1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. 8. sp. Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. ranunculoides – žuta šumarica. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. Spinosa). ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. Šumarica ima funkciju prvog domaćina. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno. Ecidiospore. sp. uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. a ne obligatne naravi. Uglavnom postoje dvije hipoteze. Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. marelici. vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. sp. nemorosa – bijela šumarica) (sl. bajamu ili breskvi. Dakle heterecija je fakultativne. A. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive. dakle mijenja domaćina. Drugi način prezimljenja: Međutim.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. Kod nas je raširena f. Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska. a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano. 7). 9). discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. A.. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. Zaštita: . Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. typica koja se razvija na šljivi (Pr. uredomicelij. bajamu i breskvi. To je nađeno na šljivi i na breskvi. nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. sp. typica dok f. a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. domestica) i crnom trnu (Pr. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. 6.

10. Antracol. prije svega na marelici (sl. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. Star. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. Folpan. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. U pravilu su dva prskanja dosta. mladici. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. – 20. Dithane. plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. 13. Prunus insititiae) (sl. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće. Kaptan. pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. Stoper. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. Rival. Meteor. pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. Mikal. Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. Topas C 50. Mankozeb. tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću. 14). Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan.

Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji. te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti. alternativnoj rodnosti šljive. svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža. uzročnika bolesti. Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka. a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno.. Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš . Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve. sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet. a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. smeđa breskvina uš .5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu. ali kod većine drugih . u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima.Brachycudus punicola. u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama. pepeljasta breskvina uš .). Prskanje treba temeljito provesti.Myzus persicae. Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana. jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. tj. Od svih vrsta voćaka. Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama. Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama). tj. a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu. Međutim..5-0.8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0. U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno. Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna.1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke. breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost. Kako na kori.8%).Hyalopterus pruni. Neke sorte su tome prirodno sklone. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum). Bolest posebno pridonosi periodičkoj..15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0.

Radi toga može doći i do sušenja voćke. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. požegača. list prerano otpada.6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. Osnovni preduvjet tome je duža kiša. ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače. a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. ali one nemaju sposobnost zaraze. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega . a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. tj. ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. Ljeti nema sekundarnih zaraza. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. a za sušnih prilika su posebno velike. Stoga. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. sada saprofit. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. Veličina pjega varira na pojedinim sortama. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim.

Topas C 50. To su nazivi konidijskih formi. Mankozeb. zarazi. Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). dakle kada je maksimum infekcije. istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. tj. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive. Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. ali isto tako i navedene koštićave vrste. Najčešća je na višnji i breskvi. Rival. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo. Antracol. Folpan. drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Kaptan.7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. Takve voćke oslabe. Meteor. Koriste se organski fungicidi : Polyram. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . Star. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. Mikal. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 .Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). Dithane. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. breskvu. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). višnju. šljivu. Rubigan. a osim toga infektivni potencijal im je nizak. a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji.Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova . Stoper. marelicu. Prvo nakon cvatnje.

11. Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. Većinom preko cvjetne njuške. ako se radi o mrazu. gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. a i kasnije kada se plodovi zametnu. a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). 5. Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . sušiti se i propadati (slika 1. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. 3). pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). Roda naravno nema. Nastaju apoteciji koji daju askuse. Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. 12) . Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. latica ili prašnika. Mladica procvate. Međutim. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. Mladica se osuši (slike 4. 9). a oni oslobađaju askospore (slika 18). Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. 2. Izlučujući toksine u mladici.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće.

Merpan. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. Chorus.15 ). Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Stoper.9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži. treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. Champion. Folicur multi. 3. No. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. ali samo putem konidija. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. stradaju mladice. Ikar. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Cezar. To se najčešće događa kod breskve. Maraska npr. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. odraslih plodova. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. budući da bolest nije lako suzbiti. Ronilan DF. Folicur. Polyram. posebno u intenzivnim nasadima. često stradava od te bolesti. Toska. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja.14. . Caffaro. Naravno. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). Star. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. Jastučići kod M. I ono najvažnije. Botril. 2. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. Od takve infekcije nastaju mumije. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. Konker. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. Signum. Cuperblau. fructigene su više žućkasti. Mythos. Čak i grane. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. marelice i višnje. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. Captan. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13. Teldor. Sumilex. to nije dosta za moniliju. Rektor. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. Kidan. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. već za ljetnu.

Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu. 23). Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. 22.fructigena) jastučići. Kidan. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M. Rektor. 21. Mythos. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. M. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva. Starija sredstva tipa Ronilan. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25. Konker. Ikar. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20. fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. ali isto tako djeluju dobro. Trulež ploda (M. 26. Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. meso smeđi. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. naročito iza kiše. kao i tuča. osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. nevidljivih okom.laxa) ili žućkasti (M. prelazi trulež iz jednog u drugi. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. Ako se dva ploda dodiruju. ali često i nepravilno raspoređeni. 28 ). Katkada u koncentričnim krugovima. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . pukotina. Sumilex. 27.

a koliko. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. U obliku micelija u grančicama šljive. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. Monilije će nažalost biti i unatoč tome. . šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. kulturnim kao i divljim. Pucanjem askusa. zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. a neke od njih prethodno napadne monilija. odnosno askosporama u njima. ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. To je himenij s askusima. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Zaštita: Suzbijanje je indirektno. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. Simptomi: Zaraženi su plodovi. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. a kasnije se osuše. No. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1. produže se i iskrive. 2. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. a koji dovode do rana na plodovima. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. breskvin savijač (Cydia molesta). Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila).11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. breskvin moljac (Anarsia lineatella). Boja im je svjetlozelena. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. Riječ je o egzogenoj infekciji. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno.

a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. trešanja patuljastog. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica. Time uništavamo askuse. Moguća je i treća mogućnost. Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. lomljivije. Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. Ovim prskanjem kod šljive. AKTUALNI SAVJETI . koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. kruška. breskve. višnje. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. vjetrova i velikih oluja. jer grane postaju bujnije. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. srednjeg i visokog rasta. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. provodila se do sada raznim pomagalima. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne.12 3. eventualno drugoj godini. Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. odnosno pred pupanje. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. Ova mjera savijanja grana. Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan. teže se savijaju i već tada se lome. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. jabuka. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. koja može. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. bakarnim preparatima pred pupanje. marelice. kaki jabuke i drugih vrsta. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. kao vezanje sa špagom. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. koja se provodi u tijeku vegetacije. uzeli su podosta vremena. Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana.

a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti.BETA BAYTHROID. Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava.15% koncentracije ( tj. Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.MANKOZEB.KING. Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače.5 L/ha.MANKONOR. pa je potrebno u ovim fenofazama.smanjuje i napad grinjama. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80. osim zaštite lista. a 4 dana za jagode.STAR 80. Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN.kao što su POLYRAM DF.CALLIFOS 48EC.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima. te dolazi do truleži ploda.RIMON 10. pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN.DIREKT. Cvatnja je iza nas. Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj. . Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena.CHROMOSUL 80.BELLIS. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR.DELAN.po prestanku oborina. nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda.PYRUS. 15 ml Teldora/ 10 litara vode).koji osim suzbijanja pepelnice.5EC. Osim kapatana. Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha).MERPAN ili BAYCOR.CAPTAN.DITHANE.CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC.DALI. Kod koštićavog voća.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja. stolne šljive i breskve.CALYPSO. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1. Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje.KIDAN.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima.5 kg/ha. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše.CAPTAN 50. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE).25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana.LUPO.RELDAN.13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1. Kurativni tretman Clarinet (1.CALYPSO. Odličan preparat za zaštitu nakon tuče.KARATE 2. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda. ako je krošnja 2 metra).Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG).KARATE ZEON.

3% (300 ml sredstva u 100 lit vode). nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2.14 Ako dođe do tuče. Penicillium spp. sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu. i Rhizoctonia spp. Sclerotinia spp.3-0. Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi. počinje priprema za narednu vegetaciju. nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini. • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. u trajanju od 15 minuta. uklanjanje starih. jezera i mora. sa debla i ramenih grana ostruže kora. uz najviše dva tretiranja. Posljednje tretiranje koštičavih voćaka. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru. na lukovicama ukrasnog bilja. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova. uz najviše dva tretiranja. mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. u količini 1.4 lit na 1000 m 2). potapanjem lukovica u 0. Po potrebi. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen. prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje. ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. bunara. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila. Botrytis spp. kupini i jagodama. prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče. sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira. primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada.. polomljenih grana.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2). prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. u koncentraciji 0.2-0. paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću.).5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. nakon završene berbe.4%-tnu suspenziju sredstva. u količini 3-4 lit/ha (0. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva. gljivice koja prodire kroz rane na bobama.3 lit na 1000 m2). Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati. u količini 2-3 lit/ha (0. te ste uočili simptome bolesti. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti). vodotokova. Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima. Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. ribizu. Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. To obuhvata: saupljanje opalog lišća. sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. .5-2.

na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. Cuproxsat u koncentraciji 0. trulim organima i drugim skrivenim mjestima. Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. Blauvit u koncentraciji 1%. sipa se u bure sa krečnim mlijekom.8 kg negašenopg ili 2. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko. pupoljcima. dobija plavičastu nijansu.Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao.35%itd.75%. obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila. pa tek onda obaviti prskanje.. Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec.15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. Bakarni oksihlorid 50. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana. šljive. 0. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške. rakranama.. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka. Prije same kupovine sadnica. poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period.35%. Kupragin u koncentraciji 0. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. Ukoliko neki dio ostane neistretiran. grupi bakarnih jedinjenja. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu. Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko.5-2%. monilioze koštičavih voćki (kajsije. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. Kada se plavi kamen rastopi. kada je t iznad 10°C. trešnje i višnje). Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća. pa kada se voćnjak njima isprska. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. nego u proljeće. skriveni u pukotinama kore. dok sa njih ne počne da kapa. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. breskve. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode. eskorioze vinove loze . zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. Suzbija se rogač šljive. To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači. 2 kg plavog kamena. šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki. u koncentraciji 0. kovrdžavost lišća breskve. Takođe. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. Stabla moraju biti dobro nakvašena. moguće je .4 kg zagašenog kreča. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne.

u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama. voćke se sade u iskopane rupe. a smrzavanjem vode. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom. kaskadno. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom.0-4. šljiva) neophodno je posaditi više sorata.6m.0-5. potrebno je kopati nešto dublje rupe. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1.5-3.8x0. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane.3.5. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. i oraha 12. lijeska. orah.0 m. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma. Ukoliko je to moguće postići. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte.30m. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka. Na ovako pripremljenom zemljištu. Takođe. oraha 12. jabuke i kruške 3. u zavisnosti od parcele. poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug.0-15. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina. po serpentinama. kruška.0 m. a na lakšim zemljištime 0.0m.0 m. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze. Ukoliko se ore čitava površina.0-6. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka. Takođe. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge.0 m.0m. koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. bolja je provjetrenost zasada. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv. u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva.0-5. koje se međusobno oprašuju. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida. Uporerdo sa ovim. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu. što predstavljka razmak u redu. trešnje i višnje 4. međurednom razmaku. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju . koji je višestruko značajan.0 m. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena. najmanje tri. trešnje i višnje 4. Sorta oprašivač.0 m. većina trešanja. dobro zgorelog stajnjaka.0 m. Ukoliko.25. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije.0 m. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina.16 podizanje zasada sa jednom sortom. lijeske 5. jabuke i kruške 1. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume.0-15. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0.0.0x1. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima. lijeske 5.0-6.

do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. . nikako ih sve ne iznositi na parcelu. može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge. Ukoliko se radi o većoj parceli. kako bi se osigurala što bolja oplodnja. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama. NEORAM 0. Prilikom sadnje. i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa.2 %. pošto se radi o velikom broju sadnica. 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode.03. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. Ako je to slučaj. Ukoliko je zemljište smrzlo. Koštićave voćke (breskva.17 nekolike lopate rastresite zemlje. vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu.7%. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). po potrebi. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju. već gotove preparate . marelica. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. CHAMPION 1%. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0. iznad zemlje.8%. da kretanjem vegetacije. Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe. odnosno prije sadnje napraviti plan.2009. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju. već to raditi fazno. šljiva. Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća. ili je pak previše vlažno. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji.5 cm. KOCIDE 0.6%. a sadnice utrapiti. nektarina. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. Monilija (Monilia laxa). odnosno divljake. što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem. Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm. dok ostale sorte treba saditi do njih. dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans). Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. vodi računa da sadnica bude posađena pravo. Rogač šljive (Taphrina pruni). ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. Nakon pravilno postavljene sadnice. na suprotnoj strani od pupoljka.CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak. Ovom mjerom sprečava se. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja . Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). CUPERBLAU Z 0.štitaste i lisne uši te crveni pauk. 02. obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. Kod maline. može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. dok se čitava parcela ne zasadi. BORDOŠKA JUHA. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. zatim se zemlja dobro nagazi. KUPROPIN 1%. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0.

Cuperblau Z. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. nektarina. Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C). Venturia pirina) s DELAN. Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku. posebno ako je voćnjak u blizini šume. posebno na toplijim položajima. Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Pirifos. CHAMPION 1%. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin. Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. lokalitetu i sorti. ZATO.04. MANKOZEB.2%. Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan. KAPTAN. Ronilan.8%. 16. Polyram. KUPROPIN 1%.2 %. Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili . Dodin. 01. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0. marelica. Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. Dithane. KOCIDE 0. Kocide. gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova.2%. CHROMODIN 0.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin. 18.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum).03. NEORAM 0. Dodin. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. Delan. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans). Champion. Koštićave voćke (breskva. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis.18 11. Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni).04. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše.03. Kocide. Delan. POLYRAM. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra.2009. Dodin. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). DITHANE. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima. CUPERBLAU Z 0. Chromodin. Dakle. STROBY.6%. Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima. DODIN 0.2009. Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. šljiva. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane.2009. Signum. Teldor. STAR.7%.1 %. Konker. Cuperblau Z.

BOXER. dodati insekticid za lisne uši. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. BOXER. ATAC.2009. Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE. RAPID. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. STAR. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana.19 podvečer nakon leta pčela. . kruškine buhe. DITHANE. Hoplocampa minuta) u opadanju latica. Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. CONFIDOR. Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. DECIS. lisnih minera. CLARINET. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme. SYSTHANE. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. STAR. lisnih ušiju. DECIS. KOCIDE. Ako je potrebno. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO. WIZZARD. Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. WIZZZARD ili CALYPSO. MORIS. CUPERBLAU Z. KAPTAN). DIREKT. nakon kiše. odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. FOND. STOPER. ROTONDO. ZOLONE). Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. 11. na bazi piretroida (ROTOR. ATAC. RUBIGAN. DITHANE. DECIS. SYSTHANE. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. KAPTAN. ROTOR. INDAR. DELAN. ZATO. BAYCOR. KAPTAN. dakle DITHANE. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu.05. ANVIL. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. STAR. MOSPILAN. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. ATAC. DALI. jabučne i kruškine osice. onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. POLYRAM. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista. kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. FASTAC. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. FASTAC. SCORE 250. SABITHANE. LASER. RUBIGAN. te savijača listova i pupova. AVI ili NORDOX. SCORE. MOSPILAN. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. CROS. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji. ZOLONE.

Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. RUBIGAN. ENVIDOR. BEKER.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR.06. RIMON. POLYAMIN. PROTIFERT). MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše. STAR. STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. INSEGAR. 25. ORTUS. ZOLONE. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. ZATO. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. ALYPSO. ORTUS. rane jabuke. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. SYSTHANE. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN. Očekuje se pojava ljeskotoča. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR. ili CHROMGOR. Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. BOXER. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice. FOND. Calciogreen. WIZZARD. ANVIL. Foliacon. TRONIC.06. INDAR. NOMOLT. MOSPILAN. MORIS. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve. BAYCOR. TRONIC. VERTIMEC. 02. DELAN. ROTONDO. CROS. KAPTAN. NOMOLT. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. kruške i šljive). Ljeskotoč spada u pipe. CONFIDOR. DITHANE. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. RAPID. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. rane jabuke i kruške). DECIS. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. ZOLONE. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege). VERTIMEC.6 tjedana nakon završetka cvatnje.2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. i neposredno prije berbe. CHROMGOR. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . SABITHANE. RUBIGAN. ZOLONE. na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. STOPER. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. MERPAN. DECIS. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. INSEGAR. . TRONIC. TRONIC.

BOXER. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. MORIS. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. KAPTAN. VERTIMEC. ORTUS. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. WIZZARD. DELAN. CHROMGOR. STOPER. BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. STAR. RELDAN. RUBIGAN. ENVIDOR. ZOLONE. TRONIC. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. DITHANE. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. CALYPSO. STOPER. LINO. DELAN. TRONIC. KAPTAN. MERPAN. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. DITHANE. CALYPSO . STAR. SABITHANE. CHROMGOR. ASUDIN. MOSPILAN. KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER.