Novi i revidirani rimski natpisi

305
Odlomak je visok 0.18, irok 0.26. Visina slova iznosi od 0.032 do 0.036. Materijal
je lapor.
SI. 7
. .. ... LII .....
. . . LA . EL . SIAL
.... . MINACOI
amaj B . ILI' DVLCISS [imo . .. j
pien] TISSIMO
(Srez
Br. 8. Odlomak spomenika od lapora, odbijen sa dvije strane. Od vatre je pocrnio.
Gornji dio udubijenog natpisnog polja, visina 0.36, irina 0.24, deblj. 0.16, visina slova 0.08.
na Crkvini u godine 1939. Sada u samostanu
u Jajcu.
---FLAV--
---AD(---
U drugom redu iza D ostaci ili O, ili C, ili G.
Kupreani (Srez
Br. 9 [Tab. I, sl. 3]. Lijevo gornje spomenika od lapora. Odbijeno dolje, desno,
otraga. Visina 0,175, ir1na 0.15, deblj . 0.16, visina slova od 0.015 do 0.028. Na prednjoj
strani ostaci okvira od astragala, u polju gore ostaci samo jednog reda. Cita se:
FELICIT ..... .
Donji prostor prazan. Na lijevoj botnoj strani u profilisanom okviru je reljefni lik
pateri.
Jujc.e
Br. 10 [Sl. 8]. Odlomak od lapora. 1940 godine u okolici Jajca. Sada
u Jajcu u Muzeju. Visina jo 0.28, irina 0.27, debljina 0.075. Visina slova od 0.054 do
0.048. Odbijen sa sviju strana.
20'
306
Dimi trije Sergeievski
... aj VREL [i ... .
... MARCEL[l .. .
. . . S PlIS [situ ..
Sl. 8
Zvornik
Br. 11 [Tab. I, sl. 2] Odlomak nadgrobnog ne moe se kakvog je
bio oblika. Posjetivi Zvornik u aprilu 1948 godine bio sam upozoren da je u temelje
novih hambara za kukuruz uZidan odlomak rimskog natpisa. Odakle je taj kamen do
spio na gradilite nije poznato. Visina je jo 0.36, irina je od 0.20. je
dio natpisnog polja, koje je bilo uokvireno profilisanim okvirom (ostaci okvira vide se
gore s lijeve strane). Natpisno polje podijeljeno je horizontalnom crtom u dva dijela.
Gornji dio je neto od donjeg. Donji di') polja je prazan, dok u gornjem
su ostaci zadnjih 5 redaka epitafa. Natpis je pisan crta, visina slova iznosi
od 0.022 do 0.025. Natpis je slabo jer se povrina kamena ljuti: prva tri reda
nisu Oblik slova je iz vijeka.
.... IIP ....
S .. VL AC .. C ...
AVR(elio) PA[-]PICO ..
. VIVENTES SIBI ...
Srebrenica
Br. 12 [Sl. 9, a, b, cJ . Od prije rata imao sam podatke, da u Srebrenici pred Bi
jelom Damijom, lei kamen sa latinskim natpisom. U aprilu mjesecu 1948 godine po
sjetio sam Srebrenicu i u ogradi Bijele Damije naao sam razbacane odlomke tek raz
bijene kamene Rekli su mi, da je dva dana prije mog dolaska bila JO:;
Sav odlomak morao je da bude, po svjeoj rupi u zemlji iz koje je bio
od 0.030 do 0.40. Prikupio sam tri odlomka.
307
Novi i revidirani rimski natpisi
'"
A) Odlomak od lijevog ruba natpisnog polja, - odbijen sa sviju
strana. Visina 0.15, irina 0.13, visina slova 0.045.
Sl. 9
... A ..
. . TIO ..
B) Vjerovatno iz sredine natpisnog pol ja, visina slova: 0.045, 0.04, 0.037.
Au]REL(io) . LIO . . ..
.. TERN ..... .
... PLO . .... .
..
C) Odlomak, odbijen sa sviju strana, visak 0.15, irok 0.17. Ostaci dva,ju redova,
visina slova 0.04.
. VP!..
Skelani (Srez
Br. 13 [Sl. 10 i 11). USkelanima 1948 godine, kod zidanja zadrunog doma uzi
mali su kamen iz poruene stare andarmerijske kasarne. Tom prilikom dola su na
vidjelo dva kamena spomenika, koji su u svoje vrijeme bili upotrebljeni kao
materijal. Prvi od njih je desna polovica rtvenika od krei:njaka, odbijen je
i dolje. S prednje je strane gesims otesan, ali je ostao sa desne strane. Na gornjem di
jelu desne strane su akroteri u reljefu, a njih je rozeta. Visina je jo
0.77, irina 0.18, debljina je 0.30. Natpis je od reda, visina iznosi: 0.058, 0.057,
0.052 i 0.056.
20'"
308
Dimitrije. Sergejevski
fl' O 'lM . VR(....)
.... FL
.... DID
[V(otum)'] L(ibens)' P(osuit)
Sl. 10
SI. II
L r. VR.... je neki nadimak, dosada nepoznat.
Spomenik nije O starinama u Skelanima vidi Glasnik XIX 1907,
431 i d.
Bl'. 14 [Tab. l, sl. 4]. Odlomak are od 1948 godine zajedno sa
brojem 13. euva se u osnovnoj koli uSkelanima. Odlomljen je sa tri strane i otraga.
Visina je jo 0.36, irina 0.25. Ostaci od reda, visina slova: '1,0.052, 0.052, 0.04 .
... LO
.. BEF'""' O S
.. MA ED
... M.
....... . . LO ..
BE(nc) F(i ciarius) CO(n) S(ularis)
[1eg(ionis)V]MACED(onicae)
[v(otum) s(olvit) l(ibens)] M(erito)
Donja (Srez rudnik Kakanj)
1948 godine Zemaljski muzej vrio je iskopavanje na crkvini u Donjoj
Objekt iSkopavanja bila je ruevina (kapelice?) na srednjevjekovnom groblju. U

toj ru
evini bili su kao spolia dva dolje opisana odlo,mka i mali odlomak
ornamenta. Jo prije toga 1946 godine bila su iz iste ruevine
dva odlomka nadgrobnih 'reljefa, koji su opisani u Glasniku za 1948 go
dinu (str. 170, br. 4 i 5).
Br. 15. Odlomak nadgrobnog spomenik:t. Obijen sa sviju strana i otraga;
ima tragova maltera. Visina 0.135, irina 0.125. Kod ovog. po svojoj sadrini
Noyi i rimski llatpisi
300
nog odlomka, zanimljiv je samo oblik slova S) koji datira taj odlomak u kraj
III ili u IV
. ,IS/\ ...
.. . /\ M r ...
2. p. - [memoriJAM prosu . . . J
Br. 16 [Sl. 12). Odlomak od desne strane nadgrobne zajedno sa bro
jem 15. Materijal je dosta tvrdi lapor. Obijen sa sviju strana. Pozadina je slabo izra
Visina je 0.255, irina 0.245, debljina 0.095. Ostaci napisa i ornamentiranog okvira
sa desne strane (dio grozda). su ostaci tri reda, gore je prazan prostor (!).
Lijepo pisano dvije crste. Visina slo ',a: 0.055 i 0.052 .
Sl. 12
.. . . annjOR(um) ' XX
....... OPL
. .... p]OS(uit)
2. r. OPL - vjerovatno ilirsko ime OPLVS (Krahe navodi dosta ' primjer a). Ispred
O vidi se trag kao od :e. Cudno je to II prvom redu nalazimo godine pokojnog. Po
obliku slova natpis je mogao da bude iz II vijeka.
-Han-Divljak (Srez
Br. 17. od lapora, odlomljena s lijeve strane. Gornja povrina i otraga izra
su. Du donjeg ruba prosti profil. Od natpisa su dva reda, je samo desna
sirana. Kamen je oko 1940 godine Jna obronku uzvienja Oblak
kod Divlj,aka, a na zemljitu Stipe Prema vlasnika, kao da je na tom
m.jestu bio zidani grob. Ostalo kamenje je bilo upotrebljeno kao materijal.
1942 godine posjetio sam mjesto nalaza, gdj'= sam vidio jo jedan amorfni kamen, a ni
kakvih tragova grobnice. Sada se u lapidariju gimnazije, inv. broj 146.
Visina: 0.43, irina jo 0.60, debljina 0.16, visina slova 0.055 do 0.052 .
. . . . . . \ IINOR'.' HXIII
..... . sIIISIMIS
l. r. - Drugo R: ovo slovo i na P, osim toga jo je dodata kosa crta. Slova su lijepo
kles8!na i dobro ali, kako izgleda, natpis je p.stavljen i klesan od nepismenih
ljudi; valjda mora da . ... annorum stip(endioTum) XIII ..... piissimis.
.310
Dimitrije Sergejevski
Revidirani natpisi
Bl". 18 [Tab. II, sl. 14). Lapidarij muzeja posjeduje lijepu kamenu urnu,
koja je doneena u muzej iz Donje Pecke 1894 godine. U inventaru je
pod brojem 245. Natpis koji ukraava prednju stranu urne svojevremeno je izdao Patsch'),

Aeli(i) Nepos et Dasa Sabbonis (filIi) patri caris simo qui vixit ann(os) LXX b(ene)
m(erenti) memoriam p(osuerunt).
Uz to Patsch je dodao: "Dasa .... ist ein illyrischer Name ..... Der ohne Zweifel auch
illyrischer Name Sabbo ist sonst nicht bezeugt. Napravio sam sa ovog, donekle
izlizanog natpisa, fotografski snimak svijetla. Ispostavilo se da u
drugom redu imamo ne BB, nego RB. Imena prema tome primaju drugi, izgled:
ne Dasa Sabbonis, nego Dasas Arbonis. Obadva su nam imena poznata. Arbo se nalazi
kod Holder'a.
(Srez konji6ki)
Br. 19 [Tab. II, sl. 21. Zemaljski muzej posjeduje donji dio nadgrobne iz Lisi
sa natpisom (inv. lapid. 426). Natpis je dosta izlizan. Patsch ga je izdao 1896 go-
dine sa jednim faksimilom ....... ie Imscelio maritus etc . . 3) Taj sam napis po
novo izdao 1935 godine sa fotografijom, P MA[rlCEL(I)IO l. Ali sam kasnije
naiao na jedan ID atpis iz Narone, koji je izdao Patsch 1907 godine. Taj natpis
je potpuno a glasi:
D . M' S / CL. MASCE / LIONI AN XXXIIII / (se)VIR(o) QVI LIB(er)
TATEM . . . .. / TVS.... . ... / ET ....... .
Pat;sch je dao taj natpis bez ikakvog komentara. Iako mi nije poznato da se Patsch po
novo naem natpisu iz mislim da se, naavi u Vidu (Naroni) gore nave
deni I).atpis, van sumnje sjetio da u ta dva imamo jedno te isto ime. Kod
Krahe toga imena 'nema. Prema tome na natpis se ovako:
I MASCELIO / MARITVS CON / IVG! CARISSI / ME ET SIBI!
POSTERISQVE ! SVIS B M.
RESUME
!n:"criptions romaines nouvelles et revisees
Dans cet article !'allt eur public les inscriptions qui ont ete decouvertes au cours de der
nieres dix ans en Bosnie. M.ais. entr e elles il n' y a pas aueulle qlli serait d'une plus l1;randc
importance. SOLIS les numeros 18 et 19 I'aulellr a proP'Olse la revision ,de deux inser,;, ptions qui
sont COnl1l1eS depuis longtemps. M 18 lut pub\ie et sontel11Ps par Pa-Iseh (Wissenschaft
I'che - SarajC\1o. IV. 263. C. 1. L. lIT. 13.984). En autres, dans la troisieme lig'l1e
il a deehiifre deux mot s de la maniere suivallte: DAS A SABBONIS. Ccpen<iant. a I'occas' on de
la revision on dec-ouvrit tOli t autre chose: DASAS ARBONIS. C'est la lettre R qu'on voit clai
rement. ct non pas la lettrc B. Arbu est un nom qui est bi en repandu chez les CeItes et on le
trouve chez Holdcr.
3) Glasnlk, 1894, 766, slika 2; C. T. L. III. 13984.
") Glasnik, 1894. 714. usp. Patscll, lur Geogr. u. Topogr . v. Narona. 91. n. 6, figo 50.
CREMOSNIK IRMA
Nalaz staroslavenskih mamuza IZ
Maja mjeseca 1944 godine obavijeten je Muzej u Sarajevu da su u
kraj Bugojna, prilikom kopanja jame za neke obrambene objekte naili na grobove u
kojima su predmeti. Od strane Muzeja obili su nalazita kustos D. Sergejevski
i V. Njima je tadanji kotarski pretstojnik Bugojna od tih predmeta predao par
mamuza i zlatni okov sa kraja pojasa. Doavi na mjesto nalaza,
koje je bilo sasvim pre-rovano, muzejski su mogli samo k,onstatovati da
su ovi nalazi uz mrtvaca koji je leao u drvenom sanduku na 1,20-1,30 m du
bine.
Kako je ovaj nalaz od tada ostao ne ispitan, preduzeo je Zemaljski muzej jula
1949 godine jedno manje probno kopanje na tom mjestu pod vodstvon1 kustosa Sergejev
skog. Sem oskudnih podataka o mjestu i pokopavanja nije tada postojalo ni
kakvih uporita za dalji rad. Poveli smo zato prvo traganje za radnicima koji su
radili na tom mjestu, ali, naalost, nijedan od njih se vie ne nalazi u ivotu, poto su
stradali u toku rata.
Poslije dugog uzaludnog ispitivanja obratili smo se i Zorki vlasnici ovog
breuljka. I ako nije prisustvovala toku kopanja, dala nam je vanih podataka. Po nje
nom iskazu, sa mjesta gdje je kopana jama izvadili su mnogobrojne kosture, mnogo
sahranjivani nego to smo nali oko toga mjesta. Na pitanje, odakle su dva
velika amorfna kamena jedan u zidu jame, a drugi na dno breuljka,
odgovorila je, da je ovakvog kame:nja bilo mnogo, pa i tesanog, samo su to sve razni
jeli. Kad su kustosi posjetili mjesto nalaza, ovog kamenja izgleda vie nije bilo. Po
ovim podacima morala je tu biti neka gradnja ili zidana grobnica. Od preivje
lih danas nam nitko nije zna.a neto o tome
.Jedino narodno predanje je o tom mje3tu neke podatke. Najstariji sta
novnici .sela Ana i Mile) kau, da su im stari:ji kako je na ovome
mjestu nekada postojala crkva sv. Ruice. Pitanje je sada, da li je crkva postojala
u doba ovih grobova. Narodno predanje vee postojanje crkve za tursko doba, kao to
.ie i samo ime ovog sela :iz turskog doba. Po predanju selo se zvalo
za to, to je tu stolovao sultan. se da je sultan one seljake, koj i su
dol:nili u cr'kvu na bogosluenje, hvatao i ubijao, zatim zakopavao oko crkve, a ene
su u morale nositi zemlju da za trpaju rake svojih mueva. Po' ovome su
i ovo .ie predanje moralo dosta kasno nastati , jer su takva proganjanja
tek pri rasulu i propadanju turskog carstva. Ipak moemo pretpostaviti da je
ova crkva postojala u srednjem vijeku po okolnom groblju. Groblja su u
srednjem vijeku postojala oko cr kava. Samo vrijeme postanka crkve kraj
sveg toga ostaje tamno.
I probno kopanj'e u tome pogledu ni ie dalo potpuno rijeen.ie. Sam prostor na
kome lei ovo groblje je vrlo malen. To je niski breul.jak oko 25 m duine 'i 15 m
irine, kojim se kao zavr avaju blage.. padine visoravni Gorice. Iza
tog breuljka se prostire selo Breuljak je od ljunka, a iznad
l.iunka je samo tanak sloj humusa. Na strani humus je neto deblji. Ukopana
jama 1944 godine za obrambene objekte, u kojoj su grobovi, nalazi se pri kraju
312
Cremol1i.k Irma
breuljka, tako da do kraja ostaje samo prostor od 6 m duine. Jama zahvata skoro
svu irinu breuljka, 'Samo prema ijstoku ostaje 1,5 m, jer irina breuljka tu iznosi
svega 8 m. od jame na jug prema padini Gorice i selu ovaj se
breuljak iri i prelazi u zaravnjeno guvno pred Zorke pod kojim su
grobovi.
Na breuljku je prvo ispitan uski prostor prema zapadu. Pri kopanju se odmah
nailaziti na grubu gradinsku keramiku. O ,ovim nalazil"1a se
kasnije raspravljati. Na ovom prostoru bilo je pet grobova na dubini do 1,20 m. Oni
su bili na dubini ranije iskopane jame, prema tome na istom nivou sa grobovima
u kojima su mamuze. ih je orijentisana sjever-jug samo neto
od tog pravca. Neki su kosturi samo fragmentarno, jer su prilikom ko
panja jame i to:*)
/
Grob br. 1: dubina 1,20 m, samo fragmenti kostura, orijentisan sjever-jug.
Grob br. 2: dubina 1 m, fragmenti ko stura sa ostacima drvenog sanduka, orij .
sjev.-jug.
Grob br. 3: dubina 1 m, kostur bez glave, or. istok-zap.
Grob br. 4: dubina 1,20, du. 1,30, ir. 0,5 m, or. sjev.-jug, sa ostacima drvenog
sanduka.
Kod kostura sa tragovima drvenog sanduka nisu nikakvi klinci za zaki
vanje sanduka. Izgleda da su daske bile samo poloene- iznad i ispod kostura. Uz ko
sture nije nita, ali po dubini i vrlo loe tragovima dasaka,
izgleda da su to najstariji od grobova koji su bUi otkriveni. Svi ostali grobovi su bili
mnogo ukopani.
Kako su se u junom zidu jame u profilu vidjeli fragmenti od tri kostura (II , III,
IV), to se preduzelo probno kopanje na ovom malom platou. Ono je pokazalo, da su
.grobovi u jami bili dok su na ovoj maloj zaravni samo u
dijelu, i to:
*) Vidi priloenu 'skicu.
Nalaz staroslavenskih mamllzaiz
313

Grob br. 5: dubina 40 cm, du. l,50,ir. 50 cm, vis. 60 cm, arij. ist.-zap., u drve
nom sanduku.
Grob br. 6: dub. 70 cm, du. 1,60 m, orijent. ist.-zap.
Grob br. 7: dub. 70 cm, du. 1,70 m, orijent. ist.-zap.
Grob br. 8: dub. 70 cm, du. 1,60 m, orijent. ist.-zap.
Svi su ovi kosturi vrlo plitko ukopani i bez drvenog sanduka, sem broja 5. Ovaj
je sanduk u ohliku izdubljenog drveta, klina ca se nije nalo. Drvo je jo dobro bilo sa
Ovaj ukopavanja u izdubljenom drvetu je kod Franaka poslije
seobe naroda, a u Bosni se u pojedinim krajevima na taj pokopavalo jo nedavno.
Sanduk je vrlo plitko ukopan. Sva groba na ovom platou daju utisak recent
nih grobova.
Ostao je jo sjeverni dio ovog uskog breuljka. Probnim kopanjem je ustano
vlJeno da se grobovi tu nalaze samo vrhu breuljka, dok ih na padini nema.
Grob-ovi su ratrkani i dosta plitko ukopani. .J
Grob br. 9: dubina 80 cm, du. 1,70 m, orijent. ist.-zap.
Grob b,' _ 10 : dubina 65 cm, du. U;() m, arij. sjev.-jug.
Grob 11 i 12: dubina 70 cm, du. 1,70 i 1,20 m, orijent. sjev.-jug, pokriveni da
skom.
Tragovi daske su samo ugrobovima II i 12, i to kostur je bio pokriven
daskom. O starosti ovih grobova teko bi bilo togod jer se ni uz ove grobove
nisu nali nikakvi prilozi.
Sem ovih grobova je na ovom terenu i prehistorijskih ostataka, kao to je
ranije bilo napomenuto.
Prilikom kopanja grobova u zidu jame ocrtao se u profilu jedan kul
turni sloj, koji je u sredini zida bio dubok oko 80 cm i naglo se suavao prema kraju
-
Sl. 1 SI. 2
tog zida. U tom kulturnom sloju je dosta grube prehistoriske gradinske kera
mike. Ista keramika je i na povrini juno od jame. U uglu zapadnog
i junog dijela breuljka, bila je povrina oblucima kamenja,
samo je uslijed ukopavanja na tom mjestu ostalo vrlo malo tog prostora.
Pod ovim oblucima u tankom sloju humusa je fragmenat gradinske keramike,')
. (sl. 1) kod kog se u ornamentu uticaj tzv. panonske kulture. Uz ovu keramiku
su i dvije grivne. Po ovim oskudnim ostacima ne moe se odrediti, da li je ovaj
prostor POpi oblucima jo u prehisto dska doba, ili je u srednjem vijeku to bio
prostor pred gradnjom.
Grivne su od masivne tOl'dirane ice uvijene spiralno. Zica se na jednom kraju
zavrava petljom, a na drugom se spljota va i izvija na -gore. Kod grivne koja je
tava, ovaj drugi kraj ice je poneto zadebljan, tako da u profilu sasvim daje izgled
zmijske glave (sl. 2). to zadebljanje od naslage divlje patine. Ovakve
') tc keramike zahval jujem ku stOSll A. Bcncu.
314
Crcmon1k Irma

spiJlale, samo mnogostruko zavijene, su na gradini Cungaru kod Cazina,
na Glasincu i uJezerinama.") Spljoteni zavretak naih grivni odgovara sasvim zavr
etku grivni sa Glasinca,<1) kod kojih je ica samo na krajevima tordirana. Ove grivne, .
prema analogijama koje smo nabrojali i na lazu keramike, pripadaju haltatu ili po
latena, jer se nalazi pojavljuju kako na gradinama tako i u kasnijim laten
skim grobovima.
Prema ovim nalazima dakle, moemo utvrditi da su u prehistorijsko doba
Iliri na ovom mjestu imali svoja naselja. To nam uostalom i drugi nalazi
keramike na obronku iznad ovog breuljka, II bati Jelene a zatim i na
kosi obronka na kom je Gelo Bilo je dakle to Ilirsko
naselje. da ono nij e imalo kontinuiteta, jer se na ovom mjestu nisu nali rim
ski ostaci. Tek u srednjem vijeku ovo se mjesto opet upotrebljava za nekropolu i vje
rovatno malu crkvicu, to da je u blizini moralo postojati naselje. -
Samo groblje pripada tipu groblja koje se razvija oko crkve. Grobovi su razba
cani i orijentisani, a ne u redovima kao to su ranoslavenska groblja,
se tip odrava do XI vijeka. Ovo groblje j e svakako iz doba, kada je u ove kra
jeve bilo prodrlo koje je branilo stavljanje priloga u grobove.
primjer naem u da se oko ' crkve sa grobovima bogatog inventara na
lazi groblje bez priloga, nalazimo u Brezi, a 'i u Biskupiji. Grobovi unutar crkve su
svakako bili grobovi plemstva.
Grobovi sa prilozima u su, koliko moemo suditi po mjestu gdje su
le'tali, vjerovatno bili pod temeljima gradnj e , je materijal danas potpuno razneen.
Rekli smo da su mrtvaci leali u drvenim sanducima od kojih su i klamf
ne (kuke). Samo uslijed nedostatka podataka ostaje neizvjesno koliko je bilo grobcv2 sa
prilozima i kako su oni bili Po mjetana izgleda, da svi prilozi
n' u dospjeli u muzej. Mnogi se zlatnog ukrasa u obliku grane sa kamenjem,
koju nije dobio muzej. Svako traganje za tim bilo je uzaludno, jer su svi ovih
nalaza stradali u ratu.
U muzeju se od ovih nalaza danas na laze: mamuze i zlatan okov sa
pojasa.
MAMUZE
Mamuze Tab. sl. 1 i 2 su lj evene od bron.ze sa tankim slojem pozlate. Uz ma
muze su i i petlja. Imaju oblik izduenog luka, samo im je od
lomljen kratki i otri iljak za podbadanje konja. Spadaju u tip tzv. Nietensporn-a, kod
koga je remen, za vezivanje mamuza uz nogu, bio klincima za na
kraju krakova mamuza. Ovaj tip se na zapadu pojavljuje u karolinko doba. Kod ovih
mamuza j e na jednom kraju remena bila Tab. sl. 5 i 7, a na drugom kraju
remena (Tab. sl. 3 i 6) koji se jo . kroz petlju (Tab. sl. 4).
Mamuze su ukraene u sredini luka i na krajevima krakova jednostavnim niza
njem geometrijskog ornamenta dvaju spirala koje izlaze iz osnove. Istim mo
tivom ukraene su i i petlja na kojima se u kombinaciji pojavljuje jo
,i krst. One se ponajprije mogu uporediti sa mamuzama u Biskupiji') (sl. 3).
Njihov ukras isto tako lei u opreci sjaja glatkih ploha i ploha ukraenih ornamen
tom. Samo to je ornament, koji je u osnovi kod obih is.ti - dvije spirale koje izlaze
iz iste osnove - kod biskupijskih preciznij e i otmenije izveden, motivi su kompliko
vaniji i bogatiji. motiv samo manje bogat ponavlja se i na mamuzama iz groba
u bazilici sv. Marije u Biskupiji.")
Dok se ornamenat naih mamuza sas toji od jednostavnog redanja istog motiva
- dviju spirala koje se iZdvajaju desno i lijevo iz osnove II obliku lista - na mamu
zama iz Biskupije je taj motiv na krajevima krakova mamuze, a na
") Radimsky, Die Nekropole von .Jczcr inc in Pritoka. \Viss. '/\,\ itt. Ill. str. [GL sl. 493 i 497.
") {-'iala F.. Gr abhiigel allf li cmOlasinac. 'Niss. Mitt. III. str. 12, sl. 27.
") f. prosvjeta Il, str. 71. Tab. II.
0) F. Starohrvatska prosvjeta III. str. 38.
Nala z starosla venski II ma muza _______3_1_5 iz Su __
okrajku kaia i na petlji je on mnogostruko kombiniran sa krstom i palmetom. Je
dino na je isti motiv i kod biskup ijskih i naih mamuza. Obe na
okviru imaju poredan motiv dviju spirala koje se ponavljaju. Krst se
na naim mamuzama pojavljuje u sredini i petlje u obliku unakrsnih osmica,
a na sredini igle u obliku korri.biniranih trouglova.
Na naim mamuzama je karakteristi kako izrada tako i sam motiv, a oso
bito tog motiva. O samom motivu spirale moemo samo toliko
da se on od neoli,ta kroz sve epohe do danas i sam po sebi ne pretstavlja .
neto Tako je spirala u neolitu i na ukrasima na latenskim
predmetima, zatim na predmetima iz seobe naroda i dalje. Interesantno je, da je orna
menat spirale u kasno doba antike ' do X vijeka skoro uvijek izveden u tehnici tzv.
kosog reza ili njegovoj imitaciji u je i na naim mamuzama. Ovaj
ornamenat spirala u kosom rezu - samo p reciznije izrade od naih na mamuzama
nalazi se na ukrasnim koje se nalaze u dunavskom bazenu.
G
)
Werner i RiegeF) te smatraju produktom. Werner ih datira
SI. 3
prema rajnskim primjercima u kraj IV vijeka. Dosta takvih je i na
teritoriji Jugoslavije i to u Solinu (sl. 4), Sisku, Imotskom, Ptuju.
S
) Na osnovu ovih
Riegel") pogreno i samu tehniku kosog reza pripisuje tvorevinama
doba. Ovo miljenje Riegel-a pobija Strzygowski.
11l
) On da se tehnika kosog
reza javlja u Rusiji u VII i VI vijeku pre n. e., i to na izuzetno lijepim primjer
") Joachim Werner. Spatromische Glirtelgarniturc!1 in KciJscnitt-tcchnik aus Ni ederosterrcich.
Jahreshefte des osterr. Arch. Inst.. XXVI B. Heft I, str. 58. 59.
7) Aloi s I<iegl. Die spatromi sche KlInst-Industr ic, Wicn 1901. str. 163.
8) Strcna BlIliciana. Zagreb- Split 1924. str. 278. 502. 586. 604. 420. 440. 448. 594. 432. 688
Riegel. op. cit.. Tab. XVII i XXlI. 3 i S.
O) Tbid. str. 154.
10) Jozef Strzygowski. Altai-Iran und die Vlilkenvallderul1g. beipzig 1917. str. 136.
316
CrernonU, Irma
cima iz Kelermesa i Minusinska,l1) i ra sprostranjena je svuda na istoku. U Evropi
se on javlja na keltskim broncama
'2
u latenu. On smatra da je ta tehnika prodrla
na jug preko sjevernih naroda i nomada. U Egiptu se nalazi na drvenim rezbarijama
u crkvama sve do X vijeka!3) Ovom teh nikom su postizali zasjenjavanje osnove
kao i tehnikom proboja i zlatnom osnovo:n. Njen cilj j e da metalni odsjaj dovede do
potpunog izraaja. Svakim pokretom povr ine mij e njaju se svijetle i tamne povrine
izazivaju utisak svjetlucavog, ne 3t alnog,
Ma kakvo bilo porij eklo tehnike kosog reza, sigurno je da se on javlja
u zajednici sa spiralnom ornamentikom na mnogobrojnim predmetima iz doba seobe
naroda sve do X vijeka. Upravo sa tim predmetima nae mamuze pokazuju najvie
Tako se motiv spirale u tehnici k osog reza ili njegovom oponaanju jiavlja
na gotskim i fibulama,H) no-gotskim fibul ama'") i zatim na fra


Aberg da ovaj spiralni ornamenat igra veliku ulogu u
no-gotskoj kulturi. I kod nas je par primjera gotskih fibula sa istim ornamen
tom i to u Rovinama( Srem. Karlovci) (sl. 5) , Sisku i Novim BanovcimaY)
Isti motivi se nalaze i na izvj,esnim predmetima u a osobito .mnogo
na predmetima koje Hampel
18
) stavlja u II fazu merovinkog stila. Ovdje se oni su-
Sl. 4 SJ. 5
od VI do VIn vijeka. Na kasnijim p r edmetima tehnika kosog reza se degene
rie, manje je strogo sprovedena i oponaa se u ljevenju. Oponaanje kosog reza nala
zimo i na keteljskim predmetima.
Da bismo podvukli. jo koliko je ovaj motiv spirale kao ornamenat
priblino u doba naih mamuza, moramo spomenuti osobito pojavljivanje na
il) J. Strzygowski. OP. cit.. str . 141.
12) Ibid. str. 143.
l!') [bk!. sl. 82- 89.
H) Nils Abcrg. Die Goten und Langouarucl1 in Italien. Wilhelm Ekmans Univcrsitetsiond,
Uppsala 19. str. 29.
1&) Ibid. sl. 2 30. 33- 4.
'") Ib:d. sl. 60. 62. 64. 65. 67, 69.
") D-r J. Brunmid. Starine ranije.g sredn io g iz Hrvat ske i SJavoni(je, V'i!.i\c<i nik hrl\
arh. dr. VIII. 1905. str. 208. sl. 35; 32,4 i 5: 32.6.
'") Hamp!e'l Josef, AltertUmer des frUhen t\I\ itt e.-!alters in Ullgarn, iiII, Braunschweig 1905.
str. 491, Tab. 53-55.
Nalaz staroslavenskih mamuza iz
317

ornamentima crkava u Dalmaciji u IX vijeku.
IO
) Samo se
ovdje spirale javljaju u drugoj kombinaciji su u niz). .
Nae mamuze u tehnici obrade i osnovi motiva jednake su sa kasnijim primjer
cima navedenih analogija, koji su ljeveni i o ponaaju kosi rez. Samo se od ovih odva
jaju neto po izgledu motiva spirale. Spira la nije- u jednoj kmnoj Uniji;
nego se ta liniji lomi i slobodno je tretirana. primjer ovakve lomlj ene spirale
za sada mi nije poznat. Jedino Strzygowski donosi neto MQtivom lom1jene spi
rale slobodno .tretirane ukraene su osnove ikonografskih slika u Jakuidi manastiru
u Japanu."n) Samo to je i suvie udaljen kulturni krug, za makakvog po

Ovo lomljenje spirale imalo je i svoga razloga. Lomljenjem spirale postie se
maksimalni utisak u iskoritavanju svijet lih povrina metala.
21
) Izgleda da je to bio
cilj i majstoru naih mamuza. Donekle motiv jednostavnog redanja dvaju
spirala, koje se odvajaju desno i lijevo od osnove, oivljen je uslijed stal
nog prelamanja linije, a uz to je postignu to i lomljenj e svij etlih i tamnih po
vrina, to daje povrini nemirniji, a ujed no i i -bogatiji izgled. Motiv
jednostavne spirale, makako bio precizno izveden, ne bi dao tako iv i promjenljiv
izgled povrini. Da li je ovaj jedinstveni do sada obrade spirale diktirala tehnika
i jednostavnost samog motiva, ili je to iskuan i prenesen motiv, ne moe se po
ovom osamljenom primjeru suditi. U ostalom svaki sud u ovom pogledu bio bi pre
uranjen poto je na teren, osobito to se srednjeg vijeka, jo nedovoljno ispi
tan.
U motiva ove lomljene spirale treba istaknuti jo jedan momenat . Dok
je ornamenat mamuza iz Biskupije izveden .strogo geometrijski, lomljena spirala je na
naim mamuzama slobodno izvedena bez neke pravilnosti. U samom !izvo
ovog motiva majstor je pokazao dosta nespretnosti, nije uvi jek sa do
voljno preciznosti. U tome se pomalo provincijski karakter. Ali je ipak sam or
po svome karakteru slobodnog tipa, i .tome ne nalazimo u naim krajevima
bliu analogiju. To slobodno tretiranje ornamenta bez nametnutih geometrijskih stro
gih kalupa nalazimo na kasnijim predmetima slovenskih nalaza krajem IX i X vijeka(2)
kao na iz Blatnice!3) Sam ornamenat nema sa naim, nego samo u toliko
to je i ovdje geometrijski ornamena,t slobodno tretiran, a odgovara potpuno i dobu
naih mamuza. Na nalazu iz Blatnice se uticaj nordijskog i ka,rolinkog orna
mentalnog stila, koji je nejasan i pretrpan.H) I za nae mamuze moemo
da im je stil ali on nije pretrpan nego je naprotiv siromaan. Tako za
sada ne moemo ukazati na neku bliu analogiju naim mamuzama.
Iz ovih stilskih detalja i tehnike rada vidimo da u njima nema
elemenata po kojima bi se mogla sigurno odrediti starost mamuza iz I
spiralna ornamentika i tehnika kosog reza se kroz rani srednji vijek.
Sigurnije uporite za datiranje daje sam oblik mamuza.
Mamuze iz imaju oblik tzv. Nietsporen, kod kDjih je remen, ko
jim se mamuze za nogu, zakovan dvije na kraju kra
kova mamuza, za razliku od ranijeg tipa mamuza Oesensporn, kod kojih se remen
kroz na kraju krakova. Nae mamuze spadaju u kasniji tip Nietspo
ren-a, kod kojih se na ostruzi na luku, dobro razlikuje osnova, vrat i
sam vrh, - tzv. karolinki tip. Ovaj iljak istina nedostaje kod naih mamuza, ali
ID) Starohr va tska Prosvjeta ll, s tr. 29, 120 - 21 ; I str. 7 i 76; III str. 52, 54- 5; V str. 109,
114- 5, 117.
"0) J . Strzygo>wski, o,p. !Cit., sl. ll ? i 118.
21) Ibidem str. 122.
2' ) Na ovu bi o je ljubazan da me upozori d-r Ljubo Karaman. na mu sc i
o\' om prilikom zahvaljujem. Pozna to je da se i sa m u nekol iko mahova pozabavio problemom
mamuza u Dalmaci ji.
23) Slovenske Dejiny. Di el l. Bratisla va 1'947. Tab. L n. 4.
2.,) Nandor Fet ti-ch, D:'e M.et t a<:lkuns t den La ndnr hlllenden Unl:arn, Archa,eulogia HUr1garica
XXI, J 937, str. 264.
318
Irma
kako je sav oblik mamuza do detalja isti kao u navedenih mamuza iz Biskupije,
to ga moemo prema ovim rekonstruisati. Ovajkarolinki tip se javlja u zapadnoj
Evropi krajem IX i X vijeka. Nalazi su istina u ovo doba na zapadu
dosta rijetki, poto je zabranji valo ovaj stavljanja priloga u gro
bove."") I nae se mamuze prema tome mogu datirati u kraj IX ili X vijeka.
Dimenzije:
mamuze: du. 12,5 cm, raspon - 9,5 cm, debljina 1 cm.
du. 3,5 cm, ir. 3,5 cm
du. 3,5 cm, ir. 2,3 cm,
petlja: du. 2,3 cm, ir. 2,8 cm,
ZLATNI OKOV SA POJASA
Uz mamuze, kao to je na den je i zlatni okov sa kraja pojasa. To je
uzani zlatni lim, koji je sa svih strana obuhvatio kraj pojasa. (Tab. sl. 9) Ukraen je
po rubu filjgranskim pletenicama, koje i polje trake dijele u nekoliko polja. Na
prednjoj strani traka je podijeljena filigranskim pletenicama u tri polja. U
sredini polja j'e po jedno kruno udubljenje za k.amen koji je ispao. Oko udubljenja
je kao ukras krug filigranske pletenice. Ovaj je na predme
tima iz seobe naroda. Potpuno isto tako je ukraena proirena karika iz Ke
teljia."") Tehnika ulaganja kamenova se vrlo upotrebljava kod naroda koji su
u seobi naroda jo u VII i VIn vijeku, a njeno glavno cvjetanje je u
Vizantu (u IX i X v.r7)
Potpuno isto kao i na okov ukraena je jedna bronzana u Bu
garskoj u mogili Kauk-Dere, koja je u gr,obu uz lunulastu naunicu, a blizu
je i slavenska keramika. Pogreno je datirana u laten/
S
) prema tome nam
ne moe posluiti kao pri datiranju naeg okova.
tehniku ukraavanja, mQe se istovjetnu, pokazuju kale i plitka
zdjela iz GozHna iz X vijeka.
2
') Ovdje je na dosta prostranom polju razasuto rijetko
kamenje, tako da ovo ukraavanje izgleda siromano prema kasnijem bogatom i pre
trpanom. Uloeno kamenje je okrueno fi ligranskom icom, a povrine ka
menja su vezane viticama filigranske ice. Ovo rijetko ukraavanje ka
menjem i filigranom, koje ostavlja slobodno dosta Prostora, je i za
na okov sa remena. Ovo podudaranje tehnil e ukraavanja svakako se moe svesti
na to da su oba predmeta i vremenski bliski. Okov je sigurno iz istog doba kao i
mamuze - kraj IX-X vijeka - a i kale je iz Gaziina iz X vijeka. Interesantno je da
smo ovo siromatvo motiva u ukraavanju istakli i kod mamuza.
Dimenzije: du. - 4,9 cm, ir. - 1,3 cm, debljina 0,5 cm.
ZAKLJUCAK
Iz ranije izloene analize ornamenta, tehnike rada i oblika, vidimo da se teko
moe neto o poreklu naih mamuza. Pri tome se ne moemo osloniti
ni na nalaze iz Biskupije i Dalmacije, jer do sada ni za njih nije blia ana
logija. Stare pretpostavke da su pod Vizantiskim uticajem
30
) su odavno
pobijene. Najnovije je miljenje da one i po obliku i ukrasu na proizvode
vikinke kulture.")
25) R. Zsc hmeR, Forrer, DeJr Sp,o,rn in sc.i ncr formen-Entwicklung, Berlin 1891. st r. 8- 10.
26) J. Hampel, op. cit., sv. I, str. 364. sl. 969.
"') Ibidem str. 698.
28) HB'. B e.1DKIQ,Bb - Pa3K'OHK:HTt Q.J(oQ,1 01 Meae Kb H r a,pa CB;meHrp3,1I:h, H8BtCTllHl Ha 6b.1rau>
CK'OTO .I1j;l0' lK.f'}C,TBO XI, str. 129, sl. 118.
"9) Jean Babelon. L' Orfevrerie fratleaise, Larou;;se. Paris 1946. str. 27.
30) F. Starohrvatska Prosvjeta III, str. 108.
:I') D'r Liubo Karamn, Isko.pine drutva II Mravicirna, Rad akad. zn. IIJ1lj.,
2G8, 1940. str. 28.
319
Nalaz staroslavenskili mamuza iz
Mamuze sa bogatom ornamentikom i pozlatom bile su do nedavno samo
u uim granicama Dalmacije. Tek 1943 godine su i mamuze u
kod Bugojna, po kojima moemo suditi da ove mamuze nisu bile ograni
na Dalmaciju. O njihovom teritorijalnom prostiranju bilo bi za sada jo preura
njeno govoriti. Za sada se one mogu konst atovati na teritoriji Hrvatske, jer je Bu
gojno, izgleda bar u doba formiranja prvih jedinica i nastajanja feudalizma
kod nas, pripadalo Dalmatinskoj Hrvatskoj. Ipak nije da se ma
muze i dalje u unutranjosti, kao to je i sa Epovima naunica iz Dalma
cije, koj i se prostiru sve do Drine pa i dalje.
U izvorima ima samo rijetkih podataka o ovom kraju oko Bugojna, a nazivao se
u srednjem vijeku Uskoplje. U hronici Popa Dukljanina postoji podatak,::2) da je Kre
imir oplijenio Uskoplje, bosanski bcm pobjegao u Ugarsku, a Kreimir onda zauzeo
Bosnu. Ovaj podatak vee za kra1ja Kreimira II (949-969). Ma da smatra da
ljetopis nije u svemu pouzdan izvor, ovaj podatak ipak uzima kao istoriski, jer misli
da se II jezgri ovih odrala stara tradicija.::::) Izvjesni su miljenj,a, da Bosna
tek sredinom XIII vijeka preuzima od Hrvatske Uskoplje.' l) Svakako je Uskoplje sa
Bugojnom bila oblast u kojoj je morao biti jak uticaj Dalmacije. Prema
tome je i jasna mamuza iz sa onima iz Dalmacije.
Mamuze su svakako svojina plemstva iz ovih krajeva, je vladalo Usko
pIjem. U ono doba ovako bogato ukraene mamuze nosili su samo mamuze
su tada znakovi vlasti i dostojanstva. Vjerovatno su to preci feudalaca, koji su ka
snije drali grad Veselu Strau, koja je u blizini Nisu nam
ostali izvori kojL bi nam mogli ko su bili gospodari ovog grada. Pokra
jina Uskoplje bila je vaan centar, jer su se tu sastajala vana puta: iz Splita,
Hrvatske, doline Lave i iz Bosne (Fojnice).:l') Vesela Straa je ponekad sluila i ka,o.
prebivalite bosanskih kraljeva. Pisma Stjepana Tomaa Veneciji su iz Ve
sele Strae.
il
") Vesela Straa se spominje i u hronici fra Nikole Lavanina. Po njoj
kralj Ostoja tu prava

Ovaj podatak marion Ruvarac"')

nalazi i u knjizi tampanoj u Napulju 1653 godine. On pobija istorisku vrijednost ovih
podataka, jer su oni falsifikati samih da bi dokazali pravo na
poneke pokrajine. Za nas je ovaj podatak i nteresantan samo utoliko, to se kod njega
po drugi put Vesela Straa dovodi u vezu sa bosanskim kraljevima, te prema tome
moemo da je ona kao povremena rezidencija kraljeva, bila svakako jedan
od istaknutih centara, te su i ovaj kraj i njegovi feudalci igrali sigurno znatnu
u10gu, Ipak cvjetanje ovog kulturnog centra i grada nije trajalo dugo. Poslije ruenja
grada vjerovatno od strane Turaka, Vesela Straa se u XVI vijeku, u oporuci
Mustafa bega spominje kao selo. I danas samo jo vrlo ra
zvaline grada o nekada jakom kul turnom centru ovog kraja.
Za sada dakle mora ostati otvoreno pi tanje kome su pripadale mamuze iz S-ulta
i odakle Vidjeli smo da su one do sada samo na jednoj
uskoj teritoriji. Mamuze iz u tome prvu iznimku i proiruju neto
krug ovih nalaza. Nedavno su mamuze u jednom grobu u pri Ba
tujah u dolini Vipave primorje). '1\)) One su manje bogato ukraene i bez
''') ferdo, Ljetopis Popa Dukljanina, Srp. kr. ak Posebna izdanja. ,knj. LXVII. 1928,
cap. XXIX.
3:1) Jbidem str. 441 i 448.
"'l D-T Constantin IYe liandelsstra-sC'n und vo-n SeI1o:iell 1I1nd Bosnien,
Prag 1879, str. 82.
''') Negri 91, Acta arch. ven. II, 4.10 (citiral1o iz C. op. cit., str. 82).
"0) D-r fra Julijan Lj etopis ira Nikole Lavanina, Glasnik Z. m. 1915, sv. str.
268. godi.na 1406.
37) IIari'on Ruvarae. O ,privilegijama Glasnik 1890. str. 264.
as) eih Scjill'din Kemllra, Sarajevska damija i druge javne zgrade turske dobe, Glasnik
1910, XII, str. 597.
39) Na ovom podatku sc zahvaljuiem direktoru Muzeja u Ljnbljani, d-r .l. Kastelieu, koH je
bio ljubazan da mi da ove poda [ke.
320
hrna
pozlate, ali pokazuju da je stavljanja mamuza u grob postojao i u naSlm dru
gim pokrajinama, te je za sada jo pretpostaviti kuda su se sve prostirale.
Izgleda i ornamentisana petlja zajedno sa krstom u naknadno ukopanom grobu
u tumulus (Glasinac)30") sa mamuza. Do sada su nalaene na te
ritoriji koja je \.l mnogome bila pod uticajem zapada, koji se donekle manifestuje i u
obradi mamuza, gdje je sa karolinkim i nordijskim ornamental
nim stilom. I stavljanja mamuza u grobove bio je vrlo rairen na zapadu, te je
prema tome najvjerovatnije da je ovaj doao moda preko Franaka do naih
krajeva. Kako ipak ne postoje blie analogije za sada nama poznate, ne moe se utvr
diti blie iz kog kulturnog kruga uticaj pod kojim su Za sada postoji
da su one import:
I
") Ipak ako uz memo u obzir mnotvo nakita
vrlo precizno i prefinjenom tehnikom, a za koji se danas smatra da su proizvod naih
radionica u Dalmaciji, koje su pod uticajem Vizantije i drugih stvorile i nove potpuno
oblike,") onda: bi se moda i kod naih primjera mamuza moglo s
tim, da su one originalan produkt naih radionica. To bi i stalno pove
broja nalaza, potpuna u tehnici obrade, najzad i sami motivi i tehnika,
koji nikako nisu strani u ovim krajevima nego se u njima pojavljuju u kasnoj antici
i na produktima od seobe naroda skoro do X vijeka. To bi izvori koji u
Dalmaciji spominju zlatare. U Bosni se oni spominju tek u XIV vijeku!Z) Iz
kasnijih izvora XV vijeka vidimo da su mamuze dio viteke opreme uz koju ide lOS
i pojas. To vidimo iz testamenta Pri bislava 13) koji svoju opremu ne
ostavlja najstarijem sinu, nego onom koji poloiti doktorat ili sluiti u konjici, da
kle najvrijednijem. Osim svoje :>preme on ostavlja u nasljedstvo i druge mamuze.
Ovaj noenja mamuza, svakako je postojao u doba naih mamuza,
doba nastajanja feudalizma kod nas. Mamuze su prema tome bile dio opreme konja
nika feudalaca, dakle predmet svakidanje upotrebe. Ako i nemamo ,podataka da su
u ono rano doba u Bosni postojale radionice, za Dalmaciju moemo svakako pretpo
staviti da je imala svoje radionice mamuza. Dalmatinski gradovi su tada imali vrlo
razvijenu trgovinu i zanatstvo.
RESUME
Les fouilles des eperons paleoslaves it
A \'occasiol1 du creusement d'une fosse pour un objet. de deiense en 1944 on a i.auille un
t:irnitiere ii. Glavica pres de (Bugojn o). Dans illle bombe on a trolIve des eperons do:res
en bronze ct en fer dore appa'Ttenant ii. une ceinture. .
En 1949 le Musee National sc chargca d'une fouille de contrale allt.aLlr dc cette fosse sur
Glavica. Dans les tornbes OH n'a troIIve ancIln objet. Suivant les restcs de grandes pierres ct
sur les rapports des telIloins Coil peut conclure Qu'il exjstait ulle maison <liU dessus de Ja tombe
Ou les eperons ont ete decouverts. Selon la traditi'on .popula:ire il S'y trouv:1H Sveta Ruica.
Les eperons SOIlt fondu s CIl bronze a\' ec lUle minee cOlIciJe de cIorure (Tah. I, figo l, 2).
En me mc temps les autres P,Hts se sont c:onservt:s .alJ.lssi - les bOllcles (Taob. I, 5 et 6), .les
languettes (Tab. I. 3 i 6) et un lacet (Tab, figo 4). /ls appar!iel111ent au type Nietsporc\I et
datent d'une posterieure. de la Hn du neli vieme 011 du COmmCjlCet11Cnt du dixU:me siecle.
Au milieu de rarc ct aux bras les eperons son, ornes, comme Ics aut res parts. d'un Drnemcnt
goometr.iQue en forme de deux spirales Qui ont ulle base commune. D'apres le type ct l'ornement
iJs sont pnur le moment les plus semblables allx it Biskupija (fig. 3). Egalcrnent,
30
a
) F. Untersu'chungen prahi:st'o'rilScher GrabhUg,e1 auf de.m Glasin3c, Wiss, Mitt. III,
str 17.
40) D-r U. Karaman. oP. cit., str. 28.
U) Ibidem str. 28.
40) D-r Li . 1 halloczy, Studicn zur Geschiciltc Bosniens und Serbiens. Mill. ll. LeipzIg 1914,
str . 272.
l") Ibidem. str. 222.
l. Crem.olli ll: Nalaz staroslavenski h mamuza IZ
Tab. I
1
5
6
8
321
Nalaz starosla ven sk ih mamuza iz
la technique d'cxecution est d'un caractere semblable, parcc Qu'cllc imite dans I' ornement lc
Kerbschnitt. Seu.1ement aux epcr<Ol1s de l'ornememt ,ri'est .pas d'uJ1 caractcTe pu'r emen t
geometriQlIe mais il est execute sans le secours d'alrtres moyens comme sur les objets metaJliQlIcs
clu clixieme siecic il l'epee dc Blatnicc. La techniQnc de "Kcrhschll:.tt" en combinaison avcc l'ornc
ment des sprrales est fixee sur naDre terrHoi,re beallcouP plus tot. comme par exemple, sur dcs
plaQlIes d'OIrnementation romaincs-postericures (fig, 4). sLlr les ho udes gothiqlles qui ont
tJ,ouvees en Pannonie (fig. 5) et a Travnik. sur les bOILIoles ,pIns rncdcrnes j[tsQu'au hu itieme siecle
en Hongrie et sllr les objets de Keszthely, C'est pourquo i il est bien vra.isemblahlc qn'ib Ollt
ete produits sur notre terTitoire QlIoiqu'o\f\ a jnsq,n'a .present preten-dn Qu'ils repn:sentent des
ob1jiets d"importation, Cependall1t bcauc(YlIp de raisons appu,ient l'opinion qU' US Dnt ete produits chez
nOllS, probablcment dans , les villes dalmatiennes en d'ont voisjJ1<[ge ils se trouvellt le pins s()uvent
ct qui en ce temps-la ont deja bien deveJ.oppe le commerce ct lcs
Le fer dore appartient a la' ceinturc aussi biell Que les eperons tirent lcur dil com
mencement dn dixieme siecle. Dans la technique ct dans l' ornclJIcn!ation ,:Is docu
mcntent lc g-oilt dc j'epoQuc caroling-icnnc-posteriellrc.
;
21
MARKO VEGO
Nalaz bosanskog novca u selu kod Zenice
I'
u rnjesecu septembru 1950 godine, u selu . (daleko od Zenice 7 kilome
tara) radili su radnici, Ikoji su kopali kana le oko jednog koji vodi do rijeke
Bosne. se nalazi uz taj potok u Mjesnom narodnom odboru Perin-Han. Mjesto
kopanja udaljeno je od rijeke Bosne s desne strane jedan kilometar i nalazi se ispod
brda. U narodu postoji tmdicida, da je se lo bilo vezano mostom s lijevom
stranom rijeke Bosne. Mjesto je za naseljenje PQgodn<l, jer ima obradive zemlje i ume.
Zenica je bila rimska postaja Bistue Nova, gdje je nekad bilo sjedite
biskupa, koji se spominje u ' Solinskoj s1nodi 533 godine.
U dubini od 2,5 m prilikom kopanja uz potok je kutija oko jedan kilo
gram teine sa otvorom po sredini, koja je bila zatvorena olova (po iskazu
Na sredini kutije bio Je emblem estokraka zvijezda. Kutija je unutra uta.
U kutiji je bilo i srebrenih novaca (oko 60 komada). Kutija je ponovo zakopana, pa
se dijelovi nisu jo pronali.
Zauzimanjem Mensura p ovjerenika za zatitu kulturnih spomenika,
spaen je jedan dio novca. Nakon togo. kupljeno je na licu mjesta jo 2 komada, a
je poklonjen od povjerenika Unutranjih p oslova II rejona Asima iz Sarajeva.
Taj je komad iz iste kutije.
Uprkos traganja za ostalim komadima nije nam uspjelo da sve pokupimo, jer je
to dolo u ruke seljaka, koji ga dre kao na.kit ili talisman. Kad smo kupili 2 komada,
su nam pokazaH jo 6 komada istih kao i onih to su spaeni. Tih 6 ko
mada nisu nam nego je samo da su od istog vladara. Danas na
muzej od toga svega novca posjeduje 13 komada: 10 bosanskih, 2 i l srp
ski.
MATAPANI (GROSI)
su samo 2 matapana. Jedan je Soranza, a drugi po
svoj prilici Petra Gradonika. je vladao kao dud od 1312-1328 go
dine. Prije nego je Soranzo postao dud, bio je vana u ivotu
Venecije, jer se spominje u ispravi, koja govori o miru sklopljenom hrvatskog
bana Pavla i republike. On se na latinskom jeziku zove Johanes Superantius,
l4-V 1290.u Veneciji. U svim ispravama od 1312-1328 naziva se dux Venetarum.')
Na komad novca duda Soranza izgleda ovako:
Av.: Sv. Marko daje dudu zastavu. U sredini stoji natpis Dux, a s desne strane
S. M. VENETI, veoma s lijeve strane stoji napisano Jo. SUPANTlO. Naokolo
su piknje, koje krug. Kovanje je precizno i ukusno. S desne strane svetac s
aureolom i desnom rukom daje zastavu dudu. DUd jc gologlaN, srednjih godina.
Vidi se da je tmao sva sredstva za kovanje, jer je majstorski
Rev. : Hristos sjedi na stolici, lijepo ukrae,noj s aureolom oko glave. S desne
lijeve strane glave utisnut je monogram.
l) Cod. dipl. IX, str. 59.
21*
324 Marko VCg.::. o_____ _______ _ _ _
Novac je Teina 2,14 g, vel. 21 mm (Vidi br. 10).
Drugi je matapan isto ali je slabijeg izgleda i kvaliteta, jer je malo
izlizan, ne vide se sva slova.
Av.: U sredini na aversu ima duda i zastave natpis DVX, s desne 'strane
S. IVI. VENETI, a s lijeve strane se ne vidi dobro ime dudeva. Novci su
kovani po uzmu vizantiskom.
po izgledu i starosti novca i po zadnjim slovima CO mislimo da je ma
tapan duda Petra Gradonika. On je vladao prije duda Saranza i dolazi pod imenom
Petrus Gradonicus. matapani su bili jako obljubljeni u trgovini. Teina
2,14 g. vel. 21 mm (Vidi br. 11).
U ostavi je mnogo srebrenih novaca iz XIV vijeka, a medu
tim su i 2 komada groa. Novci su srebreni. Jedan od tih isti je
kao na Dovanija Soranza, iste' teine, veli i sa istim . nlatpisom: Jo. Supantio. Dux
- S. M. Veneti.")
SREBRENI DINAR KRALJA STEFANA DRAGUTINA
U naem nalazu naden je jedan ko.mad sr ebrenog srpskog novca, vrlo lijep,
s natpisom i s ,poluglasim a, koji se upotrebljavaju u srednjem vijeku.
Av.: Kralj sjedi na prijestolju bez naslona po vizantiskom u desnoj
ruci, k boku zavinutoj, .kratko ezlo s krstom na vrhu, a u lijevoj dri drak
golog Kralj ima krunu. na gla VJi. Izgleda kao srednjih godina. S desne
stra.ce ide natpis + {T ( ci N s lijeve strane nastavlja se natpis tako, da je majstor pre
bacio poluglas b na drugu stranu i nast avIja s titulom H A)\ ll. Prvi potez od
slova k izgleda kao a drugi potez kao malo savinuti Takvo slovo dolazi na
srednjevjekovnim Prijestolje je ukraeno piknjama.
Re v.: Hristos s aureolom oko glave sjec:Li na ukraenoj stolici na
matapanima. S lijeve strane vidi se oko glave monogram IC, a s desne straine XC.
S lijeve strane nalazii se sigla P Ci,rilskog slova R. 22 mm, teina 1,70 g.
Takav komad nalazi se Ikod (Opis jugoslovenskih novaca 1875) na tabli
VI, hr. 2, opisa.n pod brojem 36 s tom r azli kom, to komad s:igle N i S,
a na s lijeve strane slovo P i:spod kojega s nalazi jedan trolist (takav isti nalaZli se
u Zemaljskom muzeju u Saraj evu inv. br. 1078, aN s drugim siglama). Kod
je 2,29 g. Novac kralja Dragutina s latinskim natpisom STEPAN - REX naao
se u ostavi, koga Saria smatra tipom, gdje Sveti Stefan Ipredaje
srpskom kralju krst patrijarha, koji iz vremena oko 1300.
3
) Teina mu je 1,63 g.
dajde priblina t lina s Ciil' ilskim natpisom na koji se ne odnose boni
od 1303 godine. Drugi je t eak 1,74 g.
Ako se uzme da se u opticaju novac t roi 6"/0, onda teina Dragutinova di
nara s natpisom imositi oko 1,90 g. LLber statutorum spominje 1277 prvi
put srpske dinare. G. misli, da j e vj erovatno, da je Stefan Vladislav, brat
Uroa I, kovao prve srpske novce s m n'atpisom u isto doba kad i Uro I, kako
je bio u srednjem vijekU (Dr. Gregor, Razvoj srpskog do
kralja l\tlilutina 1933 kao posebno izdanje S. K. A., knjiga CI, knjiga 43, strana 20
-25).
Da je to -nova c Stefana Dragutina, mo emo se uvjeriti iz toga to je kovao novac
s latin.sk<im natpisom i Isti natpis s novca nalazi se u ispravi Stefana Uroa,
koji priv:ilegije podij eljene od njegova brata Stefana Dragu
tina na koga se Stefan Uro poziva 'i sebe naziva Stefan Uro, a brata kralj Stefan.
Jedino na novcu st oji slovo f u imenu, a u ispravi p.')
. ")' St arinar. III seri j a. knj iga br. II 71l i CJI, B. Saria oJ:Vt ava. Pi'et r>Q G:la,de
nigo vlada kao dul. d od 1289- 131 J i nosi na 110,' ClI Hatpi s: Pt: . ORADONICO . - nVX - S .
Nl . VE:-JETI . (Rei etaJf M., Dubr. llum. Il, str. .362).
:I) Saria. 5tr. 7.3 i 80.
')Li. Stare sr pske: povelje i pisma, knj,i,ga I, I ct ilo, 33 strana.
N a laz bosan skc;?; novca u sclu KIn ________3_2_5_
Isto tako 1302 razlikuju S tefana Uroa od Stefana DragutirIla, gdje
spominju da njihovi trgovci ne mogu slobodno putovati po zemlji kralja Uroa.")
Stefan kralj srpski spominje se u dvrije nedatirane isprave. Kralj Stefan Dragutin
dolazi na prvo mjesto iza Uroa I po kovanju novca. Vlada od 127G-1282 u Srbiji,
a od 1282-1316 u Sremu, Soli i Usori. Kao neovis.11Ii go
spodar imao je prijestolnicu u Beogradu i Debarcu. Dao je vladu bratu 1'vfiluiinu s tim
da ga naslijedi na prijestolju Dragutinov sin VJadislav. Novci su kovani u Brskovu ili
Rudniku po uzoru s tim to je .novac za 10 skuplji od srp
skoga.") U raznim .i spravama spominju se Brskovski srpski dobri srebreni novci (Re
etar M., Dubr. 'num. I, 477-478). Srpski su dinari bili u opticaju i u Sremu
lVI., Glasnik ist. dr., knjiga III, str. 459 II Srpski novac II Sremu XIV
veka.) .
Vjerovatno je, da je Dragutin bio prvi koji je kovao novac s latinskim i
sk,im natpisom, ali je jedini knez Lazar u doba slabosbi Vizantije i provale Turaka
kovati novac s talijanskim natpisom, svakako zbog prodiranja njegove trgovine
u primorske gradove.') .
Veliko II Veneciji zabranilo je opticaj srpskog novca radi konkurencije
njiho,vu novcu. kae, da se srpski novci unite od svih rektora pod
loimih zemalja, osim kneza.") PosLije toga dolazile su zabrane o
opticaju sa'pskog novca. Vjerovatno je daje Stefan Dragutin poslUje 1303 godine ko
.. vao novce 6iriilskim natpisom, jer su takvi dinari laki i ako im je kvaJi.tet
To je mdio radi profita i prodiranja trgovine u balkanske zemlje'. SLl se borili
protiv opticaja srpskih dinara, jer su oni bili i najvrijedniji u Evropi. (Cre
moni-k, Razvoj srpskog do kralja Milutina, str. 3:3). Srpski dinari s krstom
i ljiljanom i onaj "de macia bili su u opti cajn 128] , kako kae Cremonik (-isto
djelo stil'. 40). Stjepan Dragutin nije dd po::etka XIV vij eka zajedno kovao novac s
bratom Mi1uti,nlOm (Cremoruik, i?to str. 33).
To je doba kad cvate srpska srednjovj ekovna knjievnost. Nije da je i
crkva uticala na politiku srpskih vla.dara. Visoki kler bio je zbog svojih feu
-dalruih ilnteresa u polittku. U djelu Arhiepiskopa Danila izri
se razlikuje Milutin Uro III od kralja Stefana Dragutina, koji se gotovo uvijek
naziv,a: kral Stepan. ve= postojale su s Dubrovnikom koji je vodio
samostalnu politiku, iako je prizna vao duda kao gospodaTa. Bojazan
od srpskog dinara, znak je da je kovruica u Br kovu kovala mflSU novaca. Du
brovnik se jako su se pojavili lani folari u Dubrovniku 1294
godine. Srpslki je dinar i 1291 bio u svijetu veoma cijenjen, jer sindik,
koji kupuje ito u Ankoni, te godine ito brskovskim dobrim groima.") (Br. 12) .
BOSANSKI NOVCI STJEPANA KOTROMANICA (1322-1353)
Od bana Stjepana je II selu - kako smo rekli
oko 60 komada, ali je Zemaljski muzej do bio samo 10 komada za svoju zbirku.
Br. 1 - Av.: Ban stoji u dugoj halj ini , tanak, gologlavi duge kose na glavi.
U desnici dri iroki koji dopire do elipse sastavljene od piknja, koje se nalaze
") Cod. Dj'pl, VIII, str. 43; Gr .. Raz\, oj srpskog ,:! do kra
Ij'a str. 4,
6) o.pis .)Ig. l1;JIV., st r. 53; Dillit' M., II Ql.ist. drutva II No\'om Saliu, 460.
7) Starinar 1933 do 1934, t01l1. V lli - IX, ?tr. 1.5, .J. "Veoma rije tki sred
ll(jevjek,ovlli iz "da Mwlo BOl1lji n/:,e Iw d VlasotinacC\.
8) Liber Comunis B. 129. Arhiv miet. V. List ine L, 131; sr'pskog nov
do kr;>I.;a, s'tr. 40.
9) Cod. di.pl. VII. 19.5: Aritiepiskop Danilo ivoti Ikraljeva i arl!"cp' sk::pa
skih ,prevc,o dr . La,zar 'lOOS, izd. Sr]Pl knji. 'b r. 2.57; dr G. Crcmollik I Sto
d!.itdo str. 51-52, 78; M. u Radu .J. A. 2()(., str. lS3; M., Srpski Ilovac II SrCI1l11
XIV vel<a II Gl, istor. drutva II Novom Sadu, sv. 1, I{nj. Ill. 1930, str. 459- 460.
-- -
32fi
Marko Ver;o
oko bana. U l'ijevoj ruci dr,i krarki sk1ptar s krstom na vrhu malo svinutim lijevo.
Ispod i skiptra nalazi se znak trolista. Takvih znakova nema kod objelodanjen-ih
novaca kod Roogjela (Gl. Z. m. 1943, str. 273-278). S desne strane stoji natpis van
elipse o S Te f A o a s lijeve o t- A S'" samo to slovo B nema potpun oblik naeg
tampanog B, ali se vidi dublji urez od toga slova. Ispod i skiptra stoji po jeda'l1
trolist. Stjepan ima novaca s natpisom STEFANUS BANUS BOSNE (Ren
gjeo, Nai stari novc.i, str. 7, sl. 23). naeg novca je 22 mm, teina 2,2 gr.
Rev.: Hristos sjedi na prijestolju na uln aenoj stolici s .aureolom oko glave. Sto
lica je manje s onima veneci.jansk.im. S lijeve strane napisan je monogram
la, a s desne la kao Pokraj pri] est.olja s desne st.rane nalazi se slovo s
lijeve I koje na slovo 1. Sigurno je limao pred sobom neki birilski rukopis,
pa mu se to slovo svidjelo. Lik vladara godina.
Br. 2 - Avers: Ban stoja gologlav, tanak, II dugoj haljin
l
j i duge kose. U desnoj
ruci dri .iroki a ispod je jedan U lijevoj ruci dri ski.ptar s ki'stom
na vrhu, koii nije svinut prema glavi bana kao kod broja l, ali ispod skiptra urezan
je l 1alo je Ji,jeve stra'l1e, a s desne izlizan. S desne strane na rubu
vide se slova STS i iza posljednjeg slova ima jo miesta ST(EFANV)So. Svakako
je da nema prostora za druga slova, pa izgleda da je S lijeve strane
vide se slova BS (banus) malo jasnije nego kod prvoga. Izgleda {ik. Dralo jc
od na dnu uplje. Sigurno je druga emisija i tip. 22 mm, teina 2,1 gr.
Revers: Hristos sjedi na prijestolju ka o kod broj 1 s tom razl,ikom, to uz prije
stol .i e desno i lij evo postoji po jedan kru a , isto tako pri vrhu. Sigle su riste. Mo
no.gram oko glave Hristosa s lijeve strane IX, a s desne stmne a znak od
zadnjega dijela je nejasan.
Br. 3 - Avers: Ban stoji gologlav s bradom, duge haljine, jasnlo izraenih
TJ desnoj dri s punim u liievoj dugi skiptar s krstom na vrhu, malo
nagnutim na lijevu stranu. Ispod i skiptra vijdi se jasno po jedna ptica, koje
.e:1edaju na desnu stranu kod Rengjela Gl. Z. m. 1943, str. 274, br. 3 s tom raz
likom, to ptice ne gledaiu u istom pravcu). S desne strane stojlj Inatpis fA, a
s lijeve Kod Cel estina na jednom komadu jedna ptica gleda u sredinu, a i
d!'uga isto tako, ali i7.nad desne nalazi se zvijezda (Gl. Z. m. 1898, str. 109, br. 11,
te. 1,98 gr) .
Re\rers: Hristos siec1i na irokoj stolid. Oko glave' la s lijeve strane,
a s eles.ne se slova dobro ne vide, jer je m 'ilo Vie n dolazi slovo na desnoi
strani. kao kod broia l i 2. ne.go se na liievoi strani nalazi A, a ispod njega nalazi
se trol" t, kao kod br ia 1 ispod i ezla na aversu. Taj znak na ovom komadu
dolazi na rever"u, S desne strane stOj'b slovo K. Sigurno je novac od drugog
majstora.
Br. 4 - Avers: Ban s toii gologlav i dri 11 des nici koji dopire do piknia
lim,e. Ispod vrka i skiptn. nalazi s po jed:ln mak trolista. Na skiptru se
nal azi krst, malo nag,n'l.tt lij evo. L1lk je izgleda. S desne strane !stoi'il natpns
.. i nejasno slova A po uzoru 'iz drugih primjeraka, s lijeve strane ,13AN-,So
. I to ie druga emi sija, jer je slovo P i obrnuto, a slovo V vee se sa
slovom N.
Revers: Hni.stos si i na ukraenoj stolici. Slik.a se dobro vidi. Nasuprot bokova
nal::lze se po tri piknj e !l istoi visini. S liiev <' strane glave sto'ii monogram IC, a s desne
se strane ne vidi nita osim poteza nad monogramom. S te je strane novac izlizan.
Sigle su kao kod broja 1, vel. 22 mm, te. 2,20 gr. su takva 2 primjerka.
Br. 5 - Aver: Ban stoii goloO"lav u dugoj haljini, tanak, s bradom, dri u de
snici iroki koji se odupire na elipsu, a u lijevoj kratko ezlo s krstom na vrhu,
koji prelazi ispod ruke. S desne stran stojli STe UA s lijeve strane ST (valjda zabuna,
. jer nema banus). Vel. 22 mm, te. 2,15 gr. Ovaj je komad vrlo slabo
Revers: Hristos sjedi na stolici kao kod broja 1, samo se oko glave ne vidi mono
gram, ali su sigle iste.
Nalaz bcis<lnskog novca II sdu Zenice
327
Br. 6 - Avers: Bari stoji gologlav, s bradom, u dugoj haljini. U desnici dri
iroki a u lijevici kratki sk-iptar s krstom na vrhu, koji je nagnut lijevo. S
desne strane nosi natpis s lijeve strane BJ1NVS . Novac izgleda vrlo
lijepo. Vel. 22 mm, te. 1,95 gr.
Revers: Isto kao ,kod broj a 1, ali s desne se strane ne vide slova. Sigle su liste kao
'kod broja 1. Stolica je Hristova onoj na novcu kTalja Stefana Dragutina.
Br. 7 - Avers: Ban stoji gologlav, bez brade, u dugoj halj'ini, ta.Iljak, dri u de
snici iroki koji prelazi elipsu sastavij enu od 'p'1knja, koja je oko bana. U lijevoj
ruci dri kratki sa uspravnim na vrhu. S desne stoji 13ANVS
s lijeve strane STe f lA .
Revers: Sve isto kao kod broja 1. Monogram se dobro ne v.idi. Ovaj komad s
desne strane nosi naslov Banu mjesto Stepan, kao i broj 9. Novac lijepo izgleda. Vel.
22 mm, te. 2,05 gr.
Br. 8 - Avers: Ban stoji gologlav, s bradom, u dugoj haljini, dri u desnoj
rucL a u lij.evoj kratki skiptar s na vrhu. S desne strane stoji BAN[v]S. Sva
se slova ne vlide, jer je novac istroen. S lijeve strane stoji ST[EFANVS], ali ostalo
je sve i nejasno. Svakako je komad od broj 7, jer ispod
ima a kod broja 7 nema. Ispod skip tra ima neku malu aru. Novac .je rezan.
Izgled nije najljepi. Slova su izlizana, banov je lik stariM. oko 22 mm, te.
2 gr.
Br. 9 - Avers: Ban stoji gologlav, bez brade, u dugoj haljini. U desnici dri iroki
a u ljevici ne dri skipta,T. Ruka je ['ij eva prazna, ali malo savinuta prstima
prema gore. To je tip. Truhelka izn;)si miljenje str. 6), da su Stjepanovi
novci prve skupine s likom bana u bisernoj elipsi (Up 1, 2, 3, 4 i 5) imitacija
srpskog dinara kralja Vladislava n (1321-1223), kod tabla nl, br. 13-24.
Rengjeo kae, da Vladislav n u ljevici ne dri nita, pa prema tome Stjepanov kalupar
nije radio svoje kalupe za ove novce po uzoru dinara kralja Vladislava n (Rengjeo,
Gl. Z. m . 1943, str. 248).
Na nalaz dokazuje, da je bilo bosanskih novaca na kojima bam, ne dri skiptra
u lijevoj ruci.
S desne strane ovog novca bana Stjepana stoji NAS" , gdje se
slovo U pie obrnuto V kao kod broj 1, s lijeve strane stoji r SierJ. .. Slovo N
kod imena Stefan jednako je dananjem slovu i, ali razlikuje se od slova
n u imenu BANUS.
Ovaj je komad U polju nema nikakvih ukrasa. Elipsa od piknja oko
banova lika vrlo je lijepa i ukusna. To je potpuno nova emisija. Vel. -22 mm, te. 2 gr.
Revers: Revers je isti kao kod drugih komada, jedino nlOnogram oko
glave iHla slova al - XI. Sigle su iste kao kod broja 1 i vide se jasno.
to se ovoga komada novca, lik nema u lijevoj ruci ezlo kao i srpski
kralj Vladislav n, ne mora se da je ban Stjepan n kovao po njegovom uzoru,
jer je lijeva ruka banova savinuta prema, g,)fe. je da je zaboravio
skiptar, jer poloaj ljevice to zahtjeva, dok ljevica kralja Vladislava n stoji Ina lijevom
koljenu. str. 74, tabla br. 7).
ISTORIJSKA PODLOGA BOSANSKIH NOVACA
Koncem XIII vijeka Venecija je kovala lijepe srel::>rene gro.e, koj;i su se cijenili
po svim zemljama. im je 21 mm, t e. 2,178 gr. su se groi usavravali
i upotrebljavaju se po gradovima, u Bosni i Srbiji. Spominju se u ispra
vama Xln vijeka. Najbolji novci u to doba bili su Vizantiski, pa su se na njjh i
ugledali.
Sigurno je, da bosanski ban .Stjepan Kotroman nije kovao novac, o tome ne
mamo nalaza niti spomena u ispr.avama. Pr vi kovani bosanski novci biH su, po mi
ljenju Rengj ela, novci pana Hrvatske i gospodina Bosne Pavla koji je po svoj
328 Marko Veg"' o'----_ _ _______ _ _ _ ___ _
prilici imao kovnicu u svom gradu Skradi nu."') Ako se uzme u obzir oblik novca bana
P avla, moglo bi se da su novci koval:],i u Veneciji ili bar od venecijanskih
kalupara majstora. U Bosni je Pavle vladao kao neovisni gospodar. Svi velikai bosan
ski bili su mu podloni kao vazali. Reetar veli, da je ban Pavao dao Bosnu na upravu
sina Mladenu 1298 g., koju je ovaj poslije smrti dao svome vazalu Stj epanu
Novac je kovao po uzoru od 1,5 do 2 gr. Uz bana Pavla pie
Ban-Mladen ili Ban-Mladen-Secundus, a uz svetitelja pie Dux PAUL. Sto se uz ime
svetitelja nalazi ime Mladenova oca, to da je Mladen bio pod vrhovnom
vlasti. Prvi bosanski novci - veli M. Reetar - kovani su izmedu 1298 i 1312. Prema
tome misli, da je prve ,novce bosanske kovao Mladen sin Pavlov.") Rengj eo misli,
da je 1299 Pavao postao gospodin Bosne kad ga je priznao i bosansk,i ban
Stjepan Kotroman. Pavao je 1302 god. imenovao svoga brata Mladena I za bana Bosne,
koji je 1304 poginuo u borbi s hereticima. On se vie ne spominje 21 februara 1305
kao ban Bosne.
l
')
Imamo dvije vrste bosanskog srebrenog novca bana Pavla. Na prvoj vrst i nalazi
se ime Pavlovo i njegovog brata Mladena, a na drugoj vrsti ime Pavla i njegova sina
Mladena II, koji je zavladlao Bosnom od 1304 god. Novci su dinarima
i po reversui po aversu, da bi lake doli u opticaj.13)
Bosams ki banovi imali su bogate srebrene rudnike, pa su mogli unaprijediti svoju
finansijsku politikU. Po teini i novci bosanski gotovo f u jednaki
srebr eni m groima. Takvih novaca je malo (Rengjeo Gl. Z. m . 1943, str. 2.72
-3). U doba Mladena I irila se trgovina Splita i Bosne, pa zato Mladen I (11
juna) 1302 u Splitu, da splitski trgovci mogu kupovati i prodavati
robu slobodno po Hrvatskoj i Bosni. H) U ispravama se Mladen n, kao i na novcu zove
Mladenus secundus banus bosn ensis."') Moe se da je novac balna Pavla i
MLadena n kovan prije 1312 godine. Da je kavan poslije te godine, ne bi bilo natpisa
Paulus, nego bi ostalo Mladenova ime i eventualno njegova vazala Stjepana Kotroma
Ni jedan novac bana Ml adena n nije koji ne bi imao i natpis Paulus.
Najvjerovatnij e je, da su prvi bosanski novci Mladena I i Mladena II {Pavlovi) kovani
u vrijeme borbe oko ugarsko-hr vatskog prij estolja 1302-1309. Zato nije ban
Mlade n drugi kovao svoje novce poslij e smrti Mogao bi se dati odgovor taj ,
to je Karlo I Robert nastojao da svoju vlast i da smanji Mladenovu vlast.
Tada je Mladen vodio borbu protiv h eretika II Bosni i Hrvatskoj i oko Zadra je
i knez bio do 1313. misli i Rengj eo.
t6
)
Bosanski ban Stjepan Kotrom,an bio je oenjen Elizabetom, srpskog
kralj a Stjepana Dragutina. Nalaz novca ovoga kralja tu osvjetljava, jer je
novac u centralmoj Bosni gdje je imala vlast i svoje posjede.
Mladen II dao je Stjepanu Bosnu na upravu, i koji se oenio Elizabetom,
ene kralja Karla I Roberta. Tako mu je .porasla. Pomagao je An
ujce u borbi protiv feudalaca.
17
) Pos-lij e borbe Karla I Roberta i dalma
''') Rendco T.. (11:1.S. Z. Ill. Sar ajevo 1943, st r. 246: T rllhelka C. ClI as. Z. m. 1905. str ..1- - 4
ll) Re et ar M. BOSANSKA VIL A 1913 br , 5. s tr. 73 {Sta ri I)osall ski Il OVO} ; mi sli
da su NHa dle n I 'i Ml aden II ko'va li IPI[vi ll ova:c, jer nema ni gdjc lika samog Pavla. lii st. l3osll c.
str. 21 8.
'") isto. s tr. 245. GL Z. 111. 1906. str. 4.15. Tu sc kal.e )j Nos Paulus banus Cr o
atorum ct toti-us BosIl e uomilllls 1I1l 8C II111 kari ssi mLs filii s MI,aidin a lbia,no Bmmi,ensi .. .
Is to t ako Cnd. dip!. VII. il 31 - il c'l6 : Rell gt.;le'o. Nai stari nouvci 1.9.2'6, str. 6.
t") Relllgj co, Gl. Z. m. 24.3--6 . RE;'nw.ilco pretpos ta\"'.ia da su 2 "l.ik e na. Ire v. s mle
iz tel l. da nat pis na Pavl()vo m 11O'I'IC U Ile bu d'e manji neg'o l i na
(Napredak 1929, s tr . 79).
1') Cod. di pl. VIlI. st r. 27.
J.;) iSVo<. VIII. str. 295. .1 IJS : IX. s tr . 5.1.
, a) jsto. VIIl, , tiP. SOS. Rcng.'bo Na.p redak 1929 ,str. 79; R,ad. J. A. 266, 155.
Rdetar Nl.
17) isto. VIII. str. 508. Do 1319 bi o .i e Stiepan pr ijatelj l\'\Iadell a.
njega zagoval"3, kod pape za enidbu s rod akom u koll'leln'O to jie IClr(\{va' zabra
nHval a. Papa ga nazi va nobilis ViT. Hist. BOlS ne 1940, str. 247 do 248; Thal.l6ichy. Gl.
Z. m. 1906. str. 414.
M. Vego: Nalaz bosanskog novca u selu K l o p u kod Zenice
Tab. I
Rr. l Br. 2
Br. 3 Br. 4
Br. 5 Br. 6 Br. 7 Br. 8
Br. O Br. 10 Br. II B-r. 12
_______ ---'--' lI.:.c __ novca ll' scJu ko.9o.....: Z::..: I1;:.;. ic=--___ 3_ __ N;-'-' a_z ::.;c' =-c _____ 2_9
tinskih gradova i starih hrva tskih porodica i bosan
skog bana Stjepana Mladen je svladan u bitci kod Bliske i predao se
kralju u Kninu 1322 god. Tako je 1322 Mladen II izgubio bansku vlast. To je iskori
stio Stjepan i zauzeo je odmah Humsku Zemlju. Stjepan je
bio Veliki ban i Gospodar Bosne, Zavrja, Donjih Krajeva, Cetinjske Krajine i Huma.
veli, da je to vladar Bosne, koji zaokruava svoje od
Prijezde vladaju u pravoj Bosni i Donjim Krajevima Hist. Bosne
str. 241). Na bana Stjepana stoji napisano: Slobodni gospodin
vse zemle bos n' ske, usorske, sol' ske, dolne krajske i vse zemle HI' mske +. Ovaj
kako neki misle, iz 1325 ili 1350 kad je car Duan odustao od 'borbe za
Hum.'") Stjepan je vazal ugarskog kralja, ali je sam prigrabio suverena prava.
Kad je Stjepan postao samostalni gospodar , je sebi i
od utog voska poslije 1322 godine. je visio o ispravama i prikazuje konjanika,
koji u desnoj ruci dri koplje sa zastavom na kojoj je krst, a u lijevoj tit s grbom
U polju vie konjsi(ih pie kratica gospodin ban, a
prednjih i stranjih nogu konja stoji : CTEnqN[b] . Taj isti natpis njegova imena do
lazi i na njegovu novcu. s krstom kao i novac.
'9
) su u to doba bili
od voska, zlata, srebra ili olova. Svi novci bosanskih banova u XIV vijeku i prvoj
polovini XV vijeka nose latinske natpise. Istom Ik,ralj Toma i Stjepan
imaju novce sa slavenskim natpis om."") Banovi piu isprave ,i na slavenskom pismu.
Latimski jezik smatran je svetim jezikom u sredJn.jem vijeku. Zbog toga i zbog bolje
trgovine sa zapadom bosansk'i novci nose latinske natpise. Kad s e pregleda3u svi na
komadi, moe se da su maj stori uzimali za banov novac i neka slova
iz slavenskog p'isma. To se moe za slovo A, P i N, 'koja su isto kao
Sigurno je da su imali vezu s pisarima banske kancelarije ili su bili
pravi Bosanci ili Srbijanei. Ban je imao dovoljno materijala za kovanje novaca, dok
je u to doba Dubrovnik uskudj evao u srebru. Bilo je dvije vrste srebra: bijelo i glam
sko, koj e je pomijeano sa zlatom. Sigurno Je da se srebro izvozilo u Dubrovnik ili
primorske gradove, da se jer B03na nije imala dovoljno sredstava za to.
Stjepan dozvolio je Trogiranim3. 1339 god. da se po Bosni slobodno
sa zlatom, s rebrom, bakrol1l i kojim bilo metalom, kao i voskom i bravIjim koama.
Cod. dipl. X, 494).
Drava nije imala kovnice u nego je davala zakupcima i nadzirala ih.
To se vidi i kod cara Duana u Zakoniku, gdje d a z l a t a r i moraju sta
novati u gradovima radi kontrol e. Ban je kalupe u Dubro.vniku bar onih
novaca gdje ban sj edi - kako kae M. Reetar.") Kalupi su bili od i nis u do
danas Jedino su 3 kalupa iz XVII i XVIII vij eka." )
Truhelka je tvrdio, da bosanski banovi nisu kovali mnogo novaca, jer su kova
njem htj eli da dokau samp suverena prava, a potrebe o novcu za trgovinu podmirivali
su iz Ugarske, Venecije i Dubrovnika. On kae da se teina najstarij.ih bosanskih
novaca kretala do 0,91 i 1,39 gr, pa su bos:mski novci imali r elativnu vrij ednost. Zato
su najstariji novci koji prikazuju Sv. Blaa, jer je i kalup od Dubrovnika .
Na na jstarijim novoima ban sj edi."I) To bi moglo biti j edino posJ.ije 1337 kad je Du
brovnik kovao svoje vlastite srebrene dinare.
1R) Gl. Z. Ill . 1905. s tr . 51. Truhelka C. Na laz oos,a11 sk,i,h novaca ob r-e tem kod Smi
Cod. d ipl. VIII. s tr. 80.
10) Dr. Ak.ksa Stari srpsk i i )!;rbovi s tr . 26. sl. br. 17: OI. Z. m. 1905, Trl1
helka u ol'alllilw Nalaz bos. 110V. k od str. 5'1, Co d. diO.J. X. '5Jtr. 195.
"0) Ren'g.;,eo I., Gl. Z. 111 . 1943, s tr. 287- 288; Reetar. Pros vj eta 1925, str. 82. Stjepan sc
s matrao .prav'im slIvercnom. jer j e Karl o I Robcrt hi'o z'ao kupljen borbom s hr vatskim i madar
skim feudakima . Njihove r odbiuskc veie io S ll mu vi e podizale ,ugled. Cod. dip.
IX. str. 296.)
21) Reetar N\, Dub. nUlTI. If. br . .3612, I, str. 510- 511.
' ") M.. 'is to s tr. S7fi .
GlaSl1lik Ze m. m. 1894, str . 389-391.
330
Marko VCl{Q.-.,__ _______________
Reetar i Rengjeo dre, za naj starije one vrste gdje ban stoji, a spasitelj IniCl re
versu sjedi kao kod bana Mladena II . Reetar misli da su oni novci Stjepana
na kojima Hristos ne sjedi, stoji, jer su ovi i
Najstariji su oni novci koji su i najtei. Takvih je srebro Ban je
LllaO namj eru da 1stisne u svoje vl adavine prvenstveno dinare,a
kasnije i ZClto je morao kovati dobre srebrene novce i po . i po
teini, da bi se koristio i da bi nakodio valuti. Nai novci bana
Stjepana imaju od 1,90 gr do 2,20 gr, a oko 22 mm. Svi su bo
sanski banovi novci bardareni (Warein) . Ustanovilo se, da novac srpskog kralja Stefana
Dragutina ima najljepu boju nakon ispitivanja .i srebra oko 950/ 1000. Mle
dinar ima neto vie srebra od 300/1000, a po boji nakon r eakcij e kemikalija
900/ 1000. Novac Duda Gradonika ima srebra neto ispod 800/1000, a 'po boji
nakon reakcij e ;kem'ikalija 900/ 1000. Soranw v komad i.ma neto bjeiju boju II1rakon
reakcij e.
Bosanski dinar pod brojem 1 i 2 ima srebra neto ispod 800/ 1000, a po boji
reakcij e kemlikalija tJko 900/ 1000. Broj 3 isto tako kao broj Isti je i broj 4 kao i
njegov duplikat. Broj 5 ima srebra 800/ 1000, a po r eakciji kemikalija 800/ 1000.
Broj 6, 7, 8 'i 9 kao i broj l.
Kad se pospe kiselinom Dragutinov dinar, i bosanski novac, vidi se da
je srpski najbolj li po procentu srebra, zatim Soranza i Petra Gradonika, a na
poslj ednje mj esto dolazi novac bana Stjepana.
je pri .ispitivanju da je novac tvrd, jer ima primjesa. Tako primjesa
moe da bude od bakra, cinka ili zlata. P kazalo se da osim bakra ima i
drugih primjesa. je da nijesu jimali svih potrebnih sredstava za Novci
su gubili 6 % od svoje vrijednosti zbog opticaja. Zato je il nastupila razlika u teini
i boji novca (Reetar, Dub. num. I , str. 384 i 225).
dinari su veliki 21 mm. S tjepanovi novci po reversu novcu Pavla
srpskim novcima toga doba. To se inajbolje vidi po Hristosovu liku i stolici.
Za onaj novac prve vrste kod Rengjela, gdje ban stoji u bisernoj eUpsi, s
u desnici:, a u li.ievici kratki krst, Rengieo mislil, da s u kovani po uzoru nekih vizan
tijskih cartya i ugarsko-hrvatski.h kraljeva (Rengj eo, Gl. Z. m. 1943, s tr. 248 i 273.
Celestin u Gl. Z. m. 1898, str. 105). U tu \(rstu idu i nai bosanski novci iz
koji su po i teini priblini, ali potpuno druge emisije.
Najlaki novci bana Stjepana jesu oni s likom na reversu Sv. Vlaha,
jer su od 1,261 gr i to poslj ednjikovovi ba na Stjepana.. Ban je zaratio s Dubrovnikom
1349, pa je vjerovatno da su kovani te goJine (Reetar, Gl. Z. m. 1943 str. 248-249;
Reetar, Dub. num. I , 359). Najvjerovatni.ie je, da je bosruD ki ban imitovao novac okol
nih drava, jer je morao zvati strane majstore da mu kuju novac ili je nabavljao
strane kalupe. To je r adio radi stabilizacij e valute. Stjepan je 1330 godrne najmio maj
store iz Dubrovnika za neke (ugovori od 1 V 1330 u Dubrov. arhivu u Di'V.
Canc. XI F. 176). je da su i priv,atni kalupari i majstori dolaz.ili stalno II
I
Bosnu iz Dubrovnika, kaoto je i ko d Tvrtka I , koji je i8 III 1365 dobio dozvolu
od Dubrovnika da moe kalupe u Dubrovniku. Sigurno je, da je Tvrtko
tradidiju svoga velikog strilca, te mu je i upotrebljavao. Stjepan je imao vie
veze s Dubrovnikom nego sa Venecijom, a i vie poznanstvo, jer je s majkom bjeao
u Dubrovnik za vrJjeme borbe s Mladenom II.2") Ne smeta to Dubrovnik kuje prvi
put dinare 1337 god. Isto misli i Reetar kad kae, da je Stjepan falsifikovao dubro
dinare i pravio im konk,ure-nciju (Reetar M. Dubr. num. str. VIII, II, u Bosan
skoj Vili 1913, s tr. 5) (Vidi Gl. Z. m. 1906, Nekoliko ll1!alaza u
Bosni , . str. 110, A. Makanec). Truhelka je govorio o nalazu bosanskih novaca Stjepana
(19 komada), da su kovani II Dubrovniku, jer je teina bosanskih 1,55 gr,
2<) M., Bosa,n&ka Vila 1'913, str. 73, br. 5; Gl. Z. m. 1943, str. 247.
2.;) Ban jc Stjepan bi o II d()brim o.;jnosima s Duhr ovnikom 1331 g-{){\., jer su du!Jrova('; ki
trg-()\:ci ili 4 puta trg-ovine u B USHU, tc jc promet bo II vri jednosti godinje oko 1t 0.000
perpera. Gr. Cremd.nik, Vr.eid!nost ,izv,oza II Si Il\)ij u i Bosnu u G. Z. m. 1929, str. 2.
RIee tar II Radu J. A. 266, str. 164.
331
Nal az hosansko,; novca II selu kod Zenicc
a 1,61 gr. BosanS1ki je ban za mijenio kasnije sliku sv. Blaa sa slikom
Hristosa."') Zato nije pravilno Truhelkino milj enje kad kae, da je Stjepan
malo kovao novca. Nai novci raznih emisija to pobijaju. Tomu se protivi i
razvoj ,njegove trgovine, i njegov,i ra tovi i porudhine sa strana.
Stjepan krivotvorio je no vac i cara Duana. Falsifilkati su
kod Rengjela stavljeni u ,sedmu VTstu s natpisom Sv. Blaa, te. od 0,880 gr - 1,595 gr
(Rengjeo, Gl. Z. m. 1943, str. 278). Falsifilo.t.i su slabo Takvih je
mnogo u Lisom Polju u Srbiji 1883 god. Oni su s manje srebra, a mjeani s
bakra.
Prema tome Stjepan ,kovao je trojake novce: svoj vlastiti, napola
bosanske, a napola i novce koji izgledaju 'kao pravi i srpski.
To su pravi falsifi kati.O?)
Na Inovcu br. 9 pie Stefan , dok na drugi m, os.kn kod br. 1 i 7, uvijek stoji Stepan.
Krainje N je kao I. Slovo P je a sigla A
valida staroslovenskom ))on. Iz toga se da su u njegovoj kovnici biH maj
stori Bos8.nci ili je maistor doao iz Srbij e po."lije smrti Vladislava II. jer upotreba
"lova F . koie dol azi LI imenu Stefan: iu nas na to. To je slovo latinicom pisano.
Slovo U !pie se kao obrnut.o slovo V i kon broia 1. Njeltov,a teina i
nas na vrijeme kovania . novca do 1337, k ad su se kovatli srebreni dinari u
Dubrovni ku te. 1.951 gr. Zbog nabavke oru,ia i ratnih konja iz Apuliie ban je morao
imati veliku novaca. Po teini. kao i po izgledu b;':l'n!ova lika naishriii su v je
rovatno broi 1. 2. 4. 7 i broi 9, a broi 5. 6 i 8. Ako u kutiii nUe
nOVCi! drmri dudeva i srpskih vl adara, moglo bi se da je ban kovao novce
od 1322-1331.
Stj epan ie kovao u solidni srebreni novac 22 mm. a tpine do
?.20 gr da is tisne sruske i novcc i to odmah poslii e 1322 god.
i ga nokae svoia suverena Drava na Bosnu. Sigurno ie kao Anu;aca imao
odrijeene ruke u Bosni. Prema tome svih 10 komada imaju isti r8vers sa
monogrami ma i siglama, .a isto t ako ,i avers osim kod broja 9 i 2. Ovo bo
patstvo emisi.ia dokazuie njegovu finansijsku djelatnost. U .kutiii urezana je
estokr?'ka zvijezda, koja dolazi i na novcu. na mincama (Reetar, Dubr.
num. II. T. l br. 9) i na (Gl. Z. m . 1943 str. 127, To je po svoj prilici
znak vieg plemstva.
Onaj koji je zakopao novac ivio je u doba Stjepana u prvim go
dinama niegove vlade, jer tim nove-ima nema poslije tih godina drugih novaca
kasnijih vladara. Neuspj eh napada cara Duana na bana Stiepana znak je banove
Trogirsko 1326 godine (12 juna) naziva bana slobodnim gospodinom, a taj
naziv moe jedino dobiti, ako je imao sva suverena prava.'") Valjda je tada kovao
emisij e broj 1, 2, 4, 7 i 9.
Prema t.ome moe se da j e i u kovanju novca odH1ah poslij e 1322 god.
pokazao svoja suverena vladarska prava. Tako titulisanje od strane dalmatinskih gra
dova nij e bez osnova.
Drugi put se pozabaviti opirnij e ekonomskim problemom drave Stjepana
da bismo bolje osvijetlili nje govu politiku. Napominje se, da
novac nije mjeren precizno u nedostatku p reciznih vaga. hemijska analiza nije
izvrena radi pomanjkanja 'sredstava. Posto ji da brzo i do ostalih
komada novca Stjepana ih u selu
'6) Ti.uhe.lka Gl. Z. m. 1902, strana 221-2..
") Reetar. Novci krivIfIt voreni od hosallskih vladara. II Prosvjeti 1925. str. 8fl.--R.3.
""j God dipl.. IX. 296. Vije6c ka i e: "j\hguifko ct patenti dmnino Step!lallo li
hero principi et domino Boznae, Ussorae et Sa1ae et plllrJmonum alimum locorum atque terrac
Chclmi cot1liti.,.
332
Marko Vego
RESUME
Fouilles de \'arg'ent bosnien a pres de Zenitza
Au mais du septembre 1950 on a trouve ii. un village tout pres Lie Zunitza. !Inc
boile Lie metal sous la ten\'!, ii. une profonLleur Lie deu. et L1cmi metres. Au milieu Lie la boile
est une etoile il six bras. DeLlans il y a s'oixante d:.uars d'argent, dont la plu.part
apparticnnent il l'ePOQUe du ban Stjepa,n (1322-135,1). Les L1.inars .d'argcnt sont tous
Lie la meme espece, battus cn dellxieme Au Musee de la R0pllbliquc Pupulaire se tmllvent
conserves dix dinars d'a'rgent de Bosnic cic diiferentes emissions, hors L1eux dinars qu.i sont
tiQues.
Lc poids des L1h!1<urs tl'argeJlt dc I];csnie est 1.90-2,20 g. la granLleur ii. 'pcu pres 22 mm,
I'al(}i un peu au L1essous <dc 80011000, mais L1'apres la couleur Lie r6acti'on des produits chil11iQucS
cll\' iron 90011000. Ce sont Lies dinars L1 'argent pllrs [,osniens. irappes au cou,rs Lie la prol11:,erc
moi tic du regne du ban Stjepan
Sur les d,inars il y a dc diiferents signes (sides). Le plus souvent 011 trouve les sigllcs
A, I et K. Uinscription Liu ban a I'avers est ccr.Hc en caraeteres romains. moins souv'ent la
lettre latine p est remplaeee par c-elle cyrilIique 11 . Le monnayeuT etaH probablement d'or igine
bOSll'ien ou serbien de la cour du roi VIaLlislav Il. Les dinars .d'argent busniens repr6sentellt le ban
toujours avec I'epee ft la main droitc et I.e sceptre la main gauche, l'exception L1'un L1i'nar
ou le ban Stjepa'll ne tient 'pas lc sccptre ii. sa maill gauche.
li,ors ces dina'rs Liu ban boS'nien on a trouvt! egalement un dinair Liu roi serbe Stcian Dra
en caractl:res cyrillil\lles. Son p'oids est en v,ir,on 1.70. la grandem 22 m, titre plus 900/ lUOO.
Le Llinar est tres bien cOl1servt!.
Dans cette boite 011 a allssi . trouve deux fTlatapans lie la prlll11icre du
QUatmzieme siecle, I'une du dage Oiovanni Soranza (1312- 1328), I' autre vraiscmblablement du
L10gc Pietro Grodenico. Sa grandeur cst 21 mm, le poids 2,14 g.
STIPO '- CV.
Nekoliko podataka o livanjskom vezu srebrnom
icom u drvetu*)
U Sarajevu jo od 1888 godine postoji kola za umjetne zanate u se jednom
odjeljenju veze srebrnom icom po raznim drvenim predmetima. Taj se rad stranim
nazivom zove inkrustacija, za raz1iku od tauiranja, kad se icom veze u metalu. Kod
nas je vez icom u drvetu ranije bio poznat pod imenom livanjski vez (njem. Liv
noet Arbeit ), jer se u Bosni ova vrsta zanata razvila prvo u LivnO..
neke podatke za istoriju ovog zanata kod nas, koji se za kratko vri
jeme toliko usavrio, da su predmeti naih majstora dobijali prve nagrade i diplome
na inostranim izlobama u Budimpeti i Parizu. Mnogi podaci o tome od
davno preminulog majstora Ante iz Livna, koji je i sam bio me
daljama i diplomama, a neto podataka je prikupljeno i sa drugih strana.
Livno je poznato staro mjesto preko kojeg je ila roba iz DC\lmacije u
Bosnu i obratno. U njega su dolazili i Arnauti i donosili na prodaju puke navezene
voskom, kalajem, olovom ili srebrom. To je livanjski tufegdija (pu
kar) Sulejman Vrebac ,i oko 1860 godine je i sam oponaati taka,v rad. U tome
mu je mnogo pomogao neki kadija rodom iz Prizrena, a poznato je da je u Prizrenu
kujundijski zanat bio ranije, li i danas je veoma razvijen.- 2ice kojima je u
vezao Sulejman Vrebac bile su debele 4-5 mm, kao svileni gajdan. olovom
i kalajem Vrebac je radio 2-3 godine: a onda je nastavio rad srebrom. U je
vezao vrlo jednostavne are
Prije nekoliko godina vidio sam u Vareu kod jednog radnika Dalmatinca lulu,
izvezenu utom icom. Rekao mi je, da je to rad porodice u selu
kod Imotskog. su doli iz Hercegovine za vrijeme Napoleonove francuske vlade
u Dalmaciji, a s tim prezimenom bilo je i ' muslimana siromanih begova u Livnu.
interesantno je, da je Vrebac sam od sebe .takav rad i vezenje i
com prenio sa puaka na cigarluke, tapove i kaike, koje je prodavao u
Livnu. Taj posao on je postepeno dotjerivao i poljepavao tako, da je 1867 godine
svoju robu mogao poslati i u Pariz na izlobu, po svoj prilici preko tadanjeg austri
skog konzula Dembrinskog, koji je sluio u Livnu.
vez je bio sitniji i savreniji od onog Cllfnautskog, iako su mu grane
bile jednostavnije. U radu on se nije drao samo arnautskih uzoraka (urneka), nego
je traio i druge are, a :i sam ih je izmiljao. ,Poto n<Lje imao mainu za rastezanje
srebra, on je srebro raskivao u posebne pa ih onda na usko razreZIivao i time
vezao are u drvetu. U susjednom pored njega, Ibrahim je sa svojim
sinovima kaike, tapove ikamie. je gledao krao) kako
Vrebac icom U drvetu, pa je i sam tako raditi, a poto je bio darovit,
on je lako i brzo uao u posao i jo ga vie razvio. Jedan od njegovih sinova zajedno
sa unukom prenio je taj zanat u Carigrad tamo se njime bavio.
) Podaci su uzeti i z arhive Etnografskog odjeljenj a Zemalisko!/; muzej a. ,Redigovao ih je
sa izvjesnim dopunama za tampu spremi\) Gv. D. rukovodilac Etnografskog odjeljenj a.
334
---'S=t1po - Cv. ______ _____________ _ _______,
su vezli male i velike puke livanjskim begovima Buatlijama i Fir
dusima, a i drugima, i to ne samo -srebrnom icom, nego i zlatnom. Od njih je taj posao
vidio ri mladi pukar Stipo N. i radio ga jo prije austriske okupacije. Po
sllije okupacije svi su ovi majstori taj zanat nastaviLi i dalje usavravali. U vezenju
svaki je dodavao pqneto i svojih ara, ali osnovni uzorci su uglavnom bili jednaki.
su se najvie cigarluci, tapovi i kaike. Roba se vrlo dobro prodavala i bila
je mnogo traena. Ovde treba dodati, da su majstori u Carigradu vezenog
drveta umetali u kost, koja je t1tila dugotrajnost vezenog dijela. Takvih cigarluka je
bilo i u Sarajevu,
Kod Stipe N. radil'i su Salih Depar, Salih Niko Brno
a od 1878 godine i Anto - S. Depar i S. su kasnije otselili u Carigrad.
Poslije okupacije otselili su se u Carigrad i pomenuti majstor Ibrahim i
(kalfa) Kako je Vrebac umro oko 1880 godine, to je
Stipo ostao najbolji majstor u ovom zanatu u Livnu i njegova je radnja bila

Za vezenje icom u drvetu slui jednostavan alat. Najglavnije algtke su: i g d i j a,
mali .. o k l' U g l i n o i lj, m a l i e k i Igdijom se bode i zasjeca drvo, a u nastale
jamice i zareze se srebrna odn. zlatna ica, koja se zakuca malim
Od ostalog alata upotrebljava se jo t u l' P i j a, p e l' g e l (mali estar), m e n e l e
(sapinj i m a li s t l' U g. Sav se ovaj alat pravio u Livnu, a ga je pukar
Jozo (Rozan), a po njemu i drugi pukari.
Za predmete po koj ima se vesti ica m uzimalo se o l' a h o v o ili l j i v o v o
drvo. ljivovo se drvo uzimalo za kaike, jer je podesnije od orahovine, koja
ima tvrde redove (godd.ta). Predmeti su ' se rukom li. noem, a pone
kad i malim strugom, osobito okrugle stvari Vrtilo se 11: d t k a f o m sa t e r k i j o m,
kakav su imali i pukari.
Prd.je bojenja predmet se dobro izgladi travom p l' e s l i c o m, . a zatim se po
njemu veze ara. Gotov' predmet se boji z e l e n i m k a m e n o m (zelena karaboja,
'- zelena galica, FeSO.). Za bojenje se jo uzima i k a i e z a b (kraljeva vodica,
HCl li. HN03) i eljezo. Boja se sprema na zeleni kamen i ika se stuku
i stave u jedan 'fildan. Tome se jo doda malo turpijom ostruganog eljeza. U tu
smjesu ulije se malo i malo vode i sve se dobro izmijea. Predmet koji treba
obojiti prvo se nad eravicorp. zagrije, a onda tek boji. Zagrijavanje i bojenje, se tri
puta ponavlja dok drvo ne pocrni. Poslije bojenja predmet se opere i osui. Zatim se
drvenog i njime se posebnom vunenom krpom predmet dobro i
usvjetla, da se na crnoj podlozi bijela srebrna ica to bolje istakne. Ovaj posao naro
je dobro obavljao i u njemu se isticao spomenuti kalfa
Osnovni oblici vezenih ara bili su: i v i j e, vIJuga, s v l' a kili
l' i b i c a i z v j e z d i c a (zvizciica). Majstori u Sarajevu umetali su i l i s t i e (vi
eli sliku). Ovde moemo spomenuti i z a k o v II od srebra, koja se stavljala na kraju
cigarluka gdje se cigareta.
Srebrnu i. cu majstori su najvie dobijaJ.ti od ruskih rubalja ri austriskih talira.
Novac se topio a Ina taj dobiveno srebro :ie raskivalo i protezalo kroz s p l' a v u
s l' m e n u u sa rupama kao to su radile i nae stare kujundije.
Predmeti su vecinom po porudbini. Do okupacije Bosne i Hercegovine od
strane Austro-Ugarske (1878 god.), ovim zanatom II Livnu bavilo se svega oko 10 maj
stora i njihovih S okupacijom u Livno broj austriskih oficira i
v,ojnika. Njima se ovaj rad svidio, nar06to oficirima, pa kako su imali i dosta novaca,
kupovali su vezene puke, cigarluke, tapove i kaike i slali ih za. uspomenu svojoj
rodbini i prijateljima. njima je bilo i pa su donosili i razne are da
im se izvezu na predmetima, i sa monogramom. Po njihovim uput
stvima su se kod Stipe N. i okovi za broeve, pul jke za man
ete i sl. Uputstva su davali vojnici koji su bili zlatari. Tako se ovaj zanat u
Livnu sve vie dotjerivao i razgranjavao, a njegovi majstori .bil jj su poznatl1 i \izvan
Livna, te su pred austro-ugarskog prestolonaslj edni ka Rudolfa,
Nekoliko podataika o livanjsbm vezu srebrnom icom u drvetu
335
osamdesetih godina, Stipo :i Salih Depar pozvani u Sarajevo da vezu dar za
mladence.
Kad je priprema za zemaljsku izlobu u Budimpeti 1885 godine doao je
u LivI}o povjerenik izlobe (ministarski savjetnik i pokupovao dosta vezene
robe i oruja i odnio za izlobu. Poslije izlobe u Budimpeti, Zemalj,;ka vlada za
Bosnu :i Hercegovinu preko tadanjih kotarskih slubenika osni,vati svoje radionice radi
odravanja ovog zanata. Zemaljska vlada ponudila je majstora Stipu N. iz Livna
da on vodi takvu jednu radionicu u Sarajevu,ali on je tu ponudu odbio i nije htio
u Sarajevo. Tada je Sulejman majstor u Sarajevu. Osma
je bio iz Duvna i je zanat kod svog oca, koji je bio pukar u Lhvnu.
Tu je dolazio Vrepcu i kako ovaj [cu u drvo
je kako se to radi, te kad se otsel<io u Sarajevo je i sam raditi taj zanat. Svoje
vezene stvari on je ii sam prodavao po Sarajevu, na
je primio ponudu da vodi vladinu radionicu kao dravni majstor. Radionica je
raditi 1886 godine, ali prije toga je poslat u na due vrijeme radi usa
vravanja u tehnici posla.
o o D
5 6
2 = vijuga. .1 = 4 = r ibica,
5 = i 6 = z vjezdica (zviz-dica l
Druga vladina radionica otvorena je u Livnu 1886 godine i trebala je biti.
pod upravom Stipe N. koji je, kao to je odbio da II Sarajevu, ali
se on toga nije htio primiti ni ovde u Livnu. Tada je predloen za upravnika radionee
Ante glavni Stipe koji je ovaj posao i kod dobro
vodio. je ranije bio dvije i po godine u kujundiskom (zlatarskom) zanatu kod
Mate N. pa je onda preao njegovom bratu Stipi, kod kojeg je radi.o deset
godina kao je ponudu prihvatio, kad mu je da
za rad u radionici dobijati i od drave. Odmah mu je narui';cn potreban alat u
vrijednosti oko 600 forinti. Ovu je svotu dobio kao zajam, koji je postepeno
a za rada dobio je i drugi zajam u iznosu od 200 forinti. Na osnovu
sklopljenog ugovora je mogao sam cijene stvavima. Za
rad smio je majstor na sat p0 12 Zavod za umjetne zanate ,u
slao je za izlobe gotove drvene predmete, te srebro i zlato u naravi. Sve je to' ilo
preko kotarskog ureda, a rad je kao vladin povjerenik tadanji direktor
u Livnu (1886-1891) Marko Nani, Nani je ujedno bio i
nastavnik crtanja.
dravna radi.onica otvorena je u 1887 godine pod upravom Ri.ste un
kurike, koji je vezao u eljezu (tauiranje).
336
__________________________ -- ev.
Za rad!ionicu u Livnu Umjetno-obrtni zavod u slao je na vezenje bosanske
pekune, okvire za velika i m.ala ogledala, okvire za i manje slike, razne kutije
za nakit i rukavice, ograde za vazne za lepeze, broeve, narukvice, no
eve, viljuke, tapove, ravnala !itd. se trailo mnogo stvari za izlobu u
1890 goddne. Medu njima je bio i zlatom vezeni pekun, te pribor za jelo za cara Franju
Josifa I, to mu je predano kao dar. Slika svih tih stvari nalazi se u porodice Ante
Na toj izlobi je dobio diplomu.
Na izlobi u Budimpeti 1896 god. Ma je za izloene stvari dobio di
plomu i medalju. Na tu izlobu i'ao je i sam o dravnom troku i proveo u Bu
dimpeti 36 dana. Povjerenik vlade na izlobi bio je Kosta
Herman. On je dao :i i uputio ga da ide kod raznh zanatlija i u
razne tvornice koje rade o srebru, zlatu, drvetu bojenju, crtanju il sl. Njemu se pri
druio 'i njegov brat Nikola, koji je s njim radio, a tada je sluio vojni rok u U
dravnilITl radnjama je imao pouku besplatno, a u privatnim je morao sam pla
Tom prHikom je kupovao mnoge stvari za koje je mislio da mu u radu
valjati. Na izlobi je bio i direktor Nani, pa su ustanoV'ili da il Persijanci imaju isti
drvovez kao to je na.
Za upotrebu u svojoj radionici je iz BUdimpete doniJo papira i mast za
(pucpapira i ', pucpomade) te raznog alata: finu mainu za rastezanje srebra,
razne vrste svrdlova, mjera za debljihu i dr., zati m razne boje, lakove i crni
vosak. Po povratku sa ove izlobe je raditi srebrom i zla
tom, a vesti i po jantaru na lUlama. Od Umjetno-obrtnog zavoda u
dobijao je gotove nacrte na drvetu, a neto je i sam radio po raznim uzorcima. Nacrte
je uzimao i sa persiskih a bio je kupio i knjigu Ornamentschatz von H. Dol
metsch -- Stutgart 1889". Precrtane ornamente je ostavljao i u posebnoj knjizi.
Iz su slalQ krukovo drvo, zatim imirovo, ljivovo, jabukovo, ma
hagoni, ebanovinu .i dr. Za pokuaj poslali su mu i slonovu kost, alli je za rad bila pre
tvrda, pa se po njoj nije moglo vesti. Okove od srebra su i prije izlobe sobom raski
vali, a sada su uveli mainu za rastezanje (Walzmaschine), koju su na prepo
ruku nek'ih
Od 1888 godine je vlada davati potporu i naucruClma u Ma
rad,ionici i to po 4-5 forinti ali su zato morali te
gdje su pisanje, i crtanje. U svoju radnju je uzeo i
brata Nikolu, a zatim Jaku ukera i Alu Kasnije su mu pI'idoli Anto
Ivo Gada, Pero Niko i dr. Imao je oko 12 momaka, a kasnije i 24.
Prije toga je Stipo imao po 18-20 momaka, ali ih je zbog smanjenja posla morao
otputati i mnogi su preli a neki su :il samostalno raditi. Od
vih se njegov brat Nik ola izvjebao u crtanju.
Godine 1891 premjeten je direktor kole Marko Nani na kolu i radi
onicu za umjetne zanate u Sarajevu, koja je osnovana 1888 g. Na njegovo mjesto u
Livnu doao je Nikola (1891-1893). On je nastavio i nadzor nad
radionicom, kao i na njegovih i Kada je Mara
bio premjeten u Tr-vnik, u svemu ga je nasliJedio novi direktor Milo Ratko
(1893-1899). Od 1900 god. u predavao je Joco tr-
kole. Za njegova vremena je prestao da radi, ali potpora je i
dalje davana sve do 1918 god.
Do 1896 god. u Budimpeti posao se silno razvijao. I mukarci TI. ene su
mnogo kupovali predmete ovog zanata i svak o je elio da ima po neto od njih. Umj etno
obrtni zavod u je za sebe pravio vellike narudbe. No poslije ove izlobe on
je prestao sa svojim narudbama. Ipak je i dalje dobro radio i godine 1900 po
slao je svoje stvari na izlobu u Pariz, gdje je bio odl,ikovan. kako su
se narudbe sve vie smanjivale, to je trebalo nove za rasturanje robe. Tada
je Paaga kao putnik raznositi ovu robu i. za nju pri
kupljati narudbe. Malo kasnije se srrijesti o II Pero kao
agent i j.ednu godinu je radio za
_ ____ _ ..:..N.:..:e:.:.:k:-=-o::.:.li::.:. ko"-,podat_aka o 1ivanjskOni vczu srebrnom icom II drvetu
33i
Oko 1890 god. su i drugi Livnjaci da rade ovaj zanat, muslimani.
Osim spomenutog robu su raznosili jo.i i dr.
Momci Stipe Jako i otvorie svoje radnje u a Stipo
Pervan, Anto i Ivo otvorie ih u Livnu. Neki koji je ovaj
zanat valjda u Sarajevu, otselio se u Ameniku gdje je raditi i robu pro
davati. Od 1890 do 1900 god. radilo je u Livnu u ovom zanatu oko 100 osoba u 25
Vezle su ii muslimanske ene. ovim raznim radnicima bilo 1h je i
koj misu umjeli- raditi kako treba, a bilo ih je i nepotenih, pa su za icu umj esto sre
bra uzimali t. zvo maden (pakfong, alpaka). Oni bi predmete izvezene icom od ma
dena prije prodaj e dobro ,istrli da se svijetle i ica <izgleda kao srebro. Poto je maden
bio tvrd za rad, a kako nije bi'o dobro ni umetan u drvo, to je lako Ii,spadao, a s vre
menom bi i pocrnio. Osim toga ove nesoliidne zanatlije uzimale Sl! i slabije vrste dr
veta za predmete, te je ti. to doprinosilo njihovom brzom kvarenju. Ovakvu robu sLi
nosili i preprodavali i poznati dalmatinski robe u korpama uz pojas).
Oni su davali muteriji na uvid dobru robu, a pri prodaji podvaljivali madensku.
u razvdtka ovog zanata drava je od A. traila svu zlatnu i
srebrnu robu na punciranje i svaki je njegov predmet bio punch'an, ali se docnije
nije o tome vodila kontrola, pa drugi to nisu Nnili. su neki radili taj zanat i bez
dozvole. Tako je nastalo iroko polje zloupotreba i varanja. Stoga je roba izgubila svoj
dobar glas, a s tim se smanjila i potranja, le su mnogi maj stori morali zatvoriti svoj e
radnje, a njima li Stipo N. koj!i se baviti stolarijom. Anto
je nastavio da radi samo po porudbini i s maLim broj em osoblja. (Sin Stipo
mu sada radi u Zagrebu) . Dotjeralo se dotle da se jedan cigarluk prodavao po 6 nov

Tako je drava, koja je ovaj zanat podigla ,i potpomagala, propustila i da ga
va i zati1Ji od zloupotreba, nego je dozvolila da ga nesavj esni i l judi upropaste.
Ni stara Jugoslavija nije poklanjala mnogo brige ovome zanatu. Radilo se poneto malo
u koli i radionici za umjetne zanate u Sa rajevu.
Poslije kola za umjetne zanate u Sarajevu je reorganizovana u hu
kolu i ostalim svojim odjeljenjima ima i odjelj enje za inkrustaciju.
rade pod rukovodstvom majstora i nastavnika. koli je zadatak da
obezbjeduje kadrov.e za umjetne zanate, kako bi se poboljao kvalite t njihovih
radova. Svreni ove kole za sada odlaze kao radnici u reonske radi
onice grada Sarajeva. Docnije se takve radionice otvorH.i .i u unutranj osti. Na taj
ovaj stari zanat, vezenje icom u drvetu, nesumnjivo se s vremenom ne samo
opet na v,isinu, nego se u naim novim uslovima pllivrednog i dru
tvenog ivota i dalje razviti.
RESUMI-:
Quelques donnees SUf l'inCfustation de l' argent en bOjs il. LivIlo "
Comme les alltcurs nous le les prc1l1icrs olIvr ages <ic I'incrllstntioll dc I' a rgen! cn
bois chez n() IlS apparllrcnt a Livno ,\ l'ancicnl1c placc marchande sur la froutierc dc BO$llic ct
Dalmatie. Les Albanais llsai ent dc vcnir il LivIlo dc vendre c! es lus:.I s incrll stes dc la cire a
cache-ter, de reta,in. dil pl omb et de l"<i;rgenL Les armuriers de Livno ont commcnce Je propre
initiative c!'appliquer celte espece d' ollvrage Sll'r la production de bOlIquins. cannes ct cuillers.
Apres l'occllpati()1l <ie Bosnie et Jierzegovinc l' in crllstati:cln uc l'argent en !lois s'est b:en rep<t nc!ue
ct fut appliquee sur des divers objets. Lcs art isans ue ce meti er ue Livno ont acquis une
pllt ati on et Quelqll es-lIns entre ellx ront place dans les all tres liellx ue Bosnic et ct
meme plus loin i USG1";} Vienne. Consta:tinople ct AmeriqlIe.
Les ateliers pubbcs Qui ont londes Livno, Sarajevo et ont all ssi :til
dc ce mctier. Ces prod ll i ts il l'etrang-er nil t ere pOPlIlarises pa r l'ecoie des
sioTls artistiQlIcS Vienne qll i cnvovait lllX ltclicrs PlIblics des (lbjets CII ho is. dc 1';[I";;ClIt, de
l'or ct des ornell1cnt s. EUsllit e ljuallll les obi_cts ont ete on les a :1 des eXj)o

338 ...:...c=.______
Stipo - ev.
sJtIon etrangeres. Aux expositions a Pa,ris (en 1867 ct cn 1900), a Vienne (en 1890) et a Bu
Liapest (cn 1896) les artis<lns [}osn:clls dc' cc metier Ollt ete distingues avec ct dilpl6mes
pOllr leur pr oduction .
.Il1sQu'au comnlcncement du vingtieme siecle on a bien les produits dc J'incru
station de Bosnic et on le:; a bien placesici cn pays et a l'etranger. Ouclllues artisaIls. cepen
dan!. apres all gain. Qld ne sont pas specialistcs, ont commencc de s'occuper dc cc meticr. lls se
!;Dnt ser vis du de nw.uvaise llualite Qui dait it mcillclIr marche et par consequence les
prodiiits ont perdu l eur renomme. EnsuHc la dcrnande s'est .reduite et cc meLiN COllll11en\:a it se
Pcilli a n t lc regi mc cic la Yougoslavie anciennc 011 n'a rien el1trepris L!'ameliorcr ccttc
si tuation.
Apres la liberati on cn 1945 it Sarajevo fut etablie line ecole speciale pour les
profess;() ns <Lrtistiqucs, Dans la section de J'incrll staiti on 0 11 instr uit dc j ellncs ouvriers
afin Qe ranirn er et de i aire remOllter ce heau
Dr. MATIJA LOPAC:
Bibliografski podaci etnografsko-folklornih radova
o . Bosni i Hercegovini
U za 1949':'1950 godinu tampali smo bibliografske podatke o narodnoj
nonji i narodnom vezu u Bosni i Hercegovini. Ovim smo biblio
grafiju etnografsko-folklornih radova o Bosni i Hercegovini. Uz svaki rad smo dodali
njegov kratki sadraj, jer drimo, da tim na posao dobiti na vrijednosti.
Osim toga, Spominjemo i to, da smo dosadanje podatke" uzeli, dijelom,
iz literature, koja se nalazi u naoj, Muzejskoj biblioteci, a kad nju posve iscl"pemo, po
se i onom literaturom, kojom naa Biblioteka ne raspolae. Tim ovaj
rad znatno popuniti i proiriti.
(BUGOJNO):
Stovanje trenje - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo - VII (1895);
467-468; latin. [Narodno vjerovanje (muslimansko), da je trenja drvo.]
Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien. u. der Hercegovina - Wien
- V (1897); 440.
AGBABA, RADOSLAV:
Postanak sela Vragolova - U Bosanskoj Krajini) - Bosanska Vila Sarajevo
- VIn (1893); 364-365; (Geografski podaci i narodno predanje o imenu sela
i potoka.)
MUHAMED: .
Znamenitosti eher - Mostara. - Jugoslavenski List - Sarajevo - God. XVI
(1933); br. 29; 9; latin. (Pisac iznosi dvije tradicije o tome, zato Mostarci nose duge
svilene kite na fesovima.)
ALTARAC:
Zenidbeni u bosanskih Sefarda Sarajevski List:..".. Sarajevo - XXXIX
(1916); br. 75, 76; latin. (Opis prosidbe, svadbenog i razna vjerovanja i
tom prilikom.)
. ALTARAC, AVRAM:
Zenidbeni bosanskih Sefarda - Narodna Starina - Zagreb - VI (1927);
sv. 14; 92-96; latin. (Prilkaz rekonstruira, uglavnom, koji su zabo
ravljeni.)
IVAN:
Zivot i Muslimana II Bosni i Hercegovini - Osvit - Glasilo Hrvata
iz Bosne i Hercegovine - Mostar - X (1907); br. 24; latin. (Pdkaz Hangij eva dj ela:
"Zivot i Musl imana u Bosni i Hercegovini!)
22*
I
340
D-r Matija lapac
ASAF, OSMAN:
gostol jublje - Crtica iz prolos ti Sarajeva - Novi Behar - List za
. pouku i zabavu - Sarajevo - God. I (1927); br. l; 11-12; latin. (Tekst ima opi
ran opis sarajevske
ASBOTH, JOHANN:
Bosnien und die Hercegovina - Rei ebilder und Studien. - Wien, 1888; I-XII;
1-480. (Djelo ima geografskih, etnografskih i drugih podataka. Isp.
napose poglavlje: Le ben und Treiben in Sarajewo; str. 164-210. Knjiga je ilustri
rana brojnim slikama.)
G. H.:
Zagorje i okolina - Bosanska Vila .,.- Saraj vo - VI (1891); 56-57; [Pla
ninski kraj u srezu, dan ho du od Sarajeva; jednim dijelom dijeli
Bosnu od Hercegovine. Narodna da j e na Zagorju ivio Ljutica Bogdan. Pisac
opisuje kraj i narod, koji ivi u zadruzi; govori o odijelu mukom i enskom, nakitu
enskinja; o radu zimi i lj eti; nedjeljnom kod cl1kve i t. d. dio rada se
bavi opisom Kule Ljutice Bogdana (po narodnom pripovij edanju); zatim spominje
(mramorove) i nekropole u tom kraju, koje narod zove
G. H.:
Srpski narodni U Zagorju - O krsnom imenu - Bosanska Vila - Sa
raj evo - VI (1891); 74-75; 144-147; (Krsno ime se po Zagorju slavi
tri dana. Gosti dolaze slave, a razilaze se dan. Spominj e dosta zdravical)
AVELOT, H. & DE LA NEZIERE, J.:
Montenegro, Bosnie , Herzegovine - Ouvrage . . . De 4 Aquarelles et dc
200 Dessins inedits - Paris; 1-246. U poglavljima: Herzegovine i Bosnie (str.
177-238) ima etnografskih podataka, ilustriranih crteima. Nonja!]
B.:
Srpska ena - Srpska - Sarajevo - VI (1910); br. 187; 3-4; (Ne
koliko napomena o izlobi radova emi u Pragu; govori o
i vezovima zlatom, o ukrasu pe kira i iz Prijedora.)
B S. M. :
Kratak opis Bosan. Grahova - B osanska Vila - Saraj evo - VII (1892);
279-281; [Grahovo sela: Are in Brijeg (na sjeverozapadu od njega -
Gradina, stari grad); Ugarci, Luka, Obljaj i t. d. Ima ne to podataka i o narodnim
na pr. : krsno ime slave osam dana; na Sv. najljepe jelo i
nose Tako rade i na Petrov-dan i na Spasov-dan.]
M. SAVA:
- Srp. narodni u B. Krajini, selu OSl'ecima - Bosanska Vila
Saraj evo - VIII (1893) ; 384-385; peku svi u isto vrijeme
i mora biti prij e nego svane. Prij e je, da jedna djevojka
iz kaikama i pita gdje joj ivina n osi, a ona odgovara : u
na tavanu. Pred zakuva i u nju stavi srebrni novac.
se mora okusiti prije svega i t. d.)
BABLER, F. OTTO:
O dvanaestorici ljeni vaca - Zborn ik za narodni ivot i Junih Slavena
- Zagreb - XXVIII (1931) ; sv. 1; 101-103 latin. [Motiv o ljenivaca i
o nagradi najljenijega u Gesta Romanorum (iz kraja XIII ili na XIV v.)
nalazi se, pored crnogorskih ob lika i dr. , i u Hrvatskim narodnim pje
smama i pripovijetkama iz Bosne, koje je u Zagrebu 1886 izdao Kamilo
pjesma na str. 50 pod br. 2.]
341
BSbliografski ,pouaci ctnogra fs;ko-iolkl mlli ll r awav:! a Bll sni
BABLER, F. OTTO:
Nasredin hoda - Zbornik za nar. ivot i Junih Slavena - Zagreb
XXIX (1933); sv. l; 83-88; sv. 2; 88-90; latin. (Neke su Nasredin i pas,
Nasredin ikadijina krava , Nasredin i plivanje, Nasredin enio Nasre
din i sa Bosne i Her cegovine; varijante im se nalaze u' drugih
naroda.)
STJEPAN:
Veseli se, pirova majko, evo tebi lipe kite svata i vode ti-vraga zamotana! -
Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena - Zagreb - XXVII (1929);
70-73; latin. [Pisac nar. zamotavanja djevojke, da joj se ne vidi lice,
kad j e vode iz rodit. na (na pr. u Popovu u Hrcegovini), pa kae:
Taj zamotavanja djevojke bez sumnje je nastao radi pogibelji otmice, i tur
ske sile, ili da se gospodaru izmafkne i us primae noctis, a bit da je on opstojao
i po drugim krajevima, gd,ie bijahu pod turskom dakle i po
naih krajeva u Dalmaciji i u mome Kad je u naim krajevima nestalo
Turaka i otmica, nestalo je i za motavanja djevojke, a sad ga, zaista, vie
biti ni II Popovu. Za potvrdu zamotavanja djevojke navodi pl'imjera
iz narod. poezije pa Mnotvo narodnih pjesama lkae, da su negda i
nae djevojke svoje lice pokrivale, a taj narodni biti nai stari
primili ili od Turaka, ili radi Turaka. dakako, nije dobar!]
STJEPAN:
Praznovjerica naega naroda o prekopavanju starih grobova - Zbornik za nar,
ivot i Ju,nih Slavena - Zagreb - XXIX (1933); sv. 'l; 88-89; latin. (Na
rodno vjerovanje, da se poslije prekopa vanja starih grobova nebo uvij ek
zametne strana oluja s Podaci su iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine pa i
iz Hrvatske prema Kro nici .)
STJEPAN:
Praznovjerice u narodnim pjesmam a - Zbornik za narodni ivot i Ju
nih Slavena - Zagreb - XXX (1935); sv. l; 47- 50; latin. [1 Zli su bilj ezi, kad se
barjak naopako vije. - 2 Grehota je na k onju umrijeti (podaci su iz: Na
rodne pjesme iz Bosne i Herce govine, str. 45-51; "Pisma od Nuke barjak
tara). - 3 Zlo ,ie ubiti zmiju - iz zbirke (pjesma o smrti Ilije
- 4 Kako se potjera 'konj, kad d'a se uputi; iz zbirke ;
str. 80-85.]
Banjaluka - Vienac zabavi i pouci - Zagreb - X (1878); 567-568; latLn,
(U tekstu, pored podataka, dolazi i kratka biljeka o staroj sereansko,i
kapi. - Tekst lk slici na str. 561.)
BELOVI JELICA:

Kuvada - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIII (1908); 202-203; (Za t a j

ne se mnogo, a one koje su mi o tom smijale su sc tome adetu
i nijesu mu pripisivale vanost ili kakvu snagu, kae pisac,)
JELICA:
Znamenitost naih narodnih vezova - Osvit - Glasilo Hrvata iz Bosne i Her
cegovine - Mostar - VIII (1905); br. 6; latin, (O potrebi popularne knj,ige, koja bi
opirno iznijela sve ornamente i nazive. - je nesvren.)
JELENA:
Nae uskrsne pisanice - Sarajevs ki List XLI (1918); br, 69 ; 7; latin. (Pie
o aranju jaja i o 1,\ vezi, s tim.)
342
D-r Mati.ia Lopac
BERTOLINI, GINO:
Balkan - Bilder. Eine Studienreise durch den- Hexenkessel von Europa. Ober
setzung von M. Rumbauer. Leipzig, 1909; 1-301. (Ima neto et nografskih podataka.
Na str. 136 spomenuta je muka nonja; na str. 198 govori o
u Sarajevu, o narodnim i njihovim instrumentima. Na str. 204
pisac daje kratku karakteristiku Musli mana. Na str. 226 spominje pokrivanje ena
i t. d.)
JOVO HADZI N. STARI:
Iz prolosti sarajevske i bosanske - Bosanska Vila - Sarajevo - I (1886);
40-42; 58-60; 90; 104-105; 120-121; podaci, a ima i
etnografskih o negdanjem narodnom ivotu, nonji i dr.)
VOJISLAV dr.:
Zanatlijsko pitanje u Bosni i Hercegovini - Sarajevski List XXXVI (1913);
br. 51-55; (Zanati: noarski, kazandi.iski,
dije, mutapdije i t. d.; historija esnafa.) - Vidi i: Posebni otisak.
MILAN:
Jalskom dolinom u dolinu - kolski Vjesnik - Sarajevo - XIV (1907);
49-53; (Naselje Cigana ili Gurbeta; njihov ivot i rad!)
MILAN:
Zabiljeke o Cazinu - Hrvatska Zajednica Sarajevo - IV (1912); br. :30;
latin. ima neto podataka iz et nografije; na pr. o dijelovima
MILAN:
Iz u Poljanu - Sara jevski List - Sarajevo - God. XXXV
(1912); br. 250; (U tekstu, pored drugih, ima kratkih etnografskih podataka
o 'narodu; nonja.)
Bevolkerung in Bosnien, Die - Globus - Illustrirte Zeitschrift filr Uinder-u.
Vi:ilkerkunde - Hildburghausen, 1862; 95. [Kratki podaci o broju stanovnika
(810.000) po konfesijama; brojno stanje vojske: Auch dort sind nur die Mohamme
daner bewaffnet und sie ki:innen 12,000. Mann Landsturm aufbieten.]
l\lIATIJA:
Gradac i njegovo ime - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III
(1891); 141-144; latin. (Narodno pripovi jedanje!) - Isp. i: Wissenschaftliche Mit
theilungen aus Bosnien und der Hercego vina - Wien - I (1893); 489-491.
STOJAN:
Granice Bosne i Krajine po narodnom s,hvatanju - Razvitak - Banja Luka
III (1936); br. 6; 211-212; (Srednj evjekovna Bosna obuhvatila je krajeve oko
gornjega i srednjega toka rijeke Bosne. Na sjeveru su bile pokrajine Soli i Usora,
na zapadu Duvno, Lijevno, Grahovo i To su bile gotovo samostalne dravice
i po uim geografskim pojmovima nazi vali su se Duvnjaci, Lijevijani i t. d.)
BLOMML, EMIL K.:
Bienenzauber in Bosnien u. Slavon ien - Zeitschrift filr i:isterreichische Volks
kunde - V (1899) - Wien; 187- 190, da se dadu.)
PIRO:
Narodna kultura i nai muzeji - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 11;
333-336; (Vrijednost narodne nonje, veza i rezbarije; o ulozi etnografskih
muzeja u prikupljanju etnografskoga blaga.)
Bilhlio)(rafs,ki podaci (;\no)!,"rafsko-iolkll:l'l li it radi!;va (} BOSII i 343
PETAR:
O industriji naega naroda - II enska tekstilna industrija. - Pro
sveta - .List za zabavu pouku i vanje - - God. XVI (1932); br. 10;
238-241; (Vrijednost i ljepota narodne nonje. Prikaz ilustriraju dvije slike
narodne 'nonje u Sar<;ij evu i sa Zmijanj a.)
NADA:
- Zapisi - Cetin je - God. VII (1933); knj. XII; 246-247;
(Jedan samo za Bosnu; kako i kada se obavlja prikuplja
nje priloga za zauzima mjesta prema visini darovane
svote.)
Bosnten u. die Hercegovina - Glob us - Zeitschrift fi.ir Lander- u. Volker
kunde - Braunschweig - XIII (1868); 159-160. (Kratak prikaz stanja u
B. i H., uglavnom, pisan prema Ro';{iewicz-u.)
DUSAN:
- Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - VII (1932);
113-115; [Prilozi za dan slave (Veliki i
s tim u vezi; konstatacija, da imaju pravoslavne crkve u Ilijau,
Blauju Trnovu.]
BONJAK, star,inom:
Sarajevo - Vienac zabavi i pouci - Zagreb - XXVII (1895) ; br. 24;
381-382; latin. (U prikazu, k oji nije etnografske sadrine, nalazi se kratak po
datak o ivotu Muslimanki: kako sprovede dan muslimanska ena, higijenski
uslovi ivota, hrana, djeca i njihovo odgajanje'; bogate i siromane ene,rijihovo
odijelo, ljubav prema pj esmi, plesu, raskoi i neradu.)
BONJAK, starinom:
Sarajevo - Bosanski Srbin - Vie nac zabavi i pouci - Zagreb T XXVII
(1895); br. 27 ; 427-428; latin. (U nastavku opirna prik aza pod ovim se naslovom
nalazi nekoliko etnografskih podataka o Srbima u Bosni . Srbi u odnosu na Hrva
te, 'Furke i Crnogorce; i razlika u nonji; ,temperamenat i zanimanje.)
BONJAK, sta'rinom:
Sarajevo - Umjetnost i ' knjievnost u Bosni - Vienac zabavi i pouci
Zagreb - XXVII (1895); br. 28; 447-448; latin. (U uvodnom dijelu prikaza
ima nekoliko !podataka o ponosu bosanskih djevojaka i momaka, kao
i o p onosu Bosanaca U nastavku je umjetnost - pjevanje, nosnJa i vez;
nabrojene su i druge grane umjetnosti, kpje se javljaju u Bosni'. Svi su podaci
kratki.)
BOUe, AMI:
La Turquie d' I-IV-Paris, 1840 - (Drugi svezak, partie ethnolo
gique, 'sadrava dragocjen materijal etnografskoga karaktera za narode Evropske
TurSke, 'pa tako i za narod u Bosni i Hercegovini. Str. 1-306) - Isp. i:
Ami: Die Europiiische Tiirkei-Deutsch herausgegeben von der Boue-Stiftungs-Com
mis ion der kais. Akadernie der Wiss enschaften in Wien - I Band-Wien, 1889;
I- X; 1-674. [Zweiter (ethnologischer) Theil : I Kap.: Die Bevolkerung der e uropa
ischen Tiirkei, i'nre Eigenschaften, natiirIichen Anlagen und Fehler. -
Kap.: Trachten u. Nahrung. - III Kap. : WohnsUitten, Einrichtugen, Gebaude,
Denkmaler u. Festungswerke. - IV Kap,: Geselli ges Wesen, Sitten u . Gebrauche
bei den Bewohnern der europaischen TurkeL]
A. TOMA:
Ptice u narodnom vjerovanju - Gl asnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- XII ' (1900) ; 345-349; (Narodno miljenje i vjerovanjej o kukavici, lasti,
dral u, gavranu, vraki, pijetI u i vrapcu.) - Vidi i: Separat.
344
D-r Matija Lopac
A_ TOMA:
Pabirci iz narodnoga veterinarstva - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara
jevo - XIV (1902); 150-158; (Bolesti goveda, konja, ovaca, koza;
bolesti; bilje, koje se upotrebljava u narodnom veterinarstvu.) - Vidi i: Separat.
A. TOMA:
Iz narodnog vjerovanja (u kotarima Nevesinje i Gacko) - Glasnik Zem. mu
zeja u B. i H. - Saraj evo - XIV (1902); 288-295; [O mori i o odbrani od
nje; o vjeticama (poznavanje i odbrana od njih); sporedna biljeka o kaznri. ki
danje konjma na r epove (potvrda u narodu jz 18 v. u Nevesinju); zapisi; kajanj e
i od vj etice ; o (i zlim odbrana
od njih (zapisi, amuleti, trave od zlih (veliko zelje) i t. d.); o va,mpiru ili vu
kodlaku, o nj egovim zlim svojstvima i odbrani od njega (trnov kolac) . Zivo na_o
rodno vjerovanje pisac jima u narodu po narodnom O stu
vama ili stuhama; kako postaju; njihove osobine (dobre); narodna vjera u stvar
nim primjerima; o st.uvljivim ivotinjama pas, vo, ovan zvonar i t . d.);
kako se stuvljivo od toga i t. d.] - Vidi i: Separat.
A. TOMA:
Pabirci iz narodn e medicine II Het-cegovini - Glas nik Zem. muzeja II B. i H.
- Sarajevo - XV (1903); 153-180; [Zarazne bolesti; liboj i bolesti, koje do
laze na uboj ; ostale bolesti; rana; bolesti; enske bolesti;
napomene o narodnom lj ekar stvu. Tu pisac daj e 'narodna imena za zarazne bole
sti, narodno miljenje o njima; na,rodni lij ek za svaku bolest (zapis i hamajlija), a
na kraju donosi : popis lijekova, koji se upotreblj avaju li narodnoj medicini.]
Vidi i : Separat .
A. TOMA:
Svadbeni i pogrebni na selu II Gornjoj Hercegovini - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - XV (1903); 385-401; [I Svadbeni od
radnja prije svadbe pi'Sac: zagledanje; pronju i ugovor; kod svadbe opi
suje svatove (nj ihovu funkcij1,l., polazak 'po djevojku, dolazak li
obredne radnje i a tako ri spremanj e djevojke, i drugo); onda
opisuje prinose i odbjeglicu i otmicu; gatanja; donosi neke pjesme i
pripiievke pa nanLir ivan.ie sporova i zadjevica. - II Pogrebni
nagadanja i gatanj a prije smrti, aj o,ko nu-tvaca, ukop poslije
ukopa; zatim navodi neke tubalice.] - Virli i: Separat.
A. TOMA:
Odlomci iz narodnih pravnih II Hercegovini - Glasni.k Zem. muzeja u
B. i H. - Sarajevo -,- XVI (1904); 285-303; [1 , familija, 'porodica i pleme;
2, dioba u famili ji ; 3, sumjes tili supon, suvez i moba; 4, napolica, na mE
jeko j izor; fi, za jam i uzrnjca; fi, potra; 7, poroba i pravdanje za rtOo; 8,
granice, mrginji i r aspre' oko toga; 9, krvnina; 10., krvni mir i osveta; 11, pobra
timstvo; 12, posinovljenje; jedan prim ier narodnog suda u Hercegovini : narodni
s ud. sastavljen od narodnih knezova; sudio je na Zbornoj gomilice li XIX
v. zbog nepravednog ubistv,a. Sud je tr3.io glavu za glavu; to je potvrdio vezir
u Travniku i j e (gv(}Zdenim kukama) raskomadan. Osude su
bile zatrpavanje pod gomilu iJi kidanje konjma na repove l] - Vidi i :
Separat.
A. TOMA:
Narodno lijecenje_ Iz vremena jed e ljekarue iz 1843 ' godine - Glasnik
Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XX (1908); 343-362; [Sadraj rukop.
knjige ljekarue Stefana ko ia je na 12 januara 1843 prepisana u Mo
staru. Original qmjige iz Skad il (talijanske osobine). Pored broja
l jekarija, knjiga sadri dosta zapisa, kJji mogu posluiti kao dobra podloga za
naeg naroda i -njegova o materijalnom i duhovnom svijetu
B:nbli ografski Dodaci c[nogr a i ' kn-i olk Lnlrn ih radova () Bosni i liercc; uvlni 345
i pojavama u tom svijetu. U glav,i Molitve i zaplsl ima 30 to moli
tava, a to zapisa (od poganice, od bijesa, za i marvu, od uroka
i t. d.).)- Vidi i : Separat.
A. TOMA:
Lov i narodno gatanje o njemu u Gornjoj Hercegovini - Glasnik Zem. mu
zeja u B. i H. - Sarajevo - xx (1908); 467-474; [Lovci = avdije; hajka
=aka; = - Opis lova pukom, na lov u jame i u ograde;
lov na sitniju zvjerad, li to na: tulac, kamenicu i zrno; narodno miljenje i vjero
vanje o lovu i zvj erka,ma; o bahtu lili baksuzluku puke, kera i samoga
lovca i t. d.; lov na ptice (narodni lov na jarebice u plen ice i pod kronje); stari
lova sokolovima spOlp.enut je pod linijom.) - Vidi i : Separat.
A. TOMA i ST.:
Narodne igre sa sijela i zbora u Gornjoj Hercegovini (Sa 28 slika u tekstu)
- Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XVII (1905); 53-172; [I Si
j elo, zbor, dernek ili alus i - II napomene o igrama. - III Igre sa
sij ela (prstena; sa slikom); mlinara (sa s1ilkom); purka ; ture; Radave; vje
ta i nevj eta; vukova (sa slikom); leti . . . ; ivera.'; jeeva (sa slikom); jazavaca;
tkanja (sa slikom); trbe; drugova; lupea ; motike; kube; sokolove glave ; ajto, maj
to; lisice ; (sa slikom); Ramadana; teaka (sa slikom) ; (sa slikom);
hajduka (sa slikom); tikava ; zanata; cigana; svatova u krilu (sa slikom);
mia; srne (sa slikom) ; svatova na konjima; vila ; prosjaka ; deda-zanata; udovca
pogorj eica ; . i e ili jabuke; lade; ovna (sa slikom); deda (sa slikom); Del
mima (sa slikom); pasarila; Husa (sa slikom); babe djevojke (sa slikom);
prstena iz luga) : - IV Igre sa dnevnih sijela i crkvenih derneka ili zborova (ora;
igra u kolu; trampe (j ednovito kolo, d vostruko kolo, kolo na kolu, sa slikom);
humsko kolo) ; hodalice (hodalica; otmice, sa sl!k0m; kune; bibera, sa slikom;
okolo grada; pauna; kolo Ijeije 'lOVa); prosaca ili svatova. - V
igre (dijelj enje megdana ; dohvatanje prstena; mjerenje soli; tegljenj e klipa i ma
dizanje ktlca, mrtvina, krge, kabala i bisaga (sa slikom); skaikanj e ; ,rvanje ;
umetanj e ; jahe ; aba; tenj, tenj! ... (sa slikom); ovnova (sa slikom); zuke ;
preturan ja (sa slikom) ; j alovice ; biti (sa slikom); dizanje mrtvaca ; deranje
jarca). - VI igre (kadije sa slikom); alage; topuz-grada (sa slikom); kopi
lopte, jahe; slile (sa slikom); zeca; klisanje).] - Vidi i: Separat.
NIKOLA:
ivot i Hrvata vjere u Bosni i Hercegovini Sarajevo,
1908; 1-124; latin. (Sadraj : Uvod. - i naselje. - ivot i -
Porod i dj etinjstvo. - Zagl edanj e i aikovanje. - Pmnja i svadba. - Bolo
vanje - Smrt i pokop. - Razno.) - Vivi i : Osvit, VillI (1905); br.
94-102
BULAT, dr. PETAR:
Mati Zemlja - Narodna Starina - Zagreb - VIH (1929); 91-100; latin. (Kult
Majke Zemlje, koji se nalazi II oblicima i primjerima kod Slavena. Iz
B. i H. su primj eri za kletvu; str. 95 ; za Zemlju kao vjerenicu; str. 97; za ljubavno
s tr. 99.) - Vidi i : Separa,t .
BULAT, PETAR:
Kukavica Etnolok a biblioteka - Br. 19 - Zagreb, 1933; 1-34; labi.n.
[Sadraj: Ku'kavica: 1 - 2 Kukavica i gnijezdo. - 3 Kukavica i pupavac.
4 pretvaranje u ko,pca. 5 Kukavica vjesnica - fi Kukavica
u mitologiji. - 7 Prostonarodna etiologija o kukavici. - 8 Kukavici se pripisuj e
dar. - 9 Semantika kukavi ce. - Literatura. U radu ima ,i (vrlo malo) pri
mjera uzetih iz Bosne i Hercegovine.]
3_4_6_______________ . ....:.:.!.!!.: _ _ _ ___ _ Mati.ia Lopac. _____ __ _ _ _
CISZEWSKI, dr. STANISLAV:
anje - Zbormik za narodni ivot ' i Junih Slavena - Zagreb
IV (1899); 184-189; latin. (Pisac 'kae: U istom kada se Malopoljakinjama
bai" ovoga ili onoga, Bosankama se tj. trudna ena neto eli. za
i na-rodno vjerovanje o tom uzeta je iz neslavenskih i slavenskih krajeva;
tako i iz Bosne.)
CREAGH, JAMES:
the bordcl's of Christendom and Eslamiah. A journey through Hungary, Sla
vonia, Serbia, Bosnia, Herzegovina, Dalmatia, and lUontenegro, to the north of
Albania in the summcr of 1875. In two volumes - London, 1876; i; VII-+- 341; II;
VII + 333.[ Podatak je uzet iz: Glasnika Srpskog drutva - Beograd
XLVII (1878); 314!]
dr. JOVAN:
Upustva za poznavanje sela u Bos ni i Herccgovini - Bosanska Vila - Sara
jevo - XIII (1898); 55-57; 71-74; [Sadraj: I Poloaj sela. - II Tip sela.
- III dvor i - IV Stanovi ili stanice (staj nice), koHbe i druge
zgrade u planini i u polju. - V i o imenima sela. - VI Osni
vanje sela, ranija naselja i njihovi tragovi. - VII Zanimanje stanovnitva. Uput
stva su podijeljena u sedam odjeljaCm. U svim odjeljcima ima vie pitanja. Pisac
se i ostalim i.nteligentnim ljudima, koji ive u na
rodu, da se prihvate posla II ispitivanju ivota na selu.]
dr. JOVAN:
Anhopogeografski problemi Balkanskoga Poluostrva Naselja srpskih ze
malja - Knj. I - Srpski etnogr. zbornik - Beograd - IV (1902); I-CCXXIII;
(Obilno je uzeto iz B. i H.)
RISTO J.: -
Giasinac, okolina i stanovnici njegovi - Bosanska Vila - Sarajevo - I (1886);
281-283; [Pored geografskih i drugih podataka rad ima ii. etno
grafskih prikaza o porijeklu stanovnika (uglavnom iz Gornje Hercegovine),
govoru, nonji, krsnom imenu, svadbi, ukopu (sahranjivanju) i t. d.]
VESELIN:
vampira - Srpski knjievni glasnik - Beograd, 1923; n. s. knj. IX;
268-269; [N3Il"odno vjerovanje i vezani za pojavu vampirstva. Pored
pregleda navodi se istinski i.z Bosne.]
dr. VESELIN:
Studije iz religije i folklora - ivot i narodni - Knj. 13 - SDpsrki
etnografski zborniik - Beograd - XXXI (1924); 1-182; [Sadraj: 1 Gosto
primstvo i teofarrija. - 2 smej. - 3 Subota - bubota. - Puta
nje vode o Velikom Cetvrtku. - 5 Kumstvo u kapi. - 6 Da li su stari Srbi znali
za idole. - 7 Sekula se II zmiju pretvorio. - 8 Ne bo.jim se nikoga do Boga.
9 Sahranjivanje pod pragom. - 10 Donji svet u jami. - 11 Vuna i lan. - 12
pogreb. - 13 Oleum et opeTa. - 14 Ljudski i ivotinjski polazenik. - 15
SveVi Sava i vuci. - Napomene - Registar - Objanjenja. - Pisac crpe gradu
i iz Bosne i Hercegovine.]
VESELIN:
Presipanje dukatima - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - II (1927);
1-3; brH. [Jedan germanSkih plemena, po kom bi ubijenu ili ukradenu
ivotinju (psa, labuda) ubica morao presuti itom oj time dati naknadu.
Ubijena morao bi krvnik presuti zlatom pa bi se tako iskupio od krvne
osvete. Bisac izvodi, da je u starom srpskom pravu postojao pro
pis za otkupljivanje ljudi i ivotinja. pored drugih primjera, navodi se i primjer
iz srednje Bosne opresipavanju tornoga psa prosom.]
. 347
Bilbl iogr,LfSiki pouaci \.!lnografs.ko-fulkl ofllih rad!(Na () Hercegovilli
VESELIN:
Svekrva na tavanu - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - VI (1931);
[Za da svekrva drugi dan svadbe, neposredno pred gozbu, igra
na tavanu,pilSac postavlja pitanje: da li je svekrvina igra na tavanu apotropejska
ili atraktiVna, i se za to, da je a:traktivnoga karaktera, da bi se due
predaka .iskupile na tu gozbu. Dokazni materijal je iz Bosne i Hercegovine.] -
Vidi i: Separat.
dr. VESELIN:
Tri - Srpski knjievni glasnik - Beograd, 1932; n. s. knj.
XXXV; 33-40; [Pisac uzimlje iz latinskoga rukopisa XV vijeka tri poljska
(nedavanje vatre na zajam na polaajnik; pozivanje vukova
na gozbu) pa ih konstatira li srpskom narodu. Isp. noenje vuku u Bosni;
str'1' 38.]
VESELIN:
Bosiljak - Glasnik Etnografskog'muzeja - Beogu-ad- X (1935); 4-9;
[Bosiljak u magiji, rel,igiji i kultu, u mediaini i u narodnoj poeziji . Podaci i iz
B. i H; ispo bosiljak u radnjama pri rtvi i molitvi, u gatanju o udaji,
u vradbinama i u narodnoj medicini.] .
ALIJA:
Narodna predaja o gradini prozorskoj - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
Sarajevo - VIII (1896); 538-539; latin. [Predaja se vee za osvajanje Prozora od
Mehmeda n. U (o babi vidi se narodno miljenje, da edan konj
moe osjetiti vodu pod zemljom.] - Isp. i: Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bo
snien u. der Hercegovina - Wien - VI (1899); 654-655.
ALIJA:
Starina bega - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XVIII
(1906); 114-115; ' latin. [Narodna predaja o begu koji, s carskim fermanom
'li ruci, objahuje plodno Duvanjsko polje, da ga dobije u posjed. Isp. narodnu
poslovicu: "Obigraje kao Duvno .]
ALIJA:
kod muslimana (Prozor u Bosni) - Zbornik za narodni ivot i
Junih Slavena - Zagreb - XXVI (1928); 379-380; latin. [;, Muslimani u Prozoru
(kao gotovo i u svakom mjestu u Bosni i Hercegovini) na svoj svetkuju
praznike, kao clan, Ilin dan, Gospojinu. Vjerovanja i
ohredi!]
FEJZO:
O Banjojluci i njenoj okolici - kolski VjesniJk - Sarajevo - X (1903);
691-698; 858; latin. [Prilog radu Antuna Hangija u istom broju "Skolskog Vje
snika(<: Banjaluka. Grad i okolica!]
L:
Dolinom Rame - Nada pouci, zabavi i umjetnosti. - Sarajevo - God. I
(1895); br. 7; 133-134; latin. [Marina kod i narodno vjerovanje
o postanku njezina imena. Narodna nonja, i Muslimani - i ra
zlika.]
B.:
Otkuda su imena i Pali'? - Bosanska Vila - Sarajevo - IX (1894);
198; [Narodno pripovijedanje!]
ALFONS:
Paljenje drvenog ugljena u Borovici - Glasnik Etnografskog muzeja - Beo
grad - VII (1932); 108-109; [Plac ili upina = mjesto, gdje sloe drvo za .pa
,
348
Dr Matija Lop;.::: a'-" c_ ___________ ____
ljenje. Tada sloeno drvo podekaju i ravno sloenim cjepanicama po vrhu na
kube, to zovu kapa, a zatim sve zaspu zemljom enica,
Onaj koji kadi (pali) enicu m01l"a da neprestano radi oko nje, dok se ne
iskadi. ugalj izabjeraju (= probiru) ..., a zatim ga nose u oblinje
stovarite, kram ... ]
VIDA:
O ivotu seoske ene Prosveta - List za narodno
- Sarajevo - God. XXI (1937); hr. 4; 260-265; [Tri kulturna tipa ene na
selu; ivota; prilike u i rad u njoj i izvan nje; zaostalost zbog nepisme
nosti. - Prikaz je vie karaktera, jer obuhvata ' tipove iz svih krajeva.' Za
primitivni tilp kae da je vrlo rairen u Bosni i Hercegovini.]
dr. VLADIMIR:
Iz narodne knjievnosti - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXV
(1913); 337-361; [Sadraj: I Narodna tradicija oNemanji. - II Horoz Kar
da u naim narodnim - III Jedna zanimljiva val"lijanta pjesme o
padu - IV O zemlji Indiji narodnih pjesama.] - Vidi i: Separat.
dr. VLADIMIR:
Narodne tualjke u lVIostaru Glasnik Zem. muze.ia u B. i H. - Sarajevo
XV (1903); 599-601; [pisac karakterizira tu vrstu narodne poezije u Mostaru;
donosi i melodiju i dr. pa kae: "Ove pjesme nabrajaju samo pravoslavne, katoli
kinje ne znadu, a muslimanke ne smiju, jer je to grdna grehota. Crnogorske se tu
aljke razlikuju od mostarskih ritmom, melodijom i refrenom.] - Vidi i: Separat.
Dr. VLADIMIR i KEIVIURA, SCHEICH SEIFUDIN ef.:
Serbokroatische Dichtungen bosniseher lVIoslims aus dem XVII, XVIII und
XIX Jahrhundert - Zur Kunde der Balkanhalbinsel - II Quellen und Forschun
gen - Heft 2 - Sarajevo, H112 ; 52; [Podatak o nonji jen]ICara u pjesmi:
Sarajlije na vojsku protiv Srbij e (1813); stih 11-19.] - Vidi i: Kemura,
Scheich Sejfudin ef. i t . d.
dr. VLADIMIR:
manastiri - Stari nar - Organ Srpskog arheolokog drutva -
Beograd - III serija - Knj. X- XI (1935-1936); 26; [Pored historiOlC!ih po
dataka, u tekstu je i j edan podata k o spahijskoj nonji (dug s krznom
i bojarska kapa) na . starinskoj ikoni u - Vidi i: Separat.
VASO i JOVO:
Sveti Savo u narodnom predanju - Bosanska Vila - Sar.aj evo - XVI (1901);
211-213; (Narodno pripovijedanje l)
VEJSIL:
u Orubici na Savi, ko t ar Bos. Gradika (Sa est slika) - GI'asnik
Zem. muzeja II B. i H. - Sarajevo - XXII (1910); 25-40; [Prikaz
II doba (materijal, tehni ka, nalazita; kratki rezultati ispi
tivanja); 25-32. - Opis ranijega zanata: Ovo lokalno tako
je primitivno, da bi se mirne due mogla premjestiti u doba. A i sami
produkti ne razlikuju se ni malo od onih to ih u Do
lini ( = na Savi) u velikoj mnoini tc bi skoro mogh pomiljati na neki
kontinuitet 32 - Kod opisa spominje materijal; od
navodi: rvanj za mljevenje kamenoga materijala (slika 1); kolo i
no (slika 2); zatim prikazuje tehniku lonaca (slika 3, 4, 5 i 6) i dr.;
32-40]. Vidi i : Separat.
VEJSIL:
Na.rodno ribarstvo u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
Sarajevo - XXII (1910); 379-487 (sa 96 slika u tekstu); XXV (1913); 421-513; XXVII
1915); 37-107; 313-358; XXVIII (1916); 397-426 (sa 16 slika u tekstu); latin. [Pisac
l3:hliograf ki Dodaci etnografsko-iolk! radtcva o Bosni i Hercegovini 349
je rad podijelio na tri dijela. U prvom dijeht opisuje ribarstvo na Savi, napose u
Dolini na Savi (kot. Bos. Gradika). Tu prikazuje ribarski alat. Vrste alata ilustri
,
ra slikama. Rad dobiva na vrijednosti, to pisac za predmete donosi mnogo narod
nih naziva, nepoznatih u nauci. Zatim dolazi popis r,iba (narodna imena protuma
t erminima u latinskom i jeziku); 'pripravljanje ribe i dr.
U drugom dijelu pisac prikazuje ,ribarstvo u Hercegovini. Rad ilustDira sa 51 sli
kom (pejsai, hvatanja, ivot, alat za hvatanje riba itd.); ri
barstvo u poljima. Na kraju pisac opisuj e pripravljanje i konzer
viranje ribe, gatke o jegulji i drugim r,ibama, neprijatelje riba i njihovo hvatanje
pa hvatanje pijavica u Hutovu Blatu. Ovaj dio rada je ilustriran sa 49 slika. , U
nastavku pisac daj e popis riba (narodna imena s latin. i njem. terminima). K tome
je dodao: Popis ptica sa Hutova Blata (226 imena uz latinske nazive) i zmije. - U
dijelu opisan je: Zapadno-bosanski kr, i to ispostava Kupres i kotarevi:
Duvno, Glamoi::, Livno i Blidinjsko jezero (Kupreko polje, Duvanjsko polje, Bu
ko Blato i dr.); popis riba (narodna imena s latin. terminima); pripravljanje ribe;
riba kao lijek; neprijatelji riba. - Blidinjsko jezero.] - Isp, i : Wissenschaftliche
Mittheilungen aus Bosnien u. der Herzegovina - Wien - XII (1912); 490-589. -
Vidi i: Separat.
I VEJSIL:
Sa Hutova Blata u Hercegovini - Sarajevski list - Saraj evo - XXVII
(1914); br. 29; 1-2; br. 30, 1-2; br. 33, 1-2; br. :34, 1-2; br. 54, 1; br. 55, 1; br. 56,
1. latin. (O imenu Hutovo; Hadi begova kula ; naselja. Opisan je i na
ivota stanovnika oko Hutova Blata.)
VEJSIL:
Starinsko oruje (Sa 56 s}ika u tekstu) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. Sara
jevo - XXXVIII (1926); 109-138; latin. [Rad sadrava: Puke (duge puke: iana
sl. 1 i 2); tuc (sl. 3); ili arnautke i to: (sL 4); karanfil ka ili srmalija
(sl. 5); roge (sl. 6); raak' (sl. 7); deferdar (sl. 8); karabin (g.arubin, garabini gara
bilj; (sl. 9); male puke danickinja (sl. 12); venedici (sl. 13); lazarinke ; lisanke (sl.
14); (sl. 15); slivanke (sl. 16); zlatke (sl. 17); skadarke (sl. 18); merdan
kinje (sl. 19); (sl. 20); mala puka u carigradskom arsenalu (sl. 21);
okrit (sl. 22); mali garubin (sl. 23); mali raak (sl. 24); iana (sl. 25); sa
mokres (sl. 27), u gornjoj Hercegovini se zove pagiea, pagarica i deparica. pu
pribor: kantar (sl. 28); arbija (sl. 29); rog za barut (sl. 30); basma pot
praniea (sl. 34); katije ili palaeke (sl. 36); zejtin[ce (sl. 37). Dugi noevi - han
dari (dugi 'noevi (handari) bjelosapci (sl. 38); dugi no crnosapac (sl. 39);
dugi noevi (handari) sa srebrenim; kamzama (sl. 40); pala (sl. 41); (sl. 42);
kame i agfc (orijentalno oruje; sl. 43) ; mali noevi (sl. 44). Sablje (sablje dimiskinje,
madarkinja krk merdiven; sl. 45 - ispo i sl. 46, a za sablje perzijskoga po
rijekla; sl. 47) . Nadak (sl. 49 i 50); balta (sjekira; sl. 51, 52). Enamluei (enam= ku
ran za zatitu; sl. 53-55). Toke (toke sa sitnim zovu se a s krup
nim_ kabare (sl. 56). forma toka zove se ljivice, jer su sitne i zao
bljene). - Primjerci oruja su u mnogo u stihovima iz narod
nih pjesama.] - Vidi i: Separat.
VEJSIL:
Uglednija muslimanska u Sarajevu - Narodna Starina - Zagreb - VI
(1927); sv. 14; br. 1; 79-92; l'!tin. (Opis je fotografskim snimcima.)
VEJSIL:
Narodno oruje - Napredak - Hr vatski narodni kalendar za prostu godinu
' 1929 - Sarajevo, 1928; 72-74; latin. misli o narodnom oruju!)
VEJSIL:
Tetoviranje kato1ika u srednjoj Bosni - Napredak - Sarajevo - VIII (1933);
br. 6; 71-73; latin. (Historija tetoviranja i opis motiva; slika ornamentainih mo
tiva tetoviranja katolika u Bosni.)
350
D-r Matija Lopac
VEJSIL:
Nadgrobni spomenici II narodnoj medicini II Bosni i Hercegovini - Napredak
- Sarajevo - VIII (1933); br. 11-12 141-145; latin. (Narodi strue i onaj
prah uzima kao lijek; iz udubina na spomenicima pije vodu i ,umiva se zbog lije
Slike
VEJSIL:

Drvorezbarstvo II Bosni i Hercegovini - Napredak - Hrvatski narodni- kalen
dar, 1934 - Sarajevo, 1933; 131-144; latin. (Rad je crteima i fotografi
jama - .po predmetima Zem. muzeja II Sarajevu.)
VEJSIL:
Kako su nai bogomilski sjekli i prevozili svoje nadgrobne spomenike -
Napredak - Sarajevo IX (1934); br. 3-4; 35-39; latin. (Teke spomenike ,su
vjerovatno radili u samom majdanu. Pri tome su se sluili svakako dlijetom, kli
novima i Za prenoenje tih upotrebljavali su valjke, ali ih nisu
mogli svuda upotrebljavati pa to pitanje jo nije rijee<no. - Narodno vjerovanje
o spomenicima i o njihovu prevoenju. - Slike!)
VEJSIL:
Med II narodnom ljekarstvu - Napredak - Sarajevo - IX (1934); 11- 12;
153-155; latin. (Izvaci iz starih ljekarua i narodnih recepata.)
VEJSIL:
Sarajevska - Napredak - Sarajevo - X (1935); br. 1; 3-7; latin.
[Vrste tambura (baglama, bugarija, arg ija, saz, def, bubanj, ZUI'
na, borija, krnata i harmonika); slike .pojedinih instrumenata. Calgija = tur.
svirka;
VEJSIL:
Suvaka - proteza - Napredak - Sarajevo - X (1935); br. 2; 20-21; latin.
(Prema narodnim pjesmama bilo j e u naim krajevima dobrih majstora za pravlje
nje umjetnih ruku i nogu.)
VEJSIL:
Oruje u narodnoj medicini Napredak - Sarajevo - X (1935); br. 5; 53-58;
latin. (Narodno vjerovanje u ljekovitost oruja, sablje, puke, handara itd.)
CURCIC, VEJSIL:
Kna - Gajret - Glasnik kulturno-prosvjetnog drutva Gajreta Sarajevo,
1936; br. 5; 74; latin. (Porijeklo; obred knijenja na koji se ono vri; .kni
jenje ivotinja; nekoliko stihova o tom, iz narodnih pjesama.)
CURCIC, VEJSIL:
Privredne prilike u Zupi - Napredak - Sarajevo - XI .(1936); br. 11;
133-134; latin. [Opis mjesta (dolina Neretve); stanovi ; stanovnitvo i njegovo za
nimanje.]
VEJSIL:
S Hutova Blata - Napredak - Sarajevo - XII (1937); br. 2; 21-22; latin. (Iz
narodne privrede; obradivanje zemlje, sijanje i t. d.)
CURL:IC, VEJSIL:
Starinsko oruje u Bosni i Hercegovini (sa 225 slika i 44 slike na tablama). -
Glasnik Dr. muzeja II Sarajevu - Sarajevo - LV (1943); 2l-226; latin. [Predgo
vor; koplje; luk ,i strijela; topuz ili buzdovan; mlat i salma; balta i nadak;
i; kama i agfa; dugi no; sablja i oprema za obranu; oklop; pancir; toke; ljem i
kacige; enamluci; gradovi, njihova odbrana i osvajanje (prij e izuma vatrenog
oruja; vatreno oruje: top i puka puke kolaice (arkebuze); kremenja
13iibli ografski ,podaci ctnografs.ko-folkimni.rt rado'va o Bosni i Hercega,vini 35t
iana; tuc; arnautke; deferdar, raak karabin, muket, lunta; male
puke: kubura, kuburlija, ili ledenica (u pjesmi iledenjak), livanka,
ilje, zlatke, skadarka, lisanka, merdankinja, venedici, lazarinka; g-rlici,
brl'e i danickinje; samokres; barut i ostali pribor; kurumi i t, d. Rad do
biva na vrijednosti, to su predmeti ilu strirani pa 'narodnom pjesmom i
narodnim predanjem.] - Vidi i: Separ at.
DABIA, knez ALEKSANDAR:
i kotar - (Sa originalnim slikama A, Dabie, L. Kube i E.
na) - Nada pouci, zabavi i umjetnosti Sarajevo - God. I (1895); br. 18;
343, latin. geografsko-topografski podaci i narodna predaja.)
LJUBA:
elementi u srpskim narodnim vezovima (Erotische Einschliige in Stick
ornamenten der Serben. Eine folkloristische Studie von Ljuba T. - Raz
vitak - Banja Luka - I (1910); br. 3; 96; (Pseudonim Jelice
dikovske. Studija tampana posebno iz 6 sv. Antropofiteje, koju Fridrik
Kraus. Predmet je studiji istraivanje gradiva narodne tekstilne ornamentike i u
prvom redu ara, to se nalaze na vezenim jaglucima.)
pop STEVO N.:
Janj i njegova okolina - Bosanska Vila - Sarajevo I (1886);
[Opis kraja i naroda; narodni ivot i (enidba, smrt, krsno ime, nonja);
crkve, groblja i neke gradine (u kratkim crtama); donosi i narodna pripovijedanja.]
DA ST. N.
Gradika negda i sad - Bosanska Vila --,- I (1886); 219-220; 232-233;
(Opis mjesta i okolnih sela, gradina, bogomolja itd.; ima i narodnog pripovijedanja.
Pored toga, pisac kratko govori i o narodnom ivotu, nonji itd.)
ST. N.:
/ - Srpski narodni - Bosanska Vila - II {1887); 7; [Ne
gdje na mali Nikolj-dan, a u ovome kraju (okolina Bosanske Gradike) one ho
daju uz ono pet d,ma dana i poklada posta Muka
(9, 11, 17, 19 na broj) odabere sebe: babu, starca, tu, curu,
djevera, jarca i je posao da i blagoslov daje. Drutvo - ja-:
rac, i jo koji od njih uzmu po jedno zvono i tako krenu po selu od
do Na putu se smiju, ale i pjevaju, samo dobro paze, da se ne izbrl(je, jer
misle, da II toj godini umrijeti ili teko bolovati onaj, na kome se poljednji
broj zavri. Pjevanje je dvojako: i (grokotom). Pred svakom
pjevaju, trae darove, pa kad dobiju, zahvale se napre
dak itd. Obilaenje je se prije izlaza u onu iz
koje su poli. Tu narede i pogoste se; to im od darova, podijele

DEDIJER, JEFTO:
Rudine - Naselja srpskih - Knj. II - Srpski etnogr. zbornik
- Beograd - V (1903) ; 669-900: [Sadraj: Opti dio: I Prolost, ime i me
oblasti. - II Glavnije osobine Rudina. - III Naselja i nji
hove opte osobine: 1) poloaj sela; 2) ekonomske prilike; 3) tip sela u
Rudinama; 4) zgrada, tipovi i staje; 5) koliba, janjilo i pojata; 6) sto
janjila (torine) i planine; 7) starine; 8) postanak sela i porijeklo stanovnitva;
9) zanimanje stanovnitva. - Posebni di o: Vrpolje, Ljubomir, Do
maevo, Marue, Baljci, Zauje, Vrbica, Granica, Pla
na, Fatnica, Preraca, Meka Gruda. - Pregled: a) geografskijeh i etnografskijeh na
ziva; b) pregled geografskiljeh imena; c) pregled i ostalijeh prezi
mena . ]
I
352
D-l Matiia Lapac

DEDIJER, JEFTO:
Stare seoske porodice u Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sa
rajevo - XIX (1907); 391-393; [Pored ostalih porodica, gdje su
ivjeli stari Maleevci (u Malini kod Moska u kotaru), zatim stari Pre
- Isp. i : Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien u. der Herzegowina
- Wien - XI (1909);] :377-380. - Vidi i: Separat.
DEDIJER, dr. JEFTO:
I
Vrste nepokretne svojine u Herceg()vini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
Sarajevo - XX (1908); 387-402; [Pisac karakterizira: 1. m:e
re; carske ili prodajne planine, zajednice u ispaama i u ziratnoj zemlji (zajed
planine; ziratne zemlje); zatim daje pregled vrsta nepokretne svo
jine u Hercegovini .] - Vidi i: Separat.
DEDIJER, dr. JEFTO:
Socijalna psihologija Hercegovca - Srpski knjievni glasnik - Beograd, 1909;
knj. XXII; br. 10; 745-758; - Pr2tampano iz Hercegovina; VI knj . Na
selja_ (Utjecaj osobina na oblike narod. ivota; tri grupe
i njihovo obiljeje; socijalno - psiholoki tipovi u junoj i
socijalne tenje i psiholoke dispozicije naroda pojedinih krajeva.) /
DEDIJER, dr. JEFTO:
Hercegovina - Srpski etnograf. zbornik - Beograd - XII (1909); 1-448;
ril. (Sadraj: Uvod - opte geografske osobine. - I i poloaj zemlje. - II
Opte osobine, - III Uticaj plastike. - IV Antropogeografski vaniji isto
rijski momenti. - V Ekonomske prilike. - VI Glavne osobine naselja. - vn Imena
oblasti, naselja i drugih mjesta. - VIII Postanak sel a i porijeklo stanovnitva. .
IX Socijalna psihologija. - Posebni dio. - Registar . ) - Vidi i : Separat.
DEDIJER, dr. JEFTO:
Ispitivanje srpskih naselja - Bosans ka Vila - Saraj evo - XXV (1910); 351-353;
antropogeografskoga ispitivanja srpskih zemalja.)
DEDIJER, dr. JEFTO:
Porijeklo stanovnitva (Pretampano iz Pregleda) -
Srpska - Sarajevo - God. VJ]] (1911); br. 45-46; (O me
todi ispitivanje porijekla, o starincima Bosne i Hercegovine, doseljenicima itd.)
STEVAN:
Bjeljevine - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo II. (1890); 319-321;
latin. (Narodno vjerovanj e i pripovijedanje!)
STEVAN:
O postanku ljudi i njihovih - Glasnik Zem. muzeja u B. II. - Sarajcv\:i
- God. n (1890); IV; 414-415; (Narodno miljenje!)
R. STEVAN:
Neto o narodnim gatkama - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
nl (1891); 216-217; [Narodno praznovjerje i 4 primjera za to (kako
postaj e made; kako se on moe ukrasti; kako se rodi dijete usnice; kako
krava postaje - Nastavak vidi u: Glasnik, V (1893); 348-350_
.Palenje i aranje u mubarek - Bosanska Vila Sarajevo
R. STEVAN:
Ero - GTasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891); 455-457;
[Era ili Hero u narodnom pripovijedanju.]
R. ST.:
- -
VII (1892) ; 136-138; 6iril. [Osim Rama zana Muslimani imaju svete
mubarek O tim je da se pal e hij ele ,ili arene. Taj
se zadrao jo samo u Sarajevu. Pisac tvrdi., da je to arapski
BiJbliografskipo'daci etnogra,fsko-folklomih radova o Bosni Hercegovini 353
R. STEVAN:
Rabo u okolici - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - IV
(1892); I; 89-90; [Uvod o rabou; prosti rabo (seljakinje se slue kod bojenja
sukna; glavni dio koko, ostaje vezana za sukno; manji pile dobij e
vlasnik); rabo u sa znacima rimskim brojevima: X = 100; I = 10;
poja crte =' 5; = 1; rna pr. XII. =116.1
R. STEVAN:
Zato je u koze uzgor rep? - Glasnik Zem. muzeja u .B. i 'H. - Sarajevo
IV (1892); 204; [Narodno pri povij edanje!]
R. STEVAN:
Kod, - babica - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V
(1893); 352-353; [Iz narodnoga vjerovanja i o kako je dj e
vojka dospjela za babicu ik
R. STEVAN:
Kako se vadi oganj? (Iz narodnog ljekarstva) - Glasnik Zem. mUZ<lja u B. i
H. - Sarajevo - V (1893); 560-561; [Oganj = bolest, to se kod
pojavljuje u vidu puhica po licu, a osobito kod male djece te jo sisaju. Na
rodni l ijek za tu bolest.]
R. STEPHAN:
Beitrage zur Landes - und Volkskunde Mit 1 Abbildung im Texte) - Wis
senschaftllche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - I
(1893); 402-425 [Inhalt : 1 Samobor an der Drina. - 2 Die Brucke in Most
Most). - 3 Bjeljevine. - 4. Vom Ursprung der Menschen und ihrer
Temperamente. - Etwas uber Volkszauberei. - 6 Der Ero. - 7 Das Kerbholz
in der Umgebung von Cajnica. - 8 Weshalb den Ziegen der Schweif aufrecht
steht.]
R. STEPHAN:
Wie unser Volk denkt - Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - III (1895); 558-565; [Inhalt: 1. Der Oganj (Fieber
ausschlag) und seine Hei1ung. - 2. Ein Besuch in der Teufelsgrotte. - 3, AHerlei
Vorhersagungen.] - Vidi i: Separat.
R. ST.
Krplje - Vila - Sarajevo - X (1895); 265-266; na
rod se slui krpljama zimi, po jugovu snijegu. Pisac dri, da su krplje
donesene iz pradomovine.)
R. ST:
Prstenovanje na selu - Bosanska Vila - Sarajevo - XIII (1898); ' 123-124;
139-140; [Kritika knjige L. Iz naroda o narodu i jednoga
rada u Bosanskoj Vili od 1890 god. ("Svadba u gornjoj Hercegovini). De
je miljenje, da nisu vjerno opisani svadbeni a prsteno
vanje, pa to on opisuje.]
R. STEVAN:
I opet prstenovanje - Bosanska Vila - Sarajevo _ . XIII (1898); 173-174;
[Kritika Lilekova opisa svadbenih u Bosni i Hercegovini u Glasniku
Zem. muzeja za 1898 g. Pisac ispravlja toga a napose opis prste
novanja.]
ST. R.:
Sijerma i Resma. Iz biljeaka i bilj - Zora - List za zabavu, pouku i'
knjievnost - Mostar - III (1898); 161-164; [NarGd veli , da su Sijerma i
Resma kraljevske ene i vjetice. U se govori o stuhama, mo
rama i vjeticama.]
23 ,
354
D r Matiia _________ __,---_
ST. R.:
Iz biljeaka i - Zora - List za zabavu, pouku i knjievnost
Mostar - III (1898); 277-27!!; [I Kna (svadbeni kod muslima)1a). - II
abice ili kad se ili brav nadme).]
R. STEVAN:
u narodnom predanju - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901);
176-178;202-205; 243-244; 269; [U razmaku od 912-976 god. po Hristu bi
udaren temelj varoi to svjed i njegovo ime, izvedeno od persijskih
= voda, = dobra. Ima neto i etnografskih podataka.]
R. STEVAN:
polje - kolski Vjesnik Sarajevo - XI (1904); 289-291; 331-334;
402-404; 548-554; 655-665; 793-802; (Pored i arheolokih poda
taka ima i etnografskih i folklornih. Narodna pl'edanja o postanku i imenu
polja; pojate; uljanici, kolibe torovi itd.)
ST.:
Rodbina i svojta - Zora- List za i kolu - Sarajevo - II
(1905); br. 4; 74-76; br. 5; 90-92; br. 7; 125-126; br. 8; 140":"-141; (Rodbinski
nazivi u Hercegovini i jo nekoliko iz naroda!)
ST. i TOMA A.:
Nal"odne igre sa sijela u Gornjoj Hercegovini (Sa 28 slika u tekstu) - Glasnik
Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XVII (1905); 53-172; vidi : To
ma i St. - Vidi i: Separat.
R. STEVAN:
Seoska svadba u Gacku :...- Glasnik Zem. muzeja u B; i H. - Sarajevo - XVIII
(1906); 509-540; (sa 2 slike u tekstu); XIX (1907); 115-154; 253-302 (sa 13 slika
u tekstu; [Sadraj: Gornja i donja Hercegovina (odreduje se pojam); Gacko
(kratak opis mjesta i naroda); enidba misli); otmica; samodolica;
prividna redovita enidba (djevovanje; zagledanje; mala pronja; velika pro
nja; prstenovanje i ugovor; pozivanje svatova); svadba (okupljanje svatova i pola
zak po djevojku, svatovi u novoga prija telja, povratak svatova s djevojkom);
nje, pohodi i prvine; babine; dodatak. - Pisac uz opis donosi broj narodnih
pjesama, a ima i 15 slika vanijih momenata u svadbi.] -'-- Vidi i: Separat.
I. IGNJAT:
Bosanski sahtijan (Bosniakenleder) - Studija iz narodne tehnologije - Delo
- List za nauku, knjievnost i kulturni ivot - Beograd - VII (1895); 82-88;
263-268; (Proizvodnja i priprema njc bosanskog sahtijana.)
r
DIMITRIJE:
Narodni o iz maglaj skog kotara - Glasnik Zem. muzeja u B. i
H. - Sarajevo - VIII (1896); 536-538); (Pisac opisuje i njihovo
i Kra j obiluje ima.) - Isp. i: Wissenschaftli
che Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - VI (1899); 652-654.
NEVENKA:
Banjaluka (okolica - muslimanska svadba) - Vjesnik Etnografskog muzej2. u
Zagrebu - Beograd, 1935 - knj. I (1935); str. 203-207; latin. [Spominje otm;cu,
a od redovne enidbe: pronju i svadbu (pir); napose: krnu.]
prosci kod muslimana - .Jugoslavenski List - Sarajevo - XII
(1929); br. 188; latin. (Svatica u - Momkov amanet. - Slatka
i gorka kahva. - Rogato ili uato. Opis prosidbe, koji u gradovima
izumiru, dok se umahjim bosansiklm mjestima jo odravaju.)
Blbliografskipodaci etnografsko-folklomih radova o Bosni Hcrcegovini 35ti
DOBR2ANSKI, IVO:
Narodna umjetnost - Naa misao - Sarajevo, 1916; 119-120; latin. (Razvi
jeno estetsko u naem narodu, a u Bosni i Hercegovini. Prijed
log, da \se sistematski radi na razvitku narodnoga drvoreza, jer ta grana narodne
umjetnosti pokazuje veliku nadarenost naega naroda.)
.f
DRAGA:
Badnjak - Nova Iskra - Beograd - II (1900); 382; (Pisac dokazuje, da
badnjak ne dolazi od bditi, nego od bat - jedna od glavnih grana na
drvetu.)
TOMO:
Trudna ena i porod - a) tega se u Bosni dok je trudna. - Zbornik za
narodni ivot i Junih Slavena - - ' I (1896); 195-198; latin.
je skupljena najvie il Vlasenici. Poglavlja: to ne smije ena jesti ni piti;
preko ne smije to i kako ne smije gledati; to ne smije raditi; razno
vrsno; to da se lake porodi.)
TOMO:
Gatke bosanske - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XIX
(1907); 31-56; [Sadraj: izbor djevojke i ljubavni znakovi; gatanja
(o - dne, U:l U:l Novu godinu; o Andrijinu - dne; uz Ivanj-dan;
uz Veliki petak; uz Uskrs; uz Vidov-dan; uz mladi mjesec; uz mladi petak; uz mla
du nedjelju; petka; u gluho doba; uz svadbu; zaklinjalice, pomi
rua; gatanja (uz uz Uskrs; uz mladu nedjelju; uz Badnji
dan; na na dlake; slijepim miem i sl.; mrtvacem; na prolazu; zapis, razli
u obranu); aikluk (aikovanje; pjesme o aikovanju). Pisac je skupio u
mjestima Bosne; u Hercegovini samo u Konjicu.] - Vidi i: Separat.
TOMO:
Narodne praznovjerice - Glasnik Z em. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XIX
(1907); 311-334; 483-497; XX (1908); 129-138; 449-466; [Sadraj: I Svijet
i priroda (sunce; mjesec; zvijezde; sunca i 'mjeseca; vjetar; grom; grad;
duga; brda i doline; potres; kamenje; drvljad; ribe; zmije; dadevnjak; la
sica; lastavica; grlica; kukavica; svraka; gavran; orao). - II U i oko (iz
bor rtve kod gradnje gatanja majstora .kod gradnje naselje;
praznovjerice o ogiljjte; izbor starjeine; sloga;
ni jelo; hljeb). - III (starjeina; zadrugari; ena;
maja stoparnica, redua; mlad a (snaha); djeca; o djeci; momak;
djevojka; starci; dioba zadruge; omraza; dumanin; kletva i zakletva; ukradeno
izgubljeno). - IV (putnik; u trgovini; sl'etni i nesretni dani; u napredak
i nazadak; san; bolest i smrt; raj i pako; utvare, agrama; proricanje vremena; vile;
. usude; vrag; mora; vjetice; stuhe; vampir; blagdani; vrela i vode; gatke momaka
i djevojaka; i proricanja); do datak.] - Vidi i: Separat.
TOMO:
Narodni lijekovi - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXI (1909);
461-478; latin. [Od uroka; od nameta; od groznice; od od glavobolje; od
balabana ili hunjavice; od kalja; od sandije; od zaduhe, sipnje ili kraj od
utice; od nastupa (trboboIje); od crnca; od debele bolesti; od goropatine ili
padavice; od strave; od zubobolje; od grlobolje; od uhobolje; da kosa raste;
kada se uhvate ruke ili noge (reuma); kada bole; od uloga i nogobolje; od
lijezda; od gue; od klina; od rana; od krvi iz nosa; od protisli; od krupice; od
micine ili kakve gute od majaSila; od svraba; od krasta; kad se ruka su
zbije ili noga od izgorjeli; kad nekom smrznu noge ili ruke; od uboja;
od naboja; od kurjega oka; od bradavica; od kosti; od bijesa.] - Vidi i:
Separat.
23*
3!'l6
________ _____ _ _'___ _ _ Matija _
TOMO:
Narodno praznovjerje o malu - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
XXIII (1911); 377-390; latin. [Sadraj: U zdravlje i napredak malu; o mlijeku;
da krave vode; da se mal blizni i da budu enski; da se volovi u plugu ne obadaju;
da se volovi ne ubiju u vrat; da se ovce janje; jalove ovce; konj; kokoi; i
namet u malu. Grada je skupljena u mjestima Bosne.] - Vidi i: Separat.
MILAN:
Narodno ribarstvo tt Bosni i Hercegovini, Vejsil - Hrvatska
Zajednica - Saraj evo - II (1911); br. 4; latin. [Pisac prikazuje rad
tal1)pan u Glasniku Zem. muzeja , XXII (1910); i t. d.]
dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naih etnologa - I Dr. Tihomir R. - Glasnik
Etnografskog muzeja - Beograd - V (1930); 161-167; [Bibliografija radova
dr-a i to: 1 Rasprave, prilozi. -- 2 Knjige. - 3 po:'
slovi. - Radovi dr-a sadravaju mnogo etnogra1iskih podataka iz Bosne
i Hercegovine.]
dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naih etnologa - II Jovan - Glasnik Etno
grafskog muzeja - Beograd - VI (1931); 141-143; [l Khjige, ras.prave,
i prilozi . - 2 Urediv poslovi. U radovima dr-a ima poda
taka i iz Bosne i Hel"cegovine.]
dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naih etnologa - III Sima - Glasnik Etno
grafskog muzeja - Beograd - VII (1932); 143-146; [Knjige, rasprave,
i pdlozi. - Neki radovi su s podadm iz Bosne i Hercegovine.]
dr. BOR. M.:
Nekoliko podataka oprilaganju crkvama na Veliki - Glasnik
Etnografskog muzeja - Beograd - VII (1932); 115-118; [Dopuna rada D. Boi"i
/
(Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd VII (1932); 113-115), u Ikome
se navodi, da se nalaze jo u okolini Sarajeva i u ;nekim jadarskim
selima u Srbiji . U Trnovu kod Sarajeva listovi, na kojima imena prilo
nika prilikom prikupljanja priloga, zovu se Y>police .]
dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naih etnologa- IV Dr. Milovan Gavaci - Glasnik Et
nografskog muzeja - - VIn (1933); 127-128; [Knjige, rasprave,
ci i prilozi. - Neki radovi imaju etnografskih podatak::! i iz Bosne i Hercegovine.1
dr. BOR. M.:
Ribolov na Drini - Posebna izdanja Etnografskog muzej.a \.l Beogradu - Sv.
4. - Beograd, 1934; 1-56; 5 slika u tekstu; 9 slika izvan teksta; [Sadraj:
Uvod.- Vrste riba u Drini i njenim pritokama. - Odrinskim 'I"ibama. - Ri
barski predeli - na Drini bogata ribom. - Ko se bavi! rJ. bolovom. - Za
brana ribolova .i ribarskih sprava. - Kada se i kako najlake lovi - Ribarske
sprave (alati), lova i ribarska sklonita.. - Mamac za ribe. - Neprijatelji
riba. - Ekonomski ribolova. - Ribe u praznovjericama, i. kao leko
- Bibliografski podaci. - Registar.]
dr. BOR. M.:
Svadbeni kod pravoslavnih Srba u okolini manastira Tavne u Bosni -
Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - XII (1937); 78-90; [Izdavadija
,ili kalauz-navodadija! Djevojka se ukrade s voljom il.i s voljom nje
zinih roditelja. Redovna enidba ima: prosidbu (s obillj ejem, jabukom mlirenjem
prijatelja, ugovorom i svadbu. Caja objavljuje dolazak svatova;
Ilbli ograf"ki poJ a(;i 8tnografsku-folkl orhih ra(J.i;va o Bus II i i tier(; cgovini 357
kum i stari svat su glavne II svadbi, uz njih su dj ever, buljubaa; doli
baa (dolbaa) je najstariji svat po godinama. Na pola'sku, djever prstenuj e dj e
vOjku; iznosi se i lomi kolo igraju oko sofre i kroz Vj en
je u momkovoj i vjerovanj a ; pilav = svadba; pilavdije = sva
tovi. Poodani dolaze prvoga dana, k ad odu pilavdij e; prvine = pohod prijatelja
sa si,nom i snahom ocu. Rad j e ilustriran sa 9 slika, koje prikazuju raz
momente u svadbi.]

Pleme Zupci i Vojvoda Luka - Zora - List za zabavu, pouku i
knjievnost - Mostar - III (1898); 10--:-13; [Etnografski podaci: narodna mu
. ka nonja, svakidanj e odijelo, kad idu na put , odij elo kod Oru
je.]
S.:
Samrtni i pogrebni pravoslavnih Srba II Bosni - Preta mpano iz
del a - Sv. 4. - Juli-August 1938 god. - Skoplje, 1938; 1- 10;
[Opis je Uustriran sa 3 slike.]

Srpski narodni vez i tekstilna ornamentika od Jelice
Brankovo Kolo za zabavu, pouku i knjievnost - Sre mski Karlovci - XIV
(1908) ; 357-358; [Iscrpljiv prikaz spomenutog rada.)
M.:
Karakterisanje po imenu - Razvit ak - Banja Luka - V (19:38); br.
8-9; 266-269; (O prepravljanju imena ili ,nadimku u naem narodu!)
OSMAN A.:
Svadbeni Muhamedanaca II Hercegovini - Zora- List za zabavu, pou
ku i knjievnost - Mostar - III (1898); 354-358; [I Pronj a . - II - III
Svatovi. - IV svatova u - V Prstenovanje. - VI K na.
VII Odlazak svatova. - VIII - IX Pr vi dan. - X Drugi dan.]

Narodne praznovjerice u Hercegovini - Zora - List za zabavu, pouku i knji
evnost. Mostar - IV (1899); 31-32; 68 - 72 ; [Vrag, din, vukodlak, plakavac,
stuha, m()ra, vj etica, kamenica, div, vi la, buka, i - Tri po
sljednje su izmilj eno strailo za dj ecu. ]
TIHOMIR:
Folklorne beleke - I Partenogene la - Srpski knjievni glasnik - Beograd,
1905; knj. XIV; 280-286; [O narodnom vj erovanju; u vezi s tim ima podataka
. i iz Bosne i Hercegovine.)
TIHOMIR:
Prikaz knjiga: I Romanii din Bosnia Herfegovina in trecut in prezent de
Isidor - Extras din Analele Academiei Romane - BukureHi, 1905. - II
Coloniile romane din Bosnia, studiu et nografic antropogeografic de Teodor FiIi
pescu, cu ilustraliun'j o harta etnografica - Edit. Acad. Romane - BuknreHi,
1906. - Srpski knjievni glasnik - Beogr ad, 1907; knj. XVIII; 377-380; 458-463 ;
541-545; 620-625; 680-681; [Priik az i ocj ena spomenutih rumunjskih radova.]
dr. TIH. R.:
Srpske narodne igl'e - Srpski etnografski zbornik - Beograd IX (1907); 1-88;
[Sadra j: Uvod (ta se igra i deoba igara). - I Vit eke igre. II Zabavne !igre.
- III Igre duha. - IV Igre za dobit. - V Ors ke igre (or ske igre u starini , orske
igre u Srba). - 1 Reli giozne igre. - 2 Svetske igre. - Igr e - Na pomene za
i narodnih orskih igara. - narodnih igar a. - Dodatab.
- Pisac uzimlj e i liz Bosne i Hercegovine.]
358 D-r Matija Lapac

dr. TIH. R.:
Kuvada - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIII (1908); 91-92; [Prikaz
i gdje se sve nalazi; miljenje o se dokumentira srodstvo
oca i sina, koje se u matrijarhatu nije ni uzimalo u obzir); kuvada na Bal
kanskom poluotoku (Cincari; kod nas nesiguran podatak u Crnoj Gori); poziv na
skupljanje toga u narodu.] - Vidi i: Srpska - Sarajevo - IV (1908);
br. 51; L
dr. TIH. R.:
Uputstvo za prikupljanje gradiva o zanatima i esnafima u srpskim zemljama
Srp. Kr. akademija - Beograd, 1913; 1-80; [Sadraj: I Zanati: A) Varoki
zanati: I Uopte. - II Opis zanata. - III Osoblje u zanatu. - IV Odnosi maj
storima. - V ivot u radionici. ' - B) Seoski zanati. - C) ensh zanati. - D)
Ciganski zanati. - E) Napomene. II Es nafi : I Uopte. - II Casnitvo u esna[u. - III
Esnafski sud. - IV Esnafski zbor. - V Esnafska kasa. - VI Kalfenski zbor.
VII Kalfenska lkasa. - VIn Esnafska slava. - IX Esnafski znaci. - X Odnos
esnafa prema svojim ljudima: u nevolji , u bolesti i smrti. - Xl Odnos esnafa
prema dravi, optini, vlastima,. crkvi i koli. - XII odnosi esnafa.
XIII Mesni esnafi prema stranim maj s torima. - XIV Odnos esnafa prema publici.
- XV Esnafi kao jedna celina u javnosti. - XVI Nazor 'na esnafima. - XVII Na
por:nene. Upotrebljena literatura.]
dr. TIH. R.:
Celibat i brak u naem narodu - Srpski knjievni glasnik - Beograd, 1923;
n. s. knj. X; 108-112; 222-229; [Ima primjera i iz Bosne.]
dr. TIH. R. :
Kratki kolektivnoga rada na etnografskom naega naroda
- Glasnik Etnografskog muzeja - Be ograd - I (1926); 45-53;
pregled i ocjena dotadanjeg rada; pro blemi etnografije unaprijed.]
dr. TIH. R:
O narodnom pevanju u Gackom i Jajcu- Glasnik Etnograf. g muzeja
Beograd - I (1926); 99-108; [Pisac je ovdje tampao neke odgovore Luke
koje je on dao na pitanja za prikupljanje u
Srba. Pitanja su 1899 god. tampali u Boidar i Vladi
mir R. s namjerom,. da prikupe to je vie iz
naroda srpskoga.]
dr. TIH. R.:
VejsiI: Starinsko oruzJe - Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju i fol
klor - Beograd - Knj. VII (1927); 336-342; [Prikaz i ocjena rada,
tampana u Glasniku Zem. muzeja. u B. i H. - Sarajevo - XXXVIII (1926); na
vodi literaturu o tom predmetu prije
dr. TIH. R.:
Predanje o mestima II naoj zemlji - Zapisi - Casopis za nauku i knjievnost
- God. IL (1928); knj . 3; sv. 5; 303-3001; [Ima i neto podataka o Bosni.]
dr. 'TIH. R.:
Doba za enidbu i udadbu u naem narodu - Srpski knjievni glasnik - Beo
grad, 1928; n. s. knj. XXV; br. ;.;; 202-203; 207-208; [Ima primjera i iz nosne.]
dr. TIH. R.:
Kupovina i otmica djevojaka u na im krajevima - Srpski knj ievni glasnik
;- Beograd - n. s. knj . XXVI (1929); 358-371; [Podaci su
karaktera; nekoliko primjera je i iz Bosne i Hercegovine. Uz primjere pisac daje
kratak historijat otmice i trgovine djevojaka.]
B'lbliog--rafs'ki podaci dllografsko-folklr;, rn ili ra<k;v<l o Bos ni liercegovini 359
dr. TIH. R.:
Iz - Glasnik muzeja - Beograd - IV (1929);
1-12; [Podaci iz Bosne i Hercegovine, na pr.: zamatanje mlade kod svadbe;
ognjite t prag na dan svadbe; preturanje ibriika s vodom ,koji stoji .pred pra
gom (muslim., Tuzla) i dr.]
dr. TJH. R.:
Nekoliki svadbeni u naem narodu - Srpski knjievni glasnik - Beo
grad, 1930; n. s.knj . XXIX; 604-610; knj. XXX; 44-49; 112-117; 190-195; 280
365-369; 454-466; 528-537; 605-616 knj. XXXI; 48-62;
veza; zatita mladenaca; izgonjenje zlih duhova; ivot u braku; izbor vremena za
svadbu; religiozni svadbeni Pisac je crpao obilnu i iz Bosne i Her
cegovine.]
dr. TIH. R.:
Preislamski ostaci jugosloven skim muslimanima - Srpski knjievni gla
snik - Beograd, 1931 ; n. s. knj. XXXII; 217- 227; 304-310; [Jezik; tradicio
nalna literatura; azbuka, imena;
dr. TIH. R.:
Telali - Srpski knjievni glasnik - Beograd, 1931 ; n. s. knj. XXXIV; 511
-514; [Ima podataka i iz Bosne.J
dr. TIH. R.:
Tovijine u naem narodu - Zbornik za narodni ivot i Junih
Slavena - Zagreb - XXIX (1933); sv. 1; 1-17; latin. [poslije uvoda o tom
o Toviji i o utjecaju crkava na odravanje toga kod
evropskih naroda, pisac da je taj uzdravanja stariji od
stva, jer se nalazi i kod starih., Inda. Navodi primjere iz ivota naega naroda, pa tako
i .iz Bosne. Odlaganje odnosa mladenaca za neko vreme mi
slim da ni u naem narodu ne nita drugo do zavaravanje zlih . .. To
drugih pri mladenaca (zatita drugih oso
ba: djevera, kuma, staroga svata, molitva, upotreba soli, buka i pucnjava, pre
I
rusavanJe.J \

dr. TIH. R. :
Zle u verovanju muslimana u Ohridu - Glasnik Etnografskog muzeja
Beograd - IX (1934); 1-30; [Isp. neke podatl{e i iz Bosne i Hercegovine, na
pr.: zatitne hamajlija - atica)'.] -'
dr. TIH. R.:
Crna kroja kaurskoga - Gla snik Etnografskog muzeja - Beograd - X
(1935); 1- 3; [Pisac dokazuje, da kro.i kaurski odijelo, kakvo su kro
jili i nosili Dokazni materijal uzeo je najvie iz ivota u Bosni i Herce
govini.J
dr. TIH. R.:
Kuvada - Prilozi za knjievnost, jezik, istoriju i folklor - Beograd - XVI
(1936); 199-213; [Ostaci drugdje u svijetu pa i kod nas; mi
ljenja o tom; potvrda i iz Bosne i Hercegovine; Kuvada nije drugo do
obmanjivan.je, da se porodilja zatiti od zlih dakle apotropejski
TIH. R.:
Loe odelo kao zatita od uroka - Razvitak - Banja Luka - III (1936);' br. 6;
207; [Pisac se na pjesmu o Filipu lVIadarinu i Halilu od Kladue i
objanjava, zato Halil pred ulazak u Carigrad skida svo.ie novo i bogato odijelo
i se u dronjke. - Htio je da se od zlih
360
D-r Mati.ia Lopac
TIH. R.:
Beleke iz nae narodne poezIJe - Razvitak - Banja Luka - III (1936); br. 6;
208; [Biljeke: Konj putalj . (upozoruje na dvostruko vjerovanje o putaiju);
ritualni Jevreja (narodno praznovjerje); sablja s (na sablji oko kao
zatita) itd.]
TIH. R. :
Zle u verovanju Junih Slovena- Srpski zbornik Beograd
- LIII (1938); 1-347; [Pisac obilno crpe i iz Bosne i Hercegovine.]
OBREN:
Suma, Povr i Zupci - Naselja srpskih zemalja - Knj. II- Srpski etnografski
zbornik - Beograd - V (1903); 1107-1292; [Sadraj: Opti deo: I Oblast.
II Glavnije osobine. - Zemljinji oblici. - Vode, klima i biljni svet.
III Naselja: 1 Poloaj sela. - 2 Tip sela. - 3 Ekonomske prilike. - IV -
Muhamedanska - seoske - Zgrade. - V Imena. - Starine.
VI P{)stanak dananjih sela i poreklo stmovnitva. - Starina sela. - Doseljavanje.
- Poreklo stanovnitva. :....... Nekolike osobi,ne Sumjaka, Povrana i Zubaca.
- Opte crte. - Jezik. - Pleme, brastvo. - Krsno ime. - Odelo. - VII Zanimanje
stanovnitva. - Posebni deo: I S u m a (Talea, Drain Do, Gola
Glavica, Desin Selo i Cerovac,
Ciclna, Hum, Kutina, Orah, Zaplanik,
Uskoplje) . - II. P o v r (Dui, Lju
bovo, Oraje i Ljekova, Slivnica, Zagradinje, Rupni Do, Glavs'ka, Bobovi
tva, Biograd, V{)lujuc, Poljice, Luka, Lapja, Premiij e, Kremeni Do, - III
Z u rp c i (Konjsko, Bogojevi-Selo, Oraj e, Turmenti, Tuli, Kraj i Potkraj, 'Kunja
Glavica, Ograde, Grab, Drenovi Do). Pregled: a) pregled geografskih i etnografskih
naziva; b) pregled geografskih imena; pregled i ostalih prezimena.] .
EBINGER, Dr.:
. Studien uber Bosnien u. Hercegovina - Programm des Gymnasiums zu Dem
min fur das Schulj ar von Ostern 1875 bis dahin 1876. - Demmin, 1876; str. 3-24
rPisac kratko prikazuje geografski poloaj, orografske, hidrografske i klimatske pri
like, gospodarstvo, trgovinu i industriju itd. Etnografskih podataka ima
o r:amjetaju, o narodnoj poeziji.]
EVANS, J . ARTHUR:
Through Bosnia and the Herzegovina on Foot during the Insurrection, August
and September 1875 - London, 1876; I -LXIII; 1-435. [Pisac ima kratkih, ali
dragocjenih zapaanja o ivotu i prilik ama u B. i H., n a pr. o nonji naroda svih _
triju vjera (isp. str. 89-90; 94-97; 119-120; 122-123; 144-151; 194-195; 273
- 274; 315-321: 351) , o (isp str. 93 ; 102, 208-209), o vjerskom ivotu, pra
znovjerju (str. 121-122; 131-134) i t. d. Rad dobiva na vrijednosti, to ga je pisac
ilustrirao fotografijama i crteima.] .
FAZLAGIC, H.:
Narodni lijekovi iz bilinstva u Bosn i - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -' Sara
jevo - VI (1894) ; 800-802; [Pisac dopunjuje rad dr-a L. Glika (Glasnik, 1892;
knj. II) pa donosi imena . ljekovitih biljki, kojih Glik nema (U l svemu 29 imena),
i kako ih na,rod upotrebljava.] - Isp. i : Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien
u. der Hercegovina - Wien - IV (1896); 517-518.
FAZL.A:GIC, H.:
Bajanje - Prilog narodnog ljekarstva B. i H. - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
Sarajevo - VII (1895); 155-157; latin. ["Cudnovata vrsta narodnog jest
,)bajanje. Bajati u sebi neto mrmljati, bajalice su stare ciganke, rijetko
druge stare ene, a vrlo rijetko vre taj posao i muki . Poto se sve vrste narod
BibliograiS1ki p{) uaci ctuugrai o-iolkl()fnih radova o Bo-sriii HerccgQ:y.:.:.li ___ _
361
it.:.:.. _
nog upotrebie i travaricama kao i ostalim nije polo za rukom
nevoljniku, to onda potrae bajalicu kao najzadnju instanciju. Pisac donosi i for
mule pri bajanju. Uloga pasje lubanje u bajanju.]
F H.:
Zato Jahudije imaju bajato lice? - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara
jevo - VII (1895); 305; latin. (Narodno pripo\ljjedanjc!] - Isp. i: Wissenschaftliehe
Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - V (1897); 436.
H.:
Stovanje trenje - Bosanska Pota - Sarajevo - I (1896); br. 6; 2; latin.
[Iz Glasnika Zem. muzeja; vjerovanje u naem narodu, da je trenja
drvo.]
FIALA, FRANJO:
Crtice sa Glasinca - aj grob. - b) Sredovjeki mramorovi. - e)
o Hreljin - gradu - Glasnik Zem. muzej,a u B. i H. - Sarajevo _ . IV (1892);
[Arheologija i narodno pripovijedanje.]
FIJALA, FRANJO:
Rezbarija na kori - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo V (1893);
107-108; [Na dvije slike te rezbarije vidi se, da je prikazan lov na
- Isp. i : Wissensehaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien
- III (1895); 572. - Vidi i: Separat.
FILIPESKU, TEODOR:
Kalajdije - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XIV (1902);
297-301; na jugozapadnoj strani od Bugojna. Pisac je na osnovi
jezika, kojim je sluao govoriti kalajdije, da je kalajdijski jezik i
sa rumunskim jezikom u makedonskom dialektu. Iz kazivanja samih
kalajdija pisac da su kalajdije u potomci onih macedon
skih Rumuna, koji su se svretkom XVI i XVII u Bosnu naselili;
to je bilo onda, kada su austrijske nadvojvode i u pustim' predjelima
Primorja naseljavali Rumune iz Macedunije (dananji u Istri). Neto kasnije
od ovih zanatlija doselio se' u Bosnu onaj dio Rumuna iz Matkedonije, koji se danas
najvie bavi ... Pisac se domilja, zato su se kalajdije 'naselili
ba u to je taj kraj u ono \TT'ijeme bio na glasu radi. svoje produkcije
u kovinama (zlata, ive). Ovuda je nadalje prolazio put iz srednje Bosne \
u Dalmaciju pa je narod ovog kraja bio u dobru stanju i .imao dosta bakrenog
kao to ga i danas ima. Oni doseljenici, koji su se bavili ratarstvom, naselili
su se najvie u Posavini. Po kazivanju kalajdija u u ko
taru ima u selima Bijela i Porebrice oko 20 rumunskih (trgovci i ratari); u
TeanjS1kom kotaru u selima Ostirunju 15 u selima Stanari i
nekoliko (prave vretena i drugo drveno u Tuzlanskom kotaru
u selu jedno 20 onda nekoliko s totina u selu Odaku, kotar
a osim toga po nekoliko i po drugim mjestima u kotaru. Ima
Rumuna i u selu u kotaru ovi su poljodjelci, a nekoji
preslice, bukare za sir i mlijeko i razno za narod; zimi ho
daju mukarci po gradovima i sviraju po kafanama. Kod Zenice ' u Orahovici. ima
jedna nadalje u kotarima Zvornik i Srebrenica nekolike Ovi se Ru
muni bave najvie izradi,vanjem !drvenog Kalajdije u i ostali
Rumuni u Posavini su vjere. Str. 299. Rumuni u Posavini
medu sobom govore samo rumunski; kalajdije samo u zanatu, a djeca
im ne znaju (samo pojedine izreke, kad roditelji neto zapovijedaju, zatrae ili ih
rue). kalajdija vrlo su vrijedne, one rade u i pletu od
vune muke koje su na glasu po svoj Bosni i Hercegovini pod imenom
Skopaljske Str. 299. Ko je d :.>bro posmatrao kalajdije, vidio je,
da se oni od ostalih stanovnika iz Bugojna i okolice po svojem mrkom tipusu
razlikuju asto tako, kao i u dijelu Primorja od ostalih Pri
lO
362
D-r Matija Lopac
moraca. To se pak samo tako moe, da su kalajdije i ostali Rumuni u
Posavini kao i oni u Primorju fizikalne znakove svojeg po
rekla - od Rimljana - zadrali. Str. 299-300. Nadalje, pisac opisuje zanat ka
lajdija; Oni hodaju od sela do sela; ali svaki od njih ima svoju okolicu gdje
uvijek dolazi i radi. Str. 300.] - Vidi i: Separat.
FILIPESKU, TEODOR:
Karavlaka naselja u Bosni. Uz prinose Tome - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo' - XIX (1907) ; 77-101; 215-241; 335-357; [Pisac
Karavlahe u Bosni s etnografskog i antropogeografskog gle
dita pa dolazi do da su Karavlasi Rumuni po porijeklu a ne Cigani .
Rad sadrava: Uvod ; etnografski dio, gdj e je porijeklo, migracije i etnog,raf
ske osobine Karavlaha (o jeziku, ma i praznovjerju o porodu, enidbi, smrti;
o Badnjem danu, Lazarevoj sub oti i krsnom imenu; o narodnom
o sretnim danima i mjesecima, o u i t. d., o proricanju, gatanju i
o tovanju biljki; o narodnoj nonji. Dalje pisac govori o vrstama li
pravcima seoba i o uzrocima seljenja Karavlaha pa o etnografskim u
novoj oblasti. Antropogeografski dio sadrava: poloaj i tip karavlakih naselja
i opis karavlakih naselja u.Bosni Kneina, Jadar, Kusonje,
Ljeskovica, Kamenica, Lopare, Modran, Maoca-Karavlasi, Spionica, Ne
mila, Ostrunja, Stanari, Slatina i Sitnje).] - Isp. i Fili
pescu Teodor; Coloniile Romane din Bosnia - Studiu etnografic antropogeo
grafic - 1906; 1-310; cu 20 illustrai. o harta etnografidi - Vidi i:
Separat.
MILENKO:
Visoko - Pretampano iz Glasnika Geografskog drutva, sv. 11 ; 1925); 76-93;
[Poloaj; postanak i prolost; tip; privredne prilike; stanovnitvo!]
. MILENKO S. :
Novi podaci o Kaknju - Glasnik Ze m. ,muzeja u B. i H. - Sarajevo ...:- XXXIX
(1927); sv. 2;225-229; [Opis mjesta )j <okoLice, poda
cima. Ima i etnografske pa dvije nepotpune narodne pjesme o '
smrti Mehe s
MILENKO S.:
nahija - Srpski etnografski zbornik - Beograd - XLIII (1928); 191
-779; 6iril. [Sadraj: dio : I Poloaj i geografske osobine predjela. - II
Najstarija naselja. - III Prilike u Visokom i okolini u srednjem vijeku. - IV
Prilike u Visokom i okolini pod Turcima. - V Dananje stanovnitvo u Visokom
i okolini. - VI Zavrno razmatranje. - Opis pojedinih naselja. - Registar za
nahiju.] - Isp. i: 2 i vo t i o b i a j i n a r o d n i u V i s o k o j n a
h i j i - Srpski etnografski zbornik - Beograd - LXI (1949).
dr. MILENKO S,:
prolost naeg naroda u okolici Visokog u Bosni - Pregled - Sara
jevo - II (1928); br. 51; 4-6; [Pregled donosi posljednji odjeljak doktorske
teze u kom su kratko k3.zani svi vaniji Cijeli je rad
tampan u XXV knjizi Naselja i porekla stanovniva u izdanju Srp. kralj. aka
demife.]
dr. MILENKO S,:
Slava ili sluba Gornji Kraj u Bosni) - Zbornik za nar. ivot i
Junih Slavena - Zagreb - XXVI (1928); 329-341; latin. [Stariji ljudi ga (krsno
ime) zovu slavom ili slubom, sasvim rijetko krsnim imenom, pa su prema tome
i nazivi presla'va odnosno prisluba, Naziv krsno ime je unijet u narod
sa strane. Slava se slavi ili slui odnosn o preslavija ili prisluuje; na pr. neki rod
slui Jovanjdan ili slui sv. Jovanu (slavi Jovanjdan) apreslavlja ili
prisluuje sv, Imenom prikadnja se obred koljiva. "
I
Bibliografski podaci ctnograL' ko-rolklr:rnih radi;va cl BosIli i Herccgovini 363
ali se taj naziv vrlo i u sluba ili slava. Lomljenje
je glavni obred o slavi. Dalje pisac detaljno opiJsuje samo slavljenje. Ima poro
dica, koje i danas slave po tri dana. Drugi dan slave zove se pojutarce. Za
dana pita maslenica je ))kandija. vodice i prikadnja! Pored
s]ave mnogi rodovi imaju preslavu ili prislubu, ali se ovaj neki put naziva
prikadnja. Jednokrnjaci su svi, koji slave istoga sveca. Rakiju treba sluiti
desnom rukom. Ima ,i drugih vjerovanja.] - Vidi i: Separat.
dr. MILENKO S.:
Ranija privreda u okolini Vis!)kog - Otampano iz Glasnika Geografskog
drutva - Beograd - Sv. XIV (1928); 12-17; [l Vinogradarstvo. - 2 Ki
ridiluk.]
dr. MILENKO S.:
Geofagija u naem narodu - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd -IV
(1929); 101-104; [Dosta podataka o geofagiji u Bosni i Hercegovini.
"Kao to se ' iz gornjih podataka vidi, u naem narodu ima geofagije, a za veliku
starinu upotrebe zemlje kao jela govore one uspomene u mitolokim pesmama. Ako
od gornjih podataka zanemarimo one, koji govore o upotrebi zemlje kao leka i
sretstva za ostaje ipak da se , ponegde jedu neke vrs'te zemlje, i to
gline, kao to je to i kod nekih vanevropskih naroda.] - Vidi i: Separat.
dr. MILENKO S.:
Presipanje belim prosom - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - IV
(1929); 112-113; [Povodom Presipanja dukatima od Dr. V. ka
(Glasnik Etnogr. muzeja, II, 1-3) i biljeke St. Presipanje belim
pro_som (Glasnik Etnogr. muzeja, III; 102) presipavanja pro
som ili podacima iz i Srednje Bosne i Hercegovine. Isp.: Dobrun,
Kreevo, Dubrave, u Hercegovini, viegradska okolina,
dr. MILENKO S.:
Privreda, i naselja u nahiji - Posebna izdanja Geografskog
drutva - Sv. 7. - Beograd, 1929; 1-68; [Sadraj: Granice i
geografske osobine.- Privredne prilike. - ni odnosi. - Naselja (pojam
))sela; poloaj naselja; tip naselja; a; zgrade oko i na planini). - Zusam
menfassung. - 4 slike izvan teksta i karta privrednih pojaseva i tipova naselja.]
dr. MILENKO S.:
i u Bosni Srpski "etnografski zbornik - Beograd - XLVI
(1930); 617-696; [Sadraj: dio. - I Predjeli i njihova imena. - II Polo
aji sela. - III Tipovi sela. - IV i ostale zgrade. - V 0snivanje sela, ranija
naselja i njihovi tragovi. - VI Zanimanje stanovnitva. - Posebni dio:
Joanica; Krivoglavci; Marije; Svrake; Semizo
vac; . Gora; Vranjak; Gornja Donja Rad
ima jednu kartu i registar.]
dr. MILENKO S.:
Krsno ime i slave u - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- XLII (1930); sv. 2; 205-210; [Rad sadrava: I Uvod s opisom mjesta i
brojem stanovnika po vjeri; ima i podataka. - II Pisac izbraja krsne
slave (krsna imena) i po njima stvara o porijeklu porodice i opisuje
pri slavljenju. Dan po krsnom, imenu zove se ustavci (u selima na levoj
strani Bosne .pojutarce), a ostali delovi nisu imali posebne nazive. Imendan se
nije slavio. Esnafskih slava je bilo; esnaf je slavio svoj pir (terzijski je esnaf
bio i slavio je pir Veliku Gospojinu). ))0 crkvenoj slavi, o hramu crkve,
tutori su podnosili troak - Vidi i: Separat.
dr. MILENKO S.:
Borovica - Sr;pski etnografski zbornik - Beograd - XLVI (1930); 595-616;
[Sadraj: 1 Granice. - II Poloaji sela. III Tip. - IV i druge zgrade.
304
D-r Matija Lopac _______ _ ______ _ _
-v i. o imenima - VI Prolost Borovice i poreklo stanov
nitva. - VII Zanimanje stanovnitva. - VIII Neke duevne osobine. Rad ima
1 kartu Borovica, Borovica) i - Vidi i: Separat.
dr. MILENKO S. :
- Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena. - Zagreb
- XXVIII (1931); sv. 2; 216-0-223; latim:. [Sadraj: I Neke osobine
(tjelesne osobine, govor, nonja, drutveni ivot, II Vidi
i: Separat.
dr. MILENKO S. :
Cigani - Narodna Starina - Zagreb, 1932; knj . XI; 27-46; latin. [Sa
draj: Ciganska sela i brojno stanje Ciga na; prolost Cigana; podjcla i
ke osobine (A. Crni Cigani. - B. Bijeli Cigani). Resume. Rad je ilustriran sa 4 slike.]
- Isp. i: Etnoloka biblioteka - Br. 16 - Zagreb, 1932; 1-20.
MILENKO S. :
(sa 2 karte i 6 fotografija u tekstu) - Skoplje - 1932; 1-75; ciril. '
[Sadraj : Poloaj i tip; privredn.a 'karakteristika; prolost; stanovnitvo; pravoslavna
crkva i kola u biljeke o n03nji i
M. S.:
Prozor - Otampano iz Glasnika Geografskog drutva <, - Beograd, 1932; sv.
XVIII; 1-16; [Poloaj . - Tip i Pivredne prilike. - Prolost.
Stanovnitvo.]
dr. MILENKO S.:
i u krajevima - Glasnik Etnografskog _
muzeja - Beograd - VIII (1933) ; 95-38; [Dopunjuje radove u VII knjizi
Glasnika Etnografskog muzeja; str. 113-115; 115-118. Pored podataka iz nekih
krajeva, pisac konstatira, da , ima u selima Bratuneu iSasama
srez); u objema crkvama u varoi Srebrniea, u Osatu
kandila, u Glasnicu gdje su i Muslimani za njih davali priloge.]
dr. MILENKO S.:
Srebrni car - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - VIII (1933);
93-95; [Pisac dopunjava rad prof. Tih. R. (Glasnik Etnografskog
muzeja; VII; 106-108;) i navodi, pored ostalih podataka, i ovo: muslimana iz
Sasa, koji su radili u rudniku za vreme svetskog rata, sam da ima divi
kad nema nikoga u rovu, onda on udara U Sas'ama rudari iz KreE?va
pripovijedaju o perkmanu (Bergmann-u) a u samom Kreevu je, prema
kod rudara bila iva o jamskom
dr. MILENKO S.:
Primitivna sredstva za prenos dobara i kretanje na Glasineu (sa 6 slika u tek
stu) - Glasnik Zem. muzeja II B. i H. - Sarajevo - XLV (1933); sv. za historiju i
etnografiju; 129-133; sredstva: kiridiluk, kramari i karavane
(70-120 konja); furmani i furmanska kola; konji za prenoenje tereta (na- pr.
sijena, vezanje sijena u u jednoman i dr.); primitivna seoska kola
turu sl. l ; dijelovi : procijep, povoznica i stupac; kod je tru
pina, ru,kavac, klini); kola (trupina i est paoea; sl. 3) . Sijeno prevoze i na
granama (plast na grani); na kolima (plast kolnjak), Manji plast dvovolica (sl. 4),
gulja = ue usukano od dugih i vitkih ljeskovih, grabovih ili brezovih grana. Sao
nice su volujske (posve od drveta) i konjske (potkovane voza =
sto drvo; na teret, a drugi kraj je za Za balvana: od
balvana vlaku, u balvan ud are marvan (gvozden klin) s halkom; za
haIku se vee (lanac) , a za nj jaram. Prev i zgrade (hambarove, ko
libe i dr.), koje su na nemjestu ili kad se podijele. 1'0 rade va
ljaka ili sklope velike voze od jakih brvana. (Isp, kod apotropejski
365 BiJbliografs,ki podaci etnografsko-folklornih radlO'Va o Bosni li Hercegovini

(nekad go) zajae na sljeme i vitla rukama i nogama); ,kretanje preko
vode = gaz, ili preko vrljike ili grede (platica, ako je otesana i uravnana); za
kretanje .po snijegu imaju krplje (sl. 5: Dkrugle krplje; sl. 6: duguljaste krplje sa
4 ili tahtice); na ledu im slue ili - Vidi i : Separat.
dr. MILENKO S.:
Car David i sveti Ilija u ciganskom predanju --'- Glasnik Etnografskog muzeja
- Beograd - VIII (1933); 100-101; [Pisac dopunjava Tihom. R.
(Na narodni ivot, knj. VI-VIII) i konstatira predanja i u Bosni (Sre
brenica).]
dr. MILENKO S.:
Varoica Olovo s okolinom Vijesnik - Sarajevo - XLI (1934);
br. 7-10; 231-247; 270-281; 301-312; latin. [Sadraj: I Teritorija Olova i njene
osobine: - II Privredne i ne prilike. - III Naselja (poloaj naselja.
Tip . naselja. - i zgrade). - IV Prolost Olova (1 Olovo u srednjem vijeku.
- 2 Olovo pod Turcima. - 3 Novija prolost Olova). - V Dananje stanovni
tvo: Sastav olovskog stanovnitva. - Stranci. Doseljenici. - Spisak rodova na
stanjenih u Olovu i okolini.] - Vidi i: Separat.
dr. MILENKO S.:
Krplje - Narodna Starina - Zagreb, 1934 - Knj. XIII; br. 34; 192; latin.
[Povodom rasprave Vere Koak (Krplje, hodaljke za snijeg - Etnoloka biblioteka,
sv. 21; 1-27; - Zagreb, 1934) pisac daje prikaz i dopunu.] - Vidi i: Separat.
dr. MILENKO S.:
Deformisanje lubanje u Jugoslaviji - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd
- X (1935); 18-32; [Za Bosnu i Hercegovinu ispo str. 20-21.] - Vidi i:
SeparaL
MIL. S.:
Novi podaci o kalemljenju boginja u starije doba - Glasnik skopskog
drutva - Skoplje - XV-XVI (1936); 413-415; [Na Glasincu su pravoslavni
kalemili boginje, a tl srezu sami seljaci.]
M. S.:
2enska keramika kod balkanskih - naroda - Extrait des comptes rendus IV-e
Congres de Geographes et des Etnographes Slaves - Sofia, 1936; 247-252. [U
izlaganju svoje teme pisac se i Bosne i Hercegovine.]
dr. MILENKO S.:
Uskrs kod Muslimana - Pretampano iz dela - Sv. 2 - Mart
April 1938 god. - Skoplj e, 1938; 1-6; [Opis i Bosnu.]
dr. MILENKO S. :
- Razvitak - Banja Luka VI (1939); br. 4; 123-126; [Selo
je jedno od rijetkih sela, kom.e je postojanje dokumentarno
za srednji vijek.]
dr. MIL. S. :
Sveti Sava u kultu i predanju u Bosni - Beograd, 1939; 1-9;
[Pripovijetke o sv. Savi; sluba ili slava na praznik sv. Save. -
Savin post.]
dr. MILENKO S.:
Moba za teke transporte - Posebni otisak :iz: Etnologija - Casopis Etno
lokog Drutva u Skoplju - I (1940); 20-42; [Sadraj: Moba uopte i tran-
sportna moba; vrste transportnih m,oba, prenosa, pravni odnosi kod
sportnih moba, zapisi i ritualni elementi. - Summary. U radu se nalazi jedna slika.
- je uzeta iz Bosne.] - Vidi i: Etnologija - god. I; sv. 1; 20-42
(1940).
3_ ' 6_6_ __________________________ __________________ __
dr. MILENKO S.:
Donji (Nekoliko . etnolokih beleaka) - Glasnik Etnografskog muzeja
Beograd - XV (1940); 33-40; [Donji i Gornji porijeklo; stanovni
tvo; doseljavanje i raseljavanje; naselja; privredne prilike; nonja; i vjero
vanjal
dr. MILENKO S.:
i predvojena zadruga - Beograd, 1945; 5-67; [Sadraj: Ti
povi zadruge uopte. - zadruga (tj. takva zadruga, koja je sa
stavljena od porodica, koje nisu u krvnom srodstvu). - Predvojena za
druga ili razdvojnica (gdje su postanak i odravanje zadruge uslovljeni jedino
ekonomskim - Zavrno razmatranje. .Jedan i drugi tip zadruge pisac
nalazi i u Bosni i Hercegovini; ispo str. 21-24; str; 40-46. Za upotrijebljenu lite
raturu ispo str. 34-36; 58.]
dr. MILENKO S.:
Tragovi Perunova kulta kod Junih Slovena Glasnik Zem. muzeja - Sa
rajevo - 1948; III; 63-79; [Ima podataka i iz Bosne i Hercegovine.]
Vidi i: Separat.
dr. MILENKO S.:
Zivot i narodni u nahiji (sa 1 kartom i 32 slike) - Srpski
etnografski zbornik - Beograd - LXI (1949); 1-336; [Sadraj: Predgovor.
- I nahija kao predeo. II Stanovnitvo. - III Privreda, ergologija i teh
nologija (Qpte napomene. - Skupljanje. - Zemljoradnja. - - Per
nata ivina. - - Lov i ribolov. - Zanati. - Zenski radovi). - IV
:...- V posude i - VI Ishrana. - VII Nonja (Negda
nja nonja. - - nonja - Nonja kod odraslih). - VIII Drutveni ivot.
- IX Verski (Dan nedeljnog odmora. - slava ili sluba. - Imen
dan. - Opte slave. - Molitva za kiu. - i - Nova
godina. - Bogojavljenje. Ostali praznici preko zime. - Uskrs. - -
Letni i jesenji praznici. - Posebni muslimanski praznici). - X u i
ivotu. -;- XI u odnosima ljudima. - XII Narodna vero
vanja, i bajanja. - XIII Zabave (Pesme i pevanje. - Pripovetke i
- Zagonetke. Poslovice. - Svirka. - Igre. - Razne druge zabave.). XIV Na
rodna znanja. - bolesti kod stoke. - karta.]
dr. MILENKO S. :
Glasinac - Antropogeografsko - etnoloka rasprava (sa 12 skica, 12 foto
grafija i 2 karte u tekstu i 1 kartom II prilogu). - Srpska akademija nauka -
Odeljenje drutvenih nauka - Iz Srpskog etnografskog zbornika - Beograd
knj. LX i(1950); 1-463; [Sadraj: Predgovor. A. Opti deo: l Predeo Glasinac
i njegove granice. Geografski i poloaj Glasinca. - II
osobine Glasinca. - III Privredne prilike. - IV Naselja. - V Glasinac u prolosti.
VI Dananje stanovnitvo (1 Sastav i poreklo. - 2 Etnicke osobine). - VII Za
vrno razmatranje. - B. Posebni deo, opis pojedinih naselja. -,- Dodatak (Kuti i
Registar. Topograf. karta Glasinca.]
FR., LUKA:
Narodno vezivo u upi Ivanjskoj (kotar Banja Luka) - Naa misao - Sara
jevo, 1916; 193-194. [U upi Ivanjskoj vezu se ove, ogrlice, kajice na rukavima,
zobunu i a po dnu haljina muki i enski pletu se vrlo lijepe i raznovrsne
keri ce, koje djevojke same
DRAGUTIN:
S kroz Bosnu-Hercegovinu, Crnu Goru, Dalmaciju, Jadransko more,
Istru i zapadnu Hrvatsku. - Skolski Vjesnik Sarajevo, 1898; 602-606; latin.
[Isp.: Sarajevska - Zanati. Nonja!]

361 Biibliografslki podaci etnografsko-folkl o' rnih rad,ova o Bosni Hercegovini
FUCHS, Dr. J.:
Primitivwohnung in Bosnien - Zeitschrift fUr osterreichische Volkskunde
XXI-XXII (1915-1916); 126-127. [Kratak opis primitivna stana u okolici Maglaja!]
G.:
Ruski sud o srpskom narodnom vezu - Brankovo kolo za zabavu, pouku i
knjievnost - Srernski Karlovci - (1908); 393; [Prikaz I. Alek
sandrova u Slavjanskija Izvjestija o knjizi Jelice "Srp
ski narodni vez i tekstilna ornamentika.]
GACINOv.rC, JOVAN:
Sedmina - Srpski narodni - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890);
308-309; [Kad umjl'e iz bogatije bi se pobrinuo za to,
da mu preda sedminu. Po miljenju pisca: sedmi dio imanja pokojnikova treba
potroiti za njegovu duu.]
GAJ, VELIMIR:
,
Balkan - Divan - Vijesti, misli i pouka o zemlji i narodu, navlast ti Bosni
i Hercegovini - Zagreb, 1878; XII + 250; latin. [Djelo ima i etnograf
skih podataka i refleksija.]
GAKOVIC, PETAR:
Prilozi za istoriju i etnografiju Bosne - Sarajevo, 1933; 1-58; [Sadraj
. je vie karaktera. Ima nekoliko podataka i o migracijama u Bosni.]
GAKOVIC, PETAR N.:
Porodice u Krajini - Razvitak - Banja Luka - II (1935); 2; 8-11; [O
migracionim pravcima i o porijeklu porodica u Bosanskoj Krajini.]
GAKOVIC, PETAR N.:
Naseija, seobe, seljakanja i migracione struje - Razvitak - Banja Luka
VII (1940); br. 7-8; 207-218; [U prikupljanja o naseljima
i migracionim strujama pisac daje svoje sugestije i podatke.]
GAKOVIC, PETAR N.:
Migraciona strujanja na Krajini - Razvitak - Banja Luka - VII (1940);
br. 9, 250-262; br. 10; 286-292; [Slave i prezimena!]
GAKOVIC, PETAR N.:
Tipovi muslimanskih naselja u Bosni - Razvitak Banja Luka - VIII
(1941); br. 1; 13-17; [Naputene tvrdave; varoki i seoski tip.]
GARCEVIC, MUHAMED:
Zapisi i hamajlije. - Dravni muzej u Banjoj Luci - Sarajevo, 1942 - Sv. I;
I-VII + 1-62; latin. [Razvoj vjerovanja u predmete, koji imadu tajanstvene
Zapisi i hamajlije u ,islamskom svijetu; zapis, hamajlija i tishm;
zapisi i hamajlije u Bosni itd.]
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Sator-formula u junih Slavena - Narodna Starina - Zagreb - Knj. II (1923);
39-46; latin. [Rairenost formule u Evropi i izvan nje, u Aziji i Africi. Kod nas iz
XVII vijeka, zapisana latinicom, glagolicom i pismom. Najpoznatija je u
Bosni i Srbiji, pisana pismom. Do nas je dola iz zapadne Evrope i sa
Balkana. Slui kao apotropejsko sredstvo protiv bjesnila ljudi i ivotinja, ujeda
zmije, glavobolje. Pisac daje oblik formule.]
GAVAZZI, dr. MILOVAN;
Kulturna analiza etnografije Hrvata - Narodna Starina - Zagreb - VII
(1928); 115-144; latin. ,[Pisac nastoji da na elementima narodnoga ivota
kulture Hrvata utvrdi kulturne sfere, koje su utjecale na Hrvate i predavale im
368
D'r Matiia Lapac
sad ovo, sad ono kulturno dobro. Pri toj analizi slui se etnografskim materi
jalom, za Hrvate i u Bosni i Hercegovini, napose ondje, gdje
govori o tursko-orijentalnoj sferi .] - Vidi i: Separat.
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Praslavenski stan i (Sa 11 slika) - Zbornik za narod
ni ivot i Junih Slavena - Zagreb XXVI (1928); 1-31; latin. [Pisac
oprezno odbacuje misao o vertikalnom stanu i da je sla
venski stan na izmaku praslavenskoga perioda - a j<o i daleko
prije toga roka - bio horizontalan. Ne smije se ipak smetnuti s ,uma
da je i tada, a jo dublje u davnini, mogao biti u porabi '.i
vertikalni stan. Ali tome bi trebalo jakih potvrda i argumenata da se utvrdi,
dosad jo nema. Na osnovi etimologije, i stvarne etnogr\lIske za
brdo, pisac da nema vie nikakva .razloga, kojim bi se
mogao pokolebati da je izvorno o ikojoj se radi , bilo
"daska resp. "datica", kako je to i danas u sIavenskim jezicima, a bez
obzira dakako na to, da li je pozamljenica ili nije . Uporedo s ovim
kim izvodima ,to se kroz izneseni etnografski materijal q.njr
nicom, da su ovakove reetke odista od cLrveta - datice. da
tica za tkanje pisac donosi i oblik iz Kupresa (Bos na, .sl. 5) , "Iz same
da je tkalaCka reetka konstatirana jo danas u svih slavenskih plemena, moe se
znatnim opravdanjem postaviti teza, da je takov"a sprava i tehnika tkanja mo
gla biti kulturna svojina Slavena jo u praslavenskoj zajednici. A iz podudaranja
u nazivu brdo (i njegovim izvedenicima) upravo za ovu spravu moe se Qpravdano
suponirati, ,da je i takav naziv sluio u ovoj zajednici za oznaku spe
cijalno ovoga predmeta, pored toga, to je svojim daska mogao
i druge drvene predmete oblika kao daska. Pisac izvodi, da
u dijelu slavenskih jezika imad u uski, tkani pojasi, vrpce, trakovi, naj
zasebno ime svuda analogno .- tkanica, dakle je prema .tome
noslavenska, 'pa su i naziv i vrsta poveza... bili i za praslavensku zajednicu
i kulturna svojina. A kako se takvi tkani trakovi danas
jo nahode u Slavena vrlo upravo kao i produkt tkanja s brdaca, to
pisac da su s ovom vrstom vrpca bile u doba Slavenima
. . poznate i sprave za njihovo tkanje, datice, i tkanja, kako se to
jo i sada nalam, Pletenje vrpca ima u razvoju vjetina prioritet
prema tkanju. .
to se stana, pisac' odbacuje milljenje Kimakowicz - Winnickoga o ver
tikalnom stanu, jer kae: Nigdje nema ni danas konkretne potvrde, a
ni bilo kakova ili bi se moglo da
u susret tome zamiljaju Kimakowicz-Winnickoga, pa zbog toga i mora da
ostane tek hipoteza" .. Naprotiv, vezu s horizontalnim stanom
izvan Slavena, jer kod njih ne nalazi dokaza za tu vezu, pa da
bi horizontalni stan mogao biti "unesena kulturna' tekovina<. , sa kojega drugog
kulturnog Napokon dolazi da je tkanje s
datice kao praslavensko kulturno dobro, a u p.er iodu doba,
koji se zasad ne da poblie odrediti , ali to je svakako epoha starija od doba, kada
se u Praslavena afirmirao (ili samostalno razvio) horizontalni veliki stan, Slike:
l, sheInfl.t prikaz stana i vert. tipa; 2, drveni plug, sprava za ple
tenje mrea i motovilo; 3, tkanje trakova b.rdcem u Beloj Krajini; 4, brdce i rak
iz Bele Krajine; 5, datice iz Poljske i datice za tkanje iz
Hrvatske i Bosne; 6, datice sa Rujana; 7, obrazna urna iz Womwelna
(prov. POSen) sa izvedenom reetkom; 8, crte sa posude iz halstatskoga
perioda s motivima; 9, datica plemena Zufii; 10,
prikaz.]
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Svastika i njezin ornamentaIni . razvoj na uslHsnim jajima sa Balkana (Sa 7
slika) - Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena - Zagreb - XXVII
BiUJli,ograis.kJ podaci etnografs.ko-folklornih radova o ,j !icrccgm,inj 369
(1929); 1-24; latin. [Na osnovi 76 primjeraka arenih jaja (sl. 1-4; 6, 7)
iz Hrvatske, Slavonije (u prvom redu i Bosne, a zatim na crteima
ornamenata (sl. 5) uskrsnih jaja iz Dalmacije i zapadne Srbije pisac izvodi, "da je
lik uskrsnih jaja doista onakav, kakvi se u nauci tretir,a.ju kao svastika
r
(t. j. krst s kukama IT). Pored svastike, u radu se ukazuje i na svastici srodan
lik: trokrak triskel ('tpl6xs),7
j
<;;, triquetrum, Dreibein) s glavnom razli
kom prema svastici samo u tom, to ima jedan krak manje. U vezi s tim, pisac onda
postavlja neka pitanja, tako: pitanje o izvoru pashalne svastike na Balkanu, o su
tini i sveze svastike s (uskrsnim) jajetom, pa dalje u savezu s tim i
rjeavanje problema o postanju i svastike. Na ,postavljena pitanja
pisac ne daje defunitivne odgovore nego ukazuje na neke i
vane za samo rjeenje; isp.: za izvore na Balkanu aplikacije svast,ike
s narodnih radova na tekstilu i vezivu, iako stoji fakat, da se gotovo identil:no
nalazi ovaj lik upravo na pisanicama drugih naroda izvan Balkana ,i dosta daleko
od njega. A da na Balkanu nije ili bar ne mnogo nego drugdje II
istim oblicima i na .istom predmetu, ukazuje na tehniku aranja voska i ,030
bite pisaljice (batik-tehniku). Vrijedi to ne samo za pashalnu svastiku na Balkanu
nego opet i za onu u ostaloj istol:noj Evropi. - Iza toga je zadatak daljega
traiti izvor pashalne svastike i balkanske i ostalih zemalja
Evrope.
Za rjeenja ostalih pitanja pisac upozorava na dva znatnija faktora: na
da je krst s kukama (resp. i triskel) usko vezan uz jaje; a drugo, to su areno jaje
i likovi na njemu vremensk,i vezani uz proljetno doba. Prema tome bi pashalna
svastika mogla zauzeti mjesto u solarnoj hipotezi o simbolid ,krsta s ku
kama (koju je zagovarao Montelius i Pisac spominje i drugu mo
hipoteze (Karl v. den Steinen) u vezi s pticama (svastika s rodom, triskel s pi
jetlom) pa i vezu s kultom pokojnika i t. d. Za dalje rjeenje ukazuje na put, kojim
sc pri toJU ima prvo, izvesti komparativnu obradu balkanskih i svih
ostalih napose slavenskih hpova, s osobitim obzi
rom na slavenskim a i oko njih - rumunsku, litavsku itd.,
koliko i kako se tu javlja; drugo, da sena temelju i ostalih momenata,
koji pri tom jo mogu pokuaju odrediti eventu.alne migracije pashalne
svastike na tom teritoriju Evrope, koliko Ille bi bilo potrebno s tijekom
segnuti i dalje preko njega; r da se utvrdi prema i koji datum ili
bar relacija u hronolokom shjedu oblika ili njihQvih grupa. Na kraju rada pisac
obilnu literaturu, kojom se sluio.] - Vidi i: Separat.
GAVAZZI, MILOVAN:
Pregled karakteristika muzike Junih Slavena - Nadbi t ka. Lud Slo
wia{)ski, t. III, zesz. 1; r. 1932; 45-61; [Ojkanje, dvoglasno ojkanje, dvoglasni pjev,
epska muziJka, melodije pjesama obred loga karaktera (kralj ,koledske, ivanjske,
jurjevske, dodolske, i dr,), nabone muzike, plesne i t. d. Pisac se gdjegdj e
i Bosne i Hercegovine.]
GAVAZZI, MILOVAN:
Praslavenski prilozi i problemi - 1 oko tipa praslavenske preslice - Lud Slo
wiariski - KrakCn,v, 1929 - Tom I-B; 3-10; latin. glavne tipove preslica
ulazi u bosan.-herceg. oblik!]
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Razvoj i stanje etnografije u Jugoslaviji - Lud Slowiallski - Krak()w, 1929
- Tom I-B; 266-296; Krak{)w, 1931 - II-B; 72-106; latin. [Sadraj: 1 Razvoj od
do, posljednjega vremena. - 2, Etnografija (etnologija) ria univerzitetima i
u drutvima. - 3 Muzeji i zbirke. - 4 Etnografski (folklorski) arhivi.
5 Publikacije, periodika. - 6 Bibliografije i bibliografska pomagala. U prikazu su
dostOjno mjesto dobili et nografski radnici B. i H. j njihovi radovi, Etnografs ki muzej
u Sarajevu i dr.]
24
370
bor Matija ______---,--_,-
GAVAZZI, MILOVAN:
Ludoznawstvo w Jugoslawii 1939-1947 - Lud - Organ Polskiego towarzystva
ludoznawczego - Krah)w, 1947 - XXXVII (1946); 426-438; [U prikazu su spome
nuti i radovi o B. i H.]
gd.:
Vrijednost raznijeh jela za ishranjivanje - Po nar odnom sudenju - Bosanska
Vil a - Saraj evo - II (1887) ; 8"/-88; 103-104; [O razoi[11 vrsta ma jela, kuje
narod spravlj a, i o nji.hovoj hra.nljivosti:'
GEZEMAN, dr. GERHARD:
O bosanskim sevdalinkama Pros \Teta - List za narodno vanje
Saraj evo XXI (1937) ; br. 10-12; 682-687; [to je sevdali nka, njezino
porij eklo; motivi ; kako i gdj e se pjeva.]
GILFERDING, A. F.:
Poezdka po Ge reegovine, Bosni" i St. . r oj Serbii - S. Peterburg, 1859; 1-694
- [U djelu ima na vie mj est.a podataka o narodu i o narod
nom ivotu u Bosni i Hercegovini u vrij eme Turaka. Pisac navodi bosanske
nazi ve za pojedine stvari kao koje su se u razgovoru
upotrebljavale. O bosanskoj (s tr. 75); o bosanskom ad etu , e.niSka i djevo
.nonja Srba, u Sa raj evu (str. 75- 76). Pored toga, u poglavlju
Bosnia v 1858 goda ima uz ost alo, podataka iz etnografij e; ispo
neto iz narodnoga vjerovanja (str. 456-459); o k arakteru i tipu bosan kom (str.
466-469) i t. d. U poglavlju Letopis Bosnii ima nekoliko podataka o odij elu ja
i o njihovu izlaenju u grad (str. 549-550). Pisac opis uj e narod
svih triju vjera, a spomi.nje i Jevpeje. ]
GLIK, dr. LEOPOLD:
Tetoviranje koe k d katolik a u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja
u B. i H. - Saraj evo I (1889); III; 81-88; [Pisac opaa, da se teto
vira odraslo enskinje vjere ( krst, okruen vi jencem grauNcama
i drugim nakitoi11). Za muslimanske ente i dj evoj ke n ma potv.rda. Kod ena i
dj evojaka pravoslavne vjere dolazi tetoviranje, ali rjeele nego kod J<ato
hkinja, i to u mjestima, gdje su vjere izmijeane. Mukarci se tetoviraju; kod
. katolika se javlj a opet krst, a kod pravoslavnih mukarci) nema krst glav
ne uloge, nego dolazi srce i kruna, sid r o, slovo imena i prezimena, godina
t etoviranja, dvoglavi orao. Muslimarui, mukarci. se vrlo ri jetko t etoviraju; nalazi sc
kod onih, kodi su sluili u osmanlijskoj \'ojsci izvan B. i H. (znak: turska sablja
ili polumj esec sa zvijezdom). Rad je slikama. O postanku ti. cilju pisac
misli, da su t et ovi ranje izmislili da prijelaz na islam
s ku vjeru. On navodi i postupak kod tetoviranja.] - Isp. i: Wissenschaftl iche Mit
theilu.nlgen aus Bosni en und der Hercegovina - Wi en - II (1894); 455-462.
GLIK, dr. LEOPOLD:
O mocima - Prinos iz narodnjeg ljekarstva u Bosni i Hercegovini - Glas nik
Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo - I (1889); IV, 58-65; [Pisac govori: o
uroc.ima - (vj era u IVIns limana i Jevrej a) i
o tom ko moe kako se pozna, da je neko poljedice uroka ; odbrana
od uroka (hamajlije, apisi, izvrtanje odi.jela, gar nje nos a (dj eci) i dr .;
uJ;'oka (oblizivanj em, gaenjem uglj evlj a, odbrojivanj em; kako se to sve radi) itd.]
GLIK, dr. LEOPOLD:
Hamajlije i zapisi u narodnom ljekarstvu Bosne i Hercegovine - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - II (1 890); I; 45-55; [Poslije uvoda o hamajIi
jama i zapi ima, poznatim u historiji medicine naroda u prolosti, pisac
prelazi na prikazivanj e tih i sredstava u Bosni i Her
cegovini. Donosi primjel"e, u narodu svih vjera, i objanjava nj i
have oblike i djelovanj e, bolesti itd.] - Isp. i: Wissenschaft1iche Mittheilungen aus
Bosnien u!1d der Hercegovina - Wien - II (1894); 392-454.
_ _ _ __ podacI ctnografsko-folklonl ih radova o Bosni 371
GLIK, dr. LEOPOLD:
Narodni pri - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
II (1890); IV, 283-292; [Pregled o narodnom miljenju, narodnim lije
kovima i drugim sredstvima, koja narod prakticira, kad se radi o enama n.erotki
njama, o enama u trudnom stanju, u i poslije njega. Od spo
minje dvije (str. 290); o kuvadi nema spomena.j
. GLIK, dr. LEOPOLD:
Narodno u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u
B. i H. - Sarajevo - 'ir (1893); 499-510; [Narodno ime bolesti: bis, bijes,
pomama; narodno m iljenje o bolesti; formula protiv (sator - formula
i miljenje o njoj), druga dva zapisa i drugi narodni lijekovi. Pisac spominje i
neka rukopisna djela bosanskih franjevaca o bolesti (Likarija protivu po
mami, bisu, 1835; Bosanski Wkar iliti 1846; fra
Libellus medicinalis novus), donosi potpun sadra j knjiice, koju je fra
god. 1844 pisao u Foj;n:ici: Nauk za davati lik od naw;itelja Lalicha nasasht i na
ozdravljenje ljudih i x:ivinah od Mamena psa naklati ,". Na kraju nalazi s e
zbirka savjeta nekoga nepoznatoga franjevca iz god. 1847.] - Isp. i: Wissenschaft
liche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - III (1895);
539-551. - Vidi i : Separat.
GLOCK, dr. LEOPOLD:
Narodni lijekovi iz bilinstva - Etnografska tudija - Glasnik Zero. muzeja
u Bosni i Hercegov,ini - Sarajevo - God IV (1892); II, 134-167; latin. (Poslije
uvoda o vrijednosti bilja, o medicinskom znanju naroda i o njegovu
preparkaJ1\ju biljnih lijekova i dr ., pisac, na osnovi pet rukopisni h ,knjiga bosanskih
franj evaca i druge literature o' tom .pre dmetu, navodi 106 imena biljki,
koje narod upotrebljava za Na mnogo mjesta narodno je miljenje korigi
rano i dopunjeno.) - Vidi i: Separ at.
CLOCK, dr. LEOPOLD:
O stravi - (Prilog narodnom ' ljeka r s tvu Bosne i Hercegovine) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - IV (1892); I; 70-72; latin. [pisac,
tu bolest i z narodne patologide, iznosi, to narod o njoj misli, kako joj postavlj a
dijagnozu pa onda, kako je (saljevanje strave) i formul a pr i t om; zapis od
strave ; formule.] - Vidi i : Separat.
GRABRIJAN, arh. D.:
Turska Osnove i porijeklo - - Novi Behar - Lis t za pouku i zabavu
Sarajevo - XI (1937); br. 1-2; 11; latin. [Sadraj ima ,k a.rakter.
Uz tekst se nalaze i dvije fotografij e muslimanske II Sa.raj evu.)
LUKA:
Opis Gacka sa starinama i narodnim Po narodnom pncanju
Bosanska Vila - III (1888); 55-56; 71-74; 88-90; 104-106; 122-123; 137-138;
151-152; 183-184; 200-203; [Opi s Gacka i okoline sa histor. podacima i na
rodruim predanjem. Narodni Mesoj ede. Casni posti. Moba i
Jeremijev-dan. J ovanj-dan . Petrov-dan.]
L.:
Krvni mir - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 8-9; [Prikaz obi
umirivanj a krvi; posljedni izvr en u Gacku 1870 godine.]
LUKA:
Od je Bog stvorio Po narodnom pribiljeio ., . - Bo
sanska Vila - Saraj evo - V (1890); 178, [PO narodnom je
stvoren od sedam t vari: zemlja, kamen, mor e, trava, sunce, oblaoi , po
misao.]
24*
372
Dr Matija Lo,pac
LUKA:
Svadba u Hercegovini - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 243-245;
264-266; 3:35- 337; [Opiran opis pjesme t zdra
vice!]
LUKA:
Mezar gazi-djevojke - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - II
(1890) ; 316-317; [Vezir-djevojka i narodno pripovijedanje o nj ezi noj pogibiji
i o grobu uz put iz Kiseljaka do Fojni ce.]
LUKA:
Zbor kod crkve - Basanska Vil a - Sarajevo - VI (1891); :39-40; [Opis
ivota na selu kod crkve poslij e slube : r azgovor st arijih, igr e ' i druge zabave ml a

LUKA:
Neto o porodu i odgoju djece kod nas - Bosa,nska Vila - Sara jevo - VI
(1891) ; 87-89; za porod prilikom uzimanja momka i djevojke i u
vri'jeme Nekoliko pj esama uspavanki i neto narodne pedagoglije; kako se
dij et e moUtvi i radu.}
LUKA:
Neto iz narodnog i ivota tl porodici i zadruzi - Bosanska Vila
Sarajevo - VI (1891); 312-313; 330-331; 360-362; 371-373; [U nekoli.ko
duljih opisan j e ivot zadruge. Poglavlja: zadruga (dunosti i
zadruge); osobine svoj j,na pojedinih zadruge); dioba zadruge
(to se dijeli li kako); napolica ; izvor na mlij eko (w:imanj e blaga na zajam) ;
suvez (u suveznitvo s tupaju naj bEe kOl11iljE: iz jednog sela u oranje i. kad se
blago ljeti na torove izgon.i); pravo poljara i njegove dunosti ; posinovljenje; vie
enstvo (zbog muka poroda) i neto o (kl etvena derui.ja ),}
L:UKA:
Iz naroda o narodu - Knj. I-II - Mostar; 1-232; 1-187; [Sadraj I
knjige : KrsI).o ime u Gornjoj Hercegovi n.i, sa sela. - Kr sno ime po varoima
u Hercegovini. - Svadba u Gornjoj He rcegovini, sa sela. - Svadba po varo
ima u Hercegovini ; narodne svetkovine: - - Poklade. -
posti. - Vaskresenije. - Moba i - - J eremijev dan.
Jova.nj dan. - Ognjena Marija. - Ilin dql1. - Usj ekovanje glave sv. Jovana.
- dan. Varin dan ili Varica. - Pogre b i sedmina. - Neto o
porodu i odgoju dj ece kod nas. - Zbor kod crkve. - Dr utveni ivot i
Zadruga. - Osobina . - Dioba zadruge. - - Napolica. - Izor. - Suvez. -
Na mlij eko. - Pra va polj ar a i njegove dunosti.. - Posinovijenje. - Vieenstvo.
- Bus, trn i kamen. - Vadenje mazi'je. - Neto o . . - Sok, sodbina i soko
drac. - Kletvena denija. - Krvni mir. - iano kumstvo. - Sadraj II knjige:
Opis Gacka sa starinama po narodnom - Narodna no nja. - Bojenje
- Narodno suj evjerije: - Narodna gatanj a, - Narodni lijekovi. - Bosan
ski bez (platno).}
,LUKA:
Drveni kalendar - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sarajevo - III (1891) ;
457- 458; [Prikaz, k a ko ,r..arod na lj eskovu tapu urezuj e kalendar.]
LUKA:
"Kozi grad, Zvoni grad i Gradina u kotaru - Glas nik Zem.
muzeja u B. oj H. - Sarajevo - IV (1892); I ; 91- 94 [U opis je uneseno
narodno pripovij edanj e.}
LUKA:
Gradina Kruevac - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Saraj evo - IV (1892);
III, 271-272; [Narodno p ri povij ed ' nj e o gr adin:i II Srezu
373
____---' I3 ::.;i=h:liogrnfski pou aci etllugrafsku-iulkl ll'rniiI raLuQVa o Busll i Hcrccgovilli . ______
LUKA:
Starine lt Kotaru - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - IV (1892); IT
202-203; [a) Gradac; b) od ta je Tjeilo (selo 1/ 2 sata sjeverno od Foj
nice) dobilo ime. Narodno pripovijedanje.)
LUKA:
Svadba u Gornjoj Hercegovini Svatovski na selu - Bosanska Vila
- Sarajevo - V (1890); 26-27; 41-42; 57; 72.,-73; prosidba, ugovor,
svadba: donoenje prinosa i zdra.rice.)
LUKA:
Ne predaji nita - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V
(1893); 767-768; iz narodnog vjerovanja o - Isp. i: Wissen
schaftliche Mittheilungen aus Bosnien u .rud der Hercegovina - Wien - III (1895) ;
575-576.
LUKA:
Jo neto o ive vatre ili \0 izvijanju ognja, kao to narod veli -
Glasnik Zem. muzeja II B. i H. - Sara.ievo - VII (1895); 300-:101; latin. [Pisac
dopunjuje Lilekov (Glasnik, 1893), da je ive vatre (po Lilekovu
prikazu; sl. . 1) gledao u Mostaru i II Gacku. Narodno vjerovanje o ognju.) - Isp. i :
Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - V
(1897); 436-438.
LUKA:
mu se utrnula (Crte iz narodnog ivota) - Sarajevski List - Sara-
jevo - XIX (1896) ; br. 36; [Narodna kletva. Kako narod gleda na one, koji
se nisu oenili rili udali (sramota je nemati od srca poroda, a mukoga);
nerotkinja, hamajlije, zapisi, i posinovlljen.ie kao i druga
sredstva, koja narod primjenjuje zbog mukog poroda i onda, kad djeca umiru.)
LUKA:
Narodna gatanja - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo - VIn (1896);
141-159; [Pisac opisuje: 1 gatanja radi udaje - II Gatanja pri
enidbi, odnosno udaM. - III Gatanj e pri porodu i odgoju djece. - IV Gatanje
pri smrti i poslije smrti. - V Gatanje o zdravlja. - Gatanj e pri
pojedinih bolesti (bradavlice; bijesan pas; vukojedina; glavobolja; grlobolja; gro
znica; goropatina (padavica); zubobolja; zmi:jojedina; zanoktice; kosto
balja ili poganica; kaalj rikavac; liaj ; ljutina; mlijeko eni da prode; nesklad u
prit crni; strava; strunja ili eludac; trzavica ili djetinja; urok; uboj; tu
cavica. - VII Gatanje o vremenu. - VUI Gatanja o ratu. - IX Gatanja oko
ljetine. - X Gatanja oko hadvana i - XI Gatanja po snovima. - XII
Ostala gatanja.) - Isp. Ii: Wissenschaftliche lVIittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wien - VI (1899); 609-632. - Vidi i: Separat.
LUKA:
Narodno sujevjerje - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo - VII
(1896); 530-534; [Vila ; adaha i zmaj; mora ; vjetica" stuha; vukodlak;
baba; cikavac.]
LUKA:
i njezin proizvod - Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Saraj evo
II (1896); br. 4; 69-70; latir.i. [Narodno vjerova,nje u ljekovitost bilja i kako na
rod pojedine bolesti.)
LUKA:
o oruju - Zora - List 2;a zabavu, pouku i knjievnost - Mostar
- III (1898); 37-40; 79-80; 123-125; rPisac govo,ri o o
oruju, koji je napisao Zovko Ivan u "Sarajevskom 1896; br. 17. Kritika
i dopuna toga o oruju.]
374
D-r Matija Lapac
LUKA:
Prstenovanje na selu - Zora - List za zabavu, pouku i knjievnost - Mostar
- III (1898); 388-391; [Pisac odgovara na kritiku Stevana tampanu
u Bosanskoj Vili , 1898; br. 8-9, pod spomenutim naslovom.]
LUKA:
jezik - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
Sarajevo - XII (1900); 587- 591; [Kolijevka jezika u Osatu ( = trougao, tu
ga Drina u kotaru a od istoka ga planine
vac, Caui Nesmntraca ), aLi da se du drugog dijela kotara
njime slue (ostali dio Kotara za raz liku od Osata zove se Ludmer, a stanov
nici mu Ludmeran:i). Pisac prikazuje jezik, kojim se slue ti opisuje ga,
donosi i primjere govora. Pored toga, on daje interesantnih podataka i opa
anja o no-nji, ivotu, na i Ludmerana. Kako po mome milje
nju u jez'iku imade ponaj vie po korjenu arbanakog jezika
(kae pisac i na osnovu toga postavlja p itanje): da li nije i ovo ostatak kakvih sta
rih Ilira i ilirskog jezika?] - Vidi i : Separat.
LUKA:
Srpske narodne igre iz Bosne i He reegovine - Srpski etnografski zbornik
Beog-rad - IX (1907); 89-159; [Sadraj: I Viteke igre. - II Zabavne igre.
III Igre duha. - IV Igre za dobit. - Dodatak.] - Vidi i: Sepant.
LUKA:
Srpska narodna jela u Bosni i He rcegovini - Srpski etnografski zbornik -
Beograd - X (1908); 73-118; [Sadraj: A) O pripremanju zimnice: 1 Zimni
ca od proizvoda. - 2 Z,imnica od poljoprivrednih proizvoda. - B) Jela:
a) Mrsna i slana jela; b) Mrsna slatka jela; e) Posna slana jela; d) Posna slatka
jela. - C) Dodatak. O postavljanju sofre ili trpeze: a) na selu; b) u varoi. J -
Vidi i: Separat.
LUKA:
Amajlije i zapisi - Bosanska Vila - Sarajevo - XXVII (1912); 11-12; 29;
[Opis hamajlija, koje su se nosile i koje se nose u Hercegovini: diJbagija, ka
zagija, upljetnjak, tils um; di.de.]
dr. NIKOLA:
O oboavanju Ognja i Ognjita - 17; vada-k iz: Upored.nc Stalroslovenske Mitolo
,gije, s obzirom na narodne i s tare nawdne pjesme - Zora - List za za
bavu, pouku i knjievnost - Mostar, III (18,98); 96-101; 140-142; 183-185; 214
-216; 247-248; 305-309; [Pisac spominje pojedi'ne narodne u Bosni
i Hercegovirui, koji su u vezi s potovanjem ognja : Nevjesta ljubi ognjite, kad
prvi ,put ulazi u mladoenji,nu va ive vatre; leanje bolesnika pri vatri
i t. d.]
KASIM:
Muslimanski enidbeni u zapadno:i Hercegovini (U narodnim pjesmama)
- Gajret - Sarajevo - XVII (1936); br. ll; 175-179; latin. [Tri glavne radnje
kod enidbe: aikovanje, pronja . svadba. Vaniji momenat u tim radnjama po
je narodnom pjesmom. Ne navo di izvora, odakle je uzeo stihove, koji onako
lijepo ilustriraju narodni i narod no miljenje.]
HABERLANDT, Dr. M.:
Wisseschaftfiche lUittheilungen aus Bosnien und Hercegovina - Wien - Bd. V,
VI, VII, IX - Zeitschrift filr i:isterreichische Volkskunde - Wien - Jahrg. IV
(1898); 158-159; VI (1900); 38-39; 254; XI (1905); 134-135; [Prikaz s
napomenama!]
375 B'Jhliog:rarski podaci ctnu)!; rai s.ko-iolkl e>rl1 ill rallteva o Gosni liercegovini
MUHAMED:

KOZiija u prolosti - Novi Behalr - List za pouku i zabavu - Saraje
vo - IX (1935); br. 1-3; 17-18; latin. [Pored podataka dolazi i narodna
predaja o postanku nekoliko starih prilikom valije i
odlaska trgovaca u Carigrad.] ,
MUHAMED:
za ,povijest narodne poezije muslimana iz Bosne u XVI, XVII i XVIII
- Novi Behar - List za pouku i zabavu - Saraj evo - IX (1935); br. 7-8;
92-95; lat. [Prvi izvori narodne poe zije; najstar.ije zabiljeke i zbirke musliman
skih narodnih pjesama. ] - Vidi i : Separat.
MUHAMED:
Sarajevske damije u narodnoj predaji - PQsebni otisak iz za na
rodni ivot i Junih Slavena - Knj. XXX (1936) ; sv. 2; 229- 236; latin.
rU sadraju pisac navodi niz damija uz narodno o postanku Rji
hovih imena.] - Vidi i: Zbornik, XXX (1936); sv. 2.
MUHAMED:
Nonja muslimana i inovjeraca za turskog vremena u Bosni - Jugoslavenski
list - Sarajevo - XIX (1936) ; br. 120; 2; latin. [Propisi o no nji Musl imana i ino
vjeraca !]
MUHAMED:
ena II hrvatskih muslimana - Njezino drutveno i pravno stanje - Hrvat
sko Kolo - zbornik - Zagreb - XXIII (1942); 245-256; latin.
[Zena u srednjevj ek ovnoj Bosni i njezin pravni pol oaj (ena nije mnogo
u islamu j e mogla i mulk oj mvriju); pokrivanje ena ; poligi
brakovi i njihovo nest a janje; r az vrgavanj e braka; mjeoviti brako>v'i; sudj e
lovanje ena u kulturnom ivotu i t. d. Ima i podataka.]
Han, Bosanski - Vi enac zabavi i pouci - Zagreb - XI (1879); br. 7;
110-111; laltin. [Kratak opis slike na str. 109!]
HANGl, ANTUN:
Banjaluka. Grad i okolica - Skols ki Vjesnik - Saraj evo - X (1903); 50- 76 ;
latin. [Ime grada, podaci i na r odna predaja u vezi s njim i okolnim mj e
stima. - Zanati i esnafi; indus trija; i platnarstvo; vuneni i
svileni obrt; vezivo.]
HANGI, ANTUN:
ivot i muslimana II Bosni i Hercegovini - Sarajevo, 1906. l atin. [A.
Zivot. - B. I Porod. - II Dje b njstvo. - III Aikovanj e. - IV Pro nja.
- V Svatovi, kina nje - VI Mu i en a ; starci. - VII Smrt. - Slike. ]
- Vidi i : Hangi, A.: ivot i Muha medanaca u Bosni i HercegovJni - Otisak
iz Osv1ia , 1900-Mostar ; 1-242. - Hangi, Anton: Die Moo1ims in Bos-nien-Her
cegovi na - Ihre Lebensweise, Si tten und Gebrauche - Sarajevo, 1907; I-VI ;. 1
267. Vid i i: Osvit. god. II (1899) ; br. 95-105; god. III (1900); br. 2- 94.
HEPELE, FERDO:
b) Iz Hercegovine i iz nae granice ....:.... Zbornik za narodni ivot i Ju
nih Slave na - Zagreb - I (1896); 291-293; latin. [Pisac donosi narodno
o t om: kako j e postao arin, kako je po st ao mlin, kako se ljudi pomagae za mli na
ra. Pored toga navodi aljivu narodnu pjesmu o m1inarevoj
HERCEGOVAC, N. N.:
Kakva je razlika II napOJlllcama o krsnom imenu i o svadbi - Bosanska Vila
- Saraj evo - VIII (1893); 56- 58; [Ne napij a se jednako o svadbi !i o krsnom
imenu. Svaka zdravica ima svoj r ed, a svaka uza se nosi s,voju na,pojnicu.
U r adu se donose zdravice za svadbu i z u Gacku.l
_376 _______ Luuac _____ ___
HERCEGOVAC, N. N.:
Kako Gacani tumace' snove - Bosanska Vila - Sarajevo - VIII (1893); 81
82; [San je jedino sredstvo, kojim Bog lj udima unaprijed kazuje, to se ko
me dogoditi.]
HERCEGOVAC, N. N.:
Evlija - Bosanska Vila - Sarajevo - IX (1894); 73; [Turska Mu
slimani vjeruju, da je evlija duh, koji nose najpraviji ljudiJ i t. d.]
H. K. (HORMANN, KOSTA):
Stara hamajlija iz Lijevna - Glasnik zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - I
(1889); IV, str. 134; [Opis hamajlije; filigranski okvi;r od srebra; hamajlija
(krtenje Kristovo) II drvetu; rezbarija dOItjerana, a filigranska :radnja dosta po
krupna; II promj eru 36 mm, debljina 7 odnosno 15 mm.]
HNILICKAj VJENCESLAVA:
(kod Bosanske Krupe) - Svatovski - Vjesnik Etnografskog
muzeja u Zagrebu - Beograd, 1935' -knj. I (1935); 200-203; latin. [Kratak opis,
krada djevojke, redovna enidba (pronja, svadba, poodani).]
HOERMANN, KOSTA:
Starodrevna ploska - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
n (1890); 413; [Ploska s finijim radom ella drvetu i s orna
mentikom!]
HOERMANN, KOSTA:
Narodna alhimija - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891);
222-223; [Narodno vjerovanje u trave zlatice - oth, koja
sve pozlati to di.rne!] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - I (1893); 486-487.
HOERMANN, KOSTA:
Postanak imena "Markovaca kod Donjeg Vakufa - Glasnik Zem. muzeja u
B. i H. - Sarajevo - In (1891) ; 217-218; latin. [DonjovakUfski 'panjak, kome na
rodno pripovijedanje vee 'ime za Marka i - Isp. i: Wis
senschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wie.ru - I (1893);
495-496.
KOSTA:
Kumstvo u Muhamedanaca - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sarajevo
I (1889); I, 36-38; lat.in. [Tri su vrste kumstva: kumstvo svatovsko ili
kumstvo iano ili vodeno kumstvo kod suneta.] - Isp. i: WissenschaItliche Mit
theilungen aus Bosn'ien und der Hercegovina - Wien - n (1894); 499-501.
HOERMANN, KOSTA:
Lov sa sokolovima - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - n (1890);
sv. n, 228-233; latin. [Pisac man.ie prikazuje sam lov, vie se bavi vrstom soko
lova za lov ; k ako se hvataju i gdje (okolina Trbuka (Maglaj), Ozren-planina, Ivan
planir..a); pitom.lj enje i dresiranj e sokola (sl. 2). Sa sokolima su ili u lov bosanski
begovi do nedavna vremena (sl. 3). Misli se, da je taj lov nastao .poslije osvojenja
Bosne po Turoima, ali pisac dri, da su ga poznavali bosanski Na
kraju navodi pisac literaturu o toj stvari.] - Isp. i: WL"Senschaftliche Mittheilun
gen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - II (1894); 501-505.
MUHAMED HILMI :'
. Neto i bajanja Behar List pouku i - - za
zabavu -- Sarajevo IX (1908); br. 13; 197-201; latin. iz muslimanskoga
narodnog ivota, kako djeVOjke gataju 'o udajL]
____ etnografsku-fol.klorlli1I ral!luva II BosIIi licrccgov-i.lIi 377
MUHAMED HILMI:
Iz muslimanske folkloristike - Behar - List za pouku i zabavu - Sarajevo
IX (1908); br. 16; 245; br. 18-19; 280-283; latin. - [Razgovori na sijelu; narodno
vjerovanje!]
HOLUB, IVO:
Neto o selima, prelima i narodnim igrama u Popovu Polju (Hercegovina) -
Glasnlik Etnografskog muzeja - Beograd - II (1927); 35-41; [Sijelal i prela
staro i mlado. Pored zabave, momci zagledaju djevojke i obratno. Ne si
jeli se ondje gdje ima bolesnika, ili je ko umro 4z Seldije, selite! Igre
na sijelima: tikava; jea; bibera; ide na pasarilo;
surudija; car-ban-leto. - Igre kola: trape, prolete i igra u kolu.]
INKlOSTRl, DRAGUTIN:
Srpski folklorizam - Novi! srpski stil - Letopis Matice Srpske - Novi Sad,
1912; knj. 287; 58-67; [Rad je karaktera, ali to je tu od
nosi se i na Bosnu i Hercegovinu.] \
PETAR S.:
Stari grad - Bosanska Vila - II (1887); 282-283; [Stari grad
nedaleko od Sarajeva u pravcu. Narodna predaja- taj grad vee uz
ime proklete Jerine ; neki (Muslimani.) uz
PETAR S.:
Mali i veliki grad - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
IV, 23-25; [Arheoloki podaci. po narodnom pripovijed
Sarajevo
anju!]
- I (1889);
PETAR S.:
Kako je postalo selo Koprivna -
- II (1890); 321-322; [Narodno
Glasnik Zem.
predanje!]
muzeja u B. H. - Sarajevo
PETAR S.: .
Razvaline u kotaru - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- II (1890); 342-344; briJ. [Narodno predanje!]
PETAR S.:
Spasovina - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 139; [Spasovina je
mnogo (vidi: Bosanska Vila, 1887); je iz Bosan.ske Kra
jine.]
PETAR S.:
Srpsko-narodni u Petrova dne - Bosanska Vila - Sarajevo - VI
(1891) ; 203-204; [U Bosanskoj Krajini djeca, gdjegdje i ljudi, pale maale
od trenjeve ili brezove kore, a gdje toga nema, od jelovine i borovine. Negdje
maalu zovu lilom. Lila se zove ako je od trenjeve ili brezove
kore. Maa,le nose oko tora, da vuk ne udara na tor.]
PETAR S.:
Dvije-tri o selu Lipniku i njegovu imenu - Bosanska Vila - Sarajevo
VI (1891); 216-217; [Selo Lipnik je u srezu Sanski Most. Pripovijeda se na
rodno predanje, kako je to selo postalo.]
PETAR S.:
Kula - Glasnik Zem. muzeja u B.. i H. - Sarajevo - III (1891);
[Na kraju sela Obrovca (blizu Banje Luke) pokraj Gomjo.t1lice nalazi
se stara ruevina Kula. Opis je po narodnom pripovijedanju.]
PETAR S.:
Hrkina gradina - Glasnik Zem. mluzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891);
96-97; [U selu Obr ovcu kod Banje Luke; opis je po narodnom pripovije
danju.]
378
D-r Matija Lapac
PETAR S.:
Bojana njezino ime - Glasnik Zem, muzeja u B. H. - Sarajevo
- III (1891); 218-219; [Narodno pripovijedanje!]
PETAR S.:
Selo Jelenci i njegove starine - Glasnik Zem, muzeja u B. i H. - Sarajevo
IV (1892); 95-97; [Selo je na jugozapadnoj strani Banje Luke; opis je s po
dacima prema narodnom pripovijedan,ju.]
PETAR S.:
Zavjet, zavjetina i uvjet - Srpski narodni - Bosanska Vila - Sara
jevo - VIn (1893); 365-366; [Opis svetkovanja u Bosanskoj Krajini!]
PETAR S.:
Ruinen und Sagen in der Krajul'l - - vVissenschaftliche Mittheilungen aus
Bosnien und der Hercegovina - Wien - I (1893); 469-477. [Inhalt: 1. Das Fluss
chen Bojana und sein Name. - 2. Wie das Dorf Koprivna entstande,t1i ist. - 3.
Das Darf Jelenci und seine Alterthum2r. - 4 Die Derwisch-Kula. - 5. Die Burg
ruine von Hrk. - 6. Kula. - 7. Die kleine und die grosse Burg. - 8. Ruinen im
Bezirke Banjaluka.] - Isp. i: Glasnik Zem, muzeja u B. i H.; l-IV.
PETAR S.:
- Srpski narodni - Bosanska Vila - Sarajevo - XIII (1898);
107-108; [U centralnoj Bosni dana trubaC:i pastiri) idu
oko tora i trube, da bi razgonHi lice, to i oduzimaju mlijeko
ovcama, kozama i kravama. Isp.: svr:lUti trubuI ]
IV PETAR S.:
Srpski narodni oko i pri ukopu - Bosanska Vila - Sarajevo
XIII (1898); 224-228; [Posao oko mrtvaca spremanje za ukop; alost;
zadunice i prekada, i gatanja!]
PETAR S.:
Poljske, ljetne i zimske molitve - Bosanska Vila - Sarajevo - XV (1900);
13-14; [Ljetne molitve odravaju se zbog zla vremena, leda i grada, velike
sue i t. d.; zimske za pokoj due umrlih.]
PETAR S.:
Narodno vjerovanje i predanje o Pokriku - Bosanska V,ila - Sarajevo
XVI (1901); 72; [,Pokriak je prvi iza Spasovdana; narodni svetac
pravoslavnih u B. i H., a negdje ga slave i Muslimani, na pr. Bronzani Majdan
(Banja Luka) i u nekim selima kotara. Narodno vjerovan.ie, kako je dolo
do svetkovanja Pokrika.]
PETAR S.:
Srpski narodni (Odlomci) - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901);
274-275; [I Kolinde: Na Badnji dan djeca kroz selo i pred svakom
pjevaju: \)Kolinde, melinde i t. d. - n Blekavice: Nikolj-dana odra
sli idu Ikroz selo, zvone i itu slanine, graha, para i mrsa. - To se radi, da
blago bude napredno i zdravo. - je i III
Razole: Na Lazarevu subotu skupe se djevojke, lutku, zadu po selu i
pjlevaju.]
PETAR S.:
Srpski narodni - Odlomci - Bosanska Vila - Sarajevo - XIX (1904);
256-258; 289-292; [I Post i uzdravanje Srba pravoslavne vjere na selu.
II Postrienje. - III. (U Bosanskoj Krajini bio je da
odree svojoj eni roga,lj i metne ga za pas i spomen, da je bio
oenjen pa da sc - IV Ilijin dan u nae Muslimana. - V
,
BFblio!!:rafS'ki podaci ctnograis.ko-iolkINnili ra cl..va cl Bosni i Iiercegovini 379
Gospoj<inama. - VI Prelo i sijelo u Bosanskoj Krajini na selu. - VII Ba
janje i - VIn Varin dan u Muslimana. (Varica ili Vara vari se
na Varindanili sv. Nikole. Tada i Muslimani vare varu: u Bronzanom Maj
danu kod Banje Luke, u i Jablanici kod Maglaja na Bosni, u
kod Donje Tuzle i t. d.). - IX Neka vrsta pola7l!11ika u Muslimana na selu.
Muslimanke na selu (u Bronzanom Majdanu) kuvaju kovrtanje i njima da
ruju djecu, koja ih pOIlaze na pravoslavni - X so; so se osvetava,
za zdravlje blaga, stoke, marve, ermije.]
PETAR S.:
Odor, izor, nametak - Bosanska Vila - Sarajevo - XXII (1907); 71;
[Razmjena i potpomaganje na selu poznato je na vie ruku i oblika,
a postoji danas oko Bos. Petrovca, i u svoj Bosanskoj Krajini, a
i u Stoku (blago, mal, sermija) daju na muu, na maslo, na iljega
(Bos. Krajina), volove daju na odor, izar, nametak (cijela Bosna). U - oko
Kladnja i Vlasenice i danas ima Srba pravosI. vjere i Muslimana, koji daju volove
na odor i nametak, a izora da prime, jer je grehota.]
PETAR S.:
Kuvada - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIII (1908); 267; [PO pripo
vijedanju jeromonaha Geras>ima neka!kav odleava babinje sa svo
jom enom. Ovakvih bivalo je - otac Gerasim - vie u jugoza
padnim selima kotara a i u mekim selima oko Varcar Vakuta i
no sve se !krilo kao zmjja noge ... ]
PETAR S.:
Iz narodnih - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIV (1909); 277;
oko u Bos. Krajini, i Posavini s malom razlikom i
svuda po Bosni. - Badnjakua se kuva na Badnji dan i jede se na badnje
L:esnica je kod Srba seljaka hljeb; itnica i u okolini Ma
glaja kuva se na i namjenjuje se zdravlju, veselju i itnom rodu. Krsnica je
uzgredni hljeb uz Kovrtanj se kuva na i ostavlja za mali
JOVAN FIL.:
Imenik narodnih naziva rodbine i srodbine - Sarajevo - 1906; 1-45;
[Sadraj: Pismeni izvori o djelu. - Vrste srodstva: I Srodstvo po krvi ili rod
bina. - II Srodstvo po enidbi Hi srodbina. - III Duhovno srodstvo. - IV PO
lusrodbina. - V Posinjenje. - Godine 1931 izalo je drugo izdanje ove
knjige.]
Iz naroda o narodu - Razvitak - Banja Luka - III (1936); 66- 68; 101
103; 138-140; 175-176; 211-212; 289-292; 330-331; 420; [l. Dilbagija (T.).
- 2. Hm'gija (T.). - 3. GralD;ice Bosne po narodnim shvatanjima (Ur.). - 4. Ne
mri (T.). - 5. Pokriak (Ur.). - 6. Hargija (R. J .). - 7. Granice Bosne po na
rodnrim (S. M.). - 8. Neto o trkama (T.). 9. Bosanska Krajina (Ur.).
- 10. L:arolija kojom se kia (Ur.). - ll. (I) Dilbagija (R. U.). - 12. (I)
Dilbagija (O. K.). - 13. (3,9) Granice i Krajine po narodnom shvatanju (Stojan
- 14. Darivanje kume (T.). - 15. i bivolje crtice. - 16. Noenje
jela i o slavi (M. K.). - 17. Granice Bos. Krajine. - Radnje pod navedenim
naslovima sadravaju pitanja iz etnografije i na nji:h odgovore i rjeenja.]
J. E. T.:
Zenitbeni muhamedanskih Hrvata u Bosnoj - Vienac zabavi i pouci
- Zagreb - II (1870); br. 8-9; 126-127; 140-142; latin. (Nekoliko vanijih
momenata prosidbe, zaruka i enidbe; moralni odnoaj momka i djevojke u
i .izvan nje; izjavljivanje pr.ista.nka i ljubavi darivanjem komada odijela (gunj,
marama, jagluk i t. d.); otmica i zatita otete djevojke; ugovaranje pred kadijom;
-------------------------
380
D-J" Mati ja IoP"c
mladina, oprema (dimij e, jelek, koporan, fes, anterija, fereda, obred
kinenja ; i vrijeme kad se ono vri ; gozba i trke na kraju
U nastavku prikaza pisac daje enidbene u narodnoj pjesmi .}
dr. RISTO:
Kalemijenje boginja u starije doba u - Glasnik Skopskog dru
,tva - Skoplje - XI 1932); 283; [KalemiU su svetenici srebrnim
a gnoj su nosili u vati. se da su mi u kazivali da je ka,lemljenje ljud
skom majom u iz Dubwvnika presadeno. ]
MILAN A. :
Sela i Smrdin (Biljeke) - Razvitak - Banja Luka - VII '(1940) ;
br. 9; 273-274; [Narodno predanj e o postanku sela i o tom, kako je taj kraj
bio danka.]
JOV MILAN A. :
Maglaj i okolina - Razvitak - Banja Luka - VIn (1941); br. 2; 47-49;
[Pogled na kraj s nj egovim osobinama. Ima i etnografskih podataka.J
K.:
Crtica iz ivota bosanskoga - Vienac zabavi i pouci - Zag-reb '. - III
(1871); br. 4; 59-61; latin. [U sadraju, koji je karaktera, nalazi se kra
tak podatak o odij elu bosanskih fratara (fratarski habit velika kapa).]
K. :
enitbeni u Bosni - Vienac zabav,i i pouci - Zagreb - II (1870);
br. 25-27; 400-403; 415-418; 431-434; latin. kod i Turaka;
zaljublji v;anje, aikovanje; kako i gdje se sas taju momci ,i dj evojke; da'vanje obi
ljeja; rok enidbe i pronja ; prsten i kudioci; spremanje svat ova; svatovi;
nje i pir; trka i razlaz.] .
K. D.:
Granice Bos. Krajine - Iz na[" oda o narodu - Razvitak - Banja Luka - III
(1936); br. 12; 420; [Kod Prijedora, Krajinom se naziva kraj Bosne prema Ba
niji i Lici. Granica te Krajine polazi otprilike od Bos. Novog, ide zapadnom granicom
sreza Krupskog
K. M.:
Srpski vezovi u Rusiji Srpska - Sarajevo - IV (1908); br. 148; 3;
[Prijevod referata o knjizi Jelice :, Srpski vez i tekstilna or-
namentika Izdala Matica Srpska u Novom Sadu - br. 21. Referat je napisao J.
Aleksandrov u Slavjanskija Izvj estij a ,, ; San - Peter sburg, 19'07 ; br. 8.]
K. M. Milan):
Noenje jela i o slavi - Razvi tak - Banja Luka - III (1936); br. 10; 330
- 331; [Na krsno ime zvanice donesu naglavak", t . j. pitu, sir, dva , hljeba
- somun i i plj osku ra kije. Naglavak se zove, jer se nosi
na glavi, zavezano u kakvu Ruj nica (Cazin). Zabiljeka je Ljubomira.]
K. M. Milan) :
Svetozar Samrtni i ,pogreb ni pravoslavnih Srba u Usori - Ra
zvitak - Banja Luka - VI (1939) ; br. 1; [Prikaz djela!]
K. M. Milan):
Blagovijesti, troje pripovijesti - Razvitak - Banja Luka - VI (1939) ; br. 4;
139-140; [Obj,anjenj e narodne iz reke Blagovijesti, troje pripovij es ti . ]
K. M. Milan) :
Ovan kao polaznik - Razvi tak - Banja Luka - VII (1940); br. 1; 36;
(Opis u oblasti srez), gdje na uvode
ovna u kao polaznika.]
38i
___ radova o Bo _____ podaci sni
K. M. Milan):
Zavjetna slava-Razvitak-Banja Luka - VII (1940); br. 2; 67; [U Janju
(planinska oblast Jajca i. Vakufa) pored slave,( ili krsnog imena odrava
se zavjetna slava".]
,
K. N. T.:
Kako je postalo Sarajevo? Narodno predanje - Bosanka Vii\a - Saraj evo
XXVI (1911); 119; [Narodno predanje, kako je dobilo ime.]
R.:
Kako su bosanke-djevojke praldlnjale Omer-pau Latasa - Jugoslavenski List
- Sarajevo - XXII (1939); br. 240; 6; latin. [Kad je doao Omer-.paa Latas u Sa
rajevo, je carski ferman. On je Bosni navijestio :n:ovu eru reformi, a na
prvom mjestu kupljenje redife, rezervne carske vojske. Tada nastane
pjesma. U pjesmi se spominju neki dijelovi nonje.)
STEVO:
Iz prolosti Sarajeva - Sijelo - Beograd, 1939; 1-16; [Opis sijela; raz
igre (traenje prstena, pota, poznavanje po glasu, fildani, Zatim,
karakterizira srpsku staroga Sarajeva, Hadi Maksa
VLADIMIR:
Gusle i guslari -: Prilog za kulturno istorijsku raspravu umetnost u
Srba" - Letopis Matice Srpske - Novi Sad, 1898; knj . 195; 1-38; knj . 196; 91-104;
1899; knj . 198; 123-130; 1900; knj. 204; 235-240; [Opis gusala, raznovrsne ve
gusala; guslari Filip i TeafI1l itd.]
MILAN:
Iseljeni Drobnjaci Glasnik zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXXVII
(1925); 67-84, [Uvod; geografski poloaj Drobnjaka i njegove granice;
ka kompozicija stanovnitva i formiranje plemena; struje iseljavanja i pregled ise
ljenih porodica (prema Srbiji vremena; prema Bosni; prema Hercego
vini i Boki; prema Metohiji i AlbanijI; prema staroj Crnoj Gori), raz
matranja.] - Vidi i: Separat.
MILAN:
Pounje u Bosanskoj Krajini - Srpski etnografski zbornik - Beograd
XXXV (1925); 281-655; [Sadraj: Opti deo. - I Oblast. - II ne
veze. - III Kratak istoriski pregled. - IV Tragovi starih naselja - V Naselja.
VI dvor i staje. - VII Ekonomske prilike. - VIII Postanak turskih
naselja na Krajini i poreklo njihova stanovnitva. - IX Postanak naselja pravoslav
nog stanovnitva i poreklo porodica. - X Nekoliko osobina pravoslavnog stanovni
tva (Nonja - rada - Osobine rodova - Stanije religioznosti i morala). -
Posebni deo: I Naselja krupskog sreza. - II Naselja sreza. - III Naselja
cazinskog sreza. Na str. 687 i d.: Registar za Pounje u Bosanskoj Krajini.] - Vidi
i: Separat.
MILAN:
u srpskim narodnim pjesmama - Bratstvo - List za vjersko i narodno
- Sarajevo - I (1925); br. 1; 6-8; br. 2; 35-37; -
Propast srpske drave - uloga krsne slave i narodnih pjesama, da se odri pra
vjera. Pjesme o San Ide svak veselo;
Tri sestre u iz Gorskog Vijenca iguman Stefan o
MILAN:
Sarajevski' etnografski muzej - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - I '
. (1926); 26-32, [Kratki historijat muzeja; pregled stanja etnografskih zbirki
i .problemi Etnografskog muzeja.) -- Vidi i: Separat.
MILAN:
O tipovima u Bosni - Faze u formiranju njenog dinarskog tipa - Gla
snik Zero,. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXXIX (1927) ; sv. 2; 207-213 (sa 1-8
slika); [Sadraj: I pravoslavnog stanovnitva. - II muslimanskog
stanovnitva. - III stanovnitva. - IV Kula. Slike: 1, najstarija
bosanska dinarskog tipa (Prij edor). - 2, stara i nova s dinar
skog tipa u Zijamet Crnoj Rijeci. - 3, u Zmijanju sa 4 zgrade za oenjene
zadrugare. - 4, nova dinarskog tipa s alpskim krovom. - 5, starija i novija
muslimanska u Donjem Budeiju, oblast upa. - 6, kula begova Ku
u Bosanskoj Kraj ini . - 7, rudarskog rimokato stanovnitva u
Vareu. - 8, starija stanovnitva u Kraljevskoj Sutjeskoj.] -
Vidi i: Separat.
MILAN:
Narodni o - Sloboda - Saraj evo - II, (1927); br. 284; 8;
[Opis narodnih u j ednom dijelu Bosanske Krajine!]
MILAN:
Dedrovski rast uZmijanju - Srpsko :Kolo, narodni kalendar Za godinu 1928 -
Beograd, 1927; 112-113; [U upi Krupa rast (= hi:ast djedova) je
grupom hrastova, za koji se vee predanje, da su poda nj sjedali o
crkve nim zborovima najstariji ljudi (djedovi) iz uglecLnlih rodova i primali od
(drven tas rakije s Pisac izbraja i plemena, k oja su imala
Zadnji su dedovi pomrli prvih godina austrijske okupacije, oko 1885 g.]
MILAN:
Jedan zanimljiv mramor kod Skender-Vakufa (sa 2 slike u tekstu) - Glasnik
Zcm. muzeja u B. i H. - Saraj evo - XL (1928) ; sv. 2; 135-140; [Dva nad
grobna spomenika u blizini Skender-Vakufa (Srez kotorvaroki u Bosni), jedan na
Vukovoj Batini, a drugi malo dalje, pored ostaloga imaju na sebi ljudski lik,
koji u desnoj ruci dri tap (taku, palicu) u obliku slova T . U staroj
crkvi u Imljanima vidio je pisac tap, ovom na spomenicima, za koji sta
riji Imljani rekoe: ),Ba k'o da je tap. Zatim pisac donosi narodnu tradi
ciju u Krupi na Vrbasu o dedovskom rastu, i raljastom tapu. Pisac
pored toga spominje spomenik, koji j e opisao dr. M. u nahij.i (Na
selja, XXV, str. 368; koji sjedi i dri tap u desnoj ruci), pa na to nadove
zuje svoje miljenje: o take na ovom mramoru (= na
Vukovoj Batini) i tapa, u staroj crkvi u Imljanima, za koga sva trojica
starih ljudi rekoe: Ba k'o da Je tap, i to u vezu sa
nim predanjem o u Krupi na Vrbasu, neposrednoj blizinIi ovih spomenika,
koji su nosili raljast tap - stekao sam uverenje, da j e ovaj nadgrobni spome
nik na Vukovoj Batini, bilig prvosvetenika deda bosanske narodne crkve ...
Napokon pisac postavlja pitanje: Ko je' taj Vuk, po kome je prozvana Vukova
Batina ...? Tu se domilja, da bi 3e moglo rad.iti o roda
su bili oni krajevi, a u toj porodici j e bilo ime Vuk. Slika 1
= Mramor iz Vukove Ba tine kod Skender-Vakufa; sl. 2 tap iz
Imljana.]
MILAN:
Nekolike velike zadruge II Bosni i Hercegovini (sa 4 slike u tekstu
i 3 table) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. Sarajevo - XLI (1929); sv. 2; 63- 80;
XLII (1930); sv. 2; 133- 156 tsa 7 slika u tekstu); [O zadrugama u
Bosni i Hercegovini, njihovoj strukturi, ii broju o njihovoj vanosti
kao socijalnim i ekonomskim organizacijama i za formiranj e patrijarhalne kulture,
karakternih i osobina itd. Razmatra: I zadrugu Petra Miloje
u selu Kobilja u Vrhovini: Poloaj naselja, sa zgradama,
porijeklo porodice, strukturu zadruge po srodstvu, imovini, podj elu r ada ,
prava i dunosti, silazak s ovcama u upne kraj eve, patrijarhalan ivota i
383
Bibliografs,]{i podaci etnograis.ko-i olklo.rn ih ra d'ev a o Bosni ,i liercego'vini'
drutvenost. Tabla VI (stara i nova zadruge), VII (slika zajednice),
VIII ena u porodici u narodnoj nonji). Slike u tekstu: poloaj naselja
prema mjestima; neposredna okolina naselja Kobilje, raspored zgrada oko
s,tarjeina zadruge sa enom. II zadruga Teodosija u
Osatu: Poloaj naselja (sl. 1); sa zgradama, za tip ispo sl. 2; za zgrade
oko (sl. 3); porijeklo porodice (sl. 4); struktura zadruge po srodstvu;
imovina (sl. 5); podjela rada, prava i dunosti; 'kretanja na majstoriju u Srbiji; pa
trijarhalni ivota i drutvenost; trokovi 1929/ 30; prihod 1929/30;
napomene; sl. 6 i 7 prikazuju ensku monju u Osatu.]
MILAN:
Iz nauke o naem narodu - Glasnik Zem, muzeja u Bosni i Hercegovini - Sa
:rajevo - XLI (1929); sv. 2; 123-126; [Prikaz knjige Tihomira
Na narodni ivot. Pisac navodi pojedine naslove djela i daje kratki sadraj
vanijih uz svoj komentar.]
MILAN:
upa u Bosanskoj Krajini - Srpski etnografski zbornik -- Beograd
- XLVI (1930); 245-305; [Sadraj: Opti deo. - I Oblast i njeno ime. - II
Poloaj sela. - III Tipovi sela. - IV dvor i - V Zgrade u polju
ii u planini. - VI Osnivanje sela, ranija naselja i njihovi tragovi, - VII Neke psi
osobine. - VIII Zanimanje stanovnitva. - Posebni deo (Srpska Sanica, Gornja
Sanica; Donja Sanica; Gornji Budelj; Donji Budelj; Srpski Budelj; Srpski Biljani;
Turski Biljani; Muhamedbegova Prisjeka; Smailbegova Prisjeka; Brdo;
Korjenovo; Pitenca; Vrhpolje; Hrustovo). Rad ima 6 slika, 1 kartu i registar.]
Vidi i: Separat.
MILAN:
Nasledna knc:tevska porodica lt Zmijanju (sa 2 skice u t ekstu) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - XLIII (1931); sv. 2; 73-89; [Sadraj: I Oblast
Zmijanje i mjene granice, i to: po narodnom predanju, -koje je zabiljeio P.
s dopunom. - II "Beratska kneevska porodica i predanja o njenom po
reklu (radi se o porijeklu nasljedne kneevske porodice u Ratkovu, i to
po predanjima u obl'iku legende (od Zmijanja Rajko) i krsno ime kneevske poro
dice. - III "Razgranavanje kneevskog roda. - IV "Izvori O nazivu oblasti Zmi
janje, Razmatranje o imenu oblasti ii o njenoj naslednoj bratskoj kneevskoj po
rodici. Pisac izvodi ime Zmijanje od zimi , zimija = koji je turski
podanik.]
MILAN:
Krsno ime i Zavjetina uZmijanju - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara
jevo - XLIV (1932); sv. 2; 85-91; [Rad ima: I slavljenja Krsnog imena
u selu ehovcima kod Grad3.. - Zavjetina. - O zavjetini isp.: Gla
snik Zem. muzeja, XLIII (1931); 78; - III Raniji opisi slavljenja. - Pisac donosi
tri takva opisa. - IV Biljeke o slavljenju. U tom dijelu govori o nekim specijal
nim radnjama i
KARANOVIC, MILAN:
Janj i slavljenje Krsnog imena u njemu (sa 2 slike u - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - XLV (1933); sv. za histori.iu i etnografiju;
135-148; [Pisac opisuje slavljenje Krsnog imena po kazivanju jednoga starca
iz Janja. Opis ide do detalja.: spremanje za Sl.avu; (isp. pozivanje:
se sa onim u mu, koga zove, dade mu Evo ti
djeci, u moga Krsnog imena da spomenemo Krsno ime i slavu
da u ol:i Krsnog imena (did, pra,ndid; biranje dolibae); na dan
Krsnog imena Tamo nee idu na grobl.je, upale i okade
grob Dragi babo ili dide, danas je Krsno ime tvojih sinova. Oni danas
slave i spomen ti Bog ti primio duu u carstvo nebesko. slave od 12
koljena! 3 zdravice i pjevanje! Lomljenje slavskog kruha i molitva pri tom; PO
384
____ _ __'________ ______ ____'________""
jutarje slaVlOO je drugi dan slave; zajutarnje Krsnog imena. Pisac ima i dopune
kazivanju starca (slavsKi = slavni; slavna = koja se
uznosi samo o slavi; zovu vologonac, da ne mogu dva
vola sama orati, nego da treba i vologonac), zatim dolazi devet napomena
vih k spomenutom opisu.]
MILAN:
Nekolike osobine Krajikih muslimana - Gajret - Sarajevo, 1933; br. 3-4;
50-52; latin. [KrajiM junaci iz narodnih pjesama; nekoliko najomiljenijih
kih imena; lik borbenog Krajinika; - dvije stare ,porodice.]
MILAN:
Bosanska Krajina. Kratak istoriski, antropogeografski i etnografski pregled -
Bosanska Krajina - Beograd, 1934; br. 3-12; [Naselja. brvnare dinar
skog tipa. Razlika pravoslavnog, i muslimanskog tipa po
sebni. tip!}
MILAN:
Molitva sv. Savi kad zmija - Glasnik Etnografskog muzeja u Beogra
du - IX (1934); 100-102; [Legenda o postanku molitve; dva motiva;
kako i kad narod primjenjuje tu molitvu.]
MILAN:
Otkuda ime oblastiZmijanje - Razvitak - Banja Luka - II (1935); br. 1;
45--46; [Zmijanje se zvalo Kol - Zmijanje od turske zimi i "kol
Kol je odred, straa, a zimi je nemusliman, koji je podanik i pod zatitom
drave. O tome je pisac pisao u Naseljima, knj:. XXVI; 265, i u Glasniku Zem.
muzeja za 1931 god.]
MILAN:
Dinarska plemena porijekla - Razvita,k - Banja Luka - III
(1936); br. 10; 304-312; br. 12; 399-407; IV (1937); br. 1; 13-21; br. 2; 52-60;
br. 3; 76-84; br. 4; 113-122; br. 5; 159-165; geografski i etno
grafski podaci!] - Vidi i: Separat.
MILAN:
radilo - Razvitak - Banja Luka - IV (1937); br. 11; 326-335;
[Opis pluga i njegovih dijelova: to nazivi po kazivanju samih seljaka.] -
Vidi i: Separat.
MILAN:
Duborezna soba u jednoj kuli (sa 7 tabli i 3 slike u tekstu) -
Glasnik Zem. muzeja u B. H. - Sarajevo - XLIX (1937); I sv.; 93-103;
[Sadraj: Ime kule i mjesta; predanja o agi koji je dao da se soba duborezno
ara; opis duborezno iarane sobe; predanje o majstoru duborescu;
nja duboreznih ara ove sobe sa duborezom na dTugim poznatim objektima. Rad
je sldkama na tabelama: tab. VI = odak; tab. VII = luk iznad sobnih
vrata, natpis iz Kur'ana, motivi na zidu strane; tab. VIII = sjeverna strana
sobe; tab. IX = duekluk; tab. X = dOlaf; tab. XI = <>rtaluk i uza nj; dio veze
nog rukava na enskoj koulji; tab. XII = vrata na hamamdiku (kupatilu) i vrata
u muzeju samostana; bos. sanduk za djevo ruho.] - Vidi i: Separat.
MILAN:
Jo koju o upi Zemljanik - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -'- Sarajevo
XLIX (1937); sv. I; 105-107; [Osvrt na rad u istom Glasniku.] - Vid,i
i: Separat.
. MILAN:
Vuk i slavljenje u Bosni - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 1;
1-5; [U se panja na ,.sjakati iz Vukova Rjei:nika i
opisuje narodni obred sjakanja na
, .
'i Dodaci etnograisko-iolk\o-nnih o Bosni Herceg'ovini 385
MILAN:
Babine uke - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 4; 130; [Pisac
objanjava, u koje vrijeme dolaze babine uke, t. j . nagle klimatske promjene na
kraju zime.]
MILAN:
Ilindanski vaar u - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 8-9;
262-266; [Opis muslimanskog Ilin-dana i vaara u selu
izmjene proizvoda izmedu Vrhovine i lupe; uloga Mrkonji
.
MILAN:
Jedan opis nasljednog slavljenja - Pretampano iz No
vog Istoon!ika za 1938 - Sarajevo; 1-8; [Prikaz radnje Petra
Slavljenje krsnog imena u selima na utoku Unca, tampane u Razv1tku (Ba
nja Luka) za 1937. U prikazu su istaknuti vanijide,talji radnje: pripremanje slav
ljenja, paljenje slave i t. d. Uz prikaz pisac daje i svoj komentar.]
MILAN:
Istorisko-etnografske crtice o upama Rami i Skoplju sa 14 slika u tekstu i 1
kartom - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - L (1938); sv. 2; 73-94;
[Ahar gostionica) u naselju; narodno predanje, kako su Kop
Duvno; opis osobina ramskog stanovnitva od fra Jeronima o
Donjem Vakufu, bosanskoj varoi; primitivna rpraslovenska forma torbi;
ramska rpo opisu.]
MILAN:
kroz Etnografski muzej u Sarajevu (sa II tabli i 5 slika u tekstu) - Gla
snik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - LI (1939) ; sv.!. ; 37-63; [Pisac daj e
kratak uvod, zatim opisuje po salama i ormarima.] - Vidi i : Separat.
MILAN:
,
Slava "Crkve Lovnice u - Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu
XIV (1939); 43-51; je u oblasti Bosne; crkva se zove Lov
nica, sv. Tradicija je vee za Slavu slavi zajedno
crkva i okolni krnjaci - U okolnim crkvama i u 'svoj oblasti
slavi se krsno ime kao i u svoj Bosni i Hercegovini. Zdravica ima osam, kojih se
dolibaa za sofrom dri . .. Sofru postavljaju oko crkve. l u kao i u svoj
Srednjoj Bosni, Gornjoj Hercegovini i starom Vlahu, zove se slava(<: prvo, celo
svetkovanje, drugo, kad se za deo slavljenja - Podizanje u slavu Bo
iju donosi na slavsku sofru: slavski zamedenjene rakije i troroga
krsna i na koncu, pod slava se narodna mo
litva odravana usmenim predanjem, koja se govori na delu slavlje
nja kad se die u slavu Boju ... Rad ima 5 slika.] - 'Vidi i: Separat.
MILAN:
Narodno predanje o plemenskom mirenju na - Razv itak - Banja
Luka - VII . (1940); br. 5; 165-168; [Bilo je mirenja i u Bosanskoj Krajini
XIX vijeka; to narodno predanje o i mirenj'u na
Bosne, Dalmacije i Like.]
KARSZNIEWICZ, ADAM:
Tragovi skitijskih u dananjih Slavena, ' naime u stanovnika Bosne i
Hercegovine - Sarajevski List - Sarajevo - XXIII (1900) ; br. 1; latim,
nasipavanja visokih gomila kao nadgrobnih spomenika svojih velikana; ulakov grob
tl kotaru. Noenje neprijateljske kao trofej ; hvatanje
vjere - pobratimstvo u Hercegovini; trag na stijeni .]
25
386
bor Matija LOPi\c'--____.. _____--'-_____
N. T. :
Esnafski pirovi u Bosni i Hercegovini - Bosanska Vila - I (1886); 327-329;
[Koliko god ima zanata, toliko ima 1. esnafa. Sva'ki taj esnaf ima jednog sve
titelja zatitnika, koga svaki esnaflija slavi kao god i krsno ime, i ta slava naziva
se pir. Zatim pisac prikazuje pripreme za 'pir, kupljenje prinosa za eSl1iafske svi
pa izbraja dane kad koji esnaf slui svoj pir.]
KEMPF, JUL.:
Od Save do Adrije Bosnom i Hercegovinom - Zagreb, 1907; II izdanje; sa 53
slike; 1---':148; latin. [Ima etnografskih podataka o . muslimanskoj nonji i
(str. 10-11); o pokrivanju muslimanskih ena u Zenici (str. 38-39); opis
u Travniku (str. 47); nonja iz Jajca i okolnih sela (str. 69); o teto
viranju enskinja. Slika seljaka iz okoli ne Sarajeva (str. 85); opis ' (str.
96-97); slika seljanki iz Konjica (str. 116); lnarodno predanje o postanku Konjica
Jezera (s tr. 117-118); slika se ljaka iz Ramske doline; str. 122.]
KEMURA, SCHEICH SEIFUDIN Dr. VLADIMIR:
Serbok.roatische Dichtungen bosnise her Moslims aus dem XVII, XVIII und XIX
Jahrhundert - Zur Kunde der Balkanhalbinsel - II. Quelle und Forschungen - .
Heft 2 - Saraj evo, 1912; 52; vidi: Dr. Vladimir - Kemurp., Scheich Sej
fudin . .
KIEPERT, HEINRICH:
Die Gruppirung der Confessionen im Bosnien und der Hercegovina - Mit einer
Karte - Globus - Illustrirte Zeitschrift fUr Lander - und Vtilkerkunde - Braun
schweig - XXX (1876); 327-333. [Pregl ed po konfesijama. Pored toga, pisac daje
kulturnih i drugih podataka o stanju naroda.]
VJEKOSLAV:
Bosna. Podaci o zemljopisu i povijesti Bosne i Hercegovine - Zagreb, 1878;
1-214; latin. [U II poglavlju (Hrvati) govori b jeziku, i narodnoj pre
daji nonja, kod .sviju vjera, zanimanje, obrtQina, industrija i
t. d.; str. 74-103). Na str. 179 spominje se kapa "hrvatka.]
VJEKOSLAV:

Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati - Zagreb, 1883; str. 101-177; latin. [Ima
neto podataka iz etnografije ,na pr. na str. 126, gdje se spominje zanimanje foj
stanovnika, govoi'i se i o tom, kako su pravili sablje umanovke, velike
noeve. Uz opis pojedinih mjesta ima i narodinog predanja. }
IVAN:
Rod, rodbina, svojta - kolski vje nik - Sarajevo - I (1848); 4]3-416; latin.
[Rodbinski nazivi, koji su u narodu
IVAN:
Neto o uzgoju u Bosni - kolski Vjesnik - Saraj evo - II (1895); 7-18; latin.
[Uzgoj djeteta od do sedam godi na; praznovjerice u vezi s uzgojem!]
IVAN:
Dvije narodne ljekarije: a) Kad zmij a zapuhne; b) Proti crvima II ivotinji -
Glasnik Zt!m. muzeja u B. i H. - Saraj evo - VIII (1896); 523-524; [Narodno
- Isp. i: Wissenschaftliche Mitteheilungen aus Bosnien und der Herce
govina - Wien - VI (1899) ;- 651-652.
IVAN:
. Zenidbeni kod rimo':katolika u Varcar-Vakufu - Glasnik Zem. muzeja
u B. i H. - Saraj evo - IX (1897); 696- 703; latin. dijeli u: obiljeje,
ugovor, pronju, pir (svadbu) i pohode.] - Isp. i : Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina - Wie n VI (1899); 633- 641.
___ radova Bosn:i 381 podaci ctnografsko-fo!.kJornih o liercegovinl
IVAN:
Nekoliko narodnih ljekarija iz okolice Livna - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - XI (1899; [Protiv sandija; protiv liaja; da ne mo
kri u snu; protiv glavobolje; protiv groznice; protiv izbacivanja krvi; ), treptanje
oka; na oku.] - Isp. i: Wissen.schaftliche Mittheilungen aus Bosnietn
und der Hercegovina - Wien - VIII (1902); 281-297. - Vidi i: Separat.
IVAN:
Kralje (u turskoj Hrvatskoj) - Zbornik za narodni ivot ,i Junih
Slavena - Zagreb - VI (1901); 53-114; 249-291; latin. [Sadraj: Priroda, tjelesni
ustroj naroda, jezik, ivotne potreptine, ivot, pravo, Rad ima dosta na
rodnih naziva, karakteristi6nri:h za taj kraj; ostao je nedovren.]
IVAN:
Prva kad te spopane na koju ni u snu pomislio niesi Osvit
- Glasilo Hrvata iz Bosne i Hercegovine - Mostar - IX (1906); hr. 89-92; latin
[Narodnim jezikom kako se narod od bolesti.]
IVAN:
Posekalice ili sanatalice - Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena .
- Zagreb - XVII (1912); 171-185; latin. [Posekalice ili sanatalice su pjesme,
koje je pisac pobiIjelio u Kralju u Turskoj Hrvatskoj. Mnoge od njih pjevaju
roditelji djeci, kad je uzmu na !koljeno; mnoge pjevaju sama djeca u pri
godama. Gdjekoju i momoi zapjevaju kraj kola. ih se samo govori. -
Pjesme su aJ1jive. Spomenutih naziva za pjesme nema ni Vukov, ni Akad.
lisp. u Ak. pesekalo, pesekati.]
IVAN:
Porod, enidba, smrt (Kralje u Bosni) - Zbornik za Il1!ar. ivot i Junih
Slavena - Zagreb - XXVII (1929); 166-175; latin. [Porod (gatanja i vjerovanja,
porod, kumova, pohode, uvod); enidba (momak i djevojka prije svadbe, pripreme
za svadbu); smrt za smrt; umiranje; mrtvac u ukop, kajanje,
groblje).]
KOEN, ABO:
Zanati Sarajeva - Pregled - Sarajevo - II (1928) ; br . 49-50; 11- 12;
i esnafi; zanati u krizi!)
Kolo u Dolini kod Gradike - Sarajevski List - Sarajevo - XXXVI (1913) ;
br. 255; [U .tekstu je opis enske i muke nonje; 'i dvostruko
kolo; nekoliko podataka o nedjelje i praznika na selu.]
VASILIJE:
Nekoliko narodnih igara u Bosni - Javor - List za zabavu, pouku i knji
evnost - Novi Sad, 1890; br. 16; 253-255; [Narodne igre hadija; igranje
zanata; igranje igranje pota; ligranje tambura; igranje kadija ;
igra Spomenute igre pisac opisuje, a samo pominje imena igara : "fildana,
buradija, mlinara, ture, a.a baa, ja se srdim na te<d vjeta i nevjeta,
ajdurina, str. 255. Igre su iz Bosne (Prijedor) . - Vidi o tome i:' Gl a
Zem. muzeja u E. i H.; V (1893); 365-367.
M. S.:
Crte iz Bosne - Glasnik Srpskoga drutva - Knj . 69 _. Beograd, 1889;
243-258; [Sadraj: I O srpskim spahijanla pod turskom vladom. - II O tur
u Bosni; srpskim kod Turaka, sa i u vezi
s tim.]
388
______ ___ ____--,----_ --=D-r_Mati.ia L:::.: o::.! p:.: a:.:c'---_ _ ______ _____ _
dr. LAZA:
Narodno gl umovanje Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V (1893);
357-368; [Pisac, ostalim, ima kratak prikaz narodnih igara iz Bosne
(Prijeder), a onda pozivlje na skupljanj e t e iz narodnog ivota.] - Isp. i:
Wissenschaftiche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - III
(1895); 533-538.
MILORAD M.:
Nae staro i narodne pjesme - Razvitak - Banja Luka - VII (1940) ; br.
11; 322-329; [Narodni II vezi s
KOAK, VERA:
Krplje-hodaljke za snijeg - Etnoloka bibli oteka, 21 - Zagreb, 1943; 1-27,
latin. [Sadraj: Krplj e dio); krplje specij alni di o, u kom se kratko govori o
obliaima i ma t erij alu) ; krplj e EVTope, krplje slavenskih i ostalih na
roda Evrope ; azij ske i krplje; postanak i razvoj krpalja - miljenj a i hi
poteze. - Karta razmj e taja i oblika krpalja Evrope, - Podaci uz kartu.
- Podaci uz ilustracij e. - Summary. - Rad j e ilus triran sa 30 slika; od njih se
neke odnose na Bosnu i Hercegovinu.]
KOSTA:
Grad Kraljevac ( Gradina) - Po narodnom pripovijedanju zabiljeio . ..,
Bosanska Vila - I (1886) ; 105-106; [Na rodno o nekom davnom kra
lju, o >njegovoj :i nevjernom voj vodi , koji u otsutnosti .kraljevuj
da k ralju 'otme grad .]
KOSTA:
- Bosanska Vil a - II (1887); 71; se u Bosanskoj Krajini
sastaju uz bude ih pet do est na broju. Oni gdj egod ili
kupe kou, pa je natrpaju ili slamom, noge utvrde tako, da vuk
m, or e na njima stajati kao iv . Tako vuka nosaj u od do i pj eva ju,
mole6i darova na vuka. odaju najvie za to, da ne bi zvjerad preko godine
na stoku navaljivala; a bogme i zato, da t o dobiju. taj vrlo je star u Bos.
Krajini . . . ]
KOSTA:
Sv. Klimentije (Aklemije) - Po 'na r odnom pripovij edanju zapisao ... Bosanska
Vila - Sarajevo - II (1887) ; 86-87; [Nar. vjerovanj e o
sv. Klimentija, njegovu grij ehu i prokletstvu: koj e je na nj ega bacio, a on
prokleo.]
KOSTA:
Grad Dobrovnik ili Dubrovnik (Bliw sela Grmue) - Bosall1s ka Vila - II
(1887) ; 102- 103; [Narodno pt' ipovij edanje vee t aj grad srez) za ime
caTa Stevana, Duana.]
KOSTA:
parohija - Bosanska Vila - Saraj evo II (1887); 136-139; 151-153;
[Podaci s u histori 6ki, geogr afski, etnografski i dr.; pisac nar. predaju.]
KOSTA:
Kako se osijeca dalak - Bosanska Vila - Saraj evo - II (1887); 377;
[Kad nek oga boti ispod rebar a, kad mu ko brus na eludac,pa ga to
onda mu vele, da ima dalak . ga (osijecaju) stare babe, osijecalice
ilJi ljekarice Dalak se osij eca samo na mladu nedj elju ili srijedu prij e
.' unca . Pisac prikazuj e i pos tupa k osij ecalica. Isp. Dalak da sahne, zora
ide da svane . . . ,, ]
B-: ibl iog;rafs.ki podaci ctn o); rafsku-iolkl cf ll ' h va u nosil i li ercl!guvi.ni 389
KOSTA.:
Grmua i Srbljani (sela u kotaru - Bosanska Vila - Sarajevo III
(1888); 218-220; [Pored opisa sela, histor. podataka i narodnog predanja ima
i etnografskih podataka. - - medeni k oji se nosi na zbor kod
crkve i poslij e slube alje prijateljima i Toga trJd je bilo nigdj e na
drugom mj estu kod nas.]
KOV K. :
Kako se od strave? - Bosanska Vila - Sarajevo - III (1888); 266-267;
[Bajanj e i razlijevanje olova k ao li jek od s t rave !]
KOV K. :
O - Srpski nar. djevojaka muhamed ove vj er e Bosan
ska Vila - Saraj evo - IV (1889); 119; dj evojaka o udaji!]
KOSTA;
Selo i njegova - Glasnik Zem. muzej9- u B. i li. - Sara
jevo - I (1889); sv. I ; 21-23; [Selo j e kod blizu pisac daje opis
u vezi s narodnim pripovijedanj em.]
kOSTA:
Opis i postanak imena u Krajini - Gl asnik Zem. muzeja u B
i H. - Saraj evo - I (1889); sv. III; 18-23; [PO narodnom pripovijedanju!]
KOSTA:
Ruevine dvorca Jajice vojvode (u selu Grmui) - Glasnik Zem. muzeja u B.
i H. - Sarajevo - 1 (1889); sv. II; 26-29; i arheoloki podaci u
v ezi s narodnim pri povi jedanjem!]
K. :
Neto o i ludom narodnom vjerovanju - Bonj ak Kalenda r - Sara

jevo - VII (1889) ; 69- 71 ; latin. [Cara nj e ili sujevj erj e. - Uzroci. - Na
rodna u kojoj narod sam s ujevj erstvo!]
KOSTA:
Selo Gorijevac i njegove starine -Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- II (1890); sv . I ; 35-27; (Selo na zapadnom podnoju planine J a vorinka;
opis po narodnom pripovijedanju!)
KOSTA:
dolina s obzirom na njezine starine - Glasni1k Zem. muzeja u B. H.
- Saraj evo - II (1890) ; sv. I ; . [U opis u osnovnu crtu daj e narodno
pripovijedanje.] - Isp. i : Wissenschaftliche Mittheil unge n aus Bosnien und der Her
cegovina - Wien - 1 (1893); 445-448.
KOSTA:
Mora i vjetica :..- Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 284- 285; [Na
rodno vjerovanje o mori : Mora je djevojka, koj oj je mlati bila a posta ne
vj etica, kad se uda, i moe ostati vjeticom sve do smrti , ako se duhovniku ne
ispovjedi.]
KONSTANTIN:
Denkmliler und Dberlieferungen im Bezirke (Mit 2 Abbildungen im
Texte) - Wissenschaftl.iche lVIi tthei1ungen a us Bosnien und der Hercegovina -
Wi e n; - I (1893); 445-456. [Inhalt: 1 Die Ebene von und ihre Alterthu mer.
- 2 Die Burgruine des Vojvoden - 3 Dorf und seine Hi:ihle.
4 Das Dorf Gorijevac. 5 Di e und ihr Name.]- Isp. i: Glasnik Zem.
muzeja u B. i H.; I-II; IV.
390
D-r Matija Lopac
KOSTA:
Sta narod o propasti Bihaca Glasnik Zem_ muzeja u B. i H. - Sara
jevo - IX (1897); 694-696; [Narodna predaja veze pad z<; ime poro
dice - Isp. i: Wissenschaftliche Mitthe-ilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wi en - VI (1899); 655-656.
TOMO:
Opis Bosne i Hercegovine - II pregledano i dopunjeno izdanje Beograd,
1879; I-XI; 1-130; [Djelo zahvata geografiju, historiju, larheologiju Bosne i
Hercegovine i t. d. ; za etnografske podatke ispo str. 1-26; 79-113.]
MILO P .:
Sveti Sava u narodnom predanju - Sv_ Savo iz ovaca istjeruje - Bo
sanska Vila -Sarajevo - XIV (1899); 69; [Kako je Sv. Sava iz ovaca istje
rao pa su one otada najmirnije ivotinje.]
KRAUSS, Dr. FRIEDRICH:
Sitte und Brauch der Siidslaven - Nach heimischen gedruckten und unge
druckten Quellen - Wien, 1885; I-XXVI; 1-681.. [Na mjestima nalaze
se podaci i iz Bosne.]
KRAUS, dr. FRIDRIH:
Pitanja za naroda - S preveo - Bosanska Vila
- Saraj evo - II (1887); 8-10; 24-26; 56: 74-75; 89-90; 104-105: 120-121: 153
154; 169; 201-202; 218-219; 233-234; [Pisac daje upute za nt8
roda.]
KRAUSS, Dr. FRIEDRICH:
Volksglaube und religioser B rauch der Siidslaven - Vorwiegend nach eigenen
Ermittlungen von ... - Darstellungen aus dem Gebiete der nichtchristichen Religi
onsgeschichte, II - Mlinster i. W., 1890; I-XV; 1-176. [Pisac je crpao i iz
narodnoga vjerovanja u Bosni.]
KRAUSS, Dr. FRIEDR. S. :
Alile's Gli.ick u. Grab. Zwei Moslimische Guslarenlieder - Internatio
nales Archiv flir Etnographie - Lei den-Band IX (1896); 6-45; [Uz pjesmu ispo neka
narodna miljenj a i vjerovanja!]
KRAUSS, Dr. FRIEDRICH S.:
Slavische Volksforschungen - Abhandlungen liber Glauben, Gewohnheitrechte,
Sitten, Brauche und die Guslarenlieder der Slidslaven-Vorwiegend au! GrulDd eige
, ner Erhebungen von .. . - Leipzig, 1908; I-VI; 1-431. [Obilna uzeta je i iz
narodnoga ivota, miljenja i vjerovanja u Bosni.]
KRCMAR, JAN:
Iz Livna (sa 15 slika) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. Saraj evo - XXIV
(1912); 283-293; latin. [Sadraj: Rimski grobni spomeni k iz Livna (arheol.); tereda
( = za mjerenje nage baruta; sa slikom); kalj ke (sa slikom); kako se ,prave opanci
sa slikom alata i sprava za pravljenje opanak>a: tesla, no, handari;
za sukanje opute ; stan za namatanje opute ; svrdao za sukanje opute; druga
(vreteno); sprava i pripreme za plete.nde opana'ka; napokon gotov opanak.] - Vidi i:
Separat.
HAMDIJA:
Jurjevo (Sarajevo u Bosni) - Zbornik za narodni ivot i Junih Sla
vena - Zagreb - XVI (1911); 158-160; latin. [U Sarajevu i muslimani uz druge
vjeroispovijesti slave Jurjevo, ali ne kao praznik, kao prvi dan Ijeta. Opis,
kako ga slave poglavito siromaniji muslimani, momci i djevojke. Raz
gatanja i vj erovanja: Da budu momci i djevojke preko cijele godine zdravi,
Dodaci raduva' () Bosni i Hercegovini
391 \
kupaju se omahom prije, nego se sunce na Jurjev dan pokae. Omahom zovu onu
vodu, koju hvataju Jurjeva sa mlinskoga kola. se nalazi l kod pravo
slavnih.]
HAMDIJA:
a) Iz bosanske trgovine XIX stoljeca - Narodna Starina - Zagreb - I (1922);
162--:164; latin. "
b) Pismo Ahmet Devdeta o aikovanju u Sarajevu - Narodna Starina
Zagreb - II (1923); 175-176; latin. [Prof. je ovdje preveo s tursko
ga jezika dva pisma ilnspektora Ahmeda Devdeta, koji j ' boravio tl ' Sarajevu
1863-1864 godine. U prvom pismu se govori o trgovanja u Bosni, a u dru
gom o aikovanju momaka i djevojaka u Sarajevu.]
HAMDIJA:
Sarajevska njeni esnafi i obrt za osmanlijske uprave - Narodna Sta
rina - Zagreb - Knj . VI (1927); sv. 14; br. 1; 15-58; latin. [Rad d aje
etnografskih podataka iz prolosti.l - Vidi i: Separatl
\
HAMDIJA:
Esnafi' u Sarajevu za vreme'la - Novi Behar - List za pouku i zabavu
- Sarajevo - I (1927); br. 2; 9; br. 3; 8-9; br, 4; 8-9; br. 5; 7-8; latin. [Navedeni
su turski nazivi pojedinih zanata i zanatlija po struci i dunosti, koju obavljaju;
organizacija, pravila esnafa i In\iihov rad ; razvoj i nestajanje.]
HAMDIJA:
Zeljezni obrt u Vareu do godine 18')1 - Napredak - Hrvatski narodni kalen
dar, 1934 - Sarajevo, 1933; 180-193; latin. [Sadraj: Uvod; kopanje rude u Va
reu; taljenje eljezne rude; vignjevi ; desetina (uur); trgovina;
konsorcij za racionalnu eksploataciju varekih rudokopa. Rad je i s neko
liko slika. Narodni nazivi za radnje i predmete!]
HAMDIJA:
Visoko - Novi Behar - List za poaku i zabavu - Sarajevo - VIII (1934); br.
3-4; 36-41; br. 5-7; 77-86; br. 8; 134-136; latin, [Pored ima i
etnografskih podataka; brojno stanje naroda po vjeri ; razvoj obrta pod turskom
vlasti; esnafi i njihovo Sa slikama.] - Vidi 1: Separat.
i .obrti tl Sarajevu (1463-1878) - Jugoslaven
ski List - Sarajevo - XVIII (1935); .br. 124; 7; br. 125; 7-8; latin. [Prikaz
djela, koje je tampano u Zborniku za narod!n.i ivot i Junih Slavena;
knj. XXX; Zagreb.]
HAMDIJA:
Esnafi i Obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878) - Zbornik za narodni ivot i
Junih Slavena - Zagreb - XXX (1935); sv. 1; 55-178; latin. [I Iz pro
losti sarajevske (s planom prije okupacije). - II Esnafi (kakvih je obrta
bilo tl Sarajevu; esnafi, uprava esnafa ; esnafski statuE; poslovanje u izleti
kuanme; esnafski tefteri; konac starih esnafskih - III Iz prolosti poje
dinih esnafa i obrta. Tu pisac nabraja sve esnafei zanatlije; daje dragocjene histo
podatke.- Na kraju je prikaz o isla hani (obr.tnoj koli). Uz rad je priloen
plan sarajevske prije okupacije i 15 slika na 8 tabla, i to: Brusa-bezisten;
ulaz u dairu u 'kazandijski dvorite hana; esnaf
skog teftera; novac kova!l1 u Sarajevu g. 1100 (1688/ 89); sedlar; posjednji kazaski du
Odaktanova veranda u Odaktanovoj soba u Odaktanovoj
Meka na zidu damije; Medina na zidu damije; u
- Vidi i: Separat.
392
D-r Mati.ia LOlJac
HAMDIJA:
- Novi Behar - List za pO'J.ku .j zabavu - Sarajevo - IX (1935); br_
24; 346-349; latin. [Pored podataka prikazan je kao mjesto sa
razvijenim obrtom: tabac-i-tabhane; propisi i pravila; i
KREEVLJAKOVIC, HAMDIJA:
Han Kolobara u Sarajevu - Novi Behar List za pouku i zabavu - Sarajevo
- XI (1937); br. 13-16; 202-206; latin. [U tekstu, koji je vie karakte
ra, ima'neko1iko podataka o vanjskom i unutarnjem izgledu hanova i o tom, kako
se oni grade.]
HAMDIJA:
Vare kao glavno sredite gvozdenog obrta u Bosni i Herc.egovini do 1891 -
Predgovor napisao ing_ Dragutin Tibold - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara
jevo - LIV (1942); 409-459; latin. [Rad sadrava: Predgovor; Vare sada ,i nekada
- I Uvjeti starom gvozden-om obrtu: A) Ruda; a) Rudokopi u Vareu; b) Rudokopi
u okoLici Varea. B) . Cumur (drveni, ugljen). - C) Vodena snaga. - II Prostorije
i naprave za topljenje rude i izrada robe: A) Duvaonice u Vareu ,i zapadnoj Bosni
= duvaonica i duvanica, a oko Fojnice, Kreeva i rudnica. Turski doku
menti zovu duvaonicu kalhana. Okrugle, od kamena zidane bijahu spolja
opasane gvozdenim zvanim grivnama ... Otvor na odozgo = zjalo
ili usta; sopalj = dno iH gnijezdo bilo je <nagnuto, a otvor na onoj strani, gdje
je gnijezdo bilo neto vie, zvao se sopalj. Vrijeme rada u zvalo se u Va
reu odimanje, u Kreevu dimat, u okolini St. Majdana adimanje teda i tra
jalo je od 24 sata do 10 dana. ili majstor rada zvao se u Vareu (od .
njem. Schmelzer, Schmelzmeister), u Kreevu i FO.inici a u okolici St. Maj
dana poznata su oba izraz-a. Porma (od njem. Forme) = cijev u obliku prikra
s promjerom 7-8 cm., koja se naticaia 'Ila sopalj; pravi se od ukuhane
Nado = gruda eljeza, koja j e u Vareu teila do 300 oka. Red = odi
manje u traialo je tri dana. Vareke duvaonice proizvodile su sirovo i po
lukovko mada = skrutnuto eljezo, koje se dobije iz kad se ukloni laka
(njem. Schlacke); = kukasta poluga za nada iz lakarice = rad
nice, koje su iz iake izbirale sam rad zove se izbiranje; otpaci od
mura = i bubica. Oko Kreeva i Fojnice, djeca, koja su i
ma.idal:1skim donosila kao nagradu za svoj trud imala su pravo
birati otpatke u troski (tako se ovdie zvala laka), to su zvali
koje bi im majdandije badava pretopili i u ipke protegli. ("Sevka .= u Sarajevu
gruda bakra, koja se dobiva u malim isp.:. ko sevka = za neto
suvie toplo; haodine od njem. Ha[de = velike gomile, breuljci lake). - B) Maj
dani Tu zgrade (sa slikom); vanjske naprave; naprave u
majdanu; majdanski grno; slike; alat u majdanu (sa slikama) ; osoblje maj
dana - tragove esnafu (cehu): ,)Na jednom grnu radile su 3...:...4 osobe: majstor, plava
(= majstor, koji je (plavio) sirovo ipolukovko u kovIko), veliki
i mali momak (= kalfa i segrt) . Pisac navodi pismenu potvrdu, da su sarajevski
esnaf s i rudari
ma Kreeva, Fojnice. i Vare'l s okolicom; ispo str. 440; zatim: broj ma;da
na : cijena ikirija maidana; vrste robe. - C) Vignjevi viganj = u Va
reu: duganja = II Kreevu; kUiu klince ; iskivanje tanke ipke za pravlje
In je klinaca = "protezanie pOkovci = posebna skupina koji su .
i novo ali glavni im je posao bio pokov starog i istroenog
Klinci po upotrebi = nanul,ai za prikivanje nanula; parmakai za prikivanje rpar
maka; baskijai za baskije; paklamai za paklame (kaplame) na krovu; direkai (u
Sarajevu = hrastovnjaci) za grede; palamari = za mostove (dugi % metra);
klinci po teini: dortoka, beoka i altika , t . j. 1000 komada klinaca tekih 4 oke, 5
oka i 6 oka. - III Desetina - mukata. Dravi je davan svaki deseti komad; ta se
zvala desetina ili uur; demirhana = dravno skladite, kud se nosila desetina;
mukatu (porez) su pobirali emini ili povjerenici; drava je davala mukatu Varea,
_____B,;!bliografski podaci L:tllografsko-folklu-rnih radeya o Bos,lli i Hercegovini 393
Kreeva i Fojnice kao i druge svoje prihode viim u ime Taj
isplate zvao se malikjana. - IV Trgovina. - V Uzaludna nastojanja oko
osnutka konzo:-cija za racionalnu eksplo3.taciju varekih rudnika.] - Vidi i: Separat.
fra AUGUSTIN:
zadruga u Fojnici - Vijesnik - Beograd - XXXVIII
(1931); 236-246; latin. [Zadruga je osn::>vana 1865 i reprezentira prvu hrvatsku
obrtnu zadrugu' za otomanske vl ade. Uz i drutvene kratke podatke o za
druzi pisac daje i originalrn.i prijepis zapisnika i triju potvrda.]
fra AUGUSTIN:
Nepisana povijest naega zanatstva (Prilog povijesti zanatstva u Bosni - Ko
obrt Kreeva i Fojnice) - Vijesnik - Beograd - XXXIX (1932);
br. 11-12; 328-333; 368-371; 1atin. [Sadraj: Rudnica i majdan. - Broj maj
dana. - Brave, sablje, puke i - Jesu li imali svoje esnafe. Neki zna
kovi da bi mogli opstojati esnafi, kae pisac. su se sobom
nazivali: esnaf; Fojnice imali su svoj pir na Ime Isusovo; to
im je bio i esnafski patron, a u samostanskoj crkvi uzdravali su nekoliko lam
pa (kandila zvanih). U Kreevu su ima]i svoje velike posebno
a posebno 2eljezni okov za te jo je ostao u staroj crkvi
do godine 1920. i t. d,]
fra AUGUSTIN:
I
Nae legende - Vijesnik - Beograd - XL (1933); br. 6,
157-161; latin. [Legenda o sutjekom sv. Mihovilu; legenda o Gospi u anteriji; le
genda o kreevskoj sv. Kati; kresovi i barjaci na' Ivanj-dan. svetkovine sv.
Ivana Krstitelja pale u Kreevu jangi ie (vatre) kao i drugdje u Bosni. Tek su
ove vatre u Kreevu uprav ogromne i nekada su se palile mi mjesta u samom
mjestu. Ali u Kreevu ima i drugi za koga ne doznah, da postoji igdje u
Bosni, a to je barjak. To je visoko drvo nekada i.preko 20 metara - kojega bi
momci Kreeva donijeli ili na Ivanj-dan ujutro, te bi ga djevojke okitile cvije
maramicama, a onda bi ga usadili u zemlju. To se zove barjak, te se je di
zao na 4 mjesta ri stajao je godinu, da bude ponovno zamijenjen
novim. Jangija i bajrak obavljani su sa velikom narodnom slavom. I danas se to
sam.o sa puno manje slave i te ima samo jedan barjak. Narodna
predaja vee za Ivana Kapistra:DJina i njegovu ratnu varku, kojom je zavarao
Turke, zapalivi velike i brojne vatre po brdima, da su se Turci poplaili i pobjegli.]
fra AUGUSTIN:
Rufetske mise i esnafske u Kreevu - Vijesnik. - Beo
grad - XL (1933); br. 7-8; 194-203; latin. [Pisac konstatira, da se ne moe ni
ni tvrditi, da su u Kreevu formalno opstoj ali bilo koji esnafi (cehovi), alti da
su od forma!nosti samo crkveno-bogotovni dio, kako su to cehovi
imali. S tim u vezi pisac nalazi u staroj crkvi kreevskoga samostana 8 eljeznih
stalaka, II kojima su stajale eljezne od' voska. Svaki esnai je imao po- 2
a) majdanije i b) kovaN vignjari i nalbati (potki
c) rudari i drugi obrtnici i d) Za uzdravanje brinuo se svaki
.esnaf po sebi; novac je za skuoljan. Za brinuli su se u
glavnom teaci kreevske upe ... se pale kod svih misa i ve
na velike blagdane, a za svaki esnaf, kod njegove pjevane
mise, te kad bi tko iz eSl"lafa umro (na misi i opijel\l). Iz zapisnika pisac konsta
tira rufetske mise od g. pa dalje, dolazi do da je taj nastavak
davne tradicije.]
fra AUGUSTIN:
Nepisana povjest naega zanatstva - Vijesnik - Beograd - .XL
(1933); br. 9- 10; 153-161; 185-190; latin. [Sadraj: Kreevska i
uprava, obrti i trgovina; uzance; tefteri; Kreevljaci i oto
manska uprava; selidba kasapa u Srbiju; socijalni ivot u Kreevu; promjena
odijela; vrijednost novca i drugo. Rad ima sitnih, dragocjenih podatak,,!!]
394
D-r Matija Lopac
AUGUSTIN:
ivot Kreeva - Sarajevo, 1930; 1-55; Pretiskano iz Jugoslaven
skog lista . - Vidi: Jugoslavenski list - Sarajevo - XXII (1933); br. 85-95;
latin. [Uvod.- Kreevo. - Naselja u Kreevu. - Carija i Kasaba. - Policijska
sluba. - Poarna sluba. - Esnafske - Esnafski pir. - Kreevski kra
mari . - Hanovi i - Pazarni - Ohiteljska i rodbinska zajednica.
- Rodbinski odnosi. - - uredaj . - Dunost - Mlin. - Dje
lidha. - Stan. - Pranje i kuhanje safuna. - Pir. - Ukop. - Odijelo i -
Ponaanje - etiketa. - Pjesma, tambura i kolo. - Esnaf. - Broj majdana, rudnica
i - Uticaj drugih kulturnih sredina na Kreevu. Na Ikraju pisac dodaje
popis radova (svojih), kojim se sluio za ovaj rad. Osobite su panje vrijedni kre
evski nazivi za pojedine predmete i pojmove.]
fra AUGUSTIN:
Kreevska Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1934 - Sarajevo,
1933; 93-95; latin. [Pisac daje opis s nekoliko narodnih naziva za pojedine
love.J
AUGUSTIN:
Tambure, pjesma i kolo tl Kreevu - Napreda k - Sarajevo XI (1936);
hr . 6; 62-64; la\in. [Kolo su vodile u glavnom djevojke pjevaJucl
Pjesma i tambura ile su uvijek zajedno - Opis tambura.]
AUGUSTIN:
Narodna nonja u Kreevu - Svi jet - Saraje-vo - V (1937); br. 12;
378-379; latin. [Muka i enska narodna nonja: Dolac, Kreevo, Vare. Ova tri
centra obrta i trgovine imaju jednu za 3ebnu crtu u narodnoj nonji.]
I
Narodni pastorizacija - Vrhbosna - Sarajevo - 1937; b r . 12; 271-272;
latin. [Lj epota hrvatskih narodnih pisac navodi i nekoliko primjera: .
kad se dijete stavi u beiku, kad ena umijesi hljeb; prva brazda, udaranje
temelja, dolazak mlade itd.]
AUGUSTIN:
Narodni nazivi obrta II Kreevu - Pretiskano iz kalendara "Na
predak za god. 1938 - Sarajevo, 1937; 1-7; [Pisac iscrpljuje preko 90
naziva obrta, koji se odlikuju Rad ima i 2 slike.]
AUGUSTIN:
Kreeva - Ka Svij et - Sarajevo. - VII J1938) ;
78-79; latio_ [Preduskrsni post i uskrsni
AUGUSTIN:
Kreevska krsnica - Jugoslavenski Est - Saraj evo - XXI (1938); br. 305; 9;
latin. [Opis o praznicima kod Hrvata-katolika. Govori se o izradi
krsnice; za tu izrad ',1 je trebalo dosta truda i umjetnosti. Pisac
misli, da je krsnica u spome'1 na krsni a u sredini krsnice
spomen na krsnu Za jelke pisac kae da ga u Bosni nije
bilo do austrijske okupacije. U se spominju jo neki
AUGUSTIN:
Kapa hrvatka" u Bosni ,- Jugoslavenski list - Sarajevo - XXII (1939);
br. 55; 4; latin. [Iza 1800 god. uniao je fes u modu. Prije fesa su mukarci l!1osi1i
dugu "kapu s imenom U Bos. Krajini se nosila ta kapa,
a zvali su je hrvatka ili zavratka. To je duga kapa od crvene vezena
crnim koncem. Narod je naziva zavi'atkom, jer svojim vrhom pada na vrat; sa
slikom.]
AUGUSTIN:
Uskrs stare Bosne - Jugoslavenski list - Sarajevo - XXIII (1940); hr. 70;
dodatak); 7; latin. [U se govori o uskrsnom postu katolika i o crkve
n041arodnim 11 Kreevu i Fojnici.]
AUGUSTIN:
Vol i ovca - polaznici - Jugoslavenski list - XXIII (1940); hr. 305;
9; dodatak); latin. [Pisac govori o polazniku u krajevima Bosne
i Hercegovine. da vo ili ovca budu polazm:ici, imaju i .katolici i pravoslavni.]
AUGUSTIN:
Zega, sepetarstvo i kutije - Napredak - Hrvatski narodni. 'kalendar, 1941
Sarajevo, 1940; 89-93; latin. r[Rad na ) egi (paljenju drvenog ugljena), na gra
sepeta i kutija. Narodni nazivi o toj grani narodnoga obrta!)
AUGUSTIN:
Kulturno narodnoga odije1.a - Jugoslavenski list - Sarajevo XXIV
(1941); br. 79; 4; latin. [Pored opisa ljepote i spretnosti nae narodne nonje, pisac
osnivanje jednoga centraln)g odjeljenja za sabiranje i za
narodnoga odijela. Kod javnih nastupanja trebalo bi r edovno upotre
bljavati narodno odijelo itd.; sa slikom.]
KUBA, LJUDEVIT:
Pjesme i napjevi ii Bosne i Hercegovine - Glasnik Zem. muzeja u Bosni i
Hercegovini - Sarajevo - XVIII (1903); 183-208; 355-366; 499-508; (uz to kao
prilog 2 arka nota) ; XIX (1907) ; 103-114 (sa 1 arkom nota); 243-252 (sa 1 arkom
nota); 405-414 (sa 1 arkom nota); 629-638 (sa 1 arkom nota); XX (1908); 117-128
(sa 1 arkom nota) ; 255-266) sa 1 arkom nota); 403-413 (sa 1 arkom nota); 545-553.
(sa 1 arkom nota) ; XXI (1909) ; 303-312 (sa 1 arkom nota) ; 581-602 (sa 2 arka
nota); XXII (1910) ; 513-536 (sa 2 arka nota) ; latin. je skupljena i obra
.po sluhu; fonograf nije upotrebljavan. Rad sadrava poglavlja: Predgovor
(put kroz Bosnu u 1893 godini; mjesta gdje je sabirana stanovite auto
rovo; kako je zbirka glazblne osnove bos.-herc. pjesama; ljestvice potpune
i nepotpune, i napjevi; pj esme, koj e se ne svravaju osnovnim
tonom; varijante; tekstovi ,i napjevi s izvjesnim ljestvicama, i to: dur - i
ljes,tvica; u svemu: 965 tekstova i napjeva.] - Vridi i : Separat.
Bosanska (Iz knjige: i Hercegovina na milenijskoj izlobi u Bu
- Saraievski list - Sarajevo - XIX (1896); br. 145-146. [1 Arhitektura
i unutranja uredba oblik bosa1nlske s izmjenama rprema ik1i
matskim uslovima ; spoljanost, uslovljena ivota ; selamluk i haremiuk;
sobe, kuhinja i magaze; najljepe sarajevske - 2 Narodno
odijelo: izgled, gradska i seoska nonja, ensko odije-lo (dimije,
fermen, anterija); glave kod ena i djevojaka ; muka nosnla (alvare, pe
tozluci , demadan, fermen, fes d. saruk): oruje; razlika u odijeva,ruju
po krajevima. Podaci su iscrpni i od velike vrijednosti.]
KUDLICH, DRAGUTIN:
Neto o naoj mitologiji - kolski Vjesnik - Sarajevo II (1895 ; 241-246;
321-326; latin. [U vezi s tom temom .pisac spominj e narodno vjerovanje i obi
dodole, vile, paljenje kresova, lile itd.]
KUHAC, FR. S.:
Turski ival j u ' glazbi Hrvata, Srba i Bugara - Glasnik Zem. muzeja
u B. i H. - Sarajevo - X (1898); 175-217; latin. [Rezultat istraivanja pisac daje
na kra ju rada. Turci glazbenu tradiciju duguju Arapima; Slaveni, koje su Turci
podjarmili, nisu posve napustili slavenske glazbene tradicije, ali je arapsko obredno
pjevanj e islama dj elovalo i na melodizaciju svjetovnih slavensktih pjesama, napose
396 D-[ Matija Lopac
na bogumiIsku sektu; muslimanske ene i djeca su glazbenu
tradiciju; u novije vrijeme gubi se turski utjecaj u glazbi, napose pod djelovanjem
crkava.] - Isp. i: Wissensch3.ftlische Mittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wien - VI. (1899); 545 -584. - Vidi i: Separat.
IVAN:
Putovanje po Bosni - Zagreb, 1858; latin. [Ima etnografskih podataka!]
KULIER, ANDRIJA:
Zenidbeni u teaka katolika okolice kotor-varoke - Glasnik Zem. mu
zeja u B. i H. - Sarajevo - XIII (1901); 608-618; latin. [Pisac opisuje: obiljeje,
pronju, ugovor, prsten, prstensku uinu, obilaenje, jabuku, ugovaranje svatova,
pir, pohode. Na kraju opisa dodaje nekoliko svatovskih pjesama]. -
Vidi i : Separat.
KULIER, ANDRIJA H.:
Narodna gatanja o vremenu - Napredak - Hrvatski narodni kalendar za 1931
- Sarajevo, 1930; 169-175; latin. [PisJ.c prikazuje narodna gatanja o vremenu
prema prirodnim pojavama na inleke dane, mjesece i svetkovine.]
KULIER, ANDRIJA H.:
Prela, sijela i Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1934 - Sa
rajevo, 1933; 210-216; latin. [Kratak opis
KULI ER, ANDRIJA H.:
Kako se do nedavna ivjelo II F'ojnici Napredak - Hrvatski narodni ka
lendar za 1932 - Sarajevo, 1931; 205-210; latin. [Pisac opisuje enidbene
i to: pronju i pirovanje.]
MUHAMED FEJZI beg:
Muhamedanska enidba u Bosni - Zbornik za narodni ivot i Junih
Slavena - Zagreb - III (1898) ; 140-149; IV (1899) ; 127-131 ; latin. [Aikovanje,
pronja, (= kf1oaded2, svatovi , svadba. U opis unosi i
narodnu pjesmu, koja prati i nepoznatije u
su u Vjesniku urednitva ; str. 164.}
/
MUHAMEP FEJZI beg:
Neto o narodnom praznovjerju i li.iecenju u Muhamedovaca u Bosni i Herce
govini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - X (1898); 503-530; lati.n
[Pisac govori: a) o praznovjerju, i to : o dj evojkama; o enama; o djeci; o ogra mi
( = dolaenjem ,) u doticaj , sa nekim stvarima, moe pasti u kakvu
o proricanju; o ne valja; osihiru (u::inu); o svaticama ; neto o kravi; o konju.
Zatim govori: b) o lijekovima, i tu navodi : s travu, zapis; zatim 'narodna
od bolesti.] - Isp. i : Wissenschafliche Mittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wien - VII (1900) ; 339-366.
KUS-NIKOLAJEV, dr. MIRKO:
Rasvjeta kod seljaka - Etnolok". biblioteka - Br. 2 - Zagreb, 1928; l-B;
latin. [O raznim oblicima svjetlila, kuj e pisac ilustrira sl'ikama, Iz Bosne ispo bc.
17, 24, 25. Materijal je uzet iz Hrv et ':1ografskog muzeja u Zagrebu.]
PIRO:
O vasiljici - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 6;174-179; ,[ L: la
nak se odnosi na narodni sprema:1 ja- i vasilj ice (kovrtnja) na
i Novu godinu.]
PIRO:
Neki u Bosanskoj Krajini - Razvitak - Baloga Luka - V (1938);
br. 7; 212-216; [Opisuje se ubadanja kaike u cicvaru i jo neki
u vezi s kaikama.]
397 Bibliografski podaci etnografsko-iolkl ornih rad.ova o Bosni Herceg{)vini
PIRO:
Vjerovanja o ljeskovini u Bosanskoj Krajini i Kordunu - Razvitak - Banja
Luka - VI (1939) ; br. 2; 48--6P; latin. [Narodno vjerov,anje u ljeskova drveta;
upotrebljavanje lijeske u i radnjama kod naega naroda svih
vjera.]
PIRO:
iz Bos:msl(e Krajine i Korduna - Razvitak - - Banja
Luka - VI (1939); br. 5; 160--10:3; zbog napretka, zdravlj.l i ljepote;
ooicclji oko stoke i usjeva.]
PIRO:
Mataruge kod Prijedora - Razvitak - Banja Luka VI (1939); br. 12; 370
275 ; latiln. [Porijeklo (i slan13ke vjere) i njegove osobine ; o 'rionjl i

PIRO:
O svetkovanju - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - Xlv
(1939); 93-96; [Pisac donosi vie .primjera, iz Bosanske Krajine, o
svetkovanju pa "D.anas je teko razabratL t,a je u svim
od starine slovensko, a ta je primljeno sa strane. Ali po svemu
ovi 'kojima treba da se usjev,j od nepogoda i koji su veza ni za
jedan dan u nedelji, na to da je taj dan bio nekom
boanstvu - gospodaru oblaka i grom'JVa .]
PIRO:
Zmija kao ivotinjski pretstavnik duha ita - Razvitak - Banja Luka - VII
(1940); br. 5; 143-147; [PO nekim i vjerovanjim.a, kao i po narod
nim pripovijetkama, pisac misli, da je zmija ivotinjski pretstavnik duha ita.)
PIRO:
- Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu - Beograd
XV (1940); ' 19-32; narodni i vjerovanja pri
spravljanju i poslije toga. Djelovanje na rod usjeva i na razmno
avanje ivotinja. "Poznato da se snaga ivotinjskog pret
stavnika vegetativnog duha 'prenosi i Ina ivotinje. nije lako razabrati
je li prvobitno ivotinjski pretstavnik duha ita ili je odabrani pretstavnik
ivotinjske vrste, koji se rtvuje u cilju da se na razmnoavanje ovih ivo
tinja. Ali, .iz svega izloenog moe se ipak pouzdano da u naim
jima sa imamo simbiozu i koji
su se prvobitno razvili na osnovi. Ova simbioza navedenih
naih razumljiva je kod jednog i naroda, po
gotovo kad se uzme da je i osnovna tenja ovih ista : da se Ill;a plod
nost i tako obezbede izvori ishrane. - Rad se osn'iva, preteno, na nekim karak
koje je pisac skupio u Bosanskoj KraJini.]
PIRO:
Objanjenje dveju pjesama - Etnologija - Casopis Etnolokog dru
tva - Skoplje - I (1940); sv. 2; 85-96; tU Vukovoj zbirci narodnih bo
pjesama nalaze se dvije pjesme, stihovi maju veze s narodnim
jima u Bosanskoj Krajini; ostavljanja zadnjega snopa penice u klasu, da
se pred ovre, samelje i upotrijebi za kultni hljeb.]
PIRO:
Srp preko mrtvaca - Etnologija - Etnolokog drutva - Skoplje - I
(1940); sv. 3; 185; [U selu Orlovcima kod Prijedora stavlja se preko mrtvaca
srp, koji treba da poslui kao zatita od uricanja od mrtvaca.]
398
PIRO:
Narodna verovanja i manji iz Bosanske Krajine - Etnologija -
sopis Etnolokog drutva - Skoplje - II (1941) ; sv. 1; 51-55; [Vjerovanja
i u narodu za napredak u polj'u i stoci. to ne valja raditi u raz
prili'kam.a, a to valj.a itd.]
KUAN, dr. VJ.:
Iz narodnih ljekarua - Napredak - Hrvatski narodni kalendar za 1932
Sarajevo, 1931; 149-153; latin. [Narodni njihovo i pi
miljenje o tom!]
LEIST, A.:
In der Herzegowina und Montenegro - Globus Illustrirte Zeitschrift fUr
Lander und Volkerk\,mde - Braunschweig - XI (1867); 80-86. I[Pored
i geografsko-topografskih podataka ima i lijepih etnografskih opaanja; isp.: Lju
binje i Trebinje; str. 80-83.]
LEUTAR, sd.:
u okolini - Srpski narodni - Bosanska Vila - Sa
' rajevo V (1890); 202-203; je u vezi s prosidbom. Momak Jmpuje
umjetno da njim izabranu djevojku zakiti majka ili ko drugi
od roda. U Hercegovini postoji samo se mjesto cvijeta uzima jabuka.]
Lica, Bosanska - Vienac zabavi i pouci - Zagreb - XI (1879); br. 35;. 563;
latin. lOpis slike na str. 561!]
Liekar, - Bosa'nski prijatelj - potriebite koristne
i zabavne stvari - Zagreb, 1850; sv. I; 128-130; Zagreb, 1851; sv. II; 198-199;
latin. [Kad zmija ujede; frenjak (scorbutum); cerni prit (carbunculus); svrab; zu
bobolja; bies; biona; bradavice; liaji; micina.)
LILEK, EMILIJAN:
Boji sudovi (ordalia) i porotnici (conjuratores) u Bosni i Hercegovini -
Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - IV (1892); sv. II; 127-133;
[Pisac konstatira, da u Bosni i Hercegovitn,i od bojih sudova narod pozna:
mazije ipke od Kifino selo u Nevesinju; Bos. Gradika); boji sud
krvlju; okrivljenog nad ubijena Dolac kraj Sarajeva, Vijaka;
Fojnica); krv pritee ubojicu ili stezanje krvi Bosna, Hercegovina);
kost ,popije djetinju krv. (Mostar); metanje djeteta na prag srez); prodi
ranje zapisa (musL boji sud vodom (Gacko); amini;kletvena denija (pra
voslavni) i istihare klanjanje (Muslimani); pr enoenje trna, busa i kamena (u Her
cego\"ini i brdskim krajevima Posavine); porotnici u srednjem vijeku u Bosni
no koji su na zahtjev tuitelja prisizali za okrivljena rodaka, da nije kriv;
njih 5.] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien der der Hercegovina
- Wien - II (1894); 467-472.
LILEK, EMILIJAN:
ive vatre u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
Sarajevo - V (1893); 35-36; [U Jablanici, Docu kod Sarajeva i Gacku vade
ivu vatru. Slui za lijek po narodnom miljenju; iva se vatra najbolje u
balegi (stercus). Postupak prikazan je- u 2 slike.) - Isp. i : Wissenschaftliche
Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina -Wien - III (1895); 574-575.
LILEK, EMILIJAN:
Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
Sarajevo - VI (1894) ; 141-166; 259-281; 365-388; [Grada je pri
kupljena iz mjestj:l i krajeva Bosne i Hercegovine (sa Glasinca i Injegove
okolice, iz Sarajeva, Zenice, Vlasenice, Kladnja, Posavine, Travnika,
Skoplja, Banjaluke, Gradike, Grahova, Duvna, Ljubukoga, Mostara, Ko
njica, Nevesinja, Trnova, Gacka,. Trebinja, Ljubinja i dr.) Pri sakupljanju
postupak je prikaz je na osnovi vlastitoga opaanja i vlastitoga direktnog
ispitivanja ili na temelju dobivenih vijesti. Gradivo je podijeljeno: I obi
i tovanje dua pokojnih. ..:...- II tovanje elemenata. - III tovanje ivotinja.
- IV tovanje rastlina; bilinama; rtvovanje rastlinama. - V tovanje
nebeskih tjelesa. - VI :Zrtvovanje i - VII Gatanje i i dr. Rad
dobiva na vrijednosti, to pisac dijeli starine, u vie prema vjeri.] -
Isp, i : Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien
IV (1896); 401-492. - Vidi i: Separat.
LILEK, EMILIJAN:
enidba i udadba u Bosni i Hercegovini - Glas.n,ik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - X (1898); 5-92; [Skupljena razvrstana' je: I
(forme), po kojima se u Bosni i Hercegovini moe enidba sklopiti (otmica, po
tegne je", ukrade j e", bjegunica (Fluchtehe), zaslui je" (Dienstehe), isprosi je,,).
II Opis svadbenih Te iscrpljuje: A (kod pravoslavnih) u Ljubovu
(kotar trebinjski); u selu Mednoj i u okolini; u selu Bastasim.a (kotar
na selu u kotaru prijedorskom; Donji (u u kotaru); u
(u kotaru); po selima maglajskog i svadba
u kotaru; u Sarajevu. - B) U katolika na dalmatinskoj ou Varcar
Vakufu; u Docu; u Vareu; u Kreevu. - C) u Muslimana u vJegradskom li
kotaru; u Posavini; seoska svadba u kotaru - D) Dodatak: :Ze
nidbeni u tajerskih Slovenaca. - III Razmatrainja o pojedinim enidbenim .
obredima i drugim - IV Kratko enidbenih u sta
rih Jevreja, Grka, Rimljana ti Germana.] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - VII (1900); 291-338. - Vddi i: Se
parat.
LILEK, EMILIJAN:
Etnoloki po Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. m uzeja u B. i H.
- Sarajevo - XI (1899); 699-721; [Rad sadrava: A) Iz narodnog vjerovanja
(o dui; o vampiru (lampiru, vukodlaku); o dreku ili drekavcu; o utva
rama ili prikazama; o zlim dusima ili o zatim bacanje
granja i kamenja na grob ubijenoga,,; molitve za mrtve umaglajskom i gra
kotaru; ljetno klanjanje Kladanjskih muslimana u jednoj oblinjoj pe
(svake godine u utorak pred Pisac nabacuje misao: Nije li moda
ova nekada sluila Mitrasovu kultu?,,); muslimanke idu Ilijin-dana
na rtvovanje, kad se ubrazdi; hljeb oi so; (da kia padne, pro
tiv uroka; protiv kuge i druge zarazne bolesti; kako se bolesno dijete kako
se moe mora uhvatiti; kako se mogu vile; o probacivanju tapova). - B) Iz
narodnog prirodoslovlja (Na lei zemlja? Kako ovdanjli narod po
trese). - C) Iz drutvenog ivota: (pravoslavni i muslimani znadu za taj
katolici ga nemaju), vjealice; oci, materice, djebnd i mladijenci;
oblazak; pobratimstvo.] - Isp. i: Wissenschaftlice Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - VIII (1902); 267-280. - Vidi- i: Separat.
LILEK, EMILIJAN:
Biljeke o zadrunim . i gospodarstvenim prilikama u Bosni i Hercegovini -
Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XII (1900); 213-225; [O za
drugama (o upravi zadruge, dunosti, pravima i o dunosti mla
de; o diobi zadruge); o plemenu; o seoskoj zajednici; rl. ujmenom mlinu.]
- Vidi i: Separat.
LILEK, EMILIAN:
Familien - und Volksleben in Bosnien und in der Herzegowina - Zeitschrift
fUr Volksunde Wei:n - VI (1900); 23-30; 53-72; 164-172;
202-225. [:Zivot u ' zadruzi; narod ni narodno vjerovanje i t. d.]
400
D'r Matija LapaC:
LOVRIN, M.:
Djevojka i djevovanje - Prosvjeta - List za zabavu, 2IDanost i umjetnost
Zagreb - IV (1896); 170-172; latin. [Opis narodnom pjesmom!]
Lov sa sokolovima - Sarajevski iist - Sarajevo, 1917; br. 29-32; latin. [Po
rijeklo lova sa sokolovima, lov stranih vladara i ri o lovu u naim kraje
vima. U se navodi stara narodna pjesma o Hercegu Stjepanu i njegovu so
kolu. O samom lova ima malo biljeaka; vie o tom govore nai
ostaci iz srednjega vijeka. Soko je najskupocjeniji dar tadanj,ih vla
dara, i junaka.)
ABEL:
Bosnien und Hercegovina. Kurzgefasste Darstellung aller geographischen, volks
wirtschaftlichen und socialen Verhaltnisse dieser Lander. Prag, 1878; l-ll? [Neto
etnografskih podataka: o narodnoj nonji i industriji; str. 30-31.]
M. (MANDIC KOSTA):
U Sarajevu godine 1875 - Jugoslavenski list - XIV (1931); br. 335; 14; latin.
[Nekoliko interesantnih stavova iz biljeaka Artura Ivens.a (Evansa) o sarajevskim
prilikama 1875 god. Ima opis bezistena i sa zanatima.]
M. K. KOSTA):
Sarajevo oko 1650 - Jugoslavenski list - Sar ajevo - XIV (1931); br. 163;
10-11; latin. [Iz putopisa Evlije Celebije citirano je nekoliko stavova. Ima etno
grafskih podataka o jelu, nonji itd.]
M. K. KOSTA):
U Sarajevu godine 1882 - Jugoslavenski list - Sarajevo - XIV (1931); br.
232; 7; br. 233; 13; latin. (Dr. Cajkovski Andrej publicirao je svoje uspomene na
boravak u Bosni 1882 god. Clanak donosi pojedine odlomke iz tih uspomena. Ima
neto i etnografskih podataka, na pr., opis u Bosanskom Brodu i Sarajevu.]
ST.:
Hrana naih teaka u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo XX (1908); 433-448; [Uvod, u kom se gOVOI'i o hrani,
spremanju jela, pri jelu, 'o gostu i dr., a onda dolazi poglavlje: razna je
stiva, to ih na teak gotovi.] - Vidi i: Separat.
ST.:
Valja se i ne valja se - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 181-182;
[Narodno vjerovanje, da neto valja il i- ne valja raditi, vezano za ,praznike ili
za kakav rad itd,]
T:
Kako je postalo ime Ozren - Narodno predanje - Bosanska Vila - Sara
jevo - XIV (1899); 189-190; [Ime planine Ozrena narodna predaja vee
za bosansku kraljicu Katarinu.]
MALDINI-WILDENHAINSKI, RUDOLF:
Neto o za tehnoloki k enskog rada od Jelice
Bernadzikowskc - Osvit - Glasilo Hrvata iz Bosne i Hercegovine - Mostar
VIII (1905); br. 23; latin. [Prikaz!)
MALDINI-WILDENHAINSKI, RUDOLF:
Bosna i Hercegovina. - Na svijet izdalo Hrvatsko plalrhlnarsko drutvo. Sa 136
slika . - Zagreb, 1908; 1-157; latin. [N2to o muslimanskoj nonji (str.
3); o u Sarajevu (str. 6); slika b') 3anskog guvna (str. 48); narodne praznovje
rice i rugal.ice u (str. 86-88).]
Bilbliogra[ski podaci ctnografsko:folkl o'rI1 ih radova o Bosni ticrcegoNini 401
-------.,;;;.=,.:.:...:;
MALDINI, RUDOLF:
i obicaji - Jugoslavenski list - Sarajevo - XVII (1934); br.
301; 9; latin. badnjaka: to o badnj aku piu Vuk i Vuk
zatim, to pie Mijat o porijeklu j elke. - Pis\lc liznosi nekoliko starih
iz Bosanske Krajine ivih ugaraka; u tikvu; protjerivanje
blaga izmedu kovrtanj): iz Sarajeva (trudna ena); Derventa (va
ljuci); (topljenje olova).]
MALDINI, RUDOLF:
Srba u Bosni - Jugosla 7enski list - Sarajevo - XVIII (1935); br. 5; 9;
latin. [Pisac iznosi obadnjaku, badnjoj i polaajniku.]
MALDINI, RUDOLF:
Kakovo biti vrijeme"? - Jugosla \'enskli. list - Sarajevo - XVIII (1935; br.
17; 7; latin. [Kako narod svojim iskustvom zn a da po nebu i grmljavini odredi vri
jeme i druge pojave.]
MALDINI, RUDOLF:
Narodni nazivi riba - Ribarski Est - Sarajevo -'- X (1935) ; br. 10; 79-8'0;
br. 11; 91-92; br. 12; 101-102; XI (1936); br. 1-2; 7-8; br. 3; 18-20; br. 4-5:
32-33; br. 6-7; 45; br. 8-9; 51-56; br. 10-12; 69- 70; XII (1937); br 3-4;
16-17; latin. [Bibliografija narodnih naziva riba s oznakom mjesta, gdj e su inlena
pobiljeena. tim nazivima nalaze se i nazivi iz Bosne i
MALDINI, RUDOLF:
kod Srba na selu u Bosni i Hercegovini - Jugoslavenski list - Sara
jevo - XXII (1939); br. 6; 9; latin. anak opisuje, to s v rade na Badnji
dan i na oko blaga, da bi im bilo zdravo; zatim govori o veselice,
ubadanju kaike u icvaru i kuhanje kalje, koj a se tada zove veseljak.]
MALDINI, RUDOLF:
Musl imana u - Jugoslave nski list - Sarajevo - XXIV (1941);
br. 45; 15; latin. [Nonja i ukras, i aikovanje, porod,
sunet i smrt.]
JOVO
Seoska svadba u Gacku - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901); 153-;-154;
[Zagledanje, prosidba (s prstenovanjem), ugovor, svadba; djevojku vode k
momku pa anda na
SLAVKO:
Narodna vjerovanja o groznici i lijekovi protiv nje - Razvitak - Banja Luka
- IV (1937); br. 3; 102-103; [Narod u Zmijanju vjeruje, da je groznica ivo
Razni lijekovi protiv groznice.]
NIKOLA:
Dervieva kula u Blagaju - Sarajevski list - Sarajevo - XIV (1891); br. 104;
la-tin. [Narodno vjerovanje o banu i kralju Matiji i postanak imena Blagaj!]
NIKOLA:
Zelena - Niz pouka roditeljima i odr asloj mladei - Sarajevo, 1902;
str. 1-20; latin. [Pisac govori o kruhu, njegovu o raznim oblicima i
vrstama. U vidu ima Travnik. Isp.: bobake = okrugli kruh od brana
s kvasom; patke = hlebovi umijeeni kao i bobake; pitice = ia
rani duguljasti kruhovi; odozgo jajima pomazani i posuti (anisom) za
ramazan; ima ih i okruglih; okaluk =0 kruh, jer vae oku; truca = kruh
i valjkasta oblika; (s kvasom ili bez njega); =
smotani kao zmija; kovrtnji n egdje, to i bocmani = okrugao hljeb od
jedne oke, od prosta brana; peksimet = od fina brana;
26
402
D-r Matija Lopac
se dulje u da se osui; oblik mu je dugu1jast odozgo izboc
kan; "kaplame = J(ao da su dva kruha zajedno "Sve ove dosadanje hlje
bove mijese s kvasom i nazivaju ih sve jednim imem.om somun (samun) . - Bez
kvasa : 'kukuruza od k ukuruzna brana; simit = od brana bez kvasa,
a da bude "upljikav i razbrat , u njegovo tijesto graka.
ili od brana, okrugla je i iarana, jajima rpomazana i
posuta ; )) gurabije s u od bijeloga brana, jaja i )) ulutme se prave kao i
gurabij e, samo su oblika; su okrugli na
zejtinu. Osim toga, pisac napominje: komis, carevke (kaj zerice, slane
kifle).]
BRANKO:
Naa glazbala - Napredak - Hrvatski narodni kalendar za 1932
Saraj evo, 1931; 139-lct8; latin. [Opis glazbala: gusle, lirica; tambura, svirale; dvoj
nice-svirale; diple, gaj de (dude); sopilo (u peljka, sopilka); trubaljka; udaraljke. Pi
sac napominje i glazbala] poznata II Bosni i Hercegovini. Rad je ilustriran i sli
kama.]
B. F. :
ganga - Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1934 - Sa
r ajevo, 1933; 105-106; laho,. [Opis )) gange (narodne popijevke) i njezine diferen
cij e prema mjestu']
dr. o. BRANKO:
Iz podr ucj a gan ge - Napredak- Hrvatski narodni kalendar, 1941 Sara
.jevo, 1940; 41-46; latin. [O )) gangi i nekoliko njezinih primjera,
-izraenih II nota ma!]
!
PETAR:
ispod platanice i Hris t ova groba - Etnologija - Etno
lokog drutva - Skopl je - I (1940); sv. 3; 183-184; [U Sarajevu je od sta
rina ostao da se narod na Veliki petak i na Veliku subotu ispod
plat ni ce i ispod Hristova groba, za zdravlje i
MARKO R. :
Narodno gatan j Glasnik Zero . muzeja u B. H. - Sarajevo - IV (1892);
199-200; [Ses t primjera narodnoga gatanja!]
MARKO R.:
Dvije nar odne pripovijetke (I Za to su u tabani izdubl.i eni. II Kako
s u postale. huke) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara.ievo - IV
1892) ; 203-204; (Narodno miljenje tl obliku pripovijedanja!!, - Isp. i: Wis
senschaftliche Mittheil ungen aus Bosniern. und der He rcegovina - Wien - I (1893);
483-485.
STIPO :
Prica o Dioklecijanu - Glasnik Ze m. mu.zeja II E. i H. - Sarajevo - - XV
(1903); 401-402; l at in. je iz Livna. Po svom pak sadraju nalik je na onu
Vu kovu: U cara Troj ana kozje ui .]
MARI STIPO:
Narodni nazivi mjeseci - Jugosl avenski lis t - XXII (1939); br. 85; 10; latin. [Mu
hamed u )) Obzoru od 24-111-1939 navodi, kako je 1897 u "Nastavnom
vj es niku pisao dr. T. da imena mjeseci: itd. po svoj pri
lici nije prost narod, nego su stvorili fratri. Ali, ta se tvrdnja
pobij a pisan jem F. Spahe II ))Glasniku Zem. muzeja u B. i H. za 1930 godinu, za
tim podacima u Obzoru od 1931, II kalendaru )) Napredak za 1935 god. ,j u ka
lendaru )) Danica za 1933 g. Pisac donosi poslovice i II kojima narod
daje imena mjesecima: lipanj, travaJnj .itd.]
,--'-____I3i li:...:: radova o Bosni Hercegovini 403 =iJJ:.:.ografski podaci ctnografsko-folklOTnHl
STIPO:
Narodne igre predstavom i gestikulacijom - Napredak - Sarajevo - XV (1940);
br. 9; latin. [Igra ruk u i na sijelu u vrijeme meso
u Livnu!]
TOMO O.:
Hrvata u Bosni i Hercegovini - Poseban otisak iz II knjige
Etnografskih istraivanja i grade - Zagreb, 1940; 1-36; latin. [Sadraj: Pred
govor. - Advenat. - Sv. Kata. - Bezgreno - Sv. Lueija. - Djetinjci.
- Materice. - - Sv. Toma. - Badnji dan. - Badnje jutro Bosna;
srednja Bosna; sjeveropazadna Bosna; Bosna). Dnevni Iposlovi na
Badnjicu. - Badnja (Blagoslov ovaca: Hercegovina, jugozapadna
Bosna; opremanje blaga (srednja i sjeverna Bosna); prostiranje slame; badnjaci (Her
cegovina s lijeve ,strane Neretve, Hercegovina s desne strane Neretve, :jugozapadna
Bosna, sjeverozapadna Bosna); kropljenje; paljenje molltva; ve
(Hercegovina, jugozapadna Bosna; gornja Bosna; srednja Bosna; sjeverozaparnn,a
Bosna; Bosna). - Vjerovanja na Badnji dan. - Rad je
ostao nesvreno Ilustriran je s vie sli ka.]
ZORISLAVA:
Narodna nonja iz okoline Sarajeva (sa slikama) - Narodne igre Bosne i Her
cegovine - I zbirka - Sarajevsko Polje - Sarajevo, 1950; [Opis muke i
enske nonje iz Sarajevskog Polja od prije I svjetskog rata. - Str. 27-38; latin.]
MARKULIN, AMALIJA:
Neto o tekstilnoj narodnoj industriji - Osvit - Glasilo Hrvata iz Bosne i
Hercegovine - Mostar - VIn (1905) ; br. 84; latin. [Spisateljica je obila mjesta
u Hrvatskoj, Slavoniji, Bosni i Hercegovini i prikupila zbirku narodnih uzoraka i
naziva. U se da se ta zbirka detalj/no preradi, kako bi mogla
posluiti koli i publici.]
MARKULIN, AMALIJA:
Mala tkalja - Pripovijetka za zreliju mlade - Sarajevo, 1906; 1-37; latin.
[U Dodatku (str. 13-35) je prikazano tkanj e, sprave i njihovi dijel o-vL]
FRANJO:
Narodno vjerovanje u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. "
- Sarajevo - XIII (1901); 151-153; [Zato lastavice viju gnijezda u
(iz mostarske okoline); svatovi (iz gornjo-vakufske okoline); odakle ime
Drina (iz bos. Podrinja); kugin vilajet (iz okoline).] - Vidi i: Separat.
FRANJO:
Narodna iz Bosne - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
XIII (1901); 468-471; [Mramorje ili Divsko groblj e; o Gornj em
Vakufu i njegovoj okolini !] - Vidi i: Separat.
IVAN li. MARKO:
I opet rod, rodbina, svojta - kolski Vjesnik - Sarajevo - I (1894); 631-635;
[Narodna imena za rodbinske veze!]
dr. JOSIP:
Princ Evgenij Savojski u Sarajevu 1697 - Narodna Starina - Zagreb - VI
(1927); sv. 14; br. 1; 96-106; latin. [Ima i etnografskih podataka o ivotu,
i nonji.]
MAURER, FRANZ:
Reise durch Bosnien, die SaveHinder und Ungarn - Berlin; 1-431. [Pisac na
mjestima lt biljei svoja opaanja; isp.; muslim. svatove u Dubici,
str. 189; opis i stima, str. 197--198; enska muslimanska nonja II

4_0_4 ______ ---=_ _ --'._ _ _ _ _ J!; r ______ ____ __
Banjoj . Luci, str. 262-263; opis balnje, .s t.r. 264-266; vijanje ita, str. 267; bacanje
kamena s ramena, str. 270;' odijelo vojske, str. 274; pastiri i odijelo, str. 307;
nica i prodavanj e 'kruha li Travniku, str. 327 ; o panj. Jevrejima, str. 337-341; o
Sarajevu, ivotu i narodnoj nonji u nj emu, str. 341-351; i sluenje slatka,
str. 363; opis gozbe kod valije, str. 372- 382; kod otputanja rezervista, str.
382-386. ]
MATIJA:
Pogled u Bosnu iii kratak put u onu krajinu uctn]en po jednom Domo
rodcu - II izd. - Zagreb, 19:38. XIV + 80 [Iroa i etnografskih podataka!]
MOJO:
Ubijanja staraca - Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena - XXVI
(1928) ; 257-259; XXVII (1929) ; 76-80; latin. [Podaci za ubiJ-Mlja staraca
i o Nemr ima. Navodi ih i iz Bosne.]
MOJO:
\
Mandragora - Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena - XXVI (1928);
259-271; la tin. milj enja i podaci o biljci ma ndragori pa narodno vj ero
rovanj e o toj najsta rijoj bilj ci. Ima podata ka i iz Bosne.]
MOJO:
Domazet - Zbornik za narodni i vot i Junih Slavena - Zagreb
XXVI (1928); 274-275; latin. [Pored 14 imena, koj e j e n aveo dr' . T. pisac
navodi jo neka za koji ude li iz koje se oenio, sa enom i djecom,
tkz. tako iz Broz-Ivekov. prienja, pI'i'upak; iz Akad.
n i dolj ak, pa iz Naselja srp. zem.; 1. knj., str. 204: lidalo, var
dup, kugounjak i prieljak ; zatim iz Bingula (Sri jem): ukliz, a iz Hercegovine :
papuzan; Akad.
MOJO:
Mataruga, Macura i Mrgan (t ri pre zimena) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Saraj evo - XLII (1930) ; sv. 2;'227- 228; [Navodi podatke, gdje sve kod nas
dol aze ta prezimena.]
MENCIN, J . :
Crtice iz ivot a bosanskih bula - Po pripovij edanju j edne gospode - Vienac
zaba vi i pouci - Zagreb - X (1878); br. 17; 275- 278; br. 18; 289-291; latin.
[Razli ka bosanskih i stambulskih bula; jezik, odnos prema no
enje zlatnog na fesu u porodi ci nekoIlko opisa nonje bogatijih
ena, zatim opis enske nonj e, robinja turskih bula od
vola . U teks tu irna i nekoliko zanimlj-i vih pojedinosti o ivotu.]
MERINGER, dr. RUDOLF:
u Bosni i Hercegovini (sa 2 table i 90 s lika u tekstu) - Preveo
.s tud. fil. Anto - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sarajevo XI (1899);
187- 235; (Ra d sadrava ova pogla vlj a : A) Cilj oi svrh a i s traivanja
B) Srednj e-evropska, osobito alpitl1Ska (sa crteina ema). - C) Prosta bosan
itlori s dvocelne slika j ednocelu1 , ema bos. dvo
cel ne s trijemom. - D) pro ste u Bosni i Hercegovini (crtei: ve
u Doboju ciganske hoda lj ka ; drvena iz Jablanice kod
Bos. Novog ; kotao ; prij eklad ; oblici trohoga; ta ve ; maice; mae; tekne ;
lopar ; slanica od drveta; i ibri k ; dagar a ; petnjacima (D.
Tuzla, Jajce, Travnik); odak (kamin; .Jezero); sofra i - E) Razvi
j ena - F) - G) Kako se do
imlj e - H) Ka'ko je li od - I)
Selo. - J) Nekoliko o koj - K) Primj e ri II
B. i H. (Pisac donosi vie crtea i slika j ednoceInih, dvocelnih i trocelnih iz
mjesta u B. i H.) - L) Neto p ot aInj e o u Travniku (slike i crtei);
BiU:JliografskiJ}odaci etnografsko-folklowi,h radova o Bosni ,j 405
zatim slike i crtei u Mostaru i Konjicu. - M) Konac. - Napokon: Dodatak.
- Slike u bojama: damije u Tuzli .] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus
Bosnien und der Hercegovina - Wien - VII (1900); 247-290. - Vidi i: Separat.
LJUBO:
Krsno ime ili krsna slava u Popovu - Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu
- V (1930); 98-102; [Krsno ime ili krsnu slavu slave i katolici i pravoslavni,
i to u nekim selima istoga dana. Krsni hljeb prave i katolici .i pravoslavni. Neki
katolici ga zovu krsnica. Pravoslavni lome krsni hljeb preko glave, a katolici (i
neki pravoslavni) reu noem. Neki ka toUci krsnicu lome preko koljena. Pri tom
nema nikakvih Katolici nemaj u panahije, a i im ne sveti vodice.
dolaze u krsne slave, a sobom donesu na dar enskinju po sapun,
jabuku ili narandu, a djeci galetu (suh ih, upljih i po koji orah ili smIJkvu.
Oko podne postavljaju sohu i kr sni hlj eb; pali svi ustaju na slavu
Boiju ita. Zdravice su samo tri (oskudijevaju rna tom). Slava traje tri dana. Pisac
redovno kod stanovnika obiju konfesija i razliku medu
njima.]
LJUBO:
Negdanje u selu Baljivcu, - Glasnik Etnografskog muzeja - Beo
grad - VIII (1933); 108-110; [Selo Baljivac je u predelu Bobanima ,
Popova Polja i Dalmacije. Ljudi se bave i pisac opisuje taj rad. Isp.:
gnjila = uta zemlja, upotrebljavana za lonce; krasna = mot1ka; dvrsta = vrsta ka
mena; pule = .are na loncu; ralj = drvo, 2-3 m, na koje bi na
ticali jedan sud i kalili; = po suda s poklopcem i sa dva uha sa strane;
tiganj = plitka posuda, koja sa strane ima povijene ui; panja ili je posuda
sahanu; isp.: savsije, tevzije.]
LJUBO:
ispod badnjaka - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - IX
(1934); 105; se nalazi samo kod pravoslavnog roda eelja u Zavali ,
a po dre ga jo neki rodovi u Kijevu Dolu i u no
pisac to InJje mogao utvrditi. Pohodnik se prvi ispod badnjaka s desne
strane na lijevu, a onda dri badnjak, a poslije svih se pro
doma6in; badnjak dri njegov zamjenik ili pohodnik. Zatim se pohodnik
mirboi s pa onda svi redom.]
LJUBO:
i zadruni ivot seljaka - Prosveta - List za na
rodno - Saraj evo - XXI (1937); br. 9; 611-613; [Stara seoska
zadruga; biranje i podjela rada; sloga zadrugarima; novije
zadruge; ivota, koj i vodi k sigu I1l1;Oj ekonomskoj krizi .]
JOSIP:
Suza u narodnoj pjesmi - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo XX
(1908); 533-544; latin. [O suzi u situacijama i od lica; primje
re pisac uzimlje iz narodne poezije.] - Vidi i: Separat.
JOSIP:
Knjiga i pismo u naoj narodnoj pjesmi za narodnu pedagogiju
Zora - List za i kolu - Sarajevo - VII (1911); br. 1-2;
28-41; 91-99; latin. [Primjeri za knjoigu i pismo, uzeti iz narodne poezije!] .
JOSIP:
Na hoda (Prilog narodnoj frazeologiji u Bosni) - Zbornik za narodni ivot i
Junih Slavena - Zagreb' - XX (1915); 302-305; latin. [Rad nema kakve
osobite vrijednosti za etnografiju.]
400
D-r Matiia Lopac
MILAS, MATEJ:
O naim prezimenima - Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Sarajevo - VIII
(1902); br. 11; 156; latin. [O prezimenima upozorava na osobinu, da
se u Bosni i Hercegovini prezimena na - ispo po selima: Vuka
Vukas; Obrad; Kolak.]
FRANO:
enidba upa u Hercegovini) - Zbornik za narodni ivot i
Junih Slavena - Zagreb - XX (1915); 185-225; latin. [Rad je pisan godine 1870.
- Pisac ga dijeli u : pristup; prosci; ,pronja; obiljej e ; ugovor ;- prsten; svat
ska priprava; prepoznavanje djevojke; kod mlade; polazak svata;
buklija; dolazak mlade; prva ,pirovanja; mlada prvog jutra; mlada na prvom
umivainde; na pohodu kod mlade; drugi dan pirovanja; sva tski
mladini nevj stin dar ; svati na pohodu kod mlade. Opis je i
narodnim pjesmama. ]
MILOMIR:
u naSlm planinama - Gatanje - Proricanje - Djevojke i pe
rebra - Jugoslavenski list - Sarajevo - XXIII (1940); br. 5; 9; [U
radu su opisani narodni u selu Kr.aguj evcu pod planinom Stolac
(unoenje badnjaka, ljubljenje badnjaka, posipanj e slame i t . d.). Ujutro, rano na
kupaju se ' svi napolju. Prvi, koji se okupa, donosi vodu, kojom se
mijesi Cesnica se razvija u listove, a listova se stavlja zrno kuku
ruza, graha, graka, klinac, drvo i dr.]
M.
ivot Srba seljaka - Srpski etnogr a fski zbornik - Beograd - I (1894);
20:3-206; [O muslimanskih djevojaka u Bosni.]
STEVAN:
Blago - Glasnik Ze m. muzeja u B. i H. - Sarajevo - VII (1895); 306-308;
[Pisac, uz ostalo, prikazuje narodne praznovjerice o zakopanom blagu. Novac
gori i to u obojih Blagovijesti, u oba l jetna Iva njdana i u pravoslav
nog dne. Isp.: svjetlo" - Irrlicht = parogor.] -Isp. i: Wissen
schaftliche Mittheilwngen aus Bosnien und der Hercegovina - Wi en - V (1987);
438-439. .
. BORIVOJE:
Kupreko, Vrhovsko, Ravno i Polje - Srpski etnografski zbornik -
Beograd - XXV - (1923); 1-153; [Pored geografske ima i etnografskih
podataka.]
PETAR:
Srpski svatovi u Bosanskoj Krajini - Na selu - Bosanska Vila - Sarajevo
II (1887); 359-360; 377-379; [Zagledanj e, pronja (mir = otkupnina, svad
barina. Isp.: Vadi otkup - mir, jer dj evojku dobiti, dok je ne otku
pite.); svadba; isp.: u.zimanje prstena i jabuke ; kum je glavna a njegov
sluga jest svatovski ogr t anj e djevojke crvenom kabanicom; kod
momka je pir, trka,
PETAR:
Vojvoda Toma - (Tomina kula u kotar u sansko-moskom) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - I (1889); II, 29-32; latin. [Narodno propovije
danje!]
PETAR:
. \ razbojite, ili svatovsko groblje na Brezovcu - Glasnik Zem. mu
zeja u B. i H. - Sarajevo - I (1889); sv. IV; 21-23; latin. [PO narodnom pripo
vijedanju!]
Bnbli ogn fski podaci etnograisko-iolkl ornih radova o BosII i 407
PETAR:
Turbe hazreti Alije - Glasnik Zem. muzeja u B. H. - Sarajevo - II (1890);
42- 44; latin. [PO narod;nom pripovijedanju!]
PETAR:
Bilaj - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - II (1890); 152-157;
latin. [Opis s geografskim i etnografskim podacima!]
PETAR:
Narodna filozofija - I Mitar - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890) ;
175-177; 207-209; [Pisac prikazuj e narodne izreke spomenutoga Mitra
i odatle izvodi o narodnoj filozofiji.]
PETAR:
Bilder aus der bosnisehen Krajina - Wissenschaftliche Mittheilungen aus
Bosnien und der Hercegovina - Wien I (1893); 457-468. [Inhalt: 1 Vojvode Toma'.
2 Die Wahlstatt des oder der Hochzeitsfriedhof am BresovaC. - 3 Das
Grabmal des heiligen Ali.. - 4 Das Kloster Panadur. - Bilaj.] - Vidi i: Separat.
PETAR:
Alaj - begov greb - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V (1893);
765; [PO narodnom pripovijedanju!] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnian; und der Hercegovina - Wien - III (1895); 578.
PETAR:
Babine uke - Bonja'k kalendar - Sarajevo - XIII (1895); 43--46; latin.
[Narodno pripovijedanje o babinim uka ma - vrijeme, kad na svretku marta
ili aprila udari snijeg i mraz!]
PETAR:
dan. narodnih - Nada pouci , zabavi i umjetnosti
Sarajevo - II (1896); br. 10; 183-185; latin. vremena prema
danu; prirodni darovi uranak; gatanje na sam pra
znik. Svi podaci su iscrpni i imaj u lok alni kolorit.]
PETAR:
Manastir (U kotaru) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - I (1889); sv. I; 12-15; la tin. [Opis i narodnim pripovije
danjem!) .
MIRZA, SAFET:
Begova damija Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Saraj evo - l (1895);
br. 1; 9; latin. podaci, opis i narodna predaja!]
dr. ALEKSANDAR:
Krsno ime nije ni patarenskog, ni srpskog, ni pravoslavnog postanka - Gla
snik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXIV (1912); 391-396; [Pisac
dolazi do da je krsnom imenu pravi izvor u poganskom vjerskom obi
boga-patrona, a da je patarenstva tek moda bio medium, koji je ovu
prastar u tradiciju predao novijoj dobi, novim naratajima, ne za njihovu
damanju konfesiju. ... krsno 'ime dolazi od krstiti, fkrstiti se, tj . primiti
vjeru, a ne napravIiti na svom tijelu znak krsta. . .. krsno ime je
uspomena na dan, Ikada su pradjedovi pojedinih 'porodica iz poganske vjere preli
u vjeru. ] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - XnI (1916) ; 99-103. - Vidi i: Separat.
dr. ALEKSANDAR:
Pravni u naem narodu - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara
jevo - XXIV (1912); 525- 543; XXV (1913) ; 105-128; latin. [Uvod o pravnim
u narodu, njihovoj vrijednosti za stvaranj e pisanih zakona.
408
D-r Matija Lapac
Bosna i Hercegovina najmanje su ispitane u p'ravnim, ili: Jedno odi
glavnijih pravnih pitanja, koje je ba ivotno po cijeli na narod, osobito u Bosni
i Hercegovini jesu bez sumnje, ' kmetski odnoaji . Zatim pisac iznosi program i
upute z,a rad na pri'kupljanju pravnih odnoaja pa je sastavio i listu: "Pitanja za
opisivanj e narodnih pravnih i to: I Poj edimac i porodica (256 pitanja).
- II Zadruga (126 pitanja). - III Pravo na stvarima (173 pitanja), - IV Ugovori
(213 pitanja) . - V Dioba i naljedstvo (59 pitanja).- VI pravo i po
stupak; 109 pitanja.] - Vidi i: Separat. .
"MOMIR:
Neto iz narodnog ljekarstva u B03ni i Hercegovini - Bosanska Vila - Sa
rajevo - V (1890); 209-212; [Uvod o porijeklu gatanja, bajanja i
u narodu; prijepis lij ekova iz jedne ru kopisne knj ige, koju je dobio iz Travnika,
a u TraVnik je donesena iz Krajine 1820.]
MOMIR:
Jedan list iz narodne medicine - Bosanska Vila - Sarajevo - VI (1891); 58;
[Sa jednoga starog rUkopi snog lista prepisani lijekoV'i.: od od kalja,
od svraba itd.]
MOSTARAC:
Siano kumstvo - Zora - List za z:lbavu, pouku knjievnost - Mostar, 1896,
sv. 4-5; [Opis
JELENA:
IJida i . okolina joj - Nada pouci , zabavi i umjetnosti - Sarajevo - I (1895);
br. 9; 163-166; latin. rPored opirnoga opisa mjesta ima i etnografskih podataka
o narodu; Butmir i Ilida; Muslima ni i unutranjost kratak po
datak o odijelu.]
RIZA:
Popis sarajevskih zanatlija iz godine 1848 - _Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - XLI (1929); sv. II ; 5-32; latin . [Rad sadrava : popis svih sara
jevskih obrtnika iz godine 1848, iz jednoga sidila u Gazi-Husrefbegovoj
kutubhani (knjinici). Pored podataka iz onoga vremena popis daje
podatke i G obrtu i obrtnicima u Saraj evu: esnaf, bakalski,
luledijski, nalbandski, kujundi jski, berberski, mumdijski,
zildijski, kazalndij ski, abadijs'''i. terzijski, atarS'ki , kasapski,
duvandijski, kazaski , timurdijsk-i, i tab esnaf.]
- Vidi ti: Separat.
MUHAMED HIFZI:
Fojnica - Behar ---.,. List za pouku i zabavu Sarajevo - VIII (1907/ 8); br.
5; 73; latin. [U tekstu jedan podatak o odijelu.]
EDHEM:
Neto o nargili Nada pouci, zabavi i knjievnosti - Sarajevo - I (1895) ;
br. 144-146; latin. [Porijeklo naziva nargila; upotreba i to narod
HAMDIJA:
Razgovor s muslimankom o Hasanaginici - Beha'r - List za pouku zabavu
- Sarajevo X (1909) ; br. 12-13; 203-204; latin. stida!]
HAMDIJA:
momenti u narodnoj pjesmi - Novi Behar - List za pouku i zabavu
- Sarajevo - IX (i935) ; br. 18; 240-241; br. 19; 263-264; latin. [Nekoliko pri
mjera iz narodne poezije'!]
poJ <J .: i etil ograisko-iolkl orilih o Bosni i Herceg-\; \ ini 409
FR.:
. Visoko u Bosni Narodni ivot i j i - Zbornik za narodni ivot i obi
Juznih Slavena - Zagreb - VIli (1903); 79-103; latin. [Rad sadrava: Pri
roda (kraj i mj est , gore i vode, zemlj e, uzduh i vrijeme, tlo, bi.lje, ivotinje). -
Tjel sni ustroj t ij ela - osobite pojave. - ivotne potreptine (selo i okolina,
i dvori.l e, hrana i pos ude, odijelo i nakit i ogrjev i posvjet, lij
-kovi , t amanjenje ivoti.nja i gamadi). - Rad ivot i katolika i
lVIuslimana; ostao je nedovren.)
,[UnKO, Dr . M .:
Zur Geschicht e de volkstiimlichen Hauses hei den Siidslavcn - Mitteilungen
der Anthropol gi schen Gesellschaft in Wien, 1906; 12- 40; 92- 129. - [Provjerio
je j proirio Me ' ngove r adove o bosanskoj jer dolazi do da j e
j edan isti tip od Alpa ne samo do Bosne i do Cr ne Gore i do o"ra
nice Bugarske, a da Slovenci li tome prijelaz od Srednje Evrope na Balkanski
poluoto,l . Murko vidi isti utjecaj ne sa mo na tipu i na svemu, to se
na - Isp. pri kaz: Srpski knj ievni glasnik - Beograd - XVII (1906) ;
558. - Vidi i: Separat.
MURKO, MATIJA:
Gusle i tamburica sa dvije strune - Zbornik - Zagreb-Split, 1924;
683- 687 ; latin. [U tekstu ima i nekoliko podataka o instrumentima, koji
se upotreblj avaju u Bosni i Hercegovini: tambura ili tamburica i gusle s jednom
i sa dvije ice, ar-gija i saz; krajiki i tip i granice njihova
djelokruga.] - Vidi i prikaz Mdova,na Gavazzi.ia - Narodna Starina - Zagreb
- II (1923) ; 186-187; latin.
JOVO i VASO:
Sveti Sav:) u narodnom predanju - Bosanska Vila - Sarajevo XVI (1901); 211
-213; vidi: Vaso i Jovo.
M.
Srpske narodne zdravice o krsnom imenu, koje se u Gackom nazdravljaju.
Pribiljeio .. .. ... - Bosanska Vila Sarajevo - JI (1887); 122-123; [Pri
mjeri narodnih zdravica!J
M.
Caroice - Narodni -- Sarajevski list - Sarajevo XXVII (1904); br. 11;
[Jedan iz Bosanske Krajine. - DaTivaJnje
- prikazivalo .ili starac. Lazarice su u Tuzli narodni tru
baduri; kako narod dariva Lazarice.)
MARKO - IVAN:
I opet rod, rodbina, svojta - Vidi: Ivan Marko.
se.)
27
' 0