1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

ranunculoides – žuta šumarica. nemorosa – bijela šumarica) (sl.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. sp. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . domestica) i crnom trnu (Pr. typica koja se razvija na šljivi (Pr. Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi.3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. 6. uredomicelij. Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. Spinosa). marelici. neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive. A. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. Uglavnom postoje dvije hipoteze. 7). a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. A. a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. 9). sp. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. dakle mijenja domaćina. Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. Ecidiospore. Zaštita: . Šumarica ima funkciju prvog domaćina. To je nađeno na šljivi i na breskvi. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska. Kod nas je raširena f. a ne obligatne naravi. Drugi način prezimljenja: Međutim. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. typica dok f. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. bajamu i breskvi. sp. ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge.. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. 8. bajamu ili breskvi. sp. Dakle heterecija je fakultativne.

Kaptan. Star. Antracol. 13. Prunus insititiae) (sl. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. – 20. plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. 10. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. Mankozeb.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. Stoper. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. 14). Meteor. prije svega na marelici (sl. mladici. tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. Folpan. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće. Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. Dithane. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje. Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan. Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. Mikal. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). U pravilu su dva prskanja dosta. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. Rival. Topas C 50.

Hyalopterus pruni.Myzus persicae.. svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža. a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. tj..8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0. pepeljasta breskvina uš . Bolest posebno pridonosi periodičkoj. U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno. Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka. a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu. breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna. Od svih vrsta voćaka. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0.5-0. jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. uzročnika bolesti. Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš . a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno. Prskanje treba temeljito provesti. u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama. Neke sorte su tome prirodno sklone. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum). Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji. Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve. breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost.). tj. Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama).. sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet.Brachycudus punicola. te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti.5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu. alternativnoj rodnosti šljive. Međutim. Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima. Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana.1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke. smeđa breskvina uš .15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0.8%). ali kod većine drugih . Kako na kori. Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama.

Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. sada saprofit.6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. požegača. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. Ljeti nema sekundarnih zaraza. ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega . Radi toga može doći i do sušenja voćke. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. Osnovni preduvjet tome je duža kiša. a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. a za sušnih prilika su posebno velike. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. Stoga. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Veličina pjega varira na pojedinim sortama. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. ali one nemaju sposobnost zaraze. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). list prerano otpada. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače. tj.

Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. Koriste se organski fungicidi : Polyram. tj. Rubigan.Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova . Mankozeb. zarazi. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). To su nazivi konidijskih formi. Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). ali isto tako i navedene koštićave vrste. Rival. Kaptan. Mikal. istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. višnju.7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. marelicu. Antracol. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Star. breskvu. Najčešća je na višnji i breskvi. a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Takve voćke oslabe. Topas C 50. Stoper. Prvo nakon cvatnje. a osim toga infektivni potencijal im je nizak. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). Meteor.Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive. Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . Dithane. drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. dakle kada je maksimum infekcije. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 . kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. šljivu. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. Folpan. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo.

9). Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. Većinom preko cvjetne njuške. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). ako se radi o mrazu. 5. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). a i kasnije kada se plodovi zametnu. Nastaju apoteciji koji daju askuse. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. 2. Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. Međutim. gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. latica ili prašnika. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. 11. 12) . Mladica procvate. a oni oslobađaju askospore (slika 18). 3). Roda naravno nema. sušiti se i propadati (slika 1. Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. Izlučujući toksine u mladici. Mladica se osuši (slike 4.

Signum. Mythos. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19. Maraska npr. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. Toska. Stoper. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. marelice i višnje.15 ). javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). Ikar. Cezar. budući da bolest nije lako suzbiti. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. Teldor. Champion. Sumilex. često stradava od te bolesti. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Caffaro. Folicur. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. Kidan. posebno u intenzivnim nasadima. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. 3. Od takve infekcije nastaju mumije. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. to nije dosta za moniliju. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. Polyram. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. Čak i grane. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. stradaju mladice.9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži. 2. No. Cuperblau. Rektor. Folicur multi. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. . odraslih plodova. fructigene su više žućkasti. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. Naravno. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Captan. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. To se najčešće događa kod breskve. Chorus. Merpan. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. I ono najvažnije. treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. ali samo putem konidija. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. Star. Jastučići kod M. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom. Ronilan DF. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. već za ljetnu.14. Botril. Konker.

meso smeđi. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. Sumilex. ali isto tako djeluju dobro. pukotina. Starija sredstva tipa Ronilan. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. 27. 28 ). Ako se dva ploda dodiruju. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. Kidan. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva. Trulež ploda (M. Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20. Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. 22.fructigena) jastučići. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. M. Rektor. kao i tuča. Mythos. naročito iza kiše. Ikar. ali često i nepravilno raspoređeni. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi.laxa) ili žućkasti (M. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). prelazi trulež iz jednog u drugi. osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. nevidljivih okom. 23). fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. 26. Katkada u koncentričnim krugovima. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . 21. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti. Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. Konker.

Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. breskvin moljac (Anarsia lineatella). Monilije će nažalost biti i unatoč tome. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. Simptomi: Zaraženi su plodovi. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. a neke od njih prethodno napadne monilija. . breskvin savijač (Cydia molesta). To je himenij s askusima. produže se i iskrive. odnosno askosporama u njima. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. a kasnije se osuše. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila). Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. No. a koji dovode do rana na plodovima. 2. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. Riječ je o egzogenoj infekciji. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. Boja im je svjetlozelena. kulturnim kao i divljim. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi.11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. U obliku micelija u grančicama šljive. a koliko. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. Pucanjem askusa. Zaštita: Suzbijanje je indirektno.

Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. kaki jabuke i drugih vrsta. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. koja može. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. bakarnim preparatima pred pupanje. lomljivije. srednjeg i visokog rasta. savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće.12 3. Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj. kruška. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan. odnosno pred pupanje. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili. provodila se do sada raznim pomagalima. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. jabuka. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. uzeli su podosta vremena. vjetrova i velikih oluja. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. koja se provodi u tijeku vegetacije. Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. breskve. Moguća je i treća mogućnost. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. kao vezanje sa špagom. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje. marelice. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. trešanja patuljastog. Ovim prskanjem kod šljive. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). jer grane postaju bujnije. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. AKTUALNI SAVJETI . Time uništavamo askuse. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. eventualno drugoj godini. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. višnje. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne. Ova mjera savijanja grana. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana. Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. teže se savijaju i već tada se lome.

Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN. a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti. Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha). . 15 ml Teldora/ 10 litara vode). Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC.PYRUS.MANKOZEB.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1.CHROMOSUL 80.KIDAN. stolne šljive i breskve. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR. te dolazi do truleži ploda. ako je krošnja 2 metra). Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače. Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja.kao što su POLYRAM DF.DIREKT. Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj. a 4 dana za jagode.CALYPSO.BETA BAYTHROID.LUPO.STAR 80. Osim kapatana. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN. osim zaštite lista. nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda.13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1.DALI. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda.KING.25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima.DELAN. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše.koji osim suzbijanja pepelnice. Kod koštićavog voća. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine.CAPTAN.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa. Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje.KARATE ZEON. pa je potrebno u ovim fenofazama.smanjuje i napad grinjama.RELDAN. Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.5 L/ha. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena. Kurativni tretman Clarinet (1. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda.5 kg/ha.15% koncentracije ( tj.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE).CALLIFOS 48EC. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji. Odličan preparat za zaštitu nakon tuče.MERPAN ili BAYCOR. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima.BELLIS.5EC.RIMON 10.po prestanku oborina.CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji.CALYPSO.KARATE 2.DITHANE.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava.Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG). Cvatnja je iza nas.CAPTAN 50.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava.MANKONOR. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80. pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp.

Penicillium spp. u količini 3-4 lit/ha (0. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje. Botrytis spp. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva. u koncentraciji 0.5-2. gljivice koja prodire kroz rane na bobama. sa debla i ramenih grana ostruže kora. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti.14 Ako dođe do tuče.5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. vodotokova. sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. u količini 1. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče.3-0. i Rhizoctonia spp. Sclerotinia spp. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. uz najviše dva tretiranja. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. u količini 2-3 lit/ha (0. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru. nakon završene berbe. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati.4 lit na 1000 m 2). Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2. jezera i mora. ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila.2-0. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti). prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje.4%-tnu suspenziju sredstva. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova. polomljenih grana. uklanjanje starih. ribizu.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2). Po potrebi. Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi.3% (300 ml sredstva u 100 lit vode). mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. To obuhvata: saupljanje opalog lišća. uz najviše dva tretiranja. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini. potapanjem lukovica u 0. u trajanju od 15 minuta.3 lit na 1000 m2). Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. bunara. počinje priprema za narednu vegetaciju. sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici. paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću.).. ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima. primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana. kupini i jagodama. Posljednje tretiranje koštičavih voćaka. prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog. na lukovicama ukrasnog bilja. te ste uočili simptome bolesti. prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu. .

Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. moguće je . dok sa njih ne počne da kapa. 0. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu. poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. trešnje i višnje). Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. Cuproxsat u koncentraciji 0. pupoljcima. monilioze koštičavih voćki (kajsije.35%itd. na njemu se može u proljeće pojaviti bolest.15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti.35%. dobija plavičastu nijansu. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki. skriveni u pukotinama kore. Kupragin u koncentraciji 0. 2 kg plavog kamena. Stabla moraju biti dobro nakvašena. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Kada se plavi kamen rastopi. šljive. breskve. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila. Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta.8 kg negašenopg ili 2.5-2%. Blauvit u koncentraciji 1%. zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko.. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. pa tek onda obaviti prskanje. Prije same kupovine sadnica. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. kada je t iznad 10°C. redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. pa kada se voćnjak njima isprska. sipa se u bure sa krečnim mlijekom. eskorioze vinove loze .. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka. Ukoliko neki dio ostane neistretiran. koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. Takođe. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. grupi bakarnih jedinjenja.4 kg zagašenog kreča. trulim organima i drugim skrivenim mjestima. Suzbija se rogač šljive. Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec.75%. kovrdžavost lišća breskve. rakranama. Bakarni oksihlorid 50. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao. Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak.Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama. u koncentraciji 0. nego u proljeće. U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne.

u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva.0 m. kruška.0-15. Takođe.0. lijeske 5. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze.3. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu. većina trešanja.16 podizanje zasada sa jednom sortom.5-3. orah.8x0. tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada. međurednom razmaku.0 m. po serpentinama. najmanje tri. u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. potrebno je kopati nešto dublje rupe. Na ovako pripremljenom zemljištu.25. jabuke i kruške 3.0 m.5.0 m. jabuke i kruške 1. u zavisnosti od parcele. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe.0-6.0-5. šljiva) neophodno je posaditi više sorata.0 m. Ukoliko. trešnje i višnje 4. kaskadno. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu. lijeska. bolja je provjetrenost zasada. i oraha 12. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma.0 m. Uporerdo sa ovim. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju . poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug. koje se međusobno oprašuju.0m. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima. Sorta oprašivač. Ukoliko se ore čitava površina. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. dobro zgorelog stajnjaka. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj.0 m.0x1. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. a smrzavanjem vode. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena.0m. oraha 12. a na lakšim zemljištime 0.0-15. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama. Takođe. trešnje i višnje 4. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina. koji je višestruko značajan. voćke se sade u iskopane rupe. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati.0-4.6m.30m.0 m.0-5. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida. što predstavljka razmak u redu. koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0. Ukoliko je to moguće postići.0-6. lijeske 5.

dok ostale sorte treba saditi do njih. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. već to raditi fazno. može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). Ako je to slučaj. marelica. Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća. na suprotnoj strani od pupoljka. KUPROPIN 1%. da kretanjem vegetacije. Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada. nikako ih sve ne iznositi na parcelu.03. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. pošto se radi o velikom broju sadnica. dok se čitava parcela ne zasadi. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju. dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans).7%. BORDOŠKA JUHA. Ovom mjerom sprečava se. Kod maline. iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak. nektarina. što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka.17 nekolike lopate rastresite zemlje. Nakon pravilno postavljene sadnice. odnosno prije sadnje napraviti plan.8%. ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. CUPERBLAU Z 0. Koštićave voćke (breskva. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna. NEORAM 0. Monilija (Monilia laxa). Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. zatim se zemlja dobro nagazi. Rogač šljive (Taphrina pruni). vodi računa da sadnica bude posađena pravo. 02. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja . Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm. Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). kako bi se osigurala što bolja oplodnja. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). a sadnice utrapiti. Prilikom sadnje. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama. po potrebi. već gotove preparate .CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe.6%. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. šljiva. do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. odnosno divljake. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji. vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. ili je pak previše vlažno.2 %. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična. Ukoliko se radi o većoj parceli. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem.2009. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. . obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama.štitaste i lisne uši te crveni pauk. KOCIDE 0. može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge. Ukoliko je zemljište smrzlo. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje.5 cm. CHAMPION 1%. iznad zemlje.

7%. Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker. marelica. KAPTAN. 16.03. Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni). Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Dodin. STROBY. STAR. Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku.8%.2%. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili . POLYRAM. Delan. Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin.04.18 11. Koštićave voćke (breskva. Cuperblau Z. Dodin. lokalitetu i sorti. Ronilan. Konker.2009. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0. Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji. CUPERBLAU Z 0.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum).03. DODIN 0. Cuperblau Z. Polyram.6%. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Dithane. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. KOCIDE 0. MANKOZEB. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. Signum. Pirifos.2009. CHROMODIN 0. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin. Teldor. Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans). Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. NEORAM 0. KUPROPIN 1%. Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće. Dakle. posebno ako je voćnjak u blizini šume. Champion. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan.2 %. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. Kocide. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše.04. Chromodin. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C).1 %. Delan. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. CHAMPION 1%. Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. nektarina.2%. Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika. 01. gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova. šljiva. ZATO. Venturia pirina) s DELAN. CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). Dodin.2009. posebno na toplijim položajima. Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine. Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. Kocide. DITHANE. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. 18. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima.

Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. DELAN. AVI ili NORDOX. RAPID. POLYRAM. MORIS. SABITHANE. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. WIZZARD. . WIZZZARD ili CALYPSO. Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. INDAR. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. na bazi piretroida (ROTOR. LASER. 11. ROTOR.2009. kruškine buhe. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista. BAYCOR. SCORE 250. DIREKT. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. DALI. ATAC. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme.05. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. jabučne i kruškine osice. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO. lisnih minera. Ako je potrebno. Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji. MOSPILAN. KAPTAN. STAR. lisnih ušiju. Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. KAPTAN). RUBIGAN. ZOLONE). CONFIDOR. CUPERBLAU Z.19 podvečer nakon leta pčela. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. dakle DITHANE. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. STAR. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. ROTONDO. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE. KAPTAN. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu. DECIS. CROS. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. STAR. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. ANVIL. SYSTHANE. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. ZOLONE. DECIS. FASTAC. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. ATAC. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. DECIS. te savijača listova i pupova. odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. KOCIDE. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. SYSTHANE. ATAC. BOXER. DITHANE. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. dodati insekticid za lisne uši. SCORE. ZATO. CLARINET. Hoplocampa minuta) u opadanju latica. STOPER. MOSPILAN. FOND. BOXER. FASTAC. DITHANE. nakon kiše. RUBIGAN. onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata.

RIMON.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. DELAN. preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. ili CHROMGOR. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege). TRONIC.2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. DECIS. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. ZATO. Calciogreen.6 tjedana nakon završetka cvatnje. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. BEKER. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR. ORTUS. ORTUS. na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske. BOXER. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve. ZOLONE. MOSPILAN. MERPAN. TRONIC. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. ANVIL. Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. KAPTAN. POLYAMIN. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN. rane jabuke. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. Foliacon. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. kruške i šljive). potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu. MORIS. INSEGAR. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. SYSTHANE. ENVIDOR. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR. STAR. rane jabuke i kruške). PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. CHROMGOR. VERTIMEC. TRONIC. STOPER. INSEGAR. TRONIC. CONFIDOR. NOMOLT. stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. Ljeskotoč spada u pipe. RUBIGAN. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. ROTONDO. SABITHANE. ZOLONE. DITHANE. RUBIGAN. WIZZARD. Očekuje se pojava ljeskotoča. 25.06. DECIS. FOND. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. BAYCOR. VERTIMEC. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem.06. 02. RAPID. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. INDAR. CROS. . i neposredno prije berbe. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN. Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. ALYPSO. ZOLONE. PROTIFERT). NOMOLT.

posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. RUBIGAN. BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. STOPER. ASUDIN. TRONIC. WIZZARD. CALYPSO. STAR. DITHANE. SABITHANE. MOSPILAN. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. ZOLONE. STAR. KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER. STOPER. VERTIMEC. RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. TRONIC. BOXER.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. CHROMGOR. DELAN. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. KAPTAN. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. MERPAN. ENVIDOR. CALYPSO . CHROMGOR. LINO. DELAN. RELDAN. DITHANE. KAPTAN. ORTUS. MORIS. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful