P. 1
VOCARSTVO

VOCARSTVO

|Views: 2,006|Likes:
Published by oldpass9

More info:

Published by: oldpass9 on Dec 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/28/2013

pdf

text

original

1

Praktička iskustava iz voćnjaka Jesenja sadnja voćaka Zaštita voćnjaka nakon tuče

avgust 2009. godine musanovicn@hotmail.com

2 Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo. Primjerice, 3. studenoga 2006. se minimalna temperatura zraka na 2 cm visine spustila u Zagrebu na -6°C, a zatim je uslijedilo sunčano jutro. Nepunih tjedan dana ranije maksimalna temperatura zraka iznosila je 24,6°C, što nam govori da sokovi još uvijek kolaju provodnim žilama te postoji opasnost od pucanja kore. Zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc. Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju. Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi dr. sc. Ive Krpine:
• • • •

5 kg gašenog ili hidratiziranog vapna 0,5 kg močivog sumpora 0,5 kg kuhinjske soli Voda

Sastojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije žitka smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom. Prije premazivanja dobro je da smjesa odstoji 24 sata kako bi bolje prianjala na koru. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi. Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama). Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Naime, mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc. Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice. Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju. Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae) Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva. Simptomi: Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. a šumarica nigdje Slika 5 Slika 6 ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. Dakle heterecija je fakultativne. a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. sp. pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno.tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. a hrđa i dalje postoji!? Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive. 6. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće. Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. 8. Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska. uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama. dakle mijenja domaćina. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija. Zaštita: . Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja: Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. Kod nas je raširena f. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. Drugi način prezimljenja: Međutim. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno . o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano. bajamu i breskvi.. Spinosa). Šumarica ima funkciju prvog domaćina. marelici. Prvi način prezimljenja: Teleutospore prezime u otpalom lišću. sp. Uglavnom postoje dvije hipoteze. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira. Ecidiospore. sp. nemorosa – bijela šumarica) (sl. Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena. typica dok f. bajamu ili breskvi. ranunculoides – žuta šumarica. ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp. neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive. To je nađeno na šljivi i na breskvi. ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge. domestica) i crnom trnu (Pr. 9). 7). typica koja se razvija na šljivi (Pr. a ne obligatne naravi. A. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici. sp. uredomicelij. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok. To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. A.3 Slika 3 Slika 4 Biologija: Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi.

Rival. mladici. Stručan pristup suzbijanju ovog uzročnika bolesti zahtijeva tretiranja zaštitnim sredstvima kasno u jesen i rano u proljeće. 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama. Obvezna proljetna tretiranja zaštitnim sredstvima su: 1. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije. Antracol. no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica. plavo "kupanje" pred bubrenje pupova (radi suzbijanja gljivice koja prezimi na granama čije je lišće bilo zaraženo prošle godine) 2. 14). srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). Slika 11 Slika 12 Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama. Topas C 50. pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno. Kaptan. Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan. Mankozeb. Koštićavo voće Sprječite kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) Uzorčnik kovrčavost lista breskve (Taphrina deformans) je najčešća i najopasnija bolest koja se razvija na mladom lišću. prije svega na marelici (sl. Mikal. 13. U pravilu su dva prskanja dosta. cvijetu i plodu breskve i većine koštićavih vrsta. dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne. Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. Stoper. Veće štete su zabilježene samo na šljivi. Dithane. Folpan. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl.4 Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. 10. – 20. Meteor. Od organskih fungicida koristimo: Polyram. Prunus insititiae) (sl. pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje. tretiranje u fazi "mišjih ušiju" Slika 1 Slika 2 . Star.

a ujedno imaju drugačiji način djelovanja na gljivu... breskvu treba okupati sa svih strana od vrha do dna. Ako se utvrdi prisustvo ušiju na mladim listićima donjih grana (u prosjeku na sedam grana 1 ili više uši) potrebno je provesti prkanje insekticidom BOXER 200 SL (svakako prije stvaranja kolinija na gornjim etažama). uzročnika bolesti. Prskanje treba temeljito provesti. Kako breskva rađa na jednogodišnjim gračicama. Slika 3 Slika 4 Prskanje u fazi "mišjih ušiju" je obavezno i to s pripravkom CHROMODIN S-65 u koncentraciji 0. svako proljeće mora se rezati radi obnavljanja grančica i formiranja etaža. Plavo "kupanje" pred bubrenje pupova provodi se pripravcima CUPRABLAU Z u koncentraciji 0.8%).1% (100 g u 100 l vode) CHROMODIN S-65 ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke. breskva formira najviše cvjetnih pupova pa se rezidbom regulira i plodnost. smeđa breskvina uš .Myzus persicae. a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. Međutim. ali kod većine drugih .Brachycudus punicola. te osim preventivnog ima i dubinsko (kurativno-stopirajuće) djelovanje na uzročnika bolesti. tj. U kontinentalnom dijelu Hrvatske rezidba se obavlja u veljači ili početkom ožujka a ove godine je do sada već sve obavljeno. pepeljasta breskvina uš .).5-0. Po potrebi (uslijed dužeg kišnog perioda-obavezno) prskanje s CHROMODINOM ili DELANOM treba ponoviti u razmaku od 7-10 dana. Plemenjača šljive (Polystigma rubrum) Plamenjača šljive (Polystigma rubrum). u "plavo" prskanje treba uključiti i mineralno ulje koje se može naći u poljoapotekama.15% (150 g u 100 l vode) ili DELAN 700 WDG u koncentraciji 0. jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu.5 Prije plavog "kupanja" svakako treba obaviti rezidbu. tj. sada je većina voćki u fazi kad se umjesto plavih koriste sredstva tolerantnija na list i cvijet. Ovakvim ozbiljnim pristupom u suzbijanju uzročnika štetočinja breskve (i ostalih koštićavih voćki) osigurat ćemo kvalitetan razvoj voćke uz smanjen broj potrebnih prskanja u kasnijoj vegetaciji. Kako na kori.. u rašljama grana i u pukotinama prezimljavaju mnogi štetnici u različitim oblicima. Neke sorte su tome prirodno sklone. Šta točno znači alternativna rodnost šljive? Prije svega jedna i osnovna značajka.Hyalopterus pruni.8-1% ili CUPRABLAU Z ULTRA (0. Od svih vrsta voćaka. Bolest posebno pridonosi periodičkoj. alternativnoj rodnosti šljive. a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno. Osobito se preporuča njegova primjena u slučaju već inficiranih pupova breskve. Napominjem da se zbog "dobrog" prezimljenja na svim područjima uzgoja koštićavog voća očekuje jak napad lisnih uši (breskvina lisna uš .

ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen. Osnovni preduvjet tome je duža kiša. ali one nemaju sposobnost zaraze. Ljeti nema sekundarnih zaraza. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive. treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega . Veličina pjega varira na pojedinim sortama. požegača. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. sada saprofit. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata. u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10). a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. Slika 4 Slika 5 Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive. ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica. te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama. Stoga. a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). Radi toga može doći i do sušenja voćke. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme. te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda. Prema tome treba prilagoditi zaštitu. a za sušnih prilika su posebno velike. list prerano otpada.6 sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. tj. List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače.

Monilia (Monilinia) fructigena U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka. Meteor. Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 . breskvu. tj. Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju. U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive. ali isto tako i navedene koštićave vrste.Monilia (Monilinia) laxa kao trulež plodova . višnju. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku). istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo. Takve voćke oslabe. Rival. Kaptan. Monilija na koštićavim voćkama Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika: • • kao sušenje mladice sa cvjetovima . a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Rubigan. Antracol. dakle kada je maksimum infekcije. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. Koriste se organski fungicidi : Polyram. Folpan. Prvo nakon cvatnje. kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda. Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). Dithane. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena. šljivu. a osim toga infektivni potencijal im je nizak. a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). Star. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća. Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. marelicu. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Mikal. drugo oko tri do četiri tjedna iza toga.7 koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji. Zaštita: Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje. Mankozeb. zarazi. Topas C 50. Stoper. Najčešća je na višnji i breskvi. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije. To su nazivi konidijskih formi.

sušiti se i propadati (slika 1. Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje. Izlučujući toksine u mladici.8 Sušenje mladica u cvatnji (M. a oni oslobađaju askospore (slika 18). Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće. 5. 2. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. Roda naravno nema. Nastaju apoteciji koji daju askuse. laxa) Simptomi: Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške. 3). ako se radi o mrazu. pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). Većinom preko cvjetne njuške. a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6). 11. Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik. Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. a i kasnije kada se plodovi zametnu. Mladica procvate. Mladica se osuši (slike 4. Slika 13 Slika 14 Slika 15 Slika 16 . Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. 12) . latica ili prašnika. Međutim. ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti. 9). Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren. Slika 7 Slika 9 Slika 8 Slika 10 Slika 11 Slika 12 Biologija: Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10. Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. onda se suše svi cvjetovi jedne voćke.

3. Rektor. Stoper. Botril. Folicur multi. Polyram. Captan. nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu.14. Folicur. posebno u intenzivnim nasadima. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća. No. Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Ronilan DF. Ikar. ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13.15 ). . Od takve infekcije nastaju mumije. budući da bolest nije lako suzbiti. Zaštita: Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19. Čak i grane. Sumilex. fructigene su više žućkasti. Merpan. Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. već za ljetnu. • • Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. stradaju mladice. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu. Konker. ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije. Naravno. naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom. Mythos. tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu. Signum. marelice i višnje. vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Toska. odraslih plodova. Jastučići kod M. To se najčešće događa kod breskve. ali samo putem konidija. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). Cezar. Teldor. Star. to nije dosta za moniliju. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest. 2. treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor. Cuperblau. a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive. moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale. Maraska npr. Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša. I ono najvažnije. Champion. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji. Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate: 1. Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste.9 Slika 17 Slika 18 Ako se cvatnja oduži. u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje. Kidan. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox. Chorus. Caffaro. posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja. često stradava od te bolesti.

Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije. Kidan. trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20.fructigena) jastučići. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. 26. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil). 21. pukotina. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25. Ako se dva ploda dodiruju. Starija sredstva tipa Ronilan. Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih. Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. naročito iza kiše. M. 28 ). Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. 22. Slika 25 Slika 26 Slika 27 Slika 28 . fructigena) Simptomi: Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. kao i tuča. prelazi trulež iz jednog u drugi. nevidljivih okom. Slika 19 Slika 20 Slika 21 Slika 22 Slika 23 Slika 24 Na površini ploda se razviju sivi (M. 23). Katkada u koncentričnim krugovima. ali isto tako djeluju dobro. Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva. ali često i nepravilno raspoređeni. 27. meso smeđi. osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. Rektor. Konker. Trulež ploda (M.laxa) ili žućkasti (M. Ikar. Sumilex. Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša. Mythos. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu.10 Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum.

Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju. Riječ je o egzogenoj infekciji. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. Zaštita: Suzbijanje je indirektno.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. breskvin moljac (Anarsia lineatella). a kasnije se osuše. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama. askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. a koliko. Monilije će nažalost biti i unatoč tome. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije. Rogač šljive (Taphrina pruni) Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive. šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. Boja im je svjetlozelena. breskvin savijač (Cydia molesta). Simptomi: Zaraženi su plodovi. Pucanjem askusa. za ovu teoriju nema konkretnih dokaza. zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). kulturnim kao i divljim. to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe. No. 2. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila). Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo. U obliku micelija u grančicama šljive. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača. Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne. .11 Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. produže se i iskrive. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. a neke od njih prethodno napadne monilija. odnosno askosporama u njima. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina: 1. Slika 1 Slika 3 Slika 2 Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. a koji dovode do rana na plodovima. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. To je himenij s askusima.

Time uništavamo askuse. provodila se do sada raznim pomagalima. Savijač grana zapnemo za stablo ili grančicu (prikaz na fotografijama) i uhvatimo grančicu. savijač grana ima četiri pozicije i jakosti savijanja grana i upotrebljava se od početka travnja do kraja kolovoza. Ovu mjeru savijanja grana sa specijalnim savijačima grana treba provoditi kod svih vrsta voćki kod pojedinih stabala u voćnjaku isto tako u zasadima šljiva. a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova. Slika 3 Slika 4 Tehnika postave Poslije sadnje voćki i prikraćivanja vrhova i vanjskih grančica se može odmah početi sa savijanjem jednogodišnjih grančica.Posebno se mora savijanje grana primijeniti u sistemu guste sadnje. takav uteg se lako može kod jakog vjetra pomaknut prema kraju grane i zbog svoje težine takvu granu i otkinuti od stabla. koja može. teže se savijaju i već tada se lome. trešanja patuljastog. Slika 1 Slika 2 Voćke kojima se ova mjera ne provede. koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine. marelice. Svi dosadašnji načini savijanja grana su bili komplicirani. sa velikim naporom se može korigirati kasnije. breskve. izdržljiv na sunce i zimu i upotrebljiv dugi niz godina. Povijanje i usmjeravanjem jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana je izuzetno značajna mjera u formiranju uzgojnog oblika. kao vezanje sa špagom. koja se provodi u tijeku vegetacije. srednjeg i visokog rasta. a cilj toga je pravilno obrazovanje krune voćaka. Savijanje grana sa specijalnim savijačima grana ima za cilj da se uveća kut kod svih jednogodišnjih izdanaka koji u svom razvoju imaju oštar kut u odnosu na osnovu stabla. Kut grananja treba uvećati do položaja 65-75° u odnosu na stablo voćke. odnosno pred pupanje. Zaštita: Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije. da se uraste u granu i na tom mjestu grana pukne. Moguća je i treća mogućnost. uzeli su podosta vremena. kruška. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje. svakome pokažemo i naučimo sve tehnike savijanja grana. iste pokupimo i upotrijebimo slijedeću godinu već u proljeće. jer grane postaju bujnije. bakarnim preparatima pred pupanje. Proizveden je iz takvog materijala da je dugotrajan. neki objese na grane utege koje naprave od betona i žice. Takav uteg može pasti u travu i kad kosimo ili malčiramo možemo oštetiti kosilicu. Početkom devetog mjeseca kada su savijači grana svoju funkciju odradili. u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. višnje. Specijalni savijači grana Praktička iskustava iz voćnjaka Rezidba voćaka i formiranje krošnje je jedna od najznačajnijih agrotehničkih radnji. poslije možemo savijač grana premjestiti na drugu granu i postupak ponovimo. kaki jabuke i drugih vrsta. odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. vjetrova i velikih oluja. a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika krošnje i to prvih nekoliko godina i kasnije kad pomlađujemo stariju voćku. Kada se ova mjera savijanja grana propusti u prvoj. jer je dosta brza i jednostavna i voćnu sadnicu potaknemo u brzi rod. gdje se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama. Postupak radnje savijanje pojedine grane traje tri do pet sekundi i puno je brže od svih poznatih načina savijanja grana. Ova mjera savijanja grana. Ovakav način razvođenja jednogodišnjih izdanaka sa specijalnim savijačima grana ima za cilj bolje i brže formiranje cvjetnih pupoljaka i smanjenje lomljenja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. Specijalni savijači grana mogu ostat na granama tako dugo. eventualno drugoj godini. jabuka. dok ne izraste iz stabla nova grana i tada premjestimo savijač na tu granu i istu savijemo. lomljivije. se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive. Ovim prskanjem kod šljive. AKTUALNI SAVJETI .12 3. sada se to može uraditi dvadeset puta brže i efikasnije sa specijalnim savijačima grana. brži urod i zadovoljavajuća rodnost i visok kvaliteta plodova. Pravilno formu krošnje postignemo sa savijanjem grana i postupkom ljetne zelene rezidbe. U Krškoj Vasi kraj Brežica specijalne savijače grana upotrebljavam u voćnjaku i kod proizvodnje sadnica više od deset godina i savjetujem upotrebu svakome tko ima posađene voćke. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). Ova mjera savijanja grana se može korisno primjenjivati i u zasadima voćara amatera. savijač grančicu drži u željenom položaju savijanja negdje tri tjedna i grana ostane u pognutom položaju. imaju čestu pojavu oštećivanja grana pod teretom uroda.

po prestanku oborina.MERPAN ili BAYCOR. Krastavost jabuke i kruške i dalje suzbijajte preparatima kontaktnog djelovanja.KRAFT uz dodatak mineralnog ulja(BIJELO ULJE).MANKOZEB.MANKONOR. Odličan preparat za zaštitu nakon tuče. Kod koštićavog voća. ali isto tako sadrže folpet koji pomaže nakon tuče te Al-fosetil koji podiže obrambeni mehanizam biljke te biljka postaje otpornija na prodor i razvoj patogena. u pripravku Zato Plus nalazi se i fungicid trifloksistrobin koji se odlično veže za voštanu prevlaku na plodu i listu te se teže ispire i pruža dužu zaštitu u usporedbi sa kontaktnim preparatima.Preporučuju se i strobulirinski preparati (STROBY WG).5 kg/ha.RIMON 10.CAPTAN. koji utječe i na zacjeljivanje rana te poboljšava koznetička svojstva ploda je Zato Plus (1.BETA BAYTHROID.RELDAN.CHROMOSUL 80. Osim kapatana. ako je krošnja 2 metra). Grožđe u fazi prije cvatnje može se nakon tuče tretirati sa preparatima kao što je Mikal Flash (3-4 kg/ha ili Mikal Premium (3 kg/ha). 15 ml Teldora/ 10 litara vode). nakon tuče dolazi do oštećenja i deformacije ploda. Kurativni tretman Clarinet (1.ŠTETE OD TUČE Ako ste uočili mrlje fuzikladija na listovima.DIREKT. posebno usmjeriti pažnju na zaštitu ploda.15% koncentracije ( tj. Ove godine najprije je bilo tuče u Krapinsko-zagorskoj. te dolazi do truleži ploda.5EC. a pruža i odličnu zaštitu protiv fuzikladija ili krastavosti te drugih bolesti.DITHANE.KING.LUPO.smanjuje i napad grinjama. Karenca za Teldor je samo 2 dana kod nektarina i višnji. Najbolje rješenje u slučaju koštićavog voća uporaba je botriticida kratke karence kao što je to Teldor SC 500 u dozi u od 1-1. Cvatnja je iza nas. Nekad se djelatna tvar kaptan dodavala sapunima zbog svojih baktericidnih svojstava.CALYPSO. ZAŠTITA VOĆNJAKA NAKON TUČE Mjere zaštite voćnjaka nakon tuče Nažalost svjedoci smo elementarnih nepogoda poput tuče svake godine.CHROMOREL-D ili akaricide kao što su VERTIMEC. niste stigli zaštiti voćnjak prije kiše. Kruškine buhu suzbijajte koristeći insekticide RELDAN. Kozičavosti lista trešnje i višnje suzbijajte kontaktnim fungicidima kao što su CHROMODIN.DALI. Jabučnog i breskvinog savijača suzbijajte uz upotrebu nekih od slijedećih insekticida MIMIC. pri čemu nastaju rane kroz koje dolazi do infekcije sa gljivicom Monilia spp.5 L/ha.5 L/ha) u kombinaciji sa pripravkom Zato Plus (1. osim zaštite lista. .CALLIFOS 48EC. a 4 dana za jagode. stolne šljive i breskve.koji osim suzbijanja pepelnice. pa je potrebno u ovim fenofazama. a prije nekoliko dana i u Brodsko-posavskoj Županiji.što je vjerojatno dovelo do ispiranja kontaktnih sredstava. Lisnog minera druge generacije suzbijajte koristeći insekticide CONFIDOR.DELAN. Za suzbijanje skladišnih bolesti koristite neki od slijedečih fungicida:TELDOR.PYRUS.kao što su POLYRAM DF. Zato Plus sadrži kontaktni fungicid kaptan koji poboljšava kozmetička svojstva ploda.KARATE ZEON.KIDAN.CAPTAN 50.STAR 80. Ppepelnicu na jabukama suzbijajte preventivnim preparatima kao što su SUMPOR 80.25 kg/ha) obuhvaća nekoliko skupina fungicida koji će zaustaviti daljni razvoj bolesti i na plodu i na listovima.13 Budući da je proteklih dana pala veća količina oborina. Naime oba preparata pružaju odličnu zaštitu od plamenjače.CALYPSO.COSAVET ili koristite KARATHANE na bazi dinokapa. tada je potrebno obavezno korištenje sistemičnih i kontaktnih preparata. Koristite li običnu leđnu prskalicu odlične učinke postići ćete pripremom 0. Kako bi se sve mrlje fuzikladija na listovima osušile i bolest se ne bi širila dalje.BELLIS.preporučuje se da zaštitu izvršite narednih dana.KARATE 2.

i Rhizoctonia spp.4 lit na 1000 m 2). polomljenih grana. ponoviti prskanje kako bi se bolest u potpunosti zaustavila. lišajevi kao i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište. • • • • • crne pjegavosti (Alternaria spp. vodotokova. bijele noge (Rhizoctonia solani) na sjemenskom krumpiru.3 lit na 1000 m2). Na jagodama se smije primijeniti najviše tri puta godišnje. bunara.2-0. kupini i jagodama. mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke. paleži cvijeta i uzročnika sušenja rodnih grana (Monilinia laxa) na koštičavom voću. Smije se primijeniti najviše dva puta godišnje na istoj površini.5-2. • • • • Jesenje " plavo prskanje " voćaka Iskusniji voćari znaju da u jesen. Ne smije se primjenjivati na konzumom krumpiru zbog ostataka sredstva. nakon formiranja bobica obavezno osim tretiranja protiv plamenjače i pepelnice upotrijebiti botriticide Mythos (2-2. počinje priprema za narednu vegetaciju. Posljednje tretiranje koštičavih voćaka. prskanjem gomolja sjemenskog krumpira neposredno nakon vađenja do najkasnije četiri sata nakon vađenja. Po potrebi. Radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene u voćnjaku. Na vinovoj lozi (kako bi se usporila pojava rezistentnosti).14 Ako dođe do tuče. u količini 3-4 lit/ha (0. Ostala ograničenja tretiranje voća nakon berbe i prije uskladištenja nije dopušteno. u količini 300-400 ml preparata na tonu krumpira.3% (300 ml sredstva u 100 lit vode).5 L/ha) ili Teldor SC 500 (1-1. To obuhvata: saupljanje opalog lišća. koštičavim i ostalim voćkama najviše dva puta godišnje.3-0.. primjena iz zrakoplova je dopuštena ukoliko se tretiranje provodi na udaljenosti najmanje 300 metara od gospodarskih zgrada. nakon prvog prskanja skratiti razmak do sljedećeg tretiranja na 5 dana.4%-tnu suspenziju sredstva. Zajedno sa starom korom skidaju se mahovina. Sclerotinia spp. u trajanju od 15 minuta. u količini 2-3 lit/ha (0. uz najviše dva tretiranja.0 lit/ha (15-20 ml na 100 m2). uz najviše dva tretiranja. Botrytis spp. uklanjanje starih. sive truleži (Botrytis cinerea) i uzročnika raka repice (Sclerotinia sclerotiorum) na uljanoj repici. ribizu. na lukovicama ukrasnog bilja. ako je došlo da jačih šteta nakon tuče. potapanjem lukovica u 0. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena. ne smije se koristiti za tretiranje tla (supstrata) jer izaziva fitotoksičnost na salati.). Sve ove biljne djelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. prvo u fazi pune cvatnje i drugo (po potrebi) 10-14 dana poslije prvog.5L/ha) kako bi se spriječio razvoj sive plijesni ili botritisa. Penicillium spp. sive plijesni (Botrytis cinerea) i bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na suncokretu. gljivice koja prodire kroz rane na bobama. prvo u fazi butonizacije i drugo tijekom cvatnje. te ste uočili simptome bolesti. sa debla i ramenih grana ostruže kora. jezera i mora. . nakon završene berbe. u količini 1. sive plijesni (Botrytis cinerea) i uzročnika truleži salata glavatica (Sclerotinia minor) na salati. Jesenje prskanje voćaka i vinograda je obavezna mjera zaštite. Kidan Primjena Kontaktni preventivni fungicid za suzbijanje slijedećih biljnih bolesti: sive plijesni (Botrytis cinerea) na vinovoj lozi. ribiza i kupine treba obaviti do sredine cvatnje. u koncentraciji 0. S prvim tretiranjem treba započeti nakon što salata razvije 4-5 listova.

Ovako pripremljena bordovska čorba treba istog dana da se potroši jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo. pa tek onda obaviti prskanje. šupljikavost lišća i krastavost plodova kajsije i drugih koštičavih voćki.Ukoliko se radi o samooplodnim voćnim vrstama.35%.8 kg negašenopg ili 2. Čorba može da se stabilizuje dodavanjem 250 grama šećera na 100 litara čorbe i tada zadržava fungicidna svojstva 2-3 dana. Kada se kreč razmuti procijedi se kroz redju krpu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. dok sa njih ne počne da kapa.. bez vjetra (da ne dodje do zanošenja preparata). Blauvit u koncentraciji 1%. kada je t iznad 10°C. Najbolje vrijeme za tretiranje je novembar mjesec. Ukoliko neki dio ostane neistretiran. jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da se greške koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti. kakav da im bude raspored sorti u voćnjaku kao i da im se preporuči kakav uzgojni oblik da odaberu za budući voćnjak. Zbog toga je neophodno "plavo prskanje" obaviti blagovremeno kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju mjeru. na njemu se može u proljeće pojaviti bolest. zbog čega se često kaže "voćke je potrbno okupati". 0. S obzirom da sredstva za jesenje prskanje imaju plavičastu boju. Sva sredstva za plavo prskanje pripadaju tzv.75%. eskorioze vinove loze . redovne i kvalitetne prinose voća u svojim zasadima u toku naredne godine. U koliko se voćari ipak odluče na sopstvenu izradu Bordovske čorbe ona se priprema na sledeći način: Za pripremu 100 litara 2% rastvora Bordovske čorbe potrebno je 100 litara vode. poljoprivrednici bi trebali od stručnih službi potražiti savjete koje sorte voća bi trebalo da nabave. monilioze koštičavih voćki (kajsije. Bakarni oksihlorid 50.5-2%. Samo podizanje voćnjaka je složen i odgovoran posao. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosledom jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. po kojoj je ova opercija zaštite dobila ime "plavo prskanje" voćari mogu lako uočiti propust koji su napravili prilikom prskanja i ponovili prskanje preskočenog mjesta. trulim organima i drugim skrivenim mjestima. nego u proljeće. prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu mnogo lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta. Cuproxsat u koncentraciji 0. Negašeni kreč se zagasi u trostruko većoj količini vode. moguće je . Stabla moraju biti dobro nakvašena. Takođe. Ukoliko se na stablu nalazi dosta lišća. To su: Bordovska čorba (bilo industrijska ili sopstvena priprema) koja se koristi u koncentraciji 1. voćke posađene u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekuju vegetacioni period. Od 100 litara vode iz bureta uzme se 10 litara da se razmuti kreč i 10 litara da se rastopi plavi kamen. Uvijek se sipa rastopljen plavi kamen u krečno mlijeko.35%itd. Jesenja sadnja voćaka Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvođači..4 kg zagašenog kreča. Suzbija se rogač šljive. breskve. u koncentraciji 0. pupoljcima. Kupragin u koncentraciji 0. grupi bakarnih jedinjenja. Tretiranje treba obaviti po lijepom vremenu. Kada se plavi kamen rastopi. kao što je slučaj sa ovom godinom gde se vegetacija produžila. koji su odlučili da zasnuju voćnjake to i urade. Prouzrokovači (patogeni) navedenih bolesti prezimljavaju u krošnji voćaka. bakteriozne plamenjače jabuke i kruške. Prije same kupovine sadnica.15 "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici mnogih bolesti. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljavanja. šljive. trešnje i višnje). 2 kg plavog kamena. skriveni u pukotinama kore. obavzno treba takve voćke protresti kako bi se ona oslobodila bar 2/3 lišća. kovrdžavost lišća breskve. sipa se u bure sa krečnim mlijekom. dobija plavičastu nijansu. rakranama. pa kada se voćnjak njima isprska. Samo oni voćari koji se pridržavaju ovih uputsrava mogu očekivati stabilne.

0 m. potrebno je kopati nešto dublje rupe.0-5.6m.5-3. u mnogome zavisi redni i međuredni razmak u voćnjaku. i oraha 12. Na dno rupe se prvo dada određena količina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom.3.0 m.0. Sorta oprašivač.0 m.8x0. kruška. Na ovako pripremljenom zemljištu.16 podizanje zasada sa jednom sortom.5.0 m. voćke se sade u iskopane rupe. a treba izbjegavati i parcele na kojima je sađen krompir i ostalo krtolasto povrće.0 m. u zemljište se dodaje od 400800 kg/ha NPK đubriva. ne preporučuje se oranje već se sadnice sade u iskopane rupe. poželjno bi bilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug. koje se međusobno oprašuju. jer će u tom slučaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto će voćke napadati i znatan dio polifagnih štetočina iz šumskih sastojina. Ako na ovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetočina. Uporerdo sa ovim. u zavisnosti od parcele. Na teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1. Čitavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. Problem na takvim mjestima može biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda. kaskadno. većina trešanja. koji je višestruko značajan. Takođe. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. neophodnim za uspješno bavljenje voćarstvom.0-15. Ukoliko je to moguće treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini šume.0m. U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima će biti posađena voćka. Takođe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju . a smrzavanjem vode. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budućeg zasada.0 m. Takođe.0-15. jabuke i kruške 1.0-6. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajene žitarice ili višegodišnje leguminoze. Kod stranooplodnih voćni vrsta (jabuka. pored toga što treba da ima dobru klijavost polena. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. treba da cvjeta u približno isto vrijeme kao i glavne sorte. Osunčanost redova voćaka je pri ovakvom podizanju voćnjaka maksimalna. trešnje i višnje 4. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja voćnjaka je izbor parcele. na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. Ukoliko je to moguće postići.0x1. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti voćne podloge. lijeske 5. Buduće voćnjake ne treba podizati na svježim krčevinama bivših zasada.0-6. trešnje i višnje 4. a povećan sadržaj fosfora i kalijuma. a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za određenu površinu. dobro zgorelog stajnjaka.30m. bolja je provjetrenost zasada. jabuke i kruške 3. a na lakšim zemljištime 0. tako da zbog narušenog vazdušnog režima može doći do gušenja i sušenja sadnica. orah. pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i štetočina u zasadu. zbog velikog nagiba nije moguće obraditi čitavu parcelu. Količina mineralnih đubriva zavisi od obezbijeđenosti zemljišta sa ovim hranivima. treba izbjegavati i parcele u većim udolinama jer na njima postoji veće opasnost od radijacionih mrazeva i slane. Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeđenosti sa potrebnim hranivima. po serpentinama.0 m. Ukoliko. u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota. koji je različit u zavisnosti kaja voćna vrsta se sadi i kreće se: kod maline 2. može doći do manjih ili većih oštećenja na voćkama.0-4.0 m. a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voćke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0. što predstavljka razmak u redu. Ukoliko se ore čitava površina. žičnjaci) zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida.0-5. lijeska. lijeske 5. plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednačenije.0m. Ukoliko se radi o terenima sa većim nagibom. šljiva) neophodno je posaditi više sorata. ako postoji opasnost od zemljišnih štetočina (majski gundelj. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina. jer se na ovaj način sprečava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za voćnjak. međurednom razmaku. najmanje tri. oraha 12. prije same sadnje plugom se mogu izvući brazde na određenom tzv.25.

iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak. NEORAM 0. Posađene sadnice se ne prekraćuju prije proljeća.8%. Pripremljena sadnica se postavlja na označeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe. jer ukoliko se kalem nađe u zemlji. odnosno prije sadnje napraviti plan. pošto se radi o velikom broju sadnica. dok se čitava parcela ne zasadi. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. Monilija (Monilia laxa). po potrebi. Od bakrenih preparata koristimo: NORDOX 0. Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same. nektarina. 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. CHAMPION 1%. Šupljikavost lista breskve (Stigmina carpophila). može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima. . BORDOŠKA JUHA. vodeći računa da korijenove žile budu ravnomjerno raspoređene. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama.17 nekolike lopate rastresite zemlje.CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. CUPERBLAU Z 0. Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja . dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve (Taphrina deformans). Ako je to slučaj. može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge. u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju. a sadnice utrapiti. kako bi se osigurala što bolja oplodnja. Sadnice se trape tako što se zakopaju u zemlju. šljiva. marelica.štitaste i lisne uši te crveni pauk. odnosno divljake. Ukoliko se radi o većoj parceli. na suprotnoj strani od pupoljka. i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. zatim se zemlja dobro nagazi.03. KUPROPIN 1%. 02. Kod podizanja voćnjaka važno je voditi računa o pravilnom rasporedu voćaka u zasadu. trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna. sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika.6%. ovakvu sadnju naizmjenično ponavljati. obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama. Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima (crveno ili modro ulje). Prilikom sadnje treba voditi računa da kalem bude 5-7 cm. da kretanjem vegetacije. iznad zemlje. Drugi radnik koji učestvuje u sadnji. Osnovne žile korijenovog sistema (kojih je najčešće tri) prekratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u već pripremljen rastvor od 1/3 svježe goveđe balege. već gotove preparate . ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu. kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isušivanja sadnica. što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka. Rogač šljive (Taphrina pruni).2 %. Koštićave voćke (breskva. iznad željene visine pravi blagi kosi rez oštrim makazama. dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem. dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti. dok ostale sorte treba saditi do njih.2009. Ukoliko je zemljište smrzlo. Sorta oprašivač i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada. Nakon pravilno postavljene sadnice. Ovom mjerom sprečava se. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili. KOCIDE 0. nikako ih sve ne iznositi na parcelu. Prilikom sadnje. Kod maline. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična.5 cm. već to raditi fazno. vodi računa da sadnica bude posađena pravo. Bakterijska palež koštićavog voća (Pseudomonas mors-prunorum). U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraćivanje se vrši tako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0.7%. ili je pak previše vlažno. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe a omogućava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane.

KAPTAN. Dodin. Potrebno je izvršiti prskanje bakrenim preparatima (Nordox. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Delan.2 %. Dakle. Navedeni preparati djeluju preventivno na krastavost jabuke i kruške (Venturia inaequalis) kao i na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Dodin. Ako je štetnik prisutan primijeniti slijedeće preparate: Beker. U tom slučaju koristimo organske preparate DELAN 0. Koštićave voćke (breskva.2009.1 %. Signum. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Chromodin. Cuperblau Z.2%. Kocide. Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra.2009.2009 Uočeni su povoljni uvjeti za razvoj jabučnog cvjetara (Anthonomus pomorum).03. Marelice se nalaze ili u cvatnji ili jako blizu cvatnje. Konker. rogača šljive (Taphrina pruni) i drugih bolesti na koštićavim voćkama. DODIN 0.7%. DITHANE. Navedeni preparati suzbijaju i rogač šljive (Taphrina pruni). CUPERBLAU Z 0.03. ZATO.2009. Kocide.04. posebno na toplijim položajima. Ronilan. KUPROPIN 1%. NEORAM 0. Polyram.04. Protiv kovrčavosti lista u ovoj fenofazi dozvoljeni su slijedeći preparati: Delan. Nakon učestalih padavina prošli tjedan potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu protiv kovrčavosti breskve (Taphrina deformans). POLYRAM. Dodin. STAR. Pirifos. avedena sredstva primijeniti prije kiše koja je najavljena početkom idućeg tjedna. 16. Pošto su najavljene niže temperature ovih dana (od četvrtka) vodite računa da su bakreni preparati na nižim temperaturama fitotoksični za biljku u prolistavanju (oko 5°C). Chromodin. Navedene preparate primijeniti preventivno prije najavljene kiše. Za marelicu je potrebno izvršiti u cvatnji tretiranje s jednim od slijedećih preparata protiv paleži cvijeta (Monilia laxa): Baycor. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane.Također se mogu koristiti i preparati Chromodin. Cuperblau Z.2%. Champion) uz dodatak bijelog ulja ili koristiti već gotove preparate (Crveno i Modro ulje) Koncentraciju zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku. CHAMPION 1%. Svakako posebnu pažnju treba obratiti na kovrčavost breskve i nektarine. Champion. Nakon završetka cvatnje za kruške i jabuke potrebno je preventivno tretirati voćke protiv krastavosti jabuke i kruške (Venturia inaequalis. u ovisnosti o otvaranju pupova smanjiti koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva. CHROMODIN 0. 18. bakreni preparati se više ne smiju koristiti jer su fitotoksični za koštićavo voće. Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Navedene voćne vrste više se ne smiju tretirati bakrenim preparatima protiv kovrčavosti lista (Taphrina deformans). gdje su ovi organski preparati obavezna mjera zaštite nakon otvaranja pupova. Koncentraciju bakrenog zaštitnog sredstva prilagoditi fenofazi u voćnjaku koja varira zavisno o županiji. MANKOZEB. Dithane. Venturia pirina) s DELAN. STROBY. posebno ako je voćnjak u blizini šume. Nakon zadnjih kiša potrebno je obavezno obnoviti zaštitu navedenim preparatima. Teldor. Breskve i nektarine su u početku tjeranja lisnih pupova. Ako se voćke još nalaze u cvatnji zaštitu primijeniti rano ujutro ili . marelica. Jabuke i kruške se nalaze u fenofazi bubrenja pupova i početku otvaranja pupova ovisno o lokalitetu i sorti. šljiva.18 11. Jabuke i kruške je potrebno tretirati protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia sp) slijedećim preparatima: Nordox. Pregledati voćnjak na prisutnost štetnika. nektarina. CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3% Tamo gdje se pup otvorio (zeleni vrh). Delan. 01. trešnja) se nalaze u fenofazi bubrenja pupova ili u fenofazi otvaranja pupova na toplijim položajima.6%. KOCIDE 0.8%. lokalitetu i sorti. Tamo gdje je pup u fazi bubrenja još se uvijek može tretirati bakrenim sredstvima ili kombinacijom bakrenih sredstava sa mineralnim uljima: NORDOX 0.

DECIS. DALI. ZATO. DECIS. RUBIGAN. SYSTHANE. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. U slučaju padavina potrebno je obnoviti zaštitu. ROTOR. dodati insekticid za lisne uši. na bazi piretroida (ROTOR. CLARINET. Za suzbijanje lisnih uši kao koristiti preparate: CALYPSO. 11. • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM.19 podvečer nakon leta pčela. RAPID. Ako je preventivna zaštita postojana na listu i nije isprana. Koštićave voćke protiv lisnih bolesti i dalje suzbijati s preventivnim kontaktnim preparatima. . odnosno jačim preparatom: CONFIDOR. FASTAC. ANVIL. DELAN. SCORE. WIZZZARD ili CALYPSO. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS. BOXER.05. BOXER. CROS. Koštićave voćke tretirati protiv bolesti lista jednim od kontaktnih organskih fungicida (POLYRAM. ZOLONE). MORIS. Mjestimično su uočeni napadaji crvenog voćnog pauka. WIZZARD. Također je moguće koristiti i kompletne preparate u slučaju jakog napadaja bolesti CLARINET. DIREKT) ili organo-fosfornih (BEKER. FOND. SABITHANE. Budući da se voćke nalaze u intenzivnom porastu izboja i lista. POLYRAM. Moguće je koristiti i kombiniranu zaštitu oba dvije grupe preparata ( fosetil + bakar ) u manjoj koncentraciji. Hoplocampa minuta) u opadanju latica. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije.2009. Također treba obratiti pozornost na štetnike koji preferiraju ovakvo trenutno vrijeme. KAPTAN. Ovih dana se očekuje i pojava jabučnog savijača. Šljive se nalaze pri kraju cvatnje i potrebno ih je tretirati protiv šljivine osice (Hoplocampa flava. ATAC. KAPTAN. Tamo gdje je lani uočena bakterijska palež jabuke (Erwinia amylovora) potrebno je preventivno provesti zaštitu s preparatima ALIETTE. STOPER. DITHANE. lisnih minera. BAYCOR. STAR. FASTAC. RUBIGAN. onda je treba ponoviti nakon kiše također s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. lisnih ušiju. U slučaju jačeg napada ili kišovitog vremena primijeniti CHORUS. LASER. CONFIDOR. SYSTHANE. STAR. DIREKT. ZOLONE. Zaštitu provesti nekim od idućih insekticida: ROTOR. STAR. kruške i jabuke tretirati sa jednim od insekticida : ZOLONE. dakle DITHANE. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. jabučne i kruškine osice. CUPERBLAU Z. Navedeni preparati djeluju preventivno i na krastavost jabuke i kruške. SCORE 250. KOCIDE. ATAC. AVI ili NORDOX. Zaštitu protiv bolesti primijeniti prije kiše s kombinacijom preventivnih i sistemičnih preparata. INDAR. kao i plodova potrebno je i dalje primjenjivati zaštitu. MOSPILAN. ATAC. Očekuju se letovi prve generacije jabučnog i breskvinog savijača te prisutnost ljeskotoča na lijeskama. Ako je jači napad lisnih uši tretirati sa sistemikom. Navedenim sredstvima se također može tretirati i kruškina lisna buha (Psylla pyri) uz dodatak bijelog ulja. DECIS. te savijača listova i pupova. KAPTAN). Zaštitu protiv pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) obaviti sa STROBY ili ZATO. nakon kiše. Potrebno je početi sa zaštitom breskve i posebno nektarine od pepelnice sa ANVIL. Ako je potrebno. Pripazite na mogućnosti miješanja fungicida s pojedinim insekticidima i držite se uputstava upotrebe svakog preparata. DITHANE. kruškine buhe. ROTONDO. MOSPILAN.

MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. BAYCOR. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. 25. 02. CROS. ili CHROMGOR. Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate: SONET. WIZZARD. Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja posebno kod fuzikladija i pepelnice. NOMOLT. Za voćnjake napadnute tučom i dalje koristite sredstva na bazi KAPTANA (CAPTAN. Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. INDAR. INSEGAR. MERPAN. NOMOLT.6 tjedana nakon završetka cvatnje. SYSTHANE. na lijeskama koji uzrokuje propadanje plodova lijeske. SYSTHANE Za suzbijanje lisnih uši koristite preparate CALYPSO. INSEGAR. Pošto je na pojedinim lokalitetima u zadnjih nekoliko dana palo preko 35 litara kiše po metru četvornom. ZOLONE. rane jabuke. TRONIC. Očekuje se pojava ljeskotoča. Ljeskotoč spada u pipe. potrebno je obnoviti preventivnu zaštitu. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se ranije voćke nalaze pred zriobom ( breskve. Zbog poboljšanja kvalitete ploda. TRONIC. kruške i šljive). stoga je potrebno obnoviti zaštitu na voćkama prije kiše. MOSPILAN.2009 Očekuje se nestabilno vrijeme ovaj tjedan. KAPTAN. DECIS. DELAN. DECIS.20 • • • • • Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER.06. SABITHANE. BEKER. ORTUS. MORIS. ili KARATHANE dok od sistemika vrijede svi gore navedeni. ALYPSO. ANVIL. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. TRONIC. Foliacon. PUNCH ili strobilurinske preparate STROBY. boljeg čuvanja plodova u skladištima i prevencije fizioloških bolesti (gorke pjege). BOXER. ORTUS. RIMON. DALI Za suzbijanje lisnog minera koristite neki od regulatora razvoja: RUNNER. ENVIDOR Protiv breskvinog savijača koristiti preparate ROTOR. ZOLONE. VERTIMEC. Navedeni preparati djeluju i na druge voćne savijače. preparatima koji sadrže kalcij u sebi Fertina Ca. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. POLYAMIN. ili nešto jačim CHROMGOR ili CALYPSO. te biostimulatore za bolji oporavak biljaka (DRIN. CONFIDOR. i neposredno prije berbe.06. TRONIC. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. potrebno je folijarno tretirati plodove jabuka s otopinom kalcijevog klorida ili kalcijevog nitrata. CHROMGOR. Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. MERPAN u kombinaciji sa sistemikom TOPAS.2009 Voćke se nalaze u stadiju rasta i razvoja plodova. PROTIFERT). STOPER) koja pospješuju zarastanje rana uz dodatak sistemika. rane jabuke i kruške). Suzbijanje se provodi jednim od kontaktih insekticida: ATAC. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. Potrebno je voditi računa o karenci budući da se neke voćke nalaze pred zriobom (breskve. STAR. ZATO. ZOLONE. FOND. STOPER. Calciogreen. RIMON Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. Također je počeo let breskvinog savijača kojeg se može suzbiti s ROTOR. RUBIGAN. ROTONDO. ENVIDOR. RAPID. DITHANE. VERTIMEC. Suzbijanje se provodi insekticidima kada su uočene 3-4 pipe po stablu. . RUBIGAN. Primjenu vršiti u razdoblju od 4 . Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate: DEMITAN.

STOPER. MERPAN odnosno one kemijske grupe koje su najmanje korištene Za suzbijanje pepelnice na jabukama od preventivnih preparata koristiti strobilurinske preparate ili SUMPOR SC formulacije. SABITHANE. DITHANE. RELDAN Za suzbijanje kruškine buhe koristiti preparate SONET. CALYPSO . VERTIMEC. STOPER. BOXER. TRONIC. STAR. KAPTAN. ASUDIN. MITAC u kombinaciji s bijelim uljem. CALYPSO. ORTUS. ili KARATHANE Za zaštitu breskve i nektarine od pepelnice koristite ANVIL. DELAN. Za suzbijanje crvenog pauka koristiti preparate DEMITAN. BAYCOR Za suzbijanje lisnog minera druge generacije koristite neki od insekticida : CONFIDOR. TRONIC. CHROMGOR. RELDAN. SYSTHANE Za zaštitu od kozičavosti lista trešnje i višnje koristite CHROMODIN. LINO.21 Vodite računa o izmjeni kemijske grupe sredstava za zaštitu bilja kod fungicida i insekticida. MOSPILAN. ENVIDOR. DELAN. KRAFT Protiv savijača koristiti preparate BEKER. Držite se navedenih uputstava na preparatima zaštite bilja. DITHANE. posebno koliko puta je dozvoljeno s nekim preparatom prskati u jednoj godini! • • • • • • • • Za suzbijanje fuzikladija na jabukama i kruškama koristiti preventivne preparate POLYRAM. CHROMGOR. RUBIGAN. ZOLONE. STAR. KAPTAN. WIZZARD. MORIS. MERPAN.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->