani film Fanning 21.15 Sjene pro{losti, igrani film 23.00 Zelena polja, igrani film 01.00 Nestali u Americi, igrani film

Prema Institutu za nogometnu historiju i statistiku

Mujki} 18. na svijetu

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 19. januar/sije~anj 2012.

46. strana

Wikipedia zatvorila site u znak protesta

Zamislite svijet bez

slobodnog znanja
^ak sedam hiljada internetskih stranica protestuje, a Google je pod ku}icu za pretra`ivanje napisao: “Recite kongresu: Molimo vas, nemojte cenzurirati web!“
„Zamislite svijet bez slobodnog znanja“ , stoji ispisano na internetskoj stranici Wikipedia.org ~ijim se sadr`ajem na engleskom jeziku internetski korisnici nisu mogli slu`iti tokom cijelog ju~era{njeg dana.

Pje{ice na Smetove
Pje{a~enjem do zdravlja – Svi na snijeg, naziv je manifestacije koju u subotu, 21. januara, zajedni~ki organizuju Planinarsko dru{tvo @eljezara, Javno preduze}e za upravljanje spor tskim terenima i Op}ina Zenica kako bi {to vi{e Zeni~ana taj dan provelo na obli`njem izleti{tu Smetovi. „Ovo je manifestacija koja egzistira od prije rata. Sada smo to obnovili, jer je Zenica zaga|en grad. Cilj nam je da izvedemo {to vi{e gra|ana na Smetove. Krenu}emo oko devet sati ispred Tr`nog centra na Kamberovi}ima, a do planinarskog doma Smet trebali bismo sti}i do 13 sati. Tamo }e sve u~esnike ~ekati ~ajevi i ru~ak“, kazao je predsjednik PD-a @eljezara Zenica Ramo [eper. Mi. D.

Tri mladi}a na|ena mrtva u Sloveniji
@elimo podi}i svijest, poru~ila je Wikipedia

Sigurnost na mre`i
Radi se o potezu kojeg je Wikipedia ve} ranije najavila u znak protesta zbog kontroverznog zakona o internetskom piratstvu (SOPA) za kojeg mnogi vjeruju da bi opasno ugrozio sigurnost na mre`i i na{tetio brojnim malim firmama. Tako od srijede u pet sati ujutro prema Greenwichu, 3,8 miliona Wikipedijinih korisnika je do~ekalo pismo koje ima za cilj da ih potakne da svoje pritu`be na zakon o internetskom piratstvu prijave kongresu. Osim Wikipedije, na 24 sata su se ugasile i desetine drugih internetskih stranica, a me|u njima i Huffington Post koji je zacrnio svoj home. Portal Deadline Hollywood pi{e kako ~ak sedam hiljada internetskih stranica protestuje. Google je pod ku}icu za pretra`ivanje napisao: „Recite kongresu: Molimo vas, nemojte cenzurirati web!“ Wikipedia, BoingBoing i Minecraft u potpunosti su zacrnili svoje stranice, dok su ostali skrenuli pa`nju na svojim stranicama na sporni zakon. }e na 24 sata zacrniti svoje stranice“ bilo , je ispisano ju~er na internetskim stranicama Wikipedije. Osniva~ enciklopedije Jimmy Wales ju~er je na svom Twitter ra~unu napisao: - Bit }e ludo. Nadam se da }e Wikipedia sru{iti telefonski sustav Washingtona. Prenesite poruku svim znancima. Protivistogzakonabore se i eBay, Google, Twitter, Yahoo! Oni su zajedno s Wikipedijom jo{ u decembru objavili otvoreno pismo tvrde}i da }e se izglasavanjem takvog zakonaomogu}iticenzurainterneta, sli~naonoj u Kini ili Iranu, a Wales ih je nazvao prijetnjom slobodnom i otvorenom internetu.

Bit }e ludo
“Vi{e od deset godina provodimo milione sati grade}i najve}u enciklopediju u ljudskoj historiji. U ovom trenutku kongres razmatra zakon koji bi mogao fatalno na{tetiti slobodi i otvorenosti interneta. S ciljem podizanja svijesti, Wikipedia

Tri mlada Slovenca prona|ena su mrtva u turisti~kom apar tmanu u naselju Hudinja blizu skija{kog centra Rogla, saop{tila je ju~er Policijska uprava Celje. Na tijelima nisu prona|eni tragovi nasilja, a vjeruje se da su umrli zbog trovanja uglji~nim monoksidom, {to }e biti utvr|eno obdukcijom. Sudski vje{taci ispituju stanje plinske pe}i koja je grijala apar tman, zbog sumnji da je mo`da bila neispravna i dovela do tragedije. Mediji u Sloveniji navode da su smrtno nastradala dva 25-godi{njaka i jedan 23-godi{njak sa podru~ja Celja, koji su na Roglu do{li na skijanje.

Obama pisao ajatolahu Hamneiju
Ameri~ki predsjednik Barack Obama uputio je tajno pismo iranskom vrhovnom lideru ajatolahu Ali Hamneiju u kojem je pozvao na direktne razgovore izme|u SAD-a i Irana, ali je isto tako i upozorio Teheran da ne zatvara Ormuski prolaz, izjavio je ju~e poslanik u iranskom parlamentu Ali Motahari. Iran je ranije zaprijetio da }e zbog novih ameri~kih sankcija zatvoriti veoma va`an pomorski put za naf tne tankere. SAD i Iran su u sporu u vezi s namjenom iranskog nuklearnog programa. Motahari je otkrio sadr`aj pisma nekoliko dana nakon {to je Obamina administracija saop}ila da je upozorila Iran putem javnih i privatnih kanala da je protiv svakog postupka koji je prijetnja za protok naf te iz Perzijskog zaljeva. “Obama u pismu poziva na direktne razgovore s Iranom. Navedeno je i da zatvaranje Ormuskog prolaza za Washington zna~i crvenu liniju. U prvom dijelu pisma su prijetnje, dok se u drugom nudi dijalog“, rekao je Motahari, prenosi iranska novinska agencija Fars. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ramin Mehmanparast potvrdio je da je Teheran primio pismo i da je u toku razmatranje mogu}eg odgovora. Bijela ku}a nije `eljela potvrditi da je pismo poslano. Istovremeno, ameri~ki ministar odbrane Leon Panetta rekao je ju~e da su oru`ane snage SAD-a u potpunosti spremne da se suo~e sa svakom prijetnjom Irana da zatvori Ormuski moreuz.

POSLJEDNJE VIJESTI
KOPENHAGEN POSTAVIO AMBASADORA ZA ARKTIK - Danska, koja planira da polo`i pravo na podmorske terene Sjevernog pola, imenovala je Klavsa Holma za svog prvog stalnog ambasadora za oblast Arktika, bogatu rezervama nafte i gasa, saop{tio je MVP Danske. ZAPLIJENJENO 195 TONA HEMIKALIJA ZA DROGU - Meksi~ke vlasti su zaplijenile 195 tona hemikalija koje se mogu koristiti i za pravljenje metamfetamina i kokaina, saop}ila je mornarica, dodav{i da je zaplijenjenih 12 kontejnera metilamina bilo ukrcano na brodove za Gvatemalu i Nikaragvu. POGINUO PALESTINAC, DVOJICA RANJENA U izraelskom vazdu{nom napadu na sjeverni dio pojasa Gaze ubijen je jedan Palestinac, a dvojica su ranjena, od kojih jedan te`e, saop{tio je portparol hitne slu`be Adam Abu Selmija. Napad je izvr{en u mjestu Bejt Hanun, a na meti je bio kamp koji koriste pripadnici Hamasa. NAPAD POBUNJENIKA U MALIJU - Pobunjenici su ju~er napali sjeverni grad Aguelhok u Maliju, saop}ili su sigurnosni izvori u vezi s novim nemirima u ovoj zapadnoafri~koj zemlji dan nakon {to su pobunjenici Tuarega i biv{i vojnici iz Libije poku{ali preuzeti taj grad.

na Bijelu ku}u

Dimnom bombom

Demonstranti koji vjerovatnopripadajupokretuOkupirajmo bacili su dimnu bombu preko ograde Bijele ku}e, saop}io je glasnogovornik ameri~ketajneslu`be, prenosiFena. “Naprava je ba~ena preko ograde u vrijeme dok je izme|u 1.000 i 1.500 demonstranata Okupirajmo DC protestovalo u blizini Bijele ku}e“ , kazao je George Ogilvie. Dodao je da su vlasti poduzele prikladne mjere, ali nije bilo

hap{enja demonstranata koji su se mirno razi{li. U to vrijeme predsjednik Barack Obama i supruga Michelle bili su izvan Bijele ku}e na ve~eri, gdje su s prijateljima proslavili 48. ro|endan prve dame, a vratili su se dok je istraga jo{ trajala. Avenija Pennsylvania ispred Bijele ku}e bila je zatvorena tokom istrage. Demonstranti iz pokreta Okupirajmo DC mar{irali su prema Bijeloj ku}i nakon {to su

se okupili pred zgradom Capitola kako bi protestovali protiv korupcije u politici. Nekoliko stotina demonstranata, od kojih su neki doputovali ~ak iz Nevade i San Diega, protestovalo je i poku{alo da se sastane s poslanicima koji su se vra}ali s prazni~ne pauze. Jedan demonstrant je uhap{en nakon {to je poku{ao napasti policajca, a trojica su uhap{ena zbog poku{aja prelaska linije koju je postavila policija.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->