P. 1
OBLIGACIJA

OBLIGACIJA

|Views: 1,056|Likes:
Published by Geda Gl

More info:

Published by: Geda Gl on Dec 15, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/18/2013

pdf

text

original

1.

UGOVOR O PRODAJI

1. POJAM UGOVORA O PRODAJI Ugovorom o prodaji obavezuje se jedna ugovorna strana (prodavac ) drugoj strani (kupcu) predati odredjenu stvar ili pribaviti neko pravo, a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ako prodavac prodaje neko pravo, a za vrsenje tog prava potreban je posjed stvari, obavezan je kupcu predati i tu stvar. Ugovor o prodaji predstavlja pravni osnov za prenos prava vlasnistva. Za sticanje prava vlasnistva na kupljenom predmetu pored pravnog osnova potreban je i valjan nacin sticanja, koji se ogleda u predaji predmeta ugovora. Kod pokretnih stvari nacin sticanja vlasnistva je tradicija, kod nekretnina upis u zemljisne knjige, kod trazbina notifikacija, a kod vrijednosnih papira predaja i dr, zavisno od objekta ugovora.

2. KARAKTERISTIKE UGOVORA O PRODAJI a ) konsenzualan ugovor, s obzirom da se smatra zakljucenim u trenutku postizanja saglasnosti ugovaraca o bitnim elementima: predmetu i cijeni. Za nastanak ugovora se ne trazi ispunjenje odredjene forme niti predaja predmeta ugovora. Predaja predmeta je akt izvrsenja ugovora. Isplata cijene se takodjer smatra aktom izvrsenja, a ne zakljucenja ugovora; b ) neformalan ugovor, izuzev kad se radi o prodaji nekretnina. U tom slucaju mora biti zakljucen u pismenoj formi; c ) dvostrano obavezan ugovor, jer iz ovog ugovora za obje strane nastaju prava i obaveze i to tako sto obavezi jedne strane odgovara pravo druge strane i obratno; d ) ekvivalentan, a rijetko aleatoran ugovor. Zakljucenjem ugovora ugovaraci znaju svoja prava i obaveze, tj. znaju sta jedan drugom trebaju dati kao ekvivalent za ono sto primaju. Ugovor o prodaji se moze zakljuciti i kao aleatoran, gdje je kupac obavezan platiti odredjeni pausalni iznos bez obzira koliko se dobiti kupljenih stvari za taj novac (vocnjak); e ) kauzalan ugovor, jer kauza tj. cilj obvezivanja postoji na strani prodavca i kupca. Kauza obvezivanja prodavca je da za prodati predmet dobije odredjenu kolicinu novca, a kauza kupca je da stekne pravo vlasnistva na kupljenom predmetu.

3. RIZIK PROPASTI ILI OSTECENJA STVARI Vrijeme zakljucenja ugovora o prodaji i vrijeme predaje predmeta ugovora je cesto odvojeno. Kad se ta dva momenta vremenski ne poklapaju, moguce je da od momenta zakljucenja ugovora do predaje stvari ista bude slucajno unistena ili znatnije ostecena. Pod slucajnom propascu ili ostecenjem stvari se podrazumijevaju oni slucajevi kad za propast ili ostecenje stvari nisu odgovorni ni kupac ni prodavac. Prodavac snosi rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari sve dok je ne preda kupcu.Moguce je da predmet propadne ili bude ostecen uslijed vise sile za koji ne odgovara nijedna strana. Ako je u pitanju zamjernjiva stvar, prodavac se ne oslobadja obaveze, a ako je predmet ugovora individualno

1

odredjena stvar, prodavac se oslobadja svoje obaveze i nece biti duzan kupcu nabaviti drugu stvar. U tom slucaju, prodavac nema pravo traziti isplatu cijene od kupca.Ako individualno odredjena stvar slucajno bude ostecena prije predaje, kupac moze da bira, da li da ostane kod ugovora i zahtijeva snizenje cijene, ili da odustane od ugovora i ako je platio cijenu, da trazi njen povrat.Momentom predaje stvari kupcu, na njeg prelazi rizik slucajne propasti stvari. Ako ugovaraci nisu nista posebno ugovorili a prodatu stvar je potrebno transportovati, momentom predaje stvari prevoziocu, rizik propasti snosi kupac.Ako prodavac nije uspio predati stvar zbog tog sto se kupac nalazio u zakasnjenju u pogledu prijema stvari, tad rizik slucajne propasti prelazi na kupca u momentu kad je on dosao u zakasnjenje. Ponekad je prodavceva obaveza takve prirode da on ne moze izdvojiti dio stvari odredjenih po rodu, i tad je dovoljno da je prodavac izvrsio sve ptorebne radnje za preuzimanje stvari i da je o tome obavijestio kupca. Od tog momenta rizik propasti snosi kupac.Ova pravila su dispozitivne prirode i ugovaraci svoju odgovornost za slucajnu propast ili ostecenje stvari mogu i drugacije urediti.

4. BITNI ELEMENTI UGOVORA a ) Predmet ugovora o prodaji Predmet prodaje su stvari i prava. Da bi stvar bila predmet, ona mora biti u prometu, jer predmet prodaje ne mogu biti stvari koje nisu u prometu kao npr. parkovi ili rijeke. U slucaju prodaje stvari van prometa, ugovor je nistav. Predmet prodaje postoji u momentu zakljucenja ugovora. Izuzetak postoji u pogledu buduce stvari, a to je stvar koja u momentu zakljucenja ugovora ne postoji, ali se moze pretpostaviti da ce do vremena izvrsenja ugovora postojati. Buduca stvar se moze ugovoriti na dva nacina, prvo kao komutativan (ekvivalentan) ugovor i tad je kupac obavezan isplatiti cijeni samo ako stvar zaista i nastane (ugovor pod odgodnim uslovom). Drugo, prodaja kao aleatoran ugovor, gdje kupac kupuje buducu stvar bez obzira da li ce nastati i u kojoj kolicini. Kupac placa dogovorenu cijenu, bez obzira koliko ce stvari zaista i nastati (kupovina nade). Predmet prodaje moze biti i tudja stvar, tj. prodavac se moze obavezati kupcu da se mu nabaviti stvar koju on trenutno nema u vlasnistvu, ali ce je nabaviti do momenta izvrsenja ugovora. Ako mu to ne uspije, bit ce duzan kupcu naknaditi stetu zbog neispunjenja ugovora.Kupac ima pravo na naknadu stete ako je bio savjestan, tj. ako nije znao niti je morao znati da prodavac prodaje tudju stvar. Predmet ugovora o prodaji mogu biti i prava i to: stvarna prava, trazbena, autorska, prava industrijskog vlasnistva. Predmet prodaje ne mogu biti cisto licna prava (izdrzavanje), jer su ona vezana za licnost i ne mogu se dalje ustupati, pa ni prodavati trecim licima. Predmet prodaje ne mogu biti ni sporedna prava (hipoteka) jer ona dijele sudbinu glavnog prava. b ) Cijena Cijena je novcana naknada koju kupac placa prodavcu za stvar koju od njeg kupuje. Cijena mora biti izrazena u novcu, jer je ona novcani ekvivalent za prodati predmet ugovora. Cijena je protuvrijednost za ustupljenu stvar. Ako je ocigledno da cijena ne predstavlja ekvivalent, ostecena strana moze traziti

2

ponistenje ugovora zbog prekomjernog ostecenja ili zbog tog sto se radi o zelenaskom ugovoru.Cijena mora biti odredjena ili najmanje odrediva, a odredjena je ako je utvrdjena u jednom fiksnom iznosu.Kod ugovora o privredi, ugovor je valjan i bez odredjivanja cijene, jer je kupac duzan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplacivao u vrijeme zakljucenja ugovora.Pravilo je da cijenu odredjuju ugovaraci, ali se moze to povjeriti i trecem licu, koje je ne smije odrediti protivno nacelu savjesnosti i postenja. Ako trece lice nece ili ne moze ugovoriti cijenu, a ugovaraci se naknadno ne sporazume, smatra se da je ugovorena razumna cijena. Razumna cijena je tekuca cijena u vrijeme zakljucenja ugovora, a ako se ne moze utvrditi onda je sud utvrdjuje prema okolnostima slucaja.Ako je ugovorom odredjivanje cijene ostavljenom na volju jednom ugovaracu, takva odredba ne proizvodi dejstvo i kupac je duzan platiti cijenu kao u slucaju kad cijena nije odredjena.Cijena moze biti propisana od nadleznog organa za odredjene vrste proizvoda, i tada kupac duguje propisanu a ne ugovorenu cijenu, ako je ugovorena veca od propisane.

5. OBAVEZE PRODAVCA

a ) Predaja predmeta prodaje Prodavac je duzan predati stvar koja je predmet ugovora i to u ispravnom stanju i zajedno s njenim pripacima, jer pripadak prati sudbinu glavne stvari.Ako nije nista ugovoreno, pravilo je da plodovi nastali prije roka predaje pripadaju prodavcu, a svi plodovi koji nastanu poslije moraju biti predani kupcu.Mora se razlikovati da li se radi o predaji pokretnih ili nepokretnih stvari.Kod pokretnih stvari najcesci nacin predaje je fakticka predaja, iz ruke u ruku. Predaja moze biti i simbolicna, gdje se ne vrsi predaja stvari, vec odredjeni predmeti koji simboliziraju sam akt predaje, a bez kojih je upotreba stvari nemoguca. Predaja kratkom rukom postoji u slucajevima kad kupac vec posjeduje kupljenu stvar, ali po nekom drugom osnovu.Kod constitutum possessorium prodavac ne vrsi predaju stvari kupcu, nego prodata stvar i dalje ostaje u njegovom posjedu po drugom pravnom poslu.U slucaju nepokretne stvari, pravo vlasnistva se stice upisom u zemljisnu knjigu.Kad se radi o prodaji prava, samim zakljucenjem ugovora se prenose prodata prava. Prijenos prava se realizira ugovorom o ustupanju (cesijom) zaodjevenom u ugovor o prodaji.Moze se desiti da prodavac jedno pravo proda istim licima. To pravo ne pripada prvom kupcu nego onom o kojem je duznik prvo obavijesten da mu je prodavac ustupio svoje pravo.Prodavac je duzan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjesto predvidjeno uovorom. Ako vrijeme nije odredjeno, prodavac je duzan izvrsiti predaju stvari u razumnom roku poslije zakljucenja ugovora. Ako mjesto nije odredjeno ugovorom, primjenjuje se zakonsko dispozitivno pravilo po kojem se predaja stvari vrsi u mjestu prodavceva prebivalista. Ugovaraci su u pravilu svoje obaveze duzni istovremeno ispuniti. b ) Odgovornost za materijalne nedostatke Da bi prodavac odgovarao za postojanje materijalnog nedostatka, moraju se kumulativno ispuniti sljedeci uslovi: 1. 2. 3. 4. da postoji materijalni nedostatak da je taj nedostatak skriven da je on postojao u momentu prelaza rizika da je kupac blagovremeno o njemu obavijestio prodavca

3

da ugovorom nije iskljucena odgovornost prodavca za materijalne nedostatke stvari. onda odgovara kupcu i za nedostatke koje je ovaj mogao uociti obicnim pregledom. odnosno propisane. 5. tj.Prodavac ne odgovara za materijalne nedostatke na stvari kad je ta stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji.stvar nije jednaka uzorku ili modelu.opis nedostatka koji mora biti dovoljno konkretiziran. Prodavac ne odgovara za nedostatke.O skrivenim nedostacima kupac mora obavijestiti prodavca u roku od 8 dana od dana kad je nedostatak otkrio.stvar nema potrebna svojstva za narocitu upotrebu ( u slucaju spora da li je stvar kupljena za narocitu upotrebu. Prodavac ce odgovarati za skriveni nedostatak bez obzira na savjesnost. Prodavceva odgovornost se moze ugovorom i pojacati. rokovi pocinju teci od predaje popravljene stvari. . Kupac obavijestio prodavca o nedostatku Kupac je duzan obavijestiti prodavca u zakonom predvidjenom roku. a kod ugovora o privredi bez odgadjanja. Nedostatak skriven Nedostatak je skriven kad ga kupac prema redovnom toku stvari i sa uobicajenom paznjom pri pregledu stvari nije mogao uociti. 4. Materijalni nedostatak postoji ako: . zamjene dijelova i slicno. ako su oni bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. . osim ako mu je taj nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat. Ali. isporuke druge stvari. Kupceva mogucnost isticanja prigovora povodom skrivenih nedostataka ogranicena je objektivnim rokom od 6 mjeseci od predaje stvari. Ako nije upotrijebio uobicajenu paznju. . Obavjestenje o nedostatku mora sadrzavati: .stvar nema svojstva i odlike koje su izricito ili precutno ugovorene.Ako je zbog nedostatka doslo do popravke stvari. tj. teret dokaza je na kupcu). 2. Odgovornost prodavca za nedostatke stvari nije iskljucena ugovorom Ugovorna odredba o ogranicenju ili iskljucenju prodavceve odgovornosti bice nistava ako je tu odredbu prodavac nametnuo koristeci se svojim monopolskim polozajem ili je znao da stvar ima nedostatke a o tome kupca nije obavijestio.Ako je kupac blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima na prodatoj stvari moze: 4 . a kasnije se to pokaze neistinitim. Prodavac nece odgovarati za nedostatke koji se pojave po proteku pola godine. . te je potrebno da u tom momentu stvar ima nedostatak kako bi se kupac mogao obratiti prodavcu za zastitu svojih prava. tad je kupac duzan obavijestiti prodavca o nedostacima odmah. bez odgadjanja. po prijemu stvari. Kod ugovora o privredi.stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu ili za promet. kupac mora odmah obavijestiti prodavca o nedostacima. bez obzira da li je ili nije znao za postojanje nedostatka. 3. ako prodavac izjavi da stvar nema nedostatke. . Ako su pregledu stvari prisutna oba ugovaraca.namjeru kupca da ce se sluziti nekim od svojih prava. Kod obligacione (gradjanske) prodaje kupac je duzan. Nedostatak u momentu prelaza rizika U momentu predaje stvari prelazi i rizik za propast stvari. 1.5. istu pregledati i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od 8 dana od dana saznanja za njihovo postojanje. kupac ce snositit posljedice svog propusta. da ne odobrava izvrsenu isporuku.poziv prodavcu da pregleda stvar.

ili ako iz okolnosti slucaja ocito proizlazi da prodavac ne moze ispuniti obavezu ni u naknadnom roku. . uskladistenje.da je prodavac kupcu predao garantni list proizvodjaca. b ) ako je stvar propala ili ostecena zbog dogadjaja koji ne potjece od kupca niti od lica za koje on odgovara. i solidarno. montaza ili prerada stvari i sl. Cuvanje. . . izuzev u sljedecim slucajevima: a ) ako je stvar potpuno ili djelimicno propala ili ostecena zbog nedostatka koji opravdava raskid ugovora.da je kupac pravilno upotrebljavao stvar. garantni rok tece iznova. Raskid ugovora djeluje ex tunc i svaka strana ima pravo traziti od druge vracanje datog). Garancija za ispravno funkcioniranje prodate stvari Prodavac i proizvodjac su odgovorni kupcu za ispravno funkcioniranje prodate stvari.zahtijevati od prodavca ispunjenje ugovora (tako sto je kupac ovlasten od prodavca zahtijevati uklanjanje nedostatka ili predaju druge stvari bez nedostatka ). 5 . Da bi kupac mogao pozvati na odgovornost prodavca ili proizdvodjaca stvari. Kupac moze ne ostaviti naknadni rok u slucaju ako mu je prodavac nakon obavijesti o nedostacima saopcio da nece ispuniti ugovor. c ) ako je stvar propala ili ostecena uslijed obaveze kupca da istu pregleda. gubi pravo da raskine ugovor zbog nedostatka stvari. Ali ako je izvrsena zamjena stvari ili je stvar bitnije popravljena. prodavac kupcu odgovara po dvije osnove: samostalno.izjaviti da raskida ugovor ( kupac koji zeli raskinuti ugovor obavezan je prodavcu ostaviti naknadni primjereni rok za ispunjenje. ili u vezi sa stvari npr.zahtijevati od prodavca snizenje cijene (ako ugovaraci ne postignu saglasnost o snizenju cijene. Pod stetom se podrazumijeva i izmakla korist.da se nedostatak na stvari pojavio u toku trajanja garantnog roka. Kupac koji nije u mogucnosti vratiti stvar u stanju u kojem ju je primio. koji nije odredjen ali nije ni dug. d ) ako je kupac potrosio ili izmijenio jedan dio stvari u toku njezine redovne upotrebe. ). sa proizvodjacem po osnovu garancije za ispravno funkcioniranje stvari. Garancija za ispravno funkcioniranje stvari postoji paralelno i nezavisno od prodavceve odgovornosti za materijalne nedostatke. e ) ako je ostecenje ili izmjena stvari bez znacaja. U slucaju manjeg popravka. u svakom od ovih slucajeva ima i pravo na naknadu stete (steta moze biti na stvari. garantni rok se produzava onoliko koliko je trajao taj popravak. moraju se kumulativno ispuniti sljedece pretpostavke: . to ce utvrditi sud onda). Znaci. po osnovu odgovornosti za materijalne nedostatke. .

umanjuje ili ogranicava kupcevo pravo. evikcija moze biti potpuna i djelimicna. odnosno da je pravo treceg lica postojalo jos dok se stvar nalazila kod prodavca. Kod potpune.Kupac mora biti savjestan i ona se odredjuje prema tome da li je morao znati za nedostatak. Djelimicna evikcija postoji kad trece lice kupcu oduzme dio stvari ili ga svojim pretenzijama ogranicava u vrsenju vlasnickih ovlastenja na cijeloj stvari. a kupac pozvao prodavca da se u spor umijesa. ako je trece lice prije isteka tok roka pokrenulo spor. prodavac odgovara za evikciju i kad je kupac obavijesten o postojanju nedostatka. Nesavjestan kupac koji je znao za mogucnost da mu stvar bude oduzeta ima pravo zahtijevati vracanje. ne uziva pravnu zastitu po osnovu evikcije. prodavac je duzan zastiti kupca od pravnog uznemiravanja trecih lica pod uslovom da kupac nije znao za postojanje tih prava. kupac je cijenu obavezan isplatiti odjednom i to prilikom prijema stvari.Po svom obimu. Ako nista nije ugovoreno. Ako na stvari postoji neko pravo treceg lica koje iskljcuuje. Preuzimanje stvari 6 . Prodavac odgovara za obe evikcije. Treca lica mogu kupca uznemiravati sudskim i vansudskim putem.Odgovornost za pravne nedostatke Pravo vlasnistva je stvarno pravo koje se zasniva povodom stvari. ali ako prodavcu nedostatak nije mogao ostati nepoznat. da li je n znao ili ne o postojanju prava trecih lica nije od znacaja i on odgovara za pravne nedostatke. Isplata cijene Kupceva glavna obaveza je isplata cijene kao novcane naknade za prodatu stvar. Ali. kupcu u potpunosti oduzelo kupljenu stvar. odnosno snizenje cijene. Isto vazi za mjesto isplate cijene. Kupac je duzan cijenu isplatiti u ono vrijeme kad je to ugovorom odredjeno. Odgovornost za pravne nedostatke se zove i zastita od evikcije. stvar ne smije imati pravne nedostatke.Kupac je duzan obavijestiti prodavca o uznemiravanju od strane trecih lica.Medjutim. ali mu je prodavac obecao da ce oni biti uklonjeni pa se to ne desi.Pravo kupca po osnovi pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava treceg. 2. U ovom slucaju preteze prodavceva nesavjesnost. tj. da bi se moglo govoriti o prodaji. pravo kupca se gasi tek istekom 6 mjeseci po pravosnazno okoncanom sporu. pravo plodouzivanja i pravo raspolaganja. Zako nne navodi rok u kojem je kupac duzan obavijestiti prodavca o postojanju pravnih nedostataka. Kupac koji je znao ili morao znati. a obuhvata pravo upotrebe predmeta. niti je pristao da uzme stvar opterecenu tim pravom.ali je potrebno sto prije moguce. jer bi se u protivnom prodavac neosnovano obogatio. 6. ugovorna odredba o iskljucenju njegove odgovornosti ce biti nistava. Prije svega uznemiravanje kupca od strane treceg lica mora se zasnivati na nekom pravu tog treceg lica.Prodavac nece odgovarati za pravne nedostatke ako je ugovorom takva odgovornost iskljucena. ona mora biti slobodna od prava trecih lica.Pravni nedostatak mora postojati prije nego sto je kupac stekao vlasnistvo na stvari. Cijena se mora sastojati u novcu ili barem u najvecem dijelu u novcu. Savjesnost prodavca tj. Nesavjestan kupac nema pravo na naknadu stete. trece lice je pravnim aktom.Da bi prodavac odgovarao kupcu za pravne nedostake moraju se ispuniti odredjene pretpostavke. OBAVEZE PRODAVCA 1. Da bi kupac kupljenu stvar mogao u potpunosti i nesmetano koristiti. dok savjestan ima.

Ako kupac u odredjenom roku ne 7 . prodavac ima pravo zahtijevati ponistenje ugovora.Ali ako je stvar po zakljucenju ugovora predata kupcu da bi je isprobao. dolazi u povjerilacku docnju. smatra se da je odustao. Rizik slucajne propasti stvari koja je predata kupcu radi probe snosi prodavac do momenta kad kupac izjavi da ostaje kod ugovora. Prodavac se ne oslobadja obaveze predaje stvari. Prodaja s pravom prece kupovine Ugovorom o prodaji se moze obavezati kupac da u slucaju ponovne prodaje istog predmeta o tome obavijesti prodavca te da ga ponudi da kupi stvar pod istim uslovima pod kojima ju je ponudio trecem licu. Ugovor se smatra zakljucenim u momentu postignute saglasnosti prodavca i kupca o predmetu ugovora i njegovoj cijeni. u kojem mora obavijestiti kupca da koristi svoje pravo prece kupovine i taj rok tece od dana saznanja o namjeravanoj prodaji (subjektivni rok). Autonomija volje ugovornih strana im ostavlja slobodu da ovo pravo ugovore i za neko trece lice. obaveza je prodavca da kupcu omoguci probu stvari. Ali ako je trece lice nesavjesno. ugovor ce btii valjan i trece lice ce ostati vlasnikom stvari. bez obzira radi li se o pokretnoj ili nepokretnoj stvari. 7. Ako kupac u utvrdjenom roku ne obavijesti prodavca ostajel i pri ugovoru. prodavac je duzan cuvati stvar paznjom dobrog domacina. ali rizik slucajne propasti ili ostecenja snosi kupac. ili do isteka roka. zakona ili testamenta. pa nakon roka ne vrati stvar prodavcu. sudbina tog ugovora zavisi od savjesnosti treceg lica. Ako je on savjestan tj. 3. a oblik. 2. POSEBNE VRSTE UGOVORA O PRODAJI 1.mjeru i druge pojedinosti kupac moze naknadno odrediti.Ako kupac ipak proda stvar trecem licu.Pravo prestaje po proteku roka od 5 godina od zakljucenja ugovora.S prijemom obavijesti pocinje teci rok od mjesec dana do kada prodavac moze izjaviti da za sebe zeli kupiti stvar. Pravo prece kupovine je pravo prodavca da jednostranom izjavom volje dovede do nastanka ugovora o prodaji i to pod istim uslovima pod kojim je kupac ponudio prodaju stvari trecem licu. odgovara prodavac.Pravo prece kupovine moze nastati na osnovu ugovora. ili objektivnom od 5 godina od prijenosa vlasnistva na trece lice. Prodavcev interes je zasticen na taj nacin sto je kupac svoju specifikaciju obavezan dostaviti u odredjenom roku. Ako stvar nije predata kupcu u posjed. te ako vrati stvar nije obavezan navoditi razloge zasto odustaje od ugovora. nije znao o prodavcevom pravu. Prodavac mora voditi racuna o dvije vrste rokova. smatra se da je ostao pri ugovoru. Za vrijeme kupceve (povjerilacke) docnje. i zahtijevati da se njemu proda predmet u subjektivnom roku od 6 mjeseci. Drugi rok je 5 godina (objektivni rok).Za propast ili ostecenje stvari koja po zakljucenju ugovora nije predata kupcu. U pitanju je obicno genericka stvar cija je vrsta i kolicina manje ili vise odredjena. Opstanak ugovora zavisi od volje kupca. jer u situaciji kad treba primiti prodavcevu stvar on istupa kao povjerilac. ne obavijestivsi prodavca koji ima pravo prece kupovine.Kupac koji u predvidjenom roku ne izvrsi preuzimanje stvari. Kupovina na probu To je ugovor kod kojeg kupac uzima stvar pod uslovom da je isproba kako bi utvrdio da li ona odgovara njegovim potrebama. Prodaja sa specifikacijom Ugovorom o prodaji sa specifikacijom daje se kupcu pravo da detaljnije precizira svojstva stvari koju kupuje. a kupac ce naknaditi stetu prodavcu. Protekom ovih rokova pravo prece kupovine prestaje. Prvi je 30 dana.

Predmet ugovora moze biti samo pokretna stvar. sa kupcem ugovori zadrzavanje prava vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. Predmet ugovora moze biti samo pokretna stvar. Ugovor mora sadrzavati odredbu da kupac moze odustati od ugovora ako to pismeno saopsti prodavcu u roku od 3 dana od potpisivanja isprave. Predmet razmjene mogu biti sve 8 . ali i nakon tog ako bi kupac zakasnio s najmanje dvije uzastopne otplate. prodajuci pokretnu stvar. rizik snosi nalogodavac. Ako se slucajno osteti. racunajuci i onu koja je izvrsena u casu zakljucenja ugovora. kupac je duzan platiti prodavcu punu cijenu. Ako nista nije ugovoreno. obavezuje se nalogoprimac da ce odredjenu pokretnu stvar. 2. 5. 4. U slucaju raskida ugovora. a sve do momenta dok mu kupac u cjelosti ne isplati ugovorenu cijenu. prodavac moze jednostrano raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete ili da sam obavi specifikaciju prema onom sto mu je vec poznato o kupcevim potrebama. kupac postaje vlasnik u momentu prijema stvari. Ako kupac ne isplati cijenu. Prodaja sa zadrzavanjem prava vlasnistva Postoji kad prodavac.izvrsi specifikaciju.UGOVOR O RAZMJENI (ZAMJENI) Ugovorom o razmjeni obavezuje se svaki ugovarac prema svome saugovaracu da ce mu predati stvar koja se razmjenjuje tako da on stekne pravo vlasnistva na toj stvari. njihov broj i rokovi. prodavac ima ista prava kao povjerilac prema duzniku koji se nalazi u docnji. Prodajni nalog Ugovorom o prodajnom nalogu. Vracanje stvari moze ostvariti vlasnickom tuzbom. sa naknadnim rokom od 15 dana.Za punovaznost ugovora se trazi pismena forma. a ona kupac. Prodavac moze raskinuti ugovor kad kupac zakasni s isplatom samo jedne rate. koje cine najmanje osminu cjelokupne prodajne cijene. Moze zahtijevati ispunjenje ugovora ili izjaviti da raskida ugovor i zahtijevati naknadu stete. Ako kupac ostatak cijene isplati odjednom. moze traziti isplatu cijelog preostalog iznosa cijene. iznos pojedinih otplata. jer je on jos uvijek vlasnik stvari. prestaje i prodavcevo pravo vlasnistva na toj stvari. Ovaj ugovor se cesto naziva i prodaja na kredit. koju mu je predao nalogodavac. strane moraju vratiti ono sto su po osnovu ugovora primili. smatra se da je nalogoprimac stvar kupio za sebe. Ako ne uradi nista od tog. Za slucajnu propast ili ostecenje stvari. Bitni elementi ugovora. a kupac je obavezan isplatiti ugovorenu cijenu. Prodaja s obrocnim otplatama cijene Ugovorom o prodaji sa obrocnim otplatama cijene obavezuje se prodavac kupcu predati pokretnu stvar i to prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena. prodati u odredjenom roku za odredjenu cijenu ili ce je u istom roku vratiti nalogodavcu. a kupac se obavezuje u odredjenim vremenskim razmacima isplatiti ugovorenu cijenu.a ugovoriti se moze i pravo prodavca da zadrzi pravo vlasnistva do isplate cjelokupne cijene. Prodajni nalog se ne moze opozvati.Umjesto raskida ugovora. 6. ako nisu ugovorene vise od 4 rate. Ako stvar slucajno propadne. pored stvari i cijene su:ukupan iznos svih obrocnih otplata. to se radi bez ugovornih kamata i troskova. Prodavac moze raskinuti ugovor ako kupac dodje u zakasnjenje s pocetnom otplatom. Isplatom cijene kupac postaje i stvarni vlasnik stvari i to bez posebnog akta prodavca.Rizik slucajne propasti stvari do trenutka predaje snosi prodavac.

dok je testament jednostrani pravni posao. Samo je poklonodavac duzan izvrsiti ono sto je obecao. tad ona moze zahtijevati da joj se vrati stvar koju je ona predala ili zahtijevati naknadu stete. Sposobnost ugovaraca 9 . Strana koja ne preda stvar u vrijeme kad je na to bila obavezna.UGOVOR O POKLONU 1. odnosno na tom imovinskom pravu i to sve bez ikakve naknade.Kod poklona s nalogom. Predmet moze biti i buduca stvar. jer se u vrijeme zakljucenja ugovora. Davanje poklona se mora zasnivati na iskljucivoj volji poklonodavca. Medjutim.Ugovor o poklonu je formalan ugovor. KARAKTERISTIKE UGOVORA O POKLONU Ugovor o poklonu se najcesce uporedjuje sa testamentom.Odbijanje legata ili naslijedja se ne smatra poklonom. Ugovor o poklonu je osnov sticanja prava vlasnistva. tad takav ugovor mora biti zakljucen u pismenoj formi. druga strana moze raskinuti ugovor i traziti naknadu stete. ali tako da je vrijednost uzajamnih davanja nejedna. 3. i tad mora biti u pismenoj formi. Ugovor o poklonu je komutativan ugovor. ukoliko se radi o poklonu nekretnina. dolazi u duznicku docnju. Pismena forma se trazi u slucajevima kad poklonodavac ne preda odmah predmet. ali se od njih razlikuje po svojoj besplatnosti.Poklon je samostalan i kauzalan ugovor. tj. Ugovor je neformalan i konsenzualan. Slicnost je u tom sto se vrsi ustupanje bez naknade. bude oduzeta. Nase pravo zahtijeva ili pismenu ili realnu formu. pa razlika predstavlja poklon. Uzajamni poklon postoji kad poklonodavac daruje poklonoprimca pod uslovom da i ovaj njemu uzvrati poklon. a druga strana sve to prihvata.stvari koje se nalaze u promaetu. kao i prenosiva prava. mjesovitog i uzajamnog poklona. 3.Mjesovitim poklonom se obavezuju obje strane. POJAM Ugovor o poklonu je takav ugovor kojim jedna ugovorna strana (poklonodavac) predaje drugoj ugovornoj strani (poklonoprimac) u vlasnistvo odredjenu stvar ili drugo imovinsko pravo. Ugovor ce biti formalan kad se zamjenjuju nekretnine. a potpisi ugovaraca ovjereni kod suda. takav ugovor je nistav. u pravilu. zna obaveza poklonodavca. Druga strana ima pravo zahtijevati predaju stvari i naknadu stete zbog zakasnjenje. USLOVI ZA NASTANAK UGOVORA U POKLONU 1.koji podrazumijeva saglasnu izjavu volja oba saugovaraca.Ugovor o poklonu je jednostrano obvezan i dobrocin ugovor.Ako se desi da jednoj ugovornoj strani stvar koju je primila po ugovoru. preuzima obavezu izvrsiti nalozeno. Ukoliko je poklon ucinjen iz nedopustenih pobuda. Poklon ne postoji ni u slucajevima kad poklonodavac ispunjava neku moralnu obavezu. poklonoprimac primajuci poklon s nalogom. Poklon se daje tacno odredjenom licu pa ga mozemo svrstati u licne ugovore. ali ne moze neka radnja (facere) ili uzdrzavanje od radnje (non facere). ili se obavezuje prenijeti joj vlasnistvo na toj stvari.Ugovor o poklonu je dvostrano pravni posao. nego samo obeca predati poklon.a Ako duznik ni u naknadno ostavljenom roku ne ispuni svoju obavezu. u njegovoj namjeri da daruje poklonoprimca. te je po tome slican ugovoru o prodaji ili razmjeni. Razlika je sto je ugovor o poklonu dvostrani pravni posao. 2. Od ovog pravila postoje izuzeci kod poklona s nalogom. od cega zavisi i dejstvo samog poklona.Realna forma se javlja kad poklonodavac istovremeno sa obecanjem poklona. i zakljucuje se obicnim sporazumom o bitnim elementima i bez posebne forme. taj poklon predaje poklonoprimcu.

Razlozi ugovaraca mogu biti oni koji su nastali njihovom voljom (sporazumni ili jednostrani raskid) i oni koji su predvidjeni zakonom. ukoliko on nije predat prilikom zakljucenja ugovora. Opoziv poklona od strane samih ugovaraca Ugovorne strane mogu saglasnim izjavama volja raskinuti ugovor o poklonu. ne bi se moglo govoriti o sporazumnom raskidu. jer se taj ugovor ne moze zasnovati u realnoj formi. stvar se predaje s pripacima i plodovima koji su nastali poslije roka predaje. uz uslov da je ugovor zakljucen u pismenoj formi. 3. 1. Obaveza poklonodavca zavisi od tog da li se radi o ugovoru o poklonu kod kojeg se stvar odmah predaje (realni poklon) ili se predaja samo obecava (obecanje poklona).Potrebno je da poklonodavac ima potpunu poslovnu sposobnost i da moze slobodno raspolagati imovinom koju poklanja. jer ostvarenom zaradom maloljetnik moze slobodno raspolagati. OBAVEZE I ODGOVORNOST POKLONODAVCA Za poklonoprimca nastaje samo pravo. Ako poklonodavac ipak ucini poklon. Ugovor moze prestati poslije zakljucenja ali prije izvrsenja. ali postoje izuzeci. Poklon moze primiti i poslovno nesposobno lice. koje on ima prema trecem licu.Poklonodavac odgovara za neispunjenje ili zakasnjenje ispunjenja svoje obaveze samo ako je postupao s umisljajem ili u krajnjoj nepaznji. Plodovi koje je stvar dala od momenta zakljucenja do njene predaje pripadaju poklonodavcu. 2. Ako bi predmet vec bio predat u momentu zakljucenja ugovora. Poklonodavac ne odgovara za materijalne niti za pravne nedostatke poklonjene stvari. Tako poklonodavac moze ugovorom na poklonoprimca prenijeti svoje potrazivanje. Njegov zakonski zastupnik moze. odnosno u formi javne isprave. izjavom poklonodavcu raskinuti ugovor o poklonu i vratiti mu primljenu stvar. Predmet poklona Predmet mogu biti sve stvari koje su u prometu. Treca lica ugovor mogu pobijati zbog povrede nuznog nasljednog dijela. Postoji izuzetak u slucajevima kad maloljetnik koji je navrsio 15 godina zasnuje radni odnos. Poklon se moze opozvati iz zakonom predvidjenih razloga i to: a ) opoziv poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimca. vec o vracanju stvari po osnovu novog ugovora o poklonu zakljucenog izmedju istih lica. Namjera da se poklon ucini 4. 10 .Ako nije posebno ugovoreno. ako ono nije vezano za licnost poklonodavca. OPOZIV I POBIJANJE POKLONA Jednom zakljucen i izvrsen ugovor o poklonu se ne moze opozvati. Moze biti i buduca stvar. povrede prava izdrzavanja ili povrede prava povjerilaca. 5. a nema potpunu poslovnu sposobnost. Osnovna obaveza poklonodavca je predaja predmeta poklona. niti zakonom zabranjeno ili se njegova priroda ne protivi prenosenju na drugog.Predmet poklona moze biti i imovinsko pravo. Pravo na opoziv mogu imati ugovaraci ili treca lica. ukoliko smatra da je povrijedjen interes tog lica. takav ugovor zainteresirana lica (nasljednicni) mogu pobijati.

Tako ce svaka strana morati vratiti ono sto je po osnovu takvog ugovora primila od druge strane. a drugi moze biti prodaja ili razmjena ili ugovor o dozivotnom izdrzavanju. 2. VRSTE UGOVORA O POKLONU 1. ali zauzvrat dobija novac ili drugu vrijednost i to na nacin da razlika izmedju vrijednosti dvije obaveze predstavlja poklon. Poklonoprimac se moze osloboditi obaveze vracanja poklona. i on ima pravo na pobijanje tih radnji tj. pa cak da tu vrijednost i nadmasi. te potom na svaki primijeniti propise koji se odnose na tu vrstu ugovora. 11 .) 6. smatra se da je preduzeo pravnu radnju na stetu povjerioca. Ne mogu se pobijati prigodni pokloni. Potrebno je da sam poklonoprimac nije dosao u situaciju da nema sredstava za izdrzavanje. a nema sredstava za ispunjenje povjeriocevih potrazivanja. Mjesoviti poklon se ne moze pobijati zbog prekomjernog ostecenja ali se moze opozvati iz razloga kao i svi drugi pokloni. Moguce je da vrijednost naloga dosegne vrijednost poklona. teretni i besplatni. Tuzba za pobijanje se podnosi u roku od 3 godine od dana preduzimanja pravne radnje koja se pobija. ukoliko su srazmjerni materijalnim mogucnostima duznika. ni pokloni ucinjeni iz zahvalnosti. nasljednici mogu traziti vracanje poklona u roku od 3 godine od ostavioceve smrti) b ) pobijanje ugovora o poklonu zbog povrede zakonske obaveze izdrzavanja (lica koja bi poklonodavcevim postupcima bila ostecena imaju pravo traziti od poklonoprimca da on daje dopunu izdrzavanja). c )pobijanje pravnih radnji poklonodavca (ako poklonodavac ucini poklon. Predmet naloga mora biti moguc. Pobijanje poklona od strane trecih lica a ) pobijanje ugovora o poklonu u slucaju povrede nuznog nasljednog dijela (kad je ukupna vrijednost testamentalnog raspolaganja i poklona veca od raspolozivog dijela. Ako je za izvrsenje naloga potrebno vise sredstava nego sto poklon vrijedi. ako on povjeriocu ispuni obavezu. nagradni pokloni. poklonodavac moze unijeti klauzulu o nalogu ili teretu. Pobijanje se vrsi tuzbom ili prigovorom. poklona. Ugovor o poklonu s nalogom (donatio sub modo) U ugovoru o poklonu. Mjesoviti poklon (negotium mixtum cum donatione) Postoji kad poklonodavac poklanja poklonoprimcu odredjenu stvar ili pravo. te dopusten pravom i moralom. teorija jedinstva cijeli ugovor posmatra kao cjelinu. kojom ce zahtijevati od poklonoprimca da izvrsi odredjenu radnju u korist poklonodavca ili nekog treceg lica. poklonoprimac ce moze osloboditi nalozene duznosti vracanjem primljenog.da ne postoje druga lica koja imaju obavezu izdrzavanja poklonodavca i da je predmet poklona u imovini poklonoprimca) c ) opoziv poklona zbog razvoda ili ponistenja braka. 2. ugovor bi se mogao razdvojiti na dv a dijela. Teorije: prema teoriji razdvajanja. Kod mjesovitog poklona imamo dva ugovora i to je jedan uvijek poklon.b ) opoziv poklona zbog osiromasenja poklonodavca (ako nema sredstava da izdrzava lica koja je po zakonu duzan izdrzavati.

3. dok je zakup uvijek teretan. Ugovor o poklonu za slucaj smrti (donatio mortis causa) To je takav ugovor o poklonu koji je zakljucen pod odloznim uslovom. Ugovor o zakupu nije osnov stjecanja vlasnistva nad odredjenom stvari. predmet zajma su zamjenjive i potrosne stvari dok predmet zakupa mogu biti individualno odredjene i u vecini slucajeva. a druga strana se obavezuje za to dati odredjenu naknadu. Ovdje poklonodavac zeli nagraditi konkretno drzanje poklonoprimca. kvaliteta i kvantiteta. Tako je kupac duzan predmet vratiti. dok prodavac na kupca prenosi pravo vlasnistva nad odredjenom stvari. Zakupnina moze biti novac ili druge zamjenjive stvari. nepotrosne stvari.Ugovorom o zakupu jedna strana dobija potreban predmet na upotrebu za odredjeno vrijeme. Dakle. a druga strana prima odredjenu protunaknadu za ustupljenu stvar. Zajmoprimac nije obavezan zajmodavcu vratiti istu pozajmljenu stvar. 4. iskoristavanje stvari).prema teoriji apsorpcije pravni posao se smatra poklonom kad je poklonjeno vise od polovine vrijednosti ugovora. bez prava pribiranja (civilnih ili prirodnih ) plodova. Ugovor o zakupu razlikujemo od ugovora o prodaji. i onda se mora istraziti volja ugovornih strana. dok prodaja ima i potrosnu i nepotrosnu. Iz ovog se da zakljuciti da postoje dva ugovora o poklonu i da su oba medjusobno uslovljena. dok kupac nije. obavezuju uciniti poklon. Ako besplatni dio ugovora bude doveden u pitanje. govori se o najmu. dok prodajna cijena se uvijek odredjuje u novcu. jer se predaja predmeta poklona odlaze do trenutka smrti poklonodavca. ako nije drugacije ugovoreno. jer bi se u protivnom radilo o posluzi (posudbi). osnov stjecanja prava vlasnistva nad predatom stvari.UGOVOR O ZAKUPU 1. Nagradni poklon Kod ovog poklona poklonodavac je motiviran ranijim postupanjem poklonoprimca prema njemu. Novcana naknada koju daje zakupac najcesce se naziva zakupnina. Zakup ima za predmet nepotrosnu stvar. Zakupodavac ustupa odredjenu stvar zakupcu na upotrebu i iskoristavanje. 4. Zajam moze biti teretan i dobrocin. Za njegovu valjanost trazi se forma javne isprave. 5. Ako se stvar daje samo na upotrebu. Uzajamni poklon Kod ovog poklona obje strane se uzajamno. Ugovor o zajmu je. On je ovlasten potrositi tu stvar i zamijeniti je drugom iste vrste. te svaka strana vraca ono sto je primila od druge. U praksi je ponekad tesko odrediti o kojem ugovoru se radi. pretpostavlja se nevaljanost cijelog. jedna drugoj. Upotreba obuhvata i uzivanje stvari (pribiranje plodova. POJAM Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna ugovorna strana predati drugoj strani odredjenu stvar na upotrebu. Strana koja se obavezuje predati odredjenu stvar oznacava se kao zakupodavac. a druga strana koja daje naknadu zove se zakupac. nego je to pravni institut koji omogucuje upotrebu i iskoristavanje odredjene stvari ili prava. za razliku od zakupa. 12 .

moguce je da ugovor sklopljen na odredjeno vrijeme bude presutno produzen. Odredjivanje visine zakupnine ugovorne strane mogu prepustiti trecem licu. polugodisnje i godisnje placanje. a ako to ne urade. ali i tudja stvar. ali nema zapreke da se odredi i u drugim stvarim.Kad se placa u obrocima. dok poslugoprimac ne daje nikakvu naknadu. i u pravilu se daju nepotrosne i nezamjenjive stvari. Pravo upotrebe ovog predmeta nastaje momentom zakljucenja ugovora. Zakupnina moze biti odredjena u fiksnom iznosu ili u alikvotnom dijelu. Duzinu trajanja zakupa odredjuju ugovaraci. pod odredjenim uslovima. OBAVEZE ZAKUPODAVCA 1.Ugovor o posluzi za predmet ima upotrebu odredjene stvari i vracanje te iste. Ugovorne strane mogu dogovoriti da zakupnina bude isplacena odjedanput ili u obrocima. mora biti res in commercium. KARAKTERISTIKE UGOVORA O ZAJMU Ugovor o zakupu je dvostrano obavezan i konsenzualan ugovor. ali sada na neodredjeno vrijeme. to ne bi bio ugovor o zakupu nego dobrocini ugovor.Predmet moze biti i odredjeno imovinsko pravo. Zakljucuje se za relativno duzi vremenski period. npr. Trajanje zakupa Ugovor o zakupu se moze zakljuciti na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. Tako je posluga dobrocin.Predmet ugovora moze biti i buduca. Predmet zakupa mogu biti pokretne i nepokretne stvari. a zakup teretan ugovor. ugovaraci unaprijed odredjuju period trajanja zakupa.Zakupnina je imovinska vrijednost. Zakupnina Ako ugovaraci ne bi ugovorili zakupninu. To je teretan ugovor. jer je za njegovo zakljucenje dovoljno da su se ugovaraci dogovorili o bitnim sastojcima ugovora. ali ne mogu zahtijevati da tu visinu odredi sud. Medjutim. 4. za razliku od zakupa stvari gdje zakupac stice pravo upotrebe momentom predaje predmeta zakupa. Predmet zakupa Moze biti stvar ili neko imovinsko pravo. Razlika je u tom sto zakupac uvijek placa odredjenu naknadu za koristenje stvari. Predaja stvari 13 . Proizlazi da je zakup trajan ugovor. kako bi zakupac mogao koristiti i ubirati plodove koje daje zakupljena stvar ili pravo. i mora biti odredjen ili odrediv. Tad se smatra da je zakljucen novi ugovor pod istim uslovima.Kad je u pitanju zakup na odredjeno v rijeme. 3. Pravo na licencu. 3. kvartalno. moze dati trecem licu u podzakup. kao i u zakupu. Predmet mora biti moguc. BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU 1. koja se najcesce odredjuje u novcu. To je i imenovan ugovor.Ugovor o zakupu sa neodredjenim vremenom trajanja prestaje otkazom. on je. smatra se da je ugovor zakljucen na neodredjeno vrijeme. Iako zakupac nije vlasnik zakupljene stvari. 2. moze se ugovoriti mjesecno. 2.

Odrzavanje stvari Ako je potrebno izvrsiti popravke zakupljene stvari. ovaj se sa zahtjevom mora obratiti sudu radi prinudne predaje stvari. zavisno od tog koja prava pripadaju trecem licu.koji se javljaju kao redovni prilikom upotrebe stvari. a ako bi to zakupodavac odbio.Ako nista nije ugovoreno. 3.Zakupodavac odgovara za nedostatke bez obzira jel znao ili ne za to. tzv.ali ima svakako pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju upotrebe stvari zbog tih popravaka. Od momenta zakljucenja ugovora do predaje stvari. zakupac je duzan o tom bez odlaganja obavijestiti zakupodavca.Nistava je odredba ugovora kojom se ogranicava ili iskljucuje zakupodavceva odgovornost za nedostatke: ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno propustio obavijestiti zakupca o njima. u casu zakljucenja ugovora. tad zakupac ima pravo traziti odmah predaju predmeta zakupa. ili uzimajuci u obzir prirodu posla.Zakupodavac nece odgovarati za materijalne nedostatke kad je zakupac. Ako zakupodavac ne posjeduje stvar ili uopce nije vlasnik. zakupac ne moze dobiti stvar u posjed ni prinudnim putem. objektivna nemogucnost. bit ce duzan o svom trosku popraviti stvar.Obaveza predaje stvari podrazumijeva poduzimanje takvih radnji kojima se zakupcu omogucava nesmetan posjed nad predmetom zakupa. ili je to mjesto prebivalista zakupodavca. Sve to vazi za pokretne stvari. Vrijeme predaje se utvrdjuje ugovorm. 2. Teret dokazivanja postojanja nedostatka lezi na zakupcu. zakupodavac je duzan cuvati i odrzavati stvar s paznjom dobrog domacina. Za slucaj da stvar u momentu predaje nema potrebna svojstva. zakupac ima pravo na raskid ugovora ili snizenje naknade. ako je zakupodavac nametnuo odredbu o ogranicenju ili iskljucenju odgovornosti koristeci se svojim monopolskim polozajem. padaju na teret zakupca. a nekretnine se predaju u mjestu gdje se nalaze. ako je nedostatak takav da onemogucuje upotrebu zakupljene stvari. mjesto predaje se odredjuje prema cilju odnosa.Odredbe o zakupodavcevoj odgovornosti ugovaraci mogu sporazumno ograniciti ili iskljuciti. Ako je zakupac ostetio stvar svojom krivicom ili njegova pomocnika. Zakupodavac je obavezan izvrsiti popravku stvari u svim onim situacijama kad je do ostecenja doslo bez zakupceve krivice. Umjesto tog moze zahtijevati naknadu stete od zakupodavca. Nacin predaje stvari se odredjuje ugovorom. stetne posljedice snosi zakupac. 4. znao za postojanje istih ili mu oni nisu mogli ostati nepoznati. a on se ne moze utvrditi ni prema namjeni. zakupac ne moze traziti da mu zakupodavac umjesto te stvari da drugu iste vrste. Odgovornost za materijalne nedostatke Materijalni nedostatak na zakupljenoj stvari postoji u svim slucajevima kad nedostaci smetaju njenoj ugovorenoj upotrebi. Ako se nedostatak pojavi. Manji nedostaci se ne uzimaju u obzir. a zakupac bez nepotrebnog odgadjanja ne obavijesti zakupodavca. Tad zakupac nema pravo na naknadu stete. Zakupodavac ce odgovarati ako je znao za postojanje nedostatka i namjerno nije obavijestio zakupca o tome. Odgovornost za pravne nedostatke Ako se ustanovi da trece lice ima valjan pravni osnov koji onemogucava zakupcu upotrebu i koristenje zakupljene stvari. Manji troskovi. a u prvom redu zavisi od vrste stvari. a i obavezan je zakupodavcu naknaditi svu stetu koju bi ovaj pretrpio.Ako se utvrdi da trecem licu pripada neko pravo koje sasvim iskljucuje 14 . zakupac ima odredjena prava prema zakupodavcu.Zakupac ima pravo zahtijevati od zakupodavca predaju predmeta zakupa u posjed.Ako stvar bude potpuno unistena. Ako nije ugovoreno moment predaje predmeta.Za vrijeme popravke stvari. zakupac moze raskinuti ugovor.

i otudji je trecem licu. Zakupac je od momenta prijema stvari obavezan placati zakupninu bez obzira da li zakupljenu stvar koristi ili ne. u onakvom stanju u kakvom ju je primio. jer je on vlasnik te stvari. Ako je ugovor zakljucen na neodredjeno vrijeme. bit ce obavezan zakupodavcu naknaditi cjelokupno nastalu stetu. on moze ugovor jednostranom izjavom volje otkazati. a na takva potrazivanja zatezna kamaza tece od momenta aktiviranja suda. OTUDJENJE ZAKUPLJENE STVARI Moze se desiti da zakupodavac zakupljenu stvar. 3. Placanje zakupnine Obaveza placanja zakupnine nastaje od momenta predaje predmeta zakupa. ugovor o zakupu se raskida po zakonu. 2.Potrazivanje zakupnine zastarjeva u roku od 3 godine.Pravo zakupca po osnovi pravnih nedostataka gasi se istekom roka od godine dana od dana saznanja za postojanje prava treceg. 6. zakupodavac moze jednostrano raskinuti ugovor bez ostavljanja otkaznog roka. a zakupodavac je duzan naknaditi stetu zakupcu. Ako je znao. U ovom slucaju sudska odluka ima konstituttivni ucinak i djeluje od momenta njezine pravosnaznosti. i to onako kako je zgovorom odredjeno. i svakako naknadu stete. pravo zakupca se gasi tek istekom sest mjeseci nakon pravosnazno okoncanog spora.pravo zakupca na upotrebu stvari. ali uz pridrzavanje ugovorenog ili zakonskog otkaznog roka.Ako zakupac povrijedi ovu obavezu i stvar ne koristi prema ugovoru.Ako zakupodavac nije predao zakupcu zakupljenu stvar. Vracanje predmeta zakupa Zakupac je zakupljenu stvar duzan vratiti neostecenju. onda zakupac nema pravo zahtijevati predaju 15 . Zakupac odgovara za sva pogorsanja i kvarove na stvari. tad je bitno jel pribavilac znao za postojanje ugovora o zakupu ili nije. a ne od momenta zakljucenja ugovora. Ali ce ugovor ostati na snazi ako zakupac isplati iznos duzne zakupnine prije nego sto mu otkaz bude saopcen. To znaci da pribavilac ne moze od zakupca zahtijevati da mu ovaj preda zakupljenu stvar prije isteka vremena za koje je zakup zakljucen. a ako nije znao. tada pribavilac stupa na mjesto zakupodavca.Ako se utvrdi da trece lice djelimicno ogranicava zakupca. duzan je zakupljenu stvar vratiti u ono stanje u kakvom je bila kad mu je predata u zakup. a ako je trece lice prije isteka tog roka pokrenulo spor.Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako zakupac ne plati zakupninu ni u roku od 15 dana posto ga je zakupodavac pozvao na placanje. OBAVEZE ZAKUPCA 1. Ako je zakupac izvrsio promjene na zakupljenoj stvari tokom trajanja ugovora. i takvo potrazivanje predstavlja povremeno potrazivanja. 5. Upotreba stvari prema ugovoru Pored tog sto je stvar duzan upotrebljavati u skladu s ugovorom ili u skladu s njenom namjenom. i to najcesce tako sto ce predmet zakupa prodati trecem licu. on stupa na mjesto zakupodavca. bez obzira sto je tu istu stvar vec dao zakupcu. izuzev onih ostecenja koja nastaju redovnom upotrebom stvari ili njezinom dotrajaloscu. a zakupac pozvao zakupodavca da se u spor umijesa. Ako zakupac i poslije opomene ne uskladi svoje ponasanje. a prava i obaveze iz zakupnog odnosa nastaju izmedju tog treceg lica i zakupca. zakupac mora zakupljenu stvar upotrebljavati kao dobar privrednik odnosno dobar domacin. za vrijeme trajanja zakupa otudji trecem licu.Ako je to uradio. Zakupodavac ima pravo zakupljenu stvar prodati. on ima pravo izbora: raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine.

ako su zakupljene stvari opasne po zdravlje.Ugovor o zakupu zakljucen na neodredjeno vrijeme prestaje sporazumom ugovaraca ili otkazom. Otkaz je jednostrana izjava volje kojom jedna strana prekida ugovorni odnos zakljucen na neodrejdeno vrijeme. Zakupodavcu pripada i zahtjev za naknadu stete od zakupca.Sto se tice otkaznog roka. Zakupac ima pravo traziti naknadu stete od zakupodavca. Ako stvar propadne krivicom jedne ugovorne strane drugom ugovaracu pripada pravo na naknadu stete. Prestanak zakupa zbog propasti stvari Ako je stvar u potpunosti unistena. PRESTANAK ZAKUPA 1. i potreban je protek vremena od prijema otkaza do prestanka ugovornog odnosa. kao i vrijeme i nacin davanja otkaza. onda on iznosi 8 dana. ZOO dopusta zakupcu da moze dati stvar u podzakup. U slucaju ostecenja zakupljene stvari od strane podzakupca. ako bi davanjem stvari u podzakup zakupodavac pretrpio stetu.zakupljene stvari od pribavioca. zakupodavac moze jednostrano raskinuti glavni ugovor o zakupu. ali on moze biti i zakonom odredjeno. primijenit ce se mjesni obicaji. ako postoje. ako je davanje stvari u zakup uslovljeno zakupodavcevom saglasnoscu. 16 . Ugovaraci mogu odrediti da se smrcu jednog ugovaraca smatra da ugovor prestaje postojati. 3. ugovaraci su potpuno slobodni da odrede duzinu trajanja. zakupodavac odgovara za preuzimaoceve obaveze iz zakupa prema zakupcu. i to kao solidarni jemac. U slucaju unistenja stvari ugovor o zakupu prestaje bez obzira da li je ta stvar propala zbog djelovanja vise sile ili krivicom jednog od ugovaraca.Zakupac moze otkazati ugovor o zakupu bez ostavljanja otkaznog roka. a koje predstavlja pravo koristenja zakupljene stvari. Tad se govori o podzakupu. Ako se na osnovu tih pravila ne moze odrediti duzina otkaznog roka. svoje pravo koje ima. U slucaju nedozvoljenog davanja zakupljene stvari u podzakup. 2. Taj vremenski period se zove otkazni rok. i to tako sto ce se odrediti najduze trajanje zakupa. zakupac je duzan zakupodavcu naknaditi stetu. Njihova volje ima prednost nad zakonom. Prestanak zakupa protekom vremena Najcesce ugovaraci odredjuju trajanje ugovora. izuzev: ako je to zakonom ili ugovorom iskljuceno.Ako duzina otkaznog roka nije odredjena ni ugovorom ni zakonom. U svakom slucaju. ugovor prestaje po sili zakona. 7. PODZAKUP Zakupac. Prestanak zakupa uslijed smrti jedne ugovorne strane Ugovor o zakupu je obligacioni ugovor i smrcu jedne ili obiju ugovornih strana njihova prava i obaveze prelaze na nasljednike. 8. moze prenijeti na trece lice. Zakupac tu ima polozaj zakupodavca i moze izdati cijelu stvar ili njen dio u podzakup.

nezamjenjiva stvar. a obaveza zajmoprimca da poslije izvjesnog vremena vrati isti iznos novca. govori se o dobrocinom (besplatnom) zajmu. i kolicine. Ugovor o zajmu moze biti i teretan i dobrocin. i poklonu. razmjeni. a posluge nezamjenjiva stvar. Licni se najcesce odnosi na besplatan ili prijateljski zajam. Naknada kod ugovora o zajmu se oznacava kao kamata. U vrijeme zakljucenja ugovora poznat je obim i medjusobni odnos ugovaraca.Ugovor o posluzi je uvijek dobrocin. Od ovih ugovora se razlikuje po tome sto je zajmoprimac.. dok na predmetu zakupa zakupoprimac ima samo pravo upotrebe i iskoristavanja stvari. osnova sticanja prava vlasnistva nad predmetom ugovora. samostalan. jednostavan.To je dvostrano obvezni ugovor. dok je zakup uvijek teretan ugovor.Ugovor o zajmu je slican ugovorima o prodaji. kvaliteta.Naknada se nikada ne pretpostavlja i mora se posebno ugovoriti kad se radi o zajmu izmedju fizickih lica. KARAKTERISTIKE UGOVORA Ugovor o zajmu je konsenzualan ugovor. poslije odredjenog vremena. a ugovor o zajmu moze biti i teretan i dobrocin. U slucaju da zajmoprimac vraca samo istu kolicinu novca ili pozajmljenih stvari. a predmet zakupa.Od ugovora o posluzi ugovor o zajmu se razlikuje po stom sto je predmet zajma zamjenjiva. Kod ugovora u privredi naknada se daje i u slucaju kad nije ugovorena. ODNOS S DRUGIM UGOVORIMA Ugovor o zajmu se razlikuje od ugovora o zakupu po tome sto on za zajmoprimca predstavlja osnov sticanja prava vlasnistva nad predmetom zajma (pozajmljenim stvarima). Predmet zajma je uvijek zamjenjiva stvar. sto ugovor o zajmu svrstava u grupu komutativnih ugovora. obavezan vratiti zajmodavcu stvar iste vrste. odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kvaliteta. POJAM I ZNACAJ Ugovorom o zajmu obavezuje se jedna strana da drugoj strani preda u vlasnistvo odredjeni iznos novca ili odredjenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. 2. kauzalan a cesto i adhezioni ugovor. uz naknadu ili bez nje. jer je kao i ovi ugovori. Ugovor o zajmu je trajan.To je i teretan i dobrocin ugovor.5. tako da ce on sam voditi racuna o licnosti druge ugovorne strane. Ako je ugovoreno da zajmoprimac uz pozajmljeni predmet mora dati i naknadu. jer se obaveza zajmodavca sastoji u predaji odredjenog iznosa novca ili drugih zamjenjivih stvari. 3. Kod teretnog zajma zajmodavcu je bitno da uz glavnicu dobije i naknadu (kamatu). a ne pravo vlasnistva. Ovaj ugovor moze biti licni i nelicni. najcesce. radi se o teretnom zajmu. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljna saglasnost ugovaraca o bitnim sastojcima. 17 .UGOVOR O ZAJMU 1. a druga strana se obavezuje da ce nakon izvjesnog vremena vratiti isti iznos novca ili istu kolicinu stvari iste vrste i kvalitete. a neugovaranje naknade se smatra poklonom drugoj strani.

Prema izvorima sredstava. a samo predmet – kod besplatnog zajma. konsenzualan ili strogo formalan (pismeni) ugovor. odnosno dodatno obezbjedjeni). javni i privatni. Prema postojanju ili nepostojanju naknade koja se duguje uz predmet zajma. a kod zajma to mogu biti i fizicka lica. U tom slucaju dolazi do zamjene ispunjenja. Iz ovakvog odredjenja predmeta ugovora razlikujemo novcani i naturalni zajam. razlikujemo dobrocine (besplatne ili lukrativne) i teretne (naplatne ili onerozne). ili investicioni krediti. U ulozi zajmodavca kod kredita se pojavljuje banka. ali mora steci vlasnistvo nad predmetom zajma do momenta izvrsenja. kredit je strogo formalan ugovor i kao takav mora bit zakljucen u pismenoj formi. Sto se tice subjektivnog uslova. a nazivaju se i generickim stvarima. koji se daju u svrhu izgradnje i opremanja investicionih objekata. broju. neiskustva. Klauzula kojom povjerilac stice pravo vlasnistva na zalozenoj stvari. rodu. a prema ekonomskom kriteriju potrosni (konsumptivni) i proizvodni (produktivni). je nistava. kojom se povjeriocu daje pravo da po dospjelosti duga postane vlasnikom zalozene stvari. a zajam je konsenzualan i neformalan. Ugovor o kreditu se od zajma razlikuje po tome sto je predmet kredita iskljucivo novac. lombardni kredit (s pokricem u vidu plemenitih metala. bankarska garancija ). potrebno je da je zajmodavac svjestan nesklada izmedju vrijednosti uzajamnih obaveza i stanja u kojem je njegov ugovarac (stanje nuzde. krediti mogu biti unutrasnji i medjunarodni. a ne prilikom nastanka ugovora. Prema namjeni krediti mogu biti: vezani krediti. dragocjenosti ili hartija od vrijednosti) i jamstveni kredit (koji se daje uz jemstvo najcesce banke – tzv. kad se kredit daje s namjenom kupovine roba i usluga kod samog davaoca. ako duznik ne ispuni svoju obavezu po dospjelosti. Prema obezbjedjenju obaveze vracanja. jer povjerilac moze u dogovoru sa duznikom primiti nesto drugo a ne ono sto duznik zapravo duguje. srednjorocni (do 5 godina) i dugorocni (preko 5 godina). predmet zajma su zamjenjive stvari koje su u prometu odredjene po vrsti. Pored novca tu moze biti i odredjena kolicina drugih zamjenjivih stvari. personalni kredit (koji se korisniku daje s obzirom na dobro poznavanje njegovih imovinskih prilika) i pokriveni kredit (koji su realno. odnosno predaje stvari zajmoprimcu.Vrste zajma s obezbjedjenjem je i tzv.Zatim. moraju se kumulativno ispuniti dva uslova: objektivni i subjektivni.Ako zajmoprimac nije 18 . te da se svjesno koristi takvim njegovim polozajem. nakon dospijeca obaveze. zajam uz komisornu klauzulu. lakomislenosti). Znaci. Prema trajanju zajam moze biti kratkorocni (do 1 ili 2 godine).4. nema smetnje da se duznik. Podvrste pokrivenih kredita su: hipotekarni kredit (kad pokrice postoji u formi hipotekarnog zalaganja nekretnina). krediti mogu biti: blanko krediti (kad davalac kao pokrice ima samo obecanje korisnika da ce vratiti kredit).Zajmodavac ne mora biti vlasnik stvari koja je predmet zajma u momentu zakljucenja ugovora. s povjeriocem sporazumije da stvar predatu u zalog prepusti povjeriocu umjesto dugovanog novca. mjeri. 5. BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAJMU Bitni elementi ugovora o zajmu su: predmet i naknada – kod teretnog zajma. Kredit je jedna vrsta namjenskog zajma. Predmet zajma Predmet ugovora o zajmu je najcesce novac. dok je predmet ugovora o zajmu novac ili zamjenjive stvari. Nasuprot njima stoje nezamjenjive stvari. Medjutim.Najpoznatija vrsta zajma je ona koja se temelji naugovoru o kreditu.Da bi postojao zelenaski ugovor o zajmu. Po svom predmetu zajam moze biti novcani i naturalni. VRSTE ZAJMA U odnosu na formu zajam moze biti realan. Objektivni uslov pretpostavlja da izmedju obaveza ugovornih strana postoji jasno uocljiv nesrazmjer.

a u svakom slucaju za godinu dana od dana sklapanja ugovora. Odgovornost za nedostatke stvari 19 . tad je zajmodavac duzan predati zajmoprimcu predmet zajma. Kamata nije samo novcana naknada za pozajmljeno vec svaki visak iznad onog sto je zajmodavac dobio na ime zajma. Ako vrijeme predaje zajma ugovorom nije odredjeno. jer je savjestan sticalac. Od ugovorne treba razlikovati zakonsku (zateznu) kamatu. nego je njezino placanje. Vrijeme trajanja zajma Vrijeme vracanja stvari najcesce se odredjuje ugovorom. Ako se ugovori kamata.znao niti je morao znati da je predmet tudja stvar. a zajmodavac to nije znao. tad je on nesavjestan posjednik tudje stvari i na zahtjev vlasnika ce mu morati vratiti te stvari. i to zbog losih materijalnih prilika zajmoprimca. Tada zajmodavac snosi rizik slucajne propasti stvari. i tad se radi o zajmu zakljucenom na odredjeno vrijeme.Ako bi zajmoprimac ili neko drugi ponudio dovoljno osiguranje. ako vrijeme nije odredjeno ugovrom. Tad je zajmoprimac duzan vratiti zajam po isteku primjerenog roka. u vrijeme zakljucenja ugovora. tad ce on prijemom stvari postati i njihov vlasnik. koju duguje duznik novcane obligacije koji je zakasnio s njenim ispunjenjem. radi se o ugovoru na neodredjeno vrijeme. Zakonska kamata je moguca kod svih ugovora kod kojih se na strani duznika javlja obaveza predaje odredjene sume novca. koji ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od dana kad je zajmodavac trazio vracanje zajma.Zajmodavac moze u 2 slucaja odbiti izvrsenje obaveze predaje ugovora. Kamata U pogledu zajmova zakljucenih u privredi zakonska je pretpostavka da zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena. Drugi slucaj je kad su se nakon zakjucenja ugovora pogorsale materijalne prilike. 6. Pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju odredjenih stvari zastarijeva za 3 mjeseca od dolaska zajmodavca u zakasnjenje. pored predmeta vracanja zajma druga osnovna obaveza zajmoprimca. To ce biti slucaj kad se pokaze da su materijalne prilike zajmoprimca bile takve da je neizvjesno hoce li on moci vratiti stvar. Nasuprot tome. tad ona nije sporedna obaveza.Zajmodavac je predmet zajma obavezan predati u ono vrijeme i na onom mjestu kako je to ugovorom odredjeno. a ta propast nastupi bez zajmoprimceve krivice. ako zajmoprimac zna da je predmet tudja stvar.Kad zajmoprimac primi predmet zajma. tad on postaje vlasnikom i od tog momenta snosi rizik slucajne propasti stvari. pa duznik zakasni s ispunjenjem svoje obaveze. zajmodavac je duzan predati pozajmljene stvari kad to zajmoprimac zatrazi.OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Obaveze zajmodavca Predaja obecanih stvari U situaciji kad zajmodavac preda odredjenju stvar zajmoprimcu da je ovaj proda i naplacenu cijenu zadrzi kao zajam moze se desiti da stvar propadne kod zajmoprimca prije nego sto je on uspije prodati. S druge strane. Kod zajma zakljucenog izmedju pojedinaca teretnost se mora izricito ugovoriti.

Pobornici metalistickog principa naglasavaju vaznost uzimanja u obzir unutrasnje vrijednosti novca. Obaveze zajmoprimca Vracanje predmeta zajma Osnovna obaveza je vracanje pozajmljenih stvari. Problemi s tim se rjesavaju primjenom dva principa: metalistickog i nominalistickog.Nedostatak mora postojati u vrijeme predaje stvari zajmoprimcu. Posluga se uglavnom zakljucuje medju prijateljima i zbog tog je besplatnost jedna od osnovnih karakteristika ovog ugovora. Kod odgovornosti zajmodavca zbog nedostatka stvari razlikujemo da li je zajam s naknadom ili bez naknade. Placanje naknade ako je to ugovoreno ili zakonom propisano 6. POJAM Ugovorom o posluzi se obavezuje poslugodavac predati poslugoprimcu privremeno i bez naknade odredjenu stvar na koristenje. devalvacija) znaci favoriziranje zajmoprimca. s tim sto je obavezan unaprijed o tome obavijestiti zajmodavca i eventualno mu naknaditi nastalu stetu. a ovaj se obavezuje po proteku vremena vratiti mu istu stvar. sto znaci da mogu biti samo zamjenjive. Ako je s naknadom. zajmoprimcu ce odgovarati za stetu prouzrokovanu materijalnim nedostatkom samo ako je znao za te nedostatke ili mu nisu mogli ostati nepoznati a o njima nije obavijestio zajmoprimca. zajmodavac odgovara zajmoprimcu za svu pretrpljenu stetu bez obzira da li je znao ili ne za postojanje nedostatka. Ako bi ugovaraci naknadno ugovorili naknadu takav dogovor bi bio valjan.Zajmoprimac ima pravo vratiti zajam prije ugovorenog vremena.Zajmoprimac moze odustati od vec zakljucenog ugovora o zajmu prije nego sto mu zajmodavac preda predmet zajma. ali to vise ne bi bila posluga nego drugi teretan ugovor. ali ako bi zajmodavac zbog tog pretrpio stetu. vrijednost novca neizbjezno raste ili opada. i to ugovor o zakupu. Stoga vecina prihvata nominalisticki princi prema kojem je duznik duzan isplatiti onaj broj novcanih jedinica na koji obaveza glasi.Nacin vracanja stvari moze biti u cjelini ili u dijelovima.Ako ugovore u cjelini. koji od zajmoprimca moze zahtijevati vise od onog sto mu je na ime zajma predao. 20 . Protekom vremena.revalvacija) pogoduje zajmodavcu. koja se mjeri spram zlata. Tada promjene ne bi utjecale na visinu zajmodavcevog potrazivanja. Opadanje vrijednosti (inflacija. Ako se radi o zajmu bez naknade. a porast (deflacija.UGOVOR O POSLUZI 1.zajmodavac nije obavezan primiti djelimicno ispunjenje pa ni kad se radi o novcu.Nedostatak ovog principa je u tome sto se dovodi u pitanje povjerenje u nacionalnnu valutu. imao bi pravo zahtijevati naknadu od zajmoprimca. a to je sa stanovista drzavne politike nedopustivo.

i ne moze biti buduca stvar. ugovor o prodaji i razmjeni su osnov sticanja vlasnistva na predmetima tih ugovoa.Prema klasicnom shvatanju posluga je realan ugovor. tad poslugodavac moze u svako doba zahtijevati povrat stvari.Predmet posluge mora biti u prometu. i na strani poslugoprimca – vracanje stvari. on je dobrocin. jer on postaje vlasnikom primljene stvari. BITNI ELEMENTI Predmet posluge Predmet posluge je odredjena stvar koju poslugoprimac ima pravo koristiti odredjeno vrijeme i to bez ikakve naknade. Medjutim. a zakup teretan posao. Ako se ugovor o posluzi posmatra kao realan ugovor tad se u pravilu radi o jednostrano obaveznom ugovoru. mora biti moguc i odredjen. niti se moze odrediti po svrsi ugovora. 4. I predmet mogu biti pokretne i nepokretne stvari. a razlika je u tome sto poklonoprimac ne mora vratiti primljenu stvar. S druge strane. jer se i ostavoprimac kao i poslugoprimac obavezuje vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. Ugovor o poklonu je slican posluzi po tome sto su oba ugovora dobrocina. jer se smatra da je ugovor zakljucen tek kad poslugodavac preda stvar poslugoprimcu na koristenje. Ali ostavoprimac nema pravo upotrebe primljene stvari. OBAVEZE POSLUGODAVCA Predaja stvari Odgovornost za stetu (poslugodavac odgovara isto kao i poklonodavac ) Naknada troskova 21 . tad je on dvostrano obvezan. i vraca genericke stvari. Kod zajma zajmoprimac postaje vlasnikom pozajmljenih stvari. Prema savremenom shvatanju posluga je konsenzualan ugovor i smatra se zakljucenim u onom momentu kad se ugovaraci sporazumiju o bitnim elementima ugovora. Vrijeme trajanja posluge Vrijeme trajanja se odredjuje ugovorom. ako se ugovor o posluzi posmatra kao konsenzualan. KARAKTERISTIKE UGOVORA Ugovor o posluzi se razlikuje od zakupa po tome sto je posluga dobrocin. s obzirom da od vremena zakljucenja pa do vremena izvrsenja moze proci odredjeni vremenski period. predmet posluge mogu biti i druge stvari ali je poslugoprimac duzan vratiti onu istu stvar koju je uzeo u poslugu. kauzalan i trajan.Ako ugovor o posluzi posmatramo kao konsenzualan. Za razliku od posluge. dok kod posluge poslugoprimac ima samo pravo koristenja stvari i mora vratiti istu stvar. Ako nije odredjeno. jer obaveza postoji i na strani poslugodavca – predaja stvari. a moze biti i buduca stvar. 3. dovoljno je da je predmet ugovora odredjen ili odrediv.Bez obzira da li je realan ili konsenzualan.2. Prema pravnim pravilima predmet posluge je mogla biti samo nepotrosna stvar. Ugovor o posluzi je slican i ugovoru o ostavi.

UGOVOR O DJELU 1. pod uslovom da je poslugodavac spreman vratiti mu ono sto je za stvar primio.izvrsenje fizickog rada (kopanje kanala). OBAVEZE POSLUGOPRIMCA Cuvanje i upotreba stvari Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi poslugodavac. odgovarat ce i za slucajnu propast ili ostecenje stvari koje bi se tom prilikom dogodilo. poslugodavac moze jednostranom izjavom volje otkazati ugovor o posluzi i zahtijevati da mu poslugoprimac vrati stvar nazad. a druga strana narucilac. Ali ako se desi da poslugoprimac. nadje istu stvar. Tako ako poslugoprimac ne cuva predmet ugovora kao dobar domacin. Ali. Medjutim. Ugovarac koji izradjuje djelo je izvodjac.Bez saglasnosti poslugodavca posudjenju stvar poslugoprimac ne smije dati trecem licu na koristenje. kao i drugi trajni ugovori. Ako bi to ipak ucinio. poslugodavac je ovlasten raskinuti ugovor i zahtijevati odmah povrat stvari. Moguce varijante predmeta ugovora o djelu su: . ugovor je nistav. moguc i dopusten. nakon naknade vrijednosti stvari. PRESTANAK UGOVORA Ugovor o posluzi. POJAM Ugovor o djelu je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana obavezuje drugoj strani izraditi odredjeno djelo ili obaviti odredjeni posao. Predmet ugovora mora biti odredjen ili odrediv. 7. poslugoprimac ce se osloboditi odgovornosti za stetu ako dokaze da bi stvar koja je predmet posluge propala i da ju je on poslugodavcu na vrijeme vratio. prestaje otkazom. poslugoprimac nema pravo zadrzati stvar protivno voji poslugodavca i duzan mu je nadjenu stvar vratiti. Troskovi redovnog odrzavanja stvari Ako poslugoprimac izgubi posudjenu stvar duzan je poslugodavcu naknaditi njenu vrijednost.izvrsenje intelektualnog rada (drzanje predavanja). . Poslugoprimac odgovara i za slucajnu propast ili ostecenje stvari i u onim slucajevima kad se nalazi u zakasnjenju s vracanjem stvari.popravka neke stvari (atuomobila.5.tv-a) . a ako to nije slucaj. 22 . bez njegovog odobrenja. ako poslugoprimac koristi stvar protivno ugovor ili svrsi stvari. bez obzira da li je isteklo vrijeme posluge ili ne. Vracanje stvari 6. a druga strana se obvezuje za to isplatiti naknadu. To pravo poslugodavac moze koristiti i kad je poslugoprimac predmet posluge dao trecem licu.izrada neke stvari (sivenje odijela) .

Ako se to ne moze utvrditi. Ako je naknada odredjena obaveznom tarifom. Ako povodom tog nije nista ugovoreno niti postoje utvrdjeni obicaji. To je teretan i ekvivalentan (komutativan) ugovor. Cilj (causa) radi kojeg ugovaraci zele zakljuciti ugovor je jasno vidljiv. Naknada se obicno odredjuje u novcu. a ugovor o punomocstvu pravni posao. tad se najcesce radi o prodaji ali ako se prasten pravi iskljucivo za odredjenu licnost. jer se tu poslodavac rukovodi radnikovim radom. jer je za njegov nastanak dovoljno da ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim elementima. tad narucilac nije obavezan isplatiti naknadu prije nego sto je pregledao i odobrio izvrseni rad. U stvarima. uz prethodno pribavljanje strucnog misljenja vjestaka. Naknadu je narucilac duzan isplatiti na onaj nacin i u ono vrijeme kako je to ugovorom utvrdjeno. imenovan. ali se moze izraziti i u drugim vrijednostima. tad narucilac nije obavezan platiti visu cijenu od one koja je odredjena tom tarifom. kad izdvodjac daje svoj materijal. 3. izvodjac vise ne moze izvrsiti djelo. komutativan (ekvivalentan) i trajan ugovor. Ugovor o djelu je ponekad tesko razlikovati od ugovora o prodaji. tad se radi o ugovoru o djelu. OBILJEZJA UGOVORA O DJELU Ugovor o djelu je dvostrano obavezan. Ako je do nemogucnosti izvrsenja doslo nakon njegova dolaska u docnju. odluku o tome donosi sud. onda je izvodjac duzan izvrsiti djelo za ono vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. 23 .Zajednociko svojstvo ugovora o djelu i ugovora o punomocstvu je to da se jedna strana obavezuje izvrsiti odredjenu radnju u korist druge. On spada u neformalne ugovore. ODNOS UGOVORA O DJELU I DRUGIH UGOVORA Prije svega se razlikuje od ugovora o radu. 4. idvodjac radnju vrsi u svoje ime i za svoje racun. sto ga svrstava u kauzalne ugovore. Zatim. Postoje dva kriterija za razlikovanje a to su pripadnost (vlasnistvo) materijala i izvodjacev rad. gdje je naknada ustanovljena kao protuvrijednost za izvodjacev rad. Izvodjac koji zakasni s izvrsenjem djela dolazi u duznicku docnju i snosi negativne posljedice te docnje. Znaci. Ako se radi o serijskoj proizvodnji. Obaveza izvrsenja djela Izvodjac je obavezan izvrsiti djelo uredno i na vrijeme. onako kako je to ugovoreno. ali ce na mjesto te primarne obaveze doci njegova sekundarna obaveza – naknada stete. npr. OBAVEZE IZVODJACA 1. 5. ugovor se u sumnji smatra ugovorm o prodaji. dok je kod ugovora o djelu izvodjac nezavisan od naruciova. odnosno radnik se nalazi u odnosu zavisnosti prema poslodavcu. pa i onda kad on tu nemogucnost nije skrivio. utvrdit ce je sud cijeneci pri tom posebno vrijednost rada. takodjer.2. Razlika je u tome sto je predmet ugovora o djelu fakticki. i temeljna karakteristika je i njegova naplativost (teretnost).Ako ne postoji obavezna tarifa. Ako vrijeme nije ugovoreno.To je. Kod ugovora o radu naknada se odredjuje u pravilnim vremenskim razmacima (najcesce mjesecno) dok se kod ugovora o djelu odredjuje za cijelo djelo. te je konsenzualan. BITNI ELEMENTI UGOVORA O DJELU Naknada je drugi bitan element ugovora o djelu. a visinu naknade ugovaraci nisu odredili. a punomocnik u ime i za tudji racun.

da snizi izvodjacevu naknadu ili da raskine ugovor. narucilac ima pravo na naknadu stete od izvodjacevih nasljednika.iz nekih drugih razloga koji su nastali ponasanjem narucioca. 2. Ako obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga cini neupotrebljivim ili je posao obavljen suprotno od uslova. Narucilac nije obavezan platiti veci iznos od onog koji je utvrdjen u tom aktu. U svakom slucaju nakon proteka roka od 2 godine od prijema posla narucilac se vise ne moze pozivati na nedostatke. Umre li izvodjac prije zavrsetka posla. Ako narucilac. kod ovih poslova. ipak. ako je izvodjac nesavjestan. njegovi nasljednici nisu duzni zavrsiti zapoceti posao. zbog cega je doslo do produzenja vremena koje je potrebno za zavrsetak djela.U toku izvrsenja posla se moze pojaviti potreba za dodatnim radovima.ako narucilac izvodjacu nije isplatio nuzan predujam.Izvodjac je duzan omoguciti naruciocu pregled i prijem uradjenog djela. a najkasnije u roku od mjesec dana od otkrivanja. . u tolikom zakasnjenju sa zapocinjanjem ili zavrsavanjem posla tako da ga ocito nece zavrsiti u roku.Moguce je da se poslije pregleda i primanja djela na njemu uoce nedostaci. Ugovor o djelu se moze zakljuciti s rokom kao bitnim elementom (tzv. ali ova svoja prava ne moze ostvarivati sudskim putem nakon proteka jedne godine od ucinjene obavijesti.Ako trece lice nanese stetu prilikom obavljanja posla naruciocu. 3. a koje mogu biti znacajne za naruceno djelo ili za njegovo pravodobno izvrsenje a u protivnom ce odgovarati za stetu.Ako djelo sadrzi manje nedostatke. Isplata naknade vrsi se poslije izvrsenog posla i to nakon prijema djela. ako ona nije odredjena obaveznom tafirom ili drugim obaveznim aktom. ugovor s fiksnim rokom). Ne otkloni li ga u roku. Isplata naknade Naknada i njena visina najcesce se odredjuju ugovorom. ako izvodjac umre poslije zavrsenog posla. Medjutim. Ako prilikom pregleda otkrije nedostatke. narucilac je duzan izvodjacu ostaviti primjeren rok za otklanjanje nedostatka. a to je bilo ugovoreno. Predaja predmeta posla 6. Svakako ima pravo na naknadu stete. narucilac moze raskinuti ugovor ne trazeci prethodno otklanjanje nedostatka. sto iziskuje povecanje obima posla i naknade. on odgovara za svoje propuste bez obzira na rokove. . narucilac ima pravo izbora da sam otkloni nedostatan na izvodjacev trosak. Uz to narucilac ima pravo zahtijevati i naknadu stete. odluku o njenoj visini donijet ce sud. Odgovornost za nedostatke izvrsenog djela Izvodjac obicno posjeduje specijalisticko znanje iz odredjene oblasti. Medjutim. bez opravdanog razloga. smatra se da je rad primljen. Narucilac ima odredjena prava: zahtjev da izvodjac otkloni nedostatak. ako je narucilac trazio izmjene djela. narucilac moze raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete. OBAVEZE NARUCIOCA POSLA 1. onda za naknadu stete odgovaraju i trece lice i izvodjac posla. u slucaju spora. a naknadno se pojave nedostaci koje nasljednici ne mogu otkloniti. izuzev ako je on znao za te nedostatke a nije naruciocu skrenuo paznju na njih. Ako je izvodjac. U tom slucaju izvodjac vise ne odgovara za nedostatke djela koji su se mogli opazitit obicnim pregledom. Ako naknada nije odredjena. te je duzan upozoriti narucioca i na nedostatke u vezi s njegovim nalogom. obavijestiti izvodjaca. Ako zeli zadrzati prava koja mu pripadaju zbog mane stvari narucilac je obavezan sto prije. ne pregleda izvrseni rad. Izvodjac moze 24 . o njima je obavezan bez odlaganja obavijesitit izvodjaca. te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati. koji se u momentu pregleda nisu mogli otkriti. pravo na naknadu stete i dr. nece odgovarati za zakasnjenje u izradi djela i to: za zakasnjenje nastalo zbog tog sto mu narucilac nije pravodbno predao materijal.Izvodjac. pravo na snizenje naknade.

Ako narucilac ne izvrsi pregled i prijem predmeta ugovora. rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari prelazi na njeg. . Narucila ponekad ne posjeduje potrebno znanje za pregled stvari. . izvodjac mu moze odrediti naknadni rok da ispuni svoju obavezu. a dodje do slucajne propasti ili ostecenja stvari. POJAM I KARAKTERISTIKE 25 . 2. RIZIK PROPASTI STVARI Rizik od slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi ona strana koja je dala materijal za izradu djela u skladu sa opcim pravilom da stvar pripada vlasniku. Ugovor prestaje i protekom vremena kad je rok bitan element ugovora.Izvodjac ne moze raskinuti ugovor bez odgovarajuce krivice narucioca. izvodjac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete od narucioca. ugovaraci nemaju istu poziciju.Propascu stvari uslijed vise sile ili slucaja nastupa naknadna nemogucnost izvrsenja obaveze.UGOVOR O OSTAVI 1.naknada mora biti ugovorena bez izricitog jemstva izvodjaca. Isto je ako je narucilac u docnji s prijemom djela. 8. Ako je narucilac dao materijal za izradu stvari.Kad se radi o raskidu ugovora.traziti povecanje naknade ukoliko je radio u skladu sa ugovorm. i ako je o potrebi povecanja posla i troskova bez odlaganja obavijestio narucioca. Ako je narucilac pregledao i odobrio izvrseni rad.Smrt je uzrok prestanka ugovora ako je on zakljucen intuitu personae.izvodjac mora o tome bez odlaganja obavijestiti narucioca. pada u povjerilacku docnju i snosi sve stetne posljedice te docnje. a na to se obvezao ugovorom ili to proizlazi iz prirode posla. On ima pravo traziti povecanje ugovorene naknade.prekoracenje proracuna mora biti neizbjezno. 8. Ukoliko rok bezuspjesno protekne. ali je u tom slucaju obavezan izvodjacu isplatiti ugovorenu naknadu. Obaveza prijema posla Narucilac je obavezan izvrsiti pregled i prijem predmeta ugovora cim je to moguce i pri tom bez odlaganja obavijestiti izvodjaca o eventualnim nedostacima. i u tom slucaju moze angazirati strucnjaka. Ako je materijal za izradu djela dao izvodjac. izvodjac nema pravo niti naknadu za materijal niti za svoj rad. PRESTANAK UGOVORA O DJELU Izvrsenje posla je redovan nacin prestanka ugovora o djelu. 7. Saradnja pri izvrsenju posla Ako narucilac ne saradjuje pri izvrsenju posla. ako su ispunjeni sljedeci uslovi: . sem ako nije u docnji. 3.on snosi i rizik slucajne propasti i u tom slucaju nije obavezan izvodjacu isplatiti naknadu za obavljeni rad. Narucilac posla ima pravo u svakom trenu prekinuti ugovor jednostrano.

Predaja stvari nije uslov zakljucenja ugovora nego akt izvrsenja. 2. Kod ugovora o zajmu. ali kod zakupa i posluge zakupac i poslugoprimac imaju pravo upotrebe predmeta. Ali ako se daju zamjenjive i potrosne stvari.Kad uporedimo ostavu s prodajom i razmjenom. Kod ostave s naknadom se radi o dvostrano obveznom i teretnom ugovoru. Nesporno je da se kao predmet ostave mogu javiti nezamljenjive i nepotrosne stvari. mozemo vidjeti da se prodajom i razmjenom stice pravo vlasnistva na predmetu ugovora. 3. kvaliteta i kvantiteta. jer se ugovor smatra zakljucenim u onom momentu kad se ugovaraci sporazumiju o bitnim elementima. Ako bi trece lice podiglo tuzbu zahtijevajuci vracanje stvari od ostavoprimca. Jednostrano obavezna je u onim slucajevima kad se radi o besplatnoj ostavi. 2.Ugovor o ostavi je trajan. ostavoprimac je duzan stvar vratiti njemu. Ugovor o ostavi moze biti jednostrano ili dvostrano obavezan. dobrocini ugovor i ostavoprimac nema pravo na naknadu. Na cuvanje se mogu predati papiri u kojima su sadrzana odredjena imovinska prava. jer od vremena predaje do vracanja stvari protekne odredjeni duzi vremenski period. ali tad se ne cuva pravo nego papir koji svjedoci o postojanju prava. BITNI ELEMENTI 1. Predmet ostave Predmet ostave su pokretne stvari. dok je ostavoprimac obavezan cuvati stvar bez prava upotrebe. jer se on javlja samo kao drzalac stvari. ostavoprimac vraca istu stvar koju je primio na cuvanje. ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na cuvanje (npr. on je obavezan saopstiti sudu od koga je stvar primio na cuvanje i istovremeno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tuzbi. Vrijeme vracanja deponovane stvari se najcesce ugovara.Ugovor o prodaji i razmjeni su uvijek teretni. a ostava moze biti i teretna i dobrocina (besplatna). da je cuva i da je vrati kad je ovaj zatrazi. izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena. Ugovor o ostavi je imenovan i konsenzualan ugovor.Kod ugovora o zakupu i posluzi postoji obaveza vracanja iste stvari.Ostavoprimac kojem je predata stvar ne postaje njezinim vlasnikom. tad se ostavoprimcu daje pravo da i on u svako doba moze odustati od ugovora i zahtijevati da ostavodavac primi stvar nazad. Tad se radi o nepravoj ostavi. dok ostavoprimac ne postaje vlasnikom primljene stvari. Vrijeme trajanja ostave Ugovor o ostavi moze biti zakljucen na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. Imovinska prava ne mogu biti predmetom ostave. ostavoprimac je duzan vratiti stvar cim je ostavodavac zatrazi. zajmoprimac postaje vlasnikom pozajmljenih stvari i vraca druge stvari istog roda. Ipak.Ugovorom o ostavi se obavezuje ostavoprimac d aprimi stvar od ostavodavca. javna skladista) ili ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla. Ako vrijeme trajanja ugovora nije odredjeno. Isto tako. On nema pravo upotrebe stvari koja se kod njeg nalazi. postoji i ugovor o ostavi kod kojeg je moguce odstupanje od tog pravila. Naknada Ostava je. Ostavoprimac ce imati pravo na naknadu i ako ona nije posebno ugovorena. OBAVEZE OSTAVOPRIMCA 26 .Kad se radi o vremenu vracanja predmeta kod besplatne ostave na neodredjeno vrijeme. izuzev ako nije drugacije ugovoreno. Kad je ostavodavac dao tudju stvar na cuvanje. a ne samo stvari iste vrste. 3. neophodno je da se ugovaraci saglase oko individualnog vracanja tih stvari koje su date na cuvanje. u pravilu.

duzan je cuvati stvar kao dobar privrednik. primiti na cuvanje stvari koje je njegov gost. kao ostavodavac. Neprava ostava Kod neprave ostave (depositum irregulare) kao predmet ostave se javljaju zamjenjive stvari i ostavoprimac ih ima pravo potrositi.ako je naknada ugovorena kao protucinidba za cuvanje stvari (teretan ugovor). u pravilu. 5. besplatan ugovor. Primanje stvari Ostavoprimac koji ne poduzme potrebne radnje za primanje stvari. stvar se vraca njegovim nasljednicima.Za cuvanje stvari ostavodavac ne duguje naknadu.1. Naknada stete Pravo na naknadu stete imaju i ostavodavac i ostavoprimac u zavisnosti od tog cijom je krivica steta nastala. . pa ugrozeno lice ne moze slobodno izabrati ostavoprimca nego je primorano dati stvar na cuvanje licu koje mu se u tako iznimnim okolnostima prvo nadje pri ruci. Neprava ostava je slicna zajmu. duguje potpunu naknadu stete koju gost pretrpi. zbog koje nastaje ocita opasnost za njegovu imovinu. 3. 3. 2. Zatim.Odbije li ugostitelj neopravdano prijem tih stvari. Ostava u nuzdi Postoji u slucajevima kad jedno lice zapadne u nevolju. Vracanje stvari U slucaju smrti ostavodavca. svrha ugovora o ostavi je cuvanje stvari. Razlika je u tome sto ostavoprimac. 3. 2. Cuvanje stvari Ako je ostava bez naknade ostavoprimac je duzan povjerenu mu stvar cuvati kao svoju vlastitu.ako se ostavilac bavi primanjem stvari na cuvanje kao svojim redovnim zanimanjem. Cuvanje stvari podrazumijeva da je ostavoprimac duzan poduzimati potrebne mjere kako bi odrzao stvar u onakvom stanju u kakvom ju je i primio. Ali postoje i izuzeci: .ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla. a ako je ostava uz naknadu. Medjutim. ali je obavezan naknaditi troskove cuvanja stvari. Naknada troskova Ostavodavac je obavezan ostavoprimcu naknaditi opravdano ucinjene troskove radi cuvanja stvari. Isplata naknade Ugovor o ostavi je. takve stvari ugostitelj nije duzan primiti na 27 . na trazenje ostavodavca. Ugostiteljska ostava Ugostiteljskom ostavom obavezan je ugostitelj. . kao ostavoprimac. 2. ima obavezu u svakom trenu. da vrati predmet ugovora. odgovara za nastalu stetu. ali je obavezan ostavodavcu vratiti istu kolicinu stvari iste vrste. 4. dok je kod zajma kreditiranje zajmoprimca. te ih cuvati od svakog ostecenja ili nestanka i na trazenje gosta mu ih vratiti. odnosno dobar domacin. OBAVEZE OSTAVODAVCA 1.POSEBNI SLUCAJEVI OSTAVE 1. donio u ugostiteljski objekt.

Odgovornost ugostitelja je iskljucena ako su stvari propale ili ostecene uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti.Gost kojem su nestale ili su mu ostecene stvari duzan je nestanak ili ostecenje prijaviti cim za to sazna. njegov saugovarac kao stipulant (promisar). Ako nasljednici umrlog primaoca uspiju dokazati da je davalac znao ili morao znati da ce primalac izdrzavanja brzo umrijeti.a trece lice kao korisnik (beneficijar). odnosno lica za koja on odgovara. SUBJEKTI UGOVORA Subjekti ugovora su davalac i primalac izdrzavanja. 3. i tad se davalac javlja kao duznik (promitent). tad se ugovor gasi. Ako trece lice odbije korst koja je ugovorena za njeg. Ne prijavi li gost nastalu stetu cim za nju sazna. Mora biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od sudije. 28 . POJAM Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je ugovor kojim se jedan ugovarac obavezuje dozivotno izdrzavati drugog ugovaraca ili neko trece lice. dok to primalac ne mora biti. pri cemu je sudija obavezan upozoriti ugovarace na posljedice ugovora. ugovor ce biti ponisten. 2. jer je obaveza primaoca izdrzavanja da na davaoca prenese stvar ili pravo. Davalac izdrzavanja moze svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi. Davalac je uvijek i ugovorna strana.UGOVOR O DOZIVOTNOM IZDRZAVANJU 1. Pravo davaoca izdrzavanja da poslije smrti primaoca zahtijeva predaju predmeta ugovora moze se pojacati upisom tog prava u zemljisne knjige. Kao davalac se moze pojaviti svako poslovno sposobno fizicko lice. KARAKTERISTIKE UGOVORA Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je formalan ugovor. inace ce pravo na naknadu moci ostvariti samo pod uslovom da dokaze da je steta nastala krivicom ugostitelja ili lica za koja on odgovara. kao i pravno lice ukoliko preuzimanje obaveza iz ovog ugovora ne bi bilo protivno njegovom statutu. jer nije poznato koliko dugo ce davaoc izdrzavanja svoju obavezu izvrsavati. To je teretan ugovor. a obaveza davaoca izdrzavanja da drugu stranu ili trece lice izdrzava do smrti i da je poslije smrti sahrani.Kod ovog ugovora ima elemenata aleatornosti. ili ako njihovo cuvanje prelazi njegove mogucnosti. Primalac moze biti svako fizicko lice koje ima potpunu poslovnu sposobnost. a drugi se ugovarac za to obavezuje ostaviti mu svu svoju imovinu ili jedan njezin dio. 9.Ovaj ugovor se moze zakljuciti i kao ugovor u korist treceg lica. cime ugovor dobija apsolutno dejstvo. jer svaka ugovorna strana dobija odredjenu naknadu za ono sto daje ili cini drugoj strani.To je dvostrano obvezan ugovor. i ne moze biti pravno lice.cuvanje ako ne raspolaze podesnim prostorijama za njihov smjestaj. gost mora dokazati krivicu ugostitelja.

I imaju pravo da traze naknadu od primaoca za ranije dato izdrzavanje. 5. Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Za slucaj da su se prilike poslije zakljucenja ugovora toliko promijenile da je ispunjenje ugovornih obaveza postalo znatno otezano. ako zakljuce da vise nemaju interesa takav ugovor odrzati na snazi. ali ne i strana koja je samovoljno i zlonamjerno prouzrocila te odnose kako bi stvorila pretpostavke za raskid ugovora. Ortakluk je zajednica imovine i lica ali bez pravne sposobnosti. vodeci racuna o svim okolnostima. ukoliko oni pristanu na to. POJAM Ugovorom o ortakluku uzajamno se obavezuju dva ili vise lica da udruze svoj rad i/ili imovinu radi postizanja odredjenog dopustenog zajednickog cilja.UGOVOR O ORTAKLUKU 1. Sto se tice imovinskih prava kao predmet ugovora se najcesce javljaju trazbena prava. 4. Smrt primaoca izdrzavanja 6. 10. Sporazumni raskid ugovora Ugovor moze prestati sporazumom. te autorska i pronalazacka prava. Raskid ugovora zbog neizvrsenja obaveza 4. PRESTANAK UGOVORA 1. 3.Ugovor u svojstvu davaoca izdrzavanja mogu zajedno zakljuciti vise lica (bracni drugovi) pri cemu oni primaocu odgovaraju solidarno za ispunjenje obaveza. Raskid ugovora zbog nepodnosljivosti zajednickog zivota Obje ugovorne strane. sud ce na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti. i da su se odnosi izmedju njih tako poremetili da je zajednicki zivot za njih postao nepodnosljiv. 5. odnosno pokretna ili nepokretna stvar ili imovinsko pravo koje se moze prenositi. 29 . PREDMET UGOVORA Predmet moze biti cjelokupna imovina ili njen dio. 2. Raskid ugovora moze traziti i ona strana koja je svojim ponasanjem prouzrokovala poremecaj odnosa. Obaveze prelaze na njegovog bracnog druga i potomke. Smrt davaoca izdrzavanja Za slucaj smrti davaoca ugovor ne prestaje automatski. mogu zahtijevati raskid ugovora ako su kumulativno ispunjeni uslovi da su strane ugovore zajednicu zivota.

ili druga dobra. rad. Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke na stvari. prava. Ortak koji je u ortakluk ulozio samo rad ima pravo na dio dobiti ostvarene ortaklukom. ODNOS UGOVORA O ORTAKLUKU S DRUGIM UGOVORIMA 1. Svi oni su duzni raditi na ostvarenju tog cilja. prema ugovoru. Ako se stvari unose kao vlasnistvo ortakluka tad je potrebno te stvari i predati ortakluku. a ortak koji ne pristane na to moze istupiti iz ortakluka. Ako se stvar predaje samo na upotrebu. on je zainteresiran da od zakupca primi zakupninu koja se sastoji u novcu. ortak. tad ortak odgovara pod istim uslovima pod kojim prodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke prodate stvari. izuzev ako je vrijednost njegovog rada procijenjena u novcu i ukljucena u glavnicu. 2. za nedostatke stvari. smatraju se zajednickim vlasnistvom ortakluka. jer se obavezuju ortaci jedna prema drugom na postizanje odredjenog cilja. ali nema pravo na udio u glavnici ortakluka. zakljucen je ugovor o zajmu.Ugovor o ortakluku ima elemenata aleatornosti. Pored ortackih udjela imovinu ortakluka predstavlja i imovina stecena u toku trajanja ortakluka.U nedostatku posebnog sporazuma o visini ortackih udjela pretpostavlja se da su njihovi udjeli jednaki. 2. Ali ortaci mogu donijeti odluku o povecanju udjela. tad one postaju posjedom ortakluka. Imovina ortakluka Imovinu ortakluka predstavljaju ortacki udjeli. U imovinu ulaze i naknade za unistene. IMOVINA ORTAKLUKA I ORTACKI UDJELI 1. KARAKTERISTIKE UGOVORA O ORTAKLUKU To je konsenzualan. odnosno nekretnine upisati u zemljisne knjige. Odnos prema ugovoru o zajmu Ako je ugovoreno saodlucivanje u upravljanju i ulaganju pozajmljenih sredstava tad se radi o ortakluku. neformalan. Ortacki udjeli Kao udjeli se mogu javiti stvari. Ne moze se biti clanom ortakluka bez bilo kakvog doprinosa. koji su ortaci. 30 . Odnos prema ugovoru o zakupu Zakupodavca se u pravilu ne tice da li ce zakupac ostvariti dobit ili ne. naziva se glavnicom ortakluka. i trajan ugovor. ostali ortaci ga mogu iskljuciti. Ako se stvari unose samo na upotrebu. ali ne ulaze u imovinu. duzni unijeti u ortakluk. Sve to zajedno. Nijedan od ortaka nije obavezan na naknadno povecanje ugovorenog doprinosa. Kod ugovora o ortakluku ortak je zainteresiran za poslovanje ortakluka te da se ostvari postavljeni cilj ugovora.2. 4. odgovara kao zakupodavac. Takodjer je uzajaman. a ako je ugovarac ovlasten slobodno raspolagati primljenim novcem. ostecene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. tada je moguce te stvari unijeti kao vlasnistvo ortakluka ili ih samo ustupiti ortakluku na koristenje.Kada se u ortakluk unose stvari. 3. novac. ili ako to ne ucini. Stvari koje se unose u imovinu ortakluka. Ako se stvar predaje u vlasnistvo. u slucaju sumnje.

POSLJEDICE PRESTANKA ORTAKLUKA Nakon prestanka ortakluka slijedi dioba zajednicke imovine. Pored prava.ali bez ortaka nad cijom je imovinom otvoren stecaj). te zbog tog nijedan ortak ne moze. kao i o svim prihodima i rashodima. Pravilo je da ortak ne moze prebiti stetu sa nekom koristi koju je on doprinio ortakluku iz nekog drugog posla. odlukom ortaka. smrcu ortaka (smrcu jednog njegov dio prelazi na njegove nasljednice. ali ako ga cini vise lica. Ortak je ovlasten na otkaz poslovodstva. - - 8. osim ako dokaze da je steta nastala bez njegove krivice.nad imovinom. Obaveza snosenja gubitka i pravo na dobit (svaki ortak ima obavezu snosenja gubitka ortakluka. Ortak odgovara za stetu koju on nanese ortakluku. 2. ali ne u nevrijeme osim ako za to postoji vazan razlog. 6. nemaju nikakvih prava na stvari koje pripadaju ortakluku. Ortaci koji su u ortakluk ulozili samo svoj rad.5. ostali ce nastaviti sa ortaklukom). Za nenovcane uloge naknadjuje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. Najprije se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. Ugovor o ortakluku podrazumijeva odredjenu dozu povjerenja u druge ortake. Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku vracaju mu se. istekom vremena. povjeriti vodjenje poslova ortakluka drugom licu. i on je obavezan ostalim ortacima naknaditi prouzrokovanu stetu). Ortak kojem je povjereno upravljanje obavezan je voditi poslovne knjige. koja predstavljaju aktivu. ali i pravo u podjeli dobiti ostvarene ortaklukom). PRESTANAK ORTAKLUKA Ortakluk prestaje: izvrsenjem posla ili nemogucnoscu ostvarenja cilja. ali on nema pravo na naknadu za slucajnu propast stvari. smrcu jednog. bez saglasnosti ostalih. Ali ako je nad imovinog jednog ortaka. moguca je kompenzacija stete sa koristi) 4.ortakluk moze nastaviti postojati uz odobrenje stecajnog upravnika. 1. niti moze nekog primiti u ortakluk a niti preduzimati bilo kakav posao na stetu ortakluka. smrcu jednog prestaje ugovor. u imovinu ortakluka ulaze i obaveze koje su zasnovane poslovanjem ortakluka a javljaju se kao pasiva ortakluka. te se starati o imovini ortakluka. Ako se ortakluk sastoji od 2 lica. 7. 3. OBAVEZE I PRAVA ORTAKA Obaveza unosa ortackog udjela Obaveza lojalnosti (svaki ortak je obavezan doprinositi ostvarenju zajednickog cilja) Odgovornost za stetu ( ortak odgovara za stetu koju je pricinio svojom krivicom.ortakluk se obavezno gasi. Ali. pod uslovom da otkaz nije dat u nevrijeme i da za to ima opravdan razlog. pa ne sudjeluju ni u vracanju uloga po 31 .Nakon podmirenja zajednickih dugova ortacima se vracaju ulozi. ako je ortak istom radnjom prouzrokovao stetu i pridonio korist. POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE ORTAKLUKOM Odluke se donose saglasnoscu svih ortaka. otvaranjem stecaja (. otkazom (svaki ortak moze otkazati ortakluk zasnovan na neodredjeno vrijeme..

komitent) da na drugu ugovornu stranu (factor) prenese jedan dio ili sva svoja potrazivanja (dospjela i/ili nedospjela) koja on ima prema trecim licima. ugovor o factoringu zakljucuje se izmedju dviju ugovornih strana. Factor za sebe zadrzava odredjeni iznos i to na ime provizije za obavljene poslove.funkciju osiguranja naplate. koja ce factor u narednom periodu realizirati. Prednost klijenta je u tome sto on za svoja jos nedospjela potrazivanja dobija odmah gotov novac. nakon namirenja dugova i vracanja udjela. 3. UVOD Neimenovani ugovori su produkt novog vremena i zbog tog ovi ugovori jos uvijek nisu nasli svoju zakonsku regulativu. Najpoznatiji medju njima su: factoring. KARAKTERISTIKE FACTORINGA Predmet factoringa je otkup i ostvarivanje potrazivanja jednog preduzeca od factora. a ova druga strana (factor) obvezuje se da ta potrazivanja. menagement. naplati. 2.S druge strane. Prema Konvenciji.toj osnovi. consulting itd.funkciju finansiranja ili likvidnosti. dijeli se izmedju ortaka prema njihovim udjelima u dobiti. izvlace odredjene prednosti. servisa ili uprave. 32 .i to izmedju isporucioca (klijenta) i factora. klijent factoru ustupa svoja odredjena potrazivanja. Da bi se radilo o finansiranju jednog posla putem factoringa. Isporucilac prenosi ili ce prenijeti na factora potrazivanja nastala iz ugovora o prodaji robe ili vrsenju usluga zakljucenih izmedju isporucioca i njegovog kupca (duznika). Osnovne funkcije factoringa mogu se svesti na sljedece: . Ali. Ono sto ostane od zajednicke imovine. u svakom slucaju. uz proviziju i naknadu troskova. kad uspije od klijentovog duznika (cesusa) naplatiti ustupljeno potrazivanje. . . Funkcija finansiranja ili likvidnosti Putem ove funkcije factora pribavlja klijentu momentalnu likvidnost i to tako sto on klijentu stavlja na raspolaganje odredjenu sumu novca. manji iznos novca od one vrijednosti koju je klijent ustupio factoru. bitno je da postoji vremenska razlika izmedju onog dana kad je klijent dobio novac od factora i dana dospijeca potrazivanja koje je taj klijent ustupio factoru. FACTORING Ugovorom o factoringu obvezuje se jedna ugovorna strana (klijent. i factor (najcesce banka) u ovom poslu nalazi svoj interes. ali je to.funkciju usluge. 11. factor i klijent. 1.UGOVOR O FACTORINGU 1. leasing.Iz ovog pravnog posla obje ugovorne strane.

kao sto su factoring plativ po dospjelosti. 5. Dakle. Funkcija usluge. potrazivanje se vraca klijentu uz istovremeni povrat primljenog novca factora koji je eventualno primio klijent. U ovom ugovoru se. Pored tog. Moze se reci da je ugovor o factoringu dugotrajan obligacioni odnos izmedju factora i klijenta koji oni zakljucuju u vidu jednog okvirnog ugovora. Kod pravog factoringa klijent jamci factoru samo za postojanje trazbine. nego za naplativost trazbine jamci klijent. a sve za potrebe svojih klijenata. otvoreni i zatvoreni nepravi factoring i dr. Pravna teorija poznaje i druge vrste factoringa. usluge i del credere funkciju) ovog pravnog posla. u slucaju duznikove nesposobnosti placanja trazbine. radi se o nepravom factoringu. Ova naknada je. Kad factor u potpunosti odgovara za tzv. VRSTE FACTORINGA 1. Funkcija osiguranja naplate (del credere) Funkcija osiguranja naplate ili del credere znaci da factor preuzima na sebe rizik naplate prenesene trazbine. onda se radi o pravnom factoringu. i zadaci zajednickog djelovanja ugovornih strana. po prirodi stvari. Kod nepravog factoringa nema del credere funkcije. 3. U suprotnom. za slucaj da se factor ne naplati iz ustupljenog potrazivanja. To znaci. 4. pored ostalog. i to: prodavac robe (klijent). factor je najcesce ovlasten da ispituje trziste od interesa za njegove klijente. veca kod pravog nego kod nepravog factoringa. zatim da vrsti obracun poreza. radi se o pravom factoringu. kod nepravog factoringa klijent jamci i za postojanje i za naplativost potrazivanja. Domaci i medjunarodni factoring Pod domacim factoringom podrazumijeva se takav factoring posao zakljucen izmedju lica (subjekata) koja dolaze iz iste zemlje.2. 33 . Kod ovog factoringa rizik naplativosti nije na factoru nego ostaje kod klijenta. del credere rizik. PRAVNA PRIRODA FACTORINGA U praksi ugovore o factoringu gotovo iskljucivo nalazimo u formi vec unaprijed odstampanih formulara. kupac u inostranstvu (duznik-cesus) i korespodentni factor u zemlji kupca (najcesce inostrana banka). S obzirom na broj lica koja se javljaju kod medjunarodnog factoringa mozemo imati u pravilu 4 lica. njegov factor (najcesce domaca banka). odnosno kvazi factoringa. a ne za bonitet duznika. Ukoliko factor preuzima sve tri znacajne funkcije (finansiranje. factor gubi pravo na regres prema klijentu. kad factor ne odgovara za naplativost potrazivanja. 2. Kod medjunarodnog factoringa radi se o takvom poslu koji se obavlja izmedju subjekata koji dolaze iz razlicitih zemalja. Nasuprot tome. ciljevi. otvoreni i zatvoreni (skriveni) pravi factoring. mora odrediti i nacin obracuna naknade koju za sebe zadrzava factor. servisa ili uprave Ova funkcija dolazi do izrazaja tako sto factor na sebe preuzima vodjenje klijentovog knjigovodstva. Kod pravog factoringa propisuje se predmet. te vodjenje statisticke evidencije. Pravi i nepravi factoring Osnovna podjela factoringa mogla bi se svesti na podjelu pravog i nepravog.

mogu dogovoriti da se potrazivanja proizasla iz takvog odnosa ne mogu dalje prenositi na treca lica. Ovom pravu factora odgovara obaveza klijenta. ustupanje svih buducih potrazivanja iz jednog poslovnog odnosa ili ustupanje svih potrazivanja iz cjelokupnog poslovanja cedenta (klijenta) na cesionara (factora). tj. ne vrsi funkciju upravljanja potrazivanjima. Kod cesionog kredita banka daje zajam cedentu putem fiducijarne cesije radi osiguranja. jedna od osnovnih funkcija factoringa je del credere funkcija. Kod ugovora o djelu poslenik obavlja fakticke. tad ga on moze vratiti klijentu ili zahtijevati od klijenta da on (klijent ) sporazumno sa svojim duznikom otkloni ovu zabranu. Konvencijom o medjunarodnom factoringu odredjeno je da duznik mora biti obavijesten o prenosu potrazivanja. UVOD Medjunarodna prodaja robe regulirana je Konvencijom Ujedinjenih nacija o medjunarodnoj prodaji robe. godine na diplomatskoj konferenciji u Becu. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Osnovna klijentova obaveza sastoji se u tome da on potrazivanja koja ima prema svojim duznicima prenese na povjerioca. Kod ugovora o factoringu klijent (cedent) prenosi factoru (cesionaru) svoja postojeca ili buduca potrazivanja koja on ima prema cesusu.Za valjanost prenosa potrazivanja sa klijenta na factora nije od znacaja cinjenica je li o ovom prenosu duznik bio obavijesten ili nije. uz iskljucenje prava forfetera (banka. i za razliku od factoringa. Factoring se razlikuje i od ugovora o djelu i ugovora o komisionu.1980. Cedent i cesus. ustupljeno potrazivanje vrati klijentu. a kod factoringa i pravne poslove.Ovim ugovorom klijent se obavezuje sva svoja potrazivanja prenijeti na factora. Ovim ugovorom factor zadrzava za sebe pravo da.cesionar) na regres prema prodavcu potrazivanja (klijentu-cedentu) ukoliko ne uspije naplatiti ustupljeno potrazivanje.Factoring se razlikuje i od cesije.Osnovno pravo factora sastoji se u pravu zahtijevanja isplate ugovorene provizije i troskova. Ovo se ostvaruje putem tzv. pod odredjenim uslovima.MEDJUNARODNA PRODAJA ROBE 1. Ugovor o forfetingu je takav ugovor kod koga forfeter kupuje od svog komitenta nedospjelo novcano potrazivanje. Od komisionog ugovora factoring se razlikuje po tome sto factor ne zakljucuje ugovor sa trecim licem i po tome sto factor sa ustupljenim potrazivanjem postupa u svoje ime i za svoj racun prema duzniku. globalne cesije. 12. U osnovi svakog factoringa je cesija. koja ne postoji kod cesionog kredita. U tome ima odstupanja. koja je usvojena 11. RAZGRANICENJE FACTORINGA OD SLICNIH INSTITUTA Factoringu je veoma slican ugovor o forfetingu. Kao factor najcesce se javlja banka. prilikom zakljucenja glavnog pravnog posla. naime. 7. Naime. te se iz tog razlogas 34 .4. Ovakva zabrana poznata je pod imenom pactum de non cedendo. 6. Kad factor primi potrazivanje koje je optereceno zabranom ustupanja.

obaveze prodavca. CISG je podijeljen u 4 dijela. 1.zakljucenje ugovora. obaveze kupca. 2.zavrsne odredbe.prodaja robe.oblast primjene i opce odredbe. III : . IV dio: opce odredbe. 2. S druge strane. ovakva pomocna funkcija se smatra vrlo problematicnom. elektricne energije. Sto se tice Konvencije o medjunarodnoj prodaji robe. . prelaz rizika.cesto i naziva Becka konvencija. tada UNIDROIT principi imaju prednost nad Lando principima. Konvencija i EU-smjernice Do sada su se Konvencija i EU smjernice doticale samo uzgredno. cuvanje robe. Smjernica o potrosackoj kupovini i garanciji za ispravno funkcionisanje. zajednicke odredbe za prodavceve i kupceve obaveze. drugi obuhvata pravila o zakljucenju ugovora. sto je rijedak slucaj. samo rijetko ce se sukobiti sa Konvencijom. Konvencija i Lando principi Znacaj UNIDROIT i Lando principa za primjenu Konvencije je sporan. prodaji brodova. treba zakljuciti da EU smjernice nemaju prednost pred ovom Konvencijom. Jos je izrazenija konkurencija u odnosu na Smejrnicu o suzbijanju kasnjenja placanja u privrednom prometu. . a drzavljanstvo. Ukoliko izmedju njih postoje odredjene razlike. Pregled Konvencije: I dio: II dio: . Pri tom je prvi dio opci. S jedne strane. a treci i cetvrti obaveze ugovornih strana te posljedice povrede tih obaveza.Konvencija se ne primjenjuje na ugovor o prodaji za privatne potrebe kupca. Konvencija se ne primjenjuje ni u onim slucajevima kad se radi o: prodaji na javnoj drazbi. U ovom slucaju se kod medjunarodne prodaje javlja konkurencija u odnosu na Konvenciju. 35 . zadatak ovih propisa jeste da budu pomoc pri realizaciji jedinstvenog medjunarodnog prava. u slucajevima prinudnog izvrsenja. odgovornosti prodavca za smrt ili tjelesnu povredu koje bi roba prouzrokovala bilo kom licu. izuzev ako prodavac nije znao niti morao znati da kupac stvari kupuje u tu svrhu. Ona sadrzi materijalnopravne propise o zakljucivanju ugovora o prodaji izmedju subjekata koji imaju sjediste u dvije razlicite drzave. prometu vrijednosnim papirima i sredstvima placanja. aviona. OBLAST PRIMJENE I OPCE ODREDBE Oblast primjene CIGS ogranicena je na ugovore o medjunarodnoj prodaji pokretnih stvari. te gradjanski ili trgovacki karakter ugovaraca nije od znacaja. Naime. Smjernica zeli zadnjem prodavcu omoguciti pravo regresa protiv prethodnog dostavljaca robe.

stekne pravno dejstvo. zastupanja itd. Na ova pitanja primjenjuje se pravo drzave koje je mjerodavno za ugovor. ciji centralni dio predstavlja definiranje pojma „bitnih povreda ugovornih obaveza“. ZAKLJUCENJE UGOVORA Ugovor nastaje postizanjem saglasnosti volja ugovaraca o bitnim sastojcima. s tim da Konvencija regulira samo spoljne aspekte. saglasnosti volje. samo bitna povreda ugovora predstavlja osnov za raskid ugovora.upucen jednom ili vise lica. trecim vidljive. Sudska praksa u vezi sa zakljucenjem ugovora: sloboda forme. Prijedlog za zakljucenje ugovora predstavlja ponudu. Pri zakljucenju ugovora o medjunarodnoj prodaji robe vrijedi pravilo neformalnosti ugovora. te obaveze prodavca i kupca koje proizlaze iz takvog ugovora. kao ni dejstvo ugovora na vlasnistvo prodate robe. cak i kad je neopoziva. 3. koja je vec postala efektivna. PRODAJA ROBE 1. Autonomija volje ipak ima svoja ogranicenja i u Konvenciji. Povlacenjem se sprijecava da ponuda. Princip slobode ugovaranja Ugovornim stranama se ostavlja sloboda da pojedine odredbe Konvencije izmijene ili Konvenciju u potpunosti iskljuce. Ali ovo pravilo se nece primjenjivati ako jedna od ugovornih strana ima svoje sjediste u drzavi ugovornici Konvencije koja je stavila rezervu . Takav prijedlog smatra se kao poziv da se ucini ponuda. Konvencijom se ne regulira punovaznost ugovora ili pojedinih ugovornih odredbi. Kad jedno lice uputi prijedlog neodredjenom broju lica tad se ne radi o ponudi. ako je taj prijedlog: dovoljno odredjen (tj. ne isvrcuci se pri tom na probleme eventualnih mana volje. Naime. Opce odredbe Treci dio Konvencije – na pocetku ovog dijela nalaze se opce odredbe. a opozivom se okoncava dejstvo ponude. Cutanje ili necinjenje samo po sebi ne znaci prihvatanje. . S druge strane ponuda se moze opozvati sve dok se ugovor ne zakljuci. Povreda ugovora koju cini jedna strana smatrace se bitnom ukoliko se njome prouzrokuje takva steta drugoj strani da je sustinski lisava onog sto je opravdano 36 . . jer se pismena forma javlja kao konstitutivni element ugovora o prodaji. relevantna sutnja 4. zakljucenje ugovora putem posrednika. prihvat uz izmjene.Ponuda se moze povuci ili opozvati. osim ako lice koje cini takav prijedlog jasno ne ukaze na suprotno.Konvencijom se regulira samo zakljucenje ugovora o prodaji. Prihvat ponude proizvodi dejstvo od momenta kad izjava o saglasnosti stigne ponudiocu. poslovne sposobnosti. U tom slucaju se ugovor mora zakljuciti u pismenoj formi. ako oznacava robu i izricito ili presutno utvrdjivanje kolicine i cijene ili sadrzi elemente za njihovo utvrdjivanje). Povuci se moze i neopoziva ponuda ako povlacenje stigne ponudjenom prije ili u isto vrijeme kad i ponuda.ukazuje na namjeru ponudioca da se obaveze u slucaju prihvatanja.

druga strana morala je predvidjeti posljedice povrede ugovora. tako da je to pitanje prepusteno sudskim odlukama u svakom konkretnom slucaju. Ostvarenje prava po osnovu povrede ugovorne obaveze prema Konvenciji moze zahtijevati ako se kumulativno ispune dvije pretpostavke: ugovoru vjeran ugovarac mora doci u poziciju da je za njega prestao postojati interes kojeg je imao prilikom zakljucenja ugovora. Forma obavjestenja o nedostacima Konvencija nije regulirala u kakvoj formi mora biti izjavljena volja za raskid ugovora. O raskidu ugovora kupac mora obavijestiti prodavca. tad kupac moze raskinuti ugovor bez da ceka protek naknadnog roka.nije pakovana ili zasticena na nacin uobicajen za takvu robu ili. Bitna povreda ugovora a ) Nesaobaznost robe Nedostatak saobraznosti postoji u slucaju djelimicne isporuke. Po proteku roka od 2 godine po prijemu robe kupac gubi pravo da se pozove na nesaobraznost robe. . izuzev ako takvu posljedicu nije predvidjela strana koja cini povredu niti bi je predvidjelo razumno lice istih svojstava u istim okolnostima. . sto je najcesci slucaj kod ugovora s fiksnim rokom.ocekivala od ugovora. isporuka druge stvari i sl. Ako prodavac nakon ostavljenog naknadnog roka izjavi da obavezu nece ispuniti ni u tom naknadnom roku. Teret dokazivanja postojanja okolnosti iz kojih proizlazi 'bitnost' povrede ugovorne obaveze je na ugovoru vjernoj strani. Prodavac nece odgovarati ukoliko je kupac u vrijeme zakljucenja ugovora znao za tu nesaobraznost ili mu ona nije mogla ostati nepoznata. To znaci da svaka docnja ne vodi raskidu ugovora. odnosno „razumno lice“ slicnih svojstava u slicnim okolnostima predvidjelo bi posljedice povrede ugovora. ako kupac ni po proteku naknadnog roka ne bi isplatio cijenu ili preuzeo robu tada bi to vec bio osnov za raskid ugovora.ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predocio u vidu uzorka ili modela. b ) Docnja Kad jedna ugovorna strana dodje u docnju druga strana moze pod odredjenim uslovima raskinuti ugovor.Posebno o ogranicenjima javno. na nacin koji je podobam da sacuva i zastiti robu. 2. 4. Smatra se da roba nije saobrazna ugovoru ukoliko: nije podobna za svrhe za koje se roba uobicajeno koristi. isporuka manje ili vece kolicine od ugovorene. c ) Neisplata cijene i nepreuzimanje robe kao povrede obaveza kupca Zakasnjenje u isplati cijene ili nepreuzimanje robe ne predstavlja bitnu povredu ugovora koja bi odmah davala pravo prodavcu da raskine ugovor. 3.pravnog karaktera u drzavi uvoznici 37 . ako takav nacin ne postoji. . nije podobna za narocitu svrhu koja je prodavcu izricito ili precutno stavljena do znanja u vrijeme zakljucenja ugovora. tad neispunjenje obaveze u tom roku predstavlja bitnu povredu ugovora koja daje pravo drugoj strani (kupcu) pravo da ugovor raskine. S druge strane teret dokazivanja 'nepredvidivosti' je na strani koja je povrijedila ugovornu obavezu. Medjutim. Ako vrijeme ispunjenja ugovora predstavlja bitan sastojak ugovora. Uz raskid ugovora prodavac ima pravo i na naknadu stete.

Za robu koja je prodata u prevozu rizik prelazi na kupca u trenutku zakljucenja ugovora ili ako okonosti na to ukazuju. Sporedne obaveze se mogu sastojati od npr. kupac je. raskinuti ugovor ili traziti naknadu stete. postoje i druge obaveze. PRELAZ RIZIKA Najcesce ce same ugovorne strane odrediti prelaz rizika s jedne na drugu stranu i u tom slucaju volja ugovornih strana ima prednost. 7. garancija za pravne nedostatke (zastita od evikcije) i cuvanje robe. Obaveze prodavca Mozemo ih podijeliti na osnovne i sporedne. Prema odredbi cl. ili sniziti cijenu. Prvo. Ako prodavac ne ispuni svoju obavezu tad kupac moze zahtijevati ispunjenje ugovora. 66 Konvencije. Kupac ce se osloboditi svoje obaveze samo ako je gubitak ili ostecenje robe posljedica radnje ili propusta prodavca. NAKNADA STETE I OSLOBADJANJE OD ODGOVORNOSTI 38 . Pored ovih osnovnih. Drugo. raskinuti ugovor. koji stoga onemogucavaju u daljnjem stavljanju u promet robe koja mu je isporucena i to zbog tog sto ta roba ne zadovoljava uslove koji se takvim propisima zahtijevaju. U svakom slucaju kupac ima pravo i na naknadu stete. U osnovne obaveze prodavca mozemo uvrstiti jos i odgovornost za saobraznost robe. 66-70 Konvencije. predaja dokumenata i prenos vlasnistva. ili. OBAVEZE UGOVORNIH STRANA 1. Osnovne obaveze prodavca su: isporuka robe. 2. izuzev u tri slucaja i to: ako takva ogranicenja postoje i u zemlji izvoznici ili ako je kupac ukazao prodavcu na postojanje ogranicenja ili ako su ogranicenja prodavcu bila poznata ili su mu morala biti poznata s obzirom na okonosti konkretnog slucaja. prije svega provjera saobraznosti primljene robe i davanje specifikacije robe. transporta i osiguranja robe. Ako je kupac obavezan preuzeti robu u mjestu koje je sjediste prodavca tad rizik prelazi na kupca u momentu kad on preuzme robu. 5. a ugovorne strane nisu nista posebno ugovorile.Moze se desiti da postoje posebni prinudni propisi u drzavi iz koje dolazi kupac. tad ce rizik preci na kupca kad je roba predata prvom prevoziocu. 6. u slucaju gubitka ili ostecenja robe. duzan platiti cjelokupnu cijenu kad je na njeg presao rizik. ako to kupac ne ucini blagovremeno u casu kad mu je roba stavljena na raspolaganje. Preovladjuje misljenje da ogranicenja javno-pravnog karaktera ne mogu biti sastavnim dijelom ugovora o medjunarodnoj prodaji robe. ako je potrebno izvrsiti prevoz kupljene robe. rizik prelazi na kupca u trenutku kad je roba predata prevoziocu kji je izdao dokumente kojim se potvrdjuje ugovor o prevozu. U slucaju povrede ugovora od strane kupca prodavac moze zahtijevati izvrsenje ugovora. Ako ugovorne strana ne odrede prelaz rizika. tad se primjenjuju pravila iz cl. Obaveze kupca Osnovne obaveze kupca su placanje cijene i preuzimanje isporuke robe. ako su ugovaraci odredili da je prodavac duzan robu predati prevoziocu u odredjenom mjestu tad ce rizik preci na kupca kad prodavac preda robu prevoziocu u tom mjestu.

kupac moze raskinuti ugovor i kada ne moze vratiti primljenu robu u tri situacije: ako robu ne moze vratiti iz razloga za koji on ne odgovara. predvidivom stetom se smatra pretrpljeni gubitak i izmakla dobit. Prema cl. - 39 . strana koja nije ispunila svoju obavezu moze se osloboditi obaveze naknade stete ako je svoju ugovornu obavezu povrijedila uslijed okolnosti koje su izvan njenoj subjektivnog polja utjecaja. koji su uslijed povrede nastali drugoj strani. a koje u vrijeme zakljucenja ugovora. izgubljena dobit se nadoknadjuje samo ako je drugi ugovarac. 74 Konvencije. Konvencije. DEJSTVO RASKIDA UGOVORA I CUVANJE STVARI Kupac nema pravo da raskine ugovor ili da zahtijeva od prodavca da izvrsi zamjenu robe ako mu je nemoguce da vrati robu u sustinski istom stanju u kome ju je primio. neovisno o krivnji. ako je roba propala uslijed pregleda stvari ili ako je kupac robu potrosio ili preradio u toku njene normalne upotrebe prije nego sto je otkrio ili je morao otkriti nedostatak. sto je kod ovih ugovora cest slucaj. U slucaju da jedna ugovorna strana drzi u posjedu robu koja bi se trebala nalaziti kod drugog ugovaraca. koji je povrijedio obavezu. Ipak. Prema cl. nije mogla predvidjeti. razumno posmatrano. njezina je obaveza da istu cuva. odnosno sprijeciti.Za stetu nastalu uslijed neispunjenja ugovornih obaveza strana koja je odgovorna za povredu ugovora odgovara po principu predvidivosti. Ako se radi o izgubljenoj dobiti u smislu da je jedna ugovorna strana mogla kupjenu robu dalje prodavati. imao u vidu (znao ili morao znati) mogucnost dalje prodaje. kao bi se sprijecio ili umanjio nastanak potencijalne stete. 8. 79.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->