UMARSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

PROF. DR. SC. MILAN GLAVA

OSNOVE ZATITE UMA

ZAGREB, 2011.

UVOD

Zatita ili obrana uma je jedna od glavnih umskih djelatnosti. Svi koji se bave prirode umom i zatitom prirode trebaju upoznati opasnosti kojima je uma izloena i metoda njene zatite. Znanost o zatiti uma moemo prii tek kada umu upoznamo kao prirodnu zajednicu biljaka i ivotinja koju ine i ive na istom tlu. Mora nam biti poznat unutranji sastav i ivot umske biocenoze i utjecaj raznih inilaca presudnih za njezin razvoj. Zatita uma prati i prouava sve opasnosti i tetne utjecaje i oteivanja uma od abiotikih i biotikih inilaca, te pronalazi metode kako ih otkloniti ili suzbiti. Znanstvena zadaa zatite uma je da : - ustanovi vanjske pojave tete - utvrdi sve uzronike - otkrije mogunosti suzbijanje tete - formulira odredbe za spreavanje i suzbijanje teta i td. Zatita uma je povezana sa svim djelatnostima umarstva. Ona u praksi ima irok i vrlo raznolik djelokrug koji proima itavo umarsko gospodarstvo. Zato treba dobro poznavati sve grane njezina djelovanja. Poeci zatite uma vremenski se poklapaju s dobom kada su ljudi zbog nekontroliranih sjea poeli osjeati strah od nestaice drva. Prve propise o zatiti uma odre ivali su kraljevi feudalni gospodari i gradovi. Moe se smatrati da je to prvo povijesno razdoblje umarstva. Drugo razdoblje obuhvaa period od druge polovice 18. stoljea do poetka 20. stoljea. Karakterizirano je dananjem zakonskih propisa u cilju suzbijanja teta i uvanju uma od poara. Do tada je uma sluila za iskoritavanje. U treem razdoblju, od poetka 20 stoljea koje traje i danas, uz iskoritavanje pristupilo se i obnovi uma i svim djelatnostima koje joj osiguravaju opstanak. U tome, zajedno sa svim djelatnostima, granama, znanjem, tehnikom i td., zatita uma ima kljunu ulogu. Sigurno je da bez zatite uma nema sigurnog opstanka.

-2MJERE I METODE ZATITE UMA Zatita uma je vrlo sloen zadatak i pitanje je strategije shvaanja odnosa uzronika tete biljke i okolia, a najee s ovjekom u sreditu. umsko zatitne mjere kojima se uma moe djelotvorno zatititi mogue je pronalaziti kada se uma cjelovito upozna. Treba razlikovati mjere i metode zatite uma. Mjere su daleko ireg opsega nego metoda. Odre ena mjera se sastoji od vie metoda. Npr. kemijska mjera unitavanje tetnih kukaca moe se provoditi aviometodom, metodom prskanja, opraivanja, posipanjem granula u tlo funigacijom, i td. Drugim rijeima mjera je ono to se poduzima, a metoda je ono kako se radi. Mjere zatite uma temeljno se dijele u dvije grupe: PREVENTIVNE i REPRESIVNE. Preventivne mjere zatite uma. Preventivne zatitne mjere jo se nazivaju i profilaktine ili skraeno profilaksa, a u odre enom smislu i higijenske mjere. Zadaa im je sprijeiti nastanak tete, bez obzira da li se radi o abiotskim ili biotskim uzronicima, i odravanje uma takvim kakve se najbolje odupiru tetnim utjecajima prirodnih sila. One za zatitu uma imaju najvei znaaj i predstavljaju njen temelj. Svrha im je da se to vie ojaa otporna snaga drvea i sastojina prema biotskim i abiotskim tetnim utjecajima. Primarna zadaa je trajno odravanje zdravlja umskog tla. Za otpornost sastojina bitno je da vrste koje ih ine rastu u ekolokom optimumu. Higijenskim mjerama mogu se otkloniti ili bar umanjiti tete koje umi stalno nanose ekstremi i tetni utjecaj abiotskih inilaca. Najdjelotvornija mjera je uzgoj mjeovitih raznovrsnih sastojina u sva tri vertikalna sloja. umskouzgojnim mjerama uma moe biti toliko jaka da se odupre svim oteenjima. Mjeovite ume imaju veu otpornu snagu i sposobnost da nadoknade tete i uspostave naruenu ravnoteu. Pravilno uzgojena mjeovita sastojina jedna je od najvanijih mjera umske higijene u kojoj zatita uma ima svoj glavni oslonac. Me u higijenske bioloke mjere ubraja se i zatita ivotinja. Me u tim mjerama su i one kojima se sprjeava i pojava umskih poara. Higijenske mjere svojim trajnim odravanjem zdravlja sastojine omoguuju da ona bilo kako do e u bolesno stanje, te da se uzronik tete uope pojavi. Profilaktike mjere imaju zadatak da uzronik tete bude uniten ili onemoguen prije nego to teta nastane. Uzronik tete se unitava u poetnoj fazi. One su u sutini represivne, ali se izvode pravovremeno i u manjem opsegu. Za suzbijanje tetnika vano je postaviti to toniju dijagnozu i to sigurniju prognozu. Dijagnoza je odre ivanje uzronika bolesti ili tetnika, a prognozom se prosu uje tijek i svretak napada istoga. Represivne mjere zatite uma. Primjenjuju se nakon pojave tetnika ili bolesti. Dijele se na eradikativne i kurativne. Eradikativne se sastoje u tome da se s nekog lokaliteta odstranjuje napadnuti dijelovi biljaka, napadnute biljke ili itave biljke u cilju zatite zdravih i da se tetni organizam ne proiri. Ponekad se u aritu unitavaju sve biljke napadnute i nenapadnute sa osnovnim ciljem spreavanja irenja tetnog organizma na ire podruje. Kurativnim mjerama zatiuju se napadnute biljke, tj. lijee. Npr. zatita hrasta od pepelnice. U daljnjem tekstu prikazuju se najvanije mjere zatite uma ( preventivne i represivne) sa osvrtom na integriranu zatitu uma i ravnoteu umskih zajednica.

-3Administrativne mjere Obuhvaaju niz zakonskih akata nae zemlje i drugih drava, naroito lanica Europske Unije. Nekim od tih akata regulirani su opi pristupi umom, u to je ukljuena i zatita uma. to se tie izvorno zatite bilja (uma) za nas su veoma znaajni oni akti kojima se precizno reguliraju zatitne mjere, npr.: Zakon o umama ( NN 140/05) Zakon o biljnom zdravstvu (NN75/05) Zakon o sredstvima za zatitu bilja (NN70/05) Zakon o vatrogastvu (NN 106/99) s nizom podzakonskih akata Pravilnik o mjerama za spreavanje unoenja i irenja organizama tetnih za biljke, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizma(NN74/06) Ovaj Pravilnik ima veliko znaenje jer regulira uvoz, izvoz, provoz, evidenciju, praenje zdravstvenog stanja i fitosanitetske mjere. Radove propisane ovim Pravilnikom provode fitosanitetske slube pripadajuih ministarstava u suradnji s drugim strukturama i pojedincima. U obzir dolaze jo drugi brojni zakoni, pravilnici i razliiti propisi. umsko-uzgojne mjere umsko-uzgojne mjere su temelj zatite uma. One predstavljaju skup svih radova u podizanju, odravanju i koritenju uma to ukazuje na njihov preventivni karakter. injenica je da se ovim mjerama mogu sprijeiti ili ublaiti mnogi problemi zatite uma. Moglo bi se rei da ovim mjerama pripadaju gotovo svi zahvati u umi, pa ih je teko izluiti pojedinano. Donekle ih je mogue grupirati to se dalje prikazuje Nain gospodarenja umama i obnove uma. Sa stanovita zatite uma najpovoljnije je preborno gospodarenje i prirodna obnova uma. Zato taj nain treba provoditi gdje je goda to mogue. U nekim sluajevima neizbjeno je podizanje umskih kultura (topole, vrbe, etinjae, kulture na opoarenim povrinama). Kulture su sa zatitnog stanovita osjetljive na brojne biotske i abiotske tetne imbenike. Zato ih se odrava s naroitom panjom. Gospodarenje s jednodobnim umama zahtjeva drugaije shvaanje zatite od prethodnih. Izbor lokaliteta. Izbor lokaliteta dolazi u obzir pri podizanju umskih kultura, osim u sluaju poumljavanja opoarenih povrina. Stanini uvjeti trebaju odgovarati ekolokim zahtjevima biljne vrste kojom se poumljava. Tu u obzir dolaze brojni zahtjevi (mrazite, voda, svjetlo, smjer, uestalost i jaina vjetra i dr.). Isto tako treba voditi rauna o mogunosti napada tetnih kukaca, gljiva, divljai i dr., jer su jednovrsne ume podlonije napadima nego raznovrsne, a to ponekad u velike ovisi o lokalitetu. Otporne vrste. Pri obnovi uma treba nastojati da se koriste otporne vrste na gljive, kukce, mraz, poar, vjetar, posolicu i niz drugih. Treba podizati selekcijom dobivenu hetorogenu populaciju. Selekcija kvalitetnih formi stabala je znaajan put za opstanak ume i postizanje zacrtanog cilja.

-4Trajanje ophodnje. Sa stanovita zatite uma ophodnja ima znaenje kao zatitna mjera od pojave trulei i drugih pojava. Npr. kod duge ophodnje bukve masovno se pojavljuje neprava sr i trule debla. Na primorskim borovima sa starou se pojaava trule stabala, pa zapravo uzrona gljiva odre uje trajanje ophodnje. Slino je i sa pojavom imele na starim jelama, pa se esto po intenzitetu napada odre uje njena sjeiva zrelost. umska higijena. Radi se o opoj i vrlo uinkovitoj uzgojnoj metodi borbe protiv gljiva i kukaca. Prisustvo bolesnih i oteenih stabala u umi predstavlja stalnu opasnost za masovnu pojavu bolesti i tetnika. Isto je i sa otpadnim materijalom. umska higijena je sveobuhvatna, a njome se osigurava ravnotea postojanja tetnih i korisnih kukaca i gljiva. Mehanike mjere. Borba protiv bolesti biljaka, kukaca ,korova i drugih mehanikim metodama je najjednostavnija i u velikoj primjeni. Evo nekoliko primjera: -sjea zaraenih-napadnutih stabala ili pojedinih grana u svrhu uklanjanja arita Sjeu treba obaviti im se primijeti da su stabla ili grane napadnute. U umarstvu je sjea zaraenih stabala preporuljiva kada je napadnuto cijelo stablo ili dijelovi kronje, dok je u hortikulturi ea sjea zaraenih grana. -sakupljanje zaraenog i napadnutog lia (rasadnici, hortikultura) -ienje trulih dijelova ili rak-rana(hortikultura) -kopanje jaraka oko stabala zaraenog trulenicama korijena (hortikultura) -upanje zaraenih sadnica ili korova (rasadnici) -krenje panjeva zaraenih trulenicama -unitavanje gubarovih legala - mehaniko unitavanje korova i dr. Fizikalne mjere. Dezinfekcija supstrata, uglavnom u staklenicima i plastenicima, pregrijanom vodenom parom u cilju unitavanja tetnih organizma u tlu. Bioloke mjere. Pod ovim mjerama se podrazumijeva upotreba drugih organizama u borbi protiv patogena i tetnika to se moe initi preventivno i represivno, a predstavlja direktan nain borbe. Ovdje se moe koristiti i otporne biljne vrste to je tako er bioloka mjera, a po karakteru je indirektna metoda. Postoji itav niz biolokih mjera u zatiti uma razliitih za gljive i kukce, a ponekad i povezanih, npr. a) antogonisti inhibiraju rast drugih organizma: jedna gljiva sprjeava razvoj druge. To ima teorijsko i praktino znaenje. b) kompetitori za hranu npr. ako uzronik trulei kao saprofit naseli panj, uzronik trulei kao parazit ga ne naseljava c) superparaziti su organizmi koji parazitiraju druge organizme, uzrokuju njihovo ugibanje i smanjenje populacije. U zatiti uma superparaziti imaju vrlo veliko znaenje. Razlikujemo superparazitske odnose gljiva-gljiva, kukac-kukac i druge. U uem smislu ovdje spadaju parazitoidi kukaca, a odnos im je razliit i ponekad vrlo sloen. d) predatori obiljeavaju organizme koji se hrane drugim organizmima. Postoje brojne grupe predatora od kraljenjaka do kukaca. Svakako je najbrojnija i najznaajnija skupina predatora me u kukcima (kukac jede kukca).

-5Kemijske mjere. Primjena kemijskih sredstva u zatiti bilja poluuje brze i efikasne rezultate. Zbog rastueg debalansa u prirodnim ekosustavima i opasnostima koje zbog toga prijete sve su vei zahtjevi za potiskivanjem kemijskih sredstava, a jo vei za njihovom to manjom otrovnosti. Unato tomu njihova se primjena moe drati pod kontrolom pogotovo u umarstvu gdje im je primjena beznaajna u usporedbi s primjenom u poljoprivredi. Uvijek treba imati na umu da, unato maloj potronji u umarstvu, nekontrolirano koritenje kemijskih sredstva u zatiti uma moe uzrokovati vrlo sloene i dugotrajne negativne posljedice koje je teko predvidjeti. Da bi se minimalizirala upotreba kemijskih sredstava moraju se poznavati njihova svojstva, nain primjene, mehanizam djelovanja, trajnost i nain njihove razgradnje kao i neeljeni efekti na ovjeka, ivotinje i okoli. U umarstvu se primjenjuju veinom etiri grupe kemijskih sredstava : - insekticidi za unitavanje tetnih kukaca - fungicidi za unitavanje patogenih gljiva (sprijeavanje zaraze i lijeenje biljaka) - herbicidi za unitavanje nepoeljnih biljaka, uglavnom korova - repelenti protiv sisavaca i drugih ivotinja. - Uz njih u obzir dolaze i druga sredstva za zatitu biljaka kao i pomona (okvaivai i sl.) sredstva. Navedena sredstva se primjenjuju unoenjem u tlo (u rasadnicima) postavljanjem mamaca (za glodavce) ili primjenom izravno na biljke iz zrakoplova ili runim i motornim rasprivaima ili izravnim nanoenjem na biljke, odnosno postavljanjem u umi (repelenti).

-6INTEGRIRANA ZATITA UMA Integrirana zatita uma predstavlja skup metoda i sredstva koji se mogu primijeniti u zatiti biljaka. Ovo je vrlo openita definicija. Zapravo integrirana zatita predstavlja shvaanje odnosa ovjeka prema umi, razumijevanje sloenosti umskih sustava i me usobnih djelovanja svih inilaca gra e umske zajednice ukljuujui i edafske i klimatske imbenike. Zato integrirana zatita podrazumijeva poznavanje sloenosti umskih ekosustava i zahtjeva konceptualni pristup ovom zadatku. Primjenjujui integrirane metode zatite uma uvijek treba imati na umu da se rjeavanjem jednoga tetnog imbenika moe dovesti u pitanje poremeaj drugoga i dovesti do jo vee tete. Zbog sloenosti jako je teko dati jasnu definiciju to je integrirana zatita uma. Kendrick (1988) istie da je to vie strategija, nego akcija. Da bi istaknuo kompleksnost problema kojim se integrirana zatita bavi on objanjava to ona nije. On istie da ona nije: - sinonim za bioloku borbu - primjena nekemijskih metoda - jednostavna mjera za eliminaciju tete - obian recept ili formula za zatitu biljne kulture - zamjena za temeljnu procjenu nastale pojave i izolirani program zatite Iz ovog proizlazi da se pojam integrirane zatite mora koristiti u irokom kontekstu koji sadri strategiju zatite ne prema jednom uzroniku bolesti ili tetniku, nego prema svim tetnim agensima neke biljne zajednice. Prema tome integrirana zatita je znaajna za zatitare, specijaliste svih drugih grana umarstva i prirodnih znanosti, dravne uprave, zakonodavstvo i dr. U integriranu zatitu uzimaju se u obzir, ekonomske, socijalne, ekoloke i druge posljedice pojava teta, naroito tok ulanavanja tetnih agensa. Ustvari radi se o ulanavanju mnogih aktivnosti, ukljuujui i bioloke, u pokuaju da se eliminira uzronik tete i sauva stabilnost ekosustava. Dakle, rije je o iroko shvaenom nastojanju da se na ekolokoj osnovi razvije sustav u koji su ugra ene sve mjere koje se trebaju sinhronizirano ili sukcesivno primjenjivati u kontinuitetu. Ovdje je u sreditu panje ovjeka biljka, odnosno biljna zajednica. Treba imati na umu da imbenici okolia na biljke djeluju interakcijski, pa se integrirano tome treba postupiti. Integrirana zatita tei ka minimaliziranju teta, a ne potpunoj eliminaciji uzronika. Ona uzima u obzir sve mjere koje doprinose stabilizaciji biljne zajednice. Ona podrazumijeva i jednostavnost primjene, praenje i analizu svih promjena u umi i multidisciplinirani timski rad. Mnoge mjere iz sustava integrirane zatite su u organizaciji drave, pravnom sustavu, privrednoj politici itd. Odgovornost za stabilan razvoj biljne zajednice je zajednika, ali je nivo odgovornosti razliit.

-7RAVNOTEA UMSKIH ZAJEDNICA U biljnim zajednicama ne postoji naelo suradnje i podjele rada. Unato tomu lanovi umske cenoze donekle povoljno me usobno djeluju (teta od vjetra, sue svjetla, temperature i sl.). Djelovanje je uinkovitije to je razliitiji sastav vrsta, jer u zajednici svaka vrsta ima svoju vanu ulogu. U odnosima me u lanovima i razvojnim fazama biljne zajednice stalna je dinamika. Ona tei uspostavi ravnotee, ali je nikad ne postie trajno. Pribliavanje ravnotei ovisi o zajednikom uinku svih lanova zajednice. Djelovanje imbenika je me usobno povezano i izmjenino i zato me usobno uvjetovano. Djelatni sustav svih ekolokih inilaca neke biocenoze nazivamo ekosustav. On je najzamreniji primjer izravnog djelovanja vie imbenika zajedno. Za svaku vrstu u biocenozi postoji normalna gustoa populacije. Unato manjim poremeajima biocenoza ispravcima nastoji sve lanove uravnoteiti. Izuzetnim poremeajima i krivim gospodarenjem ravnotea se poremeti, pa u umskoj zajednici prevladavaju tetni lanovi to moe dovesti do katastrofalnih posljedica. U sutini je itava zatita uma usmjerena na odravanje ravnotee.

-8TETE OD BIOTSKIH INBENIKA I MJERE ZATITE Abiotski imbenici umi nanose tetu kada djeluju ekstremno. teta se poveava i duinom trajanja tetnog utjecaja. Opasnosti od njih ne mogu se otkloniti, pa je gotovo jedini i najprihvatljiviji nain zatite da tetna djelovanja atmosferilija sprijeimo prikladnim gospodarskim mjerama. Zato treba poduzeti sve preventivne mjere. Atmosferske sile na ume djeluju tetno: izravno (direktno) - mehaniki (vjetar, snijeg) - bioloki (mraz, vruina)

neizravno (indirektno) - slabiji rast - fizioloko slabljenje

Klimatske injenice ne moemo mijenjati. Zato se umom treba gospodariti tako da njihovo djelovanje na umu bude to manje tetno. Zadaa zatite uma je dovo enje ume u stanje koje e sprijeiti ili do minimuma smanjiti tetne posljedice ekstremnih klimatskih prilika.

RUBNI POJASEVI (ZATITNI PLATEVI) Svojstvo svakog pojedinog stabla u umi uvjetovano je stojbinskim prostorom. Prema tetnom utjecaju atmosferskih sila vaan je stojbinski prostor, vrsta drvea i zdrastveno stanje sastojine. Na rubovima sastojina razviju se stabla koja imaju svojstva slobodno rastuih i onih izraslih u sastojini. Ta stabla ine rubni pojas ( plat) koji umu titi od nepovoljnog utjecaja klimatskih imbenika (sunce, vjetar, oluja). Rubni platevi su na prvom mjestu znaajni za jednodobne sastojine. Zatita ume od tetnog utjecaja klimatskih imbenika veoma ovisi o dobrom razvoju njezinih zatitnih plateva. Vanjska strana zatitnih plateva snano se razvija (jako ilite, gusta kronja). umski plat mora biti tako gust i vrst da sunce, vjetar i oluja ne mogu punom snagom prodrijeti u unutranjost sastojine i tamo nanijeti tetu. Zato grane, granice i lie moraju biti to gui i sezati do zemlje. umski zatitni plat izloen je mnogim tetama (vjetar, sunce, kukci, ivotinje itd.). Za izgradnju umskih plateva sposobno je ono drvee koje ima veliku reprodukcijsku snagu, koje je otporno prema oluji, koje ima gustu kronju i guste donje grane, a ilite dobro razvijeno. Povoljne vrste su: jela, smreka, donekle bor i ari, hrast, grab, bukva i jasen. Zatitni pojas se najbolje razvija prirodnim putem. Zato je u svim sluajevima gdje se uma otvori (sjea, izgradnja prometnica, prosjeka i sl.) nuno omoguiti razvoj guste prirodne vegetacije. Zatitni plat rubni dio ume, treba uvati od svih negativnih utjecaja.

-9TETE I ZATITA OD EKSTREMNIH TEMPERATURA Ekstremne visoke i niske temperature umama nanose tete u malom i u velikom opsegu. Gospodarenje umama treba voditi tako da djelotvorna zatita od ekstremnih temperatura bude automatska. To je izriito vano za pomladak i mlade sastojine sve dok ne izi u iz osjetljive razvojne faze. Vano je znati da june strane ume trebaju biti stalno zatiene od prodiranja vruih sunanih zraka, a istone i zapadne od jutarnjih i veernjih zraka. Pomladak treba biti na sjevernoj strani starih stabala, jer e ga ista tititi od ekstremnih temperatura, a istodobno e osigurati dovoljno svjetla i vlage za rast pomlatka. Veliina tete od ekstremno niskih i visokih temperatura ovisi o njihovom intenzitetu, godinjem dobu i duini trajanja. Niske temperature nanose tetu kada se pojave kao: - kasni proljetni mraz - rani jesenski mraz - zimski studeni . golomrazica . zimotrenost . promrzla sr Visoke temperature nanose tetu: a) izravno - opara - suenje - upala kore b) neizravno - opa sua - mjestimina sua Od ekstremnih temperatura ponajprije stradavaju njeni biljni organi s velikim sadrajem vode ( cvijet, pup, list, izbojak ), a zatim drugi dijelovi biljaka.

Kasni proljetni mraz Mrazita nastaju na mjestima gdje se sakuplja vlaan zrak, u visini 1 2m. tete od mraza nastaju kada su biljke u vegetaciji. esto ponavljanje mraza znatno oteuju biljke uzrokujui krljav rast i njihovo ugibanje. Na izrazitim mrazitima nastaju istine i pljeine i na njima je vrlo teko poumljivati. Vrijeme ugroenosti biljaka od proljetnog mraza je od poetka vegetacije do polovice svibnja, rje e i neto kasnije.

- 10 Veliina tete koju nanosi mraz ovisi o: - veliini povrine na kojoj se pojavio - padu temperature - uestalosti pojavljivanja - vremenu nastupa - vrsti i razvojnoj fazi biljke i njenih organa Mjesta ugroena od mraza su: - udubljeni poloaji - korita s mirnim zrakom - mrazita - progale - visoravni izloeni hladnim vjetrovima - mokra i hladna tla - nizine Trava i korov povisuju opasnost od mraza, jer oteavaju zagrijavanja tla, slabije je isparavanje, a bre sniavanje temperature. Brzi pad temperature nanosi vie tete od polaganog. Isto tako brzim odmrzavanjem biljni dijelovi jae stradavaju. Stradavanja su jaa to su temperature bile nie, a odmrzavanje bre. Nastanak oteenja stanice U stanicama se smrzne voda i zbog poveanja volumena izi e u me ustanini prostor. Kada se smrznuta voda naglo zagrije, stanina stjenka ne do e na vrijeme u prvotno stanje, pa se voda iz stanice proiri u me ustanini prostor zbog ega dolazi do odumiranja stanice. Klorofilu je smrzavanjem vode onemogueno kretanje, a isti se pod djelovanjem izvornih sunevih zraka kemijski rastvori, list pocrni. Ako mraz nije bio jak, a zagrijavanje bilo polagano, stanice se oporave. tete Kasni mraz uzrokuje tete: - gubitak prirasta(uski godovi) - smrzavanje pupa(nepravilan rast) - smrzavanje cvijeta(gubitak sjemena) - oteano prirodno i umjetno poumljavanje - smrzavanje izbojaka ,vrnih - proklijale cijele kronje(pup, list)biljke

- 11 Osjetljivost vrsta drvea na mraz Osjetljivije su listae od etinjaa (ali se etinjae lake oporavljaju), osjetljivije su vrste koje podnose zasjenu, vrste junih podruja i uzrasle na brdima i suhom tlu. Jako osjetljive: bukva, jasen, hrast, orah, pitomi kesten i bagrem Manje osjetljive: javor, lipa, smreka i ari Otpornije: grab, brijest, joha, breza, trepetljika, topola ,vrba, bor Na veliinu teta od mraza utjee i nain gospodarenja umama (ista sjea na velikim povrinama, pomla ivanje na velikim povrinama, pomla ivanje pod zatitom kroanja na velikim povrinamaprekratko pomladno razdoblje, oblik sjeine-uska, iroka. Obrana Opa zatita se sastoji u prikladno odabranim i sistematski provedenim nainom gospodarenja. Pomla ivati pod zastorom kroanja starih stabala ili prostornoj zatiti stare sastojine. Sa ugroenih tala ukloniti suvinu travu ili ih prekopati (uklanja se izvor vlage).Ukloniti zapreke koje smetaju oticanju hladnog zraka s mrazita. Rasadnici ne smiju biti u mrazitima. Gredice pokriti prikladnim pokrivalima. Biljke u jutro polijevati hladnom vodom da se brzo ne zagriju i naglo odmrznu. Gnojidbu biljaka provesti ispravno da bi odrvenile u jesen, tj. da u zimi ne u u neodrvenjelih izbojaka. Sprjeavanje ope opasnosti od mraza Izabrati oblik i nain sjee da podmladak bude zatien od mraza. Kada podmladak bude 1m visok osloboditi ga od zastora kroanja starih stabala. Onemoguiti stvaranje travnatoga pokrova to se postie stalnim zasjenjivanjem tla drveem koje podnosi zasjenu, tj. zadravanjem podstojne etae. U mladiku izbjei pojavu manjih ili veih nepoumljenih povrina. Ako nastanu popuniti ili prije uklanjanja starih stabala. Pronai mrazita i pomladiti prije uklanjanja starih stabala (pomladiti vrstama otpornim na mraz). Na izrazitim mrazitima: -za poumljavanje izabrati vrste otporne na mraz -predsadnja zatitne sastojine na mraz otpornim vrstama, kasnije se sade vrjednije vrste -saditi dobro razvijene biljke (s busenom) da bi to bre prerasle zonu mraza -sjeu starih stabala provesti na takav nain da podmladak bude trajno pokriven i zatien kronjama starih stabala -sve radnje obaviti tako da se strujanjem odvodi vlagom zasieni zrak -u rasadnicima provoditi niz mjera za sprjeavanje nastanka mraza i njegovo to krae trajanje. U jesen je tetan mraz koji nastupi prije zavretka vegetacije. On oteuje nedozrele (neodrvenjele) biljne organe. Naroito je tetan u rasadnicima na intenzivno gnojenim biljkama stradalim od golobrsta i sl. (tako er izbojci ne odrvene), na panjaama i stradalim od zranih polutanata. Ope zatitne mjere sline su kod i kad proljetnih mrazeva.

- 12 Srije ili golomrazica Nastaje u veljai ili oujku kada se za vedrih noi smrzne povrinski sloj zemlje na dubini od nekoliko cm, a danju odmrzne. Glavni uvjet nastanka golomrazice je da se voda u tlu naglo kristalizira. Pojava srjei ovisi o koliini sabrane vode oko biljke u gornjem sloju tla. Sva tla koja sadre vodu lake podlijeu golomrazici od onih s manjim sadrajem vode. Pri smrzavanju podigne se gornji sloj tla, pa sobom uzdigne biljke ije je krojenje u donjem nesmrznutom dijelu tla. Kada se tlo otopi vraa se u prvobitan poloaj, ali izdignuta biljka se ne vraa ve ostaje uzdignuto. Ako se to vie puta ponavlja biljka se posve izbaci iz zemlje (korijen joj je izbaen i nezatien). Od golomrazice su ugroene mlade posa ene biljke, prirodni podmladak, biljke proklijale nakon sjetve, posa ene jedno i dvogodinje biljke i biljke kolovane u rasadnicima. Pogotovo stradaju biljke presa ene u jesen. Biljke dubokoga korijenja odvode vodu u dublje slojeve, pa su otpornije na golomrazicu. Biljke plitkoga korijenja zadravaju vodu u povrinskom dijelu tla ime je omogueno njegovo smrzavanje i nastane golomrazica. Smrznuto tlo moe otetiti koru biljke ledom koji tu nastaje. Od golomrazice najvie mogu stradati smreka, breza, joha, bukva, grab. Manje stradaju jasen, javor, jela. Najmanje stradaju hrast, orah, bor i ari. Obrana Biljke dubokoga korijenja odvode vodu u dublje slojeve, pa su otpornije na golomrazicu. Biljke plitkoga korijenja zadravaju vodu u povrinskom dijelu tla ime je omogueno njegovo smrzavanje i nastup golomrazice. Smrznuto tlo moe otetiti koru biljke ledom koji tu nastaje. Obranu od golomrazice treba usmjeriti na odvodnju suvinih koliina vode. U rasadnicima provesti drenau, a obradom podravati mrviastu strukturu tla. Biljke uzgajati na povienim gredicama tako da se voda cijedi u bone kanale. Jednogodinje biljke plitka korijena u jesen pokriti steljom ili drugim odgovarajuim materijalom. Do poetka rujna zavriti obradu tla i plijevljenje. Korove sitnoga korijenja na vrijeme ukloniti, jer ono zadrava vodu. Korovi dubokog korijenja mogu ostati, jer dreniraju vodu u dublje slojeve. U umi biljke drati pod zastorom kroanja starijih stabala. Na izrazitim mjestima za pojavu golomrazice saditi biljke duboka korijena i to po mogunosti u proljee. Sjeu voditi tako da pomladna povrina bude zatiena od jutarnjeg sunca (od sjevera prema jugu ili zapada prema istoku).To je iz razloga to je pri polaganom zagrijavanju tla vea vjerojatnost da biljke do u u povoljan poloaj.

-13 VISOKE TEMPERATURE U smislu zatite uma radi se o visokim temperaturama tetnim za biljke. Biljke i njihovi organi najosjetljiviji su na poetku rasta, kada se stvara njeno stanije. Izvorna teta u ivim stanicama nastaje kada temperatura prije e granicu od 54*C. Najosjetljivije su klice, mlado lie, pupovi i cvjetovi. Izravno djelovanje visokih temperatura uzrokuje oparu i suenje. Osjetljive su mlade biljke koje sjeom starih stabala do u na slobodni prostor kao i presa ene biljke u umama i rasadnicima. U umi treba gospodariti tako voditi sjeu- da podmladak ne do e naglo pod utjecaj sunevih zraka. Podmladak se osloba a postupno, sjeu voditi od sjevera prema jugu, tako da je isti uvijek u sjeni starih stabala. Pod neposrednim djelovanjem visokih temperatura na vrstama tanke i glatke kore(bukva, grab, jasen, javor, a u mladosti jela i smreka)nastaje upala kore. To se doga a kada osjetljive vrste budu naglo izloene suncu, a upala nastaje na njihovim junim stranama. teta se sastoji u tome to je upaljena kora pogodna za gljivine infekcije, a oteena stabla su smanjene tehnike vrijednosti. Obrana se sastoji u tome da se naglim sjeama osjetljiva stabla ne izlau izravnim sunevim zrakama. U rasadnicima se koriste sjenila. Neizravno djelovanje visokih temperatura dovodi do sue. Sua nastaje kada zbog visokih temperatura nastupa isuivanje tla, emu istovremeno pridonosi i vjetar. Kada se zbog nepovoljnih temperatura isui tlo na velikim povrinama govorimo o opoj sui. Kada do isuivanja tla dolazi na malim povrinama (guste kronje ne proputaju oborine, nema umskog plata)govorimo o mjestiminoj sui. Sue nastaju za proljetnih i ljetnih mjeseci, ali mogu i zimi kada nema oborina, a puu vjetrovi. To je tzv. zimska sua. Posljedice sue su: - zaostajanje u rastu - ranije otpadanje lia i iglica - smanjen je prirast - sui se korijenje - pobolijevaju pojedini dijelovi biljke i ugibaju - biljci je smanjena obrambena snaga za napad gljiva i kukaca (naroito potkornjaka) Sui su osobito izloene mlade sastojine na plitkim tlima, pa podmladak, ponik, nezatiene i nezasjenjene posa ene biljke na otvorenim povrinama, pogotovo biljke plitka korijena, ivi pokrov korova i trava lako se zapale, pa je poveava opasnost od poara. to su biljke mla e i to je tlo plie to je vea teta od sue. Od visokih ljetnih temperatura osobito stradaju vjetru izloeni juni i zapadni obronci i grebeni. Najvie biljke stradaju od proljetnih sua, jer su tada njihovi organi u razvoju i najosjetljiviji. Glavni razlog stradavanja biljaka od sue je u nesrazmjeru primanja vode iz tla i njenog utroka transpiracijom (visoka temperatura, vjetar) od mogue opskrbe biljke vodom iz tla,

- 14 biljka nastoji uspostaviti ravnoteu. Zato mnoge vrste odbacuju zeleno lie i iglice da bi na svoju tetu i spas uspostavile ravnoteu izme u primanja i gubitka vode. Kod dugotrajnih sua odbacivanje lia moe biti potpuno. Mjestimina sua nastaje u gustom sastojinskom sklopu kada kronje p e kii da do e do tla. U tom sluaju trpe mlade biljke ispod ili na rubu starih stabala. Prema tome suhoa tla uvelike ovisi o rasporedu stabala u sastojini. U jako progaljenim i golim sastojinama, unato opskrbi vodom, djelovanje sunca i vjetra moe nanijeti veliku tetu. Na stanje vlage u tlu najpovoljnije djeluje zastor i zasjenjivanje kronjama. Korisno je uzgajati mjeovite sastojine rje eg sklopa od drvea koje do tla proputa mnogo i od onoga koje proputa malo oborina. Gospodariti umama treba tako da tete od sue budu to manje. Osobito treba paziti na odravanju vlage u tlu. Gospodarenjem ,omoguiti maksimalni pristup kinih voda, a istodobno njihovo isuivanje. umskim platevima onemoguiti slobodan ulaz u sastojinu suhim prizemnim vjetrovima, a podstojnim sastojinama zatiti umsko tlo od isuivanja. Kulture etinjaa pravovremeno prorje ivati. Najprije treba zatiivati mla e sastojine, jer su one najvie izloene ovoj opasnosti. Najvea opasnost od isuivanja prijeti biljkama posa enim prve godine. Korijenje takvih biljaka nije dovoljno razvijeno, pa su mu smanjene mogunosti opskrbe vodom. U svezi s ovim vano je i vrijeme presadnje biljaka (jesen, proljee ),vrste (duboki, plitki korijen) sa busenom, goli korijen, starost i tlo u koje se sadi. Otpornost vrsta biljaka na suu: vrlo osjetljive :bukva, jasen, smreka jela dosta osjetljive: grab, javor, ari manje osjetljive: breza, brijest, lipa, bor, duglazija najosjetljivije: hrast, bagrem, topola. Bez obzira na skalu osjetljivosti presudnu ulogu igra tlo na kojem biljke rastu. VJETAR I OLUJA Stalno treba razlikovati vjetar od oluje, jer su tete koje prouzrokuje razliite. Stalni prizemni vjetar nanosi umi neto manju tetu od oluje, samo tete nisu tako oite kao one koje nanosi oluja. Obini stalni vjetar, brzine 11-17m/s sastojini nanosi trajne tete, a oluje sastojini nanose povremene i nenadane tete. tete od stalnih prizemnih vjetrova preteno su fizioloke, a manje mehanike, dok olujni vjetrovi priinjavaju mehanike tete. Dakle tete i metode obrane od vjetra i oluje su razliite, pa ih se prikazuje odvojeno. Prizemni vjetar Pri stanovitim okolnostima prizemni vjetar djeluje fizioloki tetno. Kada djeluje neprestano moe nanijeti kronine tete: - izoblienje stabla - uzrokuje krljavost - poveava transpiraciju - smanjuje prirast

- 15 - mehanika je teta kada se odnosi na listinac - ubrzava isuivanje tla - razara mrviastu strukturu tla - iskljuuje prirodno pomla ivanje - sui se lie - venu cvjetovi - ugiba ponik i sadnice Prizemni vjetar je najtetniji za jednodobne visoke ume gdje su godinje oborine ispod 800 mm.Struji li kroz sastojinu stalno vjetar isuuje se tlo dolazi do nesrazmjera izme u opskrbe tla vodom i gubitka transpiracijom. Prije poduzimanja zatitnih mjera treba utvrditi smjer, brzinu, jakost i djelovanje vjetra moe se sigurno otkloniti uzgojem za zatitu podesnih sastojinskih oblika, tj. Prizemni se vjetar moe onemoguiti u njegovoj tetnoj djelatnosti. Uzgojem treba onemoguiti ulaz i prodiranje tetnih isuenih vjetrova ispod kroanja stabala u sastojini. U vjetru izloenim sastojinama valja uvati umsku prostirku, jer ona titi tlo od ishlapljivanja. U crnogorinim umama treba primijeati bjelogoricu, jer listopadne vrste proputaju kroz kronje vie oborina do tla. Rubni gusti zatitni platevi uveliko sprjeavaju ulaz prizemnog vjetra u sastojinu. Preborna uma je svojom strukturom zatiena od prizemnih vjetrova. Oluja Kada brzina vjetra prije e 17 m/s nastaju jaki olujni vjetrovi, bure i orkani. Opasnost, veliina, tete i mogunosti spreavanja teta koje uzrokuju oluje mnogo ovise o postanku, smjeru, brzini i strukturi olujnog i orkanskog vjetra. Kada nastane olujna vijavica zrak se giba velikom brzinom oko vodoravne osi i dalje pomie u vodoravnom smjeru. Gotovo svuda, preteno zimi ,puu jaki sjeverni vjetrovi koji se mogu razviti u jake olujne snjene vijavice. Olujni vjetrovi djeluju svaki na svoj nain i sa razliitim tetnim posljedicama. Zapadne se oluje gibaju u velikom brzinom, nanose vlaan zrak. One redovno nose jake kie, pa na raskvaenom tlu uzrokuju brojne vjetroizvale. One su vrlo este. Istone oluje nisu este. One nose teki, hladni, suhi zrak koji mjestimino poprima veliku brzinu i nanosi veliku tetu istonim i zapadnim stranama brdskih kosa preko kojih prelazi. Istone oluje djeluju obino zimi, kada je tlo smrznuto, ili ljeti, kada je tlo suho (i same isuuju tlo), veinom uzrokuju brojne vjetroizvale. Bura nosi hladne mase suhog zraka, djeluju na mahove, veoma oteuju vegetaciju i umu. Tako er uzrokuje posolicu koja teti vegetaciji itavog obalnog podruja i otoka. Naroito je u sluajevima nastanka umskih poara (prenosi vatru, oteava gaenje). Isuuje cvjetove. Jugo nosi vrui zrak koji isuuje lie i cvjetove. Obino se pojavljuje u jesen i zimi, esto nosi obilnu kiu. U brdskim predjelima kada nosi kiu raskvasi tlo i izvaljuje mnoga stabla plitka i trula korijena. U tom sluaju moe nanijeti veu tetu od bure. Koava ponajvie pue zimi i u proljee, a znaajna je za sjeveroistoni dio Hrvatske (Vukovar, Osijek, Baranja ). To je hladni i suh vjetar kao bura, pa mu tetnost moe biti slina. Otpor umskog drvea prema snazi olujnog vjetra ovisi o vrsti drvea, stojbinskom prostoru, starosti i zdravlju stabla. Otpor pojedinog stabla je tako er razliit, te ovisi o razvoju korijena, izgradnji i obliku debla i kronje, tehnikim svojstvima drveta, stanju kronje(s listom ili bez lista), da li su grane

16

optereene snijegom, ledom i sl. Za otpornost prema olujnim vjetrovima odluna je stojbina i stojbinski prostor. U sastojini otpor vjetra daje itava sastojina. To znai da svaki vei skup stabala ini jedinstven otporni sustav koji tetnom djelovanju olujnih vjetrova prua jak otpor i onemoguuje izvaljivanje i prelamanje pojedinih stabala. Svaki nestanak stabla ili stabla u sastojini naruava otpornost prema olujnim vjetrovima. To ukazuje na injenicu s kojim se oprezom obavljaju potrebni zahvati u umi. U sastojini podjednako prorije enoj na cijeloj povrini opasnost od olujnih vjetrova se znatno povea, jer je tu sastojinski zatitni sustav potpuno razbijen. Opasnost se poveava i s povienom jednodobnih sastojina. U raznodobnim sastojinama neravna povrina kroanja razbija snagu olujnih vjetrova. Sa starou stabala su neotpornija prema snazi vjetra. Isto je i s bolesnim stablima. tete Oluje umi nanose raznovrsne tete. Veliina teta vrlo je razliita i ovisi o mnogim iniocima. Oluje izvaljuje stabla (pogotovo plitka korijena i kada je tlo namoeno). Kada su tla suha i smrznuta prelamaju ih ili savijanjem trajno otete. Obino na velikoj povrini strada velik broj stabala. Ogroman je problem izrade sortimenata iz povaljanih i prelomljenih stabala. To se smatra najopasnijim radom u umi. Cijena izrade je visoka. Oteeno drvo je nie cijene. Ostaci su baza za masovan razvoj kukaca i gljiva, poveana je opasnost od poara. Openito je poremeeno gospodarenje umom. Zatitne mjere uma se raznim mjerama moe zatiti od jakih, otrih olujnih vjetrova i umjerenih bura. Od jakih bura uspjeh je nesiguran. Protiv estokih bura i orkana nema zatitnih sredstava. Od slabijih oluja moemo se dobro braniti dobrim umsko-uzgojnim mjerama. Zatita uma od jakih oluja ograniena je na smanjivanje njihovih tetnih posljedica. umu treba titi od snanog prodornog vjetra u njenu unutranjost(rubni plat i kronje stabala).Unutranjost sastojine bit e najbolje zatiena uzgojem mjeovitih raznodobnih sastojina u kojima e biti stabla u rje em sklopu i cjelovitim skupinama. Otpor sastojina prema olujnim vjetrovima bit e vei uzgoji li se u smjesi pojedinano ili skupno vrste drvea koje su manje otporne s jae otpornim vrstama. S obzirom na tehnika svojstva drveta kronje listaa imaju prednost pred etinjaama. U nizinama je od listaa najotporniji hrast, a najneotpornija bukva, a od etinjaa najotporniji je ari, pa bor i jela, a najneotpornija smreka. U brdima je najotporniji javor, pa jasen i bukva, a od etinjaa ari i jela, dok je smreka najneotpornija. Vie raznodobnih sastojina na velikim kompleksima uzgojne u pravilnom starosnom rasporedom tite jednu drugu od jakih vjetrova. O nainu sjee i obliku sjeine umnogome ovisi razvoj stabala budue sastojine i njezina otpornost prema olujnim vjetrovima. Jednodobne gusto sklopljene sastojine vrlo su nesamostalne. Njihova zatita ovisi o nainu sjee i rubnim platevima. U jednodobnim sastojinama veoma je znaajno vo enje oplodnih sjea. U to vrijeme sastojina je u veoma labilnom stanju, osobito ako se gospodari putem jednoline oplodne sjee na velikim povrinama. U normalno gospodarnoj prebornoj umi opasnost je manja. Sastojine nejednolina obrasta olujnim vjetrovima pruaju vei otpor od onih jednolinog obrasta.

- 17 -

SNIJEG Snijeg je za umsko drvee tetan kada padne u velikim krpama i u velikoj koliini, te zaostane u kronjama drvea, pa ih prekomjerno optereti. tete se poveavaju u pregustim sastojinama u kojima su stabla tanka i visoka, pa kao takva neotporna na snjeni pritisak. teta je jo vea ako se napadnuti snijeg smrzne i slui kao podloga za novi. Pod snjenim pritiskom prelamaju se grane i vrhovi stabala, a stabla se savijaju i prelamaju. tete mogu nastati na pojedinanim stablima ali i na cijeloj, pogotovo mla oj sastojini. Naroito su velike tete ako su stabla pod listom. Snjegolomi nastaju kada se pod pritiskom snijega prelamaju grane, vrhovi stabala i itava stabla. To se najee doga a starijim krhkim stablima, na suhom smrznutom tlu, pogotovo ako je u to vrijeme smrznuto drvo. Snjegoizvale nastaju na rahlom i razmoenom tlu. Najee se izvaljuju stabla plitka korijena i to pojedinano, grupno i na veim povrinama. tete od snijega i njihov opseg ovise o uvjetima koji odluuju o zadravanju snijega na kronjama. One su ovisne o svojstvima snijega, vremenskim prilikama i podlozi koja snijeg zadrava. Opasnost se poveava kada se snijeg na kronjama smrzne, pa na njega padne novi. Za listae je opasnost u proljee ako prolistaju pa na njih padne snijeg ili u jesen prije odbacivanja lia. Za etinjae je opasna cijela snjena sezona. S gustoom sastojine raste opasnost jer guste kronje zadravaju velike koliine snijega. Naroito velike koliine snijega zadre mlade guste sastojine. Na nagnutim terenima, zbog Jednostranog optereenja tete su vee. Opasnost raste i sa trajanjem optereenja, te nainom optereenja. Na simetrinim kronjama optereenje je jednolino, pa su i tete manje. Najvea opasnost prijeti mladom drveu izme u 15 i 50 godina starosti. U starijoj dobi teta se ograniava na pojedina stabla. U opasnosti su vrste brzog rasta i gusta sklopa. Osobito su ugroene jednodobne sastojine uzrasle na dobrom bonitetu. tete Neposredne tete od snijega su: - gubitak drvne mase - progaljivanje mladih sastojina - smanjenje tehnikih vrijednosti - krljavost, izobliavanje, raljavost - smanjenje prirasta - nastanak labilnog stanja progaljene sastojine - deformacija ilita Posredne tete su: - prenamnoenje kukaca - porast korova - pojaano tetno djelovanje ekstremnih temperatura, vjetra i oluja - poremeaj gospodarenja

-18 Obrana Opasnosti se izravno ne mogu otkloniti ali se ispravnim gospodarenjem mogu sprijeiti. Treba izvriti pravilan izbor i pogodnu raspodjelu vrsta drvea stvarajui mjeovite sastojine kojima e obrast biti pogodan za razvoj svakog pojedinog stabla. Stabla trebaju razviti vrste kronje. Uzgojiti mjeovite sastojine otpornih i neotpornih vrsta u rje em sklopu. Treba podravati raznodobne, mjeovite sastojine sa podstojnom etaom sposobnom da brzo obnovi umu od posljedica snijega.

- 19 KOROVI Korov je veinom sastavni dio umske biocenoze. Flora umskog tla je odraz ukupnog djelovanja svih stojbinskih inilaca. Ona kao cjelina umi donosi mnoge koristi. Npr. vee pijesak, zatiuje podmladak od sunca, vjetra i mraza, daje hranu za divlja, jestive plodove, ljekovite materije, prua stan ivotinjama itd. Prema djelovanju prizemne flore na umu i njene lanove moemo razvrstati na korisne, nevane i tetne. tetne se biljke nazivaju korovom. Korovi su umske biljke koje smetaju rastu podmlatka umskog drvea i razvoju umskih kultura. Nevane biljke u odre enim okolnostima tako er mogu poprimiti znaajke korova ako se razviju u gustom sklopu i u nepovoljno vrijeme. Velika veina prizemne flore pripada korovima. Korovima tako er pripada i nisko grmlje i povijue i paprat. Rastu i irenju korova pogoduju svijetla mjesta, velike progale i iste sjeine. Njegovom razvoju pogoduje toplo i vlano vrijeme. Naziv korov vezan je uz pojam njegove tetnosti, latinski herba inutilis. Naa rije korov je ma arskog porijekla, od rijei korokoja je nastala od njemake sloenice Unkrant. Pokuaji definicije korova vezani su za njegovu tetnu ulogu. U svakom sluaju korovske biljke u odre enom vremenu smetaju razvoju poeljnih biljaka. U drugoj situaciji i vremenu ista korovska biljka moe biti za poeljnu (uzgajanu) biljku korisna. To upuuje na injenicu da se jedna te ista biljka ne treba smatrati korovskom, ve samo u odre enim vremenskim situacijama. Zato korovske biljke treba promatrati kompleksno i imati u vidu pored teta i koristi od njih. Korove je stvorio ovjek sa prvim krenjima uma i prvom obradom zemljita prije vie hiljada godina i od tada su stalni pratioci ovjeka. Karakteristike korova Korovi se javljaju uglavnom kao pratioci pojedinih kultura. Neki dolaze u svim kulturama. Neki dolaze u svim kulturama, a neki su specifini za pojedine kulture, odnosno umske zajednice. Neki su kozmopoliti i kao takvi rastu posvuda, a neki su vezani za ue podruje. Najvanija im je karakteristika veoma izraena sposobnost adaptacije (postaju jednogodinji, cvatnja prije konje, cvatnja prije listanja ume, prilagodba pai i gaenju, skrauju ivotni ciklus za 1-2 mjeseca). Druga je znaajka korova vea otpornost prema nepovoljnim ivotnim uvjetima (sua, vlaga, hladnoa, vjetar i dr.),u odnosu na kulturne biljke. Otpornije su i prema bolestima i tetnicima, a stvaranjem zatitnih organa(trnje, otre dlake i dr.)prema prirodnim neprijateljima. Znaajka korova je i periodinost klijanja. Neki kliju odmah po zrenju, drugi nakon perioda mirovanja, a neki nakon vie godina mirovanja i to esto u vremenskim razmacima. Veoma je znaajno da se korovi odlikuju velikom moi reprodukcije, to im omoguava veliku ivotnu sposobnost unato stalnoj borbi protiv njih. Gore navedeno uglavnom se odnosi na zeljaste korove, jer je s grmovima neto drugaije.

- 20 Razmnoavanje Korovi koji se razmnoavaju iz sjemena mogu se veoma brzo razviti i donijeti sjeme u kratko vrijeme. Neke od brzo rastuih vrsta imaju veliki broj sjemenki(u 1kg i po nekoliko milijuna sjemenki). Korovske vrste donose sjeme svake godine. Kod umskih vrsta postoje i dui vremenski razmaci izme u godina uroda. Znaajno je i to da jedna korovska biljka moe proizvesti i do milijun sjemenki. Rauna se da na slabo zakorovljenoj povrini treba raunati sa do 30 000 sjemenki po 1m2,a na jako zakorovljenoj i deset puta vie, odnosno po 1ha do tri milijarde sjemenki. Ogromni broj sjemena u zemljitu je veliki problem kod suzbijanja korova. Glavni razlog tomu je putanje da se korov osjemeni, a sjeme prenosi posvuda. Sprjeavanjem osjemenjivanja mogu se iskorijeniti mnoge korisne vrste. Za korovske sjeme je znaajno da podnosi niske temperature, ima visoku klijavost (i do 95%), klijavost zadrava mnogo godina (80 i vie godina),a prolaskom kroz probavni trakt ivotinja mnoge korovske vrste zadravaju klijavost. Vegetativno se korovi razmnoavaju preko organa (rizomi, lukovice, krtole, pupovi, na korijenu) i nadzemnih organa(izdanci, stabla, listovi). Primjer irenja korova preko korijena je pirika (Agropyron repens). Ona po 1ha moe razviti 4 950 km podzemnih organa, 26 000 rizomih pupoljaka po 1m2. Teina ovog korijenja po 1ha moe iznositi i do 20 000 kg. Vano je znati da se neke vrste mogu regenerirati iz veoma malih djelia i da su podzemni Vegetativni organi esto otporni prema nepovoljnim uvjetima (nekoliko dana na suncu zadre ivotnu sposobnost). Njihovo je suzbijanje tee nego sjemenskih. irenje korova Korovi su rasprostranjeni zahvaljujui velikim dijelom nainima svog irenja. Da bi se to uspjenije suzbijali treba poznavati barem glavne naine njihova irenja. Vlastitim mogunostima (autohorija) mogu se ire se pomou ure aja na za izbacivanje sjemenki (kukolj, grahorica, lanilist). Na druge naine (alohorija) mogu se iriti: - vjetrom(na sjemenu su ure aji za letenje-maslaak-zskorovljenje nije mogue sprijeiti) - vodom(slijevanjem kie na poloaje, kanalima i sl.,poplavama-atmosfera, zakoravljanje se tako er sprjeava) - ivotinjama(kroz probavni trakt, bodljama se privrste za tijelo, zaliha hrane-urovi) - ovjekom (nesvjesno i nepanjom, transportom sjemena i biljaka, oranjem-vegatativno irenje, odjeom, autom) .

- 21 tete Korovi rastu bre i mladim biljkama oduzimaju ivotni prostor i gue ih, pogotovo biljke Svjetla(bor, hrast).Troe veliku koliinu vlage hranjiva. Prostrano su i hranidbeno konkurenti uzgojnim biljkama. Transpiracijom isuuju zemljita i zasjenjuju ga. Time sniavaju temperaturu tla i poveavaju mogunost pojave mraza. Za mokra vremena sprjeavaju isuivanje tla, pa sprjeavaju dizanje korijena, a zimi omogue stvaranje golomrazice. Smanjuju postotak primanja, prirast i kvalitetu sadnica. Poslije jakih kia pritiu podmladak uzrokujui lom deformacije. tetno utjeu na pomla ivanje. Gustim pokrovom sprjeavaju prodiranje sjemena do zemlje. Suhi korovi pogoduju nastanku prizemnog poara. Mogu biti sklonite sitnim glodavcima. esto su arita za biljne bolesti i tetne kukce. Neke vrste zakiseljavaju tlo. Neke vrste svojim izluevinama inhibitorno djeluju na razvoj korijena sustava. Korijen sadnice mogu toliko splesti da mogu nastati mehanika oteenja. Plijevljenjem se mogu iupati i klijanci, a na odraslijim sadnicama dolazi do ozljeda. U velikoj mjeri poveavaju trokove poumljavanja (cijena unitavanja korova kod pripreme tla za poumljavanja) i zatite (unitenje korova prije tretiranja hrastovih biljaka protiv pepelnice). Uzronici su alergije i trovanja ljudi. Naruavaju estetski izgled okolia. Smetaju pri rodovima u umi (grmoliki korovi). Visoki snijeg pritisne korovske biljke, a one pritisnu mlade biljke i takve u proljee ne mogu potjerati. teta ovisi o brzini irenja korovskih biljaka, gustoi, starosti i sklopu sastojine, vremenskim prilikama i vrsti korova. Najvie su ugroene tek nekoliko godina stare kulture. Razvoju korova najbolje pogoduje toplo i vlano vrijeme. teta ne ovisi toliko o vrsti koliko o broju jedinki, tj. gustoi.

Koristi od korova Mnogobrojne su koristi od korovskih biljaka: - zatiuju podmladak i biljke u rasadniku od sunca, vjetra i mraza - slue kao hrana ivotinjama (ispaa, plodovi) - neki su ljekoviti - neki slue kao zainske biljke - plodovi nekih su jestivi, kao i same biljke - neki slue u dekorativne svrhe - u suhom stanju neki slue kao prostirka za stoku - korovi duboka korijena kao drenaa odvode vodu i sprjeavaju nastanak golomrazice

- 22 - slue kao sklonite ivotinjama - mjesta su za gnije enje pticama - pruaju niz drugih koristi

Podjela korova Korovi se mogu podijeliti i grupirati na vie naina i po razliitim kriterijima. To je znaajno sa stanovita suzbijanja. Tako razlikujemo: - korove nastale iz sjemena i vegetativnim putem - jednogodinje, dvogodinje i viegodinje - one koji niu u proljee, ljeto i u jesen - uskolisne (jednosupnice) - irokolisne (dvosupnice) - papratnjae Kod dvosupnica postoje zeljaste i drvenaste vrste. Jednogodinji korovi se razmnoavaju gotovo iskljuivo iz sjemena, razvijaju se tijekom vegetacije i daju sjeme u istoj godi Dvogodinji se razvijaju u prvoj godini, sjemenje daju u drugoj. Viegodinji se razvijaju sjemenom i vegetativno, a mogu i na oba naina. U tlu staju vie godina i svake godine cvatu i osjemene se. Pri mehanikoj obradi tla iz posjeenih dijelova niu nove biljke. Ti se korovi najtee suzbijaju. Otporni su prema sui, pa se dobro razvijaju u suhim uvjetima. Sa umarskog stanovita praktina je podjela na: 1. korove umskih rasadnika 2. korove uma, umskih sjeina i kultura. Poznavanje korova je potrebno zato to je za pojedine vrste potrebno primijeniti razliite mjere suzbijanja. Sa stanovita suzbijanja u rasadnicima rastu: - jednogodinji (lake se suzbijaju) i - viegodinji korovi (tee se suzbijaju) Sa istoga stanovita umski korovi se dijele na: - zeljaste i - drvenaste. Najei korovi u rasadnicima pripadaju rodovima: Agropyron,Cynodon, Digitavia, Echinochloa, Poa, Setaria, Amaranthus, Cvisium, Erigeron, Galinsoga, Gphalium, Senecio, Sonchus, Taraxacum,Capsella, Raphanus, Rorippa,Sinapis, Cerastium, Sagina, Scteranthus, Sperqula, Stellria, Chenapodium, Convolvulus, Galeopsis, Lamium, Mentha, Stachys, Plantago, Polygonum, Rumex, Ranunculus, Ptentilla, Linaria, Veronica, Urtica, Ambrosia i dr. Znaajne umske vrste korova pripadaju rodovima: Agrostis, Calamagrostis, Holcus,Deschampsia, Festuca, Molinia, Carex, Juncus, Eupatorium, Solidago, Euphorbia, Stachys, Corylus, Amorpha, Crataegus, Prunus, Rosa, Rubus i dr.

- 23 Suzbijanje korova Suzbijanje korova jedan je od najskupljih poslova u biljnoj proizvodnji. Postiji vie naina i njihovih kombinacija suzbijanja korova to omoguuje svo enje tete u odgovarajue okvire. Dapae, u rasadnicima je nemogue proizvodnja biljaka bez suzbijanja korova. To je ujedno najtei rad i najskuplji dio proizvodnje umskih sadnica. U rasadnicima ovisi o niz injenica da li e biljke napasti teti kukci, gljive ili drugi biotski imbenici. S druge strane sigurno je da su biljke od korova u rasadnicima ugroene tijekom cijelog procesa njihovog uzgoja. Zato su korovi glavni problem proizvodnje biljaka u rasadnicima zbog ega ih treba permanentno unitavati. U umama se korovi unitavaju prema potrebi. Mjere suzbijanja korova mogu se svrstati u etiri grupe koje prikazujemo samo naelno. Preventivne mjere. Na odre enoj povrini treba sprijeiti pojavu korova. umsko-uzgojnim mjerama u sastojini treba podravati koliinu (intenzitet) svjetla koliko je potrebno za rast podmlatka. Viak svjetla omoguava pojaan rast korova. Reguliranje svjetla postie se zasjenjivanjem zemljita kronjama starih stabala, poumljavanjem progala, istina sl. Na vrijeme, prije nego se razvio korov, sadnjom biljaka koje potiskuju korov, mijenjanjem ekolokih uvjeta korovskim biljkama i dr. U rasadniku koristiti zreo stajnjak (u nezrelom se nalazi klijavo sjeme korovskih biljaka), maliranjem i sl. Mehanike mjere. Korovi se mehaniki unitavaju obradom zemljita, kosidbom, sasijecanjem, plijevljenjem, vruom parom i vatrom. Obrada zemljita je vana i vrlo korisna mjera kojom se tlo priprema za sjetvu. Glavni nain je oranje zemljita najbolje duboko u jesen. Na taj nain je oranje zemljita zima razori mnoge uvijete za pojavom korova u proljee. Frezanjem i kultiviranjem se dobro unitavaju jednogodinji korovi. Mana ove mjere je to noevi usitne viegodinje korove, pa se iz dijelova vegetativno isto lako razmnoe u jo veem mnotvu. Ovim se nainu dobro unitavaju mladi korovi. Kopanjem i okopavanjem uinkovito se unitavaju trajne korovske biljke s podzemnim organima. Okopavanjem se ustvari unitavaju svi korovi. Najee se na ovaj nain korovi u rasadnicima izme u biljaka u redovima gdje se ne mogu unititi strojno ili na drugi nain (kemijski). Kosidbom se unitavaju iznikli korovi, a dobro ju je provoditi prije osjemenjivanja. Kosidbom se sasijecaju biljke, dolazi do njihova iscrpljivanja i konano ugibanje. Mehanikim sasijecanjem korova u kulturama i sjeinama unitavaju se bujadi, irokolisni korovi, grmovi i izbojci. Obavlja se kosom, srpom, kosirom, sjekirom, pilom, karama. Plijevljenjem se obavlja u rasadnicima od asa nicanja biljaka, pa u daljnjem razvoju. To je mukotrpan i naporan posao, a u nekim sluajevima jedini nain unitenja korova. Korove je mogue unitavanje i plamenom, tj. kontroliranim poarom. Sterilizacijom zemljita za sjetvu ili pregrijanom parom ujedno se u istom unitavaju kukci, gljive i korovi. Metoda se primjenjuje u staklenicima i plastenicima. Ukoliko na odre enoj povrini dugo lei voda stradaju korovi zbog nedostatka zraka.

- 24 Bioloko suzbijanje korova. Svaki organizam koji korove ometa u razvoju ili razmnoavaju moe sluiti kao bioloko sredstvo suzbijanja. U tome veliku ulogu imaju gljive i kukci, ovisno o intenzitetu napada. Vano je da parazitski organizmi ne napada poeljne biljke. U nas se posebno ne oslanjamo na ovaj nain suzbijanja korova. Korove u biolokom smislu unitava i domaa stoka za vrijeme ispae isto kao i divlja. Kemijske mjere suzbijanja korova. Kemijska sredstva kojima se suzbijaju korovi nazivaju se herbicidi(lat.herba-trava i cedere-ubiti, unititi). Herbicidi mogu djelovati na korovske iuzgajane biljke.Za njihovu primjenu nuno je poznavati sastav, biologiju i ekologiju korisnih i uzgojnih biljaka, zemljite, klimatske uvjete, mehanizam djelovanja i itav niz drugih karakteristika, u protivnom tete na biljkama ,okolia, ovjeka(otrovnost) i ivotinjama mogu biti s nesagledivim posljedicama. Herbicidi su nezaobilazni u biljnoj proizvodnji, pa tako i u sastojinama i u rasadnicima. Postoji velik broj herbicida ali se samo manji dio uptrebljava u umarstvu (u rasadnicima i umama). Podijeliti se mogu na razne naine, a u osnovi postoje tri vee grupe herbicida. To su herbicida: na osnovi mehanizma djelovanja. U biljke dospjevaju putem lista ili korijena. Na mjestu molekularnog djelovanja sposobni su zaustaviti ili usporiti ivotno presudne funkcije biljaka zbog ega dolazi do njihova ugibanja. Podijeljeni su u 12 skupina. na osnovi kemijske pripadnosti. Na toj osnovi postoji 28 skupina herbicida. Podjela je bazirana na gra i, strukturi i zajednikim svojstvima bez obzira na njihov mehanizam djelovanja, vrijeme i nain primjene. po vremenu i nainu primjene. Dijele se na totalne i selektivne. Totalni suzbijaju svaku tretiranu biljku bez obzira o kojoj se vrsti radi. Primjenjuju se prije sjetve ili sadnje, na putovima, kanalima i drugdje. Selektivni herbicidi imaju zadatak da suzbiju nepoeljne vrste, a da se pri tom znatnije ne otete kulturne biljke. Selektivnost se moe zasnivati i na razliitom vremenu i razliitom nainu primjene (prije sjetve, nakon sjetve, a prije nicanja i nakon nicanja). Prema nainu djelovanja govori se o: - kontaktnim, izazivaju oteenja onog dijela biljke na koji dospiju - translokacijskim ili sisteminim, ulaze u cijelu biljku i unitavaju je i - zemljinim unose se u tlo, a u biljku dospijevaju preko korijena i unitavaju je. Vano je znati da pojedini herbicidi mogu biti ujedno sistemini i zemljini. Za unitavanje drvenastih biljaka primjenjuju se herbicidi koji se zovu arboricidi. U umarstvu je najea primjena slijedeih herbicida: glifosat, porshvat, pikloran i sulfisat. Glifosat. Spada u grupu aminofosfonata. To je translokacijski, neselektivni herbicid. Selektivan je samo ako ne do e na zelene dijelove biljke. Pripravci na osnovi glifosata ne smiju se koristiti u jezerima, stajaim vodama i kanalima za navodnjavanje. Glifosati se mogu primjenjivati prije pripreme tla za sjetvu. U umarstvu se koriste u umskim rasadnicima, umskim nasadima, u mladim nasadima, u mladim nasadima etinjaa, nakon sjee uma, za suzbijanje izdanaka i izbojaka, kod uzgoja sadnica etinjaa u rasadnicima, pa ak i za aviotretiranje uma nakon rasta etinjaa. Postoji vei broj pripravaka na osnovi glifosata i oni se od svih herbicida u umarstvu najee primjenjuju, a

- 25 posebno CIDOKOR . Svi glifosati spadaju u neznatno otrovna sredstva, a neki su i van skupina otrovnosti. Obrada tla i sjetve mogu se obaviti 5 dana nakon pripreme. Za tretiranje manjih povrina (okunice, staze, jarci, ograde i sl.) rad se moe obaviti le nim prskalicama. Za suzbijanje jednogodinjih korova rabi se koncentracija 1%, a za viegodinje korove 2%. Za suzbijanje viegodinjih korova potrebno je utroiti 4-10 l/ha. Kod pripreme povrina za poumljavanje utroak vode je 75 l/ha, a herbicida 7-8 litara. U umskim rasadnicima tretiranje u vegetaciji obavezno se koriste titnici, a doza je 4.5 l/ha. U ovom sluaju treba koristiti ure aj niskog pritiska. Kada prestane vegetacija (listopad) u rasadniku se po cijeloj povrini mogu tretirati sadnice smreke i bora (vremenska selektivnost) jer je u isto vrijeme rast korova sposobnih za usvajanje herbicida. U mladim nasadima etinjaa tijekom vegetacije mogu se tretirati drvenasti korovi u koncentraciji 2% ali uz upotrebu titnika. Poetkom jeseni kada su sadnice etinjaa u fazi zavrnog rasta mlada se sastojina moe tretirati po cijeloj povrini u koncentraciji 1%. Odmah nakon sjee stabala mogu se tretirati panjevi da se sprijei pojava izdanaka i izbojaka 15 % otopinom. Poslije iste sjee uma u pripremi povrina za sadnju tretiraju se izbojci i izdanci U vegetaciji u periodu intenzivnog rasta u koncentraciji 1% , a panjevi svje posjeenih stabala (kolovoz-rujan) i 2%. Koliina pripravaka ovisi o stupnju zakorovljenosti i vrsti korova. Oko biljaka zatienih polietilenskim titnicima moe se trtirati tijekom vegetacije. Uvijek treba imati na umu da nakon tretiranja treba potrajati vrijeme potrebno da biljka u sebe primi herbicid a to je 6 SATI BEZ KIE Osnovni podaci o navedenim herbicidima CIDOKOR SL 48.0 MONSANTO GLIFOSAT ID50 4320 SL = vodotopivi koncentrat SULFOSAT tako er je herbicid iz grupe aminofosfata. U umarstvu se koristi pripravak TOUCH-DOWN 4LC,SL ,48%, Syngenta. LD50 748 , 0-III To je translokacijski neselektivni herbicid za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih zeljastih i drvenastih korova. Ima vrlo iroku primjenu ,a dozacija ovisi o vrsti korova, mjestu primjene i koliini vode po ha. U umarstvu se koristi slino kao i Cidokor u rasadnicima i mladim kulturama. Tretirane povrine ne smiju se obra ivati 2 tjedna (jednogodinji korovi),odnosno 3-4 tjedna (viegodinji korovi). PARAKVAT , spada u grupu Bipiridilina, je kontaktni herbicid za suzbijanje jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova. Djeluje brzo i kratkotrajno, u tlu se brzo razgradi. KOROVI U UMAMA I RASADNICIMA

- 26 Pripravak je Grenoxone SL, 20. Singenta, LD50 157.Pogodan je primjenu u rasadnicima.Ubraja se u najopasnija sredstva. Nije dozvoljena prodaja pojedincima. PIKLORAN pripada grupi PIRIDIN-KARBOKSILNE KISELINE, a u umarstvu se koristi pripravak TORDON 22K, SL, 24,5%, Dow Argo i dr. Sintetini totalni herbicid-arborcid za suzbijanje drvenastih i trajnih irokolisnih korova (osim paprati). Rezistentan je, lako se ispire, pa nije pogodan za kina podruja. Utroak je 10-15 l/ha. LD50 2000-4000.(8200). Primjenjuje se u vrijeme najintenzivnijeg rasta drvenastih korova, a da suenja dolazi za 3 mjeseca. S obzirom na postojanost te sa na mjestu primjene ne smije uzgajati bilo koja kultura 18 mjeseci.

- 27 ZATITA UMA OD DIVLJAI Znatne tete umi nanosi relativno mali broj divljai (jeleni, srne, zeevi, divlje svinje, puh, dabar). Divlja umi moe nanijeti velike tete. teta se openito sastoji u koritenju lia, Pupova i mladih izbojaka, u glodanju kore i mehanikom oteivanju stabala i plodova. Najvee tete divlja nanosi kada se prenamnoi i kada joj se onemogui normalna opskrba hranom. Pored ovoga u obzir treba uzeti i utjecaj na areal divljai(ceste, boravak ljudi u umi i drugi antropogeni utjecaji). Osnovno je da se u umi odrava ivotinjska populacija u poeljnoj brojnosti. Na brojno stanje divljai na odre enoj povrini utjee vrsta ivotinje, te struktura i starost ume i dr. koja joj prua stan i hranu. Svaka vrsta ini specifine tete to se dalje prikazuje. Europski zec (Lupus europaeus L.) ini tete u rasadnicima i mladim umskim sastojinama i to odgrizanjem pupova, mladih izbojaka i guljenjem kore. Stradavaju gotovo sve vrste bjelogorice. Ako se odgrizanje svake godine ponavlja biljke ostaju niske i grmolike. Na manjim povrinama mogu unititi sve biljke. Zeevi poinju guliti koru u jesen i nastavljaju zimi, veinom na mladim listaama. to je otrija zima i dublji snijeg to su vee tete od guljenja kore. Ovisno o stupnju oguljenosti biljke preive ili se osue. Zec tako er ini tetu kada iz zemlje vadi zasa eni ir i jede ga. tete se suzbijaju smanjivanjem populacije, ogra ivanjem rasadnika i primjenom repelenata. Pojedinano se biljke mogu zatiti ianim mreama ili polietilenskim titnicima. Divlja svinja (Sus scrofa L.) u umama listaa ini tetu jer izvlai iz zemlje zasa ene biljke, jede ir i bukvicu, ruje i gazi zasjene povrine. Vrlo su este tete na poljoprivrednim povrinama blizu ume. Zatita ira je mogua da se prije sjetve tretira sredstvom koje ponitava miris ira. Najsigurnija obrana je podizanje jakih ianih ograda oko ugroenih mjesta. Mree moraju biti ukopane u zemlju da se svinje ne mogu provui ispod njih. Odstrelom divlje svinje treba svesti na normalno brojno stanje. Populaciju divljih svinja smanjuju i bolesti. Jeleni (Cervus elaplus L. Dama dama L.) ine tete jer gule koru, odgrizaju pupove, eanjem i udaranjem rogovima, te na iru. Guljenje kore predstavlja najveu tetu od jelenskih divljai. Jelen glo e i skida koru na ilitu i mladim stablima. Najee guli jasenova, hrastova i smrekova stabla starosti do 15 -20 godina. Osobito su ugroena stabla sone kore. Ljetno guljenje je tetnije od zimskog. Ljeti jelen u podnoju debla pregrize koru i guli je u trakama do 2m (i vie) iznad tla. Ugroene su mlade sastojine nakon prve prorede. tete od ljetnog guljenja su mnogostruke. Nastaje gubitak prirasta, smanjuje se kvaliteta drveta. Otvorene rane naseljavaju gljive trulenice (i druge) , pa lako dolazi do lomova. Zaraivanje rana ovisi o njihovim veliinama i vrsti drveta, starosti, itd. Kod nekih je zaraivanje brzo, a kod nekih traje 20 i vie godina. Zimsko guljenje je manje vano jer zimi jeleni samo naglo u koru. Smatra se da je potreba za guljenjem u kvalitetnom i kvantitativnom pmanjkanju hrane.

- 28 Odgrizanje pupova i jednogodinjih izbojaka odnosi se na sve vrste drvea, a doga a se od kasne jeseni do izbijanja mladih izbojaka. Kada zapadne snijeg divlja odgriza grane koje stre iznad njega. Vrlo esto stradavaju hrast, bukva, javor, grab, jarebika, vrba, jela, a manje smreka, bor i ari. Juni i zapadni poloaji, gdje se zimi divlja zadrava trpe jae od sjevernih i istonih ekspozicija. tete od odgrizanja su vie rairene nego od guljenja kore. Mlade odgriene biljke gube prirast, deformiraju se i stvaraju ralje. Opasnost prestaje kada vrni izbojak izraste iznad dosega divljai. tete od odgrizanja pupova i mladih biljaka mogu biti tolike da onemogue prirodno pomla ivanje. Mjere zatite. Me u najvanije mjere spada uspostava ravnotee izme u brojnoga stanja divljai i stanja ume. Nadalje treba osigurati dobru pau i po vrstama drvea raznovrsnu u neprekinutim umskim kompleksima, unositi hranu u umu nanositi repelente na koru i izbojke, u odre enim sluajevima biljke se zatiuju polietilenskim titnicima ili trskom. Srna (Capreolus capreolus L.) ljeti brste sve vrste lia, a zimi pupove i izbojke. Osobito odgrizaju hrast, jasen, brijest, vrbu i jelu, a manje bor i smreku. Izbojke srna vie upa nego to ih odgriza, a 1-2 godine stare biljke esto potpuno uniti. Najvie trpe juni i jugozapadni poloaji gdje se divlja vie zadrava. Struganjem rogova srndai mogu otetiti smrekova stabla da ista uginu. Openito uzevi srnea divlja ini manje tete nego jelenska, jer joj manja potrba za hranom. Protiv jelenje i srnee divljai i zeeva primjenjuju se repelenti (sredstva za odbijanje), npr. KUNILENT R-12. Kunilent R-12 odbija zeeve, srne i drugu divlja tijekom mirovanja vegetacije. Nanosi se na postrane i vrne izbojke. U nioj koncentraciji prua zatitu 50, a u vioj oko 80 dana. Prska se u jesen nakon otpadanja lia tj. prestanka vegetacije listaa i etinjaa, po suhom vremenu pri temperaturama viim od 10C. Nije razvrstan u skupinu otrova, a koristi se u koncentraciji 5 - 10%. Djelatna tvar je sulfinirano riblje ulje 80%. Proizvodi Cromos Agro. Dabar (Castor fiber L. ) obitava uz vodotoke nizinskih uma. Nakon unoenja dabra iz Bavarske prije 2o-ak godina prilino se razmnoio i rasprostranio. tete ini na listaama (naroito na vrbama i topolama) koje obara. Sa oborenih stabala glo e koru koja mu slui za ishranu, a drvni materijal koristi za izgradnju brana. Na odre enim lokalitetima teta moe biti velika. Specijalne zatite protiv dabra nema. Mogue je odravati populaciju u niem brojnom stanju, a pojedinana stabla mogu se zatiti postavljanjem ianih mrea oko pridanka debla. Puhovi. Bukovo-jelove ume su stanita sivoga puha ( Myoxus glis L.ili Glis glis L.), gorskoga puha (Dryomys nitedula Pall.) i puha oraara (Muscardinus avellanarius L.). U godinama kada se puhovi prenomnoe u umskim sastojinama ine tetu izgrizajui bukovu, jelovu, smrekovu, arievu koru i drugih vrsta drvea. Obino se radi o mladim stablima sa enim na mjestima posjeenih krugova. Puhovi na njima odgrizaju koru u obliku velikih ili manjih krpa ili ih prstenuju, zbog ega se ona sue. tete mogu biti znaajne.

- 29 Najvanija mjera obrane je podravanje prirodnih uma. Prirodni mehanizmi regulacije brojnosti puhova su njihovi predatori (sove, lisice, kune, tvor, lasice, divlja maka i ris), bolesti i utjecaj okolia (izvor hrane, niske temperature, poari, narueni stanini uvjeti). Smanjenju brojnosti populacije pridonosi i lov na puhove. Ptice. Gotovo sve ptice u umama su korisne. Ako koja ptica u umi nanese neku tetu, to na drugoj strani redovito svojim korisnim djelovanjem nadoknadi. Neke ptice u umama odgrizaju pupove, jedu sjemenke ili dube rupe u stablima. U rasadnicima neke ptice (vrapci, vorci i dr.) ine tete prilikom sjetve ili oteivanjem biljnih dijelova i tek izniklih biljaka. Uinkovita zatita se sastoji u pokrivanju zasijanih gredica gustim mreama ili tretiranjem sjemena repelentom Mesurol FS 500 i Mesurol WP 50. To je zoocid metiokorb, a predstavlja jedino sredstvo za odbijanje ptica. To je insekticid, limacid i korvifug. Spada u vrlo opasna sredstva. Sjeme se tretira (ovisno o vrsti sjemena) 1l ,odnosno 1kg/100kg sjemena.

- 30 MIOLIKI (SITNI) GLODAVCI TETE I ZATITA Me u biolokim imbenicima kao tetnicima unskog sjemena, ponika, sadnica, mladih biljaka veliko znaenje imaju mioliki glodavci. Oni, kao lanovi umskih sustava, stalno ine tete. U godinama prenamnoenja tete mogu biti veoma znaajne. tetno djelovanje mieva u hrastovim umama je naglaeno u godinama najmanjeg uroda ira. U godinama prenamnoenosti mievi u lunjakovim sastojinama mogu ir unititi potpuno. U umskim stojbinama mioliki glodavci mogu se javiti u velikoj brojnosti i na razne naine nanijeti velike tete. Distribucija po stanitu moe biti razliita s obzirom na godinje doba i stupanj poplavljenosti uma. Mioliki glodavci esto imaju odluujuu ulogu u produkciji hrastovog ira sposobnog za klijanje. Sitni glodavci mogu initi tete u svim umama, ali u nas najvee tete ine u nizinskim umama. Vertikalno nastanjuju terene nadmorskih visina viih od bilo kojih sisavaca. U umama velike tete ine voluharice (podporodica Arvicolinae) i mievi (podporodica Murinae) koji pripadaju porodici Muridae, Red Rodentia. U nas su tetne slijedee voluharice i mievi: Voluharice Arvicola terrestris - vodeni voluhar Clethrionomys glareolus umska voluharica Mircotus arvalis - poljska voluharica M. subterraneus - podzemni voluhar M. agrestis livadna voluharica Mievi Apodemus agrarius - poljski mi A. flavicolis - utovrati umski mi A. sylvaticus - umski mi, mali umski mi Za sve su zajednike znaajke da imaju vrlo visok potencijal razmnoavanja, imaju relativno kratak ivot, znaajno ovise o vanjskoj temperaturi obitavalita, dostupnoj hrani, bolestima, predatorima i niz drugih imbenika. to se tie hrane veinom se polifagne ivotinje, ali su uglavnom tipini biljojedi. Neke vrste dnevno pojedu koliinu hrane koja odgovara petini tjelesne teine. Potrebu za vodom zadovoljavaju sonom hranom ili (neki) lizanjem kapljica rose. Manjak vode negativno utjee na njihove ivotne funkcije. Isto je i s visokim i niskim temperaturama. Na potrebama za vodom moe se bazirati suzbijanje (primjena tekuih ili vlanih mamaca u sunim periodima). Veliina tete koju priine mioliki glodavci u prvom redu ovisi o gustoi populacije.

- 31 Glavne znaajke mieva i voluharica kao umskih tetnika Apaodemus flavicolis (Melchior, 1834.) - utovrati umski mi, utogrli mi, veliki umski mi Nastanjuje i vie umske stojbine kao to su hrastove i bukove ume sa slabo razvijenim slojem prizemnoga raa. Hrani se preteno sjemenom drvea, a manje sjemenom prizemnog raa, te cvjetovima mladicama i kukcima (predator). Gustoa populacije ovisi o urodu ira i drugih plodova, ali i o broju divljih svinja koje se tako er hrane istim plodovima. Poslije obilnog uroda ira obino dolazi do poveanje brojnosti populacije. Skladita za hranu uglavnom gradi u zemlji do 1,5m dubine, ovisno o razini podzemne vode. Kod poveanja moe brojnost moe pojesti i odnijeti u skladite cjelokupan urod ira i posijano sjeme. Brojnost populacije u jednom stanitu mijenja se kroz godinu, a ciklus prenamnoenja u razdoblju od 3 godine. Apademus sylvaticus (Linneus, 1758.) - umski mi, mali umski mi, poljski mi Veinom ivi na otvorenim i toplim stanitima po rubovima uma i drugdje. Hrani se sjemenjem raznih vrsta drvea (ir, bukvica), ali su mu glavna hrana sjemenke trava i drugog zeljastog bilja .Kao predator unitava kokone obine i sme e borove ose pilatke. U godinama prenamnoenja moe unitit cjelokupno sjeme i time ugroziti prirodno pomla ivanje listopadnih uma. On uzrokuje tete i u rasadnicima i umskim kulturama, jer nagriza oteenu koru, korijen i pupove mladih drvenastih biljaka (bukva, hrast, grab, jasen, i dr.). Apademus agrarius (Pallas, 1771.) - poljski mi, prugasti poljski mi, prugasti mi Naseljava rubove uma, parkova, rasadnike i sl. U nizinskom podruju s livada i polja u jesen migrira u ume, a u proljee obratno. Preteno jede ivotinjsku hranu (predator), a biljna se sastoji od sjemenja i plodova. Za vrijeme prenamnoenja moe uiniti velike tete u rasadnicima i umama gdje glo e koru mladih hrastova, lipa, topola, bukava, javora i dr. Jede sjeme aria, smreke, bora, breze, lipe i lijeske. Clethrionomys gloreolus (Schreber, 1780.) - umska voluharica, ri a voluharica Obitava u bujnom sloju prizemnog raa u bjelogorinim i crnogorinim umama, na rubovima uma, u movarama, sjeinama, grmlju, parkovima, rubovima oranica i drugdje. Veinom se hrani vegetativnim dijelovima zeljastih biljaka, zatim, sjemenom i korom drvenastih biljaka, sjemenom zeljastih biljaka, dijelovima korijena i dr. Od listopada do travnja hrani se korom drvea koju glo e mjestimino ili potpuno na stabljici i granama. Oteuje jasen, javor, bukvu, lunjak, jelu, smreku, bor, vrbu, topolu i dr.

- 32 Microtus arvalis (Pallas, 1779.) - poljska voluharica, obina poljska voluharica, mali voluhar Preteno ivi na povienim mjestima, otvorenim podrujima, livadama, poljima, na rubovima uma i putova, vonjacima, vinogradima i u rasadnicima. Gnijezdi se u zemlji do dubine 20 cm gdje se hrani podzemnim dijelovima biljaka. Prenamnoenje je svake 3-4 godine, a masovna pojava svakih 10 -11 godina. Prenamnoenju pogoduju uzastopne tople zime s malo oborina i vlana ljeta. Poljska voluharica je tipini biljojed. Hrani se zelenim i sonim biljkama, klicama, korijenjem i korom raznih vrsta biljaka. Za jakih zima glo e koru mladog drvea u visini snjenog pokrivaa. Najvie oteuje mla e biljke poljskog jasena, hrasta lunjaka, javora, graba, lipe, smreke, crnog bora i dr. Ljeti ini tete na poljoprivrednim povrinama, a u jesen migrira na umske terene, u umske kulture i rasadnike, ponajvie na zakorovljena i neure ena zemljita. Microtus agrestis (Linnes, 1761.) - livadna voluharica Nastanjuje vlane terene mjeovitih uma, zakorovljene sjeine i progale. Masovno se pojavljuje svake 3 - 4 godine. Ne spava zimi i hrani se po danu. Najvie jede zeljasto bilje, travu, pupove i koru pojedinih vrsta drvea. tetu ini na jasenu, johi, vrbi, topoli, javoru, grabu, vokama, ariu, bagremu, crvenom hrastu i dr. Mlada stabla izgriza do 10 -20 cm visine ili prstenuje. Arvicola terrestris (Linneus, 1758. ) - vodeni voluhar, vodena voluharica, veliki voluhar, vodeni takor Nastanjuje vlana stanita, doline manjih rijeka i potoka, obale bara i livade. Podzemni hodnici su joj plitki, a dublji vode u gnijezda. Pored biljne koristi i ivotinjsku hranu (kukci, mekuci ). U toplom dijelu godine hrani se zelenim dijelovima vodenastih i livadnih biljaka, a u hladno podzemnim dijelovima biljaka. Velike tete nanosi korijenju vrba, topola, brijesta, hrasta, jabuke, javora, oraha, smreke aria i dr. Moe unititi itave mlade kulture vrba i topola. Microtus subterraneus (de Selys - Congchamps, 1836.) - podzemni volohar, podzemna voluharica, mioliki voluhari Dolazi u vlanim stanitima poput dolina rijeka, obala, bara i jezera, vlanim livadama i sl. esto se hrani korijenjem , liajevima, gljivama, plodovima kupine i zeljastim biljkama. U umskim sastojinama ini tete oteujui korijenov sustav biljaka.

- 33 Gustoa populacije i imbenici poveanja O gustoi populacije vie e se govoriti u svezi sa tetnim kukcima, a na ovom mjestu govori se o gustoi populacije znaajne za miolike glodavce. Gustoa populacije je broj ili biomasa jedinki neke vrste na jedinici povrine ili volumena u datom vremenu. Za umarstvo gustoa populacije je kljuna za donoenje odluke o poduzimanju mjera zatite protiv odre enoga organizma. Na poveanje populacije utjee vei broj me usobno ovisnih imbenika unutar same populacije i vanjskih imbenika, a sve se to moe svesti u etiri osnovne grupe: 1. Brojnost i fizioloko stanje populacije Za brojnost i fizioloko stanje populacije sitnih glodavaca nuno je poznavanje njihove fiziologije, odnosa spolova, socijalnih odnosa, kompetenciju unutar vrste, genetiku predispoziciju i stupanj mortaliteta. 2. Klimatski uvjeti Smatra se da su klimatski (meteoroloki) uvjet vaan imbenik za porast gustoe populacije. Npr. suha i topla jesen, blaga zima bez vlage i snjene hladnoe, bez naglih promjena temperature, bez stvaranja ledene kore, bez veih koliina vlage, a uz postupno otapanje snijega, toplo proljee, toplo ljeto sa umjerenom koliinom oborina pogoduju uspjean razvoju populacije. 3. Stanite i izvor hrane Gore navedeni povoljni meteoroloki uvjeti ujedno odgovaraju i za plodonoenje biljaka. To rezultira u obilnoj ponudi hrane i istovremeno utjee na masovnost glodavaca. U svakom sluaju vrsta i karakteristika hrane igra vanu ulogu na brojnost populacije. Npr. bujna prizemna vegetacija i plodonoenje drvenastih biljaka neophodni su za prehranu prenamnoene populacije. Dapae, poznavanje prirodnih ciklusa fruktifikacije drvenastih biljaka uspjeno se koristi u procjenjivanju moguega porasta populacije glodavaca u umi i ujedno pripreme za poduzimanje zatitnih mjera. 4. Prirodni neprijatelji i bolesti Prirodni neprijatelji - predatori (mnoge vrste sisavaca, ptica i dr.) znaajno reguliraju krajnost populacije. Unato tome postoje miljenja da predatori nisu presudni za njen porast. Nasuprot tome epidemijske bolesti i zdravstveno stanje su odluujui imbenik koji pridonosi odravanju, porastu ili padu brojnosti populacije. Epidemije se obino javljaju pri visokoj brojnosti populacije i uzrok su njenom naglom opadanju.

- 34 Utjecaj miolikoh glodavaca na umske ekosustave Kao lanivi ekosustava mioliki glodavci imaju kompleksnu ulogu, znaajnu za umu i odravanje njene bioloke raznolikosti i ravnotee. Grupirano, oni na umske ekosustave utjeu na: - mikroklimu listinca i gornjih slojeva tla - prirodu tla, njegovo prozraivanje i humifukaciju - protok anorganskih i organskih tvari - razgradnju organskih tvari - strukturu sastojina ( prizemnog raa i drvea) - rasprostranjenje biljaka (raznoenjem sjemenki) - brojnost nekih kukaca - odravanje populacije nekih umskih grabeljivaca (kojima su glavna hrana) - sukcesiju na sjeinama. tetnost Razliite vrste miolikih glodavaca esto ugroavaju umske rasadnike, plantae, kulture, ume i skladita sjemena. Prema brojnosti populacije ovisi visina tete, a u prenamnoenju (mije godine) tete mogu biti katastrofalne. Oni u roku od 10 dana mogu unitit itav urod ira na mjestu masovne pojave. Mievi i voluharice tete ine hranei se umskim sjemenom, glodanjem kore i korijena. Od sjemena najee jedu hrastov ir, bukvicu, kestenovo, grabovo, borovo, smrekovo i arievo sjeme, ali i drugih vrsta. Jelovo sjeme nerado jedu zbog velike koliine tanina u njemu. To na prvom mjestu ine mievi. Oni mogu potpuno unititi sjetvu u rasadnicima, a u umama onemoguiti prirodno pomla ivanje. To najee ine A. flavicolis i A.sylvaticus. Smatra se da su voluharice u umi tetnije od mieva. Javljaju se u gradacijama (naroito umska i vodena voluharica). U podzemnim dugim hodnicima potkopavaju mlade biljke u rasadnicima i umama, glo u korijen i mlade biljke, neke imaju sposobnost penjanja, te glo u koru odraslog drvea (glavno stablo i postrane grane). Najee glo u koru mladih biljaka starosti 2 -15 godina. Doga a se da mlade biljke pregrizu, a starije prstenuju ili oglo u koru sa strane. Kada se prenamnoe u umi ili rasadniku naprave pusto. ume miolokim glodavcima pruaju obilnu prehranu, dobre uvjete za razmnoavanje i prezimljavanje, te zatitu od prirodnih neprijatelja. Naroito im odgovaraju ume bogate prizemnom vegetacijom. Veoma im odgovaraju ume koje granie s poljima i livadama. U jesen s polja i livada migrijaju u granine ume. Kraj vodotoka u sastojinama letvika glodanje korijena ini vodeni voluhar (A. terrestis), druge vrste to ine rijetko. Vodeni voluhar moe potpuno unititi kulturu vrba i topola, jer u zimskim mjesecima poglo e koru stabla u zoni zemlje ili tik iznad zemlje. Iste tete ine umska i poljska voluharica, ali je dubina njihovog glodanja mnogo manja. Utvr eno je da su se u jednom sluaju voluharice za vrijeme visokog vodostaja povukle na povieni dio i napravile veliku tetu (premda hrane na ogranienom prostoru za brojnu populaciju).

- 35 Brojnost populacija Da bi se mogla predvidjeti teta kojom e uiniti mioliki glodavci nuno je utvrditi brojnost njihove populacije. Prema brojnosti populacije donosi se odluka o mjerama suzbijanja.Tri su glavne skupine metoda utvr ivanja gustoe populacije miolikih glodavaca: A) primarne (ivotinje se uzorkuju sa tono odre ene povrine). Tu spadaju metoda minimalnog kvadrata i y metoda. B) sekundarne (ivotinje se uzorkuju sa nepotpuno definirane povrine). Tu spada metoda linearnog transekta. C) tercijarne (nema uzorkovanja ivotinja, gustoa se odre uje preko tragova aktivnosi). Cilj kontrole brojnosti miolikih glodavaca uz utvr ivanje njihova broja i vrsta je i utvr ivanje kritinog broja i prognoze gustoe populacije. Metoda minimalnoga kvadrata To je jedna od primarnih metoda. Bazira se na izlovljavanju ivotina kroz 5 dana. Klopke mrtvolovke se postavljaju unutar iskolenoga kvadrata na tono definirana mjesta. Kvadrat se sastoji od 16 x 16 lovnih mjesta u me usobnom razmaku od 15 m. Na svako lovno mjesto postavljaju se dvije klopke (ukupno 512 klopki). Povrina kvadrata je 5,76 ha. Smartra se da se isti rezultati postiu i sa manjim kvadratom koji je ee u primjeni. To je kvadrat 8 x 8 lovnih mjesta (128 klopki) na povrini od 1,44 ha. Za uspjenost ove metode vano je da su uvjeti lova da sve jedinke u populaciji imaju jednake izglede da budu ulovljene, da je u to vrijeme odstupanje od mortaliteta nesmetano, da nema migracije i emigracije ivotinja, te da su vremenski uvjeti u vrijeme lova priblino isti. Broj ulovljenih ivotinja ovom metodom je prvi dan najvei, a dalje se smanjuje. Pored mrtvolovki u znastvenim istraivanjima esto se koristi i ivolovke (hvataju se ive ivotinje) to se smatra modificiranom metodom minimalnoga kvadrata. Ovom metodom mogu se analizirati razliita obiljeja populacije (natalitet, mortalitet, spolni indeks, mikrodistribucija, stvarna struktura, zdravstveno stanje i niz drugih). Y metoda Bazira se na izlovljavanju sitnih glodavaca pomou lovnih cilidrinih posuda promjera 14 i dubine 19 cm. U obliku slova Y iskole se 3 pravca duine 15 m pod kutom od 120*. Na svakom pravcu zakopaju se po 3 lovne posude na razmak od 5 m. Gornji rub zakopane posude je u ravnini s tlom. Izme u se postavljaju mehanike prepreke 25-30 cm visine, 1-pregrada izme u 2 posude okomito na pravac. Pregrade se ukopavaju 3-5 cm u tlo da se onemogui prolazak ivotinja ispod njih, a slue za usmjeravanje ivotinje prema posudama. Lovna povrina iznosi 0,735 ha.

- 36 Ulov se bazira na usmrivanju ivotinja padom u lovnu posudu napunjenu vodom u trajanju 5 dana. Posude se napune vodom do polovice. Tako je onemoguen bijeg ivotinja, a osigurano utapanje. Usmrivanjem ivotinja onemogueno je me usobno predarstvo. Za uspjenost ulova potrebna je barem jedna kia zbog njezinog utjecaja na aktivnost ivotinja. Metoda je dobro primjenljiva u podrujima s umjerenom klimom, gdje je godinji raspored padalina relativno ravnomjeran, a kia pada preteno jednom tjedno. Y metoda je pokazala vrlo dobre rezultate u godinama visoke populacije ivotinja. Prednost joj je i u tome to se ujedno moe utvrditi i brojnost drugih ivotinja (kukci, dadevnjaci i dr.). Nedostaci su u velikom utroku vremena za postavljanje i estom oteivanju pregrada od divljai, vjetra, snijega i dr. (poremeti se usmjerenost ivotinja prema posudama). Metoda linearnoga kvadrata Radi se o sekundarnoj metodi (povrina nije tono odre ena), kojom se ne moe utvrditi apsolutna gustoa populacije, ve samo relativni odnosi. Prednost je to se u kratkom vremenu moe istraiti brojnost ivotinja na veem podruju. Za rad se koriste mrtvolovke, a mamac je tvrda tkanina (1cm) uronjena u ulje u kome je prethodno pren luk i slanina. Lov ivotinja traje jednu no. Po sluajno odabranom pravcu (transektu) postavi se odre eni broj klopki (najbolje 100 lake je raunati gustou). Razmak izme u klopki je ? Svako lovno mjesto treba oistiti od listinca ili prizemnog raa i zabiljeiti radi kasnijeg lakeg snalaenja. Brojnost se izraunava postotkom ulovljenih ivotinja u odnosu na ukupan broj postavljenih klopki: ako je ulov 1-2% brojnost je populacije niska ako je ulov do 10% brojnost je umjerena ako je ulov 30-60% brojnost je poveana ako je ulov preko 80% nastupila je masovna pojava. Utvr ivanje brojnosti sitnih glodavaca najuinkovitije je u proljee. Poslije zimskog razdoblja, za kojeg najee dolazi do prirodne redukcije, dobiva se uvid u kvalitetu populacije. Poznavajui brojnost ivotinja, omjer spolova i njihove starosnu strukturu u proljee, mogue je priblino predvidjeti dinamiku njihove populacije do kraja godine i planirati mjere zatite. Tercijarne metode Kod tercijarnih metoda nema uzorkovanja ivotinja. Gustoa populacije odre uje se indirektno preko znakova aktivnosti ivotinja (prebrojavanje tragova i izmeta). Prednosti su u tome to nemaju utjecaja na populaciju, zahtijevaju vrlo malo opreme i ponekad je dovoljan samo jedan izlazak na teren. Nedostatak je to se preko prikupljenih podataka ne moe dobiti siguran uvid u populaciju, ve samo relativne vrijednosti.

- 37 Suzbijanje Odluka o suzbijanju sitnih glodavaca donosi se najee na osnovi broja ulovljenih jedinki u lovnom transektu ali i na osnovu rezultata drugih metoda utvr ivanja gustoe populacije. Smatra se da suzbijanje nije potrebno ako je postotak ulovljenih ivotinja ispod 20%. Ukoliko je ulov izme u 20-30% suzbijanje se moe, ali i ne mora provesti. To ovisi o tome da li se na terenu nalaze mlade biljke ili sjeme koje treba zatiti. Kada ulov jedinki prelazi 30% obavezno treba suzbijati glodavce. Razliitim metodama suzbijanja tete se mogu znatno smanjiti. Koriste se brojne metode za redukciju prenamnoenih miolikih glodavaca (razliiti uzgojni zahvati, mehanike, kemijske i bioloke metode). Za njihovu uspjenu primjenu neophodno je poznavanje vrsta, ishrane, dinamike populacije, tetnosti, stanita i niz drugih elemenata u svezi s miolikim glodavcima. Najjednostavnija i uinkvita metoda suzbijanja miolikih glodavaca je primjenom kemijskih sredstava. U tu svrhu koriste se kemijski pripravci pod zajednikim nazivom rodenticidi. Danas dozvolu za primjenu u umama nema ni jedan klasini rodenticid. Nejasno je pitanje njihove primjene u rasadnicima. Unato toga dajemo nekoliko osnovnih znaajki o rodenticidima. Rodenticidi su skupina sredstava za suzbijanje glodavaca. Naziv dolazi od naziva za red Rodentia -glodavci. Za rodeticide nisu propisane tablice jer se ne smiju nalaziti u namirnicama, niti u stonoj hrani. Sve vrste zatvorenih mamaca treba stavljati tono prema uputama i ne rasijavati. Ne smiju biti dostupni djeci, domaim ivotinjama niti divljai (dlakavoj, pernatoj). U nas se rodenticidi uvelike koristili u umama i rasadnicima. Uinkovitost mamaca ne ovisi samo o djelatnoj tvari ve i o privlanostima i drugim svojstvima mamaca. Mnogi su obogaeni dodacima koji poveavaju privlanost, a nekima se dodaju gorke tvari koje odbijaju ivotinje. Za svaki pripravak navodi se njegova primjena prema sadraju dozvole. Od rodenticida koriteni su kumulativni otrovi kumutetralil i klorfacinon. Oni na glodavce djeluju postupno. ivotinje ugibaju uslijed unutarnjeg krvarenja 5-7 dana nakon unosa u organizam. Po akutnoj toksinosti spadaju u skupinu opasnih, a po kroninoj toksinosti u skupinu najopasnijih sredstava. umarstvo je koristilo klorfaciron, tj. njegov pripravak Faciron forte mamac. Tako er spada u opasne pripravke. Ukoliko se stavlja u aktivne rupe koliina po rupi iznosi 10 g. U umama i rasadnicima stavlja se u plastine cijevi ili druge naprave. Na taj nain dostupan je samo glodavcima, a nije drugim ivotinjama. Koliina po hektaru se rauna na bazi utroka 3-5g/m, tj. oko 30-40kg/ha. Danas se istrauju nova sredstva koja bi uspjeno zamijenila klasine rodenticide. U prirodi na kontrolu populacije utiu razni predatori (ptice, divlje svinje i dr.). Kada je populacija u prenamnoenju uvelike je mogu reducirati razne bolesti. Isto tako na miolike glodavce u znatnoj mjeri utjeu vremenske prilike, ponajvie voda i ekstremne temperature.

- 38 -

UZRONICI TETA I ZATITA UMSKOG SJEMENA I PLODOVA Mnogobrojni abiotski i biotski imbenici u odre enim prilikama negativno utjeu na umsko sjeme smanjujui klijavost i koliinu od malih do potpunih razmjera. tete mogu nastati u poetku zametanja plodova i sjemena, pa sve do poetka razvoja mlade biljke. Najvanije tete nastaju kada je sjeme zrelo. tetni biotski imbenici za umsko sjeme i plodove su razliite gljive, kukci, sitni glodavci, dlakava divlja, ptice i domae ivotinje. ivi organizmi djeluju pojedinano, redoslijedom ili sjeme istovremeno stradava od jedne ili vie grupa organizama. Dapae u nekim sluajevima me u njima postoji i odre ena ovisnost. O tetama na umskom sjemenu postoje brojni podaci u stranoj literaturi kao i naih autora. U nas se u svezi s tim detaljno istraivalo, a neki od dobivenih rezultata se poklapaju s onima starih autora, dok su drugi specifini na nae prilike. Brigu o zatiti umskih plodova i sjemena potrebno je voditi tijekom razvoja na stablu, a o samom sjemenu od kada padne na umsko tlo, skupljenoga, osuenoga, uskladitenoga i posijanoga, tj. sve dok se razvije mlada biljka. To posebno dolazi do izraaja sa sakupljenim sjemenom, ali se ne treba zanemariti opasnost od sitnih glodavaca, divljai i domaih ivotinja koja prijeti sjemenu koje ostaje u umi. Iz tih razloga treba razlikovati zatitu plodova i umskog sjemena u umi i sakupljenoga. Koliina sakupljenog umskog sjemena ovisi u prvom redu o urodu, a zatim o uzgojnim planovima. U Hrvatskoj se svake godine sakuplja sjeme glavnih vrsta drvea me u kojima prednjae hrast lunjak i kitnjak. Prema viegodinjim podacima u Hrvatskoj se prosjeno godinje sakupi oko 1 320 000 kg ira hrasta lunjaka, kitnjaka, medunca i crnike, 1 500 kg sjemena poljskog jasena, 400 kg bukvice, 10 kg crne johe i 10 kg gorskoga javora, te oko 1 800 kg sjemena etinjaa (smreka, borovi, jela i empres) ili sveukupno oko 1 350 000 kg godinje. Od toga pretee hrast sa udjelom od 85% . Upravo sakupljeno sjeme podlijee izravnoj zatiti kemijskim sredstvima ili drugim nainima zatite bez obzira da li se unosi izravno u ume ili se sije u rasadnicima.

tetni kukci na umskom sjemenu i plodovima Problematika je toliko znaajna da je IUFRO osnovao posebnu sekciju S2.07.01 za tetnike na umskom sjemenu. Objavljen je popis 366 vrsta do sada svjetski poznatih vrsta tetnika na sjemenu crnogorice. Broj i vrste tih kukaca pripadaju slijedeim redovima.

- 39 Red Homoptera (jednokrilci) Heteropteta (raznokrilci) Thysanoptera (resiari) Diptera (dvokrilci) Coleoptera (kornjai) Hymenoptera (opnokrilci) Lepidoptera (leptiri) UKUPNO Broj vrsta kukaca 4 19 10 53 53 80 147 366

Neki od ovih kukaca su tetnici i cvjetova i sjemena ime im je vanost poveana. Postoje podaci da oni unitavaju sjeme u malim razmjerima, velikim postocima, do potpunog unitenja. U nas su tetnici sjemena jele, smreke, crnog bora, hrasta, jasena i nekih drugih u Slavoniji, Lici, Gorskom kotaru, Dalmaciji i Istri. U nas je openito opisan mali broj tetnika na umskom sjemenu i plodovima. Me u njima ima toliko tetnih vrsta da su u stanje unititi cjelokupan urod, pa ih je potrebno poznavati. Radi lakeg razumijevanja posebno emo prikazati tetnike na sjemenu i plodovima etinjaa, a posebno na listaama. Naglaavamo da su me u svima najvaniji oni kukci koji unitavaju hrastov ir. tetnici na sjemenu i plodovima LISTAE Red Hymenoptera Coleoptera Porodica Cynipidae Bruchidae Curculionidae tetnik Cynips quercus calicius Brushidius fasciatus Curculio glandium C. venosus C. elephans C. nucum Laspeyresia splendana L. amplana L. grossana Diptera ETINJAE Hymenoptera Coleoptera Chalcididae Anobiidae Megastigmus suspectus Ernobius abietis jela bor Cecidomyiidae Oligotrophus betulae Domain hrast bagrem hrast, lijeska hrast, bukva hrast, p. kesten hrast, bukva, lijeska hrast hrast, bukva, p.kesten, orah, lijeska p. kesten, bukva breza

Lepidoptera

Tortricidae

-40Lepidoptera Curculionidae Tortricidae Pissodes validirostris Laspeyresia strobilella Barbara herrichiana Pyralidae Dyorictria abietella Geometridae Eupithecia abietella E. strobilata Cecidomyiidae Rosseliella piceae Plemeiella abietina Kaltenbuchiola strobi Phoridae Megaselia rufipes Syridae Lonchaea viridana Lonchaeidae Earomya impossibile bor bor, smreka jela jela. smreka, ari smreka smreka jela smreka smreka bor jela jela

Diptera

Cynips (Andricus) cuercus calicis Burggsd. osa ikarica: enka polae jaja u zametak ira. Liinke se hrane sadrajem ira, nastaje ika i uguenje ira. Nekad se zna pojaviti u veoj brojnosti, osobito u godinama slabijeg uroda. Megastigmus suspectus Wachtli - halcidida jelovog sjemena: Roji se u doba cvatnje jele to traje oko mjesec dana. enke odlau jaja u zametnuto sjeme. Nakon dozrijevanja i raspadanja eera liinke i dalje ostaju u sjemenci jo jednu godinu i u njoj se kukulje slijedee proljee. Openito ini manju tetu od drugih kukaca, a gdje je masovno rasprostranjena prednjai u teti. Postoji jo nekoliko vrsta iz ovoga roda ije se liinke hrane endospermom sjemena razliitih etinjaa. Ernobius abietis Fabr. : U smrekovim eerima na tlu roji se od IV VI mjeseca kada enke odlau jaja na prologodinje eere koji vise na stablima. Liinke se razvijaju u bazalnom dijelu eernog vretena. Tijekom ljeta eeri otpadaju, liinke dalje izgrizaju vreteno do jeseni, u proljee se kukulje, a u travnju izlaze imaga. Prema razliitim autorima teta je vrlo nejasna. E. pini ini sline tete na borovima. Bruchidius fasciatus Ol. bagremov sjemenar: Sjemenari uglavnom provode itav ivot u sjemenu, a iz njega izlaze kornjai radi kopulacije i traenja novih sjemenki u koje e enke kasnije odloiti jaja. Bagremov sjemenar oteuje sjeme bagrema. Sjemenke koje su izgrizle liinke nisu za sjetvu. Curculio glanduim Marsham - iroto : Najei i najtetniji me u irotoima. esto uniti do 70% ira, a postoje podaci i o potpunom unitenju. Poetkom srpnja ulae jaja u ir, razviju se liinke i unitavaju sadraj ira. Nakon izlaska brzo se uvlae u zemlju i kukulje. Mogu dijapazirati vie godina. Slino je i s drugim vrstama irotoa, ali su po uestalosti i tetnosti manjega znaenja. Ostale su vrste sline biologije, ali manje tetne. Pissodes validirostris Gyll. pipa borova eera: enka odlae jaja u proljee u jednogodinje eerie razliitih borova. Liinke izgrizaju eerno vreteno, ljuske i sjeme. Prehrana traje od travnja do kolovoza kada na mjestu deranja izgrade komorice za kukuljenje. Za dva tjedna gotovi kornjai pri bazi eera izgrizaju otvor kroz koji izlaze van. O tetama nema podataka. Laspeyresia splendana Hb. i L. amplana Hb. L. grossana Hav. savijai: Gusjenice se razvijaju hranei se endokarpom ira. teta moe biti 20 30%, ak i do 70% ukupnog uroda ira.

-41L. strobilella Hav. savija smrekovih eera: Roje se u drugoj polovici ljeta. Gusjenice prezime u eeru. Izraziti je tetnik na smrekovim eerima. Nije utvr ena prava tetnost. Barbara herrichiana: enke u IV V mjesecu odlau jaja na mlade eere jele. Gusjenice se ubuuju u eere i unitavaju preteno njihov bazalni dio. Jedu sjemenke, sjemene ljuske i eerno vreteno. Kukulji se u bazalnom dijelu eera zbog ega se on raspada .Manje je tetna nego D. abietella. Dioryctria abetella Schiff. - plamenac smrekovih eera: Leptiri lete od V IX mjeseca. enke odlau jaja pri dnu mladih eera. Gusjenice se ubuuju u eer od VI - X . U X gusjenice iz eera odlaze u listinac gdje prezimljavaju. eer biva razoren, napadnuto je bilo do19% eera, razmjerno tom je smanjena koliina sjemena. Eupithecia abietaria Goeze i E. strobilata : To su poznate grbice kao tetnici na eerima smreke. Gusjenice se zavlae u eere i izgrizaju ih. Oligotrophus betulae Winn. brezova muha ikarica: Stvara ike na brezovim sjemenkama. Rosseliella piceae jelova muha ikarica: Najvaniji je tetnik jelova sjemena. Rojenje zapoinje u doba cvatnje jele. enke odlau jaja na mlade eere. Liinke se ubuuju u sjemenke i razore ih do njihova razvoja. Liinke prezime u tlu, a neke imaju diapauzu. Megaselia rufipes Mg. tete ini borovom sjemenu. Lonchaea viridana Mg. osolika muha: Poznata je kao tetnik u sjemenu jele. Earomya impossibile: Roji se u vrijeme cvatnje jele. Tada enke polau jaja, uglavnom na vrni dio eera. Liinke se zavlae izme u eernih ljuski do vretena i sjemenki. Bue prohode prema bazi eera. Pod kraj srpnja liinke se kukulje u eerima ili tlu. tetnik je ocijenjen srednje jakim. Plemeliella abietina: Roji se u doba cvatnje smreke. Liinke se zavlae u unutranjost eera i ulaze u sjemenke. Veinom imaju dijapauzu jednu ili vie godina. Nije utvr eno koliko je tetna. Kaletenbchiola strobi: Roji se u doba cvatnje smreke. Liinke se ubuuju u eerne ljuske, gdje najee naprave komorice. Prezime u eerima. Idue se godine kukulje u eerima. Uglavnom ima jednogodinji ciklus razvoja. tetnost nije do kraja razjanjena, a uglavnom se svodi na slabljenje vitalnosti sjemena zbog poremeenoga prometa hranjiva kroz eernu strukturu. Zajednike spoznaje o tetnicima umskog sjemena su da u odre enim uvjetima mogu uzrokovati znaajne ekonomske gubitke. Gotovo sve ih odlikuje relativno skrovit nain ivota to je povezano s otegotnom okolnosti njihova mogueg suzbijanja. tetoine dolaze do izraaja naroito u situacijama smanjenja uroda sjemena. Primjena biolokih preparata u suzbijanju larvalnih stadija moe se uvelike iskoristiti. Pokusi zamagljivanja sastojine protiv irotoa piretroidima iz zrakoplova nisu dali dobre rezultate. U uvjetima kultura mogu posluiti uobiajne metode tretiranja insekticidima.

-42tete od malih glodavaca Me u biotskim imbenicima kao tetnici umskog sjemena i plodova istiu se sitni glodavci o kojima je dat prikaz u posebnom poglavlju. Ovdje je rije o njima kao tetnicima ira. Najvei intenzitet teta zabiljeen je na iru hrasta lunjaka, kitnjaka i cera to se vidi u obliku grizotina razliitog intenziteta. estim oteivanjem sjemena i mladih biljaka glodavci oteavaju obnovu uma. Pored miolikih glodavaca ovdje se ukratko govori o vjevericama i puhovima koje moemo smatrati sitnim glodavcima i tetnicima umskog sjemena. Sciurus vulgaris L. vjeverica. Hrani se sjemenom smreke, jele, bora, aria, hrasta, ljeske i dr. Unitava eere etinjaa (ne dira eere napadnute kukcima). Izjeda cvjetne i vrne pupove (smreka, jela, bor). Prije svega oteuje niske cvjetne pupove. Kada se prenamnoe mogu nanijeti velike tete. U sluaju prenamnoenja reduciraju ih grabeljive ptice, divlja maka i ris. Inae bi se mogle reducirati otrovnim mekama i odstrelom. U nas se to ne radi, ve je odravanje ravnotee preputeno prirodnim neprijateljima. Glis glis L., Eliomis quercinus L., Dryomys nitendula Pall. i Muscardius avellanorius L. puhovi: Glavne tete umskim plodovima i sjemenu priinjava obini puh. Glavna mu je hrana bukvica, ir, orasi, ljenjaci, kesten i razno voe. Slino se hrane i druge vrste puhova. Kada se puhovi prenamnoe hvataju se na razne naine. U nas je tradicija lova puhova u prehrambene svrhe. Brojnost populacije reguliraju brojni prirodni neprijatelji pogotovo u vrijeme njihova spavanja (lasica, zmije i mnogi dr.). Izravno suzbijanje se ne provodi. Clethrionomys glaereolus Shreb. - umska voluharica. Hrani se veinom sjemenjem i plodovima razliitog drvea, irom, orasima i itom. U umskim rasadnicima i vrtovima jede zasijano sjeme, prije svega ir i bukvicu, te oteenje mlade biljke. Apodemus agrarius Pall. poljski mi: Poljski mi jede sjemenje aria, bora, smreke, duglazije, lijeske, breze i lipe. Apodemus sylvaticus L. - mali umski mi: Hrani se sjemenjem raznih vrsta drvea, bukvicom, irom, ljenjacima, sjemenjem graba, javora, smreke, bora i aria. A. flavicolis Melch. - utovrati mi: Jede ir orahe i druge umske plodove. Suzbijanje: Provodi se kada je pojaana brojnost populacije, sistematski i na itavoj povrini. Ekonomski je opravdano samo ono suzbijanje koje se provodi prije poetka masovnog razmnoavanja. Ekonominije je proljetno suzbijanje jer tijekom zime biva uniteno 30 -50% tetnika, a oni koji preive zimu ulaze u proljee oslabljeni. Ako predstoji masovno razmnoavanje, tada je i jesensko suzbijanje opravdano. U rasadnicima se oranjem unitavaju njihova gnijezda, ivotinje bivaju ozlije ene, neke smrtno stradaju, uznemirene su i lake ih unitavaju prirodni neprijatelji. Suzbijanjem korova oduzima im se zaklon. Ako se radi o uskladitenom sjemenu sitni se glodavci mogu suzbijati rodenticidima ili na druge naine koji se primjenjuju u postupku deratizacije.

- 43 Krupne ivotinje i ptice Divlje ivotinje koje se hrane umskim sjemenom su malobrojne i ne ine velike tete, osim u iznimnim sluajevima. To ovisi o brojnom stanje divljai i urodu sjemena. Navodimo nekoliko vrsta divljai koje se hrane umskim plodovima i sjemenom. Sus scrofa L. divlja svinja i domae svinje: U umama se divlje svinje hrane irom i bukvicom, ruju i grizu zasjenjene sjeine i umjetne usjeve. Obrana se sastoji u podizanju ograda ili tretiranjem ira repelentima. Sasvim je druga situacija s domaim svinjama. Ukoliko domae svinje u u u umu, tzv. irovanje, mogu unititi ir na cijeloj povrini kretanja. Obrana se sastoji u zabrani putanja domaih svinja u ume. Cervus elaphus L. obini jelen (i druge vrste): Hrani se umskim plodovima, jede ir, bukvicu, plodove divljih voaka i naroito jarebike. Jelen posijani ir i bukvicu izbija iz zemlje prilikom tranja. To najvie dolazi do izraaja zimi kada jeleni prave tete na zasijanim prugama. Obrana je kao to je ve reeno za jelensku divlja. Capreolus capreolus L. srna: Hrani se irom, bukvicom i kestenom. tete nisu izraene.

Gljivine bolesti umskih plodova i sjemena tete i suzbijanje Bolesti plodova i umskoga sjemena detaljnije su obra ene u knjizi Gljivine bolesti umskoga drvea. Zato se ovdje istiu samo najvanije injenice, a posebno se obra uje mikoflora hrastovog ira kao i mjere zatite. Me u brojnim mikozama sjemena prevladavaju nesavrene saprofitske gljive koje pod povoljnim uvjetima mogu prijei na parazitski nain ivota, a manji ih je broj parazitskoga znaenja. Za sve je njih karakteristino da mogu uzrokovati slabljenje sjemena, smanjenje klijavosti ili ga dovode do potpune destrukcije. Vano je imati na umu da su umski plodovi i sjeme izloeni napadu gljiva od zametanja, tijekom razvoja, kada dospiju na zemlju i u skladitu, pa sve do poetka razvoja mlade biljke. Dapae, patogeni sjemena lako prelaze na tek iznikle biljke i unitavaju ih. Mikoflora se sjemena mijenja ovisno o temperaturi, vlazi, vitalnosti i vrsti. Gljive mogu uzrokovati slabljenje sjemena, ime nanose velike tete. Najvea je teta kada gljive razore sjeme, tj. kada uzrokuju trule. Kako se u nas najvie sakuplja hrastov ir (navedeno na poetku poglavlja) o njegovoj mikroflori navodimo vie detalja. Po nainu djelovanja sve se gljive na sjemenu mogu podijeliti u dvije grupe : - gljive na vanjskoj ljusci ili sjemenu nakon oteenja (plijesni) - gljive u unutranjosti sjemena (trule). Razlikuje se nekoliko tipova bolesti plodova i sjemena.

Mumifikacija plodova i sjemena. Ova bolest izazivaju gljive iz roda Siromatinia i Sclerotinia. Gljive prodiru u sjeme i svojim ga djelovanjem pretvaraju u mumiju. Takvoj je bolesti podlono sjeme hrasta, breze, jele te mnoge vone i druge vrste. - 44 Trule plodova i sjemena. To je esta i vrlo tetna pojava u prirodi uzrokovana razliitim gljivama. Gljive potpuno unite plod, odnosno sjeme. Na taj nain nastaju najvee tete na sjemenu, npr. trule hrastova ira. Deformacija sjemena i plodova. Izazivaju ih gljive iz roda Taphrina: T. johansonii, T. rhisophora, T. alni-incanae, i T. pruni . Deformirani plodovi potpuno gube svoju vrijednost. Pjegavost plodova i sjemena. Ova je bolest rairena na mnogim biljnim vrstama. U veini sluajeva gljive ne djeluju tetno na sjeme, ali esto iz sjemena prelaze u sadnice i lie gdje ine tetu. Ovaj tip bolesti uzrokuju mnoge gljive iz rodova Marssonia, Cylindrosporium, Phoma, Phyllosticta, Pythium, Heterosorium, Diplodinia,Gloeosporium, Septoria i dr. Pljesnivost plodova i sjemena. Ova je bolest vrlo esta na plodovima i sjemenu, osobito u vlanim skladitima. Uzrokuju gljive iz vie rodova, me u kojima su najei Penicillium, Aspergillus, Trichothecium, Botrytis i dr. Te gljive napadaju dijelove sjemena i plodova, crpe zalihu hranjiva i time tete vitalnosti klice. Ovom tipu bolesti praktiki su podloni plodovi i sjeme svih biljnih vrsta. U veini sluajeva razlikuju se zelene, crne i roza plijesni. Bolesti hrastovoga ira Mikrofloru hrastovog ira u nas je istraivalo vie autora na to se ovdje osvremo. Utvr eno je da ir gljive napadaju same ili u kombinaciji s drugim agensima od formiranja cvjetova, pa do isklijavanja. Razvojem ira poveava se njegova masa i koliina hranjiva to rezultira veim napadom gljiva. Za nas su bitnije gljive koje ir naseljavaju nakon njegovog dospjea na tlo i u skladitima. to ir due lei na tlu to je izloeniji napadu gljiva. Isto je sa loe uskladitenim irom. Na iru hrasta lunjaka utvr eno je 29 vrsta gljiva iz 19 rodova. Me utim, sve te gljive za hrastov ir nemaju jednako znaenje. Gospodarski su za ir vane gljive koje mogu nanijeti veliku tetu iz rodova Ciboria, Phomopsis, Fusarium i Ophiostema. Detalji za te i druge gljive na umskim plodovima i sjemenu prikazani su u spomenutoj knjizi. Zatita umskoga sjemena od gljiva Postoji vie vrsta fungicida i njihovih pripravaka za tretiranje sjemena u poljoprivredi i umarstvu. Tim se sredstvima unitavaju parazitske i saprofitske gljive koje se prenose sjemenom ili se nalaze u zemlji. Tretiranje se obavlja suhim ili vlanim postupkom. Tretirano sjeme ne smije se koristiti za ishranu ljudi, riba, domae peradi, ptica i toplokrvnih ivotinja. U umarstvu se sjeme etinjaa uglavnom tretira pripravkom pod nazivom Captan, a hrastov ir Vitavaxom. Ponekad se upotrebljava i Chromotiram, a bilo je sluajeva da je hrastov ir tretiran sredstvima na bazi bakra, mada se takva sredstva ne navode za tretiranje sjemena. Vitavax 200, djelatna je tvar karboksin 38,7% i tiram 38,7%. Na 100 kg sjemena dodaje se 600 ml vode. Vitavax 200 FF, djelatna tvar 20%, tiram 20%.

Godinje su potrebe za Vitaraxom oko 2000 kg. Pored hrastovog ira Vitavaxom se zatiuje i sjeme drugih listaa. Sakupljeno sjeme se tretira u hrpama odmah nakon sakupljanja. Hrpe tretiranog hrastovog ira treba redovito mjeati. Chromotiram 480 ST, djelatna tvar je tiram 48%. Slino zatiuje ir kao i Vitavax. - 45 Captan je fungicid povrinskog djelovanja. LD 50 je 9000. Postoji vie pripravaka pod nazivom Captan s odgovarajuim oznakama, npr. Captan ST-S koji se primjenjuje za tretiranje manjih koliina sjemena. Zatita umskoga sjemena od kukaca Zatita sjemena od kukaca u obzir dolazi u skladitima i rasadnicima, a u umama je teko provediva i u mnogo sluajeva neisplativa. Ako se sjeme skladiti moe se zatititi po principu tretiranja ita u skladitima. Za tu svrhu na raspolaganju imamo nekoliko insekticida za suho i vlano tretiranje. Uglavnom se radi o vrlo otrovnim sredstvima koja se primjenjuju i za folijarno tretiranje kao to su Kofumin 7, Actellic 50 EC i dr. Sjeme u skladitima mogue je zatiivati i fumigantima, ali se to u umarstvu ne preporua zbog izuzetne otrovnosti i relativno malih koliina sjemena. Posijano sjeme u rasadnicima od kukaca se zatiuje preventivno tretiranjem tla (sterilizacijom) razliitim kemijskim sredstvima, o emu je rije u poglavlju o rasadnicima. Zatita umskoga sjemena od ptica i pueva Od ptica se sjeme na posijanoj gredici zatiuje postavljanjem mrea gustoe okanaca kroz koja ptice (vrapci, vorci) ne mogu proi. Mrea ostaje dok biljke ne niknu, tj. dok traje opasnost od ptica. Sjeme se od ptica u rasadnicima zatiuje korvifugom matiokorbom iji pripravak nosi naziv Mesurol FS 500 i Mesurol WP 50. Matiokarb je vrlo opasno sredstvo. On je ujedno insekticid, limacid i korvifug. Kao takav ujedno titi sjeme i mlade biljke od ptica, pueva i kukaca. Nai ga rasadniari primjenjuju prema potrebi. LD50 je 100, O = II tj. vrlo je otrovan. Zbog velike otrovnosti granule se ne smiju posipati runo. Ovim sredstvom mogue je unitavati i irotoe u hrastovom iru.

- 46 SUZBIJANJE TETNIH KUKACA Kukci su stalni stanovnici uma, a me u njima postoji velik broj vrsta koje umi mogu nanijeti nesagledive tete. umski tetnici su biljojedi koji oteuju umsko drvee. Za umu su tetni oni kukci koji oteuju osjetljive organe umskog drvea, koji prodiru u drvo i koji se toliko razmnoe da u masama napadaju umu i oteuju stabla. Obranu uma od tetnih kukaca oteava njihova pokretljivost, siunost i brojnost. Velik problem ini njihovo masovno razmnaanje. Ono je kod mnogih kukaca odluno. S poveanjem broja tetnika rastu i tete u umi. Kada kukci ive u manjem broju tete su jedva primjetne ili neznatne. Kada se isti ti kukci masovno razmnoe mogu uzrokovati katastrofalne tete. Sigurno je da teta ovisi o vrst kukca i intenzitetu napada. Temeljni uzrok napada kukaca je njihova potreba za hranom. Neki kukci ine tetu i iz drugih ivotnih potreba. iste sastojine i kulture sadre velike koncentracije zalihe jedne vrste hrane, pruaju povoljnosti za brzo poveanje brojnosti populacije kukaca, osobito onih kojima ta hrana odgovara. Zato su iste sastojine i kulture uvijek ugroenije od prirodnih mjeovitih sastojina. Tu je najvaniji odnos broj kukaca i koliina odgovarajue hrane. Klima, pogotovo temperatura i vlaga, utjee na ivot kukaca, ali i na fizioloko stanje stabala. U tom smislu stalna je posljedina veza izme u kukaca i biljaka domaina. Povoljne vremenske prilike, velike koliine kukcima omiljene hrane, mali broj prirodnih neprijatelja (pogotovo parazita) glavni su inioci razvoja gradacije odre enog kukca. Za djelotvorno suzbijanje tetnika nuno je poznavati njihov nain ivota biologiju. Od najvee je vanosti da se u razvojnom ciklusu odre ene vrste kukca zna vrijeme u kojem je najosjetljiviji, pa se taj period koristi za njegovo suzbijanje. U naelu za svakoga kukca treba znati u kojoj se razvojnoj fazi najlake i najuinkovitije suzbija. Svrstavanje tetnih kukaca u skupine Prema srodstvu i pripadnosti - ui - kornjai - leptiri - opnokrilci Prema biljnim organima i dijelovima koje oteuju - tetnici na korijenju - tetnici na stablu - tetnici u drvu - tetnici u kori - tetnici u srici - tetnici u pupovima

- tetnici u liu - tetnici u cvijeu - tetnici u plodovima i sjemenu Prema nainu napada Prema veliini tete - 47 Prema vrsti drvea koju napadaju - tetnici na crnogorinom drveu - tetnici na bjelogorinom drveu - tetnici pojedinih vrsta drvea ( npr. hrasta jele itd. ) Prema fiziolokom stanju biljke - primarni (napadaju zdravu biljku ) - sekundarni ( napadaju fizioloki oslabljelu biljku ) Prema vrstama biljaka - monofagni ( jedna vrsta kukaca napada jednu vrstu biljke) - polifagni (jedna vrsta kukaca napada vie vrsta biljaka - oligofagi (iskoritavaju vie izvora hrane) Prema dijelu stabla kojeg napadaju i nainu napada : - kukci koji brste lie ( defolijatori ) i pupove - kukci koji se hrane kambijem, pupovima, izbojcima, dijelovima ksilema i floema - kukci koji siu lisne i drvne sokove - kukci koji razaraju drvo Korisni kukci : - paraziti i hiperparaziti (parazitoidi ) - predatori

DINAMIKA POPULACIJE TETNIH KUKACA Kada se kukci (i druge ivotinje) masovno razmnoe postaju najvea opasnost za umu i mogu uzrokovati katastrofe. Masovno razmnoavanje tetnika redovito je prolazna pojava. Za zatitu uma veoma je vano poznavati dinamiku populacije tetnika to se dalje prikazuje. Da bi se pravovremeno mogle provesti umsko-zatitne mjere treba poznavati dinamiku populacije umskih tetnika. Neki kukci kad se masovno razmnoe znatno poveaju svoje tetno djelovanje, a neki tek tada postaju tetnici. Uzroci masovnog razmnoavanja su razliiti (bioloka svojstva kukaca, genetski inioci, stanje ume, ponuda hrane, klimatski uvjeti itd.). U normalnim uvjetima prirodni neprijatelji ( ptice, kukci, grabeljivci i nametnici, gljive, bakterije, virusi i dr.) omoguuju u umi prirodnu ravnoteu. Kada ravnotea postane labilna ( iz bilo kojeg razloga) tetnik moe izai iz uravnoteenog stanja, prenamnoi se i umi nanese veliku tetu. Promjenu gustoe populacije koja nastaje tokom godine nazivamo intraanualnom ili intraciklinom ( ako je ivotni ciklus kukaca krai od jedne godine).

Promjene gustoe populacije koje prelaze vremensko razdoblje jedne generacije i traju dulje nazivamo fluktuacijom ili dinamikom populacije. Za masovnu pojavu kukaca nekoliko godina moraju vladati povoljne prilike. Za masovnu pojavu kukaca vaan je tok i uzroci njihova rasprostranjenja . U dinamici populacije kukaca, u promjeni njihova brojnog stanja razlikuje se vie faza.

- 48 LATENCIJA (normalan broj populacije) PROGRADACIJA (postupno raste broj jedinki) KULMINACIJA (dostignut je maksimalan broj jedinki) RETROGRADACIJA (broj jedinki naglo opada) Progradacija i retrogradacija ine gradaciju kukaca. Progradacija obino traje jednu godinu. Do kulminacije dolazi za 2 3 godine. Tada nastupa regresija koja ne traje dugo. Intenzitet razmnoavanja izraavamo koeficijentom razmnoavanja ( broj kojim se mnoi gustoa prole generacije, dobije se brojno stanje sadanje generacije). Gradacija je vezana za odre ena mjesta, tj. predjele. U predjelima tetnika na pojedinim mjestima nanosi samo mjestimice tete, na nekim ponovno nanosi vee tete, na nekima tetnik je zbog velike i guste populacije stalno prisutan i nanosi velike tete. Gustoa populacije neke vrste ovise o vie inilaca: - plodnosti ili stvaralake snage (potencijala razmnoavanja), tj. seksualnog indeksa (odnosa enki prema ukupnoj populaciji) - smrtnosti ili mortalitetu ( smrtnost odgovara plodnosti populacija je u jednakoj visini, npr. ako jedan par kukaca izlee 100 jaja, da bi slijedee godine ostao jedan par smrtnost mora biti 98%). Visina populacije nije stalna, njeno je brojno stanje promjenljivo. Na smrtnost i odravanje utjeu brojni abiotski i biotski inioci. Ukupne inioce koji uvjetuju gradaciju nazivamo GRADOCENIM IMBENICIMA. Pod gradocenom razumjevamo itav sustav inilaca koji se sam regulira i ini organiziranu cjelinu. U svezi s gustoom populacije nuno je razumijevati i pojam same populacije i njene znaajke to se dalje navodi. Pod populacijom razumjevamo kolektiv homotipskih organizama sa zajednikim skupom nasljednih imbenika, koji naseljava odre eni prostor (biotiop), pripada odre enom ekosustavu, a jedinke su povezane reprodukcionim odnosima (razmnoavanja). Kod definiranja populacije potrebno je u vidu imati slijedee kriterije: a) homotipski kolektiv b) prostorno ogranienje c) pripadnost organiziranoj zajednici razmnoavanja U vidu treba imati i imbenik vrijeme. Osnovni atributi svake populacije su : - gustoa - prostorni raspored - stopa nataliteta i mortaliteta - uzrasna struktura - potencijal rastenja

- tok rastenja i odravanja. Pod gustoom populacije razumijevamo broj jedinki neke vrste (organizama) na jedinici naseljene povrine ili zapremine (biomase) u datom vremenu. Najvei indeks razmnoavanja i odravanja populacije omoguava njenu optimalnu gustou. - 49 Kritini broj Bitna podloga svake prognoze je usporedba utvr ene gustoe populacije u poetku napada s brojem koji se naziva kritini broj ili kritini intenzitet. Kritini broj se utvr uje na dva naina: - usporedbom mnoine tetnika s koliinom hrane (lia, iglica i dr.) koja ima je na raspolaganju - statistikim podacima dobivenim iskustvom Kritine brojeve ne smijemo smatrati tonim vrijednostima. U kritini broj uvrtavaju se samo zdrave jedinke tetnika. Kritini brojevi slue samo kao uporite za ocjenjivanje opasnosti. Npr. vremenske prilike, prirodni neprijatelji, bolesti i niz drugih imbenika utjeu na daljnji tijek tete, a ne samo kukci. Kritini broj gustoe populacije vaan je s ekonomskoga stanovita. On je uvjetovan veliinom ekonomskog gubitka koju ta populacija nanosi i uslijed ega je potrebno poduzeti mjere suzbijanja. Na veliinu kritinog broja utjeu mnogi imbenici, a ne samo ekonomski (park ume, gradska zelenila, razliiti objekti itd. ne podlijeu ekonomskim gubicima). U umarstvu je uobiajeno da je suzbijanje opravdano ako je uslijed napada smanjena vrijednost izgubljene drvne mase po jedinici povrine vea ili jednaka od trokova suzbijanja na istoj povrini. Osim ekonomskih gubitaka u obzir treba uzeti i sve posljedice fizioloke slabosti oteenih stabala. Primjeri utvr ivanja gustoe populacije nekih kukaca Gustoa populacije kukaca odre uje se na razliite naine ovisno o vrsti kukaca, vremenu i mjestu pojedinih razvojnih stadija i dr. Kao pravilo treba uzeti da se brojnost populacije treba utvrditi u onom stadiju i u ono vrijeme koje daje najbolje rezultate, a predstavlja najmanje trokove. Melolontha melolontha L. - obini hrut. Gustoa populacije utvr uje se u stadiju grice. Prije poetka vegetacije ili ljeti ili u jesen kopaju se po ha 3 4 jame dimenzije 1x1 m, dubine do 30 cm ljeti, a do dubine 80 cm u rano proljee ili kasnu jesen (grice su zbog hladnoe dublje u zemlji). U rasadniku se kopa 5 kontrolnih jama/ha. Iskopanu zemlju treba dobro usitniti i pregledati. Kritian broj je slijedei broj grica/m (brojevi pokazuju broj grica po 1m2): Slab napad 0.1 2 0.1 0,5 Srednji napad 2,1 4 0.6 2 Jak napad 4 2 Starost grica 1 i 2 god. 3 god.

Stereonychus fraxini Degeer - jasenova pipa. Brojnost se utvr uje brojenjem kornjaa za vrijeme zimskog mirovanja u umama gdje je jasen zastupljen vie od 30%. Utvr uje se broj kornjaa po

stablu i kvadratnom metru mahovine u kojoj kornjai prezimljuju. Po odjelu se pregleda 30 50 stabala (jasen i druge vrste jer kornjai prezimljuju u mahovini i drugih vrsta). Stabla odabrati nasumce, ravnomjerno raspore ena po odjelu, bez obzira na obraslost mahovinom. Mahovina se pregledava na visini 30 - 130 cm debla. Dobiveni broj kornjaa po stablu uvea se za 50% (dobije se - 50 priblian broj kroanja na cijelom stablu). Dalje se u obzir uzima, vrsta drveta, prsni promjer, obraslost mahovinom, uee jasena u sastojini i neki drugi parametri koje prema potrebi treba prouiti. Tortix viridana L. - hrastov savija. Iz dominantne etae s gornje treine kronje sa 3 5 stabala skinu se grane (najlake s oborenih stabala do konca sijenja). Sa svakog stabla uzmu se po 4 grane duine 1m. Grane se sastavljaju u otopinu u topolu prostoriju da se stimulira tjeranje pupova. im pupovi potjeraju iz jaja izlaze gusjenice i zavlae se u pupove. Gusjenice se izbroje. Operophthera brumata L. mali mrazovac i Hibernia (Erannis) defoliaria Cl. . veliki mrazovac. Odabere se 10 stabla u krugu 60 80 cm ili u jednom pravcu. Na visini 1.5 m otee se grubi dio kore. Taj se dio premae ljepilom tako da je pojas irok 8 - 10 cm. To se radi u jesen, poetkom listopada tj. prije oekivane pojave leptira. Pregledavanje pojaseva i evidentiranje uhvaenih enki obavlja se svaka 2 3 dana sve do konca prosinca. to je vie odjela ili odsjeka obuhvaeno to su rezultati sigurniji. Rauna se da je kritian broj ako se uhvati 1 2 enke po 1 cm opsega debla. Lymantria dispar L. gubar. Gustoa populacije utvr uje se po jajnim leglima. Pregledavaju se sve sastojine starije od 30 godina. U odjelu se postavi dijagonala i na njoj se pregledavaju sva stabla. Svako stablo se pregledava od podnoja do kronje. Prema potrebi mogu se dalekozorom pregledavati i grane u kronji. Utvr uje se postotak zaraenih stabala i broj legala po stablu. U krkim predjelima iskole sa kontrolne plohe. Na plohi se pregledavaju sva stabalca i pogodna mjesta (veliko kamenje) za odlaganje jaja na tlu. Pregled se obavlja za dugog perioda mirovanja vegetacije. Za prognoziranje tete u obzir se uzima broj zaraenih stabala (1%, 1 5 %, 5 20%, 20 50 %, preko 50%) i broj jaja po stablu ( 150 3 300 jaja po stablu). Broj jaja se izraunava po prosjenom broju jaja u leglu. Thaumethopoea processionea L. - hrastov etnjak. Gustoa populacije utvr uje se na dva naina: - obaranjem stabla i brojanju jajnih legla - pomou svjetlosnih lampi Stabla se obaraju zimi (u odjelu oko 5 stabala). U obzir se uzima starost sastojine , broj jajnih legla i broj jaja. Npr. za hrastove stare 90 godina kritian broj je 16 legla po stablu odnosno 57 u retrograciji ili 3 270, odnosno 57 800 jaja. Pomou svjetlosnih lampi mogu se loviti leptiri. Dolet je najintenzivniji izme u 21 i 22 sata.

Thaumethopoea pityocampa Schiff. borov etnjak. Gustoa populacije moe se odrediti na vie naina. Najbolje je polaganje linija od jednog do drugog ruba sastojine. to je vie linija to je utvr ivanje zaraze sigurnije. Na linije se pregledaju sva stabla i izbroje napadnuta i nenapadnuta. Gustoa populacije moe se odrediti na tri faze razvoja:

- 51 1) U stadiju jaja. 1Rad se obavlja u kolovozu ili rujnu. Sa stabla koja padaju u liniju pokupe se jajna legla. Kod vrlo jakog napada broj legla je na stabla prsnog promjera 10 cm 2 4 , 20 cm 4 6 , 30 cm 8 10, 40 cm 14 16 , 50 cm 18 22 . 2) Nakon izlaska gusjenica. Rad se obavlja u rujnu ili listopadu. Broje se mjesta u kojima se nalaze gusjenice. 3) U stadiju zapretka. Broje se formirani zaperci. Tada su gusjenice u 3. razvojnom stadiju (otprilike mjesec dana nakon izlaska gusjenica).

MJERE ZATITE UMA OD TETNIH KUKACA

Protiv tetnih kukaca primjenjuju se preventivne i represivne zatitne mjere. Koje se mjere poduzimaju zavisi o stanju populacije tetnika i ugroenosti ume. Preventivne se primjenjuju prije nego kukac povea svoju populaciju. Dakle, dok je kukac u latenci i praktiki ne nanosi nikakvu tetu. Cilj im je da onemogue kukcu da povea svoju populaciju. Represivne mjere, tj. suzbijanje, se poduzimaju kada je tetnik zbog poveane populacije poeo initi tete. Dalje emo razmotriti jedne i druge zatitarske mjere protiv tetnih kukaca u umama. Preventivne mjere suzbijanja tetnih kukaca Preventivno suzbijanje je esto djelotvornije i ekonominije od represivnoga. Primjena preventivnih mjera trai dobro poznavanje kukca i njegovog odnosa prema umi i okoliu. Najefikasnije preventivne mjere temelje se na pravovremeno provedenim umsko-uzgojnim radovima. Zbog boljeg razumijevanja podijeljene su u nekoliko grupa. umsko-uzgojne mjere Svaki zahvat u umi utjee na okoli to povoljno ili nepovoljno utjee na kukce (nama je korisno da je taj utjecaj na tetne kukce nepovoljan). Osnovni zadatak ovih mjera je usmjeren na odravanje prirodne ravnotee u umskim sastojinama. Kod uzgojnih radova stalno treba voditi rauna o sastavu i strukturi biljnih zajednica. Npr. mjeovite sastojine su sigurnije na napad kukaca od istih (pogotovo kultura). Mjeovite sastojine su tako er bogatije parazitima i predatorima, neprijateljima tetnih kukaca. Gustoa sastojine tako er ima vaan utjecaj na tetne kukce i njihove neprijatelje. U obraslim i sklopljenim sastojinama poveano je brojno stanje i aktivnost predatotra.

Svaka dobro provedena umsko-uzgojna mjera koristi sastojini, a oteava ivot tetnim kukcima. Pogoranje ekolokih uvjeta ivota kukcima Pogoranjem ekolokih uvjeta oteava se razmnoavanje i irenje tetnih kukaca. Npr. ako se moe onemoguiti pristup hrani, smanji se koliina hrane ili izmijeni njen sastav ili ako je mogue utjecati na promjenu temperature i vlage. - 52 Pristup hrani je mogue sprijeiti kod izra enih sortimenata, npr. bojenjem drva, a ne na ivim stablima. Dalje se daje kratak prikaz tih mogunosti. Smanjenje koliine hrane. Neposredno nakon obaranja ili ugibanja stablo je veoma osjetljivo, odnosno podlono napadu kukaca koji naseljavaju takav materijal. Najvee tete nastaju u kratkom vremenu. Nakon kukaca brzo slijedi napad gljiva, pa se teta uveava. Zato sjeu treba obaviti brzo, a posjeeni materijal u to kraem vremenu izvui iz ume ili ga okorati. Na taj se nain postie da se sauvao drvni materijal i sprijeilo masovno razmnaanje kukaca. Kukci se ne mogu masovno razmnaati jer im je oduzeta povoljna hrana. To naroito vrijedi za potkornjake. U istu svrhu otpadni materijal, naroito grane treba sloiti u hrpe (umski red, umska higijena), tretirati odgovarajuim insekticidima ili ih izvesti iz ume i sl. Promjena sastava hrane. Svaka vrsta kukca ima posebne zahtjeve za hranom. Cilj je promijeniti sastav hrane tako da ona ne bude prikladna za njihovu ishranu. Metoda se moe primijeniti na svjee oborenim stablima, a odnosi se na kukce koji bue drvo i ive u floemu nedavno posjeenih stabala. Floem je prikladno mjesto, ali u razmjerno kratkom vremenu, za razvoj mnogih kukaca. To povoljno vrijeme za razvoj kukaca treba skratiti tako da se isti nemaju kada razviti. Druga mogunost je da se izmijeni sastav hrane prije nego li kukci napadnu drvo, tj. u unutranjem dijelu kore izazvati promjene hrane tako da promijenjena hrana bude nepovoljna za kukce. Skraivanje vremena napada moe se postii da se trupci odmah nakon sjee okoraju ili izvuku iz ume. Okoravanjem se smanjuje koliina hrane, a brzim suenjem okoranog drva njena promjena. Drugim rijeima kukci su za svoj napad imali period od sjee do okoravanja, odnosno vrijeme leanja trupaca u umi, a to im je prekratko vrijeme za masovno razmnaanje i jak napad. to se tie izmjene sastava hrane radi se o nekoincidenciji razvoja kukaca i sjee stabala. Npr. stabla posjeena u kasno ljeto, u jesen i zimi manje su napadnuta kukcima, jer tada nisu povoljni uvjeti za razvoj kukaca. Do toplijeg vremena, krajem zime i tijekom vegetacijskog perioda, u unutranjosti kore oborenih stabala nastaju promjene u sastavu hrane i ona postaje nepovoljna za kukce koji se tada javljaju. Preventivnim mjerama stvaraju se uvjeti koji su nepovoljni za stvaranje gradacije tetnih kukaca. Represivne mjere suzbijanja tetnih kukaca Kada se tetni kukci masovno pojave za njihovo suzbijanje poduzimaju se represivne mjere kako bi se sprijeile tete koje bi poinili u umi. Cilj je da se broj takvih kukaca smanji ispod razine na kojoj oni postaju ekonomski tetni. Treba imati na umu da su i tetni kukci lanovi umske zajednice i

nuni u odravanju bioloke ravnotee. Npr. slue kao domaini parazitoidima i slue kao hrana drugim kukcima i ivotinjama. Zato u odre enom broju uvijek trebaju postojati u umama i ne smiju biti potpuno uniteni. Uostalom, njih je nemogue unititi u potpunosti. Trokovi suzbijanja kukaca trebaju biti manji od tete koju ine gospodarskoj umi. U svim ostalim sluajevima trokovi mogu biti vei od tete koju bi uinili tetni kukci. U gospodarskoj umi trokovi suzbijanja tako er mogu biti vei od priinjene tete ako bi nakon toga nastala erozija tla ili neke druge posljedice, a ne samo gubitak drvne mase. - 53 Prije odluke o suzbijanju treba dijagnosticirati tetnika i prognozirati, tj. prosuditi tijek razvoja tetnika (to se odnosi i na gljive, sitne glodavce i druge ivotinje). Prognoza je presudna jer se na njoj zasnivaju sve mjere koje treba poduzimati. Treba imati na umu da prognoza uvijek sadri i neke nesigurne elemente, pa njezini podaci imaju samo priblinu vrijednost, ali veoma znaajnu. Da bi se mogli izvriti radovi predvi eni prognozom treba odrediti brojno stanje prisutnog tetnika. Nain odre ivanja brojnog stanja je razliit za pojedine grupe i vrste kukaca. Npr. tetnici koji prezimljuju u pokrovu u raznim stadijima utvr uje se broj gusjenica ili kukuljica po 1 m, broj grica hruta utvr uje se po 1 m, broj leptira i osa u tlu utvr uje se raznim lovnim i primamljujuim sredstvima, broj defolijatora moe se utvrditi mjerenjem koliine izmetina ili brojem legala ili ivih jedinki, broj potkornjaka utvr uje se lovljenjem u klopke raznim feromonima itd. Vano je znati da rezultati brojenja daju prosjene vrijednosti, ali da su iste za praksu dovoljno tone. Represivno suzbijanje tetnika bazira se na tri grupe zatitnih mjera: - mehanike mjere - bioloke mjere - kemijske mjere Za jednu, kao i za vie vrsta tetnika mogu se poduzimati sve tri grupe mjera. Najmanji izravni utjecaj ovjeka je na bioloke mjere, a kemijske mjere su na prvom mjestu. Bioloke mjere borbe protiv tetnih kukaca Pod biolokim suzbijanjem kukaca razumijevamo njihovo neposredno unitenje ivim organizmima. To se unitavanje doga a u prirodi da bi se odrala ravnotea u umskim zajednicama. Prednost je biolokih mjera to se njima ne unitavaju i druge korisne ivotinje. tetni se kukci mogu unitavati i na umjetni nain proizvodnjom i unoenjem u ume korisnih organizama. Vjerojatno e takav nain imati prvenstveno znaenje. Prednost biolokog suzbijanja je u selektivnosti, jer je usmjereno na tetnog kukca, a ne na druge vrste ivih organizama. Za bioloko suzbijanje tetnih kukaca prikladni su oni organizmi koji su sposobni unititi velik broj tetnika, a sami se prirodno brzo i lako mogu masovno razmnaati. U biolokom smislu tetne kukce unitavaju praivi, bakterije, virusi, gljive, ptice, sisavci i kukci to se dalje ukratko prikazuje. Kukci parazitoidi i predatori

To su kukci koji u biolokom smislu imaju najvaniju ulogu u reguliranju populacija tetnih kukaca. Treba dobro razlikovati kukce koji parazitiraju na drugim kukcima, to su paraziti ili parazitoidi, i kukce koji se hrane drugim kukcima, to su predatori. Jedni i drugi su korisni kada unitavaju tetne kukce (mi ih u tom smislu i razmatramo), a nekorisni kada unitavaju korisne kukce. Razmotrit emo ih po grupama uz napomenu da predatorima osim kukaca pripadaju i drugi organizmi koje emo trako er spomenuti. - 54 Parazitoidi. Djelovanje parazitskih kukaca (parazitoida) je uspjeno ako se brzo razmnoe, ako su sinhronizirani sa svojim domainom, ako napadaju vie od jedne vrste domaina, kada napadaju velik broj jedinki i ako su konkurentni s drugim parazitima ili da se barem priblie tim zahtjevima. Najbitnije je da ivotni razvoj parazita bude sinhroniziran s ivotnim razvojem svojega domaina, tj. za umu tetnoga kukca. U prirodi parazit moe napadati samo jedan razvojni stadij svoga domaina. Prednost imaju paraziti s polifagnim nainom ivota, jer na vie domaina lake odravaju svoje brojno stanje na vioj razini. Paraziti su se specijalizirali tako da mogu parazitirati (dohvatiti) svoje domaine bez obzira da li ive na otvorenom prostoru (npr. na liu) ili u skrivenim mjestima (npr. pod korom, u drvu ili u zemlji). U suzbijanju umskih tetnika parazitoidi imaju prednost pred predatorima. Isto tako je znaajno da parazitoidi imaju svoje parazite koji se nazivaju hiperparazitima (i oni su vani za odravanje bioloke ravnotee u umama). Glavni parazitoidi umskih tetnika su svrstani u nekoliko porodica. Ischneumonidae ose najeznice (Hymenoptera opnokrilci). Vrlo brojna porodica kukaca. Neke napadaju liinke i kukuljice kornjaa i leptira (uzronika golobrsta), a neke parazitiraju na vrstama iz roda Sirex. Brachonidae brakonidne osice ((Hemenoptera opnokrilci). Jedna vrsta parazitira gubara, a sposobna je parazitirati i na mnotvu drugih dlakavih gusjenica. Jedna vrsta parazitira na borovu prelcu. Chalcididae halcidide (Hymenoptera opnokrilci). Izuzetno brojna porodica.Neke vrste su ektoparaziti, a neke endoparaziti. Neke vrste parazitiraju na jajima tetnih leptira i mogu imati vanu ulogu smanjenju njihiovih gradacija. Proctotrupidae jajni parazitoidi (Hymenoptera opnokrilci). Tu pripadaju ose najeznice koje su veinom paraziti jaja mnogih leptira, a ih koje su nametnici na jajima nekih potkornjaka. Tachinidae muhe gusjeniarke (Diptera dvokrilci). Tu spadaju vrste koje su najvaniji neprijatelji umskih tetnika. Neke legu jaja, a neke liinke, pa su prema tome prilago ene za nain parazitiranja. Vrste koje legu jaja vrsto ih prilijepe na domaina. Vrste koje legu liinke stavljaju ih na tijelo ili u tijelo svoga domaina. Tahina ima vrlo mnogo. Znaajne su kao neprijatelji leptira (defolijatora), hruteva, borove sovice, borova etnjaka, smrekova prelca, osa distarica i drugih.

Predatori. Predatori esto postaju najuspjeniji agensi u suzbijanju tetnih umskih kukaca. Vrlo su brojni i svrstani u nekoliko redova. Me u predatorima umskih kukaca ima i mnogo drugih vrsta koje nisu kukci ve spadaju u Arthropoda, te neki sisavci i ptice. Od artropoda posebno mjesto zauzimaju pauci i stonoge. Pauci u mree love razne kukce, osobito one ije se gusjenice sa stabla sputaju na svilenim nitima. Pauci koji se kreu mogu se brzo koncentrirati na mjesta gdje se pojavi velika koliina umskih tetnika gdje ih masovno jedu. Neke stonoge se ubrajaju u najaktivnije predatore titastih uiju. - 55 Najvaniji kukci predatori pripadaju slijedeim porodicama: Chrysopidae muhe mreokrilke (Neuroptera mreokrilci). Unitavaju mnoge male kukce, njhove liinke i imaga. Osobito vole lisne i titaste ui. Me u njima se istie Chrysopa carnea zlatooka. Syrphidae osolike muhe (Diptera dvokrilci). Unitavaju lisne i titaste ui, liinke osa listarica i gusjenice leptira. Istie se Syrphus tricintus. Coccinellidae boje ovice (Coleoptera kornjai). lanovi porodice su preteno predatori. Jedu male kukce u stadiju liinke i u stadiju imaga. Obino napadaju lisne i titaste ui, male gusjenice i crvie. Cleridae pisanci (Coleoptera kornjai). Svi su predatori. Veinom unitavaju potkornjake. Imaga se najee hrane odraaslim potkornjacima, a liinke jedu nezrele stadije potkornjaka ispod kore. Sve kleride odluno utjeu na populaciju potkornjaka. Carabidae trci (Coleoptera kornjai). Ubrajaju se me u vane predatore leptira (rod Calosoma). Hrane se na tlu, ali se neke penju i u kronje stabala. Formicidae mravi (Hymenoptera opnokrilci). Korisni su jer unitavaju tetne kukce. Od korijena do vrha kronje oni napadaju sve stadije gusjenica, liinke osa, leptire, neke kornjae i gusjenice dugih gustih dlaka. Kao predatori izuzetno su znaajni. U blizini mravinjaka pojedu tetne kukce, pa taj dio ume ostaje praktino neoteen. Pentatomidae stjenice (Heteroptera stjenice). Veina stjenica su fitofagni kukci koji siu sokove iz biljaka. Neki lanovi ove porodice se barem jedan dio svoga ivota hrane krvlju drugih kukaca.

Sporozoe (praivi), bakterije i virusi Praivi kao paraziti uzrokuju bolesti nekih tetnih kukaca isto kao i odre ene bakterije. Glavni uzronici bolesti kukaca su virusi. Bolest kukaca uzrokovane virusima esto zaustavljaju gradaciju mnogih tetnika iz redova Lepidoptera i Hymenoptera. U konanom razvojnom stadiju virusa u krvi gusjenice nastaju piliedrima slina tijela po kojima je ta bolest nazvana poliedrija, kod nas poznata u sluaju oboljenja gubarovih gusjenica. Ptice kao predatori kukaaca

Za unitavanje kukaca ptice imaju izuzetnu ulogu. Mnoge se vrste ptica intenzivno hrane kukcima itav ivot. Veina ptica seli se u hladno godinje doba jer u naim umama zimi nemaju dovoljno hrane. Ptice se kukcima najvie hrane u doba gnije enja. Vrlo su korisne ptice pjevice, a najkorisnije su sjenice i une. One unitavaju kukce koji ive u drvu, liku i pod korom i njihove srodnike. Domaa perad koja ivi blizu ume tako er je vrlo korisna u unitavanju tetnih kukaca. Ptice koje se hrane sjemenjem gnijezde se u godinje doba koje obiluje kukcima. One veoma mnogo pomau smanjivanju populacije tih tetnika. - 56 Koliko god je mogue pticama treba u umama osigurati uvjete ivota (gnijezda, nastambe, hranu). Sisavci kao predatori kukaca Odre ene vrste sisavaca su korisne jer se hrane tetnim kukcima, a neke uz to prorahljuju tlo, a neke se hrane i sitnim glodavcima. ivotinje koje se hrane kukcima su europski je, umska rovica, lisica, imii oni su najkorisniji, jazavac, i svinje (domae i divlje). Zakljuno napominjemo da se biolokim mjerama moe obuzdati populacija tetnika, ali ga se ne moe ukloniti niti njihova gradacija potpuno sprijeiti. One vode ka uspostavi ravnotee.

Mehanike mjere suzbijanja tetnih kukaca tetni kukci se mehaniki mogu unitavati na vie naina. U rasadnicima se neke vrste mogu sakupiti i unititi. Jedan od naina je da se u umi koriste ljepila, naprave se prstenovi ili slino na koje se nanese ljepilo. Na ljepilo se hvataju gusjenice, pa im je na taj nain onemoguen pristup u kronje stabala. Ljepljivi se prstenovi koriste i za utvr ivanje gustoe mrazovaca. Feromonske klopke i lovna stabla slue za utvr ivanje gustoe populacije i smanjenje broja potkornjaka (ulovljene jedinke se unite na razne naine). Mehaniki se mogu unitavati gubarova legla. U nekim sluajevima sjeom napadnutih stabala unitavaju se i tetni kukci. U mnogo sluajeva kombiniraju se kemijske i mehanike mjere suzbijanja kukaca.

Suzbijanje tetnih kukaca kemijskim sredstvima

Unitavanje kukaca kemijskim sredstvima je brzo, uinkovito i u irokoj primjeni. Postoje brojni insekticidi za unitavanje kukaca. Od svakog se insekticida zahtjeva da bude uinkovit u unitavanju tetnih kukaca i da bude to manje tetan ili bezopasan za korisne kukce (predatore, parazitoide, pele), vode, biljke, ivotinje, a pogotovo ljude. - 57 -

ume se protiv tetnih kukaca najee tretiraju aviometodom, ev. traktorskim prskalicama, a u rasadnicima terestriki raznim ure ajima. Ovisno o veliini estica koje izlaze kroz mlaznice razlikujemo prskanje (150 500 m), oroavanje (50 150 m) i zamagljivanje (10 50 m). Bez obzira koja se metoda primjenjuje doza insekticida za odre enu povrinu ostaje ista, a koncentracija se poveava prema smanjenju estica.

OPASKA: BEZ OBZIRA KAKVU TETU KUKAC INI JEDNOM STABLU ILI UMI SLIJEDI ULANAVANJE DALJNJIH TETA. NPR. DEFOLIJATOR OTETI KRONJU, STABLO FIZIOLOKI OSLABI, NAPADAJU GA SEKUNDARNI TETNICI I/ILI GLJIVE, STABLO SE SUI, PODLONO JE VJETROLOMU-VJETROIZVALI, NA NJEGOVOM MJESTU JE POJAAN PRISTUP SVIJETLU, POJAVLJUJU SE KOROVI, ONI OMETAJU MLADE BILJKE, SLUE ZA HRANU I STANITE VIIM IVOTINJAMA I GLODAVCIMA, ONI INE DALJNJE TETE, STANITE SU I HRANA KUKCIMA I GLJIVAMA ITD. Pregled vanijih tetnih kukaca i nain suzbijanja RED ORTHOPTERA - RAVNOKRILCI Gryllotalpa gryllotalpa - rovac, mrmak. Oteuje korijenje mladih biljaka, naroito smreke. Vee tete moe initi u rasadnicima. Suzbija se postavljanjem klopki u hodnike ili iskopane jame u koje se nalije voda s uljem. Ulovljeni rovci se unite mehaniki. Tlo se moe tretirati sintetskim piretroidima Dursban G 7,5 ili E 48, Force 20 SC.

Podisma (Miramella) alpina umski skakavac (i druge vrste, egipatski, talijanski, marokanski). Mogu se pojaviti povremeno i tada ine velike tete. Brste bukvu, hrast, grab, grmlje, trave itd. Javljaju se u vrijeme vegetacije, pa se i suzbijaju od 5. do 8. mjeseca. U jednom sluaju primijenjen je Karate 2,5 EC u dozi 0,25 l/ha, uz uee vode 30 l/ha aviometodom.

- 58 RED THYSANOPTERA - RESIARI Leaniothrips laricivorus ariev resiar. Uzrokuje suenje vrhova mladih stabala aria. Suzbija se u stadiju imaga i liinke tijekom travnja. Sistemini insekticidi Rogor 40, Chromgor 40 i dr. Lispothrips crassipes - topolon resiar. Na mladim topolama ini velike tete, moe uzrokovati suenje stabala. Suzbija se kao i ariev resiar.

RED STERNORRHYNCHA UI Red obuhvaa 4 porodice. Svim predstavnicima je svojstveno da siu biljne sokove. Prilian broj ih ini tete na umskom bilju. Aphididae lisne ui Postoji velik broj vrsta. Neke su vrlo opasni tetnici na umskom bilju (hrast, bukva, vrba, topola, brijest i dr.). Suzbijanje se ne provodi u umama ve samo u rasadnicima, uglavnom u stadiju imaga. Lisne ui u poljoprivredi ine velike tete. Zbog toga su za njihovo suzbijanje proizvedeni brojni insekticidi. Tako se za tretiranje ui na biljkama mogu koristiti organsko fosforni nesistemini i sistemini insekticidi, karbamati, sintetski pireteroidi npr. Decis 1,25 EC i Decis 2,5 EC i Karate 2,5 EC, neonikotinoidi, npr. Confidor SL 200 i dr. Mogua je i primjena mineralnih ulja i zemljinih insekticida to je u svezi s njihovim kompliciranim nainom ivota. Adelgidae ui ikarice U umama se suzbijanje ne provodi. U rasadnicima se zelena smrekova u ikarica suzbija rezanjem i spaljivanjem izbojaka sa ikama. U proljee se smreke mogu tretirati sisteminim insekticidima, npr. pripravak Rogor 40 ili Chromgor 40. Ari se istim insekticidima tretira ljeti.

Coccidae - titaste ui Uglavnom napadaju fizioloki oslabljele biljke. Siui sokove domaina predisponiraju za napad drugih kukaca i gljiva. U umama se ne suzbijaju. Mogu se suzbijati u rasadnicima i parkovima. Napadaju brojne listae i etinjae. Od insekticida u obzir dolaze sistemici kao i kod ui ikarica ili neonikotinoidi kao to je Magnum 200 i dr. u vrlo irokom vremenskom periodu. - 59Psyllidae lisne buhe Nisu znaajne za umarstvo. Poznata je imirova lisna buha. Suzbija se kao i druge ui.

RED HYMENOPTERA OPNOKRILCI Kao tetnici u obzir dolaze lanovi iz 4 porodice. Suzbijaju se sistemicima (Rogor 40) i sintetskim piretroidima Fastak 10 SC, Decis 6,25 EG, Karate 2,5 EC, Calypso SC 480, Mespilan 20 SP i drugima. Insekticidima se suzbijaju u stadiju liinki. Daje se kratak pregled glavnih vrsta po porodicama. Pamphillidae ose predivice: Zapretke prave liinke. Odrasli nakon kopulacije i odlaganja jaja ugibaju. Cephalcia abietis velika smrekina osa predivica, liinke nagrizaju prologodinje iglice, rijetko dolazi do golobrsta. deranje nastupa poetkom ljeta i traje oko dva mjeseca. To je vrijeme suzbijanja. Acantholyda nemoralis borova osa predivica, na pojedinanim stablima obinog bora napada iglice. deranje je neto krae nego kod prethodne. A. hieroglyphica velika borova osa predivica, Napada mla e borove, pogotovo primorski. Liinke nagrizaju prologodinje iglice ispod pupa, a ovogodinje na novonastalom izbojku. teta moe biti velika. deranje je u svibnju i lipnju. U poetku oteivanja iglica mogu se mehaniki odstraniti zapreci zajedno s liinkama i unititi, pa se otklanja potreba primjene insekticida. Tenthredinidae ose listarice: Razvijaju liinke tzv. pagusjenice. U 4 podporodice susreemo znaajne umske tetnike. Pristiphora abietina mala smrekova osa listarica, u svibnju se pagusjenice hrane mladima smrekinim iglicama. Tada se suzbijaju. Tomostethus nigritus crna jasenova osa listarica, u proljee do konca travnja, izgriza jasenovo lie i to je vrijeme suzbijanja. tete do izraaja dolaze u urbanim sredinama i u rasadnicima. Apethimus abdominalis hrastova osa listarica, liinke izgrizaju bubree pupove sve do konca travnja. Moe uzrokovati golobrst. Suzbija se kao i drugi rani defolijatori. Caliroa annulipes mala hrastova osa listarica, napada hrast, bukvu, lipu

vrbu i dr. Pagusjenice skeletiraju list s donje strane. U rasadnicima tete mogu biti katastrofalne. Prvo rojenje je u svibnju, drugo u srpnju, tree u kolovozu. Tada se suzbijaju. Ako se uspjeno suzbije prva generacija mogue je da drugu i treu ne treba suzbijati. Nematus salicis vrbina osa listarica, moe potpuno obrstiti vrbino lie. Biologija je slina maloj hrastovoj osi listarici, pa i suzbijanje. Periclista lineolata tetnik hrastova pomlatka. Tijekom svibnja pagusjenice izgrizaju hrastov list. Tada se moe suzbijati ukoliko je jak napad. - 60 Diprionidae ose pilarice: Dolaze na etinjaama. Kao nas tete ine dvije vrste na borovima. Diprion pini obina borova osa pilarica, pagusjenice prve generacije izgrizaju borove iglice od svibnja do konca lipnja. Liinke druge generacije hrane se ovogodinjim iglicama od izlaska, pa sve u listopadu. tete su sporadine, pa se mjere suzbijanja ne poduzimaju. Ukoliko bi se suzbijali insekticidima treba tretirati pagusjenice obiju generacija za vrijeme njihove pojave. Neodiprion sertifer sme a borova osa pilarica, esta je u primorju na crnom boru. Pagusjenice se hrane borovim iglicama od proljea do sredine ljeta (oko dva mjeseca) to ukazuje na ev. vrijeme suzbijanja. Siricidae ose drvarice: Liinke se hrane i razvijaju u unutranjosti drveta listaa i etinjaa. Ne poduzimaju se izravne mjere suzbijanja. Neke ose iz razliitih porodica su spomenute kao parazitoidi i tetnici sjemena, pa se na ovom mjestu ne obra uju.

RED COLEOPTERA - KORNJAI Ovo je zasigurno najbrojnija skupina kukaca. Ima ih preko 300 000 vrsta. U umama me u njima susreemo brojne korisne vrste ali isto tako bezbroj vrlo opasnih tetnika. tetnici ovoga reda, uz vrste iz reda Lepidoptera, su najbrojnije i najglavnije grupe tetni kukaca u umama. Red obuhvaa brojne porodice, a na ovom mjestu prikazuju se samo izraziti tetnici prema pripadajuim porodicama. Scarabidae listoroci iji su predstavnici hrutevi Melolontha melolontha obini hrut. tete ine grice izgrizajui korijen mladih biljaka etinjaa i listaa u rasadnicima i kulturama nakon poumljavanja. U umama se mogu suzbijati imaga u sluaju masovne pojave to je izuzetak. Grice se suzbijaju tijekom vegetacije zemljinim organsko fosfornim insekticidima kao to je Dursban E 48 ili drugima. Polyphylla fullo areni ili mramorirani hrut. Za vrijeme rojenja, srpanj, izgriza i pregriza borove iglice. Tako er se hrnai hrastovim, topolovim,

bagremovim i bukovim liem. Me utim tete ine grice izgrizanjem korijena borovih sadnica. Suzbijanje je kao i obinog hruta. Buprestidae - krasnici Tu pripadaju brojni ksilofagni tetnici u umama. Po nainu ivota su primarni tetnici. tetu ine samo liinke. Kad se liinke izvale iz jaja zavlae se pod koru, rje e pod koru ili u drvo gdje prave hodnike razliitih oblika. tetnost pojedinih vrsta varira ovisno o nainu ivota. - 61 Buprestis spp. na jeli, smreci, boru, empresu, tuji, mriki. Suzbijanje se sastoji u sjei napadnutih stabala. Isto se odnosi i na vrste iz rodova Phaenops, Anthaxia, Chrysobothris i Calcophora. Capnodis spp. ilogrizi liinke nagrizaju korijenje raznih vrsta listaa. Suzbijanje je kao i grica hruta. Coreabus spp. prstenari velik broj poznatih umskih tetnika. Preteno su sekundarni tetnici. Suzbijanje se sastoji u sjei napadnutih stabala ili pojedinih grana. Agrilus spp. krasnici tetnici hrasta, bukve, topole i drugih listaa. Suzbijaju se uklanjanjem napadnutih stabala. Elateridae - klinjaci Liinke nagrizaju sjeme u umama i korijenje mladih biljaka u rasadnicima. Najvie nagrizaju vrat korijena. U rasadnicima treba provoditi suzbijanje liinki do pete godine ivota biljaka. Tlo se tretira zemljinim insekticido Dursban E 48 ili drugim. Rodovi: Agriotes, Elater, Corymbites i Athous. Lymexylonidae - drvai To su tetnici koji bue drvo. Hylecoetus dermestoides- sme asti drva napada sve glavne vrste umskog drvea. Tehniki je tetnik stabala koja se sue, leeih stabala i trupaca. Sa trupaca treba skinuti koru ili ih drati na suhom i prozranom mjestu. Premazivanje trupaca zatitnim sredstvima je upitno zbog ogranienja upotrebe. Anobidae drvai kuckari Tu pripadaju tehniki tetnici u suhom i mrtvom drvu ili dijelovima odumrlog debla. Neki ive u mrtvoj kori ili smrekovim eerima. Suzbijanje se ograniava na premazivanje drva zatitnim sredstvima. Bostrychidae - kukuljiari tete ine na drveu i drvnom materijalu kao i kuckari, pa je i suzbijanje identino. Cerambycidae strizibube ili cvilidrete Strizibube su vrlo raireni tetnici. Preteno su tehniki tetnici. Neke od njih oteuju stabla fizioloki. Fizioloki tetnici dovode do slabljenja stabala, pa su po tome vaniji od tehnikih tetnika. Neke vrste oteuju stabla na oba naina. U novije vrijeme utvr ene su vrlo opasne uvezene vrste. Suzbijanje se uglavnom svodi na uklanjanje napadnutih stabala. Znaajne vrste su: Tetropium luridum i T. fuscus na etinjaama, prvenstveno napadaju fizioloki oslabljela stabla, a este su i na

neotkoranom leeem drvu. Zaraena stabla treba posjei do konca sviblja i izvesti iz ume. tipian primarni tetnik koji napada zdrava hrastova stabla, C. scopili napada razliite listae Cerambyx cerdo i C. velutinus koja priinja tete u primorju. Znaajne su jo vrste iz rodova Cytus i Plagionotus koje napadaju stojea i oborena stabla na prvom mjestu hrasta i bukve. Ako se pojave u velikom broju mogu nanijeti velike tete. Suzbijanje se sastoji u tome da se trupci i leevina u to kraem vremenu izvezu iz ume, jer je to povoljan materijal za razvoj ovih strizibuba. Lamia textor bui hodnike u glavi korijena raznovrsnih vrba, Acanthocinus spp. su sekundarni tetnici etinjaa i hrastova koji napadaju bolesna i oslabljela stabla. Monochamus spp. su fizioloki i tehniki tetnici na smreci i boru. Posebno je znaajna vrsta M. galloprovincialis kao vektor borove nematode. Napadnuta stabla i grane treba pravovremeno posjei i izvesti iz ume. Saperda populnea mala topolina - 62 cvilidreta je tetnik vrba i topola. Naroito je opasna u rasadnicima i mladim kulturama. Na mjestu napada nastaje kalus, pa na istima lako pucaju mlada stabalca ili grane. U rasadnicima moe biti vrlo tetna. Postoji jo niz cvilidreta iz razliitih rodova, ali su od manje vanosti. Anoplophora chinensis azijska strizibuba je europski karantenski tetnik. Utvr ena je i u nas. Potencijalno napada irok krug domaina i vrlo je tetna. Suzbija se sjeom i spaljivanjem napadnutog materijala (stabala, grana, grmova).

Chrysomelidae - zlatice To je brojna porodica tipinih tetnika lia. Prvenstveno napadaju vrbe i topole, ali dolaze i na brijestovima, johama i drugim listaama, a neke i na etinjaama. Mnoge vrste u jednoj godini imaju i vie od jedne generacije to je povezano s vremenom suzbijanja. Navode se najtetnije vrste. Plagiodera versicolora modra vrbina zlatica, napada vrbe i topole. im se pojavi mlado lie (travanj) poinje ga izgrizati. Novorazvijene liinke su u skupinama na liu (tada treba suzbijati), kasnije se razilaze. Izgrizanje traje 2 3 tjedna. U povoljnim uvjetima tijekom ljeta razvije tri generacije. Ako se uspjeno suzbije prva generacija druge dvije su malobrojnije i opasnost je smanjena. Phyllodecta tibiaqlis i P. vitellinae pri masovnoj pojavi mogu uiniti velike tete u rasadnicima i mladim kulturama. Chrysomela spp. tri vrste dolaze na vrbama i topolama, a jedna na johama. tete su kao i prethodnih. Agelastica alni johina zlatica, napada johe, vrbe, topole i vokarice na kojima skeletira lie. Liinke se najprije dre skupa (vrijeme suzbijanja), a kasnije se razi u. Kornjai se javljaju u jesen i nagrizaju lie. Ponekad su tete znaajne. Galerucella luteola brijestova zlatica, imaga se javljaju u proljee i nagrizaju lie brijesta. Na godinu moe dati 3 4 generacije. Liinke skeletiraju lie i mogu nanijeti velike tete. Postoji jo vrsta u ovome rodu koje dolaze na drveu i grmlju. Luperus picicola i L. gularis, izgrizaju borove iglice bez znaajnih teta. S obzirom na tete koje ini krumpirova zlatica u poljoprivredi razvijeni su brojni insekticidi za njeno suzbijanje. Veina ih se moe primijeniti i u umarstvu. Neki od njih spadaju u organo-fosforne (Dursban E 48, Chromorel-D), neonikotinoide (Confidor SL 200, Mospilan 20 SP), a veina ih pripada skupini sintetskih piretroida. Upravo se ti insekticidi najvie koriste za suzbijanje zlatica u umarstvu. Na raspolaganju su pripravci Fastac 10 SC, Direkt, Alfa 10 SC, Decis 1,25 E i Decis 6,25 EG, Karate 2,5 EC i King.

Zlatice se suzbijaju u stadiju liinke, a broj tretiranja ovisi o broju generacija. Ukoliko se uspjeno suzbiju liinke prve generacije znatno je smanjena mogunost pojave slijedeih generacija i potreba suzbijanja.

Curculionidae pipe Ovo je izuzetno mnogobrojna porodica kornjaa. Vie su tetnici kulturnog nego umskog bilja. Neke pipe grizenjem oteuju lie, neke bue pupove, listove, izbojke ili plodove, neke izgrizaju korijenje, neke savijaju lie, a ima i onih koje nagrizaju koru i bue hodnike pod korom. Upravo takve pipe dolaze u naim umama, kulturama i rasadnicima. Suzbijanje ovisi o nainu ivota pojedine - 63 vrste i mjestu pojave (uma, kultura, rasasdnik). U nekim sluajevima unitava se izravno kukac (npr. kod topolina cigaraa mogu se sakupljati savijeni listovi u kojima su liinke i unitavati ih), a mogu se unitavati i insekticidima (kod nekih u isto vrijeme unitavaju se liinke i imaga to je povezano s njihovim generacijskim razvojem. Od insekticida najvie se koriste sintetski piretroidi kao to su Karate 2,5 EC, Karate Zeon, King, Karis i dr., te neki od neonikotinoida, npr. Acelan 20 SP. Od pipa tetni u umarstvo navodimo nekoliko vrsta. Byctiscus betulae brezin cigara, dolazi na vinovoj lozi, krukama, topoli, vrbi, brezi i drugim vrstama. tetu ini nagrizanjem izbojaka i lia. Lie savija u cigaru, ono sui i otpada. teta moe biti znaajna. B. populi topilin cigara, dolazi na topolama, vrbama i brezama. Na topolama moe uzrokovati znaajne tete. Cigarai se u umama ne suzbijaju. U rasaddnicima i mladim kulturama unitavaju se cigare s mladim liinkama ili se biljke tretiraju insekticidima. Otiorrhynchus spp. U ovom rodu postoji vrlo mnogo pipa. Imaga se hrane liem ili drugim zelenim dijelovima, a liinke ive na korijenu biljaka. tete nastaju u rasadnicima i gustim nasadima mladih bilhjaka. Kornjai nagrizaju lie samo nou, a liinke se sakrivaju u tlu. Suzbijanje se sastoji u toplinskom ili kemijskom tretiranju tla u kome su liinke ili se sakupljaju i unitavaju imaga (teko ih je uoiti). Za kemijsko tretiranje tla na raspolaganju je vie zemljinih insekticida od kojih se preporua Dursban E 48. Phyllobius spp. Ovi kornjai biljke oteuju slino kao i pipe iz prethodnog roda. Kad se pojave u velikom broju imaga mogu uzrokovati golobrst to se doga a u proljee. Neke vrste osim lia oteuju i pupove. Dolaze na listaama (hrast, bukva, breza, vrba, jasika, kesten i dr.) i na etinjaama borovi. U sluaju masovne pojave imaga se unitavaju insekticidima. Polydrossus spp. Rod obuhvaa nekoliko umskih tetnika na listaama (hrast, bukva, breza, grab i dr.) i etinjaama (smreka, jela, bor, ari i dr.). tete ine nagrizanjem izbojaka, izgrizanjem kore i pupova. Suzbijanje se ne provodi. Hylobius abietis velika borova pipa, Dolazi na etinjaama (bor, smreka, jela, duglazija i dr.) i na listaama (hrast, breza, joha, vrba i dr.). Napada mlado drvee starost 3 6 godina. Izgriza koru, izbojke, i kambij zbog ega dolazi do suenja stabala. Imaga su primarni tetnici, jer nagrizaju koru. Liinke prave hodnike u oborenom drvu, pa su sekundarni tetnici. Njenoj biologiji pogoduju kratke ophodnje, gola sjea i obnova sadnjom sadnica, pogotovo obinoga bora. U tome je i sutina suzbijanja. Kod nas je njena tetnost bez veeg znaenja, ali postoji opasnost od masovne pojave, pa treba raunati i s mjerama suzbijanja. Pissodes spp. Preteno su sekundarni tetnici i po tome slini potkornjacima. Liinke ive pod korom i nagrizanjem uzrokuju suenje oslabljelih stabala. Imaga tako er nagrizaju koru. Suzbijanje je usmjereno na redukciju mehanikih oteenja (na takvim mjestima enke odlau jaja) prilikom sjee, brzu sjeu i izvlaenje napadnutih stabala. Curculio spp. plodotoci ili irotoi. Svojim napadom sprijeavaju prirodnu obnovu, a naroitio sun tetni u klonskim sjemenskim plantaama. Njih smo obradili u drugom poglavlja. U plantaamam je mogue suzbijanje tretiranjem insekticidima u proljee ili poetkom ljeta za vrijeme aktivnosti imaga. Cryptorhynchus lapathi johina arena pipa, napada

johe, vrbe, topole, breze i hrastove. Najtetnija je na vrbamam i topoloama, pogotovo u rasadnicima i mladim kulturama. Kao primarni tetni vrlo je opasna za pojedine kulture. Imaga se prvi puta javljaju u drugoj polovici ljeta (vrijeme suzbijanja), tada nagrizaju koru, dopunski se hrane i odlaze na prezimljavanje. U proljee, dosta kasno, javljaju se ponovo. To je tako er vrijeme suzbijanja. Znai, imaga se suzbijaju u prroljee i ljeto jednim od navedenih insekticida. U rasadsnicim napadnute biljke tereba unititi, jer se u njma nalaze liinke. Stereonychus fraxini jasenova pipa, Periodiki se masovno javlja svagdje gdje ima jasena. Najtetnija je za poljski jasen. Tako er dolazi na maslini, crniki i zdeleniki. Imaga se javljaju u travnu. enke izgrizaju pupove i mlade listove, a liinke se hrane liem, dok u zadnjoj fazi razvoja oteuju peteljke i izbojke. Novrazvijena, ovogodinja, imaga nagrizaju lie. Iz takvog naina prehrane shvatljivo je koliko je ta pipa opasni tetnik. Ona je najopasniji tetnik poljskog jasena. Masovni napadi mogu trajati 4 5 i vie godina. Za suzbijanje je nuno znati da se ljeti na jasenu istovremeno mogu nai liinke i imaga. Suzbijaju se liinke i imaga - 64 od proljea do ljeta navedenim insekticidima to se jednostavno provodi u rasadnicima. U umama je najbolje provesti suzbijanje istovremeno kada se suzbijaju drugi defolijatori nizinskih uma. Rhynchaenus spp. skoipipe. Tipini su tetnici lia. U proljea imaga bue lie. Liinka bui hodnik na glavnoj lisnoj ili, a zatim na rubu plojke napravi veliku gruzotinu. U lipnju se pojavljuju nova imaga koja nagrizaju lie i plodove. Najznaajnija vrsta je bukova skoipipa R. fagi. Suzbijanje se ne vri, a mogue je insekticidima za vrijeme aktivnosti imaga ili liinki.

Scolytidae - potkornjaci Potkornjaci su najbrojnija skupina kornjaa tetnih u umama. Pretpostavlja se da ih u jugoistonom dijelu Europe ima oko 120 vrsta. U nas ih je zabiljeeno skoro 100 vrsta. Po tetnosti u umama zauzimaju prvo mjesto, usporedo s leptirima. Potkornjaci su tipini stanovnici drvea. U biljci provode itav ivot, a iz nje izlaze samo da bi nastanili novo drvo, na regeneracijsku ili dopunsku prehranu ili kada trae mjesto gdje e prezimiti. Da bi se bolje shvatili treba ih podijeliti u grupe i tako ih promatrati kao to je nie navedeno: - prema domainima su monofagni, oligofagni i polifagni (na etinjaama i listaama) - prema mjestu grizotina su korai (ive izme u kore i drveta, zalaze u liko i bijel) i drvai (hodnike bue u drvu drvotoci) - po nainu prehrane su drvai i gljivai - prema tetnosti su sekundarni i primarni (u manjem broju) - prema vremenu pojavljivanja su rani (u nekim sluajevima veoma rani) i kasni - prema mjestu oteenja razlikuju se potkornjaci na deblima, na granama, na mladom drveu (ak dvogodinjim biljkama), na granama, na drveu tanke kore i na drveu debele kore - prema nainu oteivanja potkornjaci su fizioloki (korai) i tehniki (drvai) tetnici. Potkornjaci imaju jednu, dvije ili vie generacija. Legu se u kori i u drvu. Hrane se biljnom hranom i biljnim sokovima. Kada se drvo prosui ivotna sredina im postaje nepovoljna, pa trae drugo mjesto obitavanja. Posebna grupa potkornjaka su tzv. gljivai koji ive u zajednici s odre enim gljivama (zovu se ambrozija gljive). Liinke se hrane hifama tih gljiva, a imaga su njihovi vektori.

Vrijeme rojenja potkornjaka je vrlo rastezljivo to ovisi o temperaturama (ponekad ak u sijenju ili u kasnu jesen). Glavno vrijeme rojenja za rane potkornjake je u oujku travnju, za kasne oko mjesec dana poslije, i tijekom ljeta. Uvjeti masovnog razmnaanja i napada potkornjaka ovise o nizu me usobno povezanih imbenika. Razloge masovne pojave treba traiti u imbenicima koji fizioloki oslabe biljke (stabla) i predisponiraju ih za napad potkornjaka. Tri su glavna imbenika koji pogoduju potkornjacima: - klimatske prilike (vruina i sua stabla fizioloki oslabe) - sastav ume (prirodna, mjeovita, iste sastojine, mjeovite sastojine, kulture) - zdravstveno stanje ume ( vjetroizvale, vjetrolomi, snjegolomi, ostaci u umi, defolijacija i niz drugih.

- 65 Potkornjaci su specifini tetnici. Svako fizioloki oslabljelo stabla ili mlada biljka mete su njihova napada. Korai se razlikuju od svih drugih tetnika po tome to neizbjeno dovode do smrti napadnute cijele biljke ili njenih pojedinih dijelova (grana). Prva generacija ranih potkornjaka javlja se ve u veljai oujku, a kasnih u travnju svibnju. Druge se generacije javljaju tijekom ljeta. Neki se u odre enoj mjeri roje ak i jeseni. Poznavanje vremena rojenja ima veliko znaenje za suzbijanje potkornjaka. Kako potkornjaci napadaju fizioloki oslabljela stabla istraeno je kod smrekovog pisara (Ips typographus) to se u principu moe shvatiti i za druge potkornjake. Navodi se primjer za napad smrekovog pisara na smreku. Kada stablo smreke fizioloki oslabi lui odre ene kemikalije u okoli. To su tzv. primarni atraktanti koji djeluju u poetnim fazama naseljavanja potkornjaka. Oni te atraktante u prirodi prepoznaju i na njih reagiraju. Stablo samo odre eno vrijeme izluuje te kemijske spojeve i u tom vremenu potkornjaci trebaju naseliti stablo. Na atraktante reagiraju mujaci, ubuuju se u koru i lue populacijske feromone kojima primamljuju enke ali i druge mujake dajui im do znanja da i za njih ima uvjeta i prostora u dotinom stablu. Kada je postignuta maksimalna gustoa populacije u jednom stablu potkornjaci emitiraju znatno manje populacijskih feromona. To odbija nadolazee jedinke i usmjerava ih na susjedna stabla, pa nastaju arita napada potkornjaka. Upravo je to razlog zato se kod masovnih napada stabla sue u krugovima. Suzbijanje potkornjaka U odmakloj fazi razvoja potkornjaci se teko suzbijaju. Najvanije je pravovremeno djelovanje to ukljuuje otklanjanje uvjeta za njihov masovni razvoj. Nuno je provoditi ispravne umskouzgojne mjere da bi se stabla odrala u dobroj fiziolokoj kondiciji. Tako er je nuno odravati umski red tj. podravati higijenu ume. Sva oteena stabla treba to prije ukloniti i izvesti iz ume. Utvr ivanje brojnoga stanja i u dobroj mjeri suzbijanje koraa obavlja se pomou lovnih stabala i feromonskim lovnim klopkama to se nie objanjava. Drvai se u novije vrijeme kontroliraju primjenom polimernih mrea kao barijera za kornjae i kontaktnih insekticida. Insekticid je tehnoloki integriran u sintetsku mreu da ga kia i voda ne mogu isprati u tlo to ga ini sukladnim s FSC normama. Primjena je mogua na stovaritima gdje se sortimenti prekrivaju mreama. Lovna stabla. Postoje dvije vrste lovnih stabala: leee (obori se zdravo stablo) i stojee (prstenovanjem kore zdravom stablu prekine se kolanje sokova). U oba sluaja stabla slue kao

mamac za privlaenje potkornjaka i kontrolu njihove brojnosti. Broj lovnih stabala u odre enoj umi ovisi o nizu injenica. Nuno je voditi rauna o vremenu postavljanja lovnih stabala jer se moe postii suprotan uinak tj. da ne poslue za masovan razvoj potkornjaka to bi rezultiralo intenzivnim napadima na nova stabla. Nakon postavljanja stabla treba stalno kontrolirati i u pravo vrijeme otkoravati (zbog negativnog efekta). Prilikom otkoravanja ispod stabla se postave najlonske folije ili drugi plahtasti materijal (na njih padne vei broj imaga, liinki i kukuljica). U mnogo sluajeva spaljuje se skinuta kora ili grane s potkornjacima. Panjevi se tako er otkoravaju. Pojedino lovno stablo slui kao kontrolno stablo (za utvr ivanje brojnosti potkornjaka). Postavljanjem lovnih stabala i u pravo vrijeme otkoravanjem smanjuje se brojnost potkornjaka ali se u potpunosti ne sprjeava gradacija. - 66 Feromonske klopke. Za suzbijanje i kontrolu brojnosti potkornjaka mogu se koristiti feromonske klopke. One su u principu zamjena za lovna stabla. Postoje dvije vrste klopki. Doletne i naletne ili barijerne. Kod doletne potkornjak sleti na nju, na e otvor, ulazi u unutranjost i pada u klopku. Kod naletne potkornjak nalijee na prepreku, udara na barijeru i upada u klopku. Smatra se da je barijerna klopka selektivnija i efikasnija od doletne. U klopke se stavljaju odre ene vrste feromona to je povezano s vrstama potkornjaka. Kukci su u prostoru orijentirani prema feromonskom mirisu, a zatim prema boji (crno obojene klopke su se pokazale boljima) i prema silueti klopke. Feromonski miris ne traje dugo vremena. Zato u vremenu kada potkornjak stvara drugu generaciju treba zamijeniti feromonsku ampulu. Za postavaljanje feromonski klopki veoma vanu ulogu igra prognoza. Nadalje je vano znati kada ih postavljati, u kolikom broju i u kakvom prostornom rasporedu. Klopkama se postiu dobri rezultati ali i kod njih postoji opasnost od neeljenog efekta. Uz gore navedeno treba imati na umu da potkornjaci imaju vrlo mnogo raznovrsnih prirodnih neprijatelja. Slijedi prikaz pojedinih grupa i vrsta potkornjaka prema podporodicama. Podporodica Scolytinae bjelikari. Scolytus spp. U nas je utvr eno preko 10 vrsta. Najvie ih dolazi na brijestovima, zatim na vokaricama, a pojedinano na brezi, hrastu, javoru i drugim umskim vrstama. tete ine buenjem hodnika pod korom na deblu i granama. Suzbijati se mogu postavljanjem stojeih lovnih stabala. Podporodica Hylesininae likotoci. Radi se o jednoj grupi kukaca koji preteno ive na listaama, a manje na etinjaama. Imaga nekih vrsta u vrijeme regeneracijskog i dopunskog jedenja hrane se posve zdravim biljnim dijelovima drvea kojeg napadaju. U pojedinim sluajevima mogu nanijeti velike tete. Ukupno su brojniji nego lanovi prethodne podporodice. Hylesinus spp. likotoci jasena, masline i grmlja. Napadnuta jasenova stabla treba oboriti i unititi potkornjake. Na grmlju se mogu odrezati napadnute grane i spaliti. Phloesinus bicolor boroviin potkornjak, tete ini na borovicama, empresima i tujama. Ph. tujae tujin potkornjak

napada iste vrste kao i prethodni. U rasadnicima i ivim ogradama moe uzrokovati katastrofalne tete. Biljke u rasadnicima, ogradama ili pojedinana stabla treba odravati u dobrom fiziolokom stanju, a napadnute posjei i spaliti. Dendroctonus micans veliki smrekov likoto, redovito napada starija smrekova stabla s debelom korom i to na donjim dijelovima debla u blizini glave korijena. Rje e napada i bor. U sastojinama treba paziti da se ne ozlje uju donji dijelovi stabala. Ozlje ena treba to prije posjei, a panjeve okorati. Napadnuta stabla tako er treba posjei, okorati i koru spaliti. Tomicus spp. borovi srikari. tetnici su borova s kompliciranim nainom ivota. Glavna je injenica da se ubuuju u koru i izbojke (dvogodinje i jednogodinje). U cilju suzbijanja treba ukloniti vjetroizvale i snjegoizvale, poarom ili na druge naine oteena stabla. Hylurgus spp., Hylurgops spp. i Hylastes spp. korjenari. Radi se o nekoliko vrsta potkornjaka koji izgrizaju hodnike na korijenju crnogorinog drvea. U pojedinim sluajevima nanose vee tete, osobiotio na mladim biljkama koje zbog oteenja koje im nanesu ugibaju. Naroito mogu biti ugroene mlade kulture. Suzbijanje se sastoji u kopanju jaraka (u njih tetnici lako upadaju) oko kulture. Biljke koje - 67 venu treba izvaditi iz zemlje s busenom (da u zemlji ne ostanu kukci) i spaliti. U proljee se suzbijanje provodi primamljivanjem potkornjaka na svjee panjeve ili pod svjeu smrekovu ili borovu koru pod koju se zavlae mlada imaga radi dopunske ishrane. Podporodica Ipinae korai i drvai. Ova podporodica obuhvaa veinu potkornjaka u naim umama. Mnogi ulaze u prohode drugih tetnika, pa su to izrazito sekundarni tetnici. S druge starne ovoj podporodici pripadaju neki najvaniji tetni potkornjaci u naim umama. Prikazuju se grupirano prema rodovima. Crypturgus spp. Uglavnom napadaju mlade etinjae, a nastanjuju hodnike drugih potkornjaka. Izravne mjere suzbijanja se ne provode. Cryphalus spp. mali jelov i mali smrekov potkornjak. Mali jelov potkornjak (C. piceae) dolazi u gornjim dijelovima debla i debljim granama s tanjom korom, a naseljava i leee odsjeene grane. Predstavlja glavnog tetnika jele u Hrvatskoj. Suzbijanje se moe obaviti pomou uhrpanih lovnih grana ili tanje oblovine jele. Lovna stabla se postavljaju u oujku, svibnju ili ev. u jesen. Stabla treba okoratri prije nego liinke u u u bjeljiku. Mali smrekov potkornjak (C. abietis) napada grane i tanja stabla, ak i samo nekoliko godina stare smreke. Na tankim granama zalazi duboko u drvo, a na debljim u liko. tetan je za smrekove letvike i kulture. Preventivno smrekama, pogotovo u kulturama, treba osigurati dobre uvjete rasta. Napadnuta stabla treba posjei, koru skinuti i spaliti. Polygraphus polygraphus smrekov likoto, vee tete nanosi smrekovim sastojinama do 40 godina starosti. Suzbija se lovnim stablima. Pityophthorus spp. granari. Uglavnom su tetnici grana raznih etinjaa. P. pityographus napada mlada jelova stabla i tanje grane. Napadnute grane treba posjei i spaliti kao i mlada stabla. Lako se hvataju lovnim stablima. Pityogenes spp. Nekoliko vrsta ovoga roda dolazi na etinjaama. Znaajne su dvije vrste. P. chalcographus estozubi smrekin potkornjak koji je pored smrekovog pisara najtetniji potkornjak smreke. Napada stabla u stadiju letvika. Stabla s tankom korom budu itava naoadnuta. Na starijim stablima dolazi samo u gornjim dijelovima gdje je kora tanka. Tako er napada vrlo mlade smrekove kulture. Suzbija se pomou lovnih neokresanih stabala koja se postavljaju po svijetlim prugama i progalama. Tako er se lovi i na grane oborenih stabala. Koru i grane u pravi as treba spaliti. P. bidentatus borov dvozubi potkornjak, vrlo je est i relativno primarni tetnik. On je jedan od najtetnijih borovih potkornjaka. tetu ini borovim kulturama i na granama starih borova. Suzbija se pomou neokresanih lovnih stabala. U roku od mjesec dana borova stabla treba okorati, a grane spaliti. Pityokteines spp. U ovom rodu poznata su tri jelova potkornjaka. P. spinidens jelov tankokori krivozubi potkornjak, ubraja se u najtetnije jelove potkornjake. Javlja se periodiki, a ponekad i masovno. Napada gornje dijelove jelovih stabala. Suzbija se pomou lovnih stabala. P.

curvidens jelov debelokori kerivozubi potkornjak, najvie zalazi pod debelu koru. Relativno je primaran, jer esto napada zdrave jele. Ubraja se me u opasne tetnike jele. Najradije napada starija stabla na sjeveroistonim i sjeverozapadnim obroncima. Suzbija se slino kao smrekov pisar, samo treba paziti da se lovna stabla otkoraju prije nego liinke za u u bjeliku. P. vorontzowi mali krivozubi jelov potkornjak, tipian je sekundarni tetnik. Dolazi na oslabljelim i potitenim stablima, esto napadnutim od drugih potkornjaka. Najee napada granjevinu i tanju oblovinu, pa se javlja na viim dijelovima stabala. Suzbija se lovnim stablima tanke kore koja treba okorati i skinuti im liko do druge polovice svibnja. Vrhove lovnih stabala i grane treba spaliti. Ips spp. U nas u ovom rodu dolazi oko desetak potkornjaka od kojih dva imaju veliko znaenja, pa se samo na njih osvremo. I. typographus smrekov pisar, uz smreku napada i druge etinjae. Napad na stabla traje od proljea do rujna. Najvie napada stare smreke debele kore, a kad se prenamnoi napada i one tanke kore u stadiju letvika. Preteno je sekundarni tetnik, a kad se prenamnoi postaje primaran, te napada i zdrava stabla. On je najtetniji od svih potkornjaka. Suzbija se uklanjanjem napadnutih stabala i - 68 oteenih stabala (vjetroizvale i sl.) i postavljanjem lovnih stabala i to u tri serije ovisno o razvoju kukca. Lovna stabla se ne kreu. Lovna stabla se otkoravaju, a kora i grane spale. Suzbijanje se obavlja i postavljanjem feromonskih klopki. I. acuminatus otrozubi borov potkornjak, napada drvee tanke kore, a najee je na granama starijih stabala. Vie je primarni nego sekundarni tetnik po emu je jedan od najznaajnih borovih potkornjaka. Suzbija se uklanjanjem napadnutih stabala. Xyloterus spp. ljestviari. Hrane se drvnim sokovima i gljivicama koje se razvijaju u njihovom hodnicima. Izraziti su drvotoci. Od nekoliko vrsta znaajan je X. lineatus crnogorini ljestviar koji uglavnom napada oborena svjea stabla (s dosta vlage) i panjeve raznih etinjaa. U rijetkim sluajevima i stojea bolesna i potisnuta stabla. Tako er moe napasti otkorana nedovoljno prosuena stabla. teta se sprjeava stalnim uklanjanjem bolesnih stabala. Posjeena stabla terba pravovremeno izvesti iz ume. Nuno je otkoravanje trupaca i dranje istih na prozranom mjestu (da se smanji vlaga potrebna za razvoj gljive). U sluaju masovne pojave postavljaju se lovna stabla i to ona koja su fizioloki oslabila. Lovna stabla trebaju biti u zasjeni (da zadre vlagu potrebnu gljivi). Prije nego stabla napuste imaga treba ih sitno sasjei i dobro osuiti (oduzima se vlaga gljivi). Xyleborus spp. drvenari. Tipini su potkornjaci drvenari hrasta. ivot im je vezan uz odre ene gljive koje im slue za hranu kao i drvni sokovi. Me u njima susreemo najvanije tehnike tetnike hrasta. X. monographus crvenosme i drvenar napada starija oteena stabla, stabla na osami i tek oborena stabla. Napada samo svjee i vlano drvo (vlaga je potrebna za razvoj gljive). Suzbijanje se sastoji u pravovremenom otkoravanju oborenih stabala i brzim izvozom iz ume. Na stovaritima sortimenti se tite postavljanjem kontaktnih insekticidnih mrea. X. dispar nejednaki potkornjak drvar, napada mlado i staro drvee, najee hrast. Kao sekundarni tetnik preteno napada oteena stabla. Vaan je fizioloki tetnik jer unitava kambij. Moe biti tetan na sadnicama u rasadnicima. U umi treba otklanjati napadnuta stabla i njihove dijelove, a u rasadnicima poupati i unititi napadnute sadnice.

RED LEPIDOPTERA - LEPTIRI Red leptira je bogat vrstama (ima ih vie od 160 000 vrsta), ali me u njima nema velik broj umskih tetnika. Me utim oni koji su tetni spadaju me u najopasnije, jer izazivaju kalamitete na velikim povrinama. Oni uz potkornjake spadaju u najopasnije umske tetnike. Njihove gusjenice se hrane pojedinim dijelovima biljke, a neke uginulim biljnim i ivotinjskim ostacima. S naeg stanovita

bitne su gusjenice koje se hrane liem i iglicama (ukljuujui i pupove). To su tzv. defolijatori. Kao defolijatori ine fizioloke tete tj. dovode do slabljenja vitalnosti stabala i predisponiraju ih za napad sekundarnih tetnika i gljiva (u nekim sluajevima ak obligatnih parazita) to u konanici rezultira suenjem pojedinanih stabala, grupa stabala ili itavih sastojina na velikim povrinama. Gusjenice nekih vrsta ive u drvu i priinjaju tehnike tete. Sa stanovita zatite uma veoma je vano znati koliko pojedine vrste imaju generacija (veina ima jednogodinju generaciju), u kome stadiju i na kome mjestu prezimljuju, koje biljne dijelove oteuju i kada ine tetu. To su kljune toke za njihovo suzbijanje. Neke se vrste mogu unitavati u stadiju u kome prezimljuju (gubareva jajna legla, gusjenice nekih minera u otpalom liu i sl.). Za suzbijanje je znaajno i to na kome mjestu kukac zapoinje tetu, npr. neki u proljee zapoinju oteivati pupove u kojims su prezimili, a onda prelaze na lie ili iglice. Nadalje je veoma znaajno da li se tetnik u vrijeme prehrane nalazi u biljnom tkivu (npr. miner) ili na biljnim organima (npr. gubar), jer to - 69 zahtjeva drugaiji pristup u smislu poduzimanja zatitnih mjera. U veini sluajdeva suzbijaju se gusjenice (zato je veoma vano znati kada su aktivne), a ponekad i imaga (zato je vano znati vrijeme rojenja), a nekad i drugi stadiji. Leptiri tako er imaju mnogo prirodnih neprijatelja i uzronika bolesti. Za suzbijanje tetnika iz reda Lepidoptera na raspolaganju su brojni insekticidi, na koje se osvremo na kraju ovoga poglavlja. U daljnjem tekstu slijedi kratki pregled najvanijih tetnika prema pripadajuim porodicama. Tischeridae mineri Od dva hrastova minera osvremo se na vrstu Tischeria ekebladella, ponekad pravi tete na poniku i mladiku, te na biljkama u rasadnicima. Suzbija se insekticidima pod kraj proljea ili ljeti kad se razvije prva generacija. U rasadnicima se moe sakupljati otpalo lie, jer u njemu prezimljavaju gusjenice. Hyponomeutidae moljci zapredari Gusjenice bue hodnike u listovima, pupovima i plodovima, te izgrizaju lie. Od mnogobrojnih vrsta u umarstvu ih se malo spominje. Prays curtisellus jasenov moljac, pravi mine u jasenovu liu, izgriza lie, bue terminalne pupove, bue i izgrizaju terminalne izbojke. Suzbija se teko, odnosno u umi se ni ne suzbija. U rasadnicima s e moe suzbijati insekticidima kada se na liu pojavi prva generacija (lipanj). Hyponomeuta spp. dolaze na vie vrsta listaa. Izgrizaju nabubrene pupove, miniraju i skeletiraju lie. Ponekad se mogu pojaviti masovno. Za umarstvo nemaju vee vanosti, pa se ni ne suzbijaju. Argyresthidae moljci na etinjaama Za nas je znaajno nekoliko vrsta iz roda Argyresthia. Me u njima je najvaniji jelin moljac igliar A. fundella i tujin moljac A. thujae. Prvi unitava jelove iglice, a drugi se zavlai u same vrhove tujinih izbojaka. S obzirom da su gusjenice jelovog moljca u iglicama suzbijaju se imaga u vrijeme rojenja, a to je u svibnju i lipnju. Po istomprincipu suzbija se i tujim moljac u rasadnicima, ivicama

ili na pojedinanim stablima. Ostale vrste ovoga roda su manje vane. Svi moljci ovoga roda imaju dosta prirodnih neprijatelja koji reguliraju njihove generacije. Coleophoridae moljci tuljari Kao tetnici u obzir dolaze tri vrste tuljara. Znatne tete moe initi ariev tuljar Coleophora laricella. Kada u proljee potjeraju pupovi gusjenice se hrane novonastalim iglicama, a u jesen se sele na druge iglice. Gusjenice se uspjeno mogu suzbijati ljeti i u ranu jesen tretiranjem aria sisteminim insekticidima. C. lutipenella hrastov tuljar povremeno nanosi vee tete. Gusjenica grize najprije pupove, a zatim mlado hrastovo lie. Suzbijanje se moe provesti u proljee, mada se u praksi ne provodi. C. fuscedinella johin tuljar ini johama tete kao i prethodni. U praksi se ne suzbija.

- 70 Tortricidae - savijai Ovo je brojna porodica malih nonih leptira. Veinom ive me u zapredenim listovima, ali i u pupovima, stapkama, kori, plodovima, korijenu i deblu. U nas je poznato oko 20 vrsta savijaa iz nekoliko rodova. Odre eni broj ih je poznat kao tetnici plodova i sjemena opisanih na odgovarajuem mjestu. Ostali su poznati kao tetnici umskog drvea, vie ih dolazi na etinjaama nego na listaama. Velike tete priinjaju hrastov i borov savija, a ostali nisu tako znaajni, pa ih ni ne opisujemo. Tortrix viridana hrastov savija, napada sve vrste hrastova. Gusjenice izlaze iz jaja u doba pupanja i listanja hrasta, zavuku se pod ljuske pupa, poinju ga isgrizati. Kasnije izgrizaju mladi list, zatim i starije lie, a izgrizaju i dijelove cvijeta. Hrastov savija je izuzetno tetan, jer uzrokuje golobrst. On spada me u rane tetnike, pa se suzbija u vrijeme aktivnosti gusjenica, to je dosta dug period. Pored hrasta napada i druge listae, ali bez veih posljedica. Rhyacionia buoliana borov Savija, znaajne tete zna poiniti u sastojinama crnoga bora, ali napada i druge borove. Inae se susree na pojedinanim stablima i u rasadnicima. Roji se u lipnju srpnju, mlade gusjenice se ubuuju ispod pupa u jesen, a u proljee u mlade izbojke. Insekticidima se moe suzbijati u vrijeme odlagana jaja i aktivnosti mladih gusjenica. Od sredine travnja do poetka lipnja treba rezati napadnute dijelove i spaliti. To je najbolje initi u rasadnicima i parkovima. Cossidae - drvotoci Kod nas su na raznim vrstama drvea rairena dva drvotoca. Oni ive u drvu, imaju dvogodinju generaciju, ine tehnike i bioloke tete. Cossus cossus vrboto, polifagni je tetnik, ali kod nas najvie napada vrbe i topole. Kao primarni tetnik ubuuje se u zdrava stabla. ini tehnike i fizioloke tete, a u sluaju jakog napada i suenje stabala. Napadnuta stabla treba posjei, a gusjenice koje ispadnu iz drva prilikom cijepanja treba sakupiti i unititi. Pridanak stabla moe se premazati ljepilom za gusjenice. Postoji mogunost unitavanja gusjenica guranjem ice u prohode to se moe initi u parkovima. Zeuzera pyrina sitance modro, granoto, pojavljuje se izuzetno, ali nanosi fizioloke i tehnike tete. Na starijim stablima nanosi samo tehnike tete. Pogotovo je tetan u rasadnicima i vrbovim kulturama, te mladim drvoredima razliitih vrsta drvea. Napadnute biljke treba posjei i u njima unititi gusjenice. Vrijedna stabla se spaavaju unitavanjem gusjenica guranjem ice u prohode. U sluaju da su napadnute grane treba ih posjei i spaliti. Aegeriidae (Sessiidae) - staklokrilci

Za njih je tipino da ive u unutranjosti drveta. Uglavnom su tetnici vrba i topola. Mogu nanijeti velike tete u rasadnicima i mladim kulturama. tete se tehnike i fizioloke. Trochium apiforme strljenka ili pelka, napada topole, vrbe, lipu, brezu i jasen. Hodnike pravi u zoni pridanka ili u deblu korijena. Donje dijelove stabla koji su izloeni napadima treba prskati neonikotinoidima. Jako napadnuta stabla treba posjei. U drvoredima u prohode ubrizgavati insekticid. Mogue je sakupljati i unitavati i leptire. Paranthrene tabaniformis mala topolina staklokrilka, tetnik je topola i vrba, pogotovo u rasadnicima i kulturama. Najradije se zavlai u drvo na mjestima mehanikih ozljeda. Gusjenice se u drvo zavlae u donjim dijelovima debla, u mladice i stare panjeve. Treba paziti da se stabla prilikom radova ne ozlje uju, a napadnuta posjei i gale sa strljenkama spaliti. Ostale vrste strljenki pripadaju rodu Sessia i tetnici su vrba, johe i breze, a jedna vrsta (S. cephiformis) dolazi na jeli, smreci, ariu i boru, ali ne ine znaajne tete.

- 71 Arctiidae - medonjice Znaajna je vrsta Hyphantria cunea dudovac, izraziti je polifag. Gusjenice prve generacije skeletiraju lie, a zatim ga brste to traje od svibnja do srpnja. Isti nain hranjenja ine gusjenice druge generacije od kolovoza do polovice rujna. Mogu uzrokovati potpunu defolijaciju napadnutih stabala. U vrijeme aktivnosti gusjenica biljke treba tretirati insekticidima. Ukoliko su unitene gusjenice prve generacije druga e teko doi do izraaja. Geometridae - grbice Rauna se da porodica obuhvaa preko 25 000 vrsta od kojih kod nas dolazi oko 1 000 vrsta na vrlo irokom krugu domaina. Neke spadaju u najvanije umske tetnike. Od nekoliko vrsta na etinjaama navest emo jednu, a na listaama dvije vrste. Bupalus piniarius borova grba, kod nas se javlja rijetko i ne uzrokuje znaajne tete. U Europi spada me u najvanije defolijatore bora. Gusjenice izlaze koncem lipnja. Isprva izgrizaju povrinu, a kasnije rubove iglica. Glavno brtenje je koncem vegetacije. Preporua se sakupljanje pokrova u gomile i razgrtanje, pa ptice pojedu gusjenice. Operophthera brumata mali mrazovac, spada me u najvanije defolijatore hrastovih uma. On kao i bukov mrazovac (O. fagata) dolazi na velikom broju listaa. U proljee kada pone otvaranje pupova izlaze gusjenice i poinju izgrizati pupove i mlado lie. Brtenje traje oko est tjedana. U to ga vrijeme treba suzbijati insekticidima. Ljepljivi prstenovi (postavljaju se u jesen) vie slue za utvr ivanje gustoe populacije nego za njeno smanjenje. Erannis defoliaria veliki mrazovac, po nainu ivota, biologiji i tetnosti slian je velikom mrazovcu, pa je i suzbijanje identino. Noctuidae sovice Iako je ovo najbrojnija porodica relativno se mali broj vrsta javlja znaajnih za umarstvo. U nas se navodi oko 15 vrsta sovica na umskombilju. Veina formira dvije generacije godinje, u proljee i u drugoj polovici ljeta. Zanimljive su po specifinom nainu ivota, pogotovo one koje pripadaju grupi sovica pozemljua, a to je povezano s njihovim nainom ivota. Sovice pozemljue su ponekad tetne u rasadnicima i mladim kulturama. tetne su jer njihove gusjenice nagrizaju korijenje i podzemne dijelove biljaka. Suzbijaju se insekticidima, ali treba voditi rauna da isti ne unite njihove prirodne neprijatelje. U svrhu suzbijanja mogu se unitavati i njihova mjesta sakrivanja.Vrste iz druge grupe sovica napadaju izbojke i lie, mladice ili pomladak, ali bez ozbiljnih teta.

Lymyntridae - gubari Gotovo sve vrste su umski tetnici, a neke me u njima spadaju u najopasnije defolijatore umskih sastojina. Veinom su tetnici listaa, a jedna vrsta dolazi na smreci i drugim etinjaama. Lymantria dispar gubar, najopasniji je tetnik hrastovih uma u nas. On je polifag koji pored hrasta napada mnogobrojne listae (jasen izbjegava), pa ak i etinjae. Gubar je vrsta s najirim spektrom biljaka hraniteljica. enke odlau jaja ljeti na koru stabala, grane, po plotovima, po kamenju (u primorskim krajevima). U stadiju jaja prezimi, a to je znaajno znati, jer se mogu unitavati jajna legla. U proljee, najee sredinom travnja, gusjenice izlaze iz jaja. Na povrini legla miruju dok se sve iz istoga ne izvale. Zatim se razilaze po stablu traei lisne pupove i mlado lie. Nakon toga slijedi brtenje koje traje oko 8 tjedana. Poetkom perioda brstenja treba ih suzbijati odgovarajuim insekticidima. Euproctis crysorrhoea zlatokraj, polifagni je tetnik koji u hrastovim umama moe izazvati golobrst. Najvie napada hrast lunjak, ali i ljive i jabuke, pa predstavlja opasnost i za - 72 vonjake. Tijekom ljeta (srpanj) iz jaja izlaze gusjenice koje neko vrijeme u skupinama skeletiraju lie biljke domaina na kojem su se izlegle. Nakon drugog presvlaenja stvaraju zapredak u kojem prezime. U proljee im drvee pone pupati izlaze iz zapretka i nagrizaju pupove, a kasnije i mlado lie. Brtenje traje oko 6 tjedana. Suzbijanje insekticidima treba obaviti u poetnom stadiju brtenja. Na pojedinanim stablima mogu se unitavati zapreci. Leucoma salicis topolin gubar, tipian je tetnik jablana i kanadske topole. Ponekad golobrst izazivaju gusjenice prve, a ponekad druge generacije. U sluaju jakog napada insekticidima se suzbijaju gusjenice prve (lipanj srpanj), i druge generacije (travanj svibanj). Lymantria monacha smrekin prelac, polifagni je tetnik na smreci, drugim etinjaama i nekim listaama. Tipian je tetnik u srednjoj Europi, a kod nas se rijetko javlja, pa ne predstavlja opsnost. Gusjenice se javljaju u travnju i brste iglice do kraja lipnja. S obzirom na rijetku pojavu u nas se ne suzbija. U sluaju jakog napada mogao bi se suzbijati insekticidima u vrijeme aktivnosti gusjenica. Lasiocampidae - prelci Od nekoliko vrsta prelaca najvaniji je kukaviji suznik, a slijedi ga borov prelac. Malacosoma neustria kukaviji suznik, prvenstveno je tetnik voaka, ali esto dolazi i u hrastovim nizinskim umama. Kao defolijator hrastovih uma po vanosti dolazi na tree mjesto (iz gubara i zlatokraja). Tako er je polifag. Gusjenice se izlegu u proljee u vrijeme otvaranja lisnih pupova ljiva i jabuka (obino u travnju). Razvoj gusjenica obino traje do konca svibnja to upuuje na vrijeme suzbijanja insekticidima. Dendrolimus pini borov prelac, napada borove i neke druge etinjae. Gusjenice se izlegu ljeti i izgrizaju iglice do jesenskih dana. Prezime u stelji. U proljee se izvlae iz stelje i tada nastave s ishranom to traje sve do svibnja. Tada mogu uzrokovati golobrst. Gusjenice se mogu loviti na razliita ljepila. Pojedinana stabla se mogu tresti, pa gusjenice s tla pokupiti i unititi. U sluaju masovnog napada mogu se primijeniti kemijske mjere suzbijanja u vrijeme aktivnosti gusjenica. Ostali prelci su od manje vanost. Thaumatopoeidae prelci etnjaci U ovu porodici spadaju dobro poznati umski tetnici na hrastovima i borovima. Thaumetopoea processionea hrastov etnjak, prvenstveno dolazi na hrastovima, ali i na drugim listaama. Obino ne zahvaa velike povrine niti izaziva golobrst. Osnovni razlog njegovog suzbijanja su otrovne dlaice kojima su presvuene gusjenice. Brst obino traje od travnja do kraja lipnja to odre uje vrijeme suzbijanja. Th. pityocampa borov etnjak, tipian je tetnik Sredozemlja. Najradije se hrani

crnim borom, ali napada i alepski, primorski i brucijski bor. Tako er se hrani iglicama cedra, smreke, jele, borova i duglazije. Gusjenice iz jaja izlaze u rujnu i izgrizaju borove iglice. Nakon drugog presvlaenja gusjenice formiraju zapredak (gnijezdo) iz kojeg nou izlaze na brtenje iglica koje moe trajati cijelu zimu. Glavno suzbijanje se sastoji u jesenskom tretiranju borova biolokim insekticidima (Foray). Mogu sa pojedinanih stabala skidati zapreci s gusjenicama i unitavati ih. Insekticidi za suzbijanje leptira Gusjenice leptira treba kemijski suzbijati dok su manje od 2 cm, jer su kasnije otpornije i zbog veih potreba za hranom sve tetnije. Zato je neophodno znati u koje vrijeme nastupa odre eni razvojni stadij pojedinih vrsta ovih tetnih kukaca. Gusjenice sovica pozemljua osim na biljkama mogu se unitavati i tretiranjem tla zemljinim insekticidima ili indirektno unitavanjem korova gdje - 73 se tako er sakrivaju to je mogue primjenjivati u rasadenicima. Pripravci za unitavanje defolijatora pripadaju u etiri grupe insekticida. Na koji se pripravak odluiti ovisi o vrste kukca i uputama uz svaki pripravak i niz drugih okolnosti. Grupe insekticida su slijedee: Organo-fosforni insekticidi, nesistemici tiofosfati, mogu biti irokog spektra djelovanja, kontaktnog, fumigantnog i/ili dubinskog, a po otrovnosti malo i jako otrovni. Za suzbijanje defolijatora u umama nisu esto u primjeni. Pripravci su Dursban E 48, Chromorel D i dr. Sintetski piretroidi, nervni su otrovi. Koriste se u vrlo niskim dozama ime je smanjena opasnost oneienja okolia. Smiju se koristiti najvie dva puta tijekom vegetacije. Za suzbijanje defolijatora u umama su imali iroku primjenu, a neki se esto jo uvijek koriste. Od pripravaka se navode Fastac 10 SC, Direkt, Karate 2,5 EC, Karate Zeon, Icon 0,8 ULV, Decis 1,25 EC, Decis 2.5 EC, Decis 6,25 EG, a na raspolaganju su i drugi pripravci iz ove grupe insekticida. Biotehniki insekticidi, me u njima su znaajni regulatori razvoja kukaca. Ovo je grupa vrlo selektivnih insekticida koji ne iskazuju negativno djelovanje na prirodne neprijatelje. Oni ometaju razvoj tetnika izazivajui prerano presvlaenje gusjenica to dovodi do njihova ugibanja. Za suzbijanje defolijatora u umama imaju vrlo veliku primjenu. Me u pripravcima istiu se Dimilin SC 48, Nomolt Forst, Mimic ULV i Match 050 EC. Bioloki insekticidi, radi se o grupi mikrobiolokih insekticida. Djelatna tvar ove grupe insekticida su spore ili toksini bakterije Bacillus thuringiensis, odnosno njenih pojedinih sojeva. Kod njih je najbitnije da su izrazito selektivni, pa kao takvi ne unitavaju korisne kukce i ne utjeu na promjenu prirodne ravnotee. Pripadaju u neznatno opasna sredstva i nisu uvrteni u otrove. Kao takvi nisu opasni za ljude, ivotinje i ribe. Zato se koriste u blizini voda, pelinjaka i ljudskih naselj. Primjenjuju se za suzbijanje leptira u stadiju gusjenica ka to su dudovac, borov etnjak, hrastov etnjak, hrastov savija, gubar, mrazovci itd. Pripravci su Baturad WP, Biobit WP i Foray 48 B (najee u uporabi).