Onkologija 1.

RADIJACIONA BOLEST Radijaciona bolest nastaje uslijed ozra enja velikim dozama jonizuju ih zra enja cijelog tijela ili delimi nog ozra ivanja nekih dijelova tijela, kao to je grudni ko i abdomen. Klasi na klini ka slika akutne radijacione bolesti prolazi kroz 4 faze: Prodromalna faza nastaje na 2-24 h poslije ozra enja i karakteri e se slijede im simptomima: op ta slabost i malaksalost, anoreksija, nauzeja, diareja. Ovaj stadij traje 2-3 dana, poslije ega se bolesnik dobro osje a i izjavljuje da bi se javio na posao. Latentna faza, u njoj nema simptoma obolenja i bolesnik se relativno dobro ose a. Ova faza traje nekoliko nedelja. U ovoj fazi, iako ne postoje manifestni znaci obolenja, u organizmu nastaje niz biohemijskih i patofiziolo kih poreme aja koji obi no na kraju tre e odnosno 4 nedelje dovode do pojave klini kih simptoma obolenja. Faza klini kih simptoma. Iznenada, poslije relativnog zdravlja, bolesnik ose a jezu i groznicu, pove anje temperature, op tu malaksalost i slabost, te ko disanje, krvarenja iz prirodnih otvora (nosa, usne duplje i dr.). Bolesnik odaje klini ku sliku te kog infektivnog obolenja. Pri hematolo kom pregledu u perifernoj krvi konstatujemo leukopeniju, anemiju i trombocitopeniju. Ova faza se razvija u toku 10 dana, Kad nastaje kulminacija klini kih manifestacija i najizra eniji op ti poreme aji kod pacijenata, Tada obi no nastaje i letalni ishod.Faza rekonvalescencije, Ukoliko bolesnik prebrodi tre u fazu, po inje period oporavka, koji mo e trajati vi e mjeseci. U ovoj fazi bolesnik po inje da se bolje osje a, temperatura je svakim danom ni a, postepeno nestaje infekcija usne duplje, prestaju krvarenja, tako da poslije niza mjeseci dolazi do ozdravljenja. Dijagnoza o te enja ko e izazvanih jonizuju im zra enjem Potrebna je detaljna radna anamneza i podaci o profesionalnoj ekspoziciji jonizoju im zra enjem. Potrebni su podaci o primljenim dozama ozra enja (filmodozimetrijska kontrola, termoluminiscentna dozimetrija, stilodozimetrija ili druga li na dozimetrijska kontrola). Potrebni su podaci o periodi noj dozimetrljskoj kontroli izvora zra enja. Potreban je uvid u rezultat prvih i periodi nih pregleda. Detaljni anamnesti ki podaci o sada njoj bolesti. Specijalisti ki dermatolo ki, oftamolo ki i hematolo ki pregled. Detaljan klini ki pregled sa posebnim osvrtom na ko u zatim hematopoezu i organ vida. Laboratorijska ispitivanja krvi: Hgb, Er, L, formula, trombociti, Rtc, HT, binuklearni limfociti, alkama fosfataza i peroksidaza u leukocitima, rezistencija i fluorescencija leukocita te hromozomski kariotip limfocita u perifernoj krvi. Radiotoksikolo ke analize u slu ajevima kontaminacije. Hematologija 1. ANEMIJE- Osnovna funkcija krvi je prenos kisika iz plu a do tkiva. To se odvija hemoglobinom, koji se nalazi u eritrocitima. Ako do e do smanjenja hemoglobina u eritrocitima, smanjenja broja eritrocita ili smanjenja volumena eritrocita, tada nastaje anemija. Naj e i simptomi anemije su: Umor, Pospanost,Glavobolja,Lako umaranje,Vrtoglavica,Bljedilo ko e,Lomljivost nokata i kose,Tahikardija,Poreme aji sna,Gubitak apetita,Depresija, este infekcije respiratornog i urinarnog sustava. TERAPIJA-Ako se anemija ne lije i na vrijeme, mo e dovesti i do pote ko a sa srcem, nurolo kih problema, te mentalnih pote ko a. Neophodno je lije enje prvobitnog uzroka anemije. U te im oblicima anemije potrebno je primjeniti i transfuziju koncentriranih eritrocita kako bi se stanje pacijenta moglo pobolj ati.

Anemija je naju estaliji krvni poreme aj. Postoji nekoliko vrsta anemije, uzrokovane irokim spektrom razli itih vrsta uzroka. Anemija se klasificiraju prema volumenu crvene krvne stanice na: a. mikrocitne (smanjen volumen), MCV < 80 fL b. normocitne (normalan volumen), MCV 80 - 95 fL c. makrocitne ili megaloblasti ne (pove an volumen), MCV > 95 Fl Anemija zbog poreme aja u sazrijevajnu eritrocita: a. megaloblasti na anemija - deficit vitamina B12 ili folne kiseline b. sideropeni na anemija - deficit Fe 2.TROMBOEMBOLIJE- Plu na tromboembolija je vaskularno oboljenje koje nastaje kao komplikacija venske tromboze (zapaljenje vena uzrokovano ugru kom krvi)) i otkidanja tromba (ugru ka) koji no en cirkulacijom dospeva u plu a. Tipi na klini ka slika sa karakteristi nim simptomima: ote ano disanje, bol u grudima u vidu probadanja ili opresije, nadra ajni ka alj sa hemoptizijama (iska ljavanjem krvi), lupanje srca, strah od bliske smrti i karakteristi ni znaci stanja oka (pad krvnog pritiska, ubrzan i jedva opipljiv puls uz cijanozu - plavetnilo usnica i oro enost hladnim znojem). Nakon to se osnovnim dijagnosti kim testovima potvrdi klini ka sumnja na plu nu emboliju, odmah se zapo inje sa terapijom koja zavisi od masivnosti plu ne embolije. Masivna plu na embolija le i se fibrinoliti kom terapijom, uz monitorisanje pacijenta u Intenzivnoj jedinici, a nemasivna plu na embolija le i se antikoagulantnom terapijom, u po etku preko infuzije, a nakon stabilizacije stanja u vidu tableta (farin, sintrom, sinkumar, markumar). Kada se postigne zadovoljavaju i terapijski efekat, bolesnik se otpu ta ku i, uz obaveznu kontrolu u Ambulanti za prevenciju tromboze. Prva kontrola sledi sedam do deset dana nakon otpusta i tokom prvog meseca, a kasnije, kada je terapija dobro regulisana, jednom mese no. 3.HEMOFILIJE- Hemofilija je sklonost krvarenju, vrsta hemoragi ne dijateze koja se naj e e recesivno naslje uje. Od klasi ne hemofilije obolijevaju gotovo isklju ivo mu karci, dok su ene konduktori (tj. prenose bolest na svoje sinove). Samo u izuzetnim slu ajevima i ene mogu oboljeti ukoliko je otac hemofili ar, a majka konduktor. Uzrok bolesti je nedostatak u krvnoj plazmi posebne bjelan evine, nazvane antihemofilijski globulin (AHG), koja je potrebna za zgru avanje krvi. Glavni je simptom hemofilije krvarenje koje se veoma te ko zaustavlja, a mo e biti vanjsko (ve kod lagane povrede, kod va enja zuba) i unutarnje (npr. u zglob ili mi i e). Prema vrsti faktora zgru avanja koji nedostaje, bolest se dijeli u dvije skupine, hemofilija A i hemofilija B, od kojih je hemofilija A u estalija (85%). Hemofilija A nastaje zbog nedostatka faktora VIII (specifi an protein nazvan antihemofilin A). Hemofilija B je nasljedna bolest nastala nedostatkom faktora IX, a naslje ivanjem i klini kom slikom ne razlikuje se od hemofilije A. 4. LEUKOZE- Leukoz su neoplasti na oboljenja koja se karakteri u proliferisanjem nezrelih prekusorskih elija eritrocitne, mielocitne i limfocitne loze. elijski proliferati poti u iz

hematopoeznih organa, ali i iz drugih organa sa aktivnim mezenhimom. U okviru leukoza sarkom kompleksa postoje znatne razlike u pogledu etiologije, epizootiologije, kao i me usobnom odnosu pojedinih oblika bolesti. Stepen i odnos oboljenja, koja su nastala zbog poreme aja u diferentovanju hematopoeznih elija, promenljivi su, pa zbog toga i postoje prelazni oblici izme u razli itih leukoznih procesa. U maligne neoplazme leukoza/sarkom kompleks ubrajaju se: limfoidna leukoza, mijeloidna leukoza, mijelocitomatoza, eritroleukoza, osteopetroza, a zatim tumori vezivnog tkiva, hemangiomi, endoteliomi i neke vrste epitelnih tumora. Uzro nici leukoza su virusi iz podgrupe Opsspa z, avijarni tip S, familije Ke(tou s1ae, Virusi iz ove grupe izazivaju razli ite oblike neoplazmatskih bujanja sa kra im ili du im periodom klini ke latence. Virus mijeloidne leukoze, eritroleukoze i sarkoma virusi poseduju specifi ne gene koji dovode do vrlo brze neoplasti ne transformacije elija i razvoja tumora za nekoliko dana ili nedelja. Virus limfati ne leukoze dovodi do polagane transformacije elija, tako da je za razvoj bolesti potrebno vi e nedelja, odnosno meseci.

5.POLICITEMIJE- Policitemija je stanje koje karakterizira pove ani udio eritrocita u volumenu krvi, to se mjeri kao pove anje razine hematokrita. Do pove ana udjela mo e do i zbog pove anog stvarajna eritrocita ("apsolutna policitemija") ili kao posljedica smanjenja volumena krvne plazme ("relativna policitemija"). APSOLUTNA POLICITEMIJA- Pove ano stvaranje eritrocita mo e biti posljedica primarnog procesa u ko tanoj sr i (mijeloproliferativna bolest) ili kao kompenzatorna reakcija na smanjenu razinu kisika u krvi ili rje e malignu bolest. PRIMARNA POLICITEMIJA- Primjer primarne policitemije je policitemija rubra vera, a nastaje kao posljedica abnormalnosti ko tane sr i, i ubraja se u mijeloproliferativne bolesti. Uz pove anje broja eritrocita mo emo na i i pove an broj leukocita i trombocita, pove anu jetru i slezenu, a sama bolest rijetko se transformira u akutnu leukemiju. SEKUNDARANA POLICITEMIJA- Sekundarna policitemija nastaje kao posljedica prirodno ili umjetno pove ane razine eritropoetina u krvi, koji poti e stvaranje eritrocita. Primjeri prirodne policitemije su boravak na vi im nadmorskim razinama, gdje smanjene koncentracija kisika u atmosferi kod ljudi uzrokuje pove ano stvaranje eritropoetina, to se koristi u pripremanju sporta a. Sekundarna policitemija mo e nastati i kod bolesti koje uzrokuju kroni nu hipoksiju. RELATIVNA POLICITEMIJA- Relativna policitemija je rast udjela ertirocita u plazmi, bez pove anja ukupnog broja eritrocita, a nastaje kao posljedica smanjenja krvne plazme, to mo e biti posljedica npr. opeklina ili dehidracije. 6.HEMORAGIJSKI SINDROM- Hemoragijski sindrom je uslovljen trombocitopenijom zbog infiltracije kostne sr i patolo kim limfoplazmocitima, trombocitoastenijom usled oblaganja povr ine trombocita makroglobulinima i ometanja njihove funkcije i smanjenom koagulabilno u krvi zbog vezivanja IgM za inioce koagulacije. Hemoragijski sindrom se manifestuje krvarenjem iz nosa, gastrointestinalnog i genito-urinarnog trakta, krvarenjem u centralnom nervnom sistemu (CNS) i retini.

Endokrinologija 1.ENDOKRINE LIJEZDE I HORMONI HIPOFIZA: Adenohipofiza (prednji re anj): Adrenokortikotropni hormon (ACTH) - poti e lu enje glukokortikoidnih hormona nadbubre ne lijezde. Tireotropni hormon (TSH) - poti e lu enje hormona titne lijezde. Folikul stimulacijski hormon (FSH) - poti e sazrijevanje folikula u jajnicima. Prolaktin (PL ili LTH) - poti e proizvodnji proteina mlijeka u mlije nim lijezdama. Hormon rasta (GH) - poti e proizvodnju proteina i rast tkiva. Luteiniziraju i hormon (LH) - regulira sazrijevanje folikula, lu enje estrogena i progesterona, ovulaciju, nastanak utog tijela, u mu karaca lu enje androgenih hormona. Neurohipofiza (stra nji re anj): Antidiureti ki hormon (ADH) (ili Vazopresin) - pove ava reapsorpciju vode u bubrezima. Oksitocin - izaziva kontrakcije glatkih mi i a u maternici za vrijeme poroda i u dojkama pri dojenju. Epifiza: Melanocit stimulacijski hormon (MSH) (Melatonin) - poti e prozvodnju melanina u melanocitima (boja ko e). TITNA LIJEZDA: Tiroksin (T4) - ubrzava metabolizam, pove ava toplinu, poti e rast i razvoj. Trijodtironin (T3) Kalcitonin (Tireokalcitonin) - smanjuje otpu tanje kalcija iz kostiju i poja ava lu enje fosfata i kalcija urinom. GU TERA A: Glukagon - poti e razgradnju glikogena u jetri i otpu tanje glukoze u krv. Inzulin - poja ava ulazak glukoze u stanice, posebno kod jetre i mi i a NADBUBRE NA LIJEZDA: Sr nadbubre ne lijezde - glavni u inci: porast krvnog tlaka, ubrzanja rada srca, irenje di nih putova, poja ani metabolizam glukoze, usporavanje probave. Adrenalin I Noradrenalin

Kora nadbubre ne lijezde:

Mineralokortikoidni hormoni (U prvom sloju) Aldosteron - poti u apsorpciju natrijevih iona u bubrezima. Glukokortikoidni hormoni (kortikosteroidi) (U drugom sloju) - sudjeluju u prometu glukoze i ko e upalne reakcije. Kortizol - poti e stvaranje glukoze iz aminokiselina i glikogena u jetri, ko i obrambene reakcije i upale u tkivima. Kortizon I Kortikosteron Androgeni (U tre em sloju) - mu ki spolni hormoni koje lu i nadbubre na lijezda mu karaca i ena. SPOLNE LIJEZDE: Estrogen - poti e razvoj jaja ca i djeluje na endometrij maternice. Progesteron - odr ava cikli ke promjene endometrija maternice. Testosteron - poti e razvoj spermija. 2.BOLESTI HIPOFIZE BOLESTI PREDNJEG RE NJA HIPOFIZE: 1. HIPOFUNKCIJA Smanjeno lu enje hormona hipofize mo e biti generalizirano, pa se govori o hipopituitarizmu ili mo e biti uzrokovano manjkom jednog ili vi e hormona hipofize. Generalizirani hipopituitarizam je sindrom endokrinog manjka zbog djelomi nog ili potpunog gubitka funkcije prednjeg re nja hipofize. Uzroci mogu biti razli iti, od razvoja tumora hipofize, preko upalnih i autoimunih procesa do idiopatskog (nepoznatog uzroka) manjka hormona hipofize. 2. HIPERFUNKCIJA Prekomjerno izlu ivanje hormona hipofize naziva se hiperpituitarizam, a naj e i hormoni koji se pritom prekomjerno lu e su hormon rasta (HR), prolaktin i ACTH. Pove ano lu enje HRa rezultira pojavom gigantizma i akromegalije, a naj e e je uzrokovano postojanjem adenoma ( ljezdanog tumora) odgovaraju ih stanica hipofize.

BOLESTI STRA NJEG RE NJA: Stra nji re anj hipofize odgovoran je za izlu ivanje antidiuretskog hormona ili vazopresina (ADH). Bole u stra njeg re nja hipofize smanjuje se razina vazopresina zbog ega se izlu uju prekomjerne koli ine vrlo razrije enog urina (poliurija), a istodobno je prisutna prekomjerna e (polidipsija). Bolest se naziva centralni dijabetes ili diabetes insipidus i karakterizira ju prekomjerno pijenje i prekomjerno mokrenje. Lije enje mo e biti hormonsko, kada se primjenjuju hormonski nadomjesci ili ne hormonsko kada se koriste lijekovi za spre avanje prekomjernog mokrenja. 3.OBOLJENJA TIROIDEAE, PARATIROIDAE I NADBUBRE NIH LIJEZDA OBOLJENJA TIROIDEAE: Gu a (struma) se mo e razviti uslijed smanjene aktivnosti titne lijezde (stvaranja pretjerano male koli ine hormona titnja e) ili zbog prevelike aktivnosti (prekomjernog stvaranja tiroidnog hormona). Priro eno pove ana titnja a u novoro en eta naziva se kongenitalna gu a. Neka djeca imaju Pendredov sindrom, nasljedno stanje koje predstavlja kombinaciju nagluhosti i priro ene gu avosti. Hipotireoza koja po inje u razdoblju adolescencije (adolescentna hipotireoza) jednaka je onoj u odraslih, osim to mo e usporiti nastup puberteta. Simptomi su: hrapav glas, usporen govor, pad o nih kapaka (ptoza), podbulo hce, suha ko a, usporen rad srca (usporen puls) i dobitak na te ini. Hipertireoza nastaje zbog prekomjerne aktivnosti titnja e. U novoro en eta je naj e i uzrok hipertireoze neonatalna Gravesova bolest, bolest potencijalno opasna po ivot koja se mo e razviti u novoro en adi ije su majke imale Gravesovu bolest. Gravesova bolest, oblik hipertireoze, jest autoimuna bolest u kojoj tijelo stvara antitijela koja stimuliraju titnja u. U trudnica ta antitijela prolaze kroz posteljicu i stimuliraju titnja u fetusa. Gravesova bolest majke mo e dovesti do mrtvoro enosti, poba aja ili preranog poroda. OBOLJENJA PARATIROIDEAE: Bolesti paratiroidne lijezde su veoma rijetke a njen hormon ima ulogu u regulisanju metabolizma. Bolesti su hipoparatireoidizam i hiperparatiroidizam. OBOLJENJA NADBUBRE NIH LIJEZDA: Najpoznatije su: Addisonova bolesti i Cushingova bolesti. Addisonova bolest, tj. kroni na adrenokortikalna insuficijencija kroni na insuficijencija kore nadbubre ne lijezde. Naj e e je uzrokovana autoimunim procesom ili rje e tuberkulozom nadbubre nih lijezda. Cushingova bolest nastaje kao posljedica autonomne sekrecije kortizola iz tumora hipofize (adenoma). Takvi bolesnici razviju karakteristi nu klini ku sliku kao posljedicu prevelike koli ine kortizola promjene na licu, nakupine masnog tkiva na trupu, strije po ko i, propadanje muskulature. Iako impresivne, to su samo vanjske manifestacije.

4.OBOLJENJA TESTISA I OVARIJA( DEFINICIJA, KLINICKA SLIKA I TERAPIJA) Bolesti testisa: Cista pasjemenika Cista u pasjemeniku mo e se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali e e se javlja kod mu karaca u dobi iznad 40 godina. Kada su male, lije nici obi no ne poduzimaju nikakve korake, jer se radi o bezopasnim izraslinama. A ve e, koje mnogo puta postaju bolne i izazivaju pote ko e, esto se kirur ki uklanjaju. Cista obi no nestane sama od sebe. Mu karci cistu u pasjemeniku mogu napipati tijekom pregledavanja testisa. Na dodir je sli na nekom otvrdnu u povezanom s testisom nekom cjev icom. Ona je na dodir sli na napetoj ili. Cista je napunjena teku inom, mo e rasti zasebno ili ih je vi e u grozdu. Bolesti testisa: Hidrokela Sam izraz 'hidrokela' je gr kog porijekla i u prijevodu zna i vodena vre a, a ozna ava bezbolnu oteklinu testisa, to je uzrokuje nakupljanje teku ine u prostoru u okolici testisa. Uro ena (primarna) hidrokela je vidljiva ve oko 2. godine starosti, dok se sekundarna hidrokela naj e e javlja kod mu karaca iznad 40 godina. To je bezbolna tvorevina koja mo e nastati kao posljedica ozljede, upale ili zaraze. Jedini simptom hidrokele su pove ani testisi. U le e em stanju se mo e smanjiti, a u stoje em pove ati. Pacijenti simptome ponekad opisuju i kao osje aj te kih testisa. Kada po ne izazivati pote ko e i bolove, lije nik nagomilanu teku inu izvla i uz lokalnu anesteziju, a u ranim godinama u najve em broju slu ajeva nestaje sama od sebe. Naravno da je od klju nog zna enja i uzrok za nastanak hidrokele. Rijetko se kada pojavi na obje strane, a e e na desnoj. Bolesti testisa: Orhitis Orhitis je upala obje ili samo jedne strane testisa, to uzrokuje oteklinu, bolove i temperaturu. Stanje mogu uzrokovati razni oblici bakterija i virusa, a ponekad mo e do i do zaraze to e je izlije iti antibiotici. Bitan uzro nik orhitisa je mumps, koji se esto javlja kod dje aka u razdoblju puberteta. Simptomi orhitisa uklju uju oteklinu testisa, osje aj te ine u testisima, temperaturu, iscjedak iz penisa, a mo e se pojaviti i bol tijekom uriniranja, spolnog odnosa ili ejakulacije. U ekstremnim slu ajevima u sjemenoj teku ini mo e biti prisutna i krv. Orhitis mo ete izbje i tako da se cijepite protiv mumpsa, jer ga mo e uzrokovati i prakticiranje rizi nih spolnih odnosa, a mo e ga sprije iti upotreba kondoma. Preporu uje se vi ednevni odmor. Bolesti testisa: Torzija odnosno uvijanje testisa Uvijanje testisa se obi no doga a mladim de kima, prije svega tinejd erima, a slijede ih i stariji mu karci. Donji dio trbuha i testisi povezani su krvnim ilama, ivcima i sjemenovodom, to zajedno ini vezu koja pri torziji prekida dovod krvi u testise, jer se cjev ice doslovno uvrte vi e puta oko sebe. U testisima se pojavi oteklina i jaki bolovi, koji se mogu preseliti i u donji dio trbuha. Lije nik mora vratiti testis u pravilnu poziciju, a kada to nije mogu e, potrebno je prerezati ga, zakrenuti na pravi polo aj i avom pri vrstiti da bi se sprije ilo ponono uvijanje. Lije ni ka pomo mora u ovom slu aju biti urgentna, jer nelije eno uvijanje mo e nepopravljivo o tetiti testise, koje je tada potrebno odstraniti. Uvijanje testisa se naziva i 'zimskim sindromom', jer se e e javlja zimi kada je vani hladno. Upravo zato za mu karce nije pametno naglo mijenjati vrlo tople i hladne prostorije, jer su u toplom prostoru testisi i njihova unutra njost opu teni, a u hladnoj okolini dolazi do gr enja. Ako se tada dogodi uvijanje, skupljanje zbog hladno e mo e testis zako iti u takvom polo aju. Rak jajnika Rak jajnika prili no je rijetka pojava, rje i je od raka maternice ili raka vrata maternice. Vrlo ga je te ko otkriti, a ako je rano otkriven postoje prili no dobri izgledi za uspje no lije enje. e e se javlja kod ena nakon menopauze, kod ena koje nikada nisu rodile, kojima je neka bliska ro akinja imala rak jajnika, rak dojke, rak maternice, i rak kraja debelog crijeva kao i ene s prekomjernom tjelesnom te inom. Uzev i u obzir do sada izneseno, mogli bismo zaklju ivati kako dojenje i uzimanje kontracepcijskih pilula smanjuje opasnost od nastanka raka jajnika. Ina e, takav se rak mo e pojaviti na jednom ili oba jajnika. Me u simptome, a koji se pojavljuju prili no kasno, ubrajaju se elu ane te ko e, bolovi u predjelu trbuha, nadutost, neobi na vaginalna krvarenja ili nabreklost trbuha. U slu aju da ginekolog prilikom pregleda otkrije zadebljanje vrlo je vjerojatno da e izvesti laparoskopiju ili laparotomiju. Rak jajnika otkriven u ranoj fazi lije i se ooforektomijom (kirur ko odstranjivanje jajnika), a u kasnijoj fazi histerektomijom (kirur ko odstranjivanje maternice).

Ciste na jajnicima Ciste na jajnicima su prili no este, a razlog njihovu nastanku su nepravilnosti u osloba anju jajne stanice iz folikule. Kako se folikula nije raspuknula od nje je nastala cista. Ogromna ve ina cisti je benigna, a neke od njih se pove aju, otvrdnu i prouzro e nepravilan menstrualni ciklus, bolove i neugodu u trbuhu. Ponekad se bolovi pojave i tijekom spolnih odnosa. Ginekolog e cistu otkriti tijekom pregleda, dok opipava predio oko jajnika i maternice. Nakon toga e napraviti ultrazvu ni pregled ili laparoskopiju. Ciste mogu nestati same od sebe, a neke treba odstraniti. U slu aju kada je cista vrlo velika, mo e se dogoditi da treba odstraniti cijeli jajnik (ooforektomija). Policisti ki jajnici ene sindrom policisti kih jajnika naj e e otkriju tek kada ne mogu zanijeti. Tu se radi o smetnji u izlu ivanju hormona hipofize, koji pokre u proces razvijanja jaja ca u jajniku, zbog ega se podeblja vanjski sloj jajnika i na njegovoj se povr ini pojave sitne ciste. Vrlo est simptom policisti kih jajnika su neredovite menstruacije, pretjerana dlakavost, akne, masna ko a i prekomjerna tjelesna te ina. Stanje se mo e lije iti lijekovima koji omogu uju normalnu hormonsku ravnote u. Mnogo toga ovisi i o tome eli li ena zanijeti ili ne. Ooforektomija ili odstranjivanje jajnika Ovdje se radi o kirur kom odstranjivanju jednog ili oba jajnika, naj e e zbog rakastog oboljenja, ponekad zbog prevelikih cista ili kao dio histerektomije. Uklanjanje jajnika ujedno mo e zna iti ranu menopauzu, posebno kod ena koje ele imati djecu. Za enu ooforektomija mo e biti te ak stres, isto kao histerektomija, koju neki ak nazivaju kastracijom ene. Ako je ikako mogu e kod mlade e se ene lije nik radije odlu iti za djelomi nu ooferoktomiju, kako bi za budu nost sa uvali normalno djelovanje barem jednog jajnika. Naime, ako u tijelu ostane i vrlo malen komadi jajnika to e kod ene zna iti normalan nastavak menstrualnog ciklusa, a postojat e i mogu nost trudno e. eni, koja je zbog odstranjivanja jajnika do ivjela preuranjenu menopauzu, lije nik mo e propisati zamjensku hormonalnu terapiju koja e opona ati u inke hormona to ih u normalnim okolnostima izlu uju jajnici i na taj na in simptome menopauze smanjiti na minimum. Na alost, takva terapija ne e vratiti sposobnost oplo ivanja i trudno e. 5.DIABETES MELLITUS, DJETE, HIGIJENSKO-DIJABETSKI REZIM, TERAPIJA e erna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poreme aj je pove avanja razine e era u krvi lijezde gu tera e (pankreas), koji se zbiva kada gu tera a prestane potpuno ili djelomi no proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.U tom slu aju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za ivot. e erna se bolest u po etku lije i tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerojatnost da e ju osoba dobiti (50%) pove ava se ako je osoba pretila. Znaci e erne bolesti su: esto mokrenje, umor, slabost, e , mr avljenje. Najrasprostranjeniji su Tip 1 i Tip 2 dijabetesa, a poseban oblik bolesti je gestacijski dijabetes koji se javlja kod trudnica. TERAPIJA: U lije enju e erne bolesti posebno mjesto zauzima edukacija, samopra enje i samozbrinjavanje. Bolest se lije i pravilnom prehranom i tjelovje bom, nakon ega nastupa lije enje lijekovima (antidijabeticima). Od oralnih hipoglikemika se koriste derivati sulfonilureje (npr. klorpropamid, glibenklamid, glikvidon), meglitinidi, bigvanidi (metformin), tiazolidinedioni, inhi bitori alfa-glukozidaze (akarboza). Razli ite vrste inzulina tako er se koriste u terapije. Od novijih lijekova spominju se peptidni analozi (stimulatori inkretina, inhibitori dipeptidil peptidaze 4, analozi amilina).

Terapija kod gestacijskog dijabetesa je higijensko-dijetetski re im, koji podrazumeva smanjeni unos ugljenih hidrata po emi u kojoj 20% kalorijskog unosa ine belan evne, a po 40% masti i ugljeni hidrati, a kalorijska vrednost se odre uje individualno. U lije enju e erne bolesti neizostavna je odgovaraju a dijetalna prehrana teprimjerena fizi ka aktivnost. Odgovaraju a edukacija bolesnika o e ernoj bolesti i njenim komplikacijama omogu it e bolje razumijevanje bolesti te kontrolu bolesti. Va nost adekvatne prehrane Sve osobe koje boluju od e erne bolesti, bilo da su na tabletama ili inzulinu moraju biti na odgovaraju oj preharni. Ponekad se lije enje u tipu 2 e erne bolesti provodi samo prehranom. Ona podrazumijeva sljede e: Hrana koju treba izbjegavati su namirnice koje sadr e e er: bomboni, kola i, gume za vakanje sa e erom, keksi, med, d em sa e erom, marmelada sa e erom, itarice s dodatkom gro ica i e era, puding sa e erom, kandirano vo e, za e ereni jogurt, vo ni sokovi i gazirana pi a s dodatkom e era, vo ni sirupi i okoladni preljevi sa e erom i sli no. Bolesnici lak e dr e dijetu otkako su Ameri ko dru tvo za dijabetes i Ameri ko dijeteti no dru tvo sve namirnice podijelili u est skupina. Skupina 1. Kruh i zamjene Skupina 2. Meso i zamjene Skupina 3. Povr e Skupina 4. Vo e Skupina 5. Mlijeko i zamjene Skupina 6. Masno e i zamjene Kardiologija 1.FIZIKALNI PREGLEED KVS-a Pri pregledu pacijent treba da lezi,sa glavom pod uglom od 30.KVS pregled pocinje merenjem srcane frekfencije(pulsa) i Ta,zatim se gledaju arterijske pulsacije,jugularne venske pulsacije a na kraju srce. Pregled srca se vrsi:Inspekcijom, Palpacijom, Perkusijom(zastarela), Auskultacijom(se odredjuju FRTU -Frekfencija,Ritam,Tonovi,Udvajanje, umovi),Pregledom perifernog vaskularnog sistema gde spada: a. Merenje TA b. frekfencije i osobina pulsa c. utvrdjivanje prisustva arterijske i venske insuficijencije I.inspekcijom posmatramo: Stav pacijenta u postelji,boju koze-cijanoza(usana,usiju,prstiju,jezika) Prisutnost Gibusa(deformacije)toraksa-kod srcanih mana su izbocena leva rebra Pulsacije karotidnih arterija(insuficijencija aortnih zalistaka),nabreklost vena vrata Pojavu otoka na nogama I trbuhu II.palpacijom ispitujemo: A. Ictus cordis(udar srcanog vrha)

B. Trill(podrhtavanje-kao predenje macke) C. Palpacija sistole desne komore III.perkusijom(zastarela,ne radi se vise)-odredjujemo levu i desnu ivicu srca,desnoj ivici srca pripada desna komora a levoj ivici leva komora i ictus,normalno je potmuo perkutorni zvuk. IV.auskultacijom odredjujemo(FRTU ): 1. Frekfenciju 2. Ritam 3. Tonove 4. Udvajanje 5. umove 2.MJERENJE KRVNOG PRITISKA, SNIMANJE EKG, RTGG SRCA Mjerenje tlaka mehani kim tlakomjerom: 1. Postavite man etu oko nadlaktice, ne prejako, toliko da ispod nje mo ete staviti vr ak prsta. Budite sigurni da je donji rub man ete 2,5 cm iznad lakatne jame. 2. Stavite stetoskop u u i paze i da su gumeni dijelovi koji ulaze u u i usmjereni prema naprijed. 3. Postavite membranu stetoskopa na unutarnju stranu lakta - u lakatnu jamu. 4. Brzo napu ite man etu koja je ve postavljena na nadlaktici sti u i gumenu pumpicu i to za 30 do 40 jedinica iznad zadnje izmjerene vrijednosti sistoli kog tlaka. Ne napuhujte man etu polako, jer mo ete dobiti la ne vrijednosti. 5. Polagano otpu tajte ventil, po 2 do 3 milimetra u sekundi. Nemojte ga otpu tati prebrzo, jer ne ete mo i odrediti pravu vrijednost. 6. Kako polako ispuhujete man etu otpu taju i ventil, nakon ti ine, u jednom trenutku uti ete kucanje srca. Pa ljivo slu ajte pojavu prvog tona i pro itajte vrijednost u tom trenutku. Ta vrijednost je vrijednost sistoli kog tlaka. 7. Nastavite jednakom brzinom otpu tati ventil, slu aju i kucanje srca. Koncentrirajte se na trenutak kada se kucanje vi e ne uje i pro itajte vrijednost u tom trenutku. Ta vrijednost je vrijednost dijastoli kog tlaka. 8. Zapi ite izmjerene vrijednosti, prvo sistoli ki, a potom dijastoli ki tlak. (npr. 120/80) 9. Ako elite ponoviti mjerenje, pri ekajte 2-3 minute prije ponovnog napuhavanja man ete. Elektrokardiogram (EKG) je grafi ki prikaz elektri ne aktivnosti srca, tj. prikazuje elektri ne impulse koji poti u srce na kontrakcije i relaksacije sr anih stanica. u odre enim vremenskim intervalima. Snimanje elektrokardiograma je neinvazivni postupak koji provodimo kako bi prikupili podatke o aktivnosti sr anih stanica. Elektri nu aktivnost srca bilje i u obliku EKG krivulje na kojoj razlikujemo zupce i valove. Normalni EKG sastoji se od serije ciklusa a svaki ciklus se sastoji od P vala, QRS kompleksa i T vala.
POSTUPAK

01. Pacijentu je potrebno objasniti postupak snimanja EKG-a 02. Pacijentu treba re i da oslobodi od odje e prsni ko te ekstremitete 03. Postaviti pacijenta u udoban le e i polo aj (polusjede i) 04. Trebamo zamoliti pacijenta dok snimanje traje da bude miran, da se ne pomi e te da normalno di e 05. Zatim dijelove gdje stavljamo elektrode nama emo elektroprovodnim gelom 06. Postavimo elektrode (periferne i prekordijalne) 07. Na snimljenoj traci napi emo vrijeme snimanja , ime i prezime pacijenta

08. Pacijentu zatim damo ubruse da se obri e od gela i pomognemo mu da ustane ako je potrebno 09. Snimljeni nalaz EKG-a dati lije niku na uvid RTG SRCA Svakom tko ima sr anu bolest snima se rendgen prsnog ko a sprijeda (posteriorno-anteriorni snimak) i sa strane (profilni snimak). Rendgenska slika pokazuje oblik i veli inu srca, kao i obrise krvnih ila plu a i prsnog ko a. Nenormalni oblik ili veli ina srca i nenormalnosti, kao to su naslage kalcija unutar sr anog tkiva, lako su vidljivi. Rendgenske slike prsnog ko a esto otkrivaju procese u plu ima, posebno u plu nim krvnim ilama kao i prisutnost teku ine oko plu a. Zatajenje srca ili poreme aj sr anih valvula dovode do uve anja srca. No veli ina srca mo e biti normalna u bolesnika s te kom sr anom bolesti. Pri konstriktivnom perikarditisu, koji poput oklopa obavija srce vezivnim (o iljkastim) tkivom, srce se ne pove ava, premda postoji zatajenje srca. Prikaz krvnih ila plu a esto je zna ajniji za dijagnozu nego prikaz samoga srca. Npr. pove anje plu nih arterija blizu srca i njihovo su enje u plu nom tkivu upu uje na pove anje desne komore. 3.HIPERTENZIJA, OK, KOLAPS,SINKOPA Hipertenzija (ponegdje se naziva i hipertonija) je naziv za stanja u kojem je povi en tlak krvi u krvnim ilama. Pojam hipertenzija u se naj e e koristi kada se govori o arterijskoj hipertenziji, stanje povi enog krvnog tlaka u arterijama sustavnog krvotoka, zbog u estalosti bolesti u populaciji, iako hipertenzija mo e ozna avati i npr. povi enje krvnog tlaka u plu nom krvotoku, tada se takvo stanje naziva plu na hipertenzija ili u sustavu portalnog krvotoka, to se naziva portalna hipertenzija. ok je stanje organizma sa te kim poreme ajem cirkulacije koji dovodi do kriti nog smanjenja snabdjevanja tkiva i organa krvlju (mozga, srca, bubrega, jetre) i nedovoljnog snabdjevanja elija kisikom. Kolaps (Vazodepresorna ili vazovagalna sinkopa) je nagli i kratkotrajni pad krvnog pritiska, koji dovodi do ishemije mozga i izaziva slabost u mi i ima. ovek se sru i u horizontalni polo aj, bled je i obliven hladnim znojem. Ima pomu enje ili kratkotrajan gubitak svesti. Sinkopa je medicinski izraza za iznenadan i naj e e kratkotrajan gubitak svijesti. Sinkopa je naj e e posljedica hipoksije mozga, kao posljedica smanjenog protoka krvi. Prema uzroku sinkope mogu biti sr ane (poreme aji ritma), vazavagalne, ortostatske, sinkope u cerebrovaskularnim bolestima, a postoji i velik broj rije ih uzroka.
4. REUMATSKA GROZNICA

Reumatska groznica je rijetka bolest koja mo e biti opasna po ivot. Ona je zapravo komplikacija nelje ene streptokokne upale grla, koju je uzrokovala bakterija streptokokne skupine A. Simptomi se obi no javljaju jedan do est tjedana nakon streptokokne upale, iako je u nekim slu ajevima upala bila toliko blaga da je mogla pro i neprepoznata. Reumatska groznica mo e izazvati privremeni poreme aj neurolo kog sustava koji je nekad bio poznat kao ples sv. Vita , a danas se naziva koreja. Osobe koje boluju od bla eg oblika imaju te ko e sa koncentriranjen ili pisanjem, dok u te im slu ajevima mo e do i do nehoti nog trzanja mi i a ruku, nogu ili lica. Reumatska groznica naj e e izaziva oticanje zglobova. Bol se esto seli s jednog do drugog zgloba. Me utim najve a opasnost kod ove bolesti je izazivanje o te enja srca. U vi e od polovice oboljelih dolazi do stvaranja o iljaka na sr anim zaliscima, prisiljavaju i ovaj ivotno va ni organ da napornije radi kako bi pumpao krv. Tijekom mjeseci ili ak godina, osobito u slu aju ponovnog napadaja bolesti, ovo o te enje srca mo e dovesti do te ke bolesti poznate kao reumatska bolest srca, koja kona no mo e dovesti do zatajenja srca.

5.SR ANE MANE Podjela po anatomskim kriterijima Pojedine anatomske anomalije se esto javljaju u odre enim kombinacijama. Prema anatomskim kriterijima priro ene sr ane mane se dijele u etiri skupine: Defekt pregrade npr.: A. defekt atrijskog septuma B. defekt ventrikularnog septuma C. defekt atrioventrikularnog septuma Stenoza, atrezija i insuficijencija zalistaka srca ili velikih krvnih ila, npr.: stenoza aorte, stenoza plu ne arterije, atrezija trikuspidalnih zalistaka Spojevi izme u velikih krvnih ila, npr: A. ductus arteriosus persistens (Botalli) Abnormalni polo aj srca, izlazi ta velikih krvnih ila ili utoka vena, npr.: A. transpozicija velikih krvnih ila B. dekstrokardija Podjela po hemodinamskim kriterijima Podjele prema hemodinamskim kriterijima je zna ajna zbog utjecaja na lije enje. Prema postojanju spoja, anta (od engl. shunt) izme u plu nog i sustavnog optoka krvi, razlikujemo priro ene sr ane mane: A. priro ene sr ane mane bez spoja, npr.: koarktacija aorte, plu na stenoza Priro ene sr ane mane sa spojem, koje se dodatno prema smjeru protoka krvi kroz spoj dijele na: A. sr ane mane sa lijevo-desnim (L-D) spojem ili, arterijsko-venskim spojem, npr. VSD, ASD B. sr ane mane sa desno-lijevim (D-L) (vensko-arterijski spoj) ili obostranim spojem,npr. tetralogija Fallot, Ebsteinova anomalija 6.MORBUS BECHTEREW Ankiloziraju i spondilitis ili ankilopoezni spondilartritis je hroni na, seronegativna, progresivna zapaljenska bolest lokomotornog sistema. Naj e e zapo inje u krsno-bedrenom zglobu, a potom se iri na zglobove, ligamente i druge vezivne formacije ki menog stuba. U kasnijim stadijumima oboljenje zahvata i periferne zglobove, a tako e se javljaju manifestacije na o ima i strukturama kardiovaskularnog, respiratornog i gastro-intestinalnog sistema. Bolest se nakon nekoliko godina zavr ava oko tavanjem svih vezivnih struktura i ankilozom zglobova, tako da ki meni stub postaje jedinstven oko tali blok (stanje poznato kao bambusov tap).U stru noj literaturi se sre u i drugi

nazivi za ovo oboljenje: Behtereva bolest (lat. morbus Bechterewi), Behterev sindrom, Mari- trimpel bolest, reumatoidni spondilitis itd. 7.REUMATOIDNI ARTRITIS Reumatoidni artritis (RA) je te ka, kroni na, upalna bolest vezivnog tkiva koje se najvi e o ituje na zglobovima. U ovom poreme aju imunolo ki sustav napada hrskavi no tkivo, kosti i, ponekad, unutarnje organe. Od zglobova su naj e e zahva eni mali zglobovi ake, zglavci, ramena, koljena i gle njevi. Oboljenje uzrokuje invalidnost koja zna ajno skra uje ivotni vijek. Me utim, uz odgovaraju e zdravstvene mjere i izmjene ivotnog stila, oboljeli mogu imati dug i kvalitetan ivot. 8.LUPUS ERITEMATODES -je klasi an primjer polisistemske bolesti, lupus nastaje kad imuni sistem pogre no stvara antitjela na vlastita tkiva, uklju uju i bubrege,ko u i mozak. Uzrok nastanka bolesti je kompleksan a o te enja svih glavnih tipova elija imunoregulacije (T limfociti, B limfociti, dendriti ne elije i fagociti) su involvirani u ovaj proces. 9.DERMATOMIOSITIS Ovo oboljenje spada u grupu sistemskih oboljenja, a klini ki se manifestuje promjenama na ko i i skeletnim mi i ima. Pravi uzrok oboljenja jo nije poznat, pretpostavlja se da su to: genetska prdispozicija, virusne infekcije kao to su virusi influence i coxsacie virusi koji izazivaju inflamatornu miopatiju koja dovodi do poreme aja regulacije imune funkcije koja onda dovodi do razvoja autoimunog procesa. Nastanak nekroze mi i nih vlakana mo e da bude kao posledica dejstva T citotoksi nih T limfocita (CD8+) koji su udru eni sa T helper limfocitima ( CD4+) i prate im makrofagima u infiltratu. 10.PSORIJATI NI ARTRITIS Psorijati ki artritis je hroni no, asimetri no obolenje (prete no distalnih interfalangealnih) zglobova aka i stopala koji se javlja u bolesnika koji boluju od psorijaze noktiju i ko e, prati esto paralelno evolutivne zamahe promjena u noktima, javlja se e e u mu karaca nego u ena i nije nikada pra en pojavom supkutanih nodula ni pozitivnim reakcijama za dokazivanje reumatoidnog faktora.Osobe oboljele od psorijaze ko e boluju e e nego zdravo stanovni tvo i od tipi nog reumatoidnog artritisa.Etiologija bolesti zglobova, kao i etiologija ko nih promjena nepoznate su. 11.GIHT Giht je upala zgloba (artritis) uzrokovana stvaranjem kristala mokra ne kiseline u zglobovima. 12.DEGENERATIVNI REUMATIZAM DR predstavlja morfolo ki odraz procesa starenja. DR je uzrokovan kumulativnim disbalansom multifaktonjalnog - hereditarnog, humoralnog, metaboli kog, trofi nog,cirkulatornog, mikrotraumatskog ili inflamatornog porekla, kao mehani kohroni nog stati ko-dinami kog optere enja, koje je primarno ili sekundarno usmereno na kostno zglobni sistem. 13.ARTROZE Artroza je naj e i oblik bolesti zglobova kod starijih osoba. Simptomi variraju od lak ih bolova i uko enosti do estokih bolova koji onemogu avaju kretanje. U po etku se bolest obi no javlja nakon upotrebe zgloba, a nestaje kad se osoba odmara. Kako bolest napreduje, mogu se osje ati bolove u zglobovima ak i pri odmaranju.

14.VANZGLOBNI REUMATIZAM Fibrositis ili vanzglobni reumatizam je akutni, subakutni ili hroni ni bolni sindrom, lokalnog karaktera, u kome su bolovi, ose aj uko enosti, prolazni ili trajni gubitak funkcije, lokalizovani na jedan predio.Pod ovim imenom svrstani su razni oblici ekstraartikularnog reumatizma, koji etiolo ki i patogenetski predstavljaju heterogenu grupu. Prava etiologija obolenja je nepoznata, a njena patogeneza te ko obja njiva. Histopatolo ki nema tipi nog nalaza za fibrositis.U klini koj slici, sindrom fibrositisa se manifestuje: bolnim mi i ima, bolnom osjetljivo u, bolnim ta kama i ko enjem zahva enog predjela. Pulmologija 1.UVODNO(ZDRAVLJE, ODNOSI LJ-B-T) INTEBRA,PREVENCIJA,DIJAGNOSTIKA Zdravlje je stanje potpunog, fizi kog, psihi kog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. DOPUNITI!!! 2.ANAMNEZA Anamneza (lat. anamnesis-sje anje) je izraz koji u medicini ozna ava skup podataka o bolesniku koji se odnosi na njegove ivotne prilike, nasljednost bolesti, preboljele bolesti, odnosno sve okolnosti koje su prethodile stanju prethodne bolesti. Ponekad se umjesto ovoga termina koristi izraz historija bolesti. Postoji vi e vrsta povijesti bolesti, ali su one ustvari sli ne. Anamneza u okviru povijesti bolesti sadr i sljede e dijelove: op e osobne podatke, glavne tegobe, sada nja bolest, ranije bolesti, ispitivanje o sada njem stanju (anamneza po sistemima), osobnu anamneza, obiteljska anamneza, socijalno-epidemiolo ki podaci i anamnezni zaklju ak.Anamneza je osnova i najva niji dio dijagnosti kog postupka i mnoge se bolesti mogu dijagnosticirati ve na osnovi dobro uzete anamneze. 3.PROPEDEUTIKA, OSNOVNI PRINCIPI LIJE ENJA DOPUNITI !!! 4.ALERGIJSKE I IMUNOLOSKE REAKCIJE Simptomi alergijske reakcije ovise o tome, na kakav na in alergen ulazi u tijelo. Na primjer, pelud, koja se udi e kroz nos, obi no uzrokuje simptome u nosu, o ima, sinusima i grlu. Svima poznata reakcija na pelud je alergijski rinitis, ili peludna groznica. S druge strane, alergija na hranu naj e e uzrokuje probleme u stomaku i crijevima. Alergijske reakcije esto se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela. Simptomi alergije mogu varirati od blagih, do te kih i po ivot opasnih. Oni se mogu podijeliti ovisno o tome, na koje organe utje u. To su:
y y y y

Ko a: koprivnja a, ekcem i otekline lica Di ne putove: nos (peludna groznica), grlo (otekline), plu a (ka alj, te ko disanje, bronhospazm) Gastrointestinalni sistem: mu nina, povra anje, bolovi u trbuhu, proljev Sr ano- ilni sustav: osje aj malaksalosti, slabost, bljedilo, nesvjestica Simptomi alergije mogu biti lokalni - na primjer, otekline uzrokovane ubodom p ele, ili op i (pro irene po cijelom tijelu).

Imunolo ke, odbrambene reakcije se podsti u i odigravaju u organizmu samo pri njegovom kontaktu sa nekim za njega stranim telom. Materije koje izazivaju te odbrambene reakcije se nazivaju antigeni, koji u kontaktu sa organizmom izazivaju stvaranje antitela.

5.TBC Tuberkuloza (TBC) je bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Bakterija u prvom redu zahva a plu a, iako mo e zahvatiti i bilo koji drugi organ, kao to su: limfni vorovi, ko a, kosti ili mozak. Tuberkuloza se prenosi kapljicama, s zara ene na zdravu osobu, kihanjem, ka ljanjem i govorom. Udisanjem bakterija dospijeva u plu a, gdje se razmno ava. Bolest mo e biti plu na (koja je zarazna) i izvanplu na (koja nije zarazna, a zahva a bubrege, mozak...). HIV pozitivne imaju mnogo ve i rizik za razvoj tuberkuloze, od zdravih osoba. Tuberkuloza se naziva i bolest siroma tva, a od nje uglavnom obolijevaju mla i ljudi. 6.PNEUMONIJE Upala plu a ili pneumonia je bolest uzrokavana nekom vrstom bakterija, virusa, gljivica ili parazita, ali mogu je izazvati i neki jako iritativni plinovi. Simptomi su visoka temperatura, ka alj, ote ano disanje i ispljuvak koji mo e biti krvav. Postoje razli iti tipovi upale plu a. Najpoznatiji tip je bakterijska upala uzrokovana pneumokokom. To je upalna bolest plu a, kod koje dolazi do punjenja alveola teku inom ime je ote ano disanje. Difuzija kisika u krv je smanjena, a time i difuzija uglji nog dioksida iz krvi to mo e dovesti do modrila ko e (cijanoza) zbog prevelike koli ine deoksigenirane krvi.Spada u te ka oboljenja i pacijenti oboljeli od upale plu a naj e e se upu uju na bolni ko lije enje. Nekad je to bila neizlje iva bolest sa velikim postotkom smrtnosti. S razvojem medicine i pronalaskom penicilina smrtnost od ove bolesti je znatno smanjena i skoro iskorijenjena. Danas je upala plu a uglavnom izlje iva bolest. Upala plu a nastaje i kao komplikacija drugih bolesti osobito kod pacijenata u jedinicama intenzivne skrbi. 7.PLEURITIS Pleuritis uzrokuju upale koje po inju u pleurama i zahva aju listove pleura. Bolest je esta i naj e e poga a mu karce. Postoji vi e uzroka bolesti, a bolest mo e biti primarnog i sekundarnog oblika. Karakteristika primarnog oblika je kako je pleuritis osnovna bolest, dok je kod sekundarnog oblika pleuritis posljedica neke druge bolesti. Ipak, naj e i uzro nici bolesti su bakterije i to esto Mycobacterium tuberculosis, ali i virusi. 8.ASTMA B Bronhijalna astma (Asthma bronchiale) je hroni no upalno oboljenje donjih disajnih puteva osjetljivih na veliki broj raznih agenasa. Oni dovode do naglog razvoja u principu reverzibilne opstrukcije donjih disajnih puteva izazivaju i akutni astmati ni napad. Ovdje se radi o hiperiritabilnosti traheobronhijalnog sistema. Kada su napadi u estali sa kratkim razmacima izme u njih ili kada astmati ni napad du e traje (nema jo jedinstvenog stava) bez mogu nosti njegovog prekida, onda je to Status asthmaticus. Patofiziologija razvoja bronhijalne astme je slijede a:


Upala disajnih puteva uslijed neadekvatnog osloba anja medijatora alergijske reakcije: histamina, citokina, lipidnih medijatora.

Su enje disajnih puteva zbog bronhospazma, edema sluzoko e bronhijalnog sistema, ilavog bronhijalnog sekreta (dyscrinia). Poreme aji oksigenacije zbog neadekvatne ventilacije i perfuzije, a kod te kog astmati nog napada dolazi do hiperkapni kog prestanka disanja.

9.PTE POJMA NEMAM STA JE!!! 10.TUMORI PLU A TUMORI PLU A: dijelimo ih na primarne i sekundarne(metastatske) te benigne i maligne. Metastatski su e i od primarnih. Meu primprimarni karcinomi plu a: nastaju malignom transformacijom epitela bronha i bronhiola. Epidemiologija: rak plu a naj e i je uzrok smrtnosti od svih i javlja se e e u mu karaca u dobi 40-70 godina. Etiologija i patogeneza: najzna ajniji imbenici koji pove avaju rizik od nastanka karcinoma plu a su pu enje(10-20x); industrijsko one i enje zraka(azbest,uran) te idiopatska plu na fibroza. arnim prevladavaju maligni(karcinomi u 90-95%). 11.GRANULOMATOZNA OBSTRUKCIJA PLU A NEZNAM!!!