1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. Spinosa). Dakle heterecija je fakultativne.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. dakle mijenja domaćina. Uglavnom postoje dvije hipoteze. Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno. bajamu ili breskvi. sp. vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. sp. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. A. Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. To je nađeno na šljivi i na breskvi. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. Kod nas je raširena f. typica dok f. 8. nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive. A. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano. sp. 9). Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. bajamu i breskvi. domestica) i crnom trnu (Pr. Ecidiospore. ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge. 6. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. typica koja se razvija na šljivi (Pr. Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. uredomicelij. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . Šumarica ima funkciju prvog domaćina. a ne obligatne naravi. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature.. ranunculoides – žuta šumarica. Drugi način prezimljenja: Međutim. nemorosa – bijela šumarica) (sl. Zaštita: .3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. 7). U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. marelici. sp. neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f.

Star. 14). U pravilu su dva prskanja dosta. Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. 13. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. Mankozeb. Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću. prije svega na marelici (sl. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. Prunus insititiae) (sl. Folpan. mladici. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan. Stoper. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. Dithane. Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). 10.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. Kaptan. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. Meteor. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. – 20. Antracol. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće. Topas C 50. Mikal. Rival. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje.

uzročnika bolesti. jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu.8%).5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum).1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke. Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka. Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji.Hyalopterus pruni. Bolest posebno pridonosi periodičkoj. Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno. smeđa breskvina uš . svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža. sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet. Prskanje treba temeljito provesti. breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna. tj. pepeljasta breskvina uš .5-0.. Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve. Neke sorte su tome prirodno sklone.Myzus persicae..Brachycudus punicola. te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti. ali kod većine drugih . Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama). Od svih vrsta voćaka. a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu. Međutim. a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno. breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost.). a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako.15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0.8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0. u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima. tj. u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama.. Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0. alternativnoj rodnosti šljive. Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama. Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš . Kako na kori.

Radi toga može doći i do sušenja voćke. a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). ali one nemaju sposobnost zaraze. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega . Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. sada saprofit. Veličina pjega varira na pojedinim sortama. Ljeti nema sekundarnih zaraza. požegača. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim. ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). list prerano otpada. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze.6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. Osnovni preduvjet tome je duža kiša. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. tj. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače. a za sušnih prilika su posebno velike. Stoga. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije.

breskvu.Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova . a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae).7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. Kaptan. Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. a osim toga infektivni potencijal im je nizak. Koriste se organski fungicidi : Polyram. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 . Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. marelicu. zarazi. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). Meteor. Mikal. Rival. drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. Topas C 50. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo. dakle kada je maksimum infekcije. Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. Antracol. Prvo nakon cvatnje. a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. ali isto tako i navedene koštićave vrste. U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive.Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. tj. višnju. Rubigan. Folpan. Star. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. šljivu. Takve voćke oslabe. Mankozeb. kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. Najčešća je na višnji i breskvi. Stoper. Dithane. To su nazivi konidijskih formi.

Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. a oni oslobađaju askospore (slika 18). Mladica procvate. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. Mladica se osuši (slike 4. Većinom preko cvjetne njuške. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. 5. 9). a i kasnije kada se plodovi zametnu. Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . 2. ako se radi o mrazu. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. latica ili prašnika. gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. 12) . Nastaju apoteciji koji daju askuse. 3). sušiti se i propadati (slika 1. a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). 11. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Roda naravno nema. Izlučujući toksine u mladici. Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće. Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. Međutim.

nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Captan. javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. posebno u intenzivnim nasadima. Champion. marelice i višnje. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. Sumilex. Ronilan DF.15 ). Folicur. već za ljetnu. Caffaro. Konker. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. 3. Stoper. Signum. stradaju mladice. Od takve infekcije nastaju mumije. Chorus. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. Naravno. Kidan. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. Merpan. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. No. Botril. fructigene su više žućkasti. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. . treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. Ikar. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. često stradava od te bolesti.9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži. 2. Folicur multi. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. Toska.14. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Rektor. Maraska npr. Jastučići kod M. ali samo putem konidija. Polyram. Teldor. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom. I ono najvažnije. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. to nije dosta za moniliju. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. Cuperblau. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). odraslih plodova. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. Cezar. To se najčešće događa kod breskve. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. Čak i grane. budući da bolest nije lako suzbiti. Mythos. Star. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19.

Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom.fructigena) jastučići. meso smeđi. Konker. Sumilex. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. 23). 28 ). Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih. Starija sredstva tipa Ronilan. Katkada u koncentričnim krugovima. pukotina. nevidljivih okom. prelazi trulež iz jednog u drugi. Mythos. ali često i nepravilno raspoređeni. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. Trulež ploda (M. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. Ikar. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. 26. ali isto tako djeluju dobro. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti. osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. kao i tuča.laxa) ili žućkasti (M. Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu. M. Rektor. 22. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20. naročito iza kiše. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). Ako se dva ploda dodiruju. 21. 27. Kidan. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva.

11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. a kasnije se osuše. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe. a neke od njih prethodno napadne monilija. Pucanjem askusa. ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. a koliko. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. No. kulturnim kao i divljim. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. produže se i iskrive. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. Riječ je o egzogenoj infekciji. Simptomi: Zaraženi su plodovi. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. 2. breskvin savijač (Cydia molesta). Monilije će nažalost biti i unatoč tome. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. . Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. breskvin moljac (Anarsia lineatella). zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Zaštita: Suzbijanje je indirektno. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Boja im je svjetlozelena. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. To je himenij s askusima. odnosno askosporama u njima. U obliku micelija u grančicama šljive.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo. a koji dovode do rana na plodovima. Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila). Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama.

Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće. Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje.12 3. odnosno pred pupanje. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. breskve. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili. Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. jabuka. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe. svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. Time uništavamo askuse. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. kruška. kaki jabuke i drugih vrsta. višnje. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. Ova mjera savijanja grana. marelice. Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda. lomljivije. AKTUALNI SAVJETI . savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. vjetrova i velikih oluja. kao vezanje sa špagom. a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. srednjeg i visokog rasta. Moguća je i treća mogućnost. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. uzeli su podosta vremena. Ovim prskanjem kod šljive. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. trešanja patuljastog. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. jer grane postaju bujnije. eventualno drugoj godini. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. koja se provodi u tijeku vegetacije. koja može. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne. bakarnim preparatima pred pupanje. provodila se do sada raznim pomagalima. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka. Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. teže se savijaju i već tada se lome. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod.

MANKONOR. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana. .DALI. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1.MANKOZEB. Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače. Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha).RELDAN. ako je krošnja 2 metra).CAPTAN. Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN.CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC. pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp. Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.KIDAN.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima.LUPO.13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina.5 kg/ha.25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena. Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1.KARATE ZEON. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata.KARATE 2. stolne šljive i breskve.smanjuje i napad grinjama. Kod koštićavog voća.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa. Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda. nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda.Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG).koji osim suzbijanja pepelnice.PYRUS.CALLIFOS 48EC.KING.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE).DELAN.5 L/ha.CAPTAN 50. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše.kao što su POLYRAM DF. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR. osim zaštite lista.5EC. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava. Kurativni tretman Clarinet (1.RIMON 10.BETA BAYTHROID.BELLIS.15% koncentracije ( tj.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1. Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0.CALYPSO.CHROMOSUL 80.CALYPSO. te dolazi do truleži ploda. Cvatnja je iza nas.MERPAN ili BAYCOR. Osim kapatana. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda.po prestanku oborina. Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje. a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti.DIREKT.DITHANE.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava. pa je potrebno u ovim fenofazama. 15 ml Teldora/ 10 litara vode). a 4 dana za jagode.STAR 80. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine. Odličan preparat za zaštitu nakon tuče.

Po potrebi. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru.). gljivice koja prodire kroz rane na bobama. u količini 2-3 lit/ha (0.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. i Rhizoctonia spp.2-0. prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. u količini 1. nakon završene berbe.3-0. sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici.4%-tnu suspenziju sredstva. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče.. • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. uz najviše dva tretiranja. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira. jezera i mora.14 Ako dođe do tuče.4 lit na 1000 m 2). paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću. Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje. Sclerotinia spp. te ste uočili simptome bolesti. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen. .3% (300 ml sredstva u 100 lit vode). prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog. sa debla i ramenih grana ostruže kora. nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2. polomljenih grana. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2). Botrytis spp. uklanjanje starih. počinje priprema za narednu vegetaciju. Penicillium spp. uz najviše dva tretiranja. Posljednje tretiranje koštičavih voćaka. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti). Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima.3 lit na 1000 m2). nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini. sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. na lukovicama ukrasnog bilja. vodotokova. u količini 3-4 lit/ha (0. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila. ribizu. kupini i jagodama. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati.5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. u koncentraciji 0. potapanjem lukovica u 0. sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva. ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada. u trajanju od 15 minuta. Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. To obuhvata: saupljanje opalog lišća.5-2. bunara. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje.

Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. kovrdžavost lišća breskve. zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. sipa se u bure sa krečnim mlijekom. Suzbija se rogač šljive.. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. Ukoliko neki dio ostane neistretiran. trešnje i višnje). To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). Stabla moraju biti dobro nakvašena. u koncentraciji 0. Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec. poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak. Kupragin u koncentraciji 0. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne. redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. grupi bakarnih jedinjenja. na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. šljive. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka. Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači. koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. eskorioze vinove loze . Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. 0. nego u proljeće. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. breskve.75%.35%itd. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu.15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. trulim organima i drugim skrivenim mjestima. Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća. monilioze koštičavih voćki (kajsije. Bakarni oksihlorid 50. dobija plavičastu nijansu.8 kg negašenopg ili 2..5-2%. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila.4 kg zagašenog kreča. Blauvit u koncentraciji 1%.35%. 2 kg plavog kamena. pa tek onda obaviti prskanje.Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama. Prije same kupovine sadnica. rakranama. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode. kada je t iznad 10°C. Kada se plavi kamen rastopi. moguće je . skriveni u pukotinama kore. dok sa njih ne počne da kapa. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. pupoljcima. Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. Cuproxsat u koncentraciji 0. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta. Takođe. U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. pa kada se voćnjak njima isprska. šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki.

što predstavljka razmak u redu. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama. a smrzavanjem vode.25. dobro zgorelog stajnjaka. u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele.0-6.30m. Uporerdo sa ovim.0-6. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina.0-5. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju . koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. jabuke i kruške 3. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada. Ukoliko je to moguće postići. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak. Na ovako pripremljenom zemljištu. šljiva) neophodno je posaditi više sorata.0 m. po serpentinama. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv.0 m. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze.0-15.0m. koji je višestruko značajan. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima.0 m. koje se međusobno oprašuju. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0. trešnje i višnje 4.5-3.0-4. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. potrebno je kopati nešto dublje rupe.0x1. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka.0 m. lijeske 5. u zavisnosti od parcele. a na lakšim zemljištime 0. voćke se sade u iskopane rupe. Ukoliko se ore čitava površina.8x0. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota. Takođe. lijeske 5. trešnje i višnje 4. lijeska.16 podizanje zasada sa jednom sortom. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu.0m. međurednom razmaku. tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane.0-5. oraha 12. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. kruška. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna. Ukoliko. kaskadno. najmanje tri. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha.5. većina trešanja. u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva. orah.3. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom. bolja je provjetrenost zasada. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume.6m.0 m. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu.0. Sorta oprašivač.0 m. jabuke i kruške 1. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida.0-15. Takođe. i oraha 12. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug.0 m.0 m.

iznad zemlje. i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. Ukoliko se radi o većoj parceli. 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode.5 cm. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja .6%. da kretanjem vegetacije. iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak.CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. dok ostale sorte treba saditi do njih. može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. Ako je to slučaj. Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). Rogač šljive (Taphrina pruni). što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna. Ovom mjerom sprečava se. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika. Kod maline. zatim se zemlja dobro nagazi. a sadnice utrapiti. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama.štitaste i lisne uši te crveni pauk. na suprotnoj strani od pupoljka. Koštićave voćke (breskva. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. Nakon pravilno postavljene sadnice. Monilija (Monilia laxa). Ukoliko je zemljište smrzlo. nikako ih sve ne iznositi na parcelu. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0. odnosno divljake. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). KUPROPIN 1%.2 %. . ili je pak previše vlažno. Prilikom sadnje. BORDOŠKA JUHA. odnosno prije sadnje napraviti plan. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe. kako bi se osigurala što bolja oplodnja.7%. NEORAM 0. CHAMPION 1%. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju. šljiva. već to raditi fazno. pošto se radi o velikom broju sadnica. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem.8%. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. dok se čitava parcela ne zasadi. dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans). vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. već gotove preparate . CUPERBLAU Z 0. obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama.2009. vodi računa da sadnica bude posađena pravo. ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm. nektarina. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada. može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge. marelica. po potrebi. KOCIDE 0. 02. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju.03.17 nekolike lopate rastresite zemlje.

Dodin. NEORAM 0. STROBY. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. Dakle. gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova. posebno na toplijim položajima.03. POLYRAM.2%. Dodin.1 %. CHAMPION 1%. Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku. Champion. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. Delan. Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni). MANKOZEB. CUPERBLAU Z 0.18 11. DODIN 0.7%. Chromodin.03. Konker. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. CHROMODIN 0. Cuperblau Z. Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. KAPTAN. Delan. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). marelica. šljiva. lokalitetu i sorti. Dithane. Kocide. Venturia pirina) s DELAN. 18. nektarina. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova.2%. Polyram. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis. Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili .04. DITHANE. CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine.2009. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše. Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji.2 %. Signum. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. posebno ako je voćnjak u blizini šume. KUPROPIN 1%. STAR. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0.04. Pirifos. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. Ronilan.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum). Cuperblau Z. bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće. Teldor.2009. Koštićave voćke (breskva. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). 16. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin. Kocide. ZATO. Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje. Dodin. Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker.8%.2009. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. KOCIDE 0. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C). Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans).6%. 01.

CUPERBLAU Z. ROTOR. FASTAC. STAR. DITHANE. Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. BOXER. DELAN. odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. te savijača listova i pupova. DECIS. ROTONDO. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. STOPER. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. RAPID. WIZZZARD ili CALYPSO. onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. RUBIGAN. RUBIGAN. WIZZARD. BAYCOR. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO. ATAC. FASTAC. DALI. dodati insekticid za lisne uši. . STAR. KAPTAN). kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. MOSPILAN. SYSTHANE. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. SYSTHANE. Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE. KOCIDE. BOXER. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. CLARINET. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. ZOLONE). ZOLONE. Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. AVI ili NORDOX. SCORE 250. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. STAR. 11. Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. DECIS. Ako je potrebno. jabučne i kruškine osice. SCORE. POLYRAM. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. ATAC. ANVIL. lisnih minera. DIREKT. MORIS. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. KAPTAN. ZATO. kruškine buhe. nakon kiše. DECIS. Hoplocampa minuta) u opadanju latica.19 podvečer nakon leta pčela. ATAC. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. CROS. lisnih ušiju. LASER.05. MOSPILAN. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme. FOND. SABITHANE. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. KAPTAN. dakle DITHANE. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana. Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji. DITHANE. CONFIDOR. INDAR.2009. na bazi piretroida (ROTOR. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista.

rane jabuke i kruške). Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . SYSTHANE. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. DELAN. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege). preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. VERTIMEC. TRONIC. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. BEKER.6 tjedana nakon završetka cvatnje. CHROMGOR. na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske. BOXER. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. POLYAMIN. Foliacon. MERPAN. Calciogreen. ZATO. RAPID. STAR. MOSPILAN. PROTIFERT). INDAR. rane jabuke. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. . VERTIMEC. i neposredno prije berbe. SABITHANE. Ljeskotoč spada u pipe. DITHANE. RIMON. ili CHROMGOR. CROS. kruške i šljive). ZOLONE. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom. stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. TRONIC. ENVIDOR. ORTUS. NOMOLT. RUBIGAN. ZOLONE. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN. FOND. KAPTAN.06. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. INSEGAR.2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. BAYCOR. TRONIC. RUBIGAN. TRONIC. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. STOPER. MORIS. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve. STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. DECIS. 02. Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. DECIS. 25. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. Očekuje se pojava ljeskotoča. INSEGAR. NOMOLT. ORTUS. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. ROTONDO. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR. ZOLONE. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS.06. ANVIL. ALYPSO. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR. WIZZARD. CONFIDOR. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu.

SABITHANE. BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. WIZZARD. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. CHROMGOR. VERTIMEC. STOPER. RUBIGAN. BOXER. KAPTAN. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. CALYPSO. CHROMGOR. RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. ORTUS. RELDAN. MOSPILAN. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. DELAN. DELAN. STOPER. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. TRONIC. LINO. DITHANE.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. TRONIC. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. ENVIDOR. KAPTAN. STAR. KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER. CALYPSO . ZOLONE. DITHANE. STAR. MERPAN. MORIS. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. ASUDIN.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful