P. 1
Onkologija

Onkologija

|Views: 398|Likes:
Published by libic

More info:

Published by: libic on Jan 15, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/29/2013

pdf

text

original

Onkologija 1.

RADIJACIONA BOLEST Radijaciona bolest nastaje uslijed ozra enja velikim dozama jonizuju ih zra enja cijelog tijela ili delimi nog ozra ivanja nekih dijelova tijela, kao to je grudni ko i abdomen. Klasi na klini ka slika akutne radijacione bolesti prolazi kroz 4 faze: Prodromalna faza nastaje na 2-24 h poslije ozra enja i karakteri e se slijede im simptomima: op ta slabost i malaksalost, anoreksija, nauzeja, diareja. Ovaj stadij traje 2-3 dana, poslije ega se bolesnik dobro osje a i izjavljuje da bi se javio na posao. Latentna faza, u njoj nema simptoma obolenja i bolesnik se relativno dobro ose a. Ova faza traje nekoliko nedelja. U ovoj fazi, iako ne postoje manifestni znaci obolenja, u organizmu nastaje niz biohemijskih i patofiziolo kih poreme aja koji obi no na kraju tre e odnosno 4 nedelje dovode do pojave klini kih simptoma obolenja. Faza klini kih simptoma. Iznenada, poslije relativnog zdravlja, bolesnik ose a jezu i groznicu, pove anje temperature, op tu malaksalost i slabost, te ko disanje, krvarenja iz prirodnih otvora (nosa, usne duplje i dr.). Bolesnik odaje klini ku sliku te kog infektivnog obolenja. Pri hematolo kom pregledu u perifernoj krvi konstatujemo leukopeniju, anemiju i trombocitopeniju. Ova faza se razvija u toku 10 dana, Kad nastaje kulminacija klini kih manifestacija i najizra eniji op ti poreme aji kod pacijenata, Tada obi no nastaje i letalni ishod.Faza rekonvalescencije, Ukoliko bolesnik prebrodi tre u fazu, po inje period oporavka, koji mo e trajati vi e mjeseci. U ovoj fazi bolesnik po inje da se bolje osje a, temperatura je svakim danom ni a, postepeno nestaje infekcija usne duplje, prestaju krvarenja, tako da poslije niza mjeseci dolazi do ozdravljenja. Dijagnoza o te enja ko e izazvanih jonizuju im zra enjem Potrebna je detaljna radna anamneza i podaci o profesionalnoj ekspoziciji jonizoju im zra enjem. Potrebni su podaci o primljenim dozama ozra enja (filmodozimetrijska kontrola, termoluminiscentna dozimetrija, stilodozimetrija ili druga li na dozimetrijska kontrola). Potrebni su podaci o periodi noj dozimetrljskoj kontroli izvora zra enja. Potreban je uvid u rezultat prvih i periodi nih pregleda. Detaljni anamnesti ki podaci o sada njoj bolesti. Specijalisti ki dermatolo ki, oftamolo ki i hematolo ki pregled. Detaljan klini ki pregled sa posebnim osvrtom na ko u zatim hematopoezu i organ vida. Laboratorijska ispitivanja krvi: Hgb, Er, L, formula, trombociti, Rtc, HT, binuklearni limfociti, alkama fosfataza i peroksidaza u leukocitima, rezistencija i fluorescencija leukocita te hromozomski kariotip limfocita u perifernoj krvi. Radiotoksikolo ke analize u slu ajevima kontaminacije. Hematologija 1. ANEMIJE- Osnovna funkcija krvi je prenos kisika iz plu a do tkiva. To se odvija hemoglobinom, koji se nalazi u eritrocitima. Ako do e do smanjenja hemoglobina u eritrocitima, smanjenja broja eritrocita ili smanjenja volumena eritrocita, tada nastaje anemija. Naj e i simptomi anemije su: Umor, Pospanost,Glavobolja,Lako umaranje,Vrtoglavica,Bljedilo ko e,Lomljivost nokata i kose,Tahikardija,Poreme aji sna,Gubitak apetita,Depresija, este infekcije respiratornog i urinarnog sustava. TERAPIJA-Ako se anemija ne lije i na vrijeme, mo e dovesti i do pote ko a sa srcem, nurolo kih problema, te mentalnih pote ko a. Neophodno je lije enje prvobitnog uzroka anemije. U te im oblicima anemije potrebno je primjeniti i transfuziju koncentriranih eritrocita kako bi se stanje pacijenta moglo pobolj ati.

a nemasivna plu na embolija le i se antikoagulantnom terapijom. ubrzan i jedva opipljiv puls uz cijanozu . jednom mese no. u po etku preko infuzije.95 fL c. strah od bliske smrti i karakteristi ni znaci stanja oka (pad krvnog pritiska. Samo u izuzetnim slu ajevima i ene mogu oboljeti ukoliko je otac hemofili ar. MCV 80 . kada je terapija dobro regulisana.HEMOFILIJE. Od klasi ne hemofilije obolijevaju gotovo isklju ivo mu karci. 3. a naslje ivanjem i klini kom slikom ne razlikuje se od hemofilije A. 4. u zglob ili mi i e). nazvane antihemofilijski globulin (AHG).Leukoz su neoplasti na oboljenja koja se karakteri u proliferisanjem nezrelih prekusorskih elija eritrocitne. Prema vrsti faktora zgru avanja koji nedostaje.Hemofilija je sklonost krvarenju. sintrom. koja je potrebna za zgru avanje krvi.Plu na tromboembolija je vaskularno oboljenje koje nastaje kao komplikacija venske tromboze (zapaljenje vena uzrokovano ugru kom krvi)) i otkidanja tromba (ugru ka) koji no en cirkulacijom dospeva u plu a. Masivna plu na embolija le i se fibrinoliti kom terapijom. LEUKOZE. uz obaveznu kontrolu u Ambulanti za prevenciju tromboze. Prva kontrola sledi sedam do deset dana nakon otpusta i tokom prvog meseca. a mo e biti vanjsko (ve kod lagane povrede. hemofilija A i hemofilija B. nadra ajni ka alj sa hemoptizijama (iska ljavanjem krvi). Hemofilija B je nasljedna bolest nastala nedostatkom faktora IX. sideropeni na anemija . mielocitne i limfocitne loze. odmah se zapo inje sa terapijom koja zavisi od masivnosti plu ne embolije.TROMBOEMBOLIJE. lupanje srca. megaloblasti na anemija . uzrokovane irokim spektrom razli itih vrsta uzroka. markumar). Kada se postigne zadovoljavaju i terapijski efekat. dok su ene konduktori (tj.deficit vitamina B12 ili folne kiseline b. a kasnije. MCV > 95 Fl Anemija zbog poreme aja u sazrijevajnu eritrocita: a. a majka konduktor. prenose bolest na svoje sinove). Nakon to se osnovnim dijagnosti kim testovima potvrdi klini ka sumnja na plu nu emboliju.deficit Fe 2. bolest se dijeli u dvije skupine. Hemofilija A nastaje zbog nedostatka faktora VIII (specifi an protein nazvan antihemofilin A). Glavni je simptom hemofilije krvarenje koje se veoma te ko zaustavlja. Uzrok bolesti je nedostatak u krvnoj plazmi posebne bjelan evine. elijski proliferati poti u iz . bolesnik se otpu ta ku i. normocitne (normalan volumen). Tipi na klini ka slika sa karakteristi nim simptomima: ote ano disanje. makrocitne ili megaloblasti ne (pove an volumen). kod va enja zuba) i unutarnje (npr. MCV < 80 fL b. mikrocitne (smanjen volumen). od kojih je hemofilija A u estalija (85%). vrsta hemoragi ne dijateze koja se naj e e recesivno naslje uje. sinkumar. a nakon stabilizacije stanja u vidu tableta (farin. Postoji nekoliko vrsta anemije. bol u grudima u vidu probadanja ili opresije.plavetnilo usnica i oro enost hladnim znojem). uz monitorisanje pacijenta u Intenzivnoj jedinici.Anemija je naju estaliji krvni poreme aj. Anemija se klasificiraju prema volumenu crvene krvne stanice na: a.

hemangiomi. i ubraja se u mijeloproliferativne bolesti. Virusi iz ove grupe izazivaju razli ite oblike neoplazmatskih bujanja sa kra im ili du im periodom klini ke latence.Hemoragijski sindrom je uslovljen trombocitopenijom zbog infiltracije kostne sr i patolo kim limfoplazmocitima. RELATIVNA POLICITEMIJA. ali i iz drugih organa sa aktivnim mezenhimom. to se koristi u pripremanju sporta a. Sekundarna policitemija mo e nastati i kod bolesti koje uzrokuju kroni nu hipoksiju. Virus mijeloidne leukoze. to se mjeri kao pove anje razine hematokrita. mijeloidna leukoza. osteopetroza. endoteliomi i neke vrste epitelnih tumora.Relativna policitemija je rast udjela ertirocita u plazmi. krvarenjem u centralnom nervnom sistemu (CNS) i retini. Uzro nici leukoza su virusi iz podgrupe Opsspa z. Stepen i odnos oboljenja. APSOLUTNA POLICITEMIJA. to mo e biti posljedica npr.Pove ano stvaranje eritrocita mo e biti posljedica primarnog procesa u ko tanoj sr i (mijeloproliferativna bolest) ili kao kompenzatorna reakcija na smanjenu razinu kisika u krvi ili rje e malignu bolest. avijarni tip S. a sama bolest rijetko se transformira u akutnu leukemiju. a nastaje kao posljedica smanjenja krvne plazme.Sekundarna policitemija nastaje kao posljedica prirodno ili umjetno pove ane razine eritropoetina u krvi. a nastaje kao posljedica abnormalnosti ko tane sr i.Policitemija je stanje koje karakterizira pove ani udio eritrocita u volumenu krvi. eritroleukoze i sarkoma virusi poseduju specifi ne gene koji dovode do vrlo brze neoplasti ne transformacije elija i razvoja tumora za nekoliko dana ili nedelja. gdje smanjene koncentracija kisika u atmosferi kod ljudi uzrokuje pove ano stvaranje eritropoetina. koja su nastala zbog poreme aja u diferentovanju hematopoeznih elija. U maligne neoplazme leukoza/sarkom kompleks ubrajaju se: limfoidna leukoza. pa zbog toga i postoje prelazni oblici izme u razli itih leukoznih procesa. pove anu jetru i slezenu. 5. Virus limfati ne leukoze dovodi do polagane transformacije elija. Hemoragijski sindrom se manifestuje krvarenjem iz nosa. opeklina ili dehidracije. promenljivi su. odnosno meseci. SEKUNDARANA POLICITEMIJA. a zatim tumori vezivnog tkiva. epizootiologije. Primjeri prirodne policitemije su boravak na vi im nadmorskim razinama. PRIMARNA POLICITEMIJA.POLICITEMIJE.HEMORAGIJSKI SINDROM. Do pove ana udjela mo e do i zbog pove anog stvarajna eritrocita ("apsolutna policitemija") ili kao posljedica smanjenja volumena krvne plazme ("relativna policitemija"). U okviru leukoza sarkom kompleksa postoje znatne razlike u pogledu etiologije. koji poti e stvaranje eritrocita. tako da je za razvoj bolesti potrebno vi e nedelja. trombocitoastenijom usled oblaganja povr ine trombocita makroglobulinima i ometanja njihove funkcije i smanjenom koagulabilno u krvi zbog vezivanja IgM za inioce koagulacije. kao i me usobnom odnosu pojedinih oblika bolesti. gastrointestinalnog i genito-urinarnog trakta. bez pove anja ukupnog broja eritrocita. . eritroleukoza.Primjer primarne policitemije je policitemija rubra vera. Uz pove anje broja eritrocita mo emo na i i pove an broj leukocita i trombocita. mijelocitomatoza. familije Ke(tou s1ae.hematopoeznih organa. 6.

lu enje estrogena i progesterona. Tireotropni hormon (TSH) . TITNA LIJEZDA: Tiroksin (T4) .poti e proizvodnji proteina mlijeka u mlije nim lijezdama.smanjuje otpu tanje kalcija iz kostiju i poja ava lu enje fosfata i kalcija urinom. Luteiniziraju i hormon (LH) . pove ava toplinu. Adrenalin I Noradrenalin .regulira sazrijevanje folikula. Trijodtironin (T3) Kalcitonin (Tireokalcitonin) . Epifiza: Melanocit stimulacijski hormon (MSH) (Melatonin) .poti e lu enje glukokortikoidnih hormona nadbubre ne lijezde. irenje di nih putova.glavni u inci: porast krvnog tlaka. u mu karaca lu enje androgenih hormona. Inzulin . poja ani metabolizam glukoze. Prolaktin (PL ili LTH) . Neurohipofiza (stra nji re anj): Antidiureti ki hormon (ADH) (ili Vazopresin) .poti e prozvodnju melanina u melanocitima (boja ko e). Oksitocin . usporavanje probave.Endokrinologija 1. ubrzanja rada srca.izaziva kontrakcije glatkih mi i a u maternici za vrijeme poroda i u dojkama pri dojenju. posebno kod jetre i mi i a NADBUBRE NA LIJEZDA: Sr nadbubre ne lijezde .poti e lu enje hormona titne lijezde.poti e proizvodnju proteina i rast tkiva.ubrzava metabolizam. GU TERA A: Glukagon . ovulaciju.pove ava reapsorpciju vode u bubrezima. poti e rast i razvoj. nastanak utog tijela.poti e razgradnju glikogena u jetri i otpu tanje glukoze u krv.ENDOKRINE LIJEZDE I HORMONI HIPOFIZA: Adenohipofiza (prednji re anj): Adrenokortikotropni hormon (ACTH) .poti e sazrijevanje folikula u jajnicima. Hormon rasta (GH) .poja ava ulazak glukoze u stanice. Folikul stimulacijski hormon (FSH) .

HIPERFUNKCIJA Prekomjerno izlu ivanje hormona hipofize naziva se hiperpituitarizam.poti e razvoj jaja ca i djeluje na endometrij maternice. HIPOFUNKCIJA Smanjeno lu enje hormona hipofize mo e biti generalizirano.sudjeluju u prometu glukoze i ko e upalne reakcije. SPOLNE LIJEZDE: Estrogen . 2. Kortizol . Testosteron .poti u apsorpciju natrijevih iona u bubrezima. prolaktin i ACTH. a naj e e je uzrokovano postojanjem adenoma ( ljezdanog tumora) odgovaraju ih stanica hipofize. Uzroci mogu biti razli iti. Generalizirani hipopituitarizam je sindrom endokrinog manjka zbog djelomi nog ili potpunog gubitka funkcije prednjeg re nja hipofize. preko upalnih i autoimunih procesa do idiopatskog (nepoznatog uzroka) manjka hormona hipofize. Pove ano lu enje HRa rezultira pojavom gigantizma i akromegalije.mu ki spolni hormoni koje lu i nadbubre na lijezda mu karaca i ena. Kora nadbubre ne lijezde: Mineralokortikoidni hormoni (U prvom sloju) Aldosteron .poti e stvaranje glukoze iz aminokiselina i glikogena u jetri. 2. Progesteron . Kortizon I Kortikosteron Androgeni (U tre em sloju) . a naj e i hormoni koji se pritom prekomjerno lu e su hormon rasta (HR). Glukokortikoidni hormoni (kortikosteroidi) (U drugom sloju) . ko i obrambene reakcije i upale u tkivima.BOLESTI HIPOFIZE BOLESTI PREDNJEG RE NJA HIPOFIZE: 1. od razvoja tumora hipofize. .poti e razvoj spermija.odr ava cikli ke promjene endometrija maternice. pa se govori o hipopituitarizmu ili mo e biti uzrokovano manjkom jednog ili vi e hormona hipofize.

Naj e e je uzrokovana autoimunim procesom ili rje e tuberkulozom nadbubre nih lijezda. 3. bolest potencijalno opasna po ivot koja se mo e razviti u novoro en adi ije su majke imale Gravesovu bolest. . Neka djeca imaju Pendredov sindrom. Hipotireoza koja po inje u razdoblju adolescencije (adolescentna hipotireoza) jednaka je onoj u odraslih. nakupine masnog tkiva na trupu. osim to mo e usporiti nastup puberteta. Bolesti su hipoparatireoidizam i hiperparatiroidizam. kada se primjenjuju hormonski nadomjesci ili ne hormonsko kada se koriste lijekovi za spre avanje prekomjernog mokrenja.OBOLJENJA TIROIDEAE. Simptomi su: hrapav glas.BOLESTI STRA NJEG RE NJA: Stra nji re anj hipofize odgovoran je za izlu ivanje antidiuretskog hormona ili vazopresina (ADH). pad o nih kapaka (ptoza). U trudnica ta antitijela prolaze kroz posteljicu i stimuliraju titnja u fetusa. oblik hipertireoze. tj. U novoro en eta je naj e i uzrok hipertireoze neonatalna Gravesova bolest. propadanje muskulature. PARATIROIDAE I NADBUBRE NIH LIJEZDA OBOLJENJA TIROIDEAE: Gu a (struma) se mo e razviti uslijed smanjene aktivnosti titne lijezde (stvaranja pretjerano male koli ine hormona titnja e) ili zbog prevelike aktivnosti (prekomjernog stvaranja tiroidnog hormona). to su samo vanjske manifestacije. Lije enje mo e biti hormonsko. Bole u stra njeg re nja hipofize smanjuje se razina vazopresina zbog ega se izlu uju prekomjerne koli ine vrlo razrije enog urina (poliurija). Priro eno pove ana titnja a u novoro en eta naziva se kongenitalna gu a. Iako impresivne. Bolest se naziva centralni dijabetes ili diabetes insipidus i karakterizira ju prekomjerno pijenje i prekomjerno mokrenje. jest autoimuna bolest u kojoj tijelo stvara antitijela koja stimuliraju titnja u. a istodobno je prisutna prekomjerna e (polidipsija). nasljedno stanje koje predstavlja kombinaciju nagluhosti i priro ene gu avosti. Addisonova bolest. Takvi bolesnici razviju karakteristi nu klini ku sliku kao posljedicu prevelike koli ine kortizola promjene na licu. suha ko a. strije po ko i. kroni na adrenokortikalna insuficijencija kroni na insuficijencija kore nadbubre ne lijezde. podbulo hce. OBOLJENJA NADBUBRE NIH LIJEZDA: Najpoznatije su: Addisonova bolesti i Cushingova bolesti. usporen rad srca (usporen puls) i dobitak na te ini. Gravesova bolest majke mo e dovesti do mrtvoro enosti. poba aja ili preranog poroda. OBOLJENJA PARATIROIDEAE: Bolesti paratiroidne lijezde su veoma rijetke a njen hormon ima ulogu u regulisanju metabolizma. Hipertireoza nastaje zbog prekomjerne aktivnosti titnja e. Gravesova bolest. Cushingova bolest nastaje kao posljedica autonomne sekrecije kortizola iz tumora hipofize (adenoma). usporen govor.

jer nelije eno uvijanje mo e nepopravljivo o tetiti testise. Vrlo ga je te ko otkriti. to uzrokuje oteklinu. bolove i temperaturu. Kada po ne izazivati pote ko e i bolove. Stanje mogu uzrokovati razni oblici bakterija i virusa. jer su u toplom prostoru testisi i njihova unutra njost opu teni. a kada to nije mogu e. dok se sekundarna hidrokela naj e e javlja kod mu karaca iznad 40 godina. Cista obi no nestane sama od sebe. upale ili zaraze. a mo e se pojaviti i bol tijekom uriniranja. a mo e ga sprije iti upotreba kondoma. jer se cjev ice doslovno uvrte vi e puta oko sebe. Rak jajnika otkriven u ranoj fazi lije i se ooforektomijom (kirur ko odstranjivanje jajnika). Uro ena (primarna) hidrokela je vidljiva ve oko 2. ali e e se javlja kod mu karaca u dobi iznad 40 godina. Rak jajnika Rak jajnika prili no je rijetka pojava. iscjedak iz penisa. koji se mogu preseliti i u donji dio trbuha. to zajedno ini vezu koja pri torziji prekida dovod krvi u testise. rje i je od raka maternice ili raka vrata maternice. zakrenuti na pravi polo aj i avom pri vrstiti da bi se sprije ilo ponono uvijanje. Donji dio trbuha i testisi povezani su krvnim ilama. Upravo zato za mu karce nije pametno naglo mijenjati vrlo tople i hladne prostorije. to je uzrokuje nakupljanje teku ine u prostoru u okolici testisa. takav se rak mo e pojaviti na jednom ili oba jajnika. Uvijanje testisa se naziva i 'zimskim sindromom'. nadutost. kod ena koje nikada nisu rodile. jer se radi o bezopasnim izraslinama. a ponekad mo e do i do zaraze to e je izlije iti antibiotici. KLINICKA SLIKA I TERAPIJA) Bolesti testisa: Cista pasjemenika Cista u pasjemeniku mo e se pojaviti u bilo kojoj dobi. e e se javlja kod ena nakon menopauze. spolnog odnosa ili ejakulacije. Uzev i u obzir do sada izneseno. osje aj te ine u testisima. Orhitis mo ete izbje i tako da se cijepite protiv mumpsa. Ona je na dodir sli na napetoj ili. a ozna ava bezbolnu oteklinu testisa. Ina e. Cista je napunjena teku inom. Bolesti testisa: Torzija odnosno uvijanje testisa Uvijanje testisa se obi no doga a mladim de kima.OBOLJENJA TESTISA I OVARIJA( DEFINICIJA. a u stoje em pove ati. To je bezbolna tvorevina koja mo e nastati kao posljedica ozljede. esto se kirur ki uklanjaju. Ako se tada dogodi uvijanje. U ekstremnim slu ajevima u sjemenoj teku ini mo e biti prisutna i krv. mogli bismo zaklju ivati kako dojenje i uzimanje kontracepcijskih pilula smanjuje opasnost od nastanka raka jajnika. lije nici obi no ne poduzimaju nikakve korake. godine starosti. Rijetko se kada pojavi na obje strane. U testisima se pojavi oteklina i jaki bolovi. Lije ni ka pomo mora u ovom slu aju biti urgentna. a e e na desnoj. U slu aju da ginekolog prilikom pregleda otkrije zadebljanje vrlo je vjerojatno da e izvesti laparoskopiju ili laparotomiju. i rak kraja debelog crijeva kao i ene s prekomjernom tjelesnom te inom. Simptomi orhitisa uklju uju oteklinu testisa. temperaturu. U le e em stanju se mo e smanjiti. A ve e. rak dojke. koje mnogo puta postaju bolne i izazivaju pote ko e. Preporu uje se vi ednevni odmor. . a u ranim godinama u najve em broju slu ajeva nestaje sama od sebe. mo e rasti zasebno ili ih je vi e u grozdu. bolovi u predjelu trbuha. Mu karci cistu u pasjemeniku mogu napipati tijekom pregledavanja testisa. lije nik nagomilanu teku inu izvla i uz lokalnu anesteziju. Lije nik mora vratiti testis u pravilnu poziciju. a u kasnijoj fazi histerektomijom (kirur ko odstranjivanje maternice). jer ga mo e uzrokovati i prakticiranje rizi nih spolnih odnosa. Me u simptome. a u hladnoj okolini dolazi do gr enja. rak maternice. Pacijenti simptome ponekad opisuju i kao osje aj te kih testisa. jer se e e javlja zimi kada je vani hladno. Bolesti testisa: Orhitis Orhitis je upala obje ili samo jedne strane testisa. koje je tada potrebno odstraniti. a koji se pojavljuju prili no kasno. koji se esto javlja kod dje aka u razdoblju puberteta. Na dodir je sli na nekom otvrdnu u povezanom s testisom nekom cjev icom. skupljanje zbog hladno e mo e testis zako iti u takvom polo aju. neobi na vaginalna krvarenja ili nabreklost trbuha. kojima je neka bliska ro akinja imala rak jajnika. Bitan uzro nik orhitisa je mumps. Naravno da je od klju nog zna enja i uzrok za nastanak hidrokele. a slijede ih i stariji mu karci. ivcima i sjemenovodom. prije svega tinejd erima.4. Kada su male. ubrajaju se elu ane te ko e. Jedini simptom hidrokele su pove ani testisi. Bolesti testisa: Hidrokela Sam izraz 'hidrokela' je gr kog porijekla i u prijevodu zna i vodena vre a. a ako je rano otkriven postoje prili no dobri izgledi za uspje no lije enje. potrebno je prerezati ga.

inhibitori dipeptidil peptidaze 4. Ooforektomija ili odstranjivanje jajnika Ovdje se radi o kirur kom odstranjivanju jednog ili oba jajnika. Na alost. zbog ega se podeblja vanjski sloj jajnika i na njegovoj se povr ini pojave sitne ciste. koju neki ak nazivaju kastracijom ene. Policisti ki jajnici ene sindrom policisti kih jajnika naj e e otkriju tek kada ne mogu zanijeti. ako u tijelu ostane i vrlo malen komadi jajnika to e kod ene zna iti normalan nastavak menstrualnog ciklusa. klorpropamid. mr avljenje. mo e se dogoditi da treba odstraniti cijeli jajnik (ooforektomija). poreme aj je pove avanja razine e era u krvi lijezde gu tera e (pankreas). DJETE. Bolest se lije i pravilnom prehranom i tjelovje bom. pretjerana dlakavost. dok opipava predio oko jajnika i maternice. Najrasprostranjeniji su Tip 1 i Tip 2 dijabetesa. e . koja je zbog odstranjivanja jajnika do ivjela preuranjenu menopauzu. ponekad zbog prevelikih cista ili kao dio histerektomije. eni. nakon ega nastupa lije enje lijekovima (antidijabeticima). Uklanjanje jajnika ujedno mo e zna iti ranu menopauzu. a vjerojatnost da e ju osoba dobiti (50%) pove ava se ako je osoba pretila. Ponekad se bolovi pojave i tijekom spolnih odnosa. Kako se folikula nije raspuknula od nje je nastala cista. otvrdnu i prouzro e nepravilan menstrualni ciklus. U slu aju kada je cista vrlo velika. e erna se bolest u po etku lije i tabletama i dijetom. . koji se zbiva kada gu tera a prestane potpuno ili djelomi no proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. Nakon toga e napraviti ultrazvu ni pregled ili laparoskopiju. inhi bitori alfa-glukozidaze (akarboza). umor. HIGIJENSKO-DIJABETSKI REZIM. Vrlo est simptom policisti kih jajnika su neredovite menstruacije. isto kao histerektomija. a postojat e i mogu nost trudno e. kako bi za budu nost sa uvali normalno djelovanje barem jednog jajnika.Ciste na jajnicima Ciste na jajnicima su prili no este. Bolest je nasljedna. TERAPIJA: U lije enju e erne bolesti posebno mjesto zauzima edukacija. akne. Ogromna ve ina cisti je benigna. naj e e zbog rakastog oboljenja. Znaci e erne bolesti su: esto mokrenje. Ciste mogu nestati same od sebe. glibenklamid. a poseban oblik bolesti je gestacijski dijabetes koji se javlja kod trudnica. Ako je ikako mogu e kod mlade e se ene lije nik radije odlu iti za djelomi nu ooferoktomiju. Razli ite vrste inzulina tako er se koriste u terapije.DIABETES MELLITUS. 5. Od oralnih hipoglikemika se koriste derivati sulfonilureje (npr. TERAPIJA e erna bolest ili dijabetes (lat. analozi amilina). a neke treba odstraniti. Stanje se mo e lije iti lijekovima koji omogu uju normalnu hormonsku ravnote u. meglitinidi. a razlog njihovu nastanku su nepravilnosti u osloba anju jajne stanice iz folikule. posebno kod ena koje ele imati djecu. Ginekolog e cistu otkriti tijekom pregleda. bigvanidi (metformin). Za enu ooforektomija mo e biti te ak stres. lije nik mo e propisati zamjensku hormonalnu terapiju koja e opona ati u inke hormona to ih u normalnim okolnostima izlu uju jajnici i na taj na in simptome menopauze smanjiti na minimum. slabost. glikvidon). Naime. Mnogo toga ovisi i o tome eli li ena zanijeti ili ne. diabetes mellitus). a kasnije i inekcijama hormona inzulina. samopra enje i samozbrinjavanje.U tom slu aju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za ivot. masna ko a i prekomjerna tjelesna te ina. a neke od njih se pove aju. tiazolidinedioni. Tu se radi o smetnji u izlu ivanju hormona hipofize. koji pokre u proces razvijanja jaja ca u jajniku. Od novijih lijekova spominju se peptidni analozi (stimulatori inkretina. bolove i neugodu u trbuhu. takva terapija ne e vratiti sposobnost oplo ivanja i trudno e.

puding sa e erom. Bolesnici lak e dr e dijetu otkako su Ameri ko dru tvo za dijabetes i Ameri ko dijeteti no dru tvo sve namirnice podijelili u est skupina. kola i. Ictus cordis(udar srcanog vrha) .Udvajanje. Va nost adekvatne prehrane Sve osobe koje boluju od e erne bolesti. Vo e Skupina 5. kandirano vo e. keksi. Skupina 1.zatim se gledaju arterijske pulsacije.usiju. Auskultacijom(se odredjuju FRTU -Frekfencija. Meso i zamjene Skupina 3.boju koze-cijanoza(usana. Pregled srca se vrsi:Inspekcijom. Odgovaraju a edukacija bolesnika o e ernoj bolesti i njenim komplikacijama omogu it e bolje razumijevanje bolesti te kontrolu bolesti.sa glavom pod uglom od 30°. umovi). Perkusijom(zastarela). Merenje TA b. a kalorijska vrednost se odre uje individualno. Masno e i zamjene Kardiologija 1. gume za vakanje sa e erom. vo ni sokovi i gazirana pi a s dodatkom e era. U lije enju e erne bolesti neizostavna je odgovaraju a dijetalna prehrana teprimjerena fizi ka aktivnost. d em sa e erom.inspekcijom posmatramo: Stav pacijenta u postelji. za e ereni jogurt. Povr e Skupina 4.palpacijom ispitujemo: A.Tonovi.Ritam. vo ni sirupi i okoladni preljevi sa e erom i sli no. koji podrazumeva smanjeni unos ugljenih hidrata po emi u kojoj 20% kalorijskog unosa ine belan evne. marmelada sa e erom.prstiju. a po 40% masti i ugljeni hidrati. frekfencije i osobina pulsa c. Kruh i zamjene Skupina 2. bilo da su na tabletama ili inzulinu moraju biti na odgovaraju oj preharni.jugularne venske pulsacije a na kraju srce. Mlijeko i zamjene Skupina 6. Palpacijom. med.Pregledom perifernog vaskularnog sistema gde spada: a. Ponekad se lije enje u tipu 2 e erne bolesti provodi samo prehranom.jezika) Prisutnost Gibusa(deformacije)toraksa-kod srcanih mana su izbocena leva rebra Pulsacije karotidnih arterija(insuficijencija aortnih zalistaka).nabreklost vena vrata Pojavu otoka na nogama I trbuhu II. itarice s dodatkom gro ica i e era. Ona podrazumijeva sljede e: Hrana koju treba izbjegavati su namirnice koje sadr e e er: bomboni.FIZIKALNI PREGLEED KVS-a Pri pregledu pacijent treba da lezi.KVS pregled pocinje merenjem srcane frekfencije(pulsa) i Ta.Terapija kod gestacijskog dijabetesa je higijensko-dijetetski re im. utvrdjivanje prisustva arterijske i venske insuficijencije I.

Pa ljivo slu ajte pojavu prvog tona i pro itajte vrijednost u tom trenutku. Koncentrirajte se na trenutak kada se kucanje vi e ne uje i pro itajte vrijednost u tom trenutku. Postavimo elektrode (periferne i prekordijalne) 07. Brzo napu ite man etu koja je ve postavljena na nadlaktici sti u i gumenu pumpicu i to za 30 do 40 jedinica iznad zadnje izmjerene vrijednosti sistoli kog tlaka. SNIMANJE EKG.5 cm iznad lakatne jame. Zatim dijelove gdje stavljamo elektrode nama emo elektroprovodnim gelom 06. 7. IV.desnoj ivici srca pripada desna komora a levoj ivici leva komora i ictus. prikazuje elektri ne impulse koji poti u srce na kontrakcije i relaksacije sr anih stanica.B. Tonove 4. Stavite stetoskop u u i paze i da su gumeni dijelovi koji ulaze u u i usmjereni prema naprijed. 4. RTGG SRCA Mjerenje tlaka mehani kim tlakomjerom: 1. jer ne ete mo i odrediti pravu vrijednost.ne radi se vise)-odredjujemo levu i desnu ivicu srca. u jednom trenutku uti ete kucanje srca. Postaviti pacijenta u udoban le e i polo aj (polusjede i) 04. jer mo ete dobiti la ne vrijednosti. umove 2. po 2 do 3 milimetra u sekundi. (npr.u lakatnu jamu. Budite sigurni da je donji rub man ete 2. Nastavite jednakom brzinom otpu tati ventil. QRS kompleksa i T vala. Zapi ite izmjerene vrijednosti. da se ne pomi e te da normalno di e 05. Postavite man etu oko nadlaktice. 2. nakon ti ine. toliko da ispod nje mo ete staviti vr ak prsta.auskultacijom odredjujemo(FRTU ): 1. 3. tj.normalno je potmuo perkutorni zvuk. Ritam 3.perkusijom(zastarela. a potom dijastoli ki tlak. POSTUPAK 01. 8. slu aju i kucanje srca. Postavite membranu stetoskopa na unutarnju stranu lakta . Ako elite ponoviti mjerenje. Kako polako ispuhujete man etu otpu taju i ventil. Pacijentu treba re i da oslobodi od odje e prsni ko te ekstremitete 03. Ta vrijednost je vrijednost sistoli kog tlaka. Trebamo zamoliti pacijenta dok snimanje traje da bude miran. Polagano otpu tajte ventil. Palpacija sistole desne komore III. Snimanje elektrokardiograma je neinvazivni postupak koji provodimo kako bi prikupili podatke o aktivnosti sr anih stanica. Na snimljenoj traci napi emo vrijeme snimanja . Elektrokardiogram (EKG) je grafi ki prikaz elektri ne aktivnosti srca. ime i prezime pacijenta . Ta vrijednost je vrijednost dijastoli kog tlaka. 120/80) 9. Trill(podrhtavanje-kao predenje macke) C. prvo sistoli ki. Ne napuhujte man etu polako. Nemojte ga otpu tati prebrzo. 5.MJERENJE KRVNOG PRITISKA. Elektri nu aktivnost srca bilje i u obliku EKG krivulje na kojoj razlikujemo zupce i valove. 6. pri ekajte 2-3 minute prije ponovnog napuhavanja man ete. Pacijentu je potrebno objasniti postupak snimanja EKG-a 02. Frekfenciju 2. Normalni EKG sastoji se od serije ciklusa a svaki ciklus se sastoji od P vala. ne prejako. Udvajanje 5. u odre enim vremenskim intervalima.

No veli ina srca mo e biti normalna u bolesnika s te kom sr anom bolesti. vazavagalne. iako hipertenzija mo e ozna avati i npr. pove anje plu nih arterija blizu srca i njihovo su enje u plu nom tkivu upu uje na pove anje desne komore. OK.SINKOPA Hipertenzija (ponegdje se naziva i hipertonija) je naziv za stanja u kojem je povi en tlak krvi u krvnim ilama. Reumatska groznica naj e e izaziva oticanje zglobova. Pacijentu zatim damo ubruse da se obri e od gela i pomognemo mu da ustane ako je potrebno 09. a danas se naziva koreja. lako su vidljivi. ovo o te enje srca mo e dovesti do te ke bolesti poznate kao reumatska bolest srca. stanje povi enog krvnog tlaka u arterijama sustavnog krvotoka. Sinkopa je naj e e posljedica hipoksije mozga. a postoji i velik broj rije ih uzroka. Prikaz krvnih ila plu a esto je zna ajniji za dijagnozu nego prikaz samoga srca. Zatajenje srca ili poreme aj sr anih valvula dovode do uve anja srca. ok je stanje organizma sa te kim poreme ajem cirkulacije koji dovodi do kriti nog smanjenja snabdjevanja tkiva i organa krvlju (mozga. 3. ortostatske. ovek se sru i u horizontalni polo aj. Ona je zapravo komplikacija nelje ene streptokokne upale grla. Simptomi se obi no javljaju jedan do est tjedana nakon streptokokne upale. Tijekom mjeseci ili ak godina. Osobe koje boluju od bla eg oblika imaju te ko e sa koncentriranjen ili pisanjem. Rendgenske slike prsnog ko a esto otkrivaju procese u plu ima. zbog u estalosti bolesti u populaciji. koja kona no mo e dovesti do zatajenja srca. REUMATSKA GROZNICA Reumatska groznica je rijetka bolest koja mo e biti opasna po ivot. Prema uzroku sinkope mogu biti sr ane (poreme aji ritma). nogu ili lica. Npr. U vi e od polovice oboljelih dolazi do stvaranja o iljaka na sr anim zaliscima. Ima pomu enje ili kratkotrajan gubitak svesti. osobito u slu aju ponovnog napadaja bolesti. Bol se esto seli s jednog do drugog zgloba. Kolaps (Vazodepresorna ili vazovagalna sinkopa) je nagli i kratkotrajni pad krvnog pritiska. posebno u plu nim krvnim ilama kao i prisutnost teku ine oko plu a. .HIPERTENZIJA. srca. Me utim najve a opasnost kod ove bolesti je izazivanje o te enja srca. kao to su naslage kalcija unutar sr anog tkiva. to se naziva portalna hipertenzija. Nenormalni oblik ili veli ina srca i nenormalnosti. Rendgenska slika pokazuje oblik i veli inu srca. Pri konstriktivnom perikarditisu. povi enje krvnog tlaka u plu nom krvotoku. KOLAPS. jetre) i nedovoljnog snabdjevanja elija kisikom. kao i obrise krvnih ila plu a i prsnog ko a. sinkope u cerebrovaskularnim bolestima. srce se ne pove ava. Pojam hipertenzija u se naj e e koristi kada se govori o arterijskoj hipertenziji. kao posljedica smanjenog protoka krvi. dok u te im slu ajevima mo e do i do nehoti nog trzanja mi i a ruku. Vita «. koji poput oklopa obavija srce vezivnim (o iljkastim) tkivom. Reumatska groznica mo e izazvati privremeni poreme aj neurolo kog sustava koji je nekad bio poznat kao « ples sv. koju je uzrokovala bakterija streptokokne skupine A. bled je i obliven hladnim znojem. premda postoji zatajenje srca.08. bubrega. iako je u nekim slu ajevima upala bila toliko blaga da je mogla pro i neprepoznata. koji dovodi do ishemije mozga i izaziva slabost u mi i ima. prisiljavaju i ovaj ivotno va ni organ da napornije radi kako bi pumpao krv. tada se takvo stanje naziva plu na hipertenzija ili u sustavu portalnog krvotoka. Sinkopa je medicinski izraza za iznenadan i naj e e kratkotrajan gubitak svijesti. Snimljeni nalaz EKG-a dati lije niku na uvid RTG SRCA Svakom tko ima sr anu bolest snima se rendgen prsnog ko a sprijeda (posteriorno-anteriorni snimak) i sa strane (profilni snimak). 4.

npr: A. sr ane mane sa lijevo-desnim (L-D) spojem ili. transpozicija velikih krvnih ila B. VSD. razlikujemo priro ene sr ane mane: A. ductus arteriosus persistens (Botalli) Abnormalni polo aj srca. atrezija i insuficijencija zalistaka srca ili velikih krvnih ila. defekt atrioventrikularnog septuma Stenoza.U stru noj literaturi se sre u i drugi .: stenoza aorte. Naj e e zapo inje u krsno-bedrenom zglobu. npr. ligamente i druge vezivne formacije ki menog stuba. Bolest se nakon nekoliko godina zavr ava oko tavanjem svih vezivnih struktura i ankilozom zglobova.: koarktacija aorte. sr ane mane sa desno-lijevim (D-L) (vensko-arterijski spoj) ili obostranim spojem. priro ene sr ane mane bez spoja. Ebsteinova anomalija 6. progresivna zapaljenska bolest lokomotornog sistema. seronegativna. respiratornog i gastro-intestinalnog sistema.npr. arterijsko-venskim spojem. a tako e se javljaju manifestacije na o ima i strukturama kardiovaskularnog.: A. a potom se iri na zglobove. U kasnijim stadijumima oboljenje zahvata i periferne zglobove.SR ANE MANE Podjela po anatomskim kriterijima Pojedine anatomske anomalije se esto javljaju u odre enim kombinacijama. izlazi ta velikih krvnih ila ili utoka vena. ASD B. tako da ki meni stub postaje jedinstven oko tali blok (stanje poznato kao Äbambusov tap³). koje se dodatno prema smjeru protoka krvi kroz spoj dijele na: A.5. tetralogija Fallot. stenoza plu ne arterije. anta (od engl.MORBUS BECHTEREW Ankiloziraju i spondilitis ili ankilopoezni spondilartritis je hroni na. npr.: A. npr. defekt atrijskog septuma B. dekstrokardija Podjela po hemodinamskim kriterijima Podjele prema hemodinamskim kriterijima je zna ajna zbog utjecaja na lije enje. plu na stenoza Priro ene sr ane mane sa spojem. npr. Prema anatomskim kriterijima priro ene sr ane mane se dijele u etiri skupine: Defekt pregrade npr. Prema postojanju spoja. shunt) izme u plu nog i sustavnog optoka krvi. atrezija trikuspidalnih zalistaka Spojevi izme u velikih krvnih ila. defekt ventrikularnog septuma C.

prati esto paralelno evolutivne zamahe promjena u noktima. virusne infekcije kao to su virusi influence i coxsacie virusi koji izazivaju inflamatornu miopatiju koja dovodi do poreme aja regulacije imune funkcije koja onda dovodi do razvoja autoimunog procesa.DEGENERATIVNI REUMATIZAM DR predstavlja morfolo ki odraz procesa starenja. reumatoidni spondilitis itd. dendriti ne elije i fagociti) su involvirani u ovaj proces. U ovom poreme aju imunolo ki sustav napada hrskavi no tkivo. Uzrok nastanka bolesti je kompleksan a o te enja svih glavnih tipova elija imunoregulacije (T limfociti. oboljeli mogu imati dug i kvalitetan ivot.hereditarnog. mogu se osje ati bolove u zglobovima ak i pri odmaranju. U po etku se bolest obi no javlja nakon upotrebe zgloba. upalna bolest vezivnog tkiva koje se najvi e o ituje na zglobovima. 13.trimpel bolest. Kako bolest napreduje.DERMATOMIOSITIS Ovo oboljenje spada u grupu sistemskih oboljenja. Od zglobova su naj e e zahva eni mali zglobovi ake. 7.PSORIJATI NI ARTRITIS Psorijati ki artritis je hroni no. trofi nog. lupus nastaje kad imuni sistem pogre no stvara antitjela na vlastita tkiva. 11. asimetri no obolenje (prete no distalnih interfalangealnih) zglobova aka i stopala koji se javlja u bolesnika koji boluju od psorijaze noktiju i ko e. kroni na. ramena.nazivi za ovo oboljenje: Behtereva bolest (lat. kao i etiologija ko nih promjena nepoznate su. Pravi uzrok oboljenja jo nije poznat. Nastanak nekroze mi i nih vlakana mo e da bude kao posledica dejstva T citotoksi nih T limfocita (CD8+) koji su udru eni sa T helper limfocitima ( CD4+) i prate im makrofagima u infiltratu. pretpostavlja se da su to: genetska prdispozicija. 9.cirkulatornog. kao mehani kohroni nog stati ko-dinami kog optere enja. morbus Bechterewi). Me utim. Simptomi variraju od lak ih bolova i uko enosti do estokih bolova koji onemogu avaju kretanje. koljena i gle njevi.LUPUS ERITEMATODES -je klasi an primjer polisistemske bolesti.REUMATOIDNI ARTRITIS Reumatoidni artritis (RA) je te ka. metaboli kog. mikrotraumatskog ili inflamatornog porekla. 10. 12. kosti i. uklju uju i bubrege.Etiologija bolesti zglobova. . a klini ki se manifestuje promjenama na ko i i skeletnim mi i ima. uz odgovaraju e zdravstvene mjere i izmjene ivotnog stila. Oboljenje uzrokuje invalidnost koja zna ajno skra uje ivotni vijek. Behterev sindrom.GIHT Giht je upala zgloba (artritis) uzrokovana stvaranjem kristala mokra ne kiseline u zglobovima. unutarnje organe. zglavci. Mari. koje je primarno ili sekundarno usmereno na kostno zglobni sistem. a nestaje kad se osoba odmara.Osobe oboljele od psorijaze ko e boluju e e nego zdravo stanovni tvo i od tipi nog reumatoidnog artritisa. ponekad.ARTROZE Artroza je naj e i oblik bolesti zglobova kod starijih osoba. humoralnog. B limfociti. DR je uzrokovan kumulativnim disbalansom multifaktonjalnog . 8. javlja se e e u mu karaca nego u ena i nije nikada pra en pojavom supkutanih nodula ni pozitivnim reakcijama za dokazivanje reumatoidnog faktora.ko u i mozak.

ili op i (pro irene po cijelom tijelu). ose aj uko enosti. a ne samo odsustvo bolesti. ranije bolesti. ali su one ustvari sli ne. koji etiolo ki i patogenetski predstavljaju heterogenu grupu. prolazni ili trajni gubitak funkcije. odnosno sve okolnosti koje su prethodile stanju prethodne bolesti. u kome su bolovi. obi no uzrokuje simptome u nosu. To su: y y y y Ko a: koprivnja a.ilni sustav: osje aj malaksalosti.PREVENCIJA.UVODNO(ZDRAVLJE.na primjer. subakutni ili hroni ni bolni sindrom. sindrom fibrositisa se manifestuje: bolnim mi i ima. nasljednost bolesti. Imunolo ke. Na primjer.PROPEDEUTIKA.VANZGLOBNI REUMATIZAM Fibrositis ili vanzglobni reumatizam je akutni. 3. Materije koje izazivaju te odbrambene reakcije se nazivaju antigeni. Oni se mogu podijeliti ovisno o tome. psihi kog i socijalnog blagostanja. koja se udi e kroz nos. socijalno-epidemiolo ki podaci i anamnezni zaklju ak. Svima poznata reakcija na pelud je alergijski rinitis. proljev Sr ano. bolovi u trbuhu. bljedilo. na kakav na in alergen ulazi u tijelo. koji u kontaktu sa organizmom izazivaju stvaranje antitela. . Anamneza u okviru povijesti bolesti sadr i sljede e dijelove: op e osobne podatke. anamnesis-sje anje) je izraz koji u medicini ozna ava skup podataka o bolesniku koji se odnosi na njegove ivotne prilike. o ima. glavne tegobe. ili peludna groznica.U klini koj slici.14.Anamneza je osnova i najva niji dio dijagnosti kog postupka i mnoge se bolesti mogu dijagnosticirati ve na osnovi dobro uzete anamneze. preboljele bolesti. povra anje. plu a (ka alj. ODNOSI LJ-B-T) INTEBRA. bolnim ta kama i ko enjem zahva enog predjela. fizi kog. pelud. do te kih i po ivot opasnih. bolnom osjetljivo u. Postoji vi e vrsta povijesti bolesti. Ponekad se umjesto ovoga termina koristi izraz historija bolesti. lokalnog karaktera. te ko disanje. sinusima i grlu. otekline uzrokovane ubodom p ele. obiteljska anamneza.ALERGIJSKE I IMUNOLOSKE REAKCIJE Simptomi alergijske reakcije ovise o tome. DOPUNITI!!! 2. Prava etiologija obolenja je nepoznata. lokalizovani na jedan predio.ANAMNEZA Anamneza (lat. slabost. grlo (otekline).Pod ovim imenom svrstani su razni oblici ekstraartikularnog reumatizma. OSNOVNI PRINCIPI LIJE ENJA DOPUNITI !!! 4. Histopatolo ki nema tipi nog nalaza za fibrositis. S druge strane. Alergijske reakcije esto se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela. ekcem i otekline lica Di ne putove: nos (peludna groznica). na koje organe utje u. bronhospazm) Gastrointestinalni sistem: mu nina. a njena patogeneza te ko obja njiva. sada nja bolest.DIJAGNOSTIKA Zdravlje je stanje potpunog. alergija na hranu naj e e uzrokuje probleme u stomaku i crijevima. osobnu anamneza. nesvjestica Simptomi alergije mogu biti lokalni . odbrambene reakcije se podsti u i odigravaju u organizmu samo pri njegovom kontaktu sa nekim za njega stranim telom. ispitivanje o sada njem stanju (anamneza po sistemima). Pulmologija 1. Simptomi alergije mogu varirati od blagih.

lipidnih medijatora. gljivica ili parazita. kihanjem. Oni dovode do naglog razvoja u principu reverzibilne opstrukcije donjih disajnih puteva izazivaju i akutni astmati ni napad.5. 7. Postoji vi e uzroka bolesti. Tuberkuloza se naziva i bolest siroma tva. gdje se razmno ava. Bolest mo e biti plu na (koja je zarazna) i izvanplu na (koja nije zarazna. mozak. S razvojem medicine i pronalaskom penicilina smrtnost od ove bolesti je znatno smanjena i skoro iskorijenjena. ka alj. a time i difuzija uglji nog dioksida iz krvi to mo e dovesti do modrila ko e (cijanoza) zbog prevelike koli ine deoksigenirane krvi.Spada u te ka oboljenja i pacijenti oboljeli od upale plu a naj e e se upu uju na bolni ko lije enje. Simptomi su visoka temperatura. To je upalna bolest plu a. Bakterija u prvom redu zahva a plu a. citokina. Najpoznatiji tip je bakterijska upala uzrokovana pneumokokom. Difuzija kisika u krv je smanjena. od zdravih osoba. Postoje razli iti tipovi upale plu a. ka ljanjem i govorom. virusa. Kada su napadi u estali sa kratkim razmacima izme u njih ili kada astmati ni napad du e traje (nema jo jedinstvenog stava) bez mogu nosti njegovog prekida. Tuberkuloza se prenosi kapljicama. iako mo e zahvatiti i bilo koji drugi organ.PNEUMONIJE Upala plu a ili pneumonia je bolest uzrokavana nekom vrstom bakterija. kod koje dolazi do punjenja alveola teku inom ime je ote ano disanje. kosti ili mozak. ko a. dok je kod sekundarnog oblika pleuritis posljedica neke druge bolesti.. kao to su: limfni vorovi. 8. Nekad je to bila neizlje iva bolest sa velikim postotkom smrtnosti.). ali mogu je izazvati i neki jako iritativni plinovi. Ipak. Danas je upala plu a uglavnom izlje iva bolest. Ovdje se radi o hiperiritabilnosti traheobronhijalnog sistema. Patofiziologija razvoja bronhijalne astme je slijede a:  Upala disajnih puteva uslijed neadekvatnog osloba anja medijatora alergijske reakcije: histamina.PLEURITIS Pleuritis uzrokuju upale koje po inju u pleurama i zahva aju listove pleura. a bolest mo e biti primarnog i sekundarnog oblika. HIV pozitivne imaju mnogo ve i rizik za razvoj tuberkuloze. ali i virusi. . onda je to Status asthmaticus. a od nje uglavnom obolijevaju mla i ljudi. 6.TBC Tuberkuloza (TBC) je bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Karakteristika primarnog oblika je kako je pleuritis osnovna bolest. Bolest je esta i naj e e poga a mu karce. a zahva a bubrege. ote ano disanje i ispljuvak koji mo e biti krvav. Udisanjem bakterija dospijeva u plu a. s zara ene na zdravu osobu..ASTMA B Bronhijalna astma (Asthma bronchiale) je hroni no upalno oboljenje donjih disajnih puteva osjetljivih na veliki broj raznih agenasa. naj e i uzro nici bolesti su bakterije i to esto Mycobacterium tuberculosis. Upala plu a nastaje i kao komplikacija drugih bolesti osobito kod pacijenata u jedinicama intenzivne skrbi.

Etiologija i patogeneza: najzna ajniji imbenici koji pove avaju rizik od nastanka karcinoma plu a su pu enje(10-20x). a kod te kog astmati nog napada dolazi do hiperkapni kog prestanka disanja.GRANULOMATOZNA OBSTRUKCIJA PLU A NEZNAM!!! . arnim prevladavaju maligni(karcinomi u 90-95%). Epidemiologija: rak plu a naj e i je uzrok smrtnosti od svih i javlja se e e u mu karaca u dobi 40-70 godina. Meñu primprimarni karcinomi plu a: nastaju malignom transformacijom epitela bronha i bronhiola.uran) te idiopatska plu na fibroza.  9. Su enje disajnih puteva zbog bronhospazma. industrijsko one i enje zraka(azbest. ilavog bronhijalnog sekreta (dyscrinia). Metastatski su e i od primarnih.PTE POJMA NEMAM STA JE!!! 10.TUMORI PLU A TUMORI PLU A: dijelimo ih na primarne i sekundarne(metastatske) te benigne i maligne. 11. Poreme aji oksigenacije zbog neadekvatne ventilacije i perfuzije. edema sluzoko e bronhijalnog sistema.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->