P. 1
Ana Đurić Cirkveni - Vitamini zdravlja

Ana Đurić Cirkveni - Vitamini zdravlja

|Views: 632|Likes:
Published by muyoBB

More info:

Published by: muyoBB on Dec 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/30/2012

pdf

text

original

KALCIJ. ZEUEZO , VITAMINI POSEBNO FORMULIRAN PROIZVOD ZA tENE POMAlE OCUVANJU CVRSTIH KOSTIJU

Mr. Ana Duric-Cirkveni

VITAMINI ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA
v

JEDNO PAKOVANJE SA 90 TABLETA DOSTATNO JE 7.A PODMIRENJE POTREBA U 30 DANA

za trudnice i dojilje,
Poduzece za unutarnfu I vanfsku trgovlnu IIfekovlma I sanltetsklm materljalom ZAGREB, fukl~a 12,01/455-333 centrala Poslovnl centar 'SPLIT", Split, Put stlnlca 2, 021/587-033 centrala Poslovnl centar'RlfEKA', Rljeka, Tometld 15b, 051/224-544 centrala u suradnJI 5

English Grains

HEALTH

CARE

'Pari< Road,Overseal, Burton-on-Trent

VITAMINI

- ISKRE ilVOTA

GUVARI ZORAVLJA

Re cezent i:

Sadrzaj
Predgovor , 7

prof. dr. MIRJANA Mr. ANDELKA

CA.JKOVAC SOLARIC

Uvod
I. 010 Vloga hrane

9
II IJ :.16

u coljecjem

organizmu

Hrana kao ishrana Bitne rvari u ishrani Ugljikohidrati · .' .. BJe Iancevlne - ( proterm ) Masri : Voda
II. 010 Vitamini

I~ ,
2() 27 -

27
30 3.3 .34

vitamina Podjela vitamina i nazivi Zasto, koliko i kada uzimati vitamine Izvori vitamina u narnimicarna, hrani Toksicnost vitamina, da iii ne? Djelovanje vitamina u odnosu na bolesti Vitamini danas
Vitamini

Povijest i pronalazak

35
36

30 3K
3K 3()

Izdavac:
Zagreb,

ARK-press
1995.

Vitamin Vitamin C - askorbinska kiselina Vitamin E - tokoferol Vitamin B skupine - B kompleks B 1 - tiamin B2 - riboflavin B3 - niacin, nikotinamid B6 - piridoksin B 12 - kobalamin B7-biotin Folna kiselina - Folacin : Kolin Pantotenska kiselina

antioksidansi A - retinol

4() 4I
41

44 52
56

50

57 5/) 59
60 61

62

63 64
3

VITAMINI

. ISKRE ZIVOTA

I CUVARI

lORAVLJA

VITAMINI

. ISKRE ZIVOTA

I CUVARI

lORAVLJA

Paraarninobenzojeva kiselina - PABK Vitamin 815 - pangarnska kiselina Vitamin D - kalciferol Vitamin P - bioflavonidi Vitamin K· menadion
III. DI()

:,

64 64 65 66 67
69

VI. 010
Gladovanje Starenjc - bolest iii vrijerne
Z dray

IJ9
; ; I.tO I.tS IS I 15S I(IS

P'I ravi a za b0 li JC Zakljucak Literatura

I' I dUZI zivot po I) all I' ... ~ je . mgu

;\1 inc ra li
Kalcij - (-a Fosfor - P Zeljezo - Fe

7I
72

77
78 81 81 82 83

Kalij - K Nutrij - Na
Magnezij - Mg Mikroclcrnenti

,

Cink - Zn Selen . Se Silicij - Si
Enzirni IV. DI() Zioupotrcba

84 85 85
86 89

sredstava uzivanja Nikotin - pusenje Alkohol i alkoholizarn Kava Caj [) roge i ovisnost i Sece r V. DI() Bolesti - posljedice zloupotrebe organizma Secerna halest - diabetes mellitus Bolesti srca i krvnih zila
K olesie rol

90 91 94 97 99 1() 1 112 117 118
119

123
128

Debljina,

pretilost,

gojaznost

132

4

5

dosla sam do spoznaje da svojim ponasanjem sami upravljamo zdravljem i tijelom. odriavajuci zdravlje. snage i vitalnosti u nasim je rukama i osobna je zadaca svakog od nas. Kljui: zdravlja. Otkrivajuci svijet ptirodnih zakona i harmonije s ljudskim organizmom. osim sto moie bid cuvar svoga zdravlja. Svoje znanje farmacije dopunjavala sam i obogacivala viSegodina izucavanjem zdrave ishrane i vitaminskih dodataka. ako ne u optimalnom. a starijima savjet da ucine nesto kako bi lakse i ljepse starili. ako ne vremenski jer to nije moguce.ISKRE ZIVOTA 1 GUVARI ZORAVLJA Ovu knjigu posvecujem farmaceutima za siroka podrucje rada i djelovanja uz vitamine u korist zdravlja.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZORAVLJA VITAMINI . "Oprez dok je vrijeme" bila bi poruka mladima i zdravima. PREDGOVOR Neka ova knjiga bude poruka za zdravo iivljene i zdravima i bolesnima jer svatko od nas.VITAMINI . kao i njihova utjecaja na zdravlje i bolesti. barem onda postici odriavanjem organizma u funkciji aktivnosti i iivljen]«. To moie svatko od nas uz pomoc zdrave i pravilne ishrane. a ono barem u tolerantnom stanju. moie bid i sam svoj lijecnik. Tko od nas ne bi ielio biti zdrav iii barem tolerantno zdrav? Tko od nas ne bi ielio zaustaviti starenje. te vitamin a koji su pravi "cudotvorci". Tim povodom vise puta Citajteporuke ove knjige! 6 7 .

osobito vitaminske.VITAMINI .ISKRE ZIVOTA I CUVARI lDRAVLJA VITAMINI .ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA UVOD I Najvazniji zadatak zivljenja je ocuvati zdravlje. Kako zdravlje uvjetuje kvaliteta i kolicina ishrane. ciji je osnivac Pauling. Organizam se tijekom bolesti brani i bori za ozdravljenje kao i svakodnevno odrzavnje zdravlja. . potrebno ih je unositi dopunskim dodacima i u dovoljnirn kolicinarna. a time snagu i vitalnost organizrna u cernu veliku ulogu i znacaj ima ishrana koja je temelj dobrog zdravlja. bolesti i vitamina. Buduci da je kod svih bolesti dokazan nedostatak vitamina C kojeg u organizmu nedostaje zbog dva razloga: njegov nedostatak je bolest uzrokovao iii je zaliha vitamina C potrosena u obrani od bolesti. stiteci ih od infekcije. odnosno obnovilo ako je izgubljeno.5 puta veca kod osoba koje nisu uzimale vitamin C (Pauling). 8 9 . a starost usporiti. potrebno je prilagoditi je i uskladiti s prirodnim potrebama organizma da bi se zdravlje odrzalo. On je istrazivanjima dokazao kako vitamin C moze poboljsati zdravlje kao i stanje bolesti do podnosljivosti i poboljsanja zivljenja cak i kod vrlo teskih bolesti. a svojim laksativnim djelovanjem pospjesuje izbacivanje nepotrebnih i stetnih mineral nih tvari. Uzimanje povecanih kolicina vitamina C jedna je od najvaznijih zastita organizma. I Istrazivanjima je dokazana velika povezanost zdravlja. a buduci da su namirnice najcesce vitaminima nedostatne. Mora se nadoknaditi i uzimati u odgovarajuCim kolicinama. Nedovoljne i male kolicine vitarnina' nemaju zeljenog ucinka niti djelotvornosti. Cak i neiskoristeni dio vitamina C koristan je na svom putu kroz organizam jer ucinkovito djeluje na organe eliminacije. zbog obrade. bolesti i smrtnosti bez obzira na starost. pa je tu borbu vazno podrzati. Analize pokazuju meduovisnost nedostatka vitamina C. a to je metoda lijecenja ortomolekularne medicine. Tako se bolest moze sprijeciti i ublaziti. pa je smrtnost 2.

Vitamini i ovdje mogu pomoci. potrebno davati dopunom. Gladovanje i post najbolje je tjelesno ciscenje koje dr. bi trebalo prihvatiti i promijeniti stajaliste jer bez vecih kolicina vitamina nema djelotvornog ucinka a to je i poruka nobelovca Paulinga. tesko je taj problem svladati i rijesiti jer je lijecenje cestolbezuspjesno. prvenstveno zbog losih navika zivljenja. U takvoj situaciji rnoguce je pomoci posebnim rezimorn ishrane.VITAMINI . Zbog toga je organizmu potrebno pruziti pornoc i to prvenstveno putem vitamina koje je. i to sredstvima kojirna smo svakodnevno okruzeni pa sve: do sredstava obiljezenih drustvenim zlom. a. odnose se na dugotrajno nakupljanje stetnih i otpadnih tvari u organizmu. a time i zloupotreba tijela. tako da i religijski postovi nisu bezrazlozni. pa se organizam moze lijeciti jedino izbacivanjern i detoksikacijom takvih tvari koje ometaju osnovne funkcije organizma. ustanovljene klinickim istrazivanjima prije pola stoljeca. Naglasavarn kako preporucene male. jednom na tjedan. Post u trajanju od 18 sati. DID Starenje kao zivotni proces do njegova konacnog zavrsetka takoder moze biti usporeno dodavanjem vitamina antioksidansa jer se starenje takoder smatra oksidacijom organizma uz postupno propad~nje njegovih funkcija.ISKRE ZIVOTA CUVARI ZORAVLJA osobito male kolicine antioksidansa koji imaju ulogu njajace zastite organizma. ne rnogu biti djelotvorne za siroka podrucja njihova djelovanja. koji ako se uzimaju zajedno. remeti ravnotezu organizma ~ posljedicama fizickih i psihickih ostecenja i bolesti. kako u detoksikaciji tako i u prebrodivanju cesto teske apstinencijske krize. Eret naziva "operacijom bez noza" jer uklanjaju sve stetno i nepotrebno iz organizma i pruzajuci mu tako odmor. izuzetno je ucinkovit. drogama. sto je dokazano najnovijim istrazivanjima. jednog od najvecih znastvenika ovog stoljeca i istrazivaca vitamina. i Uocena povezanost ishrane s vitaminima i njihov nedostatak u raznim bolestima. kao i literature na kojoj je sazdana i koju bi trebalo prihvatiti. trazi posebni rezimlishrane te vitaminskih dodataka u odredenim kolicinarna. i Ovp 10 11 . Osnovni uzroci svih bolesti su isti. cesto i vrlo teskim.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA VITAMINI . Osobitu ulogu i znacenje imaju vitamini C i E. Iako je borba protiv tog zla poprirnila ozbiljne razmjere. Zioupotreba sredstava uzivanja. potreban zbog neprekidne opterecenosti i rada. odnosno vitaminskim dodacima u odredenim koliCinama. djeluju pojacano i s boljim ucinkorn. dokazana novijim istrafivanjima. kolicine vitamina. i I. Geneticari tvrde da se organizam neirnoze prilagoditi beskrajnim promjenama i faktorima rizika bez posljedica i nevolja. To je i poruka ove knjige. ako ih ne rnoze osigurati ishrana. Te kolicine zaostaju za svjetskim stajalistirna i poimanjima naseg doba. .

kojat se unosi u organizam u obliku namirnica. dovodi potrosaca do zbunjenost u izboru primamljivih izazova. Svaki porernecaj tih aktivnosti remeti ravnotezu organizma s posljedicom razvoja bolesti. kao i gradu samog organizma. . bolje receno nered u kakvoci i kolicini ishrane. I Aktivnost organizma.metabolizam. Zadatak i uloga punovrijedne hrane lima za cilj da u organizam unosi dovoljne kolicine potrebnih tvari za pravilno odvi~anje aktivnosti.cirkulacija i obrana organizma.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA ULOGAJ HRANE U COVJECJEM ORGANIZMU v I i v I Opstanak covjecjeg organizma. narnecuci izbor reklamiranih proizvoda lIZ bezobzirnost pre- i . njegbve grade i energije. popraceriih uvjerljivim reklamarna. I I Vee je otac medicine Hipokrat pridavao hrani veorna veliko znacenje i kod zdravog i kod bolesnog organizma smatrajuci daprehrana irna jednu od najvaznijih uloga u odrzavanju zdravlja. disanje.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI . odrazava se lose na zdravlje organizma. Nepravilna ishrana. od) osnovnog su znacenja za zivot i zdravlje organizma. pogodujuci bolestima. 12 13 . optok krvi . Civilizacija stanovnistva industrijski razvijenih zemalja s poplavom proizvoda na trzistu. irnunitet. potrebne za njegove aktivnosti i funkcije uvjetuje hrana. izrnjeria tvari .VITAMINI .

proteina. Stanica se razmnaza diobom na nacin da se prije dijeljenja kromosomi udvostruce uzduznim cijepanjem. citoplazrne. dijelove stanice. alkohola i ostalih rafinirano obezvrijedenih proizvoda. . a nametnuto proizvodno industrijskom tiranijom. a ovi u organske sustave razlicitih funkcija: Zivqanog i krvnog sustava. djelatnostima I Posljedice su visak tezine S opterecenjern organizma. stanice. Obavljena je stanicnorn membranom. 2-3% stanicne rnase. upravo ima nositelj metabolizma. ali ih ima najvise u membranama stanice i jezgre. Jezgra je srediste zbivanja procesa i\ona upravlja ostalim dijelovima Citoplazma je tekuca masa koja okJilZuje jezgru. utazujuci zelju. dioksida i drugih tvari. Voda je tekuci dio stanice u kojoj su otopljeni iii suspendirani stanicni kernijski spojevi cime je omogucen prijenos tvari iz jednog dijela stanice u drugi. a u stanici gliste 4 krornosoma. nastalih razgradnjom. od dijabetesa. 1 Kromosomi su tanke dugacke niti u jezgri a sadrze molekule deoksiribonukleinske kiseline (DNK). cineci membranu nepropusnom za mnoge otopljene tvari. Proteini uz vodu cine velik dio (20 do 30%) stanicne mase i to struktume teine i enzime. i stvaraju granicu medu otopinama s jedne i druge strane membrane.000 gena koji su nosioci bioloskih i duhovnih razlicitosti. a nalaze se u kromosomima. a ne potrebu i glad. grickalica. Kemijske tvari od kojih se stanica sastoji zovu se zajednickim imenomprotoplazma koja je sastavljena od 5 osnovnih tvari: vode. Tako se stanica postupno podijeli. najmanji dio organizmastanical Ona je osnovna i temeljna jedinica organizma i zivota. Zivcani sustav je glavni pokretac svih ostalih sustava. tako je u stanici covjeka 46. energiju i odvijanje zivotnih procesa. koja je granica prerna njenom okolisu Citoplazma je prozeta mrezom kanalica koji povezuju svem okolisu. Ribosomi. i Procesom izmjene tvari. Nosioci osobitosti i razlicitosti su geni. ugljicnog i Lipidi su rasprseni svuda po stanici. medusobno jednake. 15 14 . a koje ona preraduje. metabolizrnorn.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VI TA MINI . elektrolita. I Otkricern mikroskopa razvija se citologija. pa osim sto je bolest i kroci u susret mnogim bolestima. sastavljaju od cestica. razgraduje i sastavlja nove tvari koje su njoj i organizmu potrebne za zivot. pa nastaju dvije nove stan ice. citoplazmu ostale organe. od slatkisa. organizam se dovodi u stanje nereda i kaosa. cime je danas optereceno 50 % stanovnistva svih uzrasta. I Veoma vaznu ulogu u izmjeni tvariJ metabolizmu. Stanice su grupirane u razlicita tkiva.VITAMINI . pro- 0 gradi stanice i procesima koji Stanica se sastoji od jezgre. nove od kojih se tijelo upravo tog bica izgraduje i nijednog drugog (Guyton). pa se organizam biljaka. Ljudsko bice ima 100. odakle iskoristene i razgradene kroz membranu izlaze.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA rna posljedicama. odvajaju se i udaljuju purujuci prerna suprotnim polovima stanice. Broj kromosoma u stanici tijela svake vrste zivog bica je stalan. geni 'koji odreduju svojstva i aktivnosti stanice i upravljaju razmnaianjem stan ice. s brojem kromosoma tipicnim za tu vrstu. molekule koje upravljaju stan ice. drugacijeg sastava. i i membrane i razlicitih organela. Voda cini 70-85% stanicne mase (sadrzaja). lipida i ugljikohidrata. nauka se u njoj zbivaju kao temelju organizma. Znaci u tijelu svake jedinke stvaraju se molekule koje nema nijedan drugi organizam na svijetu. Oni su netopljivi iii djelomicno topljivi. druga tjelesca u citoplazmi. ukratko "bolestirna civilizacije". jezgru. i zlijezda s unutrasnjim lucenjern. druge. I i ! i Hranjive tvari i kisik ulaze kroz mem~ranu stanice u citoplazmu. kao otpadni produkt u obliku vode. koji pospjesuju kemijske reakcije. osigurane ishranom. u stanici kukuruza 20. Taj proces dijeljenjazove se mitoza. jzivotinja i covjeka sastoji od tisuca i milijuna stanica. hrana se uz pomoc enzimatskih sustava razgraduje u jednostavne sastojke i po novo izgraduje tvari oganizmu potrebne i iskoristive. i i Uzimanjem onoga sto je na dohvat ruke. ! J Ocito je da se zivot organizma odvija u stanicama!!! U citoplazmi se nalaze duguljasta tjelesca mitohondriji koji uz sudjelovanje kisika razgraduju hranjive sastojke u manje. tkiva opet u razlicite organe. citoplazmu i mernbranu stanice U stanicu ulaze hranjive tvari. bolesti srca krvnih Izila i probavnih organa.

uravnotezeno unosenje osnovnih hranjivih tvari. sulfati. Na taj nacin ce se izbjeci mnoge bolesti i porernecaji u tijelu. u ~. mineralnih tvari i ugljikohidrata . vitamiJ. energije i funkcije. sa zastupljenoscu dovoljnih kolicina osnovnih tvari. Grada. netopljivog polimera glukoze. Preporukama i zabranarna ispreplicu se razliciti pristupi ishrani. rninerala i enzima. odrzavanje funkcija i energije organizma. i uvijek su na raspolaganju stanici.etra filtracijski ~reradllj~ d~lazi u ~jll pre~o vene porte s primljenim tvanrna IZ cnjeva. 4. rast. tj. ~ ~oju ).naj~Olje regulira rad crijeva. Posljedice su bolesti crijeva. s obiljern vitarmna I minerala. vodeci u bolest. otopljeni su u tekucern dijelu stanice kao anorganske tvari koje sudjeluju u stanicnirn reakcijama i nuzni su stanicnorn metabolizmu. te sacuvati i uskladistiti glikogen. ki I' "" I masne ise me. proces tece u redu. pocevsi pljuvackom u ustirna. razgradeni do kraja koli bakterijama.gliko~ gena. uz pomoc vitamma. uz vitamine i minerale. pa ne bl trebalo biti obroka bez salate od tih namirnica. a nedostatak tih tvari. Uskladenost ishrane i dopune optimalnih kolicina vitamina i minerala prevencija su zdravlja i zastite od bolesti.. rerneteci tako funkcije organa I orgaruzrna I ugrosavajuci zdravlje. a trebalo bi se pridrzavati osnovnih zahtjeva: 1. ~VI ii B~ d UCI d a se l HRANA KAO ISHRANA znaciti iskoristiti u korist organizma. aminokiseline' . biokatalizatora svih kemijskih procesa metabolizma. divertikuloza. cajeva iIi vode. rninerala :emlJs I enzirna potrebno je posebnu paznju obratiti njihovu unosenju u organizam. osobito sirovo. uzimanje dovoljnih kolicina tekucine. . uz detoksikaciju otrovnih tdri nastalih metabolizmom tvari. masti i ugljikohidrata. isko~isle. Organizam unesenu hranu razgraduje u jednostavne secere. unosenje dovoljnih kolicina vitamina i minerala. Ishrana se kao proces odvija u zivom organizmu. dovodi do zatovra. Hra~a ~rer~de. Mala kolicina ugljikohidrata pohranjena u stanici je u obliku glikogena. cesto uvjetovan rafiniranoscu hrkne. te gusterace. takoder radi eliminacije putem bubrega i odrzavanja tekuce ravnoteze u organizmu. Elcktroliti . nakon probave odlazi u krvotok. Usprkos izobilju hrane. Zajednicki protok krvi kroz jetru iznosi 1500 ml/min iii priblizno 29% od ukupnog minutnog volurnena srca.etelom se ~rijevu pripremaju otpaci za izbacivanje. 16 Hrana s obiljem balastnih tvari i grubim vlaknima pospjesuje probavu. . hemeroidi. sredista biokernijskih procesa razgradivanja I izgradivanja tvari potrebnih organizmu.. fosfor. Jetra je skladiste krvi.1i potrebn~ tvari. potrebne je s~om~n~t~ odlu~ujucu ulogu jetrc kao organa. k . biokatalizatora kemijskih procesa pretvorbe hrane u energiju i gradu. uocljivo je znacenje stan ice za sva zbivanja organizma. funkcije organa i drugih struktura tijela.izmje~~ ~ari. Cine 1% ukupne mase stanice.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA Ugljikohidrati imaju vainu ulogu u ishrani stanice. Ishrana je upravo one sto organizam koristi od hrane koju je unio za svoje potrebe. ishrana rnoze biti siromasna i nedostatna. potrebnih organizmu za gradu i energiju. ali se nalaze i u okolnoj izvanstranicnoj tekucini u obliku glukoze. Normalno funkcioniranje stan ice. ~ Sadrzi Ii hrana tvari potrebne stanici za izgradnju i obnovu. koje treba dodavati hrani u dopunskim dodacima ako ih nema dovoljno u namirnicama. bikarbonat i male kolicine natrija i k1ora. koje zive u debe 10m crijevu i ornogucuju dobru probavu. opstipacije. zavrsavajuci proces metabolizma u stanicarna organizma odgovomim za njegovo zdravlje i funkciju. vode. napokon i rak crijevd. bo~ato celulozom . kiI procesi. 2.~oce po~rce. 3. Ovim prikazom grade i funkcije stanice. dok krv za ishranu Jet~e dolazi preko jetrene arterije. osnovne jedinice organizma. magnezij. odlucujucih za zivot i opstanak organizma.VITAMINI . sokom zuai. optimalni metabolizam i sve biolosko-kernijske procese uvjetuje prisutnost vitamina i minerala. a nedostaju . uzimati dovoljno balastnih tvari radi poboljsanja probave i izbacivanja otpadnih tvari iz organizma bez duzeg zadrzavanja i ponovne resorpcije. ovise 0 ishrani i to punovrijednoj ishrani.na i rastvorena probarnim sokovima. . zucni kamenci. od cega pati gotovo 50% stanovnistva. a jesti ne mora njegove grade.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA VITAMINI . Nak?n ~to se potreb~e tvari.~ve i . 17 ! . Bitna je zadace jetre oslobadanje [i prociscavanje krvi od otrova i produkata izmjene tvari. proteina.tani~ zax -ljajll iii se ponasaju nekontrolirano. . a ostatak izbacuje. pa njihov nedostatak izaziva porernecaje u organizmu. s.kalij. organlzma odvijaju u prisutnosti vitamina. zatrm zelucamm sokom. Kod prob.

a u starosti katabolicki proces. hrana se upravo uz pomoc vitamina i enzimatskih sustava razgraduje u jednostavne sastojke i ponovo izgraduje tvari organizmu potrebne i iskoristive. istroseno neprestano zarnjenjivati novim. pri uzimanju masnih jela.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA U zilama jetre mogu biti pOhranje1e vrlo velike kolicine krvi jer je jetra rastezljiv organ. pa i uz obilje tih osnovnih sasjojina. aktivnosti. . ali njihov ucinak i djelovanje omoguceno je samo uz prisutnost vitarnina. upravo su iiskre iivota! Bez njih nema procesa prervorbe hrane u energiju i gradu organizrna. koji ce zadovoljiti osnovne potrebe organizma. potrebnu potrebno je dr. U zucnorn mjehuru odlaze se dio zuci \ za slucaj povecane potrebe zuci. V~~amini. TB. masti i I oda osnovne su tvari u ishrani organizma. osobito vitamina B-skupine. a ostalo je otpad za izbacivanje iz organizma. Energetski m:tabo. aka mu se pruze prirodni preduvjeti I-_Iranjive tvari .5 I dnevno. odnosno namimica treba skrenuti paznju. osim na njihovu hranjivu i energetsku vrijednost i na veoma vaznu biolosku vrijednost s pravilnim usmjerenjem odabira potrosnje. pri lijecenju hepatitisa. a koji su u svakodnevnoj upotrebi.1. lIZ njihovu biolosku vrijednost. Buduci da i zdravo tijelo podlijeze procesima trosenja i starenja. sagorijevanjem u ugljicni dioksid I vodu (C02 + H20). koji se moze povecati i smanjiti. l I Visoke doze vitamina C stite jetru i od! toksicnih tvari: nikotina. minerala i enzima. mokracna kiselina i cijeli niz ferrnenata za metabolicke potrebe. U jetri se stvara rue. izgradnirn metabolizmom. U lijecenju zutice je veoma dobro dosao! I I I (prof. radi obezvrij~den~sti i rafiniranosti ugljikohidrata. ?~ :ri u ishrani. b I"k I pre uvjen I upravo I I sa rzaji HOI tvan u IS ram potre m za meta OIC e procese organizma. i moze djelovati kao sprerniste krvi. da su vitamini najbitnije 19 .VITAMINI . 1 . Unose se hranorn il koriste koliko je potrebno.ISKRE ZIVOTA I GUVARI IORAVLJA VITAMINI . I Osim zuci u jetri se stvara mokracevina. posebno vitarnina C koji regenerira tkivo jetre. izbor namimica. kojima lako podlijeze. I Mozda bi vee njihovo djelovanje za njegove bi se o~ procesi mogli nesmetano i bez porernecaja odvijati potreban je pravilan nacin ishrane. "iskre" koje zapaljuju sve procese savrsenog Iaboratonja orgaruzrna. za vrijeme teskog misicnog rada iii poslije teskog kIVarerlja. brasna. u mladosti BITNE TVARI U ISHRANI Tijelo se lijeei j uzdrzava sarno od seb~. lpak. koji se u zdravom organizmu zbivaju usporedno i u ravnotezi. E. koji se otvara u dvanaestnik.unesen~ u organizam mogu biti "gradivni elementi" za potrebe g~adl-:n~ supstancije orgaruzrna. C. a proces razgradnje preteze anabolicki.ier-dSA~~'b' bili drzai bl"h " hrani b.lizam osigurava organizmu energiju. Kontrola uskladistenja krvi u jetri odvi~a se pornocu sirnpaticnog nervnog sustava. a jacanjern irnuniteta i od virusnih i bakterijskih irlfekcija. Stoga je potrebno uvijek osigurati njihov unosdopunskim dodacima i tako ornoguciti nesmetano odvijanje procesa metabolizma osiguravajuci i dobro zdravlje. To su stalni tijekovi procesa. ~inerali i enzimi. i istjece rnrezorn zucnih kanala u jetreni izvodni kanal. metabolizmom. II Bjelancevine. Najrasireniji nedostatak u ishrani je vitaminski. te odrzavanje stalne tjelesne temperature.. a kad je koliCink smanjena rnoze osigurati dopunske kolicine. ugljikohidrati. od neduznih do najtezih. zatim za dobivanje energije. secera. nema rnetabolickih procesa u organizmu bez njih. zanrn nedostatak vitamina C i vitanima A i E! Procesom izmjene tvari. Pornoc Iinoze doci od vitamina antioksidansa A. kad je kolicina krvi povecana. sto je istrazivanjirna dokazano. a njihov nedostatak uzrokuje niz porernecaja i bolesti. pa je jetra vazan izvor krvi koji popunjava cirkulacijske potrebe. ' Kod izbora hrane. alkohola. Bez jetre organizam ne moze zivjeu] pa je bitno odrzati je zdravom i ocuvati od bolesti. pa se govori 0 izgradnom metabolizmu i energetskorn metabolizmu. Izgradnja se naziva anabolizam. zbog svega "0'" i ucinak bio odgovor I uz niil°VU pornoc zbiva U organizmu. katabolizam.

pa je njegova norrnalna kolicina u krvi 80-120 mg. zivotinjski glikogen. k 'a mast maslac I ~VIllJS ~I JC II' I rnargarin SO-200 ----. konacne produkte probave. Prolaskom kroz jetru. sokova. Tako industrijski secer.1 cal po 1 grarnu. Vecina masnoca treba sndrzavaj] nezasicene masne kiseline. laktoza . steteci zdravlju. a dobiva se iz secerne trske i repe: laktoza .U nonnalnoj hrani covjeka nalaze se 3 oblika ugljikohidrata: saharoza . koje bi morale sagorijevanjem nadoknaditi eventualni nedostatak ugljikohidrata..-.46.. krvotok ih raznosi po cijelom tijelu. nasrtljivo pri~utan u namirnicama I 21 ° + H20) uz Kalorije (cal) i dzuli (J) su energetska vrijednost hrane dobivena mjerenjem energije. ali i kao gradevni materijal stanice. saharoza.krvni fruktoza . svim stanicama. odnosno 17.186 dzula 1 gr ugijikohidrata I bjelancevina 1 gr masti = 9.VITAMINI . 15% bjelancevina i 30fc} rnasnoca. osobito zitarice.3 kalorija kalorijc u namirnicama kruh riza zobene pahuljice soja krumpir povrce u 100 gr UGLJIKOHIDRATI Veoma su vazni u ishrani s osnovnirn zadatkorn stvaranja ganizmu za aktivnost..disaharidi: sastavljeni od 2 jednostavna secera. uz ugrozavanje proteinske strukture stanica.. glikogena. Ugljikohidrati u hrani potrebni su za osiguranje dovoljne kolicine energije za sve aktivnosti organizma. neprijatelj 20 .ivanje~ Unosenje vecih kolicina ugljikohictraja oct potrehnih rezultira uskladistenjem "salo".-----.mlijecni secer i razlicite vrste skroba. celuloza. Povecanje iii smanjeNe kolicine dovodi do porernecaja i bolesti: dijabetesa. Isk~rist:n?st i prije~os gl. 4. i sluzi za rezervu potreba glukoze. ! Takvim konstantne bitnih ~astojaika u hrani moguce je uspjesno odrzavanje tezme I energije orgaruzrna za potrebne aktivnosti. Hrana sadrzi i velike kolicine celuloze. glukoza se moze odrnah koristiti kao izvor energije stanica. I Danas se koriste velike kolicine seedra . u u~~lad. --._ _ --. Encimi i sokovi organizma cijepaju skrob iz namimica u jednostavne secere.-_. koji su takoder ugljikohidrati.~ilo~alorija. a glavni su sastavni dio hrane Ijudi voCe orasi mlijeko sir 250 350 400 400 SO 30-50 50-SO 600 30-60 jaje svinjetina I I govedina Ite etrna slanina I .saharoze. a i cuvaju bjelancevine. I I . I i u ish rani.-. sastavljen oct glukoze i galaktoze polisaharidi: skrob.4. Ugljikohidrati i zivotinja.---.mlijecni secer.obicni secer.--. 4.. Ugljikohidrati oksidacijom izgaraju u ugljicni dioksid i vodu. i I Tehnoloskorn pre radom ugljikohidrati gube biolosku vrijednost zbog lisenosti vitamina i minerala. Potrebna je dnevna kolicina energijeloct 10-1-65. kojima nedostaju esencijalne tvari.monosaharidi: glukoza . vitamini. disaharid. a veci dio se pohranjuje kao polimer glukozeglikogen u stanicama jetre. pektina.-----. su pretezno biljnog porijekla. koji se apsorbiraju u krv kao jednostavni monosaharidi. (C02 oslobadanje energije. energije potrebne or- = iU ! I I I I kalorija Po strukturi sujednostavni .-. =.. dekstrina. hormonu gusterace.1iii 2500 cal.ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJA VITAMINI . prolazeci kroz stanicnu mernbranu u citopiazrnu stanice.ISKRE ilVOTA I GUVARI ZORAVLJA 1 kcal . da bi se po potrebi vratilo u glukozu i trosilo kao rezerva. a sve ponajprije zbog zarade i profita. pa su takvi produkt] bez hranjive vrijednosti "prazne kalorije".uko.--i"" -.ze ovise! inzulinu.166 J.-I hlkohol -. satavljen od glukoze i fruktoze. Nakon apsorpcije u stanice.7 rn rnol/l u 100 g. a energija se uglavnom dobiva iz masti. koja se oslobada sagorijevanjem odredene kolicine hrane. veliki polisaharidi koje sadrzi hrana svih vrsta. • I. koji regulira razmu secera u krvi. fruktoza i galaktoza od cega je najvise glukoze. kuhinjski secer.. za sto je potrcbno 55% ugljikohidrata.-_ _----- 50 200-450 100-250 150 650 950 750 730 930 70-400 . Kod secerne bolesti organizarn vcoma malo iskoristava ugljikohidrate. za industrijsku proizvodnju razlicitih slatkisa.vocni Slozcnl . tj. hiperglikemije iii hipoglikemije. obicno kao standard LOO grama namirnica. To su glukoza.

pa je potrebno svakodnevno unosenje I I I . orasi. a samo dio koji sene moze resorbirati gubi se uri nom. Organizam 22 se neprestano I trosi i obnavlja. Primjer su africka plemena koja se hrane kukuruznim brasnorn a u njemu nedostaje arninokiselina "triptofan". i Putem probave. a zivotinjske su: meso. Kada bi se bjelancevine izravno apsorbirale bez razgradnje i ponovne izgradnje predstavljale bi strane tvari. pa se 98% svih bjelancevina razgradi do aminokiselina. ! I I Pravilno bi bilo uzimati ugljikohidratei bogate vitaminima i mineralirna. Treba takoder uzeti u obzir jesu Ii bjelancevine kompletne.miozin i aktin. Sve bjelancevine nisu jednako vrijedne. Organizam ih putem probave najPrije! razgraduje u sastavne aminokiseline. a zatim izgraduje vlastite koje putem krvi dolaze do svih dijelova tijela. pa oboljevaju od sindroma nestasice bjelancevina s posljedicom zaostajanja u rastu. a time i preveniranje bolesti. prekursor kolesterola. Stanice mogu sintetizirati 11 od 21 aminokiselinu koliko ih ima ukupno u animalnim proteinima. pa ih treba obnavljati. Brzina apsorpcije i aminokiselina ovisi o brzini oslobadanja iz bjelancevine tijekom probave. Sve stanice tijela sintetiziraju bjelancevine a funkcionalne karakteristike svake stan ice ovise 0 vrsti bjelancevine. a nedostatak se nadopunjuje pravilnom ishranom. dusevnorn tuposti i pojavom hipoproteinskih edema (bolest "kwashiorkor"). koje i usporavaju apsorpciju se~era. a njegovo dodavanje ishrani smanjuje kolicinu kolesterola u krvi. vitamin C bi mogao uvijek odigrati ulogu zastite pri unosenju vecih kolicina saharoze.l biljnim i zivotinjskim namirnicama. koji se sintetizira u stanicama jetre (John Judkin profesor fiziologije na Sveucilistu u Londonu). Takva ishrana djeluje kao da je bez bjelancevina. misiCi . koje mogu stvarati. Kod gladovanja i nedostatka bjelancevina u hrani. Tjelesni organi imaju svaki svoju bjelaieevinu. jaja. nenadoknadivih moraju biti prisutne u hrani da bi se bjelancevine 23 Biljni polisaharid celuloza znacajan lje zbog posebne uloge u probavi. soja. I.PROTEINI ! I Bjelancevine iii proteini sadrzani su I. pa im odredujemo testom hranjenja. specificno gradenom za apsorpciju. a samo manji dio ostaje nerazgraden. hrana bogatacelulozom prevencija je bolestirna debelog crijeva. mlijeko. da ih tijelo rnoze posve iskoristiti iii nekompletne (parcijalne). a preporuca se i vise. Dobro sazvakana hrana i umjerene kolicine pospjesuju razgradnju vremenski i kolicinski. F. koje se zatim deaminiraju i oksidiraju. gusterace. dio bjelancevina vlastitog tijela nastavlja se razgradivati u aminokiseline. koje traze vecu kolicinu. koje se neprekidno trose. Uz to sto pospjesuje izbacivanje otpadnih tvari i~ organizama.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA .ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA i je broj jedan (dr. strane bjelancevine i izazivale bi patoloske reakcije. Dnevna potreba bjelancevina u hrani treba zadovoljiti potrebe energije i razgradnje tjelesnih bjelancevina. alergije i anafilaksije. Svaka aminokiselina ima svoju I ulogu i ne moze je zamijeniti druga. povrce. esencijalnih. uz pomoc enzima zelucanog soka i soka gusterece. bjelancevine se cijepaju na aminokiseline od kojih su sastavljene. grah. Taj obavezan gubitak bjelancevina iznosi oko 30 g dnevno. sir. Tri cetvrtine suhe tvari tijela su bjelancevine! Bub. I To su organ ski spojevi gradeni od velikih rnolekula aminokiselina.keratin. krumpir. I I BJELANCEVINE . riba. ateroskleroze opakog raka. biolosku vrijcdnost Buduci davitamin C sudjeluje u razaranju kolesterola. koza.rezni prag za aminokiseline sprecava gubljenje aminokiselina rnokracorn. I I Bjelancevine se sastoje od razlicitih aminokiselina. pa i Klinicka ispitivanja su pokazala da] unosenje vecih kolicina saharoze povecava kolicinu kolesterola u krvi jer fruktoza nastala razlaganjem saharoze stvara ace tat.VITAMINI . Biljne namirnice u kojima se nalaze bjelancevine su: zitarice. do 75 grama. a zatim se apsorbiraju u tankorn crijevu. VITAMINI . Dobro koristcnje bjelancevina ovisi 0 prisutnosti vitamina i mincrala u hrani. te balastnim I tvarima. ! I I bjelancevina za gradu i obnovu jer nedostatak bjelancevina rnoze prouzroCiti prestanak rasta cak i kada hrana ima dovoljno masti i ugljikohidrata. Kendal) i uzrocnik bolesti srca. kosa i nokti . To znaci da 10 aminokiselina koje stanice ne mogu sintetizirati. uz prisutnost vitarnina i rninerala.kolagen. odrzavajuci dopustenu razinu. Da se to izbjegne potrebno je svakodnevno hranom unositi barem 30 grama bjelancevina. vezivno tkivo i zile .

Da bi aminokiseline bile iskoristene moraju biti zastupljene u podjednakom odnosu u kojem se nalaze u tkivu. soja i banane takoder su dObri izvori proteina visoke bioloske vrijcdI nostl. visoke bioloske vrijednosti. iako ga nema. a i povecanja dostupnosti glukoze stanicama pa se smanjuje potrebna aminokiselina za energijom. pa nije potrebna prisutnost u hrani.a ucinak ciscenja otpada.15-20 g . • avokado.10 g soja . zbog ubrzanja transporta arninokiselina stanice. i Kollcina bjclancevina kruh. Osim hranjive vrijednosti imaju i zasticenu jezgru Ijuskom i omotacern koji sprecavaju krvarenje i ulaz stetnih tvari.85 Jaja imaju vecu biolosku vrijednost od bilo kojeg drugog izvora proteina. zahvaljujuci bakterijama mlijecne kiseline. Shelton) . nccscncijalnc. vitamini B sku pine. .VITAMINI . ima sposobnost da neutralizira stetne kiselinske tvari u krvi.2-5 g jaje od 50 .40 g orasi . Kikiriki. zadovoljavajuci dnevne potrebe. I Ako je malo esencijalnih aminokiselina niti druge ne mogu biti iskoristene. Primjer nekih bioloskih vrijednosti bjelancevina mlijeko . purn su vitamina I minerala. Sadrzaj izvanrednih aminokiselina mlijeku i fino rasprsene masti u obliku emulzije. Od svih namirnica najbogatije je kalcijem. to oni imaju vecu biolosku iii fiziolosku vrijednost. hitno utjecu na Cvrstoeu misica covjecjeg tijela. Shelton). pa ih. sto je i razumljivo. visak aminokiselina se razgraduje i upotrebljava za dobivanje energije iii se prctvara u masti i u tom obliku pohranjuje. Strah od zaraze i bolesti nekuhanim mlijekom suvisna je jet one sadrfi tvari koje to sprecavaju. triptofan i valin. a mast je u njima u obliku emulzije.1 I Bejalancevine ribe otpimalnog sastava esencijalnih aminokiselina svojim gradivnim elementima iznimno bogatim proteinima.or vi~~kovrij~dnih.20 g . svjeze pomuieno mlijeko jer je najbogatije tvarima potrebnim za ishranu. .98 iznutrice . tada stanica bjelancevine uopce ne sintetizira. fenilalanin.65 :-~~~-~-------------~--~-~---------------------r. Zato treba jesti orahe iz ljuske. Ugljikohidrati i masti iskoristavaju se preventivno oni cuvari i stedise bjelancevina tijela. leucin. Raznovrsna hrana sadrzi i raznovrsne bjelancevine koje se nadopunjuju aminokiselinama.94 misic mesa . (dr. a koje preradom do stoia nestaju i obezvrjeduju se. Iz.74 krumpir . ostavljajuci tkivima aminokiseline za sintezu bjelancevina. Ta razgradnja. nuznih i bitnih za zivot i rast. ako se uzme u obzir da su ona izvor zivota (prof. niti trune. iskonin. pa su Proteini oraha lako se prihvacaju. umora. metionin. Oni msu zamjena za meso nego je meso njihova zamjena!" (dr. Sto je manja kolicina proteina potrebna da osigura potrebe organizma. kao sto to cini sirovo voce i povrce. kao u mlijeku] gotovo i priprernljena za cirkulaciju kroz limfni sustav. sto je vazno ako ste rnrsavi.s~ ~orasi j:: sadr~e najbolje proteine.ISKRE ZIVOTA I tUVARI lDRAVLJA VITAMINt ISKRE ZIVOTA GUVARI lDRAVLJA mogle sintetizirati u tijelu.30 g Bioloska vrijednost bjelancevina ovisi 0 sadrzaju csencijalnih aminokiselina.20 g . toliko vaznirn za zdravlje organizma. Inzulin djeluje i na metabolizam bjelancevina.15 g . one su nadoknadive. II Mlijeko je alkalno. Njih moramo unijeti 'hranom jer ih organizam ne sintetizira. Vrijednost proteina ne odreduje sarno sadrzaj bitnih aminokiselina vee i sadrzaj vitamina i minerala koji ih prate jer bez njih nema iskoristenja proteina ni visoke vrijednosti (dr.5 g I u 100 gr namirnica isvjdi sir !punomasni sir riba Imeso [perad idivljac ipsenicne klice . 24 .30 g krumpir -2g povrce .64 kukuruz . brasno . pravi su eliksir snage kod napornog rada.Guyton. nego postaje kiselo mlijeko. "remek djelu ishrane".20 g . Colum). lizin. bez kojeg nema sinteze proteina. takoder su potrebne za sintezu bjelancevina. uzroka bolesti. 25 I l jaje . pa i depresije. n~ stvarajuci mokracnu kiselinu. Ostalih 11 aminokiselina. Narocito je dragocjeno neobrano. jer sadrzi sve sto organizam treba. ali ih stan ice mogu sintetizirati. sinteza bjelancevina prestaje. a to su: histidin.~~~-~~_:'~~~~_i~ ~I_~__~ _ __ Posebnu paznju treba posvetiti mlijeku kao idealnom izvoru bjelancevina. za dobivanje energije. Shelton: "lshrana"). Transaminaciju bjelancevina pornazu enzimi. Kad stanice popune svoj kapacitet. dapace stvara pojacan imunitet. bjelancevina . derivati piridoksina. Mlijeko se ne kvari. proces "dearninacije" zbiva se jedino u jetri. transaminaze.10 g riza .

a dr. pa se take covjek hrani malim postotkom vrijednosti prvobitne hrane. Organizam prepunjen toksinima proteinskog metabolizma izlucuje ureu u rnokracu sto opterecuje bubrege. sto sve dovodi do otezanog rada bubrega.VITAMINI . pateci zbog toga od razlicitih bolesti: isijasa. casa toplog mlijeka s medom bolja Ue od svih preparata za spavanje. p~ zivotinje mesozderi. Zato j~ potrebno svakodnevno uzimati nesto slrovog mlijeka. Fleishom. i poplavorn proizvoda na trzistu ostvaru- i o~ biljaka? I Odgovor je negativan jer je meso hraha iz druge ruke. a prvobitne ljudske zajednice pocele su se raspadati kad je covjek rnesozder postao grabezljiva zvijer. barem upola manjom kolicinorn proteina koja se obicno unosi.000. prozdiru kosti i hrskavicu zajedno s mesom svojih zrtava. Ono je idealno kao pice i kao ~rana. niti uz proteine visoke bioloske vrijednsoti. Balfrage kale da meso sadrzi tvari koje tijelo ne rnoze koristiti. pa i na psihu. a djeluje vee poslije 20-30 minuta. Podaci govore i 0 utjecaju hrane na strukturu ljudskog karaktera. I Ako se mlijeko pije djeluje i kao kozrneticko sredstvo jer pridonosi boljem i ljepsern izgledu. a 0 njima su ovisne i zivotinje i covjek. za hranu manjeg broja ljudi. jer ostaju neiskoristeni. biokatalizatori razgradnje i izgradnje novih aminokiselina. H. I . Britansko udruzenje za unapredenje znanosti na celu s prof.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA VlTAMINI . Mesna industrija svojom propagandom je velike zarade na stetu zdravlja. djelujuci izvana i iznutra. Mi si dopustarno vece kolicine od potrebnih. zglobova. bolesti Ikicme. kao i odnos i stajaliste prema zivotu. A. narocito stvaranjem rnokracne kiseline. a be~ njih nema zivota. izdvajajuci svoje leglo. I Je Ii meso bolji izvor bjelancevina I Pretvaranje golemih kolicina zitarica i biljaka u bjelancevine zivotinja. elergije. kao i zajednice.ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJA Devedeset posto stanovnistva ima nedostatak kalcija. Mnoge jake populacije hrane se iskljucivo biljnom hranom. mlijeku. Sarno biljke imaju moe sintetiziranja organskih tvari iz anorganskih. zivaca. koje zive u prirodi. radnim aktivnostima. on misli da se tjelesna tezina. Meso sadrzi i otpadne produkte zivotinjskog metabolizma koji se zadrzavaju u tkivima u tremitku smrti. Mesu nedostaju vitamini i minerali. te uklahja neugodan miris znoja bolje od bilo kojeg dezodoransa. Meso najjace zakiseljuje organizam. . dr. pa i lomljenje kostiju je posljedica toga nedostatka. Vegetarijanstvo je za njih normal an i prirodan nacin ishrane. siru. l3erg proteina mesa. nepravda je i sa socijalnog stajalista. Kod nesanice. dobiveno od zivotinja koje one stvaraju hraneci se biljkama. Sve aminokiseline zivotinjskog porijekla u mesu.000 ljudi zakljucuje da je 1 gram bjelancevina na 1 kg tjelesne tezine dovoljna kolicina za potrebe organizma u svim situacijama. izvorno su biljnog porijekla jer zivotinje vecino~ jedu biljnu hranu. zdravlje i snaga mogu odrzati. 26 I I . na temelju eksperimenata izvedenih sa znanstvenom tocnoscu i potpunoseu na uzorku od 4. ornetajuci tako pravilne procese organizma i lisavajuci ga drugih vaznih elemenata. vitamina i minerala. dok svijet gladuje i umire od gladi. je soja. Tako se savjetuje vazacima da popiju casu-dvije mlijeka. a vegetrijanci su vjekovima. Shelton). artroze. a djeluje na citav organizam. slican vuku i tigru s osobinama sukoba i neprijateljstva (dr. Prekomjerno unosenje bjelancevina uzrokuje ozbiljne poremecaje zdravlja i izvor je bolesti jer visak proteina puni tijelo toksinima vise od ikojeg drugog sastava hrane. pa katkada i bolescu. jajima. 27 Koliko bjelancevina organizmu treba~ Misljenja su razlicita. Osim vazne energetske uloge. a koje bubrezi izbacuju kao otpad. MASTI Prema kemijskoj gradi masti su esteri glicerola i masnih kiselina. osiguravaju alkalnost tako da piju krv.Shelton I Dr. radi brzog vracanja koncentracije i otldanjanja umora. uvjetovana rastorri. one su nuzne za sekreciju zlijezda s unutrasnjirn lucenjern koje luce hormone te tako indirektno utjecu na razvoj organizma. Dobro je i korisno dan zapoceti i zahsiti casorn I Proteine banane daju u tropima za b~z oporavak kaze kako tijelo proteine krumpira koristi bolje od Bogat izvor proteina visoke bioloske] vrijednosti mlijeka! od tifusne groznice.

I '. bjelancevine i kiseline. od kukuruznih klica. Masti su porijeklom iivotinjskc i biljnc. suncokretovo plje i ulje kukuruznih klica. zastupljenost u rnastima. Nezasicene masne ki I' su pnprernne da se JOs vezu. a to su masti.100 g orasi . vodeci brigu 0 izboru hrane i dakako kolicini. a izvor su im maslac.70 g ulja .VITAMINI . mast prenosi se lipoproteinim~ I do rnasnog tkiva. srcane bolesti.0. gdje nastaje i najvcb dio masti sto se stvara iz ugljikohidrata . uzrokuju i slabu probavu masti. I I proteina. arahidonsku. Potebna namirnica. pa ako ill ima dovoljno apsorbira se 1)7(. ! ·' . gdje se pohranjuje kao Dvije do tri cervrtine cjelokupne enerkije. a posljedica je bolest. Vazno je usmjeriti !ishranu na upotrebu prirodnih nezasicenih ulja kao sto je maslinovo. . 100 g namirnica svinjetina govedina teletina ovcetina kobasice hrenovke slanina riba perad iznutrice po dr. normalna stanica se izrodi. I Nastala rezerva. ali najveci clio obavlja se u stanicama jetre.50 g cokolada . i Zivotinjskc masti sadrze uglavnom estere zasicenih masnih kiselina: palmitinsku i stearinsku. pa se tako u tijelu vezu 'ISC me na minerale. [. umjesto zasicenih masnih kiselina. suncokretovo. Metabolizarn rnasti obavlja se gotovo ul~vim stanicama tijela. tek manji dio u zelucu.ISKRE ZtVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Probava masti odvija se djelovanjem ferrnenata zeluca i gusterace u fine kapljice . Pri izboru rnasnoca u hrani treba koristiti ulja s nezasicenirn masnim kiselinama: linolnom i linoleinskom.emulziju. a bolesti koje uzrokuju slabo lucenje lipaze.ISKRE iIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VITAMINI .a ako ih nerna same 50% masnoca. I Nedostatak masti uzrokuje i nedostatak vitamina topoljivih zultira porernecajima metabolizma i konacno bolescu. a pogoduju zdravlju i lakse s~ probavljiva.100 g maslac . maslinovo. uz pomoc enzima crijevne i pank~casne lipaze. f. Kad izrnjena i disanje stanica nije u redu. pa i prijevremenu starost i smrt. i Cjelokupna probava masti odvija se u~lavnom u tankom crijevu.a i~aicne u p~~tocima (%) zasicene klsellme nezasicene polinezasicenz ulja: maslinovo 20 I 70 10 suncokret 10 I 30 60 rnijesano kuhinjsko 15 30 50 kukuruzno 15 30 50-60 masti: svinjska 45 45 10 loj 50 40 5 vrhnje 60 30 25 maslac 60 40 25 margarin 20 25 45 I Masnc kisclinc u uljima i - sadrzava ovoliko masti: svinjska mast . koja se apsorbira samo 50% iz hrane. i ~astim. Biljnc masti sadrze estere nezasiccnih rnasnih kiselina: oleinsku masne kiseline: linolnu. Potrosnju rnasti treba ograniciti na kolicine koje su potrebne za podrnirenje potreba bitnih masti. Sheltonu 20-40 g 10-20 g 10 g 20 g 30 g 20 g 80 g 15-20 g 20 g 2-5 g i polinezasicene ~. sirevi. koje se apsorbiraju kroz stijenke crijeva. a ne ugljikohidrati. ' koja se oslobada izravno u stanicarna 28 29 . rak. ". svinjska i guscja mast i loj. Unosenje velikih kolicina masti uzrokuje debljanjc zbog stvaranja rezerve masnih naslaga u organizmu i najcesce je vezano uz bolesti: aterosklerozu. koja pornaze rastvaranju masti i djelovanju fermenata. osiguravaju masti. Zuc i zucne kiseline imaju takoder vaznu ulogu u apsorpciji masti.80 g rnajoneza . linoleinsku. Pri tome veliku ulogu ima zue. . a prije svega disanje.30 g Nezasicene masnoce hiljnog POrijeklla su ulja. i porriazu normalnu izmjenu tvari stanica. a to re- masti u dnevnoj ishrani je 20% kalorija od ukupno unesenih • ! ! 1 gram masti daje 9 kalorija.

! Bez hrane zivot je moguc mjesec dana. : I povecava kolicina mokrace a smanjuje i rasterecuje rad bubrega kojima za izlucivanje razrijedenog urina treba manje rada i napora negoli za koncentrirani. kao izvor energije. opasno je za zivot s ishodom smrti. I. a ako nedostaju pretvorba je malena iii je nema. pa je sarno za rjrizvodnju mokrace dnevno potrebna 1 litra vode. i uvijek sarno voda. dnevno barem dvije litre: svaki sat popijte jednu Casu. dok ne zatrebaju negdje. a vecina tkiva (osim mozga) mora za namirenje energije koristiti druge tvari. : I \ i \ Za optimalno zdravlje potrebno je uhoiti dvije do tri litre vode dnevno. . Ku!ier: "Znate Ii 5tOjedete"). I I I I Osirn 5tO simi za otapanje i prijenos tvari u organizrnu. Obrnuto. i Sporedna uloga masnog tkiva je njegovo djelovanje kao toplinski i mehanicki izolator tijela. poslije cega prelaze u aktivna tkiva. a krv. a bez vode jedva jedan dan. Vece kolicine vode smanjuju i rnogucnost nastanka kristala u tjelesnim tekucinama zbog cijih talozenja nastaju bubrezni i mokracni karnenci kao i giht . time se I ! 30 31 . ! Vrlo vazna uloga vode je u eliminaciji stetnih i otpadnih tvari iz organizma. pretvarajuCi se u rnasti i uskladistuje s~ kao rezerva (Guyton). Mnogo !judi naginje stvaranju kamenaca pa je to dobro sprijeciti uzirnanjern vecih kolicina vode.ISKRE ZIVOTA I 6UVAR{ lORAVLJA VITAMINI . a 50% tezine tijela otpada na v6du. preko filtracije i rada bubrega. (Dr. pa i covjeka odvijaju se u vodenoj otopini.ulozi. mokraca i lirnfa takoder su tekucine. jer bez nje nerna opstanka. Ovaj citat govori koliko je voda vazna i 5tO ona znaci u Ijudskorn organizumu. To su masni depoi iIirezerve.VITAMINI . znoj. ona je i osnovna tvar stanice. Gubitak vise od 15% tje!esne tezine u obliku vode. Kao pice. ni zivota. bez kojeg nerna sinteze novih triglicerida. najzdravija je i najbolja voda. Voda jc najbolje pice od najboljcg]! Trideset do pedeset posto ugljikohidrata unesenih svakim obrokom pretvara se u masti i pohranjuje za energiju uz pomoc inzulina. I I i VODA Svi procesi zivih bica. gdje10ksidiraju u energiju. Sve stanice.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA Prva faza iskoristenja masti za ene~~ijU je cijepanje u masne kiseline i glicerol. osim tkiva mozga mogu koristiti masne kiseline zf energiju. I i Skladista rnasti su jetra i masna tkiva. ako je inzulina prerise glukoza ulazi u stanice u obilnoj kolicini. Nemali inzulinav prijenos glukoze u stan ice organizma se smanji na cetvrtinu minimalne vrijednosti. gotovo jednako kao i ugljikohidrate. Inzulin pornaze pretvorbu i pohranu masti aktiviranjem enzima lipoze i dobavljanjem jednog razgradnog produkta glukoze.

VITAMINI . premolo biljnih enzimo remeti pocetok probove. GALOGRAN gorki ielucone tegobe. nodutost. tonik rjesovo I uporne DIGESTIN biljni enzrrru ® tablkte za bolju probavu Monjok svjeie sirove hrone. enzima potrebnih za Namijenjen je svim 32 . Jovljoju se osjec o ] teiine u ielucu.ISKRE ZIVOTA I CUVARI lDRAVLJA Galogran® tonik droze]e GALOGRAN droieje pospjesoju protok iuCi i stite ad nastanko iucnih komenoco. podrigivonje. ali i u crijevima. osoboma s oteiolom i slobom ~robovom. DIGESTIN no prirodon nocin nod1omjesto nedostatok nesmetanu probavu u ielucu.

GALLEXIERje posebno nomijenjen jedu te vozoCimo i putnicimo gorkih Ivori. nociji 5 ciscenje SILlCIJEVA UEKOVITA je vrlo korisno kod kronicne .VI TA MINI . noime.iuc.m.I$KRE ilVOTA I GUVARI lDRAVLJA gorki napitak bez alkohola Dcncsn]o hrana 5 a d ri i vrlo poticu slvoronje probavnih sokova funkciju sustovo jetra . DIO Salus za proCiscavanje zelucanog I 51 ICUEVA U KOVITA LJA crqevnoq trakta Zbog velike moci vezonjo UEKOVITA ZEMUA odnosi sve otpodne produkte vrenjo i ja pomoie kod neinfektivnih proljevo. u zelucu i crijevimo te pospjesuiu berne koje neumjereno i neredovito dugih i nopornih vomji. II..kn. . SILlCIJEVA UEKOVITA ZEMUA je i osobomo koje pote zbog plinovo i tegobo divertikuloze. nr~. Gorke Ivori.

a rahitis uslijed nedostatka vitarnina D To su bolesti koje su se javljale zbog velikih nedostataka vitamina i neishranje osti. 35 Novija istrazivanja takoder dokazuju da kod svih bolesti nedostaju vitamini. proljev) dovodila je i do smrti.velikim nedos~~tkom ~tamina C.I:::iKHt: LIVUIA I CUVARI ZDRAVLJA VITAM/~J/ . ipak je upozoriia na te nedostatke. BoIest pracena ispadanjem zubi i ostalim popratnim pojavama (nernoc. pa bez njih nema zivota ni zdravlja. osobito vitamin C. izaziva porernecaje organizma i zdrav- Vitamini omogucuju i pospjesuju sve procese u organizmu. On otkriva njegovu posebnu ulogu u podrucju biolosko-oksidacijskih procesa. bi mogii odvijati. poceo sam vjerovati i saznavati Godine 1928. hraneci se hra~om oskudnom IiI posve bez vitarnina. nedostatka vita~ina ~. koji se bez njih ne Skorbut poznat stoljecima kao bolest tekje 1911. sto je prije mnogo godina. koje smo vee davno otpisali. kuge. pronalaskom Iijekova i cjepiva protiv njih. te funkcioniranje organizma u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i zadataka. bIiski SUr~dnik PauIinga upozorio je na cinjenicu da zivotinje imajusposobnost sintetiziranjal vitamina C. osiguravajuci pretvorbu hrane u energiju i gradu tijela. nazivajuci ga najprij5 "heksuronska" kiselina. Little kaze: "Za svoje 52 godine lijecnicke prakse da je nedostatak vitamina uzrok svih bolesti!". uskraceno covjeku i nekim zivotinjama njemu bliskim. godine nasao opravdanje i uzroke u n~Cinu iSJ:trane i . Moglo bi se reci=Oni su zaista iskre zivota i cuvari zdravlia!!" Dr. uzrokujuci bolest. pa infekcije haraju u obliku epidemija sto bi se moglo sprijeciti davanjem vitamina C! (Book of Vitmins) Mozda bi taj zakljucak mogao pridonijeti 34 i osvijetIiti ponovno pojavljivanje star- . pa su oni nositelji i "iSre" zivota. Rene Dubos tvrdi da ne ubijaju virusi i bakterije. metabolizam organizma.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA ih i opasnih bolesti. niti energetsku vrijednost. VITAMINI 8to su to vitamini i kako djeluju? To su tvari organskog sastava. mutacijskim promjenama.. Tako su momari poceli redovito dobivati u hrani kiselo zelje koje sadrzi velike kolicme vitamina C i rjesavali problem nedostatka. l Njihov nedostatak dovodi u pitanje procese i funkcije organizma. adar porijeklom. I Hrana o~kud~a vitami~i~a. potrebne za zivot i zdravlje. savrsenijern laboratoriju. Nemaju ni kalorijsku. da bi koristio njegovu pornoc u pretvorbi hrane u energiju i gradu.VII AMINI . Tako je eovjek prisiIjen uzimati vitamin C s hranom. stoga njegova kao i PauIingova Nobelova nagrada mn~go govore u prilog njihovog znanstvenog istrazivanja i rezultata 0 vitaminu C. nego je u organizmu premalo vitamina C. majmunima. . Dr. Albert Szent-Gyorgyi. ad .s~orbuta su ~boljevali mornan na dugim plovidbama. beji-beri zbog nedostatka vitamina B-skupine. a to znaci da omogucuju sve zivotne procese. pa i I tuberkuloze. ani reguliraju izmjenu tvari. kolere. Godine 1937 dobiva Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu. izolirao je vitamin C. skorb~~ zbo~. Godine 1965.C:-. formulom C6-H8-06. oskudice iii uvjeta zivljenja. te ucinkovitosti toga vitamina. naj- Nedostatak svakog i od ostalih vitadina Ija. Irwine Stone. I ko1o POOto· ovues I prona aza V1tarma Vitamini su otkriveni pri proucavanj bolesti nastalih zbog njihova nedostatka. ali zato imaju vrijednost velike bioloske aktivnosti u metaboIizmu pri izmjeni tvari organizma. pa jeduci agrume I kiselo zelje ~Iest nestaje IIi je ublazena.bno Ivitamino~ . pose. Biokatalizatori su svih kemijskih procesa koji se odvijaju u organizmu.

VITAMINI . a kod shizofrenije jos i vise. i visokog sadrzaja vitamina. Nobelovac Pauling kaze: "Dobro zdravlje ovisi 0 dobroj opslcrbi vitaminima u optimalnim kolicinama. Kada. K2 . na primjer kod raka 50%. jer svaki je organizam bioloski individualan. au bolesti i vece kolicine tzv.piridoksih. pa za dobro zdravlje treba paziti na njegovu stalnu i obilatu phsutnost u organizmu. da bi organizam bio dovoljno zasicen.riboflavin B3 . poplava preparata i bezbrojne reklame ipak pobuduju znatizelju populacije koja trazi pornoc.ergokaloiferol. a na njemu je da shvati njihovu veliku ulogu u ocuvanju zdravlja. \ Osnivac je "ortomolekulame medicine".adenin 85 . jer je njegovo djelovanje najuCirlkovitije. adermin B12 . specijalne grane medicine.pantotenska kiselina B6 .A. osobito vitamin C. koliko i zasto UZima~ivitamine Na pitanje kada. A . zivi prema sebi svojstvenim okolnostima i uvjetima.B. pa je potrebno uzimati vitaminske dopunskc dodatke.kolekaIciferol) P . a to bi bili upravo vitamini.tokoferol . koje su vece od dobivenih hranom.ISKRE llVOTA I CUVARI. na temelju istrazivanja i rezultata. lIZ pomoc najboljih znanstvenika SAD i svijeta i dosao do zakljucka da sve bolesti nose veliki nedostatak vitamina . pa trazi i svoje doze vitamina. odgovor bi bio uVijJ i svaki dan! Za dobro zdravlje potrebne su optimalne kolicine.mega doze. 0.osobito vitamina C. K I To je vazno zbog apsorpcije u organi~mu. koje su vece od prePorueenih dnevnih doza (POD). I 0 .mega doza. nosi svoje bolesti. Unosenjern vecih kolicina vitamina rjesavao bi problem nedostatka. akseroftol i C .kaIciferol (02 .askorbinska kiselina I E . \ Istrazivanjima je u posljednje vrijeme dokazano da je kolicina vitamina kod svih bolesti veoma snizena. presudnim za zdravlje i zivot. Uz tzv. 03 . uspijevajuci Vitamini topljivi u vodi brzo se izlucuju.tiamin I B2 . koja stavlja u prvi plan lijecenje tvarima potrebnim organizmu za funkcioniranje i zivot. Hrana koja je proizvedena i tehnoloski obradena lisena je vitamina i ne zadovoljava niti preporucene dnevne doze (POD). preporucene dnevne doze (POD) postoje optimalne i megadoze. (velike doze).retinol. 70% (Pauling).me1adion B skupine: B1 . Autoritet i dosta ignoriraju rezultate sada vee 6O-godisnjih istrazivanja. No.niacinarrhd B4 .lDRAVLJA I VI TA MINI ISKRE llVOTA I CiJVARI lDRAVLJA Zivotna okolina opskrbljuje covjeka *itaminima u hrani.fitomenadion. zahtijevaju i kolicine koje to osiguravaju. medijskog i napose kolicinskog. 37 36 . pa i izljecenja. osobito vitamina C. Razlicitost ljudi odreduje i razlicite kolicine lIZ naglasak optimalnih kolicina. C i P Topljive u ulju . E. Prisutnoscu vitamina u hrani. osobito vitamina C.bioflavonoidi I Kl . Oodavanjem i nadoknadivanjem vitaminskog nedostatka. Tocnih propisa 0 koliCini vitamina nema. bolest se dovodi u stanje kontrole i podnosljivosti. sto je konacno i cilj Podjela vitamina i nazivi Vitamini su oznaceni slovima abecel: vitamin vitamin vitamin vitamin vitamin vitamin vitamini I lijecenja. a i zbog eliminacije iz organizma. bolest sprijeciti iii dovesti pod kontrolu podnosljivosti. time i do bolje kvalitete zivljenja. a. Nove spoznaje 0 ulozi vitamin a u svim kemijskim procesima organizma. moguce je sprijeciti nastanak bolesti i usporiti starenje organizma. te nacina unosenja u organizam kroz tri oblika: vremenskog. Opredijelio se za upotrebu velikih kolicina vitamina tzv." Dobio je Nobelovu nagradu za knjigu "Vitamin C i rak".kobalarhin Ii Prerna topljivosti dijele se na: Topljive u vodi .

Of VitjminS) povrce i zuto voce vitamin B . i unoserlje povremeno prekidati (Pauling). zracenja.psenicne klice. Tako ce konacno masovnija upotreba obaviti selekciju i prihvacanje vitamina. s obzirom na lisavanje vitaminskih tvari tehnoloskom preradom i zastitorn namirnica od kvarenja kemijskim sredstvima: konzervansi. a to su 38 Za sve medicinske zahvate. a to je moguce uzimanjem vitam ina. a dokazanim rezultatima djelovanja.bOleS~1 0 . dok lijekovi u prekoracenim dozama mogu donijeti velike nevolje. v' •• • l Izvori vitamina u namirnicama. niti hipervitaminoze.riblje ulje. limun." uzima koliko mu treba. pa ni toksicnosti.kvasac. . integralne zitarice. uz jedan dan prekida i nema razloga za brigu oko ptedoziranja. u roku 2-3 sata i nema nagomilavanja u organizmu. paprika. prokula. agensa svih bolesti. Mozda je dobro neke vitarninske dodatke uzimati 6 dana tjedno. A. a nedostatak izbacuje i sam . DI o ~e O~anJe ~ 0 ita mma U.riblje ulje. cesto vrlo neugodnog i opasnog.agrumi. paradajz. vitamini su ta oder djelotvorni i najbolja su dopuna. pa vitaminska ai terapija moze uvijek biti uspjesna dopuna u lijecenju. bilo bi dobro osigu~ati vece kolicine vitamina antioksidansa. a kod bolesti 100. pa je ptorebno uzimati dopunske vitaminske dodatke. K treba unositi u organizam uz hranu U terapiji lijekovima. ~ipak (najbogatiji). margarin. ruto i zeleno Dr.000 IJ. Topljive u masnoci i ulju. organizam dosta brzo izlucuje. koji su glavni borci protiv slobodnih radikala. kajsije.jogurt. zbog ubrzanog zarascivanja rana i protiv infekcije. C. pa je ne treba prekoraciti. znaci osigurati dObar ishod i rijesiti probleme l eventualnih A. biljna ulja. Riales kaZe: "Organizam nalazi :VOj~ ravnotezu. stavljajJHSi bolest pod kontrolu.znanstvenika. E. Treba biti oprezniji kod vitamina A.50. pripreme su dobro obavIjene. a to su vitmini B i C. kao mjere predostroznosti od mlguCih komplikacija. rumanjak. Toksicnost vitamina da iii ne?! Toksicnostvitamina i otrovanja. . E. riblje i sojino ulje vitamin P .000 IJ. vitamin E protiv tromboze i ernbolije. koji ne treba prekidati uzimati niti jedan ~an radi povratnog ucinka. sto je pozorenje na kolicinu. vitamin C. mlijecni proizvodi vitamin E .da s~ organ~za~ posve njesi bolesti. I . Moramo ih unositi s hranom iii kao dopunske dodatke. rib a. D. vitamin K . vitaminima su nepoznata i vrlo rijetka a od velikih kolicina nitko nije umro. ~I~e . neljustena riza vitamin C .zeleno i lisnato povrce.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA iIi iza jela zbog korisnog djelovanja i psorpcije. (~OOk .. '1 1\ Ukljuciti vitamine komplikacija. Vitamine topljive u vodi. agrumi. naranca. operacije. mlijeko. osobito antioksidanse. Tako se rnoze godinama zivjeti i s neizljecivim bolestima.ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJA osim lijeka.O rOS 0 dl U ~~v. I Popratrn .. laksativnq. vitamin a C koji djeluje u vecim kolicinarna. hrani Vitamini su organske tvari. mlijeko i mlijecni proizvodi. ucmci vrtamina ta k0 der SIJlnepoznati i neznatni osirn. sipak Zadovoljenje potreba organizma. I Kod operacija. mlijeko. koje oni zasluzuju.VITAMINI . nego kao jaki antioksidansi dje- . koja ne sarno da stiti od uzgrednih djelovanja lijekova. kupine. krumpir vitamin D . da je 0rgmzam drZi pod kontrolom. potvrditi i nagraditi trud istrazivaca . B· itno je d a se b 0 Iest ne sin. To ne vrijedi za vitamin C. v' • 1 . iz ovih izvora nedostatno je. jaja. I VITAMINI . a vitamin takoder za brze zarascivanje i Cistocu rana od infekcije. Dodavsi i minerale koji Jospjesuju resorpciju i djelovanje vitamina. soja. Prirodni izvori vitamina: vitamin A . pesticidi i slicno. integralne zitarice. kemoterapije. biljnog i zivotinjskog porijekala pa ih u tim izvorima i nalazimo. nego da prezivi U kvalnett zlvljenja 1 podnosljivosti bolesti. pa i opakim rakom. kao i ostale terapeutske primjene. Vise govora 0 tome biti ce u poglavlju 0 vitaminu C.uvI~e~ mogu~e . no i to ovisi 0 bioloskoj individualnosti. pa i raka. pa i smrt. jer ih ljudski organizam ne sintetizira. ali i tu je dopustena dosta velika gr~nicna doza .

UVARI ZORAVLJA luju i terapeutski. Oni izazivaju oksidativne procese s degenerativnim promjenama stanica. prihvacanja. obradenih dirnljenjem. visokoreaktivne kemijske Preporuka uzimanja vitamina kod pre lade i gripe nasla je svoje opravdanje i mjesto. tj.ve i kada vitamine uzimati. ugljena.ravanjima znanstvenika kao sto Je nobelovac Pauhng sa svojim timovirna vrhunskih istrazivaca u SAD. masti. i cijelom svijetu. cesto i krivim informacijama. a 1 Preporuke i savjeti medicinskih strucn~aka cesto s dosta nevjence usput i neuvjerIjivo izrecene. drva. ali i pobuduje znatizelju s pitanjima. Zatim preko prehrambenih namimica.. preplavljujuci trZiste svim moguCim preparatirna. Ipak i to je kora~ dalje od p~vrsnog ne~rihVaC~nja. a cernu je podlozna vecina tvari. dok za rak i ostale neizljecive bo esti jos uvijek nema. a kamoli u terapiji. mi~ljenju . E. Vitamin A . udisanjem izgorjelih tvari organskog porijekla: ulja. propadanje stanica. dobro reklamiranim. tj spajanje s kisikom. kada im je djelovanje obostrano pojacano. te selen. rasprostranjen u biljnom i zivotinjskom svijetu. a ulaze u organizam putem probavnih organa. Najjaci antioksidansi su vitmini A. bolesti organizma i prerane starosti. karotin.retinol Prvi je po abecednom redu. Uzimanje 10 g vitamina C uz 800 IJ vitamina E dnevno najbolja je preporuka za sprecavanje bolesti.ISKRE ZIVOTA I GUVARI l. te Trgovacki svijet ponukan zaradom i pro~tom. C. Radikali su meduprodukti rnetabolickih procesa u organizmu. Posebno treba naglasiti zajednicko djelovanje vitamina C i E. \ Polako se otvaraju vrata sluzbene medicine i farmacije za radikalniju upotrebu vitamina a ljudi sve vise traze pomoc da ucine nesto za svoje zdravlje.ISKRE ZIVOTA I (. a koji mogu dospjeti u organizam inhalacijom. ipak pronalaze odjek kod bolesnika. a kod covieka bi to mogla biti bolest i starost. pa ih treba uzimati zajedno uz jelo. Vitamini danas Unatoc teskorn i sporom prihvacanju medicine i farmacije vitamina na ljudski organizam 0 efikasnom djelovanju i zdravlje. unat~~ ist~aiiv~njimai uVje.DRAVLJA VITAMINI . ~. a poznat je i njegov provitamin. kod namirnica je proces oksidacije truljenje. Te degenerativne promjene izazivajuslobodni komponenete razlicitog porijekla. povrh Iijekova i dok je vrijeme. benzin a. radikali. nas smo ipak blize t~m. obezglavljuje ljude. koje) kak. pa to treba i koristiti.\ i VITAMINI . konzerviranjern. \ Vitamini antioksidansi To su vitamini koji spr_eeavaju proces oksidacije. Topljiv je u ulju pa je za njegovu resorpc40 41 . niti u prevenciji. sumnje. Zeljezo oksidacijom hrda.

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA organima potrebna masnoca kao i minerali.
.~
"

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

iju u probavnim

Tako j~ za zdrava pluca OdlucfuCi vitamin All Dr. Kim
On pridonosii zdravlju koze, pa je ibrstan u lijecenju akni, u kremama sionima, a pomaze i uklanjanju starachlh pjcga (35.000 11 ako se pije). i 10-

Odrzava niz vitalnih funkcija organizma a najvaznija je odrzavanje vlainosti sluzokoze, zasticujuci tako organe - usta, uho, disne i mokracne puteve od infekcije. Ima veliku ulogu u prociscavanju uha, osiguravajuci dovoljno sluzi, koja cisti i stiti srednje uho od infekcije. Uspjesno sanira otitis mediu! Stanice za prijem vibracija uha zavisne su i okusa.
0

I

ovom vitaminu, a takoder i osjet rnirisa

Istrazivaci s Harwarda kazu da sprecava rak, sto je i rnoguce zbog ucinkovitog I djelovanja kao "antioksidansa". Zato su ljudi Japana, koji jedu dosta Zilto obojenog povrca i voca s obiljem karotina, provitarnina, vitamina A, manje izlozeni opasnosti od raka s malom stopom ·oboljenja.. I Povika je na hipcrvitaminozu vitamiha A, medutim to je tek kod kolicina preko 50.000 11, a u bolesti 100.000 IJ na dah, pa je veci problem u nedostatku nego u visku. (Pauling) I 5.000 Il potrebno je za zdravlje, a ne

Njegov nedostatak izazivakokos]e sljcpilo, jer bez dovoljne kolicine vitamina A oko mreznici ne stvara dovoljno vidnog purpura, tvari potrebne za nocni vid. Razlog mnogih ocnih bolesti, ukljucujuci i glaukom, povecani tlak, skupljanje tekucine u ocnoj jabucici, koji uzrokuje sljepilo, nedostatak je vitamina A. Vrlo je djelotvoran i koristan kod Crohnove bolesti s kronicnirn proljevima ostecenjima u crijevu, jer vitamin A jaca i obnavljaepitelni sloj. Djelotvoran je usniiavanju kolcstcrola dok na normalni kolesterol ne utjece. pa i kod srcanih bolesti i ateroskleroze, i

r
i
I

i dovoljno, osobito za zivot pun stresova,

8-16.00 IJ dnevno osigurava zdravlje koje remeti nedostatak toga vitamina (Pauling). I Dr. A. .D~ro - "nik~d ~ pr~ksi nis~~ lima? negativne reakcije ~~ vita~in ..A, ~l~ sam zato vidio mnogo ljudi kOJIsu patili <j>d njegova nedostatka, kOJIse najpnje vidi na kozi, kao - dermatitis, suha perutava koza", Vitamin A dobro podnosi kuhanje.

Povecana krvarenja kod rena, bilo u menstrua1nom ciklusu iii klirnakteriju, pokazuju veoma nisku koncentraciju vitamina A u krvi, pa se vecim dozama te tegobe mogu ublaziti. Uz dodatakvitamina E, bolja je iskoristenost vitamina A, a dodajuci "cink" poticerno rezerve vitamina A iz jetre da prijedu u krvotok. . Kirursko odstranjivanje maternice, uzrokovano obilnim krvarenjima, rnozda bi se cesee moglo izbjeci unosenjem vecih kolicina vitamina A. (Book of Vitamins)

U zajednici s vitaminima C i E djelJje kao jaki antioksidans, pa je ucinkovit kod prevencije bolesti, i usporavanja sta~enja kao procesa oksidacije. Vitamin A mozerno naci u preparatima nasern trzistu. i kao vitaminski dopunski dodatak i na

Pratioci danasnjice: stres, zagadena hrana i okolis, koji ugrozavaju nase zdravlje, a i zlocudne bolesti raka, mogli bi biti ublazeni ukljuCivanjem djelotvornosti vitamina A. Vrlo je je ucinkovit kodzracenja jer jaca imunitet, koji zracenje ostecuje, pa ga zato treba dodavati prije i poslije zracenja i tako izbjeci ostecenja i ozljede terapijom.
Zagadeni zrak zagaduje i organe za disanje koji imaju sposobnost da zagadenost koliko-toliko uklanjaju. Epitelno tkivo koje obavija cjelokupna pluca, luci sluz koja hvata eestice i bakterije i svojim trepetljikama izbacuje ih iz organizma. Tkivo ima sposobnost regeneracije, a veliku ulogu u njegovoj obnovi ima vitamin A, uz ciju prisutnost je obnova brza. U protivnorn dolazi do bolesti pluca, bronhitisa, emfizerna, konacno i raka.

SadrZi ga jetra, mrkva, kajsija, bundeva, binja. Oni su bogati karotinom koji iskljufuje predoziranje, a zastita je od raka. I Kod vecih unosenja mrkve ipak treba pripaziti na boju koze jer se karotin odlaze u supkutanoj masti. I Vitamin A se moze uzimati 5 dana, zatim 2 dana treba prekinuti I straha od toksienosti iii predoziranja, .
1

i tada nema

42

43

'_

"~

VITAMINI

- ISKRE ilVOTA

I 6UVARI

ZDRAVLJA

VITAMINI

- ISKRE ilVOTA

I GUVARI ZDRAVLJA

Vitamin C - askorbinska
za njegovo djelovanje.

Ifiselina
I

Svojim djelovanjem je najuCinkovitiji, p~ naziv "mnogostran" rnoze biti dobra oznaka

I
I

mobilnost neutrofila, bijelih krvnih zrnaca, u napadu na bakterije i viruse, a znanstvenici zakljucuju da je sam baktericidan i virusoidan (dr. I. Stone). Aktivnost makrofaga koju stimulira interferon veca je pod djeJovanjem vitamina C, kao i proizvodnja antitijela koja se bore s uzrocnicima bolesti. Jacanjern faktora imunloskog sustava, vitamin C jaca obranu citavog organizma, sprijecavajuci bolesti, a cesto i lijececi. Treba ga samo unositi u vecim kolicinama i bez ijednog dana prekida. Prema Paulingu prikladna profilatkicka doza vitamina C bila bi 4-10 grama dnevno. Manjak vitamina C znacajan je faktor ukljucen u bolesti srca i krvnih zila, pa osobe ski one infarktu srca imaju veonia nisku razinu vitamina C u serumu, a 6-12 sati nakon infarkta razina vitamina C u serumu pada na vrijednosti tipicne za skorbut. Istrazivaci povezuju uzajamni odnos vitamina C i kolesterola, a time iaterosklcroze, otvrdnuca arterija lIZ upalnu komponentu. Uzimanje vecih kolicina vitamina C uzrokuje transfonnaciju kolesterola u zucnu kiselinu, koja prelazi u crijeva i napusta tijelo. Povecava kolicinu stvaranjacitokroma P-450 u jetri koja ubrzava konverziju kolesterola u zucne soli. Pornaze stvaranjeCSA-hondroitin sulfata koji stiti arterije, jer se kolesterol veze samo na ostecene stijenke kojima nedostaje CSA. Zato je potrebna veca doza od preporucenih dnevnih doza (POD). Kolesterol se smanji vee za 5 tjedana. i

S pravom je receno da je on "iskra zitota i cuva~ zd~~vlja" je~ s~ako~nevn~ su?jeluje u svim vitalnim procesim.a organizra. Glavni nacI~ ~a ~oJ~vlta~m C djeluje je jacanje prirodnih obrarnbenih mehanjzama, odnosnojacanje irnunitcta. Organizam ga ne moze sintetizirati, niti uskladistiti, unosenje i zasicenje organizma svkodnevnirn zaliharna,

If

pa je potrebno .

njegovo

Njegov nedostatak izaziva razlicite +emetaje

i bolesti, a prisutnost zdravlje.

Oslabljena obrambena funkcija orga~izma, imunitet, nedostatak je vitamina i minerala, a stanje se vrlo brzo popravlja Ii imunitet jaca odgovarajucorn ishranom i dodacima. Vitamin C je kljuc obrane or~anizma, jer je najucinkovitiji, pa ga treba • • 1 svakodnevno uzrrnatr. 1
I

Nobclovac Pauling pokrenuvsi si.ra ~I'nick~ is.p~tivanja 0 vit~minu C, ~klj~ci~si strucnjake svijeta, velikih znanstvenih dllpenzlJa I iskustava, dosao do za,cuduJ.uc~~ rezultata. Tako konstatira da je uz vitamin C prehlada blaza, bolest krace traje III izostaje, a i ostale bolesti dovodi do podJosljivog stanja. Preporucuje se kod prehlade i gripe ~vaki sat 1 gram, inace 2-5 grama za prevenciju. Ii Sam Pauling je konzumirao 18 g vital ina C dnevno. Osobno, vee 10 godina, takoder uZim,m 20 g vitamina C dnevno.
I,

Ruski lijecnici, na temelju dugogodisnjih studija 0 povezanosti ateroskleroze vitamina C, uspjesno propisuju vitamin C u slucajevima ateroskIeroze. Arterije mogu izgubiti otvrdnuce unutar 3 dana, a nestajanje nastavlja se sve dok se daju visoke doze vitamina C (Pauling). masnih naslaga

Norveski istrazivaci su otkrili da vitamln C pov~eava sta.nicnu proizvodnjuinterferona pri svim dozama. To je obrambena tvar, koju orgamzam stvara kada ga napadnu virusi. Njega proizvode napadnute lstanice i salju ga da alarmira okolne stanice, stimulirane za proizyodnju tvari, koja s~reCava daljnju reprodukciju virusa. Napad je zaustavljen u korijenu pod uvjetom da !.imado~oljn~ int~rfe~ona. Vrijednos.: interferona prema dr. Sieglu je u tome sto ton radi protrv svih vtrus a, dok kernijska sredstva mogu razviti mutantne tipove vi~sa, otpome na njih. Medutim, kolicina raspolozivog interferona varira, pa dr. Siegel misli da je to objasnjenje sto su neki ljudi otporniji na virusne bolest~, a iSP!~i,,\anj~~a d~kaz~je udvost~cenje kolicine proizvodnje u organizmu, davanjern vecih kolicina vitarrnna C (Pauling), Vitamin C pojacava i druge obrambene ~nage i time jaca imunitet! Tako povecava
I
I

Gerijatrijska literatura navodi uspjesne rezultate kod ateroskleroticnih tretiranih vitaminom C, dnevnim dozama od 1-3 grama.

bolesnika

Dr. Rinse, star 75 god., a nakon 22 godine bolovanja od angine pektoris, bez poznatih rizicmh faktora postavio je vlastitu terapiju s velikim dozama vitamina C. Nakon nekoliko dana popustili su spazmi, nakon 3 mjeseca simptomi angine, a nakon toga 16 godina se nije javila niti jedna bolest (Pauling: "Zivjeti dulje").

44

I
!

45

VITAMINI - ISKR£ ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA Vitamin C ima veliku ulogu uzastltl zagadivaca hrane kao i zagadivaca okoline koja nas okruiuje. Tako je dokazano da sprecava stvaranjenitrozamina, agensa raka, kada jedemo hranu obradenu nitritima i nitratima, konzervirane i dimljene mesne proizvode. Nitriti prelaze u probavnim organima u nitrozamin, agens raka, Da bi se to sprijecilo treba uzimati vitamin C istovremeno uz hranu koja sadrzi nitrite. Vitamin C cisti kloriranu vodu, koja osim sto unistava bakterije napada i nase tijelo, ostecujuci crvena krvna zmca. Stoga, prije nego pijete vodu stavite u nju vitamin C jer vitamin C djeluje brzo (Pauling). Stiti od zraeenja jer usporava diobu stanica osjeUjivih na zracenje. Kod lijecenja kortikostcroidima, cije je djelovanje mac s dvije ostrice, vitamin C uziman istovremeno s lijekom moze sprijeciti neka od njihovih neugodnih djelovanja. Djelotvoran je u lijecenju ovisnosti, djeluje detoksirajuce, ublazava teskoce apstinencije, i smanjuje zelju za drogom, uz povecan osjecaj snage i energije. Prirodni je antialergik jer je i antibistaminik. .' paradentozu.

VITAMINI
I

ISKR£ ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA

I

Misicna aktivnost vezana je uz tvar\ karnitin koja se sintetizira u Ijudskom organizmu iz aminokiseline lizina, a tu sintezu poticu optimalne doze vitamina C. Taka je kolicina kamitina vezana uz koliCin~ vitamina C pa za jakost misica treba uzimati puno vitamina C.! I Bolove u ledima i donjem dijelu JljeZnice uzrokuje degeneracija kolagenskih tvari kraljezaka pa bi visoke doze vitamina C mogle znatno pornoci kod tih tegoba . Ozljeda diskova kraljeznice u ranijem sbdiju, uz velike kolicine vitamina C, moze izbjeci kirurski zahvat, ali se prekidomterapije bolest vraca, Antioksidativno djelovanje vitaminalc pripisuje se njegovoj oksidaciji u dehidroaskorbinsku kiselinu i povratnom reacijam u askorbinsku kiselinu -vitamin C, a o tome i ovise njegova svojstva fiziolos~ih djelovanja.

o djelovanju

I

vitamina

Cna starcnj~ bit ce govora u tom poglavlju.

Istrazivaci u Bruklinu otkrili su da je razina vitamina C u krvi u obmutom odnosu s razinom histamina u krvi. Niska razina vitamina C u krvi, visoka razina histarnina. Kod polenske groznice daju se velike kolicine vitamina C (5 gr) uz dodatak kalcija.
Kod dermatitisai zacjeljivanja rana djeluje veoma brzo jer regulira stvaranje i odrzavanje medustanicnog tkiva kolagena koji veze stanice. Dr Silvetti je stavljao na tvrdokome rane otopinu vitamina C, a rane su se brzo ocistile i zarasle. To je dobro znati za rane koje se pojavljuju pri dugom lezanju.dekubltus, Kod bolesti oka l uha takoder je nezamjenjiv i ucinkovit a koncentracija vitamina C u oku je dvadeset puta veca nego koncentracija u krvnoj plazmi. Moglo bi se reci da oko neutazivo zeda za vitaminom C, kao i srce, mozak i jetra (Pauling). Katarakta, mrena, glaukom, konjuktivitis, sve su to bolesti pri kojima nedostaje vitamin C, a koje se njegovim dodatkom i uzimanjem spreeavaju, ublazuju, a cesto i nestaju. Lijecenje tih bolesti trebalo bi nadopuniti svjeie pripremljenim otopinarna natrij-askorbata s izotonicnirn otopinama. Prikladne kolicine vitamina C mogu pornoci i kod upale srednjeg uha,otitis media, kapanjem otopine natrij-askorbata u uho. Zdravlje usnc supljinc i zubi moze zavrsiti katastrofalno zbog nedostatka vitamina C, pa ga treba osigurati ishranom i dodacima izbjegavajuci tako karijes zubi i 46

Djelotvornost vitamina C treba Om~guciti i pojacati odredenim djelotvornim kolicinama, za odredene bolesti kao i za qdredene bolesnike-pojedinace, zbogbioloske individualnosti! I Nema tocno odredenih kolieina ZbOg!razlicitosti osoba, razlicitosti bolesti, kao i razlicitosti podnosljivosti, koja se odnosi ina podnosljivost crijeva, jer vitamin C djelujelaksativno, pa se ide do te granice. Obicno je to 4-10 grama dnevno kod uobicajeno zdravih osoba. Bolesti, zagadenost okoline, stresovi traie vece kolicine vitamina C, no i tu je mjera kolicine, podnosljivost drijeva. Podnosljivost kod tezih bolesnika objcno je velika, a smanjuje se poboljsanjern

zdravlja.

\
I

Nobelovac Pauling kaze: \ "Bolje je uzeti previse, nego prernalo."
Ishrana, koliko god bila kvalitetna, ne Jore zadovoljiti potrebe organizma, pogotovo u rizicnim situacijama, a osim toga, hra~a je preradom obezvrijedena i zagadena.

Tako bi za dnevnu potrebu vitamina C trebalo popiti 200 casa narancinog sto je zaista nernoguce (Pauling).
!

I

soka,

47

..

'

. -"_.-' '.,,',

. _,.;,

,

..~~.~~

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA

I GUVARI! ZDRAVLJA

VITAMINI

- ISKRE ZIVOTA

rCUVARI

ZDRAVLJ;.'':i(;;;

Najbolja je dnevna doza koja osiguJava maksirnalnu zasicenos~ u konstantnom odnosu jer je stoga zasicenost optimaInr za zdravlje (E. Ginter - Ceska), !o su vece doze od PDD jer one n9 mogu osigurati maksimalnu zasicenost orgaruzma.

stanice i organizam suprotstavljaju bolesti raka i tako trose zaIihe vitamina C (Pauling) - Camerun 1979. Davanjem vecih kolicina vitamina C i nadoknadivanjem manjka u krvi, stanje se poboljsava jer i obrambeni sustav jaca, pa je sposobniji za obranu. Vitamin C djeluje kod raka na enzim "hijaluronidazu", koja se oslobada iz stanica raka i prod ire u citav organizam, stvarajuci tako metastaze. Vitamin C to suzbija, a obnavlja i tkivo koje rak razara, tzv. kolagen (Pauling). Kolagen drzi 100 trilijuria stanica u tijelu, spaja stanice svih organa i tkiva, a cine ga 4 razlicite aminokiseline, cija povezanost ovisi 0 vitaminu C i E, cinku, magneziju, bakru, zeljezu i manganu. Kolagen je tvar koju sadrzi vezivno tkivo, hrskavica, kosti, zubi, koza. To je tvar koja se trosi ali i koja se obnavlja, narocito uz prisutnost vitamina C ta je obnova brza i bolja, Bolesti kicme i zglobova povezane su s istrosenoscu kolagena i nedostatkom vitam ina C pa je najbolja pomoc njegovo dodavanje. Na nacelu obnove kolagen pornaze i kodzacjeljivanja rana i oZiljaka, kod zracenja i operacija. Veliki broj dokaza i rezultata istrazivanja ide u prilog vitaminu C kod bolesti raka, a Pauling je dobio Nobelovu nagradu za istraZivanja i knjigu "Vitamin C i rak" _ pa je sigumo da nagrada nije uzalud dobivena. Konacno bi to' trebalo shvatiti i usvojiti poruke i rezultate istrazivanja velikog znanstvenika. Zajedno s njim, na istrazivanjima bolesti raka, radio je dr. Cameron, koji je imao bolesnike koji su 10-20 godina uzimali vitamin C uz dobra poboljsanje. Bilo je slucajeva da se stanje poboljsalo, a Zivot olakSao,svodeCi bolest pod kontrolu. Ni jedan od bolesnika nije umro u razdoblju uzimanja vitamina C (kolieina i do 50 g), a umrli su kad im je vitamin C uskracen (Pauling). Dr. RicirtelIi, dr. med. u Yale, davao je 50 g vitamina C dnevno bolesnicima oboljelih od raka i produzavao vrijeme prezivljavanja, blokirajuci tumor jer vitamin C koci transformaciju stanica, koja se dogada poslije djelovanja agensa uzroenika raka, vracajuci stanice u normalu, ako je proces transformacije otisao predaleko. Organizam se zasiti vitaminom C, a ostatak izlueuje. Vitamin C suzbija i bol, djelujuci analgetski, pa moze uspjesno zamijeniti mor-

I

Djelovanje vita~i~a C posebno je j~ko u zajed~ici s ~itaminom ~, koji s~ s~m oksidira, preuzirnajuci nesparene elektrrne slobodnih radikala, a u pnsutnosti vitamina C se vraca u svoje izvorno stanje.! Vitamin C se moze uzirnati u neogranicenirn pljiv u vodi (Pauling). I kolicinama jer je netoksican i to-

I Zivotinjskl organizam sintetizira velife kolicine vitarnina C i to nije bez razloga. Na 70 kg tezine sintetizira 10.000 mg na dan. Prema tome, optirnalna doza za covjeka bila bi 10 g na dan, za dobra zdravlje. I . Kod prehla de I gripe preporuc JIVO J~ uzrrnan 1 gram, sva kiI sat, d 0 k ste b u d m. eI . Organizam je predodreden da se u bolesti, kao i prevenciji, bori sam, a pobjeduje ako ima dovoljno vitamina C (paUling).! Uzimanje vitamina C ne smije se prekinuti niti jedan dan radipovratnog ucinka, koji je vezan na regulacijski gen, kontro~ora sinteze enzima potrebnih za pretvorbu vitamina C u druge djelotvome tvari. I Uzimanjem vecih kolicina vitamina ~ duze vrijeme, proizvodnja enzima je tako velika da naglim smanjivanjem unosenja vitamina C rnoze doci do potpune pretvorbe vitamina C u druge tvari i do pada kondentracije. Zato je potrebno postupno smanjivafi kolicinu vitamina C da se koncentracija vitarnina C i enzima smanji na normalnu vrijednost. Kod bolesnih od raka ne smije se prJkidati uzimanje vitamina C niti jedan dan jer je razina vitamina C u krvi i tako vee sfu.anjena za 50% pa prekid moze biti opasan (dr Cameron).

vI,,·I..

I

Ponasanje vitamina C

k01 bolesti raka!
I
\

I

Bolesni od raka imaju smanjenu koncentraciju vitamina C za 50% u krvnoj plazmi i leukocitima, bijelim krvnim zrncima, presudnim u obrani organizma, zato jer se

48

49

Mozak je organ koji trazi vece kolicine vitamina C za kojim upravo zeda. povisenih kod ove bolesti. hidroksilira otrove (dodajuci OH skupinu) i pretvarajuci ih u neotrovne tvari koje se izlucujuiu tijela preko mokrace. Tako vitamin C premda ne rnoze izlijeciti rak. izbjegavajuci tako problem ovisnosti. 11 Vitamin C razgraduje otrovne tvari uj tijelu lIZ pornoc enzima jetre. najcesce natrijeva urata. Najbolje sprecavanje je uzimanje puno vode i malo mesa. pqstigao je sa svojim suradnicima zacudujuce rezultate.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA fij. Osnivac te grane medicine. epilepsija. Treba mu dati prednost pred analgeticima. autizam. koja nastaje talozenjern kristala u zglobovima. Bilo je bolesnika koji su uzimali vitamin C i do 14 godina i smatrali se izlijecenima bez simptoma raka.1 Topljiv u vodi. Bolesnici su umjesto morfija dobivali velike doze vitamina C i mogli su odbaciti morfij uz poboljsanje stanja bolesti i produljenja zivota. na primjer svaka tri sata odredenu kolicinu prema vlastitom rezimu. zivot. mlijecne. antihistaminicima rna utjecuci na odgojno-obrazovni i pravilan pristup upotrebi. Cameron i davao ga u velikim dozama bolesnicima s uznapredovalim rakom. a u tjelesnoj tekucini disocira u askorbat ion i ion vodika. tzv. pri cemu se askorbinska kiselina veze i gubi kiselost. pni su bolest doveli u stanje podnosljivosti i kontrole. Za tu bolest odlucujuci su prehrambeni faktori.se s~plja. Ako u orgaruzm~ ne manjka vttamina C izlucuje se u mokraci 20-25% uzete doze vitamina C nakon 6 sati. kada im konvencionalne metode lijeeenja nisu vise pomagale. moy~aca i odreduj~ sadrzaj vitarruna C u njoj. te sprecava rak. afektivni prernecaji. nobelovac Pauling. se razara. dovodeci bolest pod kontrolu i podnosljivost. mnogo mesa. ako je potrebno. i ostalim lijekovi- Reumatoidni artritis bolest je s mnogo vrsti upala zglobova razlicitih uzroka. dovodeci bolesnika do mogucnosti da se sam 0 sebi brine. Biokemijske nepravilnosti i bolesti remete . mijenjajucij koncentraciju tvari nuznih za zivot i dajuci ih u velikim kolicinama.1 Sve te situacije upucuju na uzimanjelvecih kolicina vitamina C. Pionir vitaminske terapije kod reumatizma i artritisa je dr Kaufman. s dosta uspjeha. moze ga obuzdati. natrijeva citrata iii natrijeva askorbata. rjesavajuci cesto i pokretljivost zgloba i snizujuci sedimentaciju crvenih krvnih zrnaca.licine bolje apsorbiraju nego vece i to do 50% (Pauling).I izlucivanje. lIZ odrzavanje luznatosti mokrace. najboljeg prema Paulingu. gdje je takoder koristan jer stiti uro-organe od infekcije. lIZ malo vode. posebno iznutrice. :1 ! I (IQ) pa je za postizanje maksimalne 50 51 . tartame. Dokazano je da vece kolicine vitamina C povecavaju i kvocijent inteligencije umne sposobnosti potrebno 3 puta vise vita- narocito u poJudama od metala i kod visokih temperas- :i Korisnije je uzimati manje kolicine. alkohol. . slabija od Iimunsk~.VITAMINI . Uzimanje vitamin a moze se uskladiti s klasicnom terapijom. Kiselina je slaba. omogucujuci bolesniku kvalitetniji mina C od preporucene dnevne doze (PiLling). pa se i) njegovo djelovanje odvija pomocu askorbat iona'l Kuhanjem tura. Svi fizicki i mentalni porernecaji funkcije mozga mogli bi dopunom vitamina C biti ublazeni.i I 'I Kiselost vitamina C moze se smanjiti dodatkom male kolicine sode bikarbone iii kalcija. mcgavitaminske terapije. a prolazeci kroz crijeva rjesava probleme zatvora i polipoze. tzv. jer su interakcije lijekova i vitamina C veoma rijetke. a potebne su mu vece kolicine i ostalih vitamina.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMINI . koji ornogucuje talozenje. Monogoloizam. jer se manje kd. nacinom lijecenja ortol molekulame medicine. 1967. Kod toplinskog udara pomaze s akli±atizacijom na toplinu i nestankom toplins~og ~sipa. pa je tako kod shizofrenicara izlucivanje deset puta manje nego kod zdravih Ijudi (Herjanic. Takvo djelovanje vitamina C uocio je dr. terrninalni stadij.rnegadozama. vitamina B6 i niacinamida. psihoze pa i shizofrenija mogle bi uz konvencionalnu terapiju i vitaminske dodatke imati uspjesnije lijecenje i rezultate. Zgb).trovanja'itakoder mogu biti ublazeni pa i otklonjeni vitammom C u dovoljnim kohcmama. cesto i kod neizljecivih bolesti. Prekidom uzimanja vitamin a C bolest se vracala iii su bolesnici umirali (Pauling). Lijecio je velikim dozama vitamina C (1-5 g). sto se postize unosenjern natrijeva bikarbonata. brzo se izlucuje puteml mokrace. : Test opterecenja vitaminorn C izvodi:lse tako da ispitanik dobiva kroz odredeno vrije~~ ~ta~in C u i~j~kcijama iii or~lnd~ nakon ~ga . Profesion~l~i rizic~yi. Urnanjujuci neugodne popratne pojave kemoterapije i zracenja djelotvornost vitamina C je prikladna lIZ konvencionalnu terapiju. sto je i cilj Iijecenja. Djelovanje je nepromijenjeno jer je vezano lIZ askorbat iona.

antioksidativnog jer je njegovo djelovanje zaista "cudo". doza 600 IJ dnevno (dr. pa ga treba uzimati naI Alfa tokoferol. gotovo se zrtvujuc]. Sljepljivanje. Stresovi. svojim oksidacijskim procesima jedino mogu biti zaustavljeni antioksidansima. Gotovo je specifican u lijecenju greta listova i stopala nogu. svijetleceg brojacnika u satu. i Vitamin E veoma je jakog. "cIaudikacije" poboljsavajuci cirkulaciju krvi djeluje ve lnakon nekoliko tjedana (dr. ! I Podizuci razina lipoproteina visoke gustoce (LVG) koji odnosi kolesterol iz stanica. neutrofile. beta. Niska koncentracija vitamina E nosi rizik agregacije. a onda se u prisutnosti vitamin~ C vraca u prvobitno izvomo stanje. . Steiner kaze da bi se vitamin E trebao smatrati prevencijom smetnji povezanih s ugruskom srcanog napada i mozdane kapi. kon jela i nikada na prazan zeludac. Haeger). i mozdane kapi. sljepljivanja plocica. agregacija plocica. plucima. topljiv je u ulju. pa su dobra zastita od izlozenosti kancerogenima. delta. 1 lJ == 1 mg! i 1200 IJ . trebali bi se dobro zastiti antioksidansima. mikrovalne peen ice kaq i brojnih aparata u svakodnevnoj upotrebi. prezentiranim vitaminom E kao najjacirn.VlTAMINI .ISKRE ZIVOTA i GUVARI ZDRAVLJA Sve se to odvija uz prisutnost vcCiij koliCina vitamina natopljen vitaminom C osigurava dobr~ zdravlje. te emboIije pluca. Pot:evbne s~ ipakvece doze od preporucenih dnevnih doza (POD) da bi se postigla uspjesna zastita. Sam uzima 1200 11 kao zastitu od infarkta (Book of vitamins). urozcnicirna raka. sinergisticko. prelazi u Zucne kiseline i crijeva i napusta organizam. snizava kolesterol i na taj nacin takoder cuva krvne Neprekidno izlozeni procesima oksidacije od zracenja televizora u boji. Jacajir irnunoloski sustav stvaranjem antitljcla i mobilizirajuci bijela krvna zrnca. medusobnog sljepljivanja plocica stvarajuci ugrusak koji zacepljuje pukotinu i sprecava krvarenje poslije ozljede. svojim pogubnim u prisutnosti vitamina E su olaksani iii preduhitreni. alfa. moze se dogoditi i u zdravoj krvnoj zili i uzrokovati ugrusak sa zacepljenjern -duboka venska tromboza. i djclovanja. dolazi do vezivanja krvnih plocica za pukotinu zile. primajuci nesparene elektrone slobodnih radikala. Vitamin E djeluje na obnovu stan ice. pa su multivitaminski IJ (mg) vitamina E nedjelotvomi (dr. Ojelovanje je ucinkovito vee za 20 dana s cdrzavanjem Hermann). Kod lijekova to nije slucaj pa je potrebna stalna kontrola zbog krvarenja. uzrocnici svih bOle~ti. radi obrane. f a preprarati sa sadrzajem 15-50 52 53 . dajuci ga prije i poslije operacije Vitamin E . pri cemu se stvaraju slobodni radikali. s najjacim djelovanjem. kemijske i emocionJlne naravi. Tvar koja to rnoze sprijeciti je vitamin E jer on normalizira vrijeme zgrusavanja ne utjecuci na normalno zgrusavanje. Vitamin E vrlo djelotvorno zile. gam:a. i djelovanjem. prostacikline koji sprecavaju zgrusavanje i tromboksane koji poticu stvaranje ugrusaka. Slobodni radikali. Manje doze nisu dovoljne. Upravo vitamin E ornogucuje mernbranama stanica da propuste izlazak kolesterola iz njih (dr. kod operacije. .ISKRE ZIVOTA I GUVARI. Hermann). ZDRAVLJA I VITAMINI . C jer sarno organizam Kada se osteti stijenka krvne zile. a problem nastaje kada ugrusak krene prerna srcu. embolije pluca. epsilon i zeta. : Pauling je konzumirao 800 IJ vitarniria dnevno! Osobno uzimam Intemacionalne jedinice (IJ) ovog vithmina odgovaraju miligramima (mg). Herman). Dr. nazvan'''cudotvornim'' Sam se oksidira.tokoferol Smjesa je tokoferola. ~titeCi je od peroksidacije masti tj. pa kada se prijede stupanj tromboze ne dolazi do antikoagulativnog djelovanja s tendencijom krvarenja. To je dobro znati i primijeniti kao zastitu od komplikacija. resto i sudbonosnog. Tako im je obostrano djelovanje pojacano. fizicke. uz prisutnost vitamina E masni sastojci stanice fogu biti zasticeni od stetne oksidacije. drzeci u ravnotezi tvari presudne za taj proces. mozgu s katastrofalnim posljedicama infarkta. t Tako je najvaznija uloga vitamina E sprcCavanje stvaranja i rastvaranje ugrusaka.

jer vitamin E pospjesuje granulaciju. . koja regulira rast tumora dojke. London.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA I i. Lawton daje prije operacije vel ike doze vitamina A. a upotrebljava se oralno i u obliku masti. vita~in A za obnavljanje koze. kad kad do potrebnog izljecenja. Kirurg Flaningan (Pensilvanija) upotrebljava ga za brze zacjeljivanje ran a. 400-1200 IJ (mg). Vitamin E zaustavljakataraktu. Stoga je potrebno uzimati dopunske dodatke vitamina E u kolicinarna koje ce osigurati dobro zdravIj~.1 I I \ :1 I Istrazivaci u Kalifomiji otkrili su da nedostatak vitamina E. kojemu je izvor konzervirana i preradena hrana s nitritirna i nitratima. uspjesno prolaze vee za 5-10 dana. a uklanjaju i boli. bolest mreznice. a vitamin E protiv zgrusavanja krvi (Book of vitamins). Vjerojatno su i ta djelovanja vezana uz PObOljSav~rje cirkulacije krvi u tim organima. a njihovo dodavanje i u trecoj dobi moze dovesti do poboljsanja zdravlja i zivljedja. E i cinko Vitamin C zbog zarascivanja rana. Njihov sadrzaj vitarnina E nedovoljna je za preventivno i terapijsko djelovanje zbog tehnoloske obe:tijedenosti i zagadenosti. poboljsavajuci cirkulaciju krvi oka. I Vitamin E snizava i krvni tlak. biljna ulja. odklanjajuci djelovanje kortikostFroida. Kao jaki antioksidans ima veliko djelovanje u zastit! od malignih bolesti.VITAMINI . ak~ se vitamin E upotrijebi u odgovarajucern razdoblju postizu se najveci terapijski . upotrebljavao je vitamin E kod lijecenja flbrocistne bolesti dojke. tako cestu kod zena (Book of vitamins).. orasi.\ Kod problemagenitalnih organa. ljesnjaci. Lubowe sa 400 IJ vitamina E.e ~OO-1200IJ (mg). soja. godine davao je vitamin E protiv post operativnih krvnih ugrusaka (Book of vitamins). Zaustavlja stvaranje nitrozamina. djelovanja. secera. Velike opekline.~cinci. Dobro je to znati kod rana od lezanja.VOTA I 6UVARI ZDRAVLJA Na razini koze.a to j. primjenjujuci ga lokalno Hi oralno. I Moguce je da antioksidansi usporavaju i starenje. lokalnom primjenom uljnih sadrzaja otopine vitamin a E.. direktor ginekoloskog instituta u Baltimoru. Netoksiean je. a rezultati mogu biti vidljivi i kod gangrene. Ortopcd dr.000 razlicitih bolesti vitaminom E. Kod opekotina se daje u obliku 3%-tne kreme ili zelea. dr. Ewan Shute. Pionir u istrazivanju vitamina E. zacina i masnoce. skracujuci vrijeme za polovicu. pa su korismer upucem na uvoz. Diabetlcka retinopatija. selena i kroma uvjetuje stvaranje kapljica masti unutar ok a. bez stvaranja oziljaka.ISKRE t.. Dr. U institutu u Kanadi lijecio je vise od 40. moze se ublaziti davanjem prikladnih kolicina vitamina E. 400-1600 IJ Hi mg. impotencije. Otkrio je da vitamin E povecava kolicinu hormona nadbubrezne zlijezde. kale da bi se vitamin E trebao naci u svakoj kuhinji zbog ozljeda koje dobro reagiraju na alfatokoferol. . olaksana je bol i uklonjena ozljeda. integralne zitarice. C. To upucuje na starenje oka kod starijih osoba. vjejojatno poboljsavanjern cirkulacije krvi.. sto zavrsava ostenjem mreznice a njihovim dodatkom situacija se pobljsava. a~ensa raka debe log crijeva. . dekubitusa. npr. 50 mg cinka i vodenom otopinom vitamina A uspjesno lijeci akne koze uz zabranu cokolade. kortikosteroidima. koje je proces svih mogucih oksidacija i popustanja funkcija organizrna.. trkocter je uoceno djelovanje vitamina E pri uklanjanju problema steriliteta. Dr. 1 kodherpes simplexa. U nas ne~a proizvodnje jacih vrijednosti. On kombinira oralnu i lokalnu primjenu u obliku masti i obloga. VITAMINI . a djeluje i kao afrodizijak. Jos davne 1950. Kod lupus erythrematosusa 54 (upala koze) koji se lijeCi lijekovima velikih sporednih 55 . on je uvijek cudotvoran jer su rezultati njegovog djelovanja vee poslije kratkog vremena uocljivi. a prirodni izvori su mulpSeniene k1ice. primjenom vitamina E oralno i lokalno. pa je davanjem vece kolicine vitamina E prevenirao rak i izlijecio fibrocistnu bolest dojke. najcesceg prekanceroznog stanja. pa ga zato treba koristiti u vecim kolicinarna.

i Ne skladiste se. bjelaneeviha i masti. gubi se koordinacija udova. m . kuhanje. te nesanica do kronicnog stanja anI N_ajbog. zajednicko djelovanje citave skupine. smetnje u probavi. a sadrze ga i milijeko. al~ohol. Specificnost vitamina B-skupine je tlmsko djelovanje.:luJu . topljiv u vodi. . Tiamin I b Sastojak je vitamin a B-kompleksa. tvari koja regulira vladanje emocija. : Osnovna namirnica kruh gubi preradom dobar dio vitamina B-kompleksa. velik dio Ijudi pati je u toj ishrani veoma deficitaran. a visak izIufuje rnokracom. pripisuje senilnosti. Nuzan je za metabolizam secera.I vlta~I.svoJlm djelovanjem sa zajednickim djelotvornim rezultatuna. pa nedostatak riboflovina zajedno s vitaminom A dovodi do prekanceroznih stanja (Book of Vitamins) Najbolje djeluje u zajednici s vitaminom B6. Ojelovanje vitamina B1 pomaze i srcu i mozgu. Jeduci bijeli kruh.riboflaJin vitamin B3 .Rib 0 f Ia v i n Riboflavin je clan nedostatka vitamina B-kompleksa. noktiju. koji .ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA Vita mini B-skupine .bedoxi1 vitamin B12 . tensku kiselinu i vitamin B12. kose. sudJ. Kod graviditeta i dojenja potebe za ovim vitaminom su vece. Kuhanje ga unistava. sa simptomima gubitka apetita.lseeer. Otkazuje zivcani sistem. . Potpuni nedostatak ovog vitamina izaziva bolestberi-beri. umora. Biotin Helin. Pantotenska kiselina. uz panto- .~i~or OV?g viramin~ je pivski kvasac. kao I kod svih strrnih stanja. pa i ~ ?odav~je aditiva ostaje ~iromaSan vitahfm tvarima. jaja i povr.no~u. Poboljsava vid.mino~~nzo:eva I mali nedostatak tiamina ostecuje mozak.tiamin i vitamin B2 . ~ara. Bioloske reakcije vitamina B-komplek:sa su brojne.(Book of Vitamins) . a ocni misici koce. a misli se da je za njegovo djelovanje potreban riboflavin i pirodoksin (B6). ! Tu spadaju: vitamin B1 .n. pa je kod njihove upotrebe potebno JOs vise vitamma B.. pa potrebe vitamina nisu zadovoljene. a simptomi se cesto definiraju seniloscu iii nervozom. Netoksican je. Dodavnje je najeeSCe polovicno I djelornicno. kava. pa ih je potrebno svakodnevno i unositi. I: . Najveci izvor vitamina B skupine je+ski kvasac. Nedostatak vitamina B1 izaziva mentalne problerne jer smanjuje rezerve serotonina. Svak. a najvaznija je uloga udjela u metabolizmu ugljikohidrata. uzrokovan nedostatkom vitamina Bl. ~Iad. L I I B2 . SVISastOJCIskoristavaju se svakodneto.epr!jate~ji su mu k~fein. Unistava ga kuhanje.kobal~nin Folacin (folna kiselina). vrtoglavice.B ko~pleks I ! \ ksioznosti. a neiskoristeni dio se izlfcuje. tj.atij.niacin I vitamin B6 .ce. pa ako nedostaje jedan od njih proce~ se zaustavlja. Vitamini B skupine limaju veliki utjecaj na psihofizicko stanje orgamzma. zamrzavanje. a v~li~ ~. Sv~ stresna stanja traze djelotvorne kolicine B-kompleksa. Najdjelotvorniji je u B-komploksu. a posljedice nedostatka su degeneracija skeleta i rascijepljeno 57 56 I . Sudjeluje u respiraciji st~mce. Vaznu ulogu ima u odriavanju epitelnih tkiva narocito jednjaka. Os~etIJlv J~ n~ s":l~tlo.VlTAMINt . cija pretjerana upotreba dovodi do njegova nedostatka. ~sIguravaJucI kisik za njeno disanje 1 pravilno dijeljenje. a umrli od srca imali su koncentraciju tiamina 50% manju od normalne. pa se cesto i gubitak pamcenja. Problemisrca i kardiovaskulami problemi vrlosu eesti zbog njegovog nedostatka.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA VlTAMINI . degeneracija zivaca s neuroticnirn ponasanjern do promjene lic1osti. C i B3 i aktivator je enzima! Vazan je u trudnoci. alkohol i dijeta mrsavljenja. Zbog nedostatka javlja se slabost srcaaog misica i edem. zajednice B-kompleksa s timskim djelovanjem. uravnotezen s vitaminima B2 i B6. slabosti. U0bieajene doze ovog vitamina su od 100300 mg. a pridonosi zdravlju koze.

bole ti srca i autoimunih bolesti.SAD . pa je kod [judi s manjkom riboflavina zivotni vijek crvenih krvnih zrnaca kraci. i preradeni VITAM/ ugljikohidrati ! / . Od nedostatka ovog vitamina pate oni koji ne piju mlijeko. gu- i Potpuni nedostatak uzrokuje boles pelagru sa simptomima bitka apetita.Piridoksin (Bedoksi ~ Sadrzi grupu tvari .piridoksinal. Vitamin B6 olakasava taj pritisak i simptome koji idu uz njeg f pa bi terapija vitaminom B6 mogla zami- 58 59 . dok ga najvise imaju oni koji mlijeko konzumiraju. sve to moze biti uzrokovano nedostatkom niacina.lijeci upalu zglobova.1.i~onos~~acan~u . Riboflavin produzava zivot crvenih krvnih zrnaca i potice aktivnost folne kiseline u stvaranju novih zrnaca u kicmenoj mozdini. Njegov nedostatak je izrazen i kod dijabetesa. k rpalni kana. Boyle koristio je u praksi lijecenje niacinom kod rnasnoca u krvi i ukIanjao zacepljenje arterija. ukocenost ruku 'lneke oblike neuritisa. u ishrani.lOgdjeIO~anja. Kauffman . Dnevna potreba za niacinom je 16-20 mg. a nalazi se u mlijeku. artritis velikim kolicinama niacin a. Dnevna potreba za ovim vitaminom u zdravih odraslih osoba je 1. I' moze se javiti zbog genetske mutacije. Prirodan je diuretik. postiZuei pokretIjivost i kod velikih ukocenja (Book of Vitamins). B6 . bjelancevina i masti. koji se spusta iz ruke kroz dio zgloba. pa se daje kod Topljiv je u vodi. koje zajednicki djeluju. ali Neuroloski proernecaj nazvan "sindro I karpalnog tunela" izaziva pritisak na zivac. Pr. Dr./SKRE t/VOTA / GUVAR/ ZDRAVLJA Serer. triPtofan. diabetesa. I. jajima. zavisnosn 0 VI- Kod nekih bolesnika se ne mora ra ~tl 0 hipovitaminozi taminu B6. Pridonosi odrzavanju visokekonccntracije Feu crvenim krvnim zmcima. dnevna doza je 2 mg n dan. te sudjeluje i u metabolizmu ugljikohidrata. Bogati izvor su jaja. prevenirajuci srcane napade. Nesanica. Esencijalna aminokiselina. kao i kuhanje te konzervi- Smanjuje masnoce u krvi. .VlTAM/N/ . medusobno povezanih. glavobolje i boli u ledim . Ta povecana potreba nekog vitamin to je veorna rijetko. I Piridoksin je takoder vitaminsvestr . Riwlin). ako nema dovoljno ugljikohidrata. mlijeko i grah. Dr. Sudjeluje u apsorpciji zeljeza (Fe) iz hrane. zaboravljivost. opce slabosti. I vrcanja../SKRE Z/VOTA / CUVAR/ ZDRAVLJA • • nepee i usna (Book of Vitamins). razdrazljivost. ribi i jetri. praveci brojne mentalne probleme. a potreban je radi B3 . nego 0 .. Smanjuje rnucninu. tro e niacin i zato je rest nedostatak.Niacin. pothranjuje jer gubi sposobnost iskoristavanja i onih kolicina koje se u organizmu nalaze (dr.l u saku.lpretvara se u niacin.imuniteta. Nuzann je u proizvodnji antitijela apsorpcije vitamina B12. deprresija. Problemi senilnosti takoder bi se mogli usporiti i umanjiti dodavanjem niacina. Kada ga u organizmu nema u dovoljnim kolicinarna riboflavin sam sebe umanjuje. piri I ksal i piridoksamin. ali bi trebalo uvijek unositi 10-20 mg. nikotinitamid Sastavni je dio B-kompleksa. pa hrana bogata ovom aminokiselinom obogacuje organizam n acinom. ublazava grceve nogu. pa ga treba ukljuciti u lijecenje. i dva koenzima u procesu razgradnje bjelancevina i masti u energiju.7 mg. Riboflavin poboljsava vid i usporava kataraktu. . ucinkovit Je kod astme. anksioznost. koelsterol i trigliceride i tako Cuva arterije.2 . a preradivanje ranje i zamrzavanje. Preporucena radi uskracenosti i crvenih krvnih zmaca. . kamena u bubregu.. . hr ne ga unistava.

Zatajivanje sazrijevanja eritrocita zbog slabe resorpcije vitamina B12. dok normalni eritrociti zive vise mjeseci.kobalamin nazvan je "Ibrveni vitamin" jer regenerira crvene krvne stanice i sprecava anemiju. dovodeci 0 l bolesnika do normalnog zdravlja (Book 1of Vitamins). neki Jijekovi. proteina. kratkog vijeka od nekoliko tjedana. Na njegovu apsorpciju negativno utjece alkoho!. VitarninomBl Z kod depresije i manijakalne depresijc sa smetnjama i problemima.(Book of Vitamins) Neki enzimi ne djeluju bez biotin a. alkoholi starost. nastalog od oksalata. uslijed porernecaja sluznice zeluca. Nedostatak vitamina B12 moze izazvati nedostatak tiamina. gdje je najdjelotvorniji. pa je dobro unositi vitamin Bl2 putem injekcija. Vitamin Bl2 bitan je sastojak hrane za sve stan ice organizma a nedostatak ovog vitamina uzrokuje usporenje rasta svih tkiva zbog zatajivanja sazrijevanja i diobe jezgre stanice. koji je preradom unisten. iIi djelovanja enzima u crijevima. Djelovanje mu ometaju herbicidi. koje nose te vrste bolesti. izazivajuci slicne porernecaje sindroma karpalnog tunela.k 0 b a I a bin 'I Vitamin B12 . kolesterol. '--". Potrebne su male kolicine. Nedostatak vitamina B12 uzrokuje nastanak nezdravih. Daje se uz antibiotike i sulfonamide. Potrebne kolicine vitamina B12 su v~oma male . koronarnih srcanih bolesti i unosenja rafiniranih ugljikohidrata i secera jer ne90staje vitamin B6. a razlog je postupno propadanje funkcija organa. lijekovi protiv tuberkuloze. 0 cemu ovisi iskoristenost ugljikohidrata. a kako je tiamin veorna vazan za zivce potrebno je i zbog toga zadovoljiti kolicinu vitamina Bl2.razloga. Smanjena plodnost takoder je Cesto n~dostatak vitarnina B12 pa dopunske kolicine ovog vitamina mogu rijesiti i ovaj problem. Osirornasena ishrana. Imunoloski deficit prati biotinski deficit. ugljikohidrata.Biotin Potreban je za metaboJizam masti. Nedostatak ovog vitarnina cesto pogada ocni zivac sa smanjenim vidom.a j~ nedos~atak vitafina B? u o~ga~~~. Na apsorpciju ovog vitamina negativno utjecu i neki lijekovi za tlak. hidrazini. Stariji ljudi imaju cest problem nedostatka biotina radi oslabljene apsorpcije.~_ot~~o:'epidemioloski" sto potvrduju smetnje I bolesti uzrokovrne njegovim fiedostatkom' Ako ga nema dovoljno jedan je od faktora nastanka artme. glavoboljom pa dodavanje dodatnih kolicina ovog vitkmina rjesava problem. pridonoseci boljern iskoristavanju magnfzija i pomazuci prenosenje ovog minerala kroz membrane stanice. zivotinjskog porijekla. takoder imaju veliki nedostatak vitamina Bl2 jer je on.kao i ostale vitamine zbog istih. Newb '_ 1 postize izvanredne rezultate. Obicno je ukljucen u skupinu vitaminskih dodataka Bvkompleksa i u multivitaminske preparate. a menje biotina znaci manje antitijela. Postoji visoka povezanost izmedu ateroskleroze. Potreban je za stvaranje deoksiribonukleinske kiseline (DNK). I Vitamin B6 moze biti vazan faktor kod! konjunktivitisa. I Vitamin B7 . potrebnih za resorpc1ju uzrok su nedostatka. \ I _ Moglo b~se reci d. zavrsava pernicioznom anemijom nepravilnih i izoblicenih eritrocita.VITAMINI .ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA Phalen). pa i tada kada je kolicina u ishrani dovoljna. I Piridoksin uspjesno sprecava stvaranje kamena u bubregu. 10nekad i operacija zeluca sa smanjenjem prizvodnje sokova. lskljucivi vegetarijanci. sto je problem i s ostalim vitaminima. I Vitamin B12 . dr. koji su kratkog vijeka i nisu u stanju prenositi kisik. uzrok je anemija kod starijih osoba.ISKRE ZlVOTA I GUVARI ZDRAVLJA jeniti kirursku intervenciju u saci (de try VITAMINI . nog uz nedostatak. Gradivan je dio proteinskog ornotaca kiji obavija zivce i kicmenu mozdinu. On povecava rast i apetit u djece. uglavnom. diabetesa ihiperaktivnosti djece. Starcnje S oslabljenom funkcijom resorpcije. koji ne konzumiraju mlijeko i jaja. hidrazin izonikotinske kiseline (INH). a to im je osnovni zadatak. Ima vaznu ulogu u centralno nervnom sustavu (eNS) pa rljegov nedostatak cesto vodi do psihijatra. tuberkulozu.od 2-3 mikrograma. reumu. prenoseci genetske modele. . i posljedica veza- i 60 I 61 . nepravilnih i izoblicenih eritrocita. a nedostatak cesto uzrokuje smanjenje vlaznosti oka. 100-300 mikrograma biotina na dan.

Uzimanje 0.VlTAMINI .. Nalazi se u povrcu i mesu. te vrlo d]elotvomim B-kompleksa. pa ga povezuju s diabetesom. Dodavanjem biotina uklanjaju se nedostaci. posljedice su nedostatka folacina. lzvori su mu povrce sa zelenim lisce lium" . Nedostatak folne kiseline u trudnoci rezultira fizickim manama pri rodenju. Folna kiselina pridonosi stvaranju gena. Nedostatak kolina uzrokuje cirozu jrre.s prevelikim eritrocitioma. : I Parncenje rnoze biti udvostruceno.list. Folacin rnoze prikriti posljedice tes te anemije uzrokovane nedostatkom na B12. Kako kolin znatno poboljsava pam6. centrali centralnog ziveanog sustava (CNS-a) koja prenosi poruke izmedu mozga i tijela. alkohola. Pfeffer primjecuje of Vitamins). pa nedostatak vitamina C moze J. koje unistava folacin. pri uzimanju antibiotika. Kod dojencadi i starijih osoba veca je ucestalost nedostatka ovog vitamina. te kod psorijaze. masnu jetru i Alchajmerovu preparatima bolest. Najizrazeniji nedostatak folne kiseline.1 Nedostatak cinka ometa njegovu ap I orpciju. teske hipovitaminoze. Veliki gubici nastaju i zagrijavanjem u mikrovalnim pecnicama. Folna kiselinase koncentrira u tekucini kicmene mozdine. nepravilnog oblika i kratkog vijeka jeri folna kiselina i vitamin B12 utjeeu na sazrijevanje eritrocita.mrtve bebe u kolijevci bez ikakvog vidljivog razloga. 62 63 . kolin pretvara kolesterol u emulziju kako se ne bi zadrzavao na stijenkama arterija iii u zuci. pa mu i irne dolazi od latinske rijeci "folzvori biotina su jaja i jetrica. antibiotici.~nje bio bi mozda rjesenje problema senilnosti u starijih Ijudi. a nedostatak cinka ometa apsorpciju ovog vitamina. i . F 0 I n a k i s eli n a . mentalna porernecenost. Kod kuhanja ostaje u vodi u kojoj se kuhalo povrce. Priodna j ! tvar i bezopasna i u vecim kolicinama. da je . Oepresivnost. susrecu se s problemima hipovitaminoze i teskih aneroija! Hipovitamionoze su Cesee. Kolin moze biti podstrek parncenju j r podize razinu acetilkolina u mozgu. it vrijeme shvacanja skraceno i do polovice '\ (Book of Vitamins). pa i problemi bolesti.Folacin K 0 lin Potreban je za zdravlje krvotoka i zivcanog sustava.9 mg biotina dnevno smanjuje kolicinu lipida u krvi. Diuretici.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA nedostatak ishrane manjak folacina (Book bjelancevina i masti. jemegaloblastiena anemija. pa cini gene onim sto jesu! (Book of Vitamins). a geni od nas cine one sto jesmo. Na temelju istrazivanja pretpostavlja se da je biotinska neishranjenost uzrok sindroma iznenadne smrti djece (SISO) . zatim kod adolescenata. '. Kolin dospijeva izravno u stan ice ~ozga proizvodeci tako tvar koja pornaze pamcenju.ISKRE ZtVOTA I 6UVARI IDRAVLJA VITAM/~I Dr. Ojeluje na metabolizam Vitamin C potreban je pri redukciji blacina u aktivan oblik koji organizam rnoze koristiti. psihoticnost. pa dolazi do gomilanja rnetabolicnih otrova u organizmu s problemima bolesti. starijih osoba. ipak bi dobro dosao nadzor lijecnika pri up :trebi vecih kolicina. pa je dObjo kontrolirati kolesterol. Nadalje. nuznog za prenosenje impulsa zivaca. Najbolji izvor falacina je svjeze voce.gorsati posljedice unosenja granicnih kolicina folacina. alkohol i dob (' dolescenti i starci) Cesto su uzrok njegovog nedostatka. Svako zivo bice nastalo je prema genetskom modelu. PodruCja bogata sunCanim svjetlom. a potrebna je za stvaranje deoksiribonukleinske kiseline (ONK). vitam i- secera u krvi. .

je u B-kompleksu g ·. Za sintezu vitamina D potreban je kolesterol! Uziman oralno apsorbira se s mastima kroz stijenke crijeva. Prevenira boranje 'koze i starenje. usporavanjem stresnih reakciia. potrebnih u svladavanju stresa. osteomalacija.pangamska kiselina Po svoj prilici je zabluda. kao poticanje rasta.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VITAMINI . a kod tel apije se primjenjuju masti i otopine. pa je kod 70-godisnjaka smanjena na polovicu sposobnosti 20-godisnjaka. znojenja. I l 't Ima kljucnu uIogu kod metabolizma kalcija u tijelu. Nazvan. vracajuci sve u nor alno stanje. rahitisa. Vitamin B15 . "suncanl vitamin" jer nastaje djelovanjem suncane svjetlosti tako da ultraljubicaste zrake djeluju na masti koze i apsorbiraju se u organizam. pa ga zovu i "antistresni vitamin". a njegov nedostatak dovodi do ozbiljnih poremecaja organizma.eu timskom djelovanju pridonosi i svojim i I Para . pa je ispitivanjem dokazano njegovo upravljanje procesom mineralizacije kostiju. kad je i opskrbJjavanje vitaminom D najmanje. drhtanje. niti vezu nedostatka uz bilo kakav poremecaj. Bitan je u sintezi antitijela. ublazavanje sldonosti krvarenju. a vitamin D djeJuje i na zdravlje zrake. Najdjelotvorniji sudjelovanjern. pojacanje nekih oksidativnih procesa znacajnih za organizam. 0 zastita od ultraljubicastog zracenja. a rezultat je povecan rizik nepotpune mineralizacije kostiju i senilne osteoporoze.ISKR'E ZIVOTA "J:"6UVARI ZDRAVLJA Pantotenska Organizam koristi pantetonat metabolicki oblik pantotenata. jer istraiiVln. Utjecaj vitamina D na metabolizam i procese u tijelu veoma je znaeajan. izaziva "kolitis". zbog nedostatka sunca zimi.aminobenzojeva Uiselina . poslije menopauze i pogotovo poslije nekoliko trudnoca. kod rena vee poslije 45 godina. pa tako sudjeluje u jacanju imuniteta.PABK Jedno je od najsnaZnijih sredstava u zas iti od ultraljubicastih zraka suncanog spektra. a posebno na metabolizam kalcija. Kreme koje sadrzavaju P ABK upijaju. Zastita ostaje i kod duzih fizickih nat ora. kao sto su: ubrzano lupanje srca. Nedostatak ki sto elina a pretvara u koenzim A (eOA) koji je organizma. Treba ostaviti vremenu i istrazivanjima da bi se doslo do rezultata koji Ce potvrditi korisnost unosenja te tvari (Book of vitamins). Najbolji izvor je pivski kvasac. Pornaze odolijevanju svim stresnim situacijama. Preradom i konzerviranjem namirnija gubi se. S osteoporozom propadaju i rnisici kao i kosti. Starenjem se smanjuje sposobnost koze da proizvodi vitamin D. Vitamin D . plivanja. U razdoblju rasta njegova je potreba povecana i vezana uz prisutnost ultraljubicastih zraka.VlTAMINI . Tako je usporena apsorpcija kalcija preko crijeva. Svojim djelovanjem nuzan je za normalan razvoj organizma. pina 5-10% PABK u alkoholu najbolja je rnisica. "! Ime mu potjece od grcke rijeCi"pa~tos" sto znaci svuda i zaista ga ima u svim namirnicama. Pantotenska kiselina ublazuje alergije koze. 65 . ja nisu dokazala nuznost tvari za funkciju 64 . odbijaju i rasprsuju ultraljubicaste zasticujuci kozu poput filma. Dnevna doza je 4-7 mg.Kalciferol debe log crijeva. I u drugim fizioloskirn procesima vezanim za metabolizam kalcija i fosfora irnaju odredenu ulogu. Osteoporoza je kod starijih veoma ucestala. poviseni krvni tlak. zapaljerje Pantetonat je vazna za zdravlje nad~ubrezne zlijezde i proizvodnje njenih hormona. Cesti lomovi kostiju kod starijih uvjetovani su osteoporozom. najCeSCisu u razdoblju od veljace do Iipnja.

Preplanula koza ne proizvodi vitamin D. pa se iZI. bioflavonidi su efikasnog djelovanja.u. koje cine "crijevnu floru". Poznat bioflavonoid je "rutin" slabijeg djelovanja. uspjesno odrzava svoje bolesnike u stanju podnosljivosti u sezoni polenske I unjavice. gdje su prisutni milioni bakterija. u kori i sloju ispod kore. Rjedi je u namirnicama prirodne hrane. i fosfor. Dr. koji agense raka rastvorene u masti prerade u oblik topljiv u vodi. pogotovo kod novorodencadi. zumance jajeta.tamina C i :. celer. povecanoj potrebi vitamina D iii u nedostatku suncane svjetiosti. "albedu".ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Petnaest do trideset minuta suncanja dva puta tjedno bilo bi dosta za dovoljnu kolicinu vitamina D i kod starijih osoba. pa sprecava krvaren- Istraiivaci Harwarda dokazuju da j. Protein ski m: triks kosti sastoji se od 90% kolagena 10% 66 67 . ja. narocito "kvercetin". koji je rjedi u suncanorn pojasu. Ima ga u lisnatom povrcu i jetri. i .menadion Sintetizira se u debe 10m crijevu i to iIi K2. nastalih spontano iii rnalim ozljedama. krvarenje zubi.sorpcij. sprecavajuci djelovanje bakterija truljenja.vost. Dobr~ su prir~dni anti~istammrci. zb~g poorernecaja njih~~e roizvod~je u ko~tanoj srzi. vitamin K potreban i za zdrave kosti jer protien kosti vezuje kalcij uz djelovanje vitamina K u "osteokalcin" i to vezivanje presudno je za zdrave kosti. Te su bakterij bezopasne i korisne jer imaju vaznu ulogu u probavi celuloze biljnih stanica. Kvercetin. kvercitrin. . a smanjenjem agregacije krvnih stanica povecava se protok krvi i kapilare su zdravije i propustljivije.). ublazujuci problem krvarenja. Posebno su ucinkoviti u jacanju kapilamih stijenki. gdje su zastita ploda od kvarenja. ~~o~~ocita.ari koja zgrusava : oie dovesti do poremecaja u apsorbciji viijevne flore. Ijjuske krumpira.·Cite bioflavonide. Kompleks bioflavoroida i vitamina C olaksava valove topline u menopauzi. miricitrin i rutin. riblje ulje. Redman ih koristi kod krvarenja u trudnoci do sprecavanja pobacaja.bioflavonidi To je kompleks aktivnih tvari. Prisutni su u plodovima "citrusa". cije djelovanje pojacavaju. Dr Garland povezuje manjak vitamina D s rakom debelog crijeva. trebali biti glavni proizvod. ~o. Dnevna potreba je 400 IJ iii 5-10 mg. nap~de i k~p.rtiVraka. izaziva rahi- Vecina plodova i povrca sadrze razi. Ii. C. staracku osteoporozu. Smanjena kolicina fuci u crijevima tamina K iii pak nedovoljna razvijenost Sudjeluje u stvaranju protrombina. Vitamin K . koji su nusprodukti kod prerade narancinog soka. a nazivaju se po svojoj bioloskoj aktivnosti. a zovu se "purpura". VITAM/~I • ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA Povecavaju aktivnost nekih enzima P~. Najbolje djeluje uz vitamin A. i Dr. Ji '. mlijeko. mlijecni proizvodi. a smanjuje i upalu bakterijskih i virusnih infekcija. Sadrzi ga riba. i~zrok moze biti smanjeni broj krvnih plocica. a znacajni su kao i Nedostatak vitamina K uzrokuje krvan!r~a tockastih krvnih podliva. te neodgovarajuce ishrane u starosti. najeesee dolaze u drustvu s vitaminom C. dio prirodne hranjive hrane.uko j~~. On misli da prisutnost kalcija stiti oblogu debelog crijeva od otpadnih tvari (Science 1975. narocito 'kvercitin . orneksavanje kostiju. Redman smatra da bi bioflavonoi~i. Liposolubilan je. Robins s'jednim "greipfrutorn" rjfava problem koncentracije sa stabiliziranjem h~matokrita? cija je vis~~a koncentr~cijifl fakt~r ~izika ~a srean~. rajcica. krv. sintetski vitamin. I = I i Pravilnim higijensko-dijetetskim rezimom iii davanjem preparata vitamina D uklanjaju se posljedice njegovog nedostatka.veeavaj~ re. pa dr. K3 je. ima ga dosta u juznorn vocu koje obiluje bi1flavonoidimal Dr. koji sprecava djelovanje enzima "aIdozne reduktaza" u stvaranju katarakte kod dijabeticara. Vitamin P .VITAMIN' . Nedostatak tis. Sadrzi ih jos bijeli i crveni luk. cuju iz tijela. a sok inusprodukt njihove proizvodnje. trombocitopenIJa III kao autoimuna bolest s reakcIJo~ na vlastite stamce. v!. oko 40. ?ok niska ukazuje na anemiju. Narocito u razdoblju rasta.

Dnevna potreba jos nije odredena. prenos zivcanih impulsa. . kazu istrazivaci Harwarda. za bolji apetit. pa je i vitamin K za to potreban. PREOSKOlSKE I SKOlSKE OJECE vita bit tablete vita bit eliksir za zdrav psihofizicki rast i razvoj djece.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI drugih proteina. koji im osigrava stabilno zdravstveno stanje. 68 " . Obilje zelene hrane moglo bi zadovoljiti potrebe. zdrave kosti i zube VITABIT tablete za ivakanje sadrze prirodne vita mine. Osteoporoza u .a 70 . moz . a formulirane su tako da jedna tableta na dan zadovoljava sve dnevne potrebne kolicine tih vitamina. a nedostatak vitarruna K moze bit! u rok nedostatku Ca u cijelorn orgaruzmu.VITAM/NI . spinat. a kost Ir se stalno obnavlja i mijenja.140 miligrama dnevno. a najvazniji je "osteoci 'in" koji cinl 1% proteina kosti. skupljanje rnisica.tarosti uzrokuje gubitak kostane rnase. pa je vezivanje kalcija uz protein u krvi povezan s vita~'nom K i objasnjenje za zgrusavanje krvi vitaminom K Izlu~ivan~e kalcija ~ute~ b rega ovisi 0 proteinu o~isnom 0 vit~minu K. salata. povecavajuci krtost kostiju uz nedostatak lvitamina K Kalcij je ukljucen i u druge bioloske rocese. VITABITeliksir jr posebno formuliran preparat za mladi narasta] i djecu. Mineralizacija kosti je neprekidan proces. za wntu imunoobranu i stabilno zdravstveno stanje Dovoljno je uzeti 1 malu Zlicu eliksira ujutro i 1 zlicicu navecer prije spavanja u ca~ivode iii eaja. repa. ikupus. BI·TI FIT UZ VITABIT ZA ZORAVlJE. za zdrav vid. p. prokelj. kao i otpustanje hormona uz ve ~ivanje kalcija za proteine. MALISANA.

magnezij pobolj~va funkcije miSiea i zivaca. Regenerln kapsule i vino su pouzdan olonac za savladavanje tih problema. Vitamin D pomaze ugradnji kalcija u kosti. 69 . . prijeti nedostatak zeljeza. a cink stabilizira osjetljivi metabolizam zene.JUVARI ZDRAVLJA \ . FEROHEL sirup za gravidne zene i one ko]e doje djecu. Osteopan ®tablete pomoe za zrele i starije zene OSTEOPAN tablete sadrzavaju: kaIcij Cuva kosti od razvoja osteoporoze. FEROHEL vino za zene u reproduktivnoj dobi. • R egenerln ® kapsule i vino za sprecavan]e.i '~~. ublazenje i uklanjanje predmenstrualnih tegoba Njime su sve ce~Cepogodene i mlade zene. a ucestalost raste s godinama. a narocito u reproduktivnoj dobi.ISKRE ZIVOTA I I. ~ iENAMA I MAJKAMA ZA SVJESNO OCUVANJE ZORAVLJA FEROHEL ® vinoisirup i opce pomoc kod slabokrvnosti slabosti Zeni tijekom citava zivota.VITAM NI .

71 . Sastav: 1 pastila sadrzava 100 mg pospjesuje prolavljenost. enzimi pa njihov nedostatak uvijek vodi k bolesti. Helirani minerali vezani su kemijskim postupkom • heliranja. Zbog tehnoloske obrade namimica. Analize kose. Djelovanje: Patile Evitol : isicnuaktivnost. bolesti i starosti. a cesto su ugradeni u enzime. Kalij. makrominerali: Kalcij. pospjesuju ateroskleroticnih promjena. 'V MINERALI Minerali su biokatalizatori svih zivotnih procesa organizma. izmjene tvari u organizmu. slabe resorpcije u organizmu. da bi procesi tekli nesmetano i uredno. poboljsavaju ostecenja krvnih zila. sprijecavaju nastanak nsport masti te stite krvne zile od [ Svakodnevno 2 do 3 pastile koje rasI. pazeci na kolicine jer prekoracenje nije dopusteno i stetno je. VITAMIN ZAZRE OSTI GODINE Neki su potrebni u vecim kolicinama. Zeljezo.V/TAMINI . kao sastavni dio zbog udjela u metabolickorn procesu.na molekule bjelancevina radi bolje iskoristenosti i apsorpcije.Fosfor. Bitni su za apsorpciju i djelovanje vitamina i enzima.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA NECE VISE NEPRESTANE MISLI D STARIMO o . kao i gradivni elementi organizma. krvi i urina mogu pomoci pri odredivanju nedostatka ikolicina. Evitol ozemo uzimati duze vrijeme. vrlo malim kolicinama • mikroelementi ". potrebno je zadovoljiti potrebe dopunskim dodacima. Njihov nedostatak povezan je s porernecajirna metabolizma.Doziranj topimo u ustima ill popijemo s vodo t< itamina E. a time i s bolestima. optimalni metabolizam i sve biokemijske procese potrebni su minerali i vitamini. Magnezij • prema Guytonu • a drugi tek u tragovima. Za normalno funkcioniranje stanica organizma. Potrebno je unositi ih hranom u dovoljnoj kolicini iii dopunskim dodacima. Natrij.

a postoji i rnisljenje kako je uzrok neaktivnost 0 I anizma. Smanjena koncentracija kalcija u centralnom ZivCanom sustavu manifestira se vecom podrazljivoscu tog sustava. a resorpcija ovisi 0 topljivosti kalcija u ishrani. pa je s povecano resorpcijom povecano izluCivanje i obratno. vitalni su procesi organizma. prisutnosti masti i masnih kiselina. . gdje je djelornicno ioniziran iii vezan u k j. minerala i enzima organizam uginuo od iscrpljenosti i pri obilju najbolje i najjace hrane. normalna funkcija Zivaca. trudnoce i dojenja. Kod starijih ljudi nedostatak zavrsava I stcoporozom i osteomalacijorn kao posljedicom oslabljene resorpcije iii slabe ishd e. (matriksa). potrebno ga je unositi u dovoljnim kolicinama. jer ona ne bi mogla biti usvojena. 0 fuCnim kiselinama. a pojedina fizioloska stanja iziskuju povecane kolicine. : i D. kolicinsko gubljenje kalcija. U stolici se izlucuje 80-90% kalcijJ dok njegovo izlucivanje kroz bub reg ide usporedno s razinom kalcija u krvnoj : lazmi.zadnja 3 mjeseca 1000-1200 mg Osteoporozaje dekalcifikacija kostij sa smanjenjem kostane rnase. a tijelo odrasla eovjeka sadrzi 10001200 g od eega 99% otpada na kosti. za cije je pravilno odvijanje odgovoma uloga kalcija. s regulacijom srcanog ritma.. I Metabolizarnkalcija ovisan je 0 dov: ljnom unosu i njegovoj apsorpciji. To je topljivi io: ski oblik. kaze da bi bez vitamina. regulacija propustljivosti (permeabilnosti) stanicne membrane.. kao razdoblje rasta. I Osteornalacija je karkterizirana nepo :unom mineralizacijom kostiju zbog manjkave ishrane. Biokemijski je aktivan sarno ionizi n kalcij.ISKRE tJVOTA I tUVARI ZDRAVLJA . To se ocituje na periferiji ziveanog sustava u obliku grceva cjelokupne muskulature. te vitamin D i C. Formiranje kostiju. pod cijim se utjecajem stvara vitamin D. I 99% kalcija i 70% fosfora deponira: e u kostima. a smanjuje se u prisutnosti masti. a pocinje vee u 30- 72 73 .loidne komplekse iz kojih se lako oslobada. rad poprecno-prugaste muskulature i muskulature srca. neprlmjetan. zubi. zato se brinu regulacijski mehanizmi. Namimice biljnog porijekla sadrze m I nje kolicine kalcija i vezane su uz neprobavljive tvari. normalnoj sluzokozi probavnih organa. traje godinama. najidealnijeg je oblika umlijeku. I Resorbira se u gomjem dijelu tanko crijeva. koje interferiraju apsorpciju k~ cija. prisutnos i vitamina D i normalnoj funkciji endokrinih zlijezda. gdje ima odlucujucu ulogu mehanizam zgrusavanja krvi. Nedostatak . I i I Proces osteoporoze polagan je. Bukin.fSKRE tlVOTA f 6UVARf ZDRAVLJA Prof. deficita kalcija i vitamina D : nedovoljno suncanje. uzrokovano ishranom iii slabom resorpcijom. Kad razina padne ispod 7% nema izlucivanja kroz bub reg. clan ruske akademije. a da nema promjena u samoj misicnoj stanici. I ! Potrebne 0-12 mjeseci 1-9 godina 10-15 godina 16-19 godina odrasli trudnice dojenje dnevne koliCine 500-600 mg 400-500 mg 600-700 mg 500-600 mg 400-500 mg 1000-1200 mg . Dnevna potreba za kalcijem krece se od 500-1200 mg vee prema dobi i fizioloskim stanjima. 0 prisutnosti vitamina A. a to su masti i masne kiseline.VITAMINI . te fosfati koji stvaraju netopive spojeve. i ~a Kalcij-Ca Kalcij ima veoma vaznu ulogu i zunacenje u biokemijskom zbivanju organizma u svim razdobljima Zivota. I I I I Kalcij stimulira simpatikus i povecava lucenje adrenalina. Zivot novorodenceta zapocinje sa 30 g kalcija. zelueanoj kiselini.• VlTAMfif f: . i Resorpcija je bolja lIZ I prisutnost pr : eina. najvise po gada djecu u azvoju a posljedice su rahitis iIi zubni ka. a proces ovisi 0 kolicini kalcija u organizmu. Potrebne dnevne kolicine kalcija prema preporukama FAO i WHO J2Qh i Porernecaj ijednog od uvjeta dovodi!do osteoporoze. Kako se kosti obnavljaju cio zivot. a nedovoljne kolicine i manjkavost treba nadoknadivati kalcijevim prepraratima. te pi oteina.

0: Iiku hidroksilapatika. porozomalaciju. mlijeko) bude dovoljno kalcija. primjenjujuci parenteralnu iii lokalnu terapiju kalcijem. uzrokuju medikamentoznu osteoporozu. dr. i sklonosti lomova kostiju s jakim bolovima. a urinom 0. Iz krvi. nog uz pomanjkanje ultraljubicastih zrak rina.0 dnevno. pa Iijecenje nekih bolesti.20-30% starijih od 50 godina i stoga je vazan i skup medicinski problem. to je onda bolest. a zbog teskih opterecenja rnoze doci do prijeloma. izluci se svakodnevno znojem 0.hormoni nadbubrezne zlijezde sprecavaju izgradnju kostiju. Dodavanje kalcija uz vitamine dalo je zadovoljavajuce rezultate! oj godini. Ako se dodavanjem kalcija i ne postize rekalcifikacija kostura. a karakterizirana je propustljivoscu rentgenskih zraka. Terapijska primjena dodatka kalcija vezana je uz bolest kostiju i prernecaj metabolizma kalcija.9 g kalcija. I Pri osteoporozi nastaje promjena m :triksa.1 od 0. s popravljanjern negativne bilance kalcija u pozitivnu.I VITAMINI . zatim nedostatak vitamina C. pod cijim se utjecajem stvara iz ergosteecaji u cirkulaciji krvi.1-0. smatra se fizioloskorn pojavom. ali ako se javi ranije i ubrzano stvara poteskoce. odnosno klimaktericnorn osteoporozom. Glukokortikoidi. I. Tek bolovidovode do dijagnosticirania I I 1 U dermatologiji indikacijsko podrueje kalcija je ublazavanje akutnih promjena na kozi alergijskog i nealergijskog karaktera.3 g. u 60 Pj. a kod starijih od 50 g . 75 74 . javlja se deformitet kicemnog stuba. ekcemi.Uzrok mogu biti hormonski poremac IJi s prekomjernim lucenjem paratiroide. Visina se smanjuje i 0 oba postaje niza uz popratne spondiloticne promjene. a pritisak na kraljeznicu je b Ilan. nedostatak kaIcija najvainijeg ishrani s nedostatkom vitamina D vezaI. bilo da u I·ecu na izgradnju nove kosti iii pogoduju pojacati kolicinu. kao i porernecaj I Stolicom se izlueuje 0. uz njihovu duzu primjenu. te razlicite dennatoze. Urtikarije. Pri tome treba paziti da i u hrani (sir. Kostur s priblizno oko 1 kg kalcija relativno je stabilan rezervoar. Mandie . kompresivnih promjena kraljeznice.06% kod djece.4 do 0. ali se smanjuje resorpcija kostiju. inace treba . da bi se simptomi javili. te djelovanju na normalnu funkciju srca. postoperativna reparacija kosti. a kako je osteporoza rezultat jakog deficita kalcija treba davati kolicine 1500-3000 mg pa i 4000 mg na dan (Prof. prsljenovi poprimaju oblik k1ina i iulegnuea.) . pa tako i tijekomanestezije. u funkciji zgrusavanja krvi. Ucestalost osteoporoze u populaciji je I elika . odrzavanju misicnog tonusa i prinosu zivacnih podrazaja. odnosno traumatiziranog tkiva trazi utjecaj kalcija. . kao tonizator srca.3 g. pa je redovan pratilac procesa starenja. I Skolioza je proces osteoporoze s komp Iesivnim promjenama kraljeZnice u starackoj dobi. kao nestabilnog rezervoara kalcija. ! I I u i Kraljeznica pokazuje prve znakove lsteoporoze. Najmanja je ucestalost osteoporoze gdje se puno pije mlijeko. Minimum potreban za normalno funkcioniranje odnosno 0. koje dovode do nedostatka kalcija. kojim se pospjesuje reparacija i otklanja porernecaj mineralizacije. Uzrocni faktori osteoporoze su: proc anorganskog sastojka kostanog sustava.5 -1. s usporenim stvaranjem kolagena kostanog matriksa.07 do 0. ! Kosti se sastoje od organskog matri s najvecim udjelom kalcija i fosfata u Organski matriks sadrzi oko 90-95 tavljene od mukopolisaharida. te disregulacija rnuskih i zenskih spol] ih hormona s tzv. Bol se javlja i oko pojasa. ZDRAVLJA I VITAMINI . kirurgiji.Med.l dina 6%. dernineralizacija se rentgeneloski primjecuje tek kada se mineralna masa smanji za 30%. organizma je 800 mg kalcija.5 g. koji se u crijevu resorbira i prelazi u krv 0. uspjesno se ublazuju i uklanjaju. Ipak. pa i kod djece s razlicitim indeksim iskrivljenja: 0.ISKRE ZIVOTA I CUVARI. fakultet Zgb. Za uspostavu pozitivne bilance kalcija treba davati barem 1 g ioniziranog kalcija na dan.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA kostanoj resorpciji. 35% i minerala 65% tezine kostanog tkiva I II kolagena i 5% osnovne tvari pretezno sasDjelovanje kalcija moze se koristiti i u ostalim podrucjima medicine. a pogoduju razgradnju. Finskoj gdje u hrani ima mnogo kalcija i starenja. Ako je proces umjeren i ne pravi s I etnje. kod djecaka i djevojcica 0.3%. seniinom. pore: zivaca zbog bolesti.

pa se naziva "anorgan.rani rahitis. ujednacen rad srca. sto uzrokuje smetnje ako majka nema dovoljne kolicine. kao sto je adenozinfosfat. a koja nije preporucljiva kod hipotenzije ispod 100 mm Hg i toksicnosti. ubrzan i slab puIs. a porast koncentracije fosfata u krvi smanjuje koncentraciju ioniziranog kacija u krvi. lose resorpcije i porernecaja u bilanci kalcija i fosfora. U posljednjim mjesecima trudnoce majka treba 1300-1500 mg kalcija. E. odnosa izmedu kiselog i bazicnog i to pomocu natrijeva f I sfata. U doba rasta.sudjelujuCi u metabolizmu masti i ugIjikohidrata. Ove bolesti mogu nastati zl og nedovoljne ishrane. osteporozu. Hormonski deficit i nedostatak kalcija zbog porernecaja izlucivanja hormona nadoknadujemo davanjem umjetnib anabolnih steroida s jacim anabolnim djelovanjem (2-3 puta). pa je potrebno dodavatil gr kalcija u preparatima. prenosenje impulsa zivaca. jer je nedostatak kalcija rest i velik. i I Rahitis dojenceta. uzroku uci bolesti kostiju. iii zbog preveniranja iIi Iijecenja bolesti. Potreban je za izgrad ju kostiju. odlucujuci e u izgradnji i meneralizaciji kostiju. Bu 'anovic u svojoj knjizi Anorganska Med. Vitamin A odrZavanjem i obnavljanjem zdrave sluzokoze crijeva. kemija. poboljsavajuci perifemu prokrvljenost i cirkulaciju krvi uopce. njegova je r l ina u krvi gotovo veca za polovicu nego u odrasla covjeka. Uloga fosfora. koji sudjeluju I kemijskim procesima organizma. kao sto su nukleoproteini. tzv. regulirajuci metab' Iizam fosfora. . Hiperkalcemija je rijetka. a takoder djeluje antagonisticki prema hormonu paratiroide. prisutnost Sastavni je dio enzima. pa nedostatak remeti ravnotezu 2:1. Dodavanjem kalcija lIZ dodatak vitamina A. povecani unos kalcija povecano U trudnoci i kod dojenja organizam trosi vise kalcija jer sarno dijete koristi 270 mg. a 30% se nalazi u raznim organskim slojevima s bjelancevi ama. izazvane nedostatkom vitami 'a D. uz kalcij. C. Acidoza uvijek izaziva dekalcifikaciju jer ioni kalcija mobilizirani iz kosti neut: aliziraju kisele spojeve i eliminiraju se iz organizma. dok vodikovi (H) ioni povecavaju ionizirani kalcij koji je bioloski aktivan. I Visoka fosfatoza u serumu krvi moze hi~ uvjetovana sudjelovanjem kostanog sustava: karcinom i njegove metastaze. sto je nernoguce osigurati hranom. im hormonom rasta". pa bi mogao zamijeniti terapiju Rederginom. kaze prof. koju bi taj nedostatak izazvao. uzmenirenost. Djelovanje hormona estrogena utjece na izgradnju nove kosti iii inhibira kostanu resorpciju.pogotovo i promijenjena fizioloska stanja. kolieina je popravljena poboljsanjern resorpcije koju vitamini omogucuju. osteomalaciju. nesani u. resorpc- 76 77 . leukemij : iii kronicni nefritis. I I Vitamin E. a manjim seksualnim od cistih hormona. Mnoge kiseline i alkalna fosfatoza hodrolizom 0 lobadaju fosfat iona. dovodi krvlju kalcij do mjesta gdje je potreban. vj' rojatno nastaje zbog poremecaja ije fosfata.ISKRE ilVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Povecane kolicine kalcija nemaju utjecaja na ubrzanje ateroskleroze nego imaju dapace antiskleroticni ucinak jer se pojacava izlucivanje Iipida u stolici stvaranjem netopljivih kalcijevih sapuna i srnanuje serumski kolesterol. Strah od bubreznih kamenaca bezrazlozan je jer je i njegovo izluCivanje urinom. dr. fakulteta. Normalan razina fosfata u krvi iznos] 3-5% mg. zatim u energetski vrlo aktivnim tvaf rna. koje fosfor pripajaju organskim spojevima.] Kao kalcijev i magnezijev fosfat sast vni je dio zivaca i mozga. vitamina D. a time indirektno i kalcija. fosfolipidi. pa nedostatak fosfora uzrokuje slabo parncenje.·VITAMIN. Fosfor sudjeluje u regulaciji acidobaz cne ravnoteze organizma. lIZ ! "Fosfor je misao". potrebne za oboje. rahitis. . cesto ordiniranu kod osteoporoze radi bolje prokrvljenosti. I I Kako su faktori ishrane odlucujucipresudni za kolicinu kalcija kao i za njegov nedostatak u organizmu. pospjesuje i uvjetuje dobru resorpciju. uz bolesti 70% fosfora se deponira u kostima uj obliku anorganskih soli. potrebno je taj manjak nadoknaditi. lIZ VITAMI I. Vitamin C i ovdje je nezamjenjiv s postizanjem punog ucinka lijeeenja i djelovanja. osigurava energiju i sn I . a za vrijeme dojenja 1300-2000 mg. . D.ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Fosfor .P Prisutan je u svakoj stanici organizma sudjeluje u gotovo svim kernijsko-bioloskim reakcijama tijela.

leukocita. II Preporucena vise. i opterecuje i· je 4. ! s funkcijom prenosa Krvna tekucina sastavljena je od PI. mioglobina i mnogih enzima . a 65% te kolicine se nalazi u hemogl binu. a on prenosi kisik iz pluca u tkiva. poslije 20 godina kostana sri dugih kostiju (osim dijelova humerusa i tibije) postaje masna i ne proizvodi eritrocite. dakle veci dio je u mioglobinu . protjecanja krvi u perifemim zilama. veca nad.kao fizicka aktivnost. a manje kolicine u jetri i kostanoj U hrani ima podosta fosfora.citokromi oksidaza. nastaju zbog istih razlog] pa je potrebno dodavanje vitamina D radi ravnoteze kalcij-fosfor koja je uvjet zdr ivog rasta kostiju. .morska visina s nedostatkom kisika i krvarenje. medutim... lueenje horrnona paratireoide.500.. Hemoglobin je pigment crvenih k~ih zmaca (eritrocita) kisika i ugljicnog dioksida kroz tkiva.000. jaja. Zeljezo se apsorbira u gornjem dijelu tankog crijeva i to pretezno u duodenumu. a u razlicitim enzimima 25%. sto se prenosi u tkiva.. zbog vece potrebe za kisikom. a ona poraste za 20 i vise puta ako se skladista isprazne.000 do 5. ! . apsorbirat ce se od toga samo maleni dio i obrnuto. peroksidaza i katalaza. za trudnice i dojilje nesto Zeljezo . apsorpc79 Visak zeljeza u krvi i tkivima blokira crijevnu sluznicu i onernogucava 78 . VITAMINI . Kolicina zeljeza koje se dobije hranorn u tijeku dana mora biti jednaka kolicini zeljeza koju organizam gubi. uzrok su razgradnje Eritrociti se proizvode do 5 godina u kostanoj srzi svih kostiju. pojacava proizvodnju eritrocita. pa ako hrana sadrzi velike kolicine zeljeza. Apsorpcija zeljeza veoma je spora i iznosi nekoliko mg na dan. Sinteza hemoglobina pocinje u eritroblastima. Riba. a ostali manji dio od 3% prenosi se u plazmu.. trombocita. koje se jl vljaju na donjim. zrnaca. Ako se organizam zasiti rezerve se napune.Fe Zeljezo je veoma vazna tvar za sintea hernoglobina. Ukupna kolicina zeljeza u organizmu regulira se mijenjanjem apsorpcije (Guyton). Svi procesi koji snizavaju koncentracij] kostiju i obratno.ivi. U organizmu ga ima posjecno 4 g. Visak zeljeza u krvi odlaze se u sve stanice organizma. te fizicka aktivnost utjeeu na broj eri[je osnovni regulator proizvodnje eritrociI srzi. gdje je pohranjeno vise od 60% viska zeljeza koji Kada ima viska zeljeza se koncentracija zeljeza u sustavu u jetri djeluje kao je vezan na protein u obliku feritina. prsna kost i rebra i to sve manje sto je covjek stariji. . m gao Prosjecan broj eritrocita u 1 mm3 i dobi. one se veze tvoreci feritin.Glavna je funkcija eritrocita da prenose hemoglobin.~_ . progresivna anemija kod starijih osoba. nosioca vaznih obrambenih tvari i od krvnih tjelesca. staticki jace opterecenim ekstremitetima. Glavnina zeljeza nalazi se u obliku hemoglobina.4%. Snizenje Ca u krvi izazivapojacano jeme se umanjuje resorpcija fosfora. a naj pgatiji izvor je kostano brasno. Nadmorska visina u kojoj covjek trocita. koncentacija moze pasti na 15% iii jos vise. a veca je 3 puta od visokoznosti :a se zbog pada viskoznosti smanjuje otpor bgo vise krvi se vraca u srce. integralne zitarice prir!dni su izvori fosfata.. Svako stanje koje smanjuje kolicinu kisika. dok u anemiji pada na 1-1. u tjelesnim tekucinama.. dnevna doza je 800-12 mg za odrasle. dva sintetiziraju hemoglobin. a posljedica je toga blaga..crvdnih. Kod zdravog covjeka koncentracija hemoglobina je u pojedinorn eritrocitu uvijek blizu maksimuma. '. Pirem krvi. prenoseci 97% kisika iz pluca u tkiva.. kad se u kostanoj srzi ne stvara dovoljno hernoglobina.5 puta.VITAMINI . ' I Ne bi trebalo uzimati previse fosfor ! jer remeti ravnotezu minerala i smanjuje kolicinu kalcija. p :ritrocita. one ce se apsorbirati gotovou cijelosti. NajvaZije svojstvo hemoglobina je da labavo i reverzibilno veze kisik. eritrocita .ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA " ta funkcionalna sposobnost tih stanica da prenose kisik u tkiva. a konzervirana hrana sadrzi ga cesto kao konzervans. te krvnih plocica. pa cak i kada mladi eritrociti napuste kostanu srz i prijedu u cirkulaciju jos dan. nego samo kraljesci. apsorpcija zeljeza iz gastrointestinalnog trakta ce se smanjiti. ako hrana sadrzi malo zeljeza. . jezgrasti plodovi.. a u isto vri- i I i kalcija i fosfora u krvi. to je regulacijski mehanizam. Taj regulator zeljeza i kao njegov rezervoar. a kada tjelesnim tekucinama smanji. .~e.000. ovisno 0 spolu . bijelih .ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Promjenekasnijeg rahitisa. feritin otpusta zeljezo. I i Viskoznost krvi ovisi 0 koncentraciji vode.

stanice or~ nizma u kojima je najzastuplje~iji miner~J. i I Izvori kalija supovrce. Obogacuje mozak kisikom i pospj suje pamcenje. Eritrociti srpastog oblika ometaju protjecanje krvi kroz tkivo. te atrofijesluznice zeluca iii totalne gastrektomije. Kad pukne eritrocit zeljezo se iz razgradenog hemoglobina vraca u krv i odlazi transferinom u kostanu srZ. R~etko ga je ~trebno dodavati jer]1 mirnice sadrze dovoljne kolicine. sparoge kasa. .a treba izbjegavati namirnice koje ga sadrze u vehkim kohcmama. dok organsko ne. grah. a anorgansko teze. a zeljezo je potrebno i za pravilan rnetabolizam vitamina B.s visokim krvnim tlakom.f nog tkiva uz zile. Gubitak je veci ako dode do krvarenja. . Dnevno se izlucuje oko 0. a kolicina eritrocita se kroz 3-4 tjedna normalizira. potreban je bakar (Cu).UVARI ZDRAVLJA I f I i iju Zeljeza. Vitamini A i E pomazu prelazak zeljeza iz hrane u krv. i ada se poremeti ravnoteza kalija i natriJa stradaju funkcije zlvaca i misica.' cime je poprimila bljutav okus. diuretici.ok se u prostoru izvan stanice nalazi natr- g. I !. 1 .6 mg Zeljeza i to pretezno stolicom. Rn i 81 . pa tako Zene menstruacijom gube 1.. posto se stan ice zamjenjuju svakih 120 dana.~~1sol kad se pocela ku '. pa im je i vijek kratak. soja. NadaIje. ' zob ena KALU-K I I KaJij je pos. kemijskim spojevima industrije pa i trajnim ostecenjima Iijekova. NATRU . og Gubitak kalija uzrokuje dugotrajan . Isto tako anorgansko moZe unistiti vitamin E. ~it~?m izmj~~e vo~e i min. . . I '. : / Zatim. Ona moze biti unistena.1sto je povezano s napJavljivanjem stanice srnanjenom djelotvornoscu i umorom. godine. Dnevna kolicina ieljeza za odrasle je 10-18 mg.'. srce. gdje ponovo sluzi proizvodnji novih eritrocita iii putuje u jetru. Za sintezu hemoglobina. preko dana. hipogJikemija. i dobio nagradu za dostignuce u podrueju modeme medicine 1963. mangan (Mn i vitamin C. ra~otezu orgaruzma.~~an za.3 mg dnevno. te alkohol.uzrokovane pucanjem eritrocita sto se dogada zbog abnormalnosti. K~d od~ora i za vrijeme spavanja izl jena je obmuta.Na . Uzrok anemije je osteeenje kostane srzi. sto znaci da nema funkcionalno sposobne kostane srii. Zbo I nedostatka kalija nastaju otoci.ezuje s. I .ISKRE Z/vOTA I 6UVARI ZDRAVLJA L [ VITAMIN zanju razine u hemoglobinu. i pohranjuje se u obliku feritina. breskve. Organski vezano zeljezo'(Fe) najbolje se asimilira i podnosi. jezgrasti plodovi. gdje ga ima najvise. st. psenicne kli: e.6 mg dnevno. osim vecinskog sastava Zeljeza. pa ga zovu stamcmm mlOcralom". 'I . . Zeljezo se iz hemoglobina. Tako kalij i natrij ~eguhraJ. je u vehkim kolicinama toksican. 1 I " Aktivnost e~ima ovisi 0 kolicini kali' a u stanicama.~ralnih i ri izmedu stanica i prostora izvan stanica ~zmJenJuJus. I P?v. dodav. a bez njih dodavanje zeljeza nije pomoglo u podi- .:.. a povecava natrij. voce.uvoden~.VITAMINI . To je podruCje posebno izucavao nobelovac Pauling.3% cmog stanovnistva Zapadne Afrike i SAD. a moze nastati iii zbog prebrzog gubitka eritrocita iii zbog prespore proizvodnje! Anemija uzrokovana Iavarenjem sanira se ako se ne ponovi krvarenje. a hrani ~e poce~a. a predaju kalij. stan ice predaju natrij a 1 ' i K~d ?oJesti u stanicarr:a se sm~njUje!kaJij. bilo zracenjern. i • Prir~dni izvori: jetrica. U prostorima vez'. Pomaze sniZavanju krvn ' t1aka. kobalt (Co). kava. Velike kolicine kave i caja ometaju :psorpciju zeljeza. Za vnjerne opt' recenja. Natrij ati.ISKRE ilVOTA I (. Zumanc~ . stanice primaju natrij IZ pr~stora tzvan stanica. i I ' pnmaju kalij. (niska razina secera u krvi). zbog haemolize .e kalij 1 n~tnJ. narocit I banane. povecane kolicine natr!.bn~ . prereduje i ponovo koristi. a za trudnice i dojiJje 30-60 mg. pa se koncentracija Zeljeza u tijelu regulira i lzlucivanjern. melasa. anernija nastaje zbog zatajivanja sazrijevanja eritrocita preradizbog nedostatka vitamina B12 i folne kiseline. Pomanjkanje eritrocita u krvi uzrokuje enemije. dok muskarcio gube prosjecno 0. a pojacava se izlucivanje ZeIjeza. Srpasta anemija se javlja kod 0. proljev.

natrija. Biolosko djelovanje mikroelemenata vezano je uz fermente i vitamine. masti. j 'grasti plodovi. smokve. oboljenjima koze. Izvori magnezija su. jer ga sadrzi klorofil. joda i kobalta s fagocitamom aktivnoscu leukocita i pjacanorn obranom ad infektivnih bolesti. gdje se nalaze u malim kolicinama i u razlicitim namimicama.turu. te snizava kolesterol u krvi. B. fosfora. kao i za metabolizam kalcija. pa je moguce da postoje aktivni mehanizrni povratne sprege za kontrolu koncentraclje magnezija. Povisena koncentracija iona magnezi izaziva jaku vazodilataciju krvnih zila. a zajedno s kalcijem smiruje. jer ioni magnezija inhibiraju glatku muskul .mikroelementi. imunoloske reakcije.ISKRE ZIVOTA • I CUVARI • I ZORAVLJA VI. Za magnezij postoji transportni rna: simum. pa i zaustavlja ih. razlicitim bolestima. te multivitaminsko-mineralni pr parati. kalija. odvijaju se uz sudjelovanje mikroelemena- i tao U organizam ih unosimo branom. Njihov nedostatak remeti tijek biokemijskih procesa sa specificnirn posljedicarna nestasice. znacajno. On pridonosi zdravlju zuba. formiranje kostiju. lisnato povrce. imunoloskom sustavu.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA ija povezane su s upalnirn reakcijama ijama. alerg. pa je tako nedostatak kroma (Cr) vezan uz secernu bolest. elektrolit je stanice i sudjeluje u stanicnirn reakcijama. vitamina C. pa se moze zakljuciti da je sudjelovanje mikroelemenata u otpornosti i obrani organizma. Uloga mikroelemenata u organizmu je velika. Procesi metabolizma bjelancevina. MAGNEZIJ·Mg Vazan je za funkciju misicnog i zive :nog sustava.'limun. dijeljenje stanica. te z '!pretvaranje ugljikohidrata u energiju. cinka uz oboljenje prostate. C i E. ugljikohidrata. Istrazivanja dr.TAMINI . v zivnog tkiva. tako cink sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata i bjelancevina. a njihov nedostatak remeti biokemijske procese organizma. reumatskim boelstima.VITAMINI . povezanih u funkciji s vitaminima i fermentima. Niska koncentracija magnezija uzrok] je povecanu razdrazljivost ziveanog sustava. I i sustava i·prevenciji srcanih na- 82 83 . Magnezij otopljen u protoplazmi stani : . Magnezij je potreban za sintezu "Iecitina" I koji snizava kolesterol. jer osim sto se nalaze u hrani u malim kolicinama i organizmu su potrebni u vrlo malim kolicinama. Magnezij sprecava talozenje kalcija i stvaranje kamenaca u bubrezima i Zuci. : ! MIKROELEMENTI Svi fiziolosko-kemijski procesi u organizmu zbivaju se uz sudjelovanje mikroelemenata. joda uz bolest stitnjaee. kardiov skularnog pada. Gehta dokazuju povezanost unosenja bakra. Nazivaju se "eIementi u tragovima" . U periodu formiranja tkiva nuini su kobalt i bakar. ornogucujuci prijenos elekt okernijskih podrazaja na misicna i ziveana vlakna.rpenfernu vazodilataciju i srcane arit Ii ije. koji imaju i aktivnu vezu s vitaminima A.

Vaza~ je I za Is~onstenJe vitamina C. i P: I I Sadrzi ga pivski kvasac. On je vazan za djelovanje prostate i ~vi~ or?ana za repro. nedos:at~~. zatim u pserucrr m klicama.hrane i normalnu gradu kostiju.nije bitan za metabolizam. y~ Odrzava elasticnost tkiva. Cink pornaze stvaranju inzulina.t. Sastavni je dio peptidoza pa je znacajan i za probavu bjelancevina u g:str~int~stinalnom sustavu. koji se sl atra takoder oksidacijom organizma. Nedostatak izaziva slabokrvnost. te odrZava tjelesnu ravno. je dnevna doza od ! 00-500 mikrograma. Sp~eCava_njenjihovih djel?vanj~. visokoreaktivni tvari. med. Krom (Cr) .1 pa s~ potrebni . u biokemi- SELEN-Se } r. psorijaze.te ~IJecenJu sl~ofrenije. da.SI Tij:lo ga sadrZ~ ~ko 1. koji je vazan za sazrijevanje crv~nih krvnih tjelesaca i sintezu hemoglobina. Cink je potreban pri sintezi DNK i to 15 mg dnevno.5. Starenjem se sadrzaj smanjuje. hormona tiroidne zlijezde. ali za vrijeme rasta stiti zubeod Prevelike kolieine izazivaju f1uorozu. Hra~om se selen unosi. karijesa. jetrica. pomazuci apsorpciju i djelovanje svih vi- ovisi trna u pivskorn kvascu. a nedostatak izaziva razdrazljivost i vrtoglavicu. u bijelom luku. Izvon su mu: mlijeko. i Q" 85 . kosa IS". posebno B-skupine.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Ubrzava procese zacjeljivanja ozlje i a.ezu kise~a i baza.bitan je sastojak vitamin a B12. okolisa do hrane. zadebljanje kosti i prugaste zube. Kobalt (Co) . Iako prisutan u malim kolicinama djelotvoran je i bilan za Ijudski organizam. uz ~ amine A. ateroskleroze. Taj enzim je odgovoran za b~ vezivanje ugljikodioksida s vodom u eritrocitima perife~h kapil~ra. stetnih produkata koji nas sveobuhvatno okruzuju.z~ otpuStanJ~ ugljikdioksida iz plucnih kapilara u alveole: Potreban . C. zelj:za koju on pomaze tijekom hemo~~obma. Znojenjem se gubi 3 mg. novija istrazivanja pridaju cinku i znacenja za funkcioniranje mozga. pa se diabetes. Vazan )ej sit:zi ke~otina ~ezivno~ ~kiva i hrskavice. VITAM~ I . se kombinira kod lijeCenja vitaminom A. pa ga rijetko nedostaje u orgarnzmu.misli se da njegov nedostatak ima veze sa secernom bolesti: jer sudjelu~e s inzulinom u metabolizmu secera. ekcema. I a predoziranje nije Sastavni je dio mnogih enzima od kojih je najvaZnija karboanhidroza koja se nalazi posebno u velikoj koncentraciji u eritrocitima.utjece na tiroidnu zlijezdu.aktivira mnoge enzime ukljucene u metabolizam. Krve zile gube elasticnost a proces starenja se ubrzav~ Dnevna potreba je 10-20 mg. soja. .?opunski dodaci.~e u. spinat. a sadrzaj cesto kolicini u tlu. ostecenja zivaca. te jacanjem otpornosti. kao i vitamina D. a potice mentalnu aktivnost i pravilan rast. Baiera ima dovoljno u hrani. tam ina. ~. povezuje i s njegovim nedostatkom.. J I ii' Preporucena preporudjivo. E i s~len~ zastita je od mnogih bolesti kao I procesa starenja. zatim mah! narke. od oneciscenog zraka i.~u~cl~U. orasi. kao i opcu vi Inost organizma uz uspostavljanje izgubljene snage. za pravilno iskoristenje . Sa staroscu ga je sve manje u organizrnu. 1 I Iako potreban u malim kolicinamai veoma je znacajan i ukljucen jske procese organizma. Mangan (Mn) . Fluor (F) . z~g ~e~ovo~ne a~so~ije. Potreban je za stvaranje tiroksina. te funkcioniranje centralnog nervnog sustava: Uklanja umor i poboljsava pamcenje. . te. eesto kod starih osoba. Snizava krvni t1ak. kao i bolesti vezane uz kolesterol i senilno It. == Razina vitamina A ovisi 0 cinku. ma!lm kolicinama da bi se mogle odvijati reakcije u vezi s metabohzmom ugljik dioksida.VITAMINI • ISKRE ilVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Evo ih redoslijedom: Bakar (Cu) • nedostastak izaziva slabo~ost. I Antioksidans koji u zajednici svita [inima C i E djeluje pojacano. a takoder 0 njernu ovisi i djelovanje kal :ija. i Njegov nedostatak ukljucen je u bof sti diabetesa. Selen stiti stanice od slobodnih radikala. i I SILICU . paprika. fosfora i baiera. I 1 ! Jod (J) . Dosta ga 0 : i· I: I" I CINK-Zn Djeluje na cjelokupni rad organizma. I notki postaju lomljivi. akni. prostatitisa.

pri eemu je znacajna peristaltika. grcenje i savijanje crijeva.~e. sadrfi pankreasnu amilazu. upotrebljive za potrebe organizma.! "biokatalizatori" s razlicitim funkcijarna sudjelovanja bilo u izgradnji tkiva."'~~ . u zeludac i uz enzim pepsin.ISKRE ilVOTA I CUVAFU ZDRAVLJA (. nata :a pljuvackorn uz enzim ptiaIin i priprema za daljnju probavu. dugog 6 m] tara.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZPRAVLJA . To su peptidaze koje cijepaju bjelancevine na aminokiseline.glavnih ~astojaka hra. cijepaju ugljikohidrate ierijevna lipaza cijepa mast.'. Sok gusterace sadrzi enzime za prob svih ~. \ fu i Enzimi soka tankog erijeva. Neki se mogu nadoknaditi dopunskim dodacima s triista. masti na masne kiseline. \. Enzimi u stanici. Epitelne stanice sluznice tankog crijeva sadrze velike kolicine probavljivih enzima i vjerojatno probavljajuhranjive tvari za vrijerne resorpcije kroz sluznicu.. Sadrzaj tankog crijeva prelazi u debelo crijevo. sredista probave. ! I U Zelueu se uz prisutnost saine kiseline !oja omogucuje bubrenje hranjivih tvari. himotripsin i karboksi : lipeptidazu. Tu su i Iipaze za djelornicnu lizgrdnju masti. a za bjelancevine tripsin. ! .. Oni udjeluju u oksidacijskim procesima hranjivih tvari do konacnog produkta ugljicnog dioksida i vade (C02 + H20) uz oslobadanje energije. Neki enzimi su Cisti proteini. i. Razgradnja hranjivih tvari obavlja se p ~tem probave. U izgradnji sastojaka potrebnih organi u odvijaju se slj~de~i pro~si: uglji~ohidrati se razgraduju na jednostavne secere!'.riju . ENZIMI To su tvari koje sudjeluju u razgradnji 'ranjivih tvari na najjednostavnije kemijske sastojke. Prof:. koja zapocinje vee uustirna. gdje se hrana. . osim neprobavljive celuloze.. nalaze se otopljeni u stanicnoj tekucini iii apsorbirani na povrsinama membrana unutar stranice. pa njihovu brzinu odreduje gotovo iskljucivo koncentracija enzima. a sto pospjeSuju balastne tvari. . zatim saharoza. razgraduju bjelancevine. a to je i uzrok do organskih porernecaja i bolesti. do izgradnje sastojaka trebnih organizmu. sadrzaj se zgusne i priprema za odbacivanje iz organizma. osnovnoj zivoj jedinici tijela. eliminaciji otpadnih tvari iii regulaciji svih procesa koji se zbivaju u organi ' u. dok drugi imaju dodatak vitamina iii metala 0 kojem ovisi sposobnost kataliziranja specificnih reakcija .VITAMINI . kao i zastitu od bakterija eventaualno unesen. VITAMINI . bjelancevina. laktoza. gdje se gubi voda. P: I U svim procesima sudjeluju enzimi ka . avi. nabrani lanci arninokiselina. ugljikohidrata i masti.enterokinaza. usitnjena Zvakanjem. za ~I obavu masti pankreasnu Iipazu..to su koenzimi. gdje probava i 86 R7 . celuloza. koja aktivira tripsin. ~ "''''''..' zavrsava su. Za pro •avu ugljikohidrata. zatim male kolicine amilaze. rnijenjajuci im kemijska svojstva u svojstva tvari specificnih za organizam. Iz svega navedenog slijedi zakljucak da nedostatak enzirna rerneti sve proeese pretvorbe hrane u sastojke potrebne organizmu. a bjelancevine na aminokiseline. Koncentracija enzima u stanici regulira metabolicke kemijske procese.

veterinarskim preparatima. 564-297. 350-156 SNABDIJEVA WEKARNE. i j .8 •• JarlnilOI)a DIONICKO DRUSTVO ZA PROMET LIJEKOVIMA I OPREMOM NA VELIKO ZAGREB.. Valconi 8 Telefoni: Centrala: 052/34-290 Direktor: 052/34-311 Telefax: 052/34-843 89 . . UVOZNIH I VETERINARSKIH PROIZVODA: . .zavojnim materijalom. . 564-281. 350-154. ~.-:. 564-614. 562-897. .gotovim Iijekovima . . OSTALE ZDRAVSTVENE I VETERINARSKE USTANOVE S NAJSIRIM ASORTIMANOM DOMACIH.sredstvima za dezinfekciju i dezinsekciju. .lijecnickorn ambalazom.gumenom i sanitetskom robom.farmaceutskim supstancijama i drogama ispitanim u nasem kontrolno-analitickom laboratoriju. BOLNICE. 565-025 Uvoz: 01/350-151. 350-128 Sef nabave: 01/564-449 Odjel nabave: 01/565-069 Odjel prodaje: 01/564-408. i .preparatima za ishranu djece i dijetetskim preparatima. 1 .reagencijama za potrebe laboratorija i testovima.-'.serumima i vakcinama.ZAGREB Direktor: 01/564-619. Vinkovacka Telefoni: Centrala: 031/23-122 Direktor: 031/27-245 Telefax: 031/23-520 bb Poslovna jedinica "PULA" . N. . Ozaljska 95 Postanski pretinac 184 Telefoni: Centrala: 01/350-111 Direktor: 564-046 Komercijalni direktor: 564-618 Financijski direktor: 564-620 Telex: 22-325 FARM RH Telefax: 01/350-110 VITAMI " -' ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA :~.kozmetickirn preparatima. . Poslovna jedinica "VETERINARSKA MEDICINA" Direktor: 01/565-028 Prodaja i nabava: 565-624 ZAGREB Poslovna jedinica "OSLJEK". 565-275. . .instrumentima i RTG filmovirna.PULA.~ Poslovna jedinica "HUMANA MEDICINA" . .

Uznemirenost i zabrinutost drustva p prima ozbiljnost sagledavanja problema i situacije jer se navike zloupotrebe sire "". koji se veze na hemoglobin crvenih krvnih zmaca. pusenje se smatra nekom vrstom reakcije na odredene situacije. sto cesto popunjava dosadu i monotoniju zivljenja. bijeg ad stvamosti. a ponasanje bezobzimo u odnosu prema vlastitom zdravlju. niti poboljsana koja bi trebala osigurati neskodljivost cigareta. san ce upravljati covjekom" privlacan je magnet i iskusenje da se sanja otvoreni'. Sigumost ne pruzaju niti zasticena imena proizvodaca. od legaliziraih i udornacenih. ! i Drustvo suoceno s propascu i dekadei: com trazi izlaz. organizira otpor i borbu. bolove u zelucu. pracenje kolutova dim a pogledom. ugrozavajuci vlastito zdravlje i zdravlje drugih. ima 3000 otrovnih tvari. bilo za ug :seenje prijatelja. ukljueujuci i raspadne produkte cigaretpapira. kao i prema zdravlju onih koji puSaea okruzuju. iskonstruiran i prezentiran I ucm kom droge. Pusenje je kao mala ceremonija: pripremanje cigarete. a bvo vrijeme neki nazivaju "epohom droge". kava i alkohol su "svakidasnje droge" koje izazivaju neodoljivu zelju i potrebu ponovnog uzimanja onih koji ih trose. Psiholoski. vazijski". zivanja koja nose u sebi nesto sto je stetno i sto je zloupotreba. relaksacija ad ziveane napetosti. Pusac ne truje samo sebe. sportom iii drugom aktivnosti uz koju pusenje ne ide ("Psiha i droga"). Ugljicni monoksid (CO) i nikotin uzrokuju g1avobolju. Ali do kada? Sve ima svoje graniee. 90 kvaliteta ZLOUP TREBA UZIVANJA i SREDSTAV v Vee i sam naslov govori 0 sredstvima .sve pokraj sebe jer dim cigarete. bilo za osobno uzivanje. cak i preko malodobne djeee. uglavnom uz okuju poremecaje organizma s fizickim i psihickim ostecenjima. ali s malo uspjeha jer je b jeg u svijet droge. Postupno se rada i potreba. Najtoksicniji od otrova cigarete jeCO-ugljicni monoksid. u neki trenutacn ljepsi svijet. dokolicu i nerad. trazeci za sebe svoj trenutak ("Psiha i droga"). 91 . ociju. Taka postaje navika i neka vrsta zakona zivljenja.ISKRE ZIVOTA I CUVARIZDRAVLJA VITAMINI ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA NIKOTIN . a stetorn ucinjeno. populacije i generacije. koji ispunjava prostor gdje se pusi.PUSENJE Duhan. osobe slabe volje. Upotreba tih sredstava. posebno "benzopiren" uzrok su raka pluca koji se nazalost povecava trideset puta od jedne do druge generacije ("Psiha i droga"). dajuci ispriku pred samim sobom. a redovito osvecuje. t 'sko se iii nikako ne ispravlja. Stetno djelovanje uzrokuju i drugi produkti sagorijevanja cigarete kao sto su piridinske baze. odvracanje paznje.VITAMINI . Neodgovornost u odnosu na vlastito zdravlje. pa do sredstava obiljezenih kao pojave drustvenog zla. oduzimajuci im funkciju nosioca kisika. a bezobzimost prema okruzenju na poslu i u susretu iskljucuje pravila obaveze i etike. zakone i nacela. uz nastajanje poremecaja ravnoteze cijelog organizma. Derivati kat ran a. nadvladavanje sredine. a pusenje bi trebalo zamijeniti nekom drugom djelatnosti. te porernecaje cirkulacije. koja su u svakodnevnoj upotrebi. ali uvjetovana sarno psiholoskil Odvikavanje je dosta tesko jer su to najCeS6elabilne osobe. bijeg od stvamosti. i I y' Bodlerova misao: "Covjek je htio sanj: ti. cijanovi spojevi. furfurol. Iijek i uzrok. cineci pritom stet: organizmu i porernecaj cija je posljedica bolest. ne stedeci zemlje.· Zelja postaje patoloska. usporenu i tesku probavu. nego i . od svakidasnjih problema. paljenje.

te godinama starosti. Eksperimentima doze. najopakijom bolesti rakom. te s posljedicama zacepljenja zila (pusacka noga).5-2 mg.32 1. je potvrdena pojava brzog navikavanja uporedno s progresivnim Duhan je poguban. i s kon Cnim i tragicnim zavrsetakom. sa simptomima jutamjeg kaslja pracenog ispljuvkom... MoZda je to jos uviiek razina teskog primitivizma koji se cesto ne moze nadrasti!!! Nikotin je vrlo jak otrov. jer upravo nikotin suzuje krvne zile i tako slabi cirkulaciju.1. djeluje posebice na srce.VITAMINI ..20 1.5 10. pobacaj.0 Terapija odvikavanja pokusana je inj ikcijama .. _ . kao i ostalih organa. Udisanjem dima posebno su ugrozeni organi disanja: pluca.65 0.4 22. KF N KF KF N 23. . uvjetima pusenja. Trovanje duhanom cini cijeli patoloski kompleks. u sto ulazi poviseni krvni tIak. pa i jetre. Pusi se u javnim lokalima. Kao i kod svih poroka. ostaje sarno krik. \ 18. I I I II! 1... a pogotovo u trudnoci i kod dojenja.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMIN. 92 93 . Kolieina nikotina unesena u organizam udisanjem dima sarno jedne cigareta je 1. . veoma I oguban za zivot i zdravlje! Opasniji je od ostalih droga jer je vel. jer ovisi 0 strukturi osobe.4 41. Pusenje dovodi do smanjenja p [mcenja. a bezobzirnost pusaca pridonosi "kolektivnoj intoksikacij i". znatnog usporavanja misii i akcija. _ Materinstvo je poseban problem.5%-tnom otopinom lobelina. izaziva stezanje perifernih arterija s relativnim sniZenjem temperature i promjenama na krvnim mama Teske je definirati granicu kronicnog trovanja duhanom i odrediti dozu kada navika postaje stetna. kod zena neplodnost.. zakrzlialost pi: da. svakodnevno. ateroskieroza. rak usta nazvan jerakom pusaca. Kakva i koja bi majka svojem djetetu tesno davala u hrani otrov. bolje receno..0 32.65 0.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA .24 1. Slabljenje srcanog misiea s komplekso ostecenja krvnih zila dovodi doduhanske ateroskleroze. s veoma ranim gu: itkom zubi.63 K-KlNG . Krik uzbune. jer nikotin izraro odlazi u krv i mlijeko. __ i __ . Netko je borbu protiv pusenja nazvao "kriZarskim ratom".10 1. najjaca i najuspjesnija pod kontrolu razurna. a kod muskaracajnoze uzrokovati nestanak potencije. smetnje srca i probave. cir. Reklamne poruke 0 poboljsanju kvaIitete proizvoda i smanjenju toksicnosti sarno su paravan zaradi i profitu proizvodaca. duhan se uvlaci podmuklo I edu zdrave.. gastritis. a smrtna doza za covjeka je 2-16 grama.2 27. borba bila bi i taj porok staviti Philip Morris Chesterfield Camel Pall Mall Old gold N=NORMAL ______ . uzrokovane su takoder pusenjern. direktnim trovanjem.. Nikotin ima farmakoloska svojstva slicna pilokarpinu.s problemima cirkuIacije i zg savanja krvi.1· I . . jer je borba i uz sve akcije i napomene 0 stetnosti slabo ucinkovita.17 0. cak i u skolama (jedino se u crkvi ne pusi). I povecanjem Zdravlje je u postupnom procesu ugro nosti i ostecenja.94 NIKOTIN 0. kao i svega sto je ovisno 0 dobroj opskrbi Iju i cirkulaciji. toliko vaznog organa. S povecanjern broja pusaca. prijevoznim sredstvima.18 1. Bolesti reluca. zatim bolesti jednjaka i grkljana..77 2.32 23.7 10.. mlade Ijude.94 Bolesti usta i zubi.8 22. U cigareti je on najjaci otrov.9 1. a daje ga svaki I dan. bronh: je.46 1. I Probava je otezana. rna rasiren. noseci im prije reda razlieite bolesti.9 19. I ¥ Kolicine katrana i nikotina u raznim cigaretamaizraiene u mg MARKA Gala Virginia Sport Sport Kent Marlboro Winston Old gold TIP FN . neplodna je.6 29.7 F=FILTER . u svim dobima djece. . puseci kraj njega. FN FN N KF KF KF KF KATRAN 4. Protivil\se pusenju. uzrokovane su usenjem i kronicnim trovanjem toksinima iz cigareta. rak.. individualnoj izdrzljivosti. a robovima poroka pusenja najlakse je rjesavati problem na nacin da ignoriraju stetne posljedica.

vodu i energiju. ali i veoma laka naval a krvi ima ozbiljne posljedice na psihomotome sposobnosti osoba uzrokujuCi nesrece i pri umjerenim kolicinama.. radikale. restorani. . II pica. nastale sagorijevanjem cigareta . uz selen.mlje i populacije. djeluju na probavu. konzervansi kao i aditivi koji se dodaju zbog arome i izgleda.. zelucu. a koja je u vecim dozama smanjivala zelju za pusenjem. pa su ti organi izlozeni ostecenjima njihovih funkcija kod vecih konzumacija alkohola. vee nakon pola sata do sat. 'i Vitamin A svojim obnavljanjem od infekcija i eventualno prevenirati sl : okoze mogao zastititi usta. ' i Vitamin E u zajednici s vitaminom C I.ISKRE ZIVOTA I CUVAR/ ZDRAVLJA tvari koja je slicna nikotinu. bijeda i bijeg u alkoholll! Materijalne mogucnosti i emancipacija stvorile su neke nove navike opustanja na mjestima kolektivnog sastajanja.ISKRE llVOTA I CUVARI ZDRAVLJA siromastvo. Teorija 0 alkoholu kao hrani. Za eliminaciju iz organizma potrebno je 3-4 sata. a pojacanom cirkulacijom krvi rijesiti d 'i nekle probleme vezane uz cirkulaciju. dok se 95% mijenja kemijskim procesima u acetaldehid. Uspjeha bas nije bilo jer je djelov~'rje bilo vise sugestivno. Samo se 5% alkohola iz organizma izlucuje nepromijenjeno. Preparati nisu sasvim neskodljivilll I i Uz malo korisne preporuke zastite: : e uvlaciti dim. ostecenja jetre. a ako prijede granicu tolerancije. pa je lobelin zarnijenjen malim kolicinarna metilskopolamina. razdrazenost Zivca vagusa ostaje uzaludan. Alkohoi moze biti hrana. epilepsija. jer navika stvara potrebu bez obzira na komplikacije i ishod svega. a rakija je najlosija kvaliteta pica. Pokusaj organizma da se sam obrani i unatoc brojnim poremecajima koji se ocituju. ostecenja ziveanog tkiva. visoka 5-9%. Prosjecan zivot alkoholicara barem je 10% kraci od normalnog. ludilo ("Psiha i droga"). vino i fenn~tirana je upotrebu. i Izazivajuci suhocu usta i neugodan lmiris. ukljueujuci se i sam u obrambeni proces i detoksik I ciju organizma.VlTAMINI . Vino nije tako neskodljivo kako se misli. 95 94 . bubrezima. vise ne moze biti sagoren. . Alkohol unesen u organizam vrlo brzo ulazi u krv. niska piva 2%. Selen jednostavno pospjesuje sve anti I ksidativne procese i djelovanja. kao sto su kafici. pa bi organizam pusaca trebao biti stalno natopljen vecim kolicinam \ vitamina C da bi se eventualno odhrvao nezdravim posljedicama pusenja. pusiti s filterom iii cf.01 g) srebrenog nitrata koje se otapaju u ustima. Na tim podacima se zasniva mjerenje alkohola u krvi. paraliza. ateroskleroza se javlja vee oko 35-40godina zivota. rnasnocu. bifei i sve vise utjecu na sirenje alkoholizma i medu mladima...garetnikom. i VITAMINI . da bi za 24 sata doslo do polakog opadanja. uzgljicni dioksid. kao antitoksicna funkcija jetre. svojim pojacanim antioksidativnim djelovanjem mogao bi smanjiti i ukloniti djelov I nje otrovnih tvari nastaslih sagorijevanjem.. . grlo i jednjak ra: tih dijelova organizma.A. kolesterol. uglavnom u sudske svrhe. Toksiene ucinke mogu proizvesti i tzv. \ ALKOHOL Alkoholizam desetljecima. moglobi ublaZili~njihove toksicne posljedice. kao i otopina srebrenog nitrata (1-2%) iii tablete (0. eir zeluca. ali losa hrana! 1 g alkohola daje 7 kalorija. povecati razmake uvlacenja. a glavna uloga pripada jetri. pojacani rad simpatikusa.. e i tvari koje ona sadrzi. E. to steti koncentraciji i rasudivanju. I AL' I I OHOLIZAM a nazocna je vee i u nase doba. Stolna vina sadrze 10 do 15% alkohola. odbija pusaca. plucima. rna koliko alkohol izazivao misaonu razbudenost. odbaciti dulji eik. Male kolicine alkohola ponajprije ozivljuju krvotok. reklama je trgovaca i proizvodaca alkohola. zarobljujuCi tim porokom z'. a desetilacija alkohola pojaeala Pilo so u svim vremenima. v" Progresivni porast povezan je ozhiJjno socijalnog problema u pojedinim zemljama: Istrazivanja su pokazala. ledna popusena cigareta unisti 25 mr vitamina C. ciroza. pa dobiva ponovno svoja stetna svojstva ("Psiha i droga"). i . ucinkovitija i vrijednija bi bila preporuka da se uzimaju vitamini antieksidansi . . aperitivi 15-25%. Glavni toksicni element alkoholnih pica odreden je postotkom etil-alkohola bilo da su fermentirana iii destilirana pica. . Djelovanjeantioksidansa na SIObOd~. najrasir i nija je toksikomanija.. C.

Za njih ne vrijedi konstatacija da je svaki problem zivota sazrijevanje osobnosti i jacanje Cvrstoee karaktera. u sredini prikracenoj pozitivnim odnosima. Dolazi do neurotienih stanja i najCclCepromjena karaktera s narusenim emotivnim djelovanjem. pracene otupljenjem osjecaja i bjezanjem od odgovomosti. potie ci zivahnost. a da se i ne govori 0 porernecajima licnosti. Toplina Ijudskih odnosa koju je uskratila obitelj trazi se u alkoholu. I Pornoc vitamina i ovdje bi dobro do~la kao dodatna terapija. nezadovoljenih ambicija. uz neke medikamente. kao jedinom IjeSenju. vodena bolest. za gos: e i prijatelje. a mozda i ukloniti. noseci sa sobom polako ubojito djelova ie na organe i organizam. profesionalnom i drustvenom planu. te izIaskom iz organizrna rjesavaju donekle problem tc ksicnosti. epilepsija. Nakon odredenog vremena osoba pocinje pokazivati znakove moralnog i intelektualnog propadanja. KAVA I lz azijskih i africkih zemalja kava u opu dolazi u 17. pa djelovanje otrova pojacano . ispijanje u nel. iii drustveni cimbenik. Nebrojene salice kava. no uvijek je to zlo koje vodi u bolest. nasao bi rnozda rjesenje za neke probl9 e vezane uz cirkulaciju. Takoder je cesta svakidasnja droga. skoli. kljen Izrnedu alkoholizma i kriminala resto do njih zajednicki je. Cesto zakoceni sredinom u kojoj su nedostajali osjeeaji.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA . I tako alkohol postaje navika. kojom nazalost rnno . stoljecu. a navika tiranin vlastitih potreba. drustvu ("Psiha i droga"). B2. poremecaj osjetljivosti. da bi se poslije kratkog vremena organizam ispraznio i sIomio traz ci "bic" ponovno. kao i cinka. od neurotieara do kronicnih alkoholicara. Za neke je to tezak bolesnik. potrebno ih je davati lijecenje !. folne kiselin I. I E: i Kava je droga "dobrodoslice" zapocne bez nje.ima zapocinje i zavrsava dan. Trazeci objekt zastite i zadovoljenja svojih resto frustriranih zelja utoeiste najlakse nalazi u eaSi. ravnodusnost prema svakom poroku. nego pred svakom preprekom bjeze alkoholu. gdje se raspada obiteljska sredina. te vitamina C i K. ropsku odanost picu. nastojeci ga uvijek opravdati ("Psiha i droga"). Obicno je prati drustvo cigarete. polineuritis.. B12. tako drhtanje. ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Cimbenici koji poticu na alkoholizam su iii osobne sklonosti. kako na stetu probavnog 96 . a posljedica su d sve Ijudske izopacenosti ("Psiha i drog . uvijek mocan i cudotvor \n u obrani od slobodnih radikala. na stetu Ziveanog sustava. B6. I Sve u svemu vitaminsko-rnineralna vremenski odloziti. a sredina obiljezava sudbinu alkoholicara dajuci njegovoj licnosti osobit i obavezan pecat. gdje nema poticaja za osjecajni zivot i stvaranje zivotnih vrijednosti. Posebno treba naglasiti teske umne porernecaje. narocito vitamina antioksidansa. s gubitkom zivotne orijentacije u slozenijirn situacijama zivota. ciroza. koji nasI taju kao produkt metabolizma alkohola] (acetaldehid). paraliza. Buduci da alkohol lisava organizam vitamina B1.VITAMINI . Nije lako dati definiciju alkoholicara. dugotrajno je i mucno s najcescim povratkom eli. megadoza. moze se postupno smanjiti i zelja za alkoholorn kao i ostalim droga a (Book of Vitamins). i Uzimanjem vecih kolicina vitaminaj C. I i opuna bi mogla neke poremecaje ublaziti. . : stoji odnos koegzistencije. magnezija i kalija. ogled postaje tiraninom navika i potreba. moralnog I Lijecenje alkoholizma psihogenim d elovanjem. I . Postoje razliciti tipovi alkoholicara. tost misica oka. trazeci "pseudo-hrabrost" i mogucnosti ispunjenja svojih relja. I Nezadovoljan smislom zivota. u poremecene odnose na obiteljskom. uzrok koji dovodi stvene sredine u kojoj se javljaju i mijesaju I". jer alkohol trakta ijetre. koji svojim djelovanjem ot ~ vne tvari pretvaraju u neotrovne. A1kohol postaje zivotna naknada i kompenzacija komponenata zivota. pa najeesCe nijedan susret ne ! I i Ponajprije je "bic" organizma. kao jedinom utocistu i najlaksern rjesenju svih problema. Korijeni su cesto u razvojnim fazama mota od dojenceta do stasanja u zrelo Zivotno doba s razlicitim poremecajima odgoja U obitelji. je droga. zatim zivotne okolnosti i pojava kolektivne zaraze ("Psiha i droga"). Vitamin E. uz pojacanu cirkulaciju krvi. 97 Poslije odredenog broja godina javljaju se teSki premecaji. Bruno Bisio). ObiCno su to Ijudi slabe volje i karaktera. Najpresudniji element je osobna sklonost. psihicke i fizicke naravi ("Psiha i droga").

I I . Vet je i njihova blizina korisna zbog hIapljivosti etericnih ulja. sti i prijevremenim starenjem. slikara Utrilla i jos mnoge. b?gat iskustvim~ stecenih tijekom visegodisnjeg rada. pa je pokusana primjena i kao pobacajnog sredstva radi Istezanja misica matemice.utj~eel!i n~ rad na~bubre~e zlij~zde. : Kofein smanjenog u krv vece cija. '. kao i vitamina s eajevima Ijekovitog biIja preporucljivo je radi poboljsanja apsorpcije. po kemijskom sastvu i djelovanju veoma slican kofeinu. povisenja tlaka do utjecaja na probavu i krvotok. nesanice. vracajuci bolesne lijecenju Ijekovitim biljem iIi barem dopunskom lijecenju. problemi srca. [ ulja CAJ Ruski eaj. grcev . Ji Kofeinski delirijum je akutno trovanj I organizma. Dodatna upotreba vitamina antioksidansa s njihovim ucinkovitim djelovanjem mogla bi barem neke toksiene procese usporiti i ublaziti. Sadrzaj tanina u kavi smanjuje rad p~psina u zelucu i tako usporava probavu. od nesanice. stezuci ih. poboljsanje apetita i stolice biIjni cajevi imaju uvijek svoj ucinak. jer prevelike kolicine zamaraju srce. 10 g kofei :a smrtna je doza.ipa i rnozak s ubrzanim funkcijama i brzim refleksima prividno je i kratko. cinka kao stimulans djeluje neposr . zbog tehnoloske obrade i Kava oslobodena trikloretilenom. Poticajno djelovanje na krvotok. 98 ~ Kod bolesti srca i krvotoka.10-0. Aromaticno primamljiv miris kaye p :tiee od kofeola. Farma~utska industrija takoder ponovno pridaje znacenje preparatima ljekovitog bilja. Uzimanje Iijekova. uzimanjem vecih kolicina sa simptomima mucnine. Kofein je problem i u koka-koli. papu Ivana XXII!. gubitka apetita. tahikardije. a . drhtanje. osipa na kozi. vitamina i mineraIa. Istaknuto je ime poznavatelja i poklonika lijecenja biljem . koja izlucuje kolicine svojih stimulativnih Jan~ Organizam hsava vitamma B.'~ ! 99 . slabljenjem aktili. djelujuCi blagotvomo na disne organe a i prociscavajud okolis. prenosenjem iskustva s koljena na koljeno. grope purina. kao Churchilla. Kronicna intoksikacija ocituje se u n~vici i toksikomanijskoj potrebi sto dovodi do niza problema bilo fizickih. probave. ..VITAMINI . Starije generacije koristile su i njegovale tradiciju lijecenja Ijekovitim biljem i cajevima. a vece toksicno s nizom posljedica. kali drugih minerala. '-'~ Hranjive vrijednosti nema. pa i one najteZe. derivat !ksantina. Adenauera. srce. otezane probave. povracanja. Salica kaye sadrzi 0. Konzumiranje kaye ubrzava iZlucivJje mokrace i fosfora. a( se teze i sporije opustaju.aje tek przenjem kaye. razdraZljivosti. sirupi. zivaca. ekstrakti i ostali preparati osvajaju tdiste. pa je dobro ukljuciti ih u medicinsko lijecenje. aromaticnog sa svojstvenim ukusom i mirisom.Francuz Maurice ~essegue ~oji. bilo psihickih s promjenom karaktera. osim dod. VITAMINI ISKRE ZlVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA Aktivna tvar kaye je kofein.5 I 300 mg kofeina. C. kao i jace koncentracije. zato su "biljni cajevi" nenadoknadivi kao osvjezenje. Znanstvenici su pronasli antibiotike gotovo u 800 biIjaka. no na CNS stvarajuci trenutacno osjecaj um?v~ai bist~ne ~isli. a antisepticno djelovanje etericnih ulja odavno je poznato.30 g kofeina. Kava je droga jer stvara ovisnost s p~sljedicama i razdrazljivosti i nervoze. glavoboljft. dobro dosao za stimulaciju tih organa. a naSi. lijeei sve bolesti I poznate licnosti. kofeina moze dove Ii do pojave raka. kofeona. kOj]1sadrzi u 2. a toksicna doza je 500 mg. Djeluje na glatke misice. pa i kao terapija sa svojim sadrZajem ljekovitih tvari. pogotovo vitamina eije nedostatke ona uzrokuje. te etericnih ulja. probavnih organa. I I i Intoksikacija kofeinom pokazuje simpt be razdrazljivosti.ISKRE ZlVOTA I 6UVARlliZDRAVLJA : : . a napisao je nekoliko knjiga s nizom savjeta i prakticnih recepata za pojedine bolesti. Manje kolicine djeluju osvjezavajuce. nog secera. II ledna do dvije salice mogla bi biti lij:~k. No. Cajevi. koji se najeesee pije sadrfi "TEIN". Treba ga izbjegavati u velikim kolicinama. u trbuhu do nepovezanih misli.

Kadulju su Rimljani zvaIi "Salvia salviatrix" . U starosti.ISKRE Z/YOTA I CUYARI ZDRAYLJA Posebno je preporucljiva upotreba caja za bubrege radi izlucivanja otpadnih tvari putem mokrace. kada je Francuskom harala kuga. dekadentne intelektualci ' porernecene licnosti. nego koncentriranu. najvece je priznanje koje se kadulji moze dati. koji i danas uziva veliku popularnost u zemljama srednjeg istoka. 1 . i medicina Nakon umjetnicke mode i znatizelje. njezina upotreba nekima je zaista donijela spas. da bi im se dao tajanstveniji ton i 1 ventualno dovelo do neke vrste ekstaze. s:oljeea upoznaju s drogom Ijude i krajeve gdje nadiru. . a Hipokrat ga daje kod dizenterije. kad u vrtu raste kadulja!" . Paracelsus je takoder lijecio cudotvo : im opijem. U prirodi nepogresivo pronalaze hranu. a ne odjednorn ispiti. stoljeca kada pohlepa i organiziranost pojed nih krijumcara podupire prave epidemije.Iijecni~ Morf~u ob~avljuje rad. kaol. pa i kod djece u najranijoj dobi. zatim pusaci opija puse. Medu njima cuven je bioi "terijak". YITAMIN. godine. f~an~uski . kaduljinom kamforu jer vee u zacetku prekida gripu i suzbija nocna znojenja. No upotreba je tada bi a ogranicena na odreden sloj populacije. piti i sve ostale Pojam "umjetni rajevi" izmislio je Ba' delaire. koji uklanja bol. koja je "najbolji lijecnik jer lijeci gotovo tri eetvrtine svih bolesti" (Messegue). om putem injekcija. alkaloida. koji je pridonio ulasku droge u "europsku modu". a sirenje je sve vece. Konzumiranje cajeva naprosto je ispiranje organizma od toksicnih tvari nastalih procesom metabolizma. I upotrebe I tako droga. stoljecu otkricern njegovih aktivnih elemenata. "ZaSto da eovjek umre. same odabiru i nikada se ne otruju.i. Dovoljno je promatrati zivotinje u prirodi koje znaju najbolje kojim se biljkama treba hraniti i lijeciti.YITAMINI . 0 zammajuci se za fiziolosko djelovanje. i I I i r Trebalobi jepitlsvaki dan. kao osvjezenje. od rodenja do smrti kamilica je svakodnevni pratiIac za ublazavanje tegoba.spasonosna trava. Turski ratovi vodeni od X.stih lijecnika cuvene srednjovjekovne salernitanske skole. i Antisepticka svojstva pripisana su "salviolu". dobiva zamah u sirenju krajem XIX. umjetnicki svijet. uvlaceci se polako u drus' 0. : !. bogatim vitaminom C.iSKRE Z/vOTA I CUVARI ZDRAYLJA DROGE I OVISN~STI' zemalja i populacija. a na vrh prestiza i~ ijaopijum. misleci vjerojatno na ekstrakt maka. Gazirana pica dobro je zamijeniti cajem od sipka. prije svega morfinomaniju. Upotreba droge seze u daleku ProSlo~t mnogobrojnih Starim Grcima bilo je poznato djelOV~nje maka . Mnogi religiozni obredi i svetkovine od Rimljana popraceni su konzumacijom maka. cije je djelovanje isprobano i ucinkovito narocito kod prehlade. \ Uzivaoci su kategorizirani kao opiofaz te morfinisti koji se zadovoljavaju upotr~ koji Zvacu opij. ako su bolesne. do XIII.kao sto bitrebalo cajeve. i ?o~i~~ 1840. jer se bubrezi manje ostecuju i lakse izlucuju razrijedenu mokracu. U srednjem vijeku proizveden je veliki roj preparata na bazi opijuma s razlicitirn rokom trajanja. zatim kokainoi I I aniju i heroinomaniju. 100 101 . '< osebno Iiterarne. 0 drogama ulazi u razdoblje proucavanja droga kao il problema vezanih uz njih.teugutljajima. : djel~va~ju hasisa.iI za psiholoske pojave navike ("Psiha i droga"). Nova znacajna etapa opijuma pocinje : XIX. a koji se djelomicno taloze i zaostaju u organizmu kao "otpad organizma" . Kolika se mudrost krije iza te jednostavnosti ski ada s prirodom. pa vee Homer u Odiseji govori o travi koja donosi "zaborav jada" i Uklanjtr tugu. sto je ostalo dug! u upotrebi kao i kod zenskih smetnji. pa se poslije'jakih groznica preporucuje rekonvalescentima. a nezamjenjiva je s dodatkom meda i vitamina C. a 1630.

Svatko moze postati ovisan 0 morfiju. a uskracivanjem nastaju manifestacije sindroma apstinencije. u porastu s degradacijom se doslo do droge. To se dogada uvijek kada se naglo prekine unoSenje otrova.000 djece ("Psiha i droga"). a nagli prestanak uzimanja droge cesto dovodi do opasnih smetnji i stanja. udisanjem. zanju zaradu i profit. a zvakanje opijuma je najotrovnije. U Iranu mladi nisu Smjeli~: 'mati drogu nego im se davaIa pred zenidbul Statistike Irana govore 0 2000 kg opi . siri se invazijskorn brzinom. _. ostatkom popusenog opijuma. usisavanjem.'l. Simptom intoksikacije trazi svoju dozu morfija. U intoksikaciju morfijem ulazi se nakon produzene terapijske upotrebe opijata. a djelovanja su jaca. Siromasan pusac zadovaljava se "drossom". a statistieki podaci astronomski povecavaju broj nevFtljnika i posljedica. i Ni broj europskih narkomana nije ne!: atan i nazalost se sve vise povecava. bojom koze. kao i irnidz odijevanja. i '" m ! Vee sam izgled toksikomana odaje nje ov porok: rasirene zjenice. Svasredstva transkomunikacije. jer to trazi njihov zatrovani organizam. I i Licnost toksikomana definirana je nedoraslom. nema veIike razlike od strukture alkoholicara Ekspanzija kemijske i farmaceutske industrije i proizvodnja sve vece Iiste preparata. lica.koji je takoder otkriven s namjerom Iijeeenja i pomoci. Konacni ciIj je HEROIN. no glad za drogom je jaca i neutafiva je. Nasilje. pa se karkteristikom smatra prije odsutnost zdravih snaga. 102 . . ali je donio vise zla nego koristi i dobra. neuredna. centar nezasitne trgovine. koristecijnevolje nalcima. I I t. Izazivajuci moralni.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI IlDRAVLJA VITAMINI . povecava broj fanaticnih poklonika morfija. 0 5000 samoubojstava godisnje. koji je postao sudionik biokemizma svih procesa organizma. nestabilnom i afektivno nezre10m. a opcenito su dovoljna 2 do 3 tjedna u klinickim uvjetima. 5tO znaci da organizam trafi sve vece kolieine i do 5 g dnevno sto je 500 puta vise od analgetske doze . prijefoza svih oblika. putem injekcije. Odjeca uvijek dugih rukava zbog uboda. razmetanjem. zlocini. Sindrom apstinencije javlja se svaki put kada osoba osjeti glad za drogom.50 g ("Psiha i droga"). naJeesce krimi- posiljke iSkOrist~V~. avioni. Buduci da se njime lako manipulira a i upotreba se ne primjecuje. : Prema sluzbenim podacima najzaraiII ija zemlja svijeta je SAD s organizacijom mocne intemacionalne bande.k ograniceno na odrasle i bilo je povlastica starije dobi. heroina i kokaina.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA .000 prijevremenih sm . a oovjeeanstvo postaj: zrtva i rob droge. Uzimanje morfija i heroina dovodi do tolerancije i ovisnosti.i VITAMINI . droga postaje drustveni problem s ozbiljnim posljedicama. a to profiterima jamci svako [nevni utrzak milijuna i milijuna do lara. pretjeranim znojenjem. MiIijun osoba svakog dana trazi svoj lobrok droge. nego pristnost jasno izrazenihpatoloskih faktora. krade. Manje 103 bez kraja.a koji se dnevno popusi. Morfij se moze uzivati pusenjem. iskoristavajuci znatiZelJu i "bunt" mladih. opcom slaboscu. U proslosti je uzimanje droge bilo ipf. Mentalna struktura toksikomana ("Psiha i droga"). povecavanjem doze da bi se odrzalo farmakolosko djelovanje. postanske rlf •.blesav osmijeh i izrai . a posebn : New York. bolovima u udovima 5tOtraje do ponovnog uzimanja droge. :eleci i time pokazati ravnodusnost prema svemu.use po. Tako nakon kratkog poeetnog razdoblja ugodnog djelovanja droge pocinje drama povecavanja doze. pa i rektalnim putem. da bi eesto i ! Trfiste i trgovci. do karakteristicne ovisnosti. opterecenih oponasanjem. psihicki i fizicki :ad osobe. fizicka oronulost. . ugusen pogled. jadnika.' uzrokovanih opijomanijom te 0 napustanju 50. delikvencija s .~ogucn~sti I?roga putuje strom svijeta. brodovi. kojim se suzbijaju bolna stanja razlicite prirode. 100. svrhe porn Fi i lijecenja. a manifestira se lucenjem pljuvacke. a pogotovo oblacenju i kulturi Plpasanja. Cesto i kompleksom nize ~jednosti. koji je jos uvijek bogat morfijem i daleko je otrovniji. Toksikoman ne ostaje imun na otrov i suo cava se s razlicitim fizickim i psihickim ostecenjima. za profit. jer droga dolazi preko bezbrojnih kanala.0. istina u druge svrhe.i ileg~I~Og ~rijevoza i raspac~va~~a dr~g~.

ISKRE ZIVOTA I GUVAHI ZURAVLJA i VITAMINi . Gotovo je svaki ovisnik preprodavac. sarno je put navikavanja kraci i brzi. Jamajki. izazivajuci naviku toksicnog dje~ovanja s psihofizickim porernecajima. te igla u venui stvaranje raja vlastite fantazije i vizija. do osjetljivosti prema bolestima disnih i probavnih organa. a redovito uzirna- Skitnja. s karakteristikom posebne impulzivnosti u trenutku odvikavanja i vecom respiratomom tjeskobom. pa se raeuna da svaki ovisnik 0 heroinu stvara 4-5 novih sto je put najbrzeg sirenja droge. Autopsijom ustanovljena ostecenja su hemoragije gana utrobe.Canabis indica . I Ovu drogu zovu "otrov razuma" jer d eluje na koru mozga. Od radoznalosti do konacnog i jedinog cilja "metalne posudice" s malo destilata. nego Ii u marihuani. No droga osvaja i bogate predjele i gram a liSta dnevno kako bi lakse izdrzali :pulacije gdje postaje sredstvo uzivanja i 104 105 . pogorsavanja ernotivnih reakcija. no njegovi preparati zloupotrebljavaju se u toksikomanske svrhe. ciklusi djelovanja droge izmjenjuju se s fazama udenja sve do ponovnog uzimanja ("Psiha i droga"). s drasticnim posljedicama. posljedice su upotrebe ove droge. VlTAMINI . konzumiranjem vecih kolicina. moze se zakljuciti da obostrano udruzivanje uzro~ donosi izraienije asocijalne osobine. Psihoefekti idu ad faze euforiene uzbUdl~' vosti. Motiv je uvijek isti: osoba trazi drogu. dok djelovanje morfija traje 8-12 sati. i Djelovanje se pripisuje "tetrahidroca:abinolu". i Hasis . jer iza toga je velika zarada i profit. glad i zed. a kronicna intoksikacija dovod. sodom bikarbonom. vjerujuci u manju sretnost. preko faze stanja pijanstva sa slikama fantazije i nesnalazenja u vremenu i pro~ oru. I I Siromasno stanovnistvo zvakalo je 50-5 naporan rad. Granica intoksikacije je veoma niska i iznosi 2 miligrama. Pusi se jedno i drugo KOKAIN i coca". te nagomilani edemi. a obje . ost vodi u psihoticka stanja s karakterom pomraCenja uma kao u pravih dusevnih \bolesnika i konaeno do psihickog sloma ("Psiha i droga"). ali ipak. ali je pet puta toksicniji od morfija. drustvena ravnodusnos. koja se uzgaja na Sjaj i bijeda kokaina potjecu od biljk i "Erythroxylon Ceylonu. Uz progresivnu degradaciju osobe ovis:. ali su jace i dramaticnije. kao i sredini u kojoj se ovisnik nalazi i krece. . prema zelji i potrebi potrosaca. rasprostranjene na Dalekom istoku pod najrazIiCitijim nazivima i u puno razIiCitih oblika. sa zbrkom predodzbi. u droge koje izazivaju tjelesnu i psihicku ovisnost. t ' ~ l i InteIVali izrnedu jednog i drugog uzimanja heroina su skraceni i na svaka 2-3 sata. nerad. stvarajuci mentalnu zbrku s razdrazenoscu i agresivnoscu.Canabis indica Dobiva se iz biljke .1 I '. Javi. pa i kriminalitet. Psihofiozicke posljedice uzivanja heroina iste su kao kod morfija. droga trazi osobu! KODEIN je takoder derivat morfija. jer umiruje kaSalj. a "marihuana" se dobiva od susenih zdrobljenih Iistova i cvjetova. i ! nakon pIVOg pusenja. te koli :ini aktivne supstance u drogi. Peruu. aspirinom.poznate tisucama godina. a smrtna doza ovisi 0 brzini stjecanja navike. hrpica bijelog praha i sprica uvijek na dohvat ruke. Cesto jeltesko utvrditi dovodi Ii droga do asocijalnog ponasanja iii je asocijalno ponasanje uzrok uzimanja droge. gdje su Cit1 vi rasadnici. secerom. ' Toksicne se reakcije ne javljaju uvije nje droge povecava stupanj tolerancije. Upotrebljava se u lijecenju disnih organa. uz osjecaj ekstaze i porernecenih vizija. nervnih centara i glavnih or- Uvijek dobro opskrbljeno crno trziste pribavlja drogu razlicitih oblika: za usmrkavanje. te injekcije. Rasirenost i dobra organiziranost cmog trzista vlada bijedom potrosaca. a reakcije su ovisne o osobi. prasak pomijesan s laktozom.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA pomijesano s duhanom u cigaretama i lui: rna. U haSisu je oko pet put a vise djelatne supstancije. U stanju dubo e nernoci pracene dubokim snom. "Hasls" je presana smola koja se izlucuje na cvjetnim vrscima biljke. koji se stvara susenjern biljnih dijelova. pronalazeci uvijek nove oblike droge i nove potrosace. Tijek bolesti ima iste faze kao kod morfija. uspavljuje. 0 kolicini popusene droge. U posljednje vrijeme ima pokusaja i1egalnog uzgoja i na nasim prostorima.

odmah se primjecuju i slucajevi akutnog i kronicnog trovanja. udaljavanjem od obitelji i drustva s izopacenim vlastitim osjecajima i gusenjem pojma morala ("Psiha i droga"). Jednostavnost upotrebe. a sto vise napreduil intoksikacija i kokainist povecava kolicinu sve eescim uzimanjem obroka doze. ' 106 Praotac tih farmaka je "Dolan tin" koji je usao u . Kar i kteristieno je uzimanje smrkanjem. leustrasivosti. anaIgetici "djeca iz epruvete". Medutim. samoubojstva i psihickih smetnji uzrokovanih stalnom konzumacijom otrova. a cesto i stimulativno djelovanje kod spo{tasa i poslovnih Ijudi preopterecenih poslom. i usmrkavanjem. J'. To su: 1. zati ! stavljanjem u suplji zub. bolesnik postaje "kost i koza". nesanice. I Velicina doze je promjenjiva.. kokain. kokain ulazi u farma~opejU kao djelotvoran lokalni anestetik. nabiranje nosa zbog iritacije i ostecenia sl II. Tako godine 1884. te u obliku injekcija. Odvikavanje je tesko. ice. poslije otrijeznjenja. veliki] gradova. uz ove na sluznicama. zbog Nedostatak kriticnosti u besmislenim n I osnovanim planovima i inicijativi. do 19.. Godine 1875. udara na probavne organe i ostalih funkcionalnih poremecaja. a obustavljanje uzimanja droge nema dobru prognozu zbog nastupa drugih bolesti. lupanja srca.50 grama unesena oraIno smrtonosna ("Psiha i droga"). u ratu uzimali su kokain i avijaticari radi ohrabrenja. ali psihicke i mentalne smetnje dovode do rasplamsavanja paranoje.ga"). koji se i izbusi ako treba. a uzrokovano stanjem prividne snage.•. koje uzrokuje ostecenja nosne pregrade. :0 ! I tako malo po malo ponajprije od bola J"'. salje izvjestaj 0 pacijentima roboivima kokaina. a psihicki i moralno utucene osobe snagu i izlaz da bi konac to "traganje" zavrsilo kod "djece cvijeca".ISKR'E ZIVOTA I CUVARI ZORAVL:JA '. sedaitivi. zavrsava Zbog ostecenja nosa. pa lijecenje prolazi bez sindroma apstinencije. uz recidive. uropu. uzrokujuci neosjetIjivost i bezbolnost. nemira. prvenstveno morfija koji je upotrebljavan bolnih stanja. Toksicnost kokaina je veoma velika.terapiju prije drugog svjetskog 197 . iii prema preporuci lijecnika iii zbog radoznalosti.New York. iIuzijama i halucinacijam uz oslobadanje kocnica u impulzivnom i temperamentnom ponasanju ("Psiha i dr . l \ 2. stoljeca to su sarno poj1dini slucajevi. Glurnci i umjetnicki svijet traze u ko ~inu izvor kreativnosti. Sve u svemu los zavrsetak.. pa jedan obrok smrkanja iznosi 20-30 centigrama. ako se ovisnik droge ne odrekne na vrijeme. pa je vee doza ad 0. J: Slntetlcke droge . s konacnim ishoqom zloupotrebe. Znaci intoksikacije. nemarnosti prema vlastitoj osobi i osnovnim pravilima zivota. Uzimanjem povecanih kolicina dolazi do "podvojenosti" razuma sto se ocituje u promjeni ponasanja.ISKRE ZIVOTA I CUVARI IZORAVLJA VITAMINI . No ipak. s posebnom razdrazljivoscu. Kokain se davao cak i konjima na ut~kama. pogoduje sirenju. sa sudjelovanjem krijumcara i profitera pridonose sveopcoj upotrebi koka lna. lizergijske droge. drhtanja.barbiturati 3. Uzima se u razlilStimoblicil~ najCeite putem injekcija. lakoce.nadomjestak klasicnim drogama "Sintetieke droge"zvane droge. F ~eud u Becu medu pacijentima svoga odjela otkriva prvog oboljelog od zloupotrebe kokaina. zavrsava bijednim lieusPjehOm.' uzbudivanja. katkad i "kokainskim ludilom". a istovremeno i dr. s izgledom tuberkuloznog bolesnika. no' . nezamjecenost.O naslade i prividnog raja. Ringe iz SAD . psihopatski i ekonomski krah. Nezdravi dokolicarski krugovi. drustvo robuje kokainu. ovisno 0 obliku uzimanja. Fizicka ovisnost nije naglasena. ~:~~ VITAMINI . hasis. Ameriku. razvojem kemijske industrije pravi val ovisnosti zapljuskuje f. a 1916. Izgled osobe karakterizira naizmjenicn~ potistenost i uzrujanost. Daleki Istok i Indiju. zamjena su i ekvivalent za prirodne Prizeljkivano i karakteristicno djelov : je droge je stanje euforije. Analgetici su zamjena opijata.znojenja. nemiran pogled._' . amfetamini 4. kao da se nosnice zele otresti tragova usmrkanog praha. su i kozne s osjecajem hladnoce i peckanja pa se kokainist stalno eese i stipa. opij. Mentalna zbrka i asocijalno ponasanje. pa i mogucim trenutacnim stvaralackim porivima.

