1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. bajamu i breskvi. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. a ne obligatne naravi. 7). a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi. marelici. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. To je nađeno na šljivi i na breskvi. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno. Spinosa). Ecidiospore. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. 8. Šumarica ima funkciju prvog domaćina. sp. Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska. bajamu ili breskvi. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive.. dakle mijenja domaćina. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. nemorosa – bijela šumarica) (sl. typica koja se razvija na šljivi (Pr. Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. domestica) i crnom trnu (Pr. sp. uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. 6. a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. 9). Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. Kod nas je raširena f. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. sp. uredomicelij. a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. typica dok f. A. To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. Dakle heterecija je fakultativne. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive. ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge. Zaštita: . Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. Drugi način prezimljenja: Međutim. ranunculoides – žuta šumarica. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. sp. Uglavnom postoje dvije hipoteze. A. o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano.

pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje. Star. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. – 20. Topas C 50. Mikal. Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan. prije svega na marelici (sl. 14). Rival. Meteor. Antracol. U pravilu su dva prskanja dosta. pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. 10. Folpan.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. Mankozeb. Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. Dithane. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. 13. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. Prunus insititiae) (sl. Kaptan. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. Stoper. mladici. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja).

8%). Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka. Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji.. Bolest posebno pridonosi periodičkoj. Neke sorte su tome prirodno sklone. breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna.5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu. smeđa breskvina uš . Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana.). Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama). u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama. svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža..5-0. tj.Hyalopterus pruni.Brachycudus punicola. a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako.15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0. sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet. U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno.Myzus persicae. Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve.1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke. Međutim. Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš . Prskanje treba temeljito provesti. a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu. pepeljasta breskvina uš . te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti. alternativnoj rodnosti šljive. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum). a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno. jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0. Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost. Kako na kori. uzročnika bolesti.8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0.. u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima. tj. Od svih vrsta voćaka. ali kod većine drugih . Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama.

List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. Radi toga može doći i do sušenja voćke. Veličina pjega varira na pojedinim sortama. ali one nemaju sposobnost zaraze. ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. tj. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače. sada saprofit. a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). Stoga. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim. ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. list prerano otpada. a za sušnih prilika su posebno velike. treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega . Osnovni preduvjet tome je duža kiša. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. požegača. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. Ljeti nema sekundarnih zaraza.6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista.

Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova . Prvo nakon cvatnje. marelicu.7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. Folpan. Stoper. Star. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. višnju. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). Antracol.Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. Koriste se organski fungicidi : Polyram. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. Rival. a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo. Kaptan. Najčešća je na višnji i breskvi. Topas C 50. tj. kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. šljivu. istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). Mikal. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 . breskvu. Rubigan. Meteor. Dithane. dakle kada je maksimum infekcije. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. ali isto tako i navedene koštićave vrste. drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. a osim toga infektivni potencijal im je nizak. Takve voćke oslabe. U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive. Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). To su nazivi konidijskih formi. Mankozeb. zarazi.

sušiti se i propadati (slika 1. a i kasnije kada se plodovi zametnu. latica ili prašnika. ako se radi o mrazu. Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. Međutim. 11. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. Većinom preko cvjetne njuške. a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). 2. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. 3). 12) . 9). Roda naravno nema. Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . Mladica se osuši (slike 4. Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. Nastaju apoteciji koji daju askuse. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. a oni oslobađaju askospore (slika 18). Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. Mladica procvate.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. 5. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. Izlučujući toksine u mladici. Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz.

I ono najvažnije.14. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. često stradava od te bolesti. Naravno. Folicur. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. posebno u intenzivnim nasadima. Toska. No. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. ali samo putem konidija. To se najčešće događa kod breskve. Star. Ronilan DF. Chorus. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. 3. fructigene su više žućkasti. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. . Folicur multi. Ikar. Teldor. Champion. Merpan. Cezar. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Čak i grane. to nije dosta za moniliju. Od takve infekcije nastaju mumije. Rektor. Jastučići kod M. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Captan. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. 2. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13.9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži.15 ). Mythos. budući da bolest nije lako suzbiti. marelice i višnje. Maraska npr. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. Caffaro. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. Sumilex. Polyram. Cuperblau. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom. već za ljetnu. stradaju mladice. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. Signum. Stoper. Konker. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. Kidan. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19. odraslih plodova. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). Botril.

Kidan. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih. Ikar. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20. pukotina. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). ali isto tako djeluju dobro. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. Katkada u koncentričnim krugovima. 28 ). ali često i nepravilno raspoređeni. naročito iza kiše. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. meso smeđi. 26. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. Konker. Sumilex. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . 21. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi. Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M.fructigena) jastučići. prelazi trulež iz jednog u drugi. Rektor. fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu. nevidljivih okom. osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti. Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. kao i tuča. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. 23). M. 27. Ako se dva ploda dodiruju. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. Trulež ploda (M.laxa) ili žućkasti (M. Starija sredstva tipa Ronilan. 22. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. Mythos.

kulturnim kao i divljim. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. Pucanjem askusa. a koliko. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. produže se i iskrive. Riječ je o egzogenoj infekciji. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. U obliku micelija u grančicama šljive. a neke od njih prethodno napadne monilija. Simptomi: Zaraženi su plodovi. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo. . Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe. odnosno askosporama u njima. ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. No. To je himenij s askusima. Boja im je svjetlozelena. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. breskvin savijač (Cydia molesta). a koji dovode do rana na plodovima. a kasnije se osuše. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama. Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Monilije će nažalost biti i unatoč tome. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila). zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač.11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. breskvin moljac (Anarsia lineatella). 2. Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Zaštita: Suzbijanje je indirektno. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova.

uzeli su podosta vremena. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. jabuka. bakarnim preparatima pred pupanje. vjetrova i velikih oluja. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. lomljivije. Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili. koja se provodi u tijeku vegetacije. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. breskve. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće. Moguća je i treća mogućnost. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. Ovim prskanjem kod šljive. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica. Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne.12 3. Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. višnje. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. AKTUALNI SAVJETI . odnosno pred pupanje. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. Ova mjera savijanja grana. koja može. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan. Time uništavamo askuse. teže se savijaju i već tada se lome. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice. eventualno drugoj godini. savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. marelice. trešanja patuljastog. svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. jer grane postaju bujnije. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj. provodila se do sada raznim pomagalima. kruška. kaki jabuke i drugih vrsta. koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. kao vezanje sa špagom. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. srednjeg i visokog rasta.

Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG). a 4 dana za jagode.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima. Kod koštićavog voća.MANKOZEB. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena.5 L/ha.BETA BAYTHROID.CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC.koji osim suzbijanja pepelnice.DIREKT. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1. Odličan preparat za zaštitu nakon tuče. Osim kapatana. Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80.KING.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE).5 kg/ha.CAPTAN. Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače.KIDAN.KARATE ZEON. Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava.13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR.CALYPSO. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji.smanjuje i napad grinjama.15% koncentracije ( tj. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji.PYRUS.STAR 80.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1.DELAN. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1.CHROMOSUL 80. pa je potrebno u ovim fenofazama.MERPAN ili BAYCOR. 15 ml Teldora/ 10 litara vode).CALLIFOS 48EC.RIMON 10.CAPTAN 50. Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN. Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj.KARATE 2.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana. pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima. te dolazi do truleži ploda. Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0.DITHANE. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja. a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti. Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha). nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda.BELLIS. Cvatnja je iza nas.LUPO.RELDAN. stolne šljive i breskve.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa.kao što su POLYRAM DF. ako je krošnja 2 metra).CALYPSO.25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše. osim zaštite lista. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine.5EC.po prestanku oborina. Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.MANKONOR.DALI. Kurativni tretman Clarinet (1. .

3 lit na 1000 m2). jezera i mora. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati.5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova. mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje. uz najviše dva tretiranja. prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog. Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. polomljenih grana.3% (300 ml sredstva u 100 lit vode). Sclerotinia spp.). Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. Posljednje tretiranje koštičavih voćaka. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira. . • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti). sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. kupini i jagodama. nakon završene berbe. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. sa debla i ramenih grana ostruže kora. te ste uočili simptome bolesti. gljivice koja prodire kroz rane na bobama. na lukovicama ukrasnog bilja. primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada. To obuhvata: saupljanje opalog lišća.4%-tnu suspenziju sredstva. ribizu. Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. i Rhizoctonia spp. u koncentraciji 0. nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. uklanjanje starih. u količini 1. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče. potapanjem lukovica u 0. Botrytis spp. u količini 3-4 lit/ha (0. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru. Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi. počinje priprema za narednu vegetaciju.2-0.5-2. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima. ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2). sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu.3-0. u trajanju od 15 minuta. u količini 2-3 lit/ha (0.14 Ako dođe do tuče.4 lit na 1000 m 2). vodotokova. Penicillium spp. nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2. Po potrebi. uz najviše dva tretiranja. sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici.. bunara. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen.

15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. monilioze koštičavih voćki (kajsije. Suzbija se rogač šljive. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja.5-2%.35%. skriveni u pukotinama kore.35%itd. To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. Cuproxsat u koncentraciji 0. Bakarni oksihlorid 50. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu. Blauvit u koncentraciji 1%.Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama. kada je t iznad 10°C. Prije same kupovine sadnica. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period. rakranama. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. dobija plavičastu nijansu. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća.. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne. 0. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana. šljive. moguće je . Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. breskve. 2 kg plavog kamena. Takođe. trešnje i višnje). u koncentraciji 0. Kada se plavi kamen rastopi. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta. na njemu se može u proljeće pojaviti bolest.75%. koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. pa kada se voćnjak njima isprska. dok sa njih ne počne da kapa. zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". grupi bakarnih jedinjenja. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode.4 kg zagašenog kreča. eskorioze vinove loze . Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec.. Stabla moraju biti dobro nakvašena. Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave. kovrdžavost lišća breskve. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. pupoljcima. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv.8 kg negašenopg ili 2. obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. pa tek onda obaviti prskanje. nego u proljeće. Ukoliko neki dio ostane neistretiran. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao. trulim organima i drugim skrivenim mjestima. redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. Kupragin u koncentraciji 0. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). sipa se u bure sa krečnim mlijekom.

tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha.8x0. a na lakšim zemljištime 0. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele. Ukoliko.0 m. u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva. i oraha 12. kaskadno. koje se međusobno oprašuju. najmanje tri. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama. poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte. dobro zgorelog stajnjaka. oraha 12.0 m. kruška. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju.5-3. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna.0 m. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj. međurednom razmaku. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada. Ukoliko je to moguće postići. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće. u zavisnosti od parcele. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge. jabuke i kruške 1. Takođe. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu.0-5. koji je višestruko značajan.0m. a smrzavanjem vode. lijeska. Ukoliko se ore čitava površina.0 m. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma.0 m. lijeske 5. orah. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1.0. većina trešanja. Na ovako pripremljenom zemljištu. po serpentinama. koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku.0 m.0-6.0m. bolja je provjetrenost zasada. Uporerdo sa ovim. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina.0x1. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije. što predstavljka razmak u redu.0-15.25. potrebno je kopati nešto dublje rupe. šljiva) neophodno je posaditi više sorata.0-4. Takođe.3. voćke se sade u iskopane rupe. trešnje i višnje 4. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane. lijeske 5. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada.16 podizanje zasada sa jednom sortom. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina.0 m. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima.0-5.0-6.0 m.0-15. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu.30m. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. trešnje i višnje 4. Sorta oprašivač. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju . jabuke i kruške 3. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima.5.6m. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom.

CHAMPION 1%. Ukoliko se radi o većoj parceli. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju.03. a sadnice utrapiti. odnosno prije sadnje napraviti plan.CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. BORDOŠKA JUHA. po potrebi. što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka. kako bi se osigurala što bolja oplodnja. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. vodi računa da sadnica bude posađena pravo. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. da kretanjem vegetacije. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem. zatim se zemlja dobro nagazi. i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe. Ako je to slučaj. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. odnosno divljake. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0. Koštićave voćke (breskva. Monilija (Monilia laxa). Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu.17 nekolike lopate rastresite zemlje. obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama. iznad zemlje. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom.2009. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji. iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak. pošto se radi o velikom broju sadnica. Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja . 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. 02. nikako ih sve ne iznositi na parcelu. Ukoliko je zemljište smrzlo. ili je pak previše vlažno. Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). nektarina. marelica. ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična. Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje. već gotove preparate . dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans).7%. već to raditi fazno. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm. . može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge.štitaste i lisne uši te crveni pauk. dok se čitava parcela ne zasadi.5 cm. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama.6%. CUPERBLAU Z 0. KUPROPIN 1%. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika. šljiva. može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna. NEORAM 0. vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. Ovom mjerom sprečava se. KOCIDE 0. Nakon pravilno postavljene sadnice. Prilikom sadnje.8%. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. Kod maline. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). na suprotnoj strani od pupoljka. dok ostale sorte treba saditi do njih.2 %. Rogač šljive (Taphrina pruni).

šljiva. Konker.04. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše. Dodin. Delan.18 11. Cuperblau Z. Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika. Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova.03. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra.7%. Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. Dithane. DITHANE. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis. gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova. Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji. lokalitetu i sorti. 01.04. posebno ako je voćnjak u blizini šume. Ronilan. Dakle. Delan.2%. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C).2 %. marelica. Polyram. 18. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin. bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće.8%. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. KAPTAN.1 %. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). POLYRAM. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. CHROMODIN 0. Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans). Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine.6%.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). nektarina. Cuperblau Z. ZATO. Kocide. CUPERBLAU Z 0. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. Teldor. STROBY. DODIN 0. KOCIDE 0. KUPROPIN 1%. Pirifos.2%.2009. posebno na toplijim položajima. MANKOZEB. Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni). Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili . Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku. Dodin. Venturia pirina) s DELAN. Champion. Chromodin. NEORAM 0. Dodin.03. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Signum.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum). Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan. STAR. Koštićave voćke (breskva. Kocide. CHAMPION 1%. Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima. Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima. 16.2009. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova.2009. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane.

RAPID. SYSTHANE. STAR. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista. ZATO. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. MOSPILAN. lisnih ušiju. ZOLONE. FOND. SYSTHANE. KOCIDE. Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. CROS. SABITHANE. CONFIDOR.19 podvečer nakon leta pčela. ROTOR. Ako je potrebno. SCORE 250. kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. CUPERBLAU Z. DECIS. ROTONDO. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. KAPTAN). te savijača listova i pupova. DIREKT. KAPTAN. MORIS. Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. MOSPILAN. STAR. DITHANE. Hoplocampa minuta) u opadanju latica. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. lisnih minera. RUBIGAN. DELAN. AVI ili NORDOX. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. ZOLONE). Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. RUBIGAN. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. jabučne i kruškine osice. LASER. FASTAC. FASTAC. dodati insekticid za lisne uši. BOXER. ANVIL. 11. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana. DALI. STAR. STOPER. CLARINET. Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. na bazi piretroida (ROTOR. DECIS. onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. WIZZZARD ili CALYPSO. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. ATAC. Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO.05. nakon kiše. KAPTAN. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu. POLYRAM. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. INDAR. BAYCOR. DECIS. DITHANE.2009. ATAC. ATAC. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. WIZZARD. BOXER. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. kruškine buhe. SCORE. dakle DITHANE. . Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji.

kruške i šljive). ORTUS. preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. KAPTAN. RUBIGAN. ROTONDO. VERTIMEC. ORTUS.06. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. DECIS. DITHANE. rane jabuke i kruške).2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. TRONIC. ZOLONE. STAR. RUBIGAN. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše. STOPER. INSEGAR. WIZZARD. DELAN. 02. INDAR.6 tjedana nakon završetka cvatnje. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. BAYCOR. Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. TRONIC. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN. RIMON. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR. SYSTHANE. CROS.06. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. ENVIDOR. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. BOXER. POLYAMIN. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR. CHROMGOR. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. RAPID. ANVIL. DECIS. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege). MOSPILAN. NOMOLT. TRONIC. PROTIFERT). na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. CONFIDOR. 25. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. ZOLONE. ZOLONE. Foliacon. INSEGAR. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. Ljeskotoč spada u pipe. SABITHANE. NOMOLT. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom. . MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu. i neposredno prije berbe.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. BEKER. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. MERPAN. FOND. ZATO. MORIS. Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN. STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. Calciogreen. VERTIMEC. TRONIC. ALYPSO. ili CHROMGOR. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. Očekuje se pojava ljeskotoča. rane jabuke.

BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. ZOLONE. STOPER. DELAN. ENVIDOR. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. VERTIMEC. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. DITHANE. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. TRONIC. BOXER. DITHANE. MORIS. LINO. KAPTAN. TRONIC. CALYPSO. MOSPILAN. ASUDIN.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER. STOPER. DELAN. ORTUS. STAR. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. RELDAN. WIZZARD. SABITHANE. MERPAN. CHROMGOR. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. STAR. CHROMGOR. CALYPSO . RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. RUBIGAN. KAPTAN. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja.