ŠKOLSKA GODINA 2010./2011. OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

RAZRED – MJESEC RUJAN
REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

KLJUČNI POJMOVI

1. i 2.

1. Uvodni sat Sadržaj i način rada 1. Kemijski elementi, njihovi spojevi i maseni udio elementa u spoju 2. Sumpor sumpor 3. Sumporov dioksid i sumporasta kiselina opća svojstva nemetala

Upoznati učenike sa sadržajem, načinom rada, izvorima znanja kojima će se služiti.

Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom; znati pravilno razrijediti koncentrirane kiseline vodom; obrazložiti nastajanje kiselih kiša; univerzalnim indikator papirom odrediti pH vrijednost kiselim otopinama; znati navesti neke osnovne kiseline i njihove formule: dušična, klorovodična, sumporna, ugljična, i sumporasta.

3. i 4.

4. Sumporov trioksid i sumporna kiselina 5. Što su kiseline i kakva su im svojstva kiseline, vodikov (oksonijev) ion

Izvesti pokuse dokazivanja kiselina i djelovanja na metale.

5. i 6.

6. Ponavljanje: nemetali, oksidi nemetala, kiseline

Razvijati samostalnost u radu, sigurnost, sposobnost individualnog i timskog rada.

i 2.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 7. univerzalnim indikatorskim papirom odrediti pH-vrijednost lužnatim otopinama. i 14. 9. pokusima istražiti svojstva soli. – 12. 11. RAZRED – MJESEC LISTOPAD REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. nazivlje i kemijske formule soli hidratne soli Naučiti sastaviti formule soli. Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti reakcije magnezija. imenovati katione i anione. pokusom i jednadžbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine (gašeno vapno). zemnoalkalijski metali Znati jednadžbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (žarenjem karbonata i gorenjem metala na zraku). i 10. . te taloženje i otapanje “kamenca”. znati obrazložiti razliku između hidroksida i lužine. Spojevi kalcija opća svojstva metala hidroksid. fiziološku otopinu). Pokusima istražiti i obrazložiti uvjete korozije željeza u vodi i načine zaštite željeza od korozije. teme Utvrditi stečena znanja i moći ih primijeniti na novim primjerima. svojstva i uporaba pojmovi iz 1. Pokusom pokazati da neki kristali. lužina. (neutralizacija kiselina i lužina. naučiti nazive soli i njihovu primjenu. Znati pripremiti otopinu kuhinjske soli zadanog sastava (npr. 13. 13. reakcija metala s kiselinama). npr. cinka i željeza s klorovodičnom i sumpornom kiselinom. modre galice. Zemno-alkalijski metali – kalcij 8. Željezo željezo 10. Dobivanje soli načini dobivanja soli. samostalno napisati i izjednačiti jednadžbe reakcija nastajanja soli. Soli – nazivlje. – 14. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 7. Ponavljanje: metali i njihovi spojevi 11. naučiti svojstva i uporabu željeza. reakcija metalnih oksida s kiselinama. 9. pokusima i jednadžbama kemijskih reakcija obrazložiti vezanje žbuke. topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama. nastajanje špiljskih ukrasa. i 8. –12. neutralizacija Poznavati različite metode dobivanja soli. sadrže kristalizacijsku vodu.

relativna molekulska masa i maseni udjel. razvijanje radnih navika. te napisati jednadžbu pripadne kemijske reakcije (ugljična kiselina. 2. karbonati Naučiti da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i kemijskim spojevima. shvatiti opasnost od trovanja ugljikovim monoksidom i gušenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru. – 16. 15. i 20. moći rješavati jednostavnije problemske zadatke koji uključuju računanje s veličinama kao što su relativna atomska masa. Računanje masenog udjela elementa u spoju maseni udjeli elemenata u spoju Vježbanje sposobnosti izvođenja pokusa. . i 18. Znati napisati jednadžbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i obilan dotok zraka). i 16. metali. 17. RAZRED – MJESEC STUDENI REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. kalcijev karbonat). Samoocjenjivanje: nemetali. razvijanje individualnog i timskog rada. 150 19. Razumjeti vezu između formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju. Alotropske modifikacije ugljika 20. Oksidi ugljika i ugljična kiselina alotropske modifikacije ugljika oksidi ugljika ugljična kiselina. Maseni udio elementa u spoju i formula spoja 18. soli ili ponavljanje i pismena provjera znanja 17. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 15. znati pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku. moći izračunati maseni udio pojedinog elementa u spoju. Ugljik i njegovi spojevi 19.

. otapanje vapnenačkih stijena.21. kruženje ugljika stanično disanje. požari. vulkanske erupcije). pougljenjivanje ili karbonizacija Poznavati najvažnije kemijske procese kruženja ugljika u prirodi (fotosinteza. Kruženje ugljika u prirodi 22. stanično disanje. spaljivanje fosilnih goriva. razgradnja organskih tvari. kruženje ugljika u prirodi. i 22. fotosinteza. shvatiti da povećana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povišenje temperature Zemlje kao planeta. razvijanje sigurnosti i sposobnosti izražavanja. Ponavljanje: ugljik i njegovi spojevi. 21. Razvijanje radnih navika. poticanje na samostalnost. što uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.

razvijati samostalnost i sigurnost. frakcijska destilacija. raspravljati o fosilnim gorivima kao ograničenim izvorima energije. protumačiti uzroke eksplozija i požara. 27. znati razlikovati tvari organskog i anorganskog podrijetla. steći elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte i suhoj destilaciji ugljena. nafte i zemnog plina. požar. uočiti moguće opasnosti od nezgoda (isparavanje. benzenom i razrjeđivačem) u zatvorenom prostoru. RAZRED – MJESEC PROSINAC REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. povezati nastavne sadržaje. 28. 29.. izvesti pokus suhe destilacije drveta ili ugljena. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 23. raspravljati o posljedicama nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata. 29. Uočiti razliku između organskih i anorganskih spojeva. 25.). N. naučiti rukovati s bocama koje sadrže ukapljeni plin. 25. benzinom. upoznati rafinerijske proizvode kao glavni izvor organskih spojeva.. Elementi koji izgrađuju organske spojeve 26. izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. Provjeravanje znanja Utvrditi stečena znanja. Čime se organski spojevi razlikuju od anorganskih organski spojevi.) pri radu i uskladištenju tvari organskog podrijetla. samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja C. otrovanje. Sistematizacija gradiva i zaključivanje ocjena (kraj prvog obrazovnog razdoblja) . 27. zapaljivost.. S i halogenih elemenata u tvarima organskog podrijetla. naučiti ispravno čuvati zapaljiva organska otapala i druge zapaljive tvari. Nafta i zemni plin utvrđivanje ranije navedenih pojmova suha destilacija. Ugljen 24..OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. i 26. ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva Poznavati temeljne činjenice o postanku fosilnih goriva: ugljena. kvalitativni sastav organskog spoja Poznavati zajednička svojstva organskih spojeva (nisko talište. H. Utvrditi usvojenost pojmova. organska kemija. i 24. 23. naučiti kako postupiti u slučaju nekontroliranog istjecanja zapaljivog plina. Ponavljanje: fosilna goriva i sastav organskih spojeva 28.

alkeni. 34.. Znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenima kancerogeni. Aromatski ugljikovodici aromatski ugljikovodik – benzen nezasićeni ugljikovodici. razrjeđivač. homologni niz. odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula. poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina. Prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji nisu nužno kancerogeni (aspirin). znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva (otapala. povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru. njihove reakcije. sažete i strukturne formule 33. 36. povezati pojam nezasićenosti s prisutnošću dvostruke ili trostruke veze u molekuli. razvijati točnost. RAZRED – MJESEC SIJEČANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnih alkena i alkina. napisati strukturnu formulu benzena. upotreba i dobivanje alkana Pokusima dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika. i 31. znati sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana. Zasićeni ugljikovodici –Alkani –. nomenklatura. znati da su ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika. vodik i ništa više – ugljikovodici 32. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 30. ljepilo. aceton. urednost. Ugljik. Svojstva. alkini Pokusima dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika. Nezasićeni ugljikovodici – Alkeni 35. poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te njihove strukturne. sažete strukturne i molekulske formule. naučiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek četverovalentan i da se njegovi atomi mogu međusobno povezivati u lance. . 32. Alkini 36. Izborna tema 3. povezati pojam zasićenosti ugljikovodika s prisutnošću samo jednostrukih veza u molekuli. i 35. koncentraciju.) štetno za zdravlje i opasno za život. trodimenzijska građa molekula 155 34. naučiti principe prikazivanja građe molekula simbolima..OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. i 33. sažete strukturne formule i molekulske formule. Znati napisati najjednostavnije reakcije adicije. . zasićeni ugljikovodici ili alkani sažete strukturne i molekulske formule. na temelju imena jednostavnih alkena i alkina napisati njihove strukturne formule s valentnim crticama. moći napisati jednostavne reakcije supstitucije. Utvrditi razliku između ugljikovodika. razgranate lance i prstene.

poznavati primjene etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva. imenovati karb. alkohol. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanske. Dobiti alkohol alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezrelog voća te dokazati da alkoholnim vrenjem osim alkohola nastaje i ugljikov dioksid. u korelaciji s biologijom). kiseline. Svojstva i dobivanje alkohola 42. hidroksilna skupina. i 41 42. Ponavljanje: ugljikovodici 38. . dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje). 39. etanske. hidroliza. kiselina. znati principe pisanja molekulskih. Esteri funkcionalna skupina. znati da svi alkoholi sadrže hidroksilnu skupinu (funkcionalna skupina). karboksilna kiselina. poznavati princip rada kemijskog alkotesta. RAZRED – MJESEC VELJAČA REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Samostalno pripremiti jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednadžbe reakcija. alkoholno vrenje 40. jabuke. banane). octena kiselina 43. kemijska svojstva alkohola (oksidacija alkohola). poznavati fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost. i 43. 44. imenovati jednostavnije estere. upoznati kemijska svojstva i uporabu octene kiseline. kruške. funkcionalna skupina. naučiti principe pisanja molekulskih. i 41. 37. Svojstva i uporaba karboksilnih kiselina 44. djelovanje na čovjeka 40. više masne kiseline ester. i 38. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanola. fizikalna svojstva alkohola.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. karboksilna skupina octeno kiselo vrenje soli karb. etanola. Nazivlje i dobivanje karboksilnih kiselina. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 37. esterifikacija. upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina. propanske i butanske kiseline. 39. karboksilnih kiselina – karboksilna skupina. propanola i butanola. Naučiti građu mol. Uz ugljik i vodik veže se i kisik Pojmovi iz cjelina Provjeriti usvojenost sadržaja i pojmova. Pismena provjera znanja 4. alkoholizam. navesti neke estere koje nalazimo u prirodi (mirisi voća. Nazivlje alkohola. znati da su esteri skupina spojeva s karakterističnom funkcijskom skupinom -COOR. nazivi jednostavnih estera . samostalno prikupljati informacije i različitim izražajnim tehnikama upozoravati na posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje.

Trommerov reagens Fehlingov reagens . Samoocjenjivane alkoholi. Nastajanje. prepoznati namirnice bogate ugljikohidratima. esteri 5. najjednostavnijom sumarnom jednadžbom prikazati fotosintezu i stanično disanje te primijeniti znanja o fotosintezi i staničnom disanju stečena u nastavi biologije. Biološki važni spojevi 48. emulzija. kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata. povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim u nastavi kemije. biološko i tehničko značenje. pisati formule. i 51. struktura masti i ulja (esteri). prirodni izvori masti i ulja. kiseline. svojstvima i uporabi navedenih spojeva i primijeniti kemijski račun. i 13. karb. RAZRED – MJESEC OŽUJAK REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA.. utvrditi znanje o građi. 12. triacilgliceroli.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Svojstva masti i ulja 49. dobivanju. i 49. Sastav i razgradnja masti i ulja ključni pojmovi 11. 50. 45. poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze). karboksilne kiseline. zasićene i nezasićene masne kiseline. povezati nastavne sadržaje o ugljikohidratima sa znanjima stečenim u nastavi biologije. shvatiti važnost ugljikohidrata u prehrani. Ponavljanje: alkoholi. esteri 46. 50. 51. navesti primjere emulzija koje se koriste u svakodnevnom životu. i 47. raspravljati o prehrani. i 47 48. shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. katalitičko hidrogeniranje Masti i ulja: svojstva. 46. cjeline Sistematizirati navedenu cjelinu uz razlikovanje funkcionalnih skupina alkohola. Naučiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata. razlika između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina (oleinska i stearinska). kiselina i estera. sastav i podjela ugljikohidrata ugljikohidrati Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla. Monosaharidi monosaharidi. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 45. poznavati prirodne izvore. glicerol. uporaba masti i ulja.

52. 53.52. uporabu i kemijski sastav saharoze. glikogen. prirodni polimer Naučiti principe međusobnog povezivanja molekula glukoze (shematski prikaz) u škrobu. izvesti pokus hidrolize škroba pomoću kiselina i dokazati prisutnost reducirajućeg šećera. povezivati znanja o ugljikohidratima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije. . znati izolirati škrob iz krumpira i ispitati njegova svojstva. znati dokazati škrob u različitim namirnicama. 53. glikogenu i celulozi. Polisaharidi – škrob škrob. Disaharidi – saharoza saharoza Upoznati dobivanje.

Svojstva bjelančevina aminoskupina. . JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 54. odgovornost i točnost. povezivati znanja o enzimima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim na nastavi kemije. 56. znati da se molekule aminokiselina povezuju peptidnim vezama u polipeptide. znati da kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili više srodnih. 58. Važnost i funkcija bjelančevina i aminokiselina 57. aktivno mjesto u enzimu. razvijati samostalnost. Naučiti da molekule aminokiselina sadržavaju amino i karboksilnu skupinu. i 57. supstrat 59. Sistematizirati nastavnu cjelinu s ciljem primjene naučenog gradiva i isticanjem važnosti tvari iz navedene cjeline. razvijati vještinu eksperimentiranja. 59. ispitati i uočiti promjene pri zagrijavanju otopine bjelanjka jajeta. 55. Polisaharidi – škrob 54. 58. podjelu rada. peptidna veza. RAZRED – MJESEC TRAVANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. poticati učenike na urednost.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. dipeptid. Samostalno izvesti pokus i obrazložiti hidrolizu škroba enzimima. biokatalizator. Ponavljanje: ugljikohidrati. dodavanja kiselina. polipeptid koagulacija bjelančevina Ponoviti i utvrditi znanje o ugljikohidratima. lužina i soli teških metala bjelanjku. i 55. znati da samo 20 različitih aminokiselina izgrađuje sve bjelančevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom. Enzimi enzim. znati da su enzimi proteini. Ponavljanje: bjelančevine i enzimi Utvrditi usvojenost sadržaja. masti i ulja 56. poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja. Pokusom dokazati bjelančevine u raznim uzorcima hrane.

elastomer. Razumjeti značenje pojma polimer. primijeniti već stečena znanja o prirodnim polimerima za razumijevanje svojstava sintetičkih polimera. Ponoviti. RAZRED – MJESEC SVIBANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Pismena provjera znanja Razvijati sposobnosti uočavanja. 64. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 60. duromer pojmovi navedeni u 19.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. deterdžente i šampone u održavanju čistoće kućanstva. saponifikacija Shematski prikazati građu molekula sapuna i deterdženata. i 67. zaključivanja. i 65. Sapuni i deterdženti sapun. na temelju samostalnih pokusa zaključiti o preferiranoj orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i molekula proteina u kosi. i 20. samostalno pokusom izvesti reakciju saponifikacije. 64. deterdžent. smisleno upotrebljavati sapune. 6. pokusima usporediti svojstva sapuna i deterdženta u mekoj i tvrdoj vodi. polimerizacija. 62. rublja. vrste i primjena plastičnih masa polimeri. plastomer. 61. i 20 teme. Ponavljanje: biološki važni spojevi 61. utvrditi i moći primijeniti znanja iz 19. temi 66. 66. sistematičnosti. – 67. 60. Umjetne tvari po mjeri 62. Ponavljanje: sapuni. Pokusima istražiti mehanička svojstva folija od umjetnih polimera. tijela i kose. škrob) i građu umjetnih polimera. Izborna tema . samostalno procijeniti kojom je vrstom nečistoća zaprljana odjeća i odabrati odgovarajuće sredstvo za pranje. – 65. i 63. deterdženti i plastične mase 68. Plastične mase Građa. raspravljati o biorazgradivosti sapuna i deterdženata. – 63. celuloza. raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima različitih polimera na temelju njihove molekulske strukture. hidrofilni i hidrofobni dio molekule. 68. razlikovati i usporediti građu prirodnih polimera (npr. razumjeti mehanizam pranja.

RAZRED – MJESEC LIPANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Analiza uspjeha i zaključivanje ocjena (kraj nastavne godine) . JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 69. Izborna tema . 70. Sistematizacija gradiva 71. 69. 70.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. i 71. ranije korišteni pojmovi Sistematsko ponavljanje i izdvajanje osnovnih činjenica kao podloga za uspješan nastavak proučavanja kemije.