Proizvodile su ga gotovo sve farmaceutske kuce pod razlicitim imenima. kako za stare tako i za mlade. sireCi krvne file i aktivirajuci metabolicke _procese?uz blokiranje enzuna aminooksidaze. odrede?om t~ajanju. godine ovi preparati registrirani kao opojna sredstva. ~ete~rin: M~ton. Narocito su djelotvomi fenilpropilaminski 108 derivati. Nikalgen i drugi.. mu lutanja koja zavrsavaju za posezanjem droge.S~a dru~a m~drova~ja ~u iluzije. Sedativi . s pretpostavkom daje bez navika i opojnog djelovanja.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA rata kao nadomjestak morfiju. skitnji. I 109 .. a to je temja svih ocajno tjeskobnih i nezadovoljnih osoba. koja stvara toksicne produkte metabohzma pn pretjeranom naporu iii posebnim stanjima. izostrenijim sluhom. godine bila najraSirenija bolest ovisnosti "veronalizam" zbog upotrebe "Veronala" cije su indikacije bile tjeskoba i nesanica. Koriste se benzin. dokolice. osobito u SAD. lut~ ju svijetom. sto je uvjetovano nacinorn i brzinom suvremenog zivota. Engl~skoj i SAD pod razlicitim imenima: ~enzedrin. I Petidin se koristi u jacim dozama od morfija.I. I Zioupotrebijavaju ih kada se zeli da i snazan poticaj psihi i tijelu. Simelzagin.barbiturati . Koristenju je pogodovala lakoca nabave i upotrebe. a Metadon u manjim. poznati su jos od 1910. pa to i rele ponavljati. a to je pridonijelo sirenju ju s izrazeno vecom psihickorn zivoscu. s poremecajern prisutnim kod svih organa i svih funkcija. Intoksikacija je veoma ozbiljna. cesto kod djece skolskog uzrasta.. obite:'i preko djece koja postaju zrtve. Psihostimulansi amfetamini iii psihoamini. pa more doci do grceva u misicima. ovisnosti. ja' Ijaju se smetnje i posljedice. ok. fizickom moci.sp~vaJu. vidom i bairn refleksima. u rasponu od sedativnog djelovanja do duboke hipnoze. Amfetamini izazivaju eufori- I SEKUNDARNE i I. i Niska cijena preparata i lakoca nab. obveza. pa dolazi do psihicke i fizicke iscrpljenosti. trenutacnoj koristi. da :aborave I.uzimaju se za umirenje i kod nesanice. paznjom. UC:NE DROGE Radi se 0 "toksikomaniji sredstvima za inhalaciju". iz profesionaInih motiva. Time se postize uzbudenost I pijanstvo s eufo . psihorazdrazenosti sa zbrkom i halucinativnim delirijem. o~ n~jra~ijih da~a . i ovdje vodi do prekoracenja toksickog praga. Mefidin. uz zloupotrebu ostalih droga.1 bistrinom. VITAMINI ~ ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA [ ¥ VITA MINt I . je k a k 0 net k 0 rece petii J a" A po k a I' Ipse " uvlaci se u najsitnije pore drustva. som. Ten~encija poveeanJ~ doza. narocito medu mladima. pojavljuju se u Francuskoj. Djeluju p?tlcajno na eNS. uglavnom ' lade. gubitka tekarnrsavl [enja.~s~araci ~ Ijep!~a pa i sarna Ijepi~a. g:. Barbiturati djeluju na centralni ziveani sustav. Dolazil. "Rad. a opskrbom i cijenotn dostupne. A gdje je izlaz. a psihicki zivot se odvija zaokupljenoscu nabavama i uzimanjem otrova. kOJI ostaje ustaljen. tadaema 01 bolesti. ~te~: trikloretilen. pa su 1950. to je otvoreno pitanje koje i ne bij trebalo biti otvoreno! ¥ • l puno neiskoristenog vrernena. s[ 0 je vrlo rasireno u Svedskoj i SAD. uvedeni su u terapiju.je adolescent ne zna sto ce i kuda sa sobom. efikasnosCu parncenja. I i . a 1933. besanice. koje u pocetku traze zaboray i opustanje. skole. i I uz visoki stupanj podnosljivosti. kao posl"edica i uvod u toksikomaniju tezih oblika. Le Guillant je dokazao da osobe. ali s posljedicom 20% trovanja u SAD. Njihovo znacenje je u brzom zadovoljenju. svojstvena toksikomaniji. Iskustvo je ipak registriralo dosta intoksiniranih osoba s navikavanjem. ali se javljaju patoloska stanja ("Psiha i droga"). crum rnanifestacijama do zapadanja u san. koji radi izbjegavanja tradicionalnih normi. Na dohva u ruke su. Za vrijeme II svjetskog rata u Nje ackoj i Francuskoj upotrebljavani su kao psihostimulansi za jurisne trupe. Dexwedrin. '. pocinju duzom upotrebom nalaziti zadovoljstvo u osamucenosti ~a pocetku sna i lagodnosti pri budenju. Javljaju se somatska ostecenja. primjerice sportasi i studer ti. nalaze ispriku za svoje ponasanje i bjezanjern u neki svoj svije~ x_" iah x Ovo je nova opasnost za drustvo. psihotonieki amini. ve pogodovali su eestoj zloupotrebi i sirenju. odani neradu. te osvajaju svoje poklonike. Tako je 1913. Engleskoj i Francuskoj. jer ako se nema vretnena. To dovodi do svakodnevne i cesto neopravdane upotrebe sedativa s posljedicom toksikomanske potrebe i navike. jer se koriste udisuci kroz nos. rad i ponovo rad" jedini je Pfavi Iijek za sve poroke i bolesti psihicke I fizicke.

Uspjesi su bili vidljivi dok su ovisnici uzimaIi velike kolicine vitamina C. a vitamini su hepatozastitna tvar. dosta ostecenja i razaranja. Pri tome gJukoza jaca krvotok. ponajvise b ~spjesnih. prekida veza podzemlja i supkulture uz uspostavljanje normalno socijalnog ponasanja povrat radu i obitelji.zeno je 85% recidiva! \ Dr. velikim kolicinarna Javljaju se naglasene psihosenzoricke metnje. Cilj lijecenja ovisnika od droge je us . vrijeme apstinencije bez komplikacija. do 1600 IJ dnevno. uspjesan kod svih detoksikacija. Dr. 10 cg nikotinske kiseline i 10 cg nikotinamida. koliko bi tek moglo biti uspjesno djelovanje vitamina C u kombinaciji s ostalim antioksidansima. no svi programi su dozivjeli golem neuspjeh uz visoki postotak recidivizma (~ ationaJ Comision 1973).VlTAMINI . t 1 rastopine glukoze s 25 mg aneurin a. jer povratak snovima i halucinacijama te bijeg od stavrnosti najlakse j : rjesenje za sve vrste bijede. Vise je metoda lijecenja. rodio ie preparatLSD kad je kemicar Hofmann pri laboratorijskom ispitivanju dosao u d . ali dovodi do odredene psihicke ovisnosti tako da se }. rijesio bi organizam toksina i otrova omogucujuci podnosenje apstinencije. tj. stavljanje apstinencije i uklanjanje neuropsihijatrijskih. ali Iiteratura vitamina C. Takoder ga treba koristiti u velikim dozama. ali sarno kod ovisnosti opijumskom supstancom. bunilo i drhtanje. i 0: I Tom metodom se droga posve nadomjesti metadonom. Valentine Free i Pat Sander iz San Franciska davaIi su veIike kolicine vitamina C. natrijsulfatom . megavitaminskom navodi uspjehe detoksikacije terapijom. ijeti u organizam 10 miIiIitara 33%-tne Vitamin E kao mocan antioksidans. na kocki secera iii u Coca-coli. uz psihogeno djelovanje pomoci otkoloniti navike i potrebe. a ond.dir s Iizergijskom kiselinom koju je dobio iz gljive razeve glavice i osjetio prve sme . 111 . Zvuci nemoguce. Niti ona nema sigurnih uspjeha u terapiji i lijecenju ali se barem oddavaju redoviti kontakti s lijecenjem. Irwin Stone biokemicar u SAD" koji je zajedno sa suradnicima zasluzan za istrazivanja vitamina C. i bez komplikacija koje izaziva sindrom apstinencije. fiksne ideje. a zelje za drogom nije bilo. i E i seJenom. prekida cesto kiriminalni izvor opskrbljivanja droge. 15 godina je upotrebljavao heroin. obnavlja sluznicu. a izlijecen je za tri mjeseca. tako da je i sam bio zaprepasten uspjehom lijecenja. uz osjecanje povecane energije. Metoda Ottonello Potrebno 110 je prestati uzimati drogu i . Lizergiena kiselina uzima se uvijek ora him putem i to 20-100 mg.. jer bolesnici podvrgnuti LSD-u uspijevaju sasvim jasno ivjeti sjecanja na proslost ("Psiha i droga").risnikrijetko uspijeva rijesiti droge ("Psiha i droga"). razdrazenost luckast] -foricnog tip a i bogate zive boje. uza sve ~abilj . LSD je usao u povijest ovog stoljeca ka: protagonist jedne od najvecih koJektivnih neuroza . ! Najvaznije u postupku lijecenja jedet :ksikacija organizma.u osnovi psihodelicnog bunta (1Psiha i droga"). prostorna i vremenska neorijentiranost. zatim 8 do 12 gram a u tijeku sljedece dvije nedjelje. tzv. toksickih i socijalnih posl'edica. Ova metoda je impresionirala vise svojim uspjehom nego Ii obrazlozenj :m ("Psiha i droga"). Ipak.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI Lizergijske dro e Godine 1943. bez zelje za drogom. Mogu razbuktati nemir i psihoticna stanja. Vitamin A svojim djelovanjem. vitaminom A. Ovisnik se oslobodio otrova vrlo brzo. kod svake bolesti koja ostecuje jetru ("Psiha i droga") Supstitucijska metoda Metadonom Te godine je i sluibeno predstavljena t ikiselina u lijeeenju sizofrenlje. Halucinogenost za razJiku od opijata i ~ okaina ne stvara fizicku naviku. vrtoglavicu.nje. Uspjeh je bio impresivan jer je trideset od 30 ispitanih pacijenata bilo uspjesno izlijeceno! (Book of vitamins) Ako je vitamin C tako ucinkovito djelovao sam. tj rjesiti organizam od otrova konzumiranih supstanci. autokemoterapijom. koja u toksikomaniji podnosi Metoda Salem Svodi se na prociscavanje probavnog rakta jakim sredstvom za ciseenje. tijekof 20 dana. 24-48 grama u tijeku prve nedjelje odvikavanja. primjenio ga je kod ovisnika heroina i dobio izvanredne rezultate. u tvrtki Sandoz.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI VlTAMINI . ! Tisuci dio grama po kilogramu tjelesn tezine dovoljan je da izazove halucinacije.

avajuCi problem zatvora a uzima se ujutro otopljen u hladnoj vodi. v v secera na normalnoj razini. trosi vise od 70 kg secera po stanovniku godisnje. Pravi je sok za organizam jer dospijeva u krv vee nakon 5-10 minuta. posebno B1. aminokiselina. a on dalje uzrokuje povecanje inzulina radi odrzanja Svojim sadrzajern etericnih ulja. p~ sirenih vena. velike kolicine uzrokujj i i psihicke smetnje.. Med otopljen u :oploj vodi najbrze djeluje. gotov prireden za resorpciju. secer je bez hranjive vrijednosti. To uzrokuje gl :d i trazi novu konzumaciju. Lisen vitamina. . pretvarajuCi ga u kiselinu. bolesti desni. pa upotreb] 'en u otopljenom stanju za kratko je vrijeme u krvotoku.a zastita sr i zdravlja uopce. da bi zatim zivahnost naglo pala. kardiovaskularnih smetnji do konacnog dijabetesa. vita ina. ' Osim fizickih. kojeg naprosto izvlaci iz kostiju s posljedicom osteoporoze kod stariiih Ijudi te laksih i eesCih 10mova kostiju. Ken i al nazvao je secer "neprijateljem jer njegove velike kolicine nanose i velilJ stete zdravlju. • • • v _. bolesti il posljedice se nadovezuju.VITAMINI . a ~~to je.. i zlocudnog raka. lisen hranjivih tvari. kazu psiholozi. IzaZ1Va oroziju k i karijes koji je veoma rest vee u najmladoj dobi. vitamina i minerala. te tako i stres moze biti uzrokom povisenja secera. nizma ocituju se od zubnog karijesa. minerala i fermenata opskrbljuje organizam tvarima. I Serer se dobiva iz secerne repe i trske] a do potrosaca dolazi toliko obezvrijeden. U SAD s. a kada to ne uspijeva inzulin nije djelotvoran iii ga rnanje proizvodi pa dolazi do secerne bolesti. jer to nije.injstvu ~a slat~isi~a. uzrokovan je seeerom i ne~drZavanjem higij~ne zubi. da utazi potrebe i ocuva zdravlje organizma. izazivajuci klonulost i ponovnu zelju za uzimanjem. I Invertni secer u medu sastavljen je 0 glukoze i fruktoze u prirodnom obliku. fermenata i organskih kiselina. se v:ti u krugu. i I i TriiSna poplava secernih proizvoda bjlo u slatkisima iii picu namece robovanje. v agresivnost. ateroskleroze. hemeroida. I i nemir. On jaca umorno srce brzom zalihom prirodnog seeera. I . pa ako gusteraca radi sa smanjenom aktivnoscu. _ . i svega sto treba posjedovati dobra ishrana.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA v Stavljen je u poglavlje 0 zloupotrebi za uzivanje jer je njegovo uzivanje veoma stetno za organizam. poticuci zivahnost organizma i stvarajuci osjecaj snage. ali ne kao hranu. a djeluje na gusteracu stetnije od alkohola. Secer ~ to su prazne kalorije! On stvara naviku. va pretvaranjem u masti s posljedicama debljanja i ateroskleroze sto je u tijesnoj vezi s infarktom srca. . Uzimanje vecih kolicina secera zavr. nadomjestak za uskracene emOCIJe 1 bngu. Sto se vise uzima. Indijska Iiteratura spominje jos prije 000 godina secernu trsku. mikroelemenata. D..ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA I VITAMIN . Pretjerana zelja za secerom obicno se usaduje. stvaranja tromboze. ". i .. Pornaze radu crijeva rje. podrzavajuci i ovdje toksikomaniju. I 112 113 . _ broj 1" I i Stetno djelovanje secera i ostecenja org. Stresovi i nervoze utjecu na povecano lucenje hormona nadbubrezne Z1ijezde koji izaziva povecanje secera u krvi. razdrazljivost. I 1 ! • Problem bolesti desni i karijesa zubi koji je toliko rasiren medu svim populacijama. . jer remen ravnotezu zrvcano sustava. a to je zaista vee "toksikornansl a" potrosnja. uz ten enciju sirenja srcanih zila. jer se poslije kratkog vremena razina secera u krvi povecava.jte zagaden tehnoloskim procesom i tvarirna koristenim u preradi. Secer izaziva nedostatak vitamina B-skupme. a proizvodnju secera prvi su svladali Nijemci.~ ~jet. pa neki biolozi kazu da bi ga trebalo zabraniti kao "heroin". p.. prijeko potrebnima pri pretvorbi u energiju i gradu tijela. Eliminacijom Seeera situacija se mijenja i popravlja u korist ponasanja:. Gusteraca je forsirano opterecena produkcijom hormona kako b~ mogl~ od~atl ravnotezu. To Je posljedica gledista: evo ti bombon pa sutil Problem teskoca u ucenju i hiperaktivnosti djece cesto je vezan uz razinu secera u krvi. organizam ga sve vise trazi. Ba~eri~e ~ pljuvac~e hrane sa secerom. p~ veca doza stvara veci pad seeera u krvi i ponovnu potrebu za uzimanjern. te poboljsanja koronarnog krvotoka. Najbolja zamjena za secer bio bi meq. ! Poznati americki fiziolog dr. 1 upravo je plJackas kalcija". koja nagnza zubnu caklinu. Proces. Ovo vodi debljanju i ostalim nezdravim posljedicama. Med je gorivo za misiee. Djeca koja previse konzumiranja secera imaju slabije pamcenje s psihosomatskim prernecajima i promjenom ponasanja. ka: i gladi za secerom.

I u kozmetici je djelovanje meda djelotvorno. sadrzavajuci sve bitne tvari rravlje. polen. bjelancevina i kiselina. B1agotvomo djeluje na zivcani sustav. Cak je i pcelinji otrov iz zalca veoma djelotvoran u lijecenju reume. Pristutnost zeljeza kao i mladu dojencad. Med je narocito idealna i ljekovita h pa ga djeca dobra prihvacaju u svim uzrast pravi je melem za razvoj. npr. Zahvaljujuci folnoj kiseli eritrocita i postotak hemoglobina u djecj Starije osobe uzimanjem meda obavlj koju organizam postupno gubi slabljenje zivota.15 mg otrova. podloga i pratitelj pri uzimanju lijekova. Uz osnovne hranjive tvari. vjerojatno zahvaljujuci svom bogatom sadrzaju vitam ina. a u punoj zrelosti pomaze da se organizam oporavlja od svih tegoba svako nevnoga zivota. vitamina. Djelovanje ovisi o vrsti meda i biljke. pa pcelari rjede boluju od te bolesti. kaduljin. med je izvanred . pa sa rzi petnaestak organskih kiselina i pedesetak aromaticnih tvari.ISKRE ZIVOTA I CUVARI Pitago~ je uvjer~vao ~a je visoku st. bagremov. gotova bez p potrebne organizmu za razne funkcije i ana za djecu. dobro je dosao bolesnima i rekonvalescenti a. prapolis. nizam vitalnim tvarima. Ostali popratni proizvodi meda: mlijec. ugljikohid late. fermenata. posebno kod starijih soba s oslabljeno] resorpcijom. Dodan mlijeku. Nema boljeg Iijeka za sve vrste alergija. koje odreduju njeg] vu kvalitetu. a (recava 114 . a najuCinkovitije djeluje izravnim ubodom u tijelo. kestenov. a. a najcesce ovisnima 0 lijekovima. narocito u industrijskim zemljama. a koje sadrfi vece kolicine vitamina i minerala kao i jos neistrazenih tvari.".ISKRE ZIVOTA I GUVARI 'DRAVLJA VITAMINI . Zbog brze resorpcije on je brza okrijepa uz vracanje snage za tre . fizioloski aktivnih tvari s ucinkovitim djelovanjem.i.rst dozivio z~hvaljujuCi m~?u koji je t:osio: a Aristotel Je govono da je "med destili ana rosa koja pada sa zvijezda" ("Peele I zdravlje"). te sve slabokrvne i i koja.' za konzumni "secer iz kutije!!" i stvaranje kolesterola i lipida u 115 Izvanredno djeluje kod bolesti srca. saharoze. I! VITAMINI . lako je probavljiv i sladak. kterijskog i antibiotskog djelovanja.oka. anti . koriste se za razlicite namjene. nego svakodnevno Zvakati kockicu meda u sacu i to sto duze. . obogacujuci org u medu posebno je vazna za nedonoscad anernicne osobe. U svom sastavu sadrzi gotovo sve elemente koji su sastavni dio Ijudske krvi. Jedna pcela posjeduje oko 0. livadni med. krvi. vracanjem snage pojedinih funkcija.a. Nepreradeni med u hrani. vosak. kao zvakacu gumu. nju funkcije svih organa. mogIa bi u buducnosti biti putokaz opredjeljenju za zdrav i nepreraden med. te posebno preporucljiv djeci i starcima radi jacanja i regeneracije organizma Med je nezamjenjiv u pubertetu i kli akteriju. imaju veoma visoke vrijednosti zbog bogatog sadrzaja vitamina. kao i eterienih ulja vrhunske kvalitete. caju iii vocnim kasama. lipov. gotovo rnagicno. trebalo bi neizostavno koristiti kao izvor energije i vitamin a potrebnih i zdravom i bolesnom organizmu u svladavanju tegoba kojima je izlozen. Med u sacu posebnoje djelotvoran zbog voska kojim je izgradeno sace. jednostavna je hrana. l za dobar Poboljsavajuci resorpciju zbog bogatog adrzaja vitamina i minerala. Pandemija sreanih bolesti i krvotoka uzrokovana povecanom potrosnjom secera. minerala i enzima.se nalazi u medu poboljsava se broj m organizmu. t Svojim svojstvima antiseptickog. ismirujuCi ga pa je preporucljivo san popiti salicu top log mlijeka sa zlico meda. med je i riznica minerala. Med utjece i na duzinu Frade i dorade. Preporucuje se za brzo trijeznjenje od alkohola!! I Med je uvijek dobra i najb~lja zamje l I .

VITAMINI .ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA 116 117 .ISKRE tlVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA I VITAMIN .

sti crijeva. zadrzavajuci otpadne produkte u tijelu i dovodeci do samotrovanja.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI. infekcije. tvrdokorno ostajemo kod starih navika: obilno. kao kortikosteroidi.inzulina. nasljede. zivcanog sustava.. ali se ne mora pojaviti kod svakog potomka. spun . preobilna. alkohola. i trujuci cijeli organizam. Dakle. pogresna ishrana i tromost criieva sa zatvorom uzrok je svih bolesti. gdje postoji velika pothranjenost. njezi- Poremecaj zivotne bilance primanja ravnoteze izmjene tvari vodi u bolest. takoder se javlja secerna bolest. Oberhofer fiziologiju Ijudskog tijel] svodi na 2 zakona: zakon primanja i zakon izdavanja. organa i tkiva kao opornena i upozorenje. ociju.VlTAMINI . vezano i uz opremecaj metabolizma masti i bjelancevina. dovode do raspadanja i truljenja crijevnog sadrzaja stvarajuci stetne i otr :vne produkte. bubrega. . te funkciju probavnih organa. Dr. mineralima i balastnim tvarima nedostatna. kad liz crijeva otpadni produkti prelaze u krv. Uzroci nastajanja bolesti mogu biti razliciti.iuzroci sarno su varijacije osnovnih uzroka. U zemljama gdje Ijudi g1aduju. a jos teze razbija navike i mijenja nacin ponasanja i zivljenja u korist zdravIja.izdavanja. stresna stanja.~ . kontraceptivi i lijekovi za t1ak. masno i slasno. uz . pa djeca roditelja bolesnih od seeerne bolesti ne moraju biti bolesna.ZDRAVLJA VITAMINI .OSLJEDICE ZLOUP TREBE ORG IZMA Bolesti imaju veliki broj uzroka. uzrok je poremecaja funkcije probavnih organa sa zatvorom i tro . malnutricijskog oblika. Infekcije i zaraze mogu dovesti do razlicitih upala gusterace i poremecaja ne proizvodnje inzulina. uvijek zavrsava bolescu. Bolest se javlja zbog nedovoljne proizvodnje hormona zlijezde gusterace . ! Zivotni zakoni ne oprastaju pogreske ucinjene bilo kada. a bolesti nam se prezentiraju razlicitirn simptomima pojedinih dijelova organizma. a cesto su u pocetku neizrazeni iii im se ne pridaje znacajnost. informacije i savjete. Stvarno stanje secerne bolesti dokazuje se nizom laboratorijskih i klinickih pre- 118 119 . jednolicna. Seeema bolest se nasljedem prenosi izravno na potomke. odnosno odrZavanje pravilne is ane i funkcije disanja. uz prisutnost parazita. i Tako pogresna ishrana i nedostatna aznim tvarima. srca. autoimune bolesti.masti i bjelancevina. pusenja. BOLESTI . vitaminima. Stagnacija i tromost. s posljedicama ostecenja strukture i funkcije krvnih zila. Slmptoml secerne bolesti su saroliki s razlicitim varijacijama kod pojedinih bolesnika. uno nezdravih navika. SECERNA BOLEST . emena.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA je imperativ zdravlja dobra probava. Neki Iijekovi takoder mogu biti uzrok poremecaja metabolizma secera i rada gusterace. ako traju dute. a svi . Posljedice se odrazavaju i na rad organa. 0 cemu ovisi zdravstveno stanje. odnosno porernecaj harmonije Ishrana. .DIJABEfES MELLITUS To je bolest koja nastaje zbog premecaja u iskoristavanju secera u organizmu. diuretici. uz ishranu i eliminaciju otpadnif tvari. Oglusujuci se na brojna upozorenja. Bolesni ukus danasnjeg Covjeka tesko prihvaca cinjenice 0 povezanosti ishrane i bolesti. pa i .

komplikacije kronicne. tjesten.dijabeticka koma .i u. Hipoglikemijska koma nastaje ako se ne uzme obrok hrane. iii ako se uzme veca kolicina inzulina.5 g na kilogram normalne tjelesne tezine. najvise 300. i Energetska J (dzula) vrijednost hrane mjeri se ~ lorijama iii dzulirna. a cesto zavrsava amputacijom noge. Sastav hrane trebao bi sadrzavati 40% : gIjikohidrata. do konacne kome. za nekoliko dana. Zbog potpunog nedostatka inzulina.~ secerna b 0Iest I\ ro kui d egenerativne promJene na sVlm . 1 kalorija ima 9. Zatim su t: ostecenja krvnih zila bubrega. Javlja se u bilo kojoj dobi. a moze nesta- Pravila ponasanja bila bi. Gangrena je posljedica ostecenja krvnih zila. Nadalje je to neuropatija. C i E. d eca i trudnice dijabeticari 2 g tj. ostecenje zivaca. nemasno meso i riba. Uz mjerenje nataste. Y Y Y' Akutne bolesti nastaju naglo.22. Kod dijete treba paziti na dovoljan e i ergetski unos.4 KJ. . Ova su tip a bolesti: inzulin zavisni. dovodeci do ranije ateroskleroze. koje mogu biti akutne i patija. mlijeko.9 lose je regulirana s pojavom acetona u mokraci. a zabranjen je secer i slatkisi koji brzom resorpcijom podizu secer. ako je lose regulirana i ako ne : stuje odgovarajuci rezirn ponasanja.eemu prethodi nekoliko dana visoki secer. uremije . ti iii ostati. i Gestacijski dijabetes . jaja. sprecavajuci tako posljedice i komplikacije. ulja od suncokreta. za cije je iskoristav nje potrebna odredena kolicina ugljikohidrata. Javlja ketoacidozi i jeinzulin nezavisni dijabetes . bilo virusnom infekcijom iii autoimunim poremecajern. koja dovodi do sljepoce. javljaju se na krvnim zilama. kod granicnih vrijednosti. fizieka aktivnost i medikamentoznollijecenje inzulinom iii tabletama. zbog pothranjenosti. pa ako je bolest dobro regulirana. Treba izbjegavati svinjsko • I meso I mast. a ako se ne Iijeci i smrt. najeeSCe kod mladih.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA VITAMlNtl i -ISKRE ZIVOTA I tUVARI . : U nos masti treba osigurati 30-40% e. pa ne proizvodi inzulin.99 mm/l.VITAMINI . naglo se povecava secer u krvi i pojavljuje u mokraci a zatim nastaje ketoacidoza i koma. K onacan za k1' k . a bolesnik prima inzulin. relativno dobro je 9. ZDRAVLJA traga bilo krvi iii urina. cime se ocjenjuje sposobnost gusterace da luci inzulin uz opterecenje hranom. sto se ocituje u nagomilavanju k Itonskih tvari. Orugi tip za smanjenje zivjeti. odgovarajuci sastav hrane. Juca uJe organima. smrti.l Ne smije ih biti manje od 100 g jer dolazi do poremecaja masti. a deblji bolesnik 75-84 J. te aceton u mokraci. Bj~lancevine trebaju biti zastupljene s 1-1. sto je 18-20 kaf rija. krumpir. a ostecenje srca i mozga vodi do i :' rkta srca i mozga. gdje je inzularni aparat ostecen. potreban je inzulin radi odrzanja Zivota. Najbolje su biljne masti. ldealno regulirana vrijednost u bolesti je 7. retino120 I 121 . U ishrani treba organiciti kruh. Seeerna bolest nosi sa sobom i posljedice. a nemaju sklonosti komi.186 Normalno uhranjen dijabeticar treba ~ 5 J (dzula) na kg tjelesne idealne tezine. pravilno rasporedene obroke.11 mm/l. te unos dodatnih vitamina. Kronicne posljedice. ergetskih dnevnih potreba. nefropatija dolazi do insuficijencije bubrega. Zato dijabeticar treba uvijek imati kod sebe 3-4 kockice secera. dijetetski nacin ishrane. . pa se uvodenjem normalne ishrane bolest povlaci. Uz dijetu. sto bi zapravo trebalo biti kod svih bolesti ukoliko je m: guce. odnosno 29. . mjeri se i testovima opterecenja. naroci 0 A. uz alkoho mogu dovesti do nezeljenih ucinaka.44 mm/l do 6. sir. na n :gama. soje i kul uruznih k1ica. a lijekovi za dijabetes. Specificnost secerne bolesti su promjene na malim krvnim zilama mreznice. i mogu neposredno ugroziti zivot . i Dijabeticari ne bi trebali konzumiratijalkohol jer 1 g daje 7 kaIorija. Najvazniji cilj zastite i lijeeenja je razviti kod boles: ika samokontrolu bolesti. odnosno 2-4 g na 1 kg tjelesne tezine. Malnutricijski dijabetes se javlja u zemljama gdje Ijudi g1aduju.Iijeci se dijetom iii dijetom i tabletama secera u krvi. 20% kalorijskih potreba dnevno od cega 1/3 treh biti zivotinjskog porijekla. Normalna vrijednost secera u krvi je 4. komplikacije kod duzeg trajanja bolesti. raznovrsno' t hrane sa 5tO vise balastnih tvari voca i povrca. Zato je veoma vazno drzati bolest pod kontrof m. najce§ee debelih.ispoljava se u trudnoci iii poslijeporodaja. B. . a to znaei 150-200 g. malih i velikih. moze se normalno se najcesce kod odraslih osoba. odrZavanje! optimalne tjelesne tezine. a vrijednost 13.

ambicija i agresivnosti. bilo fizicke bilo emotivne naravi. Mnogostrano djelovanje vitamina Cojacano u prisutnosti vitamina E. bijeli I k. VITAMINI . a na mjestu suzenja krvne tile dolazi do vrtlozenja krvi s daljnjim odlaganjem masnih tvari za koje se jos veze i kalcij. na unutrasnje stijenke tila. Medicina i lijecenje se radalo kada j : Covjek osjetivsi bol i smetnje posegao za samoizljeeenjem i zastitom prirodnim : rima i biljaka koje su mu bile dostupne. pridaje im znacaj koji ne tr ba potcijeniti. a moze biti istalna pektoralna angina. Na posebnom udaruje srce s krvozilnirn sustavom. Bolovi u prsnom kosu sire se prema vratu i donjoj vilici. odrzavajuci stalnost secera u krvi. Kada je ostecenje koroname arterije takvo da u sreanom misifu dolazi do odu- Uspjesno je djelovanje vitamina E i k. Bioloski nepodesen takvom naCinu tivijenja. stvarajuci zdrav n. svojim ateromatoznim promjenama i otezanim protokom krvi uzrokuju slabu prokrvljenost pojedioih dijelova srca s posljedicom angine pektoris.aCima ne treba ispustiti i zaobici. a cesto zahvacaju i male arterije ekstremiteta i mozga. jer suzenje zile pospjesuje grcenje. proces polagan i tesko zaustavljiv. stvarajuci suzenje i smanjujuci prostor kroz koji tece krv. gIave. ogrezao u nezasitnostima svih vrsta. jer njihovo je djelovanje ucinkovito I ~ . pa to ne bi trebalo zaboraviti. . promijeniti ponasanje..c. Vitamin E svojim djelovanjem pobdljsava cirkulaciju i prokrvavljenost cijelog organizma. .ISKRE ZIVOTA I GUVARI \ZORAVLJA Vazno je rasporedlvanje obroka u uiednacenim vremenskim razmacima. arteriola. Uspjesi lijecenja su vidljivi za nekolio ju vecih kolicina 400-1600 mg dnevno. d dijabeticne retinopatije. cin i drugaciji pristup zivotu i zdravlju. ako se ne promjene navike i uklone faktori rizika. Ateroskleroza je talofenje masnih tvari. kako radi zastite od komplikacija koje prate sece lnu bolest. kolesterola i drugih Jipida. granajuci se do sitnih kapilara. a dijagnoza je ateroskleroza. nedostatak fizicke aktivnosti. sto najcesee zavrsava ostecenjima organizma. i produkata izmjene tvari._. . nije u rnogucnosti izdrzati i othrvati se navali pogubnih djelovanja na vlastiti organizam.~r:'~§ ZDRAVLJA '~ 0' BOLESTI SRCA I KRVNllI ZIIA Britanski ueenjak Carrntner nazvao je ove bolesti "Kugom civilizacije!" Vitamine i minerale u dopunskim dOJ'. arterije srca. razine secera u krvi bez naglih povecanja iii padova. Arterije iIi tile kucavice vode krv obogacenu s mnogo kisika od srca prema periferiji. Kako najcesce secernu bolest poticu jivotni uvjeti. a javIjaju se u napadima.ISKRE ZIVOTA ICUVARI ' . ruku i nogu. antioksidativnim djelovanjem uklanja stetnost slo : dnih radikala.. .'. njegovih funkcija i opcenito zdravlja. Vene. kada je potrebno. vrata.~.. C02. poboljsanjern cirkulacije krvi u tom druCju i sprijecavanjem stvaranja ugrusaka te sljepljivanja krvnih plocica. Voce i povrce. Promjene su najeeSCe u velikim arterijama: aorte.. a i lite atura cuvenog francuskog lijecnika biIjem. mladi kravlji sir kao i caj od cikorije. Krvne tile srca. Bolest se manifestira povremeno iii u odredenim uvjetima. pa rjesava problem cirkulaci . pomazuci obrani org :izma. nepravilna ishrana.1 I . list persina. Antioksidansi bi mogli uIdoniti punosljedica.'" VITAMINI . Otezani protok krvi izaziva pojacani rad srca. tjedana ali uz "megavitaminsku" terapi- Covjek danasnjice. stresna stanja. usmenom predajom preporuceni. 122 123 . dovodnice vracaju krv u srce iz tkiva i organa obogacenu ugljicnim dioksidom. metabolizma.e krvi u nogama koji prati secernu bolest. noseci sobom mnogobrojne i raznolike komplikacije ugrozavajuci i sam zivot. izlozen stresnom zivotu. otp~ilike 5-6 obroka dnevno. Messeguea. doZivljava neprekidne sudare s nebrojenim stresovima razlicitih vrsta. bolesti rnreznice oka. a rnoze biti prevencija i cesto tragicnoji angreni. radi odrzavanj . Narodni lijekovi. koroname arterije. tako i radi bolje izmjene tvari. ishrana bogata balastnirn tvarima usporuje apsorpciju. tre] alo bi napraviti korekcije u tom smislu. agensa svih bolesti. Oboljevanju najeeSCe podlijezu arterije.

dvije kaye.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA VITAMINI . a slabe stijenke zile se :revise rastegnu i pojave se veca iii manja prosirenja. to je testa pojava kod mladih ljudi. i U jednoj minuti sree ima 70 otkucaj~ s protokom 4900 em3 krvi. arterije mozga koje uzrokuje KIimatske i vremenske promjene to utjecu na promjene krvnog tlaka jer je Covjek podlozan nekom svom bioritmu . zile dovodniee. te infarktom tih oft ana.) Tako je snizeni tlak ne sarno medicinski problem. \ Uzroci prosirenja vena su dugo stajan] . a tako i poremecaji uvjetovani razlicitim faktorima rizika. prenoseci ritmicko gibanje na zile. dok u otvrdnutim tece se sa zaprekama. Posljedice prosirenih vena teste su upale' unutraSnjosti vene. Krvni tlak nastaje zbog pritiska cirkulirajuce krvi na stijenke zila. a sree bez kondicije kuca brfe i zamara I e. ateroskleroze. vrtoglaviee. puni i Primarni faktori rizika za bolesti srca i krvnih zila jesu: 1. velike vrucine iii visine. znojenja. To je porernecaj u kome je sistolna vrijednost preko 150 mm kg. uz odredene uvjete. Povisen kolesterol i lipidi u serumu 2. To je razlog da vecina starijih ljudi ima povisen krvni tlak. i c~ u elasticnim zadrzavajuci ! i zilama krv protice bez i metnji.. ivljenja. :e daleka putovanja. jer nikotin suzava krvne zile 4. . Pusenje. Razlicite nepravilnosti otkueaja ukazuju na razliCitef:. razdrazljivosti. govori se oinfarktu srca s manjim iii vecim posljediema. kao ostecenje bubre- Centar krvnog optoka jesrce. . mozgu. :a je potrebno izbjegavati njihove uzroke. ! i Srce koje ima kondiciju kuca s poveca lim kapaeitetom. i . On ovisi 0 snazi srea i otpomosti krvnih zila. posljedica je akutnog zacepljenja arterija u podrueju vrata ostecenih ateroskleroticnim promjenama.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA·· miranja tkiva. Povisen pritisak eesto je uzrok i drugim komplikacijama. S godinama zile gube elasticnost. trudnoca iii bilo sto sto otezava vracanje krvi prema sreu. Stoga su podlozne ostecenjima i kod najmanjeg p: itiska. sto je bioloski opravdanije. a diastolna preko 90 mm kg. oenog fundusa i eentralnog nervnog sustava (CNS). i ako se ne lijeCi moze) zavrsiti kobnim putovanjem tromba prema sreu. ga. (Simpozij 0 hipotenziji Bgd 6. Mofdan! udar iii kap. a dobro je popiti i)-alieu. a zbog ugruska (tromba) stvara se tromboza. plucima. 1 Suprotan visokom krvnom tlaku je niski tlak. I . srce se isprazn. nesaniee. sto je problem zbog smanjene radne sposobnosti i prekidanja rada. ispod normalnih vrijednosti.'!. pa svaka hipotenzija ne mora biti patoloska. sisto lorn. a koje dovode krv u mozak. . Jasne fizioloske graniee izmedu nonnalnog tlaka i niskog tlaka eesto i nerna.ajCeSCena nogama s Cvrstim prosirenjima. On je povezan s promjenama arterija i moglo bi se reci da je prateca bolest krvnih zila. prosto klizi. Povisen krvni tlak 3. I ! Stezanjem. kao zamaranje. a moze se javljati i sarno kao povremena tegoba.11. izazivajuci poremecaj ishrane na nogaml pracene grcevima i bolovima.. koje I e osjeca kao otkueaj iii puis. Cime se povecava njihov otpor prema krvi koja eirkulira. Do udara rnoze dati i zbog prsnuca aterosklerotiene povecani arterijski tlak. obolijevaju od prosirenja na razlicitim dijelovima tijela. u naleti a. koje sl ritmiekim stezanjem i rastezanjem • prazni krvlju. VlTAMINI . zbog akutnog zacepljenja arterija i nedovoljnog priliva krvi u odredeni dio srcanog misica. sa simptomima glavobolje. pospanosti. koje vracaju k~ iz organa i tkiva u srce.orernecaje i bolesti srca. 124 i Vene. napuni krvlju. Povecani puis srca i povecana frekvencija disanja opasni su za starije osobe. a manje 0 kolicini krvi i polozaju tijela. a rastezanjem diastolom. kada su na vrhuneu svojih radnih sposobnosti i potencijala. Povecana fizieka aktivnost povecava \trebu kolieine kisika i krvi a srce tu potrebu zadovoljava bairn kueanjem iii povecanj m kapaeiteta. Funkcija srca i krvnih Zila usko je pove i a. I Uz lijekove moze se situacija hipotenzi e poboljsati barem do situaeije podnosljivosti (Dihidroergotamin). zijevanja. kao i smanjene sposobnosti za rad. Slaba fizicka aktivnost i slabo kretanje. 15% ambulantnih bolesnika ima niski tlak. 125 .1981. vee i drustveno-ekonomski jer pogada ljude u najboljim godinama.

setnja je i dobra provjetravanje organizma s obogacivanjem kisika. Korekcija ishrane uz dodatke vitamina Iminerala. Ova upala testa ima los zavrsjfak. Tako se svaki dio tijela opskrbi krvlju i smanji ostecenje nastalo zacepljenjern bilo koje krvne zile. spreCavanje i razbijanje ugrusaka. s preveneijom bolesti srca i krvnih • Kako su faktori rizika bolesti srea i otoka ponasanje osobe i uvjeti u kojima se zivot odvija. Bitno je osigurati ejelokupnu eirkulaciju bez zastoja krvi. pa ako dade do infarkta. a on sam poboljsava cirkulaeiju. od misiea nogu i zglobova. kada mu je kisik potreban. do srca i pluca. Shute smatraju nezamjenjivim kod svih smetnji cirkuJad:je krvi. dugo stajanje. Cvoriei razlicitih velicina popraceni cesto bolovima i krvarenjima. k najdjelotvomiji lijek. povecava mogucnost prezivljavanja. i najmocniji sa svojim ucinkom. 126 I __s_ Istrazivanjima Oru i vitamin s izrazitim djelovanjem kod bolesti srca i krvnih fila ·e vitamin je okazano da koncentracija vitamina C opada na koneentraciju skorbuta u tijeku 6-12 sati poslije srcanog infarkta pa je zakljuceno da je vitamin C 127 ./SKRE Z/VOTA / 6UVAR/ ZDRAVLJA Hemeroidi su takoder pros irene vene zadnjeg dijela crijeva. sreu. j': Preporuca se setnja i brzog hodanja. Uz najbolju masazu i rekreaeiju ~rganizma. te fizicka aktivnost odlozili bi.ISKRE Z/VOTA / CUVAR/ ZWRAVLJA v v I VITAM/Nt . sprecavajuci trombozu. bez suvisnog oziljnog tkiva. sto se kod drugih antikoagulansa desava. on smanjuje i potrebu za kisikom 50-250%. a time pridoosi prokrvljenosti svih organa. povecavajuci ejelokupnu eirkulaciju krvi. dobra cjelokupna cirlruIacija krvi. eoma je koristan unos vitamina vecih kolicina 400-1200 lJ koji pospjesuj~ cirkulaciju u ejelosti. kome je najbolja masaza. Uopce. Kao jaki antioksidans stiti krvne file i ostala tkiva od posljedica oksidacije. otklonivsi sve sto organizmu steti. jer izaziva pokret cijelog tijela. noseci sa sobom sve sto mu treba. a rnozda i ukIonila mnoge nevolje. ~otoka. mozgu i cijelorn tijelu. sreu pribavlja vise krvi. sarno sto je otvorena vena jos i zagnojena. prosirujuci male kapilare i pomazuci krvotoku rezervnih fila. profilaksa i terapija kod tromboze u venama. tromboflebitis. a on je zace : ik koagulaeije krvi. usporavajuci procese postupnog prapadanja organizma. i razbija ugruske. s·ed·e rukom ceseeg odmora (noge podici na nesto poviseno). stavljajuCi situaeiju pod kontrolu. od hrane do lijeka.istih uzroka kao i sva pr] sirenja. Snizavanjern kolesterola primamog uzroka bolesti srea i krvnih zila. U kombinaciji s lecitinom i vitaminom C djelovanje vitamina E je pojacano. rjesava sve probleme zdravog i bolesnog organizma. sprecavanje stetnosti slobodnih radikala. smanjuje odumiranje tkiva srca i velicinu oziljka.pa ga ne treba Uz poboljsanu cirkulaciju. Gnojna upala. a pr~p1a polozaju u crijevu su vanjski i unutamji. kao i Wa r 0 je djelotvoran vee nakon par tjed~na. cir potkoIjenice iii otv rene noge (rane) takoder je posljediea prosirenih vena . tromboze. gangrene ekstremiteta. I mozak poslije fizickih aktivnosti kao da se odjednom otvara. I :0 Stetnih ucinaka nema. posljedice secerne bolesti. prijek I) potrebnog plucima. ' Pomazuci oporavljanju od infarkta srea. Cesto lijeci smetnje u cirkulaeiji krvi tesko izljecive uobicajenim terapijama. rezultata. pokrecucimastu i ideje jer je boljom prokrvljenosti. a djelotvoran je za 2-3 mjeseea u kolicinama 400-1200 11 pa je kao antikoagulans siguran jer nikad ne izaziva krvarenja. pa je kao prirodni antitrombin. . ukIoniti uzrok~. Bolesnik s trombozom i jakim bolovima u nogama tretiran s 80011 vitamina E i 1200 mg lecitina rjesava problem tromboze i bolova u nogama radi cega je trebao u prijevremenu mirovinu (Book of Vitamins). jer sarno lokalna intervencija nema bOljihlf. bilo bi ih dobro i potrebno iFpraviti. pa ga istrazivaci W i E. a time i] sljedice.VITAMINI . Vitamin E i tu je najdjelotvorniji zaboraviti. f! ' Mladim osobama dobro cini trcanje ': [e. bolje hr ~en i opskrbljen kisikom toliko potrebnim njegovim funkcijama. srnanjuje mogucnost stvaranja ugrusaka. ! Brzo hodanje i trcanje smanjuje i koli] inu fibrinogena na 270 mg koja je kod mirovanja i sjedenja 315 mg. niti propustiti uzeti. jer vitamin C i lecitin rastvaraju masnoce. Djelovanje vitamina E slieno je fizickoj aktivnosti kada organizam bolje iskoristava ' kisik. Lijecenje je najuspjesnije pojacanom eJ~lokupnom cirkulacijom krvi organizma. i jacanju njihovih funkcija.

Djelujuci u smislu digitalisa med pojaeava sistolicnu energiju s poboljSanom cirkulacijom krvi u zilama. dobive~om hranom. a koji otapa kolesterol.reoom kolesterolu i lipidima pa bi trebali ~~ti ~sebno velike ko~~~ vitamina.brzinorn pretvorbe u zucne kiseline izlucene u CfIJ va te konacno stupnjern reasorpcije Zuenih kiselina u crijeva.• :. Vazan je za sitezu hormona.~Zu. visoke i niske gustoce. povezane su s rizikom bolesti srca i krvnih zila. Ako je ' anje prihvataca vise je kolesterola. to je kruti monoatomni alkohol. kozi. stabilne u vodenoj otopini. a najviSe jetra.gu~toee (L'~G)f: .iz ~re~rs~ra aeet~~r' kolicinon. ! Lipopr~teini. potrebno je voditi brigu 0 njegovoj kolicini u organizmu i serumu krvi. eel 'Iozom. vitamine i minerale. naror Ito vitamin C I E. a zatirn s . crijevima. j~~ vi~ns~a is~ana prevenira ~olesterolske kolicine I naslage u krvnim zllama. Ravnotezno stanje odredeno je brzino u Zucne kiseline i ostalih triju proeesa. gdje se moze pncvrstin na stijenke krvne zile i stvoriti aterosklerotiene nasi age.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA I Irwin Stone i Geoffrey Taylor. Skupina vitamina B ima takoder vaznu ulogu u zastiti od bolesti srca i krvotoka. ali i kori nadbubrezne zlijezde. zbog prehrane bogate balastnim tvarima. aorti. uzrok: . pa cesto Ijudi s visokim kolesterolom nemaji znakova arteroskleroze. istrazivaci i pobornici vitamina C smatraju da bi danasnja koronarna epidemija mogla biti modema verzija skorbuta. a poremecaj metabolizma Uti Ijikohidrata i masti mijenja sastav lipida povisenjern koiesterola i triglicerida . te povecanim opsegom skupljanja i sirenja srca.. plakove. i i KOLESTEROL Buduci da je usko povezan s bolestima srca i krvnih zila. Svojim sastavom lakoprobavljivih prirodnih secera. Kod poviSeoog tlaka dokazan je takoder nedostatak vitamina C.i~~rot~i?i nisk~ gustoce (LNG) prenose kolesterol kroz krvotok. ateroskleroze. naden sarno kod zivotinja i Covj~k~. 128 1?Q . i I U krvi kolesterol cirkulira vezan na Iipoproteine. Kemijski. 1 i I Kod zdravih osoba postoji uravnoteZer odnos pojedinih vrsta Iipoproteina u krvnom serumu. Stvara se uglavnom u jetri. gradu Zuci i stanienih membrana. koji odreduju koliCinu cirkulirajuceg kolesterola u krvi. te povratne pretvorbe' u kolesterol. . i obnove ostecenog tkiva. kOJI ga uspjesno smanjuju. vitamiI~ D. Africka plemena Massai. i Proees kako se kolesterol hvata na aerije vaZniji je od kolicine kolesterola. nazvani lipidi. boljom opskrbom krvlju..ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA bio koristen radi pomoci srcu.'~aleko veci nego st~ je kod normalnog tlaka. pravi "cuvar zdravlja". a ima vaznu ulogu i u mozgu. I VlTAM( " . i Nobelovci • 1985 •• Brown i Goldstei ustanovili su da sve staniee Ijudskog organizma. IZ metabolizma ugIjikohidrata i proteina kao i masti. pa se zato i zovu lipoproteini.k~le~t:r~1 noseci ga u Zu~nu kesu gdje ga pretvaraju u zucne kisehne. uz druge tvari ucinkovitog djelovanja. on je zaista nenadokandiv i dragocjen. Prema njima je dijeta smanjenjog unosa kolesterola bezuspjesna. a sto je dokazano mnogobrojnim istraZivanjima. Vitamin C kao zastita osoba visokog rizika bolesti srca koristan je i osobama pod srcanim udarom. . v~soke. izlucuje zucrum kanalom u cnjeva i napuSta I • orgaruzam. proteinske molekulske komplekse u obliku koloida. \ Visoka i niska koneentracija ukupnih " asnoca u krvi. !4blicine kolesterola u krvi i tkivima odredene su sintezom. U zajednici djelovanja vitamina E. sree dobiva i hranu i lijek. koje posjesuju praznjenje crijeva i sprecavaju ponovnu resorpciju masnoee"!l Kod nekih Ijudi postoji sklonost pOvi. time bi se mogla opravdati sklonost povisenju! kolesterola.ceptore za kolesterol. bolesti.VlTAMINI . ! razgradnje t kolesterola. ~ Narodna i uspjesna terapija za umomo i bolesno sree jemed. pa dodatkom vecih kolicina mega doza moze pomoci obnavljanju ostecenja i oziljaka. ~bno B6 potreban za stvaranje lecitina u organizmu. Kolesterol i triglieeridi su masti u krvi. imaju prihvataCe -~. konverzije pretvorbe Ogranicavanje unosa kolesterola hrai om ne smanjuje razinu kolesterola u krvi. Jipida. iako uZivaN masnu hranu imaju nizak kolesterol.u Jetri .

. a lijekovi su: kolestiramin. visokovrijednih \. . prekursor 130 . Tako " i bolesti srca i krvotoka rastu s potrosnjorn secera. a svojim laksativnim djelovanjem. topljivim u krvi i povecava kapacitet zucnth soli za ' = .~ VITAMINI .. UO.la iz . ez faktora rizika rnoze uzrokovati poviSenje kolesterola i lipida u krvi.primjetivSi da njen vlast iti kolesterol po~aste nakon uzimanja vitamina C neovisno 0 kolicini masnoce i . kolesterola. organizam rna lecitin sintetizirati. ako nema prisutnos I vitamma antioksidansa.cnJeva.: J. ~ dieni ostecuju sree.amirnica. pero~id~ci~e. 1 gr3m na dan. krvi vee za 6 tjedana. . odrzavajuci razinu od 200 mg u serumu _Uzim. Brojnim j~traZiva~jima u SAD jos 1977. koje se ~ucuJ~ ~.. 5-10 grama dnevno.atr~ska ta visemjesecno lit~rat~ra navo~i impresivne rezultate ateroskleroticnih tretiranih dnevnim dozama 1-5 g vitamina C.~ naJ~scl suoslo?odm radikali.i . naslage su se povulde i njihovo :estajanje nastavilo sve dok se daju visoke doze vitamina C. sahafoze. i I.k~leste:~1 u krvi. te . na temelju br~jnih istraZivanja zakljucuje da hrana s puno secera. smanjena kolicina kolesterola u. y " . ostecenje stijenke arterije.na C p?veca~a razI.anjem. Zato nebi trebalo biti straha od j :Ja bogatih sadrzajern kolesterola. ~~ .Su~emena medicina ne raspolaze odgovarajucom i uspjesnom terapijom za povisene lipide ~.n Prekomjemo p.sintetiziraju vitamin C kao i eovjek) s normalnim kolesterolom u krvi pokazalajsu razvoj ateroskleroze uz hranu nedostatnu vitaminom C. dok fruktoza stvara acetat. Nerna .. jer vitamin C cuva artenje kao I od prehlade. fiziologije sveucilist: u Londonu. a njome I kardiovaskularne bolesti. .'~:::X.ijenje ~ave p?veea~a kolesterol u najvisoj razini i udvostrucuje nastanak opasnosti bolesti srca I krvnih zila. Vitamin. razgraduju stimuliraju izlucivanje kolesterola iz organ- lspitivanja je provodila na vise skupi a po~ . Constance Spittle _ Engleska.Svjeie ~~Ce ipovrce fizicka akUvilost. pa bi se rnoglo zakliucitl J ~ll d one I o~lse 0 'potro~nJI I unosu masti. posjesuje praznjenje crijeva sprijecavajuci ponovnu resorpciju i pretvorbu Zucnih kiselina u kolesterol. uzr?'. kolesterol. Za?hjih nekoliko godina raste potrosnja ya.. je po~~a~~ju kolestero. ispiranje k~leste~l~ sa stijenki arterija.! 1979.) Dr. kao i bolesti srca i krvnih zHao lspitivanja na zamorcima Gedini od ZiV~!tinja ne .zlla I to sarno vece kolicine. osobitoB6 ' MagneziJ<fdg) koji pomaZe sintezi Iecitina i nakon razgradnje u proeesu probave.~treb~ odreci se mlijeka i [aja.ubrzana je pretvorba kolesterola u Zucne kiseline. ". Cak sto vise. '. izazivajuci infarkt. Nadoknadom nedostatka itamina C arterije su izgubile otvr~nu~ za 3 dana. Najbolja zastltaod kolesterola jevitamin C.lom I s~recava yst_VaranJenaslage u arten jama.ISKRE ZIVOTA I CUVARI IfDRAVLJA . Lecitin odrzava kolesterol odstranjenje kolesterola.olesterola uzetih hranom. istraZivanjima je uoceno da se kolesterol svaki put smanjio kad je iz hrane uldonjena saharoza paJudki kafe da je "saharoza toliko opasna koliko je slatka". Vitamin C je oslobodlo kolesterol iz naslaga u arterijama i tako\povecao njegovu kolicinu u serumu. secera. sto je vise od preporucenih dnevnih doza (POD). . Hrana bogata kotesterolom sadrzil~r lecltin.. ureda za ishranu SAD.t.nu ~ol~sterola visoke gustoce. sa I bez vitamina C i dosla do rezultata da su b lesnici s ateroslderozom imali porast k~lesterola u krvi za 10% prosjecno uz uzil anje vitamina C. .~tamina ~. Lezija. ako nema dovoljno vitanuna C I E. VITAMINI .i: ila je oslobadanje. visokoreaktivne tvari u krvi. pacijena- Osim unosom gotovog. celer. . Novija Iijeeenja sojinim proteinima izma putem wei. (Schaffer C. Terapija je dozivotna.razlIcltlm uvjetima ~shr~ne. 60 mg na dan.l krvnlh. C sti~j od ~soke kon:entracije kolesterola u krvi. Svaki nedostatak vitamina i minerala i !.F. bijeli luk. jabuke. korisnog. Idofibrat. rajcica. jakih antioksidansa koji u zajednici djeluju jace i snaznije.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA .koji otapa ko~esterolske naslag~: pomaze organizmu da upravlja koleste~~. jer sudjeluje u biokemijprocesuna smteze I razgradnje kolesterola.' .krv~i s~varanju naslaga Uzroci osteeenja su mnogobroi \~. dokazno je da poveeano uzimanje vita~!. Glukoza mctaboucki daje energiju stanicama tij~la. vitamine B skupine.Nutr. . koji pomaze prevenClJIbolesti srca. Produk~i Iip~dne. probukol. ~erij.. pa je u Engleskoj davanjem vitamma C. i John Judkin prof. ako ima za to potrebne elemente. p~ se t~j terapiji pristupa kadaje dijetna ishrana neuspjesna. povecava koneentraclJu kolesterola u !crvi~etabolizam saharoze daje podjed~ake kolicine glukoze i fruktoze.

a mogu biti i upozorenje na izlozenost riziku bolesti srca. grickalica do napitaka.. Rafiniranjem i bistrenjem ulja unisten je prirodni vitamin E. C. pa je potrebna prisutnost vitamina antioksidansa. javlja se oSJecaJ gladi zbog t. porast i pad koncentracije. GOJAZNOST Definirana je nenormalnim povecanjem masnog tkiva na cijelom tijelu. Cim kolicina secera poraste odnos ravnoteze centra hranjenja i metabolizma je uspostavljen. ' i . ~da zalihe hranjivih tva~ u tijelu smanjene ispod potrebne kolicine. seceri. uz fizicke aktivnosti. i'I sto je I s ~et~ ohz~~m bjelancevin~. eaj sitosti. Od djetinjstva seljudi navikavaj~ na r~t~m hranjenja. pa ka~a je kolicina niska i smanjena. slatkisa. osjecaj gladi zamjenjuje .. .F:·:::':"· I I VITAMINI . pa je potreban dopunski dodatak vitamina E. PRETILOST. masnocom zakrecenih i suzenih zila. sto je dosta tesko izvedivo onirna koji vole jesti. utjecajem kolicine hranjivih tvari metabolizma.. Fizicka aktivnost takoder je uspjesna trosenjem energije i brzim sagorijevanjem na visak zalihe unesene u organizam. faktori. dok jos hrana nije ni resorbirana. najeeSCe pripremljenih i obogacenih industrijskim secerom. prestaje osjeca] gladi. centar za hranjenje reagira osjecajem gladi iii sitosti. faktor. u odnosu na hranu i hranjenje. A. I tu treba pozvati u pomoc vitamin C i E!!! I na kraju zakljucak. Kada se zalihe hrane popune. U organizmu postoji centar koji regulira kolicinu uzimanja hrane.rtanka tri ob~oka d. jetre..?dnos cen~ra za reguliranje gladi i met' bolizma uskladen je na nacelu sarnoregulacl~e.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA kolicine. srca. Rastezanj~ zeluca . I ~nte~en~ija is~rano~. nemetabolicki i psiholoski. Kada u krvi padne kolicina hranjivih tvari nuznih za odriavanje metabolizma. Nepravilna i neumjerena prehrana zbog premalo aktivnosti i gibanja. 1. a to znaci . i E i selenom znaci uspjesno se boriti protiv bolesti kao i starosti. . ladovati. DEBLJINA. koja vodi r~stezanJu zeluca izazrvajuci osjecaj sitosti' pa je korisna za osobe koje jedu iz navike. I biljna u1ja s nezasicenim masnim kiselinama traze dodatak vitamina antioksidansa C i E. rnetabolieki. slijede poslije neugodnih dozivljaja. Najuocljivija je povezanost kolieine secera u krvi i osjeeaja gladi. a sto manje hranjivih. VITAM/~I . kao potkozne izrasline nastaju kada se organizam zeli rijesiti kolesterola. pojacava potrebu ~imanja hrane. radi sprecavanja lipidne peroksidacije dok su u tijelu. Inte~e~tna hr~a ~e ~r~a s. i j K?d psihickih smetnji ~imanje hr~nel sl~i kao rasterecenjs za smirivanje ner~oze I kao obrana od osjecaja napetosti te bijeg od neugodnosti i konfliktne situaciJe. s~ obr~k tzos~jVi bez obzira na kolicinu hranjivih tvari u obroka. masti iii obratno. Naslage kolesterola oko ociju. kolicinske i . I I ukratk~. prema nacelu povratnosti..sjecaj sitosti. pojacana antioksidacijska obrana vitaminima antioksidansima. Faktori koji reguliraju uzimanje hrane su. do potkoznog tkiva pojedinih organa. cestl su p~iholo~ki ~aktori k?i:. dusev~t premeca I. kada uzimanje hrane poprima znacenje sredst:a za ublazavanje napetosti. a to je "hipotalamus". koji ostaje cio zivot. pogotovo ako je uvjetovana ekonomsko-materijaInim moguenostima takoder pridonosi ovoj pojavi.ne~o. razlicite d~pres. Jede se vise nego je potrebno.. I I: Veom. kada koliCina tih tvari poraste.p~~o ?al~ nih tvari. automatski centar u hipotalamusu podrazuje glad. bjelancevine.ta~?der nemetabb~!.tJe. a na taj odnos rnoguce je interve :ira~i ishranom. kao smrt. Zeludac se hranorn napuni i licki rastegne pa vee meharucki ucmak stvara osj. od nepotrebnih meduobroka. a koja je ajCeSCeprvi simptom organskih i psihickih bolesti..~. od unutrasnjih organa. a sto nije unisti se u boci utjecajem svjetla i zraka iii pripremanjem hrane na visokim temperaturama. s~ Ii i su navike.. saharozom. tervencija protiv debljine jer pojacanim ari potrebnih utrosenoj energiji utjecemo Metabollckifaktor. centar hranjenja u hipotalarnusu postaje!bktivan prezentirajne] glad. sm~njivanje je : olicine hrane ispod razine potrebne za odrzavanje tjelesnih aktivnosti. " b.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA Masnoca margarina rizik je za zdravlje jer hidrirane masnoce u njemu djeluju aterogeno. obicno orgaruzmu. a a~o. lijekovima i mijenjanjem navika. Nemetabolicki vremenske. pre- . ko centra hranjenja.

bolesti I . a mogucl gubitak tezm~.ujutro popiti CaSuvode sa Zlicom jabucnog octa. kg. povrca. a za I:ise i o~. pa treba kalkulirati energetskom vrijednoscu hrane.~evno. Vltam~m ~. Suprotna debljinije pothranjenost. uz sagonjevanje 275 kalorija dnevno sto je vise od jedne dijete. . dajuci tijelu snagu I zastitu. a ako je debljina prisutna. ni glavobolje. . !3 I:. Oscilacije tezine su I?romj:njive. 36-42 g. ~ao . Dodatkom prirodnog secera. dijeta . mOZdll:. fizickom aktivnoscu. nazvana "vodena" dijeta jer se pije 8 ~ vode dnevno ~ sve~rotemski program bez masti i ugljikohidrata.mijen~a~i ~~d pojed~naea. ~bog ce~a org~ k. a kod rena vise od 75 kg. bez voca. koje radi sadrzaja balastnih tvari rastezu zeludac i stvaraju osjecaj si osti.liivaoce sklatkisa. bilo zdravstvenih 134 .5 do 82. Uz vitaminsko-mineralne dodatke preporuca se 10 casa vode. a za 40% bolest i skracenje ziv ta.zlvot pa ljude treba uciti da manje jedu.VITAMINI .antioksidansi detoksiciraju tvari koje se oslobadaju iz masnog tkiva-i ujedno jacaju obranu organizma. rerum kohcmama velicini ti ela. = = 10% Ne treba biti cilj "naglo mrsavljenje".dijeta s d~im rezimom uzimanja 3 obroka dnevno sa izmjeprotetna. .5 kg. a za odrzanje energetske razine treba uzimati nultivitaminske mineralne dodatke. godinama • rna i bazalnom met~bolizm~. '. ~.' starosti. as zbog sinteze veIikih kolicina vitamina b C. 75 +~10% 67. veoma su korisne. Sprecavanje debljine moguce je unos! m onoliko energije koliko se trosi. dijete. Fizicke aktivnosti u tijeku redukcije i ~rane.za b.Je . a prevelika kolicina masnog tkiva uviJ~~ je zn~k. ~ezina se moz~ .ons~ nataIo~nu mast kao gorivo i iskoriStenje energije. jer ne mogu biti zdravi I prekomjerno jesti.1. ezina veca za 25% od normalne uzrokuje teskoce.u:z sokove od voca i povrca koji tijeio obskrbljuju vitaminima i mineralima. ishranom uz trajno Za izracunavanje tjelesnetezine upotrebljava se Brocasova formula' tjelesna tezina em iznad 100 visine izrazeni u kilogramima +_ 175 visina.000 mg na 70 kg tezinell i Nocu zivotinje gube 3% tjelesne tezine. je stalnosti tjelesne tezme..ISKRE ZIVOTA I 6UVARI I DRAVLJA . ali dakako uzimanjem vecih kolicina dopunskih dodataka 4-10 g dnevno. kao i niz drugih bolesti. Prije jela smanjuju apetit i koriste opustanju. dodaci koji odrzavaju ravnotezu uvjetuje odrzaVr. ni depresije. voce i povrce.mrsavljenje. najsigumija i najzdravija dijeta mrsavljenja je gladovanje od nekoliko d~a I. . ako su srednjeg rasta. bez potrebe inzulina ulazi u tjelesne stanice. Evo nekoliko preoporucljivihdijeta za mrSavljenje: I Zivotinje u prirodi nisu debele jer njihovo tijeio automatski regulira masnocu vitaminom C koji one sintetiziraju same] Ne poznaju ni alergije. • • Stilmanova dijeta . Potrebno Je uz dijetu uziman VIta:mmsko-mmeralne dodatke. I Uz sv_edijete ~e~~Cuju se vi~insko-mineralni metabohzma. uzete kolicine vode. ugljikohidrata i masti. nego treba voditi brigu jednosti hrane i redukcijom planirati guitak tjelesne tezine. ~rukt~~na. klimatskim uvjeti- Dijeta s Jabucnlm octom . ~hJe~. unosom manjim od pq'rosnje iii povecanjern energetske potrosnje. osobito za osobe . E~kinsova d~eta: organicava unos ugljikohidrata potrebnih organizmu za energiju. bilo ih ekonomskih razloga.skra~Je. i toksicnosti. I bez zelJe za hranom.W. Energetska potreba ovisi 0 j: ~esti. Morna bi Idjuc mrsavljenja mogao biti ~tamin C i bez velikih giadovanja. I ova dijeta tijekorn programa trazi vitaminsko-mineralne dodatke. resorbirajuci se neposredno. fiuktoze. i Najbrza.vITAMINI . o. : . 10. temperature Debljina je izrazito stanje suviska te ~ne. ako jje uzimanje hrane povezano prihogenim faktorom i razdraZljivoseu!: Dobro je i korisno pred obrok jesti salae. radi cestih nusdjelovanja Smanjenje tjelesne tezine moze se p stici sarno praviinom mijenjanje navika u odnosu na hranu i h anjenje. E. 0 energetskoj vri- . program s ~alo kal~nJa.rzo . nataste. kod muskaraca vise od 85 kg. ~ ?Irsaviti . azal?i met~bohzarn aktivnosti orgamzma. ~ ne tezmom..ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA' Lijekovi protiv debljine najgori su iztibr.14-dnevna.

Dobro je dodavati industrijski preradenoj hrani mekinje. Smrznute kuhanja. pa uz dosljednost zai ta doktora ne treba. prehiade. ukt praizvodnje piva. kao posljedica svjesnih i nesvjesnih problema licnostiv uz neuroticno odbijanje hrane iii depresivno povlaeenje iz svijeta. sto je problem kod starih di. po rnogucnosti vise sirovog povrca i voca zbog vitamina i mineral a. pa je Dobra i dugoZvakanje. zeljeza te Ijekovitih eterienih ulja s djelovanjem diuretika i korigensa. takoder radi poboljsanja i ubrzanja probave.ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA kao bolest probavnih i svih organa koji sluze iskoristenju hranjivih tvari. Kuhanje u metalnim posudama najbolje posude od stakla i emajla. 50-200 puta.narodna poslovica koja ukazuje na znacenje 136 137 . semiceluloze. Ublazava bolove zeluca. Vanjsko IiSte sal ate koje odbacujemo grublje je. Pripaziti treba da hrana sadrzi dovoljno balastnih tvari. raspolozenje 1 sa zadovoljstvom. Od zacina dobro je koristiti bijeli luk jer sadrzi vitamin B. pa ga Rusi nazivaju svojim penicilinom. E i folnu kiselinu. a djeluje sireci krvne zile i stiteci ih od zakrecenja. da se neke tvari iz crijeva ponovo ne resorbiraju. divertikuloza.jedna jabuka dnevnoj a obilje vitamina C svojim mocnim djelovanjem antioksidansa djelotvoma je zastita ' d svih stetnih procesa u organizmu. Treba kuhati sto krace.I . I 1 flica pivskog kvasca vraca energij unistava vitamin C. Snizava krvni t1ak. grla. Cesto je psihogenog porijekla. niti salate bez njega. rruru su bolje od konzerviranih. Oporavak 'Za pravilnu je brz i siguran. Isto tako ne bi trebalo biti jela. celuloze. Rjesenjem problema probave prevenirane su bolesti crijeva. 15-20 g . i zdravu ishranu veoma je vazan nacin pripreme hrane. ni bez sjeckanog perSina koji sadrzi obilje vitasmina C. pa neka dan ne prode bez salate. VITAMINI . VITAMIH. pa treba jesti u se krumpir peci i kuhati u Ijusci. s gubitkom zelje za hranom. u sto manje vode. zatim vitamina E i C pa je kompletan kao ishrana i dopuna kod nedostatka vitam ina. bolji je od pekarskog asca koji crpi neke vitamine iz organf rna. neutralizira otrovne tvari u crijevima. C. najbolji je izvor. uz pravilnu ishranu i vitamine. poosebno vitamina C i Zeljeza koje cesto nedostaje. a koje ne treba zadrzavati u organizmu. lignina. "Jabuka u kuci doktora ne treba" . I Dodatak kvasca kao aditiva iii kon i miran sam. upravo rudnik vitamina B skupine. te antioksidans selen. Preporucuje namimice C. kalcij. ali ih ne treba odmrzavati prije ••• Emotivni utjecaj. od ~ao nuspro:. Pektin jabuke snizava kolesterol. kojim obiluje voce i povrce te nepreradene zitarice radi bolje probave i eliminacije otpadnih tvari. a popraceno mucninom i povracanjem. ali sadrzi vise vitamina i minerala. I rube cisti bolje od bilo koje paste! i . hemeroidi.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA te vocke u ishrani. a vodu koristiti za juhe jer sadrzi otopljene vitamine i minerale. !.::Ski kvasac. i za tren oka! Ii I. pa i zlocudni rak. i resudno je za prabavu i resorpciju hranjivih tvari s pocetkom natapanja u ustirna] a bez dobra usitnjene hrane nema dobrog iskoristenja. i AJ Jelo treba bitisvjeie kuhano. veom! I je vazno pri unosu hrane. pa ne bi trebalo biti jela..

:.tekstilni proizvodi i zastitni odjevni proizvodi za potrebe zdravstva i siroku potrosnju . I~ ·F It PODUZECE ZA :NUTARNJU I VANJSKU TRGOVINU LIJEKOVIMA I. upotrebu :~ ~: 1~ It ~ ~ :. _ preparatima za ishranu djece iidietetikom 12.. . j~ . . DIO ~ -1 " . _ RTG filmovima j VI. . "[1.·..ljekarnickom. il 'l _!~ "i:i l' 1f I~ II 10. :i' ~ ~. _ domacim i uvoznim gotovim ijekovima 2. .ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA MEDIC~ INTER ! 'E. .. BOLNiCE.o.~ .. f~ !.kozmetickim preparatima [ I f! ~~.d. .. .medicinski instrumenti za dij I nozu.serumima i cjepivima za hum I nu i veterinarsku 4.farmaceutskim supstancijama Ii drogama 3. {i ~:1 I' !f !~ if t~ 139 !~ . 14. 339-440 NABA VA: 300-78. BRAe ! DOMANY 6 I i It PRODAJA: 340-21\ I 340-204. . kirurgiju. '1 . 15. 300-785 RACUNOVODS ~ 0: 301-736 DIREKTOR: 311. .stomatoloskim materijalom i 13.medicinski aparati za dijagno i i lijecenje 9. zubarstvo i veterinu 8.S \ ITETSKIM MATERIJALOM ZAGREB. IIi r i:.~i l.laboratorijski materijal i pribdr 7.93 TELEFAX: 340-204.laboratorijskim reagensima i 'estovima 6.VlTAMINI .~ i~ 'f.o. "" .~ SNABDUEVA WEKARNE. :. VETERINARSKE I OSTALE I ZDRAVSTVENE USTANOVE: i i 1. 340-205. . _ veterinarskim preparatima . .:. ekoloskom ambalazorn 11.zavojnim materijalom 5.

a buduci da organizam bez njih ne moze. nedostat : u ratu. ~ koji ponovo resorpcijom zavrsava u krvotoku.z~vrijeme . \ i i ! i Istrazivanjima je dokazano da glad: vanje dovodi u nekih zivotinja do obnove reprodukcije i funkcije seksualnih organal i cesto vraca seksualnu potentnost i plodnost (Dr. U prevencij. religijski postovi.Breuss .I VlTAMINI . Karlson razumijeva uzddavanje !d sve hrane osim vode.gladovanja pruZe~ je odrnor cijelom tijelu i svim organima. Eret. Profesor cikaskog univerziteta dr. sa zakljuckorn da ako gladovanje i ne produzuje Zivot. Iskljucenjern bjelancevina iz ishran:. vraca u cirkulaciju krvi i konacno odstranjuje. srca i krvnih zila do zlocudnog raka. Nedostatak vitamina i minerala pogoduje svim ovim :ka. Posebno treba istaknuti visak mokraene kiseline kao stetan otpadni produkt. krv kojoj su potrebne bjelancevine uzim i sve sto je u tijelu suvisno i strano. razgraduje se procesom "autolize". zelucu. Dokazano je da razvoju bolesti pri:. Nema niceg ljekovitijeg i djelotvomijeg od gladovanja. osobito crvenog mesa (svinjetina) pa cim se on: iskljuce proces je presjecen. koji zadrZavanjem u krvi i tkivima organa uzrokuje razlicite bolesti. proucavanjem gladovanja zakljucuje da ono i i mladuje organizam rjesavajuci ga otrovnih tvari. kaze Dr. Sam je ujsvojoj 77 godini gladovao 1-3 dana. najvise 7 dana pa je vee 1951. koji je tako izlijecio veliki broj bolesnika. cesto neizljecive. Shelton). da nesto nije u redu u organizmu. kao i terapiji bolesti ima velike mogucnosti djelovanja i ponude. a ogranieavanje hrane nije sarno djelotvorno u sprecavanju bolesti. Pod gladovanjem dr. Bolest i njeni simptomi. klimatske nepogode. Na taj nacin mogu se lijeciti i najteze bolesti. Pokusima na zamorcima dokazao je i produzenje Zivotnog vij povremenim gladovanjem. Gladovanje naprosto prisiljava tijelo da se odrekne suvisnosti i oslobodi nepotrebnosti. ! I izraZ~b \ \ GLADOVANJE . reumatizma. pa i tumori. od rnigrene. Ono je prociscavanje organizma .ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA VlTAMIf'/1 . Cisteci organizam od stetnih produkata metabolizma oduzima pogodno tlo i podlogu za razvoj bakterija i boll sti. rotkvica i krumpir. cesto su spasavali narode od propadanja prejedanjem. i sto mu ne pripada. masnoce. otpadne i stetne tvari metabo' izma i uklanja ih bez povratka. pravo je sredstvo detoksikacije organizma i regeneracije njegovih organa. onose velike kolicine bjelancevina. koji organizam obavlja sam.'. kao opomena prirode. Povremeno gladovanje. jer se za vrijerne gladovanja tijelo oslobada svega sto mu je strano. dovodi do sam trovanja orgaruzma 1 latentnog stanja bolesti. mrkva. te caja za bubrege radi eliminacije OdPad{!ih tvari. poremecajima.Lijecenje gladovanjem Kod gladovanja najprije se iz organizma povlaci masno 1 nezdravo tkivo. cnjevnna.:kalpela -.pr: komjema kolicina hrane ga svakako skracuje sto bi potvrdilo narodnu izreku: "Veein: ljudi svojim zubima kopa svoje grobove"! Povremene nestasiee hrane. Shelton Moguce je zivjeti i vise tjedana uz sokove od povrca i eajeve prema programu Breussa. Gladovanje uz ciseenje najbolji je nacr da se probavni organi regeneriraju i vrate normalnoj funkciji. 140 nje i toksikacija prejedatljem uzrok bOlr' I 141 . ''To je operacija bez nola . cikla.. dufe Hi krace. godine na kongf su gerontologa u Saint Louisu izvijestio 0 poboljsanju fizickih i mental nih aktivno' ti kao uspjehu gladovanja. Gladovanje pridonosi poboljsanju i! obnavljanju kako fizickih tako i psihickih aktivnosti. nego i lijecenju. pa se zakljucuje da je trova! . To je rnoguce uz pomoc gladovanja i sokova od povrq . izrasline..ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA Porernecaj probavnih organa tromoscu crijeva i posljedicom zatvora sa ~adrzav:njem crijevnog sadrz~ja.Dr. znaci su i samoobrane kojima organizam nastoji ukloniti stetne produkte metabolizma i promijeniti odredene uvjete zivljenja. K' rison. istaknuti fiziolog u Americi. celer. pa je ono proces najdubljeg ciseenja i odstranjenja otrova iz tijela. uzroka bolesti i starosti. ako je bolest prisutna. srcu 1 krvotoku. te ~ve ono sto je uskladisteno i nepotrebno. napose i zlocudna bolest rak . uz ra~_padanj~ i trulj~nje. Tako se razgraduju masna tkiva.

zadrzavanje stetnih tvari dovelo bi do samootrovanja . Dr.ISKAE ZIVOTA I GUVAAI ipAAVLJA I zivotinje kada se razbole nagonski bijaju hranu i gladuju sve d~k ne osjete potrebu za jelom. ako imunoloski sustav nije ostecen.srnatra gladovanje automatskim procesom. Segesser . Majer .ganizma. Dt. Gelpa . :iseenje. Hag . pa je to najbolja Ijekovita metoda. VITAMINI . Oto Buchinger . a najbolji odmor je "potpuna obustava hrane"! Tijelo zivi i od hranjivih sastojaka krvi i ostaIih tkiva. iii ako mu ie dana rnogucnost lijecenja i regeneracije.naziva gladovanje "operacijom Paracelsus lijecenjern cijelog organizma bez noza" . jer bez masnih naslaga.! r.. Moguce su popratne pojave glavobolje.gladovanjem se moze utjecati na sve bolesti od infarkta do dusevnih. Hofman u 18. a americki lijecnik Devej u 19.0 gladovanju se moze govoriti kao 0 raskuZenju. probave.gladovanje smatra kurom pomladivanja. Dr. Shelton poslije 30 godina iskustv : s gladovanjem i brojnim oporavljenim bolesnicima zakljucuje da gladovanje oSij sto Jijeci i produzuje zivot. Suvorin .gladovanje je temeljni. preokret organizma sa zivotnom snagom obnove organizma i mocnim djelovanjem na srce i mozak. prema vrsti bolesti. slabosti u pocetku. I VITAMINI . naslage na jeziku. Sokovi kod gladovanja djeluju kao unut :rnja kupka i uz njih nitko nije umro od nekoliko tjedana gladovanja. pokretljivije i zivlje.ISKAE ZlVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Evo sto kazu medicinski Hipokrat strucnjaci 0 0': I gladovanju: ~ otae medicine - "tim bolesnika vise hranite tim mu vise stetitel" 4j! Dr. miner izmjene tvari. Sokovima bogatim vitaminima. a bezbroj Iju· je to cinilo prije nas godinama. Prof. bez sudjelovanja ucesca i vjestine covjeka. a duh postaje slobodan za velike i ciste misli. obnovu i pomladivanje organizma dovoljno je 1-10 dana Radi lijecenja trajanje '·e razlicito. te cajevima za bubrege i zalfije izlijecio j i i veci broj bolesnika raka. nikotinizma i morfinizma s 2 etape: detoksikacijom organizma i gubljenjem volje za drogom za vrijeme i poslije gladovanja. Dr. Brojsovu totalnu terapiju gladovanjem I sokovima promatra u trostrukom kontekstu: gladovanjem se tijelo vlastitim sna ama rjesava svega nepotrebnog. pa ne iseezavaju sarno bolesti nego i pozude i ludosti. a iznutra. bolesI nog i suvisnog. od 15-69 dana. jer ga obavlja priroda sarna. Dzamanja . vrtoglavice. Dr.. Bruno Vornarburg kaze da je u godinama svoga rada i prakse shvatio da biolos i nacin lijeeenja ima uvijek uspjeha. Breuss svojom "totalnom terapijom" dnevnim gladovanjem uz sokove povrca.gladovanje je najjaee i najdrasticnije ciscenjem i lijecenjem svih funkcija organa. peugodan zadah. Svrha lijecenja je odmor organa od neprekidnog rada. starosti i konstituciji osobe i svakako uz st I cni nadzor! Pitanje opasnosti gIadovanja svedeno je n . nagomilana i zadrzano. jer je to zbog ciseenja 0 '. i Dr. Duboko zahvaca cio organizam. sve organe i tkiva izbacujuci iz organizma sve nepotrebno. sredstvo prirodnog lijecenja s U knjizi"Gottes legen in der Natur" . :Iima i enzimima uspostavlja ravnotezu :em stolice i mokrace odbacuje otpadne orpcije. stoljecu poznat po hofmanovim kapljicama takoder Iijeci gladovanjem. Trajanje gIadovanja za profilaticke svrhe. sinteze i eliminacije. uz sokove povrca i voca. Miler . a kod gladovanja od bolesnih i suvisnih tvari koje se rastvaraju i izlucuju putem organa eliminacije. Bez Idizme i ciseenja crijeva.naziva gladovanje putem do ozdravljenja uz izgaranje ot143 i 142 . Dr. a izgled lica mladenacki kao i hod. no bez zabrinjavanja.jos 1928 smatra gladovanje najboljim Ijekovitim sredstvom protiv alkoholizma. a to je dokaz nagonske !samoobrane kao ponude prirode.rganizma. stoljecu uz lijecenje gladovanjem pise knjigu "Kura gladovanja" kao uputu s razlicitim brojem dana trajanja.skalpela. metabolizma. Dr.:~' . te primjenu Idizme. acajevima pu tvari bez zadrzavanja u tijelu i ponovne re ja bilo preventivno iii terapijski djeluje obn njegovim funkcijama. koji cesto grijesi. kod razlicitih bolesti. asimilacije. 7-40 dana. Tako totalna terapija gladovan'vljajuci i pomladujuci organizam u svim Dr. tijelo postaje vitkije. Eret . minimum uz pravilnu provedbu i nadzor.

I j Tako treba razlikovati pojam staren] Starost to su godine zivota. Pecelj . a 1954. a brzina starenja je individualna i pok . koristeci se za razne potrebe unutar tijela. sira. ukrocujuci strasti Zivota. Bude.6 godina.UHAVLJA VITAM NI ..veliki pobomik g1adovanja uz sokove lijeCiose sam g1adovanjem i napisao knjigu: "Gladovanje uz sokove".. Sokovi neutraliziraju aktivne stanice i ubrzavaju izgradnju novih vitalnih stanica. i od starosti. eak jedno od 100 dana. je velike razlike.Nobelovac . povecan secer u krvi. Airola . jaja. Dunn.Gee . On smatra gladovanje najstarijom i najboljom metodom lijecenja.Finska . pokazujuCi mogucnost gladovanja i uz fizidce napore. . st. Dr. 144 ! Bolesti koje nosi starenje najocitije su: promjeni srca i krvotoka. pokazuju put zdravlju i sacuvanju od bolesti. a bez konzervansa. Zanimljivo je da je kolicina proteina u krvi bila zadovoljavajuca.smatra da je dijetni tromjeseeni rezirn bez mesa. zakrecenje fila. a pothvat je donio dragocjena iskustva. s I smanjenom funkcijom. Poruka Sv. vrijeme od rodenja. povisen tlak. Krista.i Blolosko starenje karakterizira ogranid nje i smanjenje vitalnih sposobnosti noseci cesto sobom bolesti..000 gladovanja. promjene izmjene tvari.. Istrazivanja gerontologa ta . Dr. mineralirna i enzimima. Sudionici su poslije marsa bili zivlji. Andres). LIVVIM I f. odrzavaju acidobaznu ravnotezu u krvi i tkivima.. uz sokove kao "tekuca dijeta" najdjelotvomiji je i najbolji nacin Vrijeme mjereno kalendarskim danii a ne mora biti pokazatelj promjena tijela.sam je gladovao i nadzirao mnoga gladovanja. izrazenl brojcanom vrijednoscu. I religijski postavi .. kalendarom.UVAHI L.. te organa i njegovih funkcija. slaba cirkulacija. Poznati gerontolog James Birren i~. godini 85. jer covjek nagonski prestaje jesti u bolesti. Zbog sposobnosti prociscavanja organa eliminacije oni pornazu detoksikaciji organizma i uklanjanju natalozenih stet nih tvari. - ""no. uz prirodne sokove od voca i povrca. koju oznacuje promijenjeno.ISKRE llVOTA I CUVARI lDRAVLJA I • • padaka. i 1964. istroseno stanje organizm' . sto je prvi znak upozorenja i obrane organizma. Premanjemu su sokovi vazno pomagalo zbog opskrbljivanja organizma vitaminima. eak i kod malignih bolesti. povecan~ kolicina masnoce. organizirani su marsevi 400 km za 10 dana bez hrane. a ulazeci u krvotok naposredno ne opterecuju probavne organe.. Nadgledao je 80. Uzrecica: "eovjek je star toliko koliko se osjeca" mogla bi nam puno objasnif 0 rnogucnosti naseg osjecanja i utjecanja na starenje. emfizem pluca s i .BOLEST U Svedskoj gladovanje postaje nacionalni sport. Ambrozija 245 god. Postoje razlike medu pojedincima u stupnj promjena vezanih za dob.ja u 2018.10 godina (Dr. osobito rnokracne i drugih anorganskih kiselina. Ocekuje se u 2009. dok ce granica biti 85 +. Sokovi. kao da bi postojao bolji lijek". koja sadrze velike kolicine kiselina za vrijeme gladovanja. STARENJ ILl I JEME? i .post Mojsija.predsjedavajuci medunarodnog udruZenja za preventivnu medicinuprimjenjivao je 9 dnevnu dijetu za prociscavanje orgnizma. godini prosjek zivota 82. ribe.oder pokazuju ovakav pristup starosti. Berg . snazniji i zdraviji. Starenje je proces koji zahvaca promje 'e stanica. a bjeZis od g1adovanja. pro Krista neka bude poticaj nasem razmisljanju i ponaSanju: "PoseZeS za medicinom. malo mlijeka veoma ljekovit uz prirodne sokove bogate vitaminima i mineralima. metabolizma. II Dr. tkiva. SAD razlikuje tri tipa starenja: bilosko. jer se razina osiguravala iz razgradenih bjelancevina tkiva i ponovo sintetiziranih. nazora i sposobnosti u dobi zvanoj sta. psiholosko i druStveno. Gladovanje mrsavljenja. a koje se ne mora po : apati s bioloskorn staroscu.4 godine. djelujuci alkalno. 40 dana trajanja. Dr.

spinatu. uzrokujuciosteoporozu s cestim lomovima kostiju kao posljedicama. Slaba resorpcijai oslabljeni metabolizamdao bi prednost dopunskim dodacima vitamina i minerala. stajaliste i odnos zdra] og zivljenja._"'~~' " . Potrebe za vitaminima su narocito n glasene jer se smatra da je manjak vitamina u starijoj dobi posebno velik. kao mali vitaminski dodatak. pa do tjelesnih ugrozenosti sa smanjenjem funkcija ~~gana i sve sto je uz njih vezano.~::::: :o~::erel~=::~ i ishrane.. brzo zamaranje. jer se pogreske I ranije dobi skupo starijih Ijudi treba podesiti n{hovim potrebama. 146 Konacno. Najbolji izvor kalcija osigurava mlijeko. No i to ne mora biti uvijek jer je starenje i pr ! padanje individualni proces i tijek. 147 e . : Jednom rijecju.'~. Kosa sijeda. oslabljenim metabohzmom i resorpcijom. CaSa vina bila bi dopustena. DRAVLJA VITAMINI . I Stop. Ishranu PI: vencija. jer mogu nanijeti nove nevolje. treba i njih unositi u kolicinama koje ga mogu priblizno dovoljno osigurati. sve to utjece na ionako oslabljeni organizam. te jaj ma. bilo zbog siromasne ishrane i materijalni f razloga. 5tOse tice ostecenja orgaruzma.. Riba je takoder namimica bogata bjel lncevinama posnog kvaliteta. bilo z g oslabljenih funkcija organa resorpcije. energetski i gradivno. suta cesto bradavicama i izraslinama. no ona je vee ucinila svoje. ekono~~ko-materijalnu ugrozenost. koprivi. blitvi.ISKRE ZIVOTA I GUVARI oslabljenim disanjem.. bez alkohola. ~ . bila bi najbolja placaju bolestima i nevoljama u starosti. pa i tome treba uskladiti ishranu."~"~_":":~'. pa bi ga trebalo unositi 1(2 litre . Celuloza kojom obiluje povrce osigurava dobru probavu koja je kod starih oslabljena i poremecena. da bi se zadovoljile dnevne potrebe od 800 mg. a kako se nalazi u vecim kolicinarna u lisnatom povrcu.. naprosto radi ispiranja organizma otpadnih tvari putem mokrace. maslac sa sadrzajem :asicenih masnih kiselina remete ravnotezu metabolizma masti s povecanjem koncentra .'_. Preporueuju se ljekoviti cajevi. da ::::n~::. u obliku salate. Energetske potrebe treba smanjiti. debljina. kao i mladi sir. za stare skupog mesa.1 I dnevno. pusenja i uopce preobilnosti stetnih uzivanja.ISKRE ZIVOTA (CUVARI ZDRAVLJA smi~njena sposobnost rada i funkcija organa. n \dobro je pripaziti na dovoljnu zamjenu. Starost eesto prati secerna bolest. kalcija Zeljezo je takoder veoma deficitamo u toj dobi. VITAMINI . i I tu znacajnu ulogu ima pravilna i zd ~va ishrana bogata vitaminima i dodatcirna. bilo zbog fizickih razloga.:~ .osoba ~esta je ~o~hranjenos~. a preporucuje se kuhana. nema opravdanja da mu se to uskracuje. ako je starom covjeku ostalo jedino zadovoljstvo jelo. jer individualne razlike diktiraju i ponasanje. vode. daka- Koza gubi elasticnost zbog manje koliCin. nacin ponasanja. nedostatak novca. E bilo u hrani. D. B. s problemom eliminacije. i stanji se zbog nestajanja potkoznog tkiva. slabljenja organa I njihovih funkcija. :. Narocito je preporucljivo ko ako se moze konzurnirati radi problema sa zvakanjem. i podesna za stare. Zatim staracke promjdpe zivaca i mozga zbog cega se smanjuje cjelokupna fizicka i psihicka sposobnost. Cesto unos ugljikohidrata zamjenjuje i ihranu bjelancevina. C. Zivotinjske masti. Trebalo hi osigurati dovoljne kolicine vitarnina A. mlijekom i mladim kravljim sirom. koji je kod starijih osoba veoma nedostatan. povecavajuci mogucnost stvaranja ugrusaka i infarkta pojedinih organa. Posebno treba istaknuti nadoknadu kalcija. Potrebno je zadovo ~iti osnovne potrebe i nacela. ali koji nikako nisu zamjena potrebnojhrani. ponekad revoltiranost u odnosu na obitelj iii drustveni status s protestnim odbijanjem hrane. dok je vrijeme. i eliminacije i i Ko~ s~~rih. ispali zubi.:ijeu krvi. najcesce zbog materijalnog razloga. Potistenost. uzirnajuci u obzir smetnje koje starost prate. a cesto i materijalna ugrozenost. Optimalna kolicina masti je 1 gram ! a 1 kg tezine dnevno. vocu i povrcu. Seeer treba odbaciti iii u najboljem slucaju smanjiti zbog nevolja koje on donosi vee ionako ostecenom organizmu. bilo zbog psihickih razloga. pigmentirana je staraekim pjegama. sa 25% ukupnog kalorijskog unosa. put u sveopce propa anje organizma i njegovih funkcija. pa rusu preporucljive dijete za mrSavljenje. bilo u dopunskim dodacima. ali ne bitne hranjive tvari u odnosu na zrelo i mlade doba. razne depresije. Ni)e rijetka ~i pretilost.-tij:-:s-~~~~:'_.

Dobro je i smanjivanje svkodnevne kalorijske vrijednosti. 1 jaje svaki drugi dan. Treba nastojati izbjegavati jednolicnu hranu. ali on ipak u necem postoji. secera nista.. a mozda i pokrenuti reverzibilne procese i tako produziti zivljenje uz bolest. ! I Bolesti starackog propadanja. bilo zbog porernecaja metaboIizrna.VITAMINt . Za ucenje nikad nije kasno jer prak~ cki svatko od nas zadrzava sposobnost ucenja citav zivot. sto je jako vazno. mogu biti potvrda samog sebe i uz bogatstvo iskustva koristeni za svl~ avanje novih situacija i novih teskoca starije dobi. Psiholosko starenje vezano je uz promjene mozga i gubitak intelektualnih sposobnosti uzrokovanih ateroskierozom i oslabljenom prokrvljenoscu mozga. Novim oblicima zivljenja i rada tre :a naci sklad u samom sebi. Fizieka slabost moze biti pre' id aktivnosti. u zdravoj i pravilnoj ishrani. kakol fizicke tako emocionalne i mentalne imaju biokemijske uzroke i pozadinu. unat?c po~~oja~ja sposo~nosti za rad. depresija. koji su godinama unoseni u organizam. a najU ce su izazvane neodgovarajucom ishranom s nedostatkom vitamina i minerala. umirovljenjem prisilno ?a~et?~~e gran ice . Presenilna demencija moze poceti vee u 40 godini. ' Drustveno starenje vezano je cest uz lisavanje rada. a ono barem od zrelih dana zivota" (Or. povrca i voca treba biti toliko koliko dopuStaju prilike. a u glavnom obroku treba biti obavezna juha. Taj proces ocituje se u propadanju fonda znanja. zbog nagomilavanja masnog tkiva i povecanja tjelesne tezine. bjelancevine zastupljene mlijekom i kravljim sirom. po! no odabrane. treba potaknuti sve zivotne snage organizma. AteroskJeroza je gotovo kod svake starije osobe uznapredovala do odredenog stupnja. kako fizicke tako i psihick . nezainteresiranost. pa I e potrebno izvrsiti korekcije i dopune vitamina u ishrani. bolje Ijekovitog caja. uz vlastito samopostovanj . "Docekati duboku i aktivnu starost predstavlja vjestinu kojoj se treba uciti. S! kobi s vanjskim svijetom ne bi trebali poticati gubljenje sigurnosti i sarnopouzdanja. gubitak pamcenja i informacija s promjenama u karakteru i ponasanju. razlicitih znanstvenih podrucja. Potrebno je unositi bioloski vrijedne tvari. uzrokuje depresije I pSI~~~kesmetnje_s ~brzavanjem Srrenja. bilo zbog nedostatks u ishrani. radi snizavanja kolesterola koji je u toj dobi cest problem. Istrazivanja pokazuju kod nekih starijih osoba napredak u nekirn podruejima koje su izabrali nakon umirovljenja.5-1 I mlijeka. a moze se poceti u svakoj dobi.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVUJA·· . Mollo bi se govoriti 0 kronicnoj vitaminskoj insuficijenciji u starosti. 30- 90 g mesa iii zamjenu za meso kravlji sir. a uzrokovana je degenerativnim bolestima mozga. slo odnih radikala i toksina. Malo masti i kruha. Onevno najmanje 10 minuta gimnastike. On kaze eliksira nema. nastavljajuci put koji predstoji. a korisnost i ukl"uCivanje u aktivnosti daju osjecaj sigurnosti i samopouzdanja tako da ni starija osof ne postane pas ivan predmet brige drugoga. a energetska vrijed- Aktivni i umni rad nikako ne smij prestati. hranu bogatu vitaminima i mineral ima. ako ne od mladosti. s ujednacenirn ritmom obroka 5-6 tako da i organi probave odrzavaju stalnu aktivnost. 149 148 . no treba postaviti nove granice s novim zanimanjima. sto je jako vazno u starosti. s dost ' uspjeha i vecim brojem studenata. nez I dovoljstvo. razdrazljlvost. Oobrovoljski). nost obroka priblizno ista. I Prisutnost kancerogenih agensa. a opterecenje s osjecajem snage i aktivnosti posebno je vazno u starijim danimaj Kruha za odrzavanje tjelesne tezine. senilna i presenilna imaju zajedniCko obiljeZje. 5-6 obroka. koji odrs ava optimizam i vjeru u samog sebe. jer i mozak treba gimnastiku a rad je pravi lijek protiv starenja. iii Cak i bez nje.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VITA~/NI . Obavezno treba unositi 0. pomanjkanje sarnopouzdanja I JOS mnogo toga kao sve bolesti razlikuju se od covjeka do Covjeka. Dovoljno vode. a bogatstvo iskustva i informacija se sjedinjuju u plodnu i a tivnu sposobnost. Obje demencije. pa je cilj zaustaviti je. I . Staracke tegobe: nesanica. ucinise svoje. kao i setnje najmanje 1!2 sata dnevno. a vee i kod ~ osnivaju se studije za trece zivotno doba as. 160 g jabuka. kao i porernecaju prosudivanju. Razmak izrnedu obroka treba biti ujednacen. Buduci da se svi organi jacaju svojo aktivnoscu. ubrzanja ateroskieroze i drugih stetnih posljedica.starosti. Kljuc zadovoljstva i smirenja je bilo kakav aktivan zivot koji moze mentalne funkcij razvijati umjesto slabiti. I Sjecanja na proslost i uspomene. p~~lacenje u sebe. i I U mnogim zemljama.

vitamina E koji sprecava bolesti i stresove 3. Od~ovomi su za mnoge psihicke probleme. C i E koji su ne'amjenjivi i nenadokandivi u ozivliavanju i regeneraciji svih funkcija organizma. usdprujuCi starenje. osloboden patnji koje nose bolesti.25.6-8 grama iii vise vitamina C .ISKRE ZIVOTA I GUVARI Zf. ne pusiti 11. a "zdrav zivot je sretan zivot". ako nedostaju. vitamina A 5. mineralnu tabletu 6. Ovo je vazno napomenuti jer u starosti nj hoy nedostatak moze upucivati na krivo postavljene dijagnoze demencije i senilno . piti dosta vode. smanjiti iii isldjuciti potrosnju secera 7. 2 litre dnevno 10.ti koje bi bile brzo uklonjene nadoknadorn nedostatka ovih vitamina.VlTAMINI . 400-1600 IJ. tableta vitamina B-kompleks 4.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA Dopunski vitaminski dodaci mogu zna 'no pomoci ublazavanju tegoba. narocito vitarnini antioksidansi A. i PRAVILA ZA BOLJE ZDRAVLJE I DUZI ZIVOT PO PAULINGU! v Stariti uz vitamine vise je go mudro!!! Svakodnevno treba uzimati 1. cuvati se debljine 9. 150 151 . provoditi fizicku aktivnost u skladu s mogucnostima. Svrha ovih pravila i poruke je kvalitetan i zdrav zivot.000 U. Vitamini B skupine.JRAVLJA I i VITAMINI . jesti raznovrsne i umjerene kolicine s dosta voca i povrca 8.nijedan dan ne propustiti!! 2.

.Covjekov'. To je vnjerne opq avljanja I osnazivanja organizma za novi dan. u kome rnetabolicki procesi rrurruje.. 1 na svjezem zraku i udisa- .ca do mozga.Od "" spavanj~ te . novih i starih saddaja. do granica izdrzljivosti organizma.a. Unutrasnjost necistog zraka.ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA Za zdrav i dug Zivot vazno je disanje. od topIih kupelji.spavanja.: Odraslim Ijudima potrebno je 6-8 sa~. opskrbljivanje organizma dovoljnom koliCinom kisika. setnji prije s~avanja. Dr. s malo i nedovoljno kisika. zajedno s vitaminom C i: . bez dijafragme. Glaser kaZe. P~slije. vena i plucnih mjehurica. to prakticira vee u najranijoj dobi u skoli. S~avanje ni~e pod utjecajem. spavanja dnevno. nos a zrak cisti. organizmu potreban kao lijek za oporavak poslije rada i na:. a srce i njegov rad zavise od pravilnog disanja. uz bolju prokrvljenost disnih organa. dobar san zdravlje i snagu!!! Ljudi razlieito disu. aktiviraju srce i krvotok. dok je kasnl odlazak nezdrava i losa navika. Nije svejedno kada spavanje pocinje.o fizickog. od srca. Bolja opskrbljenost srca krvlju i kisikom utjece na bolju prokrvljenost tkiva. za stjecanje novih snaga. a suZavanjem prsnog kosa i dizanjem osita pri izdisaju.J. Rem spavanje (Rapid Eyes Moveme t) je vrijeme odlaganja i sredivanja macija. pa i odIhora. a mnogima je komora s kisikom spasiJa zivot. Fizicka kondicija i aktivnost pridonose boljoj opskrbi krvlju i kisikom. a to ovisi i 0 okolnostii rna zivl}en~a. 152 Postupci koji pospjesuju bolji san i kdJi otklanjaju "nesanicu" brojni su. a dubokim povecava se dotok u srce i optok krvi u Citavom organizmu.RE: . a svaki udisaj obnavljanje je krvotoka. Trcanje."Disanjc organa i Rano lijeganje s ramm ustajanjern 0rzava Spavanje je odmor i predah za sva z~va bical . teku. pa asocira na rad kompjutera koji pohranjuje macije. sporije i rnirnije. koji nisu bezazleni. pod utjecajern rnoz a I izmjene odmora I budnosti. Nikada nije kasno poceti prakticira:i sve ono sto slufi ocuvanju zdravlja! San i spavanje . Ijekovitog bilja. potrebnije je i vise spavanja. sirenjem prsnog kosa i spustanjern osita (dijafragme) pri udisaju. regnutosti. pa je disanje ustima nezdravo zbog VITAMINI . Ziv". sarno plucno.takoder je vazan eli: ment i faktor zdravlja. Za vrijeme spavanja odmaraju se Sl" organi jer rade sa smanjenom aktivnoscu.evnjeme na~kn~~lvanJa ut~ose~e ~na?e org~IZm. a odatle u arterije i tkiva. "" ~e . dok naprotiv kratko disanje. gimnastika. uz pornoc dijafragme opskrbljuje organizam i cijeli krvotok vecorn kolicinom kisika. iako ima ljudi kOJI redovito rrjalo spavaju. Djelujuci kao antioksidans. cesto uzrok nesanice. Duboko disanje veceg kapaciteta. pa Cesto i uzimanja Iijekova. p i. poboljsavjuci cirkulaciju krvi svih organa. setnje i jednostavno i ucinkovito "preskakivanje konopca". udisanjem Mir:nl ~IO . inforinfor- Zijcvanjc je uzrokovano pomanjkanjem krvi u mozgu.. obogacujuci organizam kisikom. Iskustvo govori da se srcani bolesnici brze oporavljaju njem vecih kolicina cistog kisika. iii psihiekog. Ijama. uvjetujuci zdraviji i funkcionalniji rad organizma. probave.I VITAMINI . ~~tras~jeg um~ra i n~sP~sobnt~ za rad.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA . centra svih zbivanja u tijelu. s vecim i manjim kapcitetom.na~o~~jeg ra~a bi'. a protok je povezan izravno s disanjem. Dobro disanje uvjetovano je zdrav'm plucima i bronhijima za 8tO je presudan vitamin A koji obnavlja epitelno tkivo I stiti sluzokozu disnih organa.uklanja stetne ucinke slobodnih radikala. v~!je ~ego pod stal~im ritmom ravnoteze I izmjene tog ntma. 153 .i je tako najpreporucljiviji odlazak na spavanje barem jedan sat prije ponoci. vlaZi i zagrijava. Pri udisaju kisik ulazi u plucne mjehurice (alveole) i krv. jc Zivot". a najeeseepogrcsno . Diserno plucima. Pri izdisanju pluca ispustaju ugljiCni dioksid (C02) koji dolazi u pluca putem krvnih zila dovodnica. pa se u mnogim zern- Rad srca ovisi 0 protoku krvi kroz srcani misie. Pravilno i zdravo disanje postize sesustavnim \jczbama.

umanjuju i radni ueinak s pojavom nervoze. provjetravati zbog obogacivanja kisikom.canjem! " n :mam vremena! Pretrpanost stana ukrasima. cime se postize i talozenje Iebdecih Cestica prasine. . Razum i volja trebaju i ovdje odigrati . najzdravijih za lezanje. I PosJijepodnevno spavanje predah je 0 ~anizma vrlo koristan za opterecene zivce u dnevnoj trci i ne bi ga trebalo zanemaritier se radi 0 fiziekorn i psihickom opustanju sto veoma koristi. vunenih deka do tvrdih prirodnih podloga. Sunce je najbolje dezinfekcijsko sredstvo. jer ubija kIice svih bolesti. a time i dobroj pripre i za dobar san i spavanje mogu pridonijeti vitamini B-skupinc. vog ziVljenja. mora se i treba naci vrernena. U stanovirna s centra mm gnjanjem va2jp. konfuzije i "nernanja vrernena" za sebe i odmor. pozeljna ni zdrava sredina zivljenja. Prvenstveno treba biti suh i primjereno I iii manjkom negativnih iona kao i oneciscenja unutraSnje atmosfere stana. a to je odmor potreban zajosnazenje tijela.. topao kako bi zadovoljio potrebe zdrad . U atmosferi gradova i gradskih stanova vise je pozitivnih iona kao uzroka smetnji. a vlaga oduzima topJinu tijelu. Stan. Otkloni iz svog zivota "smrtonosni" Prestani s ubitacnim tempom! U tisini su radosti zivota. izgubljene t '. nego negativnih. paRobcrt Koch srnatra da je "tuberkuloza bolest loseg stana. oct ciste posteljine prirodnih vlakana. i "Nernam vremena" .ISKRE iivot« I 6UVARI pRAVLJA je salica t :plOg mIijeka sa zlicom meda uz dodatak . a koji ne ometaju proces metabolizma i cirkulaciju krvotoka. Puno sunca redovito ciSCenje i zracenje s obogacivanjern kisika put je do zdravIja! Krevet treba zadovljavati najvise zahtjeve higijene. 1.. Mikroklima stana s porernecenim elektricitetom u zraku.ulogu ocuvanja zdravlja! Jumjava.NEISTINIT A 1E iISPRIKA! jer kad se hoce. uzrok su bolesti i oslabljenog organizma. Ionizator otldanja neugodne rnirise. dima od pusenja i ostalog. PIijesan i gIjivice. ciji nedostatak izaziva nervoze. Stanovi u potkrovlju. Stan mora biti prozracan. s dosta svjetla isunca a treba ga redovito.. potrebnog organizmu. . 155 'i otreban najveci dio svog Zivota. slabe prehrane i siromastva". . uzrok su fizickih i psihickih smetnji i problema. pospjeSuje apsorpciju kisika. uzroenika bolesti. I .o)e 1 osigurati I J. nemaju pogodne i za zivot zdrave uvjete a najCeSCe su slabo osvijetJjeni suncanorn svjetloscu sto je veliki nedostatak uvjeta u kojima treba zivjeti i stanovati. neurovegetativnog sustava s poboljsanjem psihicke i fizicke kondicije.. trka. : Kuce i stanovi od cigle zdraviji su od betona i umjetnih materijala tavno disu i omogucuju kvalitetnije uvjete stanovanja. pratioci vlage. koji ce bolje i brze djel. bilo viskom pozitivnih Pronadi vremena za sebe i svoje bliznle! "Budi Coljek!" (PhiII Bosmann) Uz navedene uvjete i elemente zdravlji ne bi trebalo mimoici i ne reci nekoliko rijeci 0 stanovanju. reume. Povecavanjem relativne vlage u zraku iIi koristenjem ionizatora bit ce vise negativnih iona. 10 Veoma vlazn] stanovi uzrok su bolest vlazno. VITAMINI ISKRE INOTAIGUVARI ZDRAVLJA Za b~lji san preporucljiva tabletekalcija. tuberkuloze jer je sve .. poboljsavajuci rad srca i krvotoka. jer jednos- Smirenju zivaca.. smanjuje kolicinu bakterija i virusa. uz pojacanu vlaznost stropa. migrene. vati od bilo kojeg Iijeka i koji nisu toksicni. umor. mjesto gdje provodimo i boravim dio vremena koji tu boravimo spavajuci. bilo zbogljetnih pregrijavanja iii zimskih hladenja. lebdecirn cesticama razlicitog porijekIa. pa cesto takvi stanovi nisu ni uz ciscenje. 154 l prehlade. nezasitnost svih vrsta isci Ijuju organizam. ukljucujuci i veliki je i nuzan zdravi zivot.VlTAMINI . podloga je zadrzavanju prasine i bakterija. porernecaj krvotoka i alergije. "I· t" govarajucu v aznos .

pa neka se nadu u stanu. a istodobno je zdrav. E. omogucuju dobru klimu. proizvodnja zabranjena.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA pada broj spermatozoida. Poliklorbifenil . a moze izazvati ozbiljne porernecaje zdravlja Calc i u veoma malim koliCinama. se ni male kolicine. C. Folije za pakiranje. prirodne smole. pa tako odbaceni aparati zagaduju okolis na stetu zdravlja. televizora. djelujuCi kod prehlade i alergija Ijekovito. P~isut~o~t p~B-a.Iije~st~tna i ne tOl. Pokucstvo.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA Podrazaji reakcijama. pa je potrebno vlafili zrak do higijenskog minimuma 35%. a koje tciiste nasrtljivo namece i prodaje kao sredstva uklanjanja neugodnih mirisa i insekata. Njihovo neprekidno hlapljenje kronicno truje i ostecuje organizam jer sadrze arsen (As).genetskog materijala. nagomilavajuci se u •asnom tkivu.najeeso je i najprostranjeniji zagadivac svih mjesta i prostora u kojima zivimo. Njihova hlapljivost.PCB .e~raju. osim cistoci zraka. tapete. putem ostecenja DNA . jer imaju ulogu detoksikacije PCB-a. izvanredan je procistad zraka. teski otrov.11 i r 1: VlTAMINI . tvrdi dr. Industrija ga proizvodi godisnje 500 stotina milijardi kg. Sprejeve protiv insekata. Voda i cvijece. jer 157 ··0:::: . klima uredaja. . mpgh bi donekle biti zastita.Ne razgraduje se visokim temperaturama. metodom naSih baka.: "Nema zdravlja. PCB djeluje na nacin sto sprecava iobu stanica. naljepnice. povecavajuci kolicine sto moze imati problema vezanih uz bolesti. oblog daske za peglanje. pa i pod preporucljivo je osvjeiavati octenom otopinom. SluZikao tekuce mazivo za kondenzatore i transformatore frizidera. Vitamini antioksidansi A. niti lijecenja nijedne bolesti gdje je prisutan naftalin". putem ishrane. narocito disnih organa. mijenjajuci 40rmalnu funkciju hormona. osobito vitarnina antioksidansa uklanjamo rizike stetnosi koji ' rate vrijeme i nacin zivljenja. Dim tamjana. nego i na fetus i dojenee. ukras stana. radi zgusnjavanja i uklanjanja prasine. prvenstvenonaftatin. predmeti su koji nas prate u svakodnevnom okruZenju a organizam jestaino izlozen i malim kolicinu PCB-a koji se akumuliraju u njemu. Neplodnost 156 rnuskaraca moze biti uzrokovana njegovom prisutnoscu u tijelu. Tako ukljucujuci unos vitaminskih :odataka u ishranu. pomazuci jetri p{ neutralizaciji stetnih tvari. Tvari koje u stanu ne bi trebalo drzati. J . iako je 1979. procistace zraka WC-a kao i DDT. pa ih treba potpuno odbaciti. tepihe. dobro je zamijeniti sredstvima koja sadrze etericna ulja biljaka. Ne djeluje samo na odrasle. bez ~iSkusije je u . lebdecih cestica prasine cesti su iritansi disnih organa s alergijskim VITAMINI . Breuss. a i kao prevencija mnogih bolesti. I • Narocito su radijatori uzroci lebdece prasine s jakim isusivanjem zraka. pridonosi i zdravlju svojim bogatim vitaminsko-etericnim sadrzajem. lavande. niti kiselinama. mente i slicno.

najcesee infekcije mokracnih organa. izazivajuci razlicite bolesti. no. neodgovarajuca je. vitamini su odgovorni i ucinkoviti za ocuvanje zdravlja i njegovo. kao i smanjiti jacinu bolesti. a to su upravo p . a imperativ drustva i vremena zivljenja. oslabljenog imuniteta. dokazana djelotvornost vitamina C koji je ukljucen u sve biokemijske procese ljudskog organizma. jedino je optimalna kolicina ona koja pridonosi dobrom zdravlju i zastiti od bolesti. kriva iii nedorecena. Sa socijalnog stajallsta to je pravo na najveci moguci zdravstveni standard. To je stoga sto svatko od nas ima razlicite potrebe.je moguce nadoknadivanjem nedostatka vitamina.zrelosti. i Fizidko i mental no stanje dobra zdravlj vitamina. Minimalne kolicine. I neiskoristeni vitamini korisni su na putu eliminacije. optimalna kolicina. Vitamin C rnoze unistiti neke bakterije. Svaki molekularni poremecaj u uskoj je vezi s nekim od prijeko potrebnih sastojaka. pa je uzimanje vecih kolicina jedna od najvaznijih metoda ortomolekularne medicine (Pauling). sudjeluju prakticki u svim biokemijskim procesima organizma. dovodeci bolest pod kontrolu i do stanja podnosljivosti. a nedostatak izaziva poremecaj bilo lokalne naravi bilo organizma u cijelosti. rasu. porucene dnevne doze (POD). pa i politicko uvjerenje. 10 mg se izluci mokracorn i stiti od infekcije urogenitalni sustav. ali je vazno sto se dogada i u meduvremenu. zapravo ne vrijedi niti za jednu. Uz odredena pravila ponasanja. narocito kod starijih osoba. bez obzira na vrstu bolesti. vrhunca oblje kvalitetnijeg zivljenja za 25-30 godina .ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA . Izlucuje se za 2-3 sata. Latentni nedosta- c 158 . Obicno se misii kako Jijek za kojeg se tvrdi da lijeci vise bolesti. Taj je nedostatak pracen simptomima razlicitih bolesti. Kako su vitamini prirodni sastojci tijela. ~ ne sarno odsutnost bolesti i fizicke slabosti. Dugotrajna i visegodisnja istraZivanja rezultiraju dokazima 0 tome kako povecano uzimanje vitamina moze poboljsati zdravstveno stanje. nego za dobro zdravlje treba osigurati daleko vece optimalne kolicine. socijalno~ d~bra.vITAMIN1. iznimno bitnih u zastiti zdravlja i cuvanju od bolesti . djelujuCi izravno i baktericidno. srednjeg razdoblja zivota. 159 I na kraju zakljuclmo knjigu s poruom da je potrebno uzimati vece kolici~e vitamin a. Zastita raste porastom kolicine. Narocito je..VITAMINI . posebno antioksidansi. prijeko potrebni za zivot. a i nedostatak vitamina najcesCi je i najveci. Vitamini se unose i izlueuju. Kao ortomolekularna tvar nenadoknadivo je potreban za zivot i zdravlje organizma. a prakticno je potpuna s 10-40 g na dan. dok je za ocuvanje dobrog zdravlja potrebna :eca kolicina tzv. koju za sada odredujemo iskustvom do tolerantne granice koju mogu podnijeti crijeva. Od 100 mg C vitamina dnevno. jer je kod svih bolesti dokazan njegov veci iii manji nedostatak. Premanobelovcu Paulingu i suradnici [avitamiu C je najvazniji zato sto je njegov koristan ucinak nakon povecanog uzimanja veci od ostalih vitamina iako su i oni potrebni i vazni. sto je posebno vazno u doba rasJa radnog ucinka. da je to stanje potpunog fiz·~kog. a pretpostavlja se da proizvodi i jednu kiselinu u urinu koja sprecava razmnazanje bakterija. a dovesti organizam u najbolje moguce zdravstveno stanje jedino. jer njegov nedostatak nije sarno bolest skorbut. jakih ant oksidansa. (Pauling) Cilj terapije vitaminima je da u tkiva organizma budu uvijek dovoljno zasicena vitaminima. bez obzira na vjeru. ako je unosenje vitamina bilo pravovremeno ikJlicinski dovoljno. produzujuci na taj nacin r i vise. mda ga u tom smislu treba I osigurati . od bolesti srca i krvnih zila. narocito vitamina C i E. Smatra se kako 90% stanovnistva pati od nedostatka vitamina C. Ako zdravlje prihvatimo kao definiciju zdravlja iz Ustava Svjetske zdravstvene organizacije. kao i svim mehanizmima zastite tijela. narocito 0 kolicinskoj upotrebi. a poneka~ i vracanje izgubljenog zdravlja. poboljsanje. ekonomski i socijal] i polozaj. kolicine su za sprecavanje karakteristicne bolesti bog nedostatka odredenih vitamina. Njegov nedostatak remeti ravnotezu biokemijskih procesa i zbivanja u organizmu. pa svi rezultati i istrazivanja upucuju na upotrebu vitamina C upovecanim kolicinama. (Pauling) . ukljucujuci i E-koli. i konacno opakog raka.ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA tak vitamina C faktor je rizika bolesti. s vitaminom C je drugacije jer on pomaze kod svih bolesti. moze se osigurati optimalnim kolicinama . Informiranost javnosti 0 vitaminu C. koji je vee premortalni sindrom. pa je vazno odrzati konstantnu optirnalnu zasicenost.. mentalnog i.

koje svatko sam najbolje pozna. godinu za godinom bez ikakve opasnosti i toksicnosti. pa kaze da njegov nedostatak stvara vee stete na vise mjesta u organizmu.t1?i da jedini vitamin C ima ulogu u svakoj funkciji orgaruzma I svim procesirna budu' I da povezuje stanice u strukturi kolagena.kaze Pauling.I I VITAMINI . prehlade.. terferon. neki ih dobro. Potrebno je pronaci vlastiti rezim.. dokazuje djelol". rane. Maryland. On je uzimao 18 g vitamina C dnevno.ito. sto bi moglo imati ozbiljne implikacije (Pauling). kaze dr. da ih se more trajno primjenjivati dan za danom.ISKRE ilVOTA I GUVARI IDRAVLJA Najcesce lijecimo simptome bolesti koji su sarno putokaz bolesti. ali se organizam i brzo oporavlja uz dodatak i unosenje 160 odgovarajuce kolicine vitam ina. VITAMIH/ . dopustajuci uzrocnicima da se rnnoze i uzrokuju bolest. . a to su upravo vitamini C i E uveclm kollcinama tzv. Znao je bolesne od raka koji su uzimali 50 gram a vitamina C dnevno i dobro se osjecali a umrli su kad im je vitamin C bio uskracen. kao i djelovanja i potrebe uzimanja "vecih kolicina" vitamina. i novae za proizvodnju interferona u laboratoriju uzaludno utrc sem. da bi se organizam zastitlo i odupro bolesti. Pauling. A i E pruzaju dobru zastitu od svih bolesti. a bez z :'. jeftin i (Pauling). . od srcanih i plucnih do bolova kicmenih prsljenova kao i oslab [enog imuniteta. Struktumi integritet tkiva i organa zavisi od vitamina C. lijecenja i zastite organizma treba pruziti pornoc.uzro~nika virusa uz poml:' vitamina C.. i Nedostatak vitamina C uzrokuje defe i. I vlastita dugogodisnja iskustva (20 godina) uvjerila su me kako povecane kolicine vitamina C.ogu kod svih bolesti. Postoji uzrocna veza izmedu dobrog zdravlja i uzimanja dodatnog vitamina C u optimalnim kolicinama.ogatim svakodnevnim zalihama vitamin a v C. pa bi lijecenju trebalo pristupiti uklanjanem uzroka bolesti i nedostataka istih. stjecanjem navike za kvalitetniji zivot! "Bolje je uzeti previse. a to znaei slabo tkivo. Naviku uzimanja vitamina treba steci ustrajnoscu i odgovornoscu za vlastito zdravlje. ego i Iijekova. g. nego premalo.e da su vri~eme. pa bi se to moglo pnmijerun I na vitamine koje ne ljudi trebaju vise. molekula kolagena. Istrazivaci Cornel univerziteta su us~rnovili da nedostatak vitamina C ometa sposobnost ne sarno metabolizma . jer kolagen ima veliku .aranje interferona davanjem vecih kolicina vitamina C.dokaz je rezultata njegovog istrazivackog rada. taminom C. gripe. sef klinickih epidemioloskih istrazivanja. Nobelova nagrada Paulingu za knjigu''Vitamin C i rak". Cameron porucuje: Uzimajte Vir vitamin a C i proizvodite v. a i starenje je usporenije. Dnevne kolicine treba postupno povecavati i smanjivati.sto znaci da nedostatak dovoljnih kolicina vitamina slabi imunolosku obranu. pa se potrebe zbrajaju i povecavaju. pa I dv~~truko vise. posljedica je nedostatka vitamina i minerala. vrlo uspjesno potice s !. tako da ne ugroze kvalitetu Zivljenja. s osjecanjern vece snage za taj dio zivotnog doba.. Deficit vitamina ima uvijek za posljedicu bolest. I Razlic. ako ga vttamin C moze proizvesti u organizmu kao vlastiti. Ito omogucuju optimalne i r80 I doze (PaUling). a upravo u njoj je obradio odnos vitamina C i bolest raka. .Passmore. Sma! ~a s..odnosno velike kollclne. a neki manje. I zato je jako vazno da stanice budu zasicene . ~i~burg.U?~nosi ~raz~icitost. tericidno i antivirusno. ! bak- I Svi faktori rizika povecavaju potrebu f' a vitaminom C. Edelman. stvara se u organizmu u do~olJnoJ kolicini. djelujuci kumulativno. pa je vazno djelovati da se odrfi i poboljsa. Stecena imunoloska disfunkcija. a: r~licito~t zivotnih procesa.. a to su upravo vitamini (Pauling). I ! = I svoj vlastiti in- ! Irvine Stone 1972.. stite. 800 11 vitamina E. 1970. a dr:ugi ne.anje vitamina C kao bakteriostatsko. apsorbiraju. . A nedostaci su najCcice vitaminski. zastitu organizma od bolesti. 25000 11. I Dr. II . . svaka 3 sata (podijeljeno u doze). vitamina Ai dodatnu tabletu minerala. . trombocitopenije. tromboze. agen! a imunoloskog sustava. reumatoidnog artitisa i ostalih. mega doze koje su potrebne za dobro funkcioniranje imunoloskog sustava. krvarenja. .. Air za dobro zdravlje potrebna Je ko1stantna maksimalna zasleenost tijela vi. te je potrebna zastita vitaminima dopunskim dodacima jer ne postoji niti jedna namimica koja ima dovoljno vitamina za ishranu. koji jaca imunitet s b~o~ranj~v~ . bolest je uvijek na pomolu! Vitamin C je uvijek prava pornocl i I D~:.~t lj. Postupci poboljSanja zdravlja i produzenja zivota moraju biti prihvatJjivi i podnosljivi. ne prekidajuci s uzimanjem niti jedan dan.ISKRE ilVOTA I GUVARI IDRAVLJA i Skupa proizvodnja interfcrona. Procesu oporavljanja. Sk?tska .

Shute i Taube). ne.isustav programiran je za ozdravljenje. Packe i Smith su dodavanjem vitamina E kulturi stanica produzili zivot stanice 25 puta. gotovo od kolijeve do groba. a vitaminsko-rnineralni hrane i zraka. ( I' Zastarjelost kolicine (POD) preporuee'ih dnevnih doza prije 50 godina.. Gubitak stanica iz bilo kojeg razloga zavrsava starenjem a djelovanje vitamina E i C zasticuje stan ice svojirn ucinkomanrloksidansa. stresovima i zagadenjima svih vrsta. Bitan je u sprecav ':ju stvaranja ugrusaka. i Kod preboljelog infarkta udar bi bio s 'rijeeen da je vitamin E uziman preventivno (Dr.. da bi se odrzao maksimum zasicenosti i zastita. 162 . koje bi 1:. Meta lose ishrane je mozak. narocito na mikrocirkulaciju sake i stopala.. narocito vitamini aktioksidansi koji su detoksicirajuci i zastitni mehanizmi Ijudskog organizma. Vitaminima djelovati protiv kriminala i delikvencije zvuci nevjerojatno.. inaktivirajuci i slobodne radikale koji im nanose stetu. Brojni rezultati istraZivanja svjetskih zn~nstvenika najuglednijih instituta morali bi pokazati pravi put djelotvomosti vita ~ina u vecirn kollcinama koje bi trebalo prihvatiti. pa cesto izmjena ishrane i nadoknada vitaminskih nedostataka rjesava probleme. s rizicnim uvjetima zivljenja. antio163 I Vitamin E snazan je terapijski agens s !elikim ucinkorn zastite od bolesti. vape za obranom i zastitom. a ima specificno djelovanje na cirkulaciju perifer] ih kapilara. a to su sarno megadoze od 400-1600 11. Doba svih uzrasta. djetinjstvo. svaki organ I. . I antioksidativno djelovanje najjaceg int inziteta vitamina Ene mogu pokriti male kolicine koje smo jos uvijek zadrzali u nas \ j dopuni. ' Vitamini antioksidansi E i C nisu samo ] itamini dopune nedostatka ishrani. zastita dijabeticne retinopanje I staracke pothranjenosti. a prava i najveca pojnoc su vitamini. Kako suvremena ishrana oskudijeva antioksidansima potrebno je dodatno unosenje i to svakodnevno i u odgovarajucim kolicinama koje su vece od preporucenih. pa je njihov dodatak odgovarajucih kolicina imperativ za dobro zdravlje. . Stan ice se mogu dijeliti i urnnozavati oko 50 puta. pa do terapijskog djelovanja. traze vece kolicine ovog vitamina. Ii poimanja i stajalista su poprilicno Zastita ociju od katarakte.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZbRAVLJA VITAMINI . zrelost i starost. narocito olovom. Poboljsava cjelokupnu cirkulaciju. Ronald Glaser.. Nenadoknadiv je kod gr¥ :va nogu. a koje je danas revolucionarno preokrenuto. koja dovodi stanje bolesti do podnosijivosti. odnosno 1600 lJ oboljelima od angme pektoris smanjuje njihovu potrebu za nitro Iicerinom. za svoj mnogostrani ucinak treba daleko . Nase kolicinevitamlna zastarjele. pa je i tu vazna zastitna vitaminska kolicina. u kome tijelo sarno vodi jaku borbu protiv bolesti. Kultura Ijudskih stanica koje su sastavni dio svih tkiva i organa i temelj orgnizma.VITAMINI . pokusan je lijeciti velikim dozama vitamina C (i do 200 g) na dan.ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA Literatura 0 vitaminima navodi uCinko' itost jedino velikih doza i nema razloga izostajati od prokusanih istrazivanja i rezultata zadrzavanjern zastarjelih i zaostalih gledista. nego su i dopuna terapiji u lijecenju bolesti. ada i sama terapija. mladenacko doba. Prof. Shute naglasava kako 400 lJ Vltanun~ E. C. Tako su stanice zadrzavali mladirna i zdravima. Ii . E i B skupine korigira se ravnoteza i pomaze detoksikacija i u tom podrucju organizma. Jedna molekula antioksidansa unistava sarno jedan slobodni radikal. pokriva stajalista djelotvornosti vitamina E ond. Dr. narocito vitamin C i E. te jacanju imuniteta s povecanjem antitijel~i. u dimenziji djelova [a.~eee kolicine od pr~po~eent . pa mu treba pornoci. sindrom stecene potpune deficijencije imunog sustava. dodaci. a njeno dijeljenje na oko 120 puta. i njihovo zagadenje takoder pridonose kriminalnom ponasanju. a dodavanjem vitamina A. . a to je jedino rnoguce uz vitamine antioksidanse. Najveca i najjaca podrska su upravo vitamini. Losa ishrana i nedostatak vitamina utjecu i na mentalno zdravlje. ima ogranicen vijek trajanja zivota. E u odnosu na !jetska Kako koncentracija vitamina pada kod svih bolesti radi potrosnje vitaminske zalihe u suprostavljanju i obrani ad bolestipotrebno je uzimati vece dodatne kolidne. Dr. ¥ . Svaka stanica. uz mogucnost ko: tro\e. ile djelotvorne. pubertet. Rezultat je uspjesno smanjenje broja sekundarnih infekcija i njihovih simptoma.. posebno antioksidansa. . kao i razbijanju. Zato je potrebno tu borbu podrzati. ali je istinito. pa i onih najtezih. no. Trovanja teskim metalima. americki znanstvenik tvrdi da zivimo u doba imunologije. snjeg vremena. Sposobnost organizma za samoizlje ¥ ! nje veca je od Covjekove sposobnosti samounistenja. nakon cega dolazi do promjena i njihove smrti. I AIDS.

1949. te uopce. Filipovic.. Ljubljana. 3. Opatija. L. Kaiser. 11. Ljubljana: Lek. Zagreb-Beograd: Medicinska knjig~ 1978. 1971. Medena apoteka. L Svijet kemije. te navodi kako je 400 od 507 osoba ispitanika ostalo trijezno dvije i vise godina. razdrazljivost.' arazdin 1986. Bisio. Zagreb 1967. L. Pinter: I rganska kemija. Zf. zaboravIjivost vezani su uz nedostatak vitamina B skupine. 2. Superior nutrition. Puno razloga. 1985. Skolska knjiga 29. kod starijih osoba. 19~ 9. 17. Beograd 1988.ISKRE ZIVOTA I tUVARI lDRAVLJA ksidansi. 24. Zagre : Epoha. produkta alkohola i nikotina.T. R. 87. Abadzic. pa ih je potrebno kolicinski staviti na pravo mjesto i ukljuciti u stajalista svjetskih poimanja. Messegue.Gasparac . 5. 25. u knjizi "Ortomolekulama psihijatrija" opisuje lijecenje alkoholizma velikim dozama vitamin a C i B skupine. Boljai. Navodi podatke 0 djelovanju velikih doza vitamina C u suzbijanju toksicnih ucinaka acetaldehida. kod sizofrenije i razlicitih psihoza. 15. Dr. Anatomija i fiziologij~ za farmaceute. N. .DoSao je do zanimljivih rezultata utjecuci na poboljsanje stanja kod mnogih bolesti. Vnuk. :1 27. NISRO 30. kako kod zdravih osoba. Minarik. depresije. npr. Vugrinovic. 1988.R. 1945. Nova knjiga 14. 6.Modema biologija stanice. Kneipov prirucnik 0 zdra] om fivotu. KuIier. 1987. ljubav prema Bogu i nada u Boga. povoljno utjecu na zdravlje. 1: 89. 20. 1991. poslije niza izlaganja 0 vitaminima i njihovoj preporuci ~a zdrav zivot i zastitu od bolesti. Zagreb 1986. Stankovic. 1972. I VITAMINI . Sar~evo: Nolit. Breu~s.i 1948. Vjerski zanos. Borci protiv smrtqZ31greb: Nakladni zavod. Ljubljana: Zalozba Drava-Celovac. 1960.p88. Ljubljana: Kr] a-Sandoz. 10. Karlovac. Guyton. ~'. Karas . Medicinska mikrobi 'Iogija. Kod depresije je uocio nisku razinu vitamina niacina. Opatija 19. veliki nedostatak vitamina C. PSiha. Zagreb: Globus. Growing old. B: ograd: Nolit. Starnbolic. duhovnih i organskih pojava ispreplice se u nama s cudesnlm utjecajem na nase osobnosti. Za reb: Medicinska knjiga. Airola: Gladovanje uz sokove. Zagreb: Globus. Lek Uubljana. Altemativna medicina: Brian Jug! s .. i greb 1971. D. N. Rak. ne propustimo jos jedan preduvjet isto tako vazan 1 presudan za koji ucenjakAlexis Carrel u svorn djelu "Covjek nepoznanica" kaze: "Jedini neophodan preduvjet da dode do ozdravljenja jestMOLITVA". mijenjajuCi i ponasanje. P. Simpozij 0 hipotenziji. B. Abadzic.~ovi l~ad. Karlson i Mildner: Biokemija.ISKRE ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA LITERATURA 1. V. Mentalni bolesnici imaju potrebe za vitam inom C i tisucu puta vece od preporucene dnevne doze. Hawkin iz SAD. Kersovani. 28. West. Pauling. 1976. Kucni lijecnik-dijagnos icar. 12. V. bedoksina. te vitamina C. 1982. Zagreb. Simpozij 0 kalciju.. 19~8. Zagreb: Farmaceutski fakultet. M. Berns . 21. uz molitvu. U adolescenciji. Bozanstvena medic na. L Znate Ii sto jedete. I napokon. 1. S : ajevo. Medicinska iologija. Vegetarijanska ' hinja. 1986. Bolesti krvnih zlla. P. rezultata istrazivanja. 23. Szerbaeev. Zagreb: Alfa. 22. Ste renje.972. Osnovi farmakologije. Messegue. Zagreb: medicinska knjiga. 1970. a i uspjeha u lijecenju vitaminima. P. a djelovanje vitamina C je pojacano ako se uzimaju i ostali antioksidansi..i droga. Moj herbar zdravlja. osnovavsi tako"ortornolekularnu psihijatriju". Zagreb Skolska knjiga. Arthur C. govori u prilog uzimanju velikih doza vitamina. Paul de Kruif. Zagreb. Vitaminska biblija. Gruber. 13. Za: reb: Znanje.VITAMINI . greb: Znanje. naklada 32. Peela i zdravlje. E. 26. . Hauptfeld. Shelton. Filipovic. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske. 1949. 7. 1988. Mindel. Zato zapocnimo i zavrsimo dan stirn cudesnim eliksirom za zdravlje i zivot! fi: Ii 164 165 . Secerna bolest. le~kemija. W. Med. Skolska kojiga Pauling je proucavao vitaminsko-mineralne nedostatke i u podrucju psihijatrije. Kersovani 18. M. tijelo detoksiciraju. tako i bolesnih. 1984. ishrana. Beograd: Avala. Vratimo se prirod' 1972. Zagreb 4. Nolit 16. Kako zivjeti dulje i b :Ije. Kastenbaum. Od staroslavenskog vra~tva do suvremenog Iijeka. 1988. 1978. 8. . te nedostatak osnovne amino-kiseline triptofana lancano vezane uz serotonin i njegove prijenose podraiaja. Graficki zavod 31. Ta neobjasnjiva veza psihickih. Lj i M. Covjek i bolesti.

najvazniia k arb Sastavni je dio pep 0 a n hid r a z a . je svjeze voce. Kostur s priblizno oko 1 kg kalcija relativno je stabilan rezervoar (prof.IPrincipi gerijatrijskog lijecenja) 47. recenica pravilno glasi: Stolicom se izlucuje 0. koja je granica prema njenom okolisu. 1986.4 do 0. .rk 1985.1 .. e p i I e psi j a. Razna godista i brojevi casopi ~ Farmakoterapija i medicina a 53. Najbolji izvor folacina i z a m. 1994 36.VITAMINI . N. D. fakultet ! 34. Iz krvi.3 g... • Na stranici 37. Med. sto je upozorenje • Na stranfti 50. tvari ko]e se izlucuju • Na stranici 62.. Istrazivaci Harwarda dokazuju cia je vitamin K potreban i za zdrave kosti jer protein kosti vezuje kalcij uz djelovanje vitamina K u "osteokalcin" ito vezivanje presudno je za zdrave kosti. kao nestabilnog rezervoara kaIcija. Lj] bljana: Mladinska knjiga. Razna godista i brojevi casopi I a Farmaceutski glasnik 49. S. jezgru.. Citoplazma je prozeta rnrezorn kanalica koji povezuju stanice. .Mol kulama biologija stanice.Med kod zdrav I ibolesnog covjeka. . Kohlechner M. Serman. 55. R. recenica pravilno gIasi: Bjelancevine ribe optimalnog sastava esencijalnih aminokiselina svojim gradivnim elernentima iznimno bogatim proteinima. MANDIe) • Na stranici 84 . Zagreb. Narodni lijecnik.9 g kaJcija. Vogel A... Ljubesic . sto je vazno ako se mrsavi. Razna godista i brojevi casopi a Spectrum 50. Bierman . • Na stranici 75. bitno utjecu na cvrstocu rnisica covjecjeg tijela. Lenne R. • Na stranici 14. i . aut po rem e c a j i. Zagreb: Popuiama biblioteka. Zagreb. Zivot bez bol Zagreb: August Cesarec.P R A V K E • Na stranici 9.5 g.New Y . i luci sc svakodnevno znojem 0. Depresija . citoplazmu i membranu stanice. . Kalcij se resorbira u crijevu i prelazi '" k~V 0... Lijecenje gladova jem. Razna godista i brojevi casopi I a Lijecnicki vjesnik 52. 1987. Andres. kalcija i fosfata u obliku hidroksilapatita.. Principles of geriatre Medicine . Milkovic . M 0 n. recenica pravilno gIasi: Cit 0 p l a z m a je tekuca masa koja okruzuje jezgru.. Razna godista i brojevi casopi a Saopcenja 51. • Na stranici 51. .. Obavijena je stanicnom membranom.. Izojesu uzroeouanc brzinotn izlaslza izdanja) 166 . Zagreb. 1982. a f e k t i v n i rezultate sada vee 60-godisnji istrazivanja l iz tijela preko mokrace. .Sustavna normali acija tjelesne tezine : Dietphar. Razna godista i brojevi casopi a Zdravlje 48. 1969. 33.ISKRE ZlVOTA I CUVA I ZDRAVLJA IS. tid a z a (Izoinfauamo se citatelfima sto je doslo do gresaha.. • Na stranici 67. Dzamanji Zemun..07 do 0. Proteinski matriks kosti. D. 35. po dr.?" g 0 liz a m. izbacivanje nepotrebnih i stetnih tvari. 54. dijelove • Na stranici 25.. 56.: Gardos. 1981.0. 1952.. Autoriteti dosta ignoriraju • Na stranici 39.bolest s 'dasnjice. Srekais . Tepavac S. • Na stranici 74 .

potrebu odraslog covleka za pantotenskom Jedanput do dvaput dnevno tre vode (200 ml) i popiti. tjelesno sumeca tableta Doppoelherz kiselinom. Design: Robert Mekinic Naslovna stranica Nedjeljko Sevic Graficka obrada: NERO design.ISKRE ZIVOTA I tUVARI ZDRAVLJA Zasto "Doppelherz" multtvttamlnske kombinaciju Izdavac: ARK-PRESS. . Sumece i 168 mogu uzimati i dijabeticari. Domacinoviceva 7 Za izdavaca: Tamara Kovacevic-Corle. Zagreb. Nova Yes 62 Uredio: Uros Kovacevic Tisak: GIP A. Zagreb. Zagreb vaznlh vitamin' u~ivita l'~UlJlU1U svakodnevno treba za dusevno . B 1.VITAMINI . direktor Lektura i korektura: Vlasta Antolic. prof.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->