1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano. Dakle heterecija je fakultativne. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . 8. typica dok f. uredomicelij. Kod nas je raširena f. Zaštita: . nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive. 7). Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive.3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. bajamu ili breskvi. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. To je nađeno na šljivi i na breskvi. a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi.. sp. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. sp. typica koja se razvija na šljivi (Pr. a ne obligatne naravi. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno. 9). sp. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. Ecidiospore. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. marelici. sp. nemorosa – bijela šumarica) (sl. Šumarica ima funkciju prvog domaćina. To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. 6. Spinosa). uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. bajamu i breskvi. dakle mijenja domaćina. a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. A. a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. Drugi način prezimljenja: Međutim. ranunculoides – žuta šumarica. A. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). domestica) i crnom trnu (Pr. Uglavnom postoje dvije hipoteze. vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge. Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska.

Prunus insititiae) (sl. 14). srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). prije svega na marelici (sl. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje. Rival. Kaptan. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. Topas C 50. Mikal. Star. Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan. plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. – 20. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće. Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. 13. Antracol. 10. tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . Meteor. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. Mankozeb. mladici. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. Stoper. Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. Folpan. Dithane. U pravilu su dva prskanja dosta.

Prskanje treba temeljito provesti. sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet. te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti. jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. tj. a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno. Međutim. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum). breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost.). Bolest posebno pridonosi periodičkoj. a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. uzročnika bolesti. Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka. Od svih vrsta voćaka.8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0.5-0. Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji. Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš . Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0. pepeljasta breskvina uš . Kako na kori.5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu.8%). ali kod većine drugih . U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno.Hyalopterus pruni.15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0. Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana.. tj. Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama). alternativnoj rodnosti šljive. u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima. Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama.1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke. svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža. a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu.Brachycudus punicola..Myzus persicae. u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama. smeđa breskvina uš . breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna. Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve. Neke sorte su tome prirodno sklone..

požegača. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. ali one nemaju sposobnost zaraze. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. sada saprofit. Ljeti nema sekundarnih zaraza. ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega . a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim. list prerano otpada. Stoga.6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. Osnovni preduvjet tome je duža kiša. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. Radi toga može doći i do sušenja voćke. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). Veličina pjega varira na pojedinim sortama. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. a za sušnih prilika su posebno velike. tj.

Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. Stoper. kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. šljivu. zarazi. Takve voćke oslabe. Rubigan. Dithane. Mankozeb. marelicu. Topas C 50. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. dakle kada je maksimum infekcije. Kaptan. ali isto tako i navedene koštićave vrste. Folpan. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj).Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova . U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive. a osim toga infektivni potencijal im je nizak. Antracol. Star. istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. Prvo nakon cvatnje. Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. višnju. tj. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. To su nazivi konidijskih formi.7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. breskvu. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. Mikal. Najčešća je na višnji i breskvi. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 . Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. Rival.Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. Meteor. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. Koriste se organski fungicidi : Polyram. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae).

Većinom preko cvjetne njuške. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. a oni oslobađaju askospore (slika 18). onda se suše svi cvjetovi jedne voćke.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. 3). gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. Mladica se osuši (slike 4. Izlučujući toksine u mladici. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. 11. Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . a i kasnije kada se plodovi zametnu. Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće. 12) . ako se radi o mrazu. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. sušiti se i propadati (slika 1. 9). 5. latica ili prašnika. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). Mladica procvate. 2. Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. Međutim. Nastaju apoteciji koji daju askuse. Roda naravno nema. Askospore i konidije vrše primarnu zarazu.

Cezar. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. Sumilex. odraslih plodova. to nije dosta za moniliju. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. No. Maraska npr. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). Naravno. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19. Folicur. javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Kidan. . Signum. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. često stradava od te bolesti. Teldor. već za ljetnu. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. marelice i višnje. Konker. Ronilan DF. Champion. posebno u intenzivnim nasadima. Ikar. Folicur multi. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive.14. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. Jastučići kod M. I ono najvažnije. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. Star. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. Čak i grane. Chorus. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. Botril. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. Captan. 3. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. Stoper. Polyram. Caffaro. Cuperblau. budući da bolest nije lako suzbiti. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. fructigene su više žućkasti. ali samo putem konidija. treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. To se najčešće događa kod breskve.9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. Toska. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. Od takve infekcije nastaju mumije. Mythos. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. stradaju mladice. Rektor. 2. Merpan.15 ).

fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. Ako se dva ploda dodiruju. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom.laxa) ili žućkasti (M. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). Starija sredstva tipa Ronilan. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. Konker. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. 22. Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu. meso smeđi. 26.fructigena) jastučići. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Katkada u koncentričnim krugovima. 21. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . 23). 27. M. kao i tuča. Mythos. ali često i nepravilno raspoređeni. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti. naročito iza kiše.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. nevidljivih okom. ali isto tako djeluju dobro. Sumilex. pukotina. Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M. Ikar. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20. Rektor. Kidan. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi. Trulež ploda (M. 28 ). prelazi trulež iz jednog u drugi.

Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. a neke od njih prethodno napadne monilija. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. Monilije će nažalost biti i unatoč tome. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo. Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama. a koliko. 2. Riječ je o egzogenoj infekciji. To je himenij s askusima. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. Boja im je svjetlozelena. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila). ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. kulturnim kao i divljim. a koji dovode do rana na plodovima. Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. breskvin savijač (Cydia molesta). Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. breskvin moljac (Anarsia lineatella). a kasnije se osuše.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. No. . Simptomi: Zaraženi su plodovi. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. Zaštita: Suzbijanje je indirektno. odnosno askosporama u njima. Pucanjem askusa. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju.11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. U obliku micelija u grančicama šljive. zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. produže se i iskrive. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1. šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova.

Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj.12 3. Moguća je i treća mogućnost. koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. breskve. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod. kruška. kao vezanje sa špagom. Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće. odnosno pred pupanje. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. koja se provodi u tijeku vegetacije. jer grane postaju bujnije. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana. Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. marelice. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. lomljivije. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. Time uništavamo askuse. savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. Ovim prskanjem kod šljive. teže se savijaju i već tada se lome. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. koja može. trešanja patuljastog. višnje. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. kaki jabuke i drugih vrsta. eventualno drugoj godini. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. provodila se do sada raznim pomagalima. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe. Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda. bakarnim preparatima pred pupanje. a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. Ova mjera savijanja grana. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. uzeli su podosta vremena. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne. jabuka. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. srednjeg i visokog rasta. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. vjetrova i velikih oluja. Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje. AKTUALNI SAVJETI .

Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE). a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti.CALLIFOS 48EC. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima.MANKONOR. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR. nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda.BETA BAYTHROID. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata. Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0.STAR 80.LUPO.RIMON 10.13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina.DITHANE. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda.CAPTAN.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima. a 4 dana za jagode.MANKOZEB. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda. Cvatnja je iza nas. Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha).5 L/ha. Osim kapatana. Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana. ako je krošnja 2 metra).RELDAN. Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC.DALI.KIDAN. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja. Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN.koji osim suzbijanja pepelnice.5EC. 15 ml Teldora/ 10 litara vode).KARATE 2. . Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1. pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp.25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima. Kurativni tretman Clarinet (1. stolne šljive i breskve. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1.15% koncentracije ( tj. pa je potrebno u ovim fenofazama.DIREKT. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji.Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG).MERPAN ili BAYCOR.BELLIS.smanjuje i napad grinjama.PYRUS.CAPTAN 50. Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače.KARATE ZEON.CHROMOSUL 80.CALYPSO. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1.DELAN.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava.5 kg/ha.KING. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji. te dolazi do truleži ploda. Odličan preparat za zaštitu nakon tuče. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše.po prestanku oborina.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa.CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine. Kod koštićavog voća. osim zaštite lista.kao što su POLYRAM DF.CALYPSO.

Posljednje tretiranje koštičavih voćaka.5-2. Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. To obuhvata: saupljanje opalog lišća. mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. bunara.2-0.4%-tnu suspenziju sredstva. Po potrebi. te ste uočili simptome bolesti. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati. ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje..14 Ako dođe do tuče. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište.3 lit na 1000 m2).3-0. Sclerotinia spp. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću. u količini 2-3 lit/ha (0.3% (300 ml sredstva u 100 lit vode). kupini i jagodama. polomljenih grana. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. počinje priprema za narednu vegetaciju. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova. prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima. sa debla i ramenih grana ostruže kora. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva. prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog. prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. Botrytis spp.).4 lit na 1000 m 2). Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici. jezera i mora. Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. . Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi. uz najviše dva tretiranja. • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. ribizu. vodotokova. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti). ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen. i Rhizoctonia spp. na lukovicama ukrasnog bilja.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. Penicillium spp. primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada. u koncentraciji 0. potapanjem lukovica u 0. nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana. uz najviše dva tretiranja.5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu. gljivice koja prodire kroz rane na bobama. u količini 3-4 lit/ha (0. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira. u količini 1. nakon završene berbe. uklanjanje starih. u trajanju od 15 minuta.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2).

15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. pa tek onda obaviti prskanje.35%itd. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak. kovrdžavost lišća breskve. dobija plavičastu nijansu. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. pa kada se voćnjak njima isprska. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. trešnje i višnje). poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave. Suzbija se rogač šljive. Kupragin u koncentraciji 0. To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške.. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). moguće je . monilioze koštičavih voćki (kajsije. Kada se plavi kamen rastopi. nego u proljeće. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. Stabla moraju biti dobro nakvašena. breskve. eskorioze vinove loze . Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv.4 kg zagašenog kreča.5-2%. grupi bakarnih jedinjenja. Takođe. U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. rakranama. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila. kada je t iznad 10°C. Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec. šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki. Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko.75%. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. Blauvit u koncentraciji 1%. šljive. trulim organima i drugim skrivenim mjestima. u koncentraciji 0. zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen.Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama.8 kg negašenopg ili 2. sipa se u bure sa krečnim mlijekom. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu.. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. Ukoliko neki dio ostane neistretiran. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period. Prije same kupovine sadnica. obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. pupoljcima. Bakarni oksihlorid 50.35%. 0. Cuproxsat u koncentraciji 0. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana. 2 kg plavog kamena. dok sa njih ne počne da kapa. skriveni u pukotinama kore. Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači.

potrebno je kopati nešto dublje rupe. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. međurednom razmaku.0 m.3. a smrzavanjem vode. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom. lijeske 5. najmanje tri. a na lakšim zemljištime 0. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama. trešnje i višnje 4. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada. Uporerdo sa ovim. lijeska. orah. u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva. oraha 12. trešnje i višnje 4. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge.0-6.0 m.0m. Ukoliko. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju . jabuke i kruške 3. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte.16 podizanje zasada sa jednom sortom. po serpentinama. Ukoliko se ore čitava površina. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka.5. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak. lijeske 5. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe.0 m.0-4. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze. Ukoliko je to moguće postići. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka. u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku. većina trešanja.0-6.0 m.6m.0 m. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće.5-3. tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima. poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug. kaskadno.8x0.0x1.30m. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada.0-15. Takođe. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0. kruška. bolja je provjetrenost zasada.0-5.0 m. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina. što predstavljka razmak u redu. Takođe. koje se međusobno oprašuju. u zavisnosti od parcele.0. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma. dobro zgorelog stajnjaka. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina. Na ovako pripremljenom zemljištu. i oraha 12. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. koji je višestruko značajan. koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida.0 m. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1.0-15. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena. šljiva) neophodno je posaditi više sorata. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume.25. voćke se sade u iskopane rupe. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu. jabuke i kruške 1. Sorta oprašivač.0-5. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota.0m. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina.0 m.

BORDOŠKA JUHA. 02. vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka. na suprotnoj strani od pupoljka. Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). marelica. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. nikako ih sve ne iznositi na parcelu. do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. nektarina. kako bi se osigurala što bolja oplodnja. ili je pak previše vlažno.2 %. CHAMPION 1%. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama.štitaste i lisne uši te crveni pauk. zatim se zemlja dobro nagazi. Kod maline. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji. Nakon pravilno postavljene sadnice. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna.2009. pošto se radi o velikom broju sadnica. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika. Koštićave voćke (breskva. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. Ako je to slučaj. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada. odnosno divljake.6%. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem. CUPERBLAU Z 0. Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm.CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. već gotove preparate . Ukoliko se radi o većoj parceli. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična. iznad zemlje. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. Monilija (Monilia laxa). NEORAM 0. Ovom mjerom sprečava se. KUPROPIN 1%. ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. KOCIDE 0. ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu.17 nekolike lopate rastresite zemlje.8%. dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans). Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika.5 cm. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. Ukoliko je zemljište smrzlo. može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. a sadnice utrapiti. može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge. odnosno prije sadnje napraviti plan. dok ostale sorte treba saditi do njih. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe. obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0.03. da kretanjem vegetacije. iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0. . vodi računa da sadnica bude posađena pravo. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. dok se čitava parcela ne zasadi. šljiva. već to raditi fazno. Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća. po potrebi. Rogač šljive (Taphrina pruni). Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja .7%. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. Prilikom sadnje.

Cuperblau Z. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni).2009. Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. DODIN 0. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. MANKOZEB. Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili . Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima.04.7%.04. marelica. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. NEORAM 0. Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. STAR. CHROMODIN 0. bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće. Kocide.2 %. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše. KAPTAN. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. 16. CUPERBLAU Z 0. posebno na toplijim položajima. Dodin.6%. Delan. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan. Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji. Kocide.03. Polyram.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum). Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker.2009. Cuperblau Z.03.2%. Champion.18 11. gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova. Chromodin. Dakle. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0. ZATO. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. DITHANE.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin. Dodin.1 %. Venturia pirina) s DELAN. Dodin. Teldor. Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika. Konker. posebno ako je voćnjak u blizini šume. Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans). nektarina. CHAMPION 1%. lokalitetu i sorti. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C). šljiva. Pirifos. Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku. Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Dithane. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima. Signum. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). 01. 18.2%. CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). KOCIDE 0. POLYRAM.8%.2009. STROBY. Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Delan. Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine. Ronilan. KUPROPIN 1%. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis. Koštićave voćke (breskva.

CROS. DELAN. lisnih ušiju. AVI ili NORDOX. kruškine buhe. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. WIZZZARD ili CALYPSO. ROTOR. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. DECIS. DALI. FASTAC. te savijača listova i pupova. ATAC. DITHANE. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. STAR. DECIS. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. DECIS. MOSPILAN. ATAC. ROTONDO. nakon kiše. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. POLYRAM. Ako je potrebno. CLARINET. lisnih minera. dakle DITHANE. 11. STOPER. kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. ATAC. KAPTAN. dodati insekticid za lisne uši. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. jabučne i kruškine osice. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM.05. WIZZARD. na bazi piretroida (ROTOR. Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. FOND. CUPERBLAU Z. onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. MORIS. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana. BAYCOR. ZOLONE). Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. STAR. BOXER. Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji. Hoplocampa minuta) u opadanju latica. ZOLONE.19 podvečer nakon leta pčela. DITHANE. SABITHANE. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. SCORE 250. SYSTHANE. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. . RUBIGAN. KOCIDE. RAPID. RUBIGAN. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista. Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE.2009. SCORE. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. SYSTHANE. LASER. ANVIL. MOSPILAN. BOXER. Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. ZATO. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. INDAR. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. KAPTAN). STAR. KAPTAN. FASTAC. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO. DIREKT. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme. CONFIDOR.

06. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. ZATO. INDAR. CHROMGOR. SYSTHANE. DECIS. TRONIC. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. WIZZARD. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. RUBIGAN. na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. kruške i šljive). 02. TRONIC. i neposredno prije berbe. preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata. Ljeskotoč spada u pipe. BAYCOR. TRONIC. ORTUS. MOSPILAN. VERTIMEC.2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. ili CHROMGOR. ANVIL. . DITHANE. POLYAMIN. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. VERTIMEC.06. ALYPSO. Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN. INSEGAR. BEKER. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. STAR. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. CROS. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN. ZOLONE. INSEGAR. Foliacon. SABITHANE. Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. MERPAN. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. rane jabuke i kruške). CONFIDOR. 25. Calciogreen. NOMOLT. BOXER.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. PROTIFERT). DELAN. RAPID. ENVIDOR. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom. STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. DECIS.6 tjedana nakon završetka cvatnje. rane jabuke. RUBIGAN. potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu. FOND. NOMOLT. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege). ROTONDO. ZOLONE. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. STOPER. Očekuje se pojava ljeskotoča. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. KAPTAN. ZOLONE. MORIS. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . RIMON. ORTUS. TRONIC. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve.

KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER. DELAN. ORTUS. WIZZARD. ZOLONE. MOSPILAN. MERPAN. DELAN. RELDAN. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. STOPER. CHROMGOR. TRONIC. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. DITHANE. SABITHANE. LINO. RUBIGAN. STOPER. BOXER. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. CALYPSO . STAR.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. ASUDIN. KAPTAN. RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. DITHANE. TRONIC. CHROMGOR. STAR. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. KAPTAN. BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. CALYPSO. ENVIDOR. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. VERTIMEC. MORIS.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful