KOLSKA GODINA 2010./2011. OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

RAZRED MJESEC RUJAN

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

1. i 2.

1. Uvodni sat Sadraj i nain rada 1. Kemijski elementi, njihovi spojevi i maseni udio elementa u spoju 2. Sumpor sumpor 3. Sumporov dioksid i sumporasta kiselina opa svojstva nemetala

Upoznati uenike sa sadrajem, nainom rada, izvorima znanja kojima e se sluiti.

Izvesti pokuse i jednadbama obrazloiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom; znati pravilno razrijediti koncentrirane kiseline vodom; obrazloiti nastajanje kiselih kia; univerzalnim indikator papirom odrediti pH vrijednost kiselim otopinama; znati navesti neke osnovne kiseline i njihove formule: duina, klorovodina, sumporna, ugljina, i sumporasta.

3. i 4.

4. Sumporov trioksid i sumporna kiselina 5. to su kiseline i kakva su im svojstva kiseline, vodikov (oksonijev) ion

Izvesti pokuse dokazivanja kiselina i djelovanja na metale.

5. i 6.

6. Ponavljanje: nemetali, oksidi nemetala, kiseline

Razvijati samostalnost u radu, sigurnost, sposobnost individualnog i timskog rada.

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC LISTOPAD

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

7. i 8.

7. Zemno-alkalijski metali kalcij 8. Spojevi kalcija

opa svojstva metala hidroksid, luina, zemnoalkalijski metali

Znati jednadbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (arenjem karbonata i gorenjem metala na zraku); pokusom i jednadbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju luine (gaeno vapno); znati obrazloiti razliku izmeu hidroksida i luine; univerzalnim indikatorskim papirom odrediti pH-vrijednost lunatim otopinama; pokusima i jednadbama kemijskih reakcija obrazloiti vezanje buke, topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama, nastajanje piljskih ukrasa, te taloenje i otapanje kamenca. Pokusima istraiti i obrazloiti uvjete korozije eljeza u vodi i naine zatite eljeza od korozije; nauiti svojstva i uporabu eljeza.

9. i 10.

9. eljezo

eljezo

10. Ponavljanje: metali i njihovi spojevi 11. 12. 11. 12. Soli nazivlje, svojstva i uporaba

pojmovi iz 1. i 2. teme

Utvrditi steena znanja i moi ih primijeniti na novim primjerima.

nazivlje i kemijske formule soli hidratne soli

Nauiti sastaviti formule soli, imenovati katione i anione; nauiti nazive soli i njihovu primjenu; pokusima istraiti svojstva soli. Znati pripremiti otopinu kuhinjske soli zadanog sastava (npr. fizioloku otopinu). Pokusom pokazati da neki kristali, npr. modre galice, sadre kristalizacijsku vodu.

13. i 14.

13. 14. Dobivanje soli

naini dobivanja soli, neutralizacija

Poznavati razliite metode dobivanja soli, (neutralizacija kiselina i luina, reakcija metalnih oksida s kiselinama, reakcija metala s kiselinama). Izvesti pokuse i jednadbama obrazloiti reakcije magnezija, cinka i eljeza s klorovodinom i sumpornom kiselinom; samostalno napisati i izjednaiti jednadbe reakcija nastajanja soli.

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC STUDENI

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

15. i 16.

15. 16. Samoocjenjivanje: nemetali, metali, soli ili ponavljanje i pismena provjera znanja 17. Maseni udio elementa u spoju i formula spoja 18. Raunanje masenog udjela elementa u spoju

maseni udjeli elemenata u spoju

Vjebanje sposobnosti izvoenja pokusa; razvijanje individualnog i timskog rada; razvijanje radnih navika.

17. i 18.

Razumjeti vezu izmeu formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju; moi izraunati maseni udio pojedinog elementa u spoju; moi rjeavati jednostavnije problemske zadatke koji ukljuuju raunanje s veliinama kao to su relativna atomska masa, relativna molekulska masa i maseni udjel.

150
19. i 20. 2. Ugljik i njegovi spojevi 19. Alotropske modifikacije ugljika 20. Oksidi ugljika i ugljina kiselina

alotropske modifikacije ugljika

oksidi ugljika ugljina kiselina, karbonati

Nauiti da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i kemijskim spojevima; razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture.

Znati napisati jednadbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i obilan dotok zraka); znati pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku, te napisati jednadbu pripadne kemijske reakcije (ugljina kiselina, kalcijev karbonat); shvatiti opasnost od trovanja ugljikovim monoksidom i guenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru.

21. i 22.

21. Kruenje ugljika u prirodi 22. Ponavljanje: ugljik i njegovi spojevi, kruenje ugljika

stanino disanje, fotosinteza, kruenje ugljika u prirodi, pougljenjivanje ili karbonizacija

Poznavati najvanije kemijske procese kruenja ugljika u prirodi (fotosinteza, stanino disanje, spaljivanje fosilnih goriva, poari, razgradnja organskih tvari, otapanje vapnenakih stijena, vulkanske erupcije); shvatiti da poveana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povienje temperature Zemlje kao planeta, to uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. Razvijanje radnih navika, poticanje na samostalnost, razvijanje sigurnosti i sposobnosti izraavanja.

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC PROSINAC

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

23. i 24.

23. Ugljen 24. Nafta i zemni plin

utvrivanje ranije navedenih pojmova suha destilacija, frakcijska destilacija, ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva

Poznavati temeljne injenice o postanku fosilnih goriva: ugljena, nafte i zemnog plina; izvesti pokus suhe destilacije drveta ili ugljena; stei elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte i suhoj destilaciji ugljena; upoznati rafinerijske proizvode kao glavni izvor organskih spojeva; izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. benzinom, benzenom i razrjeivaem) u zatvorenom prostoru; nauiti ispravno uvati zapaljiva organska otapala i druge zapaljive tvari; raspravljati o fosilnim gorivima kao ogranienim izvorima energije; protumaiti uzroke eksplozija i poara; raspravljati o posljedicama nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata; nauiti rukovati s bocama koje sadre ukapljeni plin; nauiti kako postupiti u sluaju nekontroliranog istjecanja zapaljivog plina.

25. i 26.

25. Elementi koji izgrauju organske spojeve 26. ime se organski spojevi razlikuju od anorganskih

organski spojevi, organska kemija, kvalitativni sastav organskog spoja

Poznavati zajednika svojstva organskih spojeva (nisko talite, zapaljivost...); samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja C, H, N, S i halogenih elemenata u tvarima organskog podrijetla; znati razlikovati tvari organskog i anorganskog podrijetla; uoiti mogue opasnosti od nezgoda (isparavanje, poar, otrovanje...) pri radu i uskladitenju tvari organskog podrijetla. Uoiti razliku izmeu organskih i anorganskih spojeva.

27.

27. Ponavljanje: fosilna goriva i sastav organskih spojeva 28. Provjeravanje znanja

Utvrditi steena znanja, razvijati samostalnost i sigurnost. Utvrditi usvojenost pojmova, povezati nastavne sadraje.

28.

29.

29. Sistematizacija gradiva i zakljuivanje ocjena (kraj prvog obrazovnog razdoblja)

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC SIJEANJ

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

30. i 31. 32. i 33.

Izborna tema 3. Ugljik, vodik i nita vie ugljikovodici 32. Zasieni ugljikovodici Alkani . nomenklatura, saete i strukturne formule 33. Svojstva, upotreba i dobivanje alkana Pokusima dokazati kemijsku stabilnost zasienih ugljikovodika; nauiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek etverovalentan i da se njegovi atomi mogu meusobno povezivati u lance, razgranate lance i prstene; znati da su ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika; nauiti principe prikazivanja grae molekula simbolima, odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula; poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te njihove strukturne, saete strukturne i molekulske formule; povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru; povezati pojam zasienosti ugljikovodika s prisutnou samo jednostrukih veza u molekuli; znati sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana; moi napisati jednostavne reakcije supstitucije.

zasieni ugljikovodici ili alkani saete strukturne i molekulske formule, homologni niz, trodimenzijska graa molekula

155
34. i 35. 36.

34. Nezasieni ugljikovodici Alkeni 35. Alkini 36. Aromatski ugljikovodici aromatski ugljikovodik benzen nezasieni ugljikovodici, alkeni, alkini

Pokusima dokazati reaktivnost nezasienih ugljikovodika; poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina; povezati pojam nezasienosti s prisutnou dvostruke ili trostruke veze u molekuli; sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnih alkena i alkina; na temelju imena jednostavnih alkena i alkina napisati njihove strukturne formule s valentnim crticama, saete strukturne formule i molekulske formule; znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva (otapala, aceton, razrjeiva, ljepilo, ...) tetno za zdravlje i opasno za ivot. Znati napisati najjednostavnije reakcije adicije, napisati strukturnu formulu benzena. Znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenima kancerogeni. Prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji nisu nuno kancerogeni (aspirin). Utvrditi razliku izmeu ugljikovodika, njihove reakcije, razvijati tonost, urednost, koncentraciju.

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC VELJAA

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

37. i 38.

37. Ponavljanje: ugljikovodici 38. Pismena provjera znanja 4. Uz ugljik i vodik vee se i kisik

Pojmovi iz cjelina

Provjeriti usvojenost sadraja i pojmova. Dobiti alkohol alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezrelog voa te dokazati da alkoholnim vrenjem osim alkohola nastaje i ugljikov dioksid; znati da svi alkoholi sadre hidroksilnu skupinu (funkcionalna skupina); znati principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih strukturnih formula metanola, etanola, propanola i butanola; poznavati fizioloko djelovanje alkohola (ovisnost, alkoholizam, u korelaciji s biologijom); samostalno prikupljati informacije i razliitim izraajnim tehnikama upozoravati na posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fiziko zdravlje; poznavati primjene etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva; fizikalna svojstva alkohola; kemijska svojstva alkohola (oksidacija alkohola); poznavati princip rada kemijskog alkotesta. Nauiti grau mol. karboksilnih kiselina karboksilna skupina; nauiti principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih strukturnih formula metanske, etanske, propanske i butanske kiseline; dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje); upoznati kemijska svojstva i uporabu octene kiseline; imenovati karb. kiseline; upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina. Samostalno pripremiti jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednadbe reakcija; znati da su esteri skupina spojeva s karakteristinom funkcijskom skupinom -COOR; imenovati jednostavnije estere; navesti neke estere koje nalazimo u prirodi (mirisi voa; jabuke, kruke, banane).

39.

39. Nazivlje alkohola, funkcionalna skupina, djelovanje na ovjeka 40. i 41. Svojstva i dobivanje alkohola 42. Nazivlje i dobivanje karboksilnih kiselina, octena kiselina 43. Svojstva i uporaba karboksilnih kiselina 44. Esteri

funkcionalna skupina, hidroksilna skupina, alkohol, alkoholno vrenje

40. i 41

42. i 43. 44. .

karboksilna kiselina, karboksilna skupina octeno kiselo vrenje soli karb. kiselina, vie masne kiseline ester, esterifikacija, hidroliza, nazivi jednostavnih estera

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC OUJAK

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

45.

45. Ponavljanje: alkoholi, karb. kiseline, esteri 46. i 47. Samoocjenjivane alkoholi, karboksilne kiseline, esteri 5. Bioloki vani spojevi 48. Svojstva masti i ulja 49. Sastav i razgradnja masti i ulja

kljuni pojmovi 11., 12. i 13. cjeline Sistematizirati navedenu cjelinu uz razlikovanje funkcionalnih skupina alkohola, kiselina i estera; pisati formule; utvrditi znanje o grai, dobivanju, svojstvima i uporabi navedenih spojeva i primijeniti kemijski raun.

46. i 47

48. i 49.

zasiene i nezasiene masne kiseline, glicerol, triacilgliceroli, emulzija, katalitiko hidrogeniranje

Masti i ulja: svojstva, bioloko i tehniko znaenje, prirodni izvori masti i ulja, uporaba masti i ulja; struktura masti i ulja (esteri); razlika izmeu nezasienih i zasienih masnih kiselina (oleinska i stearinska); povezivati znanja o mastima i uljima steena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenim u nastavi kemije; shvatiti vanost nezasienih masnih kiselina u prehrani; navesti primjere emulzija koje se koriste u svakodnevnom ivotu.

50. i 51.

50. Nastajanje, sastav i podjela ugljikohidrata

ugljikohidrati

Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajuih eera u tvarima prirodnog podrijetla; najjednostavnijom sumarnom jednadbom prikazati fotosintezu i stanino disanje te primijeniti znanja o fotosintezi i staninom disanju steena u nastavi biologije; poznavati prirodne izvore, kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata; shvatiti vanost ugljikohidrata u prehrani; prepoznati namirnice bogate ugljikohidratima; raspravljati o prehrani; povezati nastavne sadraje o ugljikohidratima sa znanjima steenim u nastavi biologije. Nauiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata; poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze).

51. Monosaharidi

monosaharidi, Trommerov reagens Fehlingov reagens

52.

52. Disaharidi saharoza

saharoza

Upoznati dobivanje, uporabu i kemijski sastav saharoze.

53.

53. Polisaharidi krob krob, glikogen, prirodni polimer

Nauiti principe meusobnog povezivanja molekula glukoze (shematski prikaz) u krobu, glikogenu i celulozi; znati dokazati krob u razliitim namirnicama; znati izolirati krob iz krumpira i ispitati njegova svojstva; izvesti pokus hidrolize kroba pomou kiselina i dokazati prisutnost reducirajueg eera; povezivati znanja o ugljikohidratima steena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenima u nastavi kemije.

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC TRAVANJ

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

54. Polisaharidi krob 54. i 55. 55. Ponavljanje: ugljikohidrati, masti i ulja 56. Vanost i funkcija bjelanevina i aminokiselina 57. Svojstva bjelanevina aminoskupina, peptidna veza, dipeptid, polipeptid koagulacija bjelanevina Ponoviti i utvrditi znanje o ugljikohidratima; poticati uenike na urednost, podjelu rada, odgovornost i tonost; razvijati vjetinu eksperimentiranja. Nauiti da molekule aminokiselina sadravaju amino i karboksilnu skupinu; znati da se molekule aminokiselina povezuju peptidnim vezama u polipeptide; znati da samo 20 razliitih aminokiselina izgrauje sve bjelanevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom. Pokusom dokazati bjelanevine u raznim uzorcima hrane; ispitati i uoiti promjene pri zagrijavanju otopine bjelanjka jajeta, dodavanja kiselina, luina i soli tekih metala bjelanjku. Samostalno izvesti pokus i obrazloiti hidrolizu kroba enzimima; znati da su enzimi proteini; znati da kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili vie srodnih; poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja; povezivati znanja o enzimima steena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenim na nastavi kemije.

56. i 57.

58.

58. Enzimi

enzim, biokatalizator, aktivno mjesto u enzimu, supstrat

59.

59. Ponavljanje:

bjelanevine i enzimi

Utvrditi usvojenost sadraja, razvijati samostalnost. Sistematizirati nastavnu cjelinu s ciljem primjene nauenog gradiva i isticanjem vanosti tvari iz navedene cjeline.

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC SVIBANJ

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

60. 61.

60. Ponavljanje: bioloki

vani spojevi
61. Pismena provjera znanja

Razvijati sposobnosti uoavanja, zakljuivanja, sistematinosti.

6. Umjetne tvari po mjeri 62. i 63. 62. 63. Sapuni i deterdenti sapun, deterdent, hidrofilni i hidrofobni dio molekule, saponifikacija Shematski prikazati grau molekula sapuna i deterdenata; samostalno pokusom izvesti reakciju saponifikacije; pokusima usporediti svojstva sapuna i deterdenta u mekoj i tvrdoj vodi; razumjeti mehanizam pranja; samostalno procijeniti kojom je vrstom neistoa zaprljana odjea i odabrati odgovarajue sredstvo za pranje; smisleno upotrebljavati sapune, deterdente i ampone u odravanju istoe kuanstva, rublja, tijela i kose; raspravljati o biorazgradivosti sapuna i deterdenata. Razumjeti znaenje pojma polimer; razlikovati i usporediti grau prirodnih polimera (npr. celuloza, krob) i grau umjetnih polimera; na temelju samostalnih pokusa zakljuiti o preferiranoj orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i molekula proteina u kosi; primijeniti ve steena znanja o prirodnim polimerima za razumijevanje svojstava sintetikih polimera. Pokusima istraiti mehanika svojstva folija od umjetnih polimera, raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima razliitih polimera na temelju njihove molekulske strukture. Ponoviti, utvrditi i moi primijeniti znanja iz 19. i 20 teme.

64. i 65.

64. 65. Plastine mase Graa, vrste i primjena plastinih masa

polimeri, polimerizacija, plastomer, elastomer, duromer pojmovi navedeni u 19. i 20. temi

66. i 67.

66. 67. Ponavljanje: sapuni, deterdenti i plastine mase

68.

68. Izborna tema

OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED MJESEC LIPANJ

REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUA

KLJUNI POJMOVI

69. 70. i 71.

69. Izborna tema

. ranije koriteni pojmovi Sistematsko ponavljanje i izdvajanje osnovnih injenica kao podloga za uspjean nastavak prouavanja kemije.

70. Sistematizacija gradiva 71. Analiza uspjeha i zakljuivanje ocjena (kraj nastavne godine)