1

Zadatak 201 (Kety, gimnazija)
Kutija mase 1 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija počne gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon što je prešla put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utrošila na svladavanje trenja izmeñu kutije i stola?

Rješenje 201

m = 1 kg, F = 10 N, s = 1.5 m, v = 2 m/s, ∆E = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Da bi se tijelu povećala kinetička energija, mora okolica na njemu obaviti rad. Ako se tijelu smanjuje
kinetička energija, tijelo obavlja rad.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Budući da je Antonija gurala kutiju stalnom horizontalnom silom F = 10 N na putu s = 1.5 m, obavila
je rad:
10 1.5 15 . W F s N m J = ⋅ = ⋅ =

Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije
kutije.
'
'
15 .
15
W E
k
E J
k
W J
=
⇒ =
=
¹
¦
`
¦
)


Nakon što je kutija prešla put s postigla je brzinu v = 2 m/s i njezina kinetička energija iznosi:

2
1 1 2
1 2 2 .
2 2
m
E m v kg J
k
s
= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
| |
|
\ ¹


Razlika izmeñu kinetičkih energija jednaka je energiji koju je Antonija utrošila na svladavanje trenja
izmeñu kutije i stola.
'
15 2 13 . E E E J J J
k k
∆ = − = − =
Vježba 201
Kutija mase 2 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija počne gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon što je prešla put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utrošila na svladavanje trenja izmeñu kutije i stola?

Rezultat: 11 J.

Zadatak 202 (Željko, tehnička škola)
Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
poveća za 1200 J. Ako visina svake stube iznosi 5 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao? (g = 10 m/s
2
)

Rješenje 202

m = 80 kg, E
gp
= 1200 J, d = 5 cm = 0.05 m, g = 10 m/s
2
, n = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o

2

meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
h

1.inačica
Visina h na koju se čovjek popeo po stubama iznosi:

, h n d = ⋅
gdje je n broj stuba, d visina jedne stube.
Računamo broj stuba.

metoda
1
/
supstitucije
h n d
E m g n d E m g n d
gp gp
E g
p
m d
m
g
h
g
= ⋅
⇒ ⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ ⇒ ⋅
=




¹
( ¦
`
(
¦ ¸ ¸
)

1200
30.
80 10 0.05
2
E
J gp
n
m
m g d
kg m
s
⇒ = = =
⋅ ⋅
⋅ ⋅

2.inačica
Izračunamo povećanje gravitacijske potencijalne energije čovjeka kad se popne za jednu stubu.
'
80 10 0.05 40 .
2
m
E m g d kg m J
gp
s
= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
Broj stuba n koje je čovjek prešao jednak je omjeru ukupne gravitacijske potencijalne energije E
gp
i
gravitacijske potencijalne energije za jednu stubu
'
. E
gp


1200
30.
'
40
E
J gp
n
J
E
gp
= = =
Vježba 202
Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
poveća za 2400 J. Ako visina svake stube iznosi 10 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao?
(g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 30.

Zadatak 203 (Željko, tehnička škola)
Kamen mase 100 g izbacimo vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Koju će visinu doseći kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)




3

Rješenje 203

m = 100 g = 0.1 kg, v = 10 m/s, ∆E = 1 J, g = 9.81 m/s
2
, h = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Kamen, pri izbacivanju vertikalno uvis, ima kinetičku energiju

1
2
.
2
E m v
k
= ⋅ ⋅
Na maksimalnoj visini h njegova kinetička energija jednaka je nuli, a gravitacijska potencijalna
energija iznosi
. E m g h
gp
= ⋅ ⋅

Zbog zakona očuvanja energije mora vrijediti:

. E E
gp
k
=

Budući da se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo ∆E energije kamena, slijedi:

. E E E
gp
k
− ∆ =
Visina h koju kamen dosegne iznosi:

2
1
/
1 1
2
2 2
E E E m v E m g h m v E m g h
g
p
k
m
g
− ∆ = ⇒ ⋅ ⋅ − ∆ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ − ∆ = ⋅ ⋅ ⋅


2
10
2
1
4.08 .
2
2 9.81 0.1 9.81
2 2
m
v E J s
h m
m m
g m g
kg
s s
| |
|

\ ¹
⇒ = − = − =
⋅ ⋅
⋅ ⋅

Vježba 203
Kamen mase 1 dag izbacimo vertikalno uvis brzinom 36 km/h. Koju će visinu doseći kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošiko 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 4.08 m.

Zadatak 204 (Mirela, srednja škola)
Filip gura sanjke mase 5 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rješenje 204

m = 5 kg, s = 10 m, a = 1 m/s
2
, W = ?

4

Drugi Newtonov poučak:
Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja, tijelo ima akceleraciju koja je
proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila.

.
F
a F m a
m
= ⇒ = ⋅

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅


Obavljeni rad iznosi:

metoda
supstituc
5 1 10 50 .
2
ije
F m a
m
W m a s kg m J
W F s
s
= ⋅
⇒ ⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
= ⋅
¹ (
`
(
) ¸ ¸

Vježba 204
Filip gura sanjke mase 10 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rezultat: 100 J.

Zadatak 205 (Mirela, srednja škola)
Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojčice s
obzirom na dasku iznosi 1.5 m/s. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rješenje 205

m
1
= 45 kg, m
2
= 150 kg, v
1
= 1.5 m/s, v
2
= ?

Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine. Količina gibanja je vektorska
veličina.
, kad računamo izno . s p m v p m v
→ →
= ⋅ = ⋅

Zakon o sačuvanju količine gibanja
Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova meñusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih
količina gibanja nakon meñusobnog djelovanja. To vrijedi i za više od dva tijela.
Za dva tijela mase m
1
i m
2
koja meñusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije

,
1 2
F F = −
gdje F
1
znači silu kojom tijelo mase m
2
djeluje na tijelo mase m
1
i ima hvatište u tijelu mase m
1
, a F
2

silu kojom tijelo mase m
1
djeluje na tijelo mase m
2
te ima hvatište u tijelu mase m
2
. Te su dvije sile
jednake veličinom i suprotna su smjera. Iz toga zakona proizlazi drugi, tj. zakona održanja količine
gibanja koji glasi
0
1 1 2 2
, m v m v ⋅ + ⋅ =

ako su početne brzine obaju tijela bile jednake nuli. Brzine v
1
i v
2
brzine su tijela masa m
1
odnosno m
2

nakon njihova meñusobnog djelovanja.
Količina gibanja djevojčice mase m
1
, brzinom v
1
s obzirom na dasku, iznosi:

.
1 1 1
p m v = ⋅

5

Količina gibanja daske mase m
2
(zajedno s djevojčicom mase m
1
), brzinom v
2
s obzirom na led,
iznosi:
( )
.
2 1 2 2
p m m v = + ⋅
Brzina daske prema ledu iznosi:

( ) ( ) ( )
0
1 2 2 1 1 2 2 1
/ :
1 1 2 2 1 1 2 1
p p m m p p m m v m v m m v m v + = ⇒ = − ⇒ + ⋅ = − ⋅ ⋅ = − ⋅ + ⇒ + ⇒

45 1.5
1 1
0.346 .
2
45 150
1 2
m
kg
m v
m
s
v
m m kg kg s


⇒ = − = − = −
+ +

Vježba 205
Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojčice s
obzirom na dasku iznosi 3 m/s. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rezultat: – 0.692 m/s.

Zadatak 206 (Goga, gimnazija)
Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine l
0
= 25m
u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja užeta je k = 200 N/m. Skakač se pusti s mosta bez početne
brzine. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu
vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora).
a) Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi?
b) Nakon što se zaustavi on počinje titrati oko ravnotežnog položaja. Koliki je period titranja?
c) Gdje se nalazi ravnotežni položaj skakača?

Rješenje 206

m = 80 kg, l
0
= 25 m, k = 200 N/m, g = 10 m/s
2
, l = ?, T = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
π = ⋅

Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile

6

opruge; k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Općenito, k je
faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije.
Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Periodično gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoničko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog
položaja:
. F k x = − ⋅

Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog položaja.
Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom, a najveći pomak od položaja ravnoteže
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x = ⋅ ⋅
gdje je x amplituda.

a)
Sa slike vidi se
,
0
l l d = +
gdje je l
0
duljina užeta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
užeta. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
užeta pri produljenju za d.

( )
1 1
2 2
.
0
2 2
k d m g l k d m g l d ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ +

Uvrstimo li zadane vrijednosti (bez mjernih jedinica) dobije se
produljenje d.

( )
1 1 2 2
200 80 10 25
2 2
k d m g l d d ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ + ⇒

( ) ( )
2 2
100 800 25 100 800 / : 100 25 d d d d ⇒ ⋅ = ⋅ + ⇒ ⋅ = ⋅ + ⇒

( )
2 2 2
8 25 200 8 8 200 0 d d d d d d ⇒ = ⋅ + ⇒ = + ⋅ ⇒ − ⋅ − = ⇒

( )
1 , 8 , 200
2
8 64 4 1 200
8 200 0
2
1,2 4
2 1
1 , 8 , 200
1,2
2
a b c
d d
d
b b a c
a b c
d
a
= = − = −
± − ⋅ ⋅ −
− ⋅ − =
⇒ ⇒ = ⇒
− ± − ⋅ ⋅

= = − = −
=

¹
¹
¦ ¦

` `
¦ ¦ )
)
8 64 800 8 864 8 29.4
1,2 1,2 1,2
2 2 2
d d d
± + ± ±
⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒

8 29.4 37.4
18.7
1 1
2 2 1
18
nema s
.7 .
8 29.4 21.4 10.7
2
2 2
i
2 2
m sla
d d
d
d m
d
d d
+
= =
=
⇒ ⇒ ⇒ ⇒ =
− = −
= = −
¹ ¹
¦ ¦ ¹
¦ ¦ ¦
` ` `
¦ ¦ ¦ )
¦ ¦
) )


Ukupna duljina l iznosi:
25 18.7 43.7 .
0
l l d m m m = + = + =
b)
Period titranja je:
d
l
0
l

7

80
2 2 3.97 .
200
m kg
T s
N
k
m
π π = ⋅ = ⋅ =
c)
ravnotežni položaj
y
x
l
l
0
d

Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže, slijedi:
/ :
80 10
2
4 .
200
k
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m


⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
Ravnotežni položaj skakača je na
25 4 29
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skočio.

Vježba 206
Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine, l
0
= 250
dm u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja užeta je k = 0.2 kN/m. Skakač se pusti s mosta bez
početne brzine. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite
približnu vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora). Kolika je ukupna
duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi?

Rezultat: 43.7 m.

Zadatak 207 (Ivan, gimnazija)
(Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 32 m od
početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.
Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema
masi skakača, te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. (g = 10 m/s
2
)
a) Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 25 m.
b) Koliko je daleko skakač od mosta (ravnotežni položaj) kada se konačno nakon titranja zaustavi?

Rješenje 207

m = 70 kg, l = 32 m, g = 10 m/s
2
, l
0
= 25 m, k = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju

8

, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
π = ⋅

Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile
opruge; k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Općenito, k je
faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije.
Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Periodično gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoničko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog
položaja:
. F k x = − ⋅

Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog položaja.
Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom, a najveći pomak od položaja ravnoteže
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x = ⋅ ⋅
gdje je x amplituda.
a)
Sa slike vidi se
32 25 7 ,
0 0
l l d d l l m m m = + ⇒ = − = − =
gdje je l
0
duljina užeta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
užeta. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
užeta pri produljenju za d.

1 1 2 2
2
2
/
2
2
k d m g l k d
d
m g l ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⇒
( )
2 70 10 32
2
2
914 .
2 2
7
m
kg m
m g l N
s
k
m
d m
⋅ ⋅ ⋅
⋅ ⋅ ⋅
⇒ = = =


d
l
0
l

9

b)
ravnotežni položaj
y
x
l
l
0
d

Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže, slijedi:
/ :
70 10
2
0.77 .
914
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m
k


⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
Ravnotežni položaj skakača je na

25 0.77 25.77
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skočio.

Vježba 207
(Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 320 dm od
početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.
Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema
masi skakača, te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. Izračunajte konstantu
opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 250 dm. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 914 N/m.

Zadatak 208 (Ivan, gimnazija)
Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeñu njih
nalazi se razapeto uže. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. Nañi brzinu prvog čamca u
odnosu na obalu i u odnosu na drugi čamac nakon 2 s od početka vučenja. Pretpostavi da su čamci u
početku mirovali.

Rješenje 208

m
1
= 205 kg, m
2
= 450 kg, F = 200 N, t = 2 s, v
1
= ?, v
2
= ? v
r
= ?

Ako je početna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v ⋅ = ⋅

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnožak

I F t = ⋅
zovemo impulsom sile F, a umnožak
p m v = ⋅
količinom gibanja mase m.

Impuls vučne sile kojom čovjek djeluje na oba čamca je

. I F t = ⋅

10

Pod djelovanjem ovog impulsa sile:

• prvi čamac dobit će brzinu v
1

200 2
1.95
1 1 1 1 1
205
1
1
/ :
F t N s m
F t m v F t m v v
m k
m
g s
⋅ ⋅
⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
• drugi čamac dobit će brzinu v
2

200 2
0.89 .
2 2 2 2 2
45
/ :
2
0
2
F t N s m
F t m v F t m v v
m
m
kg s
⋅ ⋅
⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =

Budući da se čamci gibaju jedan drugome u susret, relativna brzina prvog čamca u odnosu na drugi
(odnosno drugog čamca u odnosu na prvi) je
1.95 0.89 2.84 .
1 2
m m m
v v v
r
s s s
= + = + =
v
2 v
1

Vježba 208
Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeñu njih
nalazi se razapeto uže. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. Nañi brzinu drugog čamca u
odnosu na obalu i u odnosu na prvi čamac, nakon 2 s od početka vučenja. Pretpostavi da su čamci u
početku mirovali.

Rezultat: v
1
= 1.95 m/s, v
2
= 0.89 m/s, v
r
= 2.84 m/s.

Zadatak 209 (Petra, gimnazija)
Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega u
trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J
Rješenje 209

E
ep
= 2 J, E
k
= ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi, gibajući se u dva suprotna smjera, stalno isti dio krivulje
(najčešće kružnice) ili pravca. Položaj ravnoteže je položaj u kojem tijelo miruje. Kad tijelo titra, u
tom je položaju najmanja potencijalna, a najveća kinetička energija. Zbroj tih dviju energija
(zanemarivši gubitke) je stalan i jednak najvećoj potencijalnoj ili najvećoj kinetičkoj energiji.
Elastična potencijalna energija je maksimalna kada je tijelo najdalje od ravnotežnog položaja

1 2
0
2
, E k y
ep
= ⋅ ⋅
gdje je y
0
amplituda, maksimalna udaljenost od ravnotežnog položaja.
Zakon očuvanja energije:

11

• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Uteg ima najveću elastičnu potencijalnu energiju u krajnjim točkama kada je maksimalno udaljen od
ravnotežnog položaja. Tada je kinetička energija nula jer mu je brzina v = 0 m/s.
Uteg ima najveću kinetičku energiju kad prolijeće kroz ravnotežni položaj jer je brzina maksimalna.
Elastična potencijalna energija ima vrijednost nula jer je u tom trenutku pomak iz položaja ravnoteže
jednak nuli. Prema zakonu o očuvanju energije ukupna energija u trenutku proleta kroz ravnotežni
položaj jednaka je ukupnoj energiji u krajnjim položajima utega. Dakle, pri titranju utega energija je
stalna, samo se neprekidno pretvara iz jednog oblika u drugi. Ukupna energija utega kada on prolazi
kroz ravnotežni položaj je 2 J.
Odgovor je pod C.

Vježba 209
Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega kada
on prolazi kroz ravnotežni položaj iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J

Rezultat: C.

Zadatak 210 (Lucija, srednja škola)
Najviši slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u toplinsku energiju, koliko bi porasla
temperatura vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
, specifični toplinski kapacitet vode
c = 4.19 · 10
3
J/(kg · K))

Rješenje 210

h = 122 m, g = 9.81 m/s
2
, c = 4.19 · 10
3
J/(kg · K), ∆t = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlañenjem izgubi jednaka je

( )
,
2 1
Q m c t Q m c t t = ⋅ ⋅ ∆ ⇒ = ⋅ ⋅ −

12

gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature tijela.
Toplinu Q smatramo pozitivnom veličinom ako je dovodimo sustavu (zagrijavamo ga), a negativnom
ako je odvodimo od sustava (hladimo ga).


Toplina koju je primila voda jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije vode.
Gravitacijska potencijalna energija vode na vrhu slapa je

, E m g h
gp
= ⋅ ⋅
a pri dnu jednaka je nuli. Uz pretpostavku da sva gravitacijska potencijalna energija prelazi u toplinsku
energiju vode slijedi:
1
/
g h
Q E m c t m g h
m
m c t m g h t
c c
gp

= ⇒ ⋅ ⋅ ∆ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ∆ ⋅ ∆

= ⋅ ⋅ ⇒ = =
9.81 122
2
0
0.285 .
3
4.19 10
m
m
s
C
J
kg K

= =



Vježba 210
Najviši slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u kinetičku energiju, kolika bi bila brzina
vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 48.92 m/s.

Zadatak 211 (Alen, tehnička škola)
Dizalica snage 10 kW diže teret težine 8 kN.
a) Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 10 m?
b) Kojom brzinom dizalica diže teret?

Rješenje 211

P = 10 kW = 10
4
W, G = 8 kN = 8 · 10
3
N, h = 10 m, t = ?, v = ?

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W
P P F v
t
= ⇒ = ⋅

Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz
,
s
s v t v
t
= ⋅ ⇒ =
gdje je v brzina tijela pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo stalnom, konstantnom brzinom v za
vrijeme t.

a)
Rad W koji obavi dizalica na svladavanju sile teže G, kada podiže teret na visinu h, jednak je

. W G h = ⋅
Vrijeme potrebno dizalici da podigne teret na visinu h iznosi:

13

metoda
/
supstitucije
W G h
G h G h G h
P P t
W
t t P
t
t
P P
= ⋅
⋅ ⋅ ⋅
⇒ ⇒ = =
=
⋅ ⇒ ⇒ = =
¹
( ¦
`
(
¸ ¸
¦
)

3
8 10 10
8 .
4
10
N m
s
W
⋅ ⋅
= =
b)
Budući da dizalica podiže teret uvis stalnom brzinom, vrijedi:

[ ] 1.25 3.
10
1.25 4 5
8
6 . .
h m m km
v
t s s h
= = = = = ⋅
h

Vježba 211
Dizalica snage 10 kW diže teret težine 16 kN. Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne
teret na visinu 5 m?

Rezultat: 8 s.

Zadatak 212 (Brankica, srednja škola)
Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost količine gibanja kutije o vremenu dok sila djeluje?

D. C. B. A.
t
p
t
p
t
p
t
p

Rješenje 212

Ako je početna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v ⋅ = ⋅

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnožak

I F t = ⋅
zovemo impulsom sile F, a umnožak
p m v = ⋅
količinom gibanja mase m.
Uočimo da je
.
F t m v
p F t
p m v
⋅ = ⋅ ¹
⇒ = ⋅
`
= ⋅
)


Grafički prikaz količine gibanja p kao funkcije vremena t bit će pravac. Kako se iz izraza za količinu
gibanja
p F t = ⋅

vidi, količina gibanja je linearna funkcija vremena t. To znači da će grafički prikaz količine gibanja p

14

kao funkcije vremena t biti pravac kroz ishodište koordinatnog sustava (p, t – dijagrama) s nagibom
prema osi vremena, a nagib je ovisan o sili F.
Odgovor je pod B.

Vježba 212
Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost impulsa sile o vremenu dok sila djeluje?

I
t
I
t
I
t
I
t
A. B. C. D.

Rezultat: B.

Zadatak 213 (Hanna, gimnazija)
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloženih grafova točno
prikazuje ovisnost ukupne mehaničke energije jabuke o vremenu?

E
u
t
E
u
t
E
u
t
E
u
t
A. B. C. D.

Rješenje 213

Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan. Grafički prikaz ukupne mehaničke energije kao funkcije vremena
bit će pravac paralelan s osi t jer je ukupna mehanička energija za svako vremensko razdoblje t stalna,
konstantna.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Odgovor je pod A.

Vježba 213
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloženih grafova točno
prikazuje ovisnost kinetičke energije jabuke o brzini?

D. C. B. A.
v
E
k
v
E
k
v
E
k
v
E
k

Rezultat: C.


15

Zadatak 214 (Filip, gimnazija)
Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu, ako joj je masa 50 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rješenje 214

s = 60 m, m = 50 kg, µ = 0.015, g = 9.81 m/s
2
, E
k
= ?

Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba površinom nekoga drugog tijela ili kad se tek
počinje gibati. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i može se izračunati pomoću izraza

, F F
tr
N
µ = ⋅
gdje je F
tr
trenje, µ faktor trenja, F
N
veličina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podlogu
po kojoj se giba. Na vodoravnoj površini sila trenja za tijelo težine G iznosi:

. F G F m g
tr tr
µ µ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Budući da je klizačica svoju kinetičku energiju E
k
(energiju gibanja) utrošila na obavljanje rada W pri
svladavanju sile trenja F
tr
na putu s, vrijedi:

.
E W
k
E F s
tr
k
W F s
tr
=
⇒ = ⋅
= ⋅
¹
¦
`
¦
)

Sila trenja F
tr
jednaka je umnošku trenja µ i težine klizačice mase m.
. F G F m g
tr tr
µ µ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅
Kinetička energija koju klizačica mora imati u zaletu iznosi:

0.015 50 9.81 60 441.45 .
2
F m g
m tr
E m g s kg m J
k
E F s
tr s
k
µ
µ
= ⋅ ⋅
⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⋅ =
= ⋅
¹
¦
`
¦
)


Vježba 214
Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu, ako joj je masa 100 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rezultat: 882.9 J.

16

Zadatak 215 (Božo, srednja škola)
Tijelo mase 2 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rješenje 215

m = 2 kg, h = 40 m, v = 25 m/s, g = 10 m/s
2
, ∆E = ?

Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1 2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Gravitacijska potencijalna energija E
gp
koju tijelo ima na visini h jednaka je zbroju kinetičke energije
E
k
tijela neposredno prije udara o tlo i mehaničke energije ∆E koja se pri padanju pretvorila u druge
oblike energije.
1 1
2 2
2 2
E E E E E E E m g h m v E m g h v
gp gp
k k
= + ∆ ⇒ ∆ = − ⇒ ∆ = ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ ⇒ ∆ = ⋅ ⋅ − ⋅ =
| |
|
\ ¹

2
1
2 10 40 25 175 .
2
2
m m
kg m J
s
s
= ⋅ ⋅ − ⋅ =
| |
| |
|
|
|
\ ¹
\ ¹

Vježba 215
Tijelo mase 4 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 350 J.

Zadatak 216 (Božo, srednja škola)
Tijelo mase 4 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 12 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rješenje 216

m = 4 kg, l = 12 m, h = 6 m, g = 10 m/s
2
, W = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.

17

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Rad koji je obavila sila teža pri gibanju tijela niz kosinu jednak je promjeni gravitacijske potencijalne
energije koju je tijelo imalu na vrhu kosine i na dnu.

4 10 6 240 .
2
E m g h
gp m
W m g h kg m J
W E
gp s
= ⋅ ⋅
⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
=
¹
¦
`
¦
)

l
m
h

Vježba 216
Tijelo mase 8 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 18 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 480 J.

Zadatak 217 (Tonka, srednja škola)
Kvadar mase 2 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijeće na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 800 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajući pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga će biti sabijena za ___m.

Rješenje 217

m = 2 kg, v = 1 m/s, k = 800 N/m, s = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj
odnos. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastičnu potencijalnu energiju. Elastična
potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako se
elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu
potencijalnu energiju iznosa
1
2
2
, E k s
ep
= ⋅ ⋅
gdje je k koeficijent elastičnosti tijela.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Budući da se kvadar giba po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom v, ima kinetičku energiju E
k
.
Nakon udarca u oprugu, ona se sabije i ima elastičnu potencijalnu energiju E
ep
. Kinetička energija
kvadra pretvorila se u elastičnu potencijalnu energiju opruge. Zbog zakona o očuvanju energije vrijedi:

2
1 1 1 1 2 2 2 2 2
2 2 2 2
2
/
m v
E E k s m v k s m v s
ep
k
k
k

= ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒

18

2 2
2
2
1 0.0 . / 5
800
m v m v m m kg
s s s v m
N
k k k s
m
⋅ ⋅
⇒ = ⇒ = ⇒ = ⋅ = ⋅ =
Vježba 217
Kvadar mase 4 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijeće na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 1600 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajući pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga će biti sabijena za ___m.

Rezultat: 0.05 m.

Zadatak 218 (Tonka, srednja škola)
Tijelo mase 3 kg se ispusti s visine 40 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetička
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rješenje 218

m = 3 kg, h = 40 m, g = 10 m/s
2
, E
k
= ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Kinetička energija je energija koju tijelo dobije gibanjem. Ona zavisi o masi tijela i brzini kojom se
tijelo giba. Što je veća brzina i masa, to je veća kinetička energija tijela tj. masa tijela i brzina
kojom se tijelo giba su proporcionalne veličine kinetičkoj energiji. Kinetička energija je podvrsta
mehaničke energije. Mehanička energija se dijeli na kinetičku i potencijalnu energiju.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija koju tijelo ima na visini h bit će
jednaka kinetičkoj energiji tijela neposredno prije pada na tlo.

3 10 40 1200 .
2
E E
gp m
k
E m g h kg m J
k
E m g h
gp s
=
⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
= ⋅ ⋅
¹
¦
`
¦
)

Vježba 218
Tijelo mase 6 kg se ispusti s visine 20 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetička
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 1200 J.

Zadatak 219 (Tonka, srednja škola)
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 1800 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rješenje 219

v = 72 km/h = [72 : 3.6] = 20 m/s, F = 1800 N, P = ?

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

19

Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W F s s
P P P F P F v
t t t

= ⇒ = ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅

Dakle, snaga je jednaka umnošku sile i brzine koju neko tijelo postigne pod djelovanjem te sile.
Trenutna snaga motora iznosi:
4
1800 20 36000 3.6 10 36 .
m
P F v N W W kW
s
= ⋅ = ⋅ = = ⋅ =
Vježba 219
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 3600 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rezultat: 72 kW.

Zadatak 220 (Nina, medicinska škola)
Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 20 cm, morat
će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći:
A. dva puta.
B. tri puta.
C. četiri puta.
D. osam puta.

Rješenje 220

s
1
= 10 cm = 0.1 m, s
2
= 20 cm = 0.2 m, W
1
= ?, W
2
= ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj
odnos.
Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako
se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu
potencijalnu energiju iznosa
1 2
2
, E k s
ep
= ⋅ ⋅
gdje je k koeficijent elastičnosti tijela.
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

1.inačica

Računamo omjer radova koje su obavile Ana i Iva.

1
2
1
1 2 2
2
2 2
2 2 0.2
2 2 2 2 2 2 2 2
2
1 2 2 0.1
1 1 1 1 1 1
1
2
1 1
2
k s s
W W W s
k
k
W s W
m
W W W W s W m
s
k s s
⋅ ⋅ ⋅
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
⋅ ⋅ ⋅


| |
| |
|
|
|
\ ¹
\ ¹

2
4.
1
W
W
⇒ =
Odgovor je pod C.

2.inačica
Uočimo da je elastična potencijalna energija razmjerna s kvadratom udaljenosti tijela od ravnotežnog
položaja (elongacijom s).
2
. E s
ep


Iva rastegne oprugu 10 cm, a Ana želi rastegnuti za 20 cm što je dva puta više. Znači da će Anin rad
biti četiri puta veći.

20

Vježba 220
Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 30 cm, morat
će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći:
A. tri puta.
B. šest puta.
C. devet puta.
D. dva puta.

Rezultat: C.

meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h,

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije.

h

1.inačica Visina h na koju se čovjek popeo po stubama iznosi: h = n ⋅ d, gdje je n broj stuba, d visina jedne stube. Računamo broj stuba.
h = n⋅d

  metoda  1   ⇒   ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ n ⋅ d ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ n ⋅ d / ⋅ m ⋅ g ⋅ d ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ h  supstitucije  
⇒ n= E gp m⋅ g ⋅d = 1200 J = 30. m 80 kg ⋅ 10 ⋅ 0.05 m 2 s

2.inačica Izračunamo povećanje gravitacijske potencijalne energije čovjeka kad se popne za jednu stubu. m ' E gp = m ⋅ g ⋅ d = 80 kg ⋅10 ⋅ 0.05 m = 40 J . 2 s Broj stuba n koje je čovjek prešao jednak je omjeru ukupne gravitacijske potencijalne energije Egp i ' gravitacijske potencijalne energije za jednu stubu E gp .
n= E gp 1200 J = = 30. ' 40 J E gp

Vježba 202 Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija poveća za 2400 J. Ako visina svake stube iznosi 10 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao? (g = 10 m/s2) Rezultat: 30. Zadatak 203 (Željko, tehnička škola) Kamen mase 100 g izbacimo vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Koju će visinu doseći kamen ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s2)

2

81 m 0. Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Zadatak 204 (Mirela. h=? 1 2 E = ⋅m⋅v . k Budući da se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo ∆E energije kamena. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju g = 9. slijedi: E − ∆E = E gp .1 kg ⋅ 9.81 m 2 2 s s Vježba 203 Kamen mase 1 dag izbacimo vertikalno uvis brzinom 36 km/h.08 m. gdje je g akceleracija slobodnog pada. Koliki je rad obavio Filip. ako je sanjke pokrenuo iz mirovanja? Rješenje 204 m = 5 kg. Zbog zakona očuvanja energije mora vrijediti: E = E gp . Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. pri izbacivanju vertikalno uvis. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. W=? 3 . a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije.81 m/s2) Rezultat: 4. mijenja mu se energija. Kamen. a gravitacijska potencijalna energija iznosi E gp = m ⋅ g ⋅ h. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. a = 1 m/s2. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. v = 10 m/s. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. 2 ⋅ g m ⋅ g 2 ⋅ 9.08 m. srednja škola) Filip gura sanjke mase 5 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom 1 m/s2. k 2 Kad tijelo obavlja rad. ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.1 kg. k 2 Na maksimalnoj visini h njegova kinetička energija jednaka je nuli.Rješenje 203 m = 100 g = 0. ∆E = 1 J. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. s = 10 m.81 m/s2. Koju će visinu doseći kamen ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošiko 1 J njegove energije? (g = 9. k Visina h koju kamen dosegne iznosi: 1 1 1 2 2 ⇒ E − ∆E = E gp ⇒ ⋅ m ⋅ v − ∆E = m ⋅ g ⋅ h ⇒ ⋅ m ⋅ v − ∆E = m ⋅ g ⋅ h / ⋅ k 2 2 m⋅g 2  m 2 10  v ∆E 1J s ⇒ h= − =  − = 4.

iznosi: p1 = m1 ⋅ v1. Za dva tijela mase m1 i m2 koja meñusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije F = − F2 . → → p = m⋅ v . Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Zakon o sačuvanju količine gibanja Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova meñusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih količina gibanja nakon meñusobnog djelovanja. Brzina djevojčice s obzirom na dasku iznosi 1. v1 = 1. Količina gibanja djevojčice mase m1. a= Obavljeni rad iznosi:  metoda  m  ⇒   ⇒ W = m ⋅ a ⋅ s = 5 kg ⋅1 2 ⋅ 10 m = 50 J . Količina gibanja je vektorska veličina. Te su dvije sile jednake veličinom i suprotna su smjera. Kolika je brzina daske prema ledu? Rješenje 205 m1 = 45 kg. vrijedi W = F ⋅ s. p = m ⋅ v kad računamo iznos. Zadatak 205 (Mirela. a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. To vrijedi i za više od dva tijela. W = F ⋅s  supstitucije s Vježba 204 Filip gura sanjke mase 10 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom 1 m/s2. tijelo ima akceleraciju koja je proporcionalna sili. Iz toga zakona proizlazi drugi. Brzine v1 i v2 brzine su tijela masa m1 odnosno m2 nakon njihova meñusobnog djelovanja. brzinom v1 s obzirom na dasku. a F2 silu kojom tijelo mase m1 djeluje na tijelo mase m2 te ima hvatište u tijelu mase m2. 1 gdje F1 znači silu kojom tijelo mase m2 djeluje na tijelo mase m1 i ima hvatište u tijelu mase m1. ako su početne brzine obaju tijela bile jednake nuli. ako je sanjke pokrenuo iz mirovanja? Rezultat: 100 J. tj. m2 = 150 kg. m Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. zakona održanja količine gibanja koji glasi m1 ⋅ v1 + m2 ⋅ v2 = 0. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. srednja škola) Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg.Drugi Newtonov poučak: Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja.5 m/s. F = m⋅a  4 . Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. F ⇒ F = m ⋅ a. Koliki je rad obavio Filip.5 m/s. v2 = ? Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine.

• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. gdje je g akceleracija slobodnog pada. Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne elongaciji x. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu vrijednost g = 10 m/s2. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. T = ?. iznosi: p2 = m1 + m2 ⋅ v2 . Skakač se pusti s mosta bez početne brzine. brzinom v2 s obzirom na led. Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile 5 . l0 = 25 m. k = 200 N/m. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Zadatak 206 (Goga. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Koliki je period titranja? c) Gdje se nalazi ravnotežni položaj skakača? Rješenje 206 m = 80 kg. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Konstanta opiranja užeta je k = 200 N/m.5 m1 ⋅ v1 s = − 0. a) Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi? b) Nakon što se zaustavi on počinje titrati oko ravnotežnog položaja. Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. Kolika je brzina daske prema ledu? Rezultat: – 0.692 m/s. ( ) Brzina daske prema ledu iznosi: p1 + p2 = 0 ⇒ p2 = − p1 ⇒ m1 + m2 ⋅ v2 = − m1 ⋅ v1 ⇒ m1 + m2 ⋅ v2 = − m1 ⋅ v1 / : m1 + m2 m 45 kg ⋅1. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. gimnazija) Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine l0 = 25m u nerastegnutom stanju. Tada je period titranja: T = 2π ⋅ m k . Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.Količina gibanja daske mase m2 (zajedno s djevojčicom mase m1). Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. l = ?. gdje je G sila teža. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora).346 m . m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. Brzina djevojčice s obzirom na dasku iznosi 3 m/s. y=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. ⇒ v2 = − =− m1 + m2 45 kg + 150 kg s ( ) ( ) ( )⇒ Vježba 205 Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. g = 10 m/s2.

4 2 ⇒ 8 + 29. ona titra oko tog položaja. Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem. d je produljenje užeta. Najjednostavnije titranje je harmoničko titranje. Periodično gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). a najveći pomak od položaja ravnoteže nazivamo amplitudom.2 = ⇒ 8± 64 + 800 2 ⇒ d1.opruge.4  37. b = − 8 . Ukupna energija titranja dana je formulom E= gdje je x amplituda. tj.7       2 2 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒ d = 18.4  21. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog položaja: F = −k ⋅ x.7 m. 2 2 Uvrstimo li zadane vrijednosti (bez mjernih jedinica) dobije se produljenje d. ⋅k ⋅d ⋅k ⋅d d 1 2 2 ⋅k ⋅ x . titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. = m ⋅ g ⋅ l0 + d . Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji užeta pri produljenju za d.2 = a = 1 . c = − 200  2 8±   ⇒ d1.2 =  ⇒ d1.7 m = 43. k je faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije.4  d 2 = − 10.2 = b − 4⋅a⋅c  2⋅a  864 2 ⇒ d1. l0 l 1 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 1 2 ( ) 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 2 1 2 ⋅ 200 ⋅ d 2 = 80 ⋅10 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ 2 = 800 ⋅ ( 25 + d ) / : 100 ⇒ 2 − 8 ⋅ d − 200 = 0 ⇒ 64 − 4 ⋅1 ⋅ ( − 200 ) 2 ⋅1 ⇒ 100 ⋅ d ⇒ d d 2 − 8 ⋅ d − 200 = 0 2 = 800 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ 100 ⋅ d 2 = 8 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ d = 200 + 8 ⋅ d ⇒ d   ⇒  ⇒ −b ± a = 1 .7 nema smisla   d2 = d2 = −    2 2  Ukupna duljina l iznosi: l = l0 + d = 25 m + 18. gdje je l0 duljina užeta u nerastegnutom stanju.7 m. a) Sa slike vidi se l = l0 + d . Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. d1 = b) Period titranja je: 6 . Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom.4  d1 = d1 = 18.2 = 8± 8 ± 29. Općenito. 8 − 29. k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). c = − 200  d1. b = − 8 .

b) Koliko je daleko skakač od mosta (ravnotežni položaj) kada se konačno nakon titranja zaustavi? Rješenje 207 m = 70 kg. N 200 m l0 l y ravnotežni položaj x d Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže.2 kN/m. g = 10 m/s2. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. l0 = 25 m. Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi? Rezultat: 43.7 m. te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. Vježba 206 Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine. Zadatak 207 (Ivan. m⋅g k 80 kg ⋅ 10 = 200 N m m 2 s = 4 m. (g = 10 m/s2) a) Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 25 m. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju 7 . k = ?. l0 = 250 dm u nerastegnutom stanju. slijedi: k ⋅ x = m ⋅ g ⇒ k ⋅ x = m ⋅ g /: k ⇒ x = Ravnotežni položaj skakača je na y = l0 + x = 25 m + 4 m = 29 m ispod mosta s kojeg je skočio. gimnazija) (Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 32 m od početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.T = 2π ⋅ c) m k = 2π ⋅ 80 kg = 3. Skakač se pusti s mosta bez početne brzine. Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema masi skakača. y=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu vrijednost g = 10 m/s2. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora). l = 32 m. Konstanta opiranja užeta je k = 0.97 s.

Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom. tj. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog položaja: F = − k ⋅ x. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Najjednostavnije titranje je harmoničko titranje. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. 2 m ( 7 m) 8 . gdje je l0 duljina užeta u nerastegnutom stanju. Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne elongaciji x. Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem. gdje je g akceleracija slobodnog pada. a najveći pomak od položaja ravnoteže nazivamo amplitudom. Općenito. 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l / ⋅ 2 ⇒ 2 d 1 2 2 ⋅k ⋅ x . gdje je G sila teža. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. k je faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije. l0 l d ⇒ k= 2⋅m⋅ g ⋅l = 2 d 2 ⋅ 70 kg ⋅10 m ⋅ 32 m 2 N s = 914 . d je produljenje užeta.E gp = m ⋅ g ⋅ h. k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji užeta pri produljenju za d. ona titra oko tog položaja. a) Sa slike vidi se l = l0 + d ⇒ d = l − l0 = 32 m − 25 m = 7 m. Ukupna energija titranja dana je formulom E= gdje je x amplituda. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Tada je period titranja: T = 2π ⋅ m k . Periodično gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile opruge.

Vježba 207 (Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 320 dm od početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja. t = 2 s. za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi: F ⋅ t = m ⋅ v. m⋅g k 70 kg ⋅10 = 914 N m m 2 s = 0. Izmeñu njih nalazi se razapeto uže. te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. 9 . gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala.77 m. Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema masi skakača. gimnazija) Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg. v2 = ? vr = ? Ako je početna brzina nula. Nañi brzinu prvog čamca u odnosu na obalu i u odnosu na drugi čamac nakon 2 s od početka vučenja. Zadatak 208 (Ivan. F = 200 N. (g = 10 m/s2) Rezultat: 914 N/m. a umnožak p = m⋅v količinom gibanja mase m. Rješenje 208 m1 = 205 kg. v1 = ?.77 m ispod mosta s kojeg je skočio. Impuls vučne sile kojom čovjek djeluje na oba čamca je I = F ⋅ t. Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 250 dm. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. m2 = 450 kg.77 m = 25. a drugog 450 kg. slijedi: k ⋅ x = m⋅ g ⇒ k ⋅ x = m⋅ g /: k ⇒ x = Ravnotežni položaj skakača je na y = l0 + x = 25 m + 0.b) l0 l y ravnotežni položaj x d Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže. Umnožak I = F ⋅t zovemo impulsom sile F. Pretpostavi da su čamci u početku mirovali.

Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj? A) 0 J B) 1 J C) 2 J D) 4 J Rješenje 209 Eep = 2 J. Zadatak 209 (Petra. Nañi brzinu drugog čamca u odnosu na obalu i u odnosu na prvi čamac. relativna brzina prvog čamca u odnosu na drugi (odnosno drugog čamca u odnosu na prvi) je m m m vr = v1 + v2 = 1. nakon 2 s od početka vučenja. vr = 2. Trenje je zanemarivo. m2 450 kg s Budući da se čamci gibaju jedan drugome u susret.89 = 2.95 + 0. Elastična potencijalna energija je maksimalna kada je tijelo najdalje od ravnotežnog položaja 2 gdje je y0 amplituda. a drugog 450 kg. gibajući se u dva suprotna smjera. a najveća kinetička energija. Ek = ? Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Zbroj tih dviju energija (zanemarivši gubitke) je stalan i jednak najvećoj potencijalnoj ili najvećoj kinetičkoj energiji. k 2 Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi.95 m1 205 kg s • drugi čamac dobit će brzinu v2 F ⋅ t 200 N ⋅ 2 s m F ⋅ t = m2 ⋅ v2 ⇒ F ⋅ t = m2 ⋅ v2 / : m2 ⇒ v2 = = = 0. stalno isti dio krivulje (najčešće kružnice) ili pravca. u tom je položaju najmanja potencijalna. s s s v1 v2 Vježba 208 Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg. Kad tijelo titra.89 m/s.84 m/s. 10 .89 . Pretpostavi da su čamci u početku mirovali. Zakon očuvanja energije: Eep = 1 2 ⋅ k ⋅ y0 . maksimalna udaljenost od ravnotežnog položaja.84 . Rezultat: v1 = 1. Izmeñu njih nalazi se razapeto uže. Položaj ravnoteže je položaj u kojem tijelo miruje. Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J. v2 = 0.Pod djelovanjem ovog impulsa sile: • prvi čamac dobit će brzinu v1 F ⋅ t 200 N ⋅ 2 s m F ⋅ t = m1 ⋅ v1 ⇒ F ⋅ t = m1 ⋅ v1 / : m1 ⇒ v1 = = = 1.95 m/s. gimnazija) Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N.

mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije.• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Ukupna energija utega kada on prolazi kroz ravnotežni položaj iznosi 2 J. Uteg ima najveću kinetičku energiju kad prolijeće kroz ravnotežni položaj jer je brzina maksimalna. slap Viktorija na rijeci Zambezi. Prema zakonu o očuvanju energije ukupna energija u trenutku proleta kroz ravnotežni položaj jednaka je ukupnoj energiji u krajnjim položajima utega. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. c = 4. specifični toplinski kapacitet vode c = 4. Uteg ima najveću elastičnu potencijalnu energiju u krajnjim točkama kada je maksimalno udaljen od ravnotežnog položaja. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula.81 m/s2.81 m/s2. Tada je kinetička energija nula jer mu je brzina v = 0 m/s. g = 9. Koliko iznosi ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja? A) 0 J B) 1 J C) 2 J D) 4 J Rezultat: C. samo se neprekidno pretvara iz jednog oblika u drugi.19 · 103 J/(kg · K)) Rješenje 210 h = 122 m. Elastična potencijalna energija ima vrijednost nula jer je u tom trenutku pomak iz položaja ravnoteže jednak nuli. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. visok je 122 m. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.19 · 103 J/(kg · K). već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Odgovor je pod C. Dakle. srednja škola) Najviši slap na svijetu. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlañenjem izgubi jednaka je Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 . Trenje je zanemarivo. Vježba 209 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). ∆t = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. koliko bi porasla temperatura vode na dnu slapa? (g = 9. Ukupna energija utega kada on prolazi kroz ravnotežni položaj je 2 J. Zadatak 210 (Lucija. pri titranju utega energija je stalna. Ako bi se sva potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u toplinsku energiju. gdje je g akceleracija slobodnog pada. ( ) 11 . • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu.

Brzinu rada izražavamo snagom. konstantnom brzinom v za vrijeme t. a negativnom ako je odvodimo od sustava (hladimo ga). kolika bi bila brzina vode na dnu slapa? (g = 9. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad obavljen. Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. J 3 4. Vrijeme potrebno dizalici da podigne teret na visinu h iznosi: 12 . Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. t Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz s s = v ⋅t ⇒ v = . Ako bi se sva potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u kinetičku energiju. kada podiže teret na visinu h. vrijedi W = F ⋅ s. a) Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 10 m? b) Kojom brzinom dizalica diže teret? Rješenje 211 P = 10 kW = 104 W. Uz pretpostavku da sva gravitacijska potencijalna energija prelazi u toplinsku energiju vode slijedi: 1 g ⋅h Q = E gp ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h / ⋅ ⇒ ∆t = = m⋅c c m ⋅ 122 m 9. t = ?. v=? Kad tijelo obavlja rad. mijenja mu se energija. visok je 122 m. Toplina koju je primila voda jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije vode. Gravitacijska potencijalna energija vode na vrhu slapa je E gp = m ⋅ g ⋅ h.285 0C. slap Viktorija na rijeci Zambezi.81 2 s = = 0. jednak je W = G ⋅ h. a pri dnu jednaka je nuli.gdje je m masa tijela. Zadatak 211 (Alen. c specifični toplinski kapacitet. Toplinu Q smatramo pozitivnom veličinom ako je dovodimo sustavu (zagrijavamo ga). a) Rad W koji obavi dizalica na svladavanju sile teže G.81 m/s2) Rezultat: 48.19 ⋅10 kg ⋅ K Vježba 210 Najviši slap na svijetu. W P= ⇒ P = F ⋅ v. t gdje je v brzina tijela pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo stalnom.92 m/s. h = 10 m. tj. a ∆t promjena temperature tijela. tehnička škola) Dizalica snage 10 kW diže teret težine 8 kN. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. G = 8 kN = 8 · 103 N.

B. količina gibanja je linearna funkcija vremena t. t C.6 ] = 4. t Rješenje 212 Ako je početna brzina nula.25 ⋅ 3. To znači da će grafički prikaz količine gibanja p 13 . Zadatak 212 (Brankica. gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. a umnožak p = m⋅v količinom gibanja mase m. srednja škola) Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. h Vježba 211 Dizalica snage 10 kW diže teret težine 16 kN. Kako se iz izraza za količinu gibanja p = F ⋅t vidi. Koji od sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost količine gibanja kutije o vremenu dok sila djeluje? p p p p t A. p = m⋅v  Grafički prikaz količine gibanja p kao funkcije vremena t bit će pravac. 4 10 W 3 b) Budući da dizalica podiže teret uvis stalnom brzinom.5 km h . za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi: F ⋅ t = m ⋅ v. t D.25 m s = [ 1. Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 5 m? Rezultat: 8 s. Umnožak I = F ⋅t zovemo impulsom sile F.W = G⋅h  P= W t  metoda  G⋅h G⋅h t G⋅h   ⇒   ⇒ P = t ⇒ P = t /⋅ P ⇒ t = P = supstitucije    = 8 ⋅ 10 N ⋅ 10 m = 8 s. vrijedi: v= h t = 10 m 8s = 1. Uočimo da je F ⋅t = m⋅v   ⇒ p = F ⋅ t.

Koji od predloženih grafova točno prikazuje ovisnost kinetičke energije jabuke o brzini? Ek Ek Ek Ek v A. konstantna. Vježba 213 Jabuka slobodno pada sa stabla. t C. B. v D. Zadatak 213 (Hanna. B. Otpor zraka je zanemariv. t Rješenje 213 Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. t Rezultat: B. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije.kao funkcije vremena t biti pravac kroz ishodište koordinatnog sustava (p. t C. gimnazija) Jabuka slobodno pada sa stabla. Odgovor je pod B. Otpor zraka je zanemariv. t D. Odgovor je pod A. Koji od sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost impulsa sile o vremenu dok sila djeluje? I I I I t A. Grafički prikaz ukupne mehaničke energije kao funkcije vremena bit će pravac paralelan s osi t jer je ukupna mehanička energija za svako vremensko razdoblje t stalna. v C. 14 . mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Vježba 212 Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. t D. a nagib je ovisan o sili F. v Rezultat: C. B. t – dijagrama) s nagibom prema osi vremena. U izoliranom sustavu zbroj energija je konstantan. Koji od predloženih grafova točno prikazuje ovisnost ukupne mehaničke energije jabuke o vremenu? Eu Eu Eu Eu t A. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu.

FN veličina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podlogu po kojoj se giba. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. ako joj je masa 100 kg i faktor trenja 0. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i može se izračunati pomoću izraza Ftr = µ ⋅ FN . Budući da je klizačica svoju kinetičku energiju Ek (energiju gibanja) utrošila na obavljanje rada W pri svladavanju sile trenja Ftr na putu s. k 2 Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo.015? (g = 9.  s  Vježba 214 Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. m = 50 kg. ako joj je masa 50 kg i faktor trenja 0. Ftr = µ ⋅ G ⇒ Ftr = µ ⋅ m ⋅ g . Rezultat: 882. gimnazija) Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. 15 .81 m/s2. Ek = ? Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Rješenje 214 s = 60 m.015? (g = 9.45 J .Zadatak 214 (Filip. Kolika je bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu.015 ⋅ 50 kg ⋅ 9. Kad tijelo obavlja rad. µ faktor trenja.81 2 ⋅ 60 m = 441. Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.9 J. vrijedi:    ⇒ Ek = Ftr ⋅ s.81 m/s2). mijenja mu se energija. µ = 0. g = 9. gdje je Ftr trenje. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada.81 m/s2). Kinetička energija koju klizačica mora imati u zaletu iznosi: Ftr = µ ⋅ m ⋅ g Ek = Ftr ⋅ s  m   ⇒ Ek = µ ⋅ m ⋅ g ⋅ s = 0. Na vodoravnoj površini sila trenja za tijelo težine G iznosi: Ftr = µ ⋅ G ⇒ Ftr = µ ⋅ m ⋅ g . Kolika je bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . W = Ftr ⋅ s   Ek = W Sila trenja Ftr jednaka je umnošku trenja µ i težine klizačice mase m. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. vrijedi W = F ⋅ s. gdje je G sila teža. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba površinom nekoga drugog tijela ili kad se tek počinje gibati.015.

l = 12 m. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije? (g = 10 m/s2). Rješenje 216 m = 4 kg. Koliko iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno uporabiti sve navedene podatke. ∆E = ? Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Rješenje 215 m = 2 kg. srednja škola) Tijelo mase 4 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 12 m.Zadatak 215 (Božo. Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. srednja škola) Tijelo mase 2 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. g = 10 m/s2. gdje je g akceleracija slobodnog pada. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. h = 40 m. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. 2  s 2  s    Vježba 215 Tijelo mase 4 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. v = 25 m/s. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima brzinu 25 m/s. Zadatak 216 (Božo. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. h = 6 m. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. 1 1 2  2 E gp = Ek + ∆E ⇒ ∆E = E gp − Ek ⇒ ∆E = m ⋅ g ⋅ h − ⋅ m ⋅ v ⇒ ∆E = m ⋅  g ⋅ h − ⋅ v  = 2 2   2  m 1  m = 2 kg ⋅  10 ⋅ 40 m − ⋅  25   = 175 J . a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. U izoliranom sustavu zbroj energija je konstantan. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima brzinu 25 m/s. g = 10 m/s2. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije? (g = 10 m/s2).) (g = 10 m/s2). 16 . k 2 Gravitacijska potencijalna energija Egp koju tijelo ima na visini h jednaka je zbroju kinetičke energije Ek tijela neposredno prije udara o tlo i mehaničke energije ∆E koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije. Rezultat: 350 J. gdje je g akceleracija slobodnog pada. a visina 6 m. W=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela.

Nakon udarca u oprugu. Zadatak 217 (Tonka. Ako se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu potencijalnu energiju iznosa 1 2 Eep = ⋅ k ⋅ s . opruga će biti sabijena za ___m. Rezultat: 480 J. v = 1 m/s. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. mijenja mu se energija.Kad tijelo obavlja rad. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. s   m m l h Vježba 216 Tijelo mase 8 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 18 m. ima kinetičku energiju Ek. Rješenje 217 m = 2 kg. ona se sabije i ima elastičnu potencijalnu energiju Eep. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj odnos. Nakon udarca u oprugu kvadar se usporava sabijajući pritom oprugu.) (g = 10 m/s2). s=? Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Kad se kvadar zaustavi. a visina 6 m. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastičnu potencijalnu energiju. 2 gdje je k koeficijent elastičnosti tijela. Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. On nalijeće na horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 800 N/m. k 2 Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova. Kinetička energija kvadra pretvorila se u elastičnu potencijalnu energiju opruge. E gp = m ⋅ g ⋅ h   W = E gp  ⇒ W = m ⋅ g ⋅ h = 4 kg ⋅ 10 2 ⋅ 6 m = 240 J . k = 800 N/m. srednja škola) Kvadar mase 2 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. Rad koji je obavila sila teža pri gibanju tijela niz kosinu jednak je promjeni gravitacijske potencijalne energije koju je tijelo imalu na vrhu kosine i na dnu. Budući da se kvadar giba po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom v. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Zbog zakona o očuvanju energije vrijedi: 2 1 1 2 2 1 2 2 1 2 2 m⋅v Eep = Ek ⇒ ⋅ k ⋅ s = ⋅ m ⋅ v ⇒ ⋅ k ⋅ s = ⋅ m ⋅ v / ⋅ ⇒ s = ⇒ 2 2 2 2 k k 17 . Koliko iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno uporabiti sve navedene podatke. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti.

Kinetička energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Ona zavisi o masi tijela i brzini kojom se tijelo giba. Kinetička energija je energija koju tijelo dobije gibanjem. masa tijela i brzina kojom se tijelo giba su proporcionalne veličine kinetičkoj energiji. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. gdje je g akceleracija slobodnog pada. srednja škola) Tijelo mase 3 kg se ispusti s visine 40 m iznad tla. Rezultat: 0. E = E gp  m  k  ⇒ Ek = m ⋅ g ⋅ h = 3 kg ⋅ 10 2 ⋅ 40 m = 1200 J . (g = 10 m/s2) Rješenje 218 m = 3 kg. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Mehanička energija se dijeli na kinetičku i potencijalnu energiju. F = 1800 N. Kinetička energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. 18 . Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija koju tijelo ima na visini h bit će jednaka kinetičkoj energiji tijela neposredno prije pada na tlo. E gp = m ⋅ g ⋅ h  s  Vježba 218 Tijelo mase 6 kg se ispusti s visine 20 m iznad tla. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. On nalijeće na horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 1600 N/m. Kinetička energija je podvrsta mehaničke energije.6] = 20 m/s.⇒ s 2 = m⋅v k 2 / ⇒ s= m⋅v k 2 ⇒ s = v⋅ m k =1 m s ⋅ 2 kg = 0.05 m. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. to je veća kinetička energija tijela tj. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Otpor zraka zanemarujemo.05 m. vrijedi W = F ⋅ s. Kolika je trenutna snaga motora? Rješenje 219 v = 72 km/h = [72 : 3. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. opruga će biti sabijena za ___m. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. P=? Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. N 800 m Vježba 217 Kvadar mase 4 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. (g = 10 m/s2) Rezultat: 1200 J. Kad se kvadar zaustavi. Što je veća brzina i masa. g = 10 m/s2. Zadatak 218 (Tonka. srednja škola) Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 1800 N. mijenja mu se energija. Ek = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Nakon udarca u oprugu kvadar se usporava sabijajući pritom oprugu. Otpor zraka zanemarujemo. Zadatak 219 (Tonka. h = 40 m. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. Kad tijelo obavlja rad.

tri puta. 2 gdje je k koeficijent elastičnosti tijela. morat će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći: A. Znači da će Anin rad biti četiri puta veći.1 m   ⋅ k ⋅ s1 ⋅ k ⋅ s1 1 2 2 W ⇒ 2 = 4. a Ana želi rastegnuti za 20 cm što je dva puta više. snaga je jednaka umnošku sile i brzine koju neko tijelo postigne pod djelovanjem te sile. 2. tj. W1 = ?.inačica Računamo omjer radova koje su obavile Ana i Iva. četiri puta. 1 1 2 2 2 2 2 W2 2 ⋅ k ⋅ s2 W2 2 ⋅ k ⋅ s2 W2 s2 W2  s2  W2  0. Kad tijelo obavlja rad. W F ⋅s s P= ⇒ P= ⇒ P = F ⋅ ⇒ P = F ⋅ v. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. W1 Odgovor je pod C. t t t Dakle. a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj odnos. 19 . Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova.6 ⋅10 W = 36 kW . osam puta. Zadatak 220 (Nina.inačica Uočimo da je elastična potencijalna energija razmjerna s kvadratom udaljenosti tijela od ravnotežnog položaja (elongacijom s).Brzinu rada izražavamo snagom. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Iva rastegne oprugu 10 cm. Ako se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu potencijalnu energiju iznosa 1 2 Eep = ⋅ k ⋅ s . s Vježba 219 Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 3600 N. B. C. Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Kolika je trenutna snaga motora? Rezultat: 72 kW. medicinska škola) Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. 1. 2 Eep ∼ s .2 m. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 20 cm.1 m. s2 = 20 cm = 0. dva puta.2 m  = ⇒ = ⇒ = ⇒ =  ⇒ =  ⇒  2 2 W1 1 W1 1 W1 s 2 W1  s1  W1  0. Rješenje 220 s1 = 10 cm = 0. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad obavljen. mijenja mu se energija. Trenutna snaga motora iznosi: m 4 P = F ⋅ v = 1800 N ⋅ 20 = 36 000 W = 3. D. W2 = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela.

devet puta. B. tri puta.Vježba 220 Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. dva puta. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 30 cm. D. 20 . morat će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći: A. C. Rezultat: C. šest puta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful