P. 1
Zadaci i rješenja nekih zadataka iz fizike

Zadaci i rješenja nekih zadataka iz fizike

|Views: 5,281|Likes:
Published by Čokolino Medolino

More info:

Published by: Čokolino Medolino on Jan 04, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/03/2015

pdf

text

original

1

Zadatak 201 (Kety, gimnazija)
Kutija mase 1 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija počne gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon što je prešla put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utrošila na svladavanje trenja izmeñu kutije i stola?

Rješenje 201

m = 1 kg, F = 10 N, s = 1.5 m, v = 2 m/s, ∆E = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Da bi se tijelu povećala kinetička energija, mora okolica na njemu obaviti rad. Ako se tijelu smanjuje
kinetička energija, tijelo obavlja rad.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Budući da je Antonija gurala kutiju stalnom horizontalnom silom F = 10 N na putu s = 1.5 m, obavila
je rad:
10 1.5 15 . W F s N m J = ⋅ = ⋅ =

Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije
kutije.
'
'
15 .
15
W E
k
E J
k
W J
=
⇒ =
=
¹
¦
`
¦
)


Nakon što je kutija prešla put s postigla je brzinu v = 2 m/s i njezina kinetička energija iznosi:

2
1 1 2
1 2 2 .
2 2
m
E m v kg J
k
s
= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
| |
|
\ ¹


Razlika izmeñu kinetičkih energija jednaka je energiji koju je Antonija utrošila na svladavanje trenja
izmeñu kutije i stola.
'
15 2 13 . E E E J J J
k k
∆ = − = − =
Vježba 201
Kutija mase 2 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija počne gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon što je prešla put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utrošila na svladavanje trenja izmeñu kutije i stola?

Rezultat: 11 J.

Zadatak 202 (Željko, tehnička škola)
Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
poveća za 1200 J. Ako visina svake stube iznosi 5 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao? (g = 10 m/s
2
)

Rješenje 202

m = 80 kg, E
gp
= 1200 J, d = 5 cm = 0.05 m, g = 10 m/s
2
, n = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o

2

meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
h

1.inačica
Visina h na koju se čovjek popeo po stubama iznosi:

, h n d = ⋅
gdje je n broj stuba, d visina jedne stube.
Računamo broj stuba.

metoda
1
/
supstitucije
h n d
E m g n d E m g n d
gp gp
E g
p
m d
m
g
h
g
= ⋅
⇒ ⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ ⇒ ⋅
=




¹
( ¦
`
(
¦ ¸ ¸
)

1200
30.
80 10 0.05
2
E
J gp
n
m
m g d
kg m
s
⇒ = = =
⋅ ⋅
⋅ ⋅

2.inačica
Izračunamo povećanje gravitacijske potencijalne energije čovjeka kad se popne za jednu stubu.
'
80 10 0.05 40 .
2
m
E m g d kg m J
gp
s
= ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
Broj stuba n koje je čovjek prešao jednak je omjeru ukupne gravitacijske potencijalne energije E
gp
i
gravitacijske potencijalne energije za jednu stubu
'
. E
gp


1200
30.
'
40
E
J gp
n
J
E
gp
= = =
Vježba 202
Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
poveća za 2400 J. Ako visina svake stube iznosi 10 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao?
(g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 30.

Zadatak 203 (Željko, tehnička škola)
Kamen mase 100 g izbacimo vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Koju će visinu doseći kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)




3

Rješenje 203

m = 100 g = 0.1 kg, v = 10 m/s, ∆E = 1 J, g = 9.81 m/s
2
, h = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Kamen, pri izbacivanju vertikalno uvis, ima kinetičku energiju

1
2
.
2
E m v
k
= ⋅ ⋅
Na maksimalnoj visini h njegova kinetička energija jednaka je nuli, a gravitacijska potencijalna
energija iznosi
. E m g h
gp
= ⋅ ⋅

Zbog zakona očuvanja energije mora vrijediti:

. E E
gp
k
=

Budući da se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo ∆E energije kamena, slijedi:

. E E E
gp
k
− ∆ =
Visina h koju kamen dosegne iznosi:

2
1
/
1 1
2
2 2
E E E m v E m g h m v E m g h
g
p
k
m
g
− ∆ = ⇒ ⋅ ⋅ − ∆ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ − ∆ = ⋅ ⋅ ⋅


2
10
2
1
4.08 .
2
2 9.81 0.1 9.81
2 2
m
v E J s
h m
m m
g m g
kg
s s
| |
|

\ ¹
⇒ = − = − =
⋅ ⋅
⋅ ⋅

Vježba 203
Kamen mase 1 dag izbacimo vertikalno uvis brzinom 36 km/h. Koju će visinu doseći kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošiko 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 4.08 m.

Zadatak 204 (Mirela, srednja škola)
Filip gura sanjke mase 5 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rješenje 204

m = 5 kg, s = 10 m, a = 1 m/s
2
, W = ?

4

Drugi Newtonov poučak:
Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja, tijelo ima akceleraciju koja je
proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila.

.
F
a F m a
m
= ⇒ = ⋅

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅


Obavljeni rad iznosi:

metoda
supstituc
5 1 10 50 .
2
ije
F m a
m
W m a s kg m J
W F s
s
= ⋅
⇒ ⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
= ⋅
¹ (
`
(
) ¸ ¸

Vježba 204
Filip gura sanjke mase 10 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rezultat: 100 J.

Zadatak 205 (Mirela, srednja škola)
Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojčice s
obzirom na dasku iznosi 1.5 m/s. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rješenje 205

m
1
= 45 kg, m
2
= 150 kg, v
1
= 1.5 m/s, v
2
= ?

Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine. Količina gibanja je vektorska
veličina.
, kad računamo izno . s p m v p m v
→ →
= ⋅ = ⋅

Zakon o sačuvanju količine gibanja
Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova meñusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih
količina gibanja nakon meñusobnog djelovanja. To vrijedi i za više od dva tijela.
Za dva tijela mase m
1
i m
2
koja meñusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije

,
1 2
F F = −
gdje F
1
znači silu kojom tijelo mase m
2
djeluje na tijelo mase m
1
i ima hvatište u tijelu mase m
1
, a F
2

silu kojom tijelo mase m
1
djeluje na tijelo mase m
2
te ima hvatište u tijelu mase m
2
. Te su dvije sile
jednake veličinom i suprotna su smjera. Iz toga zakona proizlazi drugi, tj. zakona održanja količine
gibanja koji glasi
0
1 1 2 2
, m v m v ⋅ + ⋅ =

ako su početne brzine obaju tijela bile jednake nuli. Brzine v
1
i v
2
brzine su tijela masa m
1
odnosno m
2

nakon njihova meñusobnog djelovanja.
Količina gibanja djevojčice mase m
1
, brzinom v
1
s obzirom na dasku, iznosi:

.
1 1 1
p m v = ⋅

5

Količina gibanja daske mase m
2
(zajedno s djevojčicom mase m
1
), brzinom v
2
s obzirom na led,
iznosi:
( )
.
2 1 2 2
p m m v = + ⋅
Brzina daske prema ledu iznosi:

( ) ( ) ( )
0
1 2 2 1 1 2 2 1
/ :
1 1 2 2 1 1 2 1
p p m m p p m m v m v m m v m v + = ⇒ = − ⇒ + ⋅ = − ⋅ ⋅ = − ⋅ + ⇒ + ⇒

45 1.5
1 1
0.346 .
2
45 150
1 2
m
kg
m v
m
s
v
m m kg kg s


⇒ = − = − = −
+ +

Vježba 205
Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojčice s
obzirom na dasku iznosi 3 m/s. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rezultat: – 0.692 m/s.

Zadatak 206 (Goga, gimnazija)
Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine l
0
= 25m
u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja užeta je k = 200 N/m. Skakač se pusti s mosta bez početne
brzine. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu
vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora).
a) Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi?
b) Nakon što se zaustavi on počinje titrati oko ravnotežnog položaja. Koliki je period titranja?
c) Gdje se nalazi ravnotežni položaj skakača?

Rješenje 206

m = 80 kg, l
0
= 25 m, k = 200 N/m, g = 10 m/s
2
, l = ?, T = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
π = ⋅

Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile

6

opruge; k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Općenito, k je
faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije.
Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Periodično gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoničko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog
položaja:
. F k x = − ⋅

Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog položaja.
Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom, a najveći pomak od položaja ravnoteže
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x = ⋅ ⋅
gdje je x amplituda.

a)
Sa slike vidi se
,
0
l l d = +
gdje je l
0
duljina užeta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
užeta. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
užeta pri produljenju za d.

( )
1 1
2 2
.
0
2 2
k d m g l k d m g l d ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ +

Uvrstimo li zadane vrijednosti (bez mjernih jedinica) dobije se
produljenje d.

( )
1 1 2 2
200 80 10 25
2 2
k d m g l d d ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ + ⇒

( ) ( )
2 2
100 800 25 100 800 / : 100 25 d d d d ⇒ ⋅ = ⋅ + ⇒ ⋅ = ⋅ + ⇒

( )
2 2 2
8 25 200 8 8 200 0 d d d d d d ⇒ = ⋅ + ⇒ = + ⋅ ⇒ − ⋅ − = ⇒

( )
1 , 8 , 200
2
8 64 4 1 200
8 200 0
2
1,2 4
2 1
1 , 8 , 200
1,2
2
a b c
d d
d
b b a c
a b c
d
a
= = − = −
± − ⋅ ⋅ −
− ⋅ − =
⇒ ⇒ = ⇒
− ± − ⋅ ⋅

= = − = −
=

¹
¹
¦ ¦

` `
¦ ¦ )
)
8 64 800 8 864 8 29.4
1,2 1,2 1,2
2 2 2
d d d
± + ± ±
⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒

8 29.4 37.4
18.7
1 1
2 2 1
18
nema s
.7 .
8 29.4 21.4 10.7
2
2 2
i
2 2
m sla
d d
d
d m
d
d d
+
= =
=
⇒ ⇒ ⇒ ⇒ =
− = −
= = −
¹ ¹
¦ ¦ ¹
¦ ¦ ¦
` ` `
¦ ¦ ¦ )
¦ ¦
) )


Ukupna duljina l iznosi:
25 18.7 43.7 .
0
l l d m m m = + = + =
b)
Period titranja je:
d
l
0
l

7

80
2 2 3.97 .
200
m kg
T s
N
k
m
π π = ⋅ = ⋅ =
c)
ravnotežni položaj
y
x
l
l
0
d

Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže, slijedi:
/ :
80 10
2
4 .
200
k
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m


⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
Ravnotežni položaj skakača je na
25 4 29
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skočio.

Vježba 206
Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine, l
0
= 250
dm u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja užeta je k = 0.2 kN/m. Skakač se pusti s mosta bez
početne brzine. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite
približnu vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora). Kolika je ukupna
duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi?

Rezultat: 43.7 m.

Zadatak 207 (Ivan, gimnazija)
(Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 32 m od
početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.
Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema
masi skakača, te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. (g = 10 m/s
2
)
a) Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 25 m.
b) Koliko je daleko skakač od mosta (ravnotežni položaj) kada se konačno nakon titranja zaustavi?

Rješenje 207

m = 70 kg, l = 32 m, g = 10 m/s
2
, l
0
= 25 m, k = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju

8

, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
π = ⋅

Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile
opruge; k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Općenito, k je
faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije.
Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Periodično gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoničko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog
položaja:
. F k x = − ⋅

Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog položaja.
Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom, a najveći pomak od položaja ravnoteže
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x = ⋅ ⋅
gdje je x amplituda.
a)
Sa slike vidi se
32 25 7 ,
0 0
l l d d l l m m m = + ⇒ = − = − =
gdje je l
0
duljina užeta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
užeta. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
užeta pri produljenju za d.

1 1 2 2
2
2
/
2
2
k d m g l k d
d
m g l ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⇒
( )
2 70 10 32
2
2
914 .
2 2
7
m
kg m
m g l N
s
k
m
d m
⋅ ⋅ ⋅
⋅ ⋅ ⋅
⇒ = = =


d
l
0
l

9

b)
ravnotežni položaj
y
x
l
l
0
d

Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže, slijedi:
/ :
70 10
2
0.77 .
914
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m
k


⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
Ravnotežni položaj skakača je na

25 0.77 25.77
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skočio.

Vježba 207
(Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 320 dm od
početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.
Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema
masi skakača, te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. Izračunajte konstantu
opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 250 dm. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 914 N/m.

Zadatak 208 (Ivan, gimnazija)
Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeñu njih
nalazi se razapeto uže. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. Nañi brzinu prvog čamca u
odnosu na obalu i u odnosu na drugi čamac nakon 2 s od početka vučenja. Pretpostavi da su čamci u
početku mirovali.

Rješenje 208

m
1
= 205 kg, m
2
= 450 kg, F = 200 N, t = 2 s, v
1
= ?, v
2
= ? v
r
= ?

Ako je početna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v ⋅ = ⋅

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnožak

I F t = ⋅
zovemo impulsom sile F, a umnožak
p m v = ⋅
količinom gibanja mase m.

Impuls vučne sile kojom čovjek djeluje na oba čamca je

. I F t = ⋅

10

Pod djelovanjem ovog impulsa sile:

• prvi čamac dobit će brzinu v
1

200 2
1.95
1 1 1 1 1
205
1
1
/ :
F t N s m
F t m v F t m v v
m k
m
g s
⋅ ⋅
⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =
• drugi čamac dobit će brzinu v
2

200 2
0.89 .
2 2 2 2 2
45
/ :
2
0
2
F t N s m
F t m v F t m v v
m
m
kg s
⋅ ⋅
⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⇒ = = =

Budući da se čamci gibaju jedan drugome u susret, relativna brzina prvog čamca u odnosu na drugi
(odnosno drugog čamca u odnosu na prvi) je
1.95 0.89 2.84 .
1 2
m m m
v v v
r
s s s
= + = + =
v
2 v
1

Vježba 208
Dva čamca nalaze se na jezeru. Masa prvog čamca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeñu njih
nalazi se razapeto uže. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. Nañi brzinu drugog čamca u
odnosu na obalu i u odnosu na prvi čamac, nakon 2 s od početka vučenja. Pretpostavi da su čamci u
početku mirovali.

Rezultat: v
1
= 1.95 m/s, v
2
= 0.89 m/s, v
r
= 2.84 m/s.

Zadatak 209 (Petra, gimnazija)
Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega u
trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J
Rješenje 209

E
ep
= 2 J, E
k
= ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi, gibajući se u dva suprotna smjera, stalno isti dio krivulje
(najčešće kružnice) ili pravca. Položaj ravnoteže je položaj u kojem tijelo miruje. Kad tijelo titra, u
tom je položaju najmanja potencijalna, a najveća kinetička energija. Zbroj tih dviju energija
(zanemarivši gubitke) je stalan i jednak najvećoj potencijalnoj ili najvećoj kinetičkoj energiji.
Elastična potencijalna energija je maksimalna kada je tijelo najdalje od ravnotežnog položaja

1 2
0
2
, E k y
ep
= ⋅ ⋅
gdje je y
0
amplituda, maksimalna udaljenost od ravnotežnog položaja.
Zakon očuvanja energije:

11

• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Uteg ima najveću elastičnu potencijalnu energiju u krajnjim točkama kada je maksimalno udaljen od
ravnotežnog položaja. Tada je kinetička energija nula jer mu je brzina v = 0 m/s.
Uteg ima najveću kinetičku energiju kad prolijeće kroz ravnotežni položaj jer je brzina maksimalna.
Elastična potencijalna energija ima vrijednost nula jer je u tom trenutku pomak iz položaja ravnoteže
jednak nuli. Prema zakonu o očuvanju energije ukupna energija u trenutku proleta kroz ravnotežni
položaj jednaka je ukupnoj energiji u krajnjim položajima utega. Dakle, pri titranju utega energija je
stalna, samo se neprekidno pretvara iz jednog oblika u drugi. Ukupna energija utega kada on prolazi
kroz ravnotežni položaj je 2 J.
Odgovor je pod C.

Vježba 209
Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega kada
on prolazi kroz ravnotežni položaj iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J

Rezultat: C.

Zadatak 210 (Lucija, srednja škola)
Najviši slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u toplinsku energiju, koliko bi porasla
temperatura vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
, specifični toplinski kapacitet vode
c = 4.19 · 10
3
J/(kg · K))

Rješenje 210

h = 122 m, g = 9.81 m/s
2
, c = 4.19 · 10
3
J/(kg · K), ∆t = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlañenjem izgubi jednaka je

( )
,
2 1
Q m c t Q m c t t = ⋅ ⋅ ∆ ⇒ = ⋅ ⋅ −

12

gdje je m masa tijela, c specifični toplinski kapacitet, a ∆t promjena temperature tijela.
Toplinu Q smatramo pozitivnom veličinom ako je dovodimo sustavu (zagrijavamo ga), a negativnom
ako je odvodimo od sustava (hladimo ga).


Toplina koju je primila voda jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije vode.
Gravitacijska potencijalna energija vode na vrhu slapa je

, E m g h
gp
= ⋅ ⋅
a pri dnu jednaka je nuli. Uz pretpostavku da sva gravitacijska potencijalna energija prelazi u toplinsku
energiju vode slijedi:
1
/
g h
Q E m c t m g h
m
m c t m g h t
c c
gp

= ⇒ ⋅ ⋅ ∆ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ∆ ⋅ ∆

= ⋅ ⋅ ⇒ = =
9.81 122
2
0
0.285 .
3
4.19 10
m
m
s
C
J
kg K

= =



Vježba 210
Najviši slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u kinetičku energiju, kolika bi bila brzina
vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 48.92 m/s.

Zadatak 211 (Alen, tehnička škola)
Dizalica snage 10 kW diže teret težine 8 kN.
a) Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 10 m?
b) Kojom brzinom dizalica diže teret?

Rješenje 211

P = 10 kW = 10
4
W, G = 8 kN = 8 · 10
3
N, h = 10 m, t = ?, v = ?

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W
P P F v
t
= ⇒ = ⋅

Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz
,
s
s v t v
t
= ⋅ ⇒ =
gdje je v brzina tijela pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo stalnom, konstantnom brzinom v za
vrijeme t.

a)
Rad W koji obavi dizalica na svladavanju sile teže G, kada podiže teret na visinu h, jednak je

. W G h = ⋅
Vrijeme potrebno dizalici da podigne teret na visinu h iznosi:

13

metoda
/
supstitucije
W G h
G h G h G h
P P t
W
t t P
t
t
P P
= ⋅
⋅ ⋅ ⋅
⇒ ⇒ = =
=
⋅ ⇒ ⇒ = =
¹
( ¦
`
(
¸ ¸
¦
)

3
8 10 10
8 .
4
10
N m
s
W
⋅ ⋅
= =
b)
Budući da dizalica podiže teret uvis stalnom brzinom, vrijedi:

[ ] 1.25 3.
10
1.25 4 5
8
6 . .
h m m km
v
t s s h
= = = = = ⋅
h

Vježba 211
Dizalica snage 10 kW diže teret težine 16 kN. Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne
teret na visinu 5 m?

Rezultat: 8 s.

Zadatak 212 (Brankica, srednja škola)
Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost količine gibanja kutije o vremenu dok sila djeluje?

D. C. B. A.
t
p
t
p
t
p
t
p

Rješenje 212

Ako je početna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v ⋅ = ⋅

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnožak

I F t = ⋅
zovemo impulsom sile F, a umnožak
p m v = ⋅
količinom gibanja mase m.
Uočimo da je
.
F t m v
p F t
p m v
⋅ = ⋅ ¹
⇒ = ⋅
`
= ⋅
)


Grafički prikaz količine gibanja p kao funkcije vremena t bit će pravac. Kako se iz izraza za količinu
gibanja
p F t = ⋅

vidi, količina gibanja je linearna funkcija vremena t. To znači da će grafički prikaz količine gibanja p

14

kao funkcije vremena t biti pravac kroz ishodište koordinatnog sustava (p, t – dijagrama) s nagibom
prema osi vremena, a nagib je ovisan o sili F.
Odgovor je pod B.

Vježba 212
Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost impulsa sile o vremenu dok sila djeluje?

I
t
I
t
I
t
I
t
A. B. C. D.

Rezultat: B.

Zadatak 213 (Hanna, gimnazija)
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloženih grafova točno
prikazuje ovisnost ukupne mehaničke energije jabuke o vremenu?

E
u
t
E
u
t
E
u
t
E
u
t
A. B. C. D.

Rješenje 213

Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan. Grafički prikaz ukupne mehaničke energije kao funkcije vremena
bit će pravac paralelan s osi t jer je ukupna mehanička energija za svako vremensko razdoblje t stalna,
konstantna.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Odgovor je pod A.

Vježba 213
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloženih grafova točno
prikazuje ovisnost kinetičke energije jabuke o brzini?

D. C. B. A.
v
E
k
v
E
k
v
E
k
v
E
k

Rezultat: C.


15

Zadatak 214 (Filip, gimnazija)
Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu, ako joj je masa 50 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rješenje 214

s = 60 m, m = 50 kg, µ = 0.015, g = 9.81 m/s
2
, E
k
= ?

Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
, G m g = ⋅

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba površinom nekoga drugog tijela ili kad se tek
počinje gibati. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i može se izračunati pomoću izraza

, F F
tr
N
µ = ⋅
gdje je F
tr
trenje, µ faktor trenja, F
N
veličina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podlogu
po kojoj se giba. Na vodoravnoj površini sila trenja za tijelo težine G iznosi:

. F G F m g
tr tr
µ µ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Budući da je klizačica svoju kinetičku energiju E
k
(energiju gibanja) utrošila na obavljanje rada W pri
svladavanju sile trenja F
tr
na putu s, vrijedi:

.
E W
k
E F s
tr
k
W F s
tr
=
⇒ = ⋅
= ⋅
¹
¦
`
¦
)

Sila trenja F
tr
jednaka je umnošku trenja µ i težine klizačice mase m.
. F G F m g
tr tr
µ µ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅
Kinetička energija koju klizačica mora imati u zaletu iznosi:

0.015 50 9.81 60 441.45 .
2
F m g
m tr
E m g s kg m J
k
E F s
tr s
k
µ
µ
= ⋅ ⋅
⇒ = ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⋅ =
= ⋅
¹
¦
`
¦
)


Vježba 214
Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu, ako joj je masa 100 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rezultat: 882.9 J.

16

Zadatak 215 (Božo, srednja škola)
Tijelo mase 2 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rješenje 215

m = 2 kg, h = 40 m, v = 25 m/s, g = 10 m/s
2
, ∆E = ?

Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
1 2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Gravitacijska potencijalna energija E
gp
koju tijelo ima na visini h jednaka je zbroju kinetičke energije
E
k
tijela neposredno prije udara o tlo i mehaničke energije ∆E koja se pri padanju pretvorila u druge
oblike energije.
1 1
2 2
2 2
E E E E E E E m g h m v E m g h v
gp gp
k k
= + ∆ ⇒ ∆ = − ⇒ ∆ = ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ ⇒ ∆ = ⋅ ⋅ − ⋅ =
| |
|
\ ¹

2
1
2 10 40 25 175 .
2
2
m m
kg m J
s
s
= ⋅ ⋅ − ⋅ =
| |
| |
|
|
|
\ ¹
\ ¹

Vježba 215
Tijelo mase 4 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 350 J.

Zadatak 216 (Božo, srednja škola)
Tijelo mase 4 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 12 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rješenje 216

m = 4 kg, l = 12 m, h = 6 m, g = 10 m/s
2
, W = ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.

17

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.
Rad koji je obavila sila teža pri gibanju tijela niz kosinu jednak je promjeni gravitacijske potencijalne
energije koju je tijelo imalu na vrhu kosine i na dnu.

4 10 6 240 .
2
E m g h
gp m
W m g h kg m J
W E
gp s
= ⋅ ⋅
⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
=
¹
¦
`
¦
)

l
m
h

Vježba 216
Tijelo mase 8 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 18 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 480 J.

Zadatak 217 (Tonka, srednja škola)
Kvadar mase 2 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijeće na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 800 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajući pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga će biti sabijena za ___m.

Rješenje 217

m = 2 kg, v = 1 m/s, k = 800 N/m, s = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju

1
2
2
. E m v
k
= ⋅ ⋅

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj
odnos. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastičnu potencijalnu energiju. Elastična
potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako se
elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu
potencijalnu energiju iznosa
1
2
2
, E k s
ep
= ⋅ ⋅
gdje je k koeficijent elastičnosti tijela.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Budući da se kvadar giba po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom v, ima kinetičku energiju E
k
.
Nakon udarca u oprugu, ona se sabije i ima elastičnu potencijalnu energiju E
ep
. Kinetička energija
kvadra pretvorila se u elastičnu potencijalnu energiju opruge. Zbog zakona o očuvanju energije vrijedi:

2
1 1 1 1 2 2 2 2 2
2 2 2 2
2
/
m v
E E k s m v k s m v s
ep
k
k
k

= ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒

18

2 2
2
2
1 0.0 . / 5
800
m v m v m m kg
s s s v m
N
k k k s
m
⋅ ⋅
⇒ = ⇒ = ⇒ = ⋅ = ⋅ =
Vježba 217
Kvadar mase 4 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijeće na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 1600 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajući pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga će biti sabijena za ___m.

Rezultat: 0.05 m.

Zadatak 218 (Tonka, srednja škola)
Tijelo mase 3 kg se ispusti s visine 40 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetička
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rješenje 218

m = 3 kg, h = 40 m, g = 10 m/s
2
, E
k
= ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
= ⋅ ⋅

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Kinetička energija je energija koju tijelo dobije gibanjem. Ona zavisi o masi tijela i brzini kojom se
tijelo giba. Što je veća brzina i masa, to je veća kinetička energija tijela tj. masa tijela i brzina
kojom se tijelo giba su proporcionalne veličine kinetičkoj energiji. Kinetička energija je podvrsta
mehaničke energije. Mehanička energija se dijeli na kinetičku i potencijalnu energiju.
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija koju tijelo ima na visini h bit će
jednaka kinetičkoj energiji tijela neposredno prije pada na tlo.

3 10 40 1200 .
2
E E
gp m
k
E m g h kg m J
k
E m g h
gp s
=
⇒ = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ =
= ⋅ ⋅
¹
¦
`
¦
)

Vježba 218
Tijelo mase 6 kg se ispusti s visine 20 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetička
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 1200 J.

Zadatak 219 (Tonka, srednja škola)
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 1800 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rješenje 219

v = 72 km/h = [72 : 3.6] = 20 m/s, F = 1800 N, P = ?

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s = ⋅

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

19

Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W F s s
P P P F P F v
t t t

= ⇒ = ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅

Dakle, snaga je jednaka umnošku sile i brzine koju neko tijelo postigne pod djelovanjem te sile.
Trenutna snaga motora iznosi:
4
1800 20 36000 3.6 10 36 .
m
P F v N W W kW
s
= ⋅ = ⋅ = = ⋅ =
Vježba 219
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 3600 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rezultat: 72 kW.

Zadatak 220 (Nina, medicinska škola)
Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 20 cm, morat
će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći:
A. dva puta.
B. tri puta.
C. četiri puta.
D. osam puta.

Rješenje 220

s
1
= 10 cm = 0.1 m, s
2
= 20 cm = 0.2 m, W
1
= ?, W
2
= ?

Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o
meñusobnom položaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj
odnos.
Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako
se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu
potencijalnu energiju iznosa
1 2
2
, E k s
ep
= ⋅ ⋅
gdje je k koeficijent elastičnosti tijela.
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

1.inačica

Računamo omjer radova koje su obavile Ana i Iva.

1
2
1
1 2 2
2
2 2
2 2 0.2
2 2 2 2 2 2 2 2
2
1 2 2 0.1
1 1 1 1 1 1
1
2
1 1
2
k s s
W W W s
k
k
W s W
m
W W W W s W m
s
k s s
⋅ ⋅ ⋅
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
⋅ ⋅ ⋅


| |
| |
|
|
|
\ ¹
\ ¹

2
4.
1
W
W
⇒ =
Odgovor je pod C.

2.inačica
Uočimo da je elastična potencijalna energija razmjerna s kvadratom udaljenosti tijela od ravnotežnog
položaja (elongacijom s).
2
. E s
ep


Iva rastegne oprugu 10 cm, a Ana želi rastegnuti za 20 cm što je dva puta više. Znači da će Anin rad
biti četiri puta veći.

20

Vježba 220
Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 30 cm, morat
će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći:
A. tri puta.
B. šest puta.
C. devet puta.
D. dva puta.

Rezultat: C.

meñusobnom položaju dijelova tijela. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h,

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije.

h

1.inačica Visina h na koju se čovjek popeo po stubama iznosi: h = n ⋅ d, gdje je n broj stuba, d visina jedne stube. Računamo broj stuba.
h = n⋅d

  metoda  1   ⇒   ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ n ⋅ d ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ n ⋅ d / ⋅ m ⋅ g ⋅ d ⇒ E gp = m ⋅ g ⋅ h  supstitucije  
⇒ n= E gp m⋅ g ⋅d = 1200 J = 30. m 80 kg ⋅ 10 ⋅ 0.05 m 2 s

2.inačica Izračunamo povećanje gravitacijske potencijalne energije čovjeka kad se popne za jednu stubu. m ' E gp = m ⋅ g ⋅ d = 80 kg ⋅10 ⋅ 0.05 m = 40 J . 2 s Broj stuba n koje je čovjek prešao jednak je omjeru ukupne gravitacijske potencijalne energije Egp i ' gravitacijske potencijalne energije za jednu stubu E gp .
n= E gp 1200 J = = 30. ' 40 J E gp

Vježba 202 Čovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija poveća za 2400 J. Ako visina svake stube iznosi 10 cm, koliki je broj stuba čovjek prešao? (g = 10 m/s2) Rezultat: 30. Zadatak 203 (Željko, tehnička škola) Kamen mase 100 g izbacimo vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Koju će visinu doseći kamen ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s2)

2

• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula.81 m 2 2 s s Vježba 203 Kamen mase 1 dag izbacimo vertikalno uvis brzinom 36 km/h. a gravitacijska potencijalna energija iznosi E gp = m ⋅ g ⋅ h. k 2 Kad tijelo obavlja rad. Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. ∆E = 1 J. Koliki je rad obavio Filip. ako je sanjke pokrenuo iz mirovanja? Rješenje 204 m = 5 kg.08 m. Zadatak 204 (Mirela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. a = 1 m/s2. 2 ⋅ g m ⋅ g 2 ⋅ 9.81 m/s2. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. srednja škola) Filip gura sanjke mase 5 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom 1 m/s2. W=? 3 . Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju g = 9. k 2 Na maksimalnoj visini h njegova kinetička energija jednaka je nuli. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. pri izbacivanju vertikalno uvis.1 kg ⋅ 9. Koju će visinu doseći kamen ako se na svladavanje sile otpora zraka utrošiko 1 J njegove energije? (g = 9.1 kg. Kamen.Rješenje 203 m = 100 g = 0. slijedi: E − ∆E = E gp . gdje je g akceleracija slobodnog pada. mijenja mu se energija. Zbog zakona očuvanja energije mora vrijediti: E = E gp . h=? 1 2 E = ⋅m⋅v . k Budući da se na svladavanje sile otpora zraka utrošilo ∆E energije kamena. v = 10 m/s. s = 10 m.81 m/s2) Rezultat: 4.81 m 0. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. k Visina h koju kamen dosegne iznosi: 1 1 1 2 2 ⇒ E − ∆E = E gp ⇒ ⋅ m ⋅ v − ∆E = m ⋅ g ⋅ h ⇒ ⋅ m ⋅ v − ∆E = m ⋅ g ⋅ h / ⋅ k 2 2 m⋅g 2  m 2 10  v ∆E 1J s ⇒ h= − =  − = 4.08 m.

a= Obavljeni rad iznosi:  metoda  m  ⇒   ⇒ W = m ⋅ a ⋅ s = 5 kg ⋅1 2 ⋅ 10 m = 50 J . Količina gibanja je vektorska veličina. F ⇒ F = m ⋅ a. brzinom v1 s obzirom na dasku.5 m/s. ako su početne brzine obaju tijela bile jednake nuli. v1 = 1. 1 gdje F1 znači silu kojom tijelo mase m2 djeluje na tijelo mase m1 i ima hvatište u tijelu mase m1. Za dva tijela mase m1 i m2 koja meñusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije F = − F2 .Drugi Newtonov poučak: Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja. Brzina djevojčice s obzirom na dasku iznosi 1. m2 = 150 kg. Iz toga zakona proizlazi drugi. tijelo ima akceleraciju koja je proporcionalna sili.5 m/s. a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. Količina gibanja djevojčice mase m1. ako je sanjke pokrenuo iz mirovanja? Rezultat: 100 J. Koliki je rad obavio Filip. srednja škola) Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. W = F ⋅s  supstitucije s Vježba 204 Filip gura sanjke mase 10 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom 1 m/s2. p = m ⋅ v kad računamo iznos. Zadatak 205 (Mirela. Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je brzina daske prema ledu? Rješenje 205 m1 = 45 kg. v2 = ? Količinu gibanja definiramo kao umnožak mase tijela i njegove brzine. Brzine v1 i v2 brzine su tijela masa m1 odnosno m2 nakon njihova meñusobnog djelovanja. → → p = m⋅ v . iznosi: p1 = m1 ⋅ v1. vrijedi W = F ⋅ s. Zakon o sačuvanju količine gibanja Zbroj količina gibanja dva tijela prije njihova meñusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih količina gibanja nakon meñusobnog djelovanja. m Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. F = m⋅a  4 . Te su dvije sile jednake veličinom i suprotna su smjera. To vrijedi i za više od dva tijela. zakona održanja količine gibanja koji glasi m1 ⋅ v1 + m2 ⋅ v2 = 0. tj. Trenje izmeñu sanjki i snijega zanemarujemo. a F2 silu kojom tijelo mase m1 djeluje na tijelo mase m2 te ima hvatište u tijelu mase m2.

Trenje izmeñu daske i ledene podloge je zanemarivo. ⇒ v2 = − =− m1 + m2 45 kg + 150 kg s ( ) ( ) ( )⇒ Vježba 205 Djevojčica mase 45 kg počinje hodati po nepomičnoj dasci mase 150 kg. gdje je G sila teža. iznosi: p2 = m1 + m2 ⋅ v2 . y=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela.346 m . Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. ( ) Brzina daske prema ledu iznosi: p1 + p2 = 0 ⇒ p2 = − p1 ⇒ m1 + m2 ⋅ v2 = − m1 ⋅ v1 ⇒ m1 + m2 ⋅ v2 = − m1 ⋅ v1 / : m1 + m2 m 45 kg ⋅1.692 m/s. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora). l = ?.Količina gibanja daske mase m2 (zajedno s djevojčicom mase m1). Skakač se pusti s mosta bez početne brzine. Brzina djevojčice s obzirom na dasku iznosi 3 m/s. Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile 5 . Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Koliki je period titranja? c) Gdje se nalazi ravnotežni položaj skakača? Rješenje 206 m = 80 kg.5 m1 ⋅ v1 s = − 0. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. Konstanta opiranja užeta je k = 200 N/m. g = 10 m/s2. a) Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi? b) Nakon što se zaustavi on počinje titrati oko ravnotežnog položaja. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. gimnazija) Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine l0 = 25m u nerastegnutom stanju. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. brzinom v2 s obzirom na led. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu vrijednost g = 10 m/s2. k = 200 N/m. Tada je period titranja: T = 2π ⋅ m k . već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne elongaciji x. l0 = 25 m. gdje je g akceleracija slobodnog pada. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Zadatak 206 (Goga. Kolika je brzina daske prema ledu? Rezultat: – 0. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. T = ?. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h.

Najjednostavnije titranje je harmoničko titranje.2 =  ⇒ d1. tj.4  37. 2 2 Uvrstimo li zadane vrijednosti (bez mjernih jedinica) dobije se produljenje d. Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem. Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog položaja: F = −k ⋅ x. k je faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije. Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom.2 = a = 1 . gdje je l0 duljina užeta u nerastegnutom stanju.2 = 8± 8 ± 29. c = − 200  d1. b = − 8 .4  d1 = d1 = 18. Ukupna energija titranja dana je formulom E= gdje je x amplituda. b = − 8 .opruge. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji užeta pri produljenju za d. d je produljenje užeta. a najveći pomak od položaja ravnoteže nazivamo amplitudom. c = − 200  2 8±   ⇒ d1.4  21. ona titra oko tog položaja.2 = b − 4⋅a⋅c  2⋅a  864 2 ⇒ d1.2 = ⇒ 8± 64 + 800 2 ⇒ d1.4 2 ⇒ 8 + 29.7 m. 8 − 29. Općenito. l0 l 1 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 1 2 ( ) 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 2 1 2 ⋅ 200 ⋅ d 2 = 80 ⋅10 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ 2 = 800 ⋅ ( 25 + d ) / : 100 ⇒ 2 − 8 ⋅ d − 200 = 0 ⇒ 64 − 4 ⋅1 ⋅ ( − 200 ) 2 ⋅1 ⇒ 100 ⋅ d ⇒ d d 2 − 8 ⋅ d − 200 = 0 2 = 800 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ 100 ⋅ d 2 = 8 ⋅ ( 25 + d ) ⇒ d = 200 + 8 ⋅ d ⇒ d   ⇒  ⇒ −b ± a = 1 .4  d 2 = − 10.7 nema smisla   d2 = d2 = −    2 2  Ukupna duljina l iznosi: l = l0 + d = 25 m + 18.7 m = 43.7 m. ⋅k ⋅d ⋅k ⋅d d 1 2 2 ⋅k ⋅ x . = m ⋅ g ⋅ l0 + d . a) Sa slike vidi se l = l0 + d .7       2 2 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒ d = 18. k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. Periodično gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). d1 = b) Period titranja je: 6 .

slijedi: k ⋅ x = m ⋅ g ⇒ k ⋅ x = m ⋅ g /: k ⇒ x = Ravnotežni položaj skakača je na y = l0 + x = 25 m + 4 m = 29 m ispod mosta s kojeg je skočio. Konstanta opiranja užeta je k = 0.7 m. Vježba 206 Skakač s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastično uže duljine.T = 2π ⋅ c) m k = 2π ⋅ 80 kg = 3. N 200 m l0 l y ravnotežni položaj x d Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže. Kolika je ukupna duljina l užeta od mosta do mjesta na kojem se skakač zaustavi? Rezultat: 43. g = 10 m/s2. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Skakač se pusti s mosta bez početne brzine. (Masu užeta zanemarite prema masi skakača i za akceleraciju sile teže uzmite približnu vrijednost g = 10 m/s2. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju 7 . l0 = 25 m. y=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. l0 = 250 dm u nerastegnutom stanju. Zadatak 207 (Ivan. gimnazija) (Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 32 m od početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja. k = ?. Takoñer zanemarite visinu skakača i silu otpora).2 kN/m.97 s. Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema masi skakača. l = 32 m. m⋅g k 80 kg ⋅ 10 = 200 N m m 2 s = 4 m. te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. (g = 10 m/s2) a) Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 25 m. b) Koliko je daleko skakač od mosta (ravnotežni položaj) kada se konačno nakon titranja zaustavi? Rješenje 207 m = 70 kg.

mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. l0 l d ⇒ k= 2⋅m⋅ g ⋅l = 2 d 2 ⋅ 70 kg ⋅10 m ⋅ 32 m 2 N s = 914 . Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. tj. Titranje je periodično gibanje oko ravnotežnog položaja. k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Ukupna energija titranja dana je formulom E= gdje je x amplituda. k je faktor proporcionalnosti izmeñu sile i elongacije. a) Sa slike vidi se l = l0 + d ⇒ d = l − l0 = 32 m − 25 m = 7 m. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. gdje je G sila teža. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotežnog položaja: F = − k ⋅ x. gdje je g akceleracija slobodnog pada. 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l ⇒ 1 2 ⋅k ⋅d 2 = m⋅ g ⋅l / ⋅ 2 ⇒ 2 d 1 2 2 ⋅k ⋅ x . Najjednostavnije titranje je harmoničko titranje. gdje je l0 duljina užeta u nerastegnutom stanju. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. Općenito. Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile opruge. Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastična) sila. a najveći pomak od položaja ravnoteže nazivamo amplitudom. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija skakača u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji užeta pri produljenju za d. Svaki pomak od ravnotežnog položaja nazivamo elongacijom. Tada je period titranja: T = 2π ⋅ m k . 2 m ( 7 m) 8 . d je produljenje užeta. Periodično gibanje je gibanje koje se ponavlja nakon odreñenog vremenskog intervala (perioda). ona titra oko tog položaja.E gp = m ⋅ g ⋅ h. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Pomaknemo li oprugu iz ravnotežnog položaja stiskanjem ili rastezanjem. Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · x ili neke druge sile proporcionalne elongaciji x. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula.

b) l0 l y ravnotežni položaj x d Budući da je težina skakača elastična sila koja rasteže uže. gimnazija) Dva čamca nalaze se na jezeru. v1 = ?. Masa prvog čamca je 205 kg. 9 .77 m. slijedi: k ⋅ x = m⋅ g ⇒ k ⋅ x = m⋅ g /: k ⇒ x = Ravnotežni položaj skakača je na y = l0 + x = 25 m + 0. a drugog 450 kg. t = 2 s. Impuls vučne sile kojom čovjek djeluje na oba čamca je I = F ⋅ t. F = 200 N. m2 = 450 kg. Nañi brzinu prvog čamca u odnosu na obalu i u odnosu na drugi čamac nakon 2 s od početka vučenja. te da dimenzije skakača možemo zanemariti prema duljini užeta. Izmeñu njih nalazi se razapeto uže. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. v2 = ? vr = ? Ako je početna brzina nula. Zadatak 208 (Ivan. Pretpostavimo da uže (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skakač ima zanemarivu masu prema masi skakača. a umnožak p = m⋅v količinom gibanja mase m. gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Izračunajte konstantu opiranja užeta ako je ono u neopterećenom stanju dugo 250 dm. Rješenje 208 m1 = 205 kg. Vježba 207 (Bungee jumper) Skakač s mosta mase 70 kg skače s mosta i nakratko se zaustavi 320 dm od početne pozicije s koje je iskočio bez početne brzine pa zatim titra oko ravnotežnog položaja.77 m = 25. (g = 10 m/s2) Rezultat: 914 N/m.77 m ispod mosta s kojeg je skočio. m⋅g k 70 kg ⋅10 = 914 N m m 2 s = 0. za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi: F ⋅ t = m ⋅ v. Pretpostavi da su čamci u početku mirovali. Umnožak I = F ⋅t zovemo impulsom sile F.

95 + 0. a najveća kinetička energija. gimnazija) Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj? A) 0 J B) 1 J C) 2 J D) 4 J Rješenje 209 Eep = 2 J. stalno isti dio krivulje (najčešće kružnice) ili pravca.95 m1 205 kg s • drugi čamac dobit će brzinu v2 F ⋅ t 200 N ⋅ 2 s m F ⋅ t = m2 ⋅ v2 ⇒ F ⋅ t = m2 ⋅ v2 / : m2 ⇒ v2 = = = 0. Nañi brzinu drugog čamca u odnosu na obalu i u odnosu na prvi čamac. Rezultat: v1 = 1.89 = 2.Pod djelovanjem ovog impulsa sile: • prvi čamac dobit će brzinu v1 F ⋅ t 200 N ⋅ 2 s m F ⋅ t = m1 ⋅ v1 ⇒ F ⋅ t = m1 ⋅ v1 / : m1 ⇒ v1 = = = 1. s s s v1 v2 Vježba 208 Dva čamca nalaze se na jezeru. k 2 Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi. Položaj ravnoteže je položaj u kojem tijelo miruje.84 . Trenje je zanemarivo. v2 = 0. Kad tijelo titra. Zbroj tih dviju energija (zanemarivši gubitke) je stalan i jednak najvećoj potencijalnoj ili najvećoj kinetičkoj energiji.95 m/s. Zakon očuvanja energije: Eep = 1 2 ⋅ k ⋅ y0 . Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J. maksimalna udaljenost od ravnotežnog položaja. nakon 2 s od početka vučenja. a drugog 450 kg. m2 450 kg s Budući da se čamci gibaju jedan drugome u susret. relativna brzina prvog čamca u odnosu na drugi (odnosno drugog čamca u odnosu na prvi) je m m m vr = v1 + v2 = 1. Elastična potencijalna energija je maksimalna kada je tijelo najdalje od ravnotežnog položaja 2 gdje je y0 amplituda. Izmeñu njih nalazi se razapeto uže. gibajući se u dva suprotna smjera. Pretpostavi da su čamci u početku mirovali. Čovjek iz prvog čamca vuče uže silom 200 N. Zadatak 209 (Petra. Ek = ? Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . u tom je položaju najmanja potencijalna.89 . Masa prvog čamca je 205 kg. 10 .89 m/s.84 m/s. vr = 2.

• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. samo se neprekidno pretvara iz jednog oblika u drugi.• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Tada je kinetička energija nula jer mu je brzina v = 0 m/s.19 · 103 J/(kg · K). • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Prema zakonu o očuvanju energije ukupna energija u trenutku proleta kroz ravnotežni položaj jednaka je ukupnoj energiji u krajnjim položajima utega. Vježba 209 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crtež). Koliko iznosi ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja? A) 0 J B) 1 J C) 2 J D) 4 J Rezultat: C. Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlañenjem izgubi jednaka je Q = m ⋅ c ⋅ ∆t ⇒ Q = m ⋅ c ⋅ t2 − t1 . mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. specifični toplinski kapacitet vode c = 4. gdje je g akceleracija slobodnog pada. koliko bi porasla temperatura vode na dnu slapa? (g = 9. ∆t = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. pri titranju utega energija je stalna. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. g = 9. Dakle. Uteg ima najveću elastičnu potencijalnu energiju u krajnjim točkama kada je maksimalno udaljen od ravnotežnog položaja.19 · 103 J/(kg · K)) Rješenje 210 h = 122 m. srednja škola) Najviši slap na svijetu. Ukupna energija utega kada on prolazi kroz ravnotežni položaj iznosi 2 J. Elastična potencijalna energija ima vrijednost nula jer je u tom trenutku pomak iz položaja ravnoteže jednak nuli. Zadatak 210 (Lucija. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Odgovor je pod C.81 m/s2. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h.81 m/s2. slap Viktorija na rijeci Zambezi. ( ) 11 . c = 4. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega kada on prolazi kroz ravnotežni položaj je 2 J. Uteg ima najveću kinetičku energiju kad prolijeće kroz ravnotežni položaj jer je brzina maksimalna. visok je 122 m. Ako bi se sva potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u toplinsku energiju.

v=? Kad tijelo obavlja rad. Brzinu rada izražavamo snagom. Uz pretpostavku da sva gravitacijska potencijalna energija prelazi u toplinsku energiju vode slijedi: 1 g ⋅h Q = E gp ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h ⇒ m ⋅ c ⋅ ∆t = m ⋅ g ⋅ h / ⋅ ⇒ ∆t = = m⋅c c m ⋅ 122 m 9.81 m/s2) Rezultat: 48. visok je 122 m. a) Rad W koji obavi dizalica na svladavanju sile teže G. Gravitacijska potencijalna energija vode na vrhu slapa je E gp = m ⋅ g ⋅ h.92 m/s. mijenja mu se energija.285 0C. tehnička škola) Dizalica snage 10 kW diže teret težine 8 kN.gdje je m masa tijela. t gdje je v brzina tijela pošto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo stalnom. kolika bi bila brzina vode na dnu slapa? (g = 9. tj. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. vrijedi W = F ⋅ s. t = ?.19 ⋅10 kg ⋅ K Vježba 210 Najviši slap na svijetu. G = 8 kN = 8 · 103 N. W P= ⇒ P = F ⋅ v. slap Viktorija na rijeci Zambezi. h = 10 m.81 2 s = = 0. t Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz s s = v ⋅t ⇒ v = . Ako bi se sva potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u kinetičku energiju. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad obavljen. a) Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 10 m? b) Kojom brzinom dizalica diže teret? Rješenje 211 P = 10 kW = 104 W. konstantnom brzinom v za vrijeme t. a ∆t promjena temperature tijela. a pri dnu jednaka je nuli. jednak je W = G ⋅ h. a negativnom ako je odvodimo od sustava (hladimo ga). Zadatak 211 (Alen. Toplina koju je primila voda jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije vode. J 3 4. Vrijeme potrebno dizalici da podigne teret na visinu h iznosi: 12 . Toplinu Q smatramo pozitivnom veličinom ako je dovodimo sustavu (zagrijavamo ga). Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. c specifični toplinski kapacitet. Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. kada podiže teret na visinu h.

vrijedi: v= h t = 10 m 8s = 1. t Rješenje 212 Ako je početna brzina nula. To znači da će grafički prikaz količine gibanja p 13 . gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala.W = G⋅h  P= W t  metoda  G⋅h G⋅h t G⋅h   ⇒   ⇒ P = t ⇒ P = t /⋅ P ⇒ t = P = supstitucije    = 8 ⋅ 10 N ⋅ 10 m = 8 s. Uočimo da je F ⋅t = m⋅v   ⇒ p = F ⋅ t. p = m⋅v  Grafički prikaz količine gibanja p kao funkcije vremena t bit će pravac. a umnožak p = m⋅v količinom gibanja mase m.25 ⋅ 3. Umnožak I = F ⋅t zovemo impulsom sile F. srednja škola) Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno.5 km h .6 ] = 4. h Vježba 211 Dizalica snage 10 kW diže teret težine 16 kN. Zadatak 212 (Brankica. Kako se iz izraza za količinu gibanja p = F ⋅t vidi. t C. Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 5 m? Rezultat: 8 s. Koji od sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost količine gibanja kutije o vremenu dok sila djeluje? p p p p t A. t D. količina gibanja je linearna funkcija vremena t.25 m s = [ 1. B. za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi: F ⋅ t = m ⋅ v. 4 10 W 3 b) Budući da dizalica podiže teret uvis stalnom brzinom.

• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Zadatak 213 (Hanna. t Rezultat: B. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. t C. v D. Odgovor je pod B. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. U izoliranom sustavu zbroj energija je konstantan. B. konstantna. Koji od predloženih grafova točno prikazuje ovisnost kinetičke energije jabuke o brzini? Ek Ek Ek Ek v A. t D. t C. Koji od sljedećih grafova ispravno prikazuje ovisnost impulsa sile o vremenu dok sila djeluje? I I I I t A. gimnazija) Jabuka slobodno pada sa stabla. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Koji od predloženih grafova točno prikazuje ovisnost ukupne mehaničke energije jabuke o vremenu? Eu Eu Eu Eu t A. a nagib je ovisan o sili F. B. B. Vježba 213 Jabuka slobodno pada sa stabla. Vježba 212 Stalna rezultantna sila počne djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Otpor zraka je zanemariv. Otpor zraka je zanemariv. t Rješenje 213 Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. v C. v Rezultat: C. 14 . t D.kao funkcije vremena t biti pravac kroz ishodište koordinatnog sustava (p. Odgovor je pod A. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Grafički prikaz ukupne mehaničke energije kao funkcije vremena bit će pravac paralelan s osi t jer je ukupna mehanička energija za svako vremensko razdoblje t stalna. t – dijagrama) s nagibom prema osi vremena.

Budući da je klizačica svoju kinetičku energiju Ek (energiju gibanja) utrošila na obavljanje rada W pri svladavanju sile trenja Ftr na putu s.81 m/s2). W = Ftr ⋅ s   Ek = W Sila trenja Ftr jednaka je umnošku trenja µ i težine klizačice mase m. Rezultat: 882. Kinetička energija koju klizačica mora imati u zaletu iznosi: Ftr = µ ⋅ m ⋅ g Ek = Ftr ⋅ s  m   ⇒ Ek = µ ⋅ m ⋅ g ⋅ s = 0. ako joj je masa 100 kg i faktor trenja 0. gdje je Ftr trenje.81 m/s2. mijenja mu se energija.015? (g = 9. vrijedi:    ⇒ Ek = Ftr ⋅ s. m = 50 kg. 15 . µ faktor trenja. m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.  s  Vježba 214 Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. Kolika je bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu. Rješenje 214 s = 60 m. gimnazija) Klizačica je nakon zaleta prešla po vodoravnoj glatkoj površini leda put od 60 m. µ = 0. Kad tijelo obavlja rad.015 ⋅ 50 kg ⋅ 9. g = 9. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela.015. k 2 Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba površinom nekoga drugog tijela ili kad se tek počinje gibati. Pod djelovanjem sile teže sva tijela padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Ftr = µ ⋅ G ⇒ Ftr = µ ⋅ m ⋅ g . Na vodoravnoj površini sila trenja za tijelo težine G iznosi: Ftr = µ ⋅ G ⇒ Ftr = µ ⋅ m ⋅ g . FN veličina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podlogu po kojoj se giba. vrijedi W = F ⋅ s. Ek = ? Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. ako joj je masa 50 kg i faktor trenja 0. gdje je G sila teža.015? (g = 9.9 J.Zadatak 214 (Filip. Prema drugom Newtonovom poučku G = m ⋅ g.81 2 ⋅ 60 m = 441. Kolika je bila kinetička energija klizačice kojom se nakon zaleta počela gibati po ledu. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i može se izračunati pomoću izraza Ftr = µ ⋅ FN . Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada.45 J . Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v .81 m/s2).

U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. srednja škola) Tijelo mase 2 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. 2  s 2  s    Vježba 215 Tijelo mase 4 kg ispušteno je s visine 40 m iznad tla. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. k 2 Gravitacijska potencijalna energija Egp koju tijelo ima na visini h jednaka je zbroju kinetičke energije Ek tijela neposredno prije udara o tlo i mehaničke energije ∆E koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije. g = 10 m/s2.Zadatak 215 (Božo. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije? (g = 10 m/s2). • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima brzinu 25 m/s. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. Rezultat: 350 J. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. a visina 6 m. 16 . h = 6 m. gdje je g akceleracija slobodnog pada. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. Koliko iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno uporabiti sve navedene podatke. Koliko iznosi mehanička energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike energije? (g = 10 m/s2). Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. h = 40 m. Rješenje 216 m = 4 kg. W=? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela.) (g = 10 m/s2). g = 10 m/s2. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. srednja škola) Tijelo mase 4 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 12 m. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. ∆E = ? Potencijalnu i kinetičku energiju zovemo jednim imenom mehanička energija. Zadatak 216 (Božo. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima brzinu 25 m/s. gdje je g akceleracija slobodnog pada. l = 12 m. 1 1 2  2 E gp = Ek + ∆E ⇒ ∆E = E gp − Ek ⇒ ∆E = m ⋅ g ⋅ h − ⋅ m ⋅ v ⇒ ∆E = m ⋅  g ⋅ h − ⋅ v  = 2 2   2  m 1  m = 2 kg ⋅  10 ⋅ 40 m − ⋅  25   = 175 J . U izoliranom sustavu zbroj energija je konstantan. v = 25 m/s. Rješenje 215 m = 2 kg. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.

) (g = 10 m/s2). k = 800 N/m. s=? Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju 1 2 E = ⋅m⋅v . Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastičnu potencijalnu energiju. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. a visina 6 m. Kad se kvadar zaustavi. k 2 Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. Nakon udarca u oprugu kvadar se usporava sabijajući pritom oprugu. opruga će biti sabijena za ___m. ima kinetičku energiju Ek. Budući da se kvadar giba po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom v. Zadatak 217 (Tonka. v = 1 m/s. srednja škola) Kvadar mase 2 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova. E gp = m ⋅ g ⋅ h   W = E gp  ⇒ W = m ⋅ g ⋅ h = 4 kg ⋅ 10 2 ⋅ 6 m = 240 J . Koliko iznosi rad koji je obavila sila teža pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izračun nije neophodno uporabiti sve navedene podatke. Zbog zakona o očuvanju energije vrijedi: 2 1 1 2 2 1 2 2 1 2 2 m⋅v Eep = Ek ⇒ ⋅ k ⋅ s = ⋅ m ⋅ v ⇒ ⋅ k ⋅ s = ⋅ m ⋅ v / ⋅ ⇒ s = ⇒ 2 2 2 2 k k 17 . 2 gdje je k koeficijent elastičnosti tijela. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. mijenja mu se energija. ona se sabije i ima elastičnu potencijalnu energiju Eep. a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj odnos. Rad koji je obavila sila teža pri gibanju tijela niz kosinu jednak je promjeni gravitacijske potencijalne energije koju je tijelo imalu na vrhu kosine i na dnu. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Rješenje 217 m = 2 kg. s   m m l h Vježba 216 Tijelo mase 8 kg giba se od vrha do dna kosine čija je duljina 18 m. Rezultat: 480 J.Kad tijelo obavlja rad. Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. Ako se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu potencijalnu energiju iznosa 1 2 Eep = ⋅ k ⋅ s . On nalijeće na horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 800 N/m. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Nakon udarca u oprugu. Kinetička energija kvadra pretvorila se u elastičnu potencijalnu energiju opruge.

Što je veća brzina i masa. Kad se kvadar zaustavi. opruga će biti sabijena za ___m. E gp = m ⋅ g ⋅ h  s  Vježba 218 Tijelo mase 6 kg se ispusti s visine 20 m iznad tla. Kad tijelo obavlja rad. srednja škola) Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 1800 N. Otpor zraka zanemarujemo. U polju sile teže tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu energiju E gp = m ⋅ g ⋅ h. On nalijeće na horizontalno polegnutu oprugu konstante elastičnosti 1600 N/m. već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Zbog zakona očuvanja energije gravitacijska potencijalna energija koju tijelo ima na visini h bit će jednaka kinetičkoj energiji tijela neposredno prije pada na tlo. E = E gp  m  k  ⇒ Ek = m ⋅ g ⋅ h = 3 kg ⋅ 10 2 ⋅ 40 m = 1200 J . 18 . Zadatak 218 (Tonka. Rezultat: 0.⇒ s 2 = m⋅v k 2 / ⇒ s= m⋅v k 2 ⇒ s = v⋅ m k =1 m s ⋅ 2 kg = 0. Kinetička energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. P=? Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela.05 m. Zakon očuvanja energije: • Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti. Zadatak 219 (Tonka. h = 40 m. gdje je g akceleracija slobodnog pada. g = 10 m/s2. Ako sila djeluje u smjeru gibanja tijela. Ona zavisi o masi tijela i brzini kojom se tijelo giba. Kinetička energija je podvrsta mehaničke energije. masa tijela i brzina kojom se tijelo giba su proporcionalne veličine kinetičkoj energiji. srednja škola) Tijelo mase 3 kg se ispusti s visine 40 m iznad tla. (g = 10 m/s2) Rješenje 218 m = 3 kg. Otpor zraka zanemarujemo. F = 1800 N. Kinetička energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. Kolika je trenutna snaga motora? Rješenje 219 v = 72 km/h = [72 : 3. Nakon udarca u oprugu kvadar se usporava sabijajući pritom oprugu. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. N 800 m Vježba 217 Kvadar mase 4 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. Ek = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela. mijenja mu se energija.05 m.6] = 20 m/s. mora se pojaviti i jednak prirast nekog drugog oblika energije. • Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi zbivaju u tom sustavu. a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema dogovoru tijelo imalo energiju nula. Mehanička energija se dijeli na kinetičku i potencijalnu energiju. vrijedi W = F ⋅ s. Kinetička energija je energija koju tijelo dobije gibanjem. (g = 10 m/s2) Rezultat: 1200 J. to je veća kinetička energija tijela tj. • Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije.

2. s Vježba 219 Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vučnu silu od 3600 N. 19 . W F ⋅s s P= ⇒ P= ⇒ P = F ⋅ ⇒ P = F ⋅ v. B. 1 1 2 2 2 2 2 W2 2 ⋅ k ⋅ s2 W2 2 ⋅ k ⋅ s2 W2 s2 W2  s2  W2  0. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad obavljen. četiri puta. C. osam puta. D. medicinska škola) Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm.2 m.1 m. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Ona ovisi o meñusobnom položaju tijela ili o meñusobnom položaju dijelova tijela. Rješenje 220 s1 = 10 cm = 0. snaga je jednaka umnošku sile i brzine koju neko tijelo postigne pod djelovanjem te sile. t t t Dakle. W1 = ?. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 20 cm. a Ana želi rastegnuti za 20 cm što je dva puta više. tri puta. Ako se elastično tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastičnu potencijalnu energiju iznosa 1 2 Eep = ⋅ k ⋅ s . Kolika je trenutna snaga motora? Rezultat: 72 kW. Znači da će Anin rad biti četiri puta veći. Trenutna snaga motora iznosi: m 4 P = F ⋅ v = 1800 N ⋅ 20 = 36 000 W = 3.inačica Uočimo da je elastična potencijalna energija razmjerna s kvadratom udaljenosti tijela od ravnotežnog položaja (elongacijom s).Brzinu rada izražavamo snagom. W1 Odgovor je pod C. Iva rastegne oprugu 10 cm.1 m   ⋅ k ⋅ s1 ⋅ k ⋅ s1 1 2 2 W ⇒ 2 = 4. tj. 2 Eep ∼ s . W2 = ? Potencijalna energija je energija meñudjelovanja tijela.inačica Računamo omjer radova koje su obavile Ana i Iva. 2 gdje je k koeficijent elastičnosti tijela. Kad tijelo obavlja rad.2 m  = ⇒ = ⇒ = ⇒ =  ⇒ =  ⇒  2 2 W1 1 W1 1 W1 s 2 W1  s1  W1  0. mijenja mu se energija. 1. s2 = 20 cm = 0. dva puta. Elastična potencijalna energija je energija koju ima elastično tijelo kada ga se elastično deformira. morat će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći: A.6 ⋅10 W = 36 kW . Zadatak 220 (Nina. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa izmeñu njegovih dijelova. a ima svojstvo (potencijal) da može djelovati na taj odnos.

C. 20 . tri puta. morat će obaviti rad koji je od Ivinog rada veći: A. devet puta. dva puta. šest puta. D. Ako Ana želi oprugu rastegnuti za 30 cm. Rezultat: C. B.Vježba 220 Iva je elastičnu oprugu rastegla za 10 cm.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->