P. 1
Glasnik Zemaljskog Muzeja 1951./n.s.6(4)

Glasnik Zemaljskog Muzeja 1951./n.s.6(4)

|Views: 1,095|Likes:
Published by coolerthanhumphrey

More info:

Published by: coolerthanhumphrey on Dec 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/18/2013

pdf

text

original

Novi i revidirani rimski natpisi

305
Odlomak je visok 0.18, širok 0.26. Visina slova iznosi od 0.032 do 0.036. Materijal
je lapor.
SI. 7
. .. ... LII .....
. . . LA . EL . SIAL
.... . MINACOI
amaj B . ILI' DVLCISS [imo . .. j
pien] TISSIMO
č (Srez č
Br. 8. Odlomak spomenika od lapora, odbijen sa dvije strane. Od vatre je pocrnio.
Gornji dio udubijenog natpisnog polja, visina 0.36, širina 0.24, deblj. 0.16, visina slova 0.08.
đ na Crkvini u č godine 1939. Sada u č samostanu
u Jajcu.
---FLAV--­
---AD(---­
U drugom redu iza D ostaci ili O, ili C, ili G.
Kuprešani (Srez č
Br. 9 [Tab. I, sl. 3]. Lijevo gornje ć š spomenika od lapora. Odbijeno dolje, desno,
otraga. Visina 0,175, šir1na 0.15, deblj . 0.16, visina slova od 0.015 do 0.028. Na prednjoj
strani ostaci okvira od astragala, u polju gore ostaci samo jednog reda. Cita se:
FELICIT ..... .
Donji prostor prazan. Na lijevoj botnoj strani u profilisanom okviru je reljefni lik č
pateri.
Jujc.e
Br. 10 [Sl. 8]. Odlomak č od lapora. đ 1940 godine u okolici Jajca. Sada
u Jajcu u Muzeju. Visina još 0.28, širina 0.27, debljina 0.075. Visina slova od 0.054 do
0.048. Odbijen sa sviju strana.
20'
306
Dimi trije Sergeievski
... aj VREL [i ... .
... MARCEL[l .. .
. . . S PlIS [situ ..
Sl. 8
Zvornik
Br. 11 [Tab. I, sl. 2] Odloma·k nadgrobnog ne može se ć kakvog je
bio oblika. Posjetivši Zvornik u aprilu 1948 godine bio sam upozoren da je u temelje
novih hambara za kukuruz uZidan odlomak rimskog natpisa. Odakle je taj kamen do­
spio na gradilište nije poznato. Visina je još 0.36, širina je ć od 0.20. č je
dio natpisnog polja, koje je bilo uokvireno profilisanim okvirom (ostaci okvira vide se
gore s lijeve strane). Natpisno polje podijeljeno je horizontalnom crtom u dva dijela.
Gornji dio je nešto ć od donjeg. Donji di') polja je prazan, dok u gornjem č
su ostaci zadnjih 5 redaka epitafa. Natpis je pisan đ crta, visina slova iznosi
od 0.022 do 0.025. Natpis je slabo č jer se površina kamena ljušti: prva tri reda
nisu č Oblik slova je iz ć vijeka.
.... IIP ....
· S .. VL AC .. C ...
· AVR(elio) PA[-]PICO ..
· . VIVENTES SIBI ...
Srebrenica
Br. 12 [Sl. 9, a, b, cJ . Od prije rata imao sam podatke, da u Srebrenici pred Bi­
jelom Džamijom, leži kamen sa latinskim natpisom. U aprilu mjesecu 1948 godine po­
sjetio sam Srebrenicu i u ogradi Bijele Džamije našao sam razbacane odlomke tek raz­
bijene kamene č Rekli su mi, da je č dva dana prije mog dolaska bila JO:;
č Sav odlomak morao je da bude, ć po svježoj rupi u zemlji iz koje je bio
đ č od 0.030 do 0.40. Prikupio sam tri odlomka.
307
Novi i revidirani rimski natpisi
'"
A) Odlomak č od lijevog ruba natpisnog polja, č - odbijen sa sviju
strana. Visina 0.15, širina 0.13, visina slova 0.045.
Sl. 9
... A ..
. . TIO ..
B) Vjerovatno iz sredine natpisnog pol ja, visina slova: 0.045, 0.04, 0.037.
Au]REL(io) . LIO . . ..
.. TERN ..... .
... PLO . .... .
..
C) Odlomak, odbijen sa sviju strana, visak 0.15, širok 0.17. Ostaci dva,ju redova,
visina slova 0.04.
. VP!..
Skelani (Srez č
Br. 13 [Sl. 10 i 11). USkelanima 1948 godine, kod zidanja zadružnog doma uzi­
mali su kamen iz porušene stare žandarmerijske kasarne. Tom prilikom došla su na
vidjelo dva č kamena spomenika, koji su u svoje vrijeme bili upotrebljeni kao
đ materijal. Prvi od njih je desna polovica žrtvenika od krei:njaka, odbijen je
i dolje. S prednje je strane gesims otesan, ali je ostao sa desne strane. Na gornjem di­
jelu desne strane č su akroteri u reljefu, a đ njih je rozeta. Visina je još
0.77, širina 0.18, debljina je 0.30. Natpis je od č reda, visina iznosi: 0.058, 0.057,
0.052 i 0.056.
20'"
308
Dimitrije. Sergejevski
fl' O 'lM . VR(....)
.... FL
.... DID
[V(otum)'] L(ibens)' P(osuit)
Sl. 10
SI. II
L r. VR.... je neki nadimak, dosada nepoznat.
Spomenik nije č O č starinama u Skelanima vidi Glasnik XIX 1907,
431 i d.
Bl'. 14 [Tab. l, sl. 4]. Odlomak are od č đ 1948 godine zajedno sa
brojem 13. euva se u osnovnoj školi uSkelanima. Odlomljen je sa tri strane i otraga.
Visina je još 0.36, širina 0.25. Ostaci od č reda, visina slova: '1,0.052, 0.052, 0.04 .
... LO
.. BEF'""' O S
· .. MA ED
... M.
....... . . LO ..
BE(nc) F(i ciarius) CO(n) S(ularis)
[1eg(ionis)V]MACED(onicae)
[v(otum) s(olvit) l(ibens)] M(erito)
Donja š ć (Srez č rudnik Kakanj)
1948 godine Zemaljski muzej vršio je iskopavanje na »crkvini « u Donjoj
Objekt iSkopavanja bila je ruševina (kapelice?) na srednjevjekovnom groblju. U
Š ć
toj ru­
ševini bili su đ kao spolia dva dolje opisana č odlo,mka i mali odlomak
• č ornamenta. Još prije toga 1946 godine bila su iz iste ruševine đ
dva odlomka č nadgrobnih 'reljefa, koji su ć opisani u Glasniku za 1948 go­
dinu (str. 170, br. 4 i 5).
Br. 15. Odlomak nadgrobnog spomenik:t. č Obijen sa sviju strana i otraga;
ima tragova maltera. Visina 0.135, širina 0.125. Kod ovog. po svojoj sadržini č
Noyi i rimski llatpisi
300
nog odlomka, zanimljiv je samo oblik slova č S) koji datira taj odlomak u kraj
III ili u IV ć
. ,IS·/\ ...
.. . /\ M r ...
2. p. - [memoriJAM prosu . . . J
Br. 16 [Sl. 12). Odlomak od desne strane nadgrobne č đ zajedno sa bro­
jem 15. Materijal je dosta tvrdi lapor. Obijen sa sviju strana. Pozadina je slabo izra­
đ Visina je 0.255, širina 0.245, debljina 0.095. Ostaci napisa i ornamentiranog okvira
sa desne strane (dio grozda). č su ostaci tri reda, gore je prazan prostor (!).
Lijepo pisano đ dvije crste. Visina slo ',a: 0.055 i 0.052 .
Sl. 12
.. . . annjOR(um) ' XX
....... OPL
. .... p]OS(uit)
2. r. OPL - vjerovatno ilirsko ime OPLVS (Krahe navodi dosta ' primjer a). Ispred
O vidi se trag kao od :e. Cudno je što ć II prvom redu nalazimo godine pokojnog. Po
obliku slova natpis je mogao da bude iz II vijeka.
-Han-Divljak (Srez č
Br. 17. č od lapora, odlomljena s lijeve strane. Gornja površina i otraga izra­
đ su. Duž donjeg ruba prosti profil. Od natpisa su dva reda, č je samo desna
sirana. Kamen je đ oko 1940 godine Jna č obronku uzvišenja »Oblak«
kod Divlj,aka, a na zemljištu Stipe ć Prema č vlasnika, kao da je na tom
m.jestu bio zidani grob. Ostalo kamenje je bilo upotrebljeno kao đ materijal.
1942 godine posjetio sam mjesto nalaza, gdj'= sam vidio još jedan amorfni kamen, a ni­
kakvih tragova grobnice. Sada se č u lapidariju č gimnazije, inv. broj 146.
Visina: 0.43, širina · još 0.60, debljina 0.16, visina slova 0.055 do 0.052 .
. . . . . . \ IINOR'.' HXIII
..... . sIIISIMIS
l. r. - Drugo R: ovo slovo č i na P, osim toga još je dodata kosa crta. Slova su lijepo
kles8!na i dobro č ali, kako izgleda, natpis je p.stavljen i klesan od nepismenih
ljudi; valjda mora da č » . ... annorum stip(endioTum) XIII ..... piissimis«.
.310
Dimitrije Sergejevski
Revidirani natpisi
Bl". 18 [Tab. II, sl. 14). Lapidarij muzeja posjeduje lijepu kamenu č urnu,
koja je donešena u muzej iz Donje Pecke ć 1894 godine. U inventaru je
pod brojem 245. Natpis koji ukrašava prednju stranu urne svojevremeno je izdao Patsch'),
č š ć
Aeli(i) Nepos et Dasa Sabbonis (filIi) patri caris simo qui vixit ann(os) LXX b(ene)
m(erenti) memoriam p(osuerunt).
Uz to Patsch je dodao: "Dasa .... ist ein illyrischer Name ..... Der ohne Zweifel auch
illyrischer Name Sabbo ist sonst nicht bezeugt. « Napravio sam sa ovog, č donekle
izlizanog natpisa, fotografski snimak ć č svijetla. Ispostavilo se da u
drugom redu imamo ne BB, nego RB. Imena prema tome primaju drugi, č izgled:
ne Dasa Sabbonis, nego Dasas Arbonis. Obadva su nam imena poznata. Arbo se nalazi
kod Holder'a.
č ć (Srez konji6ki)
Br. 19 [Tab. II, sl. 21. Zemaljski muzej posjeduje donji dio nadgrobne č iz Lisi­
č ć sa natpisom (inv. lapid. 426). Natpis je dosta izlizan. Patsch ga je izdao 1896 go-
dine sa jednim faksimilom č š ....... ie Imscelio maritus etc . . 3) Taj sam napis po­
novo izdao 1935 godine sa fotografijom, š P MA[rlCEL(I)IO l. Ali sam kasnije
naišao na jedan ID atpis iz Narone, koji je đ izdao Patsch 1907 godine. Taj natpis
je potpuno č a glasi:
D . M' S / CL. MASCE / LIONI AN XXXIIII / (se)VIR(o) QVI LIB(er)
TATEM . . . .. / TVS.... . ... / ET ....... .
Pat;sch je dao taj natpis bez ikakvog komentara. Iako mi nije poznato da se Patsch po­
novo ć našem natpisu iz č ć mislim da se, našavši u Vidu (Naroni) gore nave­
deni I).atpis, van sumnje sjetio da u ta dva č imamo jedno te isto ime. Kod
Krahe toga imena 'nema. Prema tome naš natpis se č ovako:
I MASCELIO / MARITVS CON / IVG! CARISSI / ME ET SIBI!
POSTERISQVE ! SVIS B M.
RESUME
!n:"criptions romaines nouvelles et revisees
Dans cet article !'allt eur public les inscriptions qui ont ete decouvertes au cours de der­
nieres dix ans en Bosnie. M.ais. entr e elles il n' y a pas aueulle qlli serait d'une plus l1;randc
importance. SOLIS les numeros 18 et 19 I'aulellr a proP'Olse la revision ,de deux inser,;, ptions qui
sont COnl1l1eS ć depuis longtemps. M 18 lut pub\ie et sontel11Ps par Pa-Iseh (W·issenschaft­
I'che - SarajC\1o. IV. 263. C. 1. L. lIT. 13.984). En autres, dans la troisieme lig'l1e
il a deehiifre deux mot s de la maniere suivallte: DAS A SABBONIS. Ccpen<ia·nt. a I'occas' on de
la revision on dec-ouvrit tOli t autre chose: DASAS ARBONIS. C'est la lettre R qu'on voit clai­
rement. ct non pas la lettrc B. Arbu est un nom qui est bi en repandu chez les CeItes et on le
trouve chez Holdcr.
3) Glasnlk, 1894, 766, slika 2; C. T. L. III. 13984.
") Glasnik, 1894. 714. usp. Patscll, lur Geogr. u. Topogr . v. Narona. 91. n. 6, figo 50.
CREMOSNIK IRMA
Nalaz staroslavenskih mamuza IZ ć
Maja mjeseca 1944 godine obaviješten je Muzej u Sarajevu da su u ć
kraj Bugojna, prilikom kopanja jame za neke obrambene objekte naišli na grobove u
kojima su đ predmeti. Od strane Muzeja obišli su nalazišta kustos D. Sergejevski
i V. Ć č ć Njima je tadašnji kotarski pretstojnik Bugojna od tih predmeta predao par
č ć mamuza i zlatni okov sa kraja pojasa. Došavši na mjesto nalaza,
koje je ć bilo sasvim pre-rovano, muzejski č su mogli samo k,onstatovati da
su ovi nalazi đ uz mrtvaca koji je ležao u drvenom sanduku na 1,20-1,30 m du­
bine.
Kako je ovaj nalaz od tada ostao ne ispitan, preduzeo je Zemaljski muzej jula
1949 godine jedno manje probno kopanje na tom mjestu pod vodstvon1 kustosa Sergejev­
skog. Sem oskudnih podataka o mjestu i č pokopavanja nije tada postojalo ni­
kakvih uporišta za dalji rad. Poveli smo zato prvo traganje za radnicima koji su
radili na tom mjestu, ali, nažalost, nijedan od njih se više ne nalazi u životu, pošto su
stradali u toku rata.
Poslije dugog uzaludnog ispitivanja obratili smo se i Zorki ć vlasnici ovog
brežuljka. I ako nije prisustvovala toku kopanja, dala nam je važnih podataka. Po nje­
nom iskazu, sa mjesta gdje je kopana jama izvadili su mnogobrojne kosture, mnogo
š ć sahranjivani nego što smo našli oko toga mjesta. Na pitanje, odakle su dva
velika amorfna kamena jedan u č zidu jame, a drugi č na dno brežuljka,
odgovorila je, da je ovakvog kame:nja bilo mnogo, pa i tesanog, samo su to sve razni­
jeli. Kad su kustosi posjetili mjesto nalaza, ovog kamenja izgleda više nije bilo. Po
ovim podacima ć morala je tu biti neka gradnja ili zidana grobnica. Od preživje­
lih danas nam nitko nije zna.a nešto o tome ć
.Jedino narodno predanje je o tom mje3tu č neke podatke. Najstariji sta­
novnici .sela š ć Ana i ć Mile) kažu, da su im stari:ji č kako je na ovome
mjestu nekada postojala crkva sv. Ružice. Pitanje je sada, da li je crkva postojala ć
u doba ovih grobova. Narodno predanje veže postojanje crkve za tursko doba, kao što
.ie i samo ime ovog sela ć :iz turskog doba. Po predanju selo se zvalo
ć za to, što je tu stolovao sultan. č se da je sultan one seljake, koj i su
dol:nili u cr'kvu na bogosluženje, hvatao i ubijao, zatim zakopavao oko crkve, a žene
su u č morale nositi zemlju da za trpaju rake svojih muževa. Po' ovome su­
ć i ovo .ie predanje moralo dosta kasno nastati , jer su takva proganjanja š ć
č tek pri rasulu i propadanju turskog carstva. Ipak možemo pretpostaviti da je
ova crkva postojala ć u srednjem vijeku ć po okolnom groblju. Groblja su u
srednjem vijeku č š ć postojala oko cr kava. Samo vrijeme postanka crkve kraj
sveg toga ostaje tamno.
I probno kopanj'e u tome pogledu ni ie dalo potpuno riješen.ie. Sam prostor na
kome leži ovo groblje je vrlo malen. To je niski brežul.jak oko 25 m dužine 'i 15 m
ć širine, kojim se kao ć zavr šavaju blage.. padine visoravni Gorice. Iza
tog brežuljka se prostire selo ć Brežuljak je od č šljunka, a iznad
šl.iunka je samo tanak sloj humusa. Na č strani humus je nešto deblji. Ukopana
jama 1944 godine za obrambene objekte, u kojoj su đ grobovi, nalazi se pri kraju
312
Cremošl1i.k Irma
brežuljka, tako da do kraja ostaje samo prostor od 6 m dužine. Jama zahvata skoro
svu širinu brežuljka, 'Samo prema ijstoku ostaje 1,5 m, jer širina brežuljka tu iznosi
svega 8 m. ć od jame na jug prema padini Gorice i selu ć ovaj se
brežuljak širi i prelazi u zaravnjeno guvno pred ć Zorke ć pod kojim su
đ đ grobovi.
Na brežuljku je prvo ispitan uski prostor prema zapadu. Pri kopanju se odmah
č nailaziti na grubu gradinsku keramiku. O ,ovim nalazil"1a ć se
kasnije raspravljati. Na ovom prostoru bilo je pet grobova na dubini do 1,20 m. Oni
su bili na dubini ranije iskopane jame, prema tome na istom nivou sa grobovima
u kojima su đ mamuze. ć ih je orijentisana sjever-jug samo nešto ć
od tog pravca. Neki su kosturi đ samo fragmentarno, jer su š ć prilikom ko­
panja jame i to:*)
/
Grob br. 1: dubina 1,20 m, samo fragmenti kostura, orijentisan sjever-jug.
Grob br. 2: dubina 1 m, fragmenti ko stura sa ostacima drvenog sanduka, orij .
sjev.-jug.
Grob br. 3: dubina 1 m, kostur bez glave, or. istok-zap.
Grob br. 4: dubina 1,20, duž. 1,30, šir. 0,5 m, or. sjev.-jug, sa ostacima drvenog
sanduka.
Kod kostura sa tragovima drvenog sanduka nisu đ nikakvi klinci za zaki­
vanje sanduka. Izgleda da su daske bile samo položene- iznad i ispod kostura. Uz ko­
sture nije đ ništa, ali ć po dubini i vrlo loše č tragovima dasaka,
izgleda da su to najstariji od grobova koji su bUi otkriveni. Svi ostali grobovi su bili
mnogo ć ukopani.
Kako su se u južnom zidu jame u profilu vidjeli fragmenti od tri kostura (II , III,
IV), to se preduzelo probno kopanje na ovom malom platou. Ono je pokazalo, da su
.grobovi đ u jami bili š ć dok su na ovoj maloj zaravni đ samo u č
dijelu, i to:
*) Vidi priloženu 'skicu.
Nalaz staroslavenskih mamllzaiz ć
313

Grob br. 5: dubina 40 cm, duž. l,50,šir. 50 cm, vis. 60 cm, arij. ist.-zap., u drve­
nom sanduku.
Grob br. 6: dub. 70 cm, duž. 1,60 m, orijent. ist.-zap.
Grob br. 7: dub. 70 cm, duž. 1,70 m, orijent. ist.-zap.
Grob br. 8: dub. 70 cm, duž. 1,60 m, orijent. ist.-zap.
Svi su ovi kosturi vrlo plitko ukopani i bez drvenog sanduka, sem broja 5. Ovaj
je sanduk u ohliku izdubljenog drveta, klina ca se nije našlo. Drvo je još dobro bilo sa­
č Ovaj č ukopavanja u izdubljenom drvetu č je kod Franaka poslije
seobe naroda, a u Bosni se u pojedinim krajevima na taj č pokopavalo još nedavno.
Sanduk je vrlo plitko ukopan. Sva č groba na ovom platou daju utisak recent­
nih grobova.
Ostao je još sjeverni dio ovog uskog brežuljka. Probnim kopanjem je ustano­
vlJeno da se grobovi tu nalaze samo vrhu brežuljka, dok ih na č padini nema.
Grob-ovi su raštrkani i dosta plitko ukopani. .J
Grob br. 9: dubina 80 cm, duž. 1,70 m, orijent. ist.-zap.
Grob b,' _ 10 : dubina 65 cm, duž. U;() m, arij. sjev.-jug.
Grob 11 i 12: dubina 70 cm, duž. 1,70 i 1,20 m, orijent. sjev.-jug, pokriveni da­
skom.
Tragovi daske đ su samo ugrobovima II i 12, i to kostur je bio pokriven
daskom. O starosti ovih grobova teško bi bilo štogod ć jer se ni uz ove grobove
nisu našli nikakvi prilozi.
Sem ovih grobova đ je na ovom terenu i prehistorijskih ostataka, kao što je
ć ranije bilo napomenuto.
Prilikom kopanja grobova u č zidu jame ocrtao se u profilu jedan kul­
turni sloj, koji je u sredini zida bio dubok oko 80 cm i naglo se sužavao prema kraju
-
Sl. 1 SI. 2
tog zida. U tom kulturnom sloju đ je dosta grube prehistoriske gradinske kera­
mike. Ista keramika je đ i na površini južno od jame. U uglu đ zapadnog
i južnog dijela brežuljka, bila je površina č ć oblucima č kamenja,
samo je uslijed ukopavanja na tom mjestu ostalo vrlo malo tog č prostora.
Pod ovim oblucima u tankom sloju humusa đ je fragmenat gradinske keramike,')
. (sl. 1) kod kog se u ornamentu ć uticaj tzv. panonske kulture. Uz ovu keramiku
đ su i dvije grivne. Po ovim oskudnim ostacima ne može se odrediti, da li je ovaj
prostor POpi č oblucima još u prehisto dska doba, ili je u srednjem vijeku to bio
č prostor pred gradnjom.
Grivne su od masivne tOl'dirane žice uvijene spiralno. Zica se na jednom kraju
završava petljom, a na drugom se spljošta va i izvija na -gore. Kod grivne koja je č
tava, ovaj drugi kraj žice je ponešto zadebljan, tako da u profilu sasvim daje izgled
zmijske glave (sl. 2). đ ·to zadebljanje č od naslage divlje patine. Ovakve
') đ tc keramike zahval jujem ku stOSll A. Bcncu.
314
Crcmošn1k Irma

č spiJlale, samo mnogostruko zavijene, đ su na gradini Cungaru kod Cazina,
na Glasincu i uJezerinama.") Spljošteni završetak naših grivni odgovara sasvim zavr­
šetku grivni sa Glasinca,<1) kod kojih je žica samo na krajevima tordirana. Ove grivne, .
prema analogijama koje smo nabrojali i na lazu keramike, pripadaju halštatu ili po­
č latena, jer se č nalazi pojavljuju kako na gradinama tako i u kasnijim laten­
skim grobovima.
Prema ovim nalazima dakle, možemo utvrditi da su ć u prehistorijsko doba
Iliri na ovom mjestu imali svoja naselja. To nam uostalom đ i drugi nalazi
keramike na obronku iznad ovog brežuljka, II bašti Jelene Đ ć a zatim i na č
č kosi obronka na kom je Gelo ć Bilo je dakle to ć Ilirsko
naselje. da ono nij e imalo kontinuiteta, jer se na ovom mjestu nisu našli rim­
ski ostaci. Tek u srednjem vijeku ovo se mjesto opet upotrebljava za nekropolu i vje­
rovatno malu crkvicu, što č da je u blizini moralo postojati naselje. -
Samo groblje pripada tipu groblja koje se razvija oko crkve. Grobovi su razba­
cani i č orijentisani, a ne u redovima kao što su č ranoslavenska groblja,
č se tip održava do XI vijeka. Ovo groblje j e svakako iz doba, kada je u ove kra­
jeve bilo ć prodrlo š ć koje je branilo stavljanje priloga u grobove. č
primjer našem u ć da se oko ' crkve sa grobovima bogatog inventara na­
lazi groblje bez priloga, nalazimo u Brezi, a 'i u Biskupiji. Grobovi unutar crkve su
svakako bili grobovi plemstva.
Grobovi sa prilozima u ć su, koliko možemo suditi po mjestu gdje su
le'tali, vjerovatno bili pod temeljima gradnj e , č je materijal danas potpuno raznešen.
Rekli smo da su mrtvaci ležali u drvenim sanducima od kojih su đ i klamf­
ne (kuke). Samo uslijed nedostatka podataka ostaje neizvjesno koliko je bilo grobcv2 sa
prilozima i kako su oni bili đ Po č mještana izgleda, da svi prilozi
n' u dospjeli u muzej. Mnogi se ć zlatnog ukrasa u obliku grane sa kamenjem,
koju nije dobio muzej. Svako traganje za tim bilo je uzaludno, jer su svi č ovih
nalaza stradali u ratu.
U muzeju se od ovih nalaza danas na laze: ć mamuze i zlatan okov sa
pojasa.
Ć Č MAMUZE
Mamuze Tab. sl. 1 i 2 su lj evene od bron.ze sa tankim slojem pozlate. Uz ma­
muze su č i č č i petlja. Imaju oblik izduženog luka, samo im je od­
lomljen kratki i oštri šiljak za podbadanje konja. Spadaju u tip tzv. Nietensporn-a, kod
koga je remen, za vezivanje mamuza uz nogu, bio č š ć klincima za č na
kraju krakova mamuza. Ovaj tip se na zapadu pojavljuje u karolinško doba. Kod ovih
mamuza j e na jednom kraju remena bila č Tab. sl. 5 i 7, a na drugom kraju
remena č (Tab. sl. 3 i 6) koji se još . č kroz petlju (Tab. sl. 4).
Mamuze su ukrašene u sredini luka i na krajevima krakova jednostavnim niza­
njem geometrijskog ornamenta dvaju spirala koje izlaze iz č osnove. Istim mo­
tivom ukrašene su i č č i petlja na kojima se u kombinaciji pojavljuje još
,i krst. · One se ponajprije mogu uporediti sa mamuzama đ u Biskupiji') (sl. 3).
Njihov ukras isto tako leži u opreci sjaja glatkih ploha i ploha ukrašenih ornamen­
tom. Samo što je ornament, koji je u osnovi kod obih is.ti - dvije spirale koje izlaze
iz iste osnove - kod biskupijskih preciznij e i otmenije izveden, motivi su kompliko­
vaniji i bogatiji. č motiv samo manje bogat ponavlja se i na mamuzama iz groba
u bazilici sv. Marije u Biskupiji.")
Dok se ornamenat naših mamuza sas toji od jednostavnog redanja istog motiva
- dviju spirala koje se iZdvajaju desno i lijevo iz osnove II obliku lista - na mamu­
zama iz Biskupije je taj motiv č na krajevima krakova mamuze, a na
") Radimsky, Die Nekropole von .Jczcr inc in Pritoka. \Viss. '/\,\ itt. Ill. str. [GL sl. 493 i 497.
") {-'iala F.. Gr abhiigel allf li cmOlasinac. 'Niss. Mitt. III. str. 12, sl. 27.
") f. ć prosvjeta Il, str. 71. Tab. II.
0) F. ć Starohrvatska prosvjeta III. str. 38.
Nala z starosla venski II ma muza _______3_1_5 iz Su ć __
okrajku kaiša i na petlji je on mnogostruko kombiniran sa krstom i palmetom. Je­
dino na č je isti motiv i kod biskup ijskih i naših mamuza. Obe č na
č okviru imaju poredan motiv dviju spirala koje se ponavljaju. Krst se
na našim mamuzama pojavljuje u sredini č i petlje u obliku unakrsnih osmica,
a na sredini igle č u obliku korri.biniranih trouglova.
Na našim mamuzama je karakteristi č kako izrada tako i sam motiv, a oso­
bito č đ tog motiva. O samom motivu spirale možemo samo toliko ć
da se on č od neoli,ta kroz sve epohe do danas i sam po sebi ne pretstavlja .
nešto č Tako je spirala č č u neolitu i na ukrasima na latenskim
predmetima, zatim na predmetima iz seobe naroda i dalje. Interesantno je, da je orna­
menat spirale u kasno doba antike ' do X vijeka skoro uvijek izveden u tehnici tzv.
kosog reza ili njegovoj imitaciji u š je č i na našim mamuzama. Ovaj
ornamenat spirala u kosom rezu - samo p reciznije izrade od naših na mamuzama ­
nalazi se na ukrasnim č koje se nalaze u č dunavskom bazenu.
G
)
Werner i RiegeF) te č smatraju č produktom. Werner ih datira
SI. 3
prema rajnskim primjercima u kraj IV vijeka. Dosta takvih č đ je i na
teritoriji Jugoslavije i to u Solinu (sl. 4), Sisku, Imotskom, Ptuju.
S
) Na osnovu ovih
č Riegel") pogrešno i samu tehniku kosog reza pripisuje tvorevinama č
doba. Ovo mišljenje Riegel-a pobija Strzygowski.
11l
) On č da se tehnika kosog
reza javlja u Rusiji ć u VII i VI vijeku pre n. e., i to na izuzetno lijepim primjer­
") Joachim Werner. Spatromische Glirtelgarniturc!1 in KciJscnitt-tcchnik aus Ni ederosterrcich.
Jahre·shefte des osterr. Arch. Inst.. XXVI B. Heft I, str. 58. 59.
7) Aloi s I<iegl. Die spatromi sche KlInst-Industr ic, Wicn 1901. str. 163.
8) Strcna BlIliciana. Zagreb- Split 1924. str. 278. 502. 586. 604. 420. 440. 448. 594. 432. 688
Riegel. op. cit.. Tab. XVII i XXlI. 3 i S.
O) Tbid. str. 154.
10) Jozef Strzygowski. Altai-Iran und die Vlilkenvallderul1g. beipzig 1917. str. 136.
316
CrernošnU, Irma
cima iz Kelermesa i Minusinska,l1) i ra sprostranjena je svuda na istoku. U Evropi
se on javlja ć na keltskim broncama
'2
u latenu. On smatra da je ta tehnika prodrla
na jug preko sjevernih naroda i nomada. U Egiptu se nalazi na drvenim rezbarijama
u crkvama sve do X vijeka!3) Ovom teh nikom su postizali zasjenjavanje osnove
kao i tehnikom proboja i zlatnom osnovo:n. Njen cilj j e da metalni odsjaj dovede do
potpunog izražaja. Svakim pokretom povr šine mij e njaju se svijetle i tamne površine
izazivaju utisak č svjetlucavog, ne 3t alnog, đ
Ma kakvo bilo porij eklo tehnike kosog reza, sigurno je da se on javlja č š ć
u zajednici sa spiralnom ornamentikom na mnogobrojnim predmetima iz doba seobe
naroda sve do X vijeka. Upravo sa tim predmetima naše mamuze pokazuju najviše
č Tako se motiv spirale u tehnici k osog reza ili njegovom oponašanju jiavlja
na gotskim č i fibulama,H) č no-gotskim fibul ama'") i zatim na fra­
č

Aberg č č da ovaj spiralni ornamenat igra veliku ulogu u č
no-gotskoj kulturi. I kod nas je đ par primjera gotskih fibula sa istim ornamen­
tom i to u Rovinama( Srem. Karlovci) (sl. 5) , Sisku i Novim BanovcimaY)
Isti motivi se nalaze i na izvj,esnim predmetima u đ a osobito .mnogo
na predmetima koje Hampel
18
) stavlja u II fazu merovinškog stila. Ovdje se oni su-
Sl. 4 SJ. 5
ć od VI do VIn vijeka. Na kasnijim p r edmetima tehnika kosog reza se degene­
riše, manje je strogo sprovedena i oponaša se u ljevenju. Oponašanje kosog reza nala­
zimo i na kešteljskim predmetima.
Da bismo podvukli. još č koliko je ovaj motiv spirale č kao ornamenat
približno u doba naših mamuza, moramo spomenuti osobito č pojavljivanje na
il) J. Strzy·gowski. OP. cit.. str . 141.
12) Ibid. str. 143.
l!') [bk!. sl. 82- 89.
H) Nils Abcrg. Die Goten und Langouarucl1 in Italien. Wilhelm Ekmans Univcrsitetsiond,
Uppsala 19. str. 29.
1&) Ibid. sl. 2 30. 33- 4.
'") Ib:d. sl. 60. 62. 64. 65. 67, 69.
") D-r J. Brunšmid. Starine ranije.g sredn i·o g iz Hrvat ske i SJavoni(je, V'i!.i\c<i nik hrl\
arh. dr. VIII. 1905. str. 208. sl. 35; 32,4 i 5: 32.6.
'") Hamp!e'l Josef, AltertUmer des frUhen t\I\ itt e.-!alters in Ullgarn, iiII, Braunschweig 1905.
str. 491, Tab. 53-55.
Nalaz staroslavenskih mamuza iz ć
317

č ornamentima š ć crkava u Dalmaciji u IX vijeku.
IO
) Samo se
ovdje spirale javljaju u drugoj kombinaciji đ su u niz). .
Naše mamuze u tehnici obrade i osnovi motiva jednake su sa kasnijim primjer­
cima navedenih analogija, koji su ljeveni i o ponašaju kosi rez. Samo se od ovih odva­
jaju nešto po izgledu motiva spirale. Spira la nije- u jednoj kmžnoj Uniji;
nego se ta liniji lomi i slobodno je tretirana. č primjer ovakve lomlj ene spirale
za sada mi nije poznat. Jedino Strzygowski donosi nešto č MQtivom lom1jene spi­
rale slobodno .tretirane ukrašene su osnove ikonografskih slika u Jakušidši manastiru
u Japanu."n) Samo to je i suviše udaljen kulturni krug, za đ makakvog po­
đ
Ovo lomljenje spirale imalo je i svoga razloga. Lomljenjem spirale postiže se
maksimalni utisak u iskorištavanju svijet lih površina metala.
21
) Izgleda da je to bio
cilj i majstoru naših mamuza. Donekle č motiv jednostavnog redanja dvaju
spirala, koje se odvajaju desno i lijevo od č osnove, oživljen je uslijed stal­
nog prelamanja linije, a uz to je postignu to i ć lomljenj e svij etlih i tamnih po­
vršina, što daje površini nemirniji, a ujed no i č i -bogatiji izgled. Motiv
jednostavne spirale, makako bio precizno izveden, ne bi dao tako živ i promjenljiv
izgled površini. Da li je ovaj jedinstveni do sada č obrade spirale diktirala tehnika
i jednostavnost samog motiva, ili je to ć iskušan i prenesen motiv, ne može se po
ovom osamljenom primjeru suditi. U ostalom svaki sud u ovom pogledu bio bi pre­
uranjen pošto je naš teren, osobito što se č srednjeg vijeka, još nedovoljno ispi­
tan.
U đ motiva ove lomljene spirale treba istaknuti još jedan momenat . Dok
je ornamenat mamuza iz Biskupije izveden .strogo geometrijski, lomljena spirala je na
našim mamuzama slobodno izvedena bez neke č pravilnosti. U samom !izvo­
đ ovog motiva majstor je pokazao dosta nespretnosti, nije uvi jek đ sa do­
voljno preciznosti. U tome se ć pomalo provincijski karakter. Ali je ipak sam or­
po svome karakteru slobodnog tipa, i .tome ne nalazimo u našim krajevima
bližu analogiju. To slobodno tretiranje ornamenta bez nametnutih geometrijskih stro­
gih kalupa nalazimo na kasnijim predmetima slovenskih nalaza krajem IX i X vijeka(2)
kao na č iz Blatnice!3) Sam ornamenat nema č sa našim, nego samo u toliko
što je i ovdje geometrijski ornamena,t slobodno tretiran, a odgovara potpuno i dobu
naših mamuza. Na nalazu iz Blatnice ć se uticaj nordijskog i ka,rolinškog orna­
mentalnog stila, koji je đ nejasan i pretrpan.H) I za naše mamuze možemo
ć da im je stil đ ali on nije pretrpan nego je naprotiv siromašan. Tako za
sada ne možemo ukazati na neku bližu analogiju našim mamuzama.
Iz ovih stilskih detalja i tehnike rada vidimo da u njima nema č
elemenata po kojima bi se mogla sigurno odrediti starost mamuza iz ć I
spiralna ornamentika i tehnika kosog reza č se kroz č rani srednji vijek.
Sigurnije uporište za datiranje daje sam oblik mamuza.
Mamuze iz ć imaju oblik tzv. »Nietsporen«, kod kDjih je remen, ko­
jim se mamuze č š ć za nogu, č zakovan đ dvije č na kraju kra­
kova mamuza, za razliku od ranijeg tipa mamuza »Oesensporn«, kod kojih se remen
č kroz č na kraju krakova. Naše mamuze spadaju u kasniji tip »Nietspo­
ren«-a, kod kojih se na ostruzi đ na luku, ć dobro razlikuje osnova, vrat i
sam vrh, - tzv. karolinški tip. Ovaj šiljak istina nedostaje kod naših mamuza, ali
ID) Starohr va tska Prosvjeta ll, s tr. 29, 120 ·- 21 ; I str. 7 i 76; III str. 52, 54- 5; V str. 109,
114- 5, 117.
"0) J . Strzygo>wski, o,p. !Cit., sl. ll ? i 118.
21) Ibidem str. 122.
2' ) Na ovu č bi o je ljubazan da me upozori d-r Ljubo Karaman. na č mu sc i
o\' om prilikom zahvaljujem. Pozna to je da se i sa m u nekol iko mahova pozabavio problemom
mamuza đ u Dalmaci ji.
23) Slovenske Dejiny. Di el l. Bratisla va 1'947. Tab. L n. 4.
2.,) Nandor Fet ti-ch, D:'e M.et t a<:lkuns t den La ndnr hlllenden Unl:arn, Archa,eulogia HUr1garica
XXI, J 937, str. 264.
318
Č š Irma
kako je č sav oblik mamuza do detalja isti kao u navedenih mamuza iz Biskupije,
to ga možemo prema ovim rekonstruisati. Ovajkarolinški tip se javlja u zapadnoj
Evropi krajem IX i č X vijeka. Nalazi su istina u ovo doba na zapadu ć
dosta rijetki, pošto je š ć zabranji valo ovaj č stavljanja priloga u gro­
bove."") I naše se mamuze prema tome mogu datirati u kraj IX ili č X vijeka.
Dimenzije:
mamuze: duž. 12,5 cm, raspon - 9,5 cm, debljina 1 cm.
č duž. 3,5 cm, šir. 3,5 cm
č duž. 3,5 cm, šir. 2,3 cm,
petlja: duž. 2,3 cm, šir. 2,8 cm,
ZLATNI OKOV SA POJASA
Uz mamuze, kao što je ć č na den je i zlatni okov sa kraja pojasa. To je
uzani zlatni lim, koji je sa svih strana obuhvatio kraj pojasa. (Tab. sl. 9) Ukrašen je
po rubu filjgranskim pletenicama, koje i polje trake dijele u nekoliko polja. Na
prednjoj strani traka č je podijeljena filigranskim pletenicama u tri polja. U
sredini polja j'e po jedno kružno udubljenje za k.amen koji je ispao. Oko udubljenja
je kao ukras krug filigranske pletenice. Ovaj č š je č na predme­
tima iz seobe naroda. Potpuno isto tako je ukrašena proširena karika đ š iz Ke­
šteljia."") Tehnika ulaganja kamenova se vrlo č upotrebljava kod naroda koji su
č u seobi naroda još u VII i VIn vijeku, a njeno glavno cvjetanje je u
Vizantu (u IX i X v.r7)
Potpuno isto kao i naš okov ukrašena je jedna bronzana Č đ u Bu­
garskoj u mogili Kauk-Dere, koja je đ u gr,obu uz lunulastu naušnicu, a blizu
je đ i slavenska keramika. Pogrešno je datirana u laten/
S
) prema tome nam
ne može poslužiti kao ć pri datiranju našeg okova.
č tehniku ukrašavanja, mQže se ć istovjetnu, pokazuju kalež i plitka
zdjela iz GozHna iz X vijeka.
2
') Ovdje je na dosta prostranom polju razasuto rijetko
kamenje, tako da ovo ukrašavanje izgleda siromašno prema kasnijem bogatom i pre­
trpanom. Uloženo kamenje je okruženo fi ligranskom žicom, a površine đ ka­
menja su vezane č viticama filigranske žice. Ovo rijetko ukrašavanje ka­
menjem i filigranom, koje ostavlja slobodno dosta Prostora, je č i za
naš okov sa remena. Ovo podudaranje tehnil e ukrašavanja svakako se može svesti
na to da su oba predmeta i vremenski bliski. Okov je sigurno iz istog doba kao i
mamuze - kraj IX-X vijeka - a i kalež je iz Gaziina iz X vijeka. Interesantno je da
smo ovo siromaštvo motiva u ukrašavanju istakli ć i kod mamuza.
Dimenzije: duž. - 4,9 cm, šir. - 1,3 cm, debljina 0,5 cm.
ZAKLJUCAK
Iz ranije izložene analize ornamenta, tehnike rada i oblika, vidimo da se teško
može nešto đ ć o poreklu naših mamuza. Pri tome se ne možemo osloniti
ni na nalaze iz Biskupije i Dalmacije, jer do sada ni za njih nije đ bliža ana­
logija. Stare pretpostavke da su đ pod Vizantiskim uticajem
30
) su ć odavno
pobijene. Najnovije je mišljenje da one i po obliku i ukrasu ć na proizvode
č vikinške kulture.")
25) R. Zsc hme·R, Forrer, DeJr Sp,o,rn in sc.i ncr formen-Entwicklung, Berlin 1891. st r. 8- 10.
26) J. Hampel, op. cit., sv. I, str. 364. sl. 969.
"') Ibidem str. 698.
28) HB'. B e.1DKIQ,Bb - Pa3K'OHK:HTt Q.J(oQ,1 01 Meae Kb H r a,pa CB;meHrp3,1I:h, H8BtCTllHl Ha 6b.1rau>
CK'OTO .I1j;l0' lK.f'}C,TBO XI, str. 129, sl. 118.
"9) Jean Babelon. L' Orfevrerie fratleaise, Larou;;se. Paris 1946. str. 27.
30) F. ć Starohrvatska Prosvjeta III, str. 108.
:I') D'r Liubo Karamn, Isko.pine društva ć II Mravicirna, Rad akad. zn. IIJ1lj.,
2G8, 1940. str. 28.
319
Nalaz staroslavenskili mamuza iz ć
Mamuze sa bogatom ornamentikom i pozlatom bile su đ do nedavno samo
u užim granicama Dalmacije. Tek 1943 godine đ su i mamuze u ć
kod Bugojna, po kojima možemo suditi da ove mamuze nisu bile č ograni­
č na Dalmaciju. O njihovom teritorijalnom prostiranju bilo bi za sada još preura­
njeno govoriti. Za sada se one mogu konst atovati na teritoriji Hrvatske, jer je Bu­
gojno, izgleda bar u doba formiranja prvih č jedinica i nastajanja feudalizma
kod nas, pripadalo Dalmatinskoj Hrvatskoj. Ipak nije č da ć se č ma­
muze ć i dalje u unutrašnjosti, kao što je č i sa Epovima naušnica iz Dalma­
cije, koj i se prostiru sve do Drine pa i dalje.
U izvorima ima samo rijetkih podataka o ovom kraju oko Bugojna, a nazivao se
u srednjem vijeku Uskoplje. U hronici Popa Dukljanina postoji podatak,::2) da je Kre­
šimir oplijenio Uskoplje, bosanski bcm pobjegao u Ugarsku, a Krešimir onda zauzeo
Bosnu. Ovaj podatak Š š ć veže za kra1ja Krešimira II (949-969). Ma da smatra da
ljetopis nije u svemu pouzdan izvor, ovaj podatak ipak uzima kao istoriski, jer misli
da se II jezgri ovih č održala stara tradicija.::::) Izvjesni su mišljenj,a, da Bosna
tek sredinom XIII vijeka preuzima od Hrvatske Uskoplje.' l) Svakako je Uskoplje sa
Bugojnom bila č oblast u kojoj je morao biti jak uticaj Dalmacije. Prema
tome je i jasna č mamuza iz ć sa onima iz Dalmacije.
Mamuze su svakako svojina plemstva iz ovih krajeva, je vladalo Usko­
pIjem. U ono doba ovako bogato ukrašene mamuze nosili su samo ć mamuze
su tada znakovi vlasti i dostojanstva. Vjerovatno su to preci feudalaca, koji su ka­
snije držali đ grad Veselu Stražu, koja je u blizini ć Nisu nam
ostali č izvori kojL bi nam mogli ć ko su bili gospodari ovog grada. Pokra­
jina Uskoplje bila je važan centar, jer su se tu sastajala č važna puta: iz Splita,
Hrvatske, doline Lašve i iz Bosne (Fojnice).:l') Vesela Straža je ponekad služila i ka,o.
prebivalište bosanskih kraljeva. Pisma Stjepana Tomaša Veneciji ć su iz Ve­
sele Straže.
il
") Vesela Straža se spominje i u hronici fra Nikole Lašvanina. Po njoj
kralj Ostoja tu ć prava ć ć ć

Ovaj podatak marion Ruvarac"')
nalazi i u knjizi štampanoj u Napulju 1653 godine. On pobija istorisku vrijednost ovih
podataka, jer su oni falsifikati samih ć ć ć da bi dokazali pravo na
poneke pokrajine. Za nas je ovaj podatak i nteresantan samo utoliko, što se kod njega
po drugi put Vesela Straža dovodi u vezu sa bosanskim kraljevima, te prema tome
možemo č da je ona kao povremena rezidencija kraljeva, bila svakako jedan
od istaknutih centara, te su i ovaj kraj i njegovi feudalci igrali sigurno znatnu
u10gu, Ipak cvjetanje ovog kulturnog centra i grada nije trajalo dugo. Poslije rušenja
grada vjerovatno od strane Turaka, Vesela Straža se ć u XVI vijeku, u oporuci
Mustafa bega š ć spominje kao selo. I danas samo još vrlo š ć ra­
zvaline grada č o nekada jakom kul turnom centru ovog kraja.
Za sada dakle mora ostati otvoreno pi tanje kome su pripadale mamuze iz S-ulta­
ć i odakle ć Vidjeli smo ć da su one do sada đ samo na jednoj­
uskoj teritoriji. Mamuze iz ć č u tome prvu iznimku i proširuju nešto
krug ovih nalaza. Nedavno su đ mamuze u jednom grobu u č pri Ba­
tujah u dolini Vipave č primorje). '1\)) One su manje bogato ukrašene i bez
''') Š š ć ferdo, Ljetopis Popa Dukljanina, Srp. kr. ak Posebna izdanja. ,knj. LXVII. 1928,
cap. XXIX.
3:1) Jbidem str. 441 i 448.
"'l D-T Constantin č IYe liandelsstra-sC'n und vo-n SeI1o:iell 1I1nd Bosnien,
Prag 1879, str. 82.
''') Negri 91, Acta arch. ven. II, 4.10 (citiral1o iz C. č op. cit., str. 82).
"0) D-r fra Julijan ć Lj etopis ira Nikole Lašvanina, Glasnik Z. m. 1915, sv. str.
268. godi.na 1406.
37) IIari'on Ruvarae. O ,privilegijama ć ć ć ć Glasnik 1890. str. 264.
as) Šeih Scjill'din Kemllra, Sarajevska džamija i druge javne zgrade turske dobe, Glasnik
1910, XII, str. 597.
39) Na ovom podatku sc zahvaljuiem direktoru Muzeja u Ljnbljani, d-r .l. Kastelieu, koH je
bio ljubazan da mi da ove poda [ke.
320
Č š hrna
pozlate, ali pokazuju da je č stavljanja mamuza u grob postojao i u naSlm dru­
gim pokrajinama, te je za sada još ć pretpostaviti kuda su se sve prostirale.
Izgleda i ornamentisana petlja đ zajedno sa krstom u naknadno ukopanom grobu
u tumulus ć (Glasinac)30") č sa mamuza. Do sada su nalažene na te­
ritoriji koja je \.l mnogome bila pod uticajem zapada, koji se donekle manifestuje i u
obradi mamuza, gdje je č č sa karolinškim i nordijskim ornamental­
nim stilom. I č stavljanja mamuza u grobove bio je vrlo raširen na zapadu, te je
prema tome najvjerovatnije da je ovaj č došao možda preko Franaka do naših
krajeva. Kako ipak ne postoje bliže analogije za sada nama poznate, ne može se utvr­
diti bliže iz kog kulturnog kruga č uticaj pod kojim su đ Za sada postoji
da su one import:
I
") Ipak ako uz memo u obzir mnoštvo nakita đ
vrlo precizno i prefinjenom tehnikom, a za koji se danas smatra da su proizvod naših
radionica u Dalmaciji, koje su pod uticajem Vizantije i drugih stvorile i nove potpuno
č oblike,") onda: bi se možda i kod naših primjera mamuza moglo č s
tim, da su one originalan produkt naših radionica. To bi đ i stalno pove­
ć broja nalaza, potpuna č u tehnici obrade, najzad i sami motivi i tehnika,
koji nikako nisu strani u ovim krajevima nego se u njima pojavljuju u kasnoj antici
i na produktima od· seobe naroda skoro do X vijeka. To bi đ izvori koji u
Dalmaciji spominju ć zlatare. U Bosni se oni spominju tek u XIV vijeku!Z) Iz
kasnijih izvora XV vijeka vidimo da su mamuze dio viteške opreme uz koju ide lOS
č i pojas. To vidimo iz testamenta Pri bislava ć 13) koji svoju opremu ne
ostavlja najstarijem sinu, nego onom koji ć položiti doktorat ili služiti u konjici, da­
kle najvrijednijem. Osim svoje :>preme on ostavlja u nasljedstvo i druge mamuze.
Ovaj č nošenja mamuza, svakako je postojao ć u doba naših mamuza,
doba nastajanja feudalizma kod nas. Mamuze su prema tome bile dio opreme konja­
nika feudalaca, dakle predmet svakidašnje upotrebe. Ako i nemamo ,podataka da su
u ono rano doba u Bosni postojale radionice, za Dalmaciju možemo svakako pretpo­
staviti da je imala svoje radionice mamuza. Dalmatinski gradovi su ć tada imali vrlo
razvijenu trgovinu i zanatstvo.
RESUME
Les fouilles des eperons paleoslaves it ć
A \'occasiol1 du creusement d'une fosse pour un objet. de deiense en 1944 on a i.auille un
t:irnitiere ii. Glavica pres de ć (Bugojn o). Dans illle bombe on a trolIve des eperons do:res
en bronze ct en fer dore appa'Ttenant ii. une ceinture. .
En 1949 le Musee National sc chargca d'une fouille de contrale allt.aLlr dc cette fosse sur
Glavica. Dans les tornbes OH n'a troIIve ancIln objet. Suivant les restcs de grandes pierres ct
sur les rapports des telIloins Coil peut conclure Qu'il exjstait ulle maison <liU dessus de Ja tombe
Ou les eperons ont ete decouverts. Selon la traditi'on .popula:ire il S'y trouv:1H ć Sveta Ružica.
Les epe·rons SOIlt fondu s CIl bronze a\' ec lUle minee cOlIciJe de cIorure (Tah. I, figo l, 2).
En me mc temps les autres P,Hts se sont c:onservt:s .alJ.lssi - les bOllcles (Taob. I, 5 et 6), .les
languettes (Tab. I. 3 i 6) et un lacet (Tab, figo 4). /ls appar!iel111ent au type »Nietsporc\I « et
datent d'une ć posterieure. de la Hn du neli vieme 011 du COmmCjlCet11Cnt du dixU:me siecle.
Au milieu de rarc ct aux bras les eperons son, ornes, comme Ics aut res parts. d'un Drnemcnt
goometr.iQue en forme de deux spirales Qui ont ulle base commune. D'apres le type ct l'ornement
iJs sont pnur le moment les plus semblables allx ć ć it Biskupija (fig. 3). Egalcrnent,
30
a
) F. Untersu'chungen prahi:st'o'rilScher GrabhUg,e·1 auf de.m Glasin3c, Wiss, Mitt. III,
str 17.
40) D-r U. Karaman. oP. cit., str. 28.
U) Ibidem str. 28.
40) D-r Li . 1 halloczy, Studicn zur Geschiciltc Bosniens und Serbiens. Mill. ll. LeipzIg 1914,
str . 272.
l") Ibidem. str. 222.
l. Crem.ošlli ll: Nalaz staroslavenski h mamuza IZ ć
Tab. I
1
5
6
8
321
Nalaz starosla ven sk ih mamuza iz ć
la technique d'cxecution est d'un caractere semblable, parcc Qu'cllc imite dans I' ornement lc
»Kerbschnitt«. Seu.1ement aux epcr<Ol1s de ć l'ornememt ,ri'est .pas d'uJ1 caractcTe pu'r emen t
geometriQlIe mais il est execute sans le secours d'alrtres moyens comme sur les objets metaJliQlIcs
clu clixieme siecic il l'epee dc Blatnicc. La techniQnc de "Kcrhschll:.tt" en combinaison avcc l'ornc­
ment des sprrales est fixee sur naDre terrHoi,re beallcouP plus tot. comme par exemple, sur dcs
plaQlIes d'OIrnementation romaincs-postericures (fig, 4). sLlr les ho udes gothiqlles qui ont ć
tJ,ouvees en Pannonie (fig. 5) et a Travnik. sur les bOILIoles ,pIns rncdcrnes j[tsQu'au hu itieme siecle
en Hongrie et sllr les objets de Keszthely, C'est pourquo i il est bien vra.isemblahlc qn'ib Ollt
ete produits sur notre terTitoire QlIoiqu'o\f\ a jnsq,n'a .present preten-dn Qu'ils repn:sentent des
ob1jiets d"importation, Cependall1t bcauc(YlIp de raisons appu,ient l'opinion qU' US Dnt ete produits chez
nOllS, probablcment dans , les villes dalmatiennes en d'ont voisjJ1<[ge ils se trouvellt le pins s()uvent
ct qui en ce temps-la ont deja bien deveJ.oppe le commerce ct lcs ć
Le fer dore appartient a la' ceinturc aussi biell Que les eperons tirent lcur dil com­
mencement dn dixieme siecle. Dans la technique ć ct dans l' ornclJIcn!ation ,:Is docu­
mcntent lc g-oilt dc j'epoQuc caroling-icnnc-posteriellrc.
;
21
MARKO VEGO
Nalaz bosanskog novca u selu č kod Zenice
I'
u rnjesecu septembru 1950 godine, u selu . č (daleko od Zenice 7 kilome­
tara) radili su radnici, Ikoji su kopali kana le oko jednog koji vodi do rijeke
Bosne. č se nalazi uz taj potok u Mjesnom narodnom odboru Perin-Han. Mjesto
kopanja udaljeno je od rijeke Bosne s desne strane jedan kilometar i nalazi se ispod
brda. U narodu postoji tmdicida, da je se lo č bilo vezano mostom s lijevom
stranom rijeke Bosne. Mjesto je za naseljenje PQgodn<l, jer ima obradive zemlje i šume.
Zenica je bila rimska postaja Bistue Nova, gdje je nekad bilo sjedište· š ć
biskupa, koji se spominje u ' Solinskoj s1nodi 533 godine.
U dubini od 2,5 m prilikom kopanja uz potok đ je kutija oko jedan kilo­
gram težine sa otvorom po sredini, koja je bila zatvorena ć olova (po iskazu
č Na sredini kutije bio Je emblem šestokraka zvijezda. Kutija je unutra žuta.
U kutiji je bilo i srebrenih novaca (oko 60 komada). Kutija je ponovo zakopana, pa
se dijelovi nisu još pronašli.
Zauzimanjem Mensura ć p ovjerenika za zaštitu kulturnih spomenika,
spašen je jedan dio novca. Nakon togo. kupljeno je na licu mjesta još 2 komada, a ć
je poklonjen od povjerenika Unutrašnjih p oslova II rejona ž ć Asima iz Sarajeva.
Taj je komad iz iste kutije.
Uprkos traganja za ostalim komadima nije nam uspjelo da sve pokupimo, jer je
to došlo u ruke seljaka, koji ga drže kao na.kit ili talisman. Kad smo kupili 2 komada,
č su nam pokazaH još 6 komada istih kao i onih što su spašeni. Tih 6 ko­
mada nisu nam č nego je samo đ da su od istog vladara. Danas naš
muzej od toga svega novca posjeduje 13 ·komada: 10 bosanskih, 2 č i l srp­
ski.
Č MATAPANI (GROSI)
đ su samo 2 č matapana. Jedan je Đ Soranza, a drugi po
svoj prilici Petra Gradonika. je vladao kao dužd č od 1312-1328 go­
dine. Prije nego je Soranzo postao dužd, bio je važna č u č životu
Venecije, jer se spominje u ispravi, koja govori o miru sklopljenom đ hrvatskog
bana Pavla i č republike. On se na latinskom jeziku zove Johanes Superantius,
l4-V 1290.u Veneciji. U svim ispravama od 1312-1328 naziva se dux Venetarum.')
Naš komad novca dužda Soranza izgleda ovako:
Av.: Sv. Marko daje duždu zastavu. U sredini stoji natpis Dux, a s desne strane
S. M. VENETI, veoma č s lijeve strane stoji napisano Jo. SUPANTlO. Naokolo
su piknje, koje č krug. Kovanje je precizno i ukusno. S desne strane svetac s
aureolom i desnom rukom daje zastavu duždu. DUžd jc gologlaN, srednjih godina.
Vidi se da je č tmao sva sredstva za kovanje, jer je majstorski đ
Rev. : Hristos sjedi na stolici, lijepo ukraše,noj s aureolom oko glave. S desne
lijeve strane glave utisnut je š ć monogram.
l) Č Cod. dipl. IX, str. 59.
21*
324 Marko VCg.::. o_____ _______ _ _ _
Novac je č č Težina 2,14 g, vel. 21 mm (Vidi br. 10).
Drugi je matapan isto č ali je slabijeg izgleda i kvaliteta, jer je malo
izlizan, ne vide se sva slova.
Av.: U sredini na aversu ima đ dužda i zastave natpis DVX, s desne 'strane
S. IVI. VENETI, a s lijeve strane se ne vidi dobro ime duždeva. Novci su č
kovani po uzmu vizantiskom.
ć po izgledu i starosti novca i po zadnjim slovima CO mislimo da je ma­
tapan dužda Petra Gradonika. On je vladao prije dužda Saranza i dolazi pod imenom
Petrus Gradonicus. č matapani su bili jako obljubljeni u trgovini. Težina
2,14 g. vel. 21 mm (Vidi br. 11).
U č ostavi đ je mnogo srebrenih novaca iz XIV vijeka, a medu
tim đ su i 2 komada č groša. Novci su srebreni. Jedan od tih isti je
kao naš Dovanija Soranza, iste' težine, veli č i sa istim . nlatpisom: Jo. Supantio. Dux
- S. M. Veneti.")
SREBRENI DINAR KRALJA STEFANA DRAGUTINA
U našem nalazu naden je jedan ko.mad sr ebrenog srpskog novca, vrlo lijep, č
č s ć natpisom i s ,poluglasim a, koji se upotrebljavaju u srednjem vijeku.
Av.: Kralj sjedi na prijestolju bez naslona po vizantiskom č u desnoj
ruci, k boku zavinutoj, đ ž .kratko žezlo s krstom na vrhu, a u lijevoj drži držak
golog č Kralj ima krunu. na gla VJi. Izgleda kao č srednjih godina. S desne
stra.ce ide natpis + {T ( ci N s lijeve strane nastavlja se natpis tako, da je majstor pre­
bacio poluglas b na drugu stranu i nast avIja s titulom H A)\ ll. Prvi potez od
slova k izgleda kao š ć a drugi potez kao malo savinuti š ć Takvo slovo dolazi na
srednjevjekovnim ć Prijestolje je ukrašeno piknjama.
Re v.: Hristos s aureolom oko glave sjec:Li na ukrašenoj stolici ć na č
matapanima. S lijeve strane vidi se oko glave monogram IC, a s desne straine XC.
S lijeve strane nalazii se sigla P Ci,rilskog slova R. č 22 mm, težina 1,70 g.
Takav komad nalazi se Ikod ć (Opis jugoslovenskih novaca 1875) na tabli
VI, hr. 2, opisa.n pod brojem 36 s tom r azli kom, što ć komad s:igle N i S,
a naš s lijeve strane slovo P i:spod kojega s nalazi jedan trolist (takav isti nalaZli se
u Zemaljskom muzeju u Saraj evu inv. br. 1078, aN s drugim siglama). Kod ć
je 2,29 g. Novac kralja Dragutina s latinskim natpisom STEPAN - REX našao
se u č ostavi, koga Saria smatra đ tipom, gdje Sveti Stefan Ipredaje
srpskom kralju krst patrijarha, koji č iz vremena oko 1300.
3
) Težina mu je 1,63 g.
dajde približna t Žlina s Ciil' ilskim natpisom na koji se ne odnose č »boni
od 1303 godine. Drugi je t ežak 1,74 g.
Ako se uzme da se u opticaju novac t roši 6"/0, onda ć težina Dragutinova di­
nara s ć natpisom imositi oko 1,90 g. LLber statutorum spominje 1277 prvi
put srpske dinare. Č š G. misli, da j e vj erovatno, da je Stefan Vladislav, brat
Uroša I, kovao prve srpske novce s ć m n'atpisom u isto doba kad i Uroš I, kako
je bio č u srednjem vijekU (Dr. Č š Gregor, Razvoj srpskog č do
kralja l\tlilutina 1933 kao posebno izdanje S. K. A., knjiga CI, knjiga 43, strana 20
-25).
Da je to -nova c Stefana Dragutina, mo žemo se uvjeriti iz toga što je kovao novac
s latin.sk<im natpisom i ć Isti natpis s novca nalazi se u ispravi Stefana Uroša,
koji đ č priv:ilegije podij eljene od njegova brata Stefana Dragu­
tina na koga se Stefan Uroš poziva 'i sebe naziva Stefan Uroš, a brata kralj Stefan.
Jedino na novcu st oji slovo ć f u imenu, a u ispravi ć p.')
. • ")' St arinar. III seri j a. knj iga br. II 71l i CJI, B. Saria oJ:Vt ava«. Pi'et r>Q G:la,de­
nigo vlada kao dul. d od 1289- 131 J i nosi na 110,' ClI Hatpi s: Pt: . ORADONICO . - nVX - S .
Nl . VE:-JETI . (ReŠi etaJf M., Dubr. llum. Il, str. .362).
:I) Saria. 5tr. 7.3 i 80.
')Li. ć Stare sr pske: povelje i pisma, knj,i,ga I, I ct ilo, 33 strana.
N a laz bosan skc;?; novca u sclu KIn č ________3_2_5_
Isto tako č 1302 razlikuju S tefana Uroša od Stefana DragutirIla, gdje
spominju da njihovi trgovci ne mogu slobodno putovati po zemlji kralja Uroša.")
Stefan kralj srpski spominje se u dvrije nedatirane isprave. Kralj Stefan Dragutin
dolazi na prvo mjesto iza Uroša I po kovanju novca. Vlada od 127G-1282 u Srbiji,
a od 1282-1316 u č č č Sremu, Soli i Usori. Kao neovis.11Ii go­
spodar imao je prijestolnicu u Beogradu i Debarcu. Dao je vladu bratu 1'vfiluiinu s tim
da ga naslijedi na prijestolju Dragutinov sin VJadislav. Novci su kovani u Brskovu ili
Rudniku po č uzoru s tim što je č .novac za 10 skuplji od srp­
skoga.") U raznim .i spravama spominju se »Brskovski srpski dobri srebreni novci« (Re­
šetar M., Dubr. 'num. I, 477-478). Srpski su dinari bili u opticaju i u Sremu ć
lVI., Glasnik ist. dr., knjiga III, str. 459 II č »Srpski novac II Sremu č XIV
veka«.) .
Vjerovatno je, da je Dragutin bio prvi koji je kovao novac s latinskim i ć
sk,im natpisom, ali je jedini knez Lazar u doba slabosbi Vizantije i provale Turaka
č kovati novac s talijanskim natpisom, svakako zbog prodiranja njegove trgovine
u primorske gradove.') .
Veliko ć II Veneciji zabranilo je opticaj srpskog novca radi konkurencije
njiho,vu novcu. ć kaže, da se srpski novci unište od svih rektora pod­
loimih zemalja, osim č kneza.") PosLije toga dolazile su č zabrane o
opticaju sa'pskog novca. Vjerovatno je daje Stefan Dragutin poslUje 1303 godine ko­
.. vao novce 6iriilskim natpisom, jer su takvi dinari lakši i ako im je kvaJi.tet č
To je mdio radi profita i prodiranja trgovine u balkanske zemlje'. č SLl se borili
protiv opticaja srpskih dinara, jer su oni bili č i najvrijedniji u Evropi. (Cre­
mošni-k, Razvoj srpskog č do kralja Milutina, str. 3:3). Srpski dinari s krstom
i ljiljanom i onaj "de macia« bili su u opti cajn ć 128] , kako kaže Cremošnik (-isto
djelo stil'. 40). Stjepan Dragutin nije dd po::etka XIV vij eka zajedno kovao novac s
bratom Mi1uti,nlOm (Cremošruik, i?to str. 33).
To je doba kad cvate srpska srednjovj ekovna književnost. Nije č da je i
crkva uticala na č politiku srpskih vla.dara. Visoki kler bio je zbog svojih feu­
-dalruih ilnteresa Č ć u č polittku. U djelu Arhiepiskopa Danila izri­
č se razlikuje Milutin Uroš III od kralja Stefana Dragutina, koji se gotovo uvijek
naziv,a: »kral Stepan«. č č ve= postojale su s Dubrovnikom koji je vodio
samostalnu č politiku, iako je prizna vao dužda č kao gospodaTa. Bojazan
od srpskog dinara, znak je da je kovruica u Br kovu kovala ć mflSU novaca. Du­
brovnik se jako č su se ·pojavili lažni folari u Dubrovniku 1294
godine. Srpslki je dinar i 1291 bio u svijetu veoma cijenjen, jer č sindik,
koji kupuje žito u Ankoni, ć te godine žito brskovskim dobrim grošima.") (Br. 12) .
BOSANSKI NOVCI STJEPANA KOTROMANICA (1322-1353)
Od bana Stjepana ć đ je II selu č - kako smo rekli ­
oko 60 komada, ali je Zemaljski muzej do bio samo 10 komada za svoju zbirku.
Br. 1 - Av.: Ban stoji u dugoj halj ini , tanak, gologlavi duge kose na glavi.
U desnici drži široki č koji dopire do elipse sastavljene od piknja, koje se nalaze
") č Cod. Dj'pl, VIII, str. 43; č Gr .. Raz\, oj srpskog č ,:! do kra­
Ij'a str. 4,
6) ć o.pis .)Ig. l1;JIV., s·t r. 53; Dillit' M., II Ql.ist. društva II No\'om Saliu, 460.
7) Starinar 1933 do 1934, t01l1. V lli - IX, ?tr. 1.5, .J. ć "Veoma rije tki sred­
ll(j·evjek,ovlli š ć iz "da Mwlo BOl1lji n/:,e Iw d VlasotinacC\«.
8) Liber Comunis B. 129. Arhiv miet. V. List ine L, 131; Č š sr'pskog nov­
Č do kr;>I.;a, s'tr. 40.
9) č Cod. di.pl. VII. 19.5: Aritiepiskop Danilo »Životi Ikraljeva i arl!"cp' sk::pa
skih« ,prevc,o dr . La,zar ć 'lOOS, iz·d. Sr]Pl knjiž. 'b r. 2.57; dr G. Crcmošllik I Sto
d!.itdo str. 51-52, 78; š M. u »Radu .J. A.« 2()(., str. lS3; ć M., »Srpski Ilovac II SrCI1l11
č XIV vel<a« II Gl, isto·r. društva II Novom Sadu, sv. 1, I{nj. Ill. 1930, str. 459- 460.
-- -
32fi
Marko Ver;o
oko bana. U l'ijevoj ruci drž,i krarki sk1ptar s krstom na vrhu malo svinutim lijevo.
Ispod č i skiptra nalazi se znak trolista. Takvih znakova nema kod objelodanjen-ih
novaca kod Roogjela (Gl. Z. m. 1943, str. 273-278). S desne strane stoji natpis van
elipse o S Te f A o a s lijeve o t- A S'" samo što slovo B nema potpun oblik našeg
štampanog B, ali se vidi dublji urez od toga slova. Ispod č i skiptra stoji po jeda'l1
trolist. Stjepan ć ima novaca s natpisom STEFANUS BANUS BOSNE (Ren­
gjeo, Naši stari novc.i, str. 7, sl. 23). č našeg novca je 22 mm, težina 2,2 gr.
Rev.: Hristos sjedi na prijestolju na uln ašenoj stolici s .aureolom oko glave. Sto­
lica je manje č s onima veneci.jansk.im. S lijeve strane napisan je monogram
la, a s desne la kao č Pokraj pri] est.olja s desne st.rane nalazi se slovo s
lijeve I koje č na slovo 1. Sigurno je č limao pred sobom neki birilski rukopis,
pa mu se to slovo svidjelo. Lik č vladara đ godina.
Br. 2 - Avers: Ban stoja gologlav, tanak, II dugoj haljin
l
j i duge kose. U desnoj
ruci drži .§iroki č a ispod č je jedan ž ć U lijevoj ruci drži ski.ptar s ki'stom
na vrhu, koii nije svinut prema glavi bana kao kod broja l, ali ispod skiptra urezan
je ž ć l 1alo je š ć Ji,jeve stra'l1e, a s desne izlizan. S ·desne strane na rubu
vide se slova STS i iza posljednjeg slova ima još miesta °ST(EFANV)So. Svakako
je č da nema prostora za druga slova, pa izgleda da je ć S lijeve strane
vide se slova BS (banus) malo jasnije nego kod prvoga. Izgleda đ {ik. Držalo jc
od č na dnu š uplje. Sigurno je druga emisija i tip. č 22 mm, težina 2,1 gr.
Revers: Hristos sjedi na prijestolju ka o kod broj 1 s tom razl,ikom, što uz prije­
stol .i e desno i lij evo postoji po jedan kru ž ć a , isto tako pri vrhu. Sigle su riste. Mo­
no.gram oko glave Hristosa s lijeve strane IX, a s desne stmne a znak od
zadnjega dijela je nejasan.
Br. 3 - Avers: Ban stoji gologlav s bradom, duge haljine, jasnlo izraženih č
TJ desnoj drži č s punim č u liievoj dugi skiptar s krstom na vrhu, malo
nagnutim na lijevu stranu. Ispod č i skiptra vijdi se jasno po jedna ptica, koje
.e:1edaju na desnu stranu č kod Rengjela Gl. Z. m. 1943, str. 274, br. 3 s tom raz­
likom, što ptice ne gledaiu u istom pravcu). S desne strane stojlj Inatpis fA, a
s lijeve Kod Cel estina na jednom komadu jedna ptica gleda u sredinu, a i
d!'uga isto tako, ali i7.nad desne nalazi se zvijezda (Gl. Z. m. 1898, str. 109, br. 11,
tež. 1,98 gr) .
Re\rers: Hristos siec1i na ć širokoj stolid. Oko glave' la s lijeve strane,
a s eles.ne se slova dobro ne vide, jer je m 'ilo Više n€ dolazi slovo na desnoi
strani. kao kod broia l i 2. ne.go se na liievoi strani nalazi A, a ispod njega ·nalazi
se trol" t, kao kod br ia 1 ispod i žezla na aversu. Taj znak na ovom komadu
dolazi na rever"u, S desne strane stOj'b slovo K. Sigurno je novac đ od drugog
majstora.
Br. 4 - Avers: Ban s toii gologlav i drži 11 des nici č koji dopire do piknia
lim,e. Ispod vrška č i skiptn. nalazi s po jed:ln mak trolista. Na skiptru se
nal azi krst, malo nag,n'l.tt lij evo. L1lk je đ izgleda. S desne strane !stoi'il natpns
.. i nejasno slova A po uzoru 'iz drugih primjeraka, s lijeve strane ,·13AN-,So
. I to ie druga emi sija, jer je slovo P ć i obrnuto, a slovo V veže se sa
slovom N.
Revers: Hni.st·os si i na ukrašenoj stolici. Slik.a se dobro vidi. Nasuprot bokova
nal::lze se po tri piknj e !l istoi visini. S liiev <' strane glave sto'ii monogram IC, a s desne
se strane ne vidi ništa osim poteza nad monogramom. S te je strane novac izlizan.
Sigle su kao kod broja 1, vel. 22 mm, tež. 2,20 gr. đ su takva 2 primjerka.
Br. 5 - Aver: Ban stoii goloO"lav u dugoj haljini, tanak, s bradom, drži u de­
snici širo·ki č koji se odupire na elipsu, a u lijevoj kratko žezlo s krstom na vrhu,
koji prelazi ispod ruke. S desne stran€ stojli STe UA s lijeve strane ST (valjda zabuna,
. jer nema č banus). Vel. 22 mm, tež. 2,15 gr. Ovaj je komad vrlo slabo đ
Revers: Hristos sjedi na stolici kao kod broja 1, samo se oko glave ne vidi mono­
gram, ali su sigle iste.
Nalaz bcis<lnskog novca II sdu č Zenice
327
Br. 6 - Avers: Bari stoji gologlav, s bradom, u dugoj haljini. U desnici drži
široki č a u lijevici kratki sk-iptar s krstom na vrhu, koji je nagnut lijevo. S
desne strane nosi natpis s lijeve strane ·BJ1NVS •. Novac izgleda vrlo
lijepo. Vel. 22 mm, tež. 1,95 gr.
Revers: Isto kao ,kod broj a 1, ali s desne se strane ne vide slova. Sigle su liste kao
'kod broja 1. Stolica je Hristova č onoj na novcu kTalja Stefana Dragutina.
Br. 7 - Avers: Ban stoji gologlav, bez brade, u dugoj halj'ini, ta.Iljak, drži u de­
snici široki č koji prelazi elipsu sastavij enu od 'p'1knja, koja je oko bana. U lijevoj
ruci drži kratki sa uspravnim ž ć na vrhu. S desne stoji 13ANVS
s lijeve strane STe f lA .
Revers: Sve isto kao kod broja 1. Monogram se dobro ne v.idi. Ovaj komad s
desne strane nosi naslov Banu mjesto Stepan, kao i broj 9. Novac lijepo izgleda. Vel.
22 mm, tež. 2,05 gr.
Br. 8 - Avers: Ban stoji gologlav, s bradom, u dugoj haljini, drži č u desnoj
rucL a u lij.evoj kratki skiptar s ž ć na vrhu. S desne strane stoji BAN[v]S. Sva
se slova ne vlide, jer je novac istrošen. S lijeve strane stoji ST[EFANVS], ali ostalo
je sve ć i nejasno. Svakako je komad č od broj 7, jer ispod č
ima č a kod broja 7 nema. Ispod skip tra ima neku malu šaru. Novac .je rezan.
Izgled nije najljepši. Slova su izlizana, banov je lik stariM. č oko 22 mm, tež.
2 gr.
Br. 9 - Avers: Ban stoji gologlav, bez brade, u dugoj haljini. U desnici drži široki
č a u ljevici ne drži skipta,T. Ruka je ['ij eva prazna, ali malo savinuta prstima
prema gore. To je č tip. Truhelka izn;)si mišljenje č str. 6), da su Stjepanovi
novci prve skupine s likom ć bana u bisernoj elipsi (Up 1, 2, 3, 4 i 5) imitacija
srpskog dinara kralja Vladislava n (1321-1223), kod ć tabla · nl, br. 13-24.
Rengjeo ·kaže, da Vladislav n u ljevici ne drži ništa, pa prema tome Stjepanov kalupar
nije radio svoje kalupe za ove novce po uzoru dinara kralja Vladislava n (Rengjeo,
Gl. Z. m . 1943, str. 248).
Naš nalaz dokazuje, da je bilo bosanskih novaca na kojima bam, ne drži skiptra
u lijevoj ruci.
S desne strane ovog novca bana Stjepana ć stoji NAS" , gdje se
slovo U piše obrnuto V kao kod broj 1, s lijeve strane stoji r • SierJ. .. Slovo N
kod imena Stefan jednako je današnjem ć slovu »i«, ali razlikuje se od slova
»n« u imenu BANUS.
Ovaj je komad č U polju nema nikakvih ukrasa. Elipsa od piknja oko
banova lika vrlo je lijepa i ukusna. To je potpuno nova emisija. Vel. -22 mm, tež. 2 gr.
Revers: Revers je isti kao kod drugih đ komada, jedino nlOnogram oko
glave iHla slova al - XI. Sigle su iste kao kod broja 1 i vide se jasno.
Što se č ovoga komada novca, č lik nema u lijevoj ruci žezlo kao i srpski
kralj Vladislav n, ne mora se č da je ban Stjepan n kovao po njegovom uzoru,
jer je lijeva ruka banova savinuta prema, g,)fe. ć je da je č zaboravio ć
skiptar, jer položaj ljevice to zahtjeva, dok ljevica kralja Vladislava n stoji Ina lijevom
koljenu. ć str. 74, tabla br. 7).
ISTORIJSKA PODLOGA Đ BOSANSKIH NOVACA
Koncem XIII vijeka Venecija je kovala lijepe srel::>rene gro.še, koj;i su se cijenili
po svim zemljama. č im je 21 mm, t ež. 2,178 gr. č su se groši usavršavali
i upotrebljavaju se po gradovima, u Bosni i Srbiji. Spominju se u ispra­
vama Xln vijeka. Najbolji novci u to doba bili su Vizantiski, pa su se na njjh i č
ugledali.
Sigurno je, da bosanski ban .Stjepan Kotroman nije kovao novac, o tome ne­
mamo nalaza · niti spomena u ispr.avama. Pr vi kovani bosanski novci biH su, po mi­
šljenju Rengj ela, novci pana Hrvatske i gospodina Bosne Pavla Š ć koji je po svoj
328 Marko Veg"' o'----_ _ _______ _ _ _ ___ _
prilici imao kovnicu u svom gradu Skradi nu."') Ako se uzme u obzir oblik novca bana
P avla, moglo bi se č da su novci koval:],i u Veneciji ili bar od venecijanskih
kalupara majstora. U Bosni je Pavle vladao kao neovisni gospodar. Svi velikaši bosan­
ski bili su mu podložni kao vazali. Rešetar veli, da je ban Pavao dao Bosnu na upravu
sina Mladenu 1298 g., koju je ovaj poslije č smrti dao svome vazalu Stj epanu
ć Novac je kovao po č uzoru od 1,5 do 2 gr. Uz bana Pavla piše
Ban-Mladen ili Ban-Mladen-Secundus, a uz svetitelja piše Dux PAUL. Sto se uz ime
svetitelja nalazi ime Mladenova oca, to č da je Mladen bio pod č vrhovnom
vlasti. Prvi bosanski novci - veli M. Rešetar - kovani su izmedu 1298 i 1312. Prema
tome misli, da je prve ,novce bosanske kovao Mladen ć sin Pavlov.") Rengj eo misli,
da je 1299 Pavao Š ć postao gospodin Bosne kad ga je priznao i bosansk,i ban
Stjepan Kotroman. Pavao je 1302 god. imenovao svoga brata Mladena I za bana Bosne,
koji je ć 1304 poginuo u borbi s hereticima. On se više ne spominje 21 februara 1305
kao ban Bosne.
l
')
Imamo dvije vrste bosanskog srebrenog novca bana Pavla. Na prvoj vrst i nalazi
se ime Pavlovo i njegovog brata Mladena, a na drugoj vrsti ime Pavla i njegova sina
Mladena II, koji je zavladlao Bosnom od 1304 god. Novci su č č dinarima
i po reversui po aversu, da bi lakše došli u opticaj.13)
Bosams ki banovi imali su bogate srebrene rudnike, pa su mogli unaprijediti svoju
finansijsku politikU. Po težini i č novci bosanski gotovo f u jednaki č
srebr eni m grošima. Takvih novaca đ je malo (Rengjeo Gl. Z. m . 1943, str. 2.72
-3). U doba Mladena I širila se trgovina đ Splita i Bosne, pa zato Mladen I (11
juna) 1302 đ ć u Splitu, da splitski trgovci mogu kupovati i prodavati
robu slobodno po Hrvatskoj i Bosni. H) U ispravama se Mladen n, kao i na novcu zove
»Mladenus secundus« banus bosn ensis."') Može se č da je novac balna Pavla i
MLadena n kovan prije 1312 godine. Da je kavan poslije te godine, ne bi bilo natpisa
Paulus, nego bi ostalo Mladenova ime i eventualno njegova vazala Stjepana Kotroma­
ć Ni jedan novac bana Ml adena n nije đ koji ne bi imao i natpis Paulus.
Najvjerovatnij e je, da su prvi bosanski novci Mladena I i Mladena II {Pavlovi) kovani
u vrijeme borbe oko ugarsko-hr vatskog prij estolja đ 1302-1309. Zašto nije ban
Mlade n drugi kovao svoje novce poslij e smrti č Mogao bi se dati odgovor taj ,
što je Karlo I Robert nastojao da č svoju vlast i da smanji Mladenovu vlast.
Tada je Mladen vodio borbu protiv h eretika II Bosni i Hrvatskoj i oko Zadra č je
i knez bio do 1313. č misli i Rengj eo.
t6
)
Bosanski ban Stjepan Kotrom,an bio je oženjen Elizabetom, ć srpskog
kralj a Stjepana Dragutina. Nalaz novca ovoga kralja tu č osvjetljava, jer je
novac đ u centralmoj Bosni gdje je ć ć imala vlast i svoje posjede.
Mladen II dao je Stjepanu ć Bosnu na upravu, i koji se oženio Elizabetom,
đ žene kralja Karla I Roberta. Tako mu je ć .porasla. Pomagao je An­
žujce u borbi protiv feudalaca.
17
) Pos-lij e č borbe Karla I Roberta i dalma­
''') Rendco T.. (11:1.S. Z. Ill. Sar ajevo 1943, st r. 246: T rllhelka C. ClI as. Z. m. 1905. str ..1- -· 4
ll) Reš et ar M. BOSANSKA VIL A 1913 br , 5. s tr. 73 {Sta ri I)osall s·ki Il OVO} ; ć mi sli
da su NHa dle n I 'i Ml aden II ko'va li IPI[vi ll ova:c, jer nema ni gdjc lika samog Pavla. lii st. l3osll c.
str. 21 8.
'") isto. s tr. 245. GL Z. 111. 1906. str. 4.15. Tu sc kal.e )j Nos Paulus banus Cr o­
atorum ct toti-us BosIl e uomilllls 1I1l 8C II111 kari ssi mLs filii s MI,aidin a lbia,no Bmmi,ensi .. . «
Is to t ako č Cnd. dip!. VII. il 31 - ·il c'l6 : Rell gt.;le'o. »Naši stari nouvci« 1.9.2'6, str. 6.
t") Relllgj co, Gl. Z. m. 24.3--6 . RE;'nw.ilco pretpos ta\"'.ia da su 2 "l.i·k e na. Ire v. č s ml·e­
č iz tel l. da nat pis na Pavl()vo m 11O'I'IC U Ile bu d'e manji neg'o l i na č
(Napredak 1929, s tr . 79).
1') č Cod. di pl. VIlI. st r. 27.
J.;) č iSVo<. VIII. str. 295. .1 IJS : IX. s tr . 5.1.
, a) č j·sto. VIIl, , tiP. SOS. Rc·ng.'bo »Na.p redak« 1929 ,str. 79; R,ad. J. A. 266, 155.
Rdetar Nl.
17) č isto. VIII. str. 508. Do 1319 bi o .i e Stiepan č pr ijatelj l\'\Iadell a.
njega zagoval"3, kod pape za ženidbu s rod a·kom u č koll'leln'O što jie č IClr(\{va' zabra­
nHval a. Papa ga nazi va »nobilis ViT«. ć Hist. BOlS ne 1940, str. 247 do 248; Thal.l6ichy. Gl.
Z. m. 1906. str. 414.
M. Vego: Nalaz bosanskog novca u selu K l o p č u kod Zenice
Tab. I
Rr. l Br. 2
Br. 3 Br. 4
Br. 5 Br. 6 Br. 7 Br. 8
Br. O Br. 10 Br. II B-r. 12
_______ ---'--' lI.:.c __ novca ll' scJu Č ko.9o.....: Z::..: I1;:.;. ic=--___ 3_ __ N;-'-' a_z ::.;c' =-c _____ 2_9
tinskih gradova i starih hrva tskih porodica ć ć ć i bosan­
skog bana Stjepana ć Mladen je svladan u bitci kod Bliske i predao se
kralju u Kninu 1322 god. Tako je 1322 Mladen II izgubio bansku vlast. To je iskori­
stio Stjepan ć i zauzeo je odmah Humsku Zemlju. Stjepan ć je
bio Veliki ban i Gospodar Bosne, Završja, Donjih Krajeva, Cetinjske Krajine i Huma.
Ć ć veli, da je to ć vladar Bosne, koji zaokružava svoje č ć od
Prijezde ć vladaju u pravoj Bosni i Donjim Krajevima Ć ć Hist. Bosne
str. 241). Na č bana Stjepana ć stoji napisano: Slobodni gospodin
vse zemle bos n' ske, usorske, sol' ske, dolne krajske i vse zemle HI' mske +. Ovaj č
č kako neki misle, iz 1325 ili 1350 kad je car Dušan odustao od 'borbe za
Hum.'") Stjepan je vazal ugarskog kralja, ali je sam prigrabio suverena prava.
Kad je Stjepan ć postao samostalni gospodar , č je sebi i č
od žutog voska poslije 1322 godine. č je visio o ispravama i prikazuje konjanika,
koji u desnoj ruci drži koplje sa zastavom na kojoj je krst, a u lijevoj štit s grbom
ć ć U polju više konjsi(ih đ piše kratica »gospodin ban«, a đ
prednjih i stražnjih nogu konja stoji : CTEnqN[b] . Taj isti natpis njegova imena do­
lazi i na njegovu novcu. č č s krstom kao i novac.
'9
) č su u to doba bili
od voska, zlata, srebra ili olova. Svi novci bosanskih banova u XIV vijeku i prvoj
polovini XV vijeka nose latinske natpise. Istom Ik,ralj Tomaš i Stjepan š ć
imaju novce sa slavenskim natpis om."") Banovi pišu isprave ,i na slavenskom pismu.
Latimski jezik smatran je svetim jezikom u sredJn.jem vijeku. Zbog toga i zbog bolje
trgovine sa zapadom bosansk'i novci nose latinske natpise. Kad s e pregleda3u svi na­
đ komadi, može se č da su maj stori uzimali za banov novac i neka slova
iz slavenskog p'isma. To se č može ć za slovo A, P i N, 'koja su isto kao
ć Sigurno je da su č imali vezu s pisarima banske kancelarije ili su bili
pravi Bosanci ili Srbijanei. Ban je imao dovoljno materijala za kovanje novaca, dok ­
je u to doba Dubrovnik uskudj evao u srebru. Bilo je dvije vrste srebra: bijelo i glam­
sko, koj e je pomiješano sa zlatom. Sigurno Je da se srebro izvozilo u Dubrovnik ili
primorske gradove, da se č jer B03na nije imala dovoljno sredstava za to.
Stjepan ć dozvolio je Trogiranim3. 1339 god. da se ć po Bosni slobodno
sa zlatom, s rebrom, bakrol1l i kojim bilo metalom, kao i voskom i bravIjim kožama.
č Cod. dipl. X, 494).
Država nije imala kovnice u č nego je davala zakupcima i nadzirala ih.
To se vidi i kod cara Dušana u Zakoniku, gdje đ d a z l a t a r i moraju sta­
novati u gradovima radi kontrol e. Ban je č kalupe u Dubro.vniku bar onih
novaca gdje ban sj edi - kako kaže M. Rešetar.") Kalupi su bili od č i nis u do
danas č Jedino su č č 3 kalupa iz XVII i XVIII vij eka." )
Truhelka je tvrdio, da bosanski banovi nisu kovali mnogo novaca, jer su kova­
njem htj eli da dokažu samp suverena prava, a potrebe o novcu za trgovinu podmirivali
su iz Ugarske, Venecije i Dubrovnika. On kaže da se težina najstarij.ih bosanskih
novaca kretala do 0,91 i 1,39 gr, pa su bos:mski novci imali r elativnu vrij ednost. Zato
su najstariji novci koji prikazuju Sv. Blaža, jer je i kalup đ od Dubrovnika .
Na na jstarijim novoima ban sj edi."I) To bi moglo biti j edino posJ.ije 1337 kad je Du­
brovnik kovao svoje vlastite srebrene dinare.
1R) Gl. Z. Ill . 1905. s tr . 51. Truhelka C. »Na laz oos,a11 sk,i,h novaca ob r-e tem kod ć Smi­
č Cod. d ipl. VIII. s tr. 80.
10) Dr. Ak.ksa ć »Stari srpsk i č i )!;rbovi« s tr . 26. sl. br. 17: OI. Z. m. 1905, Trl1­
helka u ol'alllilw »Nalaz bos. 110V. k od č str. 5'1·, č Co d. diO.J. X. '5Jtr. 195.
"0) Ren'g.;,eo I., Gl. Z. 111 . 1943, s tr. 287- 288; Rešetar. Pros vj eta 1925, str. 82. Stjepan sc
s matrao .prav'im slIvercnom. jer j e Karl o I Robcrt hi'o z'ao kupljen borbom s hr vatskim i madar­
skim feudakima . Njihove r odbiuskc veie ioš S ll mu vi š e pod·izale ,ugled. č Cod. dip.
IX. str. 296.)
21) Rešetar N\, Dub. nUlTI. If. br . .3612, I, str. 510- 511.
' ") š M.. 'is to s tr. S7fi .
GlaSl1lik Ze m. m. 1894, str . 389-391.
330
Marko VCl{Q.-.,__ _______________
Rešetar i Rengjeo drže, za naj starije one vrste gdje ban stoji, a spasitelj IniCl re­
versu sjedi kao kod bana Mladena II . Rešetar misli da su đ oni novci Stjepana
ć na kojima Hristos ne sjedi, ć stoji, jer su ovi i š
Najstariji su oni novci koji su ć i najteži. Takvih je srebro č Ban je
LllaO namj eru da 1stisne u č svoje vl adavine prvenstveno č dinare,a
kasnije i č ZClto je morao kovati dobre srebrene novce i po . č ć i po
težini, da bi se koristio i da bi naškodio č valuti. Naši đ novci bana
Stjepana imaju ž od 1,90 gr do 2,20 gr, a č oko 22 mm. Svi su đ bo­
sanski banovi novci bardareni (Warein) . Ustanovilo se, da novac srpskog kralja Stefana
Dragutina ima najljepšu boju nakon ispitivanja .i č ć srebra oko 950/ 1000. Mle­
č dinar ima nešto viŠe č srebra od 300/1000, a po boji nakon r eakcij e kemikalija
900/ 1000. Novac Dužda Gradonika ima č ć srebra nešto ispod 800/1000, a 'po boji
nakon reakcij e ;kem'ikalija 900/ 1000. Soranw v komad i.ma nešto bjeiju boju II1rakon
reakcij e.
Bosanski dinar pod brojem 1 i 2 ima č ć srebra nešto ispod 800/ 1000, a po boji
reakcij e kemlikalija tJko 900/ 1000. Broj 3 isto tako kao broj Isti je i broj 4 kao i
njegov duplikat. Broj 5 ima č srebra 800/ 1000, a po r eakciji kemikalija 800/ 1000.
Broj 6, 7, 8 'i 9 kao i broj l.
Kad se pospe kiselinom Dragutinov dinar, č i bosanski novac, vidi se da
je srpski najbolj li po procentu srebra, zatim č Soranza i Petra Gradonika, a na
poslj ednje mj esto dolazi novac bana Stjepana.
đ je pri .ispitivanju da je no·vac tvrd, jer ima primjesa. Tako primjesa
može da bude od bakra, cinka ili zlata. P kazalo se da č osim bakra ima i
drugih primjesa. ć je da nijesu jimali svih potrebnih sredstava za č š ć Novci
su gubili 6 % od svoje vrijednosti zbog opticaja. Zato je il nastupila razlika u težini
i boji novca (Rešetar, Dub. num. I , str. 384 i 225).
č dinari su veliki 21 mm. S tjepanovi novci č po reversu novcu Pavla
ć srpskim novcima toga doba. To se inajbolje vidi po Hristosovu liku i stolici.
Za onaj novac prve vrste kod Rengjela, gdje ban stoji u bisernoj eUpsi, s č
u desnici:, a u li.ievici kratki krst, Rengieo mislil, da s u kovani po uzoru nekih vizan­
tijskih cartya i ugarsko-hrvatski.h kraljeva (Rengj eo, Gl. Z. m. 1943, s tr. 248 i 273.
Celestin u Gl. Z. m. 1898, str. 105). U tu \(rstu idu i naši bosanski novci iz č
koji su po č i težini približni, ali potpuno druge emisije.
Najlakši novci bana Stjepana ć jesu oni s likom na reversu Sv. Vlaha,
jer su od 1,261 gr i to poslj ednjikovovi ba na Stjepana.. Ban je zaratio s Dubrovnikom
1349, pa je vjerovatno da su kovani te goJine (Rešetar, Gl. Z. m. 1943 str. 248-249;
Rešetar, Dub. num. I , 359). Najvjerovatni.ie je, da je bosruD ki ban imitovao novac okol­
nih država, jer je morao zvati strane majstore da mu kuju novac ili je nabavljao
strane kalupe. To je r adio radi stabilizacij e valute. Stjepan je 1330 godrne najmio maj­
store iz Dubrovnika za neke đ (ugovori od 1 V 1330 u Dubrov. arhivu u Di'V.
Canc. XI F. 176). ć je da su i priv,atni kalupari i majstori dolaz.ili stalno II
I
Bosnu iz Dubrovnika, kaošto je č i ko d Tvrtka I , koji je i8 III 1365 dobio dozvolu
od Dubrovnika da može č kalupe u Dubrovniku. Sigurno je, da je Tvrtko č
tradidiju svoga velikog strilca, te mu je i č upotrebljavao. Stjepan je imao više
veze s Dubrovnikom nego sa Venecijom, a i više poznanstvo, jer je s majkom bježao
u Dubrovni·k za vrJjeme borbe s Mladenom II.2") Ne smeta što Dubrovnik kuje prvi
put dinare 1337 god. Isto misli i Rešetar kad kaže, da je Stjepan falsifikovao dubro­
č dinare i pravio im konk,ure-nciju (Rešetar M. Dubr. num. str. VIII, II, u »Bosan­
skoj Vili « 1913, s tr. 5) (Vidi Gl. Z. m. 1906, č »Nekoliko č ll1!alaza u
Bosni «, . str. 110, A. Makanec). Truhelka je govorio o nalazu bosanskih novaca Stjepana
ć (19 komada), da su kovani II Dubrovniku, jer je težina bosanskih 1,55 gr,
2<) M., Bosa,n&ka Vila 1'913, str. 73, br. 5; Gl. Z. m. 1943, str. 247.
2.;) Ban jc Stjepan bi o II d()brim o.;jnosima s Duhr ovni·kom 1331 g-{){\., jer su du!Jrov·a('; ki
trg-()\:ci išli 4 puta trg-ovine u B USHU, tc jc promet bo II vri jednosti godišnje oko 1t 0.000
perpera. Gr. Cremdš.nik, »Vr.eid!nost č ,izv,oza II Si Il\)ij u i Bosnu« u G. Z. m. 1929, str. 2.
RIeše tar II Radu J. A. 266, str. 164.
331
Nal az hosansko,; novca II selu č kod Zenicc
a č 1,61 gr. BosanS1ki je ban za mijenio kasnije sliku sv. Blaža sa slikom
Hristosa."') Zato nije pravilno Truhelkino mišlj enje kad kaže, da je Stjepan ć
malo kovao novca. Naši đ novci raznih emisija to pobijaju. Tomu se protivi i
razvoj ,njegove trgovine, i njegov,i r·a tovi i porudžhine sa stran·a.
Stjepan ć krivotvorio je no vac č i cara Dušana. Falsifilkati su
kod Rengjela stavljeni u ,sedmu VTstu s natpisom Sv. Blaža, tež. od 0,880 gr - 1,595 gr
(Rengjeo, Gl. Z. m. 1943, str. 278). Falsifilo.t.i su č slabo đ Takvih je đ
mnogo u Lisom Polju u Srbiji 1883 god. Oni su s manje srebra, a mješani s ć
č bakra.
Prema tome Stjepan ć ,kovao je trojake novce: svoj vlastiti·, napola
bosanske, a napola č i novce koji izgledaju 'kao pravi č i srpski.
To su pravi falsifi kati.O?)
Na Inovcu br. 9 piše Stefan , dok na drugi m, os.kn kod br. 1 i 7, uvijek stoji Stepan.
Krainje N je kao ć š ć I. Slovo P je ć a sigla A č
valida staroslovenskom ))on«. Iz toga se č da su u njegovoj kovnici biH maj­
stori Bos8.nci ili je maistor došao iz Srbij e po."lije smrti Vladislava II. jer upotreba
"lova F . koie dol azi LI imenu Stefan: Ć iu nas na to. To je slovo latinicom pisano.
Slovo U !piše se kao obrnut.o slovo V i kon broia 1. Njeltov,a težina i č ć
nas na vrijeme kovania . novca do 1337, k ad su se č kovatli srebreni dinari u
Dubrovni ku tež. 1.951 gr. Zbog nabavke oruž,ia i ratnih konja iz Apuliie ban je morao
imati veliku č novaca. Po težini. kao i po izgledu b;':l'n!ova lika naishriii su v je­
rovatno broi 1. 2. 4. 7 i broi 9, a đ broi 5. 6 i 8. Ako u kutiii nUe đ
nOVCi! drmri duždeva i srpskih vl adara, moglo bi se č da je ban kovao novce
od 1322-1331.
Stj epan ie kovao u č solidni srebreni novac č 22 mm. a tpžine do
?.20 gr da is tisne č sruske i č novcc i to odmah poslii e 1322 god.
i ga nokaže svoia suverena Drava na Bosnu. Sigurno ie kao đ Anžu;aca imao
odriješene ruke u Bosni. Prema tome svih 10 č komada imaju isti r8vers sa
č monogrami ma i siglama, .a isto t ako ,i avers osim kod broja 9 i 2. Ovo bo­
patstvo emisi.ia dokazuie njegovu finansijsku djelatnost. U đ .kutiii urezana je
šestokr?'ka zvijezda, koja dolazi i na novcu. na č mincama (Rešetar, Dubr.
num. II. T. l br. 9) i na ć (Gl. Z. m . 1943 str. 127, Ć č ć To je po svoj prilici
znak višeg plemstva.
Onaj koji je zakopao novac živio je u doba Stjepana ć u prvim go­
dinama niegove vlade, jer đ tim nove-ima nema poslije tih godina drugih novaca
kasnijih vladara. Neuspj eh napada cara Dušana na bana Stiepana znak je banove ć
Trogirsko ć 1326 godine (12 juna) naziva bana slobodnim gospodinom, a taj
naziv može jedino dobiti, ako je imao sva suverena prava.'") Valjda je tada kovao
emisij e broj 1, 2, 4, 7 i 9.
Prema t.ome može se č da j e i u kovanju novca odH1ah poslij e 1322 god.
pokazao svoja suverena vladarska prava. Tako titulisanje od strane dalmatinskih gra­
dova nij e bez osnova.
Drugi put ć se pozabaviti opširnij e ekonomskim problemom države Stjepana
ć da bismo bolje osvijetlili nje govu č politiku. Napominje se, da
novac nije mjeren precizno u nedostatku p reciznih vaga. č hemijska analiza nije
izvršena radi pomanjkanja 'sredstava. Posto ji ć da ć brzo ć i do ostalih
komada novca Stjepana ć đ ih u selu č
'6) Ti.uhe.lka Ć Gl. Z. m. 1902, strana 221-2..
") Rešetar. Novci krivIfIt voreni od hosallskih vladara. II Prosvjeti 1925. str. 8fl.--R.3.
""j č God dipl.. IX. 296. Vije6c ka i e: "j\hguifko ct patenti dmnino Step!lallo li·
hero principi et domino Boznae, Ussorae et Sa1ae et plllrJmonum alimum locorum atque terrac
Chclmi cot1liti.,.«
332
Marko Vego
RESUME
Fouilles de \'arg'ent bosnien a č pres de Zenitza
Au mais du septembre 1950 ·on a trouve č ii. un village tout pres Lie Zunitza. !Inc
boile Lie metal sous la ten\'!, ii. une profonLleur Lie deu. et L1cmi metres. Au milieu Lie la boile
est ć une etoile il six bras. DeLlans il y a s'oixante d:.uars d'argent, dont la plu.part
apparticnnent il l'ePOQUe du ban Stjepa,n ć (1322-135,1). Les L1.inars .d'argcnt sont tous
Lie la meme espece, battus cn dellxieme Au Musee de la R0pllbliquc Pupulaire se tmllvent
conserves dix dinars d'a'rgent de Bosnic cic diiferentes emissions, hors L1eux dinars qu.i · sont
tiQues.
Lc poids des L1h!1<urs tl'argeJlt dc I];csnie est 1.90-2,20 g. la granLleur ii. 'pcu pres 22 mm,
I'al(}i un peu au L1essous <dc 80011000, mais L1'apres la couleur Lie r6acti'on des produits chil11iQucS
cll\' iron 90011000. Ce sont Lies dinars L1 'argent pllrs [,osniens. irappes au cou,rs Lie la prol11:,erc
moi tic du regne du ban Stjepan ć
Sur les d,inars il y a dc diiferents signes (sides). Le plus souvent 011 trouve les sigllcs
A, I et K. Uinscription Liu ban a I'avers est ccr.Hc en caraeteres romains. moins souv'ent la
lettre latine »p« est remplaeee par c-elle cyrilIique »11 «. Le monnayeuT etaH probablement d'or igine
bOSll'ien ou serbien de la cour du roi VIaLlislav Il. Les dinars .d'argent busniens repr6sentellt le ban
toujours avec I'epee ft la main droitc et I.e sceptre č la main gauche, č l'exception L1'un L1i'nar
ou le ban Stjepa'll ć ne tient 'pas lc sccptre ii. sa maill gauche.
li,ors ces dina'rs Liu ban boS'nien on a trouvt! egalement un dinair Liu roi serbe Stcian Dra·
en caractl:res cyrillil\lles. Son p'oids est en v,ir,on 1.70. la grandem 22 m, titre plus 900/ lUOO.
Le Llinar est tres bien cOl1servt!.
Dans cette boite 011 a allssi . trouve deux »fTlatapans« ć lie la prlll11icre ć du
QUatmzieme siecle, I'une du dage Oiovanni Soranza (1312- 1328), I' autre vraiscmblablement du
L10gc Pietro Grodenico. Sa grandeur cst 21 mm, le poids 2,14 g.
STIPO Ć '- CV. Ć
Nekoliko podataka o livanjskom vezu srebrnom
žicom u drvetu*)
U Sarajevu još od 1888 godine postoji škola za umjetne zanate u č se jednom
odjeljenju veze srebrnom žicom po raznim drvenim predmetima. Taj se rad stranim
nazivom zove inkrustacija, za raz1iku od tauširanja, kad se žicom veze u metalu. Kod
nas je vez žicom u drvetu ranije bio poznat pod imenom »livanjski vez« (njem. »Liv­
noet Arbeit «), jer se u Bosni ova vrsta č zanata razvila prvo u LivnO..
ć neke podatke za istoriju ovog zanata kod nas, koji se za kratko vri­
jeme toliko usavršio, da su predmeti naših majstora dobijali prve nagrade i diplome
na inostranim izložbama u č Budimpešti i Parizu. Mnogi podaci o tome č od
davno preminulog majstora Ante ć iz Livna, koji je i sam bio đ me­
daljama i diplomama, a nešto podataka je prikupljeno i sa drugih strana.
Livno je poznato staro č mjesto preko kojeg je išla roba iz DC\lmacije u
Bosnu i obratno. U njega su dolazili i Arnauti i donosili na prodaju puške navezene
č voskom, kalajem, olovom ili srebrom. To je č livanjski tufegdžija (puš­
kar) Sulejman Vrebac ,i oko 1860 godine č je i sam oponašati taka,v rad. U tome
mu je mnogo pomogao neki kadija rodom iz Prizrena, a poznato je da je u Prizrenu
kujundžijski zanat bio ranije, li i danas je veoma razvijen.- 2ice kojima je u č
vezao Sulejman Vrebac bile su debele 4-5 mm, kao svileni gajdan. č olovom
i kalajem Vrebac je radio 2-3 godine: a onda je nastavio rad srebrom. U č je
vezao vrlo jednostavne šare č
Prije nekoliko godina vidio sam u Varešu kod jednog radnika Dalmatinca lulu,
izvezenu žutom žicom. Rekao mi je, da je to rad porodice Đ u selu
kod Imotskog. Đ su došli iz Hercegovine za vrijeme Napoleonove francuske vlade
u Dalmaciji, a s tim prezimenom bilo je i ' muslimana siromašnih begova u Livnu.
đ interesantno je, da je Vrebac sam od sebe č .takav rad i vezenje ži­
com prenio sa pušaka na cigarluke, štapove i kašike, koje je ć prodavao u
Livnu. Taj posao on je postepeno dotjerivao i poljepšavao tako, da je 1867 godine
svoju robu mogao poslati i u Pariz na izložbu, po svoj prilici preko tadanjeg austri­
skog konzula Dembrinskog, koji je služio u Livnu.
č vez je bio sitniji i savršeniji od onog Cllfnautskog, iako su mu »grane«
bile jednostavnije. U radu on se nije držao samo arnautskih uzoraka (urneka), nego
je tražio i druge šare, a :i sam ih je izmišljao. ,Pošto n<Lje imao mašinu za rastezanje
srebra, on je srebro raskivao u posebne Č pa ih onda na usko razreZIivao i time
vezao šare u drvetu. U susjednom ć pored njega, Ibrahim ć je sa svojim
sinovima đ kašike, štapove ikamiše. ć je gledao č krao«) kako
Vrebac žicom U drvetu, pa je i sam č tako raditi, a pošto je bio darovit,
on je lako i brzo ušao u posao i još ga više razvio. Jedan od njegovih sinova zajedno
sa unukom prenio je taj zanat u Carigrad tamo se njime bavio.
• ) Podaci su uzeti i z arhive Etnografskog odjeljenj a Zemalisko!/; muzej a. ,Redigovao ih je
sa izvjesnim dopunama za štampu spremi\) Gv. D. rukovodilac Etnografskog odjeljenj a.
334
---'S=t1po ć - Cv. Ć ______ _____________ _ _______,
ć su vezli male i velike puške livanjskim begovima Bušatlijama i Fir­
dusima, a i drugima, i to ne samo -srebrnom žicom, nego i zlatnom. Od njih je taj posao
vidio ri č mladi puškar Stipo N. ć i radio ga još prije austriske okupacije. Po­
sllije okupacije svi su ovi majstori taj zanat nastaviLi i dalje usavršavali. U vezenju
svaki je dodavao pqnešto i svojih šara, ali osnovni uzorci su uglavnom bili jednaki.
đ su se najviše cigarluci, štapovi i kašike. Roba se vrlo dobro prodavala i bila
je mnogo tražena. Ovde treba dodati, da su majstori u Carigradu ć vezenog
drveta umetali u kost, koja je št1tila dugotrajnost vezenog dijela. Takvih cigarluka je
bilo i u Sarajevu,
Kod Stipe N. ć radil'i su Salih Depar, Salih ć Niko Brno ć
a od 1878 godine i Anto ć - S. Depar i S. ć su kasnije otselili u Carigrad.
Poslije okupacije otselili su se u Carigrad i pomenuti majstor Ibrahim ć i
č ć (kalfa) ć Kako je Vrebac umro oko 1880 godine, to je
Stipo ć ostao najbolji majstor u ovom zanatu u Livnu i njegova je radnja bila
ć
Za vezenje žicom u drvetu služi jednostavan alat. Najglavnije algtke su: i g d i j a,
mali .. o k l' U g l i n o ž i ć lj, m a l i č e k i ć Igdijom se bode i zasjeca drvo, a u nastale
jamice i zareze ć se srebrna odn. zlatna žica, koja se zakuca malim č č
Od ostalog alata upotrebljava se još t u l' P i j a, p e l' g e l (mali šestar), m e n đ e l e
(sapinj č i m a li s t l' U g. Sav se ovaj alat pravio u Livnu, a đ ga je puškar
Jozo ć (Rozan), a po njemu i drugi puškari.
Za predmete po koj ima ć se vesti žica m uzimalo se o l' a h o v o ili š l j i v o v o
drvo. Šljivovo se drvo č uzimalo za kašike, jer je podesnije od orahovine, koja
ima tvrde redove (godd.šta). Predmeti su ' se đ ć rukom li. nožem, a pone­
kad i malim strugom, osobito okrugle stvari Vrtilo se 11: d t k a f o m sa t e r k i j o m,
ć kakav su imali i puškari. ­
Prd.je bojenja predmet se dobro izgladi travom p l' e s l i c o m, . a zatim se po
njemu veze šara. Gotov' predmet se boji z e l e n i m k a m e n o m (zelena karaboja,
'- zelena galica, FeSO.). Za bojenje se još uzima š i š k a i ć e z a b (kraljeva vodica,
HCl li. HN03) i željezo. Boja se sprema na ć č zeleni kamen i šiška se stuku
i stave u jedan 'fildžan. Tome se još doda malo turpijom ostruganog željeza. U tu
smjesu ulije se malo ć i malo vode i sve se dobro izmiješa. Predmet koji treba
obojiti prvo se nad žeravicorp. zagrije, a onda tek boji. Zagrijavanje i bojenje, se tri
puta ponavlja dok drvo ne pocrni. Poslije bojenja predmet se opere i osuši. Zatim se
č drvenog ć i njime se posebnom vunenom krpom predmet dobro i
usvjetla, da se na crnoj podlozi bijela srebrna žica što bolje istakne. Ovaj posao naro­
č je dobro obavljao i u njemu se isticao spomenuti č kalfa ć
Osnovni oblici vezenih šara bili su: č i v i j e, vIJuga, s v l' Č a kili č
l' i b i c a i z v j e z d i c a (»zvizciica«). Majstori u Sarajevu umetali su i l i s t i ć e (vi­
eli sliku). Ovde možemo spomenuti i z a k o v II od srebra, koja se stavljala na kraju
cigarluka gdje se ć cigareta.
Srebrnu ži. cu majstori su najviše dobijaJ.ti od ruskih rubalja ri austriskih talira.
Novac se topio a Ina taj č dobiveno srebro :ie raskivalo i protezalo kroz s p l' a v u
s l' m e n đ u š u sa rupama č č kao što su radile i naše stare kujundžije.
Predmeti su đ vecinom po porudžbini. Do okupacije Bosne i Hercegovine od
strane Austro-Ugarske (1878 god.), ovim zanatom II Livnu bavilo se svega oko 10 maj­
stora i njihovih ć S okupacijom đ u Livno ć broj austriskih oficira i
v,ojnika. Njima se ovaj rad svidio, nar06to oficirima, pa kako su imali i dosta novaca,
kupovali su vezene puške, cigarluke, štapove i kašike i slali ih za. uspomenu svojoj
rodbini i prijateljima. đ njima je bilo i č pa su donosili i razne šare da
im se izvezu na č predmetima, č i sa monogramom. Po njihovim uput­
stvima č su se kod Stipe N. ć đ i okovi za broševe, pul jke za man­
šete i sl. Uputstva su davali č vojnici koji su bili zlatari. Tako se ovaj zanat u
Livnu sve više dotjerivao i razgranjavao, a njegovi majstori .bil jj su poznatl1 i \izvan
Livna, te su pred č austro-ugarskog prestolonaslj edni ka Rudolfa, č
Nekoliko podataika o livanjsbm vezu srebrnom žicom u drvetu
335
osamdesetih godina, Stipo ć :i Salih Džepar pozvani u Sarajevo da vezu dar za
mladence.
Kad je č priprema za zemaljsku izložbu u Budimpešti 1885 godine došao je
u LivI}o povjerenik izložbe (ministarski savjetnik đ đ i pokupovao dosta vezene
robe i oružja i odnio za izložbu. Poslije izložbe u Budimpešti, č Zemalj,;ka vlada za
Bosnu :i Hercegovinu preko tadašnjih kotarskih službenika osni,vati svoje radionice radi
održavanja ovog zanata. Zemaljska vlada ponudila je majstora Stipu N. ć iz Livna
da on vodi takvu jednu radionicu u Sarajevu,ali on je tu ponudu odbio i nije htio
ć u Sarajevo. Tada je đ Sulejman ć majstor u Sarajevu. Osma­
ć je č bio iz Duvna i č je zanat kod svog oca, koji je bio puškar u Lhvnu.
Tu je ć č š ć dolazio Vrepcu i ć kako ovaj ć ž[cu u drvo č
je kako se to radi, te kad se otsel<io u Sarajevo č je i sam raditi taj zanat. Svoje
vezene stvari on je ii sam prodavao po Sarajevu, ć na ć ć
je primio ponudu da vodi vladinu radionicu kao državni majstor. Radionica je č
raditi 1886 godine, ali prije toga je poslat u č na duže vrijeme radi usa­
vršavanja u tehnici posla.
o o D
5 6
č 2 = vijuga. .1 = č č 4 = r ibica,
5 = ć i 6 = z vjezdica (zviz-dica l
Druga vladina radionica otvorena je u Livnu đ 1886 godine i trebala je biti.
pod upravom Stipe N. ć koji je, kao što je č odbio da đ II Sarajevu, ali
se on toga nije htio primiti ni ovde u Livnu. Tada je predložen za upravnika radionee
Ante ć glavni ć Stipe ć koji je ovaj posao i kod ć dobro
vodio. ć je ranije bio dvije i po godine u kujundžiskom (zlatarskom) zanatu kod
Mate N. ć pa je onda prešao njegovom bratu Stipi, kod kojeg je radi.o deset
godina kao ć ć je ponudu prihvatio, č kad mu je č da ć
za rad u radionici dobijati i ć od države. Odmah mu je narui';cn potreban alat u
vrijednosti oko 600 forinti. Ovu je svotu ć dobio kao zajam, koji je postepeno
ć a za č rada dobio je i drugi zajam u iznosu od 200 forinti. Na osnovu
sklopljenog ugovora ć je mogao sam đ cijene đ stvavima. Za
rad smio je majstor č na sat p0 12 č ć Zavod za umjetne zanate ,u č
slao je za izložbe gotove drvene predmete, te srebro i zlato u naravi. Sve je to' išlo
preko kotarskog ureda, a rad je kao vladin povjerenik tadanji direktor
č u Livnu (1886-1891) Marko Nani, ć Nani je ujedno bio i
č nastavnik crtanja.
ć državna radi.onica otvorena je u č 1887 godine pod upravom Ri.ste Šun­
kurike, koji je vezao u željezu (tauširanje).
336
__________________________ ć -- ev. ć
Za rad!ionicu u Livnu Umjetno-obrtni zavod u č slao je na vezenje bosanske
peškune, okvire za velika i m.ala ogledala, okvire za ć i manje slike, razne kutije
za nakit i rukavice, ograde za ć vazne za ć lepeze, broševe, narukvice, no­
ževe, viljuške, štapove, ravnala !itd. č se tražilo mnogo stvari za izložbu u č
1890 goddne. Medu njima je bio i zlatom vezeni peškun, te pribor za jelo za cara Franju
Josifa I, što mu je predano kao dar. Slika svih tih stvari nalazi se u porodice Ante
ć Na toj izložbi ć je dobio diplomu.
Na izložbi u Budimpešti 1896 god. Ma ć je za izložene stvari đ dobio di­
plomu i medalju. Na tu izložbu i'šao je i sam ć o državnom trošku i proveo u Bu­
dimpešti 36 dana. Povjerenik č vlade na izložbi bio je Kosta
Herman. On je ć dao đ :i č i uputio ga da ide kod raznh zanatlija i u
razne tvornice koje rade o srebru, zlatu, drvetu bojenju, crtanju il sl. Njemu se pri­
družio 'i njegov brat Nikola, koji je s njim radio, a tada je služio vojni rok u č U
državnilITl radnjama ć je imao pouku besplatno, a u privatnim je morao sam pla­
ć Tom prHikom ć je kupovao mnoge stvari za koje je mislio da ć mu u radu
valjati. Na izložbi je bio i direktor Nani, pa su ustanoV'ili da il Persijanci imaju isti
drvovez kao što je naš.
Za upotrebu u svojoj radionici ć je iz BUdimpešte doniJo papira i mast za
č š ć (»pucpapira« i ', pucpomade«) te raznog alata: finu mašinu za rastezanje srebra,
razne vrste š svrdlova, mjera za debljihu i dr., zati m razne boje, lakove i crni
vosak. Po povratku sa ove izložbe ć je č raditi č srebrom ć č ·i zla­
tom, a vesti i po jantaru ć na lUlama. Od Umjetno-obrtnog zavoda u č
dobijao je gotove nacrte na drvetu, a nešto je i sam radio po raznim uzorcima. Nacrte
je uzimao i sa persiskih ć a bio je kupio i knjigu »Ornamentschatz von H. Dol­
metsch -- Stutgart 1889". Precrtane ornamente je ostavljao i č u posebnoj knjizi.
Iz č su slalQ ć kruškovo drvo, zatim šimširovo, šljivovo, jabukovo, ma­
hagoni, ebanovinu .i dr. Za pokušaj poslali su mu i slonovu kost, alli je za rad bila pre­
tvrda, pa se po njoj nije moglo vesti. Okove od srebra su i prije izložbe sobom raski­
vali, a sada su uveli mašinu za rastezanje (Walzmaschine), koju su č na prepo­
ruku nek'ih č
Od 1888 godine č je vlada davati potporu ć i naucruClma u Ma­
ć rad,ionici i to po 4-5 forinti č ali su zato morali đ č te­
č gdje su č č pisanje, č i crtanje. U svoju radnju ć je uzeo i
brata Nikolu, a zatim Jaku Šukera i Alu ć Kasnije su mu pI'idošli Anto ć
Ivo Gadža, Pero ć Niko ć i dr. Imao je oko 12 momaka, a kasnije i 24.
Prije toga je Stipo ć imao po 18-20 momaka, ali ih je zbog smanjenja posla morao
otpuštati i mnogi su prešli ć a neki su č :il samostalno raditi. Od ć
vih ć č se njegov brat Nik ola izvježbao u crtanju.
Godine 1891 premješten je direktor č škole Marko Nani na školu i radi­
onicu za umjetne zanate u Sarajevu, koja je osnovana 1888 g. Na njegovo mjesto u
Livnu došao je Nikola ć (1891-1893). On je nastavio i nadzor nad ć
radionicom, kao i č na č njegovih ć i č Kada je Mara­
ć bio premješten u Tr-vnik, u svemu ga je nasliJedio novi direktor Miloš Ratko­
ć (1893-1899). Od 1900 god. u č č predavao je Joco ć č tr- ·
č škole. Za njegova vremena č č je prestao da radi, ali potpora je i
dalje davana sve do 1918 god.
Do ž 1896 god. u Budimpešti posao se silno razvijao. I muškarci TI. žene su
mnogo kupovali predmete ovog zanata i svak o je želio da ima po nešto od njih. Umj etno­
obrtni zavod u č je za sebe pravio vellike narudžbe. No poslije ove izložbe on
je prestao sa svojim narudžbama. Ipak je ć i dalje dobro radio i godine 1900 po­
slao je svoje stvari· na izložbu u Pariz, gdje je đ bio odl,ikovan. đ kako su
se narudžbe sve više smanjivale, to je trebalo ć nove č za rasturanje robe. Tada
je Pašaga ć č kao č putnik raznositi ovu robu i. za nju pri­
kupljati narudžbe. Malo kasnije se srrijesti o II č Pero ć kao č
agent i j.ednu godinu je radio za ć
_ ____ _ ..:..N.:..:e:.:.:k:-=-o::.:.li::.:. ko"-,podat_aka o 1ivanjskOni vczu srebrnom žicom II drvetu
33i
Oko 1890 god. č su i drugi Livnjaci da rade ovaj zanat, č muslimani.
Osim spomenutog ć robu su raznosili još.i ć ć ć i dr.
Momci Stipe ć Jako š ć i ć ć otvoriše svoje radnje u č a Stipo
Pervan, Anto š ć i Ivo ć otvoriše ih u Livnu. Neki š ć koji je ovaj
zanat č valjda u Sarajevu, otselio se u Ameniku gdje je č raditi i robu pro­
davati. Od 1890 do 1900 god. radilo je u Livnu u ovom zanatu oko 100 osoba u 25 ć
Vezle su ii muslimanske žene. đ ovim raznim radnicima bilo 1h je i č
koj misu umjeli- raditi kako treba, a bilo ih je i nepoštenih, pa su za žicu umj esto sre­
bra uzimali t. zvo »maden« (pakfong, alpaka). Oni bi predmete izvezene žicom od ma­
dena prije prodaj e dobro ,istrli da se svijetle i žica <izgleda kao srebro. Pošto je maden
bio tvrd za rad, a kako nije bi'o dobro ni umetan u drvo, to je lako Ii,spadao, a s vre­
menom bi i pocrnio. Osim toga ove nesoliidne zanatlije uzimale Sl! i slabije vrste dr­
veta za predmete, te je ti. to doprinosilo njihovom brzom kvarenju. Ovakvu robu sLi
nosili i preprodavali i poznati dalmatinski » č č robe u korpama uz pojas).
Oni su č davali mušteriji na uvid dobru robu, a pri prodaji podvaljivali madensku.
đ u č razvdtka ovog zanata država je od A. ć tražila svu zlatnu i
srebrnu robu na punciranje i svaki je njegov predmet bio punch'an, ali se docnije
nije o tome vodila kontrola, pa drugi to nisu Nnili. Č su neki radili taj zanat i bez
dozvole. Tako je nastalo široko polje zloupotreba i varanja. Stoga je roba izgubila svoj
dobar glas, a s tim se smanjila i potražnja, le su mnogi maj stori morali zatvoriti svoj e
radnje, a đ njima li č Stipo N. ć koj!i se č baviti stolarijom. Anto
ć je nastav·io da radi samo po porudžbini i s maLim broj em osoblja. (Sin Stipo
mu sada radi u Zagrebu) . Dotjeralo se dotle da se jedan cigarluk prodavao po 6 nov­
č ć
Tako je država, koja je ovaj zanat podigla ,i potpomagala, propustila i da ga č
va i zašti1Ji od zloupotreba, nego je dozvolila da ga nesavj esni i č l judi upropaste.
Ni stara Jugoslavija nije poklanjala mnogo brige ovome zanatu. Radilo se ponešto malo
u školi i radionici za umjetne zanate u Sa rajevu.
Poslije đ Škola za umjetne zanate u Sarajevu je reorganizovana u hžu
č školu i đ ostalim svojim odjeljenjima ima i odjelj enje za inkrustaciju.
č rade pod č rukovodstvom majstora i nastavnika. Školi je zadatak da
obezbjeduje č kadrov.e za umjetne zanate, kako bi se poboljšao kvalite t njihovih
radova. Svršeni č ove škole za sada odlaze kao č radnici u reonske radi­
onice grada Sarajeva. Docnije ć se takve radionice otvorH.i .i u unutrašnj osti. Na taj
č ovaj stari zanat, vezenje žicom u drvetu, nesumnjivo ć se s vremenom ne samo
opet ć na đ š v,isinu, nego ć se u našim novim uslovima pllivrednog i dru­
štvenog života i dalje razviti.
RESUMI-:
Quelques donnees SUf l'inCfustation de l' argent en bOjs il. LivIlo "
Comme les alltcurs nous le les prc1l1icrs olIvr ages <ic I'incrllstntioll dc I' a rgen! cn
bois chez n() IlS apparllrcnt a Livno ,\ l'ancicnl1c placc marchande sur la froutierc dc BO$llic ct
Dalmatie. Les Albanais llsai ent dc vcnir il LivIlo dc vendre c! es lus:.I s incrll stes dc la cire a
cache-ter, de reta,in. dil pl omb et de l"<i;rgenL Les armuriers de Livno ont commcnce Je propre
initiative ·c!'appliquer celte espece d' ollvrage Sll'r la production de bOlIquins. cannes ct cuillers.
Apres l'occllpati()1l <ie Bosnie et Jierzegovinc l' in crllstati:cln uc l'argent en !lois s'est b:en rep<t nc!ue
ct fut appliquee sur des divers objets. Lcs art isans ue ce meti er ue Livno ont acquis une ć
pllt ati on et Quelqll es-lIns entre ellx ront place dans les all tres liellx ue Bosnic et ć ct
meme plus loin i USG1";} Vienne. Consta:tinople ct AmeriqlIe.
Les ateliers pubbcs Qui ont ć londes Livno, Sarajevo et č ont all ssi ć :til
ć dc ce mctier. Ces prod ll i ts il l'etrang-er nil t ere pOPlIlarises pa r l'ecoie des
sioTls artistiQlIcS Vienne qll i cnvovait lllX ltclicrs PlIblics des (lbjets CII ho is. dc 1';[I";;ClIt, de
l'or ct des ornell1cnt s. EUsllit e ljuallll les obi_cts ont ete ć on les a ć :1 des eXj)o­

338 ...:...c=.______
Stipo ć - ev. ć
sJtIon etrangeres. Aux expositions a Pa,ris (en 1867 ct cn 1900), a Vienne (en 1890) et a Bu­
Liapest (cn 1896) les artis<lns [}osn:clls dc' cc metier Ollt ete distingues avec ć ct dilpl6mes
pOllr leur pr oduction .
.Il1sQu'au comnlcncement du vingtieme siecle on a bien ć les produits dc J'incru­
station de Bosnic et on le:; a bien placesici cn pays et a l'etranger. Ouclllues artisaIls. cepen­
dan!. apres all gain. Qld ne sont pas specialistcs, ont commencc de s'occuper dc cc meticr. lls se
!;Dnt ser vis du ć de nw.uvaise llualite Qui dait it mcillclIr marche et par consequence les
prodiiits ont perdu l eur renomme. EnsuHc la dcrnande s'est .reduite et cc meLiN COllll11en\:a it se
Pcilli a n t lc regi mc cic la Yougoslavie anciennc 011 n'a rien el1trepris L!'ameliorcr ccttc
si tuation.
Apres la liberati on cn 1945 it Sarajevo fut etablie line ecole speciale pour les
profess;() ns <Lrtistiqucs, Dans la section de J'incrll staiti on 0 11 instr uit dc j ellncs ouvriers
afin Qe ranirn er et de i aire remOllter ce heau Ć
Dr. MATIJA LOPAC:
Bibliografski podaci etnografsko-folklornih radova
o . Bosni i Hercegovini
U za 1949':'1950 godinu štampali smo bibliografske podatke o narodnoj
nošnji i narodnom vezu u Bosni i Hercegovini. Ovim smo č đ ć biblio­
grafiju etnografsko-folklornih radova o Bosni i Hercegovini. Uz svaki rad smo dodali
njegov kratki sadržaj, jer držimo, da ć tim naš posao dobiti na vrijednosti.
Osim toga, Spominjemo i to, da smo dosadašnje podatke" uzeli, ć dijelom,
iz literature, koja se nalazi u našoj, Muzejskoj biblioteci, a kad nju posve iscl"pemo, po­
ž ć se i onom literaturom, kojom naša Biblioteka ne raspolaže. Tim ć ovaj
rad znatno popuniti i proširiti.
(BUGOJNO):
Stovanje trešnje - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo - VII (1895);
467-468; latin. [Narodno vjerovanje (muslimansko), da je trešnja ć drvo.]
Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien. u. der Hercegovina - Wien
- V (1897); 440.
AGBABA, RADOSLAV:
Postanak sela Vragolova - U Bosanskoj Krajini) - Bosanska Vila Sarajevo
- VIn (1893); 364-365; ć (Geografski podaci i narodno predanje o imenu sela
i potoka.)
Ć MUHAMED: .
Znamenitosti šeher - Mostara. - Jugoslavenski List - Sarajevo - God. XVI
(1933); br. 29; 9; latin. (Pisac iznosi dvije tradicije o tome, zašto Mostarci nose duge
svilene kite na fesovima.)
ALTARAC:
Zenidbeni č u bosanskih Sefarda Sarajevski List:..".. Sarajevo - XXXIX
(1916); br. 75, 76; latin. (Opis prosidbe, svadbenog č i razna vjerovanja i č
tom prilikom.)
. ALTARAC, AVRAM:
Zenidbeni č bosanskih Sefarda - Narodna Starina - Zagreb - VI (1927);
sv. 14; 92-96; latin. (Prilkaz rekonstruira, uglavnom, č koji su ć zabo­
ravljeni.)
Ć IVAN:
Zivot i č Muslimana II Bosni i Hercegovini - Osvit - Glasilo Hrvata
iz Bosne i Hercegovine - Mostar - X (1907); br. 24; latin. (Pdkaz Hangij eva dj ela:
"Zivot i č Musl imana u Bosni i Hercegovini!)
22*
I
340
D-r Matija lapac
ASAF, OSMAN:
đ gostol jublje - Crtica iz prošlos ti Sarajeva - Novi Behar - List za
. pouku i zabavu - Sarajevo - God. I (1927); br. l; 11-12; latin. (Tekst ima opši­
ran opis sarajevske č š
ASBOTH, JOHANN:
Bosnien und die Hercegovina - Rei ebilder und Studien. - Wien, 1888; I-XII;
1-480. (Djelo ima č geografskih, etnografskih i drugih podataka. Isp.
napose poglavlje: Le ben und Treiben in Sarajewo; str. 164-210. Knjiga je ilustri­
rana brojnim slikama.)
Ć G. H.:
Zagorje i okolina - Bosanska Vila .,.- Saraj vo - VI (1891); 56-57; ć [Pla­
ninski kraj u č srezu, dan ho du od Sarajeva; jednim dijelom dijeli
Bosnu od Hercegovine. Narodna č da j e na Zagorju živio Ljutica Bogdan. Pisac
opisuje kraj i narod, koji živi u zadruzi; govori o odijelu muškom i ženskom, nakitu
ženskinja; o radu zimi i lj eti; nedjeljnom č kod cl1kve i t. d. ć dio rada se
bavi opisom Kule Ljutice Bogdana (po narodnom pripovij edanju); zatim spominje
ć (mramorove) i nekropole u tom kraju, koje narod zove č
Ć G. H.:
Srpski narodni č U Zagorju - O krsnom imenu - Bosanska Vila - Sa­
·raj evo - VI (1891); 74-75; 144-147; ć (Krsno ime se po Zagorju č slavi
tri dana. Gosti dolaze č slave, a razilaze se ć dan. Spominj e dosta zdravical)
AVELOT, H. & DE LA NEZIERE, J.:
Montenegro, Bosnie , Herzegovine - Ouvrage ć . . . De 4 Aquarelles et dc
200 Dessins inedits - Paris; 1-246. U poglavljima: »Herzegovine« i »Bosnie« (str.
177-238) ima ć etnografskih podataka, ilustriranih crtežima. Nošnja!]
B.:
Srpska žena - Srpska č - Sarajevo - VI (1910); br. 187; 3-4; ć (Ne­
koliko napomena o izložbi č radova žemi « u Pragu; govori o ć
i vezovima zlatom, o ukrasu peš kira i č iz Prijedora.)
B Ć S. M. :
Kratak opis Bosan. Grahova - B osanska Vila - Saraj evo - VII (1892);
279-281; ć [Grahovo č sela: Are žin Brijeg (na sjeverozapadu od njega -
Gradina, stari grad); Ugarci, Luka, Obljaj i t. d. Ima neš to podataka i o narodnim
č na pr. : krsno ime slave osam dana; na Sv. Đ đ najljepše jelo i ć
nose č Tako rade i na Petrov-dan i na Spasov-dan.]
Ć M. SAVA:
ž ć - Srp. narodni č u B. Krajini, selu OSl'ecima - Bosanska Vila ­
Saraj evo - VIII (1893) ; 384-385; ć č peku svi ć u isto vrijeme
i mora biti č prij e nego svane. Prij e ć č je, da jedna djevojka
iz ć č kašikama i pita ć gdje joj živina n osi, a ona odgovara : »u
ć na tavanu. « Pred č ć zakuva č i u nju stavi srebrni novac.
Č se mora okusiti prije svega i t. d.)
BABLER, F. OTTO:
O dvanaestorici ljeni vaca - Zborn ik za narodni život i č Južnih Slavena
- Zagreb - XXVIII (1931) ; sv. 1; 101-103 latin. [Motiv o č ljenivaca i
o nagradi najljenijega u »Gesta Romanorum« (iz kraja XIII ili na č XIV v.)
nalazi se, pored č š crnogorskih ob lika i dr. , i u »Hrvatskim narodnim pje­
smama i pripovijetkama iz Bosne«, koje je u Zagrebu 1886 izdao Kamilo ć
pjesma na str. 50 pod br. 2.]
341
BSbliografski ,pouaci ctnogra fs;ko-iolkl mlli ll r awav:! a Bll sni
BABLER, F. OTTO:
Nasredin hodža - Zbornik za nar. život i č Južnih Slavena - Zagreb ­
XXIX (1933); sv. l; 83-88; sv. 2; 88-90; latin. (Neke su č »Nasredin i pas«,
»Nasredin ikadijina krava «, »Nasredin i plivanje«, »Nasredin ženio »Nasre­
din i č sa č Bosne i Her cegovine; varijante im se nalaze u' drugih
naroda.)
Ć STJEPAN:
»Veseli se, pirova majko, evo tebi lipe kite svata i vode ti-vraga zamotana!« -
Zbornik za narodni život i č Južnih Slavena - Zagreb - XXVII (1929);
70-73; latin. [Pisac č nar. č zamotavanja djevojke, da joj se ne vidi lice,
kad j e vode iz rodit. ć na č (na pr. u Popovu u Hrcegovini), pa kaže:
»Taj č zamotavanja djevojke bez sumnje je nastao radi pogibelji otmice, i tur­
ske sile, ili da se gospodaru izmafkne »i us primae noctis«, a bit ć da je on opstojao
i po drugim krajevima, gd,ie š ć bijahu pod turskom š ć dakle i po ć
naših krajeva u Dalmaciji i u mome č Kad je u našim krajevima nestalo
Turaka i otmica, nestalo je i č za motavanja djevojke, a sad ga, zaista, više
ć biti ni II Popovu«. Za potvrdu zamotavanja djevojke navodi pl'imjera
iz narod. poezije pa č »Mnoštvo narodnih pjesama lkaže, da su negda i
naše š ć djevojke svoje lice pokrivale, a taj ć narodni č biti naši stari
primili ili od Turaka, ili radi Turaka«. č dakako, nije dobar!]
Ć STJEPAN:
Praznovjerica našega naroda o prekopavanju starih grobova - Zbornik za nar,
život i č Juž,nih Slavena - Zagreb - XXIX (1933); sv. 'l; 88-89; latin. (Na­
rodno vjerovanje, da se poslije prekopa vanja starih grobova nebo uvij ek č
zametne strašna oluja s č Podaci su iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine pa i
iz Hrvatske prema ć »Kro nici «.)
Ć STJEPAN:
Praznovjerice u narodnim pjesmam a - Zbornik za narodni život i č Juž­
nih Slavena - Zagreb - XXX (1935); sv. l; 47- 50; latin. [1 Zli su bilj ezi, kad se
barjak naopako vije. - 2 Grehota je na k onju umrijeti (podaci su iz: ć Na­
rodne č pjesme iz Bosne i Herce govine, str. 45-51; "Pisma od Nuke barjak ­
tara«). - 3 Zlo ,ie ubiti ć zmiju - iz ć zbirke (pjesma o smrti Ilije
ć - 4 Kako se potjera 'konj, kad ć d'a se uputi; iz ć zbirke ;
str. 80-85.]
Banjaluka - Vienac zabavi i pouci - Zagreb - č X (1878); 567-568; latLn,
(U tekstu, pored č podataka, dolazi i kratka bilješka o staroj serežansko,i
kapi. - Tekst lk slici na str. 561.)
BELOVIĆ JELICA:

Kuvada - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIII (1908); 202-203; ć (»Za t a j
č ne č se mnogo, a one koje su mi o tom č smijale su sc tome »adetu«
i nijesu mu pripisivale važnost ili kakvu č snagu«, kaže pisac,)
Ć JELICA:
Znamenitost naših narodnih vezova - Osvit - Glasilo Hrvata iz Bosne i Her­
cegovine - Mostar - VIII (1905); br. 6; latin, (O potrebi popularne knj,ige, koja bi
opširno iznijela sve č ornamente i nazive. - Č je nesvršen.)
Ć Ž JELENA:
Naše uskrsne pisanice - Sarajevs ki List XLI (1918); br, 69 ; 7; latin. (Piše
o šaranju jaja i o č 1,\ vezi, s tim.)
342
D-r Mati.ia Lopac
BERTOLINI, GINO:
Balkan - Bilder. Eine Studienreise durch den- Hexenkessel von Europa. Ober­
setzung von M. Rumbauer. Leipzig, 1909; 1-301. (Ima nešto et nografskih podataka.
Na str. 136 spomenuta je muška č nošnja; na str. 198 govori o č
č š u Sarajevu, o narodnim č i njihovim instrumentima. Na str. 204
pisac daje kratku karakteristiku Musli mana. Na str. 226 spominje pokrivanje žena
i t. d.)
Ć JOVO HADZI N. STARI:
Iz prošlosti sarajevske i bosanske - Bosanska Vila - Sarajevo - I (1886);
40-42; 58-60; 90; 104-105; 120-121; ć č podaci, a ima i
etnografskih o negdašnjem narodnom životu, nošnji i dr.)
Ć VOJISLAV dr.:
Zanatlijsko pitanje u Bosni i Hercegovini - Sarajevski List XXXVI (1913);
br. 51-55; ć (Zanati: č nožarski, kazandži.iski, ć č č ž ć
džije, mutapdžije i t. d.; historija esnafa.) - Vidi i: Posebni otisak.
Ć MILAN:
Jalskom dolinom u dolinu č - Školski Vjesnik - Sarajevo - XIV (1907);
49-53; ć (Naselje Cigana ili »Gurbeta«; njihov život i rad!)
Š Ć MILAN:
Zabilješke o Cazinu - Hrvatska Zajednica Sarajevo - IV (1912); br. :30;
latin. Č ima nešto podataka iz et nografije; na pr. o dijelovima ć
Š Ć MILAN:
Iz č u č Poljanu - Sara jevski List - Sarajevo - God. XXXV
(1912); br. 250; ć (U tekstu, pored drugih, ima kratkih etnografskih podataka
o 'narodu; nošnja.)
Bevolkerung in Bosnien, Die - Globus - Illustrirte Zeitschrift filr Uinder-u.
Vi:ilkerkunde - Hildburghausen, 1862; 95. [Kratki podaci o broju stanovnika
(810.000) po konfesijama; brojno stanje vojske: »Auch dort sind nur die Mohamme­
daner bewaffnet und sie ki:innen 12,000. Mann Landsturm aufbieten«.]
Ć l\lIATIJA:
Gradac i njegovo ime - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III
(1891); 141-144; latin. (Narodno pripovi jedanje!) - Isp. i: Wissenschaftliche Mit­
theilungen aus Bosnien und der Hercego vina - Wien - I (1893); 489-491.
Ć STOJAN:
Granice Bosne i Krajine po narodnom s,hvatanju - Razvitak - Banja Luka ­
III (1936); br. 6; 211-212; ć (Srednj evjekovna Bosna obuhvatila je krajeve oko
gornjega i srednjega toka rijeke Bosne. Na sjeveru su bile pokrajine Soli i Usora,
na zapadu Duvno, Lijevno, Grahovo i č To su bile gotovo samostalne državice
i po užim geografskim pojmovima nazi vali su se Duvnjaci, Lijevijani i t. d.)
BLOMML, EMIL K.:
Bienenzauber in Bosnien u. Slavon ien - Zeitschrift filr i:isterreichische Volks­
kunde - V (1899) - Wien; 187- 190, Č »da se č dadu«.)
Ć ŠPIRO:
Narodna kultura i naši muzeji - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 11;
333-336; ć (Vrijednost narodne nošnje, veza i rezbarije; o ulozi etnografskih
muzeja u prikupljanju etnografskoga blaga.)
Bilhlio)(rafs,ki podaci (;\no)!,"rafsko-iolkll:l'l li it radi!;va (} BOSII i 343
Ć PETAR:
O ć industriji našega naroda - II ženska tekstilna industrija. - Pro­
sveta - .List za zabavu pouku i ć vanje - - God. XVI (1932); br. 10;
238-241; ć (Vrijednost i ljepota narodne nošnje. Prikaz ilustriraju dvije slike
narodne 'nošnje u Sar<;ij evu i sa Zmijanj a.)
Č Ć NADA:
ž č ć - Zapisi - Cetin je - God. VII (1933); knj. XII; 246-247;
ć (Jedan č č samo za Bosnu; kako i kada se obavlja prikuplja­
nje priloga za ž č ć zauzima č mjesta prema visini darovane
svote.)
Bosnten u. die Hercegovina - Glob us - Zeitschrift fi.ir Lander- u. Volker­
kunde - Braunschweig - XIII (1868); 159-160. (Kratak prikaz ć stanja u
B. i H., uglavnom, pisan prema Roš';{iewicz-u.)
Ć DUSAN:
ž č ć - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - VII (1932);
113-115; ć [Prilozi za ž č ć dan slave (Veliki č i č
s tim u vezi; konstatacija, da ž č ć imaju pravoslavne crkve u Ilijašu,
ć Blažuju Trnovu.]
BOŠNJAK, star,inom:
Sarajevo - Vienac zabavi i pouci - Zagreb - č XXVII (1895) ; br. 24;
381-382; latin. (U prikazu, k oji nije etnografske sadržine, nalazi se kratak po­
datak o životu Muslimanki: kako sprovede dan muslimanska žena, higijenski
uslovi života, hrana, djeca i njihovo odgajanje'; bogate i siromašne žene,rijihovo
odijelo, ljubav prema pj esmi, plesu, raskoši i neradu.)
BOŠNJAK, starinom:
Sarajevo - Bosanski Srbin - Vie nac zabavi i pouci - Zagreb T č XXVII
(1895); br. 27 ; 427-428; latin. (U nastavku opširna prik aza pod ovim se naslovom
nalazi nekoliko etnografskih podataka o Srbima u Bosni . Srbi u odnosu na Hrva­
te, 'Furke i Crnogorce; č i razlika u nošnji; ,temperamenat i zanimanje.)
BOŠNJAK, sta'rinom:
Sarajevo - Umjetnost i ' književnost u Bosni - Vienac zabavi i pouci
Zagreb - č XXVII (1895); br. 28; 447-448; latin. (U uvodnom dijelu prikaza
ima nekoliko !podataka o ponosu bosanskih djevojaka i momaka, kao
i o p onosu Bosanaca ć U nastavku je umjetnost - pjevanje, nosnJa i vez;
nabrojene su i druge grane umjetnosti, kpje se javljaju u Bosni'. Svi su podaci
kratki.)
BOUe, AMI:
La Turquie d' I-IV-Paris, 1840 - (Drugi svezak, »partie ethnolo­
gique«, 'sadržava dragocjen materijal etnografskoga karaktera za narode Evropske
TurSke, 'pa tako i za narod u Bosni i Hercegovini. Str. 1-306) - Isp. i: ć
Ami: Die Europiiische Tiirkei-Deutsch herausgegeben von der Boue-Stiftungs-Com­
mis ion der kais. Akadernie der Wiss enschaften in Wien - I Band-Wien, 1889;
I- X; 1-674. [Zweiter (ethnologischer) Theil : I Kap.: Die Bevolkerung der e uropa­
ischen Tiirkei, i'nre Eigenschaften, natiirIichen Anlagen und Fehler. -
Kap.: Trachten u. Nahrung. - III Kap. : WohnsUitten, Einrichtugen, Gebaude,
Denkmaler u. Festungswerke. - IV Kap,: Geselli ges Wesen, Sitten u . Gebrauche
bei den Bewohnern der europaischen TurkeL]
Ć A. TOMA:
Ptice u narodnom vjerovanju - Gl asnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- XII ' (1900) ; 345-349; ć (Narodno mišljenje i vjerovanjej o kukavici, lasti,
ždral u, gavranu, švraki, ć pijetI u i vrapcu.) - Vidi i: Separat.
344
D-r Matija Lopac
Ć A_ TOMA:
Pabirci iz narodnoga veterinarstva - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara­
jevo - XIV (1902); 150-158; ć (Bolesti goveda, konja, ovaca, koza; č
bolesti; bilje, koje se upotrebljava u narodnom veterinarstvu.) - Vidi i: Separat.
Ć A. TOMA:
Iz narodnog vjerovanja (u kotarima Nevesinje i Gacko) - Glasnik Zem. mu­
zeja u B. i H. - Saraj evo - XIV (1902); 288-295; ć [O mori i o odbrani od
nje; o vješticama (poznavanje i odbrana od njih); sporedna bilješka o kaznri. »ki­
danje konjma na r epove« (potvrda u narodu jz 18 v. u Nevesinju); zapisi; kajanj e
i č š ć od vj eštice ; o č (i č č zlim č odbrana
od njih (zapisi, amuleti, trave od zlih č (veliko zelje) i t. d.); o va,mpiru ili vu­
kodlaku, o nj egovim zlim svojstvima i odbrani od njega (trnov kolac) . Zivo na_o
rodno vjerovanje đ pisac đ jima u narodu po narodnom č O stu­
vama ili stuhama; kako postaju; njihove osobine (dobre); narodna vjera u stvar­
nim primjerima; o st.uvljivim životinjama č pas, vo, ovan zvonar i t . d.);
kako se stuvljivo č č od toga i t. d.] - Vidi i: Separat.
Ć A. TOMA:
Pabirci iz narodn e medicine II Het-cegovini - Glas nik Zem. muzeja II B. i H.
- Sarajevo - XV (1903); 153-180; ć [Zarazne bolesti; liboj i bolesti, koje do­
laze na uboj ; ostale bolesti; č rana; č bolesti; ženske bolesti; ć
napomene o narodnom lj ekar stvu. Tu pisac daj e 'narodna imena za zarazne bole­
sti, narodno mišljenje o njima; na,rodni lij ek za svaku bolest (zapis i hamajlija), a
na kraju donosi : popis lijekova, koji se upotreblj avaju li narodnoj medicini.]
Vidi i : Separat .
Ć A. TOMA:
Svadbeni i pogrebni č na selu II Gornjoj Hercegovini - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - XV (1903); 385-401; ć [I Svadbeni č od
radnja prije svadbe đ pi'Sac: zagledanje; prošnju i ugovor; kod svadbe opi­
suje svatove (nj ihovu funkcij1,l., polazak 'po djevojku, dolazak li č ć
obredne radnje i č a tako ri spremanj e djevojke, đ i drugo); onda
opisuje prinose i č odbjeglicu i otmicu; gatanja; donosi neke pjesme i
pripiievke pa nanLir ivan.ie č sporova i zadjevica. - II Pogrebni č
nagadanja i gatanj a prije smrti, č aj o,ko nu-tvaca, ukop č poslije
ukopa; zatim navodi neke tužbalice.] - Virli i: Separat.
Ć A. TOMA:
Odlomci iz narodnih pravnih č II Hercegovini - Glasni.k Zem. muzeja u
B. i H. - Sarajevo -,- XVI (1904); 285-303; ć [1 , familija, 'porodica i pleme;
2, dioba u famili ji ; 3, sumjes tili supon, suvez i moba; 4, ć napolica, na mE­
jeko j izor; fi, za jam i uzrnjca; fi, potra; 7, đ poroba i pravdanje za rtOo; 8, đ
granice, mrginji i r aspre' oko toga; 9, krvnina; 10., krvni mir i osveta; 11, pobra­
timstvo; 12, posinovljenje; jedan prim ier narodnog suda u Hercegovini : narodni
s ud. sastavljen od narodnih knezova; sudio je na »Zbornoj gomilice li č XIX
v. zbog nepravednog ubistv,a. Sud je tr3.žio »glavu za glavu«; to je potvrdio vezir
u Travniku i đ j e č (gv(}Zdenim kukama) raskomadan. Osude su
bile đ zatrpavanje pod gomilu iJi kidanje konjma na repove l] - Vidi i :
Separat.
Ć A. TOMA:
Narodno lijecenje_ Iz vremena jed e ljekaruše iz 1843 ' godine - Glasnik
Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XX (1908); 343-362; ć [Sadržaj rukop.
knjige ljekaruše Stefana ć ko ia je na 12 januara 1843 prepisana u Mo­
staru. Original qmjige č iz Skad il (talijanske osobine). Pored ć broja
l jekarija, knjiga sadrži dosta zapisa, »kJji mogu poslužiti kao dobra podloga za
č našeg naroda i -njegova ć o materijalnom i duhovnom svijetu
B:nbli ografski Dodaci c[nogr a i ' kn-i olk Lnlrn ih radova () Bosni i liercc; uvlni 345
i pojavama u tom svijetu«. U glav,i »Molitve i zaplsl « ima 30 č što moli­
tava, a što č zapisa (od poganice, od bijesa, za č i marvu, od uroka
i t. d.).)- Vidi i : Separat.
Ć A. TOMA:
Lov i narodno gatanje o njemu u Gornjoj Hercegovini - Glasnik Zem. mu­
zeja u B. i H. - Sarajevo - xx (1908); 467-474; ć [Lovci = avdžije; hajka
=aka; č = Č - Opis lova puškom, na ž đ lov u jame i u ograde;
lov na sitniju zvjerad, li to na: tulac, kamenicu i zrno; narodno mišljenje i vjero­
vanje o lovu i zvj erka,ma; o bahtu lili baksuzluku č puške, kera i samoga
lovca i t. d.; lov na ptice (narodni lov na jarebice u plen ice i pod krošnje); stari
č lova sokolovima spOlp.enut je pod linijom.) - Vidi i : Separat.
Ć A. TOMA i Ć ST.:
Narodne igre sa sijela i zbora u Gornjoj Hercegovini (Sa 28 slika u tekstu)
- Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XVII (1905); 53-172; ć [I Si­
j elo, zbor, dernek ili alus i č - II ć napomene o igrama. - III Igre sa
ć sij ela (prstena; sa slikom); mlinara (sa s1ilkom); purka ; ture; Radave; vje­
šta i nevj ešta; vukova (sa slikom); leti . . . ; živera.'; ježeva (sa slikom); jazavaca;
tkanja (sa slikom); trbe; drugova; lupeža ; motike; kube; sokolove glave ; ajto, maj­
to; lisice ; đ (sa slikom); Ramadana; težaka (sa slikom) ; ć (sa slikom);
hajduka (sa slikom); tikava ; zanata; đ cigana; svatova u krilu (sa slikom);
miša; srne (sa slikom) ; svatova na konjima; vila ; prosjaka ; deda-zanata; udovca­
pogorj eica ; . ži že ili jabuke; lade; š č š ovna (sa slikom); deda (sa slikom); Del­
mima (sa slikom); pasarila; ć Husa (sa slikom); babe djevojke (sa slikom);
prstena iz luga) : - IV Igre sa dnevnih sijela i crkvenih derneka ili zborova (ora;
igra u kolu; trampe (j ednovito kolo, d vostruko kolo, kolo na kolu, sa slikom);
humsko kolo) ; hodalice (hodalica; otmice, sa sl!k0m; kune; bibera, sa slikom;
okolo grada; pauna; đ kolo Ijeije 'lOVa); prosaca ili svatova. - V č
igre (dijelj enje megdana ; dohvatanje prstena; mjerenje soli; tegljenj e klipa i ma­
č dizanje ktlca, mrtvina, krge, kabala i bisaga (sa slikom); skaikanj e ; ,rvanje ;
umetanj e ; č jahe ; žaba; tenj, tenj! ... (sa slikom); ovnova (sa slikom); zuke ;
preturan ja (sa slikom) ; j alovice ; biti đ (sa slikom); dizanje mrtvaca ; deranje
jarca). - VI č igre (kadije sa slikom); alage; topuz-grada (sa slikom); kopi­
ć lopte, jahe; slile (sa slikom); zeca; klisanje).] - Vidi i: Separat.
Ć NIKOLA:
Život i č Hrvata č vjere u Bosni i Hercegovini Sarajevo,
1908; 1-124; latin. (Sadržaj : Uvod. - ć i naselje. - Život i č ć -
Porod i dj etinjstvo. - Zagl edanj e i ašikovanje. - Pmšnja i svadba. - Bolo­
vanje č - Smrt i pokop. - Razno.) - Vivi i : Osvit, VillI (1905); br.
94-102
BULAT, dr. PETAR:
Mati Zemlja - Narodna Starina - Zagreb - VIH (1929); 91-100; latin. (Kult
»Majke Zemlje«, koji se nalazi II č oblicima i primjerima kod Slavena. Iz
B. i H. su primj eri za kletvu; str. 95 ; za Zemlju kao vjerenicu; str. 97; za ljubavno
č s tr. 99.) - Vidi i : Separa,t .
BULAT, PETAR:
Kukavica Etnološk a biblioteka - Br. 19 - Zagreb, 1933; 1-34; labi.n.
[Sadržaj: Ku'kavica: 1 - 2 Kukavica i gnijezdo. - 3 Kukavica i pupavac. ­
4 č pretvaranje u ko,pca. 5 Kukavica vjesnica ć - fi Kukavica
u mitologiji. - 7 Prostonarodna etiologija o kukavici. - 8 Kukavici se pripisuj e
č dar. - 9 Semantika kukavi ce. - Literatura. U radu ima ,i (vrlo malo) pri­
mjera uzetih iz Bosne i Hercegovine.]
3_4_6_______________ . ....:.:.!.!!.: _ _ _ ___ _ Mati.ia Lopac. _____ __ _ _ _
CISZEWSKI, dr. STANISLAV:
Ć anje - Zbormik za narodni život ' i č Južnih Slavena - Zagreb
IV (1899); 184-189; latin. (Pisac 'kaže: »U istom č kada se Malopoljakinjama
»baži" ovoga ili onoga, Bosankama se ć tj. trudna žena nešto želi. đ za
ć i na-rodno vjerovanje o tom uzeta je iz neslavenskih i slavenskih krajeva;
tako i iz Bosne.)
CREAGH, JAMES:
the bordcl's of Christendom and Eslamiah. A journey through Hungary, Sla­
vonia, Serbia, Bosnia, Herzegovina, Dalmatia, and lUontenegro, to the north of
Albania in the summcr of 1875. In two volumes - London, 1876; i; VII-+- 341; II;
VII + 333.[ Podatak je uzet iz: Glasnika Srpskog č društva - Beograd
XLVII (1878); 314!]
Ć dr. JOVAN:
Upustva za poznavanje sela u Bos ni i Herccgovini - Bosanska Vila - Sara­
jevo - XIII (1898); 55-57; 71-74; ć [Sadržaj: I Položaj sela. - II Tip sela.
- III ć dvor i ć - IV Stanovi ili stanice (staj nice), koHbe i druge
zgrade u planini i u polju. - V č i č o imenima sela. - VI Osni­
vanje sela, ranija naselja i njihovi tragovi. - VII Zanimanje stanovništva. Uput­
stva su podijeljena u sedam odjeljaCm. U svim odjeljcima ima više pitanja. Pisac
se ć č ć i ostalim i.nteligentnim ljudima, koji žive u na­
rodu, da se prihvate posla II ispitivanju života na selu.]
Ć dr. JOVAN:
Anh·opogeografski problemi Balkanskoga Poluostrva Naselja srpskih ze­
malja - Knj. I - Srpski etnogr. zbornik - Beograd - IV (1902); I-CCXXIII;
ć (Obilno đ je uzeto iz B. i H.)
Ć RISTO J.: -
Giasinac, okolina i stanovnici njegovi - Bosanska Vila - Sarajevo - I (1886);
281-283; ć [Pored č geografskih i drugih podataka rad ima ii. etno­
grafskih ć prikaza o porijeklu stanovnika (uglavnom iz Gornje Hercegovine),
govoru, nošnji, ć krsnom imenu, svadbi, ukopu (sahranjivanju) i t. d.]
Ć VESELIN:
vampira - Srpski književni glasnik - Beograd, 1923; n. s. knj. IX;
268-269; ć [N3Il"odno vjerovanje i č vezani za pojavu vampirstva. Pored
ć pregleda navodi se istinski đ i.z Bosne.]
Ć dr. VESELIN:
Studije iz religije i folklora - Život i č narodni - Knj. 13 - SDpsrki
etnografski zborniik - Beograd - XXXI (1924); 1-182; ć [Sadržaj: »1 Gosto­
primstvo i teofarrija. - 2 č smej. - 3 Subota - đ č bubota. - »Pušta­
nje vode« o Velikom Cetvrtku. - 5 Kumstvo u kapi. - 6 Da li su stari Srbi znali
za idole. - 7 Sekula se II zmiju pretvorio. - 8 Ne bo.jim se nikoga do Boga.
9 Sahranjivanje pod pragom. - 10 Donji svet u jami. - 11 Vuna i lan. - 12
đ pogreb. - 13 Oleum et opeTa. - 14 Ljudski i životinjski polazenik. - 15
SveVi Sava i vuci. - Napomene - Registar - Objašnjenja.« - Pisac crpe gradu
i iz Bosne i Hercegovine.]
Ć VESELIN:
Presipanje dukatima - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - II (1927);
1-3; brH. [Jedan č germanSkih plemena, po kom bi ubijenu ili ukradenu
životinju (psa, č labuda) ubica morao presuti žitom oj time dati naknadu.
Ubijena č morao bi krvnik presuti zlatom pa bi se tako iskupio od krvne
osvete. Bisac izvodi, da je u starom srpskom č pravu postojao č pro­
pis za otkupljivanje ljudi i životinja. pored drugih primjera, navodi se i primjer
iz srednje Bosne opresipavanju tornoga psa prosom.]
. 347
Bilbl iogr,LfSiki pouaci \.!lnografs.ko-fulkl ofllih rad!(Na () Hercegovilli
Č Ć VESELIN:
Svekrva na tavanu - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - VI (1931);
ć [Za č da svekrva drugi dan svadbe, neposredno pred gozbu, igra
na tavanu,pilSac postavlja pitanje: »da li je svekrvina igra na tavanu apotropejska
ili atraktiVna«, i č se za to, da je a:traktivnoga karaktera, da bi se duše
predaka .iskupile na tu gozbu. Dokazni materijal je iz Bosne i Hercegovine.] -
Vidi i: Separat.
Č Ć dr. VESELIN:
Tri ž ć č - Srpski književni glasnik - Beograd, 1932; n. s. knj.
XXXV; 33-40; ć [Pisac uzimlje iz latinskoga rukopisa XV vijeka tri poljska
ž ć č (nedavanje vatre na zajam na ž ć polažajnik; pozivanje vukova
na gozbu) pa ih konstatira li srpskom narodu. Isp. nošenje č vuku u Bosni;
str'1' 38.]
Č Ć VESELIN:
Bosiljak - Glasnik Etnografskog'muzeja - Beogu-ad- X (1935); 4-9; ć
[Bosiljak u magiji, rel,igiji i kultu, u mediaini i u narodnoj poeziji . Podaci i iz
B. i H; ispo bosiljak u č radnjama pri žrtvi i molitvi, u gatanju o udaji,
u vradžbinama i u narodnoj medicini.] .
Č Ć ALIJA:
Narodna predaja o gradini prozorskoj - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. ­
Sarajevo - VIII (1896); 538-539; latin. [Predaja se veže za osvajanje Prozora od
Mehmeda n. U č (o babi ć vidi se narodno mišljenje, da žedan konj
može osjetiti vodu pod zemljom.] - Isp. i: Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bo­
snien u. der Hercegovina - Wien - VI (1899); 654-655.
Č Ć ALIJA:
Starina bega č ć - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XVIII
(1906); 114-115; ' latin. [Narodna predaja o begu č ć koji, s carskim fermanom
'li ruci, objahuje »plodno Duvanjsko polje«, da ga dobije u posjed. Isp. narodnu
poslovicu: "Obigraje kao č ć Duvno «.]
Č Ć ALIJA:
ž ć kod muslimana (Prozor u Bosni) - Zbornik za narodni život i č
Južnih Slavena - Zagreb - XXVI (1928); 379-380; latin. [;, Muslimani u Prozoru
(kao gotovo i u svakom mjestu u Bosni i Hercegovini) na svoj č svetkuju
š ć praznike, kao ž ć Đ đ clan, Ilin dan, Gospojinu«. Vjerovanja i
ohredi!]
Č Ć FEJZO:
O Banjojluci i njenoj okolici - Školski VjesniJk - Sarajevo - X (1903);
691-698; 858; latin. [Prilog radu Antuna Hangija u istom broju "Skolskog Vje­
snika(<: Banjaluka. Grad i okolica!]
Č L:
Dolinom Rame - Nada pouci, zabavi i umjetnosti. - Sarajevo - God. I
(1895); br. 7; 133-134; latin. [Marina ć kod č i narodno vjerovanje
o postanku njezina imena. Narodna nošnja, š ć i Muslimani - č i ra­
zlika.]
Č Ć B.:
Otkuda su imena ć i Pali'? - Bosanska Vila - Sarajevo - IX (1894);
198; ć [Narodno pripovijedanje!]
Č Ć ALFONS:
Paljenje drvenog ugljena u Borovici - Glasnik Etnografskog muzeja - Beo­
grad - VII (1932); 108-109; ć [Plac ili upina = mjesto, gdje slože drvo za .pa­
,
348
D·r Matija Lop;.::: a'-" c_ ___________ ____
ljenje. »Tada složeno drvo »podekšaju« i ravno složenim cjepanicama po vrhu na
kube, što zovu »kapa«, a zatim sve zaspu zemljom š ć »Žežnica, ž ž č
»Onaj koji »kadi « (pali) žežnicu« m01l"a da neprestano radi oko nje, dok se ne
iskadi.« đ ugalj »izabjeraju« (= probiru) ..., a zatim ga nose u obližnje
stovarište, »kram« ... «]
Č Ć VIDA:
O životu seoske žene Prosveta - List za narodno ć
- Sarajevo - God. XXI (1937); hr. 4; 260-265; ć [Tri kulturna tipa žene na
selu; č života; prilike u ć i rad u njoj i izvan nje; zaostalost zbog nepisme­
nosti. - Prikaz je više ć karaktera, jer obuhvata ' tipove iz svih krajeva.' Za
»primitivni« tilp kaže da je vrlo raširen u Bosni i Hercegovini.]
Ć Ć dr. VLADIMIR:
Iz narodne književnosti - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXV
(1913); 337-361; ć [Sadržaj: I Narodna tradicija oNemanji. - II Horoz Kar­
daš u našim narodnim - III Jedna zanimljiva val"lijanta pjesme o
padu ć - IV O zemlji Indiji narodnih pjesama.] - Vidi i: Separat.
Ć Ć dr. VLADIMIR:
Narodne tužaljke u lVIostaru Glasnik Zem. muze.ia u B. i H. - Sarajevo ­
XV (1903); 599-601; ć [pisac karakterizira tu vrstu narodne poezije u Mostaru;
donosi i melodiju i dr. pa kaže: "Ove pjesme nabrajaju samo pravoslavne, katoli­
kinje ne znadu, a muslimanke ne smiju, jer je to grdna grehota«. Crnogorske se tu­
žaljke razlikuju od mostarskih ritmom, melodijom i refrenom.] - Vidi i: Separat.
Ć Ć Dr. VLADIMIR i KEIVIURA, SCHEICH SEIFUDIN ef.:
Serbokroatische Dichtungen bosniseher lVIoslims aus dem XVII, XVIII und
XIX Jahrhundert - Zur Kunde der Balkanhalbinsel - II Quellen und Forschun­
gen - Heft 2 - Sarajevo, H112 ; 52; ć [Podatak o nošnji »jen]ICara« u pjesmi:
Sarajlije đ na vojsku protiv Srbij e (1813); stih 11-19.] - Vidi i: Kemura,
Scheich Sejfudin ef. i t . d.
Č Ć dr. VLADIMIR:
č manastiri - Stari nar - Organ Srpskog arheološkog društva -
Beograd - III serija - Knj. X- XI (1935-1936); 26; ć [Pored historiOlC!ih po­
dataka, u tekstu je i j edan ć podata k o spahijskoj nošnji (dug ć s krznom
i bojarska kapa) na . starinskoj ikoni u Ž ć - Vidi i: Separat.
Ć Ć VASO i Ć JOVO:
Sveti Savo u narodnom predanju - Bosanska Vila - Sar.aj evo - XVI (1901);
211-213; ć (Narodno pripovijedanje l)
Ć Č VEJSIL:
č u Orubici na Savi, ko t ar Bos. Gradiška (Sa šest slika) - GI'asnik
Zem. muzeja II B. i H. - Sarajevo - XXII (1910); 25-40; ć [Prikaz č
II č doba (materijal, tehni ka, nalazišta; kratki rezultati č ispi­
tivanja); 25-32. - Opis ranijega č zanata: »Ovo lokalno ć tako
je primitivno, da bi se mirne duše mogla premjestiti u č doba. A i sami
č produkti ne razlikuju se ni malo od onih č što ih u Do­
lini ( = na Savi) u velikoj množini tc bi skoro mogh pomišljati na neki
kontinuitet č č 32 - Kod opisa spominje materijal; od
đ navodi: žrvanj za mljevenje kamenoga materijala (slika 1); č kolo i
nož (slika 2); zatim prikazuje tehniku đ lonaca (slika 3, 4, 5 i 6) i dr.;
32-40]. Vidi i : Separat.
Ć Č Ć VEJSIL:
Na.rodno ribarstvo u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. ­
Sarajevo - XXII (1910); 379-487 (sa 96 slika u tekstu); XXV (1913); 421-513; XXVII
1915); 37-107; 313-358; XXVIII (1916); 397-426 (sa 16 slika u tekstu); latin. [Pisac
l3:hliograf ki Dodaci etnografsko-iolk! radtcva o Bosni i Hercegovini 349
je rad podijelio na tri dijela. U prvom dijeht opisuje ribarstvo na Savi, napose u
Dolini na Savi (kot. Bos. Gradiška). Tu prikazuje ribarski alat. Vrste alata ilustri­
,
ra slikama. Rad dobiva na vrijednosti, što pisac za predmete donosi mnogo narod­
nih naziva, nepoznatih u nauci. Zatim dolazi popis r,iba (narodna imena protuma­
č č t erminima u latinskom i č jeziku); 'pripravljanje ribe i dr.
U drugom dijelu pisac prikazuje ,ribarstvo u Hercegovini. Rad ilustDira sa 51 sli­
kom (pejsaži, č hvatanja, život, ć đ alat za hvatanje riba itd.); ri­
barstvo u č poljima. Na kraju pisac opisuj e pripravljanje i konzer­
viranje ribe, gatke o jegulji i drugim r,ibama, neprijatelje riba i njihovo hvatanje
pa hvatanje pijavica u Hutovu Blatu. Ovaj dio rada je ilustriran sa 49 slika. , U
nastavku pisac daj e popis riba (narodna imena s latin. i njem. terminima). K tome
je dodao: Popis ptica sa Hutova Blata (226 imena uz latinske nazive) i zmije. - U
ć dijelu opisan je: Zapadno-bosanski krš, i to ispostava Kupres i kotarevi:
Duvno, Glamoi::, Livno i Blidinjsko jezero (Kupreško polje, Duvanjsko polje, Buš­
ko Blato i dr.); popis riba (narodna imena s latin. terminima); pripravljanje ribe;
riba kao lijek; neprijatelji riba. - Blidinjsko jezero.] - Isp, i : Wissenschaftliche
Mittheilungen aus Bosnien u. der Herzegovina - Wien - XII (1912); 490-589. -
Vidi i: Separat.
I Ć Č Ć VEJSIL:
Sa Hutova Blata u Hercegovini - Sarajevski list - Saraj evo - XXVII
(1914); br. 29; 1-2; br. 30, 1-2; br. 33, 1-2; br. :34, 1-2; br. 54, 1; br. 55, 1; br. 56,
1. latin. (O imenu »Hutovo«; Hadži begova kula ; č naselja. Opisan je i na­
č života stanovnika oko Hutova Blata.)
Ć Č Ć VEJSIL:
Starinsko oružje (Sa 56 s}ika u tekstu) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. Sara­
jevo - XXXVIII (1926); 109-138; latin. [Rad sadržava: Puške (duge puške: šišana
sl. 1 i 2); štuc (sl. 3); č ili arnautke i to: č (sL 4); karanfil ka ili srmalija
(sl. 5); roge (sl. 6); rašak' (sl. 7); džeferdar (sl. 8); karabin (g.arubin, garabini gara­
bilj; (sl. 9); male puške danickinja (sl. 12); venedici (sl. 13); lazarinke ; lisanke (sl.
14); č (sl. 15); slivanke (sl. 16); zlatke (sl. 17); skadarke (sl. 18); merdžan­
kinje (sl. 19); ć (sl. 20); mala puška đ u carigradskom arsenalu (sl. 21);
okrit (sl. 22); mali garubin (sl. 23); mali rašak (sl. 24); šišana š č (sl. 25); sa­
mokres (sl. 27), u gornjoj Hercegovini se zove špagiea, špagarica i džeparica. pu­
š č pribor: kantar ć (sl. 28); arbija (sl. 29); rog za barut (sl. 30); basma pot­
prašniea (sl. 34); katije ili palaeke (sl. 36); zejtin[ce (sl. 37). Dugi noževi - han­
džari (dugi 'noževi (handžari) »bjelosapci « (sl. 38); dugi nož »crnosapac« (sl. 39);
dugi noževi (handžari) sa srebrenim; kamzama (sl. 40); pala (sl. 41); č (sl. 42);
kame i agfc (orijentalno oružje; sl. 43) ; mali noževi (sl. 44). Sablje (sablje dimiskinje,
»madžarkinja« »krk merdiven«; sl. 45 - ispo i sl. 46, a za sablje perzijskoga po­
rijekla; sl. 47) . Nadžak (sl. 49 i 50); balta (sjekira; sl. 51, 52). Enamluei (enam= ku­
ran za zaštitu; sl. 53-55). Toke (toke sa sitnim č zovu se č a s krup­
nim_ č kabare (sl. 56). ć forma toka zove se šljivice, jer su sitne i zao­
bljene). - Primjerci oružja su u mnogo č ć u stihovima iz narod­
nih pjesama.] - Vidi i: Separat.
Ć Č Ć VEJSIL:
Uglednija muslimanska ć u Sarajevu - Narodna Starina - Zagreb - VI
(1927); sv. 14; br. 1; 79-92; l'!tin. (Opis ć je ć fotografskim snimcima.)
Ć Č Ć VEJSIL:
Narodno oružje - Napredak - Hr vatski narodni kalendar za prostu godinu
' 1929 - Sarajevo, 1928; 72-74; latin. ć misli o narodnom oružju!)
Ć Č Ć VEJSIL:
Tetoviranje kato1ika u srednjoj Bosni - Napredak - Sarajevo - VIII (1933);
br. 6; 71-73; latin. (Historija tetoviranja i opis motiva; slika ornamentainih mo­
tiva tetoviranja katolika u Bosni.)
350
D-r Matija Lopac
Ć Ć VEJSIL:
Nadgrobni spomenici II narodnoj medicini II Bosni i Hercegovini - Napredak
- Sarajevo - VIII (1933); br. 11-12 141-145; latin. (Narodi struže i onaj
prah uzima kao lijek; iz udubina na spomenicima pije vodu i ,umiva se zbog lije­
č Slike č ć
Ć Ć VEJSIL:

Drvorezbarstvo II Bosni i Hercegovini - Napredak - Hrvatski narodni- kalen­
dar, 1934 - Sarajevo, 1933; 131-144; latin. (Rad je ć crtežima i fotografi­
jama - .po predmetima Zem. muzeja II Sarajevu.)
Ć Ć VEJSIL:
Kako su naši bogomilski đ sjekli i prevozili svoje nadgrobne spomenike -
Napredak - Sarajevo IX (1934); br. 3-4; 35-39; latin. (Teške spomenike ,su
vjerovatno radili u samom majdanu. Pri tome su se služili svakako dlijetom, kli­
novima i č ć Za prenošenje tih ć upotrebljavali su valjke, ali ih nisu
mogli svuda upotrebljavati pa to pitanje još nije riješe<no. - Narodno vjerovanje
o spomenicima i o njihovu prevoženju. - Slike!)
Ć Ć VEJSIL:
Med II narodnom ljekarstvu - Napredak - Sarajevo - IX (1934); 11- 12;
153-155; latin. (Izvaci iz starih ljekaruša i narodnih recepata.)
Ć Ć VEJSIL:
Sarajevska č - Napredak - Sarajevo - X (1935); br. 1; 3-7; latin.
[Vrste tambura (baglama, bugarija, šarg ija, saz, ć def, č bubanj, ZUI'­
na, borija, krnata i harmonika); slike .pojedinih instrumenata. Calgija = tur. č
svirka; č ž č
Ć Ć VEJSIL:
Suvaka - proteza - Napredak - Sarajevo - X (1935); br. 2; 20-21; latin.
(Prema narodnim pjesmama bilo j e u našim krajevima dobrih majstora za pravlje­
nje umjetnih ruku i nogu.)
Ć VEJSIL:
Oružje u narodnoj medicini Napredak - Sarajevo - X (1935); br. 5; 53-58;
latin. (Narodno vjerovanje u ljekovitost oružja, sablje, puške, handžara itd.)
CURCIC, VEJSIL:
Kna - Gajret - Glasnik kulturno-prosvjetnog društva Gajreta Sarajevo,
1936; br. 5; 74; latin. (Porijeklo; obred knijenja č na koji se ono vrši; .kni­
jenje životinja; nekoliko ć stihova o tom, đ iz narodnih pjesama.)
CURCIC, VEJSIL:
Privredne prilike u Zupi - Napredak - Sarajevo - XI .(1936); br. 11;
133-134; latin. [Opis mjesta (dolina Neretve); stanovi ; stanovništvo i njegovo za­
nimanje.]
Ć VEJSIL:
S Hutova Blata - Napredak - Sarajevo - XII (1937); br. 2; 21-22; latin. (Iz
narodne privrede; obradivanje zemlje, sijanje i t. d.)
CURL:IC, VEJSIL:
Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini (sa 225 slika i 44 slike na tablama). -
Glasnik Drž. muzeja II Sarajevu - Sarajevo - LV (1943); 2l-226; latin. [Predgo­
vor; koplje; luk ,i strijela; topuz ili buzdovan; mlat i salma; balta i nadžak; č
šiš; kama i agfa; dugi nož; sablja i oprema za obranu; oklop; pancir; toke; šljem i
kacige; enamluci; gradovi, njihova odbrana i osvajanje (prij e izuma vatrenog
oružja; vatreno oružje: top i puška č puške kolašice (arkebuze); kremenja­
13iibli ografs·ki ,podaci ctnografs.ko-folkimni.rt rado'va o Bosni i Hercega,vini 35t
č šišana; štuc; arnautke; džeferdar, č rašak karabin, mušket, lunta; male
puške: kubura, kuburlija, č ili ledenica (u pjesmi iledenjak), livanka,
šilje, zlatke, skadarka, ć lisanka, merdžankinja, venedici, lazarinka; g-rlici,
brl'še i danickinje; samokres; barut i ostali š č pribor; kuršumi i t, d. Rad do­
biva na vrijednosti, što su predmeti ilu strirani pa ć 'narodnom pjesmom i
narodnim predanjem.] - Vidi i: Separ at.
DABIŠA, knez ALEKSANDAR:
č i č kotar - (Sa originalnim slikama A, Dabiše, L. Kube i E. Č
na) - Nada pouci, zabavi i umjetnosti Sarajevo - God. I (1895); br. 18;
343, latin. č geografsko-topografski podaci i narodna predaja.)
Č Ć LJUBA:
č elementi u srpskim narodnim vezovima (Erotische Einschliige in Stick­
ornamenten der Serben. Eine folkloristische Studie von Ljuba T. č ć - Raz­
vitak - Banja Luka - I (1910); br. 3; 96; ć (Pseudonim Jelice ć
džikovske. Studija štampana posebno iz 6 sv. »Antropofiteje«, koju đ Fridrik
Kraus. Predmet je studiji istraživanje gradiva narodne tekstilne ornamentike i u
prvom redu č šara, što se nalaze na vezenim jaglucima.)
Ć pop STEVO N.:
Janj i njegova okolina - Bosanska Vila - Sarajevo I (1886); ć
[Opis kraja i naroda; narodni život i č (ženidba, smrt, krsno ime, nošnja);
crkve, groblja i neke gradine (u kratkim crtama); donosi i narodna pripovijedanja.]
DA Ć ST. N.
Gradiška negda i sad - Bosanska Vila --,- I (1886); 219-220; 232-233; ć
(Opis mjesta i okolnih sela, »gradina«, bogomolja itd.; ima i narodnog pripovijedanja.
Pored toga, pisac kratko govori i o narodnom životu, nošnji itd.)
Ć ST. N.:
/ Č - Srpski narodni č - Bosanska Vila - II {1887); 7; ć [Ne­
gdje »na mali Nikolj-dan, a u ovome kraju (okolina Bosanske Gradiške) one ho­
daju uz ono pet d,ma đ đ dana i poklada posta ž ć Muška
đ (9, 11, 17, 19 na broj) odabere đ sebe: babu, starca, ć tu, curu,
djevera, jarca i č Ć je posao da č i blagoslov daje.« »Društvo - ja-:
rac, č i još koji od njih uzmu po jedno zvono i tako krenu po selu od ć
do ć Na putu se smiju, šale i pjevaju, samo dobro paze, da se ne izbrl(je, jer
misle, da ć II toj godini umrijeti ili teško bolovati onaj, na kome se pošljednji
broj završi. Pjevanje je dvojako: č i č (grokotom)«. Pred svakom
ć pjevaju, traže darove, pa kad dobiju, zahvale se ž ć ć ć napre­
dak itd. Obilaženje ć je ć ć se prije č izlaza u onu ć iz
koje su pošli. Tu narede č i pogoste se; što im č od darova, podijele
đ
DEDIJER, JEFTO:
ć Rudine - Naselja srpskih - Knj. II - Srpski etnogr. zbornik
- Beograd - V (1903) ; 669-900: ć [Sadržaj: »Opšti dio: I Prošlost, ime i me­
đ oblasti. - II Glavnije č osobine ć Rudina. - III Naselja i nji­
hove opšte osobine: 1) položaj sela; 2) ekonomske prilike; 3) tip sela u ć
Rudinama; 4) zgrada, ć tipovi ć i staje; 5) koliba, janjilo i pojata; 6) sto­
č janjila (torine) i planine; 7) starine; 8) postanak sela i porijeklo stanovništva;
9) zanimanje stanovništva. - Posebni di o: đ ć č Vrpolje, Ljubomir, Do­
maševo, ć Č Maruše, Baljci, ć Zaušje, Vrbica, Granica, Pla­
na, Fatnica, Preraca, Meka Gruda. - Pregled: a) geografskijeh i etnografskijeh na­
ziva; b) pregled geografskiljeh imena; c) pregled č i ostalijeh prezi­
mena «. ]
I
352
D-l Matiia Lapac

DEDIJER, JEFTO:
Stare seoske porodice u Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sa­
rajevo - XIX (1907); 391-393; ć [Pored ostalih porodica, đ gdje su
živjeli stari Maleševci (u Malini kod Moska u ć kotaru), zatim stari Pre­
ć - Isp. i : Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien u. der Herzegowina
- Wien - XI (1909);] :377-380. - Vidi i: Separat.
DEDIJER, dr. JEFTO:
I
Vrste nepokretne svojine u Herceg()vini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. ­
Sarajevo - XX (1908); 387-402; ć [Pisac karakterizira: 1. č č m:e­
re; carske ili »prodajne« planine, zajednice u ispašama i u ziratnoj zemlji (zajed­
č planine; č ziratne zemlje); zatim daje pregled vrsta nepokretne svo­
jine u Hercegovini .] - Vidi i: Separat.
DEDIJER, dr. JEFTO:
Socijalna psihologija Hercegovca - Srpski književni glasnik - Beograd, 1909;
knj. XXII; br. 10; 745-758; ć - Pr2štampano iz »Hercegovina«; VI knj . »Na­
selja«_ (Utjecaj č osobina na č oblike narod. života; tri č grupe
i njihovo obilježje; socijalno - psihološki tipovi u južnoj i č
socijalne težnje i psihološke dispozicije naroda pojedinih krajeva.) /
DEDIJER, dr. JEFTO:
Hercegovina - Srpski etnograf. zbornik - Beograd - XII (1909); 1-448;
ril. (Sadržaj: »Uvod - opšte geografske osobine. - I đ i položaj zemlje. - II
Opšte č osobine, - III Uticaj plastike. - IV Antropogeografski važniji isto­
rijski momenti. - V Ekonomske prilike. - VI Glavne osobine naselja. - vn Imena
oblasti, naselja i drugih mjesta. - VIII Postanak sel a i porijeklo stanovništva. .
IX Socijalna psihologija. - Posebni dio. - Registar «. ) - Vidi i : Separat.
DEDIJER, dr. JEFTO:
Ispitivanje srpskih naselja - Bosans ka Vila - Saraj evo - XXV (1910); 351-353;
ć č antropogeografskoga ispitivanja srpskih zemalja.)
DEDIJER, dr. JEFTO:
Porijeklo č stanovništva (Preštampano iz »Pregleda«) -
Srpska č - Sarajevo - God. VJ]] (1911); br. 45-46; ć (O ć me­
todi ispitivanje porijekla, o »starincima « Bosne i Hercegovine, doseljenicima itd.)
Ć STEVAN:
Bjeljevine - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo II. (1890); 319-321;
latin. (Narodno vjerovanj e i pripovijedanje!)
Ć STEVAN:
O postanku ljudi i njihovih ć - Glasnik Zem. muzeja u B. II. - Sarajcv\:i
- God. n (1890); IV; 414-415; ć (Narodno mišljenje!)
Ć R. STEVAN:
Nešto o narodnim gatkama - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo ­
nl (1891); 216-217; ć [Narodno praznovjerje i č 4 primjera za to (kako
postaj e madež; kako se on može ukrasti; kako se rodi dijete č usnice; kako
krava postaje č - Nastavak vidi u: Glasnik, V (1893); 348-350_
.Palenje i šaranje ć u mubarek č - Bosanska Vila Sarajevo
Ć R. STEVAN:
Ero - GTasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891); 455-457;
ć [Era ili Hero u narodnom pripovijedanju.]
Ć R. ST.:
- -
VII (1892) ; 136-138; 6iril. [Osim Rama zana Muslimani imaju č svete ć
»mubarek č O tim ć č je da se pal e ć hij ele ,ili šarene. Taj
se č zadržao još samo u Sarajevu. Pisac tvrdi., da je to arapski č
BiJbliografskipo'daci etnogra,fsko-folklomih radova o Bosni Hercegovini 353
Ć R. STEVAN:
Raboš u okolici č č - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - IV
(1892); I; 89-90; ć [Uvod o rabošu; prosti raboš (seljakinje se služe kod bojenja
sukna; glavni dio »kokoš«, č ostaje vezana za sukno; manji »pile« dobij e
vlasnik); raboš u č sa znacima č rimskim brojevima: X = 100; I = 10;
poja crte =' 5; č = 1; rna pr. XII. =116.1
Ć R. STEVAN:
Zašto je u koze uzgor rep? - Glasnik Zem. muzeja u .B. i 'H. - Sarajevo ­
IV (1892); 204; ć [Narodno pri povij edanje!]
Ć R. STEVAN:
Kod, đ - babica - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V
(1893); 352-353; ć [Iz narodnoga vjerovanja i č o đ kako je dj e­
vojka dospjela za babicu ik đ
Ć R. STEVAN:
Kako se vadi oganj? (Iz narodnog ljekarstva) - Glasnik Zem. mUZ<lja u B. i
H. - Sarajevo - V (1893); 560-561; ć [Oganj = »bolest, što se kod č
pojavljuje u vidu »puhica« po licu, a osobito kod male djece te još sisaju.« Na­
rodni l ijek za tu bolest.]
Ć R. STEPHAN:
Beitrage zur Landes - und Volkskunde Mit 1 Abbildung im Texte) - Wis­
senschaftllche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - I
(1893); 402-425 [»Inhalt : 1 Samobor an der Drina. - 2 Die Brucke in Most
ć Most). - 3 Bjeljevine. - 4. Vom Ursprung der Menschen und ihrer
Temperamente. - Etwas uber Volkszauberei. - 6 Der Ero. - 7 Das Kerbholz
in der Umgebung von Cajnica. - 8 Weshalb den Ziegen der Schweif aufrecht
steht.«]
Ć R. STEPHAN:
Wie unser Volk denkt - Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - III (1895); 558-565; [Inhalt: 1. Der »Oganj « (Fieber­
ausschlag) und seine Hei1ung. - 2. Ein Besuch in der Teufelsgrotte. - 3, AHerlei
Vorhersagungen.] - Vidi i: Separat.
Ć R. ST.
Krplje - Vila - Sarajevo - X (1895); 265-266; ć č na­
rod se služi krpljama zimi, ć po »jugovu snijegu«. Pisac drži, da su krplje
donesene iz pradomovine.)
Ć R. ST:
Prstenovanje na selu - Bosanska Vila - Sarajevo - XIII (1898); ' 123-124;
139-140; ć [Kritika knjige đ ć L. »Iz naroda o narodu« i jednoga đ
ć rada u Bosanskoj Vili « od 1890 god. ("Svadba u gornjoj Hercegovini«). De­
ć je mišljenje, da nisu vjerno opisani svadbeni č a č prsteno­
vanje, pa to on opisuje.]
Ć R. STEVAN:
I opet prstenovanje - Bosanska Vila - Sarajevo _ . XIII (1898); 173-174;
ć [Kritika Lilekova opisa svadbenih č u Bosni i Hercegovini u »Glasniku
Zem. muzeja « za 1898 g. Pisac ispravlja č toga a napose opis prste­
novanja.]
Ć ST. R.:
Sijerma i Resma. Iz bilježaka i bilj š č - Zora - List za zabavu, pouku i'
književnost - Mostar - III (1898); 161-164; ć [NarGd veli , da su Sijerma i
Resma »kraljevske žene i ć vještice«. U č se govori o stuhama, mo­
rama i vješticama.]
23 ,
354
D· r Matiia _________ __,---_
Ć ST. R.:
Iz bilježaka i š č - Zora - List za zabavu, pouku i književnost
Mostar - III (1898); 277-27!!; ć [I Kna (svadbeni č kod muslima)1a). - II
Žabice č č ili č kad se č ili brav nadme).]
Ć R. STEVAN:
Č č u narodnom predanju - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901);
176-178;202-205; 243-244; 269; ć [U razmaku od 912-976 god. po Hristu bi
udaren temelj varoši Č č što svjed č i njegovo ime, izvedeno od persijskih
č č = voda, ć = dobra. Ima nešto i etnografskih podataka.]
Ć R. STEVAN:
č polje - Školski Vjesnik Sarajevo - XI (1904); 289-291; 331-334;
402-404; 548-554; 655-665; 793-802; ć (Pored č i arheoloških poda­
taka ima i etnografskih i folklornih. Narodna pl'edanja o postanku i imenu č
č polja; ć pojate; uljanici, kolibe ž č torovi itd.)
Ć ST.:
Rodbina i svojta - č Zora- List za č i školu - Sarajevo - II
(1905); br. 4; 74-76; br. 5; 90-92; br. 7; 125-126; br. 8; 140":"-141; ć (Rodbinski
nazivi u Hercegovini i još nekoliko č iz naroda!)
Ć ST. i Ć TOMA A.:
Nal"odne igre sa sijela u Gornjoj Hercegovini (Sa 28 slika u tekstu) - Glasnik
Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XVII (1905); 53-172; ć vidi : ć To­
ma i ć St. - Vidi i: Separat.
Ć R. STEVAN:
Seoska svadba u Gacku :...- Glasnik Zem. muzeja u B; i H. - Sarajevo - XVIII
(1906); 509-540; (sa 2 slike u tekstu); XIX (1907); 115-154; 253-302 (sa 13 slika
u tekstu; ć [Sadržaj: Gornja i donja Hercegovina (odreduje se pojam); Gacko
(kratak opis mjesta i naroda); ženidba ć misli); otmica; đ samodošlica;
prividna đ redovita ženidba (djevovanje; zagledanje; mala prošnja; velika pro­
šnja; prstenovanje i ugovor; pozivanje svatova); svadba (okupljanje svatova i pola­
zak po djevojku, svatovi u novoga prija telja, povratak svatova s djevojkom); đ
nje, pohodi i prvine; babine; dodatak. - Pisac uz opis donosi ć broj narodnih
pjesama, a ima i 15 slika važnijih momenata u svadbi.] -'-- Vidi i: Separat.
Ć I. IGNJAT:
Bosanski sahtijan (»Bosniakenleder«) - Studija iz narodne tehnologije - Delo
- List za nauku, književnost i kulturni život - Beograd - VII (1895); 82-88;
263-268; ć (Proizvodnja i priprema njc bosanskog sahtijana.)
r
Ć DIMITRIJE:
Narodni č o ž ć iz maglaj skog kotara - Glasnik Zem. muzeja u B. i
H. - Sarajevo - VIII (1896); 536-538); ć (Pisac opisuje č i č njihovo
č i č č Kra j obiluje č ima.) - Isp. i: Wissenschaftli­
• che Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - VI (1899); 652-654.
Ć NEVENKA:
Banjaluka (okolica - muslimanska svadba) - Vjesnik Etnografskog muzej2. u
Zagrebu - Beograd, 1935 - knj. I (1935); str. 203-207; latin. [Spominje otm;cu,
a od redovne ženidbe: prošnju i svadbu (pir); napose: krnu.]
č prosci kod muslimana - .Jugoslavenski List - Sarajevo - XII
(1929); br. 188; latin. (Svatica u č ć - Momkov amanet. - Slatka
i gorka kahva. - Rogato ili šušato. Opis č prosidbe, koji u ć gradovima
izumiru, dok se umahjim bosansiklm mjestima još održavaju.)
Blbliografskipodaci etnografsko-folklomih radova o Bosni Hcrcegovini 35ti
DOBR2ANSKI, IVO:
Narodna umjetnost - Naša misao - Sarajevo, 1916; 119-120; latin. (Razvi­
jeno estetsko ć u našem narodu, a č u Bosni i Hercegovini. Prijed­
log, da \se sistematski radi na razvitku narodnoga drvoreza, jer ta grana narodne
umjetnosti pokazuje veliku nadarenost našega naroda.)
.f
DRAGAŠ:
Badnjak - Nova Iskra - Beograd - II (1900); 382; ć (Pisac dokazuje, da
č »badnjak« ne dolazi od »bditi«, nego od »bat« - jedna od glavnih grana na
drvetu.)
Č Ć TOMO:
Trudna žena i porod - a) tega se u Bosni č dok je trudna. - Zbornik za
narodni život i č Južnih Slavena - - ' I (1896); 195-198; latin.
đ je skupljena najviše il Vlasenici. Poglavlja: Što ne smije žena jesti ni piti;
preko č ne smije ć što i kako ne smije gledati; što ne smije raditi; razno­
vrsno; što č da se lakše porodi.)
Č Ć TOMO:
Gatke bosanske đ - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XIX
(1907); 31-56; ć [Sadržaj: izbor djevojke i ljubavni znakovi; č gatanja
(o Đ - dne, U:l ž ć U:l Novu godinu; o Andrijinu - dne; uz Ivanj-dan;
uz Veliki petak; uz Uskrs; uz Vidov-dan; uz mladi mjesec; uz mladi petak; uz mla­
du nedjelju; č petka; u gluho doba; uz svadbu; č zaklinjalice, č pomi­
ruša; č gatanja (uz Đ đ uz Uskrs; uz mladu nedjelju; uz Badnji
dan; na č na dlake; slijepim mišem i sl.; mrtvacem; na prolazu; zapis, razli­
č u obranu); ašikluk (ašikovanje; pjesme o ašikovanju). Pisac je skupio đ u
č mjestima Bosne; u Hercegovini samo u Konjicu.] - Vidi i: Separat.
Č Ć TOMO:
Narodne praznovjerice - Glasnik Z em. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XIX
(1907); 311-334; 483-497; XX (1908); 129-138; 449-466; ć [Sadržaj: I Svijet
i priroda (sunce; mjesec; zvijezde; č sunca i 'mjeseca; vjetar; grom; grad;
duga; brda i doline; potres; kamenje; drvljad; ribe; zmije; ć daždevnjak; la­
sica; lastavica; grlica; kukavica; svraka; gavran; orao). - II U ć i oko ć (iz­
bor ć š žrtve kod gradnje ć gatanja majstora .kod gradnje ć naselje;
praznovjerice o ć ć ogiljjšte; izbor ć starješine; ć sloga; ć
ni ć jelo; hljeb). - III ć č (starješina; ć zadrugari; žena;
maja stoparnica, ć reduša; mlad a (snaha); djeca; č o djeci; momak;
djevojka; starci; dioba zadruge; omraza; dušmanin; kletva i zakletva; ukradeno ­
izgubljeno). - IV č (putnik; u trgovini; sl'etni i nesretni dani; u napredak
i nazadak; san; bolest i smrt; raj i pako; utvare, agrama; proricanje vremena; vile;
. usude; vrag; mora; vještice; stuhe; vampir; blagdani; vrela i vode; gatke momaka
i djevojaka; đ i proricanja); do datak.] - Vidi i: Separat.
Č Ć TOMO:
Narodni lijekovi - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXI (1909);
461-478; latin. [Od uroka; od nameta; od groznice; od ć od glavobolje; od
balabana ili hunjavice; od kašlja; od sandžije; od zaduhe, sipnje ili kraj č od
žutice; od nastupa (trboboIje); od crnca; od debele bolesti; od č goropaštine ili
padavice; od strave; od zubobolje; od grlobolje; od uhobolje; da kosa raste;
kada se uhvate ruke ili noge (reuma); kada đ bole; od uloga i nogobolje; od
žlijezda; od guše; od klina; od rana; od krvi iz nosa; od protisli; od krupice; od
micine ili kakve gute č od majaSila; od svraba; od krasta; kad se ruka su­
zbije ili noga š č š od izgorjeli; kad nekom smrznu noge ili ruke; od uboja;
od naboja; od kurjega oka; od bradavica; od kosti; od bijesa.] - Vidi i:
Separat.
23*
3!'l6
________ _____ _ _'___ _ _ Matija ć _
Č Č TOMO:·
Narodno praznovjerje o malu - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
XXIII (1911); 377-390; latin. [Sadržaj: U zdravlje i napredak malu; o mlijeku;
da krave vode; da se mal blizni i da budu ženski; da se volovi u plugu ne obadaju;
da se volovi ne ubiju u vrat; da se ovce janje; jalove ovce; konj; kokoši; č i
namet u malu. Grada je skupljena u č mjestima Bosne.] - Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
Narodno ribarstvo tt Bosni i Hercegovini, ć Vejsil č ć - Hrvatska
Zajednica - Saraj evo - II (1911); br. 4; latin. [Pisac prikazuje rad Ć č ć
štal1)pan u »Glasniku Zem. muzeja «, XXII (1910); i t. d.]
Č dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naših etnologa - I Dr. Tihomir R. đ ć - Glasnik
Etnografskog muzeja - Beograd - V (1930); 161-167; ć [Bibliografija radova
dr-a Đ ć i to: 1 Rasprave, č prilozi. -- 2 Knjige. - 3 đ č po:'
slovi. - Radovi dr-a Đ đ ć sadržavaju mnogo etnogra1iskih podataka iz Bosne
i Hercegovine.]
Č dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naših etnologa - II Jovan ć - Glasnik Etno­
grafskog muzeja - Beograd - VI (1931); 141-143; ć [l Khjige, ras.prave,
č i prilozi . - 2 Urediv č poslovi. U radovima dr-a ć ima poda­
taka i iz Bosne i Hel"cegovine.]
Č dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naših etnologa - III Sima ć - Glasnik Etno­
grafskog muzeja - Beograd - VII (1932); 143-146; ć [Knjige, rasprave, č
i pdlozi. - Neki radovi su s podadm« iz Bosne i Hercegovine.]
Č dr. BOR. M.:
Nekoliko podataka oprilaganju ć crkvama na Veliki č - Glasnik
Etnografskog muzeja - Beograd - VII (1932); 115-118; ć [Dopuna rada D. Boi"i­
/
ć (Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd VII (1932); 113-115), u Ikome
se navodi, da se ž č ć nalaze »još u okolini Sarajeva i u ;nekim jadarskim
selima u Srbiji «. U Trnovu kod Sarajeva listovi, na kojima imena prilož­
nika prilikom prikupljanja priloga, zovu se Y>police «.]
Č dr. BOR. M.:
Bibliografija radova naših etnologa- IV Dr. Milovan Gavaci - Glasnik Et­
nografskog muzeja - - VIn (1933); 127-128; ć [Knjige, rasprave, č
ci i prilozi. - Neki radovi imaju etnografskih podatak::! i iz Bosne i Hercegovine.1
Č dr. BOR. M.:
Ribolov na Drini - Posebna izdanja Etnografskog muzej.a \.l Beogradu - Sv.
4. - Beograd, 1934; 1-56; 5 slika u tekstu; 9 slika izvan teksta; ć [Sadržaj:
Uvod.- Vrste riba u Drini i njenim pritokama. - Odrinskim 'I"ibama. - »Ri­
barski predeli« - na Drini bogata ribom. - Ko se bavi! rJ. bolovom. - Za­
brana ribolova .i ribarskih sprava. - Kada se i kako najlakše lovi - Ribarske
sprave (alati), č lova i ribarska skloništa.. - Mamac za ribe. - Neprijatelji
riba. - Ekonomski č ribolova. - Ribe u praznovjericama, i. kao leko ­
ć - Bibliografski podaci. - Registar.]
Ć dr. BOR. M.:
Svadbeni č kod pravoslavnih Srba u okolini manastira Tavne u Bosni -
Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - XII (1937); 78-90; ć [Izdavadžija
,ili kalauz-navodadžija! Djevojka se ukrade s č voljom il.i s voljom nje­
zinih roditelja. Redovna ženidba ima: prosidbu (s obillj ežjem, jabukom mlirenjem
prijatelja, ugovorom č i svadbu. Caja č objavljuje dolazak svatova;
Ilbli ograf"ki poJ a(;i 8tnografsku-folkl orhih ra(J.i;va o Bus II i i tier(; cgovini 357
kum i stari svat su glavne č II svadbi, uz njih su dj ever, buljubaša; doli­
baša (dolbaša) je najstariji svat po godinama. Na pola'sku, djever prstenuj e dj e­
vOjku; iznosi se i lomi č č kolo igraju oko sofre i kroz ć Vj en­
č je u momkovoj ć č i vjerovanj a ; »pilav« = svadba; »pilavdžije« = sva­
tovi. Poodani dolaze ć prvoga dana, k ad odu pilavdžij e; prvine = pohod prijatelja
sa si,nom i snahom č ocu. Rad j e ilustriran sa 9 slika, koje prikazuju raz­
č momente u svadbi.]
Ć Ć
Pleme Zupci i Vojvoda Luka ć - Zora - List za zabavu, pouku i
književnost - Mostar - III (1898); 10--:-13; ć [Etnografski podaci: narodna mu­
. ška nošnja, svakidašnj e odijelo, kad idu na put , ć odij elo kod ć Oru­
žje.]
Š Ć S.:
Samrtni i pogrebni č pravoslavnih Srba II Bosni - Prešta mpano iz
š ć del a« - Sv. 4. - Juli-August 1938 god. - Skoplje, 1938; 1- 10;
ć [Opis č je Uustriran sa 3 slike.]
Đ
Srpski narodni vez i tekstilna ornamentika od Jelice ć ž
Brankovo Kolo za zabavu, pouku i književnost - Sre mski Karlovci - XIV
(1908) ; 357-358; ć [Iscrpljiv prikaz spomenutog rada.)
Đ Ć M.:
Karakterisanje č po imenu - Razvit ak - Banja Luka - V (19:38); br.
8-9; 266-269; ć (O prepravljanju imena ili ,nadimku u našem narodu!)
Đ Ć OSMAN A.:
Svadbeni č Muhamedanaca II Hercegovini - Zora- List za zabavu, pou­
ku i književnost - Mostar - III (1898); 354-358; ć [I Prošnj a . - II ć - III
Svatovi. - IV č svatova u č ć - V Prstenovanje. - VI K na. ­
VII Odlazak svatova. - VIII Đ - IX Pr vi dan. - X Drugi dan.]
Đ Ć
Narodne praznovjerice u Hercegovini - Zora - List za zabavu, pouku i knji­
ževnost. Mostar - IV (1899); 31-32; 68 - 72 ; ć [Vrag, džin, vukodlak, plakavac,
stuha, m()ra, vj eštica, kamenica, div, vi la, buka, đ i č - Tri po­
sljednje su izmišlj eno strašilo za dj ecu. ]
Đ Đ Ć TIHOMIR:
Folklorne beleške - I Partenogene la - Srpski književni glasnik - Beograd,
1905; knj. XIV; 280-286; ć [O narodnom vj erovanju; u vezi s tim ima podataka
. i iz Bosne i Hercegovine.)
Đ Đ Ć TIHOMIR:
Prikaz knjiga: I Romanii din Bosnia Herfegovina in trecut in prezent de
Isidor - Extras din Analele Academiei Romane - BukureHi, 1905. - II
Coloniile romane din Bosnia, studiu et nografic antropogeografic de Teodor FiIi­
pescu, cu ilustraliun'j o harta etnografica - Edit. Acad. Romane - BuknreHi,
1906. - Srpski književni glasnik - Beogr ad, 1907; knj. XVIII; 377-380; 458-463 ;
541-545; 620-625; 680-681; ć [Priik az i ocj ena spomenutih rumunjskih radova.]
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Srpske narodne igl'e - Srpski etnografski zbornik - Beograd IX (1907); 1-88;
ć [Sadrža j: »Uvod (šta se igra i deoba igara). - I Vit eške igre. II Zabavne !igre.
- III Igre duha. - IV Igre za dobit. - V Ors ke igre (or ske igre u starini , orske
igre u Srba). - 1 Reli giozne igre. - 2 Svetske igre. - Igr e ć - Na pomene za
č i č narodnih orskih igara. - č narodnih igar a. - Dodatab.
- Pisac uzimlj e đ i liz Bosne i Hercegovine.]
358 D-r Matija Lapac

Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Kuvada - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIII (1908); 91-92; ć [Prikaz
č i gdje se sve nalazi; mišljenje o č č se dokumentira srodstvo
đ oca i sina, koje se u matrijarhatu nije ni uzimalo u obzir); kuvada na Bal­
kanskom poluotoku (Cincari; kod nas nesiguran podatak u Crnoj Gori); poziv na
skupljanje toga č u narodu.] - Vidi i: Srpska č - Sarajevo - IV (1908);
br. 51; L
Đ Ć dr. TIH. R.:
Uputstvo za prikupljanje gradiva o zanatima i esnafima u srpskim zemljama
Srp. Kr. akademija - Beograd, 1913; 1-80; ć [Sadržaj: I Zanati: A) Varoški
zanati: I Uopšte. - II Opis zanata. - III Osoblje u zanatu. - IV Odnosi đ maj­
storima. - V Život u radionici. ' - B) Seoski zanati. - C) Žensh zanati. - D)
Ciganski zanati. - E) Napomene. II Es nafi : I Uopšte. - II Casništvo u esna[u. - III
Esnafski sud. - IV Esnafski zbor. - V Esnafska kasa. - VI Kalfenski zbor. ­
VII Kalfenska lkasa. - VIn Esnafska slava. - IX Esnafski znaci. - X Odnos
esnafa prema svojim ljudima: u nevolji , u č bolesti i smrti. - Xl Odnos esnafa
prema državi, opštini, vlastima,. crkvi i školi. - XII đ odnosi esnafa. ­
XIII Mesni esnafi prema stranim maj s torima. - XIV Odnos esnafa prema publici.
- XV Esnafi kao jedna celina u javno·sti. - XVI Nazor 'na esnafima. - XVII Na­
por:nene. Upotrebljena literatura.]
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Celibat i brak u našem narodu - Srpski književni glasnik - Beograd, 1923;
n. s. knj. · X; 108-112; 222-229; ć [Ima primjera i iz Bosne.]
Đ Đ Ć dr. TIH. R. :
Kratki kolektivnoga rada na etnografskom č našega naroda
- Glasnik Etnografskog muzeja - Be ograd - I (1926); 45-53; ć č
pregled i ocjena dotadašnjeg rada; pro blemi etnografije unaprijed.]
Đ Đ Ć dr. TIH. R:
O narodnom pevanju u Gackom i Jajcu- Glasnik Etnograf. g muzeja
Beograd - I (1926); 99-108; ć [Pisac je ovdje štampao neke odgovore Luke
đ ć ć koje je on dao na »pitanja za prikupljanje č č u
Srba«. Pitanja su 1899 god. štampali u ž ć Božidar ć i Vladi­
mir R. Đ đ ć s namjerom,. »da prikupe što je više ć č č iz
naroda srpskoga«.]
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
č ć VejsiI: Starinsko oruzJe - Prilozi za književnost, jezik, istoriju i fol­
klor - Beograd - Knj. VII (1927); 336-342; ć [Prikaz i ocjena Ć č ć rada,
štampana u »Glasniku Zem. muzeja. u B. i H.« - Sarajevo - XXXVIII (1926); na­
vodi literaturu o tom predmetu prije Ć č ć
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Predanje o mestima II našoj zemlji - Zapisi - Casopis za nauku i književnost
- God. IL (1928); knj . 3; sv. 5; 303-3001; ć [Ima i nešto podataka o Bosni.]
Đ Đ Ć dr. 'TIH. R.:
Doba za ženidbu i udadbu u našem narodu - Srpski književni glasnik - Beo­
grad, 1928; n. s. knj. XXV; br. ;.;; 202-203; 207-208; ć [Ima primjera i iz nosne.]
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Kupovina i otmica djevojaka u na šim krajevima - Srpski knj iževni glasnik
;- Beograd - n. s. knj . XXVI (1929); 358-371; ć [Podaci su ć
karaktera; nekoliko primjera je i iz Bosne i Hercegovine. Uz primjere pisac daje
kratak historijat otmice i trgovine djevojaka.]
B'lbliog--rafs'ki podaci dllografsko-folklr;, rn ili ra<k;v<l o Bos ni liercegovini 359
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Iz č č - Glasnik muzeja - Beograd - IV (1929);
1-12; ć [Podaci iz Bosne i Hercegovine, na pr.: zamatanje mlade kod svadbe;
ognjište t ć prag na dan svadbe; preturanje ibriika s vodom ,koji stoji .pred pra­
gom (muslim., Tuzla) i dr.]
Đ Đ Ć dr. TJH. R.:
Nekoliki svadbeni č u našem narodu - Srpski književni glasnik - Beo­
grad, 1930; n. s.knj . XXIX; 604-610; knj. XXX; 44-49; 112-117; 190-195; 280­
365-369; 454-466; 528-537; 605-616 knj. XXXI; 48-62; ć č
veza; zaštita mladenaca; izgonjenje zlih duhova; život u braku; izbor vremena za
svadbu; religiozni svadbeni č Pisac je crpao obilnu đ i iz Bosne i Her­
cegovine.]
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Preislamski ostaci đ jugosloven skim muslimanima - Srpski književni gla­
snik - Beograd, 1931 ; n. s. knj. XXXII; 217- 227; 304-310; ć [Jezik; tradicio­
nalna literatura; azbuka, imena; č
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Telali - Srpski književni glasnik - Beograd, 1931 ; n. s. knj. XXXIV; 511­
-514; ć [Ima podataka i iz Bosne.J
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
»Tovijine ć u našem narodu - Zbornik za narodni život i č Južnih
Slavena - Zagreb - XXIX (1933); sv. 1; 1-17; latin. [poslije uvoda o tom č
č o Toviji i o utjecaju š ć crkava na održavanje toga č kod
evropskih naroda, pisac č da je taj č uzdržavanja stariji od š ć
stva, jer se nalazi i kod starih., Inda. Navodi primjere iz života našega naroda, pa tako
i .iz Bosne. č »Odlaganje č odnosa mladenaca za neko vreme mi­
slim da ni u našem narodu ne č ništa drugo do zavaravanje zlih ć . .. « To
đ đ drugih č pri đ mladenaca (zaštita drugih oso­
ba: djevera, kuma, staroga svata, đ molitva, upotreba soli, buka i pucnjava, pre­
•• I
rusavanJe.J \

Đ Đ Ć dr. TIH. R. :
Zle č u verovanju muslimana u Ohridu - Glasnik Etnografskog muzeja
Beograd - IX (1934); 1-30; ć [Isp. neke podatl{e i iz Bosne i Hercegovine, na
pr.: zaštitne č hamajlija č - atica)'.] -'
Đ Đ ć dr. TIH. R.:
Crna č kroja kaurskoga - Gla snik Etnografskog muzeja - Beograd - X
(1935); 1- 3; ć [Pisac dokazuje, da »kro.i kaurski« č odijelo, kakvo su kro­
jili i nosili š ć Dokazni materijal uzeo je najviše iz života u Bosni i Herce­
govini.J
Đ Đ Ć dr. TIH. R.:
Kuvada - Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor - Beograd - XVI
(1936); 199-213; ć [Ostaci č drugdje u svijetu pa i kod nas; č mi­
šljenja o tom; potvrda i iz Bosne i Hercegovine; č Kuvada nije drugo do
obmanjivan.je, da se porodilja zaštiti od zlih č dakle apotropejski č
Đ Đ Ć TIH. R.:
Loše odelo kao zaštita od uroka - Razvitak - Banja Luka - III (1936);' br. 6;
207; ć [Pisac se ć na pjesmu o Filipu lVIadžarinu i Halilu od Kladuše i
objašnjava, zašto Halil pred ulazak u Carigrad skida svo.ie novo i bogato odijelo
i č se u dronjke. - Htio je da se č od zlih č
360
D-r Mati.ia Lopac
Đ Đ Ć TIH. R.:
Beleške iz naše narodne poezIJe - Razvitak - Banja Luka - III (1936); br. 6;
208; ć [Bilješke: Konj putalj . (upozoruje na dvostruko vjerovanje o putaiju);
ritualni č Jevreja (narodno praznovjerje); sablja s č (na sablji oko kao
zaštita) itd.]
Đ Đ Ć TIH. R. :
Zle č u verovanju Južnih Slovena- Srpski zbornik Beograd
- LIII (1938); 1-347; ć [Pisac obilno crpe đ i iz Bosne i Hercegovine.]
Đ Ć Ć OBREN:
Suma, Površ i Zupci - Naselja srpskih zemalja - Knj. II- Srpski etnografski
zbornik - Beograd - V (1903); 1107-1292; ć [Sadržaj: Opšti deo: I Oblast.
II Glavnije č osobine. - Zemljišnji oblici. - Vode, klima i biljni svet. ­
III Naselja: 1 Položaj sela. - 2 Tip sela. - 3 Ekonomske prilike. - IV ć -
Muhamedanska ć - ć seoske ć - Zgrade. - V Imena. - Starine. ­
VI P{)stanak današnjih sela i poreklo stmovniŠtva. - Starina sela. - Doseljavanje.
- Poreklo stanovništva. :....... Nekolike č osobi,ne Sumjaka, Površana i Zubaca.
- Opšte crte. - Jezik. - Pleme, brastvo. - Krsno ime. - Odelo. - VII Zanimanje
stanovništva. - Posebni deo: I S u m a (Taleža, Dražin Do, č ž ć Gola
Glavica, ć Desin Selo i ć đ Cerovac, ć š ć ć
Ciclna, ć Đ ć č ć Hum, ć Kutina, č Orah, Zaplanik,
ć đ č ć ć Uskoplje) . - II. P o v r š (DuŽi, Lju­
bovo, Orašje i ć Ljekova, Slivnica, Zagradinje, Rupni Do, Glavs'ka, Bobovi­
štva, Biograd, V{)lujuc, Poljice, Luka, Lapja, Premišij e, Kremeni Do, ć - III
Z u rp c i (Konjsko, Bogojevi-Selo, Orašj e, Turmenti, Tuli, Kraj i Potkraj, 'Kunja
Glavica, Ograde, Grab, Drenovi Do). Pregled: a) pregled geografskih i etnografskih
naziva; b) pregled geografskih imena; pregled č i ostalih prezimena.] .
EBINGER, Dr.:
. Studien uber Bosnien u. Hercegovina - Programm des Gymnasiums zu Dem­
min fur das Schulj ar von Ostern 1875 bis dahin 1876. - Demmin, 1876; str. 3-24
rPisac kratko prikazuje geografski položaj, orografske, hidrografske i klimatske pri­
like, gospodarstvo, ć trgovinu i industriju itd. Etnografskih podataka ima
o đ ć ć r:amještaju, o narodnoj poeziji.]
EVANS, J . ARTHUR:
Through Bosnia and the Herzegovina on Foot during the Insurrection, August
and September 1875 - London, 1876; I -LXIII; 1-435. [Pisac ima kratkih, ali
dragocjenih zapažanja o životu i prilik ama u B. i H., n a pr. o nošnji naroda svih _
triju vjera (isp. str. 89-90; 94-97; 119-120; 122-123; 144-151; 194-195; 273­
- 274; 315-321: 351) , o ć (isp str. 93 ; 102, 208-209), o vjerskom životu, pra­
znovjerju (str. 121-122; 131-134) i t. d. Rad dobiva na vrijednosti, što ga je pisac
ilustrirao fotografijama i crtežima.] .
FAZLAGIC, H.:
Narodni lijekovi iz bilinstva u Bosn i - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -' Sara­
jevo - VI (1894) ; 800-802; ć [Pisac dopunjuje rad dr-a L. Glika (Glasnik, 1892;
knj. II) pa donosi imena . ljekovitih biljki, kojih Glik nema (U l svemu 29 imena),
i kako ih na,rod upotrebljava.] - Isp. i : Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien
u. der Hercegovina - Wien - IV (1896); 517-518.
FAZL.A:GIC, H.:
Bajanje - Prilog narodnog ljekarstva B. i H. - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -­
Sarajevo - VII (1895); 155-157; latin. ["Cudnovata vrsta narodnog č jest
,)bajanje«. Bajati u sebi nešto mrmljati, bajalice su č stare ciganke, rijetko
druge stare žene, a vrlo rijetko vrše taj posao i muški «. »Pošto se sve vrste narod­
BibliograiS1ki p{) uaci ctuugrai ·o-iolkl()f·nih radova o Bo-sriii HerccgQ:y.:.:.li ___ _
361
it.:.:.. _
nog č upotrebiše i »travaricama« kao i ostalim nije pošlo za rukom ć
nevoljniku, to onda potraže bajalicu kao najzadnju instanciju.« Pisac donosi i for­
mule pri bajanju. Uloga pasje lubanje u bajanju.]
F Ć H.:
Zašto Jahudije imaju bajato lice? - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara­
jevo - VII (1895); 305; latin. (Narodno pripo\ljjedanjc!] - Isp. i: Wissenschaftliehe
Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - V (1897); 436.
Ć H.:
Stovanje trešnje - Bosanska Pošta - Sarajevo - I (1896); br. 6; 2; latin.
[Iz Glasnika Zem. muzeja; vjerovanje u našem narodu, da je trešnja ć
drvo.]
FIALA, FRANJO:
Crtice sa Glasinca - aj č grob. - b) Sredovjeki mramorovi. - e)
č o Hreljin - gradu - Glasnik Zem. muzej,a u B. i H. - Sarajevo _ . IV (1892);
ć [Arheologija i narodno pripovijedanje.]
FIJALA, FRANJO:
Rezbarija na kori - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo V (1893);
107-108; ć [Na dvije slike te rezbarije vidi se, da je prikazan lov na č
- Isp. i : Wissensehaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien
- III (1895); 572. - Vidi i: Separat.
FILIPESKU, TEODOR:
Kalajdžije Č ć - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XIV (1902);
297-301; ć ć na jugozapadnoj strani od Bugojna. Pisac je na osnovi
jezika, kojim je slušao govoriti kalajdžije, č »da je kalajdžijski jezik i­
č sa rumunskim jezikom u makedonskom dialektu«. Iz kazivanja samih
kalajdžija pisac č »da su kalajdžije u ć potomci onih macedon­
skih Rumuna, koji su se svršetkom XVI i č XVII ć u Bosnu naselili;
to je bilo onda, kada su austrijske nadvojvode i č u pustim' predjelima
Primorja naseljavali Rumune iz Macedunije« (današnji č u Istri). »Nešto kasnije
od ovih zanatlija doselio se' u Bosnu onaj dio Rumuna iz Matkedonije, koji se danas
najviše bavi ... « Pisac se domišlja, zašto su se kalajdžije 'naselili
baš u ć »što je taj kraj u ono \TT'ijeme bio na glasu radi. svoje produkcije
u kovinama (zlata, žive). Ovuda je nadalje prolazio č put iz srednje Bosne \
u Dalmaciju pa je narod ovog kraja bio u dobru stanju i .imao dosta bakrenog
đ kao što ga i danas ima.« Oni doseljenici, koji su se bavili ratarstvom, naselili
su se najviše u Posavini. Po kazivanju kalajdžija u ć u č ko­
taru ima u selima Bijela i Porebrice oko 20 rumunskih ć (trgovci i ratari); u
TešanjS1kom kotaru u selima Ostiružnju 15 ć u selima Stanari i ć
nekoliko ć (prave č vretena i drugo drveno đ € u Tuzlanskom kotaru
u selu ć jedno 20 ć onda nekoliko s totina u selu Odžaku, kotar č
a osim toga po nekoliko ć i po drugim mjestima u č kotaru. »Ima
Rumuna i u selu č u kotaru č ovi su poljodjelci, a nekoji đ
č preslice, bukare za sir i mlijeko i razno đ za č narod; zimi ho­
daju muškarci po gradovima i sviraju po kafanama. Kod Zenice ' u Orahovici. ima
jedna ć nadalje u kotarima Zvornik i Srebrenica nekolike ć Ovi se Ru­
muni bave najviše izradi,vanjem !drvenog đ Kalajdžije u ć i ostali
Rumuni u Posavini su č vjere«. Str. 299. Rumuni u Posavini
medu sobom govore samo rumunski; kalajdžije ć samo u zanatu, a djeca
im ne znaju (»samo pojedine izreke, kad roditelji nešto zapovijedaju, zatraže ili ih
ruže«). Ž č č kalajdžija vrlo su vrijedne, one rade u ć i pletu od
vune muške č koje su na glasu po svoj Bosni i Hercegovini pod imenom
Skopaljske č Str. 299. »Ko je d :.>bro posmatrao č č kalajdžije, vidio je,
da se oni od ostalih stanovnika iz Bugojna i okolice po svojem mrkom tipusu
razlikuju asto tako, kao i č u č dijelu Primorja od ostalih Pri­
lO
362
D-r Matija Lopac
moraca. To se pak samo tako č može, da su kalajdžije i ostali Rumuni u
Posavini kao i oni Č č u Primorju č fizikalne znakove svojeg po­
rekla - od Rimljana - zadržali«. Str. 299-300. Nadalje, pisac opisuje zanat ka­
lajdžija; Oni »hodaju od sela do sela; ali svaki od njih ima svoju okolicu gdje
uvijek dolazi i radi«. Str. 300.] - Vidi i: Separat.
FILIPESKU, TEODOR:
Karavlaška naselja u Bosni. Uz prinose Tome č ć - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo' - XIX (1907) ; 77-101; 215-241; 335-357; ć [Pisac
č Karavlahe u Bosni s č etnografskog i antropogeografskog gle­
dišta pa dolazi do č »da su Karavlasi Rumuni po porijeklu a ne Cigani «.
Rad sadržava: Uvod ; etnografski dio, gdj e je đ porijeklo, migracije i etnog,raf­
ske osobine Karavlaha (o jeziku, č ma i praznovjerju o porodu, ženidbi, smrti;
č o Badnjem danu, Lazarevoj sub oti i krsnom imenu; o narodnom č
o sretnim danima i mjesecima, o ć u ć i t. d., o proricanju, gatanju i
č o štovanju biljki; o narodnoj nošnji. Dalje pisac govori o vrstama li
pravcima seoba i o uzrocima seljenja Karavlaha pa o etnografskim ć u
novoj oblasti. Antropogeografski dio sadržava: položaj i tip karavlaških naselja
i opis karavlaških naselja u.Bosni ć ć Knežina, Jadar, Kusonje,
Ljeskovica, Kamenica, Lopare, Modran, ć Maoca-Karavlasi, Spionica, Ne­
mila, č Ostružnja, č Stanari, ć Slatina i Sitnjež).] - Isp. i Fili­
pescu Teodor; Coloniile Romane din Bosnia - Studiu etnografic antropogeo­
grafic - 1906; 1-310; cu 20 illustrai. o harta etnografidi - Vidi i:
Separat.
Ć MILENKO:
Visoko - Preštampano iz »Glasnika Geografskog društva«, sv. 11 ; 1925); 76-93;
ć [Položaj; postanak i prošlost; tip; privredne prilike; stanovništvo!]
. Ć MILENKO S. :
Novi podaci o Kaknju - Glasnik Ze m. ,muzeja u B. i H. - Sarajevo ...:- XXXIX
(1927); sv. 2;225-229; ć [Opis mjesta )j <okoLice, ć č poda­
cima. Ima i etnografske đ pa dvije nepotpune narodne pjesme o ' č
smrti Mehe s ž ć
Č MILENKO S.:
č nahija - Srpski etnografski zbornik - Beograd - XLIII (1928); 191
-779; 6iril. [Sadržaj: ć dio : I Položaj i geografske osobine predjela. - II
Najstarija naselja. - III Prilike u Visokom i okolini u srednjem vijeku. - IV
Prilike u Visokom i okolini pod Turcima. - V Današnje stanovništvo u Visokom
i okolini. - VI Završno razmatranje. - Opis pojedinih naselja. - Registar za
č nahiju.] - Isp. i: 2 i vo t i o b i č a j i n a r o d n i u V i s o č k o j n a­
h i j i - Srpski etnografski zbornik - Beograd - LXI (1949).
Ć dr. MILENKO S,:
č prošlost našeg naroda u okolici Visokog u Bosni - Pregled - Sara­
jevo - II (1928); br. 51; 4-6; ć [»Pregled« donosi posljednji odjeljak doktorske
teze ć u kom su kratko k3.zani svi važniji č Cijeli je rad
štampan u XXV knjizi »Naselja i porekla stanovnišva« u izdanju Srp. kralj. aka­
demife.]
Ć dr. MILENKO S,:
Slava ili služba č Gornji Kraj u Bosni) - Zbornik za nar. život i č
Južnih Slavena - Zagreb - XXVI (1928); 329-341; latin. [»Stariji ljudi ga (krsno
ime) zovu slavom ili službom, sasvim rijetko krsnim imenom, pa su prema tome
č i nazivi presla'va odnosno prislužba, Naziv »krsno ime« je unijet u narod
sa strane. Slava se slavi ili služi odnosn o preslavija ili prislužuje; na pr. neki rod
služi Jovanjdan ili služi sv. Jovanu (slavi Jovanjdan) apreslavlja đ ili
prislužuje sv, đ Imenom prikadnja č se obred ć koljiva. "
I
Bibliografski podaci ctnograL' ko-rolklr:rnih radi;va cl BosIli i Herccgovini 363
ali se taj naziv vrlo č č i u č »služba« ili »slava«. »Lomljenje č
je glavni obred o slavi«. Dalje pisac detaljno opiJsuje samo slavljenje. Ima poro­
dica, koje i danas slave po tri dana. Drugi dan slave zove se pojutarce. Za č
ć dana pita maslenica je ))kandžija«. ć vodice i prikadnja! »Pored
s]ave mnogi rodovi imaju preslavu ili prislužbu, ali se ovaj č neki put naziva
prikadnja«. »Jednokršnjaci« su svi, koji slave istoga sveca. Rakiju treba služiti
desnom rukom. Ima ,i drugih vjerovanja.] - Vidi i: Separat.
Ć dr. MILENKO S.:
Ranija privreda u okolini Vis!)kog - Oštampano iz »Glasnika Geografskog
društva« - Beograd - Sv. XIV (1928); 12-17; ć [l Vinogradarstvo. - 2 Ki­
ridžiluk.]
Ć dr. MILENKO S.:
Geofagija u našem narodu - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd -IV
(1929); 101-104; ć [Dosta podataka o geofagiji u Bosni i Hercegovini. č
"Kao što se ' iz gornjih podataka vidi, u našem narodu ima geofagije, a za veliku
starinu upotrebe zemlje kao jela govore one uspomene u mitološkim pesmama. Ako
od gornjih podataka zanemarimo one, koji govore o upotrebi zemlje kao leka i
sretstva za č ostaje ipak da se , ponegde jedu neke vrs'te zemlje, i to č
gline, kao što je to č i kod nekih vanevropskih naroda«.] - Vidi i: Separat.
Ć dr. MILENKO S.:
»Presipanje belim prosom« - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - IV
(1929); 112-113; ć [Povodom č »Presipanja dukatima« od Dr. V. Č ka­
ć (Glasnik Etnogr. muzeja, II, 1-3) i bilješke St. ć »Presipanje belim
pro_som« (Glasnik Etnogr. muzeja, III; 102) đ č presipavanja pro­
som ili č podacima iz č i Srednje Bosne i Hercegovine. Isp.: Dobrun,
Kreševo, Dubrave, u Hercegovini, višegradska okolina, č
Ć dr. MILENKO S.:
Privreda, ć i naselja u č nahiji - Posebna izdanja Geografskog
društva - Sv. 7. - Beograd, 1929; 1-68; ć [Sadržaj: Granice i č ­
geografske osobine.- Privredne prilike. - ć ni odnosi. - Naselja (pojam ·
))sela«; položaj naselja; tip naselja; ć a; zgrade oko ć i na planini). - Zusam­
menfassung. - 4 slike izvan teksta i karta privrednih pojaseva i tipova naselja.]
Ć dr. MILENKO S.:
š ć i č u Bosni Srpski "etnografski zbornik - Beograd - XLVI
(1930); 617-696; ć [Sadržaj: ć dio. - I Predjeli i njihova imena. - II Polo­
žaji sela. - III Tipovi sela. - IV ć i ostale zgrade. - V 0snivanje sela, ranija
naselja i njihovi tragovi. - VI Zanimanje stanovništva. - Posebni dio: č
ć š ć ć š ć Jošanica; Krivoglavci; Marije; Svrake; Semizo­
vac; . Gora; č Vranjak; č š ć Gornja č Donja č Rad
ima jednu kartu i registar.]
Ć dr. MILENKO S.:
Krsno ime i č slave u č - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- XLII (1930); sv. 2; 205-210; ć [Rad sadržava: I Uvod s opisom mjesta i
brojem stanovnika po vjeri; ima i č podataka. - II Pisac izbraja krsne
slave (krsna imena) i po njima stvara č o porijeklu porodice i opisuje
č pri slavljenju. »Dan po krsnom, imenu zove se ustavci (u selima na levoj
strani Bosne .pojutarce), a ostali delovi nisu imali posebne nazive«. Imendan se
nije slavio. Esnafskih slava je bilo; esnaf je slavio svoj pir (terzijski je esnaf
bio ć i slavio je pir Veliku Gospojinu). ))0 crkvenoj slavi, o hramu crkve,
tutori su podnosili trošak č - Vidi i: Separat.
Ć dr. MILENKO S.:
Borovica - Sr;pski etnografski zbornik - Beograd - XLVI (1930); 595-616;
ć [Sadržaj: »1 Granice. - II Položaji sela. III Tip. - IV ć i druge zgrade.
304
D-r Matija Lopac _______ _ ______ _ _
-v č i. č o imenima - VI Prošlost Borovice i poreklo stanov­
ništva. - VII Zanimanje stanovništva. - VIII Neke duševne osobine«. Rad ima
1 kartu ć Borovica, Borovica) i - Vidi i: Separat.
Č dr. MILENKO S. :
č - Zbornik za narodni život i č Južnih Slavena. - Zagreb
- XXVIII (1931); sv. 2; 216-0-223; latim:. [Sadržaj: I Neke ć osobine č
(tjelesne osobine, govor, nošnja, društveni život, č II č Vidi
i: Separat.
Č dr. MILENKO S. :
č Cigani - Narodna Starina - Zagreb, 1932; knj . XI; 27-46; latin. [Sa­
držaj: Ciganska sela i brojno stanje Ciga na; prošlost č Cigana; podjcla i č
ke osobine (A. Crni Cigani. - B. Bijeli Cigani). Resume. Rad je ilustriran sa 4 slike.]
- Isp. i: Etnološka biblioteka - Br. 16 - Zagreb, 1932; 1-20.
Č MILENKO S. :
č (sa 2 karte i 6 fotografija u tekstu) - Skoplje - 1932; 1-75; ciril. '
[Sadržaj : Položaj i tip; privredn.a 'karakteristika; prošlost; stanovništvo; pravoslavna
crkva i škola u č bilješke o n03nji i č
Č M. S.:
Prozor - Oštampano iz »Glasnika Geografskog društva <, - Beograd, 1932; sv.
XVIII; 1-16; ć [Položaj . - Tip i ć Pivredne prilike. - Prošlost.
Stanovništvo.]
Č dr. MILENKO S.:
ž č ć i č č u krajevima - Glasnik Etnografskog _
muzeja - Beograd - VIII (1933) ; 95-38; ć [Dopunjuje radove u VII knjizi
»Glasnika Etnografskog muzeja«; str. 113-115; 115-118. Pored podataka iz nekih
krajeva, pisac konstatira, da ž č ć , ima u selima Bratuneu iSasama
č srez); č ć u objema crkvama u varoši Srebrniea, u Osatu
kandila, u Glasnicu ž č ć gdje su i Muslimani za njih davali priloge.]
Č ·dr. MILENKO S.:
»Srebrni car« - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - VIII (1933);
93-95; ć [Pisac dopunjava rad prof. Tih. R. Đ đ ć (Glasnik Etnografskog
muzeja; VII; 106-108;) i navodi, pored ostalih podataka, i ovo: muslimana iz
Sasa, koji su radili u rudniku za vreme svetskog rata, č sam da ima divi č
kad nema nikoga u rovu, onda on udara č ć U Sas'ama rudari iz KrešE?va
pripovijedaju o »perkmanu« (Bergmann-u) a u samom Kreševu je, prema ć
kod rudara bila živa č o »jamskom ć
Č dr. MILENKO S.:
Primitivna sredstva za prenos dobara i kretanje na Glasineu (sa 6 slika u tek­
stu) - Glasnik Zem. muzeja II B. i H. - Sarajevo - XLV (1933); sv. za historiju i
etnografiju; 129-133; ć ć sredstva: kiridžiluk, kramari i karavane
(70-120 konja); furmani i furmanska kola; konji za prenošenje tereta (na- pr.
sijena, vezanje sijena u ć u »jednoman« i dr.); primitivna seoska kola đ
turu č sl. l ; dijelovi : procijep, povoznica i stupac; kod đ je tru­
pina, ru,kavac, klini); č kola (trupina i šest paoea; sl. 3) . Sijeno prevoze i na
granama (plast na grani); na kolima (plast kolnjak), Manji plast »dvovolica « (sl. 4),
»gulja« = uže usukano od dugih i vitkih ljeskovih, grabovih ili brezovih grana. Sao­
nice su volujske (posve od drveta) i konjske (potkovane ž đ voza = č
sto drvo; na č đ teret, a drugi kraj je za č Za č balvana: od
balvana č »vlaku«, u balvan ud are »marvan« (gvozden klin) s halkom; za
haIku se veže č (lanac) , a za nj jaram. Prev č i zgrade (hambarove, ko­
libe i dr.), ć »koje su na nemjestu« ili kad se podijele. 1'0 rade ć »va­
ljaka« ili » sklope velike voze od jakih brvana«. (Isp, kod č apotropejski
365 BiJbliografs,ki podaci etnografsko-folklornih radlO'Va o Bo·sni li Hercegovini

č č (nekad go) zajaše na sljeme i vitla rukama i nogama); ,kretanje preko
vode = gaz, ili preko »vrljike« ili »grede « (»platica«, ako je otesana i uravnana); za
kretanje .po snijegu imaju »krplje« (sl. 5: Dkrugle krplje; sl. 6: duguljaste krplje sa
4 č ili »tahtice«); na ledu im služe ć ili č - Vidi i : Separat.
Ć dr. MILENKO S.:
Car David i sveti Ilija u ciganskom predanju --'- Glasnik Etnografskog muzeja
- Beograd - VIII (1933); 100-101; ć [Pisac dopunjava Tihom. R. Đ đ ć
(Naš narodni život, knj. VI-VIII) i konstatira č predanja i u Bosni (Sre­
brenica).]
Ć dr. MILENKO S.:
Varošica Olovo s okolinom č Vijesnik - Sarajevo - XLI (1934);
br. 7-10; 231-247; 270-281; 301-312; latin. [Sadržaj: I Teritorija Olova i njene
osobine: - II Privredne i ć ne prilike. - III Naselja (položaj naselja. ­
Tip . naselja. - ć i zgrade). - IV Prošlost Olova (1 Olovo u srednjem vijeku.
- 2 Olovo pod Turcima. - 3 Novija prošlost Olova). - V Današnje stanovni­
štvo: Sastav olovskog stanovništva. - Stranci. Doseljenici. - Spisak rodova na­
stanjenih u Olovu i okolini.] - Vidi i: Separat. •
Ć dr. MILENKO S.:
Krplje - Narodna Starina - Zagreb, 1934 - Knj. XIII; br. 34; 192; latin.
[Povodom rasprave Vere Košak (Krplje, hodaljke za snijeg - Etnološka biblioteka,
sv. 21; 1-27; - Zagreb, 1934) pisac daje prikaz i dopunu.] - Vidi i: Separat.
Č dr. MILENKO S.:
Deformisanje lubanje u Jugoslaviji - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd
- X (1935); 18-32; ć [Za Bosnu i Hercegovinu ispo str. 20-21.] - Vidi i:
SeparaL
Ć MIL. S.:
Novi podaci o kalemljenju boginja u starije doba - Glasnik skopskog č
društva - Skoplje - XV-XVI (1936); 413-415; ć [Na Glasincu su pravoslavni
ć kalemili boginje, a tl č srezu sami seljaci.]
Ć M. S.:
2enska keramika kod balkanskih - naroda - Extrait des comptes rendus IV-e
Congres de Geographes et des Etnographes Slaves - Sofia, 1936; 247-252. [U
izlaganju svoje teme pisac se č i Bosne i Hercegovine.]
Ć dr. MILENKO S.:
Uskrs kod Muslimana - Preštampano iz š ć dela« - Sv. 2 - Mart­
April 1938 god. - Skoplj e, 1938; 1-6; ć [Opis č č i Bosnu.]
Ć dr. MILENKO S. :
Č č - Razvitak - Banja Luka VI (1939); br. 4; 123-126; ć [Selo
č je jedno od rijetkih sela, kom.e je postojanje dokumentarno č
za srednji vijek.]
Ć dr. MIL. S. :
Sveti Sava u kultu i predanju u č Bosni - Beograd, 1939; 1-9;
ć [Pripovijetke o sv. Savi; č služba ili slava na praznik sv. Save. -
Savin post.]
Ć dr. MILENKO S.:
Moba za teške transporte - Posebni otisak :iz: Etnologija - Casopis Etno­
loškog Društva u Skoplju - I (1940); 20-42; ć [Sadržaj: Moba uopšte i tran- •
sportna moba; vrste transportnih m,oba, č prenosa, pravni odnosi kod
sportnih moba, zapisi i ritualni elementi. - Summary. U radu se nalazi jedna slika.
- đ je uzeta ć iz Bosne.] - Vidi i: Etnologija - god. I; sv. 1; 20-42
(1940).
3_ ' 6_6_ · __________________________ __________________ __
Ć dr. MILENKO S.:
Donji č (Nekoliko . etnoloških beležaka) - Glasnik Etnografskog muzeja
Beograd - XV (1940); 33-40; ć [Donji i Gornji č porijeklo; stanovni­
štvo; doseljavanje i raseljavanje; naselja; privredne prilike; nošnja; č i vjero­
vanja·l
Ć dr. MILENKO S.:
č i predvojena zadruga - Beograd, 1945; 5-67; ć [Sadržaj: Ti­
povi ć zadruge uopšte. - č zadruga (tj. takva zadruga, koja je sa­
stavljena od č porodica, koje nisu u krvnom srodstvu). - Predvojena za­
druga ili razdvojnica (gdje su »postanak i održavanje zadruge uslovljeni jedino
ekonomskim č - Završno razmatranje. .Jedan i drugi tip zadruge pisac
nalazi i u Bosni i Hercegovini; ispo str. 21-24; str; 40-46. Za upotrijebljenu lite­
raturu ispo str. 34-36; 58.]
Ć dr. MILENKO S.:
Tragovi Perunova kulta kod Južnih Slovena Glasnik Zem. muzeja - Sa­
rajevo - 1948; III; 63-79; ć [Ima podataka i iz Bosne i Hercegovine.]­
Vidi i: Separat.
Ć dr. MILENKO S.:
Zivot i č narodni u č nahiji (sa 1 kartom i 32 slike) - Srpski
etnografski zbornik - Beograd - LXI (1949); 1-336; ć [Sadržaj: Predgovor.
- I č nahija kao predeo. II Stanovništvo. - III Privreda, ergologija i teh­
nologija (Qpšte napomene. - Skupljanje. - Zemljoradnja. - č - Per­
nata živina. - č - Lov i ribolov. - Zanati. - Zenski radovi). - IV
ć :...- V ć posude i ć - VI Ishrana. - VII Nošnja (Negda­
šnja nošnja. - - č nošnja - Nošnja kod odraslih). - VIII Društveni život.
- IX Verski č (Dan nedeljnog odmora. - č slava ili služba. - Imen­
dan. - Opšte slave. - Molitva za kišu. - ž ć i ž ć č - Nova
godina. - Bogojavljenje. Ostali praznici preko zime. - Uskrs. - Đ đ -
Letni i jesenji praznici. - Posebni muslimanski praznici). - X č u č i
č životu. -;- XI č u odnosima đ ljudima. - XII Narodna vero­
vanja, č i bajanja. - XIII Zabave (Pesme i pevanje. - Pripovetke i č
- Zagonetke. Poslovice. - Svirka. - Igre. - Razne druge zabave.). XIV Na­
rodna znanja. - č bolesti kod stoke. - č karta.]
Ć dr. MILENKO S. :
Glasinac - Antropogeografsko - etnološka rasprava (sa 12 skica, 12 foto­
grafija i 2 karte u tekstu i 1 kartom II prilogu). - Srpska a·kademija nauka -
Odeljenje društvenih nauka - Iz Srpskog etnografskog zbornika - Beograd ­
knj. LX i(1950); 1-463; ć [Sadržaj: Predgovor. A. Opšti deo: l Predeo Glasinac
i njegove granice. Geografski i č položaj Glasinca. - II č
osobine Glasinca. - III Privredne prilike. - IV Naselja. - V Glasinac u prošlosti. ­
VI Današnje stanovništvo (1 Sastav i poreklo. - 2 Etnicke osobine). - VII Za­
vršno razmatranje. - B. Posebni deo, opis pojedinih naselja. -,- Dodatak (Kuti i
ć Registar. Topograf. karta Glasinca.]
FR., LUKA:
Narodno vezivo u župi Ivanjskoj (kotar Banja Luka) - Naša misao - Sara­
jevo, 1916; 193-194. [»U župi Ivanjskoj vezu se ošve, ogrlice, kajice na rukavima,
zobunu i č a po dnu haljina muški i ženski pletu se vrlo lijepe i raznovrsne
keri ce, koje djevojke same đ
• Ć DRAGUTIN:
S đ kroz Bosnu-Hercegovinu, Crnu Goru, Dalmaciju, Jadransko more,
Istru i zapadnu Hrvatsku. - Skolski Vjesnik Sarajevo, 1898; 602-606; latin.
[Isp.: Sarajevska č š - Zanati. Nošnja!]

361 Biibliografslki podaci etnografsko-folkl o' rnih rad,ova o Bosni Hercegovini
FUCHS, Dr. J.:
Primitivwohnung in Bosnien - Zeitschrift fUr osterreichische Volkskunde­
XXI-XXII (1915-1916); 126-127. [Kratak opis primitivna stana u okolici Maglaja!]
G.:
Ruski sud o »srpskom narodnom vezu - Brankovo kolo za zabavu, pouku i
književnost - Srernski Karlovci - (1908); 393; ć [Prikaz č I. Alek­
sandrova u »Slavjanskija Izvjestija« o knjizi Jelice ć "Srp­
ski narodni vez i tekstilna ornamentika«.]
GACINOv.rC, JOVAN:
Sedmina - Srpski narodni č - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890);
308-309; ć [Kad umjl'e č iz bogatije ć ć bi se pobrinuo za to,
da mu preda »sedminu«. Po mišljenju pisca: sedmi dio imanja pokojnikova treba
potrošiti za njegovu dušu.]
GAJ, VELIMIR:
,
Balkan - Divan - Vijesti, misli i pouka o zemlji i narodu, navlast ti Bosni
i Hercegovini - Zagreb, 1878; XII + 250; latin. [Djelo ima i č etnograf­
skih podataka i š č refleksija.]
GAKOVIC, PETAR:
Prilozi za istoriju i etnografiju Bosne - Sarajevo, 1933; 1-58; ć [Sadržaj
. je više č karaktera. Ima nekoliko podataka i o migracijama u Bosni.]
GAKOVIC, PETAR N.:
Porodice u Krajini - Razvitak - Banja Luka - II (1935); 2; 8-11; ć [O
migracionim pravcima i o porijeklu porodica u Bosanskoj Krajini.]
GAKOVIC, PETAR N.:
Naseija, seobe, seljakanja i migracione struje - Razvitak - Banja Luka ­
VII (1940); br. 7-8; 207-218; ć [U prikupljanja đ o naseljima
i migracionim strujama pisac daje svoje sugestije i podatke.]
GAKOVIC, PETAR N.:
Migraciona strujanja na Krajini - Razvitak - Banja Luka - VII (1940);
br. 9, 250-262; br. 10; 286-292; ć [Slave i prezimena!]
GAKOVIC, PETAR N.:
Tipovi muslimanskih naselja u Bosni - Razvitak Banja Luka - VIII
(1941); br. 1; 13-17; ć [Napuštene tvrdave; varoški i seoski tip.]
GARCEVIC, MUHAMED:
Zapisi i hamajlije. - Državni muzej u Banjoj Luci - Sarajevo, 1942 - Sv. I;
I-VII + 1-62; latin. [Razvoj vjerovanja u predmete, koji imadu tajanstvene ć
Zapisi i hamajlije u ,islamskom· svijetu; č č zapis, hamajlija i tishm;
zapisi i hamajlije u Bosni itd.]
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Sator-formula u južnih Slavena - Narodna Starina - Zagreb - Knj. II (1923);
39-46; latin. [Raširenost formule u Evropi i izvan nje, u Aziji i Africi. Kod nas iz
XVII vijeka, zapisana latinicom, glagolicom i ć pismom. Najpoznatija je u
Bosni i Srbiji, pisana ć pismom. Do nas je došla iz zapadne Evrope i sa
Balkana. Služi kao apotropejsko sredstvo protiv bjesnila ljudi i životinja, ujeda
zmije, glavobolje. Pisac daje oblik formule.]
GAVAZZI, dr. MILOVAN;
Kulturna analiza etnografije Hrvata - Narodna Starina - Zagreb - VII
(1928); 115-144; latin. ,[Pisac nastoji da na č elementima narodnoga života
kulture Hrvata utvrdi kulturne sfere, koje su utjecale na Hrvate i predavale im
368
D'r Matiia Lapac
sad ovo, sad ono kulturno dobro. Pri toj analizi služi se etnografskim materi­
jalom, č za Hrvate i u Bosni i Hercegovini, napose ondje, gdje
govori o tursko-orijentalnoj sferi .] - Vidi i: Separat.
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Praslavenski č stan i č š č (Sa 11 slika) - Zbornik za narod­
ni ž ivot i č Južnih Slavena - Zagreb XXVI (1928); 1-31; latin. [Pisac
oprezno odbacuje misao o vertikalnom č stanu i č »da je sla­
venski č stan na izmaku praslavenskoga perioda - a č j<oš i daleko
prije toga roka - bio horizontalan. Ne smije se ipak smetnuti s ,uma ć
da je č i tada, a č još dublje u davnini, mogao biti u porabi '.i
vertikalni stan. Ali tome bi trebalo jakih potvrda i · argumenata da se utvrdi, č
dosad još nema«. Na osnovi etimologije, č i stvarne etnogr\lIske đ za
č »brdo«, pisac č da »nema više nikakva č .razloga, kojim bi se
mogao pokolebati č da je izvorno č č o ikojoj se radi , bilo
"daska« resp. "daštica", kako je to č i danas u sIavenskim jezicima, a bez
obzira dakako na to, da li je pozamljenica ili nije «. »Uporedo s ovim č
kim izvodima ,to se đ kroz č izneseni etnografski materijal q.njr­
nicom, da su ovakove rešetke odista od cLrveta - daštice.« đ da­
štica za tkanje pisac donosi i oblik iz Kupresa (Bos na, .sl. 5) , "Iz same č
da je tkalaCka rešetka konstatirana još danas u svih slavenskih plemena, može se
ć znatnim opravdanjem postaviti teza, da je takov"a sprava i tehnika tkanja mo­
gla biti kulturna svojina Slavena još u praslavenskoj zajednici. A iz podudaranja
u nazivu brdo (i njegovim izvedenicima) upravo za ovu spravu može se Qpravdano
suponirati, ,da je i takav naziv č služio ć u ovoj zajednici za oznaku spe­
cijalno ovoga predmeta, pored toga, što je svojim ć č »daska « mogao
č i · č druge drvene predmete oblika kao daska.« Pisac izvodi, da
»u ć dijelu slavenskih jezika imad u uski, tkani pojasi, vrpce, trakovi, naj­
č š ć zasebno ime svuda analogno .- tkanica«, dakle je č prema .tome ć
noslavenska, 'pa su »i naziv i vrsta poveza... bili i za praslavensku zajednicu
č č i kulturna svojina«. A kako se takvi tkani trakovi »danas
još nahode u Slavena vrlo č upravo kao i produkt tkanja s ć brdaca«, to
pisac č »da su s ovom vrstom vrpca bile u č doba Slavenima
. . poznate i sprave za njihovo tkanje, č daštice, i č tkanja, kako se to
još i sada nalam«, Pletenje vrpca »ima u č razvoju vještina prioritet
prema tkanju«. .
Što se č »stana«, pisac' odbacuje mišlljenje Kimakowicz - Winnickoga o ver­
tikalnom stanu, jer kaže: »Nigdje nema ni danas konkretne č potvrde, a
ni bilo kakova č ili č č č bi se moglo da
đ u susret tome zamišljaju Kimakowicz-Winnickoga, pa zbog toga i mora da
ostane tek hipoteza" ..« Naprotiv, đ č vezu s horizontalnim stanom
izvan č Slavena, jer kod njih ne nalazi dokaza za tu vezu, pa č da
bi horizontalni stan mogao biti "unesena đ kulturna' tekovina<. , »sa kojega drugog
kulturnog č Napokon dolazi č č da je »tkanje s ć
č daštice kao praslavensko kulturno dobro, a u p.er iodu č doba,
koji se zasad ne da pobliže odrediti , ali to je svakako epoha starija od doba, kada
se u Praslavena afirmirao (ili samostalno razvio) horizontalni veliki stan«, Slike:
l, sheInfl.t prikaz č stana i vert. tipa; 2, drveni plug, sprava za ple­
tenje mreža i motovilo; 3, tkanje trakova b.rdcem u Beloj Krajini; 4, brdce i rak
iz Bele Krajine; 5, č daštice iz Poljske i č daštice za tkanje iz
Hrvatske i Bosne; 6, č daštice sa Rujana; 7, obrazna urna iz Womwelna
(prov. POSen) sa č izvedenom rešetkom; 8, crtež sa posude iz halstatskoga
perioda s č motivima; 9, č daštica plemena Zufii; 10, č
prikaz.]
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Svastika i njezin ornamentaIni . razvoj na uslHsnim jajima sa Balkana (Sa 7­
slika) - Zbornik za narodni život i č Južnih Slavena - Zagreb - XXVII
BiUJli,ograis.kJ podaci etnografs.ko-folklornih radova o ,j !icrccgm,inj 369
(1929); 1-24; latin. [Na osnovi 76 č primjeraka šarenih jaja (sl. 1-4; 6, 7)
iz Hrvatske, Slavonije (u prvom redu Đ š i Bosne, a zatim na crtežima
ornamenata (sl. 5) uskrsnih jaja iz Dalmacije i zapadne Srbije pisac izvodi, "da je
đ lik uskrsnih jaja doista onakav, kakvi se u nauci tretir,a.ju kao svastika«
r
(t. j. krst s kukama IT). Pored svastike, u radu se ukazuje i na svastici srodan
lik: trokrak triskel ('tpl6xs),7
j
<;;, triquetrum, Dreibein) s glavnom razli­
kom prema svastici samo u tom, što ima jedan krak manje. U vezi s tim, pisac onda
postavlja neka pitanja, tako: pitanje o izvoru pashalne svastike na Balkanu, o su­
štini i č sveze svastike s (uskrsnim) jajetom, pa dalje u savezu s tim i
rješavanje ć problema o postanju i č svastike. Na ,postavljena pitanja
pisac ne daje defunitivne odgovore nego ukazuje na neke č i ć
važne za samo rješenje; isp.: za izvore na Balkanu ć aplikacije svast,ike
s narodnih radova na tekstilu i vezivu, iako stoji fakat, »da se gotovo identil:no
nalazi ovaj lik upravo na pisanicama drugih naroda izvan Balkana ,i dosta daleko
od njega«. A da na Balkanu nije đ ili bar ne mnogo đ nego drugdje II
istim oblicima i na .istom predmetu, ukazuje na tehniku šaranja ć voska i ,030­
bite pisaljice (batik-tehniku). »Vrijedi to ne samo za pashalnu svastiku na Balkanu
nego opet i za onu u ostaloj istol:noj Evropi«. - »Iza toga je zadatak daljega
č tražiti č izvor pashalne svastike i balkanske i ostalih zemalja
č Evrope«.
Za rješenja ostalih pitanja pisac upozorava na dva znatnija faktora: na č
da je krst s kukama (resp. i triskel) usko vezan uz jaje; a drugo, što su šareno jaje
i likovi na njemu vremensk,i vezani uz proljetno doba. Prema tome bi pashalna
svastika mogla zauzeti č mjesto u solarnoj hipotezi o simbolid ,krsta s ku­
kama (koju je zagovarao Montelius i Š č Pisac spominje i drugu mo­
ć hipoteze (Karl v. den Steinen) u vezi s pticama (svastika s rodom, triskel s pi­
jetlom) pa i vezu s kultom pokojnika i t. d. Za dalje rješenje ukazuje na put, kojim
sc pri toJU ima ć »prvo, izvesti komparativnu obradu đ balkanskih i svih
ostalih č napose č slavenskih hpova, s osobitim obzi­
rom na đ đ slavenskim a i oko njih - rumunsku, đ litavsku itd.,
koliko i kako se tu javlja; drugo, da sena temelju đ i ostalih momenata,
koji pri tom još mogu č pokušaju odrediti eventu.alne migracije pashalne
svastike na tom teritoriju Evrope, koliko Ille bi bilo potrebno s tijekom č
segnuti i dalje preko njega; r ć da se utvrdi prema ć i koji datum ili
bar relacija u hronološkom shjedu oblika ili njihQvih grupa.« Na kraju rada pisac
obilnu literaturu, kojom se služio.] - Vidi i: Separat.
GAVAZZI, MILOVAN:
Pregled karakteristika č muzike Južnih Slavena - Nadbi t ka. Lud Slo­
wia{)ski, t. III, zesz. 1; r. 1932; 45-61; [Ojkanje, dvoglasno ojkanje, dvoglasni pjev,
epska muziJka, melodije pjesama obred loga karaktera (kralj č ,koledske, ivanjske,
jurjevske, dodolske, č i dr,), nabožne muzike, plesne i t. d. Pisac se gdjegdj e
č i Bosne i Hercegovine.]
GAVAZZI, MILOVAN:
Praslavenski prilozi i problemi - 1 oko tipa praslavenske preslice - Lud Slo­
wiariski - KrakCn,v, 1929 - Tom I-B; 3-10; latin. đ glavne tipove preslica
ulazi u bosan.-herceg. oblik!]
GAVAZZI, dr. MILOVAN:
Razvoj i stanje etnografije u Jugoslaviji - Lud Slowiallski - Krak()w, 1929
- Tom I-B; 266-296; Krak{)w, 1931 - II-B; 72-106; latin. [Sadržaj: 1 Razvoj od
č do, posljednjega vremena. - 2, Etnografija (etnologija) ria univerzitetima i
u č društvima. - 3 Muzeji i zbirke. - 4 Etnografski (folklorski) arhivi. ­
5 Publikacije, periodika. - 6 Bibliografije i bibliografska pomagala. U prikazu su
dostOjno mjesto dobili et nografski radnici B. i H. j njihovi radovi, Etnografs ki muzej
u Sarajevu i dr.]
24
370
bor Matija ć ______---,--_,-­
GAVAZZI, MILOVAN:
Ludoznawstvo w Jugoslawii 1939-1947 - Lud - Organ Polskiego towarzystva
ludoznawczego - Krah)w, 1947 - XXXVII (1946); 426-438; [U prikazu su spome­
nuti i radovi o B. i H.]
gd.:
Vrijednost raznijeh jela za ishranjivanje - Po nar odnom sudenju - Bosanska
Vil a - Saraj evo - II (1887) ; 8"/-88; 103-104; ć [O razoi[11 vrsta ma jela, kuje
narod spravlj a, i o nji.hovoj hra.nljivosti:'
GEZEMAN, dr. GERHARD:
O bosanskim sevdalinkama Pros \Teta - List za narodno ć vanje
Saraj evo XXI (1937) ; br. 10-12; 682-687; ć [Što je sevdali nka, njezino
porij eklo; motivi ; kako i gdj e se pjeva.]
GILFERDING, A. F.:
Poezdka po Ge reegovine, Bosni" i St. . r oj Serbii - S. Peterburg, 1859; 1-694
- [U djelu ima na više mj est.a ć podataka o narodu i o narod­
nom životu u Bosni i Hercegovini u vrij eme Turaka. Pisac č navodi bosanske
nazi ve za pojedine stvari kao č č koje su se u razgovoru č š ć
upotrebljavale. O bosanskoj ć (s tr. 75); o bosanskom »ad etu «, že.niSka i djevo­
č .nošnja Srba, š ć u Sa raj evu (str. 75- 76). Pored toga, u poglavlju
»Bosnia v č 1858 goda« ima đ uz ost alo, podataka iz etnografij e; ispo
nešto iz narodnoga vjerovanja (str. 456-459); o k arakteru i tipu bosan kom (str.
466-469) i t. d. U poglavlju »Letopis Bosnii « ima nekoliko podataka o odij elu ja­
č i o njihovu č izlaženju u grad (str. 549-550). Pisac opis uj e narod
svih triju vjera, a spomi.nje i Jevpeje. ]
GLIK, dr. LEOPOLD:
Tetoviranje kože k d katolik a u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja
u B. i H. - Saraj evo I (1889); III; 81-88; ć [Pisac opaža, da se č teto­
vira odraslo ženskinje č vjere ( krst, okružen vi jencem ć grauN·cama
i drugim nakitoi11). Za muslimanske žente i dj evoj ke n ma potv.rda. Kod žena i
dj evojaka pravoslavne vjere dolazi đ tetoviranje, ali ć rjeele nego kod J<ato­
hkinja, i to u mjestima, gdje su vjere izmiješane. Muškarci se đ tetoviraju; kod
. katolika se javlj a opet krst, a kod pravoslavnih đ muškarci) nema krst glav­
ne uloge, nego dolazi srce i kruna, sid r o, č slovo imena i prezimena, godina
t etoviranja, dvoglavi orao. Muslimarui, muškarci. se vrlo ri jetko t etoviraju; nalazi sc
kod onih, kodi su služili u osmanlijskoj \'ojsci izvan B. i H. (znak: turska sablja
ili polumj esec sa zvijezdom). Rad je ć slikama. O postanku ti. cilju pisac
misli, da su t et ovi ranje izmislili č ć da č prijelaz na islam­
s ku vjeru. On navodi i postupak kod tetoviranja.] - Isp. i: Wissenschaftl iche Mit­
theilu.nlgen aus Bosni en und der Hercegovina - Wi en - II (1894); 455-462.
GLIK, dr. LEOPOLD:
O m·ocima - Prinos iz narodnjeg ljekarstva u Bosni i Hercegovini - Glas nik
Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo - I (1889); IV, 58-65; ć [Pisac govori: o
č uroc.ima - č č (vj era u IVIns limana i Jevrej a) i š č đ
o tom ko može ć kako se pozna, da je neko č pošljedice uroka ; odbrana
od uroka (hamajlije, žapisi, izvrtanje odi.jela, gar nje nos a (dj eci) i dr .; č
uJ;'oka (oblizivanj em, gašenjem uglj evl·j a, odbrojivanj em; kako se to sve radi) itd.]
GLIK, dr. LEOPOLD:
Hamajlije i zapisi u narodnom ljekarstvu Bosne i Hercegovine - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - II (1 890); I; 45-55; ć [Poslije uvoda o hamajIi­
jama i zapi ima, poznatim u historiji medicine č naroda u prošlosti, pisac
prelazi na prikazivanj e tih č i č sredstava u Bosni i Her­
cegovini. Donosi č primjel"e, č u narodu svih vjera, i objašnjava nj i­
have oblike i djelovanj e, bolesti itd.] - Isp. i: Wissenschaft1iche Mittheilungen aus
Bosnien u!1d der Hercegovina - Wien - II (1894); 392-454.
_ _ _ __ podacI ctnografsko-folklonl ih radova o Bosni 371
GLIK, dr. LEOPOLD:
Narodni č pri đ - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo ­
II (1890); IV, 283-292; ć [Pregled o narodnom mišljenju, č narodnim lije­
kovima i drugim sredstvima, koja narod prakticira, kad se radi o ženama n.erotki­
njama, o ženama u trudnom stanju, u đ i poslije njega. Od spo­
minje dvije (str. 290); o kuvadi nema spomena.j
. GLIK, dr. LEOPOLD:
Narodno č ć u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u
B. i H. - Sarajevo - 'ir (1893); 499-510; ć [Narodno ime bolesti: bis, bijes,
pomama; narodno m išljenje o bolesti; formula protiv ć (»sator« - formula
i mišljenje o njoj), druga dva zapisa i drugi narodni lijekovi. Pisac spominje i
neka rukopisna djela bosanskih franjevaca o č bolesti (Likarija protivu po­
mami, bisu, 1835; Bosanski č Wkar iliti č č 1846; fra č
ć »Libellus medicinalis novus«), donosi potpun sadrža j knjižice, koju je fra ć
god. 1844 pisao u Foj;n:ici: »Nauk za davati lik od naw;itelja Lalicha nasasht i na
ozdravljenje ljudih i x:ivinah od Mamena psa naklati ,". Na kraju č nalazi s e
zbirka savjeta nekoga nepoznatoga franjevca iz god. 1847.] - Isp. i: Wissenschaft­
liche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - III (1895);
539-551. - Vidi i : Separat.
GLOCK, dr. LEOPOLD:
Narodni lijekovi iz bilinstva - Etnografska š tudija - Glasnik Zero. muzeja
u Bosni i Hercegov,ini - Sarajevo - God IV (1892); II, 134-167; latin. (Poslije
uvoda o č vrijednosti bilja, o medicinskom znanju naroda i o njegovu
preparkaJ1\ju biljnih lijekova i dr ., pisac, na osnovi pet rukopisni h ,knjiga bosanskih
franj evaca i druge literature o' tom .pre dmetu, navodi 106 imena č biljki,
koje narod upotrebljava za č Na mnogo mjesta narodno je mišljenje korigi­
rano i č dopunjeno.) - Vidi i: Separ at.
CLOCK, dr. LEOPOLD:
O stravi - (Prilog narodnom ' ljeka r s tvu Bosne i Hercegovine) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - IV (1892); I; 70-72; latin. [pisac, ć
tu bolest i z narodne patologide, iznosi, što narod o njoj misli, kako joj postavlj a
dijagnozu pa onda, kako je č (»saljevanje strave«) i formul a pr i t om; zapis od
strave ; formule.] - Vidi i : Separat.
GRABRIJAN, arh. D.:
Turska ć Osnove i porijeklo - - Novi Behar - Lis t za pouku i zabavu ­
Sarajevo - XI (1937); br. 1-2; 11; latin. [Sadržaj ima č č ,k a.rakter.
Uz tekst se nalaze i dvije fotografij e muslimanske ć II Sa.raj evu.)
Ć LUKA:
Opis Gacka sa starinama i č narodnim Po narodnom pncanju
Bosanska Vila - III (1888); 55-56; 71-74; 88-90; 104-106; 122-123; 137-138;
151-152; 183-184; 200-203; ć [Opi s Gacka i okoline sa histor. podacima i na­
rodruim predanjem. Narodni č ž ć Mesoj ede. Casni posti. Moba i ć
Đ đ Jeremijev-dan. J ovanj-dan . Petrov-dan.]
Ć Ć L.:
Krvni mir - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 8-9; ć [Prikaz obi­
č umirivanj a krvi; posljedni č izvr šen u Gacku 1870 godine.]
Ć Ć LUKA:
Od č je Bog stvorio č Po narodnom č pribilježio ., . - Bo­
sanska Vila - Saraj evo - V (1890); 178, ć [PO narodnom č č je
stvoren od sedam t vari: zemlja, kamen, mor e, trava, sunce, oblaoi , đ po­
misao.]
24*
372
D·r Matija Lo,pac
Ć Ć LUKA:
Svadba u Hercegovini - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 243-245;
264-266; 3:35- 337; ć [Opširan opis č pjesme t zdra­
vice!]
Ć Ć LUKA:
Mezar gazi-djevojke - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - II
(1890) ; 316-317; ć [Vezir-djevojka i narodno pripovijedanje o nj ezi noj pogibiji
i o grobu uz put iz Kiseljaka do Fojni ce.]
Ć Ć LUKA:
Zbor kod crkve - Basanska Vil a - Sarajevo - VI (1891); :39-40; ć [Opis
života na selu kod crkve poslij e službe : r azgovor st arijih, igr e ' i druge zabave ml a­
đ
Ć Ć LUKA:
Nešto o porodu i odgoju djece kod nas - Bosa,nska Vila - Sara jevo - VI
(1891) ; 87-89; ć č za porod prilikom uzimanja momka i djevojke i u
vri'jeme ć Nekoliko pj esama uspavanki i nešto narodne pedagoglije; kako se
dij et e č č moUtvi i radu.}
Ć Ć LUKA:
Nešto iz narodnog đ i života tl porodici i zadruzi - Bosanska Vila ­
Sarajevo - VI (1891); 312-313; 330-331; 360-362; 371-373; ć [U nekoli.ko
duljih č opisan j e život zadruge. Poglavlja: zadruga (dužnosti ć i
č zadruge); osobine č svoj j,na pojedinih č zadruge); dioba zadruge
(što se dijeli li kako); ć napolica ; izvor na mlij eko (w:imanj e blaga na zajam) ;
suvez (u suvezništvo s tupaju naj bEže kOl11šiljE: iz jednog sela u oranje i. kad se
blago ljeti na torove izgon.i); pravo poljara i njegove dužnosti ; posinovljenje; više­
ženstvo (zbog muška poroda) i nešto o đ (»kl etvena derui.ja «),}
Ć Ć L:UKA:
Iz naroda o narodu - Knj. I-II - Mostar; 1-232; 1-187; ć [Sadržaj I
knjige : KrsI).o ime u Gornjoj Hercegovi n.i, č sa sela. - Kr sno ime po varošima
u Hercegovini. - Svadba u Gornjoj He rcegovini, č sa sela. - Svadba po varo­
šima u Hercegovini ; narodne svetkovine: ž ć - đ - Poklade. - Č
posti. - Vaskresenije. - Moba i ć - Đ - J eremijev dan. ­
Jova.nj dan. - Ognjena Marija. - Ilin dql1. - Usj ekovanje glave sv. Jovana. ­
đ đ - č dan. Varin dan ili Varica. - Pogre b i sedmina. - Nešto o
porodu i odgoju dj ece kod nas. - Zbor kod crkve. - Dr uštveni život i đ
Zadruga. - Osobina . - Dioba zadruge. - Ć - Napolica. - Izor. - Suvez. -
Na mlij eko. - Pra va polj ar a i njegove dužnosti.. - Posinovijenje. - Višeženstvo.
- Bus, trn i kamen. - Vadenje mazi'je. - Nešto o đ . . - Sok, sodžbina i soko­
držac. - Kletvena denija. - Krvni mir. - Šišano kumstvo. - Sadržaj II knjige:
Opis Gacka sa starinama po narodnom č - Narodna noš nja. - Bojenje
đ - Narodno suj evjerije: - Narodna gatanj a, - Narodni lijekovi. - Bosan­
ski bez (platno).}
Ć Ć ,LUKA:
Drveni kalendar - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sarajevo - III (1891) ;
457- 458; ć [Prikaz, k a ko ,r..arod na lj eskovu štapu urezuj e kalendar.]
Ć Ć LUKA:
"Kozi grad«, »Zvoni grad« i »Gradina« u kotaru č - Glas nik Zem.
muzeja u B. oj H. - Sarajevo - IV (1892); I ; 91- 94 ć [U opis je uneseno
narodno pripovij edanj e.}
Ć Ć LUKA:
Gradina Kruševac - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Saraj evo - IV (1892);
III, 271-272; ć [Narodno p ri povij ed ' nj e o gr adin:i II Srezu č
373
____---' I3 ::.;i=h:liogrnfski pou aci etllugrafsku-iulkl ll'rniiI raLuQVa o Busll i Hcrccgovilli . ______
Ć Ć LUKA:
Starine lt č Kotaru - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - IV (1892); IT
202-203; ć [a) Gradac; b) od šta je »Tješilo« (selo 1/ 2 sata sjeverno od Foj­
nice) dobilo ime. Narodno pripovijedanje.)
Ć Ć LUKA:
Svadba u Gornjoj Hercegovini Svatovski č na selu - Bosanska Vila
- Sarajevo - V (1890); 26-27; 41-42; 57; 72.,-73; ć đ prosidba, ugovor,
svadba: donošenje prinosa i zdra·.rice.)
Ć Ć LUKA:
Ne predaji ništa đ - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V
(1893); 767-768; ć č iz narodnog vjerovanja o đ - Isp. i: Wissen­
schaftliche Mittheilungen aus Bosnien u .rud der Hercegovina - Wien - III (1895) ;
575-576.
Ć Ć LUKA:
Još nešto o đ žive vatre ili \0 izvijanju ognja, kao što narod veli -
Glasnik Zem. muzeja II B. i H. - Sara.ievo - VII (1895); 300-:101; latin. [Pisac
dopunjuje Lilekov č (Glasnik, 1893), da je đ žive vatre (po Lilekovu
prikazu; sl. . 1) gledao u Mostaru i II Gacku. Narodno vjerovanje o ognju.) - Isp. i :
Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - V
(1897); 436-438.
Ć Ć LUKA:
ć mu se utrnula (Crte iz narodnog života) - Sarajevski List - Sara- ­
jevo - XIX (1896) ; br. 36; ć [Narodna kletva. Kako narod gleda na one, koji
se nisu oženili rili udali (sramota je nemati »od srca poroda«, a č muškoga);
nerotkinja, hamajlije, zapisi, č š ć ć i posinovlljen.ie kao i druga
sredstva, koja narod primjenjuje zbog muškog poroda i onda, kad djeca umiru.)
Ć Ć LUKA:
Narodna gatanja - Glasnik Zem. muzeja u B. iH. - Sarajevo - VIn (1896);
141-159; ć [Pisac opisuje: »1 č gatanja radi udaje« - II Gatanja pri
ženidbi, odnosno udaM. - III Gatanj e pri porodu i odgoju djece. - IV Gatanje
pri smrti i poslije smrti. - V Gatanje o č zdravlja. - Gatanj e pri č
pojedinih bolesti (bradavlice; bijesan pas; vukojedina; glavobolja; grlobolja; gro­
znica; goropaština (padavica); ž ć zubobolja; zmi:jojedina; zanoktice; kosto­
balja ili poganica; kašalj rikavac; lišaj ; ljutina; mlijeko ženi da prode; nesklad u
ć prišt crni; strava; strunja ili želudac; trzavica ili djetinja; urok; uboj; štu­
cavica. - VII Gatanje o vremenu. - VUI Gatanja o ratu. - IX Gatanja oko
ljetine. - X Gatanja oko hadvana i č - XI Gatanja po snovima. - XII
Ostala gatanja.) - Isp. Ii: Wissenschaftliche lVIittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wien - VI (1899); 609-632. - Vidi i: Separat.
Ć Ć LUKA:
Narodno sujevjerje - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Saraj evo - VII
(1896); 530-534; ć [Vila ; aždaha i zmaj; mora ; vještica" stuha; vukodlak; č
baba; đ cikavac.]
Ć Ć LUKA:
č i njezin proizvod - Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Saraj evo
II (1896); br. 4; 69-70; latir.i. [Narodno vjerova,nje u ljekovitost bilja i kako na­
rod č pojedine bolesti.)
Ć Ć LUKA:
č o oružju - Zora - List 2;a zabavu, pouku i književnost - Mostar
- III (1898); 37-40; 79-80; 123-125; ć rPisac govo,ri o č č o
oružju«, koji je napisao Zovko Ivan u "Sarajevskom 1896; br. 17. Kritika
i dopuna toga č o oružju.]
374
D-r Matija Lapac
Ć Ć LUKA:
Prstenovanje na selu - Zora - List za zabavu, pouku i književnost - Mostar
- III (1898); 388-391; ć [Pisac odgovara na kritiku Stevana ć štampanu
u »Bosanskoj Vili «, 1898; br. 8-9, pod spomenutim naslovom.]
Ć Ć LUKA:
č č đ jezik - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. ­
Sarajevo - XII (1900); 587- 591; ć [Kolijevka jezika u Osatu ( = »trougao, štu
ga č Drina u kotaru č a od istoka ga č planine ć
vac, Cauši Nesmntraca »), aLi da se du đ drugog dijela č kotara
njime služe (»ostali dio Kotara za raz liku od Osata zove se »Ludmer«, a stanov­
nici mu Ludmeran:i«). Pisac prikazuje jezik, kojim se služe ti đ opisuje ga,
donosi č i primjere govora. Pored toga, on daje interesantnih podataka i opa­
žanja o noš-nji, životu, č ć na i Ludmerana. »Kako po mome mišlje­
nju u Č jez'iku imade ponaj više č po korjenu arbanaškog jezika«
(kaže pisac i na osnovu toga postavlja p itanje): »da li nije i ovo ostatak kakvih sta­
rih Ilira i ilirskog jezika?«] - Vidi i : Separat. ­
Ć Ć LUKA:
Srpske narodne igre iz Bosne i He reegovine - Srpski etnografski zbornik ­
Beog-rad - IX (1907); 89-159; ć [Sadržaj: I Viteške igre. - II Zabavne igre. ­
III Igre duha. - IV Igre za dobit. - Dodatak.] - Vidi i: Sepant.
Ć Ć LUKA:
Srpska narodna jela u Bosni i He rcegovini - Srpski etnografski zbornik -
Beograd - X (1908); 73-118; ć [Sadržaj: »A) O pripremanju zimnice: 1 Zimni­
ca od č proizvoda. - 2 Z,imnica od poljoprivrednih proizvoda. - B) Jela:
a) Mrsna i slana jela; b) Mrsna slatka jela; e) Posna slana jela; d) Posna slatka
jela. - C) Dodatak. O postavljanju sofre ili trpeze: a) na selu; b) u varoši. «J -
Vidi i: Separat.
Ć Ć LUKA:
Amajlije i zapisi - Bosanska Vila - Sarajevo - XXVII (1912); 11-12; 29;
ć [Opis hamajlija, koje su se nosile i koje se nose u Hercegovini: diJbagija, ka­
zagija, upljetnjak, tils um; dži.dže.]
Ć dr. NIKOLA:
O obožavanju Ognja i Ognjišta - 17; vada-k iz: Upored.nc Stalroslovenske Mitolo­
,gije, s obzirom na narodne č i s tare nawdne pjesme - Zora - List za za­
bavu, pouku i književnost - Mostar, III (18,98); 96-101; 140-142; 183-185; 214
-216; 247-248; 305-309; ć [Pisac spominje pojedi'ne narodne č u Bosni
i Hercegovirui, koji su u vezi s poštovanjem ognja : Nevjesta ljubi ognjište, kad
prvi ,put ulazi u mladoženji,nu ć va đ žive vatre; ležanje bolesnika pri vatri
i t. d.]
Ć KASIM:
Muslimanski ženidbeni č u zapadno:i Hercegovini (U narodnim pjesmama)
- Gajret - Sarajevo - XVII (1936); br. ll; 175-179; latin. [Tri glavne radnje
kod ženidbe: ašikovanje, prošnja . svadba. Važniji momenat u tim radnjama po­
ć je narodnom pjesmom. Ne navo di izvora, odakle je uzeo stihove, koji onako
lijepo ilustriraju narodni č i narod no mišljenje.]
HABERLANDT, Dr. M.:
Wisseschaftfiche lUittheilungen aus Bosnien und Hercegovina - Wien - Bd. V,
VI, VII, IX - Zeitschrift filr i:isterreichische Volkskunde - Wien - Jahrg. IV
(1898); 158-159; VI (1900); 38-39; 254; XI (1905); 134-135; [Prikaz s š č
napomenama!]
375 B'Jhliog:rarski podaci ctnu)!; rai s.ko-iolkl e>rl1 ill rallteva o Gosni liercegovini
Ž Ć MUHAMED:

KOZiija ć u prošlosti - Novi Behalr - List za pouku i zabavu - Saraje­
vo - IX (1935); br. 1-3; 17-18; latin. [Pored č podataka dolazi i narodna
predaja o postanku ć nekoliko starih č prilikom č valije i
odlaska trgovaca u Carigrad.] ,
Ć MUHAMED:
đ za ,povijest narodne poezije muslimana iz Bosne u XVI, XVII i XVIII
ć - Novi Behar - List za pouku i zabavu - Saraj evo - IX (1935); br. 7-8;
92-95; lat. [Prvi izvori narodne poe zije; najstar.ije zabilješke i zbirke musliman­
skih narodnih pjesama. ] - Vidi i : Separat.
Ć MUHAMED:
Sarajevske džamije u narodnoj predaji - PQsebni otisak iz za na­
rodni život i č Južnih Slavena« - Knj. XXX (1936) ; sv. 2; 229- 236; latin.
rU sadržaju pisac navodi č niz džamija uz narodno č o postanku Rji­
hovih imena.] - Vidi i: Zbornik, XXX (1936); sv. 2.
Ć MUHAMED:
Nošnja muslimana i inovjeraca za turskog vremena u Bosni - Jugoslavenski
list - Sarajevo - XIX (1936) ; br. 120; 2; latin. [Propisi o noš nji Musl imana i ino­
vjeraca !]
Ć MUHAMED:
Žena II hrvatskih muslimana - Njezino društveno i pravno stanje - Hrvat­
sko Kolo - ž č zbornik - Zagreb - XXIII (1942); 245-256; latin.
[Zena u srednjevj ek ovnoj Bosni i njezin pravni pol ožaj (žena ć nije mnogo
č u islamu j e mogla đ i mulk oj mvriju); pokrivanje žena ; poligi­
č brakovi i njihovo nest a janje; r az vrgavanj e braka; mješoviti brako>v'i; sudj e­
lovanje žena u kulturnom životu i t. d. Ima i č podataka.]
Han, Bosanski - Vi enac zabavi i pouci - Zagreb - č XI (1879); br. 7;
110-111; laltin. [Kratak opis slike na str. 109!]
HANGl, ANTUN:
Banjaluka. Grad i okolica - Skols ki Vjesnik - Saraj evo - X (1903); 50- 76 ;
latin. [Ime grada, č podaci i na r odna predaja u vezi s njim i okolnim mj e­
stima. - Zanati i esnafi; ć indus trija; č i platnarstvo; vuneni i
svileni obrt; vezivo.]
HANGI, ANTUN:
Život i č muslimana II Bosni i Hercegovini - Sarajevo, 1906. l atin. [A.
Zivot. - B. č I Porod. - II Dje b njstvo. - III Ašikovanj e. - IV Proš nja.
- V Svatovi, kina nje ć - VI Muž i žen a ; starci. - VII Smrt. - Slike. ]
- Vidi i : Hangi, A.: Život i č Muha medanaca u Bosni i HercegovJni - Otisak
iz »Osv1ia «, 1900-Mostar ; 1-242. - Hangi, Anton: Die Moo1ims in Bos-nien-Her­
cegovi na - Ihre Lebensweise, Si tten und Gebrauche - Sarajevo, 1907; I-VI ;. 1­
267. Vid i i: Osvit. god. II (1899) ; br. 95-105; god. III (1900); br. 2- 94.
HEPELE, FERDO:
b) Iz Hercegovine i iz naše granice ....:.... Zbornik za narodni život i č Ju­
žnih Slave na - Zagreb - I (1896); 291-293; latin. [Pisac donosi narodno č
o t om: kako j e postao aršin, kako je po st ao mlin, kako se ljudi pomagaše za mli na­
ra. Pored toga navodi šaljivu narodnu pjesmu o m1inarevoj ć
HERCEGOVAC, N. N.:
Kakva je razlika II napOJlllcama o krsnom imenu i o svadbi - Bosanska Vila
- Saraj evo - VIII (1893); 56- 58; ć [Ne napij a se jednako o svadbi !i o krsnom
imenu. Svaka zdravica ima svoj đ r ed, a svaka uza se nosi s,voju na,pojnicu.
U r adu se donose zdravice za svadbu i z č u Gacku.l
_376 _______ Luuac _____ ___
HERCEGOVAC, N. N.:
Kako Gacani tumace' snove - Bosanska Vila - Sarajevo - VIII (1893); 81­
82; ć [San je jedino sredstvo, kojim Bog lj udima unaprijed kazuje, što ć se ko­
me dogoditi.]
HERCEGOVAC, N. N.:
Evlija - Bosanska Vila - Sarajevo - IX (1894); 73; ć [Turska č Mu­
slimani vjeruju, da je evlija č duh, koji nose najpraviji ljudiJ i t. d.]
H. K. (HORMANN, KOSTA):
Stara hamajlija iz Lijevna - Glasnik zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - I
(1889); IV, str. 134; ć [Opis hamajlije; filigranski okvi;r od srebra; hamajlija
(krštenje Kristovo) II drvetu; rezbarija dOItjerana, a filigranska :radnja dosta po­
krupna; č II promj eru 36 mm, debljina 7 odnosno 15 mm.]
HNILICKAj VJENCESLAVA:
š ć (kod Bosanske Krupe) - Svatovski č - Vjesnik Etnografskog
muzeja u Zagrebu - Beograd, 1935' -knj. I (1935); 200-203; latin. [Kratak opis,
krada djevojke, redovna ženidba (prošnja, svadba, poodani).]
HOERMANN, KOSTA:
Starodrevna ploska č - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo ­
n (1890); 413; ć [Ploska s finijim radom ella drvetu i s č orna­
mentikom!]
HOERMANN, KOSTA:
Narodna alhimija - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891);
222-223; ć [Narodno vjerovanje u ć »trave zlatice« - ć oth«, koja
sve pozlati što di.rne!] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - I (1893); 486-487.
HOERMANN, KOSTA:
Postanak imena "Markovaca« kod Donjeg Vakufa - Glasnik Zem. muzeja u
B. i H. - Sarajevo - In (1891) ; 217-218; latin. [DonjovakUfski 'pašnjak, kome na­
rodno pripovijedanje veže 'ime za ć Marka i Đ đ - Isp. i: Wis­
senschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wie.ru - I (1893);
495-496.
KOSTA:
Kumstvo u Muhamedanaca - Glasnik Zem. muzej a u B. ·i H. - Sarajevo ­
I (1889); I, 36-38; lat.in. [Tri su vrste kumstva: kumstvo svatovsko ili č
kumstvo šišano ili vodeno kumstvo kod suneta.] - Isp. i: WissenschaItliche Mit­
theilungen aus Bosn'ien und der Hercegovina - Wien - n (1894); 499-501.
HOERMANN, KOSTA:
Lov sa sokolovima - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - n (1890);
sv. n, 228-233; latin. [Pisac man.ie prikazuje sam lov, više se bavi vrstom soko­
lova za lov ; k ako se hvataju i gdje (okolina Trbuka (Maglaj), Ozren-planina, Ivan­
planir..a); pitom.lj enje i dresiranj e sokola (sl. 2). Sa sokolima su išli u lov bosanski
begovi do nedavna vremena (sl. 3). Misli se, da je taj lov nastao .poslije osvojenja
Bosne po Turoima, ali pisac drži, da su ga poznavali ć bosanski ć Na
kraju navodi pisac literaturu o toj stvari.] - Isp. i: WL"Senschaftliche Mittheilun­
gen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - II (1894); 501-505.
Ž Ć MUHAMED HILMI :'
. Nešto i bajanja Behar List pouku i č - - za
zabavu -- Sarajevo IX (1908); br. 13; 197-201; latin. č iz muslimanskoga
narodnog života, kako djeVOjke gataju 'o udajL]
____ etnografsku-fol.klorlli·1I ral!luva II BosIIi licrccgov-i.lIi 377
Č MUHAMED HILMI:
Iz muslimanske folkloristike - Behar - List za pouku i zabavu - Sarajevo
IX (1908); br. 16; 245; br. 18-19; 280-283; latin. - [Razgovori na sijelu; narodno
vjerovanje!]
HOLUB, IVO:
Nešto o selima, prelima i narodnim igrama u Popovu Polju (Hercegovina) -
Glasnlik Etnografskog muzeja - Beograd - II (1927); 35-41; ć [Sijelal i prela
đ staro i mlado. Pored zabave, momci zagledaju djevojke i obratno. Ne si­
jeli se ondje gdje ima bolesnika, ili je ko umro 4z ć »Seldžije«, »selište«! Igre
na sijelima: tikava; č ježa; š č š bibera; ide na ć pasarilo; č
surudžija; car-ban-leto. - Igre kola: trape, prolete i igra u kolu.]
INKlOSTRl, DRAGUTIN:
Srpski folklorizam - Novi! srpski stil - Letopis Matice Srpske - Novi Sad,
1912; knj. 287; 58-67; ć [Rad je ć karaktera, ali što je tu č od­
nosi se i na Bosnu i Hercegovinu.] \
Č PETAR S.:
Stari grad - Bosanska Vila - II (1887); 282-283; ć [Stari grad đ
nedaleko od Sarajeva u č pravcu. Narodna predaja- taj grad veže uz
ime proklete Jerine ; neki (Muslimani.) uz ć
Č PETAR S.:
Mali i veliki grad - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -
IV, 23-25; ć [Arheološki podaci. po narodnom pripovijed
Sarajevo
anju!]
- I (1889);
Č PETAR S.:
Kako je postalo selo Koprivna -
- II (1890); 321-322; ć [Narodno
Glasnik Zem.
predanje!]
muzeja u B. H. - Sarajevo
Č PETAR S.: .
Razvaline u č kotaru - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- II (1890); 342-344; briJ. [Narodno predanje!]
Č PETAR S.:
Spasovina - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 139; ć [Spasovina je
mnogo č č (vidi: »Bosanska Vila«, 1887); č je iz Bosan.ske Kra­
jine.]
Č Ć PETAR S.:
Srpsko-narodni č u č Petrova dne - Bosanska Vila - Sarajevo - VI
(1891) ; 203-204; ć [U Bosanskoj Krajini djeca, gdjegdje i ljudi, pale »mašale«
od trešnjeve ili brezove kore, a gdje toga nema, od jelovine i borovine. Negdje
mašalu zovu »lilom«. »Lila« se zove ako je č od trešnjeve ili brezove
kore. Maša,le nose oko tora, da vuk ne udara na tor.]
Č PETAR S.:
Dvije-tri o selu »Lipniku« i njegovu imenu - Bosanska Vila - Sarajevo ­
VI (1891); 216-217; ć [Selo Lipnik je u srezu Sanski Most. Pripovijeda se na­
rodno predanje, kako je to selo postalo.]
Č PETAR S.:
Kula - Glasnik Zem. muzeja u B.. i H. - Sarajevo - III (1891);
ć [Na kraju sela Obrovca (blizu Banje Luke) pokraj č Gomjo.t1lice nalazi
se stara ruševina »Kula«. Opis je po narodnom pripovijedanju.]
Č PETAR S.:
Hrkina gradina - Glasnik Zem. mluzeja u B. i H. - Sarajevo - III (1891);
96-97; ć [U selu Obr ovcu kod Banje Luke; opis je po narodnom pripovije­
danju.]
378
D-r Matija Lapac
Č Ć PETAR S.:
č »Bojana« njezino ime - Glasnik Zem, muzeja u B. H. - Sarajevo
- III (1891); 218-219; ć [Narodno pripovijedanje!]
Č Ć PETAR S.:
Selo Jelenci i njegove starine - Glasnik Zem, muzeja u B. i H. - Sarajevo ­
IV (1892); 95-97; ć [Selo je na jugozapadnoj strani Banje Luke; opis je s po­
dacima prema narodnom pripovijedan,ju.]
Č Ć PETAR S.:
Zavjet, zavjetina i uvjet - Srpski narodni č - Bosanska Vila - Sara­
jevo - VIn (1893); 365-366; ć [Opis svetkovanja u Bosanskoj Krajini!]·
Č Ć PETAR S.:
Ruinen und Sagen in der Krajul'l - - vVissenschaftliche Mittheilungen aus
Bosnien und der Hercegovina - Wien - I (1893); 469-477. [Inhalt: 1. Das Fluss­
chen Bojana und sein Name. - 2. Wie das Dorf Koprivna entstande,t1i ist. - 3.
Das Darf Jelenci und seine Alterthum2r. - 4 Die Derwisch-Kula. - 5. Die Burg­
ruine von Hrk. - 6. Kula. - 7. Die kleine und die grosse Burg. - 8. Ruinen im
Bezirke Banjaluka.] - Isp. i: Glasnik Zem, muzeja u B. i H.; l-IV.
Č Ć PETAR S.:
č - Srpski narodni č - Bosanska Vila - Sarajevo - XIII (1898);
107-108; ć [U centralnoj Bosni č Đ đ dana trubaC:i č pastiri) idu
oko tora i trube, da bi razgonHi č lice, što ć č i oduzimaju mlijeko
ovcama, kozama i kravama«. Isp.: »svr:lUti trubu«I ]
IV Č Ć PETAR S.:
Srpski narodni č oko č i pri ukopu - Bosanska Vila - Sarajevo
XIII (1898); 224-228; ć [Posao oko mrtvaca spremanje za ukop; žalost; ć
zadušnice i prekada, č i gatanja!]
Č Ć PETAR S.:
Poljske, ljetne i zimske molitve - Bosanska Vila - Sarajevo - XV (1900);
13-14; ć [Ljetne molitve održavaju se zbog zla vremena, leda i grada, velike
suše i t. d.; zimske za pokoj duše umrlih.]
Č Ć PETAR S.:
Narodno vjerovanje i predanje o »Pokrišku« - Bosanska V,ila - Sarajevo ­
XVI (1901); 72; ć [,Pokrišak« je prvi č iza Spasovdana; narodni svetac
pravoslavnih u B. i H., a negdje ga slave i Muslimani, na pr. Bronzani Majdan
(Banja Luka) i u nekim selima č kotara. Narodno vjerovan.ie, kako je došlo
do svetkovanja »Pokriška«.]
Č Ć PETAR S.:
Srpski narodni (Odlomci) - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901);
274-275; ć [I Kolinde: Na Badnji dan djeca đ kroz selo i pred svakom
ć pjevaju: \)Kolinde, melinde i t. d. - n Blekavice: č Nikolj-dana odra­
sli ć idu Ikroz selo, zvone i ištu slanine, graha, para i mrsa. - To se radi, da
blago bude napredno i zdravo. - č je č č i č III
Razole: Na Lazarevu subotu skupe se djevojke, č lutku, zadu po selu i
pjlevaju.]
Č Ć PETAR S.:
Srpski narodni č - Odlomci - Bosanska Vila - Sarajevo - XIX (1904);
256-258; 289-292; ć [I Post i uzdržavanje Srba pravoslavne vjere na selu. ­
II Postriženje. - III. š ć (U Bosanskoj Krajini bio je č da č
odreže svojoj ženi roga,lj š č i metne ga za pas i č spomen, da je bio
oženjen pa da sc č - IV Ilijin dan u naše ć Muslimana. - V
,
BFblio!!:·rafS'ki podaci ctnograis.ko-iolkINnili ra cl..va cl Bosni i Iiercegovini 379
đ Gospoj<inama. - VI Prelo i sijelo u Bosanskoj Krajini na selu. - VII Ba­
janje i č - VIn Varin dan u ć Muslimana. (Varica ili Vara vari se
na Varindanili č sv. Nikole. Tada i Muslimani vare varu: u Bronzanom Maj­
danu kod Banje Luke, u ć i Jablanici kod Maglaja na Bosni, u č ć
kod Donje Tuzle i t. d.). - IX Neka vrsta pola7l!11ika u ć Muslimana na selu.
Muslimanke na selu (u Bronzanom Majdanu) kuvaju č kovrtanje i njima da­
ruju djecu, koja ih pOIlaze na pravoslavni ž ć - X č so; so se osveštava,
č za zdravlje blaga, stoke, marve, ermije.]
Ć PETAR S.:
Odor, izor, nametak - Bosanska Vila - Sarajevo - XXII (1907); 71; ć
[»Razmjena i đ potpomaganje na selu poznato je na više ruku i oblika,
a postoji danas oko č Bos. Petrovca, i ć u svoj Bosanskoj Krajini, a
i u č Stoku (»blago«, »mal«, »sermija«) daju na mužu, na maslo, na šiljega
(Bos. Krajina), volove daju na odor, izar, nametak (cijela Bosna). »U č - oko
Kladnja i Vlasenice i danas ima Srba pravosI. vjere i Muslimana, koji daju volove
na odor i nametak, a izora ć da prime«, jer je grehota.]
Ć PETAR S.:
Kuvada - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIII (1908); 267; ć [PO pripo­
vijedanju jeromonaha Geras>ima č ć neka!kav Đ odležava babinje sa svo­
jom ženom«. »Ovakvih č bivalo je - č otac Gerasim - više u jugoza­
padnim selima kotara č a i u mekim selima oko Varcar Va·kuta i
č no sve se !krilo kao zmjja noge ... «]
Ć PETAR S.:
Iz narodnih č - Bosanska Vila - Sarajevo - XXIV (1909); 277; ć
č oko ž ć u Bos. Krajini, č i Posavini s malom razlikom i ć
svuda po Bosni. - Badnjakuša se kuva na Badnji dan i jede se na badnje č
L:esnica je kod Srba seljaka č ž ć hljeb; žitnica i č u okolini Ma­
glaja kuva se na ž ć i namjenjuje se zdravlju, veselju i žitnom rodu. Krsni·ca je
uzgredni hljeb uz č Kovrtanj se kuva na ž ć i ostavlja za mali ž ć
Š Ć JOVAN FIL.:
Imenik narodnih naziva rodbine i srodbine - Sarajevo - 1906; 1-45; ć
[Sadržaj: Pismeni izvori o djelu. - Vrste srodstva: I Srodstvo po krvi ili rod­
bina. - II Srodstvo po ženidbi Hi srodbina. - III Duhovno srodstvo. - IV PO­
lusrodbina. - V Posinjenje. - Godine 1931 izašlo je drugo ć izdanje ove
knjige.]
Iz naroda o narodu - Razvitak - Banja Luka - III (1936); 66- 68; 101­
103; 138-140; 175-176; 211-212; 289-292; 330-331; 420; ć [l. Dilbagija (T.).
- 2. Hm'gija (T.). - 3. GralD;ice Bosne po narodnim shvatanjima (Ur.). - 4. Ne­
mri (T.). - 5. Pokrižak (Ur.). - 6. Hargija (R. J .). - 7. Granice Bosne po na­
rodnrim ć (S. M.). - 8. Nešto o trkama (T.). 9. Bosanska Krajina (Ur.).
- 10. L:arolija kojom se č kiša (Ur.). - ll. (I) Dilbagija (R. U.). - 12. (I)
Dilbagija (O. K.). - 13. (3,9) Granice i Krajine po narodnom shvatanju (Stojan
ć - 14. Darivanje kume (T.). - 15. đ i bivolje crtice. - 16. Nošenje
jela i ć o slavi (M. K.). - 17. Granice Bos. Krajine. - Radnje pod navedenim
naslovima sadržavaju ć pitanja iz etnografije i na nji:h odgovore i rješenja.]
J. E. T.:
Zenitbeni č muhamedanskih Hrvata u Bosnoj - Vienac zabavi i pouci
- Zagreb - č II (1870); br. 8-9; 126-127; 140-142; latin. (Nekoliko važnijih
momenata prosidbe, zaruka i ženidbe; moralni odnošaj· momka i djevojke u ć
i .izvan nje; izjavljivanje pr.ista.nka i ljubavi darivanjem komada odijela (gunj,
marama, jagluk i t. d.); otmica i zaštita otete djevojke; ugovaranje pred kadijom;
-------------------------
380
D-J" Mati ja IoP"c
mladina, oprema (dimij e, č jelek, koporan, fes, anterija, feredža, č obred
»kinenja «; č i vrijeme kad se ono vrši ; gozba i trke na· kraju č
U nastavku prikaza pisac daje ženidbene č u narodnoj pjesmi .}
Ć dr. RISTO:
Kalemijenje boginja u starije doba u č - Glasnik Skopskog č dru­
š,tva - Skoplje - XI 1932); 283; Ć [»KalemiU su sveštenici srebrnim ž ć
»a gnoj su nosili u vati«. ć se da su mi u č kazivali da je ka,lemljenje ljud­
skom majom u č iz Dubwvnika presadeno. «]
Ć MILAN A. :
Sela ć i Smrdin (Bilješke) - Razvitak - Banja Luka - VII '(1940) ;
br. 9; 273-274; ć [Narodno predanj e o postanku sela i o tom, kako je taj kraj
bio đ ć danka.]
JOV Ć MILAN A. :
Maglaj i okolina - Razvitak - Banja Luka - VIn (1941); br. 2; 47-49; ć
[Pogled na kraj s nj egovim osobinama. Ima i etnografskih podataka.J
K.:
Crtica iz života bosanskoga - Vienac zabavi i pouci - Zag-reb '. - č III
(1871); br. 4; 59-61; latin. [U sadržaju, koji je č karaktera, nalazi se kra­
tak podatak o odij elu bosanskih fratara (fratarski habit velika kapa).]
K. :
Ženitbeni č u Bosni - Vienac zabav,i i pouci - Zagreb - č II (1870);
br. 25-27; 400-403; 415-418; 431-434; latin. č kod š ć i Turaka;
zaljublji v;anje, ašikovanje; kako i gdje se sas taju momci ,i dj evojke; da'vanje »obi­
lježja«; rok ženidbe i prošnja ; prsten i kudi·oci; spremanje svat ova; svatovi; č
nje i đ đ pir; trka i ć razlaz.] .
K. D.:
Granice Bos. Krajine - Iz na[" oda o narodu - Razvitak - Banja Luka - III
(1936); br. 12; 420; ć [Kod Prijedora, Krajinom se naziva kraj Bosne prema Ba­
niji i Lici. Granica te Krajine polazi otprilike od Bos. Novog, ide zapadnom granicom
sreza Krupskog č
K. M.:
Srpski vezovi u Rusiji Srpska č - Sarajevo - IV (1908); br. 148; 3; ć
[Prijevod referata o knjizi Jelice ć ž :·, Srpski vez i tekstilna or-­
namentika« Izdala Matica Srpska u Novom Sadu - br. 21. Referat je napisao J.
Aleksandrov u »Slavjanskija Izvj estij a ,, ; San - Peter sburg, 19'07 ; br. 8.]
K. M. ć Milan):
Nošenje jela i ć o slavi - Razvi tak - Banja Luka - III (1936); br. 10; 330
- 331; ć [Na »krsno ime« zvanice donesu »naglavak", t . j. pitu, sir, dva , hljeba
- somun i č ć i plj osku ra kije. Naglavak se zove, jer se ć nosi
na glavi, zavezano u kakvu Š č Ruj nica (Cazin). Zabilješka je ć Ljubomira.]
K. M. ć Milan) :
Svetozar š ć Samrtni i ,pogreb ni č pravoslavnih Srba u Usori - Ra­
zvitak - Banja Luka - VI (1939) ; br. 1; ć [Prikaz djela!]
K. M. ć Milan):
Blagovijesti, troje pripovijesti - Razvitak - Banja Luka - VI (1939) ; br. 4;
139-140; ć [Obj,ašnjenj e narodne iz reke »Blagovijesti, troje pripovij es ti «. ]
K. M. ć Milan) :
Ovan kao ž ć polaznik - Razvi tak - Banja Luka - VII (1940); br. 1; 36;
ć (Opis ž ć č u oblasti č č srez), gdje na ž ć uvode
ovna u ć kao polaznika.]
38i
___ · radova o Bo· _____ podaci sni
K. M. ć Milan):
Zavjetna slava-Razvitak-Banja Luka - VII (1940); br. 2; 67; ć [U Janju
(planinska oblast đ Jajca i. Vakufa) pored »slave,( ili »krsnog imena« održava
se »zavjetna slava".]
,
K. N. T.:
Kako je postalo Sarajevo? Narodno predanje - Bosanka Vii\a - Saraj evo
XXVI (1911); 119; ć [Narodno predanje, kako je dobilo ime.]
Ć R.:
Kako su bosanke-djevojke praldlnjale Omer-pašu Latasa - Jugoslavenski List
- Sarajevo - XXII (1939); br. 240; 6; latin. [Kad je došao Omer-.paša Latas u Sa­
·rajevo, č je carski ferman. On je Bosni navijestio :n:ovu eru reformi, a na
prvom mjestu kupljenje redife, rezervne carske vojske. Tada nastane č
pjesma. U pjesmi se spominju neki dijelovi nošnje.)
Đ Č Ć STEVO:
Iz prošlosti Sarajeva - Sijelo - Beograd, 1939; 1-16; ć [Opis sijela; raz­
č igre (traženje prstena, pošta, poznavanje po glasu, fildžani, đ Zatim,
karakterizira srpsku č staroga Sarajeva, Hadži Maksa ć
Š Ć VLADIMIR:
Gusle i guslari -: Prilog za kulturno istorijsku raspravu č umetnost u
Srba" - Letopis Matice Srpske - Novi Sad, 1898; knj . 195; 1-38; knj . 196; 91-104;
1899; knj . 198; 123-130; 1900; knj. 204; 235-240; ć [Opis gusala, raznovrsne ve­
č gusala; guslari Filip š ć i TešafI1l ć itd.]
Ć MILAN:
Iseljeni Drobnjaci Glasnik zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXXVII
(1925); 67-84, ć [Uvod; geografski položaj Drobnjaka i njegove granice; č
ka kompozicija stanovništva i formiranje plemena; struje iseljavanja i pregled ise­
ljenih porodica (prema Srbiji đ đ vremena; prema Bosni; prema Hercego­
vini i Boki; prema Metohiji i AlbanijI; prema staroj Crnoj Gori), č raz­
matranja.] - Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
Pounje u Bosanskoj Krajini - Srpski etnografski zbornik - Beograd ­
XXXV (1925); 281-655; ć [Sadržaj: »Opšti deo. - I Oblast. - II ć ne
veze. - III Kratak istoriski pregled. - IV Tragovi starih naselja - V Naselja.­
VI ć dvor i staje. - VII Ekonomske prilike. - VIII Postanak turskih đ
naselja na Krajini i poreklo njihova stanovništva. - IX Postanak naselja pravoslav­
nog stanovništva i poreklo porodica. - X Nekoliko osobina pravoslavnog stanovni­
štva (Nošnja - č rada - Osobine rodova - Stanije religioznosti i morala). -
Posebni deo: I Naselja krupskog sreza. - II Naselja ć sreza. - III Naselja
cazinskog sreza. « Na str. 687 i d.: Registar za Pounje u Bosanskoj Krajini.] - Vidi
i: Separat.
Ć MILAN:
ž ć u srpskim narodnim pjesmama - Bratstvo - List za vjersko i narodno
ć - Sarajevo - I (1925); br. 1; 6-8; br. 2; 35-37; ć ć -
Propast srpske države - uloga krsne slave i narodnih pjesama, da se održi pra­
đ vjera. Pjesme o ž ć San č đ Ide ž ć svak veselo;
Tri sestre u ž ć iz »Gorskog Vijenca« iguman Stefan o ž ć
Ć MILAN:
Sarajevski' etnografski muzej - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - I '
. (1926); 26-32, ć [Kratki historijat muzeja; pregled stanja etnografskih zbirki
i .problemi Etnografskog muzeja.) -- Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
O tipovima ć u Bosni - Faze u formiranju njenog dinarskog tipa - Gla­
snik Zero,. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXXIX (1927) ; sv. 2; 207-213 (sa 1-8
slika); ć [Sadržaj: I ć pravoslavnog stanovništva. - II ć muslimanskog
stanovništva. - III ć č stanovništva. - IV Kula. Slike: 1, najstarija
bosanska ć dinarskog tipa (Prij edor). - 2, ć stara i nova s č dinar­
skog tipa u Zijamet Crnoj Rijeci. - 3, ć u Zmijanju sa 4 zgrade za oženjene
zadrugare. - 4, nova ć dinarskog tipa s alpski·m krovom. - 5, starija i novija
muslimanska ć u Donjem Budeiju, oblast č župa. - 6, kula begova Ku­
ć u Bosanskoj Kraj ini . - 7, ć rudarskog rimokato č stanovništva u
Varešu. - 8, starija ć č stanovništva u Kraljevskoj Sutjeskoj.] -
Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
Narodni č o ž ć - Sloboda - Saraj evo - II, (1927); br. 284; 8; ć
[Opis narodnih ž ć č u j ednom dijelu Bosanske Krajine!]
Ć MILAN:
Dedrovski rast uZmijanju - Srpsko :Kolo, narodni kalendar Za godinu 1928 -
Beograd, 1927; 112-113; ć [U župi Krupa đ rast« (= hi:ast djedova) je
ć đ grupom hrastova, za koji se veže predanje, da su poda nj sjedali o
crkve nim zborovima najstariji ljudi (djedovi) iz uglecLnlih rodova i primali č od
ć (drven tas rakije s č ć Pisac izbraja i plemena, k oja su imala
đ Zadnji su »dedovi « pomrli prvih godina austrijske okupacije, oko 1885 g.]
Ć MILAN:
Jedan zanimljiv mramor kod Skender-Vakufa (sa 2 slike u tekstu) - Glasnik
Zcm. muzeja u B. i H. - Saraj evo - XL (1928) ; sv. 2; 135-140; ć [Dva nad­
grobna spomenika u blizini Skender-Vakufa (Srez kotorvaroški u Bosni), jedan na
Vukovoj Baštini, a drugi malo dalje, pored ostaloga imaju na sebi ljudski lik,
koji u desnoj ruci drži štap (štaku, palicu) u obliku č slova »T «. U staroj
crkvi u Imljanima vidio je pisac štap, č ovom na spomenicima, za koji sta­
riji Imljani rekoše: ),Baš k'o da je đ štap«. Zatim pisac donosi narodnu tradi­
ciju u Krupi na Vrbasu o »dedovskom rastu«, đ i »rašljastom štapu«. Pisac
pored toga spominje spomenik, koji j e opisao dr. M. ć u č nahij.i « (Na­
selja, XXV, str. 368; č koji sjedi i drži štap u desnoj ruci), pa na to nadove­
zuje svoje mišljenje: š ć o č štake na ovom »mramoru« (= na
Vukovoj Baštini) i štapa, đ u staroj crkvi u Imljanima, za koga sva trojica
starih ljudi rekoše: »Baš k'o da Je đ štap«, i ć to u vezu sa č
nim predanjem o đ u Krupi na Vrbasu, neposrednoj blizinIi ovih spomenika,
koji su nosili rašljast štap - stekao sam uverenje, da j e ovaj nadgrobni spome­
nik na Vukovoj Baštini, »bilig« prvosveštenika deda bosanske narodne crkve ... «
Napokon pisac postavlja pitanje: »Ko je' taj Vuk, po kome je prozvana Vukova
Baština ...?« Tu se domišlja, da bi 3e moglo rad.iti o ć roda
ć č su bili oni krajevi, a u toj porodici j e bilo č ime Vuk. Slika 1
= Mramor iz Vukove Baš tine kod Skender-Vakufa; sl. 2 Đ štap iz
Imljana.]
Ć MILAN:
Nekolike velike č zadruge II Bosni i Hercegovini (sa 4 slike u tekstu
i 3 table) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. Sarajevo - XLI (1929); sv. 2; 63- 80;
XLII (1930); sv. 2; 133- 156 tsa 7 slika u tekstu); ć [O č zadrugama u
Bosni i Hercegovini, njihovoj strukturi, č ii broju č o njihovoj važnosti
kao socijalnim i ekonomskim organizacijama i za formiranj e patrijarhalne kulture,
karakternih i č osobina itd. Razmatra: I č zadrugu Petra Miloje­
ć u selu Kobilja u č Vrhovini: Položaj naselja, ć sa zgradama,
porijeklo porodice, strukturu č zadruge po srodstvu, imovini, podj elu r ada ,
prava i dužnosti, silazak s ovcama u župne kraj eve, patrijarhalan č života i
383
Bibliografs,]{i podaci etnograis.ko-i olklo.rn ih ra d'ev a o Bosni ,i liercego'vini'
društvenost. Tabla VI (stara i nova ć zadruge), VII (slika č zajednice),
VIII đ žena u porodici u narodnoj nošnji). Slike u tekstu: položaj naselja
prema ć mjestima; neposredna okolina naselja Kobilje, raspored zgrada oko
ć s,tarješina zadruge sa ženom. II č zadruga Teodosija ć u
Osatu: Položaj naselja (sl. 1); ć sa zgradama, za tip ć ispo sl. 2; za zgrade
oko ć (sl. 3); porijeklo porodice (sl. 4); struktura č zadruge po srodstvu;
imovina (sl. 5); podjela rada, prava i dužnosti; 'kretanja na majstoriju u Srbiji; pa­
trijarhalni č života i društvenost; ć troškovi 1929/ 30; ć prihod 1929/30;
napomene; sl. 6 i 7 prikazuju žensku mošnju u Osatu.]
Ć MILAN:
Iz nauke o našem narodu - Glasnik Zem, muzeja u Bosni i Hercegovini - Sa­
:rajevo - XLI (1929); sv. 2; 123-126; ć [Prikaz knjige Tihomira Đ đ ć
Naš narodni život. Pisac navodi pojedine naslove djela i daje kratki sadržaj
važnijih č uz svoj komentar.]
Ć MILAN:
č župa u Bosanskoj Krajini - Srpski etnografski zbornik -- Beograd
- XLVI (1930); 245-305; ć [Sadržaj: »Opšti deo. - I Oblast i njeno ime. - II
Položaj sela. - III Tipovi sela. - IV ć dvor i ć - V Zgrade u polju
ii u planini. - VI Osnivanje sela, ranija naselja i njihovi tragovi, - VII Neke psi­
č osobine. - VIII Zanimanje stanovništva. - Posebni deo (Srpska Sanica, Gornja
Sanica; Donja Sanica; Gornji Budelj; Donji Budelj; Srpski Budelj; Srpski Biljani;
Turski Biljani; Muhamedbegova Prisjeka; Smailbegova Prisjeka; đ Brdo;
Korjenovo; Pištenca; Vrhpolje; Hrustovo).« Rad ima 6 slika, 1 kartu i registar.]
Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
Nasledna knc:tevska porodica lt Zmijanju (sa 2 skice u t ekstu) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - XLIII (1931); sv. 2; 73-89; ć [Sadržaj: I »Oblast
Zmijanje i mjene granice«, i to: po narodnom predanju, -koje je zabilježio P. č ć
s š č dopunom. - II "Beratska kneževska porodica i predanja o njenom po­
reklu« (radi se o porijeklu nasljedne kneževske porodice ž ć u Ratkovu, i to
po predanjima u obl'iku legende (od Zmijanja Rajko) i krsno ime kneževske poro­
dice. - III "Razgranavanje kneževskog roda«. - IV "Izvori O nazivu oblasti Zmi­
janje«, »Razmatranje o imenu oblasti ii o njenoj naslednoj bratskoj kneževskoj po­
rodici. « Pisac izvodi ime Zmijanje od »zimi «, »zimija« = š ć koji je turski
podanik«.]
Ć MILAN:
Krsno ime i Zavještina uZmijanju - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara­
jevo - XLIV (1932); sv. 2; 85-91; ć [Rad ima: I č slavljenja Krsnog imena
u selu Šehovcima kod ć Grad3.. - Zavještina. - O »zavještini« isp.: Gla­
snik Zem. muzeja, XLIII (1931); 78; - III Raniji opisi slavljenja. - Pisac donosi
tri takva opisa. - IV Bilješke o slavljenju. U tom dijelu govori o nekim specijal­
nim radnjama i č
KARANOVIC, MILAN:
Janj i slavljenje Krsnog imena u njemu (sa 2 slike u - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - XLV (1933); sv. za histori.iu i etnografiju;
135-148; ć [Pisac opisuje slavljenje Krsnog imena po kazivanju jednoga starca
iz Janja. Opis ide do detalja.: »spremanje za Sl.avu«; (isp. pozivanje: ć
se sa onim Ć u ć mu, koga zove, dade mu č ć ć »Evo ti
ć djeci, u č moga Krsnog imena đ da spomenemo Krsno ime i slavu
da č »u ol:i Krsnog imena« (»did«, »pra,ndid«; »biranje dolibaše«); »na dan
Krsnog imena« č »Tamo neše idu na grobl.je, upale ć i okade
grob ć Dragi babo ili »dide«, danas je Krsno ime tvojih sinova. Oni danas
slave i spomen ti č Bog ti primio dušu u carstvo nebesko.« Č slave od 12
koljena! 3 zdravice i pjevanje! Lomljenje slavskog kruha i »molitva « pri tom; »PO­
384
____ _ __'________ ć ______ ____'________""
jutarje slaVlOO« je drugi dan slave; »zajutarnje Krsnog imena«. Pisac ima i dopune
kazivanju starca (slavsKi č = č slavni«; »slavna č š = ć č š koja se
uznosi samo o slavi; ć č š zovu »vologonac«, š ć da ne mogu dva
vola sama orati, nego da treba i »vologonac«), zatim dolazi devet napomena š č
vih k spomenutom opisu.]
Ć MILAN:
Nekolike osobine Krajiških muslimana - Gajret - Sarajevo, 1933; br. 3-4;
50-52; latin. [KrajišM junaci iz narodnih pjesama; nekoliko najomiljenijih č
kih imena; lik borbenog Krajišnika; ć ž ć - dvije stare ,porodice.]
Ć MILAN:
Bosanska Krajina. Kratak istoriski, antropogeografski i etnografski pregled -
Bosanska Krajina - Beograd, 1934; br. 3-12; ć [Naselja. ć brvnare dinar­
skog tipa. Razlika đ pravoslavnog, č i muslimanskog tipa ć po­
sebni. š č tip!}
Ć MILAN:
Molitva sv. Savi kad zmija č - Glasnik Etnografskog muzeja u Beogra­
du - IX (1934); 100-102; ć [Legenda o postanku molitve; dva č motiva;
kako i kad narod primjenjuje tu molitvu.]
Ć MILAN:
Otkuda ime oblasti»Zmijanje« - Razvitak - Banja Luka - II (1935); br. 1;
45--46; ć [Zmijanje se zvalo Kol - Zmijanje od turske č »zimi « i "kol«
»Kol« je odred, straža, a »zimi« je nemusliman, koji je podanik i pod zaštitom
države. O tome je pisac pisao u »Naseljima«, knj:. XXVI; 265, i u »Glasniku Zem.
muzeja« za 1931 god.]
Ć MILAN:
Dinarska plemena č porijekla - Razvita,k - Banja Luka - III
(1936); br. 10; 304-312; br. 12; 399-407; IV (1937); br. 1; 13-21; br. 2; 52-60;
br. 3; 76-84; br. 4; 113-122; br. 5; 159-165; ć č geografski i etno­
grafski podaci!] - Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
ć radilo - Razvitak - Banja Luka - IV (1937); br. 11; 326-335; ć
[Opis pluga i njegovih dijelova: č to nazivi po kazivanju samih seljaka.] -
Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
Duborezna soba u jednoj č kuli (sa 7 tabli i 3 slike u tekstu) -
Glasnik Zem. muzeja u B. H. - Sarajevo - XLIX (1937); I sv.; 93-103; ć
[Sadržaj: Ime kule i mjesta; »predanja o agi koji je dao da se soba duborezno
šara«; «opis duborezno išarane sobe«; »predanje o majstoru duborescu«; đ
nja duboreznih šara ove sobe sa duborezom na dTugim poznatim objektima«. Rad
je ć sldkama na tabelama: tab. VI = odžak; tab. VII = luk iznad sobnih
vrata, natpis iz Kur'ana, motivi na zidu č strane; tab. VIII = sjeverna strana
sobe; tab. IX = dušekluk; tab. X = dOlaf; tab. XI = <>rtaluk i uza nj; dio veze­
nog rukava na ženskoj košulji; tab. XII = vrata na hamamdžiku (kupatilu) i vrata
u muzeju č samostana; bos. sanduk za djevo ruho.] - Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
Još koju o župi Zemljanik - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. -'- Sarajevo
XLIX (1937); sv. I; 105-107; ć [Osvrt na ć rad u istom Glasniku.] - Vid,i
i: Separat.
. Ć MILAN:
Vuk i slavljenje ž ć u Bosni - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 1;
1-5; ć [U č se ć pažnja na č ,.sjakati « iz Vukova »Rjei:nika« i
opisuje narodni obred »sjakanja« na ž ć
, .
'i Dodaci etnograisko-iolk\o-nni·h o Bosni Herceg'ovini 385
Ć MILAN:
Babine uke - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 4; 130; ć [Pisac
objašnjava, u koje vrijeme dolaze babine uke, t. j . nagle klimatske promjene na
kraju zime.]
Ć MILAN:
Ilindanski vašar u č ć - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 8-9;
262-266; ć [Opis muslimanskog Ilin-dana i vašara u selu č ć
izmjene proizvoda izmedu Vrhovine i lupe; č uloga Mrkonji­
ć .
Ć MILAN:
Jedan č opis nasljednog č slavljenja - Preštampano iz »No­
vog Istoon!ika « za 1938 - Sarajevo; 1-8; ć [Prikaz radnje Petra đ ć
Slavljenje krsnog imena u selima na utoku Unca, štampane u »Razv1tku« (Ba­
nja Luka) za 1937. U prikazu su istaknuti važnijide,talji radnje: pripremanje slav­
ljenja, paljenje ć č slave i t. d. Uz prikaz pisac daje i svoj komentar.]
Ć MILAN:
Istorisko-etnografske crtice o župama Rami i Skoplju sa 14 slika u tekstu i 1
kartom - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - L (1938); sv. 2; 73-94;
ć [Ahar ć gostionica) u č ć naselju; narodno predanje, kako su Kop­
č ć Duvno; opis osobina ramskog stanovništva od fra Jeronima ć o
Donjem Vakufu, č bosanskoj varoši; primitivna rpraslovenska forma torbi;
ramska ć rpo ć opisu.]
Ć MILAN:
đ kroz Etnografski muzej u Sarajevu (sa II tabli i 5 slika u tekstu) - Gla­
snik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - LI (1939) ; sv.!. ; 37-63; ć [Pisac daj e
kratak uvod, zatim opisuje po salama i ormarima.] - Vidi i : Separat.
Ć MILAN:
,
Slava "Crkve Lovnice« u č - Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu
XIV (1939); 43-51; ć č je u oblasti č Bosne; crkva se zove »Lov­
nica«, ć sv. Đ đ Tradicija je veže za ć Slavu slavi zajedno
crkva i okolni kršnjaci - Đ đ š »U okolnim crkvama i u 'svoj oblasti č
slavi se krsno ime kao i u svoj Bosni i Hercegovini. Zdravica ima osam, kojih se
dolibaša za sofrom drži . .. « Sofru postavljaju oko crkve. »l u č kao i u svoj
Srednjoj Bosni, Gornjoj Hercegovini i starom Vlahu, zove se »slava(<: prvo, celo
svetkovanje, drugo, kad se za č deo slavljenja - »Podizanje u slavu Bo­
žiju« donosi na slavsku sofru: slavski č č š zamedenjene rakije i troroga
krsna ć i na koncu, ć pod č »slava« se narodna mo­
litva održavana usmenim predanjem, koja se govori na č delu slavlje­
nja »kad se diže u slavu Božju ... « Rad ima 5 slika.] - 'Vidi i: Separat.
Ć MILAN:
Narodno predanje o plemenskom mirenju na đ - Razv itak - Banja
Luka - VII . (1940); br. 5; 165-168; ć [Bilo je mirenja i u Bosanskoj Krajini
č XIX vijeka; to č narodno predanje o đ i mirenj'u na đ
Bosne, Dalmacije i Like.]
KARSZNIEWICZ, ADAM:
Tragovi skitijskih č u današnjih Slavena, ' naime u stanovnika Bosne i
Hercegovine - Sarajevski List - Sarajevo - XXIII (1900) ; br. 1; latim, č
nasipavanja visokih gomila kao nadgrobnih spomenika svojih velikana; ulakov grob
tl č kotaru. Nošenje č neprijateljske kao trofej ; »hvatanje
vjere« - pobratimstvo u Hercegovini; »trag na stijeni «.]
25
386
bor Matija LOPi\c'--____.. _____--'-_____
Š Ć N. T. :
Esnafski pirovi u Bosni i Hercegovini - Bosanska Vila - I (1886); 327-329;
ć [»Koliko god ima zanata, toliko ima 1. esnafa. Sva'ki taj esnaf ima jednog sve­
titelja zaštitnika, koga svaki esnaflija slavi kao god i krsno ime, i ta slava naziva
se pir.« Zatim pisac prikazuje pripreme za 'pir, kupljenje prinosa za eSl1iafske svi­
ć pa izbraja dane kad koji esnaf služi svoj pir.]
KEMPF, JUL.:
Od Save do Adrije Bosnom i Hercegovinom - Zagreb, 1907; II izdanje; sa 53
slike; 1---':148; latin. [Ima etnografskih podataka o . muslimanskoj nošnji i ć
ć (str. 10-11); o pokrivanju muslimanskih žena u Zenici (str. 38-39); opis
ć u Travniku (str. 47); č nošnja iz Jajca i okolnih sela (str. 69); o teto­
viranju ženskinja. Slika seljaka iz okoli ne Sarajeva (str. 85); opis š č š ' (str.
96-97); slika seljanki iz Konjica (str. 116); lnarodno predanje o postanku Konjica
č Jezera (s tr. 117-118); slika se ljaka iz· Ramske doline; str. 122.]
KEMURA, SCHEICH SEIFUDIN Ć Ć Dr. VLADIMIR:
Serbok.roatische Dichtungen bosnise her Moslims aus dem XVII, XVIII und XIX
Jahrhundert - Zur Kunde der Balkanhalbinsel - II. Quelle und Forschungen - .
Heft 2 - Saraj evo, 1912; 52; vidi: Ć ć Dr. Vladimir - Kemurp., Scheich Sej­
fudin . .
KIEPERT, HEINRICH:
Die Gruppirung der Confessionen im Bosnien und der Hercegovina - Mit einer
Karte - Globus - Illustrirte Zeitschrift fUr Lander - und Vtilkerkunde - Braun­
schweig - XXX (1876); 327-333. [Pregl ed po konfesijama. Pored toga, pisac daje
č kulturnih i drugih podataka o stanju naroda.]
Ć VJEKOSLAV:
Bosna. Podaci o zemljopisu i povijesti Bosne i Hercegovine - Zagreb, 1878;
1-214; latin. [U II poglavlju (Hrvati) govori b jeziku, č i narodnoj pre­
daji ć nošnja, č kod .sviju vjera, zanimanje, obrtQina, ć industrija i
t. d.; str. 74-103). Na str. 179 spominje se kapa "hrvatka«.]
Ć VJEKOSLAV:

Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati - Zagreb, 1883; str. 101-177; latin. [Ima
nešto podataka iz etnografije ,na pr. na str. 126, gdje se spominje zanimanje foj­
č stanovnika, govoi'i se i o tom, kako su pravili sablje »šumanovke«, velike
noževe. Uz opis pojedinih mjesta ima i narodinog predanja. }
Ć IVAN:
Rod, rodbina, svojta - Školski vje nik - Sarajevo - I (1848); 4]3-416; latin.
[Rodbinski nazivi, koji su u narodu ć
Ć IVAN:
Nešto o uzgoju u Bosni - Školski Vjesnik - Saraj evo - II (1895); 7-18; latin.
[Uzgoj djeteta od đ do sedam godi na; praznovjerice u vezi s uzgojem!]
Ć IVAN:
Dvije narodne ljekarije: a) Kad zmij a zapuhne; b) Proti crvima II životinji -
Glasnik Zt!m. muzeja u B. i H. - Saraj evo - VIII (1896); 523-524; ć [Narodno
č - Isp. i: Wissenschaftliche Mitteheilungen aus Bosnien und der Herce­
govina - Wien - VI (1899) ;- 651-652.
Ć IVAN:
. Zenidbeni č kod rimo':katolika u Varcar-Vakufu - Glasnik Zem. muzeja
u B. i H. - Saraj evo - IX (1897); 696- 703; latin. č dijeli u: obilježje,
ugovor, prošnju, pir (svadbu) i pohode.] - Isp. i : Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina - Wie n VI (1899); 633- 641.
___ radova Bosn:i 381 podaci ctnografsko-fo!.kJornih o liercegovinl
Ć IVAN:
Nekoliko narodnih ljekarija iz okolice Livna - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - XI (1899; ć [Protiv sandžija; protiv lišaja; »da ne mo­
kriš u snu«; protiv glavobolje; protiv groznice; protiv izbacivanja krvi; ), treptanje
oka«; č na oku«.] - Isp. i: Wissen.schaftliche Mittheilungen aus Bosnietn
und der Hercegovina - Wien - VIII (1902); 281-297. - Vidi i: Separat.
Ć IVAN:
Kralje (u turskoj Hrvatskoj) - Zbornik za narodni život ,i č Južnih
Slavena - Zagreb - VI (1901); 53-114; 249-291; latin. [Sadržaj: Priroda, tjelesni
ustroj naroda, jezik, životne potrepštine, život, pravo, č Rad ima dosta na­
rodnih naziva, karakteristi6nri:h za taj kraj; ostao je nedovršen.]
Ć IVAN:
Prva ć kad te spopane ć na koju ni u snu pomislio niesi Osvit
- Glasilo Hrvata iz Bosne i Hercegovine - Mostar - IX (1906); hr. 89-92; latin
[Narodnim jezikom kako se narod č od č bolesti.]
Ć IVAN:
»Posekalice« ili »sanatalice« - Zbornik za narodni život i č Južnih Slavena .
- Zagreb - XVII (1912); 171-185; latin. [»Posekalice« ili »sanatalice« su pjesme,
koje je pisac pobiIježlio u Kralju u Turskoj Hrvatskoj. »Mnoge od njih pjevaju
roditelji djeci, kad je uzmu na !koljeno; mnoge pjevaju sama djeca u č pri­
godama. Gdjekoju i momoi zapjevaju kraj kola. ć ih se samo govori. « -
Pjesme su ć šaJ1jive. Spomenutih naziva za pjesme nema ni Vukov, ni Akad.
č lisp. u Ak. č pesekalo, pesekati.]
Ć IVAN:
Porod, ženidba, smrt (Kralje u Bosni) - Zbornik za Il1!ar. život i č Južnih
Slavena - Zagreb - XXVII (1929); 166-175; latin. [Porod (gatanja i vjerovanja,
porod, kumova, pohode, uvod); ženidba (momak i djevojka prije svadbe, pripreme
za svadbu); smrt za smrt; umiranje; mrtvac u ć ukop, kajanje,
groblje).]
KOEN, ABO:
Zanati Sarajeva - Pregled - Sarajevo - II (1928) ; br . 49-50; 11- 12; ć
š č š i esnafi; zanati u krizi!)
Kolo u Dolini kod Gradiške - Sarajevski List - Sarajevo - XXXVI (1913) ;
br. 255; ć [U .tekstu je opis č ženske i muške nošnje; č 'i dvostruko
kolo; nekoliko podataka o đ nedjelje i praznika na selu.]
Ć VASILIJE:
Nekoliko narodnih igara u Bosni - Javor - List za zabavu, pouku i knji­
ževnost - Novi Sad, 1890; br. 16; 253-255; ć [Narodne igre »hadžija«; igranje
»zanata«; igranje č igranje »pošta«; ligranje »tambura«; igranje »kadija «;
igra š č Spomenute igre pisac opisuje, a samo pominje imena igara : "fildžana«,
»buradžija«, »mlinara«, »ture«, »a.ša baša«, »ja se srdim na te<d »vješta i nevješta«,
»ajdurina«, ć str. 255. Igre su iz Bosne (Prijedor) . - Vidi o tome i:' Gl a­
Zem. muzeja u E. i H.; V (1893);· 365-367.
Ć M. S.:
Crte iz Bosne - Glasnik Srpskoga č društva - Knj . 69 _. Beograd, 1889;
243-258; ć [Sadržaj: I O srpskim spahijanla pod turskom vladom. - II O tur­
č u Bosni; č srpskim kod Turaka, sa č i đ u vezi
s tim.]
388
______ ___ ____--,----_ --=D-r_Mati.ia L:::.: o::.! p:.: a:.:c'---_ _ ______ _____ _
Ć dr. LAZA:
Narodno gl umovanje Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V (1893);
357-368; ć [Pisac, đ ostalim, ima kratak prikaz narodnih igara iz Bosne
(Prijeder), a onda pozivlje na skupljanj e t e đ iz narodnog života.] - Isp. i:
Wissenschaftiche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - III
(1895); 533-538.
Ć MILORAD M.:
Naše staro ć i narodne pjesme - Razvitak - Banja Luka - VII (1940) ; br.
11; 322-329; ć [Narodni č II vezi s ć
KOŠAK, VERA:
Krplje-hodaljke za snijeg - Etnološka bibli oteka, 21 - Zagreb, 1943; 1-27,
latin. [Sadržaj: Krplj e ć dio); krplje specij alni di o, u kom se kratko govori o
obliaima i ma t erij alu) ; krplj e č EVTope, krplje slavenskih i ostalih na­
roda Evrope ; azij ske i č krplje; postanak i razvoj krpalja - mišljenj a i hi­
poteze. - Karta razmj eš taja i oblika krpalja č Evrope, - Podaci uz kartu.
- Podaci uz ilustracij e. - Summary. - Rad j e ilus triran sa 30 slika; od njih se
neke odnose na Bosnu i He·rcegovinu.]
Č Ć KOSTA:
Grad Kraljevac ( Gradina) - Po narodnom pripovijedanju zabilježio . ..,
Bosanska Vila - I (1886) ; 105-106; ć [Na rodno č o nekom davnom kra­
lju, o >njegovoj č ć :i nevjernom voj vodi , koji u otsutnosti .kraljevuj
ć da k ralju 'otme grad .]
Č Ć KOSTA:
č - Bosanska Vil a - II (1887); 71; ć č se u Bosanskoj Krajini
sastaju č uz đ bude ih pet do šest na broju. Oni đ gdj egod ili
kupe č kožu, pa je natrpaju č ili slamom, noge utvrde tako, da vuk
m, or e na njima stajati kao živ «. Tako vuka nosaj u od ć do ć i pj eva ju,
mole6i darova na vuka. » č odaju najviše za to, da ne bi zvjerad preko godine
na stoku navaljivala; a bogme i zato, da š t o dobiju. č taj vrlo je star u Bos.
Krajini . . . «]
Č Ć KOSTA:
Sv. Klimentije (Aklemije) - Po 'na r odnom pripovij edanju zapisao ... Bosanska
Vila - Sarajevo - II (1887) ; 86-87; ć [Nar. vjerovanj e o č ć
sv. Klimentija, njegovu grij ehu i prokletstvu: koj e je đ na nj ega bacio, a on
đ đ prokleo.]
Ć KOSTA:
Grad Dobrovnik ili Dubrovnik (Bliw sela Grmuše) - Bosall1s ka Vila - II
(1887) ; 102- 103; ć [Narodno pt' ipovij edanje veže t aj grad ć srez) za ime
caTa Stevana, Dušana.]
Ć KOSTA:
ć parohija - Bosanska Vila - Saraj evo II (1887); 136-139; 151-153;
ć [Podaci s u histori 6ki, geogr afski, etnografski i dr.; pisac ć nar. predaju.]
Ć KOSTA:
Kako se osijeca dalak - Bosanska Vila - Saraj evo - II (1887); 377; ć
[»Kad nek oga boti ispod rebar a, kad mu č ko brus na želudac,pa ga to č
onda mu vele, da ima dalak «. č ga č (»osijecaju«) stare babe, »osijecalice«
ilJi ljekarice č »Dalak se osij eca samo na mladu nedj elju ili srijedu prij e
.' unca «. Pisac prikazuj e i pos tupa k »osij ecalica«. Isp. č »Dalak da sahne, zora
ide da svane . . . ,, ]
B-: ibl iog;rafs.ki ·podaci ctn o); rafsku-iolkl cf ll ' h va u nosil i li ercl!guvi.ni 389
Č Ć KOSTA.:
Grmuša i Srbljani (sela u kotaru ć - Bosanska Vila - Sarajevo III
(1888); 218-220; ć [Pored opisa sela, histor. podataka i narodnog predanja ima
i etnografskih podataka. - č - medeni č ć k oji se nosi na zbor kod
crkve i poslij e službe šalje prijateljima i đ Toga č trJd je bilo nigdj e na
drugom mj estu kod nas.]
KOV Ć K. :
Kako se č od strave? - Bosanska Vila - Sarajevo - III (1888); 266-267;
ć [Bajanj e i razlijevanje olova k ao li jek od s t rave !]
KOV Č Ć K. :
O Đ đ - Srpski nar. č djevojaka muhamed ove vj er e Bosan­
ska Vila - Saraj evo - IV (1889); 119; ć č dj evojaka o · udaji!]
Č Ć KOSTA;
Selo š č i njegova ć - Glasnik Zem. muzej9- u B. i· li. - Sara­
jevo - I (1889); sv. I ; 21-23; ć [Selo j e kod č blizu ć pisac daje opis
u vezi s narodnim pripovijedanj em.]
Ć kOSTA:
Opis i postanak imena č u Krajini - Gl asnik Zem. muzeja u B­
i H. - Saraj evo - I (1889); sv. III; 18-23; ć [PO narodnom pripovijedanju!]
Ć KOSTA:
Ruševine dvorca Jajice vojvode (u selu Grmuši) - Glasnik Zem. muzeja u B.
i H. - Sarajevo - 1 (1889); sv. II; 26-29; ć č i arheološki podaci u
v ezi s narodnim pri povi jedanjem!]
Č K. :
Nešto o č i ludom narodnom vjerovanju - Bošnj ak Kalenda r - Sara­

jevo - VII (1889) ; 69- 71 ; latin. [Cara nj e ili č sujevj erj e. - Uzroci. - Na­
rodna č u kojoj narod sam đ s ujevj erstvo!]
Ć KOSTA:
Selo Gorijevac i njegove starine -Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo
- II (1890); sv . I ; 35-27; ć (Selo na zapadnom podnožju planine J a vorinka;
opis po narodnom pripovijedanju!)
Ć KOSTA:
ć dolina · s obzirom na njezine starine - Glasni1k Zem. muzeja u B. H.
- Saraj evo - II (1890) ; sv. I ; ć . [U opis u osnovnu crtu daj e narodno
pripovijedanje.] - Isp. i : Wissenschaftliche Mittheil unge n aus Bosnien und der Her­
cegovina - Wien - 1 (1893); 445-448.
Ć KOSTA:
Mora i vještica :..- Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 284- 285; ć [Na­
rodno vjerovanje o mori : Mora je djevojka, koj oj je mlati bila đ a posta ne
vj eštica, kad se uda, i može ostati vješticom sve do smrti , ako se duhovniku ne
ispovjedi.]
Ć KONSTANTIN:
Denkmliler und Dberlieferungen im Bezirke ć (Mit 2 Abbildungen im
Texte) - Wissenschaftl.iche lVIi tthei1ungen a us Bosnien und der Hercegovina -
Wi e n; - I (1893); 445-456. [Inhalt: 1 Die Ebene von ć und ihre Alterthu mer.
- 2 Die Burgruine des Vojvoden - 3 Dorf š č und seine Hi:ihle. ­
4 Das Dorf Gorijevac. 5 Di e č und ihr Name.]- Isp. i: Glasnik Zem.
muzeja u B. i H.; I-II; IV.
390
D-r Matija Lopac
Č Ć KOSTA:
Sta narod č o propasti Bihaca Glasnik Zem_ muzeja u B. i H. - Sara­
jevo - IX (1897); 694-696; ć [Narodna predaja veze pad ć z<; ime poro­
dice ć - Isp. i: Wissenschaftliche Mitthe-ilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wi en - VI (1899); 655-656.
Č Ć TOMO:
Opis Bosne i Hercegovine - II pregledano i dopunjeno izdanje Beograd,
1879; I-XI; 1-130; ć [Djelo zahvata geografiju, historiju, larheologiju Bosne i
Hercegovine i t. d. ; za etnografske podatke ispo str. 1-26; 79-113.]
Ć MILOŠ P .:
Sveti Sava u narodnom predanju - Sv_ Savo iz ovaca istjeruje đ - Bo­
sanska Vila -Sarajevo - XIV (1899); 69; ć [Kako je Sv. Sava iz ovaca istje­
rao đ pa su one otada najmirnije životinje.]
KRAUSS, Dr. FRIEDRICH:
Sitte und Brauch der Siidslaven - Nach heimischen gedruckten und unge­
druckten Quellen - Wien, 1885; I-XXVI; 1-681.. [Na č mjestima nalaze
se podaci i iz Bosne.]
KRAUS, dr. FRIDRIH:
Pitanja za č naroda - S č preveo ć - Bosanska Vila
- Saraj evo - II (1887); 8-10; 24-26; 56: 74-75; 89-90; 104-105: 120-121: 153­
154; 169; 201-202; 218-219; 233-234; ć [Pisac daje upute za č nt8­
roda.]
KRAUSS, Dr. FRIEDRICH:
Volksglaube und religioser B rauch der Siidslaven - Vorwiegend nach eigenen
Ermittlungen von ... - Darstellungen aus dem Gebiete der nichtchristichen Religi­
onsgeschichte, II - Mlinster i. W., 1890; I-XV; 1-176. [Pisac je crpao đ i iz
narodnoga vjerovanja u Bosni.]
KRAUSS, Dr. FRIEDR. S. :
ć Alile's Gli.ick u. Grab. Zwei Moslimische Guslarenlieder - Internatio­
nales Archiv flir Etnographie - Lei den-Band IX (1896); 6-45; [Uz pjesmu ispo neka
narodna mišljenj a i vjerovanja!]
KRAUSS, Dr. FRIEDRICH S.:
Slavische Volksforschungen - Abhandlungen liber Glauben, Gewohnheitrechte,
Sitten, Brauche und die Guslarenlieder der Slidslaven-Vorwiegend au! GrulDd eige­
, ner Erhebungen von .. . - Leipzig, 1908; I-VI; 1-431. [Obilna đ uzeta je i iz
narodnoga života, mišljenja i vjerovanja u Bosni.]
KRCMAR, JAN:
Iz Livna (sa 15 slika) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. Saraj evo - XXIV
(1912); 283-293; latin. [Sadržaj: Rimski grobni spomeni k iz Livna (arheol.); teredža
( = za mjerenje nage baruta; sa slikom); kalj ke (sa slikom); kako se ,prave opanci
sa slikom alata i sprava za pravljenje opanak>a: tesla, nož, č handžari; č
za sukanje opute ; »stan« za namatanje opute ; »svrdao« za sukanje opute; »druga«
(vreteno); sprava i pripreme za plete.nde opana'ka; napokon gotov opanak.] - Vidi i:
Separat.
Ć HAMDIJA:
Jurjevo (Sarajevo u Bosni) - Zbornik za narodni život i č Južnih Sla­
vena - Zagreb - XVI (1911); 158-160; latin. [»U Sarajevu i muslimani uz druge
vjeroispovijesti slave Jurjevo, ali ne kao praznik, ć kao prvi dan Ijeta«. Opis,
kako ga slave »poglavito siromašniji muslimani, č š ć momci i djevojke«. Raz­
č gatanja i vj erovanja: »Da budu momci i djevojke preko cijele godine zdravi,
Dodaci raduva' () Bosni i Hercegovini
391 \
kupaju se omahom prije, nego se sunce na Jurjev dan pokaže. Omahom zovu onu
vodu, koju hvataju č Jurjeva sa mlinskoga kola. č se nalazi l kod pravo­
slavnih«.]
Ć HAMDIJA:
a) Iz bosanske trgovine XIX stoljeca - Narodna Starina - Zagreb - I (1922);
162--:164; latin. "
b) Pismo Ahmet Dževdeta o ašikovanju u Sarajevu - Narodna Starina ­
Zagreb - II (1923); 175-176; latin. [Prof. š ć je ovdje preveo s tursko­
ga jezika dva pisma ilnspektora Ahmeda Dževdeta, koji j ' boravio tl ' Sarajevu
1863-1864 godine. U prvom pismu se govori o č trgovanja u Bosni, a u dru­
gom o ašikovanju momaka i djevojaka u Sarajevu.]
Ć HAMDIJA:
Sarajevska č š njeni esnafi i obrt za osmanlijske uprave - Narodna Sta­
rina - Zagreb - Knj . VI (1927); sv. 14; br. 1; 15-58; latin. [Rad d aje č
etnografskih podataka iz prošlosti.l - Vidi i: Separatl
\
Š Ć HAMDIJA:
Esnafi' u Sarajevu za vreme'la - Novi Behar - List za pouku i zabavu
- Sarajevo - I (1927); br. 2; 9; br. 3; 8-9; br, 4; 8-9; br. 5; 7-8; latin. [Navedeni
su turski nazivi pojedinih zanata i zanatlija po struci i dužnosti, koju obavljaju;
organizacija, pravila esnafa i In\iihov rad ; razvoj i nestajanje.]
Ć HAMDIJA:
Zeljezni obrt u Varešu do godine 18')1 - Napredak - Hrvatski narodni kalen­
dar, 1934 - Sarajevo, 1933; 180-193; latin. [Sadržaj: Uvod; kopanje rude u Va­
rešu; taljenje željezne rude; č ć vignjevi ; desetina (ušur); trgovina;
konsorcij za racionalnu eksploataciju vareških rudokopa. Rad je ć i s neko­
liko slika. Narodni nazivi za radnje i predmete!]
Ć HAMDIJA:
Visoko - Novi Behar - List za poaku i zabavu - Sarajevo - VIII (1934); br.
3-4; 36-41; br. 5-7; 77-86; br. 8; 134-136; latin, [Pored č ima i
etnografskih podataka; brojno stanje naroda po vjeri ; razvoj obrta pod turskom
vlasti; esnafi i njihovo đ Sa slikama.] - Vidi 1: Separat.
š ć i .obrti tl Sarajevu (1463-1878) - Jugoslaven­
ski List - Sarajevo - XVIII (1935); .br. 124; 7; br. 125; 7-8; latin. [Prikaz
djela, koje je štampano u »Zborniku za narod!n.i život i č Južnih Slavena«;
knj. XXX; Zagreb.]
Ć HAMDIJA:
Esnafi i Obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878) - Zbornik za narodni život i
č Južnih Slavena - Zagreb - XXX (1935); sv. 1; 55-178; latin. [I Iz pro­
šlosti sarajevske č š (s planom prije okupacije). - II Esnafi (kakvih je obrta
bilo tl Sarajevu; esnafi, uprava esnafa ; esnafski statuE; poslovanje u č š izleti
kušanme; esnafski tefteri; konac starih esnafskih č - III Iz prošlosti poje­
dinih esnafa i obrta. Tu pisac nabraja sve esnafei zanatlije; daje dragocjene histo­
č podatke.- Na kraju je prikaz o »isla hani« (obr.tnoj školi). Uz rad je priložen
plan sarajevske č š prije okupacije i 15 slika na 8 tabla, i to: Brusa-bezisten;
ulaz u · dairu u č 'kazandžijski ć dvorište ć hana; č esnaf­
skog teftera; novac kova!l1 u Sarajevu g. 1100 (1688/ 89); sedlar; posjednji kazaski du­
ć Odžaktanova ć veranda u Odžaktanovoj ć soba u Odžaktanovoj ć
Meka na zidu š č džamije; Medina na zidu š č džamije; u Č ž
č - Vidi i: Separat.
392
D-r Mati.ia LOlJac
Š Ć HAMDIJA:
č - Novi Behar - List za pO'J.ku .j zabavu - Sarajevo - IX (1935); br_
24; 346-349; latin. [Pored č podataka prikazan je č kao mjesto sa
razvijenim obrtom: tabac-i-tabhane; đ propisi i pravila; č i č
KREŠEVLJAKOVIC, HAMDIJA:
Han Kolobara u Sarajevu - Novi Behar List za pouku i zabavu - Sarajevo
- XI (1937); br. 13-16; 202-206; latin. [U tekstu, koji je više č karakte­
ra, ima'neko1iko podataka o vanjskom i unutarnjem izgledu hanova i o tom, kako
se oni grade.]
Š Ć HAMDIJA:
Vareš kao glavno središte gvozdenog obrta u Bosni i Herc.egovini do 1891 -
Predgovor napisao ing_ Dragutin Tibold - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara­
jevo - LIV (1942); 409-459; latin. [Rad sadržava: Predgovor; Vareš sada ,i nekada
- I Uvjeti starom gvozden-om obrtu: A) Ruda; a) Rudokopi u Varešu; b) Rudokopi
u okoLici Vareša. B) . Cumur (drveni, ugljen). - C) Vodena snaga. - II Prostorije
i naprave za topljenje rude i izrada robe: A) Duvaonice u Varešu ,i zapadnoj Bosni
= duvaonica i duvanica, a oko Fojnice, Kreševa i č rudnica. Turski doku­
menti zovu duvaonicu kalhana. »Okrugle, od kamena zidane ć bijahu spolja
opasane gvozdenim č zvanim grivnama ... « Otvor na ć odozgo = zjalo
ili usta; sopalj = dno ć iH gnijezdo bilo je <nagnuto, a otvor na onoj strani, gdje
je gnijezdo ć bilo nešto više, zvao se sopalj. Vrijeme rada u ć zvalo se u Va­
rešu »odimanje«, u Kreševu dimat, u okolini St. Majdana adimanje teda i tra­
jalo je od 24 sata do 10 dana. đ ili majstor rada zvao se u Varešu č (od .
njem. Schmelzer, Schmelzmeister), u Kreševu i FO.inici č a u okolici St. Maj­
dana poznata su oba izraz-a. »Porma« (od njem. Forme) = cijev u obliku prikra­
ć č s promjerom 7-8 cm., koja se naticaia 'Ila sopalj; pravi se od ukuhane
č »Nado« = gruda željeza, koja j e u Varešu težila do 300 oka. Red = odi­
manje u traialo je tri dana. Vareške duvaonice proizvodile su sirovo i po­
lukovko ž đ madža = skrutnuto željezo, koje se dobije iz ć kad se ukloni šlaka
(njem. Schlacke); č = kukasta poluga za đ nada iz ć Šlakarice = rad­
nice, koje su iz šiake izbirale ć ž đ sam rad zove se izbiranje; otpaci od
ć mura = č i bubica. Oko Kreševa i Fojnice, djeca, koja su č i
ma.idal:1skim č donosila č »kao nagradu za svoj trud imala su pravo
birati otpatke ž đ u troski (tako se ovdie zvala šlaka), što su zvali č
koje bi im majdandžije badava pretopili i u šipke protegli«. ("Sevka« .= u Sarajevu
gruda bakra, koja se dobiva u malim ć isp.:. ć ko sevka = za nešto
suviše toplo; haodine od njem. Ha[de = velike gomile, brežuljci šlake). - B) Maj­
dani č Tu đ zgrade (sa slikom); vanjske naprave; naprave u
majdanu; majdanski č ć grno; slike; alat u majdanu (sa slikama) ; osoblje maj­
dana - tragove esnafu (cehu): ,)Na jednom grnu radile su 3...:...4 osobe: majstor, plavaš
(= majstor, koji je đ (plavio) sirovo ipolukovko ž đ u kovIko), veliki
i mali momak (= kalfa i segrt) «. Pisac navodi pismenu potvrdu, »da su sarajevski
č č č esnaf s č č č i rudari­
ma Kreševa, Fojnice. č i VareŠ'l s okolicom«; ispo str. 440; zatim: broj ma;da­
na : cijena ikirija maidana; vrste robe. - C) Vignjevi č viganj = u Va­
rešu: duganja = II Kreševu; č kUiu klince ; iskivanje tanke šipke za pravlje­
In je klinaca = "protezanie ž đ pOkovci = »posebna skupina č koji su .
đ i novo đ ali glavni im je posao bio pokov starog i istrošenog đ
Klinci po upotrebi = nanul,aši za prikivanje nanula; parmakaši za prikivanje rpar­
maka; baskijaši za baskije; paklamaši za paklame (kaplame) na krovu; direkaši (u
Sarajevu = hrastovnjaci) za grede; palamari = za mostove (dugi % metra);
klinci po težini: dortoka, bešoka i altika , t . j. 1000 komada klinaca teških 4 oke, 5
oka i 6 oka. - III Desetina - mukata. Državi je davan svaki deseti komad; »ta se
ć zvala desetina ili ušur«; demirhana = državno skladište, kud se nosila desetina;
mukatu (porez) su pobirali emini ili povjerenici; država je davala mukatu Vareša,
_____B,;!bliografski podaci L:tllografsko-folklu-rnih radeya o Bos,lli i Hercegovini 393
Kreševa i Fojnice kao i druge svoje prihode višim č u ime ć Taj
č isplate zvao se malikjana. - IV Trgovina. - V Uzaludna nastojanja oko
osnutka konzo:-cija za racionalnu eksplo3.taciju vareških rudnika.] - Vidi i: Separat.
Ć fra AUGUSTIN:
č zadruga u Fojnici - č Vijesnik - Beograd - XXXVIII
(1931); 236-246; latin. [Zadruga je osn::>vana 1865 i reprezentira prvu hrvatsku
obrtnu zadrugu' za otomanske vl ade. Uz č i društvene kratke podatke o za­
druzi pisac daje i originalrn.i prijepis »zapisnika« i triju potvrda.]
Ć fra AUGUSTIN:
Nepisana povijest našega zanatstva (Prilog povijesti zanatstva u Bosni - Ko­
č obrt Kreševa i Fojnice) - č Vijesnik - Beograd - XXXIX (1932);
br. 11-12; 328-333; 368-371; 1atin. [Sadržaj: Rudnica i majdan. - Broj maj­
dana. - Brave, sablje, puške i č - Jesu li č imali svoje »esnafe«. »Neki zna­
kovi ć da bi mogli opstojati »esnafi,« kaže pisac. č su se đ sobom
nazivali: »esnaf«; č Fojnice imali su svoj č pir« na Ime Isusovo; to
im je bio i »esnafski patron«, a u samostanskoj crkvi uzdržavali su nekoliko »lam­
pa« (»kandila« zvanih). U Kreševu su č ima]i svoje velike ć posebno
č a posebno č 2eljezni okov za te ć još je ostao u staroj crkvi
do godine 1920. i t. d,]
Ć fra AUGUSTIN:
I
Naše legende - č Vijesnik - Beograd - XL (1933); br. 6,
157-161; latin. [Legenda o sutješkom sv. Mihovilu; legenda o Gospi u anteriji; le­
genda o kreševskoj sv. Kati; kresov·i i barjaci na' Ivanj-dan. č svetkovine sv.
Ivana Krstitelja pale u Kreševu »jangi ie« (vatre) kao i drugdje u Bosni. »Tek su
ove vatre u Kreševu uprav ogromne i nekada su se palile mi č mjesta u samom
mjestu. Ali u Kreševu ima i drugi č za koga ne doznah, da postoji igdje u
Bosni, a to je »barjak«. To je visoko drvo nekada i.preko 20 metara - kojega bi
momci Kreševa donijeli č ili na Ivanj-dan ujutro, te bi ga djevojke okitile cvije­
ć maramicama, a onda bi ga usadili u zemlju. To se zove »barjak«, te se je di­
zao đ na 4 mjesta ri stajao je č godinu, da bude ponovno zamijenjen
novim. »Jangija i bajrak« obavljani su sa velikom narodnom slavom. I danas se to
č sam.o sa puno manje slave i č te ima samo jedan »barjak«. Narodna
predaja č veže za Ivana Kapistra:DJina i njegovu ratnu varku, kojom je zavarao
Turke, zapalivši velike i brojne vatre po brdima, da su se Turci poplašili i pobjegli.]
Ć fra AUGUSTIN:
Rufetske mise i esnafske ć u Kreševu - č Vijesnik. - Beo­
grad - XL (1933); br. 7-8; 194-203; latin. [Pisac konstatira, da se ne može »ni
ć ni tvrditi, da su u Kreševu formalno opstoj ali bilo koji esnafi (cehovi)«, alti da
su »od forma!nosti č samo crkveno-bogoštovni dio, kako su to cehovi
imali«. S tim u vezi pisac nalazi u staroj crkvi kreševskoga samostana 8 željeznih
stalaka, II kojima su stajale željezne ć od' voska. Svaki »esnai« je imao po- 2
ć a) »majdanžije i č b) »kovaN vignjari i č nalbati (potki­
č c) rudari i drugi obrtnici i d) Za uzdržavanje ć brinuo se svaki
.»esnaf« po sebi; novac je za ć skuoljan. »Za ž č ć brinuli su se u
glavnom težaci kreševske župe ... « ć se pale kod svih č misa i ve­
č na velike blagdane, a č za svaki »esnaf«, kod njegove pjevane
mise, te kad bi tko iz eSl"lafa umro (na misi i opijel\l). Iz zapisnika pisac konsta­
tira rufetske mise od g. pa dalje, dolazi do č da je taj č nastavak
davne tradicije.]
Ć fra AUGUSTIN:
Nepisana povjest našega zanatstva - č Vijesnik - Beograd - .XL
(1933); br. 9- 10; 153-161; 185-190; latin. [Sadržaj: Kreševska č š i č
uprava, obrti i trgovina; č č uzance; »tefteri«; Kreševljaci i oto­
manska uprava; selidba »kasapa« u Srbiju; socijalni život u Kreševu; promjena
odijela; vrijednost novca i drugo. Rad ima sitnih, dragocjenih podatak,,!!]
394
D-r Matija Lopac
Ć AUGUSTIN:
đ život Kreševa - Sarajevo, 1930; 1-55; Pretiskano iz »Jugoslaven­
skog lista «. - Vidi: »Jugoslavenski list« - Sarajevo - XXII (1933); br. 85-95;
latin. [Uvod.- Kreševo. - Naselja u Kreševu. - Caršija i Kasaba. - Policijska
služba. - Požarna služba. - Esnafske ć - Esnafski pir. - Kreševski »kra­
mari «. - Hanovi i č - Pazarni č - Ohiteljska i rodbinska zajednica.
- Rodbinski odnosi. - ć - ć uredaj . - Dužnost ć - Mlin. - Dje­
lidha. - Stan. - Pranje ·i kuhanje safuna. - Pir. - Ukop. - Odijelo i ć -
Ponašanje - etiketa. - Pjesma, tambura i kolo. - Esnaf. - Broj majdana, rudnica
i č - Uticaj drugih kulturnih sredina na Kreševu. Na Ikraju pisac dodaje
popis radova (svojih), kojim se služio za ovaj rad. Osobite su pažnje vrijedni kre­
ševski nazivi za pojedine predmete i pojmove.]
Ć fra AUGUSTIN:
Kreševska ć Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1934 - Sarajevo,
1933; 93-95; latin. [Pisac daje opis s nekoliko narodnih naziva za pojedine
love.J
Ć AUGUSTIN:
Tambure, pjesma i kolo tl Kreševu - Napreda k - Sarajevo XI (1936);
hr . 6; 62-64; la\in. [Kolo su vodile u glavnom djevojke pjevaJucl ć
Pjesma i tambura išle su uvijek zajedno - Opis tambura.]
Ć AUGUSTIN:
Narodna nošnja u Kreševu - č Svi jet - Saraje-vo - V (1937); br. 12;
378-379; latin. [Muška i ženska narodna nošnja: Dolac, Kreševo, Vareš. Ova tri
centra obrta i trgovine imaju jednu za 3ebnu crtu u narodnoj nošnji.]
Ć I
Narodni č pastorizacija - Vrhbosna - Sarajevo - 1937; b r . 12; 271-272;
latin. [Lj epota hrvatskih narodnih č pisac navodi i nekoliko primjera: č .
kad se dijete stavi u bešiku, kad žena umijesi hljeb; prva brazda, udaranje ć
temelja, dolazak mlade itd.]
Ć AUGUSTIN:
Narodni nazivi č obrta II Kreševu - Pretiskano iz kalendara "Na­
predak« za god. 1938 - Sarajevo, 1937; 1-7; [Pisac iscrpljuje preko 90 č
naziva č obrta, koji se odlikuju š ć Rad ima i 2 slike.]
Ć AUGUSTIN:
č Kreševa - Ka č Svij et - Sarajevo.• - VII J1938) ;
78-79; latio_ [Preduskrsni post i uskrsni č
Ć AUGUSTIN:
Kreševska krsnica - Jugoslavenski Est - Saraj evo - XXI (1938); br. 305; 9;
latin. [Opis č o ž ć praznicima kod Hrvata-katolika. Govori se o izradi
ž ć č »krsnice«; za tu izrad ',1 je trebalo dosta truda i umjetnosti. Pisac
misli, da je »krsnica« u š spome'1 na krsni č a ć u sredini krsnice
spomen na krsnu ć Za ć ž ć jelke pisac kaže da ga u Bosni nije
bilo do austrijske okupacije. U č se spominju još neki č
Ć AUGUSTIN:
Kapa »hrvatka" u Bosni ,- Jugoslavenski list - Sarajevo - XXII (1939);
br. 55; 4; latin. [Iza 1800 god. unišao je fes u modu. Prije fesa su muškarci l!1osi1i
dugu "kapu s imenom ć U Bos. Krajini se đ nosila ta kapa,
a zvali su je »hrvatka« ili zavratka. To je duga kapa od crvene č vezena
crnim koncem. Narod je naziva zavi'atkom, jer svojim vrhom pada na vrat; sa
slikom.]
Ć AUGUSTIN:
Uskrs stare Bosne - Jugoslavenski list - Sarajevo - XXIII (1940); hr. 70;
š dodatak); 7; latin. [U č se govori o uskrsnom postu katolika i o crkve­
n041arodnim č 11 Kreševu i Fojnici.]
Ć AUGUSTIN:
Vol i ovca - ž ć polaznici - Jugoslavenski list - XXIII (1940); hr. 305;
9; ž ć dodatak); latin. [Pisac govori o polazniku u č krajevima Bosne
i Hercegovine. č da vo ili ovca budu polazm:ici, imaju i .katolici i pravoslavni.]
Ć AUGUSTIN:
Zega, sepetarstvo i kutije - Napredak - Hrvatski narodni. 'kalendar, 1941 ­
Sarajevo, 1940; 89-93; latin. r[Rad na ») žegi « (paljenju drvenog ugljena), na gra­
đ sepeta i kutija. Narodni nazivi o toj grani narodnoga obrta!)
Ć AUGUSTIN:
Kulturno č narodnoga odije1.a - Jugoslavenski list - Sarajevo XXIV
(1941); br. 79; 4; latin. [Pored opisa ljepote i spretnosti naše narodne nošnje, pisac
č osnivanje jednoga centraln·)g odjeljenja za sabiranje đ i za č
đ narodnoga odijela. Kod javnih nastupanja trebalo bi r edovno upotre­
bljavati narodno odijelo itd.; sa slikom.]
KUBA, LJUDEVIT:
Pjesme i napjevi ii Bosne i Hercegovine - Glasnik Zem. muzeja u Bosni i
Hercegovini - Sarajevo - XVIII (1903); 183-208; 355-366; 499-508; (uz to kao
prilog 2 arka nota) ; XIX (1907) ; 103-114 (sa 1 arkom nota); 243-252 (sa 1 arkom
nota); 405-414 (sa 1 arkom nota); 629-638 (sa 1 arkom nota); XX (1908); 117-128
(sa 1 arkom nota) ; 255-266) sa 1 arkom nota); 403-413 (sa 1 arkom nota); 545-553.
(sa 1 arkom nota) ; XXI (1909) ; 303-312 (sa 1 arkom nota) ; 581-602 (sa 2 arka
nota); XXII (1910) ; 513-536 (sa 2 arka nota) ; latin. đ je skupljena i obra­
đ .po sluhu; fonograf nije upotrebljavan. Rad sadržava poglavlja: Predgovor
(put kroz Bosnu u 1893 godini; mjesta gdje je sabirana đ stanovište auto­
rovo; kako je zbirka đ glazb€lne osnove bos.-herc. pjesama; ljestvice potpune
i nepotpune, đ i đ napjevi; pj esme, koj e se ne svršavaju osnovnim
tonom; varijante; tekstovi ,i napjevi s izvjesnim ljestvicama, i to: dur - i č
ljes,tvica; u svemu: 965 tekstova i napjeva.] - Vridi i : Separat.
ć Bosanska (Iz knjige: i Hercegovina na milenijskoj izložbi u Bu­
š - Saraievski list - Sarajevo - XIX (1896); br. 145-146. [1 Arhitektura
i unutrašnja uredba ć oblik bosa1nlske ć s izmjenama rprema č ik1i­
matskim uslovima ; spoljašnost, uslovljena č života ; selamluk i haremiuk;
sobe, kuhinja i magaze; ć najljepše sarajevske đ - 2 Narodno
odijelo: izgled, gradska i seoska nošnja, žensko odije-lo (dimije, ć č
fermen, anterija); ć glave kod žena i djevojaka ; muška nosnla (šalvare, pe­
ć tozluci , džemadan, č fermen, fes d. saruk): oružje; razlika u odijeva,ruju
po krajevima. Podaci su iscrpni i od velike vrijednosti.]
KUDLICH, DRAGUTIN:
Nešto o našoj mitologiji - Školski Vjesnik - Sarajevo II (1895 ; 241-246;
321-326; latin. [U vezi s tom temom .pisac spominj e narodno vjerovanje i obi­
č dodole, vile, paljenje kresova, lile itd.]
KUHAC, FR. S.:
Turski žival j u č ' glazbi Hrvata, Srba i Bugara - Glasnik Zem. muzeja
u B. i H. - Sarajevo - X (1898); 175-217; latin. [Rezultat istraživanja pisac daje
na kra ju rada. Turci glazbenu tradiciju duguju Arapima; Slaveni, koje su Turci
podjarmili, nisu posve napustili slavenske glazbene tradicije, ali je arapsko obredno
pjevanj e islama dj elovalo i na melodizaciju svjetovnih slavensktih pjesama, napose
396 D-[ Matija Lopac
na bogumiIsku sektu; muslimanske žene i djeca č su glazbenu
tradiciju; u novije vrijeme gubi se turski utjecaj u glazbi, napose pod djelovanjem
š ć crkava.] - Isp. i: Wissensch3.ftlische Mittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wien - VI. (1899); 545 -584. - Vidi i: Separat.
Ć IVAN:
Putovanje po Bosni - Zagreb, 1858; latin. [Ima etnografskih podataka!]
KULIER, ANDRIJA:
Zenidbeni č u težaka katolika okolice kotor-varoške - Glasnik Zem. mu­
zeja u B. i H. - Sarajevo - XIII (1901); 608-618; latin. [Pisac opisuje: obilježje,
prošnju, ugovor, prsten, prstensku užinu, obilaženje, jabuku, ugovaranje svatova,
č pir, pohode. Na kraju opisa dodaje nekoliko svatovskih pjesama]. -
Vidi i : Separat.
KULIER, ANDRIJA H.:
Narodna gatanja o vremenu - Napredak - Hrvatski narodni kalendar za 1931
- Sarajevo, 1930; 169-175; latin. [PisJ.c prikazuje narodna gatanja o vremenu
prema prirodnim pojavama na inleke dane, mjesece i svetkovine.]
KULIER, ANDRIJA H.:
Prela, sijela i č Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1934 - Sa­
rajevo, 1933; 210-216; latin. [Kratak opis č
KULI ER, ANDRIJA H.:
Kako se do nedavna živjelo II F'ojnici Napredak - Hrvatski narodni ka­
lendar za 1932 - Sarajevo, 1931; 205-210; latin. [Pisac opisuje ženidbene č
i to: prošnju i pirovanje.]
Ć MUHAMED FEJZI beg:
Muhamedanska ženidba u Bosni - Zbornik za narodni život i č Južnih
Slavena - Zagreb - III (1898) ; 140-149; IV (1899) ; 127-131 ; latin. [Ašikovanje,
prošnja, ć (= č kf1oadžedž2, svatovi , svadba. U opis č unosi i
narodnu pjesmu, koja prati č đ i nepoznatije č u č č
su u »Vjesniku« uredništva ; str. 164.}
/
Ć MUHAMEP FEJZI beg:
Nešto o narodnom praznovjerju i li.iecenju u Muhamedovaca u Bosni i Herce­
govini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - X (1898); 503-530; lati.n
[Pisac govori: a) o praznovjerju, i to : o dj evojkama; o ženama; o djeci; o ogra mi
( = č dolaženjem ,) u doticaj , sa nekim stvarima, može pasti u kakvu ć
o proricanju; o »ne valja«; osihiru (u::inu); o svašticama ; nešto o kravi; o konju.
Zatim govori: b) o lijekovima, i tu navodi : s travu, zapis; zatim 'narodna č
od č bolesti.] - Isp. i : Wissenschafliche Mittheilungen aus Bosnien und der
Hercegovina - Wien - VII (1900) ; 339-366.
KUS-NIKOLAJEV, dr. MIRKO:
Rasvjeta kod seljaka - Etnološk". biblioteka - Br. 2 - Zagreb, 1928; l-B;
latin. [O raznim oblicima svjetlila, kuj e pisac ilustrira sl'ikama, Iz Bosne ispo bc.
17, 24, 25. Materijal je uzet iz Hrv et ':1ografskog muzeja u Zagrebu.]
Ć ŠPIRO:
O vasiljici - Razvitak - Banja Luka - V (1938); br. 6;174-179; ć ,[ L: la­
nak se odnosi na narodni č sprema:1 ja- č i vasilj ice (kovrtnja) na ž ć
i Novu godinu.]
Ć ŠPIRO:
Neki ž ć č u Bosanskoj Krajini - Razvitak - Baloga Luka - V (1938);
br. 7; 212-216; ć [Opisuje se č ubadanja kašike u cicvaru i još neki č
u vezi s kašikama.]
397 Bibliografski podaci etnografsko-iolkl ornih rad.ova o Bosni Herceg{)vini
Š Ć ŠPIRO:
Vjerovanja o ljeskovini u Bosanskoj Krajini i Kordunu - Razvitak - Banja
Luka - VI (1939) ; br. 2; 48--6P; latin. [Narodno vjerov,anje u ć ljeskova drveta;
upotrebljavanje lijeske u č i đ radnjama kod našega naroda svih
vjera.]
Š Ć ŠPIRO:
đ č iz Bos:msl(e Krajine i Korduna - Razvitak - - Banja
Luka - VI (1939); br. 5; 160--10:3; ć č zbog napretka, zdravlj.l i ljepote;
ooicclji oko stoke i usjeva.]
Š Ć ŠPIRO:
Mataruge kod Prijedora - Razvitak - Banja Luka VI (1939); br. 12; 370­
275 ; latiln. [Porijeklo (i slan13ke vjere) i njegove osobine ; o 'riošnjl i đ
ć č
Š Ć ŠPIRO:
O svetkovanju č - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - Xlv
(1939); 93-96; ć [Pisac donosi više .primjera, č iz Bosanske Krajine, o
svetkovanju č pa č "D.anas je teško razabratL št,a je u svim
č od starine slovensko, a šta je primljeno sa strane. Ali po svemu č
ovi č 'kojima treba da se č usjev,j od nepogoda i koji su veza ni za
jedan đ dan u nedelji, ć na to da je taj dan bio ć nekom
božanstvu - gospodaru oblaka i grom'JVa .«]
Š Ć ŠPIRO:
Zmija kao životinjski pretstavnik duha žita - Razvitak - Banja Luka - VII
(1940); br. 5; 143-147; ć [PO nekim č i vjerovanjim.a, kao i po narod­
nim pripovijetkama, pisac misli, da je zmija životinjski pretstavnik duha žita.)
Š Ć ŠPIRO:
ž ć č - Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu - Beograd ­
XV (1940); ' 19-32; ć č ć č narodni č i vjerovanja pri
spravljanju č i poslije toga. Djelovanje č na rod usjeva i na razmno­
žavanje život·inja. č "Poznato da se đ č snaga životinjskog pret­
stavnika vegetativnog duha 'prenosi i Ina životinje. đ nije lako razabrati
je li č prvobitno životinjski pretstavnik duha žita ili je odabrani pretstavnik
životinjske vrste, koji se žrtvuje u cilju da se č na razmnožavanje ovih živo­
tinja. Ali, .iz svega izloženog može se ipak pouzdano č da u našim č
jima sa č imamo simbiozu č i č č č koji
su se prvobitno razvili na č đ osnovi. Ova simbioza navedenih
naših č razumljiva je kod jednog č i č naroda, po­
gotovo kad se uzme da je i osnovna težnja ovih č ista : da se č Ill;a plod­
nost i tako obezbede izvori ishrane.« - Rad se osn'iva, pretežno, na nekim karak­
č č koje je pisac skupio u Bosanskoj KraJini.]
Š Ć ŠPIRO:
Objašnjenje dveju ž ć pjesama - Etnologija - Casopis Etnološkog dru­
štva - Skoplje - I (1940); sv. 2; 85-96; ć tU Vukovoj zbirci narodnih bo­
ž ć pjesama nalaze se dvije pjesme, č stihovi maju veze s narodnim č
jima u Bosanskoj Krajini; č ostavljanja zadnjega snopa pšenice u klasu, da
se pred ž ć ovrše, samelje i upotrijebi za ž ć kultni hljeb.]
Š Ć ŠPIRO:
Srp preko mrtvaca - Etnologija - Č Etnološkog društva - Skoplje - I
(1940); sv. 3; 185; ć [U selu Orlovcima kod Prijedora stavlja se preko mrtvaca
srp, koji treba da posluži kao zaštita od uricanja od mrtvaca.]
398
Š Ć ŠPIRO:
Narodna verovanja i manji č iz Bosanske Krajine - Etnologija - Č
sopis Etnološkog društva - Skoplje - II (1941) ; sv. 1; 51-55; ć [Vjerovanja
i č u narodu za napredak u ć polj'u i stoci. Što »ne valja« raditi u raz­
č prili'kam.a, a što »valj.a« itd.]
KUŠAN, dr. VJ.:
Iz narodnih ljekaruša - Napredak - Hrvatski narodni kalendar za 1932 ­
Sarajevo, 1931; 149-153; latin. [Narodni č njihovo č i č pi­
š mišljenje o tom!]
LEIST, A.:
In der Herzegowina und Montenegro - Globus Illustrirte Zeitschrift fUr
Lander und Volkerk\,mde - Braunschweig - XI (1867); 80-86. I[Pored č
i geografsko-topografskih podataka ima i lijepih etnografskih opažanja; isp.: Lju­
binje i Trebinje; str. 80-83.]
LEUTAR, sd.:
u okolini č č - Srpski narodni č - Bosanska Vila - Sa­
' rajevo V (1890); 202-203; ć ć je u vezi s prosidbom. Momak Jmpuje
umjetno ć da njim izabranu djevojku zakiti č majka ili ko drugi
od roda. U Hercegovini postoji č č samo se mjesto cvijeta uzima jabuka.]
Lica, Bosanska - Vienac zabavi i pouci - Zagreb - XI (1879); br. 35;. 563;
latin. lOpis slike na str. 561!]
Liekar, ć - Bosa'nski prijatelj - Č ž ć potriebite koristne
i zabavne stvari - Zagreb, 1850; sv. I; 128-130; Zagreb, 1851; sv. II; 198-199;
latin. [Kad zmija ujede; frenjak (scorbutum); cerni prišt (carbunculus); svrab; zu­
bobolja; bies; biona; bradavice; lišaji; micina.)
LILEK, EMILIJAN:
Božji sudovi (ordalia) i porotnici (conjuratores) u Bosni i Hercegovini -
Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - IV (1892); sv. II; 127-133; ć
[Pisac konstatira, da u Bosni i Hercegovitn,i od božjih sudova narod pozna: đ
mazije č šipke od č Kifino selo u Nevesinju; Bos. Gradiška); božji sud
krvlju; đ okrivljenog nad ubijena č Dolac kraj Sarajeva, Vijaka;
Fojnica); »krv priteže ubojicu« ili stezanje krvi č Bosna, Hercegovina); č
kost ,popije djetinju krv. (Mostar); metanje djeteta na prag č srez); proždi­
ranje zapisa (musL č božji sud vodom (Gacko); amini;kletvena denija (pra­
voslavni) i istihare klanjanje (Muslimani); pr enošenje trna, busa i kamena (u Her­
cego\"ini i brdskim krajevima Posavine); porotnici u srednjem vijeku u Bosni č
no đ koji su na zahtjev tužitelja prisizali za okrivljena rodaka, da nije kriv;
njih 5.] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien der der Hercegovina
- Wien - II (1894); 467-472.
LILEK, EMILIJAN:
đ žive vatre u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. ­
Sarajevo - V (1893); 35-36; ć [U Jablanici, Docu kod Sarajeva i Gacku vade
živu vatru. Služi za lijek po narodnom mišljenju; živa se vatra najbolje č u
balegi (stercus). Postupak đ prikazan je- u 2 slike.) - Isp. i : Wissenschaftliche
Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina -Wien - III (1895); 574-575.
LILEK, EMILIJAN:
Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. ­
Sarajevo - VI (1894) ; 141-166; 259-281; 365-388; ć [Grada je pri­
kupljena iz č mjestj:l i krajeva Bosne i Hercegovine (sa Glasinca i Injegove
okolice, iz č Sarajeva, Zenice, Vlasenice, Kladnja, č Posavine, Travnika,
Skoplja, č Banjaluke, Gradiške, Grahova, Duvna, Ljubuškoga, Mostara, Ko­
njica, Nevesinja, Trnova, Gacka,. Trebinja, Ljubinja i dr.) Pri sakupljanju đ
postupak je č prikaz je na osnovi vlastitoga opažanja i vlastitoga direktnog
ispitivanja ili na temelju dobivenih vijesti. Gradivo je podijeljeno: I č obi­
č i štovanje duša pokojnih. ..:...- II Štovanje elemenata. - III Štovanje životinja.
- IV Štovanje rastlina; č š ć bilinama; žrtvovanje rastlinama. - V Štovanje
nebeskih tjelesa. - VI :Zrtvovanje i č š ć - VII Gatanje i č i dr. Rad
dobiva na vrijednosti, što pisac dijeli starine, u više č prema vjeri.] -
Isp, i : Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Hercegovina - Wien
IV (1896); 401-492. - Vidi i: Separat.
LILEK, EMILIJAN:
Ženidba i udadba u Bosni i Hercegovini - Glas.n,ik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - X (1898); 5-92; ć [Skupljena đ razvrstana' je: I č
(forme), po kojima se u Bosni i Hercegovini može ženidba sklopiti (otmica, »po­
tegne je", »ukrade j e", bjegunica (Fluchtehe), »zasluži je" (Dienstehe), »isprosi je,,).
II Opis svadbenih č Te č iscrpljuje: A (kod pravoslavnih) u Ljubovu
(kotar trebinjski); u selu Mednoj i u okolini; u selu Bastasim.a (kotar č
na selu u kotaru prijedorskom; Donji č (u ć u č kotaru); u
ć (u č kotaru); po selima maglajskog i č č svadba
u č kotaru; u Sarajevu. - B) U katolika na dalmatinskoj đ ou Varcar­
Vakufu; u Docu; u Varešu; u Kreševu. - C) u Muslimana u vJšegradskom li č
č kotaru; u Posavini; seoska svadba u č kotaru - D) Dodatak: :Ze­
nidbeni č u štajerskih Slovenaca. - III Razmatrainja o pojedinim ženidbenim .
obredima i drugim č - IV Kratko đ ženidbenih č u sta­
rih Jevreja, Grka, Rimljana ti Germana.] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnien und der Hercegovina - Wien - VII (1900); 291-338. - Vddi i: Se­
parat.
LILEK, EMILIJAN:
Etnološki po Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. m uzeja u B. i H.
- Sarajevo - XI (1899); 699-721; ć [Rad sadržava: A) Iz narodnog vjerovanja
(o č č duši; o vampiru (lampiru, vukodlaku); o dreku ili drekavcu; o utva­
rama ili prikazama; o zlim dusima č ili o đ zatim »bacanje
granja i kamenja na grob ubijenoga,,; ć molitve za mrtve umaglajskom ·i gra­
č č kotaru; »ljetno klanjanje Kladanjskih muslimana u jednoj obližnjoj pe­
ć (svake godine u utorak pred đ Pisac nabacuje misao: »Nije li možda
ova ć nekada služila Mitrasovu kultu?,,); »muslimanke idu č Ilijin-dana
na ć žrtvovanje, kad se ubrazdi; hljeb oi so; č (da kiša padne, pro­
tiv uroka; protiv kuge i druge zarazne bolesti; kako se bolesno dijete č kako
se može mora uhvatiti; kako se mogu đ vile; o probacivanju štapova). - B) »Iz
narodnog prirodoslovlja« (»Na č leži zemlja?« »Kako o·vdašnjli narod č po­
trese«). - C) Iz društvenog života: č (pravoslavni i muslimani znadu za taj
č katolici ga nemaju), č vješalice; oci, materice, djebnd ·i mladijenci;
oblazak; pobratimstvo.] - Isp. i: Wissenschaftlice Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - VIII (1902); 267-280. - Vidi- i: Separat.
LILEK, EMILIJAN:
Bilješke o zadružnim . i gospodarstvenim prilikama u Bosni i Hercegovini -
Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XII (1900); 213-225; ć [O za­
drugama (o upravi zadruge, ć dužnosti, pravima i č o dužnosti mla­
de; o diobi zadruge); o plemenu; o seoskoj zajednici; č rl. ujmenom mlinu.]
- Vidi i: Separat.
LILEK, EMILIAN:
Familien - und Volksleben in Bosnien und in der Herzegowina - Zeitschrift
fUr č Volksunde Wei:n - VI (1900); 23-30; 53-72; 164-172;
202-225. [:Zivot u ' zadruzi; ć narod ni č narodno vjerovanje i t. d.]
400
D'r Matija LapaC:
LOVRIN, M.:
Djevojka i djevovanje - Prosvjeta - List za zabavu, 2IDanost i umjetnost
Zagreb - IV (1896); 170-172; latin. [Opis ć narodnom pjesmom!]
Lov sa sokolovima - Sarajevski iist - Sarajevo, 1917; br. 29-32; latin. [Po­
rijeklo lova sa sokolovima, lov stranih vladara i ć ri o lovu u našim kraje­
vima. U č se navodi stara narodna pjesma o Hercegu Stjepanu i njegovu so­
kolu. O samom č lova ima malo č bilježaka; više o tom govore naši
č ostaci iz srednjega vijeka. Soko je najskupocjeniji dar tadašnj,ih vla­
dara, ć i junaka.)
ABEL:
Bosnien und Hercegovina. Kurzgefasste Darstellung aller geographischen, volks­
wirtschaftlichen und socialen Verhaltnisse dieser Lander. Prag, 1878; l-ll? [Nešto
etnografskih podataka: o narodnoj nošnji i ć industriji; str. 30-31.]
M. (MANDIC KOSTA):
U Sarajevu godine 1875 - Jugoslavenski list - XIV (1931); br. 335; 14; latin.
[Nekoliko interesantnih stavova iz bilježaka Artura Ivens.a (Evansa) o sarajevskim
prilikama 1875 god. Ima opis bezistena i č š sa zanatima.]
M. K. Ć KOSTA):
Sarajevo oko 1650 - Jugoslavenski list - Sar ajevo - XIV (1931); br. 163;
10-11; latin. [Iz putopisa Evlije Celebije citirano je nekoliko stavova. Ima etno­
grafskih podataka o jelu, nošnji itd.]
M. K. Ć KOSTA):
U Sarajevu godine 1882 - Jugoslavenski list - Sarajevo - XIV (1931); br.
232; 7; br. 233; 13; latin. (Dr. Cajkovski Andrej publicirao je svoje uspomene na
boravak u Bosni 1882 god. Clanak donosi pojedine odlomke iz tih uspomena. Ima
nešto i etnografskih podataka, na pr., opis ć u Bosanskom Brodu i Sarajevu.]
Ć ST.:
Hrana naših težaka u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo XX (1908); 433-448; ć [Uvod, u kom se gOVOI'i ć o hrani,
spremanju jela, č pri jelu, 'o gostu i dr., a onda dolazi poglavlje: razna je­
stiva, što ih naš težak gotovi.] - Vidi i: Separat.
Ć ST.:
Valja se i ne valja se - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890); 181-182; ć
[Narodno vjerovanje, da nešto »valja« il i- »ne valja« raditi, vezano za ,praznike ili
za kakav rad itd,]
Ć T:
Kako je postalo ime »Ozren« - Narodno predanje - Bosanska Vila - Sara­
jevo - XIV (1899); 189-190; ć [Ime planine »Ozrena« narodna predaja veže
za bosansku kraljicu Katarinu.]
MALDINI-WILDENHAINSKI, RUDOLF:
Nešto o đ za tehnološki č k ženskog č rada od Jelice ć
Bernadzikowskc - Osvit - Glasilo Hrvata iz Bosne i Hercegovine - Mostar ­
VIII (1905); br. 23; latin. [Prikaz!)
MALDINI-WILDENHAINSKI, RUDOLF:
Bosna i Hercegovina. - Na svijet izdalo Hrvatsko plalrhlnarsko društvo. Sa 136
slika . - Zagreb, 1908; 1-157; latin. [N2što o đ muslimanskoj nošnji (str.
3); o č š u Sarajevu (str. 6); slika b') 3anskog guvna (str. 48); narodne praznovje­
rice i rugal.ice u č (str. 86-88).]
Bilbliogra[ski podaci ctnografsko:folkl o'rI1 ih radova o Bosni ticrcegoNini 401
-------.,;;;.=,.:.:...:;
MALDINI, RUDOLF:
ž ć i ž ć obicaji - Jugoslavenski list - Sarajevo - XVII (1934); br.
301; 9; latin. č badnjaka: što o badnj aku pišu Vuk č ć i Vuk ž ć
zatim, što piše Mijat ć o porijeklu j elke. - Pis\lc liznosi nekoliko starih
č iz Bosanske Krajine đ živih ugaraka; č u tikvu; protjerivanje
blaga izmedu ć ć kovrtanj): iz Sarajeva (trudna žena); Derventa (va­
ljušci); č (topljenje olova).]
MALDINI, RUDOLF:
ž ć Srba u Bosni - Jugosla 7enski list - Sarajevo - XVIII (1935); br. 5; 9;
latin. [Pisac iznosi č obadnjaku, badnjoj č i polažajniku.]
MALDINI, RUDOLF:
Kakovo ć biti vrijeme"? - Jugosla \'enskli. list - Sarajevo - XVIII (1935; br.
17; 7; latin. [Kako narod svojim iskustvom zn a da po nebu i grmljavini odredi vri­
jeme i druge pojave.]
MALDINI, RUDOLF:
Narodni nazivi riba - Ribarski Est - Sarajevo -'- X (1935) ; br. 10; 79-8'0;
br. 11; 91-92; br. 12; 101-102; XI (1936); br. 1-2; 7-8; br. 3; 18-20; br. 4-5:
32-33; br. 6-7; 45; br. 8-9; 51-56; br. 10-12; 69- 70; XII (1937); br 3-4;
16-17; latin. [Bibliografija narodnih naziva riba s oznakom mjesta, gdj e su inlena
pobilježena. đ tim nazivima nalaze se i nazivi iz Bosne i
MALDINI, RUDOLF:
ž ć kod Srba na selu u Bosni i Hercegovini - Jugoslavenski list - Sara­
jevo - XXII (1939); br. 6; 9; latin. Č anak opisuje, što s v č rade na Badnji
dan i na ž ć oko blaga, da bi im bilo zdravo; zatim govori o č »veselice«,
č ubadanju kašike u icvaru i kuhanje kalje, koj a se tada zove »veseljak«.]
MALDINI, RUDOLF:
č Musl imana u Ž č - Jugoslave nski list - Sarajevo - XXIV (1941);
br. 45; 15; latin. [Nošnja i ukras, ć i đ ašikovanje, č porod,
sunet i smrt.]
Ć JOVO Đ
Seoska svadba u Gacku - Bosanska Vila - Sarajevo - XVI (1901); 153-;-154;
ć [Zagledanje, prosidba (s prstenovanjem), ugovor, svadba; djevojku vode k
momku pa anda na č
Ć SLAVKO:
Narodna vjerovanja o groznici i lijekovi protiv nje - Razvitak - Banja Luka
- IV (1937); br. 3; 102-103; ć [Narod u Zmijanju vjeruje, da je groznica živo
ć Razni lijekovi protiv groznice.]
Ć NIKOLA:
Derviševa kula u Blagaju - Sarajevski list - Sarajevo - XIV (1891); br. 104;
la-tin. [Narodno vjerovanje o banu ć i kralju Matiji i postanak imena Blagaj!]
Ć NIKOLA:
Zelena č - Niz pouka roditeljima i odr asloj mladeži - Sarajevo, 1902;
str. 1-20; latin. [Pisac govori o kruhu, njegovu đ o raznim oblicima i
vrstama. U vidu ima Travnik. Isp.: »bobaške« = okrugli kruh od š č brašna
s kvasom; »patke« = č hl·ebovi umiješeni kao i bobaške; »pitice« = iša­
rani duguljasti kruhovi; odozgo jajima pomazani i posuti č (anisom) za
ramazan; ima ih i okruglih; »okaluk« =0 ć kruh, jer važe oku; štruca = kruh
č i valjkasta oblika; č (s kvasom ili bez njega); đ = č ć
smotani kao zmija; »kovrtnji « n egdje, što i đ »bocmani« = okrugao hljeb od
jedne oke, č od prosta š č brašna; »peksimet« = od fina š č brašna;
26
402
D-r Matija Lopac
č se dulje u ć da se osuši; oblik mu je dugu1jast č odozgo izboc­
kan; "kaplame« = J(ao da su dva kruha zajedno č "Sve ove dosadanje hlje­
bove mijese s kvasom i nazivaju ih sve jednim imem.om somun (samun) «. - Bez
kvasa : »'kukuruza« od k ukuruzna brašna; »simit « = od š č brašna bez kvasa,
a da bude "šupljikav i razbrat «, ć u njegovo tijesto č graška. Ć
ili ć od š č brašna, okrugla je i išarana, jajima rpomazana i č
posuta ; )) gurabije« s u od bijeloga brašna, jaja i š ć )) ulutme« se prave kao i
gurabij e, samo su č oblika; đ su okrugli č ć č na
zejtinu. Osim toga, pisac napominje: »komis«, č carevke (kaj zerice, slane
kifle).]
Ć BRANKO:
Naša č glazbala - Napredak - Hrvatski narodni kalendar za 1932 ­
Saraj evo, 1931; 139-lct8; latin. [Opis glazbala: gusle, lirica; tambura, svirale; dvoj­
nice-svirale; diple, gaj de (dude); sopilo (šu peljka, sopilka); trubaljka; udaraljke. Pi­
sac napominje i glazbala] poznata II Bosni i Hercegovini. Rad je ilustriran i sli­
kama.]
Ć B. F. :
č ganga - Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1934 - Sa­
r ajevo, 1933; 105-106; laho,. [Opis )) gange« (narodne popijevke) i njezine diferen­
cij e prema mjestu']
Ć dr. o. BRANKO:
Iz podr ucj a gan ge - Napredak- Hrvatski narodni kalendar, 1941 Sara­
.jevo, 1940; 41-46; latin. [O )) gangi « ć i nekoliko njezinih č primjera,
-izraženih II nota ma!]
!
Č Ć PETAR:
č ispod plaštanice i Hris t ova groba - Etnologija - Č Etno­
loškog društva - Skopl je - I (1940); sv. 3; 183-184; ć [U Sarajevu je od sta­
rina ostao č da se narod na Veliki petak i na Veliku subotu č ispod
plašt ni ce i ispod Hristova groba, »za zdravlje i ć
Ć MARKO R. :
Narodno gatan j Glasnik Zero . muzeja u B. H. - Sarajevo - IV (1892);
199-200; ć [Ses t primjera narodnoga gatanja!]
Ć MARKO R.:
Dvije nar odne pripovijetke (I Zaš to su u č tabani izdubl.i eni. II Kako
s u postale. huke«) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara.ievo - IV
1892) ; 203-204; ć (Narodno mišljenje tl obliku pripovijedanja!!, - Isp. i: Wis­
senschaftliche Mittheil ungen aus Bosniern. und der He rcegovina - Wien - I (1893);
483-485.
Ć STIPO :
Prica o Dioklecijanu - Glasnik Ze m. mu.zeja II E. i H. - Sarajevo - - XV
(1903); 401-402; l at in. č je iz Livna. Po svom pak sadržaju nalik je na onu
Vu kovu: »U cara Troj ana kozje uši «.]
MARI Ć STIPO:
Narodni nazivi mjeseci - Jugosl avenski lis t - XXII (1939); br. 85; 10; latin. [Mu­
hamed ž ć u )) Obzoru« od 24-111-1939 navodi, kako je 1897 u "Nastavnom
vj es niku « pisao dr. T. ć da imena mjeseci: č č itd. po svoj pri­
lici nije č prost narod, nego su stvorili č fratri. Ali, ta se tvrdnja
pobij a pisan jem F. Spahe II ))Glasniku Zem. muzeja u B. i H. « za 1930 godinu, za­
tim podacima u »Obzoru« od 1931, II kalendaru )) Napredak« za 1935 god. ,j u ka­
lendaru )) Danica« za 1933 g. Pisac č donosi poslovice i č II kojima narod
daje imena mjesecima: lipanj, travaJnj .itd.]
,--'-____I3i li:...:: radova o Bosni Hercegovini 403 =iJJ:.:.·ografski podaci ctnografsko-folklOTnHl
Ć STIPO:
Narodne igre predstavom i gestikulacijom - Napredak - Sarajevo - XV (1940);
br. 9; latin. [Igra đ ruk u« i đ na sijelu u vrijeme meso­
đ u Livnu!]
Ć TOMO O.:
ž ć č Hrvata u Bosni i Hercegovini - Poseban otisak iz II knjige
»Etnografskih istraživanja i grade« - Zagreb, 1940; 1-36; latin. [Sadržaj: Pred­
govor. - Advenat. - Sv. Kata. - Bezgrešno č ć - Sv. Lueija. - Djetinjci.
- Materice. - č Ć - Sv. Toma. - Badnji dan. - Badnje jutro č Bosna;
srednja Bosna; sjeveropazadna Bosna; č Bosna). Dnevni Iposlovi na
Badnjicu. - Badnja č (Blagoslov ovaca: č Hercegovina, jugozapadna
Bosna; opremanje blaga (srednja i sjeverna Bosna); prostiranje slame; badnjaci (Her­
cegovina s lijeve ,strane Neretve, Hercegovina s desne strane Neretve, :jugozapadna
Bosna, sjeverozapadna Bosna); škropljenje; paljenje ć č molltva; ve­
č (Hercegovina, jugozapadna Bosna; gornja Bosna; srednja Bosna; sjeverozaparnn,a
Bosna; č Bosna). - Vjerovanja na Badnji dan. - Č Rad je
ostao nesvršeno Ilustriran je s više sli ka.]
Ć ZORISLAVA:
Narodna nošnja iz okoline Sarajeva (sa slikama) - Narodne igre Bosne i Her­
cegovine - I zbirka - Sarajevsko Polje - Sarajevo, 1950; [Opis č muške i
ženske nošnje iz Sarajevskog Polja od prije I svjetskog rata. - Str. 27-38; latin.]
MARKULIN, AMALIJA:
Nešto o tekstilnoj narodnoj industriji - Osvit - Glasilo Hrvata iz Bosne i
Hercegovine - Mostar - VIn (1905) ; br. 84; latin. [Spisateljica je obišla mjesta
u Hrvatskoj, Slavoniji, Bosni i Hercegovini i prikupila zbirku narodnih uzoraka i
naziva. U č se č da se ta zbirka detalj/no preradi, kako bi mogla
poslužiti školi i publici.]
MARKULIN, AMALIJA:
Mala tkalja - Pripovijetka za zreliju mladež - Sarajevo, 1906; 1-37; latin.
[U »Dodatku« (str. 13-35) je prikazano tkanj e, č sprave i njihovi dijel o-vL]
Č Ć FRANJO:
Narodno vjerovanje u Bosni i Hercegovini - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. "­
- Sarajevo - XIII (1901); 151-153; ć [Zašto lastavice viju gnijezda u ć
(iz mostarske okoline); svatovi (iz gornjo-vakufske okoline); odakle ime
»Drina« (iz bos. Podrinja); kugin vilajet (iz č okoline).] - Vidi i: Separat.
Č Ć FRANJO:
Narodna č iz Bosne - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo ­
XIII (1901); 468-471; ć [»Mramorje ili Divsko groblj e«; č o Gornj em
Vakufu i njegovoj okolini «!] - Vidi i: Separat.
Ć IVAN li. Ć MARKO:·
I opet rod, rodbina, svojta - Školski Vjesnik - Sarajevo - I (1894); 631-635;
ć [Narodna imena za rodbinske veze!]
Ć dr. JOSIP:
Princ Evgenij Savojski u Sarajevu 1697 - Narodna Starina - Zagreb - VI
(1927); sv. 14; br. 1; 96-106; latin. [Ima i etnografskih podataka o životu, č
i nošnji.]
MAURER, FRANZ:
Reise durch Bosnien, die SaveHinder und Ungarn - Berlin; 1-431. [Pisac na
č mjestima lt bilježi svoja opažanja; isp.; muslim. svatove u Dubici,
str. 189; opis č ć i stima, str. 197--198; ženska muslimanska nošnja II

4_0_4 ______ ---=_ _ --'._ _ _ _ _ J!; r ć ______ ____ __
Banjoj . Luci, str. 262-263; opis balnje, .s t.r. 264-266; vijanje žita, str. 267; bacanje
kamena s ramena, str. 270;' odijelo vojske, str. 274; pastiri i odijelo, str. 307; š č
nica i prodavanj e 'kruha li Travniku, str. 327 ; o španj. Jevrejima, str. 337-341; o
Sarajevu, životu i narodnoj nošnji u nj emu, str. 341-351; đ i služenje slatka,
str. 363; opis gozbe kod valije, str. 372- 382; č kod otpuštanja rezervista, str.
382-386. ]
Ž Ć MATIJA:
Pogled u Bosnu iii kratak put u onu krajinu uctn]en po jednom Domo­
rodcu - II izd. - Zagreb, 19:38. XIV + 80 [Iroa i etnografskih podataka!]
Ć MOJO:
Ubijanja staraca - Zbornik za narodni život i č Južnih Slavena - XXVI
(1928) ; 257-259; XXVII (1929) ; 76-80; latin. [Podaci za č ubiJ-Mlja staraca
i o Nemr ima. Navodi ih i iz Bosne.]
Ć MOJO:
\
Mandragora - Zbornik za narodni život i č Južnih Slavena - XXVI (1928);
259-271; la tin. č mišlj enja i podaci o biljci ma ndragori pa narodno vj ero­
rovanj e o toj najsta rijoj č bilj ci. Ima podata ka i iz Bosne.]
Ć MOJO:
Domazet - Zbornik za narodni ži vot i č Južnih Slavena - Zagreb ­
XXVI (1928); 274-275; latin. [Pored 14 imena, koj e j e n aveo dr' . T. Đ đ ć pisac
navodi još neka za č koji ude li ć iz koje se oženio, sa ženom i djecom,
tkz. ć č tako iz Broz-Ivekov. č priženja, pI'i'šupak; iz Akad.
č n ć i došlj ak, pa iz Naselja srp. zem.; 1. knj., str. 204: lidalo, var­
dup, kugoušnjak i prišeljak ; zatim iz Bingula (Sri jem): ukliz, a iz Hercegovine :
papuzan; Akad. č
Ć MOJO:
Mataruga, Macura i Mrgan (t ri pre zimena) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Saraj evo - XLII (1930) ; sv. 2;'227- 228; ć [Navodi podatke, gdje sve kod nas
dol aze ta prezimena.]
MENCIN, J . :
Crtice iz život a bosanskih bula - Po pripovij edanju j edne gospode - Vienac
zaba vi i pouci - Zagreb - X (1878); br. 17; 275- 278; br. 18; 289-291; latin.
[Razli ka đ bosanskih i stambulskih bula; jezik, odnos prema š ć no­
šenje zlatnog ž ć na fesu u porodi ci ć nekoIlko opisa nošnje bogatijih
žena, zatim opis č ženske nošnj e, robinja š ć č turskih bula od đ
vola . U teks tu irna i nekoliko zanimlj-i vih pojedinosti o č životu.]
MERINGER, dr. RUDOLF:
č ć u Bosni i Hercegovini (sa 2 table i 90 s lika u tekstu) - Preveo
.s tud. fil. Anto ć - Glasnik Zem. muzej a u B. i H. - Sarajevo XI (1899);
187- 235; ć (Ra d sadržava ova pogla vlj a : A) Cilj oi svrh a i s traživanja ć ć
B) Srednj e-evropska, osobito alpitl1Ska ć (sa crtežina šema). - C) Prosta bosan­
č ć itlori s dvocelne ć slika j ednocelu1 €, šema bos. ć dvo­
cel ne s trijemom. - D) ć pro ste ć u Bosni i Hercegovini (crteži: ve­
ž č u Doboju ciganske ć »hoda lj ka« ; drvena ž č iz Jablanice kod
Bos. Novog ; kotao ; prij eklad ; č oblici trohoga; ta ve ; mašice; maše; tekne ;
lopar ; č slanica od drveta; đ i ibri k ; dagar a ; č ć petnjacima (D.
Tuzla, Jajce, Travnik); odžak (kamin; .Jezero); sofra č ć i č ć - E) Razvi­
j ena č ć - F) ć š - G) Kako se č ć do­
imlj e č ć - H) Ka'ko je ć đ li od č - I)
Selo. - J) Nekoliko č o č koj ć - K) Primj e ri č ć II
B. i H. (Pisac donosi više crteža i slika j ednoceInih, dvocelnih i trocelnih ć iz
č mjesta u ·B. i H.) - L) Nešto p ot aInj e o ć u Travniku (slike i crteži);
BiU:JliografskiJ}odaci etnografsko-folklowi,h radova o Bosni ,j 405
zatim slike i crteži ć u Mostaru i Konjicu. - M) Konac. - Napokon: Dodatak.
- Slike u bojama: džamije u Tuzli .] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus
Bosnien und der Hercegovina - Wien - VII (1900); 247-290. - Vidi i: Separat.
Ć Ć LJUBO:
Krsno ime ili krsna slava u Popovu - Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu
- V (1930); 98-102; ć [Krsno ime ili krsnu slavu slave i katolici i pravoslavni,
i to u nekim selima istoga dana. Krsni hljeb prave i katolici .i pravoslavni. Neki
katolici ga zovu »krsnica«. Pravoslavni lome krsni hljeb preko glave, a katolici (i
neki pravoslavni) režu nožem. »Neki ka toUci krsnicu lome preko koljena«. Pri tom
nema nikakvih č Katolici nemaj u panahije, a i ć im ne sveti vodice.
ć č dolaze u č krsne slave, a sobom donesu na dar ženskinju po sapun,
jabuku ili narandžu, a djeci galetu (suh ih, šupljih č i po koji orah ili smIJkvu.
Oko podne postavljaju sohu i kr sni hlj eb; ć pali ć svi ustaju na slavu
Božiju ita. Zdravice su samo tri (oskudijevaju rna tom). Slava traje tri dana. Pisac
redovno đ č kod stanovnika obiju konfesija i đ razliku medu
njima.]
Ć Ć LJUBO:
Negdašnje č u selu Baljivcu, - Glasnik Etnografskog muzeja - Beo­
grad - VIII (1933); 108-110; ć [Selo Baljivac je »u predelu Bobanima «, đ
Popova Polja i Dalmacije. Ljudi se bave č i pisac opisuje taj rad. Isp.:
gnjila = žuta zemlja, upotrebljavana za lonce; krasna = mot1ka; dvrsta = vrsta ka­
mena; pule = š.are na loncu; ralj = č drvo, č 2-3 m, na koje bi na­
ticali jedan sud i kalili; č = po suda s poklopcem i sa dva uha sa strane;
tiganj = plitka posuda, koja sa strane ima povijene uši; panja ili ž đ je posuda
č sahanu; isp.: savsije, tevzije.]
Ć Ć LJUBO:
č ispod badnjaka - Glasnik Etnografskog muzeja - Beograd - IX
(1934); 105; ć č se nalazi samo kod pravoslavnog roda Šešelja u Zavali ,
a po č š drže ga još neki rodovi u Kijevu Dolu i u č no
pisac to InJje mogao utvrditi. »Pohodnik « se prvi č ispod badnjaka s desne
strane na lijevu, a onda ć č ć drži badnjak, a poslije svih se pro­
č doma6in; badnjak drži njegov zamjenik ili »pohodnik«. Zatim se pohodnik
»mirboži « s ć pa onda svi redom.]
Ć Ć LJUBO:
č i zadružni život č seljaka - Prosveta - List za na­
rodno ć - Saraj evo - XXI (1937); br. 9; 611-613; ć [Stara seoska
zadruga; biranje ć i ć podjela rada; sloga đ zadrugarima; novije
zadruge; č života, koj i vodi k sigu I1l1;Oj ekonomskoj krizi .]
Ć JOSIP:
Suza u narodnoj pjesmi - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo XX
(1908); 533-544; latin. [O suzi u č situacijama i od č lica; primje­
re pisac uzimlje iz narodne poezije.] - Vidi i: Separat.
Ć JOSIP:
Knjiga i pismo u našoj narodnoj pjesmi đ za narodnu pedagogiju ­
č Zora - List za č i školu - Sarajevo - VII (1911); br. 1-2;
28-41; 91-99; latin. [Primjeri za knjoigu i pismo, uzeti iz narodne poezije!] .
Ć JOSIP:
Naš hodža (Prilog narodnoj frazeolog·iji u Bosni) - Zbornik za narodni život i
č Južnih Slavena - Zagreb' - XX (1915); 302-305; latin. [Rad nema kakve
osobite vrijednosti za etnografiju.]
400
D-r Matiia Lopac
MILAS, MATEJ:
O našim prezimenima - Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Sarajevo - VIII
(1902); br. 11; 156; latin. [O prezimenima ć upozorava na č osobinu, da
se u Bosni i Hercegovini č ć prezimena na - ć ispo po selima: Vuka­
ć Vukas; ć Obrad; ć Kolak.]
Ć Ć FRANO:
Ženidba ć Župa u Hercegovini) - Zbornik za narodni život i č
Južnih Slavena - Zagreb - XX (1915); 185-225; latin. [Rad je pisan godine 1870.
- Pisac ga dijeli u : pristup; prosci; č ,prošnja; obilježj e ; ugovor ;- prsten; svat­
ska priprava; č prepoznavanje djevojke; č kod mlade; polazak svata;
buklija; dolazak mlade; prva č ,pirovanja; mlada prvog jutra; mlada na prvom
č umivainde; na pohodu kod mlade; drugi dan pirovanja; sva tski đ
mladini đ nevj stin dar ; svati na pohodu kod mlade. Opis je ć i
narodnim pjesmama. ]
Ć Ć MILOMIR:
ž ć č u naSlm planinama - Gatanje - Proricanje - Djevojke i pe­
č č rebra - Jugoslavenski list - Sarajevo - XXIII (1940); br. 5; 9; ć [U
radu su opisani ž ć narodni č u selu Kr.aguj evcu pod planinom Stolac
(unošenje badnjaka, ljubljenje badnjaka, posipanj e slame i t . d.). Ujutro, rano na
ž ć kupaju se ' svi ć napolju. Prvi, koji se okupa, donosi vodu, kojom se
mijesi č Cesnica se razvija u listove, a đ listova se stavlja zrno kuku­
ruza, graha, graška, klinac, drvo i dr.]
Ć Ć M. Đ
Život Srba seljaka - Srpski etnogr a fski zborni·k - Beograd - I (1894);
20:3-206; ć [O č muslimanskih djevojaka u Bosni.]
Ć STEVAN:
Blago - Glasnik Ze m. muzeja u B. i H. - Sarajevo - VII (1895); 306-308;
ć [Pisac, uz ostalo, prikazuje narodne praznovjerice o zakopanom blagu. »Novac
gori i to u č obojih Blagovijesti, u č oba l jetna Iva njdana i u č pravoslav­
nog Đ đ dne«. Isp.: ć svjetlo" - Irrlicht = parogor.] -Isp. i: Wissen­
schaftliche Mittheilwngen aus Bosnien und der Hercegovina - Wi en - V (1987);
438-439. .
Ć Ž. BORIVOJE:
Kupreško, Vrhovsko, Ravno i č Polje - Srpski etnografski zbornik -
Beograd - XXV - (1923); 1-153; ć [Pored geografske đ ima i etnografskih
podataka.]
Ć PETAR:
Srpski svatovi u Bosanskoj Krajini - Na selu - Bosanska Vila - Sarajevo ­
II (1887); 359-360; 377-379; ć [Zagledanj e, prošnja (»mir « = otkupnina, svad­
barina. Isp.: Vadi otkup - mir, jer dj evojku ć dobiti, dok je ne otku­
pite.«); svadba; isp.: u.zimanje prstena i jabuke ; kum je » glavna č a njegov
ć sluga jest svatovski č š ogr t anj e djevojke crvenom kabanicom; kod
momka je »pir«, trka, đ
Ć PETAR:
Vojvoda Toma - (Tomina kula u kotar u sansko-moskom) - Glasnik Zem.
muzeja u B. i H. - Sarajevo - I (1889); II, 29-32; latin. [Narodno propovije­
danje!]
Ć PETAR:
. \ ć razbojište, ili svatovsko groblje na Brezovcu - Glasnik Zem. mu­
zeja u B. i H. - Sarajevo - I (1889); sv. IV; 21-23; latin. [PO narodnom pripo­
vijedanju!]
Bnbli ogn fski podaci etnograisko-iolkl ornih radova o BosII i 407
Ć PETAR:
Turbe hazreti Alije - Glasnik Zem. muzeja u B. H. - Sarajevo - II (1890);
42- 44; latin. [PO narod;nom pripovijedanju!]
Ć PETAR:
Bilaj - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - II (1890); 152-157;
latin. [Opis s č geografskim i etnografskim podacima!]
Ć PETAR:
Narodna filozofija - I Mitar ć - Bosanska Vila - Sarajevo - V (1890) ;
175-177; 207-209; ć [Pisac prikazuj e narodne izreke spomenutoga Mitra
i odatle izvodi č o narodnoj filozofiji.]
Ć PETAR:
Bilder aus der bosnisehen Krajina - Wissenschaftliche Mittheilungen aus
Bosnien und der Hercegovina - Wien I (1893); 457-468. [Inhalt: 1 Vojvode Toma'.
2 Die Wahlstatt des ć oder der Hochzeitsfriedhof am BresovaC. - 3 Das
Grabmal des heiligen Ali.. - 4 Das Kloster Panadur. - Bilaj.] - Vidi i: Separat.
Ć PETAR:
Alaj - begov greb - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - V (1893);
765; ć [PO narodnom pripovijedanju!] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen
aus Bosnian; und der Hercegovina - Wien - III (1895); 578.
Ć PETAR:
Babine uke - Bošnja'k kalendar - Sarajevo - XIII (1895); 43--46; latin.
[Narodno pripovijedanje o »babinim uka ma« - vrijeme, kad na svršetku marta
ili č aprila udari snijeg i mraz!]
Ć PETAR:
Đ đ dan. č narodnih č - Nada pouci , zabavi i umjetnosti ­
Sarajevo - II (1896); br. 10; 183-185; latin. č vremena prema Đ đ
danu; prirodni darovi Đ đ uranak; č gatanje ć na sam pra­
znik. Svi podaci su iscrpni i imaj u lok alni kolorit.]
Ć PETAR:
Manastir đ (U č kotaru) - Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - I (1889); sv. I; 12-15; la tin. [Opis ć i narodnim pripovije­
danjem!) .
MIRZA, SAFET:
Begova džamija Nada pouci, zabavi i umjetnosti - Saraj evo - l (1895);
br. 1; 9; latin. č podaci, opis i narodna predaja!]
Ć dr. ALEKSANDAR:
Krsno ime nije ni patarenskog, ni srpskog, ni pravoslavnog postanka - Gla­
snik Zem. muzeja u B. i H. - Sarajevo - XXIV (1912); 391-396; ć [Pisac
dolazi do č da je krsnom imenu pravi izvor u poganskom vjerskom obi­
č boga-patrona, a da je patarenstva tek »možda bio medium, koji je ovu
prastar u tradiciju predao novijoj dobi, novim naraštajima, ne ć za njihovu
damašnju konfesiju.« »... krsno 'ime dolazi od č krstiti, fkrstiti se, tj . primiti
š ć vjeru, a ne napravIiti na svom tijelu znak krsta«. » . .. krsno ime je
uspomena na dan, Ikada su pradjedovi pojedinih 'porodica iz poganske vjere prešli
u š ć vjeru«. ] - Isp. i: Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und
der Hercegovina - Wien - XnI (1916) ; 99-103. - Vidi i: Separat.
Ć dr. ALEKSANDAR:
Pravni č u našem narodu - Glasnik Zem. muzeja u B. i H. - Sara­
jevo - XXIV (1912); 525- 543; XXV (1913) ; 105-128; latin. [Uvod o pravnim
č u narodu, njihovoj vrijednosti za stvaranj e pisanih zakona. č
408
D-r Matija Lapac
»Bosna i Hercegovina najmanje su ispitane u p'ravnim, č ili: »Jedno odi
glavnijih pravnih pitanja, koje je baš životno po cijeli naš narod, osobito u Bosni
i Hercegovini jesu bez sumnje, ' kmetski odnošaji «. Zatim pisac iznosi program i
upute z,a rad na pri'kupljanju pravnih odnošaja pa je sastavio i listu: "Pitanja za
opisivanj e narodnih pravnih č i to: I Poj edimac i porodica (256 pitanja).
- II Zadruga (126 pitanja). - III Pravo na stvarima (173 pitanja), - IV Ugovori
(213 pitanja) . - V Dioba i našljedstvo (59 pitanja).- VI č pravo i po­
stupak; 109 pitanja.] - Vidi i: Separat. .
"MOMIR«:
Nešto iz narodnog ljekarstva u B03ni i Hercegovini - Bosanska Vila - Sa­
rajevo - V (1890); 209-212; ć [Uvod o porijeklu gatanja, bajanja i č
u narodu; prijepis lij ekova iz jedne ru kopisne knj ige, koju je dobio iz Travnika,
a u TraVnik je donesena iz Krajine 1820.]
»MOMIR«:
Jedan list iz narodne medicine - Bosanska Vila - Sarajevo - VI (1891); 58;
ć [Sa jednoga starog rUkopi snog lista prepisani lijekoV'i.: od ć od kašlja,
od svraba itd.]
MOSTARAC:
Sišano kumstvo - Zora - List za z:lbavu, pouku književnost - Mostar, 1896,
sv. 4-5; ć [Opis č
Ć JELENA:
IJidža i . okolina joj - Nada pouci , zabavi i umjetnosti - Sarajevo - I (1895);
br. 9; 163-166; latin. rPored opširnoga opisa mjesta ima i etnografskih podataka
o narodu; Butmir i Ilidža; Muslima ni i š ć unutrašnjost ć kratak po­
datak o č odijelu.]
Ć RIZA:
Popis sarajevskih zanatlija iz godine 1848 - _Glasnik Zem. muzeja u B. i H.
- Sarajevo - XLI (1929); sv. II ; 5-32; latin . [Rad sadržava : »popis svih sara­
jevskih obrtnika iz godine 1848«, đ iz jednoga sidžila u Gazi-Husrefbegovoj
kutubhani (knjižnici). Pored č podataka iz onoga vremena popis daje
podatke i G obrtu i obrtnicima u Saraj evu: č ž esnaf, č bakalski,
č ž luledžijski, nalbandski, č kujundži jski, berberski, mumdžijski,
zildžijski, č kazalndžij ski, abadžijs'''i. terzijski, atarS'ki , kasapski, ž č
duvandžijski, č kazaski , č timurdžijsk-i, š č i tab č esnaf.]
- Vidi ti: Separat.
Ć MUHAMED HIFZI:
Fojnica - Behar ---.,. List za pouku i zabavu Sarajevo - VIII (1907/ 8); br.
5; 73; latin. [U tekstu jedan podatak o odijelu.]
Č EDHEM:
Nešto o nargili Nada pouci, zabavi i književnosti - Sarajevo - I (1895) ;
br. 144-146; latin. [Porijeklo naziva »nargila«; upotreba i đ što narod č
Ć HAMDIJA:
Razgovor s muslimankom o »Hasanaginici« - Beha'r - List za pouku zabavu
- Sarajevo X (1909) ; br. 12-13; 203-204; latin. č stida!]
Ć HAMDIJA:
č momenti u narodnoj pjesmi - Novi Behar - List za pouku i zabavu
- Sarajevo - IX (i935) ; br. 18; 240-241; br. 19; 263-264; latin. [Nekoliko pri­
mjera iz č narodne poezije'!]
poJ <J .: i etil ograisko-iolkl orilih o Bosni i Herceg-\; \ ini 409
Ć FR.:
. Visoko u Bosni Narodni život i č j i - Zbornik za narodni život i obi­
č Juznih Slavena - Zagreb - VIli (1903); 79-103; latin. [Rad sadržava: Pri­
roda (kraj i mj est , gore i vode, zemlj e, uzduh i vrijeme, tlo, bi.lje, životinje). -
Tjel sni ustroj t ij ela - osobite pojave. - Životne potrepštine (selo i okolina, ć
i dvori.šl e, hrana i pos ude, odijelo i ć nakit i č š ogrjev i posvjet, lij ­
-kovi , t amanjenje životi.nja i gamadi). - Rad đ život i č katolika i
lVIuslimana; ostao je nedovršen.)
,[UnKO, Dr . M .:
Zur Geschicht e de volkstiimlichen Hauses hei den Siidslavcn - Mitteilungen
der Anthropol gi schen Gesellschaft in Wien, 1906; 12- 40; 92- 129. - [Provjerio
je j proširio Me ' ngove r adove o bosanskoj č jer dolazi do č da j e
j edan isti tip ć od č Alpa ne samo do Bosne ć i do Cr ne Gore i do o"ra­
nice Bugarske, a da Slovenci li tome č prijelaz od Srednje Evrope na Balkanski
poluoto,l . Murko vidi isti utjecaj ne sa mo na tipu ć ć i na svemu, što se
na ć - Isp. pri kaz: Srpski knj iževni glasnik - Beograd - XVII (1906) ;
558. - Vidi i: Separat.
MURKO, MATIJA:
Gusle i tamburica sa dvije strune - ć Zbornik - Zagreb-Split, 1924;
683- 687 ; latin. [U tekstu ima i nekoliko podataka o č instrumentima, koji
se upotreblj avaju u Bosni i Hercegovini: tambura ili tamburica i gusle s jednom
i sa dvije žice, šar-gija i saz; krajiški i č tip č i granice njihova
djelokruga.] - Vidi i prikaz Mdova,na Gavazzi.ia - Narodna Starina - Zagreb
- II (1923) ; 186-187; latin.
Ć JOVO i Ć Ć VASO:
Sveti Sav:) u narodnom predanju - Bosanska Vila - Sarajevo XVI (1901); 211
-213; ć vidi: Ć ć Vaso i ć Jovo.
Ć M. Đ
Srpske narodne zdravice o krsnom imenu, koje se u Gackom nazdravljaju.
Pribilježio .. .. ... - Bosanska Vila Sarajevo - JI (1887); 122-123; ć [Pri­
mjeri narodnih zdravica!J
Ć M. Đ
Caroice - Narodni č -- Sarajevski list - Sarajevo XXVII (1904); br. 11;
ć [Jedan č iz Bosanske Krajine. - DaTivaJnje č č č
- prikazivalo .ili »starac«. Lazarice su u Tuzli č č č narodni tru­
baduri; kako narod dariva Lazarice.)
Ć MARKO - Ć IVAN:
I opet rod, rodbina, svojta - Vidi: ć Ivan ć Marko.
ć se.)
27
' 0

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->