You are on page 1of 20

1

Zadatak 201 (Kety, gimnazija)


Kutija mase 1 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija pone gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon to je prela put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utroila na svladavanje trenja izmeu kutije i stola?

Rjeenje 201

m = 1 kg, F = 10 N, s = 1.5 m, v = 2 m/s, E = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju

1
2
2
. E m v
k
=

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.
Da bi se tijelu poveala kinetika energija, mora okolica na njemu obaviti rad. Ako se tijelu smanjuje
kinetika energija, tijelo obavlja rad.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s =

Budui da je Antonija gurala kutiju stalnom horizontalnom silom F = 10 N na putu s = 1.5 m, obavila
je rad:
10 1.5 15 . W F s N m J = = =

Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak poveanju kinetike energije
kutije.
'
'
15 .
15
W E
k
E J
k
W J
=
=
=

)


Nakon to je kutija prela put s postigla je brzinu v = 2 m/s i njezina kinetika energija iznosi:

2
1 1 2
1 2 2 .
2 2
m
E m v kg J
k
s
= = =
| |
|
\


Razlika izmeu kinetikih energija jednaka je energiji koju je Antonija utroila na svladavanje trenja
izmeu kutije i stola.
'
15 2 13 . E E E J J J
k k
= = =
Vjeba 201
Kutija mase 2 kg miruje na horizontalnome stolu. Antonija pone gurati kutiju stalnom
horizontalnom silom od 10 N. Nakon to je prela put 1.5 m, kutija je postigla brzinu 2 m/s. Koliko je
energije Antonija utroila na svladavanje trenja izmeu kutije i stola?

Rezultat: 11 J.

Zadatak 202 (eljko, tehnika kola)
ovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
povea za 1200 J. Ako visina svake stube iznosi 5 cm, koliki je broj stuba ovjek preao? (g = 10 m/s
2
)

Rjeenje 202

m = 80 kg, E
gp
= 1200 J, d = 5 cm = 0.05 m, g = 10 m/s
2
, n = ?

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o

2

meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
h

1.inaica
Visina h na koju se ovjek popeo po stubama iznosi:

, h n d =
gdje je n broj stuba, d visina jedne stube.
Raunamo broj stuba.

metoda
1
/
supstitucije
h n d
E m g n d E m g n d
gp gp
E g
p
m d
m
g
h
g
=
= =
=

(
`
(

)

1200
30.
80 10 0.05
2
E
J gp
n
m
m g d
kg m
s
= = =



2.inaica
Izraunamo poveanje gravitacijske potencijalne energije ovjeka kad se popne za jednu stubu.
'
80 10 0.05 40 .
2
m
E m g d kg m J
gp
s
= = =
Broj stuba n koje je ovjek preao jednak je omjeru ukupne gravitacijske potencijalne energije E
gp
i
gravitacijske potencijalne energije za jednu stubu
'
. E
gp


1200
30.
'
40
E
J gp
n
J
E
gp
= = =
Vjeba 202
ovjek mase 80 kg penje se po stubama. Pritom mu se gravitacijska potencijalna energija
povea za 2400 J. Ako visina svake stube iznosi 10 cm, koliki je broj stuba ovjek preao?
(g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 30.

Zadatak 203 (eljko, tehnika kola)
Kamen mase 100 g izbacimo vertikalno uvis brzinom 10 m/s. Koju e visinu dosei kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utroilo 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)




3

Rjeenje 203

m = 100 g = 0.1 kg, v = 10 m/s, E = 1 J, g = 9.81 m/s
2
, h = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju

1
2
2
. E m v
k
=

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.
Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Kamen, pri izbacivanju vertikalno uvis, ima kinetiku energiju

1
2
.
2
E m v
k
=
Na maksimalnoj visini h njegova kinetika energija jednaka je nuli, a gravitacijska potencijalna
energija iznosi
. E m g h
gp
=

Zbog zakona ouvanja energije mora vrijediti:

. E E
gp
k
=

Budui da se na svladavanje sile otpora zraka utroilo E energije kamena, slijedi:

. E E E
gp
k
=
Visina h koju kamen dosegne iznosi:

2
1
/
1 1
2
2 2
E E E m v E m g h m v E m g h
g
p
k
m
g
= = =


2
10
2
1
4.08 .
2
2 9.81 0.1 9.81
2 2
m
v E J s
h m
m m
g m g
kg
s s
| |
|

\
= = =



Vjeba 203
Kamen mase 1 dag izbacimo vertikalno uvis brzinom 36 km/h. Koju e visinu dosei kamen
ako se na svladavanje sile otpora zraka utroiko 1 J njegove energije? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 4.08 m.

Zadatak 204 (Mirela, srednja kola)
Filip gura sanjke mase 5 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rjeenje 204

m = 5 kg, s = 10 m, a = 1 m/s
2
, W = ?

4

Drugi Newtonov pouak:
Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru njegova gibanja, tijelo ima akceleraciju koja je
proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila.

.
F
a F m a
m
= =

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s =


Obavljeni rad iznosi:

metoda
supstituc
5 1 10 50 .
2
ije
F m a
m
W m a s kg m J
W F s
s
=
= = =
=
(
`
(
)

Vjeba 204
Filip gura sanjke mase 10 kg po snijegu tako da ih na putu od 10 m ubrzava akceleracijom
1 m/s
2
. Trenje izmeu sanjki i snijega zanemarujemo. Koliki je rad obavio Filip, ako je sanjke
pokrenuo iz mirovanja?

Rezultat: 100 J.

Zadatak 205 (Mirela, srednja kola)
Djevojica mase 45 kg poinje hodati po nepominoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojice s
obzirom na dasku iznosi 1.5 m/s. Trenje izmeu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rjeenje 205

m
1
= 45 kg, m
2
= 150 kg, v
1
= 1.5 m/s, v
2
= ?

Koliinu gibanja definiramo kao umnoak mase tijela i njegove brzine. Koliina gibanja je vektorska
veliina.
, kad raunamo izno . s p m v p m v

= =

Zakon o sauvanju koliine gibanja
Zbroj koliina gibanja dva tijela prije njihova meusobnog djelovanja jednak je zbroju njihovih
koliina gibanja nakon meusobnog djelovanja. To vrijedi i za vie od dva tijela.
Za dva tijela mase m
1
i m
2
koja meusobno djeluju jedno na drugo vrijedi zakon akcije i reakcije

,
1 2
F F =
gdje F
1
znai silu kojom tijelo mase m
2
djeluje na tijelo mase m
1
i ima hvatite u tijelu mase m
1
, a F
2

silu kojom tijelo mase m
1
djeluje na tijelo mase m
2
te ima hvatite u tijelu mase m
2
. Te su dvije sile
jednake veliinom i suprotna su smjera. Iz toga zakona proizlazi drugi, tj. zakona odranja koliine
gibanja koji glasi
0
1 1 2 2
, m v m v + =

ako su poetne brzine obaju tijela bile jednake nuli. Brzine v
1
i v
2
brzine su tijela masa m
1
odnosno m
2

nakon njihova meusobnog djelovanja.
Koliina gibanja djevojice mase m
1
, brzinom v
1
s obzirom na dasku, iznosi:

.
1 1 1
p m v =

5

Koliina gibanja daske mase m
2
(zajedno s djevojicom mase m
1
), brzinom v
2
s obzirom na led,
iznosi:
( )
.
2 1 2 2
p m m v = +
Brzina daske prema ledu iznosi:

( ) ( ) ( )
0
1 2 2 1 1 2 2 1
/ :
1 1 2 2 1 1 2 1
p p m m p p m m v m v m m v m v + = = + = = + +

45 1.5
1 1
0.346 .
2
45 150
1 2
m
kg
m v
m
s
v
m m kg kg s

= = =
+ +

Vjeba 205
Djevojica mase 45 kg poinje hodati po nepominoj dasci mase 150 kg. Brzina djevojice s
obzirom na dasku iznosi 3 m/s. Trenje izmeu daske i ledene podloge je zanemarivo. Kolika je
brzina daske prema ledu?

Rezultat: 0.692 m/s.

Zadatak 206 (Goga, gimnazija)
Skaka s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastino ue duljine l
0
= 25m
u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja ueta je k = 200 N/m. Skaka se pusti s mosta bez poetne
brzine. (Masu ueta zanemarite prema masi skakaa i za akceleraciju sile tee uzmite priblinu
vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoer zanemarite visinu skakaa i silu otpora).
a) Kolika je ukupna duljina l ueta od mosta do mjesta na kojem se skaka zaustavi?
b) Nakon to se zaustavi on poinje titrati oko ravnotenog poloaja. Koliki je period titranja?
c) Gdje se nalazi ravnoteni poloaj skakaa?

Rjeenje 206

m = 80 kg, l
0
= 25 m, k = 200 N/m, g = 10 m/s
2
, l = ?, T = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlai sva tijela nazivamo silom teom. Pod djelovanjem sile tee sva tijela
padaju na Zemlju ili pritiu na njezinu povrinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom pouku
, G m g =

gdje je G sila tea, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoniko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
=

Ova formula upotrebljava se obino kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastine sile

6

opruge; k je konstanta opruge (a znai silu potrebnu za jedinino produljenje opruge). Openito, k je
faktor proporcionalnosti izmeu sile i elongacije.
Titranje je periodino gibanje oko ravnotenog poloaja. Periodino gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoniko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastina) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotenog
poloaja:
. F k x =

Pomaknemo li oprugu iz ravnotenog poloaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog poloaja.
Svaki pomak od ravnotenog poloaja nazivamo elongacijom, a najvei pomak od poloaja ravnotee
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x =
gdje je x amplituda.

a)
Sa slike vidi se
,
0
l l d = +
gdje je l
0
duljina ueta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
ueta. Zbog zakona ouvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakaa u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
ueta pri produljenju za d.

( )
1 1
2 2
.
0
2 2
k d m g l k d m g l d = = +

Uvrstimo li zadane vrijednosti (bez mjernih jedinica) dobije se
produljenje d.

( )
1 1 2 2
200 80 10 25
2 2
k d m g l d d = = +

( ) ( )
2 2
100 800 25 100 800 / : 100 25 d d d d = + = +

( )
2 2 2
8 25 200 8 8 200 0 d d d d d d = + = + =

( )
1 , 8 , 200
2
8 64 4 1 200
8 200 0
2
1,2 4
2 1
1 , 8 , 200
1,2
2
a b c
d d
d
b b a c
a b c
d
a
= = =

=
=

= = =
=

` `
)
)
8 64 800 8 864 8 29.4
1,2 1,2 1,2
2 2 2
d d d
+
= = =

8 29.4 37.4
18.7
1 1
2 2 1
18
nema s
.7 .
8 29.4 21.4 10.7
2
2 2
i
2 2
m sla
d d
d
d m
d
d d
+
= =
=
=
=
= =



` ` `
)

) )


Ukupna duljina l iznosi:
25 18.7 43.7 .
0
l l d m m m = + = + =
b)
Period titranja je:
d
l
0
l

7

80
2 2 3.97 .
200
m kg
T s
N
k
m
= = =
c)
ravnoteni poloaj
y
x
l
l
0
d

Budui da je teina skakaa elastina sila koja rastee ue, slijedi:
/ :
80 10
2
4 .
200
k
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m

= = = = =
Ravnoteni poloaj skakaa je na
25 4 29
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skoio.

Vjeba 206
Skaka s mosta (bungee jumper) mase m = 80 kg privezan je o elastino ue duljine, l
0
= 250
dm u nerastegnutom stanju. Konstanta opiranja ueta je k = 0.2 kN/m. Skaka se pusti s mosta bez
poetne brzine. (Masu ueta zanemarite prema masi skakaa i za akceleraciju sile tee uzmite
priblinu vrijednost g = 10 m/s
2
. Takoer zanemarite visinu skakaa i silu otpora). Kolika je ukupna
duljina l ueta od mosta do mjesta na kojem se skaka zaustavi?

Rezultat: 43.7 m.

Zadatak 207 (Ivan, gimnazija)
(Bungee jumper) Skaka s mosta mase 70 kg skae s mosta i nakratko se zaustavi 32 m od
poetne pozicije s koje je iskoio bez poetne brzine pa zatim titra oko ravnotenog poloaja.
Pretpostavimo da ue (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skaka ima zanemarivu masu prema
masi skakaa, te da dimenzije skakaa moemo zanemariti prema duljini ueta. (g = 10 m/s
2
)
a) Izraunajte konstantu opiranja ueta ako je ono u neoptereenom stanju dugo 25 m.
b) Koliko je daleko skaka od mosta (ravnoteni poloaj) kada se konano nakon titranja zaustavi?

Rjeenje 207

m = 70 kg, l = 32 m, g = 10 m/s
2
, l
0
= 25 m, k = ?, y = ?

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju

8

, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Silu kojom Zemlja privlai sva tijela nazivamo silom teom. Pod djelovanjem sile tee sva tijela
padaju na Zemlju ili pritiu na njezinu povrinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom pouku
, G m g =

gdje je G sila tea, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Harmoniko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k x ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji x. Tada je period titranja:
2 .
m
T
k
=

Ova formula upotrebljava se obino kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastine sile
opruge; k je konstanta opruge (a znai silu potrebnu za jedinino produljenje opruge). Openito, k je
faktor proporcionalnosti izmeu sile i elongacije.
Titranje je periodino gibanje oko ravnotenog poloaja. Periodino gibanje je gibanje koje se
ponavlja nakon odreenog vremenskog intervala (perioda). Najjednostavnije titranje je harmoniko
titranje, tj. titranje koje uzrokuje harmonijska (elastina) sila. Ona je razmjerna pomaku iz ravnotenog
poloaja:
. F k x =

Pomaknemo li oprugu iz ravnotenog poloaja stiskanjem ili rastezanjem, ona titra oko tog poloaja.
Svaki pomak od ravnotenog poloaja nazivamo elongacijom, a najvei pomak od poloaja ravnotee
nazivamo amplitudom. Ukupna energija titranja dana je formulom

2
,
1
2
E k x =
gdje je x amplituda.
a)
Sa slike vidi se
32 25 7 ,
0 0
l l d d l l m m m = + = = =
gdje je l
0
duljina ueta u nerastegnutom stanju, d je produljenje
ueta. Zbog zakona ouvanja energije gravitacijska potencijalna
energija skakaa u odnosu na most jednaka je potencijalnoj energiji
ueta pri produljenju za d.

1 1 2 2
2
2
/
2
2
k d m g l k d
d
m g l = =
( )
2 70 10 32
2
2
914 .
2 2
7
m
kg m
m g l N
s
k
m
d m


= = =


d
l
0
l

9

b)
ravnoteni poloaj
y
x
l
l
0
d

Budui da je teina skakaa elastina sila koja rastee ue, slijedi:
/ :
70 10
2
0.77 .
914
m
kg
m g
s
k x m g k x m g x m
N
k
m
k

= = = = =
Ravnoteni poloaj skakaa je na

25 0.77 25.77
0
y l x m m m = + = + =
ispod mosta s kojeg je skoio.

Vjeba 207
(Bungee jumper) Skaka s mosta mase 70 kg skae s mosta i nakratko se zaustavi 320 dm od
poetne pozicije s koje je iskoio bez poetne brzine pa zatim titra oko ravnotenog poloaja.
Pretpostavimo da ue (koje ima svojstvo opruge) o koje je vezan skaka ima zanemarivu masu prema
masi skakaa, te da dimenzije skakaa moemo zanemariti prema duljini ueta. Izraunajte konstantu
opiranja ueta ako je ono u neoptereenom stanju dugo 250 dm. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 914 N/m.

Zadatak 208 (Ivan, gimnazija)
Dva amca nalaze se na jezeru. Masa prvog amca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeu njih
nalazi se razapeto ue. ovjek iz prvog amca vue ue silom 200 N. Nai brzinu prvog amca u
odnosu na obalu i u odnosu na drugi amac nakon 2 s od poetka vuenja. Pretpostavi da su amci u
poetku mirovali.

Rjeenje 208

m
1
= 205 kg, m
2
= 450 kg, F = 200 N, t = 2 s, v
1
= ?, v
2
= ? v
r
= ?

Ako je poetna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v =

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnoak

I F t =
zovemo impulsom sile F, a umnoak
p m v =
koliinom gibanja mase m.

Impuls vune sile kojom ovjek djeluje na oba amca je

. I F t =

10

Pod djelovanjem ovog impulsa sile:

prvi amac dobit e brzinu v
1

200 2
1.95
1 1 1 1 1
205
1
1
/ :
F t N s m
F t m v F t m v v
m k
m
g s

= = = = =
drugi amac dobit e brzinu v
2

200 2
0.89 .
2 2 2 2 2
45
/ :
2
0
2
F t N s m
F t m v F t m v v
m
m
kg s

= = = = =

Budui da se amci gibaju jedan drugome u susret, relativna brzina prvog amca u odnosu na drugi
(odnosno drugog amca u odnosu na prvi) je
1.95 0.89 2.84 .
1 2
m m m
v v v
r
s s s
= + = + =
v
2 v
1

Vjeba 208
Dva amca nalaze se na jezeru. Masa prvog amca je 205 kg, a drugog 450 kg. Izmeu njih
nalazi se razapeto ue. ovjek iz prvog amca vue ue silom 200 N. Nai brzinu drugog amca u
odnosu na obalu i u odnosu na prvi amac, nakon 2 s od poetka vuenja. Pretpostavi da su amci u
poetku mirovali.

Rezultat: v
1
= 1.95 m/s, v
2
= 0.89 m/s, v
r
= 2.84 m/s.

Zadatak 209 (Petra, gimnazija)
Uteg privren za oprugu lei na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crte). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotenog poloaja iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega u
trenutku kada on prolazi kroz ravnoteni poloaj?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J
Rjeenje 209

E
ep
= 2 J, E
k
= ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju
1
2
2
. E m v
k
=

Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi, gibajui se u dva suprotna smjera, stalno isti dio krivulje
(najee krunice) ili pravca. Poloaj ravnotee je poloaj u kojem tijelo miruje. Kad tijelo titra, u
tom je poloaju najmanja potencijalna, a najvea kinetika energija. Zbroj tih dviju energija
(zanemarivi gubitke) je stalan i jednak najveoj potencijalnoj ili najveoj kinetikoj energiji.
Elastina potencijalna energija je maksimalna kada je tijelo najdalje od ravnotenog poloaja

1 2
0
2
, E k y
ep
=
gdje je y
0
amplituda, maksimalna udaljenost od ravnotenog poloaja.
Zakon ouvanja energije:

11

Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Uteg ima najveu elastinu potencijalnu energiju u krajnjim tokama kada je maksimalno udaljen od
ravnotenog poloaja. Tada je kinetika energija nula jer mu je brzina v = 0 m/s.
Uteg ima najveu kinetiku energiju kad prolijee kroz ravnoteni poloaj jer je brzina maksimalna.
Elastina potencijalna energija ima vrijednost nula jer je u tom trenutku pomak iz poloaja ravnotee
jednak nuli. Prema zakonu o ouvanju energije ukupna energija u trenutku proleta kroz ravnoteni
poloaj jednaka je ukupnoj energiji u krajnjim poloajima utega. Dakle, pri titranju utega energija je
stalna, samo se neprekidno pretvara iz jednog oblika u drugi. Ukupna energija utega kada on prolazi
kroz ravnoteni poloaj je 2 J.
Odgovor je pod C.

Vjeba 209
Uteg privren za oprugu lei na horizontalnoj (vodoravnoj) podlozi i harmonijski titra u
horizontalnoj (vodoravnoj) ravnini (pogledaj crte). Trenje je zanemarivo. Ukupna energija utega kada
on prolazi kroz ravnoteni poloaj iznosi 2 J. Koliko iznosi ukupna energija utega pri
maksimalnom otklonu od ravnotenog poloaja?

) 0 ) 1 ) 2 ) 4 A J B J C J D J

Rezultat: C.

Zadatak 210 (Lucija, srednja kola)
Najvii slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u toplinsku energiju, koliko bi porasla
temperatura vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
, specifini toplinski kapacitet vode
c = 4.19 10
3
J/(kg K))

Rjeenje 210

h = 122 m, g = 9.81 m/s
2
, c = 4.19 10
3
J/(kg K), t = ?

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Toplina koju neko tijelo zagrijavanjem primi odnosno hlaenjem izgubi jednaka je

( )
,
2 1
Q m c t Q m c t t = =

12

gdje je m masa tijela, c specifini toplinski kapacitet, a t promjena temperature tijela.
Toplinu Q smatramo pozitivnom veliinom ako je dovodimo sustavu (zagrijavamo ga), a negativnom
ako je odvodimo od sustava (hladimo ga).


Toplina koju je primila voda jednaka je promjeni gravitacijske potencijalne energije vode.
Gravitacijska potencijalna energija vode na vrhu slapa je

, E m g h
gp
=
a pri dnu jednaka je nuli. Uz pretpostavku da sva gravitacijska potencijalna energija prelazi u toplinsku
energiju vode slijedi:
1
/
g h
Q E m c t m g h
m
m c t m g h t
c c
gp

= =

= = =
9.81 122
2
0
0.285 .
3
4.19 10
m
m
s
C
J
kg K

= =


Vjeba 210
Najvii slap na svijetu, slap Viktorija na rijeci Zambezi, visok je 122 m. Ako bi se sva
potencijalna energija vode na vrhu slapa pri padu pretvorila u kinetiku energiju, kolika bi bila brzina
vode na dnu slapa? (g = 9.81 m/s
2
)

Rezultat: 48.92 m/s.

Zadatak 211 (Alen, tehnika kola)
Dizalica snage 10 kW die teret teine 8 kN.
a) Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne teret na visinu 10 m?
b) Kojom brzinom dizalica die teret?

Rjeenje 211

P = 10 kW = 10
4
W, G = 8 kN = 8 10
3
N, h = 10 m, t = ?, v = ?

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s =

Brzinu rada izraavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W
P P F v
t
= =

Jednoliko pravocrtno gibanje du puta s jest gibanje za koje vrijedi izraz
,
s
s v t v
t
= =
gdje je v brzina tijela poto se pokrenulo iz mirovanja i gibalo stalnom, konstantnom brzinom v za
vrijeme t.

a)
Rad W koji obavi dizalica na svladavanju sile tee G, kada podie teret na visinu h, jednak je

. W G h =
Vrijeme potrebno dizalici da podigne teret na visinu h iznosi:

13

metoda
/
supstitucije
W G h
G h G h G h
P P t
W
t t P
t
t
P P
=

= =
=
= =

(
`
(

)

3
8 10 10
8 .
4
10
N m
s
W

= =
b)
Budui da dizalica podie teret uvis stalnom brzinom, vrijedi:

[ ] 1.25 3.
10
1.25 4 5
8
6 . .
h m m km
v
t s s h
= = = = =
h

Vjeba 211
Dizalica snage 10 kW die teret teine 16 kN. Koliko je vremena potrebno dizalici da podigne
teret na visinu 5 m?

Rezultat: 8 s.

Zadatak 212 (Brankica, srednja kola)
Stalna rezultantna sila pone djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedeih grafova ispravno prikazuje ovisnost koliine gibanja kutije o vremenu dok sila djeluje?

D. C. B. A.
t
p
t
p
t
p
t
p

Rjeenje 212

Ako je poetna brzina nula, za tijelo mase m na koje je za vrijeme t djelovala sila F vrijedi:

, F t m v =

gdje je v brzina na kraju vremenskog intervala t za koji je sila djelovala. Umnoak

I F t =
zovemo impulsom sile F, a umnoak
p m v =
koliinom gibanja mase m.
Uoimo da je
.
F t m v
p F t
p m v
=
=
`
=
)


Grafiki prikaz koliine gibanja p kao funkcije vremena t bit e pravac. Kako se iz izraza za koliinu
gibanja
p F t =

vidi, koliina gibanja je linearna funkcija vremena t. To znai da e grafiki prikaz koliine gibanja p

14

kao funkcije vremena t biti pravac kroz ishodite koordinatnog sustava (p, t dijagrama) s nagibom
prema osi vremena, a nagib je ovisan o sili F.
Odgovor je pod B.

Vjeba 212
Stalna rezultantna sila pone djelovati na kutiju te se ona zbog toga giba pravocrtno. Koji od
sljedeih grafova ispravno prikazuje ovisnost impulsa sile o vremenu dok sila djeluje?

I
t
I
t
I
t
I
t
A. B. C. D.

Rezultat: B.

Zadatak 213 (Hanna, gimnazija)
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloenih grafova tono
prikazuje ovisnost ukupne mehanike energije jabuke o vremenu?

E
u
t
E
u
t
E
u
t
E
u
t
A. B. C. D.

Rjeenje 213

Potencijalnu i kinetiku energiju zovemo jednim imenom mehanika energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan. Grafiki prikaz ukupne mehanike energije kao funkcije vremena
bit e pravac paralelan s osi t jer je ukupna mehanika energija za svako vremensko razdoblje t stalna,
konstantna.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.

Odgovor je pod A.

Vjeba 213
Jabuka slobodno pada sa stabla. Otpor zraka je zanemariv. Koji od predloenih grafova tono
prikazuje ovisnost kinetike energije jabuke o brzini?

D. C. B. A.
v
E
k
v
E
k
v
E
k
v
E
k

Rezultat: C.


15

Zadatak 214 (Filip, gimnazija)
Klizaica je nakon zaleta prela po vodoravnoj glatkoj povrini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetika energija klizaice kojom se nakon zaleta poela gibati po ledu, ako joj je masa 50 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rjeenje 214

s = 60 m, m = 50 kg, = 0.015, g = 9.81 m/s
2
, E
k
= ?

Silu kojom Zemlja privlai sva tijela nazivamo silom teom. Pod djelovanjem sile tee sva tijela
padaju na Zemlju ili pritiu na njezinu povrinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom pouku
, G m g =

gdje je G sila tea, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Trenje je sila koja se javlja kad se neko tijelo giba povrinom nekoga drugog tijela ili kad se tek
poinje gibati. Trenje ima smjer suprotan smjeru gibanja i moe se izraunati pomou izraza

, F F
tr
N
=
gdje je F
tr
trenje, faktor trenja, F
N
veliina okomite komponente sile kojom tijelo djeluje na podlogu
po kojoj se giba. Na vodoravnoj povrini sila trenja za tijelo teine G iznosi:

. F G F m g
tr tr
= =
Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju
1
2
2
. E m v
k
=
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s =

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.
Budui da je klizaica svoju kinetiku energiju E
k
(energiju gibanja) utroila na obavljanje rada W pri
svladavanju sile trenja F
tr
na putu s, vrijedi:

.
E W
k
E F s
tr
k
W F s
tr
=
=
=

)

Sila trenja F
tr
jednaka je umnoku trenja i teine klizaice mase m.
. F G F m g
tr tr
= =
Kinetika energija koju klizaica mora imati u zaletu iznosi:

0.015 50 9.81 60 441.45 .
2
F m g
m tr
E m g s kg m J
k
E F s
tr s
k

=
= = =
=

)


Vjeba 214
Klizaica je nakon zaleta prela po vodoravnoj glatkoj povrini leda put od 60 m. Kolika je
bila kinetika energija klizaice kojom se nakon zaleta poela gibati po ledu, ako joj je masa 100 kg i
faktor trenja 0.015? (g = 9.81 m/s
2
).

Rezultat: 882.9 J.

16

Zadatak 215 (Boo, srednja kola)
Tijelo mase 2 kg isputeno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanika energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rjeenje 215

m = 2 kg, h = 40 m, v = 25 m/s, g = 10 m/s
2
, E = ?

Potencijalnu i kinetiku energiju zovemo jednim imenom mehanika energija. U izoliranom
sustavu zbroj energija je konstantan.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju
1 2
2
. E m v
k
=

Gravitacijska potencijalna energija E
gp
koju tijelo ima na visini h jednaka je zbroju kinetike energije
E
k
tijela neposredno prije udara o tlo i mehanike energije E koja se pri padanju pretvorila u druge
oblike energije.
1 1
2 2
2 2
E E E E E E E m g h m v E m g h v
gp gp
k k
= + = = = =
| |
|
\

2
1
2 10 40 25 175 .
2
2
m m
kg m J
s
s
= =
| |
| |
|
|
|
\
\

Vjeba 215
Tijelo mase 4 kg isputeno je s visine 40 m iznad tla. Neposredno prije udara o tlo tijelo ima
brzinu 25 m/s. Koliko iznosi mehanika energija koja se pri padanju pretvorila u druge oblike
energije? (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 350 J.

Zadatak 216 (Boo, srednja kola)
Tijelo mase 4 kg giba se od vrha do dna kosine ija je duljina 12 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila tea pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izraun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rjeenje 216

m = 4 kg, l = 12 m, h = 6 m, g = 10 m/s
2
, W = ?

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.

17

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.
Rad koji je obavila sila tea pri gibanju tijela niz kosinu jednak je promjeni gravitacijske potencijalne
energije koju je tijelo imalu na vrhu kosine i na dnu.

4 10 6 240 .
2
E m g h
gp m
W m g h kg m J
W E
gp s
=
= = =
=

)

l
m
h

Vjeba 216
Tijelo mase 8 kg giba se od vrha do dna kosine ija je duljina 18 m, a visina 6 m. Koliko
iznosi rad koji je obavila sila tea pri tom gibanju? (NAPOMENA: za izraun nije neophodno
uporabiti sve navedene podatke.) (g = 10 m/s
2
).

Rezultat: 480 J.

Zadatak 217 (Tonka, srednja kola)
Kvadar mase 2 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijee na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastinosti 800 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajui pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga e biti sabijena za ___m.

Rjeenje 217

m = 2 kg, v = 1 m/s, k = 800 N/m, s = ?

Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju

1
2
2
. E m v
k
=

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da moe djelovati na taj
odnos. U mehanici razlikujemo gravitacijsku potencijalnu i elastinu potencijalnu energiju. Elastina
potencijalna energija je energija koju ima elastino tijelo kada ga se elastino deformira. Ako se
elastino tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastinu
potencijalnu energiju iznosa
1
2
2
, E k s
ep
=
gdje je k koeficijent elastinosti tijela.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Budui da se kvadar giba po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom v, ima kinetiku energiju E
k
.
Nakon udarca u oprugu, ona se sabije i ima elastinu potencijalnu energiju E
ep
. Kinetika energija
kvadra pretvorila se u elastinu potencijalnu energiju opruge. Zbog zakona o ouvanju energije vrijedi:

2
1 1 1 1 2 2 2 2 2
2 2 2 2
2
/
m v
E E k s m v k s m v s
ep
k
k
k

= = = =

18

2 2
2
2
1 0.0 . / 5
800
m v m v m m kg
s s s v m
N
k k k s
m

= = = = =
Vjeba 217
Kvadar mase 4 kg giba se po glatkoj horizontalnoj podlozi brzinom 1 m/s. On nalijee na
horizontalno polegnutu oprugu konstante elastinosti 1600 N/m. Nakon udarca u oprugu kvadar se
usporava sabijajui pritom oprugu. Kad se kvadar zaustavi, opruga e biti sabijena za ___m.

Rezultat: 0.05 m.

Zadatak 218 (Tonka, srednja kola)
Tijelo mase 3 kg se ispusti s visine 40 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetika
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rjeenje 218

m = 3 kg, h = 40 m, g = 10 m/s
2
, E
k
= ?

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. U polju sile tee tijelo mase m ima gravitacijsku potencijalnu
energiju
, E m g h
gp
=

gdje je g akceleracija slobodnog pada, a h vertikalna udaljenost tijela od mjesta gdje bi prema
dogovoru tijelo imalo energiju nula.
Kinetika energija je energija koju tijelo dobije gibanjem. Ona zavisi o masi tijela i brzini kojom se
tijelo giba. to je vea brzina i masa, to je vea kinetika energija tijela tj. masa tijela i brzina
kojom se tijelo giba su proporcionalne veliine kinetikoj energiji. Kinetika energija je podvrsta
mehanike energije. Mehanika energija se dijeli na kinetiku i potencijalnu energiju.
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Zbog zakona ouvanja energije gravitacijska potencijalna energija koju tijelo ima na visini h bit e
jednaka kinetikoj energiji tijela neposredno prije pada na tlo.

3 10 40 1200 .
2
E E
gp m
k
E m g h kg m J
k
E m g h
gp s
=
= = =
=

)

Vjeba 218
Tijelo mase 6 kg se ispusti s visine 20 m iznad tla. Otpor zraka zanemarujemo. Kinetika
energija tijela neposredno prije pada na tlo iznosi__. (g = 10 m/s
2
)

Rezultat: 1200 J.

Zadatak 219 (Tonka, srednja kola)
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vunu silu od 1800 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rjeenje 219

v = 72 km/h = [72 : 3.6] = 20 m/s, F = 1800 N, P = ?

Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
. W F s =

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.

19

Brzinu rada izraavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
.
W F s s
P P P F P F v
t t t

= = = =

Dakle, snaga je jednaka umnoku sile i brzine koju neko tijelo postigne pod djelovanjem te sile.
Trenutna snaga motora iznosi:
4
1800 20 36000 3.6 10 36 .
m
P F v N W W kW
s
= = = = =
Vjeba 219
Motor automobila pri brzini 72 km/h proizvodi vunu silu od 3600 N. Kolika je trenutna
snaga motora?

Rezultat: 72 kW.

Zadatak 220 (Nina, medicinska kola)
Iva je elastinu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana eli oprugu rastegnuti za 20 cm, morat
e obaviti rad koji je od Ivinog rada vei:
A. dva puta.
B. tri puta.
C. etiri puta.
D. osam puta.

Rjeenje 220

s
1
= 10 cm = 0.1 m, s
2
= 20 cm = 0.2 m, W
1
= ?, W
2
= ?

Potencijalna energija je energija meudjelovanja tijela. Ona ovisi o meusobnom poloaju tijela ili o
meusobnom poloaju dijelova tijela. Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom
sustavu zbog odnosa izmeu njegovih dijelova, a ima svojstvo (potencijal) da moe djelovati na taj
odnos.
Elastina potencijalna energija je energija koju ima elastino tijelo kada ga se elastino deformira. Ako
se elastino tijelo stegne ili rastegne i pri tome mu se promijeni duljina za s onda ono ima elastinu
potencijalnu energiju iznosa
1 2
2
, E k s
ep
=
gdje je k koeficijent elastinosti tijela.
Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utroenom radu.

1.inaica

Raunamo omjer radova koje su obavile Ana i Iva.

1
2
1
1 2 2
2
2 2
2 2 0.2
2 2 2 2 2 2 2 2
2
1 2 2 0.1
1 1 1 1 1 1
1
2
1 1
2
k s s
W W W s
k
k
W s W
m
W W W W s W m
s
k s s

= = = = =

| |
| |
|
|
|
\
\

2
4.
1
W
W
=
Odgovor je pod C.

2.inaica
Uoimo da je elastina potencijalna energija razmjerna s kvadratom udaljenosti tijela od ravnotenog
poloaja (elongacijom s).
2
. E s
ep


Iva rastegne oprugu 10 cm, a Ana eli rastegnuti za 20 cm to je dva puta vie. Znai da e Anin rad
biti etiri puta vei.

20

Vjeba 220
Iva je elastinu oprugu rastegla za 10 cm. Ako Ana eli oprugu rastegnuti za 30 cm, morat
e obaviti rad koji je od Ivinog rada vei:
A. tri puta.
B. est puta.
C. devet puta.
D. dva puta.

Rezultat: C.

You might also like