P. 1
pripreme_BOS

pripreme_BOS

4.0

|Views: 40,609|Likes:
Published by Nermana Nermanović

More info:

Published by: Nermana Nermanović on Dec 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/23/2015

pdf

text

original

Nastavna jedinica: Gramatički red riječi u rečenici- povezivanje riječi i rečenica u smislenu cjelinu Tip časa: obrada novog

sadržaja Opći cilj časa: naučiti učenike da pravilno povezuju riječi u smislenu cjelinu pazeći na primjenu pravila pisanja prema gramatičkom redu Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog teksta, formiranje predstava o pravilnom gramatičkom redu, povezivanje riječi u smislenu cjelinu odgojni: razumijevanje sadržaja teksta, primjena pravopisnih pravila na konkretnim zadacima funkcionalni: osposobljavanje učenika da uočavaju, prepoznaju i identificiraju nepravilnu smislenu cjelinu a zatim je pravilno porčitaju i zapišu; razvijanje senzornih i intelektualnih sposobnosti učenika Nastavne metode: razgovor, demonstracija, metod rada sa tekstom Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst sa strane 24, kartice sa riječima

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Svaki učenik izvuče riječ i grupa pročita rečenicu koju je stvorila. ( Neke rečenice će imati smisla a neke ne.) Uočiti razliku među nepravilnim i pravilnim rečenicama. *Postaviti pravilan gramatički red u rečenici. Najaviti cilj časa: Sada ću pročitati dio teksta koji se zove Izokrenuta priča.

Glavni dio
Čitanje priče u cjelini. - Kakva je ovo priča? Zašto je smiješna? - Sada ćete vi pravilno zapisati rečenice iz teksta. - Svaki učenik prepisuje po jednu rečenicu pravilno. - Čitanje pravilno napisanih rečenica. - Sadržajna analiza priče na pitanja na strani 25. Zapiši i zapamti: Da bi nas drugi razumjeli, riječi koje govorimo ili pišemo trebaju biti jasne, razumljive i pravilno poredane.

Završni dio
Šta smo naučili? Kružno čitanje priče- pravilno poredanih riječi u smislenu cjelinu. ( PRAVILNA) IZOKRENUTA PRIČA - BRANKO ĆOPIĆ Tek je sunce izišlo iza brda, a čiča skoči iz prostranog kreveta, navuče opanke na noge, stavi kapu na glavu i otvori vrata na kući. – Gle, noćas je kiša dobro pokvasila zemlju, začuđeno progunđa čiča sučući brk, pa brzim korakom požuri niz dvorište, istjera kravu iz štale i reče:“Rogata kravo, idi pasi na zelenoj livadi, a ja ću put pod noge, pa ću poći u šumu da donesem drva...“

Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopis Nastavna jedinica: Pisanje upitne riječce LI u upitnim rečenicama Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: naučiti učenike da pravilno govore i primjenjuju pravposina pravila u rječima i rečenicama, razumiju pročitani sadržaj i razlikuju rečenice po značenju Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog sadržaja, objašnjenje upotrebe riječce LI u riječima i rečenicama, formiranje predstava o upitnim rečenicama odgojni: usvajanje pravopisnih pravila i razumijevanje njihovog značenja funkcionalni: osposobljavanje učenika da uočavaju i prepoznaju riječcu LI u riječima i rečenicama; primjenjuju znaje o upitnim rečenicama na konkretnim primjerima, razvijaju senzorne i intelektualne sposobnosti Nastavne metode: aktivno učenje kroz igru, razgovor, demonstarcija, rad sa tekstom Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: radni listići, kartice- riječi, grafofolija, grafoskop, aplikacije

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Na svakom stolu su ostavljene kutije sa riječima. Igra: Izvuci riječi i sastavi rečenicu ( rad u grupi) Od izvučenih rječi grupa sastavlja rečenicu: Asim vozi crveni auto. Sunce jako grije i prži. Djeca igraju lopte. Ribe plivaju u vodi. U travi je procvjetala ljubičica. - Kakve su ovo rečenice? Kako znate da su to izjavne rečenice? Svoju rečenicu pretvori u upitnu rečenicu! Da li Asim vozi crveno auto? Kako Asim vozi crveno auto? i sl. - Kako znate da je to upitna rečenica? Kakav znak stoji na kraju upitne rečenice? (Na pripremljenom stolu su gramatičke kutije) IZJAVNE REČENICE- zeleni papir UPITNE REČENICE- žuti papir U ove kutije razvrstati izjavne i upitne rečenice Prozivam članove grupa koji donose kartice i popunjavaju kutije. Postavljam plakat upitne rečenice i najavljujem cilj: UPITNE REČENICE ↓ RIJEČCA LI UPITNIK ?

Glavni dio
Molim učenike da izvuku svoju upitnu rečenicu i pročitaju je. Rečenice sa riječcom LI izdvajam i lijepim na tablu.

KAKO JE NAPISANA RJEČICA LI? (odvojeno) Molim učenike da što prije otkriju rečenice i pravilno ih zapišu. ZADACI GRUPA: Napiši pravilno i stavi znak! I MoželiTahirnaizlet / Dalivolitejesti II Postojilidruginazivzabiblioteku / Nalaziliseonaublizinitvoješkole III VolišlisvogpsaŽuću / Volišlijestisladoled IV Hoćešlidoćikući / Idemolinautakmicu Čitanje listića grupa i ispravljanje grešaka. Nagraditi grupu sa njaviše tačnih rečenica. Provjeru izvršiti pomoću grafofolije i grafoskopa.

Završni dio
( Šta smo naučili?) Postavljanje pravila na tablu: UPITNA RJEČICA LI UVIJEK SE PIŠE ODVOJENO OD RIJEČI KOJE ISPRED NJE STOJE ALI SE ZAJEDNO SA NJIMA IZGOVARA. Učenici prepisuju zapis sa table. Domaća zadaća: Napravi pitanja od rečenica na strani 31.

Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta u prozi Nastavna jedinica: Ribar iz Cefalua- Đani Rodari Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: upoznavanje teksta sa karakterom bajke; sličnosti i razlike stvarnih događaja, shvaćanje teksta, čitanje sa razumijevanjem događaja Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog književnog teksta; objašnjavanje pojma bajke, uočavanje stvarnih i nestvarnih događaja odgojni: razumijevanje sadržaja teksta i pojma bajke, razvijanje pozitivnih osjećanja, poštenja, razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema drugima i shvaćanje smisla pouke priče funkcionalni: osposobiti učenike da samostalno istražuju i izvode zaključke; osposobitiučenike da izražajno čitaju sa analizom teksta u grupi i individualno Nastavne metode: aktivno učenje kroz igru, formiranje grozda, razumijevanje sadržaja kroz kooperativno učenje, demonstracija, razgovor Oblici rada: kombinovani- frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike tekstualnih cjelina, igračke sa morskim motivima, modeli čamaca

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
EVOKACIJA (prisjećanje o temi): - Metod vruća olovka ŠTA ZNAM O
jezero RIBARIMA→ voda more ↓ ↓ ↓ rijeka pecanje ribe čamac hrana novac

Kroz razgovor o ribarstvu učenici se uvode u nastavnu jedinicu. Biranjem sličica, otkrivaju slova iz naslova upisujući njihovo početno slovo. Šta želim saznati i kako? - Ko je Đani Rodari? Upoznati učenike o piscu i djelima. Igra: Pronađi par ( formiranje grupa) Učenici biraju dio slagalice sa motivima iz priče i traže svoje članove grupe.

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja. Učenici po grupama vade zadatke, a zatim izvještavaju o urađenom zadatku. Svaka grupa ima dio teksta (cjeline), koji treba da pročita i da naslov svom dijelu ( cjelini). Dopuniti listiće dodatnim zadacima. I grupa: Pročitaj tekst! Zapiši nestvarne likove ili događaje! Ilustriraj ih! II grupa: Pročitaj tekst i odredi temu priče ( O čemu se govori u ovoj priči?; Kako se zove priča u kojoj se pojavljuju likovi iz mašte koji ispunjavaju želje, pretvaraju kamen u zlato...?) III grupa: Odredi mjesto i vrijeme odvijanja radnje u priči! - pročitaj tekst u sebi IV grupa: Ko je glavna ličnost ( lik) u priči? Poredaj njegove osobine i postupke! ( Glavna ličnost je prekrivena. Učenici sami pronalaze odgovore, a ako sami ne uspiju , otkrivamo dio papira)

V grupa: Ostali likovi su: ribica, morski dječačić, mornari. Pročitaj tekst i zaključi koje su njihove osobine. Razmisli o njihovim postupcima i ponašanju! RIBICA MORSKI DJEČAK MORNARI Po završetku rada grupa, učenici izvještavaju i kače svoje radove na zid i sl.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Priča je napisana kao bajka. Javljaju se nestvarni likovi i događaji ( morski dječak, ribica koja ispunjava želje...) TEMA: Život siromašnog ribara kojem je morski dječak ispunjavao želje i pretvorio ga u bogataša. POUKA: -Budi zadovoljan sa onim što imaš! -Ako ti neko pomogne, budi zahvalan. -Ne traži hljeba nad pogačom! Domaća zadaća: Naučiti lijepo čitati priču!

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica:Prepričavanje sa promjenom toka događaja- Ribar iz Cefalua Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: Naučiti učenike da samostalno iznose svoje mišljenje i mijenjaju tok događaja priče Zadaci: obrazovni: analiziranje priče po dijelovima (cjelinama); davanje naslova toku događaja; formiranje predstave i mišljenja sa promjenom toka događaja odgojni: razumijevanje pročitanog teksta, uočavanje i razumijevanje pouke priče, razvijanje ljubavi prema stvaralačkom mišljenju, kreativnsoti i mašti funkcionalni: osposobljavanje za upotrebu i razvijanje senzornih, intelektualnih, motoričkih i kreativnih sposobnosti; razvijanje kulture usmenog izražavanja i iznošenja vlastitog stava i mišljenja Nastavne metode: vruća olovka, razgovor, igranje uloga, aktivno učenje kroz igru i rješavanje zadataka, demonstracija Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: igračke, modeli od papira, flomasteri, papiri u boji, krede u boji, bojice

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Pregled zadaće! Najava cilja časa: Koju smo priču čitali? Metodom vruća olovka ponoviti ono što znamo o priči 8 mjesti i vrijeme radnje, glavni i sporedni likovi, tema i pouka priče- ideja) TEMA: ↓
Siromaštvo ribara i susret sa morskim dječakom

RIBAR ↓
glavni lik

IZ

CEFALUA → vrijeme radnje- neodređeno ↓
mjesto radnje

POUKA: Budi zavalan onome ko ti pomaže! Igrom Izvuci kartu pronaći članove grupe i pripremiti se za rad ( karte su sa motivima iz priče)

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja! Objasniti učenicima način rješavanja zadataka i zatim koordinirati rad sa učenicima. Sami biraju način prezentovanja radova. Svaka grupa čita svoj dio teksta i prepričava ga odgovaranjem na pitanja! I grupa: Poredaj tok događaja po redu: Ribar iz Cefalua lovi ribu (1) Zatvoreni morski dječak (8) Ribica koja govori * susret sa morskim dječakom (2) Siromašni ribar posatje bogataš (6) Razgovor ribara i morskog dječaka (3) Morski dječak u ribarevoj kući (4)

Pobuna mornara (7) Veliki ulov riba (5) Nezahvalni ribar (6) III grupa: - Koga je ulovio ribar? - Kako mu je pomogao morski dječak? - Kakav je postao ribar kada se obogatio? - Zašto se promijenio? - Šta mu je rekoa morski dječak? - Zašto ga je ribar zatvorio? - Kako bi ti postupio prema dječaku? - Šta bi promijenio u ribarevom ponašanju? IV grupa: ista pitanja kao i za treću grupu! Učenici sami kreiraju svoj mali pano, uz ilustracije i modele ili igranjem uloga po izboru učenika!

Završni dio
Izbor najljepše ispričane priče.

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Pisanje obavijesti Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: Naučiti učenike da da prepoznaju obavijest, razumiju njegov sadržaj i značenje Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog oblika pisanja sadržaja; uočavanje elemenata obavijesti, formiranje predstava o obavještavanju odgojni: razvoj kulture komuniciranja, razvijanje ljubavi prema pisanju, razvoj kreativnosti i mašte funkcionalni: osposobljavanje učenika da razvijaju senzorne, intelektualne, izražajne i doživljajne sposobnosti, razvoj logičkog mišljenja, zaključivanja i uopćavanja Nastavne metode: razgovor, metod rada sa tekstom, demonstracija, Vruća olovka Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: radni listići sa tekstom

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Prisjećanje o temi! Šta znamo o: OBAVIJESTI→ naslov (adresa) vijest događaji vrijeme ↓ ↓ ↓
dobra loša selo grad škola odlazak dolazak

Metodom vruće olovke opisati šta je obavijest! Šta ne znamo? Kako izgleda obavijest? Kako ćemo saznati?učenici izvlače teme: sport, zabava, životinje, svemir...

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja! Čitamo obavijest o izletu na Bistričak. Uočavamo glavne elemente obavijesti: - kratak, jasan i razumljiv sadržaj - vrijeme obavijesti - kome se upućuje obavijest - način obraćanja putem obavijesti treba biti prilagođen temi obavijesti Učenici po grupama i individualno zapisuju obavijest a zatim obavještavaju ostale učenike.

Završni dio
Analiza obavijesti i ispravljanje grešaka? ŠTA SMO NAUČILI? Pročitati zapis sa table. Domaća zadaća: po izboru napisati jednu obavijest.

Nastavna jedinica: Pisaje riječi i rečenica uz ilustrovane sadržaje Tip časa: utvrđivanje, provjeravanje usvojenosti ćirilice Opći cilj časa: provjeriti koliko su učenici savladali pisanje i čitanje ćirilice Zadaci: obrazovni: utvrđivanje drugog pisma diktiranjem rečenica i zapisivanjem odgojni: osposobljavanje učenika za samostalan rad funkcionalni: razumijevanje sadržaja rečenice i zapisivanje rečenice poznatim slovima Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni radovi Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: diktirani tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Prepoznavanje slova na slovarici. Imenovanje predmeta koji počinju obrađenim slovima. Kružni tok- Na slovo, na slovo- jedan učenik počne, a drugi nastavi govoriti riječi tim slovom. Najav cilja časa i zapisivanje na tabli.

Glavni dio
Diktiranje rečenica i horsko čitanje: Саjма и Шемса су шуми. Угледале су вука. Вук режи. Саjма побјеже, a Шемса сe попнe нa дрво. Cpete Саjмy Љиљана. Љиљана je пoзвa y cвoj дoм. Довeдошe и Шемсy. Cви cy вeceли и paдyjy ce.

Završni dio
Analiza rečenica i pregled. Domaća zadaća: vježbati čitanje teksta Саjма и Шемса.

Nastavna cjelina: Čitanje i pisanje ćirilice Nastavna jedinica: Vježba pisanja teksta ćirilicom Tip časa: vježbanje Opći cilj časa: Pisanjem teksta ćirilicom uvježbati tehniku čitanja ćirilice i shvatiti grafičku strukturu slova Zadaci: obrazovni: naučiti grafičku strukturu slova; vježbati tehniku čitanja teksta i prepisivanja ćirilicom odgojni: razumjeti sadržaj teksta i ponoviti ga funkcionalni: osposobiti se za pravilno i tačno oblikovanje govora Nastavne metode: objašnjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Prepoznavanje slova na slovarici- AZBUCI Najava cilja i zapisivanje naslova.

Glavni dio
Čitanje i pisanje teksta napisanog ćirilicom strana 88 i 89.

Završni dio
Zadaća iz čitanke. Tekstovi: Jyco и Шeмca ишли y шyмy. Haишли нa Heшy. Heшo je нaшao мишa. Mиш caвиo yши и тpece ce. Шeмca пoнece мишa kyћи. Ajka je мoja мaмa. Moj тaтa je Eмko. Moj тeтak je Keмo. Haшa тeтka je Eмa. Eko jeo jaja. Иcмeт ce шишa.

Nastavna cjelina: Čitanje i pisanje ćirilce Nastavna jedinica: Štampana slova ćirilice З з i Ж ж Tip časa: obrada Opći cilj časa: Naučiti učenike da čitaju, pišu i razumiju tekst napisan štampanim slovima ćirilice Zadaci: obrazovni: upoznavanje nove grafičke strukture slova; upoznavanje funkcije slova u riječima i rečenicama odgojni: razumijevanje pročitanog teksta i prepoznavanje slova u rečenicama funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pisanje ćirilice i usavršavanje tehnike čitanja ćirilice Nastavne metode: opisivanje, objašnjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, slovarica- AZBUKA

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Kalodont Evokacija (prisjećanje o temi) Šta znamo o ćirilici?- Drugo pismo: М м, Т т, К к, И, С, Н, Ш, У, В, Р, Л, Б, П, Д, З з Жж Rad u paru metodom asocijacija. Analitičko- sintetičke vježbe za Зз i Жж, uz globalnu analizu rečenice. Najava cilja časa: Danas učimo novu grupu ( zapisujem naslov) slova ćirilice Зз, Жж.

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja! Učenici zapisuju po jedan red velikog i malog štampanog slova u teke. Učenike dijelim u grupe; svaka grupa odabira riječi koje imaju glas na početku, u sredini i na kraju, koje zapisuju u teku. Izvještavanje grupa o završenom zadatku.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Latinica:Zz, Žž Ćirilica: Зз, Жж Зaнa мaзa peз Жaнa вaжaн jeж Жaбa кaжe кpe, кpe, кpe. Зeкo cпaвa, миcли o кyпycy.

Nastavna jedinica: Čitanje i pisanje slova ćirilice Г, Ф, Љ. Tip časa: obrada Opći cilj časa: Upoznati učenike sa slovima drugog pisma i naučiti ih pisati i čitati ćirilicu Zadaci: obrazovni: upoznati i naučiti grafičku strukturu slova, čitati i pisati mala i velika slova ćirilice odgojni: razumijevanje sadržaja rečenica, prepoznavanje slova i njihovo čitanje funkcionalni: osposobljavanje za pisanje ćirilice, analizu i sintezu riječi, sastavljanje rečenica sa slovima ćirilice Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija Oblici rada: kombinovani Nastavna sredstva: vještačka, slike, tekstualna, slike ljubičice, fenjera, glave, napravljena slova

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo- f, g, lj ( asocijacija) i objašnjenje značenja. Prepoznavanje sličica sa ovim slovima i potpisivanje sličica. Najava cilja časa i zapisivanje naslova: Učimo ćirilicu.

Glavni dio
Zapisujem slova ćirilice i latinice Latinica: G g, F f, Lj lj Ćirilica: Г г, Ф ф, Љ љ Imenovanje i uočavanje slova u riječima uz analitičko- sintetičke vježbe ( za početak, sredinu i kraj riječi) глaвa нoгa poг фpyлa Haфa ceф љyбaв љиљaн кpaљ Sastavljanje rečenica i pisanje na tabli! Љ yбaв je нajљeшa cтвap нa cвиjeтy. Фpyлa cвиpa. Učenici prepisuju zapis sa table.

Završni dio
Čitanje teksta iz čitanke Želja. Domaća zadaća: prepisati tekst kod kuće i vježbati čitanje.

Nastavna cjelina: Čitanje i pisanje ćirilice Nastavna jedinica: Vježbe čitanja i pisanja na tekstu, ćirilicom Tip časa: vježbanje Opći cilj časa: Naučiti učenike da pravilno i tačno pišu i čitaju drugo pismo- ćirilicu. Zadaci: obrazovni: pravilno, čitko i jasno čitati i pisati slova ćirilice u riječima i rečenicama i uočavati njihovu funkciju odgojni: razumijevanje sadržaja riječi i rečenica u tekstu funkcionalni: osposobljavanje za čitanje i razumijevanje pročitanog teksta, analizu, sintezu i uopćavanje sadržaja Nastavne metode: razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: tekst, sličice

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Govorenje slova zabuke i prepoznavanje. Analitičko- sintetičke vježbe za obrađena slova sa početnom- završnom funkcijom slova u riječima. Podjela učenika u grupe. Najava cilja časa i zapisivanje naslova.

Glavni dio
I grupa: Napisati što više riječi slovima: А, В, М, Т, О, Е. II grupa: Napisati što više riječi slovima: К, И, С, Н, Ш, У. III grupa: Napisati što više riječi slovima: Л, Р, Б, П, Д. IV grupa: Napisati što više riječi slovima: З, Ж, Г, Ф, Љ. V grupa: Napisati što više riječi slovima: Е, Ђ, Џ, Њ. Zapisivanje po dvije riječi na tabli. Sastavljanje rečenica i čitanje.

Završni dio
Domaća zadaća: Kratak sastav- napisati pjesmu o svojim slovima.

Nastavna jedinica: Ortoepija i ortografija: Izgovor i pisanje glasova ćirilce Ђ ђ, Џ џ, Њ њ. Tip časa: obrada Opći cilj časa: Naučiti učenike da čitaju i pišu slova ćirilice Zadaci: obrazovni: upoznavanje grafičke strukture slova, uočavanje u riječima ( inicijalna, tranzitorna, finalna funkcija slova u riječi) odgojni: razumijevanje pročitanog i napisanog sadržaja rečenica funkcionalni: osposobljavanje za čitanje i pisanje složenih slova ćirilice Nastavne metode: izlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija, metoda asocijacija Oblici rada: frontalni, individualni, kombinovani Nastavna sredstva: slike sa slovima ćirilice, slovarica

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Prepoznavanje obrađenih slova na slovarici. Uočavanje složenih slova na slovarici. Najav cilja časa: Izgovor i pisanje slova Latinica: Dž dž, Đ đ, Nj nj Ćirilica: Ђ ђ, Џ џ, Њ њ

Glavni dio
Izgovaranje i pisanje složenih slova ćirilice Pisati po jedan red velikog i malog štampanog slova. Pisati prema početnoj- finalnoj funkciji glasa u riječi. Џџ Џeмaл Maџидa беџ Џeвад Саџида Ђђ Њњ Ђyла Ђyлcyмa Њeгo ђypђeвaк cвaђa Caњa sмеђ пањ

Čitanje pjesme Njiva- sadržajna analiza, uočavanje glasa nj.

Završni dio
Čitanje teksta iz čitanke strana 92. Domaća zadaća: Prepisati riječi iz čitanke i radnog lista

Nastavna cjelina: Čitanje i pisanje ćirilice Nastavna jedinica: Štampana slova ćirilice Б, П, Д Tip časa: obrada Opći cilj časa: Čitanje i pisanje štampanih slova ćirilice uz razumijevanje pročitanog teksta Zadaci: obrazovni: upoznavanje grafičke strukture slova, čitanje pisanje odgojni: razumijevanje sadržaja porčitane riječi i rečenice, učenje lijepog i urednog pisanja funkcionalni: osposobljavanje za pravilno i tačno pisanje slova u riječima i rečenicama; uočavanje slova na početku, u sredini i na kraju riječi kroz analitičkosintetičke vježbe Nastavne metode: opisivanje, objašnjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike, tekst, flomasteri, krede u boji

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Pregled zadaće. Prepoznavanje slova na slovarici. Imenovanje sličica i potpisivanje riječi! riba klupa drvo piба клупа дрво Najava cilja časa: Danas ćemo upoznati novu grupu štampanih slova ćirilice Б б, П п, Д д.

Glavni dio
Analitičko- sintetičke vježbe za slova Б, П i Д ( na početku, u sredini i na kraju riječi) Б Бyбa pиба cтуб П Д писмо дрво cyпa сада тpyп дyд

Zapisujem slova na tabli i objašnjavam način crtanja slova Б б, П п, Д д. Učenici zapisuju slova u teke, zatim prepisuju riječi i crtaju sličice.

Završni dio
Sastavljanje, čitanje prepisivanje rečenica. Domaća zadaća: Radni list Pиба плива y води. Дјед сади дрво.

Nastavna cjelina: Čitanje i pisanje ćirilice Nastavna jedinica: Štampana slova ćirilice Tip časa: obrada Opći cilj časa: Upoznavanje štampanih slova ćirilice, čitanje i pisanje slova uz razumijevanje pročitanog teksta. Zadaci: obrazovni: naučiti pravilnu grafičku strukturu slova, naučiti čitati štampana slova ćirilicom odgojni: razumijevanje sadržaja pročitanih i napisanih riječi i rečenica funkcionalni: osposobljavanje za uočavanje slova na početku, u sredini i na kraju rečenice; usvajanje tehnike čitanja i pisanja Nastavne metode: opisivanje, objašnjavanje, obrazlaganje, razgovor, demonstracija, ilustracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike, tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Čemu služe ovi predmeti? 1. Odaberi predmet i objasni! 2. Odaberi sličice koje počinju slovom I, S, N, Š. Zalijepi na tablu i napiši kako se to zove! __toličica __tap __aočale __iš

Koja smo slova dopisali? Slova latinice: I i, S s, N n, Š š Najava cilja časa: Učimo slova ćirilice И и, С с, Н н, Ш ш. Zapisivanje na tablu.

Glavni dio
Analitičko- sintaksičke vježbe po grupama za И, С, Н, Ш. И: Ина, миjао, ми C: Cajмa, мeco, кос H: Naнa, Mинa, Jaн Ш: Шeмca, мaшнa, кош Učenici zapisuju riječi na tabli. Zapisujem slova učenicima u teke po jedan red velikog i malog štampanog slova, zatim prepisuju riječi sa table.

Završni dio
Čitanje teksta iz udžbenika. Domaća zadaća: Prepisati riječi i rečenice iz čitanke, strana 87.

Nastavna cjelina: Čitanje i pisanje slova ćirilice Nastavna jedinica: Učimo ćirilicu- obrada slova A, J, M, T, O, K, E. Tip časa: obrada Opći cilj časa: Upoznati učenike sa novim pismom i uočiti razlikovanje i njihove sličnosti Zadaci: obrazovni: ponavljanje istih slova kao i u latinici ( grupa slova9; sastavljanje rječi od ovih slova i sklapanje rečenice. odgojni: razumijevanje značaj oba pisma ( latinica i ćirilica) u jezičkom smislu; razvijanje svijesti o istorijskom značenju ćirilice funkcionalni: osposobljavanje za razumijevanje drugog pisma, sposobnosti pažnje, pamćenja, zaključivanja i mišljenja Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objašnjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: udžbenici, kartice sa slovima ćirilice

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo- učenik počne igru, a sljedeći nastavi pomoću zadnjeg slova prethodne riječi. Sadržajna analiza vođenim pitanjima. Kako se zove naše pismo koje smo učili u 1. razredu, a naučili u 2. razredu? Šta smo naučili?- Štampana i pisana slova. Šta znamo o pismu kojim pišemo u BiH? Metoda vruća olovka! PISMO LATINICA
30 slova štampana abeceda pisana

ĆIRILICA
štampana pisana azbuka slova

Mi u BiH čitamo i pišemo oba pisma, latinicu i ćirilicu. Najava cilja časa: Danas učimo novo pismo- ćirilicu.

Glavni dio
Zapisati sva slova koja su ista u oba pisma: A, E, K, J, M, T, O. Formirati 5 grupa po pet učenika. Svaka grupa slaže slova od zadatih riječi. Izvještavanje grupa o zadatku. I grupa: A, J. II grupa: M, O. III grupa: K, E. IV grupa: T,A. V grupa: K, O.

1. zadatak Svaka grupa od dva slova sastavlja riječ. Slova se mogu ponavljati. 2. zadatak Od svih slova sastavi što više riječi i zapiši ih u teku. Sarađuj sa članovima grupe. Grupe izvještavaju, a svi zapisuju nove riječi. Izbrojati slova koja se ponavljaju.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Postoje dva pisma: latinica i ćirilica. Svako pismo ima 30 slova. Postoje štampana i pisana slova abecede i azbuke. U 3. razredu učimo štampana slova azbuke. Domaća zadaća: Od riječi koje su sastavili sastaviti rečenicu i zapisati u teku. A, E, O, J, M, T, K ( JOKA, KOJA, TAKO, MOJE, KOJE, KAJA, MOTA, MET, KAT, TAK, JAKO) I grupa: AJ, JA, JAJAA, JAJ, AJAJ. II grupa: MO, OMO, MOMO, OM, MOM. III grupa: KE, EKE, KEK, KEKE, EKEK. IV grupa: TA, AT, TAT, TATA, ATA. V gurpa: KO, OKO, KOKO, KOK, KOKOKO.

Nastavna cjelina: Rječnik Nastavna jedinica: Čitanjem do novih riječi Tip časa: obrada Opći cilj časa: Naučiti učenike da se služe rječnikom i razvijaju kulturu govora Zadaci: obrazovni: upoznati nove riječi čitanjem odgojni: razumijevanje sadržaja riječi i bogaćenje vlastitog rječnika funkcionalni: osposobljavanje za samostalno pronalaženje novih riječi i traženje objašnjenja riječi za samostalno izvođenje zaključaka i mišljenja Nastavne metode: objašnjavanje, razgovor, demonstracija, vruća olovka, oluja mozga, formiranje grozdova Oblici rada: frontalni , grupni, individualni Nastavna sredstva: enciklopedije, priručnici, rječnici bosanskog jezika i nepoznatih riječi

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra! Kaži riječ koja se završava na A! ALMA→ AMIRA→ AUTA... Šta mislite zašto se ovako igramo? Šta u stvari mi radimo?- govorimo riječi. Povratak u klupe. Evokacija (prisjećanje)! Individualan rad- metodom Vruća olovka Šta znamo o riječima? RIJEČ
rečenica slovo glas

Šta želimo saznati o rječniku? Metoda Oluja mozga

RJEČNIK
tražiti riječ

ČAROBNA KUTIJA SA RIJEČIMA Djeca izvlače rječi koje su na papiru u boji i traže grupu prema papiru u boji. Podijeliti rječnike i enciklopedije.

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja! I grupa: riječi koje počinju slovom A. II grupa: riječi koje počinju slovom B. III grupa: riječi koje počinju slovom C. IV grupa: rječi koje počinju slovom D. V grupa: riječi koje počinju slovom E. VI grupa: riječi koje počinju slovom F. VII grupa: riječi koje počinju slovom G. VIII grupa: riječi koje počinju slovom H + djeca u inkluzivnoj nastavi. Svaka grupa radi svoj zadatak i na kraju izvještava o radu cijele grupe.

I grupa: Rječnik bosanskog jezika H. Ništović Riječi koje počinju slovom A AŽDAHA AHBAB AMIDŽA AVLIJA AMIDŽINICA AMIDŽIĆ II grupa: Objasni značenje riječi koje počinju (glasom) slovom B - rječnik stranih riječi. III grupa: Objasni značenje riječi koje počinju slovom C - enciklopedija. IV grupa: Objasni značenje riječi koje počinju slovom D - enciklopedija. V grupa: Objasni značenje riječi koje počinju slovom E - enciklopedija. VI grupa: Objasni značenje riječi koje počinju slovom F - enciklopedija. VII grupa: Objasni značenje riječi koje počinju slovom G - rječnik stranih riječi. VIII grupa: Objasni riječi sa slovom H ( Rječnik bosanskog jezika A. Isaković). INKLUZIVNA NASTAVA: Imenuj sličice i napiši kako se zovu.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Rječnik- zbirka riječi sa objašnjenjima značenja. Enciklopedija- zbirka priča i slika o razlićitim stvarima, o znanim i neznanim bićima, stvarima i pojavama.

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Nabrajanje (zarez i dvotačka) Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: naučiti učenike pravilnoj upotrebi tačke i zareza u nabrajanju,; shvaćanje pravopisa i pravogovora Zadaci: obrazovni: upoznavanje pojmova tačke i zareza u nabrajanju; shvaćanje pojma nabrajanje i formulisanje rečenice pomoću dvotačke i zareza odgojni: raazumijevanje i pravilno zapisivanje dvotačke i zareza u nabrajanju funkcionalni: osposobljavanje za samostalno nabrajanje riječi, samostalno zapisivanje rečenice uz upotrebu zareza i tačke Nastavne metode: razgovor, metode usmjerene na dijete: brainstorming, vruća olovka; aktivno učenje, kooperativno učenje, igra, demonstracija Oblici rada: individualni, u paru, frontalni Nastavna sredstva: namirnice, aplikacije dvotačke i zareza, gramatika bosanskog jezika, tekst, radni list

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra! Nabroj pet stvari, dijelova tijela i slično. Prvi učenik nabroji dvije stvari kod druga, a zatim sljedeći druge itd. Evokacija! ŠTA ZNAMO O NABRAJANJU?- METODA VRUĆE OLOVKE NABRAJANJE
imena brojanje stvari boje

Kako nabrajati→ ZAREZ Pomoću kojih znakova → : Imitativna igra: U prodavnici Odglumiti prodavnicu i prodavača. Učenici su kupci. Dolaze u prodavnicu i traže namirnice.

Glavni dio
Razumijevanje značenja! Ponoviti u paru neke rečenice koje smo govorili u prodavnici. Prvi par traži od drugog para namirnice, drugi par od trećeg alat itd. Zapisati rečenice uz aplikacije dvotačke i zareza. - Kupio sam: brašna, šećera, čokolade,salame, ulja i soka. - Igrali su se : Almedin, Mirel, Asmir, Ajla i Damir. Individualni rad u radnom listu.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Kod nabrajanja koristimo tačku i zarez. Kod čitanja pravimo pauze kod dvotačke i zareza.

Nastavna cjelina: Pravogovor i pravopis Nastavna jedinica: pisanje riječce NE uz glagole Tip časa: obrada Opći cilj časa: upoznati učenike sa značenjem riječce NE i pravopisnim pravilima u pisanju glagola. Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog pojma i njegovog značenja za glagol odgojni: razumijevanje sadržaja postavljenih zadataka i primjena u pravopisu funkcionalni: osposobljavanje učenika za pravilno pisanje riječce NE u riječima i uočavanje razlike između afirmativnih i negativnih odgovora Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, objašnjavanje, razgovor Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: slike, crteži, tekstt, kartice sa riječima, kartica NE

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra! Pantomima- glagoli (pogađanje) Jedan učenik oponaša glagol a drugi pogađa- rad u paru. Evokacija- prisjećanje na temu. Metodom vruće olovke ponoviti sve što znamo o glagolima. GLAGOL
riječi radnja stanje zbivanje stoje uz imenicu

Kako izgleda suprotan glagol kada mu dodadmo riječcu NE? Igra Čarobna kutija! Učenici izvlače riječi iz kutije i formiraju grupe. Zadatak svake grupe jeste da stavi riječcu NE uz glagol i napravi novi glagol.

Glavni dio
I grupa: raditi- ne raditi. II grupa: stoji- ne stoji. III grupa: cvjeta- ne cvjeta. IV grupa: nemam, neću, nemoj. Izvještavanje grupa čitanjem riječi, uz koerkciju grešaka.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Riječca NE se piše odvojeno, ali se čita sastavljeno. Izuzetak čine riječi: nemoj, nemam, neću i tada se riječca NE piše sastavljeno.

Nastavna jedinica: Obrada štampanog slova H h Tip časa: Obrada Opći cilj časa: Uočavanje, prepoznavanje i pisanje glasa- slova H h. Zadaci: obrazovni: prepoznavanje slova u riječima i rečenicama; saznavanje pozicije slova u riječima odgojni: razumijevanje ščitavanja riječi i rečenica (sadržaja teksta) funkcionalni: naučiti pisati grafičku strukutru slova H h Nastavne metode: Oblici rada: Nastavna sredstva:

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Vježbe disanja: udisanje i izdisanje.- ha- hu. HU, HU, HU, HU, HU, HU, HU PROLJEĆE JE SNAMA TU. HA, HA, HA, HA, HA, HA, HA SVA SU DJECA VESELA. Pokažite mi kako se smijete kada ste veseli! Najava cilja časa: Danas učimo pisati i čitati slovo H h. Zapisivanje slova na tabli.

Glavni dio
Analitičko- sintetičke vježbe za glas H. Izgubilo se slovo H- analiza radnog lista. Ščitavanje teksta Hljeb i sadržajna analiza.

Završni dio
Domaća zadaća: Prepisati tekst iz udžbenika i uočiti slovo h u riječima. TEKST: Hljeb Hajra, Meho i Salih rade u pekari. Svako jutro prave hljeb. Odmah ga peku. Salih se hvali. Naš hljeb je sladak. Pekara je čista, nema muha. Poslije podne u pekari je hladovina.

Nastavna jedinica: Ortoepske vježbe: izgovor, čitanje i pisanje slova H Tip časa: vježbanje Opći cilj časa: Razumijevanje sadržaja i primjena na konkretnim zadacima. Zadaci: obrazovni: usvajanje izgovora, čitanja i pisanja slova H u riječima odgojni: bogaćenje rječnika, shvatanje učenika o mjestu glasa H u riječima, razumijevanje sadržaja zadataka. funkcionalni: razvijanje posmatranja, mišljenja i zaključivanja Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija Oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavna sredstva: tekstovi, sličice, aplikacije, flomasteri, hamer papir

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Na slovo, na slovo H. Analitičko- sintetičke vježbe za glas H. Učenici zapisuju riječi koje imaju glas H. Na početku U sredini halva hrast Hilmo Hikmet Hasan mahnuti lahko mehko Meho

Na kraju prah dah strah

Crvenom bojom obojite slovo H. Najava cilja časa: Danas ćemo vježbatu uzgovor, čitanje i pisanje slova H.

Glavni dio
Podijeliti učenike u grupe, dati im hamer papir i zadatak. I grupa: Zalijepi sličice koje imaju glas H na početku riječi i potpiši riječ ispod sličice. Višak sličica vrati u kutiju. II grupa: sličice koje u riječima imaju slovo H u sredini. III grupa: Sličice koje u riječima imaju slovo H na kraju. Odrediti vođe- izvještače grupa. Po završenom zadatku vođe podnose izvještaj. Šta smo danas radili? Šta smo vježbali?

Završni dio
Čitanje teksta sa plakata! Dopuna: I grupa: haljina, hlače, hljeb, harmonika II grupa: sahat, rahatlokum, mahrama, kahva III grupa: kruh, orah, duh Domaća zadaća: Pronađi riječi sa glasom h u tekstu Feride Duraković, strana 33. Tekst:

Salih i Meho išli u šumu. U šumi Našli orah. Nose oraha maloj Hasniji. Hasnija se najela oraha. Veselo se smije. Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Kontrolni diktat Tip časa: provjera Opći cilj časa: Naučiti učenike da primjenjuju pravopisna i gramatička pravila u riječima i rečenicama Zadaci: obrazovni: provjeriti svoje znanje iz pravopisa i gramatike odgojni: razumjeti sadržaja zadataka i samostalno raditi zadatke funkcionalni: osposobiti se za pismeno provjeravanje sadržaja iz pravopisa i gramatike Nastavne metode: objašnjavanje, razgovor Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Učenici su centru za Bosanski jezik. Ponavljanje sadržaja iz gramatike i pravopisa vođenim pitanjima. Metodom vruća olovka formirati pojam JEZIK. Metodom oluja mozga formirati grozdove. bosanski pravopis
pisanje riječce NE i LI č, ć, dž, đ

JEZIK pravogovor vrste riječi
č, ć, dž, đ imenice glagoli-radnja, stanje, zbivanje

Najava cilja časa: Kontrolni diktat.

Glavni dio
Čitanje teksta u cjelini a zatim diktiranje rečenica. -Ćamil je ustao iz kreveta. Obuče jaknu i krenu u školu. Da li si doručkovao Ćamile? Jesam, žurim! Dječak je sreo Džimija. On ne voli školu. Ne voli učiti i pisati. Ćamila pozva Džimija da idu u školu. Škola nas uči da budemo dobri ljudi i dobri đaci. Da li ti voliš školu? Imenice zaokruži, glagole podvuci plavom bojom. Pazi na odgovarajući znak na kraju rečenice! Pazi na pravilno pisanje NE i LI.

Završni dio
Učenici predaju teke i ponavljamo sadržaje.

Nastavna cjelina: Jezik Nastavna jedinica: Imenice i glagoli Tip časa: vježbanje, ponavljanje Opći cilj časa: uočavanje sličnosti i razlika između dvije vrste riječi i njihova analiza Zadaci: obrazovni: analizirati glagole i imenice čitanjem rečenica i uočavajući šta neko radi i ko vrši radnju, stanje odgojni: razumjeti sadržaj rečenica i značenje glagola i imenica po vrsti, radu i broju funkcionalni: osposobiti učenika za samostalnu analizu rečenice, sintezu i izvođenje samostalnog zaključka Nastavne metode: opisivanje, objašnjavanje, obrazlaganje, razgovor, metoda asocijacija, diferencirano učenje, demonstracija Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: tekst Ledena gora

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Započni prvim slovom moga imena. Djeca u krugu govore riječi tako da svaki sljedeći počinje riječ početnim slovom prethodne riječi( Asim, Amela...) i varijacije. Povratak u klupe i dolaženje do pojma putem asocijacija (metode vruća olovka i oluja ideja). Evokacija! ŠTA ZNAMO O VRSTAMA RIJEČI? VRSTE RIJEČI
IMENICE imena značenje vlastita po vrsti zajednička po rodu po broju GLAGOLI radnja značenje stanje šta neko radi zbivanje

Najava cilja časa: Uočavanje glagola i imenica u paru.

Glavni dio
Podijeliti tekst na dijelove, a zatim raditi u paru. Parovi podnose izvještaj analizirjaući imenice i glagole po vrsti, rodu i broju.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Imenice u rečenici tražimo na pitanje Ko nešto radi? Vrste imenica razlikujemo po rodu i broju. Glagole tražimo pomoću pitanja Šta neko radi? Šta se događa u prirodi?

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Imenice- vlastite i zajedničke Tip časa: utvrđivanje, vježbanje Opći cilj časa: Uvrditi znanje o imenicama i naučiti vrste imenica Zadaci: obrazovni: utvrditi znanje o vlastitim i zajedničkim imenicama odgojni: razumjeti sadržaj zadatka i samostalno raditi zadatak funkcionalni: osposobljavanje za samostalno izvođenje opažanja, zaključaka, uopćavanja i mišljenja Nastavne metode: razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, radni list, flomasteri, papir u boji, sličice- karte, kartice

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Individualan rad Evokacija! Metod vruća olovka- Šta znamo o imenima? Kako zovemo riječi koje pokazuju različita imena?- Imenice. Šta znamo o imenicama? Oluja ideja- Brainstorming! Šta želimo saznati?

Glavni dio
Razumijevanje značenja: Brodolom- igra za formiranje grupa. I grupa: Iz teksta Voda izdvojiti imenice u teku i na papir u boji. II grupa: Na papir u boji lijepi imena gradova. III grupa: Rijeke. IV grupa: Planine. V grupa: Vlastite i zajedničke imenice.

Završni dio
Refleksija! ŠTA SMO NAUČILI? Imenice mogu biti zajedničke i vlastite. Imenicama označavamo imena gradova, rijeka, planina. Vlastite imenice pišuse velikim slovom jer pokazuju vlastita imena. Zajedničke imenice pišu se malim slovom jer pokazuju zajednička imena živih bića, predmeta i pojava. Domaća zadaća: Sastavi pjesmu o imenicama i donesi.

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: imenice- rod i broj Tip časa: obrada Opći cilj časa: Naučiti učenike da imenice imaju rod i broj razgovarajući o porodicama Zadaci: obrazovni: upoznati učenike da imenice imaju rod i broj odgojni: učenici samostalno razgovaraju o porodicama; shvatiti značaj porodice kroz razumijevanje roda i broja funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad; izvođenje zaključaka i mišljenja Nastavne metode: objašnjavanje, razgovor, demonstracija, metode usmjerene na dijete Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, puzzle

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Slaganje puzzli- porodice životinja. Evokacija! ŠTA ZNAMO O IMENICAMA? Oluja mozga- Šta želimo saznati o rodu i broju imenica? IMENICE
ROD BROJ muški jednina ženski množina srednji

učenici podijeljeni u grupe.

Glavni dio
Svaka grupa na radnom listu uočava rod i broj svoje porodice. IMENICA Koza jarac ROD BROJ MNOŽINA Ženski Jednina Koze muški jednina jarci jare srednji jednina jarići

Izvještavanje grupa

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Imenice imaju rod i broj. Rod može biti ženski, muški, srednji. Broj može biti u jednini i množini. Domaća zadaća: Radni list br.

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Imenice- umanjenice i uvećanice Tip časa: obrada Opći cilj časa: Naučiti učenike značaku jezika za razvijanje govora i komunikacije među sobom; proširiti znanje o imenicama Zadaci: obrazovni: upoznavanje pojmova umanjenica i uvećanica, proširivanje znanja o imenicama, uočavaje u tekstu i razlikovanje odgojni: razumijevanje teksta i značenja onoga što je umanjeno i uvećano, razvijanje sa,ostalnosti u izvještavanju, razumijevanje značaja aktivnog i kooperativnog učenja funkcionalni: osposobiti se za samostalan rad, rad u paru i grupi; prepoznavati i razlikovati umanjenice i uvećanice; izvoditi zaključke i razvijati mišljenje Nastavne metode: metode usmjerene na dijete- vruća olovka, oluja mozga, aktivno i kooperativno učenje, razgovor, demonstracija Oblici rada: individualni, u paru, grupni, frontalni Nastavna sredstva: kartice sa imenicama, sličice, aplikacije

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Čarobna kutija Učenici izvlače kartice iz kutije i tako formiraju grupe (zelena, crvena, plava, žuta, bijela) po pet učenika. I grupa: Imena dijelova tijela. II grupa: imena životinja. III grupa: Imena životinja. IV grupa: Imena predmeta. V grupa: Imena pojava. Metoda vruće olovke- ŠTA ZNAMO O IMENICAMA? Metoda oluja mozga- ŠTA ŽELIMO SAZNATI?

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja! Svakak grupa pokušava prikazati zadatak umanjeno i uvećano. I grupa: usta- ustašca- ustetina II grupa: trava- travčica- travetina III grupa: mačka- mačkica- mačketina IV grupa: sto- stočić- stoletina V grupa: sin- sinčić- sinčina Grupe izvještavaju o završenom zadatku.

Završni dio
Refleksija! ŠTA SMO NAUČILI?

Ponoviti naučeno kroz razgovor vođenim pitanjima i podvući na tabli. Umanjenice su riječi kojima predstavljamo nešto umanjeno. Uvećanice su riječi kojima nešto uvećavamo. KARTICE trava mačka usta sto sunce cvijet konj nos ormar vjetar Gljiva Jarac Oko Tabla Kiša krompir ovca uho prozor led kruška vuk rep čep snijeg lubenica ptica šapa nož zemlja

Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Glagoli- radnja, stanje, zbivanje Tip časa: obrada Opći cilj časa: Upoznati učenike sa novom vrstom riječi i njihovim značenjem Zadaci: obrazovni: upoznati pojam glagola; uočavati i prepoznavati radnju, stanje i zbivanje odgojni: razumjeti značenje glagola funkcionalni: osposobiti učenike da samostalno zaključuju i misle; prepoznavati glagole u tekstu (rečenicama) Nastavne metode: metode usmjere na dijete, ibjašnjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, flomasteri, kartice sa riječima

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Vođenim pitanjima ponoviti značenje imenica. Danas ćemo upoznati novu vrstu riječi zato budite pažljivi! Metodom vruća olovka napišite što više riječi oko: RADITI DOGAĐA SE U PRIRODI
čitati, pisati, cijepati, voziti, pjevati pada, snježi, kiši, šušti, grmi, sijeva

Pročitajte ove riječi. Šta biste još željeli saznati o ovoj vrsti riječi? GLAGOLI ime značenje vrste- stanje, radnja, zbivanje

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja Podjela učenika u pet kooperativnih grupa po pet učenika. I grupa: Imenicama dodaj radnju pa napravi rečenicu- VUK TRČI. DIJETE PLAČE. II grupa: Pantomimo pogodi o kakvoj riječi se radi (stoji, sjedi, spava, leži). III grupa: Imenicama dodaj riječ koja pokazuje to događanje- KIŠA SIPI. SNIJEG SNJEŽI. MUNJA SIJEVA. IV grupa: Pogodi riječ LAGOGIL, NJADAR. V grupa: Pogodi riječi NJESAT, NJEVIZAB. Izvještavanje grupa i formiranje riječi oko tematskog kruga- davanje pojma GLAGOL i uočavanje značenja.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI O GLAGOLIMA? Glagoli su vrsta riječi.

Označavaju radnju, stanje i zbivanje. RADNJA- kad neko nešto radi STANJE- mirovanje ZBIVANJE- događa se u prirodi Učenici prepisuju zapis sa table. Domaća zadaća: Napiši pet riječi u kojima će biti glagoli i nacrtaj to. Nastavna cjelina: Gramatika Nastavna jedinica: Vrsta riječi- glagoli- igra Tip časa: kombinirani Opći cilj časa: Naučiti učenike da uočavaju i prepoznaju glagole u rečenicama i u tekstu Zadaci: obrazovni: naučiti glagole metodom aktivnog učnja i prepoznavanje u tekstu odgojni: razumijevanje značenja glagola kroz igrovne aktivnosti funkcionalni: osposobiti se za aktivno učenje pomoću različitih metoda i radom u malim grupama Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, opisivanje, razgovor, demonstracije Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: slike, tekst, kartice sa riječima, sličice, križaljka

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Sastavi rečenicu Počinjemo: Kiša- drugi učenik nastavlja glagolom- pljušti... Sva djeca povezuju riječi i tako ponovimo rečenicu. Evokacija metodama vruća olovka i oluja mozga. ŠTA ZNAMO? RIJEČI GLAGOLI-radnja, stanje, zbivanje

Glavni dio
I grupa: Pomoću križaljke sa riječima izdvojiti planine i dodati glagole. II grupa: Izdvojiti rijeke i dodati glagole. III grupa: Na imenice dodati glagole zbivanja. IV grupa: Na sličice- zanimanja, dodati glagole radnje. V grupa: Pomoću sličica očiti glagole stanja. Izvještavanje grupa i postavljanje pitanja ostalim grupama o zadatom zadatku. Podvući na tabli ono što smo zaključili.

Završni dio
Domaća zadaća: Iz teksta Izdubljeno stablo izdvojiti glagole i razvrstati ih.

Nastavna cjelina: Jezik Nastavna jedinica: Glagolska vremena: prošlost, sadašnjost, budućnost Tip časa: obrada Opći cilj časa: Naučiti učenike sličnostima i razlikama u određivanju glagolskog vremena sa osvrtom na vrste Zadaci: obrazovni: upoznavanje glagolskih vremena i naučiti kako mijenjati glagole kroz vremena uz upotrebu pomoćnih glagola, uz analizu slika icrteža odgojni: razumijevanje značenja glagolskih vremena funkcionalni: osposobljavanje učenika za primjenu značenja glagola na konkretnim zadacima i njihovo mijenjanje kroz vremena Nastavne metode: metod usmenog izlaganja, opisivanje, objašnjavanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: slike, crteži, tekst, krede u boji

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Posmatranje crteža i slika- ANALIZA I UOČAVANJE PONAŠANJA DJEČAKA (DANAS, JUČE, SUTRA) Kakvo je danas bilo vrijeme? A juče? Šta mislite kakvo će biti sutra? Ko će to znati? Šta rade meteorolozi? Predviđaju vrijeme. Najava cilja časa: Mi ćemo se danas upoznati sa glagolskim vremenima. GLAGOLI- glagolska vremena Evokacija- ŠTA ZNAMO O GLAGOLIMA? GLAGOLI radnja stanje zbivanje vrsta riječi ŠTA ŽELIMO SAZNATI O GLAGOLSKIM VREMENIMA? GLAGOLSKA VREMENA juče danas sutra Podijeliti učenike u pet grupa.

Glavni dio
Grupe čitaju zadatak i mijenjaju glagole kroz vrijeme. I grupa: Dopuniti rečenice sa glagolom RADIM.

II grupa: Dopuniti rečenice glagolom STOJI. III grupa: Dopuniti rečenice glagolom MIRIŠE. IV grupa: Dopunjava rečenice glagolom u prošlom vremenu. V grupa: Dopunjava rečenice u budućem vremenu. Svaka grupa izvještava i uvrštava kartice u predviđenu tabelu na tabli, uočavamo značenje vremena.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Glagoli su vrsta riječi koja se mijenja kroz vremena. Postoje tri glagolska vremena. Sadašnje vrijeme označava da se nešto radi ili događa sada, u sadašnjosti. Prošlo vrijeme označava da se nešto radi u prošlosti, ranije. Buduće vrijeme označava da će se nešto raditi ili dogoditi poslije određenog vremena (sutra, za mjesec, godinu...). to je budućnost. ZADACI I grupa Dopuni rečenice: Amir __________ u polju.- raditi Esma ___________ džemper.- plesti Dijete ___________ u bešici.- plakati II grupa Vuk__________ na stijeni.- stajati Zmija __________ na travi.- ležati Dječak ____________ u krevetu.- spavati III grupa Napiši rečenice kao da je juče bilo! Amir je _________ .- raditi Zerina je __________ .- plesati Osman je ___________ .- pjevati IV grupa Ruža __________ u travi.- mirisati Šljiva __________ u voćnjaku.- beharati Sunce __________ na nebu.- sijati V grupa Napiši rečenice kao da će se tek desiti (sutra)! Ja ću ___________ u kino.- idem Ona će ____________ na ples.- idem Amira će _____________ u školu.- idem

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja- tekst Drug, Zoran Jovanović Tip časa: kombinovani Opći cilj časa: Naučiti učenike da prepričavaju priču, izražajno čitaju i razumiju pročitani tekst Zadaci: obrazovni: usvajanje oblika prepričavanja pomoću uopćenih pitanja, analiza likova i njihovih postupaka odgojni: razumijevanje pročitanog sadržaja i shvatanje poruke u priči; razumijevanje postupaka likova; razvijanje pozitivnih crta ličnosti učenika (prijateljstvo, samostalnost, pozitivna slika o sebi) i osjećanja ljubavi i podrške za druge funkcionalni: osposobljavanje učenika za izražajno čitanje i pravilnu artikulaciju glasova; osposobljavanje za razvoj senzornih i intelektualnih sposobnost Nastavne metode: oluja mozga, metoda davanja cilja časa unaprijed, metoda diferenciranog učenja, metoda aktivnog i kooperativnog učenja Oblici rada: frontalni, individualni, rad u grupi Nastavna sredstva: cd Branko Kockica i drugari, čitanka za 3. razred, teke, flomasteri, bojice

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Slušanje pjesme U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu caruje drugarstvo... Metodom oluja mozga asocirati učenike da za pojam DRUG kažu što više svojstava koja imaju veze s tim pojmom.ovo je kratka ograničena aktivnost. DRUG sloga drug loš ljubav druženje nakon ove aktivnosti upućujemo učenike na priču Drug, Zoran M. Jovanović. Zapisivanje naslova.

Glavni dio
Podjela učenika u grupe. Igra Pronađi druga po boji! Na početku časa svaki učenik odabere olovku po boji. Svaka olovka- učenik sjeda u svoju grupu. Grupe rade po zadacima i na kraju izvještavaju o radu. Uz radni listić ide sažetak dijela priče.

Završni dio

Izražajno čitanje priče po dijelovima i grupama. Prepričavanje priče po planu. Kultura izražavanja Drug Prepričavanje pomoću uopćenih pitanja Plan priče: Dječak se sam vraća kući. Usamljeni dječak nema društva. Susret sa malim dječakom. Razgovor dvojice dječaka. Dogovor do novog susreta. Dosadna kiša. Radostan susret dva druga. Pokisli, ali sretni dječaci. ZADACI ZA GRUPE Kultura izražavanja Prepričavanje pomoću uopćenih pitanja Drug Zoran M. Jovanović I grupa O čemu se govori u priči? Gdje se odvija radnja priče? Odakle se vraća dječak? Gdje ide? S kime ide? Kako se osjeća taj dječak? Zašto!? Opiši svoj dio priče ukratko i daj naslov tom dijelu! II grupa Kakv je dječak dolazio kući? Zašto je bio prašnjav? Koga je upoznao na putu? Šta misliš kako se osjećao? III grupa Kako je izgledao novi dječak? Kuda je išao? O čemu su razgovarali dječaci? Šta su se dofovorili? Opiši svoj dio priče ukratko i daj naslov svom dijelu priče! IV grupa Kakvo je bilo vrijeme u toku događaja? Šta je radio stariji dječak kod kuće? Koga je ujutro ugledao? Kako je postupio? Zašto? Šta su uradila dvojica dječaka?

Opiši svoj dio priče i daj naslov svom dijelu priče!

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Prepričavanje na osnovu zajednički napravljenog plana: Kako je procvjetala prva visibaba, Šimo Ešić Tip časa: kombinovani Opći cilj časa: Naučiti učenike da sa razumijevanjem čitaju tekst, sastavljaju plan priče i pričaju priču po zadatku Zadaci: obrazovni: formiranje predstava o vjesnicima proljeća; uočavanje toka događaja u cjelini i po dijelovima odgojni: razumijevanje sadržaja teksta i pouke priče; razvijanje samostalnosti kod učenika funkcionalni: osposobljavanje učenika da stvaraju predstave; razvijaju precepciju, pažnju, pamćenje, mišljenje i zaključivanje, vrše analizu i sintezu priče pomoću datog plana Nastavne metode: poticajna metoda igrom, razgovor, demonstracija, tekst- metoda, ilustrativna Oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavna sredstva: cvijeće- modeli od papira i tapete, čitanka, flomasteri

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Poticajnom igrom Cvjetovi- igrokaz motivirati učenike da stvore predstave o proljećnim cvjetovima. Dobro jutro, dobar dan, proljećni sam cvjetić ran! Proljeće je došlo tek, a s njim i ja, Kukurijek! Dobro jutro, dobar dan, proljećni sam cvjetić ran, svako dijete mene zna Ljubičica to sam ja! Dobro jutro, dobar dan, proljećni sam cvjetić ran! Poznaje me biljka svaka, ja sam djeco Visibaka! Analiza sadržaja pomoću kratkih pitanja. Najava cilja časa: Danas ćemo čitati priču, po dijelovima i praviti plan priče. Zapisivanje naslova na tabli: Kako je procvjetala prva visibaba, Šimo Ešić

Glavni dio
Čitanje teksta po dijelovima i sastavljanje plana priče. Svaki dio pročitati sa razumijevanjem sadržaja teksta. Pomoću kratkih pitanja ponoviti sadržaj tog dijela.

Kratkom rečenicom pokušajte izraziti sadržaj ovog dijela priče! To će biti naslov za ovaj dio plana priče. ( Svaki dio uraditi na isti način) Učenici mogu zatvoriti oči i zamisliti kako bi taj dio nacrtali na crtežu da bi lkaše zapisali naslove. Svaki naslov je tačka plana prepričavanja. Plan priče 1. Zima kreće na put. 2. jednoj pahuljici se ne odlazi. 3. pahuljica se skriva pod suhi list. 4. susret sa suncem. 5. pahuljica se pretvara u visibabu.

Završni dio
Prepričavanje priče po planu (zajednički, svi učenici). Kako ti se dpala priča? Zašto? Domaća zadaća: Nacrtaj sliku prema planu priče. Odgovoriti na pitanja sa strane iz Čitanke Sljedeći čas pismenog izražavanja raditi prema planu iz čitanke.

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: IKT u prozi: Plamena, A. Hromadžić Tip časa: obrada Opći cilj časa: upoznavanje bajke kao priče sa nestvarnim događajima u kojima uvijek dobro pobjeđuje zlo Zadaci: obrazovni: upoznati pojam bajke i novi sadržaj i uočiti temu i izvesti pouku odgojni: razumijeti sadržaj priče i proširiti svoj rječnik funkcionalni: razvijanje sposobnosti izražavanja riječima, osposobiti se za usvajanje misaonih operacija, zaključivanja i mišljenja Nastavne metode: pripovijedanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, indvidiualni, u paru Nastavna sredstva: enciklopedije

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Ponoviti znanje o pticama vođenim pitanjima. Pokazati sliku iz enciklopedije ( Rajska ptica) Pogledajte joj perje i izgled! Poput ove ptice postoji jedna lijepa ptica koja se zove Plamena. Otvorite sveske i napišite šta vam prvo padne na pamet vezano za ovu riječ! Najava cilja: Pročitat ću vam priču Plamena koju je napisao Ahmet Hromadžić. Zapisujem naslov na tabli.

Glavni dio
Čitanje priče i analiza sadržaja. Uočavanje toka događaja, mjesta i vremena radnje. Uočavanje teme- O čemu se govori u priči? Kakva je bila Plamena? Rad u paru- napiši Plamena i dodaj joj osobine ( izdržljiva, dobra, hrabra, plemenita). Šta mislite čemu nas poučava ova priča? Jesu li stvarni ovi dgađaji? Na osnovu čega to zaključujete? Dajem pojam bajke!

Završni dio
Odabrati poslovicu koja bi odgovarala ovoj priči. POUKE: Male životinje i mali ljudi mogu biti hrabri. Hrabrost je osobina onih koji se bore za slobodu svoje zemlje, kuće. Prijatelj se poznaje u nevolji.

Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta u prozi Nastavna jedinica: Drug, zoran M. Jovanović Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: čitanje teksta sa razumijevanjem pročitanog sadržaja Zadaci: obrazovni: upoznavanje teksta u prozi, uočavanje toka događaja, sadržajna analiza priče uz karakterizaciju likova odgojni: razumijevanje sadržaja priče i postupaka likova u priči, shvatanje pouke priče i razvijanje pozitivnih osobina ličnosti učenika ( ljubav, sreće, poštovanja, uvažavanja) funkcionalni: osposobljavanje učenika za izražajno čitanje, razumijevanje sadržaja, analizu, sintezu, mišljenje i zaključivanje Nastavne metode: razgovor, demonstracija, poticajna metoda, tekst metoda Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni Nastavna sredstva: igra Pronađi druga, tekst iz čitanke za 3. razred, individualni listić

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Pronađi druga po boji svoje majice- rad u paru. Motivacioni razgovor o drugarstvu. Šta ti znači drugarstvo?- frontalni rad. Najava cilja časa i zapisivanje naslova.

Glavni dio
Izražajno čitanje teksta. Sadržajna analiza pomoću pitanja i odgovora. Analiza priče u parovima. Svaki par dobija po par pitanja. Rade zajednički a na kraju vršimo analizu.

Završni dio
Šta smo naučili? Odgovore parova lijepimo na predviđeni prostor, na tabli ili plakatu i čitamo sadržaj. ZADACI ZA PAROVE O čemu govori ova priča? - ilustruj to što si napisao! 2. Gdje je stanovao dječak iz naše priče? - Ilustruj to što si napisao! 3. Koliko dugo je trebalo da se dječaci sprijatelje? - U koje vrijeme se odvija radnja priče? 4. O kome priča govori?

- Ilustruj te likove! 5. Opiši glavni lik dječaka iz naše priče! - Ilustruj što si napisao! 6. Koju poruku šalje ova priča? - Šta misliš , koja osjećanja vežu ova dva dječaka? Domaća zadaća: Odgovori na pitanja iz čitanke str. 41, i nauči izražajno lijepo čitati priču. Nastavna cjelina: Kultura pismenog izražavanja Nastavna jedinica: Prepričavanje pomoću zajedničkog plana Plamena Tip časa: pismena vježba Opći cilj časa: Naučiti učenike da se pismeno izražavaju i samostalno prepričavaju priču Zadaci: obrazovni: saznati način pismenog izražavanja- prepričavanja priče odgojni: razumjeti sadržaj napisanog teksta i ponašanje Plamene funkcionalni: moći se pismeno izražavati, zaključivati i uobličavati rečenice po redoslijedu radnje Nastavne metode: razgovor i metoda rada sa tekstom Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: tekst Plamena

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Ukratko prepričati i ponoviti sadržaj priče Plamena- čitanje plana Igra boja- pronađi druga za formiranje šest grupa sa po četiri učenika. Isticanje cilja! Danas pišemo 4. školsku pismenu vježbu. Prepričavanje pomoću zajedničkog plana.

Glavni dio
Svaka grupa će prepisati ovaj dio priče prema broju naslova (grupe) I grupa: Tuga usamljene ptice. II grupa: Plamena traži zavičaj. III grupa: Ptice su u opasnosti. IV grupa: Smrtonosni let. V grupa: Plamena spašava ptice. VI grupa: Plamena je stekla prijatelje, ali bilo je kasno.

Završni dio
Pokupiti radove i pripremiti teke za ispravak.

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Prepričavanje s promjenom kraja priče, tekst Plamena Tip časa: kombinovani čas Opći cilj časa: Razumijevanje sadržaja priče uz promjenu kraja priče, razvoj kulture izražavanja kod učenika Zadaci: obrazovni: upoznavanje novog oblika prepričavanja, uočavanje i analiza likova i njihovih karakteristika (izgled, postupci, ponašanje) odgojni: razumijevanje sadržaja, postupaka likova i pouke priče, razumijevanje sadržaja teksta sa promjenom kraja priče funkcionalni: osposobljavanje učenika za samostalno izvođenje zaključaka i prepričavanje priče; osposobljavanje učenika za razvoj misaonih operacija predstava, percepcije, pažnje, pamćenja, analize, sinteze i mišljenja Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: čitanka za 3. razred (strana 53), radni listić, aplikacije, flomasteri, papir u boji, teke

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Sadržajna analiza priče pročitane na prethodnom času sa akcentom na završetak priče. Analiza postupaka Plamene i drugih ptica pomoću kratkih pitanja. Podjela učenika u grupe prema izvučenim karticama. Igra Pronađi svoje jato- svaki učenik izvlači karticu, sličicu ili nešto što ga povezuje sa njegovim jatom. Grupe sebi mogu smisliti imena. Najava cilja časa: Danas ćemo pokušati da promijenimo kraj priče, pa ćemo prepričavati priču na nov način. Zapisivanje naslova: Kultura izražavanja Prepričavanje sa promjenom kraja priče Plamena

Glavni dio
Razred dijelim na četiri grupe. Sve grupe dobijaju zadatak prema kojem trebaju prepričati priču sa pozitivnim ishodom. Na kraju izvještavaju o završenom zadatku pa radimo zajedničku analizu priče. Učenici u grupi rade zajednički na većem papiru, a zatim isto i individualno u svoje teke.

Završni dio
Koja ti se priča najviše dopala? Zašto? Šta ti se nije svidjelo kod drugih? Zašto? Ilustrovanje priče

Zadaci po grupama I grupa Prepričaj priču ali tako da je promijeniš na kraju. Šta se moglo desiti kad su ptice pokušale da pomognu Plamenoj? II grupa Prepričaj priču ali tako da je promijeniš na kraju. Šta su ptice mogle organizovati umjesto pogreba? III grupa Prepričaj priču ali tako da je promijeniš na kraju. Šta bi rekla Plamena da je mogla čuti druge ptice? Kako bi se osjećala? IV grupa Prepričaj priču ali tako da je promijeniš na kraju. Kako je plamena živjela među drugim pticama sa svojim hrabrim i velikim srcem?

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Film- izražajna sredstva filmske umjetnosti (filmska slika, zvuk, govor, muzika) Tip časa: kombinovani Opći cilj časa: Upoznati učenike sa sadržajem i vrstama filma kao i sredstvima kojima se film izražava Zadaci: obrazovni: formirati predstave o filmu, vrstama filma, slici, govoru i zvuku na filmu, kao i način prikazivanja odgojni: razumijevanje značenja izražajnih predstava funkcionalni: osposobiti se za razumijevanje sadržaja, izvođenje zaključaka i mišljenja Nastavne metode: opisivanje, objašnjavanje, razgovor, demonstracija, oluja ideja Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: slike, filmovi, cd, tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Ponoviti vrste filma i razgovarati o odgledanim filmovima Evokacija! Šta znamo o filmu? FILM platno snimanje gledanje kino
u mraku kamerom projektor projektorom prikazivanje u sobi u sali

Najava cilja časa: Danas ćemo upoznati kako se film prikazuje i pomoću kojih sredstava.

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja Objašnjenje i opisivanje načina prikazivanja filma (rad u paru: Film- pokretne slike). Objasniti postanak, vrste filmova i izražajna sredstva (filmska traka, zvuk, govor, muzika). Razgovor o filmovima koje su učenici gledali (analiza likova i kratki sadržaj). Pročitati nekoliko primjera radova i pogledati.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Značenje filma i vrste.

Način prikazivanja. Sadržaj filma. Domaća zadaća: Podijeliti učenicima filmove da ih pogledaju kod kuće (Vlak u snijegu, Dužba Pere Kvržice, Kekec, Orlovi rano lete)

ZADATAK ZA RAD U PARU Film je ispričana priča u slikama koje se pokreću. Sastoji se od niza sličica koje se brzo smjenjuju pa se čini kao da se miču. Izreži papir veličine A 4 po širini u vrpce široke 7 do 10 cm. Svaku vrpcu presavijemo po pola. Iznutra, na kraju donje trake, nacrtaj neki jednostavan lik u određenom položaju (dijete raširenih ruku...). Na istom mjestu, na gornjem papiru, nacrtaj isti taj lik u drugom položaju (dijete spuštenih ruku...). Lik precrtavaš tako da zajedničke dijelove kopiraš (papir prisloniš na prozor okrenut na sunčanu stranu pa docrtaš nove detalje). Gotove sličice namotaš na olovku, pridržavaš donji papir, a preko njega brzo okrećeš olovku lijevo- desno. Svaki član crta jednu sličicu. To mogu biti razni motivi: lopta- miruje, skače; lepitr- raširenih, spuštenih krila...

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Opisivanje predmeta- kišobran Tip časa: obrada Opći cilj časa: Obogatiti rječnik učenika usmenom kulturom izražavanja- pričanjem i opisivanjem predmeta Zadaci: obrazovni: opisivati izgled, kakvoću, namjenu i upotrebu predmeta; pričati sadržaj rečenice i razumjeti sadržaj odgojni: razumijevanje opisivanja kao načina prepričavanja izgleda i namjene kišobrana; bogaćenje rječnika funkcionalni: osposobljavanje za samostalno opisivanje predmeta i pričanje o njemu; analizu, sintezu, izvođenje zaključaka, uopćavanje i samostalno mišljenje Nastavne metode: asocijativna, metoda izlaganja, razgovor, demonstracija, igra – pronađi me i opiši Oblici rada: individualni, u paru Nastavna sredstva: krede u boji, sat, kišobran

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra! Pronađi predmet i opiši ga. Svako dijete odabere predmet u učionici i opiše ga u 2 – 3 rečenice. Povratak u klupe. ŠTA ZNAMO O OPISIVANJE PREDMETA? OPISIVANJE PREDMETA
Veličina boja oblik građa materijal upotreba namjena

Najava cilja i zapisivanje na tabli: Kultura izražavanja- opis predmeta KIŠOBRAN.

Glavni dio
Učenici opisuju kišobran prema šemi na tabli. Svako kaže po jednu rečenicu. Tako ispričamo priču. Samostalno opisivanje nekolicine učenika

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Čiji je kišobran? Kako predmet izgleda? Kome je predmet namijenje? Čemu služi? Zašto ga koristimo? Kada?

Domaća zadaća: Kada bi kišobran oživio šta bi se desilo? Napisati sastav kod kuće. Na sljedećem času opisivati predmet sa strane 47 u čitanci za 3. razred

Nastavna cjelina: Interpretacija teksta Nastavna jedinica: Ćup sa zlatom Tip časa: obrada Opći cilj časa: Naučiti učenike da čitaju tekst sa razumijevajem pročitanog sadržaja Zadaci: obrazovni: upoznati novi tekst; čitati ga sa arzumijevanjem sadržaja, uočiti tok događaja odgojni: razumjeti sadržaj teksta i obogatiti svoj rječnik funkcionalni: osposobiti učenike za samostalno čitaje teksta, izvođenje zaključaka i mišljenja Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija, oluja mozga, vruća olovka, kooperativne grupe Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, rad u par Nastavna sredstva: cretži, tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Posmatranje slike Ćup- analiza slike. Metodom vruća olovka formirati pojam ĆUP- individualan rad. Pokušajte složiti naslov: PUĆ/ AS/ SMOTLZ Zapisivanje naslova: Ćup sa zlatom

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja čitanjem sa pauzama. Analiza sadržaja priče. Podjela priče po cjelinama radi skraćivanja prile. Podjela učenika u grupe- igra Brodolom. Svaka grupa čita svoj dio priče, uočava tok radnje. Analizira dio priče i daje naslov. Kod izvještavanja, svaki član grupe prepriča po jednu rečenicu svog dijela prpiče i tako proanaliziramo cijelu priču.

Završni dio
ŠTA SMO NAUČILI? Mjesto i vrijeme radnje. O čemu se govori u priči? Ko su likovi u priči? Čemu nas poučava ova priča? Mnogi narodi imaju svoje priče. Domaća zadaća: Naučiti čitati priču (uvježbati čitanje).

Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta Nastavna jedinica: RKT u prozi: Ćup sa zlatom Tip časa: kombinovani Opći cilj časa: Naučiti učenike da interpretiraju tekst podjelom na manje cjeline, uoče tok događaja Zadaci: obrazovni: saznati da se veći tekst može poslojiti na manje dijelove; rastaviti plan priče i uočiti likove u priči odgojni: razumijevanje sadržaja teksta i osobina likova; bogaćenje rječnika funkcionalni: osposobiti učenike za samostalno izvođenje zaključaka; do saznanja dolaziti istraživanjem Nastavne metode: pripovjedanje, razgovor, demonstracije Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: tekst, aplikacije

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Bolji učenici čiaju priču. Kratka analiza vođenim pitanjima. CAR SELJAK PRAVDA Šta znamo o temi? Podjela priča po cjelinama dok čitamo! ŠTA ŽELIMO SAZNATI? ĆUP SA ZLATOM o čemu govorimo osobine likova plan priče pouka priče Podjela učenika u grupe. Najava cilja časa: Danas ćemo učiti kako se može skratiti veliki tekst pomoću davanjanaslova i stvaranjem plana priče.

Glavni dio
Učenici po grupama rade pa zatim izvještavaju. I grupa: O čemu govorimo u priči? II grupa: Opiši izgled i osobine cara. III grupa: Opiši izgled i osobine seljaka. IV grupa: Čemu nas poučava priča? Odaberi poslovicu: Ne čini drugom ono što ne želiš sebi. Pravda je spora, ali uvijek dođe na kraju svega. Dobro se dobrim vraća.

Završni dio

Nastavna cjelina: Kultura usmenog izražavanja Nastavna jedinica: Ćup sa zlatom- Jermenska priča Tip časa: kombinovani Opći cilj časa: Kroz kulturu govora usmenog izražavanj usmenog izražavanja obogatiti učenički rječnik Zadaci: obrazovni: samostalno usmeno prepričavati priču pomoću zajedničkog plana odgojni: razumjeti sadržaj priče i obogatiti svoj rječnik funkcionalni: osposobiti se za samostalno prepričavanje priče i izvođenje zaključaka Nastavne metode: metode usmjerene na dijete, razgovor, ilustracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: crteži, tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Pregledati zadaću. Ponoviti priču na pitanja ŠTA ZNAMO O PLANU PRIČE? Pomoću metode vruća olovka objasniti pojam PLAN. PLAN
priča rečenice zadaci cilj pouka

Metodom oluja mozga otkriti objašnjenje pojma PREPRIČAVANJE. PREPRIČAVANJE
plan naslov događaji likovi kraj priče početak

Najava cilja i zadataka unaprijed. Prilijepiti plan priče sa prethodnog časa. Danas ćemo usmeno prepričavati priču!

Glavni dio
Učenici o svakom podnaslovu govore dvije ili tri rečenice. Na kraju, učenici samostalno prepričavaju priču, uz korigovanje rečenica.

Završni dio
Učenici ilustruju dio priče koji im se najviše sviđa. PLAN PRIČE Život siromašnog seljaka. Susjed unajmljuje zemlju.

Pronalazak ćupa sa blagom. Svađa komšija. Razgovor kod cara. Zmije u ćupu. Razgovor sa mudracima. Vjenčanje. Mudra odluka donosi sreću posvađanim porodicama. Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta Nastavna jedinica: Ćup sa zlatom- Jermenska priča Tip časa: Opći cilj časa: naučiti učenike da shvate sadržaj teksta kroz čitanje, analizu i razumijevanje sadržaja Zadaci: obrazovni: upoznati novi književni tekst u prozi, vrstu priče, likove i tok događaja odgojni: razumijevanje sadržaja priče, doživljavanje priče i shvatanje pouke priče funkcionalni: osposobljavanje za izražajno čitanje, reprodukciju, analizu, isntezu, mišljenje i zaključivanje Nastavne metode: Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva:

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio Glavni dio Završni dio

Nastavna cjelina: kultura pismenog izražavanja Nastavna jedinica: prepričavanje po planu priče Ćup sa zlatom Tip časa: pismena vježba Opći cilj časa: naučiti učenike da prepričavaju priču skraćivanjem teksta Zadaci: obrazovni: saznati kkao se piše pismena vježba pomoću plana priče i tako skraćuje telst odgojni: razumjeti sadržaj pismene vježbe i samostalno pisati pismeni rad funkcionalni: osposobiti se za samostalno izražavanje pismenim radom i formulisanje rečenica Nastavne metode: razgovor, demonstracija, pismeni rad Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst, plan priče

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Ponoviti sadržaj ukratko vođenim pitanjima. Nalijepiti plan priče i podijeliti teke za pismenu vježbu. Najava cilja časa: Danas pišemo 5. školsku pismenu vježbu. Prepričavanje po planu Ćup sa zlatom

Glavni dio
Čitanje plana priče. Učenici samostalno sastavljaju rečenice i pišu priču.

Završni dio
Pokupiti sveske i pripremniti za ispravak. PLAN PRIČE Život siromašnog dječaka. Susjed uzima zemlju u najam. Pronađen je ćup sa zlatom. Svađa susjeda. Car razgovara sa seljacima. Zmije u ćupu. Razgovor sa mudracima. Vjenčanje. Mudra odluka donosi sreću posvađanim porodicama, jer svađa nikome ne koristi.

Nastavna cjelina: lektira Nastavna jedinica: Zelena šuma Tip časa: obrada, iterpretacija književnog teksta Opći cilj časa: upoznavanje književnih djela za djecu i omladinu i njihova uloga i značaj za bogaćenje učeničkog rječnika Zadaci: obrazovni: upoznavanje lektire za 3. razred; formiranje predstava o šumi i živim bićima; uočavanje stvarnih i nestvranih događaja odgojni: razumjeti sadržaj priče i pouku priče; uočiti moralne osoboine glavnog lika funkcionalni: osposobiti se za samostalno zaključivanje i iznošenje mišljenja, analize, sinteze i uopćavanja Nastavne metode: pripovijedanje, opisivanje, objašnjavanje, razgovor, demonstracija, Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru Nastavna sredstva: tekst, knjiga Ahmet Hromadžić, Zbirka priča

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Koje smo priče do sada pročitali? Gdje inače u školi stoji mnogo knjiga? Koje smo lektire donosili iz biblioteke prošle godine? Šta znamo o lektiri? LEKTIRA
knjige pisac likovi radnja događaji doživljaji vrijeme radnje

Šta želimo zanti o temi? Najav cilja časa: Danas čitamo lektiru pod naslovom Zelena šuma, Ahmet Hromadžić.

Glavni dio
Dati upute kako se popunjava radni list za lektiru. 1. Podaci o piscu. Kratki sadržaj. 2. Pročitati priču Ledena gora, uz pauze. 3. Podjela učenika na grupe- analiza priče. I grupa: Uočiti mjesto radnje i vrijeme. II grupa: Glavni lik i njegove osobine. III grupa: Tok događaja u priči. IV grupa: Sporedni likovi i njihove osobine. V grupa: pouka priče. 4. Izvještavanje grupa.

Završni dio
Ilustrovanje priče Ledena gora. Domaća zadaća: Pročitati još jednom priču i popuniti radni list za lektiru.

Nastavna jedinica: IKT u stilu: Zima se razboljela, Grigor Vitez Tip časa: obrada Opći cilj časa: naučiti učenike da analiziraju pjesmu i reprodukuju je Zadaci: obrazovni: upoznavanje nove pjesme i izvršavanje sadržajne analize odgojni: razumijevanje sadržaja teksta i reprodukovanje funkcionalni: osposobljavanje za samostalnu analizu, sintezu, uopćavanje i izvođenje zaključaka Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija, oluja ideja Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: prirodna, slike, udžbenik, kostimi proljetnih cvjetova

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Ponoviti sadržaje o zimi i približavanju proljeća vođenim pitanjima. Metodom asocijacija i tehnikom vruća olovka napisati šta znamo i zimi. Šta želimo znati? Kada se zima zima razboli, šta će se dogoditi? Otkrit ću vam jednu tajnu. Poslušajte! Najava cilja i zapisivanje na tabli.

Glavni dio
Čitanje pjesme i emocionalna pauza. Saržajna analiza pjesme- ukratko. Učenici čitaju pjesmu u sebi i naglas. Analiza strukture pjesme ( motiv, osjećanja, o čemu se govori i poruka pjesme) Horsko čitanje pjesme i učenje reprodukovanjem.

Završni dio
Ilustrovanje pjesme Domaća zadaća: Naučiti pjesmu napamet.

Nastavna jedinica: RKT u stihu: Zima se razboljela Tip časa: utvrđivanje Opći cilj časa: reprodukovati pjesmu recitovanjem Zadaci: obrazovni: izvršiti strukturnu analizu pjesme po strofama, stihovima i pjesničkim slikama odgojni: razumijevanje sadržaja analize pjesme i reprodukcija pjesme funkcionalni: osposobljavanje za samostalno reprodukovanje; analizu, sintezu i uopćavanje i izvođenje zaključaka i mišljenja Nastavne metode: razgovor, demontracija Oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: audiovizuelna

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Ko će objasniti kako izgleda odlazak zime? Razgovor o odlasku proljeća. Govor cvjetova- igrokaz Proljetni cvjetovi. Recitovanje pjesme horski. Najava cilja časa i zapisivanje na tabli.

Glavni dio
Grupni rad. Strukturna analiza pjesme ( strofe, stihovi, pjesničke slike). Rimovane riječi, boje, šta vidimo, šta čujemo. Učenici rade samo stalno i u grupi po strofama. I grupa 1. strofa; II grupa 2. strofa; III grupa 3. strofa. Izvještaj grupa.

Završni dio
Individualno recitovanje.

Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Asja, Fikreta Kenović- Salihović Tip časa: usvajanje novog sadržaja Opći cilj časa: razumijevanje sadržaja književnog teksta kroz sadržajnu i strukturnu analizu Zadaci: obrazovni: razumijevanje sadržaja književnog teksta u stihu, uočavanje strofe stihova, rime u pjesmi, analiza sadržaja pjesme odgojni: razumijevanje sadržaja i poruke pjesme, razvijanje osjećanja ljubavi prema svojoj obitelji, djeci, a posebno nani i djedu funkcionalni: osposobljavanje učenika za sadržajnu i strukturnu analizu pjesme, sintezu, mišljenje i izvođenje zaključaka, uočavanje i prepoznavanje strukturnih elemenata u pjesmi ( strofa, stih, rima, vizuelni elementi, pjesničke slike) Nastavne metode: poticajna metoda igrom, tekst metoda, razgovor, demonstracija Oblici rada: rad u paru, frontalni, individualni Nastavna sredstva: tekst Asja, papir u boji, flomasteri, teke i školski pribor

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Pronađi svoj par- voditelj govori na slovo, na slovo A! Učenici žure i hvataju se u parove sa onim učenikom čije ime počinje slovom A. Igrati igru dok ne formiramo sve parove. Najava cilja časa: Danas čitamo pjesmu Asja od Fikrete Kenović- Salihović.

Glavni dio
Svi učenici u sebi čitaju pjesmu. Sadržajnu analizu i strukturnu analizu raditi u paru ( dva stiha- jedan par). Sva pitanja su na str. 54 u čitanci. Parovi imaju ista pitanja i dopune odgovora. PITANJA: O čemu se govori u tvojim stihovima? Koji je motiv ove pjesme? Kome je posvećena ova pjesma? Kakva osjećanja budi? Kakva je djevojčica Asja? Koliko slogova imaju tvoji stihovi? Koje se riječi rimuju? Šta pjesnikinj poručuje ovom pjesmom? Parovi pišu osobine oko riječi ASJA i izvještavaju ostaleo svom radu.

Završni dio
Šta smo naučili? Pjesma je veća cjelina koja se sastoji od strofa. Strofa ima manje cjeline koje se zovu stihovi. Pjesma Asja ima jednu strofu i 10 stihova.

Stihovi se slažu u zadnjim slogovima. Ilustrovanje pjesničkih slika po stihovima. Domaći rad: Napiši kome značiš sve na svijetu? Piši mali sastav o onima koje voliš!

Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Rijeka, Luka Paljetak Tip časa: obrada Opći cilj časa: shvatiti značaj čistih rijeka za živi svijet i razvijanje ekološke svijesti o zaštiit voda Zadaci: obrazovni: upoznavanje sadržaja teksta u stihu, strukturu pjesme i njene dijelove odgojni: razumijevanje sadržaja teksta ; razvijanje samostalnosti i sigurnosti u rejšavanju postavljenih zadataka funkcionalni: osposobljavanje za pjesničku analizu i samostalno izvođenje zaključaka; razvijanje misaone operacije i mišljenja Nastavne metode: opisivanje, razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, grupni, individualni, u paru Nastavna sredstva:slike, enciklopedije, tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Evokacija- prisjećanje Vruća olovka- VODA- rad u paru Oluja mozga- RIJEKA- individualni rad Pokazujem sliku rijeke- analiza slike Šta mislite o čemu ćemo danasrazgovarati? Pokušajte složiti naslov od ovih slova i ime pjesnika EKARIJ KALU KATLJEAP Razumijevanje sadržaja: Čitanje pjesme sa pauzama. Šta msilite šta je bilo dalje? Čitanje strofa (uočavanje broja strofa i stihova). Podjela na grupe: I grupa: 1. strofa II grupa: 2. strofa III grupa: 3. strofa IV grupa: 4. strofa V grupa (inkluzija): slaganje riječi oko teme RIJEKA. Zadaci za grupe: Koliko stihova ima tvoja strofa? Koje se riječi rimuju? Koje boje viidš u riječima? Koja osjećanja u tebi izaziva pjesma dok čitaš strofu? Na listu grupe nacrtak ono što vidiš dok čitate strofu! Izvještavanje grupa. NEPOZNATE RIJEČi broš- značka koja služi kao nakit

lopoč- barska biljka trajna- frizura sitnih i krupnih kovrdža valovi, talasi: dijelov rijeke koje pravi vjetar alasi- ribari izvor- mjesto gdje izvire rijeka u pjesmi se govori o rijeci. Rijeka- pjesma ima četiri strofe. I strofa: 10 stihova II strofa: 8 stihova III strofa: 6 stihova IV strofa: 13 stihova Poređenje- pjesnička oznaka kojom se stvari, biljke ili životinje upoređuju sa ljudima.

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Rad u književnom tekstu: Rijeka Tip časa: kombinirani Opći cilj časa: razviti kulturu izražavanja kod učenika i reprodukovanje teksta Zadaci: obrazovni: naučiti učenike da reprodukuju tekst, uoče pjesničke slike i ilustruju ih odgojni: razumijevanje sadržaja pjesme i razvijanje samostalne navike za rješavanje postavljenih zadataka funkcionalni:osposobljavanje za samostalno izvođenje zaključaka i i znošenja svojih stavova Nastavne metode: opisivanje, intervju, razgovor, ilustracija, oluja mozga Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: crteži, tekst

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Evokacija: Šta znamo o rijeci? Metoda oluje mozga. Koliko strofa ima naša pjesma Rijeka? Koliko stihova? Kakve boje smo upoznali čitajući pjesmu? Kakvo osjećanje u vama izaziva pjesma? Koja vrsta riječi je ova riječ rijeka?

Glavni dio
Razumijevanje sadržaja: I grupa: Odredi imenice u pjesmi. II grupa: Pronađi predmete u pjesmi. III grupa: Pronađi pojave u pjesmi. IV grupa: Pronađi riječi koje pokazuju bića. V grupa- inkluzija- slikati. Frontalni razgovor- čitanje strofa. Svaka grupa zažmiri i zamisli svoju sliku. Pjesnik je opisao sliku rijeke i dočarao je riječima, pa se takva slika zove PJESNIČKA SLIKA. Svaka grupa oslikava svoju pjesničku sliku.

Završni dio
Šta smo naučili? Izvještavanje grupa: Pjesničke slike pjesnik oslikava riječima. U nama izaziva osjećaj sreće. Pjesničke slike:

1.Rijeka u sandalama- hoda. 2. Igranka noću sa valovima. 3. Ujutru rijeka hoda bosa. 4. Rjeka i val na balu. 5. Zaspala rijeka. 6. More i rijeka zagrljeni se bude. Domaća zadaća: Naučiti recitovati pjesmu. Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta Nastavna jedinica: List na putu, Šukrija Pandžo Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: čitanje teksta u stihu sa razumijevanjem sadržaja Zadaci: obrazovni: upoznavanje književnog teksta u stihu, analiza sadržaja pjesme, uočavanje i formiranje pojmova- pjesma- strofa- stih odgojni:razumijevanje sadržaja teksta pjesme, razvijanje nježnih osjećaja, ljubavi i prijateljstva prema prirodi funkcionalni: osposobljavanje učenika da uočavaju i prepoznaju pojmove u pjesmi; osposobljavanje učenika za samostalnu analizu, sintezu, zaključivanje i mišljenje Nastavne metode: tekst metoda, razgovor, demonstracija, deskriptivna metoda Oblici rada: grupni, u paru, frontalni, individualni Nastavna sredstva: prirodno lišće, napravljeno lišće, flomasteri, kolaž papir, tanji karton, slagalice od papira

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Posmatranje lišća iz prirode- opisivanje i razgovor o jeseni. Igra Boje jeseni. Objašnjenje igre: djeca biraju aplikacije lišća po boji. Tako formiramo grupe. Svaka grupa traži svoje mjesto koje je obilježeno motivom jeseni ali iste boje kao i grupa. Svaka grupa ima zadatak da složi svoju slagalicu- riječ iz naslova pjesme i ime pjesnika. LIST NA PUTU ŠUKRIJA PANDŽO Lijepimo naslov u predviđeni prostor( najava cilja unaprijed).

Glavni dio
Grupe rade sljedeće zadatke izvlačeći radni zadatak za grupu iz koverte. Dijele uloge u grupi i rade zajednički. Cilj je da svi u grupi podjednako učestvuju prema svojim sposobnostima i mogućnostima. Na kraju glavnog dijela izvještavaju o tome šta su uradili.

Završni dio
Šta smo naučili? Književnici pišu tekstove u stihu. Stih je manji dio strofe. Strofa je manja cjelina u pjesmi. Pjesma je veća cjelina koja se sastoji od strofa i stihova. Izražajno čitanje pjesme po grupama. Domaći rad: Naučiti recitovati pjesmu i nacrtati dio pjesme kji ti se najviše sviđa.

ZADACI ZA GRUPE Svaka grupa analizira jednu strofu! I grupa: O čemu se govori u pjesmi? Šta misliš koji motiv je izabrao pjesnik da napiše pjesmu? Analiziraj prvu strofu: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se riječi: ________________________. Pjesničke slike: ________________________ . II grupa: Izražajno porčitaj pjesmu! Kakva osjećanja budi ova pjesma? Šta je djevojčica mislila o listu? Analiza druge strofe: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se riječi: ________________________. Pjesničke slike: ________________________ . III grupa: Izražajno pročitaj pjesmu! Koje godišnje doba opisuje pjesnik? Kojim riječima pjesnik opisuje jesen? Analiza treće strofe: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se riječi: ________________________. Pjesničke slike: ________________________ . IV grupa: Izražajno porčitaj pjesmu! Koju poruku šalje pjesma? Analiza četvrte strofe: Strofa ima _____ stihova. Vidimo ( vizuelni elementi): ________________________ . Boje u pjesmi: _______________________ . Rimuju se riječi: ________________________. Pjesničke slike: ________________________ .

Nastavna cjelina: Interpretacija teksta u stihu Nastavna jedinica: Bosna, Branko Ćopić Tip časa: obrada Opći cilj časa: interpretirati tekst u stihu i izvršiti strukturnu analizu sadržaja pjesme Zadaci: obrazovni: upoznavanje nove pjesme; izvršiti analizu sadržaja pjesme i uočiit dijelove pjesme te objasniti o čemu se govori u pjesmi odgojni: razumijevanje sadržaja pjesme i poštivanje tradicije BiH; razvijanje patriotskih osjećaja za BiH funkcionalni: osposobljavanje za strukturnu i sadržajnu analizu i sintezu pjesme, samostalno izvođenje zaključaka i mišljenja Nastavne metode: opisivanje, objašnjavanje, razgovor, demonstracija, metoda asocijacija Oblici rada: frontalni, individualni, u paru Nastavna sredstva: crteži, tekst, karta, zastava BiH

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Mašem zastavom i potičem pjevanje pjesme Hajmo Bosno, Bosno. Razgovor o sadržaju pjesme i našim osjećanjima dok je pjevamo. Ponoviti o pripadnosti BiH ( nacionalna, državna) Individualni rad! Šta znam o Bosni i Hercegovini?- puno rijeka, planina, jezera, more u Neumu, ljudi, volim domovinu Šta želimo saznati? Kako pjesnik pjeva o BiH? Zapisujem naslov.

Glavni dio
Čitanje i emocionalna pauza. Sadržajna analiza pjesme. Uočavanje- o čemu se govori u pjesmi? Motiv Čitanje pjesme ( tiho i glasno) Strukturna analiza pjesme Strofe, stihovi- rad u paru. Izvještavanje parova.

Završni dio
Slušanje pjesme Mojoj dragoj BiH. Ilustrovanje pjesme Bosna

Domaća zadaća: Recitovanje pjesme.

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja- interpretacija teksta Nastavna jedinica: RKT: Bosna, Branko Ćopić Tip časa: kombinirani Opći cilj časa: naučiti učenike reprodukovanju teksta i stilskoj analizi pjesme Zadaci: obrazovni: zajednički analizirati pjesmu po strofama i uočavati pjesničke slike, audiovizuelne elemente i poruku pjesme odgojni: razumijevanje sadržaja pjesme, recitovanje uz razvijanje patriotskih osjećaja funkcionalni: osposobljavanje za samostalnu analizu, sintezu, uopćavanje, izvođenje zaključaka i mišljenja Nastavne metode: razgovor, demonstracija Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: tekst, karta BiH

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Horsko recitovanje pjesme. Samostalno recitovanje učenika. Najava cilja i zapisivanje na tabli. RKT: Bosna, Branko Ćopić

Glavni dio
Individualno čitanje pjesme. Određivanje riječi koje se rimuju, boja, riječi kojima vidimo i čujemo. Čitanje pjesme po strofama i određivanje ritma pjesme. Uočavanje pjesničkih slika i davanje naslova pjesničkim slikama.

Završni dio
Ilustorvanje pjesničkih slika. Domaća zadaća: Odgovoriti na pitanje: Zašto volim BiH?

Nastavna cjelina: Interpretacija knjiženog teksta Nastavna jedinica: Vrba i trn, Narodna basna Tip časa: usvajanje novog sadržaja Opći cilj časa: upoznavanje basne kao književne vrste teksta, razumijevanje sadržaja basne i određivanje stava prema negativnim postupcima Zadaci: obrazovni: formiranje pojma basna, uočavanje toka događaja i likova u basni odgojni: razumijevanje sadržaja teksta i postupaka likova u basni; formiranje pravilnog stava prema postupku trna funkcionalni: osposobljavanje učenika za uočavanje radnje i postupaka likova, osposobljavanje za samostalno izvođenje zaključaka Nastavne metode: poticajna metoda igrom, razgovor, tekst metoda, demonstracija Oblici rada: frontalni, u paru Nastavna sredstva: igra Trn i ovčica, modeli igračaka ovca i trn, tekst iz čitanke

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra Svađalice. Djeca su podijeljena u parove. Svaki par smisli igru- svađa. Demonstriraju igru. Analiza igre: Zašto je došlo do svađe? Najava cilja časa: A kako je svađa opisana u književnom tekstu Vrba i trn upoznaćete ako pažljivo pročitate tekst na str. 55 u vašim čitankama. Zapisivanje naslova na tablu.

Glavni dio
1. Čitanje teksta u sebi. Analiza sadržaja. 2. Čitanje teksta po ulogama- vrba i trn (u paru). 3. Analiza likova i njihovih postupaka. Objašnjenje postupaka trna na kraju priče. Na koju nas osobinu kod ljudi podsjeća postupak trna? Zašto je narod ovo ispričao kao priču vrbe i trna?- Zato što u basnama biljke i životinje dobijaju ljudske osobine. To su priče sa poukom.

Završni dio
Šta smo naučili iz ove basne? Trn se ponašao tako što je drugima nanosio zlo. IZREKA: Sve što imam ja neka nemaju drugi. Kako biste se vi ponašali? Učenici sami izvode zaključke.

Sve što imam ja podijelit ću sa drugima. Što ne želiš sebi, ne čini drugome. Domaći rad: Naučiti čitati basnu po ulogama.

Nastavna cjelina: Kultura izražavanja Nastavna jedinica: Prepričavanje sa unošenjem elemenata deskripcije Tip časa: kombinovani Opći cilj časa: naučiti učenike da prepričavaju tekst unoseći u njega promjene, razumiju sadržaj i postupke likova Zadaci: obrazovni: formiranje predstava o izgledu, ponašanju i postupcima likova; upoznavanje deskriptivnih elemenata kojima se može proširiti tekst odgojni: razumijevanje postupaka likova, upoređivanje ranijeg i novog teksta basne, razvijanje pozitivnih stavova kod učenika osudom postupaka trna funkcionalni: osposobljavanje učenika za proširivanje teksta, osposobljavanje za analizu, sintezu, mišljenje i zaključivanje Nastavne metode: metod rada sa tekstom, razgovor, demonstracija, ilustrativna metoda Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: čitanka za 3. razred, radni lisitći, papir u boji, flomasteri

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Dramatizacija teksta Vrba i trn- po ulogama Najava cilja časa: Danas ćemo se igrati. Proširivaćemo tekst Vrba i trn bez mijenjanja smisla basne. Zapisivanje naslova. Podjela učenika u grupe brojanjem 1, 2, 3, 4.

Glavni dio
Svaka grupa dobija radni listić, papir u boji, flomastere i udžbenik- čitanku za 3. razred. Pričaju priču, proširivanje dijelova priče opisima. Ukrašavaju svoj dio priče i rade zajednički u grupi (kooperativno učenje- po ulogama članova grupe) uz ilustraciju basne. Zadaci su na str. 56 u čitanci. Po završetku zadataka učenici izvještavaju o tome kako su proširili priču.

Završni dio
Pravljenje panoa od radova svih grupa i formiranje murala. Upoređivanje ranijeg teksta i novog teksta basne. Koja ti se priča više sviđa i zašto?

Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Zlatna kantica, Oton Župančić Tip časa: usvajanje novog sadržaja Opći cilj časa: naučiti učenike da razumiju sadržaj pjesme kroz njenu analizu sadržaja Zadaci: obrazovni: usvajanje novog teksta u stihu, analiza pjesme usvajanjem strukturnih elemenata ( stih, strofa, rima, ritam pjesme, pjesničke slike) odgojni: razumijevanje sadržaja pjesme, razvijanje ljubavi, sreće i zadovoljstva kod učenika funkcionalni: osposobljavanje učenika za samostlanu analizu pjesme, razvijanje senzornih sposobnosti ( posmatranja, predstava, percepcija pažnje) i intelektualnih sposobnosti ( pamćenja, reproduciranja, logičkog mišljenja, zaključivanja, uopćavanja) Nastavne metode: poticajna metoda- igrom, razgovor, demonstracija Oblici rada: kombinovani- frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: čitanka za 3. razred, folija, plastične kantice, kolaž papir, glinamol, srebrni flomasteri, markeri

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Razgovor o braći i sestrama. Igra: Predstavi svoju porodicu. Kaži nešto o bratu ili sestri! Najava cilja časa: Danas ću vam pročitati pjesmu koju je napisao Oton Župančić, zlatna kantica- dati kratka uputstva o pjesniku.

Glavni dio
Izražajno čitanje pjesme. Sadržajna analiza pomoću detaljnih pitanja ( str. 67). O čemu se govori u pjesmi? Čitanje pjesme u cjelini- učenici čitaju u sebi. Frontalnim radom uočiti ritam pjesme, izvršiti strukturnu analizu i uočiti poruku pjesme. Igrom Atomi formiramo parove dječak- djevojčica. Atomi razbijeni po učionici. Na zapovijed Formiraj par!, učenici trče i hvataju se u par. Igra je gotova kad svi imaju par. Parovi sjedaju na mjesta. Rade zajednički. U paru analiziraju dva stiha. Uočavaju i zapisuju pjesničke slike, rimu. Cijela grupa za stolom solikava tu sliku na većem papiru i potpisuje naslov slike. Praktičan rad: Zlatna kantica od materijala koji je predviđen za grupu. Cijela grupa nauči recitirati scoj stih.

Poslije završenog rada, grupe izvještavaju o svom radu a zatim horski u grupi recitiraju pjesmu.

Završni dio
Učenici sami biraju način prezentacije. Šta smo naučili? Čitanje zapisa sa table i plakata grupa. Prepisivanje zapisa sa table. Domaći rad: Napiši nekoliko poslovica koje govore o odnosima između članova porodice. Napiši mali, kratki sastav o tome kako ti je brat ili sestra pomogao/la.

Nastavna cjelina: Interpretacija književnog teksta u stihu Nastavna jedinica: Cvjetovi, Stanko Rakita Tip časa: obrada novog sadržaja Opći cilj časa: razumijevanje sadržaja pjesme i bogaćenje rječnika učenika novim riječima Zadaci: obrazovni: upoznavanje teksta u stihu, usvajanje pojmova strofa i stih, uočavanje elemenata strukture pjesme odgojni: razumijevanje sadržaja pjesme, shvatanje poruke pjesnika kroz razvijanje ljubavi prema prirodi funkcionalni: osposobljavanje učenika da uočavaju, prepoznaju, zapamte, analiziraju i sintetiziraju sadržaj, razviju logičko mišljenje i samostalno zaključuju Nastavne metode: poticajna metoda- igrom, razgovor, demonstracija, modeliranje Oblici rada: frontalni, individualni, grupni Nastavna sredstva: čitanka za 3. razred, aznobojni papiri, kolaž, teke, flomasteri, aplikacije- cvjetovi, korpica

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio
Igra: Predstavi se! Djeca se predstavljaju i kažu: Ja sam ljubičica, ljubičaste sam boje i živim na livadi. Želim da mi se predstavi cvijet sa moje desne ( ili lijeve) strane. Šta smo svi sad?- Cvjetovi. Odaberite cvijet iz korpice i obojite ga bojom svog cvijeta. Stavite bedž- cvijet, na majicu. Formirat ćemo grupe slaganjem boja! Svi ljubičasti i plavi cvjetovi za jedan sto, žuti neka traže svoje mjesto, isto crveni i bijeli. Na stolovima su unaprijed zaljepljeni cvjetovi boje grupa- crveni, žuti, plavi i bijeli). Šta mislite, kakv ćemo tekst čitati? Pogađate1 to je književni tekst u stihu: Cvjetovi, Stanko Rakita.

Glavni dio
Izražajno čitanje pjesme- učitelj. Emocionalna pauza. Sadržajna analiza pjesme pomoću pitanja sa str. 63 u čitanci- frontalni rad. Sada ćemo raditi u grupi! Svaka grupa ima pripremljene zadatke na cvijetu na svom stolu. Pažljivo ih pročitajte i radite. Radite uz dogovor sa ostalima. Pročitajte svoj dio pjesme u sebi. ZADACI ZA GRUPE

I grupa: 1.O čemu se govori u pjesmi? Pročitaj prvo stih i odredi motiv koji je pjesnika potaknuo da ga napiše! 2. Ilustruj stih bojama! Šta si dobio? 3. Odredi riječi koje se rimuju u 1. i 2. stihu!

II grupa: 1. Analiziraj 2. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________. Kakavo osjećanje izaziva ovaj stih u tebi? 2. Zažmiri i zamisli taj stih! Nacrtaj to što si zamislio! Šta si dobio? 3. Odredi rimu u 3. i 4. stihu! III grupa: 1. Analiziraj 3. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________. Šta su riječi: cvjetić, djelić? 2. Zamisli svoj stih! Šta si nacrtao na crtežu? Ilustruj ga. Šta si dobio? 3. Odredi riječi koje se rimuju u 5. i 6. stihu! IV grupa: 1. Analiziraj 4. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________; Imenice____________________. 2. Nacrtaj svoj stih na crtežu! Šta si dobio? 3. Odredi riječi koje se rimuju u 7. i 8. stihu! V grupa: 1. Analiziraj 5. stih. Vizuelni elementi: Vidimo_______________ ; Boja u pjesmi______________________; Imenice____________________. 2.Nacrtaj svoj stih na crtežu! Šta si dobio? 3.Odredi riječi koje se rimuju u 9., 10.i 11. stihu! Učenici koji bolje čitaju pročitaju pjesmu u cjelini- naglas, a grupe izvještavaju o svom radu.

Završni dio
Šta smo naučili o pjesmi Cvjetovi? Pjesma ima 11 strofa= 2 strofe + 2 stiha. Poruka pjesme je da se u prirodi sve budi u proljeće i živi svoj život. Prirodu treba voljeti i čuvati da bi svi živjeli u miru. Ritam pjesme je umjeren. Domaći rad: Pjesmu Cvjetovi naučiti napamet. Odgovoriti na pitanja iza teksta, str. 63.

KULTURA IZRAŽAVANJA ( 16 časova) 1. Prepričavanje (7 časova) - Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja (1 + 1 + 1): Drug, Zoran M. Jovanović. - Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana ( 2 + 1 + 1): Kako je procvjetala prva visibaba?, Šimo Ešić. 2. Prepričavanje sa promjenom (9 časova): - toka događaja ( 1 + 1 + 1 ): Ribar iz Cefalua, Đani Rodari - oka priče ( 1 + 1 + 1 ): Plamena, ahmet Hromadžić - unošenjem elemenata deskripcije ( proširivanjem teksta), ( 1 + 1 + 1 ): Vrba i trn, Narodna basna 3. Pričanje (3 časa) -Pričanje događaja predstavljenog slikom ( 1 + 1 + 1 ): Na pijaci, str. 78, Čitanka, Šehabović 4. Opisivanje (4 časa) -Opisivanje poznatog predmeta: Kišobran ( 2 + 1 + 1) 5. Informativni oblici -Pisanje obavijesti- obavještenja ( 1 + 1 ) 6. Rječnik (1 čas) -Čitanjem do novih riječi LEKTIRA Pjesme po izboru, Nasiha Kapidžić- Hadžić Zelena šuma, Ahmet Hromadžić FILM INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA U STIHU Trčimo za suncem, Nasiha Kapidžić- Hadžić List na putu, Šukrija Pandžo Rijeka, Luko Paljetak Izgubljeno stado, Jevrejska narodna pjesma- prema prepjevu Slobodana Lazića Asja, Fikreta Kenović- Salihović Zima se razboljela, Grigor Vitez Cvjetovi, Stanko Rakita Zlatna kantica, Oton Župančić Bosna, Branko Ćopić INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA U PROZI Čudesna pjesma, Ivica Vanja Rorić Važnost, Ferida Duraković Izokrenuta priča, Branko Ćopić Drug, Zoran M. Jovanović Čuvar, Ešref Berbić Ćup sa zlatom, Jermenska priča (4 časa) Plamena, Ahmet Hromadžić Vrba i trn, Narodna basna Na pijaci, Bisera Alikadić

Skrovište, Rizo Džafić Ribar iz Cefalua, Đani Rodari GRAMATIKA Abeceda str. 10 Samoglasnici i suglasnici (slog) str. 11 VRSTE RIJEČI - Imenice ( str. 13)- vlastite i zajedničke - Rod i broj imenica (16. i 17. str.) - Umanjenice i uvećanice (str. 18) - Glagoli str. 19 - Prošlo, sadašnje, buduće vrijeme glagola str. 20 - Rečenica- po sadržaju 8značenju) str. 21 i 22 - Potvrdna i odrična rečenica - Gramatički red riječi u rečenici- povezivanje riječi u smislenu cjelinu str. 24 - Povezivanje rečenica u smislenu cjelinu ( ZADAĆA) str. 26 i 27 PRAVOGOVOR I PRAVOPIS -Veliko i malo slovo - Pisanje imena polja, planina i rijeka - Dvotačka i zarez u nabrajanju, interpunkcijski znaci - Pisanje odrične riječce NE uz glagole -Pisanje upitne riječce LI u upitnim rečenicama - Izgovor i pisanje JE i IJE - Glas i slovo H u riječima (izgovor i pisanje) - Izgovor i pisanje glasova Č i Ć - Izgovor i pisanje glasova DŽ i Đ - Ćirilica- pripreme (9 ili 10)

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->