CIJENA - PONUDA I ELASTINOST TRANJE

MIKROEKONOMIJA

(seminarski rad)

Student : Lukaji Silvana Index br. 2-10/VOP

Mentor: Doc.dr Sanel Jakupovi

Banjaluka , oktobar 2011.

SADRAJ 1. UVOD.. 3 2. CIJENA... 4 3. STRATEGIJA CIJENA.. 5 4. TRANSFERNE CIJENE. 7 5. PONUDA I KRIVA PONUDE... 8 6. MEUSOBNI ODNOSI PONUDE I POTRANJE... 9 7. ELASTINOST PONUDE. 10 8. FAKTORI ELASTINOSTI PONUDE.. 11 9. POTRANJA I KRIVA POTRANJE 9.1. Spekulativno dejstvo 9.2. Veblenovo dejstvo 9.3. Gifenov paradoks.. 11 13 13 14

10. POJAM I KARAKTERISTIKE ELASTINOSTI TRANJE 15 11. ELASTINOST TRANJE I NJENI MODALITETI......... 16 12. OGRANICENJE PONUDE I TRANJE OD STRANE DRAVE. 16 13. Zakljuak.. 17 14. Literatura.. 18

1. UVOD U uslovima robne proizvodnje, razmjena roba predstavlja osnovni oblik povezivanja samostalnih robnih proizvoaa i ukljuivanja u drutveni proces reprodukcije. Proces robne razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odreeni odnosi ponude i traenje datih vrsta roba.Ekonomija ima vrlo mono oruje za objanjavanje mnogih promjena u naem ekonomskom okruenju. Da bi smo bolje objasnili ravnoteu ponude i potranja na tritu pojedinanih roba koristiemo krivu ponude i krivu potranje.Koristei ta osnovna orua, vidjee se kako se odreuje trina cijena ili kako se dolazi do njene konkurencijske ravnotee, gdje se te dvije krive sijeku (gdje su snage potranje i ponude tano u ravnotei). Kretanje cijena, cjenovni mehanizam, ono je to u ponudi i potranji dovodi do jednakosti ili ravnotee. Obim ponude i potranje za svakom vrstom robe igra znaajnu ulogu u formiranju visine njihovih cijena ukoliko je ponuda pojedine vrste robe vea nego tranja, onda je njena cijena nia, a ukoliko je tranja vea od ponude onda je njena cijena via od nekog normalnog nivoa cijena. Sve promjene ljudskih elja i potreba, promjene tehnikog metoda, promjene prirodnih izvora i drugih proizvodnih inilaca trite automatski registruje kroz promjene cijena i prodate koliine roba. Istraivanje pojave ravnotee ponude i potranje je neophodno provoditi i analizirati u svrhu lakeg i sveobuhvatnijeg savladavanja i potpunijeg razumijevanja praktinih iskustava, kao i u svrhu eventualnog bavljenja prizvodnjom, prodajom ili naunim radom. Trite predstavlja mjesto gdje se ponuda i potranja robe i usluga susreu i kao stalan i organizovan oblik dovode u meusobni kontakt, kao skup kupaca i prodavaca. Trite je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca, kroz stvarna ili potencijalna meusobna djelovanja, odreuju cijene pojedinanih proizvoda ili skupa proizvoda. U uslovima robne proizvodnje, razmjena robe predstavlja osnovni oblik povezivanja samostalnih robnih proizvodjaca i ukljucivanja u drustvani proces reprodukcije. Proces robne razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odredjeni odnosi ponude i potraznje datih vrsta roba. Potranja je koliina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreenoj cijeni. Izmeu te koliine i trine cijene postoji veza koja se naziva funkcija potranje.Na tranju utiu budet , dohodak , ukusi potroaa , cijene ostalih dobara ,substituti i komplementi , dok na promjenu tranje bitno utiu i drugi faktori kao to su dohodak , preferencija i cijena drugih roba.

2. CIJENA Da bi uopte mogli da doemo do transfernih i profitnih cijena, najprije moramo objasniti sam pojam cijene. Dakle, ta je cijena? CIJENA je novani izraz prometne vrijednosti robe, proizvoda, usluge ili prava na korienje prirodnog dobra (npr. zemljita). Ona zavisi od vrijednosti robe, vrijednosti novca, ponude i tranje. Osnovne vrste cijena koje se koriste u ekonomskoj nauci su: Cijena ponude Cijena tranje Cijena proizvodnje Cijena kotanja Trina cijena Prema ekonomskoj teoriji radne vrjednosti cijena je novano ime rada ostvarenog u robi , dok novije teorije, koje odbacuju pojam vrjednosti, cijenu izvode jedino iz odnosa prodavca i kupca u odreenim trinim situacijama. Cijena je tako sredina izmeu koliine novca koja se trai za neku robu (cijena ponude) i one koje se moe dobiti za nju (cijena tranje). Sa razvitkom kaptalistike proizvodnje robe nastaje nova ekonomska zakonitost da se cijene ne kreu oko vrijednosti, ve oko cijene faktora proizvodnje (radna snaga, kapital) i subjektivnih nastojanja da postignu to viu stopu profita. To se ini seljenjem kapitala iz djelatnosti u kojima se postie manja stopa u grane u kojima se postie via, odnosno najvia, stopa profita. Cijene se formiraju tako da daju podjednak procenat profita bez obzira na veliinu uloenog kapitala, njegovu tehniku opremljenost i organski sastav. Cijena proizvodnje sadri cijenu kotanja (to je cijena utroenih sredstava-sp i plaene najamnine-pl) i prosjean profit-ppf na uloeni kapital. Ona je za kapitalizam ravnotena cijena oko koje se kreu stvarne trine cijene.
cp = sp + pl + ppf ppf = PF / K

Trina cijena je cijena koja se formira prema dnevnim promjenama odnosa ponude i tranje. Ako je tranja vea od ponude trine cijene rastu iznad cijene proizvodnje. Analogno tome, profiti proizvoaa tih vrsta roba rastu iznad prosjenih. To doprinosi prilivu drugih kapitala u tu granu, tako da ponuda te robe raste dok ne doe do padanja njihovih trinih cijena ak i ispod cijene proizvodnje. Ekonomski potreban raspored kapitala i rada na razne grane privrede ostvaruje se pod dejstvom kolebanja cijena i stvarno postizanih stopa profita, iako to kolebanje uzrokuje pojedinim proizvo-aima i drutvu velike tete (usled propadanja robe i

investicija).U zemljama planske privrede (zemlje trine privrede u kojima se uvode elementi planiranja ulaganja i regulisanja odnosa cijena) ovo se sprovodi putem odluka dravnih organa.

3. STRATEGIJA CIJENA Strategija je planska odluka kojom se, polazei od ciljeva i politike cijena, utvruju naini njihovog ostvarivanja u poslovnoj aktivnosti preduzea. Rukovodstvo preduzea vri izbor strategije cijena u saglasnosti sa ciljevima cijena. Ona mora biti orijentisana na izbor onih strategija cijena, koje bi joj omoguile konkurentsku prednost. Na taj nain se preduzee prilagoava promjenama u sredini. Uspjenost strategije cijena se ogleda u stalnom prilagoavanju cijena kupcu, koje su jedinstvene u odnosu na konkurentsko odreivanje cijena. Kada sprovoenje planske odluke ne dovodi do planiranih rezultata, onda rukovodstvo preduzea nema realizovanu strategiju cijena. Alternativne strategije cijena su: Strategija formiranja cijene za nove proizvode strategija poetnih visokih cijena sa ciljem da se skine kajmak dok traje tranja (Strategija inicijalnih cijena) strategija niskih cijena, odnosno cijena prodora ili cijena irenja (Strategija penetracionih cijena) Strategija ekspanzivnog formiranja cijena Strategija preventivnog formiranja cijena Strategija fleksibilnih cijena Strategija geografskog formiranja cijena Strategija formiranja cijena za miks proizvode Strategija formiranja promocionih cijena Strategija formiranja diskriminacionih cijena Strategija stabilinih cijena Strategija prilagoavanja cijena Strategija konkurentski orijentisanih cijena Ekonomska analiza treba da ustanovi da li su promjene u cjenovnoj konkurenciji djelimine ili potpune. Ona moe da obuhvati sve faktore cijena ili samo najvanije od
1

Dr Radojica Dubonjic Ekonomija I menad`ment - str. 242

njih, kao to su: trokovi, tranja, konkurencija i ekonomska i drutvena kontrola cijena. Treba imati u vidu da nije jednostavno predvidjeti promjene faktora cijena i njihov uticaj na strategiju cijena preduzea. Razliiti faktori cijena, utiu na razliite strategije cijena, u razliito vreme, sa razliitim intezitetom. Cjenovni ciljevi

Cijena ostalih vrsta proizvoda

Fleksibiln a politika cijena

Tranja Diskonti popusti Cijena Trokovi Zakonski ambijent i

Konkurencija Sistem mrea u kanalima

Geografski cjenovni uslovi

Slika predstavlja faktore cijene u njenom eksternom okruenju Svi od navedenih faktora mogu se dalje ralanjivati na elemente koje posebno treba analizirati pri formiranju cijena proizvoda. Tako na primer, cjenovni ciljevi mogu biti: orjentacija na maksimalizaciju profita; orjentacija na prodaju (ostvarena kroz veliki obim prodaje ili kroz veliko uee na tritu) ili zadravanje postojeeg stanja bilo zbog konkurencije ili necjenovne konkurencije. Na tritu potronih dobara malo je proizvoda na iju tranju ne djeluje cijena. istaivanje tranje mora da ima za cilj da odredi trini potencijal proizvoda, zatim da dovoljno sazna o konkurentima i njihovim cijenama, da odredi domete marketing aktivnosti itd. Menaderima ostaje da izaberu onu metodu za formiranje prodajnih cijena koja e najvie odgovarati zahtjevima tranje. Metode za koje se mogu odluiti su: Metoda trokovi plus Metoda stope rentabiliteta

Granina metoda Metoda limitirajuih faktora Menader marketinga, prije svih ostalih, treba da formulie takvu politiku i strategiju cijena koje e na dugi rok stvarati dovoljan dohodak kako za investiranje tako i za sam opstanak, rast i razvoj preduzea.

4. TRANSFERNE CIJENE Transferne (manipulativne, interkorporacijske, interne) cijene su kupoprodajne cijene koje se formiraju u razmjeni izmeu dijelova transnacionalne kompanije. Ne formiraju se pod uticajem slobodnih dejstava trinih zakona (zakona ponude i tranje), ve se utvruju ugovorom. Taj ugovor predstavlja samoupravni sporazum u udruenom radu po kome jedno odjeljenje prodaje svoje proizvode ili usluge drugom odjeljenju u istoj organizaciji. Na primjer, jedna faza proizvodnje (predionica) prodaje po toj cijeni svoj proizvod (predivo) sledeoj fazi proizvodnje (tkanici) ili ako pomono odjeljenje (sluba odravanja) prodaje svoje usluge glavnim odeljenjima (predionici, tkanici, trikotai). Ona slui i kao cijena po kojoj preduzee samo sebi prodaje sopstvene proizvode za investicionu izgradnju (eline konstrukcije za sopstvenu halu u metalurgiji), ili za obnavljanje proizvodnje (sjeme u poljoprivrednom preduzeu za sopstvenu narednu sjetvu). Dakle, ove cijene vae samo unutar datog sistema transnacionalnih kompanija i u tom sistemu mogu imati razliite ekonomske funkcije. To je razlog da one predstavljaju najbolje uvane tajne u korporaciji, jer zavisno od datih uslova pomou njih moe da se vodi veoma efikasna poslovna politika to se naroito odnosi na: Mogunost preraspodjele sredstava unutar transnacionalnih kompanija Prilagoavanje uslovima konkurencije (rat pomou cijena) Manipulisanje trokovima radi smnjenja poreza i dr. U prethodno spomenutom ugovoru, kriterijumi nivoa cijena mogu biti raziiti: Prosena cijena Cijena kotanja Trokovi materijalne reprodukcije uveani za prosjeni dohdak i sl. Transferna cijena slui kako za kontrolu mezoekonomskog kvaliteta pojedinih diviziona (profitni centar) MNK-a, tako i kao instrument formiranja i rasporeivanja dohodka izmeu

pojedinih diviziona MNK-a u sastavu matinog odjeljenja; to u stvari znai, kontrolu poslovnog uspjeha pojedinih jedinica i obraun i raspodjelu dohodka izmeu jedinica kao samosatlnih organizacija udruenog rada. Moemo primijetiti da su se sa koncentracijom proizvodnje u samom preduzeu, u isto vrijeme, razvijali diversifikacioni procesi koji su imali za rezultat stvaranje veeg broja organizacionih jedinica. Takvim preduzeima odgovara divizionalna organizaciona struktura. Uspostavljaju se divizioni kao proizvodno-prodajni centri koji sami odluuju o svojim rashodima i prihodima. Time je naglo porastao interes za transfernim cijenama. Transferna cijena proizvodnog diviziona moe biti odreena na dva naina, pri emu veliki znaaj imaju marginalni trokovi: Ako se divizion ne pojavljuje na eksternom tritu, onda se transferna cijena moe odrediti pomou marginalnih trokova Kada postoji spoljno trite za proizvod diviziona, onda se cijena odreuje na osnovu onog nivoa proizvodnje kod koga je marginalni prihod jednak marginalnim trokovima

5. PONUDA I KRIVA PONUDE Ukupna ponuda po obimu i strukturi odreena je prije svega veliinom drutvenog bruto proizvoda i njegovom neutralnom strukturom. Zatim, ponuda zavisi i od prenesenih zaliha te od bilansa spoljno-trgovinske razmjene. Raspored ponude nekog dobra pokazuje vezu izmeu njegove trine cijene i koliine tog dobra koju su proizvoai voljni proizvesti i podati, kada se ostale stvari ne mijenjaju. Ponuena koliina nekog dobra ili usluge jeste koliina koju su prodavci spremni i u stanju da prodaju. Postoje mnoge determinante ponuene koliine ali cena opet igra posebnu ulogu u analizi.1 Ponuda se uglavnom odredjuje u odnosu na cenu proizvoda. Ponuda predstavlja odnos izmedju ponudjenih kolocina nekog dobra i njegovih trzisnih cena uz uslov da se ostali faktori koji uticu na cenu ne menjaju. Ostali uticaji mogu biti: troskovi proizvodnje, cene drugih proizvoda koji se supstituti ili komplementari, organizacija trzista itd.

Mankju P., Gregori., Principi ekonomije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.god.,str. 71

Posto se ponuda determinise u odnosu na cenu logicno je da postoji i uzajamna zavisnost izmedju cene (p) I ponudjene kolicine (Q). Pod grafikonom ponude, odnosno krivom ponude, podrazumeva se odnos izmedju trzisnih cena I kolicina proizvoda koje su proizvodjaci voljni da isporucuju. Kriva ponude obelezava se slovom s.

Grafikon- Kriva ponude prikazuje kako se menja ponuena koliina dobra kada se menja cena to je cena via, vie se nudi penice, a to je cena nia, manja je ponuda penice. Kako via cena poveava ponuenu koliinu, kriva ponude je u pozitivnoj korelaciji s cenom tog dobra. Svaki par (P, QS) brojeva iz tabele 3.3. prikazan je takama E, D, C, B, A na ovom grafikom prikazu, a kriva dobijena spajanjem navedenih taaka daje krivu ponude (S, S). 6. MEUSOBNI ODNOSI PONUDE I POTRANJE Do sada smo razmatrali ponudu i potranju odvojeno. Znamo koliine koje se pri svakoj cijeni kupuju i prodaju. Vidjeli smo da potroai trae razliite koliine kukuruznih pahuljica kao funkciju cijene tog dobra, kao i da proizvoa nudi razliitu koliinu tog dobra u zavisnosti od njegove cijene. Sada emo da vidimo kako moemo spojiti obje strane trita. Ponuda i poptranja meusobno djeluju da bi dovele do ravnotee. Trina ravnotea se ostvaruje pri onoj cijeni i koliini kojima su snage ponude i potranje izjednaene. Pri uravnoteenoj cijeni koliina robe koju kupci ele kupiti upravo je jednaka koliini koju prodavai ele prodati. Razlog zato to zovemo ravnoteom je taj to, kada su ponuda i potranja izjednaene nema potrebe da se cijena povea ili smanji, dok god se ne promjene druge stvari.

7. ELASTINOST PONUDE Za ponudu nekog dobra kae se da je elastina ako ponuena koliina znatno reaguje na promenu cijene.Ponuda je neelastina ako ponuena koliina neznatno reaguje na promjenu cijene. Na veini trista kljuna determinanta cjenovne elastinosti jeste vremenski period u kom se elastinost posmatra. Ponuda je uglavnom elastinija na dui vremenski period nego na kratki vremenski period. Tokom kratkog vremenskog perioda proizvoai nisu u stanju da izvre neke bitne izmjene u procesu proizvodnje. Na kratki vremenski period ponuena koliina ne reaguje u velikoj meri na promenu cijene. Tokom dueg vremenskog perioda proizovoai mogu da izgrade nove fabrike ili da zatvore postojee, tako da u drugom roku ponuena koliina vie reaguje na promenu cijene. Ponuda razliitih roba razliito reaguje na promjenu cijene. Koeficijent elastinosti ponude oznaava procentualnu promjenu obima ponuene robe u odnosu na procentualnu promjenu cijene te robe, to se izraava formulom. P C CP C_ P Ep = P : C = PC ili Ep = P * C Gdje je: Ep = koeficijent elastinosti ponude P = postojea ponuda P = promjena ponude C = postojea cijena C = promjena cijene Ponuda je elastina ako je koeficijent ponude vei od jedan (1), a to je sluaj kad ponuda raste bre od rasta cijena. Cijene rastu za 5% a ponuda za 7%). Ponuda je neelastina ako je obratno; tj ako cijene rastu bre od ponude (npr cijene porastu za 10% a ponuda za 6%), tada je i koeficijent elastinosti manji od jedan. Kada cijene i ponuda rastu u istom procentu onda je koeficijent elastinosti jednak 1. i to je jedinina elastinost. Elastinost jo moe biti i nulta; kad se ponuda ne mijenja bez obzira na cijenu. I jo moe biti beskonana ; kad male promjene cijena izazivaju beskonane promjene ponude.

10

8. FAKTORI ELASTINOSTI PONUDE U nekim proizvodnim granama cak i mali rast cena moze dovesti do znatnog rasta njihove proizvodnje.2 Zbog cega je to tako ? Zato sto se proizvodni inputi lako mogu nabaviti na trzistu po tekucim cenama. Kod nekih drugih oblasti proizvodnje nece doci do rasta jer su proizvodni inputi nedostupni, ne mogu se lako povecati. Veca ili manja elasticnost ponude zavisi I od vremena koje stoji na raspolaganju proizvodjacima da prilagode obil proizvodnje promenama cena. Kao sto je vec pomenuto na duzi rok ponuda je elasticnija, jer proizvodjaci imaju vremena da koriguju proces proizvodnje, dok je na kraci rok ponuda manje elasticna ili neelasticna jer proizvodjaci ne mogu uvesti velike promene u procesu proizvodnje. Elasticnost ponude zavisi i od kretanja troskova proizvodnje. Posto je kriva ponude identicna sa rastucom krivom granicnog troska, elasticnost ponude zavisi od toga koliko porast ili pad proizvodnje nekog preduzeca izaziva porast ili pad u njegovom proizvodnih kapaciteta, tada ce i mali porast proizvodnje izazvati veliki porast granicnog troska. U tom slucaju ponuda ce biti neelasticna. Kada preduzece nije u potpunosti iskoristilo svoje proizvodne kapacitete tada moze povecavati obim proizvodnje, a da granicni trosak ostane isti ili da se neznatno promeni. Tada je ponuda veoma elasticne. Ukoliko govorimo o elasticnosti neke proizvodne grane, njena elasticniost ce zavisiti od toga koliko ce porast cene dovesti do ulaska novih preduzeca u posmatranu granu ili suprotno tome koliko ce pad cene dovesti do izlasa preduzeca iz grane. 9. POTRANJA I KRIVA POTRANJE Opte je poznato da koliina neke robe koju e potroai u jednom odreenom trenutku kupiti direktno zavisi od cijene te iste robe. Ukoliko je cijena robe vea utoliko je manja koliina robe koju su potroai voljni da kupe. S druge strane, ukoliko je trina cijena robe nia utoliko e vie jedinica te robe biti traeno (prodato). Kriva potranje je grafiki prikaz rasporeda potranje nekog proizvoda. Oblik krive tranje ne mora uvjek biti opadajui. U izvjesnim sluajevima rast cijena poveava tranju odreenog proizvoda, i obratno pad cijena obara tranju. To znai da i u ovoj oblasti postoje i izuzeci od kojih se u literature najee spominju ;
2

Savkovi R., Osnovi ekonomije, Nauna knjiga Nova, Beograd, 2006.god.,str. 80

11

 Kvalitativno dejstvo Spekulativno dejstvo Veblenov paradoks ili snobovsko dejstvo Gifenov paradoks est je sluaj da potroai u nedostatku drugih informacija , formiraju svoj sud o kvalitetu odreenih dobara iskljuivo na osnovu visine cijena. Tabela 1. predstavlja hipotetiki primjer tranje za penicom

A B C D E

Tranja za penicom Cena Traena koliina ( po mtc) (milion mtc godinje) P QD 5 9 4 10 3 12 2 15 1 20

Tabela 1. Tranja stravlja u odnos koliinu i cijenu Po svakoj trinoj cijeni potroai e htjeti da kupe odreenu koliinu penice. Kako pada cijena penice , tako raste traena koliina penice i obrnuto.

12

Tabela 2. Pomjeranje krive tranje

Svaka promena koja poveava koliinu proizvoda od penice koju kupci trae (ele) da kupe po datoj ceni, pomera krivu tranje iz poloaja D, D udesno, u D1,D1. Svaka promena koja smanjuje tranju proizvoda od penice koju kupci ele da kupe po datoj ceni, pomera krivu tranje ulevo, iz poloaja D, D u D2

9.1.Spekulativno dejstvo Spekulativno dejstvo se naroito ispoljava kod dobara iji kvalitet je posojan(proizvodi koji se mogu dugo uvati).Rije je o uticaju oekivanih promjea cijena proizvoda na tranju.Ako potroak procjeni da e cijena odreenih dobara imati tendenciju porasta , on e poveati kupovinu,bez obzira na okolnost da cijena datih dobara raste i obratno , u sluaju sniavanja cijena ili oekivanja tendencije daljeg opadanja , smanjie se i tranja. Ovaj model je potrebno dopunjavai u zavisnosti od procjena potroaa o buduim tendencijama promjena cijena.

9.2.Veblenovo dejstvo Veblenovo dejstvo ili snobovsko ili demonstraciono , manifestuje se kod dobara ije posjedovanje simbolizuje ulogu , drutveni poloaj i status njihovih vlasnika. Smanjenje cijena ovih dobara istovremeno znai oadanje njihove privlanosti , te e na sniavanje cijena potroai reagovati smanjivanjem tranje. I u ovom sluaju rije je o kratkoronim uticajima cijena na preferencije potroaa.

13

9.3.Gifenov paradoks Gifenov paradoks opisuje pojavu porasta tranje za inferiornim dobrima (kao to su itarice, hleb, krompir i sl.) iako je dolo do porasta njihove cene. Ovo je paradoks zato to ukazuje na odstupanje od uobiajenog odnosa kretanja cena i tranje, po kome rast cena dovodi do pada tranje. Ukoliko doe do poskupljenja inferiornih dobara, potroai e smanjiti obim uglavnom radi o prehrambenim proizvodima). S obzirom da domainstva sada mogu priutiti sebi manju koliinu kvalitetnijih i skupih proizvoda morae poveati kupovinu inferiornih dobara koja su , uprkos poveanju cijena, ipak ,relativno jeftinija. Na primjer , na veliko poskupljenje cijena hljeba , poznato je, domainstva skromnijih primanja reagovae poveanjem potronje upravo ovog proizvoda. Objanjenje je jednostavno: ako je hljeb skuplji, manji dio dohotka se moe potroiti na recimo , meso i mlijene proizvode, te e troiti vie hljeba jer je on jo uvjek jeftiniji od mesa.

10. POJAM I KARAKTERISTIKE ELASTINOSTI TRANJE Elastinost funkcije se definie kao granina vrednost kolinika relativnih promena zavisne promenljive i relativnih promena nezavisne promenljive, kada prirataj nezavisno promenljive tei nuli. To se moe prikazati na sledei nain: Elastinost funkcije pokazuje relativnu (procentualnu) promenu funkcije (zavisne promenljive) na jedinicu relativne promene (jedan procenat) nezavisne promenljive. Merenje reakcije traene koliine na promene cene se vri preko koncepta elastinosti. Cenovna elastinost tranje se izraunava stavljanjem u odnos procentualne promene u traenoj koliini i procentualne promjene u cijeni odnosnog dobra. Gde je: Ed- cenovna elastinost tranje; Q- promene u koliini traenog dobra; Q - poetna tranja za dobrom; P promene u ceni traenog dobra; P poetna cena dobra. Elastinost funkcije pokazuje relativnu (procentualnu) promjenu funkcije na jedinicu relativne promjene (jedan procenat) nezavisne promjenljive. Elasticnost tranje ilustruje stepen reagovanja obima realizacije na promjenu trinih cijena. Na traenu koliinu proizvoda utie vie inilaca, a prvenstveno: visina prodajnih cijena, lina primanja stanovnitva i nivo trzinih cijena drugih proizvoda. Iz ovoga proizilazi tzv. cjenovna elastinost tranje, koja

14

predstavlja elastinost tranje u odnosu na promjene trinih cijena. Ona omoguuje ustanovljenje empirijskog odnosa izmeu promjene u cijeni i promjene u traenoj koliini. Ako pri snienju cijena proizvoda dolazi do poveanja prihoda, kaemo da je tranja elastina. Ukoliko pri snienju cijena opada prihod , tranja je neelastine prirode. Kriva tranje sa elastinou koja je vea od 1 se naziva elastina kriva tranje, kriva tranje sa elastinou tranje koja je manja od 1 se naziva neelastina kriva tranje, dok kriva tranje sa elastinou jednakoj 1 predstavlja jedininu krivu tranje. Jedinina kriva tranje znai da e odreena procentualna promjena u cijeni prouzrokovati istu procentualnu promjenu u traenoj koliini, ali u suprotnom smjeru. Perfektno nenelastina tranja se tako naziva, budui da je njena elastinost nula u svakoj taki krive tranje. Traena koliina ostaje ista, bez obzira na promenu cijene. U ovom sluaju tranja potroaa uopte ne reaguje na promjenu cijene. Ovo je sluaj kod nunih dobara. Npr. u sluaju bolesti nekog lana porodice, domainstvo e kupiti bilo koji lijek koji doktor prepie, bez obzira na cijenu, ali nee kupiti vie lijeka ak i ako mu cijena padne. Perfektno elastina tranja znai da bilo koja vea cijena od date dovodi do pada trine tranje na nivo nule. Primjer savrene elastinosti tranje nalazimo kod postojanja vie prodavaca nekog dobra. U sluaju da jedan od njih podigne cijenu posmatranog dobra, potroai e se preorjentisati na druge prodavce. Osim cjenovne elastinosti tranje postoji jo i: 1. Dohodovna elastinost tranje predstavlja elastinost tranje u odnosu na lina primanja stanovnitva 2. Unakrsna elastinost tranje predstavlja elastinost tranje u odnosu promjene trinih cijena drugih proizvoda Elastinost tranje zavisi od brojnih inilaca; Kod osnovnih sredstava za ivot tranja je neelastina, a kod sredstava luksuzne potronje ona je elastina; Tranja je elastina kod proizvoda koji su supstituti, s obzirom da porast cijene jednog proizvoda kupce preorijentie ka drugom proizvodu; Tranja je neelastina kod komplementarnih proizvoda (porast cijene kreme za cipele nee odvratiti potroae od kupovine cipela); Kupci male platene moi imaju elastinu tranju; Navike potroaa utiu na neelastinost trnje, bez obzira na vrstu proizvoda.

15

11. ELASTINOST TRANJE I NJENI MODALITETI Kriva trine tranje nekog proizvoda ilustruje reagovanja potroaa na promenu visine trine cene datog proizvoda. Informacije koje se odnose na pravac i intenzitetu promjena veliine tranje su veoma vane za rad menadera, strunjaka za marketing i drugih. S ciljem potpunijeg razumevanja i istraivanja odgovarajuih reakcija i ponaanja potroaa na tritu u analizama se koristi pojam elastinosti tranje. Elastinost tranje izraava meru elastinosti krive trine tranje u datoj taci ili odreenom intervalu. S obzirom da je tranja zavisna od istovremenog i kumulativnog dejstva vie faktora, i njena elastinost se moe meriti diferencirano, tj. parcijalno, u odnosu na svaki faktor koji, zajedno s ostalima, determinira veliinu tranje. Pri takvoj analizi, za promenljivu veliinu se uzima faktor ija se elastinost ispituje, a ostali se smatraju konstantnima. Najee se uvaavaju sledee vrste elastinosti tranje: (1) cenovna, (2) dohodovna, (3) unakrsna i (4) elastinost tranje u odnosu na ostale faktore (trokovi kamata, izdaci za reklamu, promocioni izdaci i dr.).

1. Cjenovna elastinost tranje:

x px

% x / % Px ,

uz konstantnu veliinu vrednosti I i py; 2. Dohodovna elastinost tranje: x I % x / % I , ako su px i py konstantni; 3. Unakrsna cjenovna elastinost tranje: kada su px i I konstantni.
x py

% x /% y ,

12. OGRANICENJE PONUDE I TRANJE OD STRANE DRAVE Drava moe da utie na cijenu utiui na ponudu ili tranju. Znai da drava time ne vrijea zakon ponude i tranje, ve dejstvuje manje ili vie uspjeno kroz mehanizme zakona.Isto tako svaki pojedinac moe da utie na cijenu nekog proizvoda, ako ima novac da ih baca na trite ili ako ima proizvod, a ne puta ga na trite. Pored dravnih intervencija postoje ozbiljne monopolitike intervencije na ponudu i tranju. Najee se odraava na ogranienje proizvodnje, porast cijena i iskrivljivanje raspodjele dohotka. Oporezivanjem nepravilno zaraene dobiti, zajednica moe donekle ispraviti pogrenu raspodjelu dohotka, ali ne moe eliminisati posljedice smanjene proizvodnje.

16

13. ZAKLJUAK Ravnotea ponude i potranje na konkurentnom tritu ostvaruje se pri cijeni pri kojoj se izjednaavaju snage ponude i potranje. Ravnotena cijena je ona cijena pri kojoj je traena koliina upravo jednaka ponuenoj koliini.Grafiki, ravnoteu nalazimo na presjeku krive ponude i krive tranje. Pri cijeni iznad ravnotee proizvoai ele ponuditi vie nego to potroai ele kupiti. To dovodi do vikova dobara i vri pritisak na cijene ka dole. U drugom sluaju suvie niska cijena dovodi do manjka i tjera cijene ka gore, u ravnoteu. Pomaci krive ponude i krive potranje mijenjaju ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu. Poveanje potranje koje pomie krivu potranje u desno poveati e i ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu. Poveanje ponude koje pomie krivu ponude u desno smanjiti e cijenu i poveati traenu koliinu. Uzimajui u obzir navedeno, namee se zakljuak da ravnotea ponude i potranje predstavlja odreeno stanje kojem tei svako trite, ali u praksi je to teko izvodljivo zbog uticaja gore opisanih faktora.

17

LITERATURA 1. Mikroekonomska analiza Dr.Duan Jari , Dr.Andra agi N.Sad-Subotica 2002. Godine 2. Ekonomija-osnovi ekonomije , mikroekonomija i makroekonomija-Prof.dr Jovo Jednak Beograd 2004.godine 3. Savkovi R., Osnovi ekonomije, Nauna knjiga Nova, Beograd, 2006.god 4. Mankju P., Gregori., Principi ekonomije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.god 5. Dr Radojica Dubonjic Ekonomija i menadment

18