ŠKOLSKA GODINA 2010./2011. OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

RAZRED – MJESEC RUJAN
REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

KLJUČNI POJMOVI

1. i 2.

1. Uvodni sat Sadržaj i način rada 1. Kemijski elementi, njihovi spojevi i maseni udio elementa u spoju 2. Sumpor sumpor 3. Sumporov dioksid i sumporasta kiselina opća svojstva nemetala

Upoznati učenike sa sadržajem, načinom rada, izvorima znanja kojima će se služiti.

Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom; znati pravilno razrijediti koncentrirane kiseline vodom; obrazložiti nastajanje kiselih kiša; univerzalnim indikator papirom odrediti pH vrijednost kiselim otopinama; znati navesti neke osnovne kiseline i njihove formule: dušična, klorovodična, sumporna, ugljična, i sumporasta.

3. i 4.

4. Sumporov trioksid i sumporna kiselina 5. Što su kiseline i kakva su im svojstva kiseline, vodikov (oksonijev) ion

Izvesti pokuse dokazivanja kiselina i djelovanja na metale.

5. i 6.

6. Ponavljanje: nemetali, oksidi nemetala, kiseline

Razvijati samostalnost u radu, sigurnost, sposobnost individualnog i timskog rada.

npr. te taloženje i otapanje “kamenca”. Soli – nazivlje. Pokusom pokazati da neki kristali. pokusom i jednadžbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine (gašeno vapno). 9. lužina. znati obrazložiti razliku između hidroksida i lužine. Znati pripremiti otopinu kuhinjske soli zadanog sastava (npr. pokusima istražiti svojstva soli. univerzalnim indikatorskim papirom odrediti pH-vrijednost lužnatim otopinama. 13. i 2. Zemno-alkalijski metali – kalcij 8. cinka i željeza s klorovodičnom i sumpornom kiselinom. naučiti nazive soli i njihovu primjenu. 7. Ponavljanje: metali i njihovi spojevi 11. RAZRED – MJESEC LISTOPAD REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 8. –12. reakcija metalnih oksida s kiselinama. sadrže kristalizacijsku vodu. Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti reakcije magnezija. zemnoalkalijski metali Znati jednadžbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (žarenjem karbonata i gorenjem metala na zraku). Spojevi kalcija opća svojstva metala hidroksid. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 7. Željezo željezo 10. (neutralizacija kiselina i lužina. nazivlje i kemijske formule soli hidratne soli Naučiti sastaviti formule soli.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 11. 13. nastajanje špiljskih ukrasa. neutralizacija Poznavati različite metode dobivanja soli. samostalno napisati i izjednačiti jednadžbe reakcija nastajanja soli. i 10. 9. i 14. fiziološku otopinu). naučiti svojstva i uporabu željeza. topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama. svojstva i uporaba pojmovi iz 1. reakcija metala s kiselinama). imenovati katione i anione. – 12. Pokusima istražiti i obrazložiti uvjete korozije željeza u vodi i načine zaštite željeza od korozije. – 14. modre galice. teme Utvrditi stečena znanja i moći ih primijeniti na novim primjerima. Dobivanje soli načini dobivanja soli. . pokusima i jednadžbama kemijskih reakcija obrazložiti vezanje žbuke.

i 16. . moći izračunati maseni udio pojedinog elementa u spoju. 2. moći rješavati jednostavnije problemske zadatke koji uključuju računanje s veličinama kao što su relativna atomska masa. kalcijev karbonat). shvatiti opasnost od trovanja ugljikovim monoksidom i gušenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru. karbonati Naučiti da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i kemijskim spojevima.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Maseni udio elementa u spoju i formula spoja 18. relativna molekulska masa i maseni udjel. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 15. znati pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku. Računanje masenog udjela elementa u spoju maseni udjeli elemenata u spoju Vježbanje sposobnosti izvođenja pokusa. metali. 17. te napisati jednadžbu pripadne kemijske reakcije (ugljična kiselina. i 18. RAZRED – MJESEC STUDENI REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 20. soli ili ponavljanje i pismena provjera znanja 17. Znati napisati jednadžbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i obilan dotok zraka). 15. Alotropske modifikacije ugljika 20. razvijanje radnih navika. Samoocjenjivanje: nemetali. Oksidi ugljika i ugljična kiselina alotropske modifikacije ugljika oksidi ugljika ugljična kiselina. Razumjeti vezu između formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju. razvijanje individualnog i timskog rada. razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture. – 16. 150 19. Ugljik i njegovi spojevi 19.

. kruženje ugljika u prirodi. razvijanje sigurnosti i sposobnosti izražavanja. razgradnja organskih tvari. vulkanske erupcije). Ponavljanje: ugljik i njegovi spojevi. poticanje na samostalnost. požari. kruženje ugljika stanično disanje. spaljivanje fosilnih goriva.21. pougljenjivanje ili karbonizacija Poznavati najvažnije kemijske procese kruženja ugljika u prirodi (fotosinteza. Kruženje ugljika u prirodi 22. stanično disanje. otapanje vapnenačkih stijena. fotosinteza. shvatiti da povećana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povišenje temperature Zemlje kao planeta. i 22. Razvijanje radnih navika. što uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. 21.

uočiti moguće opasnosti od nezgoda (isparavanje. N. S i halogenih elemenata u tvarima organskog podrijetla. izvesti pokus suhe destilacije drveta ili ugljena. 27.. samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja C. 28. 23. organska kemija. kvalitativni sastav organskog spoja Poznavati zajednička svojstva organskih spojeva (nisko talište.. Sistematizacija gradiva i zaključivanje ocjena (kraj prvog obrazovnog razdoblja) . Elementi koji izgrađuju organske spojeve 26. ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva Poznavati temeljne činjenice o postanku fosilnih goriva: ugljena. Ugljen 24.). 29. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 23. protumačiti uzroke eksplozija i požara. nafte i zemnog plina. 25.. zapaljivost. benzinom. Uočiti razliku između organskih i anorganskih spojeva. 27. otrovanje. izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. upoznati rafinerijske proizvode kao glavni izvor organskih spojeva. RAZRED – MJESEC PROSINAC REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 26. Utvrditi usvojenost pojmova. požar. raspravljati o fosilnim gorivima kao ograničenim izvorima energije. raspravljati o posljedicama nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata. razvijati samostalnost i sigurnost. Čime se organski spojevi razlikuju od anorganskih organski spojevi. znati razlikovati tvari organskog i anorganskog podrijetla.. steći elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte i suhoj destilaciji ugljena. 25. Ponavljanje: fosilna goriva i sastav organskih spojeva 28. 29.) pri radu i uskladištenju tvari organskog podrijetla. naučiti ispravno čuvati zapaljiva organska otapala i druge zapaljive tvari. Nafta i zemni plin utvrđivanje ranije navedenih pojmova suha destilacija.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. naučiti kako postupiti u slučaju nekontroliranog istjecanja zapaljivog plina. povezati nastavne sadržaje. Provjeravanje znanja Utvrditi stečena znanja. benzenom i razrjeđivačem) u zatvorenom prostoru. H. frakcijska destilacija. i 24. naučiti rukovati s bocama koje sadrže ukapljeni plin.

i 31.) štetno za zdravlje i opasno za život. Utvrditi razliku između ugljikovodika. povezati pojam nezasićenosti s prisutnošću dvostruke ili trostruke veze u molekuli. alkeni. razgranate lance i prstene. poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te njihove strukturne. 34. znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva (otapala. Izborna tema 3. zasićeni ugljikovodici ili alkani sažete strukturne i molekulske formule. 36.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Svojstva. odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula. znati da su ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika. . i 35. Alkini 36. razvijati točnost. povezati pojam zasićenosti ugljikovodika s prisutnošću samo jednostrukih veza u molekuli. sažete strukturne formule i molekulske formule. naučiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek četverovalentan i da se njegovi atomi mogu međusobno povezivati u lance. vodik i ništa više – ugljikovodici 32. Zasićeni ugljikovodici –Alkani –. poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina. moći napisati jednostavne reakcije supstitucije. znati sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana. aceton. Znati napisati najjednostavnije reakcije adicije. . upotreba i dobivanje alkana Pokusima dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika. nomenklatura. homologni niz.. i 33. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 30. sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnih alkena i alkina. alkini Pokusima dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika. razrjeđivač. 32. urednost. Nezasićeni ugljikovodici – Alkeni 35. trodimenzijska građa molekula 155 34. ljepilo. Ugljik. sažete i strukturne formule 33. Prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji nisu nužno kancerogeni (aspirin). njihove reakcije.. koncentraciju. naučiti principe prikazivanja građe molekula simbolima. povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru. Znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenima kancerogeni. Aromatski ugljikovodici aromatski ugljikovodik – benzen nezasićeni ugljikovodici. RAZRED – MJESEC SIJEČANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. na temelju imena jednostavnih alkena i alkina napisati njihove strukturne formule s valentnim crticama. napisati strukturnu formulu benzena. sažete strukturne i molekulske formule.

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. i 43. dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje). navesti neke estere koje nalazimo u prirodi (mirisi voća. hidroksilna skupina. fizikalna svojstva alkohola. banane). poznavati primjene etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva. i 38. Uz ugljik i vodik veže se i kisik Pojmovi iz cjelina Provjeriti usvojenost sadržaja i pojmova. kiselina. imenovati karb. upoznati kemijska svojstva i uporabu octene kiseline. kemijska svojstva alkohola (oksidacija alkohola). strukturnih i sažetih strukturnih formula metanola. Naučiti građu mol. poznavati fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost. u korelaciji s biologijom). Dobiti alkohol alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezrelog voća te dokazati da alkoholnim vrenjem osim alkohola nastaje i ugljikov dioksid. 39. 39. propanske i butanske kiseline. octena kiselina 43. više masne kiseline ester. Esteri funkcionalna skupina. Svojstva i uporaba karboksilnih kiselina 44. 44. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanske. hidroliza. karboksilna skupina octeno kiselo vrenje soli karb. etanola. i 41 42. kiseline. imenovati jednostavnije estere. Nazivlje alkohola. alkoholizam. Nazivlje i dobivanje karboksilnih kiselina. 37. propanola i butanola. karboksilnih kiselina – karboksilna skupina. Samostalno pripremiti jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednadžbe reakcija. Svojstva i dobivanje alkohola 42. alkoholno vrenje 40. samostalno prikupljati informacije i različitim izražajnim tehnikama upozoravati na posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje. RAZRED – MJESEC VELJAČA REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. jabuke. funkcionalna skupina. karboksilna kiselina. upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina. etanske. djelovanje na čovjeka 40. naučiti principe pisanja molekulskih. alkohol. znati da svi alkoholi sadrže hidroksilnu skupinu (funkcionalna skupina). kruške. Ponavljanje: ugljikovodici 38. . poznavati princip rada kemijskog alkotesta. Pismena provjera znanja 4. znati principe pisanja molekulskih. esterifikacija. nazivi jednostavnih estera . JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 37. znati da su esteri skupina spojeva s karakterističnom funkcijskom skupinom -COOR. i 41.

uporaba masti i ulja. Monosaharidi monosaharidi. i 51. i 47 48. povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim u nastavi kemije. svojstvima i uporabi navedenih spojeva i primijeniti kemijski račun. utvrditi znanje o građi. sastav i podjela ugljikohidrata ugljikohidrati Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla. zasićene i nezasićene masne kiseline. kiselina i estera. povezati nastavne sadržaje o ugljikohidratima sa znanjima stečenim u nastavi biologije. struktura masti i ulja (esteri). 45. shvatiti važnost ugljikohidrata u prehrani. najjednostavnijom sumarnom jednadžbom prikazati fotosintezu i stanično disanje te primijeniti znanja o fotosintezi i staničnom disanju stečena u nastavi biologije. 12.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 51. Svojstva masti i ulja 49. prirodni izvori masti i ulja. raspravljati o prehrani. Nastajanje. esteri 5. karboksilne kiseline. Trommerov reagens Fehlingov reagens . cjeline Sistematizirati navedenu cjelinu uz razlikovanje funkcionalnih skupina alkohola. Ponavljanje: alkoholi. Sastav i razgradnja masti i ulja ključni pojmovi 11. Naučiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 45. 50. triacilgliceroli. Samoocjenjivane alkoholi. i 13. prepoznati namirnice bogate ugljikohidratima. pisati formule. i 49. 46. Biološki važni spojevi 48.. i 47. poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze). emulzija. shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. esteri 46. RAZRED – MJESEC OŽUJAK REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. kiseline. kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata. biološko i tehničko značenje. navesti primjere emulzija koje se koriste u svakodnevnom životu. 50. glicerol. dobivanju. razlika između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina (oleinska i stearinska). katalitičko hidrogeniranje Masti i ulja: svojstva. poznavati prirodne izvore. karb.

52. znati dokazati škrob u različitim namirnicama. povezivati znanja o ugljikohidratima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije. . Disaharidi – saharoza saharoza Upoznati dobivanje. izvesti pokus hidrolize škroba pomoću kiselina i dokazati prisutnost reducirajućeg šećera. prirodni polimer Naučiti principe međusobnog povezivanja molekula glukoze (shematski prikaz) u škrobu. 52. glikogenu i celulozi. uporabu i kemijski sastav saharoze. 53. znati izolirati škrob iz krumpira i ispitati njegova svojstva. 53. glikogen. Polisaharidi – škrob škrob.

dipeptid. Sistematizirati nastavnu cjelinu s ciljem primjene naučenog gradiva i isticanjem važnosti tvari iz navedene cjeline. RAZRED – MJESEC TRAVANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 57. poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja. i 55. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 54. znati da su enzimi proteini. 58. znati da se molekule aminokiselina povezuju peptidnim vezama u polipeptide. lužina i soli teških metala bjelanjku. Ponavljanje: bjelančevine i enzimi Utvrditi usvojenost sadržaja. 55. peptidna veza. Enzimi enzim.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. povezivati znanja o enzimima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim na nastavi kemije. ispitati i uočiti promjene pri zagrijavanju otopine bjelanjka jajeta. 59. supstrat 59. znati da samo 20 različitih aminokiselina izgrađuje sve bjelančevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom. razvijati vještinu eksperimentiranja. . biokatalizator. Važnost i funkcija bjelančevina i aminokiselina 57. razvijati samostalnost. podjelu rada. polipeptid koagulacija bjelančevina Ponoviti i utvrditi znanje o ugljikohidratima. masti i ulja 56. Polisaharidi – škrob 54. Svojstva bjelančevina aminoskupina. dodavanja kiselina. Ponavljanje: ugljikohidrati. odgovornost i točnost. Samostalno izvesti pokus i obrazložiti hidrolizu škroba enzimima. znati da kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili više srodnih. 56. Pokusom dokazati bjelančevine u raznim uzorcima hrane. 58. poticati učenike na urednost. aktivno mjesto u enzimu. Naučiti da molekule aminokiselina sadržavaju amino i karboksilnu skupinu.

zaključivanja. Ponavljanje: sapuni. deterdženti i plastične mase 68. i 63. smisleno upotrebljavati sapune. celuloza. duromer pojmovi navedeni u 19. tijela i kose. i 67. 60. 68. deterdžent. Ponavljanje: biološki važni spojevi 61. i 20. 62. – 63. plastomer. 61. i 65. sistematičnosti. hidrofilni i hidrofobni dio molekule. 6. Ponoviti. saponifikacija Shematski prikazati građu molekula sapuna i deterdženata. Plastične mase Građa. na temelju samostalnih pokusa zaključiti o preferiranoj orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i molekula proteina u kosi. temi 66. samostalno pokusom izvesti reakciju saponifikacije. raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima različitih polimera na temelju njihove molekulske strukture. polimerizacija. raspravljati o biorazgradivosti sapuna i deterdženata. utvrditi i moći primijeniti znanja iz 19. deterdžente i šampone u održavanju čistoće kućanstva. 64. Izborna tema . RAZRED – MJESEC SVIBANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. 64. Razumjeti značenje pojma polimer. samostalno procijeniti kojom je vrstom nečistoća zaprljana odjeća i odabrati odgovarajuće sredstvo za pranje. Pokusima istražiti mehanička svojstva folija od umjetnih polimera.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. primijeniti već stečena znanja o prirodnim polimerima za razumijevanje svojstava sintetičkih polimera. – 65. škrob) i građu umjetnih polimera. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 60. elastomer. razlikovati i usporediti građu prirodnih polimera (npr. vrste i primjena plastičnih masa polimeri. Sapuni i deterdženti sapun. Umjetne tvari po mjeri 62. razumjeti mehanizam pranja. 66. – 67. Pismena provjera znanja Razvijati sposobnosti uočavanja. pokusima usporediti svojstva sapuna i deterdženta u mekoj i tvrdoj vodi. i 20 teme. rublja.

Sistematizacija gradiva 71. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 69. RAZRED – MJESEC LIPANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 69. ranije korišteni pojmovi Sistematsko ponavljanje i izdvajanje osnovnih činjenica kao podloga za uspješan nastavak proučavanja kemije. 70. Izborna tema . i 71. Analiza uspjeha i zaključivanje ocjena (kraj nastavne godine) . 70.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful