P. 1
Ciijena , Ponuda i Elasticnost Traznje

Ciijena , Ponuda i Elasticnost Traznje

|Views: 472|Likes:
Published by Silvana Lukajic

More info:

Published by: Silvana Lukajic on Jan 10, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/24/2014

pdf

text

original

CIJENA - PONUDA I ELASTIČNOST TRAŽNJE

MIKROEKONOMIJA

(seminarski rad)

Student : Lukajić Silvana Index br. 2-10/VOP

Mentor: Doc.dr Sanel Jakupović

Banjaluka , oktobar 2011.

FAKTORI ELASTIČNOSTI PONUDE…………………………………….. 5 4. 8 6. Literatura…………………………………………………………………….. 9 7. MEĐUSOBNI ODNOSI PONUDE I POTRAŢNJE………………………. POJAM I KARAKTERISTIKE ELASTIČNOSTI TRAŢNJE……………… 15 11. Gifenov paradoks………………………………………………………. TRANSFERNE CIJENE…………………………………………………….. STRATEGIJA CIJENA……………………………………………………. OGRANICENJE PONUDE I TRAŢNJE OD STRANE DRŢAVE………….. ELASTIČNOST PONUDE………………………………………………….. 11 9.SADRŽAJ 1. 7 5... 16 12.. 18 2 . 16 13.. Spekulativno dejstvo…………………………………………………………… 9... Veblenovo dejstvo……………………………………………………………… 9. Zaključak……………………………………………………………………..……………………………………………………………………… 3 2. POTRAŢNJA I KRIVA POTRAŢNJE……………………………………… 9.…………………. 4 3. 11 13 13 14 10. CIJENA…………………………………………………………………….. 17 14. ELASTIČNOST TRAŢNJE I NJENI MODALITETI.2.. 10 8... PONUDA I KRIVA PONUDE……………………………………………. UVOD.3.1....

onda je njena cijena niţa.Ekonomija ima vrlo moćno oruţje za objašnjavanje mnogih promjena u našem ekonomskom okruţenju. dohodak . Istraţivanje pojave ravnoteţe ponude i potraţnje je neophodno provoditi i analizirati u svrhu lakšeg i sveobuhvatnijeg savladavanja i potpunijeg razumijevanja praktičnih iskustava. vidjeće se kako se odreĎuje trţišna cijena ili kako se dolazi do njene konkurencijske ravnoteţe. ono je što u ponudi i potraţnji dovodi do jednakosti ili ravnoteţe. razmjena roba predstavlja osnovni oblik povezivanja samostalnih robnih proizvoĎača i uključivanja u društveni proces reprodukcije. gdje se te dvije krive sijeku (gdje su snage potraţnje i ponude tačno u ravnoteţi). odreĎuju cijene pojedinačnih proizvoda ili skupa proizvoda. Da bi smo bolje objasnili ravnoteţu ponude i potraţnja na trţištu pojedinačnih roba koristićemo krivu ponude i krivu potraţnje. UVOD U uslovima robne proizvodnje.1. Trţište je istovremeno i mehanizam kojim se kroz regulaciju odnosa prodavaca i kupaca. U uslovima robne proizvodnje. Kretanje cijena. kao skup kupaca i prodavaca. prodajom ili naučnim radom. preferencija i cijena drugih roba. kao i u svrhu eventualnog bavljenja prizvodnjom. ukusi potrošača .substituti i komplementi . cjenovni mehanizam. Proces robne razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odreĎeni odnosi ponude i traţenje datih vrsta roba. promjene prirodnih izvora i drugih proizvodnih činilaca trţište automatski registruje kroz promjene cijena i prodate količine roba. Obim ponude i potraţnje za svakom vrstom robe igra značajnu ulogu u formiranju visine njihovih cijena ukoliko je ponuda pojedine vrste robe veća nego traţnja. kroz stvarna ili potencijalna meĎusobna djelovanja. promjene tehničkog metoda. Sve promjene ljudskih ţelja i potreba. a ukoliko je traţnja veća od ponude onda je njena cijena viša od nekog normalnog nivoa cijena. 3 .Koristeći ta osnovna oruĎa.Na traţnju utiču budţet . Proces robne razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odredjeni odnosi ponude i potraznje datih vrsta roba. Potraţnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po odreĎenoj cijeni. IzmeĎu te količine i trţišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potraţnje. razmjena robe predstavlja osnovni oblik povezivanja samostalnih robnih proizvodjaca i ukljucivanja u drustvani proces reprodukcije. Trţište predstavlja mjesto gdje se ponuda i potraţnja robe i usluga susreću i kao stalan i organizovan oblik dovode u meĎusobni kontakt. dok na promjenu traţnje bitno utiču i drugi faktori kao što su dohodak . cijene ostalih dobara .

njegovu tehničku opremljenost i organski sastav. iako to kolebanje uzrokuje pojedinim proizvo-Ďačima i društvu velike štete (usled propadanja robe i 4 . cijenu izvode jedino iz odnosa prodavca i kupca u odreĎenim trţišnim situacijama. tako da ponuda te robe raste dok ne doĎe do padanja njihovih trţišnih cijena čak i ispod cijene proizvodnje. dok novije teorije.2. proizvoda. kapital) i subjektivnih nastojanja da postignu što višu stopu profita. odnosno najviša. Sa razvitkom kaptalističke proizvodnje robe nastaje nova ekonomska zakonitost da se cijene ne kreću oko vrijednosti. šta je cijena? CIJENA je novčani izraz prometne vrijednosti robe. već oko cijene faktora proizvodnje (radna snaga. To doprinosi prilivu drugih kapitala u tu granu. cp = sp + pl + ppf ppf = PF / K Tržišna cijena je cijena koja se formira prema dnevnim promjenama odnosa ponude i traţnje. Dakle. najprije moramo objasniti sam pojam cijene. Analogno tome. Cijene se formiraju tako da daju podjednak procenat profita bez obzira na veličinu uloţenog kapitala. zemljišta). Cijena proizvodnje sadrţi cijenu koštanja (to je cijena utrošenih sredstava-sp i plaćene najamnine-pl) i prosječan profit-ppf na uloţeni kapital. Ako je traţnja veća od ponude trţišne cijene rastu iznad cijene proizvodnje. usluge ili prava na korišćenje prirodnog dobra (npr. Cijena je tako sredina izmeĎu količine novca koja se traţi za neku robu (cijena ponude) i one koje se moţe dobiti za nju (cijena tražnje). To se čini seljenjem kapitala iz djelatnosti u kojima se postiţe manja stopa u grane u kojima se postiţe viša. ponude i traţnje. vrijednosti novca. koje odbacuju pojam vrjednosti. stopa profita. profiti proizvoĎača tih vrsta roba rastu iznad prosječnih. Osnovne vrste cijena koje se koriste u ekonomskoj nauci su: Cijena ponude Cijena traţnje Cijena proizvodnje Cijena koštanja Trţišna cijena Prema ekonomskoj teoriji radne vrjednosti cijena je “novčano ime rada ostvarenog u robi” . Ona zavisi od vrijednosti robe. Ekonomski potreban raspored kapitala i rada na razne grane privrede ostvaruje se pod dejstvom kolebanja cijena i stvarno postizanih stopa profita. Ona je za kapitalizam ravnotežna cijena oko koje se kreću stvarne trţišne cijene. CIJENA Da bi uopšte mogli da doĎemo do transfernih i profitnih cijena.

Na taj način se preduzeće prilagoĎava promjenama u sredini. Alternativne strategije cijena su:  Strategija formiranja cijene za nove proizvode  strategija početnih visokih cijena sa ciljem da se “skine kajmak” dok traje traţnja (Strategija inicijalnih cijena)  strategija niskih cijena. Ona moţe da obuhvati sve faktore cijena ili samo najvaţnije od 1 1 Dr Radojica Dubonjic “Ekonomija I menad`ment” . Rukovodstvo preduzeća vrši izbor strategije cijena u saglasnosti sa ciljevima cijena. utvrĎuju načini njihovog ostvarivanja u poslovnoj aktivnosti preduzeća. Ona mora biti orijentisana na izbor onih strategija cijena. Uspješnost strategije cijena se ogleda u stalnom prilagoĎavanju cijena kupcu. STRATEGIJA CIJENA Strategija je planska odluka kojom se.str. polazeći od ciljeva i politike cijena. 242 5 . 3. onda rukovodstvo preduzeća nema realizovanu strategiju cijena. koje su jedinstvene u odnosu na konkurentsko odreĎivanje cijena. odnosno “cijena prodora” ili “cijena širenja” (Strategija penetracionih cijena)  Strategija ekspanzivnog formiranja cijena  Strategija preventivnog formiranja cijena  Strategija fleksibilnih cijena  Strategija geografskog formiranja cijena  Strategija formiranja cijena za miks proizvode  Strategija formiranja promocionih cijena  Strategija formiranja diskriminacionih cijena  Strategija stabilinih cijena  Strategija prilagoĎavanja cijena  Strategija konkurentski orijentisanih cijena Ekonomska analiza treba da ustanovi da li su promjene u cjenovnoj konkurenciji djelimične ili potpune. koje bi joj omogućile konkurentsku prednost. Kada sprovoĎenje planske odluke ne dovodi do planiranih rezultata.investicija).U zemljama “planske privrede” (zemlje trţišne privrede u kojima se uvode elementi planiranja ulaganja i regulisanja odnosa cijena) ovo se sprovodi putem odluka drţavnih organa.

Različiti faktori cijena. Treba imati u vidu da nije jednostavno predvidjeti promjene faktora cijena i njihov uticaj na strategiju cijena preduzeća. Menadţerima ostaje da izaberu onu metodu za formiranje prodajnih cijena koja će najviše odgovarati zahtjevima traţnje. konkurencija i ekonomska i društvena kontrola cijena. kao što su: troškovi. sa različitim intezitetom. Na trţištu potrošnih dobara malo je proizvoda na čiju traţnju ne djeluje cijena.njih. zatim da dovoljno sazna o konkurentima i njihovim cijenama. cjenovni ciljevi mogu biti: orjentacija na maksimalizaciju profita. Tako na primer. traţnja. istaţivanje traţnje mora da ima za cilj da odredi trţišni potencijal proizvoda. Metode za koje se mogu odlučiti su: Metoda troškovi plus Metoda stope rentabiliteta 6 . da odredi domete marketing aktivnosti itd. utiču na različite strategije cijena. orjentacija na prodaju (ostvarena kroz veliki obim prodaje ili kroz veliko učešće na trţištu) ili zadrţavanje postojećeg stanja bilo zbog konkurencije ili necjenovne konkurencije. u različito vreme. Cjenovni ciljevi Cijena ostalih vrsta proizvoda Fleksibiln a politika cijena Traţnja Diskonti popusti Cijena Troškovi Zakonski ambijent i Konkurencija Sistem mreţa u kanalima Geografski cjenovni uslovi Slika predstavlja faktore cijene u njenom eksternom okruženju Svi od navedenih faktora mogu se dalje raščlanjivati na elemente koje posebno treba analizirati pri formiranju cijena proizvoda.

jedna faza proizvodnje (predionica) prodaje po toj cijeni svoj proizvod (predivo) sledećoj fazi proizvodnje (tkačnici) ili ako pomoćno odjeljenje (sluţba odrţavanja) prodaje svoje usluge glavnim odeljenjima (predionici. U prethodno spomenutom ugovoru. Na primjer. jer zavisno od datih uslova pomoću njih moţe da se vodi veoma efikasna poslovna politika što se naročito odnosi na: Mogućnost preraspodjele sredstava unutar transnacionalnih kompanija PrilagoĎavanje uslovima konkurencije (rat pomoću cijena) Manipulisanje troškovima radi smnjenja poreza i dr. kriterijumi nivoa cijena mogu biti razičiti: Prosečna cijena Cijena koštanja Troškovi materijalne reprodukcije uvećani za prosječni dohdak i sl. rast i razvoj preduzeća. tako i kao instrument formiranja i rasporeĎivanja dohodka izmeĎu 7 . prije svih ostalih. 4. treba da formuliše takvu politiku i strategiju cijena koje će na dugi rok stvarati dovoljan dohodak kako za investiranje tako i za sam opstanak. trikotaţi). ove cijene vaţe samo unutar datog sistema transnacionalnih kompanija i u tom sistemu mogu imati različite ekonomske funkcije. već se utvrĎuju ugovorom. TRANSFERNE CIJENE Transferne (manipulativne. Dakle. Taj ugovor predstavlja samoupravni sporazum u udruţenom radu po kome jedno odjeljenje “prodaje” svoje proizvode ili usluge drugom odjeljenju u istoj organizaciji. To je razlog da one predstavljaju najbolje čuvane tajne u korporaciji.Granična metoda Metoda limitirajućih faktora Menadţer marketinga. Ona sluţi i kao cijena po kojoj preduzeće samo sebi prodaje sopstvene proizvode za investicionu izgradnju (čelične konstrukcije za sopstvenu halu u metalurgiji). Ne formiraju se pod uticajem slobodnih dejstava trţišnih zakona (zakona ponude i traţnje). tkačnici. interkorporacijske. Transferna cijena sluţi kako za kontrolu mezoekonomskog kvaliteta pojedinih diviziona (profitni centar) MNK-a. interne) cijene su kupoprodajne cijene koje se formiraju u razmjeni izmeĎu dijelova transnacionalne kompanije. ili za obnavljanje proizvodnje (sjeme u poljoprivrednom preduzeću za sopstvenu narednu sjetvu).

Ponuda predstavlja odnos izmedju ponudjenih kolocina nekog dobra i njegovih trzisnih cena uz uslov da se ostali faktori koji uticu na cenu ne menjaju. Ostali uticaji mogu biti: troskovi proizvodnje.”1 Ponuda se uglavnom odredjuje u odnosu na cenu proizvoda.. kontrolu poslovnog uspjeha pojedinih jedinica i obračun i raspodjelu dohodka izmeĎu jedinica kao samosatlnih organizacija udruţenog rada. “Ponuđena količina nekog dobra ili usluge jeste količina koju su prodavci spremni i u stanju da prodaju. ponuda zavisi i od prenesenih zaliha te od bilansa spoljno-trgovinske razmjene. u isto vrijeme..str. Time je naglo porastao interes za transfernim cijenama. Gregori. Postoje mnoge determinante ponuĎene količine ali cena opet igra posebnu ulogu u analizi. 71 8 .pojedinih diviziona MNK-a u sastavu matičnog odjeljenja. Beograd. Principi ekonomije. organizacija trzista itd. 2006.god. onda se transferna cijena moţe odrediti pomoću marginalnih troškova Kada postoji spoljno trţište za proizvod diviziona. Ekonomski fakultet. Raspored ponude nekog dobra pokazuje vezu izmeĎu njegove trţišne cijene i količine tog dobra koju su proizvoĎači voljni proizvesti i podati. Zatim. onda se cijena odreĎuje na osnovu onog nivoa proizvodnje kod koga je marginalni prihod jednak marginalnim troškovima 5. Moţemo primijetiti da su se sa koncentracijom proizvodnje u samom preduzeću. 1 Mankju P. PONUDA I KRIVA PONUDE Ukupna ponuda po obimu i strukturi odreĎena je prije svega veličinom društvenog bruto proizvoda i njegovom neutralnom strukturom. pri čemu veliki značaj imaju marginalni troškovi: Ako se divizion ne pojavljuje na eksternom trţištu. to u stvari znači. razvijali diversifikacioni procesi koji su imali za rezultat stvaranje većeg broja organizacionih jedinica.. Uspostavljaju se divizioni kao proizvodno-prodajni centri koji sami odlučuju o svojim rashodima i prihodima. Transferna cijena proizvodnog diviziona moţe biti odreĎena na dva načina. kada se ostale stvari ne mijenjaju. Takvim preduzećima odgovara divizionalna organizaciona struktura. cene drugih proizvoda koji se supstituti ili komplementari.

Vidjeli smo da potrošači traţe različite količine kukuruznih pahuljica kao funkciju cijene tog dobra. Znamo količine koje se pri svakoj cijeni kupuju i prodaju. Ponuda i poptraţnja meĎusobno djeluju da bi dovele do ravnoteţe. 6. podrazumeva se odnos izmedju trzisnih cena I kolicina proizvoda koje su proizvodjaci voljni da isporucuju. MEĐUSOBNI ODNOSI PONUDE I POTRAŽNJE Do sada smo razmatrali ponudu i potraţnju odvojeno. Sada ćemo da vidimo kako moţemo spojiti obje strane trţišta. manja je ponuda pšenice. A na ovom grafičkom prikazu. više se nudi pšenice. Razlog zašto to zovemo ravnoteţom je taj što. Pri uravnoteţenoj cijeni količina robe koju kupci ţele kupiti upravo je jednaka količini koju prodavači ţele prodati. D. kada su ponuda i potraţnja izjednačene nema potrebe da se cijena poveća ili smanji. S). C. odnosno krivom ponude. Pod grafikonom ponude. Kako viša cena povećava ponuđenu količinu. QS) brojeva iz tabele 3. kriva ponude je u pozitivnoj korelaciji s cenom tog dobra. Kriva ponude obelezava se slovom “s”. Svaki par (P. Trţišna ravnoteţa se ostvaruje pri onoj cijeni i količini kojima su snage ponude i potraţnje izjednačene. a kriva dobijena spajanjem navedenih tačaka daje krivu ponude (S.Kriva ponude prikazuje kako se menja ponuđena količina dobra kada se menja cena Što je cena viša.Posto se ponuda determinise u odnosu na cenu logicno je da postoji i uzajamna zavisnost izmedju cene (p) I ponudjene kolicine (Q). prikazan je tačkama E. B. 9 . dok god se ne promjene druge stvari. Grafikon. kao i da proizvoĎač nudi različitu količinu tog dobra u zavisnosti od njegove cijene.3. a što je cena niža.

kad male promjene cijena izazivaju beskonačne promjene ponude.Ponuda je neelastična ako ponuĎena količina neznatno reaguje na promjenu cijene. 10 . Cijene rastu za 5% a ponuda za 7%). što se izraţava formulom. Na kratki vremenski period ponuĎena količina ne reaguje u velikoj meri na promenu cijene. i to je jedinična elastičnost. Ponuda različitih roba različito reaguje na promjenu cijene. Ponuda je uglavnom elastičnija na duţi vremenski period nego na kratki vremenski period. Tokom duţeg vremenskog perioda proizovoĎači mogu da izgrade nove fabrike ili da zatvore postojeće. tako da u drugom roku ponuĎena količina više reaguje na promenu cijene. kad se ponuda ne mijenja bez obzira na cijenu. tada je i koeficijent elastičnosti manji od jedan. Kada cijene i ponuda rastu u istom procentu onda je koeficijent elastičnosti jednak 1. tj ako cijene rastu brţe od ponude (npr cijene porastu za 10% a ponuda za 6%). Koeficijent elastičnosti ponude označava procentualnu promjenu obima ponuĎene robe u odnosu na procentualnu promjenu cijene te robe.7. a to je slučaj kad ponuda raste brţe od rasta cijena. Tokom kratkog vremenskog perioda proizvoĎači nisu u stanju da izvrše neke bitne izmjene u procesu proizvodnje. Na većini trţista ključna determinanta cjenovne elastičnosti jeste vremenski period u kom se elastičnost posmatra. Ponuda je neelastična ako je obratno. I još moţe biti beskonačna . ELASTIČNOST PONUDE Za ponudu nekog dobra kaţe se da je elastična ako ponuĎena količina znatno reaguje na promenu cijene. Elastičnost još moţe biti i nulta. ΔP ΔC CΔP C_ ΔP Ep = P : C = PΔC ili Ep = P * ΔC Gdje je: Ep = koeficijent elastičnosti ponude P = postojeća ponuda ΔP = promjena ponude C = postojeća cijena ΔC = promjena cijene Ponuda je elastična ako je koeficijent ponude veći od jedan (1).

ukoliko je trţišna cijena robe niţa utoliko će više jedinica te robe biti traţeno (prodato). 2 Savković R. Ukoliko je cijena robe veća utoliko je manja količina robe koju su potrošači voljni da kupe.. Kod nekih drugih oblasti proizvodnje nece doci do rasta jer su proizvodni inputi nedostupni. Veca ili manja elasticnost ponude zavisi I od vremena koje stoji na raspolaganju proizvodjacima da prilagode obil proizvodnje promenama cena.god. Kao sto je vec pomenuto na duzi rok ponuda je elasticnija.”2 Zbog cega je to tako ? Zato sto se proizvodni inputi lako mogu nabaviti na trzistu po tekucim cenama. 80 11 . 9. elasticnost ponude zavisi od toga koliko porast ili pad proizvodnje nekog preduzeca izaziva porast ili pad u njegovom proizvodnih kapaciteta. U izvjesnim slučajevima rast cijena povećava traţnju odreĎenog proizvoda. Tada je ponuda veoma elasticne. a da granicni trosak ostane isti ili da se neznatno promeni.8. ne mogu se lako povecati. POTRAŽNJA I KRIVA POTRAŽNJE Opšte je poznato da količina neke robe koju će potrošači u jednom odreĎenom trenutku kupiti direktno zavisi od cijene te iste robe. Posto je kriva ponude identicna sa rastucom krivom granicnog troska.str. Kriva potraţnje je grafički prikaz rasporeda potraţnje nekog proizvoda. dok je na kraci rok ponuda manje elasticna ili neelasticna jer proizvodjaci ne mogu uvesti velike promene u procesu proizvodnje. Oblik krive traţnje ne mora uvjek biti opadajući. i obratno pad cijena obara traţnju. 2006. njena elasticniost ce zavisiti od toga koliko ce porast cene dovesti do ulaska novih preduzeca u posmatranu granu ili suprotno tome koliko ce pad cene dovesti do izlasa preduzeca iz grane. tada ce i mali porast proizvodnje izazvati veliki porast granicnog troska. To znači da i u ovoj oblasti postoje i izuzeci od kojih se u literature najčešće spominju . FAKTORI ELASTIČNOSTI PONUDE “U nekim proizvodnim granama cak i mali rast cena moze dovesti do znatnog rasta njihove proizvodnje. Ukoliko govorimo o elasticnosti neke proizvodne grane. S druge strane.. Elasticnost ponude zavisi i od kretanja troskova proizvodnje. Osnovi ekonomije. Naučna knjiga Nova. Kada preduzece nije u potpunosti iskoristilo svoje proizvodne kapacitete tada moze povecavati obim proizvodnje. jer proizvodjaci imaju vremena da koriguju proces proizvodnje. U tom slucaju ponuda ce biti neelasticna. Beograd.

tako raste tražena količina pšenice i obrnuto. predstavlja hipotetički primjer traţnje za pšenicom A B C D E Tražnja za pšenicom Cena Tražena količina (€ po mtc) (milion mtc godišnje) P QD 5 9 4 10 3 12 2 15 1 20 Tabela 1. Tražnja stravlja u odnos količinu i cijenu Po svakoj tržišnoj cijeni potrošači će htjeti da kupe određenu količinu pšenice. Tabela 1. formiraju svoj sud o kvalitetu odreĎenih dobara isključivo na osnovu visine cijena. 12 . Kako pada cijena pšenice . Kvalitativno dejstvo  Spekulativno dejstvo  Veblenov paradoks ili snobovsko dejstvo  Gifenov paradoks Čest je slučaj da potrošači u nedostatku drugih informacija .

D u D2 9. 9. u D1. iz položaja D. te će na sniţavanje cijena potrošači reagovati smanjivanjem traţnje. u slučaju sniţavanja cijena ili očekivanja tendencije daljeg opadanja .Tabela 2. I u ovom slučaju riječ je o kratkoročnim uticajima cijena na preferencije potrošača. pomera krivu tražnje ulevo. 13 . Svaka promena koja smanjuje tražnju proizvoda od pšenice koju kupci žele da kupe po datoj ceni.Spekulativno dejstvo Spekulativno dejstvo se naročito ispoljava kod dobara čiji kvalitet je posojan(proizvodi koji se mogu dugo čuvati).D1. Pomjeranje krive traţnje Svaka promena koja povećava količinu proizvoda od pšenice koju kupci traže (žele) da kupe po datoj ceni.Riječ je o uticaju očekivanih promjea cijena proizvoda na traţnju. Smanjenje cijena ovih dobara istovremeno znači oadanje njihove privlačnosti . D udesno.Ako potrošak procjeni da će cijena odreĎenih dobara imati tendenciju porasta .bez obzira na okolnost da cijena datih dobara raste i obratno . društveni poloţaj i status njihovih vlasnika. manifestuje se kod dobara čije posjedovanje simbolizuje ulogu .1. smanjiće se i traţnja. Ovaj model je potrebno dopunjavai u zavisnosti od procjena potrošača o budućim tendencijama promjena cijena.2. on će povećati kupovinu. pomera krivu tražnje iz položaja D.Veblenovo dejstvo Veblenovo dejstvo ili snobovsko ili demonstraciono .

Gifenov paradoks Gifenov paradoks opisuje pojavu porasta traţnje za inferiornim dobrima (kao što su ţitarice. domaćinstva skromnijih primanja reagovaće povećanjem potrošnje upravo ovog proizvoda. lična primanja stanovništva i nivo trzišnih cijena drugih proizvoda. ∆Q. Merenje reakcije traţene količine na promene cene se vrši preko koncepta elastičnosti. a prvenstveno: visina prodajnih cijena. krompir i sl. ∆P – promene u ceni traţenog dobra. ipak . P– početna cena dobra. Objašnjenje je jednostavno: ako je hljeb skuplji.9. te će trošiti više hljeba jer je on još uvjek jeftiniji od mesa. POJAM I KARAKTERISTIKE ELASTIČNOSTI TRAŽNJE Elastičnost funkcije se definiše kao granična vrednost količnika relativnih promena zavisne promenljive i relativnih promena nezavisne promenljive. cjenovna elastičnost traţnje. Q . manji dio dohotka se moţe potrošiti na recimo .početna traţnja za dobrom. uprkos povećanju cijena. meso i mliječne proizvode. Cenovna elastičnost traţnje se izračunava stavljanjem u odnos procentualne promene u traţenoj količini i procentualne promjene u cijeni odnosnog dobra. Ukoliko doĎe do poskupljenja inferiornih dobara. kada priraštaj nezavisno promenljive teţi nuli. poznato je. hleb.3. Iz ovoga proizilazi tzv. Elastičnost funkcije pokazuje relativnu (procentualnu) promjenu funkcije na jedinicu relativne promjene (jedan procenat) nezavisne promjenljive. To se moţe prikazati na sledeći način: Elastičnost funkcije pokazuje relativnu (procentualnu) promenu funkcije (zavisne promenljive) na jedinicu relativne promene (jedan procenat) nezavisne promenljive. Na primjer . po kome rast cena dovodi do pada traţnje. S obzirom da domaćinstva sada mogu priuštiti sebi manju količinu kvalitetnijih i skupih proizvoda moraće povećati kupovinu inferiornih dobara koja su .) iako je došlo do porasta njihove cene. na veliko poskupljenje cijena hljeba .relativno jeftinija. 10. koja 14 . Gde je: Ed. Elasticnost traţnje ilustruje stepen reagovanja obima realizacije na promjenu trţišnih cijena.cenovna elastičnost traţnje. Ovo je paradoks zato što ukazuje na odstupanje od uobičajenog odnosa kretanja cena i traţnje. potrošači će smanjiti obim uglavnom radi o prehrambenim proizvodima). Na traţenu količinu proizvoda utiče više činilaca.promene u količini traţenog dobra.

a kod sredstava luksuzne potrošnje ona je elastična. bez obzira na promenu cijene. Ona omogućuje ustanovljenje empirijskog odnosa izmeĎu promjene u cijeni i promjene u traţenoj količini. traţnja je neelastične prirode. Kod osnovnih sredstava za ţivot traţnja je neelastična. U slučaju da jedan od njih podigne cijenu posmatranog dobra. Perfektno elastična traţnja znači da bilo koja veća cijena od date dovodi do pada trţišne traţnje na nivo nule. Npr. Traţnja je elastična kod proizvoda koji su supstituti. kriva traţnje sa elastičnošću traţnje koja je manja od 1 se naziva neelastična kriva traţnje. U ovom slučaju traţnja potrošača uopšte ne reaguje na promjenu cijene. Navike potrošača utiču na neelastičnost trţnje. Kupci male plateţne moći imaju elastičnu traţnju. Ukoliko pri sniţenju cijena opada prihod . dok kriva traţnje sa elastičnošću jednakoj 1 predstavlja jediničnu krivu traţnje. Ako pri sniţenju cijena proizvoda dolazi do povećanja prihoda. Osim cjenovne elastičnosti traţnje postoji još i: 1. kaţemo da je traţnja elastična. ali u suprotnom smjeru. Perfektno nenelastična traţnja se tako naziva. Ovo je slučaj kod nuţnih dobara. Traţnja je neelastična kod komplementarnih proizvoda (porast cijene kreme za cipele neće odvratiti potrošače od kupovine cipela). domaćinstvo će kupiti bilo koji lijek koji doktor prepiše. Primjer savršene elastičnosti traţnje nalazimo kod postojanja više prodavaca nekog dobra. bez obzira na cijenu. u slučaju bolesti nekog člana porodice. Kriva traţnje sa elastičnošću koja je veća od 1 se naziva elastična kriva traţnje. Dohodovna elastičnost traţnje predstavlja elastičnost traţnje u odnosu na lična primanja stanovništva 2. potrošači će se preorjentisati na druge prodavce.predstavlja elastičnost traţnje u odnosu na promjene trţišnih cijena. budući da je njena elastičnost nula u svakoj tački krive traţnje. s obzirom da porast cijene jednog proizvoda kupce preorijentiše ka drugom proizvodu. 15 . Traţena količina ostaje ista. Unakrsna elastičnost traţnje predstavlja elastičnost traţnje u odnosu promjene trţišnih cijena drugih proizvoda Elastičnost traţnje zavisi od brojnih činilaca. ali neće kupiti više lijeka čak i ako mu cijena padne. bez obzira na vrstu proizvoda. Jedinična kriva traţnje znači da će odreĎena procentualna promjena u cijeni prouzrokovati istu procentualnu promjenu u traţenoj količini.

Pored drţavnih intervencija postoje ozbiljne monopolitičke intervencije na ponudu i traţnju. a ne pušta ga na trţište. 12. Znači da drţava time ne vrijeĎa zakon ponude i traţnje. determinira veličinu traţnje. a ostali se smatraju konstantnima. Informacije koje se odnose na pravac i intenzitetu promjena veličine traţnje su veoma vaţne za rad menadţera. parcijalno. Dohodovna elastičnost tražnje: x I % x / % I . 3. ali ne moţe eliminisati posljedice smanjene proizvodnje.). izdaci za reklamu. porast cijena i iskrivljivanje raspodjele dohotka. za promenljivu veličinu se uzima faktor čija se elastičnost ispituje. i njena elastičnost se moţe meriti diferencirano. S obzirom da je traţnja zavisna od istovremenog i kumulativnog dejstva više faktora.11.Isto tako svaki pojedinac moţe da utiče na cijenu nekog proizvoda. x py % x /% y . ako ima novac da ih baca na trţište ili ako ima proizvod. u odnosu na svaki faktor koji. Elastičnost traţnje izraţava mјeru elastičnosti krive trţišne traţnje u datoj tačci ili odreĎenom intervalu. (3) unakrsna i (4) elastičnost traţnje u odnosu na ostale faktore (troškovi kamata. ELASTIČNOST TRAŽNJE I NJENI MODALITETI Kriva trţišne traţnje nekog proizvoda ilustruje reagovanja potrošača na promenu visine trţišne cene datog proizvoda. (2) dohodovna. Najčešće se odraţava na ograničenje proizvodnje. Unakrsna cjenovna elastičnost tražnje: kada su px i I konstantni. tj. S ciljem potpunijeg razumevanja i istraţivanja odgovarajućih reakcija i ponašanja potrošača na trţištu u analizama se koristi pojam elastičnosti traţnje. OGRANICENJE PONUDE I TRAŽNJE OD STRANE DRŽAVE Drţava moţe da utiče na cijenu utičući na ponudu ili traţnju. ako su px i py konstantni. Cjenovna elastičnost tražnje: x px % x / % Px . uz konstantnu veličinu vrednosti I i py. Najčešće se uvaţavaju sledeće vrste elastičnosti tražnje: (1) cenovna. 1. zajedno s ostalima. promocioni izdaci i dr. 16 . stručnjaka za marketing i drugih. zajednica moţe donekle ispraviti pogrešnu raspodjelu dohotka. 2. Pri takvoj analizi. Oporezivanjem nepravilno zaraĎene dobiti. već dejstvuje manje ili više uspješno kroz mehanizme zakona.

13.Grafički. Pomaci krive ponude i krive potraţnje mijenjaju ravnoteţnu cijenu i ravnoteţnu količinu. u ravnoteţu. U drugom slučaju suviše niska cijena dovodi do manjka i tjera cijene „ka gore“. Ravnoteţna cijena je ona cijena pri kojoj je traţena količina upravo jednaka ponuĎenoj količini. Uzimajući u obzir navedeno. Pri cijeni iznad ravnoteţe proizvoĎaći ţele ponuditi više nego što potrošaći ţele kupiti. ZAKLJUČAK Ravnoteţa ponude i potraţnje na konkurentnom trţištu ostvaruje se pri cijeni pri kojoj se izjednačavaju snage ponude i potraţnje. nameće se zaključak da ravnoteţa ponude i potraţnje predstavlja odreĎeno stanje kojem teţi svako trţište. ravnoteţu nalazimo na presjeku krive ponude i krive traţnje. 17 . ali u praksi je to teško izvodljivo zbog uticaja gore opisanih faktora. Povećanje ponude koje pomiće krivu ponude u desno smanjiti će cijenu i povećati traţenu količinu. Povećanje potraţnje koje pomiče krivu potraţnje u desno povećati će i ravnoteţnu cijenu i ravnoteţnu količinu. To dovodi do viškova dobara i vrši pritisak na cijene „ka dole“.

Dr Radojica Dubonjic “Ekonomija i menadţment” 18 .godine 3. Beograd.dr Jovo Jednak –Beograd 2004. Godine 2.LITERATURA 1.god 5. Dr. Ekonomski fakultet. Principi ekonomije. Ekonomija-osnovi ekonomije . Naučna knjiga Nova.. mikroekonomija i makroekonomija-Prof. Osnovi ekonomije. Beograd. 2006. 2006. Savković R.god 4. Gregori. Mankju P..Andraš Šagi – N.Sad-Subotica 2002.Dušan Jarić . Mikroekonomska analiza –Dr..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->