P. 1
Oslobođenje [broj 21803, 26.9.2007]

Oslobođenje [broj 21803, 26.9.2007]

|Views: 286|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Dec 31, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/10/2013

pdf

text

original

OSLOBO\ENJE

BH NEZAVISNI DNEVNIK / LIST GODINE U SVIJETU 1992.

Sarajevo, srijeda, 26. 9. 2007.

Cijena: 1 KM/6 KN

Godina LXIV

Broj 21.803

www.oslobodjenje.ba

Tajni razgovori u Fojnici

Pravni eksperti o deklaraciji iz Kre{eva

TIHI]EV „PAPIR“ BUDI NADU!?

3. strana

Su|enje generalu Rasimu Deli}u u Hagu

MAHMULJIN POSLAO MUD@AHEDINE NA PALJENIK

Ostavljen {iroki prostor za dogovor o budu}em ustrojstvu dr`ave

2. strana

Nikola [piri} najavio

RAZVOJNA STRATEGIJA OD MILION MARAKA
18. strana

REPUBLIKA, REGIJA ILI NE[TO TRE]E
Danas zaostali susret 2. kola Premijer lige Izmje{tanje crkve u Konjevi}-Polju

5. strana

DANAS PRILOG

KO ]E RIJE[ITI FATIN SLU^AJ?
11. strana

Mjesec nakon nestanka u Ugljeviku

SARAJEVO DO^EKUJE PRONA\ENO TIJELO MODRI^A MAXIMU 44. strana RADMILE MARKOVI] 23. strana

2

U @I@I
Kom{i} se susreo s Danielom Fridom

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Su|enje generalu Rasimu Deli}u u Hagu

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} u Njujorku se susreo s Danielom Friedom, pomo}nikom ameri~kog dr`avnog sekretara, s kojim je razgovarao o aktuelnoj situaciji u na{oj zemlji, javila je novinska agencija Fena. Tokom susreta Kom{i}a s italijanskim premijerom Romanom Prodijem, razgovarano je o bilateralnim odnosima dvije zemlje. Napomenuta je potreba reguliranja nekih zaostalih pitanja iz prethodnog perioda radi ozbiljnijeg italijanskog kreditiranja manjih i srednjih projekata u BiH.

Delegacija HDZ-a 1990 u Usori
Delegacija HDZ-a 1990, predvo|ena predsjednikom Bo`om Ljubi}em, glavnim tajnikom Josipom Merd`om i Pericom Jele~evi}em, posjetila je u utorak Usoru, javila je novinska agencija Fena. Sa na~elnikom Op}ine Usora Antunom ^i~kom razgovarano je o izgradnji gospodarske zone koja bi trebala bitno doprinijeti razvoju op}ine. Istaknuta je potreba za gradnjom osnovne {kole u mjestu Te{anci. Za vrijeme posjeta Usori predstavnici HDZ-a 1990 razgovarali su sa vodstvom Op}inskog odbora ove stranke o djelovanju na prostoru op}ine.

Fadil Hasanagi} svjedo~io o tajnom sastanku u Zavidovi}ima

Prosvjed zbog imenovanja Popovi}a za ombudsmana
Udru`enje "@ena-`rtva rata" uputilo je u utorak prosvjed zbog imenovanja Vitomira Popovi}a za ombudsmana BiH. Iz ovog udru`enja podsje}aju da je Vitomir Popovi} kao predsjednik Op}inskog suda Banja Luka u ratnom periodu protjerao sve nesrbe iz Suda, te da je kao ministar u Vladi takozvane srpske republike znao za masovna hap{enja, otvaranje koncentracionih logora i strahovite torture u njima. „Smatramo da takva osoba ne mo`e {tititi ljudska prava i biti na funkciji za koju je predlo`en. Od poslanika u Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine zahtijevamo da obustave farsu imenovanja osoba koje su imale velikog udjela u etni~kom ~i{}enju za vrijeme rata u BiH“, ka`e se u saop}enju.

Sakib Mahmuljin poslao mud`ahedine na Paljenik
Svjedoku Hasanagi}u ju~er prikazan snimak njegovog susreta sa Sakibom Mahmuljinom, negdje na putu za Vozu}u
General Fadil Hasanagi}, ratni komandant 35. divizije 3. korpusa Armije RBiH, izjavio je ju~er na su|enju generalu Rasimu Deli}u u Hagu da se odred "El-Mud`ahid" nije nalazio u sastavu ove divizije, nego Komande 3. korpusa, koja ga je za pojedine zadatke pretpo~injavala njegovoj jedinici. On je naglasio da za razliku od ostalih jedinica 35. divizije, kojim je komandovao, nikad nije znao formacijski sastav odreda "El-Mud`ahid" ili detalje o njihovom „radu“.

Sporni susret
Na po~etku ju~era{nje rasprave, jedan od tu`ilaca je obavijestio Pretresno vije}e da je u ponedjeljak uve~er, kad se vra}ao ku}i, na ulici vidio zajedno svjedoke Seada Deli}a i Fadila Hasanagi}a, iako je svjedocima zabranjeno da se susre}u i razgovaraju. Predsjedavaju}i Moloto je kazao kako je u ovom slu~aju Vije}e bespomo}no. "Uostalom“, dodao je, "ti ljudi `ive u Bosni i ko zna {ta tamo rade."
ovog mjesta. Prikazani su i inserti kad Hasanagi} predaje raport Izetbegovi}u, a on potom vr{i smotru postrojenih boraca. Svjedok je objasnio da je Mahmuljin odredio iz kojih }e jedinica borci u~estvovati u smotri, a on je napisao naredbu. Hasanagi} je dodao kako je u stroju bilo i pripadnika odreda "ElMud`ahid". Svjedoku je prikazan i videosnimak njegovog susreta s Mahmuljinom, negdje na putu za Vozu}u. Na tom snimku se vidi da su sa Mahmuljinom bili i pripadnici odreda "El-Mud`ahid". Hasanagi} je kazao i kako je komanda 3. korpusa planirala operaciju Farz,

~iji je bio cilj osloba|anje Vozu}e, te da je njom i rukovodio 3. korpus, odnosno Mahmuljin. Naglasio je kako je upravo Mahmuljin odredio da kotu Paljenik napadne odred "El-Mud`ahid".

Ratni zarobljenici
S obzirom na to da je u jednom dokumentu spomenuto kako su u toku operacije Farz, na istureno komandno mjesto 35. divizije do{li komandant 3. korpusa Mahmuljin i general Kemo Kari{ik, ~lan General{taba, tu`ilac je svjedoku postavio nekoliko pitanja o Kari{iku i o njegovoj funkciji. Svjedok nije znao odgovoriti. Tu`ilac je Hasanagi}u postavio vi{e pitanja o zarobljenicima. Me|utim, {to se ti~e zarobljavanja srpskih vojnika i civila u operaciji Farz, te zlo~ina koje su nad njima po~inili pripadnici "El-Mud`ahida", Pretresno vije}e od ovog svjedoka nije saznalo ni{ta. Kad mu je tu`ilac predo~io dva dokumenta o tim zlo~inima, Hasanagi} je kazao da ih prvi put vidi i da u vezi s tim ni{ta ne mo`e re}i. Hasanagi} je, me|utim, znao da je ratnih zarobljenika bilo u akciji Prolje}e 2 jula 1995, kada je na vozu}kom boji{tu zarobljeno 12 srpskih vojnika i 11 muslimana iz Prnjavora. Na pitanje {ta se dogodilo s njima, svjedok je kazao da su [efko HOD@I] svi razmijenjeni.

Izbor direktora RAK-a
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} kazao je u utorak u Sarajevu da }e imenovanje direktora Regulatorne agencije za komunikacije biti razmatrano na narednoj sjednici, javila je novinska agencija Fena. "Vidjet }emo kakav }e biti stav Vije}a ministara BiH", kazao je [piri}, dodaju}i da }e njegov osobni stav biti jasno iznesen nakon rasprave.

Debata bi trebala odgovoriti na pitanje koliko istra`iva~ki pristup analizi i rje{avanju dru{tvenih, politi~kih i ekonomskih pitanja u BiH ima stvarnog efekta, odnosno, u kojoj mjeri takav pristup ima potencijal da bude motor stvarnih dru{tvenih promjena.

Raport Izetbegovi}u
Hasanagi} je ju~er u svom svjedo~enju rekao da je iz komande 3. korpusa dobijao nare|enja o anga`ovanju odre|enog broja pripadnika odreda, a da je najve}a cifra bila 600 boraca. Tu`ilac Matijas Nojner je svjedoku predo~io njegov dokument od drugog augusta 1995, koji se odnosi na posjetu predsjednika Alije Izetebegovi}a komandi 35. divizije u Zavidovi}ima. Hasanagi} je kazao kako je tada predao raport Izetbegovi}u, koji je do{ao u pratnji Rasima Deli}a i komandanta 3. korpusa Sakiba Mahmuljina. Ju~er je ponovo prikazan videosnimak posjete predsjednika Izetbegovi}a Vozu}i 12. septembra 1995, neposredno nakon osloba|anja

Trovanje gljivama
U Klini~ki centar Banja Luka za samo dva dana primljeno je 11 osoba zbog trovanja gljivama, javila je novinska agencija Srna. Stanje svih 11 pacijenata je stabilno i nisu u `ivotnoj opasnosti. "Svi pacijenti brali su glji ve ruj ni ce i ima li su mu~ni nu, preznojavanje, gr~eve u sto ma ku, po vra }anje i psihi~ke smetnje, nemir i halucinacije", saop{teno je iz ba nja lu~kog kli ni~kog centra.

Nikola [piri} o najavama iz Republike Hrvatske

Kako do promjena?
U organizaciji Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Sarajevu }e danas biti odr`ana debata pod nazivom "Kako promijeniti stvari u BiH: dru{tvena istra`ivanja i demokratske promjene", javila je novinska agencija Srna.

Nema jedinstvenog stava o gradnji mosta kopno - Pelje{ac
Predsjedavaju}i Vije}a ministara Bosne i Hercegovine Nikola [piri} izjavio je u utorak da dr`avne institucije nemaju jedinstven stav u vezi sa najavama da }e Hrvatska 15. oktobra zapo~eti izgradnju mosta kopno – Pelje{ac, javila je novinska agencija Srna. "U vi{e navrata sam poku{avao da u Vije}u ministara do|emo do usagla{enog stava o ovom pitanju, koje je izazvalo razli~ita politi~ka sporenja u BiH, kao i da organizujem zajedni~ki sastanak sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH kako ne bismo imali razli~ite stavove o tako bitnom pitanju, ali, na`alost, nisam uspio", kazao je [piri} novinarima. Prema [piri}evim rije~ima, propao je i njegov poku{aj da bude usvojen izvje{taj zajedni~ke ekspertne komisije jer su neke dijelove tog dokumenta sporili Bo{njaci, a druge Hrvati. On je dodao da je od Ministarstva vanjskih poslova tra`io odgovor dokle je Hrvatska do{la u vezi sa izgradnjom mosta kako BiH ne bi bila zate~ena, ali ni u tome nije uspio.

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

U @I@I

3

Stranke iz Federacije skoro na istom kolosijeku

Dvoentitetsko ure|enje neprihvatljivo za Bo{njake i Hrvate
Modeli rje{enja po kojemu bi sve etni~ke skupine imale ista prava, bez obzira u kojem dijelu zemlje `ive, ~ine stavove svih ovih stranaka podudarnim • Sastanak u Fojnici prote}i }e u pobli`em upoznavanju lidera SDA i SBiH sa deklaracijom iz Kre{eva
Nije ~udno {to su SDA i Stranka za BiH nezvani~no ocijenili da se deklaracija hrvatskih stranaka te Narodne stranke Radom za boljitak iz Kre{eva umnogome poklapa sa njihovom jo{ neobjavljenom platformom za ustavne promjene, kazao je za Oslobo|enje dopredsjednik HDZBiH Marinko ^avara. Uo~i najavljenog sastanka lidera HDZBiH, HDZ 1990, SDA i Stranke za BiH u Fojnici u petak, ^avara navodi da deklaracija hrvatskih stranaka Bosnu i Hercegovinu smatra neupitnom, a i modeli rje{enja po kojemu bi sve etni~ke skupine imale ista prava, bez obzira u kojem dijelu zemlje `ive, ~ine stavove svih ovih stranaka podudarnim. klju~ujemo ni ravnopravnost svih gra|ana kao individualne kategorije. Ja bi samo dodao da sastanak u Fojnici ne zna~i sada dogovor Hrvata i Bo{njaka nau{trb tre}eg naroda”, kazao je ^avara, te dodao da bi se budu}e ustrojbene jedinice srednje razine vlasti trebale me|u sobom natjecati ko }e u praksi dati vi{e prava malobrojnijim narodima. ^lan Predsjedni{tva SDA Amir Zuki} ka`e da se platforma SDA i SBiH sla`e sa Kre{evskom deklaracijom. „I jedan i drugi blok stranaka je protiv aktualnog dvoentitetskog ure|enja. Iako se u deklaraciji ne izbjegava kriterij etni~kog prilikom ustroja jedinica srednje razine vlasti, ostali kriteriji nam se poklapaju, a to su ekonomski, povijesni, kulturni i geografski kriteriji. SDA i SBiH se zala`u da sve zakonodavne nadle`nosti pre|u na razinu dr`ave, i da se onda ti zakoni provode na ni`e razine”, rekao je Zuki}. Generalni tajnik HDZ 1990 Josip Merd`o kratko je kazao da nije upoznat sa platformom SDA i SBiH, te da nezvani~nu ocjenu

Sastanak hrvatskih i bo{nja~kih lidera ne zna~i dogovor nau{trb Srba

Tajni razgovori u Fojnici

Brojne podudarnosti
„Ta~no je to da se deklaracija hrvatskih stranaka i platforma SDA i SBiH poklapaju, me|utim, mi }emo tek iza}i sa detaljnijim poja{njenjima oko nekih rje{enja zasnovanih na tekstu deklaracije. Hrvatima u BiH najvi{e odgovara ravnopravnost naroda, ali mi ne is-

Daleko od o~iju javnosti, ipak, vode se pregovori o prihvatanju prilago|enog plana visokog predstavnika Miroslava Laj~aka o reformi policije. Njihov inicijator i kreator prve verzije kompromisnog rje{enja je predsjednik SDA Sulejman Tihi}, koji je uspio za to da zainteresira OHR i Dodikov SNSD. Oslobo|enje saznaje iz pouzdanih izvora da se o Tihi}evom „papiru“ ju~er razgovaralo u Fojnici, gdje se predsjednik SDA nalazi na rehabilitaciji, te da su, osim njega, ovom razgovoru prisustvovali Miroslav Laj~ak i Neboj{a Radmanovi}. Po na{im informacijama, visoki predstavnik vrlo pozitivno je primio ovu inicijativu i konkretne Tihi}eve sugestije, a one ni kod Radmanovi}a nisu nai{le na odbijanje. S Tihi}evim prijedlozima Laj~ak }e upoznati svoje saradnike i ostale relevantne me|unarodne predstavnike u Sarajevu, a odmah po okon~anju ju~era{njeg razgovora u Fojnici Radmanovi} se helikopterom zaputio u Banju Luku na konsultacije sa svojim strana~kim predsjednikom Miloradom Dodikom. U ovim razgovorima, koji bude nadu da bi se do kraja sedmice moglo do}i do rje{enja prihvatljivog za sve politi~ke faktore u zemlji, va`an }e biti i stav Harisa Silajd`i}a, koji je trenutno izvan Bosne i Hercegovine. Svoje prijedloge i sugestije koje je ju~er dobio od Laj~aka i Radmanovi}a, njemu }e prezentirati Sulejman Tihi}. Tako bi se, ve} sutra, mogle nazrijeti konture ishoda velike politi~ke krize koja je dodatno destabilizirala Bosnu i Hercegovinu i ozbiljno dovela u pitanje njene evropske perspektive. U svakom slu~aju, {anse za postizanje dogovora su R. I. uve}ane.

Tihi}ev „papir” budi nadu!?

kako se deklaracija iz Kre{eva i platforma dvije najve}e bo{nja~ke stranke poklapaju mo`e uzeti samo kao ohrabruju}a konstatacija. Predsjednik HSS Marko Tadi} nam je kazao da pretpostavlja da }e sastanak u Fojnici prote}i u pobli`em upoznavanju lidera SDA i SBiH sa deklaracijom iz Kre{eva. „Platforma i deklaracija nisu suprotstavljene. Sasvim je logi~no da jedinice srednje razine vlasti budu ustrojene prema ekonomskim kriterijima jer one prvenstveno moraju biti samoodr`ive. Tako|er, neupitni su kulturni identiteti Hercegovaca, Posavljaka, Kraji{nika itd”, ocijenio je Tadi}.

Nametnuto rje{enje
Na pitanje kako ove podudarne stavove hrvatskih i bo{nja~kih stranaka povezati sa stavovima stranka iz RS, Tadi} odgovara kako sve vi{e Srba u BiH shvata da je RS nametnuto rje{enje i da ono nije pravedno za Bo{njake i Hrvate. Bje`ati od etni~kih kriterija u na{oj zemlji bilo bi besmisleno, smatra Tadi}, me|utim, dodao je, u sve budu}e jedinice srednje razine vlasti trebalo bi ugraditi mehanizme koje i Srbima i Hrvatima i Bo{njacima pru`aju mogu}nost da budu ravnopravni na cijelom teritoriju zemlje.
Ensar ZGODI]

Norve{ki ambasador o BiH i evropskim integracijama

Nema potrebe da se sumnja kako Bosna i Hercegovina ne}e mo}i potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, iako je situacija sada dosta slo`enija u odnosu na decembar 2006, kada je pregovara~ki tim ove dr`ave imao dosta pohvala u periodu tehni~kih pregovora sa Evropskom unijom. Izjavio je ovo u utorak u Mostaru Jan Brotu (Braathu), ambasa-

Ozbiljne blokade
dor Kraljevine Norve{ke u BiH, koji je ocijenio da procesi BiH ka evropskim integracijama idu sporo jer postoje ozbiljne politi~ke blokade u dr`avi. „Putovao sam mnogo unutar BiH i razgovarao sa obi~nim ljudima. Oni su frustrirani i `ele da se stanje promijeni. Zaklju~io sam da se gra|ani trenutnom stanju u ovoj dr`avi bolje prila-

go|avaju nego politi~ki lideri. U tom smislu oni su sigurno ispred politi~ara“, rekao je Brotu. Norve{ki ambasador je naglasio da u BiH trenutno postoji kriza u povjerenju prema politi~kim vo|ama i politi~kom sistemu uop}e, {to je, prema njegovim rije~ima, ozbiljnije od nepotpisivanja Sporazuma sa Evropom.
A. DU^I] Jan Brotu: Kriza u nepovjerenju prema politi~kom sistemu

4

BOSNA I HERCEGOVINA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Srpski politi~ari sino} razgovarali o reformi

O~uvanje policije RS je minimum
Lideri i visoki funkcioneri srpskih stranaka s predsjednikom Republike Srpske Milanom Jeli}em usaglasili stavove o ovom pitanju
„Na sastanku je potvr|en visoki stepen politi~kog jedinstva i opredijeljenosti Republike Srpske da prihvati reformu policije koja se bazira na tri evropska principa, a koji garantuju ostanak policije RS“, izjavio je Milan Jeli}. On je dodao da bi dobar osnov za restruktuiranu policiju licije zna~ilo uvod u ukidanje Republike Srpske“. Jeli} je naglasio da insistiranje na takvim stavovima predstavlja kr{enje i Dejtonskog sporazuma i Ustava i BiH i RS, te najavio da }e RS podi}i krivi~ne prijave protiv svih koji naru{avaju ustavno pravni poredak i BiH i entiteta. „Politi~ari iz Republike Srpske

Laj~ak danas poru~uje poslanicima Republike Srpske

Miroslav Laj~ak: U Banjoj Luci "slu~ajno"

Visoki }e predstavnik zastupnicima entitetske skup{tine naglasiti va`nost uva`avanja dr`avnih organa • Tehni~ki razgovori bez Laj~aka?
Reforma policije na tri evropska principa

Ne mo`ete raditi mimo dr`ave!
Slijedi “lekcija” Federaciji
Ciklus obra}anja doma}im parlamentarcima, zapo~et govorom u Parlamentu BiH, a nakon obra}anja Narodnoj skup{tini RS, Miroslav Laj~ak okon~at }e u utorak drugog listopada obra}anjem u Parlamentu Federacije BiH. Kako smo doznali, u OHR jo{ nije odlu~eno ho}e li se visoki predstavnik prije utorka obratiti javnosti u povodu (ne)uspjeha pregovora o reformi policije, za koje rok isti~e u nedjelju "Parlamentarci su suo~eni s jasnim izborom izme|u pada u izolaciju ili sustizanja drugih zemalja u regiji u pogledu napretka ka Europskoj uniji. Visoki predstavnik }e istaknuti da je integracija put kojim parlamentarci mogu krenuti ako tako odlu~e; a to je sigurno put kojim svi gra|ani BiH `ele krenuti. Vremena je sve manje, i posljedice stalnih blokada su ozbiljne za cijelu zemlju", saop}eno je ovim povodom iz Ureda visokog predstavnika. Za razliku od nedavnog obra}anja u Parlamentu BiH, Laj~ak ovaj put ipak ho}e odgovarati na pitanja zastupnika. Nakon toga, visoki }e predstavnik odvojeno razgovarati s predsjednikom Narodne skup{tine RS Igorom Ra-

bio prijedlog zakona koji su srpski delegati uputili Parlamentarnoj skup{tini BiH. Jeli} je izrazio uvjerenje da }e dogovor o reformi policije biti postignut do kraja ovog mjeseca. Kazao je da „postoji minimum ispod kojeg RS ne mo`e i}i, jer bi ukidanje po-

opredijeljeni su za evropske integracije i jedina prepreka na tom putu mogu biti politi~ari iz Federacije BiH, zbog kojih su u aprilu pro{le godine propali i pregovori o ustavnim promjenama u BiH“, zaklju~io je Jeli}.
G. KATANA

Iz Sarajevskog kantona vratilo se 137 porodica
Vlada Sarajevskog kantona ju~er je usvojila izvje{taj o realizaciji plana povratka u i iz Kantona Sarajevo za prvih {est mjeseci ove godine, s osvrtom na problematiku osiguranja nu`nog alternativnog smje{taja, javila je novinska agencija Fena. U ovom periodu s podru~ja Kantona Sarajevo na prebivali{ta u Republici Srpskoj vratilo se 137 porodica. U Kanton Sarajevo, kroz obnovu stambenih jedinica, planiran je povratak 456 porodica.

U govoru kojeg }e danas dr`ati pred zastupnicima Narodne skup{tine Republike Srpske u Banjoj Luci, visoki predstavnik Miroslav Laj~ak upozorit }e du`nosnike ovog entiteta da ne mogu raditi i donositi odluke mimo institucija na dr`avnoj razini. Kako smo doznali, Laj~ak }e diplomatskim rje~nikom poku{ati objasniti parlamentarcima RS kako nije dobro pona{ati se kao da iznad entiteta ne postoji dr`ava.

Specijalni odnosi
O~ekuje se da }e visoki predstavnik posebno istaknuti kako u specijalnim odnosima RS sa Srbijom nema ni{ta lo{e, ukoliko se ne ide na {tetu ili mimo znanja dr`ave BiH. Odluke se ne smiju donositi izolirano, mimo koordinacije i bez po{tivanja dr`avnih organa, smatra on. Osim toga, Laj~ak }e predstaviti i mogu}nosti za izlazak iz trenuta~nog zastoja i povratak procesu europskih integracija. Naglasit }e da entitetski parlamenti imaju va`nu i legitimnu ulogu u pokretanju cijele zemlje s mrtve to~ke.

doji~i}em, ali i predsjednikom Vlade RS Miloradom Dodikom te srpskim ~lanom Predsjedni{tva BiH Neboj{om Radmanovi}em.

Slu~ajna podudarnost
Kako je kazao glasnogovornik OHR Eldar Suba{i}, ~ista je slu~ajnost {to }e visoki predstavnik boraviti u Banjoj Luci istoga dana kada }e se u ovom gradu odr`ati ~etvrta runda tehni~kih pregovora o reformi policije. Obra}anje Narodnoj skup{tini RS ranije je isplanirano, a odluka o nastavku pregovora strana~kih eksperata, koje ne predvodi Laj~ak, nego njegov politi~ki savjetnik Jo`ef Pandur, donesena je u ponedjeljak.
A. PRLENDA

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
KURSNA - TE^AJNA LISTA

Broj 187
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 26. 09. 2007. godine Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/ Zemlja EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka Slova~ka R [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija [ifra 978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 703 752 756 949 826 840 643 941 Valuta Oznaka Jedinica EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SKK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD 1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100 Kupovni za devize i efek.valutu 1.955830 1.194039 1.380024 26.743896 0.070805 0.261657 0.778383 1.209961 0.565032 0.249929 0.057127 0.211643 1.183248 1.120908 2.785665 1.383057 0.055328 2.488930 Srednji za devize 1.955830 1.197032 1.383483 26.810923 0.070982 0.262313 0.780334 1.212993 0.566448 0.250555 0.057270 0.212173 1.186214 1.123717 2.792647 1.386523 0.055467 2.495168 Prodajni za devize 1.955830 1.200025 1.386942 26.877950 0.071159 0.262969 0.782285 1.216025 0.567864 0.251181 0.057413 0.212703 1.189180 1.126526 2.799629 1.389989 0.055606 2.501406

Parlament FBiH danas o reformi policije
Poslanici Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH na dana{njoj vanrednoj sjednici razgovarat }e o procesu reforme policijskih snaga u Bosni i Hercegovini. Inicijativu za vanrednu sjednicu potpisalo je 39 poslanika Predstavni~kog doma, uglavnom iz vladaju}ih stranaka. Prema rije~ima predsjednika Kluba poslanika SDA, Ibrahima Nadarevi}a, poslanici }e na po~etku sjednice biti upoznati sa prijedlogom o reformi policije visokog predstavnika u BiH Miroslava Laj~aka i o primjedbama koje su na taj dokument uputile Stranka demokratske akcije i Stranka za Bosnu i Hercegovinu. Nadarevi} je kazao da }e uvodnu informaciju podnijeti Mehmed @ili}. S . [e.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 09. 2007 = USD 1.55392 SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 09. 2007 = BAM 2.153467

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BOSNA I HERCEGOVINA
Monitoring tim Vije}a Evrope o stanju u na{oj zemlji

5

Republika, regija ili ne{to tre}e
@epi}: Ostavljen prostor za dogovor sa druga dva naroda • Sadikovi}: Ugra|ena evropska na~ela, samo treba osna`iti dr`avu

Pravni eksperti o deklaraciji iz Kre{eva

Kao najva`niji reformski procesi, koji trebaju biti okon~ani u ovoj dr`avi, navedeni reforma policije i ustavni amandmani
Iako je prijemom u ~lanstvo Vije}a Evrope, prije vi{e od pet godina, Bosna i Hercegovina preuzela obaveze na okon~anju brojnih reformi, one ni do danas nisu realizovane. [ef delegacije monitoring tima Parlamenta Vije}a Evrope Kimo Sasi, koji se nalazi u vi{ednevnoj posjeti na{oj zemlji, istakao je u utorak kako bi „proces dono{enja zakona trebao biti znatno br`i". rje{enja, posebno onih koji se odnose na reformu policije. „Ostvareni napredak u BiH nije mali. Postigli smo brojne napretke u reformama pravosu|a, odbrane, obrazovanja kao i ekonomiji, i taj proces i dalje traje. Reforme idu laganim korakom i kontinuirano“, naglasio je @ivkovi}. On je istakao kako je na{a zemlja preuzela 50 obaveza prilikom u~lanjenja u Vije}e Evrope, te da je ono {to se ti~e Parlamenta BiH umnogome ispunjeno, dok je dio na Vije}u ministara, Predsjedni{tvu BiH, ali i ni`im razinama vlasti. Za njegovog kolegu iz Doma

Isti tretman svih naroda

Nepogodna atmosfera
„Visoko obrazovanje i funkcionalna dr`ava su neki uslovi koji nisu do kraja ispunjeni. ZaSa potpisivanja kre{evske deklaracije

U deklaraciji koju su potpisali politi~ki lideri hrvatskih stranaka i Narodne stranke Radom za Boljitak mnogi politi~ari poku{ali su prona}i te`nju za formiranjem tre}eg entiteta. Sami potpisnici tvrde da su se vodili principima konsocijacije i federalizacije, no pravni eksperti tuma~e da kre{evskom deklaracijom lideri hrvatskih stranaka zapravo nisu precizno definirali kakvo je to ustavno rje{enje koje zagovaraju.

Dvostruko tuma~enje
Komentiraju}i deklaraciju o na~elima Ustava BiH, koju su u petak potpisali ~elnici {est stranaka, {ef Katedre za dr`avnopravne znanosti Pravnog fakulteta u Mostaru Bo`o @epi} kazao je da su oni izbjegli re}i da su za federalizaciju, pa ~ak i slo`enu dr`avu, te da su time ostavili sebi prostor da prihvate i stvaranje hrvatske federalne je-

dinice, ali i regionalizaciju dr`ave. „Tvorci deklaracije i{li su na to da raspravljaju s politi~arima druga dva naroda i da mogu zauzeti i jedno i drugo stajali{te, a da ne proturje~e deklaraciji. Primjerice, oko srednje razine vlasti nisu se izjasnili ho}e li to biti republika, regija ili ne{to tre}e", izjavio je @epi} za Oslobo|enje. On nije mogao komentirati konsocijacijske elemente, no kazao je da na~ela, poput pariteta ili kvota u izboru zakonodavne vlasti, smatra dobrim, ali dodaje da ih ne}e biti mogu}e primijeniti na svim nivoima vlasti. Govore}i o definiciji BiH, koja bi, prema deklaraciji, trebala biti „demokratska, socijalna i sekularna dr`ava", @epi} je istaknuo da „nema boljih na~ela od onih koja su zapisana u dejtonskom Ustavu", te da je o~ito da hrvatski politi~ari zagovaraju i neka nova, poput sekularnog i socijalnog.

Srednji nivo manje bitan
Nau~no istra`ivanje u Evropi pokazalo je, dodao je ]azim Sadikovi}, ~lan Venecijanske komisije, da su centralnu vlast u Bosni i Hercegovini osna`ile vode}e evropske zemlje - [vajcarska, Francuska, Njema~ka, Italija, [panija, Austrija... [vajcarski su nau~nici prigovarali tome, no pokazalo se da je sna`nija dr`ava u interesu te zemlje, kao dr`ave i nacije. „Prosperitet je va`niji od predrasuda", prokomentirao je Sadikovi}. Dok se u BiH politi~ka koplja najvi{e lome oko srednjeg nivoa vlasti, o kojem deklaracija iz Kre{eva nije dala kona~an stav predstavnika hrvatskog naroda, Sadikovi} smatra

]azim Sadikovi}, ~lan Venecijanske komisije, uz opasku da u hrvatskom dokumentu ne `eli tra`iti ono {to nije napisano (ideje o tre}em entitetu), ocijenio je deklaraciju dobrom osnovom za razgovore o promjeni Ustava. Za razliku od @epi}a, on smatra dobrim {to je u dokumentu navedeno da BiH treba biti socijalna (~ime bi ona trebala osigurati i odre|ena socijalna prava gra|anima), ali i sekularna dr`ava, zbog prenagla{ene uloge vjerskih zajednica do sada. Najva`nijim, ipak, on cijeni to {to je navedeno da evropske konvencije o ljudskim pravima trebaju biti najve}e vrijednosti u BiH. „Najva`nija je vrijednost deklaracije {to polazi od pojedinca, a kroz evropske dokumente predvi|eno je da na taj na~in budu za{ti}ena i njegova vjerska i etni~ka prava i identitet", kazao je Sadikovi}, poja{njavaju}i da time mehanizmi, poput pariteta, rotacija i kvota - postaju suvi{ni.

Ono {to je prioritet za Vije}e Evrope, nije i za doma}e vlasti

Tri nivoa vlasti
"Neprihvatljivo je i za ovaj milenij da BiH nema vrhovni sud jer je na taj na~in ugro`ena pravda", dodao je Sadikovi}. Komentiraju}i srednji nivo vlasti, Sadikovi} je kazao da su na principima iz deklaracije (geografski, etni~ki, istorijski, privredni...) formirane regije u mnogim dr`avama, te da je nemogu}e zaklju~iti iz dokumenta treba li BiH imati regije, provincije, kantone... „Ali, dobro je da budu tri nivoa vlasti jer to odr`ava antiunitaristi~ki karakter", ocijenio je Sadikovi}, uz opasku da u razgovorima o promjeni Ustava treba te`iti jakoj centralnoj vlasti jer to ~ine vode}e evropske dr`ave.
Aldijana OMERAGI]

]azim Sadikovi}: Evropski trendovi

da nije va`no ho}e li u na{oj zemlji postojati regije, provincije ili entiteti ako ve} centralna vlast bude slijedila evropske trendove.

kon o visokom obrazovanju je donesen, ali mi }emo pratiti njegovu realizaciju koja mora osigurati da ne bude segregacije. Moraju se donijeti i provesti reforme koje }e osigurati svim narodima i gra|anima, a ne samo konstitutivnim, da se tretiraju na isti na~in“, zaklju~io je Sasi. Kao va`ne segmente u kojima se treba posti}i vi{e rezultata u na{oj zemlji on je naveo posebno reformu policije i Ustava. No, ono {to je prioritet za Vije}e Evrope nije i za doma}e vlasti. Tako je predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Milorad @ivkovi} istakao nakon sastanka sa ~lanovima delegacije monitoring tima PS Vije}a Evrope kako trenuta~no „politi~ka atmosfera nije pogodna za velike reformske procese, posebno Ustava“. Za njega je va`no da se izgradi povjerenje me|u narodima, te da se konsenzusom do|e do zajedni~kih

naroda Iliju Filipovi}a u ovom momentu je najva`nije osigurati politi~ki dogovor o reformi policije, koji }e rezultirati potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju sa EU.

Zloupotrebe izvje{taja
Monitoring tim Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope, kako je istakao {ef delegacije Kimo Sasi, izvje{taj o stanju u BiH na~init }e i prezentirati na sjednici Evropskog Parlamenta u januaru naredne godine, a najkasnije u aprilu. O detaljima kakva }e biti ocjena nije `elio komentarisati. No, za predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Milorada @ivkovi}a sporno je i to {to, kako je naveo, mnogi "zloupotrebljavaju izvje{taje i tuma~e kako im odgovaraju u dnevno-politi~ke svrhe“.
Almir TERZI]

6

BOSNA I HERCEGOVINA
Zna~ajne reforme u mirovinskim fondovima

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Predstavni~ki dom Federacije BiH

U oba mirovinska fonda reforme su bile zna~ajne, no klju~na pitanja uzrokova}e pogor{anje ukoliko se ne budu uskoro tretirala, istaknuto je u novom broju Ekonomskih novosti Svjetske banke, javila je novinska agencija Fena. Novosti daju prikaz preporuka koje }e osigurati da gra|ani primaju adekvatne prihode u starosti a da se pri tome ne optere}uju nesrazmjerno oni koji pla}aju doprinose. U Novostima je predstavljen i novi {ef ureda Svjetske banke za BiH Marco Mantovanelli.

Otvoren Centar za evropsko obrazovanje
Federalna ministrica obrazovanja i nauke Meliha Ali} prisustvovala je u utorak otvorenju Centra za europsko obrazovanje u Zagrebu, koji predstavlja zajedni~ki projekat 12 univerziteta iz deset zemalja, me|u kojima je i Sarajevski univerzitet, javila je novinska agencija Onasa. Centar }e od naredne godine pokrenuti magistarski studij iz oblasti menad`menta i savjetovanja u obrazovanju.

Poslanici postigli kompromis s Vladom

Transparency danas o korupciji u na{oj zemlji
Globalni indeks percepcije korupcije (Corruption Perceptions Index-CPI) za BiH bi}e predstavljen danas u Sarajevu. CPI je ra|en po jedinstvenoj metodologiji i ove godine je obuhvatio rekordnih 180 dr`ava, a BiH peti put, saop}eno je iz Transparency International BiH (TIBiH), prenijela je novinska agencija Fena. Godi{nji CPI je jedan od najmeritornijih me|unarodnih pokazatelja koji slu`i politi~arima, donatorima, analiti~arima, investitorima i brojnim drugim subjektima za procjenu rizika poslovanja, a direktno je proporcionalan pokazateljima ekonomskog razvoja i borbi protiv siroma{tva. Tokom prezentacije, TIBiH }e predstaviti svoju analizu rezultata korumpiranosti institucija u na{oj zemlji.

Usvojen prijedlog zakona o dugu
Federacija }e se mo}i godi{nje zadu`iti maksimalno 18 posto prihoda iz prethodne godine, a kantoni i op}ine do deset posto
Poslanici Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH u utorak su usvojili prijedlog zakona o dugu, zadu`ivanju i garancijama u FBiH, kojim se ova oblast nastoji uskladiti sa sli~nim dr`avnim zakonom. U Federaciji }e, ukoliko ovakav tekst zakona potvrdi federalni Dom naroda, biti uvedena gornja granica zadu`enja u jednoj fiskalnoj godini i koja ne}e mo}i pre}i 18 posto federalnih prihoda iz prethodne godine. Istovremeno, poslanici su uspjeli posti}i kompromisan dogovor sa Vladom Federacije, prema kojem }e se kao gornja granica kreditnog zadu`enja kantona i op}ina uzimati deset posto njihovih ukupnih prihoda iz godine koja je prethodila odluci o zadu`enju. Ovakav amandman podnio je Klub poslanika SDA. Poslanik Ante ^olak, koji je podr`ao ovakvo rje{enje, tako|er smatra da }e se na ovaj na~in koliko-toliko izjedna~iti polo`aj federalnih op}ina sa op}inama u RS, koje mogu da se zadu`e u iznosu 18 posto prihoda iz pro{le godine. „Narednim koracima, koji podrazumijevaju ~ak i nove izmjene ovog zakona, nastojat }emo dovesti i federalne jedinice lokalne samouprave do procenta koji va`i u RS", kazao je ^olak. Zakonom je precizirano da ukupna zadu`enja u FBiH u jednoj godini ne smiju pre}i 60 posto bruto nacionalnog dohotka, a njegovim stupanjem na snagu }e se prvi put na jednom mjestu na}i svi podaci o zadu`enosti svih nivoa vlasti u FBiH. Predstavni~ki dom je u nastavku sjednice usvojio Vladin prijedlog zakona o izmjenama Zakona o utvr|ivanju i ostvarivanju potra`ivanja gra|ana u postupku privatizacije. Nakon {to izmjene potvrdi Dom naroda FBiH, va`nost certifikata u Federaciji bit }e produ`ena do 2009. godine.
Senita [EHER^EHAJI]

Milionske {tete od su{e u Tesli}u
Ljetna su{a uzrokovala je na poljoprivrednim kulturama op{tine Tesli} {tetu od 7.310.000 maraka, utvrdila je nadle`na komisija u saradnji sa predstavnicima mjesnih zajednica, javila je novinska agencija Srna. Ukupna {teta u proizvodnji mlijeka, kojeg se na podru~ju ove op{tine otkupi i preradi oko 70 tona godi{nje, iznosi oko 175.000 maraka, navela je komisija.

Zasjedala Narodna skup{tina Republike Srpske

Mostar doma}in simpozija infektologa
Klini~ka bolnica Mostar i Odjel za infektivne bolesti u saradnji s Asocijacijom infektologa u BiH organiziraju 21. simpozij infektologa BiH s me|unarodnim sudjelovanjem, javila je novinska agencija Fena. Simpozij }e biti otvoren u ~etvrtak, u hotelu Ero i trajat }e do subote, 29. septembra.

Prihva}en izvje{taj o radu MUP-a
Poslanici SNSD su, raspravljaju}i o izvje{taju, isticali da je Sarajevo centar svih oblika kriminala, pa je stoga svako zagovaranje jedinstvene policije neprihvatljivo
Predstavljanjem izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa u institucijama bh. vlasti, u Banjoj Luci je u utorak nastavljena 14. sjednica Narodne skup{tine Republike Srpske. ^lan Centralne izborne komisije BiH Tihomir Vuji~i} ocijenio je da postoje}i zakon treba mijenjati jer je „krut i rigidan“, kao i zbog potrebe za njegovim uskla|ivanjem sa drugim zakonima i propisima. U nastavku zasjedanja poslanici su usvojili i izvje{taju o radu MUP-a RS za period 1. januar – 30. juni 2007. Vi{esatna rasprava o radu MUP-a obilovala je nizom pohvala na efikasnost rada ovog ministarstva u suzbijanju kriminaliteta. Pa su se tako umjesto rasprave o u~injenom i neu~injenom iz usta poslanika iz reda srpskog naroda mogli ~uti samo argumenti zbog kojih je neophodno da predstoje}a reforma policije osigura o~uvanje policije i MUP-a ovog entiteta. Iako bez vjerodostojnih podataka, poslanici SNSD su u vi{e navrata isticali i da je za razliku od Banje Luke, Sarajevo centar svih oblika kriminala, pa je stoga svako zagovaranje jedinstvene policije neprihvatljivo. Kritike na izvje{taj uputili su poslanici SBiH, SDA i SDPBiH, koji su ocijenili da ponu|eni dokument ne sadr`i relevantne podatke po pitanju saradnje s Hagom, saradnje s policijom FBiH, te podatke o bezbjednosnoj situaciji povratnika u RS. U vezi s tim, klub poslanika SDA i SDPBiH zatra`io je da do kraja godine MUPRS sa~ini izvje{taj o polo`aju povratnika u RS, no predlo`eni zaklju~ak G. KATANA nije dobio podr{ku.

Borjana Kri{to u Posavskom kantonu
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Borjana Kri{to danas }e boraviti u Posavskom kantonu, javlja novinska agencija Fena. U izaslanstvu }e biti i dopremijer i ministar financija u Vladi FBiH Vjekoslav Bevanda i ministar okoli{a i turizma u Vladi FBiH dr. Nevenko Herceg. Planiran je sastanak s predsjednikom Vlade Posavske `upanije, predsjednikom Skup{tine Posavske `upanije, na~elnicima op}ina Ora{je, Od`ak i Domaljevac.

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BOSNA I HERCEGOVINA
FOKUS

7

Opozicija u RS tra`i istragu oko tro{kova zgrade Vlade

Radoji~i}: Postupali Laj~akove mjere smo doma}inski J
Predsjednik NSRS izgradnju zgrade Vlade uporedio sa vremenom kada je gra|en Banski dvor u Banjoj Luci
komentarisao je i predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Igor Radoji~i}, koji je izjavio da }e RS novom zgradom Vlade dobiti moderan i veoma funkcionalan administrativni centar. Radoji~i} je kazao da je trenutno Vlada RS sa svojim ministarstvima uspostavljenim od 1992. do danas „razbacana” u desetinama kancelarija {irom Banje Luke, ima deta{mane i u nekim drugim mjestima i nizu privatnih prostora, a Ministarstvo poljoprivrede je u Bijeljini. On je izrazio nezadovoljstvo {to se u fokus javnosti oko nove vladine zgrade na{la samo njena cijenu, te naglasio da se „ovako veliki objekat ne mo`e izgraditi sa malo novca”. Srpska demokratska stranka pred po~etak skup{tinske rasprave o informaciji o izgradnji nove zgrade Vlade Republike Srpske pozvala je poslanike da podr`e njen poziv nadle`nim organima da izvr{e kontrolu procedura izgradnje ovog objekta i utvrde stvarnu cijenu ko{tanja objekata, kao i da bude oformljen skup{tinski anketni odbor koji bi proveo nezavisnu istragu. Komentari{u}i inicijativu poslanika SDS, premijer RS Milorad Dodik rekao je da nema ni{ta protiv inicijative opozicije da na sjednici Parlamenta ne bude prihva}ena informacija o izgradnji sjedi{ta Vlade RS i dodao da }e o tome odlu~iti poslanici ve}inom glasova. Izgradnju nove Vladine zgrade Prema njegovim rije~ima, ra~unice o cijeni kvadratnog metra, s obzirom na enormne cijene u Banjoj Luci za stambene i poslovne prostore, u duhu su „dobrog doma}ina”. Radoji~i} je izgradnju nove zgrade Vlade uporedio sa tridesetim godinama pro{log vijeka kada je ban Svetislav Milosavljevi} u Banjoj Luci izgradio Banski dvor i sada{nje zgrade Gradske uprave, Hipotekarne banke i Narodnog pozori{ta. „To je bilo vrijeme velike gladi i krize, ali i danas u Banjoj Luci imamo veleljepne zgrade koje je izgradio ban Milosavljevi} i to je ono ~ime se mi i danas ponosimo”, rekao je Radoji~i}.
G. KATANA

Novi izazovi za diplomce na{e zemlje

Petomjese~na praksa u njema~kom parlamentu
Zahvaljuju}i Ambasadi Njema~ke, ve} tre}u godinu grupa mladih Bosanaca i Hercegovaca odlazi na praksu u Bundestag
Nakon {to je uspje{no zavr{ila studij politologije na Sarajevskom univerzitetu, pred Almom Kurtali} na{ao se novi izazov. Pru`ila joj se prilika za petomjese~nu praksu u njema~kom parlamentu Bundestagu. Po povratku iz Berlina, Alma isti~e kako je ovaj program, {to ga ve} tri godine provode vlada Njema~ke i ambasada ove zemlje u Bosni i Hercegovini, u potpunosti ispunio njezina o~ekivanja.

Sjednice i sastanci
„Svaki moj radni dan u kancelariji parlamentarnog zastupnika bio je vrlo intenzivan. Radila sam od devet do 18 sati. No, to je posao koji je fleksibilan, radni dan nikad nije isti, a zadaci se sami name}u. U kabinetu njema~kog parlamentarca pisala sam saop{tenja za javnost, pratila natpise medija, te sa {efom i{la na razne sastanke i sjednice. Osim toga, poha|ala sam seminare i predavanja na berlinskom univerzitetu“, prisje}a se Alma. Ona isti~e kako je tokom prakse u Bundestagu stekla neprocjenjiva iskustva, {to }e joj, nada se, pomo}i pri zaposlenju u dr`avnoj slu`bi. "Tu `elim ostvariti karijeru. Otkad sam se u augustu vratila, nisam konkurisala za posao, no nadam se da }u skoro po~eti priDelegacija iz Njema~ke stigla je u Sarajevo kako bi odlu~ila o stipendistima

pravni~ki sta`", govori Alma. Priliku da obave petomjese~nu praksu u njema~kom parlamentu, uskoro }e imati jo{ jedna grupa mladih iz na{e zemlje. Na konkurs njema~ke ambasade u na{oj zemlji prijavilo ih se ukupno sedmero, a izabrano je samo dvoje stipendista. No, njihova imena u Ambasadi nisu `eljeli odmah otkriti. Rekli su nam samo da je jedno mu{ko, a drugo `ensko.

Zalaganje za demokratiju
Birgit Meiners iz administracije Bundestaga za Oslobo|enje je ispri~ala koje su osobine kandidata presudne da se izaberu za stipendiste njema~ke vlade. „Nas je troje koji o tome odlu-

~ujemo i trebamo imati jedinstven osje}aj da je upravo ta osoba koju izaberemo stvorena da radi u odre|enim segmentima dru{tva. @elimo se uvjeriti da bi se ta osoba zalagala za demokratiju i bila okrenuta razvoju svoje zemlje. To nam je bitnije od toga da je neko zavr{io studij s visokim ocjenama“, isti~e Majner. Njema~ka ambasada ovaj program realizuje ve} tre}u godinu i to u 25 dr`ava jugoisto~ne i centralne Evrope. Osnovni uslovi koje kandidati moraju zadovoljiti kako bi se prijavili na konkurs za stipendiranje je aktivno znanje njema~kog jezika i zavr{en studij na nekom od fakulteta.
J. FETAHOVI]

edan je biv{i visoki predstavnik ovih dana na Brdu kod Kranja kazao kako je dobro to {to je ba{ Miroslav Laj~ak na poziciji prvog europskog diplomate u BiH. I to u ovom odlu~uju}em i - ponovo - povijesnom trenutku. Laj~ak je Slovak, pa, dakle, kao takav ima iskustva s mirnom tranzicijom iz svoje domovine. Procjena je, dakako, apsolutno pogre{na. Ova dr`ava je daleko od mirne tranzicije; ovdje, naime, i dalje bjesni rat. Dodu{e, drugim sredstvima. Pri ~emu je verbalna razina ispod one iz ranih i kobnih devedesetih. To, me|utim, nipo{to ne zna~i kako Laj~ak doista nije pravi ~ovjek na pravom mjestu. Zapravo, vrlo brzo }emo doznati koji su dometi mladog diplomata s, ipak, podu`im sta`om i nemalim balkanskim iskustvom. Pogotovo nakon {to je njegov prvi suradnik Raffi Gregorian objelodanio kako SAD, a tim slijedom i cjelokupna me|unarodna zajednica, apsolutno stoje iza visokog predstavnika. „Bosanski slu~aj” i aktualna „kosovska bitka” definitivno nisu isto. Ali, ne na na~in kako su to, bje`e}i se o~itovati o nezavisnosti Kosova, tuma~ili bh. politi~ki ~elnici. Sli~nosti nema stoga {to su i Va{ington i Brisel - pa i pone{to samozatajna Moskva - kada je o BiH rije~ - suglasni. Dok, svjedoci smo, Pri{tina ne mo`e ra~una ti na ta kvo je dno du {je. Tim slijedom gotovo bi se moglo re}i da pred Laj~akom i nije tako te`ak posao. Pa, nije li, evo, dobio mandat da, kako je i najavio, skloni sve i svakog tko je zapreka da ova zemlja ide dalje. Usto, unato~ tomu {to su dvije najve}e detektirane zapreke ujedno i dva politi~ara {to su ih njihovi narodi gotovo plebiscitarno izabrali, vox populi tjednima visokoga predstavnika pita {to (vi{e) ~eka?! A u politi~kom magazinu jedne ovda{nje televizije, voditelj-urednik nestrpljivo i kroni~no povi{enog glasa pita Laj~aka kada }e kona~no maknuti „te nacionaliste i kleptomane”... Dani {to su pred nama, sve do kraja ovoga tjedna, pokazat }e koliko je visoki predstavnik mislio ozbiljno najavljuju}i kona~ni obra~un s onima koji ga mjesecima ometaju da radi svoj posao. Doznat }emo, isto tako, koliko se prozvani, zapravo, boje najavljenih mjera. Istina, Laj~ak ka`e kako reformu policije ne kani nametnuti; ne}e, zna~i, posezati za tzv. bonskim ovlastima. [to se mo`e ~itati kako im, eto, daje posljednju priliku za popravni. No, Gregorian, va{ingtonski glasnogovornik u ovom slu~aju, ka`e kako je razmatran ~itav set mjera. I blagih i o{trih. Drugim rije~ima, ~eka se epilog trakavice vezane za policiju, pa da visoki predstavnik iskoristi tu sveop}u i bezrezervnu me|unarodnu podr{ku. Za {to }e je is ko ris ti ti, ra no je pro gno zi ra ti.

Pi{e: Josip Vri~ko

Nekoliko narednih dana pokazat }e koliko je visoki predstavnik mislio ozbiljno najavljuju}i kona~ni obra~un s onima koji ga „ne slu{aju“. Doznat }emo, isto tako, koliko se prozvani, zapravo, boje najavljenih mjera

Foto: I. JAHOVI]

8

BOSNA I HERCEGOVINA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Laj~ak razgovarao sa D`uvom

Politi~ki savjet ACIPS-a o najavljenim integracijama

Neophodna strategija borbe protiv kriminala
Iz OHR-a tvrde da razgovor nema veze s netom obavljenim posjetom direktora CIA-e Sarajevu
U namjeri da istakne zna~aj Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA/OBA), visoki predstavnik Miroslav Laj~ak u utorak se susreo s generalnim direktorom ove dr`avne slu`be Almirom D`uvom. Pozdravljaju}i napredak koji je OSA postigla od svog osnivanja 2004. godine, visoki je predstavnik naglasio da Bosna i Hercegovina mora izraditi u~inkovitu strategiju policijskog rada na dr`avnoj razini, ukoliko se infori~ki kompetentno osoblje su u~inili da OSA postane partner koji u`iva povjerenje u regionu, u Evropi i u {iroj me|unarodnoj zajednici u globalnoj borbi protiv organiziranog kriminala, ratnih zlo~ina i terorizma”, zaklju~io je visoki predstavnik. Mandat OSA-e je da prikupi, analizira i distribuira obavje{tajne informacije te da blisko sura|uje s policijskim slu`bama BiH. U Uredu visokog predstavni-

ACIPS: Efekti sporazuma za 18 mjeseci?

Sporazum RS i Srbije ko~i na{u zemlju
Foto: OHR

Ukoliko se RS integrira u Srbiju u najavljenoj mjeri, na{a zemlja ne}e biti u stanju da postavi zajedni~ke prioritete jer }e razvojni prioriteti RS biti usko vezani za razvojnu politiku Srbije
Razvojni plan RS pretpostavlja da }e se ovaj entitet do 2010. razvijati u potpunoj izolaciji od ostatka zemlje, stav je Politi~kog savjeta Asocijacije alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS). „Aneksi na sporazum o specijalnim i paralelnim vezama RS i Srbije, koji su u pripremi, neprihvatljivi su jer ne samo da naru{avaju suverenitet BiH nego i usporavaju, a mo`da i onemogu}avaju proces pribli`avanja na{e zemlje EU“, kazao je politi~ki analiti~ar ACIPS-a Reuf Bajrovi}. mjeren na govor visokog predstavnika u dr`avnom Parlamentu, OHR je tek sedmicu kasnije uputio apel RS da informira i konsultira vlasti BiH tokom pregovora i zaklju~ivanja aneksa na sporazum o specijalnim i paralelnim odnosima sa Srbijom. Bajrovi} podsje}a da Laj~ak ima izravne ovlasti da sprije~i kr{enje Dejtonskog sporazuma naru{avanjem suvereniteta zemlje. „Za 18 mjeseci, ovi sporazumi imat }e vi{e utjecaja na `ivot ljudi u Lukavici, nego Vije}e ministara. Smatramo da je ovo prioritetno pitanje kojim bi se trebao pozabaviti OHR. Ne zaboravimo da je i EU, nekada Evropska zajednica bila prvo zajednica uglja i ~elika, a da je danas to {to jeste. U slu~aju RS i Srbije objedinjuju se va`ni sektori'', upozorio je Bajrovi} te dodao kako Politi~ki savjet tra`i da se specijalne i paralelne veze RS i Srbije stave pod okrilje standarda EU. U stavu Politi~kog savjeta ocjenjuje se da je institucionalna integracija izme|u jednog dijela dr`ave, odnosno RS i druge dr`ave izravna povreda suvereniteta BiH koja uzrokuje slabljenje i obesmi{ljavanje ovlasti dr`avnih institucija koje jedine mogu voditi proces europskih integracija.

Almir D`uvo i Miroslav Laj~ak nakon sastanka

macija do koje do|e ova agencija `eli efikasno upotrijebiti. „Korupcija, organizirani kriminal, te ratni zlo~inci i dalje ugro`avaju nit dru{tva. Pa ipak, informacije koje OSA prikupi jesu od pomo}i samo ukoliko se na osnovu njih i djeluje,” izjavio je tim povodom Laj~ak. “Dobro rukovo|enje i tehn-

ka (OHR) tvrde da Laj~akov razgovor sa D`uvom nije povezan s dvodnevnim posjetom Majkla Hejdena (Michael Hayden), direktora ameri~ke Centralne obavje{tajne agencije (CIA), i njegovim susretom sa D`uvom i jo{ nekim policijskim du`nosnicima po~etkom ovog tjedna u Sarajevu.
A. P.

Integracija RS u Srbiju
Navodi se da, ukoliko se RS integrira u Srbiju u najavljenoj mjeri, BiH ne}e biti u stanju da postavi zajedni~ke prioritete po{to }e razvojni prioriteti RS biti usko vezani za razvojnu politiku Srbije, te da se stoga mo`e o~ekivati da }e proces evropskih integracija biti gotovo zaustavljen, a da }e njegov pozitivan utjecaj na na{u zemlju biti mnogo manji nego u drugim zemljama jugoisto~ne Evrope.
Ensar ZGODI]

Sastanak u Banjoj Luci

“Dve republike”
Nakon {to su premijeri i predsjednici ''dve republike'', kako je nedavno ocijenila beogradska {tampa, dogovorili objedinjavanje elektroenergetskog sektora te robnih rezervi, i to u danu kada je fokus pa`nje javnosti bio us-

Dimitris Kourkoulas optu`io bh. politi~are da odugovla~e s reformama

Kourkoulas: Sami sebi uvodite sankcije
Predsjednik Republike Srpske Milan Jeli} sastao se ju~er u Banjoj Luci sa {efom delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini Dimitrisom Kourkoulasom. Na sastaku je razgovarano o aktuelnim politi~kim pitanjima u na{oj zemlji. „Evropska unija ne tra`i samo da se ispunjavaju uslovi za integrisanje, ve} pru`a pomo} na razli~ite na~ine zemlji. BiH je sama sebi uvela sankcije samim tim {to odga|a ili doprinosi odga|anju potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju s Evropskom unijom”, izjavio je ambasador Kourkoulas. A. Pr.

Vlada Sarajevskog kantona u utorak je razmatrala izvje{taj Inspekcije rada o mjerama poduzetim na suzbijanju rada nacrno, javila je novinska agencija Fena. Inspektori su na terenu zatekli 377 osoba anga`iranih suprotno zakonskim propisima, kazala je ministrica Emina Dubravi} dodav{i kako }e akcija biti nastavljena u oktobru ove godine. Svi privredni subjekti koji dr`e radnike nacrno i koji ne

Zate~eno 377 radnika nacrno

pla}aju doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje ne}e vi{e biti partner Vladi Kantona Sarajevo, upozorio je u utorak premijer Samir Silajd`i}, nakon zavr{etka sjednice Vlade, prenijela je novinska agencija Fena. Silajd`i} je naglasio kako je ovo jasna poruka svim privrednim subjektima i onima koji `ele da konkuri{u za bud`etska sredstva, da su du`ni da apsolutno po{tuju ove zakonske odredbe.

Samir Silajd`i}: Upozorenje poslodavcima

Foto: A. KAJMOVI]

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BOSNA I HERCEGOVINA
Zeleni Jadar krije desetine tijela

9

Podru~ja od posebne va`nosti posva|ala poslanike i Vladu

Jesmo li digli ruke od Igmana i Bjela{nice?
Dok SBiH tra`i da se odluka Parlamenta iz 2004. stavi van snage, federalno Ministarstvo prostornog ure|enja tra`i da se donese odluka o izradi prostornog plana ovog podru~ja
Stranka za Bosnu i Hercegovinu zatra`ila je da se odluka federalnog Parlamenta, kojom su Igman, Bjela{nica, Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice (Viso~ica) prije dvije godine progla{eni podru~jem od posebnog zna~aja za Federaciju BiH stavi van snage. Ukoliko federalni ministar prostornog ure|enja Salko Obho|a{ nastavi insistirati da Parlament usvoji Vladin prijedlog o dono{enju odluke o izradi prostornog plana za ova podru~ja, Klub poslanika SBiH }e, kako je na sjednici Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH u utorak poru~io njegov {ef Munib Jusufovi}, u~initi sve da prijedlozi koji dolaze iz tog ministarstva do kraja ovog mandata ne dobiju podr{ku. Prema Obho|a{evim tvrdnjama, i taj stari plan prepoznao je Igman, Bjela{nicu i Treskavicu kao podru~je budu}eg nacionalnog parka. Ministar smatra da je sarajevska Op}ina Trnovo od 2004. pa naovamo u vi{e navrata kr{ila odluku federalnog Parlamenta. Predsjednik Kluba SDA Ibrahim Nadarevi} smatra da o svemu treba razmisliti hladne glave. On je za skup{tinskom govornicom kazao da biv{i ministar prostornog ure|enja Ramiz Mehmedagi} ima ku}u u Trnovu, ali da ga ne smatra krivim za stanje u tom po-

Nakon tri sedmice rada na masovnoj grobnici Zeleni Jadar osam, kod Srebrenice, ekspertni tim za tra`enje nestalih odjeljenja Tuzlanskog kantona, ju~e je kona~no utvrdio gabarite osme grobnice na ovom prostoru. Kako nam je potvrdila Jasna Suboti}, portparol Kantonalnog tu`ila{tva Tuzla, do ju~e je iz ove grobnice ekshumirano deset kompletnih i 41 nekompletno tijelo. Pored skeleta, na|eni su razni odjevni predmeti, ~ahure, jedna ka{ika i nekoliko fotografija, koje se zbog o{te}enja ne mogu identifikovati. (S. Sm.)

MUPRS ima nova saznanja o @upljaninu
Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske do{lo je do odre|enih novih saznanja o kretanju optu`enog Stojana @upljanina u Republici Srbiji i Rusiji, lokacijama na kojima je boravio do kraja 2006, navodi se u izvje{taju o saradnji institucija RS s Ha{kim tribunalom od 1. aprila do 30. juna ove godine, koji je predo~en Narodnoj skup{tini RS, javila je novinska agencija Fena. O svim preduzetim radnjama blagovremeno su upoznati i pripadnici OBA/OSA BiH i istra`ioci Ha{kog tribunala odr`avanjem ~estih sastanaka, kada su im dostavljena sva raspolo`iva saznanja o optu`enom, ka`e se u izvje{taju.

Opstrukcije na~elnika
Odluka kojom su Igman, Bjela{nica, Treskavica i kanjon Rakitnice progla{eni podru~jem od posebnog zna~aja za FBiH donesena je potkraj 2004. kao dio {ireg plana da FBiH u narednom periodu pristupi dono{enju zakona o tri nacionalna parka. Jedan od njih bi zahvatao podru~je Une, drugi Prenj, ^vrsnicu i ^abulju, dok bi tre}i nacionalni park bilo spomenuto podru~je Igmana, Bjela{nice, Treskavice i kanjona Rakitnice. Prema rije~ima predsjednice parlamentarnog Odbora za prostorno ure|enje, stambeno-komunalne poslove i ekologiju Slavice Josipovi}, to radno tijelo je i prilikom nedavnog razgovora sa na~elnicima {est op}ina ~ije teritorije zahvataju podru~ja koja bi trebala biti progla{ena nacionalnim parkovima nai{lo na negodovanja i opstrukcije. Federacija, po njenim rije~ima, nema jo{ nijedan nacionalni park, mada je, prema standardima EU, predvi|eno da na teritoriju njenih ~lanica najmanje 11 posto zemlji{ta bude pod nacionalnim parkovima. Sve ovo povezano je i sa otezanjem sa dono{enjem prostornog plana Federacije, koji bi zamijenio prostorni plan SRBiH iz 1984. godine.

CIN kandidat za najbolji medij
Centar za istra`iva~ko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva jedan je od finalista izbora za najbolji online medij u 2007. Tekstovi koje je CIN objavio o sigurnosti hrane u BiH nalaze se me|u pet najboljih ~lanaka malih medijskih ku}a iz cijelog svijeta u kategoriji istra`iva~kog novinarstva, javio je vebportal Sarajevo-x.com. Nagradu dodjeljuje Online News Association (ONA) pri Annenberg fakultetu u Los An|elesu. Dobitnik }e biti objavljen 19. oktobra u Torontu.

Bjela{nica: Ho}e li nacionalni parkovi biti utopija u BiH?

„Primjer je tzv. plan Bjela{nica dva. Na tom podru~ju, Op}ina dijeli parcele, mada je prema odluci Parlamenta Vlada zadu`ena da odredi organ nadle`an za parcelizaciju itd. Ono {to radi Op}ina Trnovo, nije legalno", smatra ministar.

Izvje{taj inspekcije
U Klubu SBiH ne}e odustati od zahtjeva. Mada o njihovom prijedlogu o stavljanju van snage odluke iz 2004. poslanici nisu glasali, ka`u da }e se ona svakako na}i na dnevnom redu naredne sjednice Predstavni~kog doma.

dru~ju. Naglasio je i da je Mehmedagi}a iz SBiH naslijedio tako|er ministar iz redova te stranke i aktuelni poslanik Ferid Otajagi}. Dok prijedlog o stavljanju van snage odluke iz 2004, kojom bi Federacija u najkra}em kazala da di`e ruke od spomenutog podru~ja, do|e na dnevni red, federalno Ministarstvo o~ekuje detaljan izvje{taj inspekcijskih organa koji }e utvrditi {ta se zapravo de{ava, kome se dodjeljuju parcele, ko gradi i na osnovu kojih propisa na podru~ju progla{enom od posebnog zna~aja za Federaciju.
S . [EHER^EHAJI]

Lorenc u Tuzli
Kvalitet rada Me|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP) va`an je za proces suo~avanja sa pro{lo{}u, kao klju~nog elementa za napredak BiH. Stoga }e [vicarska, kao i prethodnih godina finansijski podr`avati ICMP. Ovo je prilikom ju~era{nje posjete ICMP u Tuzli, kazao ambasador [vicarske u BiH Rolf Lorenc, isti~u}i kako }e njegova zemlja za projekat "Gra|enje kapaciteta za asocijacije porodica nestalih“, izdvojiti 80.000 eura. (A. ^i.)

svi o svim pitanjima donosili deklaracije? Bi li bilo uop}e mogu}e pregovarati i dolaziti do rje{enja?“ SDP Tuzla je protiv federalizacije i podjele BiH na tri entiteta. Smatraju da bi se na taj na~in legalizovalo etni~ko ~i{}enje Hrvata i drugih naroda u RS. (V. J.)

Svjedoci ne}e u Beograd
Devet gra|ana Tuzle, koji su pozvani da svjedo~e u slu~aju protiv Ilije Juri{i}a, ne}e se odazvati pozivama beogradskog Okru`nog suda. Ka`u kako protiv Juri{i}a nemaju {ta re}i, a sporan je i na~in pozivanja u kojem se Tuzlacima u slu~aju neodlaska u Beograd prijeti privo|enjem i nov~anom kaznom od 50.000 dinara!? Zbog svega toga u utorak su u Tuzli prezentirali pismo koje je upu}eno beogradskom sudu, u kojem je odba~ena mogu}nost odlaska u Beograd. „Uva`avaju}i principe me|unarodne pravne pomo}i, spremni smo o ovom doga|aju dati izjavu isklju~ivo pred pravosudnim organima BiH“, stoji u pismu koje je medijima prezentirao jedan od svjedoka Nikola Slavuljica. Sporna u beogradskim pozivima je i prijetnja privo|enjem jer pozvani svjedoci pitaju ko }e ih privoditi? Sead Avdi}, koji je tako|er pozvan da svjedo~i protiv Juri{i}a, isti~e kako ovakav na~in poziva nosi i odre|ene implikacije. Avdi} je ju~er negirao navode iz saop{tenja koje je u vezi sa pozivanjem svjedoka nedavno objavio Okru`ni sud iz Beograda, a ~iji je dio prenio i na{ list, tvrde}i kako su informacije o adresama u Beograd stigle posredstvom Tu`ila{tva BiH. On je naveo kako se trenutno vr{i otkrivanje ko je iz CIPS-a dao podatke Okru`nom sudu. Ina~e, pismo koje je ju~er poslano potpisalo je devet osoba koje su dobile poziv da svjedo~e pred ovom pravosudnom institucijom. Potpise na pismo stavili su: Sead Avdi}, Nikola Slavuljica, Zlatko Duki}, Nazif Bajri}, Kadro Pekari}, Faruk Prci}, Zlatan Cuvaj, Pa{aga Mehinovi} i Jasmin Zlatanovi}.
A. [E]KANOVI]

Zanemareni inspektori
Misija OEBS-a u BiH predstavi}e danas i sutra u Mostaru prvi izvje{taj „Prosvjetni inspektori - zanemarena slu`ba", koji predstavlja uvid u status prosvjetnih inspektora u BiH, kao i u aktivnosti koje oni obavljaju. Iz OEBS-a navode da prosvjetni inspektori predstavljaju prvi stepen kontrole u slu~ajevima kr{enja, pogre{nog tuma~enja ili neprimjenjivanja zakona, ali da se ne koriste efikasno. (B. D.)

SDP protiv federalizacije
Op}inski odbor SDP BiH Tuzla ne podr`ava „Kre{evsku deklaraciju“ hrvatskih stranaka, te u saop}enju isti~e: „Pitamo - {ta bi se desilo kada bi

10

BOSNA I HERCEGOVINA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Nacionalne manjine potpuno zapostavljene
Nijedno op}insko vije}e u Bosni i Hercegovini nije uskladilo svoje statute sa Izbornim zakonom, koji reguli{e u~e{}e manjina u politici, istakao je ju~er Ned`ad Jusi}, predsjednik Udru`enja „EuroRom“ na okruglom stolu „Romi i ostale nacionalne manjine i politika“, koji je odr`an u Tuzli. kazao je Jusi}. Vehid [ehi}, nekada{nji ~lan Centralne izborne komisije BiH i predsjednik Foruma gra|ana Tuzle, koji je prisustvovao ju~era{njem skupu, naglasio je da zadatak dr`ave treba da bude za{tita nacionalnih manjina, te da dr`ava treba provoditi zakone koje je donijela.

Susret ~lanica “Brdo procesa” u Sarajevu

Detalj sa ju~era{njeg skupa u Sarajevu

Ograni~ena prava Roma

„Ovo je pravo vrijeme – bli`e se izbori - da se pri~a o na{oj problematici. Ustav na{e zemlje spre~ava Rome, zbog njihove etni~ke pripadnosti, da budu ~lanovi Predsjedni{tva i poslanici u Domu naroda. Romi su u dru{tvu predstavljeni kao kriminalci i prosjaci. @elimo predstaviti svjetliju sliku i na{i problemi }e se smanjiti nakon lokalnih izbora“,

Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, nacionalne manjine imaju pravo da biraju svoje predstavnike u op}inska vije}a, a to }e se i desiti na sljede}im lokalnim izborima. Predstavnici Roma se nadaju da }e adekvatna primjena Izbornog zakona donijeti i bolji polo`aj za ovu populaciju u bh. dru{tvu.
S . KARI]

Rute kriminala idu preko BiH
U pro{loj godini agencije za provo|enje zakona u na{oj zemlji otkrile i oduzele vozila u vrijednosti oko ~etiri miliona eura
akcionim planom “Brdo procesa” za 2006/2007. godinu, a te`i{te sarajevskog sastanka je na suzbijanju autokriminala. „Neke od ruta, kada je u pitanju autokriminal, vode preko BiH. Cilj ovakvih sastanaka je da poku{amo na}i na~ine za spre~avanje organiziranog kriminala, odnosno za njegovo svo|enje na najmanju mogu}u mjeru, zajedno s policijskim agencijama svih dr`ava u regionu“, izjavio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Kre{i} pred po~etak sastanka. [efovi operacionih jedinica za borbu protiv organiziranog kriminala iz zemalja ~lanica „Brdo procesa“ sastali su se danas u Sarajevu kako bi razgovarali o ilegalnoj imigraciji, organiziranom kriminalu, korupciji i terorizmu.

Obrazovanje kao alat u rukama stranaka
Predstavnici Socijaldemokratske partije u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu smatraju da ne postoji obja{njenje kojim bi se moglo opravdati postojanje dvije {kole pod istim krovom u 21. vijeku, prenijela je novinska agencija Fena. "Na`alost, obrazovanje u na{em kantonu je jedan od mehanizama kojim nacionalne stranke podsti~u me|unacionalne netrpeljivosti. Vi{e je nego evidentno da je obrazovanje na{e djece postao predizborni alat u rukama nacionalnih stranaka, {to se pod hitno mora javno osuditi i zaustaviti svim legalnim sredstvima", misle u SDP.

Zlodjela u porastu
Rije~ je o obavezama preuzetim tokom ministarske konferencije o ilegalnoj imigraciji, organiziranom kriminalu, korupciji i terorizmu, odr`anoj na Brdu kod Kranja 27. i 28. oktobra 2006. i

Apel za spas te{ko bolesnog dje~aka
Ukoliko ne ode na lije~enje u njema~ku kliniku Essen, dje~a~i} Harun Vila iz Jablanice ne}e u`ivati u ljepotama svijeta koji ga okru`uje. Maligna bolest, medicinskog naziva retinoblastoma, ve} je u poodmakloj fazi na desnom oku, a ljekari sumnjaju da ugro`ava i lijevo oko 19-mjese~nog dje~aka. On se trenutno nalazi na O~noj klinici Klini~kog centra u Sarajevu. Tamo{nji ljekari rade na potvr|ivanju njegove dijagnoze i kompletiranju nalaza. Ljekarski konzilij sarajevske O~ne klinike saglasan je da je izmje{tanje Haruna na kliniku Essen neophodno kako bi se spasilo barem jedno njegovo oko. Dje~ak bi u Njema~koj mogao dobiti adekvatan medicinski tretman. No, njegovi roditelji nisu u mogu}nosti sami snositi tro{kove lije~enja u Njema~koj. Zbog toga apeluju na sve dobre ljude da im pomognu spasiti dje~akov vid. Oni koji `ele pomo}i Harunu svoje donacije mogu uplatiti na `iro-ra~un otvoren kod ABS banke 1990530009000093.

Ministarstvo sigurnosti BiH upravo radi na prikupljanju informacija kada je u pitanju autokriminal u BiH, a podaci ka`u da je dosada{nja regionalna saradnja na suzbijanju autokriminala dala vidljive rezultate. Tako su u pro{loj godini agencije za provo|enje zakona u BiH otkrile i oduzele vozila u vrijednosti oko ~etiri miliona eura. Ina~e, ~lanice „Brdo procesa“ su: Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Gr~ka, Ma|arska, Italija, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija i Turska. Podaci govore da je od 1989. u ve}ini evropskih zemalja do{lo do zna~ajnog porasta kriminala uop}e, posebno autokriminala. Vozila ukradena u zapadnoevropskim zemljama, posebno u Njema~koj, Belgiji, Francuskoj i Italiji, prebacuju se na tr`i{ta u isto~noj Evropi, a dio na afri~ki kontinent i Srednji istok.

Geografski polo`aj
Zbog svog geografskog polo`aja, glavne tranzitne zemlje su Njema~ka, Finska, [vedska i Italija. Poslije rata je naro~ito zbog poroznosti granica to postala i Bosna i Hercegovina. U zemljama "Brdo procesa" smanjena je stopa kriminaliteta za tre}inu, stalna je i operativna razmjena informacija i provedeno je vi{e uspje{nih zajedni~kih akcija u otkrivanju i spre~avanju djelovanja organiziranih me|unarodnih kriminalnih skupina.
Ministarstvo sigurnosti prikuplja informacije o autokriminalu D. OBAJDIN

Foto: D. ]UMUROVI]

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BOSNA I HERCEGOVINA

11

Ko }e rije{iti slu~aj Fate Orlovi}?
Advokati Orlovi}eve iz Tuzle Agan Abdulahovi} i Salih Hod`i} srebreni~kom sudu 10. septembra uputili zahtjev za odga|anje pretresa, uz obrazlo`enje da je na pomolu mirno rje{avanje premje{tanja crkve iz Fatinog dvori{ta
Fata Orlovi} iz Konjevi}-Polja kod Bratunca ne}e se u srijedu pojaviti u Osnovnom sudu Srebrenice na prvi pretres kojeg je po njenoj tu`bi zakazala sudija Teodora Petrovi}, koja je prije tri godine odbila Fatinu tu`bu za premje{tanje crkve. li je ovaj osmogodi{nji slu~aj Fate Orlovi} na pomolu mirnog rje{enja. Fata u to ne vjeruje, kao {to ni do sada nije vjerovala u dogovore i obe}anja. Nju in te re su je sa mo sud ska odlu ka. Vla da RS odo bri la je 160.000 KM za pre mje {ta nje crkve. Do go vor je bio da se crkva pre mjes ti u ro ku od tri mje se ca, ali taj do go vor ni ko ne po {tu je. Odgovorni za rje{avanje ovog problema pravdaju se da, navodno, ne mogu da na|u novu lokaciju. Prvobitno je odabrana lokacija na ulazu u Konjevi}-Polje, s desne strane puta Zvornik - Sarajevo.

Izmje{tanje crkve u Konjevi}-Polju

Mirno rje{avanje
Prema rije~ima predsjednika Osnovnog suda Srebrenica Hajrudina Halilovi}a, Fata i njeni advokati se ne}e pojaviti na pretresu. Fatini advokati iz Tuzle Agan Abdulahovi} i Salih Hod`i} ovom sudu su 10. septembra uputili zahtjev za odga|anje pretresa, uz obrazlo`enje da je na pomolu mirno rje{avanje premje{tanja crkve iz Fatinog dvori{ta. O odlaganju pretresa Halilovi} je ju~er obavijestio i sarajevskog advokata Fahriju Karkina, koji u sudskom spisu ima punomo} da zastupa Fatin slu~aj, ali nema traga da je on odustao od ovog predmeta. Ostaje otvoreno pitanje da

[ef Delegacije Evropske komisije u na{oj zemlji Dimitris Kourkoulas, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Tarik Sadovi} i direktor Grani~ne policije BiH Vinko Duman~i} otvorit }e danas u Sarajevu novo sjedi{te Grani~ne policije, javila je novinska agencija Fena. Novo sjedi{te prostire se na oko pet hiljada metara kvadratnih, a njegova izgradnja dio je ve}e po dr{ke Evrop ske uni je ja~anju Grani~ne policije i cjelokupnih sudskih i policijskih struktura u BiH. Cilj projekta je uspostaviti operativnu grani~nu policiju u BiH, ~ime }e se pobolj{ati rad i efikasnost u za{titi i kontroli granica. Projekt je finansirala Evropska unija s 2,8 miliona eura, a Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine i Grani~na policija BiH sufinansirali su projekt s 850 hiljada eura.

Novo sjedi{te Grani~ne policije

Guberovo zemlji{te
Me|utim, Pravoslavna crkva je odustala od te lokacije i tra`i da otkupi zemlji{te preduze}a Guber iz Bratunca, tridesetak metara od mjesta gdje se crkva sada nalazi. Ostaje da se vidi ko }e prije rije{iti Fatin slu~aj, dogovor ili sud.
Fata Orlovi} uzalud ~ekala prvi pretres S . SMAJLOVI]

Na kon odr`ava nja uli~ne akcije u preko 20 gradova u FBiH, GROZD nastavlja sa informiranjem gra|ana o nalazima re vi zor skih iz vje {ta ja za Vladu Republike Srpske i njene institucije. Podjela letaka }e po~eti danas u 12 sati u Banjoj Luci, Bosanskom Novom, Doboju, Gacku, Kotor-Varo{i, Prijedoru, Ribniku, [ekovi}ima i [ipovu, javila je novinska agencija Fena.

GROZD nastavlja informisanje

J

edan Egip}anin, koji je nekoliko godina radio u Sarajevu, bio je nemalo zbunjen kad je prilikom svog prvog Bajrama u ovom gradu vidio ~estitke na kojima je pisalo “Bajram {erif mubarek olsun“. ^ovjek kojemu je arapski maternji jezik, razumio je zna~enje prve tri rije~i ove ~estitke, ali ne i zadnje! Dumaju}i {ta bi Olsun moglo zna~iti, jedino {to mu je na um palo bilo je da je to neko mu{ko ime i da je neko nekad nekom Olsunu, ovdje u Bosni, ~estitao Bajram, a da je nakon toga ta tako sro~ena ~estitka postala urnek za sve budu}e. Egip}anin je pomi{ljao i da se radi o nekoj turskoj rije~i, ali mu u glavu nije moglo stati za{to bi neko mije{ao turski i arapski jezik da bi napisao najjednostavniju ~estitku. Iskrena da budem, ni meni to nije i{lo u glavu, a jo{ manje da mi sve ove godine ne ~estitamo Bajram jedni drugima, nego - Olsunu! Pa ma ko on da bio. No, {alu na stranu, ~injenica da nikad niko od toliko ovda{njih znalaca arapskog jezika i arapske kulture, za sva ova silna stolje}a nije primijetio ovu gre{ku, govorila mi je da je pametnije da {utim i ne provaljujem se. Ali, nedavno, dok sam s jednim ro|enim Ira~aninom uz kafu poklanjala vi{e pa`nje raznim pitanjima, nisam mogla a da ne provjerim ovu pri~u. Na komadi} papira napisala sam „Bajram {erif mubarek olsun“ i zamolila da mi prevede. „Blagoslovljen Bajram ~asni, a ovo olsun ne znam {ta zna~i. Ustvari, ne zna~i ni{ta“, kazao je momak iz Bagdada i vratio mi papiri}. O zna~enju rije~i olsun, ako su Egip}anin i momak iz Bagdada u pravu, vjerovatno bi se trebalo dati neko obja{njenje, ali, {to se mene ti~e, u ovom trenutku neophodnije je da neko od lingvista, filologa, klinaca-palaca, ovom narodu razhaviza zna~enje pojmova: ulaz, izlaz, zabranjeno kori{tenje mobitela, rezervirano za majke sa djecom i invalide, molimo vas da ne pu{ite, kanta za otpatke...

KLINCI-PALCI

Filharmonija, Siemens i Nokia

Pi{e: Snje`ana Muli}

Ustvari, mislim da se „olsunom“ i ne treba puno baviti. Ko god da on bio, skidam mu kapu – tip se uspio o~uvati sva ova stolje}a i sa nama dijeliti najradosnije dane i najljep{e sofre

Jer samo ovdje u tramvaj, autobus, voz... ulazimo tamo gdje pi{e izlaz, a izlazimo tamo gdje pi{e ulaz; samo ovdje Chopina i Mozarta zajedno izvode Sarajevska filharmonija i Siemens i Nokia; samo ovdje ispod natpisa molim vas da ne pu{ite i na mjestima rezerviranim za majke sa djecom i invalide sjedi razdragana mlade` i pu{i non{alanto i bezobzirno kao Etna nad Sicilijom. Ne mo`e „Olsun“ do}i na red ni dok neko od znalaca stranih jezika trgovcima robom iz inozemstva ne rastuma~i osnovne pojmove sa etiketa i zna~enje skra}enica, poput onih S, M, L, XL, XS, XXL... Meni je trgovkinja u jednoj prodavnici usred [trosmajerove ulice uporno poku{avala utrapiti majicu srednje veli~ine kao najmanju! „Ovo je mala“, govorila mi je, pru`aju}i majicu srednje veli~ine. „Nije“, odgovarila sam i vratila joj majicu. „Jeste, ovo je mala“, bila je uporna prodava~ica. „Nije, eno vam tamo male, iznad slova M!“, viknula sam i pokazala na policu na kojoj sam vidjela majicu sa oznakom M na etiketi. Ali, kad je prodava~ica ponovila da se radi o „maloj majici“, nagla{avaju}i ono M, shvatila sam o ~emu se radi: M je tuma~ila kao prvo slovo rije~i „malo“, S kao prvo slovo rije~i „srednje“, {to mi je i sama priznala. Me|utim, interesiralo me kako je tuma~ila ono L, XL, XS,... Mada sam pri`eljkivala da izvali ne{to poput L kao landravo pa da joj sve oprostim, dobila sam tek najobi~nije slijeganje ramenima... Ustvari, mislim da se „olsunom“ i ne treba puno baviti. Ko god da on bio, skidam mu kapu – tip se uspio o~uvati sva ova stolje}a i sa nama dijeliti najradosnije dane i najljep{e sofre. Nego, ho}e li jednom iko objasniti ovom narodu {ta zna~e pojmovi: ulaz, izlaz, zabranjena upotreba mobitela, ustupite mjesto invalidima i majkama sa djecom...

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BOSNA I HERCEGOVINA 13
Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju

Diskriminacija po nacionalnoj osnovi

Diskriminacija i dalje prisutna
U Americi je prije dvije godine proslavljena 50-godi{njica od kraja segregacije, a kod nas se o tome jo{ raspravlja, ka`e Dizdarevi}
Delegacija Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH, koju je predvodio Sr|an Dizdarevi}, ju~er se u Sarajevu sastala sa ~lanovima Zajedni~ke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamenta BiH kojom predsjedava Sadik Ahmetovi}. Povod ovom sastanku bila je narodnim konvencijama kod nas i dalje vr{i segregacija djece u {kolama, odnosno diskriminacija djece po etni~kom principu? Dizdarevi} je za Oslobo|enje rekao da je to izri~ito kr{enje zakona, a da je za sve koji to rade predvi|ena i kazna. „Bje`anje od ingerencija je bje`anje od odgovornosti, a poli-

Podjele tamo gdje ih nikako ne bi smjelo biti

Kantoni razdvajaju djecu u {kolama
U Hercegova~ko-neretvanskom kantonu nije za`ivjela odluka koju je jo{ 2003. potpisao biv{i ministar Jago Musa, a ti~e se spajanja dvije {kole pod jednim krovom
dva slu~aja, oba iz septembra, u nizu koji, prije svega, ukazuju da problem koji postoji u „dvije {kole - jedan krov" nije rije{en i potvr|uju nesposobnost na{ih vlasti da se segregacija izbaci iz dje~ijih klupa. Kako je mogu}e da se, uprkos pozitivnim zakonskim propisima od kantona do dr`ave, uprkos Ustavu i me|unarodnim konvencijama, ~iji je BiH potpisnik, sve ovo de{ava? Iz MinistarKao nigdje na svijetu, u Bosni i Hercegovini se danas vr{i segregacija djece po nacionalnoj osnovi u 17 {kola i, {to je najgore, to se de{ava ve} godinama, tako da smo to prihvatili kao ne{to normalno, a reagujemo samo kad slu~aj, kakav je posljednjih dana u ^apljini, prepuni ~a{u. U ^apljini je 170 bo{nja~kih u~enika prestalo poha|ati {kolu nakon {to im je promijenjeno vrijeme po~etka nastave, te zbog rje{enje da se protiv tih osoba pokrene sudski postupak, Bandi}eva ka`e da to nije rje{enje, a za primjer navodi da je iz takvih razloga OHR smijenio sada ve} biv{eg kantonalnog ministra obrazovanja i nauke u Srednjobosanskom kantonu. Sead Tabakovi}, otac jednog od 170 djece iz ^apljine kojima je uskra}eno pravo na nastavu, ka`e da je vra}anjem po~etka nastave na stari termin problem privremeno rije{en. Djeca }e danas biti u {koli. Me|utim, rje{enje problema on vidi tek nakon 15 dana. „Mi smo kantonalnom ministru Esadu \elilovi}u dali rok od 15 dana da rije{i problem, jer samo u ^apljini nije za`ivjela odluka koju je jo{ 2003. potpisao biv{i ministar Jago Musa, a ti~e se spajanja dvije {kole pod jednim krovom, kazao nam je Tabakovi}.
Sr|an Dizdarevi}: Za one koji kr{e zakon predvi|ene su i kazne

prezentacija zakona protiv diskriminacije koji, u skladu s evropskim kriterijima, normama i standardima, po pitanju ljudskih prava predstavlja dodatno sredstvo u borbi protiv diskriminacije. „U na{em sistemu ne postoji nezavisno tijelo neinficirano nacionalnim pitanjima koje bi ljudska prava {titilo na gra|anski na~in", rekao je Dizdarevi} i podsjetio na veliki broj ranjivih grupa koje su, uprkos svim zakonima, sve vi{e izlo`ene raznim vidovima diskriminacije kod nas. Kako je mogu}e da se uprkos svim zakonima, Ustavu i me|u-

ti~ki dogovori ne smiju biti iznad zakona", rekao je Dizdarevi} komentari{u}i stav federalnog Ministarstva obrazovanje i nauke BiH da su za spre~avanje segregacije u obrazovanju nadle`na kantonalna ministarstva. U Americi je prije dvije godine proslavljena pedesetogodi{njica od kraja segregacije, a kod nas se o tome jo{ raspravlja, to je sramotno, ocijenio je Dizdarevi}. Kad su interesi djeteta u pitanju, ka`e Dizdarevi}, rje{enje se mo`e na}i u svemu, pa i u pokretanju sudskih postupaka.
B . DEDEI]

[trajk pa tu`ba
On je osudio razdvajanje djece po etni~kom principu i rekao nam da `eli da njegovo dijete poha|a {kolu sa djecom svih nacionalnosti i vjeroispovijesti, a za omogu}avanje uslova obavezao je kantonalnog ministra. „U suprotnom, ako se ministar oglu{i o na{e zahtjeve, za petnaest dana prvo }emo organizirati {trajk upozorenja, a poslije, ako bude bilo potrebe, i pokrenuti tu`be protiv svih odgovornih", rekao je Tabakovi}. O~ito je da je ovo samo jedan od mnogobrojnih slu~ajeva gdje su politi~ki dogovori iznad zakona, iznad Ustava i iznad me|unarodnih konvencija.
Belkisa DEDEI]

Propao dogovor u Livanjskom kantonu
Premijer Livanjskog kantona Nediljko Rimac odlu~io je na osmi dan {trajka prosvjetnih radnika u osnovnom obrazovanju sjesti i razgovarati o rje{enju problema zbog kojeg se ne odr`ava nastava u ovom kantonu. Me|utim, u razgovoru sa predstavnicima Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja LK, premijer u utorak nije dogovorio povratak na nastavu. Dopredsjednik ovog sindikata Filip ^elar kazao nam je da Vlada, predvo|ena Rimcem, ju~er nije davala nikakve ustupke ~lanovima Sindikata, osim ponude da se naknada za topli obrok pove}a na tra`enih 12 marka dnevno. Premijer je, naveo je ^elar, obrazlo`io da za ispunjavanje ostalih zahtjeva nema novaca. Sindikat od Vlade LK tra`i pove}anje vrijednosti boda za obra~un plate sa 115 na 130 KM, naknadu za topli obrok od 12 KM dnevno, te pove}anje postotka naknade za minuli rad sa 0,5 na 0,6 posto. Radi se o uskla|ivanju sa najni`om platom koja iznosi 55 posto od prosje~ne plate u Federaciji.
A. D.

Nezadovoljstvo roditelja u ^apljini

kasnije odluke Op}inskog vije}a ^apljina na preseljenje ovih u~enika u zgradu nekada{njeg logora HVO za Bo{njake.

Prekr{itelji neka`njeni
Malo prije ovog doga|aja prva~i}i hrvatske nacionalnosti Osnovne {kole Kongora u Tomislav-Gradu odbili su i}i na nastavu jer njihovi roditelji ne `ele da njihova djeca poha|aju tzv. kombinovane razrede sa u~enicima Bo{njacima. Ovo su samo

stva za obrazovanje i nauku FBiH ka`u da su nemo}ni da rije{e ovaj problem. „Na{a uloga u tome je nezahvalna jer se ona odnosi samo na koordinaciju, a za sve ingerencije u obrazovanju nadle`na su kantonalna ministarstva", rekla je Nadija Bandi}, savjetnica ministrice za pred{kolsko i osnovno {kolsko obrazovanje. Me|utim, na na{u konstataciju da kantonalni ministri i direktori {kola koji stoje iza svega toga kr{e zakon, te pitanje je li

14

BOSNA I HERCEGOVINA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Izgradnja najpoznatije sru{ene d`amije u Fo~i

Projekat „Prevencija masovnih nezaraznih bolesti“

Lo{e prehrambene navike u~enika
Oko 25 posto prijedorskih srednjo{kolaca u dobi od 14 do 18 godina pati od nekog poreme}aja u prehrani
tra`iva~a u ovom projektu. „Uzorak od 200 prijedorskih srednjo{kolaca pokazao je da postoji problem lo{e ishrane, da se jede brza hrana i grickalice, {to dovodi do pove}anja tjelesne te`ine. Naravno, ima i Povodom zavr{etka projekta „Prevencija masovnih nezaraznih bolesti kod mladih od 14 do 18 godina i implementacija razvojnog savjetovali{ta na podru~ju op{tine Prijedor“, prezentovani su rezultati.
Ekipe na terenu prate projektnu dokumentaciju

Olivera Mastikosa, izvr{ni direktor humanitarne organizacije „Partner“, ka`e da je u okviru projekta otvoreno i savjetovali{e u prijedorskom Centru za socijalni rad. Stru~njaci, koji se bave bolestima zavisnosti i prehrambe-

Obnova Alad`e planirana za narednu godinu
Odbor za obnovu Alad`a d`amije u Fo~i pokrenuo je aktivnosti na izradi projekta obnove ovog bisera orijentalne kulture. Trenutno rade na prikupljanju dokumentacije o Alad`i, geodetska snimanja su ve} zavr{ena, a prije nekoliko dana tim stru~njaka za izradu projektne dokumentacije, predvo|en profesorima arhitekture Amirom Pa{i}em i Zejneb Ahunbaj (Zeynep Ahunbay), po~eo je sortiranje fragmenata Alad`e. Prvi zadak bio je prona}i mjesto za kamene elemente, vratiti ih na stvarnu poziciju ili zamijeniti novim ukoliko nisu upotrebljivi. Prema rije~ima profesora dr. Amira Pa{i}a, obavi}e se ispitivanje temelja i potrebna snimanja, a kako ka`e, postoji dovoljno elemenata da se mo`e obaviti rekonstrukcija detalja. Projekat izrade projektne dokumentacije finansira ISAR vakuf iz Istambula, a posao bi trebao biti okon~an do po~etka naredne godine. U cilju izrade {to autenti~nijeg projekta obnove Alad`a d`amije upu}ena su pisma za ustupanje svih raspolo`ivih dokumenata o Alad`i i proslije|ena su institucijama koje bi mogle pomo}i u izradi projekta. Tim zadu`en za izradu projekta obnove Alad`a d`amije uporedo radi i na aktivnostima osiguranja finansija. Gora`danski muftija Hamed ef. Efendi}, predsjednik Odbora za obnovu Alad`a d`amije, ka`e da je u akciji Rijaseta Islamske zajednice BiH ve} prikupljeno oko 200.000 maraka. Zahvaljuju}i prijateljima iz ISAR vakufa, obezbije|ena su sredstva za projektnu dokumentaciju, tako da }e ova sredstva ~ekati po~etak gradnje. Muftija Efendi} poziva sve Fo~ake, i ljude koji `ele pomo}i projekat da uplatom priloga na ra~un Med`lisa IZ Fo~a pomognu da obnova Alad`a d`amije po~ne u narednoj godini.
E. AGANOVI]

Prijedorski srednjo{kolci: Veliki broj pati od poreme}aja prehrane

Istra`ivanje o prehrambenim navikama srednjo{kolaca, koje je provela nevladina organizacija „Partner“, pokazala su da 20 do 25 odsto srednjo{kolaca ima neki od poreme}aja prehrane, ka`e dr. Ljiljana Stanivuk, jedan od is-

onih ~ija je tje le sna te`ina ispod normalnog, {to je svakako za bri nja va ju}e. Pro blem predstavlja i ~injenica da mladi nemaju ponudu zdrave, kvalitetne hrane u krugu srednjih {kola“, ka`e Stanivuk.

nim poreme}ajima, gra|anima su na raspolaganju do novembra. Projekat je vrijedan 17 hiljada maraka, a finansira ga Ministarstvo zdravlja RS-a uz sufinansiranje Fondacije „Mozaik“ iz Sarajeva.
L. I. RE[I]

U organizaciji „Istok-Orijenta“

Za Dan oslobo|enja Bijeljine

[kola „Vuk Karad`i}“ dobila novu dvoranu
Zahvaljuju}i finansijskoj pomo}i op{tinske uprave, Osnovna {kola ''Vuk Karad`i}'' u Bijeljini dobila je savremenu fiskulturnu dvoranu. Dvorana je otvorena sve~ano, u okviru obilje`avanja Dana oslobo|enja op{tine Bijeljina. Zgrada Osnovne {kole ''Vuk Karad`i}'' izgra|ena je daleke 1885. godine, ali dosad nije imala fiskulturnu salu, pa su brojne generacije nastavu fizi~kog vaspitanja izvodile u dvori{tu, a zimi u u~ionicama. U~enici, njih 900, ka`u da su se godinama nadali izgradnji fiskulturne sale. Ni neuslovan prostor u {koli nije ih, ipak, spre~avao da posti`u uspjehe na sportskim takmi~enjima, a sad se nadaju i boljim rezultatima. ''Sada }e nam biti mnogo bolje. Sala je prostrana, imamo dobre ko{eve i golove, teniski teren, sve {to nam je potrebno da se bavimo sportom, a dosad smo, kada je lo{e vrijeme morali fizi~ko raditi u u~ionici'', ka`e u~enik tre}eg razreda Milo{ Radovanovi}. Za izgradnju sale Op{tina je obezbijedila 750.000 maraka, a za opremanje sale iz bud`eta je izdvojeno jo{ 150.000 KM. Ukupno iz bu`eta Op{tine za izgradnju novih {kolskih objekata i fiskulturnih sala bi}e izdvojeno oko tri miliona marka.
V. Du.

Festival ilahija i kasida u Zenici
Nevladina organizacija „IstokOrijent“, koja se bavi promocijom bo{nja~ke kulture, organizator je Prvog omladinskog festivala ilahija i kasida koji bi se trebao odr`ati 14. oktobra u Bosanskom narodnom pozori{tu Zenica. Festival }e biti takmi~arskog karaktera, a u~esnici }e biti izabrani putem audicije koja }e se odr`ati 6. oktobra. „Bi}e objavljen konkurs u printanim i elektronskim medijima. U~esnici }e morati imati izme|u 14 i 24 godine. Nagradni fond je hiljadu maraka i besplatno snimanje ilahije u studiju 'Hana' u Sarajevu. Prijave na festival se mogu izvr{iti putem slu`benog e-maila ofi.zenica@gmail.com, [trosmajerova 150“, ka`e Jasmin Imamovi}, glavni koordinator Festivala. Ina~e direktor festivala je Nedim Tali}. Mi. D.

Jasmin Imamovi}: Koordinator festivala

14

SARAJEVSKA HRONIKA
Prezentacija problema deminiranja u na{oj zemlji

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Hitne intervencije na stambenim objektima u Starom Gradu

Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini danas }e posjetiti ambasador dr. Michael Linhart, generalni direktor Austrijske agencije za razvoj pri ministarstvu vanjskih poslova Republike Austrije. U okviru plana posjete planirana je prezentacija problematike deminiranja u Bosni i Hercegovini i najava podr{ke Centru za uklanjanje mina u na{oj zemlji, u vidu nabavke terenskih vozila i ostale neophodne opreme za obavljanje aktivnosti generalnog izvi|anja i obilje`avanja sumnjivih povr{ina.

Otklanjanje o{te}enja opasnih po `ivot
Op}ina Stari Grad za hitne intervencije planirala 30.000 maraka • U proceduri jo{ deset objekata kolektivnog stanovanja kojima je neophodna obnova
Op}ina Stari Grad svake godine izdvaja odre|ena sredstva za hitne intervencije na stambenim zgradama u svojim naseljima. Kako su nam kazali u Slu`bi za urbanizam i stambene poslove Op}ine, ove godine je u bud`etu planirano 30.000 maraka za obavljanje hitnih intervencija. "Hitne intervencije se obavljaju na zgradama u slu~ajevima kada mo`e do}i do ugro`avanja `ivota gra|ana. Tako je u teku}oj godini za ove namjene do sada utro{eno 7.820 maraka, dok je u 2006. godini za hitne intervencije potro{eno 24.804 marke", saznajemo od Vildane Taso, pomo}nice na~elnika za urbanizam i stambene poslove Starog Grada. Hitne intervencije obuhvataju radove na zajedni~kim dijelovima zgrada kojima se otklanja neposredna opasnost za `ivote gra|ana. Tokom 2007. godine Slu`ba za urbanizam i stambene poslove Op}ine Stari Grad primila je 25 zahtjeva certificiranih upravitelja i gra|ana za hitnu intervenciju na objektima kolektivnog stanovanja. Kako su nam kazali u Op}ini, intervencije na zajedni~kim dijelovima zgrada Op}ina je izvela na objektima u ulicama Safvet-bega Ba{agi}a 2, Ad`emovi}a 13, Had`iristi}a 2, Zelenih beretki 10 i 12, Alifakovac 4, Josipa [tadlera 4, Bakarevi}a 24 i Plo~a 19. U proceduri za hitne intervencije nalazi se jo{ deset objekata kolektivnog stanovanja. Kako ka`u u Op}ini, nalog za hitnu intervenciju izdaje op}inska gra|evinska inspekcija, nakon sa~injavanja zapisnika sa lica mjesta, kojim se konstatuje da li se u konkretnom slu~aju radi o potrebi za hitnom intervencijom ili ne. Op}ina Stari Grad }e i u bud`etu za narednu godinu planirati sredstva za ove namjene.
A. HALEBI]

Ro|eno deset djevoj~ica i ~etiri dje~aka
U posljednja 24 sata u Sarajevu je ro|eno ~etrnaest beba, od toga ~etiri dje~aka i deset djevoj~ica. U Klini~kom centru Ko{evo ro|eno je osam beba, dva dje~aka i {est djevoj~ica, kazala nam je de`urna medicinska sestra Razija Matovi}. Na poro|ajnom odjelu Op}e bolnice "Prim. dr. Abdulah Naka{" ro|eno je {est beba, dva dje~aka i ~etiri djevoj~ice, rekla nam je Hanifa Haseta, de`urna medicinska sestra.

Podlugovi bez napajanja strujom
Zbog izvo|enja neophodnih radova na odr`avanju energetskih postrojenja, u navedenim vremenskim intervalima bez napajanja elektri~nom energijom osta}e podru~ja koja se snabdijevaju preko sljede}ih trafo-stanica: od devet do 15 sati Podlugovi 4, Pazari} 2, Osenik 5, Butmir d`amija 1, Rije~ica 1 i Alifakovac.Bez struje }e od osam do 12 sati biti Binje`evo 5, Mi{evi}i i Mi{evi}i 2 i Breze, dok }e od osam do 17 bez napajanja ostati Mi{evi}i 3 i Gladno Polje. Podgaj }e bez struje biti od devet do 12 sati, a Brije{}e 3 od devet do 13, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

Sanacije i na objektu u Ulici Zelenih beretki

Obnovljena {kola u Male{i}ima
Primopredaja izvr{enih radova sanacije objekta Osnovne {kole "Ha{im Spahi}", podru~ne {kole u Male{i}ima, u op}ini Ilija{, obavi}e se danas, s po~etkom u 11 sati. Investitor navedenih radova je Evropska komisija koja je izdvojila 114 hiljada eura, a implementator italijanski CIMIC. Sve~anosti }e prisustvovati na~elnik Op}ine Nusret Ma{i} sa saradnicima, predstavnici Evropske komisije i CIMIC-a.

Novopazarska i Posavska bez vode
Zbog izvo|enja radova na popravljanju kvarova na vodovodnoj mre`i, danas }e od devet do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju ulica Nikoli}a ~ikma, Brusulje, Kulovi}a, Drinska, Hum brdo, Igmanske oluje, [efika Dori}a, Rudolfa Rude Tomi}a, Eniza Cocali}a, Trg nezavisnosti, Akifa [eremeta, Zabr|e, Butmirska cesta, Smaila [ikala, Milinkladska, Bu`imska, Novopazarska, Posavska, Ru|era Bo{kovi}a, Nurudina Gacki}a, [erina, Bjelave, Sunulah efendije, Mi{~ina, Bregovi i Ali ef. Lokvan~i}a, saop}eno je iz KJKP Vodovod i kanalizacija.
Djevoj~ica u`ivala u lijepom vremenu i ljuljanju

Bezbri`an dan na Vracama
Topli jesenji dani nekima od mali{ana donijeli su upoznavanje sa u~iteljima i drugovima iz {kolskih klupa, dok neki i dalje vrijeme provode bezbri`no se zabavljaju}i u gradskim parkovima. Na{ fotoreporter je ju~er u sarajevskom naselju Vraca zatekao jednu sugra|anku i njenu k}erFoto: D@. KRIJE[TORAC

Sastanak o suzbijanju nelegalne uli~ne prodaje
Sastanak o temi suzbijanja nedozvoljene uli~ne prodaje i divljih tezgi u centru grada odr`a}e se danas u Op}ini Centar. Pored op}inskog na~elnika D`evada Be}irevi}a i njegovih saradnika, sastanku }e prisustvovati i predstavnici Kantona Sarajevo, na~elnik Policijske uprave Centar, kao i na~elnici kantonalne komunalne i tr`i{ne inspekcije.

ku, koja je u`ivala ljuljaju}i se. S obzirom da se iz godine u godinu sve vi{e sredstava izdvaja za postavljanje parkovskog mobilijara i ure|enje dje~ijih igrali{ta, nadajmo se da }e se njihovo uni{tavanje smanjiti, te da }e veliki broj djece imati gdje provesti djetinjstvo.

Nabavka S-6 protivpo`arnih aparata
Radi pobolj{anja protivpo`arne za{tite, [tab civilne za{tite Op}ine Novo Sarajevo nabavi}e S-6 aparate za ga{enje po~etnih po`ara. Ova nabavka je u skladu sa odlukom o vrstama i minimalnim koli~inama sredstava potrebnih za provo|enje li~ne i kolektivne za{tite gra|ana i zaposlenika u poslovnim objektima i stambenim zgradama od prirodnih i drugih nesre}a. Nabavka je i u skladu sa odlukom o kriterijima za subvencioniranje nabavke aparata za ga{enje po~etnih po`ara S-6 za gra|ane u stambenim zgradama u op}ini Novo Sarajevo. Iz [taba civilne za{tite obavje{tavaju gra|ane vlasnike stambenih zgrada, odnosno ku}a, da }e prijava za nabavku S-6 aparata biti dostavljena na ku}nu adresu. Potrebne informacije gra|ani mogu dobiti u svojim mjesnim zajednicama.

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BOSNA I HERCEGOVINA 15
Nakon dobijanja saglasnosti

Ramazanski dani u Visokom

Titova bista u @ivinicama
U centru @ivinica, u Ulici Alije Izetbegovi}a, gradi se postolje za bistu Josipa Broza Tita. Inicijator ideje o postavljanju biste u @ivinicama je Udru`enje gra|ana „Josip Broz Tito“. „Dobili smo potrebne saglasnosti od nadle`nih op}inskih organa, bistu smo dobili na poklon od tuzlanske Livnice, a odabrali smo lokaciju u centru grada, u parku gdje je prije dvadesetak godina ~empresima bilo ispisano ime Tito“, ka`e predsjednik Udru`enja "Josip Broz Tito" u @ivinicama Marijan Kraljevi}. Sve~anost otkrivanja biste biv{em predsjedniku SFRJ planiraju za Dan dr`avnosti BiH 25. novembra. Nadaju se da }e se pozivima za sve~anost odazvati ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, predsjednik Udru`enja "Tito" BiH Raif Dizdarevi} i Titova unuka Svjetlana Broz.
[. Ga.

Bratunac bez proslave Dana op{tine

Uo~i iftara pred pekarama su velike gu`ve

Iftarske somune ~ekaju u redu
U redovima za somune razmijeni se recept za sofre, prokomentari{e koja utakmice ili aktuelni politi~ki doga|aj i vrijeme brzo pro|e
Ramazanska predve~erja u Visokom uvijek su posebna po mirisu koji se {iri iz brojnih pekara, pozivaju}i posta~e, ali i ostale ljubitelje somun~i}a, ramazanija, pitica, ramazanskih lepinja ili kako ih ve} ne zovu, da se snabdiju za ramazansku sofru ili ve~eru. Redovi su normalna stvar - a u njima malo pri~e - i vrijeme do iftara brzo pro|e. Razmijeni se tu poneki recept za sofre narednih dana, prokomentari{e koja utakmice ili aktuelni politi~ki doga|aj. „Od sehura do iftara nekad vrijeme pro|e brzo, a nekad se malo i odulji. U zoru obrok sa malo ~aja, meda i maslaca na hljebu, bude dovoljan da se posti do iftara. U redu pred pekarom vrijeme brzo pro|e i samo {to napuni{ ceker somunima popale se kandilji na d`amijama, pa se lagano iftari i krene u {etnju do teravije i jo{ jednu ne{to kra}u nakon molitve. Ka`u da je za zdravlje tako najbolje“, rekao nam je [akir Karamehi}. U Visokom naj~e{}i redovi za somune mogu se vidjeti ispred pekara u naseljima Gornje Rosulje i Kraljevac. Viso~ani somune dijele na „modernije“ ne{to ispup~enije i klasi~ne somune koji se po tradiciji bolje prodaju. ^urekot kao dodatak u obliku crnih zrnaca je neizbje`an. Tako somun dobija dodatni okus koji poja~ava apetit. Velike prijeratne gu`ve pred samim pekarama su izbjegnute, jer pekari dostavnim vozilima ve} dva sata prije iftara snabdiju veliki broj prodavnica gdje se tako|er proda veliki broj osnovnog sastojka iftarske sofre. Somuni sti`u u korpama ili paketima Bonita banana. Nakon {to se kandilji popale i iftarska sofra po~ne, prvi od nje odsko~e mali{ani koji sa pouljenim ili somun~i}ima sa pavlakom hitaju ka internet klubovima. Grad nakon teravije nakratko za`ivi jer se ispijaju kafe i sokovi, mada se savlada i koji kola~ ako je izostao sa iftarske sofre. Onda ti{ina do pred zoru i tako ukrug do bajramskog veselja u petak, 12. S . SUBOTI] oktobra.

Bratunac: Bez sve~anosti

Umjesto sada, priznanja do kraja godine
U Bratuncu, ove godine, ne}e biti obilje`avanja Dana op{tine. Obilje`avanje 25. septembra, datuma utvr|enog kao Dan op{tine Bratunac, odgo|eno je. Razlog za odgodu je taj {to op{tinske vlasti nisu donijele odluku kome }e ove godine biti uru~ena op{tinska priznanja i nagrade. „Skup{tina op{tine Bratunac usvojila je novi datum obilje`avanja Dana op{tine, i to 25. septembra. Zbog kratkog vremena nismo uspjeli sa~initi program niti donijeti odluku kome treba uru~iti najve}a op{tinska priznanja. Nadam se da }emo to u~initi u posljednjem mjesecu ove godine“, poja{njava na~elnik Op{tine Bratunac Nedeljko Mla|enovi}. Predsjednik Skup{tine Op{tine Bratunac Bekir Hasanovi}, ka`e da je usvojena odluka o nagradama i priznanjima, ali da ona ne precizira kome treba uru~iti op{tinska priznanja. Prijedlog Komisije za nagrade je povu~en pa je i obilje`avanje Dana op{tine odgo|eno do daljnjeg. Dok predstavnici vlasti ne odlu~e ko je zaslu`io priznanja, praznik op{tine ne}e biti slavljen. S. Sm.

Maryse Berniau, ambasadorica Francuske posjetila Fo~u

U zgradi muzeja otvoren Frankofonski klub
Ambasadorica Francuske u BiH Maryse Berniau boravila je po~etkom sedmice u Fo~i, gdje se susrela sa na~elnikom Op}ine Zdravkom Krsmanovi}em, a sve~ano je, ovom prigodom, otvoren Frankofonski klub, u zgradi muzeja, ta~nije u prostorijama gradske ~itaonice. „Ovo je vrlo simboli~an gest i Frankofonski klub je prvi kamen u izgradnji ne~ega {to }e svjedo~iti o saradnji izme|u Francuske i Fo~e. @elja mi je da francuski jezik prihvate u Fo~i, a u tom slu~aju, u dogledno vrijeme mogli bi pokrenuti i projekat razmjene studenata“, izjavila je njena ekselencija Berniau. Otvaranju kluba prisustvovali su profesori, nastavnici i ljubitelji francuskog jezika kojih u Fo~i ima veliki broj, s obzirom da se francuski jezik u srednjim i osnovnim {kolama u Fo~i u~i ve} pedesetak godina. Kako je najavljeno, ovom prigodom u novembru }e Ambasada Francuske organizovati susrete predstavnika francuskih i bosanskohercegova~kih gradova, koji su iskazali `elju da ostvare prijateljske i partnerske veze, me|u kojima je i Fo~a. „Zadovoljstvo mi je {to smo otvorili puteve mogu}e saradnje izme|u Op}ine Fo~a i gradova iz Francuske“, izjavio je na~elnik Zdravko Krsmanovi}. Ambasadorica Francuske obe}ala je Fo~i pomo}i i donacijom vatrogasnog vozila, a posjetu je iskoristila i da obi|e lokaciju Alad`a d`amije.
Francuska ambasadorica prisustvovala otavaranju kluba E. AGANOVI]

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SARAJEVSKA HRONIKA 15
DE@URNI TELEFON SARAJEVSKE HRONIKE

Izgradnja stambenog kompleksa u Bu~a Potoku

276-961

KINA
APOLO
BORNOV ULTIMATUM, u 18 i 20.30 sati. Re`ija: Paul Greengrass. Uloge: Matt Damon, Julia Stile...

Re`ija: David Silverman. Uloge: Dan Castellaneta, Julie Kavner...

UNITIC
HOSTEL 2, u 18 i 20.30 sati. Re`ija: Eli Roth. Uloge: Lauren German, Bijou Phillips...

OBALA
^I^A MI^A (NE)SRETNA JE PRI^A, u 17, vikendom u 12 i 14 sati. Re`ija: Paul J. Bolger, Yvette Kaplan. Glasovi: Sigourney Weaver, Freddie Prinze Jr... TE[KO JE BITI FIN, u 19 sati. Re`ija: Sr|an Vuleti}. Uloge: Sa{a Petrovi}, Emir Had`ihafizbegovi}... SIMPSONI FILM, u 21 sat.

KINOTEKA BiH
DANGUBE, u 19 sati. Re`ija: Federico Fellini. Uloge: Franco Interlenghi, Alberto Sordi...

POZORI[TE

POZORI[TE MLADIH
TRG RATNIKA, u 20 sati. Reditelj: Dino Mustafi} Igraju: Belma Lizde-Kurt, Mario Drma}... Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 234-857 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183

VA@NIJI TELEFONI
BH Telecom 1444 MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 061/563-676 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059, 668-259 Toplane 650-979,650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni Centar civilne za{tite 121 Dimnja~ar 616-105

Uskoro }e biti poznate cijene stanova

Kupovinom na kredit do krova nad glavom
Zidanje lamela naselja Tibra Pacifik bi}e zavr{eno do kraja ove godine, a useljenje se o~ekuje krajem 2008. • Stanovi }e biti veli~ine 40 do 90 kvadratnih metara
U novom stambenom kompleksu Tibra Pacifik, u naselju Bu~a Potok, radovi teku po planu. Prvi niz od dvije lamele dostigao je visinu od {est spratova, te su na njima ozidane ~etiri eta`e, dok su na tre}oj lameli sagra|ene tri. Zanatski radovi su, tako|er, u toku, a uskoro }e se po~eti raditi potkrovlje i krovna konstrukcija. "U izgra|enim lamelama ve} se uvode sve instalacije, a radovi teku po planu. O~ekujemo da }emo sva tri niza od osam lamela biti ozidana do kraja ove godine, dok se useljenje u novo naselje o~ekuje u decembru 2008. godine. Gara`e }e biti u suterenu ispod svakog niza, ali i izme|u objekta. Liftovi }e biti u svakoj lameli, tako da }e budu}i stanari mo}i i}i iz gara`e na spratove. Od nadle`nog organa smo dobili urbanisti~ku saglasnost za jedan dio vanjskog prostora, a za ostali jo{ ~ekamo potrebnu dokumentaciju. Ostala dva niza od pet lamela po~e}emo graditi tek kad se potok pokrije, jer se nalazi uz samo gradili{te", poja{njava Munir Agi}, predstavnik firme Tribal bussnines centar Pacific Kiseljak. Iako cijene stanova jo{ nisu utvr|ene, Agi} tvrdi da vlada velika zainteresiranost, te da }e cijene uskoro biti ozvani~ene. Ve} sada se zna da }e u cijenu svakog stana biti ura~unat i parking, odnosno gara`ni prostor. Svakom potencijalnom kupcu bi}e ponu|eni krediti u nekoliko banaka i mogu}nost da sam izabere. Stambeno naselje }e imati stanove veli~ine 40 do 90 kvadratnih metara, a u tri niza od osam lamela nalazi}e se ukupno tri stotine stambenih jedinica. Predvi|eno je da svaka lamela ima {est spratova, uz potkrovlje.
L. JAKUPOVI]

DE@URNE APOTEKE
"BA[^AR[IJA" "DOBRINJA" "HITNA" "ILID@A" "NOVO SARAJEVO" KU]NA DOSTAVA 272-300 766-380 716-331 762-180 713-831 272-300

VOZOVI
Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 15.45, Banja Luka/Cirih 6.45, Minhen 6.50 i 12.55, Istanbul 7 i 19, Be~ 7.50 i 15.25, Milano 12.05, Tripoli 13.30, Budimpe{ta 14.35, Ljubljana 15.25 i Skopje 21.

Dolasci:
Zagreb 6.11 i 18.05, Plo~e 10.00, 14.00 i 20.44, Budimpe{ta 21.39, Zenica 6.43, 9.13, 13.10 i 21.19, Kakanj 18.45, Konjic 6.50, 12.50 i 18.52

Ilid`a dobija savremeno opremljen prostor

Otvorenje centra Sara krajem septembra
Na objektu }e biti postavljen Led display, koji }e ujedno biti najve}i u jugoisto~noj Evropi, a omogu}i}e prezentaciju de{avanja unutar i van objekta
Krajem septembra Ilid`a }e dobiti jo{ jedan savremeni tr`ni centar koji }e svojim modernim izgledom i atraktivnim sadr`ajima upotpuniti i uljep{ati izgled samog centra ove op}ine. Rije~ je o tr`nom centru Sara, koji se nalazi na povr{ini od ~etiri hiljade metara kvadratnih, a sastoji se od podruma, prizemlja i dvije eta`e. "Tr`ni centar }e biti klimatiziran, a ima}e i centralno grijanje. Treba naglasiti da }e na ovom objektu biti postavljen Led display od 25 kvadrata koji }e ujedno biti najve}i u jugoisto~noj Evropi. Ovaj ure|aj }e omogu}iti prezentaciju de{avanja unutar i van objekta", saznali smo od vlasnika centra Avdije ]enanovi}a. U podrumu objekta bi}e smje{tena trgovina Konzum, u prizemlju }e se nalaziti Hypo banka, parfimerije, frizerski saloni i butici sa sportskom opremom. Na prvom spratu nalazi}e se caffe-slasti~arna, prodavnica obu}e, te mnogi drugi sadr`aji. Na drugom spratu bi}e smje{tene najsavremenije medicinske ordinacije kao i M.R.I. aparati (magnetne rezonance), koji }e biti od velike va`nosti za gra|ane Sarajeva. U sklopu objekta odr`ava}e se razne manifestacije i prezentacije, a centar }e promovirati Op}inu Ilid`a.
L. R.

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 15.45, Istanbul 6.45, Minhen 6.50 i 12.55, Be~ 7.50 i 15.25, Milano 12.05, London 12.40, Keln/[tutgart 13.45, Budimpe{ta 14.35, Ljubljana 16.25

Dolasci:
Milano 11.30, Minhen 12.20 i 20.50, Mostar/Istanbul 13, Banja Luka/Cirih 13.30, Budimpe{ta 13.50, Be~ 14.40 i 21.20, Zagreb 15.15 i 21.40, Ljubljana 15.55, Istanbul 18, Beograd 21.35 i Tripoli 22.

AUTOBUSI

Pored trgovina, u centru }e se nalaziti medicinske ordinacije

Antwerpen, Bruxselles i Liege utorak, subota i nedjelja u 8.00, Roterdam, Amsterdam utorak i subota u 8.00, ~etvrtak u 16.00, Breda i Mastriht utorak i subota u 8.00, Den Hag utorak u 8.00, ~etvrtak u 16.00, Utrecht subota u 8.00, ~etvrtak u 16.00, Pariz ~etvrtak u 8.00, Berlin ~etvrtak u 8.00, subota u 17.00, Dortmund, Essen, Dusseldorf svaki dan osim petkom u 8.00, Frankfurt, Kalsruhe, Stuttgart svaki dan u 8.00, Hamburg, Hanover, Kassel subota u 17.00, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtak u

8.00, subota u 17.00, Minhen svaki dan u 8.00, subota u 17.00, Wien i Graz svaki dan u 8.00, Beograd svaki dan u 6.00, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula, Rijeka petak i nedjelja u 6.00, Split svaki dan u 10.00, 14.30 i 21.00, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22.00, Herceg-Novi svaki dan u 11.00, Gusinje svaki dan u 6.30, Br~ko svaki dan u 6.30, 14.00 i 15.35, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30, Bijeljina svaki dan u 5.00, Bosanski Brod svaki dan u 12.15, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15, Hrenovica svaki dan u 7.00, svaki dan osim nedjelje u 16.30, Novi Pazar petkom u 15.00, Pale svaki dan u 7.00, 10.00 i 14.00, svaki dan osim nedjelje u 16.30, Zvornik svaki dan u 15.30, Srebrenica svaki dan u 7.10, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22.00, Bugojno svaki dan u 10.00, 14.00, 17.30 i 19.00, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8.00, 14.10, 15.30 i 17, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17.00, Novi Travnik svaki dan u 13.00, Ora{je svaki dan u 6.30 (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5.00, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14.00, 15.35, 16.00, 17.00, 18.00 i 20.00, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7.00, 13.15 i 17.15, Tuzla svaki dan u 5.00, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14.00, 15.35, 16.00, 17.00 i 18.00, radni dan u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10.00, 13.00, 13.30, 14.00, 15.30, 17.30, 19.00 i 22.00, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30, svaki dan u 21.00 (preko Visokog i Kaknja), ponedjeljak, utorak, srijeda, ~etvrtak i petak u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, autoputem, Mostar svaki dan u 6.00, 9.00, 11.30, 12.30, 15.30, 18.00 i 19.55

16

SARAJEVSKA HRONIKA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Grad poma`e Udru`enje "Obrazovanje gradi BiH"

Nakon teksta o samohranoj majci troje maloljetne djece

Kadiri pomo} sti`e iz svih krajeva zemlje
Za porodicu Brutus cifra od hiljadu i tristo maraka, koliko iznosi ra~un za struju nemogu}a je misija
Nakon {to smo prije nekoliko dana pisali o te{kim uslovima u kojima `ivi Kadira Brutus, samohrana majka troje djece, brojni na{i sugra|ani, ali i dobri ljudi {irom Bosne i Hercegovine javili su se na{oj redakciji sa `eljom da pru`e pomo}. Ne samo da su se javljali u redakciju na{eg lista, nego su oti{li li~no na adresu u Ulici Muhmed-bega Kapetanovi}a Ljubu{aka, gdje su Kadiri uru~ili nov~anu i pomo} u hrani. Majka Edina, Elvire i Eldine nije skrivala radost zbog ~injenice da je te{ka situacija u kojoj `ivi nagnala ljude da joj pomognu, te da je pri~a izazvala veliku pa`nju javnosti. "Hvala svima koji su mi do sada pomogli i pokazali svoju humanost. Neki su donijeli pomo} u vidu novca, drugi su zvali i rekli da }e pomo}i na neki drugi na~in. U svakom slu~aju najva`nije je da se za te{ke uslove u kojima `ivimo ~ulo i izvan na{a ~etiri zida", kazala nam je Kadira. Me|utim, za nju i njenu djecu ostaje problem nepla}enog ra~una za struju od hiljadu i tristo maraka. Podsje}amo, biv{i stanar je prije deset godina umro, a i za sebe je ostavio pomenuti ra~un. S obzirom da Kadira pre`ivljava od 84 marke dje~ijeg doplatka mjese~no, jasno je da je za nju cifra od hiljadu maraka nemogu}a misija. Elektroprivre-

Pomo} u obrazovanju djece `rtava rata

Stipendije za deset studenata
Desetero djece, `rtava rata i ~lanova Udru`enja "Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu" dobilo je ju~er od Grada Sarajeva stipendije, koje im je uru~ila gradona~elnica Semiha Borovac. Studenti Sarajevskog univerziteta dobili su po hiljadu maraka kao godi{nju stipendiju Gradske uprave Grada Sarajeva, koja ve} sedam godina stipendira ~lanove ovog udru`enja. "Ovo nije neki veliki iznos stipendije, ali jeste velika i plemenita namjera nas da vam pomognemo u {kolovanju, da u tom procesu odete {to dalje", istakla je Borovac, te dodala kako }e Grad i dalje pru`ati pomo} u radu ovog udru`enja. ^lan UO Udru`enja Red`ad ]ati} zahvalio se Gradu na svoj dosada{njoj pomo}i, istakav{i kako je ova institucija do sada osigurala stipendije u vrijednosti od 70.000 maraka za ~lanove Udru`enja. U ime svih stipendista, Gradu je za pomo} zahvalio Edis Bosno, kazav{i: "Ja ve} tre}u godinu dobijam ovu stipendiju i ona mi je mnogo pomogla u {kolovanju, posebno u dana{nje vrijeme kada je sve poskupjelo". Stipendije su dobili Edis Bosno (Poljoprivredni fakultet, IV godina), Irnis Delija (Kriminalisti~ki fakultet, IV godina), Jasmina Hurti} (Ekonomski fakultet, II godina), Adi Beganovi} (FPN, III godina), Midhat Adilovi} (Ma{inski fakultet, IV godina), Mersiha Tufek~i} (FPN, IV godina), Almina Omeragi} (Ekonomski fakultet, IV godina), D`ana Grci} (Filozofski fakultet, Pedagogija, III godina), Mevlida ^au{evi} (Pravni fakultet, III godina) i Alen Kora} (Ekonomski faA. H. kultet, II godina).

Kadira Brutus: Hvala svima koji su nam pomogli

da ne `eli otpisati dug, tako da je za to potrebna pomo} drugih, ne samo pojedinaca nego i institucija. D`evad Be}irevi}, na~elnik Op}ine Centar koja je u vi{e navrata pomogla porodici Brutus nam je rekao da bi bilo nezakonito da Op}ina pla}a dug za nekoga, ko nije vlasnik stana u kojem `ivi. Bez obzira

na ovu birokratsku prepreku, treba u~initi sve da Kadira dobije struju prije zime, jer je lo`ila tokom cijelog ljeta i skoro potro{ila svu zalihu drva koju je imala. Svi koji `ele pomo}i porodici Brutus to mogu uraditi li~no na gore pomenutu adresu ili broj 062/971-009.
E. HROMO

Kvar na semaforima raskrsnice u Ned`ari}ima
Ideja o pje{a~kom mostu kod Akademije ponovo pokrenuta

Arhitekte biraju izgled mosta kod Radi}eve
Nakon {to je na~elnik Op}ine Centar ponovo aktualizovao ideju o izgradnji pje{a~kog mosta koji }e povezivati obale Miljacke i uspostaviti pravac od budu}eg BBI centra, preko Radi}eve ulice, do zgrade Akademije likovnih umjetnosti, pokrenute su aktivnosti obezbje|ivanja {to kvalitetnijeg idejnog rje{enja mosta kao osnove za realizaciju ovog projekta. Sporazum o stru~noj saradnji Op}ina Centar zaklju~ila je sa Asocijacijom arhitekata Sarajeva. Time je ovoj organizaciji povjerena izrada projektnog zadatka i aktivnosti oko raspisivanja i provo|enja konkursa. Asocijacija arhitekata je 20. septembra ove godine raspisala natje~aj za izradu urbanisti~koarhitektonskog rje{enja pje{a~kog mosta, a konkurs }e biti otvoren do 26. oktobra. Rezultati konkursa bi}e objavljeni u dnevnim novinama 6. novembra 2007. godine. Radovi }e biti izlo`eni 8. novembra ove godine u prostorijama Biznis-centra Op}ine, u poslovnoj zgradi Svjetlosti.

Radnici firme Step ju~er su u jutarnjim satima otklanjali kratkotrajni kvar zbog kojeg nisu radili semafori na raskrsnici u Ned`ari}ima. "Kvar nije bio velik, a to je uobi~ajna obaveza na{ih radnika. Desna kontrolna crvena sijalica je prestala da radi, te da ne bi do{lo do optere}enja u saobra}aju, ure|aj se prebaci na treptuju}e `uto svjetlo radi sigurnosti“, izjavio je izme|u ostalog poslovo|a ove firme Osman Kadri}. U na{em gradu ima preko sto trideset raskrsnica, a praksa rada kod svake raskrsnice je ista. Kontrolna sijalica postoji na svim raskrsnicama, tako da je ovaj slu~aj mogu} na svim semaforima na raskrsnicama. „Ja sam de`urni radnik u ovoj firmi i ovaj mali zastoj rada semafora nije ni{ta drugo osim uobi~ajnog prestanka rada kontrolne sijalice“, rekao nam je Muhidin Hajdarevi}. Profesionalni tim ove firme radi na otklanjanju sitnih kvarova kao i redovne kontrole i pra}enja rada semafora, a sve s ciljem boljeg funkcionisanja u saobra}aju, te izbjegavanja gu`vi. Gu`ve u saobra}aju su svakodnevnica u na{em gradu, i nisu odraz kvarova na semaforima, ve} dobrim dijelom nekulture na{ih voza~a.
A. K.

Radnici Stepa odmah iza{li na teren i otklonili kvar

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SARAJEVSKA HRONIKA
Prijavite kra|u poklopaca instalacija

17

Rastere}enje saobra}aja na Dobrinji i Stupskoj petlji

Gu`ve u gradu svake godine su sve ve}e

Od Aerodroma do Mojmila A transverzalom
Izgradnja pomenute saobra}ajnice planirana je jo{ prije rata, napravljen je kolski most, utvr|ena trasa, ali projektna dokumentacija nikada nije ura|ena
Me|utim, pitanje saobra}aja ne}e biti rije{eno ni kada se pomenute saobra}ajnice izgrade i uvijek treba te`iti novim idejama da se olak{a kretanje neposrednim u~esnicima u saobra}aju, to jeste voza~ima i pje{acima. droma Sarajevo do SOS jetimskog sela na Mojmilu. Na~elnik Had`i} je ju~er za Oslobo|enje izjavio da je neophodno rije{iti imovinsko-pravne odnose u dijelu kuda bi prolazila pomenuta trasa, te da }e to ko{tati ne{to vi{e od milion maraka. "Izgradnjom ove transverzale u zna~ajnoj mjeri bi do{lo do rastere}enja saobra}aja na Dobrinji, ali i Stupskoj petlji. U tom slu~aju, svi oni koji prolaze kroz naselje iz pravca Fo~e i u suprotnom smjeru, to vi{e ne bi morali raditi, a osigurala bi se i nesmetana linija od Aerodroma do centra grada. Aktivnosti oko A transverzale su po~ele jo{ prije rata, napravljen je kolski most i utvr|ena trasa kojom bi trebala pro^esto smo pisali o saobra}ajnom kolapsu u na{em gradu, no radi se o neiscrpnoj temi koja budi pa`nju svih gra|ana Sarajeva, ali i onih koji dolaze u posjetu. Kada je na{ glavni grad prije nekoliko desetlje}a bio u fazi izgradnje, planiran je za 70 hiljada automobila, nakon toga se radilo stihijski, a ratni period je zaustavio sve projekte koji su bili planirani s ciljem pobolj{anja situacije u saobra}aju. Trenutno se na ulicama Sarajeva nalazi vi{e od 150 hiljada motornih vozila i gu`ve u skoro svakom dijelu grada su ogromne. Raduje ~injenica da se u`urbano radi na izgradnji Sjeverne longitudinale, a da se po pitanju predradnji daleko oti{lo i kada je rije~ o ju`noj longitudinali. laziti, ali nemamo projektne dokumentacije", rekao nam je Had`i}.

Elektrodistribucija Sarajevo ponovo se suo~ava s jednim od te`ih oblika kra|e elektrodistributivne opreme. Sa stambenih zgrada i drugih objekata skidaju se i odnose poklopci priklju~nih fasadnih ormara za elektri~nu energiju. Otvoreni i neza{ti}eni fasadni otvori predstavljaju veliku opasnost jer se radi o elektri~nim instalacijama pod naponom i ovakvi su dostupni djeci ni`ih uzrasta. Iako odmah po dojavi elektromonterske ekipe izlaze na teren i vr{e opravku i ugradnju novog poklopca, to je nedovoljno brzo, jer svakog minuta neko mo`e nastradati. ^injenica je da Elektrodistribucija i policija ~ine sve da se ova krivi~na djela ne de{avaju, ali za vlastitu i sigurnost svoje djece najvi{e mogu u~initi sami gra|ani. Iz Elektrodistribucije apeluju na gra|ane da, ako primijete bilo kakve sumnjive intervencije i neovla{teno diranje razvodnih ormara ili drugih elektrodistributivnih objekata i opreme, hitno pozovu Informativni centar Elektrodistribucije, na besplatni telefon 080 02 01 33, ili da prijave najbli`oj policijskoj stanici.

Predavanje o arheolo{kim iskopinama
U sklopu projekta Kulturno naslije|e-na{ identitet, koji Javna ustanova Centar za kulturu Sarajevo realizuje u saradnji s Op}inom Centar i Muzejom grada Sarajeva, za u~enike Srednje medicinske {kole - Katoli~kog {kolskog centra, ju~e je u Brusabezistanu odr`ano predavanje o

Podr{ka ministra
Prema njegovim rije~ima, za pomenuti projekat Op}ina je dobila punu podr{ku Ministarstva prometa i komunikacija Kantona i resornog ministra Mihajla Krmpoti}a. Ako projekat A transverzale u narednom periodu za`ivi, prvo {to treba uraditi je raspisati konkurs za izradu projektne dokumentacije, koja }e dati odgovore na pitanja kao {to su du`ina transverzale i koliko }e njena gradnja ko{tati.
Elvedin HROMO

Br`e do aerodroma
Damir Had`i}, na~elnik Novog Grada, prilikom nedavne posjete Samira Silajd`i}a, premijera Kantona Sarajevo, ovoj op}ini istakao je da je u narednoj godini, pored ostalih projekta koje }e Op}ina kandidovati Vladi KS, potrebno po~eti realizaciju projekta izgradnje A transverzale. Radi se o saobra}ajnici koja bi se protezala od Me|unarodnog aero-

Interplet pred likvidacijom
Nakon tri neuspjela tendera za prodaju 67 odsto dr`avnog kapitala u Interpletu, nekada{njem gigantu tekstilne industrije iz Br~kog, Vlada Br~ko Distrikta je odlu~ila da se pokrene ste~ajni, odnosno likvidacioni postupak, izjavio je za novinsku agenciju Onasa Zijad Lugu{i}, direktor Kancelarije za privatizaciju Br~ko Distrikta BiH. "Iako je proizvodnja u ovom preduze}u odavno obustavljena, samom ~injenicom da preduze}e postoji kao pravno lice uve}avali su se gubici kroz zahtjeve za plate i otpremnine za ne{to vi{e od 100 radnika koliko ih je radilo prije pokretanja postupka likvidacije. Kako bi prestalo uve}avanje gubitaka i njihovo knji`enje na teret osnovnog kapitala, Vlada Distrikta je i odlu~ila da Interplet skine sa liste preduze}a planiranih za privatizaciju i pokrene likvidacioni postupak", rekao je Lugu{i}. Za likvidacionog upravnika Osnovni sud u Br~kom odredio je br~anskog pravnika Mladena Ko{uti}a.

U~enici zainteresovani za iskopine

Otvaranje table na zgradi kina Apola

temi „Kako se vr{i iskopavanje arheolo{kih iskopina“. Kustos ovog projekta Adnan Muftarevi} je upoznao u~enike s elementima razvoja Sarajeva, od prethistorije do austrougarskog perioda. „Projekt traje dvije godine i obuhvata osnovne {kole iz op}ina Centar i Stari grad. Na{ cilj je ukazati na historijske vrijednosti ovog grada“, rekla nam je Adela Suljevi}, zamjenica direktora Centra za kulturu Sarajeva. Svakog mjeseca se u~enicima jedne osnovne {kole odr`ava predavanje o iskopavanju kulturnohistorijskih spomenika i omogu}uje obilazak destinacija na koL. T. jima se vr{i iskopavanje.

18

BIZNIS I EKONOMIJA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Izvje{taj sa Sarajevske berze

Dionice Svjetlost-Sarsa porasle na 50 maraka
Na Sarajevskoj berzi-burzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 1.759.743,51 marku. U sklopu 336 transakcija ukupno je prometovano 56.705 dionica. Promet na berzanskoj kotaciji iznosio je 262.547,77 maraka, u sklopu 117 transakcija prometovano je 10.669 dionica. cama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 78.902,98 maraka. Kako je saop}ila berza, na kotaciji fondova ostvaren je promet od 175.711,29 maraka, u sklopu 97 transakcija prometovano je 8.980 dionica, a najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama IF BIG Invest. Gr. d.d. Sarajevo u iznosu od 44.001,76 maraka. Na slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 1.497.195,74 maraka, a u sklopu 219 transakcija prometovano je 46.036 dionica. Najve}i dnevni promet obavljen je dionicama emitenta Vranica d.d. Sarajevo u iznosu od 551.074,30 maraka. Istovremeno, najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Svjetlost-Sars d.d. Sarajevo od 25 posto i dostigle su cijenu od 50 maraka, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent KHK d.d. Lukavac od 12,28 posto. Vrijednost BIFX-a je pala za 16,72 indeksna poena na 7.419,25 poena, dok je vrijednost Indeksa slobodnog tr`i{ta SASX-10 porasla za 12,32 indeksna poena na 4.335,00 poena.

Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} najavio

Sa ju~era{nje sjednice Koordinacionog odbora za ekonomski razvoj i evropske integracije

Razvojna strategija od milion maraka
Pripreme za izradu razvojne strategije bi}e okon~ane do kraja godine • Jedinstvena platforma u nastupu prema Svjetskoj banci
Pripreme za izradu nove razvojne strategije Bosne i Hercegovine od 2008. do 2013. godine i strategije socijalne uklju~enosti bi}e okon~ane do kraja godine.

Promet na kotaciji fondova 175.711 maraka

Na zvani~noj kotaciji trgovalo se u iznosu od 86.836,48 maraka, u sklopu 20 transakcija prometovano je 1.689 dionica, a najve}i dnevni promet ostvaren je dioni-

Klju~na je provedba

D`emala Bijedi}a 144, Sarajevo
Telefon: +387 33 766 666 Fax: +387 33 766 725 E-mail: info@aw-broker.ba Web www.aw-broker.ba

Novi zajmovi
Izvje{tavaju}i novinare o zaklju~cima sjednice Koordinacionog odbora za ekonomski razvoj i evropske integracije, predsjedavaju}i Vije}a ministara Nikola [piri} je kazao da su entiteti i distrikt Br~ko u fazi izrade razvojnih strategija i da }e kori{tenjem tih dokumenata i iste metodologije biti izra|ena jedinstvena razvojna strategija za BiH. Prema njegovim rije~ima, nova razvojna strategija ne}e puno ko{tati gra|ane na{e zemlje, najvi{e milion maraka. Na sjedinici Koordinacionog odbora za ekonomski razvoj i evropske integracije razmatrana je i nova strategija Svjetske banke u BiH. [piri} je naglasio da je na{a zemlja prvi put usaglasila jedinstvenu platformu u nastupu prema ovoj instituciji. Na sjednici su

Sarajevska berza/burza
Dioni~ko dru{tvo

Kursna lista za 25. septembar/rujan 2007. godine
Zvani~ni Promj. Max. slu`beni kursa cijena kurs (KM) (%) Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

ZVANI^NA KOTACIJA
BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KLAS D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO 59,73 19,17 68,00 1,12 -4,15 0,62 60,00 19,17 68,00 59,00 19,17 68,00 1.321 350 18 78.902,98 6.709,50 1.224,00 18 1 1

Na novinarsko pitanje da li Vije}e ministara BiH prati provedbu i rezultate srednjoro~ne razvojne strategije od 2004. do 2007., koja je nazvana i strategijom borbe protiv siroma{tva, predsjedavaju}i Vije}a ministra Nikola [piri} je naglasio kako je ona dobijala razli~ite ocjene, ali da nije polu~ila o~ekivane rezultate zbog toga {to nisu bile stasale institucije zadu`ene za njeno provo|enje. "Pou~eni pozitivnim i negativnim iskustvima, ulazimo u novu strategiju s namjerom da pratimo njenu provedbu", kazao je on. Prema njegovim rije~ima, Direkcija za evropske integracije bi}e centrala putem koje }e se voditi sve aktivnosti.
banke za obnovu i razvoj, te 500 miliona dolara ukoliko budu provedene strukturalne reforme. Prema [piri}evim rije~ima, novost je da su prvi put kao aktivni sudionici na sjednici u~estvovali i predstavnici distrikta Br~ko, koji do sada nije koristio zajmove Svjetske banke. Oni su izrazili `elju da se zadu`e za regulisanje plovnog puta rijekom Savom, izgradnju mosta na granici sa Srbijom, izgradnju zaobilaznice i rje{avanje problema otpada.
B . SIMI]

KOTACIJA FONDOVA
IF IF IF IF IF IF IF IF IF IF "BIG INVEST. GR." D.D. SARAJEVO (K3) BOSFIN D.D. SARAJEVO (K2) "CROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) EUROFOND-1 DD TUZLA FORTUNA FOND DD BIHAC HERBOS FOND DD MOSTAR MI GROUP DD SARAJEVO NAPRIJED DD SARAJEVO "PROF-PLUS" D.D. SARAJEVO (K2) PREVENT-INVEST DD SARAJEVO 21,44 16,51 24,83 6,97 16,15 25,07 15,31 15,48 14,49 34,71 0,59 0,00 -0,78 -0,46 -5,02 -4,79 1,78 0,82 -0,34 2,04 21,50 16,51 25,49 7,10 16,50 26,30 15,50 15,51 14,79 35,00 20,72 16,51 24,02 6,70 15,30 24,63 15,00 15,38 14,20 34,02 2.053 632 669 729 61 208 2.364 308 765 1.191 44.001,76 10.434,32 16.635,46 5.079,33 984,90 5.206,34 36.189,09 4.766,42 11.085,48 41.328,19 16 4 12 11 2 4 19 4 13 12

SLOBODNO BERZANSKO TRZISTE
ABS BANKA D.D. SARAJEVO 578,77 BH TELECOM D.D. 59,41 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 31,73 ENKER DD TESANJ 27,00 ENERGOPETROL DD SARAJEVO 86,40 ENERGOINVEST TAT D.D. SARAJEVO 7,36 FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 391,85 FEROELEKTRO DD SARAJEVO 12,91 HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO 24,01 IK BANKA DD ZENICA 331,54 INGRAM DD SREBRENIK 37,00 JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR 211,33 JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 147,00 JP KOMOS D.D. MOSTAR 4,12 KHK D.D. LUKAVAC 10,00 KRAJINAPUTEVI D.D. BIHAC 15,00 KTK VISOKO DD VISOKO 3,09 MARKET-KOMERC D.D. ZENICA 4,61 MEDIAPAN DD BUSOVACA 0,30 METALNO DD ZENICA 14,00 MAPEX DD MAGLAJ 6,58 NATRON DD MAGLAJ 8,58 OGREVTRANS D.D. SARAJEVO 16,50 PIVARA TUZLA DD TUZLA 25,70 RMU BANOVICI DD BANOVICI 160,00 RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST 135,01 RMK PROMET D.D. ZENICA 9,40 RUDNIK ZELJEZNE RUDE D.D. VARES 3,70 RAZVITAK DD GRADACAC 8,96 SVJETLOST-SARS D.D. SARAJEVO 50,00 SIP BORAC DD TRAVNIK 0,43 SUME TK DD KLADANJ 51,51 SOLANA DD TUZLA 66,00 ATP SPEDICIJA D.D. BUGOJNO 0,32 SIPAD KOMERC DD SARAJEVO 21,50 SOKO RKT D.D. MOSTAR 30,00 TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ 60,50 TUZLA-REMONT DD TUZLA 6,02 UNIONINVEST IZGRADNJA OBJEKATA DD SARAJE330,00 UNIS KOVINA DD VISOKO 14,98 UNIVERZALPROMET D.D. TUZLA 99,99 VITEX TI DD VISOKO 3,50 VRANICA D.D. SARAJEVO 199,50 VISPAK DD VISOKO 19,87 GP ZGP DD SARAJEVO 40,22 ZRAK DD SARAJEVO 5,00 -0,36 1,35 -0,58 3,81 -1,82 -7,44 0,25 1,99 0,00 -0,17 2,78 0,63 -0,57 14,44 -12,28 0,00 -0,27 -5,73 0,00 -3,45 0,20 -0,86 2,23 -0,04 -0,03 -5,59 -1,05 0,00 -9,95 25,00 -8,51 3,02 0,00 6,67 0,00 0,00 0,83 0,33 11,45 9,74 -0,01 0,00 4,34 9,77 0,56 -0,20 583,00 59,90 32,49 27,00 87,60 7,50 397,00 13,00 24,01 332,01 37,00 214,00 147,00 4,12 10,00 15,00 3,10 4,61 0,30 14,00 6,60 8,79 16,50 25,70 160,00 135,01 9,40 3,70 8,96 50,00 0,43 51,51 66,00 0,32 22,00 30,00 60,50 6,02 330,00 14,99 99,99 3,50 201,00 20,00 41,75 5,00 575,03 59,00 31,53 27,00 85,05 7,30 390,00 12,80 24,00 331,00 37,00 210,00 146,00 4,12 10,00 15,00 3,07 4,61 0,30 14,00 6,51 8,40 16,50 25,70 160,00 135,01 9,40 3,70 8,96 50,00 0,43 51,51 66,00 0,32 21,50 30,00 60,50 6,02 330,00 14,97 99,99 3,50 191,20 19,00 40,00 5,00 5 1.783 500 406 254 1.250 384 2.028 840 120 103 140 50 395 100 406 1.276 3.778 500 60 476 547 49 103 112 140 11 307 871 332 2.260 53 89 1.000 277 30 71 640 123 13.103 20 284 2.763 6.000 86 1.911 2.893,86 105.917,60 15.857,86 10.962,00 21.946,30 9.198,02 150.604,14 26.185,97 20.167,95 39.784,90 3.811,00 29.588,00 7.340,00 1.627,40 1.000,00 6.090,00 3.944,95 17.416,58 150,00 840,00 3.120,85 4.690,67 808,50 2.647,10 17.920,00 18.901,40 103,40 1.135,90 7.804,16 16.600,00 971,80 2.730,03 5.874,00 320,00 6.029,20 900,00 4.295,50 3.852,80 40.590,00 196.285,23 1.999,80 994,00 551.074,30 119.206,32 3.459,25 9.555,00 5 28 9 1 7 4 13 4 5 7 2 9 2 2 1 2 4 5 1 1 3 6 3 1 2 1 1 1 1 4 1 4 3 1 3 1 2 2 3 3 1 2 43 10 2 3

definisani prioriteti u apliciranju za kredite Svjetske banke, a to su infrastruktura, transport, energija, komunalne usluge i pobolj{anje poslovnog okru`enja. U oktobru }e, na skup{tini Svjetske banke, biti utvr|en iznos zajmova koji }e ova institucija odobriti BiH u naredne tri godine.

Predstavnici Distrikta
Prva varijanta je 90 miliona dolara prema IDA uslovima, druga 200 miliona uz kombinaciju pod uslovima IDA i Evropske

Ekonomsko-socijalno vije}e FBiH

Doprinosi manji za jedan posto
Ekonomsko-socijalno vije}e u Federaciji BiH podr`alo je dono{enje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima na sjednici odr`anoj u utorak uve~er. Vije}e je konstatovalo da se dostignuti nivo fondova ne smije ugroziti i prakti~no prihvatilo prijedlog Ministarstva finansija da se zbirna stopa doprinosa sa 32 posto smanji na 31 posto. Prema re~enom nacrtu stopa doprinosa za 0,50 posto smanjuje se kod izdvajanja za zdravstvo i isto toliko kod osiguranja za nezaposlenost. Predsjednik Udru`enja poslodavaca FBiH Tomislav Grizelj izrazio je nezadovoljstvo tako simboli~nim smanjenjem stope. On je Oslobo|enju rekao kako su poslodavci o~ekivali da }e
Tomislav Grizelj nezadovoljan smanjenjem doprinosa

se Vlada opredijeliti za smanjenje doprinosa najmanje za pet procenata.
H. A.

Foto: D. ]UMUROVI]

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BIZNIS I EKONOMIJA 19
Elektroprivreda BiH prodaje elektri~nu energiju

Odbor Udru`enja cestovnih prevoznika putnika

Sniziti cijene obuke za certificiranje voza~a
Prijedlog zakona o cestovnom prevozu koji su uputili prevoznici Ministarstvu ne treba, rekao je ju~er u Sarajevu pomo}nik ministra za transport i komunikacije BiH Mirko [ekara
Odbor Udru`enja prevoznika u me|unarodnom i me|uentitetskom cestovnom prevozu putnika Vanjskotrgovinske komore BiH smatra da cijena obuke za certificiranje voza~a za me|unarodni cestovni promet, koju vr{i Institut za edukaciju Komore (ECOS), nije prihvatljiva. Stav Odbora je da bi dr`avno Ministarstvo transporta i komunikacija trebalo osigurati da taj posao obavljaju i druge ku}e koje ispunjavaju uvjete za certificiranje voza~a, javila je novinska agencija Fena. "Ako uzmemo u obzir da je takvih voza~a 6.000, onda vidimo da se radi o ogromnoj sumi novca. Ipak, iako smo ~lanovi Komore, ve} {est mjeseci nismo dobili nikakav odgovor od ECOS-a i zato tra`imo da se na{em ~lanstvu na bilo koji na~in omogu}i polaganje po znatno ni`im cijenama", rekao je ju~er na sjednici u Sarajevu predsjedavaju}i Odbora Udru`enja Safudin ^engi}. Raspravljaju}i o prijedlozima

Na prodaju vi{kovi struje

Danas potpisivanje ugovora
Foto: D. TORCHE

Sa sastanka u Vanjskotrgovinskoj komori

pravilnika koji se odnose na me|unarodne i me|uentitetske autobuske linije, ~lanovi Odbora konstatirali su kako je rije~ o pravilnicima koji ne odgovaraju nijednom doma}em prevozniku. Pomo}nik ministra za transport i komunikacije BiH Mirko

[ekara upoznao je ~lanove Odbora o stavovima tog ministarstva kada je rije~ o inicijativi prevoznika da se donese novi zakon o cestovnom prevozu BiH. "Prijedlog zakona o cestovnom prevozu koji su uputili prevoznici Ministarstvu ne treba. Mi

ve} imamo zakon koji je uskla|en s entitetskim i kantonalnim zakonima i nema razloga da to sve mijenjamo", rekao je [ekara. Me|utim, on je pozvao ~lanove Odbora da, ukoliko `ele mijenjati taj zakon, to u~ine kako nala`e parlamentarna procedura.

Ugo vor o pro da ji elek tri~ne energije u 2008. godini, po tenderu Elektroprivrede BiH od 3. avgusta 2007. godine, bi}e potpisan danas u Sarajevu. Kako je saop}ila Elektroprivreda BiH, ugovor }e sa ovim preduze}em potpisati predstavnici kompanija Atel Energy AG Switzerland i Energy Financing Team AG Switzerland.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Potpisan kolektivni ugovor radnika i poslodavaca u Federaciji

Prema odredbama ugovora, odnos najni`e i najvi{e vrednovanih poslova je jedan naprema tri • Uskla|enost sa odredbama Me|unarodne organizacije rada
Najni`a bruto-satnica zaposlenih u oblasti prometa u Federaciji BiH iznosi}e tri marke, a u neto iznosu 1.775 maraka, odredbe su kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti prometa u Federaciji BiH, koji je ju~er potpisan u sjedi{tu Vlade FBiH. Ugovor su potpisali u ime federalne Vlade ministar prometa i komunikacija Nail [e}kanovi}, predsjednik Grupacije poslodavaca u oblasti prometa u FBiH Mladen Pandurevi}, te u ime radnika predsjednik Sindikata prometa u FBiH Bejto Ka~ar. Prema odredbama ovog ugovora, odnos najni`e i najvi{e vrednovanih poslova je jedan naprema tri, s tim da se plate uskla|uju ukoliko tro{kovi `ivota porastu za najmanje pet posto. Ugovor tretira i sva druga prava i obaveze radnika i poslodavaca u skladu sa odredbama Me|unarodne organizacije rada. Ministar [e}kanovi} kazao je

Potpisnici ugovora o~ekuju pobolj{anje socio-ekonomskih prilika

kako o~ekuje da }e potpisivanje ovog kolektivnog ugovora doprinijeti pobolj{anju socio-ekonomske slike u FBiH. "Na ovaj na~in na{a zemlja se pribli`ila zapadnim zemljama, gdje kolektivni ugovori izme|u privatnika i radnika odezbje|uju ekonomsku i socijalnu sigur-

nost", pojasnio je [e}kanovi}. Pandurevi} kazao je da su strane koje su potpisale ovaj dokument suprotstavljene, ali da ujedno imaju isti cilj, a to je ja~anje kompanija koje svojim radnicima obezbje|uju povoljne uslove za rad i redovno izmiruju obaveze prema dr`avi.
J. SALKI]

Na osnovu ~l. 32. i 33. Zakona o reviziji institucija BiH (Slu`beni glasnik BiH, broj 12/06), za potrebe Ureda za reviziju institucija BiH objavljuje se

za popunu radnog mjesta na neodre|eno vrijeme u Uredu za reviziju institucija BiH 1/01 Revizor Opis radnog zadatka: revizija finansijskih izvje{taja - {to obuhvata: reviziju i davanje mi{ljenja o finansijskim izvje{tajima, kao {to su - bilans stanja, ra~un prihoda i izdataka, izvje{taj o izvr{enju bud`eta, izvje{taj o gotovinskim tokovima i ostali izvje{taji koji su propisani zakonom. Revizija uskla|enosti (saglasnosti, podudarnosti): ova revizija obuhvata provjeru da li rukovodioci institucija BiH postupaju u skladu sa zakonima i propisima BiH, tj, da li su transakcije o kojima informi{u finansijski izvje{taji u skladu sa relevantnim propisima. Uslovi: Pored op{tih uslova propisanih ~lanom 33. Zakona o reviziji institucija BiH (Slu`beni glasnik BiH, broj 12/06), kandidati za navedeno radno mjesto trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove: - VSS — VII stepen (zavr{en ekonomski fakultet); - Najmanje tri godine radnog iskustva u struci; - Polo`en stru~ni (upravni) ispit; - Zvanje ovla{tenog revizora ili certificiranog ra~unovo|e; - Kandidat mora biti spreman na timski rad, da poslove obavlja samostalno, da bude analiti~ka osoba s potrebnom vje{tinom usmene i pisane komunikacije. Broj izvr{ilaca: ~etiri (4) izvr{ilaca Potrebni dokumenti: Uz prijavu na oglas, kanidati trebaju dostaviti: Ovjerene kopije: fakultetske diplome, uvjerenja o dr`avljanstvu (ne starijeg od {est mjeseci) ili li~ne karte izdate od strane CIPS-a, uvjerenja o zvanju ovla{tenog revizora ili certificiranog ra~unovo|e, uvjerenja o polo`enom javnom ispitu ili stru~nom (upravnom) ispitu, dokaze o tra`enom radnom iskustvu, te Originale: dokaza da kandidat nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH tri godine prije podno{enja prijave za zaposlenje (original uvjerenja ili ovjerena izjava), dokaza da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, dokaza da nije pravosna`no osu|en na kaznu zatvora za krivi~na djela s izuzetkom krivi~nih djela protiv sigurnosti u saobra}aju, u skladu sa krivi~nim zakonom, te dokaza da nije obuhva}en odredbama ~lana IX 1. Ustava BiH (original uvjerenja ili ovjerena izjava). Napomena za sve kandidate: - Pod radnim iskustvom podrazumijeva se isklju~ivo radno iskustvo nakon ste~ene visoke {kolske spreme; - Kandidati koji nemaju zvanje ovla{tenog revizora odnosno certificiranog ra~unovo|e ne}e biti isklju~eni iz procedure oglasa, ali su du`ni isti polo`iti u roku od 1 (jedne) godine od dana zasnivanja radnog odnosa; - Kandidati koji nemaju polo`en stru~ni (upravni) ispit ne}e biti isklju~eni iz procedure oglasa, ali su du`ni isti polo`iti u roku od 6 mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa; - Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, prije preuzimanja du`nosti. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije 30 dana od dana objavljivanja oglasa, putem po{te, preporu~eno, na adresu: Ured za reviziju institucija BiH "Oglas za popunu radnog mjesta revizora u Uredu za reviziju institucija BiH" Muvekita broj 4 71 000 Sarajevo Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e se uzimati u razmatranje. Broj: 01-34-1-648/07

OGLAS

Foto: I. JAHOVI]

Tri marke najni`a satnica

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

BIZNIS I EKONOMIJA 21
Trgovanje na Banjalu~koj berzi

Regionalni skup o sigurnosti hrane

Proizvo|a~i hrane odgovorni za ispravnost
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sejad Ma~ki} preporu~io potro{a~ima da namirnice kupuju u objektima koji imaju ovla{tenja za rad
Za{tita sigurnosti hrane mora se posmatrati regionalno, a ne lokalno, istaknuto je ju~er u Sarajevu na regionalnom skupu o sigurnosti hrane. Dvodnevni skup u organizaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Agencije za sigurnost hrane BiH, uz lika za razmjenu mi{ljenja predstavnika zemalja regiona radi za{tite zdravlja potro{a~a, a nagla{eno je da je za ulazak BiH u evropske integracije veoma bitan rad Agencije za sigurnost hrane BiH. Direktor Agencije Sejad Ma~ki} je u izjavi za novinare, u pauzi skupa, potro{a~e upozorio da je hrana vorni da na tr`i{te stavljaju zdravstveno ispravnu hranu. Koordinator projekta za BiH Marijo Perc istaknuo je da je u BiH uspostavljen sistem kontrole kvaliteta hrane, ali da je potrebno ve}e uklju~enje sektora javnog zdravlja. Potrebna je i politi~ka podr{ka, jer se ne mijenja

U minusu Prijedorputevi
Redovan promet na banjalu~koj berzi u utorak iznosio je 1.525.035 maraka, kroz 597 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 123.800 maraka. Kako je saop{tila berza, od akcija privatizacionih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama Zepter Fonda u iznosu od 138.862 marke. Akcije osam fondova su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije Privrednik Investa (6,36 posto), dok su akcije ~etiri fonda ostvarile pad prosje~ne cijene. Gubitnik dana me|u fondovima su akcije BLB-Profit (-2,14 posto). Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama Rafinerije nafte a.d. Bosanski Brod u iznosu od 141.184 marke, a rast cijena zabilje`ile su akcije 15 emitenata.

Berzanski indeksi u porastu

Najve}i rast imale su akcije preduze}a Tena a.d. Tesli} (31,20 posto). Istovremeno, od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena zabilje`ile su akcije 10 emitenata, od ~ega su akcije preduze}a Prijedorputevi a.d. Prijedor ostvarile pad od -20,00 posto. Vrijednost BIRS-a se pove}ala za 0,59 posto i iznosi 3.177,21 poen, dok se vrijednost FIRS-a pove}ala za 0,50 posto i iznosi 8.577,72 poena. Tako|er, i vrijednost ERS10 se pove}ala, ali za 0,63 posto i iznosi 3.830,03 poena.

Banjalu~ka berza
Dioni~ko dru{tvo

Kursna lista za 25. septembar 2007. godine
Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA
ALPRO AD VLASENICA 0,7 AUTOPREVOZ AD BANJA LUKA 0,0038 BANJALUCKA PIVARA AD BANJA LUKA 1,15 BOKSIT AD MILICI 1,77 ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC 1,36 CELEX SHP AD BANJA LUKA 1,59 ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA 3,02 ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBINJE 2,5 ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA 2,98 ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 2,99 ELVACO AD BIJELJINA 0,57 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD 1,43 HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 2,99 JELSINGRAD LIVNICA CELIKA AD BANJA LUKA 0,65 KRAJINAPETROL AD BANJA LUKA 1,51 METAL AD GRADISKA 1,55 MIRA AD PRIJEDOR 1 NOVA BANKA AD BANJA LUKA 4485 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA 1,61 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 2,58 TOPLANA AD BANJA LUKA 0,48 TRZNICA AD BANJA LUKA 3,11 NLB RAZVOJNA BANKA AD BANJA LUKA 5895,24 VODOVOD AD BANJA LUKA 1,3 VITAMINKA AD BANJA LUKA 1,3 ZELJEZNICE RS AD, DOBOJ 0,461 0 0 4,55 -2,3 0 0 -0,79 0 -1,65 -0,26 0 -6,07 3,35 0 0 0,05 -9,09 0 -1,83 0,91 3,45 0,32 3,43 0 0 -1,94 0 0 20.131 582 0 0 6.016 230 3.757 13.992 485 510 24.865 0 0 22.819 587 0 2.350 29.315 186 701 21 0 0 34.170 0,00 0,00 22.394,10 1.029,24 0,00 0,00 18.060,50 575,00 10.980,93 41.869,19 276,45 728,20 74.356,00 0,00 0,00 35.389,45 587,00 0,00 3.783,50 76.088,95 89,28 2.175,10 123.800,00 0,00 0,00 15.749,50

1,15 1,78

1,1 1,75

3,02 2,5 2,99 3 0,57 1,5 3

2,91 2,5 2,9 2,95 0,57 1,42 2,9

1,56 1 1,61 2,61 0,48 3,11 5900

1,53 1 1,61 2,55 0,48 3,1 5890

Foto: D. TORCHE

0,467

0,45

Na skupu nagla{ena potreba za sistemskim rje{enjem

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

podr{ku Organizacije za hranu i poljoprivredu pri UN-u (FAO), trebalo bi da rezultira preporukama za unapre|enje efikasnih nacionalnih sistema sigurnosti hrane i njene kontrole, javila je Fena. Skup je ozna~en kao va`na pri-

kvarljiva materija, te im preporu~io da namirnice kupuju u objektima koji imaju ovla{tenja za rad. On je kazao da se dono{enjem propisa usagla{enih u EU {titi zdravlje potro{a~a, te da su proizvo|a~i i subjekti koji rade s hranom odgo-

samo sistem nego i svijest ljudi. U radu skupa sudjeluju predstavnici Rumunije, Moldavije, Makedonije, Kosova i Hrvatske, koji su zainteresovani za sistem sigurnosti hrane koji je uspostavljen u BiH.

ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA 28,07 ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA 13 ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA 22,43 ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA 54,59 ZIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADISKA 22,8 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA 0,384 PIF JAHORINA KOIN AD PALE 9,53 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA 24,16 POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA 23,23 ZIF PRIVREDNIK INVEST AD BANJA LUKA 10,17 ZIF VB FOND AD BANJA LUKA 16,01 PIF VIB FOND AD BANJA LUKA 9,47 ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 23,55

-2,14 0 0,89 2,32 -0,8 0,87 0,08 0,58 1,47 6,36 -0,11 -0,2 0,33

29 13 22,75 56,5 23 0,399 9,59 24,4 23,5 10,34 16,1 9,5 23,99

27,01 13 21,53 54 22,6 0,38 9,51 24,02 22,5 9,5 16 9,42 23,16

591 290 3.414 1.014 502 81.983 465 4.488 1.663 1.558 903 580 5.895

16.690,28 3.770,00 77.031,02 55.354,46 11.452,00 31.501,91 4.430,53 109.086,40 38.685,46 15.822,82 14.483,52 5.495,60 138.862,03

Nakon incidenta u prijedorskoj keksari

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA
AUTOKOMERC AD, DOBOJ BIRAC AD ZVORNIK BANJA LUKA FILM AD BANJA LUKA BOSKA RK AD BANJA LUKA CER AD, PRNJAVOR CAJAVEC EOP AD BANJA LUKA CAJAVEC-USLUZNE DJELATNOSTI AD B. LUKA HEMIJSKA INDUSTR. DESTILACIJE AD TESLIC ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE EN TNNO AD DOBOJ FAMOS AD ISTOCNO SARAJEVO GRAÐA AD BANJA LUKA HIDRAT AD UKRIN-CELINAC HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE INTAL AD MILICI JELSINGRAD FAM AD BANJA LUKA LJUBIJA RZR AD PRIJEDOR METAL AD BANJA LUKA METALKA AD PRNJAVOR PRIJEDORCANKA AD PRIJEDOR PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR POSAVINA AD SRBAC PETROL AD BANJA LUKA PUT GP AD ISTOCNO SARAJEVO R I TE GACKO AD GACKO RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK SEMBERIJA PD AD BIJELJINA TENA AD TESLIC TEHNOGAS-DOBOJ AD BUKOVICA VELIKA TERMOMONTAŽA AD BANJA LUKA UNIS-FABRIKA CIJEVI AD DERVENTA UNIS TSC AD PRNJAVOR VELEPREHRANA AD BANJA LUKA VETERINARSKA STANICA AD BANJA LUKA VITINKA AD KOZLUK 1,3 0,354 0,6 0,55 0,23 0,3 0,0027 1,15 4,04 1,5 0,201 3,5 0,501 2,19 1,43 0,25 0,24 0,42 0,28 0,812 4 0,3 1,8 1 1,04 1,1 1,49 0,5 0,328 0,75 0,45 1,7 1,4 0,501 0,5 14,6 0 2,37 -14,29 10 -0,86 -14,29 8 0 1,3 15,38 0,5 -3,58 0 2,23 0,7 0 0 1,2 -6,35 1,5 -20 3,45 -4,76 0 1,47 0,44 7,19 -0,4 31,2 0 0 -0,58 0 0 0 -2,67 1,3 0,365 0,6 0,55 0,23 0,3 0,0027 1,15 4,1 1,5 0,201 3,5 0,501 2,21 1,43 0,25 0,24 0,42 0,28 0,812 4 0,3 1,8 1 1,1 1,13 1,49 0,5 0,328 0,75 0,45 1,7 1,4 0,501 0,5 14,6 1,3 5.000 0,34 122.979 0,6 399 0,55 3.000 0,23 4.355 0,3 2.938 0,0027 1.764.027 1,15 15.000 3,9 6.145 1,5 2.355 0,201 8.695 3,5 2.120 0,501 1.855 2,15 26.835 1,43 200 0,25 1.560 0,24 7.516 0,42 11.355 0,28 600 0,812 164.591 4 104 0,3 7.883 1,8 6.000 1 3.900 1,02 6.155 1,1 127.800 1,33 1.200 0,5 1.000 0,328 171.000 0,75 669 0,45 62 1,7 20.000 1,4 1.020 0,501 250 0,5 33 14,6 50 6.500,00 43.567,52 239,40 1.650,00 1.001,65 881,40 4.762,88 17.250,00 24.855,50 3.532,50 1.747,70 7.420,00 929,36 58.824,25 286,00 390,00 1.803,84 4.769,10 168,00 133.647,89 416,00 2.364,90 10.800,00 3.900,00 6.370,50 141.184,35 1.756,00 500,00 56.088,00 501,75 27,90 34.000,00 1.428,00 125,25 16,50 730,00

Hrvatski konzul posjetio Prijedor
Nakon incidenta koji se dogodio u subotu u fabrici keksa i vafla Mira, Op{tinu Prijedor ju~er je posjetio konzul Republike Hrvatske Miroslav Buli~i}. Zbog jednog od radno-pravnih sporova koji Mira vodi protiv biv{e radnice Savke [ipka u subotu je intervenisala i policija. Kako je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekla Marica Vidakovi}, predstavnica ve}inskog kapitala Kra{a, sudski vje{tak Radenko \urica zatra`io je u subotu da u|e u fabriku, {to mu je, uz dogovor s direktorom Mire, dozvoljeno. Prema njenim rije~ima, \urica se pozvao na svoju funkciju poslanika u Narodnoj skup{tini Republike Srpske, te je zatra`io dokumente koji su dokazni materijal u sporu. Ove dokumente nisu mu htjeli dati, te je \urica oti{ao po policiju koja je na~inila zapisnik. Kako je ju~er rekao hrvatski konzul, cilj njegove posjete je smirivanje tenzija. "Situaciju koja se dogodila sa \uricom moramo smiriti, ali i dati do znanja da se ona ne smije vi{e dogoditi. Cilj nam nije pove}avati tenzije nego ukazati na to da je Mira privredni gigant i mi podr`avamo njeno postoje}e rukovodstvo", rekao je Buli~i}. "Op{tina Prijedor daje punu podr{ku Miri u proizvodnji i razvojnim programima, te zapo{ljavanju radnika", rekao je Pavi}. On je pojasnio da ugovorom kojim je Mira vra}ena Kra{u sva potra`ivanja od momenta potpisivanja prestaju da va`e.
L. I. RE[I]

22

CRNA HRONIKA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Dvije osobe te`e povrije|ene u udesu kod Vogo{}e
Munib Tuzlak (1951) i E.T. (8) te`e su povrije|eni u trostrukom sudaru automobila, koji se ju~er desio u mjestu Krivoglavci, op}ina Vogo{}a. Tuzlak i E.T. su putovali u opel askoni koja se sudarila sa borom i citroenom. U prvom udesu lak{e povrede je zadobio voza~ bore Smail ]osovi}, dok je voza~ citroena pro{ao bez povreda. Povrije|eni su preba~eni u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, idakle nam je re~eno da je ]osovi} zadobio povrede nadlaktice i grudnog ko{a, dok je kod E.T. uo~ena manja fraktura lobanje. Tako|er smo informirani da se oni nalaze va` `ivotne opasnosti. Uvi|aj na mjestu nesre}e obavili su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo.

Udes u Dolipolju kod Zenice

Idriz Zijadi} tvrdi da nije kriv za ubistvo
Idriz Zijadi} (48) iz Prilepa (Makedonija) u utorak je pred sutkinjom za prethodno saslu{anje sarajevskog Kantonalnog suda Adisom Zahiragi} negirao krivnju za ubistvo Adisa [abanovi}a (20) sredinom februara u Penzionerskom klubu, op}ina Ilid`a, te za nedozvoljeno dr`anje Adisa Zahiragi} oru`ja. Na istom ro~i{tu Idrizov sin Eldin Zijadi} je izjavio da nije kriv za ugro`avanje sigurnosti. Prema optu`nici koju zastupa kantonalni tu`ilac Seno Duradbegovi}, ubistvo se dogodilo u Penzionerskom klubu ~iji je vlasnik Idriz Zijadi} tokom svadbene sve~anosti na kojoj je bilo 36 zvanica. Zijadi} je gostima po~eo prigovarati zbog nedoli~nog pona{anja i bacanja opu{aka na pod, nakon ~ega je nasrnuo na [abanovi}a. Potom je iz pi{tolja ispalio dva hica, od kojih je jedan pogodio [abanovi}a u stomak. Od zadobijenih povreda [abanovi} je preminuo na putu prema bolnici. Eldin Zijadi} je nakon pucnjeve, kako bi za{titio oca, uzeo automatsku pu{ku i natjerao goste da stanu u ugao objekta, a zatim ih istjerao van. (H. R.)

Radnici Bihamka odvukli golf sa mjesta nesre}e

U sudaru tri vozila poginuo [efik Helvida
Voza~ drugog golfa, Esad Bradari}, i suvoza~ Muamer Mujaki} zadobili su te{ke, a Midhat Mujaki}, koji je bio s njima, lak{e povrede
Jedna osoba je poginula, a tri su povrije|ene u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ponedjeljak poslijepodne na magistralnom putu M-17, u mjestu Dolipolje, op}ina Zenica. U udesu su u~estvovali kombi ford (496-J-602), kojim je upravljao Amir Ali~i} iz Zenice, golf A1 (102-M-108), za ~ijim upravlja~em je bio Zeni~anin [efik Helvida i golf A2 (739-K-329), sa voza~em Esadom Bradari}em iz Maglaja. Od povreda zadobijenih u udesu [efik Helvida je podlegao u bolnici. Voza~ Esad Bradari} i suvoza~ Muamer Mujaki} zadobili su te{ke, a Midhat Mujaki} koji je bio s njima u autu lak{e povrede. Oni su prevezeni u Kantonalnu bolnicu Zenica gdje im je pru`ena pomo}. Kako nam je u utorak izjavio dr. Ermin Ru{~uki}, de`urni ljekar na Odjelu za urgentnu medicinu, Muameru Mujaki}u je slomljena lijeva ruka, te je nakon obrade pu{ten ku}i, kao i Midhat Mujaki}, koji je zadobio povrede grudnog ko{a, koljena i glave, dok je Bradari} zbog preloma potkoljenice, zdjelice i tri kosti na stopalu preba~en na Odjel traumatologije. M. DAJI]

Iz banaka u Pelagi}evu ukradene 24.000 maraka i mjenice

Oduzeta marihuana
Slu`benici policije Prve sarajevske policijske uprave priveli su T. K., ro|enog 1979. godine u Sarajevu, zbog postojanja osnova sumnje da je po~inio krivi~no djelo posjedovanje i omogu}avanje u`ivanja opojnih droga. Kod njega je tokom pregleda prona|en i oduzet paketi} sa materijom koja asocira na marihuanu. O hap{enju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a protiv T. K. }e biti preduzete zakonom predvi|ene mjere.

osnova sumnje da je po~inio krivi~no djelo izazivanje op{te opasnosti. On je iz slu`benog pi{tolja ispalio tri hica u vazduh ispred kafi}a Rio u Ljubinju. Protiv A. D. }e biti preduzete i odgovaraju}e disciplinske mjere.

Na|en zapaljeni fijat, plja~ka{ima ni traga
Policija intenzivno radi na identifikaciji razbojnika koji su na licu imali dje~ije karnevalske maske
U mjestu Obudovac, kod Bosanskog [amca, prona|en je zapaljeni fijat punto koji su koristila ~etvorica razbojnika koja su u ponedjeljak oplja~kala filijale Nove i Razvojne banke u Pelagi}evu. Me|utim, istraga ova dva razbojni{tva za sada tapka u mjestu. [alteri ovih banaka nalaze se u istoj zgradi, vrata do vrata. Kako saznajemo od tu`ioca Okru`nog tu`ila{tva u Doboju Uzeira Had`i}a, policija je ju~er uzela videosnimak kamera za nadzor prostorija. Me|utim, od tog snimka vjerovatno ne}e biti puno koristi, s obzirom na to da su plja~ka{i bili maskirani. Na sebi su imali, tamnoplave i crvene radne kombinezone, a na licu dje~ije karnevalske maske. Bili su naoru`ani pi{toljima i automatskim pu{kama. Iz MUP-a RS je saop{teno da su razbojnici od radnice Nove banke oteli 24.000 maraka, a sa {altera radnice druge banke uzeli 150 maraka i mjenice, te se odvezli fiat puntom prema [amcu. "Za sada nemamo osumnji~enih osoba. U ovoj fazi istrage policija je privela vi{e osoba kriminalne pro{losti i provjerava njihov alibi", kazao je tu`ilac Had`i}, uz obja{njenje da se radi o standardnom policijskom postupku. D. P.

Uhva}eni kradljivci
Slu`benici Policijske stanice Centar Tuzla preksino} su u Ulici kolosterska uhapsili M. S. (14), M. K. (15) i O. K. (17) iz Tuzle, osumnji~ene za poku{aj plja~ke radnje Peko u Ulici Turalibegova. Maloljetnici su razvalili ulazna vrata i ispreturali stvari, a kada su primije}eni, po~eli su bje`ati. Me|utim, ubrzo su uhva}eni. Uvi|aj na mjestu doga|aja obavili su radnici policije, a o doga|aju je obavije{ten i de`urni kantonalni tu`ilac. (S. K.)

Prijava protiv policajca
Radnici Centra javne bezbjednosti Trebinje podnijeli su Okru`nom tu`ila{tvu izvje{taj protiv A. D. (1982), policajca Policijske stanice Trebinje, zbog

Poslovnice Nove i Razvojne banke: Plja~ke izvr{ila ~etvorica razbojnika

Foto: M. TUNOVI]

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

CRNA HRONIKA 23

Mjesec nakon nestanka djevojke iz Ugljevika

Prepoznavanje izvr{ila majka 16-godi{njakinje, a obdukcijom utvr|eno da je djevojka ustrijeljena u glavu i grudi • Nakon ubistva Sla|ana Markovi}a, ubica odvezao djevojku i likvidirao je u Velikoj Obarskoj?
Tijelo prona|eno preksino} iza napu{tene vikendice u {umi kod Velike Obarske je identifikovano i radi se o 16-godi{njoj Radmili Markovi}, potvrdio je za Oslobo|enje okru`ni tu`ilac u Bijeljini Marko Zeki}. Pregledom tijela je utvr|eno da je djevojka ubijena hicima iz vatrenog oru`ja. Do pola zakopan `enski le{, koji je bio u fazi raspadanja, prona{ao je jedan stariji mje{tanin Velike Obarske dok je brao gljive iza napu{tene vikendice Dragana Manojlovi}a. Prema rije~ima tu`ioca Zeki}a, prepoznavanje Radmile Markovi} je izvr{ila njena majka, dok je obdukciju obavio patolog Zdenko Cirhla`. Utvr|eno je da je djevojka iz pi{tolja ustrijeljena u glavu i grudi, a potom ba~ena na tlo i do pola prekrivena zemljom. Podsjetimo, Radmila Markovi} nestala je 19. avgusta, kada je ubijen 23-godi{nji Sla|an Markovi} iz Ravnog Polja, mladi} s kojim se vi|ala. Njih dvoje su se te no}i odvezli u ford eskortu u Ugljevik. Sla|an Markovi} je prona|en mrtav 21. avgusta u svom vozilu kod mjesta Numera, sa dvije rane nanesene iz pi{tolja, dok je Radmila Markovi} nestala bez traga. Na mjestu ubistva Sla|ana Markovi}a ostale su samo papu~a i ~arapa nestale djevojke. Tu`ilac Zeki} smatra da je djevojka dovedena `iva do napu{tene vikendice u Velikoj Obarskoj i tu likvidirana. Vjerovatno isti izvr{ilac ubio je Sla|ana Markovi}a, a djevojku odvezao 15-ak kilometara dalje i ubio je iz istog pi{tolja. Tokom istrage ubistva policija je saslu{ala vi{e od 100 osoba. Me|utim, istraga ovog dvostrukog zlo~ina nije daleD. P. - V. D. ko odmakla.
Vozilo koje su koristili plja~ka{i

Prona|eno tijelo Radmile Markovi}

Uhap{eni plja~ka{i prodavnica i kladionice
U akciji MUP-a Tuzlanskog kantona u nedjelju su uhap{eni Amir B. (25) i Mevludin S. (22) iz Tuzle, osumnji~eni za niz krivi~nih djela po~injenih u kantonu. "Oni su od 17. do 20. septembra, prijete}i vatrenim oru`jem, oplja~kali dvije trgovinske radnje u Kalesiji i Tuzli, butik u Srebreniku i kladionicu u Lukavcu. Oduzimali su novac, satove, mobitele i druge vrijedne stvari", kazao je Miralem Malki}, portparol MUP-a Tuzlanskog kantona, uz obja{njenje da su svjedoci prepoznali izvr{ioce. Amir B. i Mevludin S. su u plja~kama koristili crveni hjundai (314-T-928), koji je oduzet. Policija radi na utvr|ivanju identiteta vlasnika, a uhap{enima je odre|en pritvor.
S. KARI]

Radmila Markovi}

Nastradao prilikom izgradnje hair-~esme
Vahid Hod`i} (1966) iz naselja Rajska, op}ina Grada~ac, preminuo je u ponedjeljak u Tuzli od povreda zadobijenih tokom izgradnje hair-~esme u svom naselju. Naime, Hod`i} je radio na lokalitetu Brdo kada se prilikom polaganja cijevi u kanal na njega odronila zemlja. U pomo} su pristigle kom{ije koje su ga izvukle iz kanala. Odmah je kolima hitne pomo}i preba~en u Dom zdravlja Grada~ac, gdje mu je ukazana pomo}. Preminuo je na putu do tuzlanske bolnice. Kako saznajemo, Hod`i} je u mjesecu Ramazana `elio mje{tanima naselja pokloniti hair-~esmu. O doga|aju je obavije{ten de`urni kantonalni tu`ilac Fahrudin [ljivi}, a uvi|aj su obavili slu`benici Policijske uprave Grada~ac. S . K.

Tijelo prona|eno pored napu{tene vikendice

Pred sudijom za prethodno saslu{anje Dr`avnog suda

Hrvatski dr`avljani negirali krivotvorenje novca
@eljko Kiseljak i Vladimir Mami} iz Bugarske poku{ali prokrijum~ariti oko 19.800 la`nih eura kako bi ih prodavali
Hrvatski dr`avljani @eljko Kiseljak (33) i Vladimir Mami} (50) u utorak su, u prisustvu svojih branilaca Gorana Gerina i Nijaza \ulimana, pred sudijom za prethodno saslu{anje Suda BiH Mitjom Kozamernikom negirali krivnju za pripadnost organizovanoj grupi koja se bavila krivotvorenjem novca. S obzirom na to da su Kiseljak i Mami} negirali krivnju, predmet }e se uputiti Vije}u suda koje }e uskoro zakazati po~etak glavnog pretresa. Nakon ju~era{njeg ro~i{ta, optu`eni su vra}eni u pritvor gdje se nalaze od sredine aprila. Kiseljak i Mami} su se, prema navodima optu`nice, dogovorili sa njima poznatim osobama iz Bugarske da nabavljaju la`ne eure po cijeni manjoj od nominalne vrijednosti kako bi ih mogli prodavati u Hrvatskoj i BiH. Potom

Te{ko povrije|en voza~ golfa
^etrdeset{estogodi{nji Relja Lale iz Rogatice te{ko je povrije|en u udesu koji se u ponedjeljak dogodio na putu Rogatica Ustipra~a, u mjestu Sastavci. Udes se desio kada su se sudarili pe`o kedi i golf A2. Kako saznajemo, voza~ pe`oa, vlasni{tvo banjalu~ke firme Water, 24-godi{nji Edin M. je, kre}u}i se iz pravca Ustipra~e, pre{ao na suprotnu stranu i udario u golf A2, za ~ijim se volanom nalazio Lale. Na mjesto nesre}e odmah su stigli slu`benici policije koji su obavili uvi|aj, a povrije|eni je prevezen u Klini~ki centar u Fo~i, gdje je zadr`an na lije~enju. Prema rije~ima dr. Krste ^an~ara, Lale je smje{ten na Odjel intenzivne njege, a zadobio je te{ke povrede kuka sa i{~a{enjem karlice. "Neophodan je operativni zahvat kuka. ^ekamo mi{ljenje spacijaliste iz beogradskog Klini~kog centra, nakon ~ega }emo znati kada }e Lale biti operisan", kazao je dr. ^an~ar. Pored ovih, Lale ima i te{ke povrede grudnog ko{a, te ~etiri slomljena rebra, a njegovo zdravstveno stanje je stabilno i `ivot mu nije ugro`en. A. V. N .

Kamion udario djevoj~icu
@eljko Kiseljak Vladimir Mami}

su sredinom aprila u Bugarskoj preuzeli 99 la`nih nov~anica u apoenima po 200 eura, vrijednosti oko 19.800 eura. La`ne eure su sakrili pod krovni tapacirung golfa A5, vlasni{tvo Por{e lizinga,

te krenuli prema Hrvatskoj. Me|utim, slu`benici Grani~ne policije u Bosanskoj Dubici su prona{li krivotvoreni novac, a Kiseljak i Mami} su uhap{eni.
H. ROV^ANIN

Petnaestogodi{nja A. P. iz Stoca lak{e je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se u ponedjeljak dogodila u naselju Vidovo Polje. Djevoj~ica se, prema informacijama iz policije, vozila biciklom kada ju je zaka~io kamion marke man, kojim je upravljao Ivan M. (60) iz Stoca. Pomo} povrije|enoj je pru`ena u Domu

zdravlja u Stocu, nakon ~ega je prevezena u Klini~ku bolnicu u Mostaru. De`urna tu`iteljica Kantonalnog tu`ila{tva u Mostaru Tanja Mar~inko izjavila je da je djevoj~ica zadobila posjekotine na glavi, te da detaljnim pregledima nisu zabilje`ene te`e povrede, odnosno prelomi kostiju. N. B.

24

CRNA HRONIKA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Nesre}a u Zenici

Ubita~ni bijeg teksa{kih zatvorenika

Kamionetom pregazili ~uvara
D`on Falk i D`eri Martin, koji su pobjegli dok su ure|ivali jednu ba{tu, uhap{eni nakon nekoliko sati • Istra`uje se odgovornost ostalih ~uvara
Dvojica odbjeglih robija{a iz teksa{kog zatvora uhap{ena su u ponedjeljak nakon {to su ukradenim vozilom pregazila jednog od ~uvara, saop{tila je policija, a prenosi AP. D`on Rej Falk i D`eri Martin su ure|ivali ba{tu, te iskoristili nepa`nju ~uvara, savladali ga i ukrali vozilo kojim su pobjegli. Falk je uhap{en sat nakon bijega, dok je Martin na slobodi proveo nekoliko sati du`e. Zahvaljuju}i dobrom pona{anju, njima dvojici je dozvoljeno da rade van kruga zatvora, u prisustvu ~uvara. U ponedjeljak su bili u grupi od 76 zatvorenika koja je ure|ivala jednu veliku ba{tu. Jedan od njih dvojice je ~uvara zamolio da mu pri~uva sat, nakon ~ega su ga ubrzo savladali i oduzeli mu pi{tolj. Uslijedila je obostrana pucnjava, a bjegunci su ukrali kamionet, kojim su pregazili i usmrtili ~uvara Suzan Kanfild. Vozilo su ostavili nekoliko kilometara dalje, te ukrali auto jedne bankovne slu`benice. Falk je uhap{en tokom policijske potjere, dok je Martin ne{to kasnije prona|en u obli`njoj {umi. "U ovom slu~aju, o~igledno, ne{to je krenulo naopako", kazala je glasnogovornica Odjela za pravdu Mi{el Lajons, te dodala da jo{ nije poznato da li su Falk i Martin planirali bijeg. Ina~e, Falk je osu|en na do`ivotni zatvor zbog ubistva 1986. godine, dok je Martinu 1997. izre~ena kazna od 50 godina robije zbog poku{aja ubistva. Lajonsova je jo{ kazala da }e se provesti detaljna istraga u ovom slu~aju kako bi se utvrdila i odgovornost ~uvara.
Foto: M. TUNOVI]

Gradili{te dvorane: ^olakovi} pao tokom montiranja krovne konstrukcije

Radnik pao sa skele
[aban ^olakovi}, radnik firme Engra iz Zenice, zadobio je te{ke povrede usljed pada na gradili{tu sportske dvorane na Kamberovi}a polju u Zenici. Nesre}a se, prema informaciji MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona, dogodila u ponedjeljak dok je ^olakovi} montirao krovnu konstrukciju i tom prilikom pao sa skele na betonski zid. Povrije|enog su prona{le kolege i odmah pozvale pomo}, te je on kolima prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica. "Sumnja se da je ^olakovi} zadobio potres mozga, a i da je slomio jagodi~ne kosti. Kada je dovezen, nije se sje}ao doga|aja. Pacijent je stabilan i ne nalazi se u `ivotnoj opasnosti", kazao nam je de`urni ljekar na Odjelu za urgentnu medicinu zeni~ke bolnice dr. Ermin Ru{~uki}. Ina~e, ^olakovi} je u ponedjeljak popodne dovezen na Odjel neurohirurgije gdje je zadr`an na lije~enju.
Mi. D. D`eri Martin i D`on Falk

Eksplozija u ~eli~ani odnijela {est `ivota
Najmanje {est osoba je poginulo, a vi{e je povrije|eno usljed eksplozije koja se dogodila u ~eli~ani u industrijskom gradu Ati River, jugoisto~no od Najrobija, saop{tila je lokalna policija, a prenosi Srna. "Incident se dogodio preksino} u fabrici Devik stil mils limited, 40 kilometara od glavnog grada Kenije", izjavio je komesar distrikta Ma~akos D`on Litunda. Petorica radnika su poginula na mjestu, dok je jedan od devet te`e povrije|enih preminuo ju~er. Pokrenuta je istraga o uzroku eksplozije, a {teta se procjenjuje na oko 3,4 miliona dolara.

U Americi zaplijenjeno 11,7 miliona doza steroida

Prona|eno 56 laboratorija, uhap{eno 120 osoba
Me|unarodnom operacijom rukovodili inspektori ameri~ke agencije za borbu protiv droga DEA • Oduzeto 6,5 miliona dolara, 25 vozila i ve}a koli~ina oru`ja
Ameri~ka agencija za borbu protiv proizvodnje droga DEA u ponedjeljak je saop{tila da je uspje{no privedena kraju najve}a akcija razbijanja lanaca proizvodnje i nelegalne trgovine steroidima, u sklopu koje je uhap{eno oko 120 osoba, prenosi agencija AP. Pripadnici DEA i ostalih policijskih struktura u SAD su prona{li 56 laboratorija, smje{tenih u prljavim podrumima, u kojima je ukupno zaplijenjeno 11,4 miliona doza steroida. "Iznena|eni smo brojem laboratorija koje smo otkrili u sklopu akcije. Radi se o koli~ini koju nikada ranije nismo vidjeli", kazao je glasnogovornik DEA Garison Kourtni, te dodao da je jo{ na|eno i oduzeto 6,5 miliona dolara, 242 kilograma sirovog steroidnog pra{ka, 25 vozila, ve}a koli~ina oru`ja... Akcija je poprimila i me|unarodni karakter jer ju je podr`alo nekoliko dr`ava, uklju~uju}i i Kinu, koja predstavlja bitnu kariku u lancu krijum~arenja i proizvodnje steroida, jer }e se slijede}e Olimpijske igre odr`ati u ovoj azijskoj zemlji.

Inspektori iznena|eni koli~inom prona|enih steroida

Istraga je trajala skoro dvije godine, inspektori su odlazili u druge dr`ave, ali i provjeravali internet stranice za koje se sumnjalo da se preko njih vr{i nelegalna prodaja. "Iako su kao {tand koristili internet a ne ulicu, osumnji~enima }e na teret biti stavljeno klasi~no

krijum~arenje droga", saop{tile su vlasti. Mu{terije uhap{enih dilera, saop{tava DEA, najvjerovatnije su srednjo{kolci. Ameri~ki zvani~nici su jo{ naglasili da ovo svakako nije kraj akcije, jer je ostalo jo{ vremena da se dileri organizuju prije po~etka Olimpijade.

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

CRNA HRONIKA 25
Petero stradalih u lan~anom sudaru
Najmanje pet osoba je poginulo, a 11 povrije|eno u lan~anom sudaru koji se dogodio preksino} na jugozapadu Bugarske, na putu Razlog - Bansko, saop{tila je policija, a prenosi novinska agencija Srna. U nesre}i koja se desila kod sela Gradevo, op{tina Simitli, u~estvovalo je {est putni~kih auta i dva kamiona, od kojih je jedan, prema nezvani~nim informacijama, skrivio udes.

Rekordna zapljena droge u Meksiku

U sru{enom avionu na|ene 3,3 tone kokaina
Letjelica, koja je iz Kolumbije prevozila po{iljku u Kankun, prinudno sletjela u Jukatan jer je ostala bez goriva • Potraga za pilotom i jednom `enom
Avion koji je transportovao vi{e od tri tone kokaina sru{io se prekju~er na jugu Meksika, u dr`avi Jukatan, prenosi meksi~ki dnevni list Reforma. Letjelica se sru{ila kod grada Tikskokob, gdje su vojnici, po dolasku na mjesto nesre}e, prona{li 132 vojne vre}e sa oko 3,3 tone kokaina. Mediji jo{ javljaju da su helikopteri pratili avion sve do njegovog ru{enja. "Avion je nadlijetao grad, zbog ~ega smo pozvali vojsku", izjavio je zamjenik {efa policije Ernesto Hernandez. Pripadnik civilne za{tite je izjavio da u olupini nije prona|eno nijedno tijelo, odnosno da prilikom ru{enja nije bilo poginulih, dok je iz policije saop{teno da su prona{li jednu osobu i uhapsili je. Me|utim, dnevni listovi iz meksi~ke dr`ave Jukatan su objavili da je bilo vi{e ~lanova posade u avionu. Prema prvim i nezvani~nim informacijama, avion, za koji je prijavljeno da je oplja~kan, poletio je sa kolumbijskog aerodroma u San Hozeu i zaputio se prema Kankunu, gdje je droga trebala biti isporu~ena. Me|utim, letjelica je primije}ena u Belizeu, tako da je pilot promijenio kurs prema dr`avi Jukatan, gdje je prinudno sletio jer je nestalo goriva. Vojska je tada, bukvalno, napravila krug oko mjesta gdje se avion sru{io, te su prolaz dozvoljavali samo lokalnim farmerima. Pored droge, prona|eni su koferi u kojima su se nalazile stvari pilota i jedne `ene. Iako se avion prepolovio na dva dijela, pilotska kabina je bila netaknuta, a vojska nije uo~ila tragove krvi, tako da je pokrenuta potraga za odbjeglima, dok su mje{tani ispri~ali da nisu primijetili ni jednog stranca niti strankinju. Policija jo{ pretra`uje bolnice i ispituje sve pacijente kojima je ukazana pomo} neposredno nakon pada aviona. Ina~e, ova zapljena je uslijedila nakon niza obra~una izme|u meksi~ke policije i pripadnika narko-kartela. Treba podsjetiti da su dva {efa meksi~kih mafija{kih klanova ubijena pro{le sedmice, dok je uhap{eni bos klana Arelano Felix priznao krijum~arenje droga kako bi izbjegao smrtnu kaznu. Ina~e, Meksiko je podru~je preko kojeg kolumbijski kokain putuje u SAD.

U udesu 40 poginulih
Najmanje 40 osoba je poginulo, dok je vi{e te`e i lak{e povrije|eno u stravi~noj saobra}ajnoj nesre}i koja se u ponedjeljak dogodila na autoputu koji afganistanski grad Kabul povezuje sa ostalim provincijama, saop{tila je policija, a prenosi Reuters. Nesre}a se desila kada su se sudarila dva autobusa puna putnika. "Poginulo je oko 15 `ena i djece, a prema prvim podacima, stradalo je jo{ 25 mu{karaca i vi{e osoba povrije|eno", rekao je Gulam D`ilani, {ef saobra}ajne policije, koji je dodao da su autobusi i{li prebrzo. Afganistanski mediji prenose da na autoputevima skoro pa i nema znakova za ograni~enja brzina, dok malobrojne policijske patrole ne reguli{u saobra}aj nego tragaju za talibanima i narko-dilerima.

Vojnici nisu prona{li nijedno tijelo u olupini

Sudski vje{tak uhap{en zbog primanja mita
Vje{tak finansijske struke splitskog suda Anka Samard`i} (57) uhap{ena je prekju~er zbog sumnje da je primila mito od 100 hiljada eura, prenose hrvatski mediji. Samard`i}eva, koja je radila na vje{ta~enju za obnovljeno su|enje za plja~ku, sumnji~i se da se nagodila sa optu`enim i tra`ila mu 100 hiljada eura kako bi sudu prezentirala vje{ta~enje koje }e donijeti osloba|aju}u presudu, {to je kasnije i uspjela. Optu`eni je ranije osu|en u odsustvu, pa je mogu}nost da se u ponovljenom su|enju izvu~e objeru~ke prihvatio. U nekoliko navrata je Samard`i}evoj ispla}ivao dijelove dogovorenog iznosa, a ona je pro{log mjeseca ispunila svoj dio nagodbe. U svemu joj je pomagala njena sestra Marija Luli}, ina~e stru~njak za pitanja finansijskog prava. Me|utim, tada na scenu stupaju USKOK i policija. Obje sestre su uhap{ene, a pretresom stanova prona|ena je ve}a suma novca, za koju policija smatra da poti~e od mita. Naime, prema nezvani~nim informacijama, optu`eni, kojeg je policija u me|uvremenu agitirala, Samard`i}evoj je davao ozna~ene nov~anice.

Uhap{eni mafija{i klana Gaeta u Italiji
Oko pedeset osoba koje pripadaju mafija{kom klanu Gaeta uhap{eno je u no}i s ponedjeljka na utorak u okolini Barija, u regiji Puglia na jugu Italije, saop}ile su sudske i policijske vlasti, a prenosi novinska agencija Fena. Vi{e od stotinu `andara i policajaca je mobilizirano kako bi se razotkrio ovaj klan koji se bavi krijum~arenjem cigareta, trgovinom droge i otrovnog otpada, javila je agencija Ansa. Naloge za hap{enje osumnji~enih pripadnika klana izdala su tu`ila{tva u Bariju i Fo|iji, zbog po~injenih zlo~ina, nestanka osoba, kra|a, plja~ki i iznu|ivanja.

Anka Samard`i} dobila 100 hiljada eura za la`no vje{ta~enje

Reuters

Droga bila upakovana u 132 vojne vre}e

Reuters

26

SVIJET
Ne jenjavaju masovni protesti u Mijanmaru

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Policijski ~as }e trajati od 21.00 ~as do 5.00 ~asova ujutru po lokalnom vremenu, a grad u sljede}ih 60 dana biti pod upravom vojnog komandanta
Vladaju}a vojna hunta je u nekada{njoj prijestonici Mijanmara Jangonu i drugom po veli~ini gradu Mandalaju uvela policijski ~as od sumraka do svitanja kako bi zaustavila najve}e antivladine demonstracije u posljednjih 20 godina.

Hunta uvela policijski ~as

Britanski premijer Gordon Braun pozvao je EU da zauzme o{triji stav prema Mijanmaru i poja~a sankcije prema vojnom re`imu, zbog represije nad prodemokratskim snagama. Braun je u pismu poslatom predsjednicima dr`ava EU naveo i da bi UN trebalo {to prije da izvr{e pritisak na vlasti Mijanmara. I ameri~ki predsjednik D`ord` Bu{ zaprijetio je o{trim sankcijama. nedaleko od mjesta na kome su se ovih dana zavr{avali najve}i prodemokratski protesti u Mijanmaru u posljednjih 20 godina. O~evici su rekli da je jo{ pet kamiona sa vojnicima stiglo u centar grada, {to sugeri{e da je vojna uprava spremna da sprije~i ponavljanje masovnih {etnji koje predvode budisti~ki monasi. Oko 10.000 monaha prethodno je, uz podr{ku brojnih gra|ana, pro{lo ulicama Jangona i uzvikivalo prodemokratske parole, uprkos upozorenju vlasti da bi skup mogao da bude razbijen silom. grada od pagode [vedagon do pagode Sule u centru Jangona, udaljene oko dva kilometra. Protesti u Mijanmaru zapo~eli su 19. avgusta kao pokret protiv ekonomskog despotizma, nakon {to je vlada iznenada pove}ala cijenu goriva za 500 odsto, izazvav{i time drasti~an porast `ivotnih tro{kova. Budisti~ki monasi su pozvali gra|ane da iza|u na ulice. Jedan monah je u govoru zatra`io osloba|anje opozicione liderke Aung San Su ]i i pokretanje procesa nacionalnog pomirenja. Su ]i, dobitnica Nobelove nagrade za mir, provela je, od proteklih 18 godina, skoro 12 u pritvoru, nakon {to je njena Nacionalna liga za demokratiju, ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 1990. godine. Vojni re`im, koji vlada Mijanmarom ve} 45 godina, odbio je da poslije izbora preda vlast. Me|unarodna zajednica apelovala je da generali izbjegnu novo krvoproli}e, nakon {to je potpukovnik Ture Mijint Maun, ministar za vjerska pitanja, izjavio za dr`avni radio da }e biti preduzeta akcija protiv vode}ih monaha ukoliko oni ne budu mogli da kontroli{u ~lanove svog vjerskog reda.

Prijetnje sankcijama

Pod punom opremom
Preko megafona je saop{teno da }e policijski ~as trajati od 21.00 ~as do 5.00 ~asova po lokalnom vremenu i da je grad u sljede}ih 60 dana pod upravom vojnog komandanta. Osam kamiona sa policajcima za razbijanje demonstracija stiglo je u centar grada Jangona (biv{i Rangun), nakon drugog dana velikih demonstracija protiv vojne hunte Mijanmara (biv{a Burma), koje su okon~ane bez incidenata, izjavili su o~evici, prenijela je novinska agencija Srna. Policajci opremljeni {titovima, palicama i pu{kama razmje{teni su u dijelu grada Botatung,

Podr{ka studenata
Prethodne velike demonstracije protiv vojnih vladara biv{e Burme odr`ane su 1988. godine, kada je vojska u krvi ugu{ila ustanak i ubila oko 3.000 ljudi. Monasi, koji protestuju ve} nedjelju dana, zahtijevaju}i okon~anje 45-godi{nje vladavine vojnog re`ima, pro{etali su ulicama Ranguna i Mandalejema, drugog po veli~ini grada, uzvikuju}i, "demokratija, demokratija". Monasima su se u utorak pridru`ili i ~lanovi opozicione Nacionalne lige za demokratiju i studenti. Oni su pro{li ulicama

Tokom protesta su se mogle ~uti prodemokratske parole

Na osnovu odobrenja Komisije za ra~unovodstvo i reviziju BiH, Ekonomski fakultet u Sarajevu - Poslovna akademija, „Revicon” d. o. o. i „FEB” d. d., objavljuju

kandidatima za poha|anje obuke za sticanje zvanja: a) certificirani ra~unovodstveni tehni~ar b) certificirani ra~unovo|a c) ovla{teni revizor 1) Ukupan fond ~asova po modulima: a) certificirani ra~unovodstveni tehni~ar 40 ~asova b) certificirani ra~unovo|a 60 ~asova c) ovla{teni revizor 80 ~asova 2) Cijena obuke po kandidatu sa uklju~enim PDV-om: a) certificirani ra~unovodstveni tehni~ar 877,50 KM b) certificirani ra~unovo|a 1.755,00 KM c) ovla{teni revizor 2.925,00 KM Odobravamo popust od 10% za pet i vi{e kandidata iz istog pravnog lica 3) Mjesto odr`avanja obuke: Sarajevo, Poslovna akademija Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Ul. Skenderija 70/III 4) Po~etak obuke: 05. oktobar 2007. za ovla{tene revizore 19. oktobar 2007. za certificirane ra~unovo|e i ra~unovodstvene tehni~are 5) Termini odr`avanja obuke: Petak u poslijepodnevnim ~asovima i dani vikenda 6) Certifikat: Nakon zavr{ene obuke kandidati dobivaju certifikat o zavr{enoj obuci 7) Uplata: Ekonomski fakultet u Sarajevu, ra~un broj: 1610000047480056 kod Raiffeisen Bank DD Sarajevo 8) Dodatne informacije i prijave: Poslovna akademija: telefon 033 660 385; fax 033 209 672; E-mail lela.grubesic@efsa.unsa.ba Revicon: telefon 033 720 599; fax 033 720 583; E-mail revicon@revicon.info FEB: telefon 033 215 802; fax 033 204 676; E-mail feb@feb.ba U skladu sa odlukom Komisije za ra~unovodstvo i reviziju BiH ispitni rok za gore navedena zvanja }e se odr`ati u periodu od 12. do 16. novembra 2007. godine.

POZIV

Reuters

Jasuo Fukuda: Vjerovatno }e zadr`ati ve}inu ministara Abeovog kabineta

Fukuda novi premijer Japana
Novi predsjednik vladaju}e Liberalno-demokratske stranke Japana Jasuo Fukuda izabran je za premijera te zemlje, javila je Beta. On je izglasan u donjem domu parlamenta. LDP je izabrao umjerenog 71-godi{njeg Fukudu za lidera stranke kako bi oja~ao njenu poziciju poslije katastrofalne godine koju su obilje`ili skandali i izborni poraz pod biv{im premijerom [inzom Abeom, koji je 12. septembra podnio ostavku. On }e postati najstariji premijer otkako je Kii~i Mijazava preuzeo du`nost predsjednika vlade 1991. u 72. godini, i bi}e prvi sin premijera na toj funkciji. Japanski mediji prenose da }e Fukuda vjerovatno zadr`ati ve}inu ministara Abeovog kabineta. Fukuda je rekao i da je biv{i {ef diplomatije i jedini njegov rival na izborima za lidera stranke Taro Aso odbio ponudu za mjesto ministra, i dodao da se i dalje nada da }e sara|ivati sa njim.

Reuters

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SVIJET

27

Ameri~ki univerzitet ugostio iranskog predsjednika

Rektor izvrije|ao Ahmadined`ada
Budimo jasni odmah na po~etku: Gospodine predsjedni~e, vi pokazujete sve karakteristike bezvrijednog i okrutnogdiktatora, kazao je predsjednik univerziteta Kolumbija Li Bolind`er
Iranski predsjednik ponovio je svoje stavove o Americi, Izraelu i holokaustu u srcu Amerike - Njujorku. Mahmud Ahmadined`ad je u~estvovao na sesiji na njujor{kom univerzitetu Kolumbija poslije zajedljive dobrodo{lice predsjednika te {kole Lija Bolind`era. ^ovjek koji se sumnji~i da pravi nuklearnu bombu do~ekan je uz transparente i zvi`duke i na Kolumbiji. Ina~e, Mahmuda Ahmadined`ada je na univerzitet Kolumbija doveo upravni odbor univerziteta, {to nije odgovaralo samom rektoru Bolind`eru. Rektor se zato okomio na iranskog predsjednika zbog stanja ljudskih prava u njegovoj zemlji, podr{ke terorizma, negiranja holokausta i prijetnje o uni{tenju Izraela.

Sukob sa Iranom bio bi nova gre{ka
Premijer [panije Hose Luis Rodriges Sapatero izjavio je u Njujorku, na zasjedanju Generalne skup{tine UN, da bi sukob sa Iranom bio nova gre{ka. "Za spor sa Iranom treba prona}i rje{enje u okviru UN, primjenjuju}i njena pravila, koja bi mogla da podrazumijevaju i sankcije", rekao je Sapatero i dodao da prije uvo|enja dodatnih sankcija treba do posljednjeg trenutka koristiti dijalog. "U svakom slu~aju, treba odbaciti mogu}nost konfrontacije koja bi bila nova gre{ka, iste vrste kao i one po~injene proteklih godina", kazao je {panski premijer, aludiraju}i na rat u Iraku.

Mahmud Ahmadined`ad

Li Bolind`er

Gost zate~en
"Na ovom univerzitetu ne ustru~avamo se prosvjeda i ukazivanja na neuspjehe na{e vlastite vlade da se pona{a u skladu s na{im vrijednostima. Stoga se ne}emo ustru~avati da kritiziramo va{e. Budimo jasni odmah na po~etku: Gospodine predsjedni~e, vi pokazujete sve karakteristike bezvrijednog i okrutnog diktatora." Govore}i putem prevoditelja Ahmadined`ad je, kako izgleda, ostao zate~en o{trim rije~ima Bolind`era. "U brojim dijelovima njegovog govora bilo je uvreda i tvrd-

Protesti protiv iranskog predsjednika pred univerzitetom Kolumbija

nji koje su, na `alost, neta~ne. Naravno, vjerujem da je on bio pod utjecajem medija i politi~ke linije koja se udaljava od potrebe za mirom i stabilno{}u u svijetu oko nas." Iranski predsjednik nije izravno odgovorio na niz postavljenih mu pitanja uklju~uju}i i na ono o negiranju holokausta. U brojnim slu~ajevima je reagirao tako {to je i sam postavljao pitanja. U pripremljenom dijelu je govorio o vjerskim i filozofskim idejama traganja za istinom. Neki kriti~ari vjeruju da univerzitet Kolumbija nije smio dati ira~kom ~elniku priliku da odr`i govor. Predsjednik univerziteta odbacio je takve kritike, rekav{i da je univerzitet postupio u skladu s ameri~kom tradicijom slobodnog govora. U svom govoru rektor je rekao da Ahmadined`adovo negiranje holokausta ~ini iranskog predsjednika smije{nim, te da zbog toga izgleda kao neko ko je drsko provokativan ili nevjerovatno neobrazovan.

Za predsjednika Irana jedna od najva`nijih tema bila je Palestina i on je rekao da Palestinci ne smiju da budu uskra}eni za prava i svoju dr`avu, prenosi B92 pisanja agencija.

Palestina najva`nija
On je za nestabilnost u regionu optu`io Ameriku, koja je, prema njegovim rije~ima, povela osvetni~ki rat zbog 11. septembra, a da prije toga sam taj doga|aj nije ispitan. "Ho}u da ka`em ne{to za {tampu. Jedanaesti septembar je veliki i tragi~an doga|aj. To je dovelo do mnogih drugih doga|aja", rekao je on. "Poslije 11. septembra okupiran je Afganistan, okupiran je Irak, ve} {est godina u regionu je samo nesigurnost, teror i strah", rekao je on. "Trebalo bi ispitati same korijene tog doga|aja, za{to se dogodio, {ta ga je izazvalo i koji su uslovi doveli do toga, ko je stvarno umije{an", rekao je on.

Izmjene u kabinetu ruskog predsjednika

Putin objavio novi sastav vlade
Na svojim pozicijama ostali su {ef diplomatije Sergej Lavrov i ministar odbrane Anatolija Serdjukova, a imenovani su novi ministri za ekonomiju i zdravstvo
Putin je u televizijskom obra}anju saop{tio i da su potpredsjednici vlade Sergej Ivanov i Dmitrij Medvedev, koje analiti~ari smatraju mogu}im Putinovim nasljednicima poslije izbora u martu 2008. godine, zadr`ali svoje pozicije, kao i vicepremijeri Sergej Nari{kin i Aleksandar @ukov, prenio je Reuters. Predsjednik Putin je, tako|er, saop{tio da je ministra ekonomije Germana Grefa, koji se smatra progresivnim reformatorom ruske ekonomije, zamijenila Elvira Nabiulina, dok je za novu ministricu zdravlja i socijalnog razvoja, Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je novi sastav ruske vlade, rekonstruiran nakon otpu{tanja premijera Mihaila Fradkova i imenovanja novog premijera Viktora Zubkova 14. septembra, javlja novinska agencija Fena. Ruski predsjednik zadr`ao je na svojim pozicijama {efa diplomatije Sergeja Lavrova i ministra odbrane Anatolija Serdjukova i imenovao nove ministre za ekonomiju i zdravstvo, u sklopu dugoo~ekivanih izmjena u vladi uo~i klju~nih parlamentarnih i predsjedni~kih izbora. umjesto Mihaila Zurabova, imenovana dosada{nja zamjenica ministra finansija Tatjana Golikova. Tre}i ~lan vlade koji je ostao bez pozicije jeste ministar za regionalni razvoj Vladimir Jakovljev, na ~ije je mjesto do{ao Dmitrij Kozak, Putinov bliski saveznik koji je radio u administraciji predsjedni~kog kabineta. Kako procjenjuje Reuters, od izmjena u vladi najvi{e je profitirao ministar finansija Aleksej Kudrin koji je dobio i zvanje potpredsjednika vlade. "Status ministra finansija je uzdignut (na vi{i nivo). On }e isReuters

Reuters

Vladimir Putin sa ~lanovima novog kabineta

tovremeno obavljati funkciju potpredsjednika vlade", rekao je Putin. Ruski predsjednik zadr`ao je i ministra odbrane Anatolija Serdjukova, ~iju je ostavku ranije odbio. Serdjukov je trebalo da napusti vladu zbog ~injenice da je o`enjen sa k}erkom novog premijera Viktora Zubkova, zbog

~ega bi moglo da do|e do sukoba interesa. Do izmjena u kabinetu do{lo je nedjelju dana po{to je premijer Mihail Fradkov zamijenjen Viktorom Zubkovim, dosada{njim na~elnikom Federalne slu`be za finansijski nadzor, {to je za mnoge analiti~are bilo iznena|enje, podsjetio je Reuters.

28

SVIJET

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Eksplozija u baskijskom gradu Saraus

Bomba{ki napad na policijsku stanicu
U eksploziji, do koje je do{lo dan nakon hap{enja 13 ljudi, nije bilo `rtava
U eksploziji bombe u baskijskom gradu Saraus u utorak je o{te}ena policijska stanica i obli`nje ku}e, ali `rtava nije bilo, javlja Tanjug. Kako je saop{tila policija, nije bilo prethodnog upozorenja na napad, prenijeli su {panski mediji. Eksplozija se dogodila nakon {to je u ponedjeljak uhap{eno 13 ljudi, u okviru istrage francuske `andarmerije o pro{logodi{njem napadu baskijske separatisti~ke grupe ETA na Alena Dikasa, {efa kuhinje jednog poznatog restorana u okolini grada Bajone, naveo je Reuters. ETA je ovog mjeseca najavila da }e nastaviti bomba{ke napade na {pansku dr`avu po{to pregovori s vladom premijera Hosea Luisa Rodrigesa Sapatera nisu urodili plodom. U napadima ETA u protekle ~etiri decenije `ivot je izgubilo vi{e od 800 ljudi. ETA se bori za nezavisnu baskijsku dr`avu, ~ija bi teritorija obuhvatala sjeverni dio [panije i jugozapad Francuske.

Policajci istra`uju mjesto eksplozije

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Kantonalnog suda Mostar, ogla{ava

Reuters

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, u ime Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, ogla{ava

za popunjavanje radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Kantonalnom sudu Mostar - Sudijski stru~ni saradnik - 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: poma`e sudijama u radu tako {to: prou~ava predmete za drugostepena vije}a i obavlja pripremu spisa za odr`avanje glavnih rasprava; obavlja pripreme i prou~avanje pravnih pitanja u vezi sa radom Suda; izra|uje nacrte sudskih odluka; prima na zapisnik podneske i izjave stranaka; prou~ava propise koji se na konkretan slu~aj imaju primijeniti, stru~nu literaturu, zauzete pravne stavove, pravna shvatanja, donijete na~elne stavove i na~elna mi{ljenja koja se odnose na pravna pitanja, a koje se postavljaju u konkretnom slu~aju; referi{e sudiji izvjestiocu radi izno{enja predmeta na sjednicu Vije}a, te a`urira krivi~ne i druge predmete nakon pravosna`nosti istih; u~estvuje u radu radnih grupa za pra}enje i prou~avanje odre|enih pravnih pitanja; prisustvuje sjednicama drugostepenih vije}a i vodi zapisnike; vr{i samostalno ili pod nadzorom i po uputama sudija druge stru~ne poslove predvi|ene zakonom; obavlja i druge poslove i zadatke po nalogu predsjednika Suda, sudija i sekretara Suda. Uslovi: pored op{tih uslova predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bu u FBiH (dr`avljanin BiH, stariji od 18 godina, univerzitetska diploma ili druge akademske kvalifikacije VII stepena stru~ne spreme, zdravstvena sposobnost, da u posljedne tri godine od dana objavljivanja upra`njenog radnog mjesta nije otpu{ten iz dr`avna slu`be, kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uslove, i to: - VSS, VII stepen, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon zavr{ene VSS, - polo`en pravosudni ispit, - poznavanje rada na ra~unaru. Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije): - fakultetska diploma, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, - dokaz o radnom sta`u u struci nakon zavr{ene VSS (potvrda poslodavca ili uvjerenje nadle`nog organa za penzijsko-mirovinsko i invalidsko osiguranje koje sadr`i de{ifraciju zanimanja), - uvjerenje o polo`enom pravosudnom ispitu, - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, - popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton, Ulica Stjepana Radi}a br. 3, Mostar ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti dr`avnog slu`benika. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije 15 dana od dana objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama FBiH" putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Hercegova~ko-neretvanski i Zapadnohercegova~ki kanton Stjepana Radi}a 3, 88000 Mostar sa naznakom "Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Kantonalnom sudu Mostar" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave, ne}e se uzeti u razmatranje. Po ovla{tenju direktora SEKRETAR Zinka Salihagi}

JA V NI K O N K URS

za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona - Kantonalni tr`i{no-turisti~ki inspektor - 1 (jedan) izvr{ilac. Opis poslova: Tr`i{no-turisti~ki inspektor vr{i inspekcijski nadzor nad provo|enjem zakona i propisa koji se odnose na: obavljanje trgovine i obrta; standarde i kvalitet proizvoda u proizvodnji i prometu; mjerne jedinice, robne i uslu`ne `igove i oznake kvaliteta i porijekla proizvoda; cijene proizvoda i usluga, naknade, takse (osim sudskih i upravnih), pretplate i ostala naknade koje se zara~unavaju po posebnim propisima; robne rezerve; za{titu izuma i tehni~kih unapre|enja; za{titu prava potro{a~a; obavljanje ugostiteljske i turisti~ke djelatnosti; kategorizaciju ugostiteljskih i turisti~kih objekata; za{titu dobara od posebnog zna~aja za turizam (prirodne rijetkosti, kulturno-historijski spomenici, etnografske znamenitosti i dr.); za{titu prava korisnika ugostiteljskih i turisti~kih usluga; reklamiranje ugostiteljsko-turisti~ke ponude, osiguranje komunalnog reda za ugostiteljske i turisti~ke objekte; kontrolu rada turisti~kih zajednica; obra~un naplata i uplata boravi{ne takse i turisti~ke ~lanarine; obavlja i druge inspekcijske poslove po nalogu glavnog kantonalnog inspektora i direktora Uprave, za svoj rad odgovara glavnom kantonalom inspektoru i direktoru Uprave. Uslovi: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanin BiH, stariji od 18 godina, univerzitetska diploma ili druge akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stru~ne spreme, zdravstvena sposobnost, da u posljednje tri godine od dana objavljivanja upra`njenog radnog mjesta nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX ta~ka I Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete, i to: - VSS - VII stepen stru~ne spreme - pravni, ekonomski ili tehni~ki fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme, - polo`en stru~ni inspektorski ispit, - polo`en ispit za voza~a "B" kategorije, - poznavanje rada na ra~unaru. Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene fotokopije): 1. fakultetska diploma, 2. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), 3. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte, 4. potvrda o radnom sta`u u struci nakon sticanja visoke stru~ne spreme, 5. uvjerenje o polo`enom stru~nom inspektorskom ispitu (Kandidati koji nemaju polo`en stru~ni inspektorski ispit, isti su du`ni polo`iti kada se za to steknu zakonom utvr|eni uslovi), 6. dokaz o polo`enom ispitu za voza~a "B" kategorije, 7. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 8. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu (mo`e se dobiti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Ulica Slatina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba) Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti dr`avnog slu`benika. Napomena: Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije 15 dana od dana objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama FBiH", putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu FBiH Odjeljenje Agencije za Tuzlanski i Posavski kanton Slatina broj 2, 75 000 Tuzla Sa naznakom "Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona" Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave, ne}e se uzeti u razmatranje. Po ovla{tenju direktora Agencije SEKRETAR Zinka Salihagi}

JA V N I KON KU R S

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SVIJET 29
Janez Jan{a ponovo na meti medija

Poziv Evropi da podr`i stav Va{ingtona

Optu`ba pokajnika
Nekada{nji sponzor Ludvig ^an`ek tvrdi da je po Jan{inoj narud`bi organizirao la`ne bomba{ke alarme
Dok se ~eka rasplet afere Sova, u kojoj je jedan od glavnih aktera, zbog optu`be da je kao {ef opozicije, pred slovenske izbore prije tri godine, sa Ivom Sanaderom dogovarao incidente u Piranskom zaljevu, premijer Janez Jan{a, ovih dana je ponovo lice sa naslovnica.
Reuters

La`ne dojave
Ovoga puta, premijera, u nimalo lijepom svjetlu predstavlja biv{i ~lan i veliki sponzor njegove SDS

Kosovo: Va{ington je predan procesu koji vodi ka nezavisnosti nekada{nje pokrajine

Nezavisno Kosovo, stabilan Balkan
Kondoliza Rajs je na pitanje {ta misli kako }e kona~ni status Kosova biti odlu~en, odgovorila da }e do toga dovesti zajedni~ko djelovanje SAD i Evrope
Samo nezavisno Kosovo mo`e donijeti stabilnost Balkanu, a Evropa bi trebalo da se pridru`i administraciji u Va{ingtonu u podr{ci davanja dr`avnosti toj odmetnutoj srpskoj pokrajini, ocijenila je ameri~ka dr`avna tajnica Kondoliza Rajs u Njujork. Rajs je u intervjuu za Reuters izjavila da razgovori koje su organizirali Evropska unija, Rusija i Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave imaju neke izglede za postizanje miroljubivog ishoda ~ak i da se predstavnici Albanaca iz pokrajine i zvani~nog Beograda ne dogovore o kona~nom statusu Kosova. "No, Kosovo }e biti nezavisno. Mi smo tome predani. To je jedino rje{enje koje je potencijalno stabiliziraju}e za Balkan, a ne destabiliziraju}e", izjavila je Rajs. Rajs je rekla da i ona dijeli zabrinutost da nijedan od pregovara~a ne}e biti ozbiljan u procesu, jer smatra da }e predstavnici Srbije biti sigurni da }e Rusija upotri-

"Slivnik je knjigu predstavio u Ljubljani. Da bi dokazali kako Ku~an svim sredstvima proganja prolje}are (novodemokrate desnog uklona) trebalo je inscenirati la`ni alarm da je dvorana minirana. Jo`e Zago`en (jedan iz vrha SDS-a) me je uvjerio da je Jan{a izabrao upravo mene. Pozvao sam policiju i rekao da je u dvorani bomba, a Zago`en mi je rekao da nisu nasjeli. Na predstavljanju knjige u Mariboru sam bio uspje{an, tamo je policija ispraznila dvoranu. Jan{a me je zato nagradio najve}im strana~kim prizna-

Bez pregovora o statusu
^lan pregovara~kog tima kosovskih Albanaca Veton Suroi izjavio je da u Njujorku ne}e biti pregovarano o statusu Kosova. "Nema mjesta bilo kakvim pregovorima o statusu Kosova koji se ti~u nezavisnosti. To je zavr{ena pri~a", rekao je Suroi novinarima u Pri{tini. "Kosovo }e do kraja godine postati nezavisno i u na{em interesu je da institucije preuzmu svu odgovornost od UNMIK-a", rekao je Suroi. Pregovara~ki tim Pri{tine otputovalo je danas u Njujork, gdje }e se na marginama sjednice Generalne skup{tine UN sastati sa delegacijom Beograda.

jebiti veto u Vije}u sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao {to su kosovski Albanci uvjereni da mogu ra~unati na priznanje iz Va{ingtona u slu~aju jednostranog progla{enja nezavisnosti. "Mi smo kazali Kosovarima da ne mislimo da je jednostrano progla{enje nezavisnosti veoma dobra ideja", rekla je Rajs. Reuters, me|utim, primje}uje da su saradnici dr`avne tajnice sugerirali da }e zvani~ni Va{ington priznati takvu odluku privremenih institucija samouprave iz pokrajine. Upitana {ta misli kako }e kona~ni status Kosova biti odlu~en, Rajs je kazala: "Mislim da }e do toga dovesti zajedni~ko djelovanje SAD-a i Evrope". "Evropljani znaju da je Balkan, u krajnjoj liniji, mnogo bli`i Evropi nego SAD, i ukoliko im je potreban stabilan Balkan mora}e da donesu neke te{ke odluke i da ~ine prave stvari", smatra Rajs.

Premijer Janez Jan{a ovih dana je ponovo lice sa naslovnica

Ludvig ^an`ek, koji je u intervjuu Nedeljskom dnevniku, tvrdio: "Kada sam se 1996. godine vratio iz [vicarske, Janez Jan{a me ubrzo anga`irao za nezakonite aktivnosti". Bilo je to vrijeme `estokog ideolo{kog obra~una desnog politi~kog pola sa tada{njim predsjednikom dr`ave Milanom Ku~anom, a udarne pesnice bili su Jan{a i novinar Danilo Slivnik (danas prvi ~ovjek Dela), koji bi predsjednika u negativnom kontekstu pomenuo bukvalno u svakom svom komentaru. Slivniku nije bio dovoljan antiku~anovski anga`man u novinama, pa je svoje poslanstvo protukomunisti~kog prvoborca zaokru`io knjigom "Ku~anov klan".

njem - Zlatnom ru`om". Ovo su rije~i nekada{njeg zatvorenika Golog otoka, ~lana SDS-a i protivnika komunisti~ke vlasti Ludviga ^an`eka.

Tamna karijera
Koliko god da je danas te{ko dokazati autora i naru~ioca neizvedene "diverzije", optu`ba da iza svega stoji Jan{a nije nimalo ugodna za premijera. Tim prije {to je njegova kompletna politi~ka karijera obilje`ena optu`bama ili insinuacijama o sudjelovanju u problemati~nim situacijama i poslovima, od kojih je mo`da najintrigantnija pri~a o tajnoj trgovini oru`jem iz ratnih dana. D. [VARC

Primjer vjerske tolerancije

Karlovac poklonio prostor za mesd`id
Osnivanje Islamske zajednice pro{lo uz veliku potporu i odobravanje, ka`e imam Saudin Suba{i}
Karlovcu }e za nekoliko dana biti otvorene novoure|ene prostorije Islamske zajednice, a u sklopu }e imati odgovaraju}i prostor za prakticiranje vjere. Za ure|enje mesd`ida grad Karlovac ustupio je Islamskoj zajednici 140 ~etvornih metara prostora bez ikakve nadoknade i na neodre|eno vrijeme, {to se ocjenjuje kao jedinstven primjer u Hrvatskoj, da lokalna samouprava na ovaj na~in poma`e vjersku zajednicu. "Karlovac se pokazao kao izuzetno tolerantna sredina u kojoj je osnivanje d`emata, odnosno Islamske zajednice pro{lo uz veliku potporu i odobravanje", izjavio je tim povodom tamo{nji imam Saudin Suba{i}. Iskazuju}i zadovoljstvo, rekao je da }e ovaj prostor biti dovoljan za oko 2.000 muslimana, ve}inom Bo{njaka i ne{to manje Albanaca, koliko ih po procjenama `ivi na {irem podru~ju Karlovca, te da du`e vremena ne}e postojati potreba za gradnjom d`amije u tom gradu. Mjesto gdje }e Karlov~ani islamske vjeroispovijesti prvi put u povijesti imati prostor za prakticiranje vjere nalazi se u karlova~kom naselju Grabrik. Uz molitveni dio imat }e i ostale sadr`aje kao {to su prostor za vjeronauk te ured. Interijer se ure|uje donacijama prikupljenim od vjernika, a iz Bosne i Hercegovine, prema pisanju lokalnih medija, naru~eni su specifi~ni lusteri, kaligrafski natpis te vrata s ornamentima u staklu. U Hrvatskoj trenuta~no postoje dvije d`amije, u Zagrebu i Gunji, dok se gradnja islamskih centara s d`amijama planira u Osijeku i Rijeci.
Karlovac: Potez ocijenjen kao jedinstven primjer u Hrvatskoj J. DIZDAR

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SVIJET 31
Predizborna anketa u Hrvatskoj

Sporno pitanje dvojnog dr`avljanstva

Srbija povrijedila suverenitet Crne Gore
Prema postoje}em zakonu, prijem u dr`avljanstvo druge dr`ave zna~i gubitak crnogorskog
Crnogorski dr`avni organi za sada se nisu ogla{avali povodom odluke Skup{tine Srbije da svi Srbi koji `ive van njene teritorije mogu dobiti dr`avljanstvo te dr`ave. Ipak, ima kriti~ara ovakvoj odluci Srbije. Na odluku Srbije da usvoji izmjene Zakona o dr`avljanstvu o{tro je reagovao manji partner u vlasti Socijaldemokratska partija. Funkcioner SDP-a Ra{ko Konjevi} za Deutsche Welle je kazao da }e svi koji uzmu srpsko dr`avljanstvo izgubiti crnogorsko. "Srbija je ovim povrijedila personalni suverenitet Crne Gore. Kao {to ne mo`ete imati dvije majke tako ne mo`ete imati ni dva dr`avljanstva. Ako je to neki vid pritiska, Crna Gora }e znati da na njega odgovori, kao mnogo puta do sada", poru~io je Konjevi}. Demokratska partija socijalista, biv{eg premijera Mile \ukanovi}a, nije `eljela da komentari{e odluku Skup{tine Srbije dok traju pregovori o novom crnogorskom ustavu. Pitanje dvojnog dr`avljanstva jedno je od klju~nih oko kojih se spore vlast i opozicija. Analiti~ari procjenjuju da je te{ko o~ekivati da }e vlast u tim pregovorima prihvatiti zahtjev dijela opozicije da se ustavom omogu}i dvojno dr`avljanstvo. Prema postoje}em zakonu,

Zagreb: SDP ima prednost u sedam, a HDZ u tri od ukupno deset izbornih jedinica

Podgorica: Pri~u o dvojnom dr`avljanstvu inicirala Srpska lista

Mrtva trka vlasti i opozicije
SDP je pove}ao podr{ku na 30,8 posto, ali je HDZ sa 28,7 procenata osjetnije pobolj{ao rejting
Rezultati najnovije velike ankete, koju je na uzorku od 4.000 gra|ana provela agencija Puls, pokazuju da se dva mjeseca uo~i parlamentarnih izbora poprili~no istopila prednost koju je jo{ donedavno imao SDP u odnosu HDZ. Vode}a oporbena stranka je zadr`ala, ~ak pove}ala, relativno visok stupanj podr{ke od 30,8 posto, ali je vladaju}a stranka, s 28,7 posto, osjetnije pobolj{ala i svoj rejting. Na rang-listi podr{ke tre}e i ~etvrto mjesto prakti~ki dijele HSP i koalicija HSLS-HSS-PGS sa po oko sedam posto, slijedi HSU (umirovljenici) sa 6,4 i HNS sa grani~nih pet posto. Pretvoreno u broj zastupni~kih mandata, SDP bi na osnovu takve podr{ke dobio 57, HDZ 52, HSP 10, spomenuta koalicija sedam, HSU sedam, HNS ~etiri i IDS tri (zahvaljuju}i visokom rejtingu u Istri, Gorskog kotaru i Primorju) mjesta u hrvatskom Saboru. Gledano teritorijalno, SDP ima prednost u sedam, a HDZ u tri od ukupno deset izbornih jedinica. No, kako istra`ivanje nije obuhvatilo dijasporu, u kojoj HDZ tradicionalno pobje|uje, o~ito je da obje stranke zasad vode mrtvu trku. Zanimljivost ankete je relativno mali broj neodlu~nih bira~a - 8,9 posto. To bi moglo najaviti i borbu za svakog bira~a, ali i ve}i odaziv u odnosu na ranije izbore. ''Istra`ivanje je zanimljivo jer ukazuje na trend rasta HDZ-a i stagnaciju SDP-a. Mi nismo time iznena|eni jer smo radili svoja istra`ivanja koja su jo{ pozitivnija za HDZ. Gledamo s optimizmom na predstoje}i period i mislimo da }emo ponovno pobijediti'', komentirao je anketu Gordan Jandrokovi}, ~lan naju`eg vodstva HDZ-a. Predsjednik SDP-a Zoran Milanovi} isti~e kako do kraja studenoga stranku ~eka jo{ veliki posao jer ni{ta ne uzimaju zdravo za gotovo. I on, naravno, gleda s optimizmom na ishod izbora, a anketu kratko komentira ~injenicom da je SDP postigao dosad najbolji rejting i zadr`ao prednost pred HDZ-om.
D. ZADRAVEC

prijem u dr`avljanstvo druge dr`ave zna~i gubitak crnogorskog. Pri~u o dvojnom dr`avljanstvu inicirala je Srpska lista, ~iji su ~elnici tokom ljeta u vi{e navrata i{li u Beograd kako bi preko radikala i Nove Srbije izlobirali podr{ku za svoju inicijativu da svi Srbi van Srbije dobiju dr`avljanstvo te zemlje. Predstavnici te koalicije su u Beogradu odr`ali konferenciju za {tampu, na kojoj su pokazali izuzetno zadovoljstvo usvojenim zakonom. Za prosrpski orijentisanu Narodnu stranku, Zakon o dvojnom dr`avljanstvu je, me|utim, unutra{nja stvar Srbije. Portparol te stranke Slavi{a Guberini} za Deutsche Welle podsje}a da je NS pokrenula inicijativu da se iz va`e}eg crnogor-

skog Zakona o dr`avljanstvu izbri{e odredba po kojoj se sticanjem drugog dr`avljanstva gubi crnogorsko. On je izrazio nadu da }e se to pitanje na kraju ipak rije{iti nekim me|udr`avnim sporazumom. Rje{enja iz Zakona o dr`avljanstvu Srbije kritikovali su i pojedini pravni stru~njaci, koji su ocijenili da nijedna dr`ava prilikom propisivanja uslova za dobijanje dr`avljanstva ne smije zadirati u nadle`nosti druge dr`ave. Ocjenjuje se da bi bilo, osim pravno, i elementarno politi~ki korektno da je Srbija sa~ekala dono{enje novog crnogorskog ustava i to pitanje rije{ila u dogovoru sa Crnom Gorom putem me|udr`avnog sporazuma.

Komisija za istra`ivanje prikrivenih grobi{ta u Sloveniji

Otkrivena nova masovna grobnica iz 1945.
• Lokalno stanovni{tvo tvrdi da je na spomenutom mjestu pokopano stotinjak logora{a
Komisija za istra`ivanje prikrivenih grobi{ta, koju je formirala slovenska Vlada, a vode je povjesni~ari Jo`e De`man i Mitja Ferenc, otkrila je novu masovnu grobnicu iz 1945. godine, navode u utorak slovenski mediji, prenosi Fena. Prilikom sondiranja terena, u {umi kod mjesta Kidri~evo blizu Ptuja, komisija je na devet mjesta na kojima su vr{ene sonda`e u njih pet otkrila ljudske kosti. Pretpostavlja se da su u njima `rtve koje su strijeljane 1945. godine, a prije su bile zato~ene o obli`njem logoru. U Kidri~evu, koje se ranije zvalo [terntal (Dolina zvijezda), nakon rata bio je jedan od logora u koje su nove vlasti koncentrirale pripadnike njema~ke manjine pred njihovo iseljenje, no narodnost `rtava otkopanih u Kida li }e se izvr{iti cjelovita ekshumacija `rtava i postupak identifikacije. Kako navodi Delo, zbog sumnje da je sudjelovao u zlo~inu protiv civilnog stanovni{tva, ve} je bila pokrenuta istraga protiv danas 83-godi{njeg Martina [torgelja koji je 1945. godine navodno bio zapovjednik lokalne OZNA-e na tom podru~ju, no on je dao iskaz da o zlo~inu u Kidri~evu ni{ta nije znao i da ~ak nije bio zapovjednik OZNA-e, kako se tvrdi. Lokalno stanovni{tvo tvrdi da je na spomenutom mjestu pokopano stotinjak logora{a, a dr`avni tu`itelj Milan Birsa rekao je da se nedavno javio novi svjedok tragi~nih poslijeratnih doga|aja kad je spomenuta grupa bila strijeljana, te da }e biti ispitan, {to bi omogu}ilo nastavak istrage protiv [torgelja.

Beograd dobio podatke o kasetnim bombama
NATO je u utorak dostavio Beogradu podatke o lokacijama u Srbiji koje su ga|ane kasetnim bombama 1999. godine, javili su beogradski mediji, pozivaju}i se na portparola NATO-a. Beogradski mediji su javili da je NATO predao podatke tokom sastanka sa ambasadorom Srbije pri NATO-u Brankom Milinkovi}em. Milinkovi} nije htio da komentari{e ovu informaciju, ve} je rekao da }e o tome saop{tenje izdati Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, javila je novinska agencija Srna. Podaci o kasetnim bombama odnose se na ~itavu teritoriju Srbije, uklju~uju}i Kosovo i Metohiju, a dokument bi trebalo da sadr`i koordinate GPS na koje je ba~eno vi{e od hiljadu kasetnih bombi. Prema ranijim navodima, kasetnim bombama je ga|ano vi{e od 23 kvadratna kilometra teritorije Srbije.

Na pet mjesta otkrivene ljudske kosti

dri~evu za sada nije poznata. Kako javljaju slovenski mediji, sonda`i je prisustvovao i kriminalist Pavel Jamnik, ~lan posebne skupine koja istra`uje zlo~ine pora}a, a o svemu je obavije{teno i dr`avno tu`iteljstvo, te tek treba biti donesena odluka

Ekolo{ka bomba u [i}kom Brodu u blizini Tuzle

Opasni otpad guta ku}e
Sve je manje `ivota u blizini otvorene deponije, odlagali{ta otpada iz Termoelektrane Tuzla. I to nije sve: Elektroprivreda BiH je otjerala austrijske vlasnike lukava~ke fabrike u Republiku Srpsku gdje nabavljaju otpad, ina~e sirovinu u proizvodnji cementa

V

eliko jezero s mutnom crnom vodom punom {ljake, pepela i mulja apokalipti~ni je „pejza`“ u naselju [i}ki Brod kod Tuzle. To je prava ekolo{ka bomba, o kojoj se u javnosti ne zna previ{e. Otvorene deponije - odlagali{ta {ljake i pepela, odnosno otpada iz Termoelektrane Tuzla, opasna su prijetnja ne samo za stanovnike u okru`enju, ina~e navikle na pra{inu i takozvane `ute ki-

{e, nego i cijelu Tuzlu. Mje{tani ka`u kako ljeti, kada se jezero isu{i, oblaci pra{ine zasipaju okolne krajeve i dopiru do centra Tuzle {to cijelo podru~je ~ini mjestom opasnog `ivljenja. Na`alost, ono {to se doga|a u [i}kom Brodu osim napa}enih stanovnika u blizini, ne uzbu|uje previ{e nadle`ne, jer bespo{tedno zaga|enje okoli{a godinama neka`njeno traje. Problemi stanovnika [i}kog Broda

pove}ani su u posljednje dvije godine otkada je Elektroprivreda BiH jednostrano raskinula ugovor o dugoro~noj poslovnoj saradnji sa Fabrikom cementa Lukavac o isporuci elektrofilterskog pepela i {ljake. Udvostru~iv{i cijenu mimo ugovora i saglasnosti Cementare, Elektroprivreda BiH je otjerala austrijske vlasnike lukava~ke fabrike u Republiku Srpsku gdje nabavljaju otpad, ina~e sirovi-

nu u proizvodnji cementa. Umjesto da se prera|uje u Cementari, otpad se u sve ve}im koli~inama nakuplja u [i}kom Brodu. Pomije{an sa vodom, cjevovodima se uz pomo} bager-pumpi distribuira do deponija koje svakim danom postaju sve ve}e. Neposlovnost menad`menta Elektroprivrede skupo se pla}a. Ne samo {to gubi Cementara Lukavac koja mora izdvajati dodatni novac za nabavku otpada iz Ugljevika, nego i Termoelektrana Tuzla ~iji se godi{nji manjak zbog obustave isporuka procjenjuje na 1,5 miliona maraka godi{nje. No, najve}e {tete ovakvog odnosa vidljive su na terenu – otpad se dvostruko br`e puni nego ranije ~ine}i blizinu Termoelektrane velikom zonom zaga|enja. Deponije Dre`nik i Jezero su napunjene, a "`iva" je samo deponija Divkovi}i kapaciteta 1,5 miliona kubnih metara, koja ve} nekontrolisano prelijeva opasni mulj. U danu u kojem smo posjetili {lja~i{te, zatekli smo ma{ine koje, kako je ve} slu`beno najavljeno, rade na drugoj fazi deponije Jezero, zapravo pove}anju njenog kapaciteta za ~ak 12,5 miliona kubnih metara otpadnog mulja. Kada se upumpa otpadom iz Termoelektrane, deponija Jezero podi}i }e nivo otpadne vode na {lja~i{tu za jo{ 15 metara! To zna~i da }e nestati mnoga dobra, a {to je najtu`nije, {ljaka i mulj proguta}e i ku}e i imanja. Franjo Jagi}, koji ve} petnaest godina `ivi u naselju Bukinje, u blizini odlagali{ta, ka`e kako su njegovi problemi sa otpadom iz Termoelektrane svakodnevni. Nedavno su mi {ljakom zatrpali izvori{te vode, a kada se nivo {lja~i{ta podigne, ne}u mo}i pri}i svojoj ku}i, ka`e 55-godi{nji Franjo. Dodaje kako je primoran da `ivi ovdje na parceli koja je pripadala njegovoj majci, jer nema gdje drugo. Nema ni struje, a zbog problema sa otpadom njegov `ivot svakim danom je sve te`i.

I dok su mnogi gra|ani pokrenuli sudske tu`be protiv Termoelektrane odnosno Elektroprivrede, Jagi} ka`e kako nije u mogu}nosti jer nema novca. Kakvu opasnost odlagali{te predstavlja najbolje pokazuju stru~ne analize otpadnih voda.

Lo{ susjed
Predsjednik Udru`enja Pokreta Eko Zeleni Tuzla Ratko Banovi} ka`e da pH vrijednost vode sa deponije 12, a normalna je 7,5. To zna~i da u vodi koja ide u rijeku Jalu ne mogu opstati nikakvi `ivi organizmi.

Analiza pra{ine je pokazala da je ona fitotoksi~na, te da mijenja sastav zemlji{ta {to }e re}i da ljudi koji `ive u okolini ne mogu koristiti svoje njive, ba{te, vo}njake i dr. Utvr|eno je i prisustvo radioaktivnih materija u vrijednosti koja dosti`e gornju granicu pa postoji opasnost za ljude koji du`e borave u blizini odlagali{ta. - Zbog ovog problema na{i odnosi sa Termoelektranom Tuzla, odnosno Elektroprivredom BiH, nisu dobri. Nismo dali ni pismenu saglasnost za studiju o izgradnji druge faze odlagali{ta, tzv. Jezero 2, ka`e

prvi ~ovjek tuzlanskih Eko Zelenih. Dodaje kako se odlaganjem otpada uni{tavaju desetine hiljada metara poljoprivrednog zemlji{ta, a problem predstavlja i to {to se deponije ne recikliraju kada se iskoriste ostaju}i otvoreni izvor opasnosti godinama. Gra|ani koji trpe posljedice zbog lo{eg susjeda - Termoelektrane - pitaju se mo`e li iko stati u kraj nemilosrdnom zaga|enju okoli{a. Ovaj otpad ve} guta ku}e i pitanje je vremena kad }e po~eti gutati i ljude. Zar nije vrijeme da se ne{to, kona~no, u~ini?
Borivoje Simi}

36

KULTURA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

U prijedorskoj "Galeriji 96"

Zanimljiva izlo`ba radova slikarske porodice Kova~evi}, oca i dvije k}erke
U prijedorskoj "Galeriji 96" otvorena je izlo`ba slika porodice Kova~evi}, oca Bo`idara Kova~evi}a i njegovih k}eri Aleksandre i Slavenke. Bo`idar Kova~evi} je poznati pejza`ista, koji je izlagao na vi{e od 40 samostalnih izlo`bi. I njegove k}erke tako|e najvi{e vole slikati pejza`e, ali: "Kako posljednjih 13 godina `ivim u Americi, moji pejza`i su imale dilemu oko toga {ta }emo biti kada porastemo. To je za nas bila najprirodnija stvar koja je mogla da se desi. Ipak, otac nam je dao slobodu da radimo ono {to volimo pa od samog po~etka razvijamo svoj izraz", isti~e Kova~evi}. Tihomir Ilija{evi}, direktor "Galerije 96", uz napomenu da je prili~no rijetko da oboje djece

^ovjek koji se ne pojavljuje

Europski dan jezika, 26. septembar

Na{a jezi~ka praksa uglavnom je presipanje iz {upljeg u prazno

Standard za EU
Objavljivanjem Rje~nika bosanskog jezika standardni bosanski jezik svrstao se me|u punopravne ~lanove evropske i svjetske zajednice jezika
a ne selektivna, razlu~uju}a disjunktivna norma koja je neprirodna i antibosanska. I u jeziku je najprihvatljivija zavnobihovska formula i/i, a ne ili/ili. Ova formula mogla bi poslu`iti kao temelj za konsenzus o temeljnim pitanjima standardnojezi~ke norme izme|u Bo{njaka, Hrvata i Srba, jer poznato je da standardnojezi~ka norma predstavlja svojevrsnu konvenciju. Takva normativna rje{enja bila bi sasvim u skladu sa postulatom saRaspadom Jugoslavije i uspostavljanjem dr`avne nezavisnosti Bosne i Hercegovine kod bosanskih lingvista stvorilo se niz nedoumica i ostavilo otvorenim mnoga pitanja, prvenstveno odnosa organskog i standardnog idioma, jer prvi put oni sami bez i~ijeg paternalisti~kog uplitanja ili hegemonisti~kog nametanja normiraju svoj jezik. Prema mi{ljenju nekih istaknutih slavista, bosanski jezik je bilo najlak{e normirati. Od jezika srednjovjekovnih povelja i natpisa, preko knji`evnog jezika bosanskih franjevaca, kraji{kih i hercegova~kih begova i jezika alhamijado knji`evnosti do knji`evnih tokova u devetnaestom vijeku vidimo jasnu liniju - knji`evni jezik na osnovu govornog jezika, (novo){tokavskog (ijekavskog ili ikavskog) tipa. U svijetu su mnoge slavisti~ke katedre u toku 90-ih usvojili trostruki naziv jezika, obi~no po alfabetskom redu, "bosanski, hrvatski, srpski" (sa kosom crtom, zarezom ili crticom). to posljedica traganja za najboljim normativnim rje{enjima koja }e sa svoje strane doprinijeti boljitku gra|ana Bosne i Hercegovine i {to skorijem priklju~enju EU. Treba posebno istaknuti da }e takva trostandardna situacija znatno umanjiti {anse bosanskog jezika da bude priznat u Europskoj Uniji kao ravnopravan sa ostalim slu`benim jezicima ove asocijacije. U skladu s evropskom efikasno{}u i racionalizacijom, kada je otpo~eo proces prijema Hrvatske i prevo|enja na

Detalj sa izlo`be

inspirisani putovanjima po pustinjama zapadne Amerike, Novog Meksika, indijanskim rezervatima. Otac se zadr`ao na pejza`ima Zlatibora, koje radi ve} pedesetak godina dok su sestrine slike pune veselijih motiva", poja{njava Aleksandra Kova~evi}. "Otac nam je dao odrije{ene ruke i uputio nas je na slikanje, tako da ni Slavenka ni ja nismo

budu slikari, ka`e, da je najbitnije da Bo`idar od svojih k}eri nije "napravio" svoje kopije, nego ih je pustio da razviju svoj izraz, svoju pri~u. Slike Slavenke Kova~evi} inspirisane su ~ovjekom koji se ne vidi - prisutan je kroz svoju ku}u i kroz sve ono {to ga odre|uje i {to za njim ostavlja trag.
L. I. RE[I]

Direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra boravi na 55. San Sebastian Film Festivalu, gdje }e sa ~elnim ljudima tog Festivala razgovarati o budu}oj saradnji. U cilju ja~anja industrijske sekcije SFF-a, tokom boravka na San Sebastian Film Festivalu Pu-

Purivatra na Festivalu u San Sebastianu

Poznato je odvajkada da je jezik, pored vjere, najosjetljivije balkansko i bosansko pitanje, jer u jeziku se ispoljava etni~ki i nacionalni identitet nekog naroda s jedne strane, a s druge strane zajedni~ko porijeklo i sli~nost ju`noslavenskih jezika na Balkanu ~esto su kori{}eni u politi~ke svrhe kao sredstvo asimilacije i nacionalne hegemonije jednog naroda nad drugim. Standardnojezi~ka norma nije samo stru~no lingvisti~ko, nego sociolingvisti~ko, odnosno politi~ko pitanje, jer znatno uti~e na tokove jezi~kog razvoja, budu}i da norma itekako mo`e sputavati i presudno usmjeravati jezi~ke promjene pa tako i promjene jezi~kog koda i njegove duhovne supstance. vremene sociolingvistike da je varijantnost glavna odlika jezi~kog sistema, a ne homogenost. No, ne postoji konsenzus ni me|u samim Bo{njacima. Da postoje ozbiljna neslaganja kod bo{nja~kih normativaca u pogledu nekih temeljnih principa standardnojezi~ke norme jasno je ve} i iz ~injenice da samo Bo{njaci u BiH uporedo i odvojeno pi{u tri rije~nika, a svi oni su po prirodi stvari opisno-normativni. Koliko god je nepojmljivo da rije~nike ne prave zajedno bo{nja~ki, hrvatski i srpski lingvisti, jo{ ve}i je apsurd da dva rije~nika pi{u odvojeno dvojica profesora sa saradnicima na istoj jezi~koj katedri Filozofskog fakulteta u Sarajevu. hiljade dokumenata, ovo pitanje se se hipoteti~ki nametnulo na slijede}i na~in: koji }e od ~etiri standardna jezika, normirana na bazi srednjeju`noslavenskog {tokavskog idioma, (bosanski, crnogorski, hrvatski ili srpski) biti slu`beni jezik u EU za sve ~etiri samostalne postjugoslovenske dr`ave: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju. Bosanski jezik, onako kako je projektovan u Rje~niku Instituta za jezik, najbli`i je biv{em zajedni~kom standardu. Bosanski jezik bi u normalnim okolnostima imao najve}e {anse za preuzimanje te uloge. Koliko je, pak, siroma{na BiH daleko od bogate EU, najrje~itije govori ~injenica da postoji zahtjev da se svi dokumenti (a ima ih oko devet hiljada sa stotinjak tisu}a stranica) "prevode" na tri bosanska standarda i trostruko {tampaju. Takva bezumna praksa je ve} uvedena u administraciji, {kolstvu i nekim medijima pa se neumorno presipa iz {upljeg u prazno.
Safet Kadi} Gorsky

Najosjetljivije pitanje

Konjunktivna norma
Iako bosanski jezik kao prirodni jezi~ki fenomen nije sporan, u normativnoj praksi su se javile divergentne tendencije kao eho politi~kih odnosa. Bosanski jezik mora izra`avati bosanski jezi~ki identitet, druga je stvar mogu li (samo) Bo{njaci nositi i odr`ati bosanski identitet op}enito, pa i jezi~ki. Bosanski jezik mora imati kohezionu ulogu, mora biti sna`an integrativni faktor bosanskog dru{tva i zato mu je najprimjerenija jedna fleksibilna konjunktivna norma, sa mnogo raznolikosti, dubleta, tripleta i sinonima, a da to nimalo ne {kodi njegovom komunikativnom presti`u, npr. goriti/gorjeti; prispati/prespati; nosilac/nositelj; idealista/idealist; vihoriti/vijoriti; uho/uvo; stahor/{takor; kruh/hljeb; sabesjednik/subesjednik; moralisati/moralizirati/moralizovati; tisu}a/hiljada i sl. To je naprosto prirodno stanje bosanskog jezika,

rivatra }e se susresti i sa predstavnicima filmske industrije koji su ve} posjetili, ili namjeravaju posjetiti Sarajevo Film Festival. San Sebastian Film Festival, koji poseban akcent stavlja na {panski i latinoameri~ki film, ove godine odr`ava se od 20. do 29. septembra.

Izlo`ba slika i crte`a akademskog slikara @eljka Leki}a otvorena je sino} u Franjeva~koj galeriji u [irokom Brijegu. Autor se predstavio sa 71 radom, me|u kojima su ulja na platnu i crte`i srednjih i manjih formata, razvrstani u tri tematska ciklusa: "Likovni zapisi", "Ecce homo" i "Crte`i". Leki} ih je uglavnom naslikao pro{le i ove godine. Izlo`bu jee predstavio knji`evnik @eljko Ivankovi}, profesor iz Sarajeva, koji je napisao kriti~ki osvrt. Slikar @eljko Leki} je ro|en 1967. godine u Vijaci pokraj Vare{a. Iako je Akademiju likovnih umjetnosti najprije upisao u Sarajevu, 1988. godine, {kolovanje je prekinuo zbog ratnih zbivanja, nastavio je {kolovanje u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1999. godine u klasi prof. Eugena Kokota. Sada `ivi i radi u Drvaru. Likovna publika u [irokom Brijegu }e Leki}evu izlo`bu mo}i pogledati do 14. oktobra do kada }e biti postavljena u Franjeva~koj galeriji. Mr. S .

Likovni zapisi @eljka Leki}a

Trostandardna situacija
I pripremanje spomenutog rije~nika u Institutu za jezik nije pro{lo bez nesporazuma i trzavica, ~ak i me|u samim autorima-obra|iva~ima, ali treba vjerovati da je sve

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

KULTURA 37
Safet Zec izla`e u Firenci

Petnaest godina sabranih u ”Operi grafici”
U galeriji "Falteri" Safet Zec }e u dva termina izlo`iti skice, crte`e, bakropise, velika platna
Zna~ajan dio impozantnih opusa, nastalih u periodu od 1992. do ove godine, bosanskohercegova~ki slikar Safet Zec predstavi}e Italijanima u presti`noj galeriji "Falteri" u Firenci. Umjetnik, koji je velika vrata svjetske slikarske scene otvorio jo{ davnih sedamdesetih svojim prvim izlo`bama, danas je respektabilan autor. Galerija "Falteri" }e tako, po prvi put u svojoj istoriji, otvoriti dvije njegove izlo`be, jednu za drugom: naime, prva postavka "Opere grafice" je planirana od 11. oktobra do 3. novembra, a druga od 8. novembra do 8. decembra. Safet Zec je na svoj prepoznatljivi na~in elaborirao nekoliko tema koje su obilje`ile posljednjih 15 godina njegovog stvarala{tva: mrtva priroda, pejsa`i, figuralne kompozicije, enterijeri... Kako }e poslo`iti svoje radove, kazao nam je umjetnik u telefonskom razgovoru u jeku priprema velike retrospektivne izlo`be u Firenci: "Na prvoj izlo`bi bi}e tridesetak radova. Od crte`a i skica, do bakropisa. Isto toliko djela }u pokazati i na drugoj izlo`bi, uglavnom figurativnih, kao {to su, na primjer, ruke i zagrljaji." Talijani }e imati priliku proputovati kroz "umjetnikov svijet", gledati "Bentba{u", "Tanjir", "Sarajevski most", zaviriti iza visokih sme|ih "Taraba" ili kroz prozore "Velike bijele ku}e", te zahvaljuju}i slikama uploviti u du{u bosanskohercegova~kog ~ovjeka. Ali, ima}e privilegiju vidjeti i njegova najnovija djela: "Ponio sam sa sobom i ovogodi{nje prve grafi~ke otiske iz Po~itelja. Radujem se {to }u mo}i predstaviti po~iteljsku "Medresu", istu onu koju sam radio, nekada davno, a ~iji su nekada{nji otisci stradali u ratu."
Mr. SEKULI]

Mladi u sarajevskom ateljeu
Pogled kroz prozor "Velike bijele ku}e"

Na pitanje ho}e li uskoro izlagati u Sarajevu ka`e: "Velika mi je `elja da ove godine predstavim neke od mladih i nadarenih slikara u Sarajevu. Vjerovatno }u to realizirati u svom ateljeu, u okviru tradicionalne novogodi{nje izlo`be, ali o tom potom".

Mostarskoj publici prikazan dobitnik Emmya iz 1993.

”Svi smo mi susjedi” jo{ aktuelan
Autorica dr. Tone Bringa prikazuje jednu ruralnu zajednicu u sredi{njoj Bosni u kojoj do izra`aja dolazi razvoj odnosa izme|u doju~era{njih kom{ija i prijatelja Bo{njaka i Hrvata
Nacionalno - vjerski su`ivot u BiH tema je koja je danas mo`da i vi{e aktuelna nego ikada prije. Tim povodom u utorak je u okviru projekta "Nansen Dijalog Centar” (NDC) u Mostaru prikazan film "Svi smo mi susjedi" autorice i antropologinje iz Norve{ke dr. Tone Bringa. Rije~ je o filmu produciranom u saradnji sa britanskom T V ku}om "Granada", dobitniku brojnih me|unarodnih nagrada, uklju~uju}i i Emmy za najbolji dokumentarni film, a koji prikazuje jednu ruralnu zajednicu u sredi{njoj Bosni tokom ratnih doga|anja 1993. godine. Specifi~no za ovu zajednicu, poja{njava dr. Bringa, je gledi{te kako su se razvijali odnosi izme|u doju~era{njih kom{ija i prijatelja Bo{njaka i Hrvata, te kako je moglo do}i do toga da su se ovi ljudi neko} dozivali imenima, a nakon ra tnih su ko ba sa "oni, mi, Hrvati, Bo{njaci". Film prikazuje i kako je do{lo do nastanka straha u selu, koje je bilo u blizini naj`e{}e linije fronta, te kako je ovaj strah prerastao u kolektivno osje}anje. Odakle strah dolazi, i kako je moglo do njega do}i, jedan je od didakti~kih elemenata filma. Dirljivi dijalozi, u kojima gledalac, u prirodno snimljenim kadrovima prati razgovore dviju starijih `ena razli~ite vjeroispovijesti, i veoma tu`an kraj, koji publici daje dovoljno prostora za razmi{ljanje najve}i su aduti dobitnika Emmya. "Film je napravljen za publiku izvan BiH zato {to su u tada{njim tv-izvje{tajima dominirali politi~ari, diplomate i gospodari rata. Obi~nih ljudi, gotovo da nije bilo. Nije bitno o kojem se mjestu radi, bitno je prepoznati de{avanja kako su se porodice razdvajale i kako su kom{ije postali neprijatelji", kazala je autorica filma. I zaista, kontrasti u filmu su na ve oma im pre si van na~in izra`eni, od tihe i prijateljske

Autorica napravila film za publiku izvan BiH

atmosfere, do veoma dramati~nih scena na kraju filma. Dijalozi su u filmu uvijek u centru pa`nje dok u pozadini neprestano odjekuju projektili.

Nakon prikazivanja filma, go{}a iz Norve{ke odr`ala je i prezentaciju o temi Nacionalnovjerski su`ivot u BiH.
A. DU^I]

38

SCENA

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

"Ako nisi inspirisan, onda samo radi{ posao bez u`itka, a ja `elim da u`ivam u novom materijalu i sviranju blizu publike", ka`e ameri~ki roker
U februaru idu}e godine planiran je izlazak osmog studijskog albuma Lennya Kravitza. Materijal naslovljen kao "It's Time for a Love Revolution", je sniman u Lennyevom studiju na Bahamima, te u Njujorku, Majamiju i Parizu. Kao i obi~no, Kravitz je skoro sve instrumente odsvirao sam. Bi}e to njegov prvi album nakon ~etverogodi{nje pauze. Porede}i ga sa prethodnikom, Lenny ka`e: "Posljednji album je bio prili~no prirodan, ali je imao ~i{}i zvuk. Na novom materijalu sam puno koristio mikrofone koji su mi dali vi{e zvuka, te tako dobio ono {to sam htio. A, htio sam da ~ujem i osjetim i zidove i prostor izme|u njih." Takav pristup je rezultirao ogoljenom rokerskom atmosferom na br`im pjesmama poput "Bring It On", "Luv Luv Luv" i bugiju "Will You Marry Me". Na albumu }e se na}i i balade "I'll Be Waiting", "I Love the Rain" i "A Long and Sad Goodbye", a dvije pjesme su izrazito politi~kog karaktera - "Back in Vietnam" i "I Want To Go Home". Ova posljednja je pri~a jednog vojnika. Ali, ne radi se o tipi~noj temi: "Moje polazi{te je bilo 'ne zanima me ko si i na ~ijoj si strani'. Jer, bez obzira na sve, u jednom trenutku do|e{ do ta~ke 'moram da pobjegnem odavde'. Mo`da neki od tih ljudi zaista vole oru`je. Ali, ljudi koje ja znam, ljudi sa kojima sam ja direktno pri~ao, su bili veoma zate~eni kad su se na frontu zapitali '{ta }e biti od mog `ivota?'." Po~etna ideja bila je snimiti dupli album. Ali, "bilo je nekih problema sa kompanijom oko uspostavljanja cijene, a problem je i muzi~ki biznis u cjelini, onako kako to danas izgleda. Tako da sam snimio na CD koliko god sam mogao minuta, i na njemu }e se na}i 14 pjesama. Zaista sam `elio da imam puno dobre nove muzike za sviranje. Nakon toliko godina u ovom poslu, ljudi `ele da ~uju odre|eni broj hitova na koncertima. A, meni je, zbog me-

Ljubavna revolucija

Lenny Kravitz o novom albumu

"Armin" hrvatski kandidat za Oskara
Film "Armin" reditelja Ognjena Svili~i}a hrvatski je kandidat za nominaciju za Oskara u kategoriji najboljeg stranog filma. To je odlu~eno tajnim glasanjem sedamnaest ~lanova komisije Hrvatskog dru{tva filmskih djelatnika. "Armin", koji je nastao u produkciji Maxima filma, do sada je osvojio 20 me|unarodnih priznanja. Svili~i}ev film nagra|en je, izme|u ostalog, na Pula Film Festivalu, Internacionalnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma, Durban International Film Festivalu...

Mariah Carey ima asistente za sve i sva{ta

Nosa~ica za grudi
Osim tjelohranitelja, frizera, {minkera, trenera i mnogih drugih pomaga~a, pjeva~ica ima i osobu kojoj je zadatak brinuti se da njezine velike grudi ne izlete iz uvijek atraktivnih haljina s dubokim dekolteom. Novinari su na pro{loj priredbi VH1 televizije "Save The Music", u moru asistenata popularne Mariah zapazili djevojku s ljepljivom trakom za grudi. Ispitav{i situaciju, shvatili su da joj je zadatak provjeriti jesu li grudi na mjestu i ho}e li ispasti, i to neposredno prije nego {to pjeva~ica iza|e na pozornicu, ali i nekoliko puta tokom koktela nakon sve~ane ceremonije. "Jedna asistentica nosila je traku za grudi, druga pojas sa ~etkama i preparatima za kosu, a tre}a figaro. Zatvorili su se u toaletu na 10 minuta kako bi pripremili pjeva~icu", ka`u organizatori manifestacije. Pomo}nici na svakom koraku JU BIBLIOTEKA GRADA SARAJEVA Ul. Miss Irbina br. 4 71000 SARAJEVO Tel./fax: 265-030

Lenny Kravitz: Osmi studijski album

ne samog, trebalo novog materijala. Nisam `elio da se sve samo svede na pravljenje hitova. Htio sam da se ispru`im i radim nove stvari. Ina~e, nisi inspirisan. A, ako nisi inspirisan, onda samo odra|uje{ posao".

Plan za promotivnu turneju jo{ nije gotov, no Lenny planira mnogo iznena|uju}ih svirki, po klubovima i manjim lokalima, gdje "mogu biti blizu svoje publike i zabavljati se zajedno sa njima".
B . T.

biv{im uposlenicima i suradnicima Biblioteke grada Sarajeva Obavje{tavamo Vas da JU Biblioteka grada Sarajeva trenutno radi na sastavljanju monografije povodom 60 godina svoga postojanja. Stoga ovim putem pozivamo sve biv{e saradnike i uposlenike biblioteke, koji posjeduju vrijednu dokumentaciju ili fotografije, da nam se jave i svojim u~e{}em doprinesu dostojnom obilje`avanju ovog zna~ajnog jubileja. Za sve informacije obratite se na telefone: 033 265 030/ 063 872 419 ili na e-mail: info@bgs.ba
Rokabili glumac

PO ZIV

Iako daleko od svojih gluma~kih uspjeha iz 90-ih godina pro{loga stolje}a, Kevin Costner ne o~ajava nad ugaslom zvijezdom svoje slave. Naprotiv, u`iva u stvaranju i sviranju muzike sa svojim rokabili bendom "Modern West". Costner i "Modern West" besplatnim su koncertom, koji je privukao vi{e od 1.000 ljudi u Santa Feu, zapravo stvarali

Kevin Costner u muzi~arima

njegov novi film "Swing Vote", tj. radilo se o sceni koja }e biti iskori{tena u samom filmu. Cijelu je svirku za potrebe filma tako snimao helikopter koji je letio iznad doga|anja, a privukav{i ljude besplatnim koncertom "Swing Vote" novi je Costnerov film, politi~ka komedija koja prati predsjedni~ku utrku republikanskog i demokratskog kandidata, s Costnerom, Kelseyem Grammerom i Dennisom Hopperom u glavnim ulogama.

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SCENA

39

Zijah Gafi} zavr{io snimanje za kampanju "Zagrljaj podr{ke"

Moralna obaveza svakog pojedinca
Izlo`ba "Zagrljaj podr{ke", koju u sklopu edukativno-humanitarne kampanje za borbu protiv karcinoma dojke radi bosanskohercegova~ki fotograf Zijah Gafi}, sastoja}e se od 25 portreta. Oni }e, zajedno sa originalnom verzijom izlo`be modnog fotografa Rankina "Breast Friends", krajem oktobra biti izlo`eni u Umjetni~koj galeriji BiH.

Sa fotose{na Zijaha Gafi}a

Foto: D`. KRIJE[TORAC

"Nama, javnim li~nostima, uvijek je lak{e do}i do pomo}i • Imamo privilegija, to je valjda i normalno, ali normalno je onda i da mi, koji imamo te privilegije, pomognemo drugima da ostvare svoja prava", ka`e Enis Be{lagi}
li~nosti uklju~ile su se u akciju, a cilj ovog humanitarnog projekta, pored prikupljanja novca za dva pokretna mamografa, jeste pokrenuti debatu vezanu za karcinom dojke, kako bi se ljudi informirali i po~eli pri~ati o ovoj bolesti ", ka`e nam stilistica Lena Stefanovi}, i dodaje: "@elimo se, tako|er, koncentrisati i na drugu stranu bolesti, da bismo ljudima pokazali koliko su va`ni prijatelji i familija. Jer, kada vam dijagnosticiraju karcinom dojke, to nije kraj - uz podr{ku prijatelja i familije sve je lak{e. Va`no je da se mo`ete osloniti na nekoga." Kampanja, koju su pokrenule farmaceutska kompanija Roche i Asocijacija udru`enja za brigu o pacijentima/pacijenticama oboljelim

U pripremi je i video spot
Redatelj Pjer @alica, u produkciji "Refresha", ve} krajem ove sedmice po~inje raditi na promotivnom spotu. Napravio je, ka`e, vrlo jednostavan koncept za spot: "Pogledao sam vi{e kampanja u svijetu koje su se radile u ove svrhe. Ja nikada nisam tako ne{to radio, ali kad sam dobio ponudu da se uklju~im u akciju, prihvatio sam je bez razmi{ljanja. Gledaju}i razne kampanje, uvjerio sam se da je najva`nije {to direktnije i {to konkretnije prenijeti informaciju. Nekoliko grupa ljudi }e u ovom spotu iz svog aspekta prenijeti te informacije - bi}e Pjer @alica to javne li~nosti, ljekari i pacijentice". od tumora dojke u Bosni i Hercegovini, po~inje 1. oktobra, a Gafi} je sa snimanjem zavr{io ju~er. Leni Stefanovi} je, kako ka`e, najbolje bilo sura|ivati s redateljem Sr|anom Vuleti}em: "Imao je jako malo vremena, ali bilo je jako zabavno. I fotografija koju smo uradili, jedna je od najsla|ih do sada." Na snimanju smo ju~er zatekli i Enisa Be{lagi}a, koji je jo{ pro{le godine posjetio Tuzlu kako bi pru`io podr{ku kampanji za prikupljanje sredstava za jedan mamograf. "Moj motiv za uklju~enje u ovu akciju je ~isto ljudski. Zahvalan sam {to nemam zdravstvenih problema, a s druge strane znam -

Direktno i konkretno

po{to sam imao bubre`nih problema – kako je kad tra`i{ pomo}.

Pomo} privilegovanih
Mada je nama, javnim li~nostima, uvijek lak{e do}i do pomo}i. Imamo privilegija, to je valjda i normalno, ali normalno je onda da mi, koji imamo privilegije, pomognemo drugima da ostvare svoja prava", rekao nam je Be{lagi}, dodaju}i da vjeruje da }e se uspjeti prikupiti 250 hiljada maraka, potrebnih za dva mamografa. "Da je 250 miliona, sve je mogu}e! Sad je samo do nas. A ja vjerujem da }e se skupiti dovoljno novca, jer da ne vjerujem, mo`da i ne bih bio tu", ka`e Enis Be{lagi}. Akciju "Zagrljaj podr{ke" pomogle su i modne ku}e u ~ijim modelima se javne li~nosti i pacijentice fotogafiraju – Marina Rinaldi, Marella, Bellissima, Orsay, Tom Taylor, Granoff i Azzaro - a za promociju cijelog projekta zadu`ena je agencija Prag.
M. DUHA^EK

Va`nost prijatelja
Rankinova izlo`ba, sastavljena od 20-ak portreta javnih li~nosti iz raznih zemalja svijeta, u Sarajevo dolazi iz Dubaia, nakon ~ega putuje, zajedno s Gafi}evom bosanskom verzijom, za Banju Luku. "Bosanskohercegova~ke javne

Nova sezona "Plesa sa zvijezdama"

Mel B odu{evila `iri
Stru~ni `iri, ali i gledaoci popularnog ameri~kog {oua "Ples sa zvijezdama", ostali su ugodno iznena|eni nakon {to je na podij u novoj sezoni iza{la Mel B, ~lanica grupe "Spice Girls", koja je ove gozato {to se s Maksimom nije dobro slagala. "Zaljubljen si u sebe i prgav", rekla mu je na prvom treningu, no uskoro su ipak prona{li zajedni~ki jezik, i sino} odu{evili gledatelje u prvom nastavku nove sezone ameri~kog "Plesa sa zvijezdama". Kako ka`e, iskustvo sa "Spice Girls" itekako joj je pomoglo u plesu, iako se dosad nije bavila klasi~nim i latinoameri~kim plesovima. "Jako mi je stalo do toga da sve ispadne dobro, jer se ono najva`nije takmi~enje odvija u mojoj glavi. Ne smijem iznevjeriti svog plesnog partnera", rekla je Mel, koja se za naklonost publike i `irija bori i protiv Jane Seymour, 56-godi{nje glumice koja je ujedno i najstarija sudionica. ^lanovi `irija priznali su kako su prema tamnoputoj pjeva~ici isprva imali predrasude, jer ih koreografije grupe "Spice Girls" nisu nimalo impresionirale. Ipak, "senzualna izvedba", kako su nazvali Melanien nastup, odu{evila ih je pa su joj dodijelili ~etiri osmice, {to je, obzirom na ~injenicu da se radi o prvoj emisiji, sjajan rezultat.

Prvi nastup nakon ~etiri godine

Plesni kvaliteti impresionirali `iri

Springsteen po~eo turneju u New Jerseyu
U okviru svoje najavljene turneje sa "E Street Bandom", Bruce Springsteen i njegova dugogodi{nja prate}a grupa su sino} nastupili u New Jerseyu. Bio je to prvi od dva planirana koncerta u ovom gradu, a ujedno i njihov prvi zajedni~ki nastup nakon pune ~etiri godine. Po~etak koncerta obilje`ila je kompozicija "Radio Nowhere“, pjesma sa najnovijeg albuma. "Svira}emo neke nove stvari, neke stare stvari. Mo`da }emo napraviti i nekoliko gre{aka, ali sumnjam u to“, kazao je Bruce dok je pozdravljao publiku. Brojni ljubitelji Springsteenove muzike ~ekali su satima ispred dvorane prije po~etka koncerta. "Mislim da rijetko koji muzi~ar mo`e privu}i ovoliko publike i to razli~itih uzrasta“, naglasila je Dara Webster, koja je na koncert do{la sa svojom majkom.

dine na naslovnicama boravila uglavnom zbog privatnih neda}a. S partnerom Maksimom Chmerkowskyjem otplesala je cha-cha-cha i plasirala se u drugi krug takmi~enja. Kad je po~ela vje`bati s profesionalnim plesa~em, Melanie je nekoliko puta razmi{ljala o odustajanju, prvenstveno

40

FELJTON

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Bosanska hronika 1975 - 1995 (6)

Ostavka Hamdije Pozderca
Neugodni razgovor kod Milana Uzelca, uz pu{tanje snimka Pozder~evih razgovora u raznim prilikama•Hap{enje Hakije Pozderca • [ta je zabrinuta Razija Pozderac rekla Stipi [uvaru
Medina DELALI] Suzana [A^I] pauzi sjednice Centralnog komiteta SKBiH 12. septembra 1987. na kojoj Pozderac zbog nastale afere odbija dati ostavku na mjesto potpredsjednika Predsjedni{tva SFRJ, pozvan je u predsjedni~ki kabinet Milana Uzelca na razgovor. Nijaz Durakovi} je kobni dijalog opisao rije~ima: “Kada je iza {ao iz nje go vog ka bi ne ta, Hamdija je bio blijed kao krpa i jedva je do{ao do govornice da bi rekao kako podnosi ostavku. Ja stvarno ne znam na koji je na~in Pozderac slomljen. Pouzdano znam da je policija u to vri je me pri slu {ki va la ve}inu funkcionera. Znam i da su mene prislu{kivali. Uvjeren sam da su prislu{kivali i Hamdiju. Tada sam se jedini put u `ivotu stvarno prepao: ko stvarno vlada dr`avom, ako se ne vjeruje prvom ~ovjeku te dr`ave?!” tio za petnaest minuta, ni za sat, ni za dva, ni za tri. Nakon pet{est sati Hamdo se vratio sav skr{en. Trebalo mu je pola sata da se sabere i ispri~a {ta mu se desilo. A desilo mu se to da ga je Uzelac optu`ivao za Agrokomercove mu}ke i vezu s Fikretom. Kad bi Hamdija rekao da to nije ta~no, Uzelac mu je pu{tao snimke njegovih razgovora sa brojnim ljudima u raznim prilikama. Pa bolan, Milane, jeste li vi to mene svugdje prislu{kivali, i u ku}i, i u kabinetu u Beogradu, i u kafani. Jesmo, odgovorio je Uzelac, svugdje smo te prislu{kivali. I u hali, pitao je Hamdo. I u hali, kazao mu je Uzelac. E pa na|i tu traku iz hale da ~uje{ kako pravi Kraji{nik prdi, rekao je Hamdo i napustio zgradu CK.” U obra}anju drugovima Hamdija je rekao da podnosi ostavku poslije temeljitog sagledavanja politi~ke situacije stvorene slu~ajem „Agrokomerc“. Svoju politi~ku smrt te{ko je podnio. “Negdje u kratkom intervalu izme|u svoga politi~kog stradanja i smrti pozvao me u privatnu posjetu. U{ao sam mu prvi i jedini put u ku}u u momentu kada niko od njegovih dobro znanih favorita nije htio ili nije smio da podigne slu{alicu na njegove telefonske pozive, i s njim sam, tako slomljenim i usamljenim, proveo desetak sati u otvorenom i prijateljskom razgovoru”, pri~a Nenad Kecmanovi}. “Njegova li~na drama ~esto mi je padala na pamet kasnije, kada sam se na{ao u sli~noj situaciji”, priznaje Kecmanovic koji je bio optu`en da je britanski {pijun i zaklju~uje da se Hamdija u nekim politi~kim prognozama pokazao lucidnijim nego {to se to njemu, u vrijeme kada su razgovarali, ~inilo. Knjiga "Balkan bluz" (Bosanska hronika 1975-1995), iz koje }e Oslobo|enje prenijeti nekoliko poglavlja, mo`e se nabaviti u knji`ari [ahinpa{i} kod hotela Evropa i kod kolportera. Cijena je 25 KM. Mo`e se naru~iti i na telefon ili fax: (033) 21 65 85. po njega. “Va{ mu` je uhap{en na putu za Biha}”, saop{tili su policajci kada su 15. decembra 1987. pozvonili na vrata porodice Pozderac na Dedinju. Hap{enje Hakije Pozderca, pod optu`bom za kontrarevolucionarno djelovanje, dogovorili su savezni ministar policije Dobroslav ]ulafi} i bosanski ministar Du{ko Zgonjanin. ~lanova porodice, budu}i da su Hazimov i Hamdijin otac bra}a. “Bili su prisutni ovi iz Dr`avne bezbjednosti, Hamdijin {ofer Milenko i ja, kao predstavnik familije. Otvorili su sanduk, pogledao sam. Odmah poslije sam se sreo sa Hakijom i rekao mu da je naizgled sve normalno, izuzev {to je ka`iprst desne ruke nekako neprirodno zgr~en.” Hakija je na Hamdijinu sahranu do{ao iz zatvora, pod pratnjom agenata u civilu. Dok se presvla~io, u sobu je u{ao Brane Milju{, Hamdijin asistent na fakultetu koji je godinama u`ivao njegovo povjerenje. “Drugovi su me poslali da ti ka`em da mo`e{ i}i ku}i poslije sahrane”, kazao je. “Ja }u naravno i}i ku}i, ali prije toga moraju na sudu povu}i optu`be protiv mene i javno mi se izviniti”, odgovorio je Hakija, “ali, zatvor ne napu{tam dok se ne doka`e moja nevinost.”

U

Udes kod Jasenovca
Na putu za Biha}, zbog ledene ki{e koja je neprestano padala, automobil je sletio sa puta. Pozderac nije bio povrije|en, ali su te{ko stradali policajci u njegovoj pratnji. “Iznio sam polomljene policajce iz vozila, zaustavio neki kamion kod Jasenovca i kada me voza~ pitao dokle idemo, rekao sam: policajce }e{ do bolnice, a mene u zatvor! I stvarno, ja sam bez ikakve pratnje do{ao i prijavio se u biha}ki zatvor”, ispri~ao je kasnije svojoj supruzi Hakija. Hamdija je naprasno umro po~etkom 1988. “Po{to je bilo sumnji oko njegove smrti, Dr`avna bezbjednost je dopustila da jedan ~lan familije pogleda Hamdijino tijelo. Hakija je predlo`io da to budem ja”, obja{njava Hazim Hasko Pozderac, jedan od naju`ih

Hap{enje i su|enje: Hakija Pozderac

Politi~ka smrt
[ta se de{avalo iza kulisa komunisti~ke vlasti u Sarajevu, Hakija Pozderac je ispri~ao Senadu Avdi}u. “Sje}am se da sam tog dana bio kod Hamdije ku}i i dogovorili smo se da idemo ru~ati na Stoj~evcu”, ispri~ao je Hakija. “Hamdija je rekao da }e samo na petnaest minuta skoknuti do Milana Uzelca koji ga je pozvao u CK SK BiH. Bio je prili~no veseo kada je oti{ao. Ali, nije se vra-

Hakija, koji je `ivio u Beogradu, odmah je prozreo pozadinu afere. “Ho}e da te sklone, nemoj im dopustiti”, govorio je bratu poku{avaju}i da sakrije svoju zabrinutost. “Hakija je pa`ljivo ~itao gadosti koje su novine objavljivale o Hamdiji”, sje}a se Hakijina supruga Razija obja{njavaju}i kako je potom u slu~aj uvu~en i Hakija. “Uveli su nam ozvu~enje u ku}u, pratili su Hakiju, a on je postajao veoma napet.” Razbolio se i smje{ten je na Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu, ali je policija do{la

Su|enje u Biha}u
Su|enje koje je 5. maja 1988. po~elo u Biha}u bilo je jedno od najve}ih i najspektakularnijih jugoslovenskih su|enja. Rano ujutro pred sudnicom se okupio narod, sa zebnjom su pratili {ta }e se desiti sa Pozdercem i njihovim Babom, kako su zvali Abdi}a. Abdi} je 70 minuta obrazlagao

NEOBI^NO "RATOVANJE“ STRASTVENIKA

Kad i torta mo`e biti gorka (2)

Komandosi koji ga|aju krempitama
Za one politi~are koji su bili ga|ani nekom poslasticom svakako se mo`e kazati da su imali sre}e u odnosu na one pogo|ene kamenom ili nekim opasnim “koktelom”

O

dista, sva{ta ljudima pada na pamet, posebno kada su nezadovoljni. Tada ne biraju sredstva da iskale bijes, pa ~esto koriste i neobi~nu "municiju" od jaja, paradajza do krempita i torti!

Incident u D`akarti
U ju~era{njem broju opisali smo nezadovoljnike iz Bangkoka koji su biv{eg predsjednika Me|unarodnog monetarog fonda M. Kamdesusa 2000. godine ga|ali krempitama. Ali to nije bio usamljen slu~aj. Nekim „komandosima“ iz Azije se taj slu~aj dopao, pa su i sami po~eli krempitama izra`avati svoje proteste. Jer su unaprijed znali da za tako „slatko ga|anje“ ne mogu biti stro`ije ka`njeni. Ali ima dosta onih nezadovoljnika koji nisu tako nje`ni pa se pona{aju „mu{ki“ i svoje `ive me-

Torta: "Rekvizit" koji mo`e poslu`iti i kao "municija"

te ga|aju kamenicama. Strastvenici iz D`akarte tako su septembra 1999. ne samo kamenicama

ve} i Molotovljevim koktelima ga|ali australijskog ambasadora D`ona Mekartija, dr`e}i danima

u opsadi njegovu ambasadu i protive}i se vode}oj posredni~koj ulozi Kanbere u razrje{enju tada{njeg isto~notimorskog Gordijevog ~vora. Kako je razrije{en taj ~vor, svima je znano. Isto~ni Timor je postao nezavisna dr`ava, a svi protesti Indone`ana bili su uzaludni. Opasnije "oru`je" od kamenica upotrijebili su i ina~e mirni ^esi, ustvari njihovi rijetki sunarodnjaci, koji su se marta 1999. usprotivili ~e{kom ulasku u NATO. Nekoliko anarhista i komunista tada je ciglama ga|alo zvanice dok su i{le na fe{tu povodom prijema ^e{ke u Sjeveroatlantski pakt. A vi{e ih je nosilo i transparente sa parolama „Ne}emo da umiremo za tu|a tr`i{ta“, „Dosta je bilo Havela“, a jedna je bila i prosta~ka, koju izostavljamo. Sve se to doga|alo na samo stotinjak metara od znamenitog dvor-

ca Hrad~ani, gdje je tada{nji ~e{ki predsjednik Vaclav Havel dr`ao prigodnu besjedu, poslije kojeg je uslijedio bal za 800 zvanica. Hroni~arima je ostao u sje}anju i pra{ki prizor iz davne 1965, kada su tokom prvomajske parade tada{nji ^ehoslovaci opravdano negodovali protiv kolone sovjetskih tenkova u centru grada, ga|aju}i ih tako|e paradajzima, {to je bio samo uvod za pra{ko prolje}e tri godine kasnije, te samospaljivanje ve} legendarnog Jana Palaha. Zanimljiv slu~aj desio se i u Turskoj maja 2001. godine, kada je Apelacioni sud u Ankari proglasio demokratskim pravo ga|anja politi~ara paradajzom, te oslobodio krivice bra}u Nihata i Fuata ^elika. A upravo su njih dvojica, tokom predizborne kampanje 1999, koristili upravo "municiju", dok je pored njih prolazio autobus u ko-

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

FELJTON 41
NA DANA[NJI DAN
- Dubrovnik sklopio mir sa srpskim velikim `upanom Stefanom Nemanjom, koji je u dva navrata poku{ao zauzeti taj grad (1184. i 1185. godine). Sporazum o miru bio je osnov za kasnije ugovore Srbije i Dubrovnika. - U bici na rijeci Marici, kod ^rnomena, Turci porazili srpsku vojsku bra}e Mrnjav~evi}, kralja Vuka{ina i despota Uglje{e, koji su u boju poginuli. To je bila jedna od presudnih bitaka u turskom pohodu na Balkan. - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk uplovio u luku Plimut, na zavr{etku putovanja oko svijeta, koje je trajalo 33 mjeseca. Drejk je bio prvi Englez koji je oplovio Zemlju, za {ta je dobio titulu viteza od kraljice Elizabete. - [panski pisac Miguel de Servantes objavio poznati roman “Don Kihot”. - Ro|en ruski fiziolog Ivan Petrovi~ Pavlov, osniva~ Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1904. Na osnovu eksperimenata na psima, postavio je teoriju uslovnog refleksa, a zna~ajni su i njegovi radovi o inervaciji srca i funkciji jetre. - Ro|en pjesnik T. S. Eliot, dobitnik Nobelove nagrade 1948. - U Meskirhu ro|en njema~ki filozof Martin Hajdeger. Umro je u rodnom gradu 1976. - U Ilan~i, u Banatu, ro|en knji`evnik Milo{ Crnjanski. - Ro|en ameri~ki kompozitor i muzi~ar D`ord` Ger{vin. Ve} 1919. stekao je slavu u SAD muzi~kim komedijama, a 1924. klavirski koncert "Rapsodija u plavom" donio mu je svjetsku slavu. - Ahmed Ben Bela izabran za prvog predsjednika nezavisnog Al`ira. - U Pekingu potpisan Kinesko-britanski sporazum o Hong Kongu. Prema tom sporazumu, Kina je 1. jula 1997. obnovila suverenitet nad Hong Kongom i cijelim teritorijem koji mu pripada. - Al`irske snage sigurnosti ubile {efa najja~e islamske teroristi~ke organizacije GIA [erifa Guzmija, poznatog kao Abu Abdala. - U Njujorku po~eli mirovni pregovori o BiH - potpisan dokument o ustavnim principima budu}eg ure|enja bh. dr`ave sa zajedni~kim predsjedni{tvom, parlamentom i ustavnim sudom. - Po~elo su|enje biv{em premijeru Italije \uliju Andreotiju, pod optu`bom da je imao bliske veze s mafijom. Andreoti je sedam puta biran za premijera Italije i bio je jedan od simbola poslijeratne Italije. - U zemljotresu u centralnoj Italiji poginulo 11 ljudi. Te{ko je o{te}ena srednjovjekovna bazilika Svetog Franje Asi{kog u Asiziju. - Italijanski sud osudio mafija{kog bosa Salvatora Rina i 23 njegova najbli`a saradnika na do`ivotni zatvor zbog ubistva sudije \ovanija Falkonea 1992. - Gr~ki feribot Ekspres Samina naletio na podvodni greben kod otoka Paros i potonuo za 20 minuta. U udesu broda, koji je prevozio vi{e od 500 putnika, poginule su 72 osobe. - Belgija predala Me|unarodnom sudu za ratne zlo~ine po~injene u Ruandi biv{eg ruandskog ministra finansija Emanuela Ndindabahizija, optu`enog za umije{anost u genocid. - Pred Ha{kim tribunalom po~elo ~itanje optu`nice na su|enju biv{em predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Milo{evi}u za genocid po~injen u BiH i zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene u Hrvatskoj. - U nesre}i senegalskog feribota u vodama Gambije u Atlanskom okeanu utopilo se vi{e od hiljadu, a pre`ivjele samo 64 osobe. (Onasa)

Partenon

1687. - U bici s Turcima, topovsko tane mleta~ke vojske izazvalo eksploziju u kojoj su te{ko o{te}eni Partenon i Propileji na Akropolju, gdje je turska vojska dr`ala skladi{te municije.

Hamdija Pozderac podnosi ostavku na sjednici Predsjedni{tva Centralnog komiteta SKBiH

za{to tra`i izuze}e biha}kog suda tvrde}i da istraga nije objektivno provedena. Prema sudskom zapisniku je rekao: “Ne bojim se palice, ne bojim se tamnice, ne bojim se smrtne kazne! Jer se borim za pravu stvar.” Nesvjesno se pozicionirao kao latentni lider Bo{njaka. “U zatvor mi je dolazio Zgonjaninov podsekretar za bezbjednost Re{id Musi} insistiraju}i da ka`em da sve {to se de{ava nije moja ideja, ve} maslo nekog iskusnijeg. Insistirao je da ka`em da me na to nagovorio Hakija Pozderac jer bi u tom slu~aju to meni bila olak{avaju}a okolnost”, rekao je Abdi}. “Svuda u svijetu se zna da zbog finansija ne leti potpredsjednik dr`ave, ve} ministar finansija... Moram da naglasim da sada ve} pokojni Hamdija Pozderac niza{ta nije kriv.” Drugooptu`eni Hakija Pozderac je govorio kratko. “Ja nemam

nikakvih primjedbi na sastav Sudskog vije}a. Duboko vjerujem u jugoslovensko pravosu|e.” Tek nekoliko dana kasnije, nakon {to je pa`ljivo saslu{ao optu`nicu, Hakija je kazao da odbija sve {to u njoj pi{e i dodao: “Nisam kriv iako su scenaristi ovih optu`nica, ovog procesa, a oni sebe znaju, htjeli da likvidiraju Pozderce. Prevarili su se. Jednog su ubili, ali jedan je jo{ `iv.”

Pisma iz zatvora
Bio je `iv, ali bolestan. U pismima koja je iz zatvora slao porodici neprestano je ponavljao da vjeruje drugovima koji }e ipak uvidjeti da su pogrije{ili. Nakon godinu dana pritvora, njegovo zdravstveno stanje se pogor{alo zbog ~ega Razija Pozderac 24. decembra 1988. odlazi kod Stipe [uvara, predsjednika CK SKJ.

“[ta mogu u~initi za Vas?”, upitao je uljudno [uvar. “Kratko }u”, odgovorila je Razija kr{e}i ruke. “Dobro znate da je Hamdija ’ubijen’. Spremate se i Hakiju da ubijete. Njegovo zdravlje je ruinirano. Kako mogu znati da mu, kada ga sprovodite u ambulantu, ne}ete dati neku injekciju i poslije re}i da je umro od infarkta. Bude li mome Hakiji ne{to, zapamtite, sva demokratska Evropa }e znati za ovo. Dobro znate da je nevin.” [uvar je nijemo stajao. Deset dana kasnije, Hakija je pu{ten, ali optu`nica protiv njega nije skinuta. “Hakija je za moju posjetu [uvaru saznao tek kada je do{ao ku}i. Stra{no mi je zamjerio. Rekao je da je morao ostati do kraja, a ja njemu da bih ga tada vozila u sanduku”, sje}a se Hakijina supruga.

D. Hamar{eld

1957. - [vedski diplomata i politi~ar Dag Hamar{eld drugi put izabran za generalnog sekretara UN-a. Poginuo je 18. septembra 1961. u avionskoj nesre}i u Ju`noj Rodeziji.

(U sljede}em broju: Stvarni motivi afere)

Mesut Jilmaz: Ga|an paradajzima

Vojislav [e{elj: Posipatelj vodom

jem se nalazio tada{nji lider Otad`binske partije i biv{i premijer Mesut Jilmaz...

Atak na Zid pla~a
I tako redom. Trebalo bi nam bar jo{ desetak nastavaka, pa da opi{emo sve izlive „nje`nosti“ strastvenika prema politi~arima i poznatim li~nostima uop{te. Za kraj smo ostavili samo jo{ nekoliko primjera. Svojevremeno su jednog lokalnog politi~ara nezado-

voljnici ga|ali ~ak i pala~incima, dok je ulazio u svoj ured. Potom je on primio njihove predstavnike i lijepo im objasnio: „Da ste mi taj najstariji slatki specijalitet na svijetu donijeli na tanjiru, kako to prili~i civilizovanom svijetu, mnoge stvari bih za vas pozitivno rije{io. Ovako, i ne pomi{ljam da udovoljim va{im zahtjevima...“ Da li su kasnije demonstranti poslu`ili pomenutog politi~ara i na civilizovani na~in, ni-

je nam poznato. Ne ga|aju, me|utim, nezadovoljnici samo ljude, ve} i zidove. Tako se decembra 2000. godine na udaru jednog gre{nog ameri~kog turiste na{ao ~ak i nedu`ni Zid pla~a u Jerusalimu. Protestuju}i protiv izraelskog gu{enja intifade, izgrednik je bacio na to sveto mjesto fla{u napunjenu crvenom te~no{}u, koja je, valjda, trebalo da simbolizuje krv. Za kraj navodimo da politi~are i parlamentarce ne ga|aju samo obi~ni smrtnici, ve} da se oni ponekad i me|usobne mete. Koliko puta smo iz nekih parlamenata, posebno sa azijskih prostora, mogli da vidimo ne sama ga|anja „skup{tinskim papirima“ ve} i prava pesni~enja! A po originalnosti je ostao upam}en i ispad sada{njeg ha{kog zato~enika Vojislava [e{elja, koji je svojevremeno polio vodom predsjednika parlamenta Dragana Mar{i}anina. I to u znak protesta {to ga je sa jednog od prethodnih skup{tinskih zasjedanja, zbog nepristojnosti, iznijelo nekoliko ljudi iz obezbje|enja... Odista, sva{ta u Bo`ijoj ba{ti.

Fidel Kastro

1960. - Najdu`i govor za govornicom UN-a odr`ao kubanski predsjednik Fidel Kastro: govorio je ~etiri sata i 29 minuta.

A. Moravia

(KRAJ)

990. - Umro italijanski pisac Alberto Moravia u 82. godini. Bio je jedna od najzna~ajnijih li~nosti italijanske knji`evnosti 20. vijeka ("Rimske pri~e", "^o~ara", "Rimljanka").

42

PREDAH

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Recept za danas

Psihomomenti: Adolescenti i spavanje

Tinejd`eru potrebno devet sati sna
Do manjka sna ne}e nu`no dolaziti kada tinejd`er po~ne studirati, jer on tada mo`e prilago|avati raspored svojim potrebama i dovoljno se naspavati
Odrasli i tinejd`eri imaju razli~ite cikluse bu|enja i spavanja i kada ih jednom upoznate, mo`ete ih koristiti za unapre|enje odnosa s va{im tinejd`erom. Uzeti ovaj pristup k srcu zna~i ostaviti vlastiti svijet (i san) iza sebe i privremeno prihvatiti poimanje vremena i biolo{ki ritam tinejd`erskog svijeta. Adolescentima je pravo vrijeme za duboke razgovore pono} ili kasnije, iako je ve}ini roditelja to prilika za zaslu`eni REM san. Prosje~an tinejd`er treba ne{to vi{e od devet sati sna dnevno, iako takav tinejd`er u praksi odspava tek ne{to vi{e od {est sati. Istra`ivanja pokazuju da adolescenti imaju druk~iji ritam bu|enja i spavanja od odraslih. Zbog ove biolo{ke razlike osje}aju se budnima kasno nave~er, pa ne mogu zaspati rano kao u djetinjstvu. Ve}ini tinejd`era se ne spava do 23 sata, {to, naravno, zna~i da }e jedva stajati na nogama kada sljede}e jutro sat zazvoni u 6.30. Istra`ivanje provedeno na Sveu~ili{tu u Minnesoti pokazalo je da se vi{e od pola ispitanih tinejd`era osje}a najbudnijima poslije tri sata ujutro, kao i da je 20 posto izjavilo da su zaspali u {koli; ovo i nije nikakvo iznena|enje uzmemo li u obzir doba

Tinejd`eri pate od nedostatka sna vi{e od bilo koje dobne skupine

Ukusni desert

Bajadera sa keksom i kokosovim bra{nom
Potrebno: 2 dl mlijeka, 300 gr {e}era, 3/4 margarina, 200 gr kokosovog bra{na, 300 gr mljevene plazme, 100 gr ~okolade za kuhanje. Priprema: Prokuhati mlijeko sa {e}erom, dodati margarin i nji-

me preliti keks pomije{an sa kokosovim bra{nom. Sve dobro promije{ati i masu razmazati po tacni, a kada se malo ohladi, preliti glazurom od ~okolade.

HOROSKOP

no}i kada idu na spavanje i vrijeme kada se ujutro bude. S druge strane, mozak odrasle osobe lu~i uspavljuju}i spoj melatonin oko 19 sati, {to nas i ~ini pospanim nakon ve~ere. Ovo nas stanje {alje u krevet u razumno vrijeme - slu{amo li vlastito tijelo - kako bismo bili odmorni (ili barem odmorniji) kada nam ujutro zazvoni budilica. Na`alost, ove razli~ite stvarnosti odraslog i tinejd`erskog rasporeda sna samo provociraju tipi~nu tinejd`ersku mantru: ti jednostavno ne razumije{! @elite li vidjeti tinejd`era kako spava u svom prirodnom okru`enju,

zavirite u bilo koji studentski dom. Otkri}ete da je pono} vrijeme za zalogaj pizze, grupno plesanje u predvorju, savjetovanje prijatelja koji je u krizi, egzistencijalne rasprave o smislu `ivota, a povremeno ~ak i za u~enje. Dakako, tinejd`eri koji `ive u studentskom domu razumiju vlastite cikluse spavanja i bu|enja i zato pod svaku cijenu izbjegavaju predavanja u osam i devet sati ujutro. Ako predavanje ipak ne mogu izbje}i, rano }e ustajanje nadoknaditi popodnevnim drijemanjem u trajanju od sat-dva.

Prolazite kroz du{evnu krizu. Osje}ate se bolesno i usamljeno. Najvjerovatnije je da bolesni i usamljeni zaista i jeste, ali {ta OVAN ste u~inili da spri21. 3. - 20. 4. je~ite da do to ga do|e? Po{to `elite sve sad i odmah, spor razvoj doga|aja nikako vam ne ide naruku. Nasljedne tegobe reumatskog tipa i zubobolja. Po{to ste u romanti~noj fazi, prijaju vam nesvakida{nje stvari, umjetnost, afere i ljubav prije svega. S tim u vezi javlja se, BIK me|utim, i odsustvo 21. 4 - 22. 5. smisla za realnost, pa tako i gre{ke. Nude vam se dvije mogu}nosti - da se opustite i u`ivate bez obzira na posljedice, ili da u~inite ne{to u korist zadovoljstva. Ula`ete vanredne napore, ali posti`ete i adekvatne rezultate. Prija vam sloboda mi{ljenja kombinovana sa nezavisnim akciBLIZANCI jama. Po{to ve}ina pri23. 5. - 22. 6. padnika znaka nije zadovoljna stalnim partnerom, pravo je vrijeme da donesete kona~nu odluku. Zbog ~ega trpiti ne{to {to je nemogu}e ispraviti. Posvetite vi{e pa`nje sebi.

Mogu}i su nagli napadi nervoze bez vidljivih razloga. Po{to se to ~esto de{ava, poku{ajte da prepoznate stanje i ubla`ite ga. Opustite RAK se, idite frizeru ili zaka`ite masa`u. Ukoliko 23. 6. - 22. 7. se budete usredsredili na zdravlje, samo }ete poja~ati problem. Napravite veliko spremanje. Vrijeme je da se pokrenete u svim `ivotnim podru~jima i tako svima poka`ete {ta `elite. Ostvarujete poslovni uspjeh ili o njemu razmi{ljate. Dobro ste raspolo`eni, pri~ljivi i vedri, pa ste prijemljivi isklju~ivo za prijaLAV tne stvari. O~ekuje vas 23. 7. - 22. 8. puno interesantnih zbivanja u vezi sa umjetno{}u i oratorstvom. U odnosima sa okolinom ~esto glumite, pa drugi te{ko prepoznaju kad to ne ~inite. Putovanja, sloboda, nezavisnost u mi{ljenju ~ine da posti`ete ono {to ste naumili. Savjetuje se smirenost i razlo`nost pri dono{enju odluke DJEVICA koja se ti~e ljubavnog 23. 8. - 22. 9. `ivota. Pustite onu drugu stranu da povu~e potez. Valjda }e uspjeti, iako je prili~no nesigurna. Pametni ste, tako da }ete prebroditi krizu. Imate problema s koljenima - nemojte ih previ{e savijati.

Zdravstveni problemi samo su posljedica ili gladovanja ili pretjerivanja. Po{to ste se valjda napokon opametili, po~nite sa VAGA 23. 9. - 22. 10. dijetom. Morate jesti redovno, ali po malo. Emotivne zablude su posljedica pogre{nih postupaka i nemogu}nosti da se prilagodite materijalnoj situaciji. Previ{e sjedite pa vas ki~ma sve vi{e boli. Po{to jo{ uvijek ne rje{avate krucijalne probleme, nervirate se. Da li ste razmi{ljali o tome da negativan stav uti~e na ljepotu? [KORPIJA 23. 10. - 22. 11 Jo{ samo dva-tri dana bi}ete pod lo{im planetarnim uplivima koji ko~e realizaciju izvjesnih planova, pa stoga ne pani~ite. Pogre{no mislite da vam samo}a odgovara. Dru`ite se {to vi{e! Osjetljivi ste, pa u tome poku{ajte da na|ete uzrok nesanice, neraspolo`enja i nervoze. Po{to umijete sebi da osmislite `ivot, STRIJELAC pravi je trenutak da to 23. 11. - 22. 12. u~inite danas. Bavite se stvarima koje volite, dru`ite se sa osobama koje vam prijaju. Sve }e biti bezbolnije i jednostavnije. Provjerite {to vam je sve na jelovniku - mo`da ne{to treba izbaciti.

Iako nemate razloga za ne za do volj stvo, ono je ja~e od vas. Da li ste razmi{ljali o porodici? Nju treba prihvatiti onakvu JARAC kakva jeste. Ophrva23. 12. - 21. 1. ni nerealnim strahovima, to i ne vidite. Ne iscrpljujte se pretjeranim radom, jer je sklonost ka nervozi nagla{ena. Budite objektivniji i prakti~niji. Nije komplicirano, ali se vama ~ini takvim. Mnogi pripadnici znaka imaju emotivne probleme pra}ene ljubomornim scenama. Ko vam je kriv kad ne znate da se postavite. VODOLIJA Pogre{ni postupci vo22. 1. - 19. 2. de ka inhibiciji i patnji. Mo`da je jedan od razloga problem sa `lijezdama? Osje}anje usamljenosti je neizbje`no. Provodite vi{e vremena s prijateljima i dragim ljudima. Vama je bar lako. Letite na krilima ma{te dok `ivot pored vas neprimjetno prolazi. Ne{to ste pobrkali, pa ste zaboravili RIBE ono {to vam je najne20. 2. - 20. 3. ophodnije - da plivate. Mo`da }ete se podsjetiti i po~eti prakti~nije da razmi{ljate. Preduzmite ne{to konkretnije na planu umjetnosti. Zdravstveno ste sve bolje i bolje.

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

PREDAH 43
VREMENSKA PROGNOZA
Bosna i Hercegovina

PRETE@NO OBLA^NO SA KI[OM

Danas se u na{oj zemlji o~ekuje obla~no vrijeme sa ki{om, koja }e biti intenzivnija u Hercegovini. Vjetar u Bosni biti }e slab isto~ni, a u Hercegovini umjereno jugo. Minimalne temperature }e se kretati od 7 do 12, na jugu do 17 stepeni, a maksimalne od 12 do 20, na jugu do 23 stepena. U Sarajevu obla~no sa ki{om. Minimalna temperatura oko 8, a maksimalna oko 15 stepeni.

Ju~e u 14 sati SARAJEVO 22 BANJA LUKA 25 ZENICA 24 TUZLA 24 BR^KO 23 BIHA] 24 MOSTAR 26 TREBINJE 25 NEUM 26

SRIJEDA

^ETVRTAK

PETAK

JUTARNJA 7/12/17

DNEVNA 12/20/23

JUTARNJA 9/14/18

DNEVNA 17/18/24

JUTARNJA 9/16/18

DNEVNA 14/16/22

BIOMETEOROLO[KE PRILIKE
Biometeorolo{ke prilike }e se tokom dana pogor{avati s obzirom na to da se o~ekuje promjena vremena, pra}ena pove}anom naoblakom i padavinama. Usljed ve}e koli~ine vlage u zraku astmati~ari i reumati~ari }e osje}ati tegobe, a ju`no strujanje zraka }e kod osjetljivih osoba uzrokovati pote{ko}e.
RJE[ENJE: strast, araber, biljana, ideje, te, aga, asa, ap, lemilo, itat, episkop, moralna {teta, araka, {tefan, nina ri~i, aci, oct, ararat, ~, vadi, oranica, i, rtina, asir, }evapi, adeti, golicati, at, po, animirati.

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom Nezavisni BH dnevnik predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, Web site: www.oslobodjenje.ba ADRESA: a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada e-mail: redaction@oslobodjenje.ba D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo ZAVNOBIH-a. Oslobo|enje je 1989. godine GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: TELEFONI: progla{eno za najbolji dnevni list u Centrala: 276-900, 467-723 Vlastimir MIJOVI] tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: fax: 468-090, modem: 468-018. Po{tans- progla{eno za list godine u svijetu. Edin MULAHASANOVI] ki pregradak 686; Uprava 234-718, fax: Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu DIREKTOR: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: Lidija KORA] 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika 468-161, slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468UREDNI[TVO: Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje Faruk BORI] (pomo}nik glavnog urednika), 054, Kultura 276-906, Sportska rubrika u `ivotu tradicije nezavisnosti, 276-908, Prilozi 468-142 Ahmed BURI] (zamjenik glavnog i objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju odgovornog urednika), Jasna ]ERI] OGLASNA SLU@BA pod najte`im uslovima" agencije Inter (Porodica), Senad GUBELI] (foto), Branko Tel/fax: 205-938, 651-772, 454-886. Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad MAJSTOROVI] (sport), Nedo MARI^I] novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi UniCredit Zagreba~ka banka d.d., (no}ni urednik), Senad ME[ETOVI] slobode i mira" fondacije Alfons Komin transakcijski ra~un broj: (dopisni~ka mre`a), Jelena MILANOVI] (Barselona), nagradu "za borbu protiv 3383202250044019, ABS banke DD (sarajevska hronika), Daniel OMERAGI] ksenofobije" Kluba evropskih rektora, Sarajevo, transakcijski ra~un broj: (desk), Sanita RO@AJAC (Antena), Nada nagradu za ljudska prava "Saharov" 1990490005630121, KOMERCIJALNA SALOM (kultura), Svjetlana SALOM Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, (svijet), Belma TABAKOVI] (ekonomija), transakcijski ra~un broj: nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja Lana SINANOVI] (Bosna i Hercegovina), 5715000000017279, POSTBANK BH DD turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta Lejla SOFRAD@IJA (crna hronika), Sarajevo, transakcijski ra~un za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Slobodan STAJI] (feljton i vikend izdanja), broj:1870100000045885 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Josip VRI^KO (Pogledi). Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Goran Zavadil, voditelj MARKETING: Sanjin Brki} Paolo Borsellino” koju listovima koji se Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Tel/fax: 472-899, 472-901, bore za istinu dodjeljuje Slobodno e-mail: marketing.lista@oslobodjenje.ba [tampa: Unioninvestplastika dd, sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji Semizovac bb sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa PLASMAN/PRODAJA: Miralem Ko~o sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 Za {tampariju: kvalitetu” (SAD). e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Semir Prguda

OSLOBO\ENJE

PROMOCIJA: Mirza Kurtovi} Tel: 276-900 e-mail: promocija@oslobodjenje.ba PDV - ID broj: 200492600001

Evropa

UMJERENO SUN^ANO I OBLA^NO

ZAGREB BEOGRAD LJUBLJANA SKOPLJE ISTANBUL BE^ BERLIN MINHEN PARIZ

Ju~e u 14 sati 23 RIM 18 MILANO 21 LONDON 26 AMSTERDAM 22 OSLO 21 BRISEL 13 BUDIMPE[TA 13 MADRID 17 BARSELONA

24 21 15 14 12 14 22 26 20

44

SPORT
Sarajevo doma}in Modri~anima u zaostalom susretu 2. kola

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.
BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer Liga
UTA POB NER POR D:P-G

Dvije pobjede vode u vrh
Bez Maksimovi}a, Alaima i D`akmi}a • Ne}e biti lako protiv jedne od najboljih bh. ekipa, ali nama su neophodna tri boda, kao i u narednom kolu protiv @ep~a, rekao je Husref Musemi}
Fudbaleri Sarajeva su u srijedu (16 sati) doma}ini ekipi Modri~a Maxime u zaostalom susretu 2. kola Premijer lige. Za bordo sastav je jedini izbor u dana{njem susretu pobjeda koju nisu zabilje`ili od premijernog prvenstvenog me~a sa Ora{jem. Bod u Posu{ju ne bi imao zna~aj ukoliko ne bude potvr|en punim pogotkom protiv Modri~ana. [ef stru~nog {taba Husref Musemi} ne mo`e ra~unati na Marka Maksimovi}a zbog tri `uta kartona te Muhameda Alaima i Muhameda D`akmi}a zbog povreda. "Nadam se da smo remijem na Mokrom docu nagovijestili izlazak iz krize. U razgovoru sa igra~ima naglasio sam da moramo {to prije zaboraviti de{avanja na utakmici sa Posu{jem i koncentrisati se na predstoje}a isku{enja. Igramo dvije utakmice protiv Modri~a Maxime i @ep~a na doma}em terenu i sa {est bodova bismo se priklju~ili timovima iz vrha tabele. Ne}e biti lako protiv Modri~e, koja ima jednu od najkvalitetnijih ekipa u

7. kolo
BOD

1. ^elik 7 2. Travnik 7 3. Modri~a M. 6 4. Zrinjski 7 5. [iroki B. 7 6. @eljezni~ar 7 7. Vele` 7 8. Sloboda 7 9. Posu{je 7 10. Lakta{i 7 11. Jedinstvo 7 12. Slavija 7 13. Sarajevo 6 14. Leotar 7 15. Ora{je 7 16. @ep~e 7

4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 3 2 1 2 2 1

2 1 0 3 2 1 1 1 3 3 0 2 4 1 1 1

1 8:2 2 9:10 2 16:8 1 8:3 2 8:7 3 16:8 3 12:11 3 10:10 2 6:6 2 8:10 4 7:12 3 6:11 1 9:7 4 6:10 4 9:14 5 5:14

14 13 12 12 11 10 10 10 9 9 9 8 7 7 7 4

Sudi Burekovi}

Odgo|eni susret 2. kola Premijer lige Sarajevo - Modri~a Maxima sudi}e Muamer Burekovi} iz Zenice, dok su pomo}nici Almir ^i{i} iz Mostara i [emso Brzovi} iz Tuzle.

Bi}e jedna promjena u po~etnih jedanaest u odnosu na me~ sa Posu{jem

BiH. Njihov visok poraz na Pecari nije pravo mjerilo jer im je poni{ten gol kod rezultata 2:1 za [irokobrije`ane", rekao je Musemi}.

Aktuelni prvak je propustio nekoliko povoljnih {ansi na Mokrom docu. O~ito da je i sre}a okrenula le|a.

"Realizacija nam je problem. No, ne mo`emo se osvrtati na ono {to je pro{lo. Potrebna nam je pobjeda da steknemo psiholo{ku sta-

bilnost. Bi}e jedna promjena u po~etnih jedanaest u odnosu na me~ sa Posu{jem. Modri~ane su poja~ali Belo{evi} i Pereira, a tu je i kvalitetni napada~ Nikoli}. Nisu promijenili tim u odnosu na pro{lu sezonu, no nama su neophodna tri boda", istakao je Musemi}. Vjerovatan sastav: Fejzi}, Babi}, Zuki}, Milo{evi}, Had`i}, Ba{i}, Janjo{, Muharemovi}, Gruji}, Turkovi}, Ra{~i}.
Z. R.

UO FK Sarajevo o de{avanjima u Posu{ju

Modri~a Maxima uo~i gostovanja na Ko{evu

Tortura u svla~ionici
Policajci su po~eli udarati igra~e i {efa stru~nog {taba {to su potvrdili i nalazi
Utakmica 7. kola Premijer lige izme|u Posu{ja i Sarajeva odigrana 23. septembra protekla je korektno. Me|utim, kada je utakmica zavr{ena i kada su se igra~i uputili ka svla~ionici, pred svla~ionicom je do{lo do verbalnog duela izme|u na{eg igra~a Mirze Me{i}a i nekih ljudi uz uprave Posu{ja, ka`e se u saop{tenju Upravnog odbora FK Sarajevo. "Treba napomenuti da je Me{i} na arbitra`i dobio NK Posu{je i mo`e se pretpostaviti da su ~lanovi Posu{ja koji su imali verbalni duel sa Me{i}em prvi zapo~eli razgovor sa njim u povi{enom tonu. Po{to je diskusija prerasla u veliku galamu, nai{ao je {ef stru~nog {taba Husref Musemi} i poku{ao Me{i}a odvesti u svla~ionicu, gdje je nastala op}a gu`va. Tada smo do`ivjeli ono {to nismo nikada mogli ni pomisliti, niti se to, vjerujemo, ikada dogodilo u predugoj istoriji igranja nogometa. U ra{~i{}avanje situacije uklju~ili su se policajci na taj na~in {to su uzeli palice i po~eli udarati na{e igra~e i {efa stru~nog {taba, {to su pokazali i nalazi na Klini~kom centru Ko{evo nakon dolaska iz Posu{ja. Kada smo mislili da se situacija donekle sti{ala budu}i da su na{i igra~i i stru~ni {tab u{li u svla~ionicu, policija ulazi u nju i u tako malom prostoru vr{i torturu nad svima koji su bili u svla~ionici. Primijetili smo da niko od policajaca nije imao uobi~ajenu oznaku na kojoj se vidi ime i prezime policajca, a koje su imali za vrijeme utakmice", navode u FK Sarajevo i nastavljaju: "Ovo povezujemo sa prethodno izre~enom konstatacijom da je Me{i} napadnut zbog toga {to je na arbitra`i dobio NK Posu{je, {to nas navodi na razmi{ljanje da je ovo sve unaprijed izre`irano, pogotovo {to je na terenu sve bilo super korektno. Kada se situacija malo sti{ala, policija je zatra`ila da Musemi}, Me{i} i Marko Maksimovi} po|u u policijsku stanicu kako bi dali izjave, na {to smo mi bu~no reagovali, a kada je na{ direktor Nihad Baljak htio ili da krene sa igra~ima ili da mu ka`u za{to ih vode, a tu su bili policajci i u uniformi i u civilu, neko ga je iz te grupe o{amario. Milo{ Babi} je najvi{e ozlije|en." U klubu sa Ko{eva smatraju da je policija u ovoj situaciji postupala neprofesionalno, a upotrebljavaju}i silu prema igra~ima i treneru Sarajeva, prekora~ila je svoja ovla{tenja.

Imperativ doma}ina na{a {ansa
Dosada{nji prvenstveni rezultati Sarajeva ne pokazuju njihovu pravu vrijednost, ka`e prvi strijelac Modri~a Maxime Stevo Nikoli}
Uo~i dana{njeg gostovanja kod bordo tima, u zaostaloj utakmici 2. kola Premijer lige BiH, u redovima Modri~a Maxime vlada umjereni optimizam. Susret na stadionu "Asim Ferhatovi} Hase" na Ko{evu izabranici Slavi{e Bo`i~i}a do`ivljavaju kao priliku da poka`u i doka`u da visok poraz u [irokom Brijegu (1:4) nije ostavio dubok trag u redovima "uljara". "Iako u goste dolazimo jednoj od najboljih ekipa Premijer lige BiH, mislim da nismo bez {ansi. Dat }emo sve od sebe protiv Sarajeva", ka`e prvi strijelac "plavo-`utih" Stevo Nikoli} i nastavlja: "O~ekujem dobru utakmicu u kojoj }emo pokazati kvalitet i snagu. Dosada{nji prvenstveni rezultati Sarajeva ne pokazuju njihovu pravu vrijednost." - [ta bi moglo odlu~iti utakmicu? "Bordo tim je papirnati favorit i taj psiholo{ki pritisak da mora pobijediti trebao bi biti na{ saveznik. Sa druge strane, mi nemamo {ta da izgubimo, a mo`emo mnogo da dobijemo. Dolazimo kompletni i tu vidim na{u {ansu." [ef stru~nog {taba Slavi{a Bo`i~i} naglasio je da Modri~a dolazi u goste jednom od najve}ih bh. klubova i da su mu dobro poznate vrline i mane bordo tima. "Dolazimo se nadigravati, a ko }e na kraju slaviti - vidjet }emo. @elja nam je da se sarajevskoj publici predstavimo u dobrom svjetlu i da dana{nji susret bude prava fudbalska poslastica za gledaoce koji se odlu~e do}i na utakmicu." Za susret sa Sarajevom kormilar Modri~a Maxime ukazat }e povjerenje istoj jedanaestorici koja je odigrala posljednji prvenstveni susret na Pecari. To su: Tripi}, Vasi}, Jolovi}, Bogi~evi}, Stjepanovi}, Arsi}, Baji}, Pereira, @ivkovi}, Belo{evi}, Nikoli}.
S. Hd`. Stevo Nikoli}

Foto: Izo JAHOVI]

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SPORT
VJETROMETINA

45

Vijesti iz Nogometnog saveza BiH

Prijave za aktere de{avanja u Posu{ju
Vje~iti derbi gradskih rivala @eljezni~ara i Sarajeva pomjeren je za nedjelju, 07. oktobra, zbog obaveza bordo tima u Kupu UEFA
Komitet za takmi~enje NSBiH donio je odluku da se termin derbi utakmice 9. kola Premijer lige BiH, izme|u @eljezni~ara i Sarajeva, pomjeri za nedjelju, 07. oktobra u 15 sati, a zbog obaveza bordo tima u Kupu UEFA. Pored toga, ~lanovi Komiteta su rije{avaju}i pitanja iz svoje nadle`nosti, odlu~ili podnijeti prijave Disciplinskoj komisiji NSBiH protiv Husrefa Musemi}a, {efa stru~nog {taba FK Sarajevo, te igra~a tog kluba Mirze Me{i}a i Marka Maksimovi}a, kao i Pere Bunti}a, Ante Ba{njaka i Tomislava Kova~a, ~lanova rukovodstva NK Posu{je, a zbog, kako se ka`e, nesportskog pona{anja i u~e{}a u incidentima, nakon utakmice Posu{je - Sarajevo. Tako|er, Stru~noj sudijskoj

Gledaoci uvijek pla}aju
Pi{e: Senad HAD@IHUSEINOVI]

U svemu uvijek le`e skriveni interesi ~elnih ljudi saveza, lokalnih {erifa, sudija, delegata, klupskih funkcionera

O

Husref Musemi} i Mirza Me{i} su prijavljeni Disciplinskoj komisiji NSBiH

komisiji je nalo`eno da prilikom analiza utakmica posebnu pa`nju obrate na su|enje u prven-

stvenim susretima Lakta{i - @eljezni~ar, Leotar - Lakta{i i [iroki Brijeg - Modri~a Maksima.

Hansa slavila u Berlinu
Si no} su odi gra na i pr va ~eti ri su sre ta 7. ko la nje ma~ke Bun de sli ge. Naj za ni mlji vi je je bi lo u Dor tmun du, gdje je do ma}a Bo rus si ja uvjer lji vo po ra`ena od HSV. Schal ke je o~eki va no sla vio u Dui sbur gu dok se za naj ve}e izne na|enje po bri nu la Han sa sla viv {i u Ber li nu. Rezultati i strijelci: Borussia - HSV 0:3 (Guerrero 7, R.v.d. Vaart 42, Oli} 65), Duisburg - Schalke 0:2 (Altintop 3, Kuranyi 75), Wolfsburg Werder 1:1 (Josue 66 - Diego 48), Hertha - Hansa 1:3 (Rahn 40 - Panteli} 2, Hahnge 54, Dorn 74).

vakvom bh. nogometu definitivno trebaju veliki remont i pospremanje. Kada }e i da li }e neko kona~no smo}i snage i re}i: Dosta! Treba iskreno priznati da u svim rangovima takmi~enja, po~ev{i od najni`ih pa do elitnog, iz nedjelje u nedjelju gledamo istu galeriju slika. Dvije slike istog doga|aja. Dok doma}ini papagajski pri~aju o dominaciji svih 90 minuta, lijepoj i nadahnutoj igri, za to vrijeme gosti otrovne strelice upu}uju na ra~un djelioca (ne)pravde, protivni~kih igra~a, fukcionera, publike... I tako iz sezone u sezonu funkcioni{u prvenstvena takmi~enja. Negdje u svemu tome le`e skriveni interesi ~elnih ljudi saveza, lokalnih {erifa, sudija, delegata, klupskih funkcionera, a ra~un pla}aju oni koji su najmanje krivi za to - gledaoci. Polarizacija bh. nogometnih pogleda dijeli se na bo{nja~ke, hrvatske ili srpske, bilo da se radi o ~elnim funkcijama u nogometnim institucijama, upravljanju sudijskom organizacijom ili toliko `eljenim funkcijama u i oko reprezentacije. Kvalitet i znanje su u drugom planu. Mora se priznati da svoj rukopis u svemu, pa tako i u nogometu, ima i zvani~na politika, koja diktira ko }e i na koje mjesto sjesti u preraspodjeli funkcija. Takav rad dovodi nas iz godine u godinu u situaciju da smo ponosni i sretni {to na{i predstavnici pro|u prvo pretkolo nekog evropskog takmi~enja ili, u najmanju ruku, ima li reprezentacija toliko samopo{tovanja i samopouzdanja da Maltu ili Moldaviju pro|e bez stresova i prosipanja vrijednih bodova za koeficijent. Te{ko se oteti dojmu da mnogi koji su preko veze zalutali u nogomet svoj posao ne znaju raditi kako treba. Malo je li~nosti u bh. nogometu koje imaju nedirnuti autoritet. Na ovim prostorima jo{ ima sportskih radnika i funkcionera koji su mnogo toga dali ne samo bh. nego i evropskom nogometu, a zauzvrat nisu dobili ni{ta. Nogometu o~ajni~ki nedostaju ljudi koji uvijek daju dimenziju vi{e, tjeraju na maksimalan anga`man. Autoriteti koji rade od prve do zadnje minute, ljudi koji ne dozvoljavaju nedisciplinu, ne trpe nerad i bezuslovno stoje iza svakog svog djela. U cijeloj pri~i klju~no je - vrijeme. Nema tog ~arobnjaka koji mo`e za nekoliko mjeseci stvoriti "evropski bh. nogomet". Trebat }e malo sistemskog rada, vremena i strpljenja, a to su stvari koje su u na{em nogometu odavno na dnu prioriteta.

Peter Hill-Wood, predsjednik Arsenala

Tim iz Ro{toka napravio je senzaciju u Berlinu

Carew ne igra protiv BiH?
Norve{ki reprezentativac John Carew mogao bi da propusti utakmicu sa Bosnom i Hercegovinom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2008. godine nakon {to je povrijedio ligamente desnog koljena na me~u Aston Vila - Everton. Carew je za medije u Norve{koj izjavio da ga o~ekuje pauza "od ~etiri do {est sedmica", {to zna~i da su male {anse da 17. oktobra doputuje u Bosnu i nastupi na Ko{evu protiv bh. selekcije. Ina~e, u grupi C Norve`ani imaju 17 bodova te sa Turskom dijele drugu poziciju sa dva boda zaostatka za Grcima, dok se bh. selekcija nalazi na ~etvrtom mjestu sa 13 boPovrijedio ligamente desnog koljena: John Carew dova.

Smije{ni planovi Chelsea o dominaciji
Predsjednik Arsenala Peter Hill-Wood ismijao je planove Chelsea o njegovoj globalnoj dominaciji klupskim nogometom. "Vidim da su u Chelseu bili iznena|eni polupraznim stadionom u posljednjoj utakmici Lige prvaka. Na{a navija~ka baza gradi se od tridesetih godina pro{log stolje}a. Ljubav prema Arsenalu preno{ena je generacijama s oca na sina. Da bismo izgradili povjerenje, trebalo nam je 100 godina, a da bismo to uni{tili, trebamo samo 100 minuta. Morate biti jako oprezni da ne uni{tite takvo blago", izjavio je HillWood te se osvrnuo na ulogu novca u gra|enju velikog kluba. "Novac je irelevantan u odnosu na povijest i veli~inu kluba. Dobro, mo`da nije irelevantan, no bolje je ne imati previ{e novca, jer onda ne mo`ete do}i u priliku da sve upropastite. Chelse-

Reuters

Peter Hill-Wood

ove pri~e o svjetskoj dominaciji pravo su sranje. Ne `elim blatiti Chelsea, ali oni moraju shvatiti da su Manchester United i Liverpool najve}i klubovi u Engleskoj, a mo`da i u svijetu. ^ista je fantazija pomisliti da u nekoliko godina mo`ete sru{iti Manchester United i Liverpool", kategori~an je prvi ~ovjek Arsenala.

46
BLIC

SPORT

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Danas se igra 5. kolo Serije A

Samir Nasri, vezni fudbaler marsejskog Olimpika, bit }e odsutan sa terena oko dvije sedmice zbog virusa koji je izazvao visoku temperaturu i zbog ~ega je smje{ten u bolnicu u kojoj }e boraviti do kraja sedmice. Jedan od najtalentovanijih i najtra`enijih evropskih nogometa{a i najbolji mladi igra~ Francuske pro{le sezone }e tako propustiti prvenstveni duel sa Sent Etjenom, kao i duel Lige {ampiona sa Liverpoolom. Maicon, nogometa{ Intera, o{tro je ka`njen zbog {utiranja napada~a Liverona Erjona Bogdanija na utakmici italijanskog prvenstva koja je u nedjelju zavr{ena rezultatom 2:2. ^elnici italijanske lige kaznili su brazilskog internacionalca sa tri utakmice suspenzije te }e on propustiti duel sa Sampdorijom i utakmice Serije A sa Romom i Napolijem. Maikon idu}e sedmice ne}e mo}i da igra na San Siru za Inter ni na me~u sa PSV Ajdenhovenom, jer jo{ odra|uje kaznu zbog u~e{}a u incidentima na pro{losezonskom susretu sa Valenciom. Mikael Silvestre, nogometa{ Manchester Uniteda, ipak }e mo}i da igra ove sezone. Podsjetimo da je Silvestre pretrpio te{ku povredu ligamenata koljena na utakmici sa Evertonom 15. septembra, nakon ~ega je podvrgnut hirur{kom zahvatu u Francuskoj. Rezultati operacije bolji su od preliminarnih predvi|anja. "Siguran sam da }e nam se Mikael vratiti u martu. Operacija je uspje{no obavljena i zaista sam zadovoljan onim {to su nam doktori poslije nje rekli", rekao je menad`er Manchester Uniteda Alex Ferguson. Fernando Hierro, biv{i srednji brani~ Real Madrida, uskoro bi trebao biti imenovan sportskim direktorom [panskog nogometnog saveza. Dnevnik "Marca" je u ponedjeljak objavio da }e jo{ ove sedmice predsjednik Saveza Angel Maria Villar slu`beno objaviti imenovanje Hierra i njegove zada}e. Imenovanje sportskog direktora je novost, jer dosad nije postojala ta funkcija u [panskom nogometnom savezu. Hierro je za {pansku reprezentaciju odigrao 89 utakmica te postigao 29 golova. Sudjelovao je na ~etiri SP (1990, 1994, 1998 i 2002). U klupskoj karijeri nosio je dresove Malage, Valladolida, Real Madrida, Al Rayyana i Boltona.

Lacio, Parma, Genoa, Catania, Siena, Reggina, Empoli i Livorno jo{ nisu osjetili slast pobjede, a slab u~inak poku{a}e da poprave u ovom kolu
Utakmice petog kola italijanske Serije A igraju se danas. Derbi kola igra se u Firenci, gdje }e se sastati dvije nepora`ene ekipe, Fiorentina i Roma. Roma je i pro{lo kolo igrala derbi me~ protiv Juventusa i taj me~ je zavr{en nerije{enim rezultatom 2:2, dok je Fiorentina u gostima minimalno savladala Cataniju. Uz Fiorentinu i Romu gor~inu poraza jo{ nisu osjetili Inter, Atalanta, Milan i Torino, koji je sve ~etiri utakmice odigrao nerije{eno. Inter }e do~ekati Sampdoriju, dok }e Milan gostovati u Palermu. Osam ekipa italijanske Serije A je i dalje bez pobjede, a to su Lacio, Parma, Genoa, Catania, Siena, Reggina, Empoli i Livorno, koji }e u~inak poku{ati da poprave u ovom kolu. Parovi 5. kola Serija A: Catania - Empoli, Parma - Torino, Fiorentina - Roma, Genoa - Udinese, Inter - Sampdoria, Juventus Reggina, Lazio - Cagliari, Palermo - Milan, Siena - Atalanta, Napoli - Livorno. Sve utakmice igraju se u 20.30 sati.

Veliki derbi u Firenci

Roma igra protiv Fiorentine, Juventus do~ekuje Regginu

Chelsea za Ronaldinha nudi 83 miliona eura

Navija~i Chelsea ismijavali Granta

Ronaldinho napu{ta Barcelonu?

Velika zvijezda Barcelone Ronaldinho je sklopio dogovor sa ~elnicima Chelsea i tamo }e pre}i za nevjerovatnih 83 miliona eura. List Sun prenosi kako Ronaldinho jedva ~eka da ode iz Barce, jer se tamo jednostavno vi{e ne osje}a dobro. Menad`er Brazilca Roberto de Assis prihvatio je petogodi{nji ugovor od 17,2 miliona eura godi{nje. Ako se ~elnici Barcelone i Chelsea na vrijeme dogovore o svemu, Ronaldinho bi mogao oti}i u Englesku ve} krajem sezone. Chelsea }e Barceloni platiti od{tetu od rekordnih 100 miliona eura, a Ronaldinho bi u Engleskoj postao najpla}eniji nogometa{ sa 320.000 eura sedmi~no. Ronaldinho s Barcelonom ima trogodi{nji ugovor, prema kojem sedmi~no zara|uje oko 200 hiljada eura. Do sada je u Engleskoj bio najpla}eniji nogometa{ John Terry, ali je Ronaldinho nadma{io cifru Terrya. U trku za najboljeg nogometa{a svijeta uklju~io se i Milan, ali je malo vjerovatno da }e uspjeti nadma{iti ponudu Chelsea.

Grant ima nadimak Mickey Mouse

Novi trener Chelsea Avram Grant na{ao se na udaru navija~a nakon nedjeljnog poraza od Manchester Uniteda. "Mo`e li neko re}i Mickeyu Mouseu od trenera da Stamford Bridge nije Diznilend", jedna je od poruka bijesnih navija~a Chelsea. Navija~i londonskog kluba ismijavali su pona{anje Izraelca na utakmici s Unitedom i nakon nje uspore|uju}i ga sa zecom.

BIOAKTIVNI PRIRODNI PREPARAT
Prirodni dijetski preparat sastavljen od visokoprotetnih bioaktivnih sastojaka ljekovitog bilja i korijena sa planine Bjelasice i Durmitor, spremljen u svje`em stanju sadr`i izvornu ljekovitu snagu prirode. Preparat poma`e bolesnicima sa te{kim malignim oboljenjima u raznim fazama razvoja karcinoma i posjeduje certifikat za ispravnost dobijen od Ministarstva za zdravlje CG. Preparat je pokazao izuzetno dobre rezultate u tretmanu malignih tumora plu}a, jetre, bubrega, `eluca, konzervanse, mo`e da se debelog crijeva, prostate, mozga, kao i kod `enskih reproduktivnih organa maternice, jajnika i dojki.

BIOCIL

VI[E OD NADE
Koriste ga i pacijenti sa malignim oboljenjima ko`e (melanoma malignu) i bolesnici sa limfopro liferativnim oboljenjima (M. Hodgin,non Hodgin, leukoze...) Obzirom da je preparat apsolutno ~ist u smislu da ne sadr`i nikakve hemikalije, aditive, koristi istovremeno sa bilo kojom medicinskom terapijom.

Policija privela 66 navija~a Lazija
Rimska policija u sklopu borbe protiv huliganstva privela je 66 navija~a Lazia, od kojih su neki bili naoru`ani no`evima, ma~etama, palicama i bokserima. Policija je na pres-konferenciji za medije objavila da su navija~i zaustavljeni u nedjelju, kada su krenuli put Bergama, gdje je Lazio igrao susret Serije A protiv Atalante. Kasnije su pu{teni iz pritvora, a protiv njih }e biti podignute optu`nice.

ZATO NIJE POTREBNO RE]I DA JE BIOCIL VI]E OD NADE! Distributer za BiH. Telefon: 035/270- 082, mob.062/166-310, 061/731-897

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

SPORT 47

Mirsad Terzi}, lijevi bek reprezentacije BiH

Ispuniti svoje i ambicije Celja
Bosna LO mora biti neprikosnovena na svom terenu u me~evima LP i poku{ati iznenaditi u gostima, kazao je Terzi}
Mirsad Terzi}, lijevi bek Celja PL, uvijek koristiti slobodno vrijeme da skokne u Sarajevo. Tako je bilo i pro{log vikenda. Naime, Kasim Kamenica, trener Celja, dodijelio je svojim igra~ima nakon gostuju}e pobjede nad Slovanom dva slobodna dana, nakon ~ega je Terzi} doputovao u Sarajevo. "U dobroj sam formi, a najva`nije je da me zaobilaze povrede. U prvenstvu Slovenije odigrana su tri kola. Uskoro ponovo po~injemo pripreme za predstoje}e me~eve u Ligi prvaka. Grupa F, u kojoj se nalazimo, nije za potcjenjivanje - sa~injavaju je Gummersbach, Veszprem i Reykjavik. Ambicije Celja su velike, ali i onih drugih su, tako|e, visoke. Na{ cilj je da izborimo jedno do prva dva mjesta u grupi. Imamo povoljan raspored jer }emo s najve}im konkurentima Gummersbachom i Veszpremom posljednje dvije utakmice igrati u Celju, {to bi nam mogla biti velika prednost. Svakim danom forma nam je u sve ve}em usponu", ka`e Terzi}. Nakon odlaska iz Zagreba, Terzi} je zadovoljan prijemom u RK Celje, za koje ka`e da je vrhunski organizovan klub. "RK Zagreb je veliki klub. Bilo mi je lijepo, ali mislim da je Celje na jo{ ve}em nivou, jer je prisutniji ve}i profesionalizam. Ambicije Celja su izra`enije nego u CO Zagreb i poklapaju se sa mojim. Prvenstvo je ja~e i neizvjesnije. Nema mjesta ni za kakvu opu{tenost. Takvo {to se skupo pla}a. U utakmice se ne smije ulaziti "s pola snage" nego maksimalno ozbiljno", kazao je Terzi}, koji je u subotu posmatrao utakmicu Bosna LO - Zrinjski. Na pitanje kako ocjenjuje {anse Bosne LO u grupi H u LP, Terzi} je odgovorio: "Na golu su sada, za razliku od pro{le sezone, tandem [abanovi} i Grahovac. Mislim da njih dvojica mogu zamijeniti Tahirovi}a. Bosna mora biti neprikosnovena na svom terenu i poku{ati iznenaditi u gostima. Bh. prvak ima ozbiljnu ekipu. Vidjelo se to i po igri u prvom me~u, protiv Zrinjskog, iako je mostarski tim oslabljen", kazao je Terzi} neposredno prije povratka u Sloveniju.
G. V. Nastavlja dobre partije: Mirsad Terzi} (u skoku)

Premijer liga za rukometa{ice, 3. kolo

@RK Borac po~inje takmi~enje u EHF Cupu

Zrinjski do~ekuje Borac Rade Un~anin: Bilo
Rukometa{ice Zrinjskog danas }e se sastati sa aktuelnim bh. prvakom Borcem, u tre}em kolu Premijer lige Bosne i Hercegovine. Naime, ova utakmica }e se igrati ranije zbog nastupa Banjolu~anki u Kupu EHF u subotu. Favorit u ovoj utakmici je svakako Borac. Nakon pobjede u prva dva kola, o~ekuje se i tre}a u nizu, {to je potvrda dobre forme rukometa{ica Borca te najava odbrane titule. "Ova utakmica }e nam poslu`iti kako bismo jo{ vi{e uigrali ekipu te poslo`ili jo{ neke stvari pred utakmicu koju igramo u Holandiji u subotu. Ekipa Zrinjskog znatno je slabija nego pro{le godine, ali to ne zna~i da idemo u tu utakmicu opu{teno. Idemo na pobjedu i potpuno anga`ovani. Dat }emo maksimum i ne}emo potcijeniti Mostarke", kazao je trener Borca Rade Un~anin.
D. T. Sabina Pehi}

Rukometa{ice Borca }e ovog vikenda igrati prvo kolo EHF Cupa protiv holandskog Van der Voorta. Rade Un~anin, trener Borca, ka`e da }e Borac u~initi sve kako bi pro{ao u drugi krug takmi~enja. "Dobra je stvar {to prvu utakmicu igramo u Holandiji, tako }emo imati vi{e {anse u revan{u. U razgovorima sa ~elnicima kluba Knjaz Milo{ iz Srbije, koji je igrao protiv ove ekipe, saznao sam nekoliko stvari koje bi nam

bi lijepo pobijediti

stvenim utakmicama. Najbitnije od svega je to da nemamo povrije|enih igra~ica, {to obe}ava dobre utakmice", kazao je Un~anin. O mogu}nostima pobjede u Holandiji, Un~anin je rekao kako je sve mogu}e, ali da oni imaju prednost doma}eg terena te da ne}e biti lako. "Raduje me to {to su Sabina Pehi}, Kornelija Klinac, ali i ostale igra~ice u top formi, {to mnogo toga obe}ava. Treba samo dobro pos-

Prvo pretkolo Kupa BiH

Odgo|ena utakmica izme|u Mire i Doboja
Ve~eras }e se odigrati ~etiri utakmice 1. pretkola Kupa Bosne i Hercegovine za rukometa{e i rukometa{ice. U mu{koj konkurenciji na rasporedu su tri utakmice i samo jedna u `enskoj, po{to je susret izme|u Mire i Doboja odgo|en. Prema rije~ima komesara za takmi~enje RSBiH Halila [kalji}a, utakmica u Prijedoru je odgo|ena zbog zauzetosti dvorane, budu}i da }e se njoj u srijedu odr`ati humanitarni koncert. [kalji} je naglasio da }e se prolongirani me~ 1. pretkola Kupa BiH izme|u Mire i Doboja igrati u srijedu, 3. novembra, u Prijedoru, a po~etak susreta }e biti odre|en uskoro. U me~evima 1. pretkola Kupa BiH za rukometa{e sastaju se: GRADA^AC: Grada~ac - ^apljina (19 sati, sudije: Jovi} - Arnautovi}), BR^KO: Lokomotiva Gora`de (17 sati, sudije: Kri`anec - Dragi~evi}), ZAVIDOVI]I: Krivaja - Sloboda Solana (18 sati, sudije: Had`i} - [itkovac). Rukometa{ice: BUGOJNO: Gorica Iskra - @ivinice (19.30 sati, sudije Lipa - Katavi}).
G. V.

@RK Borac `eli ostvariti dobre rezultate u EHF Cupu

mogle koristiti u postavci igre. Moramo jo{ pogledati nekoliko snimaka utakmica koje smo dobili da bismo procijenili kako }emo postaviti odbranu i napad. Svjestan sam da je lopta okrugla te da ne}emo mo}i sa sigurno{}u re}i ko je bolji. Znam da imamo kvalitet i bolju igru nego pro{le godine. To smo dokazali u prven-

taviti igru i nadati se da }e nas i sre}a poslu`iti. Trebamo stvoriti rezultat koji }emo mo}i sti}i u Banjoj Luci. Bilo bi lijepo zabilje`iti pobjedu u Holandiji, pa onda u Banjoj Luci", dodao je trener Banjolu~anki. Utakmica Van der Voort - Borac iz Banje Luke igra se u subotu u 20 sati u holandskom gradu Quintusu. Dunja TROGRLI]

48

SPORT

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Prvenstvo svijeta u {ahu

Problemi }e nastati oko Sportskog saveza BiH
Federacija BiH nema usvojen entitetski zakon o sportu te se dr`avni zakon ne mo`e temeljiti na ne~emu {to ne postoji, ka`e poslanik SDA
Poslanik Stranke demokratske akcije Halid Genjac podnio je 16 amandmana na prijedlog teksta Zakona o sportu. Dom naroda je jednoglasno usvojio prijedlog, ali se o~ekuje da problemi nastanu kada Zakon do|e na dnevni red u Predstavni~kom domu. Naime, nekoliko amandmana koje je Genjac podnio sadr`e brisanje rije~i "entitet" iz zakona te se predla`e nastavak kontinuiteta Sportskog saveza BiH, {to bi moglo izazvati opoziciju kod poslanika iz Republike Srpske. "Predlo`eni amandmani na Zakon o sportu bazirani su na po{tivanju osnovnih ljudskih prava o udru`ivanju pravnih i fizi~kih lica te osiguravaju kontinuitet Sportskog saveza BiH", ka`e za Oslobo|enje Halid Genjac. Brisanje entiteta i njegovih nadle`nosti sasvim }e sigurno nai}i na veliku opoziciju delegata iz Republike Srpske, {to bi moglo zna~iti prolongiranje usvajanja zakona o sportu, a to nikom ne bi trebalo biti u interesu. "Sumnjam da }e biti suprotstavljanja stavkama koje se odnose na brisanje entitetskih nadle`nosti iz teksta Zakona", ka`e Genjac i poja{njava: "Jednim od amandmana se predla`e da se u ~lanu 12 Zakona o sportu umjesto stavke o nosiocima sportskih aktivnosti u BiH bri{e dio: "zakoni o sportu bh. entiteta", a da se umjesto toga stavi "zakoni o sportu drugih nivoa administrativnog organizovanja". Ovo sam predlo`io iz jednostavnog razloga, a to je da Federacija BiH nema usvojen zakon o sportu na entitetskom nivou, te se dr`avni zakon ne mo`e temeljiti na ne~emu {to ne postoji. Pod "druge nivoe administrativnog organizovanja" potpadaju, izme|u ostalog, i entiteti te iz tog razloga ne o~ekujem da ovaj amandman nai|e na protivljenje", kazao je Genjac. Ipak, poslanik Genjac o~ekuje da }e na otpor nai}i njegov amandman kojim se defini{e Sportski savez BiH kao vrhovno sportsko tijelo. S druge strane, Republika Srpska ve} ima svoj Sportski savez i sasvim sigurno }e poslanici iz manjeg bh. entiteta tra`iti da entitetski sportski savezi imaju {to ve}e ovlasti. Jedno je sigurno, Zakon treba usvojiti u najkra}em vremenskom roku, to bi trebalo svima biti u interesu. Genjac ka`e kako bi usvajanje Zakona u postoje}oj formi izazvalo "prili~nu {tetu, ali ne bi bilo katastrofalno". I u pravu je. Katastrofalno bi bilo nedono{enje zakona i ostavljanje bh. sporta u sivilu u kojem se sada nalazi.
Tra`i se najbolje rje{enje: Halid Genjac Mirza DAUTBEGOVI]

Halid Genjac o amandmanima na Zakon o sportu

Levon Aronian

Iako Vi{vanatan Anand na dvokru`nom svjetskom prvenstvu u {ahu, koje se igra u Meksiko Sitiju za 1.300.000 dolara, "samo remizira", i dalje je siguran na vode}oj poziciji zahvaljuju}i izvanrednom u~inku u prvom krugu, kada je nanizao ~ak tri "jedinice". U 10. kolu remizirao je sa Aleksandrom Gri{~ukom, pa vodi sa cijelim poenom prednosti. Deseto kolo: Aronian Gri{~uk 1:0, Svidler - Morozevi~ remi, Kramnik - Anand remi, Geljfand - Leko remi. Tabela: Anand 6,5, Geljfand 5,5, Leko, Kramnik i Aronian po 5, Morozevi~ i Gri{~uk po 4,5, Svidler 4 poena. Do kraja turnira ostala su jo{ ~etiri kola.

Anand za korak ispred

50

SPORT

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.

Eurobasket za `ene - Italija

Ko{arka{ice BiH do~ekuju Norve{ku

Hrvatska do`ivjela pravi debakl, ^ehinje uvjerljive
Siguran plasman u naredni krug obezbijedile: ^e{ka, Latvija, Rusija, Belgija i [panija
Drugo kolo Eurobasketa za `ene u Italiji, ve} je donijelo rasplet u grupi A, gdje su se Latvija, pobjedom nad Izraelom (77:73) i ^e{ka, koja je savladala Tursku (86:82), ve} plasirale u narednu fazu takmi~enja. U Grupi B plasman je obezbijedila Belgija koja je Njema~koj nanijela i prvi poraz (63:51), a Litvanke su protiv Rumunki do{le do prve pobjede (67:50). Doma}a selekcija Italije, nakon nesretnog poraza od Rusije u prvom kolu, do{la je do trijumfa u duelu sa Gr~kom (65:55), a KatReprezentaciji Hrvatske, koja se takmi~i u grupi D, nije pomogla ni Petra [tampalija (~etvrti strijelac dosada{nje faze takmi~enja sa prosjekom od 20 poena po utakmici), pa su nakon poraza od Srbije, sino} pora`eni i od sna`ne Bjelorusije sa 92:66. Ovim zaslu`enim porazom (imale su 33 izgubljene lop te) one su se vje ro va tno oprostile od daljnjeg takmi~enja na EP. Sli~na sudbina o~ekuje i Srbiju, u ~ijem stru~nom {tabu radi i Sla|an Ivi}, pro{losezonski treAmra Mehmedi}

Pobjedom ozvani~iti povratak u A diviziju
U sastavu, zbog porodi~ne tragedije, ne}e biti samo Biljane Savi}
prvom susretu pokazale da imaju karakter i smatram da smo na najboljem putu da se vratimo u elitnu diviziju. [to se ti~e sastava ekipe za ve~era{nju utakmicu, na raspolaganju nam ponovo ne}e biti Biljana Savi} zbog te{ke porodi~ne tragedije kada joj je u saobra}ajnoj nesre}i poginuo brat. Mirela Be{i} povrijedila je zglob na treningu, ali }e najvjerovatnije biti u kombinacijama za sastav. Na kraju bih pozvao i na@enska ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine igra ve~eras u Vogo{}i revan{-susret bara`a za plasman u A diviziju evropske ko{arke sa selekcijom Norve{ke u kojem }e poku{ati odbraniti ~etiri poena prednosti koje su izabranice selektora Zorana Mike{a uspjele ostvariti u prvom duelu u Norve{koj (pobjeda BiH 65:61). "O~ekujemo novu pobjedu i plasman u A diviziju evropske `enske ko{arke. Djevojke su ve} u {e navija~e da nam pomognu u povratku u A diviziju evropske ko{arke", kazao je Zoran Mike{, selektor bh. nacionalnog tima. Susret izme|u BiH i Norve{ke igra se ve~eras, sa po~etkom u 19.30 sati u dvorani "Amel Be~kovi}" u Vogo{}i. U drugom susretu bara`a, u istom terminu, igraju Holandija i Velika Britanija. Prvi susret Britanke su dobile sa uvjerljivih 68:32.
M. D.

Hrvatske igra~ice nisu se oporavile od poraza protiv Srbije

hrin Ress sa 16 poena je predvodila pobjednice. Jedne od favoritkinja za osvajanje turnira, Ruskinje, opet su slavile i to protiv Francuske sa 63:59.

ner sarajevskog @eljezni~ara, ukoliko u posljednjem kolu ne uspije do}i do pobjede nad Bjelorusijom, a nakon sino}njeg poraza od [panije.

Uo~i "Memorijala Davorin Popovi}"

Rezultati 2. kola: Latvia Izrael 77:73, ^e{ka - Turska 86:62.
1. ^e{ka 2. Latvia 3. Turska 4. Izrael 2/0 2/0 0/2 0/2 4 4 2 2

Grupa A

Rezultati 2. kola: Njema~ka - Belgija 53:61, Litvanija - Rumunija 67:50.
1. Belgija 2. Litvanija 3. Njema~ka 4. Rumunija 2/0 1/1 1/1 0/2 4 3 3 2

Grupa B

Rezultati 2. kola: Gr~ka Italija 55:65, Rusija - Francuska 63:59.
1. Rusija 2. Italija 3. Francuska 4. Rumunija 2/0 1/1 1/1 0/2 4 3 3 2

Grupa C

Rezultati 2. kola: Hrvatska - Bjelorusija 66:92, [panija - Srbija 79:76.
1. [panija 2. Srbija 3. Bjelorusija 4. Hrvatska 2/0 1/1 1/1 0/2 4 3 3 2

Grupa D

@enski ko{arka{ki klub @eljezni~ar i ove }e godine biti organizator "Memorijalnog me|unarodnog turnira Davorin Popovi}", koji }e se 28. i 29. septembra odr`ati u Sarajevu. Uz doma}ina, aktuelne prvakinje BiH, nastup na memorijalu su potvrdile i ko{arka{ice [ibenik Jollya (Hrvatska), Budu}nosti (Crna

Budu}nost i [ibenik Jolly otvaraju turnir
Gora) i Szolnokia (Ma|arska). Sve gostuju}e ekipe }e biti smje{tene u hotelu "Terme" na Ilid`i, a tokom boravka u Sarajevu, delegacije u~esnika turnira }e obi}i spomen obilje`je Davorina Popovi}a. Ovim povodom, danas }e u prostorijama kluba medijima biti prezentovan protokol turni-

ra, a u petak je planirano i odr`avanje zajedni~ke press konferencije. U polufinalnim susretima, koji su na programu u petak, sastaju se: Budu}nost - [ibenik Jolly (17), @eljezni~ar - Szolnoki (19). Utakmica za tre}e mjesto }e se igrati u subotu u 17 sati, dok je finale u 19 sati.

Louis potpisao za [iroki
Corey Louis, ko{arka{ koji igra na poziciji centra, potpisao je dvogodi{nji ugovor sa [irokim Prima pivom. Iako Amerikanac nije tipi~ni visoki centar, [irokobrije`ani su odlu~ili potpisati ugovor s njim jer nemaju puno vremena do po~etka sezone. Zbog toga su na probu doveli jo{ jednog Amerikanca koji bi trebao biti poja~anje na poziciji jedinice, odnosno “backup” Ivanu Tomasu. Rije~ je o 22-godi{njem Mattu Milleru, playmakeru koji je nastupao za univerzitetsku ekipu Lake Superior Statea. Miller (183 cm) }e biti na probi nekoliko dana i ukoliko zadovolji, bit }e tre}i Amerikanac u [irokom.

Startaju odbojka{ke lige
Odbojka{ice Kule Grada~ac i Imzit Dobrinje (16) otvorit }e danas novu sezonu Premijer lige BiH u odbojci. U 1. kolu za odbojka{e, dva susreta se igraju u subotu: Ljubinje – ^apljina (18 sati), Bosna (K) - Br~ko Jedinstvo (19). U ostalim utakmicama se sastaju: Napredak - Kakanj (3.10), Radnik Bijeljina - Drina (3.10), Student - Modri~a Optima (3.10). U `enskoj konkurenciji, pored susreta u Grada~cu, ove sedmice se igraju jo{ dvije utakmice: HE na Drini – Polo (28. septembar - 18 sati), Glasinac – Igman (29. septembar - 16 sati). Preostala dva susreta 1. kola igraju se 3. oktobra: Jedinstvo - Jelovica i Kakanj - Radnik Bijeljina.

Baily na probi u Bosni ASA BHT
U KK Bosnu ASA BHT na probu je stigao ameri~ki ko{arka{ Bryan Bailey. Rije~ je o igra~u koji je posljednje tri sezone nastupao za njema~ki Artland Dragons. Po okon~anju posljednje sezone Baily je izabran u "All-Defensive Team" njema~ke Bundeslige. On je tokom ju~era{njeg dana stigao u Sarajevo i sino} je imao prvi trening sa ekipom.

D A LI ZN ATE

Djeca i imuni sistem
Djeca koja su u ranom djetinjstvu bila izlo`ena mikrobima i alergenima, otpornija su u kasnijem `ivotu. Ispitivanja su pokazala da mali{ani koji nisu imali infekcije u toku prve godine `ivota, imaju upola ve}e izglede da se kod njih razviju alergije. Infekcije izazvane patogenim klicama kojima je dijete izlo`eno u ku}nom okru`enju, oblikuje njegov imuni sistem.

Opasno grickanje noktiju
Ruski nau~nici tvrde da su ljudi koji iz navike grickaju nokte izlo`eni ve}em riziku zaraze. Naime, ono {to tijelo nagomilava u noktima mo`e da dovede do obolijevanja kod osoba koje upra`njavaju ovu ru`nu naviku. Riziku su, kako se tvrdi, naro~ito izlo`ena djeca, koja ~ak mogu da imaju problema s razvojem ukoliko grickaju nokte. Opasnost od zaraze mo`e se, kako navodi pomenuta studija, reducirati konzumiranjem mlijeka i vitamina.

More a ne kapi za nos
Da bi se smanjila upotreba kapi za nos i sprije~ilo navikavanje sluzoko`e na taj lijek, najbolje je nosnu {upljinu isprati slanim rastvorom, tvrde kanadski stru~njaci. Rastvor mo`ete napraviti i sami tako {to }ete jednu ka{i~icu morske soli rastvoriti u litri prokuhane vode.

Limun i plodovi mora
Pasionirani ljubitelji morskih plodova vjeruju da limunov sok, kojim se prelivaju specijaliteti od {koljki i rakova, mo`e da uni{ti sve njihove mikrobe. Nauka je, me|utim, dokazala da limun samo popravlja njihov ukus i da nema dezinfekciono svojstvo. Zbog toga se prilikom pripreme morskih plodova preporu~uje njihovo petnaestominutno kuhanje, koje }e uni{titi sve bakterije.

e.mail: porodica@oslobodjenje.ba

2

PORODICA

26. 9. 2007.

Psihi~ki poreme}aji zbog silikona
Nizozemski nau~nici su na uzorku vi{e od 3.000 `ena, koje imaju silikonske umetke za grudi, otkrili vezu izme|u estetske hirurgije i psihi~kih poreme}aja. Do{li su do saznanja da se kod `ena sa silikonima br`e razvijaju psihi~ki problemi, pa tako ~e{}e dolazi do samoubistava. Prema pisanju britanskog Medical Journala, takve `ene imaju tri puta ve}e suicidne sklonosti.

Recept sedmice
Torta s mljevenim mesom i {ampinjonima
SASTOJCI › pakovanje lisnatog tijesta › 300 g mljevenog mesa › 2 glavice crnog luka › 2 ~e{nja bijelog luka › 150 g {ampinjona › vezica per{una › 150 g struganog sira › ulje › so, biber › umu}eno `umance

Rad uni{tava seksualnu `elju
Ispitivanja engleskog ^arter instituta otkrila su da polovina osoba koja radi vi{e od 48 sati nedjeljno ne pokazuje `elju za ljubavnim odnosima. Ustanovljeno je da je glavni krivac za to hiperprodukcija endorfina koji poma`e da se bolje podnese umor, ali istovremeno ubija seksualnu `elju.

Punomasno mlijeko nije za odrasle
Punomasno mlijeko prijeko je potrebno djeci do pete godine `ivota no za odrasle je bolje da konzumiraju polumasno mlijeko, koje sadr`i tek polovicu masno}a, ali istu koli~inu vitamina i kalcija kao punomasno. Vrlo brzo nakon prelaska na polumasno mlijeko potpuno }ete se naviknuti na njegov okus, a punomasno mlijeko vam ne}e biti tako ukusno kao prije.

PRIPREMA Kratko propr`ite sitno isjeckan crni luk, dodajte mljeveneo meso i pr`ite uz mije{anje dok promijeni boju. Zatim umije{ajte posebno prodinstane gljive sje~ene na listi}e, sve po ukusu za~inite izgnje~enim bijelim lukom, solju i biberom, dodajte strugani sir i isjeckan per{un te skinite s vatre. Lisnato tijesto podijelite na dva dijela. Jedan dio rastanjite i s njim oblo`ite dno i stranice kalupa za pe~enje, drugi dio isijecite u obliku kruga veli~ine kalupa, a od ostatka modlicom pravite zvjezdice ili neke druge oblike. Preko tijesta u kalupu sipajte nadjev od mesa i {ampinjona, a odozgo stavite tijesto u obliku kruga i po vrhu stavite ukrase od tijesta. U sredini kruga odozgo napravite rupu da nadjev mo`e da isparava u toku pe~enja , a zatim cijelu povr{inu prema`ite umu}enim `umancetom. U pe}nici zagrijanoj na 220 stepeni pecite pola sata. 26. 9. 2007.

PORODICA

3

D A LI ZN ATE

P OR OD ICA I N A R KOMA N I JA

Kako prepoznati ovisnika

Da li je moje dijete narkoman?
D
roga je svuda oko nas i nemogu}e je za{tititi mlade da ne do|u u kontakt s drogom ili ovisnicima. Jako se varaju roditelji koji misle da imaju kontrolu u svojim rukama, da su njihova djeca, sustavom zabrana, opomena i nadzora, za{ti}ena od ove po{asti. A kada do|e do pitanja tipa za{to neko svojom voljom uop{te testira neku supstancu o kojoj ne zna ni{ta, a koja ga mo`e iz “prvog puta“ fizi~ki ubiti, za{to neko po~ne da uzima “ne{to“, “za {to” zna da }e ga prvo osiroma{iti, osakatiti i unesre}iti, a na samom kraju i ubiti, mo`da je ve} kasno da se ne{to konkretno poduzme. Jer, statisti~ki podaci govore o minimalnom procentu osoba koje u zadnjim trenucima ipak uvide svoj “kraj“ i osjete nagon za istinskim pre`ivljavanjem. pubertetom ili jednostavno dje~ijim bubicama. Kad roditelji napokon to shvate, problem je ve} uznapredovao. Promjene koje se javljaju kod djeteta koje eksperimenti{e s drogama (narkofilija) i zloupotrebljava drogu (narkomanija) mogu se uslovno podijeliti u tri kategorije: promjene pona{anja, socijalne smetnje i tjelesne promjene. Promjene pona{anja su ~esto prvi znak da se ne{to negativno de{ava: popu{tanje u u~enju, neobja{njiva zaka{njenja ku}i ili u {kolu, izostajanje s ~asova, promjena dru{tva i prijatelja, mijenjanje planova u zadnji ~as, u~estalo tra`enje da se preno}i kod druga, neobja{njivi gubici li~nih stvari, nestajanje novca i stvari iz ku}e, tra`enje novca za nove knjige i {kolske tro{kove, periodi bezrazlo`nog veselja i periodi povla~enja u sebe i izolacije, odbijanje poslu{nosti, svadljivost. Socijalni poreme}aji se o~ituju kada je konzumiranje droge toliko odmaklo da je

Roditelj je obi~no posljednja osoba koja sazna da mu dijete konzumira droge, jer se ne `eli suo~iti sa stvarno{}u · Kao {to ste im pomogli da naprave prve korake, budite uz svoju djecu i dalje da bi nau~ili kora~ati u ispravnom smjeru

PRVE PROMJENE KOD DJETETA
Vrlo ~esto sitni, neupadljivi znaci nagovje{tavaju da se s djetetom ne{to de{ava, a na njih se ne obra}a pa`nja jer se sve pravda

ve} nastupila navika ili ~ak ovisnost, a o~ituju se kao: potpuno zanemarivanje {kole i {kolskih obaveza (vi{ednevni izostanci iz {kole i lo{e ocjene), kra|a novca i stvari iz ku}e, kao i sa svih mjesta koja su dostupna. Zbog kra|a, na kraju se dolazi u sukob sa zakonom, odlasci od ku}e i skitanja, te na koncu odavanje prostituciji, te{kim kra|ama i dilanju droge kao na~inima za pribavljanje sredstava. Na kraju je upadljiva tjelesna zapu{tenost - apsolutno zanemarivanje li~ne higijene, kao i izgleda, odje}e i okoline u kojoj `ivi. Tjelesne promjene su postupne i dugo vremena se mogu povezivati s bezazlenim uzrocima: omamljenost - pospanost zbog kasnog gledanja televizije, podo~njaci - kao posljedica dugotrajnog u~enja, gubitak apetita, proljevi i povra}anje kao posljedica trovanja hranom.

NA [TA TREBA OBRATITI PA@NJU
Roditelji bi trebali obratiti pa`nju na: su`ene ili pro{irene zjenice, duboke tamne podo~njake, sasu{ene i ispucale usne, bijel, izbrazdan jezik, sporost i nesigurnost u govoru, bezrazlo`nu depresiju i bezrazlo`nu prenagla{enu veselost, poreme}aje sna, uporne proljeve i povra}anja i gubitak apetita, tragove uboda igle na nogama i rukama, krvne podlive i poja~ane crte vena na rukama i nogama oko ta~aka uboda. Na kraju je izra`eno mr{avljenje i op}enito tjelesno propadanje.

26. 9. 2007.

PORODICA

5

P O R OD I CA I N ARKO MA N IJ A
Rije~ stru~njaka
Prim. dr. Hajrudin Hase~i}, {ef Odjeljenja za narkomaniju Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije KS-a

Karakteristike opasnih stimulansa
XTC (Ekstazi) Konzumiranje i malih koli~ina mo`e da stvori ovisnost. Znaci konzumiranja su: “povi{eno“ raspolo`enje, komunikativnost, glasan govor, {iroke zjenice, `e|, psiholo{ko iskrivljavanje slike. Heroin Ve} pri prvom uzimanju stvara ovisnost. Mo`e da dovede do prestanka disanja i rada srca i do nastanka depresije. Znaci konzumiranja su: uske zjenice, spu{teni kapci, vodnjikave o~i, pospanost, nezainteresovanost za okolinu, tragovi uboda igle ~esto sa krvnim podlivima i krvavim tragovima na rukavima. Ha{i{ Ometa logi~ki na~in razmi{ljanja, sastojak THC-a se zadr`ava do ~etiri nedjelje u organizmu. Znaci konzumiranja su: crveni jastu~i}i ispod o~iju, pro{irene zjenice, spu{teni kapci, zakrvavljene o~i, promijenjeno pona{anje - bezrazlo`no smijuckanje, lo{a koordinacija pokreta, {to ~esto dovodi do povre|ivanja. Amfetamini - Spid Konzument brzo postaje ovisnik, a du`a upotreba mo`e da dovede do mnogobrojnih o{te}enja u organizmu Znaci konzumiranja su: obilno znojenje, neugodan miris, drhtanje ruku, su{enje usta, eufori~nost, nesanica, razdra`ljivost, ekscesi vezani za seksualno pona{anje, gubitak apetita i fizi~ko propadanje, halucinacije... Ljepila, rastvara~i, aerosoli Postoji realna opasnost od gu{enja plasti~nim vre}icama, jer da bi se postigla ve}a koncentracija para, unutra{njost vre}ice premazuje se ljepilom i smolom, navla~i se na lice i udi{e, a u panici mo`e do}i do gu{enja. Znaci konzumiranja su: pospanost, prazan pogled, nasilni~ko pona{anje, smjenjivanje raspolo`enja od euforije do haluciniranja. Usljed dugotrajnog uzimanja pojavljuju se tjelesna o{te}enja: ispucana i upaljena ko`a nosa i oko usana, upaljena sluznica nosa, konjuktivitis, upaljeni o~ni kapci, hroni~na upala disajnih puteva... LSD Izaziva iznenadni gubitak kontrole nad pona{anjem. Opasan po `ivot! Znaci konzumiranja su: nepovezan govor, nagla izmjena raspolo`enja (smijeh — pla~), bijeg od ljudi, nesnala`enje u vremenu i prostoru. Kokain Mo`e da prouzrokuje ludilo i anksioznot, gubitak kilograma i prestanak rada srca. Znaci konzumiranja su: veoma pro{irene zjenice, hiperaktivnost do iscrpljivanja zbog nedostatka osje}aja zamora, crvena sluznica nosa, ostaci bijelog praha na nosnicama i bradi.

Roditelji, zapitajte se koliko poznajete svoje dijete
Prim. Dr. Hajrudin Hase~i}, na osnovu dugogodi{njeg lije~ni~kog iskustva u radu s ovisnicima, govori o tome kako sprije~iti najgore
“Drogu, kod nas, najvi{e koriste mladi u dobi izme|u 13 i 25 godina `ivota, a terapijama odvikavanja se obi~no podvrgavaju u periodu od 20 do 30 godina. Uzimaju je iz znati`elje, dosade, poti{tenosti, `elje za avanturom, te slabosti da odbiju ponu|enu drogu kao i nedostatka ~vr{}e veze s obitelji. Naju~estalije droge na na{em ilegalnom tr`i{tu su proizvodi indijske konoplje marihuana, ha{i{ i ha{i{ovo ulje”, ka`e dr. Hase~i}. “Svaka je droga opasna jer svojim djelovanjem smanjuje sposobnost za rad i koncentraciju, pojavljuju se privi|enja, sklonost ka samoubistvu te se aktivira pojava skrivenih du{evnih bolesti. Nakon du`eg uzimanja ovih droga javlja se potreba za ’te`im’ drogama kao {to su kokain, heroin i morfij. One jo{ razornije djeluju na psihofizi~ko stanje korisnika, uzimaju se naj~e{}e injekcijama, pa izazivaju AIDS, `uticu, trovanje krvi i sli~no. Roditelji i odgajatelji ne smiju misliti da je narkomanija pojava koja ih se ne ti~e, da je nema ili da je ona problem drugih. Nijedna obitelj nije po{te|ena mogu}nosti da jednoga dana u|e u taj krug. Odgoj nije svemo}an, ali mu je mo} velika. Prvo pitanje koje sebi roditelji trebaju postaviti je: KOLIKO POZNAJEM SVOJE DIJETE, a potom napraviti jedan mali test u kojem se trebaju preispitati: · Poznajete li njegove {kolske i ostale prijatelje? · Poznajete li mjesta na koja ide u slobodno vrijeme? · Znate li kako provodi vrijeme van {kole? · Pratite li redovno djetetov napredak u {koli — ocjene i druge aktivnosti vezane za {kolu? · Poznajete li muziku, filmove i literaturu koju va{e dijete voli? · Da li vam se va{e dijete povjerava i usvaja li va{ stav po pitanjima svojih dilema? · Da li vam je poznat stav va{eg djeteta o konzumiranju duhana, alkohola, droge? · Da li bi vam va{e dijete priznalo da je probalo drogu? · Mislite li da vas va{e dijete po{tuje i usvaja va{e mi{ljenje? · Jeste li sigurni da bi va{e dijete od vas potra`ilo savjet i pomo} ako ima problema? · Znate li kako va{e dijete tro{i svoj d`eparac, da li tra`ite obja{njenje za porijeklo stvari koje ono ima, a vi mu niste dali novac za njih? · Znate li da li je va{e dijete zadovoljno svojim `ivotom i stanjem u porodici, te prima li ljubavi onoliko koliko mu treba? Mo`e se postaviti mnogo pitanja, a ako na ova koja su postavljena u 80 posto slu~ajeva odgovorite potvrdno, mo`e se re}i da poznajete va{e dijete i da ga „pratite“ u razvoju”, zaklju~uje dr. Hase~I}.

6

PORODICA

26. 9. 2007.

P OR OD ICA I N A R KOMA N I JA
Biv{a narkomanka, B. L. iz Sarajeva:

Nedostajalo mi je roditeljske ljubavi

D

vadesetpetogodi{nja B. L. iz Sarajeva, dijete uglednih roditelja, u pakleni svijet droga je zakora~ila u vrijeme rane adolescencije, kao 14-godi{njakinja. “Po~ela sam u osnovnoj {koli: s nekoliko prijateljica uzimala sam travu. Tokom srednje {kole sam nastavila s uzimanjem tabletica, i na kraju zavr{ila na heroinu, kojeg sam najprije u{mrkavala, a onda ga i ubrizgavala u vene. Za{to sam po~ela, ni sama ne znam… Mislim da je razlog nesre|eni odnosi u obitelji u kojoj sam rasla. Roditelji su intelektualci, karijeristi, uspje{ni ljudi. Kada sam imala tri godine, oni su se razveli. Ja sam ostala kod mame, a najvi{e vremena provodila sam s bakom koja me je ~uvala. Puberteta se sje}am kao perioda u kojem sam osje}ala neku tjeskobu, mo`da i kompleks zbog razorene obitelji. ^esto sam znala odlaziti kod svoje tetke u ~ijoj je ku}i vladala prava porodi~na harmonija. Mama, tata i djeca. Ja to nikada nisam do`ivjela, pa ~ak ni vidjela, osim na filmovima. Tra`ila sam utjehu u dru{tvu i izlascima. Mo`da je na sve utjecao i moj odnos s majkom, jer uvijek nam je, unato~ ~injenice da je sve uredu, ne{to nedostajalo. Imala sam oko pet, mo`da {est godina kada sam jednom prilikom ~ula svoju majku kako iz-

govara sljede}u re~enicu: “Da je bogdo nisam nikada ni rodila.” Ta re~enica me je dugo progonila. Osje}ala sam se suvi{nom i nevoljenom. Mama je uvijek bila okupirana poslovnim obavezama. Kada bih joj govorila o svojim problemima, kao da je gledala kroz mene“, pri~a mlada Sarajka koja je nakon deset godina drogiranja odlu~ila spas prona}i u sarajevskom Zavodu za lije~enje od alkoholizma i drugih toksikomanija, koji se nalazi u krugu

Dotakla sam dno i nakon svega ne mogu {utjeti. @elim da se moj glas ~uje
sarajevske bolnice Ko{evo, nakon ~ega planira oti}i u jednu od komuna u kojima }e, nada se, prona}i sebe i svoj mir. “Roditelji moraju uvijek budno pratiti svoje dijete. Nije dovoljno samo re}i: "^uvaj se, mo`e ti neko ne{to ubaciti u pi}e." Nema toga! Te{ko da }e vam neko ubaciti besplatno i{ta u pi}e. Obi~no sami izaberemo lo{iji put, na|emo nekoga ko nas ’voli’. U svakom dru{tvu se na|u oni stariji koji nas educiraju kako se koristi koja droga, te kako

}emo se osje}ati nakon {to je probamo. U tim starijim iz raje vidimo svoje ’prave prijatelje’. S njihovim savjetima ispunimo prazninu u srcu koju je trebala popuniti maj~inska topla rije~, pa mo`da i kritika. Problem je u glavama tinejd`era koji iskoriste samo jedan trenutak roditeljske nepa`nje i otisnu se u propast”, ka`e s gor~inom na{a sagovornica i za kraj poru~uje: “Do`ivjela sam ovo {to jesam, preda mnom je borba i te{ka bitka u kojoj }u, nadam se, pobijediti. Dotakla sam dno i nakon svega ne mogu {utjeti. @elim da se moj glas ~uje. @elim da poru~im roditeljima da vole svoju djecu, da im pru`e svu pa`nju koju zaslu`uju, da ih saslu{aju i na svaki problem odmah reagiraju, jer druge prilike mo`de ne}e ni imati. Ljubav ne zna~i da im se pru`i sve {to po`ele. Ljubav je da ih budno pratite, i u dobru i u zlu. Ljubav je da se borite sa njihovim pubertetskim mu{icama, koje su druga~ije od onih iz njihovog vremena. Volite svoju djecu! Vi ste im dali `ivot, nastojte ih odr`ati u tom `ivotu.”
Sandra BANJAC FOTO: Izet JAHOVI]

26. 9. 2007.

PORODICA

7

VA [A ORDIN ACIJA

Svaki bol u ki~mi je upozoravaju}i
Ki~meni stub je nosilac cijelog organizma i zato je o njemu nu`no brinuti od najranijeg djetinjstva · Posebna va`nost ki~menog stuba je u tome {to je u njemu smje{tena ki~mena mo`dina, dio centralnog nervnog sistema, sa korjenovima nerava koji animiraju rad tjelesne muskulature · Fizikalna terapija daje bolje rezultate od bilo kakvih lijekova, koji se danas naveliko reklamiraju

O

boljenja ki~menog stuba veoma su ~esta. Ona su jedan od naj~e{}ih uzroka izostajanja s posla. Danas veoma te{ko mo`emo na}i ~ovjeka u svakodnevnoj `ivotnoj aktivnosti, prosje~ne starosti od oko 40 godina, koji nije osjetio neki problem vezan za ki~mu. Bolesti ki~me podjednako napadaju mu{karce i `ene, stare i mlade, ~ak i malu djecu i, ako se na vrijeme ne lije~e, mogu imati te{ke posljedice, kao {to su paraliza i nepokretnost. Ki~ma je ~esto i sama meta malignih oboljenja, na njoj ~esto metastaziraju tumori koji se primarno nalaze u drugim organima. Ki~meni stub je veoma kompleksan organ, on regulira kompletnu posturu organizma“, ka`e dr. Samiha Hod`i}, direktorica medicinskog sektora Reumala, s kojom smo ovih dana razgovarali u Fojnici. Kakva je uloga ki~menog stuba u na{em organizmu? “Ki~meni stub je nosilac cijelog organizma. Optere}en je svaki njegov segment, svaki pr{ljen, pogotovo oni koji idu ni`e prema karlici, pa do zadnjih pr{ljenova koji prenose te`inu ki~menog stuba i te`inu trupa na donje ekstremitete. Svaki pr{ljen pojedina~no, veoma male povr{ine, trpi veliko optere}enje koje mo`e da dovede do velikih problema ukoliko je trajno ili ukoliko se ~e{}e ponavlja. Vrlo je va`no naglasiti da ki~meni stub, osim svog ko{tanog dijela, samih pr{ljenova, u svojoj strukturi ima nekoliko vrsta tkiva. Izme|u dva pr{ljena, postoje hrskavi~no-vezivne plo~ice, koje spajaju pojedine pr{ljenove izme|u sebe, i istovremeno imaju va`nu ulogu u prenosu optere}enja s pr{ljena na pr{ljen.

NA [TA SE @ALE PACIJENTI
Pr{ljenovi su spojeni kratkim, sna`nim mi{i}ima koji pojedine pr{ljenove, pa i cijele grupe pr{ljenova povezuju, pa je cijelom svojom du`inom ki~meni stub obavijen korzetom mi{i}a i sna`nih ligamenata. Posebna va`nost ki~menog stuba jeste u tome {to on u svojoj ko{tanoj strukturi krije jedan kanal u kome je smje{tena ki~mena mo`dina. Dio centralnog nervnog sistema fakti~ki se nalazi unutar ki~menog stuba. A cijelom du`inom ki~menog stuba, iz njega, kroz posebne otvore koji su tome namijenjeni, izlaze korjenovi nerava za cijeli periferni nervni sistem. To su oni nervi koji animiraju rad tjelesne muskulature. Ono {to pogodi ki~meni stub, u bilo kom njegovom segmentu, prvenstveno mislim na oboljenja intervertebralnog diskusa (me|upr{ljenske spojnice), ali i neka druga oboljenja, a posebno traume, mo`e da uti~e na oboljenja centralnog i perifernog nervnog sistema.”

Ki~ma je mjera na{e starosti: dr. Samiha Hod`i}

Kako se bolesti ki~me naj~e{}e manifestuju? “Ljudi se svakodnevno `ale na jedne te iste tegobe - stegnut im je vrat, ne mogu da okrenu glavu, boli ih rame, trnu im ruke ili noge. Kod degenerativnog reumatizma bolest se razvija godinama. Nastaju tzv. spondiloze, kakve su artroze u koljenima, jer odre|ene strukture ki~me gube na svojoj elasti~nosti, tako da se na nekim mjestima stvaraju ogoljena mjesta na kostima, stvaraju se ko{tani {iljci na ki~menim pr{ljenovima koji blokiraju ili reduciraju njenu gibljivost, pa pritiskaju}i korjenove `ivaca za ekstremitete i trup mogu izazvati velike komplikacije. Spondiloza je bolest koja se javlja postupno i manje-vi{e je u vezi sa na~inom `ivota. Spondiloza uvijek ide sa lo{im dr`anjem ki~me i njenim neadekvatnim optere}enjem, i s godinama napreduje do-

8

PORODICA

26. 9. 2007.

Dr. Samiha Hod`i}, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije
vode}i do trajnih funkcionalnih nesposobnosti. U narodu je poznata bolest pod nazivom i{ijas, kao posljedica diskushernije, `elatinozne mase koja kroz puknute otvore sna`nog omota~a intervertebralnog diskusa izlazi van diskusa. Ukoliko taj otvor ide prema stomaku, pacijent ne}e osje}ati ni{ta. Bol se javlja onda kada ta hernija dira korjenove nerava ili ki~menu mo`dinu. Bolovi su veoma jaki, pa je svaki pokret, ili odre|eni pokret, nemogu} bez probadaju}eg, u`asno jakog sijevaju}eg bola koji mo`e da se {iri, zavisno u kom je dijelu ki~me. Ako je u vratu, {iri se u ruke i ramena, ako je u grudnom ko{u mo`e ~ak da izazove i infarkt. Ako je bol u lumbalnom, le|nom dijelu ki~me, onda nastaju reperkusije u nogama. Svaki i najmanji simptom bolesti ki~me je upozoravaju}i.”
dr. Hod`i} s pacijentom

UZROCI OBOLJENJA KI^ME
[ta uzrokuje ki~mena oboljenja? “Danas `ivimo tako da veoma malo mislimo o svom zdravlju, pa i o ki~mi. Na{ dan po~inje stresno - naglim bu|enjem, brzim ustajanjem, vo`njom do radnog mjesta, bilo automobilom ili gradskim prevozom. A kad do|emo na posao, mnoge ~eka rad u sjede}em polo`aju, obi~no za ra~unarom. A sjedenje je prisilni polo`aj za ki~mu. A kad s posla do|ete ku}i, te{ko da imate vremena da se odmorite, pa onda uradite neke vje`be i na kraju jednu finu {etnju. Stalno smo u `urbi, u nekom naporu, a kad obolimo, onda izostajemo s posla i lije~imo se, ali je pitanje da li je vi{e uop{te mogu}e napraviti korekciju i dovesti organizam u stanje prije oboljenja.” S te ta~ke gledi{ta, postoji li razlika izme|u fizi~kog i intelektualnog rada? “Obi~no se misli da probleme s ki~mom imaju uglavnom ljudi koji se bave te{kim fizi~kim poslovima. Oni koji rade takve poslove, prije ili kasnije steknu o{te}enja na ki~mi i puno br`e stare. U tu grupu spadaju i voza~i, ne moraju ~ak biti profesionalni voza~i. Ki~ma je mjera na{e starosti. Kad pogledate rentgen ~ovjeka od 50 ili 60 godina, govorim iz svoje klini~ke prakse, mo`ete sa sigurno{}u ocijeniti kakav je taj ~ovjek imao posao. Prepozna}ete ki~mu fizi~kog radnika, prepozna}ete ki~mu ~ovjeka koji je radni vijek proveo sjede}i, ili vrat ~ovjeka koji je nagnut radio za stolom. Te se promjene akumuliraju cijeli `ivot i, naravno, ostavljaju trag na strukturama ki~me. Me|utim, to isto va`i i za poslove koji ne spadaju u fizi~ke. Dobar primjer za to su arhitekti koji radni dan provode za stolom za crtanje. I vrlo mala djeca, kao i omladina mogu imati probleme

s ki~mom. Danas djeca, umjesto da se bave sportom i borave na otvorenom prostoru i svje`em zraku, ve}inu slobodnog vremena provode onako kako ne bi trebalo - za ra~unarom. Ta se navika iz djetinjstva prenosi u kasniju dob, u srednju {kolu, potom na studije i na kraju na posao. Danas jako veliki broj djece ima skoliozu ili “bolove rasta“ zato {to ne upra`njavaju pravilnu fizi~ku aktivnost. Na`alost, ~ak i djeca koja treniraju odre|ene sportove veoma ~esto nisu pod kvalitetnim nadzorom ljekara - ortopeda, fizijatra ili fizioterapeuta. Djeca su ~esto izlo`ena te{kim treninzima, koji ostavljaju posljedice ~ak i na kardiovaskularni sistem.”

METODE LIJE^ENJA
Koje su metode lije~enja ki~menih oboljenja? “Pristup lije~enju je razli~it i zavisi o uzroku bolesti. Ako je bolest reumatske prirode, naravno da }ete lije~iti njen primarni, reumatski segment. Terapija putem raznih lijekova, koji se danas uveliko reklamiraju, nije najbolji izbor. Kad je problem u ki~mi tako veliki da izaziva te{ke promjene u nogama - nepokretnost, propadanje muskulature, nemogu}nost izvo|enja odre|enih kretnji u stopalu, natkoljenici ili potkoljenici, ili izostanak kontrole mokrenja - nu`na je operacija. Za bolesti koje nemaju ove indikacije, preporu~ljiva je fizikalna terapija. Fizikalni tretman je du`i put lije~enja, ali rezultat je sigurno najbolji. A {to je naro~ito va`no, pacijenta nau~i da sam sebi bude terapeut. Nedavno sam imala jednu pacijentkinju koja je bila indikovana za operaciju. Rekla sam da }emo poku{ati, ali da mislim da je za operaciju. Nakon fizikalnog tretmana, oti{la je ku}i.” Primje}ujemo veliki broj pacijenata u Reumalu. Na parkirali{tu su i automobili sa oznakama Hrvatske, Austrije, Njema~ke... Ljudi o~ekuju da im se pomogne. Koliko u tome uspijevate? “Gro pacijenata koji u|u u moju ordinaciju, a ovdje sam ve} 21 godinu, imaju neki problem s ki~mom. U~estale i jako te{ke probleme. Sa zadovoljstvom mogu ista}i da ve}ina njih odlazi iz ove ku}e sa veoma pozitivnim iskustvom. Ne samo zato {to su njihova oboljenja sanirana, nego su ovdje stekli spoznaju o svojoj bolesti, o tipu i na~inu vje`bi koje su im potrebne kad se vrate ku}i, kao i o fizi~kim aktivnostima koje }e prilagoditi svom na~inu `ivota. U Reumalu imamo sve {to se danas u svijetu koristi u fizikalnoj medicini. Ovdje imamo i velike mogu}nosti za dijagnostiku ki~menih oboljenja. Kabinet za elektromiografiju omogu}uje nam da utvrdimo pravu dijagnozu. Svako ko ima neki problem s trnjenjem ruku ili nogu, gubitak mi{i}ne mase ili nemogu}nost da u~ini neki pokret - treba da se podvrgne toj dijagnosti~koj proceduri. Elektromiografija ne samo {to }e utvrditi stupanj kompresije nerva u ki~menoj mo`dini, nego }e i mo}i pratiti oporavak pacijenta.
Melika KONJI^ANIN

[ta mo`emo u~initi za sebe?

“O na{oj ki~mi treba voditi ra~una jo{ od najranijeg djetinjstva. Svaka majka bi, dok kupa svoje dijete, morala da obrati pa`nju na to ima li nekih promjena na njegovom ki~menom stubu, zatim da motri na njegov hod, kao i na njegovo pona{anje kad ne{to nosi u rukama. Vrlo je ~est slu~aj da se djeca `ale na bolove u ki~mi. U kasnijoj dobi, kontrola ki~me treba biti {to ~e{}a. Tr~anje, d`ogiranje, razli~iti sportovi - sve je to jako dobro za mlade, zdrave ljude koji mogu da proberu {to god `ele i da to upra`njavaju na doziran na~in, pod kontrolom stru~nog lica. Fizi~ke aktivnosti su jako dobre za ki~mu. Ali kao {to bi trebalo voditi ra~una da se u ishrani uzima svega umjereno, isto tako je i fizi~ka aktivnost za ki~mu ono {to treba biti umjereno. Za to je nu`no konsultovati stru~nu osobu. Ali kad pred sobom imamo oboljelog ~ovjeka, u terapiju mora biti uklju~en fizijatar koji }e na osnovu dijagnoze znati napraviti pravi program vje`bi. Vje`be treba raditi svakodnevno, u dogovoru s ljekarom, ali nikako kad osje}amo bolove, jer to mo`e samo pogor{ati na{e stanje“, nagla{ava dr. Semiha Hod`i}.

26. 9. 2007.

PORODICA

9

PUTOVANJA

TUNIS
Nezaboravni ru~ak pod zemljom
Mini putopis sa Magreba: od koloseuma do futuristi~kih predjela za "Ratove zvijezda" · Ki{a, }ilimi, prave i la`ne kamile

N

Oaza Tamerz

a putovanje za Saharu i jug Tunisa krenuli smo iz Yasmin Hammameta, autobusom malo mla|im od autobusa firme “Krsti} i sin”, sa voza~em kojeg sam prozvao Mi{ko, po{to sam sjedio na kraju busa, a na toj strani amortizer nije bio ba{ najispravniji. Moja su le|a osjetila svaku rupu na putu dugom preko 1.000 km, a stvarno ih ima puno. Put iz Hammameta smo nastavili preko Soussea ka El Jemu, koji nam je bio prva stanica. El Jem je poznat po svome koloseumu koji je tre}i po veli~ini u svijetu, odmah iza onih u Rimu i Veroni. Sagra|en je oko 200-e g. n. e. i slu`io je za borbe gladijatora. Tu se odr`avala neka vrsta kvalifikacija za ligu {ampiona u borbama gladijatora, jer su pobjednici i{li u Rim da se bore.

KAMILE KAO GLAVNA ATRAKCIJA
Put iz El Jema nas je vodio preko Sfaxa i Gabesa za Matmatu, pustinjski predio Tunisa, naseljen isklju~ivo Berberima. Karakteristika ovoga dijela Tunisa su nepregledni nizovi maslinika. Tunis je {esti proizvo|a~ maslina u svijetu, ali se samo bavi njihovim izvozom. Dolazak u Matmatu smo iskoristili za posjetu berberskim ku}ama, koje su ukopane u zemlji. U jednoj od njih smo i ru~ali tradicionalna tuniska jela, brik i kus-kus. George Lucas je ovaj predio koristio za

Planinska oaza Chebika jako sli~i na{oj Ajvatovici

setove pri snimanju “Ratova zvijezda“. Berberi se smatraju prvim stanovnicima sjeverne Afrike, sitni su gra|om i narodne no{nje su im jarkih boja. Iz Matmate put smo nastavili ka oazi Douz i Sahari, gdje smo trebali gledati zalazak sunca, ali smo imali “sre}e“ te nas vrijeme nije poslu`ilo. U Sahari su nas do~ekali ki{a i oblaci, a vjerovatno}a da }ete tamo do`ivjeti obla~no vrijeme ravna je dobitku na lotu. Douz je najve}a oaza u Tunisu, sa oko 8.000 stanovnika. Veli~ine oaza se mjere po broju palminih stabala. Tamo{nje stanovni{tvo bavi se uzgojem datula. Glavna atrakcija u Douzu su kamile. Jedini problem predstavlja lokalno stanovni{tvo, koje se vozi oko vas na mopedima i ~eka da vi si|ete s kamile, te da vam uvale kolu za tri dinara. Ne stigne-

10

PORODICA

26. 9. 2007.

PUTOVANJA
D`amija u Kairouanu je {esta po veli~ini u svijetu

Berberske ku}e u Matmati

Koloseum u El Jemu je tre}i po veli~ini u svijetu

te re}i ne}u, a on ju je ve} otvorio i dao vam je. Vrlo su brzi, jer u jednoj ruci im je fla{a, a u drugoj otvara~. I ja sam “popu{io“ tu foru, te sam morao uzeti kolu i ~ak mu vratiti fla{u koju sam htio baciti, jer me je prevario. Rano ujutro smo krenuli za Tozeur preko Chott El Jerida, najve}e slane pustinje na svijetu, gdje se u`iva u izlasku sunca. U Tozeuru smo se ukrcali u d`ipove i krenuli ka planinskim oazama Chebikhi i Tamerzi. Oaze Chebika i Tamerza se nalaze na samom zapadu Tunisa, nekih 30 km od Al`ira. Chebika je planinska oaza i jako sli~i na{oj Ajvatovici. Ko zna, mo`da je i sam Ajvaz-dedo ovuda hodao prije nego {to je do{ao u Bosnu. Pvobitno selo Chebika ki{a je 70-ih saprala, pa sada stanovnici sela `ive ni`e. U oazi se nalazi raspuknuta stijena kroz koju se prolazi do druge stijene iz koje izvire voda koja napaja oazu, a predanje ka`e da }e se svi oni koji su nevjerni u vezi ili braku, a krenu pro}i kroz usjek, zaglaviti, i stijene }e ga priklije{titi. Nisam vidio da je stijena ikoga priklije{tila. Ja sam i{ao okolo, za svaki slu~aj. U podno`ju ovih stijena se nalazi dosta kafana i suvenirnica, u kojima se prodaje sva{ta, ali najinte-

resantnije su bile la`njak kamile iz Kine, odnosno dvogrbe kamile koje su Kinezi napravili valjda ne znaju}i da u Tunisu obitavaju samo jednogrbe. To je sli~no onome kada su Kinezi poslali u Sarajevo plave {alove FK “Sarajeva“. Ove kamile su jeftinije od jednogrbih.
Osvje`enje pod vrelim tuniskim suncem

SVETI GRAD
Oaza Tamerz je poznata po svojim kaskadama i vodopadima i iz nje smo nastavili put na sjeveroistok zemlje za Kairouan, preko Gafse, rudarskog grada s oko 80.000 stanovnika. Kairouan je poznat po svojoj d`amiji koja je {esta po veli~ini u svijetu, a sam grad se smatra ~etvrtim po redu svetim gradom u muslimana, nakon Meke, Medine i Jeruzalema. Onaj ko posjeti keruansku d`amiju sedam puta u toku ramazana, odnosno obavi namaz, kao da je bio na had`u. Kairouan je, osim po d`amiji, poznat i po proizvodnji }ilima. Ima oko 200 }ilimara, svi }ilimi se rade ru~no i kod ku}a, a izla`u se u specijalizovanim galerijama. Putovanje po Tunisu je zavr{eno… Kre}emo nazad, za Hammamet.
Osman SU[I]

Preko Sfaxa i Gabesa stigli smo u Matmatu

26. 9. 2007.

PORODICA

11

HORTIKULTURA BILJKE KAMENJARA

@ivot buja iz kamena
Perene mo`emo saditi u kamene vrtove i ujesen, mada je prolje}e i rano ljeto najbolje vrijeme za ove radove. U slu~aju da se kamenjara formira na ravnoj povr{ini, mogu se saditi lukovi~aste i gomoljaste vrste: Adonis vernalis, Leucojum vernum, Narcissus sp., Helleborus sp., Primula sp., Galanthus nivalis, Iris sp., Muscari sp., Tulipa sp., Eranthis hyemalis.
Helleborus sp. heleborus

Pi{e: prof. dr. Tatjana Ljuji} - Mijatovi}

Muscari sp. divlji zumbul

Adonis vernalis L. gorocvijet

Eranthis hyemalis ozimnica

Za kamenjare na nagibima mogu se koristiti: Cyclamen persicum, Krokus sp., Tulipa tarda, Iris reticulata.
Cyclamen persicum ciklame Leontopodium alpinum runolist Tulipa tarda divlji tulipan

Sedum spectabile `ednjak

Aubrieta deltoidea aubrijecija

Saxifraga oppositifolia kamenika

Za popunu izme|u kamenja koriste se sljede}e vrste: Leontopodium alpinum, Sedum sp., Sempervivum sp., Silene cucubalus, Gypsophila sp., Saxifraga sp., Sagina subulata, Euphorbia helioscopia.

Na {ljunkovitim zemlji{tima sa prisustvom gline se mogu saditi: Aubrieta deltoidea, Eryngium sp., Sedum sp., Sempervivum sp., Antennaria diocica, Gypsophila sp., Saxifraga sp., Lobularia maritima.
Sempervivum sp. ~uvarku}a

12

PORODICA

26. 9. 2007.

HORTIKULTURA
U kamenim vrtovima tokom jeseni mogu se saditi i gorocvijet, ozimnica, `ednjak, kamenika, divlji tulipan, {umska poto~nica, bergenija
Biljke koje podnose vla`na, humozna zemlji{ta: Arum sp., Hepatica nobilis, Corydalis sp., Spiraea ulmaria, Myosotis sylvatica. Za normalne tipove zemlji{ta: Astilbe sp., Platycodon grandiflorum, Bergenia sp., Acer palmatum, Erigeron, Potentilla sp., Centaurea jacea, Alchemilla sp., Dendranthema x grandiflorum, Chrysanthemum arcticum, Nepeta mussinii, Oenothera biennis, Aster sp., Scabiosa sp. Za pjeskovita zemlji{ta preporu~uju se sljede}e vrste: Aquilegia vulgaris, Cyclamen Persicum, Caryopteris clandonensis, Plumbago sp., Sempervivum tectorum, Artemisia muttelina, Genista tinctoria, Cytisus x kewensis, Sedum sp., Senecio sp., Linaria vulgaris, Coreopsis verticillata, Mahonia aquifolium, Calceolaria Hybriden, Heuchera sp., Arenaria montana, Daphne striata, Myosotis sp.
Aquilegia vulgaris akvilegija Bergenia sp. bergenija

Myosotis sylvatica {umska poto~nica

Od ukrasnog grmlja za sadnju u kamenjare mogu se koristiti: Berberis vulgaris, Cytisus praecox, Cotoneaster dielsianus, Pyracantha coccinea, Daphne striata.
Berberis vulgaris `utika

Abies balsamea ”Hudsonia” obi~na balzamska jela forma hudsonia

Niski ~etinari za male kamene vrtove: Abies balsamea f. hudsonia, Chamaecyparis lawsoniana Minima Glauca, Ch. obtusa Filicoides, Lycopodioides, Pygmaea; Ch. pisifera Aurea Nana, Filifera Aurea, Nana; Crytomeria japonica Vilmoriniana; Juniperus communis Compressa; Picea abies Echiniformis, Gregoryana, Nidiformis; Picea glauca Conica; Picea mariana Doumetii, Nana; Pinus silvestris Wateri; Thuja occidentalis Globosa, Little Gem, Recurva Nana.

Picea abies ”Echiniformis” bijela smr~a forma ”Echinoformis”

Chamaecyparis lawsoniana ”Minima Glauca” lavsonov pa~empres forma ”Minima Glauca”

Picea glauca ”Conica” kupasta plava smr~a

26. 9. 2007.

PORODICA

13

SAVREMENI MADRACI ZA ZDRAV SAN (2)

Udobnost pode{ena daljinskim upravlja~em
Pritiskom na dugme daljinskog mo`ete odabrati jedan od sedam stupnjeva tvrdo}e vazdu{nog madraca · Nekoliko varijanti madraca s pjenom
Pi{e: dipl. ing. arh. Vila Sutovi}, stru~ni saradnik

U

prvom dijelu teme o savremenim madracima i zdravom snu, govorili smo o ulozi i osnovnim zadacima madraca kada je rije~ o zdravom snu i ispravnom le`e}em polo`aju tijela. U ovom broju upoznajemo vas s vrstama savremenih madraca, koji se mogu nabaviti i na na{em tr`i{tu i s njihovim osnovnim karakteristikama. Sve to mo`e vam biti od koristi prilikom odabira pravog madraca. Rije~ je o madracima s pjenom, zra~nim madracima i vodenim madracima, odnosno krevetima. MADRACI S PJENOM se u savremenim sistemima madraca pojavljuju u vi{e varijanti. Tako mo`ete nai}i na oznaku

gulira protok vla`nosti i topline. Proizvodi se bez uticaja {tetnih tvari, antibakterijski je, periv i dezinficiraju}i. Madraci s VISCO pjenom su ustvari madraci od pjene koja je nastala prilikom istra`ivanja materijala za svemirske letjelice. Materijal reaguje na pritisak i toplinu tijela te se prilago|ava tijelu. Susre{}ete se i sa LATEKS madracima. Lateks je prirodan proizvod, dobijen iz mlijeka indijskog kau~ukovca, a karakterizuju ga visoka to~kasta elasti~nost, dobra prozra~nost, antibakterijske osobine i samim time ima izrazita hemijska svojstva. Dodatnom talalay obradom dobiveni Per-

D@EPI^ASTA @I^ANA JEZGRA je sistem gdje se svaki `i~ani cilindar nalazi u pamu~nom jezgru. Takva `i~ana jezgra ima bolju to~kovnu elasti~nost, prozra~nost, ve}u udobnost i ugodnu klimu spavanja. Obloge iz krutih materijala upotrijebljene u takvim madracima samo umanjuju navedene prednosti.

ZRA^NI MADRACI - KREVETI
Savremeni zra~ni madraci- kreveti omogu}avaju iznimno brzu promjenu kvaliteta

EMC (Ergonomie Mit Comfort-ergonomija s udobno{}u), {to ovakvom madracu s hladnom pjenom daje posebnan akcenat na va`nost pra}enja ergonomije, te ih time ubraja u visokopozicionirane proizvode po kvaliteti. Visoka udobnost EMC-a podr`ava i rastere}uje kralje`nicu, a izvrsna opru`na karakteristika garantira ravnomjerno rastere}ivanje pritiska. Zahvaljuju}i strukturi s otvorenim porama, osigurava idealnu prozra~nost le`aja te re-

focell lateks ima okruglu jezgrenu strukturu otvorenih pora, {to omogu}ava najbolju to~kastu elasti~nost i dugu `ivotnu dob. Pored prirodnog lateksa postoji i umjetni lateks dobiven sintetskim putem iz nafte. Mnogi madraci sastoje se od optimalnog omjera prirodnog i umjetnog lateksa, koji omogu}avaju ve}u trajnost i bolju udobnost. Na kvalitetu madraca jo{ uti~u visina te struktura jezgre madraca.

14

PORODICA

26. 9. 2007.

tvrdo}e kreveta, tako da u toku jednog dana mo`ete dobiti vi{e efekata tvrdo}e od najmek{eg do najtvr|eg. Zra~ni madrac - krevet nije fiksiran i posjeduje sedam razli~itih stupnjeva udobnosti. Regulacija se vr{i putem IR daljinskog upravlja~a pritiskom na dugme i nudi mogu}nost odabira jednog od ponu|enih sedam stupnjeva tvrdo}e. Izmjene se mogu vr{iti u samo nekoliko sekundi i prilago|avati po sopstvenoj potrebi.

Ugaone stolice

VODENI MADRACI - KREVETI
Kod najnovijih linija vodenog madraca-kreveta svi sastavni dijelovi su me|usobno uskla|eni. Ovaj madrac pru`a potpunu udobnost spavanja zbog sleep-fresh navlake koja omogu}ava dobru termoregulaciju. Ima povi{enu udobnost le`anja zbog standardne visine vode od 22 centimetra. Izvedba se radi sa u`im okvirom bez nadoplate koja je idealna za ugradnju u standardne krevete, a time se pove}ava i povr{ina spavanja. Vodena jezgra na~injena je od visoko kvalitetne meke vinilne folije, od osnovnih sirovina bez dodatnih regenerata. U skladu sa savremenom tehnologijom je i sam postupak izrade koji omogu}ava visokofrekventne varove na vinilnoj foliji koji su pomaknuti od ruba prema unutra{njosti gdje je mnogo manje gibanje vode i samim time znatno manje optere}enje. Transport vodenih jezgri se provodi u normalnom stanju, a ne vakumirano. Omogu}eno je {est razli~itih stupnjeva umirenja vodenih jezgri, a unutarnja sigurnosna kada napravljena je od istog materijala kao i vodena jezgra.

vrijedni i 10.000 ameri~kih dolara

ANTIKVITETI

gaone stolice su se, kao dio namje{taja, prvi put pojavile oko 1700. godine, kada je bilo popularno da se ku}a popuni svim ~ovjeku poznatim, vrstama namje{taja, a ako to nije bilo dovoljno, trebalo je izmisliti i novu vrstu. Ugaone stolice imaju kvadratno sjedi{te okrenuto za 45 stepeni. Po{to su predvi|ene da stoje u uglu, imaju duple naslone, koji su postavljeni pod uglom od 90 stepeni. Ove stolice nisu jedan od udobnijih dijelova namje{taja, po{to na njima mo`ete da sjedite ra{irenih nogu i sa le|ima izme|u dva naslona, ili sa strane, ramenom okrenuti prema zidu. Ipak, ova vrsta stolica je imala dug `ivot, obi~no se nalazila u hodnicima i salama, sve do kraja vijeka. Ve}ina stilova koji se mogu na}i su obi~no barok ili rokoko, a sjedi{te je obi~no tapacirano ili od konjske dlake. Cijene variraju od 500 za jednostavniji ili o{te}en komad, do 10.000 ameri~kih dolara za izuzetno kvalitetnu stolicu od mahagonija iz 1750. godine, sa dvodijelnim naslonima za ruke. Mogu se prona}i i reprodukcije ugaonih stolica od punog drveta, ru~no rezbarene, za oko 200 ameri~kih dolara. 26. 9. 2007.

U

PORODICA

15

S L AT K I Z A LO G A J I

Kola~i i poslastice

Jabuke u lisnatom tijestu
SASTOJCI

OD JABUKA
Jabuka je veoma zdravo i ljekovito vo}e. Pogodna je i za pripremanje brojnih poslastica. Nudimo vam nekoliko provjerenih recepata

› 1 pakovanje lisnatog tijesta (500 g) › 8 manjih jabuka › 40 g gro`|ica › 2 ka{ike kiselog vrhnja › 2 ka{ike {e}era › 1 ka{ika prezle › malo ruma › {e}er u prahu (za posipanje)
PRIPREMA
Lisnato tijesto tanko razvaljajte i svaki list izre`ite na ~etiri kvadrata. Ogulite i izdubite jabuke. Napunite ih prethodno pripremljenim nadjevom od gro`|ica, vrhnja, {e}era, mrvica i ruma. Jabuke stavite na sredinu kvadrata od tijesta i dobro utisnite rubove tijesta. Posla`ite ih na tepsiju i pecite u pe}nici zagrijanoj na 190 stepeni oko 40 minuta. Kada se ohlade, obu~ene jabuke pospite {e}erom u prahu i poslu`ite.

Punjene jabuke
SASTOJCI

› 4 jabuke › malo ruma › 5 dkg marmelade › nekoliko jezgri oraha › malo putera
PRIPREMA
Jabuke olju{tite, pa`ljivo im izvadite sjemenke i malo ih izdubite. Na pleh namazan puterom stavite jabuke i poprskajte ih rumom. U svaku jabuku stavite ka{i~icu marmelade i polovinu oraha. U prethodno zagrijanoj pe}nici, na oko 200 stepeni, pecite jabuke oko 20 minuta. Jo{ tople pospite prahom ili vanilin {e}erom i poslu`ite.

Engleska poslastica od jabuka
SASTOJCI

[trudla od jabuka
SASTOJCI

Krem od jabuka
SASTOJCI

› 5 jabuka (zlatni deli{es) › 100 g {e}era › 150 g bra{na › 150 g margarina › prezla
PRIPREMA
Jabuke olju{tite i isjeckajte ih na krupnije komadi}e. Vatrostalnu ~iniju podma`ite margarinom i pospite mrvicama, pa po tome pore|ajte komadi}e jabuka. Na dasci zamijesite bra{no, {e}er i ostatak margarina, pa kad se dobije homogena masa stavite je preko jabuka. Pecite u pe}nici na 200 stepeni oko 40 minuta.

› 1 pakovanje lisnatog tijesta › narendana kora od limuna › 5 jabuka › prstohvat susama › cimet › d`em › {e}er
PRIPREMA
Tanko razvucite tijesto. Jabuke olju{tite, o~istite i isijecite na tanke listi}e, pomije{ajte sa susamom i dosta cimeta. Koru prema`ite d`emom, u sredinu stavite pripremljene jabuke, preklopite obe strane, a ivice slijepite. [trudlu prema`ite sirupom od {e}era i vode i pecite u rerni 20-30 minuta na 180 stepeni.

› 6 jabuka › 70 g {e}era › 2 bjelanca

PRIPREMA
Jabuke prethodno ispecite u rerni, pa ih propasirajte. Dodajte jabukama {e}er i snijeg od bjelanaca, te sve dobro mije{ajte toliko dugo dok krem ne postane ~vrst i bijel. Potom ga stavite u ~inijice i ohladite prije slu`enja.

Pe~ene jabuke
SASTOJCI

› jabuke › puter › sok od limuna › prah {e}er › cimet
PRIPREMA
Jabuke operite i zasijecite sa svih strana no`em. Prelijte ih istopljenim puterom, sokom od limuna i popra{ite {e}erom i cimetom. Svaku jabuku uvijte u komad aluminijske folije i pecite s kraja ro{tilja oko 15 minuta. Ovako pripremljene jabuke mogu da se preliju {lagom, sladoledom ili rastopljenom ~okoladom

Kocke od jabuka i oraha
SASTOJCI

PRIPREMA
Sve sastojke dobro izmije{ajte i sipajte u podmazan pleh, te pecite na umjerenoj vatri. Kada je kola~ pe~en, pospite ga sitnim {e}erom i mljevenim orasima. Isijecite na kocke.

› 4-5 kiselih jabuka › 1 {olja ulja › pola {olje {e}era u prahu › {olja i po bra{na › pola paketi}a pra{ka za pecivo › 1 ka{ika mrvica › {olja mljevenih oraha

16

PORODICA

26. 9. 2007.

26. 9. 2007.

PORODICA

17

ZIMNICA
So~ni, miri{ljavi i ukusni paradajz je jedno od najomiljenijih povr}a u na{em podneblju. Lako se priprema i zbog toga ga doma}ice rado kuhaju ili zamrzavaju kako bi ~itave zime porodica u`ivala u ovim zdravim plodovimaovr}u

Sve od paradajza
Pekmez od paradajza
SASTOJCI

Umak od paradajza i paprike
› 1 kg zrelog paradajza › 1 kg svijetlih paprika › 1 glavica luka › 2 ~e{nja bijelog luka › 5 listi}a bosiljka › pola dl ulja › 5-7 dkg soli › sasvim malo {e}era
SASTOJCI PRIPREMA
Paprike ispr`ite, ogulite, o~istite i nare`ite. Dok se hlade, operite i ogulite paradajz, pa ga nare`ite na kocke. Olju{tite luk i bijeli luk, krupno nare`ite pa popr`ite na ulju. Dodajte paradajz i {e}er. Kad se zagrije, umije{ajte paprike i bosiljak, posolite i pobiberite. Pirjajte 15 minuta. Odmah rasporedite u staklenke, zatvorite pa sterilizirajte 15 minuta.

› 5 kg sasvim zrelog paradajza › 5-7 dkg soli › 2 dkg {e}era
PRIPREMA
Dobro operite i o~istite paradajz, nare`ite ga i kuhajte da se napola raspadne. Propasirajte, posolite i mije{aju}i kuhajte da se raspadne. Po `elji mo`ete sa paradajzom ukuhati i nekoliko listi}a bosiljka. Zasladite. Podijelite dobijeni pekmez u tegle, zatvorite i pokrijte jastucima. Ostavite tako 24 sata.

› biber

Kuhani paradajz s ljutim paprikama
SASTOJCI

› 10 kg paradajza › 1 kg babura › 5 feferona › veza celerovog lista › veza per{unovog lista › soli po ukusu
PRIPREMA
Paradajz, babure i feferone operite, o~istite i sameljite. Kuhajte dok se ukuha do dvije tre}ine prvobitne koli~ine. Pred kraj kuhanja posolite po ukusu i dodajte oprano i isjeckano li{}e celera i per{una. Vru} paradajz sipajte u oprane i zagrijane tegle i hermeti~ki zatvorite.

Pire od paradajza
SASTOJCI

PRIPREMA
Zreo paradajz dobro operite, isijecite na komade pa stavite u veliku {erpu zajedno sa crnim i bijelim lukom i za~inima. Posolite i pobiberite pa kuhajte oko 45 minuta. Protisnite kroz sito, pa sok ostavite na stranu. Paradajz propasirajte i vratite na vatru pa kuhajte oko 15 minuta. Napunite tegle i hermeti~ki ih zatvorite. Sterilizirajte ih 20 minuta.

› 6 kg paradajza › 4 ~e{nja bijelog luka › 500 g crnog luka › 25 g soli › biber › per{un › timijan › lorber

18

PORODICA

26. 9. 2007.

Mije{ana salata od zelenog paradajza
SASTOJCI

Zeleni paradajz s lukom
SASTOJCI

› 1 kg zelenog paradajza › 1 kg krastav~i}a (korni{ona) › 2 kg mesnatih paprika › sir}e › so › list lorbera › biber u zrnu
PRIPREMA
Paradajz, paprike i krastavce operite, o~istite, isijecite na kolutove i stavite u dublji sud. U me|uvremenu od soli (tri ka{ike na litar vode), sir}eta (150 g na litar vode), nekoliko zrna bibera i lista lorbera skuhajte presolac, pa dok je vreo prelijte preko pripremljenog povr}a. Sud u kome je pripremljena salata poklopite i ostavite da stoji preko no}i. Sutradan stavljajte salatu u tegle, prelijte presolcem, hermeti~ki zatvorite i stavite na hladno mjesto.

› 1 kg zelenog paradajza › 500 g sitnih glavica luka › 4 dl alkoholnog sir}eta › 3 dl vode › biber u zrnu › sjeme sla~ice › so
PRIPREMA
Male paradajze i luk operite i o~istite, te osu{ite. Paradajz isijecite na kolutove, pa u tegle sla`ite red paradajza, red cijelih glavica luka i povremeno dodajite biber i sla~icu. Prokuhajte mje{avinu sir}eta, vode i soli, pa kada se ohladi sipajte u napunjene tegle. Hermeti~ki zatvorite.

Paradajz u sir}etu
SASTOJCI

› 1 kg paradajza › 4 dl alkoholnog sir}eta › 2 dl vode › 3 karanfili}a › 2 ka{ike {e}era › hren › ruzmarin › lorber
PRIPREMA
^vrste male duguljaste paradajze operite i na vi{e mjesta probodite ~a~kalicom pa {to gu{}e slo`ite u teglu. Prokuhajte mje{avinu sir}eta, vode, {e}era, ruzmarina, lorbera i karanfili}a, pa kada se ohladi, sipajte preko paradajza. Poslije dva dana odlijte te~nost, ponovo je prokuhajte i ohla|enu prelijte preko paradajza. Tegle hermeti~ki zatvorite. Na isti na~in mo`ete konzervirati i zeleni pardajz.

Sok od paradajza
SASTOJCI

Ke~ap od paradajza
SASTOJCI
za

PRIPREMA
Isijecite paradajz i luk. Paradajz olju{tite pa prokuhajte pet minuta. Propasirajte ga pa vratite na vatru i dodajte za~ine i sir}e. Kuhajte na tihoj vatri oko 20 minuta, a ako je potrebno, produ`ite kuhanje dok dobijete krem. Sipajte u tegle i hermeti~ki zatvorite.

› 5 kg zrelog paradaj› 250 g crnog luka › 3 / 4 l vinskog › 500 g {e}era › so, biber › 30 g senfa › malo morskog › tucani karanfili} › {afran, cimet
ora{~i}a sir}eta

› 3 kg paradajza › crni i bijeli luk › per{un › timijan › lorber › karanfili} › so, biber
PRIPREMA
Zreo paradajz dobro operite, isijecite na komade i kuhajte na tihoj vatri, neprestano mije{aju}i. Dodajte crni i bijeli luk, per{un, timijan, lorber, karanfili} pa posolite i pobiberite. Kuhajte jo{ 45 minuta, pa propasirajte. Sok sipajte u fla{e, zapu{ite ih i sterilizirajte oko 20 minuta. ( Od navedenih namirnica dobit }ete litar soka).

26. 9. 2007.

PORODICA

19

Z DR AVA H RAN A

BLITVE
Blitva je bogata vitaminima, naro~ito vitaminom C, ugljenim hidratima, proteinima, celulozom, mineralima i drugim dragocjenim sastojcima. Predla`emo vam nekoliko jela od ovog povr}a koja nisu ni skupa, a ni komplikovana za pripremu

Jela od

Blitva s orasima
SASTOJCI › 600 g blitve › 2 glavice luka › 25 g suhog gro`|a › 3 ka{ike sjeckanih oraha › ka{ika maslinovog ulja › so, biber › 500 g krompira PRIPREMA Operite blitvu i odvojite dr{ke. Isijecite ih sitno i obarite u slanoj vodi (oko pet minuta). Isjeckajte i zeleni dio, dodajte dr{kama i kuhajte jo{ pet minuta a zatim ocijedite. Zagrijte ulje, prodinstajte isjeckani luk, orahe i suho gro`|e, dodajte ocije|enu blitvu, so i biber. Servirajte uz bareni krompir.

^orba od blitve i mladog graha
SASTOJCI › veza blitve › 100 g mladog graha › 100 g suhe bravetine › {oljica ri`e › ulje, so › vegeta › ~a{a kisele pavlake › `umance PRIPREMA Na malo ulja propr`ite isjeckanu bravetinu da bude re{, zatim dodajte opranu i na rezance sje~enu blitvu, ri`u, kratko obaren grah i vegetu, te zalijte vodom. Kuhajte dvadesetak minuta, dok sve omek{a. Skinite s vatre, umije{ajte pavlaku umu}enu sa `umancetom i poslu`ite.

Musaka od blitve
SASTOJCI › 300 g mljevenog mesa › 250 g ri`e › 2 veze blitve › per{unov list › 3 jaja › so, biber › ulje › ~a{a pavlake PRIPREMA Mljeveno meso propr`ite na ulju, pa za~inite biberom i solju. Ri`u obarite, pa je ocijedite i prelijte hladnom vodom. Blitvu i per{un obarite u posoljenoj vodi, ocijedite ih i isijecite na krupne komade. U podmazan sud redajte red mesa, red ri`e i red blitve s per{unom. Tako radite dok ne upotrijebite sav materijal. Umutite jaja i pavlaku i prelijte po musaki. Zapecite u pe}nici.

20

PORODICA

26. 9. 2007.

HRANA I ZDRAVLJE

Ugljikohidratima protiv umora
Ako vam ve} ujutro kad ustanete, iako ste rano legli i dobro se naspavali, ponestaje energije, vrijeme je da obratite pa`nju na prehranu. Hrana koja nam brzo podi`e nivo {e}era u krvi, poput slatkih gaziranih pi}a, brzo je i sni`ava pa smo za~as umorni i bezvoljni i treba nam nova doza energije. Grahorice, zobene pahuljice, integralni hljeb i tjestenina sadr`e dobre ugljikohidrate, vitamine grupe B i magnezij, zadu`ene da se energija koju smo primili hranom osloba|a postepeno, a ne odjednom. Nivo {e}era u krvi tako se sni`ava polako pa nema bojazni da odjednom postanemo bezgrani~no umorni. Umor, razdra`ljivost, lo{a koncentracija i smanjen imunitet mogu biti i klasi~ni simptomi anemije, ~este kod `ena i djece. Pomo}i }e nemasno crveno meso koje sadr`i `eljezo, vitamin B12 i folnu kiselinu. Vitamin B12, potreban za nastanak crvenih krvnih zrnaca, ujedno dobro djeluje na rad `iv~anog sistema. Zobene pahuljice, uz `eljezo i vitamine grupe B, nezamjenjive u nastajanju crvenih krvnih zrnaca i opskrbi tijela kisikom, sadr`e i vitamin B12, koji se ina~e nalazi u hrani `ivotinjskog porijekla, stoga su idealne i za vegetarijance. @eljezo iz mesa organizam dobro apsorbira, za razliku od `eljeza iz `itarica, povr}a i grahorica. Apsorpciju `eljeza iz te vrste hrane mo`emo ubrzati vitaminom C, kojim obiluju svje`e iscije|eni vo}ni sokovi, naro~ito citrusi. Brojna su istra`ivanja pokazala da i betakoreten (sli~no kao vitamin C) pove}ava apsorpciju `eljeza, na primjer iz ri`e, kukuruza i p{enice. Mnogo ga ima u kelju, koji uz to sadr`i i vitamine grupe B (ali ne i vitamine B12) i vitamin C i magnezij, koji poma`u tijelu da {to bolje iskoristi energiju. Pobrinite se i za dovoljno kretanja na svje`em zraku i redovne obroke. Ukoliko umor ne pro|e, mo`e biti popratni simptom neke bolesti, pa se javite lije~niku. 26. 9. 2007.

› 400 g mljevenog mesa › 200 g {ampinjona › 100 g mrkve › glavica crnog luka › ~e{anj bijelog luka › malo putera › 150 g pavlake › vegeta › so, biber › 1 kg blitve

SASTOJCI

Sarmice od blitve
PRIPREMA Mljeveno meso propr`ite na masno}i, dodajte isje~ene {ampinjone i izrendanu mrkvu. Sve to pirjanite oko pet minuta. Kad je gotovo, dodajte ka{iku pavlake i vegete. Dobro oprane listove blitve spustite u klju~alu vodu i ocijedite. Po tri lista stavljajte jedan na drugi, odozgo stavite ka{iku nadjeva i uvijte u sarmu. Sarme redajte u podmazan sud. Umutite pavlaku, prelijte po sarmama, sud poklopite i stavite u pe}nicu da se jelo zape~e.

Blitva mora brzo da se pripremi, da listovi ne bi uvenuli. Trebalo bi je oprati brzo, pod teku}om vodom. Ne ostavljajte je u vodi jer tada gubi ukus i hranjivost. Kad kuhate blitvu, odvojite bijelu dr{ku pa posebno kuhajte dr{ku i list, ili bijeli dio sitno isjeckajte i kuhajte zajedno s listom.

Blitva s paradajzom
SASTOJCI › 1 kg blitve › pola kg paradajza › glavica crnog luka › 2 ~e{nja bijelog luka › ulje › so, biber PRIPREMA Na ulju propr`ite isjeckan crni i bijeli luk. U to dodajte isje~en paradajz, so i biber. Sve to kuhajte na umjerenoj temperaturi dok se zgusne u sos. O~i{}enu i dobro opranu blitvu obarite u posoljenoj vodi, ocijedite je i isijecite. Prohla|enu blitvu prelijte pripremljenim sosom.

PORODICA

21

M OJ HO BI

Nermina Peco

U Holandiji, gdje je neko vrijeme `ivjela, razvila je talenat za slikarstvo • Tehnika kojom radi jedinstvena je na na{im prostorima
umjetnosti, u Holandiji sam upisala i zavr{ila slikarsku {kolu", ka`e Nermina i, dok nam pokazuje svoje prelijepe slike, dodaje kako je najvi{e okupiraju bosanski motivi. "Slikala sam Sebilj, Sahat-kulu... Tako|er i mlin, tespih, a i pejza`i i mrtva priroda su ~esto moja inspiracija." Na pitanje koliko joj treba vremena da uradi jednu sliku, na{a sagovornica ka`e da sve zavisi od raspolo`enja. "Nekada su to dva-tri, a nekada i desetak dana." Tehnika kojom radi Nermina Peco jedinstvena je na na{im prostorima, kao i priprema slikarskog platna.

BOSANSKI MOTIVI iz holandske {kole

S

arajka Nermina Peco aktivno se bavi slikarstvom petnaest godina. Tu se, kako ka`e, prona{la, jer dru`enje s kistom i bojama je potpuno ispunjava. Mada je zavr{ila studij `urnalistike, poziv novinara je ostavila po strani. "Dok ste mladi, ne znate sebe na}i. Tek s godinama otkrivate sklonosti, pa sam ja, naprimjer, dok sam boravila u Italiji, spoznala da imam afiniteta za strane jezike, jer sam za samo pola godine propri~ala italijanski jezik", kazuje Nermina. Nedugo nakon {to je otkrila da ima dara za jezike, na{a sagovornica je odlu~ila da u Holandiji, gdje je neko vrijeme `ivjela, razvije svoj talenat za slikarstvo.

UMJETNI^KE DU[E SLIKARSKA [KOLA
"S obzirom na to da sam od rane mladosti pokazivala sklonost ka likovnoj "Kada pravim sliku otvorenog Kur'ana, ne koristim tehniku odljevak u gipsu. Radim to od kartona i spu`ve, zatim po tome lije-

22

PORODICA

26. 9. 2007.

U R A D I S AM

balonima
S malo novca i malo vje{tine mo`ete, upotrijebiv{i nekoliko raznobojnih balona i {iru plasti~nu ~a{u, dobiti originalnu vazu za cvije}e
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Vaza ukra{ena

Nermina Peco ~esto izla`e svoje radove, a svake subote, u Otvorenoj galeriji u BKC u Sarajevu nudi ih i na prodaju. Svoje slike ra|ene uljem na lesonitu prodaje po cijeni od 10 KM, dok ulja na lanenom platnu ko{taju od 15 do 400 KM.

pim platno i na kraju rukama pi{em Fatihu s prevodom. Tako|er, u ovoj tehnici uradila sam slike s motivima Sarajeva", obja{njava Nermina, te dodaje kako je naro~ito ponosna na tradicionalni bosanski suvenir - zvekir, koji se tako|e nalazi me|u njenim radovima. I Nerminin suprug Ned`ad Peco, koji se dugo godina bavi izradom predmeta od keramike, odnosno izradom stonih lampi s posebno dizajniranim aba`urima je umjetni~ka du{a, kao i sin Adnan, koji je po profesiji dizajner. Jedino je k}erka Elma u drugim vodama - nakon zavr{ene gimnazije upisala je pravni fakultet. No, ko zna, mo`da }e kroz koju godinu, poput svoje majke, otkriti sklonost ka umjetnosti.
Mr. BABI]

Uzmite nekoliko raznobojnih balona, te im prvo odre`ite gornji dio. Zatim ih izre`ite na nekoliko dijelova, te ih zare`ite na nekoliko mjesta. Neke dijelove izre`ite u trakice. Zatim “obucite” plasti~nu ~a{u, kao {to je prikazano na fotografijama. 26. 9. 2007.

PORODICA

23

STAN O VAN JE
Grijanje

Pripremite radijatore i pe}i za zimu
o zime i grijne sezone ima jo{ vremena, me|utim, kako dolaze i ne ba{ topli dani, zimogri`ljivi su ve} po~eli s uklju~ivanjem grijalica. Zato je sada pravo vrijeme da, za po~etak, provjerite da li va{e grijno tijelo (na koji god na~in da se grijete u toku zime) radi, kako biste na vrijeme pozvali majstora ukoliko je to neophodno. Potom bi trebalo i sami da pripremite grijno tijelo - ~i{}enjem. Pra{ina i prljav{tina koji se skupljaju na njima ne samo {to ru`no izgledaju ve} }e, jednom kada po~nete da grijete, sagorijevanjem tro{iti kiseonik u sobi (od ~ega mo`ete dobiti glavobolju), a mogu razviti i neprijatne mirise. Evo kako najefikasnije o~istiti pojedina grijna tijela. RADIJATORI: treba obrisati pra{inu sa svih povr{ina i udubljenja, a zatim radijator temeljno oprati blagim rastvorom deterd`enta i isprati toplom vodom. Mo`e se desiti da na radijatoru postoje mrlje koje se ne mogu ukloniti obi~nim pranjem; njih }ete najlak{e o~istiti trljanjem spu`vom koji ste natopili sokom od limuna ili alkoholnim sir}etom. [ta sa tamnim mrljama koje se stvore na zidu iza radijatora? Uspje{no se otklanjaju trljanjem suhom krpom posutom sodom bikarbonom. TA PE]I: i njih je neophodno obrisati od pra{ine i oprati vodom sa deterd`entom. Obavezno to radite dok je TA pe} isklju~ena iz zida. Ako vam se desi da zakasnite, pa pe} operete kada je grijna sezona ve} po~ela, ne smijete je uklju~iti jo{ sat do sat i po nakon pranja. U suprotnom, mo`e se desiti da mala koli~ina vode prodre i kroz gotovo nevidljivu pukotinu i stigne do grija~a ili malo o{te}enog kabla - i eto mogu}nosti za nesre}u. GRIJALICE: elektri~ne grijalice i infragrijalice, kao i kaloriferi moraju se obrisati od pra{ine, dok je otvorene grija~e neophodno pa`ljivo o~istiti usisiva~em (morate dobro paziti da ne dodirnete `ice i lako lomljive infra{tapove). Kao i svaki elektri~ni aparat, i ove grijalice moraju biti isklju~ene iz struje dok ih ~istite. KALJEVE PE]I: kao i glazirani kamini mogu se prati rastvorom blagog deterd`enta ili magi~nom krpom. Nakon {to se osu{e, mo`ete da ih istrljate mekom vunenom ili flanelskom krpom, zbog sjaja. Ukoliko `elite ljep{i sjaj glazirane pe}i, mo`ete upotrijebiti i neki preparat za njegu namje{taja, ali znatno prije grijne sezone, da bi neprijatan miris tih preparata u potpunosti ispario. KAMINI: pe}i i kamini od neglazirane cigle najbolje se ~iste toplom vodom u koju ste dodali sodu bikarbonu (25 grama sode bikarbone na ~etiri litra vode). Potrebno je svaku ciglu istrljati ~etkom i onda isprati ~istom vodom. Kamini od kamena ~esto imaju mrlje od ~a|i; one se uklanjaju sapunicom od litra tople vode i 100 grama te~nog sapuna. Ukoliko se mrlje od ~a|i te{ko skidaju, u sapunicu dodati pola {oljice amonijaka. Mrlje trljajte ~etkom, a zatim isperite ~istom vodom.

D

Pra{ina i prljav{tina koji se skupljaju na grijalicama i pe}ima ne samo {to ru`no izgledaju ve} }e, jednom kada po~nete da grijete, sagorijevanjem tro{iti kiseonik u sobi, a mogu razviti i neprijatne mirise
26

PORODICA

26. 9. 2007.

DIJETA
Ova dijeta traje dva mjeseca, a ponedjeljak je "klju~ni" dan u njenom provo|enju · Cilj dijete je pro~i{}avanje organizma, gubitak ~etiri do pet kilograma i prelazak na zdrav na~in ishrane

D

ijeta po~inje ponedjeljkom, danom kada se unosi samo 600 kalorija. Sljede}ih dana, do subote, ishrana je kontrolisana, namirnice se pa`ljivo biraju, ali ne moraju da se mjere. Nedjeljom je dozvoljeno jesti sve. I tako dva mjeseca. Glavni cilj je pro~istiti organizam, izgubiti suvi{ne kilograme bez gladovanja, te postepeno se navi}i na zdrav na~in ishrane.

Ponedjeljkom samo
PONEDJELJKOM • Predvi|en je unos svega 600 kalorija. • Navedena je te`ina sirovih, o~i{}enih namirnica. • Dozvoljen za~in je maslinovo ulje i to jedna ka{ika (deset ml), a za za~injavanje jela dozvoljeno je za~insko bilje. • Ujutro, odmah nakon ustajanja treba popiti ~a{u vode sa sokom od pola limuna. U`ina: 1 ~a{a soka od povr}a. Ru~ak: 150 g mije{ane zelene salate i 40 g integralnog hljeba. U`ina: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Ve~era: supa od povr}a bez tjestenine. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. datka {e}era. Ru~ak: 150 g kuhanog graha i 150 g mije{ane zelene salate. U`ina: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Ve~era: 70 g suhog vo}a. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Kalorije: ponedjeljkom se unosi otprilike 600 kalorija, ostalim danima unos kalorija je uobi~ajen. Gubi se: 4 do 5 kilograma. Trajanje: dva mjeseca. Kome se preporu~uje: onima koji `ele da nau~e zdravo da se hrane, pro~iste organizam i postepeno izgube suvi{ne kilograme.

TRE]I PONEDJELJAK PRVI PONEDJELJAK
Doru~ak: 2 nemasna jogurta. U`ina: 1 ~a{a soka od grejpfruta ( bez {e}era). Ru~ak: 150 g mije{ane salate i 120 g kuhanog krompira U`ina: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Ve~era: 200 g svje`eg sezonskog vo}a. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{ikicom meda. Doru~ak: 1 jabuka i 1 kru{ka. U`ina: 1 ~a{a soka od paradajza. Ru~ak: 30 g kuhane ri`e i 150 g kuhanog povr}a. U`ina: {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Ve~era: 250 g mije{anog svje`eg povr}a. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda.

DRUGI PONEDJELJAK
Doru~ak: 1 nemasni jogurt sa 1 jabukom isjeckanom na komadi}e.

^ETVRTI PONEDJELJAK
Doru~ak: 1 nemasni jogurt sa 1/2 banane nasje~ene na komadi}e. U`ina: 1 ~a{a soka od jabuke bez do-

PETI PONEDJELJAK
Doru~ak: 2 nemasna jogurta. U`ina: 1 ~a{a soka od povr}a. Ru~ak : 100 g zelene salate i 40 g integralnog hljeba. U`ina: 1 ~a{a soka od povr}a. Ru~ak: 100 g zelene salate i 40 g integralnog hljeba. U`ina: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Ve~era: 2 dl supe od povr}a i 140 g mrkve kuhane u supi, s dodatkom 1 ka{i~ice narendanog sira. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda.

Najva`nija je organizacija

Ponedjeljak je dan pro~i{}avanja. Tog dana jelovnik je sastavljen prvenstveno od vo}a, povr}a i namirnica biljnog porijekla, te ~ajeva koji podsti~u izlu~ivanje toksina i uspostavljaju ravnote`u tjelesnih funkcija. • Od utorka do subote, iako nije predvi|eno vaganje namirnica, dobro bi bilo izbjegavati slatki{e i salamu. Prednost treba dati ribi, vo}u i povr}u, te integralnim namirnicama. • Nedjelja je “slobodan” dan, dozvoljeno je konzumiranje i namirnica koje se tokom sedmice moraju izbjegavati (naravno, to ne zna~i da treba da pretjerujete).

28

PORODICA

26. 9. 2007.

DIJETA
Mo`e se dogoditi da nakon prvobitnog, zna~ajnog gubitka, i pored provo|enja dijete, tjelesna te`ina stagnira ili tek neznatno pada. • Ukoliko dijeta ipak ne da `eljene rezultate, mo`ete unijeti neke promjene: tokom pet dana jedite namirnice bogate bjelan~evinama (meso, ribu i jaja), tako }ete organizam prisiliti da energiju po~ne da tro{i iz zaliha masnog tkiva. Tih dana pijte vi{e vode nego ina~e, jer varenjem bjelan~evina `ivotinjskog porijekla u tijelu ostaje vi{e toksina i otpadnih materija. • Zastoj u gubitku tjelesne te`ine mo`e biti posljedica neredovne stolice. U tom slu~aju treba podsta}i rad crijeva pove}anim unosom integralnih namirnica, ve}om koli~inom vo}a i povr}a, sirovog ili kuhanog. Osim toga, potrebno je pove}ati tjelesnu aktivnost. Ru~ak: 2 suha integralna keksa s jednom {oljom kafe s malo nemasnog mlijeka. U`ina: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Ve~era: 2 koluta ananasa. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. • Izme|u obroka pijte {to vi{e mo`ete, posebno mineralne, negazirane vode. • Za vrijeme trajanja dijete koristite niskokalori~ne zasla|iva~e. Nakon zavr{etka dijete koristite umjereno med, fruktozu i {e}er. • Nemojte jesti poslije 21 sat. Kalorije koje unesete kasno uve~e tijelo ne}e potro{iti. • Izbjegavajte namirnice kao {to su: {e}er, slatki{i, masline, povr}e konzervirano u ulju, gazirana pi}a, mortadelu, ~ips i

Ako se kilogrami vi{e ne gube

OD UTORKA DO SUBOTE
Iako jelovnik nije ta~no odre|en kao ponedjeljkom, za bolje rezultate potrebno je od utorka do subote pridr`avati se nekih savjeta. Nada-

600 kalorija
[ESTI PONEDJELJAK
Doru~ak: 1 jabuka i 1 kru{ka. U`ina: 1 ~a{a soka od paradajza. Ru~ak: 100 g krompira i 50 g prase kuhane na pari. U`ina: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda. Ve~era: salata od 200 g cikorije i 1 nemasni jogurt. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda.

Prije zapo~injanja svake dijete, obavezno se konsultujte sa svojim ljekarom!
pr`ene krompire, krekere, grisini, fermentirane sireve, pr`enu hranu i grickalice. • Umjereno jedite bijeli hljeb, prera|enu tjesteninu i ri`u, krompir, sireve, umake, pavlaku, svje`e vo}e bogato {e}erom, poput gro`|a i smokava, mahunarke, meso, nemasnu {unku. • Prednost dajte nemasnom mlijeku, nemasnom jogurtu, integralnim `itaricama (suhi keks, tost, ri`a, tjestenina), ribi, jajima, salatama i povr}u poput blitve, {pinata, paradajza, mrkve, krastavaca, celera, bundeve, tikvica, prase, kelja kao i svje`em vo}u u prvom redu agrumima. • Dnevno su dozvoljene 3 ka{ike maslinovog ulja. Ukus hrane obogatite za~inskim biljem, poput per{una, bosiljka, kadulje, origana, papri~ice.

SEDMI PONEDJELJAK
Doru~ak: 1 nemasni jogurt i 1/2 banane (isjeckane na kolutove). U`ina: 1 ~a{a soka od povr}a. Ru~ak: 250 g skuhanog je~ma, za~injenog uljem i ka{i~icom umaka od soje, 100 g tikvica kuhanih na pari. U`ina: 1 {oljica ~aja zasla|ena ka{i~icom meda. Ve~era: 100 g sojinih klica i 2 integralna krekera. Poslije ve~ere: 1 {oljica ~aja zasla|enog ka{i~icom meda.

KAKO ODR@ATI TE@INU
Nakon dva mjeseca dijete ne smije se nastaviti s nekada{njim navikama, nego i dalje treba pa`ljivo birati namirnice. • Cilj ove dijete, osim gubitka kilograma je i promjena na~ina ishrane, tj. usvajanje zdravih navika, sa smanjenim unosom {e}era i masno}e. • Tokom dva mjeseca uravnote`ene ishrane organizam se navikao da svakog dana sagorijeva odre|eni broj kalorija. Ako se nakon prestanka dijete po~ne s nezdravom ishranom, izgubljeni kilogrami }e se brzo vratiti, nakuplja}e se masne naslage i celulit.

OSMI PONEDJELJAK
Doru~ak: 1 nemasni jogurt s ispasiranom jabukom. U`ina: 1 ~a{a soka od jabuke.

mo se da }ete usvojiti zdrav na~in ishrane, ali i da }ete ga se pridr`avati i nakon zavr{etka dijete. • Svaki zalogaj dobro sa`va~ite, neka vam u ustima ostane najmanje 7 do 8 sekundi.

26. 9. 2007.

PORODICA

29

SAVJETI,IDEJE...
Lavanda ima antibakterijska svojstva, a tako|e je prirodni insekticid, te je kao takva odli~no sredstvo za osvje`avanje va{eg rublja i posteljine. Te~nost kojom s vremena na vrijeme mo`ete po{pricati, osim posteljine i rublja i unutra{njost va{ih ormara i plakara, napravite na sljede}i na~in: dodajte 15 kapi esencije lavande u 25 ml ~iste votke, dobro promu}kajte i ostavite da stoji 24 sata. Ovu smjesu uspite u steriliziranu bocu sa raspr{iva~em, u kojoj se nalazi 300 ml destilirane vode.

Zale|ivanje kola~a

Neodoljivi miris lavande
Kako bi obu}a {to du`e trajala i izgledala lijepo, moramo je pravilno odr`avati. CIPELE OD GLATKE KO@E najprije o~istite spu`vom i krpom kako biste uklonili ne~isto}u i ostatke stare kreme. ^etkom od prave dlake nanesite malo kreme za ~i{}enje i ostavite da se upije. Kad se cipele osu{e i{~etkajte ih i izgledat }e kao nove. OBU]A OD JELENSKE KO@E izgledat }e ljep{e kad je i{~etkate. Kupite posebne ~etke za ~i{}enje tog materijala, a mo`ete koristiti i staru ~etkicu za zube. LAKIRANE CIPELE ~istite posebnom kremom ili teku}inom. Kad se krema upije, ula{tite ih ~istom mekom krpom. Kremu ne nanosite ~etkom. Kako bi cipele dugo sa~uvale oblik, upotrebljavajte ka{iku za obuvanje i odgovaraju}e velik stalak.

Malo zale|enih kola~a uvijek }e vam dobro do}i. Ima}ete ih u trenutku kada niste raspolo`eni da ih mijesite. Za razli~ite vrste kola~a postoje i razli~ita pravila za zale|ivanje. • Sitne kola~e slo`ite na metalnu tacnu i stavite u zamrziva~. Kada se zalede, stavite u plasti~nu kutiju i pohranite u zamrziva~u. • Torte i kola~e s kremom izre`ite na komade i postupite isto kao sa sitnim kola~ima. • Ako vam za neku prigodu treba cijela torta, nafilujte je kroz sredinu i zaledite cijelu. Glazuru dodajte na dan slu`enja. • Mo`ete zamrznuti i kremu za tortu. Dovoljno je da je umotate u masni papir i odlo`ite u zamrziva~. Na taj na~in }ete uvijek imati pri ruci doma}u kremu, koja je bolja od kupovne. • Zale|eni kola~i mogu da se odr`e do {est mjeseci. • Odle|uju se na sobnoj temperaturi od 15 do 30 minuta.

KAKO
njegovati OBU]U

30

PORODICA

26. 9. 2007.

POSLASTICE ZVU^NIH IMENA
chwarzwalder torta jedna je od najpoznatijih torti koja poti~e iz istoimene pokrajine u Baden-Württembergu u Njema~koj, poznatoj i po vi{njama te rakiji od vi{anja. Iako originalni recept, jednako kao i njegov autor nisu poznati, smatra se da se specifi~na torta po~ela pe}i potkraj 16. stolje}a. Iako postoje brojni recepti za ovu tortu, koja je neobi~no popularna u ovom kraju pa gotovo nema ugostiteljskog lokala u kojem se ona ne nudi, Scwarzwalder torta pe~e se od tijesta izmije{anog od jaja, {e}era, bra{na, kakaa u prahu i putera. Torta se prere`e na tri dijela, po{kropi rakijom od vi{anja i nadjeva nadjevom od u{e}erenih vi{anja iz rakije, {e}era, limunova soka i tu~enog vrhnja. Torta se izvana cijela premazuje tu~enim vrhnjem i posipa strugotinama ~okolade te garnira ukrasima od tu~enog vrhnja i vi{njama iz rakije. S obzirom na njezine sastojke, niti ne ~udi {to se u ovom kraju, ta~nije u Todtnaubergu, odr`ava festival Schwarzwalder torti od vi{anja na kojem tradicionalno u~estvuje velik broj i profesionalaca i takozvanih hobi slasti~ara koji svojim kreacijama nastoje osvojiti jednu od dviju nagrada `irija za najljep{u i najbolju tortu.

S

SCHWARTZWALD
torta
SASTOJCI

› › › › › › › › › › › › › ›

100 g putera 100 g {e}era 1 vanilin {e}er 100 g {e}era u prahu 4 jaja 70 g mljevenih badema ili oraha 100 g ~okolade u prahu 50 g bra{na 50 g skrobnog bra{na 1 pra{ak za pecivo sok od vi{anja 0,5 l slatke pavlake 750 gr vi{nje iz kompota malo rendane ~okolade za ukras

PRIPREMA
Posebno umutiti ~vrst snijeg od bjelanaca, a u drugoj posudi pjenasto umutiti puter, {e}er i vanilin {e}er pa dodati `umanca, badem ili orahe, ~okoladu u prahu, bra{no i skrobno bra{no sa pra{kom za pecivo. U to lagano umije{ati snijeg od bjelanaca. Kalup za pe~enje dobro namazati i posuti bra{nom pa izliti masu i pe}i 20-30 min na 180 do 200

stepeni na sredini rerne. Pe~eno ohladiti i isje}i na tri kore. Pavlaku dobro umutiti sa 100 g {e}era u prahu. Donju koru poprskati s malo soka od vi{anja, pa staviti dio {laga oko dva cm, a preko {laga staviti vi{nje (dobro ocije|ene). Isto ponoviti i sa drugom korom. Tre}a kora se premazuje samo {lagom kao i cijela torta sa strane. Ukrasiti je vi{njama i rendanom ~okoladom. 26. 9. 2007.

PORODICA

31

62

TV PROGRAM
BHT
06.55 Dobro jutro (BHT vijesti u 07.00 i 08.00) 09.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 09.15 Be Ha Te bebe (r) 09.20 Naslikaj pri~u, animirana serija 09.25 Pravi pas, drama 09.40 Muzi~ki program 10.00 Mi{kovi}i, animirana serija, 2/13 BHT arhiv ... 10.25 Muzi~ki velikani: Giuseppe Verdi 10.55 Od padali{ta do padali{ta, dokumentarni program 11.25 Predanja: Gornji Hasi}i 11.55 Knji`evnost BiH: Vitomir Luki} 12.30 Ljep{i `ivot, igrana serija, 7/145 (r) 13.00 BHT vijesti 13.20 Moja porodica, humoristi~ka serija, 6/20 (r) 13.50 Retrovizor, muzi~ki program 14.10 Princ Vilijam i Princ Hari, dokumentarni program (r) Program za djecu i mlade 15.00 Be Ha Te bebe (r) 15.05 Naslikaj pri~u, animirana serija 15.10 Pravi pas, drama (r) 15.25 Muzi~ki program 15.45 Mi{kovi}i, animirana serija, 2/13 (r) 16.15 Lifestyle, magazin (r) 16.45 Ljep{i `ivot, igrana serija, 8/145 17.15 Euroimpuls, magazin 17.45 BH danas 18.15 Moja porodica, humoristi~ka serija, 7/20 18.45 Be Ha Te bebe 19.00 BHT vijesti Sport Vijesti 19.25 Ko{arka (@), bara` za A diviziju: Bosna i Hercegovina Norve{ka, prijenos 21.00 Kako u Evropu, specijalna emisija 22.00 Vijesti + Tema dana 22.30 Houdini, ameri~ki igrani film 00.15 BHT vijesti

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Ponos, italijanska igrana serija, 54. epizoda (r) 09.00 Za~in `ivota, igrana serija, 104. epizoda (r) 10.00 Vijesti Program za djecu 10.05 Tom i D`eri, crtani film 10.10 P~elica Maja, animirani film, 3. epizoda 10.35 Na{e {kole, 6. emisija 11.00 Tradicionalna medicina u Latinskoj Americi: Kallawaya, Bolivija njema~ka dok. serija, 3. ep. 11.30 Extra `ivot, zabavni program (r) 12.00 Dnevnik u podne 12.15 Monk, igrana serija, 10. ep. 13.05 Pozitiv, magazin (r) 14.00 Operacija Kajman, igrana serija, 1. epizoda (r) 15.00 Vijesti 15.10 Ponos, italijanska igrana serija, 55. epizoda (r) 16.05 D`epobran, potro{a~ki magazin (r) 16.35 Bosanski Kopernik, dokumentarni program 17.00 Federacija danas 17.25 Za~in `ivota, serija, 105. ep. 18.20 Dnevnik, najava 18.21 Extra `ivot, zabavni program (r) 18.43 Pred iftar (u prekidu emisije) 18.53 Hugo Finansijske novosti, stanje na cestama 19.30 Dnevnik 2 19.55 Nogomet, Bundes liga: Nurnberg - Bayer /l/, prijenos 21.55 Behram - begova medresa, dokumentarni program 22.40 Vijesti Finansijske novosti, stanje na cestama 23.00 Dj party, muzi~ko zabavni program 23.30 Ponos, italijanska igrana serija, 55. epizoda 00.30 Mrtva zona, igrana serija, 33. epizoda 01.20 Pozitivna geografija: @ep~e, zabavni program (r) 01.50 Extra `ivot, zab. program

RTRS
06.05 Jutarnji program Smanji brzinu, produ`i `ivot, servisne informacije 09.00 Kuhinjica 09.25 Dokumentarni program (r) 10.00 Vijesti 10.05 [kola ju~e, danas, sutra.... 10.35 P~elica Maja, crtana serija, 80. epizoda 11.00 TV enciklopedija znanja 11.10 Stvoreni za ubijanje, dokumentarna serija, 3/20 12.00 Vijesti 12.15 Stars (r) 12.30 Ed`mont, serija, 6/70 13.00 Gordost, serija, 2/78 14.00 D`ejmi Oliver-Oliverov tvist, kulinarski {ou, 44/52 14.25 Svi vole Rejmonda, serija, 27.epizoda Smanji brzinu, produ`i `ivot, servisne informacije 15.00 Ekologika 15.30 Kuhinjica 16.00 Ed`mont, serija, 7/70 16.30 Srpska danas 17.15 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze Smanji brzinu, produ`i `ivot 17.30 Panorama Isto~nog Sarajeva 18.00 Gordost, serija, 3/78 18.55 Stars, zabavni program 19.10 TV enciklopedija znanja, 56. Finansijske novosti 19.30 Dnevnik Sport 20.05 Lea Parker, serija,1/48 21.05 Gu~a 2007, muzi~ki program 22.05 No limit, muzi~ka emisija 22.30 Info profil + info u `i`i 23.10 Sport 23.15 Finansijske novosti Smanji brzinu, produ`i `ivot, servisne informacije 23.30 Mjesto zlo~ina, Majami 3, serija, 19/24 00.15 Autovizija (r) 00.45 Tu, film 02.15 Dnevnik 02.45 Ekologika 03.15 Srpska danas 04.00 No limit 04.30 Propast svijeta, dokumentarni program 05.20 Muzi~ki program

HAYAT
06.30 Mostar live, jutarnji program 06.45 Ko rano rani, jutarnji program (Vijesti u 7.00, 7.30, 8.00) 08.20 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Denver, posljednji dinosaurus, crtani film 09.30 Fifi i cvijetno dru{tvo, crtani film, 28. epizoda 09.40 Bratz, crtani film, 13. ep. 10.00 @ene s broja 13, igrana serija, 7. epizoda (r) 11.00 Dan uni{tenja, serija, 4. ep. 11.45 Vijesti 12.00 Nevolje s majmunom, igrani film 14.00 Jukebox - sms muzi~ke `elje 15.30 Hayatovci, dje~iji program 16.00 Denver, posljednji dinosaurus, crtani film 16.30 Bratz, crtani film, 13. ep. 16.55 Sport centar 16.56 @ene s broja 13, serija, 8. ep. 17.40 Vremenska prognoza 17.45 Muzi~ki program 18.00 Najava Vijesti u 7 18.01 Ramazanski program 18.43 Vrijeme iftara u Sarajevu 19.00 Vijesti u 7, vrijeme, sport, informativna emisija 19.45 Vitafon 19.54 FDS vic dana srijeda 19.55 Sport-centar 20.00 Ubistvo za milion dolara, igrani film 22.00 Barcelona - Zaragoza, I poluvrijeme 22.50 Vijesti 22.55 Sport-centar 23.00 Barcelona - Zaragoza, II poluvrijeme 00.00 Nip Tuck, igrana serija 01.00 Dan uni{tenja, serija, 4. ep. Reprizni program NTV Hayat 01.10 Ramazanski program (r) 01.52 Vrijeme iftara u St.Louisu, SAD 02.00 Vijesti u 7, vrijeme, sport, informativna emisija 02.45 Q magazin 03.15 TV Liberty 03.45 Jukebox - sms muzi~ke `elje 04.30 Vjerski program 04.57 Po~etak posta u Sarajevu

OBN
06.50 Jagodica Bobica, 2. ep. 07.15 Medvjedi}i dobra srca, 2.ep. 07.35 Kri`i} kru`i} 07.50 Vijesti za djecu 07.55 Memory 08.15 Jagodica Bobica, 3. ep. 07.55 Mala {kola 08.15 Medvjedi}i dobra srca, 3. ep. 08.35 Sveznalice 09.40 Hollywoodske pri~e, 3. ep. zabavni program 10.10 Sanja, talk show 10.50 Uto~i{te, teen sapunica, 34/143 11.55 OBN info 12.10 Nevjerna ljubav, sapunica, 101. ep. 13.05 Sportske ve~eri, humoristi~na serija, 44/45 13.30 Potpuni stranci, humoristi~na serija, 24/28 14.00 Kineska pla`a, dramska serija, 23. ep. 15.30 Uto~i{te, teen sapunica, 35/143 16.15 E: Entertainment, zabavni program 16.55 OBN info 17.00 Sanja, talk show 18.00 Nevjerna ljubav, sapunica, 102. ep. 18.55 OBN info 19.20 !Hej music, muzi~ka emisija 20.00 Na{a mala klinika, humoristi~na serija,1. ep. 21.00 Mijenjam `enu, zabavni program, 9.ep. 22.00 @ivot ili ne{to sli~no, film 23.50 Just for laugh 00.00 Gunshy, film 01.40 Na{a mala klinika, humoristi~na serija, 1.ep. 02.30 Mijenjam `enu, zabavni program, 9. ep. 03.20 E: Entertainment, zabavni program
SPORT MRE@A

SPORT

1925
BHT

Bara` za A diviziju: BiH - Norve{ka
0140
DRAMA Re`ija: Glenn Jordan Uloge: James Garner, NOVA Gina Gershon...
FILM

Ko{arka:

Nevjerni
Glumica (Gina Gershon) je optu`ena za ubistvo mu{karca s kojim je navodno imala aferu i na sudu je brani mladi i naivni odvjetnik (Edward Kerr). Kathleen Turner se pojavljuje u filmu kao voditeljica emisije u kojoj je raskrinkala pravnu prijevaru.

1500

DRAMA Re`ija: Paul Hoen Uloge: Danielle PanaHRT1 baker, Ricky Ullman...
FILM

U potrazi za Davidovim srcem
Darcy Deeton i ne sluti da }e njen petnaesti ro|endan biti zadnji dan `ivota njenog brata Davida. Nastradao je saobra}ajnoj nesre}i. Iako je imao samo {esnaest godina, David je ve} bio upisan kao donor organa. Godinu dana kasnije Darcy se jednako ne mo`e pomiriti s ~injenicom da Davida nema. Neprekidno u glavi ~uje ritam kojemu ne mo`e odrediti uzrok ni podrijetlo, sve dok njen prijatelj Sam ne ka`e da sli~i otkucajima srca. U tom trenutku Darcy shva}a {to `eli u~initi: `eli na}i osobu koja `ivi s Davidovim srcem, nadaju}i se da u toj osobi makar i djelomi~no `ivi David.

[panska Primera liga

Barcelona - Zaragoza

2200

Moja porodica

SERIJA

1815
BHT

Susan smatra da nema dovoljno vremena za ku}ne poslove i odlu~uje unajmiti ku}nu pomo}nicu. Zapo{ljava Marthu koja nije dobra samo u ~i{}enju ku}e ve} i u kuhanju u kojem u`iva cijela porodica. Ali, kada Susan primjeti da je i Ben odu{evljen Marthom, po~inje se bojati da bi Martha mogla postati i vi{e od ku}ne pomo}nice.

TV SA
07.00 10.00 11.00 12.00 12.10 13.00 14.00 14.30 15.00 16.00 16.05 17.00 17.30 18.15 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00 23.30 20.00 01.30 Jutarnji program Vijesti, teme, raporti, gosti Zaljubljene `ene, serija Dan, informativna emisija Ed`mont, igrana serija Kirbi, crtani film, muzi~ki remix Kru`ni tok Kirbi, crtani film Tu smo 776, 776 Vijesti Ed`mont, igrana serija Obavezan smjer @ivot i zdravlje TV enciklopedija znanja Danas, centralna informativna emisija Red po red Ramazanski program Dnevnik FTV Pregled programa Zaljubljene `ene, serija Portret: Nikola Kova~ Dan danas, informativna emisija Odredi{te svemir, dok. program Euronews Glas Amerike Ed`mont, igrana serija Zaljubljene `ene, igrana serija Dan danas (r)

TV ZENICA
14.05 Igrana serija (r) 15.00 Vijesti, stanje na putevima 15.05 TV Liberty (r) 15.35 Igrana serija (r) 16.30 Popodne s vama, revijalni program Stanje na putevima, vremenska prognoza, horoskop 18.00 Dje~iji program 18.30 Ramazanski program 19.00 Zenica danas Stanje na putevima, vremenska prognoza 19.30 Horoskop TV d`uboks 20.00 Non stop music 21.30 Igrana serija Horoskop, stanje na putevima, vremenska prognoza 23.00 Zenica danas (r) Stanje na putevima, vremenska prognoza 23.30 VOA, Glas Amerike 00.00 Popodne s vama (r) 01.30 Satelitski program DW

TV MOSTAR
06.30 Mostar live, jutarnji program 06.45 Ko rano rani, jutarnji program 08.30 Hayatovci 09.00 Denver, posljednji dinosaurus, crtani film 09.30 Fifi i cvjetno dru{tvo 09.40 Bratz, cratni film 10.00 @ena s broja 13, igrana serija 11.00 Dan uni{tenja, igrana serija 12.00 Nevolje s majmunom, igrani film 14.40 SMS 16.00 Denver, posljednji dinosaurs, crtani film 16.30 Bratz, cratni film 16.55 Sport centar 16.56 @ena s broja 13, igrana serija 18.00 Grad 18.30 Ramazanske teme 19.00 Vijesti u 19 19.55 Sport centar 20.00 Ubistvo za milion dolara, film 22.00 Barcelona - Zaragoza, I poluvrijeme 22.50 Vijesti 22.55 Sport centar 23.00 Barcelona - Zaragoza, II poluvrijeme 00.00 Nip Tuck, igrana serija 01.00 Dan uni{tenja, igrana serija

TV TUZLA
07.05 09.00 10.00 10.50 11.00 12.00 12.05 13.00 13.30 14.00 14.05 14.50 15.00 16.00 16.15 17.00 17.45 18.00 19.00 19.30 20.05 20.45 21.00 22.00 22.45 23.00 23.30 23.45 00.25 Ko rano rani... Zaljubljene `ene, serija (r) Nesta{ne godine, serija (r) TV enciklopedija znanja Dje~iji sat Vijesti U slu`bi zdravlja Svijet divljine Glas Amerike Vijesti TV parlament TV enciklopedija znanja Dje~ije popodne Vijesti u 16 Epicentar, info. program Saga o Mekgregregorovima, serijski program TV enciklopedija znanja ^ekaju}i kandilje, ramazanski program Pitalice Dnevnik RTV TK Mu{ki svijet, humoristi~ki program Zaljubljene `ene, serija TV enciklopedija znanja Marfijev zakon, serija Pod suncem St. Tropea, serijski program Tribunal, info. program Liberty TV, info. program Na kraju dana, info. program Odjel za ubistva, serija Glas Amerike

MRE@A PLUS
09.00 Denver, posljednji dinosaurus, crtani film, 28. epizoda 09.30 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film, 28. epizoda 09.40 Bratz, crtani film, 13.ep. 10.00 @ene s broja 13, igrana serija, 7.epizoda 11.00 Dan uni{tenja, igrana serija, 4. epizoda 12.00 Nevolje s majmunom, igrani film 16.00 Denver, posljednji dinosaurus, crtani film, 29. epizoda 16.30 Bratz, crtani film, 13. epizoda 16.55 Sport centar 16.56 @ene s broja 13, igrana serija, 8. epizoda 19.55 Sport centar 20.00 Ubistvo za milion dolara, igrani film 22.00 Barcelona - Zaragoza, I poluvrijeme, sportski program 22.50 Vijesti 22.55 Sport centar 23.00 Barcelona - Zaragoza, II poluvrijeme 23.20 Nip Tuck, igrana serija, 8. epizoda 00.20 Dan uni{tenja, igrana serija, 4. epizoda

Bundes liga

Nurnberg 19 - Bayer /l/, prijenos

SPORT
55

FTV

OSLOBO\ENJE • Srijeda, 26. 9. 2007.
PINK
08.00 Crtani film 08.20 Skrivena kamera 08.25 Citykids 08.35 Sarajevo on line 08.45 Made in Banja Luka 08.50 Sportissimo 09.00 Balkan net 09.50 Vremenska prognoza 10.00 Kuhinja light 10.15 Oluja starsti 11.00 Slomljeno srce 11.55 Vremenska prognoza 12.00 Info top 12.10 Veliki brat, uklju~enje u ku}u 13.10 Opijeni ljubavlju 14.00 Info top 14.10 Mijenjam `enu 15.00 Sarajevo on line 15.15 Made in Banja Luka 15.30 Sportissimo 15.40 Skrivena kamera 15.50 Info top 16.00 Marina, serija 17.00 Opijeni ljubavlju, serija 18.00 Info top 18.15 Vremenska prognoza 18.20 Kuhinja light 18.30 Veliki brat, uklju~enje u ku}u 19.00 Slomljeno srce 20.00 Premijer 20.30 Sve za ljubav 22.00 Veliki brat 23.00 Mre`a vremena, film 01.00 Sarajevo on line 01.10 Made in Banja Luka 01.20 Sportissimo 01.25 Sve za ljubav 03.00 Mre`a vremena, film 05.00 Veliki brat, uklju~enje u ku}u

TV PROGRAM 63
HRT2
07.10 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 07.35 Alf, crtana serija 08.00 @utokljunac 08.55 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija Nulti sat 09.20 Iznad crte [porterica 10.20 Sjednica Hrvatskog sabora, prijenos 13.30 Fotografija u Hrvatskoj 13.40 Nulti sat 14.40 Nove pustolovine medvjedi}a Winnieja Pooha, crtana serija 15.05 Nora fora, igra za djecu 15.35 Vijesti na Drugom + prijevod za gluhe 15.44 Vrijeme 15.45 Hitna slu`ba, serija 16.30 @upanijske panorama 16.55 McLeodove k}eri, serija 17.40 Uzmi ili ostavi, TV igra 18.15 Vijesti na Drugom 18.30 Vrijeme 18.32 Bostonsko pravo, serija 19.15 O.C, serija 20.00 Ve~eras... 20.05 Odmori se, zaslu`io si, serija 20.40 Vijesti na Drugom 20.49 Vrijeme 20.55 Rukomet, LP: Ademar Leon - Croatia osiguranje Zagreb, I poluvrijeme 21.40 Sportske vijesti 21.50 Rukomet, LP: Ademar Leon - Croatia osiguranje Zagreb, 2. poluvrijeme 22.30 Promet danas 22.40 Ciklus filmova Keanua Reevesa: Matrix Revolutions, ameri~ki film 00.45 Ko{arka, EP (@): Hrvatska - [panjolska, snimka

HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska (Vijesti u 7.05, 7.35, 8.35) 09.10 Ljubav u zale|u, TV serija 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme 10.06 Vijesti iz kulture 10.11 Granice 1.. Francuska i [vicarska: Posljednja granica 10.37 Granice 1.. Francuska i Velika Britanija: Dvije obale jednog tjesnaca 11.03 Ekumena: Mediji pre{utjeli ekumenski skup u Sibiu?, religijski kontakt program 11.55 Burzovno izvje{}e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Anin dvostruki `ivot, telenovela 13.15 Oprah show 14.00 Na rubu znanosti: Remote viewing 15.00 U potrazi za Davidovim srcem, ameri~ki film 16.30 Sasvim obi~ni ljudi: Infarkt 17.00 HPB fit 17.05 Hrvatska u`ivo 18.25 Promet danas 18.35 Najslabija karika, kviz 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.55 Ve~eras... 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.12 Piramida 21.25 Luda ku}a, serija 22.05 Vice Vukov: Fragmenti za biografiju, dok. film 22.35 Burzovno izvje{}e 22.40 Otvoreno 23.10 Vijesti 23.17 Poslovne vijesti 23.25 Vijesti iz kulture 23.30 Transfer 00.15 Kulturni info No}ni program 00.20 Bostonsko pravo, serija 01.05 McLeodove k}eri, serija 01.50 Oprah show 02.30 U potrazi za Davidovim srcem, ameri~ki film 03.55 Granice 1.. Francuska i [vicarska: Posljednja granica 04.20 Granice 1.. Francuska i Velika Britanija: Dvije obale jednog tjesnaca
FILM BHT

NOVA
06.00 Skrivena istina, serija 06.50 Nascar utrke, crtana serija 07.40 Pepa pra{~i}, crtana serija 07.50 Traktor Tom, crtana serija 08.10 [aljivi ku}ni video 08.35 Obiteljske veze, crtana serija 09.00 Nova lova, TV igra 11.00 Svi vole Raymonda, serija 12.00 Vijesti 12.20 Cosby show, crtana serija 12.50 Cosby show, serija 13.20 Zauvijek susjedi, serija 14.00 [to mu{karci `ele, igrani film 15.45 Obiteljske veze, serija 16.20 Svi vole Raymonda, serija 16.50 Vijesti 17.05 Svi vole Raymonda, serija 17.35 Cosby show, serija 18.35 Zauvijek susjedi, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.00 Cimmer fraj, serija 20.45 Ve~ernja {kola EU 21.45 Lud, zbunjen, normalan, serija 22.20 Varalica dobrog srca, igrani film 23.55 Vijesti 00.15 Seks i grad, serija 00.45 Will i Grace, serija 01.15 Novac, business magazin 01.40 Nevjerni, igrani film 03.10 JAG, serija
FILM

DISCOVERY
13.45 14.10 15.05 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 22.00 23.00 00.00 01.00 01.55 02.50 03.45 Stvaranje vozila Izazov na otpadu Kako se pravi? Od krpa do bogatstva, SAD Britansko takmi~enje Ameri~ki ~operi Razotkrivanje mitova Prljavi poslovi Mo`e li se to desiti ovde? FBI: Dosje Trauma Ruska revolucija u boji Prljavi poslovi Od krpa do bogatstva, SAD Belina

NATIONAL GEO.
09.00 11.00 12.00 13.00 14.00 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00 00.00 02.00 03.00 Megastrukture Gra|evinski izazovi Istra`ivanje planete Zemlje Legende Gobija Megastrukture Zmijolovci Krokodilske hronike Lov na lovce Nisam to znao [a{ava laboratorija Leopard - foka Razotkrivanje Biblije Avionske nesre}e Megastrukture Avionske nesre}e Razotkrivanje Biblije Avionske nesre}e

SPORT KLUB
13.00 14.15 15.30 16.30 17.30 19.30 20.00 20.45 22.40 00.10 01.00 01.30 Ultimate fights Barsa TV Pregled holandske lige Pregled argentinske lige Bundesliga 2: Koln Freiburg (DIREKTNO) MU TV Svijet atletike Carling Cup: Hull Chelsea (DIREKTNO) Bundesliga: Stuttgart Bochum Ve~e {ampiona - Evander Holyfield Svijet atletike Carling Cup: Hull - Chelsea

EUROSPORT
16.00 Biciklizam Stuttgart, Njema~ka 17.30 Dizanje tegova: SP Chiang Mai, Tajland 18.00 Fudbal Eurogoals 18.15 Olimpijski magazin 18.45 All sports 18.50 Konji~ki sport: E[ Italija 19.50 Konji~ki sport: Riders Club 19.55 All sports 20.00 Golf US PGA Tour 21.00 Golf European Tour 22.00 Golf Club 22.05 Jedrenje 22.40 Polo Sotogrande, [panija 23.10 All sports

HALLMARK
08.00 Putovanje jednoroga, serija 10.00 Sudija Ejmi II, serija 11.00 Krist: Izbor srca 13.00 Maklaudove k}erke VI 14.00 Sudija Ejmi II, serija 15.00 Putovanje Jednoroga, serija 17.00 Maklaudove k}erke VI, serija 18.00 Na jednu no}, film 20.00 Red i zakon: Kriminalna namjera VI 21.00 Vidovnjak 22.00 Tihi svjedok 23.00 Red i zakon: Kriminalna namjera VI

HBO
06.00 08.00 12.00 14.15 14.45 15.45 17.30 18.00 18.30 19.45 20.15 21.15 21.45 22.00 22.30 23.00 Poker Sportquiz Normal Hattrick - Die 2. Bundesliga Bundesliga - Spezial Sportquiz Reportage Traumjob Rennfahrer Bundesliga Aktuell Autoprofis Motor Motobike Männer TV Hattrick - 2. Bundesliga Männer TV Sportquiz

KABEL 1
15.30 16.00 16.35 17.05 17.15 18.15 18.45 19.15 19.45 20.15 22.20 00.05 Roseane, serija Svakodnevnica Svakodnevnica K1 vijesti @ivot je pustolovina Kralj Queensa Kralj Queensa Kviz u taksiju Kviz u taksiju Cop land, film Crash drive, film Buffy, serija

PRO 7
15.00 16.00 17.00 18.00 18.10 18.40 19.10 20.15 21.15 22.15 23.10 00.10 Frank, planer vjen~anja ^arobnice taff Newstime Simpsonovi Simpsonovi Galileo magazin O~ajne ku}anice Greys anatomy Bra}a i sestre, serija TV Total Quer as folk

Houdini
Erich Weiss, poznatiji kao Houdini, je ve} u vrlo ranoj dobi odlu~io biti profesionalni ma|ioni~ar. Zapam}en je kao najve}i majstor ta~aka bijega. U [kotskoj, na jednoj od mnogobrojnih turneje, upoznao je gospo|icu sa kojom je imao strastvenu vezu... i sve {to s tim ide pod ruku…

0000

DRAMA Re`ija: George Marshall Uloge: Tony Curtis, Janet Leigh, Torin Thatcher...

Ubistvo za milion dolara
Ubistvo {okira bogatu enklavu Hamptons. Lokalno stanovni{tvo je potreseno nakon ubistva multimilionera Teda Ammona. Sumnja se na Tedovu biv{u sudprugu Generosu i njenog momka Dannya Pelosija. Tokom rje{avanja ovog slu~aja otkriva se mre`a izdaje, ljubavi i ubistva.

DRAMA Uloge: Poppy MontgoMRE@A mery, David Sutcliffe

2000

RTL
15.00 Sud za porodicu 16.00 Odvjetnik Posch 17.00 To je samo {ala, serija 17.30 Me|u nama 18.00 Predve~erje 19.05 Sve {to vrijedi 19.40 Dobra vremena, lo{a vremena 20.15 Super dadilja 21.15 U dugovima do gu{e 22.15 Stern TV reporta`a 00.00 No}ni `urnal

VOX
12.00 Divlja dje~ija soba 13.00 Ljudi, `ivotinje, doktori 14.05 Za svaki slu~aj Amy, serija 15.00 McLeodove k}erke, serija 16.00 Moj dnevnik u inostranstvu 17.00 Ljudi, `ivotinje, doktori 18.00 Glad za znanjem 18.30 Kuharski show 19.00 Savr{ena ve~era 19.50 Stanovati po `elji 20.15 Criminal intent, serija 21.10 Blizina zlo~ina, serija 22.05 Boston legal, serija 22.55 Profiler, serija

TV VOGO[]A
08.00 Info blok TV Vogo{}a 11.55 Pregled programa 12.00 Glas Amerike, bosanski servis (r) 12.40 I.R.I.B, program na bosanskom jeziku (r) 13.10 Vijesti TV Vogo{}a 13.20 Muzi~ki program 14.00 Vijesti TV Vogo{}a 14.05 Sense, Ha{ki tribunal, informativni program (r) 14.55 Ritam `ivota, revijalni program NTV IC Kakanj (r) 15.50 Vijesti TV Vogo{}a 16.00 Ponos generacije, program za mlade (r) 16.30 Otvoreni program 18.00 Vogo{}anska hronika, informativni program 18.30 Ramazanski program 19.30 SMS muzi~ke `elje 20.35 Bonus, talk show 21.25 Info IC, informativni program NTV IC Kakanj 22.00 Vogo{}anska hronika, informativni program 22.30 Ritam `ivota, revijalni program NTV IC Kakanj 23.00 I.R.I.B., program na bosanskom jeziku 23.30 VOA, Glas Amerike, bosanski servis 00.00 Pregled programa za ~etvrtak

TV BUGOJNO
09.00 Denver, posljednji dinosaurus, crtani film 09.30 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani film 09.40 Bratz, crtani film 10.00 @ene s broja 13, srija 11.00 Dan uni{tenja, serija 12.00 Nevolje s majmunom, film 15.00 Najava programa 15.05 Lo{e djevojke, serija (r) 16.00 Denver, posljednji dinosaurus, crtani film 16.30 Bratz, crtani film 16.55 Sport centar 16.56 @ene s broja 13, serija 18.00 Vijesti Ramazanski program Informator Crtani film 19.55 Sport centar 20.00 Ubistvo za milion dolara, film 22.00 Barcelona - Zaragoza, I poluvrijeme 22.50 Vijesti 22.55 Sport centar 23.00 Barcelona - Zaragoza, II poluvrijeme 00.00 Nip Tuck, igrana serija 01.00 Dan uni{tenja, serija

TV KAKANJ
04.30 Sehurski program 04.57 Po~etak posta 05.00 D`uz XIV, vjerski program 17.00 Pregled programa 17.01 U~enje Kur'ana 17.10 Program TV Sahar 18.00 7 dana u Vogo{}i, iz razmjene programa 18.40 U susret iftaru, vjerski program 18.44 Ezan za iftar 18.48 Ilahije i kaside 19.10 Tom i Jerry, crtani film 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Pregled programa 20.10 Vijesti IC, informativni program 20.25 IC KINO Bo`ja vojska, igrani film 22.00 Ed`emont, igrana serija, 39/70 22.25 Vijesti TV Sahar 22.50 Muzi~ki spotovi 23.00 Ramazanske teme, vjerski program 23.30 Glas Amerike, informativni program 00.00 Ed`emont, igrana serija, 39/70

TV IGMAN
11.00 11.25 11.45 12.00 12.39 12.44 13.00 14.00 14.30 15.00 15.59 16.04 16.05 16.25 16.45 17.00 17.30 18.00 18.13 18.43 19.00 19.30 20.00 21.30 22.00 22.30 23.00 23.00 23.30 Vrijeme je za pri~u (r) Kur`anske pripovijesti (r) Dje~iji program, ilahije Tri sedmice, kviz (r) Ezan za podne namaz Dova na engleskom jeziku U~enje kur'ana Auto{op TV Liberty Amanet (r) Ezan za ikindiju namaz Dova na engleskom jeziku Vrijeme je za pri~u, dje~iji program Kur`anske pripovijesti, dje~iji program Dje~iji program, ilahije Tri sedmice, kviz Islamske teme, vjerski program Ilahije U susret iftaru Ezan za iftar, ak{am namaz Vijesti u 7, NTV Hayat Islam Channel news Mre`a plus Ramazanske teme: Medicinski aspekti posta Moj Ramazan U~enje Kur'ana Ilahije Ilahije VOA vijesti

MRE@A

1200

FILM

KOMEDIJA Uloge: Thora Birch, Mimi Rogers

Nevolje s majmunom
Eva je djevoj~ica koja se, nakon ro|enja brata, osje}a sasvim odba~eno. Ni{ta joj ne ide dok ne na|e novog prijatelja. Ime mu je Dodger i majmun je. Dodger i Eva postaju najbolji prijatelji. Ali, Eva uskoro otkriva da Dodger ima skriveni talent – obu~eni je lopov.

SARAJEVSKO IZDANJE
\okovi}u nu|eno 110.000 funti za poraz?
Tre}em teniseru svijeta Novaku \okovi}u neimenovane osobe navodno su ponudile 110.000 funti da pusti me~ prvog kola pro{logodi{njeg turnira u Sankt Peterburgu koju je glatko odbio, tvrdi engleski tabloid The Sun. ^elnici ATP ve} su proveli istragu kojoj je cilj bio provjeriti je li bilo sumnjivih rezultata na turniru u Sankt Peterburgu. Rezultati istrage govore kako nema indicija da su organizatori turnira bili umije{ani u ne~asne radnje, a \okovi} nije sudjelovao na turniru zbog povrede.

Srijeda, 26. 9. 2007.

Njema~ki ambasador posjetio Sarajevsku pivaru

Sru{io se avion poginule tri osobe
Mali avion tipa Diamond DA42, austrijskih tablica, sru{io se u utorak u blizini mjesta Vaideebija, na jugu Rumunije, kada su poginule tri osobe, od kojih dvoje Austrijanaca, saop}ile su spasila~ke ekipe, prenosi novinska agencija Fena. Avion, koji je obavljao fotometrijske operacije za jednu privatnu rumunsku firmu, sru{io se u {umovitoj zoni planina Capatanii, ~ime je ote`an pristup spasila~kih ekipa. Prema direktoru aerodroma Craiova, pilot i jedan putnik su bili Austrijanci, dok je drugi putnik bio rumunski fotograf.
Foto: A. KAJMOVI]

Ambasador [munk sa svojim doma}inima Selimovi}em i Brankovi}em

Pao italijanski vojni avion za obuku
Italijanski vojni avion za obuku sru{io se ju~er u blizini Poznanja na zapadu Poljske, ali nije bilo `rtava po{to su se oba pilota na vrijeme katapultirala, izjavio je portparol poljskih vazduhoplovnih snaga Vi{eslav Grzegorzevski, javila je novinska agencija Srna.

Tim rije~ima Mihael [munk prokomentarisao je tehnologiju i rezultate Sarajevske pivare, u kojoj su mu prezentirani i planovi ulaganja u pobolj{anje proizvodnog programa
Njema~ki ambasador u Bosni i Hercegovini Mihael [munk ju~er je posjetio Sarajevsku pivaru, jednu od najstarijih i naj~uvenijih pivara na prostoru biv{e Jugoslavije. Tokom posjete [munk je obi{ao proizvodne pogone, te se upoznao s problemima koji ko~e njen dalji razvoj. Ambasador je posebno bio zadovoljan ulaganjem u pobolj{anje proizvodnog programa i kvalitetom pi}a koje Sarajevska pivara nudi na tr`i{tu. Nazif Brankovi}, generalni direktor Sarajevske pivare, odu{evio je ambasadora podatkom da ova firma godi{nje proizvede preko 45 miliona litara piva. „Raduje me kada vidim koliko je ulo`eno u ovu pivaru i koliko ljudi ona zapo{ljava. Ovo {to sam vidio je zaista impresivno, ali raduje me i ~injenica da je savremena oprema koja se nalazi u tradicionalnom ambijentu porijeklom iz Njema~ke. Prilikom posjeta zemljama u regiji, uvijek pijem sarajevsko pivo, a kada to radim, osje}am se dijelom Bosne i Hercegovine”, kazao je [munk. Brankovi} je upoznao ambasadora s problemima koji ko~e razvoj ove firme. To se posebno odnosi na visoke stope poreza na prihode. „U na{oj zemlji postoji nedostatak zakonskih propisa, a i oni koji ve} postoje se ne po{tuju. Pri izvozu na{ih proizvoda imamo mnogo problema jer su susjedne zemlje podzakonskim aktima regulisale uvoz. Pora`avaju}a je ~injenica da kod nas takvi zakoni ne postoje, tako da smo mi kao dr`ava na gubitku“, naglasio je Brankovi}. Razgovoru sa ambasadorom [munkom prisustvovao je i ~lan Nadzornog odbora Sarajevske pivare Mujo Selimovi}. On je iskoristio priliku da njema~kog diplomatu upozna i sa djelatnostima grupacije MIMS, kojom rukovodi. U toj grupaciji, pored pet hiljada uposlenika, anga`ovano je i preko 12 hiljada kooperanata koji `ive od prodaje `itarica, vo}a, povr}a i {umskog bilja. Ambasador [munk bio je impresioniran podacima koje je ~uo, a posebno ~injenicom da godi{nji prihod ove grupacije iznosi preko 250 miliona eura, te da su MIMS i Pivara uzorni u pla}anju poreza, u ~emu prednja~e u Kantonu Sarajevo.
S. HUREMOVI]

Ovo je impresivno!

LOTO
4 24
JOKER 1 JOKER 2

39. KOLO

7 25

17 34

4 4 4 7 5 7

Politi~ar u posjeti studentskim domovima

2 9 7 6 9 0

Senad [epi} podr`ao studente
Zamjenik ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Senad [epi} sastao se sa predstavnicima Asocijacije studenata studentskih domova Univerziteta u Sarajevu i rukovodstvom Studentskog doma na Bjelavama. Na sastanku se razgovaralo o rje{avanju problema studentske kategorije, a glavna tema je bilo uvo|enje drugog obroka za studente u studentskim domovima. Mehmed Mahmi}, predsjednik Asocijacije studenata studentskih domova, zahvalio je [epi}u na podr{ci studentima te istakao da je [epi} prvi politi~ar koji je uop}e posjetio studente u domu. „Vjerujem da }e se ovo pitanje vrlo brzo rije{iti. No, svake godine nailazimo na identi~an problem, zato mislim da je ovu oblast potrebno zakonski regulisati na entitetskom i kantonalnom nivou, a to nam sada omogu}ava i nedavno usvojeni Zakon o visokom obrazovanju u BiH. Studenti, u svakom slu~aju, imaju moju podr{ku“, kazao Godinama identi~ni problemi je [epi}.

RAMAZANSKA VAKTIJA
IFTAR SEHUR

Sarajevo Banja Luka Biha} Br~ko Gora`de Grada~ac Jajce Mostar Sanski Most Srebrenica Te{anj Travnik Tuzla Zenica

18.43 18.48 18.53 18.41 18.41 18.43 18.48 18.45 18.50 18.40 18.45 18.46 18.42 18.45

04.57 05.02 05.07 04.55 04.55 04.57 05.02 04.59 05.04 04.54 04.59 05.00 04.56 04.59

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->