You are on page 1of 48

N. Biondi M. Vuku -Vasiljevski, L. Medak, V. Bolt, V.

Vrlika: Protokol za inicijaciju , i sesije

Protokol za inicijaciju sesije

Klju rije ne i: Protokol za inicijaciju sesije, SIP Radno tijelo za razvoj Interneta, IETF Mre sljede generacije e e Internet protokol, IP IP vi emedijski podsustav, IMS All-IP Engine Engine Multimedia, EMM Telefonijski poslu itelj AXE AXD Pristupnik

Key words: Session Initiation Protocol, SIP Internet Engineering Task Force, IETF Next Generation Networks Internet Protocol, IP IP Multimedia Subsystem,IMS All-IP Engine Engine Multimedia, EMM Telephony Server AXE AXD Gateway

Sa etak Protokol za inicijaciju sesije (SIP Session Initiation Protocol) je signalizacijski protokol koji se koristi za uspostavu, modifikaciju i raskidanje vi emedijskih sesija u mre utemeljenim na ama Internet protokolu (IP networks). Iako ga je razvilo i standardiziralo Radno tijelo za razvoj Interneta (IETF - Internet Engineering Task Force) prihvatila su ga i ostala zna me ajna unarodna standardizacijska tijela kao glavni protokol u vi emedijskim domenama 3G mobilnih sustava (IP vi emedijski podsustav, IMS) te kao okosnicu mre sljede generacije (NGN Next Generation a e Network). S migracijom tradicionalnih telekomunikacijskih mre prema All IP vi a euslu i nim vi emedijskim mre ama, protokol SIP dobiva nezaobilaznu va nost. Sve interesne grupe u telekomunikacijskoj industriji su se usuglasile da je protokol SIP glavno sredstvo realizacije vi emedijskih komunikacijskih usluga sljede generacije. Ericssonova rje i proizvodi u e enja potpunosti slijede tu viziju, potvr sna i sveobuhvatan proizvodni portfelj u podru to uje an ju rje za fiksne i mobilne mre i pristupe utemeljene na IP softswitchu i IP vi enja e emedijskom podsustavu. Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli kroz razvoj prototipova protokola SIP i proizvoda za Ericssonova IP softswitch rje i rje za IP vi enja enja emedijski podsustav dao je zna doprinos u ostvarenju te vizije. ajan

Session Initiation Protocol

Abstract Session Initiation Protocol (SIP) is a signaling protocol used to set up, modify and terminate multimedia sessions over IP networks. Although developed and standardized by Internet Engineering Task Force (IETF), it has been adopted by other international standardization bodies as the main protocol in multimedia domains of 3G mobile systems (IP Multimedia Subsystem, IMS)and as the main building block of Next Generation Networks (NGN). With migration of traditional telecommunications networks to All-IP multiservice and multimedia networks, SIP is gaining importance. Telecom industry has reached a consensus that SIP is a way to implement multimedia communications services of next generation. Ericsson's solutions and products completely follow this vision, which is confirmed by strong and comprehensive product portfolio in area of IP softswitch and IMS solutions for fixed and mobile networks and accesses. Ericsson Nikola Tesla's Research & Development Center through development of SIP prototypes and products for Ericsson's IP softswitch and IP Multimedia Subsystem solutions has given enormous contribution to the realization of this vision.

1. Uvod
Protokol za incijaciju sesije (SIP Session Initiation Protool) je privukao dosta pa u zadnjih nje nekoliko godina, je nagla prihva to eno anjem toga protokola kao signalizacijskoga protokola za pru vi anje emedijskih usluga u 3G sustavima i posve izvjesnom migracijom telekomunikacijskih mre prema IP vi a euslu mre nim ama. Internet tehnologije su u pozadini te tihe revolucije koja se odvija u svijetu telekomunikacija, a SIP je jedan od njenih glavnih predvodnika. Protokol SIP se razmatra u ovom lanku s nekoliko aspekata. lanak prvoiznosi osnovne zna ajke i funkcionalnosti protokola, a u tre poglavlju opisuje se tijek nastanka i standardizacije protokola em

te njegova uloga kao temeljne kontrolne okosnice 3G sustava i mre sljede generacije i njegov a e daljnji razvoj. U etvrtom poglavlju opisana su Ericssonova rje za IP vi enja emedijski podsustav (IMS IP Multimedia Subsystem) te proizvodi u podru mre sljede generacije i IP ju a e vi emedijskih podsustava koji koriste protokol SIP kao glavni kontrolni protokol. Peto i esto poglavlje opisuju zna i razvoj proizvoda utemeljenih na protokolu SIP za Ericssonovo Engine ajke Integral rje enje, od ideje, preko prototipa, pa do proizvoda, je sve u cijelosti izvedeno u to istra ko-razvojnom centru Ericssona Nikole Tesle. U sedmom poglavlju dan je kratak pogled u iva budu razvoja telekomunikacijskih mre i konvergencije fiksnih i mobilnih mre zasnovane nost a a, na IP vi emedijskom podsustavu, u kojemu je SIP temeljni kontrolni protokol.

2. Protokol za inicijaciju sesije


Protokol za inicijaciju sesije, SIP je signalizacijski protokol aplikacijske razine (application-level control protokol) razvijen u svrhu: kreiranja, promjene i prekida vi emedijskih sesija ili poziva izme dva ili vi sudionika; u e lociranja korisnika i preusmjeravanja poziva; omogu avanja mobilnosti preusmjeravanjem poziva i uporabom proxy poslu itelja. S vremenom je protokol SIP evoluirao u protokol koji podr ava iroki spektar sesija kao su: to multimedija (govor, video, itd.), igre (Gaming), prisutnost i komunikacija porukama (Presence and Instant Messaging). Protokol SIP se mo modularno nadogra e ivati. Razli funkcionalnosti, sigurnosni mehanizmi, ite metode, zaglavlja, opcije, transportni protokoli, itd. mogu, ali i ne moraju biti implementirani budu i da protokol SIP sadrmehanizam koji mu omogu da ustanovi mogu i ava nosti krajnjega korisnika ili proxy poslu itelja. Zbog toga protokol SIP, za razliku od protokola ISUP (Integrated Services Digital Network, User Protocol, ISDN User Protocol), ne podr koncept razli varijanti ava itih protokola. 2.1. Osnovna na protokola SIP ela Protokol SIP je baziran na HTTP (Hypertext Transport Protocol) transakcijskom modelu zahtjeva i odgovora (request/response transaction model). Svaka se transakcija sastoji od zahtjeva koji poziva odre metodu ili funkciju poslu enu itelja te barem jednog odgovora na tra zahtjev. Protokol SIP eni se ne koristi za opis obilje sesije kao su, npr., tip medija, kodek, frekvencija uzorkovanja, nego ja to tijelo SIP poruke nosi karakteristike sesije za se opis koristi protokol za opis sesije (SDP - Session iji Description Protocol) ili neki drugi protokol razvijen u tu svrhu. Razdvajanje funkcije upravljanja uspostavom sesije od ugovaranja karakteristika sesije va je karakteristika koja protokol SIP na predstavlja kao u inkovit protokol, budu da ga mo koristiti za uspostavljanje bilo kojega tipa i emo sesije. Protokol SIP je zajedno s drugim IETF protokolima sastavni dio arhitekture koja u potpunosti omogu multimediju. Obi se takva arhitektura temelji na: ava no protokolu koji se koristi za prijenos podataka u stvarnom vremenu i za povratne informacije o kvaliteti usluge (RTP - Real-time Transport Protocol) protokolu za upravljanje kontinuiranim tokom podataka (RTSP - Real-Time Streaming Protocol) protokolu za upravljanje pristupnicima prema javnoj komutiranoj telefonskoj mre i (H.248/MEGACO - Media Gateway Protocol)) i protokolu za opis multimedijskih sesija (SDP - Session Description Protocol). Iako se protokol SIP, zajedno s navedenim protokolima, koristi u svrhu omogu avanja potpune usluge korisnicima, njegova osnovna funkcionalnost ne ovisi niti o jednom od navedenih protokola.

Bududa SIP poruke i sesije koje protokol SIP omogu mogu prolaziti kroz razli mre on i ava ite e, ne mo i ne omogu bilo kakav tip rezervacije mre resursa (network resource reservation e ava nih capabilities). Kako priroda pru usluga sigurnost izuzetno va enih ini nom, protokol SIP osigurava i niz itav sigurnosnih mehanizama kao su prevencija ometanja pru usluge (denial-of-service to anja prevention), proces identifikacije (authentication), za cjelovitosti (integrity protection), tita kriptografska za (encryption) i usluge za privatnosti (privacy services). tita tite Protokol SIP podr i IPv4 i IPv6, se podru njegove upotrebe bitno pro te olak ava ime je iruje ava migracija IP mre prema IPv6. a 2.2. Struktura protokola SIP Protokol SIP je strukturiran kao slojeviti protokol, pri svaki sloj definira odre skup emu eni pravila. Elementi koje taj protokol specificira u logi elementi. Svaki element protokola ne mora ki sadr avati svaki od slojeva. Nadalje, kada se ka da neki element sadr odre sloj, to zapravo e i eni znada taj element po skup pravila koje taj sloj definira. i tuje Najnisloj protokola SIP je njegova sintaksa i kodiranje (syntax and encoding) koje koristi i ABNF (Augmented Backus-Naur Form) pravila. Drugi sloj je transportni sloj (transport layer) koji definira kako klijent zahtjeve i prima alje odgovore te kako poslu prima zahtjeve i odgovore putem mre Sve komponente itelj alje e. protokola SIP moraju implementirati protokol korisni datograma (UDP - User Datagram kih Protocol) i protokol upravljanja prijenosom (TCP - Transport Control Protocol), ali mogu i podr avati i druge protokole, kao je protokol upravljanja transmisijskim slijedom (SCTP to Stream Control Transmission Protocol). Budu da je UDP nepouzdan protokol, SIP ima vlastiti i mehanizam retransmisije koji uklju i three-way izmjenu izme korisnika prilikom uspostave uje u sesije. Treje sloj transakcijski sloj (transaction layer) koji upravlja retransmisijama aplikacijskoga i sloja, povezivanjem odgovora i zahtjeva, kao i istekom vremena aplikacijskoga sloja (application layer timeouts). Transakcija je temeljna komponenta protokola SIP koja se sastoji od zahtjeva te jednog ili vi odgovora. Transakcijski sloj sadrklijent i poslu komponentu, od kojih je e i itelj svaka predstavljena automatom stanja koji je konstruiran kako bi procesuirao odre zahtjev. eni Klijent transakcija zahtjeve i proslje odgovore korisniku transakcije te je odgovorna za alje uje pouzdanu retransmisiju zahtjeva u slu ajevima kada se koristi nepouzdani transport (npr. UDP). Ovisno o metodi koju sadrzahtjev, postoje dva tipa stanja klijent transakcije: INVITE klijent i transakcija koja obra INVITE zahtjeve i non-INVITE klijent transakcija koja obra sve uje uje zahtjeve osim INVITE i ACK zahtjeva. Metoda ACK je jedina metoda koja ne generira klijent transakciju. Poslu transakcija je odgovoran za proslje itelj ivanje zahtjeva korisniku transakcije i pouzdanu retransmisiju odgovora. Kao i kod klijent transakcija razlikujemo dva tipa automata stanja poslu transakcija: INVITE poslu transakcija i non- INVITE poslu transakcija. itelj itelj itelj Iznad transakcijskoga sloja se nalazi sloj korisnika transakcije (Transaction User) TU. Svi su entiteti (logi komponente) protokola SIP, osim stateless proxy poslu ke itelja, korisnici transakcije TU. Kada korisnik transakcije poslati zahtjev, mora kreirati klijent transakciju te eli joj proslijediti zahtjev zajedno s IP adresom, portom i transportom kojem treba poslati zahtjev.

UA zag .com 2. Store 4. Query 5. Response Location Service Proxy Server 6. INVITE josip@pchome2.zag .com 3. INVITE josip @zag.com sip.zag .com

Registrar Server 1. REGISTER

UA

pchome2

Slika 1.

SIP logi komponente ke

2.3. Logi komponente protokola SIP ke Osnovne zna protokola SIP su odre ajke ivanje lokacije, mogu nosti i dostupnosti korisnika te uspostava i upravljanje vi emedijskim sesijama. To je omogu sljede logi eno im kim komponentama (Slika 1.) koje temelj bilo koje arhitekture koja koristi SIP: ine

Korisni agent (UA - User Agent) aplikacija koja uspostavlja, prihva i prekida sesiju/poziv. ki a Sastoji se od dva zasebna dijela: klijenta korisni koga agenta (UAC - User Agent Client) i poslu itelja korisni koga agenta (UAS - User Agent Server). UAC zahtjeve i prima alje odgovore. UAS prima zahtjeve i odgovore. Aplikacija UA koja je inicirala poziv/sesiju alje prilikom oda iljanja zahtjeva za iniciranje sesije ima ulogu UAC-a, ali u slu prijema zahtjeva aju za raskidanjem sesije pona se kao UAS. at e
Rutiranje: SIP server u proxy modu
INVITE sip:alice .doe@home1.net SIP/2.0 1
From: <sip:elisa.coya @example.net> To: <sip: alice.doe@home1.net> Contact: <sip: elisa@pc33.example.net>

INVITE sip:alice@play.home1.net SIP/2.0 2


From: <sip:elisa.coya@example.net> To: <sip:alice.doe@home1.net> Contact: <sip:elisa@pc33.example.net>

SIP/2.0 200 OK
Contact: <sip: alice@play.home1.net>

SIP/2.0 200 OK
Contact: <sip:alice@play.home1.net>

5 ACK sip:alice@play.home1.net SIP/2.0

ACK sip: alice@play.home1.net SIP/2.0

SIP server i registrar

pc33.example.net

play.home1.net

Slika 2. Proxy poslu itelj Proxy poslu osnovna zada proxy poslu itelj a itelja (Proxy Server) je usmjeravanje. Proxy poslu obra SIP poruke (zahtjeve i odgovore) te ih modificira, ukoliko je to potrebno itelj uje prije proslje ivanja. Prema promjeni stanja proxy poslu itelje dijelimo na: Stateless proxy koji nema stanja transakcije prilikom proslje ivanja zahtjeva i odgovora; Stateful proxy koji za vrijeme trajanja transakcije stanje transakcije; uva Call stateful proxy koji sva stanja koja se odnose na sesiju (npr. od INVITE do BYE). uva SIP poslu u proxy modu prikazan je na Slici 2. itelj . Poslu za preusmjeravanje (Redirect Server) UAS koji prihva zahtjeve te u odgovorima itelj a obi vra jednu ili vi novih adresa klijentu. no a e

Registracijski poslu (Registrar Server) poseban tip UAS jedinice koji prihva REGISTER itelj a poruke te primljenu informaciju proslje prema lokacijskim poslu uje iteljima (za domene koje odr ava). Korisni agent Back-to-back (B2BUA - Back-to-back User Agent) ima ulogu UAC-a i UAS-a ki povezanih logikom aplikacije. B2BUA (Slika 3.) prima zahtjeve kao UAS, no kako bi ustanovio kakav odgovor treba poslati na primljeni zahtjev preuzima ulogu UAC-a i generira zahtjev. Za razliku od proxy poslu itelja B2BUA odr stanje dijaloga te sudjeluje u svim zahtjevima ava dijaloga kojeg je inicirao. Usluga lokacije (Location Service) je apstraktan koncept koji omogu poslu uje itelju za preusmjeravanje ili proxy poslu itelju da na temelju primljenog uskla enoga identifikatora resursa (URI - Uniform Resource Identifier) omoguproslje i ivanje zahtjeva prema lokaciji pozvanoga korisnika. Uloge UAC-a i UAS-a, kao i proxy poslu itelja te poslu itelja za preusmjeravanje (redirection server) definiraju se po pojedinoj transakciji. Aplikacija UA koja je inicirala poziv/sesiju prilikom oda iljanja zahtjeva za iniciranjem sesije ima ulogu UAC-a, ali u slu prijema zahtjeva za aju raskidanjem sesije pona se kao UAS. Sli isti softver za neke zahtjeve imati ulogu proxy at e no, e poslu itelja, dok se za sljede poziv mo nau ulozi poslu i e i itelja za preusmjeravanje (redirection server).
B2BUA REQUEST RESPONSE REQUEST RESPONSE

Slika 3. Back-to-back User Agent (B2BUA) 2.4. Adresiranje Umjesto IP adresom, odredi u protokolu SIP mo biti predstavljeno URI-jem koji ima isti te e format kao i e-adresa i u skladu s tim ispravna SIP adresa mo biti sip:josip.ivan @ericsson.com. e Kori tenje URI-a implicira upotrebu sustava imena domena (DNS- Domain Name System), kako bi se imena (host) i domene mogla mapirati u IP adrese. Povezanost protokola SIP i DNS-a vora omogu interoperabilnost telefonskih sustava i mehanizma adresiranja. Podr ava avanje E.164 brojeva u DNS-u (ENUM) omogu SIP klijentima i poslu ava iteljima da i primaju telefonske alju brojeve umjesto SIP URI-a u porukama te da ih usmjeravaju u razumljivom obliku. Osim SIP URI-a podr je i SIPS URI, koji podrazumijeva primjenu sigurnosnog mehanizma. Poziv prema SIPS an URI-u garantira da je siguran, kriptografski za en transport (TLS - Transport Layer Security) ti kori za prijenos svih SIP poruka od pozivatelja do domene pozvanog. ten SIP URI i SIPS URI moraju sadr avati ime vora te mogu sadr avati i ime korisnika i broj portova. Uz SIP URI i SIPS URI mogu se koristiti i drugi kao su TEL URL i TEL URI: to sip:Josip.Biondic@ericsson.com sip:+385-1-365-5555:1234@gateway.com; user=phone sips:Ivan.Biondic@ericsson.com sip:proxy.zagreb.com:5060

sip:another-proxy.dubrovnik.com;transport=UDP tel:+385-1-365-5555 2.5. SIP poruke SIP je end-to-end klijent-poslu itelj, tekstualno bazirani protokol. Klijent poruke zahtjeva alje (request), a poslu po prijemu poruke zahtjeva jednu ili viporuka odgovora (response). itelj alje e Format SIP poruke Oba se tipa poruka sastoje od: po etne linije koja odre tip poruke; uje jednog ili vi polja zaglavlja koji odre atribute poruke i mijenjaju zna e uju enje poruke; prazne linije koja ozna kraja polja zaglavlja; ava te opcionalno od tijela poruke koji se koristi za opis sesije ili mo sadr e avati tekstualne ili binarne podatke bilo kojega tipa koji su na neki na povezani sa sesijom, kao npr. enkapsulirana in ISUP poruka za potrebe SIP-T protokola. Tipovi tijela poruke mogu biti: protokol za opis vi emedijskih sesija (SDP Session Derscription Protocol), standard za vi enamjensku po Interneta (MIME - Multipurpose Internet Mail tu Extensions) ili neki drugi tip kojega IETF definira. Sve SIP implementacije moraju podr avati protokol SDP. Za ugovaranje karakteristike sesije protokol SIP koristi model ponude i odgovora (offer/answer model). Jedan UA opis sesije u kojemu predla alje e eljeni na komunikacije in (audio, video, igra) i pripadne tipove kodeka te adrese za prijem medija. Drugi UA u odgovoru navodi koja je od predlo sredstava komunikacije prihvatio i uklju adrese na kojima enih uje e primati prihva medije. Tijekom sesije, koriste isti model, UA mo mijenjati ugovorene ene i e parametre. Protokol SIP jasno razlikuje signalnu informaciju sadr u SIP po anu etnoj liniji i zaglavljima od opisa sesije koja je izvan okvira protokola SIP. Redoslijed SIP zaglavlja u poruci je proizvoljan. Poruke zahtjeva U poruci zahtjeva (Slika 4.), po linija je linija zahtjeva koja se sastoji od metode (tipa etna poruke), Request URI-a koji odre korisnika ili uslugu kojoj je zahtjev upu te verzije SIP uje en protokola.
Method
Start line
INVITE

request URI
SIP/2.0

SIP version Header Field

sip:ivan@ericsson.com

Request line

Headers

Via: SIP/2.0/UDP pc2.zagreb.com;branch=z9hG4bK776asdhds Max-Forwards: 70 To: Ivan <sip:ivan@ericsson.com> From: Josip <sip:josip@zagreb.com>;tag=1928301774 Call-ID: a84b4c76e66710d20051403 Header field name CSeq: 2450 INVITE Contact: <sip:josip@pc2.zagreb.com> Content-Type: application/sdp Content-Length: 142 Header Field Value v=0 o=josip 53655765 2353687637 IN IP4 194. 4.4.4 s=t=0 0 c=IN IP4 pc2.zagreb.com m=audio 3456 RTP/AVP 0 1 3 99 a=rtpmap:0 PCMU/8000

Body

Slika 4. Format poruke zahtjeva Svaki SIP zahtjev sadrpolje, nazvano metoda koje ozna njegovu svrhu. Temeljna SIP i ava specifikacija (RFC 3261) definira SIP metoda od kojih svaki ima razli namjenu: est itu INVITE - inicira sesiju pozivajukorisnika da sudjeluje u njoj; i ACK - potvr da je klijent primio finalni odgovor na INVITE zahtjev; uje

BYE - inicira prekid sesije; CANCEL - poni SIP zahtjev za koji jo stigao finalni odgovor; tava nije REGISTER - registrira lokaciju korisnika u registracijskom poslu itelju; OPTIONS - upit o mogu nostima poslu itelja (metode, ekstenzije SIP-a, kodeke, itd. koje podr ava).

Ekstenzije SIP-a definiraju nove metode kao su: to INFO - omogu slanje mid-session informacije, a da se pri tom ne mijenja stanje sesije. SIP za ava telefoniju (SIP-T) koristi INFO metodu kako bi prenio enkapsuliranu ISUP informaciju; PRACK - potvr prijem poruke privremenoga (provisional) SIP odgovora kada se zahtijeva uje pouzdanost njegovoga slanja; UPDATE - omogu promjenu parametara sesije (npr. SDP), a da se pri tom ne mijenja stanje ava sesije; SUBSCRIBE - tra slanje obavijesti o trenuta i nom stanju ili o promjeni stanja poziva za razli ite resurse ili pozive u mre i; NOTIFY - obavje tava o promjenama stanja resursa, tj. da se dogodio doga za koji je tra aj ena potvrda; REFER - omogu usluge preusmjeravanja i prijenosa poziva. ava

Poruke odgovora Statusna linija je po linija u poruci odgovora (Slika 5.). Sastoji se od verzije protokola SIP, etna numeri prikazanoga koda odgovora (response code) i pripadaju tekstualne fraze. Kod statusa ki e predstavlja troznamenkasti broj koji predstavlja rezultat poku da se razumije i zadovolji poruka aja zahtjeva. Prva znamenka koda statusa definira klasu odgovora, dok preostale dvije znamenke nemaju kategorizacijsku ulogu. Kodovi statusa su grupirani u sljede klase: e 1xx, Provisional - ozna da je poruka zahtjeva primljena te da se zahtjev procesuira; ava 2xx, Success - zahtjev je uspje primljen i prihva no en; 3xx, Redirection - ozna da zahtjev treba biti preusmjeren; ava 4xx, Client Error - ozna da zahtjev ne mo biti prihva zbog pogre klijenta; ava e en ke 5xx, Server Error - ozna da zahtjev ne mo biti prihva zbog pogre poslu ava e en ke itelja; 6xx, Global Failure - ozna da niti jedan poslu ne mo ispuniti zahtjev. ava itelj e Odgovori sa status kodom 100 199 su privremeni (provisional) i ne prekidaju SIP transakciju za razliku od odgovora sa status kodom 200 699 koji su finalni (final) i ukidaju SIP transakciju.
SIP version Start line
SIP/2.0 200 OK

Status code Reason phrase Header Field

Status line

Headers

Via: SIP/2.0/UDP pc2.zagreb.com;branch=z9hG4bK776asdhds To: Ivan <sip:ivan@ericsson.com>; tag=a6c85cf From: Josip <sip:josip@zagreb.com>;tag=1928301774 Call-ID : a84b4c76e66710d20051403 Header field CSeq: 2450 INVITE Contact: <sip:josip@pc2.zagreb.com> Content-Type: application/sdp Header Field Content-Length: 131 v=0 o=ivan 53655765 2353687637 IN IP4 192.2.2.2 s=t=0 0 c=IN IP4 term.ericsson.com m=audio 3456 RTP/AVP 0 1 3 99 a=rtpmap:0 PCMU/8000

name Value

Body

Slika 5. Format poruke odgovora

UA INVITE

Proxy Server INVITE

Location/ Redirection Server

Proxy Server

UA

302 Moved Temporarily

Session Set-up
180 Ringing 200 OK ACK

ACK INVITE 180 Ringing 200 OK ACK INVITE 180 Ringing 200 OK ACK

Media Path Session Tear down


BYE 200 OK

RTP Media Path


BYE 200 OK BYE 200 OK

Slika 6. Primjer slijeda poruka izme logi komponenti SIP-a u kih

3. SIP u standardizacijskim tijelima


Radno tijelo za razvoj Interneta (IETF Internet Engineering Task Force) je mati i najva no nije standardizacijsko tijelo za protokol SIP. U sklopu djelovanja te organizacije SIP je prvi put definiran i od tada se konstantno intenzivno unaprje i pro novim mogu uje iruje nostima. Me utim, protokol SIP su polako po prihva i druga standardizacijska tijela koja su ela ati definirala specifi primjene toga protokola u mre i sustavima za standardizaciju su ne ama iju odgovorna. Istovremeno, ta tijela su po definirati i na suradnje SIP-a s postoje ela ine im signalizacijskim protokolima za standardizaciju su odgovorna. Npr., tako su tijela zadu za iju ena standardizaciju mobilnih sustava tre generacije prihvatila SIP kao temeljni protokol u IP e vi emedijskom podsustavu. Nadalje, tijela tradicionalno zadu za standardizaciju fiksnih mre ena a, po su standardizaciju u podru mre sljede generacije. U sklopu mre sljede generacije ela ju a e a e protokol SIP je prihva u IP vi en emedijskom podsustavu s podr fiksnom pristupu dok je kom protokol SIP-T (SIP s enkapsuliranim ISUP porukama) prihva za podr PSTN/ISDN usluga en ku preko IP paketne jezgrene mre Definirani su i na suradnje postoje verzija protokola ISUP s e. ini ih protokolom SIP, uklju i i protokol SIP-T. uju
TISPAN OMA
e2e servisi NGNe2e servisi, fiksni pristup za IMS PSTN/ISDN emulacija/simulacija, IMS profil primjena SIPa/SIP profil

ITU-T
NGN framework

3GPP/3GPP2
IMS/MMD i All-IP, e2e infrastruktura primjena SIPa/SIP profil

???

SIP + ektenzije

IETF
(IP protokoli ili IP alati) SDP Diameter

H.248

SCTP/TCP/UDP/IP

Slika 7. Standardizacijska tijela koja se odnose na SIP i NGN/IMS Na Slici 7. prikazana su glavna standardizacijska tijela koja se odnose na SIP. Pojedina tijela (npr., 3GPP/3GPP2 i ETSI/TISPAN) zahtijevaju adaptaciju i dopunu SIP funkcionalnosti potrebnu za

ostvarenje funkcija sustava koje standardiziraju. Takvi zahtjevi se onda proslje IETF-u u kojem uju se definiraju sva pro irenja i dopune osnovnoga SIP standarda. 3.1. Povijest standardizacije SIP-a Sredinom devedesetih godina pro stolje u IETF-u se definirala Internet arhitektura za log a vi emedijske konferencije. Toj arhitekturi je nedostajala va komponenta na da se eksplicitno na in pozove korisnike da se priklju sesiji. Originalna svrha SIP-a je bila pozivanje korisnika da se e priklju isporukama podataka prema ve broju korisnika (multicast (Mbone) sessions) , ali je e em kasnije protokol evoluirao da podrsve tipove sesija, uklju i i multicast i usmjerenu (point-toi uju point) komunikaciju. 1996. prva verzija protokola za inicijaciju sesije (SIPv1 Session Invitation Protocol), autora Marka Handleya i Eve Schooler, je predlo IETF-u kao internetska radna verzija. Ta verzija je ena koristila SDP i UDP, podr avala je registracije, bila je temeljena na tekstualnim porukama i omogu avala je samo uspostavljanje sesija, bez raskidanja. Iste godine druga radna verzija je predlo IETFu, Simple Conference Invitation Protocol (SCIP), autora Henninga Schulzrinnea, ena profesora s Columbia sveu ta iz SAD-a. Taj prijedlog je bio temeljen na HTTP-u, koristio je TCP, ili podr avao je kompletno upravljanje sesijama, koristio je identifikatore e-adresa i tako je bio er temeljen na tekstualnim porukama. Krajem 1996., slijedeodluku 36. IETF konferencije, te dvije radne verzije su spojene u jednu, s i novim brojem verzije, SIPv2, i promijenjenim zna enjem SIP akronima: Session Initiation Protocol. Ova objedinjena verzija protokola bila je temeljena na HTTPu i tekstualnim porukama, podr avala je oba tipa transporta UDP i TCP te je koristila SDP za opis sesije. Protokol SIP je dalje bio razvijan u MMUSIC (Multiparty Multimedia Session Control) radnoj grupi IETF-a, da bi 1999. dosegao status predlo enoga standarda (Proposed Standard, RFC 2543). Nakon toga formirana je nova radna grupa posve isklju protokolu SIP. Daljnjim razvojem ena ivo toga protokola u novoformiranoj radnoj grupi postignut je u 2002. status radnoga standarda (Draft Standard, RFC 3261). Od vremena dono prve enja

Session Invitation Protocol (SIP v1)

Simple Conference Invitation Protocol (SCIP)

Session Initiation Protocol (SIP v2)

Slika 8. Nastanak dana njega SIP-a (v2) objedinjavanjem dva razli prijedloga ita

verzije protokola SIP do danas, taj je protokol do brojna pro ivio irenja koja su dokumentirana u posebnim standardima (RFC-ovima). 3.2. SIP radna grupa Glavne SIP specifikacije i fundamentalna pro irenja protokola diskutiraju se i razvijaju u SIP radnoj grupi pri IETF-u. Pro irenja se odnose na zadnju verziju protokola - RFC 3261 (SIP: Session Initiation Protocol) u statusu radnoga protokola. IETF standardizacijski proces podrazumijeva razvoj standarda na temelju radne verzije koja postaje predlo (proposed) standard i dobiva RFC broj, a zatim nakon povratnih informacija iz eni implementacija te verzije slijedi daljnje sazrijevanje standarda. Nova radna verzija utemeljena na predlo enom standardu dobiva i novi RFC broj i postaje radni standard, a nakon iroke implementacije radnoga standarda i dobivenih povratnih informacija o implementaciji, standard mo e postati slu Internet standard (te dobiva novi RFC broj i, po prvi put, STD broj). beni SIP radna grupa trenuta je odgovorna za 22 standarda (RFC-a), a u tijeku je istodobni razvoj no 20-tak prijedloga novih standarda. Od najva nijih pro irenja spomenimo definiranje sesijskih timera, SCTP transporta za SIP, komprimiranje SIP poruka (primjenjivo na radio pristup), unaprje enje identifikacije i sl. Specifikacije koje se odnose na aplikacije utemeljene na protokolu SIP diskutiraju se i razvijaju u SIPPING radnoj grupi. Trenuta je 11 RFC verzija i 24 prijedloga standarda unutar odgovornosti no SIPPING radne grupe. Od najva nijih pro irenja i dopuna u tijeku je realizacija 3GPP zahtjeva na protokol SIP: kori tenje ENUM-a za protokol SIP, definiranje SIP usluga, na suradnje s QSIG ini protokolom, konferencija s protokolom SIP, transkodiranje s protokolom SIP, definiranje paketa doga za SIP, prijenos poziva (call transfer) putem protokola SIP i dr. aja IETF je specificirao u SIPPING radnoj grupi verzije protokola koje pokrivaju na signalizacijske in suradnje protokola SIP sa ISUP-om i integraciju ISUP poruka sa SIP protokolom. Radi se o: RFC 3372 SIP for Telephones (SIP-T): Context and Architectures (BCP). Osigurava okosnicu za integraciju postoje telefonskih signalizacija u SIP poruke (enkapsulaciju ISUP poruka u ih SIP); RFC 3398 ISUP to SIP Mapping. Definira translaciju ISUP poruka u SIP poruke i mapiranje ISUP parametara u SIP zaglavlja (temeljeno na ITU-T ISUP-u sa nekim dodacima primjenjivim na druge ISUP varijante); RFC 3578 Mapping of ISUP Overlap Signalling to the SIP. Pokriva ISUP overlap signalizaciju (RFC 3398 pokriva samo ISUP en-bloc signalizaciju). Pored SIP i SIPPING radne grupe koje su usko vezane uz SIP standardizaciju, u IETF-u postoje i druge radne grupe se rezultati koriste ili utje na SIP specifikacije: iji u SIMPLE primjena protokola SIP za usluge komunikacije porukama i prisustva (Instant Messaging /Presence); MMUSIC - kontrola vi emedijskih sesija izme vi sudionika; u e IPTEL - Internet telefonija; ENUM - mapiranje E.164 brojeva u DNS; AVT - audio video transport; MIDCOM - prolaz kroz vatrozid i translaciju mre adresa (Firewall/NAT); nih PINT,SPIRITS interakcija PSTN i IP usluga; MEGACO - kontrola medijskog pristupnika (Media Gateway Control);

SIGTRAN signalizacijski transport preko Internet protokola. Jedan od primjera fleksibilnosti protokola SIP i mogu nosti njegova kori tenja za razli IP ite temeljene usluge su aktivnosti u SIPMLE radnoj grupi. Grupa je formirana 2001. s ciljem definiranja skupa pro irenja koji protokolu SIP omogu da osigura realizaciju usluga trenuta e iti noga razmjenjivanja poruka i prisustva. Za realizaciju usluga iskori su standardni mehanizmi teni protokola i dva pro irenja: uvo MESSAGE metoda i SUBSCRIBE/NOTIFY mehanizma. enje 3.3. SIP u me unarodnoj standardizacijskoj zajednici Standardizacijski projekt, Third Generation Partnership Project (3GPP) koji su formirala regionalna standardizacijska tijela kao su ETSI, ARIB, CWTS, TTA i TTC razvija tehni to ke specifikacije za 3G mobilne sustave (UMTS) temeljene na evoluciji GSM mre i WCDMA radio a tehnologiji. Drugi me unarodni standardizacijski projekt, Third Generation Partnership Project 2 (3GPP2), razvija tehni specifikacije za 3G sustave temeljene na ANSI/TIA/EIA-41 mre i ke ama cdma2000 radio tehnologiji. U skladu s o ekivanjima, 3G sustavi omogu avaju spajanje Internet i telekom svijeta. Uvo enjem naprednih radio tehnologija, podr avaju se sve ve brzine prijenosa medija, omogu e avaju i realizaciju vi emedijskih i drugih naprednih usluga temeljenih na IP tehnologiji. Razvojem standardizacije 3G sustava, pored dvije mre domene poznate jo 2G sustava za ne iz komutaciju kanala (CS Channel Switching) i paketnu komutaciju (PS Packet Switching), definirana je i tre vi a, emedijska domena. Ona je poznata kao vi emedijski podsustav utemeljen na Internet protokolu, odnosno IP vi emedijski podsustav (IMS IP Multimedia Subystem), a uvedena je u 3GPP Release 5 izdanju standarda. Protokol SIP je odabran kao glavni kontrolni protokol za vi emedijske sesije u IP vi emedijskom podsustavu.
Alternativna Pristupna Mre s a SCP R-SGW *) Mh CAP HSS *) Cx CSCF Gi EIR Gf Gc SGSN Iu Gn TE R MT Uu
UTRAN CSCF

Aplikacije& Usluge *)

Postoje a mobilna mre a

Vi emedijska IPmre a Mm

Ms

Mw
BGCF

Mi Mr Mg

BGCF

Mk Gi

PS Domena

Gr MRF C Mp MRFP GGSN

Mj MGCF Mc Gi T- SGW *)

IMS Domena (multimedija prema SIPu, IETF RFC3261)

Iu MGW Iu Mc Nc MSC server GMSC server Nb Mc MGW

PSTN/ Postoje e/Vanjske mre e

T-SGW *)

CAP CAP Aplikacije &Usluge *) HSS *) Mh R SGW *) D C

CS Domena (multimedija prema ITU H.324M)

Slika 9. Arhitektura 3G sustava s IP vi emedijskim podsustavom (3GPP Release 5) IMS definira novu mobilnu mre infrastrukturu koja omogu konvergenciju podataka, nu ava govora i tehnologije mobilne mre preko IP temeljene infrastrukture. IMS je dizajniran da popuni e raskorak izme tradicionalne telekomunikacijske tehnologije i Internet tehnologije. To omogu u e iti operatorima da ponude nove, inovativne usluge koje krajnji korisnici o ekuju. IMS je dizajniran s ciljem da omogui unaprijedi vi i emedijske mobilne usluge u realnom vremenu, kao su napredne govorne usluge (rich voice), video telefonija, razmjena poruka, to konferencije i push usluge. IMS omogu te komunikacijske usluge izme krajnjih korisnika kroz ava u nekoliko klju mehanizama, uklju i upravljanje i pregovaranje sesijama, upravljanje nih uju

kvalitetom usluge i mobilnou. Me utim, IMS omogu mnogo viod usluga realnoga vremena ava e izme korisnika. u IMS je specificiran s ciljem da bude neovisan o pristupu. Na taj na se on mo iskoristiti za in e izgradnju temelja za konvergenciju fiksnih i mobilnih komunikacija.
IP vi emedijske mre e PSTN
Mb Mb PSTN

Postoje mobilne e signalne mre e

BGCF
Mk Mk

CSCF
Mm Mw Mi Cx

PSTN

Mj

BGCF

C, D, Gc, Gr

IMSMGW
Mb

MGCF
Mn

HSS
Mg Mr

CSCF
Mw Dx

SLF

MRFP
Mp Mb Mb Mb

MRFC

P-CSCF
Gq

Gm

UE

IM podsustav

Slika 10. Konfiguracija entiteta IP vi emedijskoga podsustava Glavni elementi IMS-a prikazani su na Slici 10. Sredi element za kontrolu poziva/sesija u nji IMS-u zove se funkcija upravljanja pozivom i sesijom (CSCF - Call Session Control Function), koja je u osnovi SIP poslu i realizira SIP proxy funkcionalnost, registrar i lokacijsku uslugu itelj (location service) s pojedinim specifi adaptacijama. Vi o osnovnim funkcijama glavnih nim e elemenata IMS-a mo pro u poglavlju 4. ete itati U 3GPP Release 5 izdanju definirana je osnovna arhitektura IMS-a, kori tenjem razli tipova itih vorova/ funkcija, IMS upravljanje sesijama, SIP profil za upotrebu u 3GPPu, su me elje u vorovima/ funkcijama, na osiguravanja IP vi in emedijskih usluga i dr. U 3GPP Release 6 izdanju definiran je daljnji razvoj IMS-a faza 2), IMS na suradnje izme CS in u i IP mre IMS konferencije, IMS razmjena poruka, prisustvo, IMS upravljanje grupama (npr. chat), a, dodatne SIP mogu nosti, podr za Push to Talk over Cellular, IMS hitne pozive i dr. ka Glavne tehni specifikacije koje opisuju kori ke tenje SIP-a u IMS-u su: TS 23.228, IP Multimedia Subsystem (IMS); Stage 2; TS 24.229, IP Multimedia Call Control Protocol based on Session Initiation Protocol (SIP) and Session Description Protocol (SDP); Stage 3; TS 29.163, Interworking between the IM CN subsystem and CS networks; TS 29.962, Signalling interworking between the 3GPP profile of the Session Initiation Protocol (SIP) and non-3GPP SIP usage; TS 29.847, Conferencing based on SIP, SDP and other protocols; Functional models, information flows and protocol details; TS 24.841, Presence based on SIP; Functional models, flows and protocol details. Arhitektura IMS-a u drugom glavnom 3G sustavu, koji standardizira 3GPP2 prakti je ista. ki Me utim, za razliku od 3GPPa koji jo uvijek definira BICC protokol za komunikaciju izme u poslu itelja komutacijskoga pokretne mre (MSC Mobile Switching Centre) u All-IP vora e scenariju, u 3GPP2 definira se SIP-T.

MSCe

Referentna to zz ka

MSCe

SIP-T Sloj 1 i 2 nisu specificirani TCP/UDP/SCTP IP Sloj 2 Sloj 1

Slika 11. Kori tenje SIP-Ta u All-IP scenariju izme MSC-ova (3GPP2) u

ITU-T kreira okvir kroz razvoj krovnih preporuka za mre sljede generacije. Neke od glavnih e e preporuka pokrivaju zahtjeve na usluge u mre sljede generacije, generalni referentni model za ama e te mre funkcionalne zahtjeve koje se pred njih stavljaju i njihovu arhitekturu, aspekte kvalitete e, usluge, migraciju mre utemeljenih na vi a estrukom prijenosu s vremenskom raspodjelom (TDM Time Division Multiplex) prema mre sljede generacije i dr. U ve tih preporuka protokol ama e ini SIP se izravno ili neizravno provlakao jedan od glavnih elemenata u mre sljede generacije. i ama e Pored brojnih aktivnosti u podru mre sljede generacije, organizacija ITU-T je kao ju a e standardizacijsko tijelo odgovorno za protokole ITU-T ISUP i BICC, specificirao na suradnje tih in protokola s protokolom SIP. ITU-T je zavr prvu verziju Q.1912.5 preporuke - Interworking io between SIP and BICC or ISUP, standarda koji definira na signalizacijske suradnje izme in u protokola ITU-T BICC ili ITU-T ISUP i protokola SIP kako bi se podr usluge koje se mogu ale zajedni podr ki avati u BICC ili ISUP i SIP mre domenama. Uklju i podr na nim uje ku ina suradnje sa SIP-T (SIP-I u ITU-T terminologiji). Q.1912.5 se razvijati dalje (CS2) kako bi pokrio e na suradnje za ve dodatnih ISUP usluga koje nisu pokrivene u prvoj verziji standarda. in inu ETSI je u jesen 2003. uspostavio novi tehni odbor TISPAN, koji je u sklopu te organizacije ki postao odgovoran za sve aspekte standardizacije za sada i budu konvergirane mre nje e e, uklju i prijenos govora putem Internet protokola (VoIP Voice over IP) i mre sljede uju a e generacije. TISPAN je uspostavio suradnju s 3GPP projektom, a razmatra i planove za lansiranje partnerskoga projekta u podru mre sljede generacije, uklju i i druge standardizacijske ju a e uju organizacije s ambicijom da se uspostavi globalni standard za mre sljede generacije, slijede e e i uspjeh 3GPPa za 3G mobilne sustave. Glavne aktivnosti TISPAN-a u definiranju Release 1 izdanja standarda su adaptacija ITU-T Q.1912.5 za ETSI ISUP, definiranje usluga mre sljede generacije temeljene na ISDN/PSTN a e uslugama (ISDN/PSTN simulacija), definiranje protokola u mre sljede generacije za kontrolu ama e sesija / SIP profila, PSTN/ISDN emulacijskoga podsustava, kontrolnoga protokola / SIP-I (SIP-T) profila, kori tenje protokola SIP za trenuta razmjenu poruka i usluge prisustva, prihva i nu anje adaptacija 3GPP IMS specifikacija i dr. Arhitektura mre sljede generacije u TISPAN-u sukladna je ITU-Tovom op referentnom a e em modelu i strukturirana je u dva sloja: sloju usluga i IP temeljenom transportnom sloju.

B a se d o n 3G PP IM S

A p p lic a tio n s
IP C o n n e c tiv ity A c c e ss N e tw o r k A n d r e la te d fu n c tio n a lity

U ser P ro file s

O th e r M u ltim e d ia C o m p o n e n ts S tr e a m in g S e r v ic e s (R T S P b a s e d ) P S T N / IS D N E m u la tio n (S IP -I b a s e d ) IP M u ltim e d ia C o m p o n e n t ( C o re I M S) (S I P b a se d )

Other Networks

PSTN/ISDN

R -M G F

N e tw o r k A tta c h m e n t F u n c tio n a lity N A SS

R e s o u r c e a n d A d m is sio n C o n tro l F u n c tio n a lity RACS T-M G F

RACS

RG W

A -M G F A -B G F
IP

TGW
C-B G F A RF L 2T F A c c e s s T ra n s p o r t N e tw o r k

C o re tra n sp o rt N e tw o rk Co r e B o r d e r Node

I -B G F

A cc e ss N ode

I P Ed g e Node

BGW

Slika 12. NGN arhitektura prema ETSI TISPAN

Sloj usluga sastoji se od sljede komponenti: ih jezgre IP vi emedijskoga sustava (IMS); PSTN/ISDN emulacijskoga podsustava (PES); drugih vi emedijskih podsustava (npr. streaming podsustava, podsustava emitiranja sadr aja...) i aplikacija; zajedni komponenti (koriste se u vi podsustava), kao su komponente potrebne za kih e to pristup aplikacijama, funkcije tarifiranja, upravljanja korisni profilom, upravljanje kim sigurnou, baze podataka za usmjeravanje poziva (npr. ENUM) i dr. Transportni sloj osigurava IP povezivanje korisni opreme u mre sljede generacije, a ke ama e kontroliraju ga dva podsustava: Network Attachment Subsystem (NASS) i Resource and Admission Control Subsystem (RACS). NASS dinami dodjeljuje IP adrese i druge parametre terminala, vr ki i autorizaciju pristupa mre na temelju korisni i koga profila i identifikaciju i upravljanje lokacijama na IP sloju. RACS osigurava funkcije kontrole pristupa (na temelju provjere raspolo resursa, ivih lokalne politike i autorizacije na bazi korisni profila) i ulaska (gate control) u mre uklju i kih u, uju kontrolu translacije mre adresa i portova, te dodjeljivanje prioriteta. Ti podsustavi skrivaju nih transportnu tehnologiju kori u pristupnim i jezgrenim mre ispod IP sloja. tenu ama Takva arhitektura (temeljena na podsustavima) s vremenom omogu dodavanje novih ava podsustava kako bi pokrili nove zahtjeve i klase usluga. Tako osigurava mogu uvo i er nost enja prilago avanja podsustava definiranih od strane drugih standardizacijskih tijela.

