ŠKOLSKA GODINA 2010./2011. OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

RAZRED – MJESEC RUJAN
REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

KLJUČNI POJMOVI

1. i 2.

1. Uvodni sat Sadržaj i način rada 1. Kemijski elementi, njihovi spojevi i maseni udio elementa u spoju 2. Sumpor sumpor 3. Sumporov dioksid i sumporasta kiselina opća svojstva nemetala

Upoznati učenike sa sadržajem, načinom rada, izvorima znanja kojima će se služiti.

Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom; znati pravilno razrijediti koncentrirane kiseline vodom; obrazložiti nastajanje kiselih kiša; univerzalnim indikator papirom odrediti pH vrijednost kiselim otopinama; znati navesti neke osnovne kiseline i njihove formule: dušična, klorovodična, sumporna, ugljična, i sumporasta.

3. i 4.

4. Sumporov trioksid i sumporna kiselina 5. Što su kiseline i kakva su im svojstva kiseline, vodikov (oksonijev) ion

Izvesti pokuse dokazivanja kiselina i djelovanja na metale.

5. i 6.

6. Ponavljanje: nemetali, oksidi nemetala, kiseline

Razvijati samostalnost u radu, sigurnost, sposobnost individualnog i timskog rada.

znati obrazložiti razliku između hidroksida i lužine. –12. lužina. Zemno-alkalijski metali – kalcij 8. – 14. pokusima istražiti svojstva soli. . univerzalnim indikatorskim papirom odrediti pH-vrijednost lužnatim otopinama. i 8. svojstva i uporaba pojmovi iz 1. pokusima i jednadžbama kemijskih reakcija obrazložiti vezanje žbuke. nastajanje špiljskih ukrasa. pokusom i jednadžbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine (gašeno vapno). npr. imenovati katione i anione. reakcija metalnih oksida s kiselinama. 11. RAZRED – MJESEC LISTOPAD REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. naučiti nazive soli i njihovu primjenu. te taloženje i otapanje “kamenca”.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. modre galice. (neutralizacija kiselina i lužina. neutralizacija Poznavati različite metode dobivanja soli. 13. fiziološku otopinu). JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 7. Dobivanje soli načini dobivanja soli. Ponavljanje: metali i njihovi spojevi 11. 9. Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti reakcije magnezija. Pokusima istražiti i obrazložiti uvjete korozije željeza u vodi i načine zaštite željeza od korozije. 7. 9. i 14. cinka i željeza s klorovodičnom i sumpornom kiselinom. i 2. topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama. – 12. i 10. Spojevi kalcija opća svojstva metala hidroksid. reakcija metala s kiselinama). samostalno napisati i izjednačiti jednadžbe reakcija nastajanja soli. naučiti svojstva i uporabu željeza. 13. teme Utvrditi stečena znanja i moći ih primijeniti na novim primjerima. zemnoalkalijski metali Znati jednadžbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (žarenjem karbonata i gorenjem metala na zraku). Znati pripremiti otopinu kuhinjske soli zadanog sastava (npr. Željezo željezo 10. nazivlje i kemijske formule soli hidratne soli Naučiti sastaviti formule soli. sadrže kristalizacijsku vodu. Soli – nazivlje. Pokusom pokazati da neki kristali.

Oksidi ugljika i ugljična kiselina alotropske modifikacije ugljika oksidi ugljika ugljična kiselina. i 18. Samoocjenjivanje: nemetali. Alotropske modifikacije ugljika 20. kalcijev karbonat). relativna molekulska masa i maseni udjel. Ugljik i njegovi spojevi 19. i 20. metali. 17. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 15. moći izračunati maseni udio pojedinog elementa u spoju. Maseni udio elementa u spoju i formula spoja 18. razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture. Znati napisati jednadžbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i obilan dotok zraka). soli ili ponavljanje i pismena provjera znanja 17. . – 16. 15. moći rješavati jednostavnije problemske zadatke koji uključuju računanje s veličinama kao što su relativna atomska masa. Računanje masenog udjela elementa u spoju maseni udjeli elemenata u spoju Vježbanje sposobnosti izvođenja pokusa. razvijanje radnih navika. Razumjeti vezu između formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju. karbonati Naučiti da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i kemijskim spojevima. razvijanje individualnog i timskog rada. te napisati jednadžbu pripadne kemijske reakcije (ugljična kiselina. 2. znati pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku. 150 19.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. shvatiti opasnost od trovanja ugljikovim monoksidom i gušenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru. RAZRED – MJESEC STUDENI REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 16.

21. otapanje vapnenačkih stijena. što uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. Razvijanje radnih navika. poticanje na samostalnost.21. . pougljenjivanje ili karbonizacija Poznavati najvažnije kemijske procese kruženja ugljika u prirodi (fotosinteza. razgradnja organskih tvari. razvijanje sigurnosti i sposobnosti izražavanja. Kruženje ugljika u prirodi 22. Ponavljanje: ugljik i njegovi spojevi. i 22. kruženje ugljika u prirodi. fotosinteza. shvatiti da povećana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povišenje temperature Zemlje kao planeta. kruženje ugljika stanično disanje. spaljivanje fosilnih goriva. vulkanske erupcije). stanično disanje. požari.

Čime se organski spojevi razlikuju od anorganskih organski spojevi. zapaljivost. H. povezati nastavne sadržaje. Nafta i zemni plin utvrđivanje ranije navedenih pojmova suha destilacija. znati razlikovati tvari organskog i anorganskog podrijetla. Provjeravanje znanja Utvrditi stečena znanja. požar.. samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja C.) pri radu i uskladištenju tvari organskog podrijetla. 28. 27. Uočiti razliku između organskih i anorganskih spojeva. upoznati rafinerijske proizvode kao glavni izvor organskih spojeva. naučiti kako postupiti u slučaju nekontroliranog istjecanja zapaljivog plina. Utvrditi usvojenost pojmova. organska kemija. RAZRED – MJESEC PROSINAC REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. steći elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte i suhoj destilaciji ugljena. Elementi koji izgrađuju organske spojeve 26. benzinom. benzenom i razrjeđivačem) u zatvorenom prostoru. ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva Poznavati temeljne činjenice o postanku fosilnih goriva: ugljena.. protumačiti uzroke eksplozija i požara. 25. S i halogenih elemenata u tvarima organskog podrijetla. N. 27.. 29. naučiti ispravno čuvati zapaljiva organska otapala i druge zapaljive tvari. Ponavljanje: fosilna goriva i sastav organskih spojeva 28.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. razvijati samostalnost i sigurnost.). 25. Ugljen 24.. izvesti pokus suhe destilacije drveta ili ugljena. nafte i zemnog plina. raspravljati o fosilnim gorivima kao ograničenim izvorima energije. Sistematizacija gradiva i zaključivanje ocjena (kraj prvog obrazovnog razdoblja) . 29. naučiti rukovati s bocama koje sadrže ukapljeni plin. otrovanje. 23. kvalitativni sastav organskog spoja Poznavati zajednička svojstva organskih spojeva (nisko talište. i 26. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 23. uočiti moguće opasnosti od nezgoda (isparavanje. frakcijska destilacija. raspravljati o posljedicama nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata. i 24.

ljepilo. Alkini 36. nomenklatura. znati sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana. 36. sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnih alkena i alkina. znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva (otapala. napisati strukturnu formulu benzena. i 35. njihove reakcije. alkini Pokusima dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika. trodimenzijska građa molekula 155 34. Znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenima kancerogeni.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. naučiti principe prikazivanja građe molekula simbolima. Znati napisati najjednostavnije reakcije adicije. Utvrditi razliku između ugljikovodika. urednost. 34. homologni niz. .. Nezasićeni ugljikovodici – Alkeni 35. razvijati točnost.) štetno za zdravlje i opasno za život. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 30. razrjeđivač.. vodik i ništa više – ugljikovodici 32. alkeni. zasićeni ugljikovodici ili alkani sažete strukturne i molekulske formule. RAZRED – MJESEC SIJEČANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. znati da su ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika. povezati pojam zasićenosti ugljikovodika s prisutnošću samo jednostrukih veza u molekuli. Aromatski ugljikovodici aromatski ugljikovodik – benzen nezasićeni ugljikovodici. Zasićeni ugljikovodici –Alkani –. sažete i strukturne formule 33. i 31. poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina. na temelju imena jednostavnih alkena i alkina napisati njihove strukturne formule s valentnim crticama. Svojstva. Ugljik. aceton. koncentraciju. Izborna tema 3. povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru. moći napisati jednostavne reakcije supstitucije. i 33. Prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji nisu nužno kancerogeni (aspirin). razgranate lance i prstene. upotreba i dobivanje alkana Pokusima dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika. poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te njihove strukturne. 32. sažete strukturne i molekulske formule. . naučiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek četverovalentan i da se njegovi atomi mogu međusobno povezivati u lance. sažete strukturne formule i molekulske formule. odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula. povezati pojam nezasićenosti s prisutnošću dvostruke ili trostruke veze u molekuli.

RAZRED – MJESEC VELJAČA REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. znati da svi alkoholi sadrže hidroksilnu skupinu (funkcionalna skupina). hidroliza. više masne kiseline ester. samostalno prikupljati informacije i različitim izražajnim tehnikama upozoravati na posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje. funkcionalna skupina. naučiti principe pisanja molekulskih. znati da su esteri skupina spojeva s karakterističnom funkcijskom skupinom -COOR. Esteri funkcionalna skupina. esterifikacija. fizikalna svojstva alkohola. jabuke. Nazivlje i dobivanje karboksilnih kiselina. djelovanje na čovjeka 40. propanske i butanske kiseline. Uz ugljik i vodik veže se i kisik Pojmovi iz cjelina Provjeriti usvojenost sadržaja i pojmova. i 41. 39. 44. upoznati kemijska svojstva i uporabu octene kiseline. kiseline. navesti neke estere koje nalazimo u prirodi (mirisi voća. alkoholno vrenje 40. alkohol. . Svojstva i dobivanje alkohola 42. banane). Naučiti građu mol. Svojstva i uporaba karboksilnih kiselina 44. imenovati jednostavnije estere. octena kiselina 43. poznavati fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanola. u korelaciji s biologijom). JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 37. kemijska svojstva alkohola (oksidacija alkohola). kruške. imenovati karb. poznavati princip rada kemijskog alkotesta. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanske. karboksilna skupina octeno kiselo vrenje soli karb. i 38. karboksilna kiselina. poznavati primjene etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva. i 43. 37. i 41 42. karboksilnih kiselina – karboksilna skupina. upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina. Ponavljanje: ugljikovodici 38. kiselina. Dobiti alkohol alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezrelog voća te dokazati da alkoholnim vrenjem osim alkohola nastaje i ugljikov dioksid. etanske. nazivi jednostavnih estera . znati principe pisanja molekulskih. Pismena provjera znanja 4. 39. dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje). propanola i butanola.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. alkoholizam. Samostalno pripremiti jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednadžbe reakcija. Nazivlje alkohola. hidroksilna skupina. etanola.

katalitičko hidrogeniranje Masti i ulja: svojstva. shvatiti važnost ugljikohidrata u prehrani. povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim u nastavi kemije. kiselina i estera. prirodni izvori masti i ulja. povezati nastavne sadržaje o ugljikohidratima sa znanjima stečenim u nastavi biologije. uporaba masti i ulja. Samoocjenjivane alkoholi. raspravljati o prehrani. 50. RAZRED – MJESEC OŽUJAK REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Biološki važni spojevi 48. poznavati prirodne izvore. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 45. dobivanju. cjeline Sistematizirati navedenu cjelinu uz razlikovanje funkcionalnih skupina alkohola. poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze).. i 49. esteri 5. navesti primjere emulzija koje se koriste u svakodnevnom životu. kiseline. 51. karb. sastav i podjela ugljikohidrata ugljikohidrati Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla. esteri 46. emulzija. najjednostavnijom sumarnom jednadžbom prikazati fotosintezu i stanično disanje te primijeniti znanja o fotosintezi i staničnom disanju stečena u nastavi biologije. i 47 48. Monosaharidi monosaharidi. biološko i tehničko značenje. i 51. Svojstva masti i ulja 49. 12. 45. Nastajanje. 50. svojstvima i uporabi navedenih spojeva i primijeniti kemijski račun. utvrditi znanje o građi. prepoznati namirnice bogate ugljikohidratima. karboksilne kiseline. i 47. zasićene i nezasićene masne kiseline.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Ponavljanje: alkoholi. Sastav i razgradnja masti i ulja ključni pojmovi 11. razlika između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina (oleinska i stearinska). 46. i 13. kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata. glicerol. pisati formule. Trommerov reagens Fehlingov reagens . shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. Naučiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata. struktura masti i ulja (esteri). triacilgliceroli.

53. znati dokazati škrob u različitim namirnicama. znati izolirati škrob iz krumpira i ispitati njegova svojstva. 52. prirodni polimer Naučiti principe međusobnog povezivanja molekula glukoze (shematski prikaz) u škrobu. Polisaharidi – škrob škrob. 53. uporabu i kemijski sastav saharoze. glikogenu i celulozi. Disaharidi – saharoza saharoza Upoznati dobivanje.52. . povezivati znanja o ugljikohidratima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije. glikogen. izvesti pokus hidrolize škroba pomoću kiselina i dokazati prisutnost reducirajućeg šećera.

dipeptid. polipeptid koagulacija bjelančevina Ponoviti i utvrditi znanje o ugljikohidratima. biokatalizator. aktivno mjesto u enzimu. . ispitati i uočiti promjene pri zagrijavanju otopine bjelanjka jajeta. Sistematizirati nastavnu cjelinu s ciljem primjene naučenog gradiva i isticanjem važnosti tvari iz navedene cjeline. Pokusom dokazati bjelančevine u raznim uzorcima hrane. i 55. Ponavljanje: bjelančevine i enzimi Utvrditi usvojenost sadržaja. RAZRED – MJESEC TRAVANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. razvijati vještinu eksperimentiranja. odgovornost i točnost. 56. masti i ulja 56. lužina i soli teških metala bjelanjku. poticati učenike na urednost. dodavanja kiselina. 58. supstrat 59. razvijati samostalnost. povezivati znanja o enzimima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim na nastavi kemije. Polisaharidi – škrob 54. podjelu rada. Naučiti da molekule aminokiselina sadržavaju amino i karboksilnu skupinu. znati da su enzimi proteini. i 57. Ponavljanje: ugljikohidrati. znati da se molekule aminokiselina povezuju peptidnim vezama u polipeptide. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 54. Važnost i funkcija bjelančevina i aminokiselina 57. 55. znati da samo 20 različitih aminokiselina izgrađuje sve bjelančevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom. 58. poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja. Enzimi enzim. znati da kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili više srodnih. 59. peptidna veza. Samostalno izvesti pokus i obrazložiti hidrolizu škroba enzimima. Svojstva bjelančevina aminoskupina.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

RAZRED – MJESEC SVIBANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Pismena provjera znanja Razvijati sposobnosti uočavanja. 64. 61. deterdžente i šampone u održavanju čistoće kućanstva. vrste i primjena plastičnih masa polimeri.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 60. Ponoviti. i 20 teme. deterdžent. rublja. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 60. plastomer. primijeniti već stečena znanja o prirodnim polimerima za razumijevanje svojstava sintetičkih polimera. Umjetne tvari po mjeri 62. samostalno pokusom izvesti reakciju saponifikacije. saponifikacija Shematski prikazati građu molekula sapuna i deterdženata. Razumjeti značenje pojma polimer. i 63. samostalno procijeniti kojom je vrstom nečistoća zaprljana odjeća i odabrati odgovarajuće sredstvo za pranje. razlikovati i usporediti građu prirodnih polimera (npr. Ponavljanje: biološki važni spojevi 61. deterdženti i plastične mase 68. Pokusima istražiti mehanička svojstva folija od umjetnih polimera. elastomer. Sapuni i deterdženti sapun. temi 66. i 65. – 67. škrob) i građu umjetnih polimera. celuloza. – 65. razumjeti mehanizam pranja. i 67. 62. pokusima usporediti svojstva sapuna i deterdženta u mekoj i tvrdoj vodi. Izborna tema . smisleno upotrebljavati sapune. 6. hidrofilni i hidrofobni dio molekule. – 63. Ponavljanje: sapuni. utvrditi i moći primijeniti znanja iz 19. Plastične mase Građa. 64. polimerizacija. raspravljati o biorazgradivosti sapuna i deterdženata. na temelju samostalnih pokusa zaključiti o preferiranoj orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i molekula proteina u kosi. raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima različitih polimera na temelju njihove molekulske strukture. i 20. tijela i kose. 68. sistematičnosti. 66. duromer pojmovi navedeni u 19. zaključivanja.

70. 70. 69. Sistematizacija gradiva 71. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 69. Analiza uspjeha i zaključivanje ocjena (kraj nastavne godine) .OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Izborna tema . ranije korišteni pojmovi Sistematsko ponavljanje i izdvajanje osnovnih činjenica kao podloga za uspješan nastavak proučavanja kemije. i 71. RAZRED – MJESEC LIPANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful