1

Zadatak 201 (Kety, gimnazija)
Kutija mase 1 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija počne gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon što je prešla put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utrošila na svladavanje trenja izmeñu kutije i stola?

Rješenje 201

m = 1 kg, F = 10 N, s = 1.5 m, v = 2 m/s, ∆E = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Da bi se tijelu povećala kinetička energija, mora okolica na njemu obaviti rad. Ako se tijelu smanjuje
kinetička energija, tijelo obavlja rad.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Budući da je Antonija gurala kutiju stalnom horizontalnom silom F = 10 N na putu s = 1.5 m, obavila
je rad:
10 1.5 15 . W F s N m J = ⋅ = ⋅ =

Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije
kutije.
'
'
15 .
15
W E
k
E J
k
W J
=
⇒ =
=
¹
¦
`
¦
)


Nakon što je kutija prešla put s postigla je brzinu v = 2 m/s i njezina kinetička energija iznosi:

2
1 1 2
1 2 2 .
2 2
m
E m v kg J
k
s
= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
| |
|
\ ¹


Razlika izmeñu kinetičkih energija jednaka je energiji koju je Antonija utrošila na svladavanje trenja
izmeñu kutije i stola.
'
15 2 13 . E E E J J J
k k
∆ = − = − =
Vježba 201
Kutija mase 2 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija počne gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon što je prešla put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utrošila na svladavanje trenja izmeñu kutije i stola?

Rezultat: 11 J.

Zadatak 202 (Željko, tehnička škola)
Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
poveća za 1200 J. Ako visina svake stube iznosi 5 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao? (g = 10 m/s
2
)

Rješenje 202

m = 80 kg, E
gp
= 1200 J, d = 5 cm = 0.05 m, g = 10 m/s
2
, n = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o

2

meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
h

1.inačica
Visina h na koju se čovjek popeo po stubama iznosi:

, h n d = ⋅
gdje je n broj stuba, d visina jedne stube.
Računamo broj stuba.

metoda
1
/
supstitucije
h n d
E m g n d E m g n d
gp gp
E g
p
m d
m
g
h
g
= ⋅
⇒ ⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ ⇒ ⋅
=




¹
( ¦
`
(
¦ ¸ ¸
)

1200
30.
80 10 0.05
2
E
J gp
n
m
m g d
kg m
s
⇒ = = =
⋅ ⋅
⋅ ⋅

2.inačica
Izračunamo povećanje gravitacijske potencijalne energije čovjeka kad se popne za jednu stubu.
'
80 10 0.05 40 .
2
m
E m g d kg m J
gp
s
= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
Broj stuba n koje je čovjek prešao jednak je omjeru ukupne gravitacijske potencijalne energije E
gp
i
gravitacijske potencijalne energije za jednu stubu
'
. E
gp


1200
30.
'
40
E
J gp
n
J
E
gp
= = =
Vježba 202
Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
poveća za 2400 J. Ako visina svake stube iznosi 10 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao?
(g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 30.

Zadatak 203 (Željko, tehnička škola)
Kamen mase 100 g izbacimo vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Koju će visinu doseći kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)




3

Rješenje 203

m = 100 g = 0.1 kg, v = 10 m/s, ∆E = 1 J, g = 9.81 m/s
2
, h = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Kamen, pri izbacivanju vertikalno uvis, ima kinetičku energiju

1
2
.
2
E m v
k
= ⋅ ⋅
Na maksimalnoj visini h njegova kinetička energija jednaka je nuli, a gravitacijska potencijalna
energija iznosi
. E m g h
gp
= ⋅ ⋅

Zbog zakona očuvanja energije mora vrijediti:

. E E
gp
k
=

Budući da se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo ∆E energije kamena, slijedi:

. E E E
gp
k
− ∆ =
Visina h koju kamen dosegne iznosi:

2
1
/
1 1
2
2 2
E E E m v E m g h m v E m g h
g
p
k
m
g
− ∆ = ⇒ ⋅ ⋅ − ∆ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ − ∆ = ⋅ ⋅ ⋅


2
10
2
1
4.08 .
2
2 9.81 0.1 9.81
2 2
m
v E J s
h m
m m
g m g
kg
s s
| |
|

\ ¹
⇒ = − = − =
⋅ ⋅
⋅ ⋅

Vježba 203
Kamen mase 1 dag izbacimo vertikalno uvis brzinom 36 km/h. Koju će visinu doseći kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošiko 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 4.08 m.

Zadatak 204 (Mirela, srednja škola)
Filip gura sanjke mase 5 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rješenje 204

m = 5 kg, s = 10 m, a = 1 m/s
2
, W = ?

4

Drugi Newtonov poučak:
Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja, tijelo ima akceleraciju koja je
proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila.

.
F
a F m a
m
= ⇒ = ⋅

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅


Obavljeni rad iznosi:

metoda
supstituc
5 1 10 50 .
2
ije
F m a
m
W m a s kg m J
W F s
s
= ⋅
⇒ ⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
= ⋅
¹ (
`
(
) ¸ ¸

Vježba 204
Filip gura sanjke mase 10 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rezultat: 100 J.

Zadatak 205 (Mirela, srednja škola)
Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojčice s
obzirom na dasku iznosi 1.5 m/s. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rješenje 205

m
1
= 45 kg, m
2
= 150 kg, v
1
= 1.5 m/s, v
2
= ?

Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine. Količina gibanja je vektorska
veličina.
, kad računamo izno . s p m v p m v
→ →
= ⋅ = ⋅

Zakon o sačuvanju količine gibanja
Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova meñusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih
količina gibanja nakon meñusobnog djelovanja. To vrijedi i za više od dva tijela.
Za dva tijela mase m
1
i m
2
koja meñusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije

,
1 2
F F = −
gdje F
1
znači silu kojom tijelo mase m
2
djeluje na tijelo mase m
1
i ima hvatište u tijelu mase m
1
, a F
2

silu kojom tijelo mase m
1
djeluje na tijelo mase m
2
te ima hvatište u tijelu mase m
2
. Te su dvije sile
jednake veličinom i suprotna su smjera. Iz toga zakona proizlazi drugi, tj. zakona održanja količine
gibanja koji glasi
0
1 1 2 2
, m v m v ⋅ + ⋅ =

ako su početne brzine obaju tijela bile jednake nuli. Brzine v
1
i v
2
brzine su tijela masa m
1
odnosno m
2

nakon njihova meñusobnog djelovanja.
Količina gibanja djevojčice mase m
1
, brzinom v
1
s obzirom na dasku, iznosi:

.
1 1 1
p m v = ⋅

5

Količina gibanja daske mase m
2
(zajedno s djevojčicom mase m
1
), brzinom v
2
s obzirom na led,
iznosi:
( )
.
2 1 2 2
p m m v = + ⋅
Brzina daske prema ledu iznosi:

( ) ( ) ( )
0
1 2 2 1 1 2 2 1
/ :
1 1 2 2 1 1 2 1
p p m m p p m m v m v m m v m v + = ⇒ = − ⇒ + ⋅ = − ⋅ ⋅ = − ⋅ + ⇒ + ⇒

45 1.5
1 1
0.346 .
2
45 150
1 2
m
kg
m v
m
s
v
m m kg kg s


⇒ = − = − = −
+ +

Vježba 205
Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojčice s
obzirom na dasku iznosi 3 m/s. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rezultat: – 0.692 m/s.

Zadatak 206 (Goga, gimnazija)
Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine l
0
= 25m
u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja užeta je k = 200 N/m. Skakač se pusti s mosta bez početne
brzine. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu
vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora).
a) Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi?
b) Nakon što se zaustavi on počinje titrati oko ravnotežnog položaja. Koliki je period titranja?
c) Gdje se nalazi ravnotežni položaj skakača?

Rješenje 206

m = 80 kg, l
0
= 25 m, k = 200 N/m, g = 10 m/s
2
, l = ?, T = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
π = ⋅

Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile

6

opruge; k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Općenito, k je
faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije.
Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Periodično gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoničko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog
položaja:
. F k x = − ⋅

Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog položaja.
Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom, a najveći pomak od položaja ravnoteže
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x = ⋅ ⋅
gdje je x amplituda.

a)
Sa slike vidi se
,
0
l l d = +
gdje je l
0
duljina užeta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
užeta. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
užeta pri produljenju za d.

( )
1 1
2 2
.
0
2 2
k d m g l k d m g l d ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ +

Uvrstimo li zadane vrijednosti (bez mjernih jedinica) dobije se
produljenje d.

( )
1 1 2 2
200 80 10 25
2 2
k d m g l d d ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ + ⇒

( ) ( )
2 2
100 800 25 100 800 / : 100 25 d d d d ⇒ ⋅ = ⋅ + ⇒ ⋅ = ⋅ + ⇒

( )
2 2 2
8 25 200 8 8 200 0 d d d d d d ⇒ = ⋅ + ⇒ = + ⋅ ⇒ − ⋅ − = ⇒

( )
1 , 8 , 200
2
8 64 4 1 200
8 200 0
2
1,2 4
2 1
1 , 8 , 200
1,2
2
a b c
d d
d
b b a c
a b c
d
a
= = − = −
± − ⋅ ⋅ −
− ⋅ − =
⇒ ⇒ = ⇒
− ± − ⋅ ⋅

= = − = −
=

¹
¹
¦ ¦

` `
¦ ¦ )
)
8 64 800 8 864 8 29.4
1,2 1,2 1,2
2 2 2
d d d
± + ± ±
⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒

8 29.4 37.4
18.7
1 1
2 2 1
18
nema s
.7 .
8 29.4 21.4 10.7
2
2 2
i
2 2
m sla
d d
d
d m
d
d d
+
= =
=
⇒ ⇒ ⇒ ⇒ =
− = −
= = −
¹ ¹
¦ ¦ ¹
¦ ¦ ¦
` ` `
¦ ¦ ¦ )
¦ ¦
) )


Ukupna duljina l iznosi:
25 18.7 43.7 .
0
l l d m m m = + = + =
b)
Period titranja je:
d
l
0
l

7

80
2 2 3.97 .
200
m kg
T s
N
k
m
π π = ⋅ = ⋅ =
c)
ravnotežni položaj
y
x
l
l
0
d

Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže, slijedi:
/ :
80 10
2
4 .
200
k
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m


⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
Ravnotežni položaj skakača je na
25 4 29
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skočio.

Vježba 206
Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine, l
0
= 250
dm u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja užeta je k = 0.2 kN/m. Skakač se pusti s mosta bez
početne brzine. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite
približnu vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora). Kolika je ukupna
duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi?

Rezultat: 43.7 m.

Zadatak 207 (Ivan, gimnazija)
(Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 32 m od
početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.
Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema
masi skakača, te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. (g = 10 m/s
2
)
a) Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 25 m.
b) Koliko je daleko skakač od mosta (ravnotežni položaj) kada se konačno nakon titranja zaustavi?

Rješenje 207

m = 70 kg, l = 32 m, g = 10 m/s
2
, l
0
= 25 m, k = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju

8

, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
π = ⋅

Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile
opruge; k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Općenito, k je
faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije.
Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Periodično gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoničko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog
položaja:
. F k x = − ⋅

Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog položaja.
Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom, a najveći pomak od položaja ravnoteže
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x = ⋅ ⋅
gdje je x amplituda.
a)
Sa slike vidi se
32 25 7 ,
0 0
l l d d l l m m m = + ⇒ = − = − =
gdje je l
0
duljina užeta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
užeta. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
užeta pri produljenju za d.

1 1 2 2
2
2
/
2
2
k d m g l k d
d
m g l ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⇒
( )
2 70 10 32
2
2
914 .
2 2
7
m
kg m
m g l N
s
k
m
d m
⋅ ⋅ ⋅
⋅ ⋅ ⋅
⇒ = = =


d
l
0
l

9

b)
ravnotežni položaj
y
x
l
l
0
d

Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže, slijedi:
/ :
70 10
2
0.77 .
914
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m
k


⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
Ravnotežni položaj skakača je na

25 0.77 25.77
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skočio.

Vježba 207
(Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 320 dm od
početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.
Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema
masi skakača, te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. Izračunajte konstantu
opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 250 dm. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 914 N/m.

Zadatak 208 (Ivan, gimnazija)
Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeñu njih
nalazi se razapeto uže. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. Nañi brzinu prvog čamca u
odnosu na obalu i u odnosu na drugi čamac nakon 2 s od početka vučenja. Pretpostavi da su čamci u
početku mirovali.

Rješenje 208

m
1
= 205 kg, m
2
= 450 kg, F = 200 N, t = 2 s, v
1
= ?, v
2
= ? v
r
= ?

Ako je početna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v ⋅ = ⋅

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnožak

I F t = ⋅
zovemo impulsom sile F, a umnožak
p m v = ⋅
količinom gibanja mase m.

Impuls vučne sile kojom čovjek djeluje na oba čamca je

. I F t = ⋅

10

Pod djelovanjem ovog impulsa sile:

• prvi čamac dobit će brzinu v
1

200 2
1.95
1 1 1 1 1
205
1
1
/ :
F t N s m
F t m v F t m v v
m k
m
g s
⋅ ⋅
⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
• drugi čamac dobit će brzinu v
2

200 2
0.89 .
2 2 2 2 2
45
/ :
2
0
2
F t N s m
F t m v F t m v v
m
m
kg s
⋅ ⋅
⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =

Budući da se čamci gibaju jedan drugome u susret, relativna brzina prvog čamca u odnosu na drugi
(odnosno drugog čamca u odnosu na prvi) je
1.95 0.89 2.84 .
1 2
m m m
v v v
r
s s s
= + = + =
v
2 v
1

Vježba 208
Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeñu njih
nalazi se razapeto uže. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. Nañi brzinu drugog čamca u
odnosu na obalu i u odnosu na prvi čamac, nakon 2 s od početka vučenja. Pretpostavi da su čamci u
početku mirovali.

Rezultat: v
1
= 1.95 m/s, v
2
= 0.89 m/s, v
r
= 2.84 m/s.

Zadatak 209 (Petra, gimnazija)
Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega u
trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J
Rješenje 209

E
ep
= 2 J, E
k
= ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi, gibajući se u dva suprotna smjera, stalno isti dio krivulje
(najčešće kružnice) ili pravca. Položaj ravnoteže je položaj u kojem tijelo miruje. Kad tijelo titra, u
tom je položaju najmanja potencijalna, a najveća kinetička energija. Zbroj tih dviju energija
(zanemarivši gubitke) je stalan i jednak najvećoj potencijalnoj ili najvećoj kinetičkoj energiji.
Elastična potencijalna energija je maksimalna kada je tijelo najdalje od ravnotežnog položaja

1 2
0
2
, E k y
ep
= ⋅ ⋅
gdje je y
0
amplituda, maksimalna udaljenost od ravnotežnog položaja.
Zakon očuvanja energije:

11

• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Uteg ima najveću elastičnu potencijalnu energiju u krajnjim točkama kada je maksimalno udaljen od
ravnotežnog položaja. Tada je kinetička energija nula jer mu je brzina v = 0 m/s.
Uteg ima najveću kinetičku energiju kad prolijeće kroz ravnotežni položaj jer je brzina maksimalna.
Elastična potencijalna energija ima vrijednost nula jer je u tom trenutku pomak iz položaja ravnoteže
jednak nuli. Prema zakonu o očuvanju energije ukupna energija u trenutku proleta kroz ravnotežni
položaj jednaka je ukupnoj energiji u krajnjim položajima utega. Dakle, pri titranju utega energija je
stalna, samo se neprekidno pretvara iz jednog oblika u drugi. Ukupna energija utega kada on prolazi
kroz ravnotežni položaj je 2 J.
Odgovor je pod C.

Vježba 209
Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega kada
on prolazi kroz ravnotežni položaj iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J

Rezultat: C.

Zadatak 210 (Lucija, srednja škola)
Najviši slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u toplinsku energiju, koliko bi porasla
temperatura vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
, specifični toplinski kapacitet vode
c = 4.19 · 10
3
J/(kg · K))

Rješenje 210

h = 122 m, g = 9.81 m/s
2
, c = 4.19 · 10
3
J/(kg · K), ∆t = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlañenjem izgubi jednaka je

( )
,
2 1
Q m c t Q m c t t = ⋅ ⋅ ∆ ⇒ = ⋅ ⋅ −

12

gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature tijela.
Toplinu Q smatramo pozitivnom veličinom ako je dovodimo sustavu (zagrijavamo ga), a negativnom
ako je odvodimo od sustava (hladimo ga).


Toplina koju je primila voda jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije vode.
Gravitacijska potencijalna energija vode na vrhu slapa je

, E m g h
gp
= ⋅ ⋅
a pri dnu jednaka je nuli. Uz pretpostavku da sva gravitacijska potencijalna energija prelazi u toplinsku
energiju vode slijedi:
1
/
g h
Q E m c t m g h
m
m c t m g h t
c c
gp

= ⇒ ⋅ ⋅ ∆ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ∆ ⋅ ∆

= ⋅ ⋅ ⇒ = =
9.81 122
2
0
0.285 .
3
4.19 10
m
m
s
C
J
kg K

= =



Vježba 210
Najviši slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u kinetičku energiju, kolika bi bila brzina
vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 48.92 m/s.

Zadatak 211 (Alen, tehnička škola)
Dizalica snage 10 kW diže teret težine 8 kN.
a) Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 10 m?
b) Kojom brzinom dizalica diže teret?

Rješenje 211

P = 10 kW = 10
4
W, G = 8 kN = 8 · 10
3
N, h = 10 m, t = ?, v = ?

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W
P P F v
t
= ⇒ = ⋅

Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz
,
s
s v t v
t
= ⋅ ⇒ =
gdje je v brzina tijela pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo stalnom, konstantnom brzinom v za
vrijeme t.

a)
Rad W koji obavi dizalica na svladavanju sile teže G, kada podiže teret na visinu h, jednak je

. W G h = ⋅
Vrijeme potrebno dizalici da podigne teret na visinu h iznosi:

13

metoda
/
supstitucije
W G h
G h G h G h
P P t
W
t t P
t
t
P P
= ⋅
⋅ ⋅ ⋅
⇒ ⇒ = =
=
⋅ ⇒ ⇒ = =
¹
( ¦
`
(
¸ ¸
¦
)

3
8 10 10
8 .
4
10
N m
s
W
⋅ ⋅
= =
b)
Budući da dizalica podiže teret uvis stalnom brzinom, vrijedi:

[ ] 1.25 3.
10
1.25 4 5
8
6 . .
h m m km
v
t s s h
= = = = = ⋅
h

Vježba 211
Dizalica snage 10 kW diže teret težine 16 kN. Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne
teret na visinu 5 m?

Rezultat: 8 s.

Zadatak 212 (Brankica, srednja škola)
Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost količine gibanja kutije o vremenu dok sila djeluje?

D. C. B. A.
t
p
t
p
t
p
t
p

Rješenje 212

Ako je početna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v ⋅ = ⋅

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnožak

I F t = ⋅
zovemo impulsom sile F, a umnožak
p m v = ⋅
količinom gibanja mase m.
Uočimo da je
.
F t m v
p F t
p m v
⋅ = ⋅ ¹
⇒ = ⋅
`
= ⋅
)


Grafički prikaz količine gibanja p kao funkcije vremena t bit će pravac. Kako se iz izraza za količinu
gibanja
p F t = ⋅

vidi, količina gibanja je linearna funkcija vremena t. To znači da će grafički prikaz količine gibanja p

14

kao funkcije vremena t biti pravac kroz ishodište koordinatnog sustava (p, t – dijagrama) s nagibom
prema osi vremena, a nagib je ovisan o sili F.
Odgovor je pod B.

Vježba 212
Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost impulsa sile o vremenu dok sila djeluje?

I
t
I
t
I
t
I
t
A. B. C. D.

Rezultat: B.

Zadatak 213 (Hanna, gimnazija)
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloženih grafova točno
prikazuje ovisnost ukupne mehaničke energije jabuke o vremenu?

E
u
t
E
u
t
E
u
t
E
u
t
A. B. C. D.

Rješenje 213

Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan. Grafički prikaz ukupne mehaničke energije kao funkcije vremena
bit će pravac paralelan s osi t jer je ukupna mehanička energija za svako vremensko razdoblje t stalna,
konstantna.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Odgovor je pod A.

Vježba 213
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloženih grafova točno
prikazuje ovisnost kinetičke energije jabuke o brzini?

D. C. B. A.
v
E
k
v
E
k
v
E
k
v
E
k

Rezultat: C.


15

Zadatak 214 (Filip, gimnazija)
Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu, ako joj je masa 50 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rješenje 214

s = 60 m, m = 50 kg, µ = 0.015, g = 9.81 m/s
2
, E
k
= ?

Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba površinom nekoga drugog tijela ili kad se tek
počinje gibati. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i može se izračunati pomoću izraza

, F F
tr
N
µ = ⋅
gdje je F
tr
trenje, µ faktor trenja, F
N
veličina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podlogu
po kojoj se giba. Na vodoravnoj površini sila trenja za tijelo težine G iznosi:

. F G F m g
tr tr
µ µ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Budući da je klizačica svoju kinetičku energiju E
k
(energiju gibanja) utrošila na obavljanje rada W pri
svladavanju sile trenja F
tr
na putu s, vrijedi:

.
E W
k
E F s
tr
k
W F s
tr
=
⇒ = ⋅
= ⋅
¹
¦
`
¦
)

Sila trenja F
tr
jednaka je umnošku trenja µ i težine klizačice mase m.
. F G F m g
tr tr
µ µ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅
Kinetička energija koju klizačica mora imati u zaletu iznosi:

0.015 50 9.81 60 441.45 .
2
F m g
m tr
E m g s kg m J
k
E F s
tr s
k
µ
µ
= ⋅ ⋅
⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⋅ =
= ⋅
¹
¦
`
¦
)


Vježba 214
Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu, ako joj je masa 100 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rezultat: 882.9 J.

16

Zadatak 215 (Božo, srednja škola)
Tijelo mase 2 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rješenje 215

m = 2 kg, h = 40 m, v = 25 m/s, g = 10 m/s
2
, ∆E = ?

Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1 2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Gravitacijska potencijalna energija E
gp
koju tijelo ima na visini h jednaka je zbroju kinetičke energije
E
k
tijela neposredno prije udara o tlo i mehaničke energije ∆E koja se pri padanju pretvorila u druge
oblike energije.
1 1
2 2
2 2
E E E E E E E m g h m v E m g h v
gp gp
k k
= + ∆ ⇒ ∆ = − ⇒ ∆ = ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ ⇒ ∆ = ⋅ ⋅ − ⋅ =
| |
|
\ ¹

2
1
2 10 40 25 175 .
2
2
m m
kg m J
s
s
= ⋅ ⋅ − ⋅ =
| |
| |
|
|
|
\ ¹
\ ¹

Vježba 215
Tijelo mase 4 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 350 J.

Zadatak 216 (Božo, srednja škola)
Tijelo mase 4 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 12 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rješenje 216

m = 4 kg, l = 12 m, h = 6 m, g = 10 m/s
2
, W = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.

17

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Rad koji je obavila sila teža pri gibanju tijela niz kosinu jednak je promjeni gravitacijske potencijalne
energije koju je tijelo imalu na vrhu kosine i na dnu.

4 10 6 240 .
2
E m g h
gp m
W m g h kg m J
W E
gp s
= ⋅ ⋅
⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
=
¹
¦
`
¦
)

l
m
h

Vježba 216
Tijelo mase 8 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 18 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 480 J.

Zadatak 217 (Tonka, srednja škola)
Kvadar mase 2 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijeće na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 800 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajući pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga će biti sabijena za ___m.

Rješenje 217

m = 2 kg, v = 1 m/s, k = 800 N/m, s = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj
odnos. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastičnu potencijalnu energiju. Elastična
potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako se
elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu
potencijalnu energiju iznosa
1
2
2
, E k s
ep
= ⋅ ⋅
gdje je k koeficijent elastičnosti tijela.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Budući da se kvadar giba po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom v, ima kinetičku energiju E
k
.
Nakon udarca u oprugu, ona se sabije i ima elastičnu potencijalnu energiju E
ep
. Kinetička energija
kvadra pretvorila se u elastičnu potencijalnu energiju opruge. Zbog zakona o očuvanju energije vrijedi:

2
1 1 1 1 2 2 2 2 2
2 2 2 2
2
/
m v
E E k s m v k s m v s
ep
k
k
k

= ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒

18

2 2
2
2
1 0.0 . / 5
800
m v m v m m kg
s s s v m
N
k k k s
m
⋅ ⋅
⇒ = ⇒ = ⇒ = ⋅ = ⋅ =
Vježba 217
Kvadar mase 4 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijeće na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 1600 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajući pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga će biti sabijena za ___m.

Rezultat: 0.05 m.

Zadatak 218 (Tonka, srednja škola)
Tijelo mase 3 kg se ispusti s visine 40 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetička
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rješenje 218

m = 3 kg, h = 40 m, g = 10 m/s
2
, E
k
= ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Kinetička energija je energija koju tijelo dobije gibanjem. Ona zavisi o masi tijela i brzini kojom se
tijelo giba. Što je veća brzina i masa, to je veća kinetička energija tijela tj. masa tijela i brzina
kojom se tijelo giba su proporcionalne veličine kinetičkoj energiji. Kinetička energija je podvrsta
mehaničke energije. Mehanička energija se dijeli na kinetičku i potencijalnu energiju.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija koju tijelo ima na visini h bit će
jednaka kinetičkoj energiji tijela neposredno prije pada na tlo.

3 10 40 1200 .
2
E E
gp m
k
E m g h kg m J
k
E m g h
gp s
=
⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
= ⋅ ⋅
¹
¦
`
¦
)

Vježba 218
Tijelo mase 6 kg se ispusti s visine 20 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetička
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 1200 J.

Zadatak 219 (Tonka, srednja škola)
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 1800 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rješenje 219

v = 72 km/h = [72 : 3.6] = 20 m/s, F = 1800 N, P = ?

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

19

Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W F s s
P P P F P F v
t t t

= ⇒ = ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅

Dakle, snaga je jednaka umnošku sile i brzine koju neko tijelo postigne pod djelovanjem te sile.
Trenutna snaga motora iznosi:
4
1800 20 36000 3.6 10 36 .
m
P F v N W W kW
s
= ⋅ = ⋅ = = ⋅ =
Vježba 219
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 3600 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rezultat: 72 kW.

Zadatak 220 (Nina, medicinska škola)
Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 20 cm, morat
će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći:
A. dva puta.
B. tri puta.
C. četiri puta.
D. osam puta.

Rješenje 220

s
1
= 10 cm = 0.1 m, s
2
= 20 cm = 0.2 m, W
1
= ?, W
2
= ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj
odnos.
Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako
se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu
potencijalnu energiju iznosa
1 2
2
, E k s
ep
= ⋅ ⋅
gdje je k koeficijent elastičnosti tijela.
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

1.inačica

Računamo omjer radova koje su obavile Ana i Iva.

1
2
1
1 2 2
2
2 2
2 2 0.2
2 2 2 2 2 2 2 2
2
1 2 2 0.1
1 1 1 1 1 1
1
2
1 1
2
k s s
W W W s
k
k
W s W
m
W W W W s W m
s
k s s
⋅ ⋅ ⋅
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
⋅ ⋅ ⋅


| |
| |
|
|
|
\ ¹
\ ¹

2
4.
1
W
W
⇒ =
Odgovor je pod C.

2.inačica
Uočimo da je elastična potencijalna energija razmjerna s kvadratom udaljenosti tijela od ravnotežnog
položaja (elongacijom s).
2
. E s
ep


Iva rastegne oprugu 10 cm, a Ana želi rastegnuti za 20 cm što je dva puta više. Znači da će Anin rad
biti četiri puta veći.

20

Vježba 220
Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 30 cm, morat
će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći:
A. tri puta.
B. šest puta.
C. devet puta.
D. dva puta.

Rezultat: C.

meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h,

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije.

h

1.inačica Visina h na koju se čovjek popeo po stubama iznosi: h = n ⋅ d, gdje je n broj stuba, d visina jedne stube. Računamo broj stuba.
h = n⋅d

  metoda  1   ⇒   ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ n ⋅ d ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ n ⋅ d / ⋅ m ⋅ g ⋅ d ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ h  supstitucije  
⇒ n= E gp m⋅ g ⋅d = 1200 J = 30. m 80 kg ⋅ 10 ⋅ 0.05 m 2 s

2.inačica Izračunamo povećanje gravitacijske potencijalne energije čovjeka kad se popne za jednu stubu. m ' E gp = m ⋅ g ⋅ d = 80 kg ⋅10 ⋅ 0.05 m = 40 J . 2 s Broj stuba n koje je čovjek prešao jednak je omjeru ukupne gravitacijske potencijalne energije Egp i ' gravitacijske potencijalne energije za jednu stubu E gp .
n= E gp 1200 J = = 30. ' 40 J E gp

Vježba 202 Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija poveća za 2400 J. Ako visina svake stube iznosi 10 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao? (g = 10 m/s2) Rezultat: 30. Zadatak 203 (Željko, tehnička škola) Kamen mase 100 g izbacimo vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Koju će visinu doseći kamen ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s2)

2

08 m. Koliki je rad obavio Filip. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. ∆E = 1 J. k Budući da se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo ∆E energije kamena. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h.1 kg. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. k 2 Kad tijelo obavlja rad. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. 2 ⋅ g m ⋅ g 2 ⋅ 9.81 m 0. Zbog zakona očuvanja energije mora vrijediti: E = E gp . k 2 Na maksimalnoj visini h njegova kinetička energija jednaka je nuli. s = 10 m.Rješenje 203 m = 100 g = 0.81 m/s2. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. mijenja mu se energija. Koju će visinu doseći kamen ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošiko 1 J njegove energije? (g = 9. gdje je g akceleracija slobodnog pada. a gravitacijska potencijalna energija iznosi E gp = m ⋅ g ⋅ h. ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v .81 m 2 2 s s Vježba 203 Kamen mase 1 dag izbacimo vertikalno uvis brzinom 36 km/h. k Visina h koju kamen dosegne iznosi: 1 1 1 2 2 ⇒ E − ∆E = E gp ⇒ ⋅ m ⋅ v − ∆E = m ⋅ g ⋅ h ⇒ ⋅ m ⋅ v − ∆E = m ⋅ g ⋅ h / ⋅ k 2 2 m⋅g 2  m 2 10  v ∆E 1J s ⇒ h= − =  − = 4. v = 10 m/s. srednja škola) Filip gura sanjke mase 5 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom 1 m/s2. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Zadatak 204 (Mirela. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. h=? 1 2 E = ⋅m⋅v . slijedi: E − ∆E = E gp . Kamen. W=? 3 . Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti.08 m.81 m/s2) Rezultat: 4. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. a = 1 m/s2. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju g = 9. ako je sanjke pokrenuo iz mirovanja? Rješenje 204 m = 5 kg.1 kg ⋅ 9. pri izbacivanju vertikalno uvis.

1 gdje F1 znači silu kojom tijelo mase m2 djeluje na tijelo mase m1 i ima hvatište u tijelu mase m1. Brzine v1 i v2 brzine su tijela masa m1 odnosno m2 nakon njihova meñusobnog djelovanja. v1 = 1. tijelo ima akceleraciju koja je proporcionalna sili. iznosi: p1 = m1 ⋅ v1. m2 = 150 kg. Te su dvije sile jednake veličinom i suprotna su smjera. tj. brzinom v1 s obzirom na dasku. a= Obavljeni rad iznosi:  metoda  m  ⇒   ⇒ W = m ⋅ a ⋅ s = 5 kg ⋅1 2 ⋅ 10 m = 50 J . a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Za dva tijela mase m1 i m2 koja meñusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije F = − F2 . Zakon o sačuvanju količine gibanja Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova meñusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih količina gibanja nakon meñusobnog djelovanja. p = m ⋅ v kad računamo iznos.5 m/s. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. srednja škola) Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg.5 m/s. Iz toga zakona proizlazi drugi. Koliki je rad obavio Filip. Kolika je brzina daske prema ledu? Rješenje 205 m1 = 45 kg. → → p = m⋅ v . vrijedi W = F ⋅ s. Brzina djevojčice s obzirom na dasku iznosi 1. a F2 silu kojom tijelo mase m1 djeluje na tijelo mase m2 te ima hvatište u tijelu mase m2. ako su početne brzine obaju tijela bile jednake nuli. Količina gibanja je vektorska veličina. Zadatak 205 (Mirela. W = F ⋅s  supstitucije s Vježba 204 Filip gura sanjke mase 10 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom 1 m/s2. To vrijedi i za više od dva tijela. v2 = ? Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine.Drugi Newtonov poučak: Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja. zakona održanja količine gibanja koji glasi m1 ⋅ v1 + m2 ⋅ v2 = 0. F ⇒ F = m ⋅ a. m Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. F = m⋅a  4 . ako je sanjke pokrenuo iz mirovanja? Rezultat: 100 J. Količina gibanja djevojčice mase m1.

brzinom v2 s obzirom na led. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Brzina djevojčice s obzirom na dasku iznosi 3 m/s. gdje je G sila teža. ⇒ v2 = − =− m1 + m2 45 kg + 150 kg s ( ) ( ) ( )⇒ Vježba 205 Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula.692 m/s. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. g = 10 m/s2. Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile 5 .Količina gibanja daske mase m2 (zajedno s djevojčicom mase m1).5 m1 ⋅ v1 s = − 0. gdje je g akceleracija slobodnog pada. Zadatak 206 (Goga. iznosi: p2 = m1 + m2 ⋅ v2 . y=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. ( ) Brzina daske prema ledu iznosi: p1 + p2 = 0 ⇒ p2 = − p1 ⇒ m1 + m2 ⋅ v2 = − m1 ⋅ v1 ⇒ m1 + m2 ⋅ v2 = − m1 ⋅ v1 / : m1 + m2 m 45 kg ⋅1. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne elongaciji x. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Kolika je brzina daske prema ledu? Rezultat: – 0. Skakač se pusti s mosta bez početne brzine. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu vrijednost g = 10 m/s2. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. a) Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi? b) Nakon što se zaustavi on počinje titrati oko ravnotežnog položaja. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. Konstanta opiranja užeta je k = 200 N/m. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. T = ?.346 m . l = ?. l0 = 25 m. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora). Koliki je period titranja? c) Gdje se nalazi ravnotežni položaj skakača? Rješenje 206 m = 80 kg. gimnazija) Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine l0 = 25m u nerastegnutom stanju. Tada je period titranja: T = 2π ⋅ m k . k = 200 N/m. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela.

a najveći pomak od položaja ravnoteže nazivamo amplitudom. k je faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije. 2 2 Uvrstimo li zadane vrijednosti (bez mjernih jedinica) dobije se produljenje d.7 nema smisla   d2 = d2 = −    2 2  Ukupna duljina l iznosi: l = l0 + d = 25 m + 18.2 =  ⇒ d1.4  d1 = d1 = 18. Najjednostavnije titranje je harmoničko titranje. tj. = m ⋅ g ⋅ l0 + d .2 = ⇒ 8± 64 + 800 2 ⇒ d1. l0 l 1 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 1 2 ( ) 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 2 1 2 ⋅ 200 ⋅ d 2 = 80 ⋅10 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ 2 = 800 ⋅ ( 25 + d ) / : 100 ⇒ 2 − 8 ⋅ d − 200 = 0 ⇒ 64 − 4 ⋅1 ⋅ ( − 200 ) 2 ⋅1 ⇒ 100 ⋅ d ⇒ d d 2 − 8 ⋅ d − 200 = 0 2 = 800 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ 100 ⋅ d 2 = 8 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ d = 200 + 8 ⋅ d ⇒ d   ⇒  ⇒ −b ± a = 1 . Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog položaja: F = −k ⋅ x. Ukupna energija titranja dana je formulom E= gdje je x amplituda. a) Sa slike vidi se l = l0 + d .7 m = 43. k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge).4  d 2 = − 10. Općenito.7 m. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji užeta pri produljenju za d. Periodično gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). 8 − 29.4  21. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila.4  37. ⋅k ⋅d ⋅k ⋅d d 1 2 2 ⋅k ⋅ x .2 = 8± 8 ± 29. gdje je l0 duljina užeta u nerastegnutom stanju. Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom. Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem. Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. ona titra oko tog položaja. d je produljenje užeta. c = − 200  2 8±   ⇒ d1.7       2 2 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒ d = 18. d1 = b) Period titranja je: 6 .opruge.2 = b − 4⋅a⋅c  2⋅a  864 2 ⇒ d1. b = − 8 . b = − 8 .2 = a = 1 . c = − 200  d1.4 2 ⇒ 8 + 29.7 m.

Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora).2 kN/m. slijedi: k ⋅ x = m ⋅ g ⇒ k ⋅ x = m ⋅ g /: k ⇒ x = Ravnotežni položaj skakača je na y = l0 + x = 25 m + 4 m = 29 m ispod mosta s kojeg je skočio.7 m. te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. Konstanta opiranja užeta je k = 0. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu vrijednost g = 10 m/s2. gimnazija) (Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 32 m od početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja. b) Koliko je daleko skakač od mosta (ravnotežni položaj) kada se konačno nakon titranja zaustavi? Rješenje 207 m = 70 kg. Zadatak 207 (Ivan. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju 7 . k = ?. Skakač se pusti s mosta bez početne brzine. l0 = 250 dm u nerastegnutom stanju. Vježba 206 Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine.T = 2π ⋅ c) m k = 2π ⋅ 80 kg = 3. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. m⋅g k 80 kg ⋅ 10 = 200 N m m 2 s = 4 m. N 200 m l0 l y ravnotežni položaj x d Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže. Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi? Rezultat: 43. y=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela.97 s. g = 10 m/s2. l0 = 25 m. Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema masi skakača. l = 32 m. (g = 10 m/s2) a) Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 25 m.

Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. gdje je G sila teža. Tada je period titranja: T = 2π ⋅ m k . • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. 2 m ( 7 m) 8 . d je produljenje užeta. Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. a najveći pomak od položaja ravnoteže nazivamo amplitudom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne elongaciji x. Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l / ⋅ 2 ⇒ 2 d 1 2 2 ⋅k ⋅ x . Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem. Najjednostavnije titranje je harmoničko titranje. k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). a) Sa slike vidi se l = l0 + d ⇒ d = l − l0 = 32 m − 25 m = 7 m. k je faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji užeta pri produljenju za d. tj. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog položaja: F = − k ⋅ x. ona titra oko tog položaja. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. gdje je l0 duljina užeta u nerastegnutom stanju.E gp = m ⋅ g ⋅ h. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Ukupna energija titranja dana je formulom E= gdje je x amplituda. l0 l d ⇒ k= 2⋅m⋅ g ⋅l = 2 d 2 ⋅ 70 kg ⋅10 m ⋅ 32 m 2 N s = 914 . Općenito. gdje je g akceleracija slobodnog pada. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile opruge. Periodično gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja.

Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema masi skakača.b) l0 l y ravnotežni položaj x d Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže. slijedi: k ⋅ x = m⋅ g ⇒ k ⋅ x = m⋅ g /: k ⇒ x = Ravnotežni položaj skakača je na y = l0 + x = 25 m + 0. Rješenje 208 m1 = 205 kg. t = 2 s.77 m. Zadatak 208 (Ivan. m⋅g k 70 kg ⋅10 = 914 N m m 2 s = 0. gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Masa prvog čamca je 205 kg. a umnožak p = m⋅v količinom gibanja mase m. v1 = ?. F = 200 N. v2 = ? vr = ? Ako je početna brzina nula. Pretpostavi da su čamci u početku mirovali. Izmeñu njih nalazi se razapeto uže.77 m = 25.77 m ispod mosta s kojeg je skočio. Impuls vučne sile kojom čovjek djeluje na oba čamca je I = F ⋅ t. a drugog 450 kg. Umnožak I = F ⋅t zovemo impulsom sile F. Nañi brzinu prvog čamca u odnosu na obalu i u odnosu na drugi čamac nakon 2 s od početka vučenja. te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. m2 = 450 kg. gimnazija) Dva čamca nalaze se na jezeru. 9 . Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. (g = 10 m/s2) Rezultat: 914 N/m. Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 250 dm. za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi: F ⋅ t = m ⋅ v. Vježba 207 (Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 320 dm od početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.

Elastična potencijalna energija je maksimalna kada je tijelo najdalje od ravnotežnog položaja 2 gdje je y0 amplituda.89 m/s.95 m/s. gimnazija) Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). m2 450 kg s Budući da se čamci gibaju jedan drugome u susret. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N.84 m/s. a najveća kinetička energija.89 = 2. relativna brzina prvog čamca u odnosu na drugi (odnosno drugog čamca u odnosu na prvi) je m m m vr = v1 + v2 = 1.Pod djelovanjem ovog impulsa sile: • prvi čamac dobit će brzinu v1 F ⋅ t 200 N ⋅ 2 s m F ⋅ t = m1 ⋅ v1 ⇒ F ⋅ t = m1 ⋅ v1 / : m1 ⇒ v1 = = = 1. Rezultat: v1 = 1. Položaj ravnoteže je položaj u kojem tijelo miruje. u tom je položaju najmanja potencijalna. 10 .89 . Masa prvog čamca je 205 kg. Kad tijelo titra. Nañi brzinu drugog čamca u odnosu na obalu i u odnosu na prvi čamac.95 m1 205 kg s • drugi čamac dobit će brzinu v2 F ⋅ t 200 N ⋅ 2 s m F ⋅ t = m2 ⋅ v2 ⇒ F ⋅ t = m2 ⋅ v2 / : m2 ⇒ v2 = = = 0. Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J. nakon 2 s od početka vučenja. Zbroj tih dviju energija (zanemarivši gubitke) je stalan i jednak najvećoj potencijalnoj ili najvećoj kinetičkoj energiji. Izmeñu njih nalazi se razapeto uže. s s s v1 v2 Vježba 208 Dva čamca nalaze se na jezeru. Zakon očuvanja energije: Eep = 1 2 ⋅ k ⋅ y0 . stalno isti dio krivulje (najčešće kružnice) ili pravca. vr = 2. Pretpostavi da su čamci u početku mirovali. Ek = ? Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Zadatak 209 (Petra. v2 = 0. Trenje je zanemarivo. k 2 Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi.84 . gibajući se u dva suprotna smjera. a drugog 450 kg. Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj? A) 0 J B) 1 J C) 2 J D) 4 J Rješenje 209 Eep = 2 J.95 + 0. maksimalna udaljenost od ravnotežnog položaja.

specifični toplinski kapacitet vode c = 4.19 · 103 J/(kg · K). srednja škola) Najviši slap na svijetu. Prema zakonu o očuvanju energije ukupna energija u trenutku proleta kroz ravnotežni položaj jednaka je ukupnoj energiji u krajnjim položajima utega. g = 9. Trenje je zanemarivo. ( ) 11 .81 m/s2. Vježba 209 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Odgovor je pod C. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. koliko bi porasla temperatura vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s2.19 · 103 J/(kg · K)) Rješenje 210 h = 122 m. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. c = 4. Dakle. Uteg ima najveću kinetičku energiju kad prolijeće kroz ravnotežni položaj jer je brzina maksimalna. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. ∆t = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. pri titranju utega energija je stalna. Tada je kinetička energija nula jer mu je brzina v = 0 m/s. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. samo se neprekidno pretvara iz jednog oblika u drugi. visok je 122 m. Ukupna energija utega kada on prolazi kroz ravnotežni položaj iznosi 2 J. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Ako bi se sva potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u toplinsku energiju. Zadatak 210 (Lucija. gdje je g akceleracija slobodnog pada. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Koliko iznosi ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja? A) 0 J B) 1 J C) 2 J D) 4 J Rezultat: C. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Elastična potencijalna energija ima vrijednost nula jer je u tom trenutku pomak iz položaja ravnoteže jednak nuli. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Uteg ima najveću elastičnu potencijalnu energiju u krajnjim točkama kada je maksimalno udaljen od ravnotežnog položaja. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlañenjem izgubi jednaka je Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 . Ukupna energija utega kada on prolazi kroz ravnotežni položaj je 2 J. slap Viktorija na rijeci Zambezi.• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti.

Zadatak 211 (Alen. G = 8 kN = 8 · 103 N. vrijedi W = F ⋅ s. W P= ⇒ P = F ⋅ v.81 2 s = = 0. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad obavljen. Ako bi se sva potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u kinetičku energiju. J 3 4. a ∆t promjena temperature tijela. Toplina koju je primila voda jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije vode. Gravitacijska potencijalna energija vode na vrhu slapa je E gp = m ⋅ g ⋅ h. tj. a pri dnu jednaka je nuli.81 m/s2) Rezultat: 48. h = 10 m. a) Rad W koji obavi dizalica na svladavanju sile teže G. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. a) Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 10 m? b) Kojom brzinom dizalica diže teret? Rješenje 211 P = 10 kW = 104 W. konstantnom brzinom v za vrijeme t. slap Viktorija na rijeci Zambezi. v=? Kad tijelo obavlja rad. c specifični toplinski kapacitet. t Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz s s = v ⋅t ⇒ v = . t gdje je v brzina tijela pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo stalnom. t = ?. Toplinu Q smatramo pozitivnom veličinom ako je dovodimo sustavu (zagrijavamo ga). a negativnom ako je odvodimo od sustava (hladimo ga). Vrijeme potrebno dizalici da podigne teret na visinu h iznosi: 12 . Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo.92 m/s. Brzinu rada izražavamo snagom.19 ⋅10 kg ⋅ K Vježba 210 Najviši slap na svijetu. visok je 122 m. tehnička škola) Dizalica snage 10 kW diže teret težine 8 kN. mijenja mu se energija.285 0C. Uz pretpostavku da sva gravitacijska potencijalna energija prelazi u toplinsku energiju vode slijedi: 1 g ⋅h Q = E gp ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h / ⋅ ⇒ ∆t = = m⋅c c m ⋅ 122 m 9. jednak je W = G ⋅ h. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. kada podiže teret na visinu h.gdje je m masa tijela. kolika bi bila brzina vode na dnu slapa? (g = 9.

25 ⋅ 3.25 m s = [ 1. vrijedi: v= h t = 10 m 8s = 1. gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 5 m? Rezultat: 8 s. 4 10 W 3 b) Budući da dizalica podiže teret uvis stalnom brzinom. t Rješenje 212 Ako je početna brzina nula. a umnožak p = m⋅v količinom gibanja mase m. Kako se iz izraza za količinu gibanja p = F ⋅t vidi. Koji od sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost količine gibanja kutije o vremenu dok sila djeluje? p p p p t A. količina gibanja je linearna funkcija vremena t.6 ] = 4. p = m⋅v  Grafički prikaz količine gibanja p kao funkcije vremena t bit će pravac. t D. za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi: F ⋅ t = m ⋅ v.W = G⋅h  P= W t  metoda  G⋅h G⋅h t G⋅h   ⇒   ⇒ P = t ⇒ P = t /⋅ P ⇒ t = P = supstitucije    = 8 ⋅ 10 N ⋅ 10 m = 8 s. B.5 km h . h Vježba 211 Dizalica snage 10 kW diže teret težine 16 kN. srednja škola) Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. t C. Umnožak I = F ⋅t zovemo impulsom sile F. Uočimo da je F ⋅t = m⋅v   ⇒ p = F ⋅ t. Zadatak 212 (Brankica. To znači da će grafički prikaz količine gibanja p 13 .

konstantna. t Rezultat: B. v C. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. 14 . B. t C. a nagib je ovisan o sili F. t C. Odgovor je pod B. B. t D. Zadatak 213 (Hanna. v Rezultat: C. B. Vježba 212 Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Otpor zraka je zanemariv. Odgovor je pod A. v D. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Otpor zraka je zanemariv. U izoliranom sustavu zbroj energija je konstantan. Koji od sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost impulsa sile o vremenu dok sila djeluje? I I I I t A. Grafički prikaz ukupne mehaničke energije kao funkcije vremena bit će pravac paralelan s osi t jer je ukupna mehanička energija za svako vremensko razdoblje t stalna. t – dijagrama) s nagibom prema osi vremena. t D. Vježba 213 Jabuka slobodno pada sa stabla. gimnazija) Jabuka slobodno pada sa stabla.kao funkcije vremena t biti pravac kroz ishodište koordinatnog sustava (p. Koji od predloženih grafova točno prikazuje ovisnost ukupne mehaničke energije jabuke o vremenu? Eu Eu Eu Eu t A. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. t Rješenje 213 Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. Koji od predloženih grafova točno prikazuje ovisnost kinetičke energije jabuke o brzini? Ek Ek Ek Ek v A.

Rezultat: 882. Kinetička energija koju klizačica mora imati u zaletu iznosi: Ftr = µ ⋅ m ⋅ g Ek = Ftr ⋅ s  m   ⇒ Ek = µ ⋅ m ⋅ g ⋅ s = 0. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. W = Ftr ⋅ s   Ek = W Sila trenja Ftr jednaka je umnošku trenja µ i težine klizačice mase m.015? (g = 9.9 J. Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba površinom nekoga drugog tijela ili kad se tek počinje gibati. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v .015? (g = 9. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i može se izračunati pomoću izraza Ftr = µ ⋅ FN . g = 9. vrijedi W = F ⋅ s. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka.45 J . Ek = ? Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. gdje je Ftr trenje. ako joj je masa 50 kg i faktor trenja 0. µ = 0.81 m/s2. ako joj je masa 100 kg i faktor trenja 0. Budući da je klizačica svoju kinetičku energiju Ek (energiju gibanja) utrošila na obavljanje rada W pri svladavanju sile trenja Ftr na putu s. Na vodoravnoj površini sila trenja za tijelo težine G iznosi: Ftr = µ ⋅ G ⇒ Ftr = µ ⋅ m ⋅ g .81 2 ⋅ 60 m = 441. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Kolika je bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu. gdje je G sila teža. µ faktor trenja. Rješenje 214 s = 60 m. Kad tijelo obavlja rad.015 ⋅ 50 kg ⋅ 9. Ftr = µ ⋅ G ⇒ Ftr = µ ⋅ m ⋅ g . vrijedi:    ⇒ Ek = Ftr ⋅ s. k 2 Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. FN veličina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podlogu po kojoj se giba.81 m/s2). gimnazija) Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. mijenja mu se energija. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. Kolika je bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu.Zadatak 214 (Filip.  s  Vježba 214 Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. m = 50 kg.81 m/s2).015. 15 .

Koliko iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno uporabiti sve navedene podatke. l = 12 m. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. g = 10 m/s2. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije? (g = 10 m/s2). Neposredno prije udara o tlo tijelo ima brzinu 25 m/s. 16 . 1 1 2  2 E gp = Ek + ∆E ⇒ ∆E = E gp − Ek ⇒ ∆E = m ⋅ g ⋅ h − ⋅ m ⋅ v ⇒ ∆E = m ⋅  g ⋅ h − ⋅ v  = 2 2   2  m 1  m = 2 kg ⋅  10 ⋅ 40 m − ⋅  25   = 175 J . g = 10 m/s2.Zadatak 215 (Božo. ∆E = ? Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. h = 40 m. Rješenje 216 m = 4 kg. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije? (g = 10 m/s2). Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. h = 6 m. Rješenje 215 m = 2 kg. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima brzinu 25 m/s. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula.) (g = 10 m/s2). U izoliranom sustavu zbroj energija je konstantan. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. Zadatak 216 (Božo. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. srednja škola) Tijelo mase 2 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. 2  s 2  s    Vježba 215 Tijelo mase 4 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. W=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. k 2 Gravitacijska potencijalna energija Egp koju tijelo ima na visini h jednaka je zbroju kinetičke energije Ek tijela neposredno prije udara o tlo i mehaničke energije ∆E koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije. v = 25 m/s. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Rezultat: 350 J. gdje je g akceleracija slobodnog pada. Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. gdje je g akceleracija slobodnog pada. a visina 6 m. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. srednja škola) Tijelo mase 4 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 12 m.

Nakon udarca u oprugu. E gp = m ⋅ g ⋅ h   W = E gp  ⇒ W = m ⋅ g ⋅ h = 4 kg ⋅ 10 2 ⋅ 6 m = 240 J . Nakon udarca u oprugu kvadar se usporava sabijajući pritom oprugu. mijenja mu se energija. a visina 6 m. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Rezultat: 480 J. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Rješenje 217 m = 2 kg. k 2 Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. opruga će biti sabijena za ___m. s=? Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj odnos. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. ima kinetičku energiju Ek. Budući da se kvadar giba po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom v. ona se sabije i ima elastičnu potencijalnu energiju Eep. k = 800 N/m. 2 gdje je k koeficijent elastičnosti tijela. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. srednja škola) Kvadar mase 2 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. Kad se kvadar zaustavi.) (g = 10 m/s2). v = 1 m/s. Ako se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu potencijalnu energiju iznosa 1 2 Eep = ⋅ k ⋅ s . s   m m l h Vježba 216 Tijelo mase 8 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 18 m.Kad tijelo obavlja rad. Zadatak 217 (Tonka. Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. On nalijeće na horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 800 N/m. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Rad koji je obavila sila teža pri gibanju tijela niz kosinu jednak je promjeni gravitacijske potencijalne energije koju je tijelo imalu na vrhu kosine i na dnu. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastičnu potencijalnu energiju. Zbog zakona o očuvanju energije vrijedi: 2 1 1 2 2 1 2 2 1 2 2 m⋅v Eep = Ek ⇒ ⋅ k ⋅ s = ⋅ m ⋅ v ⇒ ⋅ k ⋅ s = ⋅ m ⋅ v / ⋅ ⇒ s = ⇒ 2 2 2 2 k k 17 . Kinetička energija kvadra pretvorila se u elastičnu potencijalnu energiju opruge. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Koliko iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno uporabiti sve navedene podatke.

E = E gp  m  k  ⇒ Ek = m ⋅ g ⋅ h = 3 kg ⋅ 10 2 ⋅ 40 m = 1200 J . Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Kinetička energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. F = 1800 N. Kad se kvadar zaustavi. opruga će biti sabijena za ___m. Ek = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. On nalijeće na horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 1600 N/m. Kinetička energija je podvrsta mehaničke energije. gdje je g akceleracija slobodnog pada. Ona zavisi o masi tijela i brzini kojom se tijelo giba. 18 . Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija koju tijelo ima na visini h bit će jednaka kinetičkoj energiji tijela neposredno prije pada na tlo. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. (g = 10 m/s2) Rješenje 218 m = 3 kg. Nakon udarca u oprugu kvadar se usporava sabijajući pritom oprugu. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu.05 m. to je veća kinetička energija tijela tj. Kolika je trenutna snaga motora? Rješenje 219 v = 72 km/h = [72 : 3. P=? Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. srednja škola) Tijelo mase 3 kg se ispusti s visine 40 m iznad tla. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. vrijedi W = F ⋅ s. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. srednja škola) Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 1800 N. Što je veća brzina i masa.⇒ s 2 = m⋅v k 2 / ⇒ s= m⋅v k 2 ⇒ s = v⋅ m k =1 m s ⋅ 2 kg = 0. masa tijela i brzina kojom se tijelo giba su proporcionalne veličine kinetičkoj energiji. mijenja mu se energija. Otpor zraka zanemarujemo. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetička energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. g = 10 m/s2. E gp = m ⋅ g ⋅ h  s  Vježba 218 Tijelo mase 6 kg se ispusti s visine 20 m iznad tla. Mehanička energija se dijeli na kinetičku i potencijalnu energiju. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije.6] = 20 m/s. h = 40 m. (g = 10 m/s2) Rezultat: 1200 J.05 m. Rezultat: 0. Kinetička energija je energija koju tijelo dobije gibanjem. Zadatak 219 (Tonka. N 800 m Vježba 217 Kvadar mase 4 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. Zadatak 218 (Tonka. Kad tijelo obavlja rad. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela.

morat će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći: A.2 m. tj. s Vježba 219 Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 3600 N. 1 1 2 2 2 2 2 W2 2 ⋅ k ⋅ s2 W2 2 ⋅ k ⋅ s2 W2 s2 W2  s2  W2  0. Iva rastegne oprugu 10 cm.Brzinu rada izražavamo snagom. Kolika je trenutna snaga motora? Rezultat: 72 kW. Trenutna snaga motora iznosi: m 4 P = F ⋅ v = 1800 N ⋅ 20 = 36 000 W = 3. Kad tijelo obavlja rad. 19 . s2 = 20 cm = 0. a Ana želi rastegnuti za 20 cm što je dva puta više. 2 gdje je k koeficijent elastičnosti tijela. B. Ako se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu potencijalnu energiju iznosa 1 2 Eep = ⋅ k ⋅ s . Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. t t t Dakle.inačica Uočimo da je elastična potencijalna energija razmjerna s kvadratom udaljenosti tijela od ravnotežnog položaja (elongacijom s). Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 20 cm. 2 Eep ∼ s . tri puta. W1 Odgovor je pod C. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. četiri puta. dva puta. 2. W2 = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. medicinska škola) Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad obavljen. C. W1 = ?. 1.inačica Računamo omjer radova koje su obavile Ana i Iva. D. snaga je jednaka umnošku sile i brzine koju neko tijelo postigne pod djelovanjem te sile. mijenja mu se energija. Zadatak 220 (Nina. a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj odnos. osam puta.6 ⋅10 W = 36 kW .1 m. Rješenje 220 s1 = 10 cm = 0. W F ⋅s s P= ⇒ P= ⇒ P = F ⋅ ⇒ P = F ⋅ v. Znači da će Anin rad biti četiri puta veći.1 m   ⋅ k ⋅ s1 ⋅ k ⋅ s1 1 2 2 W ⇒ 2 = 4.2 m  = ⇒ = ⇒ = ⇒ =  ⇒ =  ⇒  2 2 W1 1 W1 1 W1 s 2 W1  s1  W1  0.

Vježba 220 Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. tri puta. dva puta. 20 . B. D. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 30 cm. devet puta. šest puta. Rezultat: C. C. morat će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći: A.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful