Lj ubomir Misic

Radomir Lakusic
LIVADSKE
BILJKE


LIVADSKE
BILJKE

Recenzentl :
dr Aajna Jovanovic
dr Ljudevit llfjanic
Redakcljskl koleglj :
Dr Ljubomir Berberovlc
Dr Muso Dizdarevic
Mirjana Jovanovic
Zvonko Korene
Dr Aadomir Lakusic
Mr Esad Maslic
Dr Smilja
Dr Vitomir Stefanovic
Dr Silic (predsjednik)
/ Dr Tihomir Vukovic /
Glavni urednlcl:
Zvonko Korene
Mr Vojislav Mitic
Odgovorni urednik:
Mr Esad Maslic
Autorl fotograflja:
Ljubomir Misic
Silic (4 na st. 20, 80, 85 i 129)
llustratori:
ljupomir Misic
Ljerka Kovac
urednik:
Auzica Aiorovic
Lektor:
Filip Zlousic
Korektor:
Auza
Tlraz: 15
lzdaju:
SP Svjetlost" lzdavacko preduzece Sarajevo,
direktor Savo Zirojevic
Zavod za udzbenike i nastavna sredstva
Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Beograd
Za
Abduselam Austempasic
Aadojica Vucicevic
Foto - slog LINOTAONIK 300:
GIP SarS, stamparija Sarajevo

Tisk Gorenjskl tlsk Kranj

Prof. dr Ljubomir Misic
Prof. dr Radomir Lakusic
LIVADSKE
BILJKE
160 fotografija u koloru
160 crteza u t a l a m a
I izdanje
IP SYJETLOST, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Sarajevo
Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Beograd
l990.

NA KORICAMA:
Uvade u polju
NA STAANI KOAICA;
Uvada na lgmanu kod Sarajeva.
NA STRANI
Crvena djetelina ( L.)
CIP - Katalogizacija u
Narodna i univerzitetska i Hercegovine,
Sarajevo
UDK 581.9:633.2.03
MI$1C, Ljubomir
Livadske Aadomir autori
fotografija Misic ... [et al.] ; ilustratori
Misic [et al.]. - 1. izd. - Sarajevo : Svjetlost, 1989. -
228 str.: 160 fotografija u koloru, 160 cneza u
24 cm. - (Priroda Jugoslavije ; 5)
Literatura: str. 181-185. - Skracenice lmena ciUranih autora:
str. 187- 190. - Ajecnlk termina: str. 195-206. -
Aegistri: str. 207- 227
ISBN
ISBN 86-01 -02501-3

SADRZAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . .. . . . . . . . . .. .. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . 7
Uvod ....................................................................................................................... 9
Pregled zajednica livada i pasnjaka Jugoslavije ............................. 11
Skracenice .............................................................................................................. .
18
Opis vrsta, fotografije i crtezi ................................. ........... ... ... ... .... ........ ................. 19
Literatura ........... . ... ............... .... ................. ....... .... ........ ........ .. ........ ......................... 181
Skracenice imena citiranih autora ...... .............................. ............. .... ..................... 186
lndeks asocijacija .... ............................................................................ .. .................. 191
termina . ..... ............... ........ ...................................... ................... 195
Registri
imena (Nomina latina) ......... .... .... ........ ....... ........ .................. .............. 207
Srpskohrvatska imena . ...... ..... .......... ............... ........................ ........... ............... 21
Makedonska imena . .. .. .. .. .. .. ... .. . . .. . .. .. .. ... .. .. .. .. .. .. . ..... .. .. . ..... .. .. .. .. .. .. .. .. .. ...... .. .. .... 21
imena ................. . ..... . .... . ............. .. .. .. ...... ... ..... ... ... . ... ... ... ................ 215
Engleska imena Eng/ish Names) ............................................... ..... 217
Francuska imena (Noms communs francais) .............................. ...... .............. 219
imena (Deutsche Namen) .......................................................... ..... 221
ltalijanska imena (Nomi comuni italiani) ...................................... .. .......... ........ 224
Ruska imena ............ ........................... ............................. 226
5

PREDGOVOR
Knjiga L i v d s k i 1 k iz edicije Priroda sadri i
160 vrsta koje ekoloskih ekosistemlma
livada i i profila
Pri vrsta, broj smo se pn}e svega svake
konkretne vrste, i karakteristikama, i, s
izostavijanjem vrsta koje ove edicije.
Kako morfoloskim karakteristikama vrsta
kroz fotografije boji i crtei e, smo da ekoloske karakteristike
vrsta i tj. prema klimatskim, geoloskim, pedoloskim i
orografskim karakteristikama pripadnost
zajednici i
smo da za -
medonosnost, ijekovitost i sto se,
i samo za i Clake iz
i i ekologije vec i za daleko siri prirode. Radi
toga smo za osim imena), dali i
srpsko-hrvatskom, makedonskom,
i
Radi boijeg materije, smo dali
pojmova i livada i
indekse koji brzo svake vrste i svakog
Sirom ieijeli smo da brojne izvore
podataka kojima smo se ovoj kao i da ih
podataka, kako ovoj tako i svakom

Na pomoci pri izradi ove
tima dr i prof. dr kao i kolegi dr
7

uvoo
Pojam livadske podrazumjjeva sve one vrste koje optjmum uslova za
zjvot nalaze u razljcjtjm tjpovjma ljvada, od onih mezofjlnih, hjgromezofilinjh kseromezo-
fjlnjh, koje se zbog vjsoke produkcjje jednom jli vjse puta godjsnje kose radj
stocne hrane ili jntenzjvno jspasaju, do onjh koje se, zbog manje produkcjje,
kvaljteta mase jlj nekjh drugjh nepogoda, uglavnom jspasaju rjede kose, te jh
nazjvamo pasnjacjma. Medutjm, pojam pasnjak znatno sjrj od pojma ljvada ukljucuje
sve zajednjca u kojjma se napasaju stada domacjh zjvotjnja, tokom
cjjele godjne, kao sto to slucaj u prjmorskjm njzjjskjm krajevjma, ilj samo tokom ljeta,
kao u planjnskjm predjelima. Ljvade su genezj specjfjcne su nastale u novjjoj
jstorjjj vegetacjje, pod utjcajem covjeka, kojj krcjo palio prjrodnu, preantropogenu, tj.
kljmatogenu, najcesce sumsku ilj vegetacjju radj stvaranja ljvada kojjma
sablratj stocnu hranu jlj jntenzjvno napasatj svoja stada. U pasnjake, medutjm, spadaju
osjm antropogenjh, onj kojj su prjrodnog - preantropogenog porjjekla, kao sto su
planjnske rudjne, planjnske vrjstjne, stepe, polupustjnje, jtd.
Prema jntenzjtetu kvaljtetu antropogenjh utjcaja, sve ljvade mozemo svrstatj u dvjje
grupe: livade jntenzjvno kultjvjrane, koje se kose najcesce 2-3 puta godjsnje ilj sluze
za intenzivnu jspasu ; njjhov florjstickj sastav odreduje uglavnom covjek sjjucj odredene
komblnacjje vjsokokrmnjh cjju pomaZemo dubrenjem, navodnjava-
njem, jtd. ljvade koje se ekstenzjvno kultjvjraju- kosenjem (najcesce jednom u toku
godine), odstranjjvanjem drvenastjh vrsta i ekstenzjvnjm jspasanjem. Za ovu kategorjju
livada cesto se u strucnoj literaturi korjstj termjn prjrodne ljvade, sto sasvjm
pogresno, se pod prjrodnim livadama mogu podrazumjjevati samo neantropogenj
travnih zajednica, za koje najcesce koristjmo specjfjcne termine - planjnske rudine,
stepe, mocvarne ljvade, tresetjsta, jtd., dok se za prvu kategorjju koriste termjnj -
vjestacke livade jli sijane ljvade, kojj u potpunostj odgovaraju njjhovoj genezj.
9

PREGLED NAJZNACAJNIJIH ZAJEDNICA LIVADA 1
PASNJAKA JUGOSLAVIJE
Slozenj ekosjstem livada pasnjaka u uzem smjslu djferencjra se na prostoru
Jugoslavjje u
livade topljm njzjjsko-
brdskog dubokjm tljma,
ljvade stanjstjma gorskog
pojasa, sa pljcjm tljma,
suhjm topljm
skog, brdskog pojasa, pljtkjm tlima, sa
produkcjjom fjtomase;
d} gorskog, i pojasa, plitkjm -
jlj tlima, sa veoma niskom produkcjjom fitomase,
zbog njskjh temperatura fjzjoloske suse njjhovjm stanjtjma.
Svaka od grupa se koje su u
ekoloskoj sjnsjstematjcj, kao klase jlj razredj, redovj, sveze,
asocjjacjje, geografske geolosko-pedoloske subasocjjacjje ilj facjjesj.
vegetacjjj jeste asocjja-
cjja pod kojom podrazumjjevamo sjstem populacjja koje zive
prostoru, u u ekoloskjm uslovjma, ekoloskj su
povezane u pripadaju
vrstama, rodovjma, porodicama, itd., te se razmjena
potomstva ostvaruje svake populacjje Sjstem
ekoloski asocjjacjja svezu, sjstem sveza red, sjstem redova klasu,
sjstem klasa krug, sjstem krugova vegetacjju u smjslu Tako krugu
ljvada u uzem smjslu prjpadale klase :
hjgro-mezofjlne, mezofjlne kseromezofjlne ljvade pasnjacj (Molinio-
-Arrhenatheretea R. 1937) ;
ljvade krajeva (Festuco-Brometea Br.-BI.
& R. 1943);
kserotermnj ljvade cjrkummedjteranskog ( Thero-Bra-
-chypodietea Br.-81. 1947);
d) mezofjlnj kseromezofjlnj pasnjacj livade (Nardo-Callu-
netea 1949);
hjgrofjlnj ljvade oko jzvora potoka gorskog i pojasa
( Scheuchzerio-Caricetea fuscae 1936/ R. 1937);
t) higrofjlnj pasnjacj ljvade prjmorskjh, brdskjh ( Phragmitetea
R. & Prejsjng 1942);
g) higrofjlnj pasnjacj livade muljevjtjh obala rjjeka, jezera (
tea Br.-BI. & 1943);
h) ljvade prjmorskjh krajeva (Juncetea maritimi R.
1951 );
livadsko-stepska vegetacija krajeva (Festuco-Puccinellietea
So6 1968), jtd.
11

Najvecj vrsta optimum uslova za
nalazj u klasa Molinio-Arrher:atheretea i
broj u okvjru drugih klasa, koJe cemo se
ukratko osvrnutj djferencij aciju livada u uzem sm1slu . .
Higromezofilne, mezofilne i higrokserofilne livade klase se
diferenciraju
Jjvade pasnjake redova Molinletalia W. Koch 1926. Descham-
psietalia (1956) 1958. . .
mezofilne ljvade Pawlow. 1928. 1
Jjvade reda 1963.
Hjgromezofjlne Jj vade pasnjacj reda Molinietalia u se trj
sveze: Molinion caeruleaeW. Koch 26, FilipendulionSegal19661 1937.
Sveza Molinion caeruleae obuhvata za covjeka ljvade
pasnjake, kao sto su: Serratu/o-Piantaginetum altissir::ae_ .. Venle_f!alo- Trifo-
lietum pallidi 1967, Molinietum arundinaceae Canc1
palustris 1967, Lathyro-Molinietum caeruleae Tat1c et al. 1982, Mo!Jmetum
caeruleae W. Koch 1926, Molinio-Giadioletum H- t 1954. itd.
Saveza Calthion Jj vade visih polozaja, uzeg
oko jzvora potoka, kao sto su : Trollo- Orchidetum bosniacae Mjsic
1984, Trolio-Juncetum (W. Koch 1926) Oberd. 1957, Equisetetum palustris &
Blaiencic 1978. itd.
Sveza Filipendulion Segal 1966. obuhvata za covjeka manje
Jj vade krajeva, kojj prelaz prema vegetaciji vjsokjh kao sto su:
Filipendulo-Geranietum palustris W. Koch 1963.
Vegetacjjskj red Deschampsietalia (1956) 1958. obuhvata livade
nizjjskjh podrucja Jugoslavjje, duze plavljenjm teskim (dzombastim) tlima.
sveza ovoga reda - Deschampsion caespitosae 1930. obuhvata vjse
asocjjacija livada od kojih cemo samo kao sto
su: Deschampsietum caespitosae H-ic 1930, Caricetum tricostato-vulpinae 1930,
Agrosti-Juncetum effusi. 1959, Junco-Deschampsietum caespitosae Petkovic
1981.
Mezofilne livade reda Arrhenatheretalia Pawlow. 1928. sirokom
horjzontalnom visokom vertikalnom profjlu nase zemlje, od primorskih i
do subalpjnskog pojasa srednjjh - vjsokih djferenciraju se u trj sveze:
Arrhenatherion elatioris 1925, Cynosurion cristati 1947,
Pancicion Lakusjc ( 1964) 1966.
Saveza Arrhenatherion elatioris obuhvata kultivisane Jjvade
njzjj skih doljnskih predjela, dubokjm umjereno tlima, koja se najcesce
jli dubrivima,. te daju visoke
NJihovo! ' .. -
1 odabran1h smjesa su u okvjru ove sveze
.. brojne . od kojih cemo za prostor
kao sto su: OnomdJ-Arrhenatheretum (H-ic 1956) & Segulja ( 1978)
1980, Trisetetum H-t 1951 , Festuco-Agrostetum H-t 1951 , Bromo-Cynosure-
tum 1930, Festucetum paratensis Lakusic et al . 1975 Taraxaci- Trifolietum
Lakusic et al. 1975, Trifolio-Cynosuretum cristatiVeljovic 1967, Arrhenatheretum
1937 medioeuropaeum (Scherr. 1925) H-ic 1941, jtd.
. Sveza G_ynosuriC?n cristati 1947 . brdskog
1 koJe se -
me_todom torova. Aazvjjaju se plj(;jm
tl1ma, te sjjena. ove sveze
su: R_hmantho-Cynosuretum & Tatjc 1960, Knautio-Cynosuretum
Blec16 & Tat16 1966, Cynosuretum cristati bosniacum Lakusjc et al. 1975
Festuco-Cynosuretum 1940, jtd. '
12

Sveza Pancicion obuhvata mezofil
11
d .
pli6im tljma koja se rijetko dubre te
1
va g
1
orsk.og 1 pojasa,
karaktera rasprostranen ' u man SIJena. Sveza endemltnog
asoci' . od bosanskih do i makedonsklh planina.
1966,

( 1964)
Tomic 1970 Alch
11
-Ph u
1

failacis et al. 1982, Violeto-
A . . ,o-Crepldetum 8jel{:j(: 1966, itd.

l.jvade polja slil:na

1 1
. k . ' . nlm

om god1ne, najl:eMe od novembra do aprila

i fizioloskoJ jet .se razvijaju
k ...
1 8
m P.rocentom 1 vode.
ode se razviJaJu stanttjma u Panonskoj njziji, gdje su obuhvacene
.. pedati Slavnic ( 1942) 1948, unutar koje su
Slavnic (1942) 1948
"petum ( Aapcs. 1927) So6 194 7, Trlfollo S
arabucsk1 1985, jtd.
. Trifolion Micevski 1957. rasprostranjena u submediteranskom
dljelu JUQOistocne od Neretve, preko jugoistol:nog dijela Hercegovine
Gore do Srb11e 1 u kojoj najoptjmalnije razvijena. Najznacajnije
ove sveze mgrescentis-subterranel Micevski 1957, Trifolietum
1957, Poeto- Trifolietum fr8giferi Micevski 1968, Alopecuro-
margmatiZeld/er (1944) 1954, Poo-Aiopecuretum Jovanovlc
DunJIC 1957, i Festuco-Hordeetum secalini Jovanovic 1957.
. Livade sveze p81idi 1969. razvijaju se u nizijskom dijelu
diJela Jugo,sl.aVIJe 1 d1ferenc1raJu se na vecj broj asocijacija, od kojih su
Gentlano-Mollmetum litor811s 1967, Trifolio-Aiopecuretum
1959, Rumici-Agrostetum c8ninae 1959, jtd.
Ljvade i sveze Molinio-Hordeion secalini H-ic 1934. su u
sjevernjm i djelovjma jlirsko-submedjteranskog krsa razvijaju se
te u kraskjm poljjma, spustajuci se sve do pojasa uvjjek
vegetacije zalaze(:j dosta duboko u Dinarida. Od do
sada asocjjacija ove sveze samo za
Trifolio-Hordeetum 1934,
1934, Molinio-Lathyretum pannonicl H-ic 1963, pannonic8e
At. 1954, Pl8nt8ginetum altlssim8e At. 1954, medi8e (Zejdler 1944)
1963, silvicolae H-ic 1963, Agrosti-Hordeetum secalini 1969,
Carici palustris 1967, itd.
Livade reda Agrostiet8/ia stoloniferae Oberd. 1967. su
prostoru dijela Jugoslavlje svezom Agropyro-Rumiclon
1940, koja se ve(:j broj asocijacija od kojih su
tum angustifoli8e 8ablc 1971, Trifolio-Agrostetum stolonifer8e Markovic 1973, Roripo-
Agrostetum stolonifer8e 1958) Oberd. et MOII. 1961. jtd.
Pasnjacj livade klase Festuco-Brometea 8r.-81. & 1943. obuhvataju
- stepske sjeveroistol:nlh dijelova Jugoslavjje, kao
- degradacijom - hrastovo-
grabovih ili bukovih suma brdskog gorskog pojasa, smrl:evih suma.
Diferenciraju se, prostoru Jugoslavije, tri vegetacijska reda: Brometalia erecti8r.-8.1.
1936, Festucetali8 -81. & 1943. Scorzonero-Chrysopogonet8/18
H- t et H-ic 1958.
Aed Brometalia 8r.- 81. 1936, prostoru Jugoslavije, svezom
Bromion erecti 8r.-81. 1936, koja obuhvata (Mesobromion) i
( Xerobromlon) livade brdskog 1 gorskog pojasa dijelova
zemlje, serjji i zemljista. Od
livada i prostoru najs1re .
asocijacije Bromo- med18e t 1931 , . koJa se razVIJa profllu
od do poJasa.
13

Pasnjacj ljvade reda Festucetalia valesiacae 8r.-81. & 1943. _u
sjeverojstocnom djjelu nase zemlje, jdu6j sjeverozapad do 8a?ke 1 ?rer:'a.
se u vjse vegetacjjskjh sveza, od kojjh su .1 proucene:
Festucion valesiacae Klika 1931
1
alpmae KOJIC 1957, te
Festucion rupicolae 1940.
Sveza Festucion valesiacae sjroko rasprostranjena dobro proucena na podrucju
Srblje. Od desetak asocijacjja ove sveze naves6emo samo neke:
humilis R. Jovanovj6 1955, Galio-Festucetum valesiacae R. Jovanov1c 1955,
humilis-Stipetum pulcherimae R. Jovanovi6 1955, Poterio-Festucetum valesiacae Danon
1960, Napeto-Festucetum valesiacae Qjklic et Mjlojevjc 976, vale-
siacae Qjkljc et Njkoli6 1972, Taraxaco-Festucetum valestacae, StoJanovlc 1981, Chryso-
pogoni-Festucetum valesiacae Veljovic 1971
1
Bromo-Festucetum valesiacae Danon et
81a.Zencic 1978.
Pasnjacj ljvade sveze Chrysopogoni-Danthonion alpinae uglavnom su rasprostra-
njenj u njzjjskom, brdskom gorskom pojasu diferencjraju se veljk
asocjjacjja, od kojjh su kao kvalitetnjje stocne hrane najznacajnjje: Koelerio-f?antho-
nietum alpinae Z. Pavlovjc 1974, Centaureo- Trifolietum velenovsky Rexhep1 1978,
Onobrychido-Trifolietum pannonici Randelovjc, Rexhepi, V. Jovanovic 1979, Agrosti
capilaris-Cynosuretum cristati Vuckovic 1985, lnulo-Danthonietum alpinae Tomic
1972. Agrostio-Chrysopogonetum grylli 1958.
Sveza Festucion rupicolae 1940. obuhvata vegetaciju stepskog karakte-
ra. Ona rasprostranjena cernozemu i smedem stepskom tlu Podunavlja. Zahvata
znacajne povrsjne jzgradena od mezokserofjta, kserofjta, kseromezofjta
mezofita, sto cjnj znacajnjm jzvorom hrane, pod jakjm antropogenjm
utjcajjma. Od desetak opjsanjh asocjjacjja ove sveze pomenucemo samo neke: Calama-
grosti-Festucetum rupicolae R. Jovanovjc 1985, Thymo-Festucetum pseudovinae Steva-
novjc 1984, lnulo-Chrysopogonetum grilli Stojanovjc 1981, Centaureo sadlerianae-Chry-
sopogonetum grilli Parabu6ski et Stojanovi6 1984, Festuco-Potentilletum arenariae L.
Stjepanovjc-Veseljcj6 1953. jtd.
Vegetacjja submediteranskjh medjteransko-montanjh kamenjarskjh pasnjaka
ljvada reda Scorzonero-Chrysopogonetalia H-t & 1958. optjmum zjvotnjh uslova
nalazj pljcjm jlj degradjranjm karbonatnjm tljma prjmorskjh Djnarjda diferencjra se u
trj sveze: Chrysopogoni-Satureion H-t & 1934, Satureion subspicatae H-t 1962.
Scorzonerion villosae 1949.
Sveza Chrysopogoni-Satureion obuhvata desetak asocjjacjja, od kojjh navodjmo
neke najznacajnjje: Stipo-Salvietum officinalis (1956) 1958, Festuco-Koelerietum
splendentis 1963, Asphodelo-Chrysopogonetum grylli (1956) 1958, Artemisio-
Salvietum officinalis Njkoljc & 0jklj6 Euphorblo R.
Jovanovjc 1955, Narcisso-Asphodeletum N. 1969. jtd.
Kserotermnj kamenjarskj pasnjacj sveze Satureion subspicatae H-t razvjjaju se
nesto vjsjm polozajjma submedjteranskog medjteransko-montanog pojasa prjmorskjh
Djnarjda se u vjse asocjjacjja, od kojjh su najsjre rasprostranjene:
Carici-Centauretum rupestris Ht. 1931, Satureio-Edraianthetum Ht. 1942, Satureio-Cari-
cetum humilis rjnajstjc 1981 . Caricetum humilis Sugar 1969.
.. Kserotern:ne ljvade na nesto ocuvanjjjm karbonatnjm t\jma gornjeg
diJ.ela 1 pojasa prjmorskjh srednjjh Qjnarjda
svez1 vllfosae. U okv1ru ove sveze opjsan ve6j asocjjacjja
od kojjh su za Scorzonero-Hypochoeretum maculatae (1956)
1958, Festuco bulbosae Ht. 1956, bulbosae
1956, te Festuco-Armerietum canescenUs Trjnajstj6 & Sugar 1972.
. 1947. obuhvata zajednjce kserotermnjh trav-
1 pasnJaka eumed1teranskog pojasa istocnojadranskog prjmorja.
se dVIJe C?ymbopogo-Brachypodion ramosi (1956) 1958.
1960, koJe pr1padaju redu Thero-Brachypodietalia 8r.-81. 1936 .
. Sveza ramosi (Syn. : Hyparhenio-Brachypodion ramosi
(1956) 19?8} razv1Ja. se karbonatnjm tlima naseg eumedjteranskog krsa
obuhvata kamenJarske pasnJake 1 suhe travnjake. Djferencjra se u vjse asocijacjja, od kojjh
14

Trifolietum stellati H-ic (1956) 1958, Festuco -

Oryzopsetum \9
9
5
5
88.Barchypodio-Hyparhenietum hirtae H-ic 1961,

.. i
. rma: vecr broJ asocrJaCrJa, koJe su najcesce uze
kao sto su: cherleri 1963, Chrysopogoni-Airetum
capt

(1956) 1963, Ormthopodt-Vulpietum 1960 Gastridio-Brachvpodietum

ramos1 1962. itd. '
. 1949. obuhvata ljvade i
tlrma brlo .. zbog .supstrata jli zbog ispiranja iz njih. Na prostoru
.ovakve Optimum USiova za zivot U brdskom gorskom
masiva se u dva reda- Nardetalia (Obred.
1949) 1949 1 Calluno- Ulicetalia R. 1937 .
. !jvade reda Nardetalia zahvataju veljke povrsjne,
Pro.kletjja, Sarskjh. Rodopskjh Zbog loseg kvaljteta
koJ! ed1flkatorske vrste - trave ili tjpca ( Nardus
L.) - ovr se kose, jspasaju, sto pogoduje
stoka pase osjm u fazama.
Red Nardetalia prostoru Jugoslavjje sa dvjje sveze - Nardion strictae
8r. - 81. 1926. "!ontanun: (Achileo-Arnicion Horvat & Pawlowskj prov.)
( =captllatae) Ht. {1959) 1962; treca sveza - Potentillo
ternatae- Nardion 1958. obuhvata subalpjnske sa
te mjesto u klasj Juncetea trifidi 1944.
U okvjru sveze Nardion, prostoru
Jugoslavjje su dvjje Nardetum strictae montanum bosniacum Mjsjc
Lj. 1984. i Nardetum strictae montanum montenegrinum Lakusic (1966) 1988, koje
svog areala - u dijelu subalpinskog pojasa bosanskjh
prelaze u svezu Jasionion orblculatae
Lakusic 1966. reda Seslerietalia comosae 1957) Lakusjc 1964, klase
Juncetea trifidi.
Sveza Calluno-Festucion tenuifoliae asocjjacijom, rasprostra-
u Arnico-Nardetum Ht. 1962. u
- Aurantiaco-Nardetum ( Horvat 1960) 1964.
Od sa koje povezuju gorske sa te im
polozaj mozemo Agrostietum capillaris Z. Pavlovjc
1955, Trifolio-Nardetum & Tatjc 1964, Carici-Nardetum strictae Petkovjc 1981.
sjroko asocijacija Nardetum strictae 1950.
Red Calluno-Uiicetalia prostoru dijelova Jugoslavjje
svezom Calluno-Genistion 1944, koja obuhvata asocjjacjje: Genisto-Callune-
tum Ht. 1931 . (illyrjcum) Erico carnee-Callunetum Lakusjc et al. 1979, od kojih se prva
razvija veoma kiselim tljma gorskog brdskog pojasa, druga kjseljm, u
brdskom, gorskom djjelu pojasa sektora,
i seriji zemljista. Zbog hamefjta tipa, ovj
su veoma loseg kvaljteta, ali se klasifjkacijom mogu
Posto su jz edjcije >> Jugoslavjje
vrste i ljvada klasa Juncetea
1947) Elyno-Seslerietea 1948) to u OVOJ bltl govora.
Klasa Festuco-Puccinellietea So6 1968. obuhvata livadsko-stepsku vegetaciju pa-
slabo tlima. Klasa se dva reda -
Festuco-Puccinellietalia So6 1968. Artemisio-Festucetalia pseudovinae So6 1968, od
kojih ovaj drugj kao .izvor cemo se osvrnutj.
Najme, sveza pseudovmae Soo 1933. na prostoru
Vojvodine, odnosno Srblje asocijacjjama: pseudovmae .
1928) So6 {1933) 1945, Plantagini-Festucetum pseudovmae S. Parabueskl 1979. 1
Artemisio-Festucetum pseudovinae ( Magyar 1928) So6 ( 1933) 1945.
15

Festucetea vaginatae So6 1968. 972.
pjescare ostaljh stepa, . 1
te vegetacjju Kosova,
Srbjje Klasu trj reda: So6 1
Astragalo-Potentilletalia Mjcevskl 1970. 1 Halacsyeta/1a
1970. Prvj red u Hrvatskoj svezom Festucion vaginatae So6
1929, koje su asocjjacije: Festucetum vaginatae L.
1953, Festucetum vaginatae danublale So6 1929. Corynephoro-
-Festucetum vaginatae croaticum Sokljc 1943.
Vegetacjja reda Astragalo-Potentilletalia se 4
sveze - Satureio- Thymion Mjcevskj 1970, Trifolion cherleri Micevskj 1970,
Scabloso- Trifolion dalmatici et 1973. Armerio-Potentillion Micevskj
1978. U okviru prve sveze prostoru Kosova su trj asocjjacjje:
Brachypodio-Onobrychietum pindicolae Mjcevskj 1970, Astragalo-Morinetum Micev-
skj 1971. Echinario-Convolvuletum althaeoidis Rexhepj 1973. Asocjjacjje druge sveze
su: Petrorhagio- Trisetetum myrianthi Mjcevskj 1972, Helianthemo- Euphorbletum
thessalae Mjcevskj 1973. Erysimo- Trifolietum Mjcevskj 1977,
su topljm suhjm sveza podrucju
Kosovo i se u cetjrj asocjjacjje: Astragalo-Calamintetum hungaricae
& 1973, Teucrio-Artemisstum camphoratae (Ferj 1975). Rexhepj 1975,
Onobrychidi-Haynaldietum dasypyrum-villosae (Ferj 1976) Rexhepj 1976. Sedo-Poten-
tilletum arenariae Ruzj(: 1978, koja Kosova.
Sveza Armerio-Potentillion u obuhvata za sada dvjje
asocijacjje - Genisto-Agrostietum Mjcevskj 1978. Koelerio-Festucetum
stojanovi Micevskj 1978.
reda Halacsyetalia sendtneri prostoru
se 2 sveze - Centaureo-Bromion fibrosi Blecjc et al . 1960.
Polygonion albanicae 1970, kojjh veljk broj
asocjjacjja, od kojjh cemo samo jz prve sveze:
Cynancho-Saponarietum intermediae Blecjc et al. 1969, Polygalo-Genistetum hassertia-
nae Blecjc et al. 1969, dieckiiBiecic et al. 1969, molinieri-Pian-
taginetum holostei Z. Pavlovjc 1951 , Festuco sulcatae-Potentilletum zlatiborensis Z.
Pavlovjc 1951, Hyperico-Euphorbletum glabriflorae Rexhepj 1978, Onosmo-Scablosetum
fumariodis Rexhepj 1978. jtd., jz druge sveze: Halacsyo-Seslerietum rigidae Rt. 1970.
Dorycnio-Scablosetum /eucophyllae Rt. 1970, Silenetum willdenowii-serpentinae Rt.
1970. itd.
Phragmitetea R. & 1942. obuhvata vegetacjju vegetaciju
vjsokih saseva tljma oko slatkjh voda
brdskog gorskog pojasa. se u dva reda: Magnocaricetalia
1953 Phragmitetalia eurosiblrica W. Koch 1926. Vegetacjja vjsokjh saseva
se dvjje sveze: Magnocaricion W. Koch 1926. Caricion gracilis-vulpinae
Balatova-Tulackova 1963. Sveza Magnocaricion obuhvata
ljvade vrlo kvaljteta za te se cesto korjstj kao prostjrka u objektjma
za stoke. Od veljkog broja asocijacjja ove sveze koje se javljaju oko slatkjh
voda prostoru Jugoslavjje samo Caricetum elatae W. Koch 1926,
elatae . ( 1962. U okvjru druge sveze
asoCIJaCIJe su: graclfls R. 1937, Caricetum vulpinae-ripariae R.
1958. jtd.
_ reda Phragmitetalia kao jzvor mogu se
1 l1vade sveza Br.- Bl. & Siss. 1942. Beckmanion
eruciformis So6 1933.
Klasa Scheuchzerio-Caricetea fuscae 1936) R. 1937. obuhvata
cretova pojasa prostoru
zemiJe sa 4 _fuscae W .. Koch 1926, Scheuchzerietalia palustris
1937, Tofleldietafla 1949. 1 Narthecietalia Lakusjc 1973.
16

Nesto vecj znacaj kao jzvorj stocne hrane jmaju pasnjacj ljvade obuhvacenj
redovjma Caricetalia devallianae Br.-BI. 1949. (Syn.: Tofieldietalia Preising 1949) i
( Caricetalia fuscae W. Koch 1926. emend. Nordhagen 1937, odnosno njihovim svezama
Caricion davallianae Klika 1934. Caricion canescentis-nigrae Nordhagen 1937, kao sto
su: u prvoj : Eriophoro-Caricetum paniceae Ht. 1962, Molinio-Caricetum hostianae Ht.
1962. emend. Trinajstic 1985, Carici-B/ysmetum compressi Eggler 1933. i Orchido-Schee-
netum nigricantis Obred. 1957. emend. G r s 1966, iz druge: Caricetum macedonicae
Ht. 1936. Carici-Sphagno-Eriophoretum R. Jovanovjc 1978.
Osim kratko prjkazanjh, postoji jos dosta tipova livada i pasnjaka u nasoj lijepoj
vegetacijskj veoma raznovrsnoj zemlji, ali su oni s uzim rasprostranjenjem i manjim
znacajem za covjeka u ekonomskom pogledu, te ih ovom prilikom necemo prikazivati.
17

SKRACENICA
Skracenice
apred = kod
arap. = arapski
emend., em. = emendavit, popravio, ispravio
grc.
lat. = latinski
nadm. vis. = nadmorska visina
V = visina u centimetrima
2n = broj kromosoma
incl. = inclusive,
Ch = hamefiti (chamaephyta)
G = geofiti (geophyta)
= epifiti ( epiphyta)
= hemikriptofiti (hemicryptophyta)
= terofiti (therophyta)
Fam. (Familia) = familija, porodica
subsp. ( subspecies) = podvrsta
var. (varietas) = varijetet, odlika
f. (forma) = forma
auct. (auctorum) = skracenica koja daje ime od
pisaca (autora)
cv. (cuttivar) = sorta (internacionalna skracenica za razne sorte
kultumih u vrtlarstvu i poljoprivredi)
hort. {hortorum) = vrtni daje ime u
vrtlarstvu)
= znak krizanja kod bastarda
syn. (synonim) = sinonim
s. str. (sensu striciore) u uzem smislu
s. lat. (sensu latiore) = u sirem smislu
= iz (djela, rada ... )
= ne
parte) = djelimicno
var. var.) = kao varijetet
gen. = genitiv
J-XII = vrijeme cvjetanja (i zrenja spora) su
rimskim brojevima
= vise ili manje
GEOGRAFSKE SKRACENICE
s = Slovenija

=
Hrvatska
Da = Dalmacija
= Bosna i Hercegovina
= Bosna
= Hercegovina
Sb = Srblja
Cg = CrnaGora

=
Makedonija

.
EQU/SETUM
PALUSTRE l.
Fam. Equisetaceae
Mocvarna preslica,
rastavic
Mocvirska preslica

Marsh- Horsetail
Queuede cheval,
Prele des marais
Simpf-Schachtelhalm
Erba cavallina

S,H,BH,Sb,CG,Ma
VI-IX
2n = 216; G
lz puzavog, dihotomski razgranjenog rizo-
ma, jstovremeno se razvjjaju jednostavnj ili raz-
granatj, jzrazjto clankovitj fertilnj nad-
jzdancj, vjsokj 30-50 (- 75) cm, s 4-12
(vecjnom 6-1 dubokjh uzduznjh brazda jz-
medu kojjh su glatka jlj malo hrapava rebra.
ljsni ovoji zelenj, dugi 12- 15 mm,
prema gore rasjreni, sa 6-1 slobodnjh zubaca
koji su linealno sjljasti, zelenkasti, prema gore
crni sa rubom
za trecinu kraci od ostalog djjela ovoja.
ograncj prema gore sa
5 (rjede 6-7) Sporofilnj klas mrkocrn,
vrhu zaokruzen, dug 10- 30 mm.
Obrasta mocvarne povrsine, obalna podruc-
j a, te ljvade pasnjake, u prvom redu
zajednice reda Molinietalia vrsta
reda). Cesta u sveze Arrhenat-
herion elatioris, Trifolion resupinati, Molinio-Hor-
deion secalini, Deschampsion caespotosae,
Magnocarycion elatae Rhynchosporion albae
W. Koch, 1926. edifjkator karakterj-
odnosno djferencjj alna vrsta, zastupljena
u asocijacijama: Molinietum coeruleae W.
Koch, 1926, Carex gracillis-Poa palustris lljj anic
1967, Ventenato Trifolietum pallidi llijanjc, 1967,
Equiseto-Scirpetum sylvatici Segulja 197 4.
1, 2. habltus, presjek 4. ohrea
Equisetetum palustris Danon et 1978,
Caricetum gracillis - vulpinae subass. equisete-
tosum palustris 1930. dr.
Uslijed velike otrovnostj smatra se nasom
najopasnjjom otrovnom ljvadskom vrstom. Sad-
rzj vjse supstanci: alkalojd ekvjzetjn,
akonjtinsku kjseljnu, kao antjvjtamjnskj faktor
kojj dovodj do gubltka vjtamjna 8
1
u organjzmu
domacjh zjvotinja. Skodljiva kako u svjezem
zelenom stanju, tako u sjjenu.
Opste rasprostranjenje: umjerena hladna
Evrope, Azjje Sjeverne Amerjke.
19

1, 2. fertilni klasic, 4. vrsni dio fertilnog
klasica, 5. sporangije
Sa vrha kratkog rizoma svake godjne se
nadzemno razvjja samo jedan list 5-30 dug.
Peteljka otprjljke jednake duzjne kao sterjlnj,
pljosnatj djo ljsta, kojj zelen, sjajan, jajast do
duguljast, cjjelog oboda mrezaste nervature.
Fertjlnj djo lista znatno nadvjsuje sterjlnj djo. On
jma na vrhu 2-5 cm dugu 3-4 mm sjroku
spljostenu tvorevjnu poput klasa, u kojoj na
svakoj stranj, tj . dvoredno, smjesteno 12-40
20
OPHIOGLOSSUM
VULGATUM L.
F am. Ophioglossaceae
Jednolistak,
zmijski jezik
Navadni kacji jezik
Adder'stongue
Langue de serpent
Natterzunge
Erba Luccia

S,H,BH,Sb,CG,Ma
(V)VI- VII
2n = 480,
500-520; G
(-50) uronjenih sporangija (eusporangjje). Ove
se otvaraju poprecnom pukotjnom. Podzemnj
protaljjum dvopolan, valjkast, bez hlorofjla, s
mjkorjzom.
Ova jzosporna paprat rasprostranjena u
hidrofilnim i mezofilnim livadama i pasnjacima
klase Molinio-Arrhenatheretea od njzina do gor-
skog pojasa, uglavnom na karbonatnjm tljma.
Karakterjsticna vrsta sveze Molinio-Hordeion
secalini. Jedna od edjfjkatorskjh vrsta u zajed-
njcama reda Molinietalia Arrhenatheretalia (ka-
rakterjstjcna djferencjjalna vrsta asocjjacjja:
Molinietum coeruleae medioeuropaeum W.
Koch 1926, Bromo-Cynosuretum cristati H-ic
1930. Molinietum arundinaceae lljjanjc 1967).
Sporadicno raste u zajednjcama sveze Oes-
champsion caespitosae, te u mezofjlnjm hrasto-
vjm sumama.
ljekovjta dosta se primjenjuje u
narodnoj medjcjnj. Za jshranu stoke ova izo-
sporna paprat njje znacajna. Spada u vrste bez
vrijednostj .
Opste rasprostranjenje: Evropa, zapadna,
sjeverna jstocna Azija, sjeverna Afrika, atlant-
ska ostrva, Sjeverna Amerika.


POLYGONUM
BISTORTA L.
Fam. Po/ygonaceae

uvinuti dvornik
Gadi koren,
kacja dresen

Bistort, Snake-root
Renouee-Bistorte

Bistorta, Serpentina


S, H, BH,Sb, CG,Ma
(V) VI- VII (VIII )
2n = 44(46,48) ;
Visegodisnja zeljasta sa debelim valj-
kastjm jzuvijanjm busenasta
negranata- do 1 vjsoka. Ohree duge, koplja-
sta vrha bez resa obodu. Donjj ljstovj dugj,
trouglasto kopljastj, skoro jli
su skoro sjedecj.
Cvast klas, valjkast ilj glavicast.
Cvjetovj drske duze od peto-
do
ruzjcaste 8, sa
glavjcastjm zigovjma (karpela Orasjca
trostrana - ostrih ivica, vjri jz omotaca.
u gorskom
pojasu. U geolosku
podlogu, vrsta, dok u
tlo, za slabo kjsela,
zemljista. eks-
uslove kako u pogledu
tako suse. Naseljava i mezofilne
livade i reda Molinietalia, te zajednjce
sveze Deschampsion Pancicion. edjfikator-
ska vrsta, jzgraduje asocijacjju Polygono
storte-Poetum trivialis Z. Pavlovic 1951 .
u
Salici-Ainetum viridis Coljc, Misic, Popovic 1964,
1. donji dio 2. list rozete, gornji dio
sa listom, 4. cvijet sa braktejama, 5. razrezana i
rasirena krunica sa prasnicima tuckom, 6.
7. brakteja cvijeta, 8. orasica, 9. orasica zasticena
cvjetnim omotacem
kao u zajednjci maljave breze bora
tresetistima - Pino-Betuletum pubescentis Ste-
1962.
Za ishranu stoke, kao krma slabog kvalj-
teta, osim u mladom kada stoka rado
jede. Mladj listovj mogu se za jelo
kao povrce. ljjek, se
(Rhjzoma 8jstortae).
Opste rasprostranjenje: Evropa, Azjja; u
Sjevernoj Amerjci
21

1. donji dio 2. list rozete, gomji dio
sa listovima, 4. zenski cvijet, 5. muski cvijet, 6. orasica,
7. orasica bez perigona
Do 1 m visoka blljka sa kratkim, granatim
rizomom i brazdastom
Listovi s ohrejom, koja
obodu ili resasta. listovi
drsci, strelaste i kopljastog
postepeno u drsku, gornji sjede-
ci. Cvjetovi u
od 6 listica do
valve srcasto-jajastog
ka, s poluloptastjm bradavicama i obuhvataju
plod. 6, tri ziga. Plod
orasica, tamnosmede
22
RUMEX
ACETOSA L.
Fam. Polygonaceae
Velika kiselica,
ljutika
kislica,


Common Sorrel
Oseille commune
Grosser Sauerampfer
Acetosa, Salegiola


S, Sb, CG,
V - VIII
2n = 14 ( 2 ). 15 ( d ) ;
uslove za zjvot nalazj u ekosiste-
mjma livada brdskog,
gorskog pojasa, te se smatra
vrstom klase Molinio-Arrhenat-
heretea R. 1937. Takode se javlja u
cama ljvada klase Nardo-
Callunetea 1949, te u
vjsokjh zelenj sveze Adenostylion alliaraiae Br.-
81. 1925, jtd. lma sjroku ekolosku u
matjcnj supstrat tjpove tala, te
zemljistima varjra jzmedu 4
7.
kao dobra krma
to pod uslovom da dio
u veci od 1 0%, zbog kalcjjevog
oksalata u vecjm
sekrecjju mlijeka kvalitet.
se kao djvlje povrce za salatu
osvjezavajuceg kjselog okusa.
Mlado se ljsce osjm za salatu, moze
vati kao varjvo, ali u
U se od

Opste Evroazija Sjeverna
Amerika (izuzev Arktika), Cile, juzna Afrika (Ka-
pland).

RUMEX CRISPUS L.
Fam. Polygonaceae
Kovrdiava kiselica,
poljsko zelje,
stavelj
Kodrasta kislica

Curled Dock,
Curled Sorel,
Curly Dock
Rumex crepu,
Potience crepue
Krauser Ampfer,
I:Jasenampfer
Romblce cavolaia,
Romice


S, H, BH, Sb, CG, Ma
Vl - Vlll
2n = 60;
slabo do 1 m
gola, sa slabo i vertikal-
debeljm Ljstovj po-
malo peteljka ljska -
do 30 cm; ljske ljstova kopljaste, gornjih
ljnearne. u rastresjtjm metljca-
ma; cvjetovj do 2 puta kraci od
drskj . Valve jajaste, srcaste, cijelog jlj
oboda, te sa mrezastom
bradavjce su krace od valvj, okruglasto
smeae Orasica oko mm
duga, vrhu zaostrena, smeae
Optjmum zjvotnjh u asocjjacjjj
Rumici-Aiopecuretum geniculati {1937)
1950, veoma u ostalim zajednjcama
sveze Agropyro-Rumicion crispi
1940, te se kao karakterjstjcna vrsta ove
sveze, kao reda Agrostietalia stoloniferae
Oberd. 1967, iako sa jrom ekoloskom
ekosjsteme klasa: Molinio-
Arrhenatheretea, Festuco-Brometea, Plantagi-
netea majoris 1950. Phragmitetea. Vjsoku
postjze na cesto
plavljenjm donekle tlima
njzjjskog, brdskog gorskog pojasa
Jedan ekotjp ove vrste zjvj kao korov u
1. donji dio blljke, 2. list, cvijet, 4. plodovi, 5. orasica,
6. orasica bez perigona
ekosjstemjma strnjjsta klase Secalinetea 8r.-81.
1951 . klase Chenopodietea 8r.-81.
1951 .
Ovu krmno cak
skodljjvu u sjjenu prj tezjnskom udjelu vecem od
5%, treba potjskjvatj jz ljvada, pasnjaka oranjca
djeluje sekrecjju kvalitet mlije-
ka. Meautjm, mladj ljstovj jmaju
drugjh supstancj, te se mogu upotrj-
jebltj kao povrce, kao ljjek u medjcjnj
antjscorbutjc). u
umjerenom pojasu hemjsfere.
23

1. donji dio 2. vrsni dio sa cvjetovima,
cvijet uzduznom presjeku, 4. dio krunice sa
prasnikom
zeljasta rastresjto buse-
zeljaste jli prj slabo odrve-
gole vjsoke do 80 cm Ljstovj
jajastj, kopljastj , Cvat
razgranata ili siromasnog dihazija. Brakteje sa
hrskavjcavo rubom. Cvjetovi
casjca jajasta, gola, sa 20
anastomozjranjh bljela jJi ruzjca-
sta, bez sa duboko dvodjel-
Jjstj(:jma. Plod loptasta jajasto loptasta
cahura, sa goljm karpoforom, 2-4 mm.
bubrezasto okrugle bradavjcave.
24
SILENE
VULGARIS
( Garcke
(Syn. S. inflata Sm.)
Fam.
Caryophy/laceae
Pucavac,
pusina
Pokalica
Bladder Campion
Silene enflee. Carnillet
Leimkraut
Bubbolin1


VI-VIII
2n = 24; (Ch)
Ova sjeverno-euroazjjsko-subme-
vrsta, sa sjrokom ekoloskom
com u ekoloske faktore
razvrstava se na vjse
podvrsta, varjjeteta formj .
podvrsta podrucju
Srblje, perjdotjtjma zastup-
sa zlatjborskom ( S. v. var.
zlatiborensis Novak), koja zjvj u kseromezofjl-
kserofjJnjm Jjvadama
cjma brdskog gorskog pojasa. podv-
rsta (S. v. subsp. bosniaca (Beck)
od do optj-
mum zjvotnjh uslova u livadama gorskog
pojasa, te se smatra karakterjstjc-
nom za Jjvade
sveze Pancicion. Na sjparjma od
brdskog do pojasa zjve populacjje
polegle (S. v. subsp. prostrata / Gaud./
Becherer), podv-
rste S. v. subsp. marginata (Kjt.) Hayek. Popu-
lacjje podvrste cesto
ulaze u sastav vegetacjje klase Cheno-
podietea.
Mladj Jjstovj prjje upo-
se kao povrce. Ubraja se u grupu
ljekovitih Dobra krma.

DIANTHUS
ARMERIA L.
Fam.

Divlji karanfil
Gmanjska ljubezen
Deptford Plnk
Oelllet Armerie
Buschel nelke,
Rauhe Nelke
Armerl a, Strlgoll


S, Sb, CG,
2n = 30;
Vl - IX
do
do 50 cm, sa i krutom,
prj vrhu
Li stovi su pri duguljastl tupi,
u dljelu ljnearno
tasti, krutj , dlakavj, s]edecj 1 sa kratkim
rukavcem. Cvjetovi u gustim cvastima, sjedecj
ili sa vrl o kratkim drskama. Brakteje dugacke
koliko 1 cvjetovi, listovima. Ljuspe
casice ilj jajaste, kozaste. sa zelenim
osjem, krace, duze jli sa i':asjcnom
clj evj . cijev meko dlakava, rj ede gola,
15- 20 mm duga 1 2- 3 mm u
dlj elu suzena, s ispupceni m uzduznjm
zelena jl l llske oko 5 mm duge,
obj aj aste, prj sa
strane crvenkaste tamno llj bjelii':asto
bradaste, sa zuckaste.
Cahura kraca od
Ova suba-
vrsta razvrstava se,
prostoru Jugoslavije, u dvlje podvrste sa
vecl m broj em varljeteta 1 formj, Naseljava ekosi-
steme karaktera, tj.
klase
(Br.-81. 1955) Oberd. 1957. i Thero-Brachypo-
1. donjl dlo 2. vrnl dlo sa llstovima i
cvjetovlma, cvijet na uzduf nom presjeku, 4.
5. cahura sa calcom uzduzno rasjecenom
dietea. u zajednicama sveza : Mesobro-
mion. Trifolion medii i Sarothamnion.
godisnje temperature
se krecu izmedu 8 i
vlaznost vazduha lzmedu 50
i 70%. Optimum uvjeta
slabo do klselim tlima.
i sve vrste karanfila, ima
svojstva 1 moze se uzgaj atl u hortikulturne svrhe.
Slabog kvaliteta kao
25

1. donjj djo 2. gornjj djo sa listovjma
cvjetovjma, prasnjk krunjcnj ljstj6, 4. s

Vjsegodjsnja, cesto prj dnu odrvenjela bllj-
ka, razrjjedeno busenasta, zelena jlj sjvkastoze-
lena, do 50 cm vjsoka. Sterjlnj jzdancj jmaju
ljnearno lancetaste do eliptjcno lancetaste, tupe
jlj slabo usjljene listove, cvjetne su sa
najcesce 4-1 parj ljnearnjh usiljenjh ljstova.
Ljstovj su obodu srednjem nervu s
strane dlakavj. Rukavac najcesce dug koljko
jrjna lista. Cvjetova mnogo, pojedjnacnjh; ljuspe
dvojne casjce 2 (4}, jajaste postepeno suzene
u sjljast vrh, od casjce upola krace obodu
kozaste; casjca 14-18 mm duga, skoro cjljndrjc-
26
DIANTHUS
DELTOIDES L
Fam
Caryoph yllaceae
sareni,
sareni karanfil
Deltolisati kli ncek

Ma1den
Qejllet delta,
Hjede Nelke

S, H, Sb, BH,CG, Ma
VI- IX
2n = 30; Ch
kozasta, cesto samo prj vrhu sjtno dlakava
jli gola, crvena; krunjcne liske sprjjeda
ne, oko 8 mm duge, crvene jlj bljele, sa gornje
strane bradaste, sa svj etljj jm tackama sa jed-
nom tamnjjom poprecnom prugom.
Optjmum uslova za zivot nalazj u ekosjste-
mjma livada pasnjaka na kjselim tlima brdskog,
gorskog subalpjnskog pojasa kojj prjpadaju
redovima Nardetalia i Festuco-Sedetalia
1951. Karakteristjcna vrsta asocjjacjje Diantho
deltoidis-Armerietum Krausch 1961. jz sveze
Armerion elongatae Krausch 1961. Nesto rjede,
nalazjmo ga i u vegetacjjj subalpjnskjh rudjna
na sjljkatjma sveza Jasionion orblculatae Laku-
sjc 1964. Poion violaceae Ht. 1937.
Moze se korjstiti kao dekoratjvna vrsta za
uredenje prostora oko turjstjckjh objekata na
planjnama gradenjm od sjljkatnjh stjjena, koje,
u odnosu na karbonatne masjve, oskudjjevaju
ukrasnjm vrstama.
Rasprostranjena u Evropj umjerenom
djjelu Azjje, te prjpada evroazjjskom flornom
elementu, unesena u Sjevernu Amerjku.

LYCHNIS
FLOS
CUCULI L.
Fam.
Caryophyllaceae
Usac,
rumenika,
drijemina
Kukvicja lucka

Ragged Robln
Fleur de coucou
Kuckuckslichtnelke
Fior del cucolo


S, Sb, CG,
V- Vlll
2n = 24;
Visegodjsnja 25-60 cm vj-
soka, s uspravnom, jednostavnom ilj slabo gra-
natom cvjetnom koja rebrasta,
ispod ljepljjva, sa kratkjm i rjjetkjm
prjlegljm dlakama okrenutjm nadolje, te
crveno nahukana. Donji su listovj jzduzeno lopa-
siljatj, gornjj linearno lancetastj siljatj.
Cvjetovj su u razrjjeaenjm djhazijjma. Casica
trbusasto zvonasta, 6-1 mm duga, sa 1 nera-
va, gola, zelena crvenkasta; zupcj oko
5 mm dugj, jajasti nesto kraci od polovine
cjjevj . listici crveni do
duboko izdjjeljeni na 4 djjela jli plice na
dva djjela, reznjici linearnj razmaknutj ; u donjem
djjelu Jjske parakrunica. Cahura
6-1 mm duga, u gornjem djjelu trbusasta,
otvara se sa 5 kratkjh prema spolja strsecih
zubaca. Sjemenke brojne, bubrezaste, smeae-
crne ostro hrapave povrsine.
lndikator higrofilnjh livada reda Molinieta-
lia i hjgromezofjJnjh Jjvada reda Arrhenathereta-
lia, te semjglejnih pseudoglejnih tala poplavnjh
u kojjma nalazi optjmum uslova za
ostvarivanje visoke brojnosti i vitalnosti . Srednje
godjsnje temperature na stanistima njenjh popu-
lacjja, rasutih od njzjjskog brdskog do gorskog
pojasa, variraju izmeau 7
srednja godisnja vlaznost vazduha krece se
lJ
1. donji dio 2. vrsni dio sa listovima,
cvjetovima i plodovima, listic, 4.
5. 6. sa uzduzno razrezanom
jzmeau 75 1 lzrazjta heliofjta, alj se
neke populacjje mogu nacj u prorjjedenjm
poplavnim sumama joha, vrba, topola hrasta
luznjaka.
Zbog Jjhnjdina, u zelenom stanju
moze se smatrati slabootrovnom te ga
stoka na pasi izbjegava, sto mu uz snainu
rozetu pomaie da se jntenzjvno sjrj potiskuje
neke znacajne krmne vrste, zbog cega sma-
traju korovskom Potiskuje se odvodnja-
vanjem, tj. drenaiom tla, aubrenjem, valjanjem
i na koje jako osjetljjva. Subbo-
realna vrsta.
27

1. dio sa listovima, 2. list donjeg dijela
ke, dio na poprecnom presjeku, 4. vrsni dio
sa listovima i cvjetovima, 5. cvijet, 6.
listic, 7. sjemenka
sa dugackjm
puzecjm te
nim polegle ili usta-
juce, do 50 duge, lomljjve, cetvrtaste,
gole. Ljstovi do 5 cm dugi,
do su-
trepljastj, golj. Cvat razrjje-
djhazjj sa cvjetova. drske
gole, cetvrtaste, 1-3 cm duge. Brakteje kozaste,
usko i obodu slabo trepUaste.
Cvjetovj 5- 12 mm u Casjc-
ljstjca 5; siljatj , 3-7 mm
28
STELLARIA
GRAMINEA L.
Fam.
Caryophyllaceae
Misjakinja
prugolisna,
crijevac
Travasta zvezdica,
kurj a creva, matuska


Lesser Stitchwort
Stellaire gramminee
Grass-Sternmiere,
Sternmiere


S, BH, Sb, CG,
V- Vlll
2n = 26;
dugj, sa tri sa kozastjm
trepljastjm obodom. ljstjca 5;
malo kracj, duzi od casjce, duboko
dva djjela. 1
svj jlj samo Stublca Cahura
duguljasto jajasta, duza od casice otvara se
6 djelova. Sjeme jajasto, 0,8- 1,2
mm dugo slabo zrnasto hrapavo.
Najvecu dstvaruje u eko-
sjstemjma brdskog gorskog pojasa,
dubokjm tlima, tj. u
redova Nardetalia, Arrhe-
natheretalia Molinietalia, rjede u
reda Festuco-Sedetalia.
populacjja karaktera, alj se
moze u sumama
temperature
varjraj u jzmedu 6 1
srednja vazduha iz-
jzmedu 70 i 90%.
Slabe potiskuje se
ispasom. Zbog
materija u ubraja se u ljekovite vrste
flore.
u gotovo cij eloj Evropi,
Kavkazu, Azijj ,
skoj te evroazjjskom


MOENCHJA
MANTICA
(L.) Bartlx.
Fam.
Caryophyllaceae


Peterostevna

chickweed
Moenchie de Verone
Aufechte Weissmiere,
FQnfzahlige Weissmiere
S,H,Sb, BH, CG, Ma
V-VII
2n = 38;
. Biljka vjsjne 1 0-40 cm, sjvozelene sa
Jednostavnjm ili granatjm korjjenom vjse fertilnjh
jzdanaka, kojj su uspravnj, tankj, jednostavnj jli
u gomjem djjelu razgranatj . Ljstovj rozete suvj
su vec u fazj cvjetanja; listovj sjedecj ,
naspramnj prj osnovj sraslj ; svj listovj linearnj
do ljnearno lancetastj, siljatj , golj, sjvkastozelenj,
1 ,5-3 cm dugj 2-5 mm sjrokj. Cvat djhazjj
sa 3-1 cvjetova. Brakteje su sjroko
jajasto Jancetaste, siljate sa sj rokjm
kozastjm obodom. Cvjetne do 8 cm duge,
tanke, kruto uspravne gole. listica 5;
jajasto lancetastj, kruto pravj, sjljati, sa 1 nervom,
obodu vrlo sjroko kozasti, dugj 5-9 mm.
ljstjci (5) objajastj,
skoro dvostruko duzj od listica, naj-
sa cjjelim obodom. Prasnika 1 kracjh od
Plodnjk loptast do jajast, sa 5 gotovo
1;1ravjh stublca kojj su dvostruko duzi od plodnika.
Cahura sjroko jajasta do jajasta, duga gotovo
kao prava otvara se vrhu sa 1
zubaca koji su malo savjjenj prema spolja. Sjeme
tamnosmede, 06-09 mm dugo, trouglasto okru-
glasto zrnasto hrapavo.
lzrazjta heljofita. koja optjmum za zjvot
nalazj u asocjjacjjama klasa Molinio-
Arrhenatheretea Festuco-Brometea; Horvat et
al. (1974) navodj kao djferen-
1, 2. habltus, cvijet, 4. krunicni listi6 i prasn1k,
5. listi6, 6. 7. otvorena cahura s casicom
uzduzno 8. sjemenka gledana s dvije
strane
cjjalnu vrstu asocjjacjje Festuco-Agrostetum, sto
se moze odnosjtj samo jednu od njenjh
brojnjh populacjja, koje se danas svrstavaju u
dvjje, prostorno, ekoloskj morfoloskj dobro
izdjferencjrane podvrste, od kojjh subsp.
caerulea (Bojss.) Clepham endem Balkanskog
poluostrva.
Rasprostranjena u juznoj Evropj jzuzev
Madarske juzne Svajcarske, te u Turskoj
pripada submedjteranskom flornom elementu.
29

1. donjj djo 2. gomjj djo sa listovjma
cvjetovjma, cvjjet, 4. uzduzni presjek cvjjeta,
5. cahura, 6. cahura s krunjcom easjcom
Vjsegodjsnja prj dnu odNenjela
vjsjne 10-50 cm, busenasta i od osnove sve
strane jako granata. Rjzom puzeci odNenjen.
polegla jl j ustajuca, gola, hrapava jlj u
donjem djjelu sjtno dlakava. Ljstovi usko linearnj,
5-25 mm dugj 0,5-1,5 (2,5) mm sjrokj, sa
jednjm neNom i obodu ostro hrapavj. Cvjetovj
pojedjnacni ; listjca donje casjce 4 dosta su
kracj od casjce, jajasto lancetastj bjeljcasto-
kozastj , sjljato bodljastj, sa jako izraze-
njm srednjjm neNom - u vjdu koblljce. Casjca
cjevasto zvonasta, 3-6 (7) mm duga, gola, sa
30
PETRORHAGIA
SAXIFRAGA
(l.) Link.
( Tunica saxifraga
/ L./ Scop.)
Fam.
Caryophyllaceae
Susulj,
modar
Haljica, krenilca
Tunjc Flover, Coar1 Aover
Tunjque saxjfrage
Steinbrech Felsennelke.
Felsennelke

S, BH, Sb,CG,
Vl- Vlll (IX)
2n = 60; Ch
duguljastjm, tupjm slabo trepljastjm zupcima;
casjcnj listicj zelenj do ruzjcasto-
spojenj sa koza-
stim rebrjma. listjcj ruzjcastj jli
skoro 2 puta duzi od casice; krunjcne ljske
sprijeda jzreckane, obrnuto srcaste, sa zjl jce,
3-4 mm duge postepeno suzene u nokatac,
bez parakrunjce. Stublca 2, Cahura
budzasto jajasta, jednako duga kao casjca
otvara se sa 4 zupca. Sjeme stjtasto, 1- 1,5 mm
dugo 0,6-1 ,2 mm jroko, bradavjcasto.
Ova heljofjlna vrsta najvecu brojnost po-
krovnost, te socjjalnost, nalazj na suhjm toplim
stanjstjma submedjteranskog, brdskog gorskog
pojasa. Navodj se kao karakterjstjcna vrsta ve-
getacjje reda Festucetalia valesiacae, jako ulazj
u sastav asocjjacjja redova: Bromf!talia erecti,
Scorzonero-Chrysopogonetalia, Sedo-Scleran-
thetalia, jtd. Srednje godjsnje temperature
njenim stanjstjma najcesce variraju 8
srednj a godjsnja relatjvna vlainost va-
zduha krece se 50 60%. lndjkator
plitkjh, humoznjh karbonatnjh tala, pH-vrjjed-
nost varjra 5,5 7,5 najcesce.
Prjpada submedjteranskom flornom ele-
mentu (od Spanjje do Persjje).

VIOLA CANINA L.
Fam. Violaceae
Pasja
Pasja violca,
pasja ruza

Dog's vlolet,
Heath dog vlolet
Violette de chien,
Violette de serpent
Hunds veilchen,
Heideveilchen
Vlola matta,
Viola selvatica

S, BH,Sb,CG,
IV - VII
2n = 40;
Nadzemnj dio rizoma kratak, raz-
granat, ponekad sa vrjjezama. lzdanak pokrjven
prorjjedenjm dlakama ili gol mutno-ze-
len. uspravne il j
poluuspravljene, 5- 15 (-20) cm, samo
prj osnovj razgranate, sa 3-6 listova. Listovi
rozete odumiru prjje cvjetanja; lisne drske sraz-
mjerno su duge; ljska uzano do sjroko jajasta,
2-5 cm duga 1-2 cm sjroka. Zaljscj usko
lancetastj ili j ljastj, 0,5-1,5 cm dugj.
nosi 1-3 cvjjeta, cija duzjna varjra
izmedu 1,5 2,5 cm; cvjetovj ne mjrjsu; cvjetne
drske do puta duze od lista u se
nalaze, sa 2 brakteole u gornj em dijelu.
listjcj srpastj, vrhu sjljati , sa oko 2 mm dugjm
cetvrtastjm prjvjescima. Krunjcnj ljstjci svijetlo
do pri osnovj
obrnuto jajastj, donjj kracj od bradatj,
razlicite sirjne; ostruga 4-8 mm duga, valjkasta,
ve6jnom debela, na vrhu tupa, prava ili neznatno
savijena nagore, ili duza
od casjcnjh privjesaka. Polen loptast jlj tetraeda-
ran. Zjg kratko klj unast papilozan. Plod izdu-
zeno jajast, na vrhu tup ilj siljat, gol, duzj od
pucaj uci. Sjeme jajasto,
do mrko.
1, 2. habltus, 4, 5. zaliscl drugog, treceg i sestog
lista, 6.
Rasprostranjena u umj erenom djjelu
Evrope, Azjje Sjeverne Amerjke. Veoma
na prostoru Jugoslavjje razlikuju se
dvjj e podvrste- V. subsp. canina V. subsp.
montana, od koj jh prva nal azj optjmum uslova
za zjvot u acjdofilnjm ljvadama i pasnjacjma
brdskog gorskog pojasa klase Nardo-Callune-
tea, druga u subalpjnskjm rudinama na kiseljm
tlima sveza: Jasionion orblculatae, Poion viola-
ceae i Eu-Nardion.
Cijela ljekovita - glikozjd
vjolin. krma slabog kvaljteta.
31

1. donji dio 2. dio s listovima i cvjetovi-
ma, dio na presjeku, 4. cvijet, 5. casica,
6.
Visegodisnja sa debelim, kratkim,
uspravnim, drvenastim rizomom. 30-200
visoko, jednostavno ili razgranato, u donjem
dijelu 4-uglasto. Listovi sjedeci , u donjem dijelu
duzi od internodija
rasporeoeni naspramno ili tri u prslje-
nu. U gornjem dijelu listovi vrlo varijabll-
nog usko lancetasti do trouglasto lance-
tasti, pri osnovi srcasti ili zaokruzeni , raspore-
oeni naizmjenicno. Cvjetovi podboceni sa 2
male, opadajuce brakteje u prosto ili slozeno
dihazijalnim klasastim ili grozdastim cvastima,
32
LYTHRUM
SALICARIA L.
Fam. Lythraceae
Vrblca velika,
velika
Navadna krvenka

Purple Loosestrife.
Willowherbe
Salicaire,
Lysimachie rouge
Blutwe1derich,
Gemeiner Weiderich
Salicerella, Salicaria

-
S, BH, Sb, CG, Ma
Vl- IX
2n = 60;
skupljenim u vrhu u metlicu, samo
1 cvijet u pazuhu listova namjesto pojedinih
dihazija. Tubus casice sa 12 istaknutih, dlakama
pokrivenih, nerava. Unutrasnji zupci si-
roko trouglasti, dva puta kraci od linealno lance-
tastih do siljastih spoljnih zubaca. Krunica od 6
elipticnih ili izduzeno
purnocrvenih, rijetko ili listica.
Prasnika 12 rasporeoenih u 2 kruga i
osnove tubusa. Plodnik sa 2
karpele, sinkarpan. Plod zatvorena u
tubusu puca sa 2 kapka. Sjemena mno-
gobrojna zuckastomrke
vrsta poplavnih livada i
pasnjaka reda Molinietalia i klase Phramitetea.
Optimum zivotnih uslova nalazi u zajednicama
sveze Molinion, Phragmition australis W. Koch
1926. i Magnocaricion. Cesta u zajednicama
cretova klase Scheuchzerio-Caricetea fuscae,
te u livadskim zajednicama sveze Arrhenathe-
rion efatioris, Deschampsion caespitosae, Trifo-
lion resupinati i Mofinio-Hordeion secafini.
krma, slabog kvaliteta. Dobra
medonosa. ljekovita
Opste rasprostranjenje: U Evropi, Aziji ,
Africi (samo u Alziru}, Sjevernoj Americi, Juzno1
Americi (Peru) i u jugoistocnoj Australiji .

RANUNCULUS
ACRIS L.
(Syn. R. acer L.)
Fam.
Ranuncu/aceae
Zabnjak ljutic
Ripeca zlatica


Meadow Buttercup
Bassinet d'or, Bouton d'or
Scharfer Hahnenfuss
Batrachio, Tazza

S, Sb, CG,
V-X
2n = 14 (16, 28, 42, 56);

zeljasta vj-
soka, sa kratkjm rizomom boc-
i
u dijelu gola, u sa prilegfjm
dlakama. fjstovj sa dugom peteljkom
duboko 5-7 ispera-
ka. su jspercj duboko trokrpastj ,

ilj duguljasto jajasti , u mladosti ka-
snjje prileglo cekjnjasto dlakavj. Gomji listovj
sjedeci, usjeceni do osnove u fjnealne
ilj lancetaste Cvjetne drske valjkaste,
sa prjlegljm dlakama. Cvjetovj 0,8- 2,5
cm, skupljeni u racvaste cvastj. Perjjant sastav-
ljen od 5 jajastjh prileglo dlakavjh fjstjca
pet sjajnozutjh 6- 11 mm dugjh jajastjh krunjcnjh
fjstjca. Medne kesice - nektarije sa poklopcem.
Gi necej apokarpan. Orasjca mnogo goloj
cvjetnoj lozj. Pojedjne orasice oko mm duge,
uglasto okruglaste, sa pravim ifj malo savjjenjm
kljunom.
vrsta sjrokog rasprostranjenja zastup-
ljena u zajednjcama livada
Karakterj-
vrsta klase Molinio-Arrhenatheretea.
Optlmum u
sveze Calthion Arrhenatherion elatioris.
1. donji dio 2. list, cvijet sa strane, 4. cvijet
odozdo, 5. zblmi plod (orasice na cvjetnoj lozi),
6. orasica
U vecem procentu
spada medu livadske
Za stoku vrlo skodljjva u
krma u Dobra
sa. Opste Evropa,
Azjja, sjeverDa Afrjka, Sjeverna Amerjka
Novj Zeland.
Uz tjpskj - var. acris ( R. acris
var. typicum Beck), kojj obuhvata vjse formj , u
nasoj florj - var.
alpinus Heuff. sa njskom - 15
cm sitnijim cvjetovima 0,8- 1 cm.


1, 2. klijanac, donji dio 4. list, 5. cvijet,
6. orasica, 7. orasica na cvjetnoj lozi
Visegodisnja (15) cm
visoka. lz kratkog rizoma ili iz donjeg dijela
razvijaju se puzave stolone sa listovima
i adventivnim korjenovima. uspravna ili
pri osnovi polijeze i ustajuca, razgranata. Pri-
zemni listovi troperi, svi listjci sa drskama, tro-
djelni, Listovi stab-
ljike prizemnim, prema gore
sjedeci. Cvjetovi 2-3 cm u
dugim dlakavjm drskama. Casjcnj
ljstj(:j (5) jajasti, dlakavi, prileglj uz krunicu.
zlatnozutjh listica 5, duzi od
34
RANUNCULUS
REPENS L.
Fam.
Ranunculaceae
Puzavi ljutic,
puzavi zabnjak
Plazeca zlatica

Creeping Buttercup
Renoncule rampaute
Kriechender Hahnenfuss
Crescione salvatio

S, Sb, CG,
(IV) V-VIII
2n = (16), 32;
Orasice kugla-
stoj, lozi, mm
dugacke, okrugle, gole, sitno
sa istaknutim rubom. Kljun ploda
si roko trouglast, prav ili slabo
Naseljava mjesta i depre-
sije, te vlazne i ljvade i od
do subalpjnskog pojasa.
vegetacije klase Molinio-Arrhenat-
heretea, u zajednicama
sveze Trifolion resupinati, te u
zama reda Molinietalia, Deschampsietalia, Ar-
rhenatheretalia i Agrostietalia stoloniferae, ka-
vrsta sveze Agropyro-Rumicion
crispi i asocijacija: Trifolio - Agrostietum stoloni-
ferae Markovic, 1973. Agrostio-Ranunculetum
repentis Knapp 1945). Veliku brojnost ostvaruje
u vegetacijj klase Phragmitetea, u
sveze Beckmanion eruciformis So6
1933, te u sumskjm ekosistemima reda Populie-
talia albae Br.-81. 1931 . i Salicetalia purpureae
1958.
Jedna od rjjetkjh livadskjh roda
Ranunculus koja skod-
ljiva za stoku. Meautjm, kao krma, slabog
kvaljteta.
Opste Evropa, Azjja, sje-
Afrjka; u Americi.

RANUNCULUS
SARDOUS Crantz
Fam.
Ranunculaceae
Sardinijski ljutic,
zabnjak
Srhkodlakava zlatica
Hairy Buttercup -
Renoncule sarde,
Renoncule des marais
Sardinischer Hahnenfuss
Stroscione

S, Sb, CG,
(IV) V-IX
2n = 16 (32, 47, 48) ;
Jednogodjsnja, 1 -50) cm vjsoka
ka. sa strsecjm dlakama jli skoro gola,
od osnove vecjnom granata, sa mnogo cvjetova.
Prjzemnj listovj sa drskama, trodjelnj . Srednjj
rezanj suzen u drsku jzdijeljen na tri djjela, dok
su reznjevj jzdjjeljenj dva reznja. Ljstovj
su prjzemnim prema vrhu stab-
ljjke jednostavnjji. Najgornjj sjedecj, s usko
lancetastjm reznjevima. Cvjetovj 1,2 - 2,6 cm u
sa drskama koje su jzbrazdane prile-
glo dlakave. listj(:j jajastj, usjljenj, treplj a-
sto dlakavj, nanize okrenutj, otpadaju.
listica 5 (i li vise). Jajasti su i svjjetlozutj. Ginecej
apokarpan. Cvjetna loza kuglasta, dlakava. Ora-
sice :Zute sa zelenim obodom, spljostene,
sa strane glatke ili bradavicaste, na vrhu sa
0,5 dugim trouglastjm malo savijenim kljunom.
Naseljava vla:Zne mocvarne livade i pasnja-
ke, takode i obradjvane povrsine, rubove
putova i vla:Zna ruderalna mjesta sa mineralno-
1. donji dio 2. dio sa listovima i cvjeto-
vima, zblmi plod (orasice na cvjetnoj lozi),
4, 5. orasice
tlom koje uglavnom slabo kjsele
do kjsele reakcjje. Karakteristjcna vrsta reda
Trifolio-Hordeetalia H-ic 1963. u zajed-
nicama vla:Znih travnjaka reda Arrhenatheretalia
Pawl. 1928. i Bidentetalia 8r.-81. et 43, te u
asocjjacijama sveze Deschampsion caespitosae
i Polygonion avicularis 8r.-81. 31 .
Za stoku vrlo skodljjva usljjed prjsustva
toksjcnog protoanemonjna u vecem procentu.
Opste rasprostranjenje: Evropa, Azija, Sje-
verna Amerjka.
35

1. donji dio 2. gornji dio sa listovima i
cvjetovima, cvijet, 4. uzduzni presjek cvijeta
Siroko Lineovo shvatanje ove vrste danas
najslozeniji agregat uze shvacenih srodnih
vrsta i njihovih podvrsta, koje se ne
ekologiji i spoljnoj vec i broju
razlikuju. Tako Alche-
milla glabra Neyg. 2n = 96, Bus.
2n = 103, xanthoclora Rothm. 2n = 105,
acutiloba 2n 105-109, itd.
L) prikazu ove vrste pri
shvatanju.
1 - 50 visoka, gola ili
dlakava, zelena do plavkastozelena, preko
36
ALCHEMILLA
VULGARIS L.
Fam.
Rosaceae
Virak,
oblcna vrkuta
Navadna plahtica

Lady's Mantle
Manteau de Notre-Dame
Gemeiner Frauenmantel
Erba ventaglina

S, Sb, CG,
V -IX
2n = 96-110;
ljeta ponekad crvenkasta ili
pokriven zalistaka i sterjlnjh
rozeta. lzdancj uspravnj ili ustajucj. Ljstovj rozete
sa i (5-10
okruglasto-bubrezastj , s strane
dlakavj, 1,5-4 jrokj , jzdjjeljenj 7-11 rez-
njeva kojj zalaze do 1/ 4 jli 1 ljske, do
1 / 2, svuda unaokolo jlj jz-
reckanj ; listovj nesto su
u predjelu cvastj zvjezdasto
Cvast jako rasjrena, sa
cvjetova koji su zelenj goli. ljsticj
kracj jlj jste duzjne kao cjjev; listjcj
spoljne kracj od ljstjca.
uslove za zjvot nalazj u

i nizijskog, brdskog, gorskog i subal-
pjnskog pojasa. Vrste ovog agregata karakterjsu
asocijacije i sveze redova Arrhenathere-
talia, Molinietalia, Deschampsietalia, Brometalia
erecti, Nardetalia, jtd.
Znacajna krmna
indjcjra na travnjake vjsokog projzvodnog poten-
cjjala. Mladi ljstovj sluze za spravljanje
skog varjva pjrea prj ishranj u
prirodi. Rasprostranjena u Evropj , Azjjj , Sje-
vernoj Grenlandu.

FILIPENDULA
VULGARIS
MOENCH
( F. hexapetala Gilib.)
Fam. Rosaceae

gomoljasta

Navadna
gomoljasti oslad

Orop\vort
Filipendule
Knollenrusterstaude,
peperina


S, H, BH,Sb,CG,Ma
V - JX
2n = 14, 15:
30-80 cm visoka, sa tan-
kjm, kosjm rizomom; adventjvnj
korjjeni sa duguljasto vretenastim do loptastjm
krtolama. jednostavna jlj ri -
jetko u gornJem djj elu razgranata, tanka, okrugla-
sta ili slabo jzbrazdana, gola, sa jako razmaknu-
tjm listovjma, ili ustajuea. Listovj jspre-
perastj, sa 8-25 parj ljstjca, kojj su
duguljastj , perasto jlj perasto
Zalisci listova rozete i kozastj , zalisci
gornjih listova malj, zeljasti Cvjetovj
dosta krupni , slozenj u
ste cvatj 3-10 cm
Prasnjcj jste kao ljstici jli nesto
duzj. Karpela 9-12, pravjh;
Plodjcj 3-4 mm dugj, sa kratkjm
dlakama, sjedecj, uvjjenj.
se velik broj populacjja, koje
nalaze optjmume za egzjstencjju u razlicjtjm
ekosjstemima mezokserotermnog kseroter-
karaktera, tlima
submedjteranskog, brdskog gorskog pojasa.
Smatra se karakterjsticnom vrstom klase Fe-
stuco-Brometea, ali sa ma-
brojnoscu u
drugjh klasa vegetacjje, kao i u svjje-
tlim borovjm hrastovjm sumama.
1. donji dio 2. dio lista, vrsni dio sa
Jistovima i cvjetqvima, 4. cvijet, 5. apokarpan gineceum,
zblmi plod (orasice)
Srednje temperature
stjma varjraju jzmeau 7
vazduha iz-
60 70%.
Mladj ljstovj se kao salata,
kao povrce, u mjesavjnj
sa drugjm djvljjm povrcem, zbog
okusa. Gomoljj jmaju okus pod-
sjecaju gorke bademe, te se jedu prjjesnj ili
sa
drugjm krtolastjm u kasa. hljeba
i sl. Prjpada euroazjjskom flornom
37

1. donji dio 2. list gornjeg dijela vrsni
dio sa listovima, cvjetovima i plodovima, 4. dio
na presjeku, 5. dvojna casica,
6. tucak
Bjljka vjsjne 30-70 cm. Nadzemnj djo rjzoma
pokrjven jzumrlim ostacjma zalistaka ljsnjh
drskj. uspravna, kruta u gornjem djjelu
granata, sa mnogjm kratkjm cekjnjama strsecjm
dugackim dlakama u gornjem
djjelu sa brojnjm clankovjtim zljezdastjm dlaka-
ma. Ljstovi prstastj, s strane zelenj , sa
ri]etkjm sjvjm maljama od dlaka, sa
jakjm nervjma cesto naboranj. Prjzemni donji
llstovj veljki , sa drskama
38
POTENTILLA
RECTA L.
Fam. Rosaceae
Petoprstica,
velika,
Petoprstnik

Sulphur Cinquefoil
Potentille droite
Hohes Fingerkraut,

S, H, BH, Sb,CG,
V- Vll
2n = (28) 42;
5-7-clanj; gornjj ljstovj postepeno sve
manjj sa kracjm drskama, prstastj.
Ljstjcj 15-100 mm dugj 5-35 mm j rokj , dugu-
ljastj do klinasto objajastj, testerasto jlj perasto
usjecenj, s strane sa 7-17 zubaca, j ljatj
ili tupi ; zupcj slabo Zaliscj donjjh
ljstova sraslj sa ljsnom drskom; ohreje Jjnearne
do linearno lancetaste; zaljscj gornjjh listova
samo pri osnovj sraslj sa ljsnom drskom, dugu-
ljasto-lancetastj do jajastj, obodu cjjelj, na-
jli reznjevjtj. Cvjetovj brojnj, kompono-
vanj u lijepe - cjmozne cvastj; prvj
cvjetovj razvjjaju se sa vrlo drskama,
dok su ostali sa kracim. Casjcnj listjci su trougla-
sto-jajasti, gusto dlakavj usjljenj; ljstjcj dvojne
casjce linearno-lancetasti, iste duzjne nesto
duzj od casjce (rjjetko kracj), dugo usiljenj.
Krunicni listici 6-12 mm dugi, opsrcastj,
zuti do svijetlozlatnozutj, jste duzine kao casjcnj
listjcj ili nesto duzj. Prasnjka 20 (-25) ginecej
apokarpan. Cvjjetna loza gusto dlakava. Plodjcj
brojni, jajasti do duguljasto-jajastj, jako naborani
sjroko okrjljenj , smedj; konusno cilindri-
can kracj od ploda; zig malo prosiren.
Zivj u ekosistemima kserotermnjh pasnjaka
livada redova: Brometalia erecti, Festucetalia
valesiacae i Scorzonero - _Chrysopogonetalia.
Pripada subpontijskom flornom elementu.

POTENTILLA
REPTANS L.
Petoprstica,
puzava petoprsta
Plazeci petoprstnik,

Creeping Cinquefoil
Potentill e rampante,
Quintefeuille
Funffi ngerkraut,
Kriechendes Fingerkraut
Pentafillo


S, BH, Sb, CG, Ma
Vl- Vlll
2n = 28;
Bjljka s debeljm Stab-
ljjka puzeca,
1 cm duga, sa
Ljstovj su prstastj,
sa 5-7, gomjj sa 3-4
kracjm drskama, s rjjetko dlakavj jlj
gotovo goli, kod sa gustjm
prjleglim dlakama. Listjcj (5-) 10 -30(-70) mm
dugj 3-25 mm sjrokj, jajastj jlj duguljasto
objajastj, u jlj
testerasto Zaljscj ljstova
kozastj, sraslj cjjeloj sa
drskama sa ohreja-
ma; zaliscj listova jajastj, sjljatj,
rjeae jlj
Cvjetovj u pazuhu ljstova,
dugim drskama promjera 15-25 mm.
listjcj listjcj
listicj 8-12 mm dugj siroko
opsrcastj, oko 20
Karpele so-120;
stublc prj kupast, skoro jste
jlj kracj od plodjca.
populacjja ove vrste jesu
ljvade pod-
te brdskog gorskog pojasa. Optjmum
uslova za zjvot u ekosjstemjma livada
sveza: Agropyro-Rumicion, Molinion
1, 2. habltus, dvojna 4. krunicni listic, 5. tucak
Arrhenatherion, tj. zemljjstj-
ma. temperature
varjraju jzmedu 8
vazduha jz-
meau 70 1
Dobra pasa korjstj se u
Plodj(:j su za ovce.
djeluje sekrecjju mljjeka, ali stoka
jede.
Pripada evroazjjskom flomom elementu, ali
ju covjek veoma rasjrio, te se moze smatrati
kosmopoli:om.
39

f\'\li\ {;'\_(j)_Q
v t!f\; 54 '
_ t DiJ(:\ "'" Jl ilf1
3

<.rtff]O<)([)O'& ;
i .
.
v 'f\ol'
,-;::::::; 1 {_
1. donji dio 2. list, vrsni dio sa listom
i cvijetnim glavicama, 4. muski cvijet, 5. zenski cvijet,
6. dvopolni cvijet, 7. plod
Biljka visine cm, sa jakim, granatim,
odrvenjelim rizomom. uspravna ili usta-
juca, jednostavna ili granata, gola ili u donjem
dijelu dlakava. Listovj perastj, sa 3-13 Jjstica;
prizemni listovj sa dugjm malo se
razljkuju od listova Listj{:j okruglastj do
0,7-2 cm dugj i 0,5-1,5 cm tupo
do testerasti, sa svake strane sa
3-9 zubaca sasvjm golj, svjjetlozelenj, sa donje
strane tamnjjj. Zaliscj malj, skoro sasvjm
40
SANGUISORBA
MINOR Scop.
Fam. Rosaceae
Dlnjlca,
mala krvara
Zelena svitlica

Salad Burnet
Pimprenelle
Petite
Kleiner Wiesenknopf,

Pimpinelle


S, Sb, CG.
IV - Vll
2n = 28;
srasli sa Jjsnom Cvjetne glavjce sa
dugom cvjetovjma, 0,5-
2 cm duge gotovo jsto toljko sjroke; u donjem
dijelu glavjce u srednjem dvopolni, u
gornjem zenski cvjetovi; otvaranje cvjetova ide
od donjeg dijela glavjce; cvjetne vrlo su
kratke, sa jednom lancetastom braktejom 2
jajaste brakteole. zelenkasta, crveno oro-
poslije cvjetanja otpada. Hjpancijum mre-
zasto cetvorouglast ivicama usko
krjlat. Nektarije nedostaju. Prasnjka
1 u dvopolnim cvjetovjma samo
1-4; koncj bljeli crvenkastj;
zute narandzaste. Karpela stublca
2, 1 zjg sa vrlo strsecim,
crvenjm papilama. Plod cetvorouglast mrefa-
sto bradavjcav, srastao sa hipnaciju-
mom sa hrptastjm uglovjma.
Brojne populacjje ove vrste nalaze optjmum
za zjvot u ekosjstemjma kserotermnjh mezok-
serotermnih travnjaka klase Festuco-Brometea,
te se smatra karakteristjcnom vrstom ove klase.
se javlja u kseromezofjlnjm Jjvadama
reda Arrhenatheretalia, kao u svjjetljm
klase Horvat 1959.
Dobra krmna te se u novije vrijeme
uzgaja. Dobra jma ljekovit
rizom. Pripada evroazjjskom flomom elementu.

SANGUISORBA
OFFICINALIS L
Fam.
Jarcija trava,
velika krvara
Navadna svetlica.
zdravilna strasntca

Great-Bumet

Ptmpinelle des pres
Grosser Wiesenkopr




S, Sb, CG,
VI - X
2n 28, 56;
Biljka 2Q-1 cm vjsoka, sa jakjm
granatjm pojedjnac-
uspravne u gornjem djjelu racvasto granate,
tzbrazdane suplje. Ljstovj perastj, sa 3-15
ljstjca; prizemnj sa dugjm drskama; ljstjcj jajasti
ili duguljasto jajasti, sa srcastom osnovom
sprjjeda najcesce zaokruzeni, 1,5-5,5 cm dugj
0,7-3,5 cm sirokj, krupno testerasto
sa gomje strane tamnozelenj nesto sjaJnjj j,
sa donje sivkastj sa jako istaknutom nervatu-
rom. Zaljsci prjzemnjh listova kozastj skoro
cjjelom duzinom sraslj sa ljsnom drskom; mali
zaliscj linearnj otpadaju. Cvjetnjh glavjca 1- 5,
jajastjh do skoro loptastjh, na dugim uspravnjm
drskama, dugih 1-2 cm sjrokjh o,s-.
1,5 cm, s oko 5-1 cvjetova, kojj su
dvopolnj. Casjca 4-dijelna.
Prasnjka 4, sa tamnocrvenjm do crnim prasnicj-
ma. Karpela jedna; stublc 1, kratak s umjereno
dugim papjlama na zjgu. Plod zatvoren, s otv-
rdnutjm, usko krilatim hjpanciju-
mom.
Zjvi u ekosjstemjma hjgrofilnjh livada pa-
snjaka reda Molinietalia smatra se njjhovom
vrstom. se javlja sa
nesto smanjenom brojnoscu i vitalnoscu u higro-
mezofilnim livadama reda Arrhenatheretalia.

1. donj1 dio 2. dio l1sta rozete, d10 sa
listom, 4. vrsni dio grane sa CVjelnom glav1com, 5. plod
sto i latinsko jme kaie - ljekovita
su aktjvne materije saponini, flavoni i
gorke tvarj, te se korjstj u medicjnj i veterjnj.
Dobra pasa. lma dobru krmnu
vrijednost u manjim koljcjnama. tj. ako ne
kolicinu od do 4% u sijenu; u ranim fazama
razvjca stoka rado pase, aJi unesena u vecim
kolicjnama jzazjva proljeve. Potiskuje
se ranom kosnjom, jntenzjvnjm ispasanjem
kao herblcjdjma. Pripada evroazij-
skom flornom elementu.
41

1. donji dio blljke, 2, list pri osnovi 4. list u
gornjem dijelu 5. vrsni dio grane sa cvastima,
6. list pri osnovi cvasti, 7. cvijet
Glavni korijen snaian, nadzemni
dio rizoma nerazgranat ili slabo razgranat, kra-
tak. (5-) 10-40 (-60) cm visoka, neraz-
granata ilj slabo razgranata, uspravljena ili po-
luuspravljena. Ljstovj su veoma varijabl lni, ne-
parno perasto slozeni, prjzemni nekada prosti ili
sa 1-4 listica, na s oko 7 parj,
gornji su sjedeci, prizemni sa dugom
drskom; ljstjcj su jzduzeno jajasti do jlj
lancetasti, vrsnj krupnjji od dugj do 6
sirokj do 2 cm, ljcu skoro goli, na
pokrjvenj, svjlastjm dlaka-
ma. Zaljscj su mali najvecjm djjelom ilj potpuno
42
ANTHYLLIS
VULNERARIA L.
Fam. Fabaceae
( = Papilionaceae)
Ranjenik,
ranjenlca,
belodun
Pravi ranjak

Lady's Fingers (engl.),
Vetch (amer.)
Trefle jaune des
Vulneraire
Echter Wundklee
Erba vulneraria,
Antillide

S, Sb, CG,
V - Vlll
2n = 12;
srasli sa obuhvatajucj ga. Cvastj su
jlj dvjje,
vrsne, ustvarj u pazusjma gornjjh ljstova, kojj
su prjpercjma duboko jscjjepanj u 3-7
reznjeva; cvasti su od veceg broja cvjetova;
cvjetovj su skoro sjedecj, uspravnj dugj 8- 19
mm; manje-vjse opnasta, 6-17 mm
duga, u mladjm stadjjima cjevasto flasastog
u starjjjm trbusasta, malo naduvena,
pokrivena vunastim do pustenastim dlakama,
vecinom do zuckasta, prj vrhu crvenkasta
do ljstjci suzenj u
dugj nokatac, do svijetlozute, jlj
narandzaste do crvene sa slobodnom za-
stavjcom, pri osnovj srcoljkom; krjla su samo
malo kraca od zastavjce nesto duza od
sjljat, bez kljuna i crven.
konci su sraslj u cjjev u gornjem djjelu
prosjreni . na drsci, sa dugjm ostro
savijenjm, na mjestu zavoja stubl-
cem glavicastim zjgom. Mahuna koso jajastog
na drscj, spljostena, zatvorena u
i jma jedno sjeme; sjeme jajasto, glatko,
sjajno, jsarano zutjm zelenjm pjegama.
Vrsta veoma varjjabllna. Optjmum nalazi
u suhjm pasnjacjma klase Festuco-Brometea.
Ljekovjta dosta dobra krma.

CHAMAESPAR-
TIUM
(l.}
Gibbs. ( Syn. Genista
sagittalis L.)
Fam. Fabaceae
zutica
prijestap
Prevezanka,
krilata

Winged broom
aile,
Petite genistrelle
FIOgelginster
Ginestra alata
S, Sb, CG,
V-VII
2n = 44, 46, 48;
Busenastj poluzbun, vjsjne 1 cm. Nad-
zemnj djo rjzoma puzecj drvenast.
poluuspravljeno jli uspravno, nerazgranato jlj
razgranato, sastavljeno od do 6 ljstolikjh cla-
naka sa zjlavjm, opnasto kozastim, sjajnjm zele-
njm krilima, prekjnutjm u vjsjnj clanaka; na
svakom clanku se nalazj jedan ljst, tj. 2- 5
na svakoj granj, vecinom dugih 1- 2 cm sjrokjh
oko 0,5 cm; mladj ljstovj gusto mekjm
dlakama kasnjje ogole relatjvno rano opadaju.
Cvjetovj su svjjetlo zlatnozuti, duzjne 11-1 mm,
sa cvjetnom drskom nesto duzom od casjcne
cjjevj, sa dvjje sjlaste brakteole, komponovanj u
loptaste jli jajaste, guste vrsne cvastj, koje su
uspravne najcesce sa 5-15 cvjetova. Casica
dvousnata, mekjm svjlastjm dlakama
s usnama jednake duzjne duzim od casjcne
cjjevi; donja usna s uskjm srednjjm reznjem
gornja sa lancetasto sjljatjm reznjevjma. Krunjcnj
ljstjcj jste duzjne, otvorenozutj i ne opadaju:
zastavjca gola ili pokrivena
maljama; krila jzduzeno ljnearna, prava na vrhu
tupa. Mahuna izduzeno spljostena, najcesce
1,5-2 cm duga oko 0,5 cm
kratkjm dlakama, otvara se puca-
njem na dva kapka jma 2-6 sjemenkj ; sjemenke
jajaste, sjajne i masljnastozelene.
1. donji dio 2. dio grancice sa listom, dio
grancice sa listom i cvjetovima, 4. poprecni presjek
5. dio cvasti sa cvjetnom drskom, brakteo-
lama casicom, 6. dijelovi krunice, 7. mahuna
Ova srednjoevropsko-j uznoevropska vrsta,
koja pripada subatlantsko-submedjteransko-
prealpskom flornom elementu, optimalne uslove
za zivot nalazj u ekosistemima acidofjlnjh ljvada
reda Nardetalia, u brdskom gorskom pojasu;
znatno rjeCia u nekjm asocijacijama reda
Brometalia erecti, na zakjseljenjm tljma, kao i u
zajednjcama sveza Poion violaceae Jasionion
orblculatae.
Ova ukrasna ljekovjta moze
otrovna ako se uzjma u vecjm koljcjnama.
43

1. donji dio biljke, 2. dio sa listom, dio
sa listovima i cvastima, 4. cvijet, 5.
6. mahuna
Poluzbun jlj zeljasta us-
pravna jlj poluuspravna, samo prj osnovj odrve-
njela, 30-45 cm vjsoka, s uspravnjm
granama, koje su pokrjvene dlaka-
ma. lnternodjje 3- 5 puta duze od ljstova. Lisne
drske kratke; srednjj listjcj duzjne 7- 18 mm
sjrjne 4-6 mm, kao ostalj ljstjcj u ranjjjm fazama
pokrjvenj dlakama kasnjje golj jlj rjjetko dlakavj.
Cvastj su stjtaste, guste bez prjpera-
ka, komponovane od 15 do 25 cvjetova. Cvjetne
drske duze od cjjevj jli od cjjele
44
DORYCNIUM
HERBACEUM Vill .
Fam. Fabaceae
Zeljasta
bjeloglavka,
bjelog\avica
Mnogocvetna
spanska detela


Badasse,
Dorycnium herbace
Krautiger Behaarter,
Bartkl ee
Trifoglio senze lappola,
Moscino

S, Sb, CG,
V- Vlll
2n = 14; Ch
pokrjvena kratkim,
nim dlakama, sa kratko trouglastim zupcjma;
krunjca sa zastavjcom oko 2 puta duzom
od (4-5 mm) oko 2 mm sjrokom, sa
tamne Mahuna jajasta do jzdu-
zeno jajasta, 3-4 mm duga oko 1,5 mm jroka,
2-3 puta duza od casjce, malo
uzduz Sjeme okruglasto-jajasto

Optjmum uslova u submedi-
medjteranskomontanim eumedjte-
ranskjm pasnjacjma, pljtkjm
tljma, varjra
6,5 8. se prostoru Jugoslavije u
veci broj varijeteta, kojj karakterjsu djferenciraju
razlicjte asocjjacije redova: Scorzonero-Chryso-
pogonetalia, Thero-Brachypodietalia, Brometa-
lia erecti i sl., te svjjetljh borovih
suma reda Pinetalia heldreichii-nigrae Lakusic
1972. asocijacije ljscarsko-listo-
padnjh Evrope, koje pripa-
daju redu Ostryo-Carpinetalia orientalis Lakusic,
Pavlovjc, Redzjc 1984.
Zbog suhog kozastog ljsca, stoka pri
pasj jzbjegava, te kao bez vrjjed-
nosti.
u Evropi,
Maloj Azjjj.

LOTUS
CORNICULATUS L.
Fam. Fabaceae
Zuti zvjezdan,
smiljkita
Navadna nakota

Common Bird's-foot,
Trefoil
Lotier cornicule,
Lotier des pres
Gemeiner Hornklee,
Gewohnlicher H6rnklle
Trifogliolino,
Moscino giallo

S, BH,Sb,CG,
IV - X
2n = 24;
. . polegla, ustajuca jlj gola
rlr slabo dlakava, slabo
5-30 Listovj sa kratkom drskom
listjcj kratkjm drskama, kljnasto
objajasti do gotovo Zaljsci reduciranj
u vrlo kratke bodlje ili Cvastj
stitaste, na drskama preko 1 vecj-
sa 2-6 cvjetova. Cvjetovj vrlo kratkjm
drskama; casjca sa 5 sa zupcima dugim
kao cijev; zuta, spolja cesto
sta, pri susenju postaje
duga 1 D-14 mm; zastavica skoro okrugla do
siroko jajasta, u krjla siroka,
objajasta, uza od cunica koji kracj od
zastavjce pod pravjm uglom navjse, te
u prilicno dug okru-
gla, prava, u zrelom
duga 2-3 cm, sa odvojenim rastresj-
tjm Sjeme loptasto-jajasto,
mrko do crvenkasto, cesto sa mrljama.
vrsta sa sirokim arealom, od Evrope
Azjje do Afrjke i Australije, te sa sirokom ekolo-
skom valencom u ekoloske
faktore, djferencjra se u vecj broj kojj
optimum uslova za zjvot u razlicjtim
ekosjstemjma mezofjlnjh ljvada pasnjaka reda
Arrhenatheretalia, te mezokserofjlnjh
reda Brometalia erecti; varijetet ove
1. donji dio 2. vrsni dio sa listovima u
cvastima, cvijet, 4, 5, 6. dijelovi krunice (4. zastavica,
5. krilo, 6. ladica), 7. mahuna, 8. mahune u stitu
vrste (L. var. a/pinus Ser.) ulazj u sastav
klase Elyno-
Seslerietea.
Zvjezdan veoma dobra
kako u svjezem tako u te se cesto
kultivjra.
Ljstovj smjljkjte bogatj su ih
u zemljama jedu kao zdravu
salatu jlj varjvo. U mladim ljstovjma (do maja)
ima 1 00- 140 mg % oko 1 mg %

45

1 !1,, t lj\.., , .' 1it' .-1,\\IIJI\..c :-.\ lt:l" 11\1,1 1 111.\1\11
tl.\11\,1, 1 1 .llt:.t.rl.. (
MEDICAGO
ARABICA (1 .)

fll ICIIIII 1
1 1111. 1 .1t ICt\ IU
gnvn lucornn.
vljn
1 1 1
.1 vur
L 1 1 lt 1.,
lllp\11\1 :1


llll11pl\ ,,
1 ,1, ,\ t'Ck
'. 11. 1'11. 1
Vll
t\ ,

MEDICAGO
SATIVA L. SUBSP.
FALCATA (L.)
Arcang. (Syn.
falcata L.)
Fam. Fabaceae
Zuta lucerna,
zuta vija
Srpasta meteljka


Sickle Alfalfa Medick
Luzerne batarde
Sichelluzerne
Erba m'edica de fior gallo

S, H,BH,Sb,CG, Ma
V -IX
2n = (16) 32;
ustajuce jli poleglo, 20-60
dugo. Listjci duguljastj jlj
oko 1 cm dugj 1 ,5-3 ( -1 mm sjroki ,
samo vrhu dlakavi, cesto
Cvjetovi 7-11 mm dugi, svije-
tlozute do bjelicasti, skup-
u kuglaste grozdove. Casjca gola.
prava jlj srpasto 5-15 mm
duga, 3-4 mm gjroka, obrasla
dlakama ili gola, u zrelom crne
2-8 4) u
sjeme 2,3- 2,5 mm dugo, 1-15 mm sjroko
0,7- 1 mm debelo.
Ova euroazjjska
vrsta optimum uslova za razvice i razvoj
u suhjm
stepskog brdskog pojasa. populacjje
ulaze u sastav asocijacija redova Festucetalia
valesiacae, Brometalia erecti Origanetalia Th.
Muller 1961 . Navodl se kao vrsta
sveze Geranion sanguinei 1960. jz reda
Onganetalia, klase Trifolio-Geranietea
sanguinei Th. MOIIer 1961 . lzrazjta kalcjfilna
vrsta, samjm tjm
zemljjsta kojima ostvaruje
vjtalnost varira 6 8.
godisnje temperature
variraju lzmedu 8 srednja godi-
1. donji dio 2. dio sa llstom i zallscima,
llstlc, 4. vrsni dio sa llstovlma i cvastima,
5. mahuna
50 60%.
vrsta u pripada kategoriji heliofita, ali su
populacjje dobro
i rubove suma, te jh mozemo
smatratj
ove podvrste kao
vrste prihva6aju autorj
flora, se izdvajaju dvije podvrste,
od kojih ( Medicago falcata L. subsp.
glandulosa / Dav./ Kozuh.) suha
topla dobra krma uz-
gaja se u Evropi, Azjjj 1 Amerjci.

47

1. klijanac, 2. donjl dio biljke, dio na
poprecnom presjeku, 4. vrsni dio sa listovima
i cvastima, 5. list, 6. listic, 7. cvast, 8. cvijet, 9. dio
sa mahunama, 1 mahuna, 11 . sjemenka
Jednogodjsnja, dvogodjsnja jlj vjsegodjsnja
sa vretenastjm korijenom duzjne do 50 cm.
najcesce ustajuce jli poleglo, 1 cm
dugo, busenasto, sa prjleglim jli prema dolje
odstoje6jm dlakama. Ljstovj veljcjnj varjjabll-
nj ; ljsne drske donjjm ljstovjma 3- 8 cm duge,
gornjjm mnogo krace; listj6j objajastj ilj
sjroko eliptjcnj , srednjj sa nesto duzom drskom
od bocnjh. Zaljscj sjroko jajastj do jajoljko lance-
tastj, zasjljenj , cjjelog oboda ilj
najcesce dugj kao listicj ali vecjnom znatno uzj.
48
MEDICAGO
LUPULINA L.
Fam. Fabaceae
Dunjica, hmeljasta
lucerna
Hmeljna meteljka



Black Medlck
Mlnette doree
Gelbklee,
Hopfenklee
Trifogliolino selvatico

S, Sb,CG,
V - IX
2n = 16, 32;
Cvastj dugoj drscj, sa 1 Q-50 cvjetova, 4-5
mm jroke, u pocetku loptaste kasnjje nesto
jzduzene. Cvjetovj na vrlo kratkjm drskama, 2-4
mm dugj; dvaput manja od zastavjce,
dlakava sa trouglasto lancetastjm zupcjma;
krunjca svjjetlozute do tamnozute cunjc
vrlo mal. Plodnjk s donje strane s dugjm dlaka-
ma; stubl6 debeo, sa glavjcastjm zjgom. Mahuna
1,5-3 mm duga, bubrezastog gola jlj
slabo dlakava, sa jako razvjjenjm transverzalnjm
nervjma u zrelom stanju crne Sjeme
jedno, izduzeno jajasto, 1 ,5-2 mm dugo, glatko,
vostanozute do zelenkaste
Ova jroko rasprostranjena evroazjjska
vrsta s eksklavom u sjevernoj Africj razvrstava
se na vecj broj ekoloskj i morfoloskj jzdjferenci-
ranih populacija, koje taksonomj oznaca-
vaju kao varijetete forme. Neke od njjh optjmum
uslova za zjvot nalaze u antropogenoj - tercjjar-
noj vegetacjjj redova Chenopodietalia Sisym-
brietalia, neke u antropogenoj - sekundarnoj
vegetaciji redova Brometalia erecti Arrhenathe-
retalla; navodi se kao slaba vrsta
sveze Mesobromion. Heliofjlna termofilna,
mezokserofilna i bazjfjlna vrsta.
lma visoku hranjivu vrjjednost kao krma, te
se uzgaja u Evropi, Sjevernoj Americj, Juinoj
Amerjcj Australijj . Dobra pasa.

LATHYRUS
LATIFOLIUS L.
( Syn. L. megalanthus
Steudel)
Fam. Fabaceae
Sirokolisni grahor,
grahovina
Velecvetni grahor

Everlasting
Pois bonquets
Bukett Wicke
Veccjone dj macchja

S, BH, Sb, CG, Ma
Vl - Vlll (IX)
2n = 14;
Vjsegodjsnja s razgranatjm rizomom.
duga 6D-200(300) cm, okrjljena, krjla
sjroka 2,5 - 6 mm. Ljstovj sastavljenj jz jednog
listjca sa rasljjkom: Ljstici ljnealni do jajasti
ili dugj (3)4-15 cm 3-50
mm. Zaljscj lancetastj do jajastj, polukopljastj .
Grozdasta cvast (5)8-15 cvjetova, mnogo
duza od ljstova. Casjca zvonasta, zupcj nejedna-
kj . Krunjca tamnocrvena, rjede Ma-
huna jzduzeno linealna, gola, mrke duga
5-11 cm sjroka 6-10 mm, 8-14sjemena.
Sjeme poluloptastog jlj ovalnog Qsjm
var. latifolius; (L. latifolius var.
typicum Posp.), kojj jma do 8 cm duge mahune
ug/avnom eliptjcne ili sjroke listove, te grozdove
sa 3- 12 cvjetova, zastupljen var. membrana-
ceus (Presl.) Beck/ L. membranaceus Presl./ ,
kojj jma grozdove samo od do 5 cvjetova i
mahune dugacke do 11 cm.
Naseljava kserotermne livade pasnjake
uglavnom bazjcnjm, neutralnjm
umjereno kiseljm zemljistima. Karakterjsticna
vrsta zajednica sveze Scorzonerion vi/losae.
Optimum uslova za zivot nalazi u mnogjm zajed-
nicama (npr. u asocijacijama Bromo-Chrysopo-
gonetum 1934. i Danthonio-Scorzoneretum
vil/osae Ht et (1956) 1958 znacajna kao
regjonalno vrsta asocjjacjje ).
1. djo lista, 2. vrsnj djo grane sa ljstom cvjetovjma.
cvjJel, 4. 5. prasnjci tucak, 6. mahune
sta u vegetacjjj sveze Bromion erecti ( djferen-
cjjalna vrsta asocjjacjje Bromo-P/antaginetum
litorale Ht (1949) 1962, kao u vegetacjjj sveze
Arrhenatherion elatioris (regjonalno karakterj-
stjcna vrsta asocjjacjje Arrhenatheretum me-
dioeuropaeum-Salvietosum nemorosae llijanjc
et Segulja 1978).
krmna vrlo dobrog kvaljteta u
zelenom stanju u sijenu. Znacajna kao
medonosna blljka.
Opste rasprostranjenje: u juznoj Evropj,
prema sjeveru do Poljske, prema
jstoku do SSSR-a. Pripada istocnosubmedite-
ranskom flornom e/ementu.
49

1. donjl dio 2. dio sa listovima, list
sa zaliscima, 4. cvast, 5. casica, 6. mahuna
Biljka sa tankjm, dugjm i olistalim izdancima.
i listovi plavicastozeleni, goli jli sa kratkjm
prjleglim dlakama, ustajuce jli povijusavo 30-
60{- 120) cm dugo, vecjnom razgranato, neokrj-
ljeno, cetvorougaono jzbrazdano. Listovi
mali , sa 0,5-3 dugom drskom, jednjm parom
ljstjca razgranatom rasljjkom; ljstjcj lancetastj
do uzano eljptjcnj, najcesce 1-4 cm dugj 3-6
{- 12) mm siroki, najcesce usiljeni oblcno sa tri
jasno jstaknuta vjse nejasnjh uzduznih nerava.
Zaliscj kracj jli iste duzjne kao ljsna drska,
asimetrjcno strelastj do kopljasti { donji cesto
polustrelasti), {5) 10- 30 mm dugj 3-6 {- 12)
50
LATHYRUS
TENSIS L.
Fam. Fabacoae
Livadski grahor,
livadna grahorika
grahor

Yellow vetchling,
Meadow
Gesse de pres,
Gesso sauvage
Wiesenkicher
Pisello de prali

S, Sb, CG,
VI - VII
2n = 14;
mm sjrokj. Cvast mnogo duza od listova, sa
drskom duzine 5-15 cm i sa 3-12 cvjetova;
cvjetovi 1- 1,5 (-2) cm dugi, slabo mirisljavi ;
casica zvonasta, sa trouglasto-lancetastjm zup-
cima, donjim duzjm od gornjjh ali kracim od
casjcne cijevj ; krunjca zute s obrnuto
srcastom zastavicom koja nesto duza od krila
iskrjvljenjm cunjcem; stublc u gornjem djjelu
malo prosjren njje uvjjen. Mahuna linearno-lan-
cetasta, 26-33 mm duga oko 6 mm sjroka, sa
slabo izrazenjm mrezastjm u zrelom
stanju oblcno gola, cme i sa 6-12 sjemena.
Sjeme okruglo do malo socjvasto, 3- 3,5 mm
dugo, mrke jlj crvenkastozelene ponekad
sa crnim tackama.
Livadskj grahor siroko rasprostranjena
evroazjjska vrsta, koja naseljava ekosjsteme
mezofilnjh (jvada reda Arrhenatheretalia, hjgro-
folnjh (jvada redova Molinietalia Oeschampsie-
talia, te ekosjsteme tresetjsta klase Oxycocco-
Sphagnetea Br.-61. & 1943. lzrazita heljo-
fjta, na cjjjm stanjtjma srednje godjsnje tempe-
rature najcesce varjraju izmedu 6
srednja godjsnja relativna vlainost vazduha jz-
medu 65 90%.
U umjerenjm kolicjnama hranjjva
uzgaja se za krmu u Velikoj Brjtanijj. Prjpada
medonosnjm ljekovjtjm

ONOBRYCHIS
VICIIFOLIA Scop.
(Syn. sativa Lam.)
Fam. Fabaceae
Esparzeta
Navadna turska
detelja

Esparsette Sainfoin,
Sainfoin, Esparcette
Hahnenkamm
Lupinella


S, BH, CG, Ma
V - VII
2n = 28;
Biljka vjsjne sa vrlo dugjm
debeljm glavnjm korjjenom, te kratkjm i granatim
nadzemnim djjelom rizoma, bez stolona. Stab-
ljjke najcesce mnogobrojne, lucno poluuspravlje-
ne, najcesce samo pri osnovj razgranate. Ljstovj
duzjne 5-15 cm, neparno perasto slozenj, donjj
sa lisnom drskom gornjj sjedecj, sa 5-15 parj
listjca. Zaliscj veljkj, jzduzeno jajastj. Cvastj gro-
zdaste sastavljene od veceg broja cvjetova, u
pocetku guste, kratke, jajaste do jzduzeno valj-
kaste, kasnjje jzduzene rastresjtjje. Cvjetovj
duzjne 1D-14 mm, na kratkoj cvjetnoj drscj,
strse. Prjpercj opnastj, sjlasti . cjjev
kratko zvonasta, sa zupcjma duga 5-7 mm;
zupcj 3,5-4 puta duzi od casjcne cjjevj, lancetastj
do zaokasto sjlasti . Krunjcnj listjcj sa kratkjm
nokatcem, golj, do zjvahno karmjnc-
rvene bjeljcastj. Mahuna polukruzno
savjjena, jako spljostena, t:uga 6-8 mm gotovo
jsto toliko jroka, cesto sa jroko krjlatim
bodljjkavo grebenom, sa 1 sjeme-
nom, nakon sazrjjevanja okermrke opada
cijela; sjeme jajasto-bubrezasto mrke
Ovu znacajnU krmnu odavno
kultjvjsati od XV vjjeka, na suhjm
toplim karbonatnjm tljma, gdje njje moguce
kultivjratj lucerku druge krmne leptirnjace. Pri-
rodne populacjje ove vrste zjve u dijelu
1. donji dio 2. list pri osnovi gomjj
dio sa listom, 4. listic, 5. grozdasta cvast,
6. dio cvasti sa cvijetom brak1eolom, 7. sa
prasnjcima tuckom, 8, 9. mahune
submedjterana, covjek ju prosjrjo cjjeloj
Evropj, Azijj , Sjevernoj Amerjcj, Juznoj Americj
Africj. Njene prjrodne populacije optjmum us-
lova za zjvot nalaze u suhjm topljm, te umjereno
suhjm umjereno topljm travnjacjma submedjte-
ranskog, njzjjskog brdskog pojasa, tj. u vegeta-
cjjj redova Scorzonero-Chrysopogonetalia, Fe-
stucetalia valesiacae, Brometalia erecti, te na
suvljjm ljvadama Arrhenatheretalia. Dobra
pcelinja pasa, te se ubraja u medonosne
51

1 . donji dio 2. vrsni dio grane sa listovima i
cvjetovima, dio stahljike sa troperim llstom, 4. list sa
jednim listicem, 5. cvijet sprijeda, 6. cvijet sa strane,
7. easica
debelo, ili od po-
razgranato, bez
tivnih korjenova, dlakavo ili zljezdovito dlakavo,
sa kratkim izdancima bez trnova. Listovi uglav-
nom gornji prosti - sa listicem
1,5-3 cm i 0,5- 1,5 cm, izduzeno
:Zijezdastim dlakama ili goli.
Zalisci veliki, polujajasti, testerasto i
obuhvataju srasli sa lisnom drskom i
pokrjvenj zljezdama. Cvjetovj 1,5-2 cm dugj,
52
ONONIS
ARVENSIS L.
hircina Jacq.)
Fam. Fabaceae
Gladis, trn,
runjavi
Njivski gladez

Bocks Hauhechel.

S, H, BH, Sb,CG, Ma
Vll - Vlll (IX)
2n = 32; H(Ch)
gornji u parovjma, vrho-
vjma u pazusjma listova sa
kratkom drskom, slozeni u guste grozdaste cva-
stj_ pokrjvena maljama zljezdastjm dla-
kama, sa lancetastjm zupcima 2,5 puta
duzjm od cijevj . Krunjca
prozeta crvenjm zilicama, zastavica
okrugla, duga 15-18 mm, za polo-
duza od ili krila, sa
slablje ilj pokrjvena zlijezdama;
duzj od krila, na vrhu sjljat
jajasta, zljezda-
stim dlakama, kao zrela zutomrke i
sa 2 sjeme loptasto,
i mrke
u
nim djjelovjma Evrope, te u i
djjelu SSSR-a, i se veci broj
infraspecijskih koji optimum uslova za
zivot u klase Festuco-Bro-
metea; za Evropu se kao karak-
vrsta sveze Cirsio-Brachypodion
& Klika 1944, koja obuhvata polusuhe sup-

Ova vrsta slabe
U se
vrsta Ononis spinosa L., koja ulazi u sastav


ONONIS
SPINOSA l
Fam. Fabaceae
Bodljikavi trn ,
bodljikavi gladis
glade:Z


Restharrow
Boeuf, Borigrane
Domige Hauhechel
Arrestabue, Bonaga
S, H, BH,Sb,CG,
VI-IX
2n = 30, 32; (Ch)
Zbunj6 sa snainjm i dugim glavnim korijenom,
bez stolona, sa poluspravnim ili uspravnim iz-
dancima, visine 30-60 cm i dlakavim
jfj zljezdasto dlakavjm; izdancj zavrsavaju
se tmovima. Ljstovi su sa kratkom
lisnom drskom jfj sjedeci; donji troclanj sa krup-
nijim vrsnim listicem gornjj prostj ; fjstici su
izdu:Zenj ili jajasti, katkad eliptjcni ilj jzduzeno
0,5-2,5 dugj 6-1 mm jrokj,
testerasto pokrivenj njeznjm zljezda-
stim dlakama. Zaljsci su veliki polujajasti,
obuhvataju Cvati su gusci ili rastresitiji
grozdovi. Cvjetovj ili 2 u pazusjma
listova, na bodljjkavjm kratkjm
jzdancima, 6-25 mm dugi. Casica mnogo duza
od kratke cvjetne drske, gotovo dvousnata, sa
lancetastim zupcima 2-4 puta duzim od
cijevi, pokrivena dugim dlakama
zlijezdama. listjci ruzicaste i prozeti
tamnije obojenjm zilicama, rjeae su svjetloljubl-
ili 2 puta duzi od zastavica
okruglasta nesto duza od cunica, sa zljezda-
stjm dlakama; su za 1/2 ilj 2/ 3
kraca od zastavice. Prasnjcke kesjce naizmje-
okrugle jajaste. Plod jzduzeno koso
jajast, oko 7 mm dug, pokriven mekjm dlakama
zlijezdama, vecjnom sa jednim, sa dva
sjemena. Sjeme okruglasto, mrko, poprskano
tamnijjm pjegama,
1. dio grane sa Hstovima i cvjetovima, 2. uzduzni
presjek cvijeta, casica, 4. mlada mahuna s ostacima
cvijeta, 5. mahuna sa casicom, 6. poprecni presjek
mahune
Dijeli se na veci infraspecjjskjh sjstema,
od kojih osim podvrste sa njenjm
varjjetetima formama, za jugojstocne dijelove
nase zemlje s. subsp. antiquorum
(L.} Arcang, koja mediteransko-
orijentalno-turkestansko-submediteranskom
flornom elementu, dok podvrsta pripada
submedjteransko-euroazjjsko-subaltantskom
flornom elementu. Nalazj optjmum zjvotnjh us-
lova u pasnjacjma livadama klase Festuco-Bro-
metea (Mesobromion). mlada dobra
krma. Medonosna i ljekovjta
53

1, 2. habltus, listic, 4. zalistak, 5. cvijet, 6. casica,
7. mahuna
Jednogodisnja sa tankim i jako razgra-
natjm korjjenom. 1 0-30 cm duga, vecj-
nom razgranata, dlakava, polegla, ustajuca jli
uspravna. Ljstovj kracjm drskama; ljstjcj 8- 1
mm dugj, klinasto objajastj, do preko
polovjne srednjj ljstjcj
na mnogo duzoj drscj od Zaljsci na
osnovj prosirenj, jajastj do jajasto lancetastj,
kracj od ljsne drske. Drske cvastj krute,
uspravne, odstojece. Glavjce do 15 mm duge
7- 1 mm jroke, u loptaste kasnjje
jajaste sa oko 20-30 cvjetova; cvjetovi 2- 5 mm
54
TRIFOLIUM
CAMPESTRE
Schreber
Fam. Fabaceae
Poljska djetelina
Poljska detelja

Hop-trefoil,
Hop-Ciover
Petit trefl e d'or
Gelber Ackerkl ee
Pratolina salvatica

S, BH, Sb, CG, Ma
V - Vll
2 n = 14;
dugj, na drskama za polovinu kracjm od cjjevj
casjce, u fazj precvjetavanja oborenj ; zupcj ca-
sjce nejednaki, donjj duzi od gornjjh kao od
cjjevj casjce; krunjca svjjetlozuta do jako zuta
u kasnjjjm fazama zutomrka; zastavjca sa 12- 16
dubokjh brazda, krjla cunic povezanj; stublc
samo do 1 14 duzjne mahune; sjeme jajasto.
lma veoma sjroku ekolosku valencu u od-
nosu na osnovne ekoloske faktore. Srednje
godisnje temperature na stanjstjma populacjja
medjteranskog pojasa variraju jzmedu 1
submedjteranskog jzmedu 11 brdskog
gorskog pojasa jzmedu 8 11 Srednja
godjsnja relatjvna vlainost vazduha na stanj-
stjma razlicjtjh populacjja ove vrste varjra izmedu
50 70%. Vitalna na matjcnjm
supstratjma razljcitjm tljma karbonatnjh sjljkat-
nih serjja. Visoku brojnost, vjtalnost
cjju ostvaruje u kserotermnjm ljvadama pasnja-
cima klase Thero-Brachypodietea Br.-BI. 1947,
kseromezofilnim ljvadama pasnjacjma klase
Festuco-Brometea Br.-BI. et R. 1943, te u
mezofilnim livadama klase Molinio-Arrhenathe-
retea R. 1937. Prjpada kategorjji medono-
snih ljekovitih
Dobra krma.
Rasprostranjena u Evropj, zapadnoj Aziji,
sjevernoj Africj , na Maderj Kanarskim ostrvjma.

TRIFOLIUM
FRAGIFERUM L.
Fam. Fabaceae
' * Jagodasta
r djetelina,
bjelicasta djetelina
Jagodasta detelja


Strawberry Clover
Trefle-frai se,
Porte-fraise
Erdberklee,
Friesischer Klee,
Blasenklee
Trifoglio fragolino


S, Sb, CG,
(V) VI-IX
2n = 16;
(rjjetko s
.. 1Q-20 (-40) cm,
cvorov1ma se Ljstovj
objajastj , jajastj do 1-2 cm
dug1, s 20 Zaliscj kozastj
sjljastj, opkoljavaju
glavice loptaste- vrlo dugim drskama. Casica
cjevasta, odozgo gusto dlakava s 20
posljje mjehurasto
svjjetloruzicasta do ri-
jetko dvostruko duza od casjce.
od 1 listjca. Gla-
vjce izgledaju kao jagoda. Ma-
kozasta s 1- 2 opko-
casicom. Sjeme bubrezasto,
zuto s mrljama.
Obrasta livade pa-
Cesta
mjestima pored putova i obala.
uslove tla, takode
tla. vrsta
livada reda Trifolio-Hordee-
talia. Optjmum za zjvot postjze u
sveze Molinio-Horde;on secalini
Trifolion resupinati, kao sto su: Trifolio-Hordee-
tum secalini ( 1934) 1958;,. Trifolietum
fragiferi Mjcevskj 1968. dr. (.;esta u
cama sveze Agropyro-Rumicion crispi ( karakte-
1 . . habltus, 2. dio listica, cvjetna glavica poslije
cvJetanja, 4. cvijet, 5. casica razrezana i rasirena,
6. casica u vrijeme sazrijevanja ploda, 7, 8. dijelovi
krunice, 9. sjemenka
rjstjcna vrsta asocjjacjje Trifolio-Agrostietum sto-
loniferae Markovjc 1973), zatjm kao pratjlac u
sveza: Magnocaricion, Sparganio-
Giycerion, Beckmanion eruciformis, Nano-Cy-
perion flavescentis Fymbrostylion dichotomae.
Daje krmu kvaljteta.
Opste gotovo u cjtavoj
Evropj, jzuzev vjsokjh djjelova
Rusjje, zatjm u sjevernoj Afrjcj
Aziji, Maderi i ostrvjma.
Evroazjjskj
55

1. donji dio biljke, 2. dio listica, dio sa
listovima i cvjetnim glavicama, 4. cvijet, 5. sjemenka,
6, 7. dio na presjeku (6= subesp. hybridum,
7= subsp. elegans (Savi) Asch. et Graebn.)
Visegodisnja sa kojj pro-
diru duboko u tlo, te sa neraz-
granato, do 50 dugo, golo jli u djjelu
dlakavo (rjjetko razgranato). Ljstovj na
do 1 listjcj skoro sjedeci, jajastj
ilj obj ajastj do sjroko jli
usjeceni na vrhu, skoro obodu nazub-
ljenj sa nervj-
ma. Zaliscj trouglastj cekinjasto usiljenj. Cvatj
loptaste, 1 ,5-2,5 sa cvjetova na
drske donjjh cvjetova jste du-
zjne kao i gornjjh dvostruko duze;
56
TRIFOLIUM
HYBRIDUM L.
Fam. Fabaceae
Svedska djetelina,
hibridna djetelina
Svedska detelja

Alsike Clover
Trefle hybride
Schweden
Trifoglio ibrido ograzioso


S, Sb, CG,
V- Vll
2n = 16;
cas1ca sa pet nerava nesto
od gornjih; krunica ili ruzicasta, &-7
2-3 puta duza od casjce, posljje cvjetanja
zastavica naborana mnogo duza od
krila cunjca. Mahuna eljptjcna, gola, sa 2--4
jajasto do tetraedrjcno, zutoze-
leno do
Razdvaja se u dva varjjeteta: h. var.
hybridum L. h. var. elegans (Savj) Boiss.,
koji se dosta dobro razlikuju kako
tako ekoloski, jh nekj dizu na njvo
podvrsta ili vrsta.
Ova slozena vrsta siroku ekolosku va-
lencu kako u odnosu na pedogenetic-
ke, tako i u odnosu na faktore, te sa
vitalnoscu u zajedni-
klase Molinio-Arrhenatheretea R.
1937; navode kao karakteristicnu vrstu sveze
Deschampsion caespitosae, kao i asocijacije
Eleocharo-Caricetum nutantis R. Jovanovic-Du-
njic 1958.
Hibridna djetelina
njeni listovi se koristjtj kao
kuvano povrce. dobra krmna
Opste rasprostranjenje: od Kavkaza Male
Azije do Atlantskog okeana, srednja juzna
Evropa, srednjj juzni dio SSSR-a; kultjvirana:
Engleska, Sj.

TAIFOLIUM
INCARNATUM L.
Fam. Fabaceae
l nkarnatska
djetelina
lnkarnatska detelja,
detelja

Crimson Clover
Trefle incamat,
lncamatklee. Blutklee
rossa.
Trifoglio pesarone

S, CG, Sb,
2n = 16 (16) ;
Jednogodjsnja do dvogodjsnja dlaka-
va. 1 Q-50 dugo, pojedjnacno ili u
skupjnj, uspravno ustajuce, nerazgranato ili
od osnove s kao i
ljstovj s do dlaka-
Donjj listovj sa gornjj sa
drskama; listjcj 8-25 dugj, kljnasto
objajastj do gotovo okruglj, cesto usjecenj u
gornjoj s nervi-
Zalisci velikj, jajasti, siroko u vjdu sare
sraslj, zelenkastobljelj, te sa jfi ljublca-
tupjm cesto
Glavjce vrsne,
bez u pocetku duguljasto jajaste i
savijene kasnije uko-
uspravne, oko 2 siroke do 5 duge,
sa cvjetova. Cvjetovi bez drskj i
bez brakteja, 8-12 dugj : casjca s 1 nerava,
sa cupercjma odstojecjh dlaka, sa duguljasto
cjjevj koja jznutra gola sa dvou-
do u zdrjjelu;
zupcj skoro iste duzjne ili dvostruko duzj od
cjjevj ljnearnj, jljatj, krutj , u pocetku
pravj kasnjje zvjezdasto strsecj ; krunjca 1
duga, crvena kao krv zuckastobljela, jste
duzjne kao casjca nesto duza. Mahuna jajasta,
s stublca jednosjemena. jaja-
sto, zelenkastozuto i sjajno.
1. donji dio 2. vrsni dio sa listom i
cvjetnom glavicom, dio listica, 4. cvijet, 5.
6, 7. dijelovi krunice, 8. mahuna, 9. sjemenka
Qjferencira se u vise varijeteta koje
nalaze zjvotnjh uslova u razljcitim fito-
redova Scorzonero-Chrysopogone-
talia H-t et H-i6 1958, Brometalia erecti Br.-BI.
1936, Festucetalia valesiacae Br. - Bl. et R.Tx.
1943. Arrhenatheretalia Pawlow. 1928.
Pripada kategorijj 1'-iljaka,
ljekovjtjh.
dobra kako u svje-
stanju tako u sijenu.
Opste rasprostranjenje: juzna Evropa od
Pirjnejskog do Balkanskog poluostrva, Madar-
ska, Francuska, Velika Britanija, sjevema Afrika
i Alzir.
57

1. donji dio 2. dio listica, gornji dio stabljike
sa listovima i cvjetnim glavicama, 4. cvijet
Vjsegodjsnja sa
sa ilj vjse rozeta opkoljenjh
Jjsnjh rukavaca jz kojjh jzlazj vjse
uspravnjh nerazgranatjh pravilu,
vjsokjh najcesce 20 40 vunasto
dlakavjh. Drske donjjh listova duge do 20
gornjih mnogo krace dlakave; Jjstici eliptjcni
jli duguljasto 2-4 dugj i
1- 1,5 sjrokj , obodu testerasti, s donje
strane sa
koje kasnije opadaju, te sa i
bocnjm nervjma. Zalisci su kozastj,
58
TRIFOLIUM
MONTANUM L.
Fam. Fabaceae
Brdska djetelina
Gorska detelja

Mountain Clover
Trefl e des montagnes
Bergwiesenklee
Trifoglio montano

S, Sb, CG,
2n = 16;
dlakavj, onj osnovj preobraceni u
cvrste sare. Glavice najcesce u parovima. pri-
vidno vrsne, na gusto drskama duzine
1- 7 loptastog ili valjkastog 1-2
duzine 1-1 ,5 sirine, sa zbljenih
cvjetova; cvjetne drske 2-3 puta krace od cijevi
casice; casjca dlakava sa zupci-
krunjca do Z.uckasta, posljje
cvjetovj 8-1 dugj. Mahuna oval-
na. tanko kozasta, u gornjem
djjelu gusto dlakava. ovalno, zelenkasto.
Najvecj broj populacija ove vrste zivi u
i klase Fe-
stuco-Brometea Br.-81. et 1943. Na prostoru
Jugoslavjje Z.ivotnih uslova nalazi u
sveza Bromion erecti Br.-81.
( 1925) 1936, Schrysopogoni-Danthonion alpi-
nae 1957. Scorzonerion villosae H-ic
1949.
vrijednosti ova se vrsta ne
narocjto, ali znacajna pceljnja pasa.
Opste rasprostranjenje: naseljava velik dio
srednje juzne Evrope i pripada subpontijskom
flornom elementu.

TRIFOLIUM
NIGRESCENS VIV.
Fam. Fabaceae
Crnkasta dj etelina

Ball Clover
Trefle noirclssant
lstrischer
Trifoglio de pascoli
S, Sb,CG,Ma
111 -VII
2n = 16 (32);
Jednogodjsnja prj osnovj
ustaju6a, prava jlj polegla. Lj-
stiCI ilj 8-15 ( -25)
mm dUQI . ZaiiSCI trouglasto gjlasto
Glavjce 1-2 cm sjroke, loptaste, sa
cvjetova rastresjte, duzoj
drscj od listova. Cvjetovj drskama jste
?uzj _od cjjevj - 5 mm jlj
zuckast1, mrkj ; zupcj
navjse; krunjca 6-7 mm duga.
Mahuna ljnearna sa 1- 2 sjemena.
Qsjm podvrste, u nasoj zemljj
n. subsp. polyanthemum
(Tenore) et G., suplje, debelo,
s odstojecjm granama drskama gornjih cvjetova
duzjh od
Optjmalne ekoloske uslove u vegeta-
cjjj medjteranskih submedjteranskih pasnjaka
ljvada sveze Trifolion resupinati Micevskj 1957,
odnosno asocjjacjje Trifolietum nigrescentis-
Mjcevskj 1957. se navodi
kao karakterjsticna vrsta asocijacjje Alopecuro-
Ranunculetum marginati Zeidler ( 1944) 1954 za
podrucje donjeg toka Neretve. Dosta cesta u
1. donji dio 2. dio sa listovima i cvjetnim
glavicama, dio listica, 4. cvijet, 5. 6. mahuna
asocjjacijama sveze Vulpio-Lotion H-ic 1960,
kao sto su: Ornithopodi-Vulpietum H-ic 1960.
Psiluro- Trifolietum sherleri ic 1962. Na rude-
ralnim stanistima ulazi u sastav zajednica
sveze Hordeion Br.-BI. (1931) 1947. - kao
diferencijalna vrsta subasocijacije Lolio-Pianta-
ginetum commutatae trifolietosum H-i6 1963.
Smatra se vrlo dobrom vrstom za krmu u
svjezem stanju; u sijenu prjpada kategorjji dobrih
vrsta.
Opste rasprostranjenje: medjteransko pod-
rucje, Srblja Bugarska.
59

1. donji dio 2. dio sa listovima i cvjetnom
glavicom, cvijet, 4. 5. razrezana i rasirena
6, 7, 8. listici, 9. pranici, 1
11 . cahura
Visegodjsnja sa rizomima. us-
tajuce jli uspravno, najcesce 2G-40 cm dugo,
dlakavo. Donjj listovj na dugjm dlakavim drska-
ma, gornjj na vrlo kratkjm; listjcj duguljasto
eljptjcni do lancetastj, najcesce 15- 30 mm dugi
jzmeC!u 5 8 mm sirokj, s strane sa
dlakama. Zaliscj kozastj, dlakavj,
zelenj. Glavjce jajasto loptaste jli loptaste, 1-3
duge sjroke, sjedece jli na drskama. Cvjetovj
13- 16 mm dugj, sjedeci bez brakteja; casjca
5-8 mm duga, sa 1 nerava, u gornjem djjelu
60
TRIFOLIUM
OCHROLEUCUM
Huds.
Fam. Fabaceae
Zutikava djetelina
Sulphur Clover
Trerle JOunatre
Blassgelber Klee

S, BH, Sb, CG,
VI- VIII
2n = 16;
dlakava; krunjca mnogo duza od casice, zucka-
stobljela, nakon cvjetanja crvenomrka, prec-
vjetavanju brzo opada, zastavjca dvostruko duza
od Mahuna jajasta na vrhu
Sjeme sjtno, ovalno mrke
Optimum uslova za zjvot nalazj u kseroter-
mnjm livadama i pasnjacjma submedjteranskog,
njzijskog, brdskog gorskog pojasa, te se moze
smatrati vrstom klase Festuco-
Brometea et R. 1943.; najmezofjlnjje
populacjje zalaze u vegetacjju mezofjlnjh ljvada
pasnjaka klase Molinio-Arrhenatheretea R.
1937. u vegetacjjj
sveze Chrysopogoni-Danthonion 1957.
Bugarske, dok se u nasem
prjmorju javlja u zajednjcama sveze Vulpio-Lo-
tion 1960. sve djeteljne dobra
krmna
Opste rasprostranjenje : Evropa, osjm sje-
vernog djjela, Krjm Mala Azjja. Medu fjtogeogra-
fjma postojj stepen neslaganja u deter-
mjnacjjj njene prjpadnostj flornom elementu.
Oberdorfer ( 1962) smatra submedjteransko-
subatlantskom, Horvat, Ellemberg
(1974) srednjoevropskom, Cjncovjc (u Josifo-
vjcu, 1972) pontsko-submedjteranskom
sto nas najbolje jstjnj njenoj fjtogeo-
grafskoj prjpadnostj.

TRIFOLIUM
PANNONICUM L.
Fam. Fabaceae
Panonska djetelina
Panonska detelja


Hungarian Clover
Tretle de Hongrie
Ungarischer

S.H. BH,CG. Sb,Ma
VI-VIII
2n 130, 180;
sa rizo-
uspravno. 15-40
dugo. nerazgranato ili slabo razgranato, okruglo,
kasnije u dijelu sa dlaka-
Donji listovi na gomji na kracim
Listic1 donJih listova objajasti,
gornjth lancetasti, 3-6 dugi i 2
siroki ; lisne kao 1 listtCi s strane sa
grublm dlakama; zal1sC1 uzanj, kozasti . sa
linearnim zelent 1 srasli s
Glav1ce veli"e 3-5, i do 8 cm
duge 1 do cm Cvjetovt sjedec1, 1-2,5
dugi, sa 1 nerava, gusto dlakava,
sa suzentm zdriJelom. linearno ustljenim zupc1ma
koji su dlakav1 1ste du:Zine kao cij ev
tas1ce os1m kOJI dvostruko duzi.
krun1ca uckastobiJela. duza od donjeg zupca
cas1ce, mrka 1 opada. zc stav1ca uzana
mnogo duza od krlla 1 Mahuna sa
dntm dtJQLIIJaSto 111 okrLtglo.
svijetlo?.elerlo i s,a,no.
ekolo krll uslov nalazi u ksero-
me.<Ofllntm ltv, dama 1 pasntac1ma
brdskOQ. 1 gor kog poJasa Kar
1. donji dlo blljke, 2 dto listom cvjetovima.
razrezana 4. mahuna
vrsta sveze Bromion erecti Br.- 81. 1936, odno-
sno asocijacije mediae
H-t. 1931.
Panonska djetelina
blljka, kako u stan1u tako u
sijenu.
Sasvim listov1 koriste se pri 1shrani u
pr1rodi kao salata i kao kuvano povrce.
Opste rasprostran,enje: juzna JUQOistocna
Evropa. Madarska. Ukrajlna. srednja Rusija.
Mala AziJB 1 Kavkaz; u Evropi se kultivi-
ra. Pnpada
elementu
61

1. donji dio 2. listic, zalistak, 4. dio
sa listovima i cvjetnim glavicama, 5. cvijet, 6. casica,
7. mahuna
Jednogodjsnja tanko, duzjne
20-50 cm, uspravno jli ustaju6e, najces6e raz-
granato, savjtljjvo. Lisne drske do 2 cm duge;
listjcj njeznj, dugul]asto eljptjcnj sa klinastom
osnovom, 5- 18 mm dugj u gornjoj polovjnj fjno
testerastj , srednjj listj6 na nesto duzoj drscj od
bocnjh listj6a. Zaljscj jajastj, usjljenj , cijelog
oboda ili slabo najces6e kracj od
lisne drske s jzraienjm uskama. Drske cvastj
tanke, lucno odstojece, najcesce 3-4 cm duge
daleko nadvjsuju6j list jz cjjeg pazuha polaze.
Cvjetne glavjce 10- 12 mm duzjne, 9- 12 mm
62
TRIFOLIUM
PATENS Schreber
Fam. Fabaceae
Zuta gunjica,
zuta djetelina
Razmakljena detelja

Hop-Ciover
Trefle etale,
Trefle-jaune
Spreizklee,
Abstehender Klee
Trifoglio-dorato
S, Sb, CG,
V-VII
2n = 14, 28, 32;
sjrjne, poluloptaste u ranjjjm fazama, kasnjje
loptaste sa cvjetovjma. Cvjetovj sjede-
6j, odnosno na vrlo kratkjm drskama, nakon
cvjetanja opustenj ; casjca sa nejednakjm zup-
cjma- donjj vjse puta duzj od gornjjh dvostruko
duzj od cjjevj casjce; krunjca oko 6 mm duga,
zlatnozuta, nakon cvjetanja svjjetlomrka; za-
stavjca na lednoj stranj ravna, sa jzraienjm
nervjma; krila sa koncastim uskama; ne-
sto kra6j od ploda. Sjeme duguljasto zutomrko.
Brojne razljcjte populacije ove vrste optj-
mum uslova za zjvot nalaze u razljcjtim - mezo-
fjlnjm, hjgromezofjlnim, hjgrofjlnjm mezoksero-
fjlnjm ljvadama pasnjacjma njzjjskog, submedi-
teranskog brdskog pojasa, te se moze smatratj
karakterjstjcnom vrstom klase Molinio-Arrhenat-
heretea R. 1937; na pasnjacima rjeda
sjeme ne stjgne da sazri. Rasprostranjena u
juznoj i srednjoj Evropj.

TRIFOLIUM
PRATENSE L.
Fam. Fabaceae
Crvena djetelina
Travnjska detelja,
crna detelja

Aed Clover, Purple Clover
Trefle rouge
Rotklee, Wiesenklee
Trifoglio rosso,
Capro rosso

S, BH, Sb, CG,
V-IX
2n = 14 {28) ;
Vjsegodjsnja sa
te sa
polaze jz pazuha ljstova
rozete, uspravna su nerazgranata jlj
sa 20-50 duga, jzbrazdana
do uglasta, obrasla jlj
Donjj ljstovj na Ljstjcj
s vrlo 1 ,5-5 dugj
1-2 cm sjrokj, jajastj ilj duguljastj. Zaliscj jajastj
naglo u vrh. Glavjce pojedj-
jli dvjje u sjedece, loptaste
do jajaste, okruzene
rjede su glavjce na 2-3 sjroke, sa
30-90 cvjetova. Cvjetovj su sjedecj, bez
brakteja, 1 ,5-2 dugj; sa 1 nerava
cjjevj spolja kratko dlakava
unutra gola; zupcj
jste duzjne kao cjjev jzuzev najgornjeg kojj
najduzj duzj od cjjevi . Krunjca crvena, rjede
zastavjca duza od krjla plodnjk
sjedecj sa dva sjemena Mahuna jaja-
sta, tanko kozasta, jednosjemena. Sjeme dugu-
ljastojajasto, glatko, zuto do mrko jli
Najvecu brojnost, vjtalnost prjnos dostjze
u mezofjlnjm ljvadama njzjjskog, brdskog, gor-
skog subalpjnskog pojasa reda Arrhenathereta-
lia Pawlowsky 1928; znatno manju brojnost,
vjtal nost produkcjju jma u
1. klijanac, 2. donji dio dio sa listom,
4. zalisci, 5. dio sa listom i cvjetnom glavicom,
6. cvijet, 7. rasjecena rasirena casica, 8, 9. sjemenka
reda Brometalia erecti Br.-81. 1936,
kao u hjgrofilnjm ljvadama redova Molinietalia
W. Koch 1926. Deschampsietalia (1956)
1958.
Zbog jzvanrednih svojstava
mnogo se kultjvjse, sama ili u sa jos
nekjm djeteljnama travama.
medonosna i ljekovita
moze se i u ljudskoj jshranj.
Opste rasprostranjenje: Evropa izuzev kraj-
njeg sjevera, zapadna Azjja do Altaja i Bajkal-
skog jezera, Kasmjra prednje lndjje; Alzjr u
Africj; odomacena u Sjevernoj Juznoj Amerjcj.
63

1. klijanac, 2. listic, 4. casica, 5. sjemenka
Vjsegodjsnja sa snainjm osovjnskjm
korjjenom razgranatjm rjzomom. puza-
va, do 40 duga, gola na cvorovjma se
ukorjenjuje. Ljstovj sa goljm vrlo dugjm drska-
ma. Ljstjcj kljnasto obrnutojajoljkj do el jptjcnj,
1-3 cm dugj nesto uzj, slabo usjecenj skoro
cjtavom obodu sa slabo razgrana-
tjm bocnjm nervjma. Zaljscj kozastj , jrokj, jajo-
Jj kj, vecinom bjeljcasti sa jlj
zelenjm nervjma. Glavjce na dugjm drskama,
okrugle, rastresjte, naj cesce sa 30-80 cvjetova,
1-2 cm jroke. Cvjetovj na drskama duzjne
i posljje cvjetanja oborenj nadolje. Casjca
64
TRIFOLIUM
REPENS L.
Fam. Fabaceae
Bijela detelina,
puzeca djetelina
Bela detelja,
plazeca detelja

White Clover,
Dutch Clover
Trefle
Weissklee,
Kriechhenderklee
Trifoglio


S, Sb, CG,
IV-
2n = 32; (Ch)
zvonolika, s deset zelenkastjh nerava i lanceta-
stjm usiljenjm zupcima. Krunica 8-1 mm duga,
ili ruzjcasta, nakon cvjetanja mrka;
zastavjca elipticna usjljena; krila nesto kraca
od zastavjce, rasjrena, srasla sa cunicem
prasnjckjm koncjma; stublc nesto duzj od polo-
vjne ploda ostaje na njemu. Mahuna linearna,
spljostena, s tankjm 3-4 sjemena.
Sjeme jajasto, okruglasto jlj bubrezasto, sum-
porno do narandzastozuto, kasnjje mrko.
Najvecu brojnost vjtalnost ostvaruje u me-
zofjlnjm livadama brdskog, gorskog subalpjn-
skog pojasa, kao u parkovjma urbanjh ruralnjh
naselja. Karakterjstjcna vrsta klase Molinio-
Arhenatheretea R. 1937. U zelenjlu kontj-
nentalnjh gradova sela jzgraduje specificnu
asocjjacjju Trifolietum repentis Lakusjc et al.
1976.
lzuzetno znacajna krmna koja se
uz crvenu djeteljnu, zbog vjsokog procenta bje-
lancevjna drugjh hranjjvjh materjja forsjra u
kultjvjranjm livadama pasnjacjma.
Znacajna medonosna, ljekovjta djvlja
jestjva
Opsta rasprostranjenost : Evropa, sjeverna
zapadna Azjja, sjeverna Afrjka, Sjeverna Ame-
rjka, odomacena u Juznoj Amerjcj jstocnoj
Azjjj .

TRIFOLIUM
RESUPINATUM L.
Fam.
Crvena gunjica,
persjjska djetelina
Persjska detelja


Persian Clover
Trefle renverse
Persischer Klee,

Trifoglio trafoglino


Sb, CG,
V- VI
2n = 16 (14) ;
(ili glat-
ka. 1 30 (-60) dugo. Listovi jajasti
do objaj asti, obodu ostro
s 20 pari Zali sci
sti, u dijelu srasli s
glavice do 1 siroke, za
ploda loptaste, do 2
sjroke. Casjca spolja u djjelu
gusto dlakava. za
ploda
ruzjcasta, zastavjca 2-3 puta
duza od casjce (prije ove). Ljstici
pred cvjjeta
u polozaj loptasta
do jajasta s 1- 2
Naseljava
ljvade, kao obradjve
podrucju
je, Kosova oko Morave. Odgovaraju
i
ili slabo alkalne reakcjje.
Dobro uspijeva
vrsta sveze Trifolion resu-
pinati. postize u
npr. Alopecuro- Ranunculetum marginati Zeidler
1944, Poo-Aiopecuretum pratensis R. Jovanovjc
1957, Festuco-Hordeetum secalini R. Jovanovjc
1957, Hordeo-Caricetum distantis-trifolietosum
1. donji dio 2. vrsni dio sa listovima 1
cvjetnim glavicama, dio listi6a, 4. cvijet, 5.
6 ... resupinirana krunica, 7. u vrijeme sazrijeva-
nja ploda
resupinati Mjcevskj 1957, Cynosuro-Caricetum
hirtae Micevski 1957, Trifofietum resupinati -ba-
lansae Mjcevskj 1957, Trifolietum nigrescenti-
Mjcevski 1957. Cesta u zajedni-
sveze Molinio-Hordeion secalini, dok
rjeda u klase Phragmitetea.
daje dosta nektara
odl jcnog kvaliteta.
Opste rasprostranjenje: U cjtavoj
ranskoj do Kanarski h ostrva; Madera,
Azija, sjeverna Afrjka; Portugal , srednja
Francuska, Balkansko poluostrvo.

65

1 . vrsni dlo sa listovima i cvjetnlm glavicama,
2. zalisci, cvijet, 4. cvjetna glavica poslije cvjetanja
plodonosenja, 5. mahuna u casici, 6. sjemenka
Jednogodisnja s poleglim, 5-20 ( -40)
cm dugim razgranatim dlakavim
Listovi s dugim drskama. Listici s pjegama,
obrnuto srcoliki , obodu sitno
dlakavi. Zaljscj polujajastj, usjljenj. Cvjetne gla-
vjce na dugjm dlakavim drskama, s malo cvjeto-
va; samo spoljasnjj cvjetovj u glavjci fertjlni;
takvjh cvjetova 2- 5; unutrasnjj cvjetovj sterjlni ,
bez krunjce, cesto jmaju samo casjcu; razvjjaju
se poslije fertilnjh. Fertjlnj cvjetovi 1 Q-20 mm
dugj s trepavjcavjm casjcnim zupcima; krunica
dvostruko duza od
casice. Nakon cvjetanja glavice savijene nanize,
66
TRIFOLIUM
SUBTERRANEUM
L.
Fam. Fabaceae
Djetelina
podzemna
Podzemna detelja
Clover
Trerl e semeur,
Trefle souterroin
Bodenfruchtiger Klee
Trifoglio sotterrano

BH, Sb,CG,
IV-V
2n = 12,16;
zarjvaju se u zemlju gdje sazrijevaju socivaste
jednosjemene mahune (geokarpija). Sjemenke
sjajnocrne.
Naseljava livade i pasnjake pretezno suvih
i toplih stanista sa ispranim dekalcifikovanim,
umjereno kiselim i neutralnim tlima. Karakteri-
sticna vrsta zajednjca sveze Vulpio-Lotion
H-ic 60, cijj centar rasprostranjenja u eumedi-
teranskom podrucju jstocnojadranskog primorja.
Cesta u zajednicama sveze Trifolion resupina-
ti. Karakteristicna vrsta asocijacije Trifolietum
nigrescenti-sublerranei Micevski 57 i asocijacije
Trifolietum Slavnic ( 42)48.
krma vrlo dobrog kvaliteta. Prven-
stveno sluzi za ispasu preko zjme u rano
proljece.
Opste rasprostranjenje: U cjtavoj medite-
ranskoj zapadna juzna Evropa, sje-
verna Afrika, Kanarska ostrva, Madera, prednja
Azjja. Prenesenaje u Australiju. Takode rasirena
u juznom dijelu USA, Argentinj juznoj Africi.

VICIA CRACCA L.
Fam. Fabaceae
grahorica,
graorica
grasica

Wild vetch, Bird vetch,
Tufted vetch,
Cat peas
Vesce cracca
Vogelwicke
Craca, Veccia montana

S, BH, Sb, CG,
VI-VIII
2n = 12, 14, 24, 28 ;
puzecj razgranat. 30- 150
vjsoka, najcesce pokrjvena
Ljstovj se zavrsavaju
6-12 parj sjedecjh ljstjca, kojj su uzano
eliptjcnj do linearnj, 1,5-3 dugj 1- 7
sjrokj, pravjlu pokrjvenj
Cvatj su najcesce od 15 cvjetova duze od lista
u se pazuhu nalaze. Zaljscj su polukopljasti
do lancetastj , 6-1 dugj. Cvjetovj su naj-
cesce 8- 12 dugj sa duzjne
do 1 casjca kratko zvonasta sa
- donjj duzj od gornjjh; krunjca
ljublcasta, 3-4 puta duza od casjce; zastavjca
jajasta ili polusrcasta, jste duzjne kao nokatac
ilj nesto duza od njega; krjla su kraca od
zastavjce, duza od cunjca kojj pjegav
vrh. Mahuna jzduzeno 2- 3
duga 5-6 sjroka, spljostena, gola, do
crne sa koja ne jzlazj jz
okruglo, precnjka 2,5-3,5
jsarano 4-8
u
1 . dio sa listovima, cvastima i plodovima,
2. listic, 4. zalisci, 5. 6. cvijet
Ovu evroazjjsku vrstu unjjeli su jos Vikjnzj
Grenland u sjeverojstocne djjelove Sjeverne
U USA Francuskoj se gajj kao
kultura, sto najbolje govorj kvaljtetu.
Medonosna ljekovita Njene
populacjje zjve u
livada pasnjaka
redova Molinietalia Arrhenatheretalia, te se
klase
Molinio-Arrhenatheretea. toga, naseljava
cesto oranice, gdje se javlja kao korov, koji se
suzblja i her-
kao sto su : DNOC, 2,4-D, itd.
67

1. dio sa listovima cvjetovima, 2. djo
sa listom mahunama, listic, 4. cvijel, 5. casica,
6. mahuna
Podzemno vrlo takno razgranato,
najcesce crvenkaste 30-50 (-
1 cm duga, nerazgranata jlj pri osnovj slabo
razgranata, uglasta, njezne svjjetlozelene
najcesce gola. Ljstovi dugj 5-1 cm jzuzev
najdonjeg svj se zavrsavaju neznatno razgrana-
tjm rasljjkama; ljstjca 3-8 skoro sjedecjh,
eljptjcnjh, jajastjh jlj skoro okrugljh, duzjne 7-35
mm sjrjne 6-14 mm. Zaljscj su znatno manjj
od ljstova, jajastog do polukopljastog sa
konkavnom, purpurnomrkom nektarjjom na do-
njem djjelu. Cvastj su sa 2-6 cvjetova, sjedece
68
VICIA SEPIUM L.
Fam. Fabaceae
Vijugasta grahorica,
purpurna
grahorica
Obplotna grasica

Bush-vetch, Hedge-vetch
Vesce des haies,
Vesce sauvage
Zaunwicke
Siepi, Veccia silvana


S,H, BH,Sb,CG,
IV - Vlll
2n = 14 (16-18) ;
ili sa kratkom drskom, znatno krace od lista u
cijem se pazuhu nalaze. Cvjetovi 1,2-1,5 cm
dugi, orijentjsani na jednu stranu; casica
kratko zvonasta, dlakava, sa nejednakim
nim zupcima kojj su kraci od cijevi, pravilu:
krunjca vecinom do mutnopla-
va, rjede ili cisto gola;
zastavica obrnuto jajasta duza od krjla, koja
su mnogo duza od cunjca, kojj ima
cast vrh; s unutrasnje strane pokriven
kratkjm sa spoljasnje dugjm dlakama. Mahuna
jzduzena siroko ljnearna, 2-3,5 cm duga 5-8
mm siroka, neznatno spljostena, dok mlada
pokrivena kratkim dlakama, kao sazrela gola
sjajna, crna sa 3-6 sjemenki . Sjeme
okruglo, sa djjametrom 3-4,5 mm, zu6kasto,
crvenkasto, sivo ili sivomrko i poprskano s tam-
njm pjegama.
Populacjje ove sjeverno-euroazjjsko-subo-
keanske vrste nalaze najpovoljnije uslove za
zjvot u ekosjstemjma mezofilnih livada reda
Arrhenatheratalia i prorijedenih mezofjlnjh suma
reda Fagetalia sylvaticae Pawlow. 1928.
Prjpada kategorjjj odljcnjh krmnjh te
se u novjje vrjjeme sve cesce uvodj u kulturu.
Dobra medonosna

GERANIUM
MOLLE L.
Fam. Geraniaceae
lglica mekana,
babln zdravac
Mehka krvomocnica

Dovers - foot, Cranesblll
rouge, Pied rouge,
Pied de pigeon
Zottiger Storchschnabel,
Favetta, Piedi gallo,
Erba del grue

S, BH, Sb, CG, Ma
V- VIII
2n = 26 ;
jlj Stab-
ljjka 10-30 ( 40) cm duga, slabo pokrj-
rjjetkjm odstojecjm dlakama, prj vrhu
kad sa zljezdastjm dlakama. Ljstovj prj
u rozetj sa drskama dugjm 6-10 cm,
liske s dlakave, okruglo bubrezaste,
siroke -5 cm, do 1 /3 ili do 3 / 4 7-9
objajastjh koji su vrhu plitko
3-5 tupjh listovj djjelu
sa kra6jm drskama s uzjm
gornjj jos zaliscj sjroko jajastj.
drske dlakama
zljjezdama, svaka sa dvjje peteljke,
za vrjjeme odstoje6e.
krunicnih listi6a 5, ljstj6i
dugjm dlakama; ljsticj duzj od
obrnuto srcastj , jlj
prj trepljastj. Pra-
1 petook, karpele
vrhu u izrastaj. Plod 10-30
mm dug; plodi6j ( karpidije -
goli, (koso) kljun zljezdasto
dlakav; sjemena ve6inom glatka.
od nizjjskog do subalpin-
skog pojasa i naseljava suve ljvade i pasnjake,
uglavnom zaJednjce sveze Cynosurion Arrhe-
natherion elatioris. Cesta kraj puteva,
1. klijanac, 2. donji dio list, 4. dio na
presjeku, 5. vrsni dio sa listovima,
cvjetovima i plodovima, 6. listic, 7. krunicni listic.
8. plod, 9. sjemenka
zapustenjm ruderalnjm povrsjna-
ma, rjeda u poljoprivrednjm kulturama.
krma dobra za stoku kada
u zastupljena samo u manjim
Stoka jede u svjezem - zelenom
Smanjuje uzrokuje rano kise-
ljenje mljjeka. Koristi se kao ljekovita
vrsta.
Opste Sjroko rasprostra-
u djjelu Evrope Azjje. Medite-
florni ele-
ment.
69

1. donji dio 2. gomji dio stahljike sa listovima,
cvjetovima i plodovima, cvijet, 4. krunicni
5. casica, 6. zrela - raspuknuta cahura s casicom
rjede vjsegodj-
zeljasta sa tankjm bjelicastim korje-
5-30 cm, gola,
jli prj Listovj
sjede6j, trepljasto hra-
pavj, sa 1 obrnutojaja-
stog gornjj lancetastj, sjljati . Cvjetovi u
cvastj dugackjm peteljka-
ma. listjcj eliptjcnj, zasjljenj, u
polovjni trepavicavo zljezdastj. listicj
pri osnovj
zuti. pri spojeni. Stubl6j sa glavi-
70
LINUM
CATHARTICUM L.
Fam. Lmaceae
Lan
lanik
Predivec

Purg1ng fl ax,
Mountain flax,
Fafry flax
Lin sauvage purga\11,
Petit Un
Purgier Lein,
Wiesen-oder-Barg-Lein
Lino purgativo.
Uno cathartico,
Linoeula,


S, BH, Sb, CG,
VI- VIII
2n = 16 ;
castim zjgovjma. Cahura loptasto-jajastog
ka, gola, zuckastomrke vjsj. Sjeme jzduze-
zuckasto mrke
Na profjlu od
do pojasa - na livadama, pasnja-
cjma, tresetjstjma, uz potoke,
poljjma, pjescanim mje-
stjma u svjjetljm sumama sikarama.
element livada sveze
Bromion erecti, Chrysopogoni satureion, Scorzo-
nerion villosae Chrysopogoni - Danthonion.
Nalazjmo u
klase Festuco-Seslerietea Barbero et Bonjm
1969, te u reda Arrhenat-
heretalia Molinietalia, kao u vege-
tacjjj sveze Calluno-Festucion tenufoliae Cal-
luno- Genistion.
Stoka jede jako gorkog okusa.
Zbog ulja, glikozjda gorkjh
materjja u svjezem u manjoj
mjerj otrovna za stoku djeluje skodljjvo.
purgatjv se u narodnoj medjcjni
(Herba ljnj cathartjcj). Kod stoke uzrokuje kolike,
krvavo uzetost ugjnuce (rjjetko).
U sjjenu gotovo Sjeme otrovno.
Opste Evropa, jugoza-
padna Azjja, sjeverna Afrjka. Euroazjjsko-subo-
ceansko-submedjteranski florni element.

EUPHORBIA
CYPARISSIAS L.
Fam. Euphorblaceae

mali
Cipresasti mlecak


Cypres Spurge,
lrish Milk weed
Euphorbe Petit-cypres,
Zypressen Wolfsmilch,
Bauernbarbar
Erba cipressina,
Erba-di -galbretto

S, BH, Sb, CG,
IV- VII
2n = 20, 40 ; G(H)
Vjsegodjsnja zeljasta vjsoka 15-50
cm, gola jlj ponekad malo dlakava, sa
njm puzecjm Stabljjke mno-
gob:oj_ne, gusto olistale, razgranate, sa donjjm
Ljstovi sjedecj , spj ralno gusto
rasporedenj, uzano na vrhu zatupastj jlj
siroko sa nervom; prjcvjetnj lj-
stovj jajasto jlj trouglasto srcastj tupj
zutj, cesto purpurnj. 1
do cvastj 1-12), zracj
kraj u do dvaput dvoracvastj ( rjede
prostj). Cijatijum mm dug, sa polumjesecastim
dvorogjm sa kratkjm zatupastjm
roscicjma. Cahura jstaknuto
sta; sjeme glatko, jajastookruglasto.
Nastanjuje pretezno topla stanj-
sta, na profjlu od njzjna do alpjnskog
pojasa. Nalazjmo na jzrazjto suvjm ali
livadama pasnjacjma, ta-
kode proplancima u u svijetlim
sumama sjkarama, kao
stima uz putove zjvjce, te utrjnama, na
njjvama, u usjevjma zasadama.
livada klase Festuco-Brome-
tea. Njene popul acjje postjzu svoj optimum u
reda Scorzonero- Chrysopogoneta-
lia Festucetalia valesiacae, su raspro-
u sveze Bromion erecti,
1. donji dio 2. vrsni dio sa listovima i
cvjetovima, cijatijum, 4. tucka sa reznjevima,
5, 6. pricvjelni lislici , 7. cahura, 8. sjemenka
Festucion vaginatae, Cymbopogo-Brachypo-
dion ramosi Vulpion ( manje u
cama sveze Calluno-Festucion tenuifoliae reda
Arrhenatheretalia).
Spada u vrlo otrovne vrste stoka
na pasi jzbjegava. Upotrebljava se u
medicjnj.
Opste rasprostranjenje: Cjtava srednja
Evropa, kao djelovj
juzna Rusija, u Sjblru sve do Bajkala;
u Sjevernu Amerjku unesena;
poluostrvu jroko rasprostranjena.
71

1, 2. cvast, 4. dio lista stabljike, 5. krilo
easice, 6. casicni listic, 7. dio cvasti sa braktejama i
cvijetom, 8. Cahura, 9. cahura s
1 sjemenka
Vjsegodisnja zeljasta sa tankjm vrete-
nastjm korijenom i razgranatim nadzemnim dije-
lom rizoma. mnogobrojne, uspravne ili
ustajuce. Listovi u donjem dijelu usko
lopaticasti do objajasti, zatupasti, otpa-
daju prije cvjetanja; u gornjem dijelu
listovi linearno lancetasti, zasiljeni. Cvjetovi ( 15-
50) u terminalnoj grozdastoj cvasti, prije cvjeta-
nja 6ubastoj, kasnije valjkasto jzdu-
zenoj . Osovina cvasti pokrjvena dlakama. Brak-
teje u donjem dijelu cvasti jajasto duguljaste,
72
POLYGALA
COMOSA Schk.
( Syn. vulgaris L.
subsp.comosa Chod.)
Fam. Polygalaceae
Dlakavi krestusac,
kija ruzasta
Copasta grebenusa

Tufted Milkwon
Polygala, Laiter
Schopf Kreuzblume,
Schopfige Kreuzblume

S, BH, Sb, CG,
V-V/11
2n = 28, 32, 34 ;
glatke, jste duzjne ili malo duze od cvjetnih
peteljki; u srednjem gornjem dijelu cvastj brak-
teje l jnearne, nekoljko puta duze od cvjetnjh
peteljaka. Cvjetovi zigomorfnj, dvopolnj. Spoljni
listi6i casjce linearno lancetasti ; unutrasnji (krila)
ili objajasti : nervi sa granama koje
su vrlo nejasno povezane anastomozama. Cvje-
tovi plavj ilj kru-
/jstjci gotovo jste sa krjlima
Plodnik dvook. Prasnjci pokriveni dlakama. Ca-
hura objajasta ili opsrcasta, obodu krilata.
Sjeme pokriveno dlakama; privjesak
dlakav sa reznjevima od oko 1/3 duzine
sjemena.
Naseljava livade i pasnjake, svjjetle hra-
stove bukove sume, sjkare i vristine od
do subalpinskog pojasa. vrsta
klase Festuco-Brometea. Cesta u zajedni-
cama sveza Bromion erecti, Chryzopogoni-Dan-
thonion Festucion rupicolae, zastupljena i
u nekjm drugim termofjlnjm i termomezofjlnjm
zajednjcama l jvada pasnjaka.
krma slabog kvaliteta. U sjjenu
bezvrjjedna. rado posjecuju.
Opste rasprostranjenje: Sjeverna sjevero-
zapadna Evropa, sjevernj djo Balkanskog po-
luostrva, Azjja, Azjja. Pripada
evroazjjsko-kontinentalnom flornom elementu.

POLYGALA
VULGARIS L.
Fam. Polygalaceae
krestusac
Navadna
krizman, krizanka
Common Mllkwon
Gang
Herbe lalt.
Polygala commune,
Polygala vulgaire
Geme1ne
Gewohnllche
Erba bozzol1na,
Vecciollna

S, H, BH, Sb, CG,
V-V/11
2n 68
; H(Ch)
Vjsegodjsnja blljka, tankog, vretenastog
sa razgrana\ jm nadzemnjm dljelom rlzoma.
mnogobrojna (-35), uspravna ili ustajuca do polegla,
gusto lisnata. Listovi u donjem dijelu objajasti
do lancetasto ellptlcni, prj osnovj kllnasto suzeni, u
gornjem llnearno-lancetasli, svi zasjljenj, Cvastj termi
nalne, u pocetku prramidalnog kasnije lzdu
zene rastresite. Cvjetovi zjgomorfni, plavi,
rjjetko ruzjcasli ili bljell. Brakteje jajaste, opnaste
opadajuce. Spoljni lis\161 casice linearnj ; krila elipticna
lli prj osnovi suzena, sa nerva,
srednjj nerv povezan mrezom anastomoza sa
upola razgranatlm nervjma. Tubus krunice
oblcno malo duzj od slobodnog dijela listica,
iste duzlne sa krilima. Plodnjk dvook. jajasto-
opsrcasta, prj osnovi suzena u peteljku, usko krilata
obodu. Sjeme izduzeno jajasto, sivomrke
pokriveno bjelioaslim dlakama; prjvjesak sa dlakama,
reznjevl dostlzu oko 1/ 3 duzine sjemena.
Rasprostranjena na suvjm ill umjereno vlainlm
/lvadama i pasnjacima, u svijellim sumama,
u zbunju 1 u vrjtlnama od nizlna do a/pjnskog pojasa,
najcesce na ilovast1m zemljistima. Pre-
tezno zastup/jena u zajednicama klase Nardo-Cal-
tunetea. Nalazimo u zajednjcama reda
Arrhenatheretalla i kao i u nekim ksero-
fitocenozama sveze Scorzonerlon villosae
1 Bromlon erecti.
1, 2 llsl donjeg dijela 4. dio lisla iz
srednjeg dljela 5. krilo casice, casicni listic,
7. dio cvasli s braktejama i cvijelom, 8, 9. s
llslicima, 1 sjemenka
U pogledu krmne vrijednosti, spada u vrste slabl
jeg kvaliteta (u sljenu bez vrjjednosti ). Povecava
sekreciju mlljeka. Zbog gorkog okusa, stoka manje
jede. Ukrasna vrsta. Upotrebljava se u narodnoj
medlcini. Mlado lisce moze se korjstlti kao dodalak
salati .
Opsle rasprostranjenje: Sjeverna sjeveroza-
padna Evropa, sjevernj dlo Balkanskog poluoslrva,
juzna Ruslja, Kakvkaz, Azija, Siblr.
Subatlantsko-submediteranski florni element.
73

{ -': /.\ -
6/.1\ 1
2 w)w.
9'
1 donJ bIJke, 2. dlo sa listo111ma plodo-
vima, stabiJike na popretnom pres1eku. 4. lisbl:
tnvoluceluma. 5. cvJ8t. 6 krunitn l1stlc. 7. tucak.
plod. 9 shematskJ popretni presfek plodiea
Visegodtsnja biljka sa repasto
lim, vretenastlm korijenom. 30- 150 cm
VISOka, suplj8, rebrasto IZbrazdana. gotOVO gola
ill pri osnovi dlakava, vecinom u gomJem dljelu
razgranata. Ustov1 trouglast1, 2- 3 puta perasto
dijeljenj, reznjevj izduzeno lancetasti, siljati, na-
jJi donjllistovi na drska-
ma. gornJi SJedeCI sa dlakavim rukav-
cem Cvast slozenj stit. Vr5nj stitovi
sa 8-16 golih zrakova Jednake duzine.
lnvolukruma nema lnvolucelum lz 5-8 Jistlca sa
petetjkama, uzano opnastih, trepljasto
74

SYLVESTRIS
(L. ) Hoffm
(Syn. Chaerophyllum
si/vestre L.)
Fam. Apiaceae
( -= Umbelliferae)
Krbulj lca vel ika,
krasuljica
Gozdna krebuljica
Cow Parsley.
Smooth cherv1l
sauvage.
PersJI souvage

Wilder
salvatico


S. H, BH, Sb. CG,
IV - Vll
2n - 16 (18)
dlakav1h. slabo izraiena. Krunitni list1C1
blj8li , zelenkastl ill zuckasti, obmuto jajastog
razlicite spoljasnji cesto kraci.
Plodnik potcvjetan, smkarpan, sastoji se iz 2
srasla oplodna listica, na vrhu sa stilopodiju-
mom. Plod sizokarpijum izduzeno lancetast 111
llnealno-lancetast, 5-7 mm dugatak i oko 2 mm
sirok, prema vrhu suzen. Zreo se raspada
dva plodica. duzi od s\ilopodJuma
Naseljava si kare i mezofllne livade, te ru
suma, eesta uz obale, putove 1 zJVtce.
element l1vadskih zajednica
reda ZastupiJena i u nek1m
asocijaaijama sveza: Fi/lpendu/ion. Arctlon.
Geo-A/1/arion 1 Rumicion alpmt.
krma dobrog kvaliteta. ako
tezinski udio u hrani ne prelaz1 .... kompo
nen1a sijena nema krmne vrijednosti. Pogodna
za slliranje. Medonosna poiJsko
povrce se za jelo U svjezem stanju
doda1e se kao salati. Bere se cvjetan1a
1 prikladna za susenJe ( gub1 aromu)
Kod branja treba oprezan jer smrtno
otrovnOJ kukutl maculatum
1
rasprostranjenje: Evropa, zapadna
Azija, sjeverna Afrika Prenesena u sjevemu
Amerlku. Nordijsko- euraziJsko -suboceansk
flomj element.

CARU ARVI L.
Fam.
Obtcn1 (divljl}
kim. poljski kim
Navadna kum1na

Cara\vay. Caowey
Cumn des
W1esenkummc1. Kummel
Carv1. adesco
T MIIH OoUI<H01'1CHHboU
S. H. BH.Sb.CG
V- VI\
2n 20(22)
Dvogodisnja gola btltka sa vretenasttm kor-
jenom do 1 cm V1soka. razgranata
u gomjem diJelu. L1stov1 puta perasto diJeiJe-
"' donJI na dugackm drskama. sa 6-12 part
SJedeclh reznJeva. retnJev drugog reda nepra-
VIIno perasto tSJeCke. gornJ
l1stov1 SJedeCI sa razmaknut1m tSJeCctma CvJe-
tov u slozenim 5tttOV1ma sa 5-16 zraka razllttte
dutine lnvolukrum i nvolucelum ne postote 111
se sasto1e od 1 do list1ca. sa neJasno
tzraientm btJelt. crvenka-
stt ''' crvent Plodntk Stnkarpan. potcv)etan PJod
1zduzenog ellpsotdnog s tstaknutim rebr
ma. 4-5 mm srpasto savrJent.
lako se odvaJ&JU, brazde su sa 1 kanalom s
uiJem.
Optimatno rasprostrantena na IIVadama '
pdnJacima ' gorskog pojasa na
ljtm, umjereno svje!im tllma
ma Karaktenstitna vrsta zajednioa reda
rrhenatheretalia Rjede zastuplfena u nekjm
UJednicama sveze 8t8Cfl i Rumicion
aJplni ( 1933) 1944
tivadska vrsta S dij8tetsklm 1
llekovitim d)elovanjem za stoku u svtetern
f u sljenu vrlo krma S8mO kOd
manJea udjela. jer stoka ne jed8 u
mflllllnalt mt.lln08

1. donji dio 2. sa listom, cvijet na
uzduznom presjeku, 4. plod, 5. shematski poprecni
presjek plodica
Dvogodjsnja, rjede jednogodjsnja sa
vretenastjm korijenom bjelkaste
vjsoka 50-80 (150) cm, rebrasta, cekjnjasto
dlakava, gola. Ljstovj 2-4 puta djjeljenj,
jajastj, prjzemnj drskama, gornji sjedecj; ljsnj
rukavcj obodu opnasti . Cvat slozenj stjt sa
zracima razlicjte duzine. U sredjnj slozenog sti ta
nalazj se tamnocNen cvjjet. lnvolukrum od vjse
trodjjelnjh ili perasto djjeljenjh ljstjca kojj su pri
osnovj opnasto ojviceni. lnvolucelum od vjse
trodjjelnjh ilj perasto dijeljenih listica. u
petozubog obruba. Krunica zucka-
76
DAUCUS CAROTA
l . SUBSP.
CAROTA
Fam
Mrkva divlja,
sargarepa divlja
Navadno korenJe

Wild Carrot
Panars
Pastanade (sauvage)
Gemerne Mohrrube
oder GelbrObe
Carota salvatica,
Dauco marrno


S, BH,Sb,CG,
VI-IX
2n = 18 ;
sta, ruzicasta ilj purpurna. sa potcvjetnjm
plodnjkom od 2 srasle karpele. Plod sjzokarpj-
jum, nakon sazrjjevanja raspada se na 2 susna
elipsojdna plodjca gusto obrasla lancetasto sjlja-
tjm bodljama, koje su prj osnovi gotovo slobod-
ne. Plodjcj jmaju 5 glavnih 4 sporedna rebra s
uljanim kanalima.
vrsta livadskih zajednica reda
Arrhenatheretalia, zastupljena i u
mnogim zajednicama sveze Calthyon, reda Tri-
folio-Hordeetalia klase Festuco-brometea
Thero-Brachypodipodietea. Nalazimo u ne-
kim ruderalnim zajednicama pored putova na
nasipjma, kao i u poljjma na obradjvjm povrsr-
nama (u zajednjcama redova Sysimbrietalia
Plantaginetalia majoris), takode u sjkarama
svjjetlim sumama. U svjezem stanju stoka
rado pase do faze cvjetanja (krma srednje do-
brog kvaljteta). Starije zbog grube
bodljikavjh plodova krma su slabog kvaliteta.
U maloj ulje jma povoljno djjetet-
sko djelovanje. Medonosna vrsta. U narodnoj
medjcjnj koristj se korjjen plod (Radjx et Semen
Daucj sjlvestrjs). listovi korjjen korj-
ste se u kulinarstvu kao zacjn povrce.
Opste rasprostranjenje: Evropa, Azija, sje-
verna Afrika. Euroazjjsko-suboceansko-subme-
djteranskj florni element.

HERACLEUM
SPHONDYLIUM L
SUBSP.
SPHONDYLIUM
Fam. Apiaceae
sapa,
medvjedi dlan
Navadna dezen

Cow-parsnip, Hogweed
Berce Spondyle,
Brancursine
Wiesenbarenklau,
Unechter Barenklau
Sedano der prati,
Panace erculeo


S, Sb, CG,
(V) VI-IX
2n = 22 ;
do sa debe-
lim rizomom.
fjjka 30-150 cm vjsoka, suplja, rebrasta, razgra-
obrasla ostrjm dlakama. Ljstovj vrlo varjja-
s obzjrom dlakavost.
su perasto sa 3-5
obodu grubo Liske
maljavo hrapave, gole ili nervima
trepljasto dlakave. listovi cesto vrlo veliki ,
do 60 cm, drskama, gornjj sjedeci sa prosjre-
rukavcem. stjtovj oko 20
cm u sa 1 zrakova razficjte
lnvolukruma ifj od 1 do 6 Jjstj6a.
celum iz veceg broja lancetastih jlj
listjca. Casica sa 5 zubaca. ili
ili zuckasta, ruzjcasta,
crvenkasta ili plavicasta. Plodnik dlakav, potcvje-
tan, srastao jz 2 karpele. Plod sjzokarpijum,
raspada se 2 susna pljosnata plodjca eliptic-
nog, objajastog jlj okruglog sa bocn1m
krilima do 1 mm.
vlainjm Jjvadama
i stanistjma 1 azotom
dobro snabdjevenim tlima. Karakteristjcna
vrsta zajednica reda Arrhenatheretalia. Optimum
pogodnosti za zjvot nalazi u sveze
Arrhenatherion. Nalazjmo u zajedn1cama reda
Molinietalia te u
1 dio sa listov1ma, 2. vrsn1 dio ltsltca, d1o
slozenog stita, 4. cvijet, 5. plod, 6. shematskl poprecnl
presjek plodiea
vegetacjjj sveze Arction 1937 ( cesta uz
rubove putova, kanale u bastama), kao u
sikarama gustjm vlainim sumama. u mladom
krma vrlo dobrog kvaliteta i stoka
rado jede. lma povoljno djjetetsko dJelovanje. U
suvom stanju krmna vrjjednost slaba. Ljstovi .
korijen plodovi korjste se u narodnoj
Usprkos jakom mirjsu moze se korjstjti i u
kulinarstvu. Jestiv1 su mladj listovi
takode korjjen. Odlicna medonosa.
Opste rasprostranjenje: Evropa, zapadna 1
Azjja, zapadnj djo sjeverne Afrike.
Evroazjjskj florni element.
77

1. klijanac, 2. donji dio prizemni llst, 4. listovi
gomjeg dijela 5. plod, 6. shematski
presjek plodiea
Dvogodjsnja sa vretenastjm, ponekad
repasto korijenom. vjsjne
suplja, okrugla, rebrasta. Listovj
jednostavno djjeljenj , sa 2-7 pari reznjeva. Rez-
njicj jajastj ili lancetastj, prj osnovj sa 1-2 jsjecka,
perasto usjecenj, obodu grubo
nj ; vrsnj reznjevi sa jsjecka. Prj zemnj ljstovj
na drskama, sa prosirenim kratkim rukavcem;
gornjj gotovo reducjrani u rukavac. Vrsnj stjt sa
5-20 zrakova. lnvolukruma involuceluma nema
ili su od 1 do 2 listica, koji otpadnu.
listjci jajastj, zuti. Plodnik potcvjetan, srastao iz
78
PASTINACA
SATIVA L.
SUBSP.
SYLVESTRIS
FIOuy & CamJs
Fam. Apiaceae
Oblcni pastrnak,
oblcni pastrnjak
Navadni rebrinec.
pastinaka

Wild Parsnip,
Common Parsnip
Pastenaque
Gemeiner Pastinak,

Pastinaca, Pastnccani

S, Sb, CG,
VII-VIII
2n = 22;
2 karpele. Sizokarpijum mrkozute Plodicj
spljostenj, sirokog s uskjm
krilima obodu.
Sjroko rasprostranjena suvjh i umje-
reno vlainjh livada. U njzijskom
na ruderalnjm povrsjnama pokraj puteva, uz
grmove, na meaama nasipjma.
vrsta sveze Arrhenatherion i asocjjacjja Arrhe-
natheretum elatioris-Arrhenateretum medioeu-
ropaeum. Naseljava zajednice sveze Sysim-
brioon. Uvedena u kulturu.
krma srednjeg kvaliteta. Povoljno
djeluje na mlijeko. Kod veceg udjela u jshrani
mlijeko postaje gorko. U suvom stanju slabog
kvaliteta. Korijen krma sredstvo za
tovljenje krupne stoke. Povecava masnocu mli-
jeka. Korjjen se sablra prjje cvjetanja. Medono-
sna Mladi izdanci i listovi koriste se u
kulinarstvu: kao dodatak salati kao povrce u
jelima. Za jelo se koristj korijen. ali samo od
jednogodjsnje starjjj njje za upotrebu.
Plodovj sluze kao Korijen i plodovi koriste
se u farmaceutskoj jndustrjjj narodnoj medjcjnl
(Radix et fructus Pastinacae satjvae s. sylve-
stris).
Opste rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz.
U ostale dijelove svijeta unesena i gaji
se.

PIMPINELLA
MAJOR (L.) Huds
( Syn. magna L.,
saxifraga var.
major L.)
Fam. Apiaceae
Bedrinac veliki,
bedrenika velika
Velikj bedrenec

Greater bumet Saxifrage
Grande Pimpinelle,
Grand boucage,
Pimpinelle
Grosse Bibemelle
Tragoselino maggiore

S, Sb, CG,
VI-IX
2n = ( 18) 20 ;
sa
ljm do 1 cm, suplja,
uglasta, Ljstovj perasto pri-
drskama, sa parj Rez-
jajasti do jajastj, do 7 cm,
gjljatj jlj sa srpastom ili
vom, ili
djjela; listovi sjedeciJ. s
rukavcem, sa
tovi sa 9-15 zrakova.
luma Stitici sa vecjm brojem cvjetova,
drskama ljstjcj do
sra-
stao jz 2 karpele. Sjzokarpjjum se sazrj-
raspada 2 plodica jajastog sa
rebrima. Brazde sa s
etarskjm uljem.
vrsta u livadama poljjma.
za livadske reda
Arrhenatheretalia. Voli Nalazjmo ce-
sto uz grmlje, zjvice rubove suma, te u svijetlim
sjkarama kao i u vegetacjjj u zajed-
sveze Rumicion. za tla
do kjsele reakcije koja su u
vecem dijelu perioda
Stoka rado jede u svjezem U mladom
stadjju vrlo dobra dje-
luje mlijeko. i s
1. donji dio 2. dlo na
presjeku, prizemni list, 4. listovi gomjeg dijela stab-
ljike, 5. plod, 6. shematski presjek plodica
obzirom to da ulja,
mlijeku daje ostar ukus. Susenjem se veci dio
listova drobl u
ljstovj u martu
aprjlu mogu se koristjtj kao povrce
varivo ili dodatak salatama}. Plodovi i svjezj ili
ljstovj sluze u kao U
se plodovj
korijen.
Opste Evropa, osim Arktj-
ka, Kavkaz.

79

1. donji dio blljke, 2. list rozete, vrsni dio cvjetnog
sa cvjetovima, 4. dio poprecnom
presjeku, 5. cvljet, 6. rezanj - slobodni dio zvonaste
krunice, 7.
Vjsegodjsnja 15-20 (30) cm vjsoka,
sa kratkjm korjjenom, pokrjvena vjsecelijskjm
zljezdastjm dlakama sa crvenjm glavjcama. Lj-
stovj jajastj u ljsnu drsku naglo suzenj, na
gusto pokrjvenj granatjm dla-
kama koje su gusto prepletene. CvLetovj u stjta-
stoj cvastj, dvopolnj, aktjnomorfnj. Casjca prosi-
reno zvonasta. Krunjca zvonasta sa pet reznjeva
na vrhu, zuta, na zdrjjelu cjjevj sa 5 crvenkastjh
pjega. Plod ovalna upola kraca od

80
PRIMULA VERIS L.
SUBSP.
COLUMNAE
(Ten.) Ludt (Syn.
columnae Ten.,
officinalis (l. ) Hill
subsp. columnae
{Ten.) Arcang.)
Fam. Primulaceae
Jaglika proljecna,

proljecna
Pomladanski jeglic,
smigovec

COVISiip, Paigle
Primevere.
officinale

Arzneiprimel
Primavera, Primalavere

S, Sb, CG, Ma
IV- V
2n = 22 ;
Rasprostranjena na livadama gasnjacr-
ma, od brdskog do alpjnskog pojasa. Cesto se
srece grmovjma, na jvjcj suma u svjjetlim
sjkarama sumama. element sveze
Bromion erecti, to u zajednjcama
livada pasnjaka varjjante. Vrlo cesta
u zajednjcama reda Scorzonero-Chrysopogo-
netalia Arrhenatheretalia Festucetalia valesia-
cae. vrsta asocjjacjje Scorzo-
nero-Hypochoeretum maculatae. U asocjjacjjj
Arrhenatheretum elatioris jndjcjra na suvlja sta-
njsta. zastupljena u fjtocenozama
planjnskjh rudjna reda Seslerietalia
Ht. 1930. Crepidetalia dinaricae Lakusic 1966.
te sveze Poion violaceae Ht. 1937. Nalazjmo
u vegetacjjj sjpara sveze
Sileniom marginatae Lakusjc 1968. Konstato-
vana u mnogjm sumskjm zajednjcama reda
Quercetalia pubescentis, te sveza: Orno-Ericion
serpentinicum, Vaccinio-Piceion, Fago-Coryle-
nion colurnae Pinion peuces. krma
slabog kvaliteta. Medonosna Koristj se
u narodnoj medjcjnj farmaceutskoj jndustrjji
(Radix Prjmulae, Flores Prjmulae, Folium Primu-
lae). Mlado ljsce sluzi za jelo kao vjtaminsko
povrce.
Opste rasprostranjenje: Evropa / bez kraj-
njjh sjevemjh djelova/ Sredozemlje.

LYSIMACHIA
NUMMULARIA L.
Fam.
Krugollsna metlljka,
polegll protlvak
Droblzna pijavcnica

Creeplng Jenny
Herbe aux ecus
Pfennigkraut
Borlssa, Erba quatrina


S, Sb, CG,
V- VII
2n = 32, 36, 43, 45 ; Ch
1
50 cm duga, ili malo Listovi
okrugli jli tupj, obodu cijeli . Cvjetovi
u pazuhu listova. do
ljsticj srcasti - Kru-
zuta, sa zljjezdama,
dva puta duza od casice, do podj-
sa tupim vrhovima, obodu cijela.
2-3 puta kraci od
zljezdasto dlakavi , srasli pri osnovi. Tucak iz 5
listica. Stublci sa pra-
loptasta, zutobjellcasta, sa ma-
lim rezervoarom sekreta. Sjeme okru-
glo, bradavicavo -
Raste vlainim livadama i u
trscacima, sikarama sumama,
stranistlma i u stajacim vodama uz obale potoka
i rijeka. lndlferentna reakciju tla.
vrsta i mezohi-
ljvada klase
Vecu postjze u redova:
Agrost/etalia
Mollnietalia ( vrsta
asocljaclje Mollnietum Koch 1926).
1. habltus, 2. llst, 4. 5. pranlcl
1
u zajednicama sveze Trifolion resupi-
nati. u brojnim zajednicama u
okviru vegetacije klase u
asocijaciji W. Koch-
hietosum Micevski 1959}.
medonosna od veceg znacaja
za pcelinju pasu. Sto se tice kvaliteta krme u
vezi s ishranom stoke, spada u vrste koje su
bez vrijednosti.
Opste gotovo u cijeloj
Evropi do srednjeg dijela SSSR-a, Kavkazu,
kao u Americi i
81

1. donji dio blljke, 2. gomjj djo sa Jjstovjma
cvjetovima, cvijet, 4. razrezana raslrena casica,
5. razrezana rasjrena krunica, 6. cahura
glatka sa valjkastim
rizomom i racvastim visoko
1D-40(60) cm, pri sa rozetom prizemnih
listova. lz pazuha listova svake izblja
veci broj stabala, gusto pokrivenih
listovima. Listovi u dijelu lanceta-
sti ili zaslljeni, osnovama srasli u dug
rukavac, unakrsno postavljeni ; u gornjem dijelu
listovi jajasti ili lancetasti, zatupasti, unakr-
sno osnovama srasli u kratki ruka-
vac. Cvjetovi pravilu 4-clani, rjede 5-clani ,
prsljenasto u pazuhu listova ili vrhu
rjede Casica kratko zvonasta,
82
GENTIANA
CRUCIATA L.
Fam. Genttanaceae
Prostrel , siristara,
mala llncura,
mall
Lecjan zivinski ,
gorki koren
Gross Gent1an
Gentlane Croisette
Kreuzenzian
Genziana minore


S, H, BH, Sb, CG, Ma
VII-X
2n = 52
sa 4 kratka, zupca, mnogo kraca
od tubusa. uglasta, puta
duza od casice, sa 1 ili vise zubaca izmedu 4
reznja, plave spolja
Filamenti kratki, polenove kesice slobodne.
dvook. Stublc nedostaje, zig
sa dva kratka povijena Plod
cahura. Sjeme sa fjno mrezastom
opnom, cme
Naseljava ljvade pasnjake.
ivjce suma sjkare, u_glavnom u gorskom i
subalpjnskom pojasu. Cesca otvorenim
stanistima iznad podloge.
Karakteristicna vrsta klase Festuco-
Brometea u mnogim asocijaci-
jama, kao, primjer: Asperulo-Agrostidetum
R. Jovanovjc 1968, Carici-humilis-Stipetum pul-
cnerrimae ( = grafianae) R. 1955,
Stipetum joannis R. Jovanovic 1956).
krma slabog kvaliteta. U suvom
stanju listovi se lako drobe u sijenu
bezvrijedna. Cijela gorka.
se u narodnoj medicjni. Sablra se cijela u
fazi (Gentianae cruciatae herba).
Opste rasprostranjenje: Centralna i juzna
Evropa, Azija, Kavkaz, zapadni Siblr, Turke-
stan. Pripada evroazijsko-kontinentalno-subal-
pinskom flornom elementu.

GENTIANA
PNEUMONANTHE
L.
Fam. Gentianaceae
Mocvarna lincura,
mocvarna siristara
Mocvirski svisc
Marsh Gentjan,
Wjnd-flower
Gentjane pneumonantne,
Gentjane des marajs,
Lungenenzjan,


Mettjmborza,
Genzjanella foglie strette


S, Sb, CG,
VII-IX
2n = 26 ;
Visegodisnja glatka Rizom kratak,
razgranat u mesnate korjenove. us-
pravna, (10)25 - 50(65) cm visoka, trouglasta,
rjede od osnove granata. Listovi naspramni,
sjedeci, linearni ili linearno lancetasti, zatupasti,
pri osnovi suzeni u kratak rukavac, obodu
cijeli i najcesce uvrnuti ; u donjem dijelu
listovi manji, skoro ljuspasti. Cvjetovi upadljivo
dekorativni, 25-53 mm dugi, pojedinacni ili
2- 1 skupljeni u pazuhu gornjih listova ili
vrhu donji peteljkama, gornji sjedeci.
Casica zvonasta, sa 5 linearnih ili linearno-lan-
cetastih, zasiljenih zubaca, jednaki duzini
tubusa ili malo duzi. Krunica zvonasta, 4-5,3 cm
duga, tamnoplave rjede gotovo ili
crvenoruzicasta, iznutra sa 5 tackastih, zelenih
pruga; reznjevi krunice mnogo kraci od tubusa;
obodu nabora izmedu 5 reznjeva 1 sirok,
kratak zubac, tri puta duzi od reznjeva. Prasnici
sa sraslim prasnickim koncima) polenovim kesi-
cama, pri osnovi siroko krilati . Zig stublca 2-rez-
Qjevit, spjralno uvijen, s uspravnjm reznjevima.
Cahura 3-5 cm duga, suzena pri osnovi . Sjeme
vretenastog sa mrezasto zjljcastom

Nalazjmo vlaZnjm livadama, pasnja-
cima vrjstjnama. Stanjsta su najcesce svjeza
mokra (karakterjse ih visok njvo podzemne vo-
1, 2. habltus, cvjjet, 4. razrezan rasjren cvjjet, 5.
razrezana 1 rasjrena razrezana rasjrena
krunjca, 7. cahura
de). Karakteristicna vrsta sveze Molinion coe-
ruleae. Optimum postize u zajednjcama: Moli-
nietum coeruleae W. Koch 1926. Gentiano-Mo-
linietum litoralis llijanjc, 1968. i Molinio-Lathyre-
tum pannonici 1963. u kojjma vaZna
edifjkatorska vrsta.
krma slabog kvaliteta. U sjjenu
bezvrjjedna se listovj lako drobe. Upotreb-
ljava se u narodnoj medicinj.
Opste rasprostranjenje: Skoro cjtava Evro-
pa, Kakvaz, umjerena podrucja Azjje. Prjpada
evroazijsko-suboceansko-submedjteranskom
flornom elementu.
83


dJJJJ.
1, 2. cvjjet, 4. vrsnj djo s listovjma
cvjjetom, 4. razrezana rasjrena 5. razrezana
rasjrena krunjca, 6.
Jednogodjsnja, zeljasta, glatka sa
vretenastjm korjjenom. uspravna,
8( 1 0)-25{30)cm vjsoka, od osnove jlj u gornjem
djjelu razgranata, jednocvjetna do vjsecvjetna.
Prjzemnj ljstovj u rozetj, 6--1 mm dugj, jajasto
zatupastj; ljstovj manjj, jajasto lanceta-
stj, sa 3-5 nerava, zatupastj jlj malo zasjljenj .
Cvjetovj na kratkjm drskama, postavljenj bocno
vrhu listjcj duguljasto eliptjcnj.
naduvena, 1 Q-20 cm duga 5-1 cm
sjroka; cjjev casjce duz uglova sjroko krjlata,
krila 2-4 mm sjroka. zupcj kratkj, lance-
tastj , zasjljenj sa nerva; bocnj nervj susjednjh
84
GENTIANA
UTRICULOSA L.
Fam. Gentianaceae
Vid,

gencijana
Trebusasti svisc
Bladder Gentjan
Gentjane acalice renfle
Enzjan,
Schlauchenzjan

S, Sb, CG,
{V) Vl- Vlll
2n = 22;
casjcnjh zubaca povezanj mrezastom nervatu-
rom. Krunjca u donjem djjelu cjevasta, prj vrhu
tanjjrasta, sa 5 duguljasto eliptjcnjh zatupastjh
ilj zasjljenjh, 5-8 mm dugjh reznjeva, tamno-
plave spolja cesto zelenkasta.
Krunjcna cjjev malo duza od casjce. Plod cahura,
lancetasta, kratka, sjedeca, zajedno sa casicom
8-12 mm sjroka. tucka duboko rasjecen;
zjg okrugao. Sjeme duguljasto, 1-1,5 mm dugo,
bradavjcasto, crvenkaste Na vertikalnom
profjlu sjroko rasprostranjena od brdskog do
alpjnskog pojasa. Naseljava mnoge zajednice
livada pasnjaka sveza: Molinion coeruleae,
Arrhenatherion elatioris, Pancicion, Chrysopo-
gony-Satureion, Bromion erectii, Calluno-Festu-
cion tenuifoliae. U subalpjnskom pojasu Ojnarjda
cesta u zajednjcama planjnskjh rudjna sveze
Festucion pungentis Ht. 1930 Festucion pseu-
doxanthinae Lakusjc et al . 1968. Jednocvjetnj
f. montenegrina Beck komponenta
alpjnskjh rudjna sveze Oxytropidion dinaricae
Lakusjc 1966. Nalazjmo u zajednjcama
cretova sveze Carycion davallianae Kljka 1934.
Procentualno vrlo malo zastupljena u
sjjenu i nema veceg u jshranj stoke.
Opste rasprostranjenje: Srednja juzna
Evropa Balkansko poluostrvo), Er-
delj. Apenjnsko-balkanski flornj element.

11/
". r"
(1 ' : ;t
f', jf
r,t//fllfl
1
f :trfl
r ,, , ti t:J 11 n,
trcpJJ:s .tJ, .ttmt
't .:;.1

/,,
f, tt,r1rr,, ,,..
1.
11/
.44 1
11 ""1'/1 '.tJ ., ,"t}r:, . ,
ftf.ilfftilff
!.1/U'"/JJ ,""
/ t*'//(ft lt}l1f '1',/#llftfJJ .:1 /l-,tJ
t , / Jtsft1 /f1 11:'1 mM.t/ ,(IIJflllfl :1 1 1
.tr,;; flt.;tft:; t1'19 Jljfl.tt
1
':s( t.rft1J'.1t, /

tfl, ')f:r1YI , 1 1r1 '" ;t,llll rr,1tl
1 r
1
1
)1 ft
1
1 f/ ,,t;., 1/J'tnl (i:f'.ll.:, /
, f J U 1 t.Jif, ',tlffl J-'11JI
';IJ 1 1': ,r 1 t' ' AJ'sll t,:s
rt, t:,,,
1
1m.tJ/t ,, ,l,v:, 1! ,t/kt1 t
1
J
(!J'.jt/,tstl:t, 4-

tltJfJ:s, 1/ fJ(lAJ. t ,tf/

, 1' ' 111, t,,Jt;JIJ
1:'} (11 / 1 1 1, IJfrrfiJ r1:;
trr. ,t,.,

f;:Ji, Jf:; t; pt#'Ars: rr:,
f,lJt41yA. '1 r,ljtif,, f11f:,
1 lfs,!t, 11:, ,JJ(Iflt/r. 11 1 ,1, rt

1 :, ;f ., 11 ;.tfU / 1111 "'

lirr:,, ":, ,/lt, l,cm t, 111, IJ(:,,,,:, IIJ'tUt
.tJJt ',t;m:, J
1
if:, 11 r;u Jl; fl t 1' ".:,ft,t,
,,:,t, ,, r t, 1 r.slr '; ,. ,v, :,,Y,:,f!f.,, t,, :, tl,t '-1 o;:,St
l ;iJI
t, tJ(( tJtlf ,J,(I
1 Ji''"':,l':, .14 /ls ' :,ji.Js'/,t,
1 :, r, / Jf('IJ 1 ,,,.mrh t r, r,:,
1
..
1 '
1, J''"'t ( l f)., 'tM 4 i
' ,, .,,..., ,,, .. ,
t, fl \lrm 1 t_.,,.,,,,
' 1 /JJ(JrfJII

,tJfJi'f/1. r
/JJil, ,1/ffl
1 , 11/,1 /.( :tf,.,J YtttJI :,
m
1
tJ11rJ1,.1 fli l rf'J tlf,f ,
, tfJfj IJ f'J l,t1/ f ' IJls1YIJ ft; 1
f71J
1
.t /t/,tsm J
1
1Jt,/J r):, t,r ,,, 1' t :trfl, '1;;, rtJst
1 J's 1 ljt ;}rt,llfJ1 IAj/}':,
f IJ/,tJ, 1'' ' ,(l;'fr,J:, , jiJ/o:,
lfi7J!:, '"'JI,',tJII (f,t , .:, /' i'J'J fiiJ.tftJ'.J,tfl'J r:, 1
"- Hf1,!rlr{J ,,tt,v:, 1 'O,!J:IfJ,'V'J ,,(!'
tJ,r:.t ft,," '

1. 2. cvijet, 4. razrezan i rasiren cvijet,
5.
Jednogodisnja ilj dvogodjsnja vjsoka
10- 50 cm. jednostavna ilj u gornjem
dijelu granata, 4-uglasta, gola. Prjzemni listovi
u rozeti , objajasti do jajasto elipticni, zatupasti,
pri osnovi suzenj u drsku. Listovi na
sjedeci, naspramni, duguljasto do lanceta-
sto elipticnj . Petodijelnj cvjetovi u stita-
sto-grozdastoj cvasti cjevasta
sa 5 reznjeva, ovi lancetasti, skoro silasti, sa
nerva. Krun1ca simpetalna, 10-15 mm duga,
ruzicaste rjede reznjevi krunice elip-
ticni, zatupasti. tucka sa 2-reznjevjtim
zigom. Plod poludvooka usko cilindrjcna cahura,
86
CENTAURIUM
ERYTHRAEA Rafn
SUBSP.
ERYTHRAEA
(Syn mmus
Moench,
umbellatum G1lib,
Erithraea

auct. (L. Pers.)
Fam.
Rasljasta
crveni kantarion
Navadna ta'!Zentroza
Common Centaury
Centaury
Ery1hree,
PetiteCentauree.
Echtes
TausendgOidenkraut
Centaurea m1nore


S, Sb, CG,
Vil- IX
2n = 40 (4Q-48); Th
puca duz pregrada 2 kapka. Sjeme sitno, sa
mrezasto zjlicastom opnom.
Raste na umJereno suvim livadama i pasnja-
cima od nizijskog do subalpinskog poJasa. Cesta
uz rubove suma, u svijetlim sumama i sikarama,
kao i ivicama njiva 1 putova. element
kseromezofilnih livada 1 pasnjaka najcesce
zastupljena u zajedn1cama sveze
Danthonion. Bromion erecti, Scorzonerion vi/lo-
sae i Chrysopogoni-Satureion. Qsjm toga, nala-
zjmo i u mnogim zajednicama reda Arrhenat-
heretafia, kao sveza: Molmion coeruleae, Cal-
luno- Genistion, Hyparhenio- Brachypodion ra-
mosi i Vulpio-Lotion. u sastavu tvrdoli-
snih zimzelenih mediteranskih suma i sikara
klase Quercetea illcis Br.-BI. 1947, kao u
raznim tipovima hrastovih suma.
gorke glikozide. lako gorkog oku-
sa, stoka jede (poboljsava opstu probavu) . U
svjezem stanj u kao krma slabog kvaliteta, dok
u sijenu bezvrijedna. u cvijetu ( Herba
Centaurii minoris} kor1sti se u narodnoj i sluzbe-
noJ medicini.
Opste rasprostranjenJe: Gotovo citava
Evropa - izuzev sjevernih Kavkaz,
lran, sjeverna Afrika. u Sjevernu Ameriku une-
sena. Submedlteransko-subatl antski florni ele-
ment.

SALVIA
TENSIS L.
Fam. Lamiaceae

Divlja zalfija,
livadna kadulja
Travniska kadulja


Meadow Sage, Wild Clary
Sauge des pres
Wiesensalbei
Salvia de'prati,

S, Sb, CG,Ma
V- Vlll
2n = 18 ;
Korijen vretenast i jako odrvenio.
uspravna, 30-80 cm visoka, nerazgra-
nata ili razgranata samo u visini cvasti,
glasta, izbrazdana, u donjem dijelu sa prorijede-
nim strsecim dlakama, u gornjem dijelu sa
zlijezdama na drskama. Listovi rozete krupniji,
sa lisnom drskom cm, te jajastom do izdu-
zeno lancetastom liskom, dugom 6-17 cm i
sjrokom 2-7 cm; listovi na mnogo manji
od listova rozete, sjedeci ili sa kratkom lisnom
drskom. Priperci zeleni i okruglasti, osnovom
obuhvataju mnogo kraci od cvjetova.
Cvasti u razgranatom prividnom klasu, sastav-
ljene od razdvojenih prividnih prsljenova; cvje-
tovi cm dugi, sa kratkom cvjetnom drskom,
najcesce 4--8 u prsljenu, prsljenova 6-12;
zvonasta, duzine 6-11 gusto pokri-
vena strsecim dlakama, ponekad i zljezdastim,
sa gornjom usnom duzine oko 2,5 mm i sa
zupcima bez osastog nastavka, donja znatno
duza sa lancetastim, na vrhu silastim i
odvojenim zupcima; krunica 1 mm duga,
najcesce plavo do tamnoljublcasta, cesto
ili ruzicasta, prljavocrvena lli sarena. pokrivena
prorijeaenim maljama, do puta duza od
sa jako srpasto savijenom gornjom usnom koja
bocno spljostena, na vrhu kratko dvoreznjevita
duz sredisnje linije pokrivena zljezdastim dlaka-
1. donji dlo blljke, 2. llst, vrsni dio sa
cvjetovlma, 4. cvijet, 5.
ma, donja usna troreznjevita, s izduzenim ili
elipticnim reznjevima i sirokim, na vrhu
usjecenim, srednjim reznjem; krunicna cijev kod
zenskih cvjetova mnogo manja, jedva duza od
prasnicj dugi kao gornja usna krunice,
stublc mnogo duzi. Plodici jajasti, dugj oko 2 mm
glatki crnomrke
bogata vrsta, submedlteransko-
UmJerenokontinentalnog rasprostranjenja na
prostoru Evrope i jugozapadne Azije. Njezjne
populacije nalaze optimum uslova za razvice
evolucjju u ekosistemjma klase Festuco-Brome-
tea. Slaba krma. Medonosna ljekovita.
87

1. donji dio 2. dio sa listovima,
vrsni dio sa cvjetovima, 4. cvijet, 5. plodic
snaina, nerazgranata ilj jos od
osnove razgranata, uspravna jlj se jzdjze, 20-80
cm vjsjne. Ljstovj jajastj, do
lancetastj, gornjj ljnearnj suzenj u kratku ijsnu
drsku jli sjedecj, 2-8 cm dugj 0,5-2 cm jrokj,
rubu slabo testerastj s strane ljske
dlakavj _ Prjperci sjedeci i sa visinom se
smanjuju. 6-12 cvjetova slozeno u 6-12
prsljenova kojj su razmaknutj jedan od drugog
za duzjnu prjperaka; prsljenovj prorjjedenj
gornjj Casjca cjevasto zvonasta,
duga 5- 10 mm pokrjvena
kratkjm dlakama zljjezdama, rjede gola, sa
jstaknutjm nervjma; zubaca 5, uglav-
88
ST ACHYS RECT
L.
Fam. Lamiaceae
Cistac


Nettle
Epiaire droile,
Crapaudine
Beschreikraut
Erba slrega

S, BH,Sb, CG,
V - IX
2n = 32, 34 ;
nom jednakjh, trouglasto lancetastjh, oko 2 puta
kracjh od cjjevj ilj jednakih duzjni sa
njom. Krunica do gola
ili pokrivena kratkim dlakama; cjjev
duza od jli jednake duzine sa njom;
gornja usna malo kraca od donje, nesto
i stoji pravo, donja duza nanize
savjjena, troreznjevjta, iscrtana sarama,
sa sirokojajastjm srednjjm reznjem kojj na
vrhu usjecen kracim reznjevjma. Pra-
snicj jako jskrjvljenj napolje, sa poluanterama
koje stoje pod uglom. Plodjci okruglasto jajasti,
oko 22 mm dugj, fino

Ova veoma vrsta rasprostranjena
od najnizjh dijelova do subalpinskog pojasa
nasih planina. podvrste, varjjeteti i for-
me, odnosno populacjje ove vrste zivj razlicitim
ekosistemima submediteranskog, medjteran-
sko-montanog, brdskog, gorskog i
pojasa, te u stepama pontsko-panonskog pro-
stora. Najveci broj populacija optimum uslova za
zivot nalazj u suhjm toplim travnjacjma koji
pripadaju asocijacijama, svezama redovima
klase Festuco-Brometea, dok subalpinske popu-
lacije zive u ekosjstemima klase Elyno-Seslerie-
tea. Medonosna ljekovita ali slaba
krma.

TEUCRIUM
CHAMAEDRYS L.
Fam. Lamiaceae

Navadni vrednik

Common Gennander
Gennandree petit chene
Edel - Gamander
Calamandrea

S,H, BH, Sb, CG,Ma
VI-IX
2n = 60, 64 ; Ch
Poluibun. Korijen sa
stolonjma. us-
razgranata, 1 0-25 cm vjsoka, gusto
dugim sivim strsecim dlakama, sa
zljezdastim dlakama. Listovi sa kratkom
drskom, jajasti do 1-2( -4) cm
dugj 0,5-1 cm sjroki, rubu
mekjm dlakama sa sa
gornje gotovo goli ; prjpercj se prema vrhu stab-
ljike Cvjetovj 10-12 mm
dugi, na duzim drskama 2-6
u pazuhu priperaka u
grade6i grozdove okre-
nute stranu; cjevasto
pri prorije-
strse6jm dlakama, sa 5 zubaca
koji su trouglasto kraci od
cijevi, duz oboda trepljasti zljezdasto-
trepljastj;
oko 2,5 puta duza od sa
cijevj sa casjcom ili duzom;
maljama duzjm
dlakama, sa vaJovitjm,
sjljatjm
vise stublc daleko duzj od
Plodjcj jajastj, 1,5-2 mm dugj, glatkj
povrsjnj mrezastj.
1. donji dio 2. vrsni dio stabljike sa listov1ma 1
cvjetovima, cvijet, 4. plod
Glavnjna populacjja ove vrste zjvj u subme-
djteranskim, stepskim
Evrope zapadne Azije, manji broj u sjevemoj
Africj. Optimum uslova za zivot u
cjma livadama klasa Festuco-Brometea
Srednje godisnje tempe-
rature stanjstjma njenjh populacjja najcesce
variraju izmedu srednja godisnja
relativna vazduha krece se izmedu 40
60%. Qsjm izrazito jma i heliofilno-po-
luskjofjlne populacjje, koje zjve u svjjetljm boro-
vjm ili svijetlim lis6arsko-listopadnjm sikarama
sumama. Losa krma, ali ljekovjta
protjv proljeva infekcjje probavnih organa.
89

1. donji dio 2, dio sa listovima,
4. vrsni dio sa listovima i cvjetovima, 5. casica
Rizom kratak i gusto
lzdanak pokrjven neznatno kovrdzavim
dl akama. jlj se uzdize, cesto
5- 30 (-40) cm visoka. listovi
u rozeti , sa drskom
do cm, te liskom 1- 5 cm sirine
5-15 mm, jzduzeno jajastog ili
pokri venom dugjm dlakama; listovj
dugj do 7 cm, slablje pokrjvenj dlakama, srednjj
i gornji jednostruko jli dvostruko perasto izdjjelje-
Cvjetovj su sjedecj ilj gotovo sjedeci, 15- 18
mm dugi , slozeni vrhu u prjvjdne
90
PRUNELLA
LACINIATA L.
Palles
Bieb.)
Fam. Lamiaceae
Crnjevac zuckastl
Prunelca

Cut leaved Self Heal
Brunelle
Weisse Brunelle
Brunella

S, BH, CG, Sb, Ma
Vl - Vlll
2n = 32
kojj grade guste prjvjdne klasove
duzine 2-6 Prjperci su siroko okruglasti, s
ostro jzdvojenim siljkom pokrjveni
bjeljcastjm krutjm dlakama. Casjca oko 12 mm
duga, pri gusto dlakava. dvousnata. sa
j rokjm srednjim puno uzjm zupcjma.
Krunica zuckastobljela, djjelom gola,
oko 2 puta duza od casjce, sa cijevi koja
prema vrhu prosjrena gornjom usnom duzjne
oko 5 mm nesto kracom. Prednjj
prasnici sa zupcem duzine oko 1 mm. Plodici
duzjne 2-2,5 mm.
Rasprostranjena u submedjteranskom dj-
jelu juzne Evrope, Male Azjje sjeverne Afrike,
te u srednjoj Evropi, se smatra medjteransko-
srednjoevropskom vrstom. Njenim populacjjama
najbolje odgovaraju zajednica klasa Festuco-
Brometea Trifolio-Geranietea sanguinei; u na-
soj zemljj postize najvecu brojnost vitalnost u
zajednicama sveze Mesobromion, kao sto su
Brometum erecti, Koelerietum montanae, jtd.
Srednje temperature njenjm
stanjstjma variraju 1
srednja godisnja relativna vlainost vazduha
krece se 55 65%; vecina populacija
heliofil nog karaktera, ali se javlja i u svijetlim
borovim, te hrastovo-grabovim su-
mama submediteranskog podrucja.

PRUNELLA
VULGARIS L.
(Syn. Brunella
vulgaris Moench)
Fam. Lamiaceae
crnjevacJ
krizalinaJ celinscica
Navadna

Common Seff-heal
Brunelle vulgatre
Braunelle
Brunella


S, Sb, CG.
VI-IX
2n = 28(34);
Vjsegodjsnja sa kratkjm rjzomom.
dugacka cm, vecjnom razgranata.
Listovi naspramni, prizemnj u rozetj . Ljske
jajaste ili jajasto izduzene. Gornjj ljstovj
postepeno prelaze u sjedece priperke jajastog
ili skoro okruglog Cvjetovj zigomorfni,
vecjnom dvopolnj, 8- 13(16) mm dugackj,
4-6 slozenj neposredno iznad gornjeg
listova u prjvidne prsljenove koji su vrhu
grana grupjsani u prividne klasove.
sica zvonasta, dvousnata - petozuba. Krunica
dvousnata, kod cvjetova dvojno duza
od vecinom tamnoplavo ljublcasta, rjede
ruzjcasta ili Krunicna cijev malo duza od
casice. Prasnika 4. Plodnik sinkarpan, iz 2 kar-
pele. Plod merkarpijum sastavljen od cetiriju
jajastih do eliptjcnjh orasica.
Naseljava zajednice hjgrofilnih mezofilnih
livada pasnjaka, kao mnoge sumske ekosiste-
me, od eumediterana do subalpinskog pojasa.
lndjferentna vlaznost reakciju tla. Karak-
terjstjcnaje vrsta klase Molinio-Arrhenatheretea.
Nalazimo vrlo cesto u zajednjcama sveze
Calluno-Festucion tenuifoliae i Bromion erecti,
zatim u i djetelistjma, uz putove,
zapustenim ugaienim mjestjma (u zajednicama
reda Bidentetalia tripartiti, Chenopodietea, Plan-
taginetea majoris). Najhigrotilnije populacije za-
1. donji dio 2. vrsni dio sa listovima i
cvjetovima, cvijet, 4. 5. prasnik
stupljene su travnjacima klase Phragmitetea
i Scheuczerio-Caricetea fuscae, te u zajednj-
cama reda Salicetalia purpureae Moor 1958,
Populeta/ia albae klase Alnetea glutinosae.
krma slabog kvaliteta. Zbog njskog
rasta nakon kosnje se iskorjstj djo.
Medutjm, dobra medonosa, mladj listovj se
korjste kao povrce (kuvano u salatj),
ljekovjta korjstj se u medjcjnj.
Opste rasprostranjenje: Evropa, Azjja, Au-
stralija, sjeverna Afrika, Sjeverna Amerika. Ko-
smopolit.
91

1, 2. habltus, dio na poprecnom presjeku,
4. cvijet, 5. plod sa caicom
Rozetasta blljka sa puzecjm kojj
se 15-35 cm
visoka, dlakava. listovi dugjm
drskama i rozetasto lopaticasti ilj
lopaticasto-objajastj, 5-12 cm dugi 1-5 cm
gjrokj ; listovi ili
jajasti, sjedecj prelaze u
listove; ljstovj cjjeli, jajasti, duzj
kraci od cvjetova. Cvjetovi plavi ili modri,
bljeli ili ruzicasti , 1- 1,5 cm dugj, 6-8
u koji su pri vrhu
u klasolike cvasti; dlakavo-zlje-
92
AJUGA REPT ANS
L.
Fam. Lamiaceae
lvica, puzava ivica


Common Bugle
Bugle rampante
GOidengunsel,
Kriechender GOnsel
Bugula, Marandola


S, Sb, CG,
IV-VIII
2n = 32 ;
zdasta, sa zupcjma cijevj ilj
duzim; cjjelom dlakavo-
zljezdasta, sa cjjevi koja dvostruko duza od
sa duboko us-

gusto su dlakavj sa stublcem
strse jz cijevj . Orascjcj okruglastj do
jajastj, oko 2,5 mm dugi mrezasto
Ova vrsta
gotovo u cjjeloj Evropj, jzuzev
u Sredozemlju, Maloj Azjjj
se populacjje ekoloskj u dvjje
-
(sumske). Nesumske populacjje
uvjete za zivot u asocjjacjjama mezofjl-
ljvada reda Arrhenatheretalia, sumske u
hrastovo-grabovim ili
bukovim sumama sjeveme he-
mjsfere. temperature
stima populacjja variraju
jzmedu 6 sumskjh popu-
lacjja izmedu 6 dok srednja
vazduha sum-
skjh populacjja vece za oko 1 Q-20%.
se kao povrce jos kod
kjh Ljekovjta blljka, u
hortjkulturj se dvije forme
( viridissima variegata). Slaba blljka.

THYMUS
SERPYLLUM L.
Fam. Lamiaceae
dusica
Poljska materina
dusica

Serpollet, Wild
serpolet
Quendel , Feldthymion
Pepolino

S, Sb, CG,
V - IX
2n = 24 ; Ch
duga prj puza
u vjdu razvjjajucj
vrhu se zavrsava roze-
tom listova. vjsoke 4-1
razvjjaju se duz u
su dlakama sa svjh stra-
Ljstovi su malj , jajasto
vrhu prj
4-6 mm dugi 2-4 mm sjrokj, golj, jzuzev prj
duz oboda, gdje su trepljastj , sa
Cvjetovj vrhu
u okruglaste jlj cvastj ; casjca
dlakava, duga 3,5-4 mm, sa zupcjma kojj su
dugjm trepljama;
bjeljcasta ilj sa us-
cij j duzi i siri od te
kracom rubu
strse jz
cjjevj
ove vrste veoma sjroko
obuhvata velik broj od kojjh su u
vrjjeme
vrsta, od kojjh zjve i u zemljj.
ova vrsta, u uzem smjslu obuhvata samo
dvjje podvrste - ( Th. s.
1. habltus, 2. list, cvijet, 4. plod s
subsp. angustifolius / Pers./ subsp.
rigidus / Wjmmer & Grab./ Lyka) Th. s. subsp.
tanaensis (Hyl .) Jalas, od kojjh zivj
prostoru zemlje, vec u
Evropj. ovom prjljkom ostajemo pri
sjrem ove vrste. populacjje ove
vrste sjrom nase zemlje
ekosjsteme mezokserofjlnjh pa-
livada klasa Festuco-Brometea Festu-
cetea vaginatae, kao ekosjsteme
klase Elyno-Seslerietea,
te sjljkatjma klase Juncetea trifidi.
ljekovjta alj slaba
krma zbog visokog prisustva ulja.
93

1. donji dio 2. dio s listovima, dio
s listovima i cvj etovlma, 4. priperak (pricvjetni
listic), 5. casica, 6. cahura
Korijen slabo razvjjen. uspravna,
15-60 cm vjsoka, slabo razgranata jJi nerazgra-
nata, u gornjem dijelu pokrjvena najcesce zlje-
zdastim dlakama, posuta jskjdanjm uskjm crnjm
ljnjjama. Listovj jajasto izduzenj do uzano lance-
tastj , sjedecj , duz oboda testerasto
interkalarnjh listova do 5 parj . Prjperci
trouglasto jajasti, sa kratkjm vrhom,
ni , pokriveni zljezdastim dlakama, slabo
dlakavi ili goli, duz oboda Casica
pokrivena kratkjm zljezdastjm dlakama. Krunjca
duga do 2 cm, svijetlozuta, sa tubusom neznatno
94
RHINANTHUS
RUMELICUS Velen
( Syn. R. major Ehrh
var . glandulosus
Si monk .,
Alectorolophus
rumelicus
(Vel en.Borb.) Fam.
Scrophulariaceae
Rumelijski
suskavac,
rumelijski
skrobotac
Rumelijski skrobotec



Rumelische

S, Sb. CG,
V- Vlll
2n = 22 ,
nagore savijenjm ljublcastjm zupcjma na gornjoj
usni , duzjne oko 2 mm; donja usna krunjce
uspravna naljjeze na gornju, zatvarajucj na taj
nacjn Cahura zatvorena u casj-
cj . Sjeme sa kruznjm membranoznjm krjlatim
jspustom oko 1 mm.
Ova srednjoevropsko-balkanska vrsta koja
seze do Male Azjje i pripada dacijsko-balkan-
skom flornom elementu, jma ekolosku
valencu u odnosu na osnovne fak1ore
stanjsta. Najvecj njenjh populacjja zjvj u
Jjvadama pasnjacjma gorskog, brdskog subal-
pinskog i nizijskog kako mezofilnog
higromezofilnog tako kseromezofilnog karakte-
ra, te mozemo smatratj karakterjstjcnom
vrstom klase Molinio-Ar.rhenatheretea, odnosno
reda Arhenatheretalia. Zbog vjsoke brojnostj i
vjtalnostj navodj se kao vrsta
skupa nekjh asocjjacjja, kao sto sa
Rhinantho (rumelici) - Cynosuretum cristati
& Tat. 1960. Takoae nalazjmo u
zajednicama klase Festuco-Brometea, naro-
reda Festucetalia vallesiacae, kao u zajed-
nicama subalpjnskjh karbonatjma sve-
za: Festucion pungentis, Festucion pseudoxan-
thynae Festucion albanicae.
Zbog otrovnjh gljkozjda nepozeljna kao
krma. ali medonosna.

PHYNANTHUS
MINOR L.
(Syn.:
Alectorolophus
minor
(L.) Wimm. & Grab.)
Fam.
Scrophulariaceae
Mali suskavac,
mali zvecac,
petlova kresta
Mali skrobotec

Little Rattle
Petit Rhinanthe
Klapper1opf
Cresta dl gallo

S, Sb, CG,
V-IX
2n = 22;
Korjjen slabo razvjjen.
cm nerazgranata jli samo u
gornjem dijelu djelomjcno dlakava
te sa uzduznim crnim isprekidanim crtama ili bez
Listovj izduzeni, jajasto lancetastj do usko
testerasto duzine 2-15
mm. Prjpercj dugi kao i ili nesto duzi.
trouglastj , vrhu si]ati, duz oboda
tamnozelenj, goli. Casjca gola i duz oboda
hrapava. Krunica svijetlozuta, duga oko 1,5 cm;
usna ne nalijeze na gornju, te
zdrijelo otvoreno; zupci gornje usne vrlo
kratki, kraci od 1 mm, '
rjede ljublcastj. Sjeme ojviceno opna-
stim krjlatim ispustom oko 1 mm.
Naseljava ekosisteme higromezofilnih, me-
zofilnih, kseromezofjlnih ljvada ,
pasnjaka. sa neutralnjm, slabo bazicnjm slabo
k1selim tlima. Najvecu brojnost vitalnost postjze
u asocijacjjama sveze Arrhenatherion elatioris.
dosta u asocjjacjjama sveza Trifolion
resuplnati Molinion coeruleae, prjsutna i u
1. donji dio blljke, 2. gornjl dio sa listovima 1
cvjetovima, vrsni dio sa plodovima, 4. cvijet.
5. uzduzni presjek cvi)eta, 6. cahura
zajednjcama sveza Bromion erecti i Chrysopo-
goni-Danthonion, te u acjdofilnjm ljvadama.
sveze Nardion strictae montanum.
poluparazjt javlja se na vrstama 1z
porodjca: Fabaceae
dosta bjelancevjna drugjh energet-
skjh materjja, ali stoka nerado jede zbog
sadrzaja stetnog gljkozjda rhjnantjna. Ubraja se
u skupjnu slablje otrovnjh vrsta. U mladom
stanju stoka konzumjra ponekad, sto stetno
djeluje kvalitet mljjeka. Dobra pasa.
95

1, 2. habltus, dio na poprecnom presjeku,
4. cvijel, 5. sa casicom
Rjzom razgranat puzecj. 1
vjsoka, se jzdjze, vecjnom nerazgrana-
ta, sa 2 njza dugjh dlaka duz dvjje naspramne
ljnjje. Ljstovj jajastj do jzduzeno jajastj, 1,5-3 cm
dugj 1- 2 cm sj rokj, duz oboda duboko
testerastj, na ljcu gotovo golj na sa
krutjm dlakama; donjj ljstovi sa kratkom ljsnom
drskom, srednj j i gornji sjedeci, sa
ili neznatno srcastom osnovom.
Cvjetovi slozeni u naspramne i rastresite
grozdaste cvati , duge 2-20 cm: drske cvasti
pokrivene dlakama, polaze iz pazuha gornjih
96
VERONICA
CHAMAEDRYS L
Fam.
Scrophulariaceae

zmijina
cestosl avica
Vrednikov jeticnik


Angel 's eys, Bird's eys
Fleusse germandree,
Veronique des bois
Gamanderehrenpreis
Crescione dei prati

S, Sb, CG,
IV - Vlll
2n = 32 ( ? 16) ;
listova Brakteje lancetaste jli jzduzeno
lancetaste, krace od cvjetnih drski.
Cvjetne drske uspravne kao i osovina cvasti,
pokrivene kratkim, kovrdzavim zvjezdastim dla-
kama. Casjca se sastoji od 4 gotovo podjednaka
reznja, koji su lineamo lancetasti ilj lancetasti,
do 2 puta kraci od krunjce i pokriveni maljama.
Krunica tanjirasta, 1 0-14 mm siroka, azurno-
plave jl j sa
nejadnaka reznja, od kojih donjj najmanji.
Prasnicj kraci od krunjce. Cahura trouglasto
obrnuto srcasta, spljostena, na vrhu plitko
3-4 mm duga 3,5-4 mm siroka,
pokrivena maljama. Sjeme brojno,
jajasto, pljosnato, glatko, duzine oko 1 mm.
Ova varijabllna i siroko rasprostranjena
evroazijsko-subokeansko-submediteranska
vrsta ima jroku ekolosku valencu u odnosu na
tipove stanista i zajednice. Jedna skupina
njenih populacija najbolje uslove za zivot nalazi
u mezofilnim livadama reda Arrhenatheretalia,
druga u pasnjacima reda Brometalia erecti, treca
u reda Prunetalia spinosae, cetvrta u
svijetlim kserotermnim sumama reda Ouerceta-
lia pubescentis reda Ostryo-Carpine-
talia orientalis, peta u degradiranim mezofilnjm
liscarsko-listopadnjm sumama, itd. Medonosna
Bez krmnih vrijednostj.

VERONICA
SERPYLLIFOLIA L.
Fam.

Verenika sitna
grozdasta.
jajastolisna
cestoslavica
jetrcnik


-Speedwel,
Smothspeedwel
Veromque feuilles

Ehrenpre1s
Erba guada selvatlca


S, Sb, CG,
V- Vlll
2n = 14
Rjzom puzecj. (5-) 10- 25 (-40)
cm vjsoka, ili se uzdjze,
kratkjm maljama u zljezdastim maJjama
u dijelu. Listovj jajastj ili
do okruglasti, sa kratkom
drskom, gornji sjedecj , goli. Cvjetovj sa
kratkom drskom, grade rastresi-
te, u fazama do u
doba grozdaste cvatj.
Pripercj su do cjjelog oboda
zljezdastim dlaka-
ma. jaj astj, vrhu tupi, pokrj-
zljezdastjm maiJama.
prozeta plavjm zjlicama, rjede plava,
si roka 5-6 mm i sa vrlo kratkom cijevi . Cahura
duza, okruglasto bubrezasta do ops-
rcasta, vrhu dosta duboko malo
duga 3-4 mm zljezdastim
maljama. Sjeme stitoliko, oko 1 mm dugo.
u i
poj asu Evrope, Azjje i Sjeverne Amerike pri-
pada nordijsko-evroazijsko-suboceanskom flor-
1, 2. hab1tus, cvijet, 4 tahura, 5. t ahura sa
6. sjemenka
nom elementu. lma siroku ekolosku valencu u
odnosu faktore i fitocenoze. Opti-
mum nalazi nitrificjranjm stanjstima brdskog,
gorskog subalpinskog pojasa, u vegetacjjj reda
Chenopodietalja, nalazjmo cesto liva-
dama klase Molinio-Arrhenatheretea. Plantagj-
netea majorjs, ponekad i na krcevinama
pozaristjma mezofjfnih suma u vegetaciji reda
Epilobletalia angusfolii, kao korovska vrsta
moze se javiti u agroekosistemima strnjjsta reda
Secalinetalla.
lma malu produkciju fitomase i losa krma.
97

1. donji djo 2. vrsni djo sa ljstovjma
cvjetovjma, list, 4. cvjjet, 5. krunica sa prasnjcjma
tuckom, 6. cahura
Korijen veoma razvijen. us-
pravna, 5-20 vjsoka, u donjem djjelu granata,
dlakava jlj zljezdasto dlakava. Ljstovj u donjem
djjel1u slabo kJjnasto zatupastj, sa maljm tupjm
zupcjma; u srednjem gornjem djjelu
listovj su jajastj kratko zasjljenj, sa 6-12 zasjlje-
njh zubaca. Prjpercj skoro naspramnj, sljcnj
ijstovjma sa gornjeg djjela ali nesto kracj
s strane ijske sa 3-5 zasiljenih
zubaca prj osnovi sa zljezdastim dlakama.
Cvast u fazama razvica sa kratkjm
drskama, nakon precvjetavanja jzdu-
98
EUPHRASIA
ROSTKOVIANA
Hayne
(Syn.: Euphrasia
officinalis L.)
Fam.
Scrophu/ariaceae
Vidova trava, vidac
Navadna smetlika


Euphrasia de Rostkovius
Augentrost,
Grosser Augentrost
Euphragia, Lumjnella


S, H, BH,Sb, CG, Ma
V-X
2n = 22;
zena. casjca pokrjvena zljezdastjm dlakama
ne uvecava se za vrjjeme plodonosenja. Krunjca
rjeae sa gor-
njom usnom, te mrljom tamnom
prugom donjoj usnj, duga 9-15 mm. Cahura
eljpsojdna, duzjnj jednaka il j malo
duza, obodu pokrjvena dugjm
trepljama.
Pod ovu vrstu Wettstein podveo u nivou
podvrste vrstu Euphrasja montana Jodanov,
koja endem Balkanskog poluostrva, vjsokopla-
njnska silicjfjlna, nerazgranata znatno niza
znatno prosireno shvatanje ros-
tkovske vjdove trave, ne samo u horolosko-eko-
loskom vec i u morfoloskom pogledu.
podvrsta u izdjferencjranjh
populacjja najbolje uspjjeva u asocjjacjjama
klasa Molinio-Arrhenatheretea Nardo-Ca/lune-
tea, dok planjnska, balkansko-maloazjjska
zjvj u vegetacjjj planjnskjh rudjna sjljkatima
reda Seslerietalia comosae i planjnskjm vrjstj-
nama reda Vaccinietalia.
Kako u svjezem stanju tako u sjjenu
skodljjva za stoku nepovoljno djeluje na
sekrecjju mljjeka. medonosna lje-
kovita cemu i njena imena na
jezjcjma raznjh naroda, te -latjnsko jme
officinalis L. ).

ASPERULA
CYNANCHICA L.
Fam. Rublaceae
Lazarkinja crvena,
modricica
Hribska perla

Herbsqui nancy wort,
Herb-of- vine
Herbe l'esquinancie,
Asperul e des
Hugelmeier
Asperello montano

S, Sb, CG,
VI-IX
2n = 22 ;
10-30 cm
sa jako granatjm rjzomom.
mnogo, polegljh i/j ustajucjh, goljh
glatkjh. Ljstova u donjem djjelu 4 u
prsljenu, eljptjcnjh jlj objajastjh, najcesce vec
suvjh u perjodu u djjelu
4-6 listova koji su: sa jednim
nervom, obodu vrhu u os
oko 1 mm, goli najcesce kracj od
clanaka listovj gornjeg djjela
cesto Cjmozne cvatj sa malo cvje-
tova grade rastresjtu metlicu. Brakteje u cvastj
jajasto lancetaste, sa bodljom vrhu.
jli ljublcasta, cjevasto tanjjrasta,
spolja hrapavo dlakava; jednakj
sa krunjcnom cjjevj jlj upola kracj. Plodjc
hrapavo bradavjcav, oko mm dug.
u Evropj
do Kavkaza pripada flor-
elementu. Optimum uslova za zjvot njene
brojne dobro grupe populacjja
u razlicjtjm asocjjacjjama, svezama
redovjma klase Festuco-Brometea, nesto
i u ekosjstemjma sveze Geranion sangui-
nei, klase Trifolio-Geranietea sangui-
1. donji dio 2. vrsni dio sa listovima i
cvjetovima, cvijet, 4. cvijet uzduznom presjeku,
5. plod
nei. Prjpada kalcjfilnjh te
brojnost ostvaruje pljtkjm karbonat-
pjeskovjtjm tlima, pH-vrjjednost naj-
cesce varjra jzmedu 6 8. Nalazjmo u
borovjm sumama dolomjtjma,
kao u ekosjstemu subalpjnskjh
rudjna slabo bazjcnjm slabo
kjselim tljma subsp. montana / W. &
Stojanov).
Ubraja se u skupjne ljekovjtjh i
Stoka rado pase. organi
koriste se za crvenog mastila.
99 --

1 donji dio 2. dio stahljike sa listovima i plodo-
vima. plod
Rizom puzeci, i skoro
1 0-50 cm visoka, prj
cetvorouglasta, ustajuca ili jako gra-
dlakama. Ljstovj
sa sjljkom, obodu 1 mm
dug1 0,5-1 mm sjrokj, goli, sa paralelnjm
jvicama najcesce jh 8-1 u prsljenu. Cvjetovi
pojedjnacnj jli u veoma rastresjtjm
cvastima, rasutj duz cjjele u pazuhu
ljstova; drske vrlo tanke posljje cvjjeta-
vjsece; krunjca purpumosmeda, oko 2 mm
u sa kratko usjljenjm Plod
go, gladak, 1,5 mm dug, u zrelom

100
ASPERULA
PURPUREA (l.)
Ehrend. (Syn.
Galium
purpureum L.}
Fam.
Purpuma lazarkinja,
purpurni broc
Bedstrav'
Ga1llet pourpre
Purpur Labkraut

S, CG, Sb
V - Vlll
2n = 22 ; Ch
submedjteranska vrsta, sa
sjrokom ekoloskom valencom u na klj-
matske, mjneralosko-petrografske, zemljjsne 1
faktore. Srednje tempera-
ture razljcjtjh populacjja,
ekotjpova, varjraju jzmedu 8 najcesce;
jzrazita heljofita sa vecjnom populacjja, dok
manji broj populacjja
karak1era; srednja godjsnja
vazduha varjra jzmedu 50 i 60% najcesce;
populacjjama najbolje pljtkjm
tljma - kalkolitosolima, kalkoregoso-
lima kalkomelanosolima, na plit-
kim pljtkim
tlima - litosolima,
serpentinskjm regosolima mela-
nosolima, rankerima. Vjsoku brojnost i
vitalnost postize u razlicitim asocjjacjjama kame-
njarskjh redova Brometalia erecti, Fe-
stucetalia valesiacae, Scorzonero-Chrysopogo-
netalia Halacsyetalia, prjsutna u borovjm
sumama sveze Pinion nigrae Lakus1c 1972,
odnosno podsvezama: Pinenion pallasia-
nae Lakus1c 1972, Pinenion il/yrlcae Lakusjc
1972. Pinenion dafmaricae Lakusjc 1972.

CRUCIATA
GLABRA{L.)
Ehrend.
(Syn. Galium
vernum Scop. )
Fam. Rublaceae
Zuta brocika.
prava brocika
Pomladinska lakota,
dremota rumena
Slender Crosswort
Gaillet printannier
Fruhlings Labkraut
S, H, BH, Sb, CG, Ma
V - VII
2n = 22,44 ;
Rjzom vrlo puzeci. vise,
jlj ustajuce, glatke,
gole ili dlakave. Ljstovj duguljasti ili
tupi ili siljati, sa tri obodu
kratko trepljasti, goli, u
su cvatj sa cvjetova.
drske bez brakteja, gole, poslije cvjeta-
zuta do zelenkasta.
rijetko oko 2 mm, sa siljatjm
reznjevima. Plod go, gladak i sazrijeva-

u i
prostoru, te prjpada
flornom
Razljkuju' se dvije grupe populacjja, od kojih
ekosjsteme suhih smetljista
klase Artemisietea, druga i
sume i brdskog
pojasa koJe pripadaju svezama Alno-Padion
Carpinion betuli. temperature
prve grupe populacija
varjraju izmedu 7
1. donji dio 2. d10 sa listov1ma 1 CVJetovima.
list, 4. cvijet, 5. plod
izmedu 50 70%, dok
druge grupe populacija tempe-
rature varjraju jzmedu 8 godj-
vazduha jzmedu 70
90%; populacjje suhih smetljista izrazjto su he-
populacjje suma sjkara
razljka medu postojj u
zemljjsta koja naseljavaju.
u lj-
vada ka-
raktera. Vecu postize u asocjjacjjama
redova: Festycetalia valesiacae. Arrhenathere-
talia, Nardetalia i Seslerietalia comosae.
101

1. donji dio blljke, 2. dio sa listovima i cvjeto-
vima, 4. cvijet odozgo, 4. sa strane), 5. plod
Bjljka 25-100 cm vjsoka, sa njeznjm valjka-
stjm rjzomom. uspravna, granata, sa
strsecim rjede ustajuca ili polegla,
na nesto
najcesce gola, s izduzenjm intemodjjama. Ljstovj
duguljasti ilj sjroko lancetasti, prema vrhu naglo
stegnuti, 8-25 mm dugi i 3-7 mm sjrokj . Cvjetovj
malj , 2-3 mm u cvjetne drske 2-4
(-5,5) mm duge posljje cvjetanjajako raskrece-
ne, te cvast rastresita. Plodjci poluloptastj, oko
1 mm dugi i nakon sazrijevanja crnkasti.
102
GALIUM
MOLLUGO L
Fam. Rub1aceae
Brocac,
brocika
Navadna lakota


Hedge Bedstraw
Gallle lait
Geme1nes Labkraut
Caglio b1anco

S, Sb, CG,
V-IX
2n = 22, 44 ;
Euroazijsko-subokeanska vrsta, sa sirokom
ekoloskom valencom u odnosu osnovne
ekoloske faktore stanjsta. varjjetet
podvrste za mezofjlne livade
sveze Arrhenatherion elatioris, dok G. var.
karakteristjcan za svezu Trifolion
G. subsp. karakterjstican
za ljvade pasnjake klase
neke ekotjpove nalazjmo cak u vegetacjji puko-
tjna karbonatnjh stijena (klasa Asplenietea rupe-
stris), te u vegetacjji sjpara klase Thlaspeetea
rotunditolii; nekj, pak, zjve u higrofilnim
sumama sveze Alno-Padion.
U svjezem stanju stoka ga jede. u sijenu
brzo pocrnj trusj se, te njje pozeljan. Ranjje se
korjstjo za bojenje sira kjseljenje mljjeka. Korj-
jen mu materije za bojenje. Ljekovjta
sa veljkim brojem aktivnjh materjja, kao
sto su: heterozidj asperulozjda prjmaverozjda,
tanjni, saponozjdj, nesto etarskog ulja, vosak,
crvena vjtamjn jtd. Korjsti se za
koznih bolestj, skorbuta, jtd.

GALIUM VERUM L.
Fam. Rublaceae
lvanjsko cvijece,
ivanjska brocika
Prava lakota


Yellow Bedstraw
Gaillet jaune
Echtes Labkraut
Caglio giallo,
Erba zolfina


S, BH,Sb, CG,
V-IX
2n = 44 ;
Rjzom valjkast puzecj. do 1 cm
vjsoka, uspravna jfi ustajuca, tupo cetvrtasta,
gola jfi malo dlakava. Ljstovj linearnj, sa gornje
strane gofj slabo hrapavj, tamnozelenj , sa
donje strane gusto fjno dlakavj, obodu savjje-
nj, 8-12 u prsljenu, 15-25 mm dugj 0,5-2
mm sjrokj, sa bodfj jcom na vrhu. Cvast metfj-
ca, termjnalno postavljena, duguljasta; osovjna
cvastj gusto pokrjvena kratkjm dlakama. Krunjca
zuta, 2-3 mm siroka, jako mjrjse med; kru-
njcnj reznjevj sjljatj . Plod go, oko 1,5 mm dug,
nakon sazrjjevanja crn.
Ova sjroko rasprostranjena euroazjjsko-
submedjteranska vrsta, koja prenesena u
Sjevernu Amerjku tamo odomacena, ima vefjk
broj dobro jzdjferencjranjh populacjja. Jedna
skupjna populacija pogodnu sredjnu nafazj u
mezokserofjfnjm Jjvadama pasnjacjma reda
Brometalia erecti, odnosno sveze Mesobromion,
druga u pasnjacjma reda Origanetalia, treca u
ekosjstemjma reda Festuco-Sedetalia, cetvrta
u zajednjcama klase borovjh suma (Erjco-Pjne-
tafja Horvat 1959). Najbolju vjtalnost ostvaruje
na umjereno razvjjenjm karbonatnjm tfjma,
vrjjednost varjra 6 7,5. Srednje
1. donji dio 2. dio lista na poprecnom presjeku,
dio na presjeku, 4. dlo
sa listovlma i cvjetovima, 5. cvijet, 6. cvijet na uzduznom
presjeku, 7. plod
godjsnje temperature stanjstjma razfjcjtjh po-
pulacjja ove vrste varjraju najcesce 7
srednja godjsnja relatjvna vlainost va-
zduha krece se 55 70%.
Prjpada kategorjjj medonosnjh ljekovjtjh
Dobra krmna u svjezem stanju,
u sjjenu pocrnj trusj se te njje pogodna. Na
mfjjeko djeluje bojenjem pospjesjvanjem kjse-
ljenja; korjstj se za bojenje sjra. Potjskuje se
gnojenjem sa NPK ugrozava
krmnjje livadske
103

1. 2. habltus. dio na popreenom presjeku,
4. lisl, 5. cvijel , 6. cahura
Visegodisnja zeljasta sa puzecim po-
lozenim rizomom sa cvatnim drskama visokim
cm. Svi listovi u prizemnoj rozeti, izdu-
zeno do cm dugj 2-4 cm sjrokj,
sa do vecinom 7 nerava, na kratkim drskama,
obodom prorijedeno na vrhu usiljenj.
Cvatne drske okrugle visestruko
Brakteje trouglasto jajaste, usiljene, sa sirokom
opnastom ivicom svijetlomrke duze od
Cvjetovi u kratkim klasovjma valjkastog
ili jajastog 2-3 cm dugacki, Ca:sica sa
pukotine. dva prednja casicna rebrasto
104
PLANTAGO
AL TISSI MA L.
(Syn.: Plantago
/anceolata
L. var altiss1ma
Pollini)
Fam.
Plantaginaceae
Visoka bokvi ca
Trpotec
Ribwor1 plantain
Hoher Wegerich

S, Sb, CG,
(V) Vl - Vll l
2n = 72;
srasla, zadnja slobodna. Krunica mm
duga, bjeljcasta ili mrka, krunicna cijev gola.
Qrasnici 2-3 puta duzi od krunice, bjelicasti.
Cahura jajasta. 4-5 mm duga. dvooka, sa

Naselj ava vla:Zne i livade i pa-
snjake sveze Milinio-Hordeion secalini H-ic
1934, koje su vecim na
podrucj u u prvom redu subme-
i u
kraskim poljima, zalazeci duboko u
Uslijed visokog nivoa
voda su pretezno vrlo
i do odredene mjere tla. Karakteri-
sticna vrsta opisane asocijacije Planta-
ginetum altissimae Ritter 54. Cesto prisutna
u zajednicama sveze Agropyro-Rumicion crispi
Nordh. 40. Od za vegeta-
ciju sveze coruleae Ht. 4.9. edifika-
torska vrsta izgraduje vise kao
Serratulo-Piantaginetum alitissimae 67,
Deschampsieto-Piantaginetum altissimae llija-
74.
krma vrlo dobrog kvaliteta. Takode
dobra i kao
Opste dijelovj sred-
nje Evrope, ltalija, poluostrvo.

PLANTAGO
HOLOSTEUM
Scop.
(Syn.
Schr. Mert
& Koch non
Moench.) Fam.
Plantaginaceae
Bokvica
minja moravica
Gredljati trpotec
au fc

S. H. BH, Sb, CG, Ma
V - VIJI
2n 12
Korijen snaian, vretenast 1 odrvenio. Stab-
ljike 10- 30 cm \lisoke. listovi u prizemnoj rozet1,
linearni oko 1 mm okruglasto-trouglasti
na poprecnom presjeku, odozdo grebenastl.
Cvatne brojne i uspravne ili uzdizuce;
cvjetovi sakupljeni u cilindricne guste klasove,
2-6 cm duge; brakteJe sa jaJastom osno11om
prema \l(hU lancetasto suzene, duge kao CaSiCa
ili neSto duze; lrstici svi jednaki, zeleni,
jajasti, sa ledne strane grebenasti; krunicni rez-
r}ievi 3-4 mm dugi, cljev krunice dlakava.
Cahura jajasta, dvooka, sa 1 sjemenom u
svakom okcu, duza od casice; sjeme oko 1,5
mm dugo, elipsoidno.
evroazijsko- submediteranska vrsta
se na velik populacija, koje su
rasute na vertikalnom profilu od submediteran-
skog i brdskog do gorskog i subalpinskog pojasa.
1. habttus, 2. dio lista na poprecnom presJeku, gornJI
dio sa klasom, 4. 5. cahura sa casicom
Najvecu brojnost i vitalnost ostvaruju na plitkim
zemljistima krecnjacke, dolomitne, serpentinit-
ske i kisele silikatne serije, te vrstu mozemo
smatrati pionirom u naseljavanju razlicitih matic-
nih supstrata, sa razliblim fizicko-hemijskim ka-
rakteristlkama. Narocito su brojne populacije na
balkanskim serpentinitjma, koje najbolje uspije-
vaju u serpentinitskim kamenjarama reda Halac-
syetalia, te na dolomitima i dolomi-
tima u pasnjacima reda Scorzonero-Chrysopo-
gonetalia Brometalia erecti; rjede
nalazimo u subalpinskim rudjnama siljkatjma
sveza Poion violaceae i Jasionlon orblculatae.
105

1, 2. habitus, dio na poprecnom presjeku,
4. cvijet, 5. sa
Rjzom kratak,
do 50 cm, ili ustajucjh.
Ljstovj u rozeti,
jlj sa 3-7 nerava,
kratkjm ili dosta dugjm drskama, goli, slabo
dlakavi jli drske jzrazjto uzduzno
sa dlakama.
Cvati su glavicasti jll cilindrjcni klasovi, 0,5-7 cm
duge. Brakteje su jajaste jli gole flj
rijetko dlakave. Casicni listici 2,5- 3,5 mm dugi,
106
PLANTAGO
LANCEOLATA L.
Fam.
Plantaginaceae
Muska bokvica,
uskolisni trputac
Uskolisni trpotec


Albworth plantaln
Plantain lanceole
Spitzwegerich
Lanciuola, Arnoglossa


S, Sb, CG,
IV- IX
2n = 12 ;
s zeljastim grebenom, goli jlj
na stranj dlakavi ; reznji su jajastj
jlj jajastj, zaostrenj oko 12 mm dugj.
Cahure eljptjcne ili jajaste, sa dva oko
mm duge; sjeme izduzeno, oko 2 mm dugo,
crnkasto, sa jedne sa druge

Sjroko rasprostranjena euroazijsko-subo-
keanska vrsta, koju zbog visoke krmne
prenio ostale uzgaja
se u Africj Australjji. Diferencjra se veci broj
podvrsta, varjjeteta formj, tj. ekotipova popu-
lacija, od kojjh se razlikuju broju
hromosoma. podvrsta optjmum
uslova za razvice razvoj u ekosjstemjma mezo-
ljvada klase Molinio-Arrhenatheretea, dok
/. subsp. sphaerostachya (Wjmm. & Greb.)
Hayek najvecu brojnost jma
u ekosjstemjma pasnjaka livada klase Festuco-
Brometea. Treca grupa populacjja naseljava
ekosjsteme ugaienjh klase Plantagine-
tea majoris, te brojne njtrofjlne, ruderalne i sege
talne submediteranskog, brdskog,
gorskog i subalpjnskog pojasa.
Poznata ljekovjta sa velikim brojef!!
materjja, kao sto su: heterozjdj,
taninj, fitoncidi, jtd. se protiv upala
koze i sluznjce, katara, grceva, itd.

PLANT AGO MEDIA
L. Fam.
Plantaginaceae
Srednja bokvica,
srednji trputac
Srednji trpotec

Hoary plantain
Plantain batard
Mittlerer Wegerich
Piantaggine mezzana

S, Sb, CG,
IV - IX
2n = 24 ;
B_ilj ka visine 1 G-15 cm najcesce, sa prizem-
nom _rozetom,_ te jednom ili vise cvjetnih
koje su pr1 dnu savijene.
s1roki, elipticni ili jajasti, rjede jajasto-lan-
cetastl,_ 5-9 neravaJ najcesce 2-2,5 puta duzi
nego dlakavi, sjedeci ili pri osnovi suzeni
u kratku siroku drsku kod heliofilnih znatno
kod populaci-
Ja .. dlakave, sa zbljenim cilin-
klasovima, duzine 2-6 {10) cm: brakteje
Jajaste ili izduzeno jajaste, obodom opnast.e,
gotovo kao casica; casicni listici elipticni
111 JaJasto elipticni, opnasti i s izraienim zeljastjm
grebenom, 1,5-2 mm dugi . Cahura jajasta, 2-4
mm duga, sa 2-6 sjemenkj, koje su
crne.
Siroko rasprostranjena evroazijsko-konti-
nentalno-submediteranska vrsta, koja se dife-
rencira u dvije grupe populacjja, od kojih jedna
optimum nalazi u mezofjlnim livadama klase
druga u kseromezo-
fllnrm pasnjacjma livadama klase Festuco-Bro-
metea, odnosno sveze Mesobromion. Najvecu
brojnost najbolju vjtalnost u nasoj zemljj ostva-
ruje u asocjjacjjj
koja sjroko rasprostranjena u brdskom, gor-
skom subalpjnskom pojasu Qjnarida. Srednje
godjsnje temperature stanjstjma razlicjtih
1. donjl dio 2. gomji dio sa klasom,
cvijet, 4. raspuknuta cahura
pulacjja najcesce variraju jzmedu
srednja godisnja relativna vla.Znost vazduha iz-
medu 60 70%. NajceMe naseljava
kamblsole, ali se dosta C:esto javlja i
nim luvjsolima, melanosoljma.
Poznata ljekovita vrsta, koja veljk
broj aktivnih materjja, kao sto su: heterozidi
aukubozidj, enzimj- invertaze, trozinaze, koagu-
laze emulzjni, tanini, pektini, limunska kiselina,
vitamjn itd. Droga Plantaginis mediae
folium, et radix; sjeme se koristi kao hrana
za ptice. Upotreba kao kod
107



1. donji dio 2. llst gornjeg dljela vrsnl
dio sa llstovlma 1 cvastima, 4, 5. cvljet, 6. plod
Rizom
150 cm visoka, u donjem dijelu dlakava u
gola ili maljava. Listovi lan-
cetastl, u vrsnoj trecini, dlakavi, dvo-
struko perasto duboko ili cljeli,
sa krupnijjm vrsnim reznjem; listovl
siljati ,
drkama i gusto pokri-
dlakama. Cvast1 su dugim drskama koje
su dlakama. ponekad i ztljezdama,
slroke 2-4 cm, sa mnogo cvjetova: cvjetna loza
pokrivena dlakama; listici cvasti
108
KNAUTIA
ARVENSIS (l.)
Coulter.
Fam.
Udovlca nj lvs ka,
plienica
Njivsko

Glpsle's Rose.
Egyptlana-Rose
Knautia des champs,
Langue de vache

Vedovina campestre.
Ambretta

S, BH, Sb, CG,
V - IX
2n = (20) 40 ;
u vise redova, izduzeno jajasti ili sa
jajastom osnovom, dug1m
dlakama; cvjetovi oko 15 mm dugi,
sti, spoljnja casica cetvo-
rouglasta. sa 4 111 vise zubaca na vrhu; unutra-
se produzava u 8 perasto dlakavih
Plod 5-6 mm dug i gusto
dlakama.
vrsta,
razvrstana velik broj lnfraspecijsklh s1stema.
Jedna grupa populacija uslove za zivot
u livadama sveze
rion druga u pasnjacima i livadama
sveze treca u agroekosiste-
mima i ekosistemima u
skom, brdskom 1 gorskom pojasu.
U starijim fazama razvica gruba, te
stoka nerado jede. Ljekovita vrsta, sadrzi
materije kao sto su: i saponozidi
te se u narodu protiv
bolesti, za mokrenje, protiv proljeva,
za preznojavanje, itd. biljka.

SCABIOSA
COLUMBARIA L.
Fam. Dipsacaceae
Golublja udovicica
Navadni grintavec

Field Scablous
Scableuse, Bonnet
Gemeines Kratzkraut
Scablosa rustja

S, Sb, CG,
VI - IX
2n = 16
vretenast, sa jednjm cvjetnim sta-
sjedecim sterilnjm ljsnim rozetama. Stab-
ljika uspravna, 50-1 centimetara visoka,
pokrjvena kovrdzavjm mekim dlakama, razgra-
nata; grane sa jednom ili manjim brojem cvastj ;
rjede nerazgranata. Ljstovj pokrivenj kovr-
dzavim dlakama ilj gotovo golj, ljrasto-perasto
reznjevitj . Drske cvastj pokrivene mekjm, prjljub-
ljenjm kovrdzastjm dlakama. Cvasti 1,5-3,5 cm
sjroke; ovojni ljstj(;j lancetastj do linearno-lance-
tasti , pokriveni maljama, kraci od cvjetova ilj jste
duzjne. Cvjetovi u pocetku crvenkastj kasnije
plavjcastoljublcastj , vrlo rijetko ivicni
znatno veci . Plod oko mm dug, sa 8 dubokih
uzduznih brazda, dlakav.
Pripada submedjteransko-subatlantskom
fl ornom elementu.
Razvrstava se na vecj infraspecjjskjh
cije su populacije rasute od submedjte-
ranskog i panonskog do subalpinskog prostora
makedonskih planjna. Jedna grupa populacjja
zjvj u submediteranskjm medjteransko-monta-
1. donji dio 2. list gomjeg dijela vrsnl
dio i glavicasta cvast, 4. cvijet , 5. plod
nim reda Ostryo-Carpinetalia orienta-
lis, te kamenjarama reda Scorzonero-Chrysopo-
gonetalia, druga u panonskjm stepama reda
Festucetalia valesiacae, treca u subalpjnskjm
rudinama na karbonatjma makedonskjh
skjh planjna reda Onobrychidi-Seslerietalia, od-
nosno sveze Onobrychidi-Festucion.
Dok mlada stoka rado jede, kasnjje
odrvenj . Uzgaja se kao ukrasna Medono-
sna ljekovjta, moze se korjstiti za
aktjvnjm materijama ljekovj-
tjm svojstvjma sljcna vrstj Knautia arvensis.
109

1. donji dio 2. list gomjeg dijela
vrsni dio sa llstovima 1 cvastima, 4. cvast,
5. cvijet, 6. plod. 7. shematski poprecni presjek ploda
Rjzom kratak, sa broj-
nim uspravna jlj
vjsoka, u gornjem
djjelu rjede u donjem
dijelu gola u gornjem pokrivena krutim prjljub-
ljenim dlakama ill gola. Listovi naspramni, malo-
brojni ; srednji elipticni, objajasto
ili suzeni u drske koje su pri
srasle; gornjj listovj sjedecj, ljneamo lancetasti,
cljelog oboda jli rjede testerasto svi
ljstovi na sa dlakama ilj goli,
kozastj Cvasti vrhu dugih
11
SUCCISA
PRATENSIS
Moench.
Fam. Dipsacaceae
Piskavac,
preskoc
Navadni objed
Devil's
Scableuse succise,
Mors du
Gemeiner
Morso del diavolo


S, BH, Sb, CG. Ma
VII-IX
2n = 20 (18) ;
grana, u pocetku poluloptaste, kasnije loptaste.
listici siroko lancetastj, po-
u dva reda, kra6j od cvasti i pokriveni
priljubljenjm dlakama.
4-7 mm duga, dlakava. Spoljna
casica hrapavo dlakava produ-
zava se uglovima u 4 kratka vrska. Casjca
plitko cankoljka, sa 5 kratkjh zrakasto postav-
Plod oko 5 mm dug i gusto
pokrjven dlakama.
Prjpada evroazjjsko-subokeansko-subme-
djteranskom flornom elementu. Njene brojne
populacjje ekoloski se razvrstavaju u vjse skupi-
od kojjh jedna nalazi optimum uslova za
zjvot u vegetaciji livada reda
Molinietalia, druga u acidofilnjm livadama pa-
reda Nardetalia, treca u ekosistemima
tresetista klase Oxycocco-Sphagnetea,
u mezofjlnim livadama reda Arrhenatheretalia,
jtd. godisnje temperature njenim
stanjstjma variraju izmedu 5 i 1
godisnja vlainost vazduha iz-
medu 70 i 90%. lzrazita heljofita.
Stoka ne koristi otvome
materjje, zbog kojih se ubraja u ljekovite blljke
(metil-glikozidi, tanini, saponini, itd.). Lisce
mlade rozete u Bugarskoj koriste kao salatu.


CAMPANULA
PATULA L.
Fam.
Campanulaceae
Otvorena
strkasti
Razprostrta


Spreading Bell-flower
Campanule etalee
Wiesen
Raponzolo minore


S, H, BH, Sb, CG, Ma
V-VIII
2n = 20 ;
Rizom vretenast, vertjkalan, bez lozjca.
uspravna, gola dlakava, brjdasta.
Ljstovj suzeni u kratku drsku, donjj dlakavj
gornji golj. Cvast bogata met/jca sa dugim
granama, ili grozdolika sa 1-3 cvijeta. Cvjetovj
na gola sa kopljastjm zupclma
krac1m od krunice ili jednakjm sa njom; krunjca
cm duga, ljevkasta do polovjne
ilj bjeljcasta. Cahura
uspravna otvara se prj vrhu sa pore.
Evroazjjsko-kontjnentalno-submediteran-
vrsta, populacjje na prostoru Jugoslavije
z1ve u mezofilnim livadama brdskog, gorskog,
pojasa. U srednjoj Evropi smatraju
karakteristicnom vrstom sveze Arrhenatherion
elatioris, kod nas se javlja jos u svezj
Pancicion, gdje preovladuje njoj srodna vrsta
abletina, koju nekj sjstematicarj smatraju samo
podvrstom od patula. lzrazjta heliofjta.
S_rednje godisnje temperature na stanjstjma nje-
populacija najcesce variraju izmedu 5 i
srednja godisnja relativna vla2nost vazduha
1zmedu 70 80% najcesce. Optjmum pogodnostj
zjvot nalazj na zakiseljenjm tlima
1znad razljcitjh stijena.
1. donjl dio blljke, 2. dlo stahljlke sa llstovlma 1
cvjetovima, cvijet, 4. cvijet bez krunice uzduzno
presjecen, 5. cahura s
Medonosna, ljekovjta ukrasna vrsta, koja
sadrfj g/jkozjde, te povo/jno djeluje na sekreciju
mlijeka.
Campanula patula L. subsp. abletina (Grjs.
& Schenk) Sim. (Syn.: abletina Gris. &
Schenk) optimum .Zivotnjh uslova nalazj u acido-
filnim /jvadama gorskog pojasa reda Nardetalia
i subalpjnskjm rudinama na sj/jkatima reda Se-
slerietalia comosae, odnosno njegovih sveza
Poion violaceae Jasionion kao i u
mezofilnim livadama pomenute endemjcne bal-
kanske sveze Pancicion.
111

1. donji dio blljke, 2. vrsni dio sa cvjetovima.
cvijet, 4. cahura s casicom
Korjjen debeo vretenast. usprav-
na, najcesce dlakava, 30- 1 cm visoka, u
gornjem djjelu granata. Ljstovi golj slabo
dlakavj, prema gore se smanjuju; donjj obrnuto
jajastj obrnuto kopljastj , srednjj izduzeno elip-
ticnj , cipkastog oboda sjedecj, gornjj kopljastj
ili trakasto kopljastj, usiljenj, sjedecj dlakavj .
Cvast klasasta ili metlicasta, sa cvjetnjm
granama slozenjm u klasaste grozdove. Cvjetovj
su pojedjnacnj jli dva; casjca 2- 2,5 cm duga,
gola, sjajna j/i bradavjcasta, sa dugjm sjlasto-tra-
112
CAMPANULA
RAPUNCULUS L.
Fam.
Campanulacea
Repasta
repusica
Krapuncel , zvoncica

Rampion,
Coventry-repes
Campanule gantelee.
Campanule Raiponce

Raperonzolo


S, BH, Sb, CG,
V- Vll l
2n = 20 ;
kastjm zupcjma; krunjca usko ljevkasta, do 2 cm
duga, do 1 / 3 usjecena, s ostrjm, trouglastjm
zupcjma,
Naseljava srednju j uznu Evropu, jugoza-
padnu Azjju sjevernu Afrjku, te prjpada evroa-
zjj skq-submediteranskom flornom elementu.
Zjvj u ekosjstemj ma submedjteranskog,
kontjnentalno-njzjjskog, brdskog gorskog poja-
sa. Optjmum za zjvot nalazj u pasnjacjma
livadama klase Festuco-Brometea, odnosno
sveza Festucion rupicolae Chrysopogoni-Dan-
thonion. Takoae nalazjmo u kse-
rotermnim hrastovo-grabovjm sumama sjka-
rama pontsko-panonskog submedjteranskog
djjela nase zemlje, koje prjpadaju redovjma
Quercetalia pubescentis Ostryo-Caprinetalia
orientalis.
Prjpada skupjnj medonosnjh ljekovjtjh
ka; korjjen bogat jnuljnom.
Korjjen /jstovj su jestjvj, te se korjstj prj
jshranj u prjrodj kao salata ili povrce, u Fran-
cuskoj i Njemackoj i uzgajaju.

ACHILLEA
MJLLEFOLIUM L.
Fam. Astreraceae
(Compositae)
Hajducka trava,
hajducica, sporls,
stolisnik
Navadni rman

Mllfoil
Millefeuille
Gemelne Schafgarbe
Millefoglio, Erba da tagi


S, Sb, CG,
V-IX
2n = 54 ; H(Ch)
Rizom puzeci. najcesce 20-80
vjsoka, sa dosta /jstova, nerazgranata, dlakava.
Ljsto_vj dvostruko do trostruko perasto jzdjjeljenj,
Sa lancetastim Siljatjm reznjevjma
posljedn)eg reda, dlakavj, ponekad sa zljje-
zdama. Cvati su granate gronje, sa brojnim
glavjcama promjera 3-5 mm u precniku. lnvolu-
krum jajast, sa zutozelenim listicima svijetlo-
smedeg jli crnog kozastog ruba; sredjsnjj cvje-
tovj prljavobljeli ; jezjcastjh cvjetova pravjlu 5,
kojj su rjjetko ljublcastj, ruzjcastj jlj tamnoc-
rvenoruzicasti, kratko trozupcastj upola kraci
od Ahenija, 1 ,5-2 mm duga.
se u velik broj podvrsta, varije-
teta i formi ; neke ranije shvacene podvrste
danas se jzdvajaju kao posebne vrste
collina Beck, Schelle, setacea
W. & Tipicna podvrsta nalazi optimum
uslova za zivot u ekosistemima mezofilnih livada
reda Arrhenatheretafia, koje su rasprostranjene
od nizjjskog brdskog do gorskog i subalpinskog
pojasa. U sjeverozapadnom djjelu Jugoslavije
u/azj u sastav zajednica sveze Poion
alpinae, Polygono- Trisetion, Cynosurion Arrhe-
1. donji dio 2. dlo lista, 3. glavlca, 4. glavica na
uzduznom presjeku, 5. jezicasti cvijet, 6. cjevasti cvijet.
7. ahenija
natherion elatioris, u j ugoistocnom dijelu dviju
posljednjih i sveze Pancicion. Neke populacjje
ove podvrste nalazimo u vegetacij j
stanista sveze Arction, neke u vegetaciji
sveze Mesobromion, te pasnjaka
livada sveze Nardion.
Poznata ljekovita medonosna vrsta, kao
dobra krma u ranjm fazama razvjca (prije cvjeta-
nja), djelujucj povoljno mlijecnost i
mesa; u fazi cvjetanja i nakon zbog obllja
aromaticnih gorkih materjja nije pozeljna kao
krma kvari kvalitet mlijecnih i mesnih proizvo-
da.
113


,:lf;j 'f1- . t
.... ,.,...." .. . . .\
1
1 '" --- 4 1
6 2 '
1. habltus, 2. glavica presjeku, cjevasti
cvijet, 4. cjevasti cvijet presjeku,
5. cvijet, 6.
5- 15 vjsoka. Skapus sa jed-
nom glavicom, bez ljstova, pri vrhu nesto zadeb-
ljao sa prjlegljm dlakama. Listovj u rozeti ,
do objajasti, naglo suzenj u siroku
drsku, rubu slabo ili testerasti, sa
kratkjm dlakama ilj goli. Glavjca 10- 20
involukrum poluloptast, sa ili
duguljastim listicjma, kojj su tupi , dlakavi pore-
dani u dva reda; djskus 4- 5 mm sj rok, sa zutim,
cjevastjm i mnogobrojnim dvopolnim cvjetovima;
obodnj cvjetovi zenskj , na vrhu
114
BELLIS
PERENNIS L.
Fam. Asteraceae
Bela rada,
tratincica,
krasuljak
Navadana marjetica

Common Daisy
Paquerette,
Fleur de paturage


Margherita, Bellide


S, BH, Sb, CG,
IV-
2n = 18 ;
ruzjcastj do sasvim crvenj, 8-15 mm dugi
0,5-1 mm sirokj. Ahenjja 1- 1,5 mm duga,
objajasta, sa strane spljostena, glatka i bez
papusa.
Prirodni areal ove vrste obuhvata Evropu,
Malu Aziju, Siriju Madejru, unesena u
Sjevernu Amerjku na Novi Zeland; ubraja se u
subatlantsko-submedjteranski flornj element.
Razvrstava se u velik broj populacjja koje
naseljavaju utrine, livade pasnjake njzijskog,
brdskog gorskog pojasa. Najvecu brojnost
vjtal nost ostvaruje u ekosisterl)!ma doljnskih lj-
vada i pasnjaka reda Arrhenatheretalia, kao u
parkovima urbanih i ruralnjh naselja koji pripa-
daju ekosistemjma klase Plantagine-
tea majoris.
lma dekoratjvna svojstva, te proj-
zveo formu hortensis, koja se uzgaja sjrom
svjj eta.
Medonosna ljekovjta ( Bellidis flos) ,
koja sadr:Zj saponjne, gorke materjje, eterjcna
ulja te ulazj u sastav za ljjecenje
disajnih organa.

CENTAUREA
L.
F arn A.steraceae
Razllcak, zecina,
vnsiljak


(Sro\\11)
t<napweoo
dos
ne


S Sb CG
Vl-
2n = 44 . H
Fk:om granat ' Stat>tJtka
4(}-8() vrsoka. uspravna. ., gr.I-
nata uglasta gola 1 aka Lsto\,
zelem 1 pustenasto alaktv u do
n,em dtelu Stab'J ke drs. ama atasto lanceta-
st 11 lancetas!'t C.Je't tll razmaknuto hrska ,
nazuol,em do re.:nJe\ttl 1 i ueno peras!o
t u srednJem d1elu dugu [as't
111 lancetastt. 1el ,,, suzenom
1 5jede<:1 Gla n
'rhu gmnbca ln"olukrum
1
atast
11 !alasto ' p1as1 1(3-20 mm dug 1 7-20
s:rok. 1 sttCI tn\ olt.l<riJm.:t :)..1 su.
nasta\ kom ' zelenim nokacem nastaval.: smed
' tZdiJel;en
b1!et s"o'a u:tJal.\ neplodnt
1 11e1asno d crezrrje\ Papus ta.z'. :-
Je"'. ahentja oko duga. g 1.1 fmo d
btJe os va da SIWIJB! csmeda.
s
1
arna

1 . donji dio 2. prizemni list, list srednjeg dijela
4. glavica, 5. listi6 involukruma
Vjsegodjsnja 15-70 cm vjsoka, sa
granatjm valjkastjm rjzomom. jedno-
stavna od sredjne granata. Ljstovj sjvozelenj ,
Jjsnoj osj malo vunasto dlakavj, golj,
duguljasto ( opsti u donjem djjelu
Jjstovj su sa drskama, dvostruko perasto
djjeljenj; u gornjem djjelu Jjstovj jedno-
stavno perasto dijeljenj , sjedecj, reznjevj usko
linearnj , 1- 2 mm sjrokj, sa jasno bodljjkavjm
vrhom. Glavjce pojedjnacne, na drska-
ma. lnvolukrum jajast, 20 mm dugacak 15 mm
sjrok. Ljstjcj jnvolukruma zuckastozelenj, bez
116
CENTAUREA
RUPESTRIS L.
Fam. Asteraceae
Zuta krska
zuti krski
Felsen

S, BH, Sb, CG
VI- VIII
2n = 20 ;
nerava, nesto vunasto i kratko dlaka-
ma; nastavak trouglast, 1-1 ,5 mm dugacak,
strane se spusta njz Jjstjce, sa cesljastjm
trepljama (sa svake strane 5-8 trepljj), na vrhu
sjljat jli sa bodljom. Cvjetovj cjevastj, zivozlatno
do Jjmunzutj, obodnj cvjetovj Papus skoro
dvostruko kracj od ploda, bjeljcast. Ahenjja gola,
sjvoplava, sjajna, 4 mm
Biljka suvjh stanjsta, jznad karbo-
natne geoloske podloge. Tlo neutralne reakci-
je, pljtko skeletno iJj rendzjna. Karakte-
rjsticna vrsta mediteransko-montanih subme-
djteranskjh pasnjaka kamenjara sveze Satu-
reion subspicatae edjfjkatorska vrsta asocijacjje
Carici-Centauretum rupestris koja cjnj vrlo ras-
prostranjen pasnjak u submedjteranskom fjto-
geografskom podrucju, koji se na
manje skeletnjm tljma korjstj kao livada kosanj-
ca. Takode cesta u mnogim zajednjcama
sveze Scorzonerion villosae Chrysopogoni-
-Satureion.
Za jshranu stoke u svjezem zelenom stanju
jeste krma slabljeg kvaljteta. U sjjenu bezvrj-
jedna. medonosna vrsta jma vecj znacaj .
Opste rasprostranjenje: Austrjja, Jugoslavj-
ja, srednja sjeverna ltaljja. Submedjteranskj
florni element.

CENTAUREA
SCABIOSA L.
Kozja brada,

Poljski glavinec

Hard-Heads,
Greater Knapweed
Centauree Scbleuse

Centaurea-vedovina

S, H, BH, Sb, CG,
Vl-
2n = 20, 40 ;
Bjljka sa gotovo rjzo-
mom. uglasta, hrapava, od
Ljstovj kozasti,
sa duguljastim ili
kojj su djjelje
hrapavi od ilj rjjetko goli; listovi
djjela sa drskama, u sjedecj
Glavice vrhu
jajast loptast, 15-
20 mm dug 14- 16 mm sirok; listicj
cesto maljavj. Nastavak
trouglast, 1-5 mm dug, cesljasto perasto jzdije
bez jli sa bodljom. Palje lozj
otpadaju. Cvjetovj rjede ruzicastoc-
ilj cvjetovj rijetko
Papus svjetlijj,
skoro sa ploda. maljava
u ogoli, prljavozuta do smeda,
sa strane 4-5 mm duga.
Ova evroazijsko- submedite-
vrsta, ciji areal istok jde do Bajkalskog
jezera, profilu ide
od do pojasa.
grupa populacija optjmum uslova za iivot
nalazj u ekosistemjma reda Brometalia erecti,
druga u subalpinskjm
sveza Festucion bosniacae, Festucion pseudo-
1. donji dio 2. list gomjeg dijela
4, 5. listici involukruma = spoljasnji, 4 = sredisnji,
5 = unutrasnji), 6, 7. cvijet, 8. ahenija
xanthynae, Onobrychidi-Festucion Festucion
albanicae, treca u vegetacjjj strnjjsta klase
Secalinetea. Populacjje podvrste
ostvaruju u
livadama sveze Mesobromion, dok populacjje
podvrste s. subsp. spinulosa (Roch.) Hayek
karakterjsu
i redova
Scorzonero-Chrysopogonetalia Halacsyetalia.
Dok mlada, stoka rado jede, te jma
kao ubraja se u

117

1. habltus, 2. list - vrsni dio, listici involukruma,
4. cvijet
Biljka bez jlj sa kratkom
Ljstovj kod jndjvjdua bez u rozetj,
nj, duguljastj, reznjevjtj do lucno perasto reznje-
vjtj; reznjevj jzdjjeljenj 3-4 djjela, ostro nazub-
ljenj sa bodljama, sa gornje strane svjjetlozelenj
goli sa donje strane kratko dlakavj. Glavjce
najcesce sjedece, pojedjnacne jlj na kratkjm
drskama, najcesce ijstovjma gornjeg djjela stab-
ljjke opkoljene. lnvolukrum jajast, 2,5-4,5 cm
dug, sa tupolikjm, purpurnosmede nahukanjm
listjcjma, prjleglim, golim suzenjm u vrlo kratku
bodlju, rjede bez bodlje, na poledjnj sa nejasno
smolastom brazdom; unutrasnji ljstjci linearno
118
CIRSIUM ACAULE
Scop.
Fam. Asteraceae
Bodilica,
mala
osjak
Bezstabelni osat

Pod-Thistle,
Dwarf-Charline-Thistle
Cirse tiges courtes
Stengellose Kratzdistel
Cameleone-rosso

S, BH,Sb, CG,
VI-IX
2n = 34 ;
lancetastj spoljasnji jajasti. Cvjetovj 25-30 mm
dugj ; obod krunjce kracj od krunjcne cjjevi.
Papus prljavobljel . Ahenjja 3-4 mm duga.
Naseljava Evropu zapadnu Azjju ubraja
se u subatlantsko-submedjteransko flornj ele-
ment.
Na vertjkalnom profjlu nasjh planjna nala-
zjmo u svjm pojasevjma od brdskog do
subalpinskog, to u pasnjacima ljvadama kse-
rotermnog karaktera, koje pripadaju klasi Fe-
stuco-Brometea. Optjmum uslova za zivot nalazj
u asocjjacjjama sveze Mesobromion. Ojferencjra
se na karbonatne serpentjnske populacjje, te
pH-vrjjednost zemljjsta na njenjm zemljjstjma
najcesce varira izmedu 6 i 7,5. lzrazita hel io-
fita. Srednje godjsnje temperature na stanistjma
razlicjtjh populacija varjraju jzmedu 5 1
najcesce, srednja godjsnja relatjvna vlaznost
vazduha jzmedu 60 70%; najmezofilnije popu-
lacije ulaze u sastav asocjjacjja reda Arrhenathe-
retalia.
Medonosna
Stoka na pasnjacjma zbog bodljj slabo
konzumjra, kosaci jzbjegavaju prj sakuplja-
nju sjjena.

CIRSIUM
OLERACEUM (L.)
SCOP.
Fam. Asteraceae
Vodenika, zutkasti
osjak
Mehki osat

Water Thistle
Chardon des potagers
Kohldistel
Cardo dei prati

S, Sb, CG.
Vl- IX
2n = 34 ;
Rjzom valjkast, kos, sa razrijede-
nim zjlama bez 50-150 cm
visoka, obrasla listovjma do vrha, jed-
nostavna, rjede u gornjem djjelu granata,
slabo dlakava ili gola, uspravna. Listovj donjeg
dijela jajastj ili eljptj(;nj, prema osnovj
dugo suzenj, cijeli ilj ilj duboko
perasto reznjevjtj ; reznjevj duguljastj, usjljenj
kratko ljstovj srednjeg gornjeg djjela
jajastj , prj osnovj suzenj, srcastj obu-
hvataju sjedeci, cijelj , rjeae perasto
reznjevjtj , ne spustaju se njz svj listovj
meki, zelenj , goli, rjede pokrjvenj razrjjedenim
dlakama i obodu sa mekjm bodljastjm treplja-
ma. Glavjca vjse, na vrhu i
obuhvacenjh braktejama
koje su eliptjcne, obodu sa nejednakim bod-
ljastjm trepljama nadrastaju glavjce. lnvolukrum
jajasto-valjkast, sa listjcima koji na ne-
maju smolastjh brazda; najvjsj spoljnjj ljstjcj sa
kratkjm bodljastim vrhom, unutrasnjj ljsticj sa
strsecj m vrhom. Cvjetovj bjel jcastozutj jli rjjetko
crvenj. Papus oko 16 mm dug.
Ahenjja svijetlosjva, cesto slabo jvicasta oko 4
mm duga.
Evroazjjsko-kontjnentalnog rasprostra-
njenja.
1. donji dio 2. dio sa listom, vrsni dio
sa listovima i glavicom, 4, 5, 6. listici involukru-
ma, 7. cvijet, 8. ahenija
Brojne, geografskj najcesce dobro jzdjferen-
cjrane populacjje zjve na higrofjlnjm ljvadama
pasnjacjma brdskog i gorskog pojasa, te pored
jzvora potoka, ostvarujucj najvecu brojnost
najbolju vjtalnost u ekosjstemjma sveza: Cal-
thion, Filipendulo-Petasition Alno-Padion,
mocvarnim glejnim, semjglejnim livadskim glej-
njm tlima.
Dobra pcelinja pasa. Mlado ljsce se u
srednjoj Evropj jede kao salata. Stoka ga rado
jede u svjezem stanju, za sijeno njje preporuc-
ljiv zbog debele koja se tesko susi i truli .
119

1. donji dio 2. gornji dio s listovima i
glavicama, listovi srednjeg dijela 4, 5. listici
involukruma, 6. ahenija, 7. ahenija bez papusa
Korjjen kratak i valjkast, sa vecjm brojem
vretenastjh zjla. uspravna, visine 50-
120 cm najcesce, u gornjem djjelu gronjasto jlj
metljcasto granata, jzbrazdana, pokrjvena djelo-
mjcno cekjnjastjm dlakama jli skoro gola, sa
razrjjedenjm ljstovjma. Ljstovj zelenj kao trava,
pljosnatj, golj ilj slabo dlakavj, testerasto perasto
djjeljenj, perasto jzdjjeljenj jlj nejzdjjeljenj ; u do-
njem djjelu suzenj u drsku kljnasto
duguljastj, gornjj duguljastj do lancetasti
sjedecj . Glavjce cm u precnjku, sa
120
CREPIS BIENNIS L.
Fam. Asteraceae
crna,
dvogodisnji dimak
Navadni dimek
Rough hawsbeard
Crepide
Wiesen Pippau

S, Sb, CG,
V -IX
2n = 40;
drskama koje su glavjcj dlakave do vunasto
dlakave. lnvolukrum 10-1 mm dug, valjkasto
zvonast; ljstjcj jnvolukruma lj-
nearno lancetastj, tupoljkj, obodu
pustenasto zvjezdasto pahuljastjm dlakama
ponekad sa kratkjm crnjm zljezdastim cekjnja-
ma, spoljasnjj uskj, strsecj kracj od unutrasnjjh
ljstjca kojj su s unutrasnje strane pokrivenj gusto
poleglim dlakama. Cvjetovj duzi od jnvolukruma,
zlatnozutj . Papus snijeznobljel. Ahenjja smeda,
vrhu suzena bez klju 10-1 mm duga,
rebrasta poprecno naborana.
Umjereno kontjnentalna evropska vrsta,
koja optjmum nalazj u mezofilnjm ljvadama
pasnjacjma njzjjskog, brdskog gorskog pojasa.
Najvecu brojnost najbolju vjtalnost ostvaruje u
asocjjacjjama sveza Arrhenatherion elatioris,
Polygono- Trisetion Cynosurion. Rjedj u aso-
cjjacjjama sveze Pancicion, kao i u vegetacjjj
ruderalnjh sveze Sisymbrion. Naseljava
najcesce duboka njtrjfjcjrana, umjereno
vlazna tla, pH-vrjjednost varjra najcesce
jzmedu 5,5 7,5.
Medonosna Umjereno dobra
krma, narocjto u svjezem stanju; zbog debele
koja se tesko susj, u sjjenu njje pozelj-
na.

CREPIS
CONYZIFOLIA
(Gouan) Kerner
(Syn. Hieracium
grandiflorum All. ,
Crepis graniflora
Tauch.)
Fam. Asteraceae
Cekinjusa
bodljikava,
dimak bodljikavi,
odvracenica
Dimek
Hawk's beard
Crepide feuilles
de Conyze
Pippau,
Pippau
Crepide

S, BH,Sb, CG, Ma
V/1- /X
2n = 8 ;
Visegodisnja 20-60 cm visoka. Rizom
cjfjndrican. u gomjem djjelu jzdjjeljena,
sa glavicom, rijetko gola,
obtcno pokrtvena maljavo zljezdastjm dlakama.
Listovi s strane gusto pokrjvenj zljezdastjm
duguljastj, prj
osnovt klt nasto suzen1 u drsku, rjeae
urezanj ; listovj na-
tlt CtJelt sa strelastom osnovom, sjedecj ;
u .donjem djjelu listovj klinasto dugulja-
stt, u gornjem lancetastj, sjljatj, najcesce
obodu cjjeli. Drske glavjce na vrhu
Ljstici involukruma sjroko lancetastj, prilegli,
crnkastj, pokrjvenj gusto maljavo mekanjm
crnkastjm dlakama zljezdastjm dlakama jos
sazvjezdasto pahuljastim dlakama; spoljasnji Jj-
stici mnogo kracj uzj od unutrasnjih. Cvjetovi
jezicasti , zlatnozutj do oranzzuti. Papus
Ahenjja bez kljuna, sa 20 uzduznjh
rebara, glatka, prema vrhu nesto suzena.
Rasprostranjena u srednjoj Evro-
pj, planinama, od brdskog do subalpinskog
pojasa; prjpada alpsko-prealpskom flornom ele-
mentu.
Brojne populacjje ove vrste djjele se u
nekofjko od kojjh su
za covjeka najznacajnije: populacjje acjdofjfnjh
livada pasnjaka brdskog gorskog pojasa koje
1. donji dio blljke, 2. srednji dio sa listovima,
vrsni dio sa listovima i glavicama, 4. dio
poprecnom presjeku, 5. listici involukruma,
6. ahenija
ulaze u sastav asocjjacjja reda Nardetalia; popu-
lacjje subalpjnskjh kjsefjm tlima sveze
Jasionion orblculatae; populacjje u
karbonatjma tlima
sveza Festucion bosniacae, Festucion pseudo-
xantynae Festucion albanicae; populacjje
tlima u okvjru asocjjacjje Danto-
nietum calycinae, itd. var montenegrina
za asocjjaciju Crepidi ( co-
nyzifolii) - Centauretum kotschianae, iz subal-
pojasa prokletijskog sektora vi-

regije. Dobra krma u svjezem stanju.
121

1. habltus, 2, glavica, listic involukruma, 4. cvijet,
5. ahenija
Rjzom jzduzen nesto Stolona
vjse, najcesce bogato pokrjvenjh dugjm
dlakama, ponekad sa zlijezdama. Skapus
najcesce 5-30 cm vjsok, bez listova, sa Jednom
glavjcom, dlakav zljezdovjt. Prjzemnj
Jjstovi lancetasti do duguljasti, jezjcasti do obr-
nuto jajasti, sa gornje strane zeleni, sa donje
strane sivozeleni
samo sa mnogo pahuljastjh dlaka. lnvol ukrum
8-12 mm dug, loptast do jajast sa
zaobljenom osnovom, go jli bogato dlakav, sa
zlljezdama pahuljastim dlakama; Jj stjcj jnvolu-
122
HIERACIUM
PILOSELLA L.
Fam. Asteraceae
loboda,
runjika,
kosmatica
Dolgodlakava
skrzolica


Mouse-Ear Hav1kweed
Ore1lle de Souris
Langhaariges

Pelosella, Pelosetta

S,H, BH, Sb, CG,Ma
V- Vlll
2n = 36, 45;
kruma 0,5-2 mm sjroki, ljnearnj, sjljastj , zeleno-
sjvj, crnkastj, najcesce sa svjje-
tlim obodom, kojj bez ifj sa pahuljastjm dlaka-
ma. Cvjetovi zuti, spoljasnji crveno
prugastj .
Prjpada nordjjsko-evroazjjsko-subokean-
skom flornom elementu, unesen u Sjevernu
Ameriku.
Diferencira se veci broj podvrsta, varije-
teta i formi, koje naseljavaju razljcite ekosjsteme,
od brdskog do subalpinskog pojasa. Jedna ve-
ljka grupa populacjje ove vrste najbolje uslove
za zjvot nalazj u ekosjstemjma klase Nardo-Ca-
1/unetea, druga u ekosjstemjma klase Sedo-
-Scleranthetea, treca u vegetacjji subalpjnskjh
rudjna sj\jkatjma sveza Jasionion orblculatae,
Poion violaceae i Nardion subalpinum ( Syn.:
Eu= Nardion). Sa znatno manjom brojnoscu
vjtalnoscu moze se nacj u nekjm zajednjcama
reda Brometalia erecti jli, pak, u
acjdofjfnjm, hrastovo-grabovim, bukovo-javoro-
vjm ili sumama.
Ljekovita (Hjeracji herbal) Sadrij
gorke materjje, tanine, smole, sluzi, flavonske
derjvate. Narodni lijek za Jjjecenje nekih koznih
oboljenja (lisaja), upala besjke, kamena u bubre-
gu, jtd. Slaba krma kvari kvalitet mljjeka.

HYPOCHOERIS
MACULATA L.
Fam. Asteraceae
Pjegavi
provaljen koren,
surjan
Pegasti svinjak
Spotted Catsear,
Cat's-ear
Porcelle acheatee
Geflecktes Ferkelkraut
Porcellina macchiata

S, Sb, CG,
Vl- Vlll
2n = 10 ;
Vjsegodjsnja 20-90 ( 1 cm vjsoka
sa mlijecnjm sokom. Rjzom crnkast, debeo:
valjkasto vretenast. jednostavna jli prj
vrhu granata sa 2-3 glavjce, bez listova jli sa
1-2 lista, pokrjvena kratkjm krutjm dlakama.
Prjzemnj listovj u rozeti, sjedecj, dugulj astj do
objajastj , tupj, obodu cjjelj jli sa
crvenkastjm srednjjm nervom, pokrjvenj kratkjm
krutjm dlakama, katkad sa smedjm mrljama;
listovj jajasti, cesto nedosta-
j u. Glavjce velike sa dugackjm drskama, ove
ispod glavjce lnvolukrum skoro polu-
loptast, ljstj(:j jnvolukruma
obodu otvorenjjj , pokrivenj zvjezdasto pahulja-
stjm dlakama; spoljasnjj ljstj(:j jnvolukruma lan-
cetastj, unutrasnjj lancetastj , prema
vrhu zuckastj . Cvjetovj limunzuti , dvopolni, jezj-
castj , duzj od jnvolukruma. Papus u 1 redu,
papusa peraste. sa dugackim
klj unom, poprijeko naborana.
Sj roko rasprostranjena vrsta, uglavnom
suvjm i umjereno vlaznjm livadama pasnjacjma.
Nalazimo u svijetljm sumama, pretezno
hrastovjm.
edjfikatorska vrsta element
zajednica sveze Chrysopogoni-Oanthonion alpi-
nae, Scorzonerion villosae Bromion erecti.
Karakteri sticna vrsta sljjedecih asocijacjja:
1. donji dio 2. listic involukruma, cvijet,
4. ahenija

Scorzonero-Hypochoeretum maculatae H-
-ic(56)58, Pediculari-Caricetum humilis 56,
Bromo-Oanthonietum alpina.e Sugar 72 Festu-
cetum panicu/atae R. Jovanovjc - 1955. Cesta
u Molinion coeruleae, Arrhenat-
herion elatioris, Chrysopogoni-Satureion Festu-
cion rupicolae, Poion violaceae, Onobrychido-
Festucion, Festucion pungentis Festuco-Knau-
tion longiflorae.
krma svrstana u grupu bezvrijednjh
vrsta. Proljecni ljstovj rozete mogu se korjstitj u
kao salata.
Opste rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz,

123

1. donji dio 2. gomji dio sa listovima i
glavicama, ahenija
Rjzom kratak valjkast, sa zadeb-
ljaljm korjjenjma. 30 - ( - 1
cm vjsoka, uspravna ili koso ustajuca, viljuskasto
granata, plavozelena, fino jzbrazdana, bez ljsto-
va, sa ljuspama pri osnovj sa krutjm dlakama.
Prjzemni listovi obrazuju rozetu, duguljasto su
lancetastj i bez drski, tupoljkj ,
sa gornje strane zeleni sa gornje plavkasti,
golj jli sa prorijedenim dlakama. Cvjetne
drske pri vrhu malo Glavjce 2,5-4 cm
siroke. lnvolukrum go, valjkasto zvonast, 12 -
25 mm dug; listjcj jnvolukruma lancetasti, mutno-
124
HYPOCHOERI S
RADICATA L.
Fam. Asteraceae
Svinjski korijen,
surjan,
zrakasti
Trpezni svinjak

Long-Rooted-Cat's Ear
Salade de pork
Gemeines Ferkelkraut
Porcellina giuncolina

S, H, BH, Sb, CG,
V - VIII
2n = 8 ;
zeleni, sredini sa ledne strane cesto sa
dlakama, ilj golj. Cvjetovi zuti, obodni
duzj od jnvolukruma, spolja zelenkasti . Papus u
dva reda; unutrasnji red perast, spolj nj
od koje su vrlo kratko hrapave. Ahenjja
crvenkastozuto-smeda, sa klj unom, 15 - 17 mm
duga.
Prjrodnj areal vrste obuhvata Evropu, Malu
Azjju sjevernu Afrjku, danas posredstvom
sjroko rasprostranjena. Prjpada suba-
tlantsko-submedjteranskom flornom elementu.
Na vertikalnom profilu nase zemlje javlja se
u nizijskom, brdskom gorskom pojasu. Raz-
vrstava se u grupe populacjja, od kojih
jedna optjmum nalazi u higromezofjlnjm liva-
dama reda Molinietalia, druga u mezofjlnim liva-
dama reda Arrhenatheretalia, treca u kseroter-
mnjm livadama reda Festuceta/ia valesiacae,
cetvrta u acjdofjlnjm livadama reda Nardetalia.
Mlado lisce i su jestivi korjste se
kao poljska salata. Medonosna ljekovjta
korjstj se za plucnjh bolestj .
krmnjh vrjjednostj .

INULA
SALICINA L.
Fam. Asteraceae
oman,
utrenica glatka
Vrbollsni oman

Wtllow-Leaved- lnula
lnule feullles de saule
Weiden alant
Spraginella

S, H, BH, Sb, CG, Ma
VI - IX
2n = 16 ;
Rizom granat i puzeci. 25-85 cm
visoka, sa mnogo listova gola ili u donjem dijelu
sa dlakama, uspravna, kruta, lomlji-
va. Listovj jedrj, jaj astj ili duguljasto lancetasti,
sa srcasto uvastom osnovom, upola obuhvataju
sjedeci, goli ili obodu sa donje
strane nervima slabo pokriveni kratkjm dlaka-
ma. Glavjce pojedinacne ili u termi-
nalnjm gronjastjm cvastjma, 2,5-3(5) cm u
njku. Ljstjcj jnvolukruma pravjlno kao
crepovj krovu, obodu sa trepljama, kozasti
sa zeljastjm usjljenjm nesto strsecjm vrhom;
unutrasnjj Jjstjci ljnearnj, vise od dva puta duzj
od jnvolukruma. prugasta, gola,
1,5 mm duga.
Rasprostranjena u Evropi i jugozapadnoj
Azijj pripada umjerenokontinentalno-submedj-
teranskom flornom elementu. Diferencira se u
tri grupe populacjja, od kojih jedna - najbroJnija,
uslove za zivot nalazi u ekosjste-
mjma reda Molinietalia, druga u ekosjstemjma
reda Brometalia erecti, treca u degradjranjm
sumama i sjkarama redova Quercetalia pubes-
centis Ostryo-Carpinetalia orientalis; osnovj
1. donji dio biljke, 2. vrsni dio sa listovima i
glavicom, 4. listovi, 5. jezicasti cvijet , 6. cjevast cvijet,
7. ahenija
brojnostj optjmuma uslova za zjvot, odnosno
vjtalnosti indjvidua i populacjja, neki fitocenolozj
srednje Evrope smatraju karakterjsticnom
vrstom Molinietum medioeuropaeum.
odnosno sveze Molinion.
Pripada grupi ljekovjtjh kao i vecina
vrsta iz ovoga roda, kojjma najznacajnjja
lnula helenium L. jnuljn, jnulenin, pseu-
doinulin druge fruktozjde, etericna ulja, gorke
materije jtd., te se u lijecenju
plucnih, stomacnih i koznih bolestj, kao za
regulacjju menstruacjje.
125

1. donji dio 2. gornji dio sa listovima i
glavicama, cvijet, 4. ahenija
Rjzom valjkast, kos i odrezan.
najcesce 1 0-50 cm vjsoka, uspravna jlj ustajuca,
najcesce racvasto granata, gola uglavnom bez
ljstova; mali lancetasti listovj u pazuhu grana.
Listovj u rozetj prjlegli uz zemlju, duguljastj,
duguljasti ili lancetastj, lucno ili
perasto djjeljenj, sa ljnearnjm reznjevjma kojj
strse. Drske glavjca sa brojnjm ljuspama, duge
prema gore lnvolukrum jajasto valj-
kast, go jli dlakav, taman do crvenkastozelen;
ljstj(:j involukruma linearno lancetasti, jljatj
najcesce sa kratkjm dlakama. Cvastj zlatnozute,
126
LEONTODON
AUTUMNALIS L.
Fam. Asteraceae
brdski,
lavlji zub,
Jesenski
Fall-dandelion,
Autumnal hawkblt
Liondent d'automne
Herbst
Radicchiella tardiva

S, Sb, CG,
Vl-
"2n = 12, 24 ;
rijetko bjelicastozute. Cekjnje papusa jste duzi-
ne, peraste, samo prj prosjrenoj
osnovj, prljavobljele.
Rasprostranjena u Evropj i u Azjjj do
Altaja, Grenlandu, u Sjevernu Amerjku
unesena. Prjpada evroazjjskom flornom elemen-
tu.
Optjmum uslova za zjvot nalazj u ekosjste-
mjma reda Arrhenatheretalia. Ojferencjra se u
trj grupe populacjja, od kojih jedna naseljava
mezofjlne ljvade pasnjake brdskog gorskog
pojasa sveze Cynosurion cristati (L. subsp.
autumnalis), druga naseljava subalpjnske pa-
snjake ljvade sveze Poion alpinae, treca se
javlja u pasnjacjma livadama sa Agrostis vulga-
ris na serpentinjtjma kornjtjma Srblje Bosne.
lz fjtocenoloske djferencijacjje populacjja jasno
projzilazj da vrsta u cjeljnj ima jroku ekolosku
valencu u odnosu na geolosku podlogu, tjpove
tala, osnovne kljmatske elemente - toplotu
vlaznost ; srednje godjsnje temperature sta-
podvrste varjraju najcesce jz-
6 1 na stanjtjma populacjja
subalpjnskog pojasa (L. subsp. pratensis / L./
Arcang.), u okvjru sveza Poion alpinae i Panci-
cion, krecu se 4
Medonosna vrsta povoljno djeluje na
kvaljtet projzvoda.

LEONTODON
HISPIDUS L.
Fam. Asteraceae
Nakostrijeseni
lavlji zub,
cekinjasti golocek
Navadni otavcic
Rough Hav1kb1t
Uondent en rer lanc-e
Gemeiner Lov1enzahn
Radicch1ella


S, H, BH, Sb. CG.
V - IX
2n = 14 ;
Rjzom kratko valjkast kos. 10-60
sa j ednom glavjcom, sa 1-2 /jnearne ljuspe
jlj gola. Ljstovj golj, sa zvjezdastjm ili
dlakama, do sjvozelenj , u rozetj ,
- duguljastj do obrnuto lancetastj,
obodu cjjeli, perasto reznjevjtj,
suzenj u nejasnu drsku. Glavjce poslije cvjetanja
vjsece i krupne. lnvol ukrum 12-17 mm dug,
tamnozelen do crnkast, go i/ j sa kratkim bjelica-
stim dlakama; spoljasnji listici involukruma lan-
cetastj tupoliki ili kratko Cvjetovj zuti,
dvostruko duzj od involukruma. Papus
do papusa poredane u dva
reda, od kojih spoljasnji sa hrapavim,
unutrasnjj sa perastim cekinjama. Ahenjja 5-8
mm duga, svijetlosmeda, slabo prema
vrhu suzena u kljuna.
Naseljava Evropu jugozapadnu Aziju; prj-
pada evroazijsko-subokeansko-submediteran-
skom flornom elementu.
Diferencira se horjzontalnom vertikal-
nom profj/u areala na vjse grupa populacjja, koje
su razlicitj taksonomi shvatili kao podv-
rste, varijetete i forme. Tako podvrstu
mozemo smatrati za red Arrhe-
natheretalia, odnosno za klasu Molinio-Arrhe-
natheretea. L. h. subsp. hyoseroides (Welw.)
Murr. kao vrstu klase sipara Thla-
speetea rotundifolii, sto ukazuje velike raz/jke
njihovih stanista, narocito u pogledu tipa zem-
ljista koje naseljavaju, tipovima ekoklime i
strukturi fitocenoza, odnosno
Lisce ove vrste, dok mlado, moze se
koristiti kao salata. Povoljno djeluje u krmi
proizvode, ali ga stoka u starijim fazama
slabo konzumira, zbog grube dlakavostj.
127

1. donji dio 2 . . dio sa listovima,
cjevasti cvijet, 4. jezicasti cvijet, 5. ahenija
Rizom valjkast, clankovit i koso polozen.
20-1 vjsoka, uspravna, jedno-
stavna sa jednom glavjcom, ilj granata sa
vjse jzduzenih grancjca koje se zavrsavaju gla-
vicom. Ljstovj prilicno jedri, goli ilj slabo dlakavi,
samo ponekad gusce pokrjvenj kovrdzavim
dlakama; prjzemni ljstovj lopatjcasti ili kljnasto
duguljasti, sa dugom drskom grubo
nom do perasto reznjevjtom liskom; listovj stab-
ljjke duguljastj ili linearno lancetasti, usko i du-
boko s usiljenjm zupcjma. Glavice sa
dugackjm drskama, precnjka 3-5 cm. lnvolukrum
128
LEUCANTHEMUM
VULGARE Lam.
(Syn.:
Chrysanthemum
leucanthemum L.)
Fam. Asteraceae
margareta,

Navadna ivanjsica


Daisy
Grande marguerite
Wiesen
Occhio di
Margherita

S, BH, Sb, CG,
V -XI
2n = 18 (54, 72) ;
poluloptast, sa listjcjma koji su obodu svjjetli
ilj crnosmedi poredani kao crepovj krovu.
Sredjsnjj cvjetovi zlatnozuti, jezjcastj cvjetovj
najcesce duzj od precnika diska. Papus
kod sredjsnjjh cvjetova nedostaje, kod obodnih
jli nedostaje jlj obrazuje malu, kosu krunjcu.
Ahenija 2,5-3 mm duga,
Prjrodnj areal vrste Evropa Azjja do
Altaja, danas veoma rasprostranjena u
svjjetu, posredstvom covjeka, kao dekoratjvna
vrsta. Prjpada evroazjjsko-subokeanskom flor-
nom elementu.
Ova kompleksna vrsta, shvacena u najsjrem
smjslu rjjecj, djferencjra se u velik broj vjkarnjh
sestrjnskjh vrsta, podvrsta, varjjeteta formi,
koje se cesto razljkuju ne samo ekoloski i
morfoloskj, vec broju kromosoma.
Kod nas su svojte ovog agregata
L. v. subsp. vu/gare L. i L. v. subsp. montanum
(all.) Brjqu., od kojjh prva jma 2n= 18, druga
2n= 54. Populacjjama prve podvrste najbolje
odgovaraju mezofjlne livade sveze Arrhenathe-
rion elatioris u njzijskom, brdskom gorskom
pojasu, dok druga naseljava pljca karbonatna tla
subalpjnskog gorskog pojasa, ulazecj u sastav
zajednjca livada pasnjaka jli planjn-
skih rudina. Ljekovjta krmna blljka.

SCORZONERA
VILLOSA Scop.
[ Gelasia villosa
(Scop.) Cass.]
Fam. Asteraceae
Muravka
Viper-grass
Zottige Schwarzwurzel
Scorzonera spinulosa
S, CG
V -VII
2n = 14 ;
Rjzom vertjkalan, cjlindrjcan, ponekad sa
duboko ukopanjm jajoljkjm gomoljjma.
jedna jlj jh vjse, najcesce uspravna, nerazgra-
nata jli sa 1-2 grancjce. Ljstovj najcesce u donjoj
polovjnj 10-25 cm dugj 0,2-0,3 cm
sjrokj, linearnj, cjjeli, povjjenj, donjj sa prosjrenjm
rubom. lnvolukrum 17-25 mm dug. Ljgu-
lastj cvjetovj 1-1 ,5 puta duzj od jnvolukruma,
zutj, crvenkastj spolja. Ahenjja 9- 15 mm, cj lin-
drjcno-eljptjcna. Papusne dlake 1,5-2 puta duze
od ahenjje,
Tjpjcna podvrsta endem Qjnarjda raspro-
stranjena od lstre do Albanjje, te prjpada
dinarskom Optimum uslova
za zivot nalazi u kamenjarskjm pasnjacjma i
kserotermnjm livadama submedjteranskog me-
djteransko-montanog pojasa, dajucj vjsokom
brojnoscu vjtalnoscu pecat njzu asocj-
jacija koje su obuhvacene svezom Scorzonerion
vi/losae, medu koj jma su od posebnog
Oantonio-Scorzoneretum villosae, Scorzonero-
Hypochoeretum maculatae, Ononidi-Brometum
r ondensati Chrysopogoni-Euphorbletum ni-
caensis. lzrazjta klacjfjlna vrsta, u cijjm pli-
tklm karbonatnjm tljma pH-vrjjednost najcesce
1. donjl dlo 2. dio sa listovima,
glavica, 4, 5. involukruma, 6. ahenija
varjra jzmedu 6 8. Srednja godjsnja
ove vrste varira izmedu 2000
2600 satj. Srednje godjsnje temperature na
podrucju njenog areala najcesce varjraju jzmedu
1 apsolutne mjnjmalne temperature
najcesce se na duze vrijeme ne spustaju jspod
- apsolutne maksjmalne u podnevnjm
casovima jula i avgusta, juznim ekspozicj-
jama do 45 djzu se preko
Srednja godjsnja relatjvna vazduha
stanjstjma najcesce varjra od 50-60%.
krmna na oskudnom prjmor-
skom krsu Djnarjda.
129

1. donji dlo 2, dio sa listom,
4, 5. listict involukruma, 6. cvijet, 7. ahenija
8jljka vjsjne 30-100 cm najcesce, sa krat-
kjm, valjkastjm rjzomom.
gola, sjajna sa dosta listova, uspravna, uglasta
u gornjem djjelu slablje jlj granata. Ljstovj
goli, zivozelenj , jajasto-lancetasti, u donjem dj-
jelu stabljjke nedjjeljenj sa dugjm drskama, u
gornjem djjelu stabljjke lirasto perasto reznjevjtj ,
obodu ostro sjtno Glavjca mno-
go, sa sirjnom 6-12 mm duzjnom 15-20 mm,
u jlj gronjastoj cvasti . lnvolukrum
ljstjci involukruma jajasto lancetastj,
130
SERRATULA
TINCTOAIA L.
Fam. Asteraceae
Srpak,
srpac,
piljca
Barvilna macina
SavJ wort , Centaury
Sarrete de tetnture
Farberscharte
Serretta, Cerretta
Cepnyxa
S, BH, Sb, CG,
VII - IX
2n = 22 ; G,
bodljasto sjljatj, obodu maljav1, zelenj ifj
ljubjcasto prevucenj. Cvjetovi purpurnj, rjjetko
Papus prljavobljel do slamastozut.
Rasprostranjena u Evropj, Azjjj sjevernoj
Afrjcj (Aizjru); prjpada evroazjjsko-submedite-
ranskom flornom elementu.
Diferencjra se u nekoliko sjstema populacj-
ja, od kojjh su neki shvacenj opjsanj kao
posebne podvrste, varijetetj i forme. Tipicna
podvrsta nalazj optimum za zjvot na dubokim
glejnjm tlima njzjjskog brdskog pojasa, u asocj-
jacijama sveze Molinion, te se smatra karakterj-
stjcnom vrstom ove sveze; takoCie se javlja u
vegetaciji vjsokih zelenj sveze Filipendulo-Peta-
sition. Druga podvrsta - S. t. subsp. macrocep-
hala (Bertol.) Rouy optjmum uslova za zjvota
nalazj u subalpinskim rudinama na karbonatjma
sveze Caricion ferruginei, kao sveze Ca/ama-
grostidion arundinaceae koja pripada redu Ade-
nostyletalia; ova podvrsta materjje za
bojenje.
Prjpada ljekovjtjm biljkama (Herba et Radix
Serratulae). Medonosna i dekoratjvna bjljka.
i krmna za koze.

TARAXACUM
OFFICINALE
Weber in
Wiggers
Fam. Asteraceae
Maslacak
Navadni regrat

Dandelion, Blow-ball,
Lions Tooth
Dent de lion, Pissenlit
Gemeiner
Dente di leone,
Radichiella


S, Sb, CG,
111 -
2n = 24 (32, 16-37)
Bjljka 2-50 visoka. Rizom vjseglavjcast,
skoro uvjjek bez slamastjh lisnih ostataka. Ska-
pus uspravan ili ustajuci. Listovi goli, objajasti,
do usko lancetasti ilj najcesce duboko
testerasto usjecenj do duboko perasto
sa do trouglastim reznjevjma kojj su
obodu cjjeli jli ili samo sa pojedj-
nacnjm zupcjma. lnvolukrum zeljast, mek, zelen-
kast jli crnkast, sa spoljasnjim ljstjcjma sa jlj bez
kozastog oboda. Cvjetova mnogo, zutjh do svj-
jetlozutjh, rijetko narandzastjh jli kojj su
sa donje strane ponekada prevucenj sjvoplavka-
sto, crveno jli smede. Papus Ahenjja sjva,
do tamnosmeda ili crna, gotovo glatka jli sa
mnogo bodljastjh
Prema Fiora Europaea", 4:340-343, grupa
Taraxacum officinale koja prjpada Sect. Taraxa-
cum (Sect. Vulgaris Dahlst.) obuhvata vjse od
sto uze shvacenjh vrsta, medu kojima Taraxa-
cum officinale Weber Wjggers, kao podskupi-
na, odnosno podgrupa. Rasprostranjena u
Evropi Azijj pripada sjeverno-evroazjjsko-su-
bokeanskom flornom elementu.
Prema Hayek, & Markgraf, F., 1931 :834:
835, ova vrsta se prostoru Jugoslavjje djfe-
u trj podvrste - subsp. officinale,
1. habltus, 2. glavica, cvijet, 4. ahenija, 5. ahenija
bez papusa
subsp. palustre (Lyons) Becherer Schjnz
u. Kell subsp. erectum (Schrk.) Schjnz u.
Kell. Tjpjcna podvrsta optjmum uslova za zjvot
nalazj u vegetacjjj mezofjlnjh ljvada pasnjaka
reda Arrhenatheretalia ugazenih urba-
njh ruralnjh sjstema reda Plantaginetalia majo-
ris, druga podvrsta naseljava hjgrofjlne ljvade
reda Molinietalia i reda Deschampsietalia,
treca podvrsta zjvi u vegetaciji oko snjeznjka na
vjsokim planjnama Jugoslavjje, u asocjjacjjama
sveza Salicion retusae Ht. 1948 Ranunculion
crenati Lakusic 1966. Ljekovjta, medonosna i
jestiva
131

1. donji dio 2. dio sa listovima,
glavica, 4. cvijet, 5. ahenija, 6. ahenija bez papusa
Biljka 30-70 cm. Korijen valjkasto
smea, sa soka.
gola ilj u fazama razvjca slabo
pahuljasto dlakava,
jlj slabo sa jed-
glavjcom. Listovj dugj,
prj trbusasto prj vrhu siljatj,
goli, 4-10 mm sjrokj do obuhvataju
Drske glavjca pri vrhu slabo
tokom cm dug, u
vrijeme listjca
132
TRAGOPOGON
TENSIS L.
Fam. Asteraceae
Kozja brada,
tlvadska kozja
brada, turovet
Travnjska kozja
brada

Yellow Goat's beard
Salsifis des pres

di

S, H, Sb, CG,Ma
V-VIII
2n = 14 ; (G)
8-10, sjljatj
Cvjetovj sumporasto do
pokrjvena bodljastjm ljuspa-
ma, 16-22 mm duga u koji
jlj duzj od
u Evropj, Kavkazu, u
Persjjj Sjblru. Prjpada evroazjjsko-
flomom
podvrsta optjmum uslova za zjvot u aso-
cjjacjjama sveze Sisymbrion, prostoru
tralne Evrope, subs. orientalis
(L.) vrsta
ljvada reda Arrhenatheretalia i se
prostoru Jugoslavjje u populacjja od subme-
do brdskog gorskog
pojasa. lma siroku ekolosku u odnosu
supstrat tjpove zemljjsta, te ga
sjljkatjma,
dolomjtjma, kornjtjma i
tlima.
populacjje su za
ljvade sveze Mesobromion sveze
Festucion valesiacae, te se ekoloskj djfe-
od populacjja, koje optj-
mum za zjvot nalaze u asocjjacjjama sveza
Arrhenatherion. Cynosurion Pancicion.
Ljekovjta Mlado ljsce se korjstj kao
salata.

COLCHICUM
AUTUMNALE L.
Fam. Liliaceae
Mrazovac
Jesenski podlesek

Meadow Saffron
Colchique
Herbst zeitlose
Colchico

S, Sb, CG,
VIII -IX
2n = 38 ; G
Bjljka 20 - 40 cm sa koso
jajastom krtolastom lukovjcom 2,5 - 5
mrkom do Ljstovj
20-40 cm dugj 2-6 cm
sjrokj, kraja
golj, sa dugom sarom, razvjjaju se u pro-
ljece sa plodom, tokom cvjeta-
Cvjjet rjede
dva ilj trj , 10-25 cm svjjetlolju-
rjede ili sa sarom u
sahovskog polja. ljevkast sa listj-
cjma - obrnuto jajasto
do 7 cm dugjh
7-15 mm sjrokjh, sa 2
papjlama; cjjev vrlo duga, skoro
sto 3-4 puta duza od ljstjca
6, kracjh od
sa
6- 12 mm duge. Stublca kracjh jli
kao vrhu zjgovj
se spustaju
trook ostaje pod zemljom sve do
proljeca kada sa ljstovjma jzrasta. Ca-
hura objajasta, vrhu
kratko 3-5 cm duga, zjdova,
otvara se do sa vecjm brojem
loptaste, mrke do
rupjcavo 0,8-2 mm duge.
1, 2. donji dio biljke {2 = uzduzni presjek), 4. gornji
dio perigona sa prasnicima i stubicem {4 = na uzduz-
nom presjeku), 5, 6. cahura {6 = na
presjeku), 7. sjemenka
Areal vrste obuhvata za-
Evropu; prjpada

Najvecj broj populacjja zjvj u asocjjacjjama
klase Molinio-Arrhenatheretea,
broj u asocjjacjjama klase Festuco-Brometea.
Mrazovac veoma ljekovjta, alj

dva jaka alkalojda - kolhjcjn kolhj-
te se mlada stoka veoma
truje stradaju goveda,

133

1. donjl dio biljke, 2. dlo stabljike sa llstovima, cvijet,
perigona sa prasnikom, 5. cahura, sjemenka
Biljka visine 50 - 150 cm najcesce. Aizom
uspravan, kratak, mesnato i sa broj-
nim korjenovima. snaina, uspravna,
suplja, cljelom duzlnom pokrivena listovima
njihovim cjevastim sarama, u gornjem dijelu
pokrivena kratkim dlakama. Listovi u donjem i
srednjem dijelu jajastl, siroko elipticni
do elipticni, 10-20 cm dugi i 6-10 cm siroki ,
gornji lancetasti ; svl listovl sjedeci, pljosnati ,
cijelog oboda, sa gornje strane golj sa donje
naroeito uz nerve maljavi, duboko uzduzno na-
boranl 1 sa brojnim paralelnjm nervlma. Cvast

VERATRUM
ALBUM L.
Fam. Liliaceae
Cemerika
Bela cmerika

False White
Varatre blanc
Welsser Germer
Elabro

S, H, BH, Sb, CG, Ma
Vl - Vtlf
2n = 32;
vrsna metlica, duzjne sastavljena od
klasolikih grozdova. Cvjetovi srazmjerno veliki -
1, 5-2 cm u precniku, spolja zeleni s unutrasnJe
strane ili zuckastozeleni do jntenzivno zele-
ni, donjj dvospolni, gornji vecjnom muskj ;
cvjetna drska pokrivena maljama; listicj perigona
obrnuto jajasti, jzduzeno eliptjcni do lancetasti,
na kraja suzeni, 7-9 mm dugi, u vrsnom
dijelu cesto resasto Prasnicj kraci od
perjgona; antere bubrezaste ili okruglaste. Plod-
nik graaen od karpele; zjga Cahura 10-20
mm duga najcesce, jajasto elipticna ili jajasta.
Sjeme mnogobrojno, 5-15 mm dugo, pljosnato.
Sjroko rasprostranjena u sjevernim i sred-
njim djefovima Evroazije i diferencjra se u dvije
podvrste, od kojih tipicna zivi u sjeverozapad-
nom, V. subsp. lobelianum (Bernh.) Rchb.
u istocnoj Evropj i Azijj do Aljaske.
Nase - jugosfovenske populacije, zjve u
nesumskjm, nekim sumskim eko-
sjstemima kao sto su: ekosjstem subalpjnskih
pasnjaka livada kjselim tljma klase
trifldl, odnosno sveza Jasionion i
Polon u ekosjstemima vjsokih zefeni
reda te njtrofjfnjh visokjh zelenj
sveze Rum1cjon alpinj, u ekosistemima gorskih
i subalpjnskih mezotilnih livada sveze Pancicion
itd. Poznata otrovna ljekovita

NARCISSUS
l .
SUBSP
RADIIFLORUS
(Salisb.) Baker
Fam.
Amaryllidaceae
Narcis, sunovrat
Beli narcis, bedenica

Poet's Narcissus,
While- Dillies,
Primose- Peerless
Narcissus des poetes,
Herbe la vierge
Weisse Narzi sse
Fior-maggi, Narciso

S, BH, Sb, CG,Ma
IV -VII
2n = 14 ( 16, 21 ) ; G
Lukovjca loptastog do jajastog 5-6
duga 1,5-2,5 cm sjroka, sa suhjm
omotacem. 20-50 cm vjsoka, spljo-
i sa dva istaknuta rebra. Listovi
3-6 mm sirokj, vrhu zatupasti, plavi-
casti ili zeleni, kracj od Cvjetovi
rjede 2 vrhu peteljki
1,5-2 cm koja u dijelu obuhva-
cena opnastim priperkom. Perigon ili u
zuckastobljel ; cijev
2,5-3 mm duga; elipsojdni il j jzduzeno objajastj
reznjevj 2-2,5 cm dugj, vrhu siljatj ili
prema osnovj se suzavaju pravilu se
prepokrjvaju. tanjjrasta, 2-4 mm
duga, zuta, obodu nepravjlno sjtno nazub-
Svj prasnjcj gotovo jste
(gornjj malo kraci). Stublc se zavrsava
trodijelim zjgom. Plod sa sje-
mena u svakom okcu.
Areal ove podvrste obuhvata Alpe, Karpate,
Jugoslavjju i sjevernu Grcku; pripada prealpsko-
submediteranskom flornom tipska
podvrsta rasprostranjena lberskom poluo-
toku.
Populacjje nase podvrste
su na vertikalnom profilu Qjnarida, od submedi-
teranskog do pojasa. i
populacjje zjve u kraskjm poljima
1. donjl dio 2. dio sa listovima,
uzduzni presjek cvijeta, 4. dio sa
cvijetom
gornje su karakterj-
stjcne za polje, gdje krajem maja jli u
prvoj polovinj juna stvaraju prekrasan bjjelj tepih
njeznjh i opojno mjrjsnih cvjetova. Ova grupa
populacjja optimum uslova za zjvot u
asocijacjjama sveze Molinio-Hordeion secalini.
narocjto u asocijacijj Molinio-Lathyretum pano-
nici, subasocijaciji -L.
narcissetosum radiiflori Lakusic 1974. Druga
grupa populacua zivi u livadama
gorskog i pojasa,
oko Sutjeske (Magljc, Volujak Zelen-
gora). treca u planjnskjm reda Cre-
pfdetafla dinaricae. za stoku
135

1 donri d10 blljke. 2. vr!m dio sa cvjetovima,
4. cvijet (4 = na uzduznom presjeku), 5. prasnici i
tucak, 6. plod
Lukov1ca jajolika, najcesce 20-40 mm u
precniku, sa sivkastim ili bjelicastim opnastim
omotacem. 30-60 cm visoka, malo
na vrhu sa 3-8 cvjetova u
cvasti. Listovi lineami, 5-15 mtn siroki,
sjajnj, iste duzine ili nesto duzi od
lspod stitaste cvasti lancetast i opnast priperak
duzine do 5 cm. Cvjetovi zvonasti, na dugim
peteljkama nadole povijeni ; listici perjgona
izduzeni, objajasti lli elipsoidnj, 10- 15 mm dugi
i 8-1 mm siroki, bljelj i na vrhu sa zelenkastom
ili zelenkastozuckastom mrljom. Prasnici duzine
7-1 mm. Stublc duzi od prasnika. oko 1 mm,
136
LEUCOJUM
AESTIVUM L.
SUBSP

Fam
Amaryllldacoae
Drljemovac,
dokoljen
Snovlflai<O,
N1voo1e

Campanelle, C/poll


S. Sb CG
IV - Vl
2n- 22 24 G
na vrhu malo kllnasto proslren, ispod z1ga sa
zelenim prstenom. Cahura skoro loptasta il1
objajasta, duga oko 1 0-15 mm 1 oko 5 mm u
precniku. Sjemena loptasta, crna.
Rasprostran,ena u j uzno1 Evrop1, na
Krimu 1 Kavkazu, u Maloj Aziji i srevernoj PerSIJI,
pripada submedlteransko-mediteranskom llor-
nom elementu.
Ova izrazito higrofilna vrsta optimum uslova
za zivot nalaz1 u poplavn1m sumama sveza
Salicion al bae. Populion albae i Alnion glutino-
sae, te u poplavn1m livadama sveza Descham-
psion caespitosae, Magnocaricion, Molinion coe-
ruleae, Alopecurion utriculati Zeidler 1953. 1
Calthion, na mocvarnim glejnim, livadskim gleJ
njm pseudoglejnjm tljma, te na hidrogen1m
crnicama. Srednje godjsnje temperature na sta-
njstima razlicitjh populacija var1ra)u
1 1 apsolutne minimalne tempera-
ture pravilu se ne spustaju ispod
apsolutne maksimalne ne dlzu se iznad 30
sto da ima relativno usku ekolosku valencu
u odnosu na temperaturu, kao 1 sve higrofite.
Heliofitne populacjje su pravjlu na vla2nijim.
poluskiofitne na nesto suvljim tlima. sto uka-
zuje na njenu veoma usku ekolosku valencu u
odnosu na vlagu, odnosno vodu. Ukrasna, me-
donosna i ljekovita blljka.

GLADIOLUS
ILL YRICUS Koch
Fam. lridaceae
Gladiola,
lllyrtens-sword-ltly,
lllyriens S\vord-grass
Glaieul d'lllyrte
lllyrisches SieQ\vurz.
lllyrisches Schwenel

S, Sb, CG,
IV- Vl
2n = 69, 90 : G
Krtolasta lukovjca loptastog
kad malo jfi kruskasto Stab-
Jjjka 30-60 vjsoka. Ljstovj
3- 15 sjrokj , obodu duz nerava
sa kratkjm Cvast rastresjta,
sa 3-1 cvjetova kojj su jednu stranu
Pripercj kracj od cvjetova
Perigon purpurne do
3-4 dug; cjjev perigona povjjena;
reznjevj zatupastj ili zaokrugljenj i - tri
donja duza od gornjjh, Prasnice duge 7-1
pri osnovi razvedene krace od kona-
ca. zjga Objajastj 1 sa Cahura
objajasta, sa tri rebra 1
krilate.
u srednjoj juznOJ Evropi ,
Maloj Azijj Kavkazu, prjpada
teranskom elementu.
Vrsta u cjefinj izrazjta na
u ljetnih
Ci , ekspozjcijama 1 pri oko
45 svjetlosti dostize oko 100.000 luk-
sa.
populacija najcesce varjraju 12
1 16 pravilu se
spustaJU ispod - 15
dizu se preko 45
mnijjh populaciJa. Geolosku podlogu karbo-
1. donji dio 2. dio sa listovtma, dto
sa cviJelom, 4. ztg 5. dio sa
plodovima, 6. sjemenka

te laporovjtj i laporct,
ljjsta su razljcite razvojne faze karbonatne serije,
te -
U fjtocenoloskom
slu, vrsta se na 4 grupe populacjja.
grupa populacjja za zivot
u reda Cymbo-
pogo-Brachypodletalia. druga u
i
reda Scorzonero-Chrysopogonetalis. treca u li-
reda Tnfolio-Hordeetalia, cetvrta u
reda Brometalia erecti.
137

1 . donji dio 2. gornji dio sa cvjetovlma,
gomj1 sa plodovima, 4. cvijet
Krtola cijela, loptasta, rjede jajasta ili eliptic-
na. 5-30 cm svijetlozelena,
u gronjem dijelu malo pri osnovi
pokrivena siljastim listovima koji lijesno prilijezu
uz poput rukavaca. Listovi
leni, siroko do izduzeno lancetasti, na vrhu
siljati, 5-15 mm siroki. Klas jajast i dug 4-8 cm
dug, zbljen ili rastresit, najcesce sa 7-20 cvjeto-
va. Cvjetovi ljublcasti, s izraienim zelenim
ma, rjede jfi prjjatnog
mirisa. Brakteje siljato pur-
i krace od Listlci
izuzimajuci
138
ORCHIS
MORIO L.
Fam. Orchidaceae
Kacun, salep
Navadna kukavica
Green-wlnged orchls
Bouffon,
Couillon de chien,
Orchis-bouffon
Kleines Knabenkraut,
Knabenkraut\'leibchen
Gigli caprini, Zonzelle

S, Sb, CG,
IV - Vll
2n = 36: G
gradecj tako kratku zatupastu kacjgu ;
listjci strse ili su povijeni ; usna
sira duza, pri osnovi i
sa na
kojoj se jzdvajaju tamnije purpurne pjege ili bez
pjega, srednjj ne-
sto duzi od bocnjh, vrhu rubu
ostruga valjkasta. kriva, pomalo
vise uzdjgnuta ili vrhu
kraca od ili jste duzine sa
kratak, na vrhu zatupast, sa
kratkim dodatkom; ljublcaste.
Areal vrste obuhvata Evropu do juzne Skan-
dinavije, Kavkaz, Malu Aziju Siblr; prema Meu-
selu ( 1965) pripada mediteransko-submedite-
tskom
flornom
se velik broj populacija, odno-
sno podvrsta, varijeteta formi, koje optimum
uslova za zivot nalaze u razlicitim ekosistemima
klasa Molinio-Arrhenatheretea i Festuco-Bro
metea. Jedna grupa populacija karakteristicna
za asocijacije sveze Mesobromion, druga za
asocijacije sveze Arrhenatherion, treca za Moli-
nion, cetvrta se javlja u serpen-
tinitskim, kao sto su: Festuco sulcatae-Potentii-
Jetum zlatiborensis, itd. Znacajna ljekovita
vrsta.

JUNCUS
ARTICULA TUS L.
(Syn.: Juncus
lamprocarpus Ehrh.
Fam. Juncaceae
Cvorasti sit,
sitinac
Clenkovito

Spreat, Closs
Jonc ar1rcule
Glanz Binse
Giunco-nodoso


S, H, BH, Sb, CG,
VI-IX
2n = 80 ;
Rastresjto sa kratkjm puze-
(:jm rjzomom. sa fjstovima, ili
se uzdize, ili 1
70 visoka, okrugla ili pri
sa svijetlomrkim ili rukavcem. Li-
stovj pri osnovj sa tupim uvastim
Cvast slo-
zena, rastresjta, sastavljena od veceg
poluloptastjh glavjca ili raz-
granama. Glavice 4-8 mm, najcesce
sa 3-1 cvjetova. Brakteja 2-4 puta kraca od
cvasti . Brakteole sjroko jajaste, opnaste,
osasto duze od polovjne perigo-
Listjci perjgona 3-4,5 mm dugj, mrki jfi
rjeae gotovo crnj, sa pru-
gom svi jednake duzine. Prasnika 6;
antera duga kao i konac. Stublc kratak,
sa iti mrkocrvenim zigovima. Cahura
duguljasto jajasta, 3-3,5 mm duga, vrhu
naglo stisnuta u kratak siljak, sjajna i mrkocrna.
Sjeme sjtno, 0,3-0,5 mm dugo, crvenkasto
uzduz mrezasto.
u Evropj, Azjjj Sjevernoj
Americj, od brdskog do subalpinskog pojasa.
Razvrstava se velik broj prostorno, eko-
loski i morfoloskj populacija, koje
taksonomija oznacava varijetetima i
formama. Jedna grupa populacija zivi u emer-
1. donn dio 2. dio sa listovima ' cvjeto-
vima, cvast, 4. cvijet odozgo, 5. cvijet sa strane,
tucak, 7. sa perigonom, 8. sjemenka
znoj vegetacjji trstika reda Phragmitetalia, u
submediteranskom, nizijskom, brdskom i gor-
skom pojasu, druga u
vegetaciji reda Bidenteta/la tripartiti, u
skom podrucju, treca u vegetacjjj submediteran-
skih i nizjjskjh Jjvada pasnjaka reda Trifolio-Hor-
deetalia, u vegetacijj vjsokih ostrica reda
Magnocaricetalia, peta u vegetacijj njskjh cre-
tova reda Caricetalia canescentis-nigrae sesta
u vegetaciji visokih cretova reda Sphagnetalia.
Slaba krmna biljka, alj nesto bolja od ostaljh
sjta.
139

1. donJI dio blljke, 2. gornji dio blljke sa cvastima.
cvijet, 4. nedozreli plod, 5. plod sa perigonom i
pricvjetnim IISIICima, 6. prezrela eahura, 7. Sjemenka
Gusto busenasta sa puzecim rizo-
mom. uspravna, kruta, fino jzbrazdana,
ispod cvasti skoro glatka, 30-1 ( -120) cm
vi soka, svij etlozelena, sa bezlisnim tamnjm ru-
kavcem, na vrhu produzena u 12-15 cm dugu
bodljavu brakteJU. Cvat prjvjdno
sta. Cvjetovj na vrhovima grana cvasti raspore-
denl u rastresite glavjce; grane duzjne.
Brakteole opnaste, do 1 mm duge. jajaste do
jajasto lancetaste. zasiljene. Listici perigona 2
2,5 mm dugi. duguljasto lancetasti, jednake
140
JUNCUS
EFFUSUS L.
Fam. Juncaceae
Gola sita,
rastreseni sit
Navadno


Common (Soft) Rush
Jonc meche


S, BH, Sb. CG. Ma
Vl - Vll
2n = 40 ;
duzjne jli unutrasnjj nesto kraci, zasilj eni. zeleni
jli obodu opnasti. Prasnika
antere duzine konca. Stublc kratak,
sa upredenjm zigovima. Cahura obr-
nuto jajasta, mm duga, mrka jlj zuckasta.
sjajna, na vrhu s u
kojem se nalazi jednaka duzini perigona
i1i nesto kraca. Sjeme sjtno, duguljasto, oko 0,5
mm dugo svjjetlocrvenomrke
Rasprostranjena u Evropi, Maloj Aziji. na
Kavkazu i na Madagaskaru; prjpada medjteran-
sko-(planinsko) -submediteransko-(pontsko)-
srednjoevropskom flornom elementu.
Diferencjra se u velik broj populacija raspro-
stranjenih oko izvora, potoka, bara jezera u
submedjteranskom, nizijskom, brdskom i gor-
skom pojasu. Oberdorfer ( 1964) navodi kao
karakteristicnu vrstu reda Molinietalia, poznate
su i asoc1jacije koje su ovoj vrsti imenovane,
kao sto su: Epiloblo-Juncetum effusi, Agrosto-
Juncetum effusi itd. Zastupljena u mnogim
zajednicama reda Deschampsietalia.
krma veoma losa. Nepovoljno djeiUJe
na kvalitet mlijeka snizava sekreciju. Zbog
prisustva Si0
2
i hlorida izazjva pro-
ljeve kod krupne stoke koja zagrl
za.

LUZULA
CAMPESTRIS tl )
Farn
Beklca,
bekica
bek1ca
F1
Blcc c.1ps
Lu:ulo dos
Gtmctno Haens1n1s('



S H.BH.Sb.CG,Ma
111 - Vll
2n 12
Rastresto busenasta blljka. sa kratl-.im ili
nesto zduzenim rizomom bez stotona ili sa
kratkim puzecim stolonima. :elena.
rijetko pri osnovi crvenkasta, 1 - 40 cm duga.
uspravna ili se uzdize. Listovi lineami do tinenmo
lancetasti. rjede pri osnovi sa razba-
canm dtakama koje sa starenjem listova isceza-
vaju, 1 -5 mm sirokl. Cvast vrsna. zbljene.
oblcno visi , nakrivljena ili uspravna.
jedna glavica sa 3-15 klesica. Bral-.teja jedna.
dvije. Listici perigona tamno ili crnkostom-
rki. rjede zucl\asti, sa ili bez opnastog obode.
SpOijasnji jajastO lancetaStl i zasiljeni, 8
Snji izduzeno tancetasti. Prasnika
6; antere 3-6 puta duze od prasnickog konca.
iste duzine kao i plodnir.. ili nesto duzi. sa
koncastim, bjelicastozelenim zigovima. Brar..-
teote siroko jajaste, cijele, opnaste. upola krace
od listica perigona. Cahura jajasta. r..estenjoste
na vrhu tupa, sa kratkim silrkom, jednahe
duzine ill kraca od listica perigona. Sjeme od
1.2-2.4 mm dugo, sa privjeskom karunkulom
dugim do polovine sjemena.
Veoma siroko rasprostranjena. te mo-
zemo smatrati subhozmopolitskom vrstom. U
tropskim kra)evima d1ze se u planine. na

(
1, 2. 4 cve1el. 5 plod 1
pricvjotnin1 6
suptropskog pojasa. tj. kod nas
u jedransr..om utazi u sostav asocitacija
sveze na cijm stonstima srednje
godiSnJe temperature varraru
14 i 16uC. U svim pojasevima vertihalnog profiln
planina, od rnediteranskog do alpinskog.
na ili zakiseljenin1 tlirna, kako u
nesumskim taho 1 u sumskim fitocenozama ova
vrsta re zastupljena mante ili vise brotnim. odno-
sno manje 111 vise vitalnim populacitama. Na)botre
odgovaraju ekosistemi klase Nardo-Callune-
tea. odnosno reda Slaba krma.
141

1. donji dlo 2. vrsni dio sa cvastima,
zenski cvijet, 4. muski cvijet, 5. orasica
Prorijedeno busenasta sa tankjm pu-
zecim rizomom pokrjvenim smedjm jli tamnosj-
vim ostacima lisnjh rukavaca, sa kracjm jlj duzim
puzecim izdancjma. 5-30 cm
vjsoke, pojedinacne, tanke, prave ili polusavije-
ne, tupo trouglaste, hrapave ilj glatke, prj osnovj
sa i skoro cijelim rukavcima. Listovi
linearni, 2-3 mm sjrokj, pravj ili odstojeci. malo
hrapavi, pri osnovi sa sivosmedim rukavcima
(jednogodisnji ) ilj sa {trogodi-
snji). Prjperci pri osnovi cvasti sa kratko
stom liskom i kratkim rukavcem, ponekad bez
liske, sa ljuspastim dijelom rukavca. Cvat kratka,
142

CARYOPHYLLEA
Latour. verna
Chaix non Lam.)
Fam.
Proljecna ostrica
Pomladinski sas
Spring Sedge
Carex (Laiche)
sprintainer
Fruhllngs Segge

S, Sb, CG.
111 - Vl
2n = 62 (64, 66, 68):
rastresita. sa 2-3 zenska klasica, duzine 5-15
mm; muski klasici na vrhu cvasti, do cm dugi ;
pljeve muskog klasjca s uskim opnastim rubom.
zasiljene, svjjetlokestenjaste, kod zenskjh kla-
sjca siroko jajaste, zatupaste, sjljate ili rijetko
bodljasto sjljate, smede sa zelenom sredisnjom
prugom duzjne meskova jij nesto duze, Meskovj
objajasti ilj trouglasti , pokri-
veni kratkjm maljama, 2-2,5 mm dugi, prj osnovj
suzeni , slamnozutozeleni u ranijim fazama raz-
vi6a kasnjje zjga Orasjca
Rasprostranjena u Evropj , na Krimu, u Sj-
blru Sjevernoj Amerjcj; pripada evroazijsko-su-
bokeansko-submediteranskom flornom elemen-
tu.
Rasprostranjena od submediteranskog
do alpjnskog pojasa, u kserotermnim kamenja-
rama i planinskim rudinama, te u borovim i
termofilnjm hrastovo-grabovim sumama. lma
veoma siroku ekolosku valencu u odnosu
supstrat stanista, kao u odnosu na
tipove zemljista. Najvecu brojnost vitalnost
posti ze u ekosistemima redova: Nardetalia, Bro-
metalia erecti, Scorzonero-Chrysopogoneta/ia i
Festucetalia valesiacae; rjeda u Seslerietelia
comosae Crepidetalia dinaricae.

AGROPYRON
REPENS (l.)
Beauv
[Eiymus repens
(L.) Gould. subsp.
repens]
Fam.
(Gramineae)
Pirevina, pirika
Plazeca pirnica


Couch, Quitch,
Quickgrass
Chiendent rampant
Gemeine Quecke
Gramiana

S, H, BH, Sb, CG, Ma
V - VI
2n = 42 (28, 56) ;
Rjzom u dugopuze6eg
u zemljjstu do
od 20 cm. 50-150 cm vjsoka;
jma 5-6 sa
Jjstovjma, vegetatjvnj dvostruko vecj
broj ; jnternodjja sa klasom duga oko
1 / 3 duzjne cjjele Ljstovj su ravnj, sa
vrhom sa lica hrapavj; rukavcj
goli jli dlakavi. 7-11 (-20) cm dug, sa 7-36
klasjca jajastog kojj su najcesce 11 -14
mm sa 3-5 cvjetova; pljeve duge 9-11 mm,
zasiljene ili produzene u osje, sa 5
nerava; antere 5-6 mm duge. Plod 6-7 mm dug,
na prednjem dijelu spljosten, dlakav i prirastao
za pljevjce sa izmedu 0,4
0,5 mg.
Rasprostranjena u srednjem sjevernom
djjelu Evroazjje. Na vertjkalnom profjlu Jugosla-
vjje nalazjmo od prjmorja do gorskog pojasa.
se vjse podvrsta, varjjeteta
formj, medu kojjma su za prostor Jugoslavjje od
znacaja: subsp.
subsp. Melderjs (Syn. :
1. donji dlo 2. dlo liske i rukavca sa ligulom,
dio klasa, 4, 5. klasic
calcareum podvrsta djfe-
rencira se velik broj populacjja, koje optimum
uslova za zivot nalaze u raznim antropogenim
tercjjarnim ekosjstemjma klasa Chenopodietea,
Artemisietea, Plantaginetea jtd.
se navodi kao za svezu
sto se ustvari odnosi samo na
jednu grupu populacjja.
subsp. jeste juzne
i optimum uslova za zivot na
stijenama i
Dobra krmna kako u svjezem stanju
tako u sijenu.
143

1. donji dio 2, dlo liske i rukavca sa ligulom,
4. metlica, 5, 6. klasic
Rizom kratak, podzemni, puzeci, sa stolo-
nima preko 5 cm duzine ukorjenjuje se duboko.
30-60 cm visoka tanka, us-
pravna jli se koljenasto savija ustajuci, j,spod
metljce cesto hrapava. Ljstovj ravnj , oko 30 cm
dugj 2-4 mm sjroki, uglavnom glatki ; ljgula
jajasta, glatka, poprijeko cesto nedo-
staje. Metljca 2-15 cm duga u vrjjeme plodono-
senja raslrena, sa granama duzjne do 7 cm,
tankim, njeznim, cesto vijugavim
odstojecjm. malj, 1 ,5-2 mm dugj,
ljublcastj ili rjeae zelenkasti ; pljeve jednake,
144
AGROSTIS
CAPI LLARIS L.
tenuis
vulgaris With.)
Fam.
rosulja,
nacrvena rosulja
Navadna sopulja

Common Bent.
Agrostide vulgaire
Gemeines (Rotes)
Straussgras
Capellini


S, Sb, CG,
VI-IX
2n = 28 (32, 34) ;
oko 2 mm duge, grebenu prema
vrhu hrapave, mrko, ljublcasto ilj zeleno obojene;
donja pljevjca gotovo uvjjek bez osja, na vrhu
zaokrugljena, sa nejasna nerva, gornja
pljevjca za polovjnu kraca.
Sjroko rasprostranjena u Evropi, Azijj,
Sjevernoj Amerjcj sjevernoj Africj, te mozemo
smatratj supkozmopoljtskom
Na vertjkalnom profjlu nasjh planjna zastup-
ljena sa veoma brojnjm populacijama od
njzjjskog do subalpjnskog pojasa. Jedna grupa
populacija najbolje uslove za zivot nalazi u
ekosjstemjma klase Molinio-Arhhenatheretea,
odnosno reda Arhhenatheretalia, druga grupa u
okvjru klase Nardo-Callunetea, odnosno redova
Agrostidetalia Nardetalia, treca u silikatnim
kamenjarama klase Sedo-Scleranthetea. Sa
znatno manjom brojnoscu vjtalnoscu populacjje
ove vrste nalazjmo u subalpjnskjm rudjnama
na siljkatjma sveza Jasionion orblculatae Poion
violaceae. kao u antropogenjm tercjjarnjm eko-
sistemjma okopavjna, ugaienjh stanista jtd.
Krmna vrijednost populacija povecava se sa
nadmorskom visjnom. odnosno sa povecanjem
mezofjlnosti.

AGROSTIS
STOLONIFERA L.
alba auct. L.)
Fam.
Bijela puzava
rosulja
Plazeca sopulja

Creeping Bent-grass
Agrostide
Weisses Gras,
Weisses Straussgras

S, Sb, CG,
V- IX
2n = 28 ;
Biljka sa
ustajuca, do 50 vjsoka,
se Ljstovj su sjvkastj,
4-7 mm sjrokj sa glatkjm rukavcjma; ligula
duguljasta, 2-4 mm duga, duza od listova
vrhu Metlica 5-10 cm
duga sa strsecjm
jednu stranu. Klasj{:j
kratkjm drskama; pljeve 1,5 mm duge,
sa gusto fjnjm dlakama; donja plje-
vjca upola kraca od pljeve bez osja; gornja
pljevjca skoro jste duzjne kao donja.
od zapadne srednje
do srednje Azjje, kao danas
covjekom druge te
se moze smatrati subkozmopolitskom vrstom;
prjpada evroazjjsko-submedjteranskom flornom
elementu.
brojnjm populacjjama ver-
tjkalnom profilu Jugoslavije od
submedjteranskog, preko brdskog do
gorskog pojasa. godjsnje
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
4. metlica, 5, 6. klasi6
temperature varj-
raju 6
vazduha 70 80%. lzrazjta
heliofjta. Smatra se vrstom
sveze Agropyro-Rumicion i Trifolion resupinati,
alj se dosta javlja u ostalim ekosjstemjma
karak1era, kao sto su: Artemisietalia,
Secalinetalia, Chenopodietalia, te u
noj sekundarnoj vegetacjjj klase Molinio-Arrhe-
natheretea, kao u prjmarnoj vegetacjjj klase
Phragmitetea. krmna kva-
liteta, ali se korjstj za tratjne u
parkovjma karaktera.
145

1. donji dio 2. klasolika metlica, 4. dio liske i
rukavca sa ligulom, 5. klasic
Biljka sa 30-1
vjsoka, uspravna ili pri osnovi koljenasto
tada sa
Listovi 5-1 siroki, odozgo hrapavi ;
rukavci glatki kod gomjih listova
ligula preko 4 duga, tupa, duga 1
siroka, rjede vrlo kratka i odsjecena. Klasolika
metlica 5-1 duga. do 1
u promjeru, tupa, sa 4-10 klasica sa vrlo
kratkim svakoj grani cvasti ; klasici
4-6 mm dugi, siroko jajasti; pljeve skoro do
sredine srasle, lancetaste, prave ili
146
ALOPECURUS
PRATENSIS l .
Fam.
repak
Travniski rep

Meadow IO)(\ail
Vulpin des pres
Wiesen ruchsschwanz
Coda di topo

S, Sb, CG.
V- Vl l
2n = 28;
prjmaknute, grebenu zelenjm bocnjm
nervima gustjm trepavicavjm dlaka-
ma, rjede gole var. bjelica-
ste, crvenkaste j\i donja pljevica bjelj-
casta kraca od pljeva, oko 5 mm duga,
s osj u os do 1 mm
duga, malo dvostruko duza
od pljevice; gornja pljevica lodjkule nedo-
staju. Plod 2,5-3 dug.
u umjerenoj borealnoj
zonj Evroazjje; pripada sjevemoevroazjjskom
flomom Na profilu
javlja se od submedlteranskog do subal-
pojasa. Najvecu
produkclju nalazj u
ljvadama klase Molinfo-Arrhenatheretea, te se
smatra vrstom ove klase. Eko-
loski vrste se u subasocijacjji
a/opecuretosum asocijacije Arrhenatheretum
elatioris. Tla stanistima su duboka,
dobro obezbljedena vodom materi-
te i fjtoprodukcija visoka, sto od
izuzetnog znacaja za razvoj stocarstva, pri-
pada grupj blljaka sa vjsokom
cu.

ALOPECURUS
UTRICULATUS
Solander in
Russel
Fam.

koljenasti repak
Kolencasti
lisicji rep


Vulpin vessies

Fuchsschwanz
Borsette

S, Sb, CG,
IV - Vll
2n = 14 ;
Jednogodisnja Pri jako razgra-
nata, sa ustajucjm jJi us-
pravnjm, golim do 40 cm vjsokim. Listovi
Jjnearni, ravni, do 2 mm sirokj ; rukavci
ljstovjma mjehurasto naduvenj , goli i glatkj.
solika metljca kratka, jajasta ili kratko
1-2 cm duga 0,5-2 mm siroka; grana metlica
1-2, sa prilicno klasicima. Pljeve 4-7
mm duge, do sredine srasle, bjelicaste, sa zele-
nim nervjma, iznad naglo u
pljosnati vrh, u dijelu lednoj strani
sa dugjm do skoro
dlakama, u zrelom stanju otvrdl e; donja pljevjca
pri osnovi rubovjma u vidu cjjevi
strani u donjoj trecini sa koljenasto savi-
Jenom, do 1,5 mm dugom osj. Plod jajast
lako spljosten, sa gotovo sjedecjm bocnjm
cem.
\

1. donji dlo 2. gornji dio sa llstovima i
klasolikom mellicom. klaslc, 4. donja pljevica
Vrsta u
Evropj , Francuskoj Engleskoj. te se smatra
submediteransko-atlantskom Karakterj-
stjcna vrsta sveze Alopecurion utriculati,
javlja se i u asocjjacijama sveze Cynosurion
(cristati).
lzrazjta heljofita. Srednje godisnje tempe-
rature populacija njacesce
variraju izmedu 8 srednja godisnja
relativna vlainost vazduha izmedu 60 i 70%.
Stoka ga rado pase, te se smatra dobrom
krmnom
147

1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
4. klasolika metlica, 5. klasic, 6, 7. cvijet
Biljka sa busenovjma, 30-50 cm
vjsoka, sa koje su
jlj ustajuce, glatke jlj malo hrapave. Ustovj
3-6 mm sjroki, do 30 cm dugj , gornji
kracj, pri trepavjcavj, rjeae s
strane dlakavj ; rukavcj goli jlj samo
dlakavj ; ligula do 2 mm duga, tupa, cesto
ili rascijepana. metljca duguljasta,
dosta gusta, 2-6 cm duga 0,5-2 cm siroka.
sa 4 pljeve; 2 pljeve
gole ili sa dlaka-
ma; pljeva 3-5, do 7 mm duga;
148
ANTHOXANTHUM
ODORATUM L.
Fam.
Mirisavka
Diseca boljka,
rosulja

Sweet Scedent
Vemal grass
Flouve odorante
Gemeines Ruchgras
Paleo

S, Sb, CG,
IV -VI /1
2n = 20 ;
pljeve dlakave leanoj
s osjem 4-5 mm. 2; stublca
zjgova 2, do 1 cm Plod vrlo mal, oko 2
mm dug, kafene zatvoren u tvrdoj mrkosjaj-
kozasto donjoj pljevjcj.
Prjrodno u Evropj Azjjj,
u Sjevernu Amerjku, Australjju
prjpada sjeverno-evroazjjskom flor-

Qjferencjra se veljk broj populacjja, koje
postjzu vjsoku vjtalnost u razljcjtjm
ljvadskjm klasa Moli-
nio-Arrhenatheretea, Nardo-Callunetea, Fe-
stuco-Brometea Caricetea curvule. Takoae
u sumama reda Quer-
cetalia robori-petreae.
Nekada se vjse vjerovalo u ove
vrste, te i uzgajana u nekjm ljvadskim smjesa-
ma. U mirjsa, zbog kojeg
stoka nerado konzumjra. Posjeduje kumarjnske
materjje, proteine neke secere, te se smatra
ljekovjtom Smatra se polen-
ske kjjavice, te se polen korjsti u ove
bolestj.

ARRHENATHE-
RUM
ELATIUS L.
Beauv. & Presl.
Fam.
Ovsenica,
pahovka,
francuski ljulj
Visoka pahovka

Tall Oatgrass
Fromental
Raygras,
Glattharer
Perlaria. Vena maggiore
Paurpac
S, H, BH, Sb,CG, Ma
V - Vll
2n = 28 ;
sa restresjtjm busenovjma, 50-120
cm v1soka, sa kratkjm stolonjma.
ili od osnove ustajuce, glatko sjajno.
L1stovj ravnj, 4-8 mm sjrokj, hrapavi, zutozeleni
jli sjvozeleni ; rukavci golj ili dlakavj ; ligula
kratka, gola, Metlica duguljasta, prjje
cvjetanja stegnuta, kasnjje rasjrena, uspravna
sa mnogo klasjca. Klasj6j okruglastj,
lenj sa 2 cvjjeta. Donjj cvjjet
muski (sa zakr:Zijalim plodnikom) s osjem,
gornjj bez osja; os donjeg cvjjeta
koljenasto savijena, upredena i polazj jspod
sredjne leone strane donje pljevjce; pljeve dugu-
ljasto lancetaste, hrapave, donja
kraca uza od gornje; gornja pljevjca kozasta.
Plod 5 mm dug, vretenast, sa mekjm maljama
vrhu sa kratkim dlakama, te sa malo jljatjm
hjlumom.
Rasprostranjena u juznoj srednjoj Evro-
pi, zapadnoj Azjjj, sjevernoj Africj Kanarskjm
ostrvjma, prenesena u Sjevernu Amerjku
Australjju. Na vertikalnom profilu naseg prostora
javlja se u vegetacjji mezofilnjh livada, od sub-
mediteranskog do brdskog pojasa.
vrsta reda Arrhenathretalia,
kojj kao sveza Arrhenatherion e/atioris
1
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
dio metlice, 4. klasic. 5. pljeve, 6. cvjetovi, 7. tucak
sa lodikulama
asocijacjja Arrhenatheretum elatioris njoj do-
jme. Malobrojne populacjje se javljaju u
primorskim garjzima kamenjarama, tj . na suhjm
toplim stanjstjma, te poseban ekotip,
izdiferenciran od ekotipa mezofilnih li-
vada kontinentalnjh djjelova nase zemlje. lma
vjsoku i izuzetno
krmna za projzvodnju sjjena; u svjezem
stanju nagorak, te ga stoka nerado jede.
Uzgaja se u djetelinskim smjesama vec su
projzvedene kulturne sorte, kao sto
lnstjtuta za oplemenjjvanje proizvodnju u
Zagrebu, itd.
149

1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
metlica, 4. klasic, 5. cvijet
Rizom kratak sa kratkjm podzemnjm stolo-
njma. BjJjka rjjetkog busena. uspravno,
30-100 cm vjsoko, golo. Ustovj Jjnearnj, ravnj,
2-5 mm sirokj, goJj obodu hrapavj ; rukavac
potpuno go; Jjgula duga do 1 mm, sjroko okrugla-
sta. Metlica sjroko pjramjdalna, u ranjjjm fazama
razvica zbljena, kasnije rasjrena, s uspravnjm
jJi horizontalnim grancjcama. Klasj(:j dugjm
peteljkama vise, srcastojajastj do srcasto okru-
glastj, boeno stisnutj, 4-1 mm dugj, sa 3-12
cvjetova. Pljeve jednake, objajaste, 3-4 mm
duge, tupe, konveksne, kozaste, s uzanim opna-
150
BRIZA MEDIA L.
Fam.
Suzlca,

Srednja migalica

Common Quaking-grass
Trotter grass
Amourette.
Gramen
Wiesen Zittergras,
Miltleres Zittergras
Tremolina. Brillantina

S. Sb, CG,
V- Vll
2n = 14 ;
stjm rubom, gole, sa nerva, ili
Pljevjce jajaste, tupe,
obodu opnaste, sa 5 nerava slabo istaknutih,
zelenkastobljele
Rasprostranjena u Evropj i Azjjj pripada
evroazjjsko-submedjteransko flornom elementu.
Brojne populacjje ove vrste razvrstavaju se
u ekoloske skupine, od kojih jedna nalazi
optimum u ekosjstemjma mezokserofjJnjh livada
sveze Mesobromion, druga u ekosjstemjma me-
zofiJnjh livada reda Arrhenatheretalia, treca u
higromezofilnim Jjvadama reda Molinietalia reda
Deschampsietalia, u acjdofilnjm liva-
dama brdskog gorskog pojasa reda Nardetalia.
lndjvidue populacije ove vrste jmaju dosta
nisku produkcjju fjtomase, te nije od velikog
kao krmna blljka; ovce rado pasu.
lma veoma dekoratjvnu metJjcu, te se koristi u
aranzjranju jkebana, kao i njena primorska svojta
Briza maxima L.

BROMUS
COMMUTATUS
Schrader
Fam.
Ovsik,
promjenljiva
klasaca
Spremenljiva
stoklasa

Brome confondu
Verwechselte Trespe

S, Sb, CG,
V- Vll
2n = 28. 14 ;
Jednogodjsnja prezimljuju6a
do 90 cm visoka. Liske donjjh listova, kao i lisni
rukavci kosmato dlakavi, liske gornjih listova
kratko dlakave. Metlica do 20 cm duzjne, rastre-
sita i u kasnijim fazama razvj6a oborena nadolje;
grane cvasti tanke, uspravne, bez dlaka hrapa-
ve; klasi6j jajasto lancetastj, do 20 mm dugj, sa
5-8 cvjetova, sjvozelenj djelimjcno crvenkastj ;
pljeve uzane; pljevjce obrnutojajaste, sa posu-
vracenjm obodom, samo nervjma hrapave
8-9 mm duge. Oska do 1 cm duzjne, kod vrsnjh
cvjetova nesto kraca; prasnjca do 1 ,5 mm duga
1 oko 0,5 mm sjroka.
Vrsta rasprostranjena u Evropj sjevernoj
pripada submedjteransko-subatlantskom
flornom elementu.
Na vertjkalnom profilu Jugoslavjje vrsta se
javlja od submedjteranskog do gorskog pojasa,
nalazecj optimum uslova za zjvot u ekosjste-
mima mezofilnjh livada reda Arrhenatheretalia,
kao i u njihovim daljjm stadjjjma
- antropogenoj tercjjernoj vegetacjjj utrjna. oko-
pavjna strnjj sta. Cesta u zajednjcama sveze,
Trifolion resupinati. Srednje godjsnje tempera-
1. donji dio 2. klasi6, metlica, 4. dio liske i
rukavca sa ligulom, 5, 6. donja pljevica
ture njenim stanjstjma najcesce varjraju jz-
meau 8 apsolutne mjnjmalne pravjlu
se ne spustaju ispod apsolutne maksj-
malne djzu se do Srednja
relatjvna vlainost vazduha na stanjstjma razlicj-
tjh populacjja ove vrste najcesce varjra jzmeau
65 75%. lzrazjta heliofjta. Naseljava
ili zakjseljena zemljista silikatnjh
karbonatnjh serija.
krmnoj vrjjednostj ova vrsta prjpada
kategorijj sa osrednjom jlj slabljom
krmnom vrjjednosti . U sijenu prjsutan samo u
prvom otkosu.
151

1 donjl dlo blljko, 2. motllca, 1\ , 5. cvljet
B/ljka sa gustfm busenom, rij etko 1 sa
stolonlma. 30-60 cm visoka,
kruta, uspravna, rjede gola. Lisnl ru-
kAvcl za Lvorenl. dlakavi ; llska obodu trepljavo
dlakava. do 2 mm lroka, suva, upredena; llske
lroke, oLvorene, sa 7- 11 lzrafe-
nlh nerava 1 6-1 slablje lzra.Zenlh; llgula kratka
1 tupa. Motllca do 12 cm duga, uzana, sa kratk1m.
uspravnim i hrapavlm lzdanclma. uzani.
lancotastl, sa 12 cvjetova, 2-4 cm dugl, naj"
teco crvenkasli. rj ede 1utl ; pljevlce osate, sa
5-7 hrapavlh nerava, 8- 14 mm duge, dlakave ill
gole; oskft 4- 10 cm duga.
152
BROMUS
ERECTUS
Hudson
Fam.
Uspravni ovslk,
uspravna stoklasa
Pokoricna stoklasa


Uprighl Brome
Brome dresse
Trespe

S, Sb, CG,
V - Vll
2n = 42, 56;
Rasprostranjena u srednjoj i juznoj Evro-
pi, sjevernoj Africi , Kanarskim ostrvima 1 prednjo]
Azijl: pripada submediteranskom flomom ele-
mentu.
ekoloko-morfolokoj i produkcionoj
nosti, populacl]e ove vrste mozemo grupisati u
tri skuplne. Prva skupina obuhvata populacije
koje optimum uslova za zivot nalaze u ekosiste
mima reda Brometalia erecti, u kontinentalnim
dijelovima nae zemlje, na vertikalnom profilu
od brdskog do subalpinskog pojasa. Druga sku-
pina populaclja zivi u neto suvl]im i toplijim
varl]antama ekosistemima mezofilnih livada reda
Arrhenatheretalia, takoae uglavnom u kontinen-
talnlm skupina u ekoslste-
mlme submedlteranskih i mediteransko-monta-
nih 1 llvada reda Scorzonero-Chryso-
pogonetalla. Srednje temperature na
populaclja ove lzrazite helio-
fite variraju lzmeau u subalpin-
skom i u submediteranskom pojasu,
srednja godinja relativna vlaznost vazduha
se izmedu 50 1 70%. U ranljlm razvojnim
fazama dobra krmna vrsta, kasni/e
te ga stoka nerado jede. No, danas se vec
prolzvode sorte sa vecom krmnom vrijednosti.

BROMUS
HORDEACEUS L.
SUBSP.
HORDEACEUS
mollis L.)
Fam.
Meka st ok lasa,
maljava
Mehka stoklasa

Soft Brome-grass,
Soft Chess
Brome nou
Weiche Trespe
Spigolina

S, Sb, CG,
V- Vll
2n = 28 ;
Jednogodisnja prezimljujuca pri
o5novi najcesce bu5ena5to granata, 5ivozelena,
5 u5tajucim ili u5pravljenim Li5ni ru-
kavci 5omota5to dlakavi ; li5ke do 5 mm siroke,
glatke ili hrapave, dugim dlakama.
Metlica kruta, u5pravna, do 1 cm duga, jaja5ta,
nakon cvjetanja gu5to grane cva5ti
mekanim dlakama. jaja5to lanceta5ti, oko
15 mm dugi i 6-1 cvjetova vrlo kratkim
drskama; pljeve nejednake, dlakave;
p\jevice jaja5to elipticne, 8-12 mm duge, naj-
mekim dlakama i 5 o5kom do 1 cm
duzine, te istaknutim nervima ledne 5trane.
Areal vr5te obuhvata srednju i juznu Evropu,
Aziju, Sjevernu Afriku i Sjevernu Amerika; pri-
pada evroazijsko-submediteranskom flornom
elementu.
Na prostoru Jugo5\avije vrsta se diferencira
u dvij e grupe populacija od kojih jedna zivi u
eko5i5temima mezofilnih livada reda Arrhenat-
heretalia, gdje u a5ocijaciji Bromo-Cynosuretum
cristati ostvaruje najvecu brojno5t i vitalnost,
druga grupa populacija rasuta urbanim i
ruralnim ekosi5temima reda Sysimbrietalia, Ono-
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
4, 5. metlica, 6. 7. donja pljevica
pordetalia i Chenopodietalia, od submediteran-
skog i nizijskog do brdskog i gorskog pojasa.
Srednje godisnje temperature na stanistima raz-
licitih populacija najcesce variraju izmedu 7 i
ap5olutne minimalne temperature se ne
spustaju pravilu i5pod ap5olutne
mak5i malne se dizu i do lzrazita helio-
fita. Najcesce na5eljava dublja i manje ili vise
oglejena zemljista.
Lako se obnavlja nakon prvog otkosa te
znacajno ucestvuje i u drugom otkosu, ali
krmna vrijednost nije znacajna, kao ni produkcija
fitoma5e.
153

1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
meUica, 4. klasic, 5. cvijet
Jednogodjsnja
vjsoke do 80 zuckastozeleno, uspravno jfi
koljenasto uzdizuce. Lisnj rukavci najcesce hra-
pavj i s unazad Liske do 4
siroke, obodu trepljavo dlakave.
Metlica do 7 duga, uspravna, gusto zbljena,
grozdasta i nakon cvjetanja
cvasti do duge, hrapave. Klas1c1 do
16 dugi, sa 5-8 cvjetova, zuckastosivi jfj
ljublcastj ; pljeva do 8
sta, gornja duguljasta, obrnuto JaJasta 1 zasiiJe-
154
BROMUS
RACEMOSUS L.
F am.
Grozdasti ovsik,
livadska
Grozdasti vlasen


Upright -chess
Brome en grappe
Trespe

S, H, BH, Sb, CG,
V - VII
2n = 28;
pljevjca do 7 duga, jajasta
gola; oska 6-7 mm duga, prava; oko
1,5 mm duga.
Vrsta u Evropi; pripada
flornom elementu.
Populacije ove vrste rasute su ekosiste-
hjgrofjlnih livada kao sto
su oni svezama: Calthion, Des-
champsion caespitosae, Molinion coeruleae.
Magnocaricion elatae, te
sveze Arrhenatherion eletioris.
temperature populacjje ove vrste
variraju jzmeou 8 apsolutne
pravjlu se ne spustaju jspod
apsolutne se djzu
iznad Srednja godisnja relatjvna vlainost
u koje naseljava varira
70 90%. lzrazita heliofita,
jntenzitet svjetlostj u caso-
vima jula avgusta dostize do oko 1 00.000 luksa.
Pripada kategoriji do
U prikupljanju sjjena prisutan u
prvom otkosu.

CHRYSOPOGON
GRYLLUS (L.) Tri n
Fam.
Rdobrada,
dipovina
Zlatolasi obrad
Brush-grass
Andropogon grillon
Goldbart
da spazzola, Brecco


S, Sb. CG,
V-VII
2n = 20, 20
Aizom ili koso ustajucj, kratak,
pokrjven ostacima listova.
do 1 visoka, gusto
Ljstovj mm jroki, odozdo glatki, odozgo
obodu malo hrapavj, s dlakama do
5 mm rukavcj gotovo glatkj ; ligula redu-
cirana dlaka. Metljca rastresjta, 10-20 cm
duga, sa mnogjm
kim granama, kojjh do 12 u jednom
svakoj klasjca. Klasj(:j oko 1 cm dugj,
sa gustjm do crveno
dlaka; pljeve kod
cvjetova gornja pljeva
trepevicava, sa 2 vrha i s oko 1 0-14
mm dugom vjjugavom osj; pljevjca skoro
sasvim oko cm dugu, koljenasto
i os; klasicj muski
drskama, s osatim pljevama i sa koza-
stim, na vrhu rascjjepljenjm pljevjcama.
Plod vrlo uzan.
u medjteranskoj
istok jde preko Male Azjje, Kavkaza, Sirjje
do danas jma u Australijj;
pripada pontsko- medjteranskom ele-

Aazvrstava se u velik broj populacjja, koje
su geografskj ekoloskj prostoru Jugoslavjje
povezane u dvije - primorsku panon-
1. donji dio blljke, 2. dio liske i rukavca sa reduciranom
ligulom, metlica, 4. klasic
sku. Prjmorska populacija zjvj u
topljjjm suvljjm klj matskjm uslovjma, prj sred-
njjm temperaturama izmeou 14
pri srednjoj va-
zduha jzmeou 50 60%, te prj vjsokoj
sti od oko 2500 sati
dolimjtjma, tj. i prjmor-
skj m tlima, u redova Cymbopogo-
Brachypodietalia Scorzonero-Chrysopogone-
talia. populacjja zjvj hlad-

u stepskoj vegetacjji. Losa krma.
155

1
1






r
;!

4

'W;

&

1 2
5
1 don, t'J
1
1-t:, 2, dl() 1 1
'Asl guforn, 5. Yl'.f'hf!\o<f;s (lr::ntlnl
,lf:(l
1
ft li;c::l
Rrwrnr do bvJC::.
tfJI::!i11'tm l t:..tnc::
r,m ili mrrfl.
ltA i H:..Jrc:: plitlro lueno
yrJd dvOJih l1:..t'.J lo do
2 rnrn J.r.o<J l1r..to 11:1
r do rnrn) 1 vr.1ozrJo J(nu
IYJ()7.du lrgula ciYtJ 1
mrn dug;;, YI<J:.(..IJ\o':;, S- c,rn
(JU<_Ja $3 r..rn -:1roJ.ro 1
pQrr,;<Jonl u rJ ' '-' rr:d::t, or<J rrtrn
r:Ju'}t zr:::!t;ftt oY.re::r.utr ra :..
J.- 1;:,-:;r{, Jr:dntrrt ',tr::rrlnirn,

CRISTATUS 1
Farn
Krestac, 6es1Jika,
petlova krestica
PaSJI rep
Y/YIPfTYa
Crt:-:.IEIO Dog ,
1
n(:-;
Grarn gna Ul) fJ

OOr.. u
S. Zb CG .%
1 - 111 1/ 1
14
:.tog oblil'.a, na trjoj oso,,jnt ima do 1 uzenth,
i trepa lih prazn1h
34 C'l iJE:I.a; don1e
Jttacica od n11h
1 2 Plod 2-2,3 mrn dug
u ' JUZnOJ
prrpada
flornorn
populac.tJE:
lije u '"rupma. od
YJ>)ih
duktPtnrja koja zj 11 U li 1
ArrhenathereJalla, odnosno Cynosu-
rlon cricJ.ali. Srt:.:dnjr::: te:mperature na
1amaju izmr:du 5 1
spu1taju 1 do
diiu 1 do
r6lalt!Jna
1
/laino::.t 18
tzm1du 65 , 1-:

V rrnnu ovr,; 'JrtJtt:
n1 tell c:tutorr. U ::.terrjOJ
'lr/jr;dno'Jt, tr: 'Aoga ' C&:sto
bJio u
tr;


GLOMERA L.
Fam.
Jezevica,
ostrica
Pasja trava

Cocksfoot, Orchard grass
Oactyle pelotonne
Gemeines Knaulgras
Mazzollna

S, BH,Sb,CG,
V- Vlll
2n = 28;
Korjjen razgranat. 30-1 cm vjso-
ka. kruta, uspravna ili koljenasto ustajuca. Listovi
ravnj, do 40 cm dugi oko 1 cm sjvj
plavieastozeleni; rukavac spljosten,
go; ligula duga 4 mm, zasiljena. Metljca jajasto-
piramidalna, do 18 cm duga; prvoga
reda krute, sa zbljenim klasicima na vrhovima.
dugi oko 7 mm, sa 3-5 cvjetova koji su
ponekad svijetloljublcaste pljeve nejedna-
ke, lancetaste, zasiljene ili sa kratkom oskom;
donja pljeva sa 1-3 nerva; pljevice jajastolance-
taste, sa 3-5 nerava i izraienim rebrom, koje
ili vrlo kratko dlakavo.
Rasprostranjena u Evropj, Azjji i Sjevemoj
Africi, unesena u Sjevemu Amerjku;
pripada evroazijskom flornom elementu.
Brojne populacjje ove vrste rasute su na
horizontalnom i vertikalnom profilu Jugoslavije,
od submediteranskog do gorskog pojasa. Naj-
veea skupjna populacije optimum uslova za
zjvot nalazi u ekosistemima klase Molinio-Arrhe-
natheretea, te se cjjela vrsta uzjma kao
za ovu klasu ili njen centralnj
vegetacijskj red Arrhenatheretalia. Drugu grupu
populacija nalazjmo u kseromezofilnjm livadama
1. donji dio 2. list, metlica, 4. klasic, 5, 6. dio
liske i rukavca sa ligulom
sveze Mesobromion, u brdskom poja-
su, trecu skupjnu u ruderalnoj vegetacjjj rural-
njh i urbanjh ekosjstema reda Artemisietalia;
malobrojne populacije nalazjmo u vegetacjjj
suma sveze Alno-Padion, odnosno u
njjhovjm degradacjonjm stadjjjma, kojj naginju
higrofjJnjm livadama redova Molininietalia ili Des-
champsietalia.
Dok u mladem stanju stoka rado jede,
kasnjje otvrdne; povoljno djeluje prjnos
mlijeka njegov kvalitet. Uzgaja se vecj sorti
ove vrste u krmne svrhe. Pelud izazjva
alergjje. Medonosna
157

1. donjl dio biljke, 2. metlica, dio i lista u
regionu ligule, 4. klasi6
blljka. vjtke,
jli ustajuce, 30-80 cm vjsoke. Ljstovj usko
do mm sjrokj,
obodu cesto trepavicavo dlakavj ; list
doseze cvast ; umjesto
ligule se dlacica, oko 4
mm. Cvast rastresiti grozd, do 5 cm
sa 3-8 odstoje6ih klasica.
do 1 ,5 cm dugi,
ponekada sa nijansom, sa
2-3 cvijeta; pljeve oko 15 mm duge.
duge kao i klasic; plevice duze
158
DANTHONIA
ALPINA Vest.
[0 . calycina (VIII .)
Reichenb.,
(Lam.) Roemer
& Schultes;
provincialis
Fam.
Siljka, silj
Oklasnica

Danthonia
Danthonie de Provance
Kelch Traubenhafer
Vena spigata

S, BH, Sb, CG,
V - VII
2n = 36;
za od pljeva, obodu cekinjasto
dlakave, tvrde, vrrhu sa dva zuba izmedu kojjh
oska do 1 cm, trakasto i
Plod 3-3,5 mm.
u Evro-
pi, Kavkazu, u Aziji i Alziru ; pripada
..
populacije ove vrste rasute su
ekosistemima klase Festuco-Brometa. Optimum
uslova za zivot u razlicitim ekosistemima
i dijela Jugoslavije.
Najvecu i podrucju subme-
i
krsa u asocijaciji Bromo-Danthonietum
alpinae, kao i u asocijaciji Danthonio-Scorzone-
retum villosae, dok u krajevima
i u asocijacijama sveze
Chrysopogoni-Oanthonion, u asocjja-
cjji Danthonietum ca/ycinae,
Srblje, pri jz-
medu 600 1100 m.
Na dinarskog
krsa od i krmnih
vrsta. Gajj se u SAD Australiji .

DANTHONIA
DECUMBENS ( L.)
in Lam.
(Syn. Sieglingia
decumbens ( L.)
Bernh.)
Fam.
Trozupka,
leieca trava
Trizobka

Heath grass
Danthonie decombante
Niederfiegender
Dreizahn, Dreizack
Gramigna logliarella

S, H,BH,Sb, CG,Ma
Vl - Vll (VIII)
2n = (18) 24, 36, 124;
Visegodjsnja gusto busenasta, 15-40 (60)
cm visoka glatko, ustajuce jfj us-
pravno. Listovj ravnj, fjske malo krute, 2 mm
sjroke, na obodima hrapave, s rijetkim trepavica-
vjm dlakama. Rukavci vecjnom glatkj, na obo-
dima s dugjm trepavjcavjm dlakama. Ljgule
umjesto nje dlake. Metlica stegnuta, preko
6 cm duga, sa 4-12 klasica i uspravnjm grana-
ma Klasicj duguljasto jajastj, sa cvjetova,
skoro 1 cm dugi, svijetlozeleni, rjjetko prelaze u
Osnova klasjca ispod cvjetova s dla-
kama. Pljeve malo duze od cvjetova, zatva-
raju klasic, prema osnovj sa nerava, sa
istaknutjm srednjim nervom. Donja pljevica s
vjse nerava i na vrhu s zupca. Lodikule malo
mesnate. Prasnika Plod duguljast, mm dug,
s strane stisnut, zatvoren u pljevicama.
Rasjrena od njzjnskog do subalpinskog
pojasa. Naseljava livade, pasnjake, sume i sika-
re, uglavnom na stanistima siromasnim karbona-
tjma. lndiferentna na tla.
element acidofilnih ljvada pa-
snjaka klase Nardo-Cal/unetea.
vrsta asocUacjje Nardetum strictae montanum
bosniacum. Cesto nalazjmo i u fitocenozama
sveze Arrhenatherion Molinion coeruleae
1. donji dio blljke, 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
metlica, 4, 5. klasic, 6. cvijet
mion erceti. U poplavnjm njzijskjm
jstocnojadranskog prjmorja zastupljena u ve-
getacjjj slabo halofilnih travnjaka sveze Agro-
pyro-Piantaginion maritimae (karakte-
rjstjcna vrsta asocijacjje Schoeno-Piantagine-
tum maritimae Skromne krmne
vrjjednosti dok u mladom stanju. U sijenu
bezvrjjedna (stabljike brzo otvrdnu).
Opste rasprostranjenje: Evropa (u juznim
dijelovjma samo na planinama), Kavkaz, sje-
verni djo Male Azije, Alzjr, Madera. Prjpada
subatlantsko-submedjteranskom flornom ele-
mentu.
159

1 donji blljke, 2. dio metlice, klasic, 4. dio
1 llsta u regionu ligule
Biljka sa gustim i busenovima, naj-
cesce 50-150 cm visoka. sa mnogobrojnim sta-
koJa su glatka ili samo ispod metlice
hrapava Listovi ravni, mm siroki, odozgo sa
snain1m, ostrim i vrlo hrapavjm rebrima koja su
medusobno povezana daju listu zanimljivu
strukturu, rukavcj su najcesce glatkj; ljgula
1zduzena. sjljata i oko 8 mm duga. Metlica
velika, rastresjta, piramjdalna, do 20 cm duga,
zuckasta ili sarena; grane metljce hrapave,
kraJu hor1zontatno odstojece Klasj(;j kratki , 4-5
mm dug1, sa cvjjeta, sa kratkim drskama,
160
DESCHAMPSIA
CAESPITOSA (L )
SUBSP.

Fam.
Busika,
ostrica busika
Rusnata masnica
Tutted Ha1r grass
Oeschampsle en gazon
Gemeine Rasenschm1ele



S, H, BH, Sb, CG,Ma
Vl - Vlll
2n = 26, 28 ;
zeleni; pljeve duguljaste, tupe, donja 2 mm
duga, sa 1 nervom, gornja oko mm duga
sa nerva; donja pljevica s osjem, koje
kratko, pravo i krace od pljevjce, ili jedva
nadvisuje, ne strsi iz klasica.
Rasprostranjena u Evropi, Aziji , SjevemOJ
Americi , Tasmanijj Novom Zelandu; pripada
subkozmopolitskom flornom elementu.
Na horizontalnom i vertikalnom profilu Jugo-
stavije javtja se u svim pojasevima, od submedi-
terana do subalpskih predjela. Jasno se izdva-
jaju dvije vetike grupe populacija, od kojih jedna
zjvi u submediteranskom nizijskom u
okviru ekosjstema poplavnog velikih
rijeka, jezera i bara, koji su naseljenj vegetacijom
reda Deschampsietalia (caespitosae), druga
grupa naseljava gorski i subalpinski pojas, gra-
deci specificne fitocenoze oko izvora i potoka,
gdje se voda duze (Deschampsietum
subalpinum). Takode komponenta
fitocenoza visokih zeleni reda Adenostyletalia.
mocvarnih livada reda Molinietalia, te vlainih
suma sveze Alno-Padion.
. _gruba, sa visokjm procentom
SI02, te stoka Jede samo dok sasvjm mlada.
Zbog snainjh busenova pravi dzombe 1 kvari tlo
1 snazno se zakorovljuje u livadama
bolje trave.

FESTUCA
NIGRESCENS
Lam. SUSP.
NIGRESCENS
(F. fallax Thuill.,
F. rubra Lam.
subsp. fallax
Thuill.)
Fam.
Crvena vlasulja,
crvena vlasenika
Rdeca
Cherwing Fescue
Fe'tuque

Rotschwingel

S, Sb, CG,
VI - IX
2n = 28, 42;
Gusto bez pu-
zecih 25-70 cm vjsoka, sa
ustajucom, glatkom i golom
listovi ili ilj u zlijeba
tada 2 mm sjroki, sa 2-7 ljstovi
u zlijeba jli sasvim Metljca vjtka,
5-1 cm duga, sa malo klasova malo cvjetova.
Klasj(:j sa 4-6 cvjetova, ili
pljeve pljevjca
sta, cesto pri vrhu dlakava, s osjem koje krace
ilj do pljevjce. gladak
ili sa dl acica vrhu.
u Evropj,
pojasu Azjje i Sjevernoj Americi ; prjpada evroa-
zijsko-subatlantskom flornom
Na nasem prostoru populacije ove vrste
djjele se u vjse od kojih su najbrojnjje,
najvitalnije one iz
livada reda Nardetalia reda Arrhenatheretalia,
odnosno jz sveza: Nardion strictae montanum,
Cynosurion i Polygono- Trisetion.
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,_.
shematski presjek lista, 4. metlica, 5. klas1c
cajna ru-
na tljma sveza Jasionion orbl-
culatae Poion violaceae, kao sto Violeto-Fe-
stucetum fallacis.
Pravj guste brzo obrasta ogoljela
zemljjsta te se kao vrsta cesto korjstj
za sportskjh parkova
ekosistema, te su u tom
cjlju u USA, Svedskoj
Njemackoj posebne sorte.
glasu, iako u
pojasu, gdje veoma
jzvor za ovce
161

9
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
shematskt poprecni presj ek lisla. -+. 5. metlica,
6, 7. 8. donj a pljevica s d\1aju strana, 9. pljeve
Gusto busenasta sivozelene do Z:ivo-
zelene i sa intravaginalnim sterilnim
kama. koje su tanke, uspravne ili nesto ustajuce,
najcesce sa dva clanka, dlakave ili gole, ispod
metlice hrapave il i glatke. Rukavac razrezan,
gladak, bez uzduznih pruga, cesto pokriven
sitnim dlakama; ligula kratka. uvasta; liske kon-
ili cekinjaste. u suhom stanju cilindricne,
tupe. hrapave il1 glatke. 0.3-1.2 mm
siroke, sa 7 nerava. zelenkaste. Metlica
uspravna. linearno duguljasta ili duguljasto
162
FESTUCA
OVINA L
[F. \
(Koch) Hayek]
Fam.
Vijuk,
vlasulja


Sheep's Fescue
Petit
Schaf schvingel
Gramigna

S, Sb, CG. 1
V- Vll
2n = 1-i, 21 . 28 .
.f2. -+9, 56;
sto. 2-12 cm duga. duguljasti ili dugulja-
sto elipticni, 4-8 mm dugi, sa 3-8 cvjetova.
zeleni ili prljavoljublcasti, intenzivno
sti; pljeve nejednake, lancetaste, donja 1.5-3.5
mm duga. gornja 2-4,5 mm; pljevica 3-5 mm
duga, s osjem duzine 1-2.5 mm. bez osja
i sa kratkim siljkom. Prasnici 1 ,5-2,5 mm dugi.
Plodnik go.
Rasprostranjena u Evropi, Aziji i Sjevernoj
Africi. unesena u Sjevernu Ameriku: pripada
sjeverno-evroazijskom flornom elementu.
Vrsta na nasem prostoru zastupljena sa
brojnim populacijama. koje se grupisu u vise
skupina, od kojih su najbrojnije one u ekosiste-
mima kl ase Festuco-Brometea. na vertikalnom
profilu od submediteranskog i panonskog do
subalpinskog pojasa. Druga grupa populacija
naseljava suvlje livade reda Arrhenatheretalia.
u kojima zbog povoljnijeg hidrickog rezima
stanista. fitomasa ove nesto povoljnija za
stoku. Treca grupa populacija zivi u acidofilnim
livadama reda Nardetalia. cetvrta u degradira-
nim sumama sveze Ouercion roboris. gdje popri-
maju heliofilno- poluskiofilan karakter.
Vrsta u cjelini slaba krma. zbog izrazite
kseromorfne graae. ali znacaJna kao pionirska
vrsta u obrastanju plitkih i degradiranih zemljista.

FESTUCA
PRATENSIS
Hudson (F. elatior
subsp. pratensis
/ Huds./Hack.
Fam.
Livadski vijuk,
livadna vlasulja
Travniska


Fescue-grass
Fetuque des pres
Wiesenschwingel

S, BH, Sb, CG,
V- Vll l
2n = 14 ;
Rjzom kratak, puzecj. Busen razrjjeden.
cm vjsoka, lucno ustajuca,
jznad osnove najcesce sa ljsta, sa najvjsjm
nodusom oko polovjne Ljstovj ravnj ,
najcesce glatkj, tamnozelenj , 10-20 cm dugj
mm sjrokj, labavj; malj sudovnj snopjcj sa
donje strane povezanj preko sklerenhjma s epj-
dermjsom; rukavac otvoren najcesce gladak.
Metlica uspravna jli prj vrhu gotovo vjseca,
duguljasta 10-20 cm duga, prjje poslije cvjeta-
nja skupljena, cesto jednostrana; prva grancjca
u donjem djj elu metlice sa 4-6 klasjca, kraca od
polovjne metl jce. zuckastozelenj, pone-
kad prevucenj, rjede sa
mrljama, duguljastj jlj lancetastj, 9-11 mm dugj,
sa cvjetova, pljeve lancetaste, nejednake
(gornja duza), donja sa 1 gornja sa nerva;
pljevjca lancetasta, 6-7 mm duga, bez osja,
rjjetko jsarana, nervj slabo jzra:Zenj.
Plod jajasto duguljast. Rasprostranjena u
Evropj umjerenom pojasu Azjje, u Sjevernu
Amerjku unesena; prjpada evroazjjsko-kontj-
nentalnom flornom elementu.
Na vertjkalnom profjlu javlja se od njzjjskog
do subalpjnskog pojasa. Najbolje odgovaraju
ekosjstemj mezofjlnjh ljvada reda Arrhenathere-
1. donji dio 2. metlica, dio liske i rukavca sa
ligulom, 4, 5. klasic
talia, odnosno sveze Arrhenatherion i Cynosu-
rion, dok u okviru sveza Pancicion Poion
alpinae znatno rjeda, manje vjtalna sa njzom
produkcjjom fjtomase; rjede se sreta u zajednjcj
sveze Mesobromioni reda Brometalia erecti.
Livadska vlasulja bez sumnje nasa naj-
kvaljtetnjja najznacajnjja vjsoka trava. Sadrzj
vjsok procenat protejna malj procenat mehanjc-
kjh elemenata. Jednako podesna za jspasanje
kao za spravljanje sjjena. Dobro podnosj navod-
njavanje dubrenje sa NPK dubrjvjma, odnosno
znatno povecava produkcjju njjhovjm tretma-
nom.


1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
shematski presjek lista, 4. metlica, 5. klasic,
6. donja pljevica, 7. gornja pljevica
Gusto jlj
jntrava-
jlj tada dugo puzece.
30-90 cm vjsoka kruta
glatka. Rukavac gladak, suv se
u Ljgula uvjjek gola.
ljstovj rjjetko tupi, sa
5-7 0,4-1 ,2 mm u ljstovj stab-
ljjke sa sa
dlakavj, rijetko Metljca opuste-
6-15 duga, ili viseca;
164
FESTUCA
RUBRA L.
Fam.
Crveni vijuk,
crvena vlasulja
Rdeca

Red Fescue
Fetuque rouge
Rotschwingel
Fusajola

S, Sb, CG,
VI -X
2n = 14, 28, 42, 56, 70 ;
metlice u vrijeme strsece. Klasicj
do jlj sme-
dastj, 7-1 mm dugj, sa 4-6 cvjetova. Pljeve
Pljevjca cesto
pri vrhu dlakava, s osjem koje kratko jli
dospjjeva do pljevjce.
gladak ilj sa dlacjca vrhu.
u Evropj,
pojasu Azjje sjevernoj Afrjcj , te u
Amerjcj; prjpada

Razvrstava se vecj broj podvrsta, varjje-
teta i formj , tj . razljcjte grupe populacija, od
kojjh jmaju broj hromosoma.
Populacije podvrste ekosj-
steme klase Molinio-Arrhenatheretea,
optimum uslova u okvjru
reda Molinietalia Arrhenatheretalia, sa ma-
u
gorskoj vegetacjjj sveze Rumicion al-
pini (F. var. megastachya). grupa popu-
lacjja zjvj u ljvadama reda Nardetalia,
u brdskom gorskom pojasu, u
vegetacjjj kjselim tljma
sveza Jasionion orblcu/atae Poion violaceae.
podvrsta dobra kako
u svjezem tako u
su razljcite sorte.

FESTUCA
VALESIACA
Schleicher
Gaudin
(Syn. F. ovina L. var.
valesiaca Koch.)
Fam.
Vlasulja
vlasul j a valiska,
vijuk stepski
Valiska
Fetuque du Valais
Valliser Schwingel

S, H, BH,Sb, CG,Ma
V - VII
2n = 14, 28 ;
gu5to
ili 5
20-50 (70) cm vj5oka,
tanka. Rukavac plavka5to
Ugula jako kratka, uva5ta, gola. L.j5tovj vrlo
tanko jfj tanko do 0,6 (0,7) mm u
tupj, hrapavj 5jvo
Rukavac
5tarijjh fj5tova ra5pada u Metfjca
dugulja5ta, gotovo gu5ta, (2-) 3,5-8 ( -14) cm
Kla5jcj .5-7,5 mm 3-8
cvjetova. Pljevjce sjfa5to do 8 mm
kratkjm 05jem. 1 -3,5 mm
dugo. Vr5ta vrlo obuhvata
podvr5ta i varjjeteta. ( F. valesiaca
Schl . 5ub5p. valesiaca Stohr var. valesiaca;
F. valesiaca Stohr. var. valesiaca Beldei)
jma golu 2 Kla5jcj 5ivo
pljevjce 3,5-5 mm
gole, 5 o5jem - ovo do 3,5 mm
vrlo k5ero-
livadama, i
i 5tep5kog karaktera, uglav-
plitkoj podlozj. Srece u
sikarama 5vjjetlim sumama.
vr5ta reda Festucetalia va-
lesiacae. reda
Scorzonero-Chrysopogonetalia, u
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
shematski presjek lista, 4. metlica, 5. klasic,
6. cvijet
5veze Vulpio-Lotion i Hyparhenio-
Brachypodion ramo5j . Nafazj u fjtoce-
u kojjma edjfjkator5ka vr5ta,
kao prjmjer u a5ocjjacjjama: Galio-Festuce-
tum valesiacae, Bromo- Festucetum valesiacae,
Trifolio-Festucetum valesiacae, Taraxaco-Fe-
stucetum valesiacae, Chrysopogono-Festuce-
tum valesiacae, Festucetum pseudovinae vale-
siacae. U pogledu kvaliteta krme, u
vr5te
Opste Juzna
Evropa, umjerena Azjja, Mala Azija.
165

1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
4. metlica, 5. klasic
Rjzom zjljcast. uspravno jli ustajuce,
30-1 cm vjsoko, golo, samo prj koljencjma
dlakavo. Ljstovj dlakavj, 4-8 mm sjrokj; ligula
usjecena, do 2 mm duga; ljsnj rukavac go ilj
samo kod srednjih donjjh listova ponekada
dlakav. Metljca jzduzena, oko 1 cm duga,
osrednje gusta sa dlakavim grancicama. Klasjcj
bjelicasto zelenkastj , zuckastj jli ruzjcastj, sa
2-3 cvjjeta, 3-6 mm dugj, Pljeve 5-6 mm duge,
zasjljene, samo nervu obodu
trepljasto dlakave. Os donje pljevjce svjh muskjh
cvjetova kukasto savijena.
166
HOLCUS
LANATUS L.
Fam.
Vunasta medunika,
pahuljasta
medunika
Volnata
medena trava


Soft-meadow grass,
Wolly Soft grass
Houlque laineuse
Wolliges Honiggras
Fieno


S, BH, Sb, CG, Ma
VI - VII
2n = 14 ; (Ch)
Lodjkule su oko 2 guta duze od plodnjka
hermafroditnjh cvjetova. Zjga 2, perasto djjeljeni.
Krupa prj osnovj dlakava, 1 -2 mm duga.
Rasprostranjena u Evropj , Aziji , sjevernoj
Africj, Sjevernoj Amerjcj i Kanarskjm ostrvjma;
prjpada subatlantsko-submedjteranskom flor-
nom elementu.
Brojne populacjje ove vrste nalaze povoljne
uslove za zjvot u ekosjstemjma klase Molinio-A-
rrhenatheretea, narocjto u okviru reda Molinie-
talia, dubokim, najcesce oglejenim zemljisti-
ma. Srednje godisnje temperature na njegovjm
stanistjma najcesce varjraju jzmeau 8
apsolutne mjnjmalne pravilu se ne spustaju
jspod apsolutne maksjmalne ne djzu
se iznad Srednja godjsnja relatjvna vlaZ-
nost vazduha na stanjstjma vecjne populacjja
varira jzmeau 70 90%. lzrazjta heliofita.
Slabe krmne vrjjednost, brzo ogrubl,
te stoka samo u sasvjm mladom stanju
konzumira, to kad nema boljeg jzbora. Prjpada
grupi medonosnih Zbog dekoratjvnjh
svojstava gajj se u hortjkulturj 1. f.albovarie-
gatus).

HORDEUM
HYSTRIX Roth.
[Syn. maritimum
With. subsp.
gussoneanum ( Parl.)
Asc. & Graebn.,
marinum Huds.
subsp. gussoneanum
Parl.] Fam.
Livadski
mekis
Sea Barley,
Sea side Barley
Orge maritime
Strand gerste
Orzo marino


Sb, CG
(V) Vl - Vll
2n = 14, 28 ;
Jednogodisnja busenasto razgranata
do visoka, gola, sve
do klasova obrasla Listovi ravni, goli;
rukavci goli, ili oni na s
oni na listo-
naduveni ; ligula tupa, do 0,5 duga.
jednocvjetni , u Klas
ci lindrican, uspravan, oblcno do 6 dug,
bez osja oko 8 sirok, na osnovi U
grupi od klasica, srednji s
osja, 15-25 duge, donja
pljevica gola s osi od pljevica, do
Bocni klasici njihove pljeve
sobno prilicno jednake, osja, ili gornja
rasirena, s ostro do 2,5
osi ; os donje pljevjce srednjeg klasjca
nadvisuje ih za 1/ 4; donja pljevjca vrlo
linearno lancetasta, gola, 5-6 duga, suzena
u os iste duzine (pljevica os zajedno
do 1 ,5 dugi). Antere 1 duge. Raste
na pored putova, na nasj-
i takode i na rubo-
obradenih polja, u vegetacijj ljvada na
zastupljena podrucju
kraskih polja. Stanista su najcesce na dohvatu
proljecnih poplava odlikuje se vrlo
1. donji dio 2. gornji dio sa listovima i
klasom, grupa klasica, 4. pseno
vlaZnosti tla. su u vecoj ili
manjoj zaslanjena. Vrlo rasirena u zajed-
nicama sveze Molinio-Hordein secalini; karakte-
ristjcna vrsta asocijacije Centauretum panno-
nicae Ritter 1954. Deschampsietum mediae
il/yricum (Zejdler 44) H-ic nala-
zimo u antropogenoj vegetaciji sveze Hordeion
Br. -81. 1947.
Stoka rado jede dok u mladom stanju.
dobrog kvaliteta ako se rano kosi .
U kasnjjoj fazi gotovo bezvrijedna.
Opste rasprostranjenje: Juzna i srednja
Evropa, Krim, Kavkaz srednja Azija; adventivna
u centralnoj Evropi i Sjevernoj
167

1. donji dio blljke, 2, dio i lista u regionu
ligule, 4. gornji dio sa listom i klasom, 5. grupa
klasica
Bjljka gusto busenasta. do 60 cm
vjsoka, tanka, uspravna ilj ustajuca, u gornjem
djjelu gola. Ljstovj ravnj jlj cekjnjasto prevjjenj ,
do 5 mm sjrokj ; rukavcj donjih ljstova hrapavo
dlakavj. Klas cjljndrican, 3-5 cm dug 4-5 mm
sjrok, na osnovj suzen; osovjna klasa nakon
sazrjjevanja lomljjva. Klasicj svjjetlozeleni, 6-8
mm dugj, na prilicno dugjm drskama.
Pljeve svih klasica u osj , 12-15 mm duge
pri osnovi njsu prosjrene. Donja pljevjca lance-
tasta, oko 8 mm duga, suzena u nesto duzu os
168
HORDEUM
SECALINUM
Schreber
nodosum Koch:
pratense Hudson)
Fam.
Visoki
klasulja
Travniski

Meadow Barley
Orge des pres
Roggen gerste



S, BH,Sb,CG,Ma
VI-VII
2n = (1 4) 28 (42) ;
(9-10 mm); klasicj muskj, sa linearno
lancetastjm pljevama, duzjne oko 5 mm, produ-
zene u os duzine do 7 mm.
u juznoj, zapad-
Evropi, Kavkazu, u Azijj , sjever-
i Africj, te Sjevernoj Juznoj Americj ;
pripada subkozmopolitskom elementu.
Vrsta populacijama
profjlu Jugoslavj-
je, od do brdskog pojasa.
najvjtalnjje populacjje zive u ekosj-
stemjma reda Trifolio-Hordeetalia,
sveza Molinio-Hordeion secalini i Trifolin resupi-
nati. vrsta aso-
cjjacije Hordeo-Caricetum distantis i Trifolio-
Hordeetum nodosi, ucestvuje u jzgradnji aso-
cijacija Oenantho-Aiopecuretum Peu-
cedano-Molinietum litoralis.
temperature stanistima razlicitih populacija
ove vrste variraju 1
apsolutne spustaju se do oko -1
apsolutne maksimalne dizu se i jznad
godjsnja vazduha
stanjstima populacjja krece se 60
70%. lzrazjta heliofjta. uspijeva
oglejenim tljma, koja
su tokom ljeta veoma suha. Oobra
krma samo u fazama razvjca.

KOELERIA
MACRANTHA
( Lebedev.) Schultes
[Syn. gracilis
Pers., cristata ( L.)
Pers. var gracilis
( Pers.) Beck]
Fam.
Smilica tanka,
smilica njezna
Nezna smiljica
Hair-grass
Zarte Kammschmiele,
Zierliche
Kammschmiele,


S, Sb, CG,
V - VIII
2n = 14 ;
gustog
20-60 cm visoko, samo u dijelu
sa liscem, golo ili samo ispod
metlice dlakavo. listovi vrlo jedva
prelaze 1 mm kratkim dlakama.
Usce kratko, Cvast
ili duguljasto
do 1 cm Klasici 4-5
mm dugi, 2-3 3-5
goli. Pljeve gotovo
siljate, gole. Pljevice krace od
u dijelu ili
ispod
gole, bez oski.
sve do subalpinskog
pojasa suvim liva-
dama kamenjarama. U nizijskom sre-
cemo veoma suvim Karakteri-
klase Festuco- Bro-
metea. Cesta u zajednjcama sveze Bromion
erecti, Festucion rupicole, Chrysopogoni- Dan-
thonion, Satureion subspicatae Festucion vale-
siacae edjfjkatorska vrsta asocjja-
cije Potentillo-Caricetum humilis R. Jovanovic
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
4. metlica, 5, 6. klasic
1955). Nalazimo u nekim
planjnskjh rudjna sveze Festucion bosniacae Ht.
1930 vrsta asocijacije Anthylli-
detum alpestris Ht.). Stoka rado jede dok
u mladom s proljeca, kasnjje previse
Hranljiva
Opste rasprostranjenje : gotovo
Evropa u Sredozemlju) sjever do
60sjeverne jrine, istoku do Himalaja; Kam-
Kina Amerika.
Pripada flornom

169

1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
4. metlica, 5, 6. klasic
Gusto do 1 m
vjsoka, jspod cvastj sa kratkjm dlakama,
prj starjm, rukav-
cjma. Ljstovj mekj, golj jlj sa trepljastjm
dlakama; rukavcj labavo obavijaju li-
gula kratka. Cvast krupna, do 1 cm duga,
rjeae slabo Klasjcj
5-7 mm dugj, rjeae dvocvjetnj ;
pljeve jroke, gole, hrapave;
pljevjce bez oske.
u Evropj, sjeveru do
zapadu do
Belgjje jugu do ltaljje.
170
KOELERIA
PYRAMIDATA
(Lam.) Beauv.
cristata / L.)
Pers.)
Fam.
Piramidalna
kelerija,
smilica
Navadna smiljica
Crested Hair grass
Koelerie crete
Pyramiden
Kammschmiele

S, H, BH, Sb, CG, Ma
V - Vll
2n = 28, 42, 70 ;
Maaarske zemalja poluostrva; prj-
pada

Populacjje ove vrste rasute su vertjkal-
nom profilu od brdskog do pojasa.
Najveca grupa populacjja optjmum za
zjvot u ekosjstemjma klase Festuco-Brometea,
reda Brometalia erecti sveze Bromion
erecti. vrsta aso-
cijacjje Koelerietum pyramidatae Pavl. 1951,
koja se razvjja Srblje
grupe populacija
zjmo u rudjnama na
sveza: Festucion variae, Festucion bosniacae,
Festucion pseudoxanthinae i Festucion albani-
cae, kao u borovjm sumama reda Pinetalia
heldreichii-nigrae
ma.
lma siroku ekolosku valencu u odnosu
svjetlo, toplotu, vodu, supstrat tjpove
zemljjsta.
U mlaajm fazama razvjca, ovce rado
pasu, kasnije

LOLIUM
PERENNE L.
Fam.
Engleski ljulj,
oblcni ljulj,
ljulj utrinac
Angleska ljuljka,
trpezna ljuljka

Perennial Rye-grass
Raygrass anglais
Deutsches Weidelgras,
Englisches Raygras
Logliarella

paurpac
S, Sb, CG,
V- Vll
2n = 14 ;
Biljka sa rasi renim busenovima, 30-70 cm
visoka. nerazgranata, glatka, ponekada
spljostena, uspravna ilj koljenasto ustajuca. Ljsnj
rukavcj glatkj, golj, najdonjj crvenj ; ljsne plojke
u pupoljku naborane, tamnozelene, dosta cvrste,
2-4 mm jroke; ligula kratka nesto vjse od 1
mm duga. Klas tanak, rastresjt, do 20 cm dug.
Klasjcj uspravnj, sa 6-16 cvjetova najcesce;
osovjna jzmedu klasjca glatka; pljeve vecinom
duze od donje pljevjce, 7-1 cm duge, usjljene;
donja pljevjca sa 7-9 nerava, 6-7 mm duga, 1,5
mm jroka, tupa jljata uvjjek bez osja;
pljevjca sa 2 nerva, nervjma fjno gusto
trepavjcava; cvjetovj uspravnj. Rjede vjvjparna

Nalazjmo u Evropj, izuzev arktjcke
sti , sjevernoj Afrjcj , srednjoj Azjjj , unesena u
Sjevernu Ameriku Australjju; autohtonom
arealu pripada evroazjjskom flornom elementu,
prema recentnom arealu cjrkumpolarnom.
Ova jroko rasprostranjena vrsta djferencjra
se veljk broj populacjja, koje se mogu grupj-
satj u dvjje skupjne. Skupjne urbano-ruralnjh
populacjja, koje forsjra covjek zasjjavanjem, ga-
zenjem, dubrenjem slicnjm aktivnostjma koje
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
klas, 4. klasic, 5. pljeva, 6, 7. dijelovi cvijeta
prjpadaju tercjjarnoj antropogenoj vegetacjjj reda
Plantaginetalia majoris nalaze optjmum u asocj-
jacjjj Lolio-Piantaginetum majoris, koja subko-
zmopoljtskog rasprostranjenja vjeran pratjlac
ljudskjh naselja. Druga grupa populacjja zjvj u
antropogenjm sekundarnjm ekosjstemjma reda
Arrhenatheretalia, odnosno sveze Cynosurion
cristati, postjzucj najvjsu brojnost, pokrovnost,
vjtalnost produkcjju u asocjjacjjj Lolio-Cynosu-
retum crtistati, koja takode vezana za uzu ilj
sjru okoljnu urbanjh ruralnjh naselja.
Veoma dobra krmna odljcna hortikul-
turna vrsta.
171

1. donji dio 2, dio i lista u regionu
ligule, 4. metlica, 5, 6. klasic
Bjljka sa jakjm du-
do1 m ljuspama.
20-80 cm vjsoka, sa vrlo kratkjm
kojj su malo
vrlo dug jde do jspod metljce, te se
doblva utjsak da bez
kratkjh razvjjaju se
sa pupoljcj sa u
se
celuloza; djo bez cvorova,
gladak, katkad do rukavcem.
Jj stova u zemljjstu jako za-
plojka sa
prugom, 3-5 mm sjroka; Jjgula ulaz
172
MOLINIA
CAERULEA (L.)
Moench SUBSP.
CAERULEA
Fam.
Modra beskoljenka
Modra stozka

Purple Moorgrass
Molinie
Pfeifengras
Gramigna liscia

S,H, BH,Sb, CG, Ma
VI - IX
2n = 36;
u rukavac sa gustjm dugjm dlakama. Metljca
do 40 duga, kod
Jjvadskjh kod sumskjh
metljce do 20 duge, hrapave.
Klasjcj 6-8 dugj, 1-6
zakriljao, katkad
rijetko klasjca sa
kratkjm dlakama; pljeve sa 1 2-2,5 mm
duge, duza sa
pljevjca okruglasta, trbusasto
s 5 3-6 mm duga, bez osj
vrhu pljevjca gola bez osj.
sa dva
perasta zjga; stublc slabo za-
Plod malo sa maljm
stjtjcem hjlumom.
u Evropj, jzuzev
ltalije u maloj Azjjj,
Kavkazu, u Sjblru u Sjevernoj prjpada
flornom

se vecj broj populacjja, od
kojjh grupa uvjete za zjvot
u asocjjacjjama sveze Molinion caeruleae,
reda Molinietalia, druga grupa u
cama reda Brometalia erecti, treca u okvjru reda
Nardetalia, u sumama. lma
slabu

NARDUS
STRICTA L.
Fam.
tipac
Volk, vrnuh,
scetinovka

Mat Weed-grass
Nard, nard raide
Gemeines Borstengrass,
Bocksbart
Cervino, Tondello

S, H, BH,Sb, CG, Ma
V- Vll
2n = 26, 30 ;
Biljka sa debelim, cm dugim
rizomima, od kojih polaze vegeta-
Gusto sa
1 cm
krute, samo sa listovjma, u
dijelu glatke u hrapave,
duze od listova. Ljstovi do 1
cm dugj ,
tobjelicaste i ljuspe; ljstovi sa vrlo
uskjm, do 0,5 mm jrokim,
obodjma hrapavim, siljatim liska-
ma; ligula kratka, do 2 mm duga,
sasvim Klas
i Klasici do 12 mm dugi, vrlo
usko dugo u fazama
razvica odstojeci ,
ili ljublcasti, zuti, dvjema stra-
pljeve
i postoje samo sa
ljuspom klasa; pljevica
sa sa cesto vrlo
i u krutu os; gornja pljevica 4 mm
duga i kozasta. Stublc
zig cjelovit. Plod sa jvice,
u stublc koji ostaje i go.
Areal vrste obuhvata Evropu, Azi-
ju, Kavkaz, Malu Aziju; pripada
skom
1. donji dio 2. klas, dio klasa, 4. dio
i lista u regionu ligule, 5.
Vrstu velik broj populacija koje su rasute
od brdskog do pojasa nasih
i kao i
populacjje zjve u ekosjstemima livada
brdskog i gorskog pojasa kojj pripadaju klasi
Nardo-Callunetea, redu Nardetalia.
Veoma i ali manje produktivne
populacije zjve u subalpjnskom, alpinskom
pojasu, u ekosistemima klasa Jun-
cetea trifidi ( =Caricetea curvulae), Rhodoreto-
Vaccinietea i Salicetea herbaceae.
krma veoma losa, Si02;
korovska blljka.


1. donji dio 2. dio llske i rukavca sa ligulom,
klasolika metlica, 4, 5, 6. klasic, 7. tucak i lodikula
Bjljka sa Busenasta.
uspravno, 20-150 vjsoko. Ljstovj rav-
nj, blijedozelenj, 30-35 dugj, postepeno su-
zenj u vrh; rukavcj goli, glatkj, donjj naduvenj
najgornjj ne; ljgula gornjjh ljstova nesto duza, do
5 duga, kod donjjh 2-3 duga, siroka.
uska, 2-30 du- -
ga, 4-8 sjroka. rjjetko kratka, loptasta, naj -
cesce zelena, Pljeve 3-5
duge, opnaste sa
su krute dlake; donja
pljevjca sa 3-5 nerava, gola, vrhu
174
PHLEUM
PRATENSE L.
Fam.
Macji repak,
macica
Travni ski macji rep


grass,
Cat's tail grass
Fhleole des pres
Wiesenlieschgras,

Coda di topo


S, Sb, CG,Ma
V - IX
2n = 42 ;
Antere su Plod loptast do
jajast, 1,5-2 dug; pljevjce cvrsto prjrasle uz
plod.
Rasprostranjena u Evropj s jzuzetkom
djjela SSSR-a, u Maloj Azjjj sjevernoj
Afrjcj , prenesena u Sjevernu Amerjku Austra-
ljju.
U okvjru ove vrste na prostoru Jugoslavjje
razljkujemo dvjje velike grupe populacija. od
kojih jedna nalazi optimum uslova za zjvot u
reda Arrhenatheretalia,
druga grupa, znatno naseljava me-
zokserofilne livade pasnjake sveza Mesobro-
mion i Chrysopogoni-Danthonion calycinae.
pulacije prve grupe izuzetno vjsok znacaj
kao krma, da su prjrodne jlj antropogenog
porijekla, dok su populacije druge grupe manje
u pogledu. .
Zbog izuzetno vjsokjh krmnjh vrjjednostl
ovu vrstu odavno uzgajati i
proizvodjtj sorte sa visim
Tako nas selekcionar Strelec
iz Poljoprjvrednog instituta u Banjaluci
nekoljko kvalitetnih visokoproduktjvnlh sort1,
koje se kultivjraju preko livadskjh i pasnjackih
Jugoslavjje jzvan nje.


PRATENSIS L.
Fam.
Livadna
metlusica, prava
livadarka
Travniska latovka

Blue grass,
Kentucky Blue grass,
Bird grass
Paturin des pres
Wiesenrispengras
Gramigna dei prati

S, Sb, CG,
V - Vll
2n = 28-142 ;
Biljka sa ili puzecim rizomima,
od kojjh cesto polaze izduzenj
okruglo, glatko, u djjelu bez
lisca. Listovj 2-4; rukavci goli ilj dlakavj ,
glatkj, na zatvorenj;
liske jlj prevjjene, gole, kratko usjljene,
krute, sjvozelene, 2-4 mm jroke; ligula kratka,
ilj jajasta, oko 1 mm duga. Metljca
prjje cvjetanja za vrijeme
ilj ljublcasta, do mrka;
metljce hrapave, donje zajedno.
Klasj(:j jajastj , sa do
1 cvjetova, 4-5 mm dugj, prelaze
lj ublcasto; pljeve gotovo jednake, mm duge,
sa 1 sa nerva, sjljate; donje
pljevjce kruto kozaste, duguljaste, gotovo tupe,
mm duge, osnovj sa vunasto-paucjna-
stjm cupercjma, lednoj
do sa gustjm kratkjm dlakama.
Cvjetovj povezanj cupercjma. Plod vretenast,
1,2-2 mm dug.
u Evropj, Kavkazu,
u sjevernoj Azijj , Sjevernoj Amerjcj,
Afrjci Australijj ; osnovu prjrodnog areala
prjpada
elementu, osnovu recen-
tnog- prjrodno-antropogenog areala supkozmo-
politskom.
1. donji dio 2. dio liske i rukavca sa ligulom,
metlica, 4. klasic, 5. donja pljevica
Brojne populacjje ove vrste grupjsu se u
dvjje podvrste: subsp. pratensis
subsp. angustifolia {l.) Sm., od kojih prva nalazj
optjmum uslova za zjvot u ekosistemjma klase
Molinio-Arrhenatheretea, druga u ekosjste-
mjma klase Festuco-Brometea. podv-
rsta brojnija produktjvnija, jma znatno vecu
krmnu vrjjednost, te spada u grupu nasjh najko-
rjsnjjih trava za razvoj stocarstva, kako za napa-
sanje stada, tako za sjjeno. Veoma se korjstj u
raznjm livadskjm smjesama, dugotrajna i
bujno se regenerise.
175

1. donji dio 2. metlica, dio liske 1 rukavca sa
ligulom, 4. klasic, 5. cvijet, 6. pseno

10-50 cm vjsoka, kruta, rjede ustaju-
ca, sa u
djjelu bez ljsca. Ljstovj 1-2 mm
sjrokj, u rozetj rukavcj
golj; jzumrlj rukavcj kozastj,
obrazuju lukovjcasto
ligula duguljasta, sjljata, do mm duga. Metljca
rastresjta, do 8 cm duga, za vrjjeme
sa kratkjm, odstojecjm
ma, koje su cesto vjjugave. duguljasto
jajastj, sa 4-10 cvjetova, jlj prelaze
boju. Pljeve do 4 mm duge,
176
BULBOSA L.
Fam.



livadarka
Cebulasta latovka


Bulbous Meadow-grass
Paturin bulbeux
Knolliges Rispengras
Fienarola Scalogna

S, BH, Sb, CG,
IV - Vl
2n = 28, 42, 45 ;
na grebenu hrapave. pljevice duguljaste,
oko mm duge, sjljate sa mrljom
jspod kozastog vrha, rjede
u Evro-
pj, Azjjj , u u Afrjcj;
prjpada
flornom
populacjje ove vrste rasute su
profjlu prjmorskjh od
do pojasa. Najveca
grupa populacija zjvj u ekosjstemjma klase Brac-
hypodio-Chrysopogonetea, tj . u
ljvadama sub-
poja-
sa, plicjm tljma. Druga
grupa populacjja zjvj u stepskim ekosjstemjma
klase Festuco-Brometea, treca u ekosjste-
mjma reda Trifolietalia parnassii,
skjm grckjm tem-
perature razljcjtjh populacjja
varjraju jzmedu 8 godj-
vazduha jzmedu 50
60%.
u prjmor-
skjm stepskjm podrucjjma; kultjvjra se u Ore-
(USA).


TRIVIALIS L.
Fam.
Oblcna livadarka,
oblcna vlasnjaca,
petograna
metlusica
Navadna latovka

Rough Meadow-grass
Paturin commun
Gemeines Rispengras
Spannochina,
Sciamonica

S, H, BH,Sb, CG,Ma
VI-VIII
2n = 14 ;
sa puzecjm
jzdancjma kojj se ukorjenjuju granaju.
ustajuca, okrugla, gotovo do vrha
obrasla liscem, pod metlicom hrapava. Rukavcj
hrapavj; plojke 1 -4
mm sjroke, jako hrapave, ljgule
makar kod listova jako
sjljate do 5 mm duge. Metljca duguljasta
jlj do 20 cm duga, prava;
metlice prije zatjm strsece,
Klasj(:j jajasti, oko 4 mm
dugj, sa cvjjeta,
svjjetlomrkj ili prelaze pljeve
jlj jajaste, siljate, 2, gornja
mm duga, gornja sjra jajasto siljata;
pljevice duguljasto koza-
ste, ostro hrptaste 2-2,5 mm
duge, sa gustim
stjh dlaka, obodu sa
kratkjm, dlaka-
ma. Cvjetovj dlaka. Plod
sa sa slablm zlijebom,
1,5 mm dug.
u cijeloj Evropi, sjever-
noj Azjjj, Kavkazu, u sjevernoj Americj, Maro-
ku, Alziru Australjjj; prjpada sjeverno-evroazjj-
1. donji dio 2. dio metlice, dio liske 1 rukavca
sa ligulom, 4. klasi6, 5. donja pljevica

areala,
tnog - subkozmopolit-
skom.
populacjje ove vrste rasute su
ekosjstemjma mezo-
ljvada pasnjaka klase Molinio-Arrhenathe-
retea. Jedna grupa uslove za zjvot
u asocjjacjjama sveze Calthion, druga u
sveze Filipendulo-Petasition,
populacjje u
tercjjarnoj vegetacjjj sveza Sysimbrion Polygo-
nion avicularis. Dobra krma u svjezem
177

1. donjj djo 2. met\jca, djo \jske rukavca sa
\jgulom, 4. klasjc, 5. vrh donje pljevjce upredenj dio osj
Rjzom puzecj sa kratkjm
30-80 cm vjsoko,
sa 4 cvora, od kojjh
bez rukavca, cvorovjma cesto dlaka-
vo, jspod metljce sasvjm golo. Rukavcj sa
mekanjm dlakama, hrapavj jli golj ; ljsne
ploce ravne, odozgo nesto odozdo slablje
dlakave; ligula 1-2 mm duga, vrhu
Metljca veljka, duguljasta, rastresjto rasjrena,
do 20 cm duga, u pocetku poslije cvjetanja
uska, tanka, stegnuta sa klasjca; grane
metljce njezne, slabo hrapave jlj skoro glatke.
178
TRISETUM
FLAVESCENS
(L.) Beauv.
pratense Pers. )
Fam.
Zlatnozuti ovsik,
zlatnozuta
Zlatni ovsenec

Yellow Oat grass,
Golden Oat grass
Avoine jaunatre
Goldhafer
Gramjgna


S, Sb, CG,
V - V\1
2n = 24, 28 ;
Klasjci sa 1-4 cvjjeta, 5-8 mm dugj, cvjeta-
nja okruglastj, za cvjetanja jroko
tada zelenj zlatnozutj; osovjna klasjca
sa vrlo kratkjm dlakama. Pljeve krace od cvjeto-
va; donja sa 1 nervom oko 4 mm duga, gornja
sa nerva dvostruko duza. Snopjcj dlaka jspod
t vjetova vrlo kratki, jspod najdonjeg cvjjeta
skoro potpuno nedostaju. Donja pljevjca gola,
sa 5 nerava, na dva djjela rascjjepljena sa vrhom
kojj se zavrsava savjjenjm osjem, do 7 mm
duga. Gornja pljevjca tanko kozasta sa 2 hrpta.
Plod go ilj sa paucjnastim dlakama.
Rasprostranjena u srednjoj juznoj Evro-
pj, na Kavkazu, u Alzjru, Maroku, srednjoj Azjjj
Sjevernoj Amerjcj ; prealpsko-submedj-
flornom elementu.
Optjmum uslova za zjvot nalazj u asocjjacj-
jama sveze Polygono- Trisetion flavescentis,
ucestvuje u nekjh asocjjacjja sveze Arrhe-
natherion e/atioris, odnosno reda Arrhenathere-
talia.
Daje kvalitetnu krmu, kako u svjezem stanju
tako u sjjenu.

LITERATURA, SKRACENICE IMENA CITIRANIH AUTORA
INDEKS ASOCIJACIJA, RJECNIK TERMINA,
REGISTRI

LITERATURA
ADAMOVIC, L., 1909: Die der (Masische Leipzig.
1973:
ASCHERSON, P.F.A. & GRAEBNER, P.D. 1896-1938: der Flora.
Ed. 1, Leipzig.
R., 1950: Prilog vegetacije
zbornik Zemjodelsko-sumarskiot fakultet Zemlodelstvo, Skopje.
G., 1890-1893: Flora Nieder-Osterreich,
G., Flora i Novopazarskog 1- 2, Sarajevo, Beograd
G. & MAL 1950: Flq_ra et 4, Sympetalae 1, 1-72, Sarajevo.
G., Maly, & Z. 1967: Flora et 4, Sympetalae 2:1-110,
Sarajevo.
G., MALY & BJELCIC, Z. 1974: Flora et 4, Sympetalae 3:1--83,
Saraj evo.
G., MALY, & Z. 1983 : Flora et 4, Sympeta/ae 4 :1-188,
Sarajevo
BJELCIC, Z., 1966: Vegetacija pojasa Zemalj. muzeja BiH
u Sarajevu, Sarajevo
BLECIC, V. & LAKUSIC, R., 1967: Prodromus Crne Gore, Glas. Zavoda
zast. prirode muzeja 9, 57-98,
BLECIC, V. & 1964: livade i Goliji.
muzeja u Beogradu, 19, 89-94, Beograd.
BOHINC, 1979:
BONNIER G. 1911-1935: Flora complete illustree Coulers de Suisse et Belgique,
1-XII, Paris.
BONNIER, G. & LAYNES, G de., 1962: Flore complete portative de la de la Suisse et de
la Belgique, Paris.
1950; Ubersicht der (IV), Vegetatio, Vol .
11, Haag.
1964: Dritte Aufl. York.
BRIOSI, G.: Urlico Hoepli,
CINCOVIC, 1956: Livadska vegetacija u dolinama Srblje, Dokt. disert.,
radova Polj . fak. 1-62, Beograd
CINCOVIC, 1956: livada u radova Polj. fak. IV, 1, Beograd.
CINCOVIC, & KOJIC, 1956: Neki tipovi livada i pasnjaka Divcibarama, Zborn. radova
Polj. fak. IV, 2, Beograd.
CINCOVIC, & KOJIC, 1962: livadskoj zajednici Danthonietum ca/ycinae u zapadnoj Srblji .
Arhiv za Poljoprivredne (47), 3-12, Beograd.
CANAK, S. & KOJIC, 1978: llustrovana korovska flora Jugoslavije, Novi
Sad.
1949: Sistematika Beograd.
DANON, 1960: Fitocenoloska ispitivanja livada tipa Agrostidetum vulgaris i Poterieto-Festucetum
vallesiacae u Krivog Vira. Arhiv (_1 - 2),_ 1:-9, Beograd. ... . .
DIKLIC, N. & Nlkolic, V., 1964: nekim zajedn1cama pasnJaka 1 l1vada SvriJISklm plan1nama.
Glasnik Prirodnjackog muzeja, 19, 65--88, Beograd.
DIKLIC, N. & NIKOLIC, V., 1972: nekim livadskim zajednicama iz E>erdapske klisure, Glasn.
Prirodnjackog muzeja, serija 20, 57-76, Beograd.
DIZDAREVIC, 1974: ekologije, Sarajevo.
DOMAC 1950: Flora za i upoznavanje Zagreb.
R . 1973: Mala flora Hrvatske i susjednih podrucja, 1-543, Skolska Zagreb.
181

EIORE>EVIC, V., 1951 : Livadarstvo s Beograd.
EHRENDORFER, F . 1973: Liste der Gefasspflanzen Mltteleuropas, Graz.
FIORI, 1923-1929: Nouva flora analitica d' ltalia, Bd. 1-2, Firenze.
FRITSCH, & GJURASIN, S. 1941 : Prirodopis Zagreb.
GAJIC, 1954: Sumske i livadske fitocenoze Kosmaja. Arhiv nauka, 1- 2, 145-160,
Beograd.
GIL, N. & VEAR, 1958: Agrjcultural Botany, London.
GLIGIC, V. 1954: Etjmoloski botanicki recnik, Sarajevo.
1969: lekovitim Beograd.
GREBENSCIKOV, & al ., 1956: Hole juznej Vel'kej Fatry, Slovenska Akad. vjed., Bratislava.
GRLIC, LJ. 1980: Samoniklo jestjvo Prosvjeta; 1-335, Zagreb.
HEGI, G., 1906--1931-1966: lllustrierte Flora von Mjttei-Eurpa, Munchen.
1924-1933: Prodromus Florae Paninsulae Balcanicae (jn Feddes Repert. Beih.,
30), Berlin-Dahlem.
HOLMGREN, 1958: Weeds of Utah, Utah State Unjversjty_
HORVAT, 1., 1931 : Brdske livade vristine u Hrvatskoj, Acta. Bot. Unjv. 7, 76--90, Zagreb.
HORVAT, 1., 1949: Nauka zajednjcama, Zagreb.
HORVAT, 1. 1960: Pretplanjnske ljvade rudjne planjne Vlasjc u Bosnj. 8joloski glasnik, 13, 2- 3,
113-157. Zagreb.
HORVAT, 1. 1962: Vegetacjja planjna zapadne Hrvatske. Prjrodoslovna jstrafjvanja, Jugosl. akad.,
30, Acta 2, Zagreb.
HORVAT, 1., 1962: Ovjje dolinske livade gorskjh krajeva Hrvatske, Veter. arh. XXXII,
129-143, Zagreb.
HORVAT, 1., GLAVAC, V. & ELLENBERG, 1974: Vegetatjon Sudosteuropas Geobot. selecta
4. Gustav Fjscher Verlag, Stuttgart.
HOAVATIC, S., 1934: Flora vegeracija otoka Paga. Prirodosl. jstraf. Jugoslav. akad. znan. umjetn.
19, 116--732, Zagreb.
HORVATIC, S. 1954: llustrjranj biljnar, Zagreb
HORVATIG, S., 1956: Fjtogeografsko krsa Hrvatske susjednjh Jugoslavije,
Krs Jugoslavjje 5, Split.
S., 1963 Vegetacijska karta otoka Paga s opcim pregledom vegetacijskjh jedinjca
hrvatskog primorja. Prjrodosl. istrafiv. Jugoslav. akad. znan. umjetn. 33, Acta Biol. 4, Zagreb.
HORVATIC, S., 1963 Biljnogeografski polozaj i rasclanjenje naseg u svjetlu suvremenih
fitocenoloskih istrafivanja. Acta Bot. Croat. 22, Zagreb.
HORVATIC, S., 1964: Fitocenoloske jedinice vegetacije krskog Jugoslavjje kao osnova
njegovog Acta bot. Croat. Vol. exstraord., 15-34, Zagreb.
HORVATIC, S., TOMAZIC, G., 1941 : Travniska vegetacija reda Arrhenatheretalia v njzjnskem pasu
Slovenije. Zborn. Prirodoslov. drustva 2, 68-75, Ljubljana.
HORVATIC, S. & TRINAJSTIG, 1. (eds.), 1967-1981 : flora Jugoslavije 1. Zagreb.
ILIJANIC, LJ., 1957: Ekolosko fjtocenoloska istrafivanja livada u Hrvatskoj, Acta Bot. Croat.
Vol. XVI, Zagreb.
ILIJANIG, LJ., 1965: Recherches phytosocjologjques et ecologjques dans les de 1' Arrhenat
de Lattes (Herault). Comm. SIGMA 173, Acta Bot. Croat., 24, 47-67, Zagreb.
ILIJANIC, LJ., 1968: Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatjens, Acta Bot. Croat.
26--27, Zagreb.
ILIJANIC, LJ., 1969: Das Trifolion pallidi, ein neuer Verland der Ordnung Trifolio-Hordeetalia H-ic.
Acta Bot. Croat. 28, Zagreb.
ILIJANIC, LJ., GAZI, V. & TOPIC, . 1972: Grasslands Containing Chrysopogon gryllus in
Contlnental Regions of West Croatia, Acta Bot. Croat., 31 , Zagreb.
ILIJANIC, LJ. & SEGULJA, N., 1978: Zur Pflanzensozjologischen Gljejderung der Glatthaferwiesen
Nordostkroatiens, Acta Bot. Croat. 37, Zagreb.
JAKOVLJEVIC, S., 1962: Sistematjka lekovjtih Beograd.
JASMAK, 1980: Medonosno bllje, Nollt, Beograd.
JAVORKA, S . 1925: Magyar Flora (Fiora Hungarjca), Budapest.
S. & Csapody, V. 1975: lconographia Florae Partls Austro-orientalis Europae Centraljs,
Budapest
& 1963-1982: 1 - Vlll,
JOSIFOVIC, 197D-1996: Flora SR tom Srpska akad. nauka umetn., Odeljenje prir.
- matem. nauka, Beograd.
182

& al ., 1986: PRODROMUS JUGOSLAVIAE ad mappam
m 1 : 200 000, vece Veget. karte Jugoslavjje,
JOVANOVIC, & al., 1986: Prirodna potencijalna vegetacija Jugoslavjje Nauc. vece Veget. karte
Jugoslavjje, '
R., 1954: fjtocenozi (Chrysopogon gryllus) u Srbljj.
radova lnstituta za ekologjju knj . 5, 1- 18, Beograd.
JOVANOVIC-DUNJIC, R., 1955: Tipovi pasnjaka livada Suve planjne. Srpska akad. nauka i umetn.
lnstjtut za ekologjju 6,2, 1- 104, Beograd. '
R., 1956: pasnjaka livada na Rtnju. Srpska akad. nauka umetn.
Zbom1k radova. lnstjtut za ekologjju 7, 1. Beograd.
JOVANOVIC-DUNJIC, R., 1957: Tipovj doljnskjh ljvada Jasenjce, Arhiv. nauka, IX, 1-4,
Beograd.
JOVANOVIC-DUNJIC, R., 1958: Tjpovj vegetacjje u Jasenjcj. radova Bjol.
jnstjtuta NR 2, 1-36, Beograd.
KLAPP, 1938: Wjesen und Wejden. Verlag Paul Parey, Berljn,
KLAPP, 1965: Taschenbuch der Graser, Berlin
KLAPP, 1974: Tashenbuch der Graser, Verlag Paul Parey, Hamburg.
KOJIC, 1957: Chrysopogono-Danthonietum calycinae-nova sveza u redu Festucetalia va/esiacae
Br. - Bl. & Zbornjk radova Poljoprjvrednog fakulteta, 2, 51-55, Beograd.
KOJIC, 1959: Zastupljenost, uloga djjpovjne (Chrysopogon gryllus) u ljvadskim
fitocenozama zapadne Arhiv za poljoprjvredne nauke, 37, 3-46, Beograd.
KOJIC, & IVANOVIC, N., 1953: Fitocenoloska istra.Zivanja livada na juznim padjnama Maljena,
Zbor. radova Polj . fak. 1, 1, Beograd.
& 1934-1964: 1.
KOVACEVIC, 1959: Pregled tipova travnjaka s agroekoloskog gledjsta bosanskjh
kotara Sanskj Most, Mrkonjjc Grad, Bosanskj Petrovac Ljjevca Polja. Godjsnjak Bjol. jnst. Unjv.,
Xll 1-2 Sarajevo.
KOVACEVIC, 1967: Travnjacj, Poljopr. encjklopedjja 111, Jugosl. leksjkografskj zavod, Zagreb.
KOVACEVIC, 1971 : Poljoprjvredna fjtocenologjja, Zagreb.
KOVACEVIC, 1976: Korovj u poljoprjvredj, Zagreb.
1955: 11-
KUSAN, F., 1956: Ljekovjto drugo korjsno Poljoprjvrednj nakladnj zavod, Zagreb.
1947: Trave, Zagreb.
LAKUSIC, R. , 1964: Seslerietalia comosae Ordo novus der Caricetea curvulae Br.- Bl. 26, auf dem
Mjtt. Ost. alp. - djn. Sect. Heft 5, Glagenfurt.
LAKUSIC, R., 1966: Vegetacjja ljvada pasnjaka na planjnj Bjelasjcj. Godjsnjak Bjoloskog jnstjtuta
Unjverzjteta u Sarajevu, XIX, Sarajevo.
LAKUSIC, R., 1967: Crepidetalia dinaricae Ordo, novus der Elyno-Seslerietea Br. - Bl. 48 auf dem
Qjnarjden. Mjtt, Ostalp. - djn. Sect., Heft 8, Wjen.
LAKUSIC, R., 1968: Planjnska vegetacija jugojstocnjh Ojnarjda. Glasnjk. zavoda za zastjtu
prirode, 1, Titograd.
LAKUSIC, R., 1969: Fjtogeografsko visokjh Dinarida. Acta Bot. Croat. XXVIII, Zagreb.
LAKUSIC, R., 1969: Planinska vegetacjja Prokletjja. Zbornjk rezjmea 11 kongresa Jugoslavjje,
Beograd.
LAKUSIC, R., 1969: Vergleich zwischen den Elyno-Seslerietea Br. - Bl. 49 der Apenjnen und der
Dinariden. Mjtt. Ostalp. - din. Sect., 9, Camerjno.
LAKUSIC, R. , 1970: NatOrlichen und antropogenen Hohengrenzen jn den Ojnarjden,
Mjtt. Ostalp. - djn. Sect., Heft 1 lnsbruck.
LAKUSIC, R., 1970: Florjstjcke rijetkosti vegetacjjske zakonitostj planjne Hajle (2400 m.s,m.).
Glasnjk zavoda za zastitu prjrode, br. Tjtograd.
LAKUSIC, R., 1970: Qje Vegetatjon der Ojnarjden, Vegetatjo, XXI, Fasc. 4-6,
Hague.
LAKUSIC, R., 1973: Qje resultatae der und an den
Qjnarjden, Bratjslava.
LAKUSIC, R., 1974: Specjfjcnosti flore i vegetacije Komova i Prokletija, Zbornik radova sa
Sjmpozjjuma flori vegetacijj jugojstocnjh Dinarida, Tokovj 9, lvangrad.
LAKUSIC R., 1976: Prirodnj sjstem tala u prirodnom sjstemu na Dinarjdjma,
v kongresa Jugoslovenskog drustva za proucavanje zemljjsta, Sarajevo.
LAKUSIC, R., 1976: Prjrodnj sistem na planinama Godjs. Bjol. jnstjtuta
Unjverzjteta u Sarajevu, XXIX, Sarajevo.
LAKUSIC, R., 1977: Struktura i dinamika ekosjstema sredjne na jugojstocnlm Ojnarjdlma,
Zbornjk radova sa Sjmpozjjuma Crnogorske akad. nauka u Herceg Novom.
LAKUSIC, R., 1980: Ekologija Svjetlost, Sarajevo.
183

LAKUSIC, R., 1982: Planinske Sarajevo.
LAKUSIC, R., Narthecietalia Ordo novus der Scheuchzerio- Caricetea fuscae Nordh. ln
den Geblrgen, Berichte des Geobotanlsches lnstilut der 51 , ZOrich.
LAKUSIC, R., Bjelcic. Z., Silic, .. Kutlesa L., Misic, lj. .. 1969: Planinska vegetacija
Volujaka Zelengore. Radovi Akad. nauka i umj. BiH, posebna izdanja, Xl, Od]elj.
prirod. i matema\. nauka, Sarajevo.
LAKUSIC, R., Pavlovic, D. & Abadzic S., 1977: Uticaj antropogenih faktora strukturu dinamiku
ekosistema sredine u centralne Bosne, skup .. progres,
ljudske slobode zastjta okoline, 2, Sarajevo.
LAKUSIC, R., & PULEVIC, V., 1977; Makrofitocenoze kao
sredine, Zbornik radova sa Simpozijuma akademije nauka u Herceg Novom.
LAKUSIC, R., & al., 1977: Prirodni potencijali ljekovjtjh, vitamjnoznih jestjvih divljih vrsta
na Dinaridima, Zbomik radova sa Simpozijuma Crnogorske akad. nauka u Herceg
Novom.
LAKUSIC, R., & al ., 1978: Prodromus zajednjca Bosne Hercegovine, Godisnjak Biol. jnst.
Unjverz. u Sarajevu, Vol. 1-87, Sarajevo.
LAKUSIC, R . & al .. 1979: Struktura i dinamika ekosistema planine Vranice u Bosnj, radova
11 kongresa ekologa Jugoslavjje, 1, 605-714, Zadar.
LAKUSIC, R., & al ., 1982: Ekosistemj planine Bjlten Drustva ekologa Ser. ekoloske
monografije, 1, 1, Sarajevo.
LAKUSIC, R., & al. 1987: lndjkatori stanja zivotne sredine, Bilten Drustva ekologa BiH, Serija
- ekoloske monografije, 111, Sarajevo.
LAKUSIC, R., & al. 1987: Pregled nesumskjh ekosjstema Nacjonalnog parka Sutjeska, Bilten Drustva
ekologa BiH, - ekoloske monografije, Vol . 4, Sarajevo.
1950-1956: 1 - 111,
-
MAJOVSKY, & 1970: Rastliny IUk, Obzor, Bratjslava.
MARKOVIC, LJ., 1978: Travnjacka vegetacjja sveze Agropyro-Rumicjon u obalnom pojasu Save
u Hrvatskoj, Acta Bot. Croat. Zagreb.
& SUSNIK, F., 1984: Mala flora Slovenije. Praprotnjce in semenke.
Driavna zalozba Slovenije,
MAYER, 1952: Seznam praprotnic in cvetnic slovenskega ozemlja. SAZU,
MEUSEL, Vergleichende Arealkunde, 1, 11, Berlin - Zehlendorf.
MEUSEL, JOGER, WEINERT, 1965: Vergleichende Chorologje der Zentraleuropaischen
Flora, Jena.
1964;
-
15,
MISIC, LJ., 1984: Vegetacjja livada pasnjaka na planjnj Treskavici. Doktorska djserta-
cija, fakultet, Sarajevo.
MISIC, V., 1964: Ekoloski faktori njjhov za svet, Beograd.
MISIC, v . & al., 1978: Biljne zajednjce stanista Stare planjne. Srpska akad. nauka
umetn. DXI, Beograd.
MISKOVIC. 1986: Krmno knjjga, Beograd.
NESTOROV, V., 1959: Prjlog poznavanju prjvredne pasnjaka
sa posebnjm osvrtom na zajednjcu '?l!ngentls,. Vll_l, 1,
NESTOROV. v., 1964: Prilog proucavanju nekJh zeiJastJh bJIJaka reJona LJubuse
pogodnosti kao krme, Veterjnaria, 1 1, Sarajevo. _
1976::
OBERDORFER, 1962, 1970: Pflanzensoziologjsche Exkursionsflora. Suddeutschland und dje
angrenzenden Stuttgart.
OCOKOLJIC, S., & al., 1964: Krmne Zadruzna knjjga, Beograd.
OCOKOLJIC, S., & al .. Prjrodnj sejanj travnjaci, Beograd.
PAULINI, 1969: Flowers of Europe. London-New York-Toronto. . .
PAVLOVIC, Z., 1950: Pregled livada i pasnjaka Zlatjbora, Zborn. radova lnst. za ekolog.
1, Beograd. l k 1
PAVLOVIC, z., 1951 : Vegetacija planine ZJatlbor. Zborn. rad. SAN 1, nst. za
2, Beograd. . . k u
1 1
d
PAVLOVIC, s., & ZIVANOVIC, 1982: Sistematlka lekovJIJh nJverzJ u eogra u,
1-287, Beograd. . . "'
v., 1974: Travniska zdruzba ;:,ugar. 1972 in njena
rasirjenost v Sloveniji. Biol. Vestn. 22, 29-37,
184

PETRIC, 1969: Pregled slstema visjih rastlin, Univerza v Blotehnjska fakulteta,
S., 1982: Flora d' ltafja, 1- 111, Edagricole, Roma.
PIZON, 1925: Anatomie et physjofogie vegetales, Parjs
RAUH, W., 1966: Unsere Wjesenpflanzen, Winters naturwissenschaftliche TaschenbOcher, Heldel-
berg.
RESMERITA? 1., 1970: Flora, vegetatia si potentjaful productjv masjvue Vliideasa, Editura
Academjej socjafiste Romanja, Bukuresti .
RICHTER, & SEVERA, F. 1971 : Lecive rostlyn. Praha
1948:
1954: Flora vegetacija ljvada kraskih polja Bosne Hercegovjne,
Godisnjak Biol. inst. Univerz. u Sarajevu, V/1, 1-2, 25-109, Sarajevo.
1956, 1957, 1959, 1962: Flora vegetacija dolomjtjma Bosne i
Hercegovlne, Godjsnjak, Biol. jnst. Univ. u Sarajevu, Xll , Sarajevo.
1963: Biljnj pokrov serpentinjma u Bosni, Godjsnjak Biol. inst. Unjv.
u Sarajevu, XVI, Sarajevo.
ROHLENA, 1942: Conspectus Florae Montenegrinae, Preslia, Praha.
ROSE, F., 1983: Wild F/owers, Frederjck Warne, London.
SAVULESKU, & 1951-1972: Flora Populare Romane, 1-XII. Bucurestj.
SCHLOSSER, & VUKOTINOVIC, L. 1869: Flora Croatjca,
& Wraber, 1986: Travniske rastline Slovenskem. Presemova druzba,
SIMONOVIC, 1943: Botanjka. Beograd.
SIMOI';JOVIC, D. 1959: Botanicki Naucno delo. Beograd.
SLAVNIC, 2:., 1949: Slatjnska vegetacija Vojvodjne. Arhjv za poljopriv. nauke tehnjku, 4, 1-180,
Beograd.
STANKOVIC- 1975: Livadska zajednjca lnulo-Danthonjetum ca/ycinae u vegetacjjj
lbarskog Kolasjna ( Kosovo ). Ekologjja, 1 1, 1-22, Beograd.
STJEPANOVIC-VESELICIC, L., 1953: Vegetacjja Poseb. jzd. SAN, knj. CCXV/,
Beograd.
STRASBURGER, NOLL, F., & al., 1921 : Lehrbuch der Botanjk, Verlang von Gustav Fjscher, Jena.
SEGULJA, N., 1977: Nove jedjnjce sveze Calthion na Vukomerickjh gorica, Acta Bot. Croat,
vol. 36, Zagreb.
SEGULJA, N., & HRSAK, V., 1988: Prirucnik za fjtocenoloska ekoloska jstraijvanja vegetacije,
1-93, Zagreb.
SILIC, 1973: Atlas drveca grmlja, Sarajevo.
SILIC, 1977: Sumske zeljaste
SILIC, 1984: Endemicne Sarajevo-Beograd.
SIMIC, F., 1980: Nase medonosno Znanje. Zagreb.
SOSTARIC-PISARCIC, & KOVAtEVIC, 1968: Travnjacka flora i njene poljoprivredne
vrijednostj , Zagreb. .
SUGAR, /., 1972: Dvjje nove zajednice u Samoborskom poiJU. Acta bot. Croat., 32, 197-201,
Zagreb.
W., 1975: Lehrbuch der Botanik,
THOMEN, 1967: Taschenatlas der Schwejzer Flora, Basei-Stuttgart.
THURZOVA L., & KRESANEK, & 1971 : at/as lecjv)'ch rastlin, Osveta.
1., (ed.), 1975-1983: Analiticka flora . . . .
TRINAJSTIC, 1., & SUGAA, /., 1972: Prjfog poznavanJu vegetaCIJe suh1h travnJaka na plan1n1 D1nar1
u Hrvatskoj, Acta Bot. Croat. 31 , 165-171, Zagreb.
TAINAJSTIC, 1. & 1981 : Prjfog poznavanju floristlckog sastava i rasprostranjenosti as. Bromo-
Danthonietum alpinae Sugar u gorskjm predjelima Hrvatske, Acta Croat. Vol. 40, 155-163,
Zagreb.
TUCAKOV, 1971 : Leeenje Beograd.
TUAINA, 1952: Uvade pasnjacj, 11, Zagreb.
TUTIN, G. & al., 1964-1980: Flora europaea 1-5. Cambridge, University Press.
V/SIANI, 1842- 1852: Flora Dalmatjca, 1- 111, Upsiae.
1935: Handbuch der Systematisvhen V/1, Leipzig- Wien.
185

SKRACENICE IMENA
tht ;tth' k
All, : \t 1 1 'INI ( 1; . lt\04), t\ 1\Sc 1 t""t \1)\kt' tl 1 t'lfHIO (lt
,jjt1l,t .. FI\\1!\ Pt'\Jt: IH )1\\,\t\ ' " ( 1 .. \ 1 dl
At \ 1\t\' .-\r l1\ ,f;LI. :.. ( lt\4(} 1 ), tr\tt'.\1 Atll !t tf(t kt
.. ft ' 1 ' '" ( 1 88. )
8 tkc: r : ,l i ( 1). l\t1Sk1$ Kt w tl 1 t 11d 1111
8 r11.: L 111 lt \)\tllt ( p/'\)lt t'( , 1-.lt,
\ , 1 \11,, \.1 :\ IHI '-'' ill1t 1818 1$\t (t1 St. 111$1-.t 1,,\ \ l t /\lbtt\1, 1 lt .'\11\,\ltl
't'l" 1) ''t' 1111 '" .. ( \8:'0) 1 ... 11 dltl ", lt
/ \
Bt mh.: R "-''' t \ 1, ,4 pt\-1ft t )\ tnll\t' 11 1 p1$,tt' t\t lo.rl1
l t 11\11.'1-.11\ 1 \
8\t' L \ RSl EIN. Fnd11 lt ( 1 1't>8 1 1tl11 11 lo..t$t11ft1
1\l$1-.1 ,1,: " 11 '"111 "'' ,: 1 .. t . ,$'"
p$t \t\ \11 "11)1gt 1 dtt.l \,
Blt: lclc: H,ILL 1 dt $ \11\)t.\$1-.1 t t \1\t 1 11\\/:t 1 t \t $ ,tt,\lt,\tl ,
pl$(tt' l\f\: 1-.111 1 111t :'\ 111.: k)S\..Ih 1 ,, V,\ : \ lt. lllt.'ltljtr 1 Htil 11\t.
Bltc 1 .tl-. Vtl \llt.' t 1 1 1 1981 ). )ft $ 1 00\ttt,ll-.t n t Ur\t\ t'' :tlt ltr 11 tdll
bt\\jl\lh ltl\ :-t 1\1: 1 slo.\1\. 11 1 \1$klh ,') t 1\dt 1\\1 111111 1 '" lt"ll\1111
\ tl ''" . s t1v,, 1 .v1111 : '"' inl \\11\ '
8t P\LIS 1 t1t\ AIS tttt) ( 1 i.. lt\.\1) f"" ilt.-\\,\t ft tr,t\t'
t 1 \)\Jt tt') 1
Bor kl1.: R 111: \S tt t 1 HIOt\) Ntt\111 \t lo.t t \1\lt ,\1 t r 1J11IIt r ,, :k)\' ,\
ollt: . 11 t ). dittlo.tot .:,, 1t :,\ pllf\.'ll.it' sR 1ttit
1 dt1\lo. t\\$\ pl$' .. : pltt 1t.. br jl\111 (\ 1: 111 1 111t'<it'
Crnnt.t: IMitf\ .1 "'" Nt 1.11 ( 1 , .. \.11lk 1 P"'lt $ 1 Bt
j)f\)fl\'1111-. Lll\1\t \1 \C'q\111,' 1 t11t 1' Stllp.: $ \ \t" (tl '" t l . t\: 1, t\7')
Dnnon: )N. Pf\'1 1r .J.tlo.Ov pn: lt\S\)1 Atll 1 111111 111 11:01 1 \1.:1\:'v \
OL ANi Ll A\IQtiStll\ (1718 1t:'41). t I\1\1\RI
$'1 111 tlis " \tur \lls Rt'l9111
Olki/C: t 11\LI<." t.11 N\k(ll ' 1\jl\lh 1/ ststt cn \\$klh 1 11\I.W\111:01
1 1()\ .\
Ehrond. Nt HfER Ftlt"dttch (19 4 ), prol\ $\.1f Ur"': 1 \ tl Bt \1 1 8: lt tskt
1\111. tlkt\. 1 t'\ \lt:'ijo
Et\rh. : t RT fll (1"74-. 1t ..:1 ). tpott\lo.t\r 1 llllt\t o.v "8tllt\{.lt\
" ( 1 '/87 179 .. )
Gnrck : F \1 81 1 004) N/ 1na \t . \ .. Fk: )f\ Nooi
hlt\IIO" { HW9)
Qn.udln: L1 UDIN Fr Phtltpptt ( 1766-1 . ). \1toh\ "'FIOI Hofwtlct\""
( 1 t\: '8 1 1 dn1glh r dov
Gltlb. : r\ Emn\ nu 1 ( 17-41 181-4), protesor tx t '"" u Lyot\ U. dtelt\ .. HI.."rotnt des
pl s tf 1 t1ruglh.
187


termina, imena vrsta, varijeteta i formi,
atrlbuta, te porijekla imena rodova
u ovoj knjlzi
faktori - obuhvataju kompleks faktora nezive prirode:
klimatske (svjetlost. temperaturu. vlainost. vazduh), orografske, edafske i druge, koji zajedno sa
faktorima ekoloske faktore u okviru kojih se odvija zivot organizma
acaulis = ne, kaulos = bez
- nakiseo, kiseo
Achillea L. (grc. achilleia) Ahilu, junaku iz trojanskog rata
acidofilan (lat. acidus = kiseo, philos = prijatelj) koji voli, odnosno podnosi kiselu podlogu -
sredinu (staniste)
acris acer (lat. acer = ostar, siljat) zbog oblika lisnih reznjeva
adventivne (advenire = pridoei) koje su donesene iz drugih udaljenih
adventivni izdanci (advenire = pridoci) izdanci koji se ne javljaju odredenim nego proizvoljn1m
mladim ili starijim djelovima
adventivni korijen (radix adventiva) korijen koji ne nastaje iz korijenka klice nego naknadno na izdanku
ili listu}
aestivalis, aestivus, - ljetni, koji cvjeta u ljetnem periodu
Agrostis L. - naziv za vise livadskih trava
ahenija (achenium) ne, heno6 = sjedinjujem, chaino = otvaram) poseban sinkarpne
roske (orasice) s jednom nije s usplodem. Plod
karak1eristiean za predstavnike fam. Asteraceae.
Ajuga L. - od aguja = giht, naziv u ajuga, se vrsta chamaepitis
upotrebljavala protiv gihta
aktinomorfan (actinomorphus) aktis = zraka, morphe = zrakast ; cvijet koji se moze sa
vise od dva uzduzna presjeka podijeliti u priblizno jednake dijelove; sinonim:
multilateralan
album - bjelina
albus - bijel
Alchemilla L. - od arapskog Alkemelych = nebeska rosa, (kod se ljekovitost i cudotvorna
moc pripisivala ne samo biljkama, cak i kapljicama rose sa
Alectorolophus atektor = pijetao, lopos = kresta) pijetlova kresta.
alkaloidi { al-kal = potasa, soda eidos = vid, oblik, slika,
svojstava, u su fizioloskog i za
ljude. U terapeutskim dozama koriste se u medicini. ih u hemiji poznato
vise od stotinu kofejn, kokain, kjnin, strihnin, teobromin dr.).
Alopecurus L. {grc. alpoex = lisica, oura = rep) kad uvenu prasnici, klasolika metlica pos1aje rida
kao lisica
alpinus, - alpski. planinski
altus, - visok
altissimus, - najvisi
aluvijalni (lat. alluvium = naplava, nanos) nanosni, naplavni
(lat. amplitudo = obujam, velicina) prostranstvo, sirina, opseg
andreceum (androeceum) aner, andr6s = muz, oicos = stan) kolek1ivna oznaka za muske
cvjetne dijelove
anemofilno anemos = vjetar. philos = prijatelj) prilagodenost na opra5ivanje pomoeu
vjetra
angustifolius, - uskolistan
annuus, - jednogodisnji
antera antheros = koji cvjeta) prasnjca; sastoji se iz 2 poluantere .
Anthoxanthum L. - od grc. anthos = cvjjet xanthos = zut, cvast svjetanju takve
Anthrlscus Pers. - od grc. antherix = stabalce, mu tanko, ili od grc. anthos = cvijet i
rhyskos = zivica, biljka cesto raste u zjvjcama
195

Anthyllis L. anthos = cvijet, ioulos = malja) ime sa bljelim maljama.
antropogeni faktori antropos = covjek, genes1s = lat. factor = kojj se
djejstva i uticaje koje zivj svijet vrsi jl/
areal (lat. area = blljnih ili vrsta
lli zaj ednica
- susan
Arrhenatherum arrhen = muskj, ather = os) tako muskl cvjetovj, za od
jmaju dugu os
arvensis - poljskl,
asocijacija (lat. associatio = udruzjvanje u sistematjcj
koja se odlikuje sastavom,
prilikama djnamlkom u prostoru jzdvaja se na osnovu
jlf skupa vrsta
aspekt (lat. aspectus = jzgled, pojava) jzgled fitocenoze kojj se javlja kao njena na
ekoloskjh faktora Ovaj jzgled treba shvatjtj kao sastava u datom

Asperula L. - od asper = su listovj
articulatus -
autohorija (autochoria) rasjjavanje plodova jlj bez ucesca faktora
autohton autos = sam, chtoon = zemlja) kojj oduvjjek postoji
mjestu, u
autumnalis (lat. autumnum =
vegetacija - vegetacjja koja njje opstim klimatskjm prilikama, te zato
u vjdu
bazifilne vrste, koje se jskljucjvo razvjjaju u sredjni ili jm ta pruza optjmum
uslova za razvjce
Bellis L. - kod za perennis od lat. = lijep
-
(grc. blos = zjvot, koln6s =
na
ekosjstem) ekoloskj sjstem, sa specjfjcnjm arealom,
kljmom, geoloskom podlogom, produkcjjom, evolucjjom, jtd. prjmjerj
ekosistema mogu da posluze: livada, bara, suma, jtd.
blos = zjvot, ge = zemlja graphia = opis, nauka) nauka geografskoj
zjvog svijeta: (fjtogeografjja), zivotjnja (zoogeografjja), covjeka
pogeografjja)
spektar - ucesce vrsta svih zjvotnih u jednoj zajednjcj, il j u jednoj
Dosta odraiava opste klimatske uslove
faktori (sjnonjm: faktorj) blos = zjvot) odnose se na one utjcaje koje na
organjzam druga ziva zjvotjnje covjek
potencijal - moc populacjje da raste. u sebe dvjje osnovne konstante:
potencjjal prezjvljavanja.
(grc. = zjvot t6pos = mjesto) stanjste, uze zjvotno koje zjve
u jstjm uslovjma; skup svih faktora okoljne (svjetlo, vlainost, tlo, jtd.) kojj djeluju na mjestu gdje
zjvotjnje zjve
(bis = dvaput, tortus = uvrnut) dvostruko svjnut ; zmijoljkoj glavnoj osj
florni elemenat, - grupa sa u sjevernjh
suma
brakteja (lat. bractea = list) ljst u cjjem se pazuhu cvjjet : potpornj ljst
brakteola (bracteolla) listjc iz kategorjje ljsca kojj se uz
Briza 1. - od britho = tonem; zbog
Bromus L. - od broma = pasa, nazjv kod Grka za vrstu djvljeg ovsa (pod: bromos)
bulb6sus- lukovjcav, poput lukovjce
caeruleus, coeruleus - modar
caespitosus - busenav, busav
Campanula L. - dem. od lat. = zvono; zbog zvonastjh cvjetova
campestris (lat. campus = ravnjca, polje) poljskj
caplllaris, - vlasast, poput vlasi
Carex L., kod Rimljana - nazjv za neke barske lat. carere = grepsti, strugati keiro ),
su se neke od njjh za razna glacanja
Carum L. - od grc. kar kare = glava, zbog izgleda cvastj
Caryophyllaceae (grc. karyon = kuglasto phyllon = list) listovj su prjcvrsc.enj za

Centaurea L. - od za centaurium, koja u gdje se
196

u ljekarstvu, kao mnoge druge vrste ovog roda
CentaurJUm H1ll. - jednom mjsljenju jme potice od lat. centum = stotjna 1 aureum = zlatnjk 1
upucuje na vrjjednost ljekovjtostj ove '
chamaedrys (grc. drys = hrast) zbog lista kojj podsjeca na hrastov ljst
ciatij (grc . . = posuda slicna soljj) specificna cvast, veoma slicna pojedjnacnom
hermafrod1tnom CVIJetu, u stvarj plejohazjjum sa jednjm zenskjm vjse muskih vrlo reducjranlh
cvjetova, obavijenih posebnim peharastlm omotacem
Cirsium. Adans: - <;>d grc. kirsion, nazjv za neku vrstu ovog roda koja se u antjcko doba
prot1v vena
Colchicum L. - kao otrovna nazvana Kolhisu na Crnom moru, domovjni trovacjce Medeje
( = autumnale, mrazovac)
commutatus - pretvoren, promijenjen, preokrenut
com6sus - kjtnjav, vlasast, kosmat
Compositae (lat. compositus = slozen) glavocjke, nazvane tako zbog siaganja mnogobrojnjh mal jh
cvjetova (jezjcastjh, cjevastjh) u specjfjcnu racemoznu cvast - glavjcu
conglomeratus - uklupcan, nagomilan
cornjculatus - roscjcjma, roscjcav
Crepjs L. od grc. krepis = osnova, ljsna rozeta lezj na tlu
cretovi - zajednjce. stanjsta u kojjma produkcjja organske mase mnogo veca nego
potrosnJa 1 rastvaranJe. ( su tresetne mahovjne - vrste roda Sphagnum.) Donjj slojevj
jzumjru prelaze u treset.
crjspus - kovrcav
crjstatus - krestav, grebenav, cesljast
cruciatus - krstast
Cruciferae = krst, krjz, ferre = nositi) fam. krstasjce, u vezj sa krstastim rasporedom ljstjca
cvjetnog omotaca
cucullus - kukuljjca
cultjvar ( cv.) sorta (jnternacjonalna skracenjca za razne sorte kulturnjh u vrtlarstvu
poljoprjvredj)
cvast (cvat) - razgranatj metamorfozjranj jzdanak se grane zavrsavaju cvjetovjma. nacjnu
grananja moze monopodjjalna (racemozna) sjmpodjjalna (cjmozna) cvast.
Cynosurus L. - od grc. kyron = pas = rep, zbog jzgleda cvastj
cyparissias - kao cempres
Dactylis (grc. daktylos = prst) zbog prstasto razgranate metljce
Danthonja Lam. et DC. - francuskom prjrodnjaku Dantonu Danthonje)
Daucus L. - od grc. daukos, jme za vjse raznjh rodova fam. Apiaceae (Athamantha, Daucus dr.)
decumbens - povaljen, polegao
degradacjja (lat. degradatio) postepeno snizavanje, smanjjvanje jlj nekog svojstva; svodenje
stupanj manje sposoban za vrsenje odredene funkcjje; proces pogorsavanja neceg
deltojdes, deltoideus - slova delta, dakle trouglu
Deschampsia Beauv. - u cast francuskog prjrodnjaka Des- Longchamps-a (- 1849}
Dianthus L. - antjckj nazjv za Lychnis, Papaver, vjerovatno za ovaj rod. jednom tumacenju
jzveden od grc. dios = bog anthos = cvjjet, sto trebalo da znacj bozanskj cvjjet. drugom
tumacenju, ime mu dolazj od grc. pref. di = dva, dvostruk, anthos = cvjjet, tj. kojj jma dva
cvjjeta, kojj bujno cvjeta. Za ovaj rod nazjv datjra od XIV stoljeca. Dotle rod nazjvan
Caryophyllus.
djferencjjalne vrste - vrste koje djferencjraju njze vegetacjjske jedjnjce (subasocjjacjje facjjese) u
okvjru jedne asocjjacjje
djhazija (grc. dis = dvaput, chasis = pukotjna) cjmozna cvast kod koje glavna osovjna projzvodj dva
ogranka
dihotomo (racvasto) grananje- kada sa vrha jzdanka (jlj grane) polaze dvjje ravnomjerno razvjjene
grane koje se dalje na istj nacjn mogu granatj
disjunkcija (disjunktjvan areal) (lat. disjungere = rastavljatj) oznacava razjedjnjenje areala nekjh vrsta,
tj. areal ovjh vrsta sastojj se od dva, tri jli vjse medusobno odvojenjh djjelova
domlnantna vrsta (lat. dominare = vladatj) vrsta koja svojom brojnoscu jlj pokrovnoscu preovladava
u jednoj zajednjci (vidj : edjfjkatorj)
Do,.Ycnlum Vill. - dorycnion, naziv za neki slb koji raste uz morsku obalu
droga (fr. drogue) sjrovj ili polupreradenj produkt za farmaceutske, medjcjnske tehnoloske svrhe;
moze bjtj bjljnog porjjekla (osusenj nadzemnj jli podzemni dijelovi ljekovitjh smole,
balzami), zivotinjskog (vosak, riblje ulje) ili mjneralnog (kaoljn, kreda, parafjn)
dvodomne, ( = dvodome) (planta dioicia, diocia) - one vrste kod kojih jednj jndjvjduj nose
samo muske drugj jndjvidui, jste vrste, samo zenske cvjetove
edafskl taktori (grc. edafos = zemljiste) - cjne grupu ekoloskih faktora koji se odnose na
hemijske i bioloske zemljjsta, kao 1 osobine stijena kojima se zemljiste razvjja
197

editikatori zajednlce {lat. - gradjti) - vrste koje neku zajednicu. Shvaceni u
najsirem smjsJu ..... onj su sastavni clanovi zajednice, koji uslovljavaju njezin opstanak.
njezinu strukturu i proizvode u zajednici narveci uticaj (Horvat 1., 1949).
effusus - rasprsen, rastrkan, rasjren, razgranat
ekologlja (gre. oikos = okoljna, sredina, logia= nauka), nauka koja proucava odnose organizama
(blljaka i zivotjnja) zjvotnjh zajednjca prema uslovjma spoljasnje sredine. kao
uzajamne odnose zjvjh
ekoloska amplituda izraiava variranje pojedfnjh ekoloskih faktora u okvirima moguc opstanak
date vrste
ekoloskl faktori - mnogostruka djejstva prirode hemjjske i kojima su jzlozenj
organjzmj
ekotip (grc. oikos = kuca, sredjna, stanjste typos = lik, uzor) - nasljedno izmjjenren
neke ili zjvotinje uslijed prilagodenja lzvjesnom tjpu sredjne
ekstrazonalna vegetacija (lat. extra = van, izvan grc. z6ne = pojas)- dio zonalne vegetacjje jzvan
granjca zone, koja se mogla razvjti zahvaljujuci specjficnjm lokalnjm uslovima
ekstreman (lat. extremus) - krajnjj.
elatus - visok
endemiti (grc. en = u demos = narod) vrste sa arealom, tj. vrste koje su, s obzirom na
svoje rasprostranjenje na posve odreden, redovno mali, prostor na povrsjnj Zemlje
entomofilija entomon = kukac philos = oprasjvanje cvjetova pomoeu jnsekata
Equisetum (lal . equus = konj , seta = dlaka) cekinja, u vezi s izgledom nadzemnog djjela vecjne vrsta
ovog roda
erectus - uspravan
erythrjnus - zarkocrven
L. - nazjv za officinarum njenu smolu, koja se u
ljekarstvu. Pljniju, nazvao numjdskj kralj svom ljekaru (jz 1 st. prije n.e.)
Euphrasia L. euphrassia = radost ), - zbog ljupkih cvjetova navodne ljekovitosti kod oenih bolesti
evroazljski florni element - grupa vrsta koje jmaju areale na vecem dijelu evroazjjskog
kontjnenta
facijes (lat. facies = spoljasnjost, izgled, strana, lice) najniza jedjnica u fjtocenologjj j, koja nema
svojstvenih vrsta. Karakterise se masovnim pojavljjvanjem jedne ilj vise vrsta u neklm
sastoj jnama asocijacije ili subasocjjacjje koj jh u drugjm sastoj jnama jste asocjjacjje nema.
falcatus - poput srpa, srpast
fallax - laian
fenofaze - sukcesivne fenoloske pojave u zjvotnom cjklusu jedne organske vrste, odnosno zjvotne
zajednjce
fenologija (grc. phainomai = pojavljujem se, logia= nauka) grana ekologjje, odnose izmedu
kljmatskjh faktora sezonskjh pojava
fertilnj dio lista - djo lista papratj na kome se obrazuju sporangije
fertilni izdanak - izdanak kod papratj na kome se stvaraju sporangjje
fertilnost (lat. fertillis = plodan, rodan) plodnost, rodnost
Festuca L. - anticki naziv kod Grka za slamku, kao 1 za postaje kao slamka kad
uvene
filament (lat. filamentum) njt
Filipendula Mill. (lat. filum = konac, njt, pendulus = vjsecl) korjjenova vlakna su na kraju krtolasto
tako da krtole vjse kao koncu
fitocenologija {fitosociologija) nauka zajednicama; bavj se proucavanjem odnosa
zajednlca prema faktorima sredjne, uzajamnjm odnosima zajednjce, kao uopste
svjm zakonjtostjma formjranja, i evolucije i propadanja fjtocenoza
fitocenoza (grc. fyt6n = koin6s = zajednjcki) zajednjca; kao komponenta sto
organjzovanj prirodnj skup koji istorjjskj nastao u procesu za opstanak ili
prjrodnog prilagodavanja vrsta na zivot odredeno stanjste koje zajedno
naseljavaju. U svojoj najsjroj termjn fjtocenoza nije taksonomskj vec opsti pojam kojjm
se oznacava zajednjca sistematskog ranga (oznacava koju Jjvadsku,
sumsku ili neku drugu zajednjcu).
fitogeografija (grc. phyt6n = geographia = zemljopis) nauka rasprostranjenostj na
Zemlji , geografija
f lavescens - zuckast
fl6ra (lat. f/6s, f/6ris = cvjjet) kompleks koje zjve u odredenoj regjjj (na pr. flora Balkana,
flora Zlatjbora), u odredP.nom (morska flora), jz odredenog geoloskog
(flora karbona) ili odredene sjstematske pripadnostj (flora bakterjja)
florni elemenat- grupa vrsta koje imaju areale na vecem dijelu jedne regjje (Zemljjne polulopte,
kontinenta sl.), npr.: borealni, evroazjjski, evropski, srednjoevropski pontskj,
submedjteranskj, pontsko-submedjteranski, pontsko-ilirskj, iljrski, balkansko-karpatskj sl.)
198

elemenat
fl6s-cuculi - cvijet kukavice; kao mnoge druge dovedena Lychnjs flos-cuculi u vezi
sa pocetkom pjevanja kukavice
flos, floris - cvijet
folium - list
Galium L. - od gafa = mlijeko, se pomocu nekj h ovog postize mlijeka
gametofit - polna mahovjna i kod
Genjsta L. - kod Rimljana nazjv genjsta jfi genesta jzveden od lat. genu = koljeno, su mlade
koljenaste, ili od keltskog gen = zbun
Gentiana Tourn. - Genciju jz 11 st. n.e., kojj kuge
vrstu G. lutea
Gentianella - demjnutiv od Gentlana
genus - klasjfjkacjjskj stupanj visj od vrste, nizj od porodice
geoblocenoza - vjdj
geokarpija (grc. ge = zemlja, karpos = plod) pojava da se plodovi zavlace u tlo, gdje
napr., Arachjs hypogea, Trifolium
geofjte (geophyta ge = zemlja, phyt6n = suvozemne pupoljci ifj
nepovoljne uslove prezjvfjavaju u zemfjj. Neke od njjh prezivljavaju u lukovjce,
druge u obliku u obliku krtola sl.
Geranium L. - demjnutiv od geranos = zbog spoljnog izgleda ploda kojj njegovom
klj unu
gineceum (lat. gynaeceum = gjnecej ; gine = zena, oikos = kuca) kolektivna oznaka zenskjh
generativnjh organa u cvijetu osnovna struktura tucak. kojj nastaje od jedne
U vecini slucajeva gineceum polikarpan. Cesto dolazi do srastanja te
u cvijetu postoji samo jedan tucak. Takav se ginecej zove ili cenokarpan. Medutim, u
cvijetu sa polikarpnjm gineceumom moze svaka karpela za sebe da formira tucak, se takav
gineceum oznacava kao apokarpan jfi horicarpan.
ginostemijum stemon = oplodni stublc Orhjdeja, nastao sa
gjneceumom.
glaber - gladak, gol
Gladiolus L. - demjnutjv od lat. gfadis = zbog lista
glandul6sus - zljezdav, ima zlijezde
glikozidi ili heterozidi - slozena organska jedinjenja koja oslobadaj u aglikon. Mnogj
su otrovnj za zjvotjnje ljude. U medjcjnj se kao gljkozjdne droge.
glomeratus -
gomolj - vjdj krtola
gracilis - vjtak, tanak, njezan
Gramineae 1 lat. gramen (gen. graminis) = 1 famjfjja trava
grandiflorus - velecvjetnj
gryllus gryl/os = cudljjvost) zbog jzgleda
habltus (lat. habltus = jzgled, spoljasnjost, spoljasnjj jzgled (opstj jzgled kao odraz
njenog
halofite - koje su zivotu na zaslanjenjm zemljjtjma
hazmofite - koje se u pukotjnama stjjena
hederaceus - kao brsljan
heliofilne blljke hefios = sunce, phi/os = ljubltelj) koje se optjmalno razvjjaju u uslovjma
pune svjetlostj
hemikriptofite, hemicryptophyta hemi = pola, polovina, kript6s = skriven phyt6n =
zjvotna kod koj jh nadzemnj djjelovj jzumjru u jesen preko zime, ali njihovi pupoljci ,
jz kojih se sljedece godine novi izdancj, ostaju pri osnovi blizu
zemlje ili, u drugom slucaju, pupoljcj se nalaze ispod zemlje na
Heracleum L. - ime ilj - zbog snainog rasta, ili, pak, zbog toga sto se
da ova ljekovita ( izvedeno od Herosa, ili Herkula, kojj su mozda
otkrill ljekovitost
herba - zeljasti dio
herbaceus - zeljast
hermafrodltnl cvijet (flos hermaphrodltus) dvopofnj = dvospolan cvjjet s
heteroflllja heteros = phyllon = Jjst) pojava da se na jstoj nalaze Jjstovj

hexapetalus - kojj jma sest latlca
hlbrldl (lat. hibrida = melez od hybris = obljest, nasilje) krizancj, potomcj kojj
istoj se nasljednim svojstvima.
Hleraclum L. - nazjv za ovaj njemu hierax = (vjerovalo se da
jastreb i soko lmaju vld, zato sto sok tjh Postojl i tumacenje
199

da naziv, mozda. potice otuda sto ovih ima u znatnom broju gdje borave
jastrebovi.
higrofite (grc. hygr6s = vlaga, phyt6n = koje su uslovima veoma vla.Znih
stanista
Hipancljum - 1 loza ( cesto u pehara)
hispidus - ostrodlakav
Holcus L. - antickj za jz sa dugjm osima, od holkeln = vuci,
jzvucj, se osje lako ta trava moze da jzvlaci iz kostj .
Hordeum L. - nazjv za ovaj od lat. horrere = hrapav, bodljikav, zbog osja
horologija h6ra = zemlja, mjesto logia = koja

hortikultura (lat. hortus = vrt cultura = vrtlarstvo, koja se bavl
vrtova i uzgojem u
humjdan (lat. humidus) vla.Zan,
humus - zemlja cmjca, materjja u tlu, zivotinjskjh
ostataka; va.Zan elemenat tla
hybridus -
Hypochoeris L. - za Hyoseris od hypo = pod, jspod, choiros = prase,
rado jedu ovu
hystrix - bodljast
jlyricus -
ilirskl - pojam, djjelu (1/iricum) (kasnjje
Dalmacjja)
indlkator (lat. = jlj pojava koja ukazuje u ovom
koja ukazuje kjselost, sastav zemljista, jtd.
infraspecijski (lat. infra = pod, jspod njze species = vrsta) jedjnice od
inicijalni - pocetnj stadjjum zjvog svijeta u procesu obrascivanja ilj

inklinacija -
insolacija -
internodije (inter = n6dus = koljence) djo kojj se
lnula inoo = djelovanja
involucelum (lat. invo/ucellum) ovojcic (kategorjja lisca koje se pod
cvjetovima)
involukrum (lat. involucrum) ovoj , lisca koje omotac stitaste
cvastj)
izdanak - sa ljstovjma
jednodome jednodomne (planta monoecia, monoica) koje jstoj jedjnkj
jmaju muske zenske cvjetove
jednopolan cvijet, jednospolan - cvjjet kojj jlj samo muske jlj samo
djjelove
Juncus L. od lat. jungere = vezatj, svezatj, se mnoge vrste za sl .
kalavac (schizocarpium) susnj plod kojj od plodnjka od dva ili vjse
oplodnih listjca kojj se poslije djjelj (kala) dajucj onoljko plodjca koliko karpela
u gradi tucka, ako se raspada vjse plodjca nego sto jma karpela koje
u jzgradnjj tucka, se kao
kalclfili (lat. ca/cium = krecnjak philos = za uspjesan opstanak
potrebno kalcjjuma u podlozj , alj mogu opstatj bez njega
kalcifobne vrsJe (lat. calcium = phobos = strah} koje ne podnose kalcijum,
najbolje se u odsustvu kalcjjuma
kamenjare- vegetacjje u pojasu tvrdoljsnjh zjmzelenjh listopadnjh
suma medjteranskjh
kapsula (lat. capsula} tobolac; opstj nazjv za sve pucajuce plodove sagradene od dvjje
ili vjse srasljh oplodnjh ljstjca, kojj se mogu otvaratj Postoje sa
kapcjma, sa zupcjma, cahura sa porama, cahura sa poklopcem.
vrste - vrste koje su u toj prilagodene odredenim uslovjma i
u jednoj tako da se u njoj (ili ili postjzu
vjtalnost. najbolje odra.Zavaju ekoloske uslove sna.Zno na njih
svojjm ili masom jlj svojom
karpele (lat. carpellum = plodnj jlj oplodni jli karpelni ljst) djjelovj cvjjeta kojj
ili
karpofor- plodjca kod ploda kalavca (sjzokarpjjum)
klas (spica) cvast kod koj.e se osovjnj nalaze sjedecj cvjetovj. Prostj klasovj (klasjcj) u
200

nekih (tam. skupljeni su u slozeni klas (spica composita) ili metlicu.
klasic - u (fam. pravjlu klasic obavjjaju dvije pljeve. U klasicu se
nalaze CVJetovr. CviJet obavjjen donjom 1 gomjom pljevjcom i (lodikulama). Na
pljevjcama ( jednoj) moze se nalaziti - os.
- cvjetovi kojih jedinj oprasjvanja - samooprasivanje (kleistogamni
cvjeto.vr} .. Kod brljaka povremeno nastaju takvj cvjetovj koji se uopste ne otvaraju, se
oprasrvanJe vrs1 samo vlastitjm polenom.
klimatogena (klimaks, klimazonalna} zajednica - slozenija 1 postojanija fltocenoza koja
odgovara uslovjma mogucnostima date u prvom redu klimatskim prilikama. U odnosu
sredini klimaks-zajednica nalazj se u stanju relatjvne ravnoteze, relatjvnog
mrrovanJa.
Knautia L.- ljekaru Knautu - Ch. Knaut (- 1716 g.)
Koeleria Pers. - prjrodnjaku Keleru - G. L. Koeler (- 1807 g.}
kosmopoliti - sjnonjm geopolitj (grc. kosmos = svijet, poleo = stanujem) organjzmj kojj su vrl o sjroko
rasprostranjenj , gotovo na svjm kontinentjma
kras (kras, krs, karst), reljef s posebnom (pretezno podzemnom) cjrkulacijom u topljjvjm
stjjenama (vapnenac, dolomjt, sadra dr.). Otapajuci kalcjjev karbonat, voda stvara skrape,
ponjkve, ili polja drugo.
krtola ( = gomolj) podzemnj jzdanak najcesce sferjcnog sa veoma skracenlm jnternodjjama
rastenja). dosta rezervnjh materjja.
krupa (pseno) (lat. cary6psis) susni nepucajucj plod sa sraslom oplodnicom i Krupa
posebni vid sjnkarpne orasjce.
kserofilne vrste- obuhvataju (kserofite) zjvotjnjske vrste koje su sposobne da se normalno
razvijaju u susnim sa njskjm stepenom vlainostj vazduha.
kserofite xeros = suv phjton = zivotu na susnim stanjstima. U okviru
kserofjta moguce razljkovati kserofite u strogom smislu (zive u toplim oskudicom
u vlazi) , kriofite fizjckoj susi ali njzoj temperaturj), psjhrofjte vlainim
stanjstjma sa njskom temperaturom, dakle, fizjoloskoj susj), kserohalofjte (prjlago-
fjzioloskoj susj na slanjm zemljjstjma}, oksjlofjte da zjve na sfagnumskim
tresavama) .
kseromorfni - obuhvataju vrste kod kojjh se javljaju morfoloske i anatomske
uslovljene i vezane za oskudjcu u vodi . Veoma kseromorfna svojstva jesu
kutjkula, povecana dlakavost, razvjjenjje provodno tkjvo, redukcija transpiracionjh
povrsina, pojava sukulentnostj, jtd.
kultivar ( cultivar) - vrtna forma.
kumarin - slozeno organsko jedjnjenje mjrisa, sluzi u kozmetjcj, duvanskoj industriji i
medicini, prisutno u nekim
labellum - medna usna
familija usnatice ((lablum = usna) posto krunjca jma dvjje usne)
laevigatus - gladak,
laevis - gladak, ravan.
lamina - lisna plojka
Lamium lamos = zdrijelo) zbog krunjce.
lanatus - vunast
lanugjneus - fjno vunast
lapovi - listici (sepala) . . . . . . .. . . .
Laserpitium (laser - sok, pitizo = kapljem) prvob1tno rme za Jednu biiJku famiiiJe st1tark1 rz
Kjrenajke, koja davala sok . . . . ' . ..
Lathyrus vrlo hyros = zestok} dolazi od upotrebe Latyrus sat1vus 111 L. c1cer kao afrodiZIJaka
latice - listjci (petala}
- jrokolistan
Leguminosae - famjljja mahunarkj = mahuna)
Leontodon (od /eon = lav, dons = zub) .. . . . . . . .
Leucanthemum Jeucos = anthemos = CVIJet) ov1m 1menom
vrste familjje sa . . .
/euc6s = ion = biJele CVIJeta 1 ran<?g cvJe!anJa:.
ligula- ogrljak jli dio na granici rukavca (vag1na) kOJI obuhvata
1 i plojke Jjsta kod trava ( . . . .
Llnum L. - od linon, lat. linum = lan, lanena lanen1 konac. 1 keltsk1 = konac.
lltoralan (lat. litus, litoris = obala) obalni, prjobalni
lobatus - reznjevit . . . . . .
Locus classlcus- originalno nalaziste, nalazlste vrsta 111 nekl takson prv1 put op1san
lokalltet (lat. Jocus = mjesto) mjesto nalazista blljke 111 zivotlnJe
Lollum L. naziv za korov, u prvom redu za L.
longlf611us - sa dugim listovima
201

Lukovica - podzemni 1zdanak rastenJa. razvljeno-skraceno, sa rezervn1m
materijama u listovjma
Luzula (lat. lucere = sjjatj) u vez1 sa svj jetlim i sjajnim perigonom vrsta ovoga roda
Lychnis - nazjv za ovaj rod od lychnos - svjetlost, posto se vrste ovoga roda u mnotvu
druglh sa kojima rastu lljeplm cvjetovima, neke vrste roda Lychnis otvaraju cvjetove
tek sa zalaskom sunca. drugima, zato sto se listovj vrste L. coronaria kao fi tilj
za svjetiljke.
Lysimachia L. - Najvjerovatnije doblla jme lj ekaru Lizimahu.
macrophyllus - krupnolistan
macrocarpus - krupnoplodj
maculatus - pjegav
major, majus - vecj
makija korzjkanskom nazjvu za formaciju) vrlo gusta, zatvorena formacija raznog uvjjek zelenog
zbunja (Erica vrste, Arbutus unedo, Smilax aspera jtd.), nastala degradacjjom sume

maximus - najvecj
medialis - srednj j
Medicago L. - U grckom medike = medijskj, Medijj (Mala Azija), odakle prenesena Medicago
sativa; lat. medicus = ljekovit.
mezijski - fjtogeografskj pojam nazvan prema rjmskoj provjncjjj Mezjjj (Moesia) , koja se nalazjla na
dosta sjrokom prostoru istocno zapadno od Morave, na jug do jspod Skoplja
mezofjte messos = srednji , phyton = biljka) na umjerenu vazduha
zemljjsta
metabolizam - ukupna razmjena materije energjje, koja se neprekidno odvjja u svakoj zivoj celijj,
odnosno bloloskom sjstemu
mjcranthus - malih cvjetova
microcarpus - sjtnoplodi
micoriza mycos = gljjva, rhiza = korjjen) gljjve oko korjjena ili u korjjenu mnogih visjh
koje su od velikog za njjhovu jshranu (mikotrofija) / vjdi pod i "endotrofan/
microsporangija - prasna kesjca u kojoj nastaju polenova zrnca, tj . mikrospore
mikrostrobilus - muski strobllusj jli muskj cvjetovi
minimus - najmanjj, vrlo malen
minor, minus - manjj.
minutus - vrlo malen
mirmekohorija mirmex = mrav, horeo = jdem, sirim se) kada sjemenke plodove pojedjnjh
blljaka (npr. ( Viola spl.), Gagea sp., kopitnjak (Asrum L.) i dr.], raznose
mravi koji se hrane razljcjtjm jzrastajima na sjemenkama (tzv. karunkulj). Kod tjh
da su im peteljke cvjetova njezne posljje cvjetanja padaju na zemlju, plodovj
sazrjjevaju rano, posto mravj raznose sjeme, uglavnom ljetj.
mixtus - pomjjesan (s obzjrom na najsrodnijih vrsta, odnosno na populacjje vrsta u
fitocenozi, odnosno blocenozi)
mjehur-mjesak (follicu/us) nadrasli, suhj, jednoplodnicki plod pucavac, koji se u zrelom stanju otvara
na trbusnom savu [npr. kukurjjek sp.), jasenak dr.]
Molinia Schrank- ( = Aira, Festuca)- jme spanskom jezuitj Moljna,
flore
mollis - mekan, sa mekim
monanthus, monanthemus - s jednjm cvjjetom
mon6gyna - sa jednim
vidi pod .,zjgomorfan
monspellensis, monspessulanus - monpeljeski mjestu Montpellier na jugu Francuske)
montani pojas - brdskj pojas
montanus - brdskj
morfologija morfe = logos = nauka) jskazuje vanjsku unutrasnju gradu organizma
mughus - ime bora krivulja (Pinus mugo u juznim Alpama
multifldus - visestruko razdijeljen
multifl6rus - mnogocvjetan
multilateran - vidj aktinomorfan"
mur6rum - kojj raste na zidovima
nektarij nektar = pice bogova) medne zlijezde cvjetova (mednjce)
nemoralls, nemorensls, nem6rosus - kojj raste u gajevima, lugovjma
nerv6sus - sa zilama (nervima)
nlger, nigra, nlgrum - crn
n6bllis {lat. nobllls = otmjen, plemenit, uzoran, vrstan)
202

nod!ji koljenca) zone kojima su listovi
nudJcauiJs - gole
nutans - koji visj preko
nux - oracjc
Narcissus ( = Hermione) od grckog narao = opitj, omamjti zbog jakog mjrisa kojj karakterjse vecinu
ovoga roda '
Nardus L. - grckom nardos, nazjvu za Andropogon nardus.
Nepeta L. ( = Glechoma) - antickom nazivu za sadasnji Nepi u ltaliji.
djo kod trava ( Graminaeae) koji u ljstica. Obuvenci imaju vrlo cesto
111 lednoJ osje jli osati u raznolikih ceki nja.
1 skup metamorfoziranih ljstova koji obavljaju glavne cvjetne organe
1 tucak)
Oenanthe. L. :- Od. vjnova. i anthos = cvjjet nastao naziv za vrstu
plmpmello!des, CIJI m1ns CVIJeta podsJeca miris vina.
officinalis- ljekovit
officinarum - u u apotekama
On<?nis L. - od onos = i oninemi = sto magareca
Onosma L .. - od grc. onos = i osme = se da i ukus ove

= od.!Jonus najbolji) onaj stepen intenziteta jednog spoljasnjeg
kojem z1votna radnJa dost1ze odnosno skup ekoloskih kojem dati zivi
sistem najvecu vitalnost
orasica - suvi nepucajuci plod
-
Orchis orchis = muda) u vezi sa slicnosti gomolja brojnih vrsta familije
Orchidaceae (kacuni) sa mudima u vezi s gomolja kao
orientalis - istocni,
orografski (grc. oros = planina, grapho = pisem) kojj se odnosi Zemljine
ovalis, ovatus - jajast.
Pancicia Vis. - endemicni rod iz porodjce Apiaceae, koji nase zemlje zastupljen samo
jednom (Pancicia serblca Vjs.), ime u cast Josifa velikog jugoslovenskog

pann6nicus - panonski.
papile = papilozan = izboceni spoljni zidovi epidermalnih
celija
Papillionaceae - familija (papillio = cvjetova.
papus (pappus) - (dlacjce,
boblce koja ostaje na plodu glavocjka [Compositae (Asteraceae)],
sluzj plodova pomocu (Taraxacum)] ili pomocu zjvotinja [dvozub
(Bidens)]
patulus -
Pedicularis L. - od latjnskog pediculus = vas, 05, se Pedicularis palustris kod
vasaka
pedologija pedon = zemlja, /ogos = nauka) nauka koja proucava zemljjste, tj. zakone njegovog
nastajanja, egzjstencjje evolucjje
perennis -
perfolliatus - ljstova
perigon gonos = leglo, jzdanak) jednostavan cvjetni kojj se sastojj jz 2 istovjetna lisna
kruga, bez djferencjjacjje casjcu
petiolatus - sa ( odnosj se listove)
petraeus - kojj stjenovjtjm mjestjma . . _ . .
Peucedanum L. - nazjv za officinale, postao 111 od peuke = 1 danos = n1zak,
zbog izvjesne medusobne slicnostj listova, mozda od peukedanos = opor, zbog
ukusa smole jz korijena _. . .
Phleum phleein = teci) su neke ovog sluz1le kao curenJa uha
pil6sus - mekano dlakav.
pinnatifidus - . -
pionirske vrste - koje prve naseiJaVaJU neko stan1ste
planinski vrticl - vegetacija visokih zeleni
planta annuela, planta annua - jednogodisnja biljka
planta - dvogodisnja . .
Plantago L. - od latinskog planta = taban, zbog l1sta sl1cnog stopala
planta perennls, perenna - trajnjca. . . . .. . . . .
plodnlca- donji, siroki, vecjnom okruglast1 u koJem se razVIJBJU SJemenl zamec1.
203

L. - antckt nazrv kod Gri<a za zeljaste b11jke. kOJi Lrnne prenro na ovaJ rod
poligamna sa zensktm. ' dvospolnlm cvjetovtma
pollmorfan (polym6rphus) - sa mnogo
polinarij, polinij {polllnsrfum) skup polenovih zma siJepiJenih u grudvtce raznog to
karakleristjeno. npr . za ram1liju kacuna
poluskiofitno - koJe usprrevaJU pn tzvjesnom stepenu zasjene.
Polygala L. - od grekog polys = mnogo gala = mlljeko, vJerovanja da od njjh stoka daje
mljjeka
Polygonum L. - od polys = mnogo gony = koljeno, re koljencima izdjjeljeno na

pontski florni elemenat - grupa vrsta s arealima u juznoruskjh stepa
pontsko-ilirski flomj elemenat - skupjna vrsta cjji se areali jednim dijeiom naiaze u
JUznoruskih stepa, drugjm djjeiom u ilirskom podrucju
florni elemenat - grupa vrsta koje jmaju areale u
stepa u
pontsko-submediteranski florni elemenat - grupa bljnih vrsta s areaJjma u juznoruskim stepama
djjelu Evrope
populacija - sistem koje zive jstom u istom
materijal ostvaruju potomstvo
Potentilla (dem. od potens = nazjv za vrstu Potentilla anserina L. posto
se smatralo da ova veoma ljekovita
pratensis - livadski
Primula (lat. primus = prvi) posto se velik ovoga pojavljuje u prvjm danima
pro parte -
parte maxima max.)- vecjm dijelom
pro parte minima min.) dijelom
pro var. - kao varijetet
Psilurus Trin. - od grckog psilos = go, bez dlaka i ura = rep, klas osja
pubescens - pahuljast
pumilio, pumilis - patuljast, mal
punctatus -
purgativum - lijek (sredstvo) za crjjeva
Ranunculus (lat. dem. rana = zaba) jme posto vecina vrsta ovoga
u stanjstjma, gdje zjve zabe
(klasa) razred - koja redove, ovj sveze, itd
recentan (lat. recens = svjez, nov) sadasnji, danasnji, jz doba.
red - koja obuhvata vjse sveza, ove vjse asocjjaclja
relikt - populacjja jJi vrsta koja ostatak drevne rrore
rendzina - tjp zemljjsta
- puzucj
reptans - kojj puze se
rizom rhizoma od rhiza = korijen) - koji se
ukorjenjuje i potsjeca na ali se od njega razlikuje tome sto ima sitne ljuspaste listove.
roska -
rotundifolius -
ruber, rubra, rubrum - crven
Rumex - rimsko ime za sp.)
rupester, rupestris, rupestre - koji raste na
Rhinanthus L. (Aiectorolophus, Fistularia) - od grckog rhis - rhinos = nos = cvijet, zbog
oblika gomjeg djjela
sagittarius, sagittatus - strelicast
salep (persijski sahlep ili schalep = sluzav) droga koja se dobjva iz gomolja Salep)
raznih vrsta (Orchis) lli drugih rodova ramilije Orchidaceae
salicifolius - sa listovima kao kod vrbe (Salix)
Salix L. od lat. salire = brzo raste, ili od helix = su grane
savjtljjve
Salvla - za zalriju, kadulju, (S. officinalis), od salvare = spasjti,
Sangulsorba L. od lat. sanguis = krv sorbere = pjtj, upijati, se uzimala za krvi
Satureja (L.) Briq. ( = Calamintha, Clinopodfum, Mfcromerfa, Nepeta, Thymus)- od lat. saturare =
zasititi, se kod pod sataregia ill kunila uzimala kao S. hortensis
saxatllls - koji na stjenoljubjv
L. - od lat. = suga, se S. succisa uzimala kao lijek
scloflta - biljke sjenovjtih
Scorzonera L. - ili od scorza = kora i nera = ili od naziv za
204

.od cijeg ujeda se lijeci korijenom ove
-
sensu latrore (s. - u sirem smislu
sensu strictiore (s. str.) - u uzem smislu
- koji uz ograde, rubovima sikara i
serbrcus - srpskr
-
serpyllif61ius - sa listovima koji su slicni dusici {Thymus sp.)
serratus - testerast
sessilis - sjedeci, bez drske
s.il.ene L. -:- od grc. = mjesec, S. noctiflora cvjeta ali ima i drugih pretpostavki
srlrqua - ljuska, komuska
silvaticus, silvester, silvestris - sumski
sinonim - drugo(a) ime(na) za istu vrstu
skeletan (grc. skelet6s. = kostur, skelet) misli se zemljiste s visokim procentom
sorus - koje izrastaju iz mjesta ili pokrivaju malu
sporoflla
species . vrsta- zive razlicitim u razlicitim i koje
ne materrJal , zbog vremenske, ekoloske ili fenoloske
rzolacrJe, reproduktivno izolovane
- trnovit
spora spora. i sporos = sjeme, plod) sistem koji se dalje razvija bez
1 sporangium/ u kojem se razvijaju spore
(sporophyllum) (grc. phyllon = list) list kojem se obrazuju
sred!lJoevropski florni element - grupa vrsta s arealima u Evropi, u
suma
Stachys za vrstu Stachys germanica, od stachys = klas, posto cvjetovi ove
formiraju privide klas
stellatus - zvjezdast
sterilan -
Stipa L. - od grc. stype, lat. stupa = kudelja, na sta asocira dugo osje
stipula (stipulae) (stipula = slama) zalistak, palistic, koji cesto ima izgled
stolon (vrijeza) (grc. stolos = pratnja) podzemni ili vrijeza
stoma (grc. stoma = usta) otvori, listova, koji sluze za gasova sa

stomahika - sredstva za zlijezda
striptika - sredstva (ljekovi) koji stezu (zaustavljaju)
strobllus (strobllus)- klas sporofila kod vrsta roda Equisetum, Lycopodium i dr.)
subalpinski pojas - pojas
subasocijacija - niza od asocijacije, odlikuje se time sto
vrsta vec samo vrste; ima - etosum, primjer campanuletosum
submediteranski florni elemenat - grupa vrsta koje imaju areale u dijelu
Evrope
subspecies - podvrsta.
sukcesije- populacije drugom, istom prostoru
supstrat - podloga
sveza - sistem asocijacija ime tako sto se imenu vrste doda
nastavak-ion, npr. Pinion, Molinion
sizokarpium - vidi kalavac
takson- taksonomska (sistematska) jedinica
tanini (treslovine) hemijskih hidrata sa aromatskim
ma, koji se susrecu u prirodi. Koriste se u farmaceutskoj i kozarskoj industriji.
Taraxacum (Hall.) Zinn. ( = - od taraxis = protiv
se vrsta officinale
tenuifolius - listova
Teofrast / Theophrast/ (372-287) djelo Historija koji obuhvata sve sto se do tada
znalo ljekovitom . ..
tercijaran - koji se geolosku tercrJar
termlnalan (termlnalls) (cvijet, pupoljak, . . . . . . . .
terminologlja - skup izraza koji se u. rli . .
teroflta 1 i dvogodi.snJe br.IJke koJe penod 9?dne prezrvlja-
vaju samo u sjemena plodova ( Ste/lana medta, Agroatemma gtlhago, Lamtum purpureum,
itd.) .
terra rossa - crvenica, pravilu primorsko tlo
tetrameran (grc. tetra = cetiri, meros = dio) cetvorotlanr cvjetnr krug
205

Trifolium L. - od lat. tres - tri 1 folium - ljst, zbog trodjelnog ljsta
Thymus L. - od thymos ili thymon tamjan, zbog mirisa
tobolac - (capsula) - suhj plod pucavac, kojj, pravilu, sadrij vecj broj sjemenkl, otvara
se na vrlo nacjne (zaklopcjma, poklopcjma, rupicama, jtd.)
trjfolius, trjfoliatus - troljstan.
tuber6sus - gomoljast.
tYpicus - tipican, uzoran
uligin6sus - kojj raste na stanjstjma
Umbelliferae (lat. umMIIa = suncobran) u terminologjjj stitac fere = nosjti, familija stitarkj
unifl6rus - jednocvjetan
urbanicus, - gradski.
vagina (rukavac) ljsta- baza ljsta koja obuhvata Cyperaceae dr.)
var. (varietas) - varijetet, odfjka
vegetacija - sve zajednice planete Zemlje ilj neke njene planine, polja, itd
vegetativno razmnozavanje- razmnozavanje vegetatjvnim organjma (reznjcama, ljstovjma,
jtd.)
Veris, vernalis, vernus - proljetnj (koji cvjeta u proljece) (Ver, veris = proljece)
verruc6sus - bradavjcav
verticilaris, verticillatus - prsljenast
verus - pravj
vikarirajuce vrste (vicarius = zamjenjk) koje su koje se u prostoru smjenjuju.
Viola - grckom antjckom nazjvu ion jlj iolon za vrstu Mathiola incana jzveden rjmskj nazjv
violaria za ovaj rod kasnjje skracen na viola
vrijeze - stolonj
vulgarjs, vulgatus - opsti, sjroko rasprostranjen
Veratrum L. - od lat. verare = govorjtj jstjnu, sprasenj korijen jzazjva kjjanje, tj . znak da se govori
jstjna
Vicja L. - od lat. vincire = vezati, zbog vjtjca kojjma se prjcvrscuju za okolne jli predmete
zaliscj - paljstjci .
zigomorfan (grc. zygon = jaram, morphe = organ (u ovom slucaju cvjjet} kojj se moze podjjelitj
na dva simetrjcna djjela samo jednjm presjekom (monosjmetrjcan, dorzjventralan)
zoohorija (dlspergatio zoochorica) rasprostjranje sjemena plodova posredstvom zjvotjnja
zivotni (forme) - pojam u fjtoekologiji kojem su vise i nize svrstane u razne
kategorjje. Svaka zjvotna forma predstavlja nacjn na date uslove zjvota.
206
Danski botanjcar Raunkier, 1905. godine izradjo veoma jednostavnu jasnu podjelu zjvotnjh
Za osnovu te podjele uzeo onu prjlagodbu bjljke koja sluzj prezjvljavanju
najnepovoljnijeg godjsnjeg doba, to u hladnjm umjerenjm krajevjma zima, u topljm (tropska
suptropska oblast) susa. Biljke su ovim va:Znjm promjenama, te prjlagodbe
se ogledaju u polozaju zastitj pupova (tj . prezjmljujucjh organa}, jz kojih se razvjti na
vegetacione sezone. Prema polozaju prezjmljujucih organa, Raunkjer postavjo nekoliko
zjvotnjh oblika (formj), koje svrstava u pet osnovnjh kategorjja: fanerofjtj (Phanerophyta) 1
jesu koje jmaju vjsegodjsnje, trajne grane sa pupovima na vrhovima, koje se nalaze slobodno
u vazduhu, na vecoj jli manjoj vjsinl od povrsjne zemljjsta; hamefjte (Chamaephyta) / Ch/ jesu
niske biljke se pupoljcj nalaze najvjse do 25 cm jznad zemlje, tako da su onj za vrjjeme zjme
bolje zastjcenj nego kod vrsta prethodne skupine; hemjkrjptofjte (Hemicryptophyta jesu
kod kojjh nadzemnj djelovj preko zjme jzumjru, ali pupoljcl ostaju prj osnovj stabla, neposredno
uz povrsjnu zemlje da se nalaze jspod ili jznad nje)! Veci broj biljnjh vrsta umjerene zone
pripada ovoj skupjnj. Geofite(Geophyta) /GI jesu bjljke nadzemnj organj potpuno jzumjru
pupoljcj se nalaze na podzemnjm organjma, to na znatnoj dubfnj. Geofite prezjmljuju jlj pomoeu
rizoma lris, Polygonatum, jtd.), lukovica (Ga/anthus, Leucoium, Allium dr), korjjenskjh
krtola (Orchidaceae) ili krtola (Colchicum, Cyclamen dr.). Terofjte (Therophyta) 1
jesu jednogodisnje koje nepovoljan perjod godine prezjvljavaju samo u obliku sjemena,
odnosno plodova

.... - .. -
-
. -
- :::
- .:.
- <: -
5,. ""fZ: ::'"'edia - 5:
- s rtatus 5
5-::-- ...:s - 5.2
:: --=- .:s "'.01 c;eacezs _ s...:::s.:: horrteececos 55
- s=


.... _ "'2.). caryophylee ...3!DJ .Q
: = : . .&2
. -
Crepis conyzifolia :.. .
.:=-=:ws:
- :::--er.::
Cynosurus aisaatus _
DaiJCUS c:arota - su:::s.:- c:arola
glomaata-
Dai alpina :s .

......:. 5:r.
dea
Sf
:.0::


.::<.---:-cnc: - .
Deschalnpsia _
es ptosa 3:
Dianthus anuesia _ .25
DianChus cle8c!ides -
Doryccniuln hertJacet 1111

.:_ Go-c .t.:
29

Gentiana pneumonanthe L 83
Gentiana utriculosa L. 84
Gentianella cillata (L.) Borkh. 85
Geranium molle L. 69
Gladiolus lllyricus Koch 137
Heracleum sphondilium subsp. sphondillum
Hieracium grandiflorum All. 121
Hieracium pllosella 122
Holcus lanatus L. 166
Hordeum hystrix Roth. 167
Hordeum marinum Huds. subsp. gussoneanum
Parl. 167
Hordeum maritimum With. subsp. gussonea-
num (Parl.) Asch. & Graebn. 167
Hordeum nodosum Koch 168
Hordeum pratense Hudson 168
Hordeum secallnum Schreb. 168
Hypochoeris maculata L. 123
Hypochoeris radicata L. 124
lnula salicina L. subsp. salicina 125
Juncus articulatus L. 139
Juncus effusus L. 140
Juncus /amprocarpus Ehrh. Hoffm. 139
Knautia arvensis (l .) Coulter 108
Koeleria cristata (L) Pers. 170
Koeleria cristata (L) Pers. var. gracillis (Pers.)
Beck 169
Koeleria gracilis Pers. 169
Koeleria macrantha (Lebedev) Schultes 169
Koeleria pyramidata (Lam.) Beauv. 170
lathyrus latifolius L. 49
Lathyrus megalanthus Steudel 49
lat hyrus pratensis L. 50
Leontodon autumnalis L. 126
Leontodon hispldus L. 127
leucanthemum vulgare Lam. 128
leucojum aestivum L. subsp. aestivum 136
linum catharticum L. 70
Lolium perenne L. 171
lotus corniculatus L. 45
luzula campestrls (l.) in Lam. & 141
lychnis flos-cucull L. 27
lyslmachia nummularia L. 81
lythrum sallcaria l . 32
Medicago (L.) Hudson 46
Medicago falcata L. 47
Medlcago lupullna L. 48
Medicago macu/ata 46
Medlcago sativa L subsp. falcata (l .) Arcang 47
Moenchla mantlca (l.) Bartl. 29
Mollnla caerulea (L) Moench subsp. caerulea 172
Narcissus L radliflorus
Baker 135
Nardus strlcta l . 173
Onobrychis satlva Lam. 51
Onobrychls vlcllfolla Scop. 51
Ononls arvensls l . 52
Ononis hlrcina Jacq. 52
208
Ononis splnosa L. 53
Ophloglossum vulgatum L. 20
Orchls morlo L. 138
Pastlnaca sativa subsp. sylvestrls (MIIIer)
Rouy & Camus 78
Petrorhagla saxifraga (L.) Link 30
Phleum pratense L. 174
Plmpinella magna L. 79
Plmplnella major (L.) Hudson 79
Pimpinella saxifraga var. major L. 79
Plantago altissima L. 1 04
Plantago carinata Schrad, Mert & Koch non
Moench 105
Plantago holosteum Scop. 1 05
Plantago lanceolata L. 1 06
Plantago lanceolata L. var. altissima Pollini 104
Plantago media L. 107
bulbosa L. 176
pratensls L. 175
trlvlalls L. 177
Polygala comosa Schkuhr. 72
Polygala vulgaris L. 73
Polygala vulgaris subsp. somosa Chod. 72
Polygonum L. 21
Potentilla recta L. 38
Potentilla reptans L. 39
Primula columnae Ten. 80
Primula veris L. subsp. columnae (Ten.)
Arcang. 80
Prunella alba Palles Bieb. 90
Prunella laciniata L. 90
Prunella vulgaris L. 91
Ranunculus acerl. L. 33
Ranunculus acrls L 33
Ranunculus repens L. 34
Ranunculus sardous Crantz 35
Rhlnanthus mlnor L. 95
Rhinanthus major Ehrh. var. glandulosus Si-
monk. 94
Rhinanthus rumelicus Velen. 94
Rumex acetosa L. 22
Rumex crispus L. 23
Salvia pratensis l . 87
Sangulsorba mlnor Scop. 40
Sangulsorba officinalis L. 41
columbarla L. 109
Velen. non Moench. 91
Scorzonera vlllosa Scop. 129
Serratula tlnctoria L. 130
Sieglingia decumbens (l . ) Bemh. 159
Sllene inflata Sm. 24
Sllene vulgaris (Moench.) Garecke 24
Stachys recta L. 88
Stellaria gramlnea L. 28
Succlsa pratensls Moench. 11
Taraxacum officlnale Weber in Wiggers 131
Teucrlum chamaedrys L. 89
Thymus serpyllum L. 93
Tragopogon pratensls L. 1 32
Trlfollum campestre Schreber in Strum 54
Trifolium fragiferum L. subsp. fragiferum 55
Trifolium hybridum l . 56

Trifollum incaranatum L. 57
Trifolium montanum L. 58
Trifolium nigrescens Viv. 59
Trifolium ochroleucum Huds. 60
Trifollum panonlcum Jacq. 61
Trifolium patens Schreber in Sturm 62
Trifolium pratense L. 63
Trifollum rapens L. 64
Trifolium resupinatum L. 65
Trifolium L. 66
Trlsetum flavescens (l.) 178
Trisetum Pers. 178
Tunica saxifraga (L.) Scop. 30
Veratrum album L. 134
Veronlca chamaedrys L. 96
Veronlca serpylllfolla L. 97
Vlcla cracca L. 67
Vlcla seplum L. 68
Vlola canlna L. 31

zdravac 69
Bedrenika velika 79
Bedrinac veliki 79
Bekica 150
Bela rada 114
Belodun 42
osjak 118
Bijela djetelina 64
Bijela puzava rosulja 145
Bodilica 118
Bodljikavi gladis 53
Bodljikavi zeeji trn 53
Bokvica 1 05
Brdska djetelina 58
Brocac 102
Busika 160
Crijevac 28
Crnkasta djetelina 59
Crnjevac zuckasti 90
Crvena djetelina 63
Crvena gunjica 65
Crvena vlasenka 161
Crvena vlasulja 161 , 164
Crveni kantarion 86
Crveni vijuk 164
Dimak bodljikavi 121
Dinjica 40
Divlja zalfija 87
Divlji karanfil 25
Divlji kim 75
Djetelina podzemna 66
Dlakavi krestusac 72
Dokoljen 1 36
Dubacac 89
Dunjica 48
89
Dvogodisnji dimak 120
E>ipovina 155
Engleski ljulj 171
Estarzeta 51
Francuski ljulj 149
Gladiola 1 37
Gladis 72
Gola sita 140
Golocej brdski 126
1 09
Gomoljasta 37
210
Srpskohrvatska imena
Grahovina 49
Graorica 67
Grozdasti ovsik 154
trava 11
Hibridna djetelina 56
Hmeljasta lucerna 48
Cekinjasti 127
Cekinjusa bodljikava 121
Cekinjusa crna 120
Celasica velika 38
91
Cemerika 1 34
Cestoslavica 96
Cesljasti 117
Cesljika 156
Cistac 88
Cvorasti sit 1 39
Cvorasti sitinac 1 39
lglica mekana 69
lnkarnatska djetelina 57
lvanjska brocika 1 03
lvanjsko cvijece 1
lvica 92
Jaglika proljecna 80
Jagodasta djetelina 55
Jagorcevina proljecna 80
Jajastolisna 97
trava 41
Jednolistak 20
Jezevica 157
Kacun 138
Kija ruzasta 72
Klasulja 168
sareni 26
ostrica 157
Kovrdzava kiselica 23
Kozja brada 117
Krasuljak 114
Krasuljica 7 4
Krbuljica velika 74
Krestac 156
Krugolisna metiljka 81
Krizalina 91
Lan 70
Lanik 70
Lavlji zub 126
Lazarkinja crvena 99

Lezeca trava 159
Lisicji koljenasti repak 147
Lisicji repak 146
Livadna grahorika 50
Uvadna kadulja 87
Livadna vlasulja
Livadna vlasnjaca 175
Livadska klasaca 154
Livadska kozja brada 1
Livadski grahor 50
Livadski jecam 167
Livadski vijuk
Locina 126
Lukovicasta livadarka 176
Lukovicasta vlasnjaca 176
Ljulj utrinac 171
Ljutika 22
Macica 174
Macji repak 17 4
dusica
Mala 118
Mala krvara 40
Mala lincura 82
Mali mlijec 71
Mali srcenjak 82
Mali suskavac 95
Mali zvecac 96
Maljava klasaca
1 1
sapa 77
MedvjeCII dlan 77
Meka stoklasa
Mekis 167
Metlusica 175
Minja moravica 1 05
Mirisavka 148
Mlsjakinja prugolisna 28
Mjesinicasta gencijana 84
Mljecika oblcna 71
Mocvama lincura 83
Mocvama preslica 19
Mocvarna siristara 83
Modar 30
Modra beskoljenka 172
Modricica 99
Mrazovac 133
Mrkva divlja 76
Muravka 129
Muska 106
Nacrvena rosulja 144
Nakostrijeseni lavljl zub 127
Narcis 135
Obicna bekica 141
Obicna broeike 102
ivancica 128
livadarka 177
Obicna margareta 128
mahnka 29
Obicna pi'Zenica 108
Obicna runjlka 122
Oblcna smllica 170
Obll:na tresllflca 150
vrkuta
ornjevac 91
kim 75
krestusac
ljulj 171
pastrnak 78
pastrnjak 78
preskoc 11
srpac 1
stolisnik 11
zabnjak
Odvracenica 121
Ostra rosulja 144
Ostrica busika 160
Otvorena 111
Ovcja vlasulja 162
Ovsenica 149
Ovsik 151
Pahovka 149
Pahuljasta medunika 166
Panonska djetelina 61
Pasja ljublcica 31
Pasnjacki oman 125
Persijska djetelina 65
Petlova kresta 95
Petlova krestica 156
Petogradna metlusica 177
Petoprstica 38, 39
Pesenka 29
Pilica 130
Piramidalna kelerija 170
Pirevina 143
Pirika 143
Piskavac 11
Pjegava lucerna 46
Pjegava vija 46
Pjegavi 123
Polegli protivak 81
Poljska djetelina 54
Poljski kim 75
Poljsko zelje 23
Prava brocika 1 01
Prava livadarka 175
Prijestap 43
Proljecna ostrica 142
Promjenljiva 151
Prostrel 82
Provaljen korijen 123
Pticja grahorica 67
Pucavac 24
Purpuma grahorica 68
Purpuma lazarkinja 1
Purpumi broe 1
Puslna 24
Puzava petoprsta 39
Puzavi ljutlc 34
Puzavi zabnjak 34
Puzeca ivica 92
Ranjenica 42
Ranjenik 42
Rastreseni sit 140
Raljasta 104
Razlle&k 115

Repasta zvontika 112
Rdobrada 155
1 12
Rumenika 27
Runjavi zeeak 52
137
Salep 138
Sardinijski ljutic 35
82
Smilica njezna 169
Smilica tanka 169
Smiljkita 45
Sporis 113
Srcenjak 21
Srednja 107
Srednji trputac 1 07
Srpak 130
Strelieasta zutica
Sunovrat 135
123
Surucica 37
Suzica 150
Svinjski korijen 124
Sareni karanfil 26
Sargarepa divlj a 76
Silj 158
Siljka 158
Sirokolisni grahor 49
Stavelj 23
zvoncic 111
124
Susulj 30
Svedska djetelina 56
173
ratincica 114
Trepljasta siristara 85
Trepljasti raven 85
Trozupka 159
Turovet 132
173
Udovica njivska 1 08
Uskolisni trputac 1 06
Uspravna stoklasa 152
Uspravni ovsik 152
212
Usac 27
Utrenica glatka 125
Uv1nuti dvomik 21
Vasiljak 115
Vellka kiselica 22
Vellka krvara 41
Verenica sitna grozdasta 97
Vi d 84
Vidac 98
Vidova trava 98
Vijugasta grahorica 68
Vijuk 162
Vijuk stepski 163
Virak 36
Visoka 1 04
Visoki jeeam 168
Vlasulja janjearica 165
Vlasulja valiska 165
Vodenika 119
velika 32
velika 32
Vunasta medunika 1 66
Zecina 115
Zecja 122
trn 52
Zeljasta bjeloglavica 44
Zeljasta bjeloglavka 44
Zlatnozuta 178
Zlatnoiu1i ovsik 178
Zmijina eestoslavica 96
Zmijski jezik 20
Zrakasti jastrebljak 124
rastavic 19
Zabnjak lju1ic 33
Zuta gunjica 62
Zuta broeika 1 01
?uta djetelina 62
Zuta krska zecina 116
Zuta lucema 47
Zuta vija 47
Zuti razliCak 116
Zuti zvjezdan 45
Zutikava djetelina 60
Zutkasti osjak 119

U Ediciji PRIRODA JUGOSLAVIJE izasle su slijedece knjige:
1. . Silic: ATLAS DRVECA 1 GRMLJA
2. . Silic: SUMSKE ZELJASTE BILJKE
. . Silic : ENDEMICNE BILJKE
4. R. Lakusi c: PLANINSKE BILJKE
5. R. Lakusic,
LJ. Misic: LIVADSKE BILJKE
6. . Silic: UKRASNO DRVECE 1 GRMLJE
U pripremi su slijedece knjige:
1. . Sofradzija,
Z. Korene: SLATKOVODNE RIBE
2. . Vukovic,
z. Pocrnjic,
. E>urovic: VODOZEMCI 1 GMIZAVCI
. . Gregori
Z. Korene: PTICE
4. . Sofradzija: LOVNA DIVLJAC
5. . Span,
. Antolic: BILJNI SVIJET JADRANA
6. . Simunovic,
. Zavodnik: BESKRALJESNJACI MORSKOG DNA JADRANA
7. 1. Jardas: RIBE 1 GLAVONOSCI JADRANA