VOCARSTVO

1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

9). Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska. bajamu i breskvi. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. Spinosa). Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. uredomicelij. To je nađeno na šljivi i na breskvi. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. Šumarica ima funkciju prvog domaćina. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f.3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. Kod nas je raširena f. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. A. typica koja se razvija na šljivi (Pr. a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi. nemorosa – bijela šumarica) (sl. sp. Drugi način prezimljenja: Međutim. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . typica dok f. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. ranunculoides – žuta šumarica.. 6. sp. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. Zaštita: . discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. 8. a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. a ne obligatne naravi. Ecidiospore. sp. a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive. ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge. vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive. 7). Uglavnom postoje dvije hipoteze. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). domestica) i crnom trnu (Pr. Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. Dakle heterecija je fakultativne. dakle mijenja domaćina. sp. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. marelici. o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano. A. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. bajamu ili breskvi.

12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. Topas C 50.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. Kaptan. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. Star. Stoper. Mankozeb. pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje. pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. Prunus insititiae) (sl. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. Mikal. 10. tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . Dithane. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće. prije svega na marelici (sl. Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. – 20. 14). Folpan. Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. Antracol. Rival. plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. 13. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. U pravilu su dva prskanja dosta. Meteor. mladici. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta.

Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš . Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama).1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke.8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum). sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet. alternativnoj rodnosti šljive.Myzus persicae.5-0.. u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima.Brachycudus punicola. jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama.. a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno. a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu. ali kod većine drugih . smeđa breskvina uš . a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. uzročnika bolesti. Od svih vrsta voćaka. Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji. tj. Međutim. Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. pepeljasta breskvina uš .). te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti.8%).15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0.Hyalopterus pruni. U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0. tj. Neke sorte su tome prirodno sklone. Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve. Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana. Bolest posebno pridonosi periodičkoj. breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost. Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka. Kako na kori. Prskanje treba temeljito provesti. Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama.5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu. svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža.. breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna.

Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. tj. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). Stoga. ali one nemaju sposobnost zaraze. treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega . Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim.6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. požegača. ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. Veličina pjega varira na pojedinim sortama. Ljeti nema sekundarnih zaraza. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače. Radi toga može doći i do sušenja voćke. sada saprofit. a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). list prerano otpada. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. a za sušnih prilika su posebno velike. Osnovni preduvjet tome je duža kiša.

Rubigan. Mankozeb. marelicu. drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. To su nazivi konidijskih formi. a osim toga infektivni potencijal im je nizak.Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova . šljivu. Mikal. Kaptan. Meteor. istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. Dithane. Topas C 50. a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 . Takve voćke oslabe. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). Koriste se organski fungicidi : Polyram. Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). Stoper. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. zarazi. Rival. U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive. Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. Folpan. tj. višnju. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. breskvu. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo. Antracol. dakle kada je maksimum infekcije. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena.7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. ali isto tako i navedene koštićave vrste. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . Najčešća je na višnji i breskvi. Prvo nakon cvatnje.Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. Star.

a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. Roda naravno nema. Međutim. sušiti se i propadati (slika 1. Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. a oni oslobađaju askospore (slika 18). 9). Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. a i kasnije kada se plodovi zametnu.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. 3). ako se radi o mrazu. Izlučujući toksine u mladici. Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. Mladica se osuši (slike 4. latica ili prašnika. Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće. Nastaju apoteciji koji daju askuse. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Mladica procvate. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. Većinom preko cvjetne njuške. 11. Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). 2. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . 5. 12) .

3. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. Od takve infekcije nastaju mumije. Rektor. Mythos. I ono najvažnije. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. Teldor. Jastučići kod M. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). No. stradaju mladice. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. Polyram. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. fructigene su više žućkasti. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. Folicur. Kidan. Toska. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. Čak i grane. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. ali samo putem konidija. Naravno. Ikar. Folicur multi. Stoper. Chorus. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom. 2. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. Cezar. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. Ronilan DF. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. već za ljetnu.14. Maraska npr. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. Sumilex.15 ). Caffaro. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19. marelice i višnje. Signum. Captan. odraslih plodova. Konker. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu.9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži. To se najčešće događa kod breskve. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Merpan. Champion. to nije dosta za moniliju. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. Botril. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. često stradava od te bolesti. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. Cuperblau. budući da bolest nije lako suzbiti. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. posebno u intenzivnim nasadima. Star. .

22. 21. ali isto tako djeluju dobro. meso smeđi. prelazi trulež iz jednog u drugi. 26. Mythos. Ako se dva ploda dodiruju. Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih. Konker.laxa) ili žućkasti (M. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva. Ikar. Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. Sumilex. Kidan. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. M. 28 ). naročito iza kiše. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25.fructigena) jastučići. ali često i nepravilno raspoređeni. kao i tuča. 23). pukotina. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Rektor. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . Katkada u koncentričnim krugovima. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). Trulež ploda (M. fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. Starija sredstva tipa Ronilan. 27. nevidljivih okom. Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu.

Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. kulturnim kao i divljim. a koji dovode do rana na plodovima. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. a koliko. No. Monilije će nažalost biti i unatoč tome. breskvin moljac (Anarsia lineatella). produže se i iskrive. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi.11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. Simptomi: Zaraženi su plodovi. a neke od njih prethodno napadne monilija. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Zaštita: Suzbijanje je indirektno. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila). Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. To je himenij s askusima. odnosno askosporama u njima. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. Pucanjem askusa. ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. breskvin savijač (Cydia molesta). šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. . Riječ je o egzogenoj infekciji. Boja im je svjetlozelena. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. a kasnije se osuše. U obliku micelija u grančicama šljive. 2. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama.

Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. jabuka. kaki jabuke i drugih vrsta. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe.12 3. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. kruška. Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). breskve. Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. višnje. jer grane postaju bujnije. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. srednjeg i visokog rasta. savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. bakarnim preparatima pred pupanje. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. Time uništavamo askuse. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće. provodila se do sada raznim pomagalima. koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. Moguća je i treća mogućnost. Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. eventualno drugoj godini. a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. Ovim prskanjem kod šljive. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. teže se savijaju i već tada se lome. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice. Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj. koja se provodi u tijeku vegetacije. kao vezanje sa špagom. lomljivije. AKTUALNI SAVJETI . koja može. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne. marelice. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana. vjetrova i velikih oluja. svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka. trešanja patuljastog. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. Ova mjera savijanja grana. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. uzeli su podosta vremena. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. odnosno pred pupanje.

DELAN.CAPTAN. Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.5 kg/ha.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana.LUPO. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80.5EC. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima.MANKONOR.PYRUS. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava.13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina. Kurativni tretman Clarinet (1.CALYPSO.DALI.CALYPSO. stolne šljive i breskve.15% koncentracije ( tj.KIDAN.po prestanku oborina. Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC.kao što su POLYRAM DF.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1.BETA BAYTHROID. Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0. Osim kapatana. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata. Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj.DIREKT. Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha).smanjuje i napad grinjama. ako je krošnja 2 metra). pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp. osim zaštite lista. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN.CALLIFOS 48EC. 15 ml Teldora/ 10 litara vode). Odličan preparat za zaštitu nakon tuče. Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa.MANKOZEB. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji.MERPAN ili BAYCOR.koji osim suzbijanja pepelnice. . Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje.5 L/ha.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE).CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC.CAPTAN 50.DITHANE.25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine. te dolazi do truleži ploda. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena. nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1. Cvatnja je iza nas. Kod koštićavog voća. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR.Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG). Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN.RIMON 10.KARATE 2.BELLIS. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda.KARATE ZEON. a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti. pa je potrebno u ovim fenofazama.RELDAN.STAR 80.KING. a 4 dana za jagode.CHROMOSUL 80.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava.

počinje priprema za narednu vegetaciju. nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen. Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti). bunara. Po potrebi. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. Botrytis spp.5-2. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima. gljivice koja prodire kroz rane na bobama. sa debla i ramenih grana ostruže kora.4%-tnu suspenziju sredstva. sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici. Penicillium spp. Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova. prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog. u količini 2-3 lit/ha (0.14 Ako dođe do tuče.3% (300 ml sredstva u 100 lit vode). te ste uočili simptome bolesti. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati.). Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. u količini 3-4 lit/ha (0. kupini i jagodama. paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću. Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. Posljednje tretiranje koštičavih voćaka. To obuhvata: saupljanje opalog lišća. sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. potapanjem lukovica u 0. jezera i mora. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče. primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada.3-0. Sclerotinia spp. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje.3 lit na 1000 m2). mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. i Rhizoctonia spp. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti.2-0. ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila.5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. uklanjanje starih. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira. polomljenih grana. vodotokova. na lukovicama ukrasnog bilja.. nakon završene berbe.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2). u trajanju od 15 minuta. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. uz najviše dva tretiranja.4 lit na 1000 m 2). • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. . uz najviše dva tretiranja. u količini 1. u koncentraciji 0. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. ribizu. prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana.

dobija plavičastu nijansu. 0. trulim organima i drugim skrivenim mjestima. poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave.5-2%. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. u koncentraciji 0. pupoljcima.35%itd. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode. Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. breskve. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak. Ukoliko neki dio ostane neistretiran. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana.8 kg negašenopg ili 2. trešnje i višnje). zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". Takođe. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. Blauvit u koncentraciji 1%.Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama. Stabla moraju biti dobro nakvašena. grupi bakarnih jedinjenja. obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec. Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači. na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne. sipa se u bure sa krečnim mlijekom. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period. šljive. 2 kg plavog kamena. kovrdžavost lišća breskve. Cuproxsat u koncentraciji 0.. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. Kada se plavi kamen rastopi. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Suzbija se rogač šljive. moguće je . koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. dok sa njih ne počne da kapa. pa tek onda obaviti prskanje. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko.4 kg zagašenog kreča. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta. Prije same kupovine sadnica.75%. skriveni u pukotinama kore.35%. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka.. pa kada se voćnjak njima isprska. nego u proljeće. rakranama. Kupragin u koncentraciji 0. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. Bakarni oksihlorid 50. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao. kada je t iznad 10°C. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća.15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. monilioze koštičavih voćki (kajsije. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. eskorioze vinove loze . To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki.

0 m. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom.8x0. Ukoliko se ore čitava površina. a smrzavanjem vode. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom. i oraha 12. u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva. tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. trešnje i višnje 4. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume. Ukoliko. jabuke i kruške 3. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom. poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug. potrebno je kopati nešto dublje rupe.0x1. trešnje i višnje 4. oraha 12. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju .0 m. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma. Takođe. po serpentinama. u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku. Takođe. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. većina trešanja. lijeska.0m. a na lakšim zemljištime 0.5-3. šljiva) neophodno je posaditi više sorata. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte. koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane.0-6.0. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina. Uporerdo sa ovim. lijeske 5. kruška. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele. dobro zgorelog stajnjaka. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. Ukoliko je to moguće postići. kaskadno.0-6.0 m. lijeske 5. voćke se sade u iskopane rupe.0-4.0 m. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima.0 m. koje se međusobno oprašuju.3. u zavisnosti od parcele.6m. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka. bolja je provjetrenost zasada.0 m. što predstavljka razmak u redu. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. najmanje tri. Na ovako pripremljenom zemljištu. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj.0-5. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije.0m.5. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada. orah.30m. međurednom razmaku. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0.16 podizanje zasada sa jednom sortom. jabuke i kruške 1. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu.0-5. Sorta oprašivač. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak.0 m.0-15. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna. koji je višestruko značajan. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv.0-15.25.0 m.

već to raditi fazno. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji. Nakon pravilno postavljene sadnice. ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. 02. Ukoliko se radi o većoj parceli. zatim se zemlja dobro nagazi.2 %. CHAMPION 1%. ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem. Koštićave voćke (breskva.6%. iznad zemlje.5 cm. NEORAM 0. odnosno divljake. 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0. pošto se radi o velikom broju sadnica. i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa.17 nekolike lopate rastresite zemlje. Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe. nikako ih sve ne iznositi na parcelu. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. a sadnice utrapiti. što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka.CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. Ovom mjerom sprečava se. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika. odnosno prije sadnje napraviti plan.7%. obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama.03. Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada.štitaste i lisne uši te crveni pauk. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju.8%. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama. vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. vodi računa da sadnica bude posađena pravo. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. CUPERBLAU Z 0. Kod maline. šljiva. Prilikom sadnje. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje. može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična. marelica. da kretanjem vegetacije. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0. Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm. već gotove preparate . Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja . Rogač šljive (Taphrina pruni). Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. KOCIDE 0. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. ili je pak previše vlažno. Ako je to slučaj. dok ostale sorte treba saditi do njih. na suprotnoj strani od pupoljka. nektarina. Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. dok se čitava parcela ne zasadi. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). BORDOŠKA JUHA. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak. Monilija (Monilia laxa).2009. po potrebi. kako bi se osigurala što bolja oplodnja. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. KUPROPIN 1%. dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans). Ukoliko je zemljište smrzlo. .

18 11. Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. Dithane. Delan.6%. KUPROPIN 1%. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). posebno ako je voćnjak u blizini šume.8%.2 %. Pirifos.2%.1 %.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum). DITHANE. Delan. Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. CHAMPION 1%. CUPERBLAU Z 0. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane.2%. MANKOZEB. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. Venturia pirina) s DELAN. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše. Champion. Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni). Cuperblau Z. POLYRAM. CHROMODIN 0. Dodin. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. Kocide. Dakle. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. posebno na toplijim položajima. Cuperblau Z. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis. bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće. 18. šljiva. Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili . Polyram. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan. Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Konker. ZATO. 01. Koštićave voćke (breskva. NEORAM 0.03. Dodin. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0. gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova. Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine. KAPTAN.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin. STAR. CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). marelica.2009. Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker.7%.2009. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. lokalitetu i sorti. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin.2009.04. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima. nektarina. Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima. Ronilan. KOCIDE 0. Chromodin. Signum. 16.03. DODIN 0. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). STROBY. Dodin. Kocide. Teldor. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C). Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje. Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans).04.

KAPTAN).19 podvečer nakon leta pčela. KAPTAN. BOXER. 11. RUBIGAN. KOCIDE. Hoplocampa minuta) u opadanju latica. ROTONDO. Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. te savijača listova i pupova. SYSTHANE. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. POLYRAM. FOND. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. MORIS. ZOLONE). MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. ANVIL. lisnih minera. lisnih ušiju. BOXER. STAR. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. KAPTAN. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. CROS. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. jabučne i kruškine osice. DIREKT. dakle DITHANE. DECIS. nakon kiše. kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. dodati insekticid za lisne uši. Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. DALI. ATAC. Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana. Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. SCORE 250. SABITHANE. STOPER. ATAC. WIZZARD. CONFIDOR. onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. AVI ili NORDOX. CUPERBLAU Z. ZOLONE. ZATO. BAYCOR. SCORE. Ako je potrebno. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. ROTOR. FASTAC. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. INDAR. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. STAR. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme. DELAN. . Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. CLARINET. DECIS. DECIS.05. MOSPILAN. SYSTHANE. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. kruškine buhe. ATAC. RUBIGAN. MOSPILAN. WIZZZARD ili CALYPSO. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. LASER. DITHANE. STAR. FASTAC.2009. Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. na bazi piretroida (ROTOR. DITHANE. RAPID.

SYSTHANE. TRONIC. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. POLYAMIN. Očekuje se pojava ljeskotoča. 25. DELAN. RUBIGAN. ALYPSO. ORTUS. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. CROS. Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. ili CHROMGOR. ZOLONE. TRONIC. Calciogreen. i neposredno prije berbe. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. CHROMGOR. NOMOLT. MORIS. TRONIC. WIZZARD. ENVIDOR. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve. VERTIMEC. preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. rane jabuke i kruške). MOSPILAN. STAR. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. KAPTAN. RUBIGAN. ORTUS. VERTIMEC. ANVIL. 02. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR. Foliacon. rane jabuke. STOPER. TRONIC. RIMON. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. INSEGAR. . ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše. Ljeskotoč spada u pipe. DECIS. BEKER. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR. RAPID. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege).06. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . INDAR. BAYCOR. ZATO. MERPAN. FOND. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. kruške i šljive). DITHANE.2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. DECIS. CONFIDOR. ROTONDO. STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata. SABITHANE. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. INSEGAR. ZOLONE. BOXER.06. NOMOLT. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. ZOLONE. potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu. PROTIFERT).6 tjedana nakon završetka cvatnje. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER.

KAPTAN. BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. CHROMGOR. STOPER. WIZZARD. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. STAR. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. CHROMGOR. VERTIMEC. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. ZOLONE. RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. RUBIGAN. TRONIC. DITHANE. LINO. CALYPSO . ENVIDOR. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. DITHANE. MERPAN. BOXER. STAR. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. ORTUS. ASUDIN. DELAN.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. MOSPILAN. SABITHANE. TRONIC. KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER. DELAN. CALYPSO. STOPER. MORIS. KAPTAN. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. RELDAN.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful