1/4 k trit

14d1)

Wie/na ct''7 04ect Aeayie MIRM RADOVIC ENES BIKIC SEFEDIN SULJEVI C NOTARIJAT U CRNOJ GORI uz podrku gtz gtz Partner za buduonost 8irom svijeta. Njemaoka organizacija za tehnioku saradnju (GTZ) GmbH Otvoreni Regionalni Fond za jugoistoonu evropu Pravna reforma po nalogu Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju razvoj

ENES BIKIC MIRAS RADOVIC SEFEDIN SULJEVIC NOTARIJAT U CRNOJ GORI Podgorica, 2010. godine

Enes Bikic, Miras Radovic, Sefedin Suljevic NOtARIJAt U CRNOJ GORI Izdavaci 2010. CIP - Katalogizacija u publikaciji

ENES BIKIC, docent dr. Pravni fakultet Zenica MIRAS RADOVIC, ministar pravde Crne Gore SEFEDIN SULJEVIC, notar, predsjednik Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine NOTARIJAT U CRNOJ GORI Podgorica, 2010. godine

SADRZAJ PREDGOVOR 13 Prvidio:Uvod 15 1. Istorijat............................................................... 15 1.1. Kratke napomene o razvoju notarijata uopste......................... 15 1.2. Notarijat u drzavama nastalim na podrucju bivse SFRJ . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 1.3. Notarska sluzba u Crnoj Gori....................................... 17 2. Pojam notarskog prava.................................................. 18 3. Razlozi za uvodenje notarijata i ciljevi notarske sluzbe..................... .. 18 3.1. Pravna sigurnost.................................................. 18 3.2. Rasterecenje pravosuda............................................ 20 3.3. Javni registri ..................................................... 20 3.4. Efikasnost i ekonomicnost ......................................... 21 4. Notarske isprave ....................................................... 22 4.1. Pojam i vrste isprava uopste........................................ 22 4.2. Pojam i vrste notarskih akata....................................... 22 4.3. Dokazna snaga notarskih akata..................................... 23 Drugi dio:Formaipostupak sastavljanja notarskihakata 25 1. Forma notarskih akata.................................................. 25 1.1. tehnika sastavljanja notarskog akta ................................. 25 1.2. Postupak sastavljanja notarskih akata................................ 27

2. Stranke i drugi ucesnici u postupku sastavljanja notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . 30 2.1. Utvrdivanje identiteta stranaka..................................... 30 2.2. Drugi ucesnici i utvrdivanje njihovog identiteta....................... 31 Trecidio:Vrstenotarskihakata 38 1. Notarski zapis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 2. Uvodni dio............................................................ 39 3. tekst pravnog posla .................................................... 42 4. Zavrsni dio isprave..................................................... 43 Cetvrtidio:Uopstenoopravnimposlovima 44 1. Izvori obligacionih odnosa .............................................. 44 1.1. Ugovor kao pravni posao .......................................... 44 1.2. Pravna dejstva ugovora............................................ 46 1.3. Opsti uslovi sklapanja obligacionih ugovora.......................... 46 2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla . . . . . . . . . . . 47 2.1. Sposobnost ugovornih strana....................................... 47 2.2. Pravna sposobnost................................................ 47 2.3. Poslovna sposobnost.............................................. 48 2.3.1. Potpuna poslovna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

Sadrzaj 2.3.2. Ogranicena poslovna sposobnost................................ 49 2.3.3. Poslovna nesposobnost......................................... 50 3. Saglasnost volja ugovornih strana......................................... 52

3.1. Uslovi kao nacini ogranicenja pravnog ucinka ugovora. . . . . . . . . . . . . . . . . 53 3.2. Rokovi kao nacini ogranicenja pravnog ucinka ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . 54 4. Forma pravnih poslova.................................................. 54 4.1. Vrste forme...................................................... 55 4.2. Funkcija zakonskog odredivanja forme .............................. 57 4.2.1. Zastita od brzopletog donosenja odluke .......................... 57 4.2.2. Jasno, precizno i detaljno oblikovanje pravnog posla. . . . . . . . . . . . . . . . 58 4.2.3. Javni interesi.................................................. 58 5. Pravne posljedice nepostivanja zakonskih odredbi o formi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 6. Razlozi za propisivanje notarske forme.................................... 59

Petidio:Uloga notaraupravnimposlovima kojizapredmetimajustvarnapravananepokretnostima 62 1. Ugovor o prodaji ....................................................... 63 1.1. Predmet pravnog posla............................................ 64 1.1.1. Oznaka nepokretnosti.......................................... 64 1.1.2. Opis nepokretnosti prema stanju na terenu i kupceva namjera koristenja......................................... 67 1.1.3. Prodaja nepokretnosti i inventara................................ 68

1.1.4. Kupovina nepokretnosti koja je vec data u zakup................... 69 1.1.5. Postojanje pravosnaznog rjesenja o nasljedivanju koje nije provedeno u katastru........................................ 69 1.1.6. Kada je predmet pravnog posla dio parcele koja je podijeljena (cijepana), a sto nije provedeno u katastru nepokretnosti .......................... 70 1.2. Sadrzina pravnog posla............................................ 71 1.2.1. Prodaja i kupovina nepokretnosti sa iskljucivim pravom svojine . . . . . 73 1.2.2. Prodaja i kupovina suvlasnickog dijela............................ 75 1.2.3. Prodaja nepokretnosti u zajednickoj svojini, sa posebnim osvrtom na prodaju (otudenje) zajednicke imovine bracnih drugova. . . . . . . . . . . . . . . 78 1.3. Cijena........................................................... 80 1.3.1. Odredenje cijene.............................................. 81 1.3.2. Dospjelost cijene i osiguranje kupca.............................. 82 1.3.3. Osiguranje prodavca........................................... 89 1.3.4. Nacin placanja cijene........................................... 92 1.4. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ...................... 99 1.4.1. Odgovornost za materijalne nedostatke........................... 99 1.4.2. Odgovornosti za pravne nedostatke.............................. 100 1.5. Prelazak posjeda, koristi, tereta i opasnosti ........................... 1 02 1.6. Izjave za upis u katastar nepokretnosti............................... 104 1.6.1. Clausula intabulandi........................................... 104 1.6.2. Vrste upisa u katastar nepokretnosti.............................. 106

1.6.2.1. Uknjizba.................................................... 106 1.6.2.2 Predbiljezba .............................................. 110

Sadrzaj 1.6.2.3. Zabiljezba................................................ 112 1.6.3. U jednom pravnom poslu (ugovoru) moze biti jedna ili vise knjiznih izjava za razne vrste upisa (uknjizba, predbiljezba, zabiljezba). . . . . 113 1.7. Odobrenja, pravo prece kupovine ................................... 113 1.7.1. Odobrenja.................................................... 113 1.7.2. Pravo prece kupovine. ......................................... 114 1.7.2.1. Zakonsko pravo prece kupovine ............................ 115 1.7.2.2. Ugovorno pravo prece kupovine ............................ 115 1.8. troskovi i porezi.................................................. 117 1.9. Zavrsne odredbe.................................................. 117 1.10. Primjeri pojedinih ugovora o prodaji nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 2. Ugovor o poklonu...................................................... 139 2.1. Pojam .......................................................... 139 2.2. Forma........................................................... 139 2.3. Sposobnosti za davanje i primanje poklona........................... 139 2.4. Vrste poklona.................................................... 140 2.4.1. Potpuno besplatni prenos (tzv. cist poklon) ....................... 140 2.4.2. Poklon sa teretom ili nalogom .................................. 141 2.4.3. Mjesoviti poklon .............................................. 141 2.4.4. Poklon za slucaj smrti (donatio mortis causa)...................... 141

2.5. Opoziv poklona .................................................. 142 2.6. Primjeri ugovora o poklonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 2.6.1. Ugovor o poklonu nepokretnosti sa potpuno besplatnim prenosom svojine, poklon se cini iz zahvalnosti poklonodavca prema poklonoprimcu .............................................. 142 2.6.2. Ugovor o poklonu nepokretnosti sa teretom ili nalogom, poklonodavac se ne moze potpisati.................................... 146 2.6.3. Ugovor o poklonu za slucaj smrti................................ 151 3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima ................................. 155 3.1. Pravo sluzbenosti................................................. 155 3.1.1. Stvarne sluzbenosti ............................................ 156 3.1.1.1. Zasnivanje stvarnih sluzbenosti ............................. 156 3.1.1.3. Upis stvarne sluzbenosti u katastar nepokretnosti. . . . . . . . . . . . . . 159 3.1.2. Licne sluzbenosti.............................................. 163 3.1.2.1. Pravo plodouzivanja ...................................... 163 3.1.2.3. Pravo stanovanja ......................................... 166 3.2. Zalozno pravo ................................................... 167 3.2.1. Zalozno pravo na nepokretnim stvarima (hipoteka) . . . . . . . . . . . . . . . . 167 3.2.1.1. Nacela i karakteristike hipoteke............................. 167 3.2.1.2. Objekat hipoteke ......................................... 169 3.2.1.3. Vrste hipoteka............................................ 170 3.2.1.4. Ugovor o hipoteci......................................... 171

3.2.1.5. Primjer: Ugovor o hipoteci na jednoj nepokretnosti u vlasnistvu jednog lica, radi obezbjedenja tudeg duga . . . . . . . . . . . . . . . . 172 3.2.1.6. Primjer: Ugovor o zajednickoj hipoteci kreditna hipoteka . . . . . 179

Sadrzaj 3.2.1.7. Primjer: Zalozna izjava .................................... 185 3.2.1.8. Primjer: Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji........................................................ 189 Sesti dio: Nadleznost notarauporodicno pravnimodnosima 191

1. Izjava o priznanju ocinstva i materinstva .................................. 191 1.1. Primjer: Izjava o priznanju ocinstva ................................. 193 1.2. Saglasnost majke sa izjavom o priznanju ocinstva ..................... 194 2. Imovina bracnih drugova................................................ 196 2.1. Posebna imovina ................................................. 196 2.2. Zajednicka imovina............................................... 196 2.3. Primjeri poduka i upozorenja u vezi statusa imovine bracnih drugova. . . . 197 3. Bracni ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199 3.1. Pojam bracnog ugovora............................................ 199 3.2. Uslovi za punovaznost i sadrzaj bracnog ugovora ..................... 200 3.2.1. Uslovi za punovaznost ......................................... 200 3.2.2. Sadrzaj....................................................... 202 3.2.3. Nemogucnost ugovaranja izdrzavanja bracnih drugova i djece protivno zakonskim odredbama................................ 205 3.3. Izmjena i raskid bracnog ugovora................................... 206 3.4. Bracni ugovor i treca lica (Publicitet)................................ 206

3.5. Pobijanje bracnog ugovora......................................... 206 3.6. Primjer: Bracni ugovor koji sklapaju buduci bracni drugovi. . . . . . . . . . . . . 206 3.7. Primjer: Bracni ugovor koji sklapaju bracni drugovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211 4. Ugovor o diobi zajednicke imovine bracnih drugova ........................ 21 5 4.1. Pravne karakteristike ............................................. 215 4.2. Primjer: Ugovor o podjeli zajednicke imovine bracnih drugova koja se prenosi u iskljucivu svojinu jednog bracnog druga uz placanje naknade.................................................. 216 Sedmi dio: Nadleznost notarauposlovima sa nasljednopravnim dejstvom 222 1. Zakonska regulativa i nadleznost notara................................... 22 2 2. Nasljednicka izjava..................................................... 223 2.1. Primjer: Prijem nasljeda uz istovremeno ustupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225 2.2. Primjer: Nasljednicka izjava o primanju nasljeda po osnovu zakonskog naslje divanja.............................................................. 228 2.3. Primjer: Nasljednicka izjava o odricanju od nasljeda po osnovu zakonskog nasljedivanja ..................................... 230 3. testament ............................................................ 232 3.1. Pojam testamentarnog nasljedivanja................................. 232 3.2. Definicija testamenta.............................................. 232 3.3. Karakteristike (osobine) testamenta................................. 233 3.4. Vrste testamenta.................................................. 234 3.5. Sadrzina testamenta .............................................. 235 3.6. Detaljnije o sadrzini testamenta .................................... 236

3.6.1. Odredivanje nasljednika ....................................... 236

Sadrzaj 3.6.2. tereti i uslovi ................................................. 237 3.6.3. Legati, osnivanje zaduzbine..................................... 238 3.6.4. Izvrsioci testamenta............................................ 238 3.7. Nistavost testamenta.............................................. 238 3.8. Ostale napomene kod testamenta................................... 239 3.9. Registar testamenata .............................................. 240 3.10. Izvornik i otpravak notarskog zapisa o testamentu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240 3.11. Primjer: Zapis o testamentu sa zamjenskim nasljednicima . . . . . . . . . . . . . 241 3.12. Primjer: Zapis o testamentu sa sukcesivnim odredivanjem nasljednika uslovi i rokovi ........................................... 244 4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima................................... 247 4.1. Ugovor o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno..................... 247 4.2. Primjer: Ugovor o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno . . . . . . . . . . . . . 249 4.3. Ustupanje i raspodjela imovine za zivota ............................. 252 4.3.1. Pojam i pravna priroda......................................... 252 4.3.2. Uslovi za punovaznost ......................................... 252 4.3.3. Predmet ustupanja i raspodjele .................................. 253 4.3.4. Forma ugovora ............................................... 254 4.3.5. Zadrzavanje prava kod ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota......................................... 254 4.3.6. Odgovornost za ustupioceve dugove i pobijanje ustupanja. . . . . . . . . . . 255

4.3.7. Obaveza jemstva izmedu potomaka ............................. 256 4.3.8. Opozivanje ................................................... 256 4.3.9. Primjer: Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota . . . . . . . . . . 257 4.4. Ugovor o dozivotnom izdrzavanju .................................. 263 4.4.1. Pojam i pravna priroda......................................... 263 4.4.2. Sadrzaj obaveze izdrzavanja..................................... 263 4.4.3. Karakteristike ugovora o dozivotnom izdrzavanju i uslovi za punovaznost ............................................. 263 4.4.4. Forma za zakljucenje ugovora o dozivotnom izdrzavanju. . . . . . . . . . . . 264 4.4.5. Sposobnost i krug lica koja mogu zakljuciti ugovor o dozivotnom izdrzavanju ........................................... 264 4.4.6. Raskid i ponistaj ugovora o dozivotnom izdrzavanju. . . . . . . . . . . . . . . . 266 4.4.7. Prestanak ugovora o dozivotnom izdrzavanju...................... 266 4.4.8. Odgovornost davaoca izdrzavanja za dugove primaoca izdrzavnja . . . 267 4.4.9. Obezbjedenje prava iz ugovora o dozivotnom izdrzavanju. . . . . . . . . . . 267 4.4.10. Primjer: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju, uz ugovaranje zajednice zivota........................................ 268 4.4.11. Primjer: Ugovor o dozivotnom izdrzavanju u korist treceg lica kao primaoca izdrzavanja............................................ 272 4.4.12. Primjer: Izdrzavanje u korist vise lica kao primaoca izdrzavanja. . . . . 276 Osmi dio:Zapisopotvrdi privatne isprave(solemnizacija privatnih isprava) 281 1. Uvodna razmatranja.................................................... 281 2. Dokazna snaga......................................................... 282

Sadrzaj 3. Procedura potvrdivanja privatne isprave................................... 28 2 3.1. Provjera privatne isprave........................................... 282 3.1.1. Provjera forme privatne isprave ................................. 283 3.1.2. Provjera sadrzine privatne isprave ............................... 283 3.2. Sacinjavanje potvrde.............................................. 283 3.2.1. Nacin sacinjavanja ............................................ 283 3.2.2. Sadrzaj potvrde privatne isprave................................. 284 4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne moze potvrditi................................... 28 5 5. Zastupljenost solemniziranih privatnih isprava u praksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285 Devetidio:Izvornikiotpravaknotarskogakta 291 1. Izvornik .............................................................. 291 2. Otpravci i prepisi izvornika.............................................. 29 2 2.1. Uslovi za punovaznost otpravka kao javne isprave..................... 292 2.2. Nacin sacinjavanja otpravka........................................ 292 2.3. Prilozi uz otpravke................................................ 293 2.4. Kome se izdaju otpravci............................................ 294 2.5. Klauzula o ovjeri.................................................. 295 2.6. Otpravak dijela akta............................................... 296 2.7. Otpravak za arhivu................................................ 297

3. Sadrzaj notarskog spisa, arhiviranje i cuvanje spisa......................... . 298 Desetidio:Izvrsnanotarskaisprava 299 1. Pojam i karakteristike notarske izvrsne isprave ............................. 299 2. Uslovi za izvrsnost notarske isprave....................................... 3 01 3. Otpravak u svrhu izvrsenja .............................................. 303

Jedanaestidio:Zastupanje 305 1. Nastanak zastupanja.................................................... 305 2. Znacaj zastupanja danas................................................. 305 3. Pravna priroda zastupanja............................................... 306 4. Pojam zastupanja....................................................... 306 4.1. Znacaj zastupanja u privrednom pravu .............................. 307 4.2. Zastita interesa lica kod zastupanja.................................. 308 4.2.1. Zastita interesa zastupanog ..................................... 309 4.2.2. Zastita interesa druge ugovorne strane............................ 309 4.2.3. Zastita interesa u slucaju nedostatka ovlastenja za zastupanje . . . . . . . . 310 5. Nedopustivost zastupanja ............................................... 310 6. Vrste zastupanja........................................................ 311 6.1. Zakonsko zastupanje.............................................. 311 6.2. Voljno zastupanje................................................. 313

7. Vrste punomocja....................................................... 313 7.1. Punomocje s obzirom na opseg ovlastenja za zastupanje. . . . . . . . . . . . . . . . 314 7.1.1. Opste ili generalne punomocje (mandatum generalis) . . . . . . . . . . . . . . 314 7.1.2. Posebno ili genericno punomocje (mandatum specialis) . . . . . . . . . . . . 314 7.1.3. Specijalno punomocje (mandatum specialissimum) . . . . . . . . . . . . . . . . 315

Sadrzaj 7.2. Druge vrste punomocja............................................ 315 8. Zajednicko zastupanje .................................................. 316 9. Sklapanje ugovora sa samim sobom....................................... 318 9.1. Pojam........................................................... 318 9.1.1. Samokontrahiranje ............................................ 319 9.1.2. Visestruko zastupanje.......................................... 319 9.2. Podrucje primjene................................................ 319 9.2.1. Izuzeci od pravila............................................. 320 9.2.2. Kolizija interesa............................................... 320 10. Posebna forma punomocja ............................................. 321 10.1. Forma punomocja............................................... 322 10.1.1. Neformalnost punomocja ..................................... 322 10.1.2. Potrebna posebna forma punomocja............................ 322 10.1.3. Potrebna dodatna forma....................................... 323 10.2. Potrebna forma u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima . . . . . . . 3 23 11. Suzavanje i opoziv punomocja.......................................... 324 11.1. Opozivost punomocja............................................ 324 11.2. Apstraktnost punomocja.......................................... 325 12. Prestanak punomocja.................................................. 326

12.1. Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG........................ 326 12.2. Ostali slucajevi prestanka punomocja............................... 327 12.2.1. Gubitak poslovne sposobnosti.................................. 327 12.2.1.1. Gubitak poslovne sposobnosti punomocnika . . . . . . . . . . . . . . . . 327 12.2.1.2. Gubitak poslovne sposobnosti vlastodavca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327 12.2.2. Prestanak punomocja izvrsenjem pravnoga posla . . . . . . . . . . . . . . . . . 328 12.2.3. Protek vremena.............................................. 328 12.2.4. Nemogucnost ispunjenja pravnog posla ......................... 329 12.3. Pravne posljedice prestanka punomocja ............................ 329 13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticni primjeri ................................................... 330 LITERATURA 343 ZAKONI 344 KOMENTARI 345 PRILOZI 347 ZAKONONOTARIMA 347 PRAVILNIKORADUNOTARA 387

PREDGOVOR Ovim radom se zele dati relativno opsirnija objasnjenja pojedinih zakonskih rjes enja u oblasti notarijata, kako bi se upoznala pravna javnost i olaksalo uvodenje not arske sluzbe, odnosno implementacija Zakona o notarima Crne Gore. Svakako da je namjer a ovog rada da se pravnicima pruzi mogucnost upoznavanja sa prakticnim rjesenjima iz ove oblasti, kako bi se izgradila najbolja rjesenja za domacu teoriju i praksu. S obzirom na zakonodavnu tehniku otvorene su sire mogucnosti u primjeni zakonskih odredbi, pa je tako postavljena veca obaveza, ne samo pred ministarstva i notare, nego i pre d druge pravne profesije, za ulaganje napora u pronalazenju rjesenja koja ce istovremeno odgovarati principima iz zakona i dinamicnim potrebama zivota. Bicemo zadovoljni ako kroz ovu podrsku bude olaksano izgradivanje notarske sluzbe, kao i jedinstvenih pogleda i stavova u primjeni pojedinih odredbi vaznih za funkcionisanje notarske sluzbe. Dosadasnje obrazovanje pravnika, praksa i cjelokupno pruzanje pravnih usluga ugl avnom se temeljilo na sticanju vjestina potrebnih za rjesavanje sporova. tekuci proces tranzicije i reforma pravosudnog sistema zahtijevaju usluge pravnika profesional nog znanja koji ce sprijeciti eventualne sporove. Primjena reformskih zakona, kao st o su npr. Zakon o parnicnom postupku, Zakon o izvrsnom postupku, Zakon o notarima i drugi, nuzno pretpostavlja postojanje osposobljenih pravnika, koji ce strucnoscu i znanjem moci da doprinesu unaprjedenju primjene tih zakona. Osim sluha za navedene reformske procese, za korisnike ovog rada i buduce notare od posebne vaznosti bi ce poznavanje Obligacionog, Porodicnog, Nasljednog, Stvarnog i Privrednog prava. U tom smislu, pred buducim notarima je veoma ozbiljan i zahtjevan posao. Oni se moraju naoruzati znanjem, strucnoscu i odgovornoscu, i izgraditi se kao samostalni, objek tivni i nepristrasni pravnici i profesionalci. Stoga je potrebno uloziti dodatne napor e u edukaciji pravnika o novim reformskim rjesenjima, novim pravilima i novim pravni m institutima. Ova obaveza je stalni zadatak kako drzave tako svakog pravnika, sa ciljem da zapoceta reforma bude uspjesno sprovedena, sto predstavlja conditio sine qua non pravne drzave i vladavine prava. Za kraj ovog uvodnog slova, zelimo da zahvalimo svima koji su bili ukljuceni u i zradu ovog rada: Ministarstvu pravde Crne Gore, a posebno gospodi Branki Lakocevic i g ospodi Jadranki Vukcevic, na ogromnoj pomoci i podrsci u izradi ove publikacije, porodi cama

i saradnicima autora, koji su na nesebican nacin doprinijeli objavljivanju ove knjige, i notarima iz Varazdina (Republika Hrvatska) gospodi Rankici Benc i gosp odi

Jagodi Vajdic Sevsek, ciji su radni materijali, pripremljeni za edukaciju buduci h notara u Crnoj Gori, bili od velike koristi. Rad predajemo pravnickoj i siroj javnosti. S obzirom na to da nas je tjeralo vri jeme i potreba za jednim ovakvim radom u Crnoj Gori, kao i nestrpljenje da knjiga bude dostupna sto prije, moguce je da su se omakle odredene greske i propusti. Unaprijed se za hvaljujemo citaocima koji ce nam na njih skrenuti paznju, kako bismo ih u daljem radu ispravili i izbjegli. Autori

Prvi dio: Uvod 1. Istorijat 1 1 Kratkenapomeneorazvoju notarijatauopste Rimsko doba. Zaceci notarijata nalaze se u rimskom pravu u instituciji rimskih t abelliones, lica osposobljenih u vjestini pisanja i sastavljanja razlicitih dokumenata i pra vnih akata na drvenim plocama. Rijec notarius u svom izvornom, latinskom znacenju raz licita je od danasnjeg pojma notara. Notarius je bilo lice koje je vodilo zabiljeske sa vjestinom brzog pisanja1. Pojam notar danas predstavlja strucnjaka u pravnoj profesiji koj i je nosilac javne sluzbe, povjerene i nadzirane od strane drzave, a koji tu profesij u obavlja nezavisno i samostalno. Srednji vijek. Razvoj notarijata kakvog danas poznajemo, zapoceo je u srednjem v ijeku, kada notarski akti dobivaju snagu javnih isprava, a notare postavlja vrhovna vla st, car i papa. Narociti doprinos razvoju notarijata dala je bolonjska pravna skola, zahva ljujuci kojoj je notarijat dobio mjesto u pravnim sistemima Italije, Francuske, Spanije, Njemacke i dr. U XVIII i XIX vijeku u zemljama zapadne Evrope notarijat je reformisan i d obio je znacajnu ulogu u ovim pravnim sistemima, sa elementima kakvi i danas egzistir aju. tako je npr. u Francuskoj tzv. Ventoza zakonom iz 1803. godine notar definisan k ao povjerenik drzave, koja mu je dala drzavni pecat i dio javnih ovlastenja, a notarskoj ispra vi je data dokazna snaga javne isprave2. Na prostorima bivse Jugoslavije notarijati se uspostavljaju pod uticajem Venecij e, najprije u primorskim gradovima Dalmacije i Crne Gore, te Dubrovniku. to je period srednjeg vijeka, kada se u statutima Zadra, Splita, Dubrovnika, Kotora i Budve p ojavljuju odredbe o notarijatu. Osnovna obiljezja notarskih isprava bila su ta da su one b ile u principu privatne isprave, dok su snagu javne isprave dobijale putem ovjere su dije i auditora. Na podrucju Slovenije, Hrvatske i Vojvodine, koje su bile pod austro-u garskom vlascu, notarska sluzba je postojala i djelovala po propisima koji su vazili u A ustroUgarskoj monarhiji. 1 Milena trgovcevic-Prokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Republ ike Srbije, 2007. godine, str. 23. 2 Mihajlo Dika, Javnobiljeznicka sluzba u Republici Hrvatskoj kao sustav moderno g slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobiljeznicka komora i Hrvatska javnobiljeznicka akademi

ja, Narodne novine d.d., 2008. godine, str. 1-8. takode detaljnije o ovome vidi Milena trgovcevic-P rokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 28-31.

Prvi dio: Uvod 1 2 Notarijatudrzavama nastalimnapodrucjubivseSFRJ Kraljevina Jugoslavija je 1930. godine donijela Zakon o javnim biljeznicima3, ko ji je biljeznicima dao javna ovlastenja za sastavljanje, ovjeru i potvrdu isprava u odredenim pravnim oblastima. Ovaj zakon se oslanjao na rjesenja iz austrijskog Zakona o no tarima iz 1850. godine, a za njega je karakteristicno da nije doslo do njegove primjene na citavom podrucju Kraljevine Jugoslavije. tako npr. nije se primjenjivao u Crnoj Gori, Bo sni i Hercegovini, Makedoniji i dijelovima Srbije. Primjena ovog zakona stavljena je van snage 1944. godine od strane nove narodne vlasti, tako da za cijelo vrijeme post ojanja SFRJ, u njenom pravnom sistemu nije postojala ustanova notarijata. Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini je uspostavljen notarijat donosenjem tri posebna zakona, koji su u potpunosti harmonizirani4. Notarska sluzba je prvo zap ocela rad u Federaciji Bosne i Hercegovine, 04.05. 2007. godine, zatim u Brcko Distrik tu BiH, pocetkom decembra 2007. godine, potom i u Republici Srpskoj, 11.03. 2008. g odine. Moze se reci da danas na citavom podrucju Bosne i Hercegovine funkcionise notari jat, sa notarskim ispravama kao javnim ispravama koje vrijede na citavom podrucju BiH, bez obzira od kojeg su notara sa teritorije BiH izradene. Osnovno obiljezje notarske sluzbe u BiH je to da odredeni pravni poslovi, koji su vazni za drustvo i pojedi nca, moraju biti sacinjeni u formi notarski obradene isprave (notarski akt koji je u cijelosti sastavio notar). Koje su to vrste pravnih poslova, izricito je navedeno u teksto vima gore pomenutih zakona5. Republika Hrvatska. Javnobiljeznicka sluzba u Republici Hrvatskoj obnovila se na kon osamostaljenja od SFRJ, temeljem Zakona o javnom biljeznistvu, od 29.07. 1993. godine,6 odnosno podzakonskih propisa donesenih na temelju tog zakona. Na osnovu ovih propisa javnobiljeznicka sluzba je cjelovito uredena u svom organizacijskom , statusnom, kompetencijskom i funkcionalnom smislu. Ovim nacinom je omoguceno ne samo uspostavljanje nego i uspjesno funkcioniranje jedne nove sluzbe od samog os nivanja notarijata7. Republika Slovenija i Republika Makedonija takode su uvele notarsku sluzbu u svo j pravni sistem, dok su u Crnoj Gori i na Kosovu doneseni zakoni o notarima i podz akonski akti, cija je implementacija u toku. U Republici Srbiji se trenutno vrse priprem ne aktivnosti za donosenje Zakona o notarima i drugih provedbenih propisa, kako bi se i na tom podrucju uvela notarska sluzba u pravni sistem.

3 Sluzbene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 220/1930. 4 Sluzbene novine Federacije BiH, broj 45/2002.; Sluzbeni glasnik Republike Srps ke 86/2005. i Sluzbeni glasnik Brcko Distrikta broj 09/2003. 5 Detaljnije o notarskoj sluzbi i nadleznostima notara u Bosni i Hercegovini vid jeti u Komentaru zakona o notarima u Bosni i Hercegovini, Meliha Povlakic/Christoph Schalast/Vesna Softi c, izdavaci GtZOtvoreni regionalni fond za jugoistocnu Evropu Pravna reforma i tDP Sarajevo; Sa rajevo 2009. godina. 6 Narodne novine Republike Hrvatske 78/93. 7 Detaljnije o ovome vidjeti kod Mihajla Dike, Javnobiljeznicka sluzba u Republici Hrvatskoj kao sustav modernog slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobiljeznicka komora i Hrvatska javnobiljeznicka akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine, str. 1.

1. Istorijat Osnovna karakteristika svih naprijed naznacenih zakona o notarima je ta da su pr ihvatili tzv. latinski tip notarijata, koji preovladuje u zemljama Evropske unije. Ovi za koni su utemeljeni na zajednickim karakteristikama evropskog notarijata, tj. u potpun osti se oslanjaju na principe Madridske deklaracije, od 22/23.03.1990. godine, koja p ropisuje osnovna nacela notarijata u Evropi. Madridska deklaracija, izmedu ostalog, predv ida sljedece: notar je nosilac javne sluzbe, na koga je prenesena drzavna vlast, kako bi sacin javao javne isprave, a cime se ujedno obezbjeduje cuvanje, dokazana snaga i izvrsnost ovih isprava; notar je nezavisan i vrsi svoju djelatnost sa elementima drzavnog suvereniteta n a nacin slobodnog zanimanja; funkcionalno se on moze svrstati u podrucje vanparnicnog sudstva ili preventivno g pravosuda; notar je nepristrasan savjetnik svih ucesnika u postupku sacinjavanja isprava (postupak notarske obrade isprava); preduslov za imenovanje notara jeste visoka pravnicka kvalifikacija i obrazovanj e; notar je iz oblasti profesionalnog prava podvrgnut nadzoru drzavnih organa; postavljanje notara se orijentise prema mjesnim potrebama za notarskim uslugama; notari se brinu za pravnu sigurnost, predupreduju moguce sporove i stoga u svojo j oblasti garantuju zastitu potrosaca, kao dio djelotvornog i funkcionalnog pravos uda. Izvjesne razlike navedenih zakona postoje u odredbama koje se ticu polaganja not arskog ispita, imenovanja notara, te u pogledu nadleznosti notara u vezi sa pravnim pos lovima koji se moraju saciniti u obaveznoj formi notarskog zapisa (notarski zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave). 1 3 NotarskasluzbauCrnojGori Kako je vec naprijed istaknuto, Crna Gora je donijela Zakon o notarima 2005. god ine, koji je izmijenjen 2008. godine8, na osnovu cega su doneseni i podzakonski propi si, od kojih je najznacajniji Pravilnik o radu notara Crne Gore9. Razmatranje pojedinih zakonskih odredbi i datih rjesenja ce se vrsiti u tekstu ovog rada na odgovarajucim mjesti ma,

u kojima ce se detaljno obrazlagati norme notarskog prava, zajedno sa odgovaraju cim normama gradanskog prava. trenutno se vode aktivnosti oko organizacije polaganja notarskog ispita, a nakon toga slijedi imenovanje prvih notara u Crnoj Gori. 8 Sluzbeni list RCG br. 68/2005. i Sluzbeni list CG br. 49/2008. 9 Sluzbeni list CG br. 30/2009.

Prvi dio: Uvod 2. Pojam notarskog prava Uvodenje notarske sluzbe u pravni sistem neke drzave dovodi do stvaranja normi k oje regulisu rad notara. Skup tih normi moze se nazvati zajednickim imenom notarsko pravo, koje je dio pravnog sistema drzave u kojoj se uvodi notarijat. U odrediva nju definicije notarskog prava mora se poci od vrste i karaktera normi koje regulisu djelatnost notara. Zakon o notarima Crne Gore sadrzi norme koje regulisu organizaciju notar ske sluzbe, status notara, uslove za obavljanje sluzbe, imenovanje notara, prestanak sluzbe notara, funkcije i nadleznosti notara, odgovornost notara i nadzor nad radom not ara. Navedene norme cine organizaciono notarsko pravo. Nadalje, sastavljanje notarskih akata, pravno dejstvo i dokazna snaga notarskih akata regulisano je takode Zakonom o notarima, tako da te norme predstavljaju procesno notarsko pravo. Ove norme regulisu postupak kojeg se mora pridrzavati svaki nota r u obavljanju svojih sluzbenih radnji. Za njih se moze reci da su pandan normama ko je vaze za postupanje u parnicnom, vanparnicnom i upravnom postupku. Isto tako, Zakon o notarima sadrzi norme koje regulisu formu, sadrzinu i druge e lemente notarskih akata o pravnim poslovima. Pored toga, notar je duzan poznavati i u svom radu primjenjivati odredbe drugih zakona i propisa (kao sto su npr. Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Zakon o nasljedivanju , Zakon o privrednim drustvima, Porodicni zakon itd.). to su materijalno - pravne norme koje se primjenjuju prilikom sacinjavanja notarskih akata, te je veoma bitno da ih notari poznaju kako bi ti akti proizveli zeljene pravne posljedice i imali forma lnu i materijalnu autenticnost javne isprave10. Dakle, notarsko pravo obuhvata siroku materiju razlicitih grana prava. tu spadaju materijalnopravne, zatim procesnopravne i org anizacionopravne norme. 3. Razlozi za uvodenje notarijata i ciljevi notarske sluzbe 3 1 Pravna sigurnost Pitanje da li notarijat treba da dovede do brzeg, efikasnijeg i jeftinijeg postu pka, nije i jedino kod uvodenja notarijata. Ne smijemo izgubiti iz vida najznacajniji segmen t notarijata, a to je pitanje pravne sigurnosti. Uvodenje notarijata mora se posmatrati u vezi sa drugim reformama prava u Crnoj Gori. Ovdje se posebno istice reforma javnog regi stra nepokretnosti, ali i reforma stvarnih prava, kojima treba da se poveca pravna si gurnost u pravnim poslovima kod prometa nepokretnosti, kao i reforma privrednog prava. U

bivsem pravnom sistemu poklanjala se manja paznja privatnom vlasnistvu nad nepok retnostima, a uz to je unisten i citav niz registara ili su ti registri postali neazurni. Pr ivredni subjekti nisu djelovali u uslovima potpune slobode na trzistu i nisu poznavali 10 Milena trgovcevic-Prokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Republik e Srbije, 2007godine, str. 71 80.

3. Razlozi za uvodenje notarijata i ciljevi notarske sluzbe kapitalisticke odnose medusobne neminovne konkurencije. Prema vazecim zakonskim odredbama, prava na nepokretnosti na osnovu pravnog posla, nastaju samo sa upiso m u javni registar. Sve nepokretnosti moraju biti upisane u katastar nepokretnosti , a sto je i pravna obaveza, tako da, prema vazecoj pravnoj regulativi, u Crnoj Gori ne bi trebala postojati vanknjizna prava na nepokretnosti. Praksa ne odgovara vazecoj zakonsko j situaciji, a sasvim sigurno je bila namjera zakonodavca, cemu bi se inace radi pravne sigur nosti, bezuslovno moralo teziti, da se prestane sa ovom protivzakonitom praksom. Vodenje drugih javnih registra, kao npr. registra pravnih subjekata, takode se p okazalo u dosadasnjoj praksi neefikasno. Primjer toga su tzv. fantomske firme. Pitanje d osadasnjih privatnih isprava u oblasti pravnog prometa i njihov kvalitet, stvar je za sebe, a realan odgovor je moguce naci u broju predmeta sporova pred sudovima. Drzava s e kroz reformske zakone opredijelila, sto joj je, izmedu ostalog, i duznost, za uv odenje reda u gore navedenoj oblasti. Na ovaj nacin drzava je odlucila uspostaviti prav nu sigurnost koja je osnovna pretpostavka za privredni razvoj i ukljucivanje u savremene tokove poslovanja. Notar bi trebao da bude samo jedan segment u drustvu koji ce znacajno doprinijeti uspostavljanju pravne sigurnosti. Zbog toga je notarskoj sluzbi drza va dala karakter javne sluzbe, notarskim ispravama dokaznu snagu javnih isprava, ko je, pod odredenim zakonskim uslovima, mogu biti i izvrsne isprave. Naravno, i notari su samo ljudi, zbog cega je drzava uspostavila mehanizme kontrole njihovog rada, a sto je iskljuciva nadleznost drzave. Za eventualne greske notara mora postojati i njiho va odgovornost, te bi se na notare trebalo gledati sa velikom dozom povjerenja, a na njihove eventualne greske bez odlaganja trebaju se primijeniti efikasne sankcije. Pored drzavne kontrole rada notara, neophodno je razviti i unutrasnju strukovnu kontrolu, koja se treba bazirati na profesionalizmu rada notara i uspostavljanju visokog kodeksa ponasan ja samih notara. Sve ovo treba da prati strucna javnost kako bi se postigao sto vec i stepan kvaliteta pruzanja notarskih usluga. Svaka grana prava regulise odredene drustve no -pravne odnose, a predmet uredenja notarskog prava se odnosi na razlicite karakt ere drustvenih odnosa. Zbog svega toga, i ucinci rada notara su vidljivi u razliciti m sferama drustvenog zivota uopste. Notar je obavezan na neprestanu obuku i edukaciju, kak o bi bio u stanju ispuniti zakonske obaveze i postavljene ciljeve, kako prema zajedni ci, tako

i prema korisnicima usluga. Garant uspjesnog rada notara je njegova profesionaln ost, strucnost, nepristrasnost i nezavisnost u pruzanju usluga odnosno preduzimanju s luzbenih radnji. S obzirom da su na notare prenesene odredene nadleznosti drzave (javne sluzbe), notari su duzni postupati na nacin da se postignu odredeni efekti prema zajednici, a koji su u interesu svih gradana. Najznacajniji doprinos i ucinci notarijata mo gli bi se sagledati u vise segmenata pruzanja javne usluge, kao sto su npr. pravosud e, javni registri i efikasnost u djelovanju notara. Cuvanje izvornika (originala) notarsk ih akata

Prvi dio: Uvod u arhivu notara takode doprinosi jacanju pravne sigurnosti, jer se u svako vrije me moze doci do autenticnog akta o pravnom poslu. 3 2 Rasterecenjepravosuda Jedna od preporuka Vijeca Evrope za zemlje u tranziciji bila je da, u cilju rast erecenja pravosuda, uvedu notarsku sluzbu, a sto se postize indirektno putem izbjegavanja sporova na osnovu notarskih akata i putem prenosenja odredenih nadleznosti na notare iz oblasti vanparnicnog sudstva. Notar je strucna osoba koja profesionalno obavlja svoju djelatnost, a duznost mu je ispitati pravu volju stranaka, poduciti ih o pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla, te njihove izjave potpuno, jasno i odredeno pretocit i u javnu ispravu, tj. zeljeni notarski pravni akt. Na ovaj nacin se postize direk tna korist za drustvenu zajednicu i za gradane pojedince. U vezi s ovim, moze se pos ebno istaci sljedece: Akti koje je sastavio notar, zbog naprijed naznacene procedure, u kojoj je notar neutralan i strucan nosilac javne sluzbe, dovode do veceg stepena pravne sigurno sti i izbjegavanja sporova; Notarski akt kojeg je notar u cijelosti sacinio (zapis ili zapis o potvrdi priva tne isprave), moze biti izvrsna isprava koja u cijelosti zamjenjuje pravosnaznu suds ku odluku i time se izbjegavaju dugi i skupi parnicni postupci, te rasterecuju sudo vi, a istovremeno se postize efikasnost i ekonomicnost ucesnika u pravnom prometu; Notari sacinjavaju notarske isprave o zasnivanju hipoteke, koje mogu biti izvrsn e, a sto su do uvodenja notarijata radili sudovi. S tim u vezi, isticemo da ce sudo vi u Crnoj Gori biti rastereceni od ogromnog broja takvih predmeta11; Uvodenjem notarijata, sudovi nece vrsiti ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti nego ce se to raditi u sklopu sastavljanja notarskih akata o takvi m ugovorima, pa ce sudovi u Crnoj Gori biti rastereceni za dodatni angazman na tim predmetima; Povjeravanjem odredenih vanparnicnih postupaka koji spadaju u prirodu notarske djelatnosti, kao sto je npr. ostavinski postupak, postoji mogucnost dodatnog rasterecenja sudova, a sto je uspjesno ucinjeno u mnogim zemljama (Austrija, Hrvatska, Makedonija itd.). U zakonodavstvu Crne Gore12 postoji mogucnost da se od strane suda notarima povj eri vodenje ostavinskih postupaka.

11 tako npr., prema dostupnim podacima Notarske komore FBiH, za godinu dana rada no tari u F BiH su sacinili 5000 ugovora o zasnivanju hipoteka kao izvrsnih isprava koje imaju s nagu pravomocnih sudskih presuda, te su sudovi u F BiH direktno rastereceni za taj broj predmeta o zasnivanju hipoteke, a takode, povodom takvih ugovora nece se voditi dugotrajni parnicni postupci, a ako ne dode do ispunjenja preuzetih obaveza, ici ce se direktno u izvrsni postupak. 12 Sluzbeni list RCG 27/2006. Zakon o vanparnicnom postupku; clan 137 do 157.

3. Razlozi za uvodenje notarijata i ciljevi notarske sluzbe 3 3 Javniregistri Notarima je zakonom data iskljuciva nadleznost sastavljanja notarskih akata o ta cno odredenim pravnim poslovima, a koji za predmet imaju sticanje svojine i drugih s tvarnih prava na nepokretnosti. Svi ovi pravni poslovi zahtijevaju izuzetnu strucnost pr ilikom njihove obrade i sacinjavanja u obliku konacnog pravnog posla, a kao najcesci slucaj, produkt ovog rada su ugovori. Forma, sadrzina i kvalitet sklopljenih ugo vora u pojedinim pravnim oblastima nisu iskljucivi interes pojedinaca koji sklapaju te ugovore nego su i od znacaja za siru drustvenu zajednicu. Da bi se na zadovoljavajuci na cin uredila ova pravna pitanja, zakonodavac se opredijelio za poseban postupak i formu sklap anja ovih pravnih poslova (clan 51. Zakona o notarima Crne Gore). Kako se naprijed naznaceni pravni poslovi upisuju u katastar nepokretnosti, to c e se notarskom aktivnoscu u vezi sa takvim poslovima, postici da se svi ti pravni pos lovi uknjize u katastar nepokretnosti, a sto ce za rezultat imati tacnost javnih regi stara i pouzdanje u iste, sto u krajnjem dovodi do veceg stepena pravne sigurnosti, povjerenja u javne registre i vecih ulaganja, a pogotovo stranih, u ekonomiju Crne Gore. Sve naprijed iznijeto, i konacni je cilj kompletne reforme pravnog sistema, pri cemu se Zakon o notarima, Zakon o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti13, Zakon o izvrsnom postupku14, kao i Zakon o svojinsko-pravnim odnosima15, trebaju posmatrati kao reformski zakoni. Bez ovih i ovakvih zakona, kompletna reforma pravnog siste ma i njegovo uskladivanje sa evropskim standardima bili bi dovedeni u pitanje. Smat ramo da je nuzna harmonizacija, kako ovih zakona, tako i samog rada lica i institucij a koje su zaduzene za implementaciju istih. 3 4 Efikasnostiekonomicnost Notari, kao nosioci javne sluzbe, u praksi svojim ispravama pruzaju efikasnu i e konomicnu javnu uslugu. Naime, svi poslovi iz nadleznosti notara trebali bi da se strucno i veoma brzo zavrsavaju (nema dugotrajnog cekanja, kao sto je to bio slucaj u sudo vima, a zbog njihove preopterecenosti). Najocitiji primjer za to su pravni poslovi o z asnivanju hipoteke, koji se npr. kod notara u Bosni i Hercegovini zavrsavaju u kratkom vre menskom periodu, a prije pocetka rada notara, u sudu se cekalo i po nekoliko mjeseci za zasnivanje hipoteke kao izvrsne isprave. Aktivnostima notara i notarskim ispravama, pored povecanja pravne sigurnosti, u pravnom prometu postizu se i odredeni drugi efekt i, kao sto je efikasnost i ekonomicnost.

Doprinos efikasnosti i ekonomicnosti se moze izraziti u sljedecem: nema cekanja i poslovi se veoma brzo zavrsavaju kod notara; notarske isprave mogu biti i izvrsne isprave; izbjegavaju se sporovi, jer notarska je isprava ono sto su strane zeljele i izja vile pred notarom kao nepristrasnim savjetnikom svih stranka; 13 Sluzbeni list RCG 29/2007. 14 Sluzbeni list RCG 23/2004. 15 Sluzbeni list CG 19/2009.

Prvi dio: Uvod izbjegavaju se veoma dugi eventualni parnicni postupci; tarifom o nagradama i naknadama notara mogu se dodatno postici bolji ekonomski efekti, direktno ili indirektno, putem preveniranja sporova i steta. Efekti notarskih isprava kao javnih isprava su neuporedivo veci od efekata priva tnih isprava koje su sacinjavala druga lica, a sud samo ovjeravao potpise, o cemu smo naprijed dali iscrpna objasnjenja. Notarima su u nadleznost dati poslovi koji su ranije u dobroj mjeri bili predmet rada na crno, tj. potpadali su pod tzv. sivu ekonomiju . Prema pokazateljima zasnovanim na zvanicnim podacima koje je pribavila Notarska komora FBiH od nadleznih poreskih i drugih organa, oko 15% ugovora o prometu nepokretnosti sacinjavali su advokati, dok je 85% takvih isprava sacinjavano od strane lica koja nisu za te poslove osposob ljena ili registrovana. Dakle, prije uvodenja notarske sluzbe, ove poslove su najcesce rad ile osobe koje nisu imale kvalifikaciju i odobrenje za rad, te su na takav nacin za drzavu izgubljene ogromne svote poreznog novca. Direktni negativni efekti ovakvog rada na crno su: stvaranje izrazite pravne nesigurnosti, neuredni javni registri, neprovodivi ugovori u katastru nepokretnosti, mnoge kriminalne afere u oblasti prometa nepokretnosti i fantomske firme u oblasti privrednih drustava, prevare, neplacanje ogromnih ja vnih prihoda, pranje znatnih kolicina novca i sl. 4. Notarske isprave 4 1 Pojamivrsteispravauopste Pod ispravom se podrazumijeva predmet na kome je covjekova misao izrazena pismom , bez obzira na materijal kojim se pise odnosno na kome je izrazena i bez obzira n a vrstu znakova kojim su oni ispisani16. Najvaznija podjela isprava je na privatne i jav ne. Privatne isprave su sve one koje po zakonu nisu definisane kao javne. Zakoni definisu da su javne isprave one isprave koje su izdali drzavni organi ili druga lica koja vrse javna ovlascenja, u propisanoj formi i postupku, i u okviru svoje nadleznosti. 4 2 Pojamivrstenotarskihakata Notarski akti su javne isprave o pravnim poslovima, izjavama volje i cinjenicama koje sastavlja notar (notarski zapis i sa njime izjednaceni zapis o potvrdi privatne isprave), zapisnici o pravnim radnjama i cinjenicama kojima prisustvuje notar (notarski za pisnik), potvrde o cinjenicama koje u okviru svoje nadleznosti potvrduje notar (notarske potvrde) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarske ovjere). Svi napr ijed navedeni elementi, cine notarski akt javnom ispravom pod uslovom da su ispostovani bitni elementi forme propisane Zakonom o notarima17. Isto tako, otpravci i prepisi izv

or 16 Milena trgovcevic-Prokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Repub like Srbije, 2007. godine, str. 257.-263. 17 Clan 5. Zakona o notarima CG.

4. Notarske isprave nika notarskih akata smatraju se notarskim aktima, koji predstavljaju javne ispr ave pod uslovom da su prilikom njihovog sastavljanja ispostovani bitni elementi forme pr opisane Zakonom o notarima, ukljucujuci i klauzulu o ovjeri18. Dakle, kao i kod drugih j avnih isprava, notarski akt je javna isprava ako su ispunjena tri kumulativna uslova i to: da je izdat od notara koji vrsi notarsku sluzbu kao javnu sluzbu, profesionalno i kao iskljucivo zanimanje, u skladu sa Zakonom o notarima (clan 2.); da je izdat u okviru ovlascenja nadleznosti notara (clan 4. Zakona o notarima);

da su ispostovani bitni elementi forme propisane Zakonom o notarima (clan 5.). Pored naprijed naznacenih odredbi koje propisuju uslove pod kojima notarski akt ima svojstvo javne isprave, mora se voditi racuna o tome da Zakon o notarima u nekol iko slucajeva izricito propisuje kad notarski akt nema svojstvo javne isprave. to su sljedeci slucajevi: ako je postojao razlog za izuzece notara (clan 28. Zakona o notarima); ako ne sadrzi potpis, pecat i stambilj notara (clan 42. Zakona o notarima); ako otpravak i prepis notarskog zapisa ne sadrze klauzulu o ovjeri (clan 91. Zak ona o notarima). Jedan od bitnih elemenata kod nekih pravnih poslova je forma (clan 51. Zakona o notarima), tako da izjava volje mora biti u odgovarajucoj formi, jer, u suprotnom, takva iz java nece proizvoditi pravne ucinke. Ukoliko se za odredeni pravni posao zahtijeva fo rma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, tada izjava volje mora b iti data u toj formi, jer, u suprotnom, takva izjava nece proizvoditi pravno dejstvo. 4 3 Dokazna snaga notarskih akata Kako smo naprijed vec istakli, svi notarski akti, pod Zakonom propisanim uslovim a, imaju formalnu dokaznu snagu javnih isprava (da je notarski akt izdao notar u ok viru svojih ovlastenja i da su ispunjeni Zakonom propisani bitni elementi forme). Med utim, svi notarski akti nemaju isti stepen dokazne snage. Stepen dokazne snage notarsk ih akata zavisi od njihove vrste, a u cemu je presudna forma i postupak za njihovo sastav ljanje. Notarski zapisi i sa njima izjednaceni zapisi o potvrdi privatnih isprava, te no tarski zapisnici imaju punu dokaznu snagu javne isprave, tj. pored formalne dokazne snage, imaju

i materijalnu dokaznu snagu, koja se odnosi na pretpostavku istinitosti sadrzine notarskih akata (notar sastavlja, odnosno potvrduje sadrzinu akta). Notarske potvrde i ovjere imaju manji stepen dokazne snage u odnosu na notarski zapis. Notar samo sastavlja biljesku o potvrdi i ovjeri. Notarske ovjere i potvrde imaj u dokaznu snagu javne isprave o cinjenicama o kojima se u njima svjedoci19. Ovjere potpisa i prepisa imaju formalnu dokaznu snagu javne isprave i to u dijelu ovjere autentic nosti prepisa, odnosno potpisa, dok se ovjeravanjem ne potvrduje istinitost sadrzaja i sprave. 18 Clan 80.-91. Zakona o notarima CG. 19 Clan 4. stav 5. Zakona o notarima FBiH (Sluzbene novine broj 45/02).

Prvi dio: Uvod tako privatna isprava na kojoj je notar ovjerio potpis, ostaje i dalje privatna isprava, dok samo biljeska o ovjeri potpisa ima svojstvo javne isprave20. Postavlja se pitanje: da li se mogu pobijati notarski akti i pod kojim uslovima? U parnicnom postupku je moguce utvrdujucom tuzbom osporavati autenticnost notarskog akta (da li ga je izdao notar u okviru Zakonom propisanih ovlastenja i da li su ispun jeni bitni Zakonom propisani elementi postupka i forme). tako, naprimjer, to su slijedeci r azlozi: ako nema pecata i potpisa notara, ako postoje razlozi za izuzece, ako nema neoph odnih poduka i upozorenja itd. teret dokazivanja je na stranci koja osporava autenticn ost notarskog akta. Kod notarskog zapisa postoji pretpostavka tacnosti sadrzaja isprava. Ako se u parnicnom postupku dokaze da notarski akt nije autentican, tj. da nema doka znu snagu javne isprave, tada takav ugovor se moze pobijati kao privatna isprava. Ko d privatne isprave na postoji pretpostavka tacnosti sadrzine pravnog posla. Drugo veoma znacajno pitanje je: da li se u parnicnom postupku moze pobijati sad rzina notarskog akta koji ima punu dokaznu snagu javne isprave (formalnu i materijalnu dokaznu snagu), kao sto je, naprimjer, sadrzina notarskog zapisa? Sadrzina takvog notars kog akta (zapisa) moze se pobijati u parnicnom postupku radi utvrdivanja valjanosti pravnog posla koji je sadrzan u notarskom aktu21. U razloge zbog kojih se moze p obijati sadrzina pravnog posla iz notarskog akta spadaju mane volje, prekomjerno ostecen je, nedostaci u pogledu punomoci i zastupanja itd. Notar je duzan starati se o tome da se navedeni razlozi za pobijanje sadrzine pravnog posla eliminisu tokom samog postu pka sacinjavanja notarskog akta. Obaveza notara je ispitati i utvrditi pravu volju s tranka, te sastaviti akt koji je u skladu sa vazecim propisima. Dokazna snaga notarskog akta ogleda se i u tome sto on, u slucajevima predvideni m Zakonom, moze biti izvrsna isprava, a ta sposobnost da bude izvrsna isprava data je notar skom zapisu i zapisu o potvrdi privatne isprave22. 20 Meliha Povlakic, Christoph Schalast, Vesna Softic, Komentar Zakona o notarima u Bosni i Hercegovine, Sarajevo 2009. GtZ-ORF, str. 126-129. 21 Milena trgovcevic-Prokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Republik e Srbije, 2007. godine, str. 171. str. 259-262.

22 Clan 53. u vezi sa clanom 50. i 50. a Zakona o notarima CG.

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata 1. Forma notarskih akata Da bi notarski akt imao dokaznu snagu javne isprave, tj. predstavljao javnu ispr avu, nuzno je, izmedu ostalog, da su prilikom njegovog sastavljanja ispostovani bitni elementi forme, propisane Zakonom o notarima (clan 5.). Bez toga, notarski akt nema svojstvo javne isprave, te se moze dokazivati posebnom tuzbom da notarski akt ni je autentican. Dakle, notari se moraju strogo pridrzavati forme i postupka sastavljanja notarsk ih akata, jer, u suprotnom, notari mogu odgovarati disciplinski i za naknadu stete, zbog toga sto je notarski akt izgubio svojstvo javne isprave. Zakon o notarima ( clanovi 35.-49.) i Pravilnik o radu notara (clanovi 19.-24.) posvetili su posebnu paznju formi i sastavljanju notarskih akata. 1 1 Tehnikasastavljanja notarskogakta tehnika sastavljanja notarskog akta je veoma bitan aspekt notarske djelatnosti, te je ona izricito propisana normama Zakona o notarima i Pravilnika o radu notara. Po pravilu, notarski akt se sastavlja elektronskim ili mehanickim uredajima za p isanje teksta koji ostavljaju trajni trag. Izuzetno, u slucaju hitnosti, a ako elektron ski i mehanicki uredaji za pisanje nisu dostupni, notarski akt se moze sastaviti i citkim rukopi som pisanim trajnim mastilom. Za izradu otpravaka i prepisa moze se upotrijebiti i a parat za kopiranje, koji se nalazi u kancelariji notara, a ovo ce se u praksi najcesce i desavati, jer otpravak u svemu treba da odgovara izvorniku kojeg je, nakon potpisivanja i parafiranja od strane stranaka, drugih ucesnika i notara, te stavljanja pecata i stambilja n otara, najsigurnije i najlakse fotokopirati, oznaciti ga kao otpravak i ugraditi klauzu lu o ovjeri otpravka23. trajnost notarskog akta nastoji se osigurati i propisivanjem obaveze da se pise na papiru standardnog formata A4 i takvog kvaliteta koji garantuje trajnost. Prilikom izra de notarskog akta mora se voditi racuna i o sigurnosti od falsifikovanja, pa je zbo g toga propisano: Prazna mjesta u notarskom aktu moraju biti ispunjenja crtama; U Federaciji BiH clanom 35. Pravilnika o radu notara (Sluzbene novine FBiH broj 13/09) je izrada otpravka i prepisa pomocu fotokopir-aparata u notarskoj kancela riji propisana kao obaveza.

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata Iznosi, datumi i druge brojcane oznake moraju biti ispisani i slovima, s tim da su od toga izuzete samo brojcane oznake listova nepokretnosti i pojedinih odredaba zakona ili drugih propisa na kojima se akt zasniva; Zabranjena je upotreba skracenica, osim onih koje su uobicajene i opstepoznate; Rijeci i znakovi se ne smiju pisati izvan teksta; Na notarski akt stavlja se oznaka i broj iz odgovarajuceg upisnika, kao i broj k alendarske godine, npr. UZZ 1/2009.; U gornjem desnom uglu stavlja se stambilj notara (clan 10. i 20. Pravilnika o ra du notara), koji sadrzi naziv: Crna Gora, oznaku NOtAR , prezime i ime notara i sjediste notara.24 Ako se notarski akt sastoji od vise stranica, onda notar mora postupiti na sljed eci nacin: Na prvoj stranici stavljaju se oznake kako je vec naprijed navedeno, a svaka nar edna stranica oznacava se oznakom i brojem iz odgovarajuceg upisnika i brojem kalendarske godine, te rednim brojem stranice; Sve stranice sa prilozima uz notarski akt, koji su, kao takvi, navedeni u notars kom aktu, ili notarski akt od jedne stranice sa prilozima, prosivaju se jemstvenikom , tako da se oba kraja na poledini zadnje stranice pricvrscuju pecatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju pecatom notara, a ako se prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom iz tehnickih razloga, na kraju akta, a prije potpisa stranaka, drugih ucesnika i notara, ispisuje se tekst o broju, sadrzini, oznakam a i datumu izdavanja prilozenih isprava, a prilozi se cuvaju u omotu spisa kao sas tavni dio notarskog akta; Sve stranice (u slucaju kada notarski akt ima vise stranica) izvornika parafiraj u notar i stranke, odnosno svjedoci ili drugi notar za stranku koja ne zna ili ne moze pisati, s tim da se parafi ne smiju stavljati preko teksta vec na vidnom mj estu, ispod teksta svake stranice (clan 40. Zakona o notarima i clan 21. stav 6. Pravi lnika o radu notara). Akt koji je sastavio notar mora biti citljiv, u njemu se ne smije nista brisati, precrtavanje se vrsi tankom vodoravnom linijom, tako da se na kraju akta, prije potpisa stran aka, drugih ucesnika i notara, to mora naznaciti i to tako sto se mora naznaciti mjes to i obim (broj rijeci i recenica) teksta koji je precrtan. Na isti nacin se radi s a izmjenom ili dopunom teksta akta, a sve to u skladu sa odredbama clana 38. Zakona o notar

ima. Notar sastavlja notarski akt, u pravilu, na jeziku koji je u sluzbenoj upotrebi, a u opstinama gdje manjina predstavlja vecinu ili znacajan dio stanovnistva, na zahtjev strank e, notarski akt se sastavlja na oba jezika. Zakon je predvidio jos jedan izuzetak k ada se notarski akt moze sastavljati i na stranom jeziku, pod uslovom da to stranka trazi, a notar ima svojstvo sudskog tumaca za jezik na kojem se akt sastavlja (clan 43. Z akona o 24 Iako Zakon o notarima i Pravilnik o radu notara ne sadrze izricitu odredbu da se na notarski akt koji sacini notar u skladu sa Zakonom o notarima (notarski zapis, notarski zapisnik i notarska potvrda), stavlja oznaka IZVORNIK , a sto bi predstavljalo original notarskog akta, smatramo da bi to bilo korisno staviti na prvu stranicu, u gornjem dijelu, ispod oznake i broja iz odgo varajuceg upisnika i broja kalendarske godine. Ovo posredno proizilazi iz odredbe clana 76. Zakona o notari ma CG, a tako je i u drugim drzavama .

1. Forma notarskih akata notarima CG). Na kraju akta koji je sastavio, notar se svojerucno potpisuje i po red potpisa stavlja otisak pecata i stambilja. Stranke i ostali ucesnici akt potpisuju prije notara. Poslije potpisa notara, akt ne moze nista sadrzavati. Ako notarski akt ne sadrzi potpis, pecat i stambilj notara, tada takav akt nema svojstvo javne isprave. Ako je stra nka nepismena ili se ne moze potpisati iz nekih razloga, to u aktu mora biti naznaceno. U tom slucaju, prilikom sastavljanja akta, moraju biti prisutna dva pismena svjedoka k oja izabere stranka ili drugi notar, pred kojima stranka stavlja otisak prsta, a svjedoci il i drugi notar to potvrduju. 1 2 Postupak sastavljanja notarskihakata Postupak sastavljanja notarskih akata je strogo formalan. Sastavljanje notarskih akata nije mehanicko pisanje teksta i ovjeravanje nego je notar, kao nezavisan, neutra lan i strucan nosilac javne sluzbe, duzan u sastavljanju notarskih akata postupati u granicama svojih sluzbenih ovlascenja i pridrzavati se propisane forme i postupka. Sve to skupa cini da notarski akt ima svojstvo javne isprave, odnosno razlikuje notarsk i akt, kao javnu ispravu, od privatnih isprava koje sastavljaju neke druge pravnicke pr ofesije. tako je Zakon o notarima25 propisao prava i duznosti notara u poduzimanju sluzbe nih radnji i pravila postupka kojeg mozemo nazvati notarski postupak. Priroda notars kog postupka uslovljena je polozajem, nadleznostima i zadacima notarske sluzbe kao j avne sluzbe, odnosno notara kao nosioca te sluzbe. Kako smo vec istakli, notarska slu zba je javna sluzba jer je drzava na notara Zakonom prenijela javna ovlascenja u onim o blastima prava za koje je smatrala cjelishodnim sa stanovista javnog interesa, pravne sig urnosti, rasterecenja sudova itd.. Notar je lice od javnog povjerenja, te nezavisni, neut ralni i strucni nosilac te sluzbe, koju vrsi iskljucivo kao zanimanje. Notarske isprav e su, pod Zakonom propisanim uslovima, javne isprave, a notarska sluzba ima zadatak da pruzi pravnu zastitu fizickih i pravnih lica na nacin preventivnog sprecavanja s porova. Sve naprijed naznaceno, svrstava notarski postupak u grupu postupaka koji za pre dmet imaju pravnu zastitu u gradanskopravnim odnosima. Notarski postupak se zasniva na odredenim nacelima parnicnog i vanparnicnog post upka, uz odredena prilagodavanja, te na odredenim specificnim nacelima26. Nacelo oficijelnosti. Notar je duzan savjesno i posteno, u skladu sa Zakonom, po zahtjevu stranke, preduzeti sluzbenu radnju iz svoje nadleznosti. Od tog pravila postoje

izuzeci kada notar moze odbiti preduzimanje sluzbene radnje iz svoje nadleznosti, i to s amo u slucajevima odredenim Zakonom o notarima27. Stranka u tim slucajevima ima prav o da podnese prituzbu Notarskoj komori zbog odbijanja poduzimanja sluzbene radnje. Zakon o notarima je izricito propisao slucajeve kada je notar ovlascen i duzan o dbiti preduzimanje sluzbene radnje. U suprotnom, notar bi postupao mimo svojih sluzben ih ovlascenja i time ucinio povredu sluzbene obaveze, a sto bi dalje moglo dovesti do 25 Clanovi 27.-34. i 44. do 49. Zakona o notarima CG 26 Milena trgovcevic-Prokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Repub like Srbije, 2007. godine, str. 124.-132. 27 Clan 3. i clanovi 27.-29. Zakona o notarima CG.

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata gubitka autenticnosti notarskog akta, tj. gubitka svojstva javne isprave. Zbog n aprijed naznacene povrede sluzbene duznosti, notar bi mogao odgovarati materijalno i dis ciplinski. Notar je duzan i ovlascen odbiti preduzimanje sluzbene radnje u slucajevima postojanja razloga za izuzece notara, kada je sluzbena radnja, odnosno pravni po sao nezakonit (po zakonu nedopusten ili zabranjen), kada postoji poslovna nesposobnost itd. Nacelo neposrednosti. U postupku sastavljanja notarskih akata ovo nacelo izrazen o je time sto je notar duzan prije sastavljanja akata ispitati volju stranaka, poduci ti stranke pravnim posljedicama posla i dati im upozorenje, a potom, kada izjave stranaka b udu unesene u akt, notar je duzan te izjave procitati strankama, unijeti eventualne poduke i upozorenja u akt i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadrzaj notarskog akt a odgovara volji stranaka. Na kraju postupka sastavljanja notarskog akta stranke i drugi uc esnici potpisuju akt u prisustvu notara28. Shodno nacelu neposrednosti, u slucaju kad s e radi o dvostranom pravnom poslu, nuzno je istovremeno prisustvo stranaka pred no tarom prilikom sastavljanja, citanja i potpisivanja notarskog akta. Nacelo nezavisnosti. Ovo nacelo ogleda se u cinjenici da je notar, iako je posta vljen od drzave koja vrsi nadzor nad njegovim radom, duzan da vrsi notarsku sluzbu i pred uzima poslove iz svoje nadleznosti iskljucivo u skladu sa Zakonom i propisima29. Nacelo javnog povjerenja. Zakon o notarima je definisao notara kao lice koje uzi va javno povjerenje, te je, kao takav, duzan da u vrsenju poslova iz svoje nadleznosti po stupa savjesno i posteno prema svim strankama u postupku na jednak nacin, u skladu sa Zakonom i propisima. Nacelo nepristrasnosti. Prema ovom nacelu, notar je duzan, u skladu sa Zakonom, na jednak nacin stititi interese svih stranaka, istraziti njihovu volju, savjetovat i ih i poducavati, te upozoriti na manjkavost i eventualne stetne posljedice namjeravanog pravnog posla. Pored toga, Zakon propisuje razloge za izuzece notara, kao i sankciju da notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzece notara (npr. s umnja u njegovu nepristrasnost.)30. Nacelo stranacke privilegije. Sustina ovog nacela sastoji se u propisanoj obavez i notara, kao i lica zaposlenih kod njega, da kao tajnu cuva podatke koje je saznao u vrse nju svojih poslova. Od ovog pravila postoje izuzeci, tako da notar nije duzan cuvati tajnu

ako iz Zakona, volje stranaka ili sadrzine pravnog posla proizilazi nesto drugo. U supr otnom, notar bi ucinio povredu sluzbene duznosti cuvanja tajne31. Nacelo utvrdivanja prave volje stranaka. Notar je duzan da ispita volju stranaka i cinjenicno stanje, te da pravu volju stranaka pretoci u notarski akt, potpuno, jasno i odre deno. Ako notar smatra da su izjave stranaka nejasne, nerazumljive i dvosmislene, a zele, i pored upozorenja notara, da se unesu u akt, notar to moze uciniti, samo uz oba 28 29 30 31 Clan Clan Clan Clan 47. i 49. Zakona o notarima CG. 2. i 3. Zakona o notarima CG. 28. Zakona o notarima CG. 30. Zakona o notarima CG.

1. Forma notarskih akata vezu unosenja i upozorenja u notarski akt32. U suprotnom, notar bi ucinio povred u sluzbene duznosti utvrdivanja prave volje stranaka. Nacelo savjetovanja i upozoravanja stranaka jeste jedno od centralnih nacela not arskog postupka, jer zadire u samu sustinu notarske djelatnosti u domenu sastavljanja n otarskih akata. Od kvalitetne primjene ovog nacela u praksi notara u dobroj mjeri zavisi jedan od osnovnih ciljeva notarske sluzbe, a to je preventivna pravna zastita st ranaka u gradanskopravnim stvarima33. Notar je duzan, prije sastavljanja notarskog akta, poduciti stranke pravnim posljedicama i dometu namjeravanog pravnog posla. Sustina ovog nacela je da notar poducava stranke materijalnom pravu i daje im upozorenja u ve zi s tim, u smislu poslovnih rizika koji su povezani sa pravnim poslom (npr. isplata cijene kod ugovora o prodaji prije upisa predbiljezbe prava svojine). Notar poducava i upozorava stranke i na sve pravne pretpostavke za valjanost pravnog posla. Ovim nacelom se ne narusava nacelo autonomije volja nego se zeli strankama ukazati na eventualne stetne posljedice i time sprijeciti davanje ishitrenih i stetnih izjava volja. Kada str anke nastupaju u zakonskim granicama autonomije volja, pored poducavanja pravnim dometima namjeravanog pravnog posla, notar je duzan stranke upozoriti na pravne posljedic e, poslovne rizike i eventualne manjkavosti pravnog posla, a narocito ako smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvosmislene, i ako mogu dovesti do spo rova i steta. Ako i nakon poduke i upozorenja notara, stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ce u notarski akt unijeti njihove izjave, ali i cinjenicu da ih je poducio i upozorio na posljedice takvih izjava. U suprotnom, notarski akt moze izgubiti autenticnos t, tj. svojstvo javne isprave i moze se ponistiti kao svaka privatna isprava, a not ar cini povredu sluzbene duznosti savjetovanja, poducavanja i upozorenja stranaka. Isto tako, notar bi mogao odgovarati za stetu koja nastane usljed povrede ove sluzbene duzn osti. Ono sto treba istaci jeste cinjenica da se poducavanje i upozoravanje stranaka u praksi notara nedovoljno vrsi kada je to neophodno, a cesto se neselektivno koristi i t amo gdje ne treba ili se ne smije koristiti. Savjetovanje, odnosno poducavanje ne smije p reci u nametanje volje strankama od strane notara, posredovanje notara medu strankama, niti smije ugroziti Zakonom propisanu autonomiju volja stranaka. takode, ne smiju se preduzimati sluzbene radnje i sastavljati notarski akti koji nisu dopusteni, odnosno koji su nistavi, jer poducavanje i upozorenje strankama u ovakvim slucajevima nema nikak vog efekta i smisla (npr. prodaja nepokretnosti koja je van prometa, sacinjavanje te

stamenta od lica koje nema testamentarnu sposobnost itd.). Notar tada mora odbiti poduzim anje sluzbene radnje34. Poduke i upozorenja mogu biti uopstena o pravnim dometima pos la (npr. kod ugovora o dozivotnom izdrzavanju da imovina koja je predmet ovog ugovor a ne ulazi u zaostavstinu primaoca izdrzavanja ), a mogu biti i konkretna za pojedin e odredbe i izjave (npr. kod ugovora o prodaji da postoji rizik za kupca ako isplat i cijenu, a nije se obezbijedio upisom predbiljezbe u katastar nepokretnosti ). Poduke i upo zorenja mogu biti unesene u uvodnom dijelu notarskog zapisa, u okviru teksta pravnog pos la ili u zavrsnom dijelu notarskog zapisa. Notar moze kombinovati naprijed naznace 32 Clan 47. Zakona o notarima CG. 33 Detaljnije vidjeti kod Milena trgovcevic-Prokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 128.-132. 34 Vidi clan 27. do 29. Zakona o notarima CG.

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata ne tehnike unosenja poduka i upozorenja u notarski akt, sto je stvar stila i teh nike svakog notara, jer to nije propisano odredbama o postupanju notara prilikom sastavljanj a notarskih akata. U vezi sa tehnikom unosenja poduka i upozorenja u notarski akt rjesenja uporednog prava i prakse notara su ista kao sto je naprijed navedeno. 2. Stranke i drugi ucesnici u postupku sastavljanja notarskih akata Postupak sastavljanja notarskih akata vodi notar, a pokrecu ga stranke, tj. fizi cka i pravna lica licno ili preko ovlascenog zastupnika. Sposobnost ucestvovanja u postupku s astavljanja notarskih akata imaju sva fizicka i pravna lica koja se mogu po materijalnom zakonu pojaviti kao nosioci prava i obaveza (pravna sposobnost) i koja imaju spo sobnost da ucestvuju u sklapanju pravnih poslova (poslovna sposobnost). Odredbe prava o pravnoj i poslovnoj sposobnosti stranaka sadrzane su u vise zako na: npr. u Porodicnom zakonu, u Zakonu o privrednim drustvima, u Zakonu o svojinskop ravnim odnosima, u Zakonu o nasljedivanju, u Zakonu o obligacionim odnosima, itd. tim zakonima se regulise pravna i poslovna sposobnost fizickih i pravnih lica uo pste ili za odredene pravne poslove (npr. testamentarna sposobnost, ko moze i pod kojim u slovima zakljuciti bracni ugovor, ugovor o dozivotnom izdrzavanju, biti subjekt prava sv ojine i drugih stvarnih prava). Zakon o notarima sadrzi odredbe procesnog karaktera, koje regulisu pod kojim se uslovima slijepa, gluva, nijema i gluvonijema lica, kao i lica koja ne znaju ili ne mogu pisati ili koja ne poznaju jezik na kojem se sacinjava akt, mogu pojaviti kao stranke i ucestvovati u postupku sastavljanja notarskog akta35. Kad se budemo bavili sastavljanjem not arskog zapisa za pojedine pravne poslove, detaljnije cemo razraditi sposobnost stranaka u materijalnopravnom smislu. Na ovom mjestu bavicemo se stranackom sposobnoscu u procesno-pravnom smislu, tj. u smislu odredbi Zakona o notarima. 2 1 Utvrdivanje identiteta stranaka Procesna pretpostavka za zapocinjanje postupka sastavljanja notarskog akta jeste utvrdivanje od strane notara identiteta stranaka i drugih ucesnika (clan 44. Zakona o notari ma). Identitet tih lica notar je duzan utvrditi uvidom u dokumente izdate od strane nadleznog drzavnog organa, na osnovu kojih se identitet moze utvrditi na nesumnj iv nacin. Koji su to dokumenti, odredeno je posebnim zakonom, ali jedno je sigurno to moraju biti licni dokumenti sa fotografijom koje je izdao nadlezni organ (lic na karta, pasos, vozacka dozvola, i sl.), jer jedino na osnovu takvih dokumenata, i

dentitet se moze utvrditi na nesumnjiv nacin, a sto obligatorno propisuje Zakon o notarim a CG. Zakon ne propisuje mogucnost drukcijeg utvrdivanja identiteta u situacijama kada 35 Clan 40. st. 3., clan 45. i clan 46. Zakona o notarima CG

2. Stranke i drugi ucesnici u postupku sastavljanja notarskih akata identitet nije moguce utvrditi uvidom u licni dokument. to je dobro sa aspekta s precavanja zloupotreba i jacanja sigurnosti u pravnom saobracaju, ali pocesto u praksi moze stvoriti poteskoce. Za razliku od toga, zakoni o notarima u drugim drzavama36, k ao dopunski nacin utvrdivanja identiteta stranaka, predvidaju i poznavanje stranaka licno i po imenu od strane notara, ili posvjedocenja identiteta od strane kojeg drugog n otara ili dva svjedoka, koji moraju biti punoljetni i znati sluzbeni jezik, a jedan od njih mora znati citati i pisati. P R I m J E R Utvrdivanje identiteta na osnovu licne karte i pasosa (identifikacijski dokument i); 1. Gospodin H. H., roden 21.01.1945. (slovima: _____) godine, u ___, sa prebival istem u ___, ul. ___ broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi licne karte, br. ____,- izdate od MUP-a ____, od dana____, sa ro kom vazenja do ____. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, ozenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, ....-----------------------------------------------------i-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospodin N. M., roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivali stem u -----, ul. -----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), ciji sam identitet utvrdio na o snovu prezentovanog mi pasosa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, o zenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, .... ------------------------------------------------------------------------------2 2 Drugiucesniciiutvrdivanje njihovogidentiteta U slucajevima propisanim Zakonom o notarima, pored stranaka, u postupku sastavlj anja notarskih akata moraju ucestvovati i druga lica (ucesnici) ciji identitet notar utvrduje na isti nacin kao i identitet stranaka. Drugi ucesnici. Kao drugi ucesnici u postupku sastavljanja notarskih akata, po Z akonu o notarima CG, predvideni su svjedoci ili drugi notar. U slucaju kada stranka ne zna (nepismena) ili ne moze pisati (pismena, ali iz zdravstvenih ili nekih drugih ra zloga ne moze pisati), u clanu 40. st.3. Zakona o notarima propisano je da se pozivaju dv a pismena svjedoka ili koji drugi notar. ta cinjenica mora biti naznacena u aktu. Prilikom

cijelog postupka sastavljanja notarskog akta, moraju biti prisutna dva pismena, punoljet na i poslovno sposobna svjedoka koja izabere stranka, pod uslovom da im zakonom nij e oduzeta mogucnost da budu svjedoci (clan 48. Zakona o notarima). Svjedok ne moze biti lice zaposleno kod notara, lice koje je srodnik notara po krvi u pravoj lin iji, bez obzira na stepen, a u pobocnoj liniji do drugog stepena; koje je bracni drug notara, il i srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao; lice koje moze imati neku korist od pravnog posla o kome se sastavlja notarski akt i lice koje je, prema zakonima o sudskim postupcima, oslobodeno duznosti svjedocenja. Umjesto svjedoka , moze biti pozvan i koji drugi notar u slucaju kad stranka ne zna ili ne moze pis ati. 36 Clan 82. Zakona o notarima FBiH; Sluzbene novine FBiH broj 45/02.

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata Uloga svjedoka ili drugog notara je ista, a sastoji se u tome da oni moraju biti prisutni prilikom sastavljanja notarskog akta, a sto ukljucuje citanje i potpisivanje akt a, te oni trebaju potvrditi da je stranka stavila otisak svog prsta na notarski akt. Notar je duzan sve to naznaciti u zavrsnom dijelu notarskog akta. P R I m J E R Prisustvo dva svjedoka u slucaju kad stranka ne zna da pise 1. Gospodin H. H., roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalis tem u -----, ul. ----broj .3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi licne karte br. ----, izdate od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, o zenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, ....------------------------------------------------------------------------------i -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin N. M., roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivali stem u -----, ul. ----broj 3, JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), ciji sam identitet utvrdio na os novu prezentovane mi pasosa, br. ----, izdatog od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, ozenje n/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, .....-----------------------------------------------------------------------------------Stranka H. H. izjavljuje da ne zna da cita i da pise, a u sto se uvjerio i ovaj notar, pa su, na njen prijedlog, pozvana i prisustvuju u sastavljanju ovog notarskog akta dva pismena, punoljetna i poslovno sposobna svjedoka, i to:-------------------------------------------------------------------------------a) Gospodin N. N,, roden 08.08.1961(slovima: __).godine, u ----, nastanjen u ----- ul. -----br. 1, ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasosa, br. ---- izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, neozenjen, da je drzavljanin Crne Gore, pismen, da nije u sr odstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom . ----------------------------------------------b) Gospoda D. D., rodena 10.10.1949. (slovima: __) godine u ----- gdje je i nast anjena ul. ----

br.3. ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasosa, br. ----, izd atog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do -.Na upit notara, svjedok izjavljuje da je kci XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, neudata, da je drzavljanka Crne Gore, pismena, da nije u sro dstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom ------------------------------------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu licnog saznanja, ovaj notar j e utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjed oci u sastavljanju ovog notarskog akta. ---------------------------------------------------------------------------------------------Napomena: U naprijed naznacenom slucaju, u zavrsnom dijelu akta notar je duzan n aznaciti da je akt sastavljen, odnosno procitan u prisustvu svjedoka, da je nepismena stranka pred svjedocima stavila otisak prsta i da to potvrduju svjedoci (clan 40 . stav 3. Zakona o notarima).

P R I m J E R P R I m J E R 2. Stranke i drugi ucesnici u postupku sastavljanja notarskih akata Notar je strankama u prisustvu naprijed naznacenih svjedoka procitao ovaj akt, n eposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadrzaj odgovara volji stranaka, nakon cega stranke izjavlj uju da je tako postupljeno, da su u cijelosti saglasne sa sadrzajem ovog akta, kojeg odobr avaju i pred svjedocima i ovim notarom potpisuju, a stranka H.H stavlja otisak prsta, sto prisutni svjed oci potvrduju svojim potpisima na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar.-------------------------------P R I m J E R Prisustvo drugog notara u slucaju kad stranka ne zna da pise 1. 1. Gospodin H. H., roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebiva listem u -----, ul. ---broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu prodavac), ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi licne karte, br. ----, izdate od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar , ozenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, ....------------------------------------------------------------------------i -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin N. M., roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivali stem u -----, ul. ----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: kupac), ciji sam identitet utvrdio na o snovu prezentovanog mi pasosa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, o zenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, .....-----------------------------------------------------------------------------Stranka H. H. izjavljuje da ne zna da cita i pise, a u sto se uvjerio i ovaj not ar, pa je na njen prijedlog pozvan i prisustvuje sastavljanju ovog notarskog akta drugi notar,, i to:------------------------------Gospodin N. N, roden 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ----- ul. ------br..1, ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasosa, br. ---,- izdatog od MU P-a --,- od dana --- sa rokom vazenja do --- Imenovani je izjavio da je notar sa sluzbenim s jedistem u ........, a sto je ovom notaru licno poznato. ---------------------------------------------------------------------------Na osnovu izjava stranaka i drugog notara, te na osnovu licnog saznanja, ovaj no tar je utvrdio da na strani drugog notara ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao u svojstvu drugog notara prisustvovati sastavljanju ovog notarskog akta. -------------------------

--------------------------Napomena: U naprijed naznacenom slucaju, u zavrsnom dijelu akta notar je duzan n aznaciti da je akt sastavljen, odnosno procitan u prisustvu drugog notara, da je nepismen a stranka pred drugim notarom stavila otisak prsta i da to potvrduje drugi notar ( clan 40. stav 3. Zakona o notarima CG).

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata P R I m J E R Notar je strankama u prisustvu naprijed naznacenog drugog notara procitao ovaj a kt, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadrzaj odgovara volji stranaka, nakon cega stran ke izjavljuju daje tako postupljeno, da su u cijelosti saglasne sa sadrzajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred ovim i drugim notarom N.N. potpisuju, a stranka H.H stavlja otisak prsta, sto pr isutni drugi notar potvrduje svojim potpisom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar.--------------------------Svjedok u koga stranka ima povjerenje. U slucaju kada je stranka slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema, takva stranka ce dati prijedlog notaru da pozove svjedoka u koj eg ima povjerenje i koji je sposoban da joj predoci cjelokupan sadrzaj notarskog akta. Dakle, stranka takvo lice moze predloziti i ono moze biti svjedok samo pod uslovom da j e ono sposobno da joj predoci cjelokupni sadrzaj akta, da je pismeno, punoljetno i pos lovno sposobno lice. Pored toga, svjedok u koga stranka ima povjerenje mora zadovoljav ati i sve druge uslove za svjedoka: da nije zaposlen kod notara, da nije srodnik notar a, da nema neku korist od notarskog akta. Za razliku od drugih svjedoka ovo lice moze biti i srodnik slijepe, gluve, nijeme i gluvonijeme stranke, pod uslovom ako licno ni je zainteresovano za pravni posao kao predmet notarskog akta. Ovo je izuzetak od pravila da svjedok ne moze biti u srodstvu sa strankom. Nadalje, postoji izuzetak od pravil a da se, umjesto dva svjedoka, poziva jedan svjedok. Ako je neka stranka slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema, notar to mora naznaciti u aktu, kao i nacin na koji je stranka upoznata sa aktom37. P R I m J E R Prisustvo svjedoka u kojeg stranka ima povjerenje u slucaju kad je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice koje je pismeno 1. Gospodin H. H,. roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalis tem u -----, ul. ----broj ..3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi licne karte, br. ---- izdate od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar , pismen, ozenjen/ neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, .... ----------------------------------------------------------------i ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospodin N. M., roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivali stem u -----, ul. ----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), ciji sam identitet utvrdio na o snovu prezentovanog mi pasosa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, o zenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, ..... -----------------------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji ovaj notar se uvjerio da je stranka H. H. gluvo lice i da je pismena, pa je iz tog razloga na prijedlog te stranke pozvan i ucestvuje u sastavljanju ovog ak ta svjedok u koga stranka ima povjerenje, i to:----------------------------------------------------------------------------------37 Clan 45. Zakona o notarima CG.

2. Stranke i drugi ucesnici u postupku sastavljanja notarskih akata Gospodin N. N, roden 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ----- ul. ------br.1,, ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasosa, br. ----, izdatog od MU P-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin H.H., po zanimanju ekonomski tehnicar, neozenjen, da je drzavljanin Crne Gore, pismen, da je u srod stvu sa prodavcem H.H koji mu je ujak, ali da nije licno zainteresovan za ovaj pravni posao. ---------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu licnog saznanja, ovaj notar j e utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao biti svjed ok u sastavljanju ovog notarskog akta, te da je svjedok sposoban da posebnim znacima sporazumijeva nja predoci sadrzaj ovog akta i da stranka u njega ima povjerenje. ----------------------------------Napomena: U naprijed naznacenom slucaju, u zavrsnom dijelu akta notar je duzan n aznaciti nacin na koji je stranka upoznata sa sadrzinom akta (clan 45. stav 2. Zakona o notarima CG). P R I m J E R Notar je strankama u prisustvu naprijed naznacenog svjedoka procitao ovaj akt, k oji je takode procitala stranka H.H., neposrednim pitanjima i preko svjedoka, koji je gluvonij emoj stranci predocio i objasnio ovaj akt posebnim znacima sporazumijevanja, uvjerio se da njegov sadr zaj odgovara volji stranaka, da su u cijelosti saglasne sa sadrzajem ovog akta, kojeg odobrav aju i pred svjedokom i ovim notarom potpisuju, a sto prisutni svjedok potvrduje svojim potp isom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar. -------------------------------------------------------------------------Potrebno je voditi racuna o tome da li je slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice pismeno ili ne i da li se moze potpisati na akt, jer se u clanu 45. Zakona o notarima CG ne pravi ta razlika38, a koja moze biti veoma znacajna u postupanju notara. Zbog toga se postavlja dilema: da li su uz svjedoka povjerenja potrebna dva svjedoka ili drug i notar ako je gluva stranka nepismena? Smatramo da bi pozivanje dva svjedoka ili drugog notara uz svjedoka povjerenja bilo potrebno radi postizanja potpune sigurnosti u postup ku sastavljanja notarskog akta kada je gluva stranka nepismena (vidi clan 40. Zakon a o notarima CG). P R I m J E R Slijepo,gluvo,nijemoiligluvonijemolice,kojeneznailinemozecitatiipisati

1. Gospodin H. H,. roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalis tem u -----, ul. ----broj ..3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi licne karte, br. ---- izdate od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar , ozenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, ....------------------------------------------------------------------------i -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------38 Clan 87. i 88. Zakona o notarima F BiH pravi razliku izmedu gluvih, nijemih ili gluvonijemih lica koja znaju citati i koja ne znaju citati.

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata 2. Gospodin N. M., roden 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivali stem u -----, ul. ----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), ciji sam identitet utvrdio na o snovu prezentovanog mi pasosa, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ---. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, o zenjen/neozenjen i da je drzavljanin Crne Gore, ..... -----------------------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji ovaj notar se uvjerio da je stranka H. H. gluvo lice i da je nepismena, pa je iz tog razloga na prijedlog te stranke pozvan i ucestvuje u sastavljanju o vog akta svjedok u koga stranka ima povjerenje:---------------------------------------------------------------------------------Gospodin N. N, roden 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ----- ul. ------br.1,, ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasosa, br. ----, izdatog od MU P-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin H.H., po zanimanju ekonomski tehnicar, neozenjen, da je drzavljanin Crne Gore, pismen, da je u srod stvu sa prodavcem H.H koji mu je ujak, ali da nije licno zaintersovan za ovaj pravni posao. ----------------------Pored svjedoka od povjerenja pozvana su i dva pismena, punoljetna i poslovno spo sobna svjedoka:------------------------------------------------------------------------------------------------------------Gospodin N. N,, roden 08.08.1961(slovima: __).godine, u ----, nastanjen u -----ul. ------br.1, ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasosa, br. ---- izdatog od MUP-a --, od dana ---, sa rokom vazenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po za nimanju ekonomski tehnicar, neozenjen, da je drzavljanin Crne Gore, pismen, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom -----------------------------------------------------------------Gospoda D. D., rodena 10.10.1949. (slovima: __) godin, e u ----- gdje je i nasta njena ul. ----- br.3., ciji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasosa, br. ----, izdatog o d MUP-a ---, od dana ---, sa rokom vazenja do -.Na upit notara, svjedok izjavljuje da je kci XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, neudata, da je drzavljanka Crne Gore, pismena, da nije u sro dstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom -------------------------------------------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu licnog saznanja, ovaj notar j e utvrdio da na

strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnositi zbog kojih ne bi mogli biti svje doci u sastavljanju ovog notarskog akta, te da je svjedok od povjerenja sposoban da posebnim znacima sporazumijavanja predoci sadrzaj ovog akta i da stranka u njega ima povjerenje. -------------------------------Napomena: U naprijed naznacenom slucaju, u zavrsnom dijelu akta notar je duzan n aznaciti nacin na koji je stranka upoznata sa sadrzinom akta (clan 45. stav 2. .Zakona o notarima CG). P R I m J E R Notar je strankama u prisustvu naprijed naznacenih svjedoka procitao ovaj akt, n eposrednim pitanjima i preko svjedoka AA u koga stranka ima povjerenje, a koji je gluvoj stranci XY p osebnim znacima predocio i objasnio akt, uvjerio se da njegov sadrzaj odgovara volji str anaka, da su u cijelosti saglasne sa sadrzajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred svjedocima i ovim notar om potpisuju, a stranka___ stavlja otisak prsta, sto prisutni svjedoci potvrduju svojim potpis om na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar. -------------------------------------------------------------------------

2. Stranke i drugi ucesnici u postupku sastavljanja notarskih akata Sudski tumac je obligatorno ucesnik u postupku sastavljanja notarskog akta kada neka od stranaka ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtij eva. te okolnosti se moraju naznaciti u aktu, a na kraju akta notar mora naznaciti da je ucesniku preveden tekst akta39. P R I m J E R Formulacija u uvodnom dijelu akta kada se poziva sudski tumac. Iz razgovora o situaciji ovaj notar je ustanovio da gospoda CD ne vlada crnogors kim jezikom, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, za potrebe sastavljanja ovog nota rskog zapisa pozvana i prisustvuje sudski tumac za slovenacki jezik gospodica Maja Ilic, rodena 01.01 .1965. (prvog januara hiljadu devetsto sezdeset pete godine), u Ljubljani, nastanjena u Podgor ici ul.______, JMB_____, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od MUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________. (u daljem tekstu: sudski tum ac)-------Notar je izvrsio uvid u Rjesenje Ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gospodica Maja Ilic postavljena za sudskog tumaca za slovenacki jezik, a koji dokument se u ovjerenom prepisu, koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvornik. ------------------------------------------------Notar je ispitao i uvjerio se da na strani sudskog tumaca ne postoje razlozi i o kolnosti zbog kojih ne bi mogao ucestvovati u sastavljanju ovog notarskog akta. -------------------------------------------Notar je poducio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. ------------------------------------------------------------------------------Napomena: U naprijed naznacenom slucaju u zavrsnom dijelu akta notar je duzan na znaciti da je stranci preveden tekst akta (clan 46. Zakona o notarima CG). P R I m J E R Notar je ovu ispravu procitao strankama uprisustvunaprijednaznacenogsudskogtumac a, kojijestranciC D preveocjelokupnitekstovogaktanaslovenackijezik, neposrednim pit anjima uz sudjelovanje naznacenog sudskog tumaca se uvjerio da sadrzaj ovog akta odgova ra volji stranaka, pa su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su sadrzaj ovo g akta razumjele, te ga slobodnom voljom odobravaju i pred ovim notarem potpisuju, nakon cega su ovu ispravu potpisali sudski tumac koji potvrduje da je postupljeno kao naprijed i ovaj nota r. ---------------39 Clan 46. Zakona o notarima CG.

Treci dio: Vrste notarskih akata Kao sto je vec ranije istaknuto, notarski akti su javne isprave o pravnim poslov ima, izjavama volje i cinjenicama koje sastavlja notar (notarski zapis i zapis o potvrdi priva tne isprave), zapisnici o pravnim radnjama i cinjenicama kojima prisustvuje notar (n otarski zapisnik), potvrde o cinjenicama koje, u okviru svoje nadleznosti, potvrduje not ar (notarske potvrde) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarske ovjere)40. Od svih notarskih akata, najznacajniji su akti koji se ticu pravnih poslova i iz java volje(notarski zapisi), a koji ujedno imaju punu dokaznu snagu javne isprave o i zjavama datim pred notarom. Sastavljanje takvih notarskih akata ne znaci puko pisanje te ksta isprave i ovjeravanje nego ukljucuje i postupak poducavanja i savjetovanja stran aka. Notar mora postupati, u Zakonom propisanoj proceduri, kao neutralan i strucan nosilac javne sluzbe. Isti postupak se mora primijeniti i kod zapisa o potvrdi p rivatne isprave, koji je Zakonom izjednacen sa notarskim zapisom41. U daljem tekstu ovog rada obradivace se notarski zapis, tj. njegova forma i sadrzina, kao i razliciti prav ni poslovi za koje je Zakonom propisana obavezna forma notarskog zapisa, te zapis o potvrdi privatne isprave. 1. Notarski zapis Pojam notarskog zapisa. Zapis je najznacajnija vrsta notarskih akata, a kojeg Za kon (clan 5. Zakona o notarima CG) definise kao akt o pravnim poslovima, izjavama vo lje i cinjenicama koje sastavlja notar u propisanoj formi i postupku. Notarski zapis je akt koji u strogo propisanoj formi (clan 35.-43. Zakona o notarima CG) i postupku (c lan 44. 49. Zakona o notarima CG) sastavlja u cijelosti notar u okviru sluzbenih ovlas cenja. Otuda ova vrsta notarskog akta, pored formalne, ima i materijalnu autenticnost j avne isprave (tzv. puna dokazna snaga javne isprave), jer se njime potvrduje i sadrzi na pravnog posla. time se postize veci stepen pravne sigurnosti u pravnom prometu, ureduju javni registri i sl. Zbog toga je ova forma propisana kao obavezna kod vaznih po slova za koje se opredijelio zakonodavac. Vaznost notarskog zapisa i zapisa o potvrdi pri vatne isprave ogleda se i u tome da on moze biti, pod Zakonom odredenim uslovima (clan 53. Zakona o notarima CG), izvrsna isprava. Obaveznost forme zapisa. Kao najstrozu formu pravnog posla, Zakon je za odredene pravne poslove izricito propisao obavezu da se moraju saciniti u formi notarskog zapisa

40 Clanovi 50.-70. Zakona o notarima CG. 41 Clan 50. i 50. a Zakona o notarima CG. 38

1. Notarski zapis ili, sa njime izjednacenog, zapisa o potvrdi privatne isprave. Ako takvi pravni poslovi ne budu sacinjeni u zahtijevanoj formi, onda oni nece proizvoditi pravno dejstvo 42. U formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave sacinjavaju se slje deci pravni poslovi: bracni ugovori i ugovori o imovinskim odnosima izmedu bracnih drugova i izmedu lica koja zive u vanbracnoj zajednici; ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu sposobnost, ciji su predmeti nepokretnosti ili vrjednije pokretne stvari i prava ; ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za zivota, ugovori o dozivotnom izdrzav anju i nasljednicke izjave; ugovori o kupovini sa zadrzavanjem prava svojine; obecanja poklona i ugovori o poklonima u slucaju smrti; pravni poslovi ciji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarnih p rava na nepokretnostima. Pored naprijed naznacenog odredenja u Zakonu o notarima CG, za pojedine pravne p oslove forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave moze biti predviden a i drugim zakonima. takode, i stranke mogu da zahtijevaju formu notarskog zapisa i za druge pravne poslove za koje nije predvidena obavezna forma zapisa. Ovo ce se u praksi cesto desavati, a narocito kod onih poslova koji, ako budu sacinjeni u formi not arskog zapisa i uz ispunjenje drugih uslova, mogu biti izvrsne isprave43. Sadrzaj notarskog zapisa. Zakon o notarima CG (clan 35.-43.) i Pravilnik o radu notara CG (clan 20. 22.) propisali su tehniku sastavljanja i oznacavanja notarskih akata, pa time i notarskog zapisa, a sto je vec naprijed i istaknuto. Pored toga, sam teks t Zakona ima odredbe o sadrzaju notarskog zapisa, koje su obavezujuce prilikom njegovog s acinjavanja44. Obavezni elementi sadrzaja notarskog zapisa bi se mogli podijeliti na tri dijela : uvodni dio, tekst pravnog posla i zavrsni dio. 2. Uvodni dio Uvodni dio treba da sadrzi: Licno ime notara, njegovo sjediste i izjavu da postupa u svojstvu notara; Mjesto, datum i vrijeme sastavljanja notarskog zapisa; Licno ime, datum i mjesto rodenja, adresu i jedinstveni maticni broj ucesnika

(stranaka i drugih ucesnika), njihovih zakonskih zastupnika i punomocnika, a za pravno lice njegov naziv i sjediste, broj rjesenja o upisu u registar, licno i me i adresu njegovog zastupnika; Broj isprave na osnovu koje je utvrden identitet i naziv organa koji je izdao is pravu; 42 Clan 51. Zakona o notarima CG 43 Clan 53. Zakona o notarima 44 Clan 50. Zakona o notarima

Treci dio: Vrste notarskih akata Pored tih obaveznih podataka propisanih Zakonom o notarima, neki drugi zakoni propisuju i druge podatke potrebne npr. za provodenje notarskog zapisa u javnim registrima (tako je u cl. 90. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepok retnosti Sluzbeni list R.C.G. br. 29./07. propisano da se u Katastru nepokretnosti, pored imena i prezimena za fizicko lice, upisuje i ime jednog roditelja, a za pravno lice maticni broj, koji je upisan u poslovnom Registru; Pravilnikom o radu notara u clanu 27. propisano je da se u Upisnik o notarskim zapisima i za pisnicima UZZ upisuje i zanimanje fizickog lica). Sastavni dio uvodnog dijela su i podaci o oznacavanju notarskog akta iz Pravilni ka o radu notara. Iza podataka o identifikaciji stranaka nuzno je naznaciti u kom svojstvu nastupa ju - za sebe licno ili kao zastupnici-punomocnici odredenih lica u cije ime se pravni po sao preduzima, te navesti isprave odnosno osnove ovlascenja za zastupanje (punomocje, rjesenje centra za socijalni rad itd., njihov broj, datum izdavanja i izdavaoca). Ovi akt i se obavezno prilazu uz izvornik, a sto se mora naznaciti u samome notarskom aktu. t akode, uvodni dio moze sadrzavati naznaku isprava koji se prilazu kao i odredene poduke i upozorenja, te konstataciju notara da su stranke sposobne i ovlastene za predu zimanje odredenog pravnog posla. P R I m J E R Uvodni dio notarskog zapisa kada se pojavljuju fizicka lica od kojih jedno ne zn a sluzbeni jezik CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009g. (cetrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (jedanae st) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da, na osnovu njihovih izjava volje, sacinim notar skizapis ugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeca lica: ------------------------------------------1. Gospodin AB, roden dana_______u Podgorici, sa prebivalistem u Podgorici, JmB____ _____, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu, broj____ _, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menadzer, ozenjen. (u daljem teks

tu: Prodavac)-----------------------------------------------------------------------------------------------------i------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospoda CD, rodena dana_____u Ljubljani, sa prebivalistem u Podgorici, JmB___ _____, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj____ _,_izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci

1. Notarski zapis B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata.(u daljem tekstu: Kupac)----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Od mojih saradnika u notarskoj kancelariji obavijesten sam da gospoda CD ne vlad a crnogorskim jezikom, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, za sastavljanje o vog notarskog zapisa pozvana i prisustvuje sudskitumac za slovenacki jezik gospodica maja Ilic , rodena 01.01.1965.(prvog januara hiljadu devetsto sezdeset pete godine), u Ljubljani, n astanjena u Podgorici, ul.______, JmB_____, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u L K, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________. (u dalj em tekstu: sudski tumac)-------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je izvrsio uvid u Rjesenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gospodica maja Ilic postavljena za sudskog tumaca za slovenacki jezik, a ovaj dokument se u ovjerenom prepisu, koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvornik.-----------------------------Notar je ustanovio da na strani sudskog tumaca ne postoje razlozi i okolnosti zb og kojih ne bi mogao ucestvovati u postupku sacinjavanja ovog notarskog akta. ---------------------------------Notar je poducio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. --------------------------------------------------------------------Nakon sto je notar ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im prav ne domete i posljedice njihovih izjava, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovog pr avnog posla, stranke su izjavile sljedeci:------------------------------------------------------------------------UGOVOR O PRODAJI P R I m J E R Uvodni dio notarskog zapisa kada se pojavljuju fizicka i pravna lica, s tim da pravno lice zastupa punomocnik CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj:15/2009. Dana 14.10.2009. godine (cetrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (j edanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sje distem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da, na osnovu njihovih izjava volje,

sacinim notarski zapis ugovora o hipoteci, istovremeno su pristupila slijedeca lica: --------------------------------1. Gospodin Dinic (Zlatko) Dejan, roden 20.12.1946. godine (dvadeseti decembar h iljadu devetstotinacetrdesetseste godine) u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinski tehnicar, ozenjen, drzavl janin Crne Gore, JmBG 2012946000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte, broj 05XYC , izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g. (slovima: ___), sa rokom vazenja trajno.( u daljem tekstu:Hipotekarni duznik). ---------------------------------------------------------------------------------i-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Treci dio: Vrste notarskih akata 2 BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedistem u Podgorici, ul. Prva br.10.,, maticn i registarski broj subjekta upisa 1-273 ___, sud Podgorica (udaljemtekstu:Hipotekarnipovjerila c), koju zastupa zaposlenik-punomocnik AA, rodena 01.08.1960.g.(slovima:prvog august a hiljadudevetstotinasezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte, broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14 .08.2004. godine(slovima: ___), sa rokom vazenja do 14.08.2014.godine(slovima: ___). -------------------Ovlastenje punomocnikaza zastupanjehipotekarnogpovjeriocauovom notarskom zapisuovajnotarjeutvrdio uvidomuotpravakizvornikaPunomocja,kojejesacinjeno dana01 09 2009godine,uformi notarskogzapisa,odstrane notaraXY, sa sluzbenim sjedistemuPodgorici,ul Prvabr 2 ,podbrojemUZZ-31/09 ,akoje punomocjeseprilazeuzo vajizvornik nakonstojeprocitana strankama ----------------------------------------------Uvidom u naprijed naznaceno punomocje, ovaj notar je utvrdio da je punomocnik hi potekarnog povjerioca ovlascen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomocnik zaloznog povj erioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgor ici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu koji je sacinio ovaj notar prila ze uz ovaj izvornik. Notar je strankama procitao naznaceni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naz nacene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznacenu punomocje potpisalo ovlasceno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zakljucivanje ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca.---------------------------------------------------------------Punomocnik izricito izjavljuje da je naprijed naznaceno punomocje i dalje na sna zi i da na strani zaloznog povjerioca u Registru nije bilo promjena.----------------------------------------------Nakon sto je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipotek a, nalazi na njegovom sluzbenom podrucju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im p ravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlastene za preduzimanje ovog pravn og posla, stranke su izjavile sljedeci: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROHIPOTECI -------------------------------------------3. Tekst pravnog posla

U ovom dijelu notarskog akta unose se izjave volja ugovornih strana kojima se ze li postici odredeni cilj, odnosno preduzimajuci pravni posao. tu dolazi narocito do izrazaj a primjena odredbi materijalnog prava koje se odnose na konkretni pravni posao. Po red toga, u vezi sa izjavama volja o preduzimajucem pravnom poslu, notar je duzan vo diti racuna o potrebnim podukama i upozorenjima strankama, koje unosi u notarski akt, a u skladu sa odredbama Zakona o notarima koje regulisu postupak sacinjavanja nota rskih akata. Detaljnije o ovome ce biti govora u dijelu ovog rada koji se odnosi na no tarske zapise pojedinih pravnih poslova.

4. Zavrsni dio isprave 4. Zavrsni dio isprave Zakon o notarima CG navodi da notarski zapis nuzno mora da sadrzi i sljedece ele mente: izjavu da su ucesnici razumjeli sadrzinu pravnog posla i da su saglasni sa zapis om koji je sastavio notar; nacin na koji je stranka (slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema) upoznata sa sa drzinom akta (clan 45.); naznaku da je stranci koja ne zna sluzbeni jezik, preveden tekst akta (clan 46.) ; biljesku o tome kad i kome je notar izdao otpravak akta; iznos naplacene naknade i troskova (clan 127. stav 3.); mjesto, datum i vrijeme sastavljanja notarskog akta; potpisi ucesnika i notara, te pecat i stambilj notara (clan 40). Napomena: Mjesto, datum i vrijeme sastavljanja obavezan je element sadrzaja nota rskog zapisa, koji se moze naznaciti u uvodnom ili u zavrsnom dijelu ili na oba mjesta . U zavrsnom dijelu isprave mogu biti unesene poduke i upozorenja. P R I m J E R Zavrsni dio isprave Od ovog notarskog zapisa dobijaju:--------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonoprimalac (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti(1) ---------------------------------------------------------------------------------------Poreska uprava (1)-------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova je obracunata prema notarskoj tarifi, a na sli jedeci nacin:_ tar. br.______, iznos_________.--------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao strankama ovaj akt, te se neposrednim pitanjima uvjerio da sad rzaj ovog notarskog zapisa odgovara njihovoj volji, nakon cega stranke izjavljuju da je tako postupl jeno, da su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, ko ji, kao takav, potpisuju u prisustvu notara, nakon cega je ovaj akt potpisao i ovaj notar. -----------------U Podgorici, dana 14.10.2009 godine (cetrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godi ne), u 11

(jedanaest) casova,------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac: Drinic marko (potpis) Poklonoprimac: Drinic milan (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj notara)

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima 1. Izvori obligacionih odnosa Izvori obligacionopravnog odnosa su pravne cinjenice i skupovi pravnih cinjenica za cije nastupanje objektivno pravo vezuje nastanak obligacionopravnih odnosa. Shva tanje da obligacionopravni odnosi nastaju jedino iz ugovora i zakona, previse je usko i previse uopsteno. Prema strukturi Zakona o obligacionim odnosima, mogu se ustano viti pojedine osnov nastanka obligacionih odnosa. Obligacioni odnosi nastaju iz ugovo ra, prouzrokovanjem stete (delikt), sticanjem bez osnova, poslovodstvom bez naloga, jednostranom izjavom volje i drugih Zakonom utvrdenih cinjenica. Najvazniji izvor obligacioni h odnosa, svakako, predstavljaju ugovori i delikti. Karakteristike svih obligacion ih odnosa, kao izvora obligacija, relativno su dejstvo, ucesnici u obligacionim odn osima su ravnopravni, imovinska prava i obaveze, kao predmet tih odnosa, prenosivi su, a sama prava su zasticena imovinskom sankcijom. Od ukupnog broja obligacija, koje svako dnevno nastaju, najveci broj otpada na one cija je osnova ugovor. Samim tim, dovoljno j e da ugovor ocijenimo kao najvazniji izvor obligacija. 1 1 Ugovorkaopravniposao Ugovori predstavljaju najvazniji izvor obligacionih odnosa i zauzimaju narocito mjesto u obligacionom pravu. Ugovori, u pravilu, sluze razmjeni roba (stvari) i usluga. Karakteristika modernog poslovanja je porast narocito broja i vrsta usluga (finansijski sektor i sektor osiguranja, transport, telekomunikacije, informatika i programiranje, t uristicki aranzmani itd.). Pravni sistem sadrzi pojedine Zakonom regulisane ugovore, koje nazivamo imenovanim ugovorima. Potreba savremene ekonomije je veca od Zakonom regulisanih mogucnosti obligacionih ugovora, tako da dolazi do nastanka ugovora koji nisu navedeni u samome Zakonu. Zakonom neregulisane ugovore nazivamo neimenovani m ugovorima. Nastanak, prenos, gasenje, izmjena subjektivnih prava i pravnih situacija, uzrok uje se pravnim cinjenicama. Pravne cinjenice pomocu odredenja sadrzanog u Zakonu, proiz vode navedene pravne posljedice (dejstva, ucinke). Pravne cinjenice se dijele na prir odne dogadaje i ljudske radnje. Obligacioni odnosi nastaju najcesce na osnovu ljudski h radnji, odnosno ponasanja, koje moze biti protivpravno (delikti) ili saglasno pr avu (ugovori i drugi pravni poslovi)45. Moglo bi se reci da je zakon posredan, a pra vne cinjenice neposredni izvor raznovrsnih pravnih dejstava u pravnom zivotu. Ugovor je

45 Obren Stankovic / Vladimir Vodinelic, Uvod u gradansko pravo, Beograd 1996. g od. str. 159. 44

1. Izvori obligacionih odnosa dvostrani pravni posao, kojim se jedna ugovorna strana obavezuje da ce drugoj st rani nesto odredeno izvrsiti- bilo dati, dopustiti ili uciniti, odnosno nesto odredeno prop ustiti, a druga strana sve to prihvata, uz naknadu ili bez nje. Za svaki ugovor neophodno je postojanje najmanje dvije strane, koje se nazivaju ugovornim stranama (kontrahenti, ugovorn ici). Ugovor predstavlja izjavu volja, ucinjene s namjerom proizvodenja neke pravne posljedice. Da bi se postigao odredeni pravni efekat, izjave volja moraju biti s aglasne i usmjerene na postizanje zeljenog cilja. Dakle, ugovor nastaje na osnovu slobod no i saglasno izjavljenih volja poslovno sposobnih lica, a ne na osnovu zakona. Izjavljena vol ja mora biti pravno relevantna. Volja je pravno relevantna kad se ugovore prava i o baveze koje su obje strane zeljele i bile svjesne ili su morale biti svjesne njihove pr avne posljedice. teorija volje i teorija izjave daje nam odgovor na pitanje koja volja je pravno relevantna. Rezultati ovih teorija su medusobno potpuno razliciti. Zakon o obligacionim odno sima slijedi teoriju izjave46 (sklapanje ugovora), ali u nekim slucajevima prihvata r jesenja teorije volje47 (relativno nistavi pravni poslovi). Prema zakonskoj formulaciji, ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane sporazu me o bitnim sastojcima ugovora (essentalia negotii). Nas zakon, a ni drugi inostran i zakoni, ne sadrzi definiciju sta je to bitan sastojak ugovora. Bitni sastojci ugovora su minimalni sastojci neophodni za postojanje ugovora. Oni u pravilu zavise od vrste ugovora, kao, naprimjer, prodaja, zajam, zakup, poklon itd. Bitni sastojci ugovora mogu b iti objektivni, koje odreduje Zakon48, i subjektivni, koje odreduju same ugovorne st rane49. Subjektivni sastojci ugovora ne predstavljaju nuzne uslove nastanka ugovora, ali za jednu ugovornu stranu predstavljaju vazan elemenat ugovora, bez kojeg ne zeli sklopiti ugovor. Nuzno je da se ugovorne strane sloze o uslovima i da ih kao bitne ugovor e. Objektivne sastojke ugovora nije potrebno dokazivati u slucaju spora, dok subjek tivne elemente mora dokazivati ona strana koja tvrdi da su oni ugovoreni. Pored bitnih sastojaka, postoje i prirodni, kao i sporedni sastojci ugovora. Prirodni sastojci cine sast avni dio ugovora, bez obzira da li su dogovoreni ili ne. Odgovornost prodavca za mate rijalne i pravne nedostatke predstavlja tipican primjer prirodnih sastojka ugovora. Spor edni sastojci ugovora (accidentalia negotii) su oni koje ugovorne strane, na osnovu s lobode

ugovaranja, mogu dogovoriti. Sporedni sastojci vaze samo onda kada ih strane ugo vore, npr. ugovorna kazna kod neispunjenja ili zakasnjenja u ispunjenju nenovcane obav eze. Ugovorne strane mogu svoja prava i obaveze urediti kako to njima najbolje odgova ra u skladu sa zakonom. Ugovori se, u pravilu, temelje na nacelu dispozitivnosti50. 46 Clan 19. ZOO CG: Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane sporazumjele o bitnim elementima ugovora . 47 teorija volje je prihvacena kod mana volje: zablude, prijetnje, prevare ili p risile. Clan 95. ZOO CG tumacenje ugovora. 48 Npr. kod kupoprodaje clan 463. ZOO CG odreduje da predmet i cijena cine bitne sastojke ugovora. 49 Npr. kod ugovora o zajmu, pored zakonske obaveze zajmodavca da preda zamjenjl jivu stvar u svojinu zajmoprimca, uz obavezu vracanja, i subjektivno odredenje da sacine ugovor u pis anoj formi. 50 Abedin Bikic, Obligaciono pravo opci dio, Sarajevo 2004. god, str. 70.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima 1 2 Pravna dejstvaugovora Ugovor proizvodi sva ona pravna dejstva koja proizvode pravni poslovi uopste. U oblasti obligacionog prava ugovorom se postizu tri razlicita pravna dejstva. Najprije se ugovorom mogu stvoriti obligacije. Kada se govori o izvorima obligacija, najcesce se misl i na ovo dejstvo, jer su oni u ovom segmentu i najinteresantniji. Kao drugo, pomoc u ugovora se moze postici i dejstvo koje se ogleda u izmjeni neke vec postojece obligacije . to je slucaj kada izmedu ugovornih strana postoji obligacioni odnos koji je nastao bilo iz kog izvora, pa ga strane svojim nekim novim ugovorom zele u necemu promijeniti. Na kraju, kao trece dejstvo, ugovorom se u obligacionom pravu moze postici i dejstv o gasenja jedne vec stvorene obligacije. to su ugovori kojima se duznik oslobada obaveze, cime se postize gasenje obligacije51. Pored navedenih osnovnih dejstava, ugovorom se u oblasti gradanskog prava mogu p ostici i neka druga dejstva. tako, naprimjer, u francuskom pravu ugovorom se moze stica ti svojina i to samom cinjenicom sklapanja ugovora bez predaje stvari. Na ovaj naci n ugovor proizvodi i stvarnopravna dejstva, pa stoga neki autori ovakve ugovore na zivaju stvarnim ugovorima. U nasem pravu ovo nije moguce, zbog toga sto se kod nas svoj ina stice (derivativnim putem) samo ako, pored osnova sticanja, postoji i predaja st vari, odnosno, ako se radi o nepokretnostima, upisom u katastar nepokretnosti52. 1 3 Opstiuslovisklapanja obligacionihugovora Obligacioni ugovori nastaju saglasnim izjavama volja ugovornih strana, koje proi zvode pravno dejstvo nastanka, prestanka, prenosa ili izmjene postojecih subjektivnih prava. Prema opstim pravilima, izjava volje mora biti data od lica koje ima potrebnu po slovnu sposobnost, da je ozbiljna i data u namjeri proizvodenja pravnog ucinka, slobodn a i u potrebnoj formi, ako zakon to zahtijeva. Zeljeni pravni ucinci moraju biti u skladu sa Ustavnim nacelima, imperativnim normama i drustvenim moralom, a ukoliko to nije slucaj, postoji znacajan nedostatak, koji cini pravni posao nevazecim. Da b i jedan ugovor imao svojstvo obligacionog ugovora, on mora ispunjavati sljedece pretpost avke: 1. 2. 3. 4. 5. 51 da ugovorne strane posjeduju potrebnu poslovnu sposobnost: da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana; da postoji predmet ugovora; da postoji dozvoljeni osnov obavezivanja iz ugovora, potrebna forma ugovora kao poseban uslov kod odredenih ugovora. Zivomir S. Dordevic/Vladan S. Stankovic, Obligaciono pravo, Opsti dio, Beogra

d 1976., str. 128. 52 Clan 84. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Sluzbeni list CG, broj 19/09.

2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla 2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla je imperativna zakonska odredba53, po kojoj notar mora postupati u postupku sastavljanja notarskih akata , a takode proizilazi iz materijalnog prava. tako npr. testament moze saciniti lic e sa navrsenih petnaest godina zivota i koje je sposobno za rasudivanje. Notar je ovl ascen da odbije preduzimanje radnje ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razl oga stranka ne moze punovazno zakljucivati pravne poslove54. Notar ce odbiti sastavl janje akta, pored insistiranja stranaka, u svim slucajevima kada je zakonom izricito z abranjeno sklapanje odredenog pravnog posla. tu nema mjesta davanja poduka i upozorenja od strane notara, nego je notar duzan odbiti preduzimanje sluzbene radnje. 2 1 Sposobnost ugovornih strana Da bi subjekti prava svojim izjavama volja mogli proizvoditi pravne ucinke, tj. sudjelovati u obligacionim odnosima, nuzno je postojanje odredene sposobnosti tih subjekata. ta sposobnost se dijeli na: pravnu sposobnost i poslovnu sposobnost. 2 2 Pravnasposobnost Subjekti ili lica u pravu mogu se definisati kao nosioci pravne sposobnosti, pos ebnog pravnog kvaliteta koji cini podobnost da se bude imalac prava i obaveza (vlasnik , povjerilac, duznik, nasljednik itd.). Da bi neko lice postalo pravnim subjektom, dovoljno je postojanje pravne sposobnosti tog lica. Dakle, svaki pravni subjekt posjeduje pr avnu sposobnost, tj. sposobnost da ima prava i obaveze55. Postoje dvije vrste pravnih subjekata: ljudi kao pojedinci (fizicka lica) i odredene ljudske zajednice (organizacije) s nabdjevene pravnom sposobnoscu, koje nazivamo pravnim licima. U pravilu, pravna sposobnost za fizicka lica nastaje rodenjem, a za pravna lica registracijom56. Ugovore mogu sklapati svi subjekti prava pod odredenim pretpostavkama. Ugovore mogu sklapati pojedinci, kako to Zakon o obligacionim odnosima za fizicka lica kaze, kao i pravna lica, i to sve vrste pravnih lica. Da bi se svojim izjavama volje stvarala prava i oba veze, potrebno je prethodno imati sposobnost subjekta prava. Dakle, poslovna sposobnos t nuzno pretpostavlja postojanje pravne sposobnosti. Subjekt prava moze, ali i ne mora imati poslovnu sposobnost, dok postojanje pravne sposobnosti ne pretpostavlja nu zno postojanje i poslovne sposobnosti. Postojanje pravne i poslovne sposobnosti je r egulisano imperativnim normama, tako da zainteresovani subjekti ne mogu uticati na njihovu izmjenu ili primjenu.

53 Clan 44. i clan 47. Zakona o notarima Crne Gore. Clan 80. stav 1. Zakona o no tarima FBiH. 54 Clan 27. stav 1. tacka 3. Zakona o notarima CG. 55 Obren Stankovic / Vladimir Vodinelic, Uvod u gradansko pravo, Beograd 1996. g od. str. 51. 56 Izuzeci: nasciturus, sudsko proglasenje nestalog lica za umrlo, ortacko drust vo, priznavanje procesne sposobnosti prije upisa u odredene registre.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima 2 3 Poslovnasposobnost Poslovna sposobnost se moze definisati kao sposobnost sklapanja pravnih poslova (ugovora). Pod sposobnoscu sklapanja pravnih poslova podrazumijeva se sposobnost izjave volje koja proizvodi gradanskopravne ucinke (nastanak, prenos, promjenu ili pres tanak subjektivnih gradanskih prava). to, naprimjer, poslovna sposobnost znaci sposobn ost sklopiti kupoprodajni ugovor, ugovor o poklonu, saciniti testament, odreci se nekog prava itd. Dakle, poslovna sposobnost predstavlja sposobnost proizvodenja pravne posljedice57. Poslovnu sposobnost dijelimo na: potpunu poslovnu sposobnost, ogra nicenu poslovnu sposobnost i potpunu poslovnu nesposobnost. 2 3 1 Potpunaposlovnasposobnost Fizicko lice, u vezi sa poslovnom sposobnoscu, ili je potpuno poslovno sposobno, ili ograniceno (djelimicno) sposobno, ili potpuno poslovno nesposobno. Potpuna poslo vna sposobnost stice se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva u skla du sa zakonom. Punoljetnim postaje lice koje je navrsilo 18 godina zivota58. Poslov nu sposobnost moze steci i maloljetno lice, ali starije od 16 godina sklapanjem braka uz dozvo lu suda59. O ovom nacinu sticanja poslovne sposobnosti odlucuje sud u vanparnicnom postupku, na prijedlog maloljetnog lica, uzimajuci u obzir njegovu dusevnu zrelo st. Za sklapanje punovaznog ugovora potrebno je da ugovarac ima poslovnu sposobnost koj a se trazi za sklapanje tog ugovora60. Sticanjem neogranicene (pune) poslovne spos obnosti, to lice se pravno osamostaljuje. Puna poslovna sposobnost je po svom karakteru o psta i potpuna. Opsta, jer neko lice stice pravo na sklapanje svih pravnih poslova, a potpuna, jer to znaci da ove poslove sklapa neko lice bez saglasnosti zakonskog zastupnik a ili organa starateljstva. Maloljetnik sa petnaest godina zivota moze, bez saglasnosti svog zakonskog zastu pnika, samostalno stupiti u radni odnos i samostalno raspolagati zaradom61. Ova sposobn ost se naziva radna sposobnost. Maloljetnik sa navrsenom petnaestom godinom zivota, pod uslovom da je sposoban rasudivati, dobiva aktivnu testamentarnu sposobnost62 . Lica mlada od petnaest godina ne mogu saciniti testament ni uz pomoc svojih zako nskih zastupnika, jer se testament moze saciniti samo licno. Pravna lica mogu sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposob nosti. Ugovori sklopljeni protivno ovome, nemaju svoje pravno dejstvo, a savjesna stran a moze zahtijevati naknadu stete koju je pretrpjela usljed sklapanja ugovora koji

nema pravno dejstvo. Pravna lica imaju specijalnu poslovnu sposobnost, odredenu priro dom 57 Obren Stankovic / Vladimir Vodinelic, Uvod u gradansko pravo, Beograd 1996. g od. str. 57. 58 Clan 13. stav 1. Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. Stav 1. i 2. clan 157. Porodicnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (Sluzbene novine Federacije BiH, broj 35/0 5. i 41/05.). 59 Clan 13. stav 2. u vezi sa clanom 24. stav 2, Porodicnog zakona Crne Gore, Sl uzbeni list RCG 1/07. 60 Stav 1. clan 49. Zakona o obligacionim odnosima CG. 61 Clan 66 Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07 62 Clan 61 Zakona o nasljedivanju, Sluzbeni list CG, 74/08. Clan 62. Zakona o na sljedivanju SR BiH potrebno je da ima sesnaest godina zivota, Sluzbeni list SR BiH 7/80, 51/80.

2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla djelatnosti i ciljem radi cijeg ostvarenja su osnovana. Bivsim zakonom o obligac ionim odnosima postavlja se opste pravilo kojim se odreduje da pravna lica mogu sklapa ti ugovore u okviru svoje pravne sposobnosti. Ugovori sklopljeni protivno ovom prav ilu, ne proizvode pravne ucinke (clan 54. ZOO bivse SFRJ). U novonastalim drzavama ov o pravilo se derogira drugim posebnim zakonima, kao, naprimjer, Zakonom o privredn im drustvima / preduzecima, odredenjem da pravni posao sklopljen van obima pravne sposobnosti pravne osobe, ostaje na snazi (clan 9. Zakona o privrednim drustvima F BiH). Pravna teorija, tzv. ultra vires, koja dolazi iz common law pravnih sistem a, napustena je i u pravu Evropske unije63. 2 3 2 Ogranicenaposlovnasposobnost Fizicko lice u crnogorskom zakonodavstvu moze biti potpuno poslovno sposobno ili ograniceno poslovno sposobno, a potpuno poslovno nesposobno samo u slucajevima kada mu je potpuno oduzeta poslovna sposobnost odlukom suda u vanparnicnom postu pku64. Dijete koje nije navrsilo cetrnaest godina zivota, prema novim zakonskim rjesenjima, moze samostalno preduzimati pravne poslove kojima ne stice ni prava ni obaveze i pravne poslove malog znacaja65. Ostale pravne poslove takva lica mogu preduzimati samo preko zakonskog zastupnika ili staratelja, a u nekim slucajevima je potrebn o odobrenje organa starateljstva. Fizicka lica koja su navrsila cetrnaest godina zivota takode imaju ogranicenu poslovnu sposobnost66, a ona se jos nazivaju i st arijim maloljetnicima. takva lica mogu bez saglasnosti (dozvole ili odobrenja) svog zak onskog zastupnika ili staratelja sklapati samo one pravne poslove cije im je sklapanje Zakonom dopusteno67. Ograniceno poslovno sposobna lica sa navrsenih cetrnaest godina zivota mogu potpuno samostalno i bez icije saglasnosti sklapati poslove manjeg z nacaja i poslove kojima ne sticu ni prava ni obaveze. Koji su poslovi manjeg znacaja, f akticko je pitanje, koje se procjenjuje u svakom pojedinacnom slucaju. Pravne poslove ve ceg znacaja, odnosno ostale pravne poslove koji ne spadaju u poslove manjeg znacaja i poslove kojima se ne sticu ni prava ni obaveze, mogu sklapati lica sa navrsenih cetrnaes t godina zivota, uz prethodnu ili naknadnu saglasnost svog zakonskog zastupnika. Z akonskom zastupniku, odnosno staratelju, za poslove veceg znacaja koji prelaze okvire redovnog poslovanja i upravljanja, tj. za otudenje ili opterecenje nepokretne st vari, te vrednije pokretne stvari i prava iz imovine djeteta, potrebno je odobrenje organ a starateljstva. Zakonski zastupnik, odnosno staratelj, bez prethodnog odobrenja organa starateljstva, ne moze preduzimati poslove koji prelaze okvire redovnog poslovan ja ili

upravljanja sticenikovom imovinom, u koju, svakako, spadaju nepokretnosti68. Za otu 63 Milic Simic/Marko Rajcevic, Harmonizacija zakona o privrednim drustvima -pred uzecima u BiH, str 7. 64 Clan 235 Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. 65 Clan 66. stav 1. Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. 66 Clan 66. stav 2. Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. Stav 5. clan 157. Porodicnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. 67 Stav 2. clan 49. Zakona o obligacionim odnosima CG. 68 Clan 308. stav 2. Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. Clan 1 78. Porodicnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. U clanu 179. ovog zakona odredeno je koje poslov e moze poduzimati staratelj uz prethodno odobrenje organa starateljstva.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima denje nepokretnih stvari u svojini maloljetnog lica, uvijek je potrebno odobrenj e nadleznog organa starateljstva. Zakonski zastupnici maloljetnog lica su oba roditelja, pod uslovom da vode zajed nicki zivot. Jedan roditelj vrsi roditeljsko pravo na osnovu odluke suda ili kad jedan roditelj sam zivi sa djetetom, a nije donesena odluka suda o vrsenju roditeljskog prava, ili kad je drugi roditelj nepoznat, ili kad je umro, ili je potpuno lisen roditeljskog p rava, odnosno poslovne sposobnosti69. Medutim, kada se radi o pitanjima koja bitno uticu na zi vot djeteta, a u koja spada i raspolaganje imovinom djeteta velike vrijednosti, u to m slucaju roditelj koji ne vrsi roditeljsko pravo ima pravo i duznost da odlucuje zajednic ki i sporazumno sa roditeljem koji vrsi roditeljsko pravo70. Dakle, kada je odredeno da jedan roditelj vrsi roditeljsko pravo, a otuduje se ili opterecuje nepokretnost u vlas nistvu maloljetnika, potrebno je ukljuciti i drugog roditelja koji ne vrsi roditeljsko pravo, odnosno nuzno je pribaviti njegovu saglasnost. U pojedinim zemljama, u vezi sa ovim, pos toje i drugacija rjesenja71. Saglasnost data prethodno, prije sklapanja pravnog posla ( dozvola), omogucava da pravni posao vezuje stranke od samog sklapanja ugovora (perfekcija ugovora). Ukoliko to nije slucaj, posao ne vazi, ali moze biti osnazen davanjem naknadne saglasnosti (naknadno odobrenje) u zakonskom roku. Za vrijeme trajanja tog roka, sudbina ugovora je neizvjesna, sto se u teoriji naziva poslovima koji hramlju (n egotium claudicans)72. Ograniceno poslovno sposobno lice je i ono punoljetno lice kojem je djelimicno oduzeta poslovna sposobnost (clan 235. stav 2. PZCG). Ako je sposobnost razumnog postupanja iskljucena samo u nekim oblastima zivota, poslovna nesposobnost se ogranicava samo na te oblasti. 2 3 3 Poslovna nesposobnost Porodicno zakonodavstvo Crne Gore propisuje da je potpuno poslovno nesposobno samo ono fizicko lice koje je odlukom nadleznog suda u vanparnicnom postupku pot puno liseno poslovne sposobnosti zbog dusevne bolesti, dusevne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka. takvo lice nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i inte resima (clan 235 PZCG). U nekim zakonodavstvima poslovno nesposobno je ono fizicko lice koje nije navrsilo cetrnaest godina zivota (mladi maloljetnici). Poslovno nespos obno je i punoljetno lice kome, zbog dusevne bolesti, dusevne zaostalosti, mentalne slabos ti, opijenosti ili slicnih stanja, nedostaje sposobnost da razumno postupa. takva lica nisu spo sobna da se sama brinu o svojim pravima i interesima, pa im poslovna sposobnost moze b

iti 69 Clan 73, 76-78 Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. 70 Clan 79 stav 3 i 4 Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. 71 U Federaciji BiH usvojeno je pravilo da ako roditelji ne zive u porodicnoj za jednici, roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete zivi, osim ako odlukom suda o tome sa kojim r oditeljem ce dijete zivjeti nije drugacije odredeno odnosno ako i drugom roditelju nisu data odreden a prava i duznosti koja se ticu vaznijih pitanja za interese djeteta. Drugi roditelj ima pravo da b ude informisan a ako se ne slaze sa nekim postupkom drugog roditelja moze se obratiti sudu. 72 Martin Vedris/ Petar Klaric, Gradansko pravo Opci dio, stvarno, obvezno i nas ljedno pravo, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, str. 31 i 3 2. Obren Stankovic / Vladimir Vodinelic, Uvod u gradansko pravo, Beograd 1996. god. str. 57.

2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla u potpunosti oduzeta u vanparnicnom postupku73. Prema nasem pravu, pravni poslov i preduzeti od strane poslovno nesposobnih lica su apsolutno nistavi i ne proizvod e nikakvo pravno dejstvo, osim pravnih poslova kojima ne stice ni prava ni obaveze, i prav nih poslova malog znacaja74. Stanje poslovne nesposobnosti moze se produziti i posli je navrsene osamnaeste godine zivota, ako iz odredenih razloga lice nije sposobno d a se samo stara o svojoj licnosti, pravima i interesima. takode, stecena poslovna spo sobnost se moze kasnije oduzeti, ako punoljetno lice postane nesposobno da rasuduje ili svojim ponasanjem ugrozava svoja prava i interese ili prava i interese drugih lica. U pravnoj doktrini, odredivanje granice od cetrnaest godina za ogranicenu poslov nu sposobnost, odnosno nesposobnost, ocjenjuje se kao previsoka i neadekvatna prema stvarnom stanju i narastajucim potrebama u zivotu. Stvarne potrebe i sama zrelos t odlucivanja mladih maloljetnika ukazuju na previsoko postavljenu dobnu granicu izmedu mladih i starijih maloljetnika. Uporedno pravo poznaje i priznaje mnogo nizu sta rosnu granicu izmedu ovih osoba. U mnogim drugim zemljama postavljena je niza starosna granica koja je potrebna za obavljanje pojedinih kategorija pravnih poslova. Kod poslova manje vrijednosti, vecina evropskih zemalja ne postavlja nikakvu donju granicu f izickim licima za pravno valjano preduzimanje tih poslova, a to rjesenje je prihvaceno i u Porodicnom zakonu Crne Gore. U njemackom pravu ogranicena poslovna sposobnost se stice sa sedam godina. Uz sa glasnost svog zakonskog zastupnika, maloljetnik s navrsenih sedam godina moze sklapati pravne poslove samostalno, dok samostalno moze nastupati u svim poslovima kojim pribavlja iskljucivo neku pravnu korist za sebe, kao i druge poslove koji se izv rsavaju sredstvima koja su mu u tu svrhu data, ili su mu data na slobodno raspolaganje (dzeparac)75. Od ovog pravila postoji izuzetak kod jednostranih pravnih poslova, jer su oni nistavi ako ih poduzme ograniceno sposobna osoba bez dozvole zakonskog zast upnika. Prema odredbama svajcarskog prava, maloljetnik sposoban za rasudivanje moze, bez obzira na starosnu dob, samostalno sklapati dobrocine pravne poslove, a uz odobrenje zakonskog zastupnika i sve ostale76. U madarskom pravu ogranicena posl ovna sposobnost stice se sa dvanaest godina. Dvanaestogodisnjak moze, uz saglasnost (dozvolu ili odobrenje) svog zakonskog zastupnika, poduzimati sve poslove, samos talno moze sklapati ugovore od manjeg znacaja radi zadovoljenja uobicajenih svakodnevn ih potreba, kao i ugovore iz kojih pribavlja iskljucivo neku korist77. Maloljetnici do dvanaest

godina poslovno su nesposobni, ali nisu nistavi poslovi poduzeti od tih lica koj i su izvrseni, a od malog su znacaja. Njihovo sklapanje u svakodnevnom zivotu se desava stalno i bez narocitog razmisljanja ( 18. stav 2.)78. Grcki gradanski zakonik u odredbam a clanova 134. i 135. ureduje da maloljetnik sa navrsenih deset godina moze samost alno poduzimati poslove iz kojih za njega proizilazi iskljucivo neka korist. Prema to m zakoniku, sa cetrnaest godina stice se sposobnost samostalnog raspolaganja svojom zara 73 Clan 235. stav 1 i 3. Porodicnog zakona Crne Gore. 74 Clan 66. stav 1. Porodicnog zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. 75 104 - 113 BGB, Burgerliches Gesetzbuch 76 Clan 19. Svajcarskog gradanskog zakonika. 77 14. stav 2. Madarski gradanski zakonik. 78 Obren Stankovic / Vladimir Vodinelic, Uvod u gradansko pravo, Beograd 1996. g od. str. 58.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima dom i sredstvima koja su dobivena na slobodno raspolaganje, kao i sve ostale pos love, uz saglasnost zakonskog zastupnika. 3. Saglasnost volja ugovornih strana Samo saglasnim izjavama volja ugovornih strana, moze nastati ugovor. Ovim izjava ma ugovorne strane odreduju sadrzaj ugovora. Saglasne izjave moraju se odnositi na bitne elemente ugovora. Pored toga, izjave moraju biti punovazne, odnosno one moraju b iti date slobodno, bez prinude, a ne smiju biti date u zabludi ili usljed prevare. A ko zakon zahtijeva davanje izjave u odredenoj formi, one moraju biti date u toj formi (fo rma ad solemnitatem). Iako je opste pravilo da se pravni poslovi preduzimaju neformalno , broj pravnih poslova za koje Zakon propisuje formu kao uslov valjanosti (vaznost), sv e je veci79. Izjave volja koje prouzrokuju nastanak ugovora, moraju imati karakteristike prav no relevantne volje. Pravno relevantna volja podrazumijeva postojanje svijesti i namjere. Svij est ugovorne strane o izjavljenoj volji obuhvata znacaj i posljedicu sklopljenog pra vnog posla. Namjera (htijenje) ugovorne strane ukazuje na njenu zelju za sklapanjem u pravo tog ugovora, sa svim njegovim posebnostima (animus contrahendi). Izjava volje, p ored toga sto je slobodna, mora biti ozbiljna i stvarna, a ne simulirana. tako, napri mjer, ako bi ugovorne strane izjavile da sklapaju ugovor o poklonu, a zapravo sklapaju ugo vor o prodaji, u principu izjava o poklonu ne bi dovela do sklapanja ugovora o poklonu . Ovdje se radi o prikrivenom pravnom poslu, tako da, prama clanu 59. stav 1. ZOO CG, pr ividan ugovor nema ucinka medu ugovornim stranama. Saglasnost volja predstavlja spoj istovjetnih izjava volja jedne i druge ugovorn e strane ili vise njih, kojima one izrazavaju namjeru da medu sobom zasnuju ugovorni odnos (p onuda i prihvat). Odsustvo bilo kog navedenog uslova onemogucava nastanak ugovora. Pored toga sto su to bitni elementi za sklapanje ugovora, oni su istovremeno i o psti uslovi za sklapanje ugovora, jer je njihovo prisustvo nuzno za nastanak ugovora. Pored opstih uslova, potrebno je, kada to zahtijeva zakon ili neki drugi pravni akt, za sklap anje ugovora ispuniti i neke posebne uslove koji su takode za tu vrstu ugovora bitni elementi. Da bi jedan ugovor proizvodio pravno dejstvo, tj. da bi bio punovazan, moraju se ispuniti

jos neki daljnji uslovi, kao, naprimjer, pravna i poslovna sposobnost, forma itd . Saglasnost volja predstavlja unutrasnju volju, skriveni psihicki fenomen i znaci svijest o odredenom covjekovom ponasanju, obuhvatajuci istovremeno i namjeru da se tim pon asanjem ostvari odgovarajuci zeljeni cilj. Posto je ona unutrasnji i skriveni psihicki f enomen, volju mozemo saznati tek posto ona bude manifestovana prema vani ili prema nekom e drugom. 79 Npr. Zakon o notarima.

3. Saglasnost volja ugovornih strana 3 1 Uslovikao naciniogranicenjapravnogucinkaugovora Uslov je neizvjesna i buduca cinjenica od koje zavisi nastanak ili prestanak ugo vora. Dakle, ukoliko se zeli ograniciti dejstvo ugovora unosenjem uslova u njegov sadr zaj, mora se raditi o buducim i neizvjesnim cinjenicama, a koje ce nastupiti nakon sk lapanja konkretnog ugovora. Ugovor sklopljen pod uslovom je pravni posao koji je valjano sklopljen, ali da li ce nastupiti ili prestati pravni ucinci tog ugovora, zavisi od nastupanja uslova odredenog u samome ugovoru. Odlozni uslov je onaj od cijeg nastupanja zav isi nastanak pravnog ucinka ugovora, a raskidni uslov je onaj od cijeg nastupanja za visi prestanak pravnog ucinka ugovora. Odlozni uslov postoji, naprimjer, kad jedna ugovorna strana drugoj poklanja neku stvar pod uslovom da ta druga ugovorna strana nesto ucini (kao npr. diplomira na odred enom fakultetu), sto znaci da pravni posao postoji, ali ne proizvodi jos uvijek pravn e ucinke. Veoma cesto ce se dogadati u notarskoj praksi, da stranke imaju interes da odmah zakljuce ugovor, uz preuzimanje obaveze da u odredenom roku notaru dostave potre bna odobrenja, naprimjer, punomocje, odobrenje organa starateljstva i sl. U ovakvim slucajevima notar je duzan voditi racuna i unijeti u akt ko ce, o cijem trosku i u kojem roku pribaviti i notaru dostaviti odobrenje. Nadalje, notar je duzan upozoriti s tranke da takav pravni posao ne proizvodi pravno dejstvo dok mu se ne dostavi pravno va ljano odobrenje i ne smije izdavati otpravke i prepise sve dok mu se takvo odobrenje n e dostavi. Notar ce poduciti i upozoriti stranke da ne vrse cinidbe iz ugovora do ispunjenj a odloznog uslova. Raskidni uslov egzistira, recimo, u slucaju kada bi se u sadrzaj ugovora unijela cinjenica da ce ugovor prestati proizvoditi pravne ucinke ako se nesto desi ili ne desi, k ao, naprimjer, kada bi neko trebao vratiti poklonjenu stvar ako do odredenog roka ne okonca skolovanje. U ovom slucaju pravni posao je nastao i proizveo pravne ucinke, ali ako se raskidni uslov ispuni, prestaje pravno dejstvo tog pravnog posla, odnosno ranije sklopljeni pravni posao se raskida. Dakle, kod odloznog (suspenzivnog) uslova, ako se on ostvari, smatra se da ugovor proizvodi pravne ucinke od vremena kada je skloplje n taj pravni posao. Ako se odlozni uslov ne ostvari, smatra se da ugovor nije ni nasta o, pa tako ne proizvodi nikakve pravne ucinke. Kod raskidnog (rezolutivnog) uslova dat a je situacija da njegovim nastupanjem, ugovor prestaje automatski, tako da se ne zah tijeva

nikakva posebna radnja ugovorne strane. Uslovi koji su protivni Ustavu, prinudnim propisima i moralu drustva, bilo da su odlozni ili raskidni, smatraju se nedopustenim. U ovim slucajevima ugovor ce se smatrati nistavim. Postavljene cinjenice, kao uslovi koji se ne mogu ostvariti (realizova ti), bilo iz nekih faktickih, bilo iz pravnih razloga, smatraju se nedopustenim uslovima. U s lucaju nemoguceg odloznog uslova, ugovor je nistav, a ako je postavljen nemoguci raskid ni uslov, smatra se da takav uslov i ne postoji, odnosno smatrace se kao da nije ni naveden.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima 3 2 Rokovikao naciniogranicenjapravnogucinkaugovora Pored uslova kao sredstva ogranicenja postizanja pravnog ucinka, odredivanjem ro kova takode se mogu ograniciti odredeni ucinci sklopljenog pravnog posla. Odredeni protek vremena ili odredeni trenutak u vremenu za koji se veze pocetak dejstva i li prestanak dejstva pravnog posla, nazivamo odredivanjem roka. U vezi s tim, moze se istaci da je rok buduca izvjesna cinjenica za koju vec znamo da ce se sa sigurnoscu des iti. Rokovi se takode dijele na odlozne i raskidne. Odlozni rok je onaj rok od cijeg nastupanja zavisi pocetak pravnog dejstva (ucinka) sklopljenog pravnog posla. tako, naprimj er, ako se ugovor o zakupu sklopi u maju i u njemu odredi da ce se dati poslovna pro storija u zakup od 1. avgusta te godine, to znaci da smo u ovaj ugovor unijeli jedan odl ozni rok pravnog ucinka sklopljenog ugovora. Raskidni rok je onaj rok za cije nastupanje se veze prestanak pravnih ucinaka sklopljenog ugovora. tako, naprimjer., ako se u ugovor u o posluzi odredi da se data stvar vrati 1. jula naredne godine, to znaci da smo u ugovor unijeli jedan raskidni rok, cijim nastupanjem prestaju pravni ucinci tog ugovora . Postoje takode rokovi koji su odredeni zakonom i koje ugovorne strane ne mogu mijenjati svojim izjavama volje. Ove rokove nazivamo strogim rokovima, to su, naprimjer, p rekluzivni i zastarni rokovi. Ukoliko ugovorne strane ne odrede nista u vezi sa rokovima za konkretni slucaj, onda se uzimaju kao pravno relevantni dispozitivni rokovi, koji su odredeni zakonom, odnosno pravnim normama. Naprimjer, ukoliko ugovorne strane nisu nista odredile u vezi s rokom oko povrata novca datog u zajam, tada ce vazi ti dispozitivne odredbe iz zakona. Rokovi se mogu odrediti danima na nacin da pocne teci prvog narednog dana nakon dogadaja od kojeg se racuna. Ako je odredeno da ugovor stupa na snagu istekom de set dana od dana sklapanja ugovora, rok pocinje teci prvog dana nakon sklapanja prav nog posla, a dan na koji je sklopljen se ne racuna. Ako je rok odreden mjesecima i g odinama, zavrsava se onog dana koji se poklapa sa danom od kojeg je poceo teci. tako, nap rimjer, rok od pet mjeseci koji je poceo teci 5. aprila, zavrsava se 5. avgusta, a ako n e postoji dan po kojem bi odgovarao danu po datumu kada je poceo, zavrsava se posljednjeg dana u mjesecu. Naprimjer, rok od dva mjeseca koji je poceo teci 31. decembra, zavrsava se 29. ili 28 februara naredne godine, jer taj mjesec ima manje od 30 dana. U slucaju k ada posljednji dan roka pada u odredeni dan kada se ne radi (npr. nedjelja ili praznik), tada s e posljednji dan roka produzava na prvi naredni radni dan. Rok moze takode biti od reden

i terminima: pocetkom, sredinom ili krajem mjeseca. Pocetkom mjeseca se smatra prvi dan u mjesecu, sredina mjeseca je petnaesti dan u mjesecu, a kraj mjeseca j e posljednji dan u mjesecu. 4. Forma pravnih poslova Istorijski posmatrano, obligaciono pravo je najprije poznavalo formalne izjave v olje, koje su imale sakralni karakter. Forma je u najstarijim pravnim uredenjima imala odlu

4. Forma pravnih poslova cujucu ulogu, stoga se moze reci da su zakonodavstva tih uredenja bila formalist icka80. Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG, volja se moze izraziti rijecima, uobica jenim znacima ili drugim ponasanjem iz kojeg se sa sigurnoscu moze zakljuciti o njenom postojanju81. Dakle, volja se moze izraziti usmeno, pisano, konkludentnim radnja ma, a ponekada i sutnjom, sto znaci da se nas zakon opredijelio za neformalnost ugovor a82. Ipak, nije rijedak slucaj da zakon za nastanak pojedine vrste ugovora zahtijeva i pisanu formu pod prijetnjom nistavosti83. tako, naprimjer, za pojedinu vrstu pravnih po slova, s obzirom na sadrzinu i znacaj, propisuje se posebna forma, odnosno poseban nacin sklapanja pravnih poslova84. Posebna forma pojedinih pravnih poslova (punomocje, jemstvo, bankovna garancija itd.) zahtijeva se samo u onim slucajevima ako se za ugovor ili neki drugi pravn i posao za cije se sklapanje, odnosno poduzimanje, zahtijeva odredena zakonom propisana forma85. takvo misljenje proizlazi i iz stava sudske prakse: Bankarska garancija mora bit izdata u pisanom obliku, pa slijedom toga i punomoc za izdavanje garancije, a uz to punomocje mora biti specijalno (mora sadrzavati ovlascenje za izdavanje garancij e). Lice koje je potpisalo garanciju bez takvog specijalnog pisanog punomocja, ne moze se smatrati punomocnikom 86. U takvom slucaju doticno punomocje mora biti izdato u toj (propis anoj) formi, a to se zove paritet forme. Zakonom o obligacionim odnosima propisano je na vise mjesta koji ugovori moraju biti sklopljeni u pisanoj formi, kao npr.: ugovor o gradenju (stav 2. clan 699.), ugovor o licenci (clan 779.), ugovor o trgovinskom zastupanju (clan 884.), ugovor o osiguranju (stav 1. clan 998.), ugovor o jemstvu (clan 110 1.) itd. U svim navedenim slucajevima neophodno je postojanje pisane forme za valjano skl apanje ugovora. Znacaj stvarnih prava na nepokretnosti, kao predmeta ugovornih odnosa, prepoznat i je u opstem dijelu Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore. tako je, naprimjer, u clanu 61. propisano Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svoj ine na nepokretnosti ili se ustanovljava neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti, mor a biti zakljucen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima . Dakle, pored pisane fo rme ZOO upucuje na dodatnu formu u drugom propisu, sto za konkretni slucaj znaci pri mjenu forme iz clana 51. stav 1. tac. 6. Zakona o notarima Crne Gore. 4 1 Vrsteforme U daljem tekstu ce se pokusati urediti oblici forme u uporednom pravu i to prema strogoci uredenja forme, tako da se u najznacajnijem dijelu mogu razlikovati sljedece nav edene

vrste forme. tako, naprimjer, postoji zakonom propisana forma, koja moze biti: 80 Abedin Bikic, Obligaciono pravo, Univerzitetska knjiga Sarajevo 2004. godine, str. 100. 81 Vidi clan 21. ZOO CG. 82 Clan 60. stav 1. ZOO CG. 83 Slobodan Perovic, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Beograd 1980. god, str. 733 . 84 Clan 51 Zakona o notarima Crne Gore. Clan 73. Zakona o notarima (Sluzbene nov ine F BiH, br 45/2002), clan 68. Zakona o notarima (Sluzbeni glasnik RS, br. 86/2004). 85 Clan 86. ZOO CG. 86 VtS RH, Pz. 864/94, od 29.03.1994. - Praxis 2 - 28.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima tacno odredene izjave volje moraju biti date pred za to nadlezno odredenim organ om (npr. prema njemackom pravu, prepustanje svojine ili clausula intabulandi 925. Abs. 1. BGB a, ili sklapanje braka 1310. Abs. 1. BGB a); notarski obradene isprave notarski zapisi, (npr. ugovori o prenosu svojine nad nepokretnostima 311. b Abs. 1. BGB a, prodaja firmi ili dijelova firmi, obecanje poklona prema 518. Abs. 1. BGB a itd.); ovjera od strane sudije, kao sto su nasljednopravni ugovori koji se jos uvijek u pozitivnom zakonodavstvu Republike Srbije ovjeravaju od strane, npr. ugovor o dozivotnom izdrzavanju, ugovor o raspolaganju imovinom za zivota itd.; javno ovjerena isprava, dakle pisana privatna isprava za ovjeravanje potpisa uce snika u pravnom poslu, nastaje utvrdivanjem njihovog identiteta na osnovu putnih/ licnih isprava, uz ovjeravajucu zabiljezbu na ispravi o potvrdenju da su naveden e osobe po imenu i prezimenu dale gore navedene izjave, tj. da su identicne; pisana forma koja se zahtijeva Zakonom, npr. ugovor o gradenju, ugovor o jemstvu , kao i postojanje odredenih dodatnih okolnosti, naprimjer, kod pojedinih ugovora o zastiti potrosaca; ovdje se radi o pisanoj ispravi koja je svojerucno potpisana ili elektronski signirana (ne moze biti elektronski signirana isprava kod ugovora o potrosackom kreditu 492. Abs. 1. S. 2. BGB a); svojerucno sastavljen testament, koji mora biti svojerucno napisan i potpisan 2247, Abs. 1. BGB a, sto znaci da se zahtijeva vise nego kod pisane forme, jer se trazi da bude svojerucno sastavljen i potpisan, a kod pisane forme potrebni s u samo potpisi stranaka. Ne zahtijeva se, kao kod pisane forme, da se potpise iskl jucivo imenom i prezimenom, dovoljno je da se naznaci, naprimjer, tvoj stric. Ipak, ovo se ne savjetuje u pravnoj praksi, jer mogu nastati drugi problemi (rec imo kod vise striceva i sinovaca), koji otezavaju utvrdivanje pravog identiteta pogo denih lica. Ovo su bile najznacajnije zakonom propisane vrste formi. Kada se ugovorne strane sporazumiju da posebna forma bude uslov pravovaljanosti njihovog ugovora (clan 63. stav 1. ZOO CG), one mogu izabrati jednu gore navedenu vrstu forme ili mogu odrediti neku novu formu koju te stranke zele. Ovo nije rijedak slucaj, jer stranke vrlo cesto ugovaraju da se njihova volja prenese preko nekog glasnika ili preporucenom postom . tako, naprimjer, moze biti odredeno da se ugovor o stanovanju otkaze izjavom u p isanom obliku ili pismom poslatim preporucenom postom87. Iako u privatnom pravu u pravilu, kao posljedica prihvacenog nacela privatne aut onomije,

vlada slobodna forma, ipak postoji niz zakonskih obavezujucih odredbi o formama koje se moraju primjenjivati. Dakle, nacelno je usvojen princip da se duznik moz e obavezati na ispunjenje neke obaveze bez pridrzavanja odredene forme. Razliciti oblici forme za pravne poslove predvideni su u Zakonu o obligacionim odnosima, kao i u drugim zakonima. Pored navedenog, same ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov punovaznosti njihovog pravnog posla, sto je vec ranije ista 87 Jurgen Plate; Das gesamte examensrelevante Zivilrecht , Springer-Lehrbuch, Hamburg 2008. godine, str. 334. i 335.

4. Forma pravnih poslova knuto88. Posebne odredbe o formi nalaze se i u drugim zakonima89, a nepostivanje zahtijevane forme povlaci nistavost pravnog posla, tj. on ne proizvodi pravno dejstvo. Najvazniji izuzetak od pravila da su pravni poslovi neformalni su poslovi otuden ja ili sticanja svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima (o cemu ce detaljnij e biti rijeci kasnije). 4 2 Funkcija zakonskogodredivanjaforme Zakonske odredbe o obavezujucoj formi sluze u principu za ostvarivanje tri razli cite funkcije (svrhe, cilja). Obaveza zahtijevane forme pojedinih notarski obradenih pravnih poslova sadrzi istovremeno sve tri funkcije koje se postizu takvim opredjeljenje m. 4 2 1 Zastitaodbrzopletogdonosenjaodluke U mnogim slucajevima zakonsko odredivanje forme sluzi zastiti od donosenja odluk a na brzinu, bez posebnog razmisljanja o pravnim posljedicama izjavljene volje. Ko zeli sklopiti odredeni pravni posao, morao bi biti svjestan u sta se upusta i koje pr avne posljedice proizilaze iz toga, jer cesto je to povezano s odredenim rizicima, a najcesce sa ekonomskim rizicima. Prema ZOO CG, odredeno je da ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu volje o jemcenju ucinio u pisanoj formi90. Dakle, bez p ridrzavanja zahtijevane forme, nema ni obavezujuceg pravnog posla. Za pojedine pravne poslov e zahtijeva se i stroza forma nego sto je pisana, npr. posebna ovjera kod nadlezni h organa (notarska ovjera) ili poseban postupak u fazi sklapanja pravnog posla (no tarski zapis pojedinih pravnih poslova). Vrlo cesto se kroz zahtijevanu formu propisuje i poseban tok postupka koji ima strogi karakter, naprimjer, pred tacno odredenim drzavnim organom, odnosno ovlascenim licem, kao, naprimjer, notarom, obaveza citanja ispr ave i pojasnjenje izjavljenog u toj ispravi. Nesporno je da zakonodavac za posebno v azne pravne poslove propisuje strogo obavezujucu formu, sa odredivanjem posebnog post upka, naprimjer, kod dozivotnog izdrzavanja, raspolaganja imovinom za zivota itd. Iz d o sada izlozenog, moze se zakljuciti da obaveza pojasnjenja, odnosno davanja infor macija o znacaju i pravnim posljedicama izjavljene volje u gradanskom pravu ima za svrh u, pored dokazne snage (ugovor o obecanju poklona) takve forme, i dodatnu, a to je informisanje, odnosno upozorenje kakve pravne posljedice nastupaju za onu osobu koja daje izjavu volje u tom obliku. Broj pravnih poslova sa strogo propisanom formom je m ali, ali je znacaj ovih poslova, ne samo za ucesnike nego i za zajednicu, ogroman, te zbog toga zakonodavac za te pravne poslove propisuje posebnu formu.

88 Clan 63. stav 1 ZOO CG. Clan 69. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (Sluz beni list SFRJ br. 29/78.) 89 Zakon o nasljedivanju, Zakon notarima i mnogi dr. 90 Clan 1101. ZOO CG.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima 4 2 2 Jasno,preciznoidetaljno oblikovanjepravnogposla Odredene odredbe o formi imaju funkciju postizanja preciznosti i nedvosmislenost i izjavljene volje koja dovodi do sklapanja pravnog posla. Ovo posebno vazi za odr edbe kojima se zahtijeva notarski zapis isprava, kao sto je to, naprimjer, slucaj obe canja poklona91. Ovom odredbom se postize, pored zastite poklonodavca od brzopletosti, i jedna prema vani manifestovana dokumentacija ozbiljnosti ucinjenog obecanja. Potreba o poucavanju stranke koja preuzima obavezu ucinjenom izjavom volje, ne koristi samo njoj nego i drugoj strani, odnosno trecim zainteresovanim osobama. U ovakvim situacij ama moraju postojati strucno osposobljene osobe koje ne stite interese samo jedne st rane nego sluze postizanju sveobuhvatne pravne sigurnosti. Kroz ovaj vid forme obezbj eduje se nastanak jasne izjave volje, pouka izjavitelju o pravnom dejstvu izjavljene v olje, precizno osiguranje stvarne sadrzine nastale isprave i dokazna snaga o tome ko je u koje vrijeme kakvu izjavu ucinio. 4 2 3 Javniinteresi Kao jedan od razloga, a i svrha odredivanja oblika (vrste) forme potrebne za skl apanje pravnih poslova, sastoji se i u zastiti javnog interesa. Najbolji primjer postiz anja ove funkcije zastite javnog interesa pokazuje se kod prometa nepokretnosti(nekretnin a) u jednoj zajednici. Gotovo sve razvijene zemlje daju poseban akcenat uspostavi jav nih registara (nekretnina, privrednih subjekata, evidenciji obezbjedenja itd.). tako , naprimjer, u Njemackoj, Bosni i Hercegovini i dr. ako se radi o sticanju prava svojine na n epokretnostima putem pravnog posla, taj pravni posao se mora sklopiti u formi notarski obradene isprave92. Sve radnje koje se poduzimaju prema katastru nepokretnosti, u Njemackoj moraju biti u formi notarski obradene isprave, sto je posebno izrazeno kod uspostave hipoteke za obezbjedenje odredenog potrazivanja (vidi 1154. BGB). Slic no je i kod strogih formi nasljednog prava, jer se na ovaj nacin zele izbjeci nejas noce, a cija razjasnjenja ne bi bilo moguce preduzeti zbog vec nastale smrti ostavitelja. Zna cajno mjesto zauzimaju i pravni poslovi obecanja poklona, kao i uredenje imovinskih od nosa izmedu bracnih drugova. Ovakva ili slicna rjesenja u pogledu forme sadrzi i pozi tivno pravo Crne Gore. 5. Pravne posljedice nepostivanja zakonskih odredbi o formi Zakonska odredenja o formi su obavezujuca. Nepridrzavanje odredbi o obavezujucoj formi dovodi do nistavosti pravnog posla (vidi clan 64. ZOO)93. U pravnoj doktri

ni o ovome postoje oprecna misljenja i kontraverzne diskusije. Postavlja se pitanje : 91 518. Abs. 1. Burgerliches Gesetzbuch in Deutschland (BGB) 92 311. b BGB; 925. Abs. 1. S. 1. BGB; Clan 73 Zakona o notarima F BiH. 93 takode 125. S. 1 BGB.

6. Razlozi za propisivanje notarske forme da li u pojedinacnim slucajevima moze doci do korekture nistavosti pravnog posla prouzrokovane nedostatkom forme? Ugovor koji nije sklopljen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je odredena forma ne proizilazi st o drugo94. U slucajevima gdje se radi o prometu nepokretnosti, obecanju poklona i dr. naved enim pravnim poslovima, sada nema dileme, jer je Zakonom o notarima CG izricito propisano da ovakvi ugovori moraju biti sklopljeni u formi notarskog zapisa. Dak le, notarska obrada kod ovih pravnih poslova zahtijeva da se notarski obrade ne samo izjave o bitnim elementima essentalia negotii ugovora nego i sporedne odredbe, bez kojih ugovorne strane ne bi sklopile taj pravni posao. Kako smo vec ranije vidjeli, ja ko je interesantna i konstelacija povezanosti ovdje tacno odredenih formalnih pravnih poslova sa drugim pravnim poslovima koji su slobodni od forme ili je za njih Zakonom odrede na druga forma. U svakom slucaju, ukoliko su oni toliko povezani da se moraju posma trati kao jedna povezana cjelina, tj. da oni nastaju i prestaju samo zajedno, onda se pravni poslovi koji su slobodni od forme, moraju sklapati u zahtijevanoj formi. Kao ilu strativan primjer ovome, mogu posluziti i rjesenja postavljena za predugovor i punomocje (clanu 40. stav 2. i clan 86. ZOO CG) tako da forma glavnog ugovora vazi i za pr edugovor ako je propisana forma uslov punovaznosti ugovora, a takode forma propisana zako nom za neki ugovor vazi i za punomocje za zakljucenje tog ugovora. Veoma cesto se previde i situacije u kojima dolazi do naknadne izmjene ili dopune sklopljenog u govora, iako je to propisano u Zakonu95. 6. Razlozi za propisivanje notarske forme Zakonodavac se u pojedinim slucajevima opredjeljuje za pridrzavanje odredene for me prilikom sklapanja tacno odredenog pravnog posla, jer u suprotnom, takvi pravni poslovi su nevazeci. U pojedinim slucajevima zakonodavac odreduje razlicite oblike forme koja je potrebna za punovaznost pravnog posla. Nekada je to samo pisana forma, drugi put je potrebna sudska ovjera ili pak notarski zapis. Materijalno pravo se egzaktno opredjeljuje za odredenu formu. Kad se zahtijeva notarski zapis, i same duznosti postupanja notara su zakonski odredene. Dakle, ono sto zakonodavac postavlja kod odredivanj a forme, stoji u korelaciji sa odredivanjem duznosti (zadataka) i ponasanja notara (postupaka). Kako je to prethodno vec istaknuto, u pojedinim slucajevima nepridr zavanje zakonski odredene forme povlaci nistavost pravnog posla kao pravnu posljedicu. Nekada Zakon dozvoljava osnazivanje pravnog posla, iako postoje nedostaci forme, i to kroz ispunjenje, u cijelosti ili preteznom dijelu, obaveza koje iz njega nastaju 96. 94 Clan 64. stav 1. ZOO CG. U Njemackoj ova diskusija se odnosi na dva 125. i 242

., te se pokusava ovo obrazloziti kroz konvalidaciju pravnog posla (nadomjestaj forme) na osnovi u spostave poslovnih obicaja u pravnom prometu. 95 Clan 60. stav. 2. ZOO CG: formi vazi i za sve Zahtjevi zakona da ugovor bude sklopljen u odredenoj

kasnije izmjene ili dopune. 96 Clan 64. stav 1. i clan 68. ZOO CG. 311. b Abs. 1. S. 2.; 518. Abs. 2. ; 766. S. 3. BGB.

Cetvrti dio: Uopsteno o pravnim poslovima Za pojedine vrste ugovora sam Zakon o obligacionim odnosima zahtijeva odredenu formu. Formalni ugovori su oni za koje se trazi da izjava volje bude data u tacn o odredenoj formi, kao, naprimjer, pisanoj, pred svjedocima, pred odredenim drzavnim organim a itd., o cemu je prethodno bilo vise govora. Nepostivanjem zahtijevane forme, trebale bi nastupiti odredene pravne posljedice. U vezi s ovim, postavlja se pit anje: da li pisani ugovor o otudenju nepokretnosti, ukoliko je realizovan u cjelini ili p reteznom dijelu, proizvodi pravna dejstva? Shvatanje da naknadno osnazenje, odnosno konva lidacija ugovora o prometu nepokretnosti, zbog nedostatka propisane forme, ne izaziva nikakve nedoumice oko toga je li ugovor punovazan ili nije, u najmanju ruku je d iskutabilno. Pored tvrdnji u teoriji da je u takvim slucajevima ugovor pravno valjan97, ipak postoje odredene nedoumice i u samoj sudskoj praksi98. Punovazan je ugovor o pro daji nepokretnosti u formi priznanice u kojoj su oznaceni cijena i prodata nekretnina 99. Pogresno je ovdje smatrati da ugovor vazi, mada nije zakljucen u zahtijevanoj formi, iako su ugovorne strane izvrsile, u cijelosti ili u preteznom dijelu, obaveze koje iz nj ega nastaju100. Ova odredba ima i dodatak koji kaze: .. osim ako iz cilja zbog kojeg je forma prop isana ocito ne proizilazi sto drugo. Pisana forma koju Zakon najcesce zahtijeva moze im ati razne oblike. Kada ucesnici pravnog posla u pisanom obliku sastave ugovor i samo ga potpisu, radi se o obicnoj pisanoj formi. Sastavljanje pisanog ugovora od strane ucesnika pravnog posla, uz obavezu ovjeravanja od strane drzavnog organa, suda ili notara , predstavlja formu javne isprave, ali samo u dijelu ovjere potpisa. U slucaju kad a ispravu sastavi drzavni organ ili ovlasteno lice, naprimjer, notar, radi se o jo s strozoj zahtijevanoj formi, jer Zakon propisuje odredena pravila koja se moraju postovati prilikom postupka sastavljanja isprave. takva isprava ima punu dokaznu snagu javne isprav e, a sto znaci da se njome garantuje ne samo tacnost ovjere potpisa vec i sama sadr zina pravnog posla. Ipak, u vecini slucajeva sudska praksa uslovljavala je punovaznost ugovora o pro metu nepokretnosti sudskom ovjerom. Ovakvo rjesenje onemogucava konvalidaciju ugovora i u takvim okolnostima se primjenjuju pravila o restituciji. v stav sudske prakse ispravan i prihvatljiv: Forma ugovora na i pravo koristenja ili pravo svojine nad nepokretnostima (clan u nepokretnosti), propisana je, prije svega, radi zastite drustvenih interesa. Mislimo da je ovaka osnovu koga se prenos 10. Zakona o promet Provodenje u zivot

propisa zahtijeva efikasnu drustvenu kontrolu prometa nepokretnosti, zbog cega j e u 97 Igor Vukojevic, Pravni zivot, Beograd 2002. godine, a kome nedostaje ovjera od strane suda , str. 635. Konvalidacija pismenog ugovor

98 Nacelni stavovi i zakljucci Saveznog suda, republickih i pokrajinskih vrhovnih s udova i Vrhovnog vojnog suda, Beograd 27.12.1989. god. Kada sud na osnovu clana 4 stava 4 Zakona o promet u nepokretnosti prizna pravno dejstvo ugovoru o prenosu prava na nepokretnostima izmedu nosilaca prava svojine koji je sklopljen u pismenom obliku, a na kome potpisi ugovaraca nisu ovjereni pred sudo m, pravno dejstvo ovakvog ugovora nastaje momentom sklapanja . Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 6893/98 od 24.06.1999. god. tomislav Krsmanovic, Stvarno pravo i promet nepokretnosti, Beograd 2001. god. st r. 254. Sud moze priznati pravno dejstvo ugovora o prenosu prava na nepokretnosti koji je zakljuc en u pismenom obliku, na kome potpisi nisu ovjereni kod suda, pod uslovom da je ugovor ispunjen u cjelini ili preteznom dijelu . 99 Odluka Vrhovnog suda BiH, Rev. 365/89 od 19.10.1989. god., Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, br. 4, 1989. godine. 100 Clan 68. ZOO CG Kad je izvrsen ugovor kojem nedostaje forma.

6. Razlozi za propisivanje notarske forme clanu 10. ovjera potpisa ugovaraca kod suda bitan elemenat ugovora, bez kojeg ug ovor ne proizvodi pravna dejstva. Stoga se ugovor koji nije ovjeren kod suda, ne moze voljom ugovaraca osnaziti (konvalidirati), pa se tako ni izvrsenjem ugovora ne utice na njegovu punovaznost 101. Smatramo da se, do pocetka primjene Zakona o notarima u Crnoj Gori, prenos prava svojine nad nepokretnostima moze vrsiti samo na osnovu sudski ovjerenog ugovora, koji je prilozen uz zahtjev za uknjizbu. Svrha forme je u obe zbjedenju dokaza o postojanju pravnog posla i njegovoj sadrzini, zastiti volje od nepozelj nih drugih uticaja, sprecavanju donosenja odluka na brzinu i nedovoljno promisljenih odluka. Sve to omogucuje da ucesnici u pravnom poslu svoju volju jasnije i preciznije iz raze, a javnim vlastima obezbjeduje laksi uvid u pravni promet i ekonomske tokove102. Stoga, smatramo da tvrdnje pojedinih autora103 da razne ovjere, formalnosti publiciteta 104, taksativna nabrajanja i sl. dovode do raskoraka izmedu zivotnog i formalno pravnog akta, nisu osnovane. Javna isprava i nacelo publiciteta sluze sigurnosti pravnog prome ta, upisu stvarnih prava u katastar nepokretnosti, javnom povjerenju, koje je u interesu s vih gradana, a posebno savjesnim trecim, koji imaju konkretan pravni interes. U suds koj praksi je u pojedinim slucajevima zauzet stav da kad potpisi ugovaraca na ugovoru o kupoprodaji nepokretnosti nisu ovjereni kod suda, onda takav ugovor ne sadrzi bi tan konstutivan elemenat, cije odsustvo cini ugovor nevazecim 105. U ovom radu se svakako ne zaboravljaju zakonske mogucnosti konvalidacije ili osn azenja ugovora ispunjenjem. Uzmimo za primjer stanje sa ugovorom o obecanju poklana, cija realizacija se ocekuje u nekom buducem periodu. Ukoliko se radi o stvari ko ja se zeli pokloniti, onda ovakvo obecanje poklona mora uslijediti u zahtijevanoj f ormi, tj. notarskom zapisu. Ali, ako se radi o obecanju neke pokretne stvari, tada dolazi do osnazenja ili konvalidacije ugovora samom predajom stvari106. to nije slucaj kod obecanja poklona nepokretne stvari jer se svojina na nepokretnosti na osnovu pravnog posl a stice upisom u javni registar. Posebna situacija je kod ugovora o jemstvu (clan 1101. ZOO), gdje takode ispunjenjem preuzete obaveze, dolazi do osnazivanja ugovora, kada je mac ispuni preuzetu obavezu iz ugovora o jemstvu, iako je postojanje obavezne forme Zakonom propisano. Ali, same ove slucajeve ne smijemo ni u kom smislu dovesti u relaciju , odnosno na nivo postojanja opsteg principa za osnazivanje sadrzine ugovora kako bi se ispunjenjem izlijecio nedostatak forme, tj. konvalidirao pravni posao107.

101 Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 212/77, Zbirka sudskih odluka iz oblasti g radanskog prava (1973. 1986.) Beograd, 1986. god. str. 140. 102 Obren Stankovic / Vladimir Vodinelic, Uvod u gradansko pravo, Beograd 1996. god. str. 165. 103 Slobodan Perovic, Filozofsko pravne rasprave, Beograd 1995. god. str. 392. 104 Formalnost publiciteta nisu oblici ispoljavanja volje vec mjere koje imaju z a cilj da zastite treca savjesna lica koja mogu imati neki pravni interes. tako, npr., ugovor koji ima z a predmet nepokretnost punovazan je i proizvodi pravna dejstva, iako nisu izvrsene formalnosti publicit eta, tj. upis u katastar nepokretnosti. Formalnosti nisu uopste potrebne za nastanak ugovora, S. Perovic, Obligaciono pravo, Beograd 1980. god. str. 341. Fn. navedena prema Igor Vujovic, nav. djelo, str. 6 37. 105 Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 1602/79, Mladen Kosovac, Ugovorni odnosi k roz sudsku praksu, Beograd 1991. god. str. 45. 106 518. Abs. 2. BGB-a. 107 Jurgen Plate; Das gesamte examensrelevante Zivilrecht , Springer-Lehrbuch, Hamb urg 2008. godine, str. 334. i 335.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava na nepokretnostima Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup svih pravnih pravila kojima se ureduj u odnosi medu pravnim subjektima a povodom stvari, dok se ovlastenja koja pravnim subjekt ima priznaju norme objektivnog prava u odnosima u pogledu stvari definisu kao stvarno pravo u subjektivnom smislu. Stvarna prava se odreduju zakonom, pa je ta ko u svako pravnom sistemu odreden tacan broj stvarnih prava (numerus clausus)108. Za kon o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore uredio je pravo svojine i druga stvarna p rava, te s tim u vezi propisao je sledeca stvarna prava: pravo svojine, pravo sluzbeno sti i zalozno pravo. Subjekti stvarnih prava su fizicka i pravna lica, a objekti stvar nih prava su pojedinacno odredene pokretne i nepokretne stvari109. Predmet naseg razmatranja u ovom dijelu rada jesu pravni poslovi koji za predmet imaju prenos ili sticanje svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnim stvarima (nep okretnostima). Za takve pravne poslove propisana je obavezna forma notarskog zapisa, ili sa njim izjednacenog, zapisa o potvrdi privatne isprave110. Sta se smatra ne pokretnostima, regulisano je u clanu 19. stav 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG i clanu 2. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. to su: zemlji ste (poljoprivredno, gradevinsko, sumsko i ostalo), zgrade i drugi objekti koji su s a zemljistem trajno spojeni (poslovni, stambeni, stambeno-poslovni, ekonomski i drugi objekti ; posebni dijelovi objekata i drugi nadzemni i podzemni objekti). Za prenos ili st icanje stvarnih prava na nepokretnostima veoma vazno je poznavati materijalno pravne odredbe o pravu svojine, susvojini, etaznoj svojini, zajednickoj svojini, kao i o slucajevima kada se drzava pojavljuje kao imalac svojine. Stvarna prava na nepokretnostima su: pravo svojine kao najpotpunija vlast na stv ari, ostala stvarna prava na stvari na kojoj postoji pravo svojine - pravo sluzbenost i, pravo zaloge i fiducijarna svojina111. Pravo sluzbenosti i pravo zaloge nazivaju se st varna prava na tudim stvarima. Sadrzaj stvarnih prava na tudim stvarima cine prava ovlastenj a da se stvar (nepokretnost) u tudoj svojini upotrebljava na odredeni nacin ili se, p ak, ta prava sastoje u ogranicavanju vlasnika u pogledu vrsenja svojinskih ovlascenja. 108 Martin Vedris/ Petar Klaric, Gradansko pravo sljedno pravo, Drugo Opci dio, stvarno, obvezno i na

izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, str. 155 do 158.

109 Clan 2 i 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 110 Zakon o notarima CG clan 51. stav 1. tac. 6. 111 Clan 6. i 11. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

1. Ugovor o prodaji Subjekti stvarnih prava mogu biti fizicka i pravna lica. Za sva stvarna prava ge neralno mozemo reci da je osnov sticanja zakon, odluka drzavnog organa, pravni posao ili nasljedivanje. Pravo svojine stice se nasljedivanjem u trenutku otvaranja nasljeda, tj. momento m smrti ostavioca112. Kod sticanja prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokr etnostima pravni posao je samo osnov za sticanje tih prava, dok se ona sticu upisom u katastar nepokretnosti113. U zakonodavstvu Crne Gore prihvaceno je nacelo kons titutivnosti upisa u pogledu sticanja prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostim a. Dakle, za sticanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla potrebno je da su ispunjena tri uslova: valjan pravni os nov (punovazan pravni posao, iustus titulus), valjana saglasnost knjiznog prethodnik a (clausula intabulandi) i upis u katastar nepokretnosti (modus acquirendi). Pravni osnov il i instrument ovog prenosa ili sticanja prava je najcesce ugovor. Da bi ugovor bio valjan u prometu nepokretnosti, neophodno je da on bude sacinjen u odgovarajucoj formi. K od nas je to notarski zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave. Pravni poslovi na osnovu kojih se prenosi ili stice pravo svojine ili druga stvarna prava na nepokretnostima su : ugovor o prodaji, ugovor o razmjeni, ugovor o diobi, ugovor o poklonu, ugovor o zasniva nju sluzbenosti, ugovor o hipoteci, zalozna izjava, ugovor o fiducijarnom prenosu pr ava svojine, ugovor o dozivotnom izdrzavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovin e za zivota itd. Zajednicko za sve ove pravne poslove, kada za predmet imaju nepokret nosti, jeste da su usmjereni na prenos odnosno sticanje stvarnih prava i njihov upis u katastar nepokretnosti, tako da ce se sira objasnjenja dati kod ugovora o prodaji i ostal ih vrsta pravnih poslova. 1. Ugovor o prodaji Pravo svojine se moze steci po samome zakonu (dosjeloscu/odrzajem, prirastajem, gradenjem na tudem zemljistu, nasljedivanjem itd.), na osnovu pravnog posla, najcesce ugovora (kupoprodaja, razmjena, poklon, itd.), kao i na osnovu odluka suda i drz avnih organa (npr. pravosnazno rjesenje o eksproprijaciji, rjesenje o povracaju oduzet og zemljista, sudska presuda itd.). Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo svojine, a kupac se obavezuje da p rodavcu plati cijenu. Ugovor o prodaji je najcesci pravni posao kojim se obavlja pravni promet. Bitni elementi ugovora o prodaji su po prirodi posla predmet (stvar) i c

ijena. Zakon o obligacionim odnosima nije utvrdio definiciju stvari nego je samo odredi o predmet ugovorne obaveze koja se moze sastojati u davanju, cinjenju, necinjenju ili trpljenju. Dejstvom ugovora nastaju pravne posljedice koje on proizvodi. Posljedice mogu 112 Clan 91. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 113 Clan 84., clan 202., clan 226. i clan 318. Zakona o svojinsko-pravnim odnosi ma, te clan 8. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak drugih obaveza. Ugovor o prodaji moze imati stvarnopravna i obligaciono pravna dejstva114. 1 1 Predmetpravnogposla Potrebno je razlikovati predmet ugovora od sadrzine ugovora. Predmet ugovora je odredena radnja ili cinidba, koja moze biti pozitivno ili negativno odredena. Po zitivno odredene su one obligacione radnje kojima se duznik obavezuje povjeriocu na odre deno davanje (dare) ili cinjenje (facare). Obaveza duznika da nesto propusti je negat ivno odredena radnja, tj. da ne cini (non facare) ili trpi (pati), sto po redovnom to ku stvari ne bi morao. Za razliku od predmeta, sadrzaj ugovora cini jedinstvo prava i obaveza iz tog ugovora, sto znaci da je sadrzaj jednog ugovora siri pojam od pojma koji obuhvat a predmet ugovora. Ponekad se kaze da je predmet ugovora stvar koju je duznik obavezan pre dati povjeriocu. Sa stanovista pravne teorije, ovaj izraz je pogresan. Medutim, obicn o se pod tim podrazumijeva pravo odredene osobe da od druge zahtijeva predaju odre dene stvari. Samim sklapanjem ugovora, kupac nije postao vlasnik kupljene stvari nego on ima samo zahtjev (pravo) prema prodavcu na izvrsenje ugovora, tj. predaju stv ari115. Predmet ugovora ne moze biti svaka radnja (obaveza), nego samo ona koja je u zak onu predvidena i kao takva zakonom zasticena. Predmet ugovora, odnosno ugovorna obaveza, mora imati odredene karakteristike (kvalitet). S obzirom da predmet ugo vora mora biti moguc, dopusten i odreden ili odrediv, smatramo da je u ugovor nuzno u nijeti podatke koji ce ovdje detaljnije biti razmatrani. 1 1 1 Oznakanepokretnosti Oznaka nepokretnosti. U pravnom prometu nepokretnost se oznacava prema podacima iz katastra nepokretnosti, a sto znaci da se mora naznaciti broj lista nepokretn osti i katastarska opstina, te podaci iz lista nepokretnosti, kao osnovnog dokumenta o nepokretnostima i pravima na njima, a koji se sastoji od: podataka o zemljistu-p arceli (A list), podataka o imaocu prava na zemljistu-parceli (B list), podataka o obje ktima i posebnim dijelovima objekata i imaocima prava na njima (V list), podataka o vodo vima i imaocima prava na njima (V list 1. dio) i podataka o teretima i ogranicenjima (G list116). Ovo su pravila definisana Zakonom koji regulise upis nepokretnosti i s tvarnih prava na njima u javni registar, te moraju biti ispostovana, jer u suprotnom pos tupanju,

pravni posao bi bio nesprovodiv u katastru nepokretnosti. Dakle, u ugovoru se mo raju dati precizni podaci o nepokretnosti prema oznakama kako je ona upisana u kata 114 Vise vidjeti kod Hilmija Semic, trgovacko pravo, Magistrat Sarajevo 2001 god ine, str. 105 do 113. Milos trifkovic / Milic Simic / Veljko trivun, Poslovno pravo, Ekonomski fakultet Sara jevo 2004 godine, str. 117 do 125. Slavko Caric, Ugovor o posredovanju u nasem pravu i poslovnoj p raksi, Pravni zivot 11/2003 godine, str. 159 do 177. Ivica Jankovec, Privredno pravo, Sluzbeni list SRJ Beograd 1999. godine, str 532 do 537. 115 Abedin Bikic, Obligaciono pravo (Opsti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 92. i 93. 116 Clan 53. u vezi sa clanom 49. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokret nosti (Sluzbeni list RCG br 29/07.)

1. Ugovor o prodaji star, kao sto su: broj katastarske parcele, povrsina zemljista, kucni broj zgrad e, broj i povrsina stana, garaze ili poslovnog objekta, broj lista nepokretnosti i dr. podaci iz li sta nepokretnosti. Podatke iz katastra o nepokretnosti notar moze utvrditi na dva na cina: neposrednim uvidom u evidenciju katastra, tj. u list nepokretnosti, i uvidom u i zvod iz lista nepokretnosti, koji je izdao nadlezni organ i koji predstavlja javnu ispra vu, shodno clanu 55. naprijed naznacenog Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnost i. Notar je duzan u notarski akt unijeti konstataciju o nacinu na koji je utvrdio k atastarsko stanje nepokretnosti, po svim odjeljcima lista nepokretnosti, te uz izvornik not arskog akta priloziti dokaz o tome. U notarskom aktu brojcane oznake listova nepokretno sti i parcela pisu se samo brojevima, tj. nije potrebno da se pisu i slovima, shodno odredbi clana 36. stav 2. Zakona o notarima CG. Na koji je nacin notar utvrdio katastarsko stanje, veoma je vazno sa stanovista pravne sigurnosti i eventualnih steta koje mogu nastati zbog toga. Moguce je da se razl ikuje stanje u evidenciji katastra od podataka koji se nalaze u predocenom listu nepok retnosti i to tako da je u meduvremenu doslo do promjene tog stanja ili je doslo do gresk e u sacinjavanju izvoda iz lista nepokretnosti. Najsigurnije je kada notar, neposred no pred sacinjavanje notarskog zapisa, izvrsi dodatni neposredni uvid u evidenciju katas tra. Zbog toga notar mora poduciti i upozoriti stranke, a pogotovo kupca, odnosno sti caoca, da moze zahtijevati i neposredni uvid notara u evidenciju katastra pred sastavlj anje notarskog zapisa, te na posljedice suprotnog postupanja. U narednom dijelu ovog rada slijedi nekoliko primjera teksta, a sve u zavisnosti od preuzete obaveze i vrste nepokretnosti kao predmeta pravnog posla. P R I m J E R Formulacija kada notar vrsi uvid u izvod iz lista nepokretnosti Uvidom notara u Izvodiz listanepokretnosti,br 1 ,KOMasline, izdat od Uprave za n epokretnosti Podrucna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09, od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentovale u originalu, a sto im je notar procitao, te koji se kao tak av prilaze uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listuupisana katastarskaparcela broj8/1 ,Vocnjak1 klase, Brijeg ,povrsine 5000m2. ---------------------------------------------------------------U B listu,kao imalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetno g

lista nepokretnosti, upisanjeprodavacsa1/1 dijela, u V listui V listu -1 dio nema upi sa, au G listu nema upisanihteretaiogranicenja.-------------------------------------------------Notar je stranke poduciomogucnosti da neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvrsi uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji Katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, teihupozoriona eventualne posljedice i rizik e u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvremenu, od vremena iz davanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena podataka koji se upi suju u List nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost nesaglasnosti pred ocenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u List nepokretnosti u evidenc iji Katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze ne posredni uvid notara u evidenciju Katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje dice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima P R I m J E R Formulacija kada notar vrsi neposredni uvid u sluzbenu evidenciju katastra nepokretnosti Neposrednim uvidom u sluzbenu evidenciju Katastra nepokretnosti za List nepokret nosti br 1 ,KOMasline, kod Uprave za nepokretnosti Podrucna jedinica Podgorica, od dan a _______.______ godine, u ______casova, ovaj notar je ustanovio da je u A listuupisa na katastarskaparcelabroj8/ 1,Vocnjak1 Klase, Brijeg, povrsine5000m2.---------------------U B listu,kao imalacpravasvojine na katastarskoj parceli, opisanoj u A listu predmetn og lista nepokretnosti, upisanjeprodavacsa1/1 dijela, u Vlistu i V listu-1 dio nemaupisa, au G listu nema upisanihteretaiogranicenja.-------------------------------------------------Prilikom naprijed naznacenog uvida koji je izvrsen na zahtjev stranaka, ovaj not ar je sacinio potvrdu o cinjenicama iz evidencije Katastra, koju je procitao strankama i koja se prilaze uz izvornik ovog akta. ------------------------------------------------------------------------------------------------Prilaganje kopije katastarskog plana moze biti korisno u svrhu pravilne identifi kacije parcela koje su predmet prodaje, sa stanovista mjesta, polozaja i oblika parcela , regulisanja pristupnog puta itd. Uvidom u kopiju katastarskog plana, izbjegavaju se eventual ne sumnje i nejasnoce u pogledu predmeta prodaje, a sto ima dalji znacaj u pogledu odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke. Ovjerena kopija radnog original a katastarskog plana javna je isprava, koju izdaje Uprava za nepokretnosti, shodno odredbama clana 55. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti. P R I m J E R Formulacija kada se prilaze kopija katastarskog plana Stranke notaru prezentuju ovjerenukopijuradnogoriginalakatastarskogplana, izdatu od Uprave za nepokretnosti Podrucna jedinica Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10. 2009.g., za katastarsku parcelu broj 5/1 iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se stranke izvrsile uvid i odobrile je, te koja se prilaze kao takva uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ----------------------------------------------------------Upisani tereti i ogranicenja u islu G listu zahtijevaju od notara veliku aktivnost u sm

prikupljanja odredenih odobrenja, saglasnosti, brisovnih dozvola i sl. Razlog za to je sto moze biti upisana zabiljezba odredenih cinjenica koje ogranicavaju promet nepokr etnosti ili dovode do toga da je sticalac nesavjestan (npr. maloljetstvo, starateljstvo, lisenje poslovne sposobnosti, pokretanje spora, postupak eksproprijacije, postojanje zab rane otudenja i opterecenja nepokretnosti, zabiljezba pokretanja postupka izvrsenja i td.)117, a takode mogu biti upisani i tereti, hipoteka i sl. O svemu ovome notar mora vod iti racuna tako sto ce ogranicenja i terete, koje je ustanovio uvidom u katastar ili izvod iz 117 Clan 98. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.

1. Ugovor o prodaji katastra, upisati u notarski akt i u svakom konkretnom slucaju dati poduke i upo zorenja strankama i traziti odredena odobrenja. tako je za otudenje nepokretnosti u svoj ini maloljetnika starijeg od 14 godina, potrebna saglasnost zakonskih zastupnika i o dobrenje organa starateljstva. Za kupovinu nepokretnosti sa upisanom hipotekom, pod uslov om da nije upisana zabrana otudenja, potrebna je izricita saglasnost kupca kad kupu je tako opterecenu nepokretnost i upozorenje notara na posljedice u vezi s tim, dok je za preuzimanje duga koji je obezbijeden hipotekom, potrebna pisana saglasnost zaloz nog povjerioca118. Regulisanje ogranicenja i tereta moze biti uslov za dospjelost ci jene. P R I m J E R Formulacija kada je upisana hipoteka za koju je pribavljena brisovna dozvola. Uvidom u Izvodiz lista nepokretnostibr 1 ,KOMasline,izdat od Uprave za nepokretn osti Podrucna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.godine, koj su s tranke ovom notaru prezentovale u originalu, a sto im je notar procitao, te koji se kao takav prilaze uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listuupisana katastarskaparcela br oj8/1, Vocnjak1 klase, Brijeg povrsine 5000m2. -----------------------------------------------------------U B listu,kao imalacprava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmet nog lista nepokretnosti, upisanjeprodavacsa1/1 dijela, u V listui V listu-1 dio nema upisa, au G listu upisanajehipotekazaobezbjedenjepotrazivanjapoosnovu Ugovora o kreditu, od 22.06. 1981. godine, Br.Ov.1344/81, u korist Privredne Banke _____ _i to: Pr. 24.06.1981. godine, Dn 4622/81 na iznos od 50.000,00 Din, sa 2% kamata i ostalih troskova iz ugovora. S tim u vezi, stranke izjavljuju da su upoznate sa upisanom hipoteko m, te notaru prezentuju brisovnudozvolu zaloznogpovjerioca, broj 2436/08 SA, od 12.08. 2008. godine, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitana s trankama, a iz koje sam ustanovio da je za naprijed naznacenu hipoteku zalozni povjerilac iz dao brisovnu dozvolu. Nakon poduka notara da se saceka sa sacinjavanjem ovog notarskog akta d ok se u katastru nepokretnosti ne izvrsi brisanje navedenog zaloznog prava i upozorenja na eventualne posljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, stranke izjavljuju da zele s aciniti ovaj notarski akt sa naprijed naznacenom hipotekom za koju je pribavljena brisovna do zvola i da prihvataju sve eventualne rizike i posljedice u vezi s tim. ----------------------------------------------

1 1 2 Opisnepokretnostiprema stanjunaterenuikupcevanamjera koristenja Pitanje opisa nepokretnosti prema stanju na terenu i kupceva namjera koristenja od velikog su znacaja za stranke, a pogotovo za sticaoca, te bi notar na ovo morao obratiti posebnu paznju. U tom smislu, od presudnog znacaja su sljedeca pitanja: da li je zemljis te neizgradeno, da li je na njemu izgraden kakav gradevinski objekat, da li je taka v objekat upisan u katastar, da li ima dozvolu za gradenje i upotrebnu dozvolu, u kakvom s e stanju nalazi nepokretnost, da li je kupac, odnosno sticalac prava obisao/pregle dao nepokretnost i na koji nacin se uvjerio u stanje nepokretnosti i granice zemljista, u koju 118 Clan 456. ZOO CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima svrhu sticalac-kupac pribavlja nepokretnost radi stanovanja, koristenja u poslov ne svrhe, u svrhu gradnje stambenog objekta ili poslovnog objekta ili za poljoprivr ednu obradu itd.? Ovo je veoma vazno utvrditi i unijeti u ispravu sa aspekta eventual ne odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke, te iz razloga sto se vrlo cesto katastarsko stanje ne slaze sa stanjem na terenu. Razjasnjenje prethodno navedenih pitanja m oze vrlo cesto dovesti do toga da jedna od ugovornih strana promijeni misljenje, te samim tim, i volju, sto znacajno utice na sadrzinu pravnog posla. U vezi s naprijed na znacenim, navest cemo nekoliko primjera: P R I m J E R 1.Licni pregled zemljista U naravi se radi o neizgradenom gradevinskom zemljistu, koje kupac kupuje u svrh u izgradnje stambenog objekta. Kupac se na osnovu licnog pregleda i u prisustvu prodavca, up oznao sa stanjem nepokretnosti i njenim granicama. -----------------------------------------------------------2. Licni pregled stana U naravi se radi o stanu u zgradi starije gradnje, potrebno ga je renovirati da bi bio uslovan za stanovanje. Kupac je licnim pregledom upoznat sa stanjem predmetnog stana i kori stit ce ga za stanovanje. -----------------------------------------------------------------------------------------------------3. Licni pregled zemljista i objekta Kupac je upoznat sa stanjem nepokretnosti i njihovim granicama, koje u naravi pr edstavljaju zemljiste i stambeni objekat, koji je izgraden po gradevinskoj dozvoli SO -----, broj 03-3 61-96/80, od 22.05. 1980. godine, ali koji nije upisan u katastru, jer za isti nije pribav ljena upotrebna do zvola.------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Napomena: pregled nepokretnosti moze obaviti i strucno lice (vjestak i sl.) na z ahtjev ugovornih strana, npr. geometar u prisustvu stranaka na terenu je pokazao granic e parcele; vjestak gradevinske struke u prisustvu ugovornih strana pregledao je po slovni objekat. 1 1 3 Prodajanepokretnostiiinventara

Da li se prodaje inventar zajedno sa kucom, stanom, poslovnim prostorom itd., ve oma je vazno sa aspekta ugovaranja kupoprodajne cijene i placanja poreza na promet n epokretnosti, pa ako se uz nepokretnost prodaje i inventar, to treba navesti u odjeljku ugovor a predmet pravnog posla , a u odredbama o cijeni treba razdvojiti cijenu za nepokretn ost i cijenu za inventar, jer se na inventar ne placa porez na promet nepokretnosti. tako, naprimjer, zavisno od konkretne situacije, u ugovor se unosi sljedece: uz predmetni stan se ne kupuje inventar; uz predmetni poslovni prostor kupuje se inventar, koji se sastoji od (navesti od cega se sastoji inventar), s tim da cijena za nepokretnosti iznosi ___ EURA, a z a inventar cijena iznosi __ EURA;

1. Ugovor o prodaji 1 1 4 Kupovinanepokretnostikojajevecdatauzakup Da li je nepokretnost predmet vec ranije sklopljenog zakupa, veoma je znacajno u tvrditi sa aspekta predaje nepokretnosti u posjed sticaocu, te sa aspekta odredbe clana 619. ZOO CG, prema kojoj zakup ne prestaje kad trece lice kupovinom, ili po drug om osnovu, stekne od zakupodavca zgradu ili posebni dio zgrade u kojoj se nalaze za kupljene prostorije (npr. garaze). U tom slucaju, kupac, odnosno pribavilac, stupa u prav a i obaveze zakupodavca. Kod otudenja zakupljene stvari, prije predaje u posjed za kupcu, vazno je pitanje savjesnosti sticaoca svojine na stvari. Sasvim su drugacije pra vne posljedice ako je sticalac znao za postojanje zakupa na stvari od onih kad on ne zna o takvom jednom zakupu119. U vezi sa zakupom, jos jedna znacajna odredba je clan 6 27. ZOO CG, koji daje mogucnost ugovaranja iskljucenja nastavka zakupa za nasljednik e u slucaju smrti zakupca ili zakupodavca. U dalju razradu postojanja zakupa treba u nijeti u odredbe ugovora: o predaji u posjed, odgovornosti za pravne i materijalne nedo statke i o pravu prece kupovine. Ako se kupuje nepokretnost koja je u zakupnom odnosu, u ugovoru o prodaji mora se navesti izricita izjava kupca da prihvata kupovinu nep okretnosti sa stanjem zakupa. U vezi sa naprijed naznacenim, navest cemo nekoliko primjera. P R I m J E R 1. Nepokretnost nije predmet nekog zakupnog odnosa Prodavac izjavljuje da predmetna nepokretnost nije predmet zakupa . -------------------------2. Nepokretnost jeste predmet nekog zakupnog odnosa Prodavac izjavljuje da predmetni poslovni prostor se nalazi pod zakupom pocev od ______ godine, na odredeno vrijeme, sa trajanjem do _____ godine, a na osnovu ugovora o zakupu koji je zakljucio prodavac sa zakupcem XY, broj -----, od --------, uz mjesecnu zakupninu od 500 EURA (pet stotina EURA). Naznaceni ugovor o zakupu se prilaze uz ovaj izvornik n akon sto je predocen i procitan strankama koje su izjavile da su razumjele prava i obaveze i z tog ugovora. Za ostale obligacionopravne sporazume vrijedi prilozeni ugovor. Notar je poducio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika nepokretn osti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznacenog ugovora o zakup u, te ih poducio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavlju je da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznacenim stanjem zakupa..-----------------------------

1 1 5 Postojanjepravosnaznogrjesenjaonasljedivanjukojenije provedenoukatastru U praksi je moguce da stranke traze sastavljanje notarskog zapisa u slucaju kada je doneseno pravosnazno rjesenje o nasljedivanju koje nije provedeno u katastru. Potrebno je istaci da se u ovom slucaju radi o sticanju prava svojine nasljedivanjem tj. na osnovu zakona. U skladu sa zakonom pravo svojine na stvari stice se nasljedivanjem u tr enutku otvaranja nasljeda na imovini umrlog. Ovdje se radi upisa o promjene vlasnika u katastru po osnovu zakonskih odredbi koje odreduju izuzetak od konstitutivnog 119 Clan 621. Zakona o obligacionim odnosima.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima dejstva upisa u katastar u slucaju sticanja svojine nasljedivanjem120. Rjesenje o nasljedivanju ima samo deklaratorni karakter, jer se je pravo svojine steklo bez upisa u katas tar nepokretnosti, a sticalac moze da zahtijeva upis tog prava u katastar nepokretno sti ako uz zahtjev za upis prilozi pravosnazno rjesenje o nasljedivanju koje je podo bno za upis. Medutim, da bi se kupac, odnosno sticalac, upisao sa pravom svojine u kata star nepokretnosti mora se kao prethodni upis provesti rjesenje o nasljedivanju, tako da se nasljednik upise sa pravom svojine. Rjesenje o nasljedivanju mora imati klauzulu pravosnaznosti i sud ga je, po sluzbenoj duznosti, duzan dostaviti na provodenje katastru, tako da stranke ne mogu sprijeciti upis ako je rjesenje pravosnazno. Dakle, moze se zakljuciti ugovor o prodaji samo kada se nasljednik, na osnovu pravosnaznog rjesenja, legitimise kao nasljednik, odnosno vlasnik, ali ne i prije toga, s tim da se mor a voditi racuna da je rjesenje o nasljedivanju pravno valjano i da je podobno za upis, te da ne dode do dvostruke ili visestruke prodaje naslijedenih nepokretnosti. Notar, s ti m u vezi, mora davati odredene poduke i upozorenja. P R I m J E R U B listu nepokretnosti, br --- kao jedini vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je H. H. sin ___. U B listu nisu upisana nikakva ogranicenja koja se odnose na vlasnika, ali je pod rednim b rojem ______ u listu B upisana plomba, tj biljeska o zaprimljenom predmetu za upis promj ene vlasnika.-----------------Prema uvidu koji je notar izvrsio dana ______. godine, u naprijed naznaceni pred met ________, isti se odnosi na sprovodenje Rjesenja o nasljedivanju, donesenog od s trane Osnovnog suda u _____, broj ____, koje je pravosnazno dana ______. godine, a u k ojem su kao zakonski nasljednici umrlog H. H., odredeni prodavci S. H. i B. H, sa po 1/2 dijela. Prodavci prezentuju naprijed naznaceno rjesenje, a notar sacinjava ovjereni prepis ove is prave koja se prilaze izvorniku. Prilog je strankama procitan prilikom sacinjavanja ovog no tarskog akta i one su ga odobrile. -----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducioiupozorioda ce se upis prenosa prava svojine po ovom ugo voru na kupca moci izvrsiti tek nakon upisa prodavaca kao vlasnika i na eventualne ri zike i posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu sa naprijed nazn acenim

stanjem B lista. --------------------------------------------------------------------------------------------------1 1 6 Kadajepredmetpravnogposladioparcelekojajepodijeljena (cijepana),astonijeprovedenoukatastrunepokretnosti U praksi su cesti slucajevi kada se prodaje dio odredene katastarske parcele koj i nije otcijepljen ili koji je otcijepljen, a u katastru nije sacinjen i proveden prijavni list o i zvrsenom cijepanju. tu se mora voditi racuna da se tacno identifikuje polozaj, oblik i po vrsina dijela parcele koji je predmet kupovine, kako bi se izbjegli moguci sporovi i tr oskovi za stranke, u smislu sacinjavanja aneksa ugovora. Najsigurnije je da se uz izvor nik prilozi skica o izvrsenom mjerenju i cijepanju, sacinjena od ovlastenog geometra, koja c e 120 Clan 8. stav 2. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG i cla n 91. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG.

1. Ugovor o prodaji sadrzavati brojcanu oznaku, naziv, kulturu, povrsinu, polozaj i oblik parcele. P osto se upis promjena u katastru vrsi po sluzbenoj duznosti, ne postoji veci rizik da se ne izvrsi provodenje cijepanja parcele, ali, i pored toga, notar mora upozoriti stranke na moguce rizike i posljedice, a prije svega na to da upis cijepanja ima karakter prethodn og upisa, od kojeg zavisi upis prenosa svojine na otcijepljenom dijelu parcele. P R I m J E R Prodaja dijela parcele koja je nastala diobom postojece katastarske parcele Predmet prodaje je katastarska parcela br. 1175/29, oranica Pod kucom, povrsine 224 m2, a koja je nastala cijepanjem/diobom od parcele br. 1175/1 iz Lista nepokretnosti br. 2414, KO Podgora. ----Stranke notaru prezentuju Skicu mjerenja i cijepanja, sacinjenu od ovlastenog ge ometra, br. ____ od _, u koju su izvrsile uvid i odobrile je, a ista se prilaze uz izvornik ovog notarskog akta. Iz naznacene skice ovaj notar je ustanovio da je parcela koja je predmet ovog ug ovora, nastala cijepanjem od parcele br. 1175/1, oranica, Pod kucom, povrsine 1200 m2, iz Lista nepokretnosti br. 2414, KO ____. Na osnovu neposrednog uvida u evidenciju katastra nepokretnos ti, od ____ godine notar je ustanovio da je u B listu prodavac upisan kao vlasnik sa 1 /1, a u G listu nema upisanih tereta.--------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducio i upozorio da se upis prenosa svojine po ovom ugovoru n e moze izvrsiti dok se prethodno u katastru nepokretnosti ne provede prijavni list o izvrsenom c ijepanju, odnosno diobi katastarske parcele, te ukazao na eventualne rizike i posljedice u vezi s tim.----1 2 Sadrzinapravnogposla U praksi je ugovor osnovni i najcesci instrument prometa prava na nepokretnosti. Odjeljak notarske isprave ugovora o prodaji Prodaja je onaj dio isprave u kome pro davac i kupac izrazavaju svoju volju (saglasnost) o zakljucenju ugovora o prodaji. to moze biti posebna odredba (odjeljak, tacka ili clan) ugovora, a moze biti i u sklopu odredenja predmeta prodaje. to je pitanje tehnike i stila sastavljanja ugovora, mada smatr amo da je najcjelishodnije da to bude posebna odredba ugovora (odjeljak, tacka ili clan ). Kako smo vec ranije istakli, u ugovoru je neophodno navesti precizne podatke o nepokr etnosti, zavisno o kojoj se nepokretnosti konkretno radi. Za sklapanje punovaznog ugovora o prodaji potrebno je, prije svega, da se ispune

svi opsti uslovi neophodni za sklapanje ugovora, a koji se odnose na poslovnu sposob nost ugovornih strana, saglasnost volja o bitnim elementima ugovora, predmet, osnov, a kod nepokretnosti, i formu ugovora. Kad se radi o bitnim elementima ugovora o prodaj i pokretnih stvari, tada ugovorne strane moraju postici saglasnost o objektivno bi tnim elementima, a to su predmet i cijena, bez kojih nema ugovora o prodaji. U tom sl ucaju, Zakon o obligacionim odnosima odreduje da se volja za sklapanje ugovora moze izj aviti rijecima, uobicajenim znacima ili drugim ponasanjem iz koga se sa sigurnoscu moz e zakljuciti o njenom postojanju. Kod prometa pokretnih stvari, ugovaraci svoju vo lju mogu izraziti na onaj nacin kako to njima najbolje odgovara: usmeno, u pisanoj f ormi,

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima konkludentnim radnjama, a u izvjesnim okolnostima i sutnjom121. Za pravno valjan i ugovor o prodaji nepokretnosti (nekretnina), pored predmeta i cijene, bitan elem enat ugovora je i forma. Osim ovih bitnih elemenata, ugovorne strane mogu uslovljavat i sklapanje ugovora i saglasnoscu u drugim elementima (subjektivno bitnim), kao st o su vrijeme, mjesto i nacin ispunjenja i sl. U tom slucaju, ugovor se smatra skloplj enim u onom momentu kad je postignuta saglasnost u svim (objektivno i subjektivno) bitn im elementima. Medutim, Zakon o notarima CG je odredio da forma ne predstavlja samo dokaz o postojanju ugovora (forma ad probationem) nego je ona odredena kao jedan od obaveznih uslova za njegovu pravnu valjanost (forma ad solemnitatem)122. Nefo rmalnost prilikom sklapanja ugovora, ne znaci da takvi ugovori nemaju formu, jer se svi obligacioni ugovori sklapaju u odredenoj formi. Razlika je u tome sto ugovaraci neformalne ugovore mogu sklopiti na bilo koji nacin, a formalne ugovore moraju saciniti u tacno odredenoj formi123. Ugovor o prodaji je dvostrano obavezni ugovor kojim se jedna ugovorna strana (pr odavac) obavezuje drugoj strani(kupcu) da ce joj ustupiti odredenu imovinsku vrijednost, a na ime tog ustupanja, kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ugovor o pro daji predstavlja pravni osnov (iustus titulus) za prenos prava svojine. Za sticanje p rava svojine na kupljenom predmetu, pored pravnog osnova, potreban je i valjan nacin sticanja (modus aquirendi), tj. predaja predmeta prodaje. Nije dovoljno da prodavac samo preda stvar kupcu nego on predajom mora omoguciti kupcu da postane vlasnik kupljene nepokretnosti. Ugovorom o prodaji prodavac se obavezuje da stvar koju prodaje pr eda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati stvar po ugovorenoj cijeni124. Nacin predaje predmeta ugovora razlikuje se po tome da li je predmet ugovora pokretna stvar, nepokretnost ili p ravo. Kod pokretnih stvari, nacin sticanja je tradicija, tj. predaja stvari, a kod nep okretnosti je upis u katastar nepokretnosti, kod trazbine to je notifikacija, a kod vrijedn osnih papira predaja i drugo, zavisno od objekta ugovora. Predmet ugovora o prodaji moze biti samo stvar koja je u prometu. Vrijeme sklapanja ugovora o prodaji i vrijeme predaje predmeta ugovora moze biti razlicito. Kad se vrijeme sklapanja ugovora i predaja stvari vremenski ne podudaraju, moguc e

je da od momenta sklapanja ugovora do predaje stvari, ista bude slucajno unisten a ili znacajnije ostecena. Za slucajnu propast ili ostecenje stvari, nisu odgovorn i ni kupac ni prodavac. Postavlja se pitanje: ko ce u takvim slucajevima snositi rizik prop asti ili ostecenja stvari? Pravilo je da se prodata stvar mora predati u onom stanju u ka kvom se nalazi u vrijeme sklapanja ugovora, tako da postoji prodavceva obaveza da cuva p redmet do momenta predaje. Iz ovoga proizilazi da prodavac snosi rizik slucajne propast i ili ostecenja stvari, i to sve dok je ne preda kupcu, ukoliko nije sto drugo ugovore no. Ako je predmet ugovora individualno odredena stvar (species) i ista slucajno propadn e prije predaje kupcu, prodavac se oslobada svoje obaveze i nece biti duzan kupcu nabavi ti 121 Abedin Bikic, Obligaciono pravo (Opsti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 100. 122 Clan 51. stav 3. Zakona o notarima CG. 123 Abedin Bikic, Obligaciono pravo (Opsti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 100. 124 Clan 463. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima CG.

1. Ugovor o prodaji drugu stvar. U ovom slucaju prodavac nema pravo traziti isplatu cijene od kupca, jer se rizik za slucajnu propast stvari nalazi na prodavcevoj strani. Ako bi individual no odredena stvar bila slucajno ostecena, kupac moze birati izmedu dvije opcije: da ostane k od ugovora i zahtijeva snizenje cijene ili da odustane od ugovora i ako je platio c ijenu, da trazi njen povrat nazad. Momentom predaje stvari kupcu, na njega prelazi rizik s lucajne propasti stvari. Ako ugovorne strane nisu nista posebno ugovorile, a prodatu stv ar je potrebno transportovati od prodavca do kupca, momentom predaje stvari prevoziocu (spediteru), rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac125. U daljem tekstu obradicemo prodaju koja za predmet ima prenos prava svojine nad nepokretnostima, te dati nekoliko primjera ugovora, zavisno od toga koliko se lica pojavljuje na strani prodavca i kupca, te da li je predmet sticanje iskljucive svojine (svo jina 1/1), ili se radi o prodaji, odnosno kupovini suvlasnickog dijela, ili se radi o zajednickoj svojini bracnih drugova. 1 2 1 Prodajaikupovinanepokretnostisaiskljucivimpravomsvojine Ovdje se radi o jednostavnom prometu, pri kojem je samo potrebno utvrditi da li se radi o imovini bracnih drugova koja predstavlja zajednicku svojinu, a sto podraz umijeva zajednicko i sporazumno djelovanje bracnih drugova u raspolaganju takvom imovino m. Ako se utvrdi da je samo jedan bracni drug upisan kao vlasnik 1/1, a u stvari se radi o zajednickoj imovini, za otudenje takve nepokretnosti potrebna je saglasno st svih zajednicara126. Na osnovu ugovora o prodaji nepokretnosti u zajednickoj svojini koji je zakljucio samo jedan bracni drug, trece lice moze, na osnovu tog ugovora, steci pravo svojine samo pod dva kumulativno ispunjena uslova: ako je savjesno i ako pravo s vojine nije upisano u katastar nepokretnosti na ime svih zajednicara. Veoma je znacajna uloga notara u utvrdivanju cinjenicnog stanja, volje stranaka, izjasnjavanja ugovornih strana u vezi sa statusom imovine koja je predmet prodaje i pribavljan ja odredenih dokaza koji potkrepljuju te tvrdnje. Notar se ovdje nece i ne moze pre tvoriti u istrazni organ, ali je duzan poduciti i upozoriti ugovorne strane na zakonski status zajednicke imovine bracnih drugova i na posljedice koje mogu nastupiti u vezi s tim. Ako prodavac izjavi, odnosno ako se utvrdi, da se radi o zajednickoj bracno j imovini, tada se mora pribaviti saglasnost drugog bracnog druga, bilo u posebno sastavlje nom notarskom aktu u formi zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave, ili u samo

m ugovoru o prodaji ucescem bracnog druga prodavca u sastavljanju notarskog akta. Kada prodavac izjavi da se radi o posebnoj imovini, onda je cjelishodno pribaviti dok az o nacinu i vremenu sticanja te imovine ili izjasnjenje bracnog druga prodavca o tome, a n otar ce, u svakom slucaju, poduciti kupca da moze, bez obzira na izjavu prodavca, zah tijevati pouzdano utvrdivanje statusa nepokretnosti koja je predmet prodaje. 125 Abedin Bikic, Obligaciono pravo (Opsti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 332. 126 Clan 291. Porodicnog zakona Crne Gore i clan 157. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima P R I m J E R I 1. Svojina prodavca 1/1, posebna imovina Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvojinesa1/1nanepokretnostiiztacke Iovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnu cijenuiztacke ----ovogugovora ------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina koju je stekao nasljedivanjem i s tim u vezi, notaru prezentuje Rjesenje o nasljedivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnazno od dana ____. godine. Naznaceno rjesenje notar je procitao strankama i prilozio ga uz ov aj izvornik.--Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost stice kao posebnu imovinu.-----------------------2. Svojina prodavca 1/1, zajednicka imovina bracnih drugova, saglasnost bracnog druga u posebnoj ispravi. Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvojinesa1/1nanepokretnostiiztacke Iovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnu cijenuiztacke ----ovogugovora ------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa napri jed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednicka imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje otpravak Saglasnos ti, sacinjene od strane notara B.B, iz ____ UZZ, broj___, od _____ godine i Izvod iz maticne k njige vjencanih, Opstine _____, od ____ godine. Naznacene akte je notar procitao strankama i pril ozio ih uz ovaj izvornik u originalu, te iz istih ustanovio da je gospoda A.A, kao bracn i drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti, koja je njihova zajednicka imovina ---------

3. Svojina prodavca 1/1, zajednicka imovina bracnih drugova, saglasnost bracnog druga u istom ugovoru. Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvojinesa1/1nanepokretnostiiztacke Iovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnu cijenuiztacke ----ovogugovora ------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------

1. Ugovor o prodaji Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednicka imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz mati cne knjige vjencanih, Opstine _____, od ____ godine, koji se u originalu prilaze uz ovaj izvornik nako n sto je strankama procitan. Iz naznacenog dokumenta notar je ustanovio da su prodavac i gospoda A.A bracni drugovi. U sastavljanju ovog notarskog akta prisutna supruga prodavca A.A., izricito izjavljuje da je, kao bracni drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepok retnosti koja je njihova zajednicka imovina.---------------------------------------------------------------------------1 2 2 Prodajaikupovina suvlasnickogdijela Susvojina (clan 131.Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) postoji kada vise li ca ima pravo svojine nad nepodijeljenom stvari, tako da je dio svakog od njih odred en srazmjerno prema cjelini (idealni dio, npr. 1/2, 1/3, itd.) U slucaju da postoji pravo susvojine na nepokretnosti koja se otuduje (ili sire, kojom se raspolaze), treba razlikovati dvije situacije: Kada se otuduje cijela nepokretnost, otudenje je moguce samo ako su saglasne sve ugovorne strane, odnosno ako su saglasni svi suvlasnici(ista situacija je i kod zalaganja); Kada se otuduje suvlasnicki dio, suvlasnik ga moze otuditi bez saglasnosti ostal ih suvlasnika (clan 132. stav 2. Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG), s tim da u tom slucaju, postoji zakonsko pravo prece kupovine ostalih suvlasnika (clan 132. stav 3. i 4. Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG). Zakonsko pravo prece kupovine suvlasnika regulisano je u odredbi clana 132. stav 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, a opsta pravila o zakonskom pravu prece kup ovine sadrzana su u clanu 542. ZOO CG, odnosno pravo prece kupovine regulisano je u odredbama clana 536.do 542. ZOO CG. Pravila o prodaji sa pravom prece kupovine shodno se primjenjuju i na zakonsko pravo prece kupovine. tri su osnovne razlike izmedu zakonskog i ugovornog prava prece kupovine, a to su: osnov nastanka, vremensko trajanje i dejstvo prema trecima. Zakonsko pravo prece kupovine nastaje na osnov u zakona. trajanje zakonskog prava prece kupovine nije vremenski ograniceno, dok u govorno pravo prece kupovine prestaje poslije pet godina od zakljucenja ugovora, ako nij e ugovoreno da ce ono prestati ranije. Ako je ugovoren duzi rok, ugovorno pravo pr ece kupovine svodi se na rok od pet godina. Zakonsko pravo prece kupovine djeluje pr

ema trecima po sili zakona i ono se ne upisuje u katastar nepokretnosti, dok ugovorn o pravo prece kupovine djeluje prema savjesnim trecim licima samo ako je upisano u katas tar nepokretnosti. Kod zakonskog prava prece kupovine, prodavac suvlasnickog dijela je duzan da pis anom ponudom za kupovinu njegovog suvlasnickog dijela na pouzdan nacin pozove ostale suvlasnike da se izjasne da li prihvataju ponudu, i to u roku od 10 dana od dana kada im je dostavljena pisana ponuda. Ponuda mora da sadrzi uslove prodaje suvla snickog dijela. Ako suvlasnik, u roku od 10 dana od dana kada mu je dostavljena pisana p onuda, ne prihvati ponudu (smatramo da i cutanje znaci neprihvatanje) ponudac moze

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima svoj dio prodati trecem licu, ali ne po nizoj cijeni i pod drugim uslovima u odn osu na one iz pisane ponude. U suprotnom, ovlastenik zakonskog prava prece kupovine ima pravo da zahtijeva tuzbom da se prenos ponisti i da se stvar njemu ustupi pod ist im uslovima, ako je trecem bilo poznato, ili nije moglo ostati nepoznato postojanje prava prece kupovine i to u roku od sest mjeseci, racunajuci od dana kada je saznao za prenos (clan 541. stav 1. ZOO CG). Pravo prece kupovine prestaje u svakom slucaju por p roteku pet godina od prenosa svojine stvari na treceg (clan 541. stav 3. ZOO CG). Notar je duzan da upozori stranke na postojanje zakonskog ili ugovornog prava pr ece kupovine, pa ako stranke, i pored toga, insistiraju da se ugovor o prodaji zaklj uci bez ponude i izjasnjenja ovlastenika prava prece kupovine, notar je duzan to upozore nje unijeti u notarski akt, a ako stranke to ne zele, notar je duzan odbiti poduzima nje sluzbene radnje. U suprotnom, notar bi ucinio povredu sluzbene duznosti i mogao bi odgova rati za stetu. O pravu prece kupovine vise vidjeti u dijelu ovog rada koji tretira od obrenja i pravo prece kupovine. Kod prodaje suvlasnickog dijela, veoma je znacajna aktivnost notara i to iz vise razloga: zbog instituta prava prece kupovine, koje moze biti zakonsko i ugovorno, kako smo to naprijed naznacili, a sto treba detaljnije regulisati u odjeljku ugovora Odobrenja i pravo prece kupovine ; radi upisa prenosa susvojine u katastar; radi otklanjanja nejasnoca i sporova kada vise kupaca kupuje nepokretnost u susv ojini, jer ako u ugovoru nisu precizirani suvlasnicki dijelovi kupaca, zakonska je pretpostavka da su ti dijelovi jednaki (clan 131. stav 2. Zakon o svojinsko pra vnim odnosima CG); sa aspekta nistavosti ugovora kojim bi se suvlasnik trajno odrekao prava na diob u stvari jer je takav ugovor nistav, shodno odredbi clana 140. stav 3. Zakona o sv ojinsko pravnim odnosima CG. Pravo na diobu ne zastarijeva, pa bi notar trebao dati strankama poduku i upozor enje u vezi sa nezastarijevanjem prava na diobu stvari, a u svakom slucaju, notar mor a odbiti notarsku obradu isprave ako bi stranke zahtijevale da se ugovorom o kupovini nep okretnosti

u susvojini ugovori odredba kojom se zahtijeva trajno odricanje prava na diobu. Zakon je dao mogucnost da se moze ugovoriti privremena odgoda diobe, ali ne duze od pet godina. Moguca je ugovorna i sudska dioba. Ugovor o diobi nepokretnosti mora biti u form i notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (clan 143. stav 2. Zakona o svojins kopravnim odnosima i clan 51. stav 1. tacka 6. Zakona o notarima CG). P R I m J E R Prodajacijelenepokretnostiususvojini,jedankupackojijekupujekao posebnuimovinu Prodavciseobavezujuprenijetinakupcasvoje suvlasnickedijeloveodpo1/2nanepokretnos tiiz tackeIovogugovoraa kupacseobavezujeprodavcima isplatitikupoprodajnucijenuiztacke ----ovogugovora ------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavci izjavljuju da je predmetna nepokretnost njihova posebna imovina koju su stekli nasljedivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuju Rjesenj e o nasljedivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09, od _____.godine., koje je pravosnazno dana ____. godine. Naznaceno rjesenje notar je procitao strankama i prilozio ga uz ov aj izvornik. Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost stice kao posebnu imovinu.------------------------P R I m J E R Prodajasuvlasnickogdijela,jedankupac Prodavac se obavezuje prenijeti na kupcapravosusvojine sa 1/2 dijela na nepokret nostiiz tackeIovogugovora,akupacseobavezujeprodavcu isplatitikupoprodajnucijenuiztacke ----ovogugovora --------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dru gova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ---------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost, odnosn o suvlasnicki dio koji prodaje, njegova posebna imovina koju je stekao nasljedivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjesenje o nasljedivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-12 0/09., od _____.godine, koje je pravosnazno dana ____. godine. Naznaceno rjesenje je notar procitao strankama i prilozio ga uz ovaj izvornik.---------------------------------------------------------------------Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost stice kao posebnu imovinu.------------------------RImJER Prodajacijelenepokretnosti,visekupacakojijekupujuususvojinu Prodavac se obavezuje prenijeti na kupce,na jednakedijelove,pravosvojine sa 1/1 na

nepokretnostiiztackeIovogugovora,akupciseobavezujeprodavcu isplatitikupoprodajnu cijenuiztacke ----ovogugovora ------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljedivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjesen je o nasljedivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnazno dana ____. godine. Naznaceno rjesenje je notar procitao strankama i prilozio ga uz ov aj izvornik. Kupci izjavljuju da predmetnu nepokretnost sticu kao posebnu imovinu. ------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Napomena: Ako nisu odredeni suvlasnicki dijelovi kupaca, zakonska je pretpostavk a da oni kupuju u jednakim dijelovima. 1 2 3 Prodajanepokretnostiuzajednickojsvojini,saposebnim osvrtom na prodaju (otudenje) zajednickeimovine bracnih drugova Zajednicka svojina je (clan 153.-160. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) svoji na vise lica na nepodijeljenoj stvari kada su njihovi udjeli odredivi, ali nisu una prijed odredeni. Zajednicka svojina takode nastaje upisom u katastar nepokretnosti, a u koji se u pisuje na ime svih zajednicara. Za razliku od prava susvojine gdje suvlasnik moze, uz rizik povrede zakonskog pr ava prece kupovine, prodati svoj suvlasnicki dio bez saglasnosti ostalih suvlasnika, za raspolaganje i opterecenje nepokretnosti u zajednickoj svojini potrebna je saglasnost svih zajednicara. Od toga zakonskog pravila postoji jedan zakonski izuzetak, a odnosi se na mogucnost da se pravnim poslom koji nije zakljucen sa svim zajednicarima, moze s teci svojina pod dva kumulativna uslova:ako je sticalac savjestan i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastru na ime svih zajednicara. U praksi nije problem kada je u katastru nepokretnosti upisana zajednicka svojina na ime svih zajednicara. Problemi i spo rovi nastaju kada je neka nepokretnost u katastru upisana kao svojina jednog lica, a u stvarnosti se radi o zajednickoj svojini. Narocito je to izrazeno kod zajednicke imovine bracnih drugova koja ima zakonski rezim zajednicke svojine, a cesto se upisuje k ao svojina jednog bracnog druga. Porodicni zakon CG je u clanu 289. stav 2. za takve slucaj eve propisao da se smatra kao da je upis izvrsen na oba bracna druga, osim ako taj u pis nije rezultat pisanog ugovora bracnih drugova. Ovako rjesenje odstupa od nacela pouzd anosti iz clana 10. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Medutim, princip javnog pouzdanja (upisano pravo u katastru smatra se tacnim) nije u cije losti ispostovan u odredbama drugih zakona koji regulisu ovu pravnu problematiku. Kao dokaz tome, moze posluziti naprijed naznacena odredba Porodicnog zakona, prema kojoj se, u slucaju kada je u katastar nepokretnosti, kao vlasnik zajednicke imovine, upisan jedan bracni drug, smatra kao da je upis izvrsen na ime oba bracna druga, osim ukoliko do upisa nije doslo na osnovu pisanog ugovora zakljucenog izmedu bracnih drugova . Iz naprijed naznacenih razloga, pitanje zajednicke bracne imovine-svojine nad nepok retnostima

predstavlja veoma vaznu i tesku problematiku, a pogotovo kod pravnih poslova o prenosu ili sticanju prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnosti. Uloga notara je da ispita cinjenicnu situaciju u pogledu toga da li se radi o za jednickoj imovini bracnih drugova koja predstavlja zajednicku svojinu, a sto podrazumijeva zajednicko i sporazumno djelovanje bracnih drugova u raspolaganju takvom imovinom. Ako se utvrdi da je samo jedan bracni drug upisan kao vlasnik 1/1, a u stvari se radi o zajednickoj imovini, za otudenje takve nepokretnosti potrebna je saglasnost svih zajednicara. Na osnovu ugovora o prodaji nepokretnosti u zajednickoj svojini bracnih drugova koji je zakljucio samo jedan bracni drug, trece lice moze, na osnovu tog ugovora ,

1. Ugovor o prodaji steci pravo svojine samo pod dva kumulativno ispunjena uslova: ako je savjesno i ako pravo svojine nije upisano u katastar nepokretnosti na ime svih zajednicara. Kako je to vec naprijed naznaceno, notar ce poduciti i upozoriti ugovorne strane na zajednicku svojinu, odnosno na zakonski status zajednicke imovine, a narocito na to da je kod raspolaganja takvom imovinom, potrebna saglasnost svih zajednicara. Pored to ga, notar ce kod utvrdivanja cinjenicnog stanja i ispitivanja volje stranaka, u ispr avu unijeti izjave ugovornih strana u vezi sa statusom imovine koja je predmet prodaje i eve ntualno pribavljene dokaze koji potkrepljuju te izjave. Notar se ovdje nece i ne moze pr etvoriti u istrazni organ, ali je duzan poduciti i upozoriti ugovorne strane na zakonski status zajednicke imovine bracnih drugova i na posljedice koje mogu nastupiti u vezi s tim. Ako prodavac izjavi, odnosno ako se utvrdi da se radi o zajednickoj bracnoj imovini, tada se mora pribaviti saglasnost drugog bracnog druga, bilo u posebno sastavlje nom notarskom aktu u formi zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave, ili u samo m ugovoru o prodaji ucescem bracnog druga prodavca u sastavljanju notarskog akta. Kada prodavac izjavi da se radi o posebnoj imovini, onda je cjelishodno pribaviti dok az o nacinu i vremenu sticanja te imovine ili izjasnjenje bracnog druga prodavca o tome, ako to stranke zele, a u svakom slucaju, notar ce pouciti kupca da moze zahtijevati pou zdano utvrdivanje da li neka nepokretnost predstavlja zajednicku imovinu bracnih drugo va, te na znacaj i posljedice u vezi s tim. Kako notar ima striktno odredenu obavezu upozoravanja i poducavanja stranaka, a shodno odredbama clana 47. Zakona o notarima, i zadatak da regulise pravne odnose na nacin da se izbjegnu pravni sporovi i gar antuje pravna sigurnost, smatramo da je i u pogledu zakonskog rezima bracne imovine, no tar duzan dati odgovarajuce poduke i upozorenja, a u odredenim slucajevima i odbiti sacinjavanje notarskog akta. Postupanjem na ovaj nacin, notar vodi racuna o nacelu savjesnost i i postenja ugovornih strana o izjavama datim pred notarom. Sve naprijed naznacen o, odnosi se i na zajednicku imovinu vanbracnih drugova. P R I m J E R Podukeiupozorenjenotaranazakonskistatuszajednickeimovinebracnih drugova 1. Posebna imovina Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr

ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljedivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjesen je o nasljedivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnazno dana ____. godine. Naznaceno rjesenje je notar procitao strankama i prilozio ga uz ov aj izvornik. Kupci izjavljuju da predmetnu nepokretnost sticu kao posebnu imovinu. ------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 2. Zajednicka imovina Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednicka imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz mati cne knjige vjencanih, Opstine _____, od ____ godine, koji se u originalu prilaze uz ovaj izvornik nako n sto je strankama procitan, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da su prodavac i gospoda A.A bracni drugovi. U sastavljanju ovog notarskog akta prisutna supruga prodavca A.A., izri cito izjavljuje da je, kao bracni drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti ko ja je njihova zajednicka imovina.--------------------------------------------------------------------------------------1 3 Cijena Cijena je bitan element ugovora o prodaji kao dvostrano obavezujuceg pravnog pos la. Osnovna obaveza prodavca je prenos svojine na stvari, a osnovna obaveza kupca je da plati cijenu (cl. 463. st. 1. ZOO CG). Promet prava na nepokretnosti je po svojo j pravnoj prirodi veoma slozen posao i zahtijeva angazovanje pravnih strucnjaka koji su do bro upoznati sa brojnim propisima, relevantnim u oblasti prometa prava na nepokretno sti. Dakle, za sklapanje pravnih poslova u prometu nepokretnosti, potrebno je poznava nje vazecih propisa koji se primjenjuju, odnosno lice koje to cini, mora imati velik o prakticno i strucno iskustvo u ovoj oblasti. Notar je nezavisno i strucno lice k oje mora voditi racuna o interesima obje ugovorne strane, te mu je zadatak da osigur a da se preuzete obaveze iz sklopljenog ugovora i izvrse, a sto ima za posljedicu da se na taj nacin izbjegnu eventualni sporovi. Medutim, kako je vrlo cesto nemoguce obezbije diti istovremeno izvrsenje obaveza stranaka iz ugovora, a zbog potrebe prethodnog oba vljanja niza radnji (pribavljanje odobrenja, brisanje tereta, finansiranje kupoprodajne cijene i sl.), notar mora nastojati da nijedna ugovorna strana ne pretrpi stetu, odnosn o da nijedna strana ne izvrsi svoju cinidbu u potpunosti ili djelimicno bez adekvatne protucinidbe

ili adekvatnog osiguranja da ce obecana cinidba biti izvrsena. Ovakvo obezbjeden je je jedino moguce postici kvalitetno sacinjenim ugovorom. Smisao notarskog akta kod prometa nepokretnosti je u tome sto je promet prava na nepokretnosti, po svo joj pravnoj prirodi, slozen i zahtijeva preduzimanje vise radnji u razlicitim vremen skim periodima, pa je neophodno u sacinjenom ugovoru predvidjeti dinamiku tih radnji. Naprimjer, potrebno je uzeti kredit za kupovinu stana, obezbijediti potrazivanje davaoca kredita, obezbijediti siguran nacin placanja cijene prodavcu i prenos svojine sa prodavca na kupca. U nekoj drugoj situaciji, prodavac cesto prodaje svoj stan da bi kupio neki drugi stan, pa mu je potrebno vrijeme za iseljenje i kupovinu drugog stana, zatim potrebno je regulisati sve potrebne poreske obaveze u vezi sa kupovinom stana, r egulisati pitanje komunalnih troskova, elektro i telefonskih prikljucaka itd. U ovom radu ce se pokusati obraditi pitanje cijene, koja predstavlja jedan od bi tnih elemenata ugovora o prodaji, te iz tog razloga i jedan od bitnih elemenata sadrz ine

1. Ugovor o prodaji notarskog akta koji za predmet ima prenos ili sticanje prava svojine nad nepokre tnostima. Potrebno je istaci da savremeni promet donosi razlicite nacine placanja i finans iranja cijene, pa su ovdje moguce veoma razlicite kombinacije i samim tim veliki broj a lternativnih rjesenja. Cijena bi, kao sto je ranije vec istaknuto i za predmet prodaje, treba la biti obradena u posebnom clanu (tacki ili stavu) kupoprodajnog ugovora. Lista pitanja (provjera) ugovornih odredbi o cijeni Prilikom sacinjavanja ugovora o prodaji, a u vezi sa odredbama o cijeni, notar b i morao obratiti paznju i u ispravi regulisati sljedece: odredenje cijene; dospjelost placanja cijene, sa posebnim akcentom na ugovaranje pretpostavki za dospjelost cijene u svrhu osiguranja kupca; nacin placanja cijene; osiguranje kupca i prodavca u vezi sa placanjem cijene. 1 3 1 Odredenje cijene U ugovoru o prodaji cijena mora biti odredena ili odrediva, tako da ugovor mora sadrzavati dovoljno podataka da se cijena moze odrediti. U suprotnom, ugovor o prodaji ne proizvodi dejstvo (cl.470.st.1. ZOO CG). Cijena se moze ugovoriti kao: fiksna (a sto se najcesce i ugovara) ili po jednom m2 zemljista, poslovnog prostora, stana i s l. Cijena moze biti propisana, tekuca prema zvanicnoj evidenciji, a moze se odredivanje ci jene povjeriti trecem ili jednoj ugovornoj strani (cl.471. 474. ZOO CG). U slucajevima kada su predmet prodaje nepokretnosti i inventar, sto je vec ranije i naznaceno, a ra di poreskih obaveza po osnovu prometa nepokretnosti, korisno je posebno izraziti cijenu za nepokretnost, a posebno za inventar ili druge pokretne stvari. P R I m J E R I 1 Kadajecijena izrazena fiksno Cijena za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora iznosi 58 825,00 EURA(slovima:pede setosamhiljadaosamstotinadvadesetpeti00/ 100 EURA) . ---------------------------------------------2 Kadajecijena izrazenapojednomm2 Cijena za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora iznosi 500,00 EURA(slovima:petstot inai 00/100 EURA) .---------------------------------------------------------------------------------------------------3 Kadaseuznepokretnost kupujeiinventar: Cijena za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora iznosi 58 825,00 EURA(slovima:pede setosamhiljadaosamstotinadvadesetpet

i 00/100 EURA), a cijena za inventar iznosi 15 000,00EURA(petnaesthiljadai00/100EURA) .--------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Ugovorne strane koje placaju cijenu gotovinom, veoma cesto navode manji iznos ci jene od one koja je stvarno placena, a u cilju placanja sto manjeg poreza na promet n epokretnosti i manjeg iznosa notarske naknade. U tim slucajevima, notar ih je, uzimajuci u obzir trzisne cijene i procjene poreskih organa, duzan poduciti i upozoriti da poreski organ vrsi procjenu neovisno od cijene iz ugovora, te na posljedice u slucaju po bijanja ugovora zbog ostecenja preko polovine, zelenaskog ugovora i sl. P R I m J E R Notar je poducio i upozorio stranke da je izjavljeni iznos cijene nizi od trzisn e cijene i procjene nadleznih poreskih organa, da iznos cijene iz ovog ugovora ne utice na procjenu poreskog organa kod placanja poreza na promet nepokretnosti, kao i na posljedice koje mog u nastati u vezi s tim u slucaju pobijanja i raskida ovog ugovora. -----------------------------------------------1 3 2 Dospjelost cijeneiosiguranjekupca Cijena moze dospijevati odmah u momentu zakljucenja ugovora, u odredenom roku, ili nakon sto se ispune odredene pretpostavke za dospjelost. Dospjelost placanja cijene je veoma bitna za ispunjenje ugovora, a narocito je vazna za kupca koji se moze veoma efikasno stititi ugovaranjem odredenih pretpostavki za dospjelost cijene, u cilj u da se obezbijedi da mu se nepokretnost preda sa placanjem cijene, tj. da se upise sa p ravom svojine u katastru nepokretnosti. S tim u vezi, notar je duzan poduciti kupca mogucnosti ugovaranja adekvatnih pre tpostavki za dospjelost cijene i upozoriti ga na opasnosti i rizike kojima se izlaze supro tnim ugovaranjem, odnosno neprihvatanjem adekvatnih obezbjedenja kojima ga poducava notar. Koje ce se pretpostavke za dospjelost cijene ugovoriti, zavisi od konkret nog slucaja, te od kupceve volje. Dakle, kupac moze, ali ne mora, ugovoriti da cijena dospije va nakon ispunjenja odredenih pretpostavki za svaki konkretan slucaj. Medutim, nota r je duzan poduciti kupca takvim mogucnostima i upozoriti ga na pravne posljedice i r izike kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. Pretpostavke za dospjelost placanja cijene mogu biti razlicite: alternativno ili kumulativno ugovorene, odnosno kupac se moze obezbijediti kombinacijom mjera osiguranja, shodno konkretnoj cinjenicnoj situaciji svakog pojedinacnog slucaja. U daljem te kstu obradice se vise mogucih pretpostavki za dospjelost placanja cijene, a sto zavis i od svakog

konkretnog slucaja. 1. Kupac zahtijeva da se upise kao vlasnik prije isplate cijene prodavcu. U ovom slucaju notar bi trebao da savjetuje klijentima da se cijena uplacuje na notarski racun za stranke, a da sa tog racuna notar vrsi isplatu prodavcu tek kada se kupac upise kao vlasnik. Notar moze preuzeti novac na cuvanje ako mu je predat povodom sastavljanja notar skog akta na posebnom racunu kod banke koji ne moze biti predmet prinudnog izvrsenja protiv notara. to je notarski racun za stranke127. 127 Clan 67. stav 2. i clan 68. stav 3. Zakona o notarima CG, te clan 45. stav 2 . Pravilnika o radu notara CG.

P R I m J E R P R I m J E R 1. Ugovor o prodaji Cjelokupni iznos cijene dospijeva za isplatu deponovanjem na notarski racun za st ranke u roku od sedam dana od dana zakljucenja ugovora, s tim da stranke daju nalog nota ru da do tada ne izdaje otpravke i prepise koji ce sadrzavati saglasnost prodavca za pren os prava svojine, te da isplatu cijene sa tog racuna notar izvrsi na racun prodavca u roku od seda m dana od dana kada zaprimi rjesenje o upisu prenosa svojine u Katastru nepokretnosti na i me kupca. Napomena: Ovo je veoma znacajan mehanizam zastite prodavaca i kupaca u pogledu isplate cijene i sigurnog prenosa prava svojine. Ovdje mogu doci u obzir i drugi uslovi kojima ce se usloviti isplata cijene sa notarskog racuna za stranke na racun pro davca, naprimjer, upis predbiljezbe, predaja u posjed i sl. 2. Da je upisana predbiljezba prava svojine u korist kupca prije isplate cijene prodavcu. Predbiljezba je efikasno sredstvo zastite kupca jer mu garantuje da ce biti upis ano njegovo pravo svojine u katastar nepokretnosti naknadnim opravdanjem, a kupac ze li njeno ugovaranje i upis prije nego sto isplati cijenu. Notar je duzan poduciti k upca da i kako ga predbiljezba osigurava i upozoriti ga na posljedice suprotnog postupanja . Kupac se na ovaj nacin stiti od rizika dvostruke prodaje ili nekih drugih upisa koji i maju prvenstvo upisa. Naime, jedno od osnovnih nacela upisa u Katastar nepokretnosti jeste nacelo prvenstva, koje znaci da se upis vrsi prema vremenskom redoslijedu podnos enja zahtjeva za upis128. P R I m J E R Cijena za placanje dospijeva (na ruke prodavca ili na prodavcev racun kod banke i li na notarski racun za stranke) u roku od tri dana od dana kada notar obavijesti ugov orne strane da je predbiljezba prava svojine na predmetnoj nepokretnosti u korist kupca upis ana na prvom mjestu ranga upisa u Listu nepokretnosti .-------------------------------------------------Notar je poducio kupca i drugim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u ve zi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je/su________ (Napomena: Upisati pretpostavku za dospje lost cijene ako se pojavljuje u konkretnom slucaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); za tim ugovaranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek ka da se kupac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik, te ga upozorio na rizike i posljed ice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. --------------------------------------------------------------------------------

Napomena: U izjavama za knjizenje, odmah iza saglasnosti za upis predbiljezbe, m oze se i korisno je dati saglasnost za brisanje predbiljezbe, a u cilju zastite prod avca u slucaju da ne dode do isplate cijene i realizacije ugovora. U suprotnom, prodavac bi mor ao sudskim putem vrsiti brisanje predbiljezbe ili bi ona bila brisana protekom zako nskog roka za njeno opravdanje (30-60 dana od dana prijema rjesenja o predbiljezbi cl. 97. Zakona o drzavnom premjeru i katastru CG). 128 Clan 12. Zakona o drzavnom premjeru i katastru CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima P R I m J E R Prodavac je saglasan da se u korist kupca upise predbiljezba prava svojine na ne pokretnosti iz tacke I ovog ugovora.--------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke su vec sada saglasne da se predbiljezba brise istovremeno sa upisom prav a svojine na kupca, kao i u slucaju da ne dode do realizacije ovog ugovora. Stranke daju nalo g i neopozivo ovlascuju ovog notara da podnese zahtjev za upis predbiljezbe, kao i zahtjev za brisanje predbiljezbe ako kupac u roku iz ovog ugovora ne isplati cjelokupnu cijenu. --------------------------------3. Da je predat zahtjev za upis predbiljezbe, a nema prepreka za njen upis na pr vom mjestu. Ovdje kupac zeli upis predbiljezbe, ali isplatu cijene ne veze za njen u pis vec samo za predaju zahtjeva za upis, pod uslovom da nema prepreka za to. P R I m J E R Cjelokupni iznos cijene kupac je duzan isplatiti prodavcu (na ruke ili na racun k od banke ili na notarski racun za stranke) u roku od tri dana od dana kada notar u pisano j formi obavijesti ugovorne strane da je zahtjev za upis predbiljezbe prava svojine u ko rist kupca predat Katastru nepokretnosti, a nema prepreka za njen upis na prvo mjesto. ---------------Notar je poducio kupca mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dos pjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca; zatim moguc nost ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao sto je/su________ -------------------------------------(Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkret nom slucaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); isto tako, poducio ga je mogucnosti ugovaranja is plate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga upozorio na rizi ke i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------------------4. Da su dostavljena odredena pravno valjana odobrenja, npr. punomocje od strane prodavca, odobrenje organa starateljstva za otudenje nepokretnosti malodobnog prodavca i dr. Ovdje se radi o slucaju kada je za punovaznost ugovora potrebno p

ribaviti odredena odobrenja, kao sto smo naprijed istakli, jer ugovor nece proizvoditi pr avna dejstva bez tih odobrenja, tako da je, u vezi sa tim, notar duzan dati poduku i upozorenje da takav ugovor nije na pravnoj snazi, te da se cijena ne placa dok se ne pribav e potrebna odobrenja, niti da stranke vrse druge cinidbe iz ugovora, a notar takode ne smij e davati otpravke i prepise akta do momenta dostavljanja potrebnih odobrenja. P R I m J E R Cijena za isplatu dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski racun za stranke il i na transakcijski racun prodavca) osam dana od datuma prijema preporucenog pisma kojim notar obavjestava kupca da je blagovremeno dostavljeno pravno valjano punomocje od str ane prodavca (ili alt. odobrenje Centra za socijalni rad za otudenje nepokretnosti m alodobnog

1. Ugovor o prodaji prodavca, ili alt. odobrenje nadleznog organa za otudenje nepokretnosti privredn og drustvaSkupstina, Nadzorni odbor itd..). ---------------------------------------------------------------------Napomena: Notar je duzan upozoriti stranke da vremenski ne odreduju dospjelost c ijene i ne vrse njenu isplatu, te da ne vrse druge cinidbe iz ugovora, prije pribavlja nja potrebnih odobrenja, jer ugovor nije na pravnoj snazi dok se ne dostave pravno v aljana odobrenja. Dakle, u ovakvom slucaju rok dospjelosti trebalo bi uvijek vezati za momenat pribavljanja odobrenja ili nakon toga. Ako stranke hoce ugovaranje roka dospjelo sti cijene prije pribavljanja neophodnih odobrenja, i pored pouka i upozorenja notar a, smatramo da je notar duzan odbiti poduzimanje takve sluzbene radnje. Notar moze saciniti ispravu (izvornik) bez potrebnih odobrenja (pravni posao se moze i nakn adno odobriti, npr. cl. 83. ZOO CG), i u toj ispravi o pravnom poslu ce se odrediti r ok dospjelosti cijene, s tim da je notar duzan poduciti i upozoriti stranke npr, sljedecom form ulacijom: Ovaj ugovor nije na pravnoj snazi i nece proizvoditi pravna dejstva sve dok stran ke u roku od trideset dana racunajuci od dana njegovog zakljucenja ne dostave ovom notaru pravno valja no punomocje prodavca za poduzimanje ovog pravnog posla od strane punomocnika. -----------------Notar je upozorio stranke da ne odreduju rok dospjelosti cijene i ne vrse njenu isplatu, te da ne vrse druge cinidbe iz ugovora, prije pribavljanja potrebnih odobrenja .-----------------------U takvom slucaju, notaru je zabranjeno da izdaje otpravke, ovjerene prepise i pr epise izvornika bilo kome sve dok mu se ne dostavi pravno valjano odobrenje. Notar to mora unijeti u ispravu, npr. sljedecom formulacijom: Notar nece izdavati otpravke, ovjerene prepise i prepise izvornika bilo kome sve dok ugovorne strane ovom notaru ne dostave pravno valjano odobrenje -----------------------------5. Da je podnesen zahtjev za upis promjene u B ili V listu nepokretnosti po osnovu pravosnaznog rjesenja o nasljedivanju, kojim je prodavac oglasen nasljedn ikom. Ovdje se radi o slucaju kada je prodavac pravosnazno oglasen za nasljednika, a j os uvijek nije upisan u katastru nepokretnosti kao vlasnik, a kupac ne zeli isplati ti cijenu prodavcu dok se katastru ne dostavi rjesenje o nasljedivanju. Smrcu ostavioca nj

egovi nasljednici postaju vlasnici, a upis u Katastar nepokretnosti ima samo deklarati vno dejstvo. Zbog toga se to zove promjena upisa, jer je smrcu ostavioca kao knjiznog vlasnik a B ili V list postao netacan i treba ga usaglasiti sa novonastalim pravnim stanjem (nasljednici umrlog postali vlasnici od momenta njegove smrti). Medutim, takav u pis moze sadrzavati odredene rizike u smislu podobnosti rjesenja o nasljedivanju za upis u Katastar nepokretnosti, placanja poreza, taksi itd. U svakom slucaju notar mora voditi racuna o tome da je rjesenje o nasljedivanju pravosnazno.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima P R I m J E R Cijena za placanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski racun za stranke i li na transakcijski racun prodavca) osam dana od datuma prijema preporucenog pisma kojim notar obavjestava kupca da je podnesen zahtjev za promjenu B ili V lista nepokretnosti po osnovu pravosnaznog Rjesenja o nasljedivanju, Osnovnog suda u _______, broj _________, od __________, koje je postalo pravosnazno dana __________, kojim je prodavac oglasen iskljucivim nasljednikom, a nema prepreka za njegovo provodenje. ----------Notar je poducio kupca i drugim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u ve zi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca; zatim mogucnost ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao sto je/su________ (Napomena: Upi sati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom slucaju, npr. b risanje hipoteke i dr.); mogucnosti ugovaranja isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprot nog postupanja. --6. Da se u Katastru nepokretnosti izvrsi promjena u B ili V listu nepokretnosti po osnovu pravosnaznog rjesenja o nasljedivanju, tako da se prodavac po osnovu nasljedivanja upise sa pravom svojine. Ovdje se radi o slucaju kada je prodavac pravosnazno oglasen za nasljednika, a jos uvijek nije upisan u Katastru nepokretnosti kao vlasnik, a kupac ne zeli isplatiti cijenu prodavcu dok se isti sa svojim pravom ne upise u Katastar. P R I m J E R Cijena za placanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski racun za stranke i li na transakcijski racun prodavca) osam dana od datuma prijema preporucenog pisma kojim notar obavjestava kupca da je izvrsena promjena B ili V lista nepokretnosti po osnovu pravosnaznog Rjesenja o nasljedivanju, Osnovnog suda u _______, broj _________, od __________, tako da je prodavac po osnovu nasljedivanja upisan kao vlasnik sa 1/ 1(ili suvlasnik sa dijelom___). -----------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio kupca o ostalim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u v ezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca; zatim mogucnost ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao sto je/su________ .-------------

--------------(Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkret nom slucaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); zatim ugovaranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izla ze u slucaju suprotnog postupanja.----------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji 7. Da se ovlascenik zakonskog ili ugovornog prava prece kupovine izjasni da nece vrsiti svoje pravo, a prije isplate cijene prodavcu. Ovdje se radi o slucaju kad a postoji ugovorno ili zakonsko pravo prece kupovine, a kupac ne zeli da rizikuje sticanje prava svojine na stvari ili druge stetne posljedice zbog postojanja prava prece kupovi ne odnosno njegove povrede. P R I m J E R Cijena za placanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski racun za stranke i li na transakcijski racun prodavca) osam dana od datuma prijema preporucenog pisma kojim notar obavjestava kupca da je ovlascenik zakonskog (ili ugovornog) prava prece kupovin e izjavio da nece vrsiti svoje pravo. --------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio kupca o ostalim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u v ezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca, ugova ranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se k upac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga je upozorio na r izike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja.--------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. brisanje hipoteke i dr. 8. Da je notaru urucena ili da je katastru nepokretnosti predata brisovna dozvol a u pogledu hipoteke upisane u G listu predmetnog lista nepokretnosti. Ovdje se radi o slucaju kada kupac zeli kupovinu nepokretnosti koja nije opterecena nekim prav om. P R I m J E R Cijena dospijeva za placanje na ruke prodavcu (ili na notarski racun za stranke i li na transakcijski racun prodavca) osam dana od datuma prijema preporucenog pisma kojim notar obavjestava kupca da je notaru urucena (ili da je Katastru nepokretnosti predata ) brisovna dozvola u pogledu hipoteke upisane u G listu predmetnog lista nepokretnosti. -Notar je poducio kupca o ostalim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u v ezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca, ugova ranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se k upac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga je upozorio na r izike i posljedice

kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja.--------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. pribavljanje odobrenja i dr.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 9. Da je na osnovu brisovne dozvole u G listu izvrseno brisanje hipoteke. Ovdje se

radi o slucaju kada kupac zeli kupovinu nepokretnosti koja nije opterecena. P R I m J E R Cijena za placanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski racun za stranke i li na transakcijski racun prodavca) osam dana od datuma prijema preporucenog pisma kojim notar obavjestava kupca da je na osnovu brisovne dozvole u G listu izvrseno brisanje hip oteke. Notar je poducio kupca o ostalim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u v ezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava ugovaranje i splate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga upozorio na rizi ke i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. --------------------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. izjasnjenje imaoca prava prece kupovine i dr. 10. Da je pribavljena saglasnost hipotekarnog povjerioca za pravo zaloge, upisan e u G listu, za otudenje predmetne nepokretnosti i preuzimanje od strane kupca duga obezbijedenog hipotekom. Ovdje se radi o slucaju kada kupac kupuje opterecenu ne pokretnost, na kojoj je upisana zabrana otudenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca, a kupac preuzima i dug obezbijeden hipotekom, pa je stoga potrebna s aglasnost hipotekarnog povjerioca, u cilju upisa u katastar prenosa prava svojine na kupca i u cilju preuzimanja duga od strane kupca, shodno odredbama 455. i 456. ZOO CG) . P R I m J E R Cijena za placanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski racun za stranke i li na transakcijski racun prodavca) osam dana od datuma prijema preporucenog pisma kojim notar obavjestava kupca da je pribavljena saglasnost hipotekarnog povjerioca za pravo zaloga, upisanog u G listu, za otudenje predmetne nepokretnosti i preuzimanje od strane ku pca duga obezbijedenog hipotekom. ---------------------------------------------------------------------------Notar je poducio kupca o ostalim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u v ezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca ugovar anje isplate cijene

na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se k upac uknjizi u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga upozorio na rizi ke i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja). ----------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. potrebnog odobrenja i dr.

1. Ugovor o prodaji Cijena za placanje dospijeva odmah na ruke ili racun prodavca, a kupac ne zeli u govaranje pretpostavki za dospjelost, niti koristenje notarskog racuna za stranke Ovo je vrlo cest slucaj u praksi, iako je moguce da nastupe brojne opasnosti i r izici po kupca, narocito u pogledu visestrukog otudenja ili pak opterecenja predmetne nep okretnosti, kao i u pogledu raznih okolnosti koje onemogucavaju da se kupac upise kao vlasnik. Stete po kupca mogu biti velike jer je on vec isplatio cijenu. U ovom s lucaju notar mora dati kupcu poduku o mogucnostima adekvatnog osiguranja u konkretnom slucaju i upozoriti ga na posljedice placanja cijene bez ugovaranja adekvatnih m jera obezbjedenja. P R I m J E R Cijena za placanje dospijeva odmah na ruke prodavca (ili na racun prodavca.---------------) Notar je poducio kupca mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dos pjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca, ugovaranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupa c uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga upozorio na rizi ke i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. Nakon toga, kupac izjavljuje da cijena dospijeva na naprijed opisani nacin. -----------------------------------------------------------------------------------1 3 3 Osiguranje prodavca Prodavac se u ugovoru o prodaji moze obezbijediti na vise nacina, alternativno i li kumulativno, odnosno kombinacijom mjera osiguranja, shodno konkretnoj cinjenicnoj situaciji svakog pojedinacnog slucaja. Placanje cijene u momentu zakljucenja ugovora. Ovo je najjednostavnija situacija koja u modernom nacinu prometa nije vise tako cesta, pa je zbog toga, uz obezbjedenje kupca, vrlo cesto potrebno na adekvatan nacin obezbijediti i prodavca. Ako se cijena pl aca u momentu zakljucenja ugovora, tada nije potrebno predvidati mjere obezbjedenja za prodavca nego se mora voditi racuna o adekvatnom obezbjedenju kupca. Placanje cjelokupne ili dijela cijene nakon zakljucenja ugovora o prodaji. Kako smo naprijed naznacili, ovo je veoma cest slucaj, kako zbog toga sto kupac sebe zeli zastiti na nacin da prodavac ne dobije cijenu dok se ne ispune odredene pretpostavke za dos pjelost cijene (npr. upis predbiljezbe, upis svojine, pribavljanje odobrenja i sl.), tak

o i zbog toga sto kupci u velikom broju slucajeva finansiraju cijenu iz kredita ili na dr ugi nacin placanja na rate. Notar mora voditi racuna o interesima svih ugovornih strana, p a je stoga duzan poduciti i upozoriti stranke na sve moguce mjere adekvatnog obezbjed enja u konkretnoj situaciji i primijeniti ih shodno volji stranka, a sve sa ciljem da se izbjegnu sporovi i da se ugovor u cijelosti realizuje. Ova obaveza poducavanja i upozorav anja stranaka propisana je u clanu 47 Zakona o notarima CG. Notar je duzan poduciti i upozoriti prodavca na sljedece mjere obezbjedenja: isplata cijene na notarski racun za stranke;

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima kupcevo pristajanje na izvrsenje bez odlaganja na predmetu prodaje ili na cjelok upnoj imovini kupca; davanje clausule intabulandi u posebnoj ispravi u momentu zakljucenja ugovora ili naknadno, s tim da se ona preda kupcu u momentu isplate cijene prodavcu ili na notarski racun za stranke; davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da ne izdaje otpravke i prepise ili da izda izvode otpravaka i prep isa (otpravak dijela akta) koji nece sadrzavati clausulu intabulandi sve do isplate cjelokupne cijene129. P R I m J E R Poduke i upozorenja prodavcu kada cijena dospijeva nakon zakljucenja ugovora Cijena za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora iznosi 58 825,00 EURA(slovima:ped esetosamhiljadaosamstotinadvadesetpeti00/ 100 EURA).------------------------------------------------Naprijed naznacena cijena dospijeva na sljedeci nacin: ------------------------------------------------dio cijene od 25.000,00 EURA (slovima: dvadesetpethiljada EURA), prema izricito j izjavi stranaka, kupac je vec isplatio prodavcu; ------------------------------------------------------------------------dio cijene od 33.825,00 EURA (slovima: tridesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet EURA) kupac ce isplatiti prodavcu na njegov transakcijski racun broj_______, koji se v odi kod ______-banke, najkasnije do 31.12. 2009. godine. -------------------------------------------------------Notar je poducioprodavcamogucnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjeloscu p lacanja cijene, kao sto je pristajanje kupca na izvrsenje bez odlaganja na predmetu prod aje i na njegovoj cjelokupnoj imovini za iznos neplacene cijene i sporednih potrazivanja; deponovanje cijene na notarski racun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjereni h prepisa i prepisa koji nece sadrzavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cij ene; zatim mogucnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja ce biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorio naposljedice supro tnog postupanja --------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakontoga strankeizjavljuju (jednu od dolje naznacenih alternativa)

Moguce mjere obezbjedenja prodavca: a) -Da se ne zeli ugovaranje naznacenih mjera obezbjedenja prodaca .----------------

b) U vezi sa placanjem naprijed naznacenog cjelokupnog iznosa cijene od ______ EURA (slovima: ____ EURA) i zakonskih (ugovornih) zateznih kamata u slucaju pada nja kupca u docnju, kupac izricito izjavljuje da pristaje na izvrsenje bez odlaganja na osnovu ovog notarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini (ili samo na predmet u prodaje ako se odmah vrsi prenos prava svojine,).----------------------------------------129 Clan 88. Zakona o notarima Crne Gore.

1. Ugovor o prodaji Izvrsni otpravak ovog notarskog akta ce biti izdat prodavcu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju da su ispunjeni uslovi za izvrsnost. Notar je upozorio k upca da je pristao na izvrsenje bez odlaganja i objasnio mu pravne posljedice takve i zjave .--Napomena: Ovdje se radi o slucaju kada prodavac u samom ugovoru daje clausulu in tabulandi i pristaje da se kupac upise kao vlasnik bez ikakvih dodatnih uslova, a cijena se placa na rate ili u cjelokupnom iznosu nakon proteka odredenog vremena od zak ljucenja ugovora. Notar je u konkretnom slucaju obavezan upozoriti kupca na posljedice u vezi sa pristajanjem na izvrsenje bez odlaganja, s obzirom na pravnu snagu tak ve izjave. Naime, prema clanu 53. Zakona o notarima CG i clanu 16. stav 2. tac. 2. Zakona o izvrsnom postupku CG130, takva isprava je izvrsna isprava i ima dejstvo pravos nazne sudske odluke, cime se prodavac stavlja u sigurniju pravnu poziciju u vezi sa na platom kupoprodajne cijene. Stranke mogu ugovoriti da se u Katastar nepokretnosti izvrs i upis zabiljezbe pristajanja na izvrsenje bez odlaganja. c) Cjelokupni iznos cijene dospijeva za isplatu deponovanjem na notarski racun za stranke u roku od ______ dana od dana zakljucenja ovog ugovora, s tim da stranke daju nalog notaru da do tada ne izdaje otpravke i prepise koji ce sadrzavati sag lasnost prodavca za prenos svojine, te da isplatu cijene sa tog racuna notar izvrsi na r acun prodavca u roku od ____ dana od dana kada zaprimi rjesenje o upisu u Katastar prenosa prava svojine na ime kupca .--------------------------------------------------------------Napomena: Notarski racun za stranke je veoma znacajan mehanizam zastite prodavca i kupca u pogledu isplate cijene i sigurnog prenosa prava svojine, a predviden j e u clanu 67. Zakona o notarima CG i clanu 45. Pravilnika o radu notara CG. Ovdje mogu doc i u obzir i drugi elementi kojim ce se usloviti isplata cijene sa notarskog racuna z a stranke na racun prodavca, npr. upis predbiljezbe, predaja u posjed i sl. d) Prodavac se obavezuje da ce u naknadnoj ispravi, u momentu isplate cjelokupne ugovorene cijene, izjaviti saglasnost za prenos prava svojine na kupca .---------------------Napomena: U slucaju kada cijena dospijeva nakon zakljucenja ugovora, prodavac se stiti davanjem clausule intabulandi u posebnoj ispravi, koja ce biti predata kupcu u m omentu isplate cijene. Ova formulacija ce se unijeti i u odjeljak ugovora Izjave za knji zenje .

Primjer za takvo postupanje dat ce se u odjeljku ugovora koji tretira izjave za knjizenje prenosa prava svojine. e) Prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kup cu ili bilo kome drugom ne izdaje otpravak, ovjereni prepis i prepis vec samo otpravak dijela akta, odnosno prepisa koji nece sadrzavati saglasnost prodavaca za prenos prava svojine na kupca sve dok kupac u cijelosti ne isplati kupoprodajnu cijenu. Cjelovit otpr avak i prepis izvornika notar ce izdati kad mu stranke prezentuju valjan dokaz da je placena kupoprodajna cijena . -------------------------------------------------------------------130 Zakon o izvrsnom postupku, Sluzbeni list RCG broj 23/04.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Napomena: Davanjem saglasnosti za prenos svojine odmah u ugovoru, uz ugovaranje obaveze notara da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa, tak ode je efikasno sredstvo za zastitu prodavca. Notar ima pravo i duznost, pored cjelo vitih otpravaka i prepisa, izdavati i otpravak dijela akta (clan 88. Zakona o notarima CG). Notar prilikom kopiranja ili na drugi nacin sacinjavanja otpravka, prekrije, odn osno izostavi dio isprave (izvornika), tj. u ovom slucaju saglasnost za prenos prava svojine, i konstatuje na tom mjestu Izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta i stavi svoj potpis i pecat. 1 3 4 Nacin placanja cijene Jedna od osnovnih obaveza kupca je placanje kupoprodajne cijene. Interes kupca j e da postane vlasnik predmetne nepokretnosti, dok prodavac upravo zeli da za prenos p rava svojine dobije protuvrijednost u novcu. Ovdje postoji nekoliko modaliteta ispunj enja kupceve obaveze, o kojima notar mora voditi racuna i mora poduciti ugovorne stra ne o tome. Prije svega, potrebno je voditi racuna o tome kako se vrsi placanje, odn osno iz kojih izvora, te o tome kakav je pravni rezim konkretnog predmeta prodaje. Najce sce situacije u ovom slucaju su sljedece: placanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine neopterecene nepokretn osti; placanje cijene koja se finansira u cijelosti ili djelimicno iz kredita, tj. pre ko banke; placanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine opterecene nepokretnos ti, sa dvije podvarijante; kad kupac ne preuzima hipoteku; kad kupac preuzima hipoteku. Placanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine neopterecene nepokretnosti Ovo je najjednostavnija varijanta, jer u ovom slucaju ne treba otplacivati hipot eku prodavca, niti je brisati, a takode nije potrebno prethodno obezbijediti finansiranje kupc a, tj. uzimanje kredita kod banaka. Potrebno je samo odrediti pretpostavke za dospj elost cijene, odnosno zastiti prodavca i kupca u vezi s tim. U narednom tekstu su date neke formulacije koje se ticu odredivanja dospjelosti placanja cijene.

P R I m J E R Cijena iznosi___________EURAidospijevazaplacanjeodmah -------------------------------Potpisomovogugovoraprodavacpotvrdujedamujekupacisplatio cjelokupnunaprijed naznacenu cijenu. ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio kupca mogucnosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospj eloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene, i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava; zatim na mogucnosti ugov aranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao sto su ugovaranje isplate cijene na notar ski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupac uknjizi u katastru nepok retnosti kao

1. Ugovor o prodaji vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja .Nakon toga, kupac izjavljuje da ne zeli mjere obezbjedenja i da cijena dospijeva na naprijed opisani nacin. -------------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, brisovne dozvole i dr. Ovdje je jednostavno cinjenicno stanje, gdje kupac ne zele ugovaranje pretpostav ki za dospjelost. Prodavcu u ovom slucaju nisu potrebne mjere obezbjedenja, jer dobiva u momentu zakljucenja ugovora cjelokupnu cijenu. Ovakve situacije su rijetke, jer nepokretnosti uglavnom imaju veliku vrijednost i za njihovo finansiranje potrebna su znatna sredstva, koja u pravilu nedostaju kupcu. Nesto je slozenija situacija ukoliko j e potrebno naknadno pribavljanje raznih ovlascenja ili odobrenja, a sto se moze vidjeti iz formulacija koje su date u gornjem tekstu. tu su navedene potrebne radnje koje se moraju pre thodno uciniti kako bi se obezbijedilo potrebno punomocje ili uredilo knjizno stanje predmetne nepokretnosti. Placanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine opterecene nepokretnosti, a kupac zahtijeva brisanje hipoteke koja obezbjeduje potrazivanje koje nije isplaceno. Ovdje postoji vise varijanti: a) Prva mogucnost bi mogla biti kada kupac ne zeli kupovinu nepokretnosti koja j e opterecena hipotekom i zahtijeva njeno brisanje. tako, naprimjer, kredit i troskovi su isplaceni hipotekarnom povjeriocu, tj. banci, ali nije pribavljena brisovna dozv ola. CijenazanepokretnostiztackeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) ----------Cijena dospijeva osam danaoddatumakada notarobavijestikupcadaje notarudostavljen abezuslovnabrisovnadozvolabanke ________zabrisanjehipotekeupisaneu G listu,u iznosuod ________EURA,akojaopterecujenepokretnostkojajepredmet prodaje. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio kupca o ostalim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u v ezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava, zatim ugova ranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se k upac uknjizi u katastru

nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga je upozorio na r izike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja.--------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjasnjenja imaoca prava prece kupovine i dr. b) Nesto slozenije cinjenicno stanje postoji kada kredit i troskovi nisu isplace ni hipotekarnom povjeriocu, a prodavac zeli kredit odmah isplatiti sredstvima iz

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima kupoprodajne cijene koju mu treba isplatiti kupac, koji takode zahtijeva brisanj e hipoteke. tada je potrebno ugovoriti i osigurati da se iz prodajne cijene namiri hipotekar ni povjerilac, te ugovoriti ko ce pribaviti brisovnu dozvolu. Moguce postupanje not ara, na zahtjev stranaka, u ovom slucaju sastoji se u tome da prodavac (koji je ovdje istovremeno i hipotekarni duznik) u ugovoru o prodaji cedira131 svoje potrazivanje na isplat u cijele ili dijela cijene (u zavisnosti od toga koliko iznosi neisplaceni kredit) u korist svog hipotekarnog povjerioca (banke), a kupac naznaceni iznos cijene placa direktno h ipotekarnom povjeriocu prodavca, koji istovremeno daje saglasnost za brisanje hipoteke ili se u posebnoj izjavi obavezuje da ci izdati brisovnu dozvolu u posebnoj ispravi ako mu bude placen dugovani iznos kredita. Cedirana cijena hipotekarnom povjeriocu se m oze isplatiti direktno ili posredstvom notarskog racuna za stranke. Moguca formulacija kad se cedira cjelokupna cijena hipotekarnom povjeriocu i isplacuje direktno na racun hipotekarnog povjerioca: CijenazanepokretnostiiztackeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) ---------Cijena dospijeva osam danaoddatumakada notarobavijestikupcadaje notarudostavljen a pisana obavijest hipotekarnogpovjerioca dace izdatibezuslovnu brisovnu dozvoluza brisanjehipoteke, upisaneu G listu,kojaopterecujenepokretnostkoja jepredmetprodaje,akoseisplati cjelokupniiznosobezbijedenogpotrazivanjasasporedni m cinidbama ----------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac ustupa svoje cjelokupnopotrazivanje na isplatu cijene (ili dio cijeneui znosu od ____EURA)izovogugovorasvomhipotekarnompovjeriocu banciXX,naracunbr Pravoprodavcadatraziisplatuzapovjeriocaostaje nedirnuto -------------------------------Notar je poducio kupca i o drugim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava, zatim ugova ranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se k upac uknjizi u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ge upozorio na rizi ke i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. -----------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjasnjenja imaoca prava prece kupovine i dr.

Kad se cedira cijena hipotekarnom povjeriocu, a placa se preko notarskog racuna za stranke: CijenanepokretnostiiztackeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) -------------Kupac je duzan uplatiti cjelokupni iznos cijene na notarski racun za stranke bro j ________,kodbanke_________,do dana_____ -----------------------------------------------------131 Clan 445 do 454 ZOO CG.

1. Ugovor o prodaji Prodavac ustupa svoje potrazivanje na isplatu cijene svom povjeriocu banci _____ _______ u iznosu od _________ EURA (slovima ____)-(ili kada nije jos uvijek utvrden: u i znosu koji hipotekarni povjerilac-banka saopsti notaru da je potreban za njegovo potpuno namirenje) i nalaze notaru da taj iznos direktno isplati naznacenom hipotekarnom povjeriocu prodavca i izdejstvuje brisovnu dozvolu od banke, dok ce se ostatak cijene direktno ispla titi prodavcu. Naznacena placanja notar ce izvrsiti po ispunjenju sljedecih pretposta vki: da je notaru urucena brisovna dozvola u pogledu hipoteke (ili da se hipotekarni povjer ilac prodavca pisanim putem obavezao da ce izdati brisovnu dozvolu nakon sto mu bude isplaceno potrazivanje po osnovu navedenog kredita).--------------------------------------------------------------------------Notar je poducio kupca na ostale mogucnosti njegovog adekvatnog osiguranja u vez i sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupa c uknjizi u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svojina, te ga je upozorio na r izike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. -----------------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjasnjenja imaoca prava prece kupovine i dr. Placanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine opterecene nepokretnos ti, a kupac preuzima neisplaceni dug koji je obezbijeden hipotekom. U ovakvim slucaj evima postoji mogucnost da kupac daje izjavu o preuzimanju duga i na taj nacin stice pravo svojine na nepokretnosti sa postojecom hipotekom prodavca u korist hipotek arnog povjerioca (banke). tada je nuzna izjava kupca o preuzimanju duga koju ce dati u ugovoru o prodaji, a takode je nuzna saglasnost-pristanak prodavcevog hipotekarn og povjerioca za preuzimanje duga od strane kupca kao novog duznika (clan 455. i 45 6. ZOO). Razlog davanja saglasnosti povjerioca za preuzimanje duga se nalazi u tome , sto je povjeriocu bitno ko ce biti njegov duznik. U vezi s tim, notar je obavezan da ti poduku i upozorenje strankama o obavezi davanja pristanka hipotekarnog povjerioca, slje decom formulacijom: CijenanepokretnostiztackeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) ---------------

Cijena ce se isplatiti na taj nacin sto su ugovorne strane saglasne da kupac pre uzme dug prodavca koji je obezbijeden hipotekom iz G lista predmetne nepokretnosti u korist hipotekarnog povjerioca ______, a koji, prema pisanoj obavijesti hipotekarnog povjerioca, na dan sacinjavanja ovog notarskog zapisa iznosi _________ EURA (slovima ____) (ili kada nije jos uvijek utvrden: u iznosu koji hipotekarni povjerilac-banka sa opsti notaru), dok ce ostatak cijene kupac isplati na notarski racun za stranke broj ________ k od banke, _________ u roku od sedam dana od dana kada ga notar pismenim putem obavijesti d a mu je banka dostavila saglasnost za preuzimanje duga, te kupac nalaze notaru da taj iznos direktno isplati prodavcu u roku od tri dana od dana kada zaprimi rjesenje o upi su predbiljezbe prava svojine u korist kupca.-------------------------------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Notar je poducio kupca mogucnosti ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao sto su ugovaranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavcu tek kada se kupac uknjizi u katastru nepokretnosti kao vlasnik, te ga je upozori o na rizike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. -----------------------------------------------------Napomena: poduciti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se pojavljuju u konkretnom slucaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjasnjenja imaoca prava prece kupovine i dr. c) Mjere osiguranja prodavca i kupca kada se cijena od strane kupca finansira iz odobrenog kredita neke banke U modernim trzisnim tokovima cijena se u cjelosti ili djelimicno finansira iz kr editnih sredstava. Kroz ovaj vidi finansiranja cijene nastaju veoma slozeni odnosi izmed u razlicitih subjekata, ne samo izmedu prodavca i kupca, nego i izmedu banke i stranaka, a moguca je odredena uloga trecih kao zaloznih duznika. Uloga notara je da omoguci sigurnu i efikasnu transakciju za sve ucesnike takvog pravnog posla. Primjer moguce formulacije kada se opterecuje nepokretnost koja je predmet proda je, radi obezbjedenja kredita kupca iz koga se finansira cijena, mogao bi da glasi na sledeci nacin: P R I m J E R CijenanepokretnostiztackeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____). -------------Placanje cijene kupac ce izvrsiti iz kredita odobrenog od strane banke ________, broj __ od ___ --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Za osiguranje navedenog kredita prodavac se obavezuje da ce u posebnom notarskom aktu predmetnu nepokretnost opteretiti hipotekom u korist banke _________, u izn osu od __________, uz godisnju kamatu do 10% i pod svim drugim uslovima iz ugovora o kr editu132. broj ________,_ koji su sklopili kupac i banka ____________. Naznacen ugovor o k reditu notar je procitao strankama, te se u originalu prilaze uz ovaj izvornik. Prodava c se nadalje obavezuje da ce izjaviti pristanak na izvrsenje bez odlaganja iz predmetne nepok retnosti na taj nacin da ce hipoteka biti izvrsna prema svagdasnjem vlasniku predmetne ne pokretnosti, te da ce dati potrebne izjave za upis hipoteke i njene izvrsnosti, pod uslovom d a se

banka obaveze da ce dati brisovnu dozvolu bez ogranicenja i troskova za prodavca kada joj se vrati iznos isplacen na ime kredita, u slucaju da ugovor o prodaji ne bud e izvrsen iz razloga za koje nije odgovoran prodavac.---------------------------------------------------------------132 Moguca je situacija finansiranja cijene iz kredita koji jos uvijek nije odob ren, te se zbog toga ne znaju tacni uslovi kreditiranja. U tom slucaju moze se koristiti sledeca formulacija: P lacanje cijene kupac ce izvrsiti iz kredita koji ce odobriti poslovna banka XX. Za osiguranje kredita pr odavac se obavezuje da ce u posebnom notarskom aktu predmetnu nepokretnost opteretiti hipotekom u koris t poslovne banke u najvisem iznosu do __________, uz najvisu godisnju kamatu do __ % i pod svim d rugim uslovima iz ugovora o kreditu koji ce sklopili kupac i banka.

1. Ugovor o prodaji Ovim kupac neopozivo ustupa potrazivanje (cedira) na isplatu naprijed naznacenog kredita prodavcu. Prodavac ce obavijestiti banku o izvrsenom ustupanju potrazivanja.------Navedena hipoteka sluzi iskljucivo osiguranju placanja cijene iz ovog ugovora.------------Sa momentom placanja cijene na racun prodavca, prodavac ustupa kupcu sva prava k oja on moze imati po osnovu naprijed naznacene hipoteke.---------------------------------------------Radi placanja cijene iz ovog ugovora, kupac izjavljuje da pristaje na izvrsenje bez odlaganja na osnovu ovog notarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini. Izvrsni otpravak ov og akta notar ce izdati prodavcu sa ispravama koje dokazuju ispunjenje uslova za nj egovu izvrsnost. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kupac izjavljuje da ga je notar upozorio na posljedice davanja izjave o pristaja nju na izvrsenje bez odlaganja, te da ga je notar je poducio mogucnosti njegovog adekvatnog osigu ranja u vezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbi ljezbe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene, i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca; zati m ugovaranju isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavc u tek kada se kupac uknjizi u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbiljezi svo jina, kao i da ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupanja. --------------------Prodavac izjavljuje da ga je notar poducioo ostalim mogucnostima njegovog osigur anja u vezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je davanje saglasnosti za prenos pr ava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjereni h prepisa i prepisa koji nece sadrzavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cij ene, zatim mogucnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispra vi koja ce biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, te da ga je upozoriona pos ljedice suprotnog postupanja Nakon toga, prodavac je izricito izjavio, a sa cime je saglasan i kup ac, kako slijedi: da prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine , ali da sekupcuili bilokomedrugomneizdajecjelovitotpravak,ovjereniprepisiprepisvec samo otpravak dijela akta,odnosnoprepisakoji nece sadrzavati saglasnostprodavca zaprenospravasvojinenakupcasvedokseprodavcuneisplatiucijelostikupoprodajnacijena nanaprijedopisaninacin Cjelovitotpravakiprepisizvornika notarceizdati kadstrankepisanimputemdokazudajeplacenakupoprodajnacijena Notarjeduzan

postupitiponaprijed naznacenom nalogu. ------------------------------------------------------------Napomena: Kad se cijena placa na rate, a prodavac daje clausulu intabulandi u sa mom ugovoru i dozvoljava upis prenosa svojine prije isplate cijene, kao adekvatno obezbjedenje prodavca moze posluziti istovremeni upis hipoteke na predmetu proda je, koja moze biti i izvrsna. Odredbe o zasnivanju hipoteke ce biti sastavni dio ugo vora o prodaji. U tom slucaju prodavac daje saglasnost za upis prenosa prava svojine na kupca, te istovremeno zahtijeva a kupac odobrava upis hipoteke na predmetu proda je. P R I m J E R Primjerformulacijeodredbeugovorakojaregulisecijenu,akadasecijena placanarate: Cijena za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora iznosi 58 825,00 EURA(slovima:ped esetosamhiljadaosamstotinadvadesetpeti00/ 100 EURA).------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Naprijed naznacena cijena dospijeva na sljedeci nacin: ------------------------------------------------dio cijene od 25.000,00 EURA (slovima: dvadesetpethiljada EURA), prema izricito j izjavi stranaka, kupac je vec isplatio prodavcu; ------------------------------------------------------------------------dio cijene od 33.825,00 EURA (slovima: tridesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet EURA) kupac ce isplatiti prodavcu na njegov transakcijski racun broj_______, koji se v odi kod ______-banke, najkasnije do 31.12. 2009. godine. -------------------------------------------------------Notar je poducioprodavcamogucnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjeloscu p lacanja cijene, kao sto je pristajanje kupca na izvrsenje bez odlaganja na predmetu prod aje i na njegovoj cjelokupnoj imovini za iznos neplacene cijene i sporednih potrazivanja; deponovanje cijene na notarski racun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjereni h prepisa i prepisa koji nece sadrzavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cij ene; zatim mogucnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja ce biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorio naposljedice supro tnog postupanja U vezi s tim, stranke ugovaraju upis prenosa prava svojine na ime kup ca, odmahpozakljucenjuovogugovora, uz istovremeni upishipotekenapredmetuprodajeukori stprodavcaradiobezbjedenja neplacenogdijela cijeneu iznosuod ___ EURA (slovima:___)sazakonskimzateznimkamatamaoddanja padanjakupcaudocnjupa dokonacneisplate,te pristajanjakupcanaizvrsenjebezodlaganjanapredmetuprodajeina cjelokupnojsvojojimovini ----------------------------------------------------------------------Notar je poducio stranke da ce izvrsni otpravak ovog akta izdati povjeriocu na n jegov zahtjev sa ispravama koje dokazuju njegovu izvrsnost, te je upozorio duznika (kupca) da je pristao na izvrsenje bez odlaganja i na pravne posljedice takve izjave.------------------------------------------Primjerformulacijeodredbeugovorakojareguliseizjavezaknjizenje,a kadasecijenaplacanarate,teseugovoraupispravasvojineukoristkupca uzistovremeniupishipotekenapredmetuprodajeukoristprodavcaiupis zabiljezbepristajanjenaizvrsenjebezodlaganja,tezabiljezbezabranenovog

opterecenja: Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvrsi upis p renosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tacke/clana ___ ovog ugovora, s tim s to prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan133, da se istovremeno sa prenosom svojine na njeg a, upise hipoteka u korist prodavca za osiguranje placanja cijene u iznosu od 50.000,00 E URA (pedesethiljada EURA), koja se ima isplatiti najkasnije do ___, sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) pocev od dana padanja kupca u docnju pa do kona cne isplate, kao i da se istovremeno upise zabiljezba pristajanja kupcana neposredno prinudno izvrsenje na osnovu ovog notarskog zapisa protiv svakodobnog vlasnika prodate ne pokretnosti, te da se izvrsi i upis zabiljezbe zabrane novogopterecenja predmetne nepokretnos ti.------------------------------------------------------------------------------------------------------------

133 Clan 85. stav 1. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Lic e koje dozvoljava upis je ono koje je upisano u Katastar nepokretnosti kao imalac prava ili lice koje isto vremeno bude uknjizeno kao imalac prava.

1. Ugovor o prodaji 1 4 Odgovornostzamaterijalneipravne nedostatke Odgovornost za materijalne nedostatke kod ugovora o prodaji regulisana je odredb ama Zakona o obligacionim odnosima CG (clan 486. 515.), a odgovornost za pravne nedo statke (zastita od evikcije) regulisana je odredbama clana 516. 524. ZOO CG. Odredbe Zakona o obligacionim odnosima o odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke su dispozitivne prirode, sto znaci da ugovorne strane mogu tu odgovornost u ugov oru drugacije regulisati, tj. mogu je ograniciti ili iskljuciti (clan 494. stav 1. i clan 522. stav 1. ZOO), s tim sto ZOO postavlja granice tog ogranicenja ili iskljucenja134. Ako ugovorne strane drugacije ne ugovore ili uopste ne ugovore vazi ono sto je zakonom propis ano za tu odgovornost. Pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke se u nacelu odnose na dvostrano obavezne, tj. teretne ugovore, koja su detaljno uredena u dijelu Zakona o obliga cionim odnosima kod ugovora o prodaji. Ovdje se radi o odgovornosti prenosioca prava svojine za eventualne nedostatke na stvari drugoj ugovornoj strani za sluc aj da nemaju ugovorena ili uobicajeno pretpostavljena svojstva. Odgovornost za materij alne (fizicke) nedostatke stvari sastoji se u obavezi prenosioca da jemci za materija lne nedostatke stvari, ako postoje takve mane koje su suprotne izricito dogovorenim ili uobicaj enim svojstvima tih stvari, tako da primalac ne moze koristiti stvar na zeljeni nacin . Odgovornost za pravne nedostatke (evikcija) sastoji se u jemstvu prenosioca prav a da primalac nece biti onemogucen od treceg u redovnoj upotrebi ili raspolaganju sa stvari. Ovo postoji u slucajevima kada se ugovorom na primaoca prenese pravo koje ne moz e koristiti, jer ga prenosilac nema ili to pravo postoji u korist treceg. Svrha ov ih odgovornosti je da garantuju ekvivalentnost medusobnih cinidbi, koje bi bile nesrazmjerne ako postoji neki od ovih nedostataka, a primalac (sticalac), da je za njih znao, ne bi sklopio ugovor. Notar kao nezavisni, neutralni i strucni nosilac javne sluzbe ima obavez u na jednak nacin savjetovati i stiti interese svih stranaka u postupku. 1 4 1 Odgovornost za materijalne nedostatke Prodavac odgovara za materijalne nedostatke, bez obzira na to da li mu je nedost atak poznat. Kupac je duzan pregledati kupljenu stvar ili je dati na pregled i o vidl jivim nedostacima obavijestiti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganj a. Ako su obje strane prisutne pregledu, kupac je duzan odmah dati primjedbu

134 U clanu 494. stav 2. ZOO, a u pogledu ugovornog ogranicenja ili iskljucenja odgovornosti za materijale nedostatke postavljene su sljedece granice: odredba ugovora o ogranicenju ili isk ljucenju odgovornosti za nedostatke stvari nistava je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o nj emu nije obavijestio kupca, a i onda kada je prodavac nametnuo tu odredbu koristeci se posebnim monop olskim polozajem . U clanu 522. stav 2. ZOO u pogledu ugovornog ogranicenja ili iskljucen ja prodavceve odgovornosti za pravne nedostatke, postavljene su sljedece granice ako je u vrije me sklapanja ugovora, prodavcu bio poznat, ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovo m pravu, odredbe ugovora o ogranicenju, ili o iskljucenju odgovornosti za pravne nedostatke nista va je . takode, u clanu 523. ZOO regulisano je da prodavac odgovara i za posebna ogranicenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ako je on (dakle, prodavac) za njih znao, ili je znao d a se mogu ocekivati, a nije ih kupcu saopstio . O ovome je notar duzan poduciti i upozoriti stranke.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima zbog vidljivih nedostataka. Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokazu na kon sest mjeseci od prodaje stvari. Ipak, kupac ne gubi pravo da se pozove na nedost atke i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nij e mogao biti nepoznat, a nije ga saopstio kupcu. Ugovorne strane mogu ograniciti ili sas vim iskljuciti prodavcevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari. Odredba ugov ora o ogranicenju ili iskljucenju odgovornosti za nedostatke stvari nistavna je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kada je proda vac nametnuo tu odredbu koristeci se svojim posebnim monopolskim polozajem. Koja prava ima kupac koji je blagovremeno obavijestio prodavca o nedostatku, regulisa no je clanom 496. ZOO CG. Kupac ima pravo traziti raskid ugovora zbog materijalnih ned ostataka samo ako prethodno ostavi prodavcu rok za predaju stvari bez nedostatka ili da prodavac u tom roku otkloni nedostatak. Kupac u svakom od ovih slucajeva ima pra vo zahtijevati naknadu stete koju je pretrpio zbog nedostatka stvari (npr. nije mog ao upotrebljavati stvar s nedostatkom i zbog toga nije ostvario prihode). Notar bi trebao voditi racuna da se u ugovor unese odredba o tome da li je i na koji nacin kupac pregle dao kupljenu stvar, npr. Kupac izjavljuje da se je licnim pregledom (alt. uz pomoc strucnog lica ___ ) uvj erio u stanje predmeta prodaje .-----------------------------------------------------------------------------------------------1 4 2 Odgovornosti za pravne nedostatke Kod ugovora o prodaji prodavac jemci kupcu da na prodatoj stvari ne postoji neko pravo treceg lica koje bi iskljucivalo, umanjivalo ili ogranicavalo kupcevo pravo na t oj stvari. Najtezi oblik pravnog nedostatka na stvari je kada prodavac nema pravo svojine n a stvari vec to pravo pripada trecem licu, koje moze od kupca oduzeti stvar podnos enjem svojinske tuzbe. Pored toga, na stvari moze postojati teret, odnosno pravo koje ogranicava pravo svojine (npr. pravo sluzbenosti). Ukoliko se pokaze nedostatak na stvari, kupac mora pozvati prodavca da otkloni nedostatak. U slucaju da trece lice oduzme stva r kupcu, ugovor izmedu prodavca i kupca se raskida, a u slucaju umanjenja ili ogra nicenja prava, kupac moze po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno sniz enje cijene. Odgovornost prodavca za pravne nedostatke moze se ugovorom ograniciti il i

sasvim iskljuciti. Ako je u vrijeme sklapanja ugovora, prodavcu bio poznat, ili mu nije mogao ostati nepoznat takav nedostatak u njegovom pravu, odredba ugovora o ogran icenju ili iskljucenju odgovornosti za pravne nedostatke je nistavna. Prodavac odgovara i za posebna ogranicenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ako je on za njih znao, ili je znao da se mogu ocekivati, a nije ih kupcu saopstio. O tome je notar duzan poduciti i upozoriti stranke. Prava kupca, po osnovi pravnih nedostataka, gase se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treceg, ili istekom sest mje seci po pravosnazno okoncanom sporu koji je trece lice pokrenulo prije isteka roka od go dine dana, a kupac je pozvao prodavca da se umijesa u spor. Dakle, kako su odredbe ZOO CG o odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke dispozitivne prirode, moguce su dvije situacije.

1. Ugovor o prodaji 1. Ako ugovor ne sadrzi bilo kakvu odredbu o odgovornosti za pravne ili materija lne nedostatke (a ne mora sadrzavati), prodavac ce po samom zakonu odgovarati za pra vne i materijalne nedostatke, tj. onako kako je to zakonom regulisano. Cjelishodno j e u ugovoru dati samo uputu na zakonske odredbe, kao, naprimjer, u sljedecem obrascu : Prodavac odgovara za pravne i materijalne nedostatke u skladu sa Zakonom, pa je notar, s tim u vezi, poducio i upozorio stranke. --------------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na predmetu prodaje. ------------------Prodavcu nisu poznata ogranicenja javno-pravne prirode, a narocito u pogledu mog ucnosti gradenja na predmetnoj nepokretnosti. Notar je, s tim u vezi, poducio kupca da, prije sacinjavanja ovog notarskog akta, pribavi urbanisticku saglasnost ili izvod iz regulacionog p lana i upozorio na posljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, pa je kupac to o dbio. --------2. Ako ugovor sadrzi odredbe o ogranicenju ili potpunom iskljucenju odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke, notar je duzan u ispravu unijeti autonomnu v olju stranaka u tom pogledu, te poduciti i upozoriti stranke na posljedice ogranicenj a ili iskljucenja odgovornosti i na zakonske odredbe imperativne prirode, kojima su postavljene granice ogranicenja ili potpunog iskljucenja odgovornosti (clan 494. stav 2., cl an 522. stav 2. i clan 523. ZOO CG). U tom se slucaju moze koristiti sljedeca formu lacija: Notarjepoducio ugovorne straneposljedicamaogranicenja ili iskljucenjaodgovornosti , teihjeupozoriodace bitibez dejstvaprodavcevoogranicenjeiiskljucenjeodgovornostiz amaterijalneipravne nedostatke,tezaogranicenjajavno-pravneprirode kojakupcunisubilapoznata,akojeprodavaczanjih znaoilijemogaoznati,odnosno znaodasemoguocekivati,anijeih saopstiokupcu ----------------------------------------------U primjeru koji slijedi prodavac iskljucuje odgovornost za materijalne nedostatk e, a preuzima odgovornost za pravne nedostatke. Pored toga, date su varijante kad nep okretnost nije pod zakupom i kada je predmet zakupnog odnosa, kao i varijante kada se nakon poduka i upozorenja notara ne pribavlja, odnosno pribavlja uvjerenje nadle zne poreske uprave o tome da li prodavac ima neizmirenih, a dospjelih poreskih obave za. Smatramo da je cjelishodno pribaviti takvo uvjerenje zbog opasnosti upisa zakons ke hipoteke za poreske dugove za ciji upis nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti, a

ciji je osnov nastanka zakon (npr. Zakon o poreskoj administraciji), te koje se stice upisom u katastar nepokretnosti. P R I m J E R Nepokretnosti se prodaju bez garancije da imaju povrsinu navedenu u katastru nep okretnosti. Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac iz javljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je u prisustvu prodavca obisao ne pokretnosti koje su predmet prodaje i izvrsio uvid u stvarno stanje. ------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Prodavac garantuje da su predmetne nepokretnosti slobodne od upisanih i neupisan ih prava i ogranicenja, kao i da ih ne terete nikakva potrazivanja osigurana neuknjizenom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi.--------------------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu135. --------------------------Notar nas je poducio i upozorio da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa prom jenom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprije d naznacenog ugovora o zakupu, te nas je poducioiupozorioo pravnim posljedicama u vezi s tim. Kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznacenim stanjem za kupa. Notar nas je poducioiupozorioda postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za e ventualno neplacene poreze i na cjelishodnost da se pribavi uvjerenje nadlezne poreske upr ave o nedugovanju poreza od strane prodavca. S tim u vezi, notaru prezentujemo Uvjer enje Poreske uprave-_____ .broj 10-9/6.1-49-264/09. od 01.10.2009.godine, koje se prilaze uz ovaj izvornik, a iz koga proizilazi da prodavac na dan izdavanja uvjerenja nije evide ntiran kao porezni obveznik kod tog organa.--------------------------------------------------------------------------------Ili primjer formulacije kada stranke ne zele pribavljanje poreskog uvjerenja: Notar nas je poducioiupozorioda postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za ne placene poreze i na cjelishodnost da kupac zahtijeva uvjerenje nadlezne poreske uprave o nedugovanju poreza od strane prodavca, pa smo od toga odustali. --------------------------------------1 5 Prelazakposjeda,koristi,teretaiopasnosti Prelazak posjeda na kupca predstavlja zasnivanje fakticke vlasti na stvari od st rane kupca. to je veoma znacajno jer od tog momenta na kupca prelaze sve koristi, tereti i o pasnosti u vezi sa predmetom prodaje. U zavisnosti od svakog konkretnog slucaja, moze se ugovoriti vise varijanti: da posjed prelazi na kupca istovremeno sa potpisivanjem ugovora; da posjed prelazi u momentu placanja cijene ili njenog deponovanja na notarski racun za stranke; da posjed prelazi u odredenom roku od zakljucenja ugovora ili placanja cijene. Ako je nepokretnost u zakupu, kupac ulazi u posredan posjed, jer zakupni odnos n

e prestaje sa zakljucenjem ugovora o prodaji (clan 619. ZOO). Od momenta predaje p osjeda predmeta prodaje kupcu, kupac pribavlja fakticku vlast na nepokretnosti i preuzi ma rizik za slucajnu propast ili pogorsanje na stvari. P R I m J E R I Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i op asnostima, u momentu zakljucenja ovog ugovora. -----------------------------------------------------------------------135 Prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost pod zakupom kako je to u tac ki I ovog ugovora naznaceno .

1. Ugovor o prodaji Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i op asnostima, na dan placanja cijene prodavcu. -----------------------------------------------------------------------------Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i op asnostima, na dan deponovanja cijene na notarski racun za stranke.----------------------------------------------Ako posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u odredenom roku nakon zakljucenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je placena, onda bi zbog rizika troskova i opasnosti kojima se time kupac izlaze (kupac ne koristi nepokretnost, sudski pos tupak predaje u posjed zahtijeva odredene troskove itd.), notar trebao upozoriti kupca na to i poduciti ga o mogucnostima ugovaranja mjera osiguranja i zastite. Zakon o notari ma CG136, za razliku od nekih drugih pravnih sistema, nije predvidio mogucnost pris tajanja prodavca na izvrsenje bez odlaganja na predaju predmeta prodaje u posjed kupcu. Mislimo da bi se u buducnosti u Zakon trebala ugraditi i ta mogucnost. Jedini na cin izvjesnog obezbjedenja kupca u tom slucaju jeste ugovaranje ugovorne kazne137 i pristajanj e duznika (prodavca) na izvrsenje bez odlaganja na njegovoj cjelokupnoj imovini ili predmetu prodaje, a radi placanja ugovorne kazne. P R I m J E R I 1. Kada posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u odredenom roku na kon zakljucenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je placena, te kupac ne zeli mjere osigur anja zbog odgodenog ulaska u posjed, formulacija bi mogla glasiti: Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i op asnostima, u roku od 60 (sezdeset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora, uz obavezu prodavc a da do tog dana predmetnu nepokretnost preda kupcu u posjed, slobodnu od ljudi i stvari .---------Notar je upozorio kupca na rizike, troskove i opasnosti kojima se time izlaze, t e ga poducio mogucnosti osiguranja, kao sto je isplata kupoprodajne cijene u momentu ulaska u posjed, ugovaranje ugovorne kazne i pristajanje prodavca na izvrsenje bez odlaganja za n jeno placanje, nakon cega je kupac izjavio da ne zeli mjere osiguranja i da prihvata sve eventu alne posljedice odgodenog ulaska u posjed. -----------------------------------------------------------------------2. Kada posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u odredenom roku na kon zakljucenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je placena, te kupac zeli mjere osiguranj a

u vidu ugovorne kazne, formulacija bi mogla glasiti: Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i op asnostima, u roku od 60 (sezdeset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora, uz obavezu prodavc a da do tog dana predmetnu nepokretnost preda kupcu u posjed, slobodnu od ljudi i stvari .---------136 Clan 53. Zakona o notarima CG, clan 90 Zakona o notarima FBiH i dr. Zakon iz ricito propisuje kad je notarski zapis izvrsna isparava, pa je tako izmedu ostalog propisano pravnom poslu koji da se radi o

ima za predmet placanje neke odredene sume novca ili davanje odredene kolicine z amjenljivih stvari ili vrijednosnih papira . 137 Clan 277. do 283. ZOO CG. Voditi racuna da ugovorna kazna ne moze biti ugovo rena za ispunjenje novcanih obaveza.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Notar je upozorio kupca na rizike, troskove i opasnosti kojima se time izlaze, t e ga poducio mogucnosti osiguranja, kao sto je isplata kupoprodajne cijene u momentu ulaska u posjed, ugovaranje ugovorne kazne i pristajanje prodavca na izvrsenje bez odlaganja za n jeno placanje, nakon cega je kupac izjavio da zeli mjere osiguranja. U vezi s tim, ugovorne str ane izjavljujudasu saglasnedaprodavaczasvakidanzakasnjenjapredajekupcuuposjedpredmetnenepokretnosti , slobodneodljudiistvari,platikupcuugovornukaznuu iznosu od50,00 EURA(slovima:pedeset EURA)-----------------------------------------------------------------Radi placanja te novcane trazbine prodavac izjavljuje da pristaje naizvrsenjebez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine, a na osnovu ovog notarskog akta -----------------------------Izvrsni otpravak ove isprave se moze izdati kupcu u svako doba uz predocavanje d okaza o ispunjenju pretpostavki za njenu izvrsnost.------------------------------------------------------------------Notar je upozorio prodavca na pravne posljedice pristajanja na izvrsenje bez odl aganja.-------Napomena: Kod notarskog akta kao izvrsne isprave, voditi racuna o odredbama clan a 53. Zakona o notarima CG i clana 20. Zakona o izvrsnom postupku CG. 1 6 Izjaveza upisukatastar nepokretnosti 1 6 1 Clausulaintabulandi Clausula intabulandi138 je izricita izjava, odnosno saglasnost pravnog prethodni ka, koja moze biti data u ispravi o pravnom poslu ili u posebnoj ispravi, da se pravni sl jedbenik moze uknjiziti sa nekim pravom na nepokretnosti, odnosno da se pravo na nepokret nosti (pravo svojine, pravo susvojine, pravo zajednicke svojine, etazne svojine, stvar ne i licne sluzbenosti, hipoteka, nadhipoteka, zakup na period duzi od pet godina, pravo prece kupovine i sl.) moze prenijeti, steci, ograniciti, opteretiti ili ukinuti. Dakle, izjave za knjizenje su izjave koje se sacinjavaju prema odredbama Zakona o drzavnom pre mjeru i katastru nepokretnosti CG (clan 74.-111.) i koje treba da proizvedu pravne uci nke u smislu sticanja i prenosa, ogranicenja, opterecenja ili ukidanja prava svojine , stvarnih prava na tudu svojinu i nekih obligacionih prava, upisom u katastar nepokretnost i. Katastar nepokretnosti je jedinstvena javna evidencija u koju se upisuju nepokre tne stvari i stvarna prava na nepokretnosti i obligaciona prava u skladu sa Zakonom1 39. Katastar

nepokretnosti vodi organ uprave, tj. Uprava za nekretnine Crne Gore, koja ima podrucne jedinice. Zakon je propisao140 osnovna nacela upisa u katastar: nacelo upisa, nacelo javnosti, nacelo pouzdanja, nacelo legaliteta, nacelo prvenstva i nacelo formalnosti upisa. Znacaj clausule intabulandi ogleda se u cinjenici da bez nje, kod sticanja stvar nih prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla, nema upisa u katastar: sticanja, pre nosa, ogranicavanja i prestanka prava na nepokretnosti, a bez upisa, u pravilu, nema n i 138 Clan 2. tacka 12. Zakona o drzavnom premjeru i katastru, Sluzbeni list RCG b roj 29/07;. 139 Clan 2. tacka 3. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti, Sluzbe ni list RCG broj 29/07.; . 140 Clan 7.-13. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti, Sluzbeni li st RCG broj 29/07; .

1. Ugovor o prodaji sticanja, prenosa, ogranicavanja i prestanka stvarnih prava na nepokretnosti. Pr avni osnov za sticanje stvarnih prava na nepokretnosti su: pravni posao, zakon i suds ka odluka. Ako se radi o sticanju na osnovu pravnog posla, onda se sva stvarna prava sticu, prenose, ogranicavaju i prestaju upisom u katastar nepokretnosti141. Za upis u k atastar nepokretnosti na osnovu pravnog posla, nuzne su sljedece pretpostavke: punovazni pravi posao (iustus titulus) clausula intabulandi upis (modus aquirendi). Izjave za upis prava u katastar nepokretnosti sacinjavaju se prema odredbama Zak ona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti i one treba da proizvedu stvarnopra vne ucinke (prenos prava svojine, predbiljezba prava svojine, zasnivanje stvarne slu zbenosti, zasnivanje hipoteke, razne zabiljezbe, upis nekih obligacionih prava itd.). Znac aj ovih izjava jeste u tome sto se sva stvarna prava na nepokretnosti u pravilu sti cu, prenose, ogranicavaju i prestaju upisom u katastar nepokretnosti. Ovdje se radi o nacelu upisa iz clana 8. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti. Od tog pr avila postoje izuzeci kad je to Zakonom drugacije odredeno (npr. sticanje prava svojin e nasljedivanjem, zajednicka bracna imovina itd.). Clausula intabulandi je jedna od nuznih pretpostavki za upis u katastar nepokret nosti na osnovu pravnog posla. to odobrenje (saglasnost) predstavlja nuzni uslov uknji zbe, dok se zahtjevom za upis samo pokrece postupak upisa. Da bi saglasnost za upis b ila pravno valjana, mora biti ispunjeno vise uslova. Saglasnost mora biti data od ovlastenog lica (knjzni prethodnik), a to je lice k oje je u vrijeme podnosenja zahtjeva upisano u katastar kao nosilac nekog stvarnog prava, koje se prenosi, mijenja, ogranicava ili brise, ili lice koje je istovremeno uknjizen o kao imalac prava142. tako npr.. upis prenosa prava svojine na kupca, pri cemu to lice istov remeno odobrava upis hipoteke u korist prodavca, ili npr. kada poklonodavac u ugovoru o poklonu daje clausulu intabulandi za upis prenosa prava svojine na poklonoprimca , pri cemu poklonoprimac istovremeno odobrava upis prava plodouzivanja u korist poklon odavca. Saglasnost mora imati odgovarajuci sadrzaj, tj. podatke o licu koje daje odobren je i u ciju korist se daje (ime i prezime, ime jednog roditelja, odnosno naziv lica, da tum rodenja, maticni broj, broj pod kojim je pravno lice upisano u sudski registar, prebivali

ste ili sjediste), tako da ne postoji opasnost zamjene identiteta lica; nacin i tacan sa drzaj upisa (npr. upis hipoteke u G listu na prvom mjestu) i tacnu oznaku nepokretnosti ili pr ava koje se upisom zahtijeva. takode, saglasnost moze sadrzavati i red upisa ili dav anje uslova da se jedan upis ne smije izvrsiti bez drugog upisa. Naprimjer, prenos sv ojine na kupca i istovremeni upis hipoteke u korist prodavca. Saglasnost mora biti data u propisanoj formi. Kako je za pravne poslove koji za predmet imaju prenos ili sticanje prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnos tima 141 Zoran Rasovic, Komentar zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgo rica 2009., str. 321. i naredne. 142 Clan 85. stav 1. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti, Sluzbe ni list RCG broj 29/07;

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima propisana obaveznost forme notarskog zapisa ili sa njim izjednacenog zapisa o po tvrdi privatne isprave, tako je i za clausulu intabulandi kod takvih poslova, potrebna forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave143. 1 6 2 Vrsteupisaukatastarnepokretnosti Zakon o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti je u clanu 83. predvidio tri vrste upisa u katastar i to: uknjizbu, predbiljezbu i zabiljezbu. 1.6.2.1. Uknjizba Uknjizba je upis kojim se prava na nepokretnosti sticu, prenose, ogranicavaju il i prestaju bez naknadnog opravdanja. Uknjizba ima, u pravilu, konstitutivno dejstvo, sto zn aci da prava na nepokretnosti nastaju upisom u katastar nepokretnosti, sa izuzetkom u pogledu prava sticanja svojine po osnovu nasljedivanja, gdje upis ima deklarator ni karakter. Saglasnost za uknjizbu sticanja, prenosa, ogranicenja ili prestanka stvarnih pra va na nepokretnosti, a za koje je obavezna forma notarskog zapisa, moze se izjaviti na vise nacina. Saglasnost za uknjizbu se moze dati (izjaviti) u samome ugovoru bezuslovno P R I m J E R Prodavacjesaglasandaseukatastrunepokretnostikupacupisekao vlasniksa1/1dijelananep okretnostimaiz tackeIovogugovora .----------------------------------------------------Napomena: Nepokretnost, kao i podaci o knjiznom prethodniku i knjiznom sticaocu su dovoljno odredeni ako se u clausula intabulandi poziva na odjeljak ugovora u kojem je to detaljno opisano prema podacima iz katastra, a mogu se i u samoj clausula intabulandi ponoviti podaci o nepokretnosti, o knjiznom prethodniku i knjiznom sticaocu. Saglasnost za uknjizbu se moze dati (izjaviti) u samome ugovoru uslovno ili oroc e no144 . U ovakvim situacijama stranke notaru daju nalog: a) da podnese zahtjev katastru za uknjizbu stvarnih prava, naprimjer, tek kada k upac polozi cijenu na notarski racun za stranke ili tek kada prodavac potvrdi da je p rimio cijenu, odnosno kada kupac izvodom iz banke dokaze da je uplatio cijenu prodavcu;

b) da notar zadrzi saglasnost za prenos tako sto ce izdati samo otpravak dijela akta bez saglasnosti za uknjizbu145. 143 Clan 50. a i 51. Zakona o notarima CG. 144 Clan 88. stav 2. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 145 tehnika ovog postupka: kopira se otpravak tako sto se prekrije saglasnost (c lausula intabulandi) i sacini se takav prepis, a na prikrivenom mjestu se konstatuje izostavljeno zbog izdavanj a otpravka dijela akta do isplate cjelokupne ugovorene cijene i stavi se potpis i pecat notara.

P R I m J E R P R I m J E R 1. Ugovor o prodaji Zadrzavanjesaglasnostizaprenossvojine Prodavacjesaglasandaseukatastrunepokretnostikupacupisekao vlasniksa1/1dijelananep okretnostimaiz tackeIovogugovora, ali neopozivo upucuje notara da zahtjev za uknjizbu prenosa svojine podnese katastarskom uredu: tek kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da je cijena placena u potpunosti ili kupac to dokaze potvrdom ba nke , ili alt: kada je cjelokupna (ili dio) cijene polozen na notarski racun za stranke . --------------------Prije toga, notar ne smije ni kupcu, ni katastru nepokretnosti, niti bilo kome i zdati otpravak, niti ovjereni prepis isprave koji sadrzi izjavu prodavca o pristanku na uknjizbu prenosa prava svojine na kupca u katastru nepokretnosti. ----------------------------------------------------------------Napomena: U naprijed naznacenom primjeru radi se o otpravku dijela akta, tzv. dj elimicnom izvodu otpravka ili ovjerenog prepisa, koji ne sadrzi saglasnost za prenos svoji ne. Pravni osnov za njegovo izdavanje sadrzan je u odredbama clana 88. Zakona o nota rima. Ako akt koji je sastavio notar ima vise samostalnih pravnih poslova, umjesto otpravka akta, moze se izdati otpravak dijela akta, sa naznakom o tome koji su d ijelovi akta izostavljeni. O tome detaljnije vidjeti u dijelu ovog rada gdje se obraduje izdavanje otpravaka. Saglasnost se moze dati u odvojenoj ispravi istovremeno sa ugovorom, pri cemu da valac takve izjave nalaze notaru da izjavu o saglasnosti zadrzi kod sebe sve dok mu ne bude potvrdeno placanje cijene u vezi sa pravnim poslom (ugovorom) o otudenju il i prenosu ako se vrsi upis promjene u katastru nepokretnosti. U vezi s tim, mogao bi posluziti sljedeci primjer: Primjer formulacije u ugovoru kada se clausula intabulandi daje u odvojenoj ispr avi, istovremeno sa ugovorom: Prodavac je pristanak za prenos svojine i upis kupca kao vlasnika sa 1/1 dijela u katastar nepokretnosti dao u posebnom notarskom zapisu, koji je predao na cuvanje notaru, koji je ovlas ten isti upotrijebiti i uz ugovor predati na knjizenje katastru nepokretnosti tek on da kada kupac isplati prodavcu cjelokupnu ugovorenu cijenu na notarski racun za stranke, ili a lt: kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da mu je kupac isplatio cijenu ili to kupa c dokaze potvrdom banke o isplati cijene prodavcu --------------------------------------------------

-------------------Saglasnost se moze dati i kasnije, nakon potpisivanja ugovora, u naknadnoj ispra vi u vidu posebnog notarskog zapisa ili notarskog zapisa o potvrdi privatne isprave, naprimjer, nakon placanja cijene na notarov povjerenicki racun za druge osobe ili istovreme no u momentu placanja cijene. Primjer formulacije u ugovoru kada se clausula intabulandi daje u odvojenoj nakn adnoj ispravi:

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Saglasnost za prenos svojine na kupca prodavac je duzan dati u posebnom notarsko m zapisu ili notarskom zapisu o potvrdi privatne isprave u roku od tri dana nakon sto not ar pisanim putem obavijesti prodavca da je kupac izvrsio placanje cijene na notarski racun za stranke.--ili Alt.- Saglasnost za prenos svojine na kupca prodavac je duzan dati u posebnom no tarskom zapisu ili notarskom zapisu o potvrdi privatne isprave u momentu isplate cjeloku pne ugovorene kupoprodajne cijene. --------------------------------------------------------------------------------------Napomena: Saglasnost za prenos svojine u odvojenoj ispravi mora biti u formi not arskog zapisa i mora biti vezana za pravni posao na osnovu kojeg se vrsi upis svojine u katastar nepokretnosti. Ukoliko se stranke odluce da clausulu intabulandi daju u posebnoj ispravi, notar je duzan poduciti, savjetovati i upozoriti stranke, a narocito ku pca (to vazi i za drugog sticaoca nekog stvarnog prava), na opasnost da prodavac moze od biti davanje saglasnosti; te savjetovati sticaocu stvarnog prava da se u vezi s tim a dekvatno obezbijedi, tako da prodavac u momentu zakljucenja pravnog posla izjavi u posebn oj ispravi ili u samom ugovoru clausulu intabulandi, sa nalogom notaru da ne izdaje otpravke i prepise te isprave dok se ne ispune odredeni uslovi iz ugovora, kao sto je npr . placanje cjelokupne cijene prodavcu. Na ovaj je nacin prodavac obezbijeden tako sto se kupac ne moze upisati kao vlasnik dok ne plati cijenu, a kupac je obezbijeden ta ko sto prodavac ne moze odbiti davanje clausule intabulandi, jer je istu vec dao pred n otarom. P R I m J E R Primjerformulacijesaglasnostizauknjizbuuposebnojnaknadnojispravi: CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 24.10. 2009 godine (dvadesetcetvrtog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sacinim

notarski zapis saglasnosti za uknjizbu prenosa prava svojine, pristupio je:------------------------Gospodin AB, roden dana_______, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam id entitet utvrdio uvidom u licnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana ____ ___, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roden u mjestu_________, sa preb ivalistem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, ozenjen (u da ljem tekstu: prodavac davalac izjave) -------------------------------------------------------------------------------Nakon sto je notar ispitao i uvjerio se u pravu volju stranke, poducio je i upoz orio stranku na znacaj i pravne domete ove izjave, te nakon sto je ustanovio da je stranka sposo bna i ovlastena za poduzimanje ovog pravnog posla, stranka izjavljuje sljedecu:--------------------------------

1. Ugovor o prodaji SAGLASNOST ZA UKNJIZBU PRENOSA PRAVA SVOJINE IUVODNE NAPOMENE-----------------------------------------------------------------------------------------Dana 14.10.2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11 (jed anaest) casova, pred notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br .1., pod brojem UZZ 14/2009., zakljucio sam kupoprodajni ugovor sa kupcem H. S., sinom H. iz Cetinja, ul. Novi put 41.a, JmB 3103981000000, i ovim ugovorom naznacenom kupcu sam se ob avezao prenijeti pravo svojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti oznacenoj kao parcela br. 2/23, zvana Dolina , po kulturi njiva, povrsine 400 m2, upisana u Listu nepokretnosti br. . 1728., KO Lovcen ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Naprijed naznaceni kupoprodajni ugovor sam ovom notaru prezentovao u otpravku iz vornika, te se ovjereni prepis koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvornik. Sadr zaj ovog ugovora mi je poznat i ne trazim njegovo citanje. ----------------------------------------------------------------Po osnovu naprijed naznacenog kupoprodajnog ugovora, nije doslodoupisaprenosasvo jineizrazlogastojedavanje saglasnostizaupisprenosasvojineodgodenodoisplate kupoprodajne cijene -------------------------------------------------------------------------------------------Izjavljujemdamijekupacisplatio cjelokupnuugovorenucijenuuiznosuod3 500,00 EURA(slovima: trihiljadepetstotina EURA)ito takostomijeu momentupotpisivanja ugovoraisplatio1 000,00EURA(slovima: hiljaduEURA),akasnijeuratamaiuugovorenomrok udugovaniiznosod2 500,00EURA(slovima: dvijehiljadepetstotinaEURA) Po tom osnovu, kupac nema bilo kakvih dugovanja prema meni. ---------------------------------------IICLAUSULAINTABULANDI-----------------------------------------------------------------------------------Na osnovu Kupoprodajnog ugovora, zakljucenog dana 14.10.2009 godine (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) casova, pred notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., pod brojem UZZ 14/2009., iz javljujem da sam saglasandasekupac H. S., sin H. iz Cetinja, ul. Prijeki put 41.a, JmB 310398 1000000, bez mogdaljnjeg znanjaipitanja,uKatastru nepokretnostiPodgoricauknjizikao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti oznacenoj kao parcela br 2/23,zvana Dolina ,pokultur i njiva,povrsine400m2, upisanauListunepokretnostibr 1728 godine,KOLovcen ----

Notar je ovlasten da ovu saglasnost odmah uputi katastru nepokretnosti146.----------------------IIIZAVRSNE ODREDBE-----------------------------------------------------------------------------------------Notarjestrankupoducioiupozorio:--------------------------------------------------------------------146 Ako se clausula intabulandi daje u posebnoj ispravi u trenutku zakljucenja u govora, onda se daje nalog notaru kada i pod kojim uslovima je moze upotrijebiti. Primjer formulacije: je ovlasten da ovu Saglasnost uputi Katastru nepokretnosti tek kada se potvrdi isplata cijene . Notar

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima da se svojina sticeupisomukatastar nepokretnostipoosnovu ove saglasnosti inaprij ed naznacenogkupoprodajnogugovora; ------------------------------------------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravke ove isprave dostaviti katastru nepo kretnosti i Poreskoj upravi; ---------------------------------------------------------------------------------------------------da troskove ove notarske isprave snosi stranka; -------------------------------------------------------da prenos prava svojine po ovoj ispravi podlijeze placanju poreza na promet nepo kretnosti, s tim da to nije uslov za uknjizbu prenosa prava svojine.-----------------------------------------------Od ove notarske isprave dobivaju:----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA----------------------------------------------------------------------------------------Davalac izjave-prodavac (1) ---------------------------------------------------------------------------------Kupac (1)----------------------------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti (1) -----------------------------------------------------------------------------------Poreska uprava---------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova obracunata je prema notarskoj tarifi, a na slj edeci nacin:________________. ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao akt stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da isti odgovara volji stranke, nakon cega je stranka izjavila da je razumjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i svojerucno, kako slijedi, potpis uje u prisustvu ovog notara, nakon cega je zapis potpisao i ovaj notar . --------------------------------------U Podgorici, dana_______2009. g., u _______ casova---------------------------------------------------Prodavac: A.B,(potpis) NOTAR: Zlatko Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) 1.6.2.2 Predbiljezba Predbiljezba je uslovni, privremeni upis prava na nepokretnosti, kojim se stican je, prenos, ogranicenje, ili prestanak prava postize naknadnim opravdanjem147. Iz de finicije

predbiljezbe proizilazi da su predmet predbiljezbe sva knjizna prava kao i kod uknjizbe (svojina, susvojina, zajednicka svojina, etazna svojina, stvarne i licn e sluzbenosti, hipoteka, zakup, pravo prece kupovine itd.). Predbiljezba se unosi u G list nepokr etnosti i ima dejstvo prvenstvenog reda upisa. Za razliku od takvog rjesenja, u uporedno m pravu postoji pravilo da se predbiljezba upisuje tamo gdje treba da se izvrsi ko nacni upis predbiljezenog prava148. Predbiljezba se prije svega moze knjiziti kada pra vni posao odgovara opstim uslovima (valjanost isprave o pravnom poslu, saglasnost 147 Clan 83. stav 3. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 148 Clan 52. Zakona o zemljisnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (Sluzbe ne novine 54/04 FBiH)

1. Ugovor o prodaji knjiznog prethodnika149, zahtjev za upis podnijet od ovlastenog lica150), ali ne ispunjava uslove za uknjizbu151 (npr. nema saglasnosti prethodnika za upis knjiznog prava na nepokretnostima, ili je izjava o dozvoli uknjizbe uslovna ili orocena, u ispravi o upisu hipoteke nije oznacen maksimalni iznos potrazivanja itd.)152. Cilj i znacaj predbiljezbe je ostvarivanje prvenstvenog reda upisa, jer opravdan jem predbiljezba se pretvara u uknjizbu, sa dejstvom od momenta podnosenja zahtjeva za predbiljez bu. Predbiljezba se ugovara i unosi u knjiznim zahtjevima i ona je vrlo efikasno sredstvo osiguranja kupca ili drugih lica u ciju korist se prava na nepokretnost i sticu, prenose, ogranicavaju, ili prestaju. Naime, u pravilu od dana zakljucenja pravnog posla do prenosa svojine na kupca, prode dosta vremena, pa s obzirom na nacelo upisa i nacelo povjerenja u katastar nepok retnosti, prodavac bez predbiljezbe moze vise puta prodati jednu te istu nepokretnost, a t rece savjesno lice moze postati i vlasnik ako prije preda zahtjev za uknjizbu. Notar treba skrenuti paznju kupcu da ne odreduje rok dospjelosti cijene prije upisa predbilj ezbe ili predaje zahtjeva za upis predbiljezbe. Za razliku od nekih drugih zakonodavstava , u crnogorskom zakonodavstvu odreden je rok za opravdanje predbiljezbe, pod prijetnjom da ce predbiljezba biti izbrisana po sluzenoj duznosti, ili po zahtjevu stranke istekom zadnjeg dana za njeno opravdanje. Rok za opravdanje ne moze biti kraci od 30, ni ti duzi od 60 dana od dana prijema rjesenja o predbiljezbi, a od ovog pravila postoji iz uzetak u slucaju podnosenja tuzbe radi opravdanja predbiljezbe, te je odredeno da se ov aj rok moze produziti najduze godinu dana. Smatramo da su rokovi za opravdanje predbilj ezbe veoma kratki, te da ce to narocito stvarati poteskoce kod ugovora o prodaji sa o dgodenim rokom placanja cijene. Zbog toga u podukama i upozorenjima u vezi sa predbiljezb om, uvijek treba naznaciti sljedece situacije: a) Kada stranke ugovaraju upis predbiljezbe Stranke su saglasne da se u korist kupca upise PREDBILJEZBA prava svojine na pred metu prodaje. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar nas je poduciotome da i kako predbiljezba osigurava kupca, da se opravdanj em predbiljezba pretvara u uknjizbu sa dejstvom od momenta podnosenja zahtjeva za upis predbilje zbe, te nas je upozorio da se predbiljezba, po sluzbenoj duznosti, ili po zahtjevu st ranke,

brise istekom zadnjeg dana za njeno opravdanje, s tim da rok za opravdanje predb iljezbe ne moze biti kraci od trideset, niti duzi od sezdeset dana od dana prijema rjesenja o predbiljezbi. b) Ako stranke nece da ugovore predbiljezbu, notar mora u odjeljku vati sljedecu poduku i upozorenje: Poduke konstato

Notar jepoduciostranketomedaikakopredbiljezba osiguravakupcaiupozoriona eventualneposljediceneupisivanjapredbiljezbe,pasuone su odbile njen upis. --------149 150 151 152 Clan Clan Clan Clan 85. i 86. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG 112. do 117. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG 91. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG 93. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Ako notar ovu poduku i upozorenje ne bi dao, mogao bi odgovarati za eventualnu s tetu. 1.6.2.3. Zabiljezba Zabiljezba predstavlja upis odredenih pravnih cinjenica koje mogu proizvoditi pr avna dejstva pod uslovima utvrdenim Zakonom, ili koje imaju znacaj javne objave koja se upisuje ako Zakonom nije utvrdeno njihovo dejstvo. Ovdje se radi o pravnim cinje nicama koje su od uticaja na raspolaganje nepokretnostima. Zabiljezbom se vrsi upis cin jenica koje se odnose153: na licne odnose vlasnika nepokretnosti, kao sto su maloljetstvo, stavljanje pod starateljstvo, lisenje poslovne sposobnosti, produzenje roditeljskog prava; na druge cinjenice vezane za nepokretnost, kao sto su otvaranje stecaja, postoja nje spora, pokretanje postupaka eksproprijacije, prvenstveni red, prinudna uprava, postojanje zabrane otudenja i opterecenja, zabiljezba neposredne izvrsno sti notarskog zapisa itd. P R I m J E R I 1 Formulacijaizjavezaupis zabiljezbe zabrane otudenjanepokretnostiizugovorao poklonu Ugovorne strane su saglasne da se u Katastar nepokretnosti upise zabiljezba zabra ne otudenja i opterecenja nepokretnosti iz tacke/clana __ ovog ugovora bez pismene saglasnos ti poklonodavca, uz napomenu da je za brisanje tog prava dovoljan dokaz o smrti ovl ascenika . 2 Formulacijaizjavezaupis zabiljezbepristajanjanaizvrsenjebezodlaganjaiizjaveza upis zabiljezbezabrane novogopterecenja nepokretnosti Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvrsi upis p renosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tacke/clana ___ ovog ugovora, s tim s to prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan154, da se istovremeno sa prenosom svojine na njeg a, upise hipoteka u korist prodavca za osiguranje placanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pede sethiljada EURA), sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) te istovremeno daseupise zabiljezba pristajanjakupcananeposredno prinudnoizvrsenje na osnovuovognotarskogzapisaprotivsvakodobnogvlasnikaprodatenepokretnosti, kaoidaseupise zabiljezbazabranenovogopterecenjapredmetnenepokretnostibez pismene saglasnostihipotekarnogpovjerioca.-------------------------------------------------------Upis zabiljezbe vrsi se na zahtjev ovlastenog lica, suda ili drugog drzavnog org ana. Zabiljezbom se knjizna prava ne mogu sticati, mijenjati ili gubiti. Na osnovu pravnog posla,

za zabiljezbu se moraju ispuniti sve materijalno- pravne i formalno- pravne pret postavke, kao i za uknjizbu i predbiljezbu (knjizni prethodnik, tabularna isprava, odreden i 153 Clan 98. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 154 Clan 85. stav 1. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Lic e koje dozvoljava upis je ono koje je upisano u Katastar nepokretnosti kao imalac prava ili lice koje isto vremeno bude uknjizeno kao imalac prava.

1. Ugovor o prodaji postupak). Zabiljezba ne sprecava, niti zaustavlja mogucnost raspolaganja knjizn im pravom, izuzev kod nekih vrsta, npr. zabiljezba fiducijarnog prenosa svojine, zabiljezba zabrane otudenja i opterecenja i dr. Medutim, sudbina raspolaganja knjiznim pravom, upisom zabiljezbe, zavisna je od pravnih dejstava izvrsene zabiljezbe. Lica koja su izdejstvovala zabiljezbu, mogu upisani odnos ili pravnu cinjenicu suprotstaviti svim kasnijim sticaocima knjiznog prava na nepokretnosti155. Uloga notara na ukazivanje pravne prirode zabiljezbe i upozoravanje na moguce posljedica je veoma znacajna. Notar je duzan dati odgovarajuce poduke i upozorenja u vezi s tim, a nekada i odbiti pred uzimanje sluzbene radnje. Upis zabiljezbe se vrsi u G list nepokretnosti. 1 6 3 Ujednompravnomposlu(ugovoru)mozebiti jednaili vise knjiznihizjavazarazne vrsteupisa(uknjizba,predbiljezba, zabiljezba) P R I m J E R I a)Jednaknjiznaizjava-saglasnostzaupisprenosasvojine: Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvrsi upis pr enosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tacke/clana ___ ovog ugovora.-------------------------b)Viseknjiznihizjava: saglasnostzaupisprenosapravasvojine,saistovremenimupi somhipotekeizabiljezbeneposredneizvrsnosti notarskogzapisa: Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvrsi upis p renosa pravasvojinesa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tacke/clana ___ ovog ugovora, s tim sto prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan, da se istovremeno sa prenosom svojine na njega, upise hipotekau korist prodavca za osiguranje placanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pedese thiljada EURA), u roku do ____, sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zatezn im kamatama) pocev od dana padanja kupca u docnju pa do konacne isplate, te istovre meno da se upise zabiljezba pristajanjakupcananeposredno prinudnoizvrsenje na osnovu ovo g notarskog zapisa protiv svakodobnog vlasnika prodate nepokretnosti, kao i da se izvrsi upis zabiljezbezabrane novogopterecenja predmetne nepokretnosti. --------------------------1 7 Odobrenja, pravoprecekupovine 1 7 1 Odobrenja Nekada je zbog punovaznosti potrebno da ugovor odobre ovlascena ili treca lica, u slucajevima kada stranke imaju interes da zakljuce ugovor prije pribavljanja saglasnosti. Naime, u dijelu ovog rada koji se odnosi na uvodni dio notarske isprave istakli smo da

ugovor moze sklopiti i lice koje nastupa u ime prodavca, a nema kod sebe punomoc je, ili lice koje nastupa u ime maloljetnog prodavca, a nema potrebno odobrenje orga na 155 Vidjeti opsirnije kod Zorana Rasovica, Komentar Zakona o svojinsko-pravnim o dnosima, I knjiga, Podgorica 2009., str. 346. i naredne.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima starateljstva, s tim da ce takav ugovor proizvoditi pravna dejstva ako se naknad no, do ugovorenog roka, dostave potrebna odobrenja. Odobrenja se daju prema prema pravi lima odredenim u ZOO CG156. to mogu biti sljedeca odobrenja: punomocje od strane zastupanog kao ugovorne strane; odobrenje organa starateljstva i roditelja za zakljucenje ugovora o prodaji nepo kretnosti u ime malodobnog lica; odobrenje nadleznog organa pravnog lica. U ispravi je potrebno navesti ko ce pribaviti odobrenje (stranke ili notar kojeg ovlascuju u ugovoru da pribavi odobrenje), o cijem trosku i u kojem roku. Obavezno se unos i poduka i upozorenje: P R I m J E R Notar je poduciostranke da ce ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako u roku od __ dana ovom notaru budu dostavljena potrebna odobrenja, te da, prije pribavljanja odobrenja, notar nece izdavati otpravke i prepise i da stranke ne odreduju rok dospjelosti cijene, i ne vrse njenu isplatu i druge cinidbe iz ugovora prije dostavljanja naznacenih odobrenja . Notar je upozorio stranke na posljedice suprotnog postupanja. . ----------------------------------------------Primjer zaformulacijukadajepotrebnoodobrenje, strankezele zakljucenje ugovora prije pribavljanjapotrebnogodobrenja: Notar je poducio stranke da ce ovaj ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako do dana ______ godine notaru bude dostavljeno punomocje prodavca u formi notarskog zapis a (alt. odobrenje organa starateljstva), te da, prije pribavljanja odobrenja, notar nece izdavati otpravke i prepise i da stranke ne odreduju rok dospjelosti cijene, i ne vrse njenu ispla tu i druge cinidbe iz ugovora prije dostavljanja naznacenog punomocja (odobrenja). Notar je upozorio stranke na posljedice suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------------Primjer zaformulacijukada nijepotrebnoodobrenje: U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ova j ugovor ne podlijezenikakvimodobrenjima.--------------------------------------------------------------------------

1 7 2 Pravoprecekupovine Pravo prece kupovine je pravo njegovog imaoca da zahtijeva od vlasnika stvari ko ji je odlucio da proda svoju stvar, da mu je ponudi prije nego svim kupcima, a ako vla snik proda stvar trecem licu, da zahtijeva da mu se stvar ustupi po cijeni i pod uslo vima pod kojima je zakljucen ugovor o prodaji157. Pravo prece kupovine moze biti zakonsko i ugovorno, u zavisnosti od toga na osnovu cega je ustanovljeno. 156 Clan 22. ZOO CG. 157 Zoran P. Rasovic, Komentar Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, Podgorica 20 09. godine, strana 710. i dalje.

1. Ugovor o prodaji 1.7.2.1. Zakonsko pravo prece kupovine Zakonsko pravo prece kupovine je ustanovljeno zakonom (clan 542. ZOO CG). Zakons ko pravo prece kupovine moze biti upisano ili neupisano u katastar nepokretnosti i u oba slucaja ima isti znacaj za pravni promet, tj. ima dejstva prema trecem licu, bez obzira na njegovu savjesnost. Zakonsko pravo prece kupovine moze biti ustanovljeno razl icitim posebnim zakonima (npr. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, zakoni koji regulisu poljoprivredno zemljiste i sume itd.). tako prema Zakonu o svojinsko-pr avnim odnosima, postoji zakonsko pravo prece kupovine u korist suvlasnika.158 Naime, u slucaju prodaje suvlasnickog dijela, ostali suvlasnici imaju pravo prece kupovine. 1.7.2.2. Ugovorno pravo prece kupovine Ugovorno pravo prece kupovine ustanovljava se ugovorom. Naime, ugovornom odredbo m o pravu prece kupovine, kupac se obavezuje da izvijesti prodavca o namjeravanoj prodaji stvari odredenom licu, kao i o uslovima prodaje i da mu ponudi da on kup i stvar za istu cijenu (clan 536. ZOO CG). Ono je izjednaceno sa zakonskim pravom prece kupovine, tj. ima dejstva prema trecem licu, bez obzira na njegovu savjesnost, samo ako je upisano u katastar nepokretnosti. A ako nije upisano u katastar, onda se moze su protstaviti trecem licu samo ako je ono nesavjesno (znalo ili je moglo znati za postojanje ugovornog prava prece kupovine). Zbog toga je veoma vazno da se u notarskom zapi su prodavac izjasni da li postoji neupisano ugovorno pravo prece kupovine. Ugovorno pravo prece kupovine je vremenski ograniceno na period koji je odreden ugovorom, a najduze pet godina (clan 540. ZOO CG), dok kod zakonskog prava prece kupovine trajanje tog prava nije vremenski ograniceno. Dakle, zakonsko i ugovorno pravo prece kupovine razlikuju se po osnovu nastanka, po vremenu trajanja i po dejstvima prema trecim licima, u smislu njihove savjesn osti, s tim sto imaju istu posljedicu u slucaju povrede prava prece kupovine. U slucaju povrede prava prece kupovine imalac tog prava ima pravo da zahtijeva od suda, u odredeni m rokovima, da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. Vlasnik ili suvlasnik ima ju pravo prodati stvar i prenijeti svojinu ili susvojinu na trece lice bez obzira da li p ostoji pravo prece kupovine. Medutim, ako postoji zakonsko pravo prece kupovine i ugovorno pravo prece kupovine koje je upisano u katastar nepokretnosti, bez obzira na sav jesnost treceg lica, ili postoji ugovorno pravo prece kupovine koje nije upisano u katas tar, a trece lice je znalo, ili je moglo znati za postojanje prava prece kupovine, onda imala c prava prece kupovine ima pravo da zahtijeva od suda da se stvar njemu ustupi pod istim

uslovima. Upravo je ovdje veoma vazna uloga notara, koji je duzan poduciti i upo zoriti ugovorne strane na postojanje prava prece kupovine i na posljedice koje mogu nas tati u vezi sa povredom prava prece kupovine. Notar je duzan da upozori stranke na post ojanje zakonskog prava prece kupovine (bez obzira je li upisano u katastar nepokretnost i ili nije), ugovornog prava prece kupovine (koje je upisano u katastar nepokretno sti ili je strankama poznato to pravo), te poduciti ih da je potrebno nosioce tog prava na pouzdan nacin obavijestiti (npr. pisanim putem, preporucenom posiljkom sa povratnicom) 158 Clan 132. stav 3. i 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima o namjeravanoj prodaji, kao i uslovima te prodaje i zahtijevati da se u odredeno m zakonskom roku izjasne da li vrse, odnosno ne vrse svoje pravo prece kupovine (clan 536. do 542. ZOO i drugi zakoni kojima je uredeno pravo prece kupovine), te ih upozor iti na posljedice suprotnog postupanja u slucaju povrede prava prece kupovine. Ako n otar ne bi dao ove poduke i upozorenja, mogao bi odgovarati zbog povrede sluzbene oba veze poducavanja, te za eventualnu stetu. Ako je nosilac prava, upisanog u katastar n epokretnosti, ogranicen u pravu raspolaganja u korist neke osobe, tada ogranicenje djeluje prema trecoj osobi samo kada je to ogranicenje upisano u katastar nepokretnosti, ili je poznato, odnosno moglo biti poznato trecem licu. Poslove oko pribavljanja izjava o nevrsenju, odnosno vrsenju prava prece kupovin e, mogu obaviti stranke, ali je preporuka da to ucini notar, na nacin i u rokovima propisanim Zakonom ili ugovorom u skladu sa Zakonom. tako kod zakonskog prava prece kupovin e suvlasnika (clan 132. stav 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG), ponuda suvlasniku treba biti dostavljena u pisanoj formi, na pouzdan nacin i treba sadr zavati podatke o namjeravanoj prodaji, kao i o njenim uslovima (cijena, dospjelost, nac in placanja itd.). Ako suvlasnik, u roku od deset dana od dana kada mu je dostavljena pisana ponuda za kupovinu suvlasnickog dijela, ne prihvati ponudu, ponudac moze svoj su vlasnicki dio prodati trecem licu bez rizika povrede prava prece kupovine. U slucaju posto janja prava prece kupovine, notar ce na insistiranje ugovornih strana sastaviti notars ki zapis, ali ih je istovremeno poduciti i upozoriti, te poduke i upozorenja unijet i u notarski zapis, a u vezi pravnih dejstava prave prece kupovine i eventualnih posljedica k oje mogu nastupiti usljed povrede tog prava. Ako bi stranke odbile unosenje takvih p oduka i upozorenja u notarski akt, notar je duzan odbiti preduzimanje sluzbene radnje1 59. Primjer za formulaciju kada postoji pravo prece kupovine, ugovorne strane zele izjasnjenje imalaca prava-suvlasnika: Notar je upozorio stranke na postojanje zakonskog prava prece kupovine i poducio ih da od ovlastenika tog prava-suvlasnika XY pisanim putem zahtijevaju da se u roku od 10 (deset) dana od prijema pisane ponude izjasni da li vrsi to svoje pravo prece kupovine, pa su to stranke prihvatile, te ce s tim u vezi, ovaj ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako s e do dana ____ pribavi izjava o nevrsenju prava prece kupovine, odnosno ako se po isteku ostavl jenog zakonskog

roka, suvlasnik ne izjasni na dostavljenu ponudu.-------------------------------------------------Notar je upozorio stranke da ne odreduju rok dospjelosti cijene i ne vrse njenu isplatu, kao i druge cinidbe iz ovog ugovora, prije pribavljanja izjave o nevrsenju prava prece kupovine.---Potrebne zahtjeve ce uputiti i izjavu o nevrsenju ili vrsenju prava prece kupovi ne pribavice prodavac o svom trosku, u roku od _______ (alt. notar o trosku prodavca, kojeg p rodavac ovlascuje da poduzme sve potrebne radnje u vezi s tim.). ---------------------------------------------Primjer za formulaciju kada postoji pravo prece kupovine, ugovorne strane ne zel e izjasnjenje imalaca prava-suvlasnika: Notar je upozorio stranke na postojanje zakonskog prava prece kupovine i poducio ih da od nosioca tog prava-suvlasnika XY pisanim putem zahtijevaju da se u roku od 10 (de set) dana 159 Clan 29 i 47 Zakona o notarima CG.

1. Ugovor o prodaji od prijema pisane ponude izjasni da li vrsi to svoje pravo prece kupovine, teih upozorio na pravni znacajieventualnepravneposljediceu slucajupovredepravaprecekupovine, ali su strankeodtogaodustale -----------------------------------------------------------------------------Primjer za formulaciju kada ne postoji pravo prece kupovine: Ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da u konkretnom slucaju ne p ostoji zakonsko pravo prece kupovine, niti je u katastar nepokretnosti upisano ugovorno pravo pr ece kupovine, a prodavac izjavljuje da ne postoji neupisano pravo prece kupovine . --------------1 8 Troskoviiporezi Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu troskova u vezi sa obavljanjem posla u visini odredenoj notarskom tarifom, te je duzan da u notarskoj ispravi upise i znos naplacene naknade i troskova160. takode, promet nepokretnosti podlijeze placanju poreza na promet, s tim sto to nije uslov za upis u katastar nepokretnosti. Notar je du zan o svemu naprijed naznacenom, kao i o taksama za upis u katastar, poduciti i upoz oriti stranke, te to unijeti u ispravu, zajedno sa izjasnjenjem ugovornih strana o tom e ko i kako ce snositi troskove i poreze. P R I m J E R Notar je poducio stranke da za troskove u vezi sa ovim notarskim zapisom odgovar aju solidarno i da mogu drukcije ugovoriti, da upis u katastar nepokretnosti podlijeze troskov ima, a prometu po ovom ugovor placanju poreza na promet nepokretnosti, pa nakon toga, s tranke izjavljuju da troskove ovog notarskog zapisa, troskove upisa prenosa svojine i d ruge troskove u vezi s tim, kao i porez na promet nepokretnosti po osnovu ovog ugovora, snosi kupac.-----1 9 Zavrsneodredbe U ovom dijelu akta se daju odgovarajuce poduke i upozorenja, a narocito one koje proisticu iz zakona i koje su veoma bitne sa stanovista pravnih posljedica ugovora, zatim se mora naznaciti kome i u kojem broju se izdaju otpravci, iznos naplacene nakna de i troskova sastavljanja notarskog zapisa, te ostali obavezni podaci koje propisuje Zakon o notarima. P R I m J E R Notar je poducio i upozorio161 stranke na sljedece: ------------------------------------------------------

da se pravo svojine stice upisom u katastar nepokretnosti; ----------------------------------160 Clan 126. i 127. Zakona o notarima CG. 161 Clan 47. Zakona o notarima CG (o ovome detaljnije vidjeti u ovom radu, u dij elu gdje se govori o postupku sastavljanja notarskih isprava).

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima na mogucnost ugovaranja i upisivanja predbiljezbe u katastru nepokretnosti, obja snio im da i kako predbiljezba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na po sljedice suprotnog postupanja, pa su stranke odustale od toga ;--------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjizenje katastru nepokretnosti, te poreskoj upravi; -------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobivaju162:-------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavac (1)-----------------------------------------------------------------------------------------------Kupac (1)---------------------------------------------------------------------------------------------------Bracni drug prodavca (1) ------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti za upis prava svojine(1) ------------------------------------------------Poreska uprava (1) ---------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova obracunata je prema notarskoj tarifi, a na slj edeci nacin:________, u ukupnom iznosu od _______EURA163.--------------------------------------------------Notar je procitao akt strankama i neposrednim pitanjima, uz sudjelovanje sudskog tumaca, uvjerio se da njegov sadrzaj odgovara volji stranaka164, a sudski tumac165 je cj elokupan tekst ovog akta kupcu preveo na italijanski jezik, nakon cega su stranke izjavile da j e tako postupljeno, da su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, ko jeg slobodnom voljom odobravaju166 i svojerucno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu sudskog tumaca i ovog notara, nakon cega su zapis potpisali sudski tumac i ovaj notar167.-----------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ casova168 ------------------------------------------------Prodavac: (potpis) Kupac: (potpis)

Bracni drug prodavca: (potpis) Sudskitumac: (potpis) NOTAR: Z. Z. Potpis, pecat i stambilj 162 Clan 81 Zakona o notarima CG, clan 24 Pravilnika o radu notara CG. 163 Clan 127. stav 3. Zakona o notarima CG, notar je duzan u notarskoj ispravi u pisati iznos naplacenih naknada i troskova. 164 Clan 47. stav 2. Zakona o notarima CG 165 Clan 46. Zakona o notarima CG 166 Clan 50. tacka 6. Zakona o notarima CG 167 Clan 40., 49 i clan 50. tacka 7. Zakona o notarima CG 168 Clan 50. tacka 5. Zakona o notarima CG

1. Ugovor o prodaji 1 10 Primjeripojedinihugovoraoprodajinepokretnosti Zadatak broj 1. i primjer rjesenja postavljenog zadatka Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatica iz Podg orice, sa zahtjevom da im se sacini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljed eca lica: gospodin AB (prodavac) i gospodin BB, koji je italijanski drzavljanin. Prodavac izjavljuje da je drzavljanin Crne Gore i da je, kao takav, 1995. godine naslijedio poljoprivredno zemljiste u okolini Podgorice, na kojem je, zajedno sa suprugom, od zajednicke ustedevine izgradio stambenu zgradu, na osnovu gradevinske dozvole . U tom stambenom objektu, koji je u cijelosti zavrsen, ali nije upisan u katastar n epokretnosti, trenutno boravi sa suprugom CB, koja je takode dosla kod notara. Gospodin BB izjavljuje da nastupa u ulozi punomocnika kupca, njemackog drzavljan ina gospodina Hajnca Huberta. Notaru daje na uvid neovjerenu fotokopiju punomoci, sacinjenu od notara u Njemackoj, te izjavljuje da mu je original poslat postom, ali jos uvijek nije stigao, a ima nalog da se odmah danas zakljuci ugovor, sa cime je sa glasan i prodavac. Original punomoci ce naknadno dostaviti. Komunikacija izmedu notara i gospodina B.B. vrsi se preko uposlenika firme B.B., koji prevodi sa talijanskog na crnogorski jezik. Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, po kulturi vo cnjak, povrsine 4500 m2, sa prodavcem kao upisanim vlasnikom od 1/1, te je upisano prav o plodouzivanja u korist umrlog djeda prodavca i pravo sluzbenosti prilaznog puta u korist te parcele, a preko susjedne parcele. Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu za iznos od 300.000,00 EURA, a sto je kupac spreman odmah platiti i da se novac nalazi na racunu punomocnika u Podgorici, al i isplatu uslovljava brisanjem prava plodouzivanja, upisom kuce u katastar nepokre tnosti i upisom predbiljezbe. Punomocnik kupca zahtijeva da prodavac odmah u ugovoru da clausulu intabulandi, kako bi se na taj nacin osigurao. Prodavac, zauzvrat, o d notara zahtijeva da mu obezbijedi sigurnost da ce cijena biti placena i predlaze, uz sa glasnost punomocnika kupca, da se cijena deponuje na notarski racun za stranke, a da nota r, vodeci racuna o interesima obje ugovorne strane, shodno njihovim izjavama volja, vrsi placanje cijene prodavcu. Sastaviti notarski zapis prema izrazenim voljama stranaka, prema postojecoj zako nskoj

regulativi, vodeci racuna, prilikom sastavljanja notarskog akta, o zastiti inter esa svih ucesnika u ovom pravnom poslu, koji ce proizvesti sve zeljene pravne posljedice i koji ce svojerucno potpisati ucesnici. Napomena: Podaci o ugovornim stranama odnosno zastupnicima su nepotpuni, kao i podaci o nepokretnostima, tako da se mora izvrsiti odgovarajucu dopuna prilikom sacinjavanja notarskog zapisa (individualno odredivanje podataka o strankama i podataka o nepokretnostima).

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009 godine (cetrnaestog oktobra dvijehiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sje distem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, s acinim notarski zapis ugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeca lica: ------------------------1.Gospodin AB, roden dana_______, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana ____ ___, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roden u mjestu_________, sa preb ivalistem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, ozenjen. (u d aljem tekstu: prodavac)-----------------------------------------------------------------------------------------------------2 Gospodin BB, roden dana_______, drzavljanin Italije, ciji sam identitet utvrdi o uvidom u pasos Italije, broj_____, izdat od _____________, od dana _______, sa rokom vazenja do ____, a koji izjavljuje da je sa adresom stanovanja u ___________, ul._________ broj__, po zanimanju menadzer, te danepostupazasebelicnoveckao punomocnik gospodina Hainza Huberta, rodenog 8.10.1950. godine, u Berlinu, nastanjenog u minhenu, Dallarmi str. 57., drzavljanin, Njemacke (u daljem tekstu: kupac). Punomocnik kupca izjavljuje da nije u stanju prezentovati punomocje kupca koje mu je u originalu poslata postom, ali jos uvijek nije stigl o, te se, s tim u vezi, obavezuje da ce o svom trosku, odnosno trosku kupca, notaru prezento vati pravno valjano punomocje u roku od 7 (sedam) dana od dana zakljucenja ovog ugovora. S o bzirom da ugovorne strane insistiraju da zakljuce ovaj ugovor bez naprijed naznacenog p unomocja, i to odmah danas, notar ih je poducioiupozorioda ovaj ugovor nece proizvoditi pr avna dejstva sve dok mu se u naznacenom roku ne dostavi naprijed naznaceno punomocje. Nadalje , notar je stranke upozorio da im nece izdavati otpravke i prepise ovog akta, te d a ne odreduju rok dospjelosti cijene i ne vrse njenu isplatu i druge cinidbe iz ovog ugovora, sve dok mu se

ne dostavi pravno valjano punomocje.---------------------------------------------------------------------3. Gospoda CB, rodena dana_____, JmB________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam id entitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana____ ____, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena u _________ __, na adresi ul.________, penzioner, udata (u daljem tekstu: bracni drug prodavca) --------------------------Od mojih saradnika u notarskoj kancelariji obavijesten sam da gospodin BB ne vla da crnogorskim jezikom, a u sto sam se i sam uvjerio kroz razgovor o situaciji, te je, na prije dlog ovog notara i na zahtjev stranke, na sastavljanje ovog notarskog zapisa pozvana i pri sustvuje sudskitumac za italijanskijezik gospodica MajaMajic,rodena 01.01.1965. (prvog januara, hilja du devetsto sezdeset pete godine), u _____________, nastanjena u Podgorici, ul.____ __,

1. Ugovor o prodaji JmB_____, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________ (u daljem tekstu: sudski tuma c) -----Notar je izvrsio uvid u Rjesenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od _____ , kojim je gospodica maja majic postavljena za sudskog tumaca za italijanski jezik, a navedeni dokume nt se, u ovjerenom prepisu, koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvornik.-----------------------Notar je ustanovio da na strani sudskog tumaca ne postoje razlozi i okolnosti zb og kojih ne bi mogao ucestvovati u postupku sacinjavanja ovog notarskog akta. ---------------------------------Notar je poducio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. --------------------------------------------------------------------Nakon sto je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje, na lazi na njegovom sluzbenom podrucju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne dom ete i posljedice namjeravanih izjava volje, te iz razgovora o situaciji ustanovio da su sposobne za poduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeci: ---------------------------------------UGOVOROPRODAJI IPREDMETPRODAJE--------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr 1 ,KOMasline,izdat od Uprave za nekretnine -Podrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su mi stranke prezentovale u or iginalu i koji im je procitao, te koji se kao takav prilaze uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listuupisana katastarskaparcelabroj2/1,vocnjak1 klase Brijeg ,povrsineod 4500 m2. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------U B listu,kao imalacpravasvojine na katastarskoj parceli, opisanoj u A listu predmet nog lista nepokretnosti, upisan prodavac,sa 1/1 dijela, au G listu upisanojepravoplodou zivanjaukorist ______________,tepravosluzbenosti prilaznogputaukoristsvagdasnjeg vlasnikaparceleiz A listakaopovlasnogdobra,aprekocijeleparcelebroj2/2 prilazniput,povrsine300m2,iz Listanepokretnostibroj2,KOMasline,kaoposluznog dobra ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducio mogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapis a, ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvremenu, od

vremena izdavanja predmetnog izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena podataka k oji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost nesagla snosti predocenog izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenc iji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze ne posredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana,izdatu od Uprave za n epokretnostiPodrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz L ista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrsile uvid i odobrile je, te koj a se, kao takva, prilaze uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgradeni i useljeni s tambeni objekat na dvije etaze, dimenzija 9, 0x9, 0 m, izgraden po osnovu gradevinske dozvole, i zdate od Opstine ________, broj__________, od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji pril aze uz ovaj izvornik nakon sto je procitana strankama. Predmetni stambeni objekat je, zajedn o sa zemljistem, predmet ove prodaje, s tim sto za isti nije pribavljena upotrebna dozvola i zbog toga nije upisan u katastar nepokretnosti. ------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa.--------------II PRODAJA --------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvoj inesa1/ 1nanepokretnostiz tacke Iovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnu cijenuiztackeIII ovogugovora -----------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju original Izvodizmaticneknjigevjencanih,Opstine _______ ___, broj______,od___________,koji se u originalu prilaze uz ovaj izvornik nakon sto im je procitan, a iz koga je ovaj notar ustanovio da su prodavac i gospoda CB bracni drugovi.-----Notar je stranke poducio zakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, t e da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednicka imovina sa bracnim drugom CB, koja je prisutna u sacinjavanju ovog notarskog akta i koja izricito izjavljuje da je sa muzem, odnosno prodavcem, zajednickim sredstvima kultivisala naprijed naznacenu parcelu i izgradila stambeni objekat, te je saglasna u cijelosti sa ov om prodajom. Punomocnik kupca izjavljuje da kupac predmetnu nepokretnost kupuje kao posebnu i movinu III CIJENA------------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena nepokretnosti iz tacke I ovog ugovora iznosi 300 000,00 EURA(slovima: tri stotinehiljada EURO) -----------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena za placanje dospijeva u cjelokupnom iznosu na notarski racun za stranke, broj

_____________, otvoren kod banke____________, u roku od tri dana od dana kada pu nomocnik kupca ovom notaru dostavi u ugovorenom roku pravno valjano punomocje za zastupan je kupca. Stranke daju nalog notaru da cjelokupni iznos cijene sa notarskog racuna za stranke isplati na racun prodavca, broj _____________, kod banke ___________, u roku od 3 (tri) dana od dana ispunjenja sljedecih uslova: kada prodavac o svom trosku iz dejstvuje, a ovaj notar zaprimi rjesenje katastra nepokretnosti o brisanju prava plodouzivanj a, upisanog u G listu predmetne nepokretnosti, i rjesenje istog organa o upisu stambenog objekt a iz tacke I u katastar nepokretnosti, te rjesenje katastra nepokretnosti o predbiljezbi pr ava svojine u korist kupca. --------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio kupcana ostale mogucnosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjeloscu placanja cijene, ali se od toga odustalo.--------------------------------------------------------Notar je poducio prodavcana mogucnosti njegovog osiguranja u vezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je pristajanje kupca na izvrsenje bez odlaganja na cjelokupnoj i movini

1. Ugovor o prodaji za iznos neplacene cijene i sporednih potrazivanja, davanje saglasnosti za preno s prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ov jerenih prepisa i prepisa koji nece sadrzavati saglasnost za prenos prava svojine do isp late cijene; zatim mogucnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja ce biti predata kupcu, odnosno katastru nepokretnosti, kada se isplati cjel okupna cijena, tegaupozorionaposljedicesuprotnogpostupanja Nakon toga, prodavac je izricito izj avio, a sa cime je saglasan i kupac, kako slijedi: daprodavacuovojispraviizjavi saglas nost zaprenospravasvojine,alidasekupcuili bilokomedrugomneizdajeotpravak,ovjereniprep isiprepis, osimotpravka dijela aktazaupispredbiljezbe,svedokkupacne isplatiucijelostikupoprodajnucijenunanaprijedopisaninacin Notarjeduzanpostupitip onaprijed naznacenom nalogu. --------------------------------------------------------------------IV ODGOVORNOSTZAMATERIJALNEIPRAVNE NEDOSTATKE-----------------------------------Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima povrsinu navedenu u katastru nepokr etnosti.---Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac iz javljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je obisao nepokretnost koja je pr edmet prodaje i izvrsio uvid u stvarno stanje.-------------------------------------------------------------------------------Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisani h prava i ogranicenja, kao i da je ne terete nikakva potrazivanja, osigurana neuknjizeno m hipotekom, kamate, porezi i doprinosi.--------------------------------------------------------------------------------------Prodavac izjavljuje da nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. -----------------------------Notar je upozorio stranke, a posebno kupca, na opasnost od upisa zakonske hipote ke za neplacene poreze prodavca i njegovog bracnog druga, i poduciokupca da zahtijeva potvrdu od Poreske uprave da prodavac i njegov bracni drug nema dugovanja za poreze, pa stranke notaru prezentuju UvjerenjePoreskeuprave-____________,broj10-4/2 3-15-7-20531-__ __/ 09 , od __ __ 2009 godine, koje se prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procita no strankama, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da prodavac i njegov bracni drug n isu evidentirani kao poreski obveznici.--------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduciougovorne strane posljedicama ogranicenja ili iskljucenja od odgo vornosti, te ih upozorio da ce biti bez dejstva prodavcevo ogranicenje i iskljucenje odgov ornosti za materijalne

i pravne nedostatke, kao i za ogranicenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu b ila poznata, a ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu ocekivati, a nije ih saopstio kupcu.-----------------------------------------------------------------------------------VPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI-------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne c ijene prodavcu, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu prikljucci struje, vode i druge komunalne usluge.------------------------------------------------------------------------------------------------VIIZJAVEZAKNJIZENJE(CLAUSULAINTABULANDI)-----------------------------------------------1 Prodavacjesaglasandasena osnovuovogugovora,kupacmozeuknjizitiukatastru nepokretnostisapravomsvojineod1/1nanepokretnostiiz tackeIovogugovora -----

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 2 Prodavacjesaglasandasenaosnovuovognotarskogakta,ukoristkupcaupisepredbiljezbap ravasvojineod1/ 1nanepokretnostiiz tackeIovogugovora----------------------Stranke daju nalog notaru da otpravak dijela akta za upis predbiljezbe dostavi k atastru nepokretnosti odmah nakon sto punomocnik kupca dostavi ovom notaru pravno valjano punomocje za kupca i isplati u ugovorenom roku cjelokupnu cijenu na notarski racun za stra nke, dok ce otpravak za upis prenosa prava svojine izdati i dostaviti katastru odmah nakon sto sa notarskog racuna za stranke cjelokupna cijena bude isplacena prodavcu.------------------------VIITROSKOVIIPOREZI -----------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio stranke da za troskove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgova raju solidarno i da mogu drukcije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da troskove ovo g notarskog zapisa, troskove upisa prenosa svojine i druge troskove u vezi s tim, snosi kupa c, kao i porez na promet nepokretnosti, po osnovu ovog ugovora.------------------------------------------VIII ODOBRENJAIPRAVOPRECE KUPOVINE -----------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor podlijeze odobrenju kupca i da ce tek tada biti na pravnoj snazi. Takode ne post oji zakonsko pravo prece kupovine, niti je upisano ugovorno pravo prece kupovine. Prodavac is tovremeno izjavljuje da ne postoji neupisano ugovorno pravo prece kupovine.--------------------------------XI PODUKEIUPOZORENJA -----------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio i upozorio stranke i na sljedece: --------------------------------------------------------

da se pravo svojine stice upisom u katastar nepokretnosti; ---------------------------------na mogucnost ugovaranja i upisivanja predbiljezbe u katastru nepokretnosti, obja snio im da i kako predbiljezba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na po sljedice suprotnog postupanja, pa su stranke ugovorile njen upis; ----------------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjizenje katastru nepokretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora u vezi s tim. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobivaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: -------------------------

Otpravak dijela akta za upis predbiljezbe (1). --------------------------------------------------------------OTPRAVAK:--------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac (1)-----------------------------------------------------------------------------------------------Kupac (1)---------------------------------------------------------------------------------------------------Bracni drug prodavca (1) ------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti za upis prava svojine(1) ------------------------------------------------Poreska uprava (1) ---------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova obracunata je prema notarskoj tarifi, a na slj edeci nacin:________________. ------------------------------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji Notar je procitao akt strankama, a sudski tumac cjelokupan tekst ovog akta preve o na italijanski jezik punomocniku kupca, nakon cega su stranke, uz sudjelovanje sudskog tumaca, izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su sagl asne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojerucno, kako slijedi, potp isuju u prisustvu sudskog tumaca i ovog notara, nakon cega su zapis potpisali sudski tumac i ovaj notar. U Podgorici, dana_______2009. g, u _______ casova_________(slovima) ------------------------Prodavac: AB (potpis) Kupac:popunomocniku BB (potpis) Bracni drug prodavca: CB(potpis) Sudskitumac: maja majic(potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj notara) Zadatak broj 2. i primjer rjesenja postavljenog zadatka Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatica iz Podg orice, sa zahtjevom da im se sacini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljed eca lica: gospoda CB i gospoda PP. Gospoda CB izjavljuje da je majka dvanaestogodisnjeg BB, rodenog 01.12. 1997 god ine, koji je od umrlog djeda, po osnovu testamenta, naslijedio poslovni prostor u Pod gorici, a koji se prodaje radi rjesavanja njihovog stambenog pitanja. Nadalje, izjavljuj e da, nakon razvoda braka, zivi sa naprijed naznacenim malodobnim sinom, koji joj je povjere n na roditeljsko staranje, dok njegov otac zivi odvojeno i zasnovao je novi brak. Gospoda PP izjavljuje da nastupa u ulozi punomocnika firme BOR d.o.o., kao kupca, gdje je i zaposlena, a ciji je vlasnik i direktor trenutno na sluzbenom putu. No taru daje na uvid punomoc za kupovinu poslovnog prostora.

Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, parcela povrs ine 500 m2 i poslovni prostor od 200 m2, sa prodavcem, kao upisanim vlasnikom od 1/1 . Majka prodavca izjavljuje da je predmetna nepokretnost pod zakupom, koji istice nakon dvije godine. Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu u iznosu od 300.000,00 (tristotinehil jada) EURA. Cjelokupni iznos cijene se finansira iz kredita koji je vec odobren kupcu, s tim da ce sredstva biti operativna kada se sa davaocem kredita zakljuci ugovor o hip oteci na predmetnoj nepokretnosti. Majka malodobnog prodavca je saglasna u naknadnoj ispravi dati izjavu o zasnivanju hipoteke na predmetnoj nepokretnosti, ali zahti jeva od

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima notara da je obezbijedi u pogledu placanja cijene direktno od banke nakon zaklju cenja ugovora o hipoteci i upisa hipoteke, kao i da ugovor o prodaji bude izvrsna ispr ava u pogledu placanja cijene. Punomocnik kupca to prihvata i saglasan je s voljom pro davca u vezi sa placanjem cijene, s tim sto zahtijeva da prodavac odmah u ugovoru da c lausulu intabulandi, kako bi se na taj nacin osigurao. Prodavac je saglasan s tim, ali z ahtijeva od notara da ga obezbijedi u pogledu izvrsenja prenosa prava svojine i placanja cijene. Sastaviti notarski zapis prema izrazenim voljama stranaka, prema postojecoj zako nskoj regulativi, vodeci racuna prilikom sastavljanja notarskog akta, o zastiti intere sa svih ucesnika u ovom pravnom poslu, koji ce proizvesti sve zeljene pravne posljedice i koji ce svojerucno potpisati ucesnici. Napomena: Podaci o ugovornim stranama odnosno zastupnicima su nepotpuni, kao i podaci o nepokretnostima, tako da se mora izvrsiti odgovarajucu dopuna prilikom sacinjavanja notarskog zapisa (individualno odredivanje podataka o strankama i podataka o nepokretnostima). CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009 g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (j edanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1.,, sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sa cinim notarski zapis ugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeca lica: ---------------------------------1. Gospoda CB, rodena dana_____, JmB________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam id entitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdata od mUP-a Crne Gore, od dana____ ____, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena u ______ _____, na adresi ul.________, trgovac, neudata razvedena, a koja izjavljuje da nepostupa z a sebe licnoveckao majkaizakonska zastupnica malodobnogsina BB, roden dana_______, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet i malodobnost utvrdio uv idom u pasos, broj_____, izdat od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, i

Izvod iz maticne knjige rodenih, Opstine ________, broj _______, od dana ________, koj i je procitan strankama i koji se u originalu prilaze uz ovaj izvornik (u daljem tekstu: proda vac)--------2 Trgovackodrustvo BOR d o o Podgorica, sa sjedistem u Podgorici, ul. Prva br.10., mat icni registarski broj subjekta upisa 1-273 Privredni sud Podgorica (udaljemtekstu: ku pac), koga zastupa punomocnik PP, rodena 01.08.1960.godine (slovima:prvog augusta hilj adu devet stotina sezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte, broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004. god ine, sa rokom vazenja do 14.08.2014.godine, a ostale podatke na osnovu izjave imenovanog lica. --

1. Ugovor o prodaji Ovlastenje punomocnika za zastupanje kupcauovom notarskom zapisu, utvrdio sam uvidomuotpravakPunomocja,kojeje sacinjenodana01 09 2009godine,uforminotarskogzap isa, odstrane notaraXY,sa sluzbenim sjedistemuPodgorici,ul Prvabr 2 , podbrojem UZZ-31/09,aistopunomocjeseprilazeuzovajizvorniknakonstojeprocitano strankama --------------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u naprijed naznaceno punomocje, utvrdio sam da je punomocnik kupca ovlasc en za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomocnik kupca notaru prezentuje originaln i Izvod iz centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvornik. Strankama sam pro citao naznaceni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznacene podatke za kupca, kao i to da j e naznaceno punomocje potpisalo ovlasceno lice, tj. direktor, koji je u Registru upisan bez ogranicenja ovlascenja, te koji je istovremeno upisan kao vlasnik udjela od 100 % (sto posto ). -------------Punomocnik izricito izjavljuje da je naprijed naznacena punomoc i dalje na snazi i da na strani kupca u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici nije bilo promjena.------------------Nakon sto sam ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje, nalazi na sl uzbenom podrucju ovog notara, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne d omete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovog pravnog posla, stra nke su izjavile sljedeci: ---------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROPRODAJI IPREDMETPRODAJE--------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr 1 ,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnin e-Podrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u origi nalu i koji im je procitan, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listuupisana katastarskaparcela,broj2/1, kucisteidvoriste,povrsineod500m2. U B listu,kao imalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisan prodavac sa 1/1 dijela, da je u V listu upisana prizem naposlovna zgrada,povrsine 200m2, izgradena na parceli opisanoj u A listu i sa upisanim pravo m svojine sa 1/1 u korist prodavca. U G listu nema upisanih tereta i ogranicenja.----------Notar je stranke poduciomogucnosti da neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa, notar izvrsi

neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnos ti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena podataka k oji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost nesaglasnosti pred ocenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenc iji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze ne posredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje dice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana,izdatu od Uprave za n epokretnostiPodrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz L ista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrsile uvid i odobrile je, te koj a se, kao takva, prilaze uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima odgovara parceli koja je predmet prodaje i da im je poznato njeno stanje i grani ce na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgradeni i useljeni poslovni objekat, dimenzija 20x10 m, izgraden po osnovu gradevinske dozvole, izdate od Opstine ___ _____, broj__________, od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvorn ik nakon sto je procitana strankama. Kupac izjavljuje da je sa sudskim vjestakom gradevinske struke izvrsio pregled predmetne nepokretnosti i uvjerio se u njeno stanje.----------------------------------------Prodavac izjavljuje da predmetni poslovniprostorsenalazipodzakupompocev od _____ _ godine, na odredeno vrijeme, sa trajanjem do _____godine, a na osnovu Ugovora o zakupu, koji je zakljucio prodavac sa zakupcem XY, broj -----od --------, uz mjesecnu zakupni nu od 500 EURA (petstotina EURA). Naznaceni ugovor o zakupu u ovjerenoj fotokopiji prilaze se u z ovaj izvornik nakon sto je predocen i procitan strankama, koje su izjavile da su razumjele pra va i obaveze iz tog ugovora. Za ostale obligacionopravne sporazume vrijedi prilozeni ugovor. Not ar je poducio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnik a nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznacenog ugovora o zakupu, te ih poducio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznacenim stanjem zakupa. ----------------II PRODAJA --------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvoj inesa1/ 1nanepokretnostiz tacke Iovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnu cijenuiztackeIII ovogugovora -----------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciozakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------Notar je stranke upozoriona posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, zakonski zastupnik prodavca izjavljuje da je predmetna nepokretnost posebna imovina prodavca, koju je, po osnovu testamenta, naslijedio od djeda, te s tim u vezi notaru prezentuje Rjesenje o nasljedivanju osnovnog suda u Podgorici, broj ___, od ___, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvornik nakon sto ga je notar procita o strankama. Iz naznacenog rjesenja proizilazi da je prodavac stekao svojinu na predmetnoj nepok retnosti nasljedivanjem. ----------------------------------------------------------------

------------------------------------Punomocnik kupca izjavljuje da kupac predmetnu nepokretnost kupuje u svrhu obavl janja registrovanih djelatnosti. ----------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju originalni Izvodiz maticneknjige vjencanih,Opstine ___ __, broj_____,_od______,Izvodizmaticneknjigerodenih,Opstine ______,broj______od _____iPresudu OsnovnogsudauPodgorici,broj _____,od_____, koja je sa klauzulom pravosnaznosti od dana ______, te se navedeni dokumenti u ovjerenim fotokopijama , koje je sacinio ovaj notar, prilazu uz ovaj izvornik nakon sto su procitani strankama . Iz tih isprava ovaj notar je ustanovio da je prodavac malodoban i da je sin zakonske zastupnice i gospodina GB, koji su bivsi bracni drugovi, a ciji je brak razveden naprijed naznacenom pr esudom, kojom je malodobni prodavac povjeren na roditeljsko staranje majci, tj. zakonskoj zast upnici iz ovog ugovora. Zakonska zastupnica izjavljuje da sa malodobnim prodavcem zivi u z ajednickom domacinstvu, dok njegov otac zivi odvojeno od njih, a u meduvremenu se ozenio. U vezi

1. Ugovor o prodaji s tim, notar je poducio i upozorio stranke da su u konkretnom slucaju potrebne s aglasnosti drugog roditelja i odobrenje organa starateljstva. S tim u vezi, zakonska zastup nica malodobnog prodavca izjavljuje da su pribavljene naprijed naznacene saglasnosti, koje preze ntuje ovom notaru. -------------------------------------------------------------------------------------------------------III CIJENA -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena nepokretnosti iz tacke I ovog ugovora iznosi 300 000,00 EURO (tristotineh iljada EURO) ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Placanje cijene kupac ce izvrsiti iz kredita, odobrenog od strane banke ________. Za osig uranje navedenog kredita prodavac se obavezuje da ce u posebnom notarskom aktu predmetn u nepokretnost opteretiti hipotekom u korist banke _________, u iznosu od ________ __, uz godisnju kamatu od 10% i pod svim drugim uslovima iz Ugovora o kreditu, broj ___ ______, koji su sklopili kupac i banka ____________. Naznaceni ugovor o kreditu se prila ze u ovom izvorniku u originalu, a notar ga je prethodno procitao strankama. Prodavac se, nadalje, obavezuje da ce izjaviti pristanak na izvrsenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti, na taj nacin da ce hipoteka biti izvrsna prema svagdasnjem vlasniku predmetne nepokretn osti, te da ce dati potrebne izjave za upis hipoteke i njene izvrsnosti, a sve to pod usl ovom da se banka obaveze da ce dati brisovnu dozvolu, bez ogranicenja i troskova za prodavca, kad a joj se vrati iznos isplacen na ime kredita u slucaju da ugovor o prodaji ne bude izvrse n iz razloga za koje nije odgovoran prodavac. --------------------------------------------------------------------------------Ovim kupac neopozivo ustupapotrazivanje na isplatu naprijed naznacenogkredita prodavcu Prodavac ce obavijestiti banku o izvrsenom ustupanju potrazivanja. ---------------Navedena hipoteka sluzi iskljucivo osiguranju kredita iz kojeg ce se isplatiti c ijena iz ovog ugovora.--------------------------------------------------------------------------------------------------------------momentom placanja cijene na racun prodavca, prodavac ustupa kupcu sva prava koja on moze imati po osnovu naprijed naznacene hipoteke.---------------------------------------------------Radi placanja cijene iz ovog ugovora, kupacizjavljujedapristajenaizvrsenjebezodl aganja, na osnovu ovog notarskog akta, na cjelokupnoj svojoj imovini. Izvrsni otpravak o vog akta notar ce izdati prodavcu sa ispravama koje dokazuju ispunjenje uslova za njegovu izvrs nost. Notar je upozoriokupca na posljedice davanja izjave o pristajanju na izvrsenje bez odlaga nja. -----------

Notar je poduciokupca mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dosp jeloscu placanja cijene, kao sto je ugovaranje i upisivanje predbiljezbe u katastar nepo kretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbiljezba osigurava kupca, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski racun za stranke i njenu isplatu s tog racuna prodavc u tek kada se kupac uknjizi u katastru nepokretnosti sa pravom svojine ili kad se predbiljezi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaze u slucaju suprotnog postupan ja ali je kupac od toga odustao.---------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioprodavcamogucnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjeloscu p lacanja cijene, kao sto je pristajanje kupca na izvrsenje bez odlaganja na predmetu prod aje i na cjelokupnoj imovini za iznos neplacene cijene i sporednih potrazivanja, deponova nje cijene na notarski racun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nece sadrzavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim mogucnost

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja ce biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorionaposljedicesuprotnogpostup anja Nakon toga, prodavac je izricito izjavio, a sa cime je saglasan i kupac, kako sl ijedi: Prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje otpravak, ovjereni prepis i prepis vec samo otpravakdijela akta, odnos no prepisa koji necesadrzavati saglasnost prodavcaza prenos pravasvojinena kupca sve dok kupac ne isplati u cijelosti kupoprodajnu cijenu na naprijed opisani nacin. Cjel ovit otpravak i prepis izvornika notar ce izdati kad stranke pisanim putem dokazu da je placena kupoprodajna cijena. Notar je duzan postupiti po naprijed naznacenom nalogu.------------------------------IV ODGOVORNOSTZAMATERIJALNEIPRAVNE NEDOSTATKE-----------------------------------Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima povrsinu navedenu u katastru nepokr etnosti. Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac iz javljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je obisao nepokretnost koja je pr edmet prodaje i izvrsio uvid u stvarno stanje.-------------------------------------------------------------------------------Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisani h prava i ogranicenja, kao i da je ne terete nikakva potrazivanja osigurana neuknjizenom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi.--------------------------------------------------------------------------------------Nepokretnost je predmet ugovora o zakupu, kako je to naznaceno u tacki I ovog ug ovora. Notar je poducio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promje nom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznace nog ugovora o zakupu, te ih poducio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Na kon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznacenim stanjem za kupa. Notar je upozorio stranke, a posebno kupca, na opasnost od upisa zakonske hipote ke i poducio kupca da zahtijeva potvrdu od Poreske uprave da prodavac nema dugovanja za porez e i doprinose, pa stranke notaru prezentuju UvjerenjePoreske uprave-____________, broj 10-4/2 3-15-7-2053-1-____/09 ,od __ __ 2009 godine, koje se prilaze uz ovaj izvo rnik nakon sto je procitano strankama, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da prodavac nije evidentiran kao poreski obveznik. ---------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduciougovorne strane posljedicama ogranicenja ili iskljucenja odgovor

nosti, te ih upozorio da ce biti bez dejstva prodavcevo ogranicenje i iskljucenje odgovornost i za materijalne i pravne nedostatke, kao i za ogranicenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu b ila poznata, ili ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu oc ekivati, a nije ih saopstio kupcu. -----------------------------------------------------------------------------------------VPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI-------------------------------------------------Posredni posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cje lokupne cijene, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu prikljucci struje, vode i druge komunalne usluge.------------------------------------------------------------------------------------------------VIIZJAVEZAKNJIZENJE(CLAUSULAINTABULANDI)------------------------------------------------Prodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, kupac moze uknjiziti u katas tru nepo kretnosti, sa pravom svojine od 1/1 na nepokretnost iz tacke I ovog ugovora.-------------------

1. Ugovor o prodaji Stranke daju nalog notaru da otpravak za upis prenosa prava svojine izda i dosta vi katastru odmah nakon sto stranke pisanim putem, izvodom iz banke, potvrde isplatu cjeloku pne cijene prodavcu. --------------------------------------------------------------------------------------------------------VIITROSKOVIIPOREZI -----------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio stranke da za troskove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgova raju solidarno i da mogu drukcije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da troskove ovo g notarskog zapisa, troskove upisa prenosa svojine i druge troskove u vezi s tim, snosi kupa c, kao i porez na promet nepokretnosti, po osnovu ovog ugovora.------------------------------------------VIII ODOBRENJA PRAVAPRECE KUPOVINE -------------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor podlijeze davanju saglasnosti od strane drugog roditelja malodobnog prodavca i o dobrenju organa starateljstva169, pa, s tim u vezi, zakonska zastupnica malodobnog prodav ca notaru prezentuje u originalu Odobrenje Centra za socijalni rad Podgorica, broj ____, o d ___, sa klauzulom pravosnaznosti, od ____, te Otpravak notarskog akta, sacinjenog od notara XY, sa sluzbenim sjedistem u _____, broj ___, od dana _____. Naznaceni dokumenti se prilazu uz ov aj izvornik nakon sto ih je notar procitao strankama i ustanovio da je nadlezni org an starateljstva dao odobrenje za prodaju predmetne nepokretnosti, a sa cime se saglasio i drugi roditelj malodobnog prodavca gospodin GB. -----------------------------------------------------------------------Notar je ustanovio da u konkretnom slucaju ne postoji pravo prece kupovine. Prod avac izjavljuje da mu nije poznato da postoji neupisano ugovorno pravo prece kupovine. ---------------XI PODUKEIUPOZORENJA -----------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio i upozorio stranke na sljedece: ---------------------------------------------------------

da se pravo svojine stice upisom u katastar nepokretnosti; ---------------------------------na mogucnost ugovaranja i upisivanja predbiljezbe u katastru nepokretnosti, obja snio im da i kako predbiljezba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na po sljedice suprotnog postupanja, pa su stranke odbile njen upis;---------------------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, a kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovor a, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjizenje katastru nepokretnosti i poreskoj upravi; -

Od ove notarske isprave dobivaju odmah: -----------------------------------------------------------------Otpravak dijela akta, bez clausule intabulandi, prodavac (1) i kupac (2)-----------------------Od ove notarske isprave dobijaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora:-------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavac (1)-----------------------------------------------------------------------------------------------Kupac (1)---------------------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti za upis prava svojine(1) ------------------------------------------------Poreska uprava (1) ---------------------------------------------------------------------------------------169 Clan 73, 75 do 79, clan 308 stav 2 Porodicnog zakona CG. Dijete mlade od 14 godi na kada djeluje izvan poslovne sposobnosti (npr. kod prodaje nepokretnosti) zastupaju njegovi ro ditelji kao zakonski zastupnici, te im je za poduzimanje takvog pravnog posla potrebno odobrenje orga na starateljstva. Detaljnije o ovom pravnom problemu vidjeti u dijelu rada koji se odnosi na poslo vnu sposobnost.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Naknada za rad i naknada troskova obracunata je prema notarskoj tarifi, a na slj edeci nacin:________________. ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da isti odgova ra volji stranaka, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svoj erucno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu ovog notara, nakon cega je zapis potpisao i ovaj notar.-------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ casova________(slovima)---------------------------Prodavac: AB po zakonskoj zastupnici CB (potpis) Kupac: BOR d.o.o. po punomocniku PP (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis i pecat, stambilj notara) Zadatak broj 3. i primjer rjesenja postavljenog zadatka Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatica iz Podg orice, sa zahtjevom da im se sacini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljed eca lica: gospodin AB (kao prodavac) i gospodin BB (kao kupac), sa svojom suprugom DB. Gospodin AB izjavljuje da zivi sam i da mu je supruga umrla, te da se izdrzava o d penzije, koja mu nije dovoljna za izdrzavanje. Ne zna da cita i da pise. Zelio bi ici u s taracki dom, te iz tih razloga ima namjeru da proda poslovni prostor u suvlasnistvu sa s estrom, koja je majka kupca. Prodavceva sestra, tj. majka kupca, kao suvlasnik nepokretn osti, pisanim putem se izjasnila vec ranije da ne osporava prodaju. Gospodin BB izjavljuje da je tek napunio 17 godina, te da nastupa kao kupac, tj. da ima namjeru kupiti suvlasnicki dio prodavca na poslovnom prostoru. Supruga DB je inf ormisala notara da zajednickim sredstvima sa kupcem BB kupuje predmetni poslovni prostor, ali da se BB pojavljuje kao kupac i da ce se samo on upisati u katastar nepokretnosti.

Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, parcela povrs ine 500 m2, i poslovni prostor od 200 m2, sa prodavcem, kao upisanim vlasnikom od 1/ 2. Na nepokretnosti ima upisana hipoteka na 1/2 dijela prodavca za obezbjedenje dug a po osnovu kredita u iznosu od 70.000,00 EURA, sa 7% kamate na godisnjem nivou i rok om vracanja od 5 (pet) godina, u korist Prve banke, s tim da je, prema pisanoj obav ijesti te banke, na danasnji dan ukupan dug 50.000,00 EURA. Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu u iznosu od 100.000,00 EURA. Stranke su saglasne da kupac, na ime placanja dijela cijene, preuzme obavezu daljnje otplate kredita ,

1. Ugovor o prodaji u ukupnom iznosu od 50.000,00 EURA, a da ostatak cijene isplati prodavcu. Kupac zahtijeva obezbjedenje tako sto uslovljava upis predbiljezbe prije isplate cijene prodavcu i davanje clausule intabulandi u samom ugovoru, a sa cime je prodavac u potpunosti saglasan. Prodavac istovremeno zahtijeva da se taj iznos deponuje kod notara na racun i da notar izda otpravke sa clausulom intabulandi za upis prava svojine nakon st o se isplati cijena prodavcu. Sastaviti notarski zapis prema izrazenim voljama stranaka, prema postojecoj zako nskoj regulativi, vodeci racuna prilikom sastavljanja notarskog akta, o zastiti intere sa svih ucesnika u ovom pravnom poslu, koji ce proizvesti sve zeljene pravne posljedice i koji ce svojerucno potpisati ucesnici. Napomena: Podaci o ugovornim stranama odnosno zastupnicima su nepotpuni, kao i podaci o nepokretnostima, tako da se mora izvrsiti odgovarajucu dopuna prilikom sacinjavanja notarskog zapisa (individualno odredivanje podataka o strankama i podataka o nepokretnostima). CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009. Dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (j edanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sac inim notarski zapis ugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeca lica: ------------------------------------1.Gospodin AB, roden dana_______, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji je i dentitet ovaj notar utvrdio uvidom u licnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, o d dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roden u mjestu _________, sa prebivalistem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, udovac(u daljem tekstu: prodavac)---------------------------------------------------------------------------------------2 Gospodin BB, roden dana_______, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji je i dentitet ovaj notar utvrdio uvidom u licnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, o d dana

_______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, roden u mjestu _________, sa prebivalistem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, trgovac, o zenjen (u daljem tekstu: kupac). ------------------------------------------------------------------------------------------3. Gospoda DB, rodena dana_____, JmB________, drzavljanka Crne Gore, ciji je ide ntitet ovaj notar utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od da na________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena u ______ _____, na adresi ul.________, trgovac, udata (u daljem tekstu: bracni drug kupca). -------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Na osnovu izjave prodavca i na osnovu svog neposrednog zapazanja, notar je ustan ovio da je prodavaclicekojeneznadacitaidapise, te su stoga, na prijedlog stranke, pozvana i ucestvuju u postupku sacinjavanja ovog notarskog akta dvapunoljetnaipismenasvjedokai to: --GospodinNN, roden 08.08.1961.godine, JmB ___, ciji sam identitet utvrdio na osno vu prezentovanog mi pasosa,br ____,izdatogodMUP-a___,oddana __,_sarokomvazenjado ___. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski teh nicar, nastanjen u ------ ul. ------br.1., neozenjen, da je drzavljanin Crne Gore, pismen, da nij e u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom i da nema bilo kakvu korist iz ovog pravnog posla -----------------------------------------------------------------------------------------------------GospodaDD, rodena 10.10.1949. godine, JmB ____, ciji sam identitet utvrdio na os novu prezentovane mi licnekarte,br ___,_izdateodMUP-a___, oddana ___, sa rokom vazenj a do ____. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je kci XX, po zanimanju ekonomski tehnicar, nastanjena ul.___br.3., neudata, da je drzavljanka Crne Gore, pismena, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom i da nema bilo kakvu korist i z ovog pravnog posla. -----------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu licnog saznanja, ovaj notar j e utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjed oci u sastavljanju ovog notarskog akta. ---------------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje nal azi na njegovom sluzbenom podrucju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne dom ete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovog pravn og posla, stranke su izjavile sljedeci: --------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROPRODAJI IPREDMETPRODAJE--------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr 1 ,KOMasline,izdat od Uprave za nekretnine -Podrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u origi nalu i koji im je procitan, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je

u A listu upisana katastarskaparcelabroj2/1, kucisteidvoriste,povrsineod500m2. U B listu,kao imalacprava svojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmet nog lista nepokretnosti, upisan prodavac sa 1/2 dijela, da je u V listu upisana prizem na poslovna zgrada,povrsine 200 m2,izgradena na parceli opisanoj u A listu i sa upisa nim pravom svojine sa 1/2 u korist prodavca. U G listu je za predmetnu nepokretnost up isana hipotekana1/2 dijelaprodavcazaobezbjedenjedugapo osnovukreditau iznosuod 70 000,00 EURA,sa7%kamatenagodisnjem nivouirokomvracanjaod5(pet)godina, ukoristPrvebanke. ---------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciomogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa , ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvreme nu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena po dataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost ne saglasnosti predocenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnost i u evidenciji

1. Ugovor o prodaji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana,izdatu od Uprave za n epokretnostiPodrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz L ista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se izvrsile uvid i odobrile je, te koj a se, kao takva, prilaze uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgraden i useljen pos lovni objekat, dimenzija 20x10 m, izgraden po osnovu gradevinske dozvole, izdate od Opstine ___ _____, broj__________od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitana strankama. Kupac izjavljuje da je sa sudskim vjestakom gradevinske str uke izvrsio pregled predmetne nepokretnosti i uvjerio se u njeno stanje.----------------------------------------II PRODAJA --------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosusv ojinesa1/ 2 dijelananepokretnost iztackeIovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnu cijenuiz tackeIIIovogugovora -----------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciozakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. Notar je stranke upozor io na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, prodav ac izjavljuje da je predmetnu nepokretnost pribavio u posebnu imovinu nasljedivanje m, te, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjesenje o nasljedivanju Osnovnog suda u Podgori ci, broj ___, od dana ___, a koje se, nakon sto je procitano strankama, prilaze uz ovaj izvorn ik u ovjerenoj fotokopiji koju je sacinio ovaj notar od prezentovanog mu originala. ------------------------------Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost kupuje kao zajednicku imovinu sa svoj om suprugom DB, te, s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz maticne knjige vjencanih, Opsti ne ____, broj ___, od ____, Naznacena isprava je procitana strankama i prilaze se u z ovaj izvornik, a iz iste je ovaj notar ustanovio da je DB bracni drug kupca. DB kao bracni drug kupca izricito izjavljuje da je saglasna u cjelosti sa ovim ugovorom i da se po osnovu njega ku

pac uknjizi u katastru nepokretnosti sa prvom svojine od 1/1. ---------------------------------------------------------III CIJENA -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena nepokretnosti iz tacke I ovog ugovora iznosi 100 000,00 EURA(slovima: sto tinuhiljada EURA) --------------------------------------------------------------------------------------------------------Cijena ce se isplatiti na taj nacin sto su ugovorne strane saglasne da kupac pre uzima dug prodavca koji je obezbijeden hipotekom iz G lista za predmetnu nepokretnost, kako je to opisano u tacci I ovog ugovora, u korist hipotekarnog povjerioca ______, a ko ji dug, prema pisanoj obavijesti hipotekarnog povjerioca, na dan sacinjavanja ovog notarskog z apisa iznosi 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA). Ostatak cijene, u iznosu o d 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA), kupac ce isplatiti na notarski ra cun za stranke, broj ________, kod banke _________, u roku od sedam dana od dana kada g a notar pisanim putem obavijesti da mu je bankadostavila saglasnost za preuzimanje duga, te se

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima nalaze notaru da taj iznos direktno isplati prodavcu u roku od tri dana od dana kada zaprimi rjesenje o upisu predbiljezbe prava susvojine od 1/2 u korist kupca. ------------------------Notar je poducio kupca i o ostalim mogucnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjeloscu placanja cijene, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaze u slu caju suprotnog postupanja, ali je kupac od toga odustao. --------------------------------------------------------------Notar je poducio prodavcamogucnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjeloscu placanja cijene, kao sto je pristajanje kupca na izvrsenje bez odlaganja na predmetu prod aje i na cjelokupnoj imovini za iznos neplacene cijene i sporednih potrazivanja, depon ovanje cijene na notarski racun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji nece sadrzavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim na mogucnost davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja ce biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorio naposljedice supro tnog postupanja Nakon toga, prodavac je izricito izjavio, a sa cime je saglasan i kup ac, kako slijedi: prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje cjeloviti otpravak za upis prenosa prava svojine sve dok s e prodavcu ne isplati u cijelosti kupoprodajna cijena na naprijed opisani nacin. Stranke su saglasne da notar izda za banku otpravak dijela akta, koji nece sadrzavati saglasnost za prenos pr ava svojine i upis predbiljezbe, te da, nakon sto drugi dio cijene u iznosu od 50.000 EURA ( pedeset hiljada EURA) bude isplacen na notarski racun za stranke, izda i katastru dostavi otprav ak dijela akta za upis predbiljezbe prava svojine u korist kupca, a cjelovite otpravke da izda kada se prodavcu isplati naznaceni iznos cijene. Notar je duzan postupiti po naprijed naznacenom nalogu. IV ODGOVORNOSTZAMATERIJALNEIPRAVNE NEDOSTATKE-----------------------------------Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima povrsinu navedenu u katastru nepokr etnosti. Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac iz javljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je obisao nepokretnost koja je pr edmet prodaje i izvrsio uvid u stvarno stanje.-------------------------------------------------------------------------------Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisani

h prava i ogranicenja, kao i da je ne terete nikakva potrazivanja osigurana neuknjizenom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi, osim hipoteke naznacene u tacci I ovog ugovora, koju kupac prihvata zajedno sa dugom.----------------------------------------------------------------------------------------Notar je upozorio stranke, a posebno kupca, na pravnu prirodu i opasnost od upis a zakonske hipoteke i poduciokupca da zahtijeva potvrdu od poreske uprave da prodavac nema dugovanja za poreze i doprinose, pa stranke notaru prezentuju UvjerenjePoreske u prave____________, broj10-4/2 3-15-7-2053-1-____/09 ,od __ __ 2009 godine, koje se prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitano strankama, a iz kojeg ovaj notar ustanov io da prodavac nije evidentiran kao poreski obveznik. -----------------------------------------------------------------Notar je poduciougovorne strane posljedicama ogranicenja ili iskljucenja odgovor nosti, te ih upozorio da ce biti bez dejstva prodavcevo ogranicenje i iskljucenje odgovorn osti za materijalne i pravne nedostatke, te za ogranicenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, a ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu ocek ivati, a nije ih saopstio kupcu. -----------------------------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji VPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI-------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne c ijene, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu prikljucci struje, vode i drug e komunalne usluge.------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIIZJAVEZAKNJIZENJE(CLAUSULAINTABULANDI)-----------------------------------------------1. Prodavacje saglasandase,na osnovuovogugovora,kupacmozeuknjizitiukatastrunepok retnosti, sapravomsvojineod1/2nanepokretnostiiz tackeIovogugovora 2 Prodavacje saglasandase,na osnovuovognotarskogakta,ukoristkupca upise predbiljezbapravasvojineod1/2nanepokretnostiiz tackeIovogugovora. -------------Stranke daju nalog notaru da otpravak za upis predbiljezbe dostavi katastru nepo kretnosti odmah nakon sto kupac isplati dio cijene, od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA ), na notarski racun za stranke, dok ce otpravak za upis prenosa prava svojine izdati i dostavi ti katastru odmah nakon sto sa notarskog racuna za stranke naznaceni iznos cijene bude ispla cen prodavcu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIITROSKOVIIPOREZI -----------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio stranke da za troskove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgova raju solidarno i da mogu drukcije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da troskove ovo g notarskog zapisa, troskove upisa prenosa svojine i druge troskove u vezi s tim, snosi kupa c, kao i porez na promet nepokretnosti, po osnovu ovog ugovora.------------------------------------------VIII ODOBRENJAIPRAVOPRECE KUPOVINE -----------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor ne podlijeze nikakvim odobrenjima, ali da postoji zakonsko pravo prece kupovine dru gog suvlasnika. Nakon poduka i upozorenja notara u vezi s tim, stranke notaru dostav ljaju pisanu Izjavu suvlasnika CBu otpravku notarskog zapisa, sacinjenog od notara XY, sa slu zbenim sjedistem u _____, broj ___, od ____, a koja se, kao takva, nakon sto ju je nota r procitao strankama, prilaze uz izvornik ovog notarskog akta. Iz iste je ovaj notar ustano vio da je drugi suvlasnik, kao ovlascenik zakonskog prava prece kupovine, izjavio da, pod uslovi ma iz ovog ugovora, nezelikoristititopravo. --------------------------------------------------------------------------XI PODUKEIUPOZORENJA ------------------------------------------------------------------------------------

Notar je poducio i upozorio stranke i na sljedece: --------------------------------------------------------

da se pravo svojine stice upisom u katastar nepokretnosti; ---------------------------------na mogucnost ugovaranja i upisivanja predbiljezbe u katastru nepokretnosti, obja snio im da i kako predbiljezba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na po sljedice suprotnog postupanja, pa su stranke ugovorile njen upis; ----------------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjizenje katastru nepokretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora;------------Od ove notarske isprave dobivaju:----------------------------------------------------------------------------Otpravak dijela akta,bez clausule intabulandi za prenos prava svojine, kupac za potrebe banke (1) i katastar za upis predbiljezbe kada se ispune uslovi iz ovog ugovora. -----------------Od ove notarske isprave dobivaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: ------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima OTPRAVAK: --------------------------------------------------------------------------------------------------------Prodavac (1)-----------------------------------------------------------------------------------------------Kupac (1)---------------------------------------------------------------------------------------------------Bracni drug kupca (1)-----------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti za upis prava svojine (1)------------------------------------------------Poreska uprava (1) ---------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova je obracunata prema notarskoj tarifi, a na slj edeci nacin:________________. ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao akt strankama u prisustvu naprijed naznacenih svjedoka, neposr ednim pitanjima uvjerio se da odgovara pravoj volji stranaka, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovi m zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju, te kupac i njegov bracni drug svojerucno, kak o slijedi, potpisuju, prodavac stavlja otisak prsta, a sve to u prisustvu svjedoka i ovog n otara, nakon cega svjedoci to potvrduju i potpisuju ovaj akt, koji je potom potpisao i ovaj n otar . -----------U Podgorici, dana_______2009. godine, u _______ casova_____(slovima) -----------------------Prodavac: AB(otisak prsta) Kupac: BB (potpis) Bracni drug kupca: DB(potpis) Svjedoci: NN (potpis) DD (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj notara)

1. Ugovor o poklonu 2. Ugovor o poklonu 2 1 Pojam Ugovor o poklonu170 je besteretni (besplatni) pravni posao koji je regulisan Zak onom o obligacionim odnosima. tim ugovorom se jedna ugovorna strana (poklonodavac) obav ezuje da na drugu ugovornu stranu (poklonoprimcu) prenese bez naknade pravo svojine, ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi nacin ucini kakvu korist na teret svoje imovine. Pogodba, kojom se kakva stvar daje komu bez plate, zove se darovanje 171. 2 2 Forma Za ugovor o poklonu nepokretnih stvari zahtijeva se odgovarajuca forma (cl. 577. st. 1. ZOO CG), tj. forma notarskog zapisa ili forma notarskog zapisa o potvrdi isprave , pod prijetnjom da nece proizvoditi pravno dejstvo (clan 51. stav 1. tacka 6. u vezi sa stavom 3. istog clana Zakona o notarima CG). Obecanje poklona i ugovor o poklonu u sluc aju smrti, bez obzira na predmet poklona, moraju biti zakljuceni u formi notarskog z apisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave172. Kad se poklon cini ugovorom u korist t receg, prihvatanje poklonoprimca ne mora biti u propisanoj formi173. 2 3 Sposobnostizadavanjeiprimanjepoklona Poklon moze uciniti samo potpuno poslovno sposobno lice koje je u momentu zaklju cenja ugovora moglo shvatiti smisao ili domasaj svog postupka. U suprotnom, poklonodav ac i njegovi nasljednici mogu traziti njegov ponistaj u roku od godine dana, racuna juci od dana kada je poklon ucinjen174. Poslovna sposobnost je regulisana Porodicnim zakonom, a stice se punoljetstvom (18 godina) ili sklapanjem braka uz dozvolu su da (vidi cl.13. i 24. PZ). Dakle, ovdje su postavljeni veoma strogi kriteriji uprav o iz razloga sto se radi o besplatnom davanju. Kod primanja poklona, tj. na strani poklonoprimca uslovi u pogledu sposobnosti s u daleko blazi, tj. poklon moze primiti i poslovno nesposobno lice, ali je tu potr ebno ukljuciti zakonskog zastupnika (roditelj ili staratelj), jer isti moze izjavom p oklonodavcu raskinuti poklon primljen bez njegove dozvole175. Kako se radi o primanju poklon a, a ne o otudenju i opterecenju, dijete sa navrsenih 14 godina zivota moze, kao po klonoprimac, zakljuciti ugovor o poklonu, uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja ili staratelja, a bez odobrenja nadleznog organa starateljstva176. 170 171 172 173 174 Clan 576.-594. Zakona o obligacionim odnosima CG. Paragraf 938. A.g.z. Clan 51. stav 1. tacka 5. Zakona o notarima CG. Clan 577 stav 4. ZOO CG. Clan 578. ZOO CG.

175 Cl. 579. ZOO CG. 176 Vidi cl. 66. stav 2. u vezi sa clanom 308. stav 2. PZ CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 2 4 Vrstepoklona U pravnoj teoriji, ugovori uopste, pa tako i ugovori u vezi sa prenosom svojine nad nepokretnostima, dijele se na teretne i ugovore bez naknade (besplatne ugovore). Kod ugovora o prodaji i zamjeni nepokretnosti, imamo situaciju da strane polaze od t oga i nastoje da su njihove obaveze medusobno ekvivalentne. Medutim, kod ugovora o pok lonu, davanje (prenos) svojine potpuno je besplatno, naprimjer, prigodni pokloni, nagr adni pokloni, pokloni ucinjeni iz zahvalnosti itd. (tzv. cisti poklon), ili cinidba d avaoca (poklonodavca) premasuje vrijednost cinidbe primaoca (poklonoprimca), ali nije potpuno besplatna (poklon sa teretom ili nalogom i mjesoviti poklon). takode, po stoji podjela na poklon (prenos) svojine za zivota i poklon za slucaj smrti. Pored ovi h vrsta poklona, postoje i pokloni o povremenom davanju (clan 580. ZOO CG) i uzaja mni pokloni (clan 582. ZOO CG). Poklon sa teretom ili nalogom i mjesoviti poklon besplatni je pravni posao, jer cinidba davaoca poklona premasuje vrijednost cinidbe primaoca, a za teretni posao zahtij eva se ekvivalentnost cinidbi. Razlikovanje potpuno besplatnog poklona, poklona sa tere tom ili nalogom od mjesovitog poklona, veoma je znacajno sa aspekta opoziva poklona zbog grube nezahvalnosti poklonoprimca, te sa aspekta odgovornosti za materijalne i p ravne nedostatke. 2 4 1 Potpunobesplatniprenos(tzv cistpoklon) Cisti poklon se pretezno vrsi izmedu bliskih srodnika (roditelja i djece). Ovdje se radi o jednostavnom prenosu imovine. Kod ove vrste poklona, poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke poklonjene stvari, s tim sto poklonoprimac ima p ravo da zahtijeva naknadu stete koju je pretrpio zbog nekog nedostataka, koji je pokl onodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a nije obavijestio poklonoprimca177. Odgovornost kod poklona zasniva se na krivici, dok se kod teretnih ugovora to ne trazi178. Za razliku od ovoga, kod mjesovitog poklona ili poklona sa teretom i nalogom, po klonodavac moze odgovarati za materijalne i pravne nedostatke, ali samo ako vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklonjene stvari. Zakonska pretpostavk a je da se ovakav poklon smatra kao teretni pravni posao u pogledu pravnih i materijalni h nedostataka179. Zbog toga je notar duzan upozoriti stranke da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke samo ukoliko vrijednost tereta ili naloga prevaz ilazi vrijednost poklonjene stvari.

Nadalje, potpuno besplatni poklon, osim prigodnih poklona, nagradnih poklona i p oklona ucinjenih iz zahvalnosti, moze se raskinuti ili opozvati zbog nezahvalnosti pokl onoprimca (cl. 586.-589. ZOO CG) i zbog nemanja sredstava za zivot (cl. 590. ZOO 177 Cl. 585 st. 1. i 2. ZOO CG. 178 Mihajlo Vukovic, Pravila gradanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, (paragraf 945. A.g.z.) str. 780. 179 Clan 585. stav 3. ZOO CG. Smatramo da je ovakva odredba interesantna, jer o poklonu se moze raditi samo ako je on vece vrijednosti od tereta ili naloga. U pravnoj teoriji postoji stav da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke kod poklona s teretom i nalogom samo u visini vrijednosti ucinjenih usluga, vrijednosti tereta ili naloga.

1. Ugovor o poklonu CG), dok se poklon sa teretom ili nalogom moze raskinuti jos i zbog neizvrsenja naloga (clan 581. ZOO CG). 2 4 2 Poklonsateretomili nalogom Ugovor o poklonu sa teretom ili nalogom je vrsta poklona kod kojeg poklonodavac ima sljedece mogucnosti: da zadrzi za sebe ili drugog neko pravo, kao sto je pravo plodouzivanja na poklo njenoj nepokretnosti, pravo stanovanja i sl.(teret poklonoprimcu); da nalozi poklonoprimcu da nesto ucini, kao npr. novcana cinidba preuzimanja duga za cije osiguranje je zasnovana hipoteka na poklonjenoj nepokretnosti, dozi votna renta u stvarima ili novcu, dozivotno izdrzavanje i sl. (cinidba poklonoprimca); da nalozi poklonoprimcu da se necega uzdrzi, ili da nesto dozvoli drugome (trplj enje poklonoprimca), npr. zabrana otudenja i opterecenja nepokretnosti. Iako kod ove vrste poklona cinidba poklonoprimca nije potpuno besplatna, takav p ravni posao je ipak besplatan, tj. nije teretni pravni posao, jer se za teretni pravni posao trazi ekvivalentnost cinidbi, a ovdje se radi o tome da vrijednost cinidbe poklo nodavca premasuje vrijednost cinidbe poklonoprimca. 2 4 3 Mjesovitipoklon Ova vrsta poklona postoji u slucaju kada u teretnom pravnom poslu vrijednost uza jamnih davanja nije jednaka, a postojala je namjera da se poklon ucini. tada se razlika u vrijednosti smatra poklonom. Ovdje ne vrijede pravila o pobijanju zbog prekomjer nog ostecenja. 2 4 4 Poklonza slucajsmrti(donatio mortis causa) Poklon za slucaj smrti ima sve karakteristike drugih vrsta poklona, s tim da se razlikuje u sljedecem: Predaja stvari se vrsi poslije smrti poklonodavca, tj. odgodena je predaja stvar i poslije smrti poklonodavca, dok se kod drugih vrsta poklona predaja vrsi za zivo ta poklonodavca. Kod nepokretnosti momenat predaje je momenat upisa prenosa prava svojine u katastar nepokretnosti; Mora biti sastavljen u formi javne isprave (cl. 594. st.1. ZOO CG), tj. u formi notarskog zapisa (cl. 51.st. 1. t.5. Zakona o notarima), bez obzira da li je predmet poklo na pokretna stvar ili nepokretnost. Nasuprot tome, kod drugih vrsta poklona za

pokretne stvari nije predvidena pisana, niti neka druga forma, jer je propisano da je punovazan i usmeni poklon pokretnih stvari, ako su predate poklonoprimcu; Poklonodavac moze ugovor o poklonu za slucaj smrti raskinuti po svojoj volji (nije potrebna saglasnost druge ugovorne strane, tj. poklonoprimca, niti neki ra zlozi). Pored toga, kao i kod opoziva testamenta, poklonodavcevo raspolaganje stvarima koje su predmet ugovora o poklonu za slucaj smrti, bilo pravnim poslom

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima medu zivima, bilo pravnim poslom za slucaj smrti, smatra se raskidanjem ugovora. O svemu naprijed naznacenom, notar ce upozoriti i poduciti stranke. Pravna priroda poklona za slucaj smrti je specificna, jer je on neka sredina izm edu ugovora i legata. Naime, on se zakljucuje kao ugovor i ima se ispuniti tek poslije smrti poklonodavca180. 2 5 Opozivpoklona U cilju pravne sigurnosti prometa, postoji pravilo o neopozivosti ugovora o pokl onu, ali zbog specificnosti ovog pravnog posla, zakon daje izuzetke, tj. propisuje ka da i pod kojim uslovima i u kojoj formi se poklon moze opozvati. Poklonodavac moze raskin uti ugovor ili opozvati ucinjeni poklon iz zakonom predvidenih razloga (velika nezah valnost i nemanje dovoljno sredstava za zivot itd.) u zakonskim rokovima i u formi pisan e izjave upucene poklonoprimcu, a koja kod poklona nepokretnosti mora biti snabdje vena ovjerom potpisa u skladu sa propisima181. Nema pravne vaznosti odredba o odrican ju unaprijed od prava na opoziv. Jedino se uobicajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni i pokloni ucinjeni iz zahvalnosti ne mogu opozvati. O tome ce notar podu citi i upozoriti stranke ako se radi o takvoj vrsti poklona. Zakonodavac je dao moguc nost ugovaranja vracanja poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega. Dejstva opoziva poklona sastoje se u tome da je poklonoprimac duzan da vrati pok lon, odnosno njegovu vrijednost prema pravilima o sticanju bez osnova182. Ugovor o poklonu moze se pobijati zbog povrede nuznog nasljednog dijela, shodno odredbama Zakona o nasljedivanju, pa je, s tim u vezi, notar duzan poduciti i up ozoriti stranke na te okolnosti. Svi pravni poslovi, pa tako i ugovor o poklonu, mogu se pobijati zbog ostecenja povjerilaca183. Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednacen ih pravnih radnji, zakonska je pretpostavka da je duznik (poklonodavac) znao da preduzetim raspolaganjem nanosi stetu povjeriocima, te se za pobijanje takvih radnji ne zah tijeva da je trecem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato. Smatramo da bi notar i ovdje trebao dati odgovarajuce poduke i upozorenja strankama. 2 6 Primjeri ugovoraopoklonu 2 6 1 Ugovoropoklonunepokretnostisapotpunobesplatnim prenosomsvojine,poklonse ciniizzahvalnostipoklonodavca premapoklonoprimcu CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC

180 Mihajlo Vukovic, Pravila gradanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, (paragraf 956 .A.g.z.) str. 785. 181 Clan 587 ZOO CG. 182 Clan 589 ZOO CG. 183 Clan 287 292 ZOO CG.

1. Ugovor o poklonu PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009.g. (slovima: cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) u 11.15 h (slovima: jedanaest casova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatan om Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da n a osnovu njihovih izjava volje, sacinim notarskizapis ugovoraopoklonu, istovremeno su pri stupila sljedeca lica: ------------Gospodin Dinic (Zlatko) Darko, roden 20.12.1946.g. (d vadesetog decembra hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i a dresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, drzavljanin Crne Gore, JmBG 20129 64000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Go re, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vazenja trajno (u daljem tekstu: poklonodavac).-----------------------Gospodin Dinic (Darko) Danko, roden 15.06.1970.g. (petnaestog juna hiljadu devet stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalistem u Podgorici, na adresi ul. Aleja br.10., po zanimanju dipl. ing. gradevine, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, JmBG 150697000000, ciji sa m identitet utvrdio na osnovu pasosa Crne Gore, broj 05CCC, izdatog od mUP-a Crne Gore u Podgorici, dana 10.10.2007.g., sa rokom vazenja 10 (deset) godina (u daljem teks tu: poklonoprimac)--------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i o vlastene za preduzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na sluzbenom podrucju ovog notara. ------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a narocito na to da poklo njena imovina moze uci u zaostavstinu poklonodavca i da se njome mogu namiriti nuzni nasljedni ci cije je pravo na nuzni dio povrijedeno. ---------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da poklonodavac ima kcerku koju je na drugi nacin obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umrla i da nije zakljucio novi brak. Ovim poklonom poklonodavac se zeli zahvalit i sinupoklonoprimcu na pomoci koju mu je pruzao u dosadasnjem zivotu. U vezi s tim, sam upozorio poklonodavca da ne moze opozvati poklon ucinjen iz zahvalnosti. ----------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla. --------------------------

Nakon toga, djelujuci kako je to naprijed naznaceno, stranke izjavljuju sljedeci :-----------------UGOVOROPOKLONU ------------------------------------------------------------------------------------------IPREDMETPOKLONA-------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvodiz lista nepokretnostibr 1 ,KOMasline,izdat od Uprave za nekretnin e Podrucna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09. od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im procitan, te koji se kao takav prilaze uz ovaj izvornik, o vaj notar je ustanovio da je u A listu nepokretnosti upisana katastarskaparcelabroj 8/1,vocnj ak 1 klase, Brijeg ,povrsineod5000m2. U B listu,kao imalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisanjepoklonodavac,sa 1/1 dijela, au G -----------listu nema upisanihteretaiogranicenja. ---------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Notar je stranke poduciomogucnosti da neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvreme nu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena po dataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost ne saglasnosti predocenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnost i u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplanaUprave za nekretnine Podrucna jedinica Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za predmetnu katastarsku pa rcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se izvrsile uvid i odobrile j e, te koja se prilaze uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela ucrtana na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa.----------------II PRENOS -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavacseobavezujepoklonoprimcu svomsinu,uznakzahvalnosti,prenijeti beznaknadepravosvojineod1/1nanepokretnostiiztackeIovogugovora,astopoklonoprimac prihvata ----------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju original Izvodizmaticneknjigerodenih, Opstine Podgoric a, broj 01-5/09 od 10.10.2009. godine, koji je strankama procitan i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. ---------------Vrijednost nepokretnostiiz tacke I ovog ugovora cijeni se na iznos od 50 000,00 EURA(slovima: pedesethiljada EURA). -----------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciozakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr

ugova ugovornih strana. -------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost nje gova iskljuciva svojina, koju je stekao nasljedivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rjesen je o nasljedivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od 01.03.2009.g., koje je pravosnazno dana 20.03.2003. godine. Naznaceno Rjesenje je notar procitao strankama i priloz io ga uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji. --------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac izjavljuje da ovaj poklon cini iz zahvalnosti prema poklonoprimcu18 4. -----------Notar je poduciopoklonodavca da ima pravo i mogucnost ovim ugovorom zadrzati za sebe ili za trece lice neko pravo, ili naloziti poklonoprimcu da nesto ucini, ili da se od necega uzdrzi, ili da nesto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se iz laze u slucaju suprotnog postupanja, nakon cega, poklonodavac izjavljuje da ne zeli naprijed na znaceno. 184 Clan 592 ZOO CG odreduje da se poklon ucinjen iz zahvalnosti ne moze opozvat i.

1. Ugovor o poklonu IIIPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI ------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na poklonoprimca danas. ---------------------------------IV ODGOVORNOSTZAMATERIJALNEIPRAVNE NEDOSTATKE-----------------------------------Poklonodavac neodgovarazamaterijalneipravne nedostatke. --------------------------------Nakon sto je notar poducioiupozoriopoklonodavca da moze odgovarati za naknadu st ete koju bi eventualno poklonoprimac pretrpio zbog nekog od materijalnih i pravnih n edostataka koji mu je bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca, poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. ---------------------------Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno-pravna ogranicenja i opterecenja vezana za predmetnu nepokretnost koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti.---------------VIZJAVEZAKNJIZENJE(CLAUSULAINTABULANDI)-------------------------------------------------Poklonodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, poklonoprimac moze uknji ziti u katastru nepokretnosti, sa pravom svojine od 1/1 na nepokretnosti iz tacke I ovo g ugovora. VITROSKOVIIPOREZI------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio stranke da za troskove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgova raju solidarno i da mogu drukcije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da troskove ovo g notarskog zapisa, troskove upisa prenosa svojine i druge troskove u vezi s tim, snosi pokl onoprimac.----VII ODOBRENJA--------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor ne podlijeze nikakvim odobrenjima. -----------------------------------------------------------------------------VIII PODUKEIUPOZORENJA ---------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioiupozorio stranke na sljedece:--------------------------------------------------------

da se pravo svojine stice upisom u katastar nepokretnosti; ---------------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nep okretnosti i poreskoj upravi; ---------------------------------------------------------------------------da poklonoprimcu, kao zakonskom nasljedniku poklonodavca, moze doci do uracunava

nja vrijednosti poklona u nasljedni dio i da poklonodavac to moze sprijeciti davanje m izricite suprotne izjave, ali su stranke to odbile; -----------------------------------------da, s obzirom na to da se ovdje radi o poklonu, nuzni nasljednici, shodno zakons kim odredbama o nasljedivanju, u cilju zastite nuznog nasljednog dijela, mogu trazit i povrat poklona, ali su stranke, i pored toga, odlucile saciniti ovaj ugovor;------------------da se ovaj ugovor o poklonu, s obzirom da je ucinjen iz zahvalnosti, ne moze opo zvati, ali da stranke mogu ugovoriti vracanje poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega, pa se odustalo od toga; ---------------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, ali da moze odgo varati za neispunjenje, kao i za zakasnjenje ispunjenja svoje obaveze, te za eventualnu stetu koju bi poklonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, ako je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonopri mca185.----------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarski obradene isprave dobijaju: ---------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Poklonodavac(1)-----------------------------------------------------------------------------------------Poklonoprimac (1) --------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti(1) -----------------------------------------------------------------------------Poreska uprava (1) ---------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:________________.---------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadrzina is tog odgovara njihovoj volji, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su raz umjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odob ravaju i svojerucno, kako slijedi, u prisustvu ovog notara potpisuju, nakon cega je zap is potpisao i ovaj notar . ----------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ casova_________(slovima) -------------------------Poklonodavac: Dinic Darko (potpis) Poklonoprimac: Dinic Danko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj notara) 2 6 2 Ugovoropoklonunepokretnostisateretomili nalogom, poklonodavac se ne mozepotpisati

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA UL. Obala br.1. 185 Clan 585 stav 1 i 2. ZOO CG.

1. Ugovor o poklonu UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g. (slovima: cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) u 11.15 h (slovima: jedanaest casova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatan om Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da n a osnovu njihovih izjava volje, sacinim notarskizapisugovoraopoklonu, istovremeno su pristupila sl jedeca lica: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------1. Gospodin Dinic (Zlatko) Darko, roden 20.12.1946.g.(dvadesetog decembra hiljadu d evet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotor u, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, drzavljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Go re, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vazenja trajno (u daljem tekstu: poklonodavac). -------2. Gospodin Dinic (Darko) Danko, roden 15.06.1970.g.(petnaestog juna hiljadu devet stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalistem u Podgorici na adresi: ul. Aleja br.10., po zanimanju dipl. ing. gradevine, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, JmBG 1506970000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu pasosa Crne Gore, broj 05CCC izdatog od mUP-a Crne Gore, u Podgorici, dana 10.10.2007.g., sa rokom vazenja 10 (deset) godina (u daljem tekstu: poklonoprimac) --------------------------------------------------Prema izjavama stranaka, a u sto sam se i licno uvjerio, stranka-poklonodavac Di nic (Zlatko) Dario jelicekoje seizzdravstvenihrazloga ne mozepotpisati,te su zbog toga, na pr ijedlog stranke, pozvana i ucestvuju u postupku sastavljanja ovog notarskog akta dvapuno ljetna pismena svjedoka i to:-------------------------------------------------------------------------------------

gospoda XY (svi podaci kao i za stranku).---------------------------------------------------------gospodin XY (svi podaci kao i za stranku).---------------------------------------------------------Imenovani svjedoci izjavljuju, a u sto se je uvjerio i ovaj notar, da nisu u sro dstvu ili u bilo kojem drugom odnosu sa ugovornim strankama i ovim pravnim poslom, da su punoljetni i p ismeni i da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli bi ti svjedoci u ovom notarskom aktu.----------------------------------------------------------

--------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i o vlascene za preduzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na sluzbenom podrucju ovog notara. ------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a narocito na to da poklo njena imovina moze uci u zaostavstinu poklonodavca i da se njome mogu namiriti nuzni nasljedni ci cije je pravo na nuzni dio povrijedeno. ---------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da ima kcerku koju je na drugi nacin obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umr la i da nije zakljucio novi brak. ------------------------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla. -------------------------Nakon toga, djelujuci kako je to naprijed naznaceno, stranke izjavljuju sljedeci ------------------------------------------------------------UGOVOROPOKLONU ------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima IPREDMETPOKLONA-------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvodiz lista nepokretnostibr 1 ,KOMasline, izdat od Uprave za nekretni ne Podrucni ured Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je procitan, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvorn ik, ovaj notar je ustanovio da je u A listutog lista nepokretnosti upisana katastarskaparcelabroj8/1,vocnjak 1 klase, Brijeg ,povrsine 5000m2.U B listu,kao imalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu predmetnog lista nepokretnosti, upisanjepoklonodavac sa 1/1 dijela, au G listu nema upisanihteretaiogranicenja.--------------------------------------------Notar je stranke poduciomogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvreme nu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena po dataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost ne saglasnosti predocenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnost i u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana, izdatu od Katastra n epokretnosti Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g. za predmetnu katastarsku parcelu iz L ista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrsile uvid i odobrile je, te koj a se prilaze, kao takva, uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji k atastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa.----------------II PRENOS -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavacseobavezujepoklonoprimcu svomsinuprenijetibeznaknadepravosvojineod1/ 1nanepokretnostiiztackeIovogugovora,astopoklonoprimacprihvata -----Stranke notaru prezentuju original Izvodizmaticneknjigerodenih, Opstine Podgoric a, broj

01-5/09., od 10.10.2009.g., koji je strankama procitan i koji se, kao takav, pri laze uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. ---------------------Vrijednost nepokretnostiiz tacke I ovog ugovora cijeni se na iznos od 50 000,00 EURA(slovima: pedesethiljada EURA). -----------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciozakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana. Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepo kretnost njegova iskljuciva svojina, koju je stekao nasljedivanjem i, s tim u vezi, notar u prezentuje Rjesenje o nasljedivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od 01.03.2009.g. koje je pravosnazno dana 20.03.2003. godine. Naznaceno Rjesenje je notar procitao strankama i priloz io ga uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji. ------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o poklonu Notar je poduciopoklonodavca da ima pravo ovim ugovorom zadrzati za sebe, ili za drugog neko pravo, ili naloziti poklonoprimcu da nesto ucini, ili da se od necega uzdrz i, ili da nesto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlaze u slucaj u suprotnog postupanja. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da zeli zadrzavanje prava plodou zivanja. S tim u vezi, stranke su saglasne: --------------------------------------------------------------------------------

Dapoklonodavaczadrzavazasebelicno,na cijelojnepokretnostiiztackeIovog ugovora, za zivota, PRAVOPLODOUZIVANJA Poklonodavac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodouzivanja i obavezu snositi sve troskove redovnog odrzavanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouzivanja je licno i ne mo ze se prenositi na treca lica; ------------------------------------------------------------------------------Daseu G listpredmetnenepokretnostiupisezabrana otudenjaiopterecenja nepokretnostiiztackeIovogugovora,bezpismene saglasnostipoklonodavca Stranke su saglasne da se naprijed naznaceni tereti i ogranicenja upisu u katast ar nepokretnosti u G listu, uzzabiljeskudajezanjihovobrisanjedovoljandokazosmrtiovlastenika -----IIIPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI ------------------------------------------------Poklonodavac je u neposrednom posjedu predmetnih nepokretnosti, a poklonoprimac stupa u posredan posjed odmah danas, dok je predaja u neposredan posjed odgodena do mo menta prestanka prava plodouzivanja.----------------------------------------------------------------------------Sve koristi, tereti i opasnosti vezani za predmetnu nepokretnost ostaju poklonod avcu, tj. ovla steniku plodouzivanja do momenta prestanka tog prava. ---------------------------------------------IV ODGOVORNOSTZAMATERIJALNEIPRAVNE NEDOSTATKE-----------------------------------Poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke -------------------------------------Poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. --------------------------------------Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno pravna ogranicenja i opterecenja vezana za predmetnu nepokretnost, koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti. ---------------Notar je poducioiupozoriostranke da poklonodavac odgovara za materijalne i pravn e nedostatke samo ukoliko vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklona i da u tom slucaju iskljucenje ili ogranicenje odgovornosti za materijalne i pravne nedosta tke ne proizvodi pravna dejstva ako je poklonodavac za materijalne i pravne nedostatke znao, a o

njima nije obavijestio poklonoprimca.-------------------------------------------------------------------------------VIZJAVEZAKNJIZENJE(CLAUSULAINTABULANDI) -----------------------------------------------1 Poklonodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, poklonoprimac moze uknjizitiukatastrunepokretnosti, sapravom svojineod1/1,ana nepokretnostiiz tacke Iovogugovora -----------------------------------------------------------------------------------------------2. Poklonoprimac186 jesaglasanda se, na osnovu ovog ugovora, istovremeno u G listu na prvom mjestu, a za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora, ukoristpoklonodavcaupis ePRAVOPLODOUZIVANJAna cijelojpoklonjenojnepokretnostiiztackeIovogugovora,aza 186 Clan 85 stav 1 Zakona o drzavnom premjeru i katastru CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima vrijemetrajanjazivotapoklonodavca,sa zabiljeskomdajeza brisanjeovogpravadovoljan dokazosmrtiovlastenika --------------------------------------------------------------------------3 Poklonoprimac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, istovremeno u G listu n a drugo mjesto za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora upise zabiljezba zabrane otudenja iopterecenja, bez pisane saglasnostipoklonodavca ----------------------------------------------------VITROSKOVIIPOREZI------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poduciostranke da za troskove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovar aju solidarno i da mogu drukcije ugovoriti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da troskove ovog notarskog zapisa, troskove upisa prenosa svojine i prava plodouzivanja, te zabrane otudenj a i opterecenja i druge troskove u vezi s tim, snosi poklonoprimac. ----------------------------------------VII ODOBRENJA---------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor ne podlijeze nikakvim odobrenjima. -----------------------------------------------------------------------------VIIIZAVRSNE ODREDBE----------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioiupozorio stranke na sljedece:--------------------------------------------------------

da se pravo svojine stice -------------na mogucnost ugovaranja i snio im da i kako predbiljezba sljedice suprotnog postupanja, ali

upisom u katastar nepokretnosti; --------------------upisivanja predbiljezbe u katastru nepokretnosti, obja osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na po su stranke odustale od toga;

da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nep okretnosti i poreskoj upravi; ---------------------------------------------------------------------------da poklonoprimcu, kao zakonskom nasljedniku poklonodavca, moze doci do uracunava nja vrijednosti poklona u nasljedni dio i da poklonodavac to moze sprijeciti davanje m izricite suprotne izjave, ali su stranke to odbile; -----------------------------------------da, s obzirom na to da se ovdje radi o poklonu, nuzni nasljednici, shodno zakons kim

odredbama o nasljedivanju, u cilju zastite nuznog nasljednog dijela, mogu trazit i povrat poklona, ali su stranke, i pored toga, odlucile saciniti ovaj ugovor;------------------da se ovaj ugovor o poklonu moze opozvati i raskinuti, shodno zakonu; ---------------da stranke mogu ugovoriti povrat poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega, ali se odustalo od toga; ----------------------------------------------------------------da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, osim ako vrijedn ost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklona, ali da moze odgovarati za neis punjenje, kao i za zakasnjenje ispunjenja svoje obaveze, te za eventualnu stetu koju bi po klonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, koji je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca. ------------------------Od ove notarski obradene isprave dobijaju: ---------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o poklonu Poklonodavac(1)-----------------------------------------------------------------------------------------Poklonoprimac (1) --------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti(1) -----------------------------------------------------------------------------Poreska uprava (1) ---------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:________________.---------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao akt strankama u prisustvu naznacenih svjedoka, neposrednim pit anjima uvjerio se da sadrzaj istog odgovara volji stranaka, nakon cega su stranke izjav ile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovi m zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojerucno, kako slijedi, potpisuju, odnosno stranka Dinic Darko stavlja otisak prsta u prisustvu naprijed naznacenih svjedoka koji t o potvrduju i ovog notara, nakon cega su ovaj zapis potpisali naznaceni svjedoci i ovaj notar . ---------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ casova________(slovima)---------------------------Poklonodavac: Dinic Darko (potpis) Poklonoprimac: Dinic Danko (potpis) Svjedoci: 1.XY (potpis) 2. XY (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj notara) 2 6 3 Ugovoropoklonuza slucajsmrti CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g. (slovima:cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.15 h (slovima:jedanaest casova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notar om Zlatanom

Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da n a osnovu njihovih izjava volje, sacinim notarskizapis ugovoraopoklonu za slucajsmrti, ist ovremeno su pristupila sljedeca lica: ----------------------------------------------------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 1. Gospodin Dinic (Zlatko) Darko, roden 20.12.1946.godine (dvadesetog decembra h iljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotor u, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, drzavljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, ciji sam id entitet utvrdio na osnovu licne karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15 .05.2006.g., sa rokom vazenja trajno (u daljem tekstu: Poklonodavac). -------------------------------------------2. Gospodin Dinic (Dario) Danko, roden 15.06. 1970. g. (petnaestog juna hiljadu dev et stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalistem u Podgorici, na adresi: ul. Alej a br.10., po zanimanju dipl. ing. gradevine, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, JmBG 1506970000000, ciji s am identitet utvrdio na osnovu pasosa Crne Gore, broj 05CCC, izdatog od mUP-a Crne Gore, u Podgorici, dana 10.10.2007.godine, sa rokom vazenja 10 (deset) godina (u daljem tekstu: Poklonoprimac) ------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i o vlascene za preduzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na sluzbenom podrucju ovog notara. ------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a narocito na to da je pr edaja stvari, odnosno prenos prava svojine odgoden nakon smrti poklonodavca, da poklonodavac m oze raskinuti ovaj ugovor po svojoj volji, izricito ili raspolaganjem predmetnom nep okretnoscu bilo kojim pravnim poslom medu zivima ili za slucaj smrti, kao i na posljedice t oga. Takode sam stranke upozorio na posljedice primjene zakonskih odredbi o nuznom nasljedno m dijelu kod ugovora o poklonu. -----------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da ima kcerku koju je na drugi nacin obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umr la i da nije zakljucio novi brak. ------------------------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla. -------------------------Nakon toga, djelujuci kako je to naprijed naznaceno, stranke izjavljuju sljedeci : --------------------------------------------UGOVOROPOKLONUZASLUCAJSMRTI -------------------------------------

IPREDMETPOKLONA-------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr 1 ,KOMasline, izdat od Uprave za nepokretn osti Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentov ale u originalu i koji im je procitan, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik, ovaj not ar je ustanovio da je u A listu tog lista nepokretnosti upisana katastarska parcelabroj 8/1,vocnjak 1 klase, Brijeg ,povrsineod5000m2. U B listu,kao imalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u A listu, upisanpoklonodavacsa1/1 dijela, au G listu nema upisanih teretaiogranicenja.---------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciomogucnosti da neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozoriona eventualne posl jedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvremenu, od vremena izdavanja predmetnog izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena podataka k oji

1. Ugovor o poklonu se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i mogucnost i nesaglas nosti predocenog izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenc iji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze ne posredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim.----------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana,izdatu od Uprave za n ekretnine Podrucni ured Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvrsile uvid i odobrile je, te koj a se, kao takva, prilaze uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranke izjavljuju da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa.----------------II PRENOS -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavacseobavezujepoklonoprimcu svomsinuprenijetibeznaknadepravo svojineod1/1nanepokretnostiiz tackeIovogugovora,stimstojeprenossvojineodgodendo smrtipoklonodavca,astopoklonoprimacprihvata ----------------------------------Poklonoprimac, tek nakon smrti poklonodavca, poklonjenu nepokretnost moze upisat i u katastru nepokretnosti na svoje ime, sa pravom svojine, a na osnovu ovog ugovora.-------------Stranke notaru prezentuju originalni Izvodiz maticneknjigerodenih, Opstine Podgo rica, broj 01-5/09., od 10.10.2009. godine, koji je strankama procitan i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonod avca. ---------Vrijednost nepokretnostiiz tacke I ovog ugovora cijeni se na iznos od 50 000,00 EURA(slovima: pedesethiljada EURA). -----------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciozakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana. Notar je stranke upozorio na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepo kretnost njegova iskljuciva svojina, koju je stekao nasljedivanjem i s tim u vezi, notaru prezentuje Rjesenje o nasljedivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0 120/09., od 01.03.2009. g., prav osnazno dana 20.03.2003. g., a koje je notar procitao strankama i prilozio ga uz ovaj iz vornik. Notar je poduciopoklonodavca da ima pravo ovim ugovorom zadrzati za sebe, ili za

drugog neko pravo, ili naloziti poklonoprimcu da nesto ucini, ili da se od necega uzdrz i, ili da nesto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlaze u slucaj u suprotnog postupanja, nakon cega, poklonodavac izjavljuje da ne zeli naprijed naznaceno. --------------IIIPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI ------------------------------------------------Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na poklonoprimca tek nakon smrti pok lonodavca. -IV ODGOVORNOSTZAMATERIJALNEIPRAVNE NEDOSTATKE-----------------------------------Poklonodavac neodgovarazamaterijalneipravne nedostatke. --------------------------------Nakon sto je notar poducio i upozorio poklonodavca da moze odgovarati za naknadu stete koju bi eventualno poklonoprimac pretrpio zbog nekog od materijalnih i pravnih n edostataka

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima koji mu je bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca, poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. --------------------------------------Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno pravna ogranicenja i opterecenja vezana za predmetnu nepokretnost koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti.---------------VIZJAVEZAKNJIZENJE(CLAUSULAINTABULANDI)-------------------------------------------------Poklonodavacjesaglasandapoklonoprimac, na osnovuovogugovora,nanepokretnostiiztackeIovogugovora, mozeishoditiuknjizbupravasvojine,sa1/1 dijela,nasvoje imeteknakon smrtipoklonodavca -----------------------------------------------------------------------VITROSKOVIIPOREZI------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio stranke da za troskove, u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgov araju solidarno i da mogu drukcije ugovoriti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da troskove ovog notarskog zapisa, troskove upisa prenosa svojine i druge troskove u vezi s tim, snosi pokl onoprimac. -----VII ODOBRENJA---------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor ne podlijeze nikakvim odobrenjima. -----------------------------------------------------------------------------VIII PODUKEIUPOZORENJA ---------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioiupozorio stranke na sljedece:--------------------------------------------------------

da se pravo svojine stice upisom u katastar nepokretnosti i da se to na osnovu o vog ugovora moze uciniti tek nakon smrti poklonodavca; ----------------------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nep okretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora;------------------------da poklonoprimcu, kao zakonskom nasljedniku poklonodavca, moze doci do uracunava nja vrijednosti poklona u nasljedni dio i da poklonodavac to moze sprijeciti davanje m izricite suprotne izjave, ali su stranke to odbile; -----------------------------------------da, s obzirom na to da se ovdje radi o poklonu, nuzni nasljednici, shodno zakons kim odredbama o nasljedivanju, u cilju zastite nuznog nasljednog dijela, mogu trazit i povrat

poklona, ali su stranke, i pored toga, odlucile saciniti ovaj ugovor;------------------da poklonodavac ovaj ugovor o poklonu moze raskinuti po svojoj volji, izricito i li raspolaganjem predmetnom nepokretnosti bilo kojim pravnim poslom medu zivima ili za slucaj smrti187; --------------------------------------------------------------------------------------------da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, ali da moze odgo varati za neispunjenje, kao i za zakasnjenje ispunjenja svoje obaveze, kao i za eventua lnu stetu koju bi poklonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, ako je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonopri mca.-Od ove notarski obradene isprave dobijaju: --------------------------------------------------------------187 Clan 594 stav 2. ZOO CG.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima OTPRAVAK: --------------------------------------------------------------------------------------------------------Poklonodavac(1)-----------------------------------------------------------------------------------------Poklonoprimac (1) ---------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:________________.---------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadr zaj odgova ra volji stranka, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su r azumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odob ravaju i, kako slijedi, svojerucno potpisuju u prisustvu ovog notara, nakon cega je zapis potpisao i ovaj notar.------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ casova_________(slovima) -------------------------Poklonodavac: Dinic Darko (potpis) Poklonoprimac: Dinic Danko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj notara) 3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima Prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima (Sluzbeni list Crne Gore broj 19/2009. ) stvarna prava na tudim nepokretnostima su: Pravo sluzbenosti Zalozno pravo 3 1 Pravosluzbenosti Sluzbenosti (servitus) su stvarna prava na tudoj stvari kod kojih se vlasnik oba vezuje da ce u pogledu svoje stvari nesto trpjeti ili propustiti u korist ovlascenika tog prava188. Dakle, na osnovu prava sluzbenosti, imalac tog prava je ovlascen da u odredenoj mjeri i skoriscava tudu stvar ili da zahtijeva od njenog vlasnika da se uzdrzi od upotrebe te stvar i. U zavisnosti od toga da li se pravo sluzbenosti ustanovljava u korist vlasnika odr

edene nepokretnosti ili u korist odredene licnosti, sluzbenosti mogu biti stvarne i licne. 188 Mihajlo Vukovic, Pravila gradanskih zakonika, Zagreb 1961, paragraf 472. A.g .z., str. 462.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 3 1 1 Stvarne sluzbenosti Stvarana sluzbenost je jedno od stvarnih prava na tudoj stvari, a definise se (c lan 194. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) kao pravo vlasnika jedne nepokretnosti (povlasno dobro) da za potrebe te nepokretnosti vrsi odredene radnje na nepokret nosti drugog vlasnika (posluzno dobro) ili da zahtijeva od vlasnika posluznog dobra da se uzdrzava od vrsenja odredenih radnji, koje bi, inace, imao pravo vrsiti na svojo j nepokretnosti. Dakle, sadrzaj stvarne sluzbenosti je dvojak: vrsenje odredenih radnji na nepokretnosti drugog vlasnika (posluzno dobro) od strane vlasnika druge nepokretnosti za potrebe te nepokretnosti (povlasno dobro) , uzdrzavanje vlasnika posluznog dobra od odredenih radnji koje bi, inace, imao pravo vrsiti na svojoj nepokretnosti. 3.1.1.1. Zasnivanje stvarnih sluzbenosti Osnovi zasnivanja su: pravni posao, odluka suda ili drugog drzavnog organa, odrzaj. Zasnivanje stvarne sluzbenosti na osnovu pravnog posla189 predmet je naseg razma tranja, s obzirom da pravni posao, pod prijetnjom da nece proizvoditi pravno dejstvo, mora biti zakljucen u pisanom obliku, u formi notarskog zapisa, ili zapisa o pot vrdi privatne isprave (clan 51. stav 1. tacka 6. u vezi sa stavom 3. Zakona o notarima CG). Pr avni posao moze biti dvostran (ugovor) ili jednostran (testament). Pored testamenta, za konstituisanje stvarne sluzbenosti kao osnova moze biti i drugi jednostrani pravni posao, kada npr. vlasnik dvije nepokretnosti jednu od njih opterecuje stvarnom sluzbeno scu u korist one druge190. Pravni posao moze biti teretan ili dobrocin. Kada se stvarna sluzbenost zasniva pravnim poslom, onda se, kao i druga, stvarna prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla stice upisom u katastar nepokretnosti 191 (modus acquirendi), a pored toga, za konstituisanje stvarne sluzbenosti, potrebn e su jos dvije pretpostavke, i to: da je pravni posao zakljucen sa vlasnikom stvari koja je posluzno dobro i da postoji punovazan pravni posao (iustus titulus). Stvarna sluzbenost se moze zasnovati samostalnim ugovorom (pravnim poslom) o ustanovljenju stvarne sluzbenosti ili kao posebna odredba drugog ugovora (npr. u govor o prodaji itd.). Stvarne sluzbenosti se ne prenose, niti opterecuju pravnim poslom, nego automats ki,

kao sastavni dio povlasnog dobra, prelaze na pravnog sljednika vlasnika povlasno g dobra. O tome notar upoznaje ugovorne strane, npr. 189 190 191 202 Clan 202. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. Clan 207. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. Clan 8. st. 1. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG i cl. st. 1. Zakona o

svojinsko-pravnim odnosima CG.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima Notar je poducio stranke da se prenosom prava svojine na nepokretnosti prenosi i pravo sluzbenosti na toj nepokretnosti kao povlasnom dobru. Kada se radi o otudenju posluznog dobra, vazi isto pravilo, te notar takode mora poduciti i upozoriti novog sticaoca posluznog dobra na tu okolnost. P R I m J E R Notar je poducio i upozorio kupca (sticaoca) da je u G listu upisano pravo sluzbeno sti puta preko parcele koja je predmet prodaje sa sljedecim sadrzajem ________, te mu obj asnio pravno znacenje i posljedice tog prava. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovi nu predmetne nepokretnosti, sa naprijed naznacenom sluzbenoscu puta. -------------------------------3.1.1.2. Sadrzaj i vrste prava stvarne sluzbenosti U ugovoru o zasnivanju stvarne sluzbenosti mora se navesti sadrzaj i obim prava sluzbenosti. Sto se tice naknade koju placa vlasnik povlasnog dobra, ukoliko se ona ugovara, mora biti izricito navedena u ugovoru, s tim da se tu ne radi o ugovaranju cijen e, kao kod prodaje, vec stranke mogu ugovoriti naknadu koja ima karakter kompenzacije za stetu koju vlasnik posluznog dobra trpi u vidu izmakle koristi i u vidu umanj ene vrijednosti posluznog dobra zbog uspostavljanja sluzbenosti 192. Kada je vrsenje prava sluzbenosti prostorno ograniceno (npr. ugovorena je sluzbe nost prava prolaza preko odredenog dijela parcele), tada notar u ugovoru mora prostor ne granice tacno naznaciti, s tim da se smatraju tacno odredenim ako su ucrtane u s kici koja je prilozena notarskoj ispravi193. Pored opisa sluzbenosti i odredbi o nakn adi, ugovor treba sadrzavati: ime vlasnika povlasnog i posluznog dobra, katastarske oznake n epokretnosti i clausulu intabulandi. P R I m J E R Stvarnasluzbenostsaodredenimsadrzajem,obimom,naknadomi prostornimodredenjem. Vlasnik posluznog zemljista XY obavezuje se uz novcanu naknadu zasnovati u korist vlasnika povlasnog dobra CC, a koji to prihvata, stvarnu sluzbenost puta, koja ima sljede ci sadrzaj: vlasnik povlasnog dobra ima pravo da u sirini od 5 m (pet metara) i u duzini od 180 m (stotinu osamdeset metara) prolazi sjevernom granicom preko parcele broj ___, KO ____, pj esice i vozilima bilo koje vrste i velicine i u bilo koje doba.----------------------------------------------------------

Za zasnivanje ove sluzbenosti, vlasnik povlasnog dobra obavezuje se platiti vlas niku posluznog dobra novcanu naknadu u jednokratnom iznosu od 5.000,00 EURA (pethiljada EURA), a koji iznos je dospio za placanje odmah danas. -----------------------------------------------------------192 Cl. 208. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 193 Cl. 79. st. 5. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Trasa puta je ucrtana u prilozeni plan-skicu koju je izradio ovlasteni geodetski strucnjak XY od ____, u koju su stranke izvrsile uvid i odobrile je. Naznaceni plan-skica se pri laze uz ovaj izvornik i cini njegov sastavni dio . ----------------------------------------------------------------------------------Pravo stvarne sluzbenosti ne moze se dijeliti (cl. 197. Zakona o svojinskopravni m odnosima CG). Ako se podijeli povlasno dobro, onda stvarna sluzbenost ostaje u korist svih njegovih dijelova, a ako se podijeli posluzno dobro, onda sluzbenost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrsena. Objekti stvarne sluzbenosti su uvijek najmanje dvije cijele nepokretnosti, koje nazivamo povlasno, odnosno posluzno dobro. Kao posluzno dobro, moze biti samo realni dio zemljista koji nije pocijepan, npr. put u sirini od 3 m (tri metra) sa juzne str ane prema skici vjestaka, ali i u tom se slucaju radi o cijeloj nepokretnosti kao posluzno m dobru. S tim u vezi, stvarna sluzbenost se ne moze ustanoviti na suvlasnickom dijelu, neg o samo na cijeloj nepokretnosti. Za razliku od toga licna sluzbenost se moze ustanoviti i na suvlasnickom dijelu. Ako je posluzno dobro u svojini vise suvlasnika ili zajednickih vlasnika , onda svi oni moraju dati saglasnost za uspostavu stvarne sluzbenosti. Na jednom posluznom zemljistu (parceli) moze biti zasnovano vise stvarnih sluzbe nosti za potrebe vise povlasnih zemljista. U tom slucaju, moguce su dvije varijante: da se na jednom posluznom zemljistu zasnuje odvojena sluzbenost za svako povlasn o zemljiste, u kom slucaju se u odjeljak G lista nepokretnosti mogu upisati jedna ispod druge, u istom rangu; da se na jednom posluznom dobru uspostavi jedinstvena sluzbenost u korist vise ovlascenika, kada se u ugovoru mora izricito navesti da li ce ovlascenici, u pog ledu sluzbenosti, biti solidarni povjerioci ili povjerioci idealnih dijelova. P R I m J E R Vlasnikposluznogdobra zasnivaukorist vlasnikapovlasnih dobara,kao solidarnih povjerilaca(alternativa:kaopovjerilaca,najednake idealnedijelove),stvarnusluzben ost( navesti sadrzajiobim) -------------------------------------------------------------------------------Moguce je zasnovati sluzbenost u korist jednog povlasnog dobra na vise posluznih dobara. Ako je za vrsenje stvarne sluzbenosti potrebno koristenje nekog uredaja (npr. pu

mpe za bunar) ili preduzimanje neke radnje (npr. postavljanje i nasipanje puta i nje govo odrzavanje), troskove toga snosi vlasnik povlasnog dobra, a ako uredaj ili poduz imanje odredene radnje koristi i interesima vlasnika posluznog dobra, troskove toga sno se vlasnik povlasnog dobra i vlasnik posluznog dobra, srazmjerno koristi koju imaju, sto se treba inkorporirati u ugovor. P R I m J E R Vlasnik posluznog zemljista takode ima pravo da koristi put. Troskove postavljanj a puta, njegovog odrzavanja i saobracajnog obezbjedenja snosi vlasnik povlasnog dobra sa 2/3 dije la, a vlasnik posluznog dobra sa 1/3 dijela . ----------------------------------------------------------------------

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima Stvarna sluzbenost moze biti ustanovljena na neodredeno i odredeno vrijeme. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima nije nabrojao sve stvarne sluzbenosti, osim s to je predvidio posebne slucajeve stvarnih sluzbenosti (cl. 215. do 221.), a to su: nuzni prolazi, postavljanje vodova, zakonske sluzbenosti u javnom interesu, postavljanje antena, pravo prolaza, pravo imati dio zgrade i naprave na posluznom dobru, pravo kapnice. U praksi mogu biti razlicite sluzbenosti koje nisu taksativno navedene u Zakonu. S tim u vezi, subjekti prava imaju odredenu slobodu u kreiranju sadrzaja sluzbenosti, koja ne smije biti u suprotnosti sa pravnim poretkom i moralom. U uporednom pravu poznat e su poljske (pravo prolaza pjesice i vozilima, pravo crpiti vodu, pravo pojiti st oku, pravo na ispasu stoke itd.) i kucne (pravo nasloniti svoju zgradu na tudu zgradu, navo diti kapnicu sa svoje strehe na tude zemljiste itd.) stvarne sluzbenosti. 3.1.1.3. Upis stvarne sluzbenosti u katastar nepokretnosti Upis se vrsi prema odredbama clana 78. i 79. Zakona o drzavnom premjeru i katast ru. Upis ima konstitutivno dejstvo. Da bi se na osnovu pravnog posla upis izvrsio, m oraju se ispuniti sljedece pretpostavke: da je pravni posao zakljucio vlasnik posluznog dobra, da postoji punovazan pravni posao kao osnov za upis, clausula intabulandi. Primjer clausule intabulandi: 1. AB, kao vlasnik posluznog dobra, odobrava upis stvarne sluzbenosti puta iz ta cke II ovog ugovora u G list posluznog dobra broj 1., KO masline, kao teret na posluznom dobru , oznacenom kao parcela broj 2/1, vocnjak 1. klase, Brijeg , povrsine od 4500 m2, a u korist sv agdasnjeg vlasnika povlasnog dobra oznacenog kao parcela broj 2/2, vocnjak 1. klase, Brijeg , povrsine od 1000 m2 iz Lista nepokretnosti broj 2. KO masline. -----------------------------------------2. CB, kao vlasnik povlasnog dobra, zahtijeva da se ista sluzbenost upise kod njego vog zemljista, kao povlasnog dobra, u G list nepokretnosti povlasnog dobra, broj 2., KO masline, kao pravo vlasnika povlasnog dobra, oznacenog kao parcela broj 2/2, vocnjak 1. klase , Brijeg , povrsine od 1000 m2. ------------------------------------------------------------------------------------------------3.1.1.4. Primjer ugovora o zasnivanju stvarne sluzbenosti CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC

Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ broj: 15/2009.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Dana 14.10.2009 g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (j edanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sac inim notarski zapisugovorao ustanovljenjupravastvarne sluzbenosti, istovremeno su pristupila s ljedeca lica: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------1. Gospodin AB, roden dana_______, u mjestu _______, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu broj_____, izdatu od mUPa Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: si n A, roden u mjestu_________, sa prebivalistem i adresom stanovanja u ___________, ul._________, broj__, penzioner, ozenjen. (u daljemtekstu:Vlasnikposluznogdobra) .--------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Gospodin CB, roden dana_____, u mjestu______, JmB________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUPa Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koji izjavljuje da je: sin B, nastanjen u ___________, na adresi ul.________, penzioner, ozenjen (u daljemtekstu: Vlasnikpovlasnogdobra).---------------------------------------------------------------------------Nakon sto sam ustanovio da se nepokretnosti koje su predmet ovog ugovora, nalaze na sluzbenom podrucju ovog notara, potom se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravn e domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovo g pravnog posla, stranke su izjavile sljedeci:------------------------------------------------------------------------------UGOVOROZASNIVANJU STVARNE SLUZBENOSTI ---------------------------------------------------IPREDMET ---------------------------------------------------------------------------------------------------------1 Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr 1 ,KOMasline,izdat od Uprave za nekretnine -Podrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentova le u originalu i koji im je procitan, te koji se kao takav prilaze uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u A listuupisana katastarskaparcelabroj2/1,vocnjak1 klase, Brijeg ,povrsineod 4500 m2. (u daljnjemtekstu: posluznodobro) U B listu,kao imalacpravasvojinena posluznom dobru, upisan ugovarac AB,sa 1/1 dijela, au G listu nema upisanihteretai ogranicenja --------------------------------------------------------------------

------------------------------------2 Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr 2 ,KOMasline,izdat od Uprave za nekretnine -Podrucna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentova le u originalu i koji im je procitan, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik, ovaj not ar je ustanovio da je u A listu upisana katastarskaparcelabroj2/2,vocnjak1 klase Brijeg ,povrsine od1000 m2. (udaljemtekstu: povlasno dobro) U B listu,kao imalacpravasvojine na povlasnom dobru, upisan ugovarac CB,sa 1/1 dijela, au G listu nema upisanihteretai ogranicenja -------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciomogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa , ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetne listove nepokretnosti u evidenciji katastra n epokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvre menu,

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima od vremena izdavanja predmetnih izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetne parcele, kao i na mogucnost ne saglasnosti predocenih izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnost i u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poduciozakonskom statusu zajednicke imovine bracnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnih dr ugova ugovornih strana, a koja se moze dati u ovoj ili posebnoj ispravi. Notar je stranke upozor io na posljedice u slucaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznacenim. Nakon toga, vlasni k posluznog dobra izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljedivanjem od oca, po Rjesenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-2 0/82., od 01.06.1982.g., koje prezentuje u originalu i koje se u ovjerenoj fotokopiji, koj u je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitano strankama.------------------------------------II USTANOVLJAVANJE STVARNE SLUZBENOSTI PUTA-----------------------------------------------Vlasnik posluznog dobra AB obavezuje se uz novcanu naknadu zasnovati u korist vl asnika povlasnog dobra CB, koji to prihvata, stvarnu sluzbenost puta, koja ima sljedeci sadrzaj: vlasnikpovlasnogdobraimapravodau siriniod4m(cetiri metra),prekoparceleposluznogdobra, uzjuznugranicu,uduziniod70m(sedamdeset metara)napravicvrstiputi da njimeprolazi pjesiceivozilima bilokoje vrsteivelicineiubilokoje doba ------------Trasa puta je ucrtana u prilozeni plan-skicu,kojuje izradioovlasteni geodetskist rucnjakXYod____, ukojusustrankeizvrsileuvidiodobrileje Naznaceniplan-skicase prilazeuzovajizvorni kicininjegovsastavnidio --------------------------------------------------------Vlasnikposluznogdobratak odeimapravodakoristi naznaceniput -------------------------Obaveza izgradnje i odrzavanja puta je na ugovornim stranama u jednakim dijelovi ma.------Predmetni put sluzi povezivanju povlasnog dobra sa javnim putom, koji ide ispod posluznog dobra. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Za zasnivanje ove sluzbenosti, vlasnik povlasnog dobra obavezuje se vlasniku pos luznog dobra isplatiti novcanu naknadu u jednokratnom iznosu od 5.000,00 EURA (pethiljada EUR A), a

koji iznos je dospio za placanje odmah danas194 ---------------------------------------------------------III KNJIZNE IZJAVE195 -------------------------------------------------------------------------------------------1 AB,kaovlasnikposluznogdobra,odobravaupisstvarnesluzbenostiputaiztackeII ovogugovorau G listposluznogdobra,broj1 ,KOMasline,kaoteretnaposluznomdobru, oznacenomkaoparcelabroj2/1,vocnjak1 klase Brijeg ,povrsineod4500m2,au koristsvagdasnjegvlasnikapovlasnogdobraoznacenogkaoparcelabroj2/2,vocnjak1 klase, Brijeg ,povrsineod1000m2izListanepokretnostibroj2 KOMasline --------------194 Napomena: sluzbenost se moze zasnovati i bez naknade, u tom slucaju formulacija bi mogla glasiti: Predmetna sluzbenost ustanovljava se bez naknade . 195 Napomena: Upis stvarne sluzbenosti u katastar vrsi se prema odredbama clana 78. i 79. Zakona o drzavnom premjeru i katastru CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 2 CB,kao vlasnikpovlasnogdobra,zahtijevadaseistasluzbenostupisekodnjegovog zemljistakaopovlasnogdobrau G listnepokretnostipovlasnogdobrabroj2 ,KOMasline, kaopravo vlasnikapovlasnogdobraoznacenogkaoparcelabroj2/2,vocnjak1 klase Brijeg ,povrsineod1000m2 ----------------------------------------------------------------------IVTROSKOVIINAKNADE--------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto je notar poducio stranke da za troskove sacinjavanja ovog notarskog za pisa odgovaraju solidarno, stranke izjavljuju da troskove koji nastanu zakljucivanjem i realizac ijom ovog ugovora, kao i eventualni porez, snosi vlasnik povlasnog dobra CB. --------------------------------VZAVRSNE ODREDBE------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke upozorioipoducio i o sljedecem: 1. da se tek sa upisom stvarne sluzbenosti u katastar stice stvarna sluzbenost; -----------2. da se stvarna sluzbenost mora vrsiti na nacin kojim se najmanje opterecuje poslu zna nepokretnost; ---------------------------------------------------------------------------------------------3. da ovaj ugovor eventualno podlijeze porezu; ----------------------------------------------------4. da stvarna sluzbenost moze prestati u slucajevima predvidenim Zakonom; ------------5. da u slucaju podjele povlasne nepokretnosti, stvarna sluzbenost ostaje u korist svih njenih dijelova;--------------------------------------------------------------------------------------------6. da u slucaju podjele posluzne nepokretnosti, stvarna sluzbenost ostaje samo na d ijelovima na kojima je vrsena;----------------------------------------------------------------------------7. da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjizenje Katastru nepokretnosti i Poreskoj upravi.----------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vlasnik posluznog dobra(1) --------------------------------------------------------------------------Vlasnik povlasnog dobra (1)--------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti (1) ----------------------------------------------------------------------------Poreska uprava (1) ----------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:________________.---------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao akt strankama, neposrednim pitanjima se uvjerio da odgovara nj ihovoj volji, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju i svoje rucno, kako slijedi, u prisustvu ovog notara potpisuju, nakon cega je zapis potpisao i ovaj notar .---U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ casova_________(slovima) -------------------------Vlasnikposluznogdobra: AB (potpis) Vlasnikpovlasnogdobra: CB (potpis)

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj notara) 3 1 2 Licne sluzbenosti Licne sluzbenosti196 su sluzbenosti na tudoj stvari koje su, kako samo ime kaze, vezane za licnost ovlascenika tog prava, te su, kao takve, u pravilu neprenosive i pres taju sa smrcu ovlascenika. One ovlascuju odredeno lice da na odredeni nacin koristi t udu stvar, ciji vlasnik to mora trpjeti. Za razliku od toga, stvarne sluzbenosti su vezane za nepokretnost i dijele njenu sudbinu. Licne sluzbenosti dijele se na: pravo plodouzivanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja. 3.1.2.1. Pravo plodouzivanja Pravo plodouzivanja (cl. 223.-243. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je najsi re pravo upotrebe tude stvari i pribiranja plodova sa nje, uz obavezu da se sacuva njena sustina i da plodouzivalac svoje pravo vrsi s paznjom dobrog domacina. Predmet prava plodouzivanja mogu biti pokretne i nepokretne stvari. Postoje tri osnova sticanja prava plodouzivanja i to: ugovor (to su vrlo cesto posebne odredbe u sklopu ugovora o poklonu, ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota itd.), testament, odrzaj. U slucaju ugovora i testamenta (pravnih poslova), pravo plodouzivanja na nepokre tnostima stice se upisom u katastar. Pravni posao mora biti u formi notarskog zapisa. Pravo plodouzivanja mogu steci fizicka i pravna lica. Sadrzaj prava i ogranicenja Plodouzivalac ima pravo da posluzno dobro odrzava, da ga upotrebljava i da pribi ra plodove od njega. Ugovorne strane mogu pravnim poslom predvidjeti odredena ogranicenja na sljedeci nacin: iskljuciti odredene koristi koje daje stvar,

ustanoviti pravo plodouzivanja pod uslovom, s rokom ili sa nalogom. Pravo plodouzivanja je neprenosivo, s tim da je Zakon (cl. 230. Zakon o svojinsk o-pravnim odnosima) predvidio mogucnost da plodouzivalac pravnim poslom (npr. ugovorom o zakupu, ___ i dr.) prenese na drugog koristi koje daje posluzno dobro, ukoliko 196 Clan 222. do clana 249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima mu to pravo ugovorom nije oduzeto. S tim u vezi, kod uspostavljanja prava plodou zivanja, u ugovoru treba poduciti i upozoriti vlasnika nepokretnosti da moze zabraniti u samom tom ugovoru mogucnost prenosa koristi, jer ce, u suprotnom, vaziti zakonsk a odredba koja dozvoljava prenos koristi. Obaveze plodouzivaoca su: da ocuva sustinu posluznog dobra i njegovu raniju namjenu; da osigura stvar kada je propisano obavezno osiguranje ili to nalazu pravila pon asanja dobrog domacina; da placa javne dazbine koji terete plodove i tekucu upotrebu posluznog dobra; da stvar koristi kao dobar domacin i da je o svom trosku odrzava u stanju u kome je primio prilikom nastanka plodouzivanja; da snosi troskove redovnog odrzavanja; da, po prestanku koristenja, stvar (posluzno dobro) vrati vlasniku u stanje u kome je stvar primio. Prestanak prava plodouzivanja (cl. 240. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) Pravo plodouzivanja prestaje: protekom vremena, ako je bilo ugovoreno, a najkasnije smrcu plodouzivaoca, odnos no prestankom pravnog lica, s tim da, ako je ustanovljeno u korist pravnog lica, u svakom slucaju prestaje protekom vremena od 30 godina od dana kada je sluzbenost uspostavljena; kada se u istoj licnosti sjedini svojstvo vlasnika i plodouzivaoca; kad na istom posluznom dobru trece lice odrzajem stekne plodouzivanje ili pravo svojine; nevrsenjem plodouzivanja u roku od pet godina, ukoliko u vrsenju plodouzivanja plodouzivalac nije bio sprijecen; odricanjem od strane plodouzivaoca. Pravo plodouzivanja prestaje i propascu posluznog dobra. Vrijeme na koje se moze ustanoviti pravo plodouzivanja moze biti: na odredeno vrijeme; za zivota fizickog lica, tj. do smrti fizickog lica; do prestanka pravnog lica, s tim da u tom slucaju notar treba dati poduku i upoz

orenje da ce pravo plodouzivanja prestati protekom vremena od 30 godina (cl. 240. alineja 6. Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG). Poduke i upozorenja kod prava plodouzivanja: Notar je stranke poducio i upozorio: da se pravo plodouzivanja na nepokretnosti stice upisom u katastar, te na poslje dice suprotnog postupanja; --------------------------------------------------------------------------------da se pravo plodouzivanja ne moze prenositi ; -------------------------------------------------da se prenos koristi koje daje posluzno dobro moze iskljuciti, ali su stranke od ustale od toga; ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima da mogu zahtijevati popis i procjenu posluznog dobra, te na posljedice suprotnog postupanja, ali su stranke odustale od toga. ---------------------------------------------------------Ako je plodouzivalac pravno lice, a pravo plodouzivanja se ustanovljava za vrije me postojanja pravnog lica, potrebno je unijeti poduku i upozorenje: da u svakom slucaju pravo plodouzivanja prestaje protekom vremena od 30 godina od dana ustanovljenja . (slovima) -----------------------------------------------------------------------------------------P R I m J E R Pravo plodouzivanja ustanovljeno u vidu posebne odredbe ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota: Ustupilac zadrzava za sebe licno, za zivota, PRAVOPLODOUZIVANJA na cijeloj nepokr etnostiiz tackeIovogugovora Ustupilac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodouzivanja i obavezu snositi sve troskove redovnog odrzavanja, u obimu u kojem to po Zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouzivanja je licno i ne moze se prenositi na treca lica. -----------------3.1.2.2. Pravo upotrebe Pravo upotrebe (cl. 244.-247. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je vrsta licn e sluzbenosti kod koje je imalac prava ovlasten da tudu stvar (posluzno dobro) upotrebljava i pribira plodove od nje u granicama svojih licnih potreba i potreba clanova svoje porodice, bez narusavanja sustine stvari, dok sve koristi preko toga, pripadaju vlasniku p osluznog dobra. Ovo pravo se po obimu (upotreba i pribiranje plodova u granicama svojih licnih p otreba i potreba clanova svoje porodice) razlikuje od prava plodouzivanja koje je najsi re pravo upotrebe tude stvari. Osnovi nastanka ovog prava su: ugovor, testament i odrzaj, s tim sto se kod ugov ora i testamenta, pravo upotrebe na nepokretnosti stice upisom u katastar. Ovo pravo je licno i kao takvo je neprenosivo. P R I m J E R Poduke i upozorenja Notar je stranke poducio i upozorio: da se pravo upotrebe stice upisom u katastar, te na posljedice suprotnog postupa nja;

da je pravo upotrebe neprenosivo;-----------------------------------------------------------------da pravo upotrebe ustanovljeno u korist pravnog lica, u svakom slucaju, prestaje protekom vremena od 30 godina od dana ustanovljenja. -----------------------------------------

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 3.1.2.3. Pravo stanovanja Pravo stanovanja (cl.248.-249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je vrsta lic ne sluzbenosti koja je uza od prava plodouzivanja, jer se odnosi samo na koristenje tude stambene zgrade ili stana, kao posebnog dijela zgrade. Kod ovog prava, njegov imalac je ovlasten da, uz iskljucenje ostalih lica, sam, ili sa clanovima domacinstva i licima koja ga izdrzavaju, ili su mu potrebna za vodenje domacinst va, a za vrijeme trajanja njegovog zivota, koristi tudu stambenu zgradu ili stan, ka o posebni dio stambene zgrade, u svrhu stanovanja. Ovo pravo nastaje i prestaje kao i pravo plodouzivanja. Dakle, osnovi nastanka s u pravni posao (ugovor i testament) i odrzaj, a stice se upisom u katastar nepokretnosti Ugovor moze biti samostalan ili se radi o ugovoru o nekom drugom pravnom poslu (npr. poklon) koji sadrzi posebne odredbe o pravu stanovanja. Ovo pravo je neprenosivo. P R I m J E R Poduke i upozorenja kod prava stanovanja Notar je stranke poducio i upozorio: da se ovo pravo stice upisom u katastar, te na posljedice suprotnog postupanja; -----da se pravo stanovanja ne moze prenositi;-------------------------------------------------------da mogu zahtijevati popis i procjenu posluznog dobra, te na posljedice suprotnog postupanja, ali su stranke odustale od toga. ---------------------------------------------------------P R I m J E R Ugovaranje prava stanovanja u okviru ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota Ustupilac zadrzavazasebelicnoizasvoju sestruXY,iz _____,zazivota,PRAVOSTANOVANJAnacijelom stanuiztackeIovogugovora -----------------------------------------------------( Alt Ako se radi o dijelu nepokretnosti na kojem se zadrzava pravo stanovanja - f ormulacija: Ustupilac zadrzavazasebelicnoizasvoju sestruXY,iz _____,zazivota,PRAVOSTANOVANJAna prvom spratu kuce koji je na planu zgrade oznacen i srafiran crvenom boj om Plan zgrade je predocen strankama, one su ga odobrile i kao takav se prilaze uz ovaj izvornik i cini njegov sastavni dio). ----------------------------------------------------------------------------------------------

U slucaju smrti jednog od ovlastenika ovog prava, drugi ovlastenik zadrzava prav o stanovanja u punom obimu. Ustupilac i njena sestra XY, iz ______, imaju obavezu snositi sve troskove redovnog odrzavanja, u obimu u kojem to po Zakonu ima vlasnik. Ovo pravo stanovanja je li cno i ne moze se prenositi na treca lica.---------------------------------------------------------------------------

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima 3 2 Zaloznopravo Pravo zaloga ili zalozno pravo (cl.269. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) je stvarno pravo na tudim pokretnim stvarima, nepokretnostima i na pravima radi osi guranja odredenog potrazivanja povjerioca koji je ovlascen da, prije ostalih povjerilaca , zahtijeva namirenje svog potrazivanja iz vrijednosti zalozene stvari ili prava. Pravo zaloga nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona. Predmet zaloznog prava mogu biti pokretne stvari, nepokretnosti i prava. Predmet interesovanja ovog rada je zalozno pravo na nepokretnostima (hipoteka), s obzirom da pravni posao o zasnivanju hipoteke mora biti u pisanoj formi notarskog zapisa (cl. 51. st.1. tacka 6. Zakona o notarima CG), ili u formi zapisa o potvrdi priv atne isprave (clan 50.a Zakona o notarima CG). 3 2 1 Zaloznopravonanepokretnimstvarima(hipoteka) Hipoteka197 je stvarno pravo na nepokretnoj stvari radi obezbjedenja odredenog p otrazivanja povjerioca koji je ovlascen, na nacin propisan Zakonom, da trazi namirenje svog potrazivanja iz vrijednosti te nepokretnosti prije povjerilaca koji na njoj nema ju hipoteku, kao i prije povjerilaca koji su hipoteku stekli poslije njega, bez obzira na pro mjenu vlasnika opterecene nepokretnosti. 3.2.1.1. Nacela i karakteristike hipoteke koje znaci da je hipoteka vezana za potrazivanje koje se a) Nacelo akcesornosti obezbjeduje, a isto tako ako je potrazivanje prestalo da postoji ili je isplaceno, brisanjem iz katastra, hipoteka prestaje. Potrazivanje koje se obezbjeduje hipotekom, regulisano je na sljedeci nacin (cl. 315. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG): Potrazivanje mora biti novcano ili potrazivanje cija je vrijednost izrazena u no vcu, bez obzira na osnov (npr. razne vrste ugovora, s tim da je najcesci ugovor o zaj mu, kredit, delikti itd). Postavlja se pitanje; sta ce biti sa hipotekom u slucaju d a se potrazivanje zasniva na nistavom ugovoru,198 npr. o zajmu? Buduci da se radi o nistavom ugovoru, zajmoprimac nije duzan vratiti zajam, ali se njegova obaveza sastoji u tome da vrati ono sto je primio199. U tom slucaju zajmodavac ima pravo da se namiri za samo ono sto je dao zajmoprimcu, a iz nepokretnosti opterecene hipotekom, dok mu ne pripada pravo na kamate. Potrazivanje se obezbjeduje u cjelini, tj. glavno potrazivanje, kamate i druga s poredna

potrazivanja i troskovi prinudne naplate. Potrazivanje mora biti odredeno, s tim sto se po Zakonu potrazivanje smatra dovo ljno odredenim ako su odredeni povjerilac i duznik, pravni osnov i visina potrazivanj a, odnosno najvisi iznos do kojeg se obezbjeduje hipotekom. 197 Cl. 308. do cl. 352. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 198 Zoran P. Rasovic, Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavac Pravni fakult et u Podgorici, strana 59. 199 Cl. 102. Zakona o obligacionim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima P R I m J E R Ugovorne strane zakljucile su Ugovor o kreditu broj 01/09., od 05.01.2009.g. (sl ovima) kojim se zalozni povjerilac (puni naziv), kao davalac kredita, obavezao zaloznom duzni ku (puni naziv), kao korisniku kredita, na ime kredita isplatiti iznos od 50.000,00 EURA (slovima : pedesethiljada EURA), uz kamatnu stopu od 9% (devet postoo) na godisnjem nivou i na period od 3 6 (tridesetsest) mjeseci, te uz obavezu korisnika kredita da kredit i kamate vrati u 36 (tridesetsest) jednakih mjesecnih rata od po ____ EURA (slovima), s tim da prva rata dospijeva 30 (trideset) dana od stavljanja kredita u otplatu. ----------------------------------------------------------------Izuzeci od nacela akcesornosti Potrazivanje koje se obezbjeduje hipotekom moze biti uslovno ili buduce, a ako s e u trenutku zasnivanja hipoteke ne zna tacan iznos potrazivanja, u ugovoru o hipoteci mora se odrediti najmanji iznos do koga nepokretnost sluzi za obezbjedenje. S obzirom na takvo potrazivanje, hipoteka se dijeli na: Kauciona hipoteka kojom se obezbjeduje potrazivanje koje ne mora nastati, a ako potrazivanje ne nastane, hipoteka prestaje, pa zalozni duznik ima pravo traziti brisanje takve hipoteke. Kreditna hipoteka-za obezbjedenje potrazivanja koje bi moglo nastati iz odobreno g kredita, preuzetog poslovodstva, jemstva ili naknade stete ili drugih potrazivan ja, nakon isteka odredenog vremena ili ostvarenja odredenog uslova, pa u tom slucaju , u ispravi koja je osnov za upis hipoteke, treba navesti najvisi iznos koji kredit ili odgovornost moze dostici. Kontinuirana hipoteka, koja obezbjeduje izvorno potrazivanje po ugovoru na osnov u koga je ono nastalo, ali obezbjeduje i potrazivanje koje je nastalo nakon njenog ustanovljenja, a koje dospijeva za isplatu prije namirenja potrazivanja za cije je obezbjedenje hipoteka nastala. Ova hipoteka se samo odnosi na obaveze nastale izmedu povjerio ca i duznika200. b) Nacelo specijalnosti se sastoji u tome da se hipotekom moze obezbijediti samo odredeno potrazivanje jednog povjerioca i da hipoteka moze postojati samo na odredenim stvarima (nepokretnost mora biti tacno odredena). Dakle, nema generalne hipoteke , kako sa aspekta potrazivanja, tako i sa aspekta objekta hipoteke201. c) Nacelo nedjeljivosti- znaci da se hipoteka odnosi na cijelu nepokretnost, na njene

plodove dok su neodvojeni, kao i na njene sastavne dijelove i pripatke, te da ak o se nepokretnost opterecena hipotekom podijeli, hipoteka nastavlja da opterecuje sve dijelove202. 200 Zoran P. Rasovic- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavac Pravni fakult et u Podgorici, strana 85. i 86. 201 Zoran P. Rasovic- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavac Pravni fakult et u Podgorici, strana 13. 202 Cl. 314. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima d) Nacelo neodvojivosti koje znaci da se hipoteka ne moze odvojiti od opterecene nepokretnosti i kad neko trece lice stekne pravo svojine na njoj203. Hipoteka je vezana za nep okretnost, a ne za licnost. U slucaju promjene vlasnika nepokretnosti na kojoj je konstitui sana hipoteka, hipoteka prelazi na novog vlasnika. ta nepokretnost, bez obzira na promjenu vlasnika, odgovara za raniji dug (pravo sljedovanja). Medutim, dug (pot razivanje) za cije obezbjedenje je zasnovana hipoteka i dalje ostaje dug licnog duznika, os im ako nije doslo od strane sticaoca svojine do preuzimanja duga, uz saglasnost zal oznog povjerioca. e) Nacelo oficijelnosti koje znaci da se hipotekarni povjerilac moze namiriti na Zakonom odreden nacin204, i to: vansudskom prodajom po Zakonu o svojinsko pravnim odnosima (odredenje lica kome ce biti povjerena vansudska prodaja je sastavni dio ugovora o hipoteci ) sudskom prodajom po pravilima Zakona kojim se ureduje izvrsni postupak. 3.2.1.2. Objekat hipoteke Objekat hipoteke (cl.309. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) moze biti: Pojedinacno odredena nepokretnost, koja se oznacava sa podacima iz katastra, pa samo takva nepokretnost ispunjava uslove za zasnivanje hipoteke (nema general nog odredenja, naprimjer, na svim nepokretnostima zaloznog duznika). Nepokretnost na kojoj postoji pravo svojine, upisano u katastar nepokretnosti, samo takva nepokretnost moze biti objekat hipoteke, jer se i hipoteka, na osnovu pravnog posla, stice tek sa upisom u katastar. Hipoteka se moze zasnovati na cijeloj nepokretnosti i tada je potrebna saglasnos t vlasnika, a ako se radi o suvlasnistvu, potrebna je saglasnost svih suvlasnika kada se opterecuje cijela nepokretnost, a ako je nepokretnost u zajednickoj svojini, hipotekom moze biti opterecena cijela nepokretnost, samo uz saglasnost svih zajednicara (cl.313. Zakona o svojinsko pravnim odnosima). Hipoteka se moze zasnovati i na suvlasnickom (idealnom ) dijelu na nepokretnosti i u tom slucaju, potrebna je samo saglasnost tog suvlasnika, za razliku od situacije kada se zalaze cijela nepokretnost koja je u vlasnistvu vise lica, kad a je potrebna saglasnost svih suvlasnika. Nepokretnost mora biti podobna za unovcenje, tj. mora imati svoju novcanu vrijed nost sa kojom je moguce raspolagati, zbog cega se u pravilu pribavlja procjena vrijednosti.

Predmet moze biti i objekat u izgradnji, kao i poseban dio objekta u izgradnji (etazni dijelovi), bez obzira da li je izgraden, pod uslovom da je izdato pravos nazno odobrenje za gradnju, u skladu sa propisima (clan 310. Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG). Sa objektom u izgradnji izjednacen je i fizicki zavrsen objekat, odnosno njegov dio, pod uslovom da nije upisan u katastar i da zadovoljava uslove za upis hipot eke na objektu u izgradnji. Ovdje se radi o objektima izgradenim bez dozvole za 203 Cl. 312. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 204 Cl. 335. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima gradenje, pa notar mora u ispravi upozoriti stranke na rizik eventualnog rusenja nepropisno sagradenog objekta na kome se uspostavlja hipoteka i da taj rizik sno se vlasnik nepokretnosti, duznik i povjerilac, u skladu sa njihovim unutrasnjim odnosima. Objekat hipoteke moze biti brod ili vazduhoplov, pri cemu se primjenjuju odredbe Zakona o svojinsko pravnim odnosima, ako drugim zakonom nije drugacije odredeno. Upis hipoteke na objektu u izgradnji (clan 320. Zakona o svojinsko-pravnim odnos ima CG) vrsi se na sljedeci nacin: Na zemljistu na kojem se objekat gradi, upisuje se hipoteka na objektu u izgradn ji, a po upisu objekta u katastar, hipoteka se upisuje na izgradenom objektu, odnosn o posebnom dijelu zgrade. Na isti nacin se postupa u slucaju kada je investitor prodao kupcu objekat, odno sno posebni dio objekta u izgradnji, kada ce se, na zahtjev hipotekarnog povjerioca kupca, upisati hipoteka. Ako objekat u toku izgradnje promijeni vlasnika, novi vlasnik stupa u prava i obaveze prethodnog vlasnika prema licima u ciju je korist upisana hipoteka. Naprijed naznacenu odredbu o upisu hipoteke na objektu u izgradnji Zakon o drzav nom premjeru i katastru nepokretnosti ne sadrzi, pa ce se ona, kao takva, direktno primjenjivati, s obzirom da je Zakon o svojinsko-pravnim odnosima kasnije donese n. Ostala pravila o upisu hipoteke sadrzana su u clanu 80.-82. Zakona o drzavnom pr emjeru i katastru nepokretnosti CG. 3.2.1.3. Vrste hipoteka Hipoteke se mogu podijeliti po raznim kriterijumima. S obzirom na objekat postoje sljedece vrste hipoteka i to:

hipoteka na pojedinacno odredenoj cijeloj nepokretnosti u iskljucivoj svojini, ili u susvojini i zajednickoj svojini (kada je potrebna saglasnost svih suvlasni ka odnosno zajednicara); hipoteka na idealnom dijelu nepokretnosti, kada je potrebna saglasnost suglasnik a ciji se idealni dio odreduje; hipoteka na buducoj nepokretnosti;

hipoteka na objektu, odnosno posebnom dijelu objekta u izgradnji; hipoteka na fizicki zavrsenom nepropisno sagradenom objektu, odnosno njegovom zasebnom dijelu koji nije upisan u katastar nepokretnosti; zajednicka hipoteka kod koje se obezbjeduje jedno potrazivanje iz vrijednosti vise nepokretnosti koje su opterecene hipotekom; vise hipoteka na vise nepokretnosti. S obzirom na potrazivanje koje se obezbjeduje, hipoteka moze biti: kauciona hipoteka kreditna hipoteka kontinuirana hipoteka

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima hipoteka za sopstveni dug hipoteka za tudi dug S obzirom na osnov nastanka (cl.318. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) hipote ka moze biti: Ugovorna hipoteka, koja nastaje upisom u katastar nepokretnosti na osnovu samost alnog ugovora o hipoteci ili kao dio ugovora koji ureduje potrazivanje (ugovor o kreditu, ugovor o zajmu, ugovor o prodaji itd.); Jednostrana hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu jednostrane zaloz ne izjave vlasnika nepokretnosti; Zakonska hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu zakona, pri cemu nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti; Sudska hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu odluke suda, pri cemu nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti. U svim naprijed naznacenim slucajevima, tj. sve vrste hipoteke nastaju upisom u katastar nepokretnosti, s tim sto kod nekih osnova nastanka tj. kod zakonske i sudske hip oteke ne zahtijeva se saglasnost knjiznog prethodnika za uknjizbu. Hipoteka ne moze nastati na osnovu testamenta, kao jednostranog pravnog posla (cl. 318. stav 6. Z akona o svojinsko-pravnim odnosima CG). 3.2.1.4. Ugovor o hipoteci Ugovor o hipoteci205 je takav ugovor kojim se duznik ili neko treci (hipotekarni duznik) obavezuje da ce, radi obezbjedenja odredenog povjeriocevog potrazivanja, dozvoli ti povjeriocu da svoje zalozno pravo upise u katastar nepokretnosti, a povjerilac se obavezuje da, po prestanku njegovog potrazivanja, duzniku izda potvrdu radi brisanja hipot eke iz javne knjige. Ugovorna hipoteka se stice upisom u katastar nepokretnosti, pa je za njen nastan ak potrebno ispunjenje sljedecih uslova: da je hipotekarni duznik vlasnik nepokretnosti koja se opterecuje; da postoji punovazan ugovor (samostalan ugovor o hipoteci ili dio nekog drugog ugovora na osnovu koga je nastalo potrazivanje koje se obezbjeduje), tj. punovaz na isprava za upis (iustus titulus); da postoji pravno valjana saglasnost vlasnika nepokretnosti da se nepokretnost optereti hipotekom (clausula intabulandi);

upis u katastar (modus aquirendi). Forma ugovora o hipoteci Ugovor o hipoteci mora biti zakljucen u formi notarskog zapisa ili zapisa o potv rdi privatne isprave, jer, u suprotnom, ne proizvodi pravno dejstvo (clan 51. stav 1. t. 6. i st. 3. i clan 50.a Zakona o notarima CG). 205 Cl. 319. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Sadrzaj notarskog zapisa odreden je Zakonom (cl.50. Zakona o notarima), a sto se odnosi i na sadrzaj zapisa ugovora o hipoteci. Pored toga, sadrzaj ugovora o hipoteci p ropisan je i u clanu 319. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG, i to: ime ili naziv i adresu ili sjediste hipotekarnog duznika; ime ili naziv i adresu ili sjediste hipotekarnog povjerioca; potrazivanje koje se obezbjeduje hipotekom, a ukoliko je potrazivanje nastalo na osnovu posebnog ugovora, tacnu oznaku ugovora; predmet hipoteke, broj lista nepokretnosti, katastarske parcele i oznaku katasta rske opstine u kojoj se nalazi ta nepokretnost; prava i obaveze ugovornih strana; rok dospijeca potrazivanja i nacin namirenja; datum zakljucenja ugovora; naziv ili ime i adresu sjedista lica kome ce biti povjerena vansudska prodaja; potpise ugovornih strana. Ugovor o hipoteci, pod prijetnjom nistavosti, ne moze sadrzavati odredbu kojom h ipotekarni povjerilac ugovara za sebe pravo da, u slucaju neisplate duga, namiri svoje potr azivanje sticanjem prava svojine na zalozenu nepokretnost, ubiranjem plodova koje ta nepokretnost daje i iskoristavanjem nepokretnosti na drugi nacin206. takva od redba ugovora o hipoteci bila bi nistava. Razlozi za ovakvu zabranu rezultat su namjer a zakonodavca da zastiti duznika koji se nalazi u stanju nuzde prilikom dobivanja kredita i uspostave hipoteke, a cime se stiti socijalni interes207. Naprijed naznacena o dredba se moze ugovoriti poslije zakljucenja ugovora o hipoteci i to tek po dospjelosti ob ezbijedenog potrazivanja, a sto je stav i sudske prakse. Medutim, pravna teorija dozvoljava mogucnost ugovaranja predmetne odredbe poslije zakljucenja ugovora o hipoteci, bez obzira na dospjelost obezbijedenog potrazivanja. 3.2.1.5. Primjer: Ugovor o hipoteci na jednoj nepokretnosti u vlasnistvu jednog lica, radi obezbjedenja tudeg duga Ovdje se radi o hipoteci kojom se obezbjeduje tudi dug208 (zalozni duznik i duzn ik nisu ista lica). CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC

Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009g.(cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jed anaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u 206 Cl. 331. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 207 Vidi Zoran P. Rasovic- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavac Pravni f akultet u Podgorici, strana 194. 208 Cl. 322. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sac inim notarski zapis ugovoraohipoteci, istovremeno su pristupila sljedeca lica: -------------------------------1. Gospodin Dinic (Zlatko) Darko, roden 20.12.1946.g.(slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi po zanimanju gradevinski tehnica r, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006. godine, s a rokom vazenja trajno (udaljemtekstu:hipotekarni duznik).-----------------------------2. Gospoda Dinic (marko) Jasna, rodena 25.12.1948. g. (slovima: dvadeset petog dece mbra hiljadu devet stotina cetrdeset osme godine), u Podgorici, sa prebivalistem i ad resom u Kotoru, ul. Deseta br. 1., pema vlastitoj izjavi po zanimanju gradevinski tehn icar, udata, drzavljanka Crne Gore, JmBG 2512948000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vazenja trajno. (u daljemtekstu:korisnikkreditaibracnidrug zaloznog duznika) ---------------------------------------------------------------------------------------------------3 BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedistem u Podgorici, ul. Prva br. 10., maticni registarski broj subjekta upisa 1-273, ___sud Podgorica (u daljemtekstu: hipotekarni povjerilac), po punomocniku AA, rodena 01.08.1960.godine (slovima: prvog avgusta hiljadu devet stotina sezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, ciji sa m identitet utvrdio na osnovu licne karte broj 04BTH6377, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004.godine, sa rokom vazenja do 14.08.2014. godine. -------------------------------Ovlascenje punomocnikaza zastupanjehipotekarnogpovjeriocau ovom notarskom zapisu utvrdio sam uvidom u otpravak izvornika Punomocja, koje je sacinjeno dana 01.09. 2009 godine, u formi notarskog zapisa od strane notara XY, sa sluzbenim sjedistem u P odgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09. Ovo punomocje se prilaze uz ovaj izvornik nako n sto je procitano strankama. -------------------------------------------------------------------------------------------------Uvidom u naprijed naznaceno punomocje, ovaj notar je utvrdio da je punomocnik hi potekarnog povjerioca ovlascen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomocnik zaloznog povj erioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra ____ Privrednog suda u P

odgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sacinio ovaj notar, pri laze uz ovaj izvornik. Notar je strankama procitao naznaceni dokument, te iz istog utvrd io naprijed naznacene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznaceno punomocje potpisalo ovlasceno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zakljucivanj e ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca209. ---------------------------------------------209 Napomena: Punomoc za hipotekarnog povjerioca moze biti opsta, s obzirom da p oduzimanje ovog pravnog posla spada u redovnu djelatnost hipotekarnog povjerioca (banka), dok za hipotekarnog duznika bi bila potrebna posebna punomoc, a sve to shodno odredbama clana 87. Za kona o obligacionim odnosima. U svakom slucaju, punomoc za ovaj pravni posao mora biti u formi ugovora o hipot eci, tj. u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, cl. 86. ZOO, u vezi sa c lanom 51. stav 1. tacka 6 i clan 50. a Zakona o notarima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Punomocnik izricito izjavljuje da je naprijed naznaceno punomocje i dalje na sna zi i da na strani zaloznog povjerioca u Centralnom registru nije bilo promjena.------------------------------Nakon sto je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipotek a, nalazi na njegovom sluzbenom podrucju210, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio i m pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovo g pravnog posla, stranke su izjavile sljedeci:--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROHIPOTECI -----------------------------------------------IPOTRAZIVANJEKOJESE OBEZBJEDUJE----------------------------------------------------------------Korisnik kredita Dinic (marko) Jasna zakljucila je sa hipotekarnim povjeriocem B ANKOM ______ a.d. Podgorica, sa sjedistem u Podgorici ul. Prva br.10., maticni regista rski broj subjekta upisa 1-273 __, _sud Podgorica, Ugovorbr 2800609972onenamjenskomhipotekarnomkred itu, od dana ____211S, kojim je hipotekarni povjerilac-Banka odobrila korisniku kredita dugorocni nenamjenskihipotekarnikredit,uiznosuod: 15 338,76 EUR (slovima : petnaesthiljadatristotinetridesetosam i 76/100 EURA). -------------------------------------------------Ukupna obaveza korisnika kredita (glavnica + kamate) iznosi EURA24 009, 45 (slov ima: dvadesetcetirihiljadedeveti45/100 EURA)-------------------------------------------------------------Kredit je odobren na period od: 120 (stotinudvadeset) mjeseci. ----------------------------------Kamatna stopa na odobreni kredit je: 9,00 (devetposto)godisnje, uz zadrzavanje p rava Banke da promijeni kamatnu stopu u zavisnosti od kretanja sestomjesecnog EURIBOR -a (kamatne stope na evropskom medubankarskom trzistu), s tim da ce se, u slucaju promjene k amatne stope, saciniti novi otplatni plan za anuitete kroz rate koje dospijevaju nakon datuma promjene kamatne stope i korisniku kredita poslati obavjestenje o promjeni kamat ne stope i novi otplatni plan. -------------------------------------------------------------------------------------------------Odobreni kreditse otplacujeujednakim mjesecnimanuitetima,svakogprvogdodesetogu mjesecuzatekuci mjesec,pocevod01 12 2009 g ,s tim da je iznos anuiteta 200, 08(slovima: dvijestotinei08/100EURA) ---------------------------------------------------------------Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi prilozeni Ugovor o nenamjenskom h ipotekarnom kreditu, koji je strankama u cijelosti procitan, a koji se u originalu prilaze u z ovaj izvornik nakon sto je procitan strankama.------------------------------------------------

--------------------------II USPOSTAVLJANJE HIPOTEKE------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik Dinic (Zlatko) Darko i korisnik kredita bracni drug zaloznog duznika gospoda Dinic (marko) Jasna saglasni su sa hipotekarnim povjeriocem- BANKA______ a.d. Po dgorica, sa sjedistem u Podgorici ul. Prva br.10., maticni registarski broj subjekta upis a 1-273 ___, sud Podgorica, daseukoristtoghipotekarnogpovjeriocaza naprijed naznaceno potrazivanjeiztackeIovogugovora,poosnovuUgovorabr 2800609972onenamjenskom hipotekarnomkreditu, od dana ____, uz sporedne cinidbe,uspostavi hipotekana nepokretnostiiz tackeIIIovogugovora ---------------------------------------------------------------210 Napomena: Clan 9. st. 1. i 2. Zakona o notarima CG. 211 Napomena vidi cl. 319. st. 3. alineja 3. Zakona o svojinsko - pravnim odnosi ma.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima Hipotekarnom duznikusezabranjujeotudenjenepokretnostiiztackeIIIovogugovora bez pisane saglasnostihipotekarnogpovjerioca212 ------------------------------------------------Notar je stranke poducioiupozoriona zakonske odredbe o zajednickoj bracnoj imovi ni i da je takva imovina zajednicka svojina bracnih drugova po sili Zakona, ako nije dru kcije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnog druga hipotekarnog duznika. S tim u vezi, hipotekarni duznik izricito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spada u zajednicku bracnu imovinu, jer je istu naslijedio od rod itelja, po Rjesenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-1/2005., od 15.01.2005.g..To rjesenje se preze ntuje u originalu, te se u ovjerenom prepisu koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ov u ispravu nakon sto je procitano strankama. Korisnik kredita je supruga hipotekarnog duznika, ko ja takode ucestvuje u sacinjavanju ovog zapisa, pa ista izjavljuje da je predmetna nepokre tnost posebna imovina njenog supruga, tj. hipotekarnog duznika213. ---------------------------------------------III PREDMETHIPOTEKE-----------------------------------------------------------------------------------------Opterecuje se sljedeca nepokretnost: -----------------------------------------------------------------------Nepokretnost koja je oznacena kao katastarska parcela broj 10/1, Vocnjak 1. klas e, povrsine od 5000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20., KO masline214. --------------------------------------------U B listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni duznik i u tom listu, u pogledu vlasnika, nema upisanih ogranicenja.----------------------------------------------------------------------------U G listu za predmetnu parcelu nema upisanih tereta.------------------------------------------------Naprijed naznaceno katastarsko stanje nepokretnosti koja se opterecuje, ovaj not ar je ustanovio uvidom u Prepis lista nepokretnosti br.20., KO masline, izdatog od Uprave za nek retnine Podrucna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stra nke prezentovale u originalu i koji im je notar procitao, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik. ----Notar je stranke poduciomogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa , ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvreme nu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena po dataka 212 Napomena: Pravilo je da hipotekarni duznik moze raspolagati sa opterecenom n

epokretnoscu bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca, ali se to pravo duznika moze iskljuciti ugo vorom o hipoteci- clan 327. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. 213 Napomena: Prema clanu 288., 289. i 290. Porodicnog zakona imovina koju su br acni drugovi stekli radom u toku trajanja braka, cini zajednicku imovinu, pa ako je na takvoj imovin i u katastru upisan samo jedan bracni drug, smatrat ce se (zakonska pretpostavka) kao da je upis izv rsen na ime oba bracna druga, osim ako taj upis nije izvrsen na osnovu pisanog ugovora izmedu nj ih. takvu imovinu, koja predstavlja zajednicku svojinu, nijedan bracni drug ne moze opteretiti, nit i njome raspolagati bez drugog bracnog druga. Shodno tome, a u vezi sa clanom 157. i 313. st. 3. Zak ona o svojinskopravnim odnosima, nepokretnost u zajednickoj svojini moze se opteretiti smo na osnovu sa glasnosti svih zajednicara. Notar je duzan o tome pouciti i upozoriti stranke, a ako se ut vrdi da se radi o zajednickoj svojini bracnih drugova, obavezno je pribavljanje saglasnosti oba br acna druga. Saglasnost se moze dati u samome ugovoru ili u posebnoj ispravi. Sve naprijed naznaceno, va zi i za raspolaganje nepokretnostima u zajednickoj svojini bracnih drugova. 214 Napomena: Brojcane oznake listova nepokretnosti i parcela ne moraju biti isp isane slovima - shodno cl. 36. st. 2. Zakona o notarima CG. Predmet hipoteke se oznacava shodno odredba ma clana 319. stav 3. alineja 4. Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost ne saglasnosti predocenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju Strucni nalaz,procjenuimisljenjeotrzisnoj vrijednostin epokretnosti od 22.01.2008. godine, sacinjen od strane ovlascenog stalnog sudskog vjestaka za oblast vjestacenja poljoprivrednog zemljista, gospodina ____iz Podgorice, ul. __ ____, prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na ukupni iznos od60 500,00 EUR (sl ovima: sezdesethiljadapetstotinai00/100 EURA). Naprijed naznacena procjena vrijednosti prilaze se uz ovaj izvornik nakon sto je procitana strankama, a koje su je u cij elosti odobrile215. Ako duznik ne izvrsi obavezu iz ugovora o kreditu obezbijedenog ovom hipotekom, u roku od 15 dana (slovima: petnaest dana) od dana dostave obavjestenja hipotekarnom du zniku o pocetku namirenja, hipotekarni povjerilac ce se namiriti vansudskom prodajom, u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG (Sluzbeni list CG br. 19/2009). Vansudsk aprodaja216 ce se izvrsiti javnim nadmetanjem, koju ce sprovesti advokat Petar markovic iz P odgorice, ul. Ivana Crnojevica, br. 16. Pocetna cijena hipotekovane nepokretnosti je 60.50 0,00 EURA (slovima: sezdesethiljadapetstotina i 00/100 EURA).---------------------------------------------IV PODVRGAVANJE NEPOSREDNOM IZVRSENJU -----------------------------------------------------Korisnik kredita Dinic Jasna, u vezi sa svim obavezama placanja obezbijedenog po trazivanja koje je preuzela kao korisnik kredita u Ugovoru o nenamjenskom hipotekarnom kred itu, navedenom u tacki I ovog ugovora, a koji u cjelosti priznaje kao svoj dug, izricitopristaj e na izvrsenjebezodlaganja nakon dospjelostiobezbijedenogpotrazivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, aiz svoje imovine217 -------------------------------------------------------------------215 Napomena: Prema odredbi clana 309. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG, n epokretnost mora biti podobna za unovcenje, te ako se njena vrijednost za vrijeme trajanja hipote ke poveca, hipoteka se odnosi i na to poboljsanje, pa se zbog svega toga pribavlja procjena vrijednosti

nepokretnosti. 216 Clan 319. stav 3. alineja 8., clan 335. i dr. Zakona o svojinsko-pravnim odn osima CG. Ako se ugovorne strane opredijele za vansudsku prodaju hipotekovane nepokretnosti, onda se postu pak vodi u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG. Ovdje se radi o novom rjesenju u crn ogorskom zakonodavstvu, ali ovaj postupak vansudske prodaje zbog podnormiranosti moze biti kontroverzan . O ovom vidjeti detaljnije kod Zoran P. Rasovic, Komentar o svojinsko pravnim odn osima CG, druga knjiga, Podgorica 2009, str. 1683 i nadalje. Smatramo da bi se u postojecim okol nostima postigli bolji efekti sa izvrsnim notarskim zapisom o zasnivanju hipoteke u skladu sa clanom 53 . stav 2. Zakona o notarima CG, a sto bi impliciralo i ugovaranje sudske prodaje po pravilima izvrs nog postupka. 217 Napomena: Clan 53. st 1. Zakona o notarima CG -omogucava pristajanje na izvr senje bez odlaganja i time izvrsnost notarskog zapisa o pravnom poslu koji za predmet ima, izmedu os talog, novcano potrazivanje kao sto je ovdje slucaj. Korisnik kredita, tj. licni duznik ne bi s e mogao podvrgnuti neposrednom izvrsenju na cjelokupnoj svojoj imovini na osnovu ugovora o hipoteci ako ugovor o kreditu iz koga proistice obezbijedeno potrazivanje, nije sacinjen u formi notar skog zapisa, odnosno zapisa o potvrdi privatne isprave. to proizilazi iz odredbe clana 53. st. 1. Zak ona o notarima CG. Medutim u ugovoru o zasnivanju hipoteke za obezbjedenje potrazivanja iz nekog du gog ugovora koji nije zakljucen u formi notarskog zapisa, korisnik kredita tj licni duznik, moze priznati dug kao svoj, te nakon toga pristati na izvrsenje bez odlaganja na cjelokupnoj svojoj imovini. Hi potekarni povjerilac se moze namiriti iz hipotekovane nepokretnosti ili iz cjelokupne imovine duznika.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima U svrhu izvrsenja, otpravak218 ovog notarskog zapisa ce biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju dospjelost potrazivanja, tj. da duz nik-korisnik kredita ne ispunjava u ugovorenim rokovima svoje obaveze iz Ugovora o nenamjensk om hipotekarnom kreditu, navedenog u tacki I ovog ugovora. ----------------------------------------------Notar je upozoriokorisnika kredita da je pristao na izvrsenje bez odlaganja nako n dospjelosti obezbijedenog potrazivanja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave.-----------------------VUPIS HIPOTEKE219----------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznikneopozivoodobravaizahtijevadase,na osnovuovogugovora,bez njegovogdaljnjeg pitanjaiodobrenja,uodjeljku G Listanepokretnosti,broj20 ,KO Masline,ukatastrunepokretnostiPodgorica:-------------------------------------------------------1 Iskljucivonaprvo mjesto upisehipotekanaparcelibroj 10/1,Vocnjak1 klase, povrsineod5000m2,radiobezbjedenjapotrazivanjaiz tackeIovogugovora, poUgovorubr 2800609972o nenamjenskomhipotekarnomkreditu, oddana ____,uiznosuod: 15 338, 76 EURA (slovima: petnaesthiljadatristotinetridesetosam i 76/100 EURA),uz kamatnu stopu od 9,00% (devetposto)godisnje, na period od 120 (stotinudvadeset) mjeseci, a koje se otplacuje u jednakim mjesecnim anuitetima svakogprvogdo desetogu mjesecuzatekuci mjesec,pocevod01 12 2009 g , s tim da je iznos anuiteta 200,08(slovima: dvijestotinei08/100EUR) -----------------2 Zatim, da se upise zabiljezba zabrane otudenjabez pisane saglasnosti hipotekarno gpovjerioca, ananepokretnostioznacenojkaoparcelabroj10/1,Vocnjak 1 klase,povrsineod5000m2,KOMasline ---------------------------------------------------Notar je poducio i upozorio stranke da ce otpravak ovog ugovora, po sluzbenoj du znosti, dostaviti nadleznom katastru radi upisa hipoteke220.--------------------------------------------------------VITROSKOVI ------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto je notar poducio stranke da troskove notara snose solidarno, stranke i zjavljuju da sve troskove povezane sa ovim ugovorom i troskove upisa hipoteke u katastar nepo kretnosti, snosi korisnik kredita. --------------------------------------------------------------------------------------------VII ODOBRENJA---------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor ne podlijeze nikakvim odobrenjima. -----------------------------------------------------------------------------VIIIZAVRSNE ODREDBE ----Notar je stranke poducioiupozorioina sljedece: ---------

------1. da se hipoteka po ovom ugovoru stice tek sa njenim upisom u katastar nepokretnos ti221;---------------------------------------------------------------------------------------------------------218 Clan 83. Zakona o notarima CG. 219 Upis hipoteke u katastar nepokretnosti regulisan je odredbama clana 78. i 80 . do 82. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG, a za hipoteku, kao i za druga stvarna prav a na nepokretnostima, vaze i odredbe istog zakona koje regulisu vreste upisa, clanovi 83. do 111. Izuz etak je upis hipoteke na objektu u izgradnji koji se vrsi u skladu clanom 320 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG, jer te odredbe ne sadrzi Zakon o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG koji je donesen ranije. 220 Napomena: Clan 81. st. 2. Zakona o notarima CG. 221 Clan 318. stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplacene poreze i na cjelisho dnost da hipotekarni povjerilac zahtijeva uvjerenje nadlezne poreske uprave o nedugova nju poreza od strane hipotekarnog duznika. S tim u vezi, stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave-_____, broj 10-9/6.1-49-264/09., od 01.10.2009.g., koje se prilaze uz ovaj izvornik, a iz koga je ovaj notar ustanovio da hipotekarni duzni k na dan izdavanja uvjerenja nije evidentiran kao poreski obveznik kod tog organa222; ----------3. da i kako predbiljezba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis;. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------4. da se ovim ugovorom moze ugovoriti obaveza hipotekarnog duznika da osigura223 ne pokretnost opterecenu hipotekom, ali se od toga odustalo.---------------------------------5. da je hipotekarni duznik duzan cuvati predmetnu opterecenu nepokretnost sa paznj om dobrog domacina, te o svim promjenama, a narocito o pogorsanju njenog stanja, ili gubljenja vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedic e suprotnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu stetu224;------6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti, na osnovu Zakonom prop isanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac duzan u roku od 8 (osam) dana nakon prestanka hipoteke, hipotekarnom duzniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, do k hipotekarni duznik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za bris anje hipoteke u katastru nepokretnosti225 --------------------------------------------------------------7. da ugovorne strane mogu ugovoriti namirenje obezbijedenog potrazivanja vansudsko m ili sudskom prodajom i pristajanje zaloznog duznika na izvrsenje bez odlaganja iz nepokretnosti opterecene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izja va. Naknada za rad i naknada toskova notara je obracunata prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin226:__________________ ---------------------------------------------------------------------Od ove notarski obradene isprave dobijaju ---------------------------------------------------------------222 Napomena: Vidi clan 60. Zakona o poreskoj administraciji-Sluzbeni list RCG b roj 65/2001. i broj 80/2004. tu je propisano da se u postupku prinudne naplate poreske obaveze, radi obezbjedenja poreskog potrazivanja, na imovini poreskog obveznika moze zasnovati zalozno pravo na naci n predviden zakonom kojim je uredena zaloga, odnosno hipoteka. Razlika izmedu ugovorne i zak onske hipoteke

je u tome sto za upis u katastar zakonske hipoteke nije potrebna saglasnosti vla snika nepokretnosti. Shodno tome i za nastanak hipoteke za poreski dug (zakonske hipoteke) potreban j e upis u katastar nepokretnosti prema clanu 318. stav 1 Zakon o svojinsko pravnim odnosima CG. Iak o, hipoteka za obezbjedenje poreskog potrazivanja nastaje upisom u katastar nepokretnosti, zbog specificnih poreskih potrazivanja, odnosno dugovanja i postupka utvrdivanja poreskih obaveza, smatram o korisnim da notar poduci i upozori stranke na takvu hipoteku. Ako hipotekarni povjerilac ne zeli pribavljanje poreskog uvjerenja, onda upozorenje treba da glasi: Notar je poducio i upozorio h ipotekarnog povjerioca da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplacene poreze i na cjelishodnost da zahtijeva uvjerenje nadlezne poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipot ekarnog duznika, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja, a nakon cega hipotekarni povj erilac izjavljuje da odustaje od toga . 223 Clan 328. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 224 Napomena: Vidi cl. 328. stav 1. i 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 225 Napomena: Vidi cl. 318. st. 5. i cl. 350. Zakona o svojinsko-pravnim odnosim a CG. 226 Clan 127. stav 3. Zakona o notarima CG.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima OTPRAVAK IZVORNIKA227:---------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik (1), --------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni povjerilac (1), ----------------------------------------------------------------------------Korisnik kredita bracni drug hipotekarnog duznika (1), ------------------------------------Katastar nepokretnosti (1),-----------------------------------------------------------------------------Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis228 i neposrednim pitanjima uvjer io se da on odgovara volji stranka, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, d a su razumjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom vo ljom odobravaju229 i svojerucno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu ovog notara, te je potom ovaj zapis potpisao i ovaj notar230. -----------------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godin e), u 11.00 (jedanaest) casova231. --------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik: Dinic (Zlatko) Darko (potpis) Korisnikkredita: Dinic (marko) Jasna (potpis) Hipotekarnipovjerilac: BANKA______ a.d. Podgorica, koju zastupa -punomocnik NOTAR Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) 3.2.1.6. Primjer: Ugovor o zajednickoj hipoteci kreditna hipoteka Ugovor o hipoteci na dvije nepokretnosti u vlasnistvu jedne osobe (zajednicka hi poteka za obezbjedenje jednog potrazivanja- vlastitog duga), a koje potrazivanje bi mog lo nastati iz odobrenog kredita (kreditna hipoteka). CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je

danaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u 227 228 229 230 231 Clan Clan Clan Clan Clan 80. 47. 50. 40. 50. stav 1 i clan 81. Zakona o notarima CG. stav 2. Zakona o notarima CG. tacka 6. Zakona o notarima CG. stav 1., clan 49. stav 1. i clan 50. tacka 7 Zakona o notarima CG. tacka 5. Zakona o notarima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sac inim notarski zapis ugovoraohipoteci, istovremeno su pristupila sljedeca lica: -------------------------------1 EXPORT d o o. Podgorica, sa sjedistem u Podgorici, ul. Prva br.15., maticni re gistarski broj subjekta upisa 1-275., ___sud Podgorica (u daljem tekstu: hipotekarni duznik), po zakonskom zastupniku direktoru Dinic (Zlatko) Darko, roden 20.12.1946.g.(slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine) u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinski tehnicar, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte broj 05XYC, izda te od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vazenja trajno. ------------------------2 BANKA______a d Podgorica, sa sjedistem u Podgorici ul. Prva br.10., maticni regi starski broj subjekta upisa 1-273., ___sud Podgorica (u daljemtekstu: hipotekarni povjerilac), po punomocniku AA, rodena 01.08.1960.g. (slovima: prvog augusta hil jadu devet stotina sezdesete godine) u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Podgor ici, ul. Peta br. 9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, ciji sam identite t utvrdio na osnovu licne karte broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004.godine, sa rokom vazenja do 14.08.2014. godine.------------------------Ovlascenje za zastupanje hipotekarnogduznikaovaj notar je utvrdio na osnovu predocenog originala Izvoda iz Centralnog registra, Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvorni k. Notar je strankama procitao naznaceni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznacene podatke za h ipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznaceni zastupnik hipotekarnog duznika upisan u Reg istru kao direktor bez ogranicenja ovlascenja u okviru registrovane djelatnosti i da j e on istovremeno i vlasnik udjela u tom drustvu, sa 100% (sto posto) ucesca u osnovnom kapitalu23 2. -------Ovlascenje punomocnikaza zastupanjehipotekarnogpovjeriocau ovom notarskom zapisu utvrdio sam uvidom u otpravak izvornika Punomocja, koje je sacinjeno dana 01.09. 2009 godine, u formi notarskog zapisa od strane notara XY, sa sluzbenim sjedistem u P odgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09. Ovo punomocje se prilaze uz ovaj izvornik nako n sto je procitano strankama. ---------------------------------------------------------------------

-----------------------------Uvidom u naprijed naznaceno punomocje, ovaj notar je utvrdio da je punomocnik hi potekarnog povjerioca ovlascen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomocnik zaloznog povj erioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra ____ Privrednog suda u P odgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sacinio ovaj notar, pri laze uz ovaj izvornik. Notar je strankama procitao naznaceni dokument, te iz istog utvrd io naprijed naznacene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznaceno punomocje potpisalo ovlasceno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zakljucivanj e ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca. ------------------------------------------------Punomocnik izricito izjavljuje da je naprijed naznaceno punomocje i dalje na sna zi i da na strani zaloznog povjerioca u Centralnom registru nije bilo promjena.-----------------------------232 Napomena: Ako zakljucenje odredenog pravnog posla, u ovom slucaju hipoteke, nije redovna djelatnost preduzeca ili drugog pravnog lica, onda o ovlascenjima direktora kao zakonskog z astupnika vidjeti u odredbama propisa o preduzecima, odnosno privrednim drustvima.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima Nakon sto je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipotek a, nalazi na njegovom sluzbenom podrucju, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im p ravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovog pravn og posla, stranke su izjavile sljedeci:--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROHIPOTECI ----------------------------------------------IPOTRAZIVANJEKOJESE OBEZBJEDUJE----------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik EXPORTd o o. Podgorica,sa sjedistem u Podgorici, ul. Prva br. 15., maticni registarski broj subjekta upisa 1-275. Privredni sud Podgorica, zakljucio je sa hipotekarnim povjeriocem- BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedistem u Podgorici ul. Prva br.10 ., maticni registarski broj subjekta upisa 1-273. Privredni sud Podgorica, Ugovor okreditu br OZ07/ 09, od10 06 2009 godine (slovima), kojim ugovorom je hipotekarni povjerilac-Bank a odobrila hipotekarnom duzniku, kao korisniku kredita, okvirno zaduzenje u iznosu do233 700 000,00EURA(slovima: sedamstotinahiljadai00/100EURA),narokod60(slovima: sezdeset) mjeseci,uzkamatnustopuod10% (desetposto)godisnje, s tim da ce se, u okviru tog iznosa, pojedinacnim ugovorima o kreditima, garancijama i akreditivim a vrsiti plasman sredstava. ----------------------------------------------------------------------------------------------------Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi prilozeni ugovor o kreditu, koji je strankama u cijelosti procitan, a koji se prilaze uz ovaj izvornik nakon sto su ga stranke odobrile.---------II USPOSTAVLJANJE HIPOTEKE------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik EXPORTd o o. Podgorica,sa sjedistem u Podgorici, ul. Prva br. 15., maticni registarski broj subjekta upisa 1-275., ___sud Podgorica, saglasan je sa hipotek arnim povjeriocem -BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedistem u Podgorici, ul. Prva br.1 0., maticni registarski broj subjekta upisa 1-273., Privredno sud Podgorica, da seukoristtog hipotekarnogpovjeriocaza naprijed naznacenopotrazivanjeiztackeI ovogugovora,poosnovu Ugovora okreditu, br OZ-07/09 ,od10 06 2009 g ,uzsporedne cinidbe,uspostavihipot ekananepokretnostimaoznacenimutackiIIIovogugovora ------------------------------Hipotekarnom duznikusezabranjuje otudenjenepokretnostiiztackeIIIovogugovora bez pisane saglasnostihipotekarnogpovjerioca ---------------------------------------------------III PREDMETHIPOTEKE-------------------------------------------------------------

-----------------------------Opterecuju se sljedece nepokretnosti234: -------------------------------------------------------------------1 Nepokretnost koja je oznacena kao katastarska parcelabroj10/1 ,Vocnjak1 klase,po vrsineod5000m2,iz Listanepokretnostibroj20 ,KOMasline --------------------------------U B listu tog zk. uloska, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni duznik. -----------------U G listu naznacenog lista nepokretnosti nema upisanih tereta i ogranicenja.----------------233 Clan 316. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG i clan 80. stav 7. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti. 234 Clan 323. stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima 2 Nepokretnost koja je oznacena kao katastarskaparcelabroj 10/2,oranica1 klase,p ovrsine 15000m2,iz Listanepokretnostibroj20 ,KOMasline.-----------------------------------U B listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni duznik. -----------------------------------U G listu naznacenog lista nepokretnosti nema upisanih tereta i ogranicenja.-----------------Naprijed naznaceno katastarsko stanje nepokretnosti koje se opterecuju, ovaj not ar je ustanovio uvidom uPrepis lista nepokretnostibr.20., KO masline, izdat od Uprave za nekretn ine Podrucna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stra nke prezentovale u originalu i koji im je procitan, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvorn ik. ------------Notar je stranke poduciomogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa , ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvreme nu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjene po dataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetne parcele, kao i na mogucnost ne saglasnosti predocenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traze neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne p osljedice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------Stranke notaru prezentuju Strucni nalaz,procjenuimisljenjeotrzisnoj vrijednostin epokretnosti, od 22.01. 2008. godine, sacinjen od strane ovlascenog stalnog sudskog vjestaka z a oblast vjestacenja poljoprivrednog zemljista, gospodina ____, iz Podgorice, ul. ______, prema kojem su predmetne nepokretnosti procijenjene na ukupni iznosod1 000 000,00 EUR (slovima: jedanmilioni00/100EURA),aodcegaparcelabroj10/1,KOMasline,naiznosod 300 000,00EURA(slovima:tristotinehiljadai00/100EUR),aparcelabroj10/2,KOMasline, na iznosod700 000,00EUR(slovima: sedamstotinahiljadai00/100EURA) -----------Naprijed naznacena procjena vrijednosti prilaze se uz ovaj izvornik nakon sto je procitana strankama, a koje su je u cijelosti odobrile.-----------------------------------------------------------------Ako obaveza iz ugovora koji je obezbijeden ovom hipotekom ne bude izvrsena u rok u od 15 (petnaest) dana od dana dostave obavjestenja o pocetku namirenja hipotekarnom du

zniku, hipotekarni povjerilac ce se namiriti sudskomprodajom235 nepokretnosti opterecen e ovom hipotekom u skladu sa zakonom koji ureduje izvrsni postupak, s tim da je hipotek arni povjerilac obezbijedeno potrazivanje ovlasten namiriti prvo iz prodaje nepokretnosti pod re dnim brojem 2. ove tacke ugovora236. -------------------------------------------------------------------------------IV PRISTAJANJE NA IZVRSENJE BEZ ODLAGANJA ----------------------------------------------------Hipotekarni duznik u vezi sa svim obavezama placanja obezbijedenog potrazivanja, koje je preuzeo kao korisnik kredita u Ugovoru o kreditu, navedenom u tacki I ovog ugovo ra, izricito 235 Clan 335 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG. Smatramo da ugovaranje ovog nacina namirenja obezbijedenog potrazivanja uz pristajanje zaloznog duznika na izvrsenje bez odla ganja predstavlja efikasnu zastitu hipotekarnog povjerioca. 236 Clan 323. stav 2. Zakona o svojinsko -pravnim odnosima CG, koji odreduje da ugovorne strane mogu ugovoriti iz koje nepokretnosti ce se hipotekarni povjerilac prvo pokusati namiriti, a ako to nije ugovoreno, onda se primjenjuje zakonska odredba da hipotekarni povjerilac i ma pravo izbora nepokretnosti.

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima pristajenaizvrsenjebezodlaganjanakon dospjelostiobezbijedenogpotrazivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, aupogledunepokretnostiiz tackeIIIovogugovora,opter ecenih ovom hipotekom na taj nacin da je prinudno izvrsenje hipoteke dopusteno protiv svakodobnogvlasnikatih nepokretnosti -----------------------------------------------------Izvrsni otpravak ovog notarskog zapisa ce biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju da duznik-korisnik kredita ne ispunjava u ugovoreni m rokovima svoje obaveze iz Ugovora o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, navedenog u tacki I ovog ugovora. ----------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je upozoriohipotekarnog duznika da se podvrgao neposrednom prinudnom izvrs enju bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijedenog potrazivanja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave, pa je, i pored toga, hipotekarni duznik pristao na takvo neposredn o prinudno izvrsenje bez odlaganja. -----------------------------------------------------------------------------------------VUPIS HIPOTEKE237----------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznikneopozivoodobravaizahtijevadase,na osnovuovogugovora,bez njegovogdaljnjeg pitanjaiodobrenja,uodjeljku G Listanepokretnosti,broj20 ,KO Masline,ukatastrunepokretnostiPodgorica:-------------------------------------------------------1 Iskljucivonaprvo mjesto upisehipotekanaparcelibroj 10/1,Vocnjak1 klase, povrsine5000m2,inaparcelibroj10/2,Oranica1 klase,upovrsine 15000m2, radiobezbjedenjapotrazivanjaiz tackeIovogugovora,poUgovoruokreditubr OZ-07/09 ,od10 06 2009 g,uiznosudo700 000,00EUR(slovima: sedamstotinahiljadai00/ 100EUR),narokod60(slovima:sezdeset) mjeseciiuzkamatnustopuod10% (desetposto)godisnje ---------------------------------------------------------------2 Zatimupise zabiljezbaizjavehipotekarnogduznikaopristajanjunaneposredno prinudnoizvrsenjebezodlaganjanakon dospjelostiobezbijedenogpotrazivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, na taj nacin da je prinudno izvrsenje hipoteked opustenoprotivsvakodobnogvlasnikanepokretnosti, oznacenihkaoparcelabroj 10/1,Vocnjak1 klase,povrsine 5000m2iparcelabroj 10/2,Oranica1 klase,povrsine 15000m2,KOMasline ---------------------------------------------------------3 Zatim, upise zabiljezba zabrane otudenjabez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca,ananepokretnostimaoznacenimkaoparcelabroj 10/1,Vocnjak1 klase,povrsine 5000m2iparcelabroj10/2,Oranica1 klase,povrsine 15000m2, KOMasline -----------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio i upozorio stranke da ce otpravak ovog ugovora, po sluzbenoj du znosti, dostaviti nadleznom katastru. -------------------------------------------------------------------------------------VITROSKOVI ---------------------------------------------------------------------

----------------------------------Nakon sto je notar poducio stranke da troskove notara snose solidarno, stranke i zjavljuju da sve troskove povezane sa ovim ugovorom i troskove upisa hipoteke u katastar nepo kretnosti, snosi hipotekarni duznik.---------------------------------------------------------------------------------------237 Napomena: Hipoteka se upisuje u katastar shodno odredbama clana 80., a za up is zajednicke hipoteke primjenjuje se i clan 82. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG .

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima VII ODOBRENJA---------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor ne podlijeze nikakvim odobrenjima. -----------------------------------------------------------------------------VIIIZAVRSNE ODREDBE ---------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducioiupozoriona sljedece:-------------------------------------------------------1. da se hipoteka po ovom ugovoru stice tek sa njenim upisom u katastar nepokretnos ti; 2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplacene poreze i na cjelisho dnost da hipotekarni povjerilac zahtijeva uvjerenje nadlezne poreske uprave o nedugova nju poreza od strane hipotekarnog duznika. S tim u vezi, stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave-_____, broj 10-9/6.1-49-264/09., od 01.10.2009. godine, koje se prilaze uz ovaj izvornik, a iz koga je ovaj notar ustanovio da hipotekarni du znik, na dan izdavanja uvjerenja, nije evidentiran kao poreski obveznik kod tog organa; ------3. da i kako predbiljezba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis; ----------------------------------------------------------------------------------------------------------4. da se ovim ugovorom moze ugovoriti obaveza hipotekarnog duznika da osigura nepok retnosti opterecene hipotekom, ali se od toga odustalo; --------------------------------5. da je hipotekarni duznik duzan cuvati predmetne opterecene nepokretnosti sa pazn jom dobrog domacina i o svim promjenama, a narocito o pogorsanju njihovog stanja ili gubljenju vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedic e suprotnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu stetu;---------6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti na osnovu Zakonom propi sanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac duzan u roku od 8 (osam) dana nakon pres tanka hipoteke, hipotekarnom duzniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hipoteka rni duznik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hipotek e u katastru nepokretnosti --------------------------------------------------------------------7. da ugovorne strane mogu ugovoriti namirenje obezbijedenog potrazivanja vansudsko m ili sudskom prodajom i pristajanje zaloznog duznika na izvrsenje bez odlaganja iz nepokretnosti opterecene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izja va. -

Naknada za rad i naknada troskova notara je obracunata prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:__________________ ------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarski obradene isprave dobijaju: ---------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA: ----------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarni duznik (1), --------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni povjerilac (1), ----------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti (1),-----------------------------------------------------------------------------Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis i neposrednim pitanjima uvjerio se da on odgovara volji stranka, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razu mjele sadrzinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odob ravaju i, kako slijedi, svojerucno potpisuju u prisustvu ovog notara, te je potom ovaj zapis potpisao i ovaj notar. ---------------------------------------------------------------------------------------------

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima U Podgorici, dana 14.10.2009 g.(cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) , u 11.00 (jedanaest) casova. ---------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik: EXPORT d.o.o. Podgorica, koga zastupa direktor Dinic (Zlatko) Darko ____________________(potpis) Zaloznipovjerilac: BANKA______ a.d. Podgorica, koju zastupa -punomocnik AA _________________________(potpis) NOTAR Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) 3.2.1.7. Primjer: Zalozna izjava Zalozna izjava (jednostrana hipoteka)238, nepokretnost zajednicka bracna imovina , obezbjeduje se tudi dug CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g.(cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je danaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, saci nim notarski zapis zalozne izjave, pristupilo je sljedece lice: ---------------------------------------------------------Gospodin Dinic (Zlatko) Darko, roden 20.12.1946. g. (slovima: dvadesetog decembr a hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., prema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinski tehnicar, ozenjen , drzavljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, ciji identitet je ovaj notar utvrdio na osnovu li cne karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006. g., sa rokom vazenja trajn o. (udaljem tekstu: hipotekarni duznik).----------------------------------------------------------------------------------Nakon sto sam ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka nalazi n a njegovom sluzbenom podrucju, te se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne dom ete i poslje

238 Clan 321. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima dice te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedecu: --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZALOZNU IZJAVU----------------------------------------------------IPOTRAZIVANJEKOJESE OBEZBJEDUJE----------------------------------------------------------------Zalogodavac je prezentovao Ugovor o dugorocnom kreditu za stambenu izgradnju, br 75-233/09 ,zakljucen dana 05 06 2009 (slovima:petogjuna dvije hiljade deveteg odine), uPodgorici, izmedu Eksport banka a d Podgorica, Njegosevabr 1 , registarski maticni broj subjekta upisa 1-65,____sud Podgorica (u daljemtekstu hipotekarnipo vjerilac) iMireMiric,kceri Darka,izPodgorice,ul IveAndricabb , JMB 06079661721000 (u daljemtekstu:korisnikkredita), a ovim ugovorom je Banka, tj. hipotekarnipovje rilac, odobrila korisniku kredita dugorocnikredit za kupovinu stana uiznosuod50 000,00E URA (slovima:pedesethiljadai00/100EUR),sarokomkoristenjakreditaod10 (deset)godina, uzkamatnustopuod6,00% (sestposto)godisnje,stimdaseobracuninaplatakamatevrsi mjesecno,adaprvarata dospijevazaplacanje05 11 2009 g (petognovembradvije hiljade devetegodine)----------------------------------------------------------------------------Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi prilozeni Ugovor o dugorocnom kre ditu za stambenu izgradnju, koji je stranci procitan u cijelosti, a koji se nakon toga u originalu prilaze uz ovaj izvornik.----------------------------------------------------------------------------------------------------II USPOSTAVLJANJE HIPOTEKE------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik Dinic (Zlatko) Darko je saglasan da se u korist hipotekarnog povjeriocaEksport banka A D Podgorica, Njegosevabr 1 , registarski maticni broj subjekta upis a 1-65____, sud Podgorica, za naprijed naznaceno potrazivanje iz tacke I ove zaloz ne izjave, po osnovu naprijed naznacenog ugovora o dugorocnom kreditu za stambenu izgradnju, u zsporedne cinidbe, uspostavi hipoteka na nepokretnosti oznacenoj u tackiIII ove zalozne izjave ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke poducioiupozoriona zakonske odredbe o imovini koja je predmet b racne stecevine i da je takva imovina zajednicko svojina bracnih drugova po sili zakon a, ako nije drukcije ugovoreno, te da bi, ako se radi o bracnoj tekovini, bila potrebna prav no valjana saglasnost bracnog druga hipotekarnog duznika. S tim u vezi, hipotekarni duznik izricito iz javljuje da predmetna nepokretnost ulazi u bracnu stecevinu-zajednicku bracnu imovinu, sa

suprugom AD, te s tim u vezi notaru prezentuje Saglasnost supruge, broj UZZ-10/0 9 ,od 10 10 2009 g., koja je sacinjena u formi notarskog zapisa od strane ovog notara i koja se prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitan. Iz naznacene saglasnosti i Izvoda iz mat icne knjige vjencanih, Opstine Podgorica, broj___, od _____, ovaj notar je ustanovio da je A D supruga hipotekarnog duznika i da je u potpunosti saglasna sa sadrzajem ove zalozne izjave, tj. sa za laganjem predmetne nepokretnosti u zajednickom vlasnistvu, za obezbjedenje kredita iz tac ke I ove zalozne izjave. -----------------------------------------------------------------------------------------------III PREDMETHIPOTEKE-----------------------------------------------------------------------------------------Opterecuje se sljedeca nepokretnost: -----------------------------------------------------------------------Nepokretnost koja je oznacena kao katastarska parcela broj 10/1, Vocnjak 1. klas e, povrsine 5000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20., KO masline.----------------------------------------------------

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima U B listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni duznik. -----------------------------------U G listu naznacenog lista nepokretnosti nema upisanih tereta i ogranicenja.-----------------Naprijed naznaceno katastarsko stanje nepokretnosti koje se opterecuje ovaj nota r je ustanovio uvidom u Prepis lista nepokretnostibr.20., KO masline, izdat od uprave za nekret nine - Podrucna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su st ranke prezentovale u originalu i koji im je procitan, te koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvorn ik. ------------Notar je stranku poduciomogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa , ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepo kretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne pos ljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, a narocito na mogucnost da je u meduvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, doslo do promjena podataka k oji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogucnost nesagla snosti predocenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidencij i katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranka izjavljuje da je to razumjela, da ne trazi ne posredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvata sve eventualne pos ljedice i rizike u vezi s tim.----------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranka notaru prezentuje Strucni nalaz, procjenuimisljenjeo trzisnoj vrijednost i nepokretnosti, od 22.01.2009.godine, sacinjen od strane ovlascenog stalnog sudskog vjestaka za oblast vjestacenja poljoprivrednog zemljista, gospodina __iz Podgorice, ul. ____ , prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na ukupni iznosod90 500,00 EURA(slovima: devedesethiljadapetstotinai00/100 EURA). Naprijed naznacena procjena vrijednosti , prilaze se uz ovaj izvornik nakon sto je procitana stranci, a koja je naznacenu procjenu u cijelosti odobrila. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ako duznik ne izvrsi obavezu iz ugovora o kreditu obezbijedenog ovom hipotekom, u roku od 15 dana (slovima: petnaest dana) od dana dostave obavjestenja hipotekarnom du zniku o pocetku namirenja, hipotekarni povjerilac ce se namiriti vansudskom prodajom, u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG (Sluzbeni list CG br. 19/2009). Vansudsk aprodaja239 ce se izvrsiti javnim nadmetanjem, koju ce sprovesti advokat Petar markovic iz P odgorice, ul. Ivana Crnojevica, br. 16. Pocetna cijena hipotekovane nepokretnosti je 50 00 0,00

EURA(slovima:pedesethiljadai00/100EURA) -------------------------------------------------------IV UPIS HIPOTEKE------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznikneopozivoodobravaizahtijevadase,na osnovuovezalozneizjave, beznjegovogdaljnjeg pitanjaiodobrenja,uodjeljku G Listanepokretnostibroj20 , KOMasline,ukatastrunepokretnosti,iskljucivonaprvomjestoupisehipotekanaparceliiz tackeIIIoveZalozneizjaveradiobezbjedenjapotrazivanjaiz tackeIovezalozne 239 Clan 319. stav 3. alineja 8., clan 335. i dr. Zakona o svojinsko-pravnim odn osima CG. Ako se ugovorne strane opredijele za vansudsku prodaju hipotekovane nepokretnosti, onda se postu pak vodi u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima CG. Ovdje se radi o novom rjesenju u crn ogorskom zakonodavstvu, ali ovaj postupak vansudske prodaje zbog podnormiranosti moze biti kontroverzan . O ovom vidjeti detaljnije kod Zoran P. Rasovic, Komentar o svojinsko pravnim odn osima CG, druga knjiga, Podgorica 2009, str. 1683 i nadalje. Smatramo da bi se u postojecim okol nostima postigli bolji efekti sa izvrsnim notarskim zapisom o zasnivanju hipoteke u skladu sa clanom 53 . stav 2. Zakona o notarima CG, a sto bi impliciralo i ugovaranje sudske prodaje po pravilima izvrs nog postupka.

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima izjave, po Ugovoru o dugorocnom kreditu za stambenu izgradnju, br.75-233/09, zak ljucen dana 05.06.2009. (slovima:petog juna dvije hiljade devete godine) izmedu hipotek arnog povjerioca Eksport banka a.d. Podgorica, Njegoseva br.1., registarski maticni broj subjekta u pisa 1-65,____sud Podgorica i hipotekarnog duznika mire miric, kceri Daria iz Podgori ce, ul. Ive Andrica bb., JmB 06079661721000, u iznosu od 50.000,00 EURA (slovima: pedesethil jada i 00/100 EURA), sa rokom koristenja kredita od 10 (deset) godina, uz kamatnu stopu od 6,00% (sest posto)godisnje, s tim da se obracun i naplata kamate vrsi mjesecno, a da p rva rata dospijeva za placanje 05.11.2009.g. (petog novembra dvije hiljade devete godine).----------------Hipotekarni duznik neopozivo ovlascuje hipotekarnog povjerioca da zahtijeva upis navedene hipoteke.-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducio i upozorio stranku da ce otpravak ove zalozne izjave, po sluzbe noj duznosti, dostaviti nadleznom katastru. ---------------------------------------------------------------------------------VTROSKOVI -------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto je notar poducio stranku o troskovima notara i troskovima upisa, stran ka izjavljuje da sve troskove povezane sa ovim zaloznom izjavom i troskove upisa hipoteke u ka tastar nepokretnosti, snosi on licno. -------------------------------------------------------------------------------------VI ODOBRENJA----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio stranci da ova zalozna izjava ne podlijeze nikakvim odobrenjima, jer je pribavljena i prilozena Saglasnost bra cnog druga hipotekarnog duznika, a kako je to naznaceno u tacki II ove zalozne izjave.----------------------VIIZAVRSNE ODREDBE ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranku upozorioipoducio i o sljedecem: ----------------------------------------------------1. da se hipoteka po ovoj zaloznoj izjavi stice tek sa njenim upisom u katastar nep okretnosti.; --------------------------------------------------------------------------------------------------------2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplacene poreze i da je cjeli shodno

da se zahtijeva uvjerenje nadlezne poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog duznika, ali je stranka od toga odustala;----------------------------------------3. da i kako predbiljezba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis; ----------------------------------------------------------------------------------------------------------4. da se ovom zaloznom izjavom moze predvidjeti obaveza hipotekarnog duznika da osi gura nepokretnost opterecenu hipotekom, ali se od toga odustalo; ----------------------5. da je hipotekarni duznik duzan cuvati predmetnu opterecenu nepokretnost sa paznj om dobrog domacina, te o svim promjenama, a narocito o pogorsanju njenog stanja ili gubljenju vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedic e suprotnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu stetu;---------6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti na osnovu zakonom propi sanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac duzan u roku od 8 (osam) dana nakon pres tanka hipoteke, hipotekarnom duzniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hipoteka rni duznik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hipotek e u katastru nepokretnosti --------------------------------------------------------------------

3. Stvarna prava na tudim nepokretnostima 7. da stranka moze izjaviti namirenje obezbijedenog potrazivanja vansudskom ili sud skom prodajom i pristajanje zaloznog duznika na izvrsenje bez odlaganja iz nepokretno sti opterecene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izjava. --------------Naknada za rad i naknada toskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:__________________ ------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarski obradene isprave dobijaju: ---------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA:-------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarni duznik (1), --------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni povjerilac (1), ----------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti (1),-----------------------------------------------------------------------------Notar je stranci procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon cega je stranka izjavila da je tako postupljeno, da je razu mjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odob rava i, kako slijedi, svojerucno potpisuje u prisustvu notara, te je potom zapis potp isao i ovaj notar. U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni duznik: Dinic (Zlatko) Darko (potpis) NOTAR Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) 3.2.1.8. Primjer: Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji, u slucaju kada je odgodeno placanje dijela ili cijele cijene, a prodavac je dao bezuslovnu clausulu intabul andi, pa se zeli obezbijediti za isplatu cijene uspostavljanjem hipoteke na nepokretno sti koju prodaje.

Uvodni dio ugovoraoprodaji UGOVOROPRODAJI IPREDMET(navesti podatke o nepokretnosti itd.) II PRODAJA (navesti podatke) III CIJENA Cijena za nepokretnost iz tacke I ovog ugovora iznosi 50.000,00 EURA (slovima: pe desethiljada i 00/100 EURA).-------------------------------------------------------------------------------------------------Cjelokupni iznos cijene dospijeva za placanje u roku od tri mjeseca od dana zakl jucenja ovog ugovora, tj. do 01.12.2009.g.(slovima:prvog decembra dvije hiljade devete godine ). U vezi s tim, notar je poducio prodavca mogucnosti adekvatnog obezbjedenja u smislu dav anja clausule intabulandi i knjizenja kupca, kao vlasnika predmetne nepokretnosti, u naknadnoj

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava n a nepokretnostima ispravi u momentu isplate cjelokupne ugovorene cijene, kao i na druge mogucnosti adekvatnog obezbjedenja i upozorio ga na rizike i posljedice u slucaju suprotnog postupanja . Nakon toga, prodavac izjavljuje, a sa cime je saglasan i kupac, da prodavac odmah u ov om ugovoru izjavi saglasnost za knjizenje kupca kao vlasnika i da se isti odmah moze uknjiz iti prije isplate cijene, a da se, zauzvrat, u korist prodavca zasnuje hipoteka na predmetu prodaj e. S tim u vezi, kupac je saglasan sa prodavcem da se za obezbjedenje isplatekupoprodajne c ijene uiznosuod50 000,00EURA(slovima:pedesethiljadai00/100EURA),kojiseimaisplatitiprod avcudo ____izakonskihzateznihkamatauslucaju padanjakupcaudocnju,u koristprodavcauspostavihipotekananepokretnostiiz tackeIovogugovora -----------Kupac izricito pristaje naizvrsenjebezodlaganja, nakon dospjelostiobezbijedenog potrazivanja-isplatekupoprodajne cijeneuiznosuod50 000,00EURA(slovima:pedesethil jadai00/ 100EURA),kojiseimaisplatitido ___izakonskihzateznihkamatauslucaju padanjakupcaudocnju,,na osnovu ovog notarskog zapisa, aupogledu nepokretnostiizt ackeIovogugovora, optereceneovomhipotekom,natajnacindajeprinudno izvrsenjehipotekedopustenoprotivsvakodobnogvlasnikatenepokretnosti,kaoina cjelokupnoj svojoj imovini ----------------------------------------------------------------------------------Izvrsni otpravak ovog notarskog zapisa ce biti izdat povjeriocu na njegov zahtje v, a sa ispravama koje dokazuju da hipotekarni duznik-kupac ne ispunjava u ugovorenom roku svoje o baveze u pogledu placanja cijene iz ovog ugovora o prodaji navedene u tacki III ovog ug ovora. Notar je upozorio kupca - duznika na podvrgavanje neposrednom prinudnom izvrsenj u bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijedenog potrazivanja i objasnio mu pravne posl jedice takve izjave, pa je i, pored toga, on pristao na takvo neposredno prinudno izvrsenje. ------------Ako obaveza iz ugovora koji je obezbijeden ovom hipotekom ne bude izvrsena u rok u od 15 (petnaest) dana od dana dostave obavjestenja o pocetku namirenja hipotekarnom du zniku, hipotekarni povjerilac ce se namiriti sudskom prodajom nepokretnosti opterecene ovom hipotekom u skladu sa zakonom koji ureduje izvrsni postupak, s tim da je hipotek arni povjerilac obezbijedeno potrazivanje ovlasten namiriti prvo iz prodaje nepokretnosti pod re dnim brojem 2. ove tacke ugovora. IVIZJAVEZAKNJIZENJE

1 Prodavacjesaglasandasena osnovuovogugovora,abeznjegovogdaljnjegznanjai saglasnosti,kupacupiseukatastrunepokretnostikao vlasniksa1/1dijelananepokretnost iiz tackeIovogugovora -------------------------------------------------------------------------------2. Kupacje saglasan240 da se istovremeno sa naprijed naznacenim upisom prenosa svoj ine, u G listu, i to na prvo mjesto, na nepokretnosti iz tacke I ovog ugovora upise hipo teka za obezbjedenje potrazivanja sa sporednim cinidbama iz tacke III ovog ugovora u kor ist prodavca hipotekarnog povjerioca XY, kao i da se zabiljezi izjava hipotekarnogduznikao pr istajanjunaizvrsenjebezodlaganjanakon dospjelostiobezbijedenogpotrazivanja, na osnovu ovog notarskog zapisa, nataj nacindajeprinudnoizvrsenjehipotekedopusteno protivsvakodobnogvlasnikananepokretnostiiztackeIovogugovora -------------------OSTALE ODREDBEUGOVORAOPRODAJI 240 Clan 85 stav 1 Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima Nadleznost notara u porodicno - pravnim odnosima propisana je odredbama Zakona o notarima i odredbama Porodicnog zakona241. Zakonom o notarima (cl. 51. st 1. t. 1. i 2.) propisano je da se obavezno u form i notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, a pod prijetnjom da nece proizvodi ti pravno dejstvo, sacinjavaju: bracni ugovor, ugovori o imovinskim odnosima izmedu bracnih drugova i izmedu lica koja zive u vanbracnoj zajednici; ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica, kao i lica koja nemaju poslovn u sposobnost, ciji predmeti su nepokretnosti ili vrjednije pokretne stvari i prava . U Porodicnom zakonu nadleznosti notara su postavljene fakultativno i obligatorno . Fakultativne nadleznosti: sastavljanje notarskog akta (zapisa), ako se stranke obrate, u pogledu izjave o priznanju ocinstva, a koja izjava moze biti i sastavni dio testamenta (cl. 101. PZ CG), i u pogledu izjave majke djeteta o saglasnosti sa priznanjem ocinstva (cl.105. PZ CG); ovjera potpisa na punomocju za sklapanje braka (cl. 33. st. 2. PZ CG). Obligatorne nadleznosti u formi notarskog zapisa ili u formi zapisa o potvrdi pr ivatne isprave: ugovor o upravljanju i raspolaganju zajednickom imovinom bracnih drugova (cl. 292. PZ, a u vezi sa cl. 51. stav 1. tacka 1. Zakona o notarima); ugovor o diobi zajednicke imovine bracnih drugova (cl. 293. PZ, a u vezi sa cl. 51. stav 1. tacka 1. Zakona o notarima); bracni ugovor (cl. 301. PZ CG, a u vezi sa cl. 51. stav 1. tacka 1. Zakona o not arima); ugovor o medusobnim imovinskim odnosima clanova porodicne zajednice (cl.3 14. PZ CG, a u vezi sa cl.51. stav 1. tacka 1. Zakona o notarima). 1. Izjava o priznanju ocinstva i materinstva Prema clanu 111. Porodicnog zakona242, odredbe o utvrdivanju ocinstva shodno se primjenjuju i pri utvrdivanju materinstva. Pred kim i u kojoj formi se moze dati ovakva 241 Sluzbeni list Republike Crne Gore br. 1/2007.

