You are on page 1of 14

Prezentacija teme: Nose i kapaciteti turisti kih destinacija

MARKO VIDOVI

POJAM NOSE EG KAPACITETA




    

U literaturi se mogu naci mnogobrojne i raznovrsne definicije pojma noseceg kapaciteta. U nameri da pojasnimo razumevanje ovog koncepta, osvrnucemo se na neke od njih. Weaver i Lawton (2002) defini u noseci kapacitet kao "obim turistickih aktivnosti koje mogu da se obavljaju bez nastajanja ozbiljnije tete za destinaciju". Manning (1999) odnosi se prema granicama prihvatljivih promena (Limits of Acceptable Change- LAC) i srodnim modelima kao "okvirima noseceg Changekapaciteta" Svetska turisticka organizacija (UNWTO) defini e pojam noseceg kapaciteta kao: "maksimalan broj ljudi koji u isto vreme mogu da posete turisticku destinaciju, bez izazivanja tetnih posledica po fizicko, ekonomsko i socio-kulturno okru enje i neprihvatljivog smanjenja kvaliteta sociozadovoljstva posetilaca" (PAP/RAC, 1997). Prema Svetskoj turistickoj organizaciji, noseci kapacitet je presudan za za titu ivotne sredine i odr ivi razvoj (UNWTO, 2002). Hunter (1995) daje preciznije odredenje cetiri vrste nosivosti, kao: - fizicka nosivost, - psiholo ka (perceptivna) nosivost, - socijalna nosivost i - ekonomska nosivost.

Komponente nose eg kapaciteta


Na osnovu glavnih dimenzija meduzavisnosti razvoja i okru enja, uticaje turizma u nekom podrucju moguce je analizirati u okviru tri velike oblasti: fizic fizicko okru enje (prirodno i ve tacko, ukljucujuci i infrastrukturu), socijalno okru enje (stanovni tvo, dru tvena struktura i dinamika, kulturni identitet) i ekonomsko okru enje (ukljucujuci institucionalno i organizaciono). Neki autori izdvajaju i psiholo ku komponentu (zadovoljstvo posetilaca, tolerancija lokalnih itelja i sl.). Analiza naucne literature iz ove oblasti pokazuje da se razmatranje noseceg kapaciteta krece oko ove tri osnovne komponente ili dimenzije, koje je Evropska Komisija (2002) oznacila kao: fizickofizicko-ekolo ka, socio-demografska i politicko-ekonomska. Prilikom sociopolitickorazmatranja noseceg kapaciteta, istaknut je razlicit znacaj ove tri komponente u razlicitim destinacijama. Ove razlike proizilaze iz a) karakteristika lokaliteta, b) prisutnih oblika turizma i c) meduodnosa turizma med i ivotne sredine.

Fizi ko-ekolo ka komponenta ko

        

FizickoFizicko-ekolo ka celina obuhvata sve fiksne i prilagodljive komponente prirodnog i stvorenog (kulturnog) okru enja, kao i infrastrukturu. "Fiksne" komponente odnose se na kapacitete prirodnih sistema, koji se izra avaju i kao ekolo ki kapacitet, apsorbcioni kapacitet i sl. Njima se ne mo e lako upravljati pomocu ljudskih aktivnosti i ova ogranicenja treba po tovati kao takva. Fleksibilne (elasticne) komponente odnose se uglavnom na infrastrukturne sisteme, kao to su vodovod, kanalizacija, struja, prevoz, dru tvene pogodnosti (telekomunikacione i po tanske usluge, zdravstvene usluge, prodavnice, banke i dr.). Ogranicenja kapaciteta infrastrukture mogu se povecavati kroz ulaganja, organizacionoorganizacionoregulativne mere itd. Iz tog razloga, njihove trenutne vrednosti ne mogu se koristiti kao osnova za odredivanje noseceg kapaciteta, vec kao okvir i orijentacija kod preduzimanja upravljackih aktivnosti. Nivoi kapaciteta za fizicko-ekolo ku komponentu mogu se iskazati kao: fizickoPrihvatljivi nivo zagu enja ili koncentracije na kljucnim prostorima kao to su pla e, skijali ta, parkovi, ulice, muzeji i sl.; Maksimalni prihvatljiv gubitak prirodnih resursa (na pr. voda ili zemlji te) bez znacajnijih degradacija i poremecaja u funkcionisanju ekosistema, biodiverziteta ili gubitka vrsta; - Prihvatljiv nivo zagadenosti vazduha i vode ili buke, na osnovu dopu tene doze ili apsorbcionog kapaciteta lokalnih ekosistema; - Intenzitet kori cenja saobracajne infrastrukture, kapaciteta i usluga; - Kori cenje i zagu enje komunalnih objekata i usluga vodosnabdevanja, elektricne energije, telekomunikacija, kao i upravljanje cvrstim i tecnim otpadom - tretman i odlaganje; - Odgovarajuca dostupnost ostalih dru tvenih pogodnosti i usluga, kao onih koje se ticu zdravlja i bezbednosti, stanovanja i komunalnih usluga.

SocioSocio-demografska komponenta


SocioSocio-demografska celina odnosi se na one socijalne aspekte koji su znacajni za lokalne zajednice jer su u vezi sa prisustvom i razvojem turizma. Dru tveni i demografski problemi, kao to su raspolo iva radna snaga ili obuceno osoblje, ukljucujuci takode socio-kulturna pitanja, kao to je osecaj socioidentiteta lokalne zajednice ili turisticko iskustvo itd. Neke od njih se mogu iskazati u kvantitativnom smislu, ali vecina ne mogu i zahtevaju odgovarajuca sociovec odgovarajuc sociopsiholo ka istra ivanja. Granice dru tvenog kapaciteta je mo da najte e odrediti, jer u velikoj meri zavise od vrednosnih sudova. Na neke sociosociodemografske karakteristike mogu da uticu politicke i ekonomske prilike, kao to su migracione politike npr. Socijalni noseci kapacitet koristi se kao genericki (op ti) izraz koji ukljucuje oba nivoa tolerancije - lokalnog stanovni tva, kao i kvalitet iskustva posetilaca tog podrucja. U praksi se za njegovo utvrdivanje cesto koriste anketna istra ivanja. Nivo kapaciteta ovih komponenti mo e se izraziti na sledece nacine:

     

- Broj turista i tipova turisticko-rekreativnih turistickoaktivnosti koji mo e biti apsorbovan bez uticaja na osecaj identiteta, ivotnog stila, dru tvenog obrasca i aktivnosti zajednice domacina; - Nivo i vrsta turizma koji ne menja u znacajnoj meri lokalnu kulturu, na direktne ili indirektne nacine, u smislu umetnosti, zanata, sistema verovanja, svetkovina, obicaja i tradicije;

   

- Nivo tirizma koji nece biti tetan ili ugro avati lokalnu populaciju i njeno pravo na kori cenje usluga i pogodnosti; - Nivo turizma (broj posetilaca, kompatibilnost tipova aktivnosti) na nekom podrucju, bez neprihvatljivog pada kvaliteta iskustva posetilaca. U okviru ove komponente, mnogi autori izdvajaju socio-kulturnu sociopodkomponentu. Turizam je jedan od glavnih uzroka, a i poligona susretanja razlicitih naroda i kultura iz kojih mogu proisteci razliciti sociosociokulturni konfikti. To biva jasnije ako se podsetimo da su osnovni elementi kulture: jezik, norme, vrednosti, obicaji, simboli, religija, rituali. SocioSocio-kulturne posledice turizma zavise od brojnih faktora: brojcani odnos turista i domacina, kulturna distanca, nacin kontakta i njegovo trajanje, kulturne vrednosti, socio-kulturni modeli populacija koje stupaju u kontakt, sociopropustljivost kultura, brzina i intenzitet turistickog razvoja, stepen razvoja turizma u odredenoj sredini, stepen kosmopolitizacije lokalne populacije i dr.

Politi ko-ekonomska komponenta ko

     

PolitickoPoliticko-ekonomski set odnosi se na uticaj turizma na lokalne privredne strukture, aktivnosti itd,ukljucujuci i konkurenciju ostalim sektorima. Tako e su obuhvacena i institucionalna pitanja u meri u kojoj su lokalni kapaciteti ukljuceni u upravljanje prisutnim turizmom. Razmatranje politicko-ekonomskih parametara mo e politickokoristiti da se izraze razlike u vrednostima i stavovima izmedu clanova lokalne zajednice i turista. Nivo kapaciteta za ove komponente mo e se izraziti kao: - Nivo specijalizacije u oblasti turizma; - Gubitak radnih mesta u drugim sektorima izazvan razvojem turizma; - Prihodi od turizma i pitanje njihove distribucije na lokalnom nivou; - Nivo zaposlenosti u turizmu u odnosu na lokalne ljudske resurse.

I pored toga to vlada mi ljenje da konacan noseci kapacitet destinacije predstavlja rezultntu navedena tri, odnosno cetiri nivoa (ako psiholo ki kapacitet posmatramo posebno), stvarni noseci kapacitet mora uva avati svaki pojedinacno utvrdeni kapacitet, narocito granicne vrednosti koje se utvrde za neki od pomenuta cetiri osnovna nivoa. Dakle, ukoliko ekolo ki kapacitet nekog lokaliteta iznosi 50 posetilaca/ha dnevno, socijalni 100, psiholo ki 80, a ekonomski 90 posetilaca, uva avajuci sva cetiri nivoa kapaciteta, ukupni noseci kapacitet ce iznositi 50 posetilaca po ha/dan, jer je to najni i pojedinacno utvrdeni kapacitet. Tako na pr., u slucaju prekomernog broja etaca na planinama dolazi do degradacije ivotne sredine, mada turisti, uprkos tome, mogu biti zadovoljni.

Primjena nose eg turisti kog kapaciteta




Noseci kapacitet je mocan koncept za nosioce politike razvoja, mada se on susrece sa dosta kontroverzi izazvanih te kocama u njegovom izracunavanju. Efikasnost implementacije zavisi od politicke volje da se nametnu pravila za razvoj turizma, kao kontrola pristupa u cilju za tite destinacije. Unutar tog konteksta, neophodan je razvoj odgovarajucih institucionalnih mehanizama. Efikasan pravni okvir mo e pomoci da se ubla e negativni uticaji turizma. Konsenzus kljucnih stejkholdera oko definisanja TNK je presudan. Neophodan je dogovor o ciljevima razvoja turizma. Predvidene mere treba da podr i lokalno stanovni tvo i korisnici. Studije noseceg kapaciteta nosec trebaju da budu ukljucene u plan odr ivog razvoja.

          

Ogranicenja i moguce zamke u sprovodenju TNK - Promenjena uloga dr ave. U tr i noj ekonomiji, od privatnog sektora se ocekuje da ave. preduzima inicijative ili odgovornosti za za titu prirode ili unapredenje lokalnog identiteta; - Akcija se uglavnom pokrece na lokalnom i nacionalnom nivou, dok je samo nekoliko pokrec nivou, najkrupnijih ekolo kih problema medunarodnog karaktera; - Sinergija se cesto previda, kao posledica fragmentacije odgovornosti. Integrativni previd pristup u planiranju i upravljanju mo e da pru i dobru osnovu za uspeh; - Razvijeno je nekoliko sofisticiranih sistema u cilju pracenja noseceg kapaciteta. Medutim, oni cesto ne uspevaju da budu korisni i mogu da obeshrabre menad ere i kreatore politike. Neophodno je promovisanje vi e pilot projekata ukljucujuci irenje iskustva za upotrebu turistickog noseceg kapaciteta ili njegovih komponenti u upravljanju turizmom.

               

Menad ment sredstva za sprovodenje turistickog noseceg kapaciteta Regulativna sredstva -Zoniranje je veoma korisno sredstvo, lako za primenu. Uglavnom se primenjuje u za ticenim oblastima. Tipicna podela po zonama je sledeca: - Zona A - najvrednija i najosetljivija; dozvoljen ulazak samo ovla cenim naucnim timovima; - Zona B - visoko osetljiva; posete sa pratnjom, u malim grupama; - Zona C - znacajan prirodni interes; dozvoljene neke tradicionalne i turisticke aktivnosti; ogranicen pristup automobilom; - Zona D - umeren razvoj i tampon: dozvoljen turizam i objekti za posetioce, pristup automobilom i parking, kompatibilne aktivnosti; -Ogranicenja slobodnog pristupa; Ogranic pristupa; - Ogranicenje za odredene aktivnosti; Ogranic odred aktivnosti; - Eko-oznake. Koricenje eko-oznaka u turistickim preduzecima i organizacijama treba da ima pozitivan uticaj, Ekoekonarocito na potro nju resursa i proizvodnju i upravljanje otpadom; - Koncentracija ili disperzija razvojnih pritisaka i turistickih tokova; - Kori cenje zemlji ta/prostorno planiranje je proces koji ukljucuje sprovodenje procene noseceg kapaciteta. to se tice kulturno-istorijskih mesta, gde pritisak nije usmeren na zemlji te, upravljanje tokovima mo e se pokazati kulturnokao pogodniji put kojim treba ici. Kod gradova, glavna pa nja treba da bude usmerena na promenu funkcija/namene.

 

 

4.3. Ekonomska sredstva -Cene nisu uvek najprikladnije sredstvo za ogranicavanje/kontrolu razvoja/rasta turizma. Medutim, postoje situacije kada cene za parkiranje i ulazak u znacajnije atrakcije mogu biti odredene u cilju odvracanja od prekomernih poseta; - Porezi se mogu koristiti kao nacin ugradivanja u cenu razlicitih eksternalija, kao to su zahvati na revitalizaciji uni tene prirode i sl.; - Costs-benefits analize (analize tro kovi-koristi) treba da budu Costskovisprovodene u razlicitim fazama ivotnog ciklusa turisticke destinacije; - Sistemi podsticaja treba da se primenjuju i u javnom i u privatnom sektoru u cilju irenja turisticke tra nje

  

  

Organizaciona sredstva -Sistemi rezervisanja i bukiranja; -Upravljanje informacijama. U Veneciji, na primer, informacije u vezi sa opterecenjem, picevima, saobracajem i td., konstantno se pru aju preko web-site-a; web-site- Obuka lokalne zajednice da daje aktivan doprinos implementaciji turistickog noseceg kapaciteta, predstavlja esencijalnu delatnost; - Obuka lokalnih planera - menad era u upotrebi razlicitih tehnika i instrumenata; - Kontrola tr i ta. Sofisticirani marketing omogucuje pracenje odredenih segmenata tr i ta i preduzimanje promotivnih akcija za periode u kojima je nezauzet (dostupan) noseci kapacitet. Turoperatori mogu da igraju va nu ulogu u potpomaganju odr ivosti turizma

You might also like