3.4. Protokol SIP u ostalim standardizacijskim tijelima Protokol SIP u svojim specifikacijama standarda koriste i brojne druge standardizacijske organizacije. ANSI odbor T1 je na temelju ITU-T preporuke o na suradnje, definirao vlastiti standard inu T1.679 - Interworking between SIP and BICC or ISUP. Standard ANSI T1 definira na in signalizacijske suradnje izme protokola ANSI ISUP (T1.113) ili ANSI BICC (T1.673) u i protokola SIP kako bi se podr usluge koje se mogu zajedni podr ale ki avati u BICC ili ISUP i SIP mre domenama. nim Organizacija PacketCable je definirala arhitekturu za pru vi anje emedijskih usluga preko infrastrukture kablovske televizije. Protokol SIP (s odre enim pro irenjima) se ovdje koristi za komunikaciju izme poslu u itelja za upravljanje pozivima (CMS - Call Management Servera) koji, svaki u svojoj domeni, preko protokola za upravljanje medijskim pristupnikom (MGCP - Media Gateway Control Protocol) upravlja adapterima multimedijskih terminala (MTA - Multimedia Terminal Adaptors) , korisni opremom. kom Standardizacijsko tijelo Open Mobile Alliance (OMA) definira zajedni infrastrukturu aplikacija ku i usluga, omogu avajuprimjenu naprednih mobilnih aplikacija i usluga. U jednom dijelu tako i er koristi SIP funkcionalnost za definiranje usluga prisustva i trenuta razmjene poruka te ne naizmjeni komuniciranja korisnika. nog

4. Ericssonovo IMS rje enje


Iako njegov korijen le u omogu i avanju usluge prijenosa govora preko IP mre IMS je generi a, ki sustav za omogu avanje usluga. Trend osobnih, personaliziranih usluga rezultira velikim brojem raznolikih usluga kra vijeka. Te brze promjene zahtijevaju fleksibilnu okolinu za omogu ega avanje usluga, nudi upravo IMS. to
IMS jedan sistem- razli primjene ite
HSS HSS
Zajedni (dijeljene) funkcije: ke - Tarifiranje - Nazo nost - Funkcije grupa i lista - Imenik - Provisioning - O&M
Diameter SIP SIP Funkcije specifi usluge ne Zajedni funkcije svih primjena ke

CSCF CSCF
IP Core

Zajedni kori ko tenje obu enog osoblja za odr avanje

Residential

SME

Mobile

Slika 13. IMS za razli primjene ite IMS predstavlja konvergenciju svijeta be nih komunikacija i Interneta, primjenjuju njegove i i fleksibilne protokole i rje koja omogu enja avaju vi emedijsko komuniciranje, te time podr ava izvorne IP temeljene usluge kao i one temeljene na govoru. Time IMS daje operatorima lako promjenjliv sustav za omogu avanje usluga za razli korisnike/primjene uz najmanja investicijska ite ulaganja i tro kove odr avanja. IMS podr i razlikuje mnoge tipove pristupa kao su: ava to irokopojasni vi estruki pristup s kodnom raspodjelom (WCDMA Wideband Code Division Multiple Access), op paketne radio e

usluge (GPRS General Packet Radio Service), vi estruki pristup s kodiranom raspodjelom po vremenu i u estalosti (CDMA 2000 Dode Division Multiple Access), be na loklana mre i a (WLAN - Wireless Local Area Network), itd. 4.1. omogu to ava IMS? IMS omogu ava: komunikaciju ovjek - ovjek (u paketnoj mre po principu stalne prisutnosti na vezi; i) komunikaciju ovjek- stroj; komunikaciju stroj- stroj (npr. telemetrija); konvergenciju svih medijskih komunikacija na paketnoj mre i; vi emedijske komunikacije temeljene na jednom jedinstvenom rje enju; kontrolu usluga uvo enjem signalizacije za usluge; integriranu arhitekturu za tarifiranje; brzo stvaranje nove usluge. Prije IMS-a, korisnik je trebao unaprijed odlu o na komuniciranja prije uspostave veze. No, iti inu ako je za fleksibilno komuniciranje, npr. poslati sliku tijekom razgovora, morao je zavr elio iti prethodnu sesiju, pa potom uspostaviti novu. IMS omogu izmjenu slika, video zapisa i ostalih medija tijekom iste veze, neovisno o tipu ava pristupa i tipu samoga terminala te nudi usluge s fleksibilnom kombinacijom govora, teksta, slika, video zapisa, igara, itd. Prije same uspostave veze mogu je provjeriti prisutnost osobe koju e elimo zvati i odlu samo o po iti etnom na komuniciranja koji zatim mo mijenjati tijekom iste inu emo veze (Slika 14.). Usluga je prilago terminalu, stanju i svojstvima pristupa, omogu jednostavniju ena to ava upotrebu.
Jednostavnija komunikacija- dobitak za krajnjeg korisnika
Komuniciranje omogu eno IMS-om Komunikacija prije IMS -a Jedan poziv (sesija) Lagana upotreba

Vi poziva (sesija) e

Govor

Govor SMS Instant Messaging MMS Video Konferencije Dijeljenje aplikacija O stalo

SMS

Instant Messaging

MMS

Razli na komuniciranja iti ini

Razli na komuniciranja iti ini

Slika 14. Prednosti komuniciranja putem IMS-a Jedna od usluga omogu putem IMS-a je usluga weShare, koja je prikazana na Slici 15. enih

weShare - vizija dijeljenja


Korak 1 Komuniciranje Korak2
Komuniciranje i Dijeljenje Korak 3 Komuniciranje, interaktivno dijeljenje Korak 4 Dijeliti bilo na bilo to emu

1.Poziv

1. Poziv. 2. Napravi/pronaobjekt i 3. Po objekt dok alji govori . 4. Razgovaraj o objektu

1.Poziv 2.Napravi/pronaobjekt i 3.Dodaj ga dok govori 4.Govori o njemu, interveniraj,manipuliraj

1. Zapo ni vezu s bilo kime na bilo kojem terminalu dijelei prebacujuse na i i bilo koje aplikacije

Govorna veza

Dijelimo (weShare) Sliku Dijelimo (weShare) Film

Pravac na mapi Zajedni pretra ko ivanje Plo a

Sve -IP vizija

Slika 15. Usluga dijeljenja (weShare)

S IMS-om svi oblici medija od teksta, govora, video zapisa, slika i bilo koje njihove kombinacije mogusu u realnom vremenu unutar paketne mre Do sada je samo CS domena imala svojstva i e. rada u stvarnom vremenu potrebna za govorne i video usluge, dok se za npr. prijenos teksta ili slike koristila PS domena. Usluge u mobilnoj mrekao su govor, usluge temeljene na be nom aplikacijskom protokolu i to i (WAP Wireless Application Protocol), usluge multimedijalnih poruka (MMS Multimedia Messaging Service), usluge kratkih poruka (SMS Short Message Services) zahtijevaju cjelovit slo protokola (protocol stack) na mre i terminalskoj razini, razli od ostalih usluga. IMS aj noj it daje jedinstvenu horizontalnu razinu (srednju razinu) na temelju koje je mogu izgraditi e iroki spektar usluga (od skupa usluga u fiksnim i mobilnim mre do usluga u podru poslovnih ama ju sustava), od najjednostavnijih do slo enih, kao je vi to emedijska konferencija. Standardizirana arhitektura osigurava interoperabilnost i kvalitetu usluga koje osiguravaju razli iti proizvo i i operatori. a IMS arhitektura omogu mehanizme signalizacije za paketne usluge koji obavje ava tavaju mre o u tome da korisnik zahtijeva uslugu. Do sada je paketna mre uglavnom prepoznavala zahtjev za a nosa (bearer), a ne uslugu, za razliku od mobilnih mre a. IMS ima potpuno definiranu arhitekturu za tarifiranje koja prihva pre-paid i post-paid korisnike. a Tradicionalne sheme tarifiranja, koje uklju vrijeme i trajanje veze, sada su pro uju irene mogu nou tarifiranja po sesiji, doga ili po koli sadr informacije koji je razmijenjen. aju ini aja

4.2. Ericssonovo rje enje IP MultiMedia

Ericssonov sustav temeljen na IMS-u naziva se IP MultiMedia (IPMM). . Ericssonovo IMS rje je dostupno u verzijama za GSM/GPRS/EDGE, CDMA 2000 i WCDMA sustave. enje Usporedbu standarda i Ericssonovih rje daje slika 16. enja
Nazivstandarda Standardizacijska organizacija Ericssonovorje enje
AS

Vi emedijski s ustav

IPMultimedia Subsystem 3GPP/3GPP2 (IM S)

EricssonIPMM

Pushtotalk

Pushtotalkover Cellular PoC ->OM A (PoC )

CSCF

EricssonInstant Talk Charging


MR F

Common SupportS ystems

O&M

Kombinacijske usluge

IMS(workitem)

3GPP

weShare family

Slika 16. Ericssonova IMS rje enja i standardi 4.3. Ericssonove usluge utemeljene na IMS-u Pregled usluga koje pru Ericsson IMS i ekvivalente naziva na hrvatskom jeziku koji se koriste u a ovom lanku daje sljede tablica: a Originalni usluge naziv Ekvivalent naziva na hrvatskom jeziku Combinational Service Kombinacijska motion usluga film IP Centrex IP Centrex Presence Prisutnost Combinational Service Kombinacijska gaming usluga igranje Instant Messaging Komunikacija porukama IP Telephony IP telefonija Conferencing Konferencije Combinational Service Kombinacijska - whiteboard usluga plo a Collaboration suradnja Combinational Service Kombinacijska image usluga slika Video Telephony Video telefonija Ponuda usluga se stalno nadogra zbog evolucije standarda i pojave novih standardiziranih uje usluga te zahtjeva korisnika.

Mapa aplikacija/usluga Sa IMS


Neovisno o tipu pristupa Push to talk IP Telephony IP Centrex Personalized Downloads
SIP Messaging Combinational video Combinational Combinational image music, stored media & gaming

SIP Push Interactive TV

Video Voice Messaging

Streaming Download

Danas

Slika 17. Aplikacije i usluge 4.4. Pregled arhitekture podsustava IMS ine: Operacijski podsustav; Podsustav mre usluga; e Podsustav jezgre IPMM mre (IPMM core network); e Podsustav su (interwork). elja Podsustav jezgre IPMM mre i podsustav su grupa logi e elja ini kih vorova koji mogu, ali ne moraju biti izdvojeni fizi ki vorovi, nego se mogu grupirati na jednoj ili vi lokacija. e Osnovni elementi arhitekture su funkcija upravljanja pozivnom sesijom (CSCF - Call Session Control Function), ku pretplatni poslu (HSS - Home Subscriber Server), funkcija ni ki itelj vi emedijskih resursa (MRF - Multimedia Resource Function) i aplikacijski poslu (AS itelj Application Server). Element baze podataka je HSS. Elementi upravljanja, tj. kontrole IMS-a su protokoli I-CSCF, S-CSCF i P-CSCF. Elementi su s upravlja elja kom razinom su: Funkcija upravljanja medijskim pristupnikom (MGCF - Media Gateway Control Function) Funkcija upravljanja pristupnikom za prebacivanje veze na posrednika (BGCF - Breakout Gateway Control Function) Signalizacijski pristupnik (SGW - Signaling Gateway). Elementi IMS mre usluga su aplikacijski poslu e itelji (AS - Application Servers). Elementi usluga obuhva IMS usluge u u smislu, ali i elemente usluga drugih mre ili suradnje s tim aju em a uslugama, npr. CAMEL elemente ostvarene putem IM-SSF funkcije. Element resursa je: Funkcija medijskih resursa (MRF - Media Resources Function) Element su na razini medija je: elja Medijski pristupnik (MGW - Media Gateway)

Operacijski podsustav Podsustav za rad i odr avanje (O&M Operation and Maintenance) sadr osnovne funkcije i konfiguriranja i odr avanja IMS mre i njenih elemenata. e Za pu tanje u rad koriste se funkcije Ericssonove vi estruke aktivacije (Ericsson Multi Activation), proizvoda za op konfiguriranje korisnika i usluga, koje predstavljaju mjesto sredi e nje pripreme podataka (dobivaju podatke od poslu itelja zajedni funkcija i distribuiraju ih kih poslu iteljima usluga, HSS-u i DNS-u). Funkcija kontrole tarifiranja (CCF - Charging Control Function) sakuplja tarifne podatke iz funkcija S-CSCF i MRFC. Podsustav mre usluga e Podsustav mre usluga sadrlogiku aplikacije/usluga, odr podatke o listama i grupama za e i ava kontakte, ima funkcije poslu itelja prisutnosti i komunicira preko ISC (SIP) ili VXML protokola s podsustavom jezgre IPMM mre e. Poslu SIP aplikacije je izvorna IMS aplikacija, sposobna upravljati sesijom i primijeniti itelj definiranu uslugu. Taj poslu kojega kontaktira S-CSCF funkcija omogu itelj ava: Prihva zahtjeva ili usluga, upravljanje ili zavr anje avanje novom SIP transakcijom (nova sesija, oda iljanje poruke itd.); usmjeravanje sesije/poziva prema novoj mre ili krajnjem korisniku; i interakcije s drugim uslugama ili uslu platformama. nim Poslu SIP aplikacije komunicira s HSS-om kako bi dobio informacije o pretplatama i itelj uslugama pojedinoga krajnjeg korisnika. IMS podsustav, pa i podsustav mre usluga, je dizajniran po modelu iskoristivih komponenti, tako e da se pojedine komponente mogu koristiti kod tvorbe novih aplikacija/usluga, smanjuje cijenu to razvoja i vrijeme isporuke tr tu. Iskoristive komponente (Slika 19.) su locirane uglavnom unutar i sloja zajedni funkcija svih primjena (Slika 13.). kih
Iskoristive komponente za vi usluga e

Dostupnost/ pregovaranje

Bazni MM poziv

Invokacija servisa

Rutiranje

Registracija

User Plane adaptacija

Transport poruka

Razdioba medije

Tarifiranje bazirano na sesiji

Element Management

Kompresija signalizacije

Dodavanje/ Ispu tanje medije

Floor Control
Numeriranje, identifikacija, adresiranje

Forking

Govor PSTN

Poslu veza itelj s vi u e esnika

Slika 19. Postoje iskoristive komponente usluga e

O p e ra c ijs k i p o d s u s ta v P o d s is te m m r e u s lu g a P o d s is te m m r e e S N M (O & M )
S N M P /L D A P / F T P /F

A p lik a c ijs k ii p o s lu lji ite A p lik a c ijs k p o s lu

P ro v is io n in g P ro v is io n in g
L D A P /C L I IS C IS C

F u n k c ija k o n tro le F u n k c ija k o n tro le ta rifira n ja


R A D IU S

IP M M P o d s u s ta v je z g re m re e e
D ia m e t a r iam ar HSS HSS S IP X M L /H T T P S IP S IP P -- C S C F S IP

V X M L /H T T P V X M L /H T T P

P o d s u s ta v s u lja e
MGCF SG W

S IP S -C S C F S IP

I-- C S C F

M R FC M R FC

RTP MGW S IP

RTP

MR FP M R FP S BG S IP S IP

IM S -c lie n t
D N S /E N U M D N S /E N U M D N S /E N U M

Slika 18. IPMM podsustavi

Podsustav jezgre IPMM mre e Funkcija CSCF odgovorna je za signalizaciju i upravljanje sesijom poziva. Proxy - CSCF (P-CSCF) predstavlja signalno su ulaznu to prema IMS mre iz bilo koje elje, ku i pristupne mre On proslje SIP poruke (stateful proxy) za sve SIP zahtjeve i odgovore, e. uje osigurava da je sva signalizacija odaslana kori tenjem vlastite (home) mre korisnika, pohranjuje IP e adrese registriranih mobilnih terminala, sadr funkcije signalizacijskog kompresora i dekompresora i (Sigcomp) za u inkovito kori tenje radio su elja.

IM S aplikacije aplika cije

HSS
UDS H LR HSR HSR
IS C

E IT C C S CC

GLMS LM

Me M e ssa - ging

RL S R LS

P rese nce

E IT M R FC

Co m b iC om bina toria ll na to ria WeWe S ha re

E /// TA TA

B road roadw orks


IP C entrex IP C entre x

802.1x R AN

W SN

irokopojasni pristup irokopo jasni


S IP SG SGC

(I ) (S)

CSC C SC F

E IT M RF P

W eShare W eS ha re M RF P

Vo V o IP M RF P

Video V ide o M RF P

S IP

Vo V o IP IV R/ M J

IM S M edia S ervers erv ers V oIP su su elje


S IP

A-SB G A- S BG IAD

S IP RT P RT P

MM P P

SG C SGC (I-B C F ) -BC F)

M ob ilni pristup M obilni pristup


G SM R AN BS C S G SN W C DM A R AN RNC
Iu - /IP

S IP

P -C S C F

PLS/ M PLS / IP
RT P

RT P

P B N T elep ho ny
(S IP)

GGSN GGSN PDF


T PF P P M /PE

N- S B G MP (I(I - B G F)

IP /H .32 3 S IP/H .323 VoIP V oIP

PS TN P STN su elje
M GC/ SG SGW

RT P

CCS CCS
M GW

PSTN

Slika 20. Ericssonova IMS arhitektura

P-CSCF prvu SIP poruku (SIP upit za registraciju) prema odgovaraju I-CSCF alje em voru, ovisno o imenu domene u korisni zahtjevu za registraciju. Nakon uspje registracije on kom ne odr podatke o pripadnom SIP poslu ava itelju (S-CSCF u vlastitoj mre pridijeljenom voru i) krajnjem korisniku. P-CSCF je odgovoran za uspostavu i odr avanje sigurne komunikacije prema krajnjem korisniku. On sadri funkciju Policy Decision Function (PDF) koja autorizira kori i tenje nosa informacije a (bearer) i resursa kvalitete usluge unutar pristupne mre za potrebe IMS usluga. e P-CSCF se uvijek smje u istu mre kao i GGSN tj. ili u posje PLMN mre ili ta u vor, enu u vlastitu PLMN mre u. Upitni - CSCF (I-CSCF - Interrogating-CSCF), je prva to u vlastitoj mre za kontakte iz ka i gostuju ili vanjske mre Osnovni zadatak mu je poslati upit prema HSS-u i pronalazak lokacije Se e. CSCF-a. Funkcija je sli pristupnom MSC-u (Gateway MSC). na I-CSCF mo ali ne mora maskirati unutarnju konfiguraciju vlastite mre od vanjskih ure e, e aja, to nije potpuno u skladu sa zakonitostima svijeta Interneta te je ta funkcija objekt standardizacijskih aktivnosti. Serving-CSCF (S-CSCF) je: SIP poslu sa stanjima za upravljanje sesijom/pozivom; itelj funkcionira kao SIP registrator i uvijek je lociran u vlastitoj mre i; sredi to upravljanja uslugama koje omogu operator, uklju i omogu nja ka ava uju avanje dostupnosti s kraja na kraj za korisnike i usluge, sura i s ostalim S-CSCF uju vorovima, SIP poslu iteljima i poslu iteljima ostalih aplikacija/usluga; Obavlja provjeru (identifikaciju) krajnjeg korisnika HSS je glavna baza podataka, odr informacijsku bazu korisnika, profil svojih pretplatnika sa ava informacijama o na pokretanja usluga. Osim toga, HSS obavlja provjeru (identifikaciju) i inu autorizaciju korisnika te funkcije upravljanja lokacijama (informacije o statusu korisnika i pridijeljenom S-CSCF-u). Upite prema HSS-u generiraju I-CSCF, S-CSCF i vanjske platforme. HSS koristi Diameter protokol s Diameter SIP aplikacijom. MRF (Media Resource Function) sadrfunkcije manipulacija medijskim tokom. Dijele se na i MRFC i MRFP funkcije. MRFC (MRF Control) obavlja upravljanje vezama s vi sudionika, tj. omogu konferencije. e ava Jedan MRFC upravlja s jednim ili s vi MRFP e vorova na osnovi naredbi dobivenih od aplikacijskoga poslu itelja i S-CSCF-a, a daje i ispis tarifnih podataka za medijacijski sustav. Taj zavr SIP signalizaciju te radi kao SIP korisni agent. vor ava ki MRFP (MRF Processing) je distributer medija prema mre(obavlja mije dolaznih medijskih i anje tokova za veze s viu e esnika, izvornik je medijskog toka za vi emedijske obavijesti, obra uje medijske tokove obavljajufunkcije analize medija i transkodiranja), daje tarifne podatke potrebne i MRFC funkciji, nadzire prijenosnu razinu (bearer, Floor control). Podsustav su elja Breakout Gateway Control Function (BGCF) ili Breakout Control Function (BGC) na zahtjev SCSCF-a izabire mre i za su s PSTN/CS domenom, ako je ona unutar iste mre kao i u vor elje e BGCF ili zahtjev proslje BGCF vor uje voru (SIP protokolom) u drugoj mre i. MGCF (Media Gateway Control Function) je su za IMS signalizaciju prema mre sa elje ama starom signalizacijom(legacy signaling). MGCF pridjeljuje element mre (MGW) za kontrolu e su na razini nosa informacije (bearer). MGCF inicira akcije uspostave, modifikacije i elja a osloba veza na pojedinom MGW-u kao i rezervaciju resursa potrebnih za sesiju. anja Medijski pristupnik (MGW - Media Gateway) obavlja su eljavanje na razini nosa informacije a (bearer), na prvom mjestu znasuradnju izme razli mehanizama transporta kao su to i u itih to TDM i IP ali i transkodiranje, ako dva kraja veze podr avaju razli kodek. iti

Signalizacijski pristupnik (SGW - Signalling Gateway) se koristi ako nakon to me ke usuradnje treba promijeniti transportnu metodu za signalizaciju u mre i. Slika 20. daje ne detaljniji uvid u arhitekturu Ericssonovog IMS-a, s indiciranim vezama prema to pristupnim mre i oznakama poslu ama itelja medija i poslu itelja usluga. Isto tako, vidljivo je da je protokol SIP signalizacijski protokol izme svih upravlja u kih vorova mre e. 4.5. Model uspostave veze Ukratko, IMS arhitektura omogu operatoru vlastite mre da upravlja i nadzire sve sesije svog ava e korisnika bez obzira nalazi li se on u svojoj mreili izvan nje (roaming) i time mu nudi dodatne i usluge i razli fleksibilne na tarifiranja. ite ine Sljededijagram modela uspostave veze prikazuje spajanje razli IMS i itih vorova s ciljem usmjeravanja IMS signalizacije uvijek kroz korisnikovu vlastitu mre bez obzira na to gdje se u, krajnji korisnik nalazio. To vrijedi i za pozivaju i za pozvanoga krajnjeg korisnika. Prikazan je ega samo osnovni model, bez prikaza registracije krajnjeg korisnika na mre npr., koju ionako nije u, potrebno obaviti po svakom pozivu ili specifi nosti usluge koju pru ozna AS. a eni
Model uspostave veze/sesije

AS AS

Home B

HSS HSS

AS AS

Home A

11

10 9

7 6 I-CSCF I-CSCF

4 3 S-CSCF S-CSCF I-CSCF I-CSCF 18 19 2

S-CSCF S-CSCF 16 12 15 P-CSCF P-CSCF 13 14

17

Visited B

Visited A
20
GGSN GGSN SGSN SGSN Radio Access Network Radio Access Network

P-CSCF P-CSCF 1

GGSN GGSN SGSN SGSN Radio Access Network Radio Access Network

User plane (RTP)

Slika 21. IMS model uspostave veze

Postupak uspostave veze: 1. Terminal korisnika A zahtjev (SIP poruku INVITE) kroz granu izvornika poziva (P-CSCF, alje opcijski I-CSCF i S-CSCF). INVITE uklju Request-URI sa SIP URI adresom pozvanog uje korisnika. 2. INVITE sadrRoute header koji poma P-CSCF funkciji usmjeravanje poziva u odgovarajuIi e i CSCF. 3. I-CSCF pomo Route headera proslje poruku INVITE prema S-CSCF. u uje 4. S-CSCF procjenjuje kriterije za prihvat pretplatnika A i budu da on posjeduje aktiviranu neku i od usluga, on kontaktira AS 5. AS vra informacije o usluzi potrebnoj za daljnje procesiranje poziva a 6. S-CSCF pretra Request URI za odre uje ivanje odredi mre za taj poziv. Pomo DNS-a Sne e u CSCF odre ulaznu to (I-CSCF) vlastite mre pretplatnika B. uje ku e 7. I-CSCF upit HSS-u zbog informacije koji S-CSCF poslu pozvanoga pretplatnika B. alje vor uje 8. HSS vra adresu S-CSCF-a koji poslu pretplatnika B a uje 9. I-CSCF proslje SIP poruku INVITE prema odabranom S-CSCF-u. uje

10. S-CSCF procjenjuje kriterije za poslu ivanje pretplatnika B i uklju AS jer postoji informacija uje o usluzi 11. AS vra informacije o usluzi potrebnoj za daljnje procesiranje poziva. a 12. S-CSCF analizira informaciju o kontaktu (postavljenu za vrijeme registracije pretplatnika) i proslje poruku INVITE u P-CSCF. uje 13. P-CSCF proslje poruku INVITE terminalu korisnika B. uje 14. - 20. Terminal pretplatnika B prihva poziv. SIP odgovor, poruka 200(OK) proslje se do a uje terminala pretplatnika A. 4.6. Platforme koje koristi IPMM Jezgra IPMM podsustava, uklju i HSS, CSCF, MGCF i MRFC uju vorove, bazira se na telekomunikacijskoj poslu iteljskoj platformi (TSP- Telecom Server Platform), Ericssonovoj platformi za telekomunikacijske poslu itelje, odabranoj i za funkcije usluga i za funkcije mre ne jezgre.
C++ API Java API

Signalizacija

Management vora

TelORB Clusterw are

DICOS

Linux OS

Procesori

Arhitektura TSP-a

Slika 22. TSP platforma TSP je kombinacija znanja i iskustva u razvoju telekomunikacijske opreme i dostupnih komercijalnih produkata. Odlikuje ga middleware visoke dostupnosti, N+1 redundancija, a mo i ne e mora biti karakteriziran i geografskom redundancijom. Kapacitet raste linearno s brojem dodanih procesora. TSP koristi otvorena su (Open APIs) te dostupan komercijalni softver i hardver, tj. elja Linux i Intelove procesore.

4.7. Engine Multimedia Engine Multimedia (EMM), za razliku od IPMM-a koji je primjenjiv u mobilnim mre ama, Ericssonova je izvedba podsustava IMS primjenjiva u fiksnim mre sljede generacije. Sa ama e stanovi marketinga, EMM-a je sustav koji omogu umre ta uje avanje s kraja na kraj (end-to-end networking) te pristup naprednim uslugama i sadr ajima, koristeu tu svrhu Internet protokol putem i irokopojasne pristupne mre Za razliku od korisnika u PSTN mre krajnji korisnik u EMM mre e. i, i ima na raspolaganju puno bogatiji skup komunikacijskih usluga, zahvaljujurazli suvremenim i itim

terminalima i bogatstvu mogu nosti da se oni u mreintegriraju. i irokopojasni IP pristup, naravno, uz sna no irenje Interneta i usavr avanje ra unala, osnovni je preduvjet i va upogonitelj toga an razvoja.. Komunikacijske usluge u EMM-u nude se u poslovnom segmentu (Enterprise), jednako kao i u rezidencijanom. Slika 24. ilustrira navedenu podjelu, gdje je posebno uo skup IP Centrex usluga ljiv za poslovne korisnike.

EMM je baziran na IMS arhitekturi (3GPP standard), garantiraju na taj na otvorenost sustava i i in me upovezivost s ostalim proizvo ima, kao i klasi mre a nim ama. Ta arhitektura podrazumijeva tri dobro poznata sloja (konekcijski, kontrolni i aplikacijski, Slika 25.), a dodatno se segmentira u sljede logi dijelove: e ke IMS jezgra Korisni agenti ki IMS pristupnici (Gateways) Centrex i usluge prisustva (Presence) Upravljanje i funkcije podr ke. EMM koristi SIP kao kontrolni protokol izme vlastitih u vorova kao i prema pretplatnicima. Prema vanjskim VoIP mre koristi se H.323 i/ili SIP, a prema PSTN-u se koristi ISUP. Za ama transport korisni informacije (govor, multmedia stream) koristi se RTP protokol. Konverzija RTPke TDM po potrebi se odvija u medijskim pristupnicima (MGW). A. IMS jezgra i aplikacijski poslu itelji Osnovni dio svakog EMM-a su kontrolni poslu itelji: CSCF i HSS, koji su tako osnovni dio er IMS jezgre i u IPMM rje enju. Jezgru sustava, koju ti poslu ine itelji, nastoji se izolirati od promjena u ostalim dijelovima, kao je, npr., uvo novih aplikacija ili novog, tehnolo to enje ki naprednijeg MGW vora.

Slika 23. Vi emedijska komunikacija: slika, govor, podaci, prezentacije, konferencijska mre a

Na taj na smanjuju se tro kupca (operatora). Pored ostalih elemenata IMS jezgre zajedni in kovi kih s IPMM rje enjem, EMM sadr i tri specifi poslu i na itelja: Poslu CS-AS (Centrex Services Application Server) se koristi za izvo osobnih i grupnih itelj enje pretplatni usluga (za rezidencijalni i poslovni segment); kih Poslu CS-MS (Centrex Services Media Server) osigurava upravljanje specijaliziranim itelj medijskim resursima; Poslu CS-CS (Centrex Services Conference Server) je odgovoran za konferencije vi itelj e sudionika te zajedni suradnju, npr., dijeljenje dokumenata. ku
Enterprise Offering: IP Centrex Personal & Group Services Role based adminis tration Multimedia Video Communication Conferencing Collaboration Presence & Instant Messaging Personal mobility Self -Provisioning via Webpage etc Application Application Servers Servers

EMM

Residential Offering:
IP Telephony & Multimedia Video Calls Presence & Instant Messaging Personal mobility Self-Provisioning via Webpage etc

IMS Server

IP Backbone

Internet

Slika 24. Podjela usluga u EMM-u B. IMS pristupnici (Gateways) Elementi koji taj segment EMM-a funkcioniraju na kontrolnom sloju (MGCF), konekcijskom ine sloju (MGW), ili i na kontrolnom i konekcijskom sloju (ABG, NBG). U svim slu ajevima RTP/IP je protokol pomo kojega se rukuje korisni tokom informacije. ABG i NBG varijante su u kim funkcionalnog elementa pod nazivom Session Border Gateway (SBG). Zadatak svakoga SBG-a je kontrola signalizacijske i korisni informacije u tijesnoj suradnji s IP slojem mre To ke e. podrazumijeva pitanja sigurnosti, kvalitete usluge, specifi funkcija koje name regulacijska nih u tijela, NAT/Firewall posredovanja nad tokovima podataka, itd. D. Povezivost Engine Integral (EIN) i EMM domene Engine Integral 3.1 pomo dodanih signalizacijskih funkcionalnosti u TeS (AXE), kao je SIP u to (vidi poglavlja 5. i 6.), omogu operatorima adekvatno stapanje sljede dvaju su za potrebe uje ih elja govornih (audio) komunikacija:

Sloj Usluga
Provisioning PS CS-MS SIP SIP Charging Mediation HSS
DIAMETER

CS-AS

CS-CS H.323 SIP vanjske IP mre e

Upravljanje i funkcije podr ke

Kontrolni Sloj

SIP

NBG RTP

SIP SNM

ISUP
MGC/SG

CSCF
SIP

MGCP

PSTN

Konekcijski Sloj
ENUM DNS MGW ABG SRD RTP

TDM

SIP

Slika 25. Arhitektura i komponente EMM sustava

Su MM NNI (Multimedia Network to Network Interface) je definirano za povezivanje s elje vanjskim VoIP ili vi emedijskim mre ama, dakle, s domenama koje su funkcionalno iste ili sli ali koje nisu pod vlastitom kontrolom (operatora). Na tom su va je kontrola ne, elju na pristupa i integritet informacije, pa se koristi mre element tipa NBG. NBG je tako sposoban ni er konvertirati H.323 kontrolni protokol u SIP i obrnuto, po CSCF koristi isklju SIP za to ivo kontrolu poziva i pristupa uslugama. Su PSTN NNI (PSTN Network to Network Interface) je definirano za povezivanje sa elje vanjskim klasi telekom mre nim ama, gdje mre mo biti pod vlastitom kontrolom ili je a e vlasni drugoga operatera. Mogu povezivanja je putem ISUP protokola. Nosilac ISUP-a tvo nost mo biti klasi No.7 (MTP3/MTP2) ili Sigtran (M3UA/SCTP). Ukoliko je u pitanju Sigtran, e ni dodatni mre element u uporabi je signalizacijski pristupnik (SG - Signalling Gateway). ni Na taj na dio funkcionalnosti NBG i gotovo in itava funkcionalnost MGCF, realizirana je u EIN Softswitch konceptu, su klju dijelovi TeS (AXE) i vi iji ni euslu pristupnik (MSG - Multini Service Gateway,). Usput se na taj na EMM arhitektura uskla sa standardima, jer su TeSin uje elje MSG koristi H.248 protokol umjesto MGCP. Time se posti pojednostavljenje arhitekture mre e e, smanjenje operativnih tro kova, uz pove kapaciteta na navedenom mre su anje nom elju. TeS u EIN 4.0 pove me e ati upovezivost Engine Integral i EMM domene tako da neke usluge e realizirane na SIP strani biti vidljive na PSTN strani i obratno. Tako kori er tenje DNS i ENUM protokola u TeS pri kontroli uspostave sesije prema SIP domeni, olak upravljanje i at e konfiguraciju vorova.

5. Prototip SIP u AXE-u od ideje prema proizvodu

Komercijalni telekom sustavi koji se temelje na AXE procesorskoj platformi poznati su po bogatstvu telefonijskih funkcija i funkcija u inteligentnoj mre (IN - Inteligent Network), robustnosti i te isplativosti rada. U sustavu je implementirano mno protokola, bilo za primjenu u pristupnoj tvo (access) mre bilo tranzitnoj mre AXE je klju platforma u realizaciji kontrolnog poslu i, i. na itelja (MSC) u klasi mobilnoj (GSM, PLMN) kao i jezgrenoj mreza nove 3GPP (UMTS, WCDMA) noj i sustave. Zatim, AXE najva funkciju - funkciju kontrole svih poziva - u telefonskom ini niju poslu itelju (TeS) Engine mre Tehnolo AXE je i dalje sustav otvoren za razvoj, je a. ki, to rezultiralo uvo enjem novih, ja procesora, bilo u centralnom dijelu bilo u regionalnom ih procesorskom podsustavu, u relativno kratkom periodu od zadnje 3 godine. Unutar korporacije Ericsson protokol SIP prvobitno je implementiran na Sun Netra platformi, a inicijativu su imali razvojni centri u Finskoj (LMF), Kanadi (LMC) i SAD (EUS). Ubrzo su uo eni neki nedostaci, ne toliko same implementacije, koliko platforme, odnosno, arhitekture sustava. Ve 1999. razvojna organizacija UAB organizirala je savjetovanje i pru podr svima koji su ila ku eljeli izas novim inicijativama vezanim uz osnovnu implementaciju protokola SIP, mjerenje i karakteristika ili razvoj usluga baziranih na SIP-u i Parlay-u. Protokol SIP, mada atraktivan se ti mogu to e nosti i primjenjivosti u telefonijskim aplikacijama, nije razmatran za implementaciju u AXE sustavu zbog ograni programskog jezika, kao i snage enja centralnog procesora pri obradi takvog (tekstualno kodiranog) protokola. Iz svih navedenih razloga bilo je potrebno istra i predlo prihvatljivo rje koje bi zaobi navedena ograni iti iti enje lo enja, omogu integraciju SIP-a u aplikacijski dio AXE (APT) te na taj na znatno pove povezivost ilo in alo vorova temeljenih na AXE platformi s novim VoIP i vi emedijskim mre ama. Iskustva Instituta za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli na prethodnim kao i teku AXE im projektima tako je valjalo iskoristiti. Poglavito se to odnosi na visoke kompetencije u podru er ju mre signalizacija, upravljanja komutacijama i mre su nih nim eljima te kontrole prometa (podsustav za upravljanje prometom, traffic control subsystem ). Inicijativa za implementaciju SIP protokola kao dijela PSTN pristupnoga sustava pokrenuta je ve 1999. god. Odr je vi radionica na kojima je ano e definirana strategija za uvo IP signalizacija u AXE poslu a jednim od prioriteta smatran je enje itelj, upravo protokol SIP.

5.1. Ericssonov natje za najbolji prototip godine aj Po i od 2001. godine, Ericssonova istra ko-razvojna organizacija zadu za razvoj ev iva ena mre nih vorova, komutacijske opreme i procesorskih platformi omogu je pojedincima i ila razvojnim centrima sudjelovanje na natje za najbolji prototip godine koji se, u slu prolaza aju aju kroz preliminarnu selekciju, ima demonstrirati krajem godine zajedno s ostalim finalistima. O ekivanja organizatora idu za tim da se generiraju nove ideje glede razvoja novih ili pobolj anja postoje produkata/rje ih enja, dati novi zamah korporaciji Ericsson kada je u pitanju to e tehnologija i njena komercijalna primjenjivost. U tom procesu predlagatelji tehnolo rje kih enja trebaju, me ostalim, voditi ra o potrebama tr ta (kupaca), trendovima te prednostima ili u una i slabostima konkurencije.

TCS: Traffic Control DASAM: ISDN Access TSS: ISUP Protocol RP Stack Coordination
D SS1

CP
SIP User Agent Application

RPB-S SIP phone client

ISDN phone

SIP text protocol processing unit UDP & TCP/IP RP Stack


S IP SI

RPP
IP address LAN

Slika 26. SIP prototip struktura u AXE-u

Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli Tesli uklju se u natje od njegova otvaranja, io aj prvo s radom prijavljenim pod nazivom CORBA - Communication Component in AXE, zatim radom naslovljenim Communication Support for AXE as an Open Telecom Platform, je to nastavljeno 2002. i 2003. s radovima Integrated SIP Interworking Function in AXE Server, Remote software maintenance on different telecom platforms, Minimal Common Set of Integration Functions for BICC Stack te Breakout Gateway Control Function (BGCF) in IP Multimedia networks i DNS/ENUM and TGREP clients in MSC and Telephony Server. U konkurenciji od 11 finalnih (od ukupno prijavljenih 28) radova nakon demonstracije u Stockholmu u studenom 2003. na Ericssonovoj lokaciji poznatoj pod imenom Gula Huset, pobjedu je uvjerljivo odnio stru tim iz Ericssona Nikole Tesle za prototip pod imenom Integrated SIP ni Interworking Function in AXE Server. 5.2. Prototip protokola SIP A. Konceptualno tehni rje ko enje Idejno rje za SIP implementaciju u AXE sustavu u svojoj biti je jednostavno iskoristiti enje postoje arhitekturu i koncepte tamo gdje je dokazano najja a to je distribuiranost obrade slo u a, enih

zadataka na relaciji centralni procesor (CP Central Processor) regionalni procesor (RP Regional Processor). Zatim, iskoristiti mogu replikacije (umno nost avanja) RP elemenata tako da se efektivno dobije polje procesora sposobno za ve udio u obradi pojedinih logi funkcija koje sa to i kih injavaju protokol SIP. Prednost RP komponente generacije RPP je kori tenje programskog jezika C odnosno C++ (po izboru) za pripadaju softverske jedinice, pa je stoga odabran za tu svrhu. Istovremeno je Plex e aplikaciji u centralnom procesoru dodijeljen zadatak kontrole pona protokola (semanti anja ki aspekt) u sprezi s ostatkom APT sustava po pitanju kontrole telefonskoga poziva, usluga, itd. Izme u aplikacije i repliciranog RP slo (eng. RP stack) pojavljuje se koordinacijska funkcija izvedena u aja Plexu kojoj nije uloga da kontrolira sam protokol, nego resurse i konfiguracijske podatke potrebne za njegovo procesiranje. Na taj je na me in udjelovanje nove SIP aplikacije i naslije (legacy) implementiranih enih protokola, kao su ISUP, BICC, TUP ili recimo DSS1, V5, RSS, itd, izvedeno uz minimalni to utjecaj na postoje sustav. Zate arhitektura sustava u koju je inkorporiran prototip je AXE 106 i ena aplication modularity, s dijelom izvedbe u sloju RMP, a dijelom u sloju AM/XSS. B. Izvedba (implementacija) prototipa Razvoj prototipa bio je ograni na razvoj potrebnih funkcijskih blokova u XSS (podsustav: TSS) en i RMP dijelu. Nikakav razvoj hardvera nije bio potreban. TSS dio, kao i dio funkcije u RMP-u, jednostavno je programiran u jeziku PLEX. Programska RP jedinica izvedena je u jeziku C++, uz dodatno kori tenje LEX i Yacc programskih predprocesora. Upravo mogu nosti jezika C++ bile su presudne u realizaciji koncepta. U razvoju je sudjelovalo vi dizajnera, grupiranih u dva softverska e tima i jedan zajedni koji je imao zadatak osposobiti AXE sustav (maketa) i simulatore, testirati ki

programske dijelove i pripremiti demo konfiguraciju. Slika 27. Regionalni Procesor RPP, kori za testiranje prototipa protokola SIP ten (2002/03) Za potrebe demonstracije produkta, odnosno, provjeru ispravnosti rje bilo je dovoljno imati enja CP (APZ 212 20 ili modernije) te jedan, dva ili vispojenih RPP procesora. Me e utim, kompletno rje mogu je simulirati na ra enje e unalu Sun uz pomo SEA i RPPsim simulatorskih komponenti. Dodatno (prihvatljivo) ograni funkcionalnosti bilo je da se verificira samo osnovni ISDN-SIP enje poziv bez da je uklju razmjena govorne informacije (kodirani govor). Naime, za demonstraciju ena izvedbe (implementacije) gotovo isklju je va signalizacijska informacija i njena pretvorba u ivo na kontroli poziva.

Zatim, bilo je potrebno spajanje u lokalnu IP mre (LAN) putem Etherneta kako bi se moglo u komunicirati sa SIP testnim telefonom. Kori je komercijalni ure tvrtke Pingtel, kao i ten aj programska izvedba na osobnom ra unalu naziva SIP SoftPhone. Na PSTN strani kori je ten postojeISDN BA priklju i ak. Demonstracija rada prototipa sastoji se u tome da ISDN strana (telefon) zazvoni kada je poziv upu sa SIP strane (telefona), i obratno. Zatim prikazano je pravilno usmjeravanje u SIP domeni u en ovisnosti o tome koji je od dva SIP ure nazvan. Prisutnima je bilo mogu prikazati tijek aja e razmjene poruka protokola na liniji, kao i internu signalizaciju u APT dijelu AXE-a. Slijedi kratak prikaz funkcionalnostii karakteristika demo produkta. U Tablici 1. prikazane su osnovne podr metode (poruke zahtjeva, request messages) i obja ane njenje kako one nastaju u demo okru ju. Tablica 1. SIP poruke zahtjeva u prototipu INVITE alje ga klijent strana tj. pozivatelj. To je u jednom slu SIP telefon kada korisnik aju odlu nazvati, odnosno AXE i kada ISDN korisnik uputi poziv SIP telefonu. alje ga klijent strana kada pozivatelj odustane od poziva prije nego je doti ni uspostavljen alje ga klijent (pozivaju a strana) ili poslu itelj (pozvana strana) u momentu kad se uspostavljena sesija tj. poziv eli raskinuti. Ova poruka dio je procesa uspostave sesije putem INVITE metode. se autonomno. alje

CANCEL

BYE

ACK

Pri uspostavi sesije prototip je iskoristio unaprijed prire format protokola SDP, je eni ime postupak pregovaranja parametara i atributa vezanih uz kodirani govor (audio stream) sveden na minimum. Kao transportni protokol kori je isklju UDP/IP, po je obavezno propisan standardom. ten ivo to Od mogu poruka odgovora (response messages) kori su 100 Trying, 183 Progress, 180 ih tene Ringing, poruke klase 4xx, te 200 OK. Poruka 180 izazivala je zvonjenje ISDN telefona odnosno SIP telefona, dok je 200 OK prekidala taj slijed ozna avajustanje kao prospojeno. i S obzirom na jednostavnost sekvenci protokola, prototip je omogu avao da jedan RPP mo e obraditi 40-60 sesija, odnosno, poku uspostave poziva u sekundi. aja

6. SIP u Engine Integral mre i


Engine Integral (EIN) 1.0 i 2.0 mre rje koristi AAL2/ATM baziranu temeljnu mre EIN no enje u. 3.0 uvodi IP bazirane temeljne mre u skladu s istom baznom mre arhitekturom, dok EIN3.1 e nom uvodi protokole SIP/SIP-T i H.323 . Uvo SIP i SIP-T protokola u EIN 3.1 mre rje omogu da EIN djeluje kao enje no enje ava pristupnik izme VoIP mre i TDM (ISUP) mre Generalno, arhitektura EIN mre u e e. noga rje enja, uklju i SIP i SIP-T protokole, prikazana je na Slici 28. uju U skladu s prikazanim rje enjem EIN mre arhitektura je izgra od nekoliko komponenti: na ena Telefonijski poslu (TeS - Telephony Server); itelj

Vi euslu pristupnik (MSG Multiservice Gateway); ni Ostali pristupni ure aji. TeS je odgovoran za upravljanje pozivom i kontroliranje resursa poziva implementiranih u MSG-u koristeH.248 protokol. i S druge strane MSG je zadu za funkciju komutiranja na fizi razini i za prilago en koj ivanje govornoga prometa iz TDM oblika u paketni. Temeljna mre prikazana u sredi a njem mjestu EIN arhitekture podr IP prijenos za telefonski ava promet preko kojeg MSG kao komponenta mo uspostaviti poziv. e
Telephony Server

IPN

APZ 212

AP 40C

APC40C or IOG20C CCF


PDSPL M-AST

10 PDSPL 4 M-AST

GS 32K (GEM)

32 RPG3

RPG3

4 ET-155 Control Channels 100 Mbps XT devices 4*155 Mbps

GARP

IP interface for BICC and INAP, SIP/SIP-T and H.323 N*100 Mbps

ML & MGW (IC)

Network interface

Slika 28. Arhitektura ENGINE mre noga rje enja uklju uju SIP, SIP-T i H.323 i implementaciju

Slika 29. Arhitektura TeS-a nakon SIP, SIP-T i H.323 implementacije Lokalna centrala (LE Local Exchange), tranzitna centrala (TE Transit Exchange), pristupni vorovi (AN Access Nodes), RSS i ISDN se mogu povezati s MSG-om. Iz toga jasno proizlazi da je EIN mre rje izvedeno na tranzitnoj i na lokalnoj razini. Pristupni mo biti bilo koji no enje vor e prilago standardnom V5.2 su ili udaljeni AXE pretplatni stupanj (RSS) spojen preko vor en elju ki vlastitoga su elja. Svaki TeS mo komunicirati (upravljati) s jednim ili vi MSG-a. S druge strane, jedan te isti e e MSG mo kontrolirati samo jedan TeS. Kona fizi MSG mo biti podijeljen u vi logi e no, ki e e kih MSG-a, a svakim od njih upravlja vlastiti TeS. Na Slici 28. je jasno vidljivo da EIN mre rje obuhva i sadr jednu ili vi TeS no enje a ava e upravlja domena. Ukoliko EIN rje podr vi TeS upravlja domena komunikacija kih enje ava e kih izme razli TeS-ova se uspostavlja BICC CS2 ili SIP-T signalizacijom. u itih Kao sto je prikazano na Slici 29. TeS sadr tri temeljne komponente: ava funkcija upravljanja pozivom (CCF - Call Control Function); logika posredovanja (ML - Mediation Logic); medijski pristupnik za me upovezivanje (MGW (IC) MGW Interconnection). CCF kao funkcijski dio implementiran na AXE platformi u EIN3.1 rje je zadu za enju en upravljanje pozivom i telefonskim funkcijama preko novo uvedenih protokola SIP, SIP-T i H.323. MGW (IC) funkcijski implementiran na AXD 301 platformi je zadu za komunikaciju izme en u paketne domene i CCF funkcije. Su je nadogra u EIN 3.1 rje i kao opcija se koristi za elje eno enju prijenos signalizacije preko H.323, SIP i SIP-T prema signalizacijskim terminalima i GARP plo u ici CCF funkciji. H.323, SIP i SIP-T se transparentno prenose do GARP-a preko MGW(IC).

Operator A network EIN BICC/SIP-T Tes H.248 RTP Tes H.248 SIP UDP/TCP
MGW MGW

Operator B network

VoIP solution

BGP, IPG IP E-BGP IP backbone IP IP backbone

Slika 30. Arhitektura TeS-a nakon SIP, SIP-T i H.323 implementacije

Upravo spomenuta uspostava komunikacije EIN mre i EMM mre istog ili drugog mre e e nog operatora, VoIP mre ili SIP-T bazirane telefonske mre predstavlja temeljni zahtjev za e e implementaciju SIP i SIP-T protokola u EIN mre i. EIN 3.1 mre rje podr SIP kao signalizacijski protokol koji omogu komunikaciju no enje ava ava izme mre razli operatora, komunikaciju s EMM mre i kao baza za protokol SIP-T. u a itih ama Sam protokol je baziran na IETF standardnoj specifikaciji RFC 3261, SIP: Session Initiation Protocol, tako poznatoj kao verzija 2 sa sljede dodacima: er im RFC 3311, SIP Update; RFC 3312, Resource Management and SIP. SIP se u EIN mre rje konfigurira po ruti na aplikacijskoj razini ovisno o tome koriste li nom enju se poruke Reliable Provisional Responses ili ne. Za komunikaciju prema EMM mredefiniran je i

IETF standard RFC 3398, ISUP to SIP mapping, dok su za komunikaciju sa VoIP mre om podr ITU-T standard Q.1912.5 i ANSI standard T1.679. ani Dvije razli SIP-T izvedbe za komunikaciju s mre i opremom drugih operatora su ite ama raspolo i mogu se konfigurirati po ruti, gdje je ruta na SIP razini. Prva izvedba se temelji na ITUive T standardu Q.1912.5, a druga na ANSI standardu. Enkapsuliranje ISUP protokola u SIP se temelji na ITU-T preporukama Q.1912.5 i na ANSI standardu T.619, SIP Interworking Output Baseline Document (8/2003). Kako bi se omogu prijenos ISUP informacije u slijedu, koji nedostaje u standardnom SIP-T io protokolu, podr je IETF standard RFC 2976, SIP INFO Method. Kona za identifikaciju an no, razli SIP ISUP verzija, podr je ISUP pripadajudio u IETF standardu RFC 3204, MIME itih an i media types for ISUP and QSIG objects. . Kao baza za enkapsuliranu ISUP informaciju, EIN koristi sljede ISUP protokole: e ITU-T 92+ ANSI 00 ETSI 300 356 6.1. Komunikacija u EIN mre utemeljena na protokolima SIP i SIP-T i EIN mre podr brojne mogu a ava nosti interne i eksterne komunikacije uz kori tenje protokola SIP i SIP-T . Slike 30., 31. i 32. prikazuju ovisnost izme SIP protokola, SIP-T procedura i IP u nositelja. EIN mre koja interno koristi BICC protokol ima mogu komuniciranja s VoIP mre ili a nost om EMM mre preko protokola SIP, ukoliko je BICC mre bazirana na temeljnoj IP mre Na isti om a i. na EIN mre koja koristi SIP-T protokol interno ima mogu komuniciranja s VoIP ili EMM in a nost mre preko protokola SIP. om

Operator A network EIN BICC/SIP-T Tes Operator A's EMM solution SIP UDP/TCP H.248 RTP
MGW MGW

Operator B network

Tes H.248

BGP, IPG IP IP backbone E-BGP IP IP backbone

Slika 31. EIN scenarij za protokol SIP prema EMM-u Prva mogu eksterne SIP-T komunikacije s non-EIN mre (supplier interoperability) jest nost om EIN mre koja interno koristi BICC protokol. U tom slu obje mre moraju biti bazirane na a aju e temeljnoj IP mre Na isti na EIN mre koja interno koristi SIP-T protokol ima mogu i. in a nost komunikacije s non-EIN mre preko protokola SIP -T. om Sve vrste poziva u EIN mrekoji koriste eksterni SIP-T protokol i interni ili drugi eksterni SIP-T i protokol se tretiraju kao pozivi u kojima se komunikacija obavlja preko ISUP protokola, i u ak slu da enkapsulirani ISUP sadr na obje strane koristi isti ISUP protokol, ali pod uvjetom da je aju aj ISUP sadr konfiguriran po razli smjerovima. Tada se enkapsulirani ISUP sadr deaj itim aj enkapsulira da bi se obavila potrebna analiza smjera i obradile sve druge funkcije vezane uz tranzitni vor.

U slu da SIP zahtjev ne sadrenkapsulirani ISUP ili ako postoje enkapsulirani ISUP nije aju i i o ekivan, poziv se tretirati kao neuspje i bit popra izdavanjem za to predvi e an e en enoga alarma.
Operator A network EIN BICC/SIP-T Other vendor's part of operator A's SIP-T based network Tes SIP-T H.248 UDP/TCP RTP
MGW MGW

Operator B network

Tes H.248

BGP, IPG IP IP backbone

Slika 32. EIN scenarij za SIP-T protokol Isto kao i kod eksternoga SIP-T protokola i ovdje vrijedi da se sve vrste poziva u EIN mre koji i koriste interni SIP-T protokol i eksterni SIP-T protokol tretiraju kao komunikacijski slu ajevi u kojima se komunikacija obavlja preko ISUP protokola, i u slu da enkapsulirani ISUP sadr ak aju aj na obje strane koristi isti ISUP protokol, ali pod uvjetom da je ISUP sadr konfiguriran po aj razli smjerovima. itim S obzirom na gore navedeno, EIN mre rje nudi sljede vrste komunikacije utemeljene na no enje e protokolima SIP, SIP-T, ISUP i BICC: BICC SIP(-T) komunikacija; SIP-T komunikacija izme dvaju TeS; u ISUP SIP(-T) komunikacija; SIP(-T) SIP-T komunikacija; SIP(-T) - H.323 komunikacija. Svaka od navedenih vrsta komunikacije ima svoje specifi nosti s obzirom na na uspostave veze, in kori tenje ili nekori tenje mehanizama preduvjeta (preconditions) i razli metoda, kao su itih to UPDATE za dogovaranje ranog slanja medija (early media negotiation) ili INFO za prijenos informacije aplikacijskoga sadr kada je sesija ve aja uspostavljena. Slika 33. prikazuje primjer uspostave poziva kod ISUP SIP komunikacije u EIN mre nom rje enju. Prikazani tijek uspostave poziva je prikazan s opcijom kori tenja PRACK i UPDATE metode. Slika 33. Uspostava ISUP SIP poziva PRACK metoda se koristi kao mehanizam pouzdanosti s kraja na kraj (e2e reliability) neovisan o tome je li kori na prijenosa podataka UDP ili TCP. Naime, iako su pouzdani privremeni teni in odgovori (reliable provisional responses) prije svega vezani uz UDP prijenos podataka, na in prijenosa se mo mijenjati kroz mre tako da se uporaba PRACK metode konfigurira. e u Isto tako u slu da se mehanizmi preduvjeta ne koriste 183 Session Progress odgovor zajedno sa aju UPDATE metodom ne postojati. UPDATE kao metoda jest uvedena kao dodatna SIP opcija koja e se koristi za mijenjanje i promjenu sesije kada ona jo potvr niti uspostavljena. Naj nije ena, ei razlog za kori tenje UPDATE metode jest dogovaranje ranog slanja medija. Kona kori no, tenje preduvjeta, kao mehanizma pomo kojega pojedini preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije u uspostave poziva, zahtjeva obaveznu uporabu UPDATE metode. U slu kad se UPDATE ne koristi uspostava poziva prikazana na Slici 33 svodi se na aju pojednostavljeni IAM-INVITE i ACM-180 slijed.

TeS LE/TE
IAM

CCF
SeizeBearerDev

ML

MGW

SIP proxy

SeizeBearerDevRes

Add Reply(Add) INVITE 100 Trying 183 Session Prog. PRACK

BearerInfo BearerEstablished BearerEst.Res 200 OK (PRACK) COT UPDATE 200 OK (Update) 180 Ringing ACM EstablishPath Modify Reply (Modify) EstablishPathRes. StartTone StartToneRes 200 OK (Prack) 200 OK (Invite) ANM StopTone StopToneRes ModifyPath Modify Reply (Modify) ModifyPathRes ACK Modify Reply (Modify) Modify Reply (Modify) PRACK

ISUP

H.248

SIP

EIN 3.1 mre rje ne podr SIP usmjeravanje. TeS ima ulogu i radi samo kao klijent no enje ava korisni agenta (User Agent Client) za odlazne pozive i kao poslu korisni agenta (User kog itelj kog Agent Server) za dolazne pozive. SIP proxy poslu itelji mogu biti dio puta odre enoga SIP smjera, ali oni kao takvi nisu dio EIN rje enja. 6.2. SIP i SIP-T mre scenariji ni Kada govorimo o mogu mre konfiguracijama vezanim uz SIP-T protokol najva im nim nije mjesto zauzima konfiguracija s proxy poslu iteljem. Tamo je TeS konfiguriran za komunikaciju preko SIP proxy poslu itelja i u takvoj konfiguraciji odlazni TeS u inicijalnoj INVITE metodi mora navesti SIP URI od odredi TeS-a i sljede proxy poslu nog eg itelja. Uz to treba biti navedeno vrli i se prijenos preko protokola UDP ili protokola TCP. Slika 34. prikazuje najjednostavniju varijantu SIP-T mre konfiguracije preko proxy poslu ne itelja. Mogu su tako i slo e er enije varijante SIP-T mre povezivanja u kojima je TeS spojen na viod jednoga proxy poslu nog e itelja i to prvenstveno zbog redundancije, ili one slu ajeve u kojima je u poziv uklju vi od jednog proxy poslu eno e itelja.

S IP -T
TeS

Proxy

SIP T
TeS

Slika 34. SIP-T proxy mre konfiguracija na Slika 35. ilustrira mogu nosti u konfiguraciji SIP mre rje nih enja. Generalno, tu postoje dvije mogu nosti; izravno povezivanje gdje TeS raspola izravnom vezom na SIP razini s outbound e proxy poslu iteljem SIP mre drugog operatora, dok je druga mogu veza preko outbound proxy e nost poslu itelja u vlastitoj SIP mre gdje je TeS skriven iza outbound proxy poslu i itelja od SIP mre a drugih operatera. Vezano uz ovu drugu mogu outbound proxy poslu u vlastitoj mrese nost itelj i koristi za accounting, distribuciju prometa ovisno o optere i usmjeravanje odlaznih i dolaznih enju poziva.

Alternativa povezivanja preko Outbound proxy

SIP
Proxy

TeS

S IP
Proxy

SIP
Proxy

Operator A

Operator B

Alternativa Direktnog povezivanja

Slika 35. Alternative SIP mre konfiguracije ne 6.3. SIP implementacija Telefonijski poslu (TeS) hibridna je arhitektura koju AXE (CCF) i AXD (ML). Slika 36. itelj ine prikazuje arhitekturu sustava AXE primijenjenoga u TeS-u, uklju i aplikacijska su i module uju elja u sustavu bitne za implementaciju SIP-a. Najva me njima su: nija u a) b) c) d) TPHSE, podr za obradu tekst protokola (SIP, SDP); ka VBASE, podr za tzv. virtualni pristup resursima (IP prospajanje u MGW); ka komutacijske funkcije (GSTHSE, CXSE, CSE) u COSS podsustavu; su logi ISUP-a prema podsustavu kontrole prometa (TCS). elje kog

XSS SUS CHS SS/SCS

NEM TSS TCS-F d) SIPTA

IUSAM

SYSOMAM FOAM BCAM

...

DASAM

APSI c) CHARM CONRM b) CSPRM BASRM SIPSF OMRM a)

NAPRM

COMRM

PDRM

AXE 106+ BRM, CM Mediation Logic (ML)


kontrola MGW (H.248)

Slika 36. TeS i arhitektura sustava AXE sa SIP implementacijom

AXE sistemski moduli koji su do ivjeli promjene zbog uvo SIP-a su XSS (TSS, TCS-F), enja CSPRM i BASRM. TPHSE predstavlja novo funkcijsko su prema RMP sloju, dok je postoje elje e su VBASE nadogra Tako je postoje BRM protokol na relaciji AXE-ML promijenjen. elje eno. er i Potpuno novo uvedeni produkti su SIPTA kompleks i SIPSF kompleks. Na Slici 36. su prikazani novi produkti implementirani za podr SIP funkcije u sustavima AXE, ku poznati kao SIPTA i SIPSF kompleks. A. SIPTA kompleks SIPTA kompleks objedinjava skup funkcijskih blokova unutar TSS podsustava koji obuhva aju upravljanje i kontrolu nad funkcijama SIP User Agent Server i SIP User Agent Client kao su: to SIP protokol sesija kontroliranje procesa slanja i primanja SIP poruka za odlazne i dolazne pozive; pretvorba poruka mapiranje podataka primljenih od strane TCS-F podsustava kroz postoje e ISDN logi su i kreiranje SIP poruka, i obratno; ko elje MGW selekcija; upravljanje nosiocem (bearer control); administrativne funkcije (O&M). Za obradu SIP-T poziva SIPTA kompleks uz ve navedene uvodi i dodatne funkcije kao su: to deenkapsulacija ISUP MIME tijela poruke; analiza deenkapsulirane ISUP poruke; enkapsulacija ISUP poruke; rje avanje svih proturje slu nih ajeva izme deenkapsulirane ISUP poruke i podataka u SIP u zaglavlju. B. SIPSF kompleks Slika 37. pokazuje da je SIP implementacija u TeS raspodijeljena izme agent aplikacije, u zadu za obradu SIP sesije na razini kontrole poziva te dijela u RMP sloju. Glavna zada APSI ene a su smje elja tenoga izme aplikacijskoga programa (Agent) i logike u RMP je osloboditi aplikaciju u od procesno intenzivnih generi funkcija kao su upravljanje transakcijama, sintaksa i kih to enkodiranje, itd.

SIP Trunk Use r Agent (SIPTA) SI un Us Ag en SI ) SIPHIT incoming handler SIPME/MD encapsulated ISUP

TSS

Centralni procesor

SIPHOT outgoing handler SIPD SIP Device

SIPIS ISUP screening

APSI
TPCOM operation & mgmt TPCCU coordination function IPG IP address group

SIP S upport IP po rt Functions ( SIPSF) nc io ns PS TPCCR SIP text protocol

CSPRM

GARP

UDP/TCP/IP Stack IP2 IP 1

IP n Ethernet prema IP mre i

Slika 37. Telefonijski poslu itelj (TeS) i arhitektura sustava AXE sa SIP implementacijom

TPCC funkcijski blok predstavlja centralnu funkciju SIPSF kompleksa u RMP-u i sastoji se od programskih jedinica CP (TPCCU) i RP (TPCCR). Programska jedinica TPCCR u itava se kao EM i izvr na GARP procesorima, koji tako postaju signalizacijski terminali za SIP. ava Jedan od zadataka CP programske jedinice je transparentno preno SIP poruka od SIPTA enje prema TPCCR dijelu i obratno. Pri tomu se vodi ra o kapacitetu i pravilnoj raspodjeli prometa po una pojedinim GARP plo icama, ukoliko su one aktivne i spremne za prihva odlaznih i/ili dolaznih enje poziva. Zatim TPCCU, zajedno s blokom TPCOM, kontrolira konfiguraciju lokalnih signalnih terminala, kao i stvaranje topologije vanjske SIP mre e. Ako se govori o mre konfiguraciji koju je unaprijed definirao operator , TPCC CP programska noj jedinica ima zadatak distribuirati parametre mre konfiguracije na transportnu razinu i u suradnji sa ne TPCC RP programskom jedinicom provjeriti je li svaka SIP dolazna poruka prihvatljiva ili ne, s obzirom na konfiguriranu mre CP jedinica je tako zadu za poduzimanje svih potrebnih u. er ena akcija u slu bilo kakvih programskih ili hardverskih gre na pojedinom GARP-u. aju aka

TPCC RP programska jedinica (TPCCR) predstavlja novi RP softver razvijen u C++ jeziku, i njegova najva uloga jest obrada SIP poruka u realnom vremenu. Mehanizmi enkodiranja odlazne nija i dekodiranja dolazne SIP poruke predstavljaju jednu od temeljnih zada TPCCR-a. a Proces dekodiranja dolazne SIP poruke u skladu je sa zadanim pravilima dekodiranja, a slijede i definirane RFC 3261 i RFC 2327 standarde obavlja se u dijelu programa nazvanog parser. Njegov zadatak je razumjeti sintaksu dolazne SIP poruke, uklju i SDP i ISUP MIME dijelove. Elementi uju SIP poruke se obra u skladu sa zadanom sintaksom, gramati izra uju ki enom u ABNF formatu. Uz spomenuto enkodiranje i dekodiranje SIP poruke TPCC RP programska jedinica je zadu i ena za transakcijski sloj protokola, prema RFC 3261 standardu. Nova transakcija se otvara svaki put prilikom slanja ili primanja bilo koje SIP poruke zahtjeva, osim ako ista nije ve ranije primljena ( to predstavlja slu retransmisije). aj RP programska jedinica je tako zadu za upravljanje automatom stanja za SIP dijaloge er ena definirane prema RFC 3261 standardu (dijalog predstavlja peer-to-peer SIP dinami relaciju ku izme dva UA). u U EIN 3.1 rje ne koriste se DNS upiti prema vanjskim poslu enju iteljima glede IP adrese za neko ime, nego su imena zajedno s IP adresama stati definirani. Operator, koriste MML komande, ki i definira IP vorove kao odredi ta/izvori prometa kao i rigidnu topologiju SIP mre metodom ta e pred-konfiguriranih ruta. Svaka SIP poruka koja je do sa odredi koje nije definirano u vlastitoj la ta mreili s poznatog izvori i ta/odredi (dakle rutom koja nije definirana), bit unaprijed odbijena ta e odgovaraju porukom odgovora. Agent aplikacija u tom slu ne bavi se uspostavom sesije ve om aju je samo obavije o dolasku SIP zahtjeva koji je odbijen iz odre tena enoga razloga. C. Transport SIP poruke Kao je ve eno SIP je u teoriji protokol neovisan o transportu, me to re utim, prakti se koriste no isklju IP transportni protokoli. SIP mo koristiti pouzdani ili nepouzdani na prijenosa, kao ivo e in sto su TCP i SCTP ili UDP protokol. EIN mre rje nudi UDP ili TCP na prijenosa dok se SCTP ne koristi, iako bi to bio jedan no enje in od najsigurnijih na prijenosa SIP protokola, pogotovo ako se radi o TeS-u koji operira s velikom ina koli inom SIP ili SIP-T prometa. EIN rje ne nudi SCTP opciju prvenstveno zbog toga mre enje to e drugih operatora ne koriste SCTP kao na prijenosa SIP protokola. in .
Central Central Processor Processor RPB-S
branch 4

RPB-S
branch 3

RPB-S
branch 2

RPB-S
branch 1

GEM

IP S
IP1 IP2 IP3 IP4 IP5 IP6 IP7 IP8

free free free free free free

SCB GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP GARP

GARP GARP GARP GARP GARP GARP

free free free free

SCB

Slika 38. GARP procesori u magazinu, shema

Na prijenosa u SIP i SIP-T protokolu se mogu konfigurirati, ali op je pravilo da se UDP ini e na prijenosa koristi u TeS-u koji operira sa malom koli in inom poziva. Na taj se na s jedne strane in omogu retransmisija SIP poruka na transakcijskoj razini, a s druge strane se sprje mogu ava ava e preoptere u mre enje i. U ovisnosti o parametrima smjera, EIN mre rje za odlazne SIP poruke koristi UDP pakete no enje veli do 1300 okteta, a za one je veli preko 1300 okteta koriste se TCP konekcije. ine ija ina TCP kao opcija prijenosa se u prvom redu koristi zbog problema s fragmentacijom SIP poruka, jer UDP nepouzdano radi u slu fragmentacije. TCP je sigurniji na prijenosa SIP poruka jer postoji aju in kontrola postoje TCP veze otvorene za uspostavu sesije. Najve problem TCP prijenosa je mogu e i e ka njenje prilikom uspostave poziva. D. GEM magazin sa GARP procesorima GARP-1 regionalni procesor (Slika 39.) koristi se ne samo za SIP nego i H.323 te Sigtran signalizaciju. Ugra IP Stack podr UDP i TCP protokole za SIP i H.323, kao i SCTP za eni ava Sigtran. GARP-1 bazira se na procesoru Power PC 750CXE sa integriranim 256 kB L2 me uspremnikom, radnog takta od 550 MHz. RAM memorija mo se pove e avati sa 128 MB osnovne do 512 MB maksimalno. Svaki GARP ima na prednjoj strani izveden Ethernet priklju kapaciteta 10 ili 100 MB/s za ak pristup prema vanjskoj mre U sustavima AXE ta su vidljiva su i kontrolirana kao IP Portovi. i. elja Svaki GARP vidljiv je kao jedan IP Port, i svaki IP Port prema vanjskoj mre predstavlja jednu IP i adresu. Unutar GEM magazina odvija se komunikacija, po potrebi, izme pojedinih GARP plo u ica putem ugra enoga Etherneta kapaciteta 100 MB/s. Na Slici 38. prikazana je jedna od mogu konfiguracija u GEM magazinu, i to varijanta koja ih podr 4 grane RPB-S (serijskog RP bus-a) po jednom GEM-u. To je mogu ukoliko se koristi ava e kontrolna plo SCB-RP tipa ROJ 208 323/3. Isti magazin mo istovremeno sadr ica e avati GARP plo koje koristi H.323 ili recimo Sigtran (na Slici 38. on je u sivoj boji). ice Prikazana konfiguracija na Slici 38. mo zadovoljiti potrebe za visokim kapacitetom. Naime, e jedan GARP-1 mo obra e ivati 30-50 poziva u SIP sesiju po sekundi. Po se kapacitet skalabilno to pove dodavanjem procesora u GEM-u, polje od 8 procesora mo podr 240-400 poziva/sec. ava e ati Pri tome nema rizika od zagu RPB-S, po jedna grana ima dovoljnu propusnost za svih 8 enja to GARP-ova. U vanjskim mre ama, TeS koji je opremljen s viGARP plo za potrebe SIP signalizacije, bit e ica predstavljen imenom (FQDN) i pripadaju IP adresama u DNS sustavu. Koristi se UDP e im odnosno TCP port broj 5060. Primjer zapisa u DNS-u: axe106.sipnet.com 178.10.20.30 178.10.20.32 178.10.20.34 178.10.20.36 UDP, port 5060 TCP, port 5060 Dakle, name se zaklju da je kapacitet osnovnog elementa (GARP ili ne novije) ve to ih e ak to to i, je manje potrebno u GEM-u. Time bi se broj IP adresa smanjio, po eljno na 1-2 IP adrese po

poslu itelju. Zbog mogu hackerskih prijetnji iz vanjske IP mre po ih e eljno je imati jedan ili dva potpuno operativna GARP-a, ali neobjavljenih IP adresa u vanjskim DNS sustavima. Objavljene IP adrese primit sav dolazni SIP promet, dok odlazni promet biti dinami alociran na GARP e e ki plo neoptere dolaznim prometom. ice ene

Slika 39. GARP-1 plo ica

7. Pogled u budu nost


Prijenos govora preko Internet protokola (VoIP) postao je prihva kao uobi na en ajen in komunikacije. Ta je tehnologija, naime, postala komercijalno prihva Tome je pridonijelo naglo ena. irenje irokopojasnoga pristupa u domovima (osiguravanjem dovoljno kapaciteta za aplikacije osjetljive na ka njenje i gubitke, kao je prijenos glasa), puno kvalitetnije implementacije, razvoj to IP ku centrala u smjeru podr nih avanja VoIP-a za internu komunikaciju i vi emedijskih usluga, po prijenosa govora i preko mre WLAN i dr. Me etak a utim, presudnu va imaju i prve odluke nost velikih, tradicionalnih operatora da prije na IP temeljenu vi u euslu mre koja uklju IP nu u, uje vi emedijski podsustav (IMS) utemeljen na protokolu SIP te podr za nove (SIP/IP) i postoje ku e (PSTN/ISDN) terminale. S druge strane, vrlo standardizacijska aktivnost usmjerena na dogradnju samoga SIP protokola iva i njegovu primjenu, svjedoo tome da SIP postaje nezaobilazan protokol u novim, IP temeljenim i telekomunikacijskim mre ama. Ne radi se samo o modi ili trenuta trendu, ve zbiljskoj nom o promjeni, koja se doga u svijetu telekomunikacija prihva a anjem Internet tehnologija za prijenos medija, uklju i i govor. Protokol SIP je predvodnik te tihe revolucije, koja uvesti nove vidove uju e komuniciranja me ljudima i mogu u nosti realiziranja i kori tenja brojnih novih usluga. Mo emo slobodno reda je postignut konsenzus svih interesnih strana u podru telekomunikacija o tome da i ju je SIP glavno sredstvo realizacije vi emedijskih komunikacijskih usluga sljede generacije. e Glavni koraci prema tranziciji u mre sljede generacije, odnosno, telekomunikacijske mre e e e utemeljene u potpunosti na IP transportu dogodit se do kraja ovog desetlje Fiksno-mobilna e a. konvergencija bit ostvarena kroz IMS jezgrenu mre i aplikacije. IMS sustavi koji nude nove e u

vi emedijske usluge primijenit se u telekomunikacijskim mre e ama. CS mre migrirane na IP e transport, polako gubiti prednost jer ne nuditi nove napredne usluge, koje biti mogu jedino e e e e primjenom IMS sustava. Istodobno, bit razvijeni proizvodi za zamjenu CS domene s IMS-om e putem simulacije ili emulacije postoje PSTN/ISDN usluga. To inicirati postupnu zamjenu CS ih e mre s IMS/PS mre a ama. Za vrijeme prijelaznoga perioda kombinacijske usluge se razviti i e primijeniti: koristeCS domenu za prijenos glasa i PS domenu za druge tipove medija. U sljede i em desetlje IMS jezgra vjerojatno zamijeniti CS jezgru, a vi u, e emedijske komunikacijske usluge polako postati op e eprihva realnost, kao je to danas slu s govornom komunikacijom i ena to aj razmjenjivanjem SMS poruka. Najvedio komuniciranja tada se ostvarivati putem protokola i e SIP.

Popis kratica 3GPP A-BGF ABNF AM A-MGF APSI ARF AS ASF BASRM B2BUA BGF C-BGF CP CPE CS CSCF CSPRM COMRM CONRM DNS ENUM ETSI FQDN GARP GEM HLR HSS HTTP I-BGF I-CSCF IETF ISUP ITU-T Third Generation Project Partnership Access Border Gateway Function Augmented Backus-Naur Form Application Modularity Access Media Gateway Function Application Platform Services Interface Access Relay Function Application Server Application Server Function Bearer Access Services RM Back-to-back User Agent Border Gateway Function Core Border Gateway Function Central Processor Customer Premises Equipment Circuit Switched Call Session Control Function Common Signalling Protocols RM Communication RM Connection RM Domain Name System E.164 Number Mapping European Telecommunication Standardization Institute Fully Qualified Domain Name Generic Application Board Processor Generic Equipment Magazine Home Location Register Home Subscriber Server Hypertext Transfer Protocol Interconnection Border Gateway Function Interrogating Call Session Control Function Internet Engineering Task Force ISDN User Part International Telecommunication

IMS IMS-MGW IP ISDN ISUP IWF LAN MEGACO MGCF MGF MGW MIME ML MMD MML MRFC MRFP MSG MTP NAPT NASS NGN O&M OMA OSA P-CSCF PES PS PSTN QoS RACS RFC RM R-MGF RP RMP RPB-S RTP RTSP S-CSCF SCTP SDP SGF SGW SIP SLF SMS TCP TCS-F

Union Telecommunication sector IP Multimedia Subsystem IMS Media Gateway Internet Protocol Integrated Services Digital Network ISDN User Part Interworking Function Local Area Network Media Gateway Control Media Gateway Control Function Media Gateway Function Media Gateway Multipurpose Internet Mail Extensions Mediation Logic Mutimedia Domain Man-Machine Language Multimedia Resource Function Controller Multimedia Resource Function Processor Multi-Service Gateway Message Transfer Part Network Address and Port Translation Network Attachment Subsystem Next Generation Network Operation and Maintenance Open Mobile Alliance Open Service Access Proxy Call Session Control Function PSTN/ISDN Emulation Subsystem Packet Switched Public Switched Telephone Network Quality of Service Resource and Admission Control Subsystem Request for Comment Resource Module Residential Media Gateway Function Regional Processor Resource Module Platform RP Bus - Serial Real-time Transport Protocol Real-Time Streaming Protocol Serving Call Session Control Function Stream Control Transmission Protocol Session Description Protocol Signaling Gateway Function Signaling Gateway Session Initiation Protocol Subscription Locator Function Short Message Service Transport Control Protocol Traffic Control Subsystem Fixed

TeS TISPAN TLS TSS T-MGF TU UA UAC UAS UDP UE URI VoIP WLAN XSS Literatura

Telephony Server Telecommunications and Internet Converged Services and Protocols for Advanced Networks Transport Layer Security Trunk and Signaling Subsystem Trunking Media Gateway Function Transaction User User Agent User Agent Client User Agent Server User Datagram Protocol User Equipment Uniform Resource Identifier Voice over IP Wireless Local Area Network Existing Source System

[1] J. Rosenberg, H. Schulzrinne, G. Camarillo, A. Johnston, J. Peterson, R. Sparks, M. Handley, E. Schooler, SIP: Session Initiation Protocol, RFC 3261, June 2002 [2] 3GPP TS 23.228: "IP multimedia subsystem; Stage 2 (Release 6)", June 2004. [3] Draft standard , TISPAN NGN Functional Architecture Release1 , ETSI, DES/TISPAN-02007-eNGN, February 2005. [4] G. Camarillo, SIP Demystified, McGraw-Hill, 2002. [5] J. Rosenberg, Reliability of Provisional Responses in the Session Initiation Protocol (SIP) , RFC 3262, June 2002 [6] S. Donovan, The SIP INFO Method , RFC 2976, October 2000 [7] J. Rosenberg, The Session Initiation Protocol (SIP) UPDATE Method , RFC 3311, September 2002 [8] A. B. Roach, Session Initiation Protocol (SIP)Specific Event Notification , RFC 3265, June 2002 [9] R. Sparks, The Session Initiation Protocol (SIP) Refer Method , RFC 3515, April 2003

[10] Alan B. Johnston, Understanding the Session Initiation Protocol, l, Wiley, Artech House, Inc., Norwood MA, 2001. [11] The Ericsson IETF Community Web Site, http://ietf.ericsson.se (web page). Adrese autora Nevenka Biondi Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45, P.O.Box 93 HR-10 002 Zagreb, Croatia Phone: +385 1 365 3824 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Nevenka.Biondic@ericsson.com Maja Vuku -Vasiljevksi i Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45, P.O.Box 93 HR-10 002 Zagreb, Croatia Phone: +385 1 365 3070 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Maja.Vukusic-Vasiljevski@ericsson.com Lukica Medak Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45, P.O.Box 93 HR-10 002 Zagreb, Croatia Phone: +385 1 365 34 66 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Lukica.Medak@ericsson.com Vlatko Bolt Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45, P.O.Box 93 HR-10 002 Zagreb, Croatia Phone: +385 1 365 33 59 Fax: +385 1 365 39 54 E-mail: Vlatko.Bolt@ericsson.com Vlado Vrlika Research & Development Center Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45, P.O.Box 93 HR-10 002 Zagreb, Croatia Phone: +385 1 365 3573 Fax: +385 1 365 3954 E-mail: Vlado.Vrlika@ericsson.com

Uredni je primilo rukopis 4. travnja 2005. tvo

You might also like