242 Clan 101 do clana 112 PZ CG.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima jedna izjava, odreduje clan 101. PZ, u kome se navodi da se ocinstvo, a shodno t ome, i materinstvo, moze priznati: pred maticarom, pred organom starateljstva, pred sudom, pred drugim organom ovlastenim za sastavljanje javnih isprava, a sto notari svak ako jesu. Dakle, izjava o priznanju ocinstva ili materinstva moze se dati pred raznim lici ma (organima), pa tako i pred notarom, a sto dalje znaci da za punovaznost takve izjave nije neophodno da je data pred notarom. Postoji samo mogucnost da se da ovakva jedna izjava i pred notarom. Ako se davalac izjave (stranka) odluci dati ovakvu izjavu pred notarom, tu izjavu notar mora saciniti u formi notarskog zapisa ili zapisa o pot vrdi privatne isprave, jer samo isprave koje je u cijelosti sacinio notar, imaju doka znu snagu javne isprave u formalnom i sadrzinskom smislu. Ovakva izjava proizvodi znacajne pravne posljedice medu zainteresovanim stranama (pravo pozivanja na nasljedivanj e, izdrzavanje i sl). Ovdje je bitno napomenuti ko moze dati ovakvu izjavu pred notarom. Materinstvo i ocinstvo djeteta moze priznati lice sposobno za rasudivanje, koje je navrsilo se snaest (16) godina (cl.104. PZ CG). Pored naznacenog, potrebno je znati kad se moze dat i ovakva izjava. Ona se moze dati za zivota djeteta i prije rodenja djeteta, a to priznan je ce proizvesti pravno dejstvo ako se dijete rodi zivo, kako to odreduje clan 102. PZ CG. Medutim, poslije smrti djeteta, ocinstvo se moze utvrditi samo odlukom suda, a na zahtjev lica koja za to imaju pravni interes. Ova izjava se moze dati pred razlicitim or ganima koji vrse javnu vlast i u formi javne isprave. Ona moze uslijediti na sljedeci n acin: a) samostalnom izjavom pred maticarom, ili pred organom starateljstva, ili sudom , ili notarom; b) u testamentu. Organi, odnosno lica koja su sastavila javnu ispravu o priznanju ocinstva, duzni su, bez odlaganja, ovjereni zapisnik, odnosno otpravak notarskog akta, dostaviti mat icaru, nadleznom za upis djeteta u maticnu knjigu rodenih. Priznanje ocinstva proizvodi

pravno dejstvo aglasi majka djeteta, je i njegova saglasnost. te vazi i za priznanje ne izjasne

i upisuje se u maticnu knjigu rodenih samo ako se sa priznanjem s a ako se radi o priznanju djeteta starijeg od 16 godina, potrebna saglasnosti se daju na nacin propisan u clanu 101. PZ CG, a koji ocinstva. Ako se ta lica ne saglase sa priznanjem ocinstva ili se

o tome u roku od 30 dana po prijemu obavjestenja o priznanju, onda lice koje je priznalo dijete, to moze utvrditi tuzbom kod nadleznog suda. Ako majka djeteta nije ziva, ili je nepoznatog boravista, ili je potpuno lisena poslovne sposobnosti, a dijete je ml ade od 16 godina, ili je starije od 16 godina, a trajno je nesposobno za rasudivanje, sagl asnost na priznanje ocinstva daje staralac djeteta, uz odobrenje organa starateljstva. Postavlja se pitanje: da li je jednom datu ovakvu izjavu moguce kasnije opozvati ? Izjave o priznanju ocinstva i izjave majke i djeteta o saglasnosti sa priznanjem ocinst va ne mogu se opozvati. Zbog toga je potrebno da notar upozori stranku da je prizna nje

1. Izjava o priznanju ocinstva i materinstva ocinstva ili saglasnost majke i djeteta na priznanje ocinstva, kada je to potreb no, NEOPOZIVO (clan 108. stav 1. PZ CG). Stranke mogu samo tuzbom kod suda traziti poni stenje takve izjave zbog mana volje. Sam postupak uzimanja izjave o priznanju materinstva ili ocinstva trebalo bi se voditi na odredeni nacin, jer su ovdje bitne pouke i upozorenja prema strankama. Ovaj p ostupak bi se mogao voditi na sljedeci nacin: 1. Nuzno je upoznati zainteresovane strane da se radi o pravnoj relevantnosti ov akve izjave volje, tj. o cinjenici da je izjava o priznanju ocinstva neopoziva. 2. Neophodno je upozoriti stranke na posljedice koje izaziva ovakva jedna izjava na podrucju porodicnopravnih i nasljednopravnih odnosna (obaveza izdrzavanja, roditeljsko staranje, nasljedivanje itd.). 3. Neophodno je upoznati stranke sta je sve potrebno za ovakvo jedno priznanje, odnosno da je za priznanje potreban pristanak majke i djeteta ako je starije od 16 godin a. 1 1 Primjer:Izjavaopriznanjuocinstva CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g.(cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (j edanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da sacinim notarskizapis izjave o prizn anju ocinstva, pristupilo je sljedece lice: --------------------------------------------------------------------------------Gospodin Dinic (Zlatko) Darko, roden 20.12.1960. g. (slovima:dvadeseti decembar hiljadu devet stotina sezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinski tehnicar, ozenjen, drzavl janin Crne Gore, JmBG 2012966000000, ciji identitet je ovaj notar utvrdio na osnovu licne karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vazenja trajno.(u dal jem tekstu: Davalac izjave). ---------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto se ovaj notar uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domet e i posljedice, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog pravnog posla, stra nka je dala

sljedecu:--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IZJAVUOPRIZNANJU OCINSTVA--------------------------------------Priznajemda sam otacdjeteta,rodenog25 02 1988 (slovima:dvadesetpetogfebruara, hiljadudevetstotina osamdesetosmegodine),cijejeimeLiliicijejerodenjeupisanouMati cnomkancelarijiOpstinePodgorica, podbrojem96 (slovima:devedeset sest) za 1988 godinu (slovima:hiljadu devet stotina osamdeset osmu godinu). ----------------

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima Notar me poducioiupozorioda je za punovaznost, odnosno pravno dejstvo ovog prizn anja, neophodan pristanak majke djeteta i djeteta, u formi javne isprave. -------------------------------Upozoren sam da je ovo priznanje neopozivo.---------------------- Notar me upozo rio i upoznao sa posljedicama ovog priznanja koje se tice porodicnih odnosa, obaveze izdrzavan ja i prava na nasljedivanje. ---------------------------------------------------------------------------------------------------Troskove snosim licno. -------------------------------------------------------------------------------------------Ovjereni otpravak je izdat: -------------------------------------------------------------------------------------- Davaocu izjave, ---------------------------------------------------------------------------------------------------majci djeteta, gospodi XY iz Podgorice, ul. Prva br.1.,--------------------------------------------------Djetetu LY,----------------------------------------------------------------------------------------------------------maticaru Opstine Podgorica, koji ce izvrsiti upis u maticnu knjigu rodenih.---------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je i naplacena shodno tarifi, a kako slijedi:____________. --------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je ovu izjavu procitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadrza j ovog akta odgovara volji stranke, koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom volj om odobrava i u prisustvu notara, kako slijedi, svojerucno potpisuje, nakon cega je zapis po tpisao i ovaj notar. U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godin e), u 11.00 (jedanaest) casova.------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izjave: Dinic Darko (potpis stranke) Notar: Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) 1 2 Saglasnost majkesa izjavomopriznanjuocinstva Osnov davanja ovakve saglasnosti je odredba clana 105. stav 1. PZ-a. Ona je potr ebna iz razloga sto je prema toj odredbi, predvideno da je za upis priznanja ocinstva

u maticnu knjigu rodenih potrebna saglasnost majke, odnosno ona je uslov za punovaznost izjave o priznanju ocinstva. Ova saglasnost se moze dati pred maticarom, ili org anom starateljstva, ili sudom, ili notarom na nacin kako se daje i izjava o priznanju ocinstva.. Zakon takode odreduje ko je sve sposoban dati ovakvu saglasnost. Saglasnost za p riznanje moze dati majka, pod uslovom da joj nije oduzeta poslovna sposobnost. Ako majka djeteta nije ziva, ili je nepoznatog boravista, ili je potpuno lisena poslovne s posobnosti, a dijete je mlade od 16 godina, ili je starije od 16 godina, a trajno je nesposo bno za rasudivanje, saglasnost na priznanje ocinstva, sa odobrenjem organa starateljstva, daje sta

1. Izjava o priznanju ocinstva i materinstva ralac djeteta. Odredbe o priznanju ocinstva vrijede i za priznanje materinstva, ukoliko iz prirode odnosa ne proizilazi nesto drugo. P R I m J E R Izjava o saglasnosti na priznanje ocinstva CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (j edanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br. 1., sa zahtjevom da sacinim notarskizapis izjave o sagl asnosti na priznanjeocinstva, pristupilo je sljedece lice: ----------------------------------------------------------Gospoda Ribic (marko) Ana, rodena 20.12.1965. g. (slovima:dvadeseti decembar hil jadu devet stotina sezdeset pete godine), u Dubrovniku, sa prebivalistem i adresom u Kotoru , ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju trgovac, udata, drzavljanka Crne Gore , JmBG 2012968000000, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte, broj 05XYC, izd ate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom vazenja trajno (udaljemtekstu:davalac izjave). Nakon sto sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i pos ljedice, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedecu:--------------------------------------------------------------------------------------------------------------IZJAVAOSAGLASNOSTINA PRIZNANJE OCINSTVA Ja sam rodena u Dubrovniku-Republika Hrvatska, dana 20.12.1968. g. (slovima:dvad eseti decembar hiljadu devet stotina sezdeset osme godine), od oca marka i majke mare, rod. Bos kovic. Nastanjena sam u Kotoru, ul. Deseta br.1., drzavljanka sam Crne Gore. -----------------------U notarskom aktu notara m.J iz Podgorice, broj UZZ-03/09., gospodin Daric Darko, iz Podgorice, priznao je ocinstvo djeteta Lili, koje sam ja rodila dana 25.02.1988. godine, u Podgorici.--Kaomajkadjeteta, izjavljujemsvojpristanaknadatopriznanjeocinstva ------------------Notar me je upoznao i upozorio na posljedice koje priznanje ocinstva ima na poro dicne odnose,

obaveze izdrzavanja i pravo na nasljedivanje, kao i na to da je ova izjava neopo ziva. ---Ovjereni otpravak je izdat meni, ocu djeteta, djetetu, kao i maticnoj kancelarij i u Podgorici, gdje je rodenje djeteta upisano.-------------------------------------------------------------------------------Troskove snosim licno. -------------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je i naplacena shodno tarifi, a kako slijedi:____________. -------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je ovu izjavu procitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadrza j ovog akta odgovara volji stranke, koja izjavljuje da je razumjela sadrzinu ovog pravnog po sla i da je u

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slij edi, u prisustvu notara svojerucno potpisuje, nakon cega je zapis potpisao i ovaj notar. --------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova.------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izjave: Ribic Ana (potpis stranke) Notar: Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) 2. Imovina bracnih drugova Imovina bracnih drugova243 moze biti posebna i zajednicka. Status imovine koju i maju bracni drugovi, veoma je bitan kod raspolaganja takvom imovinom, a narocito prav nim poslovima koji za predmet imaju prenos ili sticanje stvarnih prava na nepokretno stima. 2 1 Posebna imovina Posebnu imovinu sacinjava imovina koju je bracni drug stekao prije sklapanja bra ka, kao i imovina koju je stekao u toku braka nasljedem, poklonom ili drugim oblicim a besteretnog sticanja. takvom imovinom svaki bracni drug samostalno upravlja i raspolaze, s tim da se mogu i drugacije dogovoriti, npr. ugovorom o upravljanju i raspolaga nju zajednickom imovinom. Ako bracni drugovi imaju posebnu imovinu, onda svako od njih moze s njom samostalno raspolagati i upravljati i nije potrebna saglasnost drugog bracnog druga, osim ako se nisu drugacije dogovorili. 2 2 Zajednickaimovina Zajednicku imovinu bracnih drugova244 sacinjava imovina: koju su bracni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice; prihodi od te imovine; prihodi od posebne imovine koji su ostvareni radom bracnih drugova ; imovina stecena od igara na srecu tokom trajanja braka, osim ako je jedan bracni drug ulagao u ove igre posebnu imovinu. Status zajednicke imovine je takav da se radi o zajednickoj svojini kod koje udj eli zajednicara nisu unaprijed odredeni, ali su odredivi. Zbog toga, takvom imovinom bracni drugovi upravljaju i raspolazu zajednicki i sporazumno, tako da svojim dijelom u

nepodijeljenoj zajednickoj imovini ne moze jedan bracni drug samostalno raspolag ati, 243 Clan 285. do 290. PZ CG. 244 Clan 288. PZ CG.

2. Imovina bracnih drugova niti ga moze opteretiti pravnim poslom medu zivima. tu je uvijek potrebna saglas nost drugog bracnog druga, jer se radi o imperativnim odredbama. Medutim, bracni drug ovi mogu zajednickom imovinom raspolagati zajednicki i sporazumno, osim ako, putem pisanog ugovora o upravljanju ili raspolaganju zajednickom imovinom, nisu ugovor ili da samo jedan od njih to vrsi245. Zajednicka svojina regulisana je Zakonom o svo jinskopravnim odnosima (cl.153.-160.). Pravilo je da se zajednickom svojinom moze raspolagati i opterecivati samo uz saglasnost svih zajednicara. Od tog pravila postoji izuze tak kada trece lice moze pravnim poslom koji nije zakljucen sa svim zajednicarima st eci svojinu na nepokretnosti ako je bilo savjesno i ako na nepokretnosti pravo svoji ne nije bilo upisano u katastru na ime svih zajednicara246. Prava bracnih drugova na zajednicku nepodijeljenu imovinu upisuju se u katastar nepokretnosti na ime oba bracna druga, sa neopredijeljenim dijelovima kao njihova zajednicka imovina. Medutim, bracni drugovi, prilikom pribavljanja nepokretnosti, mogu se u katastar upisati kao suvlasnici na opredijeljenim dijelovima, a tada se smatra da su na taj nacin izvrsili diobu zajednicke imovine. Ako je u katastar, kao vlasnik na zajednickoj imovini, upisan samo jedan bracni drug, smatrace se kao da je upis izvrsen na oba bracna druga, ukoliko do upisa nije do slo na osnovu ugovora izmedu njih, npr. ugovora o podjeli zajednicke imovine ili bra cnog ugovora247. Kako je obicaj i praksa da se u katastar upisuje samo jedan bracni d rug na nepodijeljenoj zajednickoj imovini, to notari moraju kod pravnih poslova vezanih za nepokretnosti poducavati i upozoravati stranke u vezi sa naznacenim i takva upoz orenja unijeti u ispravu, a u odredenim slucajevima odbiti sacinjavanje notarskog akta, jer ako se povrijede pravila o raspolaganju nepodijeljenom zajednickom imovinom koja su imperativnog karaktera, takvi poslovi mogu izazvati stetne posljedice, odnosno n istavost. tu je veoma vazno izjasnjenje lica koje je upisano u katastar (npr. prodavca, hi potekarnog duznika itd.), kao i utvrdenje drugih cinjenica u vezi sa statusom imovine, u cilju utvrdivanja savjesnosti kupca ili drugog sticaoca stvarnog prava na nepokr etnosti. Naime, trece lice moze izuzetno, na osnovu pravnog posla koji nije zakljucen sa svim zajednicarima, steci pravo svojine na nepokretnosti, ako je savjesno i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastar na ime svih zajednicara. 2 3 Primjeripodukaiupozorenjauvezistatusaimovinebracnih drugova P R I m J E R 1

Notar je stranke poducioiupozoriona zakonske odredbe o zajednickoj bracnoj imovi ni i da je takva imovina zajednicka svojina bracnih drugova po sili Zakona, ako nije dru kcije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnog 245 Clan 290. do 292. Porodicnog zakona CG. 246 Clan 157. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 247 Vidi clan 289. stav 2. Porodicnog zakona CG. Smatramo da je ova odredba odst upanje od odredbe clana 10. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG, koji je uspostavio n acelo pouzdanosti u tacnost podataka iz javnog registra o nepokretnostima i pravima na nepokretnos tima, i da niko ne moze trpjeti stetne posljedice u prometu nepokretnosti u kojima se ti podaci kor iste.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima druga hipotekarnog duznika (ili prodavca ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlastenika stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni duznik (ili prodavac ili drugo lice u pisano u katastar kao ovlascenik stvarnog prava) izricito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spadauzajednicku bracnu imovinu, jer je istu naslijedio, po Rjesenju Osnovnog suda u Podgorici, b roj O-1/2005., od 15.01.2005.g. Rjesenje se prezentuje u originalu, te se u ovjereno m prepisu koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovu ispravu nakon sto je procitano strankama, a iz istog je ovaj notar ustanovio da je hipotekarni duznik naslijedio predmetnu nepokretnost. -----------------P R I m J E R 2 Notar je stranke poducioiupozoriona zakonske odredbe o zajednickoj bracnoj imovi ni i da je takva imovina zajednicka svojina bracnih drugova po sili zakona, ako nije dru kcije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini bila potrebna pravno valjana saglasnost b racnog druga hipotekarnog duznika (ili prodavca ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlastenika stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni duznik (ili prodavac ili drugo lice u pisano u katastar kao ovlascenik stvarnog prava) izricito izjavljuje da predmetna nepokretnost spa dauzajednicku bracnu imovinu sa bracnim drugom XX. Nakon toga, notaru se prezentuje u otpravku Saglasnost bracnog druga u formi notarskog zapisa, UZ, br.___/09., od ____notara XY, iz Podgorice, te Izvod iz maticne knjige vjencanih, Opstine Cetinje, broj____, od ____, u orig inalu, a ovi dokumenti, kao takvi, prilazu se uz ovu ispravu nakon sto su procitani stran kama. Iz istih je notar ustanovio ustanovio da je AA bracni drug hipotekarnog duznika (prodavca i dr.) i da je ista u cijelosti saglasna sa opterecenjem (raspolaganjem) predmetne nepokretn osti. ------P R I m J E R 3 Notar je stranke poducioiupozoriona zakonske odredbe o zajednickoj bracnoj imovi ni i da je takva imovina zajednicka svojina bracnih drugova po sili zakona, ako nije dru kcije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnog druga hipotekarnog duznika (ili prodavca, ili drugog lica upisanog u katastar ka o ovlastenik stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni duznik (ili prodavac, ili drugo lice upisano u katastar kao ovlascenik stvarnog prava) izricito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spadauzajednickubracnuivanbracnu imovinu248 -----------------------------------------------------------------P R I m J E R 4

Notar je stranke poducioiupozoriona zakonske odredbe o zajednickoj bracnoj imovi ni i da je takva imovina zajednicko svojina bracnih drugova po sili Zakona, ako nije dru kcije ugovoreno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bracnog druga hipotekarnog duznika (ili prodavca, ili drugog lica upisanog u katastar ka o ovlastenik stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni duznik (ili prodavac, ili drugo lice upisano u katastar kao ovlascenik stvarnog prava) izricito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spadauzajednickubracnu imovinu, jer je istu pribavio prije zakljucenja braka kao posebnu imovinu, a sto pri sastavljanju ovog notarskog akta, prisutni bracni drug hipotekarnog duzn ika (prodavca itd.), gospoda XY, izricito potvrduje. ---------------------------------------------------------------------248 Vidi clan 306 PZ CG.

3. Bracni ugovor Saglasnost bracnog druga za raspolaganje i opterecenje zajednickom imovinom mora se dati u formi propisanoj za ugovor. moze se dati u posebnom ugovoru o upravljanju i ra spolaganju zajednickom bracnom imovinom, u posebnoj ispravi o saglasnosti, ili u samom ugov oru kojim se vrsi raspolaganje zajednickom imovinom bracnih drugova. Primjer formulacije u uvodnom dijelu isprave gdje se upisuju podaci o ugovornim stranama i bracnim drugovima: Zajedno sa prodavcem, pristupio je i ucestvuje u sastavljanju ovog notarskog akta njegov bracni drug XY_____, (u daljnjem tekstu: bracni drug prodavca) .----------------------------------Zakonski rezim zajednicke bracne imovine i rezim upravljanja i raspolaganja isto m, moze se izmijeniti bracnim ugovorom (cl. 301. PZ), ugovorom o diobi zajednicke i movine bracnih drugova (cl. 293. .PZ), ugovorom o regulisanju imovinskih odnosa clanova porodicne zajednice (cl. 314. PZ), ugovorom o upravljanju i raspolaganju zajedni ckom imovinom (cl. 292. PZ). Svi ovi ugovori moraju biti u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (vidi cl. 51. st 1. tacka 1 Zakona o notarima CG). 3. Bracni ugovor 3 1 Pojambracnogugovora Bracni ugovor249 je ugovor kojim se ureduju imovinski odnosi bracnih drugova (u toku trajanja braka), ili buducih bracnih drugova (prije sklapanja braka) na postojec oj ili buducoj imovini250. Zakon poznaje samo termin bracni ugovor , a ne predbracni ugovor . Zbog toga, uvijek treba upotrebljavati termin bracni ugovor , koji ima samo dva modaliteta, uslovljen a vremenom njegovog zakljucenja (buduci bracni drugovi ga zakljucuju prije sklapan ja braka, s tim da je njegovo dejstvo odlozeno do sklapanja braka, a bracni drugovi ga zakljucuju za vrijeme trajanja braka). Ostalih razlika nema. Bracnim ugovorom bracni drugovi mijenjaju pravila zakonskog rezima zajednicke imovine i njime mogu urediti svoju cjelokupnu imovinu (zajednicku imovinu i pose bnu imovinu), dok drugi imovinski sporazumi bracnih drugova za predmet imaju samo uredenje upravljanja i raspolaganja zajednickom imovinom (ugovor o podjeli zajed nicke imovine bracnih drugova i dr.). Medutim, bracni ugovor moze sadrzavati i odredbu o upravljanju i raspolaganju zajednickom imovinom, a bracni drugovi koji nisu za 249 Clan 301 do 303 PZ CG. 250 Detaljnije o bracnom ugovoru vidi kod Ramajana Sunje, Revija za pravo i ekon

omiju, godina 9 broj 2, Mostar 2008. godine, Pravni fakultet Mostar, str. 121 do 139.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima kljucili bracni ugovor, mogu upravljanje i raspolaganje zajednickom imovinom ure diti posebnim ugovorom, npr. ugovorom o podjeli zajednicke imovine. Predmet bracnog ugovora moze biti regulisanje i vanbracne zajednicke imovine, je r prema odredbi cl. 306. PZ CG, sve odredbe koje se odnose na zajednicku imovinu b racnih drugova primjenjuju se i na imovinske odnose vanbracnih drugova, pod uslovom da je vanbracna zajednica trajala duze vremena. Na zajednicku imovinu i na bracni ugovor primjenjuju se odredbe stvarnog, porodi cnog i obligacionog prava. Bracni ugovor ne moze imati nasljednopravna dejstva jer su Zakonom o nasljedivan ju zabranjeni ugovori o nasljedivanju. takode, ne moze se ugovoriti primjena strano g prava na imovinske odnose bracnih drugova (cl. 305. PZ CG). U suprotnom, to bi proizvo dilo nistavost. 3 2 Usloviza punovaznostisadrzajbracnogugovora Ovaj ugovor mora sadrzavati sve bitne elemente tog pravnog posla propisane mater ijalnim zakonima i elemente propisane za sadrzaj notarskog zapisa iz cl. 50. Zakona o no tarima CG, koji propisuje sta treba da sadrzi notarski zapis. 3 2 1 Usloviza punovaznost Kod svih ugovora, pa tako i kod bracnog ugovora, moraju biti ispunjeni opsti usl ovi za njegovu punovaznost, a to su: da je ugovor sklopljen u propisanoj formi251; da su ugovorne strane poslovno sposobne252; da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana253; da postoji valjan osnov254; da postoji sadrzaj ugovora255. Forma bracnog ugovora. Da bi bracni ugovor bio punovazan, potrebno je da bude sa cinjen u formi notarskog zapisa ili notarskog zapisa o potvrdi privatne isprave256. U s uprotnom, bracni ugovor ne bi proizvodio pravna dejstva (vidi cl. 51. st.3. Zakona o notar ima CG). Odredbe o formi bracnog ugovora sadrzane su i u clanu 301. stav 2. PZ CG. Notar je duzan procitati ugovor, poduciti i upozoriti ugovorne strane na njegove posljedice da se njime iskljucuje zakonski rezim zajednicke imovine bracnih drugova. Ugovorne strane i njihova poslovna sposobnost. Ugovorne strane kod bracnog ugovo ra su: bracni drugovi, odnosno buduci bracni drugovi koji su poslovno sposobni. 251 Clan 60. do 68. ZOO CG. 252 Clan 49. do 52. ZOO CG.

253 254 255 256 CG.

Clan Clan Clan Vidi

19. 46. 41. cl.

do 40. ZOO do 48. ZOO do 45. ZOO 301. st. 2

CG. CG. CG. PZ CG, i cl. 51. st 1. t. 1 i cl. 50a Zakona o notarima

3. Bracni ugovor Fizicko lice stice potpunu poslovnu sposobnost sa navrsenih 18 godina zivota (pu noljetstvom) ili sklapanjem braka prije punoljetstva uz odobrenje suda, a sa navrsenih 16 godina257. U slucaju da je nekom od bracnih drugova potpuno oduzeta poslovna sposobnost, pr ema odredbi cl. 302. PZ CG, bracni ugovor u njegovo ime moze sklopiti njegov starate lj, uz odobrenje organa starateljstva. Nadalje, postavlja se pitanje: da li bracni d rugovi, odnosno buduci bracni drugovi, mogu putem punomocnika sklopiti bracni ugovor? Smatramo da mogu, s tim da punomocje mora biti u formi ugovora258 i po sadrzaju mora odgovarati elementima bracnog ugovora. U svakom slucaju, punomocje mora biti pos ebno (specijalno). Saglasna volja ugovornih strana. Za punovaznost izjava volje, shodno pravilima o bligacionog prava, potrebno je da su one date bez prinude (slobodno) i da ne postoje druge mane volje, tj. da nisu date u zabludi i usljed prevare, te da je izjava volje s tvarna, odnosno da nije simulirana259. Valjan pravni osnov. Osnov (cilj, svrha ) bracnog ugovora je uredenje odnosa bracnih, odnosno buducih bracnih drugova i on mora biti dopusten, tj. biti suprotan prinudnim propisima ili moralu drustva (npr. ugovaranje ravnih dejstava, ugovaranje iskljucenja obaveze izdrzavanja malodobne djece, imovinskih ne smije nasljednop ugovaranje

primjene stranog prava na imovinske odnose bracnih drugova). U slucaju da je osn ov nedopusten ili da on ne postoji, bracni ugovor nece proizvoditi pravne ucinke. Predmet obavezivanja u bracnom ugovoru treba biti moguc, dopusten, odreden ili odrediv. Ukoliko je predmet obaveze nemoguc, nedopusten, neodreden ili neodrediv , ugovor je nistav (npr. da je predmet bracnog ugovora odredivanje nasljednika). Porodicni zakon CG ne navodi sta moze biti predmet bracnog ugovora, osim sto pro pisuje u cl. 303. PZ CG zabranu ugovaranja primjene prava druge drzave (stranog prava ). Predmet (sadrzaj) bracnog ugovora je uredenje imovinsko-pravnih odnosa supruz nika. Da li je taj predmet valjan, treba procjenjivati prema odredbama zakona koji ure duju obligacione, porodicno-pravne, nasljedno-pravne i svojinsko-pravne odnose. Sadrz aj ugovora ne smije biti u suprotnosti sa prinudnim propisima i moralom drustva. U suprotnom, taj ugovor je apsolutno nistav260. Dakle, kod bracnog ugovora posebno je izrazeno ogranicenje slobode ugovaranja. O vaj ugovor ne smije biti protivan imperativnim normama, kao i nacelima obligacionog prava: savjesnosti, postenju, ravnopravnosti, zabrani zloupotrebe prava, postivanju jav

nog poretka, dobrih obicaja, morala itd. Bracni ugovor bi bio protivan prinudnim propisima, naprimjer, u sljedecim slucaj evima: kada bi se ugovorila primjena stranog prava na imovinske odnose bracnih drugova (cl. 303. PZ CG to zabranjuje); po pitanju poslovne sposobnosti supruznika (cl. 13. PZ 257 258 259 260 Cl. 13. i cl. 24. PZ CG. Clan 86. ZOO CG i clan 51. st. 1. tac. 1. Zakona o notarima CG. Vidi odredbe cl. 53. do 59. ZOO CG. Clan 101 ZOO CG.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima CG); ako bi se povrijedila zakonom propisana prava i obaveze roditelja (bracnih drugova ) prema djeci; ako bi se iskljucile ili na drugi nacin povrijedile obaveze izdrz avanja djece i obaveze medusobnog izdrzavanja supruznika u skladu sa zakonom (clan 253. do 284. PZ CG); ako bi sadrzavao odredbe privatne i intimne prirode; ako bi se u nijele odredbe koje imaju karakter zelenaskog ugovora; ako bi se unijela odredba o traj nom odricanju prava na diobu zajednicke bracne imovine (vidi cl.158. st.3. Zakona o svojinskopravnim odnosima CG). Naprijed naznacene odredbe bile bi nistave, a sto moze dov esti do nistavosti ugovora u cijelosti. 3 2 2 Sadrzaj Kako smo naprijed istakli, predmet bracnog ugovora je regulisanje imovinsko-prav nih odnosa bracnih, odnosno buducih bracnih drugova, u skladu sa zakonom. Porodicni zakon nije odredio bitne elemente (sadrzaj) bracnog ugovora, ali iz opste defini cije (cl. 301. PZ CG) i pravne prirode ovog ugovora proizilazi da bracni ugovor moze sadrz avati razlicite odredbe, a sto je predmet daljeg razmatranja. Odredbe kojima se vrsi drugacije regulisanje imovinskih odnosa u odnosu na zakon ski imovinski rezim (iskljucuje se zakonski rezim zajednicke imovine bracnih drugova) u vidu ugovaranja drukcijih (nejednakih) dijelova u zajednickoj bracnoj imovini izmedu bracnih drugova (clan 293. PZ CG), tako da odrede dijelove u citavoj imov ini (npr. Bracni drug AB ima suvlasnicki dio od 3/4, a bracni drug CD ima suvlasnicki dio od 1/4, na cjelokupnoj njihovoj bracnoj imovini); ili da odrede dijelove na jednom dijelu imovine (npr. Bracni drug AB ima suvlasnicki dio od 3/4 na dvosobnom stanu , upisanom u listu nepokretnosti br.5., KO Grad, a bracni drug CD ima suvlasnicki dio od 1/4 na istoj nepokretnosti, dok ostala njihova zajednicka imovina podlijeze z akonskom rezimu zajednicke imovine );ili da se sporazumiju da svakom bracnom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz zajednicke imovine (npr. Bracni drug AB ima pravo svojine sa 1/1 na dvosobnom stanu, upisanom u listu nepokretnosti br .5., KO Gra d, a bracni drug CD ima pravo svojine sa 1/1 na dvosobnom stanu upisanom u listu ne pokretnosti br. 6., KO Grad ). Moguce je ugovoriti da jedan bracni drug isplati drugom novcanu vrijednost njegovog dijela. Ako ne dode do sporazuma o tome, imovina bra cnih drugova dijeli se na jednake dijelove (cl. 294. PZ CG). Odredbe o promjeni statusa stvari i prava iz posebne imovine bracnih drugova u z ajednicku

bracnu imovinu i obrnuto. P R I m J E R I Ugovaranje da se novcana sredstva koje ce bracni drugovi ostvariti kao zajednick u bracnu imovinu (plata i sl.), u jednom dijelu trose za tekuce potrebe bracne zaj ednice, a u ostalom dijelu da budu posebna imovina (tzv. rezim odvojenosti imovine ); Ugovaranje da se prihodi od igara na srecu smatraju posebnom imovinom; Ugovaranje da prihod od izdavanja u zakup posebne imovine postane zajednicka bracna imovina;

3. Bracni ugovor Ugovaranje da se imovina koju je jedan bracni drug stekao kao posebnu imovinu (n pr. nasljedivanjem), smatra zajednickom bracnom imovinom, koja bi se podijelila na j ednake ili razlicite suvlasnicke dijelove; Ugovaranje nacina upotrebe posebne imovne. Odredbe o upravljanju i raspolaganju zajednickom bracnom imovinom Prema odredbama PZ CG, zajednicka bracna imovina je definisana kao zajednicka sv ojina i njome bracni drugovi upravljaju i raspolazu zajednicki i sporazumno (cl. 291. PZ CG). Odredbe stvarnog prava koje tretiraju zajednicku svojinu i odredbe Porodicn og zakona koje tretiraju zajednicku imovinu, omogucuju zajednicarima, a sto su i br acni drugovi u slucaju bracne imovine, da se bracnim ugovorom sporazumiju na koji ce nacin vrsiti koristenje, upravljanje i raspolaganje zajednickom bracnom imovinom. P R I m J E R I mogu odrediti da neke stvari iz zajednicke bracne imovine posjeduje i koristi je dan bracni drug, a druge da posjeduje i koristi drugi bracni drug, ili da sve stvari koristi i posjeduje samo jedan bracni drug; mogu povjeriti upravljanje i raspolaganje jednom od njih; mogu unijeti odredbu o davanju u zakup odredenih stvari iz zajednicke bracne imo vine; Odredbe o investicijama u toku trajanja bracne zajednice; Odredbe o podjeli zajednicke bracne imovine. Zajednicka imovina bracnih drugova moze se podijeliti posebnim ugovorom o podjel i zajednicke bracne imovine, a isto tako, podjela zajednicke bracne imovine moze b iti predmet posebne odredbe u bracnom ugovoru. Kako zajednicka imovina bracnih drugo va ima karakter zajednicke svojine, bracni drugovi imaju pravo da u svako doba spor azumno utvrde svoje udjele u zajednickoj imovini, te se, pod prijetnjom nistavosti, ne mogu odreci tog prava261. Dioba zajednicke imovine bracnih drugova moze se trazi ti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka262. Sporazum o diobi zajednicke br acne imovine, koji moze biti sastavni dio bracnog ugovora ili biti samostalan ugovor, moze sadrzavati nacin diobe, vrijeme diobe, troskove diobe i sl., kao sto je u n arednom dijelu opisano.

U pogledu nacina podjele, bracni drugovi mogu ugovoriti, naprimjer, prodaju zaje dnicke bracne imovine na javnoj prodaji i podjelu tako dobivenog novca, ili da prilikom podjele, pojedine stvari i prava udu u dio jednog bracnog druga, a poje dine stvari i prava da udu u dio drugog bracnog druga, ili da se ugovori ustupanje udjela zajednicara drugom bracnom drugu i isplata novcane naknade za ustupljeni dio. 261 Clan 158. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 262 Clan 295. PZ CG.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima U pogledu vremena diobe, bracni drugovi se mogu bracnim ugovorom odreci diobe zajednicke imovine samo za odredeno vrijeme, ali ne i trajno, jer bi takva odred ba, odnosno ugovor bio apsolutno nistav, shodno odredbama cl. 158. st. 3. Zakona o svojinsko pravnim odnosima, s obzirom da se radi o zajednickoj svojini. Bracni drugovi se mogu sporazumjeti i oko troskova diobe zajednicke imovine. Bracni drugovi mogu u ugovor unijeti i klauzulu o medusobnim poklonima i vracanju poklona u slucaju razvoda ili ponistenja braka. Odredbe o osnivanju odredenih stvarnih i obligacionih prava U zavisnosti od vrste i pravne prirode stvari i prava koje cine zajednicku imovi nu bracnih drugova, bracni drugovi mogu bracnim ugovorom osnovati odredena stvarna i obligaciona prava (npr. pravo zaloga, pravo sluzbenosti, pravo stvarnog tereta, etazna svojina, pravo prece kupovine kao obligaciono pravo itd.). Odredbe bracnog ugovora o zasnivanju prava zaloga Pravo zaloga je sredstvo obezbjedenja nekog potrazivanja i ono se moze zasnovati na stvarima i pravima. Na pravo zaloga na nepokretnosti (hipoteka) primjenjuju se o dredbe zakona kojim su uredena stvarna prava. Predmet prava zaloga u bracnom ugovoru mogu biti stvari i prava koja cine posebnu imovinu bracnih drugova, ali i suvlas nicki dio nastao diobom zajednicke bracne imovine. Pravo zaloga bracnim ugovorom moze se zasnovati u korist nekog od bracnih drugova ili u korist trecih lica. Odredbe bracnog ugovora o zasnivanju sluzbenosti Pravo sluzbenosti se moze zasnovati, izmedu ostalog, i pravnim poslom, pa tako i bracnim ugovorom. Pravo sluzbenosti je pravo na tudoj stvari koje daje ovlastenje njegov om titularu da na odredeni nacin koristi tudu stvar ili da zahtijeva od vlasnika te stvari da se uzdrzava od vrsenja odredenih radnji koje bi inace vrsio na svojoj stvari. Sl uzbenosti se dijele na stvarne i licne, a regulisane su Zakonom o svojinsko-pravnim odnosi ma. Bracnim ugovorom se moze zasnovati sluzbenost na posebnoj imovini jednog bracnog druga u korist drugog bracnog druga, te na cjelokupnoj zajednickoj imovini. Odredbe bracnog ugovora o zasnivanju prava stvarnog ili realnog tereta Nosilac prava stvarnog ili realnog tereta ima ovlastenja na odredene periodicne cinidbe od svakodobnog vlasnika neke nepokretnosti. Cinidbe mogu biti: novcano davanje u obliku rente, naturalno davanje u obliku davanja plodova, pruzanje njege odred enoj osobi i sl. Odredbe bracnog ugovora o uspostavljanju etazne svojine Etazna svojina je oblik prava svojine koji predstavlja svojina na stanu ili posl ovnoj prostoriji

ili drugom posebnom dijelu zgrade. Bracnim ugovorom se moze zasnovati etazna svojina jednog bracnog druga na stanu koji cini posebnu imovinu drugog bracnog d ruga. takode, kod odredbi o podjeli zajednicke bracne imovine, u bracnom ugovoru moze se zasnovati etazna svojina na jednom dijelu nepokretnosti koja je zajednicka br acna imovina i to uz pomoc prethodnog etaziranja (npr. sprat kuce).

3. Bracni ugovor Odredbe bracnog ugovora o pravu prece kupovine Pravo prece kupovine moze biti zakonsko i ugovorno. Ovdje se radi o uspostavljan ju ugovornog prava prece kupovine. Ono je pravo obligacionog karaktera, te je regul isano odredbama ZOO, s tim sto ono ima stvarnopravni znacaj samo ako se upise u katast ar, a sto Zakon o drzavnom premjeru i katastru predvida kao mogucnost. Ovo pravo se definise kao pravo odredenog lica (nosioca tog prava) da zahtijeva od vlasnik a stvari koji namjerava da je proda, da prvo njemu stvar ponudi na prodaju. Ako vlasnik s tvari ne ponudi njenu prodaju prvo imaocu prava prece kupovine nego je proda trecem li cu, imalac tog prava ima pravo da tuzbom pred sudom zahtijeva da se stvar njemu ustu pi pod istim uslovima. tako, naprimjer, bracni drugovi mogu ugovoriti u bracnom ugo voru, ukoliko jedan od njih odluci prodati svoju posebnu imovinu ili suvlasnicki dio u nekoj stvari koji je nastao diobom zajednicke bracne imovine, a ne postoji zakonsko pr avo prece kupovine, da ponudu za njegovu prodaju prvo uputi drugom bracnom drugu. 3 2 3 Nemogucnostugovaranjaizdrzavanjabracnihdrugovaidjece protivno zakonskimodredbama Porodicni zakon sadrzi imperativne odredbe u pogledu obaveze izdrzavanja izmedu bracnih drugova, te izmedu roditelja i djece. te obaveze su zakonskim imperativn im normama ustanovljene i ne mogu se mijenjati voljom stranaka. U suprotnom, takve odredbe bracnog ugovora bi bile apsolutno nistave. P R I m J E R I Odredba bracnog ugovora bi bila nistava u slucaju da se u tom ugovoru jedan od b racnih drugova odrekne prava na izdrzavanje u slucaju razvoda braka. Takode, odredba tog ugovora bi bila nistava ako bi se jedan od bracnih drugova o drekao prava na izdrzavanje u slucaju razvoda braka u zamjenu za odredenu imovinu. Ako bi se bracni drugovi u bracnom ugovoru sporazumjeli da ce samo jedan od njih izdrzavati dijete ili djecu, odredba ugovora bi bila nistava. Medutim, bracni drugovi bi mogli, za slucaj razvoda braka, bracnim ugovorom ugov oriti medusobnu finansijsku i drugu imovinsku pomoc za sebe i za djecu koju su duzni izdrzavati, ali bez zadiranja u ono sto je zakonskim imperativnim normama odredeno u pogledu izdrzavanja bracnih drugova i djece. P R I m J E R Bracni drug AB se obavezuje da ce, u slucaju razvoda braka, u roku od 30 (tridese t) dana od dana podnosenja tuzbe za razvod braka, drugom bracnom drugu CB isplatiti jednokr atnu pomoc u vidu naknade u novcu, u iznosu od 20.000,00 (slovima: dvadesethiljada) EURA, s tim da

se ovim ne dira u pravo tog bracnog druga na izdrzavanje u skladu sa zakonom .--------------

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima 3 3 Izmjenairaskidbracnogugovora Bracni drugovi, tokom trajanja braka, mogu mijenjati ili raskidati ranije zaklju cen bracni ugovor na isti nacin kako je doslo do njegovog sklapanja, tj. u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave263. 3 4 Bracniugovoritrecalica(Publicitet) Porodicno zakonodavstvo Crne Gore ima odredbe o registraciji bracnih ugovora koj i se odnose na nepokretnosti, tako sto je propisano njihovo upisivanje u katastar nep okretnosti264, te zbog toga, treca lica mogu saznati za postojanje ugovora koji se odnose na ne pokretnosti. Medutim, Zakon nije propisao obavezu i mogucnost registracije bracnih ugovora koji se ne odnose na nepokretnosti. Smatramo da bi se odredenom intervencijom u Porodicnom zakonu moglo propisati uspostavljanje registra bracnih ugovora i obav ezu registracije svih bracnih ugovora, a ne samo onih koji se odnose na nepokretnost i. 3 5 Pobijanjebracnogugovora Bracni ugovor, kao i svaki ugovor, moze se pobijati po pravilima obligacionog pr ava. Povjerioci cije je potrazivanje dospjelo za isplatu, mogu tuzbom pobijati bracni ugovor ako je zakljucen na njihovu stetu265. 3 6 Primjer:Bracniugovorkojisklapaju buducibracnidrugovi CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (j edanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sac inim notarski zapis bracnogugovora, istovremeno su pristupila sljedeca lica: ---------------------------------1. Gospodin AB, roden dana_______, u Podgorici, sa prebivalistem u Podgorici, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu k artu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zan imanju menadzer, neozenjen.-----------------------------------------------------------------------------------263

Clan 60. stav 2. i clan 62. ZOO CG, clan 51 Zakona o notarima CG. 264 Vidi cl. 301. st. 3. PZ CG. 265 Clan 287. do 292. ZOO CG.

3. Bracni ugovor 2. Gospodica CD, rodena dana_____u Podgorici, sa prebivalistem u Podgorici, JmB________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Po dgorica, po zanimanju frizerka, neudata.----------------------------------------------------------------------Nakon sto sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne do mete i posljedice ovog pravnog posla, a narocito ih upozorio na to da se bracnim ugovorom iskljucu je zakonski rezim zajednicke imovine, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanj e ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeci: -------------------------------------------------------------------------------------------------------BRACNI UGOVOR----------------------------------------------------UVODNE NAPOMENE-------------------------------------------------------------------------------------------Drzavljani smo Crne Gore.---------------------------------------------------------------------------------------mi cemo sklopiti brak za jadan mjesec. Ranije nijedno od nas nije bilo u braku, nit i u vanbracnoj zajednici, a takode nemamo zajednicke, niti djece iz ranijih bracnih i vanbracni h veza.---U svrhu regulisanja nasih imovinsko-pravnih odnosa u braku koji cemo sklopiti, s tim da je zakljucenje braka uslov za punovaznost ovog pravnog posla, zakljucujemo ovaj ugovor.-------Clan1 Predmet ovog ugovora je nasa buduca zajednicka bracna imovina i nasa posebna imo vina266. Clan2 Na dan zakljucenja ovog ugovora, svakoodnas imaposebnu imovinu i to:-------------------a)AB ima posebnu imovinu koja se sastoji od nepokretnosti upisane u Listu nepokr etnosti br. 20., KO Grad, oznacene i upisane u A listu kao parcela br. 1/2, kuciste i dvoriste , povrsine 500 m2, a u V listu je upisna stambena zgrada spratnosti P+1, ukupne povrsine od 240 m 2.-----Predmetna zgrada je etazirana, tako da se sastoji od dva posebna (etazna ) dijel a i to: dvosoban stan u prizemlju, oznaka dijela 1, prizemlje, ukupne povrsine od 120 m2, i dvoso ban stan na prvom spratu, oznaka dijela 2, prvi sprat, ukupne povrsine 120 m2.----------------------------Stranka notaru prezentuje originalni Prepis lista nepokretnosti, broj 20., KO Gr ad, izdat od_____, ___ broj ___, od____, koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik nako n sto je procitan strankama, a iz koga je ovaj notar ustanovio naprijed naznaceno katastarsko stan je A i V lista, te da je u B listu naprijed naznacenog Lista nepokretnosti upisan kao vlasn

ik sa 1/1 AB, dok u G listu nema upisanih tereta.--------------------------------------------------------------------b)CD ima posebnu imovinu koja se sastoji od nepokretnosti upisane u Listu nepokr etnosti br. 25. KO masline, oznacena i upisana u A listu kao parcela br. 10/1Vinograd, povrsine 5000 m2. Stranka notaru prezentuje originalni Prepis lista nepokretnosti, broj 25, KO mas line, izdat od_____, ___ broj___, od____, koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitan strankama, a iz koga je ovaj notar ustanovio naprijed naznaceno katastarsko stan je A lista, te da je u B listu naprijed naznacenog Lista nepokretnosti upisana kao vlasnik sa 1/1 CD, dok je u G listu upisano pravo zakupa po Ugovoru o zakupu, Ov. br.____, od ____, u kor ist mS, na period od deset godina i uz mjesecnu zakupninu od 1.000,00 EUR (slovima:hilja du EUR). 266 Alternativa: samo nasa buduca zajednicka bracna imovina .

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima Nakon poduka i upozorenja notara, stranke izjavljuju da ne zahtijevaju neposreda n uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti. ------------------------------------------------------------------Clan3 Uslucaju da se nasa imovinska zajednica okonca drukcije nego smrcu jednogod nas dvoje,anarocitouslucajurazvodabraka, ugovaramo sljedece: ---------------------------------a) Da gospodica CD naznacenu posebnu imovinu iz clana 2. b zadrzava kao posebnu imo vinu. b)Da prihodi od izdavanja u zakup nepokretnosti iz clana 2.b ovog ugovora, kao p osebna imovina CD, postaju zajednicka bracna imovina, s tim da se zakupnina placa na de ponentni racun buducih bracnih partnera-ugovornih strana.------------------------------------------------------c) Da gospodin AB zadrzava, kao posebnu imovinu, dvosoban stan u prizemlju stambene zgrade, izgradene na parceli br.1/2, kuciste i dvoriste, povrsine 500 m2, iz Lis ta nepokretnosti br. 20, KO Grad, oznaka dijela 1, prizemlje, ukupne povrsine od 120 m2, kako je to opisano u clanu 2.a ovog ugovora. ----------------------------------------------------------------------------------------d)Da gospodica CD postane etazni vlasnik sa 1/1 na nepokretnosti-dvosoban stan n a prvom spratu stambene zgrade, izgradene na parceli br. 1/2, kuciste i dvoriste, povrsi ne 500 m2, iz Lista nepokretnosti br. 20, KO Grad, oznaka dijela 2, prvi sprat, ukupne povrsin e 120 m2, blize opisano u tacki 2. a ovog ugovora. ABjevecsada saglasandaseCD,na osnovuoveisprav e, uzpredocavanjedokazaozakljucenjubrakasanjim,upisekao vlasniksa1/1ukatastrunepokr etnosti na naprijed naznacenoj nepokretnosti. -----------------------------------e)Da troskove redovnog odrzavanja nepokretnosti iz clana 2. ovog ugovora ugovara ci snose na jednake dijelove267.--------------------------------------------------------------------------------------------f) Da sva nasa buduca zajednicka bracna imovina, osim one iz clana 3.b ovog ugovora , bude u razlicitim suvlasnickim dijelovima i to: da gospodin AB postane suvlasnik sa 1/3, a gospodica CD postane suvlasnik sa 2/3 dijela. -----------------------------------------------------------------g) Da cemo svu nasu buducu zajednicku bracnu imovinu iz tacke f. ovog clana, ponudi ti na javnoj prodaji i tako dobiveni novac podijeliti na jednake dijelove nakon odbitk a troskova prodaje ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------h)

Da u slucaju prodaje nepokretnosti, koja shodno clanu 3.d, a u vezi sa clanom 2. b ovog ugovora, postane etazna svojina sa 1/1 gospodice CD, gospodin AB ima pravoprecek upovine, koje se ima upisati na odgovarajucem mjestu u Listu nepokretnosti u koji je upis ana ta nepokretnost. ------------------------------------------------------------------------------------------------------i) Da se buduci muz AB obavezuje da ce na ime finansijskepomoci svojoj buducoj supr uzi CD, uslucajurazvodabraka,od momenta pravosnaznosti presude o razvodu braka, plac ati mjesecno iznos od 500,00 EURA (slovima: petstotina EURA) i to svakog prvog do pe tog u mjesecu za tekuci mjesec, a sve to u periodu od pet godina, pocev od dana pravosnaznosti presude o razvodu braka. Prvi put se placa od prvog dana narednog mjeseca. ---------------------267 Alternativa tackama a, b, c, d i e: Svako od nas svoju, u cl. 2. ovog ugovor a, oznacenu imovinu zadrzava kao posebnu imovinu.

3. Bracni ugovor Ovimsenedirauzakonskuobavezuipravobracnihdrugovanaizdrzavanjepoduslo vimaodredenimZakonom268 -------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioiupozorio strankeda odricanje od prava i duznosti na izdrzavanje nema pravnog ucinka zbog apsolutne nistavosti. ----------------------------------------------------------------Zbog novcane obaveze iz ove tacke, buduci muz AB pristaje naizvrsenjebezodlaganj a269 iz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelostipotrazivanja, a na osnovu ovog nota rskog akta. Notar ga je upozorio da se podvrgava prinudnom izvrsenju i na pravne poslj edice toga. Otpravak u svrhu izvrsenja270 ove isprave moze se izdati povjeriocu, uz dokaze d a duznik u ugovorenim rokovima ne izvrsava svoju naprijed naznacenu novcanu obavezu, odnosn o uz predocenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvrsnost. ------------------------------------------j)Da u slucaju razvoda braka, ako se desi u vrijeme kada po Zakonu postoji obave za roditelja na izdrzavanje djece, buduci muz ABseobavezujedacezasvakonase dijetekojeimapravo na izdrzavanje271,za vrijemetrajanjaizdrzavanja,naime finansijskepomociplacati 300,00 EUR (tristotine EURA)mjesecno i to unaprijed, svakog prvog do petog u mje secu. Prvi put se placa od prvog dana narednog mjeseca, racunajuci od dana pravosnazno sti presude o razvodu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------Ovimsenedirauzakonskuobavezuipravoroditeljanaizdrzavanjedjecepoduslovima odredenimZakonom272 ---------------------------------------------------------------------------------------Zbog novcane obaveze iz ove tacke, buduci muz AB pristaje naizvrsenjebezodlaganj aiz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelostipotrazivanja, a na osnovu ovog notarsk og akta. Notar ga je upozorio da je pristao na izvrsenje bez odlaganja i na pravne posljedice toga.-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvrsni otpravak ove isprave moze se izdati povjeriocu, uz predocenje dokaza o i spunjenju uslova za njenu izvrsnost. -------------------------------------------------------------------------------------Clan4 Nakon sto je notar stranke poducio da za nagradu i naknadu notara odgovaraju sol

idarno, u skladu sa Zakonom, ugovorne strane izjavljuju da troskove za sastavljanje ovog n otarskog zapisa snosi ugovarac AB. -----------------------------------------------------------------------------------------Clan5 Notar je stranke poducioiupozorioina sljedece: -----------------------------------------------------

da se ovim ugovorom iskljucuje zakonski rezim zajednicke imovine; --------------------da je uslov za punovaznost ovog ugovora zakljucenje braka ugovornih strana u skl adu sa Zakonom; -----------------------------------------------------------------------------------------------268 Vidi clan 262. PZ CG. Ovdje se radi o ugovaranju imovinsko-pravnih odnosa izmedu bracnih drugova, koji na to imaju pravo bez zadiranja u imperativne odredbe o izdrzavanju bracnog druga. 269 Clan 53. stav 1. Zakona o notarima CG. 270 Clan 83. Zakona o notarima CG. 271 Ovim se ne odreduje izdrzavanje vec se ugovora vremenski period pruzanja fin ansijske pomoci djeci, a izdrzavanje odreduje sud uz posredovanje organa starateljstva. 272 Vidi cl. 254. PZ CG.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima da cinidbe iz ugovora ne vrse do ispunjenja uslova za njegovu punovaznost; --------da se svojina stice tek sa upisom u katastar nepokretnosti i da je upis prenosa svojine uslovljen punovaznoscu ovog ugovora; ----------------------------------------------------------da se, na osnovu ovog ugovora, moze izvrsiti upis predbiljezbe i zabiljezbe u ka tastar nepokretnosti, ali su stranke odustale od toga i nakon poduke notara kako predbi ljezba i zabiljezba stite i na posljedice kojima se time izlazu; ------------------------------------da su na ovaj ugovor primijenjene odredbe domaceg prava; ------------------------------da se ovim ugovorom ne diraju odredbe Zakona kojim se regulisu obaveze izdrzavan ja izmedu bracnih drugova, te roditelja i djece; ---------------------------------------------------da notar nece izdavati otpravke i prepise ovog ugovora strankama, niti bilo kome , dok stranke notaru ne dokazu da su medusobno zakljucile namjeravani brak;--------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, a kada se steknu uslovi za to, predvideni u ovom ugovoru, otpravak ovog ugovora dostaviti nadleznom katastru; ---------------------------Od ove isprave izdat ce se otpravci i prepisi kada stranke pridonesu dokaz o zak ljucenju braka i time dokazu punovaznost ovog ugovora:-----------------------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------1. Buduci muz AB (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------------2. Buduca supruga CD (1x) --------------------------------------------------------------------------------------3. Katastar nepokretnosti (1x)-----------------------------------------------------------------------------------4. Poreska uprava (1x)---------------------------------------------------------------------------------------------OVJERENI PREPIS-------------------------------------------------------------------------------------------------1. Buduci muz AB (1x) --------------------------------------------------------------------------------------------2. Buduca supruga CD (1x) --------------------------------------------------------------------------------------Nagradainaknada zarad notara obracunata je shodno tarifi, a kako slijedi:_______ ____. Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio s e da on odgovara njihovoj volji, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su raz umjele sadrzinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i, kako slijedi, u prisustvu notara svojerucno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar . ---------------

U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godin e), u 11.00 (jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1. AB (potpis) 2. CD (potpis) NOTAR (potpis, pecat i stambilj)

3. Bracni ugovor 3 7 Primjer:Bracniugovorkojisklapajubracnidrugovi CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009 g.(cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je danaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sac inim notarski zapis bracnogugovora, istovremeno su pristupila sljedeca lica: -----------------------------------1. Gospodin AB, roden dana_______u Podgorici, sa prebivalistem u Podgorici, JmB____ _____, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu, broj____ _, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______ broj______, po zanimanju menadzer, ozenjen. -----------------2. Gospoda CD, rodena dana_____u Podgorici, sa prebivalistem u Podgorici, JmB______ __, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj ___ ___, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana ________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuj e da je: kci B, nastanjena na adresi ul. ________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata. -----------------Nakon sto sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne do mete i posljedice, a narocito ih upozorio na to da se bracnim ugovorom iskljucuje zakonski rezim za jednicke imovine, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovog pravnog po sla, stranke su izjavile sljedeci: --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------BRACNI UGOVOR------------------------------------------------UVODNE NAPOMENE-------------------------------------------------------------------------------------------mi smo sklopili brak dana 01.08.1990.g.(prvog augusta hiljadu devet stotina devedes ete godine), pred maticarom Opstine Cetinje, te je taj brak upisan u maticnoj knjizi vjencani h Opstine Cetinje, pd rednim brojem 50. (pedeset), za 1990. g. (hiljadu devet stotina deve desetu godinu). Prije toga nismo bili u braku niti u vanbracnoj zajednici. -----------------------------------------------U braku smo stekli dvoje zajednicke djece i to: mldb. sina Jasmina, rodenog 01.0 9.1991. g. (prvog septembra hiljadu devet stotina devedeset prve godine), i mldb. kcerku An u, rodenu

01.05.1993. g. (prvog maja hiljadu devet stotina devedeset trece godine)------------------------Druge djece nemamo.--------------------------------------------------------------------------------------------Ovaj bracni ugovor sklapamo u svrhu uredenja nasih imovinsko-pravnih odnosa uslu cajuda senasaimovinskazajednicaokoncadrugacijenegosmrcujednogodnasdvoje,anarocitousluca jurazvodabraka Do sada nismo sklopili bracni ugovor, pa sva nasa imovina koju smo stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice, kao i prihod iz te imovin e, ima zakonski status zajednicke imovine. --------------------------------------------------------------------------------------

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima Stranke notaru prezentuju Izvod iz maticne knjige vjencanih, izdat od maticnog u reda Opstine Cetinje, pod brojem ____, od _____, Izvod iz maticne knjige rodenih, izdat od ma ticnog ureda Cetinje, broj ____, od ____, i Izvod iz maticne knjige rodenih, izdat od m aticnog ureda Cetinje, broj ____, od ____, a navedeni dokumenti se u originalu prilazu uz ovaj izvornik. Stranke su se odrekle njihovog citanja, a iz istih isprava ovaj notar je ustanov io da su ugovorne strane u braku i da su roditelji naprijed naznacene djece.-----------------------------------------Clan1 Predmet ovog ugovora je nasapostojecaiocekivana zajednickaimovina. ------------------Nasa postojeca zajednicka imovina sastoji se od pokretne i nepokretne imovine i osnivackihvlasnickih prava u firmi EXPORT d.o.o. Podgorica. ------------------------------------------------------Pokretnu imovinu cine: ----------------------------------------------------------------------------------------a) Putnicki automobil, marke ____, broj sasije _______, broj motora ______, godina proizvodnje ______, reg oznake ______;. ------------------------------------------------------------------------b) Namjestaj i pokucstvo u stanu u ul. Titova bb, Podgorica, koji cine komplet namj estaj za dnevnu sobu, komplet namjestaj za djeciju sobu, komplet namjestaj za spavacu sobu, trpezarijski namjestaj, kompletna kuhinja, sa svim potrebnim elektricnim aparatima273;--------c) Pokucstvo i namjestaj u kuci u mjestu Rijeka Crnojevica, pojedinacno naveden u p rilogu br. 2 uz ovu ispravu, a koji prilog je predocen i procitan strankama koje su se upoz nale sa sadrzajem i odobrile ga, pa taj prilog cini sastavni dio ove isprave. -----------------------------------------Clan2 Nasu nepokretnu imovinu cine sljedece nepokretnosti, za koje je notar danas izvr sio neposredni uvid u katastar nepokretnosti Podgorica i ustanovio sljedece stanje: ---------------------a) Dvosoban stan koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1a., I sprat, stan br. 10., koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i pomocnih prostorija, ukupne povrsine od 59 m 2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti, broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi izgradenoj na parceli broj 5/1, kuciste i dvoriste, povrsine od 500 m2. U listu B , kao vlasni k stana, upisan je AB, sa 1/1, i kao suvlasnik, sa 1/20 na zemljistu u A listu, dok u listu G nema upisanih

opterecenja.-------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 35.000 ,00 EURA (slovima:tridesetpethiljada EURA) ---------------------------------------------------------------------------b) Parcela br. 201/1, kuciste i dvoriste, povrsine od 500 m2, upisana u Listu ne pokretnosti, br. 500., KO Janjici. U B listu kao vlasnik, sa 1/1, upisan je AB, dok u listu G a upisanih opterecenja. Na toj parceli je izgradena prizemna kuca, po gradevinskoj dozvoli Opstine ___, broj___, od _____, ali koja nije upisana u katastar nepokretnosti. -----------------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 20.000,00 (slovima:dvadesethiljada EURA) -------------273 Alternativa za tacku b-: Pokretne stvari i namjestaj u stanu u ul. titova bb. u Podgorici, a koje su pojedinacno navedene u prilogu broj 1. uz ovu ispravu. Prilog je od strane notar a predocen i procitan strankama koje su se upoznale sa sadrzajem i odobrile ga, pa kao takav prilog br . 1. cini sastavni dio ove isprave.

nem

3. Bracni ugovor Clan3 U Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici, pod maticnim registarskim bro jem ___, od dana____, upisano je Drustvo za trgovinu Export d.o.o. Podgorica, sa osnovnim k apitalom od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), ciji je osnivac i vlasnik uloga sa 100% AB, a sto je ovaj notar utvrdio uvidom u izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Po dgorici, koji je notar procitao strankama i koji se u originalu prilaze uz ovaj izvornik. -------------------------Clan4 U slucaju razvoda braka, nasa postojeca imovina se dijeli kako slijedi: -----------------------------a) da putnicki automobil (opisan u cl. 1. a), prede u iskljucivu svojinu supruga AB ;--------------b) da namjestaj i pokucstvo navedeni u prilogu 1. uz ovu ispravu iz cl.1. b), predu u iskljucivu svojinu supruge CD; ----------------------------------------------------------------------------------------------c) da namjestaj i pokucstvo navedeni u prilogu br. 2. uz ovu ispravu iz cl.1. tacka c), predu u iskljucivu svojinu supruga AB.----------------------------------------------------------------------------------d) da se nepokretnost blize naznacena u clanu 2. a) ovog ugovora, prenese u iskljuc ivu svojinu supruge CD. ABjevecsada saglasandaseCD,na osnovuoveisprave,uzpredocavanjedokazao razvodubrakasanjim, upisekao vlasniksa1/1ukatastrunepokretnosti na naprijed naznacenojnekretniniizclana2 a)------------------------------------------------------e) da nepokretnost blize opisana u cl. 2. b) ovog ugovora, ostane upisana u katastr u na ime i u korist AB kao njegova iskljuciva svojina. ------------------------------------------------------------------f) da ulog od 100% u Drustvu Export d.o.o. Podgorica blize opisan u cl.3. ovog ugovor a, ostane na imenu AB kao njegova iskljuciva svojina274. -------------------------------------------------Clan5 (1) Suprug AB se obavezuje supruzi CD, u slucaju razvoda braka, obezbijediti fin ansijsku podrsku i to tako sto ce:-----------------------------------------------------------------------------------------a) Za vrijeme trajanja razdvojenosti, odnosno za vrijeme faktickog prekida bracne z ajednice, pocev od podnosenja tuzbe za razvod braka do pravosnaznosti presude o razvodu br aka, placati mjesecni iznos od 1.000,00 EURA (jednuhiljadu EURA). Placanje se vrsi mjesecno o d 01. (prvog) do 05. (petog) u mjesecu za tekuci mjesec, a prvi put se placa od prvog

dana narednog mjeseca, racunajuci od dana podnosenja tuzbe za razvod braka. -----------------------------Ovim se ne dira u zakonsko pravo bracnih drugova na izdrzavanje pod uslovima odr edenim Zakonom.------------------------------------------------------------------------------------------------------------b) U roku 15 (petnaest) dana od dana pravosnaznosti presude o razvodu braka, isplat iti pausalnu sumu novca kao finansijsku podrsku, u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima : dvadesethiljada EURA). -----------------------------------------------------------------------------------------274 Napomena:Pored naprijed naznacene pojedinacne podjele po stvarima u iskljuci vu svojinu, imovina se moze dijeliti i na suvlasnicke dijelove koji mogu biti razliciti, npr. na kuci 1 /3 supruga, a 2/3 muz ili ta dva sistema kombinovano (na suvlasnicke dijelove neke stvari a neke pojedinacno svakome).

214 Ovim se ne dira u zakonsko pravo bracnih partnera na izdrzavanje pod uslovima od redenim Zakonom275.(.................................................................... ....................................... (2) Zbog placanja novcanih obaveza iz tacke 1. a) i 1 b) clana 5. ovog ugovora, muz AB pristaje na izvrsenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelosti potrazi vanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da se podvrgao prinudnom izvrsenju i na pravne posljedice toga.-------------------------------------------------------------------------Izvrsni otpravak ove isprave moze se izdati povjeriocu uz predocenje dokaza o is punjenju uslova za njenu izvrsnost.------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Clan 6. U slucaju razvoda braka, ako se desi u vrijeme kada po Zakonu postoji obaveza ro ditelja na izdrzavanje djece, muz AB se obavezuje da ce za svako nase dijete koje ima pravo na izdrzavanje, na ime finansijske pomoci, placati ponaosob po 300,00 (tristotine EURA) mjesecno i to svakog prvog do petog u mjesecu za tekuci mjesec, a sve dok budu postojali zakon ski uslovi za izdrzavanje. Prvi put se placa od prvog dana narednog mjeseca, racunajuci od dana pravosnaznosti presude o razvodu. Ovim se ne dira u zakonsku obavezu i pravo roditelja na izdrzavanje djece pod uslovima odredenim Zakonom.---------------------------------------------Zbog novcane obaveze iz ove tacke, muz AB pristaje na izvrsenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine nakon dospjelosti potrazivanja, a na osnovu ovog notarskog akta. N otar ga je upozorio da se podvrgava prinudnom izvrsenju i na pravne posljedice toga.---------Izvrsni otpravak ove isprave moze se izdati povjeriocu uz predocenje dokaza o is punjenju uslova za njenu izvrsnost276. -................................................. ..................................... --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Clan 7. Nakon sto je notar stranke poducio da za nagradu i naknadu notara odgovaraju sol idarno, u skladu sa Zakonom, ugovorne strane izjavljuju da troskove za sastavljanje ovog n otarskog zapisa snosi ugovarac AB.---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Clan 8 . Notar je stranke poducio i upozorio i na sljedece:------------------------------------------------------da se ovim ugovorom iskljucuje zakonski rezim zajednicke imovine;-----------------------------da se svojina stice tek sa upisom u katastar nepokretnosti i da je upis prenosa

svojine uslovljen razvodom braka;----------------------------------------------------------------------------------------------da se na osnovu ovog ugovora moze izvrsiti upis predbiljezbe i zabiljezbe u kata star nepokretnosti, ali su stranke odustale od toga i nakon poduke notara kako predbiljezba i zabilj ezba stite i na posljedice kojima se time izlazu;-------------------------------------------------------------------da su na ovaj ugovor primijenjene odredbe domaceg prava, ---------------------------------------275 Vidi cl. 262. i dalje PZ CG. Prema Porodicnom zakonu odricanje od prava i du znosti izdrzavanja nema pravnog ucinka. Naime, radi se o imperativnoj normi PZ po kojoj je medusobno izd rzavanje bracnih i vanbracnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika njihova duznost i pra va kad je to predvideno ovim zakonom. Dakle, ne smije se nikada ugovoriti odricanje od prava na izdrzava nje, ako bi to stranke insistirale odbiti ili obavezno unijeti poduku i upozorenje da to ne proizvodi p ravne ucinke. 276 Vidi odredbu cl. 53. st. 1. i clan 83. Zakona o notarima CG. Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima

4. Ugovor o diobi zajednicke imovine bracnih drugova da se ovim ugovorom ne diraju odredbe Zakona o obavezi izdrzavanja izmedu bracni h drugova, te roditelja i djece, u skladu sa Zakonom;----------------------------------------------------------da ce notar, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog ugovora dostaviti nadleznom ka tastru. Od ove isprave izdat ce se odmah otpravci i prepisi -----------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------1. muz AB (1x)-------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Supruga CD (1x)-------------------------------------------------------------------------------------------------3. Katastar nepokretnosti (1x)-----------------------------------------------------------------------------------4. Poreska uprava (1x)---------------------------------------------------------------------------------------------OVJERENI PREPIS-------------------------------------------------------------------------------------------------1 muz AB (1x) -------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Supruga CD (1x)-------------------------------------------------------------------------------------------------Nagradainaknada zarad notara obracunata je shodno tarifi, a kako slijedi:_______ ____. Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio s e da on odgovara njihovoj volji, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su raz umjele sadrzinu i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju i u prisustvu notara, kako slijedi,, svojerucno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj n otar. ------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1.AB(potpis) 2. CD (potpis) NOTAR (potpis, pecat i stambilj) 4. Ugovor o diobi zajednicke imovine bracnih drugova 4 1 Pravnekarakteristike Karakteristike ovog ugovora su sljedece: Za punovaznost ovog ugovora obavezna je forma notarskog zapisa ili zapisa o potv rdi privatne isprave (cl. 51. st.1.t.1. u vezi sa st. 3. istog clana i u vezi sa cl. 50a. Zakona o notarima).

Na imovinsko pravne odnose bracnih drugova ne moze se ugovoriti primjena prava druge drzave (cl. 303. PZ). Zajednicka imovina bracnih drugova ima status zajednicke svojine i na nju se, pored odredbi cl. 293. 298. PZ CG, primjenjuju i odredbe cl.153. 160. Zakona o

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima svojinsko pravnim odnosima CG. Bracni drugovi mogu u svako doba, tj. za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka i bez ikakvih vremenskih ogranicenja, traziti diobu koja moze biti sporazumna ili sudska. ta imovina se moze sporazumn o podijeliti tako da se odrede dijelovi u citavoj imovini, ili jednom dijelu imovine, ili na pojedinoj stvari, ili da jedan bracni drug isplati drugom novcan u vrijednost njegovog dijela (cl. 293. st. 1. PZ). U vezi sa zajednickom imovinom bracnih drugova, opsirnije vidjeti u prethodnom tekstu o imovini bracnih drugova i o bracnom ugovoru. 4 2 Primjer:Ugovoropodjeli zajednickeimovinebracnihdrugova kojaseprenosiuiskljucivusvojinu jednogbracnogdrugauz placanje naknade Ugovor o podjeli zajednicke imovine bracnih drugova277, jedna stranka ne zna slu zbeni jezik, prenosi se svojina na nepokretnosti sa 1/1 na jednog bracnog druga koji p reuzima dug obezbijeden hipotekom na toj nepokretnosti i placa novcanu naknadu drugom bracnom drugu na ime njegovog dijela, upis svojine je vezan za isplatu naknade, izdaje se otpravak dijela akta do isplate naknade. CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10.2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 ( jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sacinim notars kizapis ugovoraopodjelizajednickebracneimovine, istovremeno su pristupila sljedeca lica: ------1. Gospodin AB, roden dana_______u Podgorici, sa prebivalistem u Podgorici, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu k artu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici, ul._______, broj______, po zanimanju menadzer, ozenjen.(u daljem tekstu:suprug) ----------------------------------------------------2. Gospoda CD, rodena dana_____u Ljubljani, sa prebivalistem u Podgorici, JmB______ __, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj____ __, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana_______,_sa rokom vazenja do________, a koja

izjavljuje da je: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zaniman ju frizerka, udata.(u daljem tekstu: supruga) ---------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji uvjerio sam se da gospoda CD ne vlada u dovoljnoj mjeri crnogorskim jezikom, te je na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, na sastavljanje ov og notarskog 277 Cl. 293. Porodicnog zakona CG i cl. 158. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

4. Ugovor o diobi zajednicke imovine bracnih drugova zapisa pozvana i prisustvuje sudskitumac za slovenacki jezik gospodica maja Ilic , rodena 01.01.1965.(prvog januara hiljadu devetsto sezdeset pete godine) u Ljubljani, na stanjena u Podgorici ul.______, JmB_____, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________. (u dalj em tekstu: sudskitumac). -----------------------------------------------------------------------------------------------Izvrsio sam uvid u Rjesenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, koji m je gospodica maja Ilic postavljena za sudskog tumaca za slovenacki jezik, a ovaj dokument se u ovjerenom prepisu koji je sacinio ovaj notar, prilaze uz ovaj izvornik278.-----------------------------------Poducio sam stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo pril aganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. --------------------------------------------------------------------Nakon sto sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne do mete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlascene za preduzimanje ovog pravnog posla, stra nke su izjavile sljedeci: -------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROPODJELIZAJEDNICKEIMOVINEBRACNIHDRUGOVA UVODNE NAPOMENE ------------------------------------------------------------------------------------------Zakljucili smo brak dana________, pred maticarom Opstine _____, a brak je upisan u maticnu knjigu vjencanih za mjesto ______, pod rednim brojem___.------------------------------------------U braku smo stekli dvoje zajednicke djece i to:_______________. ----------------------------------Prije ovog braka nismo zakljucivali brak, niti je bilo kod od nas zivio u vanbra cnoj zajednici. Vec sest mjeseci zivimo odvojeno i namjeravamo se razvesti. Tuzba za razvod braka po dnesena je Osnovnom sudu u_________. medutim, taj razvodbraka nije uslov za nas danasnji ugovor279 Ovaj ugovor o podjeli zajednicke imovine zakljucujemo neovisno od toga da li ce i kada nas brak biti razveden.-------------------------- Do sada nismo zaklju civali bracni ugovor, tako da smo u katastru nepokretnosti upisani kao zajednicari sa neporedijeljenim dijelovima na zajednickoj imovini, koja se sastoji od nepokretnosti, a takode u nasu zajedn icku imovinu ulaze i pokretne stvari280.--------------------. Stranke notaru prezentuju Izvod iz maticne knjige vjencanih, izdat od maticara Opstine Cetinje, pod brojem ____, od _____ ; Izvod iz maticne knjige rodenih, izdat od maticara Cetinje, broj ____, od ____ i Izvod iz maticne

knjige rodenih, izdat od maticnog ureda Cetinje, broj ____, od ____. Navedeni dokumenti u origin alu se prilazu uz ovaj izvornik. Stranke su se odrekle njihovog citanja, a iz istih isp rava ovaj notar je ustanovio da su ugovorne strane u braku i da su roditelji naprijed naznacene dje ce.----------278 Vidi cl. 46. Zakona o notarima CG. 279 vidi cl. 295. PZ u kojem je regulisano da se dioba zajednicke imovine moze t raziti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka, a pravo na to, pored bracnih drugova, imaju i drug a lica, kao sto su nasljednici umrlog bracnog druga, povjerilac jednog bracnog druga koji se ne moz e namiriti iz posebne imovine tog bracnog druga. 280 Vidi cl. 289. st. 1. PZ i cl. 76. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepo kretnosti. Moze biti upisan na zajednickoj svojini i samo jedan bracni drug, kada se smatra kao da je upis i zvrsen na oba bracna druga, osim ako to nije rezultat njihovog ugovora - cl. 289. st. 2. PZ. I tada s e moze zakljuciti ugovor o diobi. Pravo na zakljucenje ovog ugovora nikada ne zastarijeva i ne moze se to p ravo iskljuciti, odnosno ne moze se pod prijetnjom nistavosti odreci prava da se zahtijeva dioba. Ako zaj ednicari ne mogu postici sporazum o diobi, tada mogu zahtijevati da to sud utvrdi. Dioba zajednic ke svojine se moze izvrsiti tako da se utvrdi suvlasnicki (idealni) dio ili da svakom od zajednicar a pripadne odredena stvar u svojinu sa 1/1 itd, shodno clanu 293. PZ CG.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima Clan1 Pokretne stvari se sastoje od:----------------------------------------------------------------------------------1) putnickog motornog vozila, marke ______(svi podaci), koji je u saobracajnoj d ozvoli upisan kao svojina supruga AB. Vrijednost tog vozila saglasno cijenimo na iznos od ____ __;-----2) namjestaja i pokucstva koji se nalaze u stanu u ul._____ u Podgorici, a ciji pop is smo zajednicki izvrsili i sacinili zapisnik o popisu stvari, koji je prilog ovom ugovoru. -----------------------Prilog je strankama predocen, ali nisu zeljele njegovo citanje, izjavivsi da su upoznati s njim, te su ga odobrile i taj prilog se prilaze uz ovu ispravu i cini njen sastavni di o. ---------------------Vrijednost ovih stvari stranke saglasno odreduju na iznos od ________ EURA (slov ima: __). Clan2 Na osnovu izvrsenog uvida u evidenciju katastra nepokretnosti, koji ovaj notar, na zahtjev stranaka, izvrsio danas281, ustanovljeno je da je nepokretnost stranaka koja ula zi u zajednicku imovinu, upisana u Listu nepokretnosti br. ___, za KO___ i oznacena u listu A kao parcela br. __ kuciste i dvoriste, povrsine od 500 m2. ------------------------------------------------------------------U listu B , kao imaoci prava zajednicke svojine sa neopredijeljenim dijelovima282, upisane su ugovorne strane.---------------------------------------------------------------------------------------------------U listu V upisana je stambena zgrada spratnosti: prizemlje i jedan sprat, gabarita 10, 0x10, 0 m, korisne stambene povrsine od 200 m2. -----------------------------------------------------------------U listu G upisana je hipoteka u korist banke____, za iznos kredita od ____, sa 10% godisnje kamate.---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Vrijednost ove nepokretnosti stranke saglasno odreduju na iznos od ____ EURA (sl ovima: -) Clan3 Ovim smo se sporazumjeli da putnicko motornovozilo, blize oznaceno u clanu 1. ta cka 1. ovog ugovora, prede u iskljucivosvojinu supruga AB. ----------------------------------------------Clan4 Nadalje smo se sporazumjeli da namjestaj i pokucstvo, koji se nalaze u nasoj kuc i, u

ul.______, prema zapisniku koji je prilozen uz ovu ispravu, kako je to naznaceno u cl. 1. tacka 2., prede u iskljucivosvojinu supruge CD. --------------------------------------------------------------Clan5 Nekretnine, blize opisane u clanu 2. ovog ugovora, sporazumjeli smo se da predu u iskljucivo svojinu supruge CD, sa 1/1 dijela. ----------------------------------------------------------------------------281 Alternativa: Na osnovu izvrsenog uvida u Prepis lista nepokretnosti br.___za KO___, izdat od____, dana___, koji se prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitan strankama . 282 Vidi cl. 76. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Moze se raditi i o zajednickoj svojini iako je samo jedan bracni drug upisan.

4. Ugovor o diobi zajednicke imovine bracnih drugova Za ovaj prenos svojine supruga CD obavezuje se da ce suprugu AB isplatiti jednok ratni novcani iznos od 15.000,00 EURA (petnaesthiljada EURA), u roku od 60 (sezdeset) dana od dana zakljucenja ovog ugovora i to uplatom na konto supruga AB, br.____,_kod banke __ ____.---Zbog ove obaveze placanja, te zakonske zatezne kamate u slucaju zakasnjenja plac anja, CD pristajenaizvrsenjebezodlaganjaiz cjelokupnesvojeimovineiizpredmetnenepokretnost i, opisaneuclanu2 ovogugovora,ana osnovuovognotarskogzapisa. --------Izvrsni otpravak ove isprave izdat ce se povjeriocu na njegov zahtjev, uz obavez u predocavanja dokaza o ispunjenju pretpostavki za njenu izvrsnost. ----------------------------------------------Notar je prije toga upozorio suprugu CD na pravne posljedice pristajanja na izvr senje bez odlaganja. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Clan6 Kako je nepokretnost iz clana 2. ovog ugovora opterecena hipotekom za kredit u i znosu od_______, sa 10% godisnje kamate, a koji jos uvijek nije isplacen, supruga CD p ristaje na prenos svojine na nepokretnosti zajedno sa naznacenom hipotekom ipreuzima dugza koje su do sada bracni drugovi solidarno odgovarali, a radi oslobadanja supruga AB od te obaveze. Prema pisanoj obavijesti Banke _____, iznos neplacenog duga koji se preuzima, iz nosi____ EURA, na danasnji dan kao dan obracuna, a banka je izjavila spremnost da ce dati saglasnost za ovaj prenos hipotekeipreuzimanje duga. Naprijed naznacena obavijest Banke____ _, broj____, od ___ prezentovana je u originalu i, kao takva, prilaze se uz ovaj iz vornik nakon sto je u cijelosti procitana strankama283. -------------------------------------------------------------------------Notaru je nalozeno da prepis ove isprave dostavi Banci____, kao povjeriocu preuz etog duga, sa pismom i molbom da mu izda saglasnost za ovo preuzimanje duga ---------------------------Za iznos preuzetog duga supruga CDizjavljujeda pristajenaizvrsenjebezodlaganjaiz cjelokupnesvojeimovineiizpredmetnenepokretnostina osnovuovognotarskogzapisa284. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvrsni otpravak izdat ce se povjeriocu na njegov zahtjev, sa dokazima da duznik ne ispunjava svoje obaveze iz preuzetog duga, odnosno nakon ispunjenja uslova za izvrsnost ov og akta. -

Notar je stranku CD prije toga upozorio na pravne posljedice pristajanja na izvr senje bez odlaganja. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Clan7 Stranke medusobno odgovaraju za materijalne i pravne nedostatke na stvarima koje su predmet ovog pravnog posla, a u skladu sa Zakonom285.----------------------------------------------------283 Vidi cl. 455. i 456. ZOO CG. Za preuzimanje duga potreban je pristanak povje rioca, odnosno u ovom slucaju hipotekarnog povjerioca. Prema clanu 327. stav 4. Zakona o svojinsko-pra vnim odnosima, otudenjem nepokretnosti opterecene hipotekom, na novog vlasnika ne prelazi i oba veza cije je ispunjenje bilo obezbijedeno hipotekom na tu nepokretnost, osim ako je na to pri stao hipotekarni povjerilac. 284 Clan 53. stav 1. i clan 83. Zakona o notarima CG. 285 Clan 151 i clan 160 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG.

Sesti dio: Nadleznost notara u porodicno pravnim odnosima Clan8 SuprugABje saglasandase,na osnovuovogugovora,ukatastrunepokretnostiizvrsi upissvojineukoristsuprugeCD,sa1/1 dijelananepokretnostiizclana2 ovogugovora (clausula intabulandi). -----------------------------------------------------------------------------------------Notaruje nalozenodapodnesezahtjevzaupissvojinenadleznom katastru nepokretnosti tekondakadamustrankaABupisanojformipotvrdidamujeisplacennovcaniiznos iz clana5 ovogugovora, ilikadato strankaCD dokazeizvodom sa bankeikadaBanka_____ dostavinotarusaglasnostzapreuzimanjedugaizclana6 ovogugovora.------Notaru se zabranjuje da prije toga izdaje supruzi CD, banci, katastru ili bilo k om dugom licu otpravak ili ovjereni prepis ovog izvornika koji sadrzi izjavu supruga AB o sagl asnosti za prenos i upis svojine u katastru nepokretnosti u korist CD286. --------------------------------------------Clan9 Nakon sto je notar stranke poducio da za troskove notara odgovaraju solidarno i da se mogu drugacije dogovoriti, stranke saglasno izjavljuju da sve troskove vezane za ovu ispravu: troskove notara, troskove upisa u katastar i eventualni porez na promet nepokretnosti, sn osi supruga CD. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Clan 10 Notar je stranke poducioiupozorioiosljedecem: ---------------------------------------------------da se ovim ugovorom vrsi podjela zajednicke bracne imovine; -----------------------------------da ce supruga CD svojinu na nepokretnosti steci tek sa upisom prenosa svojine u katastru nepokretnosti; ----------------------------------------------------------------------------------------------------da ce, po ispunjavanju uslova iz ovog ugovora notar, po sluzbenoj duznosti, dost aviti nadleznom katastru nepokretnosti otpravak ovog akta radi upisa prenosa svojine, kao i Pore skoj upravi; ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------da ovaj ugovor eventualno podlijeze porezu. ----------------------------------------------------------da i kako predbiljezba prenosa svojine osigurava suprugu CD i upozorio na rizike kojima se izlaze u vezi s tim, ali su stranke saglasno od toga odustale. ------------------------------------------Od ove isprave dobivaju kada se steknu uslovi iz ovog ugovora: -------------------------------------

Otpravak: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Suprug (1x): -------------------------------------------------------------------------------------------------------286 Napomena: Notar, na zahtjev stranaka, u ovom slucaju moze izdati djelimicni, odn osno otpravak dijela akta, shodno clanu 88. Zakona o notarima CG, koji nece sadrzavati odredeni dio i zvornika, a u ovom slucaju nece sadrzavati clausulu intabulandi dok se ne ispune ugovoreni uslovi, radi zastite prenosioca prava svojine. Ovo je jedan od instrumenata obezbjedenja za prodavce ili druge p renosioce prava u slucaju kada u samom notarskom aktu je data clausula intabulandi, a ne daje se u posebnoj ispravi. Prilikom sacinjavanja otpravka dijela akta, notar ce kopiranjem izostaviti claus ulu intabulandi i na tom mjestu napisati biljesku da je ona izostavljena do isplate cjelokupne naknad e ili ispunjenja drugih uslova, a u potvrdi otpravka notar ce naznaciti koji su dijelovi akta ispusteni.

4. Ugovor o diobi zajednicke imovine bracnih drugova Supruga (1x): ----------------------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti (1x): ---------------------------------------------------------------------------------Poreska uprava (1x): --------------------------------------------------------------------------------------------Otpravak dijela akta dobijajuodmah::------------------------------------------------------------------Banka (1x):--------------------------------------------------------------------------------------------------------suprug (1x): ------------------------------------------------------------------------------------------------------Supruga (1x): -----------------------------------------------------------------------------------------------------Nagradainaknada zarad notara obracunata je shodno tarifi, a kako slijedi:_______ ____. Notar je ovu ispravu procitao strankama u prisustvuiuz sudjelovanje naprijed naz nacenogsudskogtumaca, kojijestranciCDpreveo cjelokupnitekstovogakta, neposrednim pitanjima uvjerio se da ovaj akt odgovara volji stranaka, pa su one izjavile da je tako postupljeno, da su sadrzaj ovog akta razumjele, te ga slobodnom voljom odobrile i potpisale, nakon cega su ovu ispravu potpisali sudski tumac i notar. -----------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godin e), u 11.00 (jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1. AB(potpis) 2. CD (potpis) NOTAR (potpis, pecat i stambilj)

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 1. Zakonska regulativa i nadleznost notara Materijalno nasljedno pravo u Crnoj Gori regulisano je Zakonom o nasljedivanju28 7, a ostavinski i drugi postupci koji se ticu nasljedno - pravnih poslova, regulisani su Zakonom o vanparnicnom postupku288. Ugovor o dozivotnom izdrzavanju i ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota regulisani su u Zakonu o obligacionim odnosima289 . Kako su naprijed naznaceni zakoni doneseni poslije Zakona o notarima, to ce biti olaksana praksa postupanja prvih notara u Crnoj Gori. Postoji obavezna i fakultativna nadleznost notara u pojedinim pravnim poslovima sa nasljedno pravnim elementima i dejstvima. Obavezna forma notarskog zapisa i sa njime izjednacenog zapisa o potvrdi privatn e isprave u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom, propisana je kod sastavljanja ugovora o dozivotnom izdrzavanju, ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota i nasljednickih izjava. Zakon o notarima (clan 51. st.1. t. 3. CG), pod prijetnjom nistavosti, propisao je za takve poslove formu notarskog zapisa ili sa njime izjednacenog za pisa o potvrdi privatne isprave. Notar moze (fakultativna nadleznost) vrsiti sastavljanje notarskog zapisa, ili z apisa o potvrdi privatne isprave i zapisnika, ako to stranke zahtijevaju, kod sljedeci h nasljednopravnih poslova: ugovor o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno (cl. 135. Zakona o nasljedivanju) i zapis o testamentu po pravilima za sudski testament-pravilima vanparnicnog postupka i uz primjenu pravila za sastavljanje notarskog zapisa (cl. 69. st. 1. Zakona o nasljedivanju i cl. 52. Zakona o notarima). takav testament ima svojstv o sudskog testamenta kojeg moze sastaviti ne samo notar vec i sud. Sud moze povjeriti notaru popis i procjenu zaostavstine, cuvanje ostavinskih isp rava, novca, papira od vrijednosti ili dragocjenosti (notar kao povjerenik suda, clan 94. Zakona o vanparnicnom postupku CG). takode, predsjednik Osnovnog suda, nakon ocjene stanja u svom sudu, moze sve ostavinske predmete povjeriti na rad notarim a sa sjedistem kancelarija u podrucju tog suda290. 287 Sluzbeni list Crne Gore br. 74/08. 288 Sluzbeni list R CG br. 27/06. 289 Sluzbeni list Crne Gore br. 47/08. 290 Clan 147 do 157 Zakona o vanparnicnom postupku CG, Notar kao povjerenik suda u ostavinskom postupku.

2. Nasljednicka izjava 2. Nasljednicka izjava Zakonodavstvo Crne Gore usvaja koncepciju da zaostavstina umrlog lica prelazi po sili Zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti i to konacno i trajno, ak o se nasljednik ne odrekne nasljeda291. Nasljednicka izjava moze biti pozitivna i neg ativna. Pozitivna nasljednicka izjava je ona koja glasi na prijem nasljeda, tj. ako se l ice koje je pozvano na nasljede kao nasljednik, po bilo kom osnovu izjasni da hoce to da bud e, dakle, hoce da se primi nasljeda koje mu je po sili Zakona pripalo u momentu smrti osta vioca. Zbog toga ona nije obavezna, jer ce sud, po prijemu smrtovnice, provesti postupa k, donijeti rjesenje o nasljedivanju, bez obzira da li su se nasljednici izjasnili. Bitno je samo da su uredno pozvani. Rjesenje o nasljedivanju ima samo deklaratorni karakt er, jer se svojina na zaostavstini stice po sili Zakona u momentu smrti ostavioca. Negativna nasljednicka izjava je ona koja glasi na odricanje od nasljeda, tj. on a postoji ako se lice koje je pozvano na nasljede kao nasljednik, po bilo kom osnovu izjas ni da ne zeli to da bude. Dakle, moguca je pozitivna i negativna nasljednicka izjava, mad a, kako je to naprijed naznaceno, pozitivna nasljednicka izjava nije potrebna za postaja nje nasljednikom, posto se to postaje po sili Zakona. Davanjem pozitivne nasljednicke izjave, u cilju da bi se njome samo potvrdilo on o sto po pravilu nastupa po sili Zakona, zavisi od volje nasljednika, i takva izjava d olazi u obzir ako neki nasljednik zeli da, jos prije svrsetka ostavinskog postupka, ucin i izvjesnim da se on tog svojstva prima, odnosno da se nece koristiti mogucnoscu odricanja od nasljeda. to jednom nasljedniku moze biti potrebno da bi otklonio svaku sumnj u i neizvjesnost u pogledu njegovog svojstva kao nasljednika (npr. da bi mogao trazi ti odobrenje za gradnju kuce na placu koji mu je kao nasljedniku pripao, da bi povecao svoju kreditnu sposobnost). Pozitivna nasljednicka izjava moze biti izricita ili precutna. Izricita je kada nasljednik da pozitivnu nasljednicku izjavu pred sudom do zavrs etka rasprave o zaostavstini ili pred notarom, u formi notarskog zapisa.292 Precutna je kada nasljednik bude raspolagao cijelim ili jednim dijelom zaostavst ine, tj. kada prema objektima zaostavstine preduzima pravne akte svojinskog raspolaganja, odnosno raspolaganja pravom koje je naslijedio (npr. otudio ili za lozio

neke stvari iz zaostavstine), tako da to pokazuje njegovu namjeru da se prema tim objektima ponasa kao da su njegovi, a to znaci da je time pokazao da se prima nasljeda, odnosno da se odrice mogucnosti odbijanja nasljeda. Davanje nasljednicke izjave regulisano je odredbama cl. 131.-139. Zakona o naslj edivanju. takva izjava se moze dati od strane nasljednika ili njegovog zastupnika i to dir ektno u zapisnik kod suda koji vodi ostavinski postupak do zavrsetka rasprave, ili u p o 291 Cl. 130. Zakona o nasljedivanju CG. 292 Clan 51. Zakona o notarima CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom sebnoj ispravi koja se podnosi sudu, a za sto je propisana obavezna forma notars kog zapisa i sa njim izjednacenog zapisa o potvrdi privatne isprave293. Uslovi za punovaznost nasljednicke izjave su opsti uslovi propisani u ZOO za pun ovaznost pravnih poslova i uslovi iz Zakona o nasljedivanju, te Zakona o notarima, a to s u: da je validna u pogledu predmeta, osnova i da je izraz slobodne volje, tj. da ne postoje mane volje, jer se u suprotnom moze ponistavati294, ali se ne moze opozvati; da je davalac nasljednicke izjave poslovno sposoban, a ako izjavu daje preko zas tupnika, da je uredno zastupan. Nasljednicka izjava, posebno ako glasi na odricanje od nasljeda, proizvodi imovi nska dejstva koja odgovaraju dejstvu pravnih akata inter vivos, i to akata raspolagan ja. Otuda se za davanje nasljednicke izjave od strane nasljednika zahtijeva puna poslovna sposobnost. Ukoliko jedno lice nema tu sposobnost u momentu davanja nasljednicke izjave (maloljetnik koji nije navrsio 14. godina ili je liseno poslovne sposobnosti), u njegovo ime, nasljednicku izjavu ce dati njegov zakonski zastupnik. Pri tome, nasljednic ka izjava zakonskog zastupnika, data u ime sticenika, koja bi glasila na odricanje od nasl jeda, uslovljena je saglasnoscu starateljskog organa295. Nasljednicku izjavu moze dati neposredno sam nasljednik ili je moze dati preko p unomocnika, s tim sto punomocje za davanje nasljednicke izjave u posebnoj ispravi koja ce se dostaviti sudu, mora biti u formi glavnog posla, tj. nasljednicke izjave ( vidi clan 86. ZOO CG, a to je obavezna forma notarskog zapisa, odnosno, sa njim izjednacen og, zapisa o potvrdi privatne isprave. Punomocje treba da bude specijalno, tj. da je u njemu izricito navedeno da se, u ime vlastodavca kao nasljednika, punomocnik moze odre ci nasljeda, primiti nasljede, ili primiti nasljede i ustupiti ga nekom od sunaslje dnika. da je ispostovana forma i postupak davanja nasljednicke izjave; Nasljednicka izjava koja se daje u posebnoj ispravi i koja se dostavlja sudu, po d prijetnjom nistavosti, mora biti sastavljena u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (vidi cl.53. st.1. t. 3. Zakona o notarima). Osobine nasljednicke izjave Nasljednik moze dati nasljednicku izjavu, a posebno moze se odreci nasljeda tek

kada je ono otvoreno (momenat smrti ostavioca) i to sve do zavrsetka ostavinskog postupka. Nasljednicka izjava mora biti u sadrzaju precizno odredena, kako je to Zakon o nasljedivanju propisao, tj. mora sadrzavati izjasnjenje u pogledu toga po kom se osnovu nasljedivanja daje izjava (npr. zakonski nasljednik, ili nuzni nasljednik , ili testamentarni nasljednik, ili kombinovano, te da li se prima nasljeda, da li se prima nasljeda i ustupa nekom od sunasljednika ili da li se odrice nasljeda.). N otar ce poduciti stranku u vezi sa naprijed naznacenim. 293 Clan 125. stav 3. Zakona o vanparnicnom postupku CG. 294 Clan 136. stav 3. Zakona o nasljedivanju CG. 295 Clan 308. stav 2. i clan 66. PZ CG, dijete koje je navrsilo cetrnaest godina zivota moze dati nasljednicku izjavu uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja, a kada je to potrebno po clanu 308 stav PZ CG i uz saglasnost organa starateljstva.

2. Nasljednicka izjava Jedanput data nasljednicka izjava, pa bila ona u smislu odricanja ili primanja nasljeda, ne moze se opozvati,296 jer bi, u suprotnom, dolazilo do povreda prava drugih lica koja su ona stekla i do onemogucavanja normalnog toka ostavinskog postupka. Ovome je notar duzan poduciti i upozoriti stranke, a sto je veoma bitno, s obzirom na pravne ucinke nasljednicke izjave, narocito imovinske, jer s e u konkretnom radi o sticanju, odnosno o prenosu imovine medu zivima. Ako se radi o ustupanju nasljeda, notar ce poduciti i upozoriti stranke da se, po prije mu ustupljenog dijela, na odnose ustupioca i primaoca primjenjuju pravila o poklonu297. Nasljednicka izjava o odricanju od nasljeda ne moze biti djelimicna, ni pod uslovom298 u okviru jednog osnova pozivanja na nasljede, sto znaci da se jedno lice ne moze primiti, odnosno odreci samo jednog dijela zaostavstine, koje bi mu po jednom osnovu pozivanja na nasljede trebalo da pripadne (npr. kod zakonskog osnova pozivanja na nasljede, odrice se primanja nasljeda poljoprivrednog zemljista, ali prihvata nasljede kuce u gradu). Zabrana djelimicne nasljednicke izjave o odricanju od nasljeda vazi posebno za svaki osnov pozivanja na nasljede , tako da u okviru jednog osnova, ne moze biti djelimicna (npr., ne moze se, u okviru zakonskog nasljedivanja, odreci nasljeda na stanu, a prihvatiti se naslje da na kuci), ali se moze prihvatiti zakonskog dijela nasljeda na nekoj imovini, a odreci se testamentarnog nasljeda na drugoj imovini ostavioca. Odricanje u korist odredenog nasljednika smatra se izjavom o prijemu nasljeda, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela299, pa s tim u vezi, za ovakvu naslje dnicku izjavu ne vaze pravila odricanja od nasljeda. Zakon o nasljedivanju Crne Gore (cl. 136. st. 2.) posebno i specificno propisuje da se izjava o odricanju od nasljeda odnosi samo na onu zaostavstinu koja je naslje dniku bila poznata u vrijeme davanja izjave. Kod izjave o odricanju od nasljeda postoji zakonska pretpostavka da se odricanje odnosi i na potomke onog koji se odrekao, ako nije izricito izjavio da se odrice samo u svoje ime. tome ce notar poduciti i upozoriti davaoca izjave. 2 1 Primjer:Prijem nasljeda uz istovremeno ustupanje Nasljednicka izjava o prijemu nasljeda, uz istovremeno ustupanje nasljednog dije la300 po osnovu zakonskog nasljedivanja CRNA GORA NOTAR mISIC mISO BUDVA Ul. Riva br.1. 296 Clan 136. stav 1 Zakona o nasljedivanju CG. 297 Clan 134. stav 3. Zakona o nasljedivanju CG.

298 Clan 134. stav 1. Zakona o nasljedivanju CG. 299 Clan 134. stav 2. Zakona o nasljedivanju CG. 300 Cl. 134 i 136 Zakona o nasljedivanju i cl. 51. st. 1. t. 3. Zakona o notarim a.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam casova), preda mnom, dolje potpisanim notarom misic misom, sa sluzbenim sjedistem u Budvi , Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sacinim notarskiza pis nasljednickeizjave, pristupila je: -------------------------------------------------------------------------------------Gospoda Dara Daric kci Dragana, rodena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina sezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalistem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, drzavljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanj u stomatolog, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom vazenja deset godina (u daljem tekstu: davalac nasl jednicke izjave). ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljede iza umrlog oca maric Dragana, sina milana, rodenog dana_____u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavstine kod Osnovnog suda u _____, p od brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz maticne knjige umrlih, bro j____, od ___, izdat od maticara ____; Izvod iz maticne knjige rodenih, broj____, od ___, izdat od maticara ____, na ime davaoca ove izjave; Poziv naznacenog suda, od dana_____, i Prepis l ista nepokretnosti br.1., KO masline, izdat od ____ dana____.Naznaceni dokumenti se u originalu prilazu uz ovaj izvornik. Stranka ne trazi njihovo citanje. Iz prilozenih dokume nata notar je ustanovio da je prije davanja ove izjave, otvoreno nasljede iza umrlogMaricDraga na, da je davalac ove nasljednicke izjave kcerka ostavioca i da ja ostavilac na naprije d naznacenim nepokretnostima upisan kao imalac prava svojine od 1/1. Takode ovaj notar je utv rdio sastav zaostavstine na koju se ova izjava odnosi301. ---------------------------------------------------------------Notar je ispitao volju stranke, poducio je pravnim dometima i posljedicama namje ravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog pravnog pos la302.------Notar je stranku narocito poducioiupozorioda se, shodno odredbama Zakona o naslj edivanju, moze odreci nasljeda, izjaviti da se prima nasljeda, uz istovremeno ustupanje na sljednog dijela u korist odredenog nasljednika, te izjaviti da se prima nasljeda. Notar j e stranku poducio

pravnim posljedicama svake od tih izjava, a narocito: ---------------------------------------------

da odricanje od nasljeda ne moze biti djelimicno u okviru istog osnova za naslje divanje, ni pod uslovom--------------------------------------------------------------------------------------301 Napomena: Nasljednicka izjava se moze dati od momenta smrti ostavioca do zavrset ka rasprave za raspravljanje zaostavstine i to na zapisnik kod suda ili u posebnoj ispravi koja se dostavlja sudu u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, kao sto je ovdje slucaj. Izjava o odricanju odnosi se samo na zaostavstinu koja je davaocu izjave bila poznata u vrijeme davanja iz jave - cl. 136. st. 2. ZN, te je zbog toga potrebno u nasljednickoj izjavi o odricanju od nasljeda utvrditi na koju zaostavstinu se ona odnosi. 302 Napomena: Naprijed naznacena obaveza notara proizilazi iz normi koje regulis u postupak sastavljanja notarskih akata, a poslovna sposobnost je uslov ovog, kao i svih drugih pravnih poslova. Ona se uvijek utvrduje shodno odredbama Porodicnog zakona- CG cl. 13. i cl. 24. st. 2.

2. Nasljednicka izjava da se na odnose izmedu ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, prim jenjuju pravila o poklonu, te upozorio na znacaj i posljedice poklona; ---------------------da se izjava o odricanju od nasljeda ili primanju nasljeda ne moze opozvati; ----------da se izjava o odricanju od nasljeda odnosi samo na onu zaostavstinu koja je nas ljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave; ------------------------------------------------------da se izjava o odricanju od nasljeda odnosi i na potomke, s tim da se davalac iz jave moze odreci samo u svoje ime, a u kojem slucaju se ne proteze na potomke. ----------Nakon naprijed naznacenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedecu: -------------------------------------------------------------------NASLJEDNICKU IZJAVU -------------------------------------------PRIMAMSE zakonskog dijela nasljeda koji mi pripada iza umrlog oca maric Dragana, sina milana, rodenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, i svoj zakonski nasljed ni dio na zaostavstini, koja se sastoji od nepokretnosti upisanih sa 1/1 prava svojine u L istu nepokretnosti br.1., KO masline, kod Uprave za nekretnine - Podrucna jedinica Budva, USTUPAM s vom bratu maric Dusku, sinu Dragana, iz ____, JmB_____. ---------------------------------------------------Nije mi poznato da je otac ostavio testament.-------------------------------------------------------------Nije mi poznato da zaostavstinu cini i neka druga imovina. -------------------------------------------Ovim posebno ovlascujem svog brata maric Duska ili njegovog punomocnika koga on izabere, da ovu nasljednicku izjavu preda u ostavinski spis nadleznog suda i da on, kao p unomocnik za prijem pismena, u moje ime primi Rjesenje o nasljedivanju i druge akte u osta vinskom postupku iza umrlog oca maric Dragana.-------------------------------------------------------------------Od ove isprave su izdati: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac nasljednicke izjave (1x) ------------------------------------------------------------------------------Osnovni sud u ______(1x) -----------------------------------------------------------------------------Troskove u vezi sa sastavljanjem ovog notarskog zapisa, snosim sama.----------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je prema tarifi, a kako slijedi______ ____.-------Notar je ovu izjavu procitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadrza j ovog akta odgovara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjel

a sadrzinu ovog pravnog posla i da je s njim u cijelosti saglasna, kojeg slobodnom voljom odobra va i u prisustvu notara, kako slijedi, svojerucno potpisuje, nakon cega je zapis potpisao i ovaj notar. ----U Podgorici, dana______ (slovima) ---------------------------------------------------------------------------Davalac nasljednicke izjave: Dara Daric(potpis) Notar: misic miso (pecat, potpis i stambilj notara)

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 2 2 Primjer:Nasljednickaizjavaoprimanju nasljedapoosnovu zakonskognasljedivanja CRNA GORA NOTAR mISIC mISO BUDVA Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam casova), preda mnom, dolje potpisanim notarom misic misom, sa sluzbenim sjedistem u Budvi , Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sacinim notarskiza pis nasljednickeizjave, pristupila je:-------------------------------------------------------------------------------------Gospoda Dara Daric kci Dragana, rodena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet s totina sezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalistem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, drzavljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanj u stomatolog, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom vazenja deset godina (u daljem tekstu: davalac nasl jednicke izjave). ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljede iza umrlog oca maric Dragana, sina milana, rodenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavstine kod Osnovnog suda u _____, p od brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz maticne knjige umrlih, bro j____, od ___, izdat od maticara ____, Izvod iz maticne knjige rodenih, broj____, od ___, izdat od maticara ____ na ime davaoca ove izjave, Poziv naznacenog suda od dana_____ i Prepis list a nepokretnosti, br.1, KO masline, izdat od ____, dana____. ---------------------------------------------------------Naznaceni dokumenti se u originalu prilazu uz ovaj izvornik. Stranka ne trazi njihovo cita nje. Iz prilozenih dokumenata notar je ustanovio da je, prije davanja ove izjave, otv oreno nasljede iza umrlogMaricDragana i da je davalac ove nasljednicke izjave kcerka ostavioca. Takode, ovaj notar je utvrdio sastav zaostavstine na koju se ova nasljednicka izjava odn osi, te da je

ostavilac upisan kao vlasnik sa 1/1 dijela na naprijed naznacenoj nepokretnosti, koja je predmet zaostavstine. --------------------------------------------------------------------------------------------------Notar je ispitao volju stranke, poducio je pravnim dometima i posljedicama namje ravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog pravnog pos la.---------Notar je stranku narocito poducioiupozorioda se, shodno odredbama Zakona o naslj edivanju, moze odreci nasljeda, izjaviti da se prima nasljeda, uz istovremeno ustupanje na sljednog dijela u korist odredenog nasljednika, kao i izjaviti da se prima nasljeda, te o pravnim posljedicama svake od tih izjava, a narocito:-----------------------------------------------------------------------

2. Nasljednicka izjava da odricanje od nasljeda ne moze biti djelimicno u okviru istog osnova za naslje divanje, ni pod uslovom-------------------------------------------------------------------------------------da se na odnose izmedu ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, prim jenjuju pravila o poklonu, te na znacaj i posljedice poklona ; ---------------------------------da se izjava o odricanju od nasljeda ili primanju nasljeda ne moze opozvati; ----------da se izjava o odricanju od nasljeda odnosi samo na onu zaostavstinu koja je nas ljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave; ------------------------------------------------------da se izjava o odricanju od nasljeda odnosi i na potomke, s tim da se davalac iz jave moze odreci samo u svoje ime, a u kojem slucaju se ne proteze na potomke. ----------Nakon naprijed naznacenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedecu: ---------------------------------------------------------------NASLJEDNICKU IZJAVU-----------------------------------------------PRIMAMSE zakonskogdijela nasljeda iza umrlog ocaMaricDragana, sinaMilana,rodenog dana_____, u ____,kojije umro dana ___u ___,ana zaostavstinikojase sastoji odnepokretnosti upisanihsa1/1pravasvojineuListunepokretnostibr 1 ,KOMasline, kodUpravezanekretnine Podrucna jedinicaBudva ---------------------------------------------Nije mi poznato da je otac ostavio testament.-------------------------------------------------------------Nije mi poznato da zaostavstinu cini i neka druga imovina. -------------------------------------------Ovim posebno ovlascujem svog brata maric Duska, ili njegovog punomocnika koga on izabere, da ovu nasljednicku izjavu preda u ostavinski spis nadleznog suda i da on, kao p unomocnik za prijem pismena, u moje ime primi Rjesenje o nasljedivanju i druge akte i podn eske u ostavinskom postupku iza umrlog oca maric Dragana. -------------------------------------------------Od ove isprave su izdati: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac nasljednicke izjave (1x) ------------------------------------------------------------------------------Osnovni sud u ______(1x) -----------------------------------------------------------------------------Troskove u vezi sa sastavljanjem ovog notarskog zapisa, snosim sama.----------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je prema tarifi, a kako slijedi______ ____.-------Notar je ovu izjavu procitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadrza j ovog akta odgovara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadrzin u ovog pravnog

posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobr ava i u prisustvu notara, kako slijedi, svojerucno potpisuje, nakon cega je zapis potpisao i ovaj notar. ----U Podgorici, dana__________(slovima) ---------------------------------------------------------------------Davalac nasljednicke izjave: Dara Daric(potpis) Notar: misic miso (potpis, pecat i stambilj notara)

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 2 3 Primjer:Nasljednickaizjavaoodricanjuodnasljedapo osnovu zakonskognasljedivanja CRNA GORA NOTAR mISIC mISO BUDVA Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam casova), preda mnom, dolje potpisanim notarom misic misom, sa sluzbenim sjedistem u Budvi , Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sacinim notarskiza pis nasljednickeizjave, pristupila je:-------------------------------------------------------------------------------------Gospoda Dara Daric, kci Dragana, rodena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina sezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalistem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, drzavljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanj u stomatolog, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom vazenja deset godina (u daljem tekstu: davalac nasl jednicke izjave). ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljede iza umrlog oca maric Dragana, sina milana, rodenog dana_____u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavstine kod Osnovnog suda u _____, p od brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz maticne knjige umrlih, bro j____, od ___, izdat od maticara ____; Izvod iz maticne knjige rodenih, broj____, od ___, izdat od maticara ____, na ime davaoca ove izjave; Poziv naznacenog suda, od dana_____, i Prepis l ista nepokretnosti, br.1., KO masline, izdat od ____ dana____.----------------------------------------------------Naznaceni dokumenti se u originalu (alt.: ovjerenom prepisu) prilazu uz ovaj izvornik. Str anka ne trazi njihovo citanje. Iz prilozenih dokumenata notar je ustanovio da je, pri je davanja ove izjave, otvoreno nasljede iza umrlogMaricDragana i da je davalac ove nasljednick e izjave njegov zakonski nasljednik, tj. kcerka ostavioca. Takode sam utvrdio sastav zaos tavstine. -----

Notar je ispitao volju stranke, poducio je pravnim dometima i posljedicama namje ravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog pravnog pos la.---------Notar je stranku narocito poducioiupozorioda se, shodno odredbama Zakona o naslj edivanju, moze odreci nasljeda, izjaviti da se prima nasljeda, uz istovremeno ustupanje na sljednog dijela u korist odredenog nasljednika, kao i izjaviti da se prima nasljeda, te o pravnim posljedicama svake od tih izjava, a narocito:-----------------------------------------------------------------------

da odricanje od nasljeda ne moze biti djelimicno u okviru istog osnova za naslje divanje, ni pod uslovom; -------------------------------------------------------------------------------------

2. Nasljednicka izjava da se na odnose izmedu ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, prim jenjuju pravila o poklonu, te na znacaj i posljedice poklona ; ---------------------------------da se izjava o odricanju od nasljeda ili primanju nasljeda ne moze opozvati; ----------da se izjava o odricanju od nasljeda odnosi samo na onu zaostavstinu koja je nas ljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave; ------------------------------------------------------da se izjava o odricanju od nasljeda odnosi i na potomke, s tim da se davalac iz jave moze odreci samo u svoje ime, a u kojem slucaju se ne proteze na potomke. ----------Nakon naprijed naznacenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedecu:---------------------------------------------------------NASLJEDNICKU IZJAVU ---------------------------------------------ODRICEM SE zakonskog dijela nasljeda iza umrlog oca maric Dragana, sina milana, rodenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, a na zaostavstini koja se sasto ji od nepokretnosti upisanih sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti br.1., KO masline, kod Uprav e za nekretnine Podrucna jedinica Budva. -------------------------------------------------------------------------Ovo odricanje se ne odnosi na moje potomke (alt. Ovo odricanje se odnosi i na moj e potomke ), tj. ovim izricito izjavljujem da odricanje cinim samo u svoje ime303.---------------------------Nije mi poznato da je otac ostavio testament.-------------------------------------------------------------Nije mi poznato da zaostavstinu cini i neka druga imovina. -------------------------------------------Od ove isprave su izdati: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Davalac nasljednicke izjave (1x) ---------------------------------------------------------------------Osnovni sud u ______(1x) -----------------------------------------------------------------------------Troskove u vezi sa sastavljanja ovog notarskog zapisa, snosim sama. ------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je prema tarifi, a kako slijedi______ ____.-------Notar je ovu izjavu procitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadrza j ovog akta odgovara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadrzin u ovog pravnog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobr ava i u

prisustvu notara, kako slijedi, svojerucno potpisuje, nakon cega je zapis potpis ao i ovaj notar. U Podgorici, dana_________(slovima)-----------------------------------------------------------------------Davalac nasljednicke izjave: Dara Daric(potpis) Notar: misic miso (potpis, pecat i stambilj notara) 303 Clan 131. stav 2. Zakona o nasljedivanju CG, koji regulise da odricanje od n asljeda vazi i za potomke onog koji se odrekao, ako nije izricito izjavio da se odrice samo u svoje ime. N otar je uvijek duzan poduciti i upozoriti stranku na naprijed naznacenu zakonsku odredbu.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 3. Testament 3 1 Pojamtestamentarnognasljedivanja Prema cl. 6. Zakona o nasljedivanju CG, osnovi pozivanja na nasljede su zakon i testament, tj. naslijediti se moze na osnovu zakona i testamenta. Naime, redovni zakonski nasljedni red (izuzimajuci nuzni, tj. pravila o nuznom nasljednom dijelu) reguli san je normama dispozitivnog karaktera, sto znaci da je svakom licu ostavljeno da mo ze izjavom svoje posljednje volje, tj. svojom voljom mijenjati zakonski nasljedni r ed, a u Zakonom dopustenim granicama304. Dakle, prema nasljednom pravu Crne Gore, testam entarno nasljedivanje je jedini oblik voljnog nasljedivanja305. Zakon o nasljedivanju CG propisao je nistavost ugovora o nasljedivanju306. Sloboda testamentiranja nij e bezgranicna, vec su njeni dometi odredeni Zakonom, koji odreduje nacin i granice testamentarn og raspolaganja. U tom smislu, propisano je: Zavjestalac moze testamentom raspolagati svojom imovinom na nacin i u granicama koji su odredeni Zakonom . tako naprimjer: u clanu 28. i dalje ZN postoje odredbe o nuznom dijelu, tj. o dijelu zaostavstin e kojim ostavilac ne moze raspolagati; clan 64. 74. ZN sadrzi odredbe o formi testamenta;

clan 93. ZN i dalje, sadrzi odredbe o sadrzini testamenta itd. Prema clanu 64. Zakona o nasljedivanju, punovazan je onaj testament koji je sacin jen u obliku utvrdenom u zakonu i pod uslovima predvidenim zakonom . 3 2 Definicijatestamenta testament je pravni akt (jednostrani) koji sadrzi jednostranu izjavu posljednje volje, datu u Zakonom propisanoj formi, koja ima za cilj drugaciji raspored zaostavstin e odredenog lica u odnosu na Zakonom predvideni zakonski nasljedni red, u bilo kom pogledu, u bilo kojoj mjeri ili na bilo koji nacin, u granicama propisanim Zakonom. U vez i s tim, postoje sljedece mogucnosti: unutar zakonskih nasljednika, koji po testamentu svi ostaju nasljednici, odreduj e se drugaciji raspored nasljednih dijelova; testament moze sadrzavati i druga testamentarna raspolaganja, bez diranja u red univerzalnih sukcesora, koji je odreden zakonom (svi zakonski nasljednici ostaju ), ali se odreduje samo legat ; odreduje se za testamentarnog nasljednika lice koje nije zakonski nasljednik.

304 Clan 7. Zakona o nasljedivanju CG. 305 Vidjeti vise kod Borislav t. Blagojevic, o izdanje, Savremena

Nasljedno pravo u Jugoslaviji , cetvrt

administracija Beograd 1979. godine, str. 239. i naredne. 306 Clan 121. do 123. Zakona o nasljedivanju CG.

3. Testament 3 3 Karakteristike(osobine)testamenta testament je jednostrani pravni posao, strogo licni posao, formalni posao i opoz iv posao. a) testament je jednostrani pravni posao (izjava volje), jer za njegovu punovazn ost nije potrebna saglasnost bilo kog lica. Kao pravni akt, testament treba da ispunjava sve opste uslove koji se traze za p unovaznost bilo kog pravnog posla, a posebno za punovaznost jednostranih pravnih poslova u pogledu predmeta, osnova, sposobnosti, stvarne volje, forme itd. Pod prijetnjom nistavosti, testament moze saciniti samo lice koje je sposobno za rasudivanje koje je navrsilo 15 godina zivota (tzv. testamentarna sposobnost)307. Zavjestaoceva volja izrazena u testamentu treba da predstavlja njegovu stvarnu i pravu volju, izrazenu slobodno, tim prije sto se ovdje radi o jednostranom pravnom akt u dobrocinog karaktera. S tim u vezi, Zakon o nasljedivanju propisuje posebna prav ila za slucaj da volja izrazena u testamentu ne odgovara pravoj volji ostavioca, te se predvida nistavost testamenta zbog nedostatka u volji zavjestaoca308. U slucaju prijetnje ili prinude ili prevare ili zablude, dolazi do nistavosti testamenta, pod Zakonom propisanim uslovima. Ove radnje povlace nistavost bilo da dolaze od lica kojima je nesto za vjestano tim testamentom, bilo da dolaze od trecih lica. Prema clanu 62. stav 4. Zakona o nasljedivanju ako su samo neke odredbe testament a manjeg znacaja unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare, ili u zabludi, nistave su samo te odredbe (tzv. djelimicna nistavost). Djelimicna nist avost se propisuje iz razloga sto je cilj da se omoguci ostvarenje prave volje ostavioca, kad god je to i ukoliko je to vise moguce. Posljedica nistavosti cijelog testamenta je ta s to se smatra da testament i ne postoji, a u slucaju nistavosti dijela testamenta (klauzule), smatra se da taj njegov dio nije ni postojao. Ponistenje testamenta iz razloga prinude, prijetnje, prevare, ili zablude moze t raziti samo lice koje ima pravni interes i to u Zakonom odredenim rokovima309 (npr. lic a koja bi ponistenjem mogla dobiti neke koristi, zakonski nasljednici i sl.) b) testament se moze samo licno saciniti, a sto znaci da je, pri poduzimanju ovo g pravnog posla, iskljucena svaka mogucnost da se izjavi putem zastupnika, odnosno punomoc nika. Dakle, testament je strogo licni pravni posao, odnosno testament se moze

izjaviti od strane lica koje je po Zakonu sposobno praviti testament. c) testament je strogo formalni pravni posao, sto znaci da je za njegovu punovaz nost potrebna Zakonom odredena forma. Clan 64. Zakona o nasljedivanju propisuje: Punov azan je onaj testament koji je sacinjen u obliku utvrdenom zakonom i pod uslovima predvidenim Zakonom . testament koji ne ispunjava sve zahtjeve u pogledu forme, ko ji su predvideni zakonom, nistav je. Forma testamenta je ustanovljena iz vise razlo ga i to: da bi se izbjegla lakomislenost, jer se radi o poslu bez naknade; 307 Clan 61. Zakona o nasljedivanju CG. 308 Cl. 62. i 63. ZN CG. 309 Clan 63. ZN CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom da bi se izbjegle prevare, zablude i prinude koje bi mogle doci od zainteresovan ih lica radi pribavljanja koristi; radi pravne sigurnosti. d) testament je uvijek opoziv pravni posao310. to proistice iz samog pojma i pri rode testamenta, a to znaci da se niko ne moze odreci prava da moze kasnije, sve do svoje smrti, mijenjati ili ukidati svoju posljednju izjavu volje. Svaka klauzula o odricanju od prava na opoziv je nistava i nece proizvoditi pravno dejstvo. Prema zakonskoj odredbi, zavjestalac moze uvijek opozvati testament, u cjelini ili djelimicno, izjavom datom u bilo kom obliku u kome se po Zakonu moze saciniti testament (trazi se neka od zakonsk ih formi u kojoj se sacinjava testament), i to u posebnoj ispravi (poseban opoziv) ili opoziv u kasnijem (novom) testamentu. Zavjestalac moze pisani testament opozvati i unis tenjem pismena. Odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ako ih zavjestalac kasnijim testamentom nije izricito opozvao ili ukoliko nisu u suprotnosti sa kasnijim tes tamentom. Svako kasnije raspolaganje zavjestaoca odredenom stvari koju je bio nekom zavjes tao, ima za posljedicu opozivanje zavjestanja te stvari. O ovome notar mora voditi ra cuna prilikom sacinjavanja zapisa o testamentu. 3 4 Vrstetestamenta U teoriji postoje dvije osnovne podjele testamenata, i to na: redovne i vanredne , te javne i privatne311. Javni testamenti su oni testamenti koji su sastavljeni uz sudjelo vanje organa javne vlasti i lica javnog povjerenja. Za punovaznost javnih testamenta Zakon pr opisuje da su sastavljeni uz sudjelovanje sudije, diplomatsko-konzularnog predstavnika, vojnog starjesine, zapovjednika broda i drugih organa javne vlasti, ili lica na koja je drzava prenijela javna ovlascenja, a to su, u mnogim zemljama pa tako i u Crnoj Gori, n otari312. tako postoji sudski testament, testament sastavljen od diplomatsko-konzularnog predstavnika, testament sastavljen od vojnog starjesine, notarski zapis o testam entu itd. Privatni testamenti su svi oni koji ne spadaju u javne testamente: svojerucni te stament i pismeni testament pred svjedocima. Redovni i vanredni testamenti. Redovni i vanredni testamenti se razlikuju po nek im elementima. Vanredni testamenti se mogu sacinjavati samo pod odredenim okolnostima, tj. kada nastupi samo neki od slucajeva za koje Zakon dopusta upotrebu ove forme (npr. testament sacinjen na brodu samo ako se to lice nalazi na brodu, ili testame nt

sacinjen za vrijeme mobilizacije ili rata, moze se saciniti samo licu na vojnoj duznosti za vrijeme mobilizacije ili rata). Oblik nekih vrsta vanrednog testamenta odgovara redovnom testamentu (sacinjava se i skladu sa odredbama koje vaze za sacinjavanje sudskog testamenta), uz specificnost da ga ne sacinjava sudija, odnosno lice kojem je to redovno sluzben o 310 Clan 117. do 119. ZN-a CG. 311 Vidjeti vise kod Borislav t. Blagojevic, Nasljedno pravo u Jugoslaviji , cetvrt o izdanje, Savremena administracija Beograd 1979. godine, str. 260. i naredne. 312 Clan 52 Zakona o notarima CG.

3. Testament poslovanje (npr. notar) vec ga sacinjava lice kome to nije redovno sluzbeno posl ovanje nego vanredno (npr. zapovjednik broda, komandir cete ili visi starjesina vojne jedinice). Vanredni testament vazi samo jedno odredeno vrijeme (npr. 30 dana nakon povratka zavjestaoca u Crnu Goru kod testamenta sacinjenog na crnogorskom brodu, ili 60 dana po zavrsetku rata, ili 30 dana od dana demobilisanja amenta za vrijeme mobilizacije ili ratnog stanja), dok redovni testament nema takvih vremenskih ogranicenja. Prema zakonodavstvu Crne Gore, vanredni testamenti su: testament sacinjen na brodu; testament sacinjen za vrijeme mobilizacije ili rata ; usmeni testament. Redovni testamenti su: svojerucni testament; pisani testament pred svjedocima; sudski testament, a koji mogu sastaviti sudija osnovnog suda, odnosno notar po pravilima vanparnicnog postupka; testament sacinjen pred diplomatskim ili konzularnim predstavnikom Crne Gore u inostranstvu. Karakteristike redovnog testamenta: mogucnost njegovog pravljenja (sacinjavanja) u svako doba; pojacana forma; neogranicena vremenska vaznost. 3.5. Sadrzina testamenta313 testament moze sadrzavati klauzule materijalne i klauzule formalne prirode. a) Kako je testament oblik izjave posljednje volje kojom se vrsi raspored imovin e nekog lica (zavjestaoca) za slucaj njegove smrti, to se sadrzina testamenta sastoji, o dnosno moze se javiti kroz sljedece klauzule materijalne prirode314, i to: odredivanje nasljednika ili legatara; odredivanje supstituta; kod test

iskljucenje koga od mogucih nasljednika iz nasljeda (nuznih ili zakonskih), to j e tzv. negativni testament ; oprostaj nedostojnosti; odredivanje idealnih dijelova nasljednika, kvota ili individualno odredenih pred

meta legata; postavljanje uslova i rokova u pogledu sticanja ili prestanka svojstva nasljedni ka ili legatara; 313 Vidi odredbe cl. 93.-98. ZN CG. 314 Vidjeti vise kod Borislav t. Blagojevic, Nasljedno pravo u Jugoslaviji , cetvrt o izdanje, Savremena administracija Beograd 1979. godine, str. 247. i naredne.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom nalaganje tereta (davanje naloga) itd. b) Pored naprijed naznacene sadrzine, testament moze da sadrzi i klauzule formal ne prirode koje se odnose na nasljede, postavljanje izvrsioca testamenta ili druge akte i radnje koje nemaju nasljednopravno dejstvo, kao sto su: preporuka organu starateljstva da neko lice bude ili ne bude odredeno za starate lja maloljetnoj djeci ostavioca; zabrana odredenog rukovanja imovinom djece; priznanje ocinstva prema odredbama Porodicnog zakona; priznanje ili oprostaj duga; regulisanje pitanja imovinsko bracnih odnosa; odredivanje mjesta i nacina sahrane itd. 3 6 Detaljnijeosadrzinitestamenta 3 6 1 Odredivanje nasljednika Zavjestalac moze testamentom odrediti315 jednog ili vise nasljednika. Za testame ntarnog nasljednika moze biti odredeno bilo koje fizicko ili pravno lice (za razliku od toga, zakonski nasljednik moze biti samo fizicko lice), bez obzira da li su mu srodnic i ili ne i da li oni ulaze u krug mogucih zakonskih nasljednika, mada je najcesci slucaj da se radi o srodnicima, s tim sto se mijenja zakonski red nasljedivanja ili velicina naslj ednih dijelova. testamentarni nasljednik je lice koje je zavjestalac odredio da naslijedi cjelok upnu njegovu imovinu ili dio imovine, odredene prema cijeloj imovini, a nasljednikom ce se smatrati i lice kojem je testamentom ostavljena jedna ili vise odredenih stvari ili prava ako se utvrdi da je volja zavjestaoca bila da mu to lice bude nasljednik. testator moze testamentom odrediti lice kome ce pripasti nasljedstvo ako odreden i nasljednik (naznacen u testamentu) umre prije njega, ili se odrekne nasljeda, ili bude nedo stojan da naslijedi, a sto vazi i za legate316. to je tzv. supsidijarno odredivanje nas ljednika u testamentu, gdje testator odreduje vise lica za svoje nasljednike, ali tako da ga naslijedi prvenstveno jedno od njih, a drugi (zamjenski nasljednici) tek sups idijarno, tj. u slucaju da prvo oznaceno lice ne naslijedi (ako umre prije ostavioca, tj. ne dozivi nasljedstvo, ili ako bude nedostojno da naslijedi, ili ako se odrekne nasljeda). P R I m J E R Supsidijarnoodredivanjenasljednikanajednojstvari

Ovim za svoje nasljednike na jednake dijelove, a na nepokretnosti ciji sam ja vla snik sa 1/1 dijela i koja je oznacena kao katastarska parcela br.164/33, kuciste, povrsi ne od 83 m2, i dvoriste, povrsine od 337 m2 iz A lista nepokretnosti br.1, KO masline, i stambena zgrada izgradena na toj parceli, br. 164/33, povrsine 83 m2, upisana u V listu nepokretnosti br.1, u KO 315 Cl. 93. ZN CG. 316 Supstitucija cl. 94. ZN CG.

3. Testament masline ------, odredujem svojekcerke i to: SH,rod Totic, rodenu 15.10.1969. (pe tnaestog oktobra hiljadu devet stotina sezdeset devete) godine, u mjestu ------, trenutno nastanjena u Austriji_____, i RA,rod Totic,rodena 01.10.1965. (prvog oktobra hiljadu devet st otina sezdeset pete) godine, u mjestu ---------, trenutno, nastanjena u Velikoj Britaniji______ . --------------Ukoliko imenovani nasljednici ne uspiju realizovati svoj nasljedni red (umru pri je mene, ili se odreknu naslijeda, ili budu nedostojni da naslijede), kao zamjenskenasljednike, odredujem njihove bracne potomke, prema pravilima zakonskog nasljednog reda, i to tako da bracni potomci jedne kcerke nasljeduju jednu polovinu, a bracni potomci druge kcerke nasljeduju drugu polovinu. --------------------------------------------------------------------------------------------------------Ovdje se radi o tzv. supstituciji, tj. odredivanju zamjenika nasljednika (vidi c l. 94. st.1. ZN CG), a ne radi se o odredivanju nasljednika svom nasljedniku ili legataru, st o je po Zakonu zabranjeno (cl. 94. st. 3. ZN CG). 3 6 2 Teretiiuslovi testator moze u pojedinim odredbama testamenta postaviti terete (naloge), uslove , ili rokove317 (npr. naslijedice imovinu ako za cetiri godine zavrsi fakultet). S ukcesivno odredivanje nasljednika, gdje testator za svoje nasljednike odreduje vise lica, ali tako da oni sticu nasljedno pravo sukcesivno, uz odredivanje nekog roka, ispunjenje u slova ili tereta. Nasljedno pravo prvo stice prvooznaceni nasljednik, tzv. prethodni n asljednik, s tim da njegovo nasljedno pravo prestane, naprimjer, istekom nekog roka ili isp unjenjem odredenog uslova, kada nasljedno pravo stice neko drugo, u testamentu naznaceno lice. tzv. naknadni nasljednik. U ovom slucaju se radi o postavljanju uslova i rokova (clan 97 stav 2 ZN CG), tj. o takozvanom sukcesivnom odredivanju nasljedn ika zavjestaoca, tako da naknadni nasljednik stice nasljedno pravo po osnovu testame nta ako u momentu smrti zavjestaoca tzv. prethodni nasljednik npr. je navrsio odrede ni broj godina i nije ispunio odredeni uslov npr. zavrsio odredeni fakultet. U supr otnom naknadni nasljednik ne stice nasljedno pravo vec to pravo ostaje tzv. prethodnom nasljedniku. Dakle, ovdje se ne radi o odredivanju nasljednika svom nasljedniku ili legataru, sto je po Zakonu zabranjeno (cl. 94. st. 3. ZN CG). P R I m J E R Sukcesivnoodredivanjenasljednika

Ovim testamentom za svog jedinog nasljednika na nepokretnosti, ciji sam ja vlasni k sa 1/1 dijela, i koja je oznacena kao katastarska parcela br.164/33, kuciste, povrsine od 83 m2, i dvoriste, povrsine od 337 m2, iz A lista nepokretnosti br.1, KO masline i stambena zgrada iz gradena na toj parceli br. 164/33, povrsine 83 m2, upisana u V listu nepokretnosti br.1, u KO masline, odredujem svog sina AA, poduslovomdadomomentamojesmrtizavrsi medicinski fakultetidado momentamojesmrtinijenavrsio28(dvadesetosam)godinazivota On je samo prethodni nasljednik. Kao naknadnognasljednika, odredujem BB (podaci). ----317 Clan 97. ZN CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom Slucaj naknadnog nasljeda nastupa neispunjenjem naprijed naznacenog uslova i rok a. Ukoliko naknadni nasljednik ne stekne naknadno nasljedstvo, naknadni nasljedni red otpad a. Tada prethodni nasljednik, tj. moj sin AA ostaje moj puni nasljednik .------------------------------------testator moze nekom duznoscu opteretiti lice kome ostavlja neku korist ili zaost avstinu (clan 97. stav 1. ZN CG - npr., podizanje nadgrobnog spomenika). Uslovi i tereti koji su nemoguci, nedozvoljeni, nemoralni, nerazumljivi ili protivrjecni, smatraju se kao da ne postoje (vidi clan 97. stav 3. ZN CG). 3 6 3 Legati, osnivanje zaduzbine Zavjestalac moze testamentom ostaviti jedan ili vise legata (clan 95. ZN CG). Mo ze narediti da se neka stvar ili pravo upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svr he ili osnivanje zaduzbine (clan 96. ZN CG). 3 6 4 Izvrsiocitestamenta testament moze sadrzavati i odredbu o izvrsiocima testamenta. Postavljanje izvrs ioca testamenta u ispravi o testamentu nije nuzno, ali je to svrsishodno, a narocito ako je zavjestalac odredio naloge, uslove ili rokove. testator moze imenovati jedno ili vise poslovno sposobnih lica za izvrsioce testamenta, kako je to odredeno prema regul ativi clanova 113. do 116. ZN CG. P R I m J E R Za izvrsioca testamenta imenujem CD ---------------------------------------------------------------------Ako ovaj ne preuzme ovu sluzbu ili je otkaze, molim ostavinski sud daodredipogod nu osobu za izvrsiocatestamenta ----------------------------------------------------------------------------------Zadatak izvrsioca testamenta je da zavjestanjeinaknadno zavjestanje ispuniiosigu ra pravanaknadnogprimaocazavjestanja.----------------------------------------------------------------Za njegovu djelatnost izvrsilac testamenta dobija naknadu svojih troskova i nagr adu u visini od 5.000,00 EURA (slovima: pethiljada eura), koja sredstva ce biti deponovana na mo m racunu.--3 7 Nistavosttestamenta testament je nistav: ako zavjestalac u vrijeme njegovog sacinjavanja nije imao 15 godina zivota ili n

ije bio sposoban za rasudivanje; ako nije sacinjen u obliku utvrdenom u Zakonu i pod uslovima predvidenim Zakonom ; ako je zavjestalac bio natjeran prijetnjom, prinudom, ili je bio u zabludi (cak i ako postoji zabluda o cinjenicama koje su pobudile zavjestaoca da ucini raspolaganje ).

3. Testament Ako su samo neke odredbe nistave zbog prijetnje, prevare, ili zablude, nevazece su samo te odredbe (djelimicna nistavost). Ponistenje moze traziti samo lice koje ima pr avni interes, ali ne prije proglasenja testamenta, u zakonskim rokovima. 3 8 Ostale napomenekodtestamenta Notar je duzan voditi racuna, te davati poduke i upozorenja o sljedecem: a) Kod sacinjavanja notarskog zapisa o testamentu, notar je duzan primijeniti pr avila Zakona o nasljedivanju, Zakona o vanparnicnom postupku (jer ima svojstvo sudskog testamenta) i Zakona o notarima; b) Uvijek treba upozoriti na zakonsko pravo na nuzni nasljedni dio, bez obzira d a li ima ili nema nuznih nasljednika i unijeti to u tekst, te dodati izjavu ostavioca da nema rodbine koja bi imala pravo na nuzni dio ili, ako ima, navesti da je izjavio da ima i da prihvata posljedice toga; c) Uvijek treba upozoriti ostavioca na izjave koje bi bile protivne imperativnim normama, te uticale na punovaznost testamenta;tako, naprimjer, upozoriti ostavioca da ne moze odrediti nasljednika svom nasljedniku ni legataru, ako je to zelio (clan 94 . stav 3. ZN CG); d) Uvijek se mora paziti na potrebnu sposobnost za sacinjavanje testamenta iz cl an 61. stav 1 ZN CG i na formu i druge uslove za punovaznost; e) U uvodu notarske isprave uvijek se mora navesti da se iz razgovora sa ostavio cem steklo uvjerenje da je poslovno i testamentarno sposoban (prema potrebi moze se traziti i vjestacenje za utvrdivanje sposobnosti za rasudivanje); f) testament se ne moze nikada saciniti preko punomocnika ili zakonskog zastupni ka (strogo licni pravni posao); g) Pravno lice nikada ne moze biti ostavilac, ali moze biti testamentarni naslje dnik ili legatar, kako u slucaju kada pravno lice postoji, tako i kad se imovina zavjesta za osnivanje nekog pravnog lica (ali pod uslovom da to pravno lice bude osnovano), ako posebn im propisima nije drugacije odredeno. h) Predmet nasljedivanja, pa tako i testamenta, je zaostavstina ostavioca u tren utku njegove smrti, a koju cine imovinska prava podobna za nasljedivanje (vidi cl.2. i cl.3. ZN CG). to mogu biti stvari i prava koja pripadaju pojedincima, kao sto su pokretne stvari,

dospjela potrazivanja, sva stvarna prava (svojina, pravo zaloga, pravo sluzbenos ti itd.), sve imovinske obaveze, autorska i industrijska prava. i) testamentom se moze raspolagati: cijelom imovinom (formulacija: odredujem ____ ); za svog nasljednika na cjelokupnoj imovini za svog

samo dijelom imovine, odredenim prema cijeloj imovini (formulacija: nasljednika na 1/2 imovine odredujem__ );

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom pojedinim stvarima i pravima, pod uslovom da je zavjestaoceva volja da mu lice kome se pojedine stvari ostavljaju bude testamentarni nasljednik (formulacija: za svog jedinog nasljednika na nepokretnosti oznacenoj kao parcela broj ___ odredujem AB ). 3 9 Registartestamenata Ako zavjestalac to zahtijeva, podatke o sacinjavanju, cuvanju i proglasenju test amenta notar ce dostaviti Registru testamenata318, kao javnoj evidenciji koju vodi Nota rska komora. to ce notar konstatovati u samom testamentu, a u svakom slucaju, poducice zavjes taoca na tu mogucnost i na prednosti u vezi s tim. Kada se uspostavi ovaj registar testamenata, stvorice se preduslovi za njegovo uvezivanje sa registrima ostalih zemalja, a narocito sa evropskom mrezom testamenata. P R I m J E R I 1. Formulacija kada stranka zeli evidentiranje testamenta u Registar testamenata Notar je poducio zavjestaoca na mogucnost evidentiranja u Registar testamenata ci njenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mu prednosti u vezi s tim, te ga upozor io na posljedice suprotnog postupanja i na troskove u vezi s tim. Nakon toga, zavjestalac zahtije va i daje nalog ovom notaru da dostavi podatke o sacinjavanju ovog testamenta nadleznom re gistru. 2. Formulacija kada stranka ne zeli evidentiranje testamenta u Registar testamenata Notar je poducio zavjestaoca na mogucnost evidentiranja u Registar testamenata ci njenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mu prednosti u vezi s tim, te ga upozor io na posljedice suprotnog postupanja i na troskove u vezi s tim, pa je zavjestalac odustao od to ga . ----Vaznost registra testamenata ogleda se u tome sto ce on biti jedinstvena evidenc ija svih testamenata u Crnoj Gori i sto ce se njime omoguciti da se, nakon smrti zavjesta oca, na brz i siguran nacin dode do podataka da li je neko lice ostavilo testament. Pore d znacaja za pravnu sigurnost, ovaj registar ce biti veoma vazan i za Notarsku komoru i no tarsku sluzbu. 3 10 Izvornikiotpravak notarskogzapisaotestamentu Izvornik zapisa o testamentu notar cuva u svom arhivu kao i ostale notarske akte , s tom razlikom sto ga je duzan dostaviti nadleznom ostavinskom sudu cim sazna za s mrt lica ciji se testament nalazi kod njega319. to je jedan od izuzetaka od pravila da se nikada ne izdaje izvornik notarskog akta. Kada notar izda izvornik zapisa o testamentu, du

318 Cl. 120. Zakona o nasljedivanju CG. 319 Vidi cl. 78. Zakona o notarima CG.

3. Testament zan je prilikom toga, kao i u ostalim slucajevima izdavanja izvornika, saciniti otpravak izvornika za arhivu koji stupa na mjesto izvornika. Poslije toga, notar moze izd avati samo prepise takvog notarskog akta. Otpravak ili prepis testamenta koji je sacinio notar ili je kod njega na cuvanju , notar moze izdati samo ostaviocu dok je u zivotu, njegovom punomocniku, na osnovu spec ijalnog punomocja koje je ovjereno u skladu s propisima, ili licu odredenom u testamentu . Nakon smrti zavjestaoca, otpravak ili prepis se moze izdati samo poslije proglas enja testamenta, a ta cinjenica se upisuje na otpravak (vidi cl.86 Zakona o notarima) . Kako je vec naprijed naznaceno, notar moze, ako to stranka zeli, sastaviti po nj enom kazivanju zapis o testamentu, po pravilima koja vaze za sudski testament, odnosn o po pravilima vanparnicnog postupka, u kom slucaju takav akt ima svojstvo sudskog te stamenta320. Predmet naseg razmatranja jeste notarski zapis o testamentu. S tim u vezi, slije de primjeri moguceg teksta testamenta u razlicitim modalitetima u odnosu na sadrzaj . 3 11 Primjer:Zapisotestamentu sa zamjenskim nasljednicima Zapisnik i zapis o testamentu kojim se odreduju dva nasljednika, zamjenski naslj ednici, a ostavlja se jedna odredena nepokretnost - zavjestalac ima i drugu imovinu. CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ-___/09. Ja, (licno ime notara, njegovo sjediste), koji postupam u svojstvu notara, sasta vio/la sam na osnovu clana 52. Zakona o notarima i clana 69. Zakona o nasljedivanju, te odreda ba Zakona o vanparnicnom postupku, sljedeci: ----------------------------------------------------------------------------ZAPISNIKOSASTAVUNOTARSKOGTESTAMENTA Zapisnik sam sastavio/la dana 26.07.2009.g. (dvadeset sestog jula dvije hiljade devete ) godine, s pocetkom u 10.00h (deset sati), u svojoj kancelariji uredu.--------------------------------------Prisutan je:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVJESTALAC: (licno ime, datum i mjesto rodenja, adresa i jedinstveni maticni br oj zavjestaoca,

broj isprave na osnovu koje je utvrden identitet zavjestaoca, kao i naziv organa koji je izdao ispravu); -------------------------------------------------------------------------------------------------------Ispitao/la sam da li zavjestalac ima pravnu i poslovnu sposobnost. U daljem razg ovoru sa zavjestaocem, neposrednim pitanjima utvrdio/la sam da postoji slobodna i ozbiljna volja da se sastavi notarski testament, te da je zavjestalac sposoban za rasudivanje i ni od koga nije prisiljen na sastav testamenta.--------------------------------------------------------------------------------------320 Cl. 52. Zakona o notarima CG i cl. 69. stav 1. Zakona o nasljedivanju CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom Na osnovu clana 193. Zakona o vanparnicnom postupku, utvrdio/la sam okolnosti da zavjestalac zna i moze citati i pisati i da govori jezik koji je u sluzbenoj upotrebi. Potom sam zavjestaocu objasnio/la propise koji ogranicavaju zavjestaoca u raspolaganju testamentom, te propise o opozivosti i nacine opozivanja testamenta.---------------------------------------------------Kad sam saslusao/la kazivanja zavjestaoca, njegovu sam izjavu vjerno unio/jela u zapisnik, pazeci pri tome da volja zavjestaoca bude jasno izrazena, pa sam, prema usmenom kazivanju zavjestaoca, sastavio/la sljedeci notarski zapis o testamentu:-----------------------------------------ZAPISOTESTAMENTU Ja, (licno ime, datum i mjesto rodenja, adresa i jedinstveni maticni broj zavjes taoca), kao zavjestalac, odlucila sam pri punoj svijesti i svojom slobodnom voljom, ni od koga prisiljava na, niti nagovarana, nakon dubljeg razmisljanja, dana 26.07.2009. (dvadeset sestog jula d vije hiljade devete) godine, raspolagatipojedinimstvarimaizsvojeimovinezaslucajsvojesmrti ---IPRETHODNE NAPOMENE Udata sam. Znam citati i pisati. Imam zive potomke i to: jednog sina i dvije kce rke.-------------U slobodnom raspolaganju svojom imovinom ni na koji nacin nisam ogranicena. Imov ina kojom raspolazem ovim testamentom, ne spada u bracnu tekovinu. Pored ove imovine, imam i drugu imovinu.-----------------------------------------------------------------------------------------------------Preventivno opozivam sva eventualno postojeca ranija raspolaganja za slucaj smrt i. ----------II ODREDIVANJE NASLJEDNIKA Ovim za svoje nasljednikena jednakedijelove, a na nepokretnosti ciji sam vlasnik sa 1/1 dijela i koja je oznacena kao katastarska parcela 164/33., kuciste, povrsine od 83 m2, i dvoriste, povrsine 337 m2, upisana u A listu nepokretnosti broj 1., KO masline, i stambena zg rada, izgradena na toj parceli, upisana u V listu nepokretnosti, sa korisnom stambenom povrsinom od 83 m2, a koja se nalazi u mjestu ____ul._____br,_, odredujem svoje kcerke, i to S H (svi podaci za nasljednika kako bi se mogao identifikovati) i R A(svi podaci za naslj ednika kako bi se mogao identifikovati). ----------------------------------------------------------------------------------------Ukoliko imenovani nasljednici ne uspiju realizovati svoj nasljedni red (umru pri je mene, ili se

odreknu nasljeda, ili budu nedostojni da naslijede), kao zamjenskenasljednike, o dredujem njihove bracne potomke prema pravilima zakonskog nasljednog reda, i to tako da b racni potomci jedne kcerke nasljeduju jednu polovinu, a bracni potomci druge kcerke nasljeduju drugu polovinu. --------------------------------------------------------------------------------------------------------III OSTALO Dalja odredenja u pogledu moje ostale imovine ne zelim da danas budu donesena.----------Nakon ukazivanja i upozorenja od strane notara na zakonsko pravo na nuzni naslje dni dio, izjavljujem da imam jos jedno dijete-sina, koji ce biti obezbijeden od moje drug e imovine, te

3. Testament izricito izjavljujem da prihvatam sve rizike zakonskog prava na nuzni nasljedni dio od strane mojih potomaka koji nisu obuhvaceni ovim testamentom. -------------------------------------------Notar me poducio mogucnosti evidentiranja u Registar testamenata cinjenice o sas tavljanju ovog testamenta, objasnio mi prednosti u vezi s tim, te me upozorio na posljedic e suprotnog postupanja i na troskove u vezi s tim. Nakon toga, izjavljujem da zahtijevam i d ajem nalog ovom notaru da dostavi podatke o sacinjavanju ovog testamenta nadleznom registru . -------Ja snosim troskove ove isprave i troskove evidentiranja ovog testamenta u Regist ru testamenata. Notar mi je procitao i protumacio zapisnik o sacinjavanju zapisa o testamentu i notarski zapis ovog testamenta, a procitao/la sam ih i sama, te izjavljujem da je moja posljedn ja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, sto svojim potpisom n a ovom testamentu i zapisniku potvrdujem. -------------------------------------------------------------------------Zavjestalac: _____________ ------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao i protumacio zavjestaocu zapisnik o notarskom testamentu i not arski zapis koji cini notarski testament, a procitao ih je i sam zavjestalac, te je izjavio da je njegova posljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, sto svo jim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrdujemo ja, notar, i zavjestalac.---------------Cinjenice o sacinjavanju i cuvanju testamenta evidentirat ce se u Registru testa menata, na osnovu clana 120. Zakona o nasljedivanju.-----------------------------------------------------------------Ovaj zapisnik, sa testamentom u formi notarskog zapisa, sastoji se od ukupno 3 ( tri) lista i 3 (tri) stranice.---------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu odredbe clana 76. Zakona o notarima, izvornik ovog zapisnika, sa notar skim testamentom u formi notarskog zapisa, cuva notar u svojoj arhivi. ----------------------------------------Na osnovu odredbe clana 86. Zakona o notarima, otpravak ovog zapisnika, sa notar skim testamentom u formi notarskog zapisa kojeg je sacinio notar, izdaje se zavjestaocu. ------------Naknada i troskovi: (tarifini brojevi, iznosi-sve u skladu sa tarifom koja ce bi ti donesena). Naknada za evidentiranje sastava i cuvanje testamenta (tarifni brojevi, iznos-sv e u skladu tarifom

koja ce biti donesena). -----------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, 26.07.2009.(dvadeset sestog jula dvije hiljade devete) godine, dovr seno u 13.20 sati (trinaest sati i dvadeset minuta). -------------------------------------------------------------------------Zavjestalac: Notar:

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 3 12 Primjer:Zapisotestamentu sa sukcesivnimodredivanjem nasljednika usloviirokovi Zapisnik o sastavljanju i zapis o testamentu sa sukcesivnim odredivanjem nasljed nika putem postavljanja uslova i rokova (prethodni nasljednik - naknadni nasljednik), odredivanje zamjenskog nasljednika ako prethodni ili naknadni nasljednik ne steknu nasljedno pravo zavjesta se cjelokupna imovina. CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br. 1. UZZ-___/09. Ja, (licno ime notara, njegovo sjediste), koji postupam u svojstvu notara, sasta vio/la sam na osnovu clana 52. Zakona o notarima i clana 69. Zakona o nasljedivanju, te odreda ba Zakona o vanparnicnom postupku, sljedeci: ----------------------------------------------------------------------------ZAPISNIKOSASTAVUNOTARSKOGTESTAMENTA Zapisnik sam sastavio/la dana 26.07.2009. godine (dvadeset sestog jula dvije hil jade devete ) godine, s pocetkom u 10.00h (deset sati), u svom uredu. ----------------------------------------------Prisutan je:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVJESTALAC: (licno ime, datum i mjesto rodenja, adresa i jedinstveni maticni br oj zavjestaoca, broj isprave na osnovu koje je utvrden identitet zavjestaoca, kao i naziv organa koji je izdao ispravu). -------------------------------------------------------------------------------------------------------Ispitao/la sam da li zavjestalac ima pravnu i poslovnu sposobnost. U daljem razg ovoru sa zavjestaocem, neposrednim pitanjima utvrdio/la sam se da postoji slobodna i ozbiljna volja da se sastavi notarski testament, te da je zavjestalac sposoban za rasudivanje i ni od koga nije prisiljen na sastavljanje testamenta.--------------------------------------------------------------------------Na osnovu clana 193. Zakona o vanparnicnom postupku, utvrdio/la sam okolnosti da zavjestalac zna i moze citati i pisati i da govori jezik koji je u sluzbenoj upotrebi. Potom sam zavjestaocu objasnio/la propise koji ogranicavaju zavjestaoca u raspolaganju testamentom, te propise o opozivosti i nacinu opozivanja testamenta. ---------------------------------------------------

Kad sam saslusao/la kazivanja zavjestaoca, njegovu sam izjavu vjerno unio/jela u zapisnik, pazeci pri tome da volja zavjestaoca bude jasno izrazena, pa sam, prema usmenom kazivanju zavjestaoca, sastavio/la sljedeci notarski zapis o testamentu:-----------------------------------------ZAPISOTESTAMENTU Ja, (licno ime, datum i mjesto rodenja, adresa i jedinstveni maticni broj zavjes taoca), kao zavjestalac, odlucio sam pri punoj svijesti i svojom slobodnom voljom, ni od koga prisiljavan , niti

3. Testament nagovaran, nakon dubljeg razmisljanja, dana 26.07.2009. (dvadeset sestog jula dv ije hiljade devete) godine, raspolagati cjelokupnom svojom imovinom za slucajsvoje smrti ------Znam citati i pisati. ------------------------------------------------------------------------------------------------Udovica sam i nemam djece i potomaka. ------------------------------------------------------------------Do sada nisam sacinjavala testament i nisam ni u cemu ogranicena u raspolaganju svojom imovinom za slucaj smrti. ---------------------------------------------------------------------------------------Opreza radi, opozivam sva eventualna ranija postojeca raspolaganja za slucaj smr ti. ---------Clan1 . Ovim za svog jedinog nasljednika na cjelokupnoj imovini321 odredujem svog sina A A, pod uslovomdado momentamoje smrtizavrsi medicinskifakultetidado momentamoje smrti nije navrsio 28 (dvadesetosam) godina zivota On je samo prethodni nasljedn ik. Kao naknadnognasljednika, odredujem svoju kcerku BB (podaci). ------------------------------Slucaj naknadnog nasljeda nastupa neispunjenjem naprijed naznacenog uslova i roka. Ukol iko naknadni nasljednik ne stekne naknadno nasljedstvo, naknadni nasljedni red otpad a. Tada prethodni nasljednik, tj. moj sin AA ostaje moj puni nasljednik. -------------------------------------Ako ni po ovome niko ne dode do nasljeda, odredujem kao zamjenskog nasljednika32 2 moju sestru EE (podaci). ---------------------------------------------------------------------------------------Clan2 Nalazem sljedece zavjestanje323:------------------------------------------------------------------------------moja sestra EE (navesti potrebne podatke) dobija jednokratnu novcanu uplatu u iz nosu od ______, sa duznoscu324 da time: -------------------------------------------------------------------------------a) odrzava moj grob, u trajanju od _____, na uobicajen nacin, i da svake godine na dan moje smrti, zasadi svjeze cvijece; -------------------------------------------------------------------------------------b) da ostatak novca nakon toga upotrijebi za pomoc jednom od starackih domova, po s vom izboru325 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ovo zavjestanje se ima izvrsiti neposredno nakon moje smrti. ---------------------------------------

Clan3 . Za izvrsiocatestamenta imenujem CD326 ----------------------------------------------------------------Ako ovaj ne preuzme ovu sluzbu ili je otkaze, molim ostavinski sud da odredi pog odnu osobu za izvrsioca testamenta -----------------------------------------------------------------------------------------Zadatak izvrsioca testamenta je da zavjestanje i naknadno zavjestanje ispuniiosi guraprava naknadnogprimaocazavjestanja.------------------------------------------------------------------------321 Napomena: Moze se odrediti vise nasljednika na jednake dijelove, a moze i di o imovine odreden prema cijeloj imovini, odnosno jedna ili vise odredenih stvari ili prava, clan 93. sta v 3. ZN CG. 322 Napomena: Odredivanje zamjenskih nasljednika je iz razloga ako bi testamenta rni nasljednik umro prije zavjestaoca, odrekao se nasljeda, ili bude nedostojan da naslijedi, clan 9 4. stav 1. ZN CG. 323 Vidi clan 93. stav 3. ZN ostavljanje u nasljedstvo jedne ili vise odredenih s tvari. 324 Vidi clan 97. stav 1. ZN CG. 325 Vidi clan 96. ZN CG-ostavljanje u opstekorisne svrhe 326 Moze i testamentarni nasljednik-vidi clan 113. ZN CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom Za njegovu djelatnost izvrsilac testamenta dobija naknadu svojih troskova i nagr adu u visini od 5.000,00 EURA(slovima:pethiljada EURA), a ta sredstva ce biti deponovana na m om racunu_____________. -----------------------------------------------------------------------------------------------Clan4 Nakon upozorenja notara na zakonsko pravo na nuzni nasljedni dio, izjavljujem da nemam potomaka koji imaju pravo na nuzni dio327. ----------------------------------------------------------------Notar me je poducio mogucnosti evidentiranja cinjenice o sastavljanju ovog testa menta u Registru testamenata, objasnio mi prednosti u vezi s tim, te me upozorio na posl jedice suprotnog postupanja i na troskove u vezi s tim. Nakon toga, izjavljujem da zahtijevam i d ajem nalog ovom notaru da dostavi podatke o sacinjavanju ovog testamenta nadleznom re gistru. Ja snosim troskove ove isprave i troskove evidentiranja ovog testamenta u Regist ru testamenata. Notar mi je procitao i protumacio zapisnik o sacinjavanju zapisa o testamentu i notarski zapis ovog testamenta, a procitao/la sam ih i sam/a, te izjavljujem da je moja posljed nja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, sto svojim potp isima na ovom testamentu i zapisniku potvrdujem. -----------------------------------------------------------------Zavjestalac:_____________-------------------------------------------------------------------------------------Notar je procitao i protumacio zavjestaocu zapisnik o notarskom testamentu i not arski zapis koji cini notarski testament, a procitao ih je i sam zavjestalac, te je izjavio da je njegova posljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, sto svo jim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrdujemo ja, notar, i zavjestalac.----------------Cinjenice o sacinjavanju i cuvanju testamenta evidentirace se u Registru testamenata, na osnovu clana 120. Zakona o nasljedivanju.-----------------------------------------------------------------Ovaj zapisnik sa testamentom u formi notarskog zapisa sastoji se od ukupno ___ l ista i ___ stranice. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu odredbe kim testamentom u formi notarskog --------------Na osnovu odredbe kim testamentom u formi notarskog ---------clana 76, Zakona o notarima, izvornik ovog zapisnika sa notars zapisa cuva notar u svojoj arhivi.---------------------------clana 86. Zakona o notarima, otpravak ovog zapisnika sa notars zapisa kojeg je sacinio notar, izdaje se zavjestaocu. --------

Naknada i troskovi: (tarifni brojevi, iznosi-sve u skladu sa tarifom). Naknada za evidentiranje sastava i cuvanje testamenta (tarifni brojevi, iznos-sv e u skladu tarifom koja ce biti donesena). -----------------------------------------------------------------------------------U Podgorici, 26.07.2009. (dvadeset sestog jula dvije hiljade devete) godine, dov rseno u 13.20 sati (trinaest sati i dvadeset minuta). -------------------------------------------------------------------------Zavjestalac: Notar: 327 Napomena: Moguce su i sljedece alternative: 1. Imam sina kojem sam poklonila najveci dio imovine i ovim mu nece biti povrije deno pravo na nuzni dio; 2. Imam sina koji se odrekao nasljeda po osnovu Ugovora o odricanju od nasljeda 3. Prihvatam rizike toga.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima 4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima Ovi pravni poslovi imaju obligacionopravne i nasljednopravne elemente i dejstva, te su zbog toga ranije bili regulisani Zakonom o nasljedivanju, a u sadasnjem zakonoda vstvu Crne Gore neki od njih su regulisani Zakonom o obligacionim odnosima. Radi se o sljedecim ugovorima: ugovor o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno (clan 135. ZN CG); ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota (clan 1063. 1074. ZOO CG);

ugovor o dozivotnom izdrzavanju (clan 1075. 1086. ZOO CG); U nekim pravnim sistemima postoje jos i druge vrste nasljednopravnih ugovora, ka o sto su: ugovor o nasljedivanju, ugovor o buducem nasljedstvu ili legatu i ugovor o m edusobnom nasljedivanju bracnih drugova. Medutim, ti ugovori su u crnogorskom zakonodavstv u izricito zabranjeni (vidi clan 121.-122. ZN CG). Shodno tome, takve odredbe, pod prijetnjom nistavosti, ne mogu sadrzavati ni drugi ugovori, kao sto je npr. brac ni ugovor. Uloga notara u sacinjavanju, odnosno zakljucenju naprijed naznacenih pravnih pos lova, takva je da kod ugovora o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno, postoji faku ltativna nadleznost notara (sud ili notar), dok kod ugovora o ustupanju i raspodjeli imov ine za zivota i ugovora o dozivotnom izdrzavanju, postoji obavezna nadleznost notara da te ugovore sacini u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne ispr ave (vidi cl. 51. st. 1. t. 3. Zakona o notarima). 4 1 Ugovoroodricanjuodnasljedakojenijeotvoreno a) Pojam Pravilo je da odricanje od nasljeda koje nije otvoreno328 nema pravnog dejstva. Medutim, postoji jedan izuzetak koji nasljedno zakonodavstvo Crne Gore poznaje, po kojem potomak koji moze samostalno raspolagati svojim pravima, moze se ugovorom s pret kom odreci od nasljeda koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. b) Uslovi za punovaznost Da bi ovo odricanje bilo punovazno, potrebno je sljedece: da su ispunjeni opsti uslovi za punovaznost pravnih poslova u pogledu saglasnost i volja, predmeta, osnova i sposobnosti, shodno pravilima obligacionog prava; da se radi o nasljedu na zaostavstini koja je bila poznata u vrijeme zakljucenja

ugovora i koja nekom potomku treba da pripadne od pretka poslije smrti, a po osnovu Zakona; da ga sklope predak i potomak koji su poslovno sposobni, jer u suprotnom, ovakav ugovor, u ime poslovno nesposobnog ugovaraca, moze zakljuciti zakonski zastupnik, uz odobrenje organa starateljstva, jer se ovdje radi o aktu raspolaga nja imovinom i pravima329; 328 Clan 135. ZN CG. 329 Vidi clan 66 i 308 PZ CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom da je ugovor sacinjen u pisanom obliku i da ga je ovjerio sudija, odnosno notar. Ukoliko se ugovor sastavlja pred notarom (fakultativna nadleznost notara), smatr amo da ne mogu biti ovjereni potpisi od notara vec da se mora sastaviti u formi nota rskog zapisa ili u formi zapisa o potvrdi privatne isprave, a iz razloga sto je u cl. 135. st. 4. ZN CG propisano da notar mora procitati ugovor i upozoriti pretka i nasljednika na posljedice ugovora. c) Sadrzaj i obiljezja Zakonska je pretpostavka da odricanje od nasljeda koje nije otvoreno, vazi za po tomke onoga ko se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim ugovorom nije sta dr ugo odredeno. Dakle, ako se zeli drugacije od onoga sto je Zakon propisao (cl. 135. st. 5 ZN CG), potrebno je u ugovor unijeti klauzulu o tome, npr. da ovo odricanje potom ka ne vazi za njegove nasljednike . tome je notar duzan poduciti i upozoriti ugovorne strane. Za punovaznost izjave o odricanju od nasljeda bez znacaja je da li je to odrican je ucinjeno uz naknadu ili bez naknade. Moze se ugovoriti naknada, pa ako je predak ne ispla ti, to ne utice na punovaznost ugovora o odricanju, ali potomak moze ispunjenje te n aknade zahtijevati sudskim putem, kako od samog pretka, tako i iz njegove zaostavstine na slucaj njegove smrti. Moze se u notarskom zapisu predmetnog ugovora koristiti i mogucnost ugovaranja klauzule izvrsenja bez odlaganja, tj. davanje izjave o pris tajanju pretka na podvrgavanje prinudnom izvrsenju bez odlaganja iz njegove cjelokupne i movine (cl. 53. st. 1. Zakona o notarima). Notar je obavezan, izmedu ostalog, upozoriti pretka i potomka na posljedice ugov ora i takvo upozorenje unijeti u notarski zapis ugovora. Nadalje, notar je duzan upo zoriti pretka i potomka i na sljedece: dati upozorenje potomku da ne moze bez saglasnos ti pretka (jer se radi o dvostranom pravnom poslu) opozvati svoju izjavu o odricanj u od nasljeda datu u ugovoru, da se ta njegova izjava odnosi na svako njegovo nasljed no pravo prema zaostavstini pretka, bez obzira kolika bude ta zaostavstina u momentu smrt i pretka, te da odricanje djeluje i na njegove potomke, osim ako se izricitom odre dbom drugacije ne ugovori.

Nasljednik koji se odrekao jos neotvorenog nasljeda, ne moze opozvati takvu izja vu, odnosno ugovor bez druge ugovorne strane, ali moze traziti ponistenje ugovora ak o je njegova izjava o odricanju o nasljedstva izazvana prinudom, ili prijetnjom, ili je data usljed prevare, ili u zabludi. Ako se po davanju izjave o odricanju od nasljeda pronade imovina za koju se u vr ijeme davanja izjave nije znalo da pripada zaostavstini (a postojala je u momentu skla panja ugovora o odricanju), nasljednik koji je dao takvu izjavu, u roku koji mu odredi sud, moze traziti da mu se prizna pravo nasljeda na dio koji mu po zakonu pripada na novopronadenu imovinu, a iz razloga sto se izjava o odricanju od nasljeda odnosi samo na zaostavstinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave (vidi cl. 136. st.2. ZN CG).

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima 4 2 Primjer:Ugovoroodricanjuodnasljedakojenijeotvoreno Ugovor o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno, uz ugovaranje isplate naknade nasljedniku i izjave o pristajanju na izvrsenje bez odlaganja za isplatu te naknade. CRNA GORA NOTAR mILIC mISO BUDVA Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam casova), preda mnom, dolje potpisanim notarom milic misom, sa sluzbenim sjedistem u Budvi , Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sacinim notarski zapis ugovora oodricanjuodnasljeda,istovremenosupristupili:--------------------------------------------------1. Gospodin mm, roden dana_______u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB_________, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu k artu, broj_____ izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______, broj______, po z animanju menadzer, ozenjen (udaljemtekstu:predak). -------------------------------------------------2. Gospoda DJ, rodena dana_____u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj____ __, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zaniman ju frizerka, udata (udaljemtekstu:potomak) ------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Iz razgovora o situaciji, te uvidom u prezentovani mi Izvod iz maticne knjige ro denih, izdat od ------, br. ------, od ------, koji se u originalu prilaze uz ovaj izvornik, ust anovio sam da su prisutni u rodbinskom odnosu oca i kcerke. Takode sam se uvjerio da su sposobni i ovlaste ni za zakljucenje ovog pravnog posla, da razumiju pravne posljedice na koje sam im ukazao i da ima ju ozbiljnu i pravu volju za zakljucenje ovog ugovora. Ugovorne strane sam upozorio na pravneposljediceovogugovora, anarocitodasepotomaknemozepojavitikao nasljednik na imovinikojajepredmetovogugovora -------------------------------------------------------------Nakon toga, prisutni su izjavili sljedeci:----------------------------------------------------------------------

------------UGOVOROODRICANJUOD NASLJEDAKOJE NIJEOTVORENO----------------------Clan1 mm je otac DJ, koja je stoga ovlascena na nasljedivanje po osnovu Zakona, kao i na nuzni nasljedni dio. DJ se ovim odrice prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu i prava na

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom nuzni nasljedni dio330 na cjelokupnoj imovini pretka mm, koja se u momentu zaklj ucenja ovog ugovora sastoji od:________(unijeti sve potrebne podatke o imovini, a za nepokre tnosti unijeti i podatke iz katastra nepokretnosti, te broj i datum prepisa lista nepokretnosti koji se prilaze uz izvornik nakon sto je procitan strankama) --------------------------------------------------------Ovo odricanje vrijedi i za potomke331 DJ. ------------------------------------------------------------------Clan2 mm prihvata ovo odricanje. Zauzvrat, mm se obavezuje da ce u roku od 15 (petnaes t) dana, racunajuci od dana zakljucenja ovog ugovora, DJ isplatiti jednokratni novcani iz nos332 od ____ EURA, a sto DJ prihvata. ---------------------------------------------------------------------------------Notarjepoducioiupozorio strankena mogucnost i posljedice podvrgavanja mm neposre dnom prinudnom izvrsenju bez odlaganja za preuzetu novcanu obavezu, pa mm333, radi isplate naprijed naznacenog iznosa od _____EURA, koji se ima isplatiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana zakljucivanja ovog ugovora, izjavljuje pristajanje na neposredno pr inudno izvrsenjebezodlaganjaizcjelokupnesvojeimovine, a na osnovu ovog notarskog akta. Izvrsni otpravak ove isprave se moze izdati povjeriocu na njegov zahtjev, uz predocavanj e dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvrsnost.--------------------------------------------------------------Clan3 Ovim odricanjem se DJ, ukljucujuci i njene potomke334, iskljucuje iz zakonskog n asljednog reda i iz prava na nuzni nasljedni dio. ------------------------------------------------------------------------Pravo mm da kasnijim raspolaganjem po osnovu posljednje volje povlasti svoju kce rku DJ, ostaje netaknuto. -------------------------------------------------------------------------------------------------Clan4 Nakon sto je notar poducio stranke da za troskove u vezi sa ovim notarskim aktom odgovaraju solidarno, stranke izjavljuju da troskove koji nastanu sa zakljucivanjem i reali zacijom ovog ugovora, snosi DJ. -------------------------------------------------------------

------------------------------------Clan5 Notar je stranke poducioiupozoriona posljedice ovog ugovora, a narocito: -----------------330 Alt. moze se odreci i samo prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu , a sto se ne odnosi na nuzni nasljedni red: npr. DJ se ovim odrice prava na nasljedni dio po redovnom za konskom redu na cjelokupnoj imovini pretka MM, koja se sastoji od _____ . 331 Alt. u clanu 135. stav 5. ZN CG je regulisano da odricanje vazi i za potomke onoga koji se odrekao, ako sporazumom o odricanju nije sto drugo odredeno. S tim u vezi formulacija: ovo odr icanje ne vrijedi za potomke DJ . 332 333 334 oje Alt. ako je bez naknade, formulacija: ovo odricanje se vrsi bez naknade . Alt. Odustaje od toga . Alt. ako odricanje ne ukljucuje potomke formulacija: ovim odricanjem se DJ, k ne ukljucuje

potomke .

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima 1. da se potomak ne moze pojaviti kao nasljednik na imovini koja je predmet ovog ugovora; 2. da se ovaj ugovor ne moze opozvati, osim u slucaju obostrane saglasnosti stra naka, te na pravne posljedice toga; ------------------------------------------------------------------------------------------3. da se ovo odricanje od nasljeda odnosi i na potomke DJ i na posljedice toga335; te da se moze drugacije ugovoriti, ali se od toga odustalo. -------------------------------------------------------4. da se ovaj ugovor o odricanju od nasljeda odnosi na svu zaostavstinu pretka mm, koja mu je bila poznata u vrijeme zakljucenja i koja se zatekne u momentu smrti pretka i na posljedice toga, s tim da se ovim ne dira u zakonsko pravo DJ, kao lica koje se odreklo nas ljeda, da u roku koji mu sud odredi trazi da mu se prizna pravo na zakonski nasljedni dio u sluca ju novopronadene imovine, za koju se nije znalo da pripada zaostavstini u vrijeme zakljucenja ugo vora; --Od ovog notarskog akta dobijaju: ----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: --------------------------------------------------------------------------------------------------------mm (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------------------DJ (1x) -------------------------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je po tarifi____, a kako slijedi:____ ____.---------Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio s e da odgovara volji stranaka, nakon cega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su raz umjele sadrzinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i u prisustv u notara svojerucno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -----------------------------U Podgorici, dana 15.10.2009 g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) , u 11.00 (jedanaest) casova ---------------------------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane: 1.mm(potpis) 2. DJ (potpis) NOTAR misic miso (potpis, pecat i stambilj) 335 Ovu poduku i upozorenje uvijek unijeti u ispravu ako stranke nisu drugacije ugovorile, npr. da se odricanje ne odnosi na potomke nasljednika . Alt. da ovo odricanje od nasljeda ne v

azi za potomke DJ i da ce se njen dio nasljedivati kao da je umrla prije ostavioca ispravu samo ako je tako ugovoreno.

- ovo unijeti u

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 4 3 Ustupanjeiraspodjela imovine za zivota 4 3 1 Pojamipravnapriroda Pored odricanja od nasljeda koje nije otvoreno, postoji i drugi izuzetak od prav ila, a to je da se pitanje nasljedivanja i posebno pitanje raspodjele imovine jednog lica postavlja uvijek i tek za slucaj smrti. Ovaj izuzetak se odnosi na mogucnost ustupanja imo vine336 od strane pretka jos za vrijeme njegovog zivota i to u korist potomaka (djeca i drugi potomciobavezan uslov za punovaznost ugovora), uz mogucnost (nije uslov za punovaznost ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota) eventualnog ukljucivanja bra cnog druga i to sve pravnim poslom medu zivima: ugovorom o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota. tim ugovorom predak (ustupilac) se obavezuje da potomcima za zivota ustupi bez naknade svoju imovinu337. Ovaj ugovor je svojom sustinom obligacionopravni ugovor, te je, kao takav, izuze t iz Zakona o nasljedivanju i regulisan u Zakonu o obligacionim odnosima. On za glavn u posljedicu ima prenosenje svojine sa pretka na njegove potomke, tako da predak v ise ne moze raspolagati tom imovinom ni pravnim poslom medu zivima (inter vivos), ni pr avnim poslom za slucaj smrti (mortis causae). Medutim, ovaj ugovor ima nasljednopravni znacaj i dejstva, jer se njime vrsi pre nosenje imovine sa pretka na potomke i eventualno bracnog druga, tj. na one koji bi se svakako pojavili kao njegovi nasljednici (zakonski), pri cemu se ta lica ovim ug ovorom odricu bilo kakvih nasljednopravnih zahtjeva u pogledu imovine koja je predmet takvog ugovora (npr. nije dozvoljeno vracanje tih dobara kao poklona radi namire nja nuznog nasljednog dijela), bez obzira koliki je dio bilo koji potomak dobio. Dak le, najznacajnije nasljednopravno dejstvo ovog ugovora jeste da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavstinu i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici338. Notar je duz an na to upozoriti ugovorne strane. 4 3 2 Usloviza punovaznost Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota bice punovazan: ako su ispunjeni opsti uslovi za punovaznost pravnih poslova iz ZOO (saglasnost volja, predmet, osnov, forma, sposobnost za zakljucenje); ako su u njemu ucestvovala i sa njim se saglasila sva djeca i drugi i ostaviocev i potomci, koji bi po zakonu bili pozvani da naslijede njegovu zaostavstinu (a to se cijeni prema stanju koje postoji u vrijeme zakljucenja ugovora, npr. dvoje djece i unuk, kao nasljednik njegovog umrlog sina po pravu predstavljanja, te usvojenik

kod potpunog usvojenja). Potomak koji nije dao saglasnost, moze je dati naknadno u istoj formi. Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovazni ako je potomak koji se nije saglasio u samom 336 Cl. 1063.-1074. ZOO CG. 337 Vidi cl. 1063. ZOO CG. 338 Vidi clan 1066 stav 3 ZOO CG.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima ugovoru, dao saglasnost na ugovor u naknadnoj ispravi u istoj formi, te ako je p otomak koji se nije saglasio, umro prije ostavioca, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljeda, ili je iskljucen iz nasljeda, ili je nedostojan za nasljede (vidi cl. 1064. st. 2. i 3. ZOO CG). U ovom ugovoru se moze (ali nije nuzno za njegovu punovaznost) obuhvatiti i brac ni drug pretka (ustupioca), koji moze dati svoju saglasnost na ucinjeno ustupanje i raspodjelu ili ucestvovati u toj raspodjeli. Dakle, bracni drug se moze obuhvatiti samo uz njegov pristanak. Ako bracni drug ne bude obuhvacen (nije ukljucen ili nije prihvatio d a bude ukljucen), njegovo pravo na nuzni dio ostaje neokrnjeno. U tom slucaju, ust upanje i raspodjela ostaju punovazni, ali se radi odredivanja nuznog dijela nadzivjelog bracnog druga, ustupljeni dijelovi ostavioceve imovine ucinjeni njegovim potomcima, u od nosu na tog bracnog druga, smatraju poklonom339, a sve to pod uslovom da bracni drug moze i hoce da bude nasljednik. Ukoliko svi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na nasljede (a to se cijeni p rema stanju u momentu sklapanja ugovora), ne bi zakljucili ugovor vec samo neki, a ne bi dal i saglasnost ni u naknadnoj ispravi u istoj formi, tada bi se taj pravni posao sma trao poklonom, tj. izgubio bi nasljednopravna dejstva, a onaj ko nije ucestvovao, imao bi pravo na nuzni dio i pravo da namirenje tog nuznog dijela trazi iz ustupljene imovine3 40. Isto to vazi i za slucaj ako se ustupiocu poslije ustupanja rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio proglasen za umrlog. 4 3 3 Predmet ustupanjairaspodjele Predmet i raspodjela ustupanja moze biti samo ustupioceva imovina koja postoji u casu ustupanja i raspodjele, u cjelini ili djelimicno. P R I m J E R Predmet ustupanja i raspodjele je cjelokupna moja sadasnja imovina, koja se sasto ji od____. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Alt. Predmet ustupanja i raspodjele je dio moje sadasnje imovine, koji se sastoji od___.Ostalom imovinom ne zelim danas raspolagati. . ---------------------------------------------------------------Ako bi se ugovorila raspodjela dobara koja ce se zateci u zaostavstini ustupioca , takva

odredba bi bila nistava. Ustupljena imovina ne ulazi u zaostavstinu. U slucaju p ostojanja ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota, zaostavstinu ce ciniti samo imovina koja nije bila obuhvacena ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao341. 339 Clan 1070. ZOO CG. 340 Clan 1068. ZOO CG. 341 Vidi cl. 1066. i 1067. ZOO CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 4 3 4 Formaugovora Forma ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota bitan je element za nje govu punovaznost, jer bez te forme, ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Ovaj ugovor m ora biti zakljucen u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, s hodno odredbama cl. 51.st.1. t. 3. Zakona o notarima. U suprotnom, ovaj ugovor ne bi p roizvodio pravno dejstvo. Ovdje je propisana iskljuciva nadleznost notara. Pored toga sto je Zakon o notarima propisao postupak notara u sastavljanju notarskih akata, odrede ne odredbe o tome postoje i u ZOO342, koji propisuje, pod prijetnjom nistavosti, ob avezu notara da ugovornim stranama procita ugovor i upozori ih na nasljednopravna dejs tva, koja se odnose na to da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavstinu i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici. Da je tako postupio, notar to mora konstatov ati i potvrditi u samom ugovoru. 4 3 5 Zadrzavanjepravakodugovoraoustupanjuiraspodjeliimovine za zivota Ustupilac moze za sebe, za bracnog druga, ili za oboje, kao i za koje drugo lice , zadrzati odredena prava, ili dati naloge, stvarati odredenu obavezu343, i to: pravo plodouzivanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja i to na svim ustupljenim dobrima ili nekim od njih (licne sluzbenosti344); ugovoriti dozivotnu rentu u novcu ili zamjenjvim stvarima345; ugovoriti dozivotno izdrzavanje; ugovoriti kakvu drugu naknadu. Licne sluzbenosti (pravo plodouzivanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja) regul isane su u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, dok su dozivotna renta i dozivotno izd rzavanje regulisani Zakonom o obligacionim odnosima, pa je kod ugovaranja zadrzavanja tih prava, potrebno primijeniti odredbe naznacenog prava. Ako su licne sluzbenos ti ili dozivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog bracnog druga zajedno, u s lucaju smrti jednog od njih, licna sluzbenost ili renta pripadaju u cjelini prezivjelom bracnom drugu do njegove smrti, ako nije sta drugo ugovoreno, ili ako nesto drugo ne pro izilazi iz okolnosti slucaja. tome bi notar trebao poduciti stranke. P R I m J E R I Ustupilac i njegov bracni drug _____ zadrzavaju na prenesenoj nepokretnosti, za v rijeme trajanja zivota, pravostanovanja u cijelom prizemlju kuce. Uslucaju smrtijednogodovlascen

ika, drugo zadrzavapravostanovanjaupunom obimudo smrti

. ---------------------------

to je zakonsko odredenje, a moze se i drugacije ugovoriti: 342 343 344 345 Vidi Clan Vidi Vidi cl. 1065. ZOO CG. 1069. ZOO CG. cl. 223.-cl. 249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. cl. 1087.-1099. ZOO CG.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima Ustupilac i njegov bracni drug _____ zadrzavaju na prenesenoj nepokretnosti, za v rijeme trajanja zivota, pravostanovanja u cijelom prizemlju kuce. Uslucaju smrti ustupi oca,ovo pravoprestaje --------------------------------------------------------------------------------------------------4 3 6 Odgovornostzaustupiocevedugoveipobijanje ustupanja Potomci izmedu kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu, ne odgovaraju za nje gove dugove, s tim sto se to ugovorom prilikom ustupanja i raspodjele moze drugacije ugovoriti. P R I m J E R Potomak SB preuzima dug obezbijeden hipotekom, koja je upisana u G listu nepokretno sti broj 298., KO Grad, u korist Banke ____, za kredit u iznosu od 20.000,00 EURA (s lovima: dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godisnjom kamatnom stopom od 7%, na osnovu Ugo vora o zasnivanju hipoteke, broj ________, od 01.06.2006. g, koji je zakljucio ustupi lac sa naznacenom bankom, akoji dug jos nije otplacen Prema pisanom obavjestenju naznacene banke kao povjerioca, iznos neplacenog duga na danasnji dan kao dan obracuna je 15.000 ,00 EURA (slovima:petnaesthiljada EURA). Stranke su pribavile Saglasnost Banke ___ za pre uzimanje duga obezbijedenog hipotekom, a koja se u originalu prilaze uz ovaj izvornik nak on sto je procitana strankama. ---------------------------------------------------------------------------------------------Notar je upozorio stranke, a narocito potomka SB da u slucaju neplacanja preuzet og duga, Ustupilac ima pravo da opozove ovo ustupanje tj. pravo da zahtijeva da mu potoma k vrati ono sto je primio ustupanjem i raspodjelom . ------------------------------------------------------------Ustupiocevi povjerioci mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uslovima predvid enim za pobijanje raspolaganja bez naknade (actio pauliana pobojna tuzba)346. Kod bes platnih raspolaganja (kao sto je ovo) i kod raspolaganja izmedu bliskih srodnika, smatra se da je duznik znao da poduzetim raspolaganjima nanosi stetu povjeriocima i za pob ijanje tih radnji ne trazi se da je trecem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato( clan 288 stav 3 ZOO). Svaki povjerilac cije je potrazivanje dospjelo, moze pobijati pravn u radnju duznika poduzetu na njegovu stetu (duznik nema dovoljno sredstava za ispunjenje dospjelog povjeriocevog potrazivanja).

U vezi sa mogucnosti pobijanja ustupanja i raspodjele imovine za zivota, notar b i trebao poduciti i upozoriti stranke. P R I m J E R Notar je stranke upozorioipoducio da povjerioci ustupioca mogu pobijati ovo ustup anje i raspodjelu pod zakonskim uslovima za pobijanje raspolaganja bez naknade -----------------346 Clan 287-292. i cl. 1071. st. 2. ZOO CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 4 3 7 Obaveza jemstvaizmedupotomaka Obaveza jemstva izmedu potomaka ista je kao i kod sanasljednika poslije diobe, t j. i poslije ustupanja i raspodjele347. Postoji odgovornost potomaka za pravne i skrivene mat erijalne nedostatke, odgovornost za postojanje i naplativost potrazivanja ustupioca koje je pripalo nekom od potomaka. Svaki potomak jemci i duguje naknadu srazmjerno svom dijelu koji je dobio ustupanjem i raspodjelom. 4 3 8 Opozivanje S obzirom da je ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota besteretni pra vni posao, ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono sto je primio ustupanje m i raspodjelom tj. da opozove ustupanje348, i to u sljedecim slucajevima: ako je potomak pokazao grubu nezahvalnost prema njemu; ako potomak ne daje njemu ili kome drugom izdrzavanje odredeno ugovorom o ustupanju i raspodjeli; ako potomak ne isplati ustupioceve dugove, cija mu je isplata nalozena ugovorom. U ostalim slucajevima kada potomak ne izvrsi terete odredene ugovorom, sud ce od luciti da li ustupilac ima pravo da zahtijeva vracanje date imovine ili samo pravo da t razi prinudno izvrsenje tereta, vodeci pri tome racuna o vaznosti tereta za ustupioca i ostalim okolnostima slucaja. Posljedice opoziva su takve da potomak koji je morao da vrati ono sto je primio, ima pravo da zahtijeva svoj nuzni dio poslije smrti ustupioca, pod uslovom da nije i skljucen iz nasljeda, da nije nedostojan, te da se nije odrekao nasljeda. Pri izracunavan ju velicine njegovog nuznog dijela, dijelovi ustupljene imovine ostalim potomcima smatrace s e kao pokloni. Od ovoga se razlikuje situacija kada neko od potomaka nije obuhvacen ug ovorom ili se nije naknadno saglasio sa ustupanjem i raspodjelom, a sto ima za posljedi cu da ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota nije punovazan i u cijelost i se smatra poklonom (clan 1064. i 1068. ZOO CG). P R I m J E R Ugovaranjeodredbeobesplatnompovratnomprenosuustupljeneimovine U slucaju grube nezahvalnosti potomka AB prema njemu, ili ako potomak AC ne izvrs ava preuzete obaveze placanja novcane rente prema ustupiocu, ili ako potomak AD ne i splati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka, Ustupilac imapravonabesplatnipovratni prenos ustupljenihnepokretnostipremasvakompotomkupojedinacno Opoziv ovog ugovora dat ce se u formi notarskog zapisa. Potomci su duzni bez naknade i odlag anja izvrsiti o svom trosku povratni prenos ustupljenih im nepokretnosti na ustupioca. Potomci

imaju pravo na naknadu samo onih troskova koji su povecali vrijednost nepokretnosti do dana 347 Clan 1072. ZOO CG. 348 Vidi cl. 1073. ZOO CG.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima prijema opoziva. Potomci zadrzavaju sve koristi i plodove koje su stekli od ustu pljenih im nepokretnosti do dana opoziva. ----------------------------------------------------------------------------------Ugovorne strane su saglasne i zahtijevaju da se u G listu nepokretnosti, broj____, KO Grad, upise zabiljezba naprijed naznacenog prava na opoziv ovog ugovora. --------------------------4 3 9 Primjer:Ugovoroustupanjuiraspodjeliimovinezazivota Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota (raspodjeljuje se cjelokupna i movina, ustupilac je udovica, potomak preuzima dug ustupioca, vrsi se ugovaranje zadrzav anja odredenih prava i ugovaranje prava na opoziv, te upis tih prava u katastar nepok retnosti, kao i pristajanje na izvrsenje bez odlaganja za placanje novcanih obaveza). CRNA GORA NOTAR mISIC mISO BUDVA, Ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam casova), preda mnom, dolje potpisanim notarom misic misom, sa sluzbenim sjedistem u Budvi , Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sacinim notarski zapis ugovora oustupanjuiraspodjeliimovinezazivota,istovremenosupristupila sljedeca lica:-----1. Gospoda AB, rodena dana_______, u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB_________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu k artu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koja izjavljuje da je: kci A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po za nimanju menadzer, udovica.(udaljemtekstu: ustupilac/predak)------------------------------------2. Gospoda CD, rodena dana_____, u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB________ , drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj_____ _, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zaniman ju frizerka, udata.(udaljemtekstu:potomak) ------------------------------------------------------------3. Gospoda EF, rodena dana_____, u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB________ , drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj_____

,_izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavlj uje da je: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka , udata.(udaljemtekstu:potomak)-----------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i o vlascene za poduzimanje ovog pravnog posla.-------------------------------------------------------------------------------Stranke sam poducioi upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a narocito na to da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavstinu ustupioca i da se njome ne mogu namir iti nuzni

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom nasljednici349, te da je za punovaznost ovog ugovora potrebno da budu obuhvaceni svi potomci, a cjelishodno je da bude obuhvacen i bracni drug, te na posljedice suprotnog pos tupanja350. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je ustupilac majka potomaka i da nema drugih potomaka, a da ustupilac nije u braku . -------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla351. ----------------------Nakon toga, djelujuci kako je to naprijed naznaceno, stranke izjavljuju sljedeci :--------------------------------------UGOVOROUSTUPANJUIRASPODJELIIMOVINEZAZIVOTA ----------------IPREDMETUSTUPANJAIRASPODJELE-------------------------------------------------------------------Ovim ugovorom se ustupairaspodjeljuje cjelokupna nepokretna imovina, koju cine sljedece nepokretnosti, za koje je notar danas izvrsio neposredni uvid352 u kata stru nepokretnosti Podgorica i ustanovio stanje: --------------------------------------------------------------------------1. Dvosoban stan, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrsine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgradenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrsine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je ustupilac AB, sa 1/1, i kao suvlasnik sa 1/20 na zemlji stu u A listu, dok je u listu G upisana hipoteka u korist PBS banke Podgorica, u iznosu od 20.000 ,00 EURA (slovima:dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godisnjom kamatnom stopom od 7%, na o snovu ugovora o zasnivanju hipoteke broj ________, od_______. -------------------------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 35.000,00 EURA (slovima: tridesetpethiljada EURA) ---2. Parcela br. 201/1, Vinograd, povrsine od 5000 m2, upisana u Listu nepokretnos ti br. 500., KO Janjici. U B listu kao vlasnik, sa 1/1, upisan je ustupilac AB, dok u listu G a upisanih opterecenja i ogranicenja.---------------------------------Cijenimo da ova nepok retnost vrijedi353 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA).--------------------------------------------------------II USTUPANJEIRASPODJELA --------------------------------------------------------------------------------Ovim ugovorom ustupilac se obavezujedaizvrsi ustupanjeiraspodjelu za zivotabez

nem

naknadesvojupostojecunepokretnuimovinuiz tackeIovogugovora, svimsvojimpotomcima, itokakoslijedi:------------------------------------------------------------------------------------1 SvojojkcerkiCD ustupaiprenosiusvojinu,sa1/1 dijela,nepokretnostblizeoznacenuut ackiI1 ovogugovora,astoovaprihvata;-----------------------------------------------------349 Clan 1066. stav 2. ZOO CG. 350 Clan 1064. i 1070. ZOO CG. 351 U skladu sa odredbama clana 1063.-1074. Zakona o obligacionim odnosima kojim je regulisan ovaj ugovor. 352 Alt. notar moze utvrditi katastarsko stanje i na osnovu prepisa lista nepokr etnosti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, a koji se prilaze uz izvornik. Notar je strankama duzan pr ocitati taj prilog, te ih poduciti i upozoriti na mogucnost nesaglasnosti podataka iz prepisa lista nepokr etnosti i upisanih podataka u katastru, na mogucnost da notar vrsi neposredni uvid i na posljedice suprotnog postupanja. 353 Iako se radi o pravnom poslu bez naknade, potrebno je, u saradnji sa stranka ma, u notarskoj ispravi izraziti vrijednost nepokretnosti, zbog eventualnog poreza na promet nepokretnos ti, kao i obracuna notarske tarife itd.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima 2 SvojojkcerkiEF ustupaiprenosiusvojinu,sa1/1dijela,nepokretnostblizeoznacenu utackiI-2 ovogugovora,astoovaprihvata ----------------------------------------------------------Notar je poducioustupioca da ima mogucnost ugovoriti i zadrzati za sebe, ili svo g bracnog druga, ili za oboje, ili za kog drugog, dozivotnu rentu, pravo dozivotnog izdrza vanja, pravo plodouzivanja, pravo stanovanja ili pravo upotrebe na nepokretnostima koje ustup a i prenosi, da moze obavezati potomke na davanje kakve druge naknade, ugovoriti zabranu otud enja i opterecenja nepokretnosti bez njegove saglasnosti i pravo na besplatni povratn i prenos ustupljenih nepokretnosti, te ga upozorio na posljedice i rizike suprotnog postu panja, pa ugovorne strane saglasno ugovaraju sljedece:------------------------------------------------------------a) Potomak CD preuzima dug354 obezbijeden hipotekom na parceli broj 5/1, koja je up isana u G listu nepokretnosti, broj 105., KO Grad, u korist PBS banke Podgorica, za kred it u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godisnjom k amatnom stopom od 7%, na osnovu ugovora o zasnivanju hipoteke broj ________, od 01.06.20 06. g, koji je zakljucio ustupilac sa naznacenom bankom, akoji jos nije otplacen Prema pisanom obavjestenju naznacene banke kao povjerioca, iznos neplacenog duga na danasnji d an, kao dan obracuna, je 15.000,00 EURA (slovima: petnaesthiljada EURA). Stranke su prib avileSaglasnost bankeza preuzimanje duga355 obezbijedenoghipotekom.---------------------------Notar je upozorio stranke, a narocito potomka SB da u slucaju neplacanja preuzet og duga, Ustupilac ima pravo da opozove ovo ustupanje tj. pravo da zahtijeva da mu potoma k vrati ono sto je primio ustupanjem i raspodjelom . ------------------------------------------------------------b)Potomak EF se obavezuje placati ustupiocu za zivota novcanurentu,356 mjesecno u iznosu od 300,00 EURA (slovima:tristotine EURA), i to unaprijed svakog prvog u mjesecu za tekuci mjesec, s tim da prva rata dospijeva_____. Radi placanja naprijed naznacene rent e, potomak EF izjavljuje da pristaje na neposredno prinudno izvrsenje bez odlaganja iz cjel okupne svoje imovine, na osnovu ovog notarskog akta. Notar je upozorio primaoca na pravne pos ljedice podvrgavanja neposrednom prinudnom izvrsenju bez odlaganja. Povjerilac moze na z ahtjev dobiti izvrsni otpravak ove isprave uz predocavanje dokaza da su ispunjene pretp ostavke za njenu izvrsnost. ----------------------------------------------------------------------------------------------------

c)Ustupilac zadrzavazasebelicnona cijelojnepokretnostiiztackeI-2ovogugovora, za zivota, PRAVOPLODOUZIVANJA Ustupilac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodou zivanja i obavezu snositi sve troskove redovnog odrzavanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouzivanja je licno i ne moze se prenositi na treca lica, te ce se upisati u katastar. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------d) Ustupilac zadrzavazasebeizasvoju sestruXY,iz _____,za vrijemetrajanjanjihovih zivota, PRAVOSTANOVANJA357 na cijelom stanuiz tackeI-1ovogugovora --------------354 Clan 107. 1 stav 1. ZOO CG. 355 Vidi clan 455. do 459. ZOO CG. 356 Vidi clan 1069. i clan 108. 7 do 1099. ZOO CG. 357 Alt. ako se radi o dijelu nepokretnosti na kojem se zadrzava pravo stanovanj a -formulacija: jedna soba sa kuhinjom i kupatilom na prvom spratu kuce, uz zajednicko koristenje ulaz a, a sto je na planu zgrade oznaceno i srafirano crvenom bojom. Plan zgrade je predocen strankama, on e su ga odobrile i kao takav se prilaze uz ovaj izvornik i cini njegov sastavni dio CG; clan 222. i naredni Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG). (clan 1069. ZOO

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom U slucaju smrti jednog od ovlastenika ovog prava, drugi ovlascenik zadrzava prav o stanovanja u punom obimu. Ustupilac i njena sestra XY, iz ______, imaju obavezu snositi sve troskove redovnog odrzavanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo stanova nja je licno i ne moze se prenositi na treca lica. -------------------------------------------------------------------e)U slucaju grube nezahvalnosti potomka358 ______ prema njemu, ili ako potomak__ __ ne izvrsava preuzete obaveze placanja novcane rente prema ustupiocu, ili ako potomak______ n e isplati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka, ustupilac imapravo na besplatni povratniprenos ustupljenihnepokretnostipremasvakompotomkupojedinacno Opoziv ovog ugovora dat ce se u formi notarskog zapisa. Potomci su duzni, bez naknade i odlaganja, izvrsiti o svom trosku povratni prenos ustupljenih im nepokretnosti na ustupioca . Potomci imaju pravo na naknadu samo onih troskova koji su povecali vrijednost nepokretno sti do dana prijema opoziva. Potomci zadrzavaju sve koristi i plodove koje su stekli od ustupljenih im nepokretnosti do dana opoziva. --------------------------------------------------------------------------III PRELAZ POSJEDA, TERETAIKORISTI, ODGOVORNOSTZAMATERIJALNEI PRAVNE NEDOSTATKE ------------------------------------------------------------------------------------------------------Ustupilac je u neposrednom posjedu predmetnih nepokretnosti, a potomci stupaju u posredan posjed odmah danas, dok je predaja u neposredan posjed odgodena do momenta prest anka prava plodouzivanja i prava stanovanja.-----------------------------------------------------------Sve koristi i tereti vezani za predmetne nepokretnosti, ostaju na ustupiocu, odn osno ovlascenicima prava stanovanja i plodouzivanja do momenta prestanka tih prava.----------------------Ustupilac ne odgovara za velicinu i svojstva ustupljenih nepokretnosti, niti za bilo koje materijalne i pravne nedostatke. -------------------------------------------------------------------------------------Potomci preuzimaju sva javnopravna ogranicenja i opterecenja vezana za predmetne nepokretnosti, a koja nisu vidljiva iz katastara nepokretnosti. -----------------------------------------------Ustupilac izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci, niti mu je poznato da postoje tereti i ogranicenja koji nisu upisani u katastru nepokretnosti.------------------------------------------Notar je upozorio stranke, a posebno potomke, na opasnost od zasnivanja zakonske hipoteke i poduciopotomke da zahtijevaju potvrdu od Poreske uprave da ustupilac nema dugo vanja

za poreze i doprinose, ali su stranke od toga odustale.---------------------------------------------Potomci jedan drugom, u skladu sa Zakonom, jemce359 za pravne i materijalne nedo statke nepokretnosti koje su im ustupljene, srazmjerno svom dijelu. -------------------------------------------Notar je upozorio stranke da iskljucenje odgovornosti za materijalne i pravne ne dostatke, u obimuukojem seovdje neradiobesplatnomprenosu, ne proizvodi pravna dejstva ako jeustupilac znaoza nedostatke,anijeih saopstiopotomcima --------------------------------IVIZJAVEZAKNJIZENJE--------------------------------------------------------------------------------------1. Ustupilac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, potomak CD upise u katast ru nepokretnosti Podgorica kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz tacke I-1. ovog ugovora. ----358 Clan 1073. ZOO CG. 359 Clan 1072. ZOO CG.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima 2. Ustupilac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, potomak EF upise u katast ru nepokretnosti Podgorica kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz tacke I-2. ovog ugovora. ----3. Potomak360 CD odobrava istovremeni upis u katastar nepokretnosti prava stanovanj a za vrijeme trajanja zivota, u korist ustupioca i njene sestre XY, iz ______, a na c ijelom stanu-nepokretnosti iz tacke I-1. ovog ugovora, u G listu, sa zabiljeskom da u slucaju smrti jednog od ovlastenika ovog prava, drugi ovlascenik zadrzava pravo stanovanja u punom obimu i da je za brisanje ovog prava dovoljan dokaz o smrti ovlastenika. -------------------------------------------4. Potomak EF odobrava istovremeni upis u katastar nepokretnosti pravaplodouzivanja za vrijeme trajanja zivota, u korist ustupioca, a na cijeloj nepokretnosti iz tacke I-2. ov og ugovora, u G listu, sa zabiljeskom da je za brisanje ovog prava dovoljan dokaz o smrti ovlasc enika.-------5. Potomak EF odobrava i zahtijeva istovremeni upis u katastar nepokretnosti u G list u broj ____, KO Grad, prava ustupioca,a obavezepotomkaEF na placanjedozivotnerente iz tacke II-b i zabiljezbe izjave potomka EF o pristajanju na neposredno prinudno i zvrsenje bez odlaganja na njegovoj cjelokupnoj imovini i iz predmetne nepokretnosti, tako da ono bude izvrsno protiv svagdasnjeg vlasnika predmetne nepokretnosti iz tacke I-2 ovog ug ovora, a sve to radi placanja dozivotne rente blize opisane u tacki II-b ovog ugovora. -------------------------6. Potomci CD i EF odobravaju da se u katastar nepokretnosti u G listu nepokretnosti iz tacke I-1. i I-2., odmah iza naprijed izvrsenih upisa, izvrsi upispravaustupiocanabesp latnipovratniprenosustupljenihnepokretnosti prema svakom potomku pojedinacno, shodno odredbama iz tacke II-e ovog ugovora, u slucaju grube nezahvalnosti potomka ______ prema n jemu, ili ako potomak____ ne izvrsava preuzete obaveze placanja novcane rente prema us tupiocu, ili ako potomak______ ne isplati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka.----------------Notar je stranke upoznao da ce, po sluzbenoj duznosti, otpravak ovog akta dostav iti nadleznom katastru i Poreskoj upravi. --------------------------------------------------------------------------------VPOREZIITROSKOVI-------------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto je notar poduciostranke da za troskove ove notarske obrade odgovaraju solidarno, stranke izjavljuju da troskove koji nastanu sa zakljucivanjem i realizacijom ovo g ugovora, kao i eventualni porez na promet nepokretnosti, snose potomci u jednakim dijelov ima. -----VI ODOBRENJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------

U konkretnom slucaju, ispitavsi sve okolnosti, notar je saopstio strankama da ov aj ugovor ne podlijeze nikakvim odobrenjima. -----------------------------------------------------------------------------VIIZAVRSNE ODREDBE ----------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranke upozorioipoducio i o sljedecem: 1. da se svojina i licne sluzbenosti sticu tek sa upisom u katastar nepokretnost i, kao i na znacaj upisa naprijed naznacenih ugovorenih obligacionih i stvarnih prava u katastar ne pokretnosti; 360 Opsirnije vidjeti u tekstu ovog rada koji obraduje pitanje izjava za knjizen je (clausula intabulandi) kod ugovora o prodaji, a u vezi sa clanom 85. stav 1. Zakona o drzavnom premjeru i k atastru nepokretnosti CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom 2. da se zahtjev za prenos svojine na potomke moze osigurati upisom predbiljezbe i na posljedice neupisivanja predbiljezbe, ali su i pored toga potomci odustali od upisa predbil jezbe; -3. da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavstinu ustupioca i da se njome ne mogu na miriti nuzni nasljednici; --------------------------------------------------------------------------------------------------4. da ovaj ugovor podlijeze eventualno porezu na promet nepokretnosti; -----------------------5. da povjerioci ustupioca mogu pobijati ovo ustupanje i raspodjelu pod zakonskim u slovima za pobijanje raspolaganja bez naknade; --------------------------------------------------------------------6. da je za punovaznost ovog ugovora potrebno da budu obuhvaceni svi potomci, a cje lishodno je da bude obuhvacen i bracni drug361, te na posljedice suprotnog postupanja. ------Od ove notarske obradene isprave dobijaju:---------------------------------------------------------------OTPRAVAK: --------------------------------------------------------------------------------------------------------Ustupilac (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------------Potomak CD (1x)-----------------------------------------------------------------------------------------Potomak EF (1x)------------------------------------------------------------------------------------------Katastar (1x)-----------------------------------------------------------------------------------------------Poreska uprava (1x) --------------------------------------------------------------------------------------OVJERENI PREPIS:-----------------------------------------------------------------------------------------------Potomci (2x) -----------------------------------------------------------------------------------------------Nagradainaknada zarad notara obracunata je po tarifi ______, a kako slijedi____. ---------Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio s e da njegova sadrzina odgovara volji stranaka, nakon cega su stranke izjavile da je tako post upljeno, da su razumjele sadrzinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odob ravaju i svojerucno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpis ao i ovaj notar. U Podgorici, dana 15.10.2009. g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova ---------------------------------------------------------------------------------------------------Ustupilac: AB (potpis) Potomci:

1.CD (potpis) 2. EF (potpis) NOTAR milic miso (potpis, pecat i stambilj) 361 Napomena: Ako bracni drug ustupioca nije obuhvacen ustupanjem i raspodjelom, uni jeti sljedecu formulaciju: S obzirom da bracni drug ustupioca nije obuhvacen ustupanjem i raspo djelom, notar je poducio i upozorio stranke da bracni drug ustupioca ima pravo na nuzni nasljedni dio iz ustupljene imovine, u skladu sa zakonom, te na posljedice toga, pa ugovorne strane izjavlju ju da, i pored tog, a zele sklopiti ovaj ugovor, te preuzimaju sve rizike i posljedice u vezi s tim .

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima 4 4 Ugovorodozivotnomizdrzavanju 4 4 1 Pojamipravnapriroda Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (davala c izdrzavanja) obavezuje da ce drugu ugovornu stranu, ili neko trece lice (primala c izdrzavanja), izdrzavati do njegove smrti, a druga ugovorna strana se obavezuje da mu daje svu ili dio svoje imovine koja postoji u trenutku zakljucenja ugovora, s tim da je sticanje svojine na stvarima i pravima odlozeno do trenutka smrti primaoca izdrzavanja. Ugovor o dozivotnom izdrzavanju ima obligacionopravne i nasljednopravne elemente i kao takav je regulisan u odredbama clanova 1075.-1086. ZOO. Nasljednopravna dejstva ovog ugovora se ogledaju u tome sto imovina koja je pred met tog ugovora, ne ulazi u ostavinsku masu primaoca izdrzavanja, pa prema tome, za razliku od poklona ili testamenta, nema primjene pravila o nuznom nasljednom dijelu. Notar je duzan na to upozoriti primaoca izdrzavanja i u notarskom aktu potvrditi da je tako postupio, jer u suprotnom, ugovor je nistav (clan 1076. ZOO CG). Obligacionopravni elementi se ogledaju u tome sto je ovaj ugovor dvostrano teret an pravni posao za zivota, kod kojeg je samo obaveza primaoca izdrzavanja regulisan a odloznim rokom, tj. predaja (prenos svojine) na imovini koja je predmet ugovora, izricito je po zakonu odlozena do smrti primaoca izdrzavanja (clan 1075. st. 1. ZOO CG). 4 4 2 Sadrzajobavezeizdrzavanja Obaveza izdrzavanja narocito obuhvata obezbjedenje stanovanja, hrane, odjece, ob uce, odgovarajuce njege u slucaju bolesti i starosti, te davanja za svakodnevne uobic ajene potrebe. Medutim, ugovorne strane mogu i sto drugo ugovoriti (vidi cl.1075. st.3. ZOO), k ao, naprimjer, zajednicu zivota ili zajednicu imanja, obradivanje imanja primaoca izdrzavanja, obaveza sahrane i podizanje nadgrobnog spomenika primaocu izdrzavanja i drugo. Ugovorima o dozivotnom izdrzavanju smatraju se i ugovori kojim je, uz obecanje d avanja imovine poslije smrti, ugovorena zajednica zivota ili zajednica imanja, ili obav eza jednog ugovaraca da ce cuvati i paziti drugog, obradivati njegovo imanje i posli je smrti sahraniti ga ili uciniti nesto drugo u istom cilju. 4 4 3 Karakteristikeugovoraodozivotnomizdrzavanjuiusloviza punovaznost Pravne karakteristike ovog ugovora su: da je dvostrano teretan ugovor, tj. da je jedna strana preuzela obavezu izdrzava nja,

a da se druga ugovorna strana obavezala ostaviti mu svu svoju imovinu ili jedan njen dio, a koja postoji u momentu zakljucenja ugovora; da je predaja, odnosno prenos svojine, odlozen do smrti primaoca izdrzavanja;

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom da imovina koja je predmet ugovora pripada primaocu izdrzavanja u vrijeme zakljucenja ugovora i da je tacno naznacena u ugovoru; da je ugovor sastavljen u zakonom propisanoj formi, jer ukoliko ne zadovoljava propisanu formu, smatrace se da ugovor nije ni zakljucen (forma ad solemnitatem) , a odnosi izmedu ugovornih strana rjesavace se po pravilima o sticanju bez osnova (clan 218. 226. ZOO); da je aleatoran ugovor, jer u trenutku njegovog zakljucenja nije poznato koliko ce dugo zivjeti primalac izdrzavanja, a shodno tome, ne moze se znati kolika je konacna obaveza davaoca izdrzavanja (nepoznat je odnos vrijednosti predmeta, tj. imovine koja se ostavlja prema vrijednosti izdrzavanja). U vezi sa aleatornoscu, interesantna je odredba iz cl.1084. ZOO CG, po kojoj sud , na zahtjev zakonskih nasljednika, moze ponistiti ovaj ugovor ako zbog bolesti i sta rosti primaoca izdrzavanja, ugovor nije predstavljao nikakvu neizvjesnost. Na te okoln osti notar mora paziti i tome poducavati i upozoravati stranke, shodno konkretnim slu caju. 4 4 4 Formazazakljucenjeugovoraodozivotnomizdrzavanju Kod ugovora o dozivotnom izdrzavanju forma je bitan element i uslov za njegovu p unovaznost, jer je u cl.1076. ZOO, pod prijetnjom nistavosti, predvidena pisana forma i ovjera od notara, uz prethodno citanje ugovora i davanje upozorenja o nasljednop ravnim dejstvima ugovora, u smislu da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u ostavinsku masu. takode, Zakon o notarima (cl. 51. st. 1. t. 3.) predvida formu notarskog zapisa, tako da se ovaj ugovor, pod prijetnjom da nece proizvoditi pravna dejstv a, mora sastaviti u formi notarskog zapisa ili sa njime izjednacenog zapisa o potvr di privatne isprave. 4 4 5 Sposobnostikruglicakojamoguzakljucitiugovorodozivotnom izdrzavanju Ugovor o dozivotnom izdrzavanju mogu zakljuciti lica koja imaju potpunu poslovnu sposobnost, jer se ovdje radi o dvostrano teretnom pravnom poslu. Notar mora vod iti racuna o okolnostima da li je neka osoba stara, bolesna, i sl., jer to moze utic ati na punovaznost ovog ugovora iz razloga mana volje, te iz razloga postojanja nekakve neizvjesnos ti u smislu trajanja ovog ugovora. Kada je to neophodno potrebno, notar moze, uz saglasnost stranaka, zahtijevati i vjestacenje primaoca izdrzavanja po odgovaraj ucem vjestaku medicinske struke. Primalac izdrzavanja moze biti samo fizicko lice, a davalac izdrzavanja moze bit i fizicko ili pravno lice. Medutim, kada se radi o fizickom ili pravnom licu koje se u okv iru

zanimanja stara o primaocu izdrzavanja, takva lica ne mogu zakljuciti ovaj ugovo r bez prethodne saglasnosti organa starateljstva (clan 1077. ZOO CG). Smatramo da ovaj ugovor mogu medusobno zakljuciti i lica koja su po zakonu obavezna da se medusob no izdrzavaju, kao sto su bracni drugovi, roditelji i djeca itd. U nekim zakonodav

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima stvima ovo se predvida kao izricita mogucnost, dok u zakonodavstvu Crne Gore ova mogucnost se niti predvida, niti zabranjuje. Nadalje, postavlja se pitanje: da li je ovaj ugovor moguce zakljuciti i preko za konskih zastupnika (roditelj, staratelj itd.) ili punomocnika362? U tom pogledu, zakon u odredbama koje regulisu ovaj ugovor, ne sadrzi bilo kakve naznake, sto znaci da izricito ne dozvoljava ili izricito zabranjuje. Od zakona o nasljedivanju iz bivse SFRJ, jedino je Zakon o nasljedivanju SR Makedonije, u clanu 121. stav 4., izricito propisiva o da davalac izdrzavanja moze biti zastupan po punomocniku i propisao formu, sadrzinu i vremensko vazenje punomoci. Prema toj odredbi, propisano je da punomocje mora bi ti dato u formi javne isprave, da vazi samo tri mjeseca od dana njegovog izdavanja i da sadrzaj punomocja bude tacno odreden u pogledu lica s kojim ce biti zakljucen ug ovor (odredenje primaoca izdrzavanja), te odredena sadrzina ugovora. Posto zakon izri cito ne zabranjuje zakljucenje ugovora o dozivotnom izdrzavanju putem zastupnika, odn osno punomocnika, smatramo da bi se ovo moglo primijeniti i u pravu Crne Gore, a sto podrazumijeva punomocje u formi notarskog zapisa kao javne isprave, da ima t acno odreden rok u kojem se ugovor treba zakljuciti, potpuno odredenje lica sa kojima se zakljucuje ugovor, potpuno odredenje sadrzine obaveze izdrzavanja i imovine koja se ostavlja, te da sadrzi i druge elemente potrebne za zakljucenje ugovora. Sto se tice mogucnosti zakljucenja ugovora o dozivotnom izdrzavanju putem punomocnika na strani primaoca izdrzavanja, takode smatramo da je dozvoljeno zakljucenje putem punomoc nika, odnosno zastupnika. Punomocje mora biti u formi zakljucujuceg pravnog posla, uz naznacavanje ugovornih strana i sa odredenom sadrzinom ugovora o dozivotnom izdrzavanju koji se zeli zakljuciti, kao i odredivanja vremena vazenja punomoci. Kako se ovdje radi o dvostrano teretnom pravnom poslu, za poslovno nesposobna i ograniceno poslovno sposobna lica mora se pribaviti odobrenje centra za socijaln i rad (organa starateljstva)363. Na strani davaoca i primaoca izdrzavanja moze biti vise lica. Ako je na strani d avaoca izdrzavanja vise lica, onda se ona pojavljuju kao solidarni duznici. Ako je dozi votno izdrzavanje ugovoreno u korist vise lica kao primalaca izdrzavanja, u tom slucaju svako od njih ima zasebno pravo na davanja i cinjenja (vidi cl.1078. ZOO CG). U slucaju vise primalaca izdrzavanja koji su suvlasnici imovine koja se daje, sv ako od njih zasebno ostavlja svoj dio i ugovara za sebe izdrzavanje. Svako od njih se p

ojavljuje kao ugovorna strana i potpisuje ugovor. Smrcu jednog od tih lica, ugovor prestaj e samo prema njemu, a njegov suvlasnicki dio se prenosi na davaoca izdrzavanja. Od ovog treba razlikovati dozivotno izdrzavanje u korist trecih lica kao primala ca izdrzavanja (vidi cl.1079. ZOO CG). tada obaveza izdrzavanja traje do smrti trec eg lica, a svojina na predmetima ugovora prelazi na davaoca izdrzavanja u momentu s mrti njegovog saugovaraca, ali se moze i drugacije ugovoriti, tj. da imovina prelazi u momentu smrti treceg lica. tome notar treba poduciti i upozoriti stranke. Ovdje se, kao 362 Borislav t. Blagojevic, na administracija, Nasljedno pravo u Jugoslaviji , cetvrto izdanje Savreme

Beograd 1979., str. 314. 363 Vidi clan 66 i 308 stav 2 Porodicnog zakona CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom saugovarac davaoca izdrzavanja, pojavljuje lice cija je imovina, a ne trece lice kao primalac izdrzavanja. 4 4 6 Raskidiponistajugovoraodozivotnomizdrzavanju Ovaj institut je detaljno regulisan u clanovima 1082.-1086. ZOO CG, te je notar, prilikom notarske obrade, duzan voditi racuna o tim odredbama. Raskid moze biti sporazumn i ili putem suda. Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o dozivotnom izdrzavanju i nakon sto je pocelo njegovo izvrsenje, bez obzira na razloge (clan 1082. ZOO CG). Smatramo da ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovo r samo u formi u kojoj je on zakljucen (clan 62. ZOO CG), jer to zahtijeva cilj pr opisane forme za sklapanje ugovora. Raskid putem suda moze zahtijevati svaka ugovorna strana, a ako je dozivotno izdrzavanje ugovoreno u korist treceg lica, raskid ug ovora poslije smrti saugovaraca davaoca izdrzavanja moze zahtijevati i lice u ciju kor ist je izdrzavanje ugovoreno, a sve to u slucajevima predvidenim u cl. 1082. i 1083. ZOO CG. U praksi se postavilo pitanje: da li nasljednici primaoca izdrzavanja mogu nakon njegove smrti traziti raskid ugovora o dozivotnom izdrzavanju zbog neizvrsavanja obaveza od strane davaoca izdrzavanja? Smatramo da zbog neizvrsenja obaveza davaoca izdr zavanja koje su ugovorene, tj. trebaju se izvrsavati za vrijeme trajanja zivota primaoca izdrzavanja, raskid moze traziti samo primalac izdrzavanja ili trece lice kao primalac izdrza vanja nakon sto je umro saugovarac davaoca izdrzavanja. Zbog neispunjenih obaveza koje je davalac izdrzavanja trebao izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja, np r. troskovi sahrane, podizanje nadgrobnog spomenika itd., nasljednici primaoca izdr zavanja su aktivno legitimisani da traze raskid ugovora zbog neispunjenja tih obaveza. O ovom je notar duzan voditi racuna, te poduciti i upozoriti stranke u notarskoj i spravi. U svakom slucaju, ugovorne strane, ili lica koja imaju pravni interes, mogu traz iti ponistaj ugovora o dozivotnom izdrzavanju zbog apsolutne nistavosti ili zbog mana volje, ili drugih razloga a u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima. 4 4 7 Prestanakugovoraodozivotnomizdrzavanju Ugovor o dozivotnom izdrzavanju prestaje smrcu primaoca izdrzavanja. U slucaju s mrti davaoca izdrzavanja (clan 1085. i 1086. ZOO CG), ugovor prestaje ako njegov brac ni drug i njegovi potomci koji su pozvani na nasljede, ne pristanu na produzenje ug ovora, bilo da to ne zele, u kom slucaju nemaju pravo na naknadu za ranije dato izdrzav

anje, ili nisu u mogucnosti da preuzmu ugovorene obaveze, a u kom slucaju imaju pravo traz iti naknadu za ranije dato izdrzavanje. Ugovor o dozivotnom izdrzavanju moze prestat i ponistajem i raskidom, a sto je detaljnije opisano pod naprijed naznacenom tacko m 4.4.6.).

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima 4 4 8 Odgovornost davaocaizdrzavanja za dugoveprimaocaizdrzavnja Davalac izdrzavanja poslije smrti primaoca izdrzavanja ne odgovara za njegove du gove, ali ugovorne strane mogu drugacije ugovoriti, tj. mogu ugovoriti da ce davalac i zdrzavanja odgovarati odredenim povjeriocima, ali samo za postojece dugove (za dugove koji postoje u momentu zakljucenja ugovora) primaoca izdrzavanja. U vezi s tim, notar ce u ispravi dati odgovarajucu poduku i upozorenja. P R I m J E R Notar je poducio i upozorio stranke da davalac izdrzavanja poslije smrti primaoca izdrzavanja ne odgovara za njegove dugove, s tim da to mogu drugacije ugovoriti, ali se od t oga odustalo. 4 4 9 Obezbjedenjepravaizugovoraodozivotnomizdrzavanju Kako smo naprijed istakli, primalac izdrzavanja zadrzava pravo svojine na imovin i navedenoj u ugovoru sve do svoje smrti, te moze raspolagati tom imovinom (otuditi, zalozit i i sl.), ali ako je u katastru nepokretnosti zabiljezeno postojanje ugovora o doz ivotnom izdrzavanju, odnosno nekog prava iz tog ugovora, onda treca lica koja bi pribavi la neko pravo na takvoj nepokretnosti, time postaju nesavjesni sticaoci. Radi odred enog obezbjedenja davaoca izdrzavanja, zakon je dao mogucnost davaocu izdrzavanja da svoje pravo iz ugovora obezbijedi upisom u javnu knjigu (clan 1080. ZOO CG). Not ar je duzan poduciti stranke o tome i upozoriti na posljedice upisivanja, odnosno n eupisivanja tog prava u javnoj knjizi. tu se radi o upisu zabiljezbe postojanja ugovora o do zivotnom izdrzavanju. P R I m J E R Primjerformulacijezazabiljezbuiuknjizbu: Primalac izdrzavanja ovlascuje davaoca izdrzavanja da na osnovu ovog ugovora isho di u katastru nepokretnosti zabiljezbupravadavaocaizdrzavanja iz ovog ugovora, a na nepokretno sti iz tacke I ovog ugovora. ----------------------------------------------------------------------------------Primalac izdrzavanja pristaje da uknjizbu prava svojine sa 1/1 dijela na nepokre tnosti iz clana 1. ovog ugovora, davalac izdrzavanja moze ishoditi na svoje ime tek nakon smrti Primalaca izdrzavanja. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Da bi se na osnovu ugovora o dozivotnom izdrzavanju izvrsila uknjizba prenosa sv ojine u katastru nepokretnosti, potrebno je uz otpravak ugovora priloziti izvod iz mat icne knjige umrlih za primaoca izdrzavanja. Imovina koja je predmet ugovora o dozivot

nom izdrzavanju, ne ulazi u ostavinsku masu. Zbog toga se uknjizba prenosa svojine v rsi na osnovu ugovora o dozivotnom izdrzavanju i izvoda iz maticne knjige umrlih za pri maoca izdrzavanja. takode je znacajno u notarski zapis ugovora o dozivotnom izdrzavanju unijeti i v rijednost imovine koja je predmet ugovora, kao i eventualno srodstvo ugovornih strana, a

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom zbog toga sto taj ugovor moze podlijegati placanju poreza na promet nepokretnost i, koji dospijeva nakon smrti primaoca izdrzavanja, radi odredivanja notarske tarife itd . P R I m J E R Stranke saglasno konstatuju da vrijednost nepokretnosti koja se daje, u vrijeme z akljucenja ovog ugovora, iznosi 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA).------------------------------Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetke (primalac izdrzavanja) i sestri cine (davalac izdrzavanja). ------------------------------------------------------------------------------------------------------------4 4 10 Primjer:Ugovorodozivotnomizdrzavanju,uz ugovaranje zajednicezivota CRNA GORA NOTAR mILIC mISO BUDVA, ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam casova), preda mnom dolje potpisanim notarom milic misom, sa sluzbenim sjedistem u Budvi, ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sacinim notarski zapis ugovora odozivotnom izdrzavanju,istovremeno su pristupila sljedeca lica:-----------------------------1. Gospoda AB, rodena dana_______, u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB_________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu k artu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______sa rokom vazenja do____, a koja izjavljuje da je: kci A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po za nimanju menadzer, udovica.(u daljem tekstu: primalac izdrzavanja)--------------------------------2. Gospoda CD, rodena dana_____u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj_____ _, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana_______, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zaniman ju frizerka, udata (u daljem tekstu: davalac izdrzavanja)-----------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i kroz razgovor o situaciji, uvjerio se u pravu volju stranaka, te u stanovio da su

sposobne i ovlascene za preduzimanje ovog pravnog posla. -----------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a narocito na to da imovi na koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavstinu primaoca izdrzavanja i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici364. -----------------------------------------------------------------------------------364 Vidi cl. 1076. ZOO, a takode notar je duzan i po odredbama Zakona o notarima procitati strankama zapis, poducavati ih i upozoravati.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je primalac izdrzavanja tetka davaoca izdrzavanja i da primalac izdrzavanja nema djece, te da nije u braku i da ne boluje od neke bo lesti. --------Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnos ti koje se nalaze na sluzbenom podrucju ovog notara, te da je, shodno tome, ovaj notar nadl ezan za postupanje. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmet ovog ugovora je prenos svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podg orici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne povrsine od 59 m2, a koji je up isan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br. 1., izgradenoj u ul._____ , na parceli broj 5/1, povrsine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je primalac izdr zavanja AB, sa 1/1, dok u listu G nema upisanih tereta. Naznaceno katastarsko stanje notar je utv rdio neposrednim uvidom u evidenciju Katastra nepokretnosti od danas365. ----------------------------------Nakon toga, stranke, djelujuci kako je to naprijed naznaceno, izjavljuju sljedec i: ----------------------------------------UGOVORODOZIVOTNOM IZDRZAVANJU ------------------------------------Clan1 Primalac izdrzavanja AB obavezuje se prenijeti u svojinu sa 1/1 dijela, davaocu izdrzavanjasvojoj sestricini CD, svoju cijelu nepokretnost366- dvosoban stan, koji se nalaz i u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrsine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., iz gradenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrsine od 500 m2,takodadavalacizdrzavanja,nakon smrti primaocaizdrzavanja,tu nepokretnostmoze upisatiukatastru nepokretnostiusvoju koristkaosvojinusa1/1 dijela,ana osnovuovogugovora -------------------------------------Davalac izdrzavanja prihvata naprijed naznaceno -------------------------------------------------Clan2 Zauzvrat, davalac izdrzavanja CD obavezuje se izdrzavati367 primaoca izdrzavanja AB do njegovesmrti ------------------------------------------------------------------------------------------------U izvrsenju svoje naprijed naznacene obaveze, davalac izdrzavanja se obavezuje d a ce primaocu izdrzavanja u njenom stanu, gdje ce zajednicki zivjeti, a o svom trosku, osigura ti potpunu

prehranu, odjecu i obucu, spremanje stana i pranje rublja, te joj osigurati svu potrebnu njegu, a u slucaju bolesti- lijecenje, te snositi sve troskove lijecenja i lijekova, a nakon smrti, primaoca izdrzavanja o svom trosku sahraniti po mjesnim obicajima i u roku od jedne godin e od smrti, podici mu uobicajeni nadgrobni spomenik i isti uobicajeno odrzavati. ---------------------------365 Alt. Notar moze utvrditi katastarsko stanje i na osnovu prepisa lista nepokr etnosti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, a koji se prilaze uz izvornik. Notar je strankama duzan pr ocitati taj prilog, te ih poduciti i upozoriti na mogucnost nesaglasnosti podataka iz prepisa lista nepokr etnosti i upisanih podataka u katastru, na mogucnost da notar vrsi neposredni uvid i na posljedice suprotnog postupanja 366 Clan 1075. stav 2. ZOO CG (primalac izdrzavanja moze dati samo stvari i prav a koja postoje u trenutku zakljucenja ugovora). 367 Clan 1075. stav 3. ZOO CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom Clan3 Primalac izdrzavanja u cijelosti prihvata navedeno u clanu 2. ovog ugovora. -------------------Clan4 Stranke saglasno konstatuju da je u vrijeme zakljucenja ovog ugovora, vrijednost nepokret nosti koja se ostavlja 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA) Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetke (primalac izdrzavanja) i sestri cine (davalac izdrzavanja).--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Clan5 Primalac izdrzavanja ovlascuje davaoca izdrzavanja da na osnovu ovog ugovora, is hodi u katastru nepokretnosti zabiljezbu prava davaoca izdrzavanja iz ovog ugovora na nepokretno sti iz clana 1. ovog ugovora.---------------------------------------------------------------------------------Primalac izdrzavanja izjavljuje da, uknjizbu prava svojine sa 1/1 dijela na nepo kretnosti iz clana 1. ovog ugovora, davalac izdrzavanja moze ishoditi na svoje ime tek nakon smrti primaocaizdrzavanja, auzprezentovanjeizvodaizmaticneknjige umrlihza primaocaizdrzavanja. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Clan6 U slucaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdrzavanja, primalac izdrzavanja moze traziti raskid ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se moze pod uzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg razloga, po trebna je forma u kojoj je zakljucen ovaj ugovor. ------------------------------------------------------------------------------Nakon smrti davaoca izdrzavanja, njegove obaveze prelaze na njegovog bracnog dru ga i potomke koji su pozvani na nasljede, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne obaveze, onda oni nece imati pravo da traze naknadu za ranije dato izdr zavanje. -Nakon smrti primaoca izdrzavanja, njegovi zakonski nasljednici imaju pravo pobij ati ovaj ugovor zbog neispunjenja obaveza koje je davalac izdrzavanja preuzeo izvrsiti na

kon smrti primaoca izdrzavanja. -------------------------------------------------------------------------------------------Clan7 Nakon sto je notar poducio stranke da, u skladu sa Zakonom, za troskove notara s olidarno odgovaraju i da mogu drugacije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da ce sve troskove vezane za ovaj ugovor, troskove upisa u katastar i eventualni porez na promet ne pokretnosti, snijeti davalac izdrzavanja. ----------------------------------------------------------------------------Clan8 Nepokretnost se daje bez garancije da ima povrsinu navedenu u katastru nepokretn osti.----Primalac izdrzavanja ne odgovara za skrivene i vidljive nedostatke, s tim sto iz javljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora.--------------------

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima Primalac izdrzavanja garantuje da na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora nema neupisanih ili upisanih tereta, te da ta nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu.-------------------Notar je upozorio stranke na mogucnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplace ne poreze i doprinose i poduciodavaoca izdrzavanja da je korisno da zahtijeva uvjerenje na dlezne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdrzavanja od toga odustao.---------------------------Notar je upozorio stranke da iskljucenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako je primalac izdrzavanja za njih znao, a nije ih saopstio davaoc u izdrzavanja. Davalac izdrzavanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdrzavanja za njegove du gove. ----ZAVRSNE ODREDBE---------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioiupozorio stranke na sljedece:--------------------------------------------------------

da davalac izdrzavanja stice svojinu na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovo ra tek nakon smrti primaoca izdrzavanja368; ---------------------------------------------------------da i kako davalac izdrzavanja svoje pravo iz ovog ugovora moze obezbijediti upis om369 u katastar nepokretnosti, pa je ugovoren upis kao naprijed;--------------------------------da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijeze porezu na promet nepokret nosti;---------------------------------------------------------------------------------------------------da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavstinu primaoca izdrza vanja i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici370; -------------------------------------da davalac izdrzavanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdrzavanja za njegove dugove, s tim da to mogu drugacije ugovoriti, ali se od toga odustalo; ---------------------na mogucnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplacene poreze i doprinose i da je za davaoca izdrzavanja korisno da zahtijeva uvjerenje nadlezne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdrzavanja od toga odustao.------------------------------------------------Od ove notarski obradene isprave dobijaju: ---------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Primalac izdrzavanja(1x)--------------------------------------------------------

------------------------Davalac izdrzavanja (1x) -------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti- za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslov i iz ovog ugovora (1x)---------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti-za upis zabiljezbe (1x) --------------------------------------------------Poreska uprava (1x) --------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je po tarifi ______, a kako slijedi__ __. ------------Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio s e da njegov sadrzaj odgovara volji stranaka, nakon cega su stranke to potvrdile i izjavile d a su razumjele 368 Clan 1075 stav 1 ZOO CG. 369 Clan 1080 ZOO CG. 370 Clan 1076 stav 1 ZOO CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom sadrzinu, da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i sv ojerucno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj no tar. --------------U Podgorici, dana 15.10.2009.g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) , u 11.00 (jedanaest) casova ---------------------------------------------------------------------------------------------------Primalac izdrzavanja: AB (potpis) Davalac izdrzavanja: CD(potpis) NOTAR milic miso (potpis, pecat i stambilj) 4 4 11 Primjer:Ugovorodozivotnomizdrzavanjuukoristtreceglica kao primaocaizdrzavanja CRNA GORA NOTAR mILIC mISO BUDVA ul. Riva br.1. UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam casova), preda mnom, dolje potpisanim notarom milic misom, sa sluzbenim sjedistem u Budvi , ul. Riva br. 1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sacinim notarsk izapis ugovora odozivotnom izdrzavanju,istovremeno supristupila sljedeca lica:----------------------------1.Gospoda AB, rodena dana_______u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB______ ___, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu broj____,_ izdatu od mUPa Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koja izjavljuje da je: kc i A, nastanjena u Podgorici ul.______,_broj______, po zanimanju menadzer, udovica.(u daljem teks tu: saugovarac davaocaizdrzavanja)-------------------------------------------------------------------------2. Gospoda CD, rodena dana_____u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB_______ _, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je

: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata (u daljem tekstu: davalac izdrzavanja)------------------------------------------------------------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i o vlascene za preduzimanje ovog pravnog posla.-------------------------------------------------------------------------------

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a narocito na to da imovi na koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavstinu primaoca izdrzavanja i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici. ---------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je saugovarac davaoca izdrzavanja tet ka davaoca izdrzavanja i da se ovim zeli obezbijediti dozivotno izdrzavanje za sestru saugo varaca davaoca izdrzavanja, gospoduEF,rodenu ______, u______, JMB______,saprebivalistemiadresom u ______ (u daljem tekstu: primalac izdrzavanja371), a koja nema djece, te nije u braku i ne boluje od neke posebne bolesti. --------------------------------------------------------------------------Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla, a narocito to da obaveza izdrzavanja traje do smrti treceg lica kao primaoca izdrzavanja, a da svojina na predmetnoj nepokretnosti prelazi na davaoca izdrzavanja u momentu smrti njegovog saugovarac a AB, te da momenat prelaska svojine mogu drugacije ugovoriti. -------------------------------------Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnos ti koje se nalaze na sluzbenom podrucju ovog notara, te da je, shodno tome, ovaj notar nadl ezan za postupanje. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmet ovog ugovora je prenos prava svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrsine od 59 m2, a koji je u pisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgraden oj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrsine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je saugovarac davaoca izdrzavanja AB, sa 1/1, dok u listu G nema upisanih tereta. ----------------------------------------------Naznaceno katastarsko stanje notar je utvrdio neposrednim uvidom u evidenciju ka tastra nepokretnosti od danas. --------------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, djelujuci kako je to naprijed naznaceno, stranke izjavljuju sljedeci : -------------------------------------------------UGOVORODOZIVOTNOM IZDRZAVANJU ----------------------------Clan1 SaugovaracdavaocaizdrzavanjaABobavezuje sedatiusvojinu,sa 1/1,davaocuizdrzavanja

svojoj sestricini CD svoju cijelu nepokretnost- dvosoban stan, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br.10., ukupne povrsine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., iz gradenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrsine od 500 m2,takoda davalac izdrzavanja, na kon smrti saugovaracadavaocaizdrzavanja, ostavljenu nepokretnost moze upisatiukatastru nepokretnostikaosvojinusa1/1 dijela,ana osnovuovogugovora -------------------------Davalac izdrzavanja prihvata naprijed naznaceno -------------------------------------------------Clan2 Zauzvrat, davalac izdrzavanja CD obavezuje se dozivotno izdrzavati sestru saugov araca davaoca izdrzavanja, gospodu EF, rodenu ______, u______, JmB______, sa prebivalistem i a dresom u _______, kao primaoca izdrzavanja ----------------------------------------------------------------371 Clan 1079. ZOO CG. Vlasnik imovine koja se daje za izdrzavanje treceg lica n aziva se saugovarac davaoca izdrzavanja, a trece lice nije ugovorna strana nego samo korisnik izdrza vanja, tj. primalac izdrzavanja.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom U izvrsenju svoje naprijed naznacene obaveze, davalac izdrzavanja se obavezuje d a ce primaocu izdrzavanja u njenom stanu, gdje ce zajednicki zivjeti, o svom trosku osigurati potpunu prehranu, odjecu i obucu, spremanje stana i pranje rublja, te joj osigurati svu potrebnu njegu, a u slucaju bolesti- lijecenje i snositi sve troskove lijecenja i lijekova, te n akon smrti primaoca izdrzavanja, o svom trosku je sahraniti po mjesnim obicajima i u roku od jedne g odine od smrti, podici joj uobicajeni nadgrobni spomenik i isti uobicajeno odrzavati.--------------------Clan3 Saugovarac davaoca izdrzavanja u cijelosti prihvata navedeno u clanu 2. ovog ugo vora. ----Clan4 Stranke saglasno konstatuju da vrijednost nepokretnosti koja se ostavlja, u vrij eme zakljucenja ovog ugovora, iznosi 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA).-------------------------Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetki (saugovarac davaoca izdrzavanja i primalac izdrzavanja) i sestricine (davalac izdrzavanja). --------------------------------------------------------------Clan5 Saugovarac davaoca izdrzavanja ovlascuje davaoca izdrzavanja da na osnovu ovog u govora, ishodi u katastru nepokretnosti zabiljezbu pravadavaocaizdrzavanja iz ovog ugovo ra, na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora372. ----------------------------------------------------------------Saugovarac davaoca izdrzavanja i davalac izdrzavanja ovlascuju primaoca izdrzava nja da na osnovu ovog ugovora, a nakon smrti saugovaraca davaoca izdrzavanja, ishodi u kat astru nepokretnosti zabiljezbu prava primaoca izdrzavanja iz ovog ugovora, na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora373. ---------------------------------------------------------------------------------------SaugovaracdavaocaizdrzavanjaAB saglasanjedauknjizbupravasvojinesa 1/1 dijela na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora, davalac izdrzavanja moze ishoditi na svoje ime tek nakon smrti saugovaracadavaocaizdrzavanjaAB,auzprezentovanjeizvodaizmaticneknjig e umrlih . -----------------------------------------------------------------------

-------------------------Clan6 U slucaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdrzavanja, saugovar ac davaoca izdrzavanja, a nakon njegove smrti, i primalac izdrzavanja374 mogu traziti raski d ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se moze poduzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg drugog razloga, potrebna je forma u kojoj je za kljucen ovaj ugovor. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Nakon smrti davaoca izdrzavanja, njegove obaveze prelaze na nasljednike i potomk e koji su pozvani na naslijede ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne obaveze, onda oni nece imati pravo da traze naknadu za ranije dato izdrzavanje. ------------------372 Clan 1080 stav 1 ZOO CG. 373 Clan 1080 stav 2 ZOO CG. 374 Clan 1082 i 1083 ZOO CG.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima Nakon smrti primaoca izdrzavanja, njegovi zakonski nasljednici, u pogledu ispunj enja obaveza, imaju pravo pobijati ovaj ugovor za neispunjenje obaveza koje je davalac izdrzav anja preuzeo izvrsiti nakon smrti primaoca izdrzavanja. ---------------------------------------------------------Clan7 Nakon sto je notar poducio stranke da, u skladu sa Zakonom, za troskove notara s olidarno odgovaraju i da mogu drugacije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da ce sve tro skove povezane sa ovim ugovorom, troskove upisa u katastar i eventualni porez na prome t nepokretnosti, snijeti davalac izdrzavanja --------------------------------------------------------------------Clan8 Nepokretnost se daje bez garancije da ima povrsinu navedenu u katastru nepokretn osti.----Saugovarac davaoca izdrzavanja ne odgovara za skrivene i vidljive nedostatke, s tim sto izj avljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovor a.-----Saugovarac davaoca izdrzavanja garantuje da na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora nema neupisanih ili upisanih tereta, te da ta nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu.-Notar je upozorio stranke na mogucnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplace ne poreze i doprinose saugovaraca davaoca izdrzavanja i poduciodavaoca izdrzavanja da moze zahtijevati uvjerenje nadlezne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdrzavanja od to ga odustao. Notar je upozorio stranke da iskljucenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako je saugovarac davaoca izdrzavanja za njih znao a nije ih saopst io davaocu izdrzavanja375.-------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izdrzavanja ne odgovara za dugove saugovaraca davaoca izdrzavanja poslij e njegove smrti. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZAVRSNE ODREDBE---------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioiupozorio stranke na sljedece:--------------------------------------------------------

da davalac izdrzavanja stice svojinu na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovo ra, tek nakon smrti saugovaraca davaoca izdrzavanja AB, te da mogu ugovoriti da svoj

ina prelazi u trenutku smrti primaoca izdrzavanja EF, ali se od toga odustalo; --------------da i kako davalac i primalac izdrzavanja svoje pravo iz ovog ugovora mogu obezbi jediti upisom u katastar nepokretnosti, pa je ugovoreno kao naprijed;-----------------------da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijeze porezu na promet nepokret nosti;---------------------------------------------------------------------------------------------------da imovina koja je predmet ovog ugovora ne ulazi u zaostavstinu saugovaraca dava oca izdrzavanja i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici; -------------------------da poslije smrti saugovaraca davaoca izdrzavanja, davalac izdrzavanja ne odgovar a za njegove dugove, s tim da to mogu drugacije ugovoriti, ali se od toga odustalo;-------375 Ovaj ugovor je dvostrano obavezujuci pravni posao, te se na njega primjenjuju pr avila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, kao i kod ugovora o prodaji.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom da obaveza izdrzavanja po ovom ugovoru traje do smrti primaoca izdrzavanja EF; --da se na ovaj ugovor primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na ugovor o doziv otnom izdrzavanju i odredbe o ugovoru u korist treceg lica376. --------------------------------Od ove notarski obradene isprave dobijaju: ---------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Saugovarac davaoca izdrzavanja (1x)--------------------------------------------------------------Primalac izdrzavanja(1x)-------------------------------------------------------------------------------Davalac izdrzavanja (1x) -------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti-za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x)---------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti-za upis zabiljezbe (1x) --------------------------------------------------Poreska uprava (1x) --------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je po tarifi ______, a kako slijedi__ __. ------------Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio s e da njegov sadrzaj odgovara volji stranaka, nakon cega su stranke to potvrdile i izjavile d a su razumjele sadrzinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i s vojerucno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj no tar. --------------U Podgorici, dana 15.10.2009.g.(petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) casova ---------------------------------------------------------------------------------------------------Saugovarac davaocaizdrzavanja: AB (potpis) Davalac izdrzavanja: CD(potpis) NOTAR milic miso (potpis, pecat i stambilj) 4 4 12 Primjer:Izdrzavanjeukorist viselicakao primaocaizdrzavanja Postoji zakonska mogucnost da se zakljuci ugovor o dozivotnom izdrzavanju u koje m se pojavljuje vise lica kao primaoci izdrzavanja377. CRNA GORA

NOTAR mILIC mISO BUDVA Ul. Riva br.1. 376 Clan 142 do 147 ZOO CG. 377 Clan 1078 ZOO CG.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima UZZ br.1/2009. Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije h (osam casova), preda mnom, dolje potpisanim notarom milic misom, , Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove zapis ugovora odozivotnom izdrzavanju,istovremeno su pristupila --------------hiljade devete godine), u 8.00 sa sluzbenim sjedistem u Budvi izjave volje, sacinim notarski sljedeca lica:----------------

1. Gospoda AB, rodena dana_______u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB________ _, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu broj_____ , izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koja izjavljuje da je: kci A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menadzer, u data (u daljem tekstu: primalac izdrzavanja). ---------------------------------------------------------2. Gospodin BB, roden dana_______, u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB______ ___, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio uvidom u licnu kartu broj_____ , izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom vazenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju ljekar, ozen jen.(u daljem tekstu: primalac izdrzavanja) -------------------------------------------------------------3. Gospoda CD, rodena dana_____u Podgorici, sa prebivalistem u Budvi, JmB________, drzavljanka Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj_____ _, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom vazenja do________, a koja izjavljuje da je: kci B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zaniman ju frizerka, udata (u daljem tekstu: davalac izdrzavanja)-----------------------------------------------PRETHODNE NAPOMENE--------------------------------------------------------------------------------------Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i o vlascene za preduzimanje ovog pravnog posla.-------------------------------------------------------------------------------Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a narocito na to da imovi na koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavstinu primaoca izdrzavanja i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici.-------Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da su primaoci izdrzavanja bracni drugov i i da primaoci izdrzavanja nemaju djece, te da ne boluju od neke posebne bolesti ---------------------------

Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnos ti koje se nalaze na sluzbenom podrucju ovog notara378, te da je, shodno tome, ovaj notar n adlezan za postupanje. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmet ovog ugovora je prenos prava svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne povrsine od 59 m2, a koji je upisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgraden oj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrsine od 500 m2. Kao suvlasnici stana, upisani su primao ci izdrzavanja AB i BB, sa po 1/2 dijela, a u listu G nema upisanih tereta. Naznaceno katastarsko stanje ovaj notar je utvrdio neposrednim uvidom u evidenciju katastra nepokretnosti od danas . ---------Nakon toga, stranke, djelujuci kako je to naprijed naznaceno, izjavljuju sljedec i: ---------------378 Clan 9. stav 2. Zakona o notarima CG.

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom -------------------------------UGOVORODOZIVOTNOM IZDRZAVANJU-------------------------------Clan1 PrimaociizdrzavanjaABiBBobavezujuseprenijetisvoje suvlasnicke dijeloveodpo 1/2, davaocu izdrzavanja-CD,a na nepokretnosti- dvosobnom stanu koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne povrsine od 59 m2, koji je u pisan u V Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br. 1., i zgradenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, povrsine od 500 m2,takoda davalac izdrzavanja, na kon smrtisvakogodprimalacaizdrzavanja, ostavljene suvlasnickedijelovena naprijed naznacenojnepokretnostimozeupisatiukat astrunepokretnostinasvojeime, ana osnovu ovogugovora -----------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac izdrzavanja prihvata naprijed naznaceno -------------------------------------------------Clan2 . Zauzvrat, davalac izdrzavanja CD obavezuje se dozivotno izdrzavati primaoce izdr zavanja AB iBB -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------U izvrsenju svoje naprijed naznacene obaveze, davalac izdrzavanja se obavezuje d a ce primaocima izdrzavanja, i to svakompojedinacno379, u njihovom stanu, gdje ce zajednicki ziv jeti, o svom trosku osigurati potpunu prehranu, odjecu i obucu, spremanje stana i pran je rublja, te im osigurati svu potrebnu njegu, a u slucaju bolesti- lijecenje i snositi sve troskove lijecenja i lijekova, te nakon njihove smrti, primaoce izdrzavanja o svom trosku sahraniti po mjesnim obicajima i u roku od jedne godine od smrti, podici im uobicajene nadgrobne spom enike i iste uobicajeno odrzavati. ---------------------------------------------------------------------------------------Clan3 Primaoci izdrzavanja u cijelosti prihvataju navedeno u clanu 2. ovog ugovora.-----------------Clan4 Stranke saglasno konstatuju da je vrijednost nepokretnosti koja se ostavlja, u v rijeme zakljucenja ovog ugovora, 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA). -------------------------------

Stranke izjavljuju da primaoci izdrzavanja i davalac izdrzavanja nisu u srodstvu ----------------Clan5 Primaoci izdrzavanja ovlascuju davaoca izdrzavanja da, na osnovu ovog ugovora, i shodi u katastru nepokretnosti zabiljezbu prava davaoca izdrzavanja iz ovog ugovora na nepokretno sti iz clana 1. ovog ugovora.---------------------------------------------------------------------------------Uknjizbu na suvlasnickimdijelovimaprimalacaizdrzavanja na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora, davalac izdrzavanja moze ishoditi na svoje ime tek nakon smrti sva kog od primalacaizdrzavanjapojedinacno,auzprezentovanjeizvodaizmaticneknjigeumrlih 379 Svaki od primalaca izdrzavanja ima zasebno pravo na odredena davanja i cinje nja.

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima Clan6 U slucaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdrzavanja, primaoci izdrzavanja mogu traziti raskid ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se moze pod uzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg razloga, po trebna je forma u kojoj je zakljucen ovaj ugovor. ------------------------------------------------------------------------------Nakon smrti davaoca izdrzavanja, njegove obaveze prelaze na nasljednike i potomk e koji su pozvani na nasljede, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne obaveze, onda oni nece imati pravo da traze naknadu za ranije dato izdrzavanje.--------------Nakon smrti primalaca izdrzavanja, njihovi zakonski nasljednici, u pogledu ispun jenja obaveza, imaju pravo pobijati ovaj ugovor za neispunjenje obaveza koje je davalac izdrzav anja preuzeo izvrsiti nakon smrti primalaca izdrzavanja. ---------------------------------------------------------Clan7 Nakon sto je notar poducio stranke da, u skladu sa Zakonom, za troskove notara s olidarno odgovaraju i da mogu drugacije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da ce sve tro skove povezane sa ovim ugovorom, troskove upisa u katastar i eventualni porez na prome t nepokretnosti, snijeti davalac izdrzavanja.--------------------------------------------------------------------Clan8 Nepokretnost se daje bez garancije da ima povrsinu navedenu u katastru nepokretn osti.----Primaoci izdrzavanja ne odgovaraju za skrivene i vidljive nedostatke, s tim sto izjavljuju da im nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora.--------------------Primaoci izdrzavanja garantuju da na nepokretnosti iz clana 1. ovog ugovora nema neupisanih ili upisanih tereta, te da ova nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. ----------------Notar je upozorio stranke na mogucnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplace ne poreze i doprinose i poduciodavaoca izdrzavanja da moze zahtijevati uvjerenje nadlezne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdrzavanja od toga odustao. --------------------------------------Notar je upozorio stranke da iskljucenje od odgovornosti za materijalne i pravne

nedostatke nema dejstva ako su primaoci izdrzavanja za njih znali a nisu ih saopstili davao cu izdrzavanja. Davalac izdrzavanja ne odgovara za dugove primalaca izdrzavanja.--------------------------------ZAVRSNE ODREDBE---------------------------------------------------------------------------------------------Notar je poducioiupozorio stranke o sljedecem:-------------------------------------------------------

da davalac izdrzavanja stice suvlasnicki dio svakog od primalaca izdrzavanja na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovora, tek nakon smrti svakog primaoca izdrzavanja; ----------------------------------------------------------------------------------------------------------da i kako davalac izdrzavanja svoje pravo iz ovog ugovora moze obezbijediti upis om u katastar nepokretnosti, pa je ugovoreno kao naprijed;----------------------------------------

Sedmi dio: Nadleznost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijeze porezu na promet nepokret nosti;---------------------------------------------------------------------------------------------------da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavstinu primalaca izdrz avanja i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici. ----------------------------------------da davalac izdrzavanja ne odgovara poslije smrti primalaca izdrzavanja za njihov e dugove, s tim da to mogu drugacije ugovoriti, ali se od toga odustalo; ----------------------Od ove notarske isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Primaoci izdrzavanja(2x) ------------------------------------------------------------------------------Davalac izdrzavanja (1x) -------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti-za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x)---------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti-za upis zabiljezbe (1x) --------------------------------------------------Poreska uprava (1x) --------------------------------------------------------------------------------------Nagrada i naknada za rad notara obracunata je po tarifi ______, a kako slijedi__ __. ------------Notar je strankama procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio s e da njegov sadrzaj odgovara volji stranaka, nakon cega su stranke to potvrdile i izjavile d a su razumjele sadrzinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i s vojerucno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj no tar. --------------U Podgorici, dana 15.10.2009. g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova ---------------------------------------------------------------------------------------------------Primaoci izdrzavanja: 1.AB (potpis) 2.BB (Potpis) Davalac izdrzavanja: CD (potpis) NOTAR: milic miso

(potpis i pecat)

Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava) 1. Uvodna razmatranja Zakon o notarima Crne Gore380 predvida zapis o potvrdi privatne isprave kao pose bnu vrstu notarske isprave koja je, po svojim pravnim svojstvima i pravnoj snazi, iz jednacena sa notarskim zapisom. U pravnoj teoriji postupak potvrdivanja privatne isprave naziva se solemnizacija, a isprave nastale u tom postupku nazivaju se solemnizir ane isprave. U mnogim drzavama koje su prihvatile latinski tip notarijata, postoji o va vrsta notarske isprave (npr. Austrija, Francuska, Italija, Hrvatska, Makedonija itd.). takvu notarsku ispravu propisivao je i Zakon o javnim biljeznicima Kraljevine Jugoslav ije. Medutim, zakoni o notarima u Bosni i Hercegovini ne predvidaju mogucnost i postu pak solemnizacije privatnih isprava381. Za prihvatanje, odnosno neprihvatanje solemnizacije u znacajnim pravnim poslovim a, postoje razlozi za i protiv. to, uglavnom, zavisi od ciljeva zakonodavca, koji s e mogu odnositi na vaznost odredenih poslova, na uredenost javnih registara, pravnu sigurnost, nadripisarstvo u oblasti sacinjavanja privatnih isprava itd. Vanparnicno pravo u bivsoj Jugoslaviji, a i pozitivno pravo Crne Gore, poznavalo je vanparnicni postupak ovjeravanja sadrzine privatne isprave od strane sudije kao uslov za punovaznost odredenih pravnih poslova. Za punovaznost ugovora o dozivotnom iz drzavanju, u zakonima o nasljedivanju i zakonima o vanparnicnom postupku bivsih republika i pokrajina SFRJ zahtijevala se ovjera privatnih isprava od strane sudije. Zakonodavac u Crnoj Gori, uzimajuci u obzir znacaj odredenih pravnih poslova i d ruge ciljeve koji se zele postici notarskom sluzbom, opredijelio se u Zakonu o notari ma (cl. 51.) za rjesenje da je za punovaznost odredenih pravnih poslova potrebno da budu zakljuceni u formi notarskog zapisa (cl.50.) ili zapisa o potvrdi privatne isprave (cl. 50. a.). tu formu mogu propisati i drugi zakoni, a isto tako stranke mogu zahtijevati for mu notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave i za druge pravne poslove. 380 Clan 50. a. Zakona o notarima CG 381 Clan 4. i clan 69. i dalje Zakona o notarima FBiH predvida notarski obradene isprave koje je u cijelosti sastavio notar po pravilima Zakona i koje imaju punu dokaznu snagu javne isprave , tj. formalnu i materijalnu autenticnost, zatim potvrde i ovjere koje imaju snagu javne isprave samo o cinjenicama

o kojima se njima svjedoci, a sto ne ukljucuje sadrzinu isprave, tj. materijalnu autenticnost notarske isprave.

Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava) 2. Dokazna snaga Dokazna snaga zapisa o potvrdi privatne isprave proizilazi iz zakonskog odredenj a da, pod Zakonom propisanim uslovima, ima svojstvo notarskog zapisa, tj. izjednacen j e sa notarskim zapisom. to znaci da ima formalnu i materijalnu, dakle punu dokaznu sn agu javne isprave, tj. postoji pretpostavka autenticnosti (tacnosti), kako forme, ta ko i sadrzaja isprave, te takva isprava, pod Zakonom odredenim uslovima, moze biti izvrsna isprava. Upravo propisani postupak potvrdivanja privatne isprave i propisani uslovi u cl. 50.a. Zakona o notarima, ako su ispostovani i ispunjeni, dovode do toga da zapis o pot vrdi privatne isprave ima svojstvo notarskog zapisa. Potvrda privatne isprave, shodno odredbama clana 50.a. Zakona o notarima, razlikuje se, kako po postupku koji pro vodi notar i uslovima koji moraju biti ispunjeni, tako i po dokaznoj snazi, od drugih potvrda i ovjera. Kod ovjere, naprimjer, potpisa na privatnoj ispravi, notar samo sastav lja biljesku o ovjeri kojom potvrduje cinjenicu da je neko lice pred notarom potpisalo ili pr iznalo vec stavljeni potpis kao svoj. tu notar vrsi identifikaciju lica, pravi biljesku kojom potvrduje cinjenicu potpisivanja od strane nekog lica i stavlja pecat, pri cemu se ne upus ta u sadrzaj, odnosno ne potvrduje sadrzaj privatne isprave. takva isprava ima snag u javne isprave samo u dijelu biljeske o ovjeri, dok u pogledu sadrzine ostaje i dalje p rivatna isprava. Medutim, putem zapisa o potvrdi privatne isprave vrsi se od strane nota ra potvrda (ovjera) sadrzine privatne isprave kroz Zakonom propisan postupak i pod Zakonom propisanim uslovima. 3. Procedura potvrdivanja privatne isprave Procedura potvrdivanja privatne isprave propisana je u cl. 50.a. Zakona o notari ma CG, a sastoji se od niza radnji i postupaka. 3 1 Provjeraprivatne isprave Notar je prvo duzan i ovlasten ispitati da li je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama Zakona o notarima koje regulisu formu notarskog akta i sadrzinu notarskog zapisa . Dakle, notar se upusta u ispitivanje forme i sadrzine privatne isprave. Da li je privatna isprava u saglasnosti sa zakonskim odredbama o formi notarskog akta i sadrzini n otarskog zapisa, notar mora ispitati sa posebnom paznjom, koja podrazumijeva pazljivo citanje cijele privatne isprave (izbjegavati povrsnu kontrolu) i uporedivanje sa odgovarajucim propisanim pravilima o formi notarskog akta i sadrzini notarskog zapisa. Potrebn

o je ispitati da li postoje greske u pisanju, a narocito greske u pisanju podataka za stranke, podataka za nepokretnosti, pisanju brojeva itd.

3. Procedura potvrdivanja privatne isprave 3 1 1 Provjeraformeprivatneisprave U pogledu forme privatne isprave, zakonodavac ne propisuje da ona u potpunosti m ora biti u formi notarskog akta, jer to objektivno ne moze ni biti (ne moze privatna isprava biti prosivena jemstvenikom ako sadrzi vise listova jer ce to uraditi notar, ne moze sadrzavati potpis i pecat notara itd.), vec je propisano da forma privatne isprave mora bit i u saglasnosti sa odredbama Zakona o notarima koje regulisu formu notarskog akta. F orma notarskog akta je propisana u odredbama 35.-43. Zakona o notarima CG, te odgovar ajucim odredbama Pravilnika o radu notara (cl. 19. i dalje). tako, naprimjer, privatna isprava mora biti napisana elektronskim ili mehanickim sredstvom pisanja, a izuz etno moze i citkim rukopisom i trajnim mastilom, zatim prazna mjesta u privatnoj ispr avi moraju biti oznacena crtama, iznosi, datumi i druge brojcane oznake (osim brojca nih oznaka listova nepokretnosti i parcela, te sluzbenih listova) moraju biti ispisa ni i slovima, a ako se privatna isprava sastoji od vise stranica, svaka stranica mora biti par afirana od stranaka i ucesnika, takode privatna isprava mora biti potpisana od svih uces nika itd. 3 1 2 Provjerasadrzineprivatneisprave U pogledu saglasnosti sadrzine privatne isprave sa sadrzinom notarskog zapisa, n otar je duzan i ovlasten ispitati da li privatna isprava sadrzi sve ono sto je predvi deno za sadrzaj notarskog zapisa u cl. 50. Zakona o notarima, tj. mora ispitati sadrzinu privatn e isprave. Notar ce ispitati da li privatna isprava sadrzi podatke o ucesnicima, s hodno cl. 50. t. 2. Zakona o notarima CG; uporedice njihov identitet, shodno cl. 50. t. 3. , u vezi sa cl. 44. Zakona o notarima; ispitace ovlascenje za zastupanje, te da li privatna isprava ima tekst pravnog posla i potrebne elemente pravnog posla, utvrdice da li su stranke sposobne za preduzimanje pravnog posla, ispitati uslove za punovaznost, bitne elemente, c lausulu intabulandi, a ako ima pristajanje na izvrsenje bez odlaganja, notar ce ispitati da li je to u saglasnosti sa odredbom cl. 53. Zakona o notarima CG, da li je unesen a izjava da su ucesnici razumjeli sadrzinu pravnog posla i da li su saglasni, te da li im a paraf i potpis ucesnika. 3 2 Sacinjavanjepotvrde 3 2 1 Nacin sacinjavanja Sacinjavanje potvrde privatne isprave vrsi se shodno odredbama cl. 50.a. st. 2. Zakona

o notarima CG. Kada notar utvrdi da je privatna isprava u saglasnosti sa odredba ma o formi notarskog akta i sadrzini notarskog zapisa, sacinjava zapis o potvrdi pr ivatne isprave. Zakon predvida da se na ispravu stavlja potvrda. Smatramo da je priklad niji nacin da se potvrda stavi na poseban list papira koji se prosiva jemstvenikom sa privatnom ispravom, u skladu sa Zakonom. U svakom slucaju, privatnu ispravu sa vise strani ca notar prosiva jemstvenikom u skladu sa odredbama cl. 39. Zakona o notarima i cl.

Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava) 21. Pravilnika o radu notara. Pri sacinjavanju zapisa o potvrdi privatne isprave , notar je duzan primjenjivati odredbe cl. 35.-49. Zakona o notarima CG. 3 2 2 Sadrzajpotvrdeprivatneisprave Notar je duzan unijeti podatke iz cl. 50. t. 1., 3., 5., 6. i 7. Zakona o notari ma CG. Sve stranke i ucesnici moraju biti istovremeno prisutni kod sacinjavanja, odnosno po tpisivanja zapisa o potvrdi privatne isprave382. Inace, u postupku sastavljanja notarskih akata zastupljeno je nacelo neposrednosti. Pored naznacenog, zapis o potvrdi pri vatne isprave, ako je to potrebno ili propisano, mora sadrzavati i odgovarajuce poduke i upozorenja shodno odredbama cl. 29. i 47. Zakona o notarima, tj. sve ono sto se u tom pogledu primjenjuje i kod notarskog zapisa. O tome opsirnije vidjeti u ovom radu kod razmatranja poduka i upozorenja, te kod notarskih zapisa pravnih poslova. Naprim jer, u clanu 1076. i clanu 1065. ZOO CG, pod prijetnjom nistavosti ugovora, propisana je obaveza notara da stranke narocito upozori na to da imovina koja je predmet ugov ora o dozivotnom izdrzavanju, odnosno ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zi vota, ne ulazi u zaostavstinu primaoca izdrzavanja, odnosno ustupioca i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici. takoder stranke treba poduciti i upozoriti da p rivatna isprava ima snagu notarskog zapisa, a ako sadrzi i pristajanje na izvrsenje bez odlaganja, mora sadrzavati upozorenje da ima snagu izvrsne isprave. Kada je potrebno, u zap is o potvrdi privatne isprave unijeti ce se i druge poduke i upozorenja. Nadalje, u zapis o potvrdi privatne isprave treba unijeti i naznaku priloga ako postoje, te ih u originalu ili ovjerenoj fotokopiji priloziti uz izvornik (npr. prepis lista nepokretnosti, kopiju katastarskog plana, punomocje, izvod iz javnog registra, procjenu vjestak a, neko odobrenje, saglasnost itd.). Notar mora ispitati da li podaci iz privatne i sprave odgovaraju prilozima i to konstatovati u zapisu o potvrdi privatne isprave. U suprotnom, notar ne bi mogao potvrditi privatnu ispravu. P R I m J E R Primjerformulacijezaprilogeuzzapispotvrde: Stranke uz Ugovor o prodaji prilazu Prepis lista nepokretnosti br. 1, KO Grad, iz dat od Uprave za nekretnine Podrucna jedinica Cetinje, pod brojem ____, od _____, koji se u or iginalu prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitan strankama. Iz njega je notar ustanovio da isti odgovara opisu nepokretnosti iz clana ____ predmetnog ugovora o prodaji, te da je prodava c upisan kao

vlasnik sa 1/1 dijela nepokretnosti koja je predmet ugovora o prodaji i da nema upisanih tereta i ogranicenja (ili alt ako ima tereta i ogranicenja, iste navesti i dati odgovar ajucu poduku i upozorenje, a u nekim slucajevima notar je duzan i odbiti poduzimanje sluzbene radnje). --------382 Clan 49. i 47. Zakona o notarima CG.

4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne moze potvrditi 4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne moze potvrditi Zakon o notarima u cl. 50.a. nije regulisao situaciju kad se privatna isprava ne moze potvrditi vec je samo propisao kad se moze potvrditi. U zavisnosti od razloga zbog kojih se privatna isprava ne moze potvrditi, moguce su sljedece situacije: - Notar ce odbiti poduzimanje sluzbene radnje kad je to Zakonom propisano; -Notar ce odbiti poduzimanje sluzbene radnje kad privatna isprava ima nedostatke koji se ne mogu otkloniti (npr. nepokretnost nije upisana u javni registar, punomocni k prekoracuje ovlastenja itd.); -Ako privatna isprava sadrzi nedostatke koji se mogu otkloniti, notar ce uputiti stranke da to ucine, odnosno sacine novu privatnu ispravu koja nece sadrzavati nedostatk e ili ce, na zahtjev stranaka (sto se u notarskom zapisu treba konstatovati), saciniti notarski zapis, a uz izvornik ce priloziti privatnu ispravu sa utvrdenim nedostacima. Pri likom obavljanja notarske djelatnosti, notar je duzan postupiti na nacin koji je ekono mski najpovoljniji za stranke, osim ako stranke, nakon odgovarajuce poduke notara, zahtijevaju da se drukcije postupi. Djelujuci na ovaj nacin, notar postupa savjesno i posten o, kako mu to nalaze Zakon383. 5. Zastupljenost solemniziranih privatnih isprava u praksi U drzavama koje imaju ovu vrstu notarske isprave,, naprimjer u Hrvatskoj, ona je veoma cesta kod ugovora o kreditu koje sastavljaju banke u slucajevima kada zele imati izvrsnu ispravu za potrazivanje iz ugovora o kreditu (tu imamo fakultativnu nadleznost notara), ili u slucajevima kada ugovor o kreditu sadrzi klauzulu o obezbjedenju potrazivanja zasnivanjem hipoteke, ili fiducijarnim prenosom svojine (tu imamo obaveznu nadleznost notara, shodno cl. 51. Zakona o notarima CG)384. Koliko ce solemnizacija biti prisutna u praksi, zavisi i od ugleda i rezultata n otarske sluzbe, visine tarife, rezultata sprecavanja nadripisarstva itd. Zakon o notarim a CG dao je veliki znacaj solemnizaciji samim tim sto je zapisu o potvrdi privatne isprav e dao, pod odredenim uslovima, svojstvo notarskog zapisa (puna dokazna snaga javne ispr ave i mogucnost izvrsnosti), ali je istovremeno propisao stroge uslove i time pred o ne koji sacinjavaju privatne isprave i pred notare, koji ih potvrduju, postavio veoma za htjevan zadatak. Notari ne bi smjeli olako shvatiti poduzimanje ove sluzbene radnje i mo rali bi ujednaciti praksu postupanja u skladu sa Zakonom. Istovremeno, zakonodavac bi trebao propisivanjem notarske tarife za ove poslove, adekvatno tarifirati solemn izaci

383 Clan 3. stav 1. Zakona o notarima CG. Clan 3. Privremene tarife o nagradama i naknadama notara u FBiH, Sluzbene novine FBiH 71/07. 384 Vidi Javnobiljeznicko pravo u praksi nkica Benc i drugi, HJK (propisi, postupci, primjeri isprava), Ra

savjetovanje Zagreb, 4. i 5. travnja 2008. g.

Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava) ju, uzimajuci u obzir ono sto je propisano kao obaveza notara i sam znacaj, te d okaznu snagu zapisa o potvrdi privatne isprave. U suprotnom, smatramo da bi se solemniz acija mogla fakticki svesti na ovjeru potpisa na privatnoj ispravi, sto nije cilj zako nske odredbe i veoma bi lose uticalo na pravnu sigurnost, tacnost i uredenost javnih registara, a negativno bi uticalo i na notarsku sluzbu. Smatramo da je kod koristenja zakon ske mogucnosti solemnizacije privatnih isprava, znacajna saradnja izmedu notara i dr ugih pravnih profesija, a narocito advokata, pravnika u bankama itd. Ove pravnicke pr ofesije bi se sa notarima zajednicki trebale educirati kako bi se postigla potpuna pravn a sigurnost i pruzila efikasna usluga korisnicima tih usluga. P R I m J E R Zapisopotvrdiprivatneisprave-ugovoraozasnivanjuhipoteke,kaoizvrsne notarskeisprave CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1. UZZ-__/0_-1385 ZAPIS O POTVRDI PRIVATNE ISPRAVE 386 Ja (licno ime notara, njegovo sjediste), koji postupam u svojstvu notara387, pot vrdujem da su mi stranke388:--------------------------------------------------------------------------------------------------------1.licno ime, datum i mjesto rodenja, zanimanje389, adresa i jedinstveni maticni br oj ucesnika (odnosno podaci za zakonske zastupnike i punomocnike, a za pravno lice unijeti n aziv i sjediste, broj rjesenja o upisu u registar, licno ime i adresa njegovog zastupnika), broj isprave na osnovu koje je utvrden identitet osobe koja je pristupila, kao i naziv organa koji je i zdao ispravu390 ----2-(Podaci za drugu stranku i tako redom za svaku od stranaka koja je pristupila notaru) ---------podnijele prednju privatnu ispravu na potvrdu.391 ------------------------------------------------------Potvrdujem da sam prednju privatnu ispravu-Ugovoro zasnivanju hipoteke(naziv isprave)ispitao/laiutvrdio/ladajeprivatnaispravausaglasnostisaodredbamaZakonaofo rmi notarskogaktaisadrzini notarskogzapisa. ----------------------------------------

----385 386 387 388 389 390 391 cl. cl. cl. cl. cl. cl. cl. 20., 21. i 26. Pravilnika o radu notara (dalje: Pravilnik) 50. a Zakona o notarima (dalje: Zakon) 50. st. 1. t. 1. Zakona 36. Zakona prazna mjesta, oznake brojeva i skracenice 26. St. 2. Pravilnika 50. st. 1. t. 2. i 3. Zakona 50. a st. 1. i 2. Zakona

4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne moze potvrditi Prilozi: npr. podaci za nepokretnost i sl.392Uz naprijed naznaceni ugovor o zasnivanju hipoteke (alt. ugovor o kreditu), koji se prilaze u originalu:------------------------------------------------------------------------------------------------------------1 Prepis listanepokretnostibroj 1., KO Grad, izdat od strane____, broj____, od d ana _____, u originalu, koji sam procitao strankama i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj i zvornik. Iz istog sam ustanovio da opis nepokretnosti iz predmetnog ugovora odgovara stanju A lista nepokretnosti koja se opterecuje, zatim da je u B listu upisan zalozni duznik sa pravom svojine sa 1/1 i da u G listu nema upisanih tereta i ogranicenja. Stranke sam poduciomogucnos ti da, neposredno prije sacinjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvrsi neposredni uvid u p redmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slucaju suprotnog post upanja, pa su stranke od toga odustale. ---------------------------------------------------------------------------------------2. Strucni nalaz,procjenuimisljenjeo trzisnoj vrijednosti nepokretnosti, od _______ . godine, sacinjen od strane ovlascenog stalnog sudskog vjestaka gradevinske struke, gospo dina ____iz Podgorice, ul. ______, prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na iznos od60 500,00EURA(slovima:sezdesethiljadapetstotinai00/100EURA),a sto je i naznace no u predmetnom ugovoru. Naprijed naznaceni Strucni nalaz u originalu, prilaze se u z ovaj izvornik nakon sto je procitan strankama, a koje su ga odobrile.-------------------------------------3 Otpravak izvornikaPunomocja, koje je sacinjeno dana ________.godine, u formi not arskog zapisa, od strane Notara XY, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09, a koje se prilaze uz ovaj izvornik nakon sto je procitano strankama. Iz istog sam ustanovio ovlascenje punomocnika za zastupanje hipotekarnog povjerioca u ovo m pravnom poslu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------4. IzvodizCentralnogregistraPrivrednogsudauPodgorici,broj_____,od____,koji se u ovjerenom prepisu koji je sacinio ovaj notar prilaze uz ovaj izvornik. Notar je strankama procitao naznaceni dokument, te iz istog utvrdio da je hipotekarni duznik u sudskom regis tru upisan pod registarskim brojem_____, kao i to da je naznaceni zastupnik hipoteka rnog duznika upisan u sudskom registru kao direktor bez ogranicenja ovlastenja u okviru regis trovane djelatnosti i da je on istovremeno i vlasnik udjela u tom drustvu sa 100% (sto p osto) ucesca u

osnovnom kapitalu.-----------------------------------------------------------------------------------------------Naknada i troskovi:393 ---------------------------------------------------------------------------------------------Strankama sam privatnu ispravu procitao/la i neposrednim pitanjima uvjerio/la sa m se da sadrzaj privatne isprave odgovara volji stranaka. Shodno odredbi clana 47. Zakona o nota rima, poducio/la i upozorio/la sam stranke na pravne posljedice namjeravanog pravnog p osla, a narocito: da potvrdena privatna isprava ima svojstvo notarskog zapisa394; ---------------------------392 cl. 39. te 50. St. 1. t. 4. Zakona 393 cl. 127. st. 3. Zakona o notarima CG. 394 Ako u privatnoj ispravi postoje izjave koje su nejasne, nerazumljive i dvosm islene, te ukazuju na moguce sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doci zbog takvih izjava, ili a ko izjave o relevantnim cinjenicama (npr. bracna stecevina) u ispravi ne postoje, isprava se ne moze pot vrditi. Ako stranke

Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava) da ova potvrdena privatna isprava ima svojstvo izvrsne notarske isprave395, te s am o pristajanju na izvrsenje bez odlaganja poducio i upozorio zaloznog duznika; ---------da se hipoteka stice tek sa njenim upisom u katastar nepokretnosti396;------------------da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplacene poreze, kao i na cje lishodnost da se zahtijeva uvjerenje nadlezne porezne uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog duznika, ali su stranke od toga odustale; -----------------------------da i kako predbiljezba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odusta lo od toga. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarske isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Zalozni povjerilac (1x)----------------------------------------------------------------------------------Zalozni duznik(1x)---------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti-za upis hipoteke (1x)-----------------------------------------------------Stranke izjavljuju da im je ovaj notar procitao predmetnu privatnu ispravu i ova j zapis o potvrdi privatne isprave, da su razumjele sadrzinu pravnog posla i da su saglasne sa pot vrdenom privatnom ispravom i zapisom o potvrdi privatne isprave kojeg je sastavio notar, te ga svojerucno potpisuju u prisustvu notara, nakon cega ovaj zapis o potvrdi privatne isprave p otpisuje i notar.397 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Mjesto, datum i cas sastavljanja zapisa o potvrdi privatne isprave 398 ---------------------------------Stranke:399 (potpisi stranaka) Notar:400 potpis, pecat, stambilj P R I m J E R Zapisopotvrdiprivatneisprave-ugovoraodozivotnomizdrzavanju CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC PODGORICA Ul. Obala br.1.

i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u zapis koji sastavlja kao posebni notarski zapis, uz navodenje cinjenice da su upozorene na posljedice takvih izjava. Argum entacija iz cl. 47. st. 3. Zakona. 395 Clan 53 Zakona o notarima CG. 396 Clan 318 stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. 397 cl. 50. St. 1. t. 6. Zakona o notarima CG. 398 cl. 50. st. 1. t. 5. Zakona o notarima CG. 399 cl. 41. i 49. Zakona je parafiraju se stranice privatne isprave koja se potvrdu

400 cl. 40. Zakona o notarima CG.

4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne moze potvrditi UZZ-_/0__-1401 ZAPIS O POTVRDI PRIVATNE ISPRAVE 402 Ja (licno ime notara, njegovo sjediste), koji postupam u svojstvu notara403, pot vrdujem da su mi stranke404:-------------------------------------------------------------------------------------------------------1-licno ime, datum i mjesto rodenja, zanimanje405, adresa i jedinstveni maticni broj ucesnika (odnosno podaci za zakonske zastupnike i punomocnike, a za pravno lice unijeti n aziv i sjediste, broj rjesenja o upisu u registar, licno ime i adresu njegovog zastupnika), broj isprave na osnovu koje je utvrden identitet osobe koja je pristupila, kao i naziv organa koji je i zdao ispravu406 ----2-(Podaci za drugu stranku i tako redom za svaku od stranaka koja je pristupila notaru) ---------podnijele prednju privatnu ispravu na potvrdu.407 ------------------------------------------------------Potvrdujemda samprednjuprivatnuispravu-Ugovorodozivotnom izdrzavanju(naziv isprave)ispitao/laiutvrdio/ladajeprivatnaispravausaglasnostisaodredbamaZakonaofo rmi notarskogaktaisadrzini notarskogzapisa. --------------------------------------------Prilozi: npr. podaci za nepokretnost i sl.408Uz naprijed naznaceni ugovor o dozivotnom izdrzavanju, koji se u originalu prila ze, stranke su prilozile: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------1 Prepis listanepokretnostibroj 1., KO Grad, izdat od strane____, broj____, od d ana _____, u originalu, koji sam procitao strankama i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj i zvornik. Iz istog sam ustanovio katastarsko stanje A lista nepokretnosti koja je predmet ugovora, za tim da je u B listu upisan primalac izdrzavanja sa pravom svojine 1/1 i da u G listu nema upis anih tereta i ogranicenja. Stranke sam poduciomogucnosti da, neposredno prije sacinjavanja o vog zapisa, ovaj notar izvrsi neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evide nciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slucaju suprotnog postupanja, pa su stranke od toga odusta le. --------Naknada i troskovi:409

Strankama sam privatnu ispravu procitao/la i neposrednim pitanjima uvjerio/la se da sadrzaj privatne isprave odgovara volji stranaka. Shodno odredbi clana 47. Zakona o nota rima, poducio/ la i upozorio/la sam stranke pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla, a narocito: 401 402 403 404 405 406 407 408 409 cl. cl. cl. cl. cl. cl. cl. cl. cl. 20., 21. i 26. Pravilnika o radu notara (dalje: Pravilnik) 50. a Zakona o notarima (dalje: Zakon) 50. st. 1. t. 1. Zakona 36. Zakona prazna mjesta, oznake brojeva i skracenice 26. St. 2. Pravilnika 50. st. 1. t. 2. i 3. Zakona 50. a st. 1. i 2. Zakona 39., te 50. St. 1. t. 4. Zakona 127. st. 3. Zakona o notarima CG.

Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava) da potvrdena privatna isprava ima svojstvo notarskog zapisa410; --------------------------da davalac izdrzavanja stice svojinu na nepokretnosti tek nakon smrti primaoca i zdrzavanja411; ----------------------------------------------------------------------------------------------------da i kako davalac izdrzavanja svoje pravo iz ovog ugovora moze obezbijediti upis om412 u katastar nepokretnosti;------------------------------------------------------------------------------da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podlijeze porezu na promet nepokret nosti;---------------------------------------------------------------------------------------------------da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavstinu primaoca izdrza vanja i da se njome ne mogu namiriti nuzni nasljednici413. --------------------------------------Od ove notarske isprave dobijaju: ----------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Zalozni povjerilac (1x)----------------------------------------------------------------------------------Zalozni duznik(1x)---------------------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti-za upis hipoteke (1x)-----------------------------------------------------Stranke izjavljuju da im je ovaj notar procitao predmetnu privatnu ispravu, kao i zapis o potvrdi privatne isprave, da su razumjele sadrzinu pravnog posla i da su saglasne sa pot vrdenom privatnom ispravom i zapisom o potvrdi privatne isprave kojeg je sastavio notar, te ga svojerucno potpisuju u prisustvu notara, nakon cega ovaj zapis o potvrdi privatne isprave p otpisuje i notar .414 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Mjesto, datum i cas sastavljanja zapisa o potvrdi privatne isprave 415 ---------------------------------Stranke:416 (potpisi stranaka) Notar:417 potpis, pecat, stambilj 410 Ako u privatnoj ispravi postoje izjave koje su nejasne, nerazumljive i dvosm islene, te ukazuju na moguce sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doci zbog takvih izjava, ili a ko izjave o relevantnim cinjenicama (npr. bracna tekovina) u ispravi ne postoje, isprava se ne moze potv

rditi. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u zapis koji sastavlja kao posebni notarski zapis, uz navodenje cinjenice da su upozorene na posljedice takvih izjava. Argum entacija iz cl. 47. st. 3. Zakona. 411 Clan 1075. stav 1. ZOO CG. 412 Clan 1080. ZOO CG. 413 Clan 1076. stav 1. ZOO CG. 414 cl. 50. St. 1. t. 6. Zakona o notarima CG. 415 cl. 50. st. 1. t. 5. Zakona o notarima CG. 416 cl. 41. i 49. Zakona je parafiraju se stranice privatne isprave koja se potvrdu

417 cl. 40. Zakona o notarima CG.

Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta Notarski akti koje sastavlja notar u skladu sa Zakonom o notarima (notarski zapi si, notarski zapisnici i potvrde), prema odredbama Zakona o notarima CG, mogu imati tjelesni oblik 418 samo kao: izvornik otpravak prepis Za svaki od ovih oblika Zakon je odredio pravnu snagu. 1. Izvornik Izvornik je notarski akt koji notar sacini u skladu sa Zakonom o notarima (cl.35 .-60.), na kome se nalaze originalni potpisi stranaka i drugih ucesnika, te originalni p otpis i otisak pecata i stambilja notara, a koji notar cuva u svojoj arhivi, osim ako Za konom nije drugacije odredeno (cl. 76. 79. Zakona o notarima CG). Zakon je prihvatio koncepciju da postoji samo jedan original, a za potrebe pravn og prometa stranaka i drugih lica, u pravilu, izdaju se otpravci i prepisi izvornika. Zakon odavstvo Crne Gore nije propisalo obavezu da se u gornjem desnom uglu prve stranice ili bilo gdje u izvorniku pise oznaka izvornik . Nasuprot tome, notarski propisi u Bosn i i Hercegovini izricito predvidaju stavljanje oznake izvornik na notarskom aktu, u go rnjem desnom uglu prve stranice originala. Nacin, tehnika, postupak sastavljanja, te sadrzaj izvornika notarskih akata, pro pisani su u clanu 35. do 60. Zakona o notarima CG i clanu 19. do 21. Pravilnika o radu notara CG. Znacaj izvornika i njegovog cuvanja u arhivi notara je u tome sto on dodatno povecava pravnu sigurnost, jer pruza zastitu od mogucih zloupotreba i falsifikata. Izvorn ik sa prilozima, odnosno notarski spisi, arhiviraju se i cuvaju, dok se ovjere ne a rhiviraju (cl. 56.-58. Pravilnika o radu notara). Izvornik se u pravilu ne izdaje strankam a vec se cuva u arhivi notara, osim kad je to Zakon drugacije odredio. Postoje zakonski i zuzeci od pravila da se ne izdaje izvornik, tj. da se ne cuva u arhivi notara, a to su:

za upotrebu u inostranstvu, pod uslovom da se saglase sva lica koja mogu zahtije vati izdavanje otpravaka (cl. 77. Zakona o notarima CG). 418 Rankica Benc Poslovnik i prakticna primjena , Javnobiljeznicko pravo u praksi, savjetovanje Zagreb 04. i 05. travnja 2008. godine.

Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta -dostavljanje izvornika testamenta ostavinskom sudu cim se sazna za smrt lica ciji se testament nalazi u notarevim spisima. (cl. 78. Zakona o notarima CG). U oba slucaja kada se izdaje izvornik, notar je duzan saciniti otpravak izvornik a za arhivu, uz naznaku kome je i zbog cega je izdat izvornik. Postoji mogucnost privremenog izdavanja izvornika (cl. 79. Zakona o notarima CG), a na pisani zahtjev suda ili Notarske komore. Smatramo da je i u tim slucajevima notar duzan saciniti sluzbenu zabilje sku o izdavanju izvornika i saciniti otpravak za arhivu. Kada se jednom izda izvorni k akta, notar vise ne moze izdati otpravak vec samo prepis notarskog akta. (cl. 80 . st.3. Zakona o notarima) 2. Otpravci i prepisi izvornika Otpravak izvornika (clan 80. Zakona o notarima CG) je tjelesni oblik notarskog akt a koji je sacinio notar, koji po svojoj pravnoj snazi dolazi odmah iza izvornika, odnosno u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Izvornik se u pravilu ne izdaje vec se cu va u arhivi kod notara. 2 1 Uslovi za punovaznost otpravkakaojavne isprave Kako je otpravku izvornika Zakonom namijenjena uloga da u pravnom prometu zamjen juje izvornik, propisano je da otpravak mora po obliku, formi i sadrzaju odgovarati izvorniku i mora biti oznacen kao otpravak (cl. 80. Zakona o notarima CG), te mo ra biti ovjeren putem klauzule o ovjeri, jer u protivnom nema svojstvo javne isprav e. (clanovi 89.-91. Zakona o notarima). Sadrzaj klauzule o ovjeri propisan je u clanu 90. Za kona o notarima, a daje se putem notarskog stambilja iz clana 53. tacka 13. Pravilnik a o radu notara, koji tekst klauzule o ovjeri moze biti odstampan kao obrazac ili otkucan na pismenu (cl. 54. st. 1. Pravilnika o radu notara CG). 2 2 Nacin sacinjavanja otpravka Nacin sacinjavanja otpravka regulisan je dvojako (clanovi 19. i 24. st. 2. Pravi lnika o radu notara CG). Jedan nacin je da se, nakon potpisivanja izvornika, tekst izvor nika ispise mehanickim sredstvom za pisanje ili pomocu kompjutera u potrebnom broju primjera ka. U gornjem desnom uglu prve stranice korisno je napisati ili staviti stambilj OtPRAVAK IZVORNIKA , a ispod teksta svake stranice, radi dokaza o parafiranju, i na kraju akta, gdje se nalaze potpisi stranaka i notara, radi dokaza o potpisiva nju, upise se prezime i ime svakog potpisnika (ucesnika i notara), sa oznakom SR. , te se na posebnom listu papira stavlja klauzula o ovjeri otpravka. Njeno nepostojanje dov odi do toga da otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave (vidi c lanove

90. i 91. Zakona o notarima CG).

2. Otpravci i prepisi izvornika Drugi nacin je da se, nakon parafiranja i potpisivanja izvornika od strane stran aka i drugih ucesnika, te stavljanja potpisa, pecata i stambilja notara, izvornik foto kopira (cl. 19. st. 3. Pravilnika o radu notara CG) aparatom za fotokopiranje koji se n alazi u kancelariji notara. U desnom gornjem uglu prve stranice stavi se stambilj OtPRAVA K IZVORNIKA , te se na posebnom listu papira stavlja klauzula o ovjeri otpravka. Pot pisi stranaka i notara kod parafiranja i na kraju isprave, te stambilj i pecat notara vidljivi su jer su fotokopirani. Ukoliko izvornik sadrzi priloge, i oni se kopiraju i prilaz u otpravku, a u klauzuli o ovjeri otpravka moraju se naznaciti. Iako su oba nacina izrade otpravaka i prepisa dozvoljena, smatramo da je ovaj dr ugi nacin, tj. izrada pomocu aparata za fotokopiranje daleko primjereniji modernoj tehnici (notar je obavezan da u svojoj kancelariji ima aparat za fotokopiranje), jednostavniji je i sigurniji za pravni promet, te bi ga, u cilju jednoobraznog postupanja, trebalo prihvatiti . Prvi nacin izrade otpravaka i prepisa produkt je proslih vremena, kada nisu postojali aparati za kopiranje i on se veoma malo primjenjuje u uporednom zakonodavstvu i praksi. Nacin izrade pomocu aparata za fotokopiranje veoma je jednostavan, brz, siguran, te za dovoljava zakonsko odredenje da otpravak u svemu mora odgovarati izvorniku (takav otpravak sadrzi i kopirane parafe, potpise i otisak pecata). U slucaju da dode do unisten ja izvornika i poslovnog upisnika, vrlo je lako izvrsiti rekonstrukciju spisa itd. U praksi rada notara u Bosni i Hercegovini bilo je problema sa nacinom izrade ot pravaka, jer su neki sudovi odbijali provodenje notarskih isprava o pravnim poslovima u j avnim registrima na osnovu otpravaka koji nisu sadrzavali fotokopirane potpise stranak a i notara i pecat notara. S tim u vezi, u Federaciji Bosne i Hercegovine propisan o419 je da se otpravci i prepisi izraduju iskljucivo fotokopiranjem izvornika. 2 3 Prilozi uz otpravke Prilozi uz otpravke takoder se izraduju fotokopiranjem priloga uz izvornik. Oni se posebno ne ovjeravaju vec su obuhvaceni klauzulom o ovjeri otpravka, dok prilozi uz izvornik moraju biti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. U klauzuli o ovjeri o tpravka ili prepisa navode se prilozi, ako ih ima, osim kada se radi o izdavanju otpravka di jela akta, kada mogu biti izostavljeni, a sto se u klauzuli o ovjeri otpravka mora naznacit i. O pitanju da li se prilozi moraju prilagati uz otpravak izvornika, nema precizne

odredbe, ali ako podemo od toga da su prilozi sastavni dio izvornika, te od norme da otpr avak po obliku, formi i sadrzaju mora odgovarati izvorniku i da ga zamjenjuje u pravn om prometu (cl. 80. Zakona o notarima CG), onda je sasvim jasno da cjelovit otprava k (za razliku od otpravka dijela akta- cl. 88. Zakona o notarima CG) mora sadrzava ti sve priloge, uz njihovo navodenje u klauzuli o ovjeri otpravka. Na ovakav nacin se p ostupa u Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, mada ima i drukcijih stavova i postu panja. U prilog tome ide i zakonska odredba da samo cjelovit otpravak moze biti izvrsna isprava420. 419 Pravilnik o radu notara, Sluzbene novine FBiH br. 13/2009. 420 Clan 88 stav 2. Zakona o notarima CG.

Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta Dakle, smatramo da uz otpravak trebaju ici svi kopirani prilozi uz izvornik iz s ljedecih razloga: prilozi su sastavni dio izvornika, otpravak tada u cijelosti odgovara i zvorniku, laksa je i sigurnija primjena otpravaka u pravnom prometu, s obzirom da otpravak u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Isto tako, iako je notarski zapis javna isp rava sa punom dokaznom snagom, on nije presuda, niti upravni akt, vec izjava volja o pravnom poslu. 2 4 Komeseizdajuotpravci Prije svega, notar je strankama duzan izdati otpravak izvornika. Stranke imaju m ogucnost i obavezu da odrede kome ce se izdati otpravak421. Ako u izvorniku drukcije nije odredeno, otpravak akta moze se izdati samo: licima koja su u svoje ime zakljucila posao, licima u cije ime je zakljucen posa o, licima u ciju korist je zakljucen pravni posao i nasljednicima i pravnim sljedni cima tih lica; opsta profesionalna obaveza notara je da, po sluzbenoj duznosti, dostavi nadlezn om javnom registru (npr. katastru nepokretnosti, registru poslovnih subjekata itd.) otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se sticu, prenose, prest aju ili ogranicavaju stvarna prava na nepokretnostima, kao i o drugim pravnim poslovima za koje se vode javne knjige; notar je duzan dostaviti otpravak akta poreskom organu ako se radi o pravnom poslu koji podlijeze oporezivanju. Kome se sve izdaje otpravak, notar ce naznaciti u zavrsnom dijelu isprave (clan 81. Zakona o notarima CG). P R I m J E R Od ovog notarskog akta, dobijaju:---------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK IZVORNIKA:-------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarni duznik (1), --------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni povjerilac (1), ----------------------------------------------------------------------------Katastar nepokretnosti (1),-----------------------------------------------------------------------------Kada se izdaju otpravci, notar ce na izvorniku, ili na posebnom listu koji se je mstvenikom

prisiva uz izvornik, saciniti posebnu zabiljesku o tome kome, kada i u kom broju je izdao otpravke (clan 82. Zakona o notarima CG). Smatramo da je sigurnije da s e naznacena zabiljeska sacini i na posebnom listu, koji se odmah ili naknadno kada se izdaju otpravci, jemstvenikom spaja sa izvornikom. tu zabiljesku na posebnom listu potpisuje notar, a smatramo korisnim da je potpi su sva lica kojima su neposredno izdati otpravci, a za lica kojima se postom salju otpr avci, potrebno je da prijem otpravaka bude zabiljezen u dostavnoj knjizi ili na dostavnici koja 421 Cl. 81. Zakona o notarima CG.

2. Otpravci i prepisi izvornika se ulaze u spis. Notar je duzan, nezavisno od volje stranaka, otpravak akta o pr avnim poslovima za koje se vode javne knjige ili registri, dostaviti nadleznom drzavno m organu, u skladu sa Zakonom (npr. katastar nepokretnosti, poreska uprava itd.) i o tome u spis uloziti dokaz422. P R I m J E R Zabiljeskaoizdavanjuotpravaka(naposebnomlistu) ZABILJESKA Kojom se potvrduje da je dana _____ u predmetu, broj UZZ-/2009. notar izdao otpr avke izvornika i to: prodavcu (1x), kupcu(1x). ---------------------------------------------------------------------------Prijem otpravaka stranke potvrduju svojim potpisom, nakon cega zabiljesku potpis uje i notar. Prodavac Kupac Notar 2 5 Klauzulaoovjeri Klauzula o ovjeri neizostavni je dio otpravka i prepisa notarskih akta, jer isti nemaju svojstvo javne isprave ako ne sadrze klauzulu o ovjeri. Sadrzaj klauzule o ovjer i i njeno dejstvo je propisano clanovima 90. i 91. Zakona o notarima Crne Gore. O tome not ar uvijek mora voditi racuna, s obzirom na to da otpravak i prepis nece imati svojs tvo javne isprave bez propisane klauzule o ovjeri. P R I m J E R Potvrdaotpravkaizvornika POTVRDAOTPRAVKAIZVORNIKA Ja, Notar Zlatan Zlatic, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., po tvrdujemda sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvrdi o da je doslovno podudaran sa izvornikom.-----------------------------------------------------------------------------Ovaj je otpravak ovjerenipotpunsa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., K O Grad, izdat od Uprave za nekretnine Podrucna jedinica Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009 .g. ------Ovaj je otpravak sastavljen za hipotekarnog povjerioca AB banku Podgorica.-------------------Naknada za rad notara je obracunata po tarifnom broju_____NT, u iznosu od ______ _ i naplacena. UZZ broj ______ U Podgorici, dana_______ NOTAR

Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) 422 Vidi clan 81. st. 2. Zakona o notarima CG.

Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta 2 6 Otpravak dijela akta Pravni osnov za njegovo izdavanje sadrzan je u odredbama clana 88. stav 1. Zakon a o notarima CG. Ako akt koji je sastavio notar, ima vise samostalnih pravnih poslov a, umjesto otpravka akta, moze se izdati otpravak dijela akta, sa naznakom o tome koji su d ijelovi akta izostavljeni. Ovo se najcesce primjenjuje kod ugovora o prodaji kao jedan o d nacina za adekvatno obezbjedenje prodavca u vezi sa isplatom cijene i davanjem saglasno sti za uknjizbu. to je slucaj kada prodavac odmah u samom ugovoru daje clausulu intabul andi, a cijena nije isplacena u potpunosti. Stranke u notarskom aktu daju nalog notaru da ne izdaje cjelovit otpravak i prepis akta, tj. ovlascuju ga da izda samo otpravak dijela a kta, bez saglasnosti za uknjizbu. Primjer ove formulacije mogao bi da glasi: Prodavacjesaglasandaseukatastrunepokretnostikupacupisekao vlasniksa1/1dijelana nepokretnostimaiz tackeIovogugovora, ali se notaru nalaze da otpravak akta koji sadrzi clausulu intabulandi za uknjizbu prenosa svojine podnese katastarskom ure du: tek kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da je cijena placena u potpunosti, il i kupac to dokaze potvrdom banke , ili alt: kada je cjelokupna (ili dio) cijene polozen na not arski racun za stranke . ----------------------------------------------------------------------------------------------------------Prije toga, notar ne smije ni kupcu, ni katastru nepokretnosti, niti bilo kome i zdati otpravak, niti ovjereni prepis isprave koji sadrzi izjavu prodavca o pristanku na uknjizbu prenosa prava svojine na kupca. -------------------------------------------------------------------------------------------------tehnika postupka izrade otpravka dijela akta je sljedeca: kopira se izvornik tak o sto se prekrije saglasnost za uknjizbu prenosa svojine (clausula intabulandi), a potom se na prekrivenom mjestu koje fotokopiranjem ostaje prazno konstatuje izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta do isplate cjelokupne ugovorene cijene i stavi se potpis i pecat notara. P R I m J E R Potvrdaotpravkadijelaakta POTVRDAOTPRAVKADIJELAAKTA Ja, Notar Zlatan Zlatic, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., po tvrdujemda sam ovaj otpravak dijela akta uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spis ima i utvrdio da je doslovno podudaran sa izvornikom, osim na strani (str. ___), gdje je u ovo

m otpravku izostavljena saglasnost za upis prenosa prava svojine iz tacke __ (clana ___), p o nalogu stranaka, do isplate cjelokupne cijene .----------------------------------------------------------------------Ovaj je otpravak ovjereniuizvodu, bez priloga koji su izostavljeni po nalogu str anaka. -----Ovaj je otpravak dijela akta sastavljen za kupca AB. -----------------------------------------------------Naknada za rad notara obracunata je po tarifnom broju_____NT, u iznosu od __ i n aplacena. UZZ broj _____ U Podgorici, dana_______ NOTAR Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara)

2. Otpravci i prepisi izvornika 2 7 Otpravak za arhivu Pored naprijed naznacenih otpravaka, notar je duzan saciniti i otpravak za arhiv u kada u slucajevima predvidenim Zakonom izdaje izvornik akta423. tada otpravak stupa n a mjesto izvornika. U takvim predmetima notar vise nikada nece moci izdati otprava k vec samo prepis notarskog akta, shodno clanu 80. stav 4. Zakona o notarima CG. P R I m J E R Potvrdaotpravkazaarhivuuslucajukadaseizdajeizvorniktestamentaradi provodenjaostavinskogpostupka: POTVRDAOTPRAVKAZAARHIVU Ja, Notar Zlatan Zlatic, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., po tvrdujemda sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom, koji se nalazi u mojim spisima, i utvr dio da je doslovno podudaran sa izvornikom.---------------------------------Ovaj je otpravak ovjerenipotpunsa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., K O Grad, izdat Podrucna jedinica Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009 od Uprave za nekretnine .g. ------Ovaj je otpravak sastavljen za arhiv notaraistupa na mjesto izvornika iz razloga sto se izvornik izdaje Osnovnom sudu Podgorica radi provodenja ostavinskog postupka iza umrlog zavjestaoca BB. -----------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad notara je obracunata po tarifnom broju_____NT, u iznosu od ______ _ i napla cena.------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UZZ broj ______ U Podgorici, dana_______ NOTAR Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj notara) Kada notar sacini otpravak za arhivu u slucaju izdavanja izvornika, duzan je sac initi zabiljesku o tome kome je i zbog cega izdao izvornik. to moze uciniti na samome otpravku ili na primjereniji nacin, tj. na posebnom listu papira koji ce se jemstvenikom spojiti sa otpravkom za arhivu. Pored toga notar je duzan u spisu imati dokaz da je odre denom licu predat izvornik (potvrda o prijemu izvornika, dostavnica i sl.). P R I m J E R Primjerzabiljeskeoizdavanjuizvornika:

ZABILJESKAOIZDAVANJU IZVORNIKA Kojom se potvrduje da je dana _____ u predmetu UZZ-/2009. notar izdao izvornik a kta Osnovnom sudu Podgorica, radi provodenja ostavinskog postupka iza umrlog zavjest aoca 423 Clan 77. do 79. Zakona o notarima CG i clan 59. Pravilnika o radu notara CG.

Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta BB. (alt. za upotrebu u inostranstvu, uz saglasnost svih ugovornih strana, alt. na zahtjev Suda ili Notarske komore). ---------------------------------------------------------------------------------------------Notar 3. Sadrzaj notarskog spisa, arhiviranje i cuvanje spisa Ova materija regulisana je u clanu 71. i clanu 72. Zakona o notarima CG i u clan ovima 56. do 64. Pravilnika o radu notara. Cuvanje odredenih notarskih akata utice na povecanje pravne sigurnosti u oblastima za koje su nadlezni notari. Za razliku od toga, pr ivatne isprave ugovora su podlozne gubitku i unistenju, falsifikovanju itd. Notarski sp is se sastoji od notarskog akta u izvorniku (clan 76. Zakona o notarima CG) sa pril ozima (prepisi isprava ili spisa koji se po Zakonu moraju priloziti notarskom aktu, ov lastenja, punomocja, nalazi i misljenja vjestaka i drugi spisi nastali prilikom sastavljan ja notarskog akta, prepis troskovnika i podaci o izdatim otpravcima i ovjerenim prepisima i l icima kojima su izdati) i sporednog spisa (clan 58. st. 3. Pravilnika o radu notara CG ) koji cine sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao sto je prepiska sa strankam a, drzavnim organima i sudovima. Kada se sluzbena radnja za koju je formiran spis u potpunosti zavrsi, notar na o motu spisa, po prethodnoj provjeri da je spis zavrsen i da se u njemu nalazi sve sto treba, stavlja oznaku da je predmet za arhiviranje (npr. a/a), rok cuvanja spisa i svoj potpis .Potom notar arhivira spis i to tako sto se iz spisa izdvoji izvornik akta sa prilozima (clan 58. st.1. Pravilnika o radu notara CG), te sa podacima o naplacenim naknadama i izda tim otpravcima i ovjerenim prepisima (clan 62. Pravilnika o radu notara CG), koji se moraju zalijepiti kao posljednja stranica ili spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se cuva (izvornikom ili otpravkom koji ga mijenja u arhivi). takav predmet se stavlja u arhivu, po vrsti notarskog akta i po rednim brojevima spisa pojedinih knjiga, (npr. UZZ1/09.) u posebne fascikle (clan 57. Pravilnika o radu notara CG). Na prednjoj strani om ota fascikle stavlja se skracena oznaka predmeta i godina, kao i redni brojevi predm eta koji su slozeni u toj fascikli (najbolje rjesenje su registratori), npr. UZZ/2009. br oj 1.-50. Sve ostalo cini sporedni spis koji se arhivira na nacin koji osigurava da ne dod e do gubitka sadrzaja (cl. 58. st. 3. i 4. Pravilnika o radu notara CG).

Ovjere potpisa se ne arhiviraju, kako je to regulisano u clanu 58. stav 5. Pravi lnika o radu notara CG. Smatramo da nije potrebno arhivirati ni notarske ovjere prepisa, odnosno fotokopija, mada je izricita odredba u vezi s tim greskom izostavljena u Praviln iku o radu notara. Medutim, ovakav stav proizilazi iz odgovarajucih odredaba Zakona i Pravilnika o radu notara, jer se prema clanu 76. Zakona i clanu 58. stav 1. Prav ilnika o radu notara CG, arhivira samo izvornik, a biljeske o ovjerama ne cine izvornik. takvo rjesenje ja zastupljeno u FBiH gdje je Pravilnikom o radu notara424 izricito pro pisano da se ovjere potpisa i prepisa/fotokopija ne arhiviraju. 424 Sluzbene novine Federacije BiH broj 13/2009.

Deseti dio: Izvrsna notarska isprava 1. Pojam i karakteristike notarske izvrsne isprave Da bi uopste objasnili izvrsnu notarsku ispravu, moramo poci od pojma i vrste no tarskih isprava, a o cemu je naprijed data opsirnija elaboracija. Potrebno je uzeti u ob zir da su po Zakonu sve notarske isprave javne isprave, pod uslovom da su sacinjene od notara, u okviru njegove nadleznosti, te u propisanoj formi i postupku. Medutim, svi not arski akti (notarski zapisi, notarski zapisnici, notarske potvrde i notarske ovjere) n emaju istu dokaznu snagu. Notarske potvrde i ovjere imaju dokaznu snagu javne isprave samo o cinjenicama o kojima se njima svjedoci425, npr. potvrda o cinjenici da je neko lice ovlasteno za zastupanje koje proizilazi iz sudskog registra, a koju notar izdaje uvidom u sudski registar, ili potvrda putem biljeske o ovjeri da je neko lice pred notarom potpi salo neku privatnu ispravu. Njima se ne dokazuju u ispravi zapisane izjave volje, tj. ne dokazuje se sadrzina isprave. Isprava na kojoj je notar ovjerio potpis, ostaje i dalje pr ivatna u odnosu na sadrzinu, a dokaz javne isprave ima samo biljeska o ovjeri. Nasuprot t ome, notarski zapis ima punu dokaznu snagu javne isprave, tj. postoji zakonska pretpo stavka tacnosti forme i sadrzine javne isprave (tzv. formalna i materijalna autenticnos t). Za sastavljanje ove vrste notarske isprave propisani su strogi uslovi za postupanje notara, kako u pogledu forme i postupka (clanovi 35.-49. Zakona o notarima CG), tako i u pogledu sadrzaja same isprave (cl.50. i 50.a. Zakona o notarima CG). Zbog naprijed nazna cenog, zakonodavac je za samo odredene znacajne poslove propisao formu notarskog zapisa iz cl. 50. i 50.a.426 i da pod odredenim uslovima samo notarski zapis moz e biti izvrsna isprava (cl. 53. Zakona o notarima CG). Notarska izvrsna isprava je najveci domet notarskog zapisa, a time i notarske sl uzbe. Izvrsni notarski zapis je izjednacen sa pravosnaznim i izvrsnim sudskim odlukama, a sto se vidi i iz zakonske odredbe da za njegovu izvrsnost nije potrebna nikakva dalj a aktivnost suda, te da se moze pobijati kao i sve druge izvrsne isprave po pravilima izvrsn og postupka427. Izvrsni sud povodom prijedloga , donosi odluku o odredivanju izvrsenja ude. Ovo je jedna od najznacajnijih jer se izvrsnom notarskom ispravom nomicnosti za izvrsenje, na osnovu izvrsnog notarskog zapisa na isti nacin kao i na osnovu izvrsne sudske pres pozitivnih novina u ovom dijelu pravnog sistema, postize veci stepen sigurnosti, efikasnosti i eko

u pravnom prometu u korist subjekata tog prometa, a takoder se direktno rastere 425 Vidi cl. 4. st. 5. Zakona o notarima FBiH. 426 Vidi cl. 51. Zakona o notarima CG. 427 Vidi. cl. 53. st. 3. i st. 4. Zakona o notarima CG.

Deseti dio: Izvrsna notarska isprava cuju sudovi. Izvrsnim notarskim ispravama izbjegavaju se dugotrajni i skupi parn icni sporovi, koji u veoma velikom broju ne predstavljaju sporove koje stranke inicir aju u dobroj vjeri, vec im je povod izbjegavanje obaveza placanja od strane duznika prema povjeriocima. U Bosni i Hercegovini se godisnje sacini oko deset hiljada izvrsni h notarskih isprava, a najcesce su to ugovori o zasnivanju hipoteka. Zakon o izvrsnom postupku428, s obzirom da je donesen prije Zakona o notarima, n e regulise direktno notarsku izvrsnu ispravu kao vrstu isprave, ali se ona moze po dvesti pod odredbu cl. 16.t.2. ZIP-a, koja govori o izvrsnim ispravama predvidenim pose bnim zakonima. Po svojoj pravnoj prirodi, notarski zapis odgovara poravnanju jer se r adi o sporazumu stranaka o obavezama o kojima se moze zakljuciti poravnanje, te bi, st oga, u nedostatku odredbi ZIP-a o izvrsnosti notarske isprave, trebalo primijeniti od redbe o izvrsnom poravnanju (clana 19. ZIP-a CG) i odredbe clana 53., te clan 83. i cl an 84. Zakona o notarima CG. Poravnanje je izvrsno ako je potrazivanje po poravnanju do spjelo, a sto se dokazuje samom ispravom o poravnanju, ili javnom ispravom, ili po Zakon u ovjerenom ispravom, a u nedostatku toga, dospjelost se mora dokazati pravosnazno m odlukom donesenom u parnicnom postupku, kojom se utvrduje dospjelost (clan 19. ZIP-a CG). Notarska izvrsna isprava podobna je za izvrsenje, kao i ostale izvrsne isprave ( clan 20. ZIP-a CG), ako su u njoj naznaceni: izvrsni povjerilac (npr. kod izvrsnog notarskog zapisa ugovora o zasnivanju hipo teke, to je hipotekarni povjerilac; kod ugovora o prodaji za iznos neplacene cijene, to je prodavac itd.); izvrsni duznik (npr. kod izvrsnog notarskog zapisa o zasnivanju hipoteke, to je zalozni duznik itd); predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze, kao npr. Radi placanja preostalog dijela cijene prodavcu BC (podaci), u iznosu od 50.000,0 0 EURA (pedesethiljada EURA), koji se ima platiti u roku od 30 (trideset) dana, racunajuci od dana sast avljanja ovog notarskog zapisa i zakonskih zateznih kamata u slucaju padanja kupca u docn ju, a koje se imaju obracunati od dana padanja kupca u docnju do konacne isplate, ku pac AB (podaci) izricito izjavljuje da pristaje na izvrsenje bez odlaganja na cjelokupn oj svojoj imovini

(alt. na odredenoj imovini koja se nabraja/ ili na cjelokupnoj svojoj imovini, k ao i na predmetu prodaje, ako svojina prelazi prije isplate cijene). ---------------------------------------------------------U izvrsnoj notarskoj ispravi, kao i u poravnanju (sudskom i upravnom), za njenu izvrsnost nije potrebno odredivati rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze (tzv. paricioni rok), te se na takve isprave ne stavlja klauzula pravosnaznosti i izvrsnosti. te isprave su izvrsne ako je potrazivanje dospjelo (vidi cl.53. Zakona o notarima i cl. 19. ZI P-a). Nasuprot tome, sudske odluke i odluke donesene u prekrsajnom i upravnom postupku, izvrsne su ako su postale pravosnazne, odnosno konacne i ako je protekao rok za dobrovol jno ispunjenje obaveze izvrsnog duznika (vidi cl.18. ZIP-a CG). Prema odredbama cl. 38. ZIP-a CG, potvrdu izvrsnosti daje sud, odnosno organ koji je odlucivao u prvom 428 Sl. list RCG br. 23/2004. ZIP .

2. Uslovi za izvrsnost notarske isprave stepenu. Dakle, potvrda izvrsnosti se stavlja na odluku - presudu, rjesenje itd. , a ne na poravnanje i notarsku izvrsnu ispravu. Umjesto klauzule izvrsnosti, notar za vod enje izvrsnog postupka izdaje cjelovit ovjereni otpravak u svrhu izvrsenja (cl. 83., cl. 88. st. 2., cl. 89., cl. 90., cl. 91. i druge odgovarajuce odredbe o izdavanju otpravaka iz Zakona o notarima CG). Notar moze izdati otpravak u svrhu izvrsenja samo licima koja su u notarskom aktu oznacena kao povjerioci, pod uslovom da je utvrdeno da su ispun jeni uslovi za izvrsnost akta u skladu sa odredbama cl. 53. Zakona o notarima CG u to m slucaju notar ne provodi kontradiktorni dokazni postupak vec postupa po pisanom zahtjevu povjerioca za izdavanje otpravka u svrhu izvrsenja, (zahtjev sadrzi i izjavu pov jerioca o dospjelosti potrazivanja), utvrduje da li su ispunjeni uslovi za izvrsnost iz cl. 53. st.1. i 2. Zakona o notarima, a sto ukljucuje i rok dospjelosti obaveze, jer izvrsna notarska isprava, kao i poravnanje, izvrsna je ako je potrazivanje po njoj dospjelo. Nota r nije ovlasten i duzan ispitivati da li je potrazivanje placeno. tu cinjenicu izv rsni duznik moze istaknuti u zalbi (pravnom lijeku na rjesenje o izvrsenju). 2. Uslovi za izvrsnost notarske isprave Uslovi za izvrsnost notarske isprave su kumulativno postavljeni (cl. 53. st. 1. i 2. Zakona o notarima CG), i to: da se radi o notarskom zapisu (zapis i zapis o potvrdi privatne isprave) koji je sacinjen u propisanoj formi; da je notarski zapis sastavljen o nekom pravnom poslu koji ima za predmet placan je neke odredene sume novca, ili davanje odredene kolicine zamjenjivih stvari, ili vrijednosnih papira (izuzetno, shodno stavu 2. clana 53. Zakona o notarima CG, predmet izvrsnog notarskog zapisa moze biti hipoteka); da je duznik u notarskom zapisu izricito pristao na izvrsenje bez odlaganja (cla usula exauendi). Svi naprijed naznaceni zakonski uslovi, moraju biti ispunjeni da bi se radilo o izvrsnoj notarskoj ispravi. Prije svega, samo notarski zapis i zapis o potvrdi privatne i sprave mogu biti izvrsne isprave. Obaveza za koju se moze izjaviti pristajanje na izvrs enje, Zakonom je restriktivno i tacno odredena. Obaveza moze glasiti na placanje odred ene sume novca, ili davanje odredene kolicine zamjenjivih stvari, ili vrijednosnih p apira (cl. 53.st.1. Zakona o notarima), a izuzetno, shodno stavu 2. clana 53. Zakona o nota

rima, predmet izvrsnog notarskog zapisa moze biti hipoteka. tako, naprimjer, pristajan je na izvrsenje bez odlaganja ne moze se izjaviti povodom obaveze na predaju stvari u posjed itd., a sto je jedan veliki nedostatak, narocito kod ugovora o prodaji, ugovora o zakupu, ugovora o lizingu, gdje se kupac, odnosno zakupodavac, odnosno davalac lizinga, ne mogu zastititi izvrsnom notarskom ispravom povodom predaje stvari u posjed. U vezi sa predajom stvari u posjed, ta lica se mogu zastititi jedino ugovornom odr edbom o ugovornoj kazni i podvrgavanjem duznika izvrsenju bez odlaganja za iznos ugovo rne kazne. Istovjetna rjesenja postoje i u notarskim zakonima u Bosni i Hercegovini, dok

Deseti dio: Izvrsna notarska isprava u nekim drugim zemljama postoji mogucnost pristajanja na izvrsenje bez odlaganja za sve obaveze o kojima se ugovorne strane mogu poravnati, tj. sklopiti poravnanje. treci uslov za izvrsnost notarske isprave odnosi se na davanje izricite izjave d uznika o pristajanju na izvrsenje bez odlaganja. Notar je duzan jasno i nedvosmisleno uni jeti u ispravu takvu izricitu izjavu duznika, vodeci pri tome racuna da su u ispravi na znace izvrsni povjerilac i izvrsni duznik, kao i predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunj enja obaveze (cl. 20. st. 1. ZIP-a CG). takode, notar je duzan poduciti i upozoriti duznika n a posljedice pristajanja na izvrsenje bez odlaganja. Propustanjem te duznosti notar bi ucinio povredu sluzbene obaveze i mogao bi odgovarati za nastalu stetu. P R I m J E R Izjavaopristajanjunaizvrsenjebezodlaganjazaplacanjecijenekodugovora oprodaji Radi placanja preostalog dijela cijene prodavcu BC (podaci), u iznosu od 50.000,0 0 EURA (pedesethiljada EURA), koji se ima platiti u roku od 30 (trideset) dana, racunajuci od dana sast avljanja ovog notarskog zapisa i zakonskih zateznih kamata u slucaju padanja kupca u docn ju, a koje se imaju obracunati od dana padanja kupca u docnju do konacne isplate, kupa c AB (podaci) izricitoizjavljujeda pristajenaizvrsenjebezodlaganjana osnovuovognotarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini (alt. na odredenoj imovini koja se nabraja/ i li na cjelokupnoj svojoj imovini, kao i na predmetu prodaje, ako svojina prelazi prije isplate cij ene).-------Notar je poducio i upozorio kupca na pravne posljedice izjave o pristajanju na i zvrsenje bez odlaganja. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Otpravak izvornika, u svrhu izvrsenja, notar ce izdati povjeriocu na njegov pisa ni zahtjev, pod uslovom da su ispunjeni uslovi za izvrsnost akta u skladu sa Zakonom. ---------------------------P R I m J E R Izjavaopristajanjunaizvrsenjebezodlaganjakodugovoraozasnivanju hipoteke Hipotekarni duznik Am, u vezi sa svim obavezama placanja obezbijedenog potrazivan ja, koje je preuzeo kao korisnik kredita prema povjeriocu AB banci, u Ugovoru o namj enskom hipotekarnom kreditu, navedenom u tacki I ovog ugovora, izricitoizjavljuje da pr

istaje na izvrsenjebezodlaganjanakon dospjelostiobezbijedenogpotrazivanja,na osnovu ovog notarskog zapisa, aupogledunepokretnostiiz tackeIIIovogugovora,optereceneovom hipotekom,nataj nacindajeprinudnoizvrsenjehipotekedopustenoprotivsvakodobnogvlas nikatenepokretnosti ------------------------------------------------------------------------------Otpravak ovog notarskog zapisa u svrhu izvrsenja ce biti izdat hipotekarnom povj eriocu na njegov zahtjev, a pod uslovom da su ispunjeni uslovi za izvrsnost ovog akta u sk ladu sa Zakonom. Notar je upozorio hipotekarnog duznika na pristajanje na izvrsenje bez odlaganja , i objasnio mu pravne posljedice takve izjave. ---------------------------------------------------------------------------

3. Otpravak u svrhu izvrsenja Ako se radi o pristajanju na izvrsenje bez odlaganja na nepokretnosti, kao sto j e to slucaj kod hipoteke, takva izjava se moze zabiljeziti u katastru nepokretnosti, uz saglasno st hipotekarnog duznika, tj. vlasnika. P R I m J E R Hipotekarni duznik je saglasan da se u G listu nepokretnosti broj 1., KO Grad, upis e zabiljezbaizjavehipotekarnogduznikaopristajanjunaizvrsenjebezodlaganjanakondos pjelostiobezbijedenogpotrazivanja na osnovu ovog notarskog zapisa, nataj nacindaje prinudno izvrsenje hipotekedopusteno protiv svakodobnogvlasnikanepokretnosti iz tackeIIIovogugovora(moze se i navesti nepokretnost npr koja je upisana u katastr u nepokretnosti Podgorica, oznacena kao katastarska parcela broj 10/1, Gradiliste, povrsine 500 m2, iz Lista nepokretnosti broj 1. KO Grad). ---------------------------------------------------------------------Ova zabiljezba ima dejstvo kao i ostale zabiljezbe, a o cemu detaljnije vidjeti u dijelu ovog rada koji se odnosi na vrste upisa u katastar nepokretnosti429. 3. Otpravak u svrhu izvrsenja Otpravak u svrhu izvrsenja izdaje se shodno odredbama clanova 83.-85., te clana 88.st. 2., a u vezi sa odredbama cl.80., cl.82. i cl.89.-91. Zakona o notarima CG. Zako n nije izricito propisao sadrzaj otpravka u svrhu izvrsenja, pa se tu na odgovarajuci n acin primjenjuju odredbe tog zakona koje regulisu otpravak izvornika. Bitno je istaci da je Zakon om o notarima CG propisano kome i pod kojim uslovima se moze izdati otpravak u svrhu izvrsenja. U pravilu, moze se izdati samo jedan otpravak u svrhu izvrsen ja, uz zakonske izuzetke, i samo cjelovit otpravak moze biti izvrsna isprava, tj. ne mo ze se sacinjavati otpravak dijela akta u svrhu izvrsenja (cl. 83. i cl. 88. st. 2. Zakona o notari ma CG). tehnika izrade otpravaka, pa tako i otpravaka u svrhu izvrsenja, blize je o bjasnjena u dijelu ovog rada koji se odnosi na izvornik i otpravak notarskog akta. Najbolj e je da se izvornik fotokopira (cl. 20. st. 4. Pravilnika o radu notara) aparatom za kopiranje koji se nalazi u kancelariji notara, te da se u desnom gornjem uglu prve stranic e stavi stambilj OtPRAVAK U SVRHU IZVRSENJA , da se na posebnom listu stavi klauzula o ovjeri otpravka u svrhu izvrsenja (clan 90. i 91. Zakona o notarima), koja se jemstvenikom spoji sa kopiranim izvornikom (otpravkom), dok su potpisi kod parafiranja i na kraju isprave vidljivi jer su fotokopirani. Ukoliko uz izvornik ima priloga, i o ni se kopiraju i prilazu otpravku, te se prilozi naznacavaju u klauzuli o ovjeri otpravka. Ako nema priloga, onda se i to naznacava konstatacijom bez priloga . P R I m J E R

Potvrdaotpravkausvrhuizvrsenja 429 Vidi cl. 98. Zakona o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.

Deseti dio: Izvrsna notarska isprava POTVRDAOTPRAVKAUSVRHU IZVRSENJA Ja, Notar Zlatan Zlatic, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., po tvrdujemda sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvrdi o da je doslovno podudaran sa izvornikom, da su ispunjeni uslovi za izvrsnost u skladu sa Zakonom o notarima, aizdajeseusvrhuizvrsenja. ------------------------------------------------------------------Ovaj je otpravak ovjerenipotpunsa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., K O Grad, izdat od katastra Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009. g. --------------------------------------------------Ovaj je otpravak sastavljen za povjerioca AB banku Podgorica, a u svrhu izvrsenj a.-------------Naknada za rad notara obracunata je po tarifnom broju_____NT, u iznosu od ______ _ i naplacena.------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UZZ broj ______ U Podgorici, dana_______ NOTAR Zlatan Zlatic (potpis, pecat i stambilj) Kada se izdaje otpravak u svrhu izvrsenja, notar ce na posebnom listu koji se je mstvenikom prisiva uz izvornik, saciniti posebnu zabiljesku o tome kome i kada je izdao otp ravak u svrhu izvrsenja. (cl. 82. Zakona o notarima CG). tu zabiljesku potpisuje notar , a smatramo korisnim da je potpise i lice kojem je izdat otpravak u svrhu izvrsen ja, a za lice kojem je postom poslat otpravak u svrhu izvrsenja, potrebno je da prijem ot pravka bude zabiljezen u dostavnoj knjizi ili na dostavnici koja se ulaze u spis, odnos no uvezuje uz izvornik. Ovo je vazno iz razloga sto se u pravilu moze izdati samo jedan otp ravak u svrhu izvrsenja (clan 83. st. 3. Zakona o notarima CG). P R I m J E R Zabiljeskaoizdavanjuotpravkausvrhuizvrsenja Zabiljeska Kojom se potvrduje da je dana _____, u predmetu UZZ-/2009. notar izdao otpravak izvornika u svrhu izvrsenja i to: hipotekarnom povjeriocu AB banci Podgorica (1x). -------

------------------Prijem otpravka u svrhu izvrsenja stranka potvrduje svojim potpisom, nakon cega zabiljesku potpisuje i notar.---------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarni povjerilac Notar

Jedanaesti dio: Zastupanje 1. Nastanak zastupanja Rimsko pravo nije prihvatalo, niti poznavalo institut zastupanja u danasnjem smi slu tog znacenja430. U to doba prevladavalo je shvatanje da samo lice koje neposredn o sudjeluje prilikom nastanka obligacionog odnosa, moze biti nosilac prava i obaveza koji iz njega proizilaze. Nuzno je napomenuti da u to vrijeme ipak postoji mandat i z astupanje maloljetnika, ali je sam mandator, odnosno tutor, licno bio vezan pravnim poslom koji je poduzimao za zastupanog. Protekom vremena i usljed sve vecih potreba za drugacijim nacinom nastanka pravnih poslova, stvaraju se mogucnosti postupanja putem zastupnika, tj. u ime i za racun zastupanog. Zastupnik tog vremena mogao je biti ucesnik pravnog prometa, ali na takav nacin da ugovor sklopi u svoje ime, a za racun zas tupanog. Razvojem robno-novcanog preduzetnistva (privrede) i uticajem kanonskog prava, u srednjem vijeku dolazi do renesanse instituta zastupanja i njegove eksp anzije. U tom vremenu otvara se mogucnost da zastupnik, preduzimajuci pravni posao za za stupanog, neposredno proizvodi pravno dejstvo izmedu zastupanog i druge ugovorne strane. Sam zastupnik ostaje po strani, izvan pravnog djelovanja sklopljenog ugo vora. Ipak, ukljucenom licu i dalje ostaje mogucnost da sklapa pravne poslove u svoje ime, a za racun nekog drugog lica. Neprekidnim razvojem ekonomske razmjene i u uslovima slozenijeg pravnog prometa, zastupanje vremenom dobija sve vise na znacaju i tako postaje predmet prvih veci h kodifikacija gradanskog prava. Smatramo da ovaj institut ima ogroman znacaj u savremenom komuniciranju ugovornih strana. U danasnje vrijeme zastupanje zasluzuje veliku p aznju zbog izuzetno komplikovanog i slozenog pravnog prometa medu ugovornim partnerima . Mozemo zakljuciti da je put do nama samom po sebi podrazumijevajucem i pojavljuj ucem nacinu zastupanja i obliku ovog pravnog instituta bio veoma dug i tezak. 2. Znacaj zastupanja danas Putem zastupanja zakonodavac stiti poslovno nesposobne subjekte prava i omogucuj e im da ravnopravno sudjeluju u pravnom prometu. Na taj im se nacin pruza mogucnos t da sticu, otuduju dobra i postaju nosioci prava i obaveza iz svih pravnih poslov a koji se slobodno mogu poduzeti u ime poslovno nesposobnih lica. Zastupanjem se v rsi 430 Vidjeti vise o zastupanju kod Enes Bikic, Zastupanje u domacem pravu i princ ipima europskog ugovornog prava, Pravni fakultet Univerziteta Dzemal Bijedic u Mostaru, 2008. godi ne

Jedanaesti dio: Zastupanje i staranje o imovini odsutnih lica, nepoznatih nasljednika i lica nepoznatog bor avista, a zastupanje se primjenjuje i u drugim slucajevima kad je to za zajednicu i pojedi nca korisno. U tim se slucajevima stite lica i njihova imovina, iako ta lica nisu poslovno ne sposobna. Zastupanjem se olaksava, ubrzava i povecava pravni promet uopste. Ustanova zastupanja omogucava da jedno lice, fizicko ili pravno, u isto vrijeme, na razni m mjestima i po raznim osnovama stice prava i obaveze bas kao da je samo prisutno na tim mjestima i situacijama, te kao da je samo preduzelo te poslove. Ovim nacinom se uklanja barijera sklapanja onih pravnih poslova koji se inace ne bi mogli sklopiti ako b i nuzan uslov bio da samo prisutna lica mogu sklapati obligacione odnose. Zbog toga isti cemo da je potreba za zastupanjem nastajala vremenski paralelno s potrebama fizickih i pravnih lica da svoje aktivnosti prosire i unaprijede izvan obima koji mogu sami , odnosno neposredno, da postignu. Smatramo da je ovaj aspekt potrebe za zastupanjem doveo do savremenog oblika i opsega poimanja zastupanja i njegovog neprestanog sirenja i dogradnje sve do danasnjega vremena. Razvijeni privredni sistemi, kao i podjel a rada u produkciji roba i usluga, ne bi mogli funkcionisati ako ne bi bilo dopusteno s klapanje ugovora putem drugih lica tako kao da to cini sam ugovorni partner. 3. Pravna priroda zastupanja Ustanova zastupanja ima poseban znacaj u oblasti poslovnog (trgovackog -privredn og) prava. Zbog postojanja raznovrsnih oblika postupanja pomocu drugih osoba u oblas ti poslovnog prava, te cestog sklapanja pravnih poslova putem zastupanja, u pravnoj teoriji postoji ogroman interes za zastupanje i napore da se ono bolje razumije i pravno objasni. U pravnoj teoriji iznesene su mnoge protivrjecnosti o samoj pravnoj pri rodi zastupanja. Mada je zastupanje u danasnjem vremenu prijeko potrebno i svakodnevno se susrece u praksi, ono je, teoretski posmatrano, veoma slozeno i komplikovano. Zastupanje predstavlja znatno odstupanje od opsteg pravila da sebe mozemo obavez ivati samo svojim postupcima i radnjama. Prije pocetka priznavanja ovakvog odstupanja, dugo vremena sve se zasnivalo na svemocnoj volji gospodara posla. Kada se usvoji lo shvatanje da ustanova zastupanja moze postojati bez ikakve zavisnosti od volje z astupanog lica (slucaj zakonskog zastupanja), pocela su se traziti objasnjenja u interesu zastupanog lica. Dakle, moguca objasnjenja ustanove zastupanja, kao opravdanje neposrednog ucinka zastupanja za zastupanu osobu, nalazila su se u samoj volji zastupanog kod

voljnog zastupanja, ili u njegovom interesu - kod zakonskog zastupanja. 4. Pojam zastupanja Kao pravno relevantna cinjenica, volja u pravu ima tacno odredeno mjesto i znace nje. Izjavom volje realizuje se mogucnost sticanja prava i duznosti predvidenih pravn im sistemom. Samo postojanje interesa ne izaziva automatski sticanje i promjenu prava, iako

4. Pojam zastupanja je opsteprihvaceno stanoviste da u osnovi svih nasih subjektivnih prava lezi int eres. Za postojanje mogucnosti promjene u pravu (obavezivanja), potrebna je konkretna zak onska norma, koja u sebi sadrzi i odreduje granice promjene prava. Pored toga, potrebn a je i izjava pravno relevantne volje da se izrazi i odredi promjena prava431. Zastupanje predstavlja nacin preduzimanja pravnih poslova za drugoga kod kojeg l ice koje preduzima poslove, ne dobija u tako sklopljenom pravnom poslu svojstvo ugov orne strane. Lice koje postupa, ostaje sasvim po strani od pravnih posljedica i dejst ava iz tog pravnog odnosa koji je nastao izjavljivanjem vlastite volje zastupnika. Naim e, volja koju je izjavio zastupnik, proizvodi pravni ucinak za i prema zastupanom samo ak o je je zastupnik dao u okvirima postojeceg ovlascenja za zastupanje i u ime zastupan og. Da bi pravne posljedice u stvarnosti pogadale neposredno zastupanog, neophodno je d a zastupnik posjeduje ovlastenje za zastupanje, da postupa u okvirima dobijenog ov lascenja i da jasno, prepoznatljivo za nekog treceg (drugu ugovornu stranu), nastupa u im e zastupanog. Svako ko sklapa pravni posao, morao bi sa sigurnoscu polaziti od tog a da onaj koji naspram njega ili prema njemu nastupa, u stvarnosti je i njegov ugovor ni partner, ukoliko u jednom takvom odnosu ne dode do izrazaja nesto drugo432. Ovdje notar ima veoma znacajnu ulogu s obzirom da je duzan ispitati da li je zastupnik ovlas cen za preduzimanje pravnog posla, da li je punomocje valjano po formi i sadrzini itd. Notar je duzan stiti interese svih stranaka. 4 1 Znacajzastupanjauprivrednompravu Usvajanjem zastupanja kao opsteprihvacenog instituta, ravnopravnog sa ostalim in stitutima, znaci da se ovaj institut ne odnosi i ne vazi samo za gradansko (imovinsko) nego i za privredno pravo. Zastupanje (agency) u anglosaksonskom pravu je u najvecem dijelu razvijeno kroz precedentno pravo. Agency obuhvaca veliki broj posebnih ugovora, koji se u kontinentalnim pravima ureduju gradanskim i trgovackim zakonima. Najzn acajniji od njih u pravnom i ekonomskom prometu su: komision, spedicija, posredovanje, uskladistenje i trgovacko zastupanje. Vecina ovih ugovora su po svojoj pravnoj p rirodi ugovori o nalogu.433 Zastupanje je od velikog znacaja u oblasti poslovnog (trgovackog) prava. Za post ojanje zainteresovanosti u pravnoj teoriji za zastupanje, moze se zahvaliti velikoj raz novrsnosti pojavnih oblika preduzimanja pravnih radnji putem drugog u oblasti poslovnog pra va,

kao i ucestalost postupanja putem zastupnika. Iako je zastupanje neophodno i sus rece se stalno u savremenom svijetu, teoretski posmatrano, ono je vrlo slozeno. Veoma mnogo napora je ulagano i potrebno ga je jos uloziti da se ono shvati i objasni. Preduzetnik koji svoga radnika ovlasti za kupovinu sirovina, vlasnik odredene im ovine koji prenosi ovlascenje na strucnjaka o vodenju i upravljanju tom imovinom, priv rednik koji ovlasti svog uposlenog za prodaju svojih proizvoda, ili tu prodaju vrsi put em 431 8., 432 433 Boris Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 197 clan 84., str. 380. http://www.tu-berlin.de/BGB/kap.14.htm Milos trifkovic/ Sanjin Omanovic, nav. djelo (Fn br. 73), str. 329.

Jedanaesti dio: Zastupanje trgovackih zastupnika, ili komisionara, svi oni i mnogi drugi na ovaj nacin pros iruju svoj radius djelovanja. Davaoci ovlascenja ne mogu ili ne zele, iz razlicitih ra zloga, postupati licno, tako da u takvim situacijama ukljucuju druga lica. ta lica sklapaju ugovo re za davaoce ovlastenja za njihov racun, postupaju po njihovom nalogu, postupaju u njihovom interesu, daju ili primaju izjave koje su pravno relevantne za sklapanj e ugovora. Osnova postupanja ovlastenih lica u svim slucajevima nalazi se u istoj funkciji. Zastupnici omogucuju svom nalogodavcu ucesce u poslovno- pravnom prometu. Oni to cine zbog toga sto su na jedan ili drugi nacin na njega upuceni (od njega su zav isni), sto im je i nalozeno ili su pak za to ovlasceni434. Privredni subjekt ne moze ni nastati bez zakonskog zastupnika, jer uopste ne moz e ni doci do registracije, odnosno osnivanja drustva ako nema lica imenovanog kao zas tupnika. Sama ovlascenja zakonskih zastupnika u poslovnom pravu mogu biti ogranicena ili neogranicena, a sto je moguce uciniti posebnim zakonima ili statutom drustva . Pravno se smatra da je zakonski zastupnik bez ikakvog ogranicenja ukoliko nije u pisano nikakvo ogranicenje u javnom registru. U tom slucaju, zakonski zastupnik moze sklapati sve pravne poslove koji se odnose na poslovanje drustva ukoliko ne post oje ogranicenja u vezi sa tim poslovima, koja su utvrdena posebnim propisima, a to b i znacilo da takvo ogranicenje proizilazi iz samog zakona (ex lege)435. 4 2 Zastitainteresalicakodzastupanja U svim danasnjim pravnim uredenjima postoji mogucnost preduzimanja pravnih poslo va jednog lica za drugo, odnosno u tude ime i za tudi racun. Zastupati se mogu post ojeca ili buduca lica, ali ne i umrla lica. Izuzetak od tog pravila je u slucajevima k ada se zapoceti posao ne moze prekinuti bez stete po pravne sljedbenike, ili ako pun omocje vazi i za slucaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirod u posla436. Pravni poslovi koje preduzima zastupnik, imaju neposredni uticaj na pravnu sferu zastupanog, odnosno drugu ugovornu stranu koja stupa u ugovorni odnos sa zastupanim. Sklapanjem pravnog posla putem instituta zastupanja, nastaju odredeni odnosi izm edu najmanje tri lica (tri pravna subjekta) jednog naspram drugog. Zastupnik je ono lice koje djeluje u ime zastupanog izjavljivanjem licne volje. Zastupani je lice koje ce iz takvog pravnog posla imati sve pravne posljedice, odnosno lice koje se tice izjavljena volja zastupnika. Naspram ova dva lica nalazi se primalac izjave, odnosno druga ugovor na

strana. Postavlja se veoma znacajno pitanje zastite interesa lica koja sudjeluju u ovom pravnom odnosu, tj. zastupnika, zastupanog i druge ugovorne strane. 434 Hein Kotz / Axel Flessner, nav. djelo (Fn br. 29.), str. 330. 435 Sefkija Covic, nav. djelo (Fn br. 8), str. 87. (Vidjeti vise o ogranicenju d jelovanja zakonskih zastupnika kao privredno-pravnih subjekata.) 436 Clan 90. ZOO CG.

4. Pojam zastupanja 4 2 1 Zastitainteresa zastupanog Zastupanom licu se mora pruziti odredena zastita kod postupanja zastupnika prili kom sklapanja ugovora, koji na taj nacin proizvodi prava i obaveze za to lice. Zastu panom nije svejedno ko ce za njega, odnosno u njegovo ime preduzimati pravne poslove i stvarati pravne ucinke. Ako bi se bilo kojem drugom licu dala takva mogucnost, to ne bi sluzilo zastiti interesa zastupanog. Zastita se ogleda u cinjenici da zastupanog ne moze zastupati bilo ko, odnosno lice koje on ne poznaje, ili koje smatra nepouzdanim, jer njega obavezuju pravni poslovi preduzeti putem zastupanja. Zastupani je dovoljno zasti cen u slucaju kada on sam dodijeli ovlascenje za zastupanje izabranom licu, ili se o vlastenje dodijeli zastupniku u skladu sa Zakonom, koji na takav nacin moze u njegovo ime nastupati. Zbog toga, u interesu zastupanog, Zakon437 navodi da ugovor koji sklo pi zastupnik u granicama svojih ovlascenja, obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Iz ove odredbe proizilazi cinjenica da zastupnik mora postupati u okviru dobivenih ovlascenja. Ako neko postupa bez ovlascenja za zastupanje u ime zastup anog, posljedice sklopljenog ugovora ne pogadaju neovlasteno zastupanog. Naprimjer, preduzeti pravni posao od neovlascenog zastupnika, nema pravni ucinak prema zast upanom438, osim ako ga on naknadno ne odobri439. U Skicama prof. Konstantinovica zastita interesa zastupanog je bila na izricit n acin predvidena u odredbi o duznosti postupanja u interesu zastupanog. Zastupnik je d uzan postupati u interesu zastupanog, a ukoliko postupi suprotno, odgovara za stetu k oju zastupani pretrpi zbog posla preduzetog protivno njegovim interesima. Zastupani ima pravo zahtijevati ponistenje sklopljenog ugovora protivno njegovim interesima ak o je druga strana znala, ili mogla znati da je ugovor protivan njegovim interesima440 . 4 2 2 Zastitainteresadrugeugovornestrane Ne samo zastupani nego i druga ugovorna strana mora biti u dovoljnom obimu zasti cena kod preduzimanja pravnih poslova putem zastupanja. Druga ugovorna strana, prema kojoj se preduzima zastupanje, mora znati s kim sklapa odredeni pravni pos ao, odnosno ko je njena ugovorna strana. Smatra se da druga ugovorna strana, ukoliko ne zna, ili joj nije potpuno jasno iskazano da neko postupa u ime i za racun drugog , moze poci od toga da je lice koje tako postupa, zapravo ugovorna strana, odnosno da j e to njen ugovorni partner. Ako bi druga ugovorna strana, na njeno iznenadenje, kasnije sa znala da njen ugovorni partner nije onaj koji je ugovarao s njom, inace poznato i plat ezno sposobno

lice, nego neko drugi, njoj nepoznato, nepouzdano i platezno nesposobno lice, to ne bi sluzilo zastiti interesa druge strane. Zbog toga se mora, da bi se pruzila dovoljna 437 438 439 sto Clan 81. stav. ZOO CG. Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 468. str. 221., 222. Clan 84. stav 1 ZOO CG. U vezi sa tim, sudska praksa je zauzela jasan stav, mozemo zakljuciti

iz sljedeceg slucaja: Cijena prevoza oznacena u prevoznim listovima obavezuje str anke iz ugovora o prevozu robe u drumskom saobracaju samo ako je upisana od strane radnika, prevoz nika ovlastenog za zakljucivanje ugovora o prevozu, a ne i samog vozaca prevoznika (Vs BiH, Pz. 282/ 86., ode 06.11. 1986. - Bilten Vs BiH 4/86-2.). 440 Clan 54. Skice prof. Konstantinovica.

Jedanaesti dio: Zastupanje zastita drugoj ugovornoj strani, jasno staviti do znanja i otvoreno ukazati na t o da onaj koji postupa (zastupnik) nije ugovorni partner nego da je ugovorni partner neko drugo lice. Iz tih razloga se navodi u Zakonu o obligacionim odnosima, u clanu 81. sta v 3. da je zastupnik duzan obavijestiti drugu stranu da postupa u ime zastupanog ili se moze iz datih okolnosti zakljuciti da on nastupa kao zastupnik. Ovom odredbom je utvrden o da zastupnik prilikom zastupanja izjavljuje svoju volju u ime zastupanog. Ukoliko t o nije slucaj, zastupnik ce biti sam odgovoran (ugovorni partner) drugoj ugovornoj stra ni za nastale pravne posljedice zbog svog postupanja441. 4 2 3 Zastitainteresauslucaju nedostatkaovlastenjaza zastupanje Pravni poslovi preduzeti bez ovlascenja za zastupanje, u nacelu nemaju neposredn i442 pravni ucinak ni za, a ni protiv zastupanog. Ovakvo shvatanje vazi bez obzira na to je li zastupnik postupao bez ovlascenja ili je on to ovlascenje prekoracio443. U sluca ju da zastupnik sklopi neki ugovor u ime zastupanog bez ovlascenja za zastupanje, tada nije potr ebno stititi interese samo zastupanog nego je potrebno pruziti zastitu interesa i dru ge ugovorne strane. Druga ugovorna strana je povjerovala u izjavu zastupnika. Ona p olazi od toga da je njegova ugovorna strana zastupani, jer je zastupnik nedvosmisleno izjavio da postupa u ime i za racun zastupanog. to ipak nije pravo stanje stvari, jer ta ko sklopljen ugovor nema obavezni karakter prema zastupanom zbog nedostatka ovlascenja za zastupanje u licnosti zastupnika. S druge strane, ni sam zastupnik u tom sluc aju nije ugovorni partner druge ugovorne strane, jer je on jasno izjavio da ne postupa u svoje ime nego u ime zastupanog444. Zasticenoj drugoj ugovornoj strani daje se mogucno st naknade stete od zastupnika koji je postupao bez ovlastenja445.. Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima, clan 84. stav 4., ukoliko zastupnik nema potrebno ovlas cenje za zastupanje dobijeno od zastupanog i ako on kasnije nije saglasan sa sklopljen im pravnim poslom (zastupani ne odobri sklopljeni ugovor), drugoj ugovornoj strani odgovara zastupnik koji je postupao bez potrebnog ovlascenja. 5. Nedopustivost zastupanja Iako se moze reci da je zastupanje pravni institut koji nalazi primjenu u svim p odrucjima pravnoga prometa, njegova primjena je ipak iskljucena ili nemoguca u odredenim slucajevima. Nije dopusteno putem zastupnika sklapanje pravnih poslova koji po s vom znacenju, osobinama i karakteru mogu biti sklopljeni samo licno (npr. testament) , kao

441 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 468., str. 221. 442 Neovlasteno zastupani ima pravo odobriti tako poduzete pravne poslove. 443 Von Thur / Siegwart, nav. djelo (Fn br. 86), 45., str. 342. Samo jedan pravn i posao poduzet od strane neovlastenog zastupnika ima pravni ucinak i to (bez odobrenja zastupanog) ispunj enje jedne obveze zastupanog. 444 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 469., str. 222. 445 Prema 179. BGB-a druga ugovorna strana ima alternativno pravo na naknadu ste te ili pravo zahtijevati ispunjenje ugovora.

6. Vrste zastupanja ni sklapanje drugih poslova kad je tako regulisano Zakonom. tako, naprimjer, jed no maloljetno lice moze ovlastiti drugo lice da ga zastupa samo u preduzimanju prav nih poslova koje moze i ono samo sklopiti. to su poslovi koji u pravilu ne uticu neg ativno na njenu imovinu, tj. poslovi koji ne umanjuju, ne osiromasuju imovinu zastupanog. Kako ove poslove moze to lice samo preduzimati, tako moze za njihovo preduzimanje ovl astiti i drugo lice kao zastupnika. Kod zastupanja nastalog na osnovu ugovora, zastupani (gospodar posla) slobodnom izjavom volje daje ovlascenje nekom drugom licu da ga zastupa u svim pravnim pos lovima koje bi on sam mogao preduzimati. Poslovno sposobno lice moze preduzimati sve pravne poslove, i one kojima se imovina umanjuje i one kojima se imovina uve cava. Samim tim, ima pravo za sve te pravne poslove davati ovlascenja za zastupanje ne kom drugom lici. Potpuno poslovno sposobno lice moze dati ovlascenje za zastupanje u svim pravnim poslovima, izuzev u onim poslovima za koje se na osnovu Zakona izricito zahtijeva licni angazman i neposredna prisutnost odredenih lica. tako, naprimjer, testamen t nije moguce saciniti putem zastupnika (punomocnika), ili bracni drug u pravilu samo licno daje pristanak za sklapanje braka446. Prilikom sklapanja braka moraju biti prisutna oba buduca bracna druga, a tek izuzetno, u narocito opravdanim slucajev ima, dozvoljava se zastupanje putem punomocnika, i to samo jednog bracnog druga, a ne istovremeno oba. Poslovno sposobno lice moze dati ovlascenje za zastupanje poslo vno sposobnom ili poslovno nesposobnom licu. Nuzno je samo da je to lice sposobno ra sudivati, kako bi u svojstvu zastupnika moglo valjano izjavljivati volju. Pravni ucinci pr eduzetog pravnog posla nastaju samo za davaoca ovlascenja, odnosno poslovno sposobno lice, a ne za zastupnika, pa stoga za njegovo postupanje nije smetnja sto on te poslove ne bi mogao preduzimati za samoga sebe. S druge strane, ograniceno poslovno sposobno lice moze ovlastiti nekoga drugog d a za njega preduzima samo one pravne poslove koje bi ograniceno poslovno sposobno lice mogl o samo preduzimati. Usvajanje drugog lica nije moguce uciniti putem ustanove zastu panja. 6. Vrste zastupanja U zavisnosti od toga na osnovu cega se zasniva ovlascenje za zastupanje, zastupa nje se dijeli na zakonsko, statutarno (opsti akt pravnog lica), zastupanje na osnovu ak ta nadleznog organa i voljno zastupanje (punomoc)447.

6 1 Zakonskozastupanje Zakonski zastupnici su lica cija ovlascenja za zastupanje, tj. preduzimanje akti vnosti prema trecim licima proisticu iz samog zakona (ex lege). Zakonsko zastupanje se ne 446 Clan 33. Porodicnog zakona CG predvida da u narocitim slucajevima nadlezni o pcinski organ uprave moze rjesenjem dozvoliti da se brak sklopi u prisutnosti samo jednog bracnog dru ga i punomocnika drugog bracnog druga. 447 Clan 80. stav 2. ZOO CG.

Jedanaesti dio: Zastupanje moze pravnim poslom iskljuciti ili ograniciti. tipican primjer zakonskog zastupa nja je zastupanje privrednog drustva od strane izvrsnog direktora. Izvrsni direktor je obavezan organ drustva sa ogranicenom odgovornoscu, a imenuju ga clanovi drustva vecinom glasova ili na nacin utvrden statutom448. to dalje znaci da drustvo ne moze post ojati bez zakonskog zastupnika, posto sud nece izvrsiti registraciju. Isto tako, svaka promjena u licnosti direktora, kao zakonskog zastupnika, obavezno se upisuje u s udski registar i objavljuje u Sl. listu CG449. Dakle, privredno drustvo mora imati zak onskog zastupnika, dok, s druge strane, ne mora, a moze imati statutarne zastupnike. Sljedeci primj er zakonskog zastupanja odnosi se na roditelje, kao ovlascenike da postupaju u ime i za racun svoje maloljetne djece. Imovinom djeteta koju ono nije steklo radom, do njegovog punoljetstva, upravljaju i raspolazu u korist djeteta njegovi roditelji. Ako se imovina sastoji od nepokretnosti ili vrijednijih pokretnih stvari, za otudenje ili opter ecenje takve imovine potrebno je odobrenje organa starateljstva450. Zakonskim zastupanjem u sirem smislu smatra se i statutarno zastupanje, kao i za stupanje na osnovu akta nadleznog organa (npr. odluka suda o postavljanju likvidatora ili stecajnog upravnika nekog privrednog drustva). Razlika medu ovim vrstama zas tupanja ogleda se u osnovi nastanka ovlascenja za zastupanje. Drustvo sa ogranicenom odgovornoscu pored izvrsnog direktora koji obavezan organ drustva moze, ali i ne mora imati ostale zastupnike (npr. odbor direktora), koji se mogu imenovati u st atutu. Ukoliko su oni opstim aktom odredeni kao zastupnici, onda takve zastupnike zovem o statutarnim zastupnicima ili zastupnicima na osnovu opsteg akta pravnog lica. U osnivackom aktu i statutu odreduju se lica ovlastena za zastupanje drustva, kako ona koja su po zakonu obavezna tako i ona koja se odrede statutom. Zastupnici mogu imati zajednicka ovlascenja (kolektivno zastupanje) ili da svaki od njih ima samostalna (pojedinacno zastupanje)451, uz razgranicenja njihovih ovlas cenja. Odnos zakonskog i statutarnog zastupnika je takav da se njihova ovlascenja dopun juju, ali ne iskljucuju i da zakonski zastupnik koji vrsi funkciju poslovodstva (izvrs ni direktor), koordinira rad statutarnih zastupnika u okviru njihovih ovlascenja. Kod ove vrst e zastupanja notar je duzan primijeniti zakonske odredbe, te poduciti i upozoriti stranke na ta zakonska rjesenja, koja su imperativnog karaktera. Ako se pravna lica poja vljuju kao ugovorne stranke, notar je duzan izvrsiti neposredni uvid u podatke registra

ili zahtijevati od stranaka da dostave aktuelni izvod iz Centralnog registra nad leznog Privrednog suda. P R I m J E R Uvodnidioispravekadasekaostrankapojavljujepravnolicekojezastupa zakonskizastupnik . 448 Clan 73 stav 3 Zakona o privrednim drustvima CG Sluzbeni list RCG broj 6/200 2; Sluzbeni list CG broj 17/2007 i 80/2008. 449 Clan 70. do 73. Zakona o privrednim drustvima CG. 450 Clan 307. i 308. Porodicnog zakona CG. 451 Clan 68 Zakona o privrednim drustvima CG.

7. Vrste punomoci Drustvo za proizvodnju i trgovinu ELEKTRO d.o.o. Bijelo Polje, ul. Stupska 10., re gistarski broj ____, koje zastupa H. H. (unijeti podatke), direktor, ciji sam identitet ut vrdio na osnovu _______ )-------------------------------------------------------------------------------------------------------------NakonuvidauCentralniregistarPrivrednogsuda ____,kojisamizvrsiodana ______ (ili danas)(alt. kada stranka donese Izvod iz registra: Nakon uvida u Izvod iz registra _____ suda _____, broj ___, od ____ godine), ustanovio samdajeDrustvozaproizvodnjuitrgovinu ELEKTRO d o o BijeloPolje,ul Stupska10 , upisanouCentralniregistardrustava podregistarskimbrojem _____,od____,idejeH H izvrsnidirektor,upisanza zastupanjet ogdrustvabezogranicenjaovlastenja Naznaceni izvod registra se prilaze u originalu (alt. u ovjerenoj fotokopiji, koju je sacinio ovaj notar) uz ovaj izvornik, a na kon sto je procitan strankama.----------------------------------------------------------------------------------------------------------6 2 Voljno zastupanje Ova vrsta zastupanja se naziva voljno ili zastupanje nastalo na osnovu pravnog p osla, tj. ocitovanjem volje zastupanog (punomocje)452. Ovlascenje moze proizilaziti iz odredenih ugovora ili na osnovu jednostrane izjave volje date od strane zastupanog lica. 7. Vrste punomocja Pravilo je da punomocnik moze preduzimati samo one pravne poslove za cije je pre duzimanje ovlascen453. Kompetencija punomocnika kod sklapanja pravnih poslova za vlastodav ca odredena je dodijeljenim punomocjem454. Obim ovlascenja kod voljnog zastupanja odreduje sam vlastodavac, tj. zasnovan je na internom ovlascenju455. Kod zakonsk og zastupanja opseg ovlastenja proistice neposredno iz samog Zakona ili nekoga drug og akta na kojem se zastupanje temelji, gdje je unaprijed odreden opseg ovlastenja, tj. krug pravnih poslova koji se mogu i trebaju obaviti456. Punomocje mora biti odre deno, kako prema svom sadrzaju, tako i prema obimu457, o cemu notar mora voditi posebn o 452 Clan 85. i naredni ZOO CG. 453 Stav 1. clan 87. ZOO CG. 454 VtS RH, Pz. 1026/98, od 02.06.1998. - Psp 1998/1, str. 84. Punomocnik moze p oduzeti one pravne poslove za cije je poduzimanje ovlasten. Iz obrazlozenja: Punomoc izdana punomocn iku da potpisnike zastupa u svim pravima i obvezama po osnovi kupljenih dionica, kao st o je otplata dionica, pravo prijenosa dionica, zalaganje dionica, ovlascuje punomocnika za zakljucenje ugovora o prijenosu dionica. Nema vremenskog ogranicenja za izdanu punomoc, jer ona vrijedi dok je i

zdavatelj punomoci ne opozove . 455 VS BiH, Rev. 425/87, od 19.05.1988. -Bilten Vs BiH 3/88 -35. Punovazan je ugo vor kojim imalac deviznog stednog uloga ovlasti drugu ugovornu stranu da taj ulog oroci u cilju p ribavljanja kredita u domacoj valuti radi izgradnje porodicne stambene zgrade za trece lice . 456 Sefkija Covic, nav. djelo (Fn br. 8), str. 86. 457 VS S, broj Prev. 486/96. -Bilten 2/98. Samo izricita izjava ovlastenog lica o priznanju duga moze da znaci konvalidaciju sporazuma o vansudskom poravnanju . Vs BiH, Pz. 162/90, od 09.05.1990. Bilten Vs BiH 2/90 - 89. Sporazum o mjesnoj nadleznosti mogu punovazno zakljuciti samo zastupnici preduzeca ili po njima ovlasteni punomocnici .

Jedanaesti dio: Zastupanje racuna kod sastavljanja punomocja, odnosno kad notar sastavlja neke ugovore u ko jima se pojavljuje punomocnik. Neodredeno punomocje nije moguce458, kao, naprimjer, ovlascenje da zastupnik zastupa neko lice u svim mogucim pravnim poslovima. 7 1 Punomocjesobziromnaopsegovlastenjaza zastupanje Punomocje se moze dijeliti na vise nacina i prema razlicitim kriterijima. Prema svom vecem ili manjem obimu ovlascenja, punomocje moze biti opste (generalno za sve p ravne poslove u redovnom poslovanju), posebno (za odredenu vrstu pravnih poslova) i sp ecijalno (za tacno odredene pravne poslove). Obim punomocja se odreduje prema opstim pravilima o tumacenju izjavljene volje. tako, naprimjer, u pojedinim slucajevima sam Zakon odreduje obim punomocja459. 7 1 1 Opsteiligeneralne punomocje(mandatumgeneralis) Opste punomocje je ono punomocje kojim se punomocniku daje ovlascenje za sklapan je svih vrsta pravnih poslova koji se ticu davaoca punomocja, a mogu biti sklopljen i posredstvom punomocnika. Kad je punomocniku dato opste punomocje, on moze preduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovno poslovanje460. Kako pojam r edovnog poslovanja sam po sebi nije dovoljno precizan i odreden, postavlja se problem definisanja sta sve spada u redovno poslovanje. Zakonom nije poblize odreden ova j pojam, ali ipak je u njemu odredeno sta ne spada u krug redovnog poslovanja, tj. za sta je potrebno specijalno punomocje461. Smatra se da pod pojam opste punomocje spada d avanje ovlascenja za zastupanje u okviru svih poslova ili barem jednog veceg odredenog kruga poslova upravljanja jednom radnjom, pogonom ili preduzimanja svih poslova upravljanja u vezi sa jednom nepokretnosti koje moze preduzeti sam zastupani, al i ni u kom slucaju otudenje nepokretnosti. Kada postoji nedoumica u vezi sa obimom punomocja, smatra se da postoji manji, a ne veci obim ovlascenja. Druga ugovorna strana, odnosno partner punomocnika, mora uvijek polaziti od toga da punomocnik posjeduje uobicajena ovlascenja za zastupa nje, koja ne prelaze obim redovnog poslovanja. Ukoliko izdato punomocje sluzi za real izaciju odredenoga cilja, mogu se preduzimati samo one radnje u pravnom prometu koje su neophodne da se taj cilj ostvari. 7 1 2 Posebnoili genericno punomocje(mandatumspecialis) Pod posebnim (genericnim) punomocjem podrazumijeva se ovlascenje za preduzimanje odredenoga posla ili vrste poslova koji ne spadaju u redovno poslovanje nad dobr ima 458 Dragoljub D. Stojanovic, nav. djelo (Fn br. 5), str. 206. 459 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 502. str. 236. tako npr. prokura preds tavlja posebnu punomoc koja

se odnosi na sve uobicajene vrste poslova koje poduzimaju poduzetnici (firme) u takvoj djelatnosti ( 49. I, II HGB). 460 Stav 2. clan 87. ZOO CG. 461 Stav 4. clan 87. ZOO.

7. Vrste punomoci davaoca punomocja462. Naprimjer, punomocnik je ovlascen za prodaju odredene nepo kretnosti i naplatu cijene, sto jos ne znaci da on to moze uraditi na otplatu u ratama ili na kredit, ukoliko to nije sadrzano u ovlascenju za punomocje. trgovacki putnik moze samo prodavati, a ne i kupovati robu, osim toga ne moze naplacivati cijenu, a za sve to mu je potrebno posebno punomocje. Mogu postojati takode slucajevi kada je punomo cnik posebnim punomocjem ovlascen da izvan, ali ipak u vezi sa redovnim poslovanjem, naprimjer, u slucaju upravljanja nad stambenom zgradom, gdje punomocnik moze pri mati i izdavati novac, on na osnovu takvog ovlascenja, podigne potreban zajam za tu zgradu463. 7 1 3 Specijalno punomocje (mandatumspecialissimum) Specijalnim punomocjem se daje posebno ovlascenje za tacno odredeni posao, a taj posao je od narocitog znacaja za vlastodavca. Zakonom o obligacionim odnosima propisan o je da odredene vrste pravnih poslova, koji su neuobicajeni u prometu, punomocnik moze preduzeti samo ako je dobio specijalno ovlastenje za njihovo preduzimanje. Naprimjer, bez posebnog (specijalnog) ovlastenja, punomocnik ne moze preduzimati mjenicnu obavezu, sklopiti ugovor o jemstvu, ugovor o nagodbi (poravnanju) i o izabranom sudu, a niti se moze odreci nekog vlastodavceva prava bez naknade464. Za svaki navedeni slucaj zahtijeva se dobivanje specijalnog pojedinacnog punomoc ja, koje ne moze obuhvatati uopstenu i neku njemu slicnu odredenu vrstu poslova. U n avedenim slucajevima mora postojati specijalno punomocje, dok se u svim drugim slucajevim a punomocje moze naknadno dati. Za ovu vrstu specijalnog punomocja obicno se upotrebljava i zahtijeva posebna odredena forma, iako se to u Zakonu o obliga cionim odnosima izricito ne navodi. U prilog ovome moze se navesti i stav sudske prakse : Bankarska garancija mora biti izdata u pisanom obliku, pa slijedom toga, i punomo cje za izdavanje garancije, a uz to, punomocje mora biti specijalno (mora sadrzati o vlascenje za izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez specijalnog pisano g punomocja, ne moze se smatrati punomocnikom 465. Zahtijevana odredena forma je najcesce ovjera potpisa davaoca punomocja pred za to nadleznim organom, kao, nap rimjer, kod valjanog sklapanja braka putem punomocnika466. 7 2 Druge vrstepunomocja Pored gore navedenih, punomocje se moze podijeliti i prema drugim kriterijima. K ad se punomocniku izdaju odredene direktive (smjernice) u kojem pravcu i u kojoj mjeri da obavi neki pravni posao, govori se o ogranicenom ovlascenju (mandatum limitatum) ,

a ako to nije slucaj, onda se radi o neogranicenom ovlascenju (mandatum illimita tum). Punomocnik se mora drzati uputstava dobivenih od strane vlastodavca, osim u sluc aju 462 463 464 465 466 Stav 3. clan 87. ZOO CG. Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 419. Stav 4. clan 87. ZOO CG VtS RH, Pz. 864/94, od 29.03.1994. - Praxis 2. - 28. Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1.), str. 420.

Jedanaesti dio: Zastupanje kada bi konkretno postupanje prema dobivenim uputama bilo na stetu interesa zast upanog lica. Ako punomocnik nije dobio upute u vezi sa preduzimanjem pravnih poslova, mora te poslove obaviti kako to najbolje zna i savjesno, cuvajuci interese zastu panog lica - drzeci se uobicajenih standarda paznje u pravnom prometu. Upute dobivene od zastupanog lica, mogu biti imperativnog, fakultativnog ili indikacionog karak tera. Punomocje se moze takode vezivati za odredeni vremenski period. Posao preduzet p rije ili poslije tog perioda, bio bi nedjelotvoran prema vlastodavcu, ali ga on moze naknadno odobriti. Prema krugu lica, ovlascenje za sklapanje pravnih poslova moze se dati za sklapanje ugovora sa odredenim licima (npr. da zakljuci ugovor o prodaji sa tacno odredenim kupcem), ili da punomocnik moze dobiti punomocje za poslovanje sa svim drugim licima bez ogranicenja (npr. da zakljuci ugovor o prodaji sa bilo kojim kupcem). Osim toga, postoji pojedinacno i skupno punomocje. Ako vlastodavca zast upa samo jedno lice, radi se o pojedinacnom punomocju, a ako ga zastupaju dva ili vi se lica zajedno, onda se u tom slucaju radi o skupnom punomocju. Je li punomocje iz dato kao pojedinacno ili skupno, odreduje se tumacenjem izjavljenog punomocja. tako, naprimjer, ako lice A ovlasti tri lica, to se ne smatra zajednickim punomocjem, bez ostalih odrednica u vezi sa time. U tom je slucaju moguce da svako od ta tri lica ima ov lascenje da samo zastupa lice koje je dalo punomocje. Moguce je takode zamisliti situacij u da je prvo lice ovlasceno da samo zastupa lice A, a druga dva da su ovlascena da samo skupa zastupaju davaoca punomocja (skupno punomocje)467. Prema obimu dobivenog ovlascenja za zastupanje, rjesava se i pitanje je li vlastodavac davanjem ovlasc enja za zastupanje htio ili nije htio ovlastiti punomocnika da on moze prenijeti ovlasce nje na drugo lice (supstitucija). Pravilo je da punomocnik ne moze prenijeti svoja ovla scenja na drugog. Od tog pravila postoje dva izuzetka, a jedan je kad je punomocniku pr avnim poslom dozvoljeno prenosenje ovlascenja, dok je drugi u slucaju sprijecenosti da licno obavi posao, a interesi zastupanog zahtijevaju neodlozno preduzimanje pravnog po sla. Prilikom sacinjavanja notarskog zapisa punomocja, notar je duzan ispitati volju davaoca ovlascenja u vezi sa mogucnoscu prenosenja punomocja, tj. da li zeli ovlastiti s vog punomocnika da moze prenijeti ovlascenja na lice po izboru punomocnika ili na ta cno odredeno lice. Primjer formulacije: Punomocnik je ovlascen, u slucaju svoje sprij ecenosti, prenijeti ovlascenja, u skladu sa ovim punomocjem, na lice koje on odredi (alt.

na lice XX) . Ogranicenje ovlascenja moze se ticati i teritorije na kojoj zastupnik moze s klapati pravne poslove468, kao, naprimjer, kupovina nepokretnosti na odredenom lokalitet u. 8. Zajednicko zastupanje Vise lica moze dobiti ovlascenje za zastupanje na nacin da samo zajednickim nast upom tih lica ili samo nastupom pojedinih lica od njih budu u mogucnosti da svojim iz javama volje prouzrokuju pravne posljedice za zastupanog. Ova lica nazivamo zajednickim 467 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 503. str. 237. 468 Sultanovic Aziz / trifkovic Milos / Simic Milic, nav. djelo (Fn br. 18), str . 229.

8. Zajednicko zastupanje ili skupnim zastupnicima. Ovakva mogucnost je za neke slucajeve izricito regulis ana u pojedinim zakonima iz uporednog prava469. Zajednicko zastupanje sadrzi oborivu p ravnu pretpostavku da se u slucaju izdavanja jedne isprave punomocja za vise lica zeli zajednicko zastupanje. Zajednicko zastupanje znaci da opunomocena lica samo zajednickim nastupanjem prema vani imaju ovlascenje za zastupanje, ali ne i pojedinacno. Dan as je najcesci slucaj zajednickog zastupanja zakonsko zajednicko zastupanje djece o d strane njihovih roditelja470. Kod aktivnog zastupanja, zajednicki zastupnici u pravilu mogu postupati samo tak o da svi izjave saglasnu volju prema drugoj ugovornoj strani, ali to se ne mora do goditi istovremeno. Zajednicko zastupanje moze dovesti do vrlo komplikovanih procesa od lucivanja. Iz tog razloga, vrlo cesto prema drugoj strani nastupa samo jedan od zajednickih zastupnika, pozivajuci se na interno dobijenu saglasnost zajednickih zastupnika ili samo nekih od njih. U sustini, danas je prihvacena ova mogucnost da jednog o d njih svi drugi zajednicki zastupnici ovlaste za preduzimanje svih ili samo pojedinih pravnih poslova ili tacno odredenog pravnog posla, odnosno da oni postupanje jednog od zajednickih zastupnika bez takvog ovlascenja naknadno odobre471. Ovakva mogucnos t je izricito regulisana u Njemackoj, u HGB 125. II recenica 1., kao i u zakonu o akcijama, u 78. IV. Sudska praksa u Njemackoj je usvojila analognu primjenu ovih odredbi za sve slucajeve zajednickog zastupanja472. Ovlascenje od strane zajednickih zas tupnika ne predstavlja neku novu potpunomoc vec ga treba razumjeti kao jedno parcijalno prosirenje ovlascenja za zastupanje ovlascenom zajednickom zastupniku473. to ovlascenje, kod kojeg se takode radi o jednostranom pravnom poslu, slicnom dodjeljivanju pun omocja, moze se u svakom momentu opozvati. Ne da se opovrgnuti (poreci) mogucnost da regulativa o zajednickom zastupanju i zastita zastupanog koja se na ovaj naci n zeli postici, moze dovesti do gubljenja svoje svrhe (smisla) i izvrgavanja zajednicko g zastupanja. Zbog toga, nema razloga da ne postoji mogucnost iskljucenja ove odredbe, jer se time stite interesi zastupanog. Stoga zastupani moze ograniciti pravo zajednicki h zastupnika na opunomocenje pojedinaca izmedu sebe da preduzimaju odredene poslove ili odredene vrste poslova. Zastupani moze iskljuciti u potpunosti opunomocenje ili za pojedine zastupnike ili za odredenu vrstu poslova. Kod zajednickoga zastupanja primjenjuju se pravila iz clana 22. Zakona o obligac ionim odnosima CG o odobrenju. Ovim nacinom se omogucuje da pravni poslovi sklopljeni od pojedinih zastupnika koji su prekoracili svoje ovlascenje za zastupanje, mogu biti odobreni od ostalih zajednickih zastupnika. Kada se ne bi primjenjivala pra

vila o odobrenju, morale bi se primjenjivati opste odredbe o zastupanju, bez ovlascenja za zastupanje, tako da bi iskljucivo sam zastupani mogao odobriti pravni posao koji je 469 tako npr. u Njemackoj, u BGB 709. i naredni za ortacke ugovore. Osim toga, ov a mogucnost je data u HGB, u 48. II gdje se iznosi da se prokura moze izdati za vise osoba zajednick i. 470 Clan 69 Porodicnog zakona CG. 471 Werner Flume, Allgemeiner teil des Burgerlichen Rechts, 3. Auflage Springer Verlag Berlin, 1979., 45 I 3. 472 RGZ 81, 325, 329. 473 MunchKomm / Thiele Rn. 82. 164.

Jedanaesti dio: Zastupanje u lebdecem stanju, koji je u pogledu svoje punovaznosti, prema clanu 84. Zakona o obligacionim odnosima CG, preduzet bez ovlascenja. Nedostaci volje i druge okolnosti koje uticu na pravne posljedice izjave volje, cijene se prama licnosti zastupnika. Zastupani se ne moze pozivati na prethodno izneseno a ko je znao ili morao znati za nedostatke, a zastupnik je postupao po njegovim uputama. Ovakvo shvatanje vazi i kod zajednickog zastupanja (opunomocenje), s tim sto je dovoljn o ako je izjava volje jednog zastupnika imala nedostatak, ili ako je jedan od zast upnika postupao savjesno ili nesavjesno. Ako, naprimjer, neka odredba sticanja prava od neovlascenog cini zavisnim o savjesnosti sticatelja i ako je sticatelj u pravnom poslu stican ja zastupan sa vise zajednickih zastupnika, smatramo da je dovoljna nesavjesnost je dnog zastupnika da bi se negirala savjesnost. Zajednicko zastupanje se u pravilu odnosi samo na davanje, a ne i na primanje iz jave volje. Sto se tice pasivnog zastupanja, za sve slucajeve zajednickog zastupanja vazi pravilo da je svaki od zajednickih zastupnika samostalno ovlascen za prijem izjave volje , za ciju je pravnu valjanost potrebna dostava, odnosno prijem izjave. Dakle, kod pas ivnog zastupanja, svaki od zajednickih zastupnika je ovlascen da sam primi izjavu, koj a ce imati sve pravne ucinke kao da je predata svim zajednickim zastupnicima474. Zaje dnicko zastupanje samo po sebi sadrzi pojedinacno ovlascenje za zastupanje u pogledu pr ijema izjavljene volje. Ako je za vise lica izdato zajednicko punomocje, oni zastupano g mogu zastupati samo zajednicki, ukoliko nije sto drugo odredeno u tom punomocju. Ovo odredenje ima dispozitivan karakter, tako da davalac punomocja i za prijem i zjave volje moze odrediti striktno zajednicko zastupanje. Ovakvo shvaceno zajednicko z astupanje, vodi racuna o zastiti interesa i druge strane. Dispozitivnost ne utice prekomjer no na suprotnu stranu, jer ona samo mora voditi racuna o tome da izjava volje dode svakom zajednickom zastupniku. 9. Sklapanje ugovora sa samim sobom 9 1 Pojam Kod razmatranja obima i sadrzine punomocja, potrebno je raspraviti i pitanje mog ucnosti da jedno lice bude istovremeno i punomocnik i ugovorna strana. Zakon o obligacio nim odnosima ne sadrzi nijednu odredbu o dopustenosti, odnosno zabranjenosti da

zastupnik sklopi ugovor sa samim sobom za svoj racun ili za racun nekoga drugog koga takode on zastupa. Dakle, tumacenjem ovog zakona, moglo bi se zakljuciti da je s klapanje ugovora sa samim sobom dopusteno, osim ukoliko nekom posebnom zakonskom odredbom to nije izricito zabranjeno. U Skicama, za razliku od Zakona o obligaci onim odnosima, predvidena su rjesenja u vezi sa pitanjem samokontrahiranja. U Skicama za zakonik o obligacijama i ugovorima475 navodi se da zastupnik ne moze u ime lica koje 474 Karl Larenz, nav. djelo (Fn br. 3), 30. II str. 601. 475 Clan 57. Skice.

9. Sklapanje ugovora sa samim sobom zastupa sklopiti ugovor sa samim sobom za svoj racun, kao ni za racun nekog drug og kojeg takode zastupa, izuzev u slucajevima kada je to Zakonom dozvoljeno. U Skic ama je takode odredeno da lice u cije je ime sklopljen takav ugovor, moze taj ugovor naknadno odobriti (ratificirati). Sklapanje ugovora sa samim sobom postoji, naprimjer, ak o nepokretnost koju zastupnik prodaje za zastupanog, on sam kupi (samokontrahiranje), ili se u ugovoru koji je potrebno sklopiti, on pojavljuje u ulozi zastupnika kupca i prodavca, sto znaci da on zastupa obje ugovorne strane (visestruko zastupanje). 9 1 1 Samokontrahiranje Zastupnik kod samokontrahiranja preduzima pravni posao u ime zastupanog sa samim sobom. Naprimjer, zastupnik koji ima ovlastenje za prodaju odredene stvari, kupi tu stvar zastupanog za sebe. Kod samokontrahiranja, na jednoj strani stoje jedan na spram drugog zastupnik koji zastupa zastupanog, a na drugoj strani je isti zastupnik k oji postupa u svoje ime. tako, naprimjer, s jedne strane, rukovodilac u jednoj firmi poveca sebi platu u ime firme koju zastupa, a s druge strane, sa zahvalnoscu to licno p rihvati. Isti primjer je ako roditelji kupe nepokretnosti ciji su vlasnici djeca476. U ti m slucajevima ne mora se nuzno raditi o ugovorima (kontrakt) nego to moze biti slucaj i kod je dnostranih pravnih poslova. takav primjer postoji kod otkaza, kad zastupnik moze, u ime zastupanog, samom sebi dati otkaz477. 9 1 2 Visestrukozastupanje Kod visestrukog zastupanja, u ime zastupanog, zastupnik sklapa ugovor sa samim s obom, kao zastupnikom nekog drugog. Dakle, zastupnik zastupa vise osoba, te sklapa izmedu njih pravne poslove. Kod visestrukog zastupanja, na jednoj strani stoje j edan naspram drugog zastupani kojeg zastupa zastupnik, a na drugoj strani je drugi ug ovorni partner kojeg zastupa isti zastupnik. takav primjer je kad roditelji poduzmu pro daju imovine, ciji je vlasnik maloljetna kcerka, svom maloljetnom sinu478. 9 2 Podrucje primjene U vezi sa podrucjem primjene, postavlja se pitanje: moze li neko istovremeno bit i zastupnik i ugovorna strana, ili zastupnik za dvije osobe istovremeno i da u tom svojstvu sklopi pravni posao za obje zastupljene osobe? Ukoliko bi ovlascenje za zastupan je automatski obuhvatalo i pravo ugovaranja sa samim sobom, ili pravo da istovremeno zastupa obje ugovorne strane, time bi se zastupniku sirom otvorila vrata za zloupotrebu ovoga prava. Pravilo je da zastupani daje ovlascenje za zastupanje. Prema autonomiji volje i kao gospodar posla, on moze sam odluciti o tome ko ce biti druga ugovorna strana (protivna

476 Dieter Medicus, nav. djelo (Fn br. 253), Rn. 955., str. 356. 477 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 535., str. 250. 478 Dieter Medicus, nav. djelo (Fn br. 253.), Rn. 956., str. 356.

Jedanaesti dio: Zastupanje strana ugovornica) -zastupnik ili neko drugo lice. Prilikom davanja ovlascenja z a zastupanje, zastupani vrlo rijetko obraca dovoljno paznje na samokontrahiranje ili visestruk o zastupanje, te stoga ovakve mogucnosti zastupani niti predvida, niti iskljucuje. Zbog toga je ovdje potrebno dati odgovor na pitanje: kada je zastupnik ovlascen da mo ze vrsiti samokontrahiranje pravnog posla ili vrsiti visestruko zastupanje? U rjesavanju ovog pitanja u uporednom pravu i teoriji postoje razlicita misljenj a. U zakonodavstvima gdje je samokontrahiranje izricito regulisano, polazi se uvijek od ocjene sukoba interesa. BGB479 mogucnost samokontrahiranja izuzetno dozvoljava onda kad a zakon, statut ili ugovor to predvida, ili ako se pravni posao sastoji samo u isp unjenju obaveze. Prema tome, mozemo reci da je sklapanje ugovora sa samim sobom u pravil u nedopusteno i pravni posao se smatra nepunovaznim zbog postojanja nacelne kolizi je interesa zastupanog i zastupnika. 9 2 1 Izuzeciodpravila Potrebno je takode razmotriti i situacije u kojima je dopusteno sklapanje poslov a sa samim sobom ili vrsenje visestrukog zastupanja. Od navedene opste zabrane sklapanja pravnih poslova sa samim sobom, postoje odredeni izuzeci: a) Sklapanje pravnih poslova sa samim sobom dopusteno je u slucaju da je zastupa ni izricito ovlastio zastupnika da on moze sam za sebe (u svoje ime) nastupiti u pr avnom poslu koji treba sklopiti, ili da on (zastupani) naknadno odobri pravni posao u kojem je zastupnik sklopio ugovor sa samim sobom. b) Dopusteno je tamo gdje sama priroda pravnog posla kojeg treba sklopiti, isklj ucuje rizik za zastupanog, naprimjer, zastupnik poklanja nesto zastupanom, a on se u u govoru pojavljuje kao poklonodavac i kao zastupnik poklonoprimca. c) Kada se radi o sklapanju kupoprodajnog ugovora, a roba koja se prodaje, ima o dredenu berzansku ili trzisnu cijenu, dopusteno je sklapanje pravnih poslova sa samim so bom. d)Dopusten je ovakav pravni posao i ako se radi o ispunjenju pravne obaveze, nap rimjer, kad zastupnik placa dug zastupanom i on ulazi u imovinsku masu zastupanog kojom upravlja zastupnik ili, obrnuto, kad zastupnik iz imovine zastupanog napla cuje svoje potrazivanje, koje mu nesumnjivo treba platiti zastupani. 9 2 2 Kolizijainteresa

Generalna zabrana zastupanja u svim slucajevima, osim ako je izricito dopusteno ili se radi o ispunjenju preuzetih obaveza, zasniva se na izbjegavanju moguce kolizi je interesa, kako zastupanog, tako i druge ugovorne strane kod visestrukog zastupanja. Na taj nacin moze doci do nastanka stete za zastupana lica i do same zloupotrebe us tanove zastupanja. to se odnosi na pravne poslove kod kojih se ugovorne strane (zastupa ni 479 181. BGB.

10. Posebna forma punomocja i njegov zastupnik ili vise zastupanih putem jednog zastupnika) nalaze u ulozi u govornih partnera koji stoje jedan naspram drugog u obligacionim odnosima. U pravilu, oni imaju razlicite interese koji bi se u tim slucajevima sastavili ili izjednacili, te bi zbog toga mogli proizvesti odredene nezeljene posljedice za ucesnike u pravnom promet u480. U njemackoj sudskoj praksi i pravnoj teoriji nastoji se prosiriti broj slucajeva primjene izuzetaka od pravila sklapanja ugovora sa samim sobom. Kod ovog povecanja moguci h slucajeva sklapanja pravnih poslova sa samim sobom, mora se voditi racuna o gene ralnom nepostojanju opasnosti od kolizije interesa, jer se tada postize da preduzeti pr avni posao, prema svom tipicnom (uobicajenom) sadrzaju, zastupanom donosi iskljucivo pravne prednosti. Dakle, ovdje se ne radi o tome da takva opasnost stvarno posto ji samo u pojedinim slucajevima nego se radi o generalnom iskljucenju kolizije inte resa u svim slucajevima481. tako, naprimjer, postoji odredeno uvjerenje da u pravnom prometu roditelji mogu svoju maloljetnu djecu istovremeno darovati i u njihovo ime, kao zakonski zastupnici, prihvatati takve darove (poklone). Smatramo de je dosta dob ro i za nas prihvatljivije ponudeno rjesenje u Nacelima Evropskog ugovornog prava. Po stavljeno pravilo u vezi sa sukobom interesa, u clanu 3: 205 Nacela Evropskog ugovornog prava glasi: (1) Ako ugovor koji sklopi zastupnik, dovodi zastupnika u situaciju sukoba inter esa, a druga strana je to znala, ili joj to nije moglo ostati nepoznato, zastupani moze raskinuti ugovor na osnovu odredaba clanova 4:112 do 4:116. (2) Pretpostavlja se da postoji sukob interesa: (a) ako je zastupnik takode istupao kao zastupnik druge strane; (b) ako je zastupnik sklopio ugovor sa samim sobom u svom licnom svojstvu. (3) Medutim, zastupani ne moze raskinuti ugovor: (a) ako je pristao na takvo istupanje zastupnika, ili mu to nije moglo ostati ne poznato, ili ako mu je zastupnik predocio sukob interesa, ali on nije stavio prigovor u primj erenom (razumnom) roku. 10. Posebna forma punomocja Istorijski posmatrano, obligaciono pravo je najprije poznavalo formalne izjave v olje. Forma je u najstarijim pravnim uredenjima imala odlucujucu ulogu, stoga se moze reci da su zakonodavstva tih uredenja bila formalisticka482. Prema Zakonu o obligacio nim odnosima CG, volja se moze izraziti rijecima, uobicajenim znacima, ili drugim po nasanjem iz kojeg se sa sigurnoscu moze zakljuciti o njenom postojanju483.

480 Karl Larenz, nav. djelo, 30. II str. 595. 481 BGHZ 50., 8., 11. 482 Abedin Bikic, Obligaciono pravo, Univerzitetska knjiga Sarajevo 2004. godine , str. 100. 483 Vidi clan 21. ZOO CG.

Jedanaesti dio: Zastupanje 10 1 Forma punomocja Sto se tice pitanja da li je punomocje formalan ili neformalan pravni posao, tre ba reci da ono u pravilu spada u neformalan pravni posao. Volja se moze izraziti usmeno, pi sano, konkludentnim radnjama, a ponekad i sutnjom. Ipak, nije rijedak slucaj da zakon za nastanak punomocja zahtijeva i pisanu formu pod prijetnjom nistavosti484. 10 1 1 Neformalnost punomocja Savremeni princip sklapanja ugovora solo consensus vrijedi za nastanak punomocja na osnovu nekog ugovora, sto znaci da punomocje nastaje postignutom saglasnoscu vol ja ugovornih strana o bitnim sastojcima doticnoga ugovora485. tako tvrdi i sudska p raksa: Za punomocje koje sadrzi punomocnikovo ovlascenje da u ime vlastodavca cuva i kor isti nepokretnosti, ne trazi se neki posebni oblik, a posebno ako je takvo punomocje izdato u inostranstvu, nije potrebno da ono bude ovjereno 486. 10 1 2 Potrebnaposebnaforma punomocja Posebna forma punomocja zahtijeva se samo u onim slucajevima ako se za ugovor il i neki drugi pravni posao za cije je sklapanje, odnosno preduzimanje dato punomocj e, zahtijeva odredena Zakonom propisana forma487. takav je i stav sudske prakse: Ban karska garancija mora biti izdana u pisanom obliku, pa slijedom toga, i punomocje za iz davanje garancije, a uz to, punomocje mora biti specijalno (mora sadrzavati ovlascenje z a izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez takvog specijalnog pi sanog punomocja, ne moze se smatrati punomocnikom 488. U takvom slucaju doticno punomocje mora biti izdato u toj (propisanoj) formi, a to se zove paritet forme. Zakonom o obligacionim odnosima CG propisano je na vise mjesta kad neki ugovor mora biti sklopljen u pisanoj formi, kao je, naprimjer, ugovor o gradenju, ugovor o licenci, ugovor o trgovinskom zastupanju, ugovor o osiguranju, ugovor o jemstvu itd. U svim navedenim slucajev ima neophodno je prethodno postojanje pisanog punomocja za valjano sklapanje ugovora. Medutim, na osnovu odluke suda, zakljuceno je da: Forma propisana za nek i 484 Slobodan Perovic, nav. djelo (Fn br. 49.), str. 733. 485 Clan 19. ZOO CG. 486 VS RH, Rev. 2114/96, od 13.10.1998. - Izbor odluka 1/1999. - 24/20. Iz obraz lozenja: Medutim, nizi sudovi zbog svojeg pogresnog pravnog pristupa do sada nisu utvrdili sve vazne ci njenice na temelju kojih bi se moglo ispitati da li su pravilno primijenili materijalno pravo u spo ru. Naime, nizi sudovi

zakljucili su da tuzenik nije ovlasten koristiti sporne nekretnine, jer da punom oc koju je izdao brat tuzenika u Bosni, nije ovjerena na propisan nacin, pri cemu su izgubili iz vida da se za takvu vrstu poslova (cuvanje i koristenje nekretnine u ime suvlasnika) ne trazi poseban obli k punomoci, pa bi bila dovoljna punomoc data u bilo kom obliku, te stoga nisu cijenili one dokaze ponud ene po tuzeniku iz kojih bi se moglo utvrditi da li je brat tuzenika ovlastio tuzenika na posjed sp ornog dijela nekretnine, pocevsi jos od 1986. godine. Stoga je valjano prihvatiti reviziju, ukinuti obje nizestupanjske odluke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno sudenje (clan 395. stav 2. Zakon a o parnicnom postupku u daljnjem tekstu ZPP). 487 Clan 86. ZOO CG. 488 VtS RH, Pz. 864/94., od 29.03.1994. - Praxis 2 .- 28.

10. Posebna forma punomocja ugovor vazi i za punomocje za zakljucenje tog ugovora, odnosno za odobrenje rasp olaganja i to ne u obliku opsteg punomocja nego u obliku specijalnog punomocja za zakljuc enje odredenog pravnog posla koji se namjerava zakljuciti. Vlastodavac moze dati pris tanak na ugovor naknadno, no taj pristanak, da bi proizvodio vaznost ugovora, mora bit i pisan, a ne i usmen, ili takav da proizilazi iz konkludentnih radnji 489. 10 1 3 Potrebnadodatnaforma U drugim zakonima koji obraduju zastupanje za punomocje moze biti propisana pisa na forma za obavljanje odredenih pravnih poslova. to je, naprimjer, slucaj sa parni cnim punomocjem, punomocjem za sklapanje braka, punomocjem za davanje nasljednicke izjave, punomocjem za uknjizbu nepokretnosti itd. Za neke pravne poslove, osim p isane forme punomocje, zahtijeva se i dodatna posebna forma (oblik, nacin), kao i to d a se ovjeri od strane suda ili kod notara. Kad se, naprimjer, daje mjenicna izjava za nepismeno lice, ovlascenje treba biti ne samo u pisanoj formi nego i ovjereno od strane na dleznog organa ili lica. Punomocje o zastupanju stranaka pred sudom mora biti pisano ili dato usmeno na zapisnik u sudu490. Posebno je Zakonom o notarima491 propisano za koje pravne poslove je potrebna fo rma notarskog zapisa za valjanost odredenih ugovora i drugih pravnih poslova. Ova od redba je imperativnog karaktera, te je ugovorne strane svojim izjavama volje ne bi mog le promijeniti492. Odredbe o obaveznoj formi notarskog zapisa mogu biti sadrzane i u drugim zakonima. Dakle, kod svih pravnih poslova za koje je propisana obavezna forma notarskog zapisa, ako se zakljucuju putem punomocnika, punomocje mora biti u for mi notarskog zapisa. Ako se radi o stranim notarskim ispravama o punomocju, onda se one, pod uslovom uzajamnosti, izjednacavaju sa notarskim aktima sastavljenim po Zakonu o notarima Crne Gore493. Smatramo da bi strani notarski akt i uopste stra ni akt o punomocju trebali da budu u formi koja je vazeca u zemlji u kojoj je taj akt s acinjen. 10 2 PotrebnaformauskladusaZakonomoobligacionim odnosima Pisana isprava od strane vlastodavca predstavlja vjerodostojan dokaz o tome ko j e njegov punomocnik i koja ovlascenja on ima. Osim toga, ta je isprava jedan vazan i pouz dan dokaz o postojanju konkretnog punomocstva. tako, naprimjer, u slucaju naplatnog ugovornog zastupanja sluzi kao dokaz stvarnog postojanja odnosa zastupanja, te a ko 489 VS RS, Rev. 48/94., od 28.12.1994. - Bilten 1/1999 - 53.

490 Clan 87. bivseg Zakona o parnicnom postupku, od 24.12.1976. Ovakvo rjesenje je preuzeto i u novi Zakon o parnicnom postupku BiH clan 248. (Sluzbeni glasnik br. 36/2004. od 03.08 .2004. godine) i Zakon o parnicnom postupku FBiH clan 308. (Sluzbene novine FBiH br. 53/2003. o d 28.10.2003. godine). Stav 3. ovoga clana: Ako posumnja u istinitost pisane punomoci, sud moze rjesenjem odrediti da se podnese ovjereno punomocje. Protiv tog rjesenja nije dopustena zalba . 491 Clan 51. Zakona o notarima CG. 492 Vilim Gorenc, nav. djelo (Fn br. 64), str. 128. 493 Clan 8. Zakona o notarima CG.

Jedanaesti dio: Zastupanje zastupano lice ne bi priznalo ugovorenu naknadu (nagradu), sluzila bi punomocnik u kao dokaz postojanja ugovornog odnosa iz kojeg bi moglo nastati potrazivanje. Smatra mo da rjesenje u Zakonu o obligacionim odnosima ima odredene prednosti u odnosu na dru ga rjesenja u uporednom pravu, prije svega u odnosu na usvojena rjesenja u njemacko m Zakoniku. Forma propisana zakonom za neki ugovor ili neki drugi pravni posao vazi i za punomocje za zakljucenje tog ugovora, odnosno za preduzimanje tog posla494. 11. Suzavanje i opoziv punomocja Zastupnik moze preduzimati samo one pravne poslove za koje ima ovlascenje. Buduc i da vlastodavac i punomocnik imaju poseban odnos medusobnog povjerenja, postavlja se pitanje: je li moguce izdato punomocje opozvati ili suziti? Zakon o obligacio nim odnosima495 izricito predvida pravo vlastodavca da moze u svako vrijeme opozvati ili kasnije ograniciti dato punomocje. Ove odredbe se odnose na interni odnos izmedu vlastod avca i punomocnika, pri cemu opoziv punomocja ili njegovo suzavanje ima karakter jednostranog akta vlastodavca, bez obaveze navodenja razloga zbog kojih se punom ocje opoziva, odnosno ogranicava, kao i bez obzira na vrijeme davanja i trajanja puno mocja. Pravo vlastodavca na opozivanje i suzavanje punomocja postoji cak i u slucaju ako se on ugovorom o punomocju odrekao toga prava. 11 1 Opozivost punomocja Nemogucnost ugovaranja neopozivog punomocja proizilazi iz okolnosti sto se niko ne moze trajno potciniti odlukama drugog lica, a da se njemu ne dadne mogucnost osl obadanja te potcinjenosti u svako vrijeme. Dakle, ugovaranje klauzule o odricanju prava opozivanja ili suzavanja punomocja nema pravnog ucinka, jer smatralo bi se kao d a ta odredba i nije ugovorena (pro non adiecta)496. Ako je odricanje od prava opoziva punomocja u ugovoru nepunovazno, u sumnji se ne moze prihvatiti da je automatski nepunovaz no i dodijeljeno punomocje. Zakonom o obligacionim odnosima CG497 propisano je pravilo da se opoziv ili suza vanje punomocja, iako je ono bilo povezano sa ugovorom o nalogu, radu, djelu ili nekim drugim ugovorom, moze uciniti neformalnom izjavom volje i onda kada je za ugovor ili pravni posao za koji je bila dato punomocje predvidena obavezna forma498. Zakono m su zbog toga predvidene i situacije u kojima opozivanje punomocja moze proizvesti s tetne 494 Clan 86 ZOO CG. 495 Clan 88. stav 1. ZOO CG: Vlastodavac moze po svojoj volji suziti ili opozvati

punomocje, cak i ako se ugovorom odrekao tog prava. 496 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 422. 497 Clan 88. stav 2. ZOO CG. 498 Postoji i drugacije rjesenje u Zakonu o parnicnom postupku, u kojem je propi sano da se opoziv, odnosno otkaz punomocja mora saopstiti sudu pred kojim se vodi postupak u pisano j formi ili usmeno na zapisnik (clan 250. stav 2. ZPP BiH ili clan 310. stav 2. ZPP FBiH).

11. Suzavanje i opoziv punomocja posljedice i na strani punomocnika. Ako se opozivom ili suzavanjem povrijedi osn ovni ugovorni odnos (ugovor o nalogu, radu, djelu ili neki drugi ugovor), punomocnik ima pravo, na osnovu ugovornog odnosa, od vlastodavca zahtijevati naknadu stete, koj a je za njega na taj nacin nastala. Kad se punomocje jednostrano opozove ili suzi, da kle prestane na nacin koji nije predviden za prestanak osnovnog ugovornog odnosa na kojem se zasniva, punomocnik kome je zbog toga nanesena steta, ima pravo zahtijevati n aknadu tako nastale stete499. Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima500, opozivanje i suzavanje svakog punomocja moze se uciniti izjavom, bez posebne forme. Za punomocje izdato u prop isanoj pisanoj formi, moguce je postaviti pitanje: moze li se to punomocje suziti i opo zvati neformalnom izjavom ili se to mora poduzeti u pisanoj formi, odnosno na nacin kako je i dodijeljeno? Razlozi pravne sigurnosti, odvijanja brzine prometa, kao i drugi razlozi cjelishodnosti, govore u prilog mogucnosti neformalnog suzavanja ili opo zivanja501. Ponekad interes vlastodavca moze iziskivati potrebu da se punomocje opozove hitno u neformalnom obliku. U prilog ovakvog rjesenja govore i druge odredbe Zak ona o obligacionim odnosima502, prema kojima je dopustena usmena izmjena pisanih, od nosno ugovora za koje je odredena posebna forma. Ovim se ne regulise pitanje ucinka suzavanja ili opozivanja prema trecim licima, odnosno drugoj ugovornoj strani, j er se ono rjesava drugom odredbom u skladu s nacelom savjesnosti. Pitanje ucinka suzav anja ili opozivanja prema drugoj ugovornoj strani rjesava se zavisno od toga zna li d ruga ugovorna strana ili mora znati za tu cinjenicu. Zbog toga je preporucljivo na po uzdan i trecim licima dostupan nacin opozvati ili suziti punomocje dato u posebnoj for mi, a narocito kada punomocje ima ovlascenje za sticanje ili prenos stvarnih prava na nepokretnostima. O ovome bi notar trebao savjetovati vlastodavca. tako se, naprimjer, moze u katastar nepokretnosti upisati zabiljezba cinjenice opoziva punomocja, sto dov odi do toga da se tako opozvano punomocje ne moze upotrijebiti u pravnom prometu, jer j e ono opozvano tj. prestalo, te zbog nacela katastarsko-knjiznog prava ta cinjenic a djeluje prema potencijalnim sticaocima stvarnih prava. U svakom slucaju treca lica se ne bi mogla pozivati na savjesnost. 11 2 Apstraktnost punomocja Kao sto je punomocje po svom nastanku apstraktno, ono je apstraktno i u pogledu prestanka. Ono je nacelno nezavisno od sadrzine i daljnjega postojanja osnovnog odnosa na kojem pociva i moze se u svako doba opozvati ili suziti. Opoziv je pravo vlas

todavca pomocu kojeg moze otkloniti rizik zloupotrebe punomocja od strane punomocnika, odnosno kad izgubi povjerenje u njega. Ukoliko vise ne postoji povjerenje davaoc a ovlascenja u punomocnika, ili davalac ovlastenja ne smatra vise potrebnim da ga punomocnik i dalje zastupa, bilo bi veliko opterecenje i ogranicenje njegovog slobode odluc ivanja 499 Stav 3. clan 92. ZOO. 500 Stav 2. clan 92. ZOO: Opozivanje i suzavanje svake punomoci moze se uciniti b ez posebne forme . 501 Borislav t. Blagojevic / Vrleta Krulj, nav. djelo (Fn br. 15), str. 257. 502 Clan 60. stav 3. i 4. ZOO CG.

Jedanaesti dio: Zastupanje nametanjem obaveze zastupanom da ceka na nastanak nekog od razloga za prestanak vazenja punomocja503. Zbog toga je Zakonom propisano pravilo mogucnosti opoziva. Zakonsko odredenje, kao pravilo mogucnosti opoziva punomocja u svako vrijeme, re alizuje se jednostranom izjavom volje, dakle na nacin kako ovlascenje i nastaje. Smatram o da opoziv punomocja treba uslijediti na nacin kako je punomocje i nastalo, tj. i zjavom opoziva prema ovlasceniku ili prema trecem, prema kojem se ima preduzeti pravni posao iz ovlascenja. Za ilustraciju moze nam posluziti sljedeci primjer. Priliko m otvaranja konta u banci, lice A je ovlastilo svoju suprugu da moze raspolagati novcem koji je na tom racunu. Nakon sto je ovlasceno lice (supruga davaoca ovlastenja) podiz ala sa konta novac preko svake mjere, suprug joj oduzme izdato ovlascenje. Banci nije n ista saopstio, jer nije zelio stvoriti dojam kako nesto nije dobro u njegovu bracnom zivotu. Ukoliko bi njegova supruga potpuno ispraznila konto, njen muz bi morao protiv se be priznati takve postupke svoje supruge. Pretpostavka je, svakako, da je banka u k onkretnom slucaju bila savjesna504. Javno dodijeljeno punomocje treba opozvati na nacin kako je uslijedilo505. tako, naprimjer, ako se radi o upisu punomocja u nekom ja vnom registru, onda se ono moze opozvati samo brisanjem takvog punomocja iz toga regi stra (kao sto je prokura). Pojedina rjesenja iz uporednog prava506 daju istovremeno i mogucnost dodjele neo pozivog punomocja. Dodjela ovakvog neopozivog punomocja predstavlja izuzetak od pravila opozivosti punomocja. 12. Prestanak punomocja 12 1 PremaZakonuoobligacionimodnosimaCG Materija prestanka zastupanja takode se regulise i u drugim zakonima507, te ce o vdje biti govora o prestanku punomocja nastalog na osnovu pravnog posla, obradenog u odred bama Zakona o obligacionim odnosima. Potrebno je istaci da, iako su u Zakonu o obliga cionim odnosima CG ovoj materiji posvecena tri clana (clan 88., 89., i 90.), ipak njima nisu obuhvaceni svi moguci slucajevi prestanka punomocja. Za postojanje punomocj a neophodan je odnos povjerenja izmedu vlastodavca i punomocnika, zbog toga sto se punomocje smatra pravnim poslom intuitu personae. Ipak, ne bi se smjela zapostav iti najvaznija cinjenica kod zastupanja, a to je da se kod punomocja mora voditi rac una o zastiti interesa trecih lica s kojima punomocnik sklapa pravne poslove. O opoziv u punomocja

i njegovom ucinku prema trecim licima, govoreno je u prethodnom izlaganju. 503 Karl Larenz, nav. djelo, 31. III str. 623. 504 Alfred Koller, nav. djelo (fn br. 266.), Rn 1430. str. 330. 505 Karl Larenz, nav. djelo (Fn br. 3.), 31 III str. 623. 506 168. recenica 2. BGB 507 Porodicni zakon, Zakon o parnicnom postupku, Zakon o trgovackim/privrednim d rustvima.

12. Prestanak punomocja Pored opoziva, zakon navodi i sljedece nacine prestanka punomocja: 1) prestankom pravnog lica ako se kao punomocnik javlja pravno lice, pod uslovom da Zakonom ni je drugacije odredeno; 2) smrcu punomocnika - ako se radi o fizickom licu; 3) prest ankom pravnog lica kao vlastodavca, odnosno smrcu vlastodavca kao fizickog lica. Smrcu vlastodavca ovlascenja za zastupanje nece voditi prema prestanku punomocja u dva Zakonom predvidena slucaja. Prvi izuzetak je ako se zapoceti posao ne moze prekinuti bez stete za pravne sljedbenike. Drugi izuzetak postoji ako punomocje vazi i u sluca ju smrti davaoca ovlascenja, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla. Prilikom sacinjavanja zapisa o punomocju, notar je duzan poduciti stranku nacini ma prestanka punomocja, kao i mogucnosti da punomocje moze vaziti i za slucaj smrti , ako je to izricito izjavljeno u punomocju. Radi utvrdivanja savjesnosti punomocn ika cjelishodno je u notarskom zapisu navesti njegovu izjavu da je punomocje na snaz i u vrijeme zakljucenja ugovora odnosno da mu nije poznato da mu je punomocje opozva no ili suzeno. 12 2 Ostali slucajevi prestankapunomocja U Zakonu o obligacionim odnosima CG propisani su samo slucajevi prestanka punomo cja opozivom, kao i zbog prestanka punomocnika ili vlastodavca kao pravnog lica, ali je potrebno istaknuti da su, pored navedenih, moguci i drugi razlozi prestan ka punomocja. tako su, naprimjer, moguci sljedeci razlozi prestanka punomocja: gubitak poslovn e sposobnosti, izvrsenje pravnoga posla, zbog proteka vremena, nemogucnost ispunje nja i prestanak osnovnog pravnog odnosa iz kojeg proizilazi ovlascenje. 12 2 1 Gubitakposlovnesposobnosti Kod naknadnog gubitka poslovne sposobnosti, potrebno je praviti razliku da li je doslo do gubitka sposobnosti na strani punomocnika ili vlastodavca. 12.2.1.1. Gubitak poslovne sposobnosti punomocnika U pravnoj literaturi ne postoji jedinstveno misljenje o ovom vec bilo govora kada je razmatrana sposobnost zastupnika. Neki autori kad je u pitanju punomocnik, od presudnog znacaja gubitak sposobnosti jelimicno gubljenje poslovne sposobnosti, dok drugi pravni teoreticari pitanju, o cemu je smatraju508 da je, rasudivanja, a ne d smatraju da potpuni

ili djelimicni gubitak poslovne sposobnosti na strani punomocnika dovodi do pres tanka punomocja509. 12.2.1.2. Gubitak poslovne sposobnosti vlastodavca

U pravnoj literaturi postoje odredene razlike u pogledu naknadnog gubitka poslov ne sposobnosti vlastodavca. Pojedini autori510 isticu da na strani vlastodavca treb a pra 508 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 426. 509 Slobodan Perovic, nav. djelo (Fn br. 49), str. 740., clan 768. ZOO 510 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 426.

Jedanaesti dio: Zastupanje viti razliku izmedu djelimicnog i potpunog gubitka poslovne sposobnosti. Potpuni m gubitkom njegove poslovne sposobnosti, dolazi do prestanka punomocja, dok njegov a djelimicna poslovna sposobnost ima uticaj na prestanak punomocja ako se ovlascen je punomocnika odnosi na preduzimanje onih pravnih poslova koje on, nakon ogranicen ja poslovne sposobnosti, ne bi mogao preduzimati vlastitom izjavom volje. Iz pretho dno navedenog, proizilazi mogucnost relativnog, djelimicnog prestanka punomocja u onom dijelu njenog opsega koji se odnosi na ovlascenje za zastupanje pravnih p oslova koji su u vezi s ogranicenom poslovnom sposobnoscu zastupanog vlastodavca, tj. o nom dijelu koji je u vezi s izgubljenom poslovnom sposobnosti. Naspram toga, drugi autori511 isticu da, ako vlastodavac postane poslovno nespos oban ili se ogranici njegova poslovna sposobnost, ne postoji volja vlastodavca da ga punomocnik i dalje moze zastupati. Pravnoj moci punomocnika nedostaje korelat u mogucnosti vlastodavca da moze opozvati punomocje. Na ovakve slucajeve se mora primijeniti isto pravilo kao u slucaju smrti. Dakle, punomocnik moze preduzimati samo one pravne poslove koji su vec zapoceti, a koji se ne mogu prekinuti bez stete za vl astodavca koji je postao poslovno nesposoban ili ograniceno poslovno sposoban. U tom sluca ju punomocje prestaje u momentu kad punomocnik sazna za dogadaj zbog kojeg punomocj e prestaje. Kod svih drugih pravnih poslova koji trpe odlaganje, punomocnik se prvo mora oba vijestiti o tome da li zakonski zastupnik (lica koje je izgubilo poslovnu sposobnost) ima saznanja o punomocju, te ako ga zakonski zastupnik nije opozvao, da moze nastavi ti sa vrsenjem pravnog posla za koji je dobio ovlascenje. Ako punomocnik postupa supro tno tome, on zloupotrebljava dato punomocje. Navedeni stav predstavlja vladajuce mis ljenje u pravnoj teoriji. Ipak, postoje autori koji smatraju da punomocje prestaje post avljanjem zakonskog zastupnika vlastodavcu koji je izgubio poslovnu sposobnost, ukoliko za konski zastupnik pokriva svojom nadleznoscu (kompetencijom) oblast date punomocja512. 12 2 2 Prestanak punomocjaizvrsenjempravnogaposla Punomocje, kao i drugi obligacioni odnosi, prestaje, prije svega, izvrsenjem pra vnih poslova zbog kojih je punomocje i dodijeljeno, ukoliko je postojalo posebno puno mocje. Ispunjenjem postavljenog cilja, prestaje potreba za daljnjim opstankom ovlascenj a za zastupanje. Naprimjer, ako je punomocnik imao ovlascenje da kupi auto u ime vlas todavca, ona prestaje sklapanjem toga kupoprodajnog ugovora.

12 2 3 Protekvremena Punomocje prestaje protekom vremena odredenog ovlascenja za zastupanje, sto znac i da punomocje prestaje ako je bilo vremenski ograniceno ili nastupanjem raskidnog uslova odredenog ovlascenjem za zastupanje. Ovakav nacin prestanka punomocje odreden je prilikom same dodjele ovlascenja za zastupanje. 511 Slobodan Perovic, nav. djelo (Fn br. 49.), str. 741. Dragoljub D. Stojanovic , nav. djelo (Fn br. 5), str. 211. 512 Muller / Freienfels, nav. djelo (Fn br. 97.), str. 308.

12. Prestanak punomocja 12 2 4 Nemogucnost ispunjenjapravnogposla Punomocje prestaje nastupanjem naknadne nemogucnosti ispunjenja pravnoga posla, naprimjer, u slucaju propasti stvari za koju je dato ovlascenje u vezi s njenom prodajom. S obzirom da nije moguce postici svrhu zbog cega je punomocje dodijeljeno, ne po stoje razlozi za njegovo dalje egzistiranje. 12 3 Pravneposljediceprestankapunomocja Dode li do gasenja (prestanka) punomocja, dotadasnjem punomocniku nedostaje ovla scenje za zastupanje. Nastupa li on i dalje u ime i za racun davaoca ovlascenja, takav pravni posao nece imati pravne posljedice za i protiv davaoca. U takvim slucajev ima radi se o zastupanju bez ovlascenja i falsus procurator ce biti odgovoran trecim savjesnim licima. Od gore navedenog pravila postoje opravdani izuzeci u korist trecih savj esnih lica koja nisu nista znala, niti mogla znati o prestanku ovlascenja za zastupanj e kod preduzimanja takvog pravnog posla. Iako je doslo do gasenja punomocja, u tim slu cajevima, zbog zastite interesa savjesnih trecih lica, uzima se kao da punomocje i dalje p ostoji. tako se stite savjesna i postena lica zbog njihovog vjerovanja u postojanje i na stavak vazenja jednom pravno valjano dodijeljenog punomocja513. tako su, naprimjer, u Njemackom gradanskom zakoniku izricito regulisana tri mogu ca slucaja u kojima punomocje ostaje i dalje na snazi, iako je u stvarnosti prestal o postojati. Prvi slucaj je ako je punomocje nastalo izjavom prema trecem (eksterno punomocje ), ono vazi sve dok se opoziv punomocja ne saopsti savjesnom trecem, iako je vec op ozvano prema punomocniku. Davalac ovlascenja je, dakle, duzan opozvati takvo punomocje prema trecem ili ga upoznati s takvim opozivom514. Drugi slucaj postoji ako puno mocje nastaje javnim obznanjivanjem ili obavjestavanjem trecih. Davalac ovlascenja moze ponistiti stvoreni pravni privid ukoliko on opozove punomocje na isti nacin kako ga je i sacinio. U takvom slucaju vise ne postoji potreba za zastitom trecih lic a515. Treci slucaj je moguc dodjeljivanjem punomocniku isprave o ovlascenju za zastupanje od strane davaoca ovlascenja i predocavanjem takve isprave trecem od strane punomoc nika. Ovim se stiti treci zbog njegovog povjerenja postojanja punomocja na osnovu poka zivanja isprave o punomocju. Vracanjem takve isprave davaocu ovlascenja od strane punomocnika, izbjegava se mogucnost zloupotrebe isprave i stvaranja pravnog priv ida postojanja ovlascenja za zastupanje516. Prema 175. BGB-a, punomocnik je obavezan vratiti izdate isprave o punomocju. 513 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 513., str. 241.

514 170., 173. BGB. 515 171. II BGB. 516 172., 173. BGB. takode kod prestanka prokure zahtijeva se njeno brisanje iz r egistra u kome se ona evidentira, a ukoliko se to ne ucini, pruza se zastita savjesnom trecem ( 53. III HGB).

Jedanaesti dio: Zastupanje 13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticni primjeri Prije i u toku sacinjavanja punomocja za preduzimanje pravnih poslova za koje je obavezan notarski zapis, notar je duzan ispitati volju stranke, njenu sposobnost i ovlasc enje, te obratiti paznju na ostala pitanja i elemenata koje je potrebno rijesiti i uni jeti u ispravu. Forma punomocja. Punomocje koje se odnosi na preduzimanje pravnih poslova za koje je obavezan notarski zapis, mora biti u formi propisanoj Zakonom za te posl ove. to proizilazi iz odredbi cl. 86. ZOO CG, pa kako je za ugovore ili pravne poslove u clana 51. st. 1. t. 1. do 6., Zakona o notarima CG propisana obavezna forma zapisa, ta forma notarskog zapisa vazi i za punomocje za sklapanje tih ugovora, odnosno za preduz imanje tih pravnih poslova. Ovlascenje za davanje punomocja. Potrebno je provjeriti da li je davalac punomoc ja (vlastodavac) ovlascen i sposoban dati punomocje i utvrditi njegov identitet na nacin propisan Zakonom. Identifikacija punomocnika i moguci sukob interesa. Potrebno je utvrditi da li n eko lice moze biti punomocnik, da li ima sukoba interesa itd., te utvrditi njegove i dentifikacione podatke. Punomocnik moze biti fizicko i pravno lice (clan 85. ZOO CG). Sadrzina punomocja. Notar je duzan ispitati volju stranke u pogledu sadrzine pun omocja i unijeti njenu izjavu koja ce izrazavati stvarnu volju davaoca ovlascenja, a po sebno je notar duzan voditi racuna o sledecem: nepokretnost mora biti oznacena sa podacima iz katastra nepokretnosti; ovlascenje, koje moze biti neograniceno (bez ikakvih posebnih uputa) i ogranicen o (sa posebnim uputama) u vezi sa uslovima prodaje ili nekog drugog preduzimajuceg pravnog posla, vremenom, nacinom, mjestom i sl.; prijemom ili isplatom kupoprodajne cijene, njenom visinom itd; prenosom svojine i sticanjem drugih stvarnih prava; ostala pravna ovlascenja potrebna ili svrsishodna za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti; odredbe o izdavanju otpravaka izvornika punomocja tako da se odredi kome, kada i u koliko primjeraka otpravaka ce se izdati punomocje, a sto je veoma znac

ajno sa aspekta zastite davaoca punomocja, sprecavanja zloupotrebe povjerenja od strane punomocnika, pa se, s tim u vezi, moze ograniciti na izdavanje samo jednog otpravka punomocniku ili to ostaviti na volju davaoca ovlascenja; odredbe za opterecenje nepokretnosti; odredbe o pristajanju na izvrsenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti, ili iz cjelokupne imovine prodavca, ili kupca, ili zaloznog duznika; odgovarajuce poduke i upozorenja; eventualna mogucnost prenosa punomocja; status imovine (da li je zajednicka bracna ili posebna imovina);

13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticn i primjeri naznaka do kada vazi i da li vazi i za slucaj smrti, a sto se moze predvidjeti s obzirom da punomoc u pravilu prestaje smrcu davaoca (vlastodavca) clan 90. st. 3. ZOO CG. P R I m J E R Punomocjezakupovinunepokretnostipoizborupunomocnika CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sje distem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sa cinim notarski zapis punomocja za kupovinu nepokretnosti, pristupio je: ------------------------------------------GospodinDinic (Zlatko)Darko, roden 20.12. 1946.g. (slovima: dvadeseti decembar h iljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinsk i tehnicar, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte , broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vazenja trajno (uda ljnjemtekstu: davalac punomocja). -------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i pos ljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog prav nog posla, prisutna stranka je izjavila sljedece: --------------------------------------------------------------------------PUNOMOCJE Opunomocujem gospodina MARKAMARKOVICA, sinaDragana, rodenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa preb ivalistem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, drzavlja nin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000 mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaze nja do 28.09.2016.g.(udaljnjemtekstu: punomocnik),--------------------------------------------------------

da u moje ime i za moj racun, kao kupca,moze davati i primati sve izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na kupovinu nepokretnosti sa pravom svojine od 1/1, takoda zakljuciugovorokupoprodajinepokretnosti gradevinskogzemljistapovrsinedo500 m2,posvomizboru,zaizgradnju stambenogobjekta,nagradskompodrucju opstine Podgorica517 ------------------------------------------------------------------------------------------------------517 Ovdje se moze tacno oznaciti nepokretnost koja se kupuje prema podacima iz k atastra ili, u nedostatku toga, blize odredenje nepokretnosti, kao sto je to npr. po vrsti, povrsini, loka ciji itd.

Jedanaesti dio: Zastupanje Punomocnik je ovlascen da ugovori sve uslove kupovine, cijenuirokove placanja518 , da zahtijevaprenos vlasnistvanamojeimei da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, da zakljuci i potpise anekse ugovora o prodaji nepokretnosti, a u sve to ukljucujuci i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti.--------------------------------------------------------------------Sredstva za kupovinu nepokretnosti su moja posebna imovina519. --------------------------------Punomocnik je ovlascen da me zastupa i u postupku pribavljanja urbanisticke saglasnosti, gr adevinske dozvole, placanja poreza na promet i regulisanja prikljucaka komunalnih usluga52 0. -Punomocnik je ovlasten da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moze datipreneseno punomocje521 licima po svom izboru, u skladu sa obimom ovog punomocja. --------------Ovo punomocje vazi sve do zavrsetka poslova ili do opoziva522. -------------------------------------Punomocnik je ovlascen zatraziti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Dalji otpravci mu s e mogu izdavati samo na osnovu izricite upute vlastodavca.--------------------------------------------Notar je stranku upozorio da prema trecim savjesnim licima ovo punomocje ima dej stva upr kos opoziva dok punomocnik ima otpravak ovog punomocja, te je poducio na moguce nacine opoziva punomocja i adekvatne mjere osiguranja u vezi s tim. ----------------------------------Od ove isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Davalac punomocja (1)-----------------------------------------------------------------------------------------Punomocnik(1) ---------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:__________________ ------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon cega je stranka izjavila da je razumjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojerucno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine

), u 11.00 (jedanaest) casova -----------------------------------------------------------------------------------------------518 Cijena se moze odrediti fiksno ili do odredenog iznosa, placanje na rate itd . 519 Ovo je znacajno zbog odredbi o zajednickoj bracnoj imovini, shodno Porodicno m zakonu u CG. Na te okolnosti notar mora da ukaze davatelju ovlascenja, jer imovina pribavljena u toku braka moze biti zajednicka i posebna. Zajednickom imovinom bracni drugovi mogu raspolagati samo zajedno i sporazumno. 520 Ovo nije nuzno za punomocje koje za predmet ima kupovinu nepokretnosti, ali se moze predvidjeti zavisno od konkretne situacije. 521 Clan 82. ZOO CG. 522 Clan 88. ZOO CG, Davalac ovlascenja moze u svako doba opozvati ili suziti pu nomocje, cak i ako se odrekao tog prava, bez pridrzavanja posebne forme. Potrebno je upozoriti davaoca punomocja da je cjelishodno na pouzdan nacin obavijestiti punomocnika ili zainteresovana treca l ica o opozivu datog punomocja, kao i notara koji je sacinio punomocje. Opoziv punomocja se moze zabi ljeziti u G listu katastra nepokretnosti kao vazna pravna cinjenica.

13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticn i primjeri Davalac punomocja: DarkoDinic (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis,pecatistambilj) P R I m J E R Punomocjezaprodajunepokretnostikadjecijenaprodavcuvecisplacena,sa vazenjempunomocjaizaslucajsmrtivlastodavca CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sje distem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sa cinim notarski zapis punomocjazaprodajunepokretnosti, pristupioje: ---------------------------------------GospodinDinic (Zlatko)Darko, roden 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinsk i tehnicar, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte , broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vazenja trajno (uda ljnjemtekstu: davalac punomocja). -------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i pos ljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog prav nog posla, prisutna stranka je izjavila sljedece: --------------------------------------------------------------------------PUNOMOCJE Opunomocujem gospodina MARKAMARKOVICA, sinaDragana, rodenog 10.05.1979. (desetog

maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa preb ivalistem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, drzavlja nin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaz enja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu: punomocnik),------------------------------------------------------da u moje ime i za moj racun, moze davati i primati izjave volje i preduzimati p ravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to tako da zakljuci ugovoroprodaj i sa1/1

Jedanaesti dio: Zastupanje dijelapravasvojinenanepokretnosti, upisanojulistunepokretnostibr 976 ,KOGorica, oznacenojkaoparcelabrojbr 1157/1,ORANICA POLJE ,povrsine4650m2 523 -----Punomocnik je ovlascen da sa kupcem Vladusic markom (upisati podatke) zakljuci naprijed naznaceni ugovor o prodaji, s tim da izricito izjavljujem da mi je cijena u izno su od ____ (slovima_ __ EURA) ranije isplacena, pa od kupca ne potrazujem cijenu ili bilo kakvu drugu naknadu za prodaju predmetne nepokretnosti, a punomocnik takode prema meni nema bilo kakvih obaveza524. ------------------------------------------------------------------------------------------------U svrhu realizacije naprijed naznacene prodaje Punomocnik je ovlascen da izjavi saglasnost zaprenossvojinena naprijed naznacenogkupca i da preduzme sve pravne radnje potre bne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, ukljucujuci i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. -----------------------------Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljedivanjem o d umrlih roditelja, a sto je ovaj notar utvrdio na osnovu prezentovanog Rjesenja o naslje divanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvornik. ------------------------------------------Punomocnik je ovlascen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moze davati prenesen o punomocje, u skladu sa obimom ovog punomocja.----------------------------------------------Ovo punomocje vazi sve do zavrsetka poslova iz ovog punomocja, kao i zaslucajmoj esmrti525 . Punomocnik je ovlascen bez ikakvih ogranicenja zatraziti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema trecim savjesnim licima ovo punomocje ima dej stva uprkos opoziva dok punomocnik ima otpravak ovog punomocja.---------------------------------------Naprijed naznaceno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentov anog prepisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine Pod rucna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik nakon sto ga je stranka odobrila. ------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Davalac punomocja (1)-----------------------------------------------------------------------------------------Punomocnik (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:__________________ -------------------------------------------------------

-----------------------------523 Punomocje za prodaju nepokretnosti mora biti posebno ako prodaja ne spada u redovno poslovanje (clan 87. stav 3. ZOO CG), a nepokretnost koja se prodaje mora biti precizno ozn acena prema podacima iz katastra, shodno Zakonu o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 524 Ovdje se radi o slucaju kada je cijena isplacena prije zakljucenja ugovora o prodaji od tacno odredenog kupca sa kojim se ima zakljuciti ugovor. takode, postoje slucajevi da izmedu dav aoca punomocja i punomocnika postoji neki pravni odnos. 525 Clan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomocje prestaje smrcu punomocnika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomocju izricito naznaci da vazi i za slucaj smrti davaoca punomocja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduciti je ta kvoj mogucnosti. Najcesci primjeri u praksi u vezi sa vazenjem punomocja za slucaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomocja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomoc nika itd.

13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticn i primjeri Notar je stranci procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon cega je stranka izjavila da je razumjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojerucno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomocja: Dinic (Zlatko)Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis,pecatistambilj) P R I m J E R Punomocjezaprodajunepokretnosti526 -neogranicenaovlascenja CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 ( jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, saci nim notarski zapis punomocjazaprodajunepokretnosti, pristupioje: ---------------------------------------GospodinDinic (Zlatko)Darko, roden 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinsk i tehnicar, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte , broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vazenja trajno (uda ljnjemtekstu: davalac punomocja). -------------------------------------------------------------------------------------

526 Neograniceno punomocje kod kojeg punomocniku od strane davaoca punomocja nisu da te nikakve posebne upute kako da postupa pri sklapanju pravnog posla koji mu je povjeren. O vo punomocje je prisutno kada postoji veoma visok stepen povjerenja prema punomocniku. Za raz liku od toga, ograniceno punomocje je ono kod kojeg su punomocniku date odredene upute u smisl u s kim se ima sklopiti pravni posao, odredena je visina cijene, kao i vrijeme, nacin i mje sto placanja i sl.-Prof. dr. Martin Vedris i prof. dr. Petar Klaric Gradansko pravo , Drugo izmijenjeno i do punjeno izdanje, Narodne novine Zagreb, 1996. g., strana 412.

Jedanaesti dio: Zastupanje Nakon sto sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i pos ljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog prav nog posla, prisutna stranka je izjavila sljedece: --------------------------------------------------------------------------PUNOMOCJE Opunomocujem gospodina MARKAMARKOVICA, sinaDragana, rodenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa preb ivalistem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, drzavlja nin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaz enja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu: punomocnik),------------------------------------------------------da u moje ime i za moj racun, moze davati i primati izjave volje i preduzimati p ravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to tako da zakljuci ugovoroprodaj i sa1/1 dijelapravasvojinenanepokretnosti, upisanojulistunepokretnostibr 976 ,KOGorica, oznacenojkaoparcelabrojbr 1157/1,ORANICA POLJE ,povrsine4650m2 527 ----Punomocnik je ovlascen da sa kupcem,posvom izboru, zakljuci naprijed naznaceni u govor o prodaji, da slobodno ugovori,umoje imeizamojracun naplati takougovorenukupopro dajnucijenu, tedaugovori vrijemeinacinnjenogplacanja. U svrhu realizacije Punomocnik je ovlascen daizjavisaglasnostzaprenossvojinenaku pca i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, d opunu ili prestanak ugovora, ukljucujuci i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje pr ava u katastru nepokretnosti.-----------------------------------------------------------------------------------------------------(alt ogranicena punomoc, primjer formulacije: Punomocnik je ovlasten da sa kupcem Dragom Dragicem (unijeti podatke) zakljuci naprijed naznaceni ugovor o prodaji, da ugov oriiu mojeimeizamojracunnaplatikupoprodajnucijenuuiznosuod50 000,00EURA(pedesethiljada EURA),(moze biti odreden i minimalni iznos ispod kojeg se cijena ne moze ugovori ti i sl.) tedaugovoriicijenunaplatinarukeumomentupotpisivanjaugovora(moze se ugovoriti i drukcije vrijeme i nacin isplate)528. ----------------------------------------------------------

Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljedivanjem o d umrlih roditelja, a sto je ovaj notar takode utvrdio na osnovu prezentovanog Rjesenja o nasljedivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvornik. ---------------------------Punomocnik je ovlascen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moze dava ti prenesene punomoci u skladu sa obimom glavne punomoci. ----------------------------------------------527 Punomocje za prodaju nepokretnosti mora biti posebno ako prodaja ne spada u redovno poslovanje (clan 87. stav 3. ZOO CG), a nepokretnost koja se prodaje mora biti precizno ozn acena prema podacima iz katastra, shodno Zakonu o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 528 Napomena: Kada se radi o opunomoceniku prodavca koji pristaje da se zalozi n jegova nepokretnost radi finansiranja cijene koju kupac treba da plati iz kredita, s tim da kupac ce dira to svoje potrazivanje kredita prodavcu, formulacija bi mogla glasiti: Punomocnik je izricito ovlascen d a moze u moje ime dati izjavu o zasnivanju zaloznog prava (hipoteke) na naprijed naznacenoj nepokr etnosti do visine kupoprodajne cijene u svrhu realizacije Ugovora putem finansiranja cijene koju k upac placa iz kredita. s tim da kupac cedira to svoje potrazivanje iz kredita prodavcu.

13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticn i primjeri Ovo punomocje vazi sve do zavrsetka poslova iz ovog punomocja, kao i zaslucajmoj esmrti529 . Punomocnik je ovlascen bez ikakvih ogranicenja zatraziti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema trecim savjesnim licima ovo punomocje ima dej stva uprkos opoziva dok punomocnik ima otpravak ovog punomocja.---------------------------------------Naprijed naznaceno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentov anog prepisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine Pod rucna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik nakon sto ga je stranka odobrila. ------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomocja (1)-----------------------------------------------------------------------------------------Punomocnik (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:__________________ ------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon cega je stranka izjavila da je razumjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojerucno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomocja: Dinic (Zlatko)Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis, pecat i stambilj) P R I m J E R Punomocjezaprodajunepokretnosti-ogranicenaovlascenja CRNA GORA

NOTAR 529 Clan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomocje prestaje smrcu punomocnika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomocju izricito naznaci da vazi i za slucaj smrti davaoca punomocja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduciti je ta kvoj mogucnosti. Najcesci primjeri u praksi u vezi sa vazenjem punomocja za slucaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomocja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomoc nika itd.

Jedanaesti dio: Zastupanje ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 ( jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, saci nim notarski zapis punomocjazaprodajunepokretnosti, pristupioje: ---------------------------------------GospodinDinic (Zlatko)Darko, roden 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinsk i tehnicar, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte , broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vazenja trajno (uda ljnjemtekstu: davalac punomocja). -------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i pos ljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog prav nog posla, prisutna stranka je izjavila sljedece: --------------------------------------------------------------------------PUNOMOCJE Opunomocujem gospodina MARKAMARKOVICA, sinaDragana, rodenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa preb ivalistem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, drzavlja nin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom vaz enja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu: punomocnik) -------------------------------------------------------Da u moje ime i za moj racun, moze davati i primati izjave volje i preduzimati p ravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to tako da zakljuci ugovoroprodaj i sa1/1 dijelapravasvojinenanepokretnosti, upisanojulistunepokretnostibr 976 ,KOGorica, oznacenojkaoparcelabrojbr 1157/1,ORANICA POLJE ,povrsine4650m2 530 ----Punomocnik je ovlascen da sa kupcem Dragom Dragicem (unijeti podatke) zakljuci n

aprijed naznaceni ugovor o prodaji, da ugovoriiumoje imeizamojracun naplatikupoprodajnu cijenuuiznosuod50 000,00EURA(pedesethiljadaEURA), (alt. moze biti odreden i mini malni iznos ispod kojeg se cijena ne moze ugovoriti i sl.) umomentupotpisivanja ugovor a (alt. moze se ugovoriti i drukcije vrijeme i nacin isplate)531. ------------------------------------------530 Punomocje za prodaju nepokretnosti mora biti posebno ako prodaja ne spada u redovno poslovanje (clan 87. stav 3. ZOO CG), a nepokretnost koja se prodaje mora biti precizno ozn acena prema podacima iz katastra, shodno Zakonu o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. 531 Napomena: Kada se radi o opunomoceniku prodavca koji pristaje da se zalozi n jegova nepokretnost radi finansiranja cijene koju kupac treba da plati iz kredita, s tim da kupac ce dira to svoje potrazivanje kredita prodavcu, formulacija bi mogla glasiti: Punomocnik je izricito ovlascen d a moze u moje ime dati izjavu o zasnivanju zaloznog prava (hipoteke) na naprijed naznacenoj nepokr etnosti do visine kupoprodajne cijene u svrhu realizacije Ugovora putem finansiranja cijene koju k upac placa iz kredita. s tim da kupac cedira to svoje potrazivanje iz kredita prodavcu.

13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticn i primjeri U svrhu realizacije Punomocnik je ovlascen daizjavisaglasnostzaprenossvojinenaku pca i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, d opunu ili prestanak ugovora, ukljucujuci i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje pr ava u katastru nepokretnosti.------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljedivanjem o d umrlih roditelja, a sto je ovaj notar takode utvrdio na osnovu prezentovanog Rjesenja o nasljedivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvornik. ----------------------------Punomocnik je ovlascen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moze davati prenesen e punomoci u skladu sa obimom glavne punomoci. -----------------------------------------------Ovo punomocje vazi sve do zavrsetka poslova iz ovog punomocja, kao i zaslucajmoj esmrti532 . Punomocnik je ovlascen bez ikakvih ogranicenja zatraziti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema trecim savjesnim licima ovo punomocje ima dej stva uprkos opoziva dok punomocnik ima otpravak ovog punomocja.---------------------------------------Naprijed naznaceno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentov anog prepisa Pod lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine rucna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik nakon sto ga je stranka odobrila. ------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomocja (1)-----------------------------------------------------------------------------------------Punomocnik (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:__________________ ------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon cega je stranka izjavila da je razumjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojerucno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -------------------------------------------U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godin e), u 11.00

(jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomocja: Dinic (Zlatko)Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis,pecatistambilj) 532 Clan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomocje prestaje smrcu punomocnika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomocju izricito naznaci da vazi i za slucaj smrti davaoca punomocja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduciti je ta kvoj mogucnosti. Najcesci primjeri u praksi u vezi sa vazenjem punomocja za slucaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomocja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomoc nika itd.

Jedanaesti dio: Zastupanje P R I m J E R Punomoczaloznogduznikazazasnivanjehipotekekadajevecodobren kredit,tezapristajanjenaizvrsenjebezodlaganja CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIC Podgorica, ul. Obala br.1. UZZ BR.15/2009. Dana 14.10. 2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 ( jedanaest) casova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlaticem, sa sluzbenim sjedistem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, saci nim notarski zapis punomocjazaprodajunepokretnosti, pristupioje: ---------------------------------------GospodinDinic (Zlatko)Darko, roden 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina cetrdeset seste godine), u Podgorici, sa prebivalistem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju gradevinsk i tehnicar, ozenjen, drzavljanin Crne Gore, ciji sam identitet utvrdio na osnovu licne karte , broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom vazenja trajno (uda ljnjemtekstu: davalac punomocja). -------------------------------------------------------------------------------------Nakon sto sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i pos ljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlascena za preduzimanje ovog prav nog posla, prisutna stranka je izjavila sljedece: --------------------------------------------------------------------------PUNOMOCJE Opunomocujem gospodina MARKAMARKOVICA, sinaDragana, rodenog 10.05.1979. (desetog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa preb ivalistem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, drzavlja nin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.godine, sa roko m vazenja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu: punomocnik) ---------------------------------------------------Da u moje ime i za moj racun, kao zaloznogduznika, zakljuciipotpiseugovorozasniv anju

hipotekenanepokretnosti upisanojnamojeimesa1/1pravasvojineuListunepokretnostibro j285 ,Gracanica,akojajeoznacenakaoparcelabroj150/1, vinograd Brijeg , povrsine 10000m2itonaprvomjesto(alt nekodrugomjesto)rangaupisau G listu, radiobezbjedenjakreditaod100 000,00 EURA(stotinahiljada EURA),sa7%kamatena godisnjem nivouidrugimsporednimpotrazivanjima,kojikredit se ima vratitiuroku odtridesetsest mjeseci,apoveczakljucenomUgovoruokreditu,broj102404807/09 , od14 04 2009 g ,koji samja,kaokorisnikkredita,zakljuciosaCLB bankomPodgorica Upoznat sam sa sadrzajem naprijed naznacenog ugovora o kreditu, koji je notaru p rezentovan u originalu i koji se kao takav prilaze uz ovaj izvornik. ---------------------------------------------

13. Lista pitanja kod sacinjavanja punomocja u formi notarskog zapisa i prakticn i primjeri Punomocnik je ovlasten zakljuciti naprijed naznaceni ugovor o zasnivanju hipotek e samo pod uslovima iz naprijed naznacenog ugovora o kreditu533, uz ovlascenje da ugovo ri sudskuprodajupredmetnenepokretnostiuslucaju aktiviranjahipoteke,tedaumojeime imojracun izjavi pristanak naizvrsenjebezodlaganja na naprijed naznacenoj nepokr etnostiakoseuugovorenomroku dospjelostineisplati naprijed naznacenikreditsa sporednim cinidbama Izjavljujem da me je notar upozorio na posljedice pristajanj a na izvrsenje bez odlaganja.---------------------------Punomocnik je ovlascen za davanje potrebnih katastarsko-knjiznih izjava za upis hipoteke, kao i za upis zabiljezbe o pristajanju na izvrsenje bez odlaganja. ------------------------------------Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljedivanjem o d umrlih roditelja, a sto je ovaj notar takode utvrdio na osnovu prezentovanog Rjesenja o nasljedivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaze uz ovaj izvornik. ----------------------------Punomocnik je ovlascen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, moze davati prenesen e punomoci u skladu sa obimom glavne punomoci. -----------------------------------------------Ovo punomocje vazi sve do zavrsetka poslova iz ovog punomocja, kao i zaslucajmoj esmrti534. Punomocnik je ovlascen bez ikakvih ogranicenja zatraziti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Notar je stranku upozorio da prema trecim savjesnim licima ovo punomocje ima dej stva uprkos opoziva dok punomocnik ima otpravak ovog punomocja.---------------------------------------Naprijed naznaceno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentov anog prepisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine Pod rucna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilaze uz ovaj izvornik nakon sto ga je stranka odobrila. ------------------------------------------------------------------Od ove isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------------------OTPRAVAK----------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomocja (1)-----------------------------------------------------------------------------------------Punomocnik (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------Naknada za rad i naknada troskova notara obracunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeci nacin:__________________ ------------------------------------------------------------------------------------Notar je stranci procitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava

odgovara volji stranke, nakon cega je stranka izjavila da je razumjela sadrzinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojerucno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ------------------------------------------533 Napomena: Kada ugovor o kreditu jos nije zakljucen, moze se koristiti sljede ca formulacija: da u moje ime i za moj racun moze zasnovati hipoteku u najvisem iznosu od 100.000 , 00 (slovima: stotinuhiljada) EURA, uz najvisu godisnju kamatu od 8% (slovima:osam) i na perio d otplate kredita i kamata do 20 (dvadeset) godina, a na nepokretnosti upisanoj na moje ime sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti broj 285., Gracanica, a koja je oznacena kao parcela broj 15 0/1, vinograd Brijeg , povrsine 10000 m2, i to na prvo mjesto (alt. neko drugo mjesto) ranga upisa u G stu . 534 Clan 90. ZOO CG, Pravilo je da punomocje prestaje smrcu punomocnika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomocju izricito naznaci da vazi i za slucaj smrti davaoca punomocja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i poduciti je ta kvoj mogucnosti. Najcesci primjeri u praksi u vezi sa vazenjem punomocja za slucaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomocja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomoc nika itd. li

Jedanaesti dio: Zastupanje U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (cetrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine ), u 11.00 (jedanaest) casova ------------------------------------------------------------------------------------------------Davalac punomocja: Dinic (Zlatko)Darko (potpis) NOTAR: ZLATAN ZLATIC (potpis,pecatistambilj)

LITERATURA Abedin Bikic, Obligacono pravo opci dio, Sarajevo 2004. god, Abedin Bikic, Obligacono pravo posebni dio, Sarajevo 2006. god, Borislav t. Blagojevic, Nasljedno pravo u Jugoslaviji , cetvrto izdanje, Savremena administracija Beograd 1979. godine, Branko Calija/Sanjin Omanovic, Gradansko procesno pravo, Sarajevo 2000. Dragoljub D. Stojanovic, Uvod u gradansko pravo, Beograd, 1981. Enes Bikic, Zastupanje u domacem pravu i principima europskog ugovornog prava, Pravni fakultet Univerziteta Dzemal Bijedic u Mostaru, 2008. godine Hilmija Semic, trgovacko pravo, knjiga druga, Magistrat Sarajevo 2001 godine, Igor Vukojevic, Pravni zivot, Beograd 2002. godine, a kome nedostaje ovjera od strane suda , Konvalidacija pismenog ugovor

Ivica Jankovec, Privredno pravo, Sluzbeni list SRJ Beograd 1999. godine, Martin Vedris/ Petar Klaric, Gradansko pravo dno pravo, Opci dio, stvarno, obvezno i naslje

Meliha Povlakic, transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Pravni fak ultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2009. godine, Mihajlo Dika, Javnobiljeznicka sluzba u Republici Hrvatskoj kao sustav modernog slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobiljeznicka komora i Hrvatska javnobiljeznicka akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine, Milena trgovcevic-Prokic, Ovlascenja javnog beleznika, Sluzbeni glasnik Republik e Srbije, 2007. godine, Milic Simic/Marko Rajcevic, Harmonizacija zakona o privrednim drustvima preduzecima u BiH, str 7. Milos trifkovic/ Sanjin Omanovic, Medunarodno poslovno pravo i arbitraza, Saraje vo, decembar 2001. Milos trifkovic / Milic Simic / Veljko trivun, Poslovno pravo, Ekonomski fakulte t Sarajevo 2004 godine, Mihajlo Konstantinovic, Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd 196 9. Mirko Vasiljevic / Marko Rajcevic / Vitomir Popovic, Ugovori u privredi, Banja L uka 2002.

Obren Stankovic / Vladimir Vodinelic, Uvod u gradansko pravo, Beograd 1996. god. str. 159. Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, Slavko Caric, Ugovor o posredovanju u nasem pravu i poslovnoj praksi, Pravni ziv ot 11/2003 godine, Slobodan Perovic, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Beograd 1980. god, Slobodan Perovic, Filozofsko pravne rasprave, Beograd 1995. god.

Literatura Sultanovic Aziz / trifkovic Milos / Simic Milic, teorija drzave i prava, statusn og i obligacionog prava, Sarajevo 1983. Sefkija Covic, Poslovno pravo, Sarajevo 2003. Zivomir S. Dordevic/Vladan S. Stankovic, Obligaciono pravo, Opsti dio, Beograd 1 976., Vladimir Kapor / Slavko Caric, Ugovori robnog prometa, Beograd 1987. Ramajana Sunje, Revija za pravo i ekonomiju, godina 9 broj 2, Mostar 2008. godin e, Pravni fakultet Mostar, Rankica Benc Poslovnik i prakticna primjena , Javnobiljeznicko pravo u praksi, savjetovanje Zagreb 04. i 05. travnja 2008. godine. GtZ Moduli za polaganje notarskog ispita u Bosni i Hercegovini, Hein Kotz / Axel Flessner, Europaisches Vertragsrecht, Band I. J.C:B. Mohor Paul Siebeck, tubingen 1996. Hans Brox, Allgemeiner teil des Burgerlichen Gesetzbuches, Munster 1995. Von Thur / Siegwart, Allgemeiner teil des Schweizerischen Obligationenrecht, Ers te Halbband, Zurich 1942. Werner Flume, Allgemeiner teil des Burgerlichen Rechts, 3. Auflage Springer Verl ag Berlin, 1979., Karl Larenz, Allgemeiner teil des deutschen Burgerlichen Rechts, Munchen 1989. Dieter Medicus, Allgemeiner teil des BGB, Heidelberg 1991. Alfred Koller, Schweizerisches Obligationsrecht Allgemeiner teil, Band I, Bern 1 996. Jurgen Plate; Das gesamte examensrelevante Zivilrecht , Springer-Lehrbuch, Hamburg 2008. godine, ZAKONI Zakon o javnom beleznistvu, Sluzbene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 220/193 0. Zakon o notarima, Sluzbene novine Federacije BiH, broj 45/2002.; Sluzbeni glasni k Republike Srpske 86/2005. i Sluzbeni glasnik Brcko Distrikta broj 09/2003. Zakon o javnom beleznistvu, Narodne novine Republike Hrvatske 78/93. Zakon o notarima, Sluzbeni list RCG br. 68/2005. i Sluzbeni list CG br. 49/2008. Pravilnik o radu notara, Sluzbeni list CG br. 30/2009. Zakon o vanparnicnom postupku, Sluzbeni list RCG 27/2006 Zakon o drzavnom premjeru i katastru nepokretnosti, Sluzbeni list RCG 29/2007. Zakon o izvrsnom postupku, Sluzbeni list RCG 23/2004. Zakon o obligacionim odnosima SFRJ (Sluzbeni list SFRJ br. 29/78.), Zakon o obligacionim odnosima, Sluzbeni list CG, broj 47/2008 Pravilnika o radu notara, Federacija BiH (Sluzbene novine FBiH broj 13/09) Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Sluzbeni list CG, broj 19/09.

Porodicni zakona Crne Gore, Sluzbeni list RCG 1/07. Porodicni zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Sluzbene novine Federacije BiH, broj 35/05. i 41/05.).

Komentari Zakon o nasljedivanju, Sluzbeni list CG, 74/08. Zakon o nasljedivanju SR BiH, Sluzbeni list SR BiH 7/80, 51/80. Burgerliches Gesetzbuch (BGB), http://www.tu-berlin.de/BGB/kap.14.htm Svajcarski gradanski zakonik (SGZ). Svajcarski zakonik o obligacijama (SZO) Madarski gradanski zakonik. Italijanski gradanski zakonik KOmENTARI Borislav t. Blagojevic/Vrleta Krulj, Komentar zakona o obligacionim odnosima, Beograd 1980. Milan Krec/Duro Pavic, Komentar zakona o nasljedivanju, sa sudskom praksom, Narodne novine Zagreb 1964. Boris Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 1978., Meliha Povlakic/Christoph Schalast/Vesna Softic, Komentar zakona o notarima u Bo sni i Hercegovini, izdavaci GtZ- Otvoreni regionalni fond za jugoistocnu Evropu Sarajevo 2009, Zoran P. Rasovic, Komentar Zakona o hipoteci, 2007.g. izdavac Pravni fakultet u Podgorici, Zoran Rasovic, Komentar zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgorica 2009., Mihajlo Vukovic, Pravila gradanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, Munchener Kommentar /Schramm /Thile zum Burgerlichen Gesetzbuch, Munchen 1985.

PRILOZI ZAKON O NOTARIMA Zakon je objavljen u 49/2008. Glava I OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona Clan 1 Ovim zakonom ureduju se poslovi notara, organizacija notarske sluzbe, uslovi za obavljanje i razlozi za prestanak notarske djelatnosti, nadzor nad radom notara, disciplins ka odgovornost notara i druga pitanja od znacaja za obavljanje notarske djelatnosti . Notari i notarska sluzba Clan 2 Notar vrsi notarsku sluzbu kao javnu sluzbu, profesionalno i kao iskljucivo zani manje, u skladu sa ovim zakonom. Notar je lice koje uziva javno povjerenje. Duznost savjesnog postupanja Clan 3 Notar je duzan da vrsi poslove iz svoje nadleznosti savjesno i posteno, u skladu sa propisima. Notar moze odbiti da vrsi poslove iz svoje nadleznosti samo u slucajevima odrede nim ovim zakonom. Sluzbenom listu RCG , br. 68/2005 i Sluzbenom listu CG , br.

Prilozi Glava II POSLOVI NOTARA Ovlascenje Clan 4 Notar je ovlascen da vrsi sljedece poslove: 1) sastavlja notarske akte; 2) prima u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete; 3) po nalogu suda vrsi poslove povjerene ovim zakonom; 4) vrsi i druge poslove povjerene posebnim zakonom. Vrste notarskih akata Clan 5 Notarski akti su akti o pravnim poslovima, izjavama volje i cinjenicama koje sas tavlja notar (notarski zapis), zapisnici o pravnim radnjama i cinjenicama kojima prisus tvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o cinjenicama koje, u okviru svoje nadleznost i, potvrduje notar (notarska potvrda) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarska ovjera). Notarski akt predstavlja javnu ispravu, ako su prilikom njegovog sastavljanja is postovani bitni elementi forme propisane ovim zakonom. Notarski akt je vjerodostojna, odnosno izvrsna isprava u slucajevima predvidenim ovim zakonom. Povjereni poslovi od strane suda Clan 6 Sud moze notaru povjeriti sljedece poslove: 1) popis i procjenu zaostavstine; 2) cuvanje ostavinskih isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti; 3) druge poslove odredene posebnim zakonima. Sastavljanje drugih akata Clan 7 Pored akata iz clana 5 ovog zakona, notar je ovlascen, kada je to zakonom propis ano, da na zahtjev stranke sastavlja i druge akte.

Zakon o notarima Akt iz stava 1 ovog clana ima svojstvo javne isprave pod uslovima iz clana 5 sta v 2 ovog zakona. Strani notarski akti Clan 8 Strani notarski akt ima, pod uslovom uzajamnosti, isto pravno dejstvo kao i nota rski akt sastavljen po ovom zakonu. Strani notarski akt moze biti izvrsna isprava, ako se odnosi na prava koja nijes u u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore i ako sadrzi sve elemente koji su po zakonu neophodni za izvrsenje. Ako su notarski akt sastavili domaci i strani notar, notarski akt se smatra doma com javnom ispravom, ako je ovjeren pecatom i stambiljem domaceg notara. Glava III ORGANIZACIJA NOTARA Sluzbeno podrucje Clan 9 Notar vrsi poslove na svom sluzbenom podrucju, koje obuhvata podrucje osnovnog suda u kome se nalazi sjediste notara. Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrsi prenos prava vlasnis tva i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i zasnivanje i realizacija zaloznog prava na nekretninama, sastavlja notar na cijem sluzbenom podrucju se nekretnina nalaz i. Sud moze povjeriti vrsenje notarskih poslova samo notaru koji ima sjediste na te ritoriji za koju je osnovan taj sud, a ukoliko ima vise notara poslovi se povjeravaju pre ma vremenu davanja naloga suda, postujuci abecedni red licnog imena notara. Ako se zakonom ukine sud na cijem podrucju je notar imao svoje sjediste, kao slu zbeno podrucje notara odredice se podrucje suda na koji je presla nadleznost suda koji je ukinut. Sluzbeno sjediste Clan 10 Notaru se odreduje sluzbeno sjediste. Broj mjesta i sjedista notara odreduje ministarstvo nadlezno za poslove pravosud a (u daljem tekstu: ministarstvo), tako da se za teritoriju opstine na svakih zapocet

ih 15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto. Izuzetno, u opstinama s povecanim

Prilozi oblikom privredne djelatnosti; ministarstvo moze, nakon pribavljenog misljenja N otarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), odrediti i veci broj mjesta. Sluzbeno sjediste notara se moze premjestiti u okviru sluzbenog podrucja, ako je to potrebno radi urednog funkcionisanja notarske sluzbe. Odluku o tome donosi ministarstvo, uz prethodno pribavljeno misljenje Komore i uz pristanak notara. Komora moze dozvoliti notaru da povremeno vrsi poslove i izvan svog sluzbenog sj edista, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovnistva. Pravilnik o radu notara Clan 10a Ministarstvo donosi pravilnik o radu notara (u daljem tekstu: Pravilnik), kojim se blize ureduju pitanja odredena ovim zakonom, kao i pitanja od znacaja za organizaciju i nacin unutrasnjeg poslovanja kancelarije notara i rad notara. Radno vrijeme Clan 11 Radno vrijeme notara propisuje ministarstvo. Notar moze, po potrebi, obaviti sluzbenu radnju i izvan utvrdenog radnog vremena . Glava IV USLOVI ZA VRSENJE NOTARSKIH POSLOVA Uslovi za imenovanje Clan 12 Za notara moze biti imenovano lice koje ispunjava sljedece uslove: 1) da je drzavljanin Crne Gore; 2) da ima opstu zdravstvenu i poslovnu sposobnost; 3) da je diplomirani pravnik; 4) da ima polozen pravosudni i notarski ispit; 5) da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje tri godine radnog iskustva nakon polozenog pravosudnog ispita; 6) da nije osudivan za djelo koje ga cini nepodobnim za obavljanje poslova notar a;

Zakon o notarima Nespojivost notarskih poslova sa drugim poslovima Clan 13 Nespojivo je vrsenje poslova notara sa advokaturom, kao i sa profesionalnim vrse njem druge djelatnosti. Ogranicenje iz stava 1 ovog clana ne odnosi se na: naucnu, obrazovnu i umjetnicku djelatnost, na aktivnosti zasticene autorskim pra vima, na obavljanje poslova u Komori i medunarodnim udruzenjima notara. Notar je duzan da prekine djelatnost nespojivu sa notarskom sluzbom prije polaga nja zakletve. Ukoliko notar ne prekine djelatnost iz stava 1 ovog clana smatra se da nije imen ovan za notara. Postupak imenovanja notara Clan 14 Za imenovanje notara ministarstvo raspisuje i sprovodi konkurs. Konkurs se objavljuje u jednom od stampanih medija i u Sluzbenom listu Crne Gore .

U konkursu mora biti naznaceno podrucje za koje se imenuje notar, kao i broj not arskih mjesta. Kandidat se moze prijaviti za vise notarskih mjesta. Prijavu sa prilozima kojima dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje za notara u skladu sa ovim zakonom kandidat podnosi ministarstvu u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Imenovanje notara Clan 15 Notara imenuje ministar nadlezan za poslove pravosuda (u daljem tekstu: ministar ), po pribavljenom misljenju Komore. Odluka ministra je konacna i protiv nje se moze pokrenuti upravni spor. Zakletva Clan 16 Notar polaze zakletvu pred ministrom, najkasnije u roku od 30 dana od dana imeno vanja. tekst zakletve glasi: Zaklinjem se da cu notarsku sluzbu vrsiti u skladu sa Ustav om i zakonom i poslove notara obavljati savjesno i nepristrasno .

Ako notar odbije da polozi zakletvu ili se bez opravdanog razloga ne odazove na polaganje zakletve, smatra se da nije ni imenovan.

Prilozi Pecat, stambilj i potpis Clan 17 Notar ima pecat i stambilj. Pecat notara sadrzi grb i naziv Crne Gore, prezime i ime notara, oznaku zvanja tar i njegovo sjediste. tekst pecata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se ureduju pitanja pecata drz avnih organa. Ovlascenje za davanje odobrenja pecatoreznici za izradu pecata notara daje minis tarstvo na osnovu pisanog zahtjeva notara. Otisak pecata i stambilja kao i potpis notara ovjerava predsjednik osnovnog suda na cijem podrucju notar ima sjediste. Ovjereni otisak pecata i stambilja, kao i ovjereni potpis notara, notar deponuje kod Komore. Naknada stete i osiguranje od odgovornosti Clan 18 Notar je duzan da naknadi stetu koju je drugom prouzrokovao pri vrsenju notarski h poslova. Za prouzrokovanu stetu notar odgovara po opstim pravilima odgovornosti preduzetn ika za naknadu stete. Notar je duzan da, prije pocetka vrsenja poslova, zakljuci sa osiguravajucim dru stvom ugovor o osiguranju od odgovornosti za stetu pricinjenu pri vrsenju notarskih po slova, kao i o osiguranju prostorija i predmeta primljenih u depozit za slucaj ostecenj a, unistenja ili nestanka. Komora moze sa osiguravajucim drustvom za svoje clanove zakljuciti kolektivni ug ovor o osiguranju u kom slucaju su notari duzni da placaju Komori naknadu za osiguran je od odgovornosti. Crna Gora ne odgovara za stetu koju je pricinio notar. Upis u imenik i pocetak vrsenja poslova Clan 19 Notar se upisuje u imenik notara koji vodi Komora. no

Komora odreduje datum pocetka vrsenja poslova notara nakon sto primi kopiju zapi snika o zakletvi, ovjereni otisak pecata, stambilja i potpisa notara u skladu sa ovim zakonom, dokaz o osiguranju od odgovornosti za stetu i dokaz o prostoru i opremi neophodnoj za rad kancelarije notara.

Zakon o notarima Notar ne smije otpoceti sa vrsenjem poslova prije dana koji je odreden kao dan p ocetka njegovog poslovanja. Podatke o upisu i pocetku vrsenja poslova notara Komora objavljuje u stu Crne Gore . Kancelarija notara Clan 20 Notar mora imati kancelariju u mjestu svog sluzbenog sjedista. Uslovi u pogledu prostora i opreme za kancelariju notara propisuju se Pravilniko m ministarstva. Glava V PRESTANAK VRSENJA NOTARSKIH POSLOVA Uslovi za prestanak vrsenja poslova Clan 21 Notar prestaje sa vrsenjem poslova: 1) ispunjavanjem uslova za starosnu penziju; 2) pisanom ostavkom; 3) ako bude osuden pravosnaznom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duzem od sest mjeseci; 4) ako bez opravdanog razloga ne zapocne sa vrsenjem poslova u roku od 15 dana o d dana koji je Komora odredila za pocetak njegovog poslovanja; 5) ako mu je izrecena disciplinska mjera oduzimanja prava na vrsenje poslova not ara; 6) razrjesenjem. U slucajevima iz stava 1 tac. 1, 3, 4 i 5 ovog clana ministar ce, na osnovu obav jestenja Komore, donijeti rjesenje o prestanku vrsenja poslova notara. Ostavka Clan 22 Notar moze u pisanoj formi da obavijesti ministra da zeli da prestane da vrsi no tarske poslove. U rjesenju koje donosi ministar u slucaju iz stava 1 ovog clana odreduje se rok za prestanak vrsenja poslova notara koji ne moze biti duzi od tri mjeseca. Sluzbenom li

Istekom roka iz stava 2 ovog clana notar prestaje sa vrsenjem poslova.

Prilozi Razrjesenje Clan 23 Notar ce biti razrijesen: 1) ako se utvrdi da ne ispunjava zakonom propisane uslove za vrsenje poslova not ara ili da te uslove nije ispunjavao prilikom njegovog imenovanja; 2) ako bude osuden pravosnaznom presudom za krivicno djelo koje ga cini nedostoj nim za vrsenje notarskih poslova; 3) ako otpocne sa obavljanjem advokature ili profesionalnim vrsenjem druge djela tnosti; 4) ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost; 5) ako je na nacin propisan zakonom utvrdeno da je kod notara doslo do gubitka r adne sposobnosti; 6) ako ne produzava uredno osiguranje od odgovornosti ili ne placa Komori naknad u u slucaju kolektivnog osiguranja. Odluku o razrjesenju notara donosi ministar, na osnovu obrazlozenog predloga Kom ore. Prije donosenja odluke notaru se mora omoguciti da se izjasni o predlogu za razr jesenje. Odluka ministra je konacna i protiv nje se moze pokrenuti upravni spor. Izvjestavanje o prestanku vrsenja poslova Clan 24 O prestanku vrsenja poslova notara ministar ce, bez odlaganja, obavijestiti Komo ru i sud na cijem podrucju notar ima sjediste. Na osnovu obavjestenja ministra Komora ce izbrisati notara iz imenika notara i o tome objaviti oglas u Sluzbenom listu Crne Gore . Komora ce ponistiti pecat i stambilj notara, na nacin predviden ovim zakonom. Privremeno udaljenje Clan 25 Notar ce biti privremeno udaljen sa poslova: 1) ako se protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje; 2) ako se protiv njega vodi istraga za djelo koje ga cini nedostojnim za vrsenje poslova

notara; 3) ako je pokrenut postupak za oduzimanje ili ogranicavanje njegove poslovne spo sobnosti.

Zakon o notarima Rjesenje o privremenom udaljenju notara donosi ministar, na obrazlozen predlog K omore. Sluzbene radnje u slucaju privremenog udaljenja Clan 26 U slucaju privremenog udaljenja sa poslova, notar ne smije da preduzima nikakve sluzbene radnje. Sve radnje preduzete od notara koji je privremeno udaljen sa poslova su nistave. U slucaju privremenog udaljenja notara sa poslova, ministar ce, na predlog Komor e, odrediti drugog notara koji ce izdavati prepise i potvrde iz arhive privremeno u daljenog notara i vrsiti druge neophodne poslove. Glava VI PRAVA I DUZNOSTI NOTARA Odbijanje preduzimanja radnji Clan 27 Notar je ovlascen da odbije preduzimanje radnje: 1) koja je prema zakonu nedopustena; 2) za koju smatra da je stranka preduzima prividno, da bi izbjegla zakonske obav eze ili protivpravno ostetila trece lice; 3) ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne moze puno vazno zakljucivati pravne poslove. Ako notar odbije da sacini akt ili preduzme radnju, stranka ima pravo da podnese pri tuzbu Komori. Izuzece notara Clan 28 Notar ce odbiti sluzbenu radnju: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke; 2) ako je sa strankom u odnosu saovlascenika, saobveznika ili regresnog obveznik a ili je u istom predmetu saslusan kao svjedok ili vjestak; 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik stranke ili punomocnik stranke srodn ik po

krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobocnoj liniji do cetvrtog stepen a ili mu je bracni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena bez obzira na to da li j e brak prestao;

Prilozi 4) ako je staratelj, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnik a ili punomocnika. Ako postoji razlog za izuzece iz stava 1 ovog clana ili druge okolnosti koje dov ode u sumnju njegovu nepristrasnost, notar ce o tome obavijestiti Komoru koja ce odluc iti o njegovom izuzecu. Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzece notar a. Obaveza upozorenja na manjkavosti pravnog posla Clan 29 Ako notar smatra da stranka nema pravo da sklopi odredeni pravni posao duzan je da je na to upozori. Kada stranka, i pored upozorenja, insistira da se sastavi akt notar ce ga sastav iti, ali je duzan u njemu navesti da je stranku upozorio na posljedice ovakve manjkavosti, a ukoliko se stranka tome protivi notar mora odbiti sastavljanje akta. Notar ce, i pored insistiranja stranke, odbiti sastavljanje akta u slucajevima k ada je to zakonom izricito zabranjeno. Obaveza cuvanja tajnosti podataka Clan 30 Notar je duzan da cuva kao tajnu podatke koje je saznao u vrsenju svojih poslova osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadrzine pravnog posla ne proizilazi nesto dru go. Notar je duzan da pruzi podatke iz stava 1 ovog clana sudu ili drugom drzavnom o rganu pred kojim se vodi postupak, u skladu sa zakonom. Duznost cuvanja tajne obavezuje i lica koja su zaposlena kod notara. Obaveza produzavanja osiguranja od odgovornosti Clan 31 Notar je duzan da uredno produzava osiguranje od odgovornosti. Najnizi iznos osiguranja se odreduje u visini desetogodisnje prosjecne zarade u Crnoj Gori na osnovu podataka organa drzavne uprave nadleznog za poslove statistike. Pri izmjenama uslova osiguranja notar je duzan da, bez odlaganja, usaglasi svoje osiguranje sa izmijenjenim uslovima kada primi obavjestenje od Komore o promjeni uslova osiguranja.

Zakon o notarima Obaveza cuvanja pecata i stambilja Clan 32 Notar je duzan da cuva sa posebnom paznjom pecat i stambilj, a u slucaju njihovo g gubitka duzan je da o tome odmah obavijesti Komoru i sud na cijem podrucju je njegovo sjediste, kao i da ih oglasi nevazecim u Sluzbenom listu Crne Gore . Novi pecat i stambilj moraju da se razlikuju od prethodnih, a notar moze da ih u potrebljava poslije ovjere njihovog otiska. Ako se prethodni pecat ili stambilj pronadu, notar je duzan da ih preda Komori k oja ce ih komisijski unistiti. Ako notar izmijeni potpis moze ga koristiti tek kada novi potpis bude ovjeren i deponovan u skladu sa ovim zakonom. Pretres prostorija i oduzimanje dokumentacije i predmeta Clan 33 Pretres prostorija i oduzimanje notarskih akata, spisa i knjiga, novca, hartija od vrijednosti i drugih stvari koje su notaru povjerene na cuvanje dozvoljene su samo na osnovu sudske odluke. Prilikom pretresa prostorija notara nadlezni organ je duzan da obezbijedi prisus tvo predstavnika Komore. Odredivanje pritvora notara Clan 34 Notar ne moze biti pritvoren u postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnj e da je ucinio krivicno djelo u vezi sa vrsenjem notarskih poslova bez dozvole vijeca su da pred kojim se vodi postupak. Po odredivanju pritvora protiv notara sud je duzan da obavijesti Komoru. Glava VII NOTARSKI AKTI 1. FORMA NOTARSKOG AKTA Sredstva za sastavljanje notarskih akata Clan 35 Notarski akti sastavljaju se elektronskim ili mehanickim uredajima za pisanje te ksta koji omogucavaju trajnost akta.

Prilozi Notarski akt se izuzetno moze sastaviti i citkim rukopisom trajnim mastilom zbog razloga hitnosti kada elektronski ili mehanicki uredaji za pisanje teksta nijesu dostupn i. Prazna mjesta, oznake brojeva i skracenice Clan 36 Prazna mjesta u aktu koji je sastavio notar moraju biti oznacena crtama. Iznosi, datumi i druge brojcane oznake moraju biti ispisani i slovima izuzev bro jcanih oznaka listova nepokretnosti, odnosno parcela, sluzbenih listova kao i pojedinih odredaba zakona ili drugih propisa na kojim se akt zasniva. Skracenice u ispravama notar moze da upotrijebi samo ako su uobicajene i opste p oznate. Rijeci i znakovi izvan teksta Clan 37 U aktu koji je sastavio notar ne smije biti rijeci ni znakova iznad pocetka teks ta, izmedu redova ili uz marginu teksta. Svaka rijec, znak ili potpis koji se nalazi iznad, pored ili izmedu redova teksta smatra se da ne postoji. Ispravljanje i dopunjavanje akta Clan 38 U aktu koji je sastavio notar ne smije se nista brisati. Ako je potrebno da se dio teksta precrta, to mora biti ucinjeno tako da precrtan i tekst ostane citljiv, a na kraju akta mora se naznaciti mjesto i obim teksta, koji je bio precrtan. Ako je potrebno da se u aktu izmijeni ili dopuni tekst, to se vrsi na kraju akta na sljedeci nacin: precrtava se tekst koji se mijenja ili izostavlja tako da ostaje citljiv; navodi se izmjena ili dopuna teksta na kraju isprave; oznacava se broj izmijenjenih, dopunjenih ili izostavljenih rijeci sa naznakom d a je to procitano i konstatovano. Ukoliko se izmjene i dopune teksta vrse nakon potpisivanja akta, akt ponovo potp isuju ucesnici poslije izvrsenih izmjena i dopuna teksta oznacenih na kraju akta. Poslije potpisa notara ne smiju se u aktu vrsiti nikakve izmjene ili dopunjavanj a. U slucaju da takav akt sadrzi greske, uz ucesce stranaka i drugih ucesnika koji su potpisa li

akt, sastavlja se drugi akt koji zamjenjuje akt koji sadrzi greske.

Zakon o notarima Oznacavanje i povezivanje stranica akta Clan 39 Ako notarski akt sadrzi vise stranica one se oznacavaju rednim brojem i brojem a kta. Sve stranice moraju biti prosivene jemstvenikom ciji se krajevi na zadnjoj stran i pricvrscuju pecatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju pecatom notara. Ako se punomocje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom na nacin pre dviden u stavu 1 ovog clana, na kraju akta ispisuje se tekst o broju, sadrzini, oznakam a i datumu izdavanja prilozenih isprava ispred potpisa notara, a prilozene isprave s e cuvaju u omotu zapisa. Potpisivanje akta Clan 40 Notar svojerucno potpisuje akt koji je sastavio, a pored potpisa stavlja otisak pecata i stambilja. Pored notara, akt potpisuju i stranke, a ostali ucesnici u sastavljanju akta, ka da je to ovim zakonom predvideno. Ako stranka ne zna ili ne moze pisati, to u aktu mora biti naznaceno. U tom sluc aju prilikom sastavljanja akta moraju biti prisutna dva pismena svjedoka koje izabere stranka ili drugi notar pred kojim stranka na akt stavlja otisak prsta, sto potvrduju pr isutni svjedoci, odnosno drugi notar. Parafiranje Clan 41 Ako notarski akt ima vise stranica svaku stranicu izvornika parafiraju notar i s tranke. Ukoliko stranka ne zna ili ne moze pisati, umjesto nje stranicu akta parafiraju svjedoci ili drugi notar u skladu sa ovim zakonom. Parafi se ne smiju stavljati preko teksta akta. Svojstvo javne isprave Clan 42 Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako ne sadrzi potpis, pecat i stambilj notara. Upotreba jezika Clan 43

Notar sastavlja notarski akt na jeziku koji je u sluzbenoj upotrebi, a u opstina ma na cijem podrucju vecinu ili znacajni dio stanovnistva cine pripadnici nacionalnih manjin a, na zahtjev stranke notarski akt sastavlja se na oba jezika.

Prilozi Na zahtjev stranke notar moze sastaviti akt i na stranom jeziku, ako ima svojstv o sudskog tumaca za jezik na kojem se akt sastavlja. 2. POSTUPAK SASTAVLJANJA NOTARSKIH AKATA Utvrdivanje identiteta stranaka i drugih ucesnika Clan 44 Prije nego sto pocne sa sastavljanjem akta notar utvrduje identitet stranaka i d rugih ucesnika uvidom u dokument izdat od strane nadleznog drzavnog organa na osnovu kojeg se identitet moze utvrditi na nesumnjiv nacin. Slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice kao ucesnik u sastavljanju akta Clan 45 Ako je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, notar mora da obezbi jedi da joj sadrzina notarskog akta bude u cjelosti poznata i razumljiva, na nacin sto c e, na predlog stranke, pozvati svjedoka u koga stranka ima povjerenje i koji je sposob an da joj predoci cjelokupan sadrzaj akta. Svjedok moze da bude u srodstvu sa slijepom, gl uvom, nijemom ili gluvonijemom strankom, ako nije licno zainteresovan za pravni posao koji je predmet notarskog akta. Notar ce u aktu naznaciti postojanje okolnosti iz stava 1 ovog clana, sa navodom o nacinu na koji je stranka upoznata sa sadrzinom akta. Ucesce sudskog tumaca Clan 46 Sastavljanju notarskog akta mora da prisustvuje sudski tumac, ako neko od ucesni ka ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtijeva. Na kraju a kta notar mora naznaciti da je ucesniku preveden tekst akta. Poducavanje stranaka Clan 47 Prije sastavljanja akta notar mora ispitati volju stranaka i poduciti ih o pravn im posljedicama namjeravanog pravnog posla. Notar ce izjave stranaka potpuno, jasno i odredeno sastaviti i unijeti u notarsk i akt, nakon toga izjave ce procitati strankama i neposrednim pitanjima se uvjeriti da li sad rzaj notarskog akta odgovara volji stranaka. Notar ce upozoriti stranke kad smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvosmislene i ukazati im na moguce sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doci zbog

takvih izjava. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora uni jeti u akt koji sastavlja uz navodenje cinjenice da su upozorene na posljedice takvih izjav a.

Zakon o notarima Svjedok notarskog akta Clan 48 Prilikom sastavljanja notarskog akta svjedok moze biti svako pismeno, punoljetno i poslovno sposobno lice, osim lica: 1) koje je zaposleno kod notara; 2) koje je srodnik notara po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u poboc noj liniji do drugog stepena, koje je njegov bracni drug ili srodnik po tazbini do drugog s tepena bez obzira na to da li je brak prestao; 3) koje moze imati neku korist iz pravnog posla o kome se sastavlja notarski akt ; 4) koje je prema zakonima o sudskim postupcima oslobodeno duznosti svjedocenja. Potpisivanje akta od strane stranaka Clan 49 Stranke i drugi ucesnici potpisuju akt u prisustvu notara. Ako notar nije prisustvovao potpisivanju akta, stranka u njegovom prisustvu potv rduje kao svoj potpis koji se vec nalazi na aktu. Potvrdu potpisa u slucaju iz stava 2 ovog clana notar navodi u aktu. 3. VRSTE NOTARSKIH AKATA 1) Notarski zapis Sadrzaj zapisa Clan 50 Notarski zapis sadrzi: 1) licno ime notara, njegovo sjediste i izjavu da postupa u svojstvu notara; 2) licno ime, datum i mjesto rodenja, adresu i jedinstveni maticni broj ucesnika , njiho vih zakonskih zastupnika i punomocnika, a za pravno lice njegov naziv i sjediste , broj rjesenja o upisu u registar, licno ime i adresu njegovog zastupnika; 3) broj isprave na osnovu koje je utvrden identitet lica iz tacke 2 ovog stava k ao i naziv organa koji je izdao ispravu; 4) tekst pravnog posla sa oznakom eventualnih punomocja i drugih isprava koje se prilazu;

5) mjesto, datum i cas sastavljanja notarskog zapisa; 6) izjavu da su ucesnici razumjeli sadrzinu pravnog posla i da su saglasni sa za pisom koji je sastavio notar; 7) potpise ucesnika i notara i pecat i stambilj notara.

Prilozi Zapis o potvrdi privatne isprave Clan 50a Ucesnici pravnog posla mogu privatnu ispravu o tom poslu da potvrde kod notara, ukoliko je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama ovog zakona o formi notarskog akt a i sadrzini notarskog zapisa. Notar ce ispravu iz stava 1 ovog clana potvrditi bez sastavljanja posebnog notar skog zapisa, na nacin sto na ispravi unosi podatke iz clana 51 tac. 1, 3, 5, 6 i 7 ovog zakona, u kom slucaju potvrdena isprava ima svojstvo notarskog zapisa. Obaveznost forme zapisa Clan 51 U formi notarskog zapisa iz clana 50 ili clana 50a ovog zakona sacinjavaju se: 1) bracni ugovor i ugovori o imovinskim odnosima izmedu bracnih drugova i izmedu lica koja zive u vanbracnoj zajednici; 2) ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu spo sobnost, ciji predmeti su nepokretnosti ili vrednije pokretne stvari i prava; 3) ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za zivota, ugovori o dozivotnom izdr zavanju i nasljednicke izjave; 4) ugovori o kupovini sa zadrzavanjem prava vlasnistva; 5) obecanja poklona i ugovori o poklonima u slucaju smrti; 6) pravni poslovi ciji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarni h prava na nepokretnostima. Forma notarskog zapisa za pojedine pravne poslove moze biti predvidena i drugim zakonima. Pravni poslovi iz st. 1 i 2 ovog clana, koji nijesu sacinjeni u formi notarskog zapisa, ne proizvode pravno dejstvo. Stranke imaju pravo da zahtijevaju formu notarskog zapisa i za druge pravne posl ove koji nijesu navedeni u st. 1 i 2 ovog clana. Zapis o testamentu Clan 52

Notar moze, po kazivanju zavjestaoca, da sastavi zapis o testamentu po pravilima koja vaze za sudski testament. tako sacinjeni akt ima svojstvo sudskog testamenta.

Zakon o notarima Izvrsnost notarskog zapisa Clan 53 Notarski zapis je izvrsna isprava ukoliko je sacinjen u propisanoj formi i ako j e sastavljen o nekom pravnom poslu, koji ima za predmet placanje neke odredene sume novca ili davanje odredene kolicine zamjenljivih stvari ili vrijednosnih papira, a duz nik je u notarskom zapisu pristao na izvrsenje bez odlaganja. Na osnovu notarskog zapisa, na osnovu kojeg je u katastru nepokretnosti upisana hipoteka na odredenoj nepokretnosti, moze se, u svrhu placanja obezbijedenog potrazivanja , neposredno nakon dospjelosti, zahtijevati izvrsenje na toj nepokretnosti, ako je duznik u izvorniku na ovo izricito pristao. Za izvrsnost notarskog zapisa iz st. 1 i 2 ovog clana nije potrebna nikakva dalj a aktivnost izvrsnog suda. Izvrsenje notarskog zapisa moze se pobijati po odredbama zakona kojim je ureden izvrsni postupak. 2) Notarski zapisnik Sadrzaj zapisnika Clan 54 Notar je ovlascen da u formi notarskog zapisnika potvrdi nastupanje cinjenica od kojih zavisi punovaznost pravnog posla i ispunjenje obaveza koje iz njega proisticu (p onuda, opomena, otkaz, raskid ugovora i sl.). Poslovi o kojima se moze sastaviti zapisnik Clan 55 Notar u formi notarskog zapisnika moze: 1) sastaviti zapisnik o popisu i procjeni zaostavstine, uz obavezno ucesce vjest aka; 2) zakljuciti poravnanje prije pokretanja parnicnog, vanparnicnog i upravnog pos tupka, u skladu sa zakonom, sa dejstvom sudskog poravnanja, odnosno poravnanja zakljuce nog pred upravnim organom; 3) zasnovati zalozno pravo na nepokretnim ili pokretnim stvarima, u skladu sa za konom; 4) primiti na zapisnik izjavu povjerioca o produzenju roka za izvrsenje obaveze duznika

utvrdene u izvrsnoj ispravi; 5) primiti na zapisnik izjave svjedoka o tome da je nastupio uslov odreden porav nanjem od koga zavisi nastupanje izvrsnosti tog poravnanja; primiti na zapisnik izjavu o podizanju protesta mjenice i ceka, u skladu sa zakonom;

Prilozi 6) sastaviti zapisnik o povjeravanju na cuvanje svojerucnog testamenta, pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta sa dejstvom povjeravanja testamenta na cuvanje sudu; 7) sastaviti zapisnik o odrzavanju sjednice skupstine ili drugog organa upravlja nja, privrednog drustva ili drugog pravnog lica sa ovjerom odluka sa sjednice; 8) primiti na zapisnik druge izjave ili utvrditi druge cinjenice odredene zakono m. Podaci koje zapisnik sadrzi Clan 56 Notarski zapisnik sadrzi podatke o danu i casu saznanja, odnosno utvrdenja odred ene cinjenice i tacan opis onoga sto se dogodilo u prisustvu notara, odnosno onoga s to je on neposredno utvrdio. Notarski zapisnik sadrzi vrijeme i mjesto sastavljanja zapisnika. Notar je duzan da, u slucajevima odredenim zakonom, izjavu datu na zapisnik dost avi licu na koje se ona odnosi. 3) Notarske potvrde Sadrzaj potvrde Clan 57 Notar je ovlascen da izda potvrdu o tome da je notarski akt sastavljen, odnosno da je predat na cuvanje, kao i potvrdu o naplacenim troskovima. Na zahtjev svjedoka, tumaca, vjestaka, zakonskog zastupnika, sluzbenog lica orga na starateljstva i zastupnika pravnog lica, notar je duzan da izda potvrdu o tome k ada su ta lica prisustvovala sastavljanju notarskog akta i u kom svojstvu. Potvrda o tome da je isprava podnijeta na uvid Clan 58 Notar je ovlascen da izda potvrdu o tome da je njemu ili, u njegovom prisustvu, trecem licu podnijeta na uvid isprava koja se po zakonu mora podnijeti na uvid. Potvrda sadrzi datum, a na zahtjev stranke i cas podnosenja isprave na uvid. Notar je duzan da utvrdi identitet lica koja su prisustvovala podnosenju isprave na uvid. Potvrda da je lice u zivotu Clan 59

Notar je ovlascen da izda potvrdu da je odredeno lice u zivotu, posto utvrdi ide ntitet toga lica.

Zakon o notarima Potvrda mora da sadrzi datum dolaska lica kod notara, kao i nacin na koji je not ar utvrdio njegov identitet. Potvrda o ovlascenju za zastupanje i drugim cinjenicama iz registra Clan 60 Notar moze da izda potvrdu o ovlascenju za zastupanje, ukoliko to ovlascenje pro izilazi iz sudskog registra. Notar moze da izda potvrdu o postojanju ili sjedistu pravnog lica, o statusnim p romjenama ili drugim pravno relevantnim cinjenicama, ako one proizilaze iz sudskog registra. Notar moze da izda potvrdu iz st. 1 i 2 ovog clana samo ukoliko je prethodno izv rsio uvid u registar ili u ovjereni izvod iz registra. U potvrdi ce se naznaciti dan kada je izvrsen uvid u registar, odnosno kada je izdat ovjereni izvod iz registra. takva potvrda ima dokaznu snagu kao i potvrda nadleznog suda. 4) Notarske ovjere Ovjera prepisa Clan 61 Notar je ovlascen da ovjeri prepis isprave nakon sto utvrdi da je prepis identic an sa izvornom ispravom. Prepis mora biti identican sa izvornom ispravom i u pravopisu , interpunkciji i skracivanju rijeci, a ako su u izvornoj ispravi neka mjesta prep ravljena, izbrisana, precrtana ili dodata ili ako je izvorna isprava pocijepana ili ostece na, to se u ovjeri prepisa mora navesti. Nakon sto utvrdi otvrduje na samom prepisu da li je i kako naplacena tvom za pisanje, gdje se ka, i njene licne podatke. da je prepis isprave identican sa izvornom ispravom, notar to p i navodi da je to prepis isprave ili njenog ovjerenog prepisa, taksa, da li je prepis napisan rukom, masinski ili drugim sreds nalazi izvorna isprava, a ako je izvornu ispravu donijela stran

Ako na ispravi ima zabiljeska ili klauzula, notar i to navodi u prepisu. Kada se ovjerava prepis jednog dijela isprave iz prepisa mora da bude vidljivo k oji djelovi isprave nijesu obuhvaceni prepisom. Fotokopija isprave ovjerena od strane notara u skladu sa ovim zakonom izjednacen a je

sa prepisom. Notar ce ovjeriti samo prepis ili fotokopiju koju je sam sacinio ili je sacinjen a u njegovom prisustvu. Ovjeravanjem se ne potvrduje istinitost sadrzaja isprave.

Prilozi Ovjera potpisa Clan 62 Notar je ovlascen da ovjeri da je stranka u njegovom prisustvu svojerucno potpis ala ispravu ili stavila svoj otisak prsta ili da je potpis ili otisak prsta koji se vec nalaze na ispravi u njegovom prisustvu priznala za svoj. Ukoliko notar ne poznaje stranku njen identitet ce utvrditi u skladu sa ovim zak onom. Ovjera potpisa se stavlja na izvornik isprave sa podacima o tome kako je utvrden identitet stranke i uz konstataciju da su potpis ili otisak prsta autenticni. Klauzula ovj ere sadrzi broj djelovodnika, upisnika, datum, potpis i pecat notara. Prilikom ovjere potpisa notar se upoznaje sa sadrzinom isprave samo ukoliko je t o potrebno da ispuni rubrike upisnika o ovjerama i potvrdama. Notar nije odgovoran za sadrzaj isprave i nije duzan da utvrduje da li stranke smiju da sklapaju posao n a koji se isprava odnosi. Ovjera potpisa zastupnika pravnog lica Clan 63 Ako notar ovjerava potpis lica koja je zastupnik nekog pravnog lica ili drzavnog organa moze u ovjeri da potvrdi da se to lice potpisalo za pravno lice ili drzavni orga n samo ako je prethodno utvrdio da se radi o licu koje je ovlasceno da to uradi. Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga Clan 64 Notar je ovlascen da ovjeri izvod iz poslovnih knjiga privrednih drustava i drug ih pravnih lica. Prilikom ovjere izvoda iz stava 1 ovog clana notar je duzan da uporedi izvod sa odgovarajucim stavkama u izvornoj knjizi i da u klauzuli o ovjeri navede da se izvod u potpuno sti slaze sa izvornikom. Ovjera prevoda Clan 65 Notar je ovlascen da ovjeri tacnost prevoda koji je sam napravio samo ukoliko je i sudski tumac za jezik na kojem je akt preveden sa jezika koji je u sluzbenoj upotrebi i obratno.

Zakon o notarima Glava VIII DEPOZIT Cuvanje isprava Clan 66 Notar je duzan da preuzme na cuvanje sve vrste isprava. O preuzimanju isprave no tar sastavlja zapisnik koji sadrzi mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime, ime i adre su lica koje je ispravu predalo, oznaku isprave, razlog zbog kojeg se isprava predaje na cuvanje i podatke o licu kome isprava treba da bude izdata. Zapisnik ce potpisati lice k oje je predalo ispravu i notar. Notar izdaje potvrdu o preuzimanju isprave licu koje je ispravu predalo. Notar je duzan da utvrdi identitet lica kome predaje preuzetu ispravu. Lice kome se isprava urucuje duzno je da potvrdi prijem isprave na zapisnik o preuzimanju. Cuvanje novaca i hartija od vrijednosti Clan 67 Notar je ovlascen da preuzme na cuvanje novac, hartije od vrijednosti i druge is prave koje se mogu unovciti, plemenite metale i druge dragocjenosti. Notar je duzan da preuzme na cuvanje ve koje se mogu unovciti, plemenite metale i suda ili drugog organa ili samo ako su mu da bi ih prenio na drugo lice ili da bi gana. novac, hartije od vrijednosti i druge ispra druge dragocjenosti, samo na osnovu odluke predate povodom sastavljanja notarskog akta ih dao na cuvanje kod odredenog drzavnog or

Notar je duzan da preuzme na cuvanje i druge predmete kada je zakonom odredeno d a duznik kod suda moze poloziti stvar koju duguje. O preuzimanju stvari notar sastavlja zapisnik koji sadrzi broj iz knjige depozit a, mjesto i vrijeme preuzimanja, tacan opis i vrijednost predatih stvari, prezime, ime i a dresu lica koje je stvari predalo i njegova izjava o tome sta sa stvarima treba da se uradi . Notar izdaje potvrdu o preuzimanju stvari licu koje je stvar predalo. Cuvanje stvari Clan 68 Stvari koje je preuzeo notar cuva u posebnom omotu na kome oznacava broj iz knji ge

depozita i prezime i ime lica koje je stvar predalo. testament koji mu je povjeren na cuvanje notar je duzan da stavi u poseban omot i zapecati.

Prilozi Novac koji mu je povjeren notar moze da cuva u sefu ili na posebnom racunu u ban ci ili drugoj finansijskoj organizaciji koji ne moze biti predmet prinudnog izvrsen ja protiv notara. Preuzete stvari notar ce, bez odlaganja, uruciti licu kome su namijenjene, uz pr ethodno utvrdivanje njegovog identiteta. to lice potvrduje prijem u zapisnik o preuziman ju ili u knjigu depozita. Obavjestenje nadleznom sudu Clan 69 Ako lice koje je predalo stvar na cuvanje notaru ili lice u ciju korist je to uc injeno bude pozvano da preuzme tu stvar, a u roku od godinu dana od prijema poziva to ne uci ni, notar ce stvar predati nadleznom sudu. Nadlezni sud ce, u roku od sedam dana od dana prijema stvari od notara, donijeti rjesenje o prodaji stvari ili utvrditi da je predmet depozita postao imovina Crne Gore. Poziv iz stava 1 ovog clana sadrzi upozorenje o pravnim posljedicama nepreuziman ja stvari. Pravna priroda depozita kod notara Clan 70 Depozit kod notara ima isto pravno dejstvo kao sudski depozit. Glava IX NOTARSKI SPISI I VODENJE KNJIGA Sadrzaj notarskog spisa Clan 71 Notarski spis sastoji se od notarskog akta u izvorniku i prepisa isprave ili spi sa koji se po zakonu moraju priloziti notarskom aktu, ovlascenja, punomocja, nalaza i mislj enja vjestaka i drugih spisa koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta. Cuvanje notarskih spisa Clan 72 Notarski spisi cuvaju se u omotu spisa koji sadrzi popis akata, odnosno isprava koji se u njemu nalaze. Notar je duzan da cuva notarske spise 20 godina.

Zakon o notarima Uvid u notarske spise Clan 73 Stranke imaju pravo da vrse uvid u notarske spise. Ostala lica mogu vrsiti uvid u notarske spise samo ako imaju opravdani interes i li pisanu saglasnost stranke. Knjige Clan 74 Notar vodi sledece knjige: 1) upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima; 2) upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama; 3) protestni registar; 4) imenik lica ciji se testament nalazi kod notara; 5) depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit; 6) upisnik radnji koje je sud povjerio notaru. Notar je duzan da cuva knjige 30 godina. Sadrzina, nacin vodenja i ovjeravanje knjiga Clan 75 Ministarstvo Pravilnikom propisuje sadrzinu, nacin vodenja i ovjeravanje knjiga iz clana 75 ovog zakona. Postupak preuzimanja, cuvanja, koriscenja i unistavanja notarskih akata i knjiga koje vodi notar vrsi se po propisima o cuvanju, prikupljanju i povremenom skartiranju arhivskog materijala. Glava X IZDAVANJE I OVJERAVANJE NOTARSKIH AKATA Izvornik notarskog akta Clan 76 Notarski akt, koji notar sacini u skladu sa ovim zakonom, predstavlja izvornik k oji cuva notar u svojoj arhivi, ako ovim zakonom nije drukcije odredeno.

Prilozi Izdavanje izvornika Clan 77 Izvornik se izdaje za upotrebu u inostranstvu, ako su saglasna sva lica, koja mo gu zahtijevati otpravak. U slucaju iz stava 1 ovog clana, notar ce zadrzati jedan otpravak i na njemu zab iljeziti kome je i zbog cega izdat izvornik. Otpravak stupa na mjesto izvornika. Dostavljanje izvornika testamenta Clan 78 Notar je duzan da nadleznom ostavinskom sudu dostavi izvornik testamenta koji je sastavio ili mu je povjeren na cuvanje cim sazna za smrt lica ciji se testament nalazi u njegovim spisima. Izdavanje izvornika akta na zahtjev suda ili Komore Clan 79 Na osnovu pisanog zahtjeva suda ili Komore notar je duzan da izda izvornik akta. O izdavanju izvornika akta notar sacinjava sluzbenu zabiljesku. Organ kod koga se izvornik akta privremeno nalazi duzan je da ga, bez odlaganja, preda notaru radi sastavljanja otpravka. Otpravak izvornika Clan 80 Kada notar sacini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika. Otpravak mora po obliku, formi i sadrzaju odgovarati izvorniku i mora biti oznac en kao otpravak. Otpravak izvornika u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Ako je izdao izvornik akta, notar ne moze izdati otpravak vec samo prepis notars kog akta. Izdavanje otpravka Clan 81 Ako u izvorniku nije drukcije odredeno otpravak akta moze se izdati samo: 1) licima koja su u svoje ime zakljucila pravni posao koji je predmet akta; 2) licima u cije ime je zakljucen pravni posao; 3) licima u ciju korist je zakljucen pravni posao;

Zakon o notarima 4) nasljednicima i pravnim sljedbenicima lica iz tac. 1 do 3 ovog clana. Notar je duzan da otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stice, pr estaje, prenosi ili ogranicava pravo vlasnistva ili drugo pravo na nepokretnostima, kao i o pravima za koje se vode javne knjige ili registri dostavi nadleznom drzavnom org anu u skladu sa zakonom. Nadlezni drzavni organ iz stava 2 ovog clana duzan je da odluku o upisu u javne knjige ili registre koje vodi dostavi notaru i strankama. Notar mora dostaviti poreskim organima otpravak akta o pravnom poslu koji je pre dmet oporezivanja. Zabiljeska o izdavanju otpravka Clan 82 Kada se izda otpravak notar na izvorniku ili na listu koji se prisiva uz izvorni k sacinjava zabiljesku o tome kada je i kome izdao otpravak akta. Otpravak koji je stranka vratila prilaze se uz izvornik. Na otpravak se stavlja zabiljeska da je otpravak vracen i da nema pravnu snagu javne isprave. Zabiljesku iz st. 1 i 2 ovog clana potpisuje notar. Otpravak u svrhu izvrsenja Clan 83 Otpravak akta u svrhu izvrsenja se izdaje licima koja su u aktu oznacena kao pov jerioci, pod uslovom da je utvrdeno da su ispunjeni uslovi za izvrsnost akta u skladu sa ovim zakonom. Ponovni otpravak u svrhu izvrsenja jos neizvrsenog otpravka akta moze se izdati samo: -ako lica iz clana 82 stav 1 ovog zakona na to pristanu, o cemu se sacinjava zab iljeska na samom aktu koji potpisuju stranke ili posebno ovjerena isprava koja se prilaz e aktu; -ako je ranije izdati otpravak zbog nekog nedostatka vracen notaru ili je uniste n, ostecen ili na drugi nacin postao neupotrebljiv; -ako sud na cijem podrucju notar ima sjediste na predlog stranke koja ucini vjer ovatnim da joj je potreban novi otpravak, naredi da joj se izda ponovni otpravak. O izvrsnom notarskom aktu moze se, osim u slucajevima predvidenim u stavu 2 ovog clana, izdati samo jedan otpravak u svrhu izvrsenja.

Ponovno izdavanje otpravka akta koji nije izvrsan Clan 84 Notar koji je izdao otpravak akta koji nije izvrsan moze izdati novi otpravak st ranci koja dokaze vjerovatnim da joj je novi otpravak potreban. Ukoliko notar ne postu pi po

Prilozi zahtjevu stranke ona moze da podnese predlog za izdavanje novog otpravka nadlezn om sudu. Evidentiranje novog otpravka akta Clan 85 Ako notar izda novi otpravak akta potrebno je da u klauzuli o ovjeri naznaci koj i je to otpravak po redu, kao i razlog zbog kojeg se izdaje novi otpravak. Otpravak i prepis akta koji je sacinio notar o testamentu Clan 86 Otpravak ili prepis testamenta koji je sacinio notar ili se kod njega nalazi na cuvanju notar moze izdati samo ostaviocu dok je u zivotu ili licu koga je on izricito ov lastio ovjerenim punomocjem, ako u samom testamentu nije drukcije odredeno. Poslije smrti ostavioca otpravak ili prepis moze se izdati samo poslije proglase nja testamenta. Dan proglasenja testamenta upisuje se na otpravku ili prepisu. Izdavanje prepisa Clan 87 Notar je duzan da izda prepis notarskog akta stranci i njenom nasljedniku, Komor i, ministarstvu, sudu ili drugom drzavnom organu na njihov zahtjev i o njihovom tro sku. Otpravak dijela akta Clan 88 Ako akt koji je sastavio notar sadrzi vise samostalnih pravnih poslova, umjesto otpravka akta moze se izdati otpravak dijela akta sa naznakom o tome koji su djelovi akta ispusteni. Samo cjelovit otpravak akta moze biti izvrsna isprava. Ovjera otpravka i prepisa akta Clan 89 Notar ovjerava svaki otpravak akta, a na zahtjev stranke i prepis. Klauzula o ovjeri Clan 90 Ovjera se vrsi stavljanjem klauzule o ovjeri, koja sadrzi: potvrdu o istovjetnosti otpravka sa izvornikom notarskog akta;

Zakon o notarima oznaku da se radi o otpravku, sa naznakom u skladu sa clanom 86 ovog zakona, uko liko se izdaje novi otpravak; prezime i ime lica kome se izdaje otpravak; mjesto i datum izdavanja otpravka; potpis i pecat notara. Otpravak i prepis koji ne sadrze klauzulu o ovjeri Clan 91 Otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave, ako ne sadrze klauzulu o ovjeri. Glava XI ARHIVA NOTARA Predaje arhive u slucaju prestanka vrsenja poslova notara Clan 92 Ako notar prestane sa vrsenjem poslova ili ako premjesti svoje sjediste na podru cje drugog suda, notarske akte i knjige, kao i dokumenta koja su mu predata preuzima na cuvanje sud na cijem podrucju notar ima sluzbeno sjediste. Dokumentaciju i predmete iz stava 1 ovog clana zapisnicki preuzima troclana komi sija obrazovana od strane predsjednika suda. Dokumentacija i predmeti iz stava 1 ovog clana, po preuzimanju od strane suda, c uvaju se i dalje u kancelariji notara do pocetka vrsenja poslova od strane novoimenova nog notara. Ukoliko to nije moguce cuvace se u sudskoj arhivi. U slucaju iz stava 1 ovog clana izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda iz notarskih akata vrsi predsjednik suda ili sudija koga on ovlasti u skladu sa ovim zakonom do imenovanja novog notara. U odnosu na predavanje notarskih akata u arhivu na cuvanje shodno se primjenjuju propisi za arhiviranje u nadleznom sudu. Nacin preuzimanja dokumentacije i predmeta od strane komisije, kao i predaja novoimenovanom notaru, iz stava 2 ovog clana, blize se ureduje Pravilnikom. Predaje arhive u slucaju smrti notara Clan 93 U slucaju smrti notara, obavezu da predaju arhivu notara imaju njegovi zakonski, odnosno testamentalni nasljednici.

Prilozi Predaja arhive u slucaju smrti notara obavlja se na nacin i po postupku utvrdeno m clanom 93 ovog zakona. Ukoliko medu licima iz stava 1 ovog clana nema saglasnosti ko ce od njih predati arhivu notara ili lice koje je duzno odbije da to ucini, nadlezni ostavinski sud ce odr editi lice koje je duzno predati arhivu notara. Predaja dijela arhive novoimenovanom notaru Clan 94 Ministar, na predlog nadleznog suda, odlucuje koji dio arhive se predaje notaru koji je imenovan na mjesto prethodnog notara. Rekonstrukcija izgubljenih spisa Clan 95 Ako predsjednik suda utvrdi da neki akt nedostaje u predatoj arhivi notara pozva ce notara, koji je prestao sa vrsenjem notarskih poslova, njegovog nasljednika ili zamjenik a da preda akte u odredenom roku. Ako u odredenom roku lice iz stava 1 ovog clana ne preda akte, predsjednik suda ce o tome obavijestiti ucesnike notarskog posla kako bi mogli da preduzmu mjere radi zastite svojih prava. Ako se kod ucesnika notarskog posla ili kod drugog notara nalazi otpravak, ovjer eni prepis ili izvod iz nestalog izvornika, oni treba da ga predaju sudu, kako bi se napravio ovjereni prepis koji ce se cuvati umjesto nestalog izvornika. Ako se utvrdi da upisnici ili druge knjige nijesu uredno vodene i kompletirane, arhivski radnik suda ce ih azurirati i kompletirati u prisustvu ili pod nadzorom predsjed nika suda, odnosno sudije koga on ovlasti. Glava XII NOTARSKI PRIPRAVNICI, SARADNIK I ZAMJENIK NOTARA Notarski pripravnici Clan 96 Notarski pripravnici su diplomirani pravnici zaposleni kod notara koji su upisan i u imenik notarskih pripravnika, koji vodi Komora. Notarski pripravnik se strucno osposobljava za samostalno obavljanje poslova not ara.

Po zavrsetku pripravnickog staza, u trajanju dvije godine, notar izdaje notarsko m pripravniku uvjerenje o obavljenoj praksi koje se dostavlja Komori.

Zakon o notarima Notarski pripravnik polaze pravosudni ispit pod istim uslovima predvidenim za za poslene u pravosudnim organima. Program strucnog osposobljavanja notarskog pripravnika donosi Komora. Notarski saradnik Clan 97 Notarski saradnici su diplomirani pravnici sa polozenim pravosudnim i notarskim ispitom, koji su zaposleni kod notara. Odluku o zaposljavanju i prestanku rada notarskog saradnika donosi notar u sklad u sa opstim propisima o radnim odnosima. Po izvrsenom izboru notarskog saradnika notar ga prijavljuje Komori radi upisa u imenik notarskih saradnika. Notarski saradnik pocinje sa radom danom upisa u imenik Komore. Shodna primjena prava Clan 98 Na notarske pripravnike i saradnike se, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgo vornosti, primjenjuju opsti propisi o radnim odnosima, ako ovim zakonom nije drukcije odredeno. Poslovi notarskog saradnika Clan 99 Notarski saradnik moze da obavlja sve poslove u ime notara kod kojeg radi, osim da sastavlja notarske akte. Notarski saradnik potpisuje notarske zapisnike i druge isprave sa napomenom da i h potpisuje za notara. Notar na svakoj ispravi iz stava 2 ovog clana potvrduje potpisom da je ispravu p regledao. Svi poslovi koje obavi notarski saradnik imaju isto pravno dejstvo kao da ih je neposredno obavio notar. Zarade Clan 100 Komora svojim aktom utvrduje kriterijume za zaradu notarskog pripravnika, odnosn o saradnika.

Prilozi Zamjenik notara Clan 101 Notara koji je na odsustvu ili je bolestan ili je iz drugih opravdanih razloga s prijecen da vrsi poslove notara moze da mijenja zamjenik notara. Za zamjenika notara odreduje se lice koje ispunjava uslove za imenovanje za nota ra. U slucaju sprijecenosti za vrsenje poslova notara do 30 dana, zamjenika notara o dreduje notar, a duze od 30 dana ministar, na predlog Komore. Notarski saradnik moze biti odreden za zamjenika notara kod koga radi. Zamjenik notara se moze u svako doba opozvati. Poslovi zamjenika notara Clan 102 Zamjenik notara vrsi poslove u ime notara i upotrebljava pecat i stambilj notara koga zamjenjuje. Ukoliko zamjenik i notar ne urede medusobne odnose sporazumno, zamjenik ostvaruj e zaradu nastalu vrsenjem notarskih poslova, pri cemu je duzan da pokrije materija lne i druge troskove nastale vrsenjem notarskih poslova. Notar ne smije obavljati notarske poslove dok traje zamjena. Zamjenik notara odgovara za stetu koju pricini trecim licima u okviru obavljanja notarskih poslova. Administrativno osoblje notara Clan 103 Notar moze imati i potreban broj administrativnih radnika. Komora svojim aktom utvrduje kriterijume za zaradu lica iz stava 1 ovog clana. Na lica iz stava 1 ovog clana, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovornosti, primjenjuju se opsti propisi o radnim odnosima. Glava XIII NOTARSKA KOMORA I NJENI ORGANI Notarska komora Clan 104 Komora je obavezna i profesionalna organizacija notara koji imaju sjediste na te

ritoriji Crne Gore.

Zakon o notarima Komora ima svojstvo pravnog lica. Sjediste Komore je u Podgorici. Organi Komore su: Skupstina, Upravni odbor i predsjednik. Ako ovim zakonom nije drukcije odredeno, organizacija, nadleznost, nacin izbora, pra va i duznosti organa Komore utvrduju se statutom i drugim aktima Komore. Skupstina Komore Clan 105 Skupstinu Komore cine notari koji imaju sjediste na teritoriji Crne Gore. Skupstina Komore se stara da notari vrse svoje poslove savjesno u skladu sa zako nom. Nadleznost Skupstine Komore Clan 106 Skupstina Komore: 1) donosi statut, poslovnik i druge akte Komore; 2) donosi notarsku tarifu, uz saglasnost Vlade Crne Gore; 3) bira predsjednika Komore, potpredsjednika, clanove Upravnog odbora i drugih o r gana Komore, ako ovim zakonom ili statutom Komore nije drukcije odredeno; 4) bira Disciplinsku komisiju, disciplinskog tuzioca i njegovog zamjenika; 5) razmatra predloge, zahtjeve i preporuke za uspjesan rad notara; 6) usvaja zavrsni racun za proteklu godinu i predlog finansijskog plana za nared nu go dinu; 7) razmatra i usvaja izvjestaj o radu Komore; 8) odlucuje o visini clanarine i nacinu njenog placanja; 9) odlucuje o nacinu upotrebe sredstava dobijenih od novcanih kazni saglasno ovo m zakonu; 10) odlucuje o drugim pitanjima predvidenim zakonom i statutom Komore. Skupstina Komore se sastaje redovno jednom godisnje povodom odlucivanja o zavrs nom racunu i predlogu finansijskog plana za narednu godinu, a vanredno u slucaje vima predvidenim statutom. Statut Komore donosi se dvotrecinskom vecinom ukupnog broja notara.

Prilozi Upravni odbor Clan 107 Upravni odbor: 1) bira predsjednika Upravnog odbora iz reda svojih clanova; 2) utvrduje nacrt statuta i drugih akata Komore; 3) vrsi nadzor nad radom notara i daje inicijativu za vrsenje vanredne inspekcij e radi pokretanja disciplinskog postupka; 4) odlucuje o izuzecu u disciplinskom postupku; 5) odlucuje o zalbama protiv odluka disciplinske komisije; 6) stara se o statusu notara i odnosima notara prema trecim licima; 7) organizuje strucno osposobljavanje notara, organizovanjem seminara i predavan ja, o cemu izraduje godisnji program; 8) donosi program za strucno osposobljavanje notarskih pripravnika; 9) vodi imenik notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih priprav nika; 10) priprema sjednice Skupstine Komore; 11) izvrsava odluke Skupstine Komore; 12) sastavlja predlog zavrsenog racuna i predlog finansijskog plana za narednu g odinu; 13) stara se o naplati clanarine; 14) donosi poslovnik o svom radu; 15) odlucuje o drugim pitanjima koja su zakonom ili statutom Komore u njegovoj n ad leznosti, kao i o pitanjima koja nijesu u nadleznosti nekog drugog organa Komore . Broj clanova Upravnog odbora odreduje Skupstina Komore u skladu sa statutom. Predsjednik Komore Clan 108 Predsjednik Komore je ujedno i predsjednik Skupstine Komore. Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U slucaju njegove sprijecenosti zamjen juje ga potpredsjednik, a u slucaju sprijecenosti potpredsjednika, najstariji clan Sk upstine Komore. Predsjednik Komore: 1) rjesava sporove izmedu notara ili izmedu notara i njihovih stranaka; 2) stara se o zakonitosti rada Komore; 3) stara se o odnosu notara prema drugim organima;

Zakon o notarima 4) obavlja i druge poslove predvidene statutom Komore. Prihodi Komore Clan 109 Prihodi Komore su sredstva ostvarena naplatom clanarine i novcanih kazni, donaci je i drugi prihodi. Pravni lijek protiv odluke Komore Clan 110 Protiv konacnih odluka organa Komore kojima se odlucuje o pravima i duznostima notara i zamjenika notara moze se voditi upravni spor. Glava XIV DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA Disciplinska odgovornost Clan 111 Notar disciplinski odgovora za povrede sluzbene duznosti koje ucini svojom krivi com. Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrdene ovim zakonom i statutom Komo re. Odgovornost za krivicno djelo i prekrsaje ne iskljucuje disciplinsku odgovornost notara. Notar disciplinski odgovara, ako: 1) vrsi poslove izvan sluzbenog podrucja; 2) potvrdi da se u njegovom prisustvu dogodila cinjenica koja se nije dogodila; 3) preduzme radnju u stvari u kojoj je po zakonu izuzet; 4) povrijedi duznost cuvanja tajne; 5) se nedolicno ponasa prema strankama i drugim licima i organima koji vrse nadz or nad njegovim poslovanjem; 6) obavlja notarske poslove protivno ovom zakonu; 7) obavlja notarske poslove dok traje mjera zabrane obavljanja poslova notara; 8) trazi vecu nagradu od one koja je predvidena tarifom; 9) prekoraci ovlascenje utvrdeno ovim zakonom; 10) u drugim slucajevima odredenim statutom.

Prilozi Disciplinske mjere Clan 112 U disciplinskom postupku protiv notara mogu biti izrecene sledece disciplinske m jere: 1) pisana opomena; 2) novcana kazna u visini od jedne do pet zarada sudije osnovnog suda u mjesecu u kome se mjera izrice; 3) privremeno oduzimanje prava na vrsenje poslova notara u trajanju od jednog mj eseca do jedne godine; 4) oduzimanje prava na vrsenje poslova notara. Ako je izvrsenjem disciplinske povrede notar stekao imovinsku korist, novcana ka zna moze se izreci u dvostrukom iznosu stecene koristi, nezavisno od ogranicenja iz stava 1 tacka 2 ovog clana. Privremeno udaljenje u disciplinskom postupku Clan 113 Kada je protiv notara pokrenut disciplinski postupak moze se donijeti rjesenje o njegovom privremenom udaljenju sa poslova notara, ako je to nuzno radi zastite casti i ug leda sluzbe ili radi osiguranja interesa stranaka. Notar moze biti privremeno udaljen sa poslova notara najduze sest mjeseci. Rjesenje iz stava 1 ovog clana donosi Disciplinska komisija. Disciplinski tuzilac Clan 114 Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tuzilac. Disciplinski tuzilac ima zamjenika. Disciplinskog tuzioca i njegovog zamjenika bira Skupstina Komore iz reda svojih clanova, na period od dvije godine. Disciplinski tuzilac moze podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka ukoliko sazna neposredno ili je obavijesten o cinjenicama i okolnostima na osnovu kojih je moguce osnovano sumnjati da je notar pocinio povredu sluzbene duznosti. Disciplinski tuzilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka

na predlog ministra i nadleznog suda. Disciplinski tuzilac mora u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka da opi se disciplinske povrede i predlozi dokaze koje je potrebno provesti radi utvrdivanja cinjenicnog stanja.

Zakon o notarima Nadleznost za vodenje disciplinskog postupka Clan 115 Postupak utvrdivanja disciplinske odgovornosti notara sprovodi Disciplinska komi sija. Disciplinska komisija ima predsjednika i dva clana koje bira Skupstina Komore iz reda svojih clanova, na period od dvije godine. Predsjednik i clanovi Disciplinske ko misije imaju zamjenike. Odlucivanje po prigovoru Clan 116 Protiv odluke Disciplinske komisije moze se izjaviti prigovor. Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke Upravnom odboru Komore. Prigovor moze podnijeti notar protiv koga se vodi postupak i disciplinsk i tuzilac. Odluka Upravnog odbora je konacna. Izuzece u disciplinskom postupku Clan 117 U organima koji sprovode disciplinski postupak ne moze ucestvovati podnosilac pr edloga i clanovi organa Komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihov u nepristrasnost. O izuzecu lica iz stava 1. ovog clana odlucuje Upravni odbor. Postupak po zahtjevu disciplinskog tuzioca Clan 118 Zahtjev disciplinskog tuzioca za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja se notaru protiv koga se pokrece postupak. Notar iz stava 1 ovog clana moze, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva z a pokretanje disciplinskog postupka, da se pisano izjasni na navode iz zahtjeva. Zastara Clan 119 Disciplinski tuzilac podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka najkas nije u roku od 30 dana od dana saznanja, odnosno u roku od tri mjeseca od dana kada j e povreda ucinjena. Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska komisij a ce odbaciti.

Postupak za utvrdivanje disciplinske odgovornosti notara mora se okoncati u roku od tri mjeseca od dana podnosenja zahtjeva.

Prilozi Izvrsavanje disciplinskih odluka Clan 120 Pravosnazna disciplinska mjera upisuje se u imenik Komore. Notar kome je izrecena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje poslova notara brise se iz imenika Komore. Disciplinska mjera pisane opomene ce se brisati iz imenika po isteku jedne godin e od dana konacnosti odluke kojom je izrecena disciplinska mjera, novcana kazna po is teku tri godine, a druge disciplinske mjere po isteku pet godina. Ako je konacnom pravosnaznom disciplinskom odlukom izrecena mjera privremenog oduzimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanja prava obavljanja notarskih poslova, Komora izrecene mjere objavljuje u Sluzbenom listu Crne Gore . Shodna primjena Clan 121 Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na zamjenike notara. Uredivanje disciplinskog postupka Clan 122 Pravilnik o postupku za utvrdivanje disciplinske odgovornosti notara donosi Komo ra. Glava XV NADZOR NAD OBAVLJANJEM NOTARSKE SLUZBE Nadzor nad zakonitoscu obavljanja poslova notara od strane ministarstva Clan 123 Nadzor nad zakonitoscu obavljanja poslova notara vrsi ministarstvo. U okviru ovlascenja iz stava 1 ovog clana, ministarstvo moze da: 1) izvrsi pregled poslovanja notara; 2) predlaze vodenje disciplinskog postupka protiv notara; 3) obavlja pregled poslovanja organa Komore; 4) preduzme i druge mjere nadzora u skladu sa ovim zakonom, a narocito u vezi sa Pra vilnikom.

Zakon o notarima Nadzor nad zakonitoscu obavljanja poslova notara od strane suda Clan 124 Nadzor nad zakonitoscu obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje notar u povjeri sud ima predsjednik suda na cijem se podrucju nalazi sjediste notara. Predsjednik suda moze da: 1) odredi pregled poslovanja notara ili zamjenika notara u predmetima iz stava 1 ovog clana; 2) predlozi ministarstvu da izvrsi pregled cjelokupnog poslovanja notara, odnosn o zamjenika notara; 3) predlozi vodenje disciplinskog postupka protiv notara, odnosno zamjenika nota ra. Nadzor nad zakonitoscu obavljanja poslova notara od strane Komore Clan 125 Neposredni nadzor nad poslovanjem notara vrsi Komora. U okviru ovlascenja iz stava 1 ovog clana, Komora moze pregledati spise i eviden ciju notara, poslovanje sa ispravama preuzetim na cuvanje kao i poslovanje sa preuzet im novcem, hartijama od vrijednosti i dragocjenostima i da naredi notaru da poslova nje uskladi sa propisima, odnosno da dokumentaciju dovede u red. Glava XVI NAKNADA ZA RAD I NAKNADA TROSKOVA Notarska tarifa Clan 126 Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu troskova u vezi sa obavljanjem poslova. Vrsta i visina naknade iz stava 1 ovog clana odreduje se notarskom tarifom. Do d onosenja notarske tarife naknada ce se obracunavati u visini od 50% iznosa utvrdenog zako nom kojim se ureduju sudske, odnosno administrativne takse. Dospjelost naknade troskova Clan 127 Placanje naknade za rad i naknade troskova notaru vrsi se odmah po obavljenom po slu, a notar moze traziti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preu

zimanja posla. Notar je duzan da stranci izda potvrdu o placenoj naknadi i troskovima.

Prilozi Notar je duzan da na notarskoj ispravi upise iznos naplacene naknade i troskova. Glava XVII ORGANIZOVANJE NOTARSKOG ISPITA Uslovi za polaganje notarskog ispita Clan 128 Notarski ispit moze da polaze lice koje je diplomirani pravnik sa polozenim prav osudnim ispitom, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao diplomirani pravnik, od cega najmanje tri godine radnog iskustva nakon polozenog pravosudnog ispita. Ispitna komisija Clan 129 Notarski ispit se polaze pred ispitnom komisijom (u daljem tekstu: Komisija) koj u rjesenjem obrazuje ministar. Rjesenjem iz stava 1 ovog clana utvrduje se sastav Komisije. Strucne poslove za Komisiju vrsi sekretar Komisije. Predsjedniku, clanovima Komisije, njihovim zamjenicima i sekretaru pripada nakna da za rad u Komisiji u visini koju utvrdi ministar. troskove polaganja notarskog ispita snosi kandidat. Podnosenje zahtjeva Clan 130 Zahtjev za polaganje notarskog ispita sa dokazima o ispunjavanju uslova podnosi se ministarstvu. Rjesenje o odobravanju polaganja notarskog ispita Clan 131 Ministarstvo donosi rjesenje kojim odobrava polaganje notarskog ispita licima ko ja ispunjavaju zakonom predvidene uslove. Program i nacin polaganja notarskog ispita Clan 132 Program i nacin polaganja notarskog ispita ureduje ministarstvo, posebnim aktom. Uvjerenje Clan 133 O polozenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje koje potpisuje ministar.

Zakon o notarima Evidencija Clan 134 Ministarstvo vodi evidenciju o licima koja su polagala notarski ispit. Glava XVIII PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE Clan 135 Broj mjesta i sjedista notara odredice ministarstvo, najkasnije u roku od tri mj eseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 136 Propisi za sprovodenje ovog zakona donijece se najkasnije u roku od devet mjesec i od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 136a Pravilnik i drugi propisi za sprovodenje ovog zakona donijece se najkasnije u ro ku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 137 Polaganje notarskog ispita ministarstvo ce organizovati najkasnije u roku od dev et mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 138 Ministarstvo ce raspisati konkurs za imenovanje notara najkasnije u roku od godi nu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 139 Komora ce se konstituisati kada bude imenovano najmanje deset notara. Osnivacku skupstinu Komore saziva i njom predsjedava najstariji notar. Do konstituisanja Komore sve poslove iz njene nadleznosti obavlja ministarstvo. Do konstituisanja Komore notare imenuje ministar. Clan 140 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Gore . Sluzbenom listu Crne

Prilozi Na osnovu clana 10a Zakona o notarima (Sluzbeni list RCG, broj 68/05 i Sluzbeni lis t CG, broj 49/08), Ministarstvo pravde donosi PRAVILNIK ORADU NOTARA I OPSTE ODREDBE Clan 1 Ovim pravilnikom blize se ureduju pitanja odredena Zakonom o notarima (u daljem tekstu: Zakon), kao i pitanja od znacaja za organizaciju i nacin unutrasnjeg pos lovanja kancelarije notara i rad notara. Clan 2 Primjenom ovog pravilnika obezbjeduje se uredno i blagovremeno vrsenje notarskih poslova, administrativno-tehnickih i drugih poslova znacajnih za notarsku sluzbu . Notar i zaposleni kod notara u okviru djelokruga svojih poslova neposredno primj enjuju ovaj pravilnik. Clan 3 Na pitanja koja nijesu uredena ovim pravilnikom, shodno se primjenjuju odredbe S udskog poslovnika. Clan 4 U pogledu primjene ovog pravilnika, Ministarstvo daje notarima misljenje. II VRSENJE NOTARSKE SLUZBE Clan 5 Notar je obavezan da notarsku sluzbu vrsi u skladu sa Zakonom i na nacin predvid en ovim pravilnikom. Vrsenje notarske sluzbe mora biti uredno i azurno. U vrsenju notarskih poslova, notar po pravilu, svaku radnju preduzima prema redo sljedu prispijeca akta, tako da na jednak nacin stiti interes svake stranke.

Zakon o notarima Clan 6 Notar organizuje notarsku sluzbu zavisno od vrste i obima poslova i potrebe azur nog i efikasnog vrsenja. 1. Kancelarija notara Clan 7 Na zgradi u kojoj se nalazi notarska kancelarija i na ulazu notarske kancelarije postavlja se tabla sa nazivom notarske kancelarije. tabla iz stava 1 ovog clana, sadrzi grb Crne Gore, naziv Crna Gora, natpis prezime i ime i sluzbeno sjediste notara. Notar ,

tekst mora biti napisan na crnogorskom jeziku, velikim slovima u zlatnoj boji na tamnoj podlozi. tabla iz stava 1 ovog clana je pravougaonog oblika dimenzija 45x25 cm. Clan 8 Kancelarija notara moze biti smjestena u poslovnoj ili stambenoj zgradi, kao i u porodicnoj kuci, koja svojim spoljnim i unutrasnjim stanjem obezbjeduje odgovarajuce uslove za rad notara. Ukoliko je kancelarija notara u zgradi koja nema lifta, moze se nalaziti najvise do treceg sprata. Kancelarija notara mora imati poseban ulaz. Kancelarija notara mora imati ukupnu povrsinu najmanje 50 m2 i sadrzati: radnu p rostoriju, prostoriju za prijem stranaka, arhivu i sanitarni cvor. Clan 9 Kancelarija notara mora imati sljedecu opremu: mehanicki uredaj za pisanje (pisaca masina); kompjuter sa opremom za internet konekciju i stampac; sigurnosnu blagajnu (sef); telefon i faks; aparat za fotokopiranje; vatrootporne ormare i protivpozarni uredaj.

Prilozi 2. Pecat, stambilj i potpis Clan 10 Pecat notara je okruglog oblika, precnika 38 mm i otiskuje se u crnoj, tamnoplav oj ili ljubicastoj tinti. Pecatom notara moze rukovati samo notar i ovlascena osoba u notarskoj kancelarij i. Pecat notara se mora drzati zakljucan. Clan 11 Notar je duzan da u svom radu koristi stambilj propisan Zakonom o notarima i ovi m pravilnikom. Stambilj notara je pravougaonog oblika, dimenzija 60x40 mm i sadrzi naziv: Crna Gora, oznaku NOtAR , licno ime notara i sjediste. (Obrazac broj 1). Za koriscenje stambilja iz stava 1 ovog clana ovlascen je notar. Lica zaposlena u notarskoj kancelariji mogu koristiti stambilj notara samo po nj egovom ovlascenju kao i u vezi s radnjama za koje su ovlascena da samostalno preduzimaj u. Van radnog vremena stambilj se mora drzati zakljucan. troskove za izradu pecata i stambilja snosi notar. Clan 12 Notar je duzan da, odmah nakon polaganja zakletve ovjeri otisak svog pecata i st ambilja kao i potpis kod predsjednika osnovnog suda na cijem podrucju notar ima sjediste . Zapisnik o ovjeri iz stava 1 ovog clana potpisuje predsjednik suda, zapisnicar i notar. Ovjereni primjerak zapisnika predaje se notaru. Clan 13 Notar je duzan da najkasnije u roku od 60 dana od dana polaganja zakletve, obezb ijedi uslove za pocetak rada, u skladu sa ovim pravilnikom. Clan 14 Ministar nadlezan za poslove pravosuda (u daljem tekstu: ministar), formira komi siju od tri clana, koja utvrduje ispunjenost uslova iz cl. 6, 7 i 8 ovog pravilnika. O izvrsenom pregledu i utvrdenom stanju komisija sacinjava zapisnik i daje minis

tru misljenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog clana. Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi ministar dostavlja zapisnik Notarskoj komori (u daljem tekstu: Komora).

Pravilnik o radu notara 3. Radno vrijeme notara Clan 15 Radno vrijeme notara je 40 casova nedjeljno od ponedjeljka do petka, kao i radno vrijeme suda. U okviru radnog vremena iz stava 1 ovog clana, notar samostalno odreduje radno v rijeme za prijem stranaka i to najmanje dva casa prije podne i dva casa poslije podne. Notar jasno naznacava na ulazu u kancelariju radno vrijeme i vrijeme za prijem s tranaka. Clan 16 O radnom vremenu i o vremenu za prijem stranaka notar obavjestava, ministarstvo nadlezno za poslove pravosuda (u daljem tekstu: Ministarstvo), predsjednika osno vnog suda na cijem podrucju notar ima sjediste, predsjednika Komore i skupstinu opsti ne. Clan 17 U hitnim slucajevima, odnosno u slucaju neodlozne potrebe, notar moze obavljati sluzbenu radnju i izvan utvrdenog radnog vremena, neradnim danom i praznikom, ali samo dok ta potreba traje. Clan 18 U slucaju odsustva u toku radnog vremena, notar na ulazu svoje kancelarije istic e obavjestenje. Obavjestenje ce sadrzati vrijeme odsustva sa terminom povratka. U slucaju duze sprijecenosti za vrsenje sluzbe, zbog bolesti ili drugih opravdan ih razloga, notar istice obavjestenje na ulazu svoje kancelarije o licu koje ce umjesto njeg a vrsiti notarsku sluzbu. 4. Uvid u rad notarske sluzbe Clan 19 U okviru nadzora nad obavljanjem notarske sluzbe iz clana 124 Zakona Ministarstv o, vrsi pregled u odnosu na: 1) organizovanje notarske sluzbe, u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom; 2) vodenje notarskih knjiga; 3) postupanje po depozitima; 4) primjenu notarske tarife; 5) vodenje propisanih evidencija i

Prilozi 6) poslove vezane za unutrasnje poslovanje kancelarije notara. Ministarstvo vrsi nadzor iz stava 1 ovog clana, jedanput godisnje, a po potrebi i vise puta. III NOTARSKI AKTI 1. Sastavljanje notarskog akta Clan 20 Notarski akt sastavlja notar, po pravilu mehanickim uredajem za pisanje ili komp juterom, citljivo, trajno i sigurno od falsifikovanja. Notarski akt se pise na papiru standardnog formata A4 i takvog kvaliteta koji ga rantuje trajnost notarskog akta. Svi brojevi koji se odnose na novcane iznose, datume i druge vazne brojcane ozna ke u notarskom aktu moraju biti ispisani i slovima. Za otpravak i prepis moze se upotrijebiti i aparat za kopiranje, koji se nalazi u kancelariji notara. 2. Oznacavanje notarskog akta Clan 21 Notarski akt se oznacava oznakom i brojem iz odgovarajuceg upisnika, odnosno not arske knjige kao i brojem kalendarske godine, a u gornjem desnom uglu stavlja se stamb ilj notara. 3. Oznacavanje i povezivanje notarskog akta od vise stranica Clan 22 Ako se notarski akt sastoji od vise stranica, prva stranica se oznacava kao nota rski akt iz clana 24 ovog pravilnika, a svaka naredna stranica se oznacava brojem iz odgo varajuceg upisnika i rednim brojem stranice. Sve stranice oznacene u skladu sa stavom 1 ovog clana, prosivaju se jemstvenikom , tako da se oba kraja jemstvenika na poledini zadnje stranice pricvrscuju pecatnim vos kom ili ljepljivom trakom, i ovjeravaju pecatom notara. Postupak iz stava 2. ovog clana odnosi se i na punomocja i druge priloge koji se prilazu uz notarski akt. Ukoliko se punomocje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom, na kraj u ce

se popisati svi prilozi sa brojem i oznakom, sadrzinom i datumom izdavanja.

Pravilnik o radu notara Nakon uredno izvrsenog oznacavanja i povezivanja notarskog akta sa vise stranica , u smislu stava 4 ovog clana, notar moze potpisati notarski akt. Na svakoj stranici notarskog akta, na vidnom dijelu ispod teksta, stavlja se par af notara i stranke. Isprave, punomocja i prilozi, cuvaju se u omotu spisa kao sastavni dio notarskog akta. 4. Notarska ovjera Clan 23 Ovjera prepisa isprave, svojerucnog potpisa stranke, potpisa zastupnika, izvoda iz poslovnih knjiga i prevoda, vrsi se klauzulom o ovjeri. Ovjera se vrsi nakon sto se u Upis niku o notarskim ovjerama i potvrdama izvrse svi upisi i stave potrebni potpisi. Ovjera iz stava 1 ovog clana vrsi se pod uslovima iz clana 62. do 66. Zakona koj ima su uredene notarske ovjere. Clan 24 Klauzula o ovjeri prepisa stavlja se ispod teksta koji se ovjerava, a klauzula o ovjeri potpisa ispod potpisa koji se ovjerava. Ukoliko ispod teksta prepisa odnosno potpisa koji se ovjerava, nema mjesta za kl auzulu o ovjeri, klauzula o ovjeri se stavlja na poseban list, koji se sa prepisom, odn osno sa ispravom spaja jemstvenikom, na nacin propisan za povezivanje notarskog akta koj i se sastoji od vise stranica. 5. Otpravci, prepisi, potvrde i izvodi Clan 25 Notar je obavezan da izda strankama otpravke, prepise, potvrde i izvode akata i isprava. Za izradu otpravka, prepisa, potvrde i izvoda akta i isprave, primjenjuju se odr edbe ovog pravilnika koje se primjenjuju za notarske akte. V SADRZINA, NACIN VODENJA I OVJERAVANJA KNJIGA Clan 26 U skladu sa clanom 75 Zakona, notar vodi sledece knjige: Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima UZZ ; Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama OVP ; Protestni registar PR ;

Prilozi Imenik lica ciji se testament nalazi kod notara It ; Depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit DK ; Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru URP . Pored navedenih knjiga, notar moze voditi i evidencije, ciji oblik i sadrzaj utv rduje Komora. Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima UZZ . Clan 27 U upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima upisuju se svi akti koje je sastavi o notar: zapisi, zapisnici i potvrde kao i sve druge notarske radnje, izvrsene u skladu s a odredbama zakona, izuzev onih koje se upisuju u posebne upisnike. Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima sadrzi rubrike za upis sljedecih poda taka: redni broj, datum upisa, licno ime, JMB ili broj licne isprave, dokaz o identite tu, zanimanje i adresu fizickog lica, odnosno naziv i sjediste pravnog lica, kratak opis ugovo ra ili drugog pravnog posla, odnosno preduzete sluzbene radnje, oznaku vrijednosti, oznaku za kretanje spisa i napomenu (Obrazac broj 4). Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama OVP Clan 28 Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama vodi se za ovjeru prepisa, potpisa, izv oda i prevoda koje vrsi notar, u skladu sa posebnim propisom. Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama sadrzi rubrike za upis sljedecih podata ka: redni broj ovjere ili potvrde, licno ime, JMB, zanimanje i adresu stranke i njen potpis, vrstu preduzete sluzbene radnje uz oznaku isprave, datum ovjere ili izdavanja po tvrde, sifru vrste ovjere, izdate potvrde ili predocene isprave sa podacima o toj ispra vi (vrsta, broj i datum isprave, izdavalac i jezik na kojem je sastavljena, vrsta izvoda iz poslovnih knjiga i sl.), nacin utvrdivanja identiteta stranke ili svjedoka. (Obrazac broj 5). Protestni registar PR Clan 29 Sadrzina, nacin vodenja i ovjeravanje protestnog registra vrsi se u skladu sa po sebnim propisom. Imenik lica ciji se testament nalazi kod notara Clan 30 IT

U imenik lica ciji se testament nalazi kod notara upisuju se podaci o licima koj a su pred notarom sacinila testament ili su ga predala notaru na cuvanje.

Pravilnik o radu notara U imenik iz stava 1 ovog clana upisuju se sljedeci podaci: redni broj, datum sac injavanja odnosno predaje testamenta, licno ime, JMB odnosno broj licne karte, adresa lica koje je sacinilo odnosno predalo testament. (Obrazac broj 6). Depozitna knjiga o predmetima primljenim u depozit Clan 31 U depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit upisuju se podaci vezani za isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge stvari, koje je notar primio na c uvanje. Depozitna knjiga iz stava 1 ovog clana, sadrzi rubrike za upis sljedecih podatak a: redni broj primljenog depozita, datum upisa odnosno prijema depozita, licno ime, JMB odnosno broj licne karte i adresu stranke koja je predala depozit, nacin utvrdiv anja identiteta, tacna oznaka primljenog depozita, radnja koju treba izvrsiti, licno ime, JMB i adresa stranke kojoj treba predati depozit, potvrda o prijemu depozita i napom ena (Obrazac broj 7). Novcani iznosi koji se upisuju u depozitnu knjigu, moraju se sabrati na kraju st ranice. Zbir sa jedne stranice se prenosi automatski na sljedecu stranicu. Vrijednosni papiri se upisuju prema vrsti, nominalnoj vrijednosti, broju komada, serijama i brojevima ili, ako su drugacije oznaceni, prema toj oznaci. Depozitna knjiga se na kraju kalendarske godine zakljucuje, a zakljucenje potpis uje notar uz navodenje mjesta, datuma i potpisa. Redni brojevi svih depozita koji se zatek nu u momentu zakljucenja knjige prenose se u depozitnu knjigu za sljedecu godinu. Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru Clan 32 URP DK

U upisnik radnji koje je sud povjerio notaru upisuju se sljedeci podaci: redni b roj, datum prijema akta, naziv suda sa naznakom broja sudskog akta, licno ime i adresa fizi ckog lica, odnosno naziv, sjediste i adresa pravnog lica, kratak opis povjerenog posl a i napomena (Obrazac broj 8). Clan 33 Knjige iz cl. 27, 28, 29, 30, 31, i 32 ovog pravilnika se sastoje od potrebnog b roja tabaka propisanog oblika koji su povezani sa tvrdim koricama. Na prvoj korici se stavlj a oznaka

knjige i godina na koju se upisnik odnosi. Clan 34 Svaku knjigu ovjerava predsjednik Komore. Ovjera se vrsi na gornjem dijelu poslj ednje stranice knjige stambiljem za ovjeru knjiga (Obrazac broj 2). Vjerodostojnost ov jere potvrduje predsjednik Komore svojim potpisom i zigom Komore otisnutim u vosku, preko zavrsnih rubova jemstvenika.

Prilozi U ovjeri iz stava 1 ovog clana, naznacava se ukupan broj stranica knjige, datum ovjere i predaje knjige notaru. Podaci o ovjerenim knjigama, upisuju se u posebne upisnike koje vodi Komora. Za svaku vrstu ovjerene knjige vodi se poseban upisnik (Obrazac broj 3). Clan 35 Upisivanje u knjige vrsi se hemijskom olovkom. Privremene zabiljeske upisuju se obicnom olovkom i brisu kada postanu bespredmet ne. Crvenom olovkom stavljaju se samo one zabiljeske koje su ovim pravilnikom predvi dene. Clan 36 Zavodenje pismena u knjige vrsi se hronoloskim redom. Upisi se ne mogu brisati. Ako je neko pismeno pogresno zavedeno, precrtava se crvenom olovkom, a u rubrici za primjedbe stavlja se oznaka pogresan upis . Predmet koji se zavodi iza pogresno zavedenog predmeta dobija sljedeci redni bro j. Ostali pogresni upisi u knjigama popravljaju se unosenjem tacnog upisa, s tim st o se preko pogresnog teksta povlaci tanka vodoravna crta, tako da precrtani tekst ost ane citak. Clan 37 Notar ne moze upotrijebiti drugu knjigu prije nego sto ispuni postojecu. Novu knjigu notar moze zatraziti kada ocijeni da ce se, prema redovnom toku stva ri postojeca knjiga ispuniti u toku sledecih mjesec dana. Na pocetku svake stranice knjige mora biti oznacena kalendarska godina. Upisi u novoj kalendarskoj godini zapocinju se uvijek na novoj stranici. Clan 38 Pri zakljucivanju knjiga za tekucu kalendarsku godinu, notar podvlaci crvenom ol ovkom crtu ispod posljednjeg upisa. Knjiga se zakljucuje na kraju godine tako sto se iza posljednjeg upisanog rednog

broja unose sljedeci podaci: dan, mjesec i godina zakljucenja, redni broj posljednjeg upisa i broj pogresnih upisa za tu godinu brojem i slovima a ispod datum njenog sastavlj anja, potpis notara i pecat.

Pravilnik o radu notara Clan 39 Kad ispuni imenik lica ciji se testament nalazi kod notara, notar ovjerava zaklj ucenje imenika stavljanjem datuma prestanka njegovog koriscenja, svog potpisa i pecata na zadnjoj strani imenika ispod pecata njegove ovjere. Clan 40 Sve stranke koje su pred notarom dale neku izjavu volje ili su trazile preduzima nje neke druge sluzbene radnje upisuju se u Zajednicki abecedni imenik. U Zajednicki abecedni imenik upisuju se sljedeci podaci: redni broj, licno ime s tranke, odnosno naziv firme i adresa, oznaka i broj knjige u kojoj je predmet upisan i n apomena (Obrazac broj 9). Upis u imenik obavlja se u prvi sledeci slobodni red slova u imeniku koji odgova ra pocetnom slovu prezimena, odnosno naziva pravnog lica. Imenik ce se smatrati ispunjenim kada se ispune sve stranice bilo kojeg slova u tom imeniku. Pri zakljucivanju imenika iz stava 1 ovog clana za tekucu godinu, notar podvlaci crvenom olovkom crtu ispod poslednjeg upisa za svako slovo u imeniku. Clan 41 Uz svaku knjigu moze se voditi imenik. Stranice imenika obiljezavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno. Notar ovjerava svaki imenik na posljednjoj stranici stavljanjem datuma pocetka koriscenja imeni ka, svojim potpisom i pecatom. Clan 42 Da bi se obezbijedilo pravilno i uredno vodenje knjiga i drugih evidencija, nota r je duzan tromjesecno, pregledati sve knjige. Svaki pregled zabiljezice se u rubrici napomena kod poslednjeg upisanog predmeta. Prilikom pregleda notar ce licima zaposlenim u notarskoj kancelariji, narediti i spravljanje zapazenih nedostataka i dace potrebna uputstva za rad.

Prilozi VII PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA, HARTIJA OD VRIJEDNOSTI I STVARI RADI CUVANJA I PREDAJE 1. Kartoteka depozita Clan 43 Preuzimanje isprava, novca, hartija od vrijednosti i stvari radi cuvanja i preda je, vrsi se u skladu sa odredbama cl. 67 do 71. Zakona. Za svaki novcani iznos, svaku ispravu i svaku hartiju od vrijednosti i stvar koj a je predata notaru na cuvanje, otvara se vlastita kartica (kartica za kartoteku depozita). U toj kartici se za svaki pojedini depozit biljezi ime i prezime stranke, datum predaj e na cuvanje, nominalna vrijednost novca, a kod vrijednosnih papira navodi se nominalna odnosn o procijenjena vrijednost, primalac ili nalogodavac, kao i sve isplate iz tog depo zita uz navodenje datuma i potpis stranke. Svaka kartica za kartoteku depozita se num erise tekucim brojem za jednu godinu. Osim toga, navodi se odgovarajuci broj iz depozi tne knjige i zajednickog abecednog imenika, kao i posebni racun. Kartoteka depozita se arhivira kao spis. Kartoteka depozita se vodi na Obrascu broj 10. 2. Nacin preuzimanja gotovog novca Clan 44 Notar, po pravilu, gotov novac preuzima preko banke ili druge finansijske organi zacije (u daljem tekstu: banka) ili preko poste. Notar, po pravilu, ne smije preuzimati gotov novac neposredno od stranke, vec st ranku upucuje da izvrsi uplatu novca na poseban racun predviden za prijem depozita (no tarski racun za stranke). Izuzetno, u opravdanim slucajevima, notar moze gotov novac preuzimati i neposred no od stranke, pri cemu je obavezan da izda potvrdu o prijemu novca. Novac koji not ar preuzme, bez odlaganja treba uplatiti na poseban racun, predviden za prijem depo zita. 3. Notarski racun za stranke Clan 45 Notar otvara najmanje jedan poseban racun za stranke kod banke koja je u njegovo m

sluzbenom podrucju. Za svaki iznos novca uzet na cuvanje, koji se odnosi na neki poseban pravni posa o i na posebnu stranku, otvara se poseban racun.

Pravilnik o radu notara Novac koji se preda notaru na cuvanje mora biti uplacen iskljucivo na racunu za stranke i ne smije, cak ni privremeno, biti uplacen na neki licni racun notara. Novcem koji se nalazi na racunu za stranke moze raspolagati samo notar. Notar moze otvoriti kod banke poseban sef za stranke. Odredbe ovog clana koje se odnose na racun za stranke primjenjuju se i na sef za stranke. 4. Lista racuna za stranke Clan 46 Notar je duzan da vodi listu banaka kod kojih je otvorio racune ili sefove za st ranke. Ukoliko se notaru predaje novac ili dragocjenosti na cuvanje na racunu ili sefu, onda se u listu racuna upisuju sljedeci podaci: naziv banke; broj racuna, odnosno sefa; broj predmeta iz depozitne knjige i vrijeme pocetka i zavrsetka cuvanja. Lista racuna se vodi na Obrascu broj 11. 5. Prijem isprava Clan 47 Prijem isprava i drugih stvari vrsi se na nacin sto se navodi njihovo svojstvo, izdavalac, datum i mjesto izdavanja i drugi podaci. Isprave se evidentiraju po komadima bez oznacavanja vrijednosti. 6. Prijem strane valute Clan 48 Za novac u stranoj valuti koji prima na cuvanje notar je duzan da ima za tu svrh u predviden devizni racun, kao devizni racun za stranke. U popisu depozita se navodi naziv drzave u kojoj je ta valuta zakonsko sredstvo placanja, broj novcanica i njihova nominalna vrijednost, naziv izdavaoca, serija i broj i drugi podaci.

Prilozi 7. Prijem hartija od vrijednosti Clan 49 Hartije od vrijednosti se popisuju tako sto se navodi drzava u kojoj je hartija od vrijednosti izdata, naziv izdavaoca, serija i broj hartije od vrijednosti, iznos na koji gla si, kuponi koji su povezani sa hartijom od vrijednosti i datum dospjelosti ili reali zacije prvog kupona. Ako je hartija od vrijednosti izdata u Crnoj Gori njena vrijednost se oznacava u nominalnom iznosu. Ako se prilikom unovcavanja kupona, osim kamata isplacuje i dio glavnice , kao vrijednost se oznacava snizena vrijednost hartije od vrijednosti. Ako se hartiji od vrijednosti koja je izdata u inostranstvu ne moze odmah utvrdi ti vrijednost u domacoj valuti, navesce se njena nominalna vrijednost. 8. Prijem stednih i uloznih knjizica Clan 50 Stedne i ulozne knjizice popisuju se tako sto se navodi naziv izdavaoca knjizice , ime vlasnika i korisnika knjizice, broj knjizice, iznos salda na koji knjizica glasi i ako postoji posebni znak. Vrijednost stedne ili ulozne knjizice, izdate od banke, navesce se prema saldu k oji knjizica pokazuje u nominalnom iznosu. Ako je stednu ili uloznu knjizicu izdalo strano pravno lice i ne moze se utvrdit i njena prava vrijednost, navodi se njena nominalna vrijednost u stranoj valuti. 9. Prijem dragocjenosti Clan 51 Primljene dragocjenosti popisuje notar ili lice zaposleno u notarskoj kancelarij i, ovlasceno za preduzimanje te radnje. Primljene dragocjenosti se popisuju po vrsti, kakvoci, kolicini, tezini, obliku i drugim specificnim osobinama, kako bi se iskljucila svaka mogucnost zamjene dragocjenos ti. Ako se, iz bilo kog razloga ne moze izvrsiti popis u smislu stava 2 ovog clana, odredice se sudski vjestak koji utvrduje o kakvim se dragocjenostima radi. Dragocjenosti se procjenjuju prema prometnoj vrijednosti na dan prijema kod nota ra.

Pravilnik o radu notara Clan 52 Zapisnik o popisu i procjeni dragocjenosti sastavlja se u dva primjerka od kojih se izvornik ulaze u omot sa popisanim dragocjenostima, a kopija u odgovarajuci spis predmeta . Na omotu se oznacava broj depozita pod kojim su dragocjenosti primljene, oznaka predmeta i upozorenje da se primjerak zapisnika nalazi u omotu, pravna stvar na koju se odnosi, kraca specifikacija sadrzaja omota, licno ime, JMB i adresa polagaca. Nakon zatvaranja omota, notar se potpisuje na omotu pored mjesta gdje je stavlje n pecat. Primljene dragocjenosti se upisuju u depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit. VII NOTARSKI STAMBILJI Clan 53 Za pojedine radnje, u skladu sa Zakonom, notar upotrebljava odgovarajuce stambil je. Stambilji se evidentiraju i njima se zaduzuje i rukuje notar ili sluzbenik koga on odredi a evidencija se sravnjuje najmanje jedanput godisnje. Stambilji se cuvaju pod kljucem. Clan 54 Notari upotrebljavaju sljedece stambilje: 1) zabiljeska o prijemu pismena, 2) potvrda izvrsnosti notarskog akta, 3) potvrda da je isprava podnijeta na uvid, 4) potvrda da je lice u zivotu, 5) potvrda o ovlascenju za zastupanje i drugim cinjenicama iz registra; 6) ovjera prepisa, 7) ovjera potpisa, 8) ovjera izvoda iz poslovnih knjiga, 9) ovjera prevoda, 10) zabiljeska o otpremanju, 11) zabiljeska o izdavanju otpravka, 12) zabiljeska o vracanju otpravka, 13) zabiljeska o ovjeri otpravka i 14) obracun predujma.

Prilozi Clan 55 Sadrzaj, oblik i velicina stambilja iz clana 54 ovog pravilnika dati su na Obras cu broj 13, odstampani su uz ovaj pravilnik i cine njegov sastavni dio. Clan 56 tekst stambilja moze biti odstampan kao obrazac ili otkucan na pismenu. Za svoje potrebe i za potrebe stranaka, notar umnozava obrasce stambilja za poje dine radnje i poslove koji se cesto ponavljaju. Za pojedine kratke i ceste zabiljeske, potpise, oznake, uputstva za rad i slicna postupanja u poslovanju, notar upotrebljava i odgovarajuce stambilje koje odredi Notarska K omora, ako se njihovom upotrebom olaksava i pojednostavljuje poslovanje. Clan 57 Na prepise, otpravke akta, dopise, sluzbene potvrde i druga pismena koja se dost avljaju strankama, sudovima, drugim organima i organizacijama, stavlja se otisak pecata notara. VIII ARHIVA NOTARA 1. Arhiviranje spisa Clan 58 Kad se sluzbena radnja za koju je formiran spis u potpunosti zavrsi, taj spis se arhivira. Notar, prije arhiviranja spisa provjerava da li je predmet u potpunosti zavrsen, da li se u spisu nalazi izvornik i sva potrebna pismena, kao i troskovnik. Na omotu spisa notar stavlja oznaku da je predmet za arhiviranje, rok cuvanja sp isa i svoj potpis. Clan 59 Zavrseni predmeti sreduju se u arhivu po vrsti notarskog akta i po rednim brojev ima spisa pojedinih knjiga u posebne fascikle. Na omotu fascikle, na prednjoj strani , stavlja se skracena oznaka predmeta i godina, kao i redni brojevi predmeta koji su sloze ni u toj fascikli. Na polici se postavlja jedan ili vise uocljivih natpisa o tome sta je na njoj sl ozeno.

Pravilnik o radu notara 2. Nacin arhiviranja spisa Clan 60 Arhiviranje spisa vrsi se tako sto se iz spisa izdvoji izvornik akta, odnosno pr epis isprave ili spis koji se po zakonu mora priloziti notarskom aktu, ovlascenja, punomocja, nalazi i misljenja vjestaka i drugi spisi koji su nastali prilikom sastavljanja notarsk og akta. Izvornici, otpravci i ovjereni prepisi moraju biti oznaceni oznakom i brojem odg ovarajuce knjige. Sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao sto su pismena prepiska sa strankama, nadleznim organima vlasti ili sudovima ostaju hronoloski poredani u omotu spisa i cine sporedni spis. Sporedni spisi se arhiviraju na takav nacin koji obezbjeduje da ne dode do gubit ka sadrzaja. U arhivi se cuvaju sve knjige koje nijesu potrebne za tekuci rad. Ovjere potpisa se ne arhiviraju. 3. Zabrana izdavanja notarskog akta iz notarskog arhiva Clan 61 Arhivirani notarski akt, po pravilu, ne moze se izdavati zainteresovanim licima. Notar moze izdati izvornik za upotrebu u inostranstvu, pod uslovima utvrdenim za konom. U slucaju iz stava 2 ovog clana sacinjava se sluzbena zabiljeska o izdavanju izv ornika. Iz zabiljeske o izdavanju izvornika mora biti vidljivo da se radi o izvorniku, r azlog zbog kojeg se on izdaje, kome se izdaje kao i da su se, za slucaj upotrebe u inostran stvu, s tim saglasila sva lica koja bi inace mogla traziti izdavanje otpravka tog akta. 4. Notarski akti kojima se vrse izmjene ili dopune ranijih isprava Clan 62 Na notarskim aktima kojima se ranije isprave ispravljaju, dopunjavaju ili stavlj aju van snage, potrebno je ispod broja te isprave navesti i broj ranije isprave, a na ra nijoj ispravi se ispod njenog broja dodatno upisuju brojevi svih kasnijih isprava. Notar sa prvobitnom ispravom cuva sve kasnije isprave kojima se ova isprava ispr avlja,

mijenja, dopunjava ili stavlja van snage. U tom slucaju se na odgovarajucem mjes tu u spisu otvara list za biljeske koji upucuje na to gdje se isprava nalazi.

P PPr rrilo iloilozi zizi Isprave i pismena koja se cuvaju, popisana hronoloskim redom, mogu se nalijepiti na glavnu ispravu ili jemstvenikom prositi s njom. 5. Zamjena izvornika Clan 63 Ako je izvornik nekog notarskog akta djelimicno ili potpuno unisten ili izgublje n ili ako postoji neki drugi razlog da se on zamijeni, notar moze na postojecem otpravku o vog akta ili na ovjerenom prepisu otpravka izvornika, zabiljeziti da on vazi umjesto izvornika. Notar mora tu zabiljesku potpisati i staviti pecat notara, upisati mjesto i datu m. Kada je zabiljeska uradena na posebnom listu, onda se taj list mora jemstvenikom prositi sa ispravom koja zamjenjuje izvornik. 6. Podaci o naplacenim naknadama Clan 64 Sa notarskim aktom se obavezno cuva i prepis troskovnika, podaci o izdatim otpra vcima, ovjerenim prepisima i podaci o licima kojima su oni izdati. troskovnik i podaci iz stava 1 ovog clana moraju se zalijepiti kao poslednja str anica ili spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se cuva. 7. Evidencija izdatih spisa iz arhive Clan 65 Notar vodi posebnu evidenciju izdatih spisa iz arhive, u koju se upisuju svi spi si izdati iz arhive, sa oznakom spisa, naznakom datuma kada su izdati, gdje se nalaze i po mo gucnosti kada bi se trebali vratiti. 8. Osiguranje arhiviranih i sporednih spisa Clan 66 Notarski akt i sporedni spisi se arhiviraju u posebnim ormarima predvidenim za a rhiviranje u notarskoj kancelariji i to na nacin da su zasticeni od krade, provale, vlage, pozara, prasine, gubljenja ili ostecenja iz bilo kojeg drugog razloga.

P PPr rra aavilnik o r vilnik o rvilnik o radu notar adu notaradu notara aa Nacin preuzimanja dokumentacije i predmeta od strane komisije i predaja novoimenovanom notaru Clan 67 Dokumentacija i predmeti koje je, zbog prestanka vrsenja poslova notara preuzeo sud, komisija zapisnicki predaje novoimenovanom notaru. Zapisnik iz stava 1 ovog clana sadrzi: mjesto sastavljanja zapisnika odnosno mje sto gdje se dokumentacija i spisi nalaze, vrijeme preuzimanja, prezime i ime novoimenovan og notara, ukupan broj posebnih fascikli u kojima su sredeni notarski akti po vrsta ma, redne brojeve spisa pojedinih knjiga iz svake fascikle, sve stvari preuzete na c uvanje, knjige koje se nalaze u kancelariji notara ili u sudskoj arhivi, potpis novoimen ovanog notara i potpise clanova komisije. IX ZAVRSNA ODREDBA Clan 68 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Sluzbenom listu Crne Gore.