P. 1
Oslobođenje [broj 23363, 3.1.2012]

Oslobođenje [broj 23363, 3.1.2012]

|Views: 319|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 03, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/08/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

UTORAK, 3. 1. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.363

Ivan Barbali} o kraju mandata Bosne i Hercegovine

Polo`ili ispit zrelosti
u Vije}u sigurnosti UN-a
\ulizara Had`imustafi}
2-3. strana

UGRO@ENE IZUZETI SA TR@I[TA STRUJE
Danas sahrana

5. strana

NOVA GODINA U BiH
4-5. strana

PREMINUO KIRO GLIGOROV

17. strana

Prijedlog bud`eta FBiH za 2012.

PRIHODI MANJI, KOMBIJEM A BUD@ET OKO U MINISTRA 188 MILIONA VE]I POLICIJE
6-7. strana 15. strana

Udes u Tuzli

DANAS PRILOZI

U @I@I
Dom i Udru`enje za ljudska prava

2

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Bosna i Hercegovina na kraju mandata

Polo`ili smo isp u Vije}u sigurn
(Specijalno za Oslobo|enje iz New Yorka)

Zoran @uljevi}: ^ekaju sastanak

Nermin Nik{i}: Premijer na potezu

Vjerujemo
u premijera
Stanarima privatnih stanova sporna i odredba prijedloga izmjena Zakona po kojoj }e se veli~ina zamjenskog stana odre|ivati prema broju ~lanova doma}instva
Pred sta vni ci Udru`enja gra|ana za za{titu stanarskog prava u nacionaliziranim i privatnim sta no vi ma Dom i Udru`enja za gra|anska prava, iako je bilo najavljeno, nisu se uo~i novogodi{njih praznika sastali sa federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em. Sastanak je odgo|en, kako su kazali iz Nik{i}evog kabineta, zbog niza obaveza premijera i ostalih ~lanova Vlade vezanih za dono{enje bud`eta za 2012. Na sastanku je trebalo biti rije~i o, za nosioce stanarskog prava u privatnim stanovima u FBiH, spornim odredbama prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Ni posljednji prijedlog izmjena tog zakona, koji je utvrdila Vlada, ali ga jo{ nije uputila u parlamentarnu proceduru, nije omogu}io otkup, po tvrdnjama udru`enja, 700 do 800 stanova za koje je prethodna dr`ava dodijelila stanarsko pravo, ali se vode kao privatno vlasni{tvo. vatnim stanovima. Me|utim, namjera nam je upozoriti premijera da ni odredbe usvojenog prijedloga o izmjeni Zakona o prodaji stanova stanare privatnih stanova ne tretiraju jednako kao ostale kategorije koje imaju pravo na zamjenski stan, kazao je predstavnik Doma Zoran @uljevi}. Takva je, po @uljevi}evom mi{ljenju, odredba da stanari privatnih stanova mogu podnijeti zahtjev za otkup stana na kojem imaju stanarsko pravo ukoliko se utvrdi da nema zakonskih nasljednika vlasnika do drugog reda.

• Zavr{ava se ~lanstvo Bosne i Hercegovine u Vije}u sigurnosti. Koji su prvi utisci kada se osvrnete na protekle dvije godine? - Nakon dvije godine zavr{ava se mandat Bosne i Hercegovine kao nestalne ~lanice Vije}a sigurnosti. Iskreno vjerujem da smo pokazali da na{a dr`ava mo`e biti pouzdan i ravnopravan partner na najvi{oj me|unarodnoj sceni i da smo kompetentno i odgovorno sudjelovali u kompleksnim procesima odlu~ivanja u vezi s goru}im pitanjima mira i sigurnosti u svijetu.

• Mnoga pitanja u Vije}u do sada nisu bila predmet interesa na{e diplomatije. Kako je to utjecalo na na{ rad? - Naravno, paleta pitanja o kojima raspravlja Vije}e je daleko {ira. O nekima od njih Bosna i Hercegovina je prvi put raspravljala i donosila odluke. Na primjer, pitanja Haitija, Sudana, Somalije, Nepala, Mijanmara, Konga, Liberije, ^ada, Sjeverne Koreje, Sijera Leona, Iraka, zatim

Libija i Sirija
• [ta su bili najve}i izazovi i najte`e odluke Vije}a u prethodnom periodu? - Svijet se suo~io sa novim izazovima u spomenutom periodu. Naro~ito pro{la godina bila je karakteristi~na po novim i neo~ekivanim krizama. Arapsko prolje}e do{lo je neo~ekivano, Vije}e je moralo prona}i odgovor i preuzeti odgovornost. Nije bilo jednostavno prona}i rje{enja u vezi s, na primjer, situacijom u Libiji, kada su pred ~lanovima Vije}a bile predo~ene pouzdane informacije da se priprema krvoproli}e u Bengaziju. Tako|er, nakon te{kih pregovora i kompromisa kako bi se adresiralo libijsko pitanje, Vije}e jo{ uvijek traga za solucijama kako bi se smirila situacija u Siriji, situacija u Jemenu, ali treba re}i da postignuti rezultati daju ne{to vi{e prostora za optimizam.

APLAUZ I ^ESTITKE Rad na{e zemlje u Vije}u dobio je najvi{e ocjene od generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona, svih stalnih ~lanica Vije}a, na pro{lom sastanku zemalja ~lanica Isto~noevropske grupe, koja nas je kandidovala za ~lanstvo, pohvaljeni smo aplauzom i srda~nim rije~ima
kompleksni izazovi u vezi s nuklearnim naoru`anjem u Iranu i Sjevernoj Koreji, stalno pra}enje pitanja u vezi s Bliskim istokom itd. Naravno, unutar Vije}a smo tako|er u~estvovali u raspravama koje se odnose na unapre|ivanje koncepata i rje{enja u vezi s za{titom ljudskih prava, za{titom civila u ratnim konfliktima, postratnom izgradnjom zemlje. Bili smo prepoznatljivi u diskusijama o pitanjima povratka iz-

Javni interes
- Ta odredba je obuhvatala nasljednike prvog reda, a potom je navodno pro{irena i na drugi nasljedni red. Nije jasno za{to je kod dodjele zamjenskog stana za nosioce stanarskog prava u privatnim stanovima predvi|eno da nam se kvadratura zamjenskog stana odre|uje na osnovu broja ~lanova doma}instva. Istovremeno, za kategoriju vlasnika nacionaliziranih a otkupljenih stanova predvi|ena je ista kvadratura zamjenskog stana, plus ili minus deset posto. Za{to i mi ne bismo bili tretirani na takav na~in, pita se @uljevi}. Napominje i da je prijedlog udru`enja da se otkup stanova poku{a proglasiti javnim interesom, jer je "ta mogu}nost navedena i u odluci Ustavnog suda FBiH". - Ako predlo`ene izmjene stupe na snagu, neko }e morati odgovarati - a ne mislim samo na ovu vladu - zbog ~ega su stanari privatnih stanova dr`ani u zabludi jer se dozvoljavala zamjena na{ih stanova za druge stanove u privatnom vlasni{tvu, napominje predstavnik Doma i dodaje da }e udru`enja obnoviti zahtjev za sastanak s Nik{i}em. S. [e.

bjeglica i raseljenih lica. Tako|er, posao u Vije}u podrazumijeva stalne pregovore, razmjenu informacija, traganje za zajedni~kim solucijama. Bio je to izazov, ali na kraju smo o svim spomenutim pitanjima imali vrlo jasne stavove, odnosno danas dr`ava, kao rezultat ~lanstva, ima veoma jasno definirane politike o velikom broju pitanja koja prije nisu bila u fokusu na{eg rada. • Kako se sa tim izazovima suo~ila sama Misija BiH u New Yorku? Da li ste imali potrebne kapacitete i resurse za takav izazov? - Upravo iz tog razloga za nas je ovo ~lanstvo podrazumijevalo stalni proces stvaranja novih znanja. Mogu re}i da nakon dvije godine imamo ekipu stru~njaka za skoro sva delikatna svjetska pitanja mira i sigurnosti, koji su dogradili svoje znanje kroz najkompleksniju praksu. Vjerujem da je to velika investicija za budu}nost na{e diplomacije. Zaista sam imao sre}u da budem okru`en sjajnim diplomatama, stvorena je kvalitetna kombinacija iskustva i novih kadrova i dozvolite mi da im se iskreno zahvalim na zajedni~kom dvogodi{njem radu. Pro{li smo kroz mnoge te{ke, ali i lijepe trenutke i vjerujem da svako individualno mo`e biti ponosan na svoj posao. • Kakvi su bili odnosi me|u ~lanicama Vije}a. Da li “veliki” uvijek dominiraju i name}u svoje stavove? Da li uop}e nestalne ~lanice imaju prostor da ostvare svoje ciljeve? - Atmosfera u Vije}u je uvijek kolegijalna i ne izlazi iz okvira diplomatskog po{tovanja komu-

Razli~iti uvjeti
Udru`enja su i u javnoj raspravi o nacrtu izmjena Zakona o prodaji stanova predlo`ila amandman kojim bi stanarima pomenute kategorije stanova bio omogu}en otkup po istim uvjetima po kojima su otkupljeni svi ostali nekada dru{tveni stanovi u FBiH. Taj aman dman ni je uva`en, a resorno Ministarstvo prostornog ure|enja se u obrazlo`enju pozvalo na odluku Ustavnog suda FBiH iz 2006. kojom je utvr|eno da zakonska odredba koja brani otkup privatnih stanova nije u nesaglasnosti sa Ustavom FBiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. - Ta odluka ne ide u prilog nosiocima stanarskog prava u pri-

V I J E S T I

POLEMIKA KOM[I] - MEHMEDOVI]

Ko je za opoziciju

Nakon {to je predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH i visoki du`nosnik SDP-a BiH @eljko Kom{i} za Nezavisne novine rekao da je SDA jedan od krivaca za ukupno stanje u BiH, [emsudin Mehmedovi}, dr`avni poslanik SDA je poru~io da je SDP-u najbolje da se vrati u opoziciju. - Hvala bogu da nisu pobijedili. Jer oni sigurno spadaju u red najodgovornijih i jedan su, kao stranka koja je na vlasti skoro 20 godina, od glavnihkrivaca za ukupnostanje u zemlji pa i za ovo {to se danas de{ava, kazao je uz ostalo Kom{i}. - SDP-u }e biti najbolje da se vrati u opoziciju, a ne da zamajava narod pri~om o vjeronauci, novogodi{njim paketi}ima i kadrovskim rje{enjima kojima se, isklju~ivo, bavi SDP kao svojim najve}im dostignu}em u prvoj polovini mandata, naveo je Mehmedovi} ju~er Feni. Kom{i} je podsjetio da je SDA i danas vlast te da “njihovi ministri i dalje sjede u Vije}u ministara, a ne SDP-ovi“ . Mehmedovi}, pak, podsje}a da je upravo Kom{i} pune ~etiri godine sjedio zajedno sa Ha-

Kom{i}

Mehmedovi}

risom Silajd`i}em iz SBiH i Neboj{om Radmanovi}em iz SNSD-a u Predsjedni{tvu, te da kao hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH ''nije ama ba{ ni{ta uradio da BiH dobije sna`niju podr{ku izvana, ni putem OHR-a''. - Narod nije bio zadovoljan predstavljanjem Silajd`i}a pa je izabrao Bakira Izetbegovi}a, a @eljko Kom{i} je dobio ubjedljivo najve}u podr{ku iako nije radio svoj posao, ali je bio u~esnik demonstracija sa bora~kom populacijom protiv Vlade FBiH. Sada borcima nije bolje, naprotiv, ali @eljko ne izlazi na demonstracije. Za{to?, pita Mehmedovi}.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

U @I@I

3

pit zrelosti nosti UN-a

Na{oj zemlji isti~e dvogodi{nji mandat kao nestalne ~lanice u Vije}u sigurnosti. O rezultatima i anga`manu za Oslobo|enje govori ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Ivan Barbali} i nagla{ava: Radi se o uspjehu koji je potrebno kapitalizirati u integracijskim procesima i otvaranju novih mogu}nosti na me|unarodnoj sceni

Hvala Predsjedni{tvu
- Zahvaljujem Predsjedni{tvu Bosne i Hercegovine koje je uvijek bilo spremno da u najkra}em roku donese nekada vrlo te{ke odluke. Zaista smo osje}ali da su sna`no iza nas i da u njima imamo snagu i podr{ku. Naravno, posao bi bio nemogu} bez Ministarstva vanjskih poslova, vrha te institucije, te tima za koordinaciju sa kojima smo svakodnevno radili. Vjerujem da je na{a suradnja bila odli~na, ka`e ambasador Barbali}. srda~nim rije~ima. Dakle, radi se o uspjehu, slu`bene potvrde nastavljamo dobijati. E, sad je potrebno taj uspjeh kapitalizirati u integracijskim procesima i otvaranju novih mogu}nosti za na{u dr`avu na me|unarodnoj sceni. Vjerujem da je ~lanstvo u Vije}u bilo dodatni kamen u zidu dr`avnosti na{e zemlje, argument vi{e svim na{im prijateljima da vjeruju u na{u zemlju i da budu iza nas. Kona~no, rad u Vije}u ne treba shvatiti kao neko takmi~enje, ve} kolektivni rad petnaest zemalja kako bi se u {to ve}oj mjeri sprije~ila ratna razaranja, spasili `ivoti, za{titili civili, kako bi se odr`ao mir i sprije~io rat gdje je to mogu}e. Bosna i Hercegovina je dvije godine imala privilegiju biti dio tog globalnog i krucijalnog zadatka i ponosan sam da smo uspjeli na najbolji na~in odgovoriti na ono {to se od nas o~ekivalo. Adela @ILI]

Delegacija BiH u Vije}u sigurnosti

nikacije. Zaista smo bili partner i imali smo zapa`enu ulogu u procesu dono{enja odluka. Zbog kompleksnosti posla, bilo je potrebno pripremiti kapacitete i kadrove koji }e mo}i odgovoriti ovom dvogodi{njem izazovu. To je rezultat stalnog rada i komunikacije izme|u Predsjedni{tva BiH, Ministarstva vanjskih poslova, te na{e misije. Svi na{i stavovi imali su obradu i potvrdu iz Sarajeva, tako da smo na taj na~in osje}ali snagu da iza nas stoji dr`ava i da je na{a obaveza da se izborimo da se stavovi na{e dr`ave ~uju i uzmu

u obzir. Kada ka`em da smo bili partneri, prvenstveno mislim na to da smo zajedni~kim, organizovanim i kvalitetnim radom uspjeli da izborimo takvu ulogu u tijelu koje ima vrlo kompleksne procese dono{enja odluka. • Bo sna i Her ce go vi na je po~etkom pro{le godine predsjedavala Vije}em. Kakve danas nosite utiske iz tog perioda? - Predsjedavanje je jednomjese~ni izazov koji predstavlja vrhunac ~lanstva jedne zemlje. Na vama je du`nost da u trenu uzmete konce u svoje ruke, te da osigura-

te da se nastavi kontinuitet rada ovog tijela, da su svi tokovi i procesi na svome mjestu, da su sastanci organizirani, da su izvr{ene pripreme, da }e ~lanice biti upoznate sa svim relevantnim pitanjima koji u tom trenutku predstavljaju prijetnju globalnom miru i sigurnosti. Naravno, bilo je potrebno staviti vlastiti potpis u taj proces, te vjerujem da je to bila tematska debata u izgradnji institucija u procesu izgradnje mira, gdje smo kroz vlastito iskustvo dali novi pogled na klju~ni proces unutar Vije}a. Veoma sam ponosan na

na{e predsjedavanje, danas nakon skoro godinu zaista smatram da je bilo bez gre{ke.

Kolektiv od 15 zemalja
• Da li ste ~uli komentare u vezi s na{im ~lanstvom u UN-u, kakvi su i kako ih ocjenjujete? - Rad na{e zemlje u Vije}u dobio je najvi{e ocjene od generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona, svih stalnih ~lanica vije}a, na pro{lom sastanku zemalja ~lanica Isto~noevropske grupe, koja nas je kandidovala za ~lanstvo, po hvalje ni smo aplauzom i

BROJA^ BUD@ETSKE POTRO[NJE U BiH

SINDIKAT POLICIJE MUP-a TK-a

282 KM svake sekunde

Novogodi{nji praznici traju, u{li smo u 2012, koju }e, procjenjuju iz MMF-a, obilje`iti rast, na`alost, ne ekonomski, ve} rast potro{nje bud`etskih sredstava! Broja~ bud`etske potro{nje u Sarajevu ta~no u pono} 31. decembra 2011. do{ao je do brojke od 8.672.400.000 KM i resetovan je da po~ne brojati potro{nju u 2012. Bud`etska potro{nja u sekundi sko~ila je sa 275 KM u 2011. na 282 KM u 2012, saop}eno je iz nevladine organizacije CPI. Vlasti u BiH, javne slu`be i institucije }e u 2012. potro{iti 8,9 milijardi KM, odnosno 282 KM u sekundi. - Mo`emo se samo nadati da novooformljena dr`avna vlast namjerava racionalnije upravljati potro{njom novca poreskih obveznika, posebno u situaciji u kojoj je na{a zemlja u izuzetno te{kom ekonomskom i socijalnom periodu, sa smanjenim me|unarodnim kreditnim rejtingom, ogromnim brojem nezaposlenih itd. Svjedoci smo nebrojenih neracionalnosti u finansiranju dr`avnih funkcija i servisa, kao i brojnih negativnih nalaza revizorskih slu`bi koji se ponavljaju iz godine u godinu. Potpuno je jasno da vlast namjerno ne donosi normative javne potro{nje i ne propisuje sankcije za one koji rasipaju i zloupotrebljavaju novac koji su im povjerili gra|ani BiH, saop}eno je. Osim semafora u Sarajevu, gra|anima je na raspolaganju online broja~ potro{nje na www.cpi.ba, putem kojeg se mogu redovno informisati o protoku novca kroz dr`avne blagajne. Iz CPI-ja poru~uju gra|anima da im u 2012. `ele da se njihov novac racionalnije tro{i, da im ne bude svejedno {ta se s njim de{ava i da na svim nivoima vlasti postavljaju pitanja i tra`e poja{njenja za svaku utro{enu stavku koja im nije jasna.

U januaru odluka o {trajku
Upravni odbor Sindikata policije MUP-a Tuzlanskog kantona odr`a}e sjednicu u prvim sedmicama 2012. godine kako bi donio odluku o eventualnom pokretanju {trajka, potvr|eno nam je iz Sindikata policije Tuzlanskog kantona. - Mi smo u~estvovali u nedavnim protestima ispred Skup{tine Tuzlanskog kantona, zajedno sa ostalim bud`etskim korisnicima. Tada sam rekao, a danas ponavljam: javnost mora da zna da policijski slu`benici nemaju pla}en no}ni rad, prekovremeni, rad subotom i nedjeljom, praznike... Nemamo ni kolektivni ugovor, zakoni o unutra{njim poslovima se ne po{tuju, nemamo opreme, pojasnio nam je Jasmir [erbed`i}, predsjednik Sindikata policije Ministarstva unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona.

[erbed`i} je naglasio kako su nabrojani problemi glavni razlog nezadovoljstva pripadnika policije u Tuzlanskom kantonu. - I pored takvih uslova mi ostvarujemo najbolje rezultate. Siguran sam, najbolje u ~itavoj Federaciji BiH. Me|utim, te probleme treba ukloniti, zaklju~io je [erbed`i}.
A. [e.

4

DOGA\AJI

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Osu|enik za ratne zlo~ine u bijegu vi{e od ~etiri godine

IZJAVA DANA
Bosna i Hercegovina se jo{ mu~i s izgradnjom dr`ave jer u ovom trenutku nema funkcionalnog modela

Gdje je zlo~inac
Radovan Stankovi}?
U SIPA ka`u da, prema njihovim operativnim saznanjima, Stankovi} nije u Bosni i Hercegovini • Krije se u Srbiji?
Ve} ~etiri godine i sedam mjeseci osu|eni ratni zlo~inac Radovan Stankovi} je na slobodi umjesto u zatvoru, iz kojeg je pobje gao krat ko na kon {to je upu}en na izdr`avanje 20-godi{nje kazne na koju ga je osudio Sud Bosne i Hercegovine. Stankovi} je prvi optu`enik za ratne zlo~ine ~iji je predmet Ha{ki tribunal ustupio na procesuiranje pravosu|u Bosne i Hercegovine. Sud BiH proglasio ga je krivim za mu~enja, silovanja, zarobljavanja i ubistva civila na podru~ju Fo~e.

Vetrica vanjskih poslova Republike Hrvatske sna Pusi}, minis

Kazna u Fo~i
Stankovi} je u Fo~i ro|en i u njoj je proveo ~itav `ivot, zbog ~ega je, kako je nedavno upozorio i glavni ha{ki tu`ilac Serge Brammertz, nejasno kako je ba{ tamo, gdje `ive njegovi ro|aci i prijatelji, upu}en na izdr`avanje kazne. Brammertz tuma~i da je upu}ivanjem na izdr`avanje kazne u Fo~u Stankovi}u prakti~no poklonjena prilika za bijeg. Brammertz je o odbjeglom Stankovi}u ovog mjeseca govorio i pred Vije}em sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku. Tom je prilikom upozorio da je to {to je Stankovi} godinama na slobodi simptom dubljeg problema institucija u BiH. - Veoma malo je u~injeno da se Stankovi} vrati u zatvor, a vlasti BiH, ~ini se, ne mare zbog bjegunca koji je po~inio zlo~ine nad njihovim gra|anima i koji je izvrgao ruglu njihov pravosudni proces, rekao je Bramertz. U Agenciji za istrage i za{titu (SIPA) tvrde da za Stankovi}em neprestano tragaju i ne `ele komentirati navode kako su od tog bjegunca svi digli ruke. - [to se ti~e saznanja koja imamo o Stankovi}u, to su operativni podaci koje ne mo`emo podijeliti sa javno{}u, ka`e glasnogovornica SIPA @eljka Kujund`ija. Ona ka`e i to da se, prema

DOBAR LO[

ZAO

Radovan Stankovi}: Osu|en zbog silovanja, mu~enja i ubistava

SVETLANA CENI]
„Zadatak svih nas je da do svakog u ovoj dr`avi dopre spoznaja o ~ijem tro{ku se pravi ovaj politi~ki kupleraj i da nije ta~no da ne mo`e bolje“, kazala je, uz ostalo, u intervjuu za novogodi{nje izdanje Oslobo|enja analiti~arka Svetlana Ceni}, ali i prozvala uspavane gra|ane i cjelokupnu javnost da preuzmu ulogu koja im u dru{tvu pripada.

SULEJMAN TIHI]
Predsjednik SDA je povodom okupljanja pripadnika OSBiH kojima je istekao ugovor i pritu`bi na ra~un SDA javno poru~io kako zna da iza napada stoje oni „koji su svojevremeno stajali iza napada na zgradu Vlade FBiH i pri`eljkuju tzv. arapsko prolje}e“. Ali, Tihi} se i anga`irao na rje{avanju problema boraca.

PISMO JEDINI TRAG Od nekih se izvora u Ha{kom tribunalu, dodu{e nezvani~no, mo`e ~uti kako se Stankovi} krije u Srbiji. No, za sada, jedini poznati trag odbjeglog Stankovi}a jeste prijete}e pismo koje je u julu 2007. godine stiglo na adresu sudije Suda BiH Davorina Juki}a
operativnim saznanjima SIPA, Stankovi} ne nalazi u Bosni i Hercegovini. No, gdje bi Stankovi}, prema saznanjima SIPA, mogao biti, u Agenciji ne `ele govoriti. Od nekih se izvora u Ha{kom tribunalu, dodu{e nezvani~no, mo`e ~uti kako se Stankovi} krije u Srbiji. No, za sada, jedini poznati trag odbjeglog Stankovi}a jeste prijete}e pismo koje je u julu 2007. godine stiglo na adresu sudije Suda BiH Davorina Juki}a. Utvr|eno je da je pismo poslano iz Han-Pijeska, ali ne i ko ga

je poslao. No, zna se da je Stankovi} autor pisma, {to je potvr|eno analizom otisaka prstiju.

Pregled zuba
Radovan Stankovi} je priliku za bijeg iskoristio dok su ga iz KPZ-a Fo~a vozili na stomatolo{ki pregled. Ukupno je deset osoba bilo optu`eno da su mu pomogle pri bijegu. Osu|eni su Stankovi}ev brat Ranko, te medicinska sestra Ranka Dragi~evi} i lije~nica Brankica Davidovi}. Lije~nica Davidovi} je, na zahtjev Stankovi}evog brata Ranka, od medicinske sestre zatra`ila da zatvorenika uputi na stomatolo{ki pregled, koji je navodno tre bao bi ti is ko ri {ten da se osu|enik vidi s porodicom. Naknadno je, u `albenom postupku, ukinuta osloba|aju}a presuda za jo{ sedmoricu uposlenika KPZ-a Fo~a, pomo}nika direktora za obezbje|enje Mileta Krsmanovi}a, te stra`are Mirosla va Bla go je vi}a, Zdrav ka Vre~u, Dragana Ma{i}a, Sr|ana Viloti}a, Miru Prodanovi}a i Gorana Milo{evi}a, kojim }e se ponovo suditi za pomaganje StanJ. F. kovi}u prilikom bijega.

MILORAD DODIK
Predsjednik Republike Srpske je u svom dobro poznatom destruktivnom maniru posljednjeg dana stare godine poru~io kako }e „zajedno sa ministrima u Vladi RS-a i ljudima u Parlamentu, u narednom periodu zatra`iti zabranu djelovanja Suda i Tu`ila{tva BiH na prostoru RS-a“.

TU@ILA[TVO BiH
Podizanje optu`nice protiv osam osoba osumnji~enih da su po~inile ratne zlo~ine protiv civila i ratnih zarobljenika na podru~ju Tar~ina, dokazalo je da, uprkos svim pritiscima, borba za izvo|enje pred lice pravde osumnji~enih za zlo~ine nije zavr{ena.

Nova godina

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: Fahrudin BENDER i Damir ]UMUROVI]

VIJEST U

BROJU

posto manji je prijedlog bud`eta BiH za 2011. nego u 2010.

4,5

U osam gradova USK, a posebno na Trgu Krajine u Biha}u i Trgu Oslobodilaca u Sanskom Mostu, uz muziku i pirotehniku do~ekana je nova 2012. Na~elnik Op}ine Biha} Albin Musli} izveo je predstavu za sugra|ane kao DJ na miks-pultu na masovnoj proslavi na otvorenom. U prvoj minuti 2012. ro|ena je prva beba u KB „Irfan Ljubijanski}“ u Biha}u. Dje~aka Adema na svijet je donijela Zemka Podi}. Na Trgu djece Sarajeva odr`an je spektakularni koncert u prisustvu nekoliko desetaka hiljada gra|ana i turista koji su novogodi{nju no} proveli u glavnom bh. gradu.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

INTERVJU

5

\ulizara Had`imustafi}, predsjednica Federalne regulatorne komisije za elektri~nu energiju

Socijalno ugro`ene izuzeti
sa tr`i{ta elektri~ne energije
Potrebno je donijeti program za za{titu socijalno ugro`enih kupaca elektri~ne energije na nivou FBiH, tj. na transparentan na~in napraviti kriterije za definisanje ove kategorije kupaca • Subvencije zavise od toga koliko je zemlja bogata
Razgovarala: Senita [EHER^EHAJI]

• Mo`ete li dati generalnu ocjenu o tome da li je Federalna regulatorna komisija za elektri~nu energiju (FERK) uspjela za{tititi prava kupaca elektri~ne energije, prije svega, gra|ana? - Mi{ljenja sam da je FERK u vremenu od osnivanja do danas, a to je prili~no kratko vrijeme, u~inio dosta u za{titi prava kupaca elektri~ne energije. S jedne strane, to je cijena elektri~ne energije, a s druge strane, to su usluge koje elektroprivredna dru{tva pru`aju kupcima. [to se ti~e cijene elektri~ne energije, FERK je regulisao samo dio tro{kova, jer cijenu uglja odre|uje Vlada FBiH, kolektivne ugovore zaposlenih u elektroprivrednim dru{tvima je potpisao Sindikat i ministar, cijena elektri~ne energije na tr`i{tu je promjenjiva, a FERK je kroz pravdanje tro{kova i drugih investicija `elio da postigne razvojnu komponentu kod regulisanih kompanija. Npr. distributivnu mre`u treba razvijati prema razvojnim planovima i onog momenta kada se mre`a razvije do tog stepena da ~eka kupca, on }e biti zadovoljan uslugom regulisanih kompanija, ali sve to ko{ta.

Nadle`nost Vlade i Parlamenta
FERK je dono{enjem op{tih uslova za isporuku elektri~ne energije nametnuo da kupac u roku 30 dana dobije elektroenergetsku saglasnost, te da se u istom roku izradi priklju~ak i priklju~i kupca, kao i obavezu da je na niskonaponskoj strani investitor i vlasnik priklju~ka distributer. Naravno da se jo{ dosta toga treba u~initi da bi se za{titila prava kupaca, ali FERK to ~ini po-

stepeno, jer su usko vezani cijena elektri~ne energije i usluga. Ocjenu za{tite prava kupaca elektri~ne energije FERK mo`e dati kroz rje{avanje `albi/prigovora kupaca kojih je iz godine u godinu sve manje. • FERK je pro{lu godinu radio bez bud`eta odobrenog u Parlamentu, ali od kraja 2008. godine radite i sa jednim v.d. ~lanom iz reda hrvatskog naroda. Mo`e li se to tuma~iti kao posredan upliv politike u rad nezavisnog regulatornog tijela, posebno imaju}i u vidu va`nu ulogu FERK-a? - Da, ta~no je da se FERK cijelu 2011. finansirao na osnovu odluke o privremenom finansiranju, jer u Parlamentu FBiH nije usvojen bud`et FERK-a. U ovom momentu imamo usvojen bud`et u Predstavni~kom domu i Domu naroda u razli~itim tekstovima, ali se nadamo da }emo i u Domu naroda to usaglasiti. Izbor ~lanova FERK-a je shodno Zakonu o elektri~noj energiji u nadle`nosti Vlade FBiH i Parlamenta FBiH, tako da ja li~no ne bih o tome diskutovala. • U javnosti se govori o potrebi uvo|enja komercijalne cijene elektri~ne energije u FBiH i BiH. No, i sada{nje cijene u velikoj mjeri optere}uju bud`ete gra|ana. Da li o~ekujete promjene u cijenama za narednu godinu i od ~ega bi moglo ovisiti njihovo kretanje u FBiH? - Ta~no je da je elektri~na energija nezamjenjiv energent i slu`i zadovoljenju elementarnih potreba u svim podru~jima `ivota. Cijena elektri~ne energije direktno i indirektno odre|uje nivo `ivotnog standarda. Direktno, kroz potro{-

\ulizara Had`imustafi}: Deregulacija tr`i{ta uvijek donosi promjene u cijenama

nju elektri~ne energije u doma}instvima, a indirektno preko cijena svih proizvoda i usluga. Na cijenu elektri~ne energije u znatnoj mjeri uti~e efikasnost poslovanja elektroenergetskog sektora, a te`nja za ve}om efikasno{}u osnovni je pokreta~ reformi u elektroenergetskom sektoru u cijelom svijetu.

Struje ima
Dosljedna implementacija reformi kako onih koji proizlaze iz usvojene zakonske regulative tako i onih koji proizlaze iz obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem me|unarodnog Ugovora o uspostavi energetske zajednice u predstoje}em periodu osnovna je obaveza FERK-a, elektroprivrednih kompanija kao i Vlade FBiH – upravlja~a kapitalom. Vlada je odgovorna za transponiranje pravne regulative EU direktiva u zakonodavstvo. Implemantacija reformi ima za cilj uvo|enje konkurencije i tr`i{ta, odnosno omogu}iti kupcima da izaberu svog snabdjeva~a. Ovaj proces se naziva liberalizacija elektroenergetskog sektora, cilj joj je uvo|enje tr`i{ne konkurencije. Proces liberalizacije je pra}en restrukturiranjem postoje}ih elektroprivrednih kompanija sa vertikalno integrisa-

KONKURENCIJA I TR@I[TE Vlada je odgovorna za transponiranje pravne regulative EU direktiva u zakonodavstvo. Implemantacija reformi ima za cilj uvo|enje konkurencije i tr`i{ta, odnosno omogu}iti kupcima da izaberu svog snabdjeva~a
nom organizacionom strukturom na funkcionalno i pravno razdvojene tehnolo{ke cjeline: proizvodnja, distribucija i snabdijevanje. Proizvodnja i snabdijevanje je tr`i{na djelatnost, dok je distribucija regulisana djelatnost. Deregulacija proizvodnje je u svim zemljama donosila promjenu cijene elektri~ne energije... • Da li su subvencije cijene struje koje se u FBiH trenutno provode za socijalno ugro`ene kategorije dovoljne? Da li postoje drugi u svijetu primijenjeni modeli subvencioniranja ili so-

cijalnih programa, a koji bi mogli biti provedeni u na{oj zemlji? - Socijalno ugro`ene kupce treba izuzeti iz tr`i{ta. Po mom mi{ljenju potrebno je donijeti program za za{titu socijalno ugro`enih kupaca elektri~ne energije na nivou FBiH, tj. na transparentan na~in napraviti kriterije za definisanje ove kategorije kupaca elektri~ne energije. Iznos subvencija }e odrediti Vlada FBiH. U drugim zemljama postoje modeli za{tite socijalno ugro`enih kupaca, a subvencije zavise od toga koliko je ta zemlja bogata. • Prijeti li opasnost FBiH da u skorije vrijeme ostane bez dovoljnih koli~ina struje iz doma}ih izvora s obzirom na to da sporo ide rekonstrukcija postoje}ih, a u proteklim poratnim godinama nemamo izgradnju novih, zna~ajnijih elektroenergetskih objekata? - Implementacija reformi je osnovni preduslov za kreiranje poticajnog okru`enja za realizaciju novih projekata u energetskom sektoru kako javnih, tako i privatnih investitora. No, sigurnost snabdijevanja kupaca elektri~ne energije nije upitna u narednom periodu, jer nedostaju}e koli~ine elektri~ne energije se nabavljaju na tr`i{tu.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Prijedlog bud`eta FBiH za 2012. u Parlamentu 10. januara

Prihodi manji, a bud`et
Gora`de: Dva projekta
Premijer Bosanskopodrinjskog Kantona Gora`de Emir Fra{to i ministar za privredu Demir Imamovi} sa na~elnikom Op}ine Gora`de Muhamedom Ramovi}em potpisali su ugovore o sufinansiranju dva zna~ajna projekta iz sredstava prikupljenih od vodnih naknada. - Prvi projekt odnosi se na inicijalna sredstva za po~etak ~etvrte faze projekta izgradnje vodovoda Starac, a drugi se odnosi na prvu fazu ure|enja Pothranjenskog potoka, rekao je Imamovi}. Na~elnik Op}ine Gora`de Ramovi} je iskazao zahvalnost Vladi Bosanskopodrinjskog Kantona na podr{ci. Za sufinansiranje ~etvrte faze vodovoda Starac odobreno je 30.000 konvertibilnih maraka, a za ure|enje Pothranjenskog potoka 55.000 konvertibilnih maraka.
A. H.

oko 188 miliona ve}i
Bud`et milijardu i 923 miliona, manjak prihoda nad rashodima 348,7 miliona koji }e se pokriti du`ni~kim papirima i neizvjesnim kreditom EK-a • Vlada obe}ava opredijeljenost za{titi bora~kih populacija i socijalno ugro`enih
Pred ~lanovima federalnog Parlamenta 9. i 10. januara na}i }e se Prijedlog bud`eta FBiH za 2012. koji }e biti razmatran po hitnoj proceduri. Dokumentom koji je usvojila Vlada u posljednji tren predvi|eno je da }e bud`et iznositi 1,923 milijardi KM i za 187,9 miliona KM je ve}i od bud`eta za 2011, uprkos tome {to se FBiH u 2012. suo~ava s padom ukupnih prihoda za 12,1 milion KM. FBiH }e i u 2012. ima ti bud`etski deficit od 348,7 miliona KM, a Vlada ga planira pokriti dugoro~nim obveznicama - 320 miliona s rokom dospije}a od ~etiri godine, trezorskim zapisima - 60 miliona s dospije}em od {est mjeseci i kreditom Evropske komisije - 58,7 miliona KM ~ije dospije}e ovisi o utvr|ivanju fiskalnog okvira BiH za period 2012-2014. godina.

Transferi za penzije
Prijedlogom federalnog bud`eta nije planirana isplata ni dijela starog duga Vlade prema Zavodu PIO, koji iznosi preko 182 miliona KM. No, planirani su transferi za sufinansiranje dijela penzija po ~lanu 94. Zakona o PIO - 86,7 miliona, po osnovu preuzetih obveza za pripadnike nekada{nje JNA po ~lanu 139. Zakona - 5,1 milion, za povoljnije penzije ostvarene po Vladinoj uredbi II - 15,9 miliona, po uredbi III - 22,5 miliona, a 26 miliona za penzije po uredbi I. Za izjedna~avanje minimalnih penzija iz bud`eta }e biti izdvojeno 5,6 miliona KM.

PKRS: BiH treba laboratorije
Izvr{na direktorica Privredne komore Republike Srpske Dragica Risti} ukazala je da je objektivni problem Bosne i Hercegovine nedostatak akreditiranih laboratorija i tijela koji mogu izdati adekvatne cer tifikate za izvoz bh. robe u zemlje Evropske Unije. Ukoliko se ne rije{i na vrijeme, taj problem posebno }e biti izra`en naredne godine, kada Republika Hrvatska i zvani~no ulazi u Evropsku Uniju, prenosi Fena. Risti} nagla{ava i da Agencija za akreditaciju na nivou Bosne i Hercegovine mora zavr{iti svoj posao kako bi laboratorije koje ona akreditira bile vjerodostojne za izdavanje dokumenata i za tr`i{ta Evropske Unije. - Insistiramo da se ti procesi ubrzaju, kazala je Risti}, isti~u}i da je Privredna komora Republike Srpske na to ukazala i Vije}u ministara i Ministarstvu za vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine, ali i nadle`nim ministarstvima u Republici Sprskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vi{e i manje
Iz Vlade navode da su u cilju racionalizacije javne potro{nje poduzeli niz mjera - ograni~avanje zapo{ljavanja, moratoriji na isplatu naknada za rad u komisijama i prekovremeni rad, sma-

BORCI Za bora~ke invalidnine predvi|eno je 315 miliona KM (iznos u 2011. bio je 326,2 miliona) plus 8,8 miliona za isplatu razlike za porodi~ne i li~ne invalidnine. Za naknade dobitnicima najvi{ih ratnih priznanja planirano je 14,5 miliona (milion manje nego u 2011) plus 446.000 KM za isplatu razlike

njenje visine dnevnica i penzionisanje dr`avnih slu`benika koji su ispunili uslove za penziju. Vlada je najavila da ostaje opredijeljena za{titi bora~kih populacija i socijalno ugro`enih, te u tom kontekstu su "planirani bud`etski kapaciteti za isplatu ovih naknada bez umanjenja, odnosno zadr`avaju visinu pojedina~nih naknada na nivou 2011". Najavljen je i nastavak revizije prava na bora~ke i civilne invalidnine. Za bora~ke invalidnine predvi|eno je 315 miliona KM (iznos u 2011. bio je 326,2 miliona) plus 8,8 miliona za isplatu razlike za porodi~ne i li~ne invalidnine. Za naknade dobitnici-

ma najvi{ih ratnih priznanja planirano je 14,5 miliona (milion manje nego u 2011) plus 446.000 KM za isplatu razlike u primanjima ove kategorije. Za isplatu demobilisanim braniteljima predvi|eno je 33,2 miliona KM {to je za tri miliona vi{e nego ove godine. Za neratne invalide predvi|eno je 108,1 milion KM plus 15 miliona za naknade po starom zakonu, a za naknade civilnim `rtvama rata 28 miliona ili dva manje nego u 2011.

Kriza i razvojni projekti
Prijedlogom bud`eta planirano je 19,7 miliona za povratak raseljenih i izbjeglica, plus dva miliona za podr{ku povratku u Posavinu (RS), tri miliona za podr{ku povratku u regiju Srebrenica, te 5,5 miliona za sufinansiranje tro{kova raseljenih osoba. Za pomo} kantonima Vlada je planirala 12 miliona KM ili ~etiri manje nego 2011. Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje invalida dobit }e 900.000 KM. Istovremeno, poticaji za poljoprivredu iznose 78,3 miliona (54 miliona iznos u 2011), za veterinarstvo 2,5 miliona, transfer za @FBiH 22

“Poklon” politi~ara HB@-a gra|anima

Besparica i u ovoj godini
Peri} pozvao Ured visokog predstavnika da intervenira kako bi Hercegbosanska `upanija napokon dobila vlast • HDZ protiv uplitanja OHR-a
Hercegbosanska `upanija (HB@) u ovu godinu je u{la bez prora~una i bez odluke o privremenom financiranju. Josip Peri}, zastupnik HSP-a u Skup{tini HB@-a, rekao je kako }e zbog toga zavladati anarhija te pozvao OHR da intervenira kako bi i ova `upanija napokon dobila vlast. - S obzirom na trenutno stanje, ni sam op ti mis ti~an da }emo us ko ro do bi ti vlast u HB@-u. Ako se u ovu pri~u ne uklju~i Ured visokoga predstavnika, onda }emo te{ko ne{to rije{iti, rekao je Peri}. za `upaniju te kako bi OHR eventualno mogao utjecati na raspisivanje novih izbora za Skup{tinu HB@-a. - Zaista ne znam kako iz ove situ aci je iza}i. Mi slio sam da imam posla s razumnim ljudima, ali o~ito da nisam bio u pravu. OHR se, pak, nema {ta mije{ati u uspostavu vlasti u ovoj `upaniji. Da mijenjaju Ustav HB@ ne bi bilo korektno ni po{teno, rekao je Ivkovi}. Tvrdi kako je odgovornost za nepostizanje dogovora o uspostavi vlasti u HB@-u na Nediljku Rimcu (HDZ 1990), aktualnom `upanijskom premijeru. - Lideri dva HDZ-a su razgovarali o uspostavi vlasti, no u `upaniji nije bilo nikakvih razgovora. Osnovni je problem {to Nediljko Rimac ne `eli odustati od premijerske fotelje. On je jedini uzrok svega ovoga {to se doga|a u HB@-u. Rije~ je o ~ovjeku koji je bio na ~elu vlade u prethodnom mandatu. Na posljednjim izborima je dobio nedovoljan broj glasova da bi ostao na ~elu `upanije i smatramo kako mu je narod izglasao nepovjerenje. On to, pak, ne `eli prihvatiti, rekao je Ivkovi}. Tako|er, dodao je kako }e se HDZBiH u `upanijskoj Skup{tini pona{ati kao oporba sve dok se ne uspostavi nova vlast.

Gornji Vakuf/Uskoplje: 3.100 nezaposlenih
Op}ina Gornji Vakuf/Uskoplje u 2012. godinu u{la je s 3.100 nezaposlenih lica, koja su evidentirana na Birou za zapo{ljavanje u ovom gradu, prenosi Fena. Me|u nezaposlenima prednja~e kvalifikovani i nekvalifikovani radnici, kojih je 1.345, odnosno 1.049. Bez posla su 52 prekvalifikovana i tri visokokvalifikovana radnika, kao i 452 osobe sa srednjom stru~nom spremom. Zaposlenje u 2012. `eli prona}i, tako|er, 46 lica s diplomom vi{e {kolske spreme, kao i 63 osobe s visokom stru~nom spremom.

Vi{ak pameti
Peri}, me|utim, smatra kako je pro blem {to lo kal ni po li ti~ari „po pamet idu u strana~ke centrale“. - Stvari se nisu pomakle s mrtve to~ke i to traje ve} gotovo godinu. Sve vlasti u zemlji su formirane osim u HB@-u. Problem je {to se dva HDZ-a ni o ~emu u ovoj `upaniji nisu u stanju dogovoriti. Nadalje, dva HDZ-a po pamet idu u Mostar, SDA u Sarajevo a SNSD u Banju Luku. Onda se ovdje preklapaju sve pameti BiH, a nisam ni siguran jesu li to uistinu pameti ili ne{to sasvim drugo, kazao je Peri}. J. GUDELJ

Novi izbori?
Mi{ljenja je kako nema nikakve mogu}nosti da se u HB@u postigne politi~ki dogovor bez in ter ven ci je me|una ro dne zajednice. Branko Ivkovi}, ~elnik HDZ-a BiH u HB@-u, ka`e kako intervencija OHR-a ne bi bila dobra

Josip Peri}: Nisam optimista

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Srebrenica: 50 prehrambenih paketa
Predstavnici Udru`enja Klisa iz Srebrenice uru~ili su 50 prehrambenih paketa pomo}i najugro`enijim ~lanovima ovog udru`enja iz Srebrenice i Bratunca, prenosi Srna. - Prehrambene pakete, pojedina~no vrijedne 50 KM, obezbijedili smo uz finansijsku pomo} Op{tine Srebrenica i Vlade Hrvatske, koje su nam za ovu namjenu dozna~ile po 1.000 KM, rekla je predsjednica Klise Vjekoslava Perkovi}. Ona je istakla da je Udru`enje povodom novogodi{njih praznika poklonilo komplete posu|a za 27 porodica koje su prije 10 dana, nakon vi{egodi{njeg stanovanja u kolektivnim centrima, useljene u stanove u novoizgra|enoj zgradi u Srebrenici, ~ime su u ovoj op{tini definitivno raspu{teni kolektivni centri.

Federalna Vlada: Bud`et u zadnji tren

RACIONALIZACIJA Iz Vlade navode da su poduzeli niz mjera ograni~avanje zapo{ljavanja, moratoriji na isplatu naknada za rad u komisijama i prekovremeni rad, smanjenje visine dnevnica i penzionisanje dr`avnih slu`benika koji su ispunili uslove za penziju

Pla}e i naknade 217,5 miliona

Pla}e iz federalnog bud`eta u 2012. primat }e 7.209 zaposlenih. Za bruto pla}e i naknade tro{kova, uklju~uju}i izabrane i imenovane du`nosnike i njihove savjetnike, bit }e potro{eno 217.462.007 KM ili 2,6 miliona KM vi{e nego u 2011. Od toga, za bruto pla}e i po umanjenoj osnovici od 315 KM, izdvojit }e se 190,5 miliona ili oko {est miliona vi{e nego u godini prije, a za naknade 26,9 miliona ili oko tri manje nego u 2011. Putni tro{kovi i ugovorene usluge su tako|er ne{to manji, prva stavka smanjena je sa 3,6 na 2,8 miliona, a druga sa 40 na 27,6 miliona KM. opremanje RTVFBIH 382.000 KM. Transfer privatnim preduze}ima putem Ministarstva poduzetni{tva i obrta iznosi 3,7

miliona, za konsolidaciju rudnika uglja 28 miliona, za BH Airlines 2,7 miliona, za javna preduze}a 8,4 miliona, a za tehni~ko

miliona KM. Ograni~eni bud`etski kapaciteti, navodi Vlada, prouzrokovani slabim oporavkom zemlje poslije ekonomske i finansijske krize te pojavom du`ni~ke krize u eurozoni i porastom otplate unutra{njeg i vanjskog duga u velikoj mjeri su onemogu}ili zna~ajnije ulaganje u kapitalne i razvojne projekte. Ipak, planirana su odre|ena sredstva za ulaganja u infrastrukturne projekte, kao {to je izgradnja autoceste na koridoru 5c - 20 miliona KM i podr{ka povratku u Srebrenicu 1,5 miliona KM.
S. [EHER^EHAJI]

Tu`ila{tvo BiH: Izjave svjedoka se snimaju
Svi svjedoci prilikom davanja iskaza potpisuju zapisnike, a postoje i video i audiozapisi davanja tih iskaza, rekao je por tparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i}, reaguju}i na tvrdnje nekih svjedoka da su tokom ispitivanja u predmetima ratnih zlo~ina bili prinu|eni da daju odre|ene izjave, kao i da su neke od njih bile falsifikovane, prenosi Srna. - Tokom sudskog postupka, u vi{e navrata, svi svjedoci imaju priliku da se pred sudom izjasne o na~inu davanja iskaza, tako da naknadne izjave svjedoka zaista ne bismo `eljeli komentarisati, rekao je Grube{i}. U predmetima Kravica, Kori}anske stijene i Mirko Todorovi} i drugi izre~ene su osu|uju}e presude, iako su neki svjedoci optu`be tokom procesa tvrdili da su im izjave iznu|ene i falsifikovane. Naveli su da se u zapisnicima izjava koje su dali SIPA i Tu`ila{tvu BiH nalazi i ono {to nisu rekli.

Dom naroda PSBiH i Vije}e ministara BiH

Usvajanja u zadnji ~as
Uo~i 1. januara usvojen je bud`et dr`avnih institucija BiH za 2011. godinu, te odluka o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2012.
Posljednjeg dana 2011. godine, dan nakon Predstavni~kog doma, i Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH usvojio je bud`et institucija BiH i me|unarodnih obaveza BiH za 2011. na nivou ostvarenja u teku}oj godini u iznosu od milijardu i osam miliona KM. Isti dan je i Vije}e ministara BiH, na osnovu zaklju~aka oba doma PSBiH, donijelo odluku o privremenom finan si ra nju in sti tu ci ja BiH i me|unarodnih obaveza BiH za period januar - mart 2012. Dom naroda je poput Predstavni~kog doma zadu`io Predsjedni{tvo BiH da u roku od sedam dana formalno sa~ini akt - zakon o bud`etu in sti tu ci ja BiH i me|unarodnih obaveza BiH za 2011, kojeg }e nakon dostavljanja Kolegij Predstavni~kog doma uputiti na objavljivanje u Slu`beni glasnik BiH. Dom naroda PSBiH je, prema rije~ima predsjedavaju}eg Doma Ognjena Tadi}a, ocijenio da zaklju~ci koje je proslijedio Predstavni~ki dom nisu protivustavni niti su usmjereni na ru{enje ustavnog poretka, ve} da im je cilj dono{enje politi~ke odluke koja omogu}ava provo|enje politi~kog sporazuma koji stabilizuje prilike u BiH, a koji je potpisan od {est politi~kih lidera. odlu~uju}i dalje u procedurama trebaju omogu}iti rad i dono{enje odluka u skladu sa pravilima koja se odnose na dono{enje bud`eta, kazao je Tadi}. On je poru~io da se kroz rad domova PSBiH u petak i subotu moglo jo{ jednom jasno vidjeti da je PSBiH u stanju da ~uva i Dejtonski mirovni sporazum, prava gra|ana i interese ljudi koji ovdje `ive, kao i svih segmenata njene unutra{nje strukture. Delegat u Domu naroda Halid Genjac je kazao da se zbog nepostojanja politi~kog dogovora do{lo u stanje koje s aspekta potpunog po{tivanja zakona i zakonskih rokova nije regularno. - Predstavni~ki dom PSBiH je na{ao odre|ene ~lanove Ustava i Poslovnika koji omogu}avaju da PSBiH daje nalog Predsjedni{tvu da izvr{i njene odre|ene odluke. Mislim da je na taj na~in rije{en problem i da se cjelokupni proces vra}a u regularne okvire, dodao je M. \. R. Genjac.

Tesli}: Radnici bez za{tite sindikata
Predsjednik Op{tinskog sindikata Tesli} Jelenko Bubi} izjavio je da u tesli}koj privredi vi{e od 1.000 radnika koji rade u oblasti drvne industrije i tekstila nema nikakvu sindikalnu za{titu, prenosi Srna. - Polo`aj radnika u tesli}koj privredi generalno gledaju}i je veoma te`ak, a najte`e stanje je u preduze}ima gdje radnici nisu sindikalno organizovani jer to poslodavci godinama ometaju na sve mogu}e na~ine, pa i otvorenim prijetnjama i ucjenama onih radnika za koje imaju saznanje da bi organizovali radnike u sindikalnu organizaciju, rekao je Bubi}. On je najavio da }e op{tinska sindikalna organizacija u ovoj godini dosta agresivnije raditi na formiranju sindikalnih organizacija u tim kolektivima.

Halid Genjac: Nalog Predsjedni{tvu

^etvrtina sredstava
Privremeno finansiranje institucija BiH i njenih me|unarodnih obaveza za prva tri mjeseca 2012. utvr|uje se do iznosa uku pno usvo je nih sred sta va bud`eta in sti tu ci ja BiH i me|unarodnih obaveza BiH na nivou jedne ~etvrtine sredstava u usvojenom bud`etu za 2011. fiskalnu godinu, objavljeno je iz Slu`be za informiranje Vije}a

ministara BiH. Prema odluci, iznos sredstava uklju~uje namjenske i vi{egodi{nje projekte za koje su sredstva osigurana u bud`etima prethodnih godina. Bud`etski korisnici ne mogu zapo~eti kapitalna ulaganja, nove ili pro{irene programe i aktivnosti dok oni ne budu odobreni u Zakonu o bud`etu institucija BiH i me|unarodnih obaveza BiH za 2012.

Sve ustavno
- Pri tome smo zaklju~ili tako|er i to da svi nosioci obaveza, ko ji su obu hva}eni zaklju~ima Predstavni~kog doma,

8

ISTRA@UJEMO

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Besplatni advokati i za funkcionere i biznismene

32 miliona za odbra
Pojedini funkcioneri i biznismeni, koji pred sudovima u BiH odgovaraju za finansijske pronevjere i pranje novca, koriste usluge slu`benih branilaca jer je njihova imovina blokirana. Kada procesi zavr{e i stignu ra~uni advokata, sudovi ih ne pla}aju imovinom osu|enika, nego novcem iz svojih bud`eta
Pi{e: Centar za istra`iva~ko novinarstvo

Sudovi u Bosni i Hercegovini pla}aju advokate po slu`benoj du`nosti novcem poreskih obveznika, ~ak i kada ih za branioce uzimaju politi~ari i vlasnici privatnih firmi, koji odgovaraju za vi{emilionske prevare ili pranje novca. Ovi optu`enici u po~etku sudskog procesa anga`uju privatne advokate, ali im nedugo zatim advokati otkazuju punomo}. Nakon toga optu`eni tra`e da im se dodijele isti ili novi, samo po slu`benoj du`nosti. Takve izjave daju i oni kojima je blokirana imovina, vrijedna vi{e miliona KM. Me|utim, nakon zavr{etka procesa sudovi ne pla}aju advokate imovinom osu|enih, nego novcem iz svojih bud`eta.

Otkazivanje punomo}i
Pra vni ci ka`u da imu}ni osu|enici imaju i vi{e imovine nego {to to prikazuju, ali je te{ko dokazati da im pripada, jer je prijavljena na njihovim srodnicima ili je izvan BiH. Specijalno tu`ila{tvo Republike Srpske (RS) je u septembru 2011. godine podiglo optu`nicu protiv Zorana ]opi}a, za pranje novca odbjeglog Darka [ari}a, optu`enog za vo|u i organizatora ve li ke bal kan ske nar komre`e. Nakon {to je uhap{en u aprilu ove godine, sudske vlasti RS-a su ]opi}u blokirale dionice Fabrike {e}era u Bijeljini, vrijedne 18,4 miliona KM, te 455.000 eura osniva~kog uloga u preduze}u DTM Relations iz Banje Luke. Zaplijenjena je i druga njegova imovina, me|u kojom su: avion cessna – vrijedan 317.000 KM, ku}a u Banjoj Luci – vrijedna 225.000 KM i automobil audi A6. Dvadesetak dana nakon podizanja optu`nice njegovi dotada{nji advokati Jovan ^izmovi}, Jasminka Jovi{evi} i Jadranka Ivanovi} sudu su uputili dopis kojim ]opi}u otkazuju punomo}. Na upit novinara Centra za istra`iva~ko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva o razlozima otkazivanja, oni su odbili odgovoriti. ]opi} je 14. oktobra obavijestio Okru`ni sud u Banjoj Luci da zbog lo{e materijalne situacije nije u mogu}nosti pla}ati advokata pa je zatra`io da mu za branioca po slu`benoj du`nosti po-

Enes Kamenica, zamjenik glavnog tu`ioca Kantona Sarajevo, ka`e kako samo izmjena zakona mo`e sprije~iti da optu`enik jednog advokata prvo sam pla}a, a zatim ga bira za branioca po slu`benoj du`nosti

stave Darka Kremenovi}a. Pet dana poslije Sud je to u~inio. Me|utim, advokati iz Banje Luke Vladimir Raosavljevi} i Neboj{a Panti} ka`u da ih je ]opi} zvao u novembru, sa namjerom da ih anga`uje, da je ~ak potpisao i punomo}, ali da je od toga odustao. Kremenovi} ka`e da ni{ta ne zna o tome. Svje tla na Ma ri}, su di ja Okru`nog suda u Banjoj Luci, obja{njava da prema Zakonu o krivi~nom postupku RS-a optu`eni u svakom momentu mo`e izabrati novog branioca. Ista prava imaju optu`eni u cijeloj BiH. Zakon propisuje da svaki optu`enik tokom su|enja mora imati advokata. Ukoliko ga sam ne anga`uje, sudovi su du`ni da mu postave branioca po slu`benoj du`nosti. Optu`enici mogu sami birati branioce.

Te{ko dokazati
Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a, advokatima po slu`benoj du`nosti je iz 41 suda u BiH u periodu od 2005. do 2010. godine ispla}eno najmanje 32 miliona KM. Tro{kovi odbrana po slu`benoj du`nosti rastu iz godine u godinu, a najve}u korist ima nekolicina advokata koji su za {est godina zaradili od 500.000 KM do preko 800.000 KM. Amor Buki}, ~lan Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a BiH i tu`ilac Republi~kog tu`ila{tva

RS-a, ka`e kako se de{ava da advokat klijentu otka`e punomo}, da bi on potom zatra`io istog za branioca, ali po slu`benoj du`nosti. Mihriju Pelak iz Sarajeva, direktoricu firme Nekretnine Pelak, Kantonalni sud u Sarajevu osudio je 2009. na 20 godina zatvora zbog prevare, porezne utaje, krivotvorenja isprava i obmane pri dobijanju kredita, ~ime je ostvarila nezakonitu dobit od najmanje 5 miliona KM te o{tetila bud`et za gotovo milion KM. Pelak je prevarila 131 osobu i tri firme, uzimaju}i od njih novac za stanove koje nikada nisu dobili. Ona je na po~etku sudskog procesa, oktobra 2007. godine, sama pla}ala svog branioca. U novembru te godine Pelak i njen advokat Muhidin Kapo su podnijeli zahtjev da ga sud imenuje po slu`benoj du`nosti, navode}i da nije u stanju da snosi tro{kove odbrane jer joj je sud blokirao imovinu. Ovaj zahtjev je sud odbio. Kapo je potom otkazao punomo} Pelakovoj. Kako je postupak ve} bio u toku, te se radilo o krivi~nom djelu za koje je Pelak morala imati branioca, sud je na njen zahtjev imenovao Kapu. "To je paradoks i ironija na{ega pravosu|a: kao nije u mogu}nosti da pla}a", ka`e Enes Kamenica, tu`ilac u ovom postupku. Na prijedlog Tu`ila{tva Kan-

tona Sarajevo, Op}inski i Kantonalni sud u Sarajevu su u tri navrata blokirali ukupno 6 stanova i ku}a, {est automobila te ra~un sa 175.000 KM. Izdat je i nalog za oduzimanje stomatolo{ke opreme u vlasni{tvu njene k}erke, ali je ona uklonjena iz ku}e.

DARE@LJIVI SUD Sud BiH je pla}ao odbranu biv{im funkcionerima Anti Jelavi}u i Gojku Kli~kovi}u

Amor Buki}, ~lan VSTV-a BiH i tu`ilac Republi~kog tu`ila{tva RS-a, ka`e da optu`eni tokom su|enja moraju imati advokata, bez obzira na imovinsko stanje

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

ISTRA@UJEMO

9

anu bogatih

Nakon {to je platio pola miliona KM jemstva, Ante Jelavi} je pobjegao u Hrvatsku, dok je njegovom advokatu Draganu Barbari}u iz bud`eta Suda BiH ispla}eno 32.323 KM

Mihrija Pelak je prvo sama anga`ovala advokata Muhidina Kapu, da bi ga potom sud imenovao po slu`benoj du`nosti

Kantonalni sud je kasnije deblokirao sve osim jednog automobila i stana, jer nije bilo dokaza no da se ra di lo o imo vi ni ste~enoj izvr{enjem krivi~nog djela. Presudom Vrhovnog suda Federacije BiH (FBiH) iz septembra 2010. deblokirana je i preostala imovina. Za tro{kove njene odbrane Kapi je iz bud`eta suda ispla}eno 47.560 KM.

Imovina na rodbini
Sudija Kantonalnog suda u Sarajevu Jasenko Ru`i} obja{njava da ne postoje propisi koji reguli{u na~in prodaje oduzete imovine, kao ni agencija koja bi upravljala imovinom. Amila Kunosi}-Ferizovi}, predsjednica Federalne advokatske komore, ka`e da optu`eni imovinu ne prijavljuju na svoje ime, pa je te{ko dokazati da im pripada: "On mo`e imati negdje imovinu (...) Ili mu je na `eni, ili mu je na djetetu, i to ne mo`ete njemu uzeti. Svako od njih, ~im toliko para zara|uje, sto posto ima neke pare, to mi znamo, ali ne mo`ete to dokazati." Za ko nom je pro pi sa no da slu`benog branioca mo`e dobiti optu`eni koji nema sredstava da ga sam plati, ili kada mu je zaprije~ena kazna zatvora od 10 i vi{e godina. Rje{enje o isplati naknada za advokate naj~e{}e se donosi po okon~anju postup ka. Ako op tu`eni po

okon~anju postupka ne uspi ju do ka za ti da im je imovinsko stanje lo{e, sudovi od njih mogu tra`iti da sami izmire tro{kove odbrane. Me|utim, ni prilikom dodjele advokata, ni po okon~anju postupka, sudovi u ve}ini slu~ajeva ne provjeravaju da li optu`eni ima druge imovine, osim one koju je prijavio. Na~in utvr|ivanja imovine razlikuje se od suda do suda. U Sudu BiH optu`eni popunjavaju finansijke obrasce, a zatim se od njih tra`i da dostave i dodatnu dokumentaciju: ku}ne i platne liste, ugovore o kreditima, uvjerenja o nezaposlenosti, neposjedovanju nekretnina i sli~no. U Sudu ka`u da te informacije ne provjeravaju. U Kantonalnom sudu u Sarajevu osumnji~eni samo ispunjava formular o svom imovinskom stanju. Sud ne tra`i dodatne dokumente do okon~anja postupka. Iz Okru`nog suda u Banjoj Luci ka`u da je obaveza odbrane tokom trajanja postupka da sama dostavlja dokaze o lo{em imovinskom stanju optu`enog. Ukoliko to ne u~ine, pravobranila{tva provjeravaju njihovu imovinu. Ako je prona|u, tro{kove odbrane nadokna|uju prinudnom naplatom. U suprotnom, tro{kove pla}aju sudovi. Sud BiH je pla}ao odbranu biv{im funkcionerima Anti Jelavi}u i Gojku Kli~kovi}u, iako su za

njih kao jamstvo za pu{tanje na slobodu do okon~anja postupka upla}eni visoki nov~ani iznosi ili date garancije u imovini.

Biv{i funkcioneri
An tu Je la vi}a, ne ka da{ njeg predsjednika Hrvatske demokratske zajednice i ~lana Predsjedni{tva BiH, Sud BiH je u novem-

SLU^AJ PELAK Pelak je prevarila 131 osobu i tri firme, uzimaju}i od njih novac za stanove koje nikada nisu dobili
bru 2005. nepravosna`no osudio na 10 godina zatvora. Osu|en je jer je u svojstvu ministra odbrane FBiH odobrio ili dopustio da se novcem koji je donirala Republika Hrvatska za isplatu pla}a vojnicima finansira Hercegova~ka banka i Hercegovina osiguranje. Dio novca je iskori{ten i za kupovinu dionica banke. U trenutku potvr|ivanja optu`nice, u maju 2004. godine, Jelavi} je sam pla}ao advokate: Jo si pa Mu se li mo vi}a, Sen ku

No`icu i Nikicu Gr`i}a. ^etiri mjeseca kasnije oni su ga prestali zastupati. Muselimovi} ka`e da su odustali od odbrane jer je Sud BiH odbio njihov prigovor da sudije i tu`ioci koji su strani dr`avljani ne mogu obna{ati pravosudnu funkciju u BiH, jer nisu polo`ili zakletvu te da se ne mo`e voditi postupak na jeziku koji stranka ne razumije. Jelavi} je potom za advokata po slu`benoj du`nosti odabrao Dragana Barbari}a iz Mostara, kojem je za njegovu odbranu ispla}eno 32.323 KM. Prema rje{enju Suda BiH, Barbari} je po slu`benoj du`nosti postavljen zato {to se Jelavi}u, za kazneno djelo za koje je optu`en, mo`e izre}i kazna zatvora od 10 godina i vi{e. U maju 2005. godine Barbari} je Sudu BiH uplatio pola miliona KM kao uvjet za pu{tanje Jelavi}a iz pritvora, nakon ~ega je ovaj pobjegao u Hrvatsku. Barbari} je tada naveo da njegov klijent nema imovinu u BiH, ali da posjeduje stan u Splitu i drugo vlasni{tvo u mjestu Dusina u Hrvatskoj.

Rje{enje suda
Novinarima CIN-a nije htio re}i ~iji je novac koji je upla}en za jam~evi nu: "Oda kle ja da znam njegovo porijeklo novca?" Sud BiH nije istra`ivao porijeklo tih pola miliona KM. Nakon {to je Jelavi} pobjegao, novac je preba~en u bud`et BiH.

Kao i Jelavi}, Gojko Kli~kovi}, biv{i premijer RS-a, dobio je advokate po slu`benoj du`nosti ~iji je rad pla}en iz bud`eta Suda. On je u decembru 2010. godi ne na Su du BiH ne pra vo sna`no oslobo|en optu`be za zlo~ine pro tiv ~o vje~nos ti, po~injene tokom proteklog rata na podru~ju Bosanske Krupe. ^eka se drugostepeni postupak. Na kon po di za nja op tu`ni ce 2007. godine, Kli~kovi}u su dodijeljeni advokati po slu`benoj du`nosti - Du{an Tomi} i Hamdija Velad`i}. Njima je do danas ispla}eno 79.630 KM, odnosno 43.180 KM. Prema podacima Suda BiH, sedam mjeseci prije dono{enja presude za Kli~kovi}a je ponu|eno jamstvo od 216.730 KM, {to je Sud prihvatio i pustio ga na slobodu. Njegov advokat Tomi} je novinaru CIN-a kazao da je rije~ o hipoteci nad ku}om Kli~kovi}evog brata. Tomi} ka`e da imu}niji ljudi ne bi trebali dobivati besplatne odbrane, ali da to nije pitanje ni advokata, ni optu`enog, ve} suda koji donosi takva rje{enja. Pre ma nje go vim ri je~ima, Kli~kovi} je kao premijer imao novca, ali je bio dare`ljiv i dijelio ga, te da u ovom trenutku nema sredstava da pla}a svoju odbranu. Dodao je da Kli~kovi} ne `eli o to me raz go va ra ti s novinarima.

10 GOST OSLOBO\ENJA

KOMENTARI

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Kultura, vizija i
P
Pi{e: Esad DURAKOVI]

Na prvi pogled, bila je to vrlo zavodljiva ideja jer je, navodno, panbo{nja~ka i vrijeme je, opet navodno, da i Bo{njaci imaju svoju Akademiju nauka i umjetnosti. Me|utim, to je su{tinski kontraproduktivno jer vodi ka separiranju Bo{njaka i podrivanju istovrsne dr`avne institucije, a to jest sjajan argument onima koji te`e potpunoj fragmentaciji ove zemlje - do njenoga raspada. Logika je tu vrlo jednostavna: sve {to je u funkciji slabljenja temeljnih dr`avnih institucija, to je i protiv su{tinskog interesa Bo{njaka jer ih sve metode samoizolacije vode ka palestinskoj sudbini

o svemu sude}i, institucije kulture u Bosni i Hercegovini sada su u situaciji kada im je preostalo samo obra}anje javnosti, jer su, vjerovatno, ve} iscrpljene sve mogu}nosti obra}anja izravno na adrese resornih ministarstava, ili na adrese odgovornih mo}nika, imenom i prezimenom. Valja se ponadati da }e oni koji mogu utjecati na sudbinu neposredno ugro`enih institucija (obi~no se spominje njih 7) uva`iti sud javnosti, ako do njih ve} ne dopire vapaj direktora ovih institucija. U op}oj pometnji vrijednosti, o~ajni~ka pozicija institucija kulture u BiH naro~ito je indikativna. Naime, rije~ je uglavnom o institucijama nacionalnog (dr`avnog) zna~aja, koje su veoma dugo bile simboli (i nosioci) dr`avnosti BiH (me|unjima je, dabome, i ANUBiH) a takvima bi morale i ostati upravo zato {to se nastoji poni{titi dr`avnost BiH. Dakle, problem nije samo u tome {to }e se – izgledi su vrlo realni – uru{iti temeljne institucije nauke i kulture, ve} je problem i u tome {to one imaju istovremeno fundamentalni politi~ki zna~aj u krajnje depresivnoj bosanskohercegova~koj stvarnosti: one jo{ uvijek postoje kao dr`avne institucije, u vrijeme kada se s mnogih strana i svim silama nastoji sravniti sa zemljom sve {to jo{ predstavlja faktor dr`avnosti. Mogu}e je razumjeti da u ovo doba smutnje i pometnje neka ministarstva ne prepoznaju zna~aj nauke i kulture – nerijetko, to i nije uslov za imenovanja ministara, na`alost – ali bi partijsko-politi~ki{efovimoraliprepoznatibarem taj nemjerljiv dr`avotvorni zna~aj institucija o kojima je rije~: time bi pokazalisvojudr`avni~kumudrost i viziju, {to za njih i jest najva`nije, i time bi istovremeno omogu}ili kompetentnima da se bave naukom i kulturom. Zato valja apelirati da politi~ke strukture, ministarstva i dr. prevladaju to fatalno fragmentiranje sistema, do beskona~nosti i propasti, te da se sna`no zalo`e za o~uvanje onih dr`avnih institucija koje ve} postoje i koje treba ~uvati kao zalog dr`ave BiH za neka bolja vremena u koja bi ona trebalo da u|e. Politi~arima je nu`na ta vizi-

U

ja, ako im je zaista stalo do integriteta BiH; oni se moraju i u ovome domenu oduprijeti inerciji mrvljenja zemlje, tim odve} sna`nim i pogubnim centrifugalnim silama. No, fragmentacija je prisutna i u drugim domenima. Skora{nje osnivanje BANU djeluje upravo u tome smjeru. Na prvi pogled, bila je to vrlo zavodljiva ideja jer je, navodno, panbo{nja~ka i vrijeme je, opet navodno, da i Bo{njaci imaju svoju Akademiju nauka i umjetnosti. Me|utim, to je su{tinski kontraproduktivno jer vodi ka separiranju Bo{njaka i podrivanju istovrsne dr`avne institucije, a to jest sjajan argument onima koji te`e potpunoj fragmentaciji ove zemlje - do njenoga raspada. Logika je tu vrlo jednostavna: sve {to je u funkciji slabljenja temeljnih dr`avnih institucija, to je i protiv su{tinskog interesa Bo{njaka jer ih sve metode samoizolacije vode ka palestinskoj sudbini. vezi sa dr`avnim institucijama kulture u BiH o kojima je ovdjerije~, problem je i u tome {to su problemati~ni njihoviosniva~i, odnosno{to ne}eniko da ih preuzme, ali – u datim okolnostima morala bi brigu o njima preuzeti neka druga tijela (na nivou Federacije, prije svega) do nekih boljih vremena a prije nego {to se kona~no uru{e. Za sve probosanske partijsko-politi~ke snage makar na nivou Federacije, o~uvanje dr`avnih institucija mora biti prag ispod kojeg ni jedna ne smije i}i; u vezi s tim, treba da preuzimaju brigu o njima, bez obzira na „suparni~ke“ odnose u mnogim drugim pitanjima. To je osnovni test njihova patriotizma i dr`avni~ke zrelosti. Problem je i u tome {to nemamo kompetentnu i konzistentnu politiku u oblasti kulture, ve} se stvari improviziraju, ~esto vi{e u skladu s individualnim a to zna~i i privremenim/povremenim sklonostima politi~kih pozicionera nego u skladu sa op}im i nacionalnim (dr`avnim) potrebama. Primjera radi, u BiH ve} du`e vrijeme resorna ministarstva ispoljavaju nagla{enu sklonost prema nekim oblastima i umjetnostima, tako da na{im prostorom dominira festivalski karakter

S

kulture, dok druge oblasti i grane tavore ili propadaju. Uop}e ne minimiziram zna~aj favoriziranih oblasti umjetnosti i kulture (one doprinose imid`u zemlje), ali valja re}i, naprosto, kako je favoriziranje jednih i istovremeno „pu{tanje niz vodu“ drugih svjedo~anstvo o odsustvu strate{ki osmi{ljene i konzistentne politike u kulturi, umjetnosti, nauci. To je tako|er svjedo~anstvo o nekompetentnosti onih (dru{tveno)politi~kih instanci koje bi se morale konstituirati upravo po na~elu kompetentnosti. Istini za volju, ne snose odgovornost uvijek ni ministarstva (iako bi u mnogim slu~ajevima morala pokazati vi{e osje}aja za red prioriteta) jer se problem mora rije{iti sistemski. tanje o kome govorim ilustrirat }u vlastitim iskustvom - samo zato da bih pokazao kako aktualni problemi u vezi sa opstankom dr`avnih institucija kulture i nauke proizlaze ponajvi{e otuda {to odgovaraju}i nivoi, odnosno organi dru{tveno-politi~ke zajednice nisu svjesni njihova zna~aja, ali jednim dijelom i otuda, u nekim slu~ajevima, {to rukovodioci, odnosno tzv. menad`ment ne ula`e odgovaraju}e napore da vlastitim snagama amortizira udare krize koliko je to mogu}e. (Koliko mi je poznato, neki organizatori me|unarodnih manifestacija kulture/umjetnosti kod nas uspje{ni su upravo u menad`erstvu.) PRIMJER PRVI Mo}na me|unarodna organizacija ISESCO je prije nekoliko godina izrazila namjeru, zapravo `elju, da na nivou dr`ave BiH registrira svoju Kancelariju za pru`anje podr{ke obrazovanju, nauci i kulturi u na{oj zemlji. ISESCO je velika organizacija koja nudi golem novac, kao grant sredstva za finansiranje projekata koje ISESCO-u podnosi nacionalna (u zna~enju: dr`avna) Komisija za saradnju sa ISESCO-om. Dakle, mi bismo odre|ivali projekte. Bila je to naprosto nevjerovatna prilika! Sa gospodinom Muhamedom [erbijem (koji je vodio Kancelariju ISESCO-a zu vrijeme agresije na BiH) anga`irao sam se na tome, vrlo zdu{no, ~ak smo uradili elaborat i proslijedili ga u Kabinet ta-

OSVRT

Rodna ravnopravnost i polo` R
odna ravnopravnost doprinosi i su{tinski je uslov pravednosti i jednakosti, odgovornosti prema svim gra|anima i gra|ankama, dru{tvenog i ekonomskog razvoja, smanjenja siroma{tva i pobolj{anja kvaliteta `ivota, sigurnosti i blagostanja stanovni{tva u cjelini. Iako zakonski okvir garantuje i {titi prava `ena i ravnopravnost mu{karaca i `ena u dru{tvu, situacija de fakto je ipak druga~ija. Polo`aj `ena u svijetu, a i u na{em dru{tvu je i dalje te`ak, `ene su i dalje diskriminisane po osnovu pola, ugro`ena su im prava, veliki broj njih su `rtve nasilja na `enama, nezadovoljavaju}e je i stanje na mjestima odlu~ivanja u politi~kom i javnom `ivotu, a mnogima su ugro`ena ili u nedovoljnoj mjeri omogu}ena osnovna ekonomska, socijalna, politi~ka i kulturna prava. Razlog za nepo{tovanje standarda i principa za ravnopravnost polova le`i u nepoznavanju i nedovoljnojsvijesti o ovim pravima, ali i o tradicionalnim, patrijarhalnim i stereotipnim dru{tvenim obrascima i rodnim ulogama `ena i mu{karaca koji im se name}u i ote`avaju njihov napredak, te su ~esto glavna prepreka u ostvarivanju su{tinske rodne ravnopravnosti. Stoga je potrebno, pored daljeg ja~anja zakonskog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti, stalno raditi na podizanju svijesti, obrazovanju o ovim pravima i njihovom zna~aju, a u cilju iskorjenjivanja {tetnih predrasuda i stereotipa koji vode diskriminaciji i nasilju. @ene trpediskriminaciju u razli~itimoblastima `ivota i rada, u privatnoj i javnoj sferi. Od razli~itih oblika diskriminacije izdvajaju se: 1. Nasilje u porodici Prema podacima o slu~ajevima nasilja u porodici, koje prikupljaju nadle`ne institucije i subjekti za{tite od nasilja u porodici, preko 95% `rtava nasilja u porodici su `ene. Za{tita njihovih prava u slu~ajevima koji su procesuirani pred pravosu|em jo{ nije zadovoljavaju}a. To obeshrabruje `ene da prijave slu~ajeve diskriminacije i nasilja koje do`ivljavaju. 2. Diskriminacija u oblasti rada, zapo{ljavanja i pristupa resursima

Pi{e: Spomenka KRUNI]

Rodna ravnopravnost ne podrazumijeva rat polova, pobjedu jednog pola nad drugim, nego upravo sinergiju oba pola, `ena i mu{karaca, radi obostrane koristi

De fakto `ene rade vi{e, a imaju manje. U nepovoljnijem su polo`aju na tr`i{tu radne snage, te`e ostvaruju radna prava kada je u pitanju materinstvo, ~esto su prve na udaru otkaza u slu~aju ekonomske krize. @ene, tako|e, nisu u ravnopravnom polo`aju prilikom tra`enja zaposlenja zbog svog bra~nog odnosno porodi~nog statusa. Stoga su prinu|ene da rade u tzv. sivoj ekonomiji na lo{ije pla}enim radnim mjestima i da prihvataju poslove pod lo{ijim uslovima. @ene su manjina me|u zaposlenima i u aktivnoj radnoj snazi. To ne zna~i da one manje rade, naprotiv, svakodnevni poslovi `ena u doma}instvu i oko brige o ~lanovima porodice su optere}uju}i, nepla}eni i dru{tveno nepriznati. Privredne grane u kojima su ve}ina `ene su najmanje pla}ene i najmanje vrednovane. ^ak i u tim granama rukovode}i kadar je ve}inom mu{ki. @ene su u veoma malom procentu vlasnice imovine, pa im je iz tih razloga ote`an pristup kreditima i finansijskim podsticajima. Veliki broj seoskih `ena rade kao nepla}eni poma`u}i ~lanovi

doma}instva, ne primaju za to nikakvu nadoknadu i prihod niti imaju mogu}nost ostvarivanja penzijskog i zdravstvenog osiguranja. 3. Diskriminacija u u~e{}u u javnom i politi~kom odlu~ivanju Optere}enje `ena brojnim obavezama u privatnoj sferi, te preovla|uju}i stav dru{tva da za `ene nije politika, uti~e na de fakto ote`an pristup upravljanju i odlu~ivanju. Zato one nemaju dovoljno mogu}nosti da uti~u na odluke koje bi pobolj{ale njihov polo`aj. 4. Vi{estruka marginalizacija U posebno nepovoljnom polo`aju su `ene na selu, `ene sa invaliditetom, samohrane majke, Romkinje, izbjeglice i raseljena lica, `ene `rtve nasilja i druge vi{estruko marginalizovane grupe. Ove grupe `ena trpe diskriminaciju i po osnovu pola i po osnovu nekog drugog svojstva ili situacije u kojoj `ive, {to dodatno ote`ava njihov polo`aj. Ova pitanjazahtijevajudugogodi{nji rad usmjeren na otklanjanje prepreka i uzroka diskriminacije po osnovupola u svimoblastima. To, pri-

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

KOMENTARI

11

BANU
da{njeg resornog ministra na nivou dr`ave. [tavi{e, u dva navrata sam li~no zamolio ministra da uvede taj predmet u dnevni red sjednice Vije}a ministara, ali nikada nije stigla bilo kakva povratna informacija. ISESCO sara|uje samo sa dr`avama, uz jedan izuzetak: sara|uje sa Jerusalimom. [erbi i ja – nakon neuspjeha kod dr`avnog ministra - uhvatili smo se za tu ~injenicu i uvjeravali smo odgovaraju}u instancu u ISESCO-u da na~ini jo{ jedan izuzetak: da sara|uje sa „evropskim Jerusalimom“ – sa Sarajevom. Pristali su. Tim povodom, bio sam nekoliko puta u Kabinetu tada{nje gradona~elnice Sarajeva, koja je bila vrlo sklona realiziranju na{e inicijative, ali – koliko znam – to nije moglo pro}i kod mnogih tada{njih vije}nika. Uzalud sam obja{njavao i pisao da ISESCO nije nikakva islamisti~ka organizacija, da marljivo koordinira svoje aktivnosti i projekte sa UNESCO-om, da se novcem koji poklanjaju mogu renovirati spomenici kulture svih religija, a ne samo spomenici islamske kulture... Nakon neuspjeha u Gradu Sarajevu, prenijeli smo „predmet“ u Kabinet kantonalnog ministra obrazovanja i nauke, ali ni otuda nikada nije stigla nikakva reakcija, ~ak ni informacija. Zaprepa{teni tom ravnodu{no{}u, digli smo ruke od svega a velik novac koji se nudio na{oj nauci i kulturi odba~en je. Toliko o „viziji“ na{ih politi~ara. RIMJER DRUGI Zahvaljuju}i svojim li~nim kontaktima u arapskom svijetu, zamolili su me neki prijatelji iz toga svijeta da posredujem izme|u Aleksandrijske biblioteke i na{e Nacionalne i univerzitetske biblioteke koja je tako|er pred zatvaranjem - s napomenom da Aleksandrijska biblioteka `eli sara|ivati i podr`ati na{u biblioteku. Aleksandrijska biblioteka je mo}na, pravo je svjetsko ~udo u svojoj oblasti, jer te`i da dostigne zna~aj anti~ke aleksandrijske biblioteke koja je izgorjela. Prihva}aju}i molbu svojih prijatelja, tri puta sam telefonom zvao aktualnog direktora Nacionalne i univerzitetske biblioteke, ostavljao sam poruke kod njegove sekretarice zbog ~ega zovem, da je izuzetno va`no, da je rije~ o naro~itim interesima na{e biblioteke... Gospodin direktor nije na{ao vremena da odgovori na moje pozive i ostavljane poruke. I {ta sam mogao odgovoriti svojim arapskim prijateljima?! Mogao sam u zemlju propasti. (Uzgred, nedavno se u nas pisalo o imenovanju na{e univerzitetske biblioteke koju se namjerava graditi. U vezi s tim, valja re}i kako vjerujem da bi bilo najbolje da ponese naziv sada{nje biblioteke – Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, naziv prenapu~en sadr`ajima – jer bi se time, me|u ostalim efektima, sa~uvala postoje}a biblioteka kao jo{ jedna va`na nacionalna institucija.) tanje jest sumorno, gotovo neprozirno, ali valja nam apelirati na ovda{nje nosioce mo}i da smjenjuju nesposobne – i „svoje“ i „tu|e“ jer svi , smo na istome brodu; naro~ito valja apelirati na njih da na|u na~ina (a mo`e se na}i) da spase institucije koje imaju neprolazni kulturalni i nau~ni, ali i dr`avni zna~aj. Neka osluhnu javne apele nau~nika i istinski nezavisnih intelektualaca, neka ih prihvate kao svoje sagovornike, makar im i ne godile uvijek njihove rije~i. Tako ne}e pogrije{iti. Naprotiv, na taj na~in }e sigurno nad`ivjeti vlastiti mandat. Zadugo.

Krle`a, trideset godina poslije S
FOKUS

S

P

`aj `ena
je svega, zahtijeva promjenu svijesti i stavova o tradicionalnim, patrijarhalnim i stereotipnim ulogama `ena i mu{karaca cijelog dru{tva, uklju~uju}i institucije i zaposlene u institucijama sistema, civilni i privatni sektor kao i sve pojedince/pojedinkekoji svi zajednomorajubitinosioci promjena. Naro~ito je zna~ajno uticati na promjene stavova i prihvatanje rodne ravnopravnosti kao vrijednosti za sve, naro~ito kod djece i omladine, pa se oblasti obrazovanje i mediji isti~u kao posebno va`ni za postizanje ovog cilja. Pored stalnog djelovanja na uskla|ivanjuzakonskih regulativa, potrebno je da praksa uva`ava potrebe i probleme `ena i djevoj~ica, te da se normativna ravnopravnostpreto~i u stvarnuravnopravnost. Ovo zna~i da mjere koje preduzimaju u svim razvojnim i reformskim procesima moraju biti planirane, pra}ene i ocjenjivane sa aspekta njihovog uticaja na `ene i mu{karce kao stanovni{tvo. To tako|e zna~i da moraju biti planirane i finansirane posebne privremene mjere u oblastima u kojima je uo~ena

diskriminacija po osnovu pola, a koje imaju za cilj njeno otklanjanje. Sve navedenotreba da prati i adekvatna za{tita `enskih ljudskih prava u pravosudnim institucijama. Iz tih razloga va`no je znati i promovisati zna~aj rodne ravnopravnosti kao op{te dru{tvene vrijednosti za sve. Iako je napredak vidljiv u mnogim oblastima, ipak je ostalo jo{ mnogo posla da se uradi. Svi treba da se kriti~ki osvrnemo na ostvarena dostignu}a, kako bismo mogli graditi i unapre|ivati ono {to smo uradili i popraviti ono {to nismo. U cilju dostizanjarodneravnopravnosti, va`no je naglasiti proaktivnu ulogu mu{karaca i uticaj rodnih odnosa na same mu{karce, uklju~uju}i i privilegije i pote{ko}e sa kojima se oni suo~avaju. Rodna ravnopravnost ne podrazumijeva rat polova, pobjedu jednog pola nad drugim, nego upravo sinergiju oba pola, `ena i mu{karaca, radi obostrane koristi. (autorica je direktorica Gender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske)

va~ke dr`avnosti. Evo jedne tautra, u srijedu, ~etkve, tek zarad ilustracije: “Bovrtog januara 2012, gumilsko je doba svojevrstan navr{i}e se ta~no trifenomen, kao i bogumilska deset godina otkad je kultura i civilizacija. Nemasahranjen Miroslav Krle`a. Trimo dovoljno dokumenata o deseta godi{njica smrti njenjihovoj civilizaciji, sve je unigove pala je pak u pro{lu, 2011. {teno, ali je kamen ostao. Vrigodinu. Evo kako o Krle`inoj jeme bogumilskog svijeta je bismrti i sahrani pi{e Predrag lo ~udno i opasno. I s jedne i s Matvejevi}: “Krle`a je umro druge strane od obadvije ih je dvadeset i devetog prosinca. crkve ~ekala loma~a. Onda su Pokopan je tek ~etvrtog sioni na{li uto~i{te u islamu. je~nja. Smrt i pogreb razdvojiTo je jasno i tu nema ni{ta {to le su dvije godine u kalendaru. se ne bi dalo objasniti...I nije Dan `alosti (30. XII) progla{en Pi{e: Muharem BAZDULJ ~udo da je sve ono kasnije je samo u Hrvatskoj. (Za{to muharem.bazdulj@oslobodjenje.ba uslijedilo oko Bosne, ona otisamo u Hrvatskoj? Za neke ma~ina i borba za njenu dumanje zna~ajne ljude bilo je to {u...“ Zbog ovakvih stavova, u cijeloj zemlji.) Poslije dana Nije u Krle`in opus mnogi bi se zapravo slo`ili sa `alosti dolazi nekoliko dana ocjenom koju je prije nekolinovogodi{njeg veselja na na{ “bogumilska tema“, kako ko godina, na sebi svojstven na~in, s mnogo buke, jela i se to ka`e, pala s Marsa. na~in, iznio Senad Avdi}: “Bopi}a, galame i `deranja, govosna i Hercegovina ne poznaje rio bi Krle`a. (...) Preko prazni- Ona je tek dio Krle`ine knji`evnika (koji Me{a Selika pokojnik je bio, najvjeroja- opsesije Jugoslavijom, movi}, kakav Ivo Andri}?!) kotnije, zamrznut. ^etvrtog januji je u svakom slovu napisaara ujutro katafalk je izlo`en u jugoslavenskom nom o Bosni u toj mjeri bio Jugoslovenskoj akademiji zna- posebno{}u, odgovoran, po{ten, dobronanosti i umjetnosti. Prolazi dumjeran prema ovoj zemlji kao gi i tihi red mimo njega. Izmje- ju`noslavenskim {to je to bio ~arobnjak sa Gvoznjuju se po~asne stra`e. I na- kompleksom; bogumilska da - Miroslav Krle`a!“ pokon, poslijepodne istoga tema kod Krle`e svemu ovome prodana, pokop na Mirogoju. Goblemati~no je jedino vori nad otvorenim grobom. U neodvojiva je od pri~e o ono {to je \or|e Manovinama razli~iti nekrolozi.“ Juraju Kri`ani}u, od pri~e ti}, u drugom konI trideset godina kasnije u tekstu, nazvao opkora~ivanovinama se objavljuju razli~iti o “dalmatinskoj njem ju`noslavenskog komtekstovi nekrolo{kog sadr`aja o arhitekturi devetog i pleksa. Drugim rije~ima, proKrle`i, uglavnom prigodni~arblemati~na je – selektivnost. ski sterilni. Hvalevrijedan izu- desetog stolje}a i Nije u Krle`in opus “bogumilzetak u tom smislu jest tekst dalmatinskoj renesansi i ska tema“ kako se to ka`e, pa, \or|a Mati}a “Jedan `ivot i la s Marsa. Ona je tek dio hiljadu i jedna smrt“ objavljen Dubrovniku“, od pri~e o Krle`ine opsesije Jugoslaviprije nekoliko dana u (zagre- Prvom srpskom ustanku, jom, jugoslavenskom poseba~kim) Novostima. U sjajbno{}u, ju`no sla ven skim nom tekstu, Mati}, recimo, naposljetku kompleksom; bogumilska teuspijeva upravo na primjeru Krle`e briljantno pokazati kako su i koliko {uplji i ma kod Krle`e neodvojiva je od pri~e o Juraju la`ni savremeni intelektualni pomodarci {to se Kri`ani}u, od pri~e o “dalmatinskoj arhitekturi depredstavljaju kao “ljevi~ari“ i “anarhisti“ u Hrvatskoj vetog i desetog stolje}a i dalmatinskoj renesansi i , (a i {ire, mogli bismo dodati): “Da je veza izme|u Dubrovniku“ od pri~e o Prvom srpskom ustanku, jezika i ideologije na korak samo, u tome je Krle`a naposljetku. Upravo u eseju o ovom ustanku, Krle`a jo{ od sukoba na ljevici (za)uvijek ogledalo. Namjer- ispisuje ove programske redove: “Ako postoji neka no reducirano, kako to izgleda – pri~ati o svijetu bez konstanta u historiji ju`noslovjenskih naroda, kogranica, o globalnom kapitalu i Internacionali, ali jima je sudbina udijelila nezavidnu ulogu da su se pisati istim stilom kao i akademija, babi}evski i na- iz vjekovnog ropstva oslobodili tek ju~er,upravo, cionaltjedni~ki. [ire, iz jezi~kog u ideolo{ko: govo- mo`e se re}i, tek danas, vlastitom snagom, onda je riti onda o internacionalnom radni~kom solidari- to upravo konstanta ju`noslovjenske borbe za tetu, a opkora~iti ju`noslavenski kompleks, kao da oslobo|enje. Za oslobo|enje narodnog jezika u je odavno stavljen ad acta – kakva hipokrizija! Na- gr~koj i latinskoj crkvi, za oslobo|enje svog moralrodski re~eno: d`abe vam anarhizam! To je op}a nog uvjeranja u okviru srednjovjekovnih borbi stvar.” Mati} zapravo, kako i sam ka`e, svoje propi- protivu rimske i bizantinske dogme, za oslobo|enje iz kmetskog ropstva pod austrijskim i osmanlijskim tivanje na temu gdje je Krle`a danas, namjerno ograni~ava na Hrvatsku, dodav{i eksplicitno da su “dru- feudumom, za oslobo|enje svoga mora i svoje zege kulture spojene sudbinski na na{u, a u komple- mlje ispod suvereniteta tu|inskih barjaka. U okviru tog vjekovnog procesa srpski je ustanak u svakoksu Krle`e, poseban problem“ . Jedno poglavlje ili jedna fusnota u toj pri~i o Krle`i me pogledu progresivan signal na{e historije, jedan i njegovoj dana{njoj percepciji ti~e se, naravno, i od najslavnijih barjaka u dugotrajnim bitkama za Bosne i Hercegovine, a naro~ito Sarajeva. Na ne- ujedinjenje na{ih naroda, do kojeg je do{lo tek dakoj deklarativnoj ravni, te{ko da je Krle`a igdje to- nas, kada se pod Titom anticipira razvoj na{e civiliko obljubljen. Po~elo je to jo{ za Krle`inog `ivo- lizacije za ~itavo stolje}e.“ Navedene redove Krle`a ta, jer je u jednom trenutku Sarajevo po~elo biva- pi{e 1954. godine. Manje od ~etrdeset godina kasniti onaj jugoslovenski izdava~ki centar u kojem se je, ti narodi ju`noslovjenski vra}aju se u razjedinjeobjavljivalo najvi{e Krle`inih knjiga. Kulminiralo je nje. Ipak, opusi poput Krle`inog o(p)staju kao to s projektom sabranih djela, upravo u izdanju (NI- svjetionik anticipacije. Nemoralno je, u tom smislu, [RO) Oslobo|enja. Nastavilo se sve i poslije legitimizirati se Krle`inim bogumilskim varijacijaKrle`ine smrti, pa i nakon raspada Jugoslavije. Upra- ma {ire}i istovremeno nostalgiju za “osmanlijskim , vo su u nekim Krle`inim partiturama pronala`ene feudumom“ na sli~an na~in uostalom kao {to je falza citiranje zgodne i zahvalne formulacije koje bi sifikatorski kititi se ZAVNOBiH-om potpuno zabotrebale potvrditi kontinuitet bosanskohercego- ravljaju}i AVNOJ.

U

12

POLIGON
IN MEMORIAM Fehim Krajina

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Reagiranje

Pogre{an dojam
"Izvinite, nisam se prepoznao"; Oslobo|enje, 29. decembar/ prosinac 2011.
U Oslobo|enju od 29. 12. 2011. godine objavljen je tekst pod nazivom „Izvi ni te, nisam se prepoznao“ novinara Asa fa Be ~iro vi}a. Imaju}i u vidu da predstavni ci Op}ine Centar imaju jako dobru saradnju sa va{im listom, vidno smo uznemireni nespretnom i neta~nom formulacijom uva`enog novinara. U jednom pasusu pomenutog teksta novinar navodi: „Napose da se preimenovanje Ulice Ko{evo u ulicu 1. korpusa, i to na prijedlog Op}ine Centar, usporedi s ~injenicom da Dra`a Mihailovi} ima ulicu u Isto~nom Sarajevu! Biva, isto je to! E, pa nije“ Iz ovog lo. gi~nim promi{ljanjem ~itaoci bi mogli ste}i pogre{an dojam da je na prijedlog Op}ine Centar napravljena usporedba s ~injenicom da Dra`a Mihailovi} ima ulicu bilo gdje. To je stra{na manipulacija koja prijeti da naru{i ugled Op}ine Centar, koja posjeduje 24 doma}a i me|unarodna priznanja za svoj rad. Isto tako, neta~no je, {to potvr|ujemo prilo`enim dokumentima, da je prijedlog da se Ulica Ko{evo preimenuje u ulicu 1. korpusa do{ao iz Op}ine Centar. To je opet manipulacija i pogre{na ~injenica. Prijedlog za preimenovanje do{ao je iz Koordinacije bora~kih udru`enja sa potpisom gospodina Ned`ada [krijelja. To je jedino ta~no. Uva`eni 1. korpus nije bio u jednoj od zgrada centra Grada Sarajeva, ve} na prvim borbenim linijama oko grada. Zato je va`no da se prona|e adekvatno rje{enje koje simbolizira na{u borbu protiv agresora, a ne jednu od hiljadu zgrada u na{oj op}ini. S po{tovanjem,
Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar Sarajevo, i Zlatko Voljevica, pomo}nik na~elnika

Ispra}aj ilegalca i partizana
Tada, 24. decembra 1941. godine, bio sam u Rogatici kada je iznenada, nevjerovatnom brzinom, ulicama grada prenesena radosna vijest: Drug Tito, Vrhovni {tab i proleteri dolaze, do~ekajmo na{e spasioce. Tu vijest prenosila je rogati~ka omladina sa kojom je bio i Fehim
Nedavno je na groblju Bare u Sarajevu uz prisustvo porodice, rodbine, drugova, prijate lja i broj nih Sa raj li ja is pra}en na vje~ni po~inak Fehim Krajina, jo{ jedan Titov borac koji spada me|u najmla|e par ti za ne na ro dnooslobodila~ke borbe od 19411945. godine. Ro|en je u Rogatici 1929. godine. Kra jem 1941, u ta da ve} oslobo|enoj Rogatici, sa grupom naprednih omladinaca raznosio je informativni materijal o partizanskim borbama protiv Nijemaca i doma}ih izdajnika, dolazio u Partizanski dom gdje se omladina okupljala, slu{ala predavanja i bavila se kulturno-zabavnom aktivno{}u. u partizane je pomjeran, ali na uporno tra`enje 1944. godine sa grupom svojih ilegalaca Sarajlija preko Igmana do{ao je u Konji~ki partizanski odred, a zatim u XI brigadu 29. hercegova~ke divizije. Poslije oslobo|enja Konjica, Fehimova brigada je dobila zadatak da presije~e povla~enje njema~ke vojske, osloba|a gradove, te tjera neprijatelja. Preko Travnika, Jajca, Biha}a i dalje Fehim je sa XI brigadom stigao u Sloveniju i u~estvovao u osloba|anju Ljubljanje i Kranja. Sve vrijeme bio je na prvoj borbenoj liniji, pokazao se vrlo hrabar, snala`ljiv, iskusan borac. Sa nepunih 16 godina `ivota, spadao je me|u najmla|e partizane koji su se, u biv{oj Jugoslaviji, borili za oslobo|enje svoje domovine protiv njema~kih okupatora i doma}ih izdajnika. Odlikovan je Ordenom za zasluge za narod, Ordenom bratstva i jedinstva i drugim visokim priznanjima. Kao {to je bio hrabar i istrajan u partizanskim borbama, takav je bio i u radu. Odlu~an, uporan, spreman da pomogne, dobar organizator na poslovima i funkcijama koje je obavljao u privredi i drugim djelatnostima od na~elnika za privredu, direktora preduze}a i drugim. Bilo je znano, {to Fehim preuzme da uradi to }e i biti sigurno zavr{eno u roku. Svojom uporno{}u uspio je da se dalje obrazuje, zavr{io je studije i usavr{io se u financijskoj struci. Bio je anga`ovan u dru{tveno-politi~kom radu, u organima vlasti i brojnim organizacijama od mjesne zajednice do ~lana Savjeta saveza antifa{ista i boraca Narodno-oslobodila~kog rata u Bosni i Hercegovini. Kao aktivista u~estvovao je u ve}ini radnih akcija izgradnje Sarajeva i njegovih komunalija: Sportski stadion Ko{evo, izgradnja {kola, stanova i drugih objekata. Kada su bile organizovane radne akcije da se pomogne rudnicima da {to vi{e izvade uglja, jer su to bile dr`avne potrebe, i{ao je u Rudnik Breza i zajedno sa rudarima silazio u jamu i kopao crno zlato. Bio je ponosan u~e{}em u radu i oplemenjivanjem ljudskih vrlina na radnim akcijama. On je istinski shvatao {ta su prave vrijednosti ~ovjekovog `ivljenja i djelovanja – pomo}i drugim, zajedni~ka nesebi~na izgradnja svoje domovine i drugo {to donosi napredak. U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu u opkoljenom Sarajevu pomagao je kom{ijama i drugim, posebno izbjeglicama. Dok je bio predsjednik Mjesne zajednice Ciglane bri`no je radio na svemu onome {to }e gra|anima ovog naselja olak{ati savla|ivanje ratnih posljedica. Prema porodici i rodbini bio je veoma bri`an. Sa dobro}udnom suprugom Hatid`om \i|om brinuo je da k}erke Vildana, Amra i Vesna zavr{e fakultete. One su danas vrsni stru~njaci ~ime se roditelji ponose. Prave vrjednice pa`njom i drugim nesebi~no uzvra}aju svojim najbli`ima. i sada{nje te{ko stanje kod nas. Sve ovo imao je na sijelima svojih bliskih drugova, Fehim i nas {est-sedam Rogati~ana i drugih ve} 53 godine redovno se dru`imo i sastajemo svake nedjelje. Svi su u~esnici Narodno-oslobodila~kog pokreta, antifa{isti, istih ili pribli`nih opredjeljenja za izgradnju boljeg i pravi~nijeg dru{ tva. Svi se ra du je mo dru`enju. Iza razgovora dolazile su ~esto pjesme, muzika i veselje. Fehim je u tome imao zna~ajnu ulogu. Znao je sa svojim umije}em i nama dragim pjesmama da unese veselje, radost `ivljenja. To nama penzionerima mnogo zna~i, veoma rijetka su takva radovanja. Zato jedva ~ekamo sljede}u ne dje lju za po no vno dru`enje. Osje}amo da je sa Fehimom oti{ao i dio nas. Ne}emo vi{e gledati njegovo veselo nasmijano lice, ni slu{ati stare pjesme koje bude drage uspomene. Strpljivo i hrabro se nosio sa te{kom bolesti koja ga je iznenada savladala. Svima }e nedostajati, najvi{e porodici, rodbini, drugovima, prijateljima, kom{ijama, Fehim Krajina je ~ovjek sa neizmjernom dobrotom koju je sa osmijehom i miljem darivao druge, svoje sugra|ane. Nedostaja}e i Sa ra je vu nje gov vri je dni gra|anin, aktivista koji je dao svoj nemali doprisnos u izgradnji, ure|enju i odr`avanju na{eg grada, kako bi bio {to ljep{i. Fehim je bio istinski patriota od rane mladosti i stalno je doprinosio da se na{a domovina Bosna i Hercegovina izgra|uje i svestrano napreduje.
Hakija MUFTI]

Od Ko{eva do Breze
Tada, 24. decembra 1941. godine, bio sam u Rogatici kada je iznenada, nevjerovatnom brzinom, ulicama grada prenesena radosna vijest: Drug Tito, Vrhovni {tab i proleteri dolaze, do~ekajmo na{e spasioce. Tu vijest prenosila je rogati~ka omladina sa kojom je bio i Fehim. Nismo dugo ~eka li, do {ao je drug Ti to, Vrhovni {tab i Prva proleterska brigada. Nikad ni{ta radosnije gra|ani Rogatice nisu do`ivjeli, a za mnoge je to bio spas od ~etni~kih zlodjela, pa tako i za Fehima. Bje`e}i od ~etni~kih zlo~ina sa pre`ivjelim Bo{njacima iz Rogatice preko Romanije 1942. godine, Fehim je zajedno sa roditeljima stigao u Sarajevo. Smje {te ni su na Vra tnik. Odmah je pristupio Narodnooslobodila~kom pokretu i bio veoma aktivan u ilegalnom radu. Zbog mladosti, odlazak

Dru`enje Rogati~ana
Volio je da se dru`i, da iznosi svoja mi{ljenja o doga|ajima i minulim vremenima, da se {ali, zabavlja, raduje, veseli, da kritikuje slabosti u radu

REAGIRANJE

Pritisci i vrije|anje novinarke
Reagiranje: TVSA o TVSA; Oslobo|enje, 29. decembar/prosinac 2011. godine
Programski kolegij Televizije Sarajevo obavje{tava javnost, doma}e i me|unarodne institucije, kao i organizacije za za{titu ljudskih prava i medijskih sloboda da je posljednjim aktivnostima v. d. predsjednik Nadzornog odbora TVSA Mirsada Sipovi}a izvr{en direktan pritisak na ure|iva~ku politiku ove javne televizije. Programski kolegij je, na vanrednoj sjednici odr`anoj 29. 12. 2011, najo{trije osudio Sipovi}ev atak na slobodu novinarskog izra`avanja i odbacio navode iz njegovog saop}enja od 28. 12. 2011. Sipovi} je u saop}enju, na najbrutalniji na~in, izvrije|ao novinarku TVSA Azru Bav~i} zbog priloga o izvje{taju Helsin{kog komiteta o stanju u TVSA, objavljenog u Dnevniku 27. 12. 2011. Tog dana Sipovi} je nepozvan u{ao u prostorije DESK-a, vr{io pritisak na novinarku Bav~i}, vrije|ao je i poku{ao cenzurisati prilog. Kako bi odbranili profesionalno dostojanstvo i slobodu novinarskog djelovanja uposlenika TVSA, ~lanovi Programskog kolegija preuzeli su punu uredni~ku odgovornost i stali u za{titu Azre Bav~i}, a prilog na koji je reagirao v.d. predsjednik Nadzornog odbora ocijenili profesionalnim, jer su iznesene sve relevantne ~injenice, a sve involvirane strane dobile su priliku da se oglase o problemima u i oko TVSA. Pravne nejasno}e u razrje{enjima i imenovanjima Nadzornog odbora i Uprave TVSA, politi~ki pritisci i poku{aji cenzure, izazvali su nemir i strah me|u uposlenicima. Naru{eni su me|uljudski odnosi, a do{lo je i do podjela u sindikalnoj organizaciji JP TVSA, iz koje su brojni uposlenici ve} istupili, jer nisu bili upoznati sa stavovima podr{ke Sipovi}u. Programski kolegij zahtijeva od nadle`nih institucija da se, u interesu ku}e, a posebno publike, hitno rije{i novonastalo stanje kako se ne bi drasti~no ugrozio proces produkcije i emitiranja programa. Kolegij podsje}a da je gledanost programa TVSA posljednjih godina utrostru~ena i poziva sve relevantne institucije da podr`e slobodu u radu TVSA, koju kao javni emiter ima prema va`e}im zakonima, kako bi se onemogu}ilo uru{avanje dostignutog nivoa programskog kvaliteta.
^lanovi Programskog kolegija TVSA: Amir Zuki}, v.d. izvr{ni direktor programa i produkcije, Zvonko Mari}, urednik Informativnog programa, Aid Mr{i}, {ef DESK-a, Selma Tahirovi}, urednica Dokumentarnog i savremenog programa, Leila Kurbegovi}, urednica Kulturno-umjetni~kog programa, Mirza Kolar, urednik Sportskog programa, Haris

Du~i}, urednik Jutarnjeg programa, Amra Kahved`i}, urednica Zabavno-revijalnog programa, Amela Hubjer - Hati}, urednica Specijalnih projekata, Murisa Zuko, urednica WEB portala, D`ejna Habibovi}, {ef produkcije, i Muhamed Hod`i}, {ef tehnike

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

DOGA\AJI

13

ANALIZA OSLOBO\ENJA [ta sve ~eka u PSBiH?

23 zakona u redu za usvajanje
Ve} du`e od godinu stoji prijedlog zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u BiH, izmjenama i dopunama Zakona o li~noj karti, prebivali{tu i boravi{tu, dr`avljanstvu BiH, jedinstvenom mati~nom broju...
U Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine trenuta~no se, u proceduri, u razli~itim fazama i domovima nalaze ~ak 23 zakonska akta, bilo da se radi o prijedlozima ili njihovim izmjenama i dopunama, koja ~ekaju na usvajanje i stupanje na snagu. Analiza Oslobo|enja pokazuje da je ve}ina njih u parlamentarnu proceduru u{la jo{ prije godinu, pa ~ak i vi{e, {to jasno pokazuje da je djelovanje na njihovom usvajanju znatno usporeno. prihva}eni njihovi prijedlozi da se osigura da Vije}e/Savjet za dr`avnu pomo} bude finansirano po jednu tre}inu sa razine dr`ave i entiteta, ~emu se protive zastupnici iz FBiH smatraju}i da se radi o dr`avnom organu odakle treba da se i finansira. Ina~e, neusvajanjem zakona o sistemu dr`avne pomo}i BiH ve} godinu i po kr{i odredbe Privremenog/SSP-a, s obzirom na to da je bila obavezna taj akt usvojiti najkasnije do 1. jula 2010. Vrlo va`ne zakonske izmjene koje se ve} vi{e od godinu povla~e po parlamentarnoj proceduri su i one koje tretiraju pitanja prebivali{ta i boravi{ta dr`avljana BiH (u PSBiH od 11. oktobra 2010), li~ne karte dr`avljana BiH - dva prijedloga izmjena (od 3. novembra2010. i 3. februara 2011). Tu su i izmjene zakona o dr`avljanstvu BiH (od 12. oktobra 2010) te jedinstvenom mati~nom broju (od 11. oktobra 2010). konska akta odgo|eno je prije gotovo mjesec na Zastupni~kom domu PSBiH. Dono{enju ovih zakonskih izmjena protive se predstavnici iz FBiH, prvenstveno kada je u pitanju li~na karta zato {to je, na insistiranje SNSD-a, Vije}e ministara BiH u taj prijedlog ugradilo mogu}nost uvr{tavanja i entitetskog uz dr`avljanstvo BiH, a prebivali{ta i boravi{ta jer se cijeni kako bi brojne kategorije, posebno izbjeglice i raseljene osobe, mogle ostati bez tog prava. Kada su u pitanju zakonski prijedlozi, u proceduri su i onaj o nadzoru u oblasti odbrane, sigurnosti i obavje{tajno-sigurnosnom sektoru (od 25. juna 2010), zabrani negiranja, minimiziranja ili odobravanja holokausta, zlo~ina genocida i zlo~ina protiv ~ovje~nosti, te onaj o prekr{ajima. [to se ti~e izmjena zakona, ~ekaju na o~itovanje po dva prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV-u) i krivi~nom postupku, te onaj o Centralnoj banci BiH, Agenciji za unapre|enje stranih investicija (FIPA), Agenciji za dr`avnu slu`bu (ADS) BiH, policijskim slu`benicima, te spre~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga. Na ~ekanju je i potvr|ivanje izmjena i dopuna Zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH koje je proglasiovisokipredstavnik za BiH.
Almir TERZI]

Ugro`en evropski put
To se de{ava iako se me|u njima nalaze brojni prijedlozi zakonskih akata ili izmjena koji su bitni za daljnji napredak BiH na evropskom putu ili za uspostavljanje ve}eg stepena sigurnosti, {to zahtijeva vizna liberalizacija. Me|uzakonimakoji se nalaze na ~ekanju su i dva prijedloga - o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u BiH (u proceduri od 24. maja 2010) i sistemu dr`avne pomo}i u BiH (od 8. septembra 2011), ~ije je dono{enje nu`no ~im prije, a s ciljem ispunjavanja ne samo obaveza iz Privremenog/Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju BiH ve} i mogu}nosti da BiH podnese kredibilne aplikacije za ~lanstvo u EU (kandidacijski status). Nova, druga, produ`ena amandmanska faza za usvajanje prijeParlamentarna skup{tina BiH: Rad najve}eg zakonodavnog tijela i dalje usporen

Rekorderi
Ubjedljivi rekorder po du`ini ~ekanja u parlamentarnoj proceduri je amandman II na Ustav BiH kojeg je jo{ u pro{lom sazivu, ta~nije 8. jula 2009. dostavio Klub poslanika Stranke za BiH. Ovim amandmanom tra`i se ukidanje ~lana IX stav 2. Ustava BiH, a kojim je utvr|eno da „naknada za osobe koje obavljaju funkcije u institucijama BiH ne mo`e biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije“. Vi{e od godinu i po (od 9. aprila 2010) na izja{njavanje ~eka i prijedlog zakona o zabrani no{enja odje}e koja onemogu}ava identifikaciju koji je predlo`io Klub poslanika SNSD-a. dloga zakona o popisu stanovni{tva u BiH od 30 dana u Domu naroda PSBiH isti~e prvih dana januara 2012. Izja{njavanje o prijedlogu zakona o sistemu dr`avne pomo}i u BiH, ~ak i na principima (prvo ~itanje), odgo|eno je prije vi{e od mjesec zbog protivljenja poslanika iz RS-a, koji tra`e garancije da }e u amandmanskoj fazi biti

Sporna li~na karta
Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} u vi{e navrata je upozorio kako je dono{enje izmjena Zakona o li~noj karti dr`avljana BiH i Zakona o prebivali{tu i boravi{tudr`avljana BiH nu`an i hitan korak te da suprotno mo`e imatiposljedice po ocjenustanjasigurnosti u BiH, odnosno implikacije na bezvizni re`im na{e dr`ave. Usvajanje izmjena i ova dva za-

Penzioneri u 2012. godini

Gra|ani
ljni. Ti ljudi nisu o~ekivali da }e poslije toliko truda i 40 godina rada biti u situaciji u kojoj jedva pre`ivljavaju. Svi deklarativno ka`u da suosje}aju sa penzionerima, ali u

sa margine dru{tva
Ti ljudi nisu o~ekivali da }e poslije toliko truda i 40 godina rada biti u situaciji u kojoj jedva pre`ivljavaju, ka`e Omer Omerefendi}
Za 375.000 penzionera u FBiH protekla godina je bila izrazito te{ka, za neke najgora od rata. Iako su aprila 2011. penzioneri u FBiH kona~no nakon 40 mjeseci dobili prvo pove}anje od cijelih pet odsto (!) tro{kovi `ivota su toliko porasli da je pomenuto pove}anje ostalo neprimjetno. - Ima slu~ajeva da penzioneri `ele da se ubiju zbog neima{tine, ljudi nemaju {ta da jedu, nemaju ~ime da se ugriju. Ukoliko bi do{lo do smanjenja penzija niko ne bi mogao predvidjeti {ta bi se zaista desilo. Ljudi su nezadovoljni i sada{njimstanjem, `elepobolj{anje, a zamislite {ta }e biti ako do|e do smanjenja, ka`e Omerefendi}. Njegov kolega Ivan Ko`ul, predsjednik Saveza `upanijskih udruga umirovljenika, smatra da pove}anjerm penzija od pet odsto u 2011. godini penzioneri nisu dobili ni{ta, jer je zbog rasta cijena to pove}anje ostalo neprimjetno. On ka`e da se u mnogim kantonima nisu popravile esencijalne liste lijekova, {to uveliko ote`ava `ivot penzionera. - Oni nas umirovljenike uvijek smatraju izvorom sredstava za podmirivanje njihovih socijalnih potreba. Od 1994. godine, kad je po~eo funkcionisati Federalni za-

DUGOVANJA
Od 1994. godine, kad je po~eo funkcionisati Federalni zavod PIO/MIO, Federacija nam duguje milijardu KM, dug u 2010. godini je 182 miliona KM, a u 2011. izgleda dodatnih 18 miliona KM
prakti~nim potezima, pomo}i i realizaciji to se malo osje}a, ka`e Omerefendi}. On ka`e da je nezamislivo smanjenje penzija u ovoj godini, a i takvih najava ima, te da to uveliko uznemiruje penzionere.

Smanjenje u 2012?
Federalni premijer garantovao je penzionerima da }e u 2012. godini njihove penzije ostati neizmijenjene, ako ne budu i pove}ane, a malo potom je federalni ministar finansija najavio smanjenje penzija u ovoj godini!? Predsjednik Saveza udru`enja penzionera/umirovljenika FBiH Omer Omerefendi} ka`e da su se penzioneri u FBiH lani borili za pre`ivljavanje - Penzioneri se osje}aju napu{tenim, na marginama su dru{tva, veoma su frustrirani i nezadovo-

vod PIO/MIO, Federacija nam duguje milijardu KM, dug u 2010. godini je 182 miliona KM, a u 2011. izgleda dodatnih 18 miliona KM, ka`e Ko`ul. On ka`e da je masovna pojava siroma{tvo penzionera, a krivca za takvo stanje vidi u svim vladama FBiH.

Nebriga vlasti
- U 2012. godini maksimalno }emo se zalagati za izlazak iz ovakvog lo{eg stanja. U socijalizmu na{a mirovina je bila 85 odsto prosje~ne pla}e, a sad to iznosi svega 42 odsto od prosje}ne pla}e. Ukoliko stanje ostane ovako, bi}e nezgodnih reakcija, jer smo mi zaista na margini ove FBiH. Mislim da izostaje i minimum solidar-

nosti u sada{njem dru{tvu, poru~uje Ko`ul. Predsjednik sarajevske kantonalne organizacije penzionera Mehmedalija Rapa ka`e da je 2011. godina za penzionere bila najgora od svih nakon rata, te da solidarnost sa penzionerima imaju samo penzioneri. - Nema novih radnih mjesta kojima bi se pove}ali doprinosi, ve} naprotiv radnici se penzioni{u i prije vremena {to jo{ vi{e uslo`njava stanje u penzionom sistemu. Tu je i nebriga vlasti, koja ne vodi ra~una o penzionerima i sva socijalna pitanja rje{avaju tradicionalno preko le|a Federalnog zavoda PIO/MIO. Ne vidim da }e biti i{ta bolje u 2012. godini, ka`e M. \. R. Rapa.

14

CRNA HRONIKA
U ku}u u vlasni{tvu D@. S. u Ulici Hameda Buljuba{i}a, u sarajevskoj op}ini Novi Grad u prvim minutama nove godine uletjelo je zrno ispaljeno iz vatrenog oru`ja. Povrije|enih, nasre}u, nije bilo, a nakon prijave, policija je izvr{ila uvi|aj te je o svemu obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu. Policijski slu`benici rade na rasvjetljavanju i dokumentovanju ovog doga|aja, saop}eno je iz MUP-a KS-a.

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Zalutali metak zavr{io u ku}i

Privedeni zbog nasilni~kog pona{anja

Sarajevska policija privela je u nedjelju dvije osobe osumnji~ene za nasilni~ko pona{anje. N. D. (1980) se, prema policijskom saop}enju, te re ti za na sil ni{ tvo i o{te}enje tu|e stvari, na {tetu B. S, dok @. J. (1993) osumnji~en za nasilni~ko pona{anje nad maloljetnim L. A. (1994). Obojica privedenih su predati u Odsjek za zadr`avanje lica li{enih slobode MUPa Kantona Sarajevo.

Nakon porodi~ne tragedije kod @ivinica

16-godi{njak iz Trebinja osumnji~en za poku{aj ubistva

Pucao nakon {to je
izba~en iz Veritasa?!
Maloljetnik, koji je ranio tri osobe, u maju pro{le godine o{amario direktoricu osnovne {kole koju je poha|ao, te razbio staklo Dvojica povrije|enih zadr`ana u bolnici
[esnaestogodi{njak koji je prilikom do~eka nove 2012. godine u Galeriji Veritas, trebinjskom okupljali{tu mladih, pucao kroz zatvorena vrata ovog objekta i ranio tri osobe, odranije je, kako saznajemo, poznat tamo{njoj policiji.
Ku}a porodice Nurki}: Sin prona{ao tijela

Motiva nema ni u
opro{tajnom pismu
Sadik Nurki}, 52-godi{njak iz naselja Svojat kod @ivinica, zadavio je maramom svoju 51godi{nju suprugu Rasemu Nurki}, a potom se objesio, prenijela nam je tu`iteljica Tu`ila{tva TK-a Alma D`aferovi} rezultate obdukcije tijela ura|ene na Univerzitetsko-klini~kom centru u Tuzli. - 52-godi{njak je prilikom vje{anja ispalio jedan metak iz sa~marice u svoj stomak, pa je primjetna i ta rana, kazala nam je tu`iteljica D`aferovi}, isti~u}i da u Sadikovom opro{tajnom pismu, na|enom u porodi~noj ku}i prilikom policijskog uvi|aja obavljenog nakon ubistva i samoubistva 30. decembra, nisu prona|eni motivi koji pokazuju {ta je dovelo do tragedije, zbog koje su stanovnici ovog mirnog mjesta ve} danima u {oku.

Vi{e hitaca
On je naime, u maju pro{le godine, dok je bio u~enik devetog razreda Osnovne {kole “Sveti Vasilije Ostro{ki“ o{amario zamjenicu direktora te obrazovne ustanove Ljilju Mili}, nakon ~ega je priveden i saslu{an u prisustvu roditelja. T a da je, podsje}amo, bio izrevoltiran {to rukovodstvo {kole ne dozvoljava pu{tanje muzike, ni organizovanje zabava. Prvo je polomio staklo na zgradi {kole, ~ime je zaradio prijavu, a onda napao Mili}evu. Poslije pucnjave u novogodi{njoj no}i, 16-godi{njak je priveden te u nedjelju predat Okru`nom tu`ila{tvu u Trebinju, a osumnji~en je poku{aj ubistva, te je protiv njega pokrenut pripremni postupak. Prema nezvani~nim informacijama, maloljetnik je i sam bio na proslavi u Galeriji Veritas. Me|utim, nakon naru{avanja javnog reda i mira, udaljen je te se pred objekat vratio oko sat poslije pono}i sa automatskom pu{kom. U vrata Galerije je ispalio vi-

Obdukcijom potvr|eno da je Sadik Nurki} suprugu Rasemu zadavio maramom, a potom se objesio • Sukob zbog ljubomore?
- Sadik je u opro{tajnom pismu napisao {ta je uradio i gdje se nalazi novac, odnosno njegova u{te|evina. Detalje oko ubistva ili motiv nije spominjao, kazala nam je tu`iteljica D`aferovi}, isti~u}i da je be`ivotna tijela Sadika i Raseme prona{ao njihov sin, koji je potom pozvao policiju. Ina~e, u Tu`ila{tvu TK-a nisu `eljeli govoriti o motivima koji su doveli do ove porodi~ne tragedije. Tek smo nezvani~no saznali da je najvjerovatnije rije~ o sukobu zbog ljubomore. Sadik je navodno imao vanbra~nu vezu, za koju su znali svi uku}ani. Zbog toga se sumnja da je prije tragedije do{lo do sva|e supru`nika, a potom i sukoba tokom kojeg je 52-godi{njak zadavio suprugu, a potom se ubio.
A. [e.

Galerija Veritas: 16-godi{njak iz automatske pu{ke pucao u vrata

{e hitaca te te`e ranio jednu, a lak{e dvije osobe.

Prostrelne rane
U Op{toj bolnici u Trebinju, kako je ranije potvrdila Biljana Bogdanovi}, portparol te zdravstvene ustanove, hospitalizirani su 30-godi{nji Neboj{a Vukoje i 26-godi{nji Miodrag Kari} iz Trebinja, dok

je tre}i povrije|eni Aleksandar C, nakon ukazane pomo}i otpu{ten na ku}no lije~enje. Vukoje je zadobio tri prostrelne rane, dvije abdomena i jednu na desnoj nadlaktici i smje{ten je na Odjeljenje intezivne njege, dok Kari} ima dvije prostrelne rane na desnoj nozi.
L. S.

Velika Kladu{a

U sudaru dva vozila stradala pje{akinja
Pedesetsedmogodi{nja Z. M. iz Velike Kladu{e te{ko je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u nedjelju poslijepodne u Ulici Ibrahima Mr`ljaka. Policija iz Velike Kladu{e je potvrdila da je te{ko povrije|ena `ena upu}ena na Odjel intenzivne njege Kantonalne bolnice u Biha}u. Ona je, prema informacijama iz policije, povrije|ena prilikom sudara dva vozila, jer se zadesila u neposrednoj blizini mjesta udesa. Naime, jedno od vozila se nakon udesa nastavilo kretati i udarilo pje{akinju.
F. Be. Policija na mjestu nesre}e

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

CRNA HRONIKA
Za sada nepoznate osobe u nedjelju ujutro obile su i pokrale dvije ku}e u op}ini Te{anj. U mjestu Kalo{evi}i iz ku}e vlasni{tvo M. H. iz Te{nja ukradeno je oko 5.500 KM, dok je iz ku}e J. M, koja se nalazi u mjestu Poto~ani, odnesen zlatni na kit vri je dan oko 2.500 KM. Policija, kako je sa op}eno iz MUP-a ZDK-a, izvr{ila je uvi|aje i radi na rasvjetljavanju ovih te{kih kra|a.

15

Te{anj: Pokradene dvije ku}e

Uru~eno 97 prekr{ajnih naloga

Slu`be ni ci po li ci je MUP-a Kantona Sarajevo tokom nedjelje su prilikom kontrole saobra}aja uru~ili 97 prekr{ajnih naloga, a za lak{e prekr{aje upozorili 32 voza~a. Iz saobra}aja su isklju~ena ~etiri voza~a zbog upravljanja motornim vozilom pod dejstvom alkohola, dvije osobe prije sticanja prava na upravljanje vozilom, te tri vozila kojima je istekla saobra}ajna dozvola.

Istraga protiv turskog dr`avljanina osumnji~enog za pranje novca

Ali Kocak ostaje IZA RE[ETAKA
Kocaku, za kojim je Interpol iz Ujedinjenih Arapskihl Emirata raspisao potjernicu, osumnji~en da je u BiHl “prljavim novcem“ kupovao poslovne objekte i firmel
Sud BiH prihvatio je prijedlog Tu`ila{tva BiH te odredio jednomjese~ni pritvor dr`avljaninu Turske Aliju Kocaku (1972), osumnji~enom za pranje novca, potvrdio nam je dr`avni tu`ilac Dubravko ^ampara. Kocak, ina~e vlasnik Turkoila BiH, podsje}amo, uhap{en je u koordiniranoj akciji pripadnika SIPA i MUP-a KS-a, navodno u prostorijama te firme u poslovnom centru Unitic u Sarajevu. Kocak je potom saslu{an u Tu`ila{tvu BiH te je zatra`eno njegovo pritvaranje. Ina~e, za Kocakom je Interpol Ujedinjenih Arapskih Emirata raspisao me|unarodnu potjernicu zbog finansijskih malverTu`ila{tvo BiH: Pritvaranje tra`eno zbog opasnosti od bjekstva

FIRMA I HOTEL Kocak je, saznajemo, u Sarajevu namjeravao kupiti firmu Kap u naselju Bla`uj, a navodno i hotel Casa grande

zacija, a Tu`ila{tvo BiH protiv njega je otvorilo istragu zbog pranja novca. Preciznije, sumnji~i se da je u BiH kupovao poslovne objekte i preduze}a, pri ~emu postoji sumnja u legalnost novca kojim su te transakcije izvr{ene. Pritvor Kocaku je zatra`en zbog ~injenice da nije dr`avljanin BiH, odnosno jer bi borav-

kom na slobodi postojala opasnost da napusti na{u zemlju i tako postane nedostupan bh. pravosu|u. Kao {to smo ve} pisali, Kocak je u Sarajevu, navodno, namjeravao kupiti firmu Kap u naselju Bla`uj i hotel Casa grande na Ilid`i, koji je u vlasni{tvu Nasera Keljmendija.
L. S.

Udes u Tuzli

Prihva}ena nagodba sa Tu`ila{tvom BiH

Kombijem u Alenu Soldi dvije
ministra policije
Ministar Bego Guti} pro{ao bez povreda, dok je voza~ kombija Admir G, koji je bio pod dejstvom alkohola, lak{e povrije|en
Ministar unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona Bego Guti} pro{ao je bez po vre da ka da je u slu`beni audi MUP-a TK-a, za ~ijim je volanom bio, kombijem transporterom udario 28-godi{nji Admir G. iz Tuzle, koji je lak{e povrije|en. Nesre}a se dogodila u nedjelju nave~er, na zapadnom izlazu iz Tuzle, a kako sazna- Bego Guti} jemo, na slu`benom automobilu ministra Guti}a pri~injena je ve}a materijalna {teta. Prema informacijama iz policije, do nesre}e je do{lo kada se voza~ transportera poku{ao uklju~iti sa sporednog na glavni put, kojim se u tom trenutku kretao slu`beni automobil MUP-a. Zbog pre ve li ke brzi ne, kombi se nije mogao zaustaviti, te je pre dnjim di je lom udario u lijevu stranu ministrovog vozila. Prilikom uvi|aja, koji su izvr{ili pripadnici Jedinice za profesionalne standarde i Odjela za usmjeravanje i koordinaciju MUP-a TK-a, izvr{eno je i alkotestiranje oba voza~a. Ju~er je saop{teno da je voza~ kombija u krvi imao 1,58 promila alkohola, dok ministar Guti} nije bio pod dejstvom alkohola.
A. [e.

godine zatvora
Alen Soldo (39) iz Me|ugorja, presudomSuda BiH, a nakon sklopljene nagodbe sa dr`avnim Tu`ila{tvom, osu|en je pro{le sedmice na dvije godine zatvora zbog neovla{tenog prometa droge. Presudu je, nakonprihvatanja sporazuma, izrekao predsjedavaju}i Vije}a sudija Nenad [eleda. Istom sudskom odlukom, Soldi su ukinuteranijeodre|ene mjere zabrane. Ina~e, Soldo je priznao da je tokom decembra 2010. organizovao grupu ljudi radi me|unarodne kupoprodaje i prijenosa skanka iz BiH u Hrvatsku. Osu|en je jer je 7. decembra od njemu poznate osobe nabavio 10 kilograma skanka te u dogovoru sa drugim ~lanovima grupe, dogovorio isporuku droge. Nakon izvr{ene kupoprodaje skunka na podru~ju Splita, a prilikom poku{aja prodaje na podru~ju Zagreba, po~initelji su uhap{eni. Soldu su, podsje}amo, priveli pripadnici SIPA tokom akcije Prenj V izvedene u februaru 2011. godine. Osim Solde, koji je priveden zbog{vercaskankanabavljenog u Crnoj Gori, privedeni su i saslu{ani Ante [esto, Tomislav Tomo}, Ivan ^a~ija i Rijad Hozo, svi iz Livna, Damir Va{i~ek iz Mostara, Jure Pavlovi} iz Me|ugorja i Mirko Primorac u Ljubu{kom. U odvojenom predmetu [esto je osu|en na dvije godine, Tomi} na godinu i po, a ^a~ija na 12 mjeseci zatvora i to nakon nagodbi sa Tu`ila{tvom BiH. Tokom akcije Prenj u Livnu, Mostaru, Ljubu{kom i Me|ugorju na|ene su dvije pu{ke, dva pi{tolja, municija, 23

Soldo priznao da je organizovao grupu radi me|unarodne trgovine skanka

Alen Soldo

Foto: Arhiv Suda BiH

mobitela i 35 sim kartica, ra~unar, krivotvorena nov~anica od 50 maraka, bejzbol-palica i drugi predmeti, a ostvarena je zna~ajna saradnja sa policijskim i pravosudnim organima Hrvatske i Njema~ke sa kojima su razmijenjene informacije i saznanja o krijum~arima droge, koji djeluju na me|unarodnom nivou. L. S.

16

REGION
VIJESTI
Izborna godina pred gra|anima Srbije

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sigurna samo koalicija demokrata i socijalista
Demokrate bi na izbore mogle da iza|u samostalno, a predizbornu koaliciju mogle bi da naprave sa SDPS-om i Ligom socijaldemokrata Vojvodine
Izborna godina je pred gra|anima Srbije i koalicione karte polako se bacaju na sto i otkrivaju mogu}u kombinatoriku - demokrate nikako ne mogu sa naprednjacima, ali bi rado sa socijalistima, liberali smatraju da je potrebno da sara|uju sa DS-om, naprednjaci tipuju na koaliciju koju su ve} formirali, a svi se nude najpo`eljnijoj "udava~i" predstoje}ih izbora - stranci Rasima Ljaji}a, pi{e ju~er agencija Tanjug.

Sanader kasnio na sud
Biv{i premijer Ivo Sanader trebao se ju~er javiti sucu istrage zagreba~kog @upanijskog suda u devet sati, {to je jedna od mjera opreza koje su mu izre~ene prilikom pu{tanja iz istra`nog zatvora, ali je kasnio pola sata. Sanader se ispri~ao za ka{njenje te kazao kako on i odvjetnik na to nisu upozoreni. Kao razlog ka{njenja naveo je pote{ko}e s automobilom. No, zamjenica glasnogovonika zagreba~kog @upanijskog suda Ivana Kr{ul, rekla je kako mu ka{njenje ne}e tolerirati, jer su u mjerama opreza jasno navedene obveze kojih se mora dr`ati. Sanader tvrdi da nije shvatio da mora do}i u devet sati, pa se tako i pona{ao. Za dva mjeseca, po redovnoj proceduri, provjeravat }e se jamstva kako bi se utvrdilo je li ih se u potpunosti pridr`avao. Sanader je kazao da nije tra`io dozvolu da napusti Zagreb i otputuje u Split u posjetu bolesnoj majci, kako su neki mediji najavljivali.

Kosovski problem
Me|u prvima su se izjasnili socijalisti. Sa DS-om su prona{li zajedni~ki jezik i ne spore mogu}nost eventualne budu}e saradnje. Nesporna im je i koalicija sa sa da{ njim par tne ri ma PUPS-om i JS-om, iako u najstarijoj partiji tvrde pazar, pa njihov lider Jovan Krkobabi} najavljuje razgovore i sa ostalima, mada se nada da ne}e biti potrebe za "izlete i na drugu stranu". Demokrate bi na izbore mogle da iza|u samostalno, a predizbornu koaliciju mogle bi da naprave sa SDPS-om i Ligom socijaldemokrata Vojvodine, dok je sa SPO-om saradnji do{ao kraj po{to je stranka Vuka Dra{kovi}a promijenila politiku o Kosovu. Jedini siguran savez me|u dosada{njim partnerima je koalicija DS-a i socijalista, po{to, kako i jedni i drugi izjavljuju, na evropskom putu i strate{kim pitanjima ona nikada nije bila sporna. DS i sa LDP-om dijeli

Srbiji 5,5 milijardi dolara iz dijaspore
Srpska dijaspora je tokom 2011. u maticu poslala skoro 5,5 milijardi dolara i tako je ostvaren rekordan priliv deviznih doznaka u posljednjih 10 godina, izjavio je ministar vjera i dijaspore Sr|an Sre}kovi}. - Prema procjenama Narodne banke Srbije i Svjetske banke, devizne doznake iz dijaspore u 2011. su dostigle rekordni nivo, ve}i i od onog u 2009. i pribli`ile se ukupnom iznosu od 5,5 milijardi dolara, rekao je Sre}kovi}. On smatra da je novac iz dijaspore u velikoj mjeri uticao na pobolj{anje `ivotnog standarda.Dijaspora u pro{loj godini nije podbacila uprkos krizi, pa je 2011. rekordna po prilivu deviznih doznaka i to je jedan od razloga za{to se u Srbiji `ivi ne{to bolje nego {to zvani~ne statistike pokazuju, rekao je on. Na osnovu podataka, jasno je da je dijaspora u pro{loj godini bila jedan od glavnih faktora makroekonomske stabilnosti, rekao je ministar, navode}i da su devizne doznake uzele u~e{}e od 15 posto u ukupnom dru{tvenom proizvodu.

Dragan [utanovac: Nemamo kandidata za premijera

evrop ske vri je dnos ti, ne is klju~uje mogu}nost da sa njim napravi postizbornu koaliciju, uz uslov da im se stavovi oko rje{enja kosovskog problema pribli`e. Mada su se u javnosti ve} pojavila neka imena kandidata DS-a za mjesto premijera, potpredsjednik Dragan [utanovac je naglasio da se na organima stranke jo{ nije razgovaralo o kandidatu ili mogu}nosti da DS predstavi tim koji bi bio nosilac izborne kampanje. U stranci Mla|ana Dinki}a ~vrsto su odlu~ili da na izbore idu samostalno, a jedina stranka sa kojom je URS raspolo`en

da razgovara o koaliciji je - SDPS. Naprednjaci su uvjereni da }e sa svojim sada{njim koalicionim partnerima NS-om, PS-om i Pokretom socijalista ostvariti takav izborni rezultat da }e biti u mogu}nosti da formiraju vladu. Ukoliko bi se, kako ka`u, dogodilo ~udo pa izgube od DS-a, ne bi se trudili da formiraju vladu.

Sa radikalima
O eventualnoj koaliciji s radikalima Tomislav Nikoli} ka`e da bi SRS "ponudio da napravimo koaliciju zato {to bi to bio znak da je njima sve opro{teno. Ipak, ne vjerujem da bi oni pristali na to".

Prema njegovim rije~ima, u koaliciji koju bi pravili sigurno ne bi bilo DS-a, najvjerovatnije ni SPS-a, po{to, kako je naveo, "oni su veoma vezani, SPO, LDP, G17 i pretpostavljam SRS". Prema rezultatima telefonske ankete, provedene na uzorku od 1.600 ispitanika, izlaznost bi bi la 54,2 pos to da se izbo ri odr`avaju danas. U tom slu~aju, DS bi osvojio 25 posto glasova bira~a, SNS 32, SPS 9,5, a cenzus bi pre{li DS S, LDP i SRS. Rezultati te agencije pokazali su da 26 posto gra|ana o~ekuje pobjedu demokrata, a 23 posto naprednjaka.

Ivo Josipovi} o ulasku u Evropsku uniju

Zabrinuta Crkva
Neprili~ne politi~ke ucjene i neosnovani zlonamjerni napadi na mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, sve{tenstvo i pravoslavne vjernike u Crnoj Gori postaju nepodno{ljivi, konstatovano je na redovnom godi{njem i bratskom sastanku Mitropolije crnogorsko-primorske. - Neprili~ne politi~ke ucjene i neosnovani zlonamjerni napadi na mitropolita, sve{tenstvo i pravoslavne vjernike kojima se ne vidi kraja, koji, {tavi{e, kako vrijeme prolazi, dobijaju svoj sve primitivniji i nasilniji oblik u vidu nasilja nekih od dr`avnih organa i primjene anticrkvenih protivzakonitih metoda, nezapam}enih ni u vremena komunisti~ke tiranije, postaju nepodno{ljivi, navedeno je u saop{tenju.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} kazao je da nema razloga za strah od toga da }e Hrvatska, kada u|e u EU, tu poziciju poku{ati da iskoristi kako bi rije{ila sve sporove sa Srbijom, prenosi Tanjug. - U Hrvatskoj danas nema nikog od ozbiljnijih politi~ara koji bi se, u odnosu sa susjedstvom koristio metodama saplitanja nogu, ucjenama i blokiranjem, istakao je Josipovi} u intervjuu novogodi{njem izdanju Dnevnika i dodao da je ta dr`ava politi~ki sazrela, kao i da je "i sama iskusila {ta zna~i kada te susjed blokira". Povodom ocjene {efa diplomatije u novoj hrvatskoj Vladi Vesne Pusi} da bi povla~enje me|usobnih tu`bi za genocid bilo obostrano korisno, Josipovi} je napomenuo da rje{avanje sporova iz pro{losti spada u vitalne interese njegove zemlje. - Ako kroz pregovore tu`be u~inimo bespredmetnima, ako rije{imo probleme koji nas optere}uju, nema potrebe nastavljati spor. Me|utim, ako ne na|emo rje{enje,

Hrvatska ne}e blokirati susjede
ZRELOST HRVATSKE Hrvatska je politi~ki sazrela i sama iskusila {ta zna~i kada te susjed blokira
odgovor je sasvim druga~iji, smatra hrvatski predsjednik, napominju}i da je njegov osnovni posao da za{titi i promovi{e vitalne interese Hrvatske. Josipovi} je ocijenio da je potpuno nerealna bojazan da bi zaustavljanje Srbije na putu eurointegracija ili njeno odustajanje od ~lanstva u EU ozbiljno ugrozilo stabilnost u regionu. On je dodao da ako bilo ko tu bojazan "u politi~kom smislu i zloupotrebljava, to je direktno {tetno za interese Srbije i cijele regije, a posljedi~no i za interese Hrvatske i EU". Predsjednik Hrvatske je ponovio da }e njegova zemlja nedvosmisleno podr`ati svoje susjede na njihovom putu u EU, uz

Ivo Josipovi}: Podr`avamo evropski put susjeda

opasku da "zemlje koje ostanu izvan integracija nemaju dobru perspektivu". - Hrvatskoj je izuzetno i vrlo iskreno stalo da Srbija bude stabilna, da se razvija i da {to prije postane integralni dio institucija Evropske unije, poru~io je Josipovi}.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
Danas ukop nekada{njeg predsjednika Makedonije

REGION
Hrvati optimisti~ni

17

Preminuo Kiro

Po~inje kampanja

Gligorov
U 94. godini u Skoplju je, u svom domu, preminuo Kiro Gligorov, nekada{nji ~lan Predsjedni{tva SFRJ i prvi predsjednik nezavisne Republike Makedonije, javili su mediji. Smrt biv{eg makedonskog predsjednika potvrdio je {ef njegovog ureda @ivko Kondev. Gligorov je, prema njegovim rije~ima, preminuo u snu. Gligorov je bio jedan od vode}ih makedonskih politi~ara u vrijeme socijalisti~ke Jugoslavije, ali i nakon njenog raspada i osamostaljenja Makedonije. Ro|en je 3. maja 1917. godine u [tipu. Gimnaziju je zavr{io u Skoplju, a 1939. i Pravni fakultet na Univerzitetu u Beogradu. U me|uratnom periodu bio je bankarski ~inovnik, potom se bavio advokaturom. Bio je u~esnik partizanskog pokreta od 1941. godine, kao i vije}nik AVNOJ-a i ~lan Prezidijuma privremene Narodne skup{tine Jugoslavije. U vrijeme Jugoslavije obavljao je niz najvi{ih funkcija na federalnom nivou, kao i u Savezu komunista Jugoslavije. Izme|u ostalog,

za referendum o

ULASKU U EU
Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba

Gligorov je bio jedan od vode}ih makedonskih politi~ara u vrijeme socijalisti~ke Jugoslavije, ali i nakon njenog raspada i osamostaljenja Makedonije

Neuspjeli atentat

Politi~kakarijeraKireGligorovaobilje`ena jeneuspjelim atentatom 3. oktobra 1995. godine, kada je eksplozija bombeispredhotelaBristol u Skoplju te{ko o{tetila njegov automobil i nanijela mu te`e tjelesne povrede. Atentator nikad nije prona|en. dalje bila u sastavu Jugoslavije. Gligorov je raspisao referendum na kojem su se Makedonci odlu~ili za nezavisnost i tako postali jedina dr`ava koja se od Jugoslavije odvojila mirnim putem. Na predsjedni~kim izborima 16. oktobra 1994. Kiro Gligorov je ponovo izabran za predsjednika sa petogodi{njim mandatom. Na toj funkciji bio je do 1999. godine kada se povukao u mirovinu. Kako je saop{teno iz njegovog kabineta, Gligorov }e biti sahranjen danas na gradskom groblju u Skoplju i to, po njegovoj `elju, u u`em krugu porodice.

bio je potpredsjednik Vlade (SIVa), ~lan Predsjedni{tva SFRJ, ~lan Centralnog komiteta SKJ, a vi{e puta je biran za poslanika Savezne skup{tine. Od 1974. do 1978. godine bio je predsjednik Skup{tine SFRJ. Gligorov je bio profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i objavio je niz nau~nih i stru~nih radova iz oblasti ekonomije, ali i politi~ke publicistike. Za predsjednika Republike Makedonije izabran je 27. januara 1991. godine. Na poziciji {efa dr`ave proveo je dva mandata. Kad je Gligorov izabran za predsjednika, Makedonija je i

Po`ar u Lipiku

Veliki po`ar koji je ju~er ujutro izbio u tvornici Studenac u Lipiku uga{en je poslije podne, nakon {estosatne borbe vatrogasaca sa vatrenom stihijom. Sve vatrogasne snage su povu~ene, a na po`ari{tu ostaje de`urati DVD Veliki Banovac sa 4 vatrogasca i 1 vozilom. Po`ar je zahvatio pogon za proizvodnju PET ambala`e i dio skladi{nog prostora tvornice Studenac. Tokom ga{enja nekoliko je osoba lak{e povrije|eno, te su medicinski zbrinute.

Kampanja za referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uni ju pre ma na ja va ma za po~inje danas, kada svi najva`niji hrvatski elektronski mediji startaju s emitiranjem po ru ka naj vi {ih dr`a vnih du`nosnika, promotivnih emisija, spotova.... Ta ko|er, na in ter net skim stra ni ca ma Mi nis tar stva vanj skih i europ skih po slo va Hrvat ske da nas }e bi ti objav lje ni sa`etak Ugo vo ra o pris tu pa nju Hr vat ske Europ skoj uni ji, sa`eti pre gled pregovora po poglavljima, te odgovori na naj~e{}e di le me gra|ana o Europ skoj uni ji. Pristupni ugovor koji ima 300 stranica, sa`eto se poja{njava na 30-ak stranica, na najvi{e jednoj stranici za svako od 35 pregovara~kih poglavlja obja{njava se {to se mijenja i kada te promjene stupaju na snagu, a objavljena }e biti i sva zavr{na pregovara~ka stajali{ta. Cilj je omogu}iti svima onima koji se `ele informirati da to mo gu u~ini ti na pris tu pa~an na~in, uz poja{njenja razumljiva svim kategorijama stanovni{tva. Slu`bena prezentacija informativne kampanje najavljena je za danas u Zagrebu, {to je zapravo finale opse`ne kampanje koja ve} traje pod sloganom „Tu pripadamo“. Prema najnovijim anketa-

Zoran Milanovi}: Pred nama je puno izazova

ma, na referendumu o pristupanju Hrvatske u ~lanstvo EU koji se odr`ava 22. januara oko 60 posto hrvatskih gra|ana namjerava zaokru`iti odgovor „za“. Za ovu odluku premijer Zoran Milanovi} kazao je da je milenijska za Hrvatsku, isti~u}i da odlu ku o ulas ku Hrvatske u EU sna`no podr`ava Vlada RH. U svojoj novogodi{njoj poruci premijer Milanovi} po`elio je sretnu, uspje{nu i bolju 2012. godinu. - Pred Hrvatskom je godina puna izazova, ali jednako tako i godina puna mogu}nosti, poru~io je Milanovi}.
J. D.

18

SVIJET

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Ubijen francuski novinar
Jemenska policija prona{la je u hotelskoj sobi u prijestolnici Sani tijelo novinara francuske televizijske stanice France24, ~etiri dana nakon {to je nestao. Neimenovani policijski zvani~nik rekao je da je novinar, koji je bio francuski dr`avljanin al`irskog porijekla, zadavljen elektri~nom `icom. Isti zvani~nik naveo je da jo{ nije poznat razlog ubistva.

Iran probno lansirao dvije rakete zemlja-more

Dalekometna
prijetnja Teherana
Politi~ki i vojni zvani~nici Teherana su poru~ili da oni mogu primijeniti drasti~ne mjere ukoliko Zapad uvede dodatne sankcije na one koje su ve} preduzete protiv Irana kome je nafta glavni izvozni artikal
Iran je ju~er probno ispalio dvije rakete u blizinu ulaza u Zaljev nagla{avaju}i time svoju prijetnju da }e zatvoriti vitalni pomorski put nafte kroz tjesnac Hormuz ukoliko Zapad uvede nove ekonomske sankcije i zabrani kupovinu iranske nafte.

Napadi u New Yorku

EU o sankcijama
Iranska vojska je lansirala dvije rakete posljednjeg dana ratnih vje`bi u vodamaisto~no od tjesnaca Hormuz, saop{tio je zamjenik komandantamornaricekomodor MahmudMusavi, ~ijerije~i su prenijeli iranski dr`avni mediji. On je najavio da }e biti isprobana jo{ jedna raketa. Domet raketa ispaljenih ju~er iznosi 200 kilometara, ~imeIranpokazuje da mo`e da pogodiIzrael i ameri~kevojnebaze u regionu, javile su agencije. U nedjelju je tokom vje`bi, tako|er, izvedenoprobnoga|anjeraketom zemlja-vazduh, rekao je Musavi. Stru~njaci ukazuju da pokazivanjevojnesnageIrana ima za cilj da potvrdisposobnostzemlje da mo`e da zatvori tjesnac Hormuz, kojim se iz regionaBliskogistokaizvozi 40 procenata svjetske nafte. Politi~ki i vojni zvani~nici Teherana su poru~ili da oni mogu primijenitidrasti~nemjereukolikoZapad uvede dodatne sankcije na one koje su ve} preduzeteprotivIra-

Ameri~ke vlasti ju~er su saop{tile da je pokrenuta istraga o ~etiri po`ara u New Yorku, me|ukojima je i napad na Islamskicentar u tom gradu. Policija navodi da su se tri napada desila u Queensu i da je to u~injenomolotovljevimkoktelima. Nijebilopovrije|enih u napadima. U saop{tenju se navodi da je u prvomnapadubocaba~ena na kasu u prodavnici. Vlasti navode da je deset minuta kasnije prijavljen po`ar u obli`njoj ku}i i da postoji mogu}nost da je podmetnut. U napadu na zgradu Fondacije Imam Al hi ba~ena je boca i vatra je o{tetila vrata d`amije. Posljednji napad bio je na privatnu ku}u koja se koristi za vjerske slu`be hindusa. Policija isti~e da su ba~ene dvijeboce sa zapaljivomte~no{}u, ali da nisu eksplodirale.

Domet raketa je 200 kilometara, ~ime Iran pokazuje da mo`e da pogodi Izrael i vojne baze u regionu

na kome je nafta glavni izvozni artikal. Ameri~ki predsjednik Barack Obama je preko vikenda podigao pritisak oko sankcijapotpisav{izakon o novimunilateralnimsankcijama koje imaju za cilj iransku centralnubanku i finansijskisektor zemlje. Evropska unija razmatra uvo|enje embarga na uvoz iranske nafte. Na sastanku ministara spoljnih poslova EU krajem mjeseca treba da se odlu~i da li da se primijeni ta mjera protiv Irana. Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave koje u Zaljevu dr`e Petu flotu upozorile su da ne}e dozvoliti zatvaranje tjesnaca Hormuz. Na

VOJNA SNAGA Stru~njaci ukazuju da pokazivanje vojne snage Irana ima za cilj da potvrdi sposobnost zemlje da mo`e da zatvori tjesnac Hormuz kojim se iz regiona Bliskog istoka izvozi 40 procenata svjetske nafte
polovini desetodnevnih iranskih vojnih vje`bi SAD su poslale svoj nosa~ aviona US John C. Stenis kroz tjesnac, a Pentagon je to na-

zvao rutinskim prolazom.

Svjetlo i sposobna
Zamjenik komandanta mornariceMahmudMusavirekao je ju~er na televiziji da su izveliuspje{nalansiranjadalekometneraketezemlja-more, zvane kader (sposobna) i rakete zemlja-zemlja zvane nur (svjetlo). Teherannegiraoptu`beZapada da poku{ava da izradi atomsku bombu, tvrde}i da mu nuklearna tehnologija treba za proizvodnju struje. SAD i Izrael ne isklju~uju ni mogu}nost vojnih akcija protiv Iranaukolikodiplomatija i sankcije ne dovedu do rje{enja iranskog nuklearnog spora sa Zapadom.

Meksiko i Irak najopasniji za predstavnike medija
OSNOVNA MUZI^KA [KOLA TRAVNIK Na osnovu Odluke Upravnog odbora {kole broj: 210/11 i ~lana 87. Pravila {kole, raspisuje se

za popunu radnih mjesta na odre|eno vrijeme - 3 nastavnika klavira - nastavnik klavira 12 ~asova - nastavnik gitare 20 ~asova - nastavnik violine 10 ~asova - nastavnik flaute 14 ~asova USLOVI: da je dr`avljanin BiH, da ima zavr{enu muzi~ku akademiju VII ili VI stepen - odgovaraju}i smjer, polo`en stru~ni ispit, najmanje dvije godine radnog iskustva u odgojno - obrazovnom radu, da nema krivi~ni dosje. Potrebna dokumentacija: dokaz o stru~noj spremi, dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, uvjerenje o dr`avljanstvu, rodni list, ljekarsko uvjerenje i potvrda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak. Dokumentacija treba da bude original ili ovjerene kopije, s tim da rodni list, uvjerenje o dr`avljanstvu, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak i ljekarsko uvjerenje ne mogu biti stariji od {est mjeseci. Nepotpune prijave i prijave koje ne odgovaraju uslovima konkursa ne}e biti razmatrane. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijave slati na adresu: Osnovna muzi~ka {kola Travnik Luka~ka broj 6 72270 Travnik

KONKURS

U 2011. ubijena 102 novinara

U svijetu su u 2011. godini ubijena 102 novinara ili za jedan vi{e nego godinu ranije, podaci su Me|unarodnog press instituta sa sjedi{tem u Be~u. Najvi{e novinara pro{le godine ubijeno je u Meksiku, ~ak njih deset, a slijedi Irak gdje ubijeno njih devetoro. U Hondurasu, Jemenu i Pakistanu ubijeno je po {est novinara, te u ^ileu i Libiji po pet. U zemljama Evrope ubijeno je {est novinara, i to po tri u Rusiji i Turskoj, a jedan u Azerbejd`anu. Irak je zemlja sa najve}im brojem ubijenih novinara u periodu 2000-2009. go-

dina, i to 171. U prvih pet zemalja sa najve}im brojem ubijenih novinara u tom periodu nalaze se i Filipini gdje je ubijeno 94 novinara, zatim Kolumbija 58, Meksiko 40 i Rusija 35. Najsmrtonosnija godina za novinare u prvoj deceniji 21. vijeka bila je 2009. godina, kada je u svijetu ubijeno 110 novinara, a najmanje je ubijeno 2002. godine - 54. Prema Me|unarodnom presg institutu, od 2001. do 2010. godine u svijetu je ubijeno 787 novinara, a od 2000. do sada ukupno 943 novinara.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012. Nastavljaju se sukobi pobunjenika i sigurnosnih snaga u Siriji

SVIJET
VIJESTI

19

Me|u ubijenim i
7-godi{nji dje~ak
Nasilje nije stalo sa dolaskom posmatra~a Arapske lige, a dopisnici javljaju da su mnogi demonstranti nezadovoljni zbog nemogu}nosti posmatra~ke misije da uti~e na smirivanje stanja
Naoru`ani sirijski pobunjenici zarobili su desetine pripadnika sigurnosnihsnaga, preuzev{ikontrolu nad dva vojna kontrolna punkta u sjevernoj pokrajini Idlib u ponedjeljak, saop}io je opozicijski Opservatorij za ljudska prava. U saop}enju tako|er stoji da su se vojni dezerteri sukobili sa sigurnosnim snagama na tre}em kontrolnom punktu, ubiv{i i raniv{i neodre|en broj vojnika lojalnih predsjedniku Basharu al-Asadu, javio je Reuters. ju odredbe mirovnog plana koji je sastavila Liga. Nasilje nije stalo sa dolaskom posmatra~a, a dopisnici javljaju da su mnogi demonstranti nezadovoljni zbog ne mo gu}nos ti po sma tra~ke misije da uti~e na smirivanje stanja. Arabi je rekao da }e Liga sastaviti izvje{taj o radu posmatra~a i odlu~iti da li je potrebno da se njihova misija produ`i.

Brodska nesre}a u Keniji
U prevrtanju putni~kog broda na kenijskoj obali poginulo je sedam osoba, a oko 20 ih je nestalo, saop}io je Crveni kri` u ponedjeljak.Vlasti tragaju za nestalim, ali plima ote`ava napore spasila~kih timova, javljaju agencije.Crveni kri` je saop}io da je sedam osoba poginulo, 25 spa{eno, a 23 su uspjele otplivati do obale.Brod se prevrnuo u blizini grada Lamu, koji se nalazi na obali Indijskog okeana u blizini granice sa Somalijom.

Nova misija
Istovremeno, sirijski aktivisti su u ponedjeljak `estoko kritikovali posmatra~ku misiju Arapske lige i zahtijevaju od organizacije da urade vi{e po pitanju spre~avanja nasilja nad demonstrantima od sirijskih sigurnosnih snaga. Arapska liga je saop}ila da ne}e odustati od misije u Siriji koju je Damask prihvatio nakon vi{esedmi~nog odugovla~enja i kazala je da }e poslati novu posmatra~ku misiju u Siriju u ~etvrtak. Sada ima 66 posmatra~a i nova misija }e im se pridru`iti. Od marta 2010. u Siriji je ubijeno vi{e od 5.000 pobunjenika.

Sirijac ubijen u Njema~koj
U centralnoj Njema~koj dvojica mu{karaca su ubila Sirijca pucaju}i na njega kada je stao u automobilu na semaforu, saop}ila je policija ju~er. U policijskom saop}enju stoji da se pucnjava dogodila u gradu Sarstedt.Vjeruje se da su dvojica mu{karaca pri{la automobilu dok je stajao na semaforu i ispalila nekoliko hitaca iz pi{tolja prije nego {to su po~ela bje`ati.Vlasti nisu objavile ime `rtve, ali su saop}ile da ima 35 godina i da je `ivio u obli`njem gradu Hildesheimu. Dodato je da trenutno nije poznat motiv ubistva, javile su agencije.

Pucnji iz snajpera
Rami Abdelrahman, direktor Opservatorija, rekao je da su se pobunjeni~ke akcije u ponedjeljak odvijale u regiji Jabal el-Zavija. Nije poznat broj ubijenih i zarobljenih vojnika. Sirijska vlada je zabranila ulazak stranih novinara u zemlju, {to dodatno ote`ava potvr|ivanje izvje{taja. Posljednji napadi uslijedili su tri dana nakon {to je antivladina Slobodnasirijskavojskasaop}ila da je naredilaborcima da zaustave sve ofanzivne akcije dok se ne sastanu
Ubijeno vi{e od pet hiljada pobunjenika

s delegacijomArapskeligekojanadzire Asadovo sprovo|enje mirovnog plana. Sigurnosne snage su ubile pet demonstranata u nedjelju, ozna~iv{i krvav po~etak Nove godine, a me|u ubijenim je i sedmogodi{njidje~ak, saop}io je sirijski Opservatorij za ljudska prava. Pucnjava se i ju~er nastavila u mnogim sirijskim gradovima. Posebnuopasnostpredstavljajusnajperisti, izjavio je ju~ergeneralnisekretar Arapske lige Nabil al-Arabi.

Posmatra~ka misija Arapske lige nadzire provo|enje mirovnog plana koji poziva Asada na povla~enje tenkova s ulica, pu{tanje politi~kih zatvorenika na slobodu i razgovore s opozicijom. Sirijska vojska povukla se iz stambenih podru~ja i nalazi se u predgra|ima, dodao je Arabi, a prenosi BBC. Posmatra~i Arapske lige borave u Siriji od prije {est dana, kako bi utvrdili da li vlasti po{tu-

Plemenski sukobi u Ju`nom Sudanu ne jenjavaju

Nastavljeno su|enje Mubaraku
U sudu u Kairu ju~er je nastavljeno su|enje svrgnutom egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku (83), koji se tereti za sau~esni{tvo u ubistvu vi{e od 800 demonstranata tokom antivladinih protesta u januaru i februaru pro{le godine. Dr`avna televizija emitovala je snimke na kojima se vidi kako Mubaraka unose u sudnicu na nosilima, prenijela je agencija France press.Mubarak se od aprila nalazi na lije~enju u vojnoj bolnici zbog problema sa srcem, a u sudnicu ga dovoze kolima hitne pomo}i. Na optu`eni~koj klupi sa biv{im predsjednikom nalaze se i njegova dva sina Ala i Gamal, biv{i ministar unutra{njih poslova Habib al-Adli i {estorica biv{ih {efova bezbjednosne slu`be. Ukoliko bude progla{en krivim, Mubarak bi mogao da bude osu|en na smrtnu kaznu.

Pedeset hiljada ljudi

bje`i pred nasiljem
Oko pedeset hiljada ljudi izbjeglo je pred plemenskim nasiljem u gra ni~nom po dru~ju Ju`nog Sudana, saop{tile su ju~er Ujedinjene nacije. Ju`ni Sudan postao je nezavisna dr`ava u julu pro{le godine, u skladu sa mirovnim sporazumom sa vlastima u Kartumu iz 2005. godine, kojim je okon~an vi{edecenijski gra|anski rat. Nova dr`ava ula`e velike napore da izgradi institucije i zaustavi plemensko i pobunjeni~ko krvoproli}e u kojem su poginule hiljade ljudi. Ju~er je oko 6.000 naoru`anih boraca iz plemena Lu Nuer napalo grad Pibor, na granici sa sjevernim Sudanom, poslije vi{ednevnih sukoba sa suparni~kim plemenom Murle, rekli su izvori iz UN. Lisa Grande, koordinator humanitarnih operacija za Ju`ni Sudan, izjavila je da su desetine hiljada civila pobjegle iz Pibora i obli`njih gradova. - Zabrinuti smo zbog njihovog sta nja. Oni ne maju vo de, sklo ni {ta, ni hra ne. Kri ju se u grmlju. Mislim da je rije~ o 20 do 50 hiljada ljudi. To je samo

Zemljotres u Rumuniji
Zemljotres ja~ine 4,6 stepeni po Rihterovoj skali registrovan je na podru~ju Rumunije, ali nema podataka o `rtvama i materijalnoj {teti. Prema podacima Nacionalnog seizmolo{kog instituta, epicentar zemljotresa bio je na oko 78 kilometara sjeverozapadno od Krajove i na 211 kilometara od Bukure{ta. U Rumuniji je najpodlo`niji zemljotresu okrug Vran~a, gdje je po~etkom mar ta 1977. godine registrovan najve}i zemljotres u jugoisto~noj Evropi.

procjena, rekla je Grande Rojtersu. Ona nije imala podatke o `rtva ma. Oru`ane snage Ju`nog Sudana poslale su poja~anja u Pibor. Prema podacima UN, ka gradu je krenulo oko 3.000 vojnika i 800 policajaca. Najnovije nasilje izazvalo je spor u vezi sa stokom, rekli su lokalni izvori iz UN-a.

20

OGLASI

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SVIJET FINANSIJA 21 INTERVJU Matja` Rakovc, predsjednik Uprave Zavarovalnice Triglav
OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

Konkurencija u BiH je krajnje zao{trena
Posljedice krize prepoznaju se u smanjenom interesu za odre|ene osiguravaju}e proizvode, ali i opreznosti klijenata kod investicijskih `ivotnih osiguranja
Razgovarao: Hajdar ARIFAGI]

Globalnafinancijskakrizasmanjila je interes za odre|eneosiguravaju}e proizvode, {to je posljedica manje gospodarske aktivnosti u gra|evinarstvu i transportu, ali i opreznosti klijenata kod investicijskih`ivotnihosiguranja. Posljedice krize osjete se i kroz smanjeno zanimanje za potro{a~kekredite, zbog sni`avanja opsega kreditiranja banaka. Matja` Rakovc, predsjednik UpraveZavarovalniceTriglav, ka`e da }e to potrajati i u 2012. godini. S obzirom na zna~ajnoprisustvo ove osiguravaju}e ku}e i na tr`i{tu BiH, njegova zapa`anja u vezi s tim mogubiti od koristi i ovda{njimposlovnim ljudima. • Pro{la je jo{ jednagodinaglobalne krize i tra`enja rje{enja za ubla`avanje njenih negativnih posljedica, prevashodno na nacionalne ekonomije. Kakva su, s tim u vezi, iskustvaZavarovalnice Triglav? - UnutarGrupeTriglav pa i ZavarovalniceTriglav sa krizom, kojatraje ve} nekovrijeme, imamopunoiskustva. Za 2011. mogu ve} sada re}i da je globalnagospodarska i financijskakrizautjecala na cijeluposlovnu godinu. Ve} je u prvih devet mjeseci unijela nesigurnost na financijska tr`i{ta te uzrokovala te{ko}e u poslovanju u na{ojosnovnoj osiguravaju}oj djelatnosti. Naime, kao financijska organizacija prepleteni smo sa financijskim tr`i{tem i njegov utjecaj ne mo`emo skrozzaobi}i. Financijskeinvesticijepredstavljaju oko 85 postosvihna{ih sredstava. Usprkos tome, dostignutirezultati za prvihdevetmjeseci2011. pokazuju da su na{astrate{ka usmjerenja, koja su fokusirana na osnovnu osiguravaju}u djelatnost i kao osnovne ciljeve postavljajustabilnost i profitabilnostposlovanja, postavljenapravilno te uspje{no{titena{eposlovnerezultate od sve negativnijih utjecaja vanjske

okoline. Zna~i, financijska kriza jeste utjecala na razli~ite vidike na{egdjelovanja, a o~ekujemo da }e se njen utjecaj nastaviti i u sljede}em periodu. • Mo`ete li sa nekolikoosnovnih podataka sumirati pro{lu poslovnu godinu? - Uspjelismo sa~uvativisokufinancijsku mo} na{eg dru{tva, te me veseli{to mogure}i da imamobonitetnu ocjenu A sa stabilnom srednjoro~nom predikcijom. Dobro poslovanje u osnovnojdjelatnostipokazuje i kombinirani koli~nik, koji je za prvih devet mjeseci 2011. na najboljojvrijednosti u novijojpovijestiosiguravaju}e ku}e i iznosi 83,3 posto. U Zavarovalnici Triglav smo u razdobljuprvihdevetmjeseciostvarili 35 milijuna eura ~istog profita. Tako|er smo dostigli 9,6-postotni rast profita i time mo`emo biti jako zadovoljni, posebno ako u obzir uzmemo te{ke uvjete u kojim smo to dostigli.

skim tr`i{tima radi globalne financijske krize, brojne {tete radi vremenskihuslova te dugoro~naneizdr`ivost postoje}ih penzijskih i zdravstvenihsistema,po mom mi{ljenju, jo{ su oja~ale potrebu za sigurnosti. Osiguranje ostaje mehanizam kojim se omogu}avaju razli~ite sigurnosti pojedinca u dana{njem dru{tvu. Povjerenje je temeljni dio osiguravaju}eg posla, zato se u osiguravaju}imku}amasvaki dan trudimoopravdatipovjerenjena{ihosiguranika. Posebno kad im je najte`e.

Te{ko}e u Banjoj Luci
• Kakva su iskustva poslovanja Triglava u Bosni i Hercegovini? - Na tr`i{tucijeleBosne i Hercegovine jo{su uvijekprisutneposljedice ekonomskekrize, stalnepoliti~ke i socijalne napetosti i odsutnost potrebnihreformi. Te{kigospodarskiuslovi i {irenje poslovanja ve}ine osiguravaju}ih dru{tava na teritorij cijele dr`ave bez adekvatnognadzora jo{su vi{ezao{trilikonkurenciju. Trenutno imamo najvi{e pote{ko}a u radu u TriglavosiguranjuBanjaLuka, ponajvi{e zbog regulative u Republici Srpskoj, tako da smo sada u fazi razmatranjasvihmogu}nosti za pobolj{anje rada, naime, radi se o malom tr`i{tu, gdje imamo velike tro{kove. Tako da su sve opcije otvorene. • [ta }e obilje`itiposlovnu2012. Triglava na podru~ju BiH? - GrupaTriglavtrenutno je u postupku pripreme konkretnih planovaposlovanja za idu}erazdoblje. U Zavarovalnici Triglav i u Grupi Triglav u 2012. planiramo nastaviti ispunjavatistrate{kausmjerenjakoja smo si postavili do 2015. godine. U tom perioduplaniramoprofitabilnost kapitala (ROE) iznad 12 posto i stabilan kombiniran koli~nik, koji }e tadaiznositiispod95 posto. Ciljevi su rast profitabilnosti i ubudu}e konkurentne i kvalitetne usluge, u~inkovito kontroliranje rizika i financijska stabilnost Grupe Triglav.

Ograni~avanje poslovanja
• A {ta o~ekujete u 2012. godini? - Prognoze pokazuju da }e uvjeti na tr`i{tima na kojim poslujemo i nadalje ostati nesigurni, {to }e i ograni~avati rast opsega na{eg poslovanja. Visokeciljeve na podru~ju poslovnogrezultatatako}emoispunjavati sa sni`avanjemtro{kovaposlovanja, selekcijompostoje}egportfelja, obnavljanjem i razvojemosiguranja, sa ve}im naglaskom na procjeni i preuzimanju rizika te sa promi{ljenom investicijskom politikom, koje}e se fokusirati na stabilnost doprinosa na{eg portfelja. • Da li je i u kom smislu, prema iskustvima Triglava, kriza promijenila odnos kompanija, menad`era, obi~nih ljudi prema osiguranju kao faktoru stabilnijeg poslovanja? - Kao {to sam ve} napomenuo, kriza je utjecala i na na{uosiguravaju}u djelatnost. Njene posljedice

Matja` Rakovc: Ve}e procjene rizika

Bez upliva politike
• Kao privrednik, {ta o~ekujete od nove slovena~ke vlade? - U Zavarovalnici Triglav, koja je vode}a financijska ustanova u regiji, `elimostabilnegospodarske i politi~keuslove. Rezultatikoje smo dostigli posljedica su ~injenice da u upravljanju i vo|enju dru{tva nismo dozvolili politi~ko interveniranje. Od nove vlade o~ekujemo jednako: potporu kod {irenja i ispunjavanjana{ih ambicioznih planova s ciljem da Zavarovalnica Triglav postane vode}i brand mark na podru~ju jugoisto~ne Evrope. To namjeravamo dosti}i i sa mogu}im ulaskom me|unarodnog financijskog fonda u Triglav INT. mo`emovidjeti u smanjenominteresu za odre|ene osiguravaju}e proizvode, kao posljedica manje gospodarske aktivnosti u gra|evinarstvu i transportu, ali i opreznostiklijenata kod investicijskih`ivotnih osiguranja. U posljedice krize mo`emo ubrajati i smanjeno zanimanje za potro{a~ke kredite zbog sni`avanja opsega kreditiranja banaka. Me|utim, mi kao osiguravaju}aku}aslijedimo i takvimuslovimaprilago|avamona{eproizvode, tako da na{imklijentimastojimo na raspolaganju i u tim kriznimsituacijama. Naime, osiguranje za ~ovjeka zna~iodre|enusigurnost u slu~aju nepredvidljivihve}ihgubitaka. Ve}e su posljedice takvih doga|aja, ve}i je strah pred njima i kao posljedica ve}a je potreba za osiguranjem. Posljedice promjena na kapital-

Predstavljamo - Mercedes B klase

Porodi~ni hram zadovoljstva
Vozili smo - Nissan Live Malaga

Biseri sa zna~kom Nissana
Veliki to~kovi - Fuso Canter

Mali radnik sna`nih le|a

22

BIZNIS I EKONOMIJA
Sindikati RS-a

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Istra`ivanje portala Posao.ba

Mogu}e ga{enje
metalske industrije
Ukoliko se ugasi industrija i sam entitet }e do}i u te`ak polo`aj, kazao je Tane Peuli}
Stanje u metalskoj industriji u RepubliciSrpskoj je te{ko, 3.000 radnika je tokom ove godine ostalo bez posla, pokrenuto je sedam ste~aja, a kod 20 preduze}a iz te oblasti blokirani su ra~uni. Da prijeti opasnost od ga{enja ove industrijske grane u RS-u i da jo{ radnika ostane na ulici, ukazao je i predsjednik granskog sindikata metalske industrije i rudarstva u RS-u Tane Peuli}. On nagla{ava da bez radaindustrije i sam RS mo`edo}i u te`akpolo`aj, te da je neophodno zaustaviti pad proizvodnje i omogu}iti da preduze}a rade. Peuli} je, nakon sjednice Odbora Sindikata metalske industrije i rudarstva u RS-u, podsjetio da se u pojedinim firmama zabranjuje sindikalno organiziranje, navode}i primjer preduze}a Unis Derventa, u kojem je 25 radnika, ~lanova Sindikata, dobilo otkaz.

Veliki broj zaposlenih bez naknade za rad praznicima
Zaposleni gra|ani BiH ne ostvaruju pravo na sve zakonom propisane neradne dane za vrijeme praznika. Vi{e od 60 posto zaposlenih stanovnika BiH koristi priliku spajanja neradnih dana, a onima koji rade za vrijeme praznika naknada ipak izostaje, pokazalo je istra`ivanje portala Posao.ba. to ispitanika vezano za posao zbog njegove prirode. Zaposlenim ispitanicima u BiH ne nedostaje slobodnih dana za godi{nje odmore, koje rado koriste za spajanje s neradnim danima za praznike. Najve}i broj ispitanika, njih 36 posto, ima 15 do 20 dana godi{njeg odmora. S najve}im brojem neradnih dana je 10 posto ispitanika, od 25 do 30, a s najmanjim brojem slobodnih dana, od pet do sedam, 17 posto.

O problemima s kojima je suo~en Energoinvest - Rasklopna oprema Isto~no Sarajevo govorio je predstavnik Sindikata tog preduze}a Rade Vaskovi}. Preduze}e je pred zatvaranjem, a s problemima se suo~avaju od 2006. godine, kada je privatizirano. Firma je sada u dugovima, te iako ima 3,5 miliona KM ugovorenog

posla, nema sredstava za rad. "Ukazivali smo na probleme i 2009, ali nismo nai{li na razumijevanje, niti je neko preduzeo neke aktivnosti. Tra`ili smo novac za obrtnasredstva i repromaterijal, ali nismo dobili", rekao je Vaskovi} i ponovioapelvlastima u RS-u da se preispita po{tivanje privatizacionog ugovora za to preduze}e.

Ured za veterinarstvo BiH

Slobodni dani
Tako zaposleni u privatnom sektoru BiH, ta~nije njih 68 posto ima slobodne dane za vrijeme me|unarodnih praznika. Preostala 32 posto ispitanika to pravo ne ostvaruju, jer se ne po{tuju svi ili se uop}e ne po{tuju me|unarodni praznici, a od toga sedam posto ispitanika radi jer to priroda njihovog posla zahtijeva. Za vrijeme dr`avnih praznika pravo na slobodne dane ostvaruje 59 posto ispitanika. To ukazuje na ~injenicu da 41 posto ispitanika ne ostvari pravo na slobodne dane, od kojih je 10 pos-

Krajem januara sti`u inspekcije
Ured za hranu i veterinarstvo sa sjedi{tem u Dublinu krajem januara 2012. godine poslat }e svoje inspektore u BiH da provjere bh. sisteme kontrole jaja i proizvoda od jaja te mesa peradi i proizvoda od tog mesa, kazao je za Oslobo|enje Sanin Tankovi}, sekretar Ureda za veterinarstvo BiH. "Dobili smo potvrdu da }e inspekcije u BiH sti}i31. januara i boraviti do 8. februara, {to je rezultat dogovora sastanka predstavnika BiH i EU u Bruxellesu", naglasio je Tankovi}. proizvoda `ivotinjskog porijekla. Zbog toga je va`an dolazak FVO inspektora u BiH, jer njihova misija prethodi eventualnom dobivanju statusa zemlje izvoznice za EU tr`i{te. Tankovi} je naglasio da je sa~injena lista firmi u kojima }e FVO inspekcije provesti kontrole, da se vidi da li se i kako va`e}a legislativa provodi u BiH. "Upitnik koji smo dobili od FVO, a koji se odnosi na organizaciju veterinarske slu`be jedne zemlje, statisti~ke podatke o proizvodnji pojedinih kategorija proizvoda od jaja i mesa peradi, na~in rada veterinarskih laboratorija smo zavr{ili i mada je rok bio 18. januar, ve} po~etkom januara proslijedit }emo ga u Dublin", naglasio je Tankovi}. On je dodao da su u sklopu priprema za dolazak FVO inspekcije mje{oviti timovi u ime Ureda i nadle`nih entitetskih organa ve} po~eli obilaziti kandidovane objekte.

Ista pla}a
Na`alost, tu su i ispitanici koji za vrijeme praznika, bilo da su u pitanju me|unarodni, dr`avni ili vjerski praznici, ipak rade. Razlozi rada su naj~e{}e nepo{tivanje svih praznika te priroda posla koji zahtijeva njihovo prisustvo. A za rad za vrijeme praznika izostaje i naknada, pa tako ~ak 83 posto ispitanika radi za istu pla}u, dok samo 17 posto dobije neku naknadu.

Akcioni plan
"Najva`nije je da svi, od nadle`nih organa na svim nivoima vlasti, preko veterinarskih laboratorija, pa do privrednih subjekata ispune svoje zakonske obaveze, da svaka karika u tom lancu odradi svoj posao kako treba", istakao je Tankovi}. On je na kraju dodao da }e nakon obilaska FVO inspekcije oni sa~initi akcioni plan sa rokovima izvr{enja i uklanjanja svih nedostataka koje oni na|u, te je izrazio nadu da ti nedostaci ne}e biti preveliki i da }emo ispuniti standarde i nastaviti izvoziti u Hrvatsku i nakon {to ona u|e u EU.
A. Pe.

Lista firmi
Podsjetimo, ulaskom Hrvatske u EU, odnosno {est mjeseci prije ulaska, cjelokupna trgovina proizvodima `ivotinjskog porijekla iz BiH }e biti zaustavljena ukoliko BiH ne stekne uvjete za izvoz na tr`i{te EU za pojedine kategorije

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 256 - 31. 12. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.533397 1.476308 25.884841 0.075656 0.262427 0.620173 1.947046 0.565032 0.251604 0.218911 1.604920 0.798519 2.335616 1.507798 0.046712 1.864415

1.955830 1.537240 1.480008 25.949715 0.075846 0.263085 0.621727 1.951926 0.566448 0.252235 0.219460 1.608942 0.800520 2.341470 1.511577 0.046829 1.869088 USD BAM

1.955830 1.541083 1.483708 26.014589 0.076036 0.263743 0.623281 1.956806 0.567864 0.252866 0.220009 1.612964 0.802521 2.347324 1.515356 0.046946 1.873761 1.53040 2.322294

LK: Nezaposleno 8.714 osoba
Na podru~ju {est op{tina Livanjskog kantona u novembru je evidentirano 8.714 nezaposlenih, {to je za 98 osoba ili 1,1 posto vi{e u odnosu na isti mjesec pro{legodine, podaci su kantonalnog Zavoda za zapo{ljavanje. Od ukupnog broja nezaposlenih naevidencijiop{tinskihslu`bi za zapo{ljavanje u Livnu, Tomislav-Gradu, Kupresu, Glamo~u, Bosanskom Grahovu i Drvaru, `ena je bilo 4.232 ili 48,5 posto, a posao je prvi put tra`ilo 3.546 osoba ili 40,7 posto. Tokom novembra na evidenciji nezaposlenih prijavljene su 153 nove osobe, zaposlene su 53, dok je radni odnos prekinulo 11 osoba. Pro{log mjeseca iz evidencije nezaposlenih brisane su 164 osobe, nov~anu naknadu u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih FBiH primalo je 147 osoba, a pravo na zdravstveno osiguranje na teret kantonalnog Zavoda za zapo{ljavanje ostvarivalo je 5.313 ili 61 posto od ukupnog broja nezaposlenih u Kantonu.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 29. 12. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 29. 12. 2011 =

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

BIZNIS I EKONOMIJA
VIJESTI

23

INTERVJU Samir Omerhod`i}, direktor Agencije za osiguranje BiH

Kazne su jedini na~in

DA SE UVEDE RED
Nelojalna konkurencija i nepo{tivanje premijerskog sistema klju~ni problemi osiguravaju}ih dru{tava Rast `ivotnog osiguranja
Razgovarala: Alema PENDEK

FBiH: Vrijednost gra|evinskih radova 630 miliona KM
Vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova preduze}a u Federaciji BiH u novembru 2011. godine, u odnosu na prosje~nu vrijednost 2010, ve}a je za 66,4 posto, a u odnosu na novembar 2010. za 34,7 posto. Kako navode u federalnom Zavodu za statistiku, vrijednost ukupnih izvr{enih gra|evinskih radova od januara do novembra iznosi 630.517.000 KM. Od toga se na objekte visokogradnje odnosi 51,7 posto izvr{enih radova, a na objekte niskogradnje 48,3 posto. U gra|evinarstvu FBiH u novembru 2011. godine bila su prijavljena 9.164 radnika. Njih 49,4 posto je radilo na objektima visokogradnje, a 50,6 posto na objektima niskogradnje.

Tr`i {te osi gu ra nja u BiH uprkos krizi i ove godine bilje`i rast. O pozitivnom poslovanju, nelojalnoj konkurenciji i kr{enju pre mij skog sis te ma, kao i u uvo|enju kazni u ovom sektoru razgovarali smo sa direktorom Agencije za osiguranje BiH Samirom Omerhod`i}em. Kakvi su rezultati poslovanja osiguravaju}ih ku}a u 2011. godini? - Tr`i{te osiguranja u BiH prema posljednjim podacima bilje`i rast premije od 3,98 posto u odnosu na isti period pro{le godine. Tako je u prvih deset mjeseci ostvarena premija osiguranja od 411 miliona KM. Za razliku od tr`i{ta osiguranja u ve}ini zemalja Evrope i okru`enja gdje je situacija zabrinjavaju}a, iz bh. osiguravaju}ih ku}a sti`u optimisti~ne vijesti. Jedan od razloga svakako je i ~injenica da u portfoliju osiguravaju}ih dru{tava i dalje najve}e u~e{}e oko 50 posto ima obavezno osiguranje od autoodgovornosti.

FBiH: Pove}ana prodaja drveta
i vi{e razvija. Upravo je `ivotno osiguranje u proteklom periodu vi {e ra slo u odno su na ne`ivo tno. U~e{}e pre mi je ne`ivotnih osiguranja u ukupnoj premiji iznosi 84,39% a `ivotnih osiguranja 15,61%. U odnosu na isti period pro{le godine premija ne`ivotnog osiguranja bilje`i rast od 3,29% a premija `ivotnih osiguranja 7,86%. Ima mnogo na~ina kako da se populari{e `ivotno osiguranje. Me|utim, problem je {to u vrijeme krize ljudi osiguravaju samo {to moraju, a kod nas prevladava svijest da je, ustvari, `ivotno osiguranje vrsta prevare {to naravno nije ta~no. U BiH treba razviti svijest da je osiguranje sastavni dio `ivota i biznisa kao {to je to u svijetu. Industrija osiguranja mo`e biti zna~ajna poluga ekonomske politike svake dr`ave i vlasti, pa tako i bosanskohercegova~ke vlasti moraju prepoznati njihov zna~aj. Najve}i problem u tr`i{tu osiguranja su nelojalna konkurencija i nepo{tivanje premijskog sistema. Kako iza}i na kraj s tim? - Da bi se prevazi{li svi problemi sa kojima se susre}e sektor osiguranja u BiH potrebno je urediti tr`i{te, provoditi rigorozniju superviziju i donijeti adekvatne zakone koji su u skladu sa me|unarodnim standardima. Naime, jo{ postoje zna~ajne razlike u zakonodavstvu entiteta i te razlike bi trebali u najskorije vrijeme otkloniti i uspostaviti jedinstveni informacioni sistem koji bi olak{ao rad regulatorima, ali i uveo vi{e reda na tr`i{tu osiguranja. Zna~i, prvenstveno nam je potreban ja~i nadzor. Ovo je problem sa kojim se susre}u mnoge zemlje i ja mislim da se ja~im nadzorom mogu eliminisati i sankcionisati ona dru{tva koja kr{e premijski sistem. Kad govorimo o sankcionisanju, Republika Srpska je ve} krenula sa ka`njavanjem osiguravaju}ih ku}a koje kr{e premijski sistem privremenom obustavom rada. Da li su i koliko kazne potrebne? - Takvih primjera imate i FBiH. Ukoliko ne provodite sankcije, ukoliko u~esnici na tr`i{tu osiguranja osjete da imaju dovoljno prostora za manipulacije oni }e ga i koristiti. Kazne su jedini na~in da se uvede red na tr`i{tu i vrati povjerenje ljudima u osiguravaju}i sektor. Naime osiguravaju}e ku}e nemaju ba{ dobru reputaciju i veliki broj gra|ana se `ali na neblagovremeno ispla}ivanje {teta, ali to su problemi koji su vezani za neka dru{tva. Zbog toga sistem treba urediti tako da se zna koja su to dru{tva koja rade kvalitetno. Mo`ete li nam ukratko dati ocjenu poslovanja osiguravaju}ih dru{tava u BiH, imaju}i u vidu da je osiguravateljima omogu}eno poslovanje u oba entiteta? - U 2011. do{lo je do promjena na listi najuspje{nijih dru{tava, neka od dru{tava su zabilje`ila rast premije osiguranja u odnosu na isti period pro{le godine, a neka bilje`e pad. U poretku prvih pet osiguravaju}ih ku}a u BiH na prvom mjestu je i dalje Sa ra je vo osi gu ra nje sa u~e{}em 12,86% i zabilje`enim rastom od 7,32%. U ukupnom poretku osiguravaju}ih dru{tava u dijelu `ivotnih osiguranja nije bilo zna~ajnijih promjena. U poretku prvih pet osiguravaju}ih dru{tava na tr`i{tu `ivotnih osiguranja prvo je i dalje Merkur osi gu ra nje sa u~e{}em od 26,10% i zabilje`enim rastom od 9,74%. Proizvodnja {umskih sor timenata u Federaciji BiH u periodu januar - novembar 2011. ve}a je za 108.000 kubnih metara ili 6,2 posto u odnosu na isti period 2010. Proizvodnja sor timenata od ~etinara je ve}a za 73.000 kubnih metara (devet posto), dok je proizvodnja sortimenata od li{}ara ve}a za 36.000 kubnih metara (3,9 posto), poka zuju podaci federalnog Zavoda za statistiku. Prodaja {umskih sor timenata u FBiH u periodu januar - novembar 2011. ve}a je za 112.000 kubnih metara ili 6,5 posto u odnosu na isti period 2010. Prodaja sor timenata od ~etinara ve}a je za 81.000 kubnih metara (9,9 posto), dok je prodaja sor timenata od li{}ara ve}a za 26.000 kubnih metara (2,9 posto).

Poslovanje
Za razvoj tr`i{ta osiguranja u BiH je veoma va`na ~injenica da od 2008. dru{tva iz jednog entiteta ravnopravno rade na podru~ju drugog entiteta. Trenutno u BiH imamo devet registriranih dru{tava iz FBiH koja rade na podru~ju Republike Srpske, te pet dru{tava iz RS-a koja su otvorila filijale u Federaciji BiH. I u 2011. godini nastavljen je trend rasta premije osiguranja koje dru{tva za osiguranje iz FBiH i RS-a ostvaruju preko svojih podru`nica koje imaju otvorene u RS-u i FBiH. Ukupno ostvarena premija dru{tava iz FBiH u RS-u za period 1. januar 31. oktobar 2011. iznosi 18 miliona KM i ve}a je za 18,55% u odnosu na isti period pro{le godine, dok je za isti period ukupno ostvarena premija dru{tava iz RS-a u FBiH 8,7 miliona KM i ve}a je za 74,73%. Mislimo da ovakve aktivnosti doprinose razvoju jedinstvenog ekonomskog prostora i ja~anju konkurentnosti {to u kona~nici vodi pove}anju kvaliteta usluga. Kakva su Va{a predvi|anja za sektor osiguranja u 2012? - Te{ko je dati bilo kakvu prognozu, jer i oni koji su prije tri godine najavljivali sumrak tr`i{ta osiguranja nisu bili u pravu, ono se razvija postepeno, bilje`i rast premije {to je dobro. Mislim da ne}e biti zna~ajnijih odstupanja, mo`da }e do}i do stagnacije, ali ne vjerujem da }e biti dramati~nih promjena.

Nelojalna konkurencija
Kad to uzmemo u obzir onda vidimo da oblast osiguranja nije dobro razvijena i upravo je to jedan od razloga {to BiH u vrijeme ekonomske krize zbog visokih stopa rasta u `ivotnom osiguranja oblast osiguranja bilje`i rast, dok je u zemljama koje su dostigle odre|eni maksimum ekonomska kriza uticala u toj mjeri da ljudi odustaju od osiguranja i otkupljuju police `ivotnog osiguranja. Takvih pojava ima u na {oj ze mlji, ali ni su to li ko izra`ene. @ivotno osiguranje kod nas nije dovoljno zastupljeno, ~ak {tavi{e ono je prili~no potcijenjeno. Ima li prostora da se ta vrsta osiguranja razvija? - ^injenica je da `ivotno osiguranje kao vrsta osiguranja u BiH za razliku od razvijenih zemalja nije dovoljno razvijeno i tu ima dovoljno rezervi da se {to bolje

RS: Deficit 1,7 milijardi KM
Vanjskotrgovinski deficit Republike Srpske u periodu januar-novembar ove godine iznosio je milijardu i 768.314.000 KM, podaci su entitetskog zavoda za statistiku. Tokom 11 mjeseci obim robne razmjene RS-a s inostranstvom je {est milijardi i 481.790.000 KM, od ~ega se na izvoz odnosi dvije milijarde i 356.738.000 KM, a na uvoz ~etiri milijarde i 125.052.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,1 posto. Sta tis ti~ari navo de da je izvoz u pe ri odu ja nu ar-novem bar 2011. po ve}an za 18, pos to u odno su na pe riod lani, dok je uvoz pove}an za 12,1 pos to.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Usvojen bud`et Op}ine Had`i}i

Anketiranje gra|ana Ilid`e

Rezultati pred
gra|evinsku sezonu
Ve} smo u bud`et uvrstili dva zahtjeva gra|ana, a to su sanacija mostova i autobuskih stajali{ta, ka`e ^orbo
Op}ina Ilid`a je zavr{ila anketiranje gra|ana u svih 16 mjesnih zajednica. Stanovni{tvu je podijeljeno oko 11.000 anketnih listi}a sa vi{e od stotinu pitanja u kojima je tra`eno mi{ljenje o problematici vezanoj za nadle`nosti Op}ine. Anketa se provela metodom slu~ajnog uzor ka, bez una pri jed ut vr|enih spiskova, a 12 anketara - op}inskih volontera je obi{lo doma}instva i podijelilo listi}e sa pitanjima na koja su gra|ani trebali dati odgovore.
Gradnja osnovne {kole me|u prioritetima

Dva miliona KM vi{e zahvaljuju}i Kantonu
Na posljednjoj sjednici Op}inskog vije}a Had`i}i usvojen je bud`et za 2012. godinu od devet miliona i 487 hiljada maraka. Bud`et je u odnosu na nacrt pove}an za 21,36 posto. Ovakvo pove}anje rezultat je, prije svega, odluke Skup{tine Kantona Sarajevo da se za zavr{etak osnovne {ko le u Had`i}ima u bud`etu KS-a planira dva miliona maraka. Na~elnik Op}ine Had`i}i Hamdo Ejubovi} kazao je kako vjeruje da }e u narednoj godini Kanton osigurati sredstva za zavr{etak izgradnje osnovne {kole. - Ukoliko se to ne desi, bud`et bi ponovo bio na nivou ovogodi{njeg, vi{e od sedam miliona maraka, pojasnio je Ejubovi}. Op}insko vije}e je usvojilo i program rada OV za narednu godinu i strategiju za mlade op}ine Had`i}i.
S. Hu.

Obra|eno 1.000 listi}a
Nakon prikupljanja rezultata sa terena, nedavno je po~ela njihova obrada koja }e biti zavr{ena za dva mjeseca, saznajemo u op}inskoj Slu`bi za koordinaciju rada mjesnih zajednica. Zbirna informacija }e se proslijediti svim mjesnim zajednicama i bit }e dostupna {iroj javnosti. - Do sada su anketni timovi dobili oko 4.000 listi}a, od kojih je ve} 1.000 uba~eno u program za obradu. Istina je da smo imali 1.800 listi}a koji su vra}eni nepopunjeni, bilo je 2.500 praznih objekata u kojima su ostavljeni listi}i, dok je 700 gra|ana odbilo anketiranje, a

U svakoj mjesnoj zajednici }e se utvrditi prioriteti

Nastavak gradnje PU Vogo{}a

bilo i je onih koji su uni{tili listi}e. Na ispravnim listi}ima na pitanje {ta mislite o anketi, pozitivno se izjasnilo vi{e od 70 posto gra|ana, koji smatraju da je ovaj na~in ispitivanja javnog mnijenja dobar i da ga treba nastaviti, kazao je Enes ^orbo, pomo}nik na~elnika za mjesne zajednice.

Smjernice za bud`et
Podatke dobijene u anketi Op}ina }e koristiti za internu upotrebu kako bi se saznalo koji su to naj~e{}i problemi koji mu~e gra|ane Ilid`e, a ujedno }e poslu`iti za planiranje raspo-

djele bud`etskih sredstava. - Sumiraju}i prve rezultate ankete, ve} smo dva zahtjeva gra|ana uvrsti li u na re dni bud`et, a to je sanacija mostova i izgradnja i sanacija autobuskih stajali{ta, jer je veliki broj anketiranih ukazao na ove probleme. Po{to }e nakon izno{enja rezultata ankete po~eti i gra|evinska sezona, nastojat }emo maksimalno uva`iti iskazano mi{ljenje gra|ana i utvrditi prioritetne projekte u svakoj mjesnoj zajednici koji }e se realizovati iz bud`etskih sredstava, naglasio je ^orbo.
Z. T.

U~enici Gimnazije Obala u posjeti Mjedenici
Ugovori sa izvo|a~ima gra|evinsko-zanatskih radova na objektu PS Vogo{}a potpisani su u prostorijama nove zgrade. Ugovore sa ministrom MUP-a Muhamedom Budimli}em potpisali su direktor Unigradnje Mustafa Durakovi} i direktor konzorcija Strabag d.o.o. Sarajevo i Strabag d.o.o. Zagreb Edin Zeki}. Ukupan iznos predvi|enih radova po ugovorima je 830.825 maraka, a rokovi za zavr{etak su 37, odnosno 45 dana od uvo|enja izvo|a~a u posao. Ina~e, implementacija ovog projekta traje od 2006, a planirano je da objekat bude zavr{en i sve~ano otvoren u prolje}e 2012. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.100.000 KM. Potpisivanju ugovora su prisustvovali premijer Fikret Musi}, ministar finansija Muhamed Kozadra, na~elnik Vogo{}e Edin Smaji}, predstavnici OV Vogo{}a... S. Hu.

Otvorenje na prolje}e

U Starom Gradu

Dvi je ha ir-~e sme iz gra|ene su u MZ Mo{}anica i MZ Hrid - Jar~edoli. Obje su podigle porodice rahmetlija, a Op}ina Stari Grad je obezbi je di la svu te hni~ku i administrativnu podr{ku. ^esmu u mjesnoj zajednici Hrid – Jar~edoli, kod d`amije Sagr had`i Ali, za du{u rahmetli Adisa Suba{i}a podigao je Adin Suba{i}. Staru ~esmu Avdagu{u u MZ Mo{}anica i to u Ulici sarajevskih gazija kod broja 11 obnovila je Vasva Tahmih~ija - Demirovi} sa djecom za du{u rahmetli Dalije Demirovi}a.

Podignute dvije hair-~esme

Dan za pam}enje uz pjesmu i poklone
U~eni ci Gi mna zi je Oba la, ko ji po ha|aju pedago{ko-psiholo{ki smjer, zajedno sa profesoricama Zlatom Haveri} i Enidom Sarajli}, te ~lanovima Novinarske sekcije, posjetili su Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica. @elja u~enika bila je da mali{anima priu{te dan za pam}enje, posebno pred novogodi{nje praznike, kojima se djeca najvi{e i raduju. Uz muzi~ke ta~ke i izvode}i simboli~nu numeru “Moj je `ivot, moja pjesma“, u~enici su zabavili mali{ane i uru~ili im paketi}e, kojima su se {ti}enici Zavoda posebno obradovali. Gimnazija Obala ima ve} dugogodi{nju saradnju sa ovom ustanovom, a nadaju se da }e ovakvih akcija biti i u budu}nosti.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

25

Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu

40.000
laptopa iz
Povoljnosti za redovne studente

276-982

VA@NIJI TELEFONI

BH Telecoma
Ugovorom bi studentima trebala biti ponu|ena dva tipa laptopa po najpovoljnijim cijenama • U SPUS-u o~ekuju razgovor sa Luli}em
javni gradski prevoz. - I dosad smo dobijali onoliko subvencija koliko je novca u bud`etu Kantona osigurano za te svrhe. I za{to bi onda povoljnu kartu dobio student ~iji fakultet ne pla}a ~lanstvo u SPUSu u odnosu na one koji redovno izmiruju ~lanarinu? Sa druge strane, asocijacija svakog fakulteta kod nas aplicira za projekte, bez obzira da li su pla}ali ~lanarinu ili ne i novac im bude odobren, poja{njava Nurkovi}. Studentski parlament pregovara i sa predstavnicima BH Telecoma, a u pitanju je kupovina laptopa od ove kompanije. - Trebali bismo sklopiti ugovor sa BH Telecomom o kupovini 40.000 laptopa po najpovoljnijoj cijeni, a koje }e mo}i uzeti redovni studenti, istakao je Nurkovi}. Zasad je poznato da bi Telecom ponudio studentima dva tipa laptopa, od kojih bi jedan bio ja~i i namijenjen za one elektrotehni~ke struke. Podsje}amo, kada je rije~ o karti za gradski prevoz, iz SPUSa su predlo`ili da ona na godi{njem nivou, umjesto 192 marke, ko{ta stotinu KM. Sa druge strane, uvjereni su da bi tada subvencionirane karte kupilo oko 12.000 studenata u odnosu na sada{njih pet hiljada.
J. M.

Iako su male {anse da studenti Univerziteta u Sarajevu dobiju jo{ jeftinije karte za prevoz, u Studentskom parlamentu (SPUS) o~ekuju razgovor sa ministrom prometa i komunikacija KS-a Harisom Luli}em, ka`e nam pred sje dnik SPUS-a Ahmed Nur ko vi}. Nur ko vi} obja{njava i za{to se sve vi{e govori o uplati od pet maraka po studentu na osnovu koje }e se mo}i dobiti studentska karta za

Kako progurati amandman na sjednici Skup{tine KS-a

SBB-ovci glasaju i kad ih nema
Skup{tina podr`ala prijedlog Kemala Ademovi}a o zapo{ljavanju najboljih studenata
Interesantna situacija na posljednjoj odr`anoj sjednici Skup{tine Kantona Sarajevo desila se i prilikom glasanja o ulo`enim amandmanima na prijedlog kantonalnog bud`eta, ta~nije, prilikom glasanja o amandma nu zas tu pni ka Na se ra Na bi la iz SBBBiH. Iako u tom trenutku nije prisustvovao sjednici, ostali zastupnici iz SBBBiH glasali su u ime svog kolege Munira Talovi}a (SBBBiH) i tada je Nabilov amandman dobio potreban broj glasova. Me|utim, zastupnici iz parlamentarne ve}ine izrazili su sumnju u glasanje te su tra`ili pojedina~no izja{njavanje, nakon ~ega pomenuti amandman nije dobio potreban broj glasova. Zastupnici Skup{tine KS-a jednoglasno su usvojili inicijativu dopredsjedavaju}eg Kemala Ademovi}a (SDA) o zapo{ljavanju najboljih studenata. U inicijativi koju je podnio Ademovi}, Rektorat Univerziteta u Sarajevu, po uzoru na Fond “Hasan Brki}“ iz 1989. godine, pored dodjeljivanja zna~ke najboljim studentima, trebalo bi da ponudi posao na katedrama

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399 Osigurati pripravni~ki sta` studentima, uz mogu}nost stalnog zaposlenja

PORODILI[TA

mati~nih fakulteta. Kantonalna Skup{tina obavezala je zaklju~kom Vladu KS-a da putem ministarstava, zavoda, javnih preduze}a i ustanova najboljim studentima po-

nudi obavljanje pripravni~kog sta`a u trajanju od jedne godine uz mogu}nost stalnog zaposlenja u tim institucijama.
S. Hu.

4 4

DJEVOJ^ICE DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37., Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

11.25 i 21.40, Minhen 12.30, Köln 13.20, Ljubljana 13.45, Copenhagen 13.55 i 19.40, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45

Odlasci:
Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 8, Copenhagen 8.35 i 12, Minhen 13.05, Köln 14, Ljubljana 14.15, Budimpe{ta 15.05, Ankona 17.55, Istanbul 18 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45., Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50, Ankona 10.25, Beograd

Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-

Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7. 0, 8.30, 9.30, 10.30, 1 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla sva-

ki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 12.30, 13.30, 1.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8. 5, 8.45, 13.45, 15. 5 i 16.30 sati, Kakanj sva1 1 ki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 1.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

26

SARAJEVSKA HRONIKA

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

U~enici O[ “Musa ]azim ]ati}“ o`ivjeli Shakespearea

Bosanski Hamlet
U {koli oformljen knji`evni klub s ciljem poticanja ljubavi prema knji`evnosti • Diskusija na engleskom jeziku
Kako William Shakespeare nije zaboravljen me|u mladim ljudima, najbolje su pokazali u~enici O[ “Musa ]azim ]ati}“ koji su , izveli “Hamleta“ Nino Pezer, bo. sanski Hamlet, spremao se cijeli mjesec za svoj monolog i to uz pomo} poznatog glumca Dragana Jovi~i}a. - Prvi put glumim Hamleta, ali nije mi bilo toliko te{ko da se unesem u ulogu. Svakako mi je velika ~ast {to sam ba{ ja bosanski Hamlet, pohvalio nam se Nino.

Analiza likova
Nedavno oformljen knji`evni klub ove {kole pobudio je veliko zanimanje u~enika, kojem je glavni cilj vratiti ~itanje knjiga u modu. - @eljeli smo da u~enici prestanu ~itati knjige putem interneta ili sa`etaka tako {to }emo potaknuti njihovu ljubav prema knji`evnosti. Cilj je da djeca shvate da ~itanje knjige nije samo ono suhoparno, od korica do korica, ve} da poslije toga treNino Pezer pripremio je ulogu uz pomo} poznatog glumca Dragana Jovi~i}a

baju razmi{ljati, a onda i analizirati likove i radnje, odnosno dublje prodrijeti u sadr`aj i ideju same knjige, kazala nam je profesorica engleskog jezika Sona [kiljevi}. Pribli`iti u~enicima tragediju kao {to je “Hamlet“ iziskuje mnogo iskustva, ali nakon toga potrebno je probuditi i ljubav prema renesansnoj knji`evnosti. Kako bi

lak{e razumjeli poruku koju je pisac htio iskazati, u~enici O[ “Musa ]azim ]ati}“ dobili su njegovu pojednostavljenu verziju prilago|enu njihovom uzrastu.

U~enik u fokusu
- U~enike motivi{emo tako {to su oni u fokusu pa`nje, oni raspravljaju o knji`evnim djelima, daju svoje mi{ljenje, koje mora

biti potkrijepljeno stru~nim mi{ljenjima koja dobijaju na ~asu, ali i iz drugih izvora. Pokazali smo da “Hamlet“ nije umro me|u mladim ljudima, ve} da on i danas zbog njih `ivi, naglasio je Zlatan Hand`i}, profesor engleskog jezika. U~enici ove {kole “Hamleta“ su spremali intenzivno dva mjeseca, s tim da su ga najprije

pro~itali, zatim spremili odre|ene bi lje {ke, in for mi sa li se putem interneta, a na kraju i sumirali istra`eno. Nakon kratke izvedbe monologa Nine Pezera, otvorena je diskusija na engleskom jeziku, gdje se ustvari moglo vidjeti koliko su ovi mladi umovi uspjeli razumjeti velikog Shakespearea.
M. TATAREVI]

NOVO SARAJEVO Konkursi va`e i za bora~ka udru`enja

Fondacija Sa{a Zlatna lasta

Obavezno pravdanje sredstava
Op}ina Novo Sarajevo je prva u BiH koja je uvela konkurs kao metod raspodjele sredstava i za bora~ka udru`enja. U Novom Sarajevu postoje samo dva udru`enja koja se direktno finansijski potpoma`u, skromnim sredstvima iz bud`eta, a to su najstariji klub u Sarajevu FK Pofali}i i najtrofejniji `enski klub KK @eljezni~ar. - Druga udru`enja do finansiranja mogu do}i samo putem javnog konkursa. Ne finansiramo udru`enja ve} projekte, a oni ~ije prijedloge odobrimo mogu dio sredstava upotrijebiti i za finansiranje rada. Me|utim, planiramo promijeniti tu odluku kako bismo insistirali na transparentnosti u ovom segmentu, kazao je na~elnik Ned`ad Kold`o. Na~elnik Novog Sarajeva je objasnio da 88 posto op}ina ta sredstva daje na netransparentan na~in, odnosno bez obaveze pravdanja. Finansiranje udru`enja u Novom Sarajevu vr{i se putem konkursa, gdje komisija sastavljena od svih politi~kih partija odabere projekte i tajnim glasanjem odre|uje se rangiranje i raspodjela, nakon ~ega slijedi pravdanje sredstava. - Nijedno udru`enje koje ne opravda sredstva iz
Petrovi} sa u~enicima na sinovom grobu

Kalendari za osnovce
Kold`o: Izmjena odluke

prethodne godine ne mo`e ra~unati, po na{oj odluci o izvr{enju bud`eta i po federalnom Zakonu o bud`etima, da }e dobiti sredstva u idu}oj, naglasio je Kold`o. M. T.

Na klizanje
pred Mercator
Prazni~nu atmosferu na klizali{tu ispred Mercatora u Lo`ioni~koj ulici tokom novogodi{njih praznika upotpunilo je dru`enje sa Djeda Mrazom i vilenjacima, te podjela poklona. Klizali{te je posljednjih dana radilo u skra}enom vremenu, ali sada je na usluzi gra|anima od 10 do 19 sati, a vikendom od 10 do 21 sat. Ulaznica za sve gra|ane je besplatna, a naknada za klizaljke je simboli~na i iznosi marku za cjelodnevni najam klizaljki.

U sklopu tradicionalne akcije, Fondacija Sa{a Zlatna lasta podijelila je osnovnim {kolama na Hridu i Bistriku kalendare s likom Sa{e Petrovi}a. Kalendare je u~enicima dijelio Sa{in otac MiroslavPetrovi}, koji je uz prigodan program i prikazivanje videomaterijala upoznao mali{ane sa likom i djelom svoga sina. - [tampano je vi{e od 500 primjeraka, a finansijski mi je pomogao Edhem Bi~ak~i}, koji od samog po~etka podr`ava Fondaciju. Ministar kulture i sporta KS-a Ivica [ari} mi je, tako|er, pomogao i uplatio odre|ena sredstva, tako da }emo od tog novca

organizovatiparty19. januara, kada je Sa{in ro|endan, kazao nam je Miroslav Petrovi}. Na ovaj na~in ~uva se sje}anje na ovog hrabrog momka, pripadnika Specijalne policijske jedinice Lasta i nosioca Zlatne policijske zna~ke, koji se nesebi~no `rtvovao u odbrani Sarajeva i BiH. Fondacija, koja ima za cilj pomaganje odgojno-obrazovnih, kulturnih, sportskih i rekreativnih aktivnosti mladih, a prvenstveno djece poginulih boraca, napu{tene djece, invalidne i oboljele omladine, 19. januara }e darivatiprvomu{kodijetero|eno na taj dan. E. G.

Sasedmice po dvije ulau ceCinejamanja koja se prinama zni za najnovi ostvare City Ove

Klizaljke se mogu iznajmiti za marku

kazuju u multiplexu Cinema City dobili su na{i ~itaoci: Belma D`aferovi}, Edin Mulaosmanovi} i Mirza Zuki}. Svi koji `ele do}i do besplatnih ulaznica za projekcije u sarajevskom multiplexu trebaju popuniti kupon sa na{ih strana i predati ga u oglasne slu`be ili na recepciju Oslobo|enja. Karte se podi`u na blagajni 1 multiplexa.

IZDAJEM poslovni prostor od 18 m2 u Centru gra da. Tel:0637717-908 ili 033/214-151. IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a strancu ili poslovnom ~ovjeku 500 KM. Tel: 061/323-347. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu priklju~ak za telefon. internet, kablovska. Tel.061/209-911. IZDAJEM gara`u Centar Marin dvor ci je na po vi|enju. Tel. 062/253-712. i 667-994. IZDAJEM gara`u 13 m2 aerodrom na se lje po vo ljno. Tel. 061/897-959. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za prodaju i izdavanje.Tel: 062/200-777. IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, povr{ine od 20 m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165. IZDAJEM sobu studentici, ul. Grbavi~ka br. 127a. Tel. 812-084. IZDAJEM gara`u 13 m2, Aerodromsko naselje, povoljno, ul. Akifa [eremeta. Mob. 061/897-959. IZDAJEM jednosoban stan, namje{ten, strogo zaseban, 200 KM. Tel. 284-767. IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda 36 m2 [enoina 6. Tel. 062/326-886. IZ DA JEM na mje {ten stan, 80 m2, extra po vo ljno, kod Ho liday In na, Ma ri jin dvor, za stran ce i po slo vne lju de. Mob. 061/897-959. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538598 i 061/928-057. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu sa ili bez gara`e. Tel. 033/248-394. IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, po se ban ulaz. Tel: 062/255-827. IZDAJEM pos. prostor 12 m2, Ul. Patriotske lige, 150 KM. Tel. 033/211-975. IZDAJEM poslovni prostor 32 m2 Grbavica. Tel. 033/810-047. i 061/865-158. IZDAJEM stan 70 m2 u ku}i Alifakovac. Tel:033/810-047. IZ DA JEM zi da nu ga ra`u sa ka na lom, Za gre ba~ka 75. Tel. 810-387. IZDAJEM ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, cen tar, samcima. Mob. 061/320-843. BLIZU trolebuske Bistrik super adaptarina namje{ten jednosoban stan II sp. zgrada 400 km. zvati od 17 h. Tel.033/646-410. IZ DA JEM na mje ne sta no ve ^engi} (Otoka) 64 m2, Vracatran zit 73 m2, Grba vi ca-Ko va~i}i 110 m2, Titova 100 m2. Mob. 061/375-787. IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632. IZDAJEM jednosoban stan, sa ga ra`om, stran ci ma, po slo vnom ~o vje ku, 500 KM. Mob. 061/323-347. IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39 m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6 m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273. IZDAJEM lijepo namje{ten stan 64 m2 cen tralno grija nje. Tel:0337612-526. i 061/396-013. IZDAJEM na Vla{i}u za novu godinu ku}u za 10 osoba 300 KM dan, centr. grijanje, parking. Tel. 061/214-868. IZDAJEM na Grbavici kod [umarskog fakulteta dvosoban namje{ten stan 400 KM. Tel. 061/819308, 061/473-179. IZDAJEM stan 96 m2, had`i Idrizova kod II gimnazije, 800 KM. Tel. 063/639-691. IZDAJEM prostor za nadogradnju no ktiju, ko zme ti~ki salon.Tel:061/809-319. IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u bli zi ni Pe ni ja. Tel. 033/470-741. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZDAJEM Alipa{ino polje dvoso ban po lu na mje {ten. Tel. 033/711-666. KO[EVO marcela [najdera ve}i je dno so ban stan I kat. Tel: 033/711-665. IZDAJEM stan Titova 70 m2 luksuzno opremljen, 1.200 KM. Vrazova 59 m2. 500 KM. Tel. 066/995-944. CENTAR ul. Mejta{ 17 m2 namje{tena garsonjera III kat 250 km. Tel. 061/150-519. STROGI centar, povoljno izdajemo pos. prostor (kancelarije) na I i II spratuf. Tel. 033/225-281. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru, Te {anj ska uli ca. Mob. 061/273-995. IZDAJEM gara`u, na Pofali}ima, preko puta tranvajske stanice. Mob. 061/497-592. IZDAJEM pos. prostor 60 m2, ^ekalu{a 10. IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012. IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel:204-678. IZDAJEM namje{ten stan 80 ekstra kod Holidey Inna. za strance. Tel. 061/897-959.S IZDAJEM garsonjeru u Centru grada. Tel. 061/449-692. IZNAJMLJUJEM namje{ten dvosoban stan kod Bosmala, lift grijanje, kablovska tv, internet. Tel. 033/651-925. IZDAJEM poslovni prostor 20 m2 u centru grada.Tel:063/717-968. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Vje}nice 200 KM. IZ DA JEM so be za spa va nje, no}enje 15 KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM poslovni prostor 43 m2, [entada, pogodan za razne namjene. Mob. 061/344-365. IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655787 ili 061/778-245. IZDAJEM gara`u, Aerodromsko na se lje, A. [e re me te. Mob. 061/847-959. IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj oso bi. Tel. 225-747, 063/947-075. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.

PRODAJEM stanove u novogradnji na Stupu, Tibra — Pacifik, razl~ite kvadrature, cijena po dogovoru. Mob. 061/415-787. STAN u Titovoj ulici, I sprat, dvosoban, 62 m2, 200.000 KM i stan dvoeta`ni kod hotela Evropa, 67 m2, 210.000 KM. Mob. 065/819-136. U NEUMU prodajem stan 55 m2 sa balkonom koji gleda na more ul. Dalmatinska. Tel:061/188-846. U OREBI]U prodajem lijepu ku}u sa 500 m2 ba{te 5 min. od pla`e. Tel. 061/188-846. ALIPA[INO polje kod Merkatora dvo ipo so ban VII kat. Tel. 061/188-846. CENTAR stan u zgradi od 3 stana 96 m2 I kat adaptiran. Tel: 061/188-846. CENTAR trosoban 72 m2 ul. kat ul. Buka. Tel:061/188-846. ALIPA[INO polje dvosoban V kat adaptiran.Tel.061/188-846. KU]A STARI GRAD sa ba{tom i gara`om kod {panske ambasade. Tel. 061/188-846. POSLOVNI prostor 20 m2 S. grad Lugavina ~vrsto gra|en objekat uknji`en. Tel. 061/188-846. KU]A Centar Jabu~ice Avde sa 3 stra ne i ga ra`om. Tel: 061/188-846. NOVO SARAJEVO ul. Humska ku}a sa 2 stana po 100 m2 + 2 poslovna prostora stambeno poslovni objekat.Tel.061/188-846. CENTAR jednosoban sa lo|om I kat 42 m2 skenderija novija gradnja. Tel: 061/188-846. TROIPOSOBAN stan N. Sarajevo 77 m2 ul. Kolodvorska VIII kat sa lo|om. Tel. 061/188-846. N. SRAJEVO troiposoban stan F. Be~irbegovi}a 90 m2 sa balkonom i lo|om v.p. Tel:061/188-846. CENTAR dvoeta`ni stan 154 m2 sa ba{tom i gara`om ul. Sepetarevac. Tel. 061/188-846. U CENTRU troiposoban stan III kat 111 m2 Vra zo va. Tel. 061/188-846. STARI GRAD ~etvorosoban 2 ulaza I kat velika lo|a 107 m2 Fulusina. Tel. 061/188-846. ^ETVOROSOBAN stan 117 m2 M. Dvor kotromani}a II kat + parking prostor. Tel. 061/188-846. VIKENDICA u Buhotinji sa gara`om i 2000 m2 zemlje. Tel. 061/188-846. PRODAJEM troiposoban stan na Breci III kat sa gara`om ili mjenjam za ma nji u Centru. Tel: 061/188-846. POSLOVNI prostor 195 m2 Centar Antuna Hangija za sve namjene. Tel:061/188-846. LIJEP troiposoban stan sa velikom lo|om 86 m2 I kat novija gradnja Centar patriotske lige. Tel:061/188-846. POFALI]I prodaja stanova 57 m2 Zahida Panjete 7 D II sprat. Tel: 063/971-797. FERHADIJA, 70 m2, adaptiran, 1/1, 250.000 KM. Mob. 061/103-130.

NEKRETNINE ZAMJENA
MI JE NJAM stan 52 m2, u ^ekalu{i, za malo ve}i, Grbavica-Dobrinja, uz doplatu. Mob. 061/171-483. MIJENJAM-prodajem komfornu ku}u 165 m2 + 18 m2 gara`a, na spratu + 310 m2 zemlji{ta, za dva dvosobna stana i jedan uniprometov, sve 1/1, useljivo. Jugosun~ana, kablovska i digitalna TV x2, 2 telefona, 2 brza interneta, i 3 li ni je gradskog prevoza. Tel. 033/813-355. MJE NJAM sta ru bo san sku ku}u, Ba{~ar{ija za stan. Tel. 062/656-270. BANJALUKA trosoban stan Centar I sprat mijenjam za sli~an u Sarajevu. Tel. 062/425-886. MJENJAM u Centru stan 86 m2 sa velikom lo|om novija gradnja I kat za je dno so ban u Centru.Tel:061/188-846.

NEKRETNINE PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 43 m2, [entada, pogodan za razne namjene. Mob. 061/344-365. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684. IZDAJEM poslovni prostor u zgradi robot Socijalno 105 m2 1.500 km. star centar, Titova luksuzna. Tel:066/995-944. IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toale tom, cen tar gra da. Mob. 061/206-205. MANJA namje{tena soba, poseban ulaz, cen. grij. kupatilo, TV, zaseban ulaz, strogi centar, samcu, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM nenamje{ten stan 75 m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM pos. prostor 125 m2, centar, 86 m2 i 76 m2, centar. Mob. 061/573-640. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan blizu studentskog doma Bjelave. Tel. 033/618-911 i 061/558919. IZDAJEM stan u privatnoj ku}i sa grijanje. Tel. 061/188-892. IZDAJEM jednosoban stan za studente Grbavica .Tel:065/895-964. BREKA I. Mujezinovi}a dvoipsooban 67 m2 I. kat eta`no useljiv povoljno. Tel. 061/350-448. IZDAJE se lijepo namje{ten dvoiposoban stan eta`no grijanje blind. vrata kablovska tv. a Avde Smajlovi}a 27/II. Tel:061/775-106. CENTAR strogi trosoban namje{ten eta`no grijanje parking. zaposlenim povoljno. Tel. 061/350-448. IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju za granap, 40 m2. Mob. 061/358-772 i 033/410-655.

NEKRETNINE POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955. AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel:061/360-084. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izda va nje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. MIJENJAM dvosoban stan 53 m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338. POTREBAN stan na ~uvanje na podru~ju Sarajeva i okoline. Tel. 066/999-012. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmlji va nje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732. POTREBAN stan za unajmljivanje garsonjera ili jednosoban u Cen tru ili Sta ri Grad. Tel: 061/589-092.

NEKRETNINE PRODAJA
LUKSUZAN stan na Ciglanama sa novim stvarima, IV sprat, 78 m2, 300.000 KM i stan na Ciglanama, ul. Husrefa Red`i}a, 78 m2 + 2 balkona, 235.000 KM. Mob. 065/819-136. ISTO^NO Sarajevo, novogradnja, ul. Spasovdanska, IV sprat, 50 m2, 72.000 KM i stari grad, ul. ^adord`ina, 57 m2, 95.000 KM. Mob. 065/819-136. STUP, novogradnja, 28 m2, IX sprat, garsonjera, ima balkon, 45 m2, VII sprat, dvosoban, balkon, centralno grijanje, 2 lifta, 1.550 KM/m2. Mob. 066/801-711. STAN u Hrasnom, 58 m2, VPR, 2.000 KM/m2. Mob. 061/415-787. PRODAJEM stan 72 m2, Alipa{ino polje, II sprat, 1.600 KM/m2. Mob. 061/415-787.

28

mali

Oglasi
PRODAJE se stan Grbavica 57 m2 dvoiposaban balkon, ul. Radni~ka kod Malezijske ambasade. Tel. 062/649-370 i 063/556-886. PRODAJEM stan Vojni~ko polje 7 sprat lift, 67 m2 adaptiran dvoiposoban. Tel. 061/072-845. NOVOGRADNJA u Centru grada na Skenderiji stanovi u zavr{noj fazi grdnje. Tel:061/072-845 i 063/556-886. POLJINE ve}i plac 2750 m2 zemlji{ta sa gra|evinskom dozvolom i komunalnom infrastrukturom. Tel. 065/081-255. STAN N. Saraj. E. [ehovi}a 67 m2 2/5 soban. Tel. 061/299-911. STAN cent. P. lige 66 m2 IVkat. Tel. 061/299-911. STAN Ciglane 79 m2, 73 m2, 60 m2. Tel:061/299-911. STAN Centar ^obanija 84 m2 I kat. Tel. 061/299-911. VI[E STANOVA u Centru A. Ugarske gradnje 147 m2, 80 m2. Tel. 061/299-911. PRO DAJEM dvo so ban stan 50metara kvadratnih Centar Sarajeva, Mejta{. Tel. 063/661-949. ^. VILA kvadrant. 60 m2 2. spr. bal kon,lift, 108.000 km. Tel: 061/702-881. S. Grad Logavina, jednosoban 29 m2 1. spr. 62.500 km. Stup novogradnja 45 m2, 9. spr. 2 lift. Tel. 061/702-881. SKENDERIJA gra|. plac ul. Tekija, 700 m2, 450.000 KM Novogradnja, Stup. 87 m2, 7spr. Tel. 066/801-711. JEDNOSOBAN stan u Semira Fra{te 10 kat. 43 m2 + balkon. adaptiran. Tel. 061/320-439. DVOIPOSOBAN stan Trg Nezavisnosti 4/5 72 m2 + {ajiz i hobi. Tel. 066/801-737. DVOSOBAN stan u Aleji Lipa 52 m2 6 kat ima balkn djelimi~no adaptiran. Tel. 061/320-439. JEDNOSOBAN stan u Hrasnom Aleja Lipa 46 m2 3 kat. nema lifta. Tel. 066/801-737. PRODAJEM ku}u u izgradnji Vrelo Bosne sa svim paprima. Tel. 062/225-012. PRODAJEM ku}u u izgradnji ulaz u Osjek sa svim papirima. Tel. 062/225-012. PRODAJEM stan 106 m2 Grbavica noviji. Tel:033/810-047. PRODAJEM dvosoban stan Centar Sarajeva Mejta{ povr{ine 50 m2.Tel:063/661-949. STAN CENTAR Alipa{ina 80 m2, 75 m2. Tel. 061/299-911. STAN OTO KA 3/5 odli~an. Tel:061/299-911. KU]A S. grad Kova~i 150 m2 gara`a na 300 m2 pla ca. Tel. 061/299-911. ZEMLJU sa {umom 2,5 duluma ~etinar put, voda, struja potok i 9 du lu ma mje {o vite {u me.Tel. 061/154-540. PRODAJEM trosoban stan na Mejta{u. Tel. 215-765 i 065/492-720. DVOSOBAN stan na ^. Vili 2 kat 54 m2 i 53 m2 na Grbavici I kat 53 m2 + balkon.Tel. 066/801-737. DOVOSOBAN stan na ^. Vili D`. Bijedi}a 95/2 54 m2 + balkon cijena 1600 po m2. Tel. 061/320-439. DVOSOBAN stan na Grbavici b. Muteveli}a I kat 54 m2 + balion. Cijena 110.000 KM. Tel. 066/801-737. TROSOBAN stan 81 m2 kod Parlamenta i troipsooban stan u Petrakijinoj 2 kat 115 m2 cijena na upit. Tel. 061/320-439. PRODAJEM stanove Vogo{}a ul. Sken. Kulenovi}a 77 m2 + 2balkona useljiv 82.000 km i stan K. Brdo ul. B. Be gi}a dvo ipo so ban. Tel.062/907-831. PRODAJEM stanove Dobrinja 1 ul. Vahide Maglajli} ul. A. Smailovi}a 1 spr. 92 m2, potrebna adaptacija 1500 KM/m2. Tel. 062/907-831. GRBAVICA 37 m2 + balkon 74.000 km. Ko{evsko brdo 1 sprat 37 m2 + balkon 68.000 km. garsonjera Bjelave. Tel:062/619-361. PRODAJEM ku}u 250 m2 Alifakovac. Tel: 033/810-047. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a 11 Stari grad. Sarajevo. Tel. 061/622-000. PRODAJEM ku}u u izgradnji Osjek sa svim papirima. Tel: 062/225-012. PRODAJEM ku}u u izgradnji sa svim papirima ulaz u Osjek. Tel. 062/225-012. DOLAC MALTA, Paromlinska dvosoban stan 63 m2, sprat 6, ekstra raspored dva balkona. Tel: 061/139-592. ^. VILA kvadrant 60 m2 2 spr. balkon, useljiv 108.000 KM. S. grad.29 m2 je dno so ba. Tel. 066/801-711. PRODAJEM stan 48 m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655. CENTAR, M. Irbina, 130 m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128 m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan na Ilid`i Pejton 37,2 + balkon 2 sprat. Tel: 061/198-642. POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p + s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719. PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54 m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan 71 m2 u Hrasnom Alije [a}ir be go vi}. Tel: 065/021-556. PRODAJEM stan 36 m2 u Hrasnom, Trg Heroja 60.000 KM. Tel:065/021-556. PRODAJEM stan Marin dvor 85 m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925-649. PRODAJEM stan na Ko{evu 32 m2 adaptiran sa stvarima ul. Patriotske lige sprat 8, cijena 75.000 KM. Tel:061/365-990. PRODAJEM stanove u novogradnji Stup Tibra 32 m2 garsonjera, 44 m2 dvosoban, 58 m2 trosoban. Tel.061/365-990. PRODAJEM stan 45 m2 adaptiran u Hrasnom ul. Trg Heroja 19 sprat. Cije na 1800 pom m2.Tel:061/365-990. PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865-011. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk 90 m2, 2 spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80 m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel. 062/383-064. PRODAJEM poslovni prostor 80 m2 na ^ar{iji Bravad`iluk. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u sa ba{tom ili mijenjam za stan, Sedrenik. Tel. 062/213-753. PRO DA JEM na Sken de ri ji je dno so ban 34 m2, I kat, re no vi ran, eta`no po vo ljno. Tel. 061/350-448. PRODAJEM ili mijenjam za more ku}u u Pazari}u pored magistralnog puta sa 1200 m2 zemlje. Tel. 061/223-208. PRODAJEM u Starom gradu kod Vije~nice pored Miljacke 125 m2, I sprat, potrebno renoviranje, 2100 KM/m2. Tel. 061/072-845, 066/052-442. GRBAVICA II kat 54 m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840 PRODAJEM na Ko{evu Ul. Marsela [najdera, nova gradnja 2005. god, 86 m2 + balkon tri spava}e sobe, I sprat. Tel. 062/649-370, 063/556-886. PRODAJEM stan Jezero 35 m2 6 KM. Tel. 066/510-328. PRODAJEM novogradnja, ^. Vila, Ul. Paromlinska, stanovi 76 m2, 100 m2, 101 m2, 113 m2, 115 m2, cijena 2375 KM/m2. Tel. 062/649370, 066/160-788. PRODAJEM na M. Dvoru, Ul. Franca Lehara 70 m2, 11 sprat, 2 lifta, adaptiran kompletno i 2700 KM/m2. Tel. 062/649-370, 066/160-788. PRODAJEM u novogradnji, Pionirska dolina vi{e trosobnih stanova 61-67 m2 balkon, kuhinja gratis. Tel. 062/649-370, 061/072-845. CENTAR, dvosoban 65 m2 i jedno so ban 42 m2, spo je na sa ogra|enim balkonima 12 m2, novogradnja sa eta`nim grijanjem, cijena po vi|enju i dogovoru. Mob. 061/352-112.

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
PRODAJEM salonski stan 155 m2, Ul. Ferhadija 153 m2, dva balkona, centralna pozicija, I sprat, mo`e za kancelarije. Tel. 066/052-442. PRODAJEM adaptiran stan na Ciglanama 80 m2 + balkon 15 m2, II sprat, dvije spava}e sobe 190.000 KM. Tel. 061/072-845, 063/556-886. ^ENGI] V, 60 m2, F. Be}irbegovi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja V, Trg grada Prato, 77 m2, 7 sprat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064. ^ETVEROSOBAN stan, 109 m2, renoviran, u epicentru, 1 sprat, eta`no grijanje. Tel. 033/201-221, 062/921-419. GRBAVICA 48, 73, 13 m2, Pofali}i 40 m2, ^engi} Vila 67, 71 m2devastiran, Alipa{ino polje 64, 71 m2, Dobrinja 55, 64, 89 m2, Mejta{ 54, 49 m2, Centar 120 m2, [vrakino selo 60, 80 m2. Mob. 066/488-818. PRODAJEM dvoiposoban stan 64 m2, Otoka (kod Merkur pijace), 115.000 KM. Mob. 061/375-787. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100 m2 220 m2dvori{te. Tel. 447-940. PRO DA JEM sta ru bo san sku ku}u Ba{~ar{ija Telali 15. Tel: 062/656-270. VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48 m2, 62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1 sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje, 15 sprat, 56 m2, 89.000 KM. Mob. 062/383-064. HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840. ALIPA[INO C faza 67 m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840. BJELAVE 50 m2, 1 kat, dvosoban, 2 strane, plin, fix. 95.000 KM. Mob. 061/148-810. ^ENGI] Vila VI sprat 54 m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840. D.MALTA trosoban stan 72 m2 ul. Fojni~ko IV sprat 1.8000 KM/m2. Tel. 061/701-044. DALMATINSKA — centar, stan 121 m2, visoko prizemlje, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. PRODAJEM trosoban stan i garsonjeru i nus prostorije, 90.000 KM. Mob. 063/284-767. STARI GRAD kod Vje}nice jedno so ban stan 36 m2. Tel: 061/210-222. PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59 m2 Geteova. Tel: 066/864-478. STAN na M. Dvoru, Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77 m2. treba manja opravka. Tel. 058/483-561. CENTAR, Dalmatinska, 80 m2, dvoeta`ni, 1 sprat, gara`a, pl. et. gri ja nje, 260.000 KM. Mob. 062/334-371.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM poslovni prostor 62 m2, u strogom centru, pogodan za ordinacije, kancelarije i sli~no. Mob. 061/344-365. PRODAJEM dvoeta`ni poslovni prostor 92 m2, na Ciglanama, kod Robota. Mob. 061/159-213, 061/365-990. STAN u Ti tovoj 1-spr. 62 m2=200,000 KM i centar. ul. Muve ki ta 3-spr. dvoeta`ni. Tel: 065/819-136. MARIJIN DVOR Augusta Brauna visoko prizemlje kod policje. 84 m2. Tel. 062/619-361. DVOIPOSOBAN stan na Alipa{inu 13 faza 9 kat 67 m2'3 m2. hodnik. Tel. 061/320-439. PRODAJEM ku}u Farmu zakoke nosilje sve useljivo 1/1 cijena po vi|enju. Tel. 033/404-392. i mob. 061/936-598. PARCELU Rakovica Kakrinje 2 dunuma prodajem povoljno. Tel. 613-676 i 062/907-134. TROSOBAN stan na Grbavici I prodajem ili mijenjam za manji na relaciji Grbavica-Hrasno. Tel. 613676. i 062/907-134. KU]A 100 m2 sa dvori{tem 220 m2. Ba{~ar{ija. Tel. 033/447-940. S. Kolonija stan u 3 nivoa + ba{ta adaptiran 120.000.Tel: 061/177-556. PRODAJEM stan 48 m2 za 86.000 KM. balkon + lo|a V sprat, lift. ^engi} V. 624-655. DALMATINSKA— centar, stan 121 m2 vp, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan 35 m2 Jezero 6 sprat 80.000 KM. Tel.066/950-844. PRODAJEM veliki trosoban stan na Grbavici I ili mijenjam za manji.Tel: 613-676 i 062/907-134. PRODAJEM ku}u u izgradnji ulaz u Osjek sa svim papirima.Tel:062/225-012. PRODAJEM stan 36 m2 u Hrasnom Trg Heroja. Tel:065/021-556. PRODAJEM stan 45 m2 u Hrasnom Trg Heroja. 93.000 KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 71 m2 u Hrasnom Azi ze [a}irbegovi}. Tel. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80 m2 na ~ar{iji Bravad`iluk.Tel. 065/021-556. ALIPA[INO A-faza uz tramvaj stan 11 sprat 80 m2 prodajem povoljno.Tel.066/510-328. PALE ku}a 200 m2-p + s + p pam. objekti namje{teno. Tel: 057-225-787. PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75 m2 novogradnja 3 mokra ~vor.a Tel. 0038521611754 mob. 00385993121814.

PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20 m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel065/294-840. PRODAJEM 2,5 dunuma zemlje na autoputu Sarajevo — Bla`uj, uz samu cestu. Mob. 061/085-792. GRBAVICA do [opinga, jednosoban 37 m2, 1 sprat, adaptiran i namje{ten, 77.000 KM. Mob. 062/920-814. PRODAJEM trosoban stan u novogradnji na Stupu, ugrun}en, cijena 1 m2 — 1.500 KM sa PDVom. Mob. 061/548-023. PRODAJEM stan 45 m2 u Hrasnom Trg Heroja.Tel: 065/021-556. RODAJEM 2 dunuma zemlje oranica i vo}njak kod Had`i}a. Tel. 063/717-908. PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663. DALMATINSKA — centar, stan 121 m2/2.500 KM, visoko prizemlje, mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. STARI Grad kod Vodovoda 30 m2, 4 sprat, mogu}nost pro{irenja za jo{ 30 m2, 75.000 KM. Mob. 061/148-810. STARI Grad kod Po{te 50 m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50 m2, 155.000 KM. Mob. 061/484-505. CENTAR, kod pijace Markale, 111 m2, 2 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. [VRAKINO, garsonjera 25 m2, dijelom renovirana, centralno, ni{a sa prozorom, povoljno. Mob. 061/350-448. PRODAJEM stan 89 m2, I sprat, centar, M. Spahe br. 8. Mob. 061/229-086. BRANILACA grada, kod BKC 80 m2, 2 kat, re no vi ran. Mob. 061/484-505. CIGLANE, 80 m2, full adaptiran, nova kuhinja, 10 m2 balkon, 119.000 KM. Mob. 062/334-371. AKCIJA stanova u novogradnji Stup, Tibra 2, od 26-91 m2, od 22.12.do 29.12. najni`e cijene i najpovoljniji uvjeti pla~anja. Mob. 062/334-371. BEOGRAD —Avala Ripanj, plac 9 ari 4500eura ili mijenjam za automobil.Tel:00381113919322. PRO DA JEM ga ra`u u Kranj~evi}evoj preko puta Doma pisaca ispod Konzuma vlas. 1/1 uknji`eno. Tel. 061/869-396. DOBRINJA IV, 76 m2, troiposoban, renoviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-505. ^ENGI] VILA Grada~a~ka dvosoban stan od 54 m2 sa centralnim grijanjem, cijena 1650 m2 fiksno.Tel:061/893-105.

OSLOBO\ENJE

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

Novogodi{nja turneja “^etiri skakaonice“

nzauer juri Schliere
Foto: Reuters

rekord Hannawalda
Fudbal Had`ialagi}: Trener ove ili naredne sedmice Intervju Fadil Vokri

FUDBAL Edim Had`ialagi}, sportski direktor FK Sarajevo

30

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Novi trener ove ili naredne sedmice
Dolasci novih igra~a zavisi}e od toga ko }e biti {ef stru~nog {taba i od odlazaka fudbalera, rekao je Had`ialagi}
Sportski direktor Fudbalskog kluba Sarajevo Edim Had`ialagi} izjavio je da dosad komisija koja pregovara sa kandidatima za novog {efa stru~nog {taba nije razgovarala sa njim kao mogu}im na slje dni kom ~e {kog stru~njaka Jir`ija Pli{eka. Had`ialagi}evo ime pominje se u nezvani~nim naga|anjima za upra`njenu trenersku poziciju u bordo timu, a po nekima, daju mu se i najve}e {anse u predstoje}em izboru. Pre ma Had`iala gi}evim ri je~ima, pregovarano je sa nekoliko kandidata, ali odluka jo{ nije donesena. Podsjetimo, u decembru pro{le godine u ko{evskom premijerliga{u razgovarali su sa najtrofejnijim trenerom kluba u njegovoj istoriji Husrefom Musemi}em, ali i sa trenerom Zvijezde Draganom Jovi}em, nekada{njim {efom struke mostarskog Vele`a i zeni~kog ^elika Abdulahom Ibrakovi}em, selektorom mlade reprezentacije BiH i aktuelnim strate gom Ko za re Vla dom Ja go di}em, kao i sa biv{im trenerom zagreba~kog Dinama Marijom Totom. „Ako vode}i ljudi kluba procijene da mogu pomo}i, na raspolaganju sam. Zasad nema ni{ta od toga. Po{to ima pritisaka, mislim da trenutno ne bi bilo pametno da ja preuzmem ekipu. U ovoj ili po~etkom naredne sedmice rije{i}emo pitanje trenera“, rekao je Had`ialagi} i dodao da jo{ nije poznato kada }e biti odr`ana sje dni ca Upra vnog odbora. Istakao je da }e pripreme bordo sastava za drugi dio Premijer lige po~eti polovinom januara. On smatra da }e biti dovoljno vremena da se aktuelni viceprvak BiH spremi za proljetni

Sjednica Upravnog odbora rije{i}e sve dileme: Edim Had`ialagi}

dio prvenstva u koji }e u}i sa tre}eg mjesta. „Igra~i su obavije{teni o prolongiranju starta priprema koje je Pli{ek bio zakazao za 4. januar. U klub jo{ nije stigla zvani~na po-

nuda ni za jednog fudbalera iz inostranstva. Dolasci novih igra~a zavisi}e od toga ko }e biti trener i od odlazaka fudbalera“ kazao je , Had`ialagi}.
Z. RA[IDOVI]

Zlatan Ibrahimovi} nije protiv brzog ja~anja ekipa

Dobro je {to postoje klubovi kao City
Tabarez najbolji selektor u 2011.
Oscar Washington Tabarez, selektor Urugvaja, progla{en je od Instituta za fudbalsku istoriju i statistiku (IFFHS) najboljim trenerom jedne nacionalne ekipe u 2011. godini. Tabarez, koji vodi reprezentaciju Urugvaja od 2006, odveo je ekipu do naslova na Ju`noameri~kom prvenstvu (Copa America) koje se pro{le godine igralo u Argentini. Ponajvi{e zahvaljuju}i tom uspjehu Tabarez je osvojio okruglih 200 bodova od IFFHS-a, 14 vi{e od drugoplasiranog Vicentea del Bosquea. [panski selektor na{ao se na drugom mjestu najboljih selektora 2011. sa 186 bodova. Tre}i je selektor Njema~ke Joachim Löw sa 169, dok je ~etvrti Bert van Marwijk, selektor Holandije, s 81 bodom. Zanimljivo je da se spomenute reprezentacije nalaze na prva ~etiri mjesta FIFA-ine rang-liste, ali s malo druga~ijim redoslijedom. Mnogima se ne svi|aju uzleti preko no}i Chelseaja, Manchester Citya i sli~nih klubova koji su ulaskom novih bogatih vlasnika postali respektabilni sastavi na fudbalskoj karti Evrope. No, takvo mi{ljenje ne dijeli najbolji igra~ Milana, [ve|anin Zlatan Ibrahimovi}. “Mislim da je to vrlo dobro za fudbal. Jaki Manchester City, PSG i drugi klubovi su potrebni fudbalu. Kvalitet se pro{irio i oni mo}nici koji su oduvijek bili takvi sada imaju `e{}u konkurenciju. Definitivno nisam protiv ja~anja preko no}i“, rekao je Ibrahimovi} i kratko se osvrnuo na mogu}e poja~anje Milana tokom januara, dolazak

Kvalitet se pro{irio: Zlatan Ibrahimovi}

Carlosa Teveza. “Bio bi na{e novo veliko oru`je. U pitanju je definitivno odli~an

fudbaler kojeg bih volio vidjeti u Milanu. No, znam da se zasad ne zna ni{ta o njegovom dolasku.“

Saviola u Benfici do 2013.
Benfica je produ`ila ugovor argentinskom napada~u Javieru Savioli na dodatnih godinu dana. Argentinac (30) je u ugovoru, koji je potpisao na tri godine 2009, imao i opciju produ`enja saradnje na dodatnih godinu dana. Benfica je, zadovoljna Saviolom, odlu~ila aktivirati tu klauzulu i produ`iti Argentin~ev boravak na Estadio da Luzu do 2013. godine. “Benfica je iskoristila pravo da produ`i ugovor Javieru Pedru Savioli Fernandezu na jo{ godinu“ stoji u saop{tenju za , javnost na slu`benoj stranici kluba. Saviola je trenutno najpla}eniji igra~ Benfice s pet miliona eura godi{njim prihodom. Argentinac je ove sezone postigao svega ~etiri pogotka u 10 prvenstvenih utakmica.

Ferguson opalio Rooneya po d`epu
Kako pi{e Daily Mail, napada~ Manchester Uniteda Wayne Rooney ka`njen je s 200 hiljada funti zbog izlaska do ranihjutarnjihsati. Osimnjegacijenu su platiliJonny Evans i Darron Gibson. Engleski reprezentativac odlu~io je nakon Bo`i}a dodatnoproslavitisustizanjeManchesterCityja na tabeliPremiershipa, ali je malo i pretjerao. Rooney se pojavio dan nakon izlaska na treningu vidno umoran i neraspolo`en za rad, {to je jako razljutilo menad`era Alexa Fergusona. Kazna za Engleza bila je neuvr{tavanje u mom~ad za susret protiv Blackburna (poraz 2:3) na Staru godinu, ali i oduzimanje jedne nedjeljne pla}e koja iznosi 200 hiljada funti. I druga dvojica igra~a ka`njena su oduzimanjem pla}e, koja je, naravno, kod njih mnogo manja. No, ova nedisciplina ne}e imati dugotrajan uticaj na odnos Fergusona i Rooneya samo zato jer si menad`er crvenih vragova, uz 11 povrije|enih igra~a, jednostavno ne mo`e priu{titi izostavljanje klju~nih figura iz mom~adi.

OSLOBO\ENJE

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

ME\UNARODNI SPORT
ENGLESKA
Premiership
UTA POB NER POR D:P-G

31
19. kolo
BOD

PREMIERSHIP Vode}i kiksali u 19. kolu, danas i sutra popravni

D`eko i City moraju

dobiti Liverpool
Edin igrao svih 90 minuta, te propustio dvije velike prilike protiv Sunderlanda koji je savladao City golom u 93. minuti • Posrnuli i United, Chelsea, Tottenham…
Devetnaesto kolo u Premiershipu donijelo je pravi potop favorita. Manchester United je na svom Old Trafordu do`ivio poraz od Blackburna sa 3:2, dok je vode}i City kao gost pora`en od Sunderlanda rezultatom 1:0. Gra|ani, za koje je D`eko, nakon du`eg vremena po~eo utakmicu, bili su daleko bolji suparnik, a gol su primili u 93. minuti i to iz ofsajda. Na{ reprezentativac najprije je u 60. minuti stvorio odli~nu {ansu za Aguera, koji je pucao pomalo traljavo, a onda je i sam imao dvije prilike, ali se spetljao u klju~nim trenucima. Ipakl, ve} danas je prilika za popravni, s obzirom na to da City na Etihadu do~ekuje Liverpool, koji je imao dva dana vi{e odmora za ovaj susret. Naime, redsi su jo{ 30. decembra igrali protiv Newcastlea i slavili sa 3:1, te danas o~ekuju nove bodove protiv umornih gra|ana koji ve} dva kola nisu postigli pogodak, {to zvu~i gotovo nestvarno, s obzirom na to da se radi o najubita~nijem napadu Premiershipa. Danas bi u vrhu napada Citya trebali od prve minute zaigrati Balotelli i Aguero, dok }e D`eko vjerovatno ~ekati priliku s klupe, s obzirom na to da je protiv Sunderlanda na terenu proveo svih 90. minuta. Uz dva Manchestera, kiks u 19. kolu do`ivio je i Chelsea, koji je na Stamford Bridgeu pora`en od Aston Ville sa 3:1, dok je Tottenham odigrao samo 1:1 sa Swanseom. Uz Liverpool, jedino je Arsenal imao dobar dan, s obzirom na to da je slavio protiv QPR-a sa 1:0, naravno, uz pogodak Robina van Persiea, koji je vode}i strijelac lige sa 17 golova. Sino} su odigrane u prve utakmice 20. kola. Malo je nedostajalo da Cjelsea nastavi negativan niz i duelu sa Wolversima, ali je iznena|enje sprije~io Lampard golom u 89 minutu. Aston Vila nikako da sastavi dvije dobre utakmice. Nakon iznena|enja u Londonu protiv bluesa, na svom terenu su pora`eni od Swansea sa ~istih 0:2. Golove u gostim odni je li su i Norwich pro tiv QPR-a i Stoke u duelu sa Blackburnom, ~iji igra~i nisu uspjeli da ponove subotnju igru iz duela sa Unitedom.
Edina D`eku danas o~ekuje utakmica protiv Liverpoola
Reuters

J. LIGATA

1. Man. City 19 14 3 2 53:16 45 2. Man. Utd 19 14 3 2 49:17 45 3. Tot tenham 18 12 3 3 35:20 39 4. Chelsea 20 11 4 5 39:25 37 5. Arsenal 19 11 3 5 35:26 36 6. Liverpool 19 9 7 3 24:15 34 7. Newcastle 19 8 6 5 26:25 30 8. Stoke 20 8 5 7 22:31 29 9. Norwich 20 6 7 7 30:35 25 10. Ever ton 18 7 3 8 19:20 24 11. Swansea 20 5 8 7 20:23 23 12. Aston V. 20 5 8 7 22:26 23 13. WBA 19 6 4 9 19:27 22 14. Sunderland 19 5 6 8 23:22 21 15. Fulham 19 4 8 7 20:25 20 16. Wolversi 20 4 5 11 22:36 17 17. QPR 20 4 5 11 12:35 17 18. Wigan 19 3 6 10 17:37 15 19. Blackburn 20 3 5 12 29:43 14 20. Bolton 19 4 1 14 23:42 13 Rezultati, 19. kolo Liverpool - Newcastle 3:1 (Bellamy 30, 67, Gerrard 78 - Agger 25ag) Manchester United - Blackburn 2:3 (Berbatov 52, 62 - Yakubu 16pen, 51, Hanley 80) Arsenal - QPR 1:0 (Van Persie 60) Bolton - Wolverhampton 1:1 (Ricket ts 22 - Fletcher 49) Chelsea - Aston Villa 1:3 (Drogba 23pen - Ireland 28, Petrov 83, Bent 86) Norwich - Fulham 1:1 (Jackson 90 - O. Sa 7) Stoke - Wigan 2:2 (Walters 77pen, Jerome 84 - Moses 45, Watson 87pen) Swansea - Tot tenham 1:1 (Sinclair 84 - Van der Vaart 44) Sunderland - Manchester City 1:0 (Won Ji 90+3) WBA - Ever ton 0:1 (Anichebe 88) 20. kolo Aston Villa - Swansea 0:2 (Dyer 5, Routledge 47) Blackburn - Stoke 1:2 (Goodwillie 70 - Crouch 17, 45) QPR - Norwich 1:2 (Bar ton 11 - Pikington 42, Morison 84) Wolverhampton - Chelsea 1:2 (Ward 84 - Ramires 54, Lampard 89) Fulham - Arsenal sino} Danas: Tot tenham - WBA, Wigan - Sunderland, Manchester City - Liverpool. Sutra: Everton - Bolton, Newcastle - Manchester Utd.

Idealna postava Primere bez igra~a Barce i Reala

Spahi} najzaslu`niji {to
Sevilla prima malo golova
Sevilla je pro{le sezone primila ~ak 59 golova, a na pola ove samo 17, za {to je jedan od najzaslu`nijih pouzdani stoper BiH Emir Spahi}. Iako ga ne krasi velika brzina, Spahi} je sjajan u vazdu{nim duelima i postavljanju...
Emir Spahi}, kapiten bh. reprezentacije i stoper Seville, izabran je u idealnu postavu Primere, takozvanu Anti El clasico. Naime, {panski novinari napravili su analizu polusezone u {panskoj Primeri, kao i idealni tim jesenjeg dijela prvenstva, ali bez igra~a Real Madrida i Barcelone, koji ve} nekoliko sezona dominiraju svim izborima, kako u [paniji, tako i u svijetu. Tako su [panci bez Piquea, Ramosa, Carvalha, Puyola..., u konkurenciji, izabrali na{eg kapitena u idealnih 11, a razlog je: „Sevilla je pro{le sezone primila ~ak 59 golova, a na pola ove samo 17, {to je svakako ogroman napredak. Jedan od najzaslu`nijih za to je pouzdani stoper BiH Emir Spahi}. Iako ga ne krasi velika brzina, Spahi} je sjajan u vazdu{nim duelima i postavljanju, te je ovog 31-godi{njeg veterana veoma te{ko pro}i na putu ka protivni~kom golu“ navodi se u , obja{njenju ovog Anti El clasico izbora. Za {panske novinare, Spahi} je ujedno i najbolji igra~ Seville tokom jeseni, s obzirom na to da je jedini igra~ ovog kluba koji je uvr{ten me|u najboljih11. Anti El clasico (formacija 4-2-3-1): Roberto (Granada), Juan Valera (Getafe), Guillherme Siquera (Granada), Emir Spahi} (Sevilla), Adil Rami (Valencia), Ever Benega (Valencia), Javi Martínez (Athletic Bilbao), Santi Cazorla (Málaga), Arda Turan (Atético Madrid), Iker Muniain (Athletic Bilbao), Roberto Soldado (Valencia).

Ibi{evi} preskup Stuttgartu
Njema~ki nogometni bundesliga{ Stuttgart pokazao je interes za dovo|enje bosanskohercegova~kog napada~a Vedada Ibi{evi}a, koji }e ipak ostati u Hoffenheimu. Na ime, spor tski di re ktor {va ba Fre di Bo bi} pri znao je za Stutgarter Zeitung kako njegov klub nema dovoljno novca za Ibi {e vi}a. „[to se Vedada Ibi{evi}a ti~e, ~ak i da ga `elimo dovesti, nemamo dovoljno novaca za njega“ rekao je Bobi}, te dodao kako Stut, tgart u ovom prelaznom roku tra`i napada~a, a jedan od kandidata je i povremeni hrvatski reprezentativac Sr|an Laki}. „Osobno sam zainteresiran, ali sve }ete doznati na vrijeme. Prelazni rok je tek zapo~eo tako da ima vremena“, rekao je Bobi}.

Emir Spahi}: Najbolji stoper Primere koji ne igra za Real i Barcu

32

SPORT NON-STOP

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SPORT NON-STOP

33

Novogodi{nja turneja ^etiri skakaonice

INTERVJU Fadilj Vokri, predsjednik Fudbalskog saveza Kosova za Oslobo|enje

Gregor Schlierenzauer najbolji i u Garmischu
Slavio je 21-godi{njak iz Innsbrucka, gdje se u srijedu odr`ava tre}a runda takmi~enja, na drugoj skakaonici skokovima od 138, odnosno 134 metra i nastavlja kandidirati za jack-pot od milion {vicarskih franaka
Nakon trijumfa u Oberstdorfu, Austrijanac Gregor Schlierenzauer pobijedio je i na drugoj stanici novogodi{nje turneje ^etiri skakaonice, u njema~kom GarmischPartenkirchenu. Slavio je 21-godi{njak iz Innsbruc ka, gdje se u sri je du odr`ava tre}a runda takmi~enja, na skakaonici u Garmisch-Partenkirchenu skokovima od 138 odnosno 134 metra. Do{ao je time do druge pobjede zaredom nakon slavlja u Oberstdorfu u petak, te se u ukupnom plasmanu nakon dva takmi~enja odlijepio od drugoplasiranog sunarodnjaka Andreasa Koflera na velika 22 boda prednosti. Na svojoj doma}oj skakaonici u srijedu, te potom u Bischofshofenu, pobjednik Svjetskog kupa iz 2009. godine imat }e priliku obraniti vodstvo i osvojiti Novogodi{nju turneju prvi put u karijeri. Bi la je ovo tre}a ovo se zon ska Schlierenzauerova pobjeda na devetom takmi~enju Svjetskog kupa. Jednu vi{e ima Kofler, ~iju je prednost sada Schlierenzauer dodatno stanjio. Uskoro mladi austrijski skaka~, koji je u Garmischu do{ao do 38. pobjede u karijeri, tako|er nastavlja kandidirati za jack-pot od milion {vicarskih franaka, koji }e dobiti pobijedi li na objema preostalim skakaonicama. Uspjelo je to dosad u povijesti Novogodi{nje turneje samo Nijemcu Svenu Hannawaldu prije ta~no deset godina. U Garmischu je prvog dana 2012. godine Andreas Kofler zauzeo drugo mjesto skokovima od 130.5 i 137.5 metara. Bio je vode}i skaka~ Svjetskog kupa tek deseti nakon prve serije. Najdalje su u nedjelju skakali Japanci: na kraju tre}eplasirani Daiki Ito skokovima od 138.5 i 141.5, te ~etvrtoplasirani Taku Takeuchi koji je u drugoj seriji dosko~io na 140 metara. Ito je ukupnom daljinom skupio uvjerljivo najvi{e metara, no pobjede su ga ko{tali stilski nedostaci. U prvoj mu je seriji skokom od 138.5 metara parirao samo doma}i predstavnik Severin Freund. Nijemac je pokvario svoje drugo mjesto osam metara slabijim skokom u drugoj rundi, te je u kona~nom poretku pao na sedmo mjesto.

O~ekujemo idu}e
godine prijem u FIFA
@elja nam je prvu zvani~nu utakmicu odigrati sa reprezentacijom SAD-a • Na{i igra~i igraju za Albaniju, [vedsku, [vicarsku, Finsku... • U januaru trebamo dobiti dozvolu UEFA za igranje prijateljskih susreta
Razgovarao: Sinan SINANOVI]

Druga pobjeda Gregora Schlierenzauera

Reuters

Redoslijed nakon 2. skakaonice

1. Schlierenzauer (Aut) 557.8 2. Kofler (Aut) 535.6 3. Ito (Jap) 532.3 4. Morgenstern (Aut) 532.2 5. Freund (Njem) 526.2

Ukupni poredak Svjetskog kupa:

Na Kosovu ni{ta novo! Fudbalski savez Kosova jo{ uvijek nije primljen u ~lanstvo UEFA i FIFA, ali je pitanje dana kada }e fudbalska reprezentacija Kosova igrati zvani~ne utakmice. Ljubitelji nogometa na Kosovu sa nestrpljenjem o~ekuju svaki kongres u Nyonu i @enevi. Razgovarali smo sa Fadiljom Vokrijem, ~uve nim na pa da~em Pri {ti ne, Partizana, najboljim kosovskim igra~em svih vremena, aktuelnim predsjednikom FS Kosova. • Kada }e reprezentacija Kosova dobiti zeleno svjetlo FIFA za nastup na internacionalnoj sceni? "Mi na Kosovu `eljeli bismo da se to desi sutra. Na`alost, politika diktira na{u budu}nost", ka`e Vokri na po~etku razgovora za Oslobo|enje.

PRIZNANJE Stav FIFA je da niti jedna reprezentacija ne mo`e igrati zvani~ne utakmice dok ne postane ~lanica Ujedinjenih nacija. Kosovo jo{ nema taj status, ali o~ekujemo ve} idu}e godine prijem. U najboljem slu~aju, u septembru. Imamo uvjeravanja da }e tada 125 zemalja priznati Kosovo {to }e biti dovoljno za prijem
da }e tada 125 zemalja priznati Kosovo {to }e biti dovoljno za prijem, a to zna~i da }emo na prvom narednom kongresu FIFA postati ~lan Svjetske nogometne organizacije." • Do tada ne smijete igrati utakmice? "Igrali smo neke utakmice u [vicarskoj, ali one nisu zvani~nog karaktera. Sada su i takve stopira ne, a u ja nu aru je kon gres UEFA, gdje o~ekujemo dozvolu za prijateljske utakmice sa klubovima." • Kada bi reprezentacija Ko-

Fadilj Vokri: Prijateljstvo sa Osimom i Muzurovi}em

1. Kofler (Aut) 668 bodova 2. Schlierenzauer (Aut) 576 3. Bardal (Nor) 459 4. Morgenstern (Aut) 436 5. Freitag (Njem) 380

Prvo UN pa FIFA
• Kako, za{to politika? "Stav FIFA je da niti jedna reprezentacija ne mo`e igrati zvani~ne utakmice dok ta zemlja ne postane ~lanica Ujedinjenih nacija. Kosovo jo{ nema taj status, ali o~ekujemo ve} idu}e godine prijem. U najboljem slu~aju, u septembru. Imamo uvjeravanja

Mladi Austrijanac ostaje u igri za jack-pot

Na startu 33. relija Dakar

NBA Miami bolji od Charlotte Bobcatsa

Prva ovosezonska pobjeda Minnesote
Poginuo argentinski
Ko{arka{i Miami Heata upisali su tre}u pobjedu s najve}om razlikom u povijesti kluba protiv Charlotte Bobcatsa. Mom~ad s Floride slavila je s velikih 129:90. Chris Bosh bio je najbolji u redovima NBA doprvaka sa 20 postignutih ko{eva i 10 skokova. Dwayne Wade i LeBron James nadovezali su se sa 22, odnosno 16 poena, s tim da je "King James" k tome nadodao jo{ devet skokova i pet asistencija. Jo{ jednu veliku utakmicu odigrao je novajlija Norris Cole, koji je za 20 minuta na parketu ubacio 16 ko{eva i podijelio devet asistencija. Osim li~nog rekorda Miami je sru{io i ovosezonski liga{ki po broju postignutih poena. Naime, 129 ko{eva je u dosada{njem dijelu sezone najve}i broj uba~enih poena jedne mom~adi. Minnesota Timberwolvesi zabilje`ila je prvu ovosezonsku pobjedu i to ni manje ni vi{e nego protiv aktuelnih NBA prvaka Dallas Mavericksa. Uz fantasti~nog Kevina Lovea, koji je postigao 25 poena i zabilje`io 17 skokova, veliki me~ odigrao je i {panski novajlijaRickyRubio, koji se iz utakmi-

Ko{arka{i Minnesote trijumfovali nad aktuelnim NBA prvakom Dallas Mavericksom

sova danas dobila pravo nastupa na internacionalnoj sceni, na koje igra~e bi Va{ selektor ra~unao? "Imamo mi u Evropi dvadesetak kvalitetnih igra~a. Oni najbolji igraju za druge reprezentacije, poput albanske, {vedske, {vicarske, norve{ke, finske reprezentacije... Najvi{e na{ih igra~a igra za Albaniju. Kada nam FIFA dozvoli nastupe, svi ti igra~i imat

}e mo gu}nost da ne sme ta no pro mi je ne re pre zen ta ci ju. Mi znamo da oni `eljno o~ekuju taj dan." • Selektor Albert Bunjaku nije neko zvu~no ime? "Nije, jer niko ne}e do}i voditi re pre zen ta ci ju ko ja ne igra kvalifikacije. Mi imamo selektora Bunjakua, koji je imao zavidnu igra~ku karijeru, a sa dosta uspjeha radi u [vedskoj. Trenutno u FC Ore bro ra di sa se le kci jom igra~a do 21 godine. Apsolutno smo zadovoljni kako je on do sada radio svoj posao.

Prvi susret sa SAD-om
• Planirate li neke prijateljske utakmice? Sa kim biste `eljeli odigrati prvu zvani~nu utakmicu? "Tu nema dileme! Na{a je `elja da prvi susret igramo sa reprezentacijom SAD-a. Ogroman je doprinos Amerike za samostalnost Kosova. Svi na Kosovu `ive za utakmicu sa SAD-om. Naravno `elimo igrati i sa drugim reprezentacijama, kao {to je BiH, Hrvatska..." • I pored trenutnog embarga na igranje u Evropi, na Kosovu se igra nogomet. Mo`ete li malo pojasniti koliko klubova igra u elitnom rangu? "Na{a Superliga ima 12 klubova, imamo i prvu ligu sa 16 i dvije druge lige sa 14 klubova. @elimo smanjiti Superligu kako bismo dobili kvalitet. Posjete su dobre, zanimanje za nogomet veliko, a kada na{i klubovi steknu pravo nastupa u eurokupovima, Kosovo }e biti najzanimljivije nogometno tr`i{te", izjavio je na kraju intervjua za Oslobo|enje Fadilj Vokri.

motociklist
Argentinski motociklist Jorge Martinez Boero poginuo je u udesu tokom prve etape 33. relija Dakar. Tridesetosmogodi{nji Boero imao je nesre}u u provinciji Buenos Aires, na obali Atlantskog okeana. Po navodima argentinskih medija, motociklist je helikopterom prevezen u bolnicu u Mar del Plati, ali ljekari nisu uspjeli da mu pomognu. Vi{e detalja o uzrocima nesre}e nije poznato. Argentinac je drugu godinu zaredom u~estvovao na najte`em i najpresti`nijem reliju na svijetu. Reli Dakar po~eo je etapom od Mar del Plate do Santa Rosa de la Pampe. U uvodnoj etapi u konkurenciji motociklista najbr`i je bio ^ileanac Francisco Lopez, dok je Rus Leonic Novickij bio najbolji kod automobilista.

Postigao 25 poena: Kevin Love

cu u utakmicupokazuje kao velikopoja~anje. Mladi [panac (20) ubacio je 14 ko{eva, upisao sedam asistencija i tri putasko~io za loptu. Kod neprepoznatiljivih prvaka najbolji je bio Nijemac Dirk Nowitzki sa 21 poenom. Izdvojimo jo{ revan{ Denver Nuggetsa Los Angeles Lakersima. Samo dan nakon {to su Lakersi slavili u svom Staples Centru (92:89), Nuggetsi su uzvratili u svom Pepsi Centru sa 99:90. Ujedna~ena mom~ad Denvera, u kojoj je ~ak {est igra~a bilo dvocifreno po broju poena, bila je previ{e za neraspolo`enog Kobea Bryanta, koji je iz igre pucao bijednih 6-28. Jedinesvijetleta~keLakersabili su Andrew Bynum i Pau Gasol. Bynum je zabilje`io 18 poena i imao 16 skokova, dok je [panac imao 20 poena, te imao 11 skokova. NBA: Cleveland - New Jersey 98:82, Miami - Charlotte 129:90, Orlando Toronto 102:96, Washington - Boston 86:94, Minnesota - Dallas 99:82, Chicago - Memphis 104:64, Denver Los Angeles Lakers 99:90, Sacramento - New Orleans 96:80, Los Angeles Clippers - Portland 93:88.

Vokri je nedavno imao smrtni slu~aj u porodici. Umro mu je otac Abdulah. "Eto i u takvim slu~ajevima se zna ko su pravi prijatelji. Ne znam kako su ~uli, a zvali su me moji biv{i treneri Fuad Muzurovi} i Ivica Osim. Jako su me obradovali {to su zvali i podijelili moju bol. Oni su prije svega veliki ljudi i veliki stru~njaci. Nadam se da }u ih uskoro posjetiti u Sarajevu, a silno bih `elio da ih ugostim u Pri{tini."

Osim i Muzurovi}

"Ljudi, moji prijatelji sa kojima sam sura|ivao dok sam igrao u Partizanu, razumiju moju poziciju i `elju da Kosovo {to prije igra na evropskoj sceni. Kosovo je moja dr`ava, kao {to je Srbija njihova. Imam kontakte sa ljudima u i oko Partizana."

O Partizanu

34
USD Bosna ovih dana je proslavila ro|endan (5)

MIX

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Novi ~lanovi, novi uspjesi
Sa dosta nevjerice i gotovo podozrenja primljen je karate u okrilje Bosnine ku}e sporta, a oni su uskoro postali jedan od najtrofejnijih klubova • [ahisti sa ~etiri titule prvaka Evrope zauzimaju po~asno mjesto u istoriji bh. sporta
Godina 1967. zna~ajna je u istoriji USD Bosna i bh. sportu uop{te, jer se te godine na sportskoj sceni pojavio jedan potpuno novi sport kod nas, gotovo nepoznat i u javnosti i me|u sportistima. Sa dosta nevjerice i gotovo podozrenja, primljen je karate u okrilje Bosnine ku}e sporta. Me|utim, uskoro }e se ispostaviti da je to bila jedna, reklo bi se, sudbonosna odluka rukovodstva Dru{tva, obzirom da su karatisti Bosne ne samo opravdali ukazano povjerenje, nego, uskoro, postali jedan od najtrofejnijih klubova u na{oj sredini. Nevjerica je ustupila mjesto divljenju. Zahvaljuju}i ukupnom odnosu i radu utemeljitelja karate sporta, sada ve} legendi BH sporta Salihu Salki ^uri}u, karate je fascinantnom brzinom stekao status jednog od najpopularnijih i najmasovnijih sportova i u USD Bosna i u okvirima Bosne i Hercegovine. Gotovo kao kuriozitet stoji podatak da je KK Bosna u roku od dvije godine rada okupio vi{e od 2.000 ~lanova. Posebno je zna~ajno naglasiti da je vi{e od jedne petine ~lanstva ~inio `enski dio kluba. Bilo je, za tada{nje prilike, za~u|uju}e pratiti bujanje kluba kojim komanduje, tada student Elektrotehni~kog fakulteta, Salko ^uri}. Iz ove sredine ubrzo su od poklonika ovoga sporta po~eli da stasaju istinski asovi koji }e za kratko vrijeme zadiviti sportsko Sarajevo, zatim BiH i Jugoslaviju, a potom Evropu i svijet. Misionarsku ulogu Salke ^uri}a pratili su njegovi prvi saradnici Ibrahim Nizam, Hamdija Strini}, Jadran Muhamedagi}, Nenad Tu{evljak, Zdravko ^uturi}.

PRVA MEDALJA U istoriji sporta ostat }e zabilje`eno da je prvu me|unarodnu medalju za samostalnu Bosnu i Hercegovinu osvojio karatista KK Bosna Eldin Pekmez 1993. na Mediteranskim igrama u Monpeljeu, izboriv{i se za bronzanu medalju
Prva ekipa karatista Bosne: Tu{evljak, Nizam, ]uri}, ^uturi} i Mehmedagi}

Karate {ampioni
Ne iz mjer na oda nost ovom sportu ubrzo }e rezultirati brojnim uspjesima i vrhunskim dometima i pronijeti ugled i slavu bh. karatea {irom svijeta. Ubrzo }e istoriju bh. sporta obogatiti brojna imena, ponikla u KK Bosna, osvajaju}i u kimonu Bosne {ampionske titule, od republi~kih i dr`avnih prvenstava do evropskih i svjetskih {ampionata. Sljede}e generacije karatista stasale u Bosninoj {koli karatea, u potpunosti }e ispuniti o~ekivanja pionira karate sporta. Tradiciju osvajanja

me da lja na me|una ro dnim prvenstvima u sastavu reprezentacije Jugoslavije do 1992. nastavljaju Dragan Viki} i Suad ]upina, a u `enskoj konkurenciji Almasa ^uri}, Marijana Nenadi}, Olivera [imi}, Anita Barbir, Milica Aljinovi}. Na dr`avnim prvenstvima, gotovo u svim disciplinama, karatisti Bosne osvajaju {ampionske titule i nalaze se u samoj eliti jugoslovenskog karatea – Rajko Radulovi}, Ivan Ivandi}, Suad Ro`ajac, Enver Backovi}, Zlatan Jugo, Milan Gavrilovi}, Zijad Sipovi}, Miroslav Tur~inovi}, Mato Mari}, Slavko Logara - samo je dio onih koji su postali zvu~na imena tada{njeg karatea u Jugoslaviji, dok su u `enskoj konkurenciji, pored pomenutih reprezentativki, velike uspjehe ostvarivali Ljubica @iki}, Turki} Elbisa, Rosi} Borjana, Simendi} Dijana i druge. Dva puta mu{ka ekipa Bosne osvajala je ekipno prvenstvo Jugoslavije 1979. i 1991. Ekipu ioz 1979. su sa~injavali ranije pomenuti takmi~ari, a osvajanju {ampionske titule iz 1991. najvi{e su do pri ni je li: Emir ^eva no vi}, Adnan Karamehmedovi}, Mirnes Topi}, Mirsad Gagula, Dragi{a Vuleti}, Nenad Lekani}, Sini-

{a Gatari}, Benson Ko~an, Edin \onko, Ned`ad Kamenica, Zoran Jankov, Eldin Pekmez, @eljko Jankovi}, Jasmin [abanac, Slavi{a ]orovi} i Zoran Simovi}. Trener ekipe je bio Rajko Radulovi}. Na Evropskom klupskom prvenstvu odr`anom te godine u Poljskoj, ova ekipa osvojila je peto mjesto. Kao i u svim sredinama, rat je doveo do kompletne kadrovske i materijalne devastacije, ali su u takvim uslovima karatisti sanirali bazu kluba odr`avaju}i treninge i takmi~enja kada god su uslovi dozvoljavali. U istoriji sporta ostat }e zabilje`eno da je prvu me|unarodnu medalju za samostalnu Bosnu i Hercegovinu osvojio karatista KK Bosna Eldin Pekmez 1993. na Mediteranskim igrama u Monpeljeu, izboriv{i se za bronzanu medalju. Jo{ koncem rata, kormilo karatista Bosne preuzima Suad ]upina, ve} proslavljeni takmi~ar i dokazani trener i od tada nastupa novo doba za karate ome|eno blistavim rezultatima – punom dominacijom na doma}oj i velikim uspjesima na me|unarodnom planu. Dovoljno je nazna~iti da se vitrine Bosne upotpunjuju brojnim medaljama i

peharima sa najve}ih me|unarodnih prvenstava i presti`nih takmi~enja - evropskih i svjetskih, kako u ukupnoj, tako i u pojedina~noj konkurenciji. Takmi~ari Bosne: Adnan Hod`i}, Denis Muhovi}, Admir ]upina, Arnel Kalu{i}, Mufid Drakovac, Kemal Bajri}, Kenan Alikadi}, Armin Topalovi}, Admir Zukan, Alem Kupusovi}, Sead ]upina, Hamid Slato i drugi, postali su sinonim uspje{nosti u karateu i u sportu, uop{te.

stvo Jugoslavije {ahisti Bosne su osvojili sedam puta, Kup Jugoslavije su mu{karci u vitrine Bosne donijeli tri puta, a isto toliko puta i `ene. Pored ~etverostrukog osvajanja titule Kupa evropskih {ampiona, {ahisti su bili i jednom vice{ampioni i po jednom su osvojili tre}e, ~etvrto, te peto mjesto, a 1998. su zauzeli plasman izme|u pe tog i osmog mjesta. Pored ekipnih uspjeha, {ahisti Bosne su i u pojedina~noj konku ren ci ji blis ta li na svim ta kmi~enjima na kojima su u~estvovali. Bezbroj izvanrednih rezultata, ali su najzna~ajnije ostvarili: Bojan Kurajica 1965. i Borki Predojevi} 2003. osvojiv{i Omladinsko prvenstvo svijeta. Kadetski prvaci Evrope postali su Zdenko Ko`ul 1982, Borki Predojevi} 1999. i 2001. Pobjednici zonskih turnira za prvenstvo svijeta postali su: Zdenko Ko`ul 1993, Vesna Mi{anovi} 1990, Zurab Azmaipara{vili 1995. i Ivan Sokolov 1998. Prvak Evrope u ubrzanom i u brzopoteznom {ahu bio je Ivan Sokolov 2000.

Evropski prvaci
Iz redova [K Bosna veliki je broj {ahista osvojio zlatne medalje na doma}im prvenstvima od pionirsko-kadetske do seniorske konkurencije. Me|u {ahovskim velikanima svoga doba zna~ajno mjesto su zauzimala imena Milana Vuki}a, Miralema D`evlana, Predraga Nikoli}a, Ivana Sokolova, Zdenka Ko`ula, Marije Petrovi}, Vesne Mi{anovi}, koji su osvajali seniorska prvenstva Jugoslavije, zemlje koja je u to vrijeme predstavljala {ahovsku velesilu. U osvajanju ~etiri titule evropskih {ampiona u~estvovali su {ahisti koji su ~inili sami vrh svjetske elite drevne igre: Gari Kasparov, Ivan Sokolov, Predrag Niko li}, Zu rab Azma ipa ra {vi li, Smbat Lputjan, Bojan Kurajica, Emir Dizdarevi}, Kemal Osmanovi}, Jevgenij Barejev, Veselin Topa lov, Je ro en Pi ket, Zden ko Ko`ul, @eljko Gali}, Kiril Georgijev, Sergej Movsesjan, Suat Atalik, Majkl Adams, Aleksej [irov, Tejmur Rad`abov. Ovim uspjehom bosna{i su postali najuspje{niji klub starog kontinenta i osvojili u trajno vlasni{tvo prelazni pehar Evropske {ahovske unije. Kao ~lanovi reprezentacije BiH, Bosnini {ahisti Sokolov, Nikoli}, Kurajica, Dizdarevi} i Osmanovi} na 31. {ahovskoj olimpijadi u Moskvi 1994. ostvarili su izvanredan uspjeh osvojiv{i srebrenu medalju. O snazi i kvalitetu [K Bosna govori i ~injenica da je Me|unarodni {ahovski turnir Bosna koji od 1978. organizuje ovaj sportski kolektiv, jedan od najja~ih {ahovskih takmi~enja u svijetu i na kome u~estvuju najzvu~nija {ahovska imena.
Ibrahim U[TOVI]

[ahisti od zlata
[ahovski klub je osnovan 1960. godine u okviru OSD Iskra. Osniva~ kluba Milorad Ga}ina smatra se jednim od najve}ih entuzijasta u istoriji bh. sporta, uop{e. Prvi veliki rezultat {ahisti su ostvarili 22. septembra 1974. plasirav{i se u Prvu saveznu ligu. Slijede}i zna~ajan datum je 15. juli 1976. od kada klub stupa u redove USD Bosna i od tada posti`e istorijske rezultate na doma}oj i me|unarodnoj sceni, od ~ega su ~ak ~etiri titule prvaka Evrope rezultati koji zauzimaju po~asno mjesto u istoriji bh. sporta. Mu{karci su bili ekipni prvaci BiH petnaest puta, a `ene ~etiri puta. Pobjednici Kupa BiH - mu{karci 14 puta a `ene devet puta. Ekipno prven-

SREBRENI [AHISTI Kao ~lanovi reprezentacije BiH, Bosnini {ahisti Sokolov, Nikoli}, Kurajica, Dizdarevi} i Osmanovi} na 31. {ahovskoj olimpijadi u Moskvi 1994. ostvarili su izvanredan uspjeh osvojiv{i srebrenu medalju

[ahisti Bosne, dr`avni prvaci 1973: Miroslav Mandi}, Radoban Marinkovi}, Vitomir Arapovi}, Ranko @ugi}, Tahir Mahmutefendi}, Neis [ehi}, @arko Vekovi} (stoje), Milorad Ga}ina, Hasan Smailbegovi}, Anita Bobi}, Muamer Osmanagi}, Gordana Kure{-Perkovi}, Milivoje [u{i} i Branko Masle{a (sjede)

OSLOBO\ENJE
utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

[AH
UKRATKO

35

U turskom gradu Aralik zavr{eno ekipno SP za `ene

Kineskinje na krovu svijeta
Rusija je s tri velemajstorice imala ulogu glavnog favorita, no tako nisu mislile fenomenalne Kineskinje, olimpijske viceprvakinje, koje su naprosto deklasirale konkurenciju
Pripremio: @elimir MARKOVI]

Kona~no su stvari do{le na svoje mjesto! Kina je trenutno svjetska velesila br. 1 u `enskom {ahu. Osim svjetske prvakinje u pojedina~noj konkurenciji, Hou Yifan, Kineskinje su najbolje i u ekipnoj. Zlatom su se okitile na nedavno zavr{enom SP-u u turskom gradi}u Aralik, smje{tenom u sjeveroisto~noj regiji Anadolija i u provinciji Mardin. Jedanaest dana, od 17. do 28. decembra, trajale su uzbudljive borbe za laskavu titulu u Erdoba Elegance Hotelu Mardin. Izvanredni organizatori, [ahovska federacija Turske na ~elu s predsjednikom Ali Nihatom Yazicijem, omogu}ili su sjajne uvjete {ahisticama za igru. U dobro izbalansiranim sastavima s 10 GM, 12 WGM, 13 IM i 9 WIM, posebno se isticala Rusija s tri velemajstorice i ulogom glavnog favorita. No, tako nisu mislile fenomenalne Kineskinje, olimpijske viceprvakinje, koje su naprosto deklasirale konkurenciju. U prvih sedam kola redom su pomele Tursku, JJAR, Armeniju, Vijetnam, Rusiju, Gr~ku i Gruziju. Posebno je u {ahovskom svijetu kao atomska bomba odjeknula pobjeda protiv Rusije i to a finalnom turniru tre}eg po redu ciklusa Balkan GrandPrixa, koji se odigrao u podgori~kom hotelu Crna Gora uz sudjelovanje deset {ahista, trijumfovao je beogradski velemajstor i olimpijac Ivan Ivani{evi}. Osim natjecateljskog dijela, u Podgorici je odr`an i vrlo va`an, redovni sastanak Balkanske {ahovske federacije. Pored predsjednika Sr|e Draga{evi}a, sastanku su prisustvovali i predstavnici {ahovskih federacija Makedonije (Lidija Sofrevska-Andonova, predsjednik), Bugarske (Nikolaj Vel~ev, izvr{ni direktor) i Srbije (Dragan Kotevski, [S Beograd), te Vlado [akoti}, izvr{ni direktor ECU i Marko Markovi}, generalni tajnik [SCG. Razmatrana je realizacija kalen da ra za 2011. go di nu i izra`eno zadovoljstvo uvo|e-

Bojan Kurajica

Novi trijumf Kurajice
Da proslavljenom bh. velemajstoru Bojanu Kurajici izuzetno prija ugodna i blaga {panjolska zima, jo{ jednom je potvrdio ostvariv{i novi trijumf, ovoga puta na turniru u mjestu Santa Cruz de Tenerife na 22. otvorenom turniru “Caja Canarias 2011“ ko, ji se igrao od 18. do 29. decembra. Sudjelovalo je 87 {ahista iz BiH, Italije, Kolumbije, Kube, Nizozemske, Njema~ke, Portugala, Srbije i [panjolske, a igrao se {vicarac od devet kola. U novembru mjesecu eks omladinski prvak svijeta iz Barcelone, Bojan Kurajica slavio je u Las Palmasu s nevjerovatnim skorom od 9/9, dok je na Tenerifima bio samo malo milostiviji prema svojim protivnicima. Ponovo je od samog starta bilje`io pobjede, kojih je nanizao sedam, te je tako odmakao konkurentima za 1,5 bod. Uslijedio je salonski remi sa srbijanskim GM Draganom Barlovom i za kraj poentiranje protiv [pa njol ca Ro dri ga Pin ta Henrqueza. Vi{e nego dovoljno za veliko slavlje s ubilje`enih 8,5/9 i novih upisanih 10 rejting poena na svom kontu.

Dodjela pehara Kineskinjama, novim svjetskim prvakinjama

maksimalnim rezultatom od 4:0! Ne pamti se godinama unazad da se neko tako brutalno obra~unao sa do tada neprikosnovenim Ruskinjama. U pretposljednjem kolu u ve} slavljeni~kom raspolo`enju, slijedi ne{to opu{tenija igra protiv vrlo dobrih Ukrajinki i minimalan poraz od 2,5:1,5. Posljednje, 9. kolo, ozbiljnost i novi trijumf protiv opasne Indije, donio je u kona~nici zlatne medalje za kineske heroine. Svjetska prvakinja sa statusom

kineskog bo`anstva, GM Hou Yifan ubilje`ila je skor od 5/7, Ju Wenyun 6,5/9, Zhao Xue 7/9, Than Zhongyi 7/9 i rezerva, Zhang Xiaowen 2/2, {to ~ini 27,5 poena iz 36 partija ili 76 odsto. Srebrene Ruskinje mogu biti prezadovoljne osvojenim drugim mjestom. Skroman nastup, posebice prve dvije plo~e, sestara Nade`de (4,5/8 i - 6 rp) i Tatjane Kosinceve (3,5/8 i - 17 rp) ni blizu nije mogao ugroziti blistave Kineskinje. Stvari su donekle kontrolirale Valentina Gu-

nina sa 6/8, Natalija Pogonina sa 3,5/5 i Aleksandra Kostenjuk sa 4/7. Poslovi~no uporne i hrabre Gruzijke (Dzagnidze, Javaki{vili, Kurtsidze, Melia i Kotena{vili) okitile su se bronzanim medaljama i tako potvrdile 3. mjesto s pro{logodi{njih 39. OI u Hanti Mansijsku. Kona~an poredak: 1. Kina 16, 2. Rusija 13, 3. Gruzija 12, Indija i Ukrajina 11, Armenija i Vijetnam 9, Gr~ka 5, Tur ska 4 i Ju`noafri~ka Republika 0. EP u Porto Carrasu, gdje se BiH velemajstori (Predojevi}, Nikoli}, Kurajica, Dizdarevi} i Kadri}) nisu obreli, ba{ kao ni u Podgorici. [to }emo, zasigurno i na`alost, gledati i u ~etvrtom ciklusu Balkan GP za 2012. godinu, kako je i poru~eno sa sastanka u Podgorici. Sve dok se ne uozbiljimo i postanemo ravnopravni i moderni partner B[F, naravno sa svim pravima i obavezama. Tada }e nam pripasti manji dio kola~a, tek toliko da nam testiraju ozbiljnost u organizaciji nekog turnira, barem juniorskog ili `enskog, {to da ne. Prethodna 2011. godina nepovratno je izgubljena! S ovom neu~inkovitom {ahovskom vladom, olimpijska 2012. bi}e jo{ i gora. Garantovano.
@. MARKOVI]

N

Bh. {ahovska realnost

Pau~ina i dalje
njem tre}eg takmi~enja (pojedina~nog juniorskog prvenstva) i visokim stupnjem svih ovogodi{njih odr`anih turnira. Odlu~eno je da se raspi{u konkursi za organizatore finalnih turnira u 2012. godini, kao i da se `ene uklju~e u sustav bodovanja na Grand Prix turnirima. Slijede}i sastanak bi}e odr`an u martu u Plovdivu, za vrijeme pojedina~nog EP u {ahu, na kojem, naravno, ponovo ne}e biti BiH {ahovskih neradnika i spava~a. Njih nije bilo ni na pro{logodi{njem jesenjem redovnom

stanuje u kasi
sastanku B[F u Obrenovcu, gdje nisu oti{li zbog hroni~no prazne kase u kojoj uredno stanuje pau~ina. Tako se nije moglo uplatiti 1.000 eura redovne godi{nje ~lanarine za 2011. godinu. Zato nam ove godine nisu pripale ni mrvice, ba{ kako nas i sleduje. Sve prema zasluzi, neradu i java{luku, zbog kojih trpe dobri bh. {ahisti, koji nisu ni{ta slabiji od podgori~kih finalista. Tako im oduzeto pravo na rad, slavu, bolji `ivot i predstavljanje BiH, s ponovljenim scenarijem kao pred ovogodi{nje jesenje

Nakamura vodi u Reggio Emiliji
Kraj prethodne i po~etak 2012. godine proti~e u znaku 54. izdanja iznimno jakog {ahovskog turnira u Reggio Emiliji, ja~ine XX kategorije i prosje~nog rejtinga 2744 poena. Sudjeluje {est pozvanih igra~a koji }e u dva kruga odlu~iti o pobjedniku. Prvi krug pri pao je izvan re dnom ameri~kom velemajstoru Hikaru Nakamuri, koji polako napla}uje tromjese~ni rad s Garijem Kasparovom. Navodno je ta saradnja prekinuta, ali ipak donijela je veliki napredak u Nakamurinoj igri. U prvih pet odigranih kola, Amerikanac je ubilje`io tri blistave pobjede (Vitjugov, Giri i Ivan~uk) i dva remija (Caruana i Morozevi~). Nastavak slijedi je uslijedio 2. januara, a posljednje 10. kolo na rasporedu je 6. januara. Trenutni poredak: Nakamura (SAD, 2758) 11, Morozevi~ (RUS, 2762) 10, Ivan~uk (UKR, 2775) 8, Giri (NED, 2714) 5, Caruana (ITA, 2727) 4 i Vitjugov (RUS, 2729) 2.

IZABRANE PARTIJE POBJEDNIKA GP BALKANA
Ivani{evi} G. M. Todorovi}
1. d4 d5, 2. c4 c6, 3. Sf3 Sf6, 4. Sc3 dxc4, 5. a4 Lf5, 6. Se5 Sbd7, 7. Sxc4 Dc7, 8. Dd2 Td8, 9. Dg5 g6, 10. f3 Le6, 11. Lf4 Dc8, 12. e4 Lg7, 13. Da5 0-0, 14. Td1 Sb6, 15. Sxb6 axb6, 16. Dxb6 Sd7, 17. Db4 c5, 18. dxc5 Sxc5, 19. Lb5 Txd1+, 20. Kxd1 Td8+, 21. Ke2 Td4, 22. Da3 Sxe4, 23. fxe4 Lc4+, 24. Kf2 Dg4, 25. Le3 Td2+, 26. Lxd2 Ld4+, 27. Ke1 Dxg2, 28. Lxc4 Dxh1+, 29. Ke2 Lf6, 30. Dc5 Dxh2+, 31. Kd3 h5, 32. Sd5 Dh3+, 33. Kc2 Dg4, 34. Sxf6+ - 1:0.

Radulski - Ivani{evi}
1. e4 c5, 2. Sf3 e6, 3. Sc3 Sc6, 4. d4 cxd4, 5. Sxd4 Dc7, 6. g3 a6, 7. Lg2 h5, 8. 0-0 h4, 9. Te1 hxg3, 10. hxg3 d6, 11. Lg5 f6, 12. Le3 g5, 13. Sxc6 bxc6, 14. e5 fxe5, 15. Lxg5 d5, 16. De2 Ld6, 17. Tad1 Dg7, 18. Se4 Lc7, 19. Td3 a5, 20. Lf3 Dh7, 21. c4 Dh2+, 22. Kf1 Dh3+, 23. Lg2 Dh5, 24. Dd2 Th7, 25. Lh4 Dg6, 26. cxd5 exd5, 27. Sc5 Se7, 28. Ted3 Th5, 29. Sd3 La6, 30. Kg1 e4, 31. Sc5 Txh4, 32. gxh4 Lb6, 33.

Tg3 Df6, 34. Sxa6 Txa6, 35. h5 a4, 36. Lxe4 dxe4, 37. Txe4 Ta5, 38. h6 Tf5, 39. Tg8+ Kf7, 40. Tg7+ Kf8, 41. Texe7 Dh4, 42. Te8+ - 1:0.

Te8, 25. Txh6 Dd7, 26. Th4 - 1:0.

Ivani{evi} - Stanojoski
1. d4 g6, 2. e4 Lg7, 3. Sc3 c5, 4. dxc5 Da5, 5. Ld2 Dxc5, 6. Sd5 Sa6, 7. Sf3 e6, 8. Lc3 f6, 9. b4 Df8, 10. Lxa6 exd5, 11. Lb5 dxe4, 12. 0-0 exf3, 13. Te1 Se7, 14. Dxf3 f5, 15. Tad1 h5, 16. Lxd7+ Lxd7, 17. Txd7 Kxd7, 18. Dxb7+ Kd6, 19. Lxg7 Dxg7, 20. c4 Tac8, 21. c5+ Txc5, 22. bxc5+ Kxc5, 23. Dc7 Kd5, 24. Dd7 Kc5, 25. Tc1 Kb6, 26. Dc7 Ka6, 27. Tc6+ Sxc6, 28. Dxg7 Te8, 29. h3 Te6, 30. Dc3 - 1:0.

Ivani{evi} - Nedev
1. d4 Sf6, 2. c4 g6, 3. Sc3 Lg7, 4. e4 d6, 5. Sf3 0-0, 6. Le2 e5, 7. 0-0 Sc6, 8. d5 Se7, 9. Kh1 Se8, 10. Se1 f5, 11. exf5 Sxf5, 12. Sf3 Sf6, 13. Ld3 Sd4, 14. Sg5 c5, 15. a4 De7, 16. Ta3 Lf5, 17. Lxf5 gxf5, 18. Sb5 Se4, 19. Sxe4 fxe4, 20. Th3 Tf4, 21. Dh5 h6, 22. Lxf4 exf4, 23. Dg6 Sxg5, 24. axb5

36

OSLOBO\ENJE

DRUGA STRANA SPORTA

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

U OBJEKTIVU

Svjetske ljepotice za Sports Illustrated

Kim Glass
Kimberly Marie Glass, prekrasna ameri~ka odbojka{ica, koju jednostavno svi zovu Kim, pristala je pokazati svoju seksi stranu u najnovijem izdanju ~asopisa Sports Illustrated Swimsuit i na trenutak skrenuti pozornost sa svojih sportskih uspjeha. "Kad su me nazvali i pitali bi li se slikala za Sport Illustrated, u prvi ~as sam ostala bez daha, nisam mogla disati. No, brzo sam se pribrala i rekla: Mo`e, hajdemo to napraviti. I sve je bilo tako prirodno. Kad su mi rekli da ne}u nositi nikakvu {minku, pitala sam: Kako to mislite, nema {minke? Hahaha. Ali, ispalo je fantasti~no. Kad sam vidjela slike, rekla sam: Jedva ~ekam da iza|e magazin", ka`e Kim. Lijepa Amerikanka je trenuta~no prva zvijezda kluba Rabita Baku, a najve}i me|unarodni uspjeh joj je svakako osvajanje srebrne medalje s reprezentacijom SAD-a na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine.

za~inila godinu
Kad su me nazvali i pitali bi li se slikala za Sport Illustrated, u prvi ~as sam ostala bez daha, nisam mogla disati. No, brzo sam se pribrala i rekla: Mo`e, hajdemo to napraviti, ka`e lijepa ameri~ka odbojka{ica
Ina~e, za ovogodi{nja izdanja ~asopisa Sports Illustrated Swimsuit slikale su se Irina Shayk, djevojka slavnog Christiana Ronalda, supermodel i glumica Brooklyn Decker, supruga tenisera Andya Rodicka, pa Leryn Franco, paragvajska atleti~arka, koja je daleko ve}e uspjehe postigla na modnim pistama i poziranjem pred vrhunskim svjetskim majstorima fotografije nego {to je to uradila bacanjem koplja, ali i mnoge druge svjetske ljepotice.

Kim Glass lijepa bez {minke i puno krpica

Brooklyn Decker, supruga tenisera Rodicka

Irina Shayk, djevojka Ronalda

Leryn Franco, paragvajska atleti~arka

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
PRODAJEM-izdajem gara`u u Kranj~evi}evoj, (za manje automobile). Mob. 061/188-270. POVOLJNO prodajem stan u Hrasnici, 54 m2. Mob. 062/229-677. DOBRINJA, 89 m2 + ba{ta, 1.500 KM/m2. Mob. 061/148-810. CENTAR, Titova, 120 m2, 4 kat, lift. Mob. 061/148-810. TITOVA 143 m2, 3 kat, petosoban, pl. grijanje, 2.450 KM/m2. Mob. 061/148-810. PRO DAJEM plac 900 m2 u Ned`ari}ima Brani slava Nu {i}a.Tel. 061/191-521. DANIJELA Ozme, 160 m2, 2 kat. Mob. 061/484-505. JOSIPA Vanca{a, 120 m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484-505. ALEKSE [anti}a, centar, 100 m2, 2 kat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810. GRBAVICA, 94 m2, troiposoban, 1 kat, re no vi ran. Mob. 061/148-810. KU]A, Bjelave, 160 m2, nova, 230.000 KM. Mob. 061/148-810. KU]A, Skenderija, 200 m2 + 500 m2 zemlje, za investitore. Mob. 061/148-810. RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000 m2 ze mlje. Mob. 061/484-505. ZEMLJA, Ni{i}i, 5500 m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505. KU]A, Bjelave, 64 m2 + 110 m2 ba{te. Mob. 061/148-810. PRODAJEM pos. prostor 14 m2, Ciglane i 56 m2 centar. Mob. 061/573-640. PRODAJEM apartman u Neumu 46 m2 i 46,50 m2. Mob. 061/573-640. PRODAJEM vikend-ku}u 330 m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476 m2, 171. Mob. 061/573-640. PRO DAJEM gra|. zemlji {te 10.229, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640. PRODAJEM stan 110 m2/fiksno 3.000 KM/m2, u strogom centru grada kod Katedrale, ul. Jeli}a. Mob. 061/200-393. PRODAJEM ku}u u Pofali}ima, 2 trosobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796. PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana Pofali}i 2 trosoban stana radnja. Tel: 063/318-796. PRODAJEM dvoiposoban stan, 74 m2, centar, ul. Branilaca Sarajeva. Tel. 445-371 poslije 15 sati. STAN 111 m2 III kat M. Dvor vrazova. Tel:061/188-846. KU]U u nizu sa gara`om i ba{tom 129 m2 Mustafe Busulajd`i}a. Tel:061/188-846. PRODAJEM poslovni prostor 62 m2, u strogom centru, pogodan za ordinacije, kancelarije i sli~no. Mob. 061/344-365. GRBAVICA troiposoban stan 85 m2 renoviran sa gara`om. Tel. 061/964-797. i 033/617-742. PRODAJEM ku}u, visoko prizemlje, sprat, oku~nice 450 m2. Mob. 061/201-700. PRODAJEM na Vi{njiku dvosoban stan 64 m2 informacije na tel. Tel:066/321-485. PRODAJEM stan 80 m2 I sprat Stari grad ima gara`u zidanu, austriska gradnja. Tel: 033/441-879 od 16 do 20h. KU]U u Pofali}ima ul.Humska sa 2 stana svaki po 100 m2 i 2 poslovna prostora mo`e i pola ku}e. Tel. 061/188-846. TROIPOSOBAN stan 78 m2 + parking mjesto III kat Taba{nica. Tel. 061/188-846. STAN ~etvorosoban 117 m2 II kat + parking mjesto M. Dvor Kotromani}a. Tel: 0617188-846. PRODAJEM troiposoban stan 77 m2 XIII kat ul. Kolodvorska kod Hitne pomo}i.Tel.061/188-846. NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379. STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510-328. DVOSOBAN prizeman stan 67 m2 za 85.000 KM ul. Avde Jabu~ice 39. Tel: 033/534-992. PRODAJEM jednosoban stan, ustakljena lo|a, 42 m2, I. Andri}a 7/14. Tel. 033/524-809. KU]A i mala ba{ta 312 m2, [iroka}a-Lipe. Mob. 061/870-083. BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Tel. 665-966 i 061/199-845. PRODAJEM stan na ^engi} Vili od 54 m2 na V spratu renoviran 061/370-207. PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959. PRODAJEM stan na Vi{njiku 32 m2 na prvom spratu 73.000 KM. Tel.061/370-207. PRODAJEM stan kod Medicinskog fakulteta od 52 m2 na III spratu sa liftom. Tel.061/370-207. STAN na Grbavici od 94 m2 na I spratu renoviran. Tel. 061/370-207. PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37 m2 prvi sprat adaptiran cijena po dogovoru. Tel. 062/920-814. STAN na Vi{njiku od 50 m2 na prvom spratu. 105.000 KM. Te. 061/370-207. STAN u Marcela [najdera (Ko{evo) od 69 m2 na II spratu. Tel. 061/370-207. TRG Heroja, 36 m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50 m2, XV sprat, A. Benca, 52 m2, IX kat. Mob. 061/724-504. PRODAJEM stan 69 m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000. AERO DROM SKO 54 m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona + gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177. SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966. CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84 m2, VP, gara`a, 215.000 KM. Mob. 065/061966. VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600 m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061-966.

mali
TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. Nokia, Samsung, Sony Ericsson, LG, HTC, Apple iPphone. Mob. 062/695-695.

Oglasi

37

PLINSKA pe} 11 KW T. A pe} proto~ni bojler 5 litara motor za {kri nju i ve{ ma {i nu. Tel. 061/530-314. PRODAJEM knjige vo}arstvo, povrtlarstvo p~elarstvo, kalemljenje obrezivanje vo}a i vinogradarstvo. Tel:061/275-792. PRODAJEM trosjed, dvosjed simpo i sto, skoro novo. 1000 KM. Tel. 033/972-637. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambneom ili posl.prostoru. Tel. 061/243-891. PRODAJEM vise}u kuhinju, vitrinu sa ormarom, kau~, fri`ider sa samrziva~em, i poklanjam dva tepiha. Tel. 062/352-885. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775. ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973-852. PRODAJEM preparirano mladun~e TIGRA, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440. PRODAJEM crnu dugu bundu, od ze ca, iz Nje ma~ke. Mob. 061/159-507. PRODAJEM prvoklasni hercegova~ki med, kadulja, cijena sajamska. Mob. 061/713-410. PRODAJEM Deutsches sprichwor ter lexikon 5/1 50 KM. Tel:061/274-450. PRODAJEM hamajlije za uspje{an posaodobrozdravlje za dobrebra~ne ljubavne veze. Tel. 061/033-412. PRODAJEM novu i dobro o~uvanu mu{ku-`ensku i dje~iju obu}u i odje}u. Tel. 033/534-087 i 062/682-690. PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel. 033/544-883 i Mob. 066/280-174.

PRODAJEM nov njema~ki kompre sor 150 l, tro fa zni. Mob. 061/191-521. PRODAJEM TE-a pe} 2, povoljno. Tel:063/918-909. PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535. PRODAJEM vi{e hiljada zna~ki u albumima. Tel:062/127-833. ENCIKLOPEDIJA britannica 1/17, 250 km. Mob. 061/274-450. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906. PRO DA JEM pro zo re. Mob: 061/869-396. PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional. Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. PRODAJEM knjige ljekovito bilje Zlat ka Gur ski ja. Mob. 062/788-739. ATLAS, Britanica, cijena 100 KM. Mob. 061/274-450. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. PRODAJEM plinski kombi bojler junkers 20kw potpuno ispravan, vrlo povoljno.Tel:061/160-396. PRODAJEM pelene za odrasle velike br. 3. Tel:061/364-663. @ELJEZNE merdevine visine 280 cm i {irine 35cm, 30 KM. Mob. 062/315-540. VEDENICU poto~aru prodajem. Tel. 061/154-540. ZA @ELJEZNI^ARE prodajem razno i z peroda 1890-1945.Tel: 061/154-540.

ZA EKO selo prodaje razno stari namje{taj, volovsko alati, pribor, knjige itd. Tel. 061/154-540. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714. PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 0627326-072. PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973. PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456.

VOZILA
PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5 + 2. Mob. 063/879-720. PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim ta bla ma. Ci je na 12.500 KM. Mob: 061/172-518. PRODAJEM hitno Ford tranzit 2003. godina.Tel:063/361-311. PRODAJEM kamion korpa 12m Ive co 35-10, 1999. god. Tel. 033/553-865, 061/895-017. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. MAZDA 323 F, 2001. god. 1,6, 16V, ful oprema, metalik siva. Mob. 061/221-668. JUGO 55 ispravan registrovan do ma ja 2012. u odli~nom sta nju. Tel. 061/519-643. i 033/237-501. PRODAJEM turbinu i alternator od turbo dizel golfa 3, cijena 220 KM, pojedina~no dogovorom. Mob. 061/210-576. PRODA JEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200. MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414. LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju-gara`iran 1973. za 15.000 KM sa rez. djelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM Golfa 2, 3, 4 alnaser altenator za ostala vozila mo`e monta`a. Tel:033/531-996 i 062/693-470. PRODAJEM kombi WW TIP F2 255 benzin.Tel:062/095-474. PRODAJEM Reno Megan Cupe 1,6 16V gara`iran-o~uvan. registrovan. do 7.2012.Tel:061/730-405. PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD(90, KS 2009.Tel. 061/101-899. DJELOVI za auto Zastava 101 balkonska vrata i prozori umivaonik. Tel. 061/530-314. PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca re gistro van u okto bru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544. PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518. PRODAJEM Nissan 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275-666. PRODAJEM za golfa 2,3,4 alnaser altenator i za ostala vozila mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470.

KUPOVINA
KUPUJEMserd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, starevezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507. KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM zemlju u Tar~inu od 30-70 duluma. Tel. 061/154-540. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, fondova, najbolje pla}am. Isplata i dolazak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {oravne i sve predmete od zlata, najbolje pla}am, isplata i dolazek odmah. Mob. 062/788-739.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

NAMJE[TAJ
PRODAJEM dvosjed na razvla~enje, 150 KM, Ciglane. Tel. 209-611. PRODAJA namje{taja prodajam dobro o~uvanu salonsku sobnu ugaonu garnituru plave boje + dva taburea.Tel: 033/534-087, 062/682-690. PRODAJA razno prodajem dobro o~uvanu ve{ ma{inu marke Bo{. Tel. 033/219-808 i 062/417-684. PRODAJEM namje{taj novu salonsku sobnu garnituru trosjed, dvosjed i fotelju. Tel:033/534-087 i 062/682-690. PRODAJEM zidne vise}e kuhinjske elemente nov drveni prozor sa termo staklom. Tel. 062/682-690 i 033/534-087.

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

OSTALO
PRODAJEM 20 m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM stomatolo{ki RTGaparat X-Genus Italija. ispravan. Tel. 061/789-290.

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo
(mali o gla smrtovn si, ice, sje }anja...) tel/fax: + + 387(0 )33 -205-

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

OGLASN A SLU@B A:

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

38

mali

Oglasi
POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Mob. 062/940-550. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel/fax: 070/235236, 061/225-424. ZA POSAO u Italiji potrebni majstori za brodogradnju. inf. na telefon 00385922309257. Zapo~nite biznis proizvodnjom nekog od 50 alkoholnih pi}a prva doma}a bro{ura. Tel. 032/244-417. SAMOZAPOSLENJE proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvoda. Knjiga eteri~na ulja. Tel. 032/244-417. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. KOMBI prevoz: selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. INSTRUKCIJE iz matematike i fizike. Tel. 457-066. TAPETAR radim kau~e i stolice sve opravke dolazim na lice mjesta. Tel. 544-932 i 062/522-986. ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, pro fe so rica u miro vini. Mob. 061/139-768. ODR@AVALA bih par puta sedmi~no stan, starijoj osobi. Mob. 066/303-818. NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa svim pravnim stvarima u Njema~koj.Tel. 061/537-739. KOMBIJEM povoljno vr{m prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne sna ge po do go vo ru. Tel. 061/513-948. ^ISTIM i odr`avam stanove samo ozbiljne ponude. Tel. 062/970-325. VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~e sme, vo do ko tli}e. Tel.061/205-803. MATEMATIKA za sve {kole i fakulteta. Tel:061/800-259. PROJEKTNA dokumentacija za potrebe legalizacije bespravno. Tel. 066/160-788. INSTRUKCIJE iz matematike uspje{no i povoljno. Tel. 466-736 i 061/506-755. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proradnja, trgovina, usluge, samostalne poduzetnike. Tel. 061/160-020. KAMINE zidamo {amotom kalijeve pe}i za picu, dimnjaci, ro{tilji remonti. Tel: 061/154-540. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. OBAVLJAM zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~kekutije, sklopke itd). Mob. 061/132-149. KE RA MI^AR zva ti na tel: 061/460-606. ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, {alovanje, betoniranje, povoljno. Mob. 062/134827, 033/241-465. MOLERSKI radovi uredno kvalitetno.Tel: 062/127-525. PRI^AJ TE en gleski obu ka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888. TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radion. Tel:033/718-405 i 061/156-728. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel: 061/551-035. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, penionerima jeftinije. Tel: 061/205-803.

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
INSTRUKCIJE iz matematike, efikasno. Dolazak na adresu. Mob. 062/916-472 i 062/391-715. TAPETAR, dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718405, 061/156-728 i 061/926-560. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. SERVIS ra~unara „AKI“ Grbavica instalacija, nadogradnja.Tel. 061/545-375. STAKLARSKAradnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034. U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196 Ilid`a SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/654-140. PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem radna snaga, povoljno. Tel. 066/687-703. KERAMI^ARSKE usluge moleraj postavljanje elektro instalacija i laminata. Tel. 062/466-093. IZRADA i monta`a namje{taja kuhinja, plakara, polica. Tel. 062/466-093. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. POVOLJNOvr{imselidbe, prevozrobe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292. KOMBI mercedesom najpovoljnije vr{im selidbe i prevoz robe. Mob. 063/121-524. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.

OSLOBO\ENJE

KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM razno crijep Vinkovci tri trojke. Tel. 062/682-690 i 062/682-690. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice obveznice u FBiH i RS isplata odmah. Tel. 061/375-634. KUPUJEMstarudeviznu{tednjuratnu od{tetu dionice obveznice dolazak i isplata odmah. Tel. 062/451-791. KUPUJEM lomljeno zlato i dukate najbolje pla}am.Tel. 061/965-126. KUPUJEM lomljeno zubarsko zlato dukate i zlatne satove. Tel. 033/655-598 i 061/553-640. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731. KUPUJEM staru deviznu {tednju(verifikovana) ratna potra`ivanja i dionice, najbolje transakcije, a mo`e i prodaja. Mob. 065/869-608. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrij ske {i lin ge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM dionice, certifikate, obveznice stare devizne {tednje, ratne {tete i dr. dobro i odmah pla}am. Tel. 061/191-935. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524.

ELEKTRI^ARSKE usluge: TEA pe}i, el. pe}i, bojleri, indikatori, lusteri, plafonjere, instalacije, itd. Mob. 061/048-497. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice i stolove za sve prigode. Mob. 063/121-524. VODOINSTALATER vr{i opravke, ugradnja novih instalacija i novih sanitarija. Mob. 061/389-112. TAPETAR VK radi sve poslove, tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306. PROFESOR Francuskog, sudski tuma~, prevodi s ovjerom, instrukcije, motivacije, maturski radovi itd. Mob. 061/480-069. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200-003. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. ^UVALA bi i opslu`ivala bolesno lice. Mob. 062/549-444. POPRAVLJAM TV, svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 653-311, 062/199-199. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233880 i 061/141-676. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779. SERVIS kompjutera sistemi, nado gra dnja, pro gra mi. Mob. 061/902-688. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO, vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, harmonika vrata i PVC-rehau stolarija. Mob. 061/214-303. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677. MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razumljiv na~in. Mob. 061/571-361.

OSTALO
„VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. AX SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. AX „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. AX ALU @ALUZINE 20 KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

ZAPOSLENJE
HITNO potrebna radnica sa iskustvom za rad u cvje}ari, Sarajevo, Alipa{ino polje. Tel. 063/355350,062/607-796.

RAZNO
PRODAJA doma}ih proizvoda klepe, bured`ici, pite, kola~i ovo morate probati. Tel:062/062-032. TRA@IM dame za besplatan novogodi{nji Sarajevski provod. gospodin iz [vedske.Tel:033/657-626.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

39

40

KULTURA

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Napretkov Kulturni centar u Zagrebu

Most me|u narodima
Sredi{nja uprava Napretka je u Sarajevu, a zagreba~ka podru`nica prezentira programe brojnih podru`nica iz BiH, ali i iz [vedske, Njema~ke, Austrije, Kanade
Dinami~ni prostor susreta, komunikacije i afirmacije vrhunske umjetnosti. To je Napretkov Kulturni centar u Zagrebu. U Bogovi}evoj 1, pedesetak metara od Trga bana Jela~i}a, u srcu grada smje{tena je ova oaza kulture koja se ve} prepoznaje po posebnom aktivizmu i dobrim vibracijama. Najnovijim adaptacijama, uz ve} postoje}u dvoranu, nedavno su ure|ene i decentne klupske prostorije. Ambijent je dizajniran po sistemu less-ismore (manje je vi{e) s puno finog ukusa i mjere, a i program Centra tako|er se oblikuje s mnogo znanja, inventivnosti i energije. ono {to `elimo poslati kao poruku jest da je to mjesto susreta koje nije isklju~ivo rezer vira no za pro gra me Na pret ka, ve} otvo re no za su ra dnju sa svim institucijama i udrugama s kojima mo`emo zajedno ostvariti zanimljive i kvalitetne programe - od svojih podru`nica ni smo nikada stvara li zavi~ajne klubove.” Kon kre tno to zna~i da sura|uju ili dogovaraju suradnju sa kulturnim centrima i veleposlanstvima vi{e dr`ava smje{tenim u Zagrebu, na primjer, s Austrijskim kulturnim forumom, Francuskim kulturnim cen trom... Uz afir ma ci ju hrvatske kulture i tradicije, nastoje pribli`iti kulturna postignu}a drugih naroda jer kultura je stvar dijaloga i komuniciranja. Sredi{nja uprava Napretka je u Sarajevu, a zagreba~ka podru`nica prezentira sve programe koje priprema ovo kulturno dru{tvo, {to podrazumijeva predstav ljanje pro grama brojnih Napretkovih podru`nica iz Bosne i Hercegovine, ali i iz [vedske, Njema~ke, Austrije, Kanade i brojnih drugih zemalja. Lista ve} odr`anih uspje {nih kul tur nih ma ni fes ta cija u Napretkovom Centru u Zagrebu je duga~ka. Me|u osta lim, akti vno su se uklju~ili u No} kazali{ta, koja je istovreme no odr`ana u se dam europskih dr`ava, promovirana je izu ze tno za ni mlji va knji ga o po vi jes ti Na pret ka u Du bro vniku, od tame zaborava spa{ava li su sli kar ski opus ve li ke pje snikinje Ve sne Parun, a taj napor bio je toliko upe~atljiv da je ve~er posve}ena ovoj slavnoj majstorici rije~i, ali i kista zaintrigirala i Ured hrvatskog predsjednika Josipovi}a, te potaknula akciju da Grad Zagreb stavi pod za{titu umjetni~ku os tav {ti nu Ve sne Pa run kao vrije dnost od nacionalnog intere sa.

Sarajevo - Zagreb i obratno
“Mislim da nas je zagreba~ka kulturna publika po~ela prepoznavati. U Gradu Zagrebu, naravno, nudi se puno toga, ali na {a na mje ra je bi la stvo ri ti druga~iji prostor, gdje }e se ljudi, ali i umjetnici, upoznavati i me|uso bno ko mu ni ci ra ti. U pauzama na{ih koncerata, {to ba{ ni je uobi~aje na po ja va, izvo|a~i se dru`e s publikom. U vremenu op}eg otu|enja u kojem `ivimo, kada ljudi ~esto samo prolaze jedni pokraj drugih, nadam se da }e ovaj prostor i dalje biti do`ivljavan kao mjesto gdje }emo se mo}i susretati“, ka`e [eri}. Ina~e, Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak, ~iji je dugogodi{nji predsjednik i za{titni znak prof. dr. Franjo Topi}, planira u Zagrebu prikazati i neke programe iz Sarajeva, kao i da pojedini segmenti programa Napretkovog Kulturnog centra u Zagrebu budu dostupni i gra|anima Sarajeva.
Jadranka DIZDAR

[kolovanje mladih
Od 2011. krenula je seriozna programska shema, ka`e u razgovoru za na{ list voditeljica Napretkovog Kulturnog centra u Zagrebu Slavica [eri}. Od novembra zapo~ela je suradnja sa Muzi~kom akademijom iz Zagreba i ve} po~etkom decembra u Centru se odr`ava smotra Guda~kog odjela ove akademije koja }e trajati tri dana. Kroz suradnju sa zagreba~kom Likovnom akademijom prostor se oplemenjuje radovima mladih umjetnika, bez obzira na odsustvo pravih galerijskih uvjeta. Istovremeno, startala je i suradnja s Akademijom dramskih umjetnosti iz Osijeka, koja }e uskoro biti nastavljena i pro{irena sa sli~nim zajedni~kim projektima sa akademijama dramskih umjetnosti iz Zagreba, Splita i Sarajeva.

Gotovac, Cesari}, Jesenjin
Do kraja ove godine najavljen je serijal recitala i ve~eri poezije koji zapo~inje u srijedu, 7. decembra, predstavljanjem poezije Vlade Gotovca, a nastavlja se recitalima poetskih ostvarenja Dobri{e Cesari}a te Sergeja Jesenjina. Na na{e pitanje tko dolazi u zagreba~ki Napretkov klub radi dru`enja, voditeljica [eri} odgovara: - Dru`e se ~lanovi Napretka, a svi oni mogu dovesti svoje prijatelje, kojih je sve vi{e! Pre ma ri je~ima vo di te lji ce [eri}, ovo fokusiranje na suradnju sa vi so ko obra zo vnim umje tni~kim in sti tu ci ja ma u skladu je sa osnovnom orijenta ci jom Hrvat skog kul tur nog dru{ tva Na pre dak od sa mog osnivanja davne 1902. godine, a to je briga o mladima i njihovom {kolovanju. Podsje}a da Napredak ve} ima svoj Fond za stipendiranje mladih, uskoro i vlastitu zakladu, koja }e stipendirati i studente Vrhbosanskog sveu~ili{ta u Sarajevu. Umjetni~ki projekt koji je ve} postao dio uspje{nog imid`a zagreba~kog Napretkovog kulturnog centra ima naziv pun simbolike: Most me|u narodima. Re ali zi ra se za je dno sa Udrugom Prosoli - Sveta glazba s ciljem afirmacije hrvatske kulturne ba{tine, uklju~uju}i i suradnju i komunikaciju sa europskim umjetnicima. Komentiraju}i simboliku ovog naziva, Slavica [eri} ka`e: “Kada smo donijeli odluku da ovaj prostor bude Napretkov Kulturni centar,

“Praporci“ Zdravka Ostoji}a

Pru`i mi ruku, prijatelju
“Praporci“ je naziv knjige poezije za djecu Zdravka Ostoji}a, objavljene u izdanju Matice hrvatske ^itluk, a ilustrirali su je studenti Akademije likovnih umjetnosti [iroki Brijeg. Zdravko Ostoji} do sada je objavio devet knjiga poezije i proze za djecu i odrasle, napisao je i zna~ajan broj radiodrama i TV scenarija, zatim lutkarskih igrokaza i drama za pozori{te. Prevo|en je i nagra|ivan. Zdravka Ostoji}a pamte mnoge generacije. Bio je zaposlen na Radio-televiziji Sarajevo, gdje je obna{ao uredni~ke poslove gotovo cijeli radni vijek. Bio je i glavni i odgovorni urednik Malih novina, svojevremeno jednog od najtira`ni jih iz da nja Oslo bo|enja, a kao posljednje radno mjesto ubilje`eno je direktor Drame narodnog pozori{ta u Sarajevu. @ivi umirovljeni~ke dane u Dubrovniku. “Pru`i mi ruku, prijatelju, / me|u nama sve je za pet. / E, kad bi tako i s drugima bilo / bio bi mnogo bolji ovaj svijet“, stihovi su pjesme “Pru`i mi ruku“, kojom se zbirka “Praporci“ zavr{ava.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

KULTURA

41

Na Biennalu suvremene umjetnosti u Firenci

Nagra|en
Mirko [evi}
Uz eminentna imena suvremene umjetnosti, kao {to su Jeff Koons, Jose Luis Cuevas, Agatha Ruiz de la Prada, svoja djela predstavio Mirko [evi} iz Prijedora
8. biennale suvremene umjetnosti u Firenci odr`an je u srednjovjekovnoj pala~i Fortezza da Basso, koja je bila politi~ko sjedi{te republike Toskana u vrijeme kada je vladao Lorenco Medici, poznatiji kao mecena Leonarda da Vincia. Izlo`beni pros tor Bi en na la obu hva tao je 11.000 kvadratnih metara.

Tempus-projekt Muzi~ke akademije

500 umjetnika
Na ovogodi{njem Biennalu sudjelovalo je vi{e od 500 umjetnika iz 61 zemlje, od kojih je jedan od troje predstavnika iz regiona bio Mirko [evi} iz Prijedora. - In ter ni savjet Osmog me|unarodnog biennala savremene umjetnosti u Firenci uputio mi je poziv da predstavim svoja umjetni~ka djela na jednoj od najuglednijih svjetskih smotri savremene umjetnost. Posebno sam po~a{}en {to su moja djela postavljena neposredno uz bilbord (pano) Biennala i podija na kojem je odr`ana ceremonija otvaranja. Ceremonija je po~ela uz renesansnu muziku, impresivnim nastupom garde Lorenca Medicia, koja je bila odjenuta u renesansne odore, podijelio je [evi} svoje impresije sa Oslobo|enjem. - Otvaranju je prisustvovalo oko 350 direktora svjetskih muzeja i galerija. Velika mi je bila ~ast fotografirati se s vlasnikom i jednim od umjetni~kih direktora Biennala Pierom Celonom. Kako je istaknuo John T. Spike, eminentni umjetni~ki kriti~ar, jedan od predsjednika do sa da{ njeg me|una ro dnog `irija: Biennale internazionale dell arte contemporanea di Firenze je najopse`nija svjetska izlo`ba suvremene umjetnosti. Selekcije je potpisalo vi{e od
Muzi~ka akademija u Sarajevu

U maju doma}ini
Mirko [evi} sa Pierom Celonom, vlasnikom i jednim od umjetni~kih direktora Biennala

velikog skupa
InMusWB projekt je od izuzetnog zna~aja za Muzi~ku akademiju u Sarajevu jer otvara mogu}nost za novu suradnju i bolje pozicioniranje bosanskohercegova~ke muzi~ke umjetnosti i nauke u kontekstu EU
Muzi~ka akademija, kao ~lanica Univerziteta u Sarajevu, sudjeluje u tempus-projektu “Uvo|enje interdisciplinarnosti u muzi~ke studije u zemljama zapadnog Balkana“ u skladu sa evropskom perspektivom/Introducing interdisciplinarity in music studies in the Western Balkans in line with European perspective InMusWB. }e ~initi partnerske akademije; obuku studenata, nastavnika i bibliotekara u zemlja ma EU; na bav ku in stru menata i tehni~ke opreme; nabavku literature, notnog materijala, periodike i pristup bazama podataka; dolazak gos tu ju}ih pro fe so ra (harmonika, menad`ment u muzici, cjelo`ivotno u~enje, meto di ka kla vi ra, ar hi vi ra nje mu zi~ke gra|e, sol feg gio i aplikativna etnomuzikologija); organiziranje jednodnevnih seminara za nastavnike osnovnih i srednjih muzi~kih {kola...

Bronzani medaljon
- Nisam u~estvovao na ceremoniji zatvaranja, kojom prilikom su dodijeljene nagrade. Naknadno, putem slu`benog web siteaBiennalasaznao sam da sam jedan od nagra|enih. Nagra|en sam petom nagradom za djela na papiru. NagradaLorenci Il Magnificosastoji se od bronzanog medaljona s likom Lorenca Medicia i Plaketo Biennala, rekao nam je Mirko [evi}, koji se zbog ograni~enih financijskih sredstava morao vratiti iz Italije nakon tri dana boravka, ne sa- Nagrada Lorenci Il Magnifico s likom Lorenca Medicia ~ekav{i kraj. ~e trde set ugle dnih li ko vnih kriti~ara. iz de la Prada... A koliki je zna~aj Biennala u Firenci, najbolje ilustriraju imena dosada nagra|enih umjetnika poput Gilbert & George, Christo and Jeanne-Claude, Richard Anuszkiewicz, David Hockney, Marina Abramovic i Shu Mr. SEKULI] Yong.

Prvi tempus
Rije~ je o prvom tempusprojektu vezanom za visoko obrazovanje u oblasti muzike, ~iji je koordinator Univerzitet umetnosti u Beogradu. Pored Muzi~ke akademije, partneri projekta su akademije i kulturne institucije iz Austrije, Bosne i Hercegovine, ^e{ke, Holandije, Kosova, Litvanije, Slovenije, Srbije i [vedske. Nastojanja sarajevske Muzi~ke akademije u Sarajevu usmjerena su na organiziranje radionice za modernizaciju i reformu visokog muzi~kog obrazovanja, kao i afirmaciju novog interdisciplinarnog pristupa rada na muzi~kim akademijama; otvaranje novog master studijskog smjera - metodika klavira; reformu novih nastavnih planova i programa odsjecima za muzikologiju/ etnomuzikologiju i harmoniku, osni va nje fo ru ma vi so kog muzi~kog obrazovanja koje

Slavni umjetnici
Na ovogodi{njem biennalu sudjelovala su eminentna imena suvremene umjetnosti Jeff Koons, Jose Luis Cuevas, Àgatha Ru-

Modernizacija
Iz Muzi~ke akademije podsje}aju da je Univerzitet umetnosti u Beogradu u novembru 2011. or ga ni zi rao prvi radni sastanak na kojem su dogovoreni detalji vezani za implementaciju projekta, te da je dvodnevna konferencija predstavnika tempus-projekata odr`ana u decembru u Bruxellesu. A u maju 2012. godine Akademija u Sarajevu }e biti doma}in prvog velikog skupa o modernizaciji i reformi visokog muzi~kog obrazovanja u zemljama zapadnog Balkana u skladu sa evropskom perspektivom, na kojem }e u~estvovati predstavnici akademija iz partnerskih zemalja.
Mr. S.

Tradicionalni novogodi{nji koncert Sarajevske filharmonije
Tradicionalno, kao i svake godine na izmaku, Sarajevska filharmonija je u Narodnom pozori{tu 31. decembra odr`ala svoj Novogodi{nji koncert. U sali se nije moglo na}i nijedno prazno mjesto, a svi oni koji su prisustvovali, u`ivali su u odli~nim interpretacijama i izvrsnom izboru kompozicija. Uz vodstvo vrsnih dirigentica Samre Gulamovi} i go{}e iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Diane Wittry, Filharmonija je izvela zavidan i zabavan repertoar,

Neizbje`ni Radetzky-Marsch

Foto: Haris MEMIJA

uz neizbje`ni Radetzky-Marsch, kao i specijalne nastupe solista: Amira Sara~evi}a, koji je izveo

Puccinijevu ariju Cavaradossi, Krunoslava Cigoja sa izvedbom Chitarra Romana di Lazzara, dueta Adema Pljevljak-Krehi} i Aida ^irbad`i}, koje su pripremile Delibesov Duet cvije}a te vrlo neobi~ni nastup Samira Ismi}a, koji je Andersenovog Typewritera odsvirao (otkucao) na pisa}oj ma{ini. Svi prisutni su na poklon od Sarajevske filharmonije dobili po CD sa izborom kompozicija izvedenih na njihovim prija{njim koncertima.

42

SCENA

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Novogodi{nja no} u Sarajevsko pivo Holiday Pubu

Blavorsi su priredili sjajnu atmosferu u novogodi{njoj no}i

Foto: Vanja ^ERIMAGI]

U 2012. uz Blavorse

Pakt 5 je zabavljao publiku prvog dana nove godine

U Sarajevsko pivo Holiday Pubu je u novogodi{njoj no}i bilo vrlo `ivo i veselo sve do sitnih jutarnjih sati. Publiku je zabavljao popularni sarajevski klupski bend Blavors, koji je izveo repertoar obradanajpoznatijihsvjetskihhitova, u svomprepoznatljivomstilu. Posjetioci su mogli u`ivati u sjajnoj za-

bavi, uz vrhunsku muziku i kvalitetnu ponudu hrane i pi}a. Prvu no} u novoj, 2012. godini, svi posjetioci Sarajevsko pivo Holiday Puba su bili u prilici prisustvovati koncertu grupe Pakt 5. U svom klasi~nom rok-stilu i pravoj klupskoj atmosferi, bend je priredio izvrsnu postnovogodi{nju za-

bavu. SarajevskopivoHoliday Pub nastavlja sa kvalitetnim programima sve do 15. januara, do kada traje i Sarajevo Holiday market. I u narednomperioduo~ekuje nas izvrsna zabava, uz gostovanja, izme|u ostalih, i grupa Sarr 'e' Roma (7. 1) i Mostarsevdahreunion (13. 1).

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012. Milionskih zarada u industriji zabave ne manjka

SCENA

43

Koja recesija?
Razne top-liste ka`u da je i muzi~ka i filmska industrija potpuno zdrava i da akumulira profit, kao da se ekonomska kriza de{ava negdje na Marsu, recimo
Kraj godine obi~no obilje`avaju razne liste najboljih, najuspje{nijih i sli~nih prvaka raznoraznih izbora. U njima obi~no prednja~e ostvarenja iz muzi~kog i filmskog svijeta, dvije najkomercijalne industrije zabave. Upravo poredak na tim listama daje odli~an uvid i ko su umjetnici koji su sebi priskrbili najve}i profit u godini na izmaku, ali i dobar osnov za jo{ bolji po~etak naredne godine i potpisivanje novih ugovora. Ali, to pokazuje i obrise druge strane te medalje - populacija svijeta izgleda nije u recesiji kako to name}e Wall Street, Svjetska banka, Evropska unija i institucije ~ije zna~enje je te{ko razlu~iti, ~im je spremna izdvajati ogromne novce na obi~nu zabavu.

“Muppeti” i “^udovi{na pri~a u Parizu” na repertoaru Cinema Citya

“Muppeti”

Harry Potter je pokorio Box Office, zaradiv{i u svijetu skoro milijardu dolara

Niko kao Gaga
Billboard je kultni ameri~ki magazin i web portal kojem se obi~no okre}u svi oni iz svijeta muzike, kako bi dobili kvalitetne informacije vezane za uspje{nost nekog izvo|a~a iz svijeta muzike. Po njima, najuspje{niji muzi~ar u 2011. je britanska pjeva~ica Adele, koja je to uspjela ostvariti u samo nekoliko mjeseci sa svojim albumom "21". Odmah iza nje je Rihanna, dok ostatak liste ~ine Katy Perry, Lady Gaga te Lil Wayne. S druge strane, Forbes nudi potpuno druga~iju listu, baziranu na ~isto finansijskim podacima. Tako je u njihovom poretku na prvom mjestu Lady Gaga, koja je u 2011. zaradila ravno 90 miliona dolara, od prodaje albuma i koncertnih aktivnosti. To je ~ak dvostruko vi{e od dvije pjeva~ice koje je slijede na listi, Katy Perry (44 miliona dolara) i Taylor Swift (45 miliona dolara). Adele je na pomenutoj listi tek deveta, sa zaradom od 18 mili-

ona dolara. Ali, opet napominjemo, Adele je to uspjela u samo nekoliko mjeseci koliko je njen album bio na tr`i{tu u 2011. godini. Sa filmovima, nema tako dvostranih mi{ljenja i razli~itih pristupa analizi uspjeha. Box Office je jedini mjerodavni pokazatelj gledanosti nekog filma, i to je tako ve} godinama. Ina~e, Box Office u slobodnom prevodu zna~i biletarnica ili mjesto za prodaju karata, ali to je i termin koji ozna~ava pro|u nekog filma u kinima. Box Office Mojo je internet-mjesto gdje se takvi podaci akumuliraju, i koju je pokrenuo Brandon Gray jo{ 1999. godine, ali koja je sad dio giganta Amazona, preko njihove firme k}erke IMDB (Internet Movie Data Base).

Hljeba i igara
Dakle, po jedinom mjerodavnom pokazatelju, najuspje{niji film 2011. godine bio je "Harry Potter i darovi smrti" (drugi dio), koji je na svjetskom tr`i{tu zaradio skoro milijardu dolara ukupna cifra je 947,1 milion. U stopu ga slijede "Pirati s Kariba: Na kraju svijeta 3D", sa zaradom od 802,8 miliona dolara. Na

tre}em mjestu je tre}i dio "Transformersa", koji je akumulirao zaradu od 771,3 miliona dolara, dok je iza njega, na ~etvrtom mjestu, animirani hit "Kung fu panda" zaradiv{i ne{to vi{e od 500 miliona dolara. Listu od pet najboljih zaokru`uje, mo`da malo i iznena|uju}e, poluanimirana adaptacija stripa i TV crti}a "[trumpfovi", koja je u svjetskim kinima zaradila 419 miliona dolara. Koliko je ~itav svijet u recesiji, pokazatelji zarade ba{ i ne govore tome u korist. Ljudi o~ito jo{ imaju novca da u`ivaju u najjednostavnijoj, iskonskoj zabavi, i sve dok je tako, do golemog socijalnog bunta, oko kojeg se po~ela dizati pra{ina, sigurno ne}e do}i. "Hljeba i igara", pjevao je satiri~no rimski pjesnik Juvenal, `ale}i se na apatiju stanovni{tva, koje se zadovoljavalo besplatnom podjelom hljeba i primitivnim gladijatorskim borbama, u mrtvilu svog postojanja. Ni{ta druga~ije nije ni sada vlasti svojim podanicima diljem plave planete bacaju mrvice, a zabave, sve su prilike, ne manjka. Svima nam je super. Sretna nova 2012.
N. SELIMOVI]

Dje~iji filmovi za zimski raspust
Cinema City s po~etkom 2012. nastavlja sa filmskom akcijom "Zimske ~arolije", u okviru koje se prikazuju filmovi za najmla|e. Tako }e mali{ani u trajanju svog zimskog raspusta mo}i u`ivati u novim filmskim hitovima "Muppeti" i "^udovi{na pri~a u Parizu". Muppeti su ekranizacija kultne TV serije za djecu u kojoj su u glavnim ulogama bile pli{ane igra~ke. Radnja filma prati njihova tri obo`avatelja koji otkriva-

Dva zanimljiva filma }e se na}i u redovnoj distribuciji upravo kada {kolarci odu na zaslu`eni odmor od u~enja

dnik u Vogueu. Bez ve}ih problema, oni se okupljaju i kre}u u vra}anje svog pozori{ta na staze stare slave. "^udovi{na pri~a u Parizu" je animirani francuski hit sinhronizovan na jedan od jezika koji se govore kod nas, te ga mogu pratiti i najmla|i. Godina je 1910. Dra`esna Emile i `ivopisni izumitelj Raoul na|u se usred potjere za ~udovi{tem koje terorizira gra|ane Pariza. Zajedno sa zvijezdom pariskog cabareta Lu-

“^udovi{na pri~a u Parizu”

Lady Gaga je u 2011. prodajom albuma i na koncertima zaradila 90 miliona dolara

ju kako bogata{ Tex Richman `eli napraviti naftnu bu{otinu upravo ispod teatra u kojem su nastupali. Razo~arani, oni kre}u u potragu za zvijezdama showa, koje sada `ive svoje zasebne `ivote, ba{ kao filmske zvijezde - Kermit pati od depresije na svom ho li vud skom ima nju, Gonzo ima vlastitu vodoinstalatersku firmu, dok je Miss Piggy, a {ta drugo, nego modni ure-

cille, ekscentri~nim znanstvenikom i njegovim neuhvatljivim majmunom, poku{at }e spasiti, u biti bezopasno i dobro}udno stvorenje od nemilosrdnog i ambicioznog {efa policije. Oba filma su na repertoaru od 5. januara, a Cinema City je pripremio i posebne promotivne akcije povodom po~etka prikazivanja.
Ni. S.

44

[TAMPA•TISAK

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Za{to su aukcije u 2011. oborile sve rekorde

Tr`i{te umjetninama: 10 milijardi dolara prometa
^ak 663 umjetnine prodane su za cijenu koja prema{uje milion dolara, {to je ~ak 200 vi{e nego 2008. godine, koja je dr`ala rekord u ovom desetlje}u
Jutarnji list, Zagreb Prema podacima s Artpricea, vode}eg svjetskog portala za trgovinu umjetninama, samo je u prvoj polovici 2011. godine prodano umjetni~kih djela u vrijednosti od 5,8 milijardi dolara, {to je ~ak 34 posto vi{e nego pro{le godine. ^ak 663 umjetnine prodane su za cijenu koja prema{uje milijun dolara, {to je ~ak 200 vi{e nego 2008. godine koja je dr`ala rekord u ovom desetlje}u. Trend rasta nastavio se i u drugoj polovici godine. Tako tr`i{te umjetnina pokazuje sasvim druk~ije cifre od onih o kojima se govori u doba krize. A rije~ je samo o legalnom tr`i{tu, dok ilegalno po zaradi stoji odmah nakon trgovine drogom i oru`jem. Paradoks? Ba{ i ne.

Cijene oti{le predaleko

Kupci iz Kine
- Tr`i{te umjetnina prati ekonomiju. Kriza je i u ovom sektoru. Brojke su narasle zbog kupaca iz Kine koji po visokim ci je na ma ku pu ju svo je do ma}e autore, ali i u akucijskim ku}ama na Zapadu. Kineski su kupci preuzeli mjesto ruskih - ka`e Jasna Mrakov~i}, suvlasnica zagreba~ke galerije Grubi}. Njezine rije~i potvr|uje i ~injenica da

Lak{e je na}i kupca za sliku epohalne va`nosti s vrtoglavo visokom cijenom nego za dobru umjerene cijene. Stoga izjavu {vicarskog trgovca umjetninama Ernsta Beyelera, koji je rekao: “Ako ne mogu prodati neku umjetninu, poduplam cijenu” , ne treba shvatiti samo kao cinizam. Jer, iznos koji neki kupci daju za umjetninu, ~esto do`ivljavaju kao trofej. Aukcijske ku}e imaju stru~njake koji ljude obrazuju {to da kupuju, no ukus se ne mo`e nau~iti. - Dana{nji kolekcionari imaju malo ukusa, njihov je odnos prema umjetnosti vulgaran. Tajna moje zbirke je u tome da postoji jako malo ljudi koji }e razlikovati kvalitetnog umjetnika od onog slabog. Cijene di`u oligarsi koji kupuju slike koje }e svatko lako prepoznati, izjavio je Charles Saatchi u Guardianu. Posljedica tih okolnosti je gubitak kompasa, odnosno to da ne pretjerano va`ne umjetnine posti`u nerazumne cijene. je pro{le godine najvi{u cijenu postigao rad jednog Kineza, za 65 milijuna dolara prodana je slika iz 1946. godine Qi Baishija, na aukciji u Pekingu. - U Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini imu}niji kupuju mainstream zapadne umjetnosti, isto kao {to njihovi siroma{niji sugra|ani kupuju CD Lady Gage, tvrdi kriti~ar Daily Beasta Blake Gropnik. No, dodaje i da se pokazuju samo one brojke koje aukcijskim ku}ama idu u prilog. Ruski su, pak, kolekcionari, podigli cijene za europske slikare, pa tako djela Gerharda Richtera posti`u vi{emilijunske cifre. No, Richter je jedan od umjetnika koji stoji ~vrsto na zemlji: cijene smatra besmislenim, a tr`i{te umjetnina suludim.

40 posto bogatstva
Nekim je kolekcionarima kupovina umjetnina samo miris novca, no ve}ina ih se zarazi, postaju, kako ka`e Gropnik, “poput opsjendutog ljudskog bi}a” Pa . onda moraju obja{njavati za{to su potro{ili i 40 posto svojeg bogatstva na umjetnine. Uostalom, ako kupuju dobro i ciljano, kolekcionari postaju oni koji diktiraju trendove.

NAJSKUPLJA SLIKA Pro{le godine najvi{u cijenu postigao je rad jednog Kineza, za 65 miliona dolara prodana je slika iz 1946. godine Qi Baishija, na aukciji u Pekingu

Predvi|anja za 2012. nobelovca Josepha Stiglitza

Kraj eksperimenta zvanog euro?
Najvjerovatniji scenarij za Evropu daljnje odga|anje sna`nijih politi~kih odluka {to zna~i jo{ vi{e {tednje, slabija gospodarstva, vi{e nezaposlenosti i daljnji deficiti, isti~e Stiglitz
Jutarnji list, Zagreb U idu}oj, 2012. godini neuobi~ajeno puno toga ovisit }e ponajvi{e o politici, odnosno o ishodu sukoba izme|u republikanaca i demokrata u SAD-u te sposobnost europskih vo|a da se uhvate u ko{tac s europskom krizom, mi{ljenja je poznati ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz, koje je iznio u ~lanku za katarski Gulf Times. Stiglitz isti~e kako je najvjerojatniji scenarij za Europu daljnje odga|anje sna`nijih politi~kih odluka {to zna~i jo{ vi{e {tednje, slabija gospodarstva, vi{e nezaposlenosti i daljnji deficiti, odnosno produljivanje neizvjesnosti. bi upravo u sljede}oj godini mogao zavr{iti eksperiment, kako ga on naziva, zvan euro. [to se ti~e Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava nobelovac isti~e kako se ni jedna ameri~ka politi~ka struja ne `eli suo~iti s ~injenicom da popravljanje bankarskog sustava nije dovoljno za ozdravljenje gospodarstva. Stoga }e izbornom godinom dominirati pozivi na stvaranje
Joseph Stiglitz

novih radnih mjesta, fiskalna opreznost i ve} uobi~ajene fraze, a ne konkretna rje{enja za uklanjanje gospodarskih problema.

Izbori
Stiglitz je pesimisti~an i po pitanju oporavka ameri~ke proizvodnje zbog lo{e situacije u eurozoni koja je va`an trgova~ki partner SAD-a. - Amerikanci }e morati bira-

Kraj eura
Zbog toga }e, smatra Stiglitz, Europa dodatno patiti, a uz nju i ostatak svijeta te nagla{ava kako

ti izme|u lidera, koji je dokazao da ne mo`e izvu}i SAD iz gospodarskih problema, i onog koji jo{ nije dokazao svoju nespo so bnost, ali bi mo gao jo{ dodatno pogor{ati stvari politikom koja pove}ava nejednakost i spori rast - istaknuo je Stiglitz, osvr}u}i se na izgladne kan di da te na pred sto je}im pred sje dni~kim izbo ri ma u SAD-u.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

[TAMPA•TISAK

45

Otkrio zaboravljeni grad u pra{umi Amazonije
PUTOPIS
Neuropsihijatar dr. ^aslav Had`i-Nikoli} sa ekipom ljudi iz biv{e Jugoslavije otkrio je grad, arheolo{ko nalazi{te u Amazoniji koje su nazvali Sobre Amija. Uspjeli su da snime film o nalazi{tu, da se upi{u u knjigu pronalaza~a ovog va`nog podru~ja, ali su sve stvari ostavili u amanet Institutu za kulturu u Peruu
Politika, Beograd Kroz pra{umu Amazonije probijao se danima. Ispred njega i drugih ~lanova ekspedicije i{li su vodi~i ma~eterosi, ljudi koji su bili zadu`eni da ma~etama kr~e prolazak, ali i tro~erosi, oni koji „prave” put kako bi mogli ljudi da se „provuku” U nekim . delovima nepreglednih predela u pomo} su „pritekli” me{tani sa d`ipovima, u drugim je put bio olak{an zahvaljuju}i jahanju konja, ali bilo je i {umaraka gde se jedino moglo pro}i – puze}i. Ni{ta mu nije smetalo, jer je cilj bio jasan – treba otkriti zaboravljeni grad! I uspeo je u tome. Ne urop si hi ja tar dr ^a slav Had`i-Nikoli} sa ekipom ljudi iz biv{e Jugoslavije otkrio je grad, arheolo{ko nalazi{te u Amazoniji koje su nazvali „Sobre Amija” Uspeli su da snime film o na. lazi{tu, da se upi{u u knjigu pronalaza~a ovog va`nog podru~ja, ali su sve stvari ostavili u amanet Institutu za kulturu u Peruu. motrili da eventualno ne na|emo zlato i zadr`imo ga. Dobio sam lobanju na kojoj se vidi da je ra|ena hirur{ka intervencija koju je pacijent pre`iveo. Ali, ni to nije moglo da se iznese, pa sam im je poklonio. Sada pregovaram sa jednom kompanijom da krenemo u novi pohod, ekspediciju, i otkrijemo jednu novu misteriju grada, koji je sli~an Mak~u Pik~uu – ka`e dr Had`iNikoli}. Ro|en je u Valjevu, Medicinski fakultet je zavr{io u Beogradu, ra dio je u Kli ni~ko-bol ni~kom centru „Zvezdara” i u Klinici u Kovinu, bio je lekar radnika u „Energoprojektu” me|u , prvima je po~eo da primenjuje akupunkturu u okviru neuropsihijatrije, a u Zavodu za za{titu zdravlja `elezni~ara imao je zva-

Pad s konja
– Se}am se da sam u jednom trenutku pao sa konja i da mi se napravila modrica, i svi su se razbe`ali videv{i to, rekav{i da je re~ o „ujedu mrtvih” Morali smo . da tra`imo nove vodi~e. Shvatili smo da smo na ne{to nai{li tek onda kada su ma~ete „udarile” u kamen. Videli smo elipsastu citadelu sa pet kula i uzanim ulicama, sa ostacima koji podse}aju na stambene prostorije. Sa nama je i{ao peruanski policajac, predstavnici ove dr`ave su

Dr. ^aslav Had`i-Nikoli}

nje pomo}nika direktora. Trenutno predaje na Visokoj {koli za ra~unare i elektrotehniku, medije i masovne komunikacije, a ~lan je doktorskog tima emisije „Survajver” , gde poznatim li~nostima pru`a psiholo{ku podr{ku. Za vreme ratova, sankcija i krize na podru~ju biv{e SFRJ odlazio je na rati{ta da bi pomagao vojnicima, ali o tim te{kim trenucima nerado govori.

Najve}a ljubav
Nje go va naj ve}a lju bav je Ju`na Amerika. Nije ni ~udo, jer vi{e od 25 godina prou~ava na~in na koji {amani Amazonije hiljadama godina le~e psihi~ke probleme ljudi iz plemena. Uspeo je da dopre i do nedodirljivih plemena [ipibo, Aguarunas, Ma~igenkas i Amarakaires i da vidi kako izgleda njihov svet lekovitih halucinogenih rituala. Boravio je i u Ekvadoru, Boliviji... – Slika o nekoj kulturi dobija se samo stvaranjem „unutra{njeg vidika” sagledavanjem te , kulture iznutra. Nimalo nije lako da vas ti narodi prihvate, da u|ete u njihov svet. Preko posrednika ka`em poglavici {ta `elim, a onda ~ekam da plemenski savez odlu~i da li }e me pustiti. De{avalo se da ~ekam poziv i po {est meseci, dok me oni u me|uvremenu prou~avaju iz daljine. Oni vas ne}e napasti ako po{tujete njihova pravila i ne ulazite na njihovu teritoriju bez odobrenja. Sa misionarima, koji prave kontakt sa njima, imao sam do-

bre odnose. Tek onda kada postanete deo grupe, postoji mogu}nost da prisustvujete njihovim psihoterapijskim ritualima i da vidite {ta je smisao toga. Moja supruga je antropolog i dobro je {to je sa distance mogla da prati sve ono ~emu sam prisustvovao – ka`e dr Had`i-Nikoli}. Svoju `eljom za znanjem i ispitivanjem nepoznatih predela, zapo~eo je osamdesetih godina pro{log veka, odlaskom u Indiju, da bi zatim oti{ao u Kinu, gde je proveo neko vreme na usavr{avanju. Kinezi su bili iznena|eni time da nijedna ustanova nije stala iza njega i da je od svojih para platio edukaciju, a kada se vratio u Srbiju – iznenadio se kada su mu javili da su oni odlu~ili da mu nadoknade tro{kove. U Hongkongu je nau~io kako se akupunktura mo`e primenjivati u le~enju narkomanije, uveren je da je zbog pritiska farmaceutske industrije ova metoda le~enja zavisnika nepravedno gurnuta u stranu.

Detalj sa putovanja kroz Amazoniju

Jedna `elja
Na{ sagovornik ima jednu `elju: da zajedno sa ljudima sli~nih interesovanja, me|u kojima izdvaja dr Mirjanu Mi}ovi}, otvori bolnicu integrativne medicine za sirotinju, za one koji nemaju novca da plate lek i preglede. Ka`e da }e raditi na tome da se prona|u sponzori koji bi pomogli da se ova humana ideja sprovede sa re~i u delo. A dok se to ne ostvari, na pomolu je novo putovanje. Naravno, u Ju`nu Ameriku...

[aman rje{ava porodi~ne probleme
[aman u plemenu, poput psihijatra u savremenom svetu, tokom seanse procenjuje da li treba le~iti pacijenta jo{ na neki na~in, pa ga onda {alje drugoj osobi – koja le~i travama. Oni naj~e{}e poma`u onda kada se jave problemi zbog raspadanja grupe ili pro{irene porodice, ili kada neko ima muke u lovu. Pravilo je naj~e{}e takvo da osoba popije odre|eni napitak i da {amanu govori kakve slike vidi, a da onda on tuma~i njihovo zna~enje. Kada se desi da neko iz plemena do|e u zapadnu civilizaciju, naj~e{}e strada od malih boginja i oboljenja koja su kod nas gotovo iskorenjena.

UNUTRA[NJI VIDIK Slika o nekoj kulturi dobija se samo stvaranjem unutra{njeg vidika, sagledavanjem te kulture iznutra. Nimalo nije lako da vas ti narodi prihvate, da u|ete u njihov svijet

46

KORAK NAPRIJED
Pet `elja Googlea
Google je pod istragom zbog navodne zloupotrebe sna`ne pozicije lidera na polju internet-pretrage, a konkurentske kompanije uveliko sudskim putem tu`e Google i njegove partnere budu}i da se ova gigantska kompanija sve vi{e {iri na tr`i{ta na kojima je ve} konkurentna. Analiti~ari su objavili pet stavki koje se u toku 2012. godine o~ekuju od Googlea. Kao prvo, o~ekuju se nove antitrust odluke, druga stvar koja se o~ekuje jeste da }e Google poja~ati odbranu za patente, dok je tre}a o~ekivana stvar da }e pretra`ivanje postati vi{e dru{tveno. U toku 2012. o~ekuje se dodatna Android fragmentacija, kao i dalje pove}anje Chrome tr`i{nog udjela.

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

ViewSonic ViewPad 97a tablet
ViewSonic je predstavio novi slate tablet na kineskom tr`i{tu - ViewPad 97a. Ovo je 9.7“ tablet-ra~unar koji je baziran na 1.2GH6 ARM Cortex A8 procesoru. Tablet karakteri{e 9.7“ ekran IPS opsega rezolucije 1024x768, 1GHz sistemske memorije, kao i slot microSD kartice za pro{irenje skladi{tenog kapaciteta. Ovaj model, tako|er nudi WiFi, 3F, 1080p podr{ku, USB i HDMI. Operativni sistem koji ovaj ra~unar koristi je Android 2.3 Gingerbread. ViewSonic ViewPad 97a }e biti dostupan na kineskom tr`i{tu od ovog mjeseca. Za sada nema informacija o cijeni.

Samsung NP530 ultrabook
Samsung NP530, prvi ultrabook model ove kompanije, najavljen je prije dvije sedmice u Aziji, a sada je dostupan za prednaru~ivanje i na pojedinim evropskim tr`i{tima. Ovaj model Serije 5 dostupan je sa po~etnom cijenom od 799 eura i karakteri{e ga Intel Core i5 2467M procesor radnog takta 1.6GHz, 500GB/16GB HDD/ SSD hibridni drive, 4GB DDR3 sistemske memorije, rezolucija ekrana 1366x768 piksela, kao i ~etvoro}elijska baterija kapaciteta 55Wh koja, prema tvrdnji proizvo|a~a, mo`e da obezbijedi vrijeme rada od 6,5 sati. Sve ovo je spakovano u ultrabook ra~unar koji je debljine samo 17,8 mm i koji po izgledu podsje}a na MacBook Air, ali tako|er i Acer S3 ultrabook.

LG DM92, DM82, DM52, D43 3D
LG je predstavio ~etiri 3D monitora koji su nazvani LG DM92, DM82, DM52 i DM43. Sva ~etiri monitora karakteri{u IPS panel i 3D tehnologija. LG DM92 je 27“ 3D monitora za profesionalce. Ovaj monitor karakteri{u tanko postolje i Cinema Screen, koji je upotpunjenhromiranimpostoljem. Model LG DM82 je 23“ monitor koji karakteri{u crno metalik postolje i tanka osnova. Ovaj model posjeduje ugra|ene 7W zvu~nike. LG DM52 je dostupan u dvijeveli~ine 23 i 27“ Ovi modeliposjedujuHDMI . i USB konektore. LG DM43 je interesantan po tome{to mo`e da konvertuje 2D sadr`aje u 3D bez ikakvog dodatnog softvera.

Pristup Facebooku putem mobilne aplikacije

300 miliona korisnika
Vi{e od dvije tre}ine mobilnih korisnika je pristupalo Facebooku putem iOS ili Android aplikacije
Prema najnovijem izvje{taju koji je napravio analiti~ar Benedikt Evans za kompaniju Enders Analysis, kori{tenje Facebook aplikacije je u posljednjih nekoliko dana pove}ano, pa je tako registrovano da je najve}a svjetska dru{tvene mre`a imala vi{e od 300 miliona korisnika koji su mre`i pristupili preko njene mobilne aplikacije. Prema podacima od 27. decembra, vi{e od dvije tre}ine mobilnih korisnika je pristupalo Facebooku putem iOS ili Android aplikacije. Gledaju}i ovaj grafikon, Windows Phone je i dalje prili~no bezna~ajan, iako se to mo`e itekako promijeniti sljede}e godine, kada bi Nokia trebalo da iza|e sa nekoliko smartfonova koje pokre}e Windows Phone. Trenutno oko 70 posto od 70 miliona aktivnih RIM korisnika ima instaliranu Facebook aplikaciju. To je dosta visoka stopa penetracije (za iOS i Android ona je oko 50 posto), {to pokazuje koliko je RIM sna`an kada su u pitanju poruke. Daleko najva`nija stvar u vezi s ovim grafikonom je 300 miliona korisnika mobilnih aplikacija. To je vi{e nego {to Apple ili Android imaju ukupno korisnika, svaki ima oko 225 miliona aktivnih mobilnih korisnika. Facebook je krajem

Kineski proizvo|a~ je predstavio Android baziranu igra~ku konzolu nazvanu S7100. Iako ovaj gadget ne mo`e predstavljati opasnost za Sony PS Vita konzolu, sigurno }e zadovoljiti igra~e koji tra`e jeftinije rje{enje. Rije~ je o konzoli koja posjeduje kapacitivni ekran osjetljiv na dodir du`ine dijagonale 7“ rezolucije 800x480 piksela.

Kineska konzola

septembra objavio da najve}a dru{tvena mre`a ima ukupno 800 miliona korisnika od kojih 350 miliona mobilnih. Brojke su pokazivale da je to bilo oko 250 miliona mjese~no aktivnih korisnika aplikacije, drugim rije~ima 70 posto mobilnih korisnika i 30 posto svih korisnika koristi mobilne aplikacije za pristup Facebooku. iOS i Android aplikacije su na putu da postanu jedna platforma s obzirom na to

da Facebook `eli da ih umota u zajedni~ko HTML5 iskustvo. Od sljede}e godine, Facebook }e tretirati ovu bazu korisnika mobilnih aplikacija mnogo ozbiljnije, mnogo vi{e kao glavni proizvod po~ev{i od ogla{avanja. Facebook je naporno radio na obnovi svojih mobilnih sajtova, ulazio je u partnerstva sa operaterima {irom svijeta kako bi bio u mogu}nosti da ponudi korisnicima besplatan pristup svojim uslugama.

Posjeduje i procesor radnog takta 1GHz kao i mali 400 grafi~ki procesor. Ostale specifikacije konzole uklju~uju 512MB DDR2 sistemske memorije, 2MP kameru sa zadnje i VGA sekundarnu kameru sa prednje strane, WiFi, HDMI-izlaz i TV izlaz. Cijena je oko 140 dolara.

Pokretanje doma}e proizvodnje

Pojavile su se specifikacije o Intel 32nm Medfield platformi, njihovom najnovijem izdanju Atoma i prvog predstavljenog SoC orijentisanog na smart telefone i tablet-ra~unare.

Intel Medfield 32nm

Argentina zabranila iPhone i BlackBerry
Argentinska vlada rije {i la je da trenutno zabrani uvoz ure|aja kao {to su iPhone i BlackBerry kako bi po kre nu la do ma}u proi zvo dnju. Uvo|enjem ove zabrane ne}e se mo}i prodavati nijedan ure|aj koji je napravljen izvan ove ju`no ame ri~ke dr`ave, prenosi intomobile.com. Ap ple te le fo ni ~ine 60 posto tr`i{ta smartphonea u Ar gen ti ni, {to zna~i da }e ova zabra na ima ti pu no utjecaja na industriju mobilnih telefona. Me|utim, Nokia, Motorola, Samsung i Microsoft imaju proizvodne pogone u Argentini, pa Android i Windows telefoni nisu obuhva}eni ovom zabranom. Vlada Argentine objavila je da }e zabrana na uvoz iPhonea i BlackBerrya prestati biti va`e}a kada ekonomija poka`e znakove oporavka i stabilizacije, ali nisu dali naznaku kada }e se to desiti. Argentinska vlada je prije ove, uvela mjeru po kojoj je uvoz elektronike bio oporezivan 20,48 posto pored poreza na prodaju od 21 posto. Prema objavljenim informacijama, Medfield Tablet Platforma sastoji se od 1.6GHz CPU, 1GB DDR2 RAM-a, Wi-Fi, Bluetooth i FM radija kao i neke vrste GPU, dok }e varijantu za smart telefon sigurno odlikovati manja brzina radnog takta. Prema navodima VR-Zone, ovaj 1.6GHz Medfield ~ip postigao je 10.500 poena u okviru CaffeineMark 3, Java baziranom kombinovanom benchmart testu.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012. Dekorativne tapete ponovo u trendu

POMO] U KU]I

47

NOVOSTI I PREPORUKE

Najve}i adut toplina

i elegancija
Dekorateri ih preporu~uju za svaku prostoriju, ~ak i kuhinju i kupatilo • Lako se odr`avaju i oplemenjuju ambijent efektnije od farbe ili slika
Tapete su nekoliko sezona apsolutni hit u enterijeru, a dominiraju neobi~ne nijanse, dezeni i teksture. Dekorateri ih preporu~uju za svaku prostoriju, ~ak i kuhinju i kupatilo, jer se lako odr`avaju i oplemenjuju ambijent efektnije od farbe ili slika. Najve}i adut tapeta je {to u dom unose toplinu i eleganciju, mnogi modeli kreirani su sa ciljem da postignu neobi~ne efekte u prostoru. U trendu su sve boje, posebno intenzivne i neobi~ne, a {to se dezena ti~e dominiraju geometrijski oblici, retro i floralni motivi. Papirne tapete su prevazi|ene, na tr`i{tu je najzastupljeniji materijal vinil, ali i luksuznije varijante u obliku prirodnih tekstura poput svile, pamuka, viskoze, trske, bambusa, jute. Efektno djeluju i tapete od mljevenog kvarca i granita koje se posebno preporu~uju za supermoderne enterijere. Tapete od vinila veoma su lake za odr`avanje, na njima se ne talo`i pra{ina, a mogu i da se peru vodom i deterd`entom. Kada su u pitanju izuzetno osjetljivi materijali poput svile ili viskoze, koji ne moJedenje sira mo`e da bude manje {tetno za srce nego jedenje putera, pokazali su rezultati danskog istra`ivanja. Istra`iva~i su konstatovali da uprkos ve}oj koli~ini zasi}enih masnih kiselina u siru, to nema uticaj na pove}anje nivoa lo{eg holesterola u krvi u pore|enju s istom koli~inom putera. Nau~nici su do{li do tih rezultata obavljaju}i kontrolu oko 50 osoba pod re`imom ishrane u kojem je dio dnevnog unosa lipida bio zamijenjen bilo sirom, bilo puterom. Nakon {est sedmica, osobe koje su jele sir imale su ni`i nivo lo{eg holesterola (LDL) od onih koje su jele puter.

Jedite sir za zdravije srce

gu da se kvase, proizvo|a~i ih obla`u specijalnim za{titnim slojem da bi sprije~ili upijanje mirisa, zadr`avanje fleka i promjenu nijanse pod uticajem svjetlosti i toplote. S druge strane, bambus, trska i juta prili~no su izdr`ljivi, ne skupljaju pra{inu, tako da imaju antialergijsko svojstvo, a mogu i da se kvase. Savremene teksture tapeta ne mogu da se zapale, pa su pogodne za javne objekte, a preko njih se mo`e i kre~iti.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Me|u aktuelnim trendovima ove sezone viza`isti preporu~uju prirodne i deblje obrve oblikovane u retro-stilu. Ipak, da biste ih istakli na pravi na~in, va`no je kakav stil {minkanja }ete primijeniti. Za po~etak je va`no da znate da ako imate svijetle obrve, nikako ih ne potamnjujte olovkom ili sjenom, izaberite boju do dvije nijanse tamniju od va{ih obrva. Uz ovakav oblik obrva izbjegavajte ajlajner. Najbolji izbor je sjen~enje o~iju u smokey eyes stilu, neka preovladaju `enstvene i nje`ne nijanse. Umjesto ajlajnera, mo`ete koristiti krejon samo na spoljnim uglovima. Ako vam pristaju ljubi~aste nijanse, poigrajte se njima kako `elite, jer ih i viza`isti posebno predla`u uz deblje obrve. Umjesto crnog, mo`ete da isprobate i ljubi~asti ajlajner, koji savr{eno pristaje svakoj boji o~iju.

Deblje obrve u retro-stilu

Dok je pro{le godine akcent vi{e bio na kovrd`avoj i dugoj kosi, u 2012. godini }e preovladavati kratka kosa. Tu su, prije svega, sve varijante bob frizure, ali je bitno da je prilagodite obliku lica. Sa njom uvijek mo`ete eksperimentisati, farbati je, skra}ivati samo jednu stranu, mijenjati {i{ke... i uvijek }ete izgledati svje`e i moderno. Kratka kosa nije te{ka za odr`avanje, posebno ako je dobro o{i{ana. Manje vremena vam treba da je operete i osu{ite, a uz dobar preparat ste uvijek spremni za izlazak. Asimetri~no slojevito {i{anje da}e va{oj frizuri jo{ neobi~niji izgled. Tako|er, ukoliko volite da eksperimenti{ete, najbolji izbor je kratko o{i{ana kosa na potiljku, a naprijed do donje ivice u{iju. Kada je farbanje u pitanju, podloga bi trebalo da bude svjetlija, a na njoj izvu~eni pramenovi veselih tonova: crvene, plavo-zelene, roza i ljubi~aste.

Vrijeme je za kratku kosu

Ri`oto sa {ampinjonima i bijelim vinom
Potrebno:
2 glavice crnog luka mrkva 300 grama svje`ih {ampinjona {olja i po o~i{}ene ri`e paradajz 1/2 litra supe od povr}a (kocka za supu) bijelo vino bijeli luk maslinovo ulje mje{avina za~ina biber [ampinjone dobro oprati i osu{iti. Na maslinovom ulju propr`iti usitnjen crni i bijeli luk, dodati usitnjenu mrkvu, pa dinstati desetak minuta. Zatim dodati nasjeckane {ampinjone (ne previ{e usitnjene), oguljen i isjeckan paradajz i jo{ malo kr~kati na tihoj vatri. Dodati o~i{}enu i opranu ri`u, promije{ati, naliti supom od kocke, dodati vino, mje{avinu za~ina, pa prebaciti u zemljani sud i staviti da se pe~e u umjereno zagrijanoj pe}nici.

Priprema:

48

FELJTON

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Besim Avdagi}: O hrani i stanovni{tvu (9)

Neizvjesna budu}nost
Po nekim procjenama UN-a, oko ~etiri milijarde ljudi na Zemlji nema ishranu koja obezbje|uje 3.000 kalorija po standardima FAO-a
Hranu kao oru`je upotrijebio je onomad i ministar inostranih poslova SAD-a Henry Kissinger pod ~uvenom krilaticom: „Nagradi prijatelja, kazni neprijatelja“ sa kojom je svrgnuo sa vlasti ~ileanskog predsjednika Aljendea. Za njega se tvrdi da je i tvorac agresivne diplomatije sa po~etka osamdesetih godina pro{log stolje}a, po principu „mrkve i {tapa“ koja je i dandanas aktuelna. Tu politiku svjetska javnost je odmah do~ekala „na no`“ pa ju je predsjednik SAD-a Carter ubla`avao, ali i obrazlo`io re~enicom: „Ne mo`e biti mira u svijetu dok su ljudi siroma{ni i gladni.“ Amerika tih godina nije bila ni siroma{na ni gladna. Jo{ tad je raspolagala sa 50 posto svjetskog bogatstva, a imala je samo 6,3 posto svjetskog stanovni{tva. Ipak, ova najrazvijenija zemlja svijeta bojala se „epidemije gnjeva“ u drugim dijelovima zemljine kugle, jer su znali da je osnovno pravo svakog ~ovjeka pravo na `ivot i slobodu, a da je od svih sloboda najva`nija ona od gladi. Gladan ~ovjek nije slobodan. zemalja Sjeverne Afrike i u reporta`ama sa tih putovanja pisao sam i o tamo{njim kontrastima u ishrani. U otmjenim turisti~kim restoranima za nas koji volimo jesti, za pare se mo`e klopati {to ti srce `eli. U neposrednom susjedstvu tih veleljepnih turisti~kih kompleksa, gdje `ivi tamo{nji svijet, a pogotovo tamo duboko u pustinji, u oazama kodnevno umiru desetine ljudi, posebno djece. U dijelovima Kine, pak, vi {e dne vni pro lo mi oblaka prouzrokuju velike poplave. A sili prirode nema odbrane. Nepovoljni klimatski uslovi i klimatske promjene uti~u na vrlo nizak prihod po glavi stanovnika. On je, recimo, u Somaliji toliko nizak da se i ne registruje. Nije mnogo bolje stanje ni u

Ro|en rimski pisac, fi zof, ti~ar nik Mar 106. p.n.e.i ~uveni{egovorpopularikolociTujulijepoCiliceron. Zaslu`an je za preno nje i za gr~ke kulture i najzna~ajniji je predstavnik eklekticizma u filozofiji posljednjeg vijeka p.n.e. Ubijen je 43. po nalogu Marka Antonija kojeg je o{tro napao u svojim besjedama - "filipikama" ("Besjede o besjedni{tvu", "O besjedniku", "O prijateljstvu").

NA DANA[NJI DAN

Nakon po us ka Ko{}u {kog ka, Austri Rusija 1795.tre}ojPrusrazaPoljtanja i Tadeu{asklopile - 1924. gleski En tajni ugovor o podjeli ske.

Hauard Karter

1815. Japanu uki ta stitu ja za "prosvje telj nas 1868.Ucupo~elausposnuviotiincenskaciera"{odigunatiije Meid`i. Car Mu hito ta tralnu carsku
Austrija, Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije. (1866). Izdava~ka ku}a "Larus" kasnije je postala jedna od najpoznatijih u svijetu.

Umro cuski ksiko en klo dista Pjer iz 1875.rje~nikafranAtavinazleLaurus,grafdaiva~ci"Velipekog svjetskog 19. jeka" 17 tomova fran mar{al @ak Se @ofr, ratnog Francus 1931.Umrotvoiraccuskidnikplana@ozefMarnike uzer Prvom svjetskom ratu pobje bitke na 1914. Krajem 1916. je smijenjen s polo`aja glavnokomanduju}eg francuskih armija zbog neuspjeha u operacijama 1915. i 1916. SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.

vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put ka brzom razvoju Japana.

egiptolog Hauard Karter prona{ao u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu sarkofag faraona Tutankamona.

Jaroslav Ha{ek

1961. 1967. 1970. 1977. 1980.
50 MILIONA MRTVIH OD GLADI Na nedavno odr`anoj konferenciji Svjetskog programa za hranu iznesen je podatak da u svijetu godi{nje od gladi umre 50 miliona ljudi, uprkos humanitarnoj pomo}i u hrani i lijekovima
do kojih sam safarenjem dolazio, `itelji gladuju. A siroma{ni, slijedom istorijskih zakonitosti, ra|aju brojnu porodicu. Tako tamo gdje novoro|en~e ima najmanje {ansi da ima {ta jesti, broj gladnih pove}ava se vi{e nego u razvijenom svijetu. Ovi i ovakvi primjeri doveli su do toga da gotovo polovina gladnih `ivi u mnogoljudskim zemljama: Indiji, Banglade{u, Nigeriji, Somaliji... i nekim zemljama tzv. Zelenog mjeseca. Oni su `rtve prirodnih uslova: nepovoljne klime, siroma{tva tla koje se uz to koristi na primitivan na~in. Neki od njih `ive ekstremno lo{e kao {to je trenutno Somalija, D`ibuti, Kenija i Etiopija, gdje kap ki{e nije pala tokom posljednje pola decenije, gdje su usjevi ve} davno spr`eni, a stoka uginula. U tim dijelovima isto~ne Afrike od gladi i `e|i svaKongu gdje je dnevni prihod 0,82 dolara po glavi stanovnika, Banglade{u 1,3 dolara, Etiopiji 1,5 dolara i sl. Prema FAO standardima, siroma{nim se smatraju sve zemlje ~iji je dnevni prihod ispod 2,5 dolara, izgladnjelim ispod 1,5 dolara, a onim ispod 1,5 dolara, prijeti smrt od gladi.

Panam neral Manu to No je dao SAD-a na 1990.dega preski gesesatrupama el AnNoriniokonjeri10 dana prove nih u Amba di Vatikana. jega `eljezni~koj sre}i na gu kista na po nu je 307 lju kada 1990.U komgipozilo juneretnogdivojuza. jePaekspre- sni voz udario u ci te potom deportovan na Floridu gdje mu je su|eno.

Umro ~e{ki pisac Jaroslav Ha{ek, koji je svjetsku slavu D`ek Rubi, koji je ubio Li Harvi Osvalda stekao nedoprije nego {to je Osvald stigao na sud vr{enim humozbog ubistva predsjednika SAD-a D`ona Kenedija, risti~ko-satiumro u bolnici. ri~nim romaU Brazavilu usvojen ustav kojim je nom "Do`ivljaji Kongo-Brazavil progla{en Narodnom dobrog vojnika Republikom Kongo. [vejka u svjetMe|unarodni monetarni fond odobrio skom ratu". Velikoj Britaniji oko ~etiri milijarde doRoman je prevelara zajma za podr{ku britanskoj valuti. To je bio najden na mnoge ve}i zajam u tridesetgodi{njoj istoriji MMF-a. jezike, po njemu Predsjednik SFR Jugoslavije Josip Broz je snimljeno vi{e Tito primljen u Klini~ki centar u Ljubljafilmova, a ni. Po{to operacija na krvnim sudovima nije uspjela, adaptiran je i 3. februara mu je amputirana noga. za pozornicu.

1926.

Sada{njost neprivla~na
Razlog vi{e bila je i ~injenica da je po~etke osme decenije dvadesetog stolje}a, punog kori{tenja dostignu}a unosa stranih materija – umjetnih gnojiva i fitofarmaceutskih sredstava u poljoprivredne proizvode, obilje`io i novi „prasak“ stanovni{tva koji je zaprijetio da ugrozi velike rezultate „zelene revolucije“ . Bojazan vode}e zemlje svijeta od gnjeva gladnih, koja se pokazala opravdanom aktuelnim nemirima na Bliskom istoku je i zbog ~injenice, da glad uzrokuje bolest, pa i smrt, jer je poznato da kad ljudski organizam izgubi tre}inu normalne te`ine, on je izgladnio a s 40 posto on zakonomjerno umire. Po nekim procjenama UN-a, oko ~etiri milijarde ljudi na Zemlji nema ishranu koja obezbje|uje 3.000 kalorija po standardima FAO-a. U korijenu gladi nije samo nedostatak hrane, nego i siroma{tvo stanovni{tva. Ne tako davno boravio sam u nekoliko

1993. 1994.

Predsjednici Rusije i SAD-a Boris Jeljcin i D`ord` Bu{ potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oru`ja za dvije tre}ine. U Sibiru se sru{io ruski putni~ki avion "tupoljev-154". Poginula su sva 124 putnika i ~lana posade.

1996.

Minsko polje

Na prvim parlamentar izborima u Hrvatskoj na pred 2000.na, ubjedljivo konbismrtinimalisjejadnikaziFranje Tu|ma po jedila ko ci opo

Stravi~ne posljedice
Svjetska banka procjenjuje da izgladnjelih, po ovim orijentacionim kriterijima, ima oko 900 miliona, a onih kojima glad mo`e do}i glave 125 miliona. Svjetska banka upozorava, tako|er, da su cijene hrane dostigle „opasni nivo“ zbog ~ega je samo za posljednju godinu dana dodatnih 44 miliona ljudi gurnuto ispod granice siroma{tva. Na nedavno odr`anoj konferenciji Svjetskog programa za hranu, iznesen je podatak da u svijetu godi{nje od gladi umre 50 miliona ljudi, uprkos humanitarnoj pomo}i u hrani i lijekovima. Isto tako, zbog gladi svake godine u Africi, Aziji i Latinskoj Americi dva miliona ljudi ostaju gluhonijemi ili mentalno zaostali, a 250 miliona djece oslijepi.
(Sutra: Pretrpana planeta)

ski su ma to Georg Jermola ta vi kord 2001.Letonjev pospervio jeranonacsvjetdaskikiremeu tr~anju na duge staze, pretr~av{i pet hilja lo U ter ji po je rivanju uli~nih pro ta su, Vene 2003.siminpativenracitesprouliticiKaranakasmisjednicuela, izme|u grupe ze i vnika pred ka tara za 888 sati i 42 minuta. To je bio prvi svjetski rekord u novom milenijumu.

cionih stranaka, a odziv bira~a bio je 80 posto, najve}i od 1990, kada su odr`ani prvi vi{estrana~ki izbori.

Predstavnici me|unarodnih mirovnih snaga u BiH saop{tili da je u toj zemlji, nakon zavr{etka rata, ostalo ~etiri do pet miliona mina i da }e ~i{}enje minskih polja trajati oko 30 godina.

pat avi "boing {io u Kofi Anan Crve je svih pu 2004.Egisanoskimore.onPoginulo737"zasru148selje-- 2002. tnika i ~lanova po de, uglavnom Francu koji su tovali u Egiptu.

Huga ^aveza, poginule su najmanje dvije osobe, a 78 je povrije|eno.

Besim Avdagi} je novinar u penziji. Bio je stalni dopisnik Oslobo|enja iz Njema~ke. U svojim poznim godinama bavi se isklju~ivo feljtonistikom kojom tretira aktuelne naru{ene odnose izme|u prirode i ~ovjeka. U ovom feljtonu autor se bavi demografskom eksplozijom i globalnom pojavom gladi, trenutno najve}im problemom ~ovje~anstva.

2006.

kom skog parla ta ije no ne na jetu Post-ok kes Ti 2007.Odludaviizla{vedsvi{tampanojmenInrinajstar--dnigar prestale su ze u formi i od ta da su dostupne samo na internetu. Te novine su po~ele da izlaze 1645. godine.

Umro Urbano Lacaro koji je uhvatio fa{isti~kog diktatora Benita Musolinija u trenutku kada je on poku{ao da izbjegne savezni~ke snage. Lacaro je bio pripadnik italijanskog pokreta Otpor za vrijeme Drugog svjetskog rata,

Generalni sekretar UN-a Kofi Anan odobrio je osnivanje suda za ratne zlo~ine po~injene tokom desetogodi{njeg rata u Sijera Leoneu.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OGLASI

49

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE

za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

50

MALI OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo kulture i sporta Federalno ministarstvo kulture i {porta

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda 36m2 [enoina 6. Tel. 062/326-886. IZDAJEM pos. prostor 12m2, Ul. Patriotske lige, 150 KM. Tel. 033/211975. BLIZU trolebuske Bistrik super adaptarina namje{ten jednosoban stan II sp. zgrada 400 Km. zvati od 17 h. Tel.033/646-410. IZDAJEM namjene stanove ^engi} (Otoka) 64m2, Vraca-tranzit 73m2, Grbavica-Kova~i}i 110m2, Titova 100m2. Mob. 061/375-787. IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632. IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811273. IZDAJEM na Vla{i}u za novu godinu ku}u za 10 osoba 300KM dan, centr. grijanje, parking. Tel. 061/214868. IZDAJEM stan 96m2, had`i Idrizova kod II gimnazije, 800KM. Tel. 063/639-691. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu priklju~ak za tele fon. in ter net, ka blov ska. Tel.061/209-911. IZDAJEM gara`u Centar Marin dvor cijena po vi|enju. Tel. 062/253712. i 667-994. IZDAJEM garsonjeru u Centru grada. Tel. 061/449-692. IZDAJEM prostor za nadogradnju no kti ju, ko zme ti~ki sa lon.Tel: 061/809-319. IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741. STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368. IZDAJEM Alipa{ino polje dvosoban polunamje{ten. Tel. 033/711-666. KO[EVO marcela [najdera ve}i jednosoban stan I kat. Tel:033/711-665. CENTAR ul. Mejta{ 17m2 namje{tena garsonjera III kat 250Km. Tel. 061/150-519. STROGI centar, povoljno izdajemo pos. prostor (kancelarije) na I i II spratuf. Tel. 033/225-281. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru, Te{anjska ulica. Mob. 061/273-995. IZDAJEM gara`u, na Pofali}ima, preko puta tranvajske stanice. Mob. 061/497-592. IZDAJEM jednosoban stan za studente Grbavica.Tel:065/895-964. BREKA I. Mujezinovi}a dvoipsooban 67m2 I. kat eta`no useljiv povoljno. Tel. 061/350-448. CENTAR strogi trosoban namje{ten eta`no grijanje parking. zaposlenim povoljno. Tel. 061/350-448. IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012. IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel:204-678. IZDAJEM poslovni prostor od 18m2 u Centru grada. Tel:0637717-908 ili 033/214-151. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Vje}nice 200KM. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192059. IZDAJEM poslovni prostor 20m2 u centru grada.Tel:063/717-968. SERVIS ra~unara „AKI“ Grbavica instalacija, nadogradnja.Tel. 061/545375.

OSLOBO\ENJE

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM stan 52m2, u ^ekalu{i, za malo ve}i, Grbavica-Dobrinja, uz doplatu. Mob. 061/171-483.

IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a strancu ili poslovnom ~ovjeku 500 KM. Tel: 061/323347. IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245. IZDAJEM gara`u, Aerodromsko naselje, A. [eremete. Mob. 061/847959. IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.

Na osnovu ~lana 56. Zakona o organizaciji organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 35/05), federalni ministar kulture i sporta objavljuje

J AV N I P O Z I V
za sve zainteresirane Federalno ministarstvo kulture i sporta raspisuje javni poziv za utvr|ivanje programa i projekata iz oblasti kulture i umjetnosti od posebnog zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine, za 2012. godinu. Udru`enja gra|ana i organizacije u oblasti kulture koji se bave produkcijom, prezentiranjem i afirmiranjem kulture imaju pravo apliciranja na javni poziv.

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955. AGENCIJI potrebni stanovi za izdava nje i pro da ju, li jen ti po zna ti.Tel:061/360-084. POTREBAN stan na ~uvanje na podru~ju Sa ra je va i oko li ne. Tel. 066/999-012. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgra di za iznaj mlji va nje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. MIJENJAM dvosoban stan 53m2 u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 033/642-338. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732. POTREBAN stan za unajmljivanje garsonjera ili jednosoban u Centru ili Stari Grad. Tel: 061/589-092.

POZIVAJU SE
svi zainteresirani koji ispunjavaju op}e i posebne kriterije da svoje programe/projekte dostave u roku od dvadeset dana od dana objavljivanja javnog poziva u sredstvima javnog informiranja i to isklju~ivo na propisanim aplikacijskim obrascima koje mogu dobiti na protokolu Federalnog ministarstva kulture i sporta (Obala Maka Dizdara 2, Sarajevo) ili na web portalu Ministarstva: www.fmksa.com. Na osnovu odre|ivanja prioriteta i procjenom prihva}enih programa i projekata, izradit }e se Transfer za kulturu od zna~aja za Federaciju u okviru Odluke o programu utro{ka sredstava. Transfer za kulturu od zna~aja za Federaciju }e ~initi dva programa: 1. Program podr{ke razvoju manifestacija i projekata kulture u Federaciji BiH od internacionalnog zna~aja; 2. Program podr{ke razvoju manifestacija i projekata kulture od posebnog zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine. Korisnici sredstava }e biti odre|eni u skladu sa slijede}im kriterijima: OP]I KRITERIJI Bodovni op}i kriteriji za raspodjelu sredstava iz Transfera za kulturu od zna~aja za Federaciju su: - kvalitet kandidiranih projekata/programa produkcije, prezentacije i afirmacije kulturnog i umjetni~kog stvarala{tva; - doprinos kandidiranih projekata/programa podizanju op}eg kulturnog nivoa gra|ana; - kontinuiranost projekta i njegova tradicijska osnova (projektne aktivnosti koje imaju dugoro~ni u~inak i odr`ivost); - regionalna i nacionalna zastupljenost; - doprinos anga`iranju i afirmaciji mladih u oblasti kulture; - visina procenata ulaganja u program/projekat od drugih nivoa vlasti, inozemnih ili doma}ih partnera u kreiranju i realiziranju programa/projekata te sa~injeni predugovori. POSEBNI KRITERIJI Posebni kriteriji za Program podr{ke razvoju manifestacija i projekata kulture u Federaciji BiH od internacionalnog zna~aja su: - zna~aj koji produkcija ima u razvoju kulture i umjetnosti u internacionalnim okvirima; - zna~aj koji projekti i programi imaju u pogledu predstavljanja Federacije BiH i BiH kao eminentne kulturne sredine; - programi koji obezbje|uju kontinuitet produkcije internacionalno prihva}enih umjetni~kih dometa; - projekti koji prezentiraju i promoviraju kulturu i umjetnost drugih naroda, odnosno projekti koji jasno isti~u zna~aj me|unarodne kulturne saradnje; - broj u~esnika i posjetilaca koji su obuhva}eni projektom/programom (doma}i i inozemni u~esnici i gosti); - projekti koji podr`avaju razmjenu i mobilnost umjetnika i umjetni~kih djela visokog kvaliteta; - obezbje|ivanje kontinuiteta manifestacija od posebnog zna~aja za ugled FBiH i BiH kao eminentne kulturne sredine u regionu i svijetu; - manifestacije koje podr`avaju koprodukciju umjetni~kih djela visokog kvaliteta. Posebni kriteriji za Program podr{ke razvoju manifestacija i projekata kulture od posebnog zna~aja za Federaciju Bosne i Hercegovine su: - zna~aj projekta/manifestacije, originalnost i njegov doprinos promoviranju i afirmiranju bh. kulturnog stvarala{tva i pristupa kulturi u Federaciji BiH; - zna~aj programa za o~uvanje i unapre|enje kulturnog identiteta, kulturnog naslije|a i kulturnog razvoja Federacije BiH; - projekti koji poti~u aktivno u~e{}e i afirmiranje mladih umjetnika i stvaralaca; - broj u~esnika (aktivnih i pasivnih) koji su obuhva}eni projektom/programom; - obezbje|ivanje kontinuiteta manifestacija od posebnog zna~aja za ugled Federacije BiH kao eminentno kulturne sredine. Pored aplikacijskih obrazaca i prate}e dokumentacije, po`eljno je da aplikanti dostave i slijede}u dokumentaciju (koja nije neophodna, ali }e biti uzeta u obzir pri bodovanju): 1. Detaljno razra|en i opisan projekat/program za koji se tra`i podr{ka, uz finansijski plan; 2. Informaciju/izvje{taj o istom ili sli~nom programu ukoliko je realiziran u prethodne dvije godine (kratka verzija); 3. Informaciju o glavnim aktivnostima i uspjesima u radu aplikanta u segmentu kulture tokom prethodne dvije godine (kratka verzija); 4. Okvirni plan rada za dvije naredne godine sa statusom programa u narednom periodu za koji se tra`i podr{ka (kratka verzija). NAPOMENA: Prijave koje nisu dostavljene na propisanim aplikacijskim obrascima sa svom tra`enom dokumentacijom, kao i prijave koje nisu dostavljene u navedenom roku, ne}e biti razmatrane. Tako|er, nepotpune i neta~ne prijave ne}e biti razmatrane. Prijave korisnika koji nisu pravdali namjenski utro{ak odobrenih sredstava dodijeljenih u prethodnim godinama ne}e biti razmatrane. Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu (jednu u originalu i jednu kopiju) treba poslati na adresu: Federalno ministarstvo kulture i sporta Obala Maka Dizdara 2 71 000 Sarajevo S obaveznom napomenom: „Za javni poziv” Rok za dostavljanje potpunih prijava je do 23.1.2012. godine. MINISTAR Salmir Kaplan Broj: 06-14-5285/11 Sarajevo, 29.12.2011. godine

PRODAJA
POFALI]I, prodajem stan 57m2, Zahida Panjete 7D, II sprat. Tel: 063/971-797.
7974

FERHADIJA, 70m2, adaptiran, 1/1, 250.000KM. Mob. 061/103-130.
8008

PRODAJEM stan 80m2 I sprat Stari grad ima gara`u zidanu, austriska gradnja. Tel: 033/441-879 od 16 do 20h. ILIJA[, prodajem trosoban stan 82m2. Mob. 061/106-410. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan, 71m2 + dvije lodje i balkon, Hrasno. Tel: 033/647-525. PRODAJEM hitno staru kamenu ru{evnu ku}u na Pelje{cu, Popova luka 236m2 i 436m2 oku~nice za 50000 KM. Mob. 062/945-444. PRODAJEM stan na Ko{evu 32m2 adaptiran sa stvarima ul. Patriotske li ge sprat 8, ci je na 75.000KM. Tel:061/365-990. S. Grad Logavina, jednosoban 29m2 1. spr. 62.500 Km. Stup novogradnja 45m2, 9. spr. 2 lift. Tel. 061/702881. PRODAJEM ku}u u izgradnji ulaz u Osjek sa svim pa pi ri ma. Tel: 062/225-012. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom Trg Heroja. Tel:065/021-556. PRODAJEM stan 45m2 u Hrasnom Trg Heroja. 93.000KM. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom Azize [a}irbegovi}. Tel. 065/021556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ~ar{iji Bravad`iluk.Tel. 065/021556. DVOSOBAN stan u Aleji Lipa 52m2 6 kat ima balkn djelimi~no adaptiran. Tel. 061/320-439. PRODAJEM trosoban stan na Mejta{u. Tel. 215-765 i 065/492-720. PRODAJEM stanove u novogradnji Stup Tibra 32m2 garsonjera, 44m2 dvosoban, 58m2 trosoban. Tel.061/365-990. PRODAJEM stan 45m2 adaptiran u Hrasnom ul. Trg Heroja 19 sprat. Cijena 1800 pom m2.Tel:061/365-990. PRODAJEM dvoeta`ni poslovni prostor 92m2, na Ciglanama, kod Robota. Mob. 061/159-213, 061/365-990. CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat, 2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K. Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob. 062/383-064. PRODAJEM stan na Ilid`i Pejton 37,2+balkon 2 sprat. Tel: 061/198642. POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243329 i 061/437-719.

PONUDA
IZDAJEM namje{ten stan 60m2, ul. Porodice Ribara 97/2, Hrasno kod d`amije tel. 657-511 i Mob. 069-053236. IZDAJEM povoljno studenticama ku}u, sa tri komforno namje{tene sobe i zajedni~kom kuhinjom i toaletom, centar grada. Mob. 061/206-205. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473. MANJA namje{tena soba, poseban ulaz, cen. grij. kupatilo, TV, zaseban ulaz, strogi centar, samcu, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177684. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, cen tar. Mob. 061/573-640. IZDAJEM namje{tenu trgovinsku ra dnju za gra nap, 40m2. Mob. 061/358-772 i 033/410-655. IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, povr{ine od 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165. IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, ul. Akifa [eremeta. Mob. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten stan, 80m2, extra povoljno, kod Holiday Inna, Marijin dvor, za strance i poslovne ljude. Mob. 061/897-959. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. bra~nom paru bez djece ili zaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928057. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu sa ili bez gara`e. Tel. 033/248-394. IZDAJEM gara`u 13m2 aerodrom naselje povoljno. Tel. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten stan 80 ekstra kod Holidey Inna. Za strance. Tel. 061/897-959. IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.ap ple in pho ne.Mob. 062/695-695. PRODAJEM prvoklasni hercegova~ki med, kadulja, cijena sajamska. Mob. 061/713-410. PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247186 i 061/785-535. PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel. 033/544-883 i Mob. 066/280-174. PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191521. PRODAJEM vise}u kuhinju, vitrinu sa ormarom, kau~, fri`ider sa samrziva~em, i poklanjam dva tepiha. Tel. 062/352-885. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mra va u va {em stam bne om ili posl.prostoru. Tel. 061/243-891. PRODAJEM prozore. Mob: 061/869396. PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631. @ELJEZNE merdevine visine 280 cm i {irine 35cm, 30 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM pe~ na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128. PRODAJEM vi{e hiljada zna~ki u albumima. Tel:062/127-833. PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304-714. PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 0627326-072. PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973. PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456. KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM kuku za Audi 80-B4, 92. god. Mob. 063/121-524. KUPUJEM dionice, certifikate, obveznice stare devizne {tednje, ratne {tete i dr. dobro i odmah pla}am. Tel. 061/191-935.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
ZDRAVKO (MILOSAVA) PU[ONJI]
1935 — 2012.

51

U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, prijateljima i poznanicima tu`nu vijest da je na{ dragi

VOZILA
PRO DA JEM ka ra van Merce des 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720. PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518. PRODAJEM kamion korpa 12m Iveco 35-10, 1999. god. Tel. 033/553865, 061/895-017. RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756. MAZDA 323 F, 2001. god. 1,6, 16V, ful opre ma, me ta lik si va. Mob. 061/221-668. PRODAJEM kombi WW TIP F2 255 benzin.Tel:062/095-474. PRODAJEM Reno Megan Cupe 1,6 16V gara`iran-o~uvan. registrovan. do 7.2012.Tel:061/730-405. JUGO 55 ispravan registrovan do maja 2012. u odli~nom stanju. Tel. 061/519-643. i 033/237-501. PRODAJEM hitno Ford tranzit 2003. godina.Tel:063/361-311. PRODAJEM turbinu i alternator od turbo dizel golfa 3, cijena 220 KM, po je di na~no do go vo rom. Mob. 061/210-576. PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200. MER CE DES B kla se 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414. LAN DRO VER du gi ben zi nac u odli~nom stanju-gara`iran 1973. za 15.000 KM sa rez. djelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899. PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544. PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518. PRO DA JEM Nis san 1,6 Sanny odli~om stanju povoljno. registrovan do 27.9.2012. Tel: 061/275-666.

nakon du`e i te{ke bolesti preminuo 2. januara 2012. u 6.30 sati u 77. godini. Ispra}aj }e se obaviti u srijedu, 4. januara 2012. godine, u 14 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a sahrana na ateisti~kom groblju Bukov~i}. O`alo{}eni: supruga Azra, sinovi Vensan i Milosav, sestra Milka, zet Obrad, snahe Nedeljka i Na|a, unu~ad Danijel, Vanesa, Nora i Sergej, svastika Zehra, {ure Sead, Fuad i Midhat, {urjakinje Anica, Isama i Ljilja, porodice Pu{onji}, Ibrahimovi}, Cvijovi}, Goli}, Bajkovi}, Bogdanovi}, Bari{i}, Mini}, Marjanovi}, Anti}, [erifovi}, prijatelji: kumovi Dugonji}, Ramljak, Vukovi}, Stanisavljevi}, Radoj~i}, \ug, Kuburovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
030

ZAPOSLENJE
HITNO potrebna radnica sa iskustvom za rad u cvje}ari, Sarajevo, Alipa {i no po lje. Tel. 063/355350,062/607-796. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel/fax: 070/235-236, 061/225424. ZA POSAO u Italiji potrebni majstori za brodogradnju. inf. na telefon 00385922309257. Zapo~nite biznis proizvodnjom nekog od 50 alkoholnih pi}a prva doma}a bro{ura. Tel. 032/244-417. SAMOZAPOSLENJE proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvoda. Knjiga eteri~na ulja. Tel. 032/244417.

ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, {alovanje, betoniranje, povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241465. MOLERSKI radovi uredno kvalitetno.Tel: 062/127-525. PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089. ^ISTIM i odr`avam stanove samo ozbiljne ponude. Tel. 062/970-325. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~e sme, vo do ko tli}e. Tel.061/205-803. MATEMATIKA za sve {kole i fakulteta. Tel:061/800-259. OBAV LJAM po slo ve zi dar ske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. PROJEKTNA dokumentacija za potrebe legalizacije bespravno. Tel. 066/160-788. TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radion. Tel:033/718405 i 061/156-728. SEERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel: 061/551-035. POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545888. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proradnja, trgovina, usluge, samostalne poduzetnike. Tel. 061/160-020. NJEMA^KI jezik, instrukcije i prevod, kucanje radova na ra~unaru. Tel. 523-998 i 061/863-559. STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034. U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196 Ilid`a OBAV LJAM zi dar ske ra do ve, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. PREVOZ stvari, namje{taja i ostalog ve}im kombijem radna snaga, povoljno. Tel. 066/687-703. ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Mob. 061/132149. IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941. NJEMA^KI advokat iz BiH zastupa svim pravnim stvarima u Njema~koj.Tel. 061/537-739. KOMBIJEM povoljno vr{m prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513948.

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HUSO (MEHE) ZEMANI]
preselio na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Raza, sinovi Meho i Ismet, k}erke Zlatka i Alija, sestra Huma, unu~ad Aida, Adisa, Sanela, Muamer, Adna, Ajla, Adem, D`enita, Adnan, Aldijana i praunu~ad Amna, Dervi{, Edim, Faris, Amar, Naida, Adna i Lejla, sestri}i D`emo, Naim i sestri~ne Hajra i ]amila, zetovi D`afer, Merhid, Ramiz i Armin, snahe Azemina i Safeta, daid`i} Hamid, daid`i~ne Ziba i Rifa, amid`i~ne Mejra i Haska, te porodice Zemani}, Mahini}, Biber, Dedi}, ^opra, Radonja, Husni}, [emi}, Sad`ak, Hod`i}, Tucak, Karkelja, [ljivo, Mahovi}, Le{o, Bostand`ija, Pribinja, Kova~, Cernica, ^omaga, ]urt, Ge`o, Vili}, Oputi}, Maci}, Had`i}, Gluho, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Dolina mira 18, Aneks. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred samoposluge „Samkoprom“ - Aneks, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. POVOLJNO, vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, harmonika vrata i PVC-rehau stolarija. Mob. 061/214-303. KOMBI prevoz: selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjoskolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858. ^UVALA bih dijete u svom stanu imam iskustvo i preporuku. Mob. 062/682- 399. ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzraste, mo`e dolazak ku}i, profesorica u mirovini. Mob. 061/139768. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. ODR@AVALA bih par puta sedmi~no stan, starijoj osobi. Mob. 066/303818. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. POVOLJNO i kvalitetno radimo centralno, eta`no grijanje, vr{im zamjenu konvektora, vr{im, zamjenu ko ve kto ra uz ga ran ci ju. Mob. 061/922-476 i 033/800-514. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400. KERAMI^AR zvati na tel: 061/460606.

KUPOVINA
KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507. KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104 KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu u FBiH i RS, prodajem certifikate povoljno za otkup stanova. Tel: 061/175-237. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice firmi, fondova, najbolje pla}am. Isplata i dolazak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {oravne i sve predmete od zlata, naj bo lje pla}am, is pla ta i do la zek odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM lomljeno zlato i dukate najbolje pla}am.Tel. 061/965-126. KUPUJEM lomljeno zubarsko zlato dukate i zlatne satove. Tel. 033/655598 i 061/553-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice obveznice u FBiH i RS isplata odmah. Tel. 061/375-634. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratnu od{tetu dionice obveznice dolazak i isplata odmah. Tel. 062/451-791. KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

OSTALO
PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219. PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328. PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM TE-a pe} 2, povoljno. Tel:063/918-909. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775. ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852. PRODAJEM pelene za odrasle velike br. 3. Tel:061/364-663. PRODAJEM preparirano mladun~e TIGRA, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440. PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507. PRODAJEM Deutsches sprich-worter lexikon 5/1 50 KM. Tel:061/274450.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

RE[AD ([ERIFA) [AKOVI]
preselio na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Asima, k}erke Alma i Azra, unu~ad Dajana, Monika i Selma, zet Ivica, sestra Amira, brati} D`emaludin sa porodicom, zet Ibro, {ure had`i Be}ir, Sejdo i Safet, svastika Kada, te porodice [akovi}, Sejdi}, ^epo, Isanovi}, Husomanovi}, Ho{o, Kurtaj, Radonja, Had`ovi}, Fazlija, Pivi}, ^i{ija, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. prvomajska 31, [vrakino Selo. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak — pripremajte se (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[A]IRA (HUSEINA) KULOGLIJA, ro|. NURKOVI]
preselila na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Grahovi{te - Barica. O`alo{}eni: sinovi Ned`ad, Sinan i Mujo, k}eri Ifeta, Sabina i Dina, snahe Fikreta, Hiba i Mersida, zetovi D`evad i Nermin, unu~ad Mirza, Mirnesa, Amina, D`enita, Elvira, Eldina, D`enan, Admir, Fahira, Armina, Amra, Nermina, Eldis, Belma i Lejla, te porodice Kuloglija, Nurkovi}, Haznadar, Ho{i}, Kafed`i}, Drugovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u d`amiji Hotonj. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

REMZIJA (MUJE) ZGODI], ro|. RED@OVI]
preselila na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Nusret, sinovi Asim i Damir, k}erka Emina, snahe Bahrija i Selma, zet Emir, unu~ad Nejra, Ema, Sejla, Azra, Faris i Afan, sestre Sumbula i Raska, zaova Munevera, zet Avdo, djeveri Muhamed, Hi{am, Nurudin, Ahmed i Galib, jetrve Devleta, ]amila, Hajra i Fahra, te porodice Zgodi}, Red`ovi}, Svraka, Kla~ar, Selmanovi}, Sadikovi}, Mehi}, Resi}, Medo{evi}, Kahriman, Softi}, Kurtovi}, Lutvikadi}, Imamovi}, Zuko, Mili~evi}, Nogo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. had`i Mustafe Penjave 42, Hrasno. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred restorana „Ru`a“ - Hrasno, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

HASNIJA (HASANA) FAZLAGI], ro|. D@AFEROVI]
preselila na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin D`email, k}erke Fadila, Vasvija i Fatima, unu~ad Hasko, Minela, Ermin, Kenan i D`ejna, brat Salko, sestra Ismeta, snahe Minka i Salkuna, zetovi Hilmo, Asim i Bekir, brati}i, brati~ne, sestri~ne, sestri}i, te porodice Fazlagi}, D`aferovi}, [abanija, ^erkez, Hatibovi}, Me{i}, Sabljica, Kadri}, Had`i}, Peljto, Mujezinovi}, Skenderagi}, Memi{evi}, Pa{i}, Srna, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Ragiba D`inde 94, Boljakov Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa autobuske okretaljke Boljakov Potok, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

AMIR (OMERA) SOFTI]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 2. januara 2012, u 52. godini. D`enaza }e se klanjati u utorak, 3. januara 2012. godine, poslije ikindija-namaza (14 sati) u haremu d`amije Donji Had`i}i, a ukop }e se obaviti na gradskom mezarju Kopi{anj - Had`i}i. O`alo{}eni: sinovi Almir, Mufik, Amer i Almedin, snahe Amela i Admira, unuci Malik i Maid, bra}a Mustafa i Muzafer sa porodicama, sestre Nezira, Munira i Hajrija sa porodicama, te porodice Softi}, Osmanovi}, Hrnji}, Isakovi}, Kova~evi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

HIDAJETA (IBRI[IMA) MUMINOVI], ro|. HOD@I]
preselila na ahiret u nedjelju, 1. januara 2012, u 58. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 15 sati na mezarju Grahovi{te - Barica. O`alo{}eni: suprug [ahbaz, k}erke Kenela, Kelma i Indira, brat Asif sa porodicom, zetovi Muhidin, Adnan i Alen, unu~ad Ilma, Farah, Alden, Zeid i Dani, te porodice Hod`i}, Muminovi}, Klico, Grbo, Hamza, Zuko, Rahman, Ohranovi}, Karavdi}, [abi}, Sivac, Sinanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 15 sati, Ul. Donji Hotonj II/5. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

HASAN (ALIJE) MUJ^I]
preselio na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Hasib, k}erke Hasnija i Raza, snaha, zetovi, unu~ad, sestre Fata i Meva sa porodicama, brati}i i brati~ne sa porodicama, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Muj~i}, Jusi}, Begovi}, Deli}, Sarajli}, Mujagi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Gazi Mehmed-pa{e Fidahi}a 3, Brije{}e. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovog trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SALKO (AVDE) KALABU[I]
preselio na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Suvada i Senada, brati}i Pa{o i Rasim, snahe Bajra i Muzafera, unuci Amar i Nedim, zet Edin, te porodice Kalabu{i}, Kadi}, Prguda, [atara, Sal~in, Kalaba, Mahir, Balovi}, Skopak, Bajrovi}, Bogu~anin, Ivankovi}, Zubovi}, Grebovi}, Red`ovi}, Smaji}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.30 sati) u Istiklal d`amiji na Otoci. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred Doma kulture „[vrakino Selo“, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

FATA (MIRALEMA) HALILOVI], ro|. HASANOVI]
preselila na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Sejdo, Rasim i Asim, k}erka Timka, snahe, zetovi, unu~ad, praunu~ad, te ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Osik do br. 105, Osjek - Ilid`a. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

\ULSA (ZULFE) GERIN, ro|. RATKU[I]
preselila na ahiret u nedjelju, 1. januara 2012, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Bradi}i - Vogo{}a. O`alo{}eni: suprug Ethem, sin Adis, sestra Zlata, brat Halil, snahe Ai{a i D`emila, sestri}i, brati}i, te porodice Gerin, Ratku{i}, Durakovi}, Omani}, Medar, Hod`i}, Ahmethod`i}, Repe{a, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14.30 sati) u d`amiji Hrasno. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
... za ovaj trenutak — pripremajte se (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM
POSLJEDNJI POZDRAV

53

dobroj

IBRAHIM (JA[ARA) [ETA
preselio na ahiret u ponedjeljak, 2. januara 2012, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Azem, k}erke Mina, Hasena i Biba, brat Adem, snaha Mersija, zetovi Fadil i Kadrija, unu~ad i praunu~ad, amid`i}i, daid`i}i, brati}i i sestri}i sa porodicama, te porodice [eta, Hod`i}, Menzilovi}, Memi}, [abi}, Ahmetagi}, Ohranovi}, Osmanagi}, Karahod`i}, Mujki}, Veli}, Me{i}, Had`ihasanovi}, Be{lija, Dervi{agi}, Zahi}, Piri}, [ehi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 13 sati, Ul. jo{ani~ka 49/II, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MIRA HRVI]
3. januar 2004 - 3. januar 2011.

baki SUZI

Njeni: Majda, Lana, Lea, Liv Ella, John i David
10

Ljerkinoj mami Mirjana, Mira, Sanela i Runa
9

Drugog januara 2012. godine navr{ilo se ~etrdeset dana od smrti na{eg dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj kom{inici i

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi suprug, otac, brat, dedo i pradedo

Sa neizmjernom `alo{}u obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ voljeni otac i suprug

MARIJAN (ANTE) MALE[I]
28. 10. 1941 — 31. 12. 2011.

SEJE BEGOVI]A
Vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima, jer voljeni nikad ne umiru. Neka ti je vje~ni rahmet. Tetke Fadila i Ada, teti}i Adi, Ina i Damir te prijateljica Nada
5

FADIL (RAME) AVDOVI]
teta KATI PULJIZ
Uvijek }e{ biti u na{im mislima. Obitelj Juri}: Nada, Pero, tvoja Nata{a i Nina
237

preminuo 31. decembra 2011. godine. Sahrana }e se obaviti u srijedu, 4. januara 2012, na groblju Bare u 12.15 sati. Povorka }e krenuti iz katoli~ke kapele. Misa zadu{nica }e se odr`ati istog dana u Katedrali u 18 sati. Po~ivao u miru Bo`jem. O`alo{}ena supruga Miroslava, k}erka Maja, sestre Vesna i Kornelija, punica Melanija, sestri}i Elvis, Sr|an i Slobodan, sestri~ne Snje`ana, Marina i Ana, obitelj Cice, te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Vi{njik 24/II.
000

preselio na ahiret u ponedjeljak, 2. januara 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Hasiba, sinovi Ramo i Aziz, k}erke Rasema i Fadila, snahe Sehija i Enisa, zetovi Osman i Mirsad, unu~ad Almir, Alma, Lejla, Amela, Azra, Arma i Amina, praunuke Amina i Amra, brat Fuad, snaha Biba, brati}i i brati~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Avdovi}, Nurak, Brkovi}, Kopriva, Musi}, Ahmi}, Marevac, Klinac, Jahi}, Be}irevi}, Rami}, Bulatovi}, Mehmedspahi}, ^au{, ]elo, Konjo, [ehovi}, Muharem, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: 14. juna br. 165 - Gornji Dobro{evi}i.
000

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj

KATI PULJIZ
majci na{eg zeta. S po{tovanjem i tugom, @arka i Alojz Bunti}
240

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

SUZANA TOMI], ro|. KRTALI]

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i susjede da je na{a draga

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING

KATA PULJIZ, ro|. ^ORI]
preminula 1. januara 2012. u 84. godini. Sahrana }e se obaviti 3. januara 2012. godine u 11.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke Gordana i Ljerka, zet Zdravko, snaha Paula, unu~ad Mia, Ivona, Nives i Marin, zetovi Igor, Rino i Jeff, praunu~ad Miran, Hana, Nicole i Dija, obitelji Krtali}, Tomi}, Gali}, Ra`natovi}, Milo{evi}, te ostala rodbina i prijatelji.
000

preminula 2. januara 2012. u 74. godini. Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u utorak, 3. januara 2012. godine, na groblju Borna - Kiseljak u 15 sati. O`alo{}eni: suprug Ivica, k}erka Slavica, sin Slavi{a, snaha Vanda, zet Miroslav, unu~ad Mia i Patrik, porodice Puljiz, ^ori}, Markovi}, Bunti}, Te{i}, Drma~, Kova~evi}, te ostali prijatelji i susjedi. Ku}a `alosti: Trg solidarnosti 33/3.
239

D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI SELAM - POZDRAV

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka i supruga

na{em dragom prijatelju

RE[ADU [AKOVI]U

JOKA (PERE) BO@I], ro|. KAURIN
1935 — 2011.

nakon du`e bolesti preminula 31. decembra 2011. godine. Rado }emo te se sje}ati i uvijek }e{ ostati u na{im srcima. Tvoji prijatelji: Muradif, Kenan, Hajro, Sveto i Zufer
1

Sahrana }e se obaviti 4. januara 2012. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Savo, k}erka Branka, sin Slobodan, porodice Bo`i}, Kaurin, Jevri}, Omanovi}, Pap, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Prevoz obezbije|en u 12.30 sati ispred ku}e `alosti, Aleja lipa br. 62.
2

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV

MUHAMED (MUSTAFE) JELKO
preselio na ahiret u nedjelju, 1. januara 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred stana rahmetlije iz Ulice d`amijska br. 7 sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Mujesira, sin Muamer, k}i Nermina, zet Ahmet, snaha Merd`ana, unu~ad Mirza, Ensar, Adnan, Tarik i Samir, svastika Zehra Sadikovi}, te porodice Jelko - Jelki}, Dlaki}, Dajd`i}, Hasanovi}, Salihefendi}, Vite{ki}, Salihagi}, Vretenar, Atagi}, Novalija, Ajanovi}, Agin~i}, ^engi}, Hrustanovi}, Agi}, Huski}, Vrani}, Musabegovi}, Agaogly, La~evi}, Zagora, Mehi}, Had`ihasanovi}, Mulali}, Pobri}, Fazli}, Jamakosmanovi}, Tali}, Duranovi}, Sadovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u stanu rahmetlije u Ulici d`amijska br. 7/III - Hrasno.
000

SADETA (ZAHIDA) SOLAK ro|. HRVO
preselila na ahiret u ponedjeljak, 2. januara 2012, u 48. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Admir, k}erka Admira, majka Dervi{a, unu~ad Lejla, Amina i Anur, sestre Zumra, Sevleta i Zlata, zet Selvedin, svakovi Salko i Munir, svekrva Remzija, djeveri Meho, Ahmet i Sead sa porodicama, zaova Sabaheta sa porodicom, sestri}i Jasmin, Elma sa porodicom, Elvis i Sedin, te porodice Solak, Hrvo, Popara, Brdari}, D`eko, Mra~ki}, Memi{evi}, Ba{i}, Halimi}, Be~i}, Musi}, Alagi}, Be{o, Mand`uka, D`indo, Salihovi}, Mehovi}, Spahovi}, Haskovi}, D`ihani}, @uni}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Adema Bu~e 425, Bu~a Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred ku}e `alosti sa polaskom u 12 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima: Bu~a Potok - rampa, Otoka i Stup. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

JOKI BO@I], ro|. KAURIN
majci na{ih prijatelja S po{tovanjem, Magi, Alma, Zora, Tiho, Lule
3

SJE]ANJE na dragog prijatelja

D@EVADA MUHI]A
3. 1. 2009 — 3. 1. 2012.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, kumove, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Porodica Bukari}
4

BO[KO (DU[ANA) JOVI]
preminuo 29. decembra 2011. u 84. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavljena je 2. januara 2012. godine u 13 ~asova na gradskom groblju D. Miljevi}i. Povorka polazi ispred kapele. O`alo{}eni: k}erke Vesna i Jasna, sestra Dara sa porodicom, brat Brano sa porodicom, unuci Darko i Nikola, unuka Vedrana, sestri~ne Jagoda i Jadranka, brati}i Du{ko, Zlatan, Sa{a i Alen, zet Neboj{a, snaha Hamida, te porodice Jovi}, Pucar, Kusmuk, Ljubi~i}, Mitri}, ]eji}, Lagumd`ija, ^engi}, Koval, Kova~evi} i ostala mnogobrojna rodbina prijatelji i kom{ije.
090

Tre}eg januara 2012. navr{ava se sedam godina od smrti voljene

D`emala Bijedi}a 185

AZEMIRE (MUHAMEDA) ^ATRNJA, ro|. KOSO
Tvoji: suprug Izet, sin Azer, k}erka Vesna, unuci Damir, Dino, Sanda i Samir, zet Nedim i nevjesta Dubravka
88103

Tel/fax: 472-899 i 472-901

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
Tre}eg januara 2012. navr{ava se dvadeset jedna godina od smrti na{e drage

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

55

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga supruga, majka i nana

ZUHRE DRLJEVI], ro|. ^ELIK

MUSTAFA (TAIBA) HATIBOVI]
preselio na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Zada, k}erke Mina i Edina, unuci Nedim i Nermin, unuka Neira, zet Mirsad, sestra had`i Fatima, snaha Sulejmana, svastika Hasiba, brati}i i brati~ne sa porodicama, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, te porodice Hatibovi}, Panjeta, Ferhatbegovi}, Rami}, Had`i}, Kara~i}, Ja{erevi}, Peksin, Zec, Krupalija, Kunovac, Halilovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14.30 sati) u Brdo-d`amiji.

EMINA KREMO, ro|. MASLE[A
preselila na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en sa autobuskog stajali{ta Gornji Vele{i}i u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: suprug Vejsil, sin Adnan, k}erke Munevera i Idajeta, zet Muhamed, snaha Jasmina, Mirsad Karad`a, unu~ad Anel, Arnela i Benjamin, djeveri Salko i Bego, zaova Sevda, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djeveri}i i djeveri~ne, zaovi}i i zaovi~ne, prijateljica Safija Memi}, te porodice Kremo, Masle{a, Mu{i}, Pand`i}, Suba{i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i merhume u Ulici Gornji Vele{i}i br. 215.
000

Sa ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo trajnu uspomenu na tvoju dobrotu koju si nam nesebi~no darovala i trajno ostaje{ u na{em sje}anju. Tvoji: suprug Alija, sin Enes, k}erka Enisa, snaha Bosiljka, zet Aziz Kurtovi}, unuci Faruk i Zlatan
8059

Navr{ava se 40 dana od kada smo ostali bez na{eg divnog kolege

SEADA BEGOVI]A

Sa~uva}emo ga u sje}anju kao ~estitog ~ovjeka, a posebno kao bri`nog i dobrog sina koji je u najte`im uslovima njegovao svoje roditelje do njihove smrti. Tu`ni smo {to smo ga izgubili. Kolegice iz Feroelektra: Mira Mad`ar, Mira Zvizdi}, ]amila Muhi}, Mersija Pa{i}
7944

000

TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage

Trideset prvog decembra 2011. preselila je na ahiret moja draga majka u 76. godini.

TANOVI]

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj rodici i tetki

ZEJNA BALJAK, ro|. [EREMET JELENI DEURI]

HALIM
2010 — 2012.

BEGZADA
2011 — 2012.

D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Eldina Baljak - Harbinja i mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.

Osta}e{ u na{im sje}anjima, voljeli smo te! Porodice: Zori}, Mi{kovi}, Milovanovi}, Jovanovi}, Petrovi} i Ku~i}
8079

S tugom i po{tovanjem, porodica
8060

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici grbavi~ka br. 5 C/IV.
000

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

TU@NO SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

na na{e drage roditelje

prof. dr. HALID (TAIBA) HRNJI]

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

preselio na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 76. godini. D`enaza }e se klanjati u utorak, 3. januara 2012. godine, poslije ikindija-namaza (14 sati) u haremu d`amije Donji Had`i}i, a ukop }e se obaviti na porodi~nom mezarju Donji Had`i}i. O`alo{}eni: sin Emir, k}erka Emira, zet Erik, bra}a Adem i Mehmed sa porodicama, sestre Vahida i Halida sa porodicama, te porodice Hrnji}, Pubovi}, Hasanovi}, Larson, Nizi}, Piknja~, Had`ugli}, Kurtovi}, Muka~a, ^iko i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici te{anjska br. 5/VI - Sarajevo.
002

NURU SIJER^I]
2. I 1993 — 2. I 2012.

SMAJU SIJER^I]A
24. III 1994 — 2. I 2012.
8080

K}erka Jasmina, sin Nijaz sa porodicama
Tel: 387/30/879-438

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE na voljenu bra}u

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

D@INALIJA

ZULFO
3. 1. 2012. 40 dana

SAKIB
5. 1. 2012. 7 godina

[A]IR
6. 7. 2012. 25 godina

SLAVKO \UKANOVI]
28. 6. 1928 — 3. 1. 1987.

ANA \UKANOVI], ro|. PETKOVI]
6. 3. 1929 — 11. 8. 2005.

Vama va{ vje~ni mir, a nama na{a ljubav, sje}anja i lijepe uspomene na vrijeme koje provedosmo zajedno. Porodica
233 8061

Sestra Safija U`i~anin sa porodicom i bra}a Hasan i Hazim sa porodicama

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Tu`na srca obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga supruga, majka, sestra, svekrva, punica, nana i tetka

[EVKA @IGA, ro|. HAJDAREVI]

D@EVDO (MEHEMEDA) PA[I]

TEMIMA (BEGE) MILI], ro|. HAD@OVI]
preselila na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: suprug Ismet, k}erka Mediha, sin Faud, bra}a Aziz, Hamed, Vahid i Asim, sestre Emina, Devla i Mulija, unu~ad Belma, Edin i Emir, snahe Mediha, Mejra, ]amila i Sema, djever Izet, jetrva Ramiza, zetovi [ero, Jakup i Nusret, sestri}i Kemal, Adnel, Adnan i Adnes, sestri~na Admelina, brati~ne Taisa, Enisa, Sedina i Sanela, brati}i Elvir i Adis, djeveri} Nermin sa porodicom, djeveri~ne Armina i Nasifa Minka sa porodicama, teti}i Asim, Adem i Fahrudin sa porodicama, te porodice Mili}, Had`ovi}, Kanli}, Du~i}, ^engi}, \uderija, Por~i}, Hasanagi}, Su{i}, Demirovi}, Hod`i}, \uliman i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i o`alo{}enih u Ulici Bakije sokak br. 63. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH.
000

preselila na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13. sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice Semira Fra{te br. 5 sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sinovi [emsudin, Behudin i Fadil, snahe Amira, D`ana i Irma, unuci Admir, Edvin i Vedad, unuke Lejla i Naida, brat Vehid, sestra Lutka, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djeveri Latif i Atif sa porodicama, zaova Nasva sa porodicom, te porodice @iga, Hajdarevi}, [alji}, Herenda, Hod`i}, ^ardaklija, Ali}, Atovi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 11 sati u Begovoj d`amiji.
000

preselio na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 12.30 sati na porodi~nom mezarju Pa{i}a - Bojnik. O`alo{}eni: supruga Ramiza, sin Mirsad, snaha Belma, unuk Muhamed, snahe Branka, Fatima, Suada i Minheta, brati}i Neven, Zijad, Amer, Senad, Ismar i Amar, brati~ne Sutka i Amina, sestri}i Ibrahim i Enver ]enanovi}, sestri~na Minka, amid`i}i Safet, Husein i Kemal, amid`i~na Zineta Nasi}, teti~na Azema Dupovac, daid`i}i, punica Tifija, {ura Hilmo sa porodicom, svastika Tenzila sa porodicom, te porodice Pa{i}, Alihod`i}, Rizvo, Zerdo, Jela~i}, ]enanovi}, Hod`i}, Lokvan~i}, Dupovac, Nasi}, Zahirovi}, Kahvi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Pa{i}a put br. 1 - Bojnik.
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

FAHRA ([EFKE) JONUZ, ro|. ^UTURI]

ZIJAD (MURATA) MILAVICA

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

preselila na ahiret u petak, 30. januara 2011, u 93. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sinovi Sadik i Fadil, snahe Fatima i Rasiha, zet Hasan, unu~ad Haris, Amina, Mersiha, Lejla i Faruk, praunu~ad Karim, Ai{a i Mevlin, bra}a Hamed, Galib i Ismet sa porodicama, sestre [evala, Fata i Azemina sa porodicama, te porodice Jonuz, ^uturi}, Hastor, Kurto, Mahmutovi}, Efendi}, Sijami}, Vlahovljak, Ajanovi}, Kordi}, Hekalo, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Golodarica. Ku}a `alosti: Golodarica br. 16.
000

preselio na ahiret u petak, 30. decembra 2011, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na Starom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: supruga Devla, sin Eniz i snaha Amna, k}erka Edina i zet Muhamed, unu~ad Kemal, Lejla i Belma, praunuka Aida, brat Sejo i snaha Ankica, zet Ajdin Kurtovi}, brati~ne Melita i Jasminka sa porodicama, sestri}i Azem sa suprugom Bahrom i D`evad sa suprugom Medihom, sestri~ne Dina sa suprugom Zejnilom i Azra sa porodicom, {ura Omer, zet Osman D`ananovi}, te porodice Milavica, Babi}, ^elik, Huseinbegovi}, Ba{i}, D`ananovi}, Kurtovi}, Spahi}, Duran, Suljevi}, Muminovi}, Hasanovi}, Aganovi}, Grbo, Sjenar, Perendija, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Brusulje br. 3.
000

ATA (IBRAHIMA) HAND@I], ro|. BRKANI]
preselila na ahiret u subotu, 31. decembra 2011, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 3. januara 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}eri Na|a i Sad`a, unu~ad Adnan, Lejla i Senad, praunuke Iris i Irma, zet Ned`ad Bahor, snaha Alma, te porodice Hand`i}, Brkani}, ^opelj, Kova~, Hafizovi}, Softi}, Bahor, Komlenac, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u stanu merhume u Ulici grbavi~ka br. 51/V. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
SJE]ANJE na na{eg dragog

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Na dan, 3. januara 1994. prije 18 godina, u opkoljenom Sarajevu, poginula je na{a uva`ena

BUDIMIRA RIMCA
2005 — 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji: Jelena, @eljka i Zrinka
8062

D@ENANA TATAREVI], ro|. DRAGNI]
U najte`im godinama od osnivanja na{e kompanije prihvatila je du`ost pomo}nika generalnog direktora Bosnalijeka i obavljala je do dana pogibije, predano i sa ogromnim entuzijazmom i uspjehom. Ponosni smo {to je tako plemenita i vrijedna osoba bila ~lan ovog kolektiva i sa velikim po{tovanjem i tugom ~uvamo je u na{im sje}anjima. Kolektiv Bosnalijeka d.d.

Tre}eg januara 2012. navr{ava se 8 godina od smrti

ANE RAGU@, ro|. BUDIMIR
3. 1. 2004 — 3. 1. 2012.

Njeni: Jana, Melita i El|o
8069

001

SJE]ANJE
3. 1. 1994 — 3. 1. 2012.

NAD@IJA DRAGNI]

VESELJKO DRAGNI]

D@ENANA TATAREVI]

ADNAN TATAREVI]

NADAN TATAREVI]

ASJA TATAREVI]
7653

S ljubavlju i tugom, porodica

SJE]ANJE

Tre}eg januara 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

SJE]ANJE na na{e drage

NOVICE BOGDANOVI]A
ISMET HRENOVICA
24. 11. 1999 — 3. 1. 2012.

HAJRA \ELDUM, ro|. KULENOVI]
3. 1. 2011. — 3. 1. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima. Supruga An|a i k}er Biljana

HATIM (MELE^A) PIRAJ
3. 1. 2007 — 20. 1. 2012.

SEDIKA PIRAJ, ro|. VRANAC
20. 1. 1997 — 20. 1. 2012.

Porodica
8055

191

S nama ste u na{im srcima i mislima: k}erka Selvedina Tuzli} sa porodicom
8081

58

PREDAH
Rado }ete pomagati kolegama, pa ~ak i nau{trb sebe i svojih obaveza. Mnogi }e se pri dono{enju odluka oslanjati na intuiciju, koja ih ovog puta ne}e iznevjeriti. Ni sami ne}ete znati zbog ~ega, no najvi{e }e vam odgovarati mir i odmaranje u udobnosti svog doma. Nekoliko sati provedenih u samo}i pomo}i }e vam da se opustite i rije{ite nagomilanog stresa. Oja~ajte imunitet uzimanjem dodatnih vitamina. Vi{e }ete vremena provoditi u razgovoru s kolegama nego za radnim stolom. Ipak, nekako }ete sve stizati obaviti na vrijeme, pa vam niko ne}e mo}i uputiti ni najmanji prigovor. Razmislite o svemu prije nego {to donesete odluku zbog koje se mo`ete poslije kajati. Partner ne}e vi{e tolerisati va{u samovolju. Zdravlje }e vas dobro slu`iti te }ete biti jedan od rijetkih sretnika koji }e izbje}i sezonsku virozu i prehladu. Va{e ideje ne}e nailaziti na odobravanje okoline, stoga biste ih zasad ipak trebali staviti na ~ekanje. Iskoristite dana{nji dan za rje{avanje zaostataka. Pripazite kome povjeravate svoje tajne. Ne~iji duga~ak jezik mogao bi vas dovesti u neugodnu poziciju i potaknuti {irenje tra~eva o vama. Oslabljeni imunitet oja~ajte konzumiranjem C vitamina. Kolege }e vam ~itavog dana prilaziti tra`e}i od vas usluge i savjete. Rado }ete im uskakati u pomo}, svjesni da bi vam jednog dana mogla zatrebati protuusluga. U`ivat }ete u uspostavljanju novih poznanstava, a posebno dru`eljubivi bit }e samci, koji }e u svakome vidjeti potencijalnog ljubavnog partnera. Pripazite da suvi{e nasrtljivim pona{anjem ne prestra{ite drugu stranu. Nastojte {to vi{e boraviti na svje`em zraku. Nemojte izbjegavati suo~avanje s obavezama, jer }ete se time samo uvu}i u jo{ ve}e probleme. Kako biste uspjeli obaviti dana{nju normu, mnogi }e morati ostati na poslu i nakon radnog vremena. Lavovi koji su u vezi osje}at }e da ih druga strana gu{i prevelikim zahtjevima. Trebat }e vam vi{e slobode, zbog ~ega }e mnogi po~eti razmi{ljati o prekidu. Ako imate problema s pritiskom, pripazite na prehranu i redovito uzimajte lijekove. Morat }ete pokazati vi{e takta u odnosima s okolinom. Ako ste na odgovornoj poziciji, pazite na odr`avanje dobrog imid`a i izbjegavajte ulazak u konfliktne situacije. Dru`enje i izlasci predstavljat }e vam najve}i u`itak. Pripazite da zbog `elje za zabavom ne zanemarite potrebe voljene osobe i ~lanova obitelji. Umor i glavobolja bit }e posljedica neurednog na~ina `ivota. Najavite rat {tetnim navikama. Premda }ete biti zatrpani obavezama, na sebe }ete preuzeti i zadu`enja manje sposobnih kolega. Ipak, nemojte dozvoliti da zbog va{e dobronamjernosti pomisle da vas mogu iskori{tavati. Imat }ete toliko obaveza da }ete potpuno zaboraviti na va`nost odmora. Posvetite vi{e vremena dru`enju s uku}anima ili bliskim prijateljima. Podlo`ni ste raznim infekcijama, te nemojte odga|ati odlazak ljekaru. Ni{ta vam ne}e biti te{ko napraviti, a ~ak }ete i odra|ivanje prekovremenih sati podnijeti stoi~ki. Va{ optimizam i entuzijazam prema poslu motivirat }e i ostale kolege, stoga }e dana{nji radni dan polu~iti uspje{ne rezultate. Ako ste `eljni novih ljubavnih iskustava, sre}a }e biti na va{oj strani. Zra~it }ete posebnim sjajem koji }e vam osigurati naklonost udvara~a. U odli~noj ste formi, a bavljenje sportom pomo}i }e vam da u njoj i ostanete. Na dnevni red }e do}i suo~avanje s dosadnim i napornim dijelom posla, kojeg ste dosad uporno odga|ali. Ako vidite da sami ne}ete sti}i, zatra`ite od {efa da vam produ`i rok. Nemojte istresati nervozu na najbli`e. Ako ste uzrujani i `iv~ani, odvojite se od svih i poku{ajte shvatiti {ta vas je toliko iznerviralo. Imunitet vam je u padu, a posebno osjetljivi bit }e vam grlo i sinusi. Iskazat }ete se kao komunikativan i pristupa~an, no prije svega marljiv i pouzdan saradnik. Rukovodioci }e znati da se na vas mogu osloniti, {to }e vam zasigurno koristiti. Neo~ekivani izlazak s dru{tvom priu{tit }e vam obilje smijeha i zabave. Ukoliko kre}ete na put, sve }e prote}i kako ste planirali, a pokoje novo poznanstvo dodatno }e vam za~initi svakodnevicu. Bilo bi preporu~ljivo da malo smanjite pu{enje. Obratite vi{e pa`nje na rad, jer bi vam samo jedna po~injena pogre{ka mogla zadati gomilu dodatnog posla. Emocionalno nezadovoljstvo poku{at }ete odagnati odlaskom u {oping i kupnjom brojnih nepotrebnih stvari. Vodolije ~ija veza ve} neko vrijeme ne funkcionira najbolje poku{at }e skupim poklonom izgladiti stvari, no iskreni bi razgovor napravio vi{e na tom planu. Priu{tite sebi vi{e odmora. Preuzmite stvari u svoje ruke i zauzmite se za sebe, jer u suprotnom, pretpostavljeni ne}e imati sluha da vam plate onoliki iznos koji ste zaista zaslu`ili. @elja za novim ljubavnim iskustvima navest }e vas da vi{e izlazite i time pove}ate mogu}nost da nekoga upoznate. Fatalan susret }e se dogoditi u trenutku kad mu se najmanje budete nadali. Puni energije i samopouzdanja, ne}ete pogrije{iti ako najavite rat debljini ili pu{enju.

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: alanis, bahato, drin, k, uslov, le, teg, ant, zr, h, alabaster, sirota, tone, imati, sanik, dinosauri, e, rd`, evri, at, aida, aonac, n, odan, atel, eber, kriti, {arplaninac, stativa, ate.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas obla~no, prije podne u sjevernim i sjeverozapadnim predjelima sa ki{om, uve~er razvedravanje. Samo }e na jugoistoku biti prete`no sun~ano tokom cijelog dana. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -3 do 7, maksimalna dnevna od 4 do 9, na jugu do 12 stepeni C. Sutra prije podne umjereno obla~no i toplo, na istoku i jugu prete`no sun~ano. Poslije podne naobla~enje sa ki{om i padom temperature, u no}i u brdsko-planinskim predjelima sa snijegom. U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura -1, maksimalna dnevna 7 stepeni C.

Danas jak olujni vjetar, sa orkanskim udarima od 150- 220 km/h i velika koli~ina padavina o~ekuje se na Britanskim ostrvima, a poslije podne i krajem dana u zemljama Beneluksa i na jugu Skandinavije. Ki{a se jo{ o~ekuje i u Francuskoj, na Apeninskom i zapadu Balkanskog poluostrva. Prete`no sun~ano bi}e na Pirinejskom poluostrvu i jugoistoku Evrope. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od 2 do 9, a na jugu kontinenta od 13 do 18 stepeni C. Na Balkanskom poluostrvu danas prete`no sun~ano i toplo, osim u zapadnim i centralnim predjelima Balkana, gdje }e biti obla~no, prije podne sa ki{om. Na Jadranskom i Jonskom moru puha}e umjeren do jak jugo, na sjevernom Jadranu umjerena bura. Maksimalna temperatura kreta}e se od 5 do 12, na jugu do 18 stepeni C.

60

KULTURNI VODI^
NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 12.20, 15, 17.40 i 20.20 sati.

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZENICA

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D

BO[NJA^KI

KINA
MEETING POINT
MA NIJE ON TAKAV

Obilazak Bo{nja~kog instituta i nove postavke umjetni~kih djela ''U fokusu kolekcije'' svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
[TRUMFOVI
animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Neil Patrick Harris, Jayma Mays, Hank Azaria... po~etak u subotu, u 11 i 13 sati.

BANJA LUKA

OLIMPIJSKI
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 15.45, 17.20 i 19.15 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u subotu, u 10.30 i 12.15 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 17, 19.30 i 22 sata.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE
triler, re`ija: Miroslav Petkovi}, uloge: Gordan Ki~i}, Dragan Bjelogrli}, Zoran Cvijanovi}... @anr: triler po~etak u 20 sati.

TUZLA

KRITERION
VU^JA TAJNA
po~etak u 18 sati. triler, re`ija: David Fincher, uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer, Joely Richardson, Embeth Davidtz, Goran Vi{nji}... po~etak u 14, 17 i 20 sati.

SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

KO@A U KOJOJ @IVIM
triler, drama, re`ija: Pedro Almodovar, uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, Marisa Paredes, Jan Cornet... po~etak u 17.45 i 22.30 sati.

UBIO SAM MAJKU
po~etak u 20.20 sati.

KINOTEKA
MOJA STRANA SVIJETA
re`ija: Vlatko Filipovi}, uloge: Olivera Markovi}, Iva Marjanovi}, Radmila Radovanovi}, Jelena @igon, Faruk Begolli... po~etak u ponedjeljak, u 19 sati.

BESMRTNICI 3D
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 21.20 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati. akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 18 i 20.30 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 18 sati.

CINEMA CITY
SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Prva zajedni~ka izlo`ba ~lanova Udru`enja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo pod nazivom SARAJEVSKI SALON. Izlo`ba }e biti otvorena do 14. januara.

ALVIN I VJEVERICE 3: BRODOLOM @IVOTA
komedija, animirani, re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 16 sati.

MOSTAR

ARTHUR BO@I] 3D
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 14 i 16 sati.

NAJMRA^NIJI SAT 3D
nau~na fantastika, horror, akcija, re`ija: Cris Gorak, uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, Max Minghella, Rachael Taylor... po~etak u 16.15, 20.15 i 22.15 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
akcijska avantura, re`ija: Guy Ritchie, uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Jared Harris, Noomi Rapace... po~etak u 12.10, 14.50, 17.50 i 20.30 sati. Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademij likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH

GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 15.45, 18.30 i 21 sat.

NEMOGU]A MISIJA: PROTOKOL DUH

ARTHUR BO@I] 3D

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BIHA]
akcija, re`ija: Brad Bird, uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula Pat ton... po~etak u 20 sati. drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce Dallas Howard... po~etak u 17.30 i 20 sati.

MUZEJI
avantura, animirani, re`ija: Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy, Hugh Laurie... po~etak u 11.30 i 13.40 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Milivoja Unkovi}a za posjete je otvorena do 17. januara 2012.

KINA
UNA
PLJA^KA S VRHA
komedija, re`ija: Brett Ratner, uloge: Eddie Murphy, Ben Stiller, Casey Af fleck, Alan Alda... po~etak u 19 i 21 sat.

^AROBNI PANJ
animirani, re`ija: Juanjo Elordi, glasovi: Mirsad Abdagi} Kike, Ajla Hamzi}, Anita Memovi}, Sta{a Duki}, Sanin Milavi}, Damir Kustura, po~etak u 15.30 sati.

SRETNA NOVA GODINA
romanti~na komedija, re`ija: Garry Marshall, uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel, Ashton Kutcher, Katherine Heigl... po~etak u 12, 14.40, 17.30 i 20.10 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012. Sjaj Pariza
16.50 BHT

TV PROGRAM
RI JE

61

SE

37. Iako mo`e spasiti jedan `ivot, Hermione odbija dati krv na analizu. Catherine objavljuje rat Philippeu. U tom ratu, sve je dopu{teno.

Oluja

17.15 TV1/MRE@A

2. Hasan je u Batum odnio za ru~ni~ko prstenje, te time nesvjesno za pri je tio od ga|anju Alijevih i Zeynepinih zaruka. Naravno, takva situacija savr{eno odgovara onima koji su protiv njihove veze. Ali je primoran da prona|e neko rje{enje. U me|uvremenu, Hasan je u nevolji - kako da se spasi od Tamarine porodice? Je li ~ovjek kojeg Iklima pronalazi na obali zaista njen mu`? Kod koga je kop~a za kosu koju je Melahat namijenila Zeynep?

Vicky, Cristina, Barcelona
Vicky Cristina Barcelona, 2009.

20.45 HRT2

Izgubljena ~ast
20.10 BHT

DRAMA

77. Fatmagul je dovo ljno ja ka da se suo~i sa tamnim sjenama koje vise nad njom, i da se bori za pravdu, ali ~ini joj se da je ponovo izgubila. Me|utim, Kerim odbija to da prihvati. Ovaj poraz jo{ vi{e zbli`ava Kerima i Fatmagul. Kerim posje}uje mjesto koje je zauvijek promjenilo njegov i Fatmagulin `ivot i planira zamku za Vurala i Ja{aranove. Jedini svjedok doga|anja }e biti Mustafa.

Re`ija: Woody Allen Uloge: Rebecca Hall, Scarlett Johansson, Javier Bardem, Penelope Cruz, Chris Mesina

Vicky je racionalna i odgovorna, arhitektica koja u Barceloni `eli izu~avati Gaudijeve gra|evine, a u Americi je ~eka zaru~nik Doug. Cristina, jo{ tra`i {to je njezina najve}a strast u `ivotu, a tra`i i neku posebnu ljubav. Obje su smje{tene kod Vickyne tete Judy. Kad ih Judy i njezin mu` Mark odvedu na izlo`bu, djevojke upoznaju privla~nog, neobi~nog, nekonvencionalnog slikara Juana Antonija...

Dan mrmota
00.00 PINK KOMEDIJA
Re`ija: Harold Ramis Uloge: Bill Murray, Andie MacDowell, Chris Elliott, Stephen Tobolowsky Groundhog Day, 1993.

FIL

M

Grudi i Mjesec
23.20 BHT KOMEDIJA
Re`ija: Bigas Luna Uloge: Biel Durán, Mathilda May, Gérard Darmon, Miguel Poveda La tetea y la luna, 1994,

FIL

M

Da sam oblak
20.30 FTV

38. Mustafa koji je nau~io dobru lekciju od Na rin sad je opet odu{evljen njome. Njegova lju bav je sve ja~a. Narin ovog puta ne}e obmanuti. Oduprla se i Mustafi i vlasniku fabrike. Sad je to nova Narin, sna`na, tvrdoglava i uspravna. Svakodnevno je pred fabri~kom kapijom, a i drugi radnici, koji joj daju za pravo, pru`aju joj podr{ku. Vlasnik fabrike je primoran da je vrati nazad na posao. Mustafa poludi kad to ~uje i napada vlasnika fabrike g. D`elala. Narin je dobila na sigurnosti u svojim stavovima razgovaraju}i sa Serdarom.

Na pu tu u sni je gom za me te ni Punxsutawney u Pennsylvaniji, odakle treba izvijestiti o Festivalu svi{}a, televizijski meterolog Phil Connors zarobljen je u vremenu i beskrajno ponavlja 2. velja~e. Njegov je svijet naseljen istim ljudima, ali oni ne znaju da se dan ponavlja, {to njemu daje i odre|enu prednost: mo`e saznati {to `ena `eli od mu{karca, pa se sljede}i dan pona{ati ba{ tako u njezinoj blizini kako bi je zadivio. Nasre}u, s njime radi `ena na kojoj to mo`e isku{avati...

Teteovi roditelji su presretni zbog prinove u ku}i, ali Tete je ljubomoran {to njegov mali brat ima pristup maj~inim grudima, a on vi{e nema tu poslasticu. Jedne no}i zamoli Mjesec da mu prona|e druge grudi. Uskoro u grad sti`u kabaret Estrellita, Kraljica Stuttgarta i njen ljubomorni mu` Maurice, sa za~u|uju}e vulgarnom predstavom. Kad Tete vidi Estrellitu, zna da su mu molitve usli{ene.

Gimnazija za divljake
22.25 NOVA KOMEDIJA
Direktor: Hart Bochner ??? Uloge: Louise Fletcher, Jon Lovitz, Tia Carrere, Melchi Phifer, Malinda Williams High School High, 1996.,

FIL

Slatkorje~ivi
22.40 TV1/MRE@A
Sweet Talker, 1991.

FIL

M

M

KOMEDIJA
Re`ija: Michael Jenkins Uloge: Bryan Brown, Karen Allen, Justin Rosniak, Chris Haywood, Bill Kerr, Bruce Spence, Bruce Myle

Sve }e biti dobro
16.15 FTV

91. Matko u bolnici tra`i Nevenku i saznaje da je [mit oti{ao s mjesta predstojnika odjela. Mila uru~uje Macanovi}u papire u kojima ga Anto li} te {ko op tu`uje. Niko ka`e Katarini kako je iskupljenje svojim „`rtvama“ jedino {to Jo`a mo`e napraviti u ovom trenutku. Sun~ica i Mihael zovu Andrijanu da im se pridu`i u pravljenju grafita na {koli, Andrijana ih bijesno odbija jer ne treba ni~ije sa`aljenje. Zoran `eli nekako zahvaliti Mili jer mu je uspjela skinuti Macanovi}a s vrata. Kre{o zaklju~uje kako sad, kad je sre|ena situacija s podzemnim vodama u Brezovu, mogu krenuti u izgradnju Palisada.

Nastavnik s idealisti~kim pogledom na svijet daje otkaz na presti`noj akademiji i po~inje raditi u divljoj gimnaziji u gradu. Richard Clark je nastavnik koji ostavlja sigurno okru`enje {kole Wellington, u kojoj je njegov otac uva`en ravnatelj te odlazi na posve druk~iji teritorij. Naime, za svoje novo radno mjesto Richard izabire {kolu koja je toliko neobuzdana da ~ak ima i svoje groblje. Ondje njegov nevini duh osvoji jednu od zaposlenica {kole Victoriju Chappell...

Ameri~ki kickboxer
22.10 OBN AKCIJA
Re`ija: Frans Nel Uloge: John Barrett, Keith Vitali, Terry Norton American Kickboxer, 1991.

FIL

Harry odlazi u Beachport i smje{ta se u hotel ~ija je vlasnica Julie, `ena koja `ivi s desetogodi{njim sinom Davidom, bez mu`a. Dje~ak odmah zavoli Harrya koji mu postaje zamjena za oca, fasciniran je njime i `eli s njim provesti {to vi{e vremena. Istodobno, Harry radi na svom planu, uspijeva uvjeriti mje{tane da ulo`e novac u arheolo{ka istra`ivanja i jam~i im da }e ih to ulaganje obogatiti. Stvarna mu je namjera prikupiti novac i pobje}i. No, iskrsnut }e problem: Harry je zavolio i Davida i Julie, a kako i Julie namjerava ulo`iti `ivotnu u{te|evinu, po~inje ga pe}i savjest...

M

Trka kojota
01.20 PINK DRAMA
Re`ija: Shimon Dotan Uloge: Michael Paré, Macha Grenon, Peter Greene, Michel Perron, Ian MacDonald, Robert Morelli Coyote Run, 1997.

FIL

M

Nepravedno ba~en u zatvor, BJ Quinn ne}e gubiti snagu ni u najte`im uvjetima, kako bi po oslobo|enju opet pokazao da je istinski prvak i pravi ameri~ki kickboxer. Jacques Denard odlu~io je ne ~ekati priliku za sportskom osvetom u ringu, nego je la`no svjedo~io na su|enju za slu~ajno umorstvo pa je BJ Quinn zavr{io u zatvoru. Godinu dana poslije, BJ je oslobo|en, a Denard ga izaziva na privatni me~.

Nakon dana provedenih u mnogim opasnim misijama, veteranu CIA Pershingu Quinnu nije preostalo ni{ta od stare slave. Quinn krati dane alkoholom, no kada se u malom mjestu gdje radi kao {erif pojavi njegov biv{i partner Bosco, biv{i operativac mora se trgnuti iz letargije i jednom za svagda obra~unati sa zlikovcem.

62
BHT

TV PROGRAM
06.15 Gospo|a Barbara, igrana serija 84. ep. /12/ 07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Da sam oblak, igrana serija 37. ep. 10.00 Pop Pixie, crtana serija 10.15 Super {pijunke, crtana serija 10.35 X - man, crtana serija 11.10 Sve }e biti dobro, igrana serija 90. ep. 12.00 Dnevnik 1 12.15 Pod sretnom zvijezdom, serija 59. ep. 13.00 Kad bude, bi}e, igrana serija 1. i 2. epizoda

utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

OSLOBO\ENJE
Hairy Scary, crtani film Ma|ioni~ar, crtani film Farhat, crtani film Mixmaster, crtani film Gladijatori, crtani film Oggy i `ohari, crtani film Arthurs perfects Christmas, crtani film Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela Stol za 4, kulinarski show Slomljena srca, turska serija Crime Time, crtani film OBN Info, informativni program Vox Populi Skrivena kamera, humoristi~ni program Na{a mala klinika, doma}a humoristi~na serija Odmori, zaslu`io si, serija Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija Ukleta Marijana, meksi~ka telenovela Stol za 4, kulinarski show Slomljena srca, turska serija Crime Time, crtani film OBN Info, informativni program OBN Sport, sportski pregled TV Doktor, medicinski magazin Odmori, zaslu`io si, serija Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija Vox populi Ameri~ki kickboxser, igrani film Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija OBN Info, informativni program OBN Sport, sportski pregled Vox populi Ameri~ki kickboxer, film

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija 09.15 Kineski moreplovac, animirana serija 09.40 Bajke o `ivotinjama, obrazovna serija 10.00 BHT vijesti 10.15 Ezel, igrana serija 2/142 11.00 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 11.30 Sjaj Pariza, igrana serija 36/80 (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Svijet u 2011, specijalna emisija (r) 13.15 Sport u svijetu 2011, specijalna emisija (r) 14.15 BHT vijesti 14.25 Odli~an, 5+, edukativna serija 14.30 Hronika regija: Banja Luka 14.55 Zagreb: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (`) 1. utrka, prijenos 15.55 Izgubljena ~ast, igrana serija (r) 16.50 Sjaj Pariza, serija 37/80 17.15 Dru{tvo znanja, dok. serija 17.55 Zagreb: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (`), 2. utrka, prijenos 18.45 Moko, mladi istra`iva~, animirana serija, 3/39 19.00 Dnevnik 1 19.35 Retrovizor, muzi~ki program 20.10 Izgubljena ~ast, igrana serija 77/77 21.00 BiH u 2011, specijalna emisija 22.00 BHT vijesti 22.15 Sport u BiH 2011, specijalna emisija 23.20 Grudi i mjesec, film 00.45 Pregled programa za srijedu

FTV

06.01 06.30 07.00 07.05 09.00 09.10 10.05 10.25 10.30 10.35 11.00 12.00 12.20 13.25

RTRS

Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Saga o Forsajtima Mala TV Piplinzi, crtana serija Zagonetka Tomica i prijatelji, crtana serija ^ika Blagoje u svijetu igra~aka, pro. za djecu U~ite engleski sa ozmom, crtana serija Buda, p~ele i kraljica str{ljenova, dok. pro. Dnevnik 1 Emir kusturica, dokumentarni film (r) Koncert D`enana Lon~arevi}a (r)

Pop Pixie

10.00

Dragulj u kruni

13.50

14.45 Pop Pixie, crtana serija 14.55 Super {pijunke, crtana serija 15.15 Mala princeza, crtana serija 15.25 Vijesti 15.35 Bumerang, igrana serija 30. ep. 16.15 Sve }e biti dobro, igrana serija 91. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog Mosta, serija 53. ep. /12/ 18.20 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Harveytoons, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Loto, direktno izvla~enje 20.30 Da sam oblak, igrana serija 38. i 39. epizoda 22.20 Dnevnik 3 22.50 Zli poru~nik, film 00.50 Herkul, mini serija 1. i 2. dio 03.30 Dnevnik 3 (r) 04.00 Pregled programa za srijedu

13.50 Dragulj u kruni, serija (r) 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 U fokusu 15.50 Zdravlje je lijek Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.05 Saga o Forsajtima, serija 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.10 Pingu, prog. za djecu Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Mar{ na Drinu, film 21.00 ^endon fabrika filmova, serija Promo 22.30 Dnevnik 3 Sport Finansijske novosti 22.45 Zlo~ini koji su potresli svijet, dokumentarni serijal 23.45 Kazino, film 02.50 Dnevnik 2 (r) 03.15 U fokusu (r) 03.55 Mar{ na Drinu, film Muzi~ki program (r)

06.05 [umska vje{tica, crtani film (r) 06.30 Zec i je`, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 Vuk i lisica, crtani film 07.35 Kralj kozje brade, crtani film 08.00 Flashbacks/Music box 08.05 Ukradeni `ivoti, 133. ep. (r) 09.00 Flashbacks/Music box 09.05 Zakon ljubavi, serija, 141. ep. (r) 10.00 Flashbacks/ Music box 10.05 Junska no}, 23/124 11.00 Flashbacks/Music box 11.05 Sport exkluziv (r) 11.35 Reporta`a TV1: No} {ampiona Cazin 2011. (r) 12.00 Flashbacks/Music box 12.05 @ene na ivici, serija, 2/8 13.00 Flashbacks/Music box 13.05 CSI: New York, 18. ep. (r) 14.00 Flashbacks/Music box 14.05 Ukradeni `ivoti, 134. ep. 15.00 Flashbacks/Music box 15.05 Zakon ljubavi, serija, 142. ep. 16.00 Junska no}, serija, 23/124 (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Oluja, 2. ep. 18.15 Flashbacks/Music box 18.20 Kapital, biznis magazin (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.30 19.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, 2. ep. 21.05 Zauvijek mlad, 5/28 21.35 Zauvijek mlad, 6/28 22.15 Igra, 10/64 22.40 Slatkorje~ivi, film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 Knji`ni~ar 2: Potraga za blagom kralja Solomona, film (r) 01.58 No}ni program

TV1

06.30 Kad li{}e pada, serija 08.00 @ablja patrola, 2. ep. 08.20 Mali crveni traktor, crtani film, 2. ep. 08.30 Top Shop 08.50 Na velikom odmoru, program za djecu 09.00 Bumba, crtani film, 26. i 27. ep. 09.13 Timmy, crtani film. 09.23 Fifi, crtani film, 5. ep. 09.40 Garfield, crtani film, 4. ep. 09.52 Dragon ball Z, crtani film, 72. ep. 10.15 Lijeni grad, crtani film, 31. ep. 10.42 Bakugan, crtani film, 17. ep. 11.03 Winx, crtani film, 5. ep. 11.35 Tractor Tom, crtani film, 23. ep. 11.40 Bestseller 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, serija, 58. ep. 13.00 Miljenica, 145. ep. 14.00 Muzi~ki program 14.40 Top Shop 15.10 Bestseller 15.20 Kad li{}e pada, serija, 168. i 169. ep. 17.08 Sport centar 17.10 Tango i Cash, igrani film 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, 170. ep. 21.00 Izbor iz novogodi{njeg programa, zabavno-muzi~ki program 22.20 Sport centar 22.25 Farscape, igrani film, 1. dio 00.15 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7 03.30 Tango i Cash, igrani film 03.50 Izbor iz novogodi{njeg programa

HAYAT

06.00 Sestre, serija (r) 07.00 ^arolija, dje~ja muzi~ka emisija 07.30 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Vitezovi iz blata, reality emisija 10.40 Kupi.ba, emisija 11.00 Ljubav i mr`nja, serija 12.00 Info top, info - program 12.15 Vremenska prognoza 12.20 Porodi~ni obra~un, kviz 13.00 Brze pare, kviz

PINK

06.00 06.15 06.40 07.05 07.30 07.55 08.20 08.55 10.20 10.50 11.50 11.55 12.05 12.15 12.50 13.45

OBN

Sestre

14.35

15.00

14.20 City, zabavna emisija 15.00 Sestre, serija 15.45 Kupi.ba 15.50 Info top, inf - program 16.0 Mala nevjesta, serija 18.00 Tajna ljubav, serija 19.00 Sex i selo, humoristi~na serija 19.30 Info top, centralne vijesti 19.57 Vremenska prognoza 19.58 Za zdrav i lijep osmijeh 20.00 Naslije|e jedne dame, serija 21.00 Hrabri ljudi, emisija 22.30 Multimilioner, kviz 23.30 Californication, serija 00.00 Dan Mrmota, film 01.20 Trka kojota, film

16.15 17.05 17.45 18.45 18.50 19.05 19.15 20.00 21.00 22.05 22.10 23.55 00.55 01.00 01.05 01.10

Kad li{}e pada
20.00 HAYAT

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro 10.02 Bo u pokretu, pro. za djecu (r) 10.25 Medo Ruper 10.35 Mala princeza, pro. za djecu (r) 11.00 Vijesti 11.05 Kanton Sarajevo u 2011. (r) 12.05 @ivot u 2011. (r) 13.05 Vijesti 13.10 Zamjena, igrani film (r) 15.10 Sport u 2011. (r) 16.10 Vijesti 17.00 Dobre vibracije 18.15 Put milosti - u susret pravoslavnom Bo`i}u 18.30 Dnevnik 19.02 Bo u pokretu, program za djecu 19.25 Medo Rupert 19.35 Mala princeza 20.00 Kolegov sanatorij, film 22.00 Vijesti 22.05 @ivot i zdravlje u 2011. 23.05 Ubice usamljenih srca, film 00.50 Muzika u 2011.

TV TK

07.00 Vijesti 07.05 Dje~ije jutro: Princeza i lete}i obu}ar Pepeljuga Crvenkapica 09.00 Oluja, turska serija (r) 10.05 Junska no}, serija 12.00 Polin svijet, dje~iji fil 14.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 15.00 Zakon ljubavi, serija 15.45 Novogodi{nja koncertna revija: Muhamed Mujkanovi} 17.15 Oluja, turska telenovela 18.15 Skrivena kamera 19.00 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi turska serija 22.00 Film 00.00 Novogodi{nja koncertna revija: @eljko Samard`i} 02.00 Film 04.00 Skrivena kamera

MRE@A

07.05 Vuk i lisica, crtani film 07.35 Kralj kozje brade, crtani film 08.05 Ukradeni `ivoti, serija, 133. ep. (r) 09.05 Zakon ljubavi, 141. ep. (r) 10.05 Junska no}, serija, ep. 23/124 14.05 Ukradeni `ivoti, serija, 134. ep. 15.05 Zakon ljubavi, serija, 142. ep. 16.00 Junska no}, 23/124 (r) 17.15 Oluja, 2. ep. 20.05 Kako vrijeme prolazi, 2. ep. 21.05 Zauvijek mlad, 5/28 21.35 Zauvijek mlad, 6/28 22.40 Slatkorje~ivi, film

TV MOSTAR

10.00 Music box 10.05 Junska no} 11.00 Music box 11.05 Sport exkluziv (r) 11.35 Reporta`a: No} {ampiona Cazin 2011 (r) 12.00 music box 12.05 @ene na ivici, ep. 2/8 13.00 music box 13.05 CSI: New York, 18. ep. (r) 14.00 Music box 14.05 Ukradeni `ivoti, 134. ep. 15.00 music box 15.05 Zakon ljubavi, 142. Ep. 16.00 Junska no} 17.00 Vijesti plus 17.15 Oluja, 2. ep. 18.15 RTM grad 19.30 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi 21.05 Zauvijek mlad, 5/28 21.35 Zauvijek mlad, 6/28 22.15 Igra, 10/64 22.40 Slatkorje~ivi, igrani film 00.15 Pono}ne vijesti

TV ZENICA

09.00 Novogodi{nji muzi~ki program 10.00 Dnevnik lude crnkinje, film (r) 11.30 Novogodi{nji muzi~ki program 12.30 intervju premijer ZDK-a (r) 13.30 Arapska no} (r) 15.00 Vijesti 15.15 Novogodi{nji muzi~ki program 16.00 [a{avi roditelji, film (r) 17.30 Muzi~ki program 18.30 Blok 19.00 Vijesti 20.00 Novogodi{nji muzi~ki program 21.00 Ubica iz zasjede film 22.30 Tu`na sje}anja, Vijesti

TV KAKANJ

08.00 Barbie 09.10 Njen najbolji potez, film 11.00 Balkan expres 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Vrhunski poklon, film 14.30 Pjesme srca 15.00 Folk koktel 17.00 Flash vijesti 17.05 Crvena pra{ina, film 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Link 21.00 Partneri, film 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC 00.20 Crvena pra{ina, film VOGO[]A 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 12.00 Te{anjska hronika 12.30 Hronika op}ine Novi

TV VOGO[]A

Grad (r) 13.30 Program za djecu i mlade 14.30 Telenovela (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Dokumentarni program 21.00 Telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Sedam dana u Maglaju 23.00 Glas Amerike 23.30 Istina, emisija o povratku

TV USK

08.00 TV jutro 09.30 Grimove bajke 10.00 Vijesti 10.05 Junska no}, serija 11.00 TV {kola 11.30 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.10 Tie out, program za mlade (r) 13.05 Dance, dance, serija 14.00 Sport (r) 14.30 Vijesti 14.45 ^itaj BiH doma}a lektira 15.15 TV {kola (r) 16.00 Junska no}, serija (r) 17.15 Predaj se srce, serija (r) 18.30 Grimove bajke, program za djecu 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Retrospektiva 20.45 Tragovi sudbina, dok. program 21.30 Dnevnik 2 21.50 Skrivene palme, serija 22.50 CSI: Las Vegas, serija 23.35 No}na postava, film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Zdravlje (r) 16.45 TV Liberty 17.15 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki salto, muzi~ki program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.30 Da sam ja neko, dok. program 21.10 Op~injeni, serija 168/208 22.05 Extra jukebox time - muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 BN koktel (r) 14.00 Novosti 14.05 Film 16.00 Dnevnik 1 16.20 Anali, serija 17.00 Serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 18.50 Crni Gruja 2, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Selo gori, a baba se ~e{lja, serija 21.00 Zabavna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Anali, serija 23.50 Film 01.20 Serija

TV ATV

08.00 Jutarnji program 08.55 Vijesti 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Timmy, crtani film 09.40 Garfild, crtani film 09.50 Dragon Ball Z, crtani film 10.15 Lijeni grad, crtani film 10.50 Bakugan 11.45 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Miljenica, serija 14.30 48 sati svadba 15.25 Arena 15.30 Kad li{}e pada 15.30 Kad li{}e pada, serija 18.00 Nepobjedive Banzuke 18.25 @ene, ljudi i ostali, serija 19.00 Vijesti 19.35 Portski program 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Sveti Georgije ubiva a`dahu, serija 22.20 Sport centar 22.22 Farscape, film

OSLOBO\ENJE utorak, 3. januar/sije~anj 2012.
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 Ludi od ljubavi 1, serija 09.53 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 @ivot ide dalje, dok. serija 10.35 Slaba utjeha, dok. serija 11.10 Sve }e biti dobro, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (r) 12.30 Kad zavolim, vrijeme stane - serija 13.20 Dr. Oz, talk show 14.05 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.15 Me|u nama 14.45 Znanstvena petica 15.15 Ponos Ratkajevih, Serija 16.05 Alisa, slu{aj svoje srce, serija 16.50 Hrvatska u`ivo 17.00 Vijesti 17.10 Hrvatska u`ivo 18.00 8. kat, talk-show 18.50 Odmori se, zaslu`io si 1, serija 19.30 Dnevnik 19.53 Sport 20.02 Sve u 7!, kviz 20.55 To je Europa, dok. serija 21.30 Pola ure kulture 22.05 Otvoreno 23.00 Dnevnik 3 23.20 Sport 23.23 Vrijeme sutra 23.25 Vijesti iz kulture 23.30 U Europi, dok. serija 00.05 Ciklus europskog filma If I want to whistle, I'll whistle 01.35 In medias res (r) 02.20 Dr. House 6, serija (r) 03.05 Skica za portret 03.25 To je Europa, dok. serija (r) 03.55 Pola ure kulture (r)

TV PROGRAM
06.50 Bakugan, crtana serija 07.40 Neustra{ivi Scooby Doo, crtana serija 08.05 Ptica trka~ica, crtana serija 08.30 TV izlog 08.45 Kad li{}e pada, serija (r) 09.45 Ljubav i kazna, serija, serija (r) 10.45 Inspektor Rex, serija (r) 11.45 IN magazin (r) 12.25 Izgubljena ~ast, serija (r) 14.15 Oluja u raju, serija 16.00 Inspektor Rex, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Ljubav i kazna, serija 21.00 Izgubljena ~ast, serija 22.05 Ve~ernje vijesti 22.25 Gimnazija za divljake, igrani film 23.45 Razbija~ 3: Usamljena pravda, film (r) 01.20 Seinfeld, serija 01.45 Nestali, serija 02.30 Opsjednuti, film 04.10 Ezo TV, tarot show 05.10 Nestali, serija (r) 05.55 Seinfeld, serija (r)

63
SE RI JA

HRT1

06.20 Kad zavolim, vrijeme stane, serija (r) 07.05 crtana serija za djecu 07.30 Teletubbies, animirana serija 07.55 Mala Tv 08.25 Igrana serija za djecu titlana do 25 08.50 Merlin 1, serija za djecu i mlade 09.35 Crno proro~anstvo, serija za mlade 10.00 Prijenosi iz Sabora 13.30 Reprizni program 14.00 Obrtnik partner (r) 14.30 Sljeme: Svjetski skija{ki kup - slalom, emisija 14.50 Sljeme: Svjetski skija{ki kup - slalom, prijenos 1. vo`nje 15.50 Sljeme: Svjetski skija{ki kup - slalom, emisija 16.00 Edgemont, serija za mlade 16.25 H2O Uz malo vode! 3, serija za mlade 16.50 Doctor Who 1, serija 17.40 Sljeme: Svjetski skija{ki kup - slalom, emisija 17.50 Sljeme: Svjetski skija{ki kup slalom, prijenos 2. vo`nje 18.55 Sljeme: Svjetski skija{ki kup - slalom, emisija 19.20 Simpsoni 19, crtana serija 19.45 Glazba, glazba... 20.00 In medias res 20.45 Vicky Cristina Barcelona, film 22.20 Tra~erica 2, serija 23.05 CSI: Las Vegas 10, serija 00.00 Bez odu{evljenja, molim! 7 - serija 00.25 Hitna slu`ba 15, serija 01.10 Trava zelena 4, serija (r) 01.35 Zavr{ni udarac 4, serija 02.20 No}ni glazbeni program Glazbeni spotovi 04.20 No}ni glazbeni program

HRT2

NOVA

07.00 Kontekst, talkshow (r) 07.30 48 ^ad, dok. program 08.00 Sljede}a muzi~ka stanica - Sirija I dio (r) 08.30 Kontekst, talkshow (r) 09.00 AJE program 16.30 Hladni mir - Bez i~ije pomo}i II dio (r) 17.00 Druga strana Srbije, dokumentarni program (r) 17.30 Kontekst, talkshow (r) 18.00 Vijesti 19.05 Historija revolucije Gospodari vlastite sudbine, dokumentarni program (r) 19.30 Usudi se i probaj Palermo (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show (r) 23.30 Poznavali smo Idija Amina (r) 00.00 AJE Vijesti 01.00 Kontekst, talkshow (r) 01.30 Usudi se i probaj Palermo, dokumentarni program (r)

AL-JAZEERA B.

08.00 08.15 09.00 12.35 13.00 13.15 13.25 12.30 13.00 14.00 14.30 15.10 16.10 17.00 17.20 17.35 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 21.30 22.15 23.00 23.25 23.55 00.10 00.15

RTS

Jutarnji dnevnik Jutarnji program Vijesti Kroz godinu, doma}i sport Dnevnik Sport plus Vrijeme Kad zazvoni Trezor Gra|anin, info (r) Nau~ni program Beogradska hronika: Ovo je Srbija Selo gori, a baba se ~e{lja, 1/89 Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Sulude godine, film Slagalica,kviz Vrijeme Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{lja, 2/89 (r) Za sva vremena Tabloid Vi i Mira Adanja Polak (r) TV mre`a Novogodi{nji koncert hora Dnevnik Evronet TV minijature

10.15 Obrazovni program 11.05 Program za djecu 12.00 Vjesti 12.05 Drama 13.00 Dokumentarna emisija 13.30 Koncert 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija 14.30 Sat TV 15.00 Muzika 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Drama 16.45 Sat TV 16.15 Program za djecu 17.15 Humoristi~ki blok 18.30 Drama 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Koncert 21.00 Drama 22.00 Humoristi~ki blok 23.00 Dnevnik 3 23.30 Zabavna muzika 00.00 Drama 01.00 Muzika 01.30 Dnevnik 2 02.00 Humoristi~ki blok 03.00 Koncert 04.00 Sat TV

RTCG

Bumerang
15.35 FTV

30. Martina ~estita gledateljima Bo`i} s porukom da ne podlegnu potro{a~koj groznici. Mr{i} misli da bi ~estitka trebala biti veselija i tra`i da mu ponude neko bolje rje{enje. Lagano sjetni zbog blagdana, ne uspijevaju smisliti pravo rje{enje. Veliku `ivost ipak }e unijeti dvije go{}e…

ER Lud, IJA zbunjen, normalan
FTV 18.20

S

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Vrhunsko graditeljstvo 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Generalka 12.45 Trgovci automobilima 13.15 Trgovci automobilima 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Opasan lov 16.25 Razotkrivanje mitova 17.20 Vrhunsko graditeljstvo 18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 22.50 U potrazi za zabavom 23.45 Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC

09.00 ]orkirani u inostranstvu 10.00 Grbavi kitovi: De{ifrovanje signala 11.00 Uni{tavanje najve}ih: Lokomotiva 12.00 Te{ka vremena: Protest zatvorenika 13.00 ]orkirani u inostranstvu 14.00 Uni{tavanje najve}ih 15.00 Skriveni svijet 16.00 Posljednji tigar sa Sumatre 17.00 Policajci sa Aljaske 18.00 Amelija Erhart 19.00 D`inovi prirode: @irafa 20.00 Velik, ve}i, najve}i: Zatvor 21.00 Napad lavova 22.00 Policajci sa Aljaske 23.00 Velik, ve}i, najve}i: Zatvor 00.00 Neuni{tivi: Napad lavova

08.30 Reli, Dakar 09.15 Tenis, Mats Point 09.45 Tenis, WTA Brisbane, Australija 11.30 Cross-country skijanje, SK Oberstdorf 12.45 Cross-country skijanje, Italija, u`ivo 13.30 Ski-skokovi, Austrija, u`ivo 15.00 Alpsko skijanje, Hrvatska, u`ivo 15.45 Cross-country skijanje, Italija, u`ivo 16.30 Cross-country skijanje, Italija 17.00 Ski-skokovi, Four Hills Innsbruck, Austrija 18.00 Alpsko skijanje, Hrvatska, u`ivo 19.00 All sports 19.30 Reli, Dakar, u`ivo 20.00 Ski-skokovi, Austrija 21.00 Boks, WBA - Heavy Weight: A. Povetkin (Rusija) - C. Boswell (USA) 23.00 GTA Road to Dubai 23.15 Reli, Dakar 00.00 Ski-skokovi, Four Hills Innsbruck, Austrija 00.45 Reli, Dakar

EUROSPORT

03.30 Tenis, ATP Doha, Katar 05.30 Hokej, S[ U-20 Calgary, Kanada, Kanada - ^e{ka 07.30 Ski-skokovi, Four Hills Garmisch Partenkirchen, Njema~ka

EUROSPORT 2

Tenis, ATP Doha

09.00

09.00 Tenis, ATP Doha, Katar 13.30 Tenis, ATP Doha, Katar, u`ivo 21.00 Hokej, S[ U-20 Calgary, Kanada, u`ivo, polufinale 23.15 Tenis, ATP Doha, Katar 01.00 Hokej, S[ U-20 Calgary, Kanada, u`ivo, polufinale

06.30 Premier League: Blackburn Stoke 09.30 Vijesti 09.45 Premier League News 10.00 Hopman Cup: Australia France, direktno 16.30 Novogodi{nji miks 17.15 Funny Premier League 17.45 NBA Live 18.00 Vijesti 18.15 Premier League News 18.30 Real NBA 19.00 Uskijavanje 19.30 Pregled Championship 20.00 Pregled Premier League 21.00 Premier League: Manchester City Liverpool, direktno 23.00 NBA Live 23.15 Copa del Rey: Albacete - Athletic B 01.00 Vijesti 01.15 Premier League News 01.30 London - Zavr{nica Masters Cupa 02.00 NBA: Miami Charlote 03.45 NBA Live 04.00 Sailing - 34. American Cup

SPORT KLUB

09.00 Premier League: Swansea Tottenham 11.00 Telemarketing 12.00 Premier League: Aston Villa Swansea 13.45 Premier League: Sunderland - Manchester City 15.30 Premier League: Fulham Arsenal 17.15 Premier League: Manchester United - Blackburn 19.00 Funny Premier League 19.30 Novogodisnja mix 20.45 Premier League: Tottenham - WBA, direktno 22.45 Novogodisnja mix 23.00 Premier League: Wigan Sunderland 00.45 Copa del Rey: Real Madrid Malaga 02.30 Premier League: Manchester City Liverpool 04.15 Copa del Rey: Mirandes Racing 06.00 Hopman Cup: Australia - France

SPORT KLUB +

09.00 Ko{arka Endesa: Cajasol Unicaja 11.00 Fudbal, njema~ki Kup: Borussia Monchengladbach Schalke 13.00 Fudbal Liga {ampiona: Best of 2011/2012 Man City - Villarreal

ARENASPORT 1

Fudbal

13.00

15.00 Vijesti Omni Sport 15.30 Arsenal TV: Fulham Arsenal 18.00 Box: KOTV Classics 19.00 Omni Sport: Review of the Year 20.30 Ko{arka Endesa: Unicaja - Bilbao Basket, prenos 22.30 ESPN Documentary 00.00 Poker WPT Series 7 02.30 Ameri~ki Fudbal NCAA: Michigan Virhina Tech, prenos

VIASAT HISTORY

07.00 Ljeto ljubavi 08.00 Varvari Terija D`onsa 09.00 Tajne Partenona 10.00 Pet ameri~kih giganata 11.00 Kada su Mavari vladali Evropom 12.00 Zaboravljena ubistva 13.00 Heroji, kult i kuhinja 14.00 Ko si zapravo ti? 15.00 Ljeto ljubavi 16.00 Misterije istorije 17.00 Eksperimenti na sopstvenoj ko`i 18.00 Lovci na naciste 19.00 D`ingis Kan 20.00 Premijera: Mongolija: u sjenci D`ingis Kana 21.00 Drugi svjetski rat u boji 22.00 Istina o... 23.00 Ljeto ljubavi 00.00 Misterije istorije

ANIMAL PLANET

10.55 Veterinar sa pla`e Bondi 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.50 Policija za `ivotinje Majami 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ta prelijepa Afrika 14.30 @ivot majmuna 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 @ivotinje i mi 16.00 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija 16.25 Sve o psima 17.20 Sve o psima 18.15 Veterinar sa pla`e Bondi 18.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 19.10 Sve o psima 20.05 Ta prelijepa Afrika 21.00 Velika petorka 21.55 Divlje i bez cenzure 22.50 Pre`ivio sam! 23.45 Policija za `ivotinje

UNIVERSAL

06.20 McLeudove k}eri 07.20 Voker, teksa{ki rend`er 08.20 Ne{ Brid`is, 09.20 Ubistva u Midsommeru 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Urgentni centar 13.20 Frikovi 14.20 Monk 15.20 Voker, teksa{ki rend`er 16.20 Ubistva u Midsommeru, serija 18.20 Urgentni centar, serija 19.20 Monk, serija 20.20 Frikovi, serija 21.20 Vajat Erp, film 01.00 Bornov Identitet, film 03.00 McLeudove k}eri, serija 04.00 ^injenici i la`i: Dosjei o paranormalnom, serija 05.00 Doma}ice iz Okruga Orind`, serija

TV1000

04.00 Dijabolik, igrani film 06.00 Ne bez moje k}erke, igrani film 08.00 Jedan krug, igrani film 10.00 Sjaj, igrani film 12.00 Ukradena srca, igrani film 14.00 Ostanite s nama, igrani film 16.00 Bela palata, igrani film 18.00 Kupe de Vil, igrani film 20.00 Dileri, igrani film 22.10 Dijabolik, igrani film 00.00 Lezbejke 2. - dive, igrani film 02.00 Opklada, igrani film

FOX LIFE

12.20 Svita 12.48 Svi gradona~elnikovi ljudi 13.20 Najgora nedjelja mog `ivota 14.10 O~ajne doma}ice 15.00 Sta`isti 15.24 Sta`isti 15.48 Malkolm u sredini 16.40 Entertainment 17.40 Rajlijev `ivot 18.08 Ru`na Beti 19.04 Sta`isti 20.00 O~ajne doma}ice, serija 20.52 Udar groma, serija 21.52 O~ajne doma}ice, serija 22.52 Rajlijev `ivot, serija 23.28 Najgora nedjelja mog `ivota, serija 00.02 Najgora nedjelja mog `ivota, serija 00.20, serija 01.12 Udar groma, serija 02.04 O~ajne doma}ice, serija

FOX CRIME

09.20 Milosrdna Grejs 10.10 Put osvete 10.55 Kasl 11.40 Red i zakon 12.30 Pariski forenzi~ari 13.20 I{~ezla 14.10 Kraljevi bjekstva 15.00 Frikovi 15.50 Za{titnica svjedoka 16.40 Aerodrom, serija 17.30 Bjekstvo iz zatvora, serija 18.20 Lavirint zlo~ina, serija 19.10 Milosrdna Grejs, serija 20.00 Kasl, serija 21.45 Kraljevi bjekstva, serija 22.35 Put osvete, serija 23.25 Dekster, serija 00.15 Red i zakon, serija 01.05 Aerodrom, serija 01.50 Bjekstvo iz zatvora, serija 02.35 Lavirint zlo~ina, serija

HBO

06.00^uvarica svoje sestre, film 07.45 Moj brat Simon, film 09.10 Ve~era s idiotom, film 11.05 I `ivjeli su sretno…, film 12.45 Filmovi i zvijezde III, ep. 52, serija 13.15 Dan zaljubljenih, film 15.15 Popust na koli~inu, film 16.55 Posljednja pjesma, film 18.40 Legenda o medvjedu, film 20.05 Dr. Dolittle 5, film 21.30 Duhovnjaci, film 23.00 Carstvo poroka II 23.55 Kako uspjeti u Americi II 00.25 Machete, film 02.10 Simon Konianski, film 03.45 Murjaci s klupe, film 05.30 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 1, serija

CINESTAR

09.00 Besmrtna ljubav, film 11.15 Crystalstone, film 13.15 Upworld, film 15.00 Dobar ~ovjek u Africi, film 17.00 Ne}ak,, film 19.00 Zauvijek prijateljice,, film 21.00 Buka, film 23.00 Raj na zemlji, film 01.00 Laka djevojka, film

PREMIERSHIP Vode}i kiksali u 19. kolu, danas i sutra popravni

D`eko i City moraju dobiti Liverpool
Nova 2012. bi}e godina izbora

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
utorak, 3. januar/sije~anj 2012.

31. strana

Promjene vlasti u 59 zemalja svijeta
Gledaju}i globalno, te promjene mogle bi da se odraze na 53 posto svjetske populacije, koja je odgovorna za polovinu svjetskog bruto proizvoda Tre}ina svijeta dobija nova rukovodstva
Pro{la godina bi}e zapam}ena kao godina istorijskih promjena, posebno u arapskom svijetu, kao i godina krize u Evropi, dok }e 2012. biti godina izbora. Izbori }e se u idu}oj godini odr`ati u 59 zemalja, bili oni lokalni, parlamentarni ili predsjedni~ki. U svijetu postoje 193 dr`ave, {to zna~i da }e tre}ina svijeta dobiti nove garniture rukovodstva. Gledaju}i globalno, te promjene mogle bi da se odraze na 53 posto svjetske populacije, koja je odgovorna za polovinu svjetskog bruto proizvoda. Veliki dio promjena mogao bi da se dogodi u najmo}nijim zemljama svijeta. U ~etiri od pet stalnih ~lanica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija moglo bi do}i do promjene vlasti - Rusiji, Kini, Francuskoj i Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Te ~etiri dr`ave odgovorne su za 40 posto bruto proizvoda u svijetu. U Kini dolaze novi ljudi na ~elna mjesta, a 70 posto kadrova u vodstvu Komunisti~ke partije }e biti zamijenjeno. Ipak, tu ne}e biti iznena|enja, po{to se vjeruje da }e Hu Jintaoa i Ven Jabaoa zamijeniti Si Jinping i Li Kechang, koji su sada njihovi zamjenici. Izbori u Rusiji su najlak{e predvidivi, po{to }e premijer Vladimir Putin jo{ jednom postati predsjednik, ocjenjuje analiti~ar CNN-a i dodaje da je, ipak, prvi put poslije mnogo vremena, u Rusiji prihvatljiva kritika Kremlja. [to se Washingtona ti~e, krajem 2012. predstoje predsjedni~ki izbori. Izbora }e u

193 stogodi{njaka u na{oj zemlji
Na podru~ju BiH na kraju 2011. `ivjela su 193 stogodi{njaka i lica koja imaju vi{e od stotinu godina, od ~ega 131 `ena i 62 mu{karca, podaci su Agencije za identifikacione dokumente BiH, prenosi Srna. Najstariji stanovnik BiH `ivi u op{tini [ipovo, a rije~ je osobi `enskog pola ro|enoj 1903., {to zna~i da ima 108 godina. U RS-u trenutno `ivi 48 osoba koje su napunile 100 godina. Kad je rije~ o Livanjskom kantonu, tu `ivi deset stogodi{njaka, me|u kojima je devet osoba `enskog pola i jedan mu{karac, dok je Posavski kanton jedini u FBiH u kojem nema nijednog stogodi{njaka.

NASA: Ne}e biti smaka svijeta
NASA tvrdi da se 21.12.2012. mo`e o~ekivati samo zimski solsticij, odnosno naj du`a no} u go di ni, a ne sm ak svijeta kao {to se u posljednje vrije me pre dvi|a. Naime, Mayanski kalendar zavr{ava brojanje vremena ta~no na zimski solsticij ove godine {to mnogi ljudi diljem svijeta tuma~e kao nadolaze}u apokalipsu, me|utim, astronomi tvrde da se nemamo ~ega bojati. Pre ma majan skom ka len da ru zim ski solsticij 2012. ozna~ava kraj ciklusa ko ji bro ji 144.000 da na. Od mit skog pos tan ka do o~eki va nog sol sti cija ciklus }e se ponoviti 13 puta. Zavr{e tak 13. ci klu sa ozna~ava 5.200 godina od postanka prema majanskim pre da ja ma.

SU[TINSKE DEBATE Na nekima od izbora bi}e samo smijenjeni kadrovi istih stranaka, dok }e drugi biti prilika za su{tinske debate o budu}em kursu zemlje
2012. biti i u Venecueli, Meksiku, Egiptu, Tajvanu i Keniji. Na nekima od izbora bi}e samo smijenjeni kadrovi istih stranaka, dok }e drugi biti prilika za su{tinske debate o budu}em kursu zemlje. To bi, ocjenjuje CNN, moglo da zna~i da }e idu}ih nekoliko godina obilje`iti druga~ija Evropa, Kina ili Amerika.

POSLJEDNJE VIJESTI
MALTA: POGINUO DR@AVLJANIN BiH - Nikolas Gera, 26-godi{nji Bosanac ubijen je tokom navodnog poku{aja provale u stan porodice Zamit u gradu Sliema na Malti tokom do~eka Nove godine. Tom prilikom smrtno je stradao i 32-godi{nji Dankan Zamit vlasnik stana, koji je ba{ kao i Gera imao vi{estruke ubode u predjelu stomaka. Policija na Malti jo{ uvijek ne zna sve okolnosti i detalje u vezi ovog doga|aja, pi{u Nezavisne novine. PREDSJEDNIK TUNISA U LIBIJI - Tuniski predsjednik Moncef Marzuki stigao je u Tripoli, {to je njegova prva inozemna posjeta od kada je izabran za ~elnika dr`ave sredinom decembra. Marzukija, koji je pobijedio na izborima nakon {to je svrgnut njegov prethodnih Zine el-Abidine Ben Ali, do~ekao je Mustafa Abdel D`elil na me|unarodnom aerodromu u Tripoliju. Tokom svoje posjete Marzuki }e razgovarati sa {efom Nacionalnog prelaznog vije}a, premijerom i drugim vi{im libijskim zvani~nicima. POGINULA ^ETIRI RADNIKA U TURSKOJ ^etiri radnika poginula su ju~er od eksplozije u skladi{tu municije u centralom dijelu Turske. Agencija Anadolija navodi da je detonacija izazvala veliki po`ar u vojnom objektu u gradu Jahsihanu. Lokalni zvani~nici izjavili su da je u toku istraga o eksploziji u provinciji Kirikale.

Samo `ene prodava~ice ve{a
Saudijska Arabija
Vlasti Saudijske Arabije su saop}ile da u ~etvrtak po~inje primjena zakona po kojem samo `ene mogu raditi u prodavnicama `enskog rublja. Zakon, koji je donesen 2006. godine, zabranjuje mu{karcima da rade u prodavnicama kozmetike i odje}e za `ene, nije sproveden, dijelom zbog tvrdolinija{a u vjerskim ustanovama, koji se protive zamisli da `ene rade na mjestima gdje se mu{karci i `ene susre}u, kao {to su tr`ni centri. Ministarstvo rada saop}ilo je da se na ova radna mjesta prijavilo ve} 28.000 `ena, prenosi Fena. Saudijski najvi{i imam {eik Abdul Aziz al-[eik govorio je protiv ove odluke, kazav{i da se protivi [erijatu. On je rekao da je gre{no kada `ena stoji pred mu{karcem i trguje bez srama.

Opasnost od encefalitisa
Zdravstvene vlasti u Australiji upozorile su na mogu}nost izbijanja Murray Valley encefalitisa, rijetke no potencijalno smrtonosne bolesti, javlja BBC. Prisutnost bolesti koju prenose komarci nedavno je otkrivena kod koko{i u najnastanjenijoj australskoj dr`avi, New South Walesu. Zara za se mo`e prenijeti i na ljude, no dok se kod ve}ine oboljelih uglavnom manifestiraju bla`i simptomi, neki pacijenti pate od dugoro~nih neurolo{kih pote{ko}a, a u najte`im slu~ajevima i umiru. Posljednja epidemija Murrey Valley encefalitisa izbila je u sedamdesetim godinama pro{log stolje}a, a virus bolesti uglavnom se mo`e prona}i u udaljenim predjelima australskog sjeverozapada.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->