P. 1
SIP-hrv

SIP-hrv

|Views: 365|Likes:
Published by edangod

More info:

Published by: edangod on Jan 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/08/2014

pdf

text

original

N. Biondić M. Vukuš -Vasiljevski, L. Medak, V. Bolt, V.

Vrlika: Protokol za inicijaciju , ić sesije

Protokol za inicijaciju sesije

Ključ riječ ne i: Protokol za inicijaciju sesije, SIP Radno tijelo za razvoj Interneta, IETF Mrež sljedeć generacije e e Internet protokol, IP IP viš emedijski podsustav, IMS All-IP Engine Engine Multimedia, EMM Telefonijski posluž itelj AXE AXD Pristupnik

Key words: Session Initiation Protocol, SIP Internet Engineering Task Force, IETF Next Generation Networks Internet Protocol, IP IP Multimedia Subsystem,IMS All-IP Engine Engine Multimedia, EMM Telephony Server AXE AXD Gateway

Saž etak Protokol za inicijaciju sesije (SIP – Session Initiation Protocol) je signalizacijski protokol koji se koristi za uspostavu, modifikaciju i raskidanje viš emedijskih sesija u mrež utemeljenim na ama Internet protokolu (IP networks). Iako ga je razvilo i standardiziralo Radno tijelo za razvoj Interneta (IETF - Internet Engineering Task Force) prihvatila su ga i ostala znač međ ajna unarodna standardizacijska tijela kao glavni protokol u viš emedijskim domenama 3G mobilnih sustava (IP viš emedijski podsustav, IMS) te kao okosnicu mrež sljedeć generacije (NGN – Next Generation a e Network). S migracijom tradicionalnih telekomunikacijskih mrež prema All IP viš a eusluž i nim viš emedijskim mrež ama, protokol SIP dobiva nezaobilaznu važ nost. Sve interesne grupe u telekomunikacijskoj industriji su se usuglasile da je protokol SIP glavno sredstvo realizacije viš emedijskih komunikacijskih usluga sljedeć generacije. Ericssonova rješ i proizvodi u e enja potpunosti slijede tu viziju, š potvrđ snaž i sveobuhvatan proizvodni portfelj u područ to uje an ju rješ za fiksne i mobilne mrež i pristupe utemeljene na IP softswitchu i IP viš enja e emedijskom podsustavu. Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli kroz razvoj prototipova protokola SIP i proizvoda za Ericssonova IP softswitch rješ i rješ za IP viš enja enja emedijski podsustav dao je znač doprinos u ostvarenju te vizije. ajan

Session Initiation Protocol

Abstract Session Initiation Protocol (SIP) is a signaling protocol used to set up, modify and terminate multimedia sessions over IP networks. Although developed and standardized by Internet Engineering Task Force (IETF), it has been adopted by other international standardization bodies as the main protocol in multimedia domains of 3G mobile systems (IP Multimedia Subsystem, IMS)and as the main building block of Next Generation Networks (NGN). With migration of traditional telecommunications networks to All-IP multiservice and multimedia networks, SIP is gaining importance. Telecom industry has reached a consensus that SIP is a way to implement multimedia communications services of next generation. Ericsson's solutions and products completely follow this vision, which is confirmed by strong and comprehensive product portfolio in area of IP softswitch and IMS solutions for fixed and mobile networks and accesses. Ericsson Nikola Tesla's Research & Development Center through development of SIP prototypes and products for Ericsson's IP softswitch and IP Multimedia Subsystem solutions has given enormous contribution to the realization of this vision.

1. Uvod
Protokol za incijaciju sesije (SIP – Session Initiation Protool) je privukao dosta paž u zadnjih nje nekoliko godina, š je naglaš prihvać to eno anjem toga protokola kao signalizacijskoga protokola za pruž viš anje emedijskih usluga u 3G sustavima i posve izvjesnom migracijom telekomunikacijskih mrež prema IP viš a eusluž mrež nim ama. Internet tehnologije su u pozadini te tihe revolucije koja se odvija u svijetu telekomunikacija, a SIP je jedan od njenih glavnih predvodnika. Protokol SIP se razmatra u ovom č lanku s nekoliko aspekata. Č lanak prvoiznosi osnovne znač ajke i funkcionalnosti protokola, a u treć poglavlju opisuje se tijek nastanka i standardizacije protokola em

te njegova uloga kao temeljne kontrolne okosnice 3G sustava i mrež sljedeć generacije i njegov a e daljnji razvoj. U č etvrtom poglavlju opisana su Ericssonova rješ za IP viš enja emedijski podsustav (IMS – IP Multimedia Subsystem) te proizvodi u područ mrež sljedeć generacije i IP ju a e viš emedijskih podsustava koji koriste protokol SIP kao glavni kontrolni protokol. Peto i š esto poglavlje opisuju znač i razvoj proizvoda utemeljenih na protokolu SIP za Ericssonovo Engine ajke Integral rješ enje, od ideje, preko prototipa, pa do proizvoda, š je sve u cijelosti izvedeno u to istraž ko-razvojnom centru Ericssona Nikole Tesle. U sedmom poglavlju dan je kratak pogled u ivač buduć razvoja telekomunikacijskih mrež i konvergencije fiksnih i mobilnih mrež zasnovane nost a a, na IP viš emedijskom podsustavu, u kojemu je SIP temeljni kontrolni protokol.

2. Protokol za inicijaciju sesije
Protokol za inicijaciju sesije, SIP je signalizacijski protokol aplikacijske razine (application-level control protokol) razvijen u svrhu:  kreiranja, promjene i prekida viš  emedijskih sesija ili poziva izmeđ dva ili viš sudionika; u e  lociranja korisnika i preusmjeravanja poziva;   omoguć  avanja mobilnosti preusmjeravanjem poziva i uporabom proxy posluž itelja. S vremenom je protokol SIP evoluirao u protokol koji podrž š ava iroki spektar sesija kao š su: to  multimedija (govor, video, itd.),   igre (Gaming),   prisutnost i komunikacija porukama (Presence and Instant Messaging).  Protokol SIP se mož modularno nadograđ e ivati. Različ funkcionalnosti, sigurnosni mehanizmi, ite metode, zaglavlja, opcije, transportni protokoli, itd. mogu, ali i ne moraju biti implementirani buduć i da protokol SIP sadržmehanizam koji mu omoguć da ustanovi moguć i ava nosti krajnjega korisnika ili proxy posluž itelja. Zbog toga protokol SIP, za razliku od protokola ISUP –(Integrated Services Digital Network, User Protocol, ISDN User Protocol), ne podrž koncept različ varijanti ava itih protokola. 2.1. Osnovna nač protokola SIP ela Protokol SIP je baziran na HTTP (Hypertext Transport Protocol) transakcijskom modelu zahtjeva i odgovora (request/response transaction model). Svaka se transakcija sastoji od zahtjeva koji poziva određ metodu ili funkciju posluž enu itelja te barem jednog odgovora na traž zahtjev. Protokol SIP eni se ne koristi za opis obiljež sesije kao š su, npr., tip medija, kodek, frekvencija uzorkovanja, nego ja to tijelo SIP poruke nosi karakteristike sesije za č se opis koristi protokol za opis sesije (SDP - Session iji Description Protocol) ili neki drugi protokol razvijen u tu svrhu. Razdvajanje funkcije upravljanja uspostavom sesije od ugovaranja karakteristika sesije važ je karakteristika koja protokol SIP na predstavlja kao uč inkovit protokol, buduć da ga mož koristiti za uspostavljanje bilo kojega tipa i emo sesije. Protokol SIP je zajedno s drugim IETF protokolima sastavni dio arhitekture koja u potpunosti omoguć multimediju. Obič se takva arhitektura temelji na: ava no  protokolu koji se koristi za prijenos podataka u stvarnom vremenu i za povratne informacije o kvaliteti usluge (RTP - Real-time Transport Protocol)  protokolu za upravljanje kontinuiranim tokom podataka (RTSP - Real-Time Streaming Protocol)  protokolu za upravljanje pristupnicima prema javnoj komutiranoj telefonskoj mrež i (H.248/MEGACO - Media Gateway Protocol)) i  protokolu za opis multimedijskih sesija (SDP - Session Description Protocol). Iako se protokol SIP, zajedno s navedenim protokolima, koristi u svrhu omoguć avanja potpune usluge korisnicima, njegova osnovna funkcionalnost ne ovisi niti o jednom od navedenih protokola.

Budućda SIP poruke i sesije koje protokol SIP omoguć mogu prolaziti kroz različ mrež on i ava ite e, ne mož i ne omoguć bilo kakav tip rezervacije mrež resursa (network resource reservation e ava nih capabilities). Kako priroda pruž usluga č sigurnost izuzetno važ enih ini nom, protokol SIP osigurava i č niz itav sigurnosnih mehanizama kao š su prevencija ometanja pruž usluge (denial-of-service to anja prevention), proces identifikacije (authentication), zaš cjelovitosti (integrity protection), tita kriptografska zaš (encryption) i usluge zaš privatnosti (privacy services). tita tite Protokol SIP podrž i IPv4 i IPv6, č se područ njegove upotrebe bitno proš te olakš ava ime je iruje ava migracija IP mrež prema IPv6. a 2.2. Struktura protokola SIP Protokol SIP je strukturiran kao slojeviti protokol, pri č svaki sloj definira određ skup emu eni pravila. Elementi koje taj protokol specificira u logič elementi. Svaki element protokola ne mora ki sadrž avati svaki od slojeva. Nadalje, kada se kaž da neki element sadrž određ sloj, to zapravo e i eni značda taj element poš skup pravila koje taj sloj definira. i tuje  Najnižsloj protokola SIP je njegova sintaksa i kodiranje (syntax and encoding) koje koristi i ABNF (Augmented Backus-Naur Form) pravila.  Drugi sloj je transportni sloj (transport layer) koji definira kako klijent š zahtjeve i prima alje odgovore te kako posluž prima zahtjeve i š odgovore putem mrež Sve komponente itelj alje e. protokola SIP moraju implementirati protokol korisnič datograma (UDP - User Datagram kih Protocol) i protokol upravljanja prijenosom (TCP - Transport Control Protocol), ali mogu i podrž avati i druge protokole, kao š je protokol upravljanja transmisijskim slijedom (SCTP to Stream Control Transmission Protocol). Buduć da je UDP nepouzdan protokol, SIP ima vlastiti i mehanizam retransmisije koji uključ i three-way izmjenu izmeđ korisnika prilikom uspostave uje u sesije.  Trećje sloj transakcijski sloj (transaction layer) koji upravlja retransmisijama aplikacijskoga i sloja, povezivanjem odgovora i zahtjeva, kao i istekom vremena aplikacijskoga sloja (application layer timeouts). Transakcija je temeljna komponenta protokola SIP koja se sastoji od zahtjeva te jednog ili viš odgovora. Transakcijski sloj sadržklijent i posluž komponentu, od kojih je e i itelj svaka predstavljena automatom stanja koji je konstruiran kako bi procesuirao određ zahtjev. eni Klijent transakcija š zahtjeve i prosljeđ odgovore korisniku transakcije te je odgovorna za alje uje pouzdanu retransmisiju zahtjeva u sluč ajevima kada se koristi nepouzdani transport (npr. UDP). Ovisno o metodi koju sadržzahtjev, postoje dva tipa stanja klijent transakcije: INVITE klijent i transakcija koja obrađ INVITE zahtjeve i non-INVITE klijent transakcija koja obrađ sve uje uje zahtjeve osim INVITE i ACK zahtjeva. Metoda ACK je jedina metoda koja ne generira klijent transakciju. Posluž transakcija je odgovoran za prosljeđ itelj ivanje zahtjeva korisniku transakcije i pouzdanu retransmisiju odgovora. Kao i kod klijent transakcija razlikujemo dva tipa automata stanja posluž transakcija: INVITE posluž transakcija i non- INVITE posluž transakcija. itelj itelj itelj  Iznad transakcijskoga sloja se nalazi sloj korisnika transakcije (Transaction User) TU. Svi su entiteti (logič komponente) protokola SIP, osim stateless proxy posluž ke itelja, korisnici transakcije TU. Kada korisnik transakcije ž poslati zahtjev, mora kreirati klijent transakciju te eli joj proslijediti zahtjev zajedno s IP adresom, portom i transportom kojem treba poslati zahtjev.

ukoliko je to potrebno itelj uje prije prosljeđ ivanja.zag .0 200 OK Contact: <sip:alice@play.zag .home1. uva  Call stateful proxy koji č sva stanja koja se odnose na sesiju (npr.User Agent) – aplikacija koja uspostavlja. at e Rutiranje: SIP server u proxy modu INVITE sip:alice .net SIP/2.0 2 From: <sip:elisa.0 SIP server i registrar pc33. ali u sluč prijema zahtjeva aju za raskidanjem sesije ponaš ć se kao UAS. Prema promjeni stanja proxy posluž itelje dijelimo na:  Stateless proxy koji nema stanja transakcije prilikom prosljeđ ivanja zahtjeva i odgovora. UAC š zahtjeve i prima alje odgovore.net> 3 SIP/2.User Agent Client) i posluž itelja korisnič koga agenta (UAS . Proxy posluž itelj  Proxy posluž – osnovna zadać proxy posluž itelj a itelja (Proxy Server) je usmjeravanje.net> 4 SIP/2.net SIP/2.net> INVITE sip:alice@play. no a e .net SIP/2. Query 5.3. INVITE josip@pchome2.net play.net> Contact: <sip: elisa@pc33.doe@home1. uva SIP posluž u proxy modu prikazan je na Slici 2.User Agent Server).coya@example.example.com Registrar Server 1. od INVITE do BYE). Logič komponente protokola SIP ke Osnovne znač protokola SIP su određ ajke ivanje lokacije. Response Location Service Proxy Server 6. INVITE josip @zag.doe@home1.net Slika 2.  Stateful proxy koji za vrijeme trajanja transakcije č stanje transakcije. Aplikacija UA koja je inicirala poziv/sesiju alje prilikom odaš iljanja zahtjeva za iniciranje sesije ima ulogu UAC-a.net> To: <sip:alice.home1.net SIP/2. Proxy posluž obrađ SIP poruke (zahtjeve i odgovore) te ih modificira. To je omoguć sljedeć logič eno im kim komponentama (Slika 1.example. moguć nosti i dostupnosti korisnika te uspostava i upravljanje viš emedijskim sesijama.com 2. UAS prima zahtjeve i š odgovore.net> To: <sip: alice.UA zag .0 200 OK Contact: <sip: alice@play. SIP logič komponente ke 2.) koje č temelj bilo koje arhitekture koja koristi SIP: ine   Korisnič agent (UA . prihvać i prekida sesiju/poziv.0 6 ACK sip: alice@play.coya @example. REGISTER UA pchome2 Slika 1.com sip. itelj . ki a Sastoji se od dva zasebna dijela: klijenta korisnič koga agenta (UAC .net> Contact: <sip:elisa@pc33.example.com 3.home1.doe@home1.0 1 From: <sip:elisa.home1.home1.net> 5 ACK sip:alice@play.home1.  Posluž za preusmjeravanje (Redirect Server) – UAS koji prihvać zahtjeve te u odgovorima itelj a obič vrać jednu ili viš novih adresa klijentu. Store 4.

Adresiranje Umjesto IP adresom.zagreb.com:5060 .  Korisnič agent Back-to-back (B2BUA .ivan @ericsson. Osim SIP URI-a podrž je i SIPS URI. dok se za sljedeć poziv mož naću ulozi posluž i e i itelja za preusmjeravanje (redirection server). kako bi se imena č (host) i domene mogla mapirati u IP adrese. Uloge UAC-a i UAS-a.Transport Layer Security) tić koriš za prijenos svih SIP poruka od pozivatelja do domene pozvanog. e posluž itelja. kriptografski zaš en transport (TLS . odrediš u protokolu SIP mož biti predstavljeno URI-jem koji ima isti te e format kao i e-adresa i u skladu s tim ispravna SIP adresa mož biti sip:josip. Slič isti softver ć za neke zahtjeve imati ulogu proxy at e no. user=phone  sips:Ivan.com.Domain Name System).Uniform Resource Identifier) omogućprosljeđ i ivanje zahtjeva prema lokaciji pozvanoga korisnika. Povezanost protokola SIP i DNS-a vora omoguć interoperabilnost telefonskih sustava i mehanizma adresiranja. Uz SIP URI i SIPS URI mogu se koristiti i drugi kao š su TEL URL i TEL URI: to  sip:Josip. Poziv prema SIPS an URI-u garantira da je siguran. Za razliku od proxy posluž itelja B2BUA održ stanje dijaloga te sudjeluje u svim zahtjevima ava dijaloga kojeg je inicirao.) prima zahtjeve kao UAS.164 brojeva u DNS-u (ENUM) omoguć SIP klijentima i posluž ava iteljima da š i primaju telefonske alju brojeve umjesto SIP URI-a u porukama te da ih usmjeravaju u razumljivom obliku. B2BUA REQUEST RESPONSE REQUEST RESPONSE Slika 3.com  sip:proxy.com  sip:+385-1-365-5555:1234@gateway. koji podrazumijeva primjenu sigurnosnog mehanizma. Back-to-back User Agent (B2BUA) 2.com. e Koriš tenje URI-a implicira upotrebu sustava imena domena (DNS. ali u sluč prijema zahtjeva za aju raskidanjem sesije ponaš ć se kao UAS.Back-to-back User Agent) – ima ulogu UAC-a i UAS-a ki povezanih logikom aplikacije. Podrž ava avanje E. Aplikacija UA koja je inicirala poziv/sesiju prilikom odaš iljanja zahtjeva za iniciranjem sesije ima ulogu UAC-a.4. ten SIP URI i SIPS URI moraju sadrž avati ime č vora te mogu sadrž avati i ime korisnika i broj portova. Registracijski posluž (Registrar Server) – poseban tip UAS jedinice koji prihvać REGISTER itelj a poruke te primljenu informaciju prosljeđ prema lokacijskim posluž uje iteljima (za domene koje održ ava). Usluga lokacije (Location Service) je apstraktan koncept koji omoguć posluž uje itelju za preusmjeravanje ili proxy posluž itelju da na temelju primljenog usklađ enoga identifikatora resursa (URI .Biondic@ericsson. no kako bi ustanovio kakav odgovor treba poslati na primljeni zahtjev preuzima ulogu UAC-a i generira zahtjev. B2BUA (Slika 3.Biondic@ericsson. kao i proxy posluž itelja te posluž itelja za preusmjeravanje (redirection server) definiraju se po pojedinoj transakciji.

Redoslijed SIP zaglavlja u poruci je proizvoljan. 4.com. kao npr.  prazne linije koja označ kraja polja zaglavlja. koristeć isti model.5. poč linija je linija zahtjeva koja se sastoji od metode (tipa etna poruke).zagreb.tag=1928301774 Call-ID: a84b4c76e66710d20051403 Header field name CSeq: 2450 INVITE Contact: <sip:josip@pc2.dubrovnik. Temeljna SIP i ava specifikacija (RFC 3261) definira š SIP metoda od kojih svaki ima različ namjenu: est itu  INVITE .zagreb. standard za viš enamjensku poš Interneta (MIME . itelj alje e Format SIP poruke Oba se tipa poruka sastoje od:  poč  etne linije koja određ tip poruke.  uje .4.com>. Method Start line INVITE request URI SIP/2. uje  jednog ili viš polja zaglavlja koji određ atribute poruke i mijenjaju znač  e uju enje poruke. sip:another-proxy.0 SIP version Header Field sip:ivan@ericsson.  ava  te opcionalno od tijela poruke koji se koristi za opis sesije ili mož sadrž  e avati tekstualne ili binarne podatke bilo kojega tipa koji su na neki nač povezani sa sesijom. a posluž po prijemu poruke zahtjeva š jednu ili višporuka odgovora (response).  i  ACK .transport=UDP  tel:+385-1-365-5555 2. Request URI-a koji određ korisnika ili uslugu kojoj je zahtjev upuć te verzije SIP uje en protokola. nazvano metoda koje označ njegovu svrhu. video. igra) i pripadne tipove kodeka te adrese za prijem medija. Tijekom sesije. Jedan UA š opis sesije u kojemu predlaž ž alje e eljeni nač komunikacije in (audio.com> Content-Type: application/sdp Content-Length: 142 Header Field Value v=0 o=josip 53655765 2353687637 IN IP4 194. UA mož mijenjati ugovorene ene i e parametre. Poruke zahtjeva U poruci zahtjeva (Slika 4. Klijent š poruke zahtjeva alje (request).com m=audio 3456 RTP/AVP 0 1 3 99 a=rtpmap:0 PCMU/8000 Body Slika 4.com Request line Headers Via: SIP/2.).potvrđ da je klijent primio finalni odgovor na INVITE zahtjev.com. enkapsulirana in ISUP poruka za potrebe SIP-T protokola.com> From: Josip <sip:josip@zagreb.branch=z9hG4bK776asdhds Max-Forwards: 70 To: Ivan <sip:ivan@ericsson.Multipurpose Internet Mail tu Extensions) ili neki drugi tip kojega IETF definira. SIP poruke SIP je end-to-end klijent-posluž itelj.4 s=t=0 0 c=IN IP4 pc2. Tipovi tijela poruke mogu biti: protokol za opis viš emedijskih sesija (SDP – Session Derscription Protocol). Protokol SIP jasno razlikuje signalnu informaciju sadrž u SIP poč anu etnoj liniji i zaglavljima od opisa sesije koja je izvan okvira protokola SIP.zagreb. Za ugovaranje karakteristike sesije protokol SIP koristi model ponude i odgovora (offer/answer model). Format poruke zahtjeva Svaki SIP zahtjev sadržpolje. tekstualno bazirani protokol. Sve SIP implementacije moraju podrž avati protokol SDP. Drugi UA u odgovoru navodi koja je od predlož sredstava komunikacije prihvatio i uključ adrese na kojima ć enih uje e primati prihvać medije.0/UDP pc2.inicira sesiju pozivajućkorisnika da sudjeluje u njoj.

a da se pri tom ne mijenja stanje  ava sesije. ekstenzije SIP-a.potvrđ prijem poruke privremenoga (provisional) SIP odgovora kada se zahtijeva  uje pouzdanost njegovoga slanja.2 s=t=0 0 c=IN IP4 term.  UPDATE .  ava e en ke  5xx.tag=1928301774 Call-ID : a84b4c76e66710d20051403 Header field CSeq: 2450 INVITE Contact: <sip:josip@pc2. SIP za  ava telefoniju (SIP-T) koristi INFO metodu kako bi prenio enkapsuliranu ISUP informaciju.  ava  4xx.  ava Poruke odgovora Statusna linija je poč linija u poruci odgovora (Slika 5. Success . Format poruke odgovora . Redirection . Ekstenzije SIP-a definiraju nove metode kao š su: to  INFO .registrira lokaciju korisnika u registracijskom posluž itelju.ericsson.0/UDP pc2. dok preostale dvije znamenke nemaju kategorizacijsku ulogu. koje podrž ava).inicira prekid sesije.poniš SIP zahtjev za koji još stigao finalni odgovor. Sastoji se od verzije protokola SIP. Provisional . Kodovi statusa su grupirani u sljedeć klase: e  1xx.traž slanje obavijesti o trenutač  i nom stanju ili o promjeni stanja poziva za različ ite resurse ili pozive u mrež i.zagreb. da se dogodio događ za koji je traž aj ena potvrda.0 200 OK Status code Reason phrase Header Field Status line Headers Via: SIP/2.omoguć slanje mid-session informacije. CANCEL .com m=audio 3456 RTP/AVP 0 1 3 99 a=rtpmap:0 PCMU/8000 name Value Body Slika 5.  NOTIFY .  PRACK .označ da zahtjev treba biti preusmjeren. OPTIONS . kodeke. tava nije REGISTER .omoguć usluge preusmjeravanja i prijenosa poziva.zahtjev je uspješ primljen i prihvać  no en. Global Failure . a da se pri tom ne mijenja stanje sesije.obavješ  tava o promjenama stanja resursa.        BYE . itd. tag=a6c85cf From: Josip <sip:josip@zagreb. Server Error .označ da zahtjev ne mož biti prihvać zbog pogreš klijenta.com> Content-Type: application/sdp Header Field Content-Length: 131 v=0 o=ivan 53655765 2353687637 IN IP4 192.  ava  2xx.).označ da niti jedan posluž ne mož ispuniti zahtjev.zagreb.označ da je poruka zahtjeva primljena te da se zahtjev procesuira.2.označ da zahtjev ne mož biti prihvać zbog pogreš posluž  ava e en ke itelja. SDP).2.branch=z9hG4bK776asdhds To: Ivan <sip:ivan@ericsson. Client Error .  3xx. tj.  ava itelj e Odgovori sa status kodom 100 – 199 su privremeni (provisional) i ne prekidaju SIP transakciju za razliku od odgovora sa status kodom 200 – 699 koji su finalni (final) i ukidaju SIP transakciju.  SUBSCRIBE .com>.  6xx. Kod statusa ki e predstavlja troznamenkasti broj koji predstavlja rezultat pokuš da se razumije i zadovolji poruka aja zahtjeva.omoguć promjenu parametara sesije (npr.com. etna numerič prikazanoga koda odgovora (response code) i pripadajuć tekstualne fraze. SIP version Start line SIP/2.  REFER .com>. Prva znamenka koda statusa definira klasu odgovora.upit o moguć nostima posluž itelja (metode.

prikazana su glavna standardizacijska tijela koja se odnose na SIP. U sklopu djelovanja te organizacije SIP je prvi put definiran i od tada se konstantno intenzivno unaprjeđ i proš novim moguć uje iruje nostima. tako su tijela zaduž za iju ena standardizaciju mobilnih sustava treć generacije prihvatila SIP kao temeljni protokol u IP e viš emedijskom podsustavu.248 SCTP/TCP/UDP/IP Slika 7. poč su standardizaciju u područ mrež sljedeć generacije. SIP u standardizacijskim tijelima Radno tijelo za razvoj Interneta (IETF – Internet Engineering Task Force) je matič i najvaž no nije standardizacijsko tijelo za protokol SIP.UA INVITE Proxy Server INVITE Location/ Redirection Server Proxy Server UA 302 Moved Temporarily Session Set-up 180 Ringing 200 OK ACK ACK INVITE 180 Ringing 200 OK ACK INVITE 180 Ringing 200 OK ACK Media Path Session Tear down BYE 200 OK RTP Media Path BYE 200 OK BYE 200 OK Slika 6. ta tijela su poč definirati i nač suradnje SIP-a s postojeć ela ine im signalizacijskim protokolima za č standardizaciju su odgovorna. Pojedina tijela (npr. IMS profil primjena SIPa/SIP profil ITU-T NGN framework 3GPP/3GPP2 IMS/MMD i All-IP. Istovremeno. 3GPP/3GPP2 i ETSI/TISPAN) zahtijevaju adaptaciju i dopunu SIP funkcionalnosti potrebnu za . Međ utim. fiksni pristup za IMS PSTN/ISDN emulacija/simulacija.. U sklopu mrež sljedeć generacije ela ju a e a e protokol SIP je prihvać u IP viš en emedijskom podsustavu s podrš fiksnom pristupu dok je kom protokol SIP-T (SIP s enkapsuliranim ISUP porukama) prihvać za podrš PSTN/ISDN usluga en ku preko IP paketne jezgrene mrež Definirani su i nač suradnje postojeć verzija protokola ISUP s e. Nadalje. Npr. uključ i i protokol SIP-T.. ujuć TISPAN OMA e2e servisi NGNe2e servisi. tijela tradicionalno zaduž za standardizaciju fiksnih mrež ena a. Primjer slijeda poruka izmeđ logič komponenti SIP-a u kih 3. protokol SIP su polako poč prihvać i druga standardizacijska tijela koja su ela ati definirala specifič primjene toga protokola u mrež i sustavima za č standardizaciju su ne ama iju odgovorna. ini ih protokolom SIP. e2e infrastruktura primjena SIPa/SIP profil ??? SIP + ektenzije IETF (IP protokoli ili «IP alati») SDP Diameter H. Standardizacijska tijela koja se odnose na SIP i NGN/IMS Na Slici 7.

Daljnjim razvojem ena ivo toga protokola u novoformiranoj radnoj grupi postignut je u 2002. je predlož IETF-u kao internetska radna verzija. prva verzija protokola za inicijaciju sesije (SIPv1 – Session Invitation Protocol). ena profesora s Columbia sveuč ta iz SAD-a. te dvije radne verzije su spojene u jednu. Originalna svrha SIP-a je bila pozivanje korisnika da se e priključ isporukama podataka prema već broju korisnika (multicast (Mbone) sessions) . RFC 3261). 3.. Krajem 1996. dosegao status predlož enoga standarda (Proposed Standard. autora Henninga Schulzrinnea. iliš podrž avao je kompletno upravljanje sesijama. Nakon toga formirana je nova radna grupa posveć isključ protokolu SIP. IETF konferencije. i promijenjenim znač enjem SIP akronima: Session Initiation Protocol. da bi 1999. bez raskidanja. Ta verzija je ena koristila SDP i UDP. 1996. RFC 2543). status radnoga standarda (Draft Standard. s i novim brojem verzije. SIPv2.1. Nastanak današ njega SIP-a (v2) objedinjavanjem dva različ prijedloga ita . Od vremena donoš prve enja Session Invitation Protocol (SIP v1) Simple Conference Invitation Protocol (SCIP) Session Initiation Protocol (SIP v2) Slika 8. podrž avala je registracije.ostvarenje funkcija sustava koje standardiziraju. koristio je identifikatore e-adresa i takođ je bio er temeljen na tekstualnim porukama. Povijest standardizacije SIP-a Sredinom devedesetih godina proš stoljeć u IETF-u se definirala Internet arhitektura za log a viš emedijske konferencije. Ova objedinjena verzija protokola bila je temeljena na HTTPu i tekstualnim porukama. uključ i i multicast i usmjerenu (point-toi ujuć point) komunikaciju. Takvi zahtjevi se onda prosljeđ IETF-u u kojem uju se definiraju sva proš irenja i dopune osnovnoga SIP standarda. koristio je TCP. slijedećodluku 36. Simple Conference Invitation Protocol (SCIP). autora Marka Handleya i Eve Schooler. bila je temeljena na tekstualnim porukama i omoguć avala je samo uspostavljanje sesija. podrž avala je oba tipa transporta UDP i TCP te je koristila SDP za opis sesije. ali je e em kasnije protokol evoluirao da podržsve tipove sesija. Protokol SIP je dalje bio razvijan u MMUSIC (Multiparty Multimedia Session Control) radnoj grupi IETF-a. Iste godine druga radna verzija je predlož IETFu. Toj arhitekturi je nedostajala važ komponenta – nač da se eksplicitno na in pozove korisnike da se priključ sesiji. Taj prijedlog je bio temeljen na HTTP-u.

164 brojeva u DNS. definiranje paketa događ za SIP. Pored SIP i SIPPING radne grupe koje su usko vezane uz SIP standardizaciju. SCTP transporta za SIP. nih  PINT. a u tijeku je istodobni razvoj no 20-tak prijedloga novih standarda.prolaz kroz vatrozid i translaciju mrež adresa (Firewall/NAT). Trenutač je 11 RFC verzija i 24 prijedloga standarda unutar odgovornosti no SIPPING radne grupe.  MIDCOM . Od najvaž nijih proš irenja i dopuna u tijeku je realizacija 3GPP zahtjeva na protokol SIP: koriš tenje ENUM-a za protokol SIP.RFC 3261 (SIP: Session Initiation Protocol) u statusu radnoga protokola. definiranje SIP usluga.kontrola medijskog pristupnika (Media Gateway Control).mapiranje E. Definira translaciju ISUP poruka u SIP poruke i mapiranje ISUP parametara u SIP zaglavlja (temeljeno na ITU-T ISUP-u sa nekim dodacima primjenjivim na druge ISUP varijante). 3. Nova radna verzija utemeljena na predlož enom standardu dobiva i novi RFC broj i postaje radni standard. Radi se o:  RFC 3372 – SIP for Telephones (SIP-T): Context and Architectures (BCP).kontrola viš emedijskih sesija izmeđ viš sudionika.  AVT . beni SIP radna grupa trenutač je odgovorna za 22 standarda (RFC-a). Proš irenja se odnose na zadnju verziju protokola . prijenos poziva (call transfer) putem protokola SIP i dr. po prvi put.  MMUSIC . IETF standardizacijski proces podrazumijeva razvoj standarda na temelju radne verzije koja postaje predlož (proposed) standard i dobiva RFC broj. Osigurava okosnicu za integraciju postojeć telefonskih signalizacija u SIP poruke (enkapsulaciju ISUP poruka u ih SIP).2.  MEGACO . a nakon š iroke implementacije radnoga standarda i dobivenih povratnih informacija o implementaciji. Specifikacije koje se odnose na aplikacije utemeljene na protokolu SIP diskutiraju se i razvijaju u SIPPING radnoj grupi. unaprjeđ enje identifikacije i sl. u e  IPTEL .  RFC 3398 – ISUP to SIP Mapping. konferencija s protokolom SIP.  ENUM . SIP radna grupa Glavne SIP specifikacije i fundamentalna proš irenja protokola diskutiraju se i razvijaju u SIP radnoj grupi pri IETF-u. u IETF-u postoje i druge radne grupe č se rezultati koriste ili utječ na SIP specifikacije: iji u  SIMPLE – primjena protokola SIP za usluge komunikacije porukama i prisustva (Instant Messaging /Presence). aja IETF je specificirao u SIPPING radnoj grupi verzije protokola koje pokrivaju nač signalizacijske in suradnje protokola SIP sa ISUP-om i integraciju ISUP poruka sa SIP protokolom. Od najvaž nijih proš irenja spomenimo definiranje sesijskih timera.SPIRITS – interakcija PSTN i IP usluga. standard mož e postati služ Internet standard (te dobiva novi RFC broj i.verzije protokola SIP do danas. taj je protokol dož brojna proš ivio irenja koja su dokumentirana u posebnim standardima (RFC-ovima). .Internet telefonija. komprimiranje SIP poruka (primjenjivo na radio pristup). STD broj). transkodiranje s protokolom SIP. nač suradnje s QSIG ini protokolom. Pokriva ISUP overlap signalizaciju (RFC 3398 pokriva samo ISUP en-bloc signalizaciju).  RFC 3578 – Mapping of ISUP Overlap Signalling to the SIP. a zatim nakon povratnih informacija iz eni implementacija te verzije slijedi daljnje sazrijevanje standarda.audio video transport.

IMS je dizajniran s ciljem da omogući unaprijedi viš i emedijske mobilne usluge u realnom vremenu. video telefonija. s ciljem definiranja skupa proš irenja koji ć protokolu SIP omoguć da osigura realizaciju usluga trenutač e iti noga razmjenjivanja poruka i prisustva. upravljanje nih ujuć . Drugi međ unarodni standardizacijski projekt.3. Za realizaciju usluga iskoriš su standardni mehanizmi teni protokola i dva proš irenja: uvođ MESSAGE metoda i SUBSCRIBE/NOTIFY mehanizma. To ć omoguć u e iti operatorima da ponude nove. TTA i TTC razvija tehnič to ke specifikacije za 3G mobilne sustave (UMTS) temeljene na evoluciji GSM mrež i WCDMA radio a tehnologiji. Arhitektura 3G sustava s IP viš emedijskim podsustavom (3GPP Release 5) IMS definira novu mobilnu mrež infrastrukturu koja omoguć konvergenciju podataka.SGW *) IMS Domena (multimedija prema SIPu. IETF RFC3261) Iu MGW Iu Mc Nc MSC server GMSC server Nb Mc MGW PSTN/ Postojeć e/Vanjske mre e ž T-SGW *) CAP CAP Aplikacije &Usluge *) HSS *) Mh R SGW *) D C CS Domena (multimedija prema ITU H. kao š su napredne govorne usluge (rich voice). odnosno IP viš emedijski podsustav (IMS – IP Multimedia Subystem). podrž avaju se sve već brzine prijenosa medija. CWTS. Uvođ enjem naprednih radio tehnologija. Third Generation Partnership Project (3GPP) koji su formirala regionalna standardizacijska tijela kao š su ETSI. 3G sustavi omoguć avaju spajanje Internet i telekom svijeta. enje 3. to konferencije i push usluge. razvija tehnič specifikacije za 3G sustave temeljene na ANSI/TIA/EIA-41 mrež i ke ama cdma2000 radio tehnologiji. uključ i upravljanje i pregovaranje sesijama. Ona je poznata kao viš emedijski podsustav utemeljen na Internet protokolu. a uvedena je u 3GPP Release 5 izdanju standarda. Razvojem standardizacije 3G sustava. pored dvije mrež domene poznate još 2G sustava – za ne iz komutaciju kanala (CS – Channel Switching) i paketnu komutaciju (PS – Packet Switching). omoguć e avajuć i realizaciju viš emedijskih i drugih naprednih usluga temeljenih na IP tehnologiji. U skladu s oč ekivanjima. definirana je i treć viš a. Third Generation Partnership Project 2 (3GPP2). inovativne usluge koje krajnji korisnici oč ekuju. Protokol SIP je odabran kao glavni kontrolni protokol za viš emedijske sesije u IP viš emedijskom podsustavu. emedijska domena. ARIB. razmjena poruka. nu ava govora i tehnologije mobilne mrež preko IP temeljene infrastrukture. IMS je dizajniran da popuni e raskorak izmeđ tradicionalne telekomunikacijske tehnologije i Internet tehnologije. IMS omoguć te komunikacijske usluge izmeđ krajnjih korisnika kroz ava u nekoliko ključ mehanizama. Jedan od primjera fleksibilnosti protokola SIP i moguć nosti njegova koriš tenja za različ IP ite temeljene usluge su aktivnosti u SIPMLE radnoj grupi. Alternativna Pristupna Mrež s a SCP R-SGW *) Mh CAP HSS *) Cx CSCF Gi EIR Gf Gc SGSN Iu Gn TE R MT Uu UTRAN CSCF Aplikacije& Usluge *) Postojeć a mobilna mrež a Vi š emedijska IPmrež a Mm Ms Mw BGCF Mi Mr Mg BGCF Mk Gi PS Domena Gr MRF C Mp MRFP GGSN Mj MGCF Mc Gi T. Grupa je formirana 2001. SIP u međ unarodnoj standardizacijskoj zajednici Standardizacijski projekt.324M) Slika 9. SIGTRAN – signalizacijski transport preko Internet protokola.

847. Signalling interworking between the 3GPP profile of the Session Initiation Protocol (SIP) and non-3GPP SIP usage.  TS 24. Na taj nač se on mož iskoristiti za in e izgradnju temelja za konvergenciju fiksnih i mobilnih komunikacija. IMS omoguć mnogo višod usluga realnoga vremena ava e izmeđ korisnika. D. Interworking between the IM CN subsystem and CS networks. u 3GPP2 definira se SIP-T.  TS 24. Presence based on SIP.228.  TS 29. suč međ elje u č vorovima/ funkcijama. registrar i lokacijsku uslugu itelj (location service) s pojedinim specifič adaptacijama. koriš tenjem različ tipova itih č vorova/ funkcija. U 3GPP Release 6 izdanju definiran je daljnji razvoj IMS-a faza 2). IMS nač suradnje izmeđ CS in u i IP mrež IMS konferencije. IMS hitne pozive i dr. Stage 2. Viš o osnovnim funkcijama glavnih nim e elemenata IMS-a mož proč u poglavlju 4.  TS 29. chat). IP Multimedia Subsystem (IMS). Stage 3.841. dodatne SIP moguć nosti. Functional models. IMS razmjena poruka. Gr IMSMGW Mb MGCF Mn HSS Mg Mr CSCF Mw Dx SLF MRFP Mp Mb Mb Mb MRFC P-CSCF Gq Gm UE IM podsustav Slika 10. IMS upravljanje grupama (npr.  TS 29. SIP profil za upotrebu u 3GPPu. ki Međ utim. Gc. information flows and protocol details. IP Multimedia Call Control Protocol based on Session Initiation Protocol (SIP) and Session Description Protocol (SDP). koji standardizira 3GPP2 praktič je ista. . Konfiguracija entiteta IP viš emedijskoga podsustava  Glavni elementi IMS-a prikazani su na Slici 10.163. Conferencing based on SIP. za razliku od 3GPPa koji još uvijek definira BICC protokol za komunikaciju izmeđ u posluž itelja komutacijskoga č pokretne mrež (MSC – Mobile Switching Centre) u All-IP vora e scenariju. ka Glavne tehnič specifikacije koje opisuju koriš ke tenje SIP-a u IMS-u su:  TS 23. podrš za Push to Talk over Cellular. koja je u osnovi SIP posluž i realizira SIP proxy funkcionalnost.Call Session Control Function). IP viš emedijske mrež e PSTN Mb Mb PSTN Postojeć mobilne e signalne mrež e BGCF Mk Mk CSCF Mm Mw Mi Cx PSTN Mj BGCF C. SDP and other protocols. Arhitektura IMS-a u drugom glavnom 3G sustavu. Središ element za kontrolu poziva/sesija u nji IMS-u zove se funkcija upravljanja pozivom i sesijom (CSCF . Međ ć utim.962. nač osiguravanja IP viš in emedijskih usluga i dr.229. IMS upravljanje sesijama.kvalitetom usluge i mobilnošu. ete itati U 3GPP Release 5 izdanju definirana je osnovna arhitektura IMS-a. prisustvo. Functional models. flows and protocol details. u IMS je specificiran s ciljem da bude neovisan o pristupu. a.

uključ i prijenos govora putem Internet protokola (VoIP – Voice over IP) i mrež sljedeć ujuć a e generacije. migraciju mrež utemeljenih na viš a estrukom prijenosu s vremenskom raspodjelom (TDM – Time Division Multiplex) prema mrež sljedeć generacije i dr. generalni referentni model za ama e te mrež funkcionalne zahtjeve koje se pred njih stavljaju i njihovu arhitekturu. uspostavio novi tehnič odbor – TISPAN. ITU-T je završ prvu verziju Q. standarda koji definira nač signalizacijske suradnje izmeđ in u protokola ITU-T BICC ili ITU-T ISUP i protokola SIP kako bi se podrž usluge koje se mogu ale zajednič podrž ki avati u BICC ili ISUP i SIP mrež domenama. in inu ETSI je u jesen 2003. koji je u sklopu te organizacije ki postao odgovoran za sve aspekte standardizacije za sadaš i buduć konvergirane mrež nje e e. definiranje usluga mrež sljedeć generacije temeljene na ISDN/PSTN a e uslugama (ISDN/PSTN simulacija). Neke od glavnih e e preporuka pokrivaju zahtjeve na usluge u mrež sljedeć generacije. usluge.5 ć se razvijati dalje (CS2) kako bi pokrio e nač suradnje za već dodatnih ISUP usluga koje nisu pokrivene u prvoj verziji standarda.1912. prihvać i nu anje adaptacija 3GPP IMS specifikacija i dr.MSCe Referentna toč zz ka MSCe SIP-T Sloj 1 i 2 nisu specificirani TCP/UDP/SCTP IP Sloj 2 Sloj 1 Slika 11. specificirao nač suradnje tih in protokola s protokolom SIP. Koriš tenje SIP-Ta u All-IP scenariju izmeđ MSC-ova (3GPP2) u ITU-T kreira okvir kroz razvoj krovnih preporuka za mrež sljedeć generacije. uključ i i druge standardizacijske ju a e ujuć organizacije s ambicijom da se uspostavi globalni standard za mrež sljedeć generacije. Arhitektura mrež sljedeć generacije u TISPAN-u sukladna je ITU-Tovom opć referentnom a e em modelu i strukturirana je u dva sloja: sloju usluga i IP temeljenom transportnom sloju. U već tih preporuka protokol ama e ini SIP se izravno ili neizravno provlačkao jedan od glavnih elemenata u mrež sljedeć generacije.1912.1912. organizacija ITU-T je kao ju a e standardizacijsko tijelo odgovorno za protokole ITU-T ISUP i BICC. kontrolnoga protokola / SIP-I (SIP-T) profila. a razmatra i planove za lansiranje partnerskoga projekta u područ mrež sljedeć generacije. aspekte kvalitete e. Q. PSTN/ISDN emulacijskoga podsustava. TISPAN je uspostavio suradnju s 3GPP projektom.Interworking io between SIP and BICC or ISUP. Glavne aktivnosti TISPAN-a u definiranju Release 1 izdanja standarda su adaptacija ITU-T Q. i ama e Pored brojnih aktivnosti u područ mrež sljedeć generacije. . koriš tenje protokola SIP za trenutač razmjenu poruka i usluge prisustva.5 preporuke . definiranje protokola u mrež sljedeć generacije za kontrolu ama e sesija / SIP profila. slijedeć e e i uspjeh 3GPPa za 3G mobilne sustave.5 za ETSI ISUP. Uključ i podrš nač nim uje ku ina suradnje sa SIP-T (SIP-I u ITU-T terminologiji).

ivih lokalne politike i autorizacije na bazi korisnič profila) i ulaska (gate control) u mrež uključ i kih u. ć Transportni sloj osigurava IP povezivanje korisnič opreme u mrež sljedeć generacije. baze podataka za usmjeravanje poziva (npr.  PSTN/ISDN emulacijskoga podsustava (PES). funkcije tarifiranja. NGN arhitektura prema ETSI TISPAN Sloj usluga sastoji se od sljedeć komponenti: ih  jezgre IP viš emedijskoga sustava (IMS). tenu ama Takva arhitektura (temeljena na podsustavima) s vremenom omoguć dodavanje novih ava podsustava kako bi pokrili nove zahtjeve i klase usluga. kao š su komponente potrebne za kih e to pristup aplikacijama.  drugih viš emedijskih podsustava (npr. Takođ osigurava moguć uvođ i er nost enja prilagođ avanja podsustava definiranih od strane drugih standardizacijskih tijela.B a se d o n 3G PP IM S A p p lic a tio n s IP C o n n e c tiv ity A c c e ss N e tw o r k A n d r e la te d fu n c tio n a lity U ser P ro file s O th e r M u ltim e d ia C o m p o n e n ts … S tr e a m in g S e r v ic e s (R T S P b a s e d ) P S T N / IS D N E m u la tio n (S IP -I b a s e d ) IP M u ltim e d ia C o m p o n e n t ( C o re I M S) (S I P b a se d ) Other Networks PSTN/ISDN R -M G F N e tw o r k A tta c h m e n t F u n c tio n a lity N A SS R e s o u r c e a n d A d m is sio n C o n tro l F u n c tio n a lity RACS T-M G F RACS RG W A -M G F A -B G F IP TGW C-B G F A RF L 2T F A c c e s s T ra n s p o r t N e tw o r k C o re tra n sp o rt N e tw o rk Co r e B o r d e r Node I -B G F A cc e ss N ode I P Ed g e Node BGW Slika 12. RACS osigurava funkcije kontrole pristupa (na temelju provjere raspolož resursa.. Ti podsustavi skrivaju nih transportnu tehnologiju koriš u pristupnim i jezgrenim mrež ispod IP sloja. . streaming podsustava. ENUM) i dr. ujuć kontrolu translacije mrež adresa i portova. vrš ki i autorizaciju pristupa mrež na temelju korisnič i koga profila i identifikaciju i upravljanje lokacijama na IP sloju.. upravljanja korisnič profilom. NASS dinamič dodjeljuje IP adrese i druge parametre terminala. a ke ama e kontroliraju ga dva podsustava: Network Attachment Subsystem (NASS) i Resource and Admission Control Subsystem (RACS). podsustava emitiranja sadrž aja. upravljanje kim sigurnošu. te dodjeljivanje prioriteta.) i aplikacija.  zajednič komponenti (koriste se u viš podsustava).

š nudi upravo IMS.Interworking between SIP and BICC or ISUP.4. omoguć avajućprimjenu naprednih mobilnih aplikacija i usluga. nog 4. nim Organizacija PacketCable je definirala arhitekturu za pruž viš anje emedijskih usluga preko infrastrukture kablovske televizije.Nazoč nost . primjenjujuć njegove ič i fleksibilne protokole i rješ koja omoguć enja avaju viš emedijsko komuniciranje.Multimedia Terminal Adaptors) .Media Gateway Control Protocol) upravlja adapterima multimedijskih terminala (MTA . korisnič opremom. Time IMS daje operatorima lako promjenjliv sustav za omoguć avanje usluga za različ korisnike/primjene uz najmanja investicijska ite ulaganja i troš kove održ avanja. Te brze promjene zahtijevaju fleksibilnu okolinu za omoguć ega avanje usluga.3. personaliziranih usluga rezultira velikim brojem raznolikih usluga krać vijeka. ANSI odbor T1 je na temelju ITU-T preporuke o nač suradnje. Protokol SIP u ostalim standardizacijskim tijelima Protokol SIP u svojim specifikacijama standarda koriste i brojne druge standardizacijske organizacije.Funkcije grupa i lista . te time podrž ava izvorne IP temeljene usluge kao i one temeljene na govoru. kom Standardizacijsko tijelo Open Mobile Alliance (OMA) definira zajednič infrastrukturu aplikacija ku i usluga. Protokol SIP (s određ enim proš irenjima) se ovdje koristi za komunikaciju izmeđ posluž u itelja za upravljanje pozivima (CMS .673) u i protokola SIP kako bi se podrž usluge koje se mogu zajednič podrž ale ki avati u BICC ili ISUP i SIP mrež domenama. ki sustav za omoguć avanje usluga. IMS za različ primjene ite IMS predstavlja konvergenciju svijeta bež nih komunikacija i Interneta.Imenik . IMS podrž i razlikuje mnoge tipove pristupa kao š su: š ava to irokopojasni viš estruki pristup s kodnom raspodjelom (WCDMA – Wideband Code Division Multiple Access). preko protokola za upravljanje medijskim pristupnikom (MGCP .Tarifiranje . U jednom dijelu takođ i er koristi SIP funkcionalnost za definiranje usluga prisustva i trenutač razmjene poruka te ne naizmjenič komuniciranja korisnika. Standard ANSI T1 definira nač in signalizacijske suradnje izmeđ protokola ANSI ISUP (T1.679 .113) ili ANSI BICC (T1.različ primjene ite HSS HSS Zajednič (dijeljene) funkcije: ke .O&M Diameter SIP SIP Funkcije specifi č usluge ne Zajednič funkcije svih primjena ke CSCF CSCF IP Core Zajednič koriš ko tenje obuč enog osoblja za održ avanje Residential SME Mobile Slika 13. definirao vlastiti standard inu T1. Trend osobnih.Provisioning . to IMS jedan sistem. svaki u svojoj domeni. Ericssonovo IMS rješ enje Iako njegov korijen lež u omoguć i avanju usluge prijenosa govora preko IP mrež IMS je generič a. opć paketne radio e .Call Management Servera) koji.

Usluga je prilagođ terminalu. i)  komunikaciju č ovjek. Prije IMS-a. koja je prikazana na Slici 15. enih . igara. teksta. Prije same uspostave veze moguć je provjeriti prisutnost osobe koju ž e elimo zvati i odluč samo o poč iti etnom nač komuniciranja koji zatim mož mijenjati tijekom iste inu emo veze (Slika 14. korisnik je trebao unaprijed odluč o nač komuniciranja prije uspostave veze. itd.1. itd.  kontrolu usluga uvođ enjem signalizacije za usluge.stroj. 4.  integriranu arhitekturu za tarifiranje.Wireless Local Area Network). npr. š omoguć jednostavniju ena to ava upotrebu.  viš emedijske komunikacije temeljene na jednom jedinstvenom rješ enju.usluge (GPRS – General Packet Radio Service). Prednosti komuniciranja putem IMS-a Jedna od usluga omoguć putem IMS-a je usluga weShare. morao je završ elio iti prethodnu sesiju.).dobitak za krajnjeg korisnika Komuniciranje omoguć eno IMS-om Komunikacija prije IMS -a •Jedan poziv (sesija) • Lagana upotreba Viš poziva (sesija) e Govor Govor SMS Instant Messaging MMS Video Konferencije Dijeljenje aplikacija O stalo SMS Instant Messaging MMS Različ nač komuniciranja iti ini Različ nač komuniciranja iti ini Slika 14. video zapisa. pa potom uspostaviti novu. bež na loklana mrež ič a (WLAN . video zapisa i ostalih medija tijekom iste veze. Š omoguć to ava IMS? IMS omoguć ava:  komunikaciju č ovjek . stanju i svojstvima pristupa. Jednostavnija komunikacija.stroj (npr. No. iti inu ako je zaž fleksibilno komuniciranje.č ovjek (u paketnoj mrež po principu stalne prisutnosti na vezi. poslati sliku tijekom razgovora.  brzo stvaranje nove usluge. IMS omoguć izmjenu slika.  konvergenciju svih medijskih komunikacija na paketnoj mrež i.  komunikaciju stroj. telemetrija). slika. viš estruki pristup s kodiranom raspodjelom po vremenu i uč estalosti (CDMA 2000 – Dode Division Multiple Access). neovisno o tipu ava pristupa i tipu samoga terminala te nudi usluge s fleksibilnom kombinacijom govora.

Usluga dijeljenja («weShare») S IMS-om svi oblici medija od teksta.manipuliraj… 1. usluge multimedijalnih poruka (MMS – Multimedia Messaging Service).Poziv 2. Ericssonovo rješ enje IP MultiMedia .Poziv 1. ač IMS arhitektura omoguć mehanizme signalizacije za paketne usluge koji obavješ ava tavaju mrež o u tome da korisnik zahtijeva uslugu. IMS aj noj it daje jedinstvenu horizontalnu razinu (srednju razinu) na temelju koje je moguć izgraditi š e iroki spektar usluga (od skupa usluga u fiksnim i mobilnim mrež do usluga u područ poslovnih ama ju sustava). Zapo ni vezu s bilo kime č na bilo kojem terminalu dijeleći prebacujućse na i i bilo koje aplikacije Govorna veza Dijelimo (weShare) Sliku Dijelimo (weShare) Film Pravac na mapi Zajednič pretraž ko ivanje Ploč a Sve -IP vizija Slika 15. usluge temeljene na bež nom aplikacijskom protokolu i to ič (WAP – Wireless Application Protocol). rada u stvarnom vremenu potrebna za govorne i video usluge. Razgovaraj o objektu 1. video zapisa. a Tradicionalne sheme tarifiranja. Napravi/pronađobjekt i 3. a ne uslugu. aju ini aja 4. od najjednostavnijih do slož enih. 2.Napravi/pronađobjekt i 3.Dodaj ga dok govori š 4. koje uključ vrijeme i trajanje veze. Do sada je paketna mrež uglavnom prepoznavala zahtjev za a nosač (bearer). usluge kratkih poruka (SMS – Short Message Services) zahtijevaju cjelovit slož protokola (protocol stack) na mrež i terminalskoj razini. 4. dok se za npr. Usluge u mobilnoj mrežkao š su govor. interveniraj.weShare . za razliku od mobilnih mrež a. sada su proš uju irene moguć ć nošu tarifiranja po sesiji. Poziv.2. prijenos teksta ili slike koristila PS domena.Govori o njemu. različ od ostalih usluga. Poš objekt dok alji govori š . događ ili po količ sadrž informacije koji je razmijenjen. IMS ima potpuno definiranu arhitekturu za tarifiranje koja prihvać pre-paid i post-paid korisnike. kao š je viš to emedijska konferencija. slika i bilo koje njihove kombinacije mogućsu u realnom vremenu unutar paketne mrež Do sada je samo CS domena imala svojstva i e. interaktivno dijeljenje’ Korak 4 ‘Dijeliti bilo š na bilo to č emu’ 1. govora. Standardizirana arhitektura osigurava interoperabilnost i kvalitetu usluga koje osiguravaju različ iti proizvođ i i operatori.vizija “dijeljenja” Korak 1 “Komuniciranje” Korak2 ‘Komuniciranje i Dijeljenje’ Korak 3 ‘ Komuniciranje.

3.Ericssonov sustav temeljen na IMS-u naziva se IP MultiMedia (IPMM).whiteboard usluga – ploč a Collaboration suradnja Combinational Service Kombinacijska – image usluga – slika Video Telephony Video telefonija Ponuda usluga se stalno nadograđ zbog evolucije standarda i pojave novih standardiziranih uje usluga te zahtjeva korisnika. Ericssonovo IMS rješ je dostupno u verzijama za GSM/GPRS/EDGE. Ericssonova IMS rješ enja i standardi 4. CDMA 2000 i WCDMA sustave. enja Nazivstandarda Standardizacijska organizacija Ericssonovorješ enje AS Viš emedijski s ustav IPMultimedia Subsystem 3GPP/3GPP2 (IM S) EricssonIPMM Pushtotalk Pushtotalkover Cellular PoC ->OM A (PoC ) CSCF EricssonInstant Talk Charging MR F Common SupportS ystems O&M Kombinacijske usluge IMS(workitem) 3GPP weShare family Slika 16. Ericssonove usluge utemeljene na IMS-u Pregled usluga koje pruž Ericsson IMS i ekvivalente naziva na hrvatskom jeziku koji se koriste u a ovom č lanku daje sljedeć tablica: a Originalni usluge naziv Ekvivalent naziva na hrvatskom jeziku Combinational Service Kombinacijska – motion usluga – film IP Centrex IP Centrex Presence Prisutnost Combinational Service Kombinacijska – gaming usluga – igranje Instant Messaging Komunikacija porukama IP Telephony IP telefonija Conferencing Konferencije Combinational Service Kombinacijska . enje Usporedbu standarda i Ericssonovih rješ daje slika 16. . .

Home Subscriber Server).Application Servers). Aplikacije i usluge 4. Element resursa je:  Funkcija medijskih resursa (MRF . stored media & gaming SIP Push Interactive TV Video Voice Messaging Streaming Download Danas Slika 17. e Osnovni elementi arhitekture su funkcija upravljanja pozivnom sesijom (CSCF .Breakout Gateway Control Function)  Signalizacijski pristupnik (SGW . CAMEL elemente ostvarene putem IM-SSF funkcije. Pregled arhitekture podsustava IMS č ine:  Operacijski podsustav. nego se mogu grupirati na jednoj ili viš lokacija.Media Gateway) . Elementi usluga obuhvać IMS usluge u už smislu. e  Podsustav jezgre IPMM mrež (IPMM core network). elja Podsustav jezgre IPMM mrež i podsustav suč č grupa logič č e elja ini kih vorova koji mogu. ali ne moraju biti izdvojeni fizič č ki vorovi. Element baze podataka je HSS. kontrole IMS-a su protokoli I-CSCF. kuć pretplatnič posluž (HSS . npr.Mapa aplikacija/usluga Sa IMS Neovisno o tipu pristupa Push to talk IP Telephony IP Centrex Personalized Downloads SIP Messaging Combinational video Combinational Combinational image music.Call Session Control Function). Elementi IMS mrež usluga su aplikacijski posluž e itelji (AS . Elementi suč s upravljač elja kom razinom su:  Funkcija upravljanja medijskim pristupnikom (MGCF . S-CSCF i P-CSCF. tj. e  Podsustav suč (interwork).4.Signaling Gateway).  Podsustav mrež usluga. ali i elemente usluga drugih mrež ili suradnje s tim aju em a uslugama.Multimedia Resource Function) i aplikacijski posluž (AS itelj Application Server).Media Gateway Control Function)  Funkcija upravljanja pristupnikom za prebacivanje veze na posrednika (BGCF . funkcija ni ki itelj viš emedijskih resursa (MRF . Elementi upravljanja.Media Resources Function) Element suč na razini medija je: elja  Medijski pristupnik (MGW .

Iskoristive komponente (Slika 19. HSS-u i DNS-u). e Za puš tanje u rad koriste se funkcije Ericssonove viš estruke aktivacije (Ericsson Multi Activation).Operacijski podsustav Podsustav za rad i održ avanje (O&M – Operation and Maintenance) sadrž osnovne funkcije i konfiguriranja i održ avanja IMS mrež i njenih elemenata. održ podatke o listama i grupama za e i ava kontakte. i  interakcije s drugim uslugama ili usluž platformama.) su locirane uglavnom unutar iš sloja zajednič funkcija svih primjena (Slika 13. adresiranje Forking Govor PSTN Posluž veza itelj s viš uč e esnika Slika 19. je dizajniran po modelu iskoristivih komponenti. nim Posluž SIP aplikacije komunicira s HSS-om kako bi dobio informacije o pretplatama i itelj uslugama pojedinoga krajnjeg korisnika. Taj posluž kojega kontaktira S-CSCF funkcija omoguć itelj ava:  Prihvać zahtjeva ili usluga. š smanjuje cijenu to razvoja i vrijeme isporuke trž tu.Charging Control Function) sakuplja tarifne podatke iz funkcija S-CSCF i MRFC.). odaš iljanje poruke itd. Posluž SIP aplikacije je izvorna IMS aplikacija. upravljanje ili završ anje avanje novom SIP transakcijom (nova sesija. kih Iskoristive komponente za viš usluga e Dostupnost/ pregovaranje Bazni MM poziv Invokacija servisa Rutiranje Registracija User Plane adaptacija Transport poruka Razdioba medije Tarifiranje bazirano na sesiji Element Management Kompresija signalizacije Dodavanje/ Ispuš tanje medije Floor Control Numeriranje.). koje predstavljaju mjesto središ e nje pripreme podataka (dobivaju podatke od posluž itelja zajednič funkcija i distribuiraju ih kih posluž iteljima usluga. ima funkcije posluž itelja prisutnosti i komunicira preko ISC (SIP) ili VXML protokola s podsustavom jezgre IPMM mrež e. pa i podsustav mrež usluga. proizvoda za opć konfiguriranje korisnika i usluga. sposobna upravljati sesijom i primijeniti itelj definiranu uslugu. identifikacija.  usmjeravanje sesije/poziva prema novoj mrež ili krajnjem korisniku. tako e da se pojedine komponente mogu koristiti kod tvorbe novih aplikacija/usluga. Funkcija kontrole tarifiranja (CCF . Postojeć iskoristive komponente usluga e . IMS podsustav. Podsustav mrež usluga e Podsustav mrež usluga sadržlogiku aplikacije/usluga.

Ericssonova IMS arhitektura .B G F) IP /H .O p e ra c ijs k i p o d s u s ta v P o d s is te m m r e ž u s lu g a P o d s is te m m r ež e S N M (O & M ) S N M P /L D A P / F T P /F A p lik a c ijs k ii p o s lu ž lji ite A p lik a c ijs k p o s lu ž P ro v is io n in g P ro v is io n in g L D A P /C L I IS C IS C F u n k c ija k o n tro le F u n k c ija k o n tro le ta rifira n ja R A D IU S IP M M P o d s u s ta v je z g re m rež e e D ia m e t a r iam ar HSS HSS S IP X M L /H T T P S IP S IP P -.32 3 S IP/H .323 VoIP V oIP PS TN P STN su č elje M GC/ SG SGW RT P CCS CCS M GW PSTN Slika 20.CSCF (P-CSCF) predstavlja signalno suč ulaznu toč prema IMS mrež iz bilo koje elje.ging RL S R LS P rese nce E IT M R FC Co m b iC om bina toria ll na to ria WeWe S ha re E /// TA TA B road roadw orks IP C entrex IP C entre x 802.C S C F S IP V X M L /H T T P V X M L /H T T P P o d s u s ta v s uč lja e MGCF SG W S IP S -C S C F S IP I-. sadrž funkcije signalizacijskog kompresora i dekompresora i (Sigcomp) za uč inkovito koriš tenje radio suč elja./IP S IP P -C S C F PLS/ M PLS / IP RT P RT P P B N T elep ho ny (S IP) GGSN GGSN PDF T PF P P M /PE N.S B G MP (I(I . IM S aplikacije aplika cije HSS UDS H LR HSR HSR IS C E IT C C S CC GLMS LM Me M e ssa . uje osigurava da je sva signalizacija odaslana koriš tenjem vlastite (home) mrež korisnika.C S C F M R FC M R FC RTP MGW S IP RTP MR FP M R FP S BG S IP S IP IM S -c lie n t D N S /E N U M D N S /E N U M D N S /E N U M Slika 18. Proxy . e.S BG IAD S IP RT P RT P MM P P SG C SGC (I-B C F ) -BC F) M ob ilni pristup M obilni pristup G SM R AN BS C S G SN W C DM A R AN RNC Iu .1x R AN W SN Širokopojasni pristup Š irokopo jasni S IP SG SGC  (I )  (S)   CSC C SC F E IT M RF P W eShare W eS ha re M RF P Vo V o IP M RF P Video V ide o M RF P S IP Vo V o IP IV R/ M J IM S M edia S ervers erv ers V oIP suč su č elje S IP A-SB G A. ku i pristupne mrež On prosljeđ SIP poruke (stateful proxy) za sve SIP zahtjeve i odgovore. pohranjuje IP e adrese registriranih mobilnih terminala. IPMM podsustavi Podsustav jezgre IPMM mrež e Funkcija CSCF ”odgovorna” je za signalizaciju i upravljanje sesijom poziva.

daje tarifne podatke potrebne i MRFC funkciji. ovisno o imenu domene u korisnič zahtjevu za registraciju. iti . profil svojih pretplatnika sa ava informacijama o nač pokretanja usluga. tj. S-CSCF i vanjske platforme. MRF (Media Resource Function) sadržfunkcije manipulacija medijskim tokom. na I-CSCF mož ali ne mora maskirati unutarnju konfiguraciju vlastite mrež od vanjskih uređ š e.  središ toč upravljanja uslugama koje omoguć operator. HSS koristi Diameter protokol s Diameter SIP aplikacijom. CSCF-a. P-CSCF je odgovoran za uspostavu i održ avanje sigurne komunikacije prema krajnjem korisniku. Dijele se na i MRFC i MRFP funkcije. MGCF pridjeljuje element mrež (MGW) za kontrolu e suč na razini nosač informacije (bearer). surađ i s ostalim S-CSCF č ujuć vorovima. On sadrži funkciju Policy Decision Function (PDF) koja autorizira koriš i tenje nosač informacije a (bearer) i resursa kvalitete usluge unutar pristupne mrež za potrebe IMS usluga. Upite prema HSS-u generiraju I-CSCF. ako dva kraja veze podrž avaju različ kodek. Taj č završ SIP signalizaciju te radi kao SIP korisnič agent. enu u vlastitu PLMN mrež u. itelj  funkcionira kao SIP registrator i uvijek je lociran u vlastitoj mrež i. modifikacije i elja a oslobađ veza na pojedinom MGW-u kao i rezervaciju resursa potrebnih za sesiju. Podsustav suč elja Breakout Gateway Control Function (BGCF) ili Breakout Control Function (BGC) na zahtjev SCSCF-a izabire mrež i č za suč s PSTN/CS domenom. e P-CSCF se uvijek smješ u istu mrež kao i GGSN č tj. obrađ uje medijske tokove obavljajućfunkcije analize medija i transkodiranja). Funkcija je slič pristupnom MSC-u (Gateway MSC). Nakon uspješ registracije on kom ne održ podatke o pripadnom SIP posluž ava itelju (S-CSCF č u vlastitoj mrež pridijeljenom voru i) krajnjem korisniku. Osim toga. anja Medijski pristupnik (MGW . š na prvom mjestu značsuradnju izmeđ različ mehanizama transporta kao š su to i u itih to TDM i IP ali i transkodiranje.CSCF (I-CSCF . e ava Jedan MRFC upravlja s jednim ili s viš MRFP č e vorova na osnovi naredbi dobivenih od aplikacijskoga posluž itelja i S-CSCF-a. izvornik je medijskog toka za viš emedijske obavijesti. MRFC (MRF Control) obavlja upravljanje vezama s viš sudionika. Floor control). SIP posluž iteljima i posluž iteljima ostalih aplikacija/usluga. ako je ona unutar iste mrež kao i u vor elje e BGCF č ili zahtjev prosljeđ BGCF č vor uje voru (SIP protokolom) u drugoj mrež i. vor ava ki MRFP (MRF Processing) je distributer medija prema mrež(obavlja miješ dolaznih medijskih i anje tokova za veze s višuč e esnika. je prva toč u vlastitoj mrež za kontakte iz ka i gostujuć ili vanjske mrež Osnovni zadatak mu je poslati upit prema HSS-u i pronalazak lokacije Se e. ili u posjeć PLMN mrež ili ta u vor. uključ i omoguć nja ka ava ujuć avanje dostupnosti s kraja na kraj za korisnike i usluge. nadzire prijenosnu razinu (bearer. MGCF inicira akcije uspostave.Media Gateway) obavlja suč eljavanje na razini nosač informacije a (bearer). Serving-CSCF (S-CSCF) je:  SIP posluž sa stanjima za upravljanje sesijom/pozivom.P-CSCF š prvu SIP poruku (SIP upit za registraciju) prema odgovarajuć I-CSCF č alje em voru. to nije potpuno u skladu sa zakonitostima svijeta Interneta te je ta funkcija objekt standardizacijskih aktivnosti. e aja.Interrogating-CSCF).  Obavlja provjeru (identifikaciju) krajnjeg korisnika HSS je glavna baza podataka. a daje i ispis tarifnih podataka za medijacijski sustav. HSS obavlja provjeru (identifikaciju) i inu autorizaciju korisnika te funkcije upravljanja lokacijama (informacije o statusu korisnika i pridijeljenom S-CSCF-u). MGCF (Media Gateway Control Function) je suč za IMS signalizaciju prema mrež sa elje ama starom signalizacijom(legacy signaling). omoguć konferencije. Upitni . održ informacijsku bazu korisnika.

Isto tako. IMS arhitektura omoguć operatoru vlastite mrež da upravlja i nadzire sve sesije svog ava e korisnika bez obzira nalazi li se on u svojoj mrežili izvan nje (roaming) i time mu nudi dodatne i usluge i različ fleksibilne nač tarifiranja. 4. u uje 4.Signalizacijski pristupnik (SGW .Signalling Gateway) se koristi ako nakon toč međ ke usuradnje treba promijeniti transportnu metodu za signalizaciju u mrež i. AS vrać informacije o usluzi potrebnoj za daljnje procesiranje poziva a 6. Prikazan je ega samo osnovni model. koju ionako nije u.5. I-CSCF š upit HSS-u zbog informacije koji č S-CSCF posluž pozvanoga pretplatnika B. daje neš detaljniji uvid u arhitekturu Ericssonovog IMS-a. S-CSCF pretraž Request URI za određ uje ivanje odrediš mrež za taj poziv. bez prikaza registracije krajnjeg korisnika na mrež npr. uje ku e 7. To vrijedi i za pozivajuć i za pozvanoga krajnjeg korisnika. INVITE uključ Request-URI sa SIP URI adresom pozvanog uje korisnika. vidljivo je da je protokol SIP signalizacijski protokol izmeđ svih upravljač č u kih vorova mrež e. 3. a eni Model uspostave veze/sesije AS AS Home B HSS HSS AS AS Home A 11 10 9 8 7 6 I-CSCF I-CSCF 5 4 3 S-CSCF S-CSCF I-CSCF I-CSCF 18 19 2 S-CSCF S-CSCF 16 12 15 P-CSCF P-CSCF 13 14 17 Visited B Visited A 20 GGSN GGSN SGSN SGSN Radio Access Network Radio Access Network P-CSCF P-CSCF 1 GGSN GGSN SGSN SGSN Radio Access Network Radio Access Network User plane (RTP) Slika 21. Model uspostave veze Ukratko. ite ine Sljedećdijagram modela uspostave veze prikazuje spajanje različ IMS č i itih vorova s ciljem usmjeravanja IMS signalizacije uvijek kroz korisnikovu vlastitu mrež bez obzira na to gdje se u. uje . I-CSCF pomoć Route headera prosljeđ poruku INVITE prema S-CSCF. 2. krajnji korisnik nalazio. HSS vrać adresu S-CSCF-a koji posluž pretplatnika B a uje 9. s indiciranim vezama prema to pristupnim mrež i oznakama posluž ama itelja medija i posluž itelja usluga. on kontaktira AS 5. alje opcijski I-CSCF i S-CSCF). potrebno obaviti po svakom pozivu ili specifič nosti usluge koju pruž označ AS. S-CSCF procjenjuje kriterije za prihvat pretplatnika A i buduć da on posjeduje aktiviranu neku i od usluga. Terminal korisnika A š zahtjev (SIP poruku INVITE) kroz granu izvornika poziva (P-CSCF. Pomoć DNS-a Sne e u CSCF određ ulaznu toč (I-CSCF) vlastite mrež pretplatnika B.. IMS model uspostave veze Postupak uspostave veze: 1. I-CSCF prosljeđ SIP poruku INVITE prema odabranom S-CSCF-u. alje vor uje 8. Slika 20. INVITE sadržRoute header koji pomaž P-CSCF funkciji usmjeravanje poziva u odgovarajućIi e i CSCF.

Ericssonovoj platformi za telekomunikacijske posluž itelje. Kapacitet raste linearno s brojem dodanih procesora. koristeću tu svrhu Internet protokol putem i š irokopojasne pristupne mrež Za razliku od korisnika u PSTN mrež krajnji korisnik u EMM mrež e. Engine Multimedia Engine Multimedia (EMM). S-CSCF procjenjuje kriterije za posluž ivanje pretplatnika B i uključ AS jer postoji informacija uje o usluzi 11. uključ i HSS. AS vrać informacije o usluzi potrebnoj za daljnje procesiranje poziva. SIP odgovor. TSP koristi otvorena suč (Open APIs) te dostupan komercijalni softver i hardver. MGCF i MRFC č ujuć vorove.6. N+1 redundancija. P-CSCF prosljeđ poruku INVITE terminalu korisnika B. tj.10.20. 4. Platforme koje koristi IPMM Jezgra IPMM podsustava.Telecom Server Platform). TSP platforma TSP je kombinacija znanja i iskustva u razvoju telekomunikacijske opreme i dostupnih komercijalnih produkata. zahvaljujućrazlič suvremenim i itim . uje 14. Ericssonova je izvedba podsustava IMS primjenjiva u fiksnim mrež sljedeć generacije. Sa ama e stanoviš marketinga. a 12. poruka 200(OK) prosljeđ se do a uje terminala pretplatnika A. bazira se na telekomunikacijskoj posluž iteljskoj platformi (TSP. Terminal pretplatnika B prihvać poziv.7. 4. CSCF. a mož i ne e mora biti karakteriziran i geografskom redundancijom. C++ API Java API Signalizacija Management č vora TelORB Clusterw are DICOS Linux OS Procesori Arhitektura TSP-a Slika 22. elja Linux i Intelove procesore. za razliku od IPMM-a koji je primjenjiv u mobilnim mrež ama. i. S-CSCF analizira informaciju o kontaktu (postavljenu za vrijeme registracije pretplatnika) i prosljeđ poruku INVITE u P-CSCF. uje 13. . i ima na raspolaganju puno bogatiji skup komunikacijskih usluga. Odlikuje ga middleware visoke dostupnosti. EMM-a je sustav koji omoguć umrež ta uje avanje s kraja na kraj (end-to-end networking) te pristup naprednim uslugama i sadrž ajima. odabranoj i za funkcije usluga i za funkcije mrež ne jezgre.

npr. Komunikacijske usluge u EMM-u nude se u poslovnom segmentu (Enterprise). Š i irokopojasni IP pristup. ilustrira navedenu podjelu. prezentacije. koji su takođ osnovni dio er IMS jezgre i u IPMM rješ enju. a dodatno se segmentira u sljedeć logič dijelove: e ke  IMS jezgra  Korisnič agenti ki  IMS pristupnici (Gateways)  Centrex i usluge prisustva (Presence)  Upravljanje i funkcije podrš ke. Jezgru sustava. Prema vanjskim VoIP mrež koristi se H.).. gdje je posebno uoč skup IP Centrex usluga ljiv za poslovne korisnike. Slika 25.. jednako kao i u rezidencijanom. Viš emedijska komunikacija: slika. govor. A. podaci. Konverzija RTPke TDM po potrebi se odvija u medijskim pristupnicima (MGW). konferencijska mrež a . osnovni je preduvjet i važ upogonitelj toga an razvoja. koju č ti posluž ine itelji. naravno. Slika 24.323 i/ili SIP. multmedia stream) koristi se RTP protokol. EMM je baziran na IMS arhitekturi (3GPP standard). kao i klasič mrež ač nim ama. tehnološ to enje ki naprednijeg MGW č vora. Slika 23. IMS jezgra i aplikacijski posluž itelji Osnovni dio svakog EMM-a su kontrolni posluž itelji: CSCF i HSS. nastoji se izolirati od promjena u ostalim dijelovima. garantirajuć na taj nač otvorenost sustava i i in međ upovezivost s ostalim proizvođ ima. EMM koristi SIP kao kontrolni protokol izmeđ vlastitih č u vorova kao i prema pretplatnicima.terminalima i bogatstvu moguć nosti da se oni u mrežintegriraju. uvođ novih aplikacija ili novog. Ta arhitektura podrazumijeva tri dobro poznata sloja (konekcijski. kao š je. Za ama transport korisnič informacije (govor. a prema PSTN-u se koristi ISUP. uz snaž š no irenje Interneta i usavrš avanje rač unala. kontrolni i aplikacijski.

1 pomoć dodanih signalizacijskih funkcionalnosti u TeS (AXE). specifič funkcija koje nameć regulacijska nih u tijela. itd. NBG).). Zadatak svakoga SBG-a je kontrola signalizacijske i korisnič informacije u tijesnoj suradnji s IP slojem mrež To ke e. EMM sadrž i tri specifič posluž i na itelja:  Posluž CS-AS (Centrex Services Application Server) se koristi za izvođ osobnih i grupnih itelj enje pretplatnič usluga (za rezidencijalni i poslovni segment). ku Enterprise Offering: IP Centrex • Personal & Group Services • Role based adminis tration Multimedia • Video Communication • Conferencing • Collaboration • Presence & Instant Messaging • Personal mobility • Self -Provisioning via Webpage • etc Application Application Servers Servers EMM Residential Offering: IP Telephony & Multimedia • Video Calls • Presence & Instant Messaging • Personal mobility • Self-Provisioning via Webpage • etc IMS Server IP Backbone Internet Slika 24. kih  Posluž CS-MS (Centrex Services Media Server) osigurava upravljanje specijaliziranim itelj medijskim resursima. podrazumijeva pitanja sigurnosti. D.  Posluž CS-CS (Centrex Services Conference Server) je odgovoran za konferencije viš itelj e sudionika te zajednič suradnju. IMS pristupnici (Gateways) Elementi koji č taj segment EMM-a funkcioniraju na kontrolnom sloju (MGCF). npr.. kao š je SIP u to (vidi poglavlja 5. ili i na kontrolnom i konekcijskom sloju (ABG. Pored ostalih elemenata IMS jezgre zajednič in kovi kih s IPMM rješ enjem.Na taj nač smanjuju se troš kupca (operatora). Podjela usluga u EMM-u B. i 6. omoguć operatorima adekvatno stapanje sljedeć dvaju suč za potrebe uje ih elja govornih (audio) komunikacija: . ABG i NBG varijante su u kim funkcionalnog elementa pod nazivom Session Border Gateway (SBG). dijeljenje dokumenata. konekcijskom ine sloju (MGW). U svim sluč ajevima RTP/IP je protokol pomoć kojega se rukuje korisnič tokom informacije. kvalitete usluge. NAT/Firewall posredovanja nad tokovima podataka. Povezivost Engine Integral (EIN) i EMM domene Engine Integral 3.

realizirana je u EIN Softswitch konceptu. e ni dodatni mrež element u uporabi je signalizacijski pristupnik (SG . Usput se na taj nač EMM arhitektura usklađ sa standardima.323 SIP vanjske IP mrež e Upravljanje i funkcije podrš ke Kontrolni Sloj SIP NBG RTP SIP SNM ISUP MGC/SG CSCF SIP MGCP PSTN Konekcijski Sloj ENUM DNS MGW ABG SRD RTP TDM SIP Slika 25. ni Na taj nač dio funkcionalnosti NBG i gotovo č in itava funkcionalnost MGCF. poš CSCF koristi isključ SIP za to ivo kontrolu poziva i pristupa uslugama.  Suč PSTN NNI (PSTN Network to Network Interface) je definirano za povezivanje sa elje vanjskim klasič telekom mrež nim ama.248 protokol umjesto MGCP. TeS u EIN 4. Na tom suč važ je kontrola ne. jer suč TeSin uje elje MSG koristi H. NBG je takođ sposoban ni er konvertirati H. pa se koristi mrež element tipa NBG. Moguć povezivanja je putem ISUP protokola.7 (MTP3/MTP2) ili Sigtran (M3UA/SCTP). olakš ć upravljanje i at e konfiguraciju č vorova. gdje mrež mož biti pod vlastitom kontrolom ili je a e vlasniš drugoga operatera. Prototip ”SIP u AXE-u” – od ideje prema proizvodu . uz poveć kapaciteta na navedenom mrež suč anje nom elju.Sloj Usluga Provisioning PS CS-MS SIP SIP Charging Mediation HSS DIAMETER CS-AS CS-CS H. 5. smanjenje operativnih troš kova. Ukoliko je u pitanju Sigtran. Takođ koriš er tenje DNS i ENUM protokola u TeS pri kontroli uspostave sesije prema SIP domeni. dakle.0 ć poveć međ e ati upovezivost Engine Integral i EMM domene tako da ć neke usluge e realizirane na SIP strani biti vidljive na PSTN strani i obratno. Arhitektura i komponente EMM sustava  Suč MM NNI (Multimedia Network to Network Interface) je definirano za povezivanje s elje vanjskim VoIP ili viš emedijskim mrež ama. Time se postiž pojednostavljenje arhitekture mrež e e.). elju na pristupa i integritet informacije. s domenama koje su funkcionalno iste ili slič ali koje nisu pod vlastitom kontrolom (operatora).Signalling Gateway).Multini Service Gateway. č su ključ dijelovi TeS (AXE) i viš iji ni eusluž pristupnik (MSG . Nosilac ISUP-a tvo nost mož biti klasič No.323 kontrolni protokol u SIP i obrnuto.

mjerenje i karakteristika ili razvoj usluga baziranih na SIP-u i Parlay-u. nije razmatran za implementaciju u AXE sustavu zbog ogranič programskog jezika. mada atraktivan š se tič moguć to e nosti i primjenjivosti u telefonijskim aplikacijama. 5.funkciju kontrole svih poziva . Ubrzo su uoč eni neki nedostaci. na itelja (MSC) u klasič mobilnoj (GSM. . Oč ekivanja organizatora idu za tim da se generiraju nove ideje glede razvoja novih ili poboljš anja postojeć produkata/rješ ih enja. bilo u centralnom dijelu bilo u regionalnom ih procesorskom podsustavu. jač procesora. u relativno kratkom periodu od zadnje 3 godine. Inicijativa za implementaciju SIP protokola kao dijela PSTN pristupnoga sustava pokrenuta je već 1999. upravljanja komutacijama i mrež suč nih nim eljima te kontrole prometa (podsustav za upravljanje prometom. god. koliko platforme. Protokol SIP. i. Ericssonova istraž ko-razvojna organizacija zaduž za razvoj evš ivač ena mrež č nih vorova. razvojna organizacija UAB organizirala je savjetovanje i pruž podrš svima koji su ž ila ku eljeli izaćs novim inicijativama vezanim uz osnovnu implementaciju protokola SIP. ima demonstrirati krajem godine zajedno s ostalim finalistima. traffic control subsystem ). Iskustva Instituta za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli na prethodnim kao i tekuć AXE im projektima takođ je valjalo iskoristiti. ne toliko same implementacije. međ ostalim. Poglavito se to odnosi na visoke kompetencije u područ er ju mrež signalizacija. bilo za primjenu u pristupnoj tvo (access) mrež bilo tranzitnoj mrež AXE je ključ platforma u realizaciji kontrolnog posluž i. Unutar korporacije Ericsson protokol SIP prvobitno je implementiran na Sun Netra platformi. š ć dati novi zamah korporaciji Ericsson kada je u pitanju to e tehnologija i njena komercijalna primjenjivost. Iz svih navedenih razloga bilo je potrebno istraž i predlož prihvatljivo rješ koje bi zaobiš navedena ogranič iti iti enje lo enja. U tom procesu predlagatelji tehnološ rješ kih enja trebaju.1. robustnosti i te isplativosti rada. a inicijativu su imali razvojni centri u Finskoj (LMF). godine.Komercijalni telekom sustavi koji se temelje na AXE procesorskoj platformi poznati su po bogatstvu telefonijskih funkcija i funkcija u inteligentnoj mrež (IN . komutacijske opreme i procesorskih platformi omoguć je pojedincima i ila razvojnim centrima sudjelovanje na natječ za najbolji prototip godine koji se. trendovima te prednostima ili u una iš slabostima konkurencije. Već 1999. Kanadi (LMC) i SAD (EUS). u sluč prolaza aju aju kroz preliminarnu selekciju. PLMN) kao i jezgrenoj mrežza nove 3GPP (UMTS. kao i snage enja centralnog procesora pri obradi takvog (tekstualno kodiranog) protokola. ki. Održ je viš radionica na kojima je ano e definirana strategija za uvođ IP signalizacija u AXE posluž a jednim od prioriteta smatran je enje itelj. š je a. upravo protokol SIP. to rezultiralo uvođ enjem novih. AXE č najvaž funkciju . U sustavu je implementirano mnoš protokola.Inteligent Network). omoguć integraciju SIP-a u aplikacijski dio AXE (APT) te na taj nač znatno poveć povezivost ilo in alo č vorova temeljenih na AXE platformi s novim VoIP i viš emedijskim mrež ama. WCDMA) noj i sustave. odnosno. Zatim. arhitekture sustava.u telefonskom ini niju posluž itelju (TeS) Engine mrež Tehnološ AXE je i dalje sustav otvoren za razvoj. Ericssonov natječ za najbolji prototip godine aj Poč i od 2001. voditi rač o potrebama trž ta (kupaca).

š je to nastavljeno 2002. s radovima “Integrated SIP Interworking Function in AXE Server”. Konceptualno tehnič rješ ko enje Idejno rješ za SIP implementaciju u AXE sustavu u svojoj biti je jednostavno – iskoristiti enje postojeć arhitekturu i koncepte tamo gdje je dokazano najjač a to je distribuiranost obrade slož u a. pobjedu je uvjerljivo odnio struč tim iz Ericssona Nikole Tesle za prototip pod imenom “Integrated SIP ni Interworking Function in AXE Server”. “Remote software maintenance on different telecom platforms”. na Ericssonovoj lokaciji poznatoj pod imenom Gula Huset.Communication Component in AXE”. i 2003. “Minimal Common Set of Integration Functions for BICC Stack” te “Breakout Gateway Control Function (BGCF) in IP Multimedia networks” i “DNS/ENUM and TGREP clients in MSC and Telephony Server”.TCS: Traffic Control DASAM: ISDN Access TSS: ISUP Protocol RP Stack Coordination D SS1 CP SIP User Agent Application RPB-S SIP phone client ISDN phone SIP text protocol processing unit UDP & TCP/IP RP Stack S IP SI RPP IP address LAN Slika 26. Prototip protokola SIP A. zatim radom naslovljenim “Communication Support for AXE as an Open Telecom Platform”. io aj prvo s radom prijavljenim pod nazivom “CORBA . U konkurenciji od 11 finalnih (od ukupno prijavljenih 28) radova nakon demonstracije u Stockholmu u studenom 2003. enih . SIP prototip struktura u AXE-u Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli uključ se u natječ od njegova otvaranja. 5.2.

Na taj je nač međ in udjelovanje nove SIP aplikacije i naslijeđ (legacy) implementiranih enih protokola. a dijelom u sloju AM/XSS.zadataka na relaciji centralni procesor (CP – Central Processor) – regionalni procesor (RP Regional Processor). BICC. Upravo moguć nosti jezika C++ bile su presudne u realizaciji koncepta. provjeru ispravnosti rješ bilo je dovoljno imati enja CP (APZ 212 20 ili modernije) te jedan. kao i dio funkcije u RMP-u. kao š su ISUP. Prednost RP komponente generacije “RPP” je koriš tenje programskog jezika C odnosno C++ (po izboru) za pripadajuć softverske jedinice. B. Izvedba (implementacija) prototipa Razvoj prototipa bio je ogranič na razvoj potrebnih funkcijskih blokova u XSS (podsustav: TSS) en i RMP dijelu. Naime. iskoristiti moguć replikacije (umnož nost avanja) RP elemenata tako da se efektivno dobije polje procesora sposobno za š već udio u obradi pojedinih logič funkcija koje sač to i kih injavaju protokol SIP. Istovremeno je Plex e aplikaciji u centralnom procesoru dodijeljen zadatak kontrole ponaš protokola (semantič anja ki aspekt) u sprezi s ostatkom APT sustava po pitanju kontrole telefonskoga poziva. RP stack) pojavljuje se koordinacijska funkcija izvedena u aja Plexu kojoj nije uloga da kontrolira sam protokol. Izmeđ u aplikacije i repliciranog RP slož (eng. koriš za testiranje prototipa protokola SIP ten (2002/03) Za potrebe demonstracije produkta. izvedeno uz minimalni to utjecaj na postojeć sustav. U razvoju je sudjelovalo viš dizajnera. usluga. Slika 27. Međ e utim. Dodatno (prihvatljivo) ogranič funkcionalnosti bilo je da se verificira samo osnovni ISDN-SIP enje poziv bez da je uključ razmjena govorne informacije (kodirani govor). itd. jednostavno je programiran u jeziku PLEX. testirati ki programske dijelove i pripremiti demo konfiguraciju. Zatim. uz dodatno koriš tenje LEX i Yacc programskih predprocesora. pa je stoga odabran za tu svrhu. itd. V5. Programska RP jedinica izvedena je u jeziku C++. s dijelom izvedbe u sloju RMP. Regionalni Procesor RPP. Zateč arhitektura sustava u koju je inkorporiran prototip je AXE 106 i ena aplication modularity. TSS dio. . nego resurse i konfiguracijske podatke potrebne za njegovo procesiranje. odnosno. RSS. Nikakav razvoj hardvera nije bio potreban. grupiranih u dva softverska e tima i jedan zajednič koji je imao zadatak osposobiti AXE sustav (maketa) i simulatore. kompletno rješ moguć je simulirati na rač enje e unalu Sun uz pomoć SEA i RPPsim simulatorskih komponenti. za demonstraciju ena izvedbe (implementacije) gotovo isključ je važ signalizacijska informacija i njena pretvorba u ivo na kontroli poziva. dva ili višspojenih RPP procesora. TUP ili recimo DSS1.

poziv ž eli raskinuti. dok EIN3. poruke klase 4xx. Zatim prikazano je pravilno usmjeravanje u SIP domeni u en ovisnosti o tome koji je od dva SIP uređ nazvan. 180 ih tene Ringing. aja 6. Kao transportni protokol koriš je isključ UDP/IP. Š se autonomno.1 mrež rješ omoguć da EIN djeluje kao enje no enje ava pristupnik izmeđ VoIP mrež i TDM (ISUP) mrež Generalno. pozivatelj. dok je 200 OK prekidala taj slijed označ avajućstanje kao prospojeno. 183 Progress. odnosno. 3. prototip je omoguć avao da jedan RPP mož e obraditi 40-60 sesija.1 e nom uvodi protokole SIP/SIP-T i H. prikazana je na Slici 28. itelj . uključ i SIP i SIP-T protokole. Tablica 1. Na PSTN strani koriš je ten postojećISDN BA priključ i ak. noga rješ enja. Slijedi kratak prikaz funkcionalnostii karakteristika demo produkta. prikazane su osnovne podrž metode (poruke zahtjeva. odnosno AXE i kada ISDN korisnik uputi poziv SIP telefonu. i obratno. Ova poruka dio je procesa uspostave sesije putem INVITE metode. Prisutnima je bilo moguć prikazati tijek aja e razmjene poruka protokola na liniji. pokuš uspostave poziva u sekundi.323 . Poruka 180 izazivala je zvonjenje ISDN telefona odnosno SIP telefona. SIP poruke zahtjeva u prototipu INVITE Š alje ga klijent strana tj. kao i ten aj programska izvedba na osobnom rač unalu naziva “SIP SoftPhone”.0 mrež rješ koristi AAL2/ATM baziranu temeljnu mrež EIN no enje u. ten ivo to Od moguć poruka odgovora (response messages) koriš su 100 Trying. SIP u Engine Integral mrež i Engine Integral (EIN) 1. č je eni ime postupak pregovaranja parametara i atributa vezanih uz kodirani govor (audio stream) sveden na minimum. request messages) i objaš ane njenje kako one nastaju u demo okruž ju. To je u jednom sluč SIP telefon kada korisnik aju odluč nazvati. kao i internu signalizaciju u APT dijelu AXE-a. ujuć U skladu s prikazanim rješ enjem EIN mrež arhitektura je izgrađ od nekoliko komponenti: na ena  Telefonijski posluž (TeS .0 i 2. arhitektura EIN mrež u e e. Uvođ SIP i SIP-T protokola u EIN 3. i S obzirom na jednostavnost sekvenci protokola. Koriš je komercijalni uređ tvrtke “Pingtel”. Š alje ga klijent strana kada pozivatelj odustane od poziva prije nego je dotič ni uspostavljen Š alje ga klijent (pozivajuć a strana) ili posluž itelj (pozvana strana) u momentu kad se uspostavljena sesija tj. alje CANCEL BYE ACK Pri uspostavi sesije prototip je iskoristio unaprijed priređ format protokola SDP. U Tablici 1. poš je obavezno propisan standardom. Demonstracija rada prototipa sastoji se u tome da ISDN strana (telefon) zazvoni kada je poziv upuć sa SIP strane (telefona). bilo je potrebno spajanje u lokalnu IP mrež (LAN) putem Etherneta kako bi se moglo u komunicirati sa SIP testnim telefonom.Telephony Server). te 200 OK.Zatim.0 uvodi IP bazirane temeljne mrež u skladu s istom baznom mrež arhitekturom.

SIP/SIP-T and H. ni  Ostali pristupni uređ aji. TeS je odgovoran za upravljanje pozivom i kontroliranje resursa poziva implementiranih u MSG-u koristećH. Arhitektura ENGINE mrež noga rješ enja uključ ujuć SIP. Temeljna mrež prikazana u središ a njem mjestu EIN arhitekture podrž IP prijenos za telefonski ava promet preko kojeg MSG kao komponenta mož uspostaviti poziv.323 N*100 Mbps ML & MGW (IC) Network interface Slika 28. SIP-T i H.323 i implementaciju . e Telephony Server IPN APZ 212 AP 40C APC40C or IOG20C CCF PDSPL M-AST 10 PDSPL 4 M-AST GS 32K (GEM) 32 RPG3 RPG3 4 ET-155 Control Channels 100 Mbps XT devices 4*155 Mbps GARP IP interface for BICC and INAP. Viš eusluž pristupnik (MSG – Multiservice Gateway). i S druge strane MSG je zaduž za funkciju komutiranja na fizič razini i za prilagođ en koj ivanje govornoga prometa iz TDM oblika u paketni.248 protokol.

Ukoliko EIN rješ podrž viš TeS upravljač domena komunikacija kih enje ava e kih izmeđ različ TeS-ova se uspostavlja BICC CS2 ili SIP-T signalizacijom. a svakim od njih upravlja vlastiti TeS. je jasno vidljivo da EIN mrež rješ obuhvać i sadrž jednu ili viš TeS no enje a ava e upravljač domena.323.  logika posredovanja (ML . CCF kao funkcijski dio implementiran na AXE platformi u EIN3. ki e e kih MSG-a.323 implementacije Lokalna centrala (LE – Local Exchange). SIP-T i H. komunikaciju s EMM mrež i kao baza za protokol SIP-T. u itih Kao sto je prikazano na Slici 29.248 SIP UDP/TCP MGW MGW Operator B network VoIP solution BGP. u a itih ama Sam protokol je baziran na IETF standardnoj specifikaciji RFC 3261.Call Control Function). SIP se u EIN mrež rješ konfigurira po ruti na aplikacijskoj razini ovisno o tome koriste li nom enju se poruke Reliable Provisional Responses ili ne. MGW (IC) funkcijski implementiran na AXD 301 platformi je zaduž za komunikaciju izmeđ en u paketne domene i CCF funkcije. S druge strane.  RFC 3312. SIP-T i H.323.2 suč ili udaljeni AXE pretplatnič stupanj (RSS) spojen preko vor en elju ki vlastitoga suč elja. SIP-T i H. «SIP: Session Initiation Protocol». Na Slici 28. SIP i SIP-T se transparentno prenose do GARP-a preko MGW(IC).1 rješ je zaduž za enju en upravljanje pozivom i telefonskim funkcijama preko novo uvedenih protokola SIP.Mediation Logic). Operator A network EIN BICC/SIP-T Tes H.248 RTP Tes H. SIP i SIP-T prema signalizacijskim terminalima i GARP ploč u ici CCF funkciji. VoIP mrež ili SIP-T bazirane telefonske mrež predstavlja temeljni zahtjev za e e implementaciju SIP i SIP-T protokola u EIN mrež i. Arhitektura TeS-a nakon SIP. Arhitektura TeS-a nakon SIP. tranzitna centrala (TE – Transit Exchange). Pristupni č mož biti bilo koji no enje vor e č prilagođ standardnom V5.323 implementacije Upravo spomenuta uspostava komunikacije EIN mrež i EMM mrež istog ili drugog mrež e e nog operatora. Iz toga jasno proizlazi da je EIN mrež rješ izvedeno na tranzitnoj i na lokalnoj razini. Svaki TeS mož komunicirati (upravljati) s jednim ili viš MSG-a. «SIP Update».1 mrež rješ podrž SIP kao signalizacijski protokol koji omoguć komunikaciju no enje ava ava izmeđ mrež različ operatora. Suč je nadograđ u EIN 3. TeS sadrž tri temeljne komponente: ava  funkcija upravljanja pozivom (CCF . pristupni č vorovi (AN – Access Nodes). EIN 3.Slika 29.1 rješ i kao opcija se koristi za elje eno enju prijenos signalizacije preko H. «Resource Management and SIP». Za komunikaciju prema EMM mreždefiniran je i . Konač fizič MSG mož biti podijeljen u viš logič e no. jedan te isti e e MSG mož kontrolirati samo jedan TeS. H.  medijski pristupnik za međ upovezivanje (MGW (IC) – MGW Interconnection). RSS i ISDN se mogu povezati s MSG-om.323. IPG IP E-BGP IP backbone IP IP backbone Slika 30. takođ poznatoj kao verzija 2 sa sljedeć dodacima: er im  RFC 3311.

Slike 30. Kako bi se omoguć prijenos ISUP informacije u slijedu.1912. Komunikacija u EIN mrež utemeljena na protokolima SIP i SIP-T i EIN mrež podrž brojne moguć a ava nosti interne i eksterne komunikacije uz koriš tenje protokola SIP i SIP-T .248 RTP MGW MGW Operator B network Tes H. gdje je ruta na SIP razini.1912.5 i na ANSI standardu T. podrž je ISUP pripadajućdio u IETF standardu RFC 3204. nač EIN mrež koja koristi SIP-T protokol interno ima moguć komuniciranja s VoIP ili EMM in a nost mrež preko protokola SIP. «MIME itih an i media types for ISUP and QSIG objects». Kao baza za enkapsuliranu ISUP informaciju. prikazuju ovisnost izmeđ SIP protokola..5. «SIP Interworking Output Baseline Document (8/2003)». ukoliko je BICC mrež bazirana na temeljnoj IP mrež Na isti om a i. . IPG IP IP backbone E-BGP IP IP backbone Slika 31. a druga na ANSI standardu. «ISUP to SIP mapping». .619. i 32. č i u ak sluč da enkapsulirani ISUP sadrž na obje strane koristi isti ISUP protokol.IETF standard RFC 3398. in a nost komunikacije s non-EIN mrež preko protokola SIP -T. Prva izvedba se temelji na ITUive T standardu Q.248 BGP.1912. koji nedostaje u standardnom SIP-T io protokolu. Konač za identifikaciju an no. ali pod uvjetom da je aju aj ISUP sadrž konfiguriran po različ smjerovima. dok su za komunikaciju sa VoIP mrež om podrž ITU-T standard Q. EIN scenarij za protokol SIP prema EMM-u Prva moguć eksterne SIP-T komunikacije s non-EIN mrež (supplier interoperability) jest nost om EIN mrež koja interno koristi BICC protokol.1. om Operator A network EIN BICC/SIP-T Tes Operator A's EMM solution SIP UDP/TCP H.5 i ANSI standard T1. EIN koristi sljedeć ISUP protokole: e  ITU-T 92+  ANSI 00  ETSI 300 356 6. ani Dvije različ SIP-T izvedbe za komunikaciju s mrež i opremom drugih operatora su ite ama raspolož i mogu se konfigurirati po ruti. različ SIP ISUP verzija. podrž je IETF standard RFC 2976. EIN mrež koja interno koristi BICC protokol ima moguć komuniciranja s VoIP mrež ili a nost om EMM mrež preko protokola SIP.679. «SIP INFO Method». U tom sluč obje mrež moraju biti bazirane na a aju e temeljnoj IP mrež Na isti nač EIN mrež koja interno koristi SIP-T protokol ima moguć i. SIP-T procedura i IP u nositelja. om Sve vrste poziva u EIN mrežkoji koriste eksterni SIP-T protokol i interni ili drugi eksterni SIP-T i protokol se tretiraju kao pozivi u kojima se komunikacija obavlja preko ISUP protokola. 31. Enkapsuliranje ISUP protokola u SIP se temelji na ITU-T preporukama Q. Tada se enkapsulirani ISUP sadrž deaj itim aj enkapsulira da bi se obavila potrebna analiza smjera i obradile sve druge funkcije vezane uz tranzitni č vor.

Prikazani tijek uspostave poziva je prikazan s opcijom koriš tenja PRACK i UPDATE metode. . Slika 33. č i u sluč da enkapsulirani ISUP sadrž ak aju aj na obje strane koristi isti ISUP protokol.H. kao mehanizma pomoć kojega pojedini preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije u uspostave poziva. nač in prijenosa se mož mijenjati kroz mrež tako da se uporaba PRACK metode konfigurira. Najč ć nije ena. ISUP i BICC:  BICC – SIP(-T) komunikacija. Operator A network EIN BICC/SIP-T Other vendor's part of operator A's SIP-T based network Tes SIP-T H. prikazuje primjer uspostave poziva kod ISUP – SIP komunikacije u EIN mrež nom rješ enju. tenje preduvjeta.  SIP(-T) – SIP-T komunikacija. Naime. Uspostava ISUP – SIP poziva PRACK metoda se koristi kao mehanizam pouzdanosti s kraja na kraj (e2e reliability) neovisan o tome je li koriš nač prijenosa podataka UDP ili TCP.248 BGP. SIP-T.248 UDP/TCP RTP MGW MGW Operator B network Tes H. Slika 33. e u Isto tako u sluč da se mehanizmi preduvjeta ne koriste 183 Session Progress odgovor zajedno sa aju UPDATE metodom neć postojati. in koriš tenje ili nekoriš tenje mehanizama preduvjeta (preconditions) i različ metoda. EIN mrež rješ nudi sljedeć vrste komunikacije utemeljene na no enje e protokolima SIP. IPG IP IP backbone Slika 32. poziv ć se tretirati kao neuspješ i bit ć poprać izdavanjem za to predviđ e an e en enoga alarma.U sluč da SIP zahtjev ne sadrženkapsulirani ISUP ili ako postojeć enkapsulirani ISUP nije aju i i oč ekivan. zahtjeva obaveznu uporabu UPDATE metode.323 komunikacija.  SIP-T komunikacija izmeđ dvaju TeS. eši razlog za koriš tenje UPDATE metode jest dogovaranje ranog slanja medija. itim S obzirom na gore navedeno. Konač koriš no. UPDATE kao metoda jest uvedena kao dodatna SIP opcija koja e se koristi za mijenjanje i promjenu sesije kada ona još potvrđ niti uspostavljena. Svaka od navedenih vrsta komunikacije ima svoje specifič nosti s obzirom na nač uspostave veze. iako su pouzdani privremeni teni in odgovori (reliable provisional responses) prije svega vezani uz UDP prijenos podataka. u  ISUP – SIP(-T) komunikacija. U sluč kad se UPDATE ne koristi uspostava poziva prikazana na Slici 33 svodi se na aju pojednostavljeni IAM-INVITE i ACM-180 slijed.  SIP(-T) . kao š su itih to UPDATE za dogovaranje ranog slanja medija (early media negotiation) ili INFO za prijenos informacije aplikacijskoga sadrž kada je sesija već aja uspostavljena. EIN scenarij za SIP-T protokol Isto kao i kod eksternoga SIP-T protokola i ovdje vrijedi da se sve vrste poziva u EIN mrež koji i koriste interni SIP-T protokol i eksterni SIP-T protokol tretiraju kao komunikacijski sluč ajevi u kojima se komunikacija obavlja preko ISUP protokola. ali pod uvjetom da je ISUP sadrž konfiguriran po aj različ smjerovima.

6. S IP -T TeS Proxy SIP T TeS Slika 34. . Slika 34. Tamo je TeS konfiguriran za komunikaciju preko SIP proxy posluž itelja i u takvoj konfiguraciji odlazni TeS u inicijalnoj INVITE metodi mora navesti SIP URI od odrediš TeS-a i sljedeć proxy posluž nog eg itelja. dok je druga moguć veza preko outbound proxy e nost posluž itelja u vlastitoj SIP mrež gdje je TeS skriven iza outbound proxy posluž i itelja od SIP mrež a drugih operatera. TeS ima ulogu i radi samo kao klijent no enje ava korisnič agenta (User Agent Client) za odlazne pozive i kao posluž korisnič agenta (User kog itelj kog Agent Server) za dolazne pozive. SIP-T proxy mrež konfiguracija na Slika 35. tu postoje dvije moguć nosti. ali oni kao takvi nisu dio EIN rješ enja. PRACK BearerInfo BearerEstablished BearerEst. Moguć su takođ i slož e er enije varijante SIP-T mrež povezivanja u kojima je TeS spojen na višod jednoga proxy posluž nog e itelja i to prvenstveno zbog redundancije. prikazuje najjednostavniju varijantu SIP-T mrež konfiguracije preko proxy posluž ne itelja.Res 200 OK (PRACK) COT UPDATE 200 OK (Update) 180 Ringing ACM EstablishPath Modify Reply (Modify) EstablishPathRes.TeS LE/TE IAM CCF SeizeBearerDev ML MGW SIP proxy SeizeBearerDevRes Add Reply(Add) INVITE 100 Trying 183 Session Prog. izravno povezivanje gdje TeS raspolaž izravnom vezom na SIP razini s outbound e proxy posluž iteljem SIP mrež drugog operatora. SIP proxy posluž itelji mogu biti dio puta određ enoga SIP smjera. StartTone StartToneRes 200 OK (Prack) 200 OK (Invite) ANM StopTone StopToneRes ModifyPath Modify Reply (Modify) ModifyPathRes ACK Modify Reply (Modify) Modify Reply (Modify) PRACK ISUP H. distribuciju prometa ovisno o optereć i usmjeravanje odlaznih i dolaznih enju poziva. Uz to treba biti navedeno vršli i se prijenos preko protokola UDP ili protokola TCP. ilustrira moguć nosti u konfiguraciji SIP mrež rješ nih enja. Vezano uz ovu drugu moguć outbound proxy posluž u vlastitoj mrežse nost itelj i koristi za accounting.2.248 SIP EIN 3.1 mrež rješ ne podrž SIP usmjeravanje. SIP i SIP-T mrež scenariji ni Kada govorimo o moguć mrež konfiguracijama vezanim uz SIP-T protokol najvaž im nim nije mjesto zauzima konfiguracija s proxy posluž iteljem. ili one sluč ajeve u kojima je u poziv uključ viš od jednog proxy posluž eno e itelja. Generalno.

248) Slika 36. CSE) u COSS podsustavu. TeS i arhitektura sustava AXE sa SIP implementacijom . Slika 36. podrš za obradu tekst protokola (SIP. ka komutacijske funkcije (GSTHSE. Najvaž međ njima su: nija u a) b) c) d) TPHSE. SIP implementacija Telefonijski posluž (TeS) hibridna je arhitektura koju č AXE (CCF) i AXD (ML). CM Mediation Logic (ML) kontrola MGW (H. CXSE. suč logič ISUP-a prema podsustavu kontrole prometa (TCS). itelj ine prikazuje arhitekturu sustava AXE primijenjenoga u TeS-u. DASAM APSI c) CHARM CONRM b) CSPRM BASRM SIPSF OMRM a) NAPRM COMRM PDRM AXE 106+ BRM.3. ka VBASE. podrš za tzv.. SDP). Alternative SIP mrež konfiguracije ne 6. virtualni pristup resursima (IP prospajanje u MGW). elje kog XSS SUS CHS SS/SCS NEM TSS TCS-F d) SIPTA IUSAM SYSOMAM FOAM BCAM ..Alternativa povezivanja preko Outbound proxy SIP Proxy TeS S IP Proxy SIP Proxy Operator A Operator B Alternativa Direktnog povezivanja Slika 35. uključ i aplikacijska suč i module ujuć elja u sustavu bitne za implementaciju SIP-a.

B.  upravljanje nosiocem (bearer control). er i Potpuno novo uvedeni produkti su SIPTA kompleks i SIPSF kompleks.  administrativne funkcije (O&M). sintaksa i kih to enkodiranje. TPHSE predstavlja novo funkcijsko suč prema RMP sloju.  rješ avanje svih proturječ sluč nih ajeva izmeđ deenkapsulirane ISUP poruke i podataka u SIP u zaglavlju. pokazuje da je SIP implementacija u TeS raspodijeljena izmeđ agent aplikacije. dok je postojeć elje e suč VBASE nadograđ Takođ je postojeć BRM protokol na relaciji AXE-ML promijenjen. A. Na Slici 36. elje eno. u zaduž za obradu SIP sesije na razini kontrole poziva te dijela u RMP sloju. . enja CSPRM i BASRM. SIPSF kompleks Slika 37. TCS-F).  analiza deenkapsulirane ISUP poruke. ku poznati kao SIPTA i SIPSF kompleks. Za obradu SIP-T poziva SIPTA kompleks uz već navedene uvodi i dodatne funkcije kao š su: to  deenkapsulacija ISUP MIME tijela poruke.  pretvorba poruka – mapiranje podataka primljenih od strane TCS-F podsustava kroz postojeć e ISDN logič suč i kreiranje SIP poruka. su prikazani novi produkti implementirani za podrš SIP funkcije u sustavima AXE. i obratno. itd. ko elje  MGW selekcija.  enkapsulacija ISUP poruke.AXE sistemski moduli koji su dož ivjeli promjene zbog uvođ SIP-a su XSS (TSS. Glavna zadać APSI ene a suč smješ elja tenoga izmeđ aplikacijskoga programa (Agent) i logike u RMP je osloboditi aplikaciju u od procesno intenzivnih generič funkcija kao š su upravljanje transakcijama. SIPTA kompleks SIPTA kompleks objedinjava skup funkcijskih blokova unutar TSS podsustava koji obuhvać aju upravljanje i kontrolu nad funkcijama SIP User Agent Server i SIP User Agent Client kao š su: to  SIP protokol sesija – kontroliranje procesa slanja i primanja SIP poruka za odlazne i dolazne pozive.

er ena akcija u sluč bilo kakvih programskih ili hardverskih greš na pojedinom GARP-u. aju aka . s obzirom na konfiguriranu mrež CP jedinica je takođ zaduž za poduzimanje svih potrebnih u. Programska jedinica TPCCR uč itava se kao EM i izvrš na GARP procesorima. ava Jedan od zadataka CP programske jedinice je transparentno prenoš SIP poruka od SIPTA enje prema TPCCR dijelu i obratno. TPCC CP programska noj jedinica ima zadatak distribuirati parametre mrež konfiguracije na transportnu razinu i u suradnji sa ne TPCC RP programskom jedinicom provjeriti je li svaka SIP dolazna poruka prihvatljiva ili ne. Telefonijski posluž itelj (TeS) i arhitektura sustava AXE sa SIP implementacijom TPCC funkcijski blok predstavlja centralnu funkciju SIPSF kompleksa u RMP-u i sastoji se od programskih jedinica CP (TPCCU) i RP (TPCCR). ukoliko su one aktivne i spremne za prihvać odlaznih i/ili dolaznih enje poziva. Zatim TPCCU. koji tako postaju signalizacijski terminali za SIP. kontrolira konfiguraciju lokalnih signalnih terminala. Pri tomu se vodi rač o kapacitetu i pravilnoj raspodjeli prometa po una pojedinim GARP ploč icama.SIP Trunk Use r Agent (SIPTA) SI un Us Ag en SI ) SIPHIT incoming handler SIPME/MD encapsulated ISUP TSS Centralni procesor SIPHOT outgoing handler SIPD SIP Device SIPIS ISUP screening APSI TPCOM operation & mgmt TPCCU coordination function IPG IP address group SIP S upport IP po rt Functions ( SIPSF) nc io ns PS TPCCR SIP text protocol CSPRM GARP UDP/TCP/IP Stack IP2 IP 1 IP n Ethernet prema IP mrež i Slika 37. zajedno s blokom TPCOM. Ako se govori o mrež konfiguraciji koju je unaprijed definirao operator . kao i stvaranje topologije vanjske SIP mrež e.

Nova transakcija se otvara svaki put prilikom slanja ili primanja bilo koje SIP poruke zahtjeva. C. iako bi to bio jedan no enje in od najsigurnijih nač prijenosa SIP protokola. Operator. međ to reč utim. uključ i SDP i ISUP MIME dijelove. EIN mrež rješ nudi UDP ili TCP nač prijenosa dok se SCTP ne koristi. prema RFC 3261 standardu. a Proces dekodiranja dolazne SIP poruke u skladu je sa zadanim pravilima dekodiranja. osim ako ista nije već ranije primljena (š to predstavlja sluč retransmisije). ki i definira IP č vorove kao odrediš ta/izvoriš prometa kao i rigidnu topologiju SIP mrež metodom ta e pred-konfiguriranih ruta. Uz spomenuto enkodiranje i dekodiranje SIP poruke TPCC RP programska jedinica je zaduž i ena za transakcijski sloj protokola. nego su imena zajedno s IP adresama statič definirani.1 rješ ne koriste se DNS upiti prema vanjskim posluž enju iteljima glede IP adrese za neko ime. Mehanizmi enkodiranja odlazne nija i dekodiranja dolazne SIP poruke predstavljaju jednu od temeljnih zadać TPCCR-a.TPCC RP programska jedinica (TPCCR) predstavlja novi RP softver razvijen u C++ jeziku. Elementi ujuć SIP poruke se obrađ u skladu sa zadanom sintaksom. Svaka SIP poruka koja je doš sa odrediš koje nije definirano u vlastitoj la ta mrežili s poznatog izvoriš i ta/odrediš (dakle rutom koja nije definirana). praktič se koriste no isključ IP transportni protokoli. pogotovo ako se radi o TeS-u koji operira s velikom ina količ inom SIP ili SIP-T prometa. i njegova najvaž uloga jest obrada SIP poruka u realnom vremenu. in . aj RP programska jedinica je takođ zaduž za upravljanje automatom stanja za SIP dijaloge er ena definirane prema RFC 3261 standardu (dijalog predstavlja peer-to-peer SIP dinamič relaciju ku izmeđ dva UA). SIP mož koristiti pouzdani ili nepouzdani nač prijenosa. kao ivo e in sto su TCP i SCTP ili UDP protokol. Central Central Processor Processor RPB-S branch 4 RPB-S branch 3 RPB-S branch 2 RPB-S branch 1 GEM IP S IP1 IP2 IP3 IP4 IP5 IP6 IP7 IP8 free free free free free free SCB GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP free free free free SCB Slika 38. gramatič izraž uju ki enom u ABNF formatu. Njegov zadatak je razumjeti sintaksu dolazne SIP poruke. Agent aplikacija u tom sluč ne bavi se uspostavom sesije već om aju je samo obaviješ o dolasku SIP zahtjeva koji je odbijen iz određ tena enoga razloga. shema . EIN rješ ne nudi SCTP opciju prvenstveno zbog toga š mrež enje to e drugih operatora ne koriste SCTP kao nač prijenosa SIP protokola. koristeć MML komande. bit ć unaprijed odbijena ta e odgovarajuć porukom odgovora. u U EIN 3. Transport SIP poruke Kao š je već eno SIP je u teoriji protokol neovisan o transportu. a slijedeć i definirane RFC 3261 i RFC 2327 standarde obavlja se u dijelu programa nazvanog parser. GARP procesori u magazinu.

Svaki GARP ima na prednjoj strani izveden Ethernet priključ kapaciteta 10 ili 100 MB/s za ak pristup prema vanjskoj mrež U sustavima AXE ta suč vidljiva su i kontrolirana kao IP Portovi. U ovisnosti o parametrima smjera. GARP-1 bazira se na procesoru Power PC 750CXE sa integriranim 256 kB L2 međ uspremnikom.36 UDP.com 178. D.20. nameć se zaključ da š je kapacitet osnovnog elementa (GARP ili neš novije) već to ih e ak to to i. i. je manje potrebno u GEM-u.323 te Sigtran signalizaciju. Najveć problem TCP prijenosa je moguć e i e kaš njenje prilikom uspostave poziva. mož zadovoljiti potrebe za visokim kapacitetom. i svaki IP Port prema vanjskoj mrež predstavlja jednu IP i adresu. e jedan GARP-1 mož obrađ e ivati 30-50 poziva u SIP sesiju po sekundi. izmeđ pojedinih GARP ploč u ica putem ugrađ enoga Etherneta kapaciteta 100 MB/s.20. Unutar GEM magazina odvija se komunikacija. Time bi se broj IP adresa smanjio. Ugrađ IP Stack podrž UDP i TCP protokole za SIP i H.20. Na Slici 38.10. TeS koji je opremljen s višGARP ploč za potrebe SIP signalizacije. ali opć je pravilo da se UDP ini e nač prijenosa koristi u TeS-u koji operira sa malom količ in inom poziva. kao i SCTP za eni ava Sigtran.sipnet.20. port 5060 Dakle. port 5060 TCP. ice Prikazana konfiguracija na Slici 38. Na taj se nač s jedne strane in omoguć retransmisija SIP poruka na transakcijskoj razini.Nač prijenosa u SIP i SIP-T protokolu se mogu konfigurirati. i to varijanta koja ih podrž 4 grane RPB-S (serijskog RP bus-a) po jednom GEM-u. pož eljno na 1-2 IP adrese po . poš jedna grana ima dovoljnu propusnost za svih 8 enja to GARP-ova. polje od 8 procesora mož podrž 240-400 poziva/sec.30 178.) koristi se ne samo za SIP nego i H.32 178. bit e ica ć predstavljen imenom (FQDN) i pripadajuć IP adresama u DNS sustavu. ine ija ina TCP kao opcija prijenosa se u prvom redu koristi zbog problema s fragmentacijom SIP poruka. a za one č je velič preko 1300 okteta koriste se TCP konekcije.323 ili recimo Sigtran (na Slici 38. elja Svaki GARP vidljiv je kao jedan IP Port.323. Poš se kapacitet skalabilno to poveć dodavanjem procesora u GEM-u. TCP je sigurniji nač prijenosa SIP poruka jer postoji aju in kontrola postojeć TCP veze otvorene za uspostavu sesije. U vanjskim mrež ama. jer UDP nepouzdano radi u sluč fragmentacije. ava e ati Pri tome nema rizika od zaguš RPB-S. on je u sivoj boji). Koristi se UDP e im odnosno TCP port broj 5060. Primjer zapisa u DNS-u: axe106.10.34 178. a s druge strane se sprječ moguć ava ava e preoptereć u mrež enje i. Isti magazin mož istovremeno sadrž ica e avati GARP ploč koje koristi H.10. radnog takta od 550 MHz. Naime. prikazana je jedna od moguć konfiguracija u GEM magazinu. po potrebi. RAM memorija mož se poveć e avati sa 128 MB osnovne do 512 MB maksimalno.10. GEM magazin sa GARP procesorima GARP-1 regionalni procesor (Slika 39. To je moguć ukoliko se koristi ava e kontrolna ploč SCB-RP tipa ROJ 208 323/3. EIN mrež rješ za odlazne SIP poruke koristi UDP pakete no enje velič do 1300 okteta.

ice ene Slika 39. Objavljene IP adrese primit ć sav dolazni SIP promet. tradicionalnih operatora da prijeđ na IP temeljenu viš u eusluž mrež koja uključ IP nu u. Ne radi se samo o modi ili trenutač trendu. IP temeljenim i telekomunikacijskim mrež ama. telekomunikacijske mrež e e e utemeljene u potpunosti na IP transportu dogodit ć se do kraja ovog desetljeć Fiksno-mobilna e a. Pogled u buduć nost Prijenos govora preko Internet protokola (VoIP) postao je prihvać kao uobič nač en ajen in komunikacije. ali neobjavljenih IP adresa u vanjskim DNS sustavima. poč prijenosa govora i preko mrež WLAN i dr. IMS sustavi koji nude nove e u . uje viš emedijski podsustav (IMS) utemeljen na protokolu SIP te podrš za nove (SIP/IP) i postojeć ku e (PSTN/ISDN) terminale. dok ć odlazni promet biti dinamič alociran na GARP e e ki ploč neoptereć dolaznim prometom. vrlo ž standardizacijska aktivnost usmjerena na dogradnju samoga SIP protokola iva i njegovu primjenu. Zbog moguć hackerskih prijetnji iz vanjske IP mrež pož ih e eljno je imati jedan ili dva potpuno operativna GARP-a. Ta je tehnologija. uključ i i govor. naime. koja ć uvesti nove vidove ujuć e komuniciranja međ ljudima i moguć u nosti realiziranja i koriš tenja brojnih novih usluga. koja se događ u svijetu telekomunikacija prihvać a anjem Internet tehnologija za prijenos medija.posluž itelju. S druge strane. već zbiljskoj nom o promjeni. e Glavni koraci prema tranziciji u mrež sljedeć generacije. š irenje š irokopojasnoga pristupa u domovima (osiguravanjem dovoljno kapaciteta za aplikacije osjetljive na kaš njenje i gubitke. postala komercijalno prihvać Tome je pridonijelo naglo ena. Mož emo slobodno rećda je postignut konsenzus svih interesnih strana u područ telekomunikacija o tome da i ju je SIP glavno sredstvo realizacije viš emedijskih komunikacijskih usluga sljedeć generacije. Međ etak a utim. konvergencija bit ć ostvarena kroz IMS jezgrenu mrež i aplikacije. svjedočo tome da SIP postaje nezaobilazan protokol u novim. presudnu važ imaju i prve odluke nost velikih. kao š je prijenos glasa). puno kvalitetnije implementacije. Protokol SIP je predvodnik te tihe revolucije. razvoj to IP kuć centrala u smjeru podrž nih avanja VoIP-a za internu komunikaciju i viš emedijskih usluga. GARP-1 ploč ica 7. odnosno.

CS mrež migrirane na IP e transport. a viš u. To ć inicirati postupnu zamjenu CS ih e mrež s IMS/PS mrež a ama. Najvećdio komuniciranja tada ć se ostvarivati putem protokola i e SIP. Popis kratica 3GPP A-BGF ABNF AM A-MGF APSI ARF AS ASF BASRM B2BUA BGF C-BGF CP CPE CS CSCF CSPRM COMRM CONRM DNS ENUM ETSI FQDN GARP GEM HLR HSS HTTP I-BGF I-CSCF IETF ISUP ITU-T Third Generation Project Partnership Access Border Gateway Function Augmented Backus-Naur Form Application Modularity Access Media Gateway Function Application Platform Services Interface Access Relay Function Application Server Application Server Function Bearer Access Services RM Back-to-back User Agent Border Gateway Function Core Border Gateway Function Central Processor Customer Premises Equipment Circuit Switched Call Session Control Function Common Signalling Protocols RM Communication RM Connection RM Domain Name System E. Za vrijeme prijelaznoga perioda kombinacijske usluge ć se razviti i e primijeniti: koristećCS domenu za prijenos glasa i PS domenu za druge tipove medija. polako ć gubiti prednost jer neć nuditi nove napredne usluge. bit ć razvijeni proizvodi za zamjenu CS domene s IMS-om e putem simulacije ili emulacije postojeć PSTN/ISDN usluga.164 Number Mapping European Telecommunication Standardization Institute Fully Qualified Domain Name Generic Application Board Processor Generic Equipment Magazine Home Location Register Home Subscriber Server Hypertext Transfer Protocol Interconnection Border Gateway Function Interrogating Call Session Control Function Internet Engineering Task Force ISDN User Part International Telecommunication . kao š je to danas sluč s govornom komunikacijom i ena to aj razmjenjivanjem SMS poruka. U sljedeć i em desetljeć IMS jezgra ć vjerojatno zamijeniti CS jezgru. e emedijske komunikacijske usluge polako ć postati opć e eprihvać realnost. koje ć biti moguć jedino e e e e primjenom IMS sustava.viš emedijske usluge primijenit ć se u telekomunikacijskim mrež e ama. Istodobno.

IMS IMS-MGW IP ISDN ISUP IWF LAN MEGACO MGCF MGF MGW MIME ML MMD MML MRFC MRFP MSG MTP NAPT NASS NGN O&M OMA OSA P-CSCF PES PS PSTN QoS RACS RFC RM R-MGF RP RMP RPB-S RTP RTSP S-CSCF SCTP SDP SGF SGW SIP SLF SMS TCP TCS-F Union – Telecommunication sector IP Multimedia Subsystem IMS Media Gateway Internet Protocol Integrated Services Digital Network ISDN User Part Interworking Function Local Area Network Media Gateway Control Media Gateway Control Function Media Gateway Function Media Gateway Multipurpose Internet Mail Extensions Mediation Logic Mutimedia Domain Man-Machine Language Multimedia Resource Function Controller Multimedia Resource Function Processor Multi-Service Gateway Message Transfer Part Network Address and Port Translation Network Attachment Subsystem Next Generation Network Operation and Maintenance Open Mobile Alliance Open Service Access Proxy Call Session Control Function PSTN/ISDN Emulation Subsystem Packet Switched Public Switched Telephone Network Quality of Service Resource and Admission Control Subsystem Request for Comment Resource Module Residential Media Gateway Function Regional Processor Resource Module Platform RP Bus .Serial Real-time Transport Protocol Real-Time Streaming Protocol Serving Call Session Control Function Stream Control Transmission Protocol Session Description Protocol Signaling Gateway Function Signaling Gateway Session Initiation Protocol Subscription Locator Function Short Message Service Transport Control Protocol Traffic Control Subsystem – Fixed .

E. [4] G.228: "IP multimedia subsystem. McGraw-Hill. “TISPAN NGN Functional Architecture Release1 ”. October 2000 [7] J. R. February 2005. “SIP Demystified”. [3] Draft standard . Stage 2 (Release 6)". RFC 3265. Schooler. J. Johnston. June 2004. Sparks. A. Donovan. “SIP: Session Initiation Protocol“. “Session Initiation Protocol (SIP)Specific Event Notification “. 2002. G. RFC 3262. “The SIP INFO Method “. RFC 2976. April 2003 . M. June 2002 [6] S. “The Session Initiation Protocol (SIP) Refer Method “.TeS TISPAN TLS TSS T-MGF TU UA UAC UAS UDP UE URI VoIP WLAN XSS Literatura Telephony Server Telecommunications and Internet Converged Services and Protocols for Advanced Networks Transport Layer Security Trunk and Signaling Subsystem Trunking Media Gateway Function Transaction User User Agent User Agent Client User Agent Server User Datagram Protocol User Equipment Uniform Resource Identifier Voice over IP Wireless Local Area Network Existing Source System [1] J. Handley. H. RFC 3261. [5] J. “The Session Initiation Protocol (SIP) UPDATE Method “. June 2002 [2] 3GPP TS 23. Camarillo. Rosenberg. DES/TISPAN-02007-eNGN. Schulzrinne. September 2002 [8] A. RFC 3311. “Reliability of Provisional Responses in the Session Initiation Protocol (SIP) “. RFC 3515. Camarillo. ETSI. Rosenberg. June 2002 [9] R. Rosenberg. Sparks. Roach. Peterson. B.

Krapinska 45. 2001.com Vlado Vrlika Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d. Krapinska 45. Krapinska 45.O.Biondic@ericsson. Johnston. Artech House.ericsson.Bolt@ericsson. Krapinska 45. P. Croatia Phone: +385 1 365 3824 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Nevenka. Wiley. “Understanding the Session Initiation Protocol“. Croatia Phone: +385 1 365 3573 Fax: +385 1 365 3954 E-mail: Vlado.d. P.Medak@ericsson. Croatia Phone: +385 1 365 3070 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Maja. P.se (web page).O.Box 93 HR-10 002 Zagreb.d..Box 93 HR-10 002 Zagreb.com Lukica Medak Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.Box 93 HR-10 002 Zagreb. Croatia Phone: +385 1 365 33 59 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Vlatko. P.[10] Alan B. Norwood MA.O.Box 93 HR-10 002 Zagreb. Adrese autora Nevenka Biondić Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.Vrlika@ericsson. Inc. [11] The Ericsson IETF Community Web Site.d.d.Box 93 HR-10 002 Zagreb. l.O.com Vlatko Bolt Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.com Maja Vukuš -Vasiljevksi ić Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.com .d. http://ietf.O.Vukusic-Vasiljevski@ericsson. Croatia Phone: +385 1 365 34 66 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Lukica. P. Krapinska 45.

Uredniš je primilo rukopis 4. travnja 2005. tvo .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->