1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

typica dok f. uredomicelij.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. domestica) i crnom trnu (Pr. 7). neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. To je nađeno na šljivi i na breskvi. sp. bajamu i breskvi. Spinosa). Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. sp. Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. Kod nas je raširena f. 6. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. Dakle heterecija je fakultativne. Šumarica ima funkciju prvog domaćina. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. marelici. ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge. 9). sp. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana).. ranunculoides – žuta šumarica. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. typica koja se razvija na šljivi (Pr. dakle mijenja domaćina. 8. A. a ne obligatne naravi. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . Zaštita: . U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive.3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. Ecidiospore. a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi. Drugi način prezimljenja: Međutim. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. nemorosa – bijela šumarica) (sl. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. A. o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno. Uglavnom postoje dvije hipoteze. a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. bajamu ili breskvi. vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. sp. a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama.

Star. Meteor. Kaptan. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. 14). tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . Stoper. 13. 10. Rival. pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje. Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan. Prunus insititiae) (sl. Folpan. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. mladici. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. Antracol. – 20. U pravilu su dva prskanja dosta. plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. Dithane. Mankozeb. Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. Mikal. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. prije svega na marelici (sl. Topas C 50. Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću.

5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu. Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana. u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama. uzročnika bolesti. Od svih vrsta voćaka.Brachycudus punicola. Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš .. smeđa breskvina uš .8%). jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu.. svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža. ali kod većine drugih . Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka.).5-0. U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno. Neke sorte su tome prirodno sklone. Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost.Myzus persicae. Bolest posebno pridonosi periodičkoj.8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0. tj. alternativnoj rodnosti šljive. te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum). pepeljasta breskvina uš .. Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama. sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet. a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno. a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0. u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima. Prskanje treba temeljito provesti.15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0. tj. Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji.Hyalopterus pruni. Kako na kori. breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna.1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke. a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama). Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve. Međutim.

treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega .6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. sada saprofit. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. Osnovni preduvjet tome je duža kiša. ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. tj. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. Ljeti nema sekundarnih zaraza. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. Radi toga može doći i do sušenja voćke. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Stoga. požegača. a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. a za sušnih prilika su posebno velike. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. ali one nemaju sposobnost zaraze. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim. Veličina pjega varira na pojedinim sortama. list prerano otpada.

Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. Najčešća je na višnji i breskvi.7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. Koriste se organski fungicidi : Polyram. kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. marelicu. Dithane. breskvu. To su nazivi konidijskih formi. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo. Mikal. Kaptan. a osim toga infektivni potencijal im je nizak. tj. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. Folpan. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . višnju. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive. a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). dakle kada je maksimum infekcije. Meteor. Antracol. Rival. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 . Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. Takve voćke oslabe. drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. ali isto tako i navedene koštićave vrste.Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. Rubigan. Prvo nakon cvatnje. Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. Star. Stoper. Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). Mankozeb. šljivu. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. Topas C 50. zarazi.Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova .

Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. Nastaju apoteciji koji daju askuse. gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). 3). ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. Izlučujući toksine u mladici. a oni oslobađaju askospore (slika 18). Većinom preko cvjetne njuške. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. 11. sušiti se i propadati (slika 1. ako se radi o mrazu. Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće. 12) . Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). a i kasnije kada se plodovi zametnu. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. 5. 2. Mladica se osuši (slike 4. latica ili prašnika. Roda naravno nema. Mladica procvate. 9). Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . Međutim.

Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. fructigene su više žućkasti. Od takve infekcije nastaju mumije. Maraska npr. Stoper. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Folicur. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19. to nije dosta za moniliju. Rektor. Folicur multi. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). Caffaro. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Mythos. Konker. Botril. Merpan. Kidan. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom.14. ali samo putem konidija. Teldor. No. već za ljetnu. Sumilex. Naravno. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. 3. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. posebno u intenzivnim nasadima. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. Ronilan DF. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. 2. .9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži. često stradava od te bolesti. marelice i višnje. Toska. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13. Jastučići kod M. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. Chorus. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. I ono najvažnije. stradaju mladice. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. Ikar. Signum. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. odraslih plodova. Cuperblau. Star. Cezar. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. budući da bolest nije lako suzbiti. Polyram.15 ). Čak i grane. Captan. Champion. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. To se najčešće događa kod breskve.

Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M. M. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu. Konker. 22. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. Starija sredstva tipa Ronilan. Ako se dva ploda dodiruju. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. Katkada u koncentričnim krugovima. prelazi trulež iz jednog u drugi. kao i tuča. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi. nevidljivih okom. Ikar. 21. 26. Trulež ploda (M. Sumilex. 27. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti. Mythos. pukotina.laxa) ili žućkasti (M. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva. Rektor. naročito iza kiše.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum.fructigena) jastučići. meso smeđi. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20. fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. Kidan. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. ali često i nepravilno raspoređeni. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25. 23). 28 ). ali isto tako djeluju dobro. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih.

ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama.11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. Boja im je svjetlozelena. No. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. To je himenij s askusima. kulturnim kao i divljim. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. a koliko. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. Riječ je o egzogenoj infekciji. produže se i iskrive. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. Pucanjem askusa. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Simptomi: Zaraženi su plodovi. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo. a kasnije se osuše. šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. . a neke od njih prethodno napadne monilija. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. Monilije će nažalost biti i unatoč tome. breskvin savijač (Cydia molesta). U obliku micelija u grančicama šljive. Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe. 2. zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila). a koji dovode do rana na plodovima. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. odnosno askosporama u njima. breskvin moljac (Anarsia lineatella). Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. Zaštita: Suzbijanje je indirektno.

savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. marelice. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. višnje. Ova mjera savijanja grana. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. trešanja patuljastog. bakarnim preparatima pred pupanje. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod. koja se provodi u tijeku vegetacije.12 3. teže se savijaju i već tada se lome. Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. koja može. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. lomljivije. eventualno drugoj godini. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. jer grane postaju bujnije. srednjeg i visokog rasta. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. kruška. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe. Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. Moguća je i treća mogućnost. Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica. breskve. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. AKTUALNI SAVJETI . svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan. Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. Time uništavamo askuse. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. kaki jabuke i drugih vrsta. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. jabuka. Ovim prskanjem kod šljive. uzeli su podosta vremena. provodila se do sada raznim pomagalima. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. vjetrova i velikih oluja. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. kao vezanje sa špagom. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. odnosno pred pupanje. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana.

13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina.KARATE 2. Osim kapatana.CAPTAN. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda. 15 ml Teldora/ 10 litara vode). Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače.Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG).smanjuje i napad grinjama.5 kg/ha. Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC.5 L/ha. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše.po prestanku oborina. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1. Kod koštićavog voća. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine. nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda. Cvatnja je iza nas.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava. Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj.BETA BAYTHROID.DALI.CALYPSO. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena. Odličan preparat za zaštitu nakon tuče.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana. osim zaštite lista.MANKONOR.CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC.MANKOZEB.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE).RELDAN.25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima.CALYPSO.CALLIFOS 48EC. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR.KARATE ZEON. Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN.CAPTAN 50. pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp.STAR 80.MERPAN ili BAYCOR. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1. ako je krošnja 2 metra). Kurativni tretman Clarinet (1.15% koncentracije ( tj.5EC. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80. .RIMON 10. stolne šljive i breskve. a 4 dana za jagode.BELLIS.CHROMOSUL 80. Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.kao što su POLYRAM DF. te dolazi do truleži ploda. Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje.LUPO. pa je potrebno u ovim fenofazama.DIREKT. Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha).DITHANE.DELAN.KIDAN. a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti.KING. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja.PYRUS.koji osim suzbijanja pepelnice. Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji.

bunara.14 Ako dođe do tuče. vodotokova.4 lit na 1000 m 2).2-0. na lukovicama ukrasnog bilja.4%-tnu suspenziju sredstva.3% (300 ml sredstva u 100 lit vode). sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici. nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana. prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje. u količini 1.3-0. . ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila. uz najviše dva tretiranja. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru. nakon završene berbe. Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi. sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti). u koncentraciji 0. mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati. u količini 3-4 lit/ha (0. nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima. Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje. To obuhvata: saupljanje opalog lišća. prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. Botrytis spp. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. potapanjem lukovica u 0. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog. Sclerotinia spp. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini. i Rhizoctonia spp. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče. jezera i mora. u trajanju od 15 minuta. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva. • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. kupini i jagodama. polomljenih grana.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. Po potrebi.5-2.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2). primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada.5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću.3 lit na 1000 m2). Penicillium spp. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira. ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. počinje priprema za narednu vegetaciju. uz najviše dva tretiranja. sa debla i ramenih grana ostruže kora. sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. Posljednje tretiranje koštičavih voćaka. gljivice koja prodire kroz rane na bobama. u količini 2-3 lit/ha (0. uklanjanje starih. ribizu. te ste uočili simptome bolesti.)..

Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu. 2 kg plavog kamena. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode. u koncentraciji 0. kada je t iznad 10°C. šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki.75%. pupoljcima. kovrdžavost lišća breskve.15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. moguće je . koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. Cuproxsat u koncentraciji 0. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak.. dobija plavičastu nijansu. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. trešnje i višnje). Ukoliko neki dio ostane neistretiran.. 0. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao. pa tek onda obaviti prskanje. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila.8 kg negašenopg ili 2. poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave. trulim organima i drugim skrivenim mjestima.4 kg zagašenog kreča. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. Kupragin u koncentraciji 0. šljive. Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec. skriveni u pukotinama kore. Kada se plavi kamen rastopi. Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači. dok sa njih ne počne da kapa. breskve. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka. Suzbija se rogač šljive. Bakarni oksihlorid 50. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv.5-2%. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru.35%. eskorioze vinove loze . Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period. nego u proljeće. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. rakranama. na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati".Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta. grupi bakarnih jedinjenja. pa kada se voćnjak njima isprska. Stabla moraju biti dobro nakvašena. Takođe. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške. Prije same kupovine sadnica. sipa se u bure sa krečnim mlijekom. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen.35%itd. Blauvit u koncentraciji 1%. monilioze koštičavih voćki (kajsije.

poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug. lijeske 5. kruška. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada.0-4. bolja je provjetrenost zasada. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom.25.0m. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije. u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva. koje se međusobno oprašuju. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma. u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom. po serpentinama. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe. Takođe. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak.0 m. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom.30m.0. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima. većina trešanja.3. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge.0-15.0x1.5. Ukoliko.6m. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele. orah. Uporerdo sa ovim. šljiva) neophodno je posaditi više sorata. jabuke i kruške 3. koji je višestruko značajan. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. Sorta oprašivač.0 m. trešnje i višnje 4. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj. a na lakšim zemljištime 0. međurednom razmaku. lijeska. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće. i oraha 12. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane.0 m. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte.0 m. trešnje i višnje 4. koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina. dobro zgorelog stajnjaka. kaskadno. tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. voćke se sade u iskopane rupe.0 m. što predstavljka razmak u redu. lijeske 5. u zavisnosti od parcele.5-3.0-15. najmanje tri. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota.16 podizanje zasada sa jednom sortom. Takođe. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. a smrzavanjem vode. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju .0-6. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida.0 m. potrebno je kopati nešto dublje rupe. jabuke i kruške 1. Ukoliko se ore čitava površina.0 m. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena. Na ovako pripremljenom zemljištu.0-6. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu.0-5. oraha 12. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu.8x0. Ukoliko je to moguće postići.0-5.0 m. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati.0m. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0.

na suprotnoj strani od pupoljka. Rogač šljive (Taphrina pruni). a sadnice utrapiti. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. dok ostale sorte treba saditi do njih. Ovom mjerom sprečava se. nektarina. kako bi se osigurala što bolja oplodnja. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. ili je pak previše vlažno. iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. odnosno prije sadnje napraviti plan. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji. Prilikom sadnje.03. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. CHAMPION 1%. Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe. zatim se zemlja dobro nagazi. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama. po potrebi. marelica. vodi računa da sadnica bude posađena pravo.štitaste i lisne uši te crveni pauk. Ukoliko se radi o većoj parceli.CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. Ukoliko je zemljište smrzlo. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju. šljiva. do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja .17 nekolike lopate rastresite zemlje. Monilija (Monilia laxa).2009. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika. vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. Ako je to slučaj. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji.2 %. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna. NEORAM 0. BORDOŠKA JUHA. 02. Koštićave voćke (breskva. ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. već gotove preparate . obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika.8%. dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans). Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm. već to raditi fazno. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem. iznad zemlje. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0. može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. . pošto se radi o velikom broju sadnica. Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). KOCIDE 0. CUPERBLAU Z 0. Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). odnosno divljake. ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu. Kod maline.5 cm.7%. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. nikako ih sve ne iznositi na parcelu. što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka.6%. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. da kretanjem vegetacije. dok se čitava parcela ne zasadi. i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. KUPROPIN 1%. može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. Nakon pravilno postavljene sadnice. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju. Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada.

Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni). Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika. Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti.2009. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C). lokalitetu i sorti. Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans).04. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše. Delan. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. Cuperblau Z. Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima.8%.04.2%. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. 01. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin. Dodin. Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker. gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova.1 %. CHROMODIN 0. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum). Dodin. Champion. MANKOZEB. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili . Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. Konker. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. Delan. STAR.6%. Dithane. šljiva. STROBY. CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. Kocide. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. KUPROPIN 1%. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis.03. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Kocide. bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan. Dakle. Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin. Venturia pirina) s DELAN. Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji. 18. Dodin. Chromodin. KOCIDE 0. Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje. nektarina. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). CUPERBLAU Z 0.2009. Koštićave voćke (breskva. Cuperblau Z. Polyram. Signum. Ronilan. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans).03. POLYRAM. DODIN 0.7%.2%.2 %. Teldor.2009. Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine. ZATO. CHAMPION 1%. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. posebno ako je voćnjak u blizini šume. Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. posebno na toplijim položajima.18 11. 16. DITHANE. KAPTAN. marelica. NEORAM 0. Pirifos.

STAR. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. DELAN. ROTOR. LASER. odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. BOXER. CONFIDOR. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. kruškine buhe.19 podvečer nakon leta pčela. SYSTHANE. lisnih ušiju. ZOLONE). onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. ANVIL. Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji. ATAC. BOXER. DIREKT. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista. INDAR. Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE. RAPID. Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. CROS. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. DALI. kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. AVI ili NORDOX. FASTAC. DECIS. DITHANE. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. STAR. dakle DITHANE. KOCIDE. STOPER. WIZZARD. SCORE. Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. KAPTAN. ZOLONE. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme. ATAC. jabučne i kruškine osice. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. dodati insekticid za lisne uši. KAPTAN. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. WIZZZARD ili CALYPSO. 11. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. SYSTHANE. ROTONDO. RUBIGAN. POLYRAM. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. DITHANE. SABITHANE. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije.05. Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. DECIS. . na bazi piretroida (ROTOR. Hoplocampa minuta) u opadanju latica. MOSPILAN. MORIS. Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. CLARINET. STAR. BAYCOR. SCORE 250. FASTAC. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana. FOND. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. Ako je potrebno. CUPERBLAU Z. lisnih minera. ATAC. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. ZATO. nakon kiše. RUBIGAN. MOSPILAN. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. DECIS.2009. te savijača listova i pupova. KAPTAN).

NOMOLT. VERTIMEC. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. DECIS. PROTIFERT). Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. TRONIC. DECIS. Calciogreen. Očekuje se pojava ljeskotoča. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. Foliacon. DITHANE. ORTUS. BAYCOR. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. INDAR. STOPER. TRONIC. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . ZATO. ENVIDOR. DELAN. POLYAMIN. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve. i neposredno prije berbe. BEKER. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom.06.6 tjedana nakon završetka cvatnje. Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN. na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske. stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše. BOXER. RUBIGAN. INSEGAR. RUBIGAN. RAPID. KAPTAN.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. ZOLONE. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege). WIZZARD. rane jabuke i kruške). Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. . ZOLONE. ROTONDO. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR. Ljeskotoč spada u pipe. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice. TRONIC. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. VERTIMEC. ORTUS. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. CROS. ZOLONE. MOSPILAN. potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. RIMON. 02. NOMOLT. TRONIC. STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET.06. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. CHROMGOR. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. ALYPSO. STAR. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. MERPAN. 25.2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. ili CHROMGOR. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. rane jabuke. SYSTHANE. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. SABITHANE. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. kruške i šljive). INSEGAR. FOND. CONFIDOR. ANVIL. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. MORIS. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR.

VERTIMEC. MERPAN. STAR. KAPTAN. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. WIZZARD. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER. DITHANE. TRONIC. RUBIGAN. BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. CALYPSO. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. SABITHANE. LINO. KAPTAN. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. BOXER. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. MORIS. DELAN. ENVIDOR. CHROMGOR. DITHANE. DELAN. MOSPILAN. STOPER. ASUDIN. CHROMGOR. STAR. CALYPSO . RELDAN. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. ZOLONE. STOPER. ORTUS. TRONIC.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful