ŠKOLSKA GODINA 2010./2011. OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

RAZRED – MJESEC RUJAN
REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

KLJUČNI POJMOVI

1. i 2.

1. Uvodni sat Sadržaj i način rada 1. Kemijski elementi, njihovi spojevi i maseni udio elementa u spoju 2. Sumpor sumpor 3. Sumporov dioksid i sumporasta kiselina opća svojstva nemetala

Upoznati učenike sa sadržajem, načinom rada, izvorima znanja kojima će se služiti.

Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom; znati pravilno razrijediti koncentrirane kiseline vodom; obrazložiti nastajanje kiselih kiša; univerzalnim indikator papirom odrediti pH vrijednost kiselim otopinama; znati navesti neke osnovne kiseline i njihove formule: dušična, klorovodična, sumporna, ugljična, i sumporasta.

3. i 4.

4. Sumporov trioksid i sumporna kiselina 5. Što su kiseline i kakva su im svojstva kiseline, vodikov (oksonijev) ion

Izvesti pokuse dokazivanja kiselina i djelovanja na metale.

5. i 6.

6. Ponavljanje: nemetali, oksidi nemetala, kiseline

Razvijati samostalnost u radu, sigurnost, sposobnost individualnog i timskog rada.

pokusima istražiti svojstva soli. . cinka i željeza s klorovodičnom i sumpornom kiselinom. pokusima i jednadžbama kemijskih reakcija obrazložiti vezanje žbuke. naučiti svojstva i uporabu željeza.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 13. Spojevi kalcija opća svojstva metala hidroksid. topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama. modre galice. svojstva i uporaba pojmovi iz 1. Soli – nazivlje. RAZRED – MJESEC LISTOPAD REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 2. 11. reakcija metala s kiselinama). nastajanje špiljskih ukrasa. pokusom i jednadžbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine (gašeno vapno). i 10. Zemno-alkalijski metali – kalcij 8. Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti reakcije magnezija. i 8. teme Utvrditi stečena znanja i moći ih primijeniti na novim primjerima. 7. – 14. nazivlje i kemijske formule soli hidratne soli Naučiti sastaviti formule soli. te taloženje i otapanje “kamenca”. – 12. Pokusom pokazati da neki kristali. –12. samostalno napisati i izjednačiti jednadžbe reakcija nastajanja soli. npr. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 7. naučiti nazive soli i njihovu primjenu. zemnoalkalijski metali Znati jednadžbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (žarenjem karbonata i gorenjem metala na zraku). Željezo željezo 10. Ponavljanje: metali i njihovi spojevi 11. 9. imenovati katione i anione. Pokusima istražiti i obrazložiti uvjete korozije željeza u vodi i načine zaštite željeza od korozije. neutralizacija Poznavati različite metode dobivanja soli. i 14. 9. sadrže kristalizacijsku vodu. fiziološku otopinu). znati obrazložiti razliku između hidroksida i lužine. reakcija metalnih oksida s kiselinama. Znati pripremiti otopinu kuhinjske soli zadanog sastava (npr. lužina. 13. univerzalnim indikatorskim papirom odrediti pH-vrijednost lužnatim otopinama. Dobivanje soli načini dobivanja soli. (neutralizacija kiselina i lužina.

moći izračunati maseni udio pojedinog elementa u spoju. i 16.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 15. Samoocjenjivanje: nemetali. Razumjeti vezu između formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju. moći rješavati jednostavnije problemske zadatke koji uključuju računanje s veličinama kao što su relativna atomska masa. 150 19. razvijanje radnih navika. Oksidi ugljika i ugljična kiselina alotropske modifikacije ugljika oksidi ugljika ugljična kiselina. 15. i 20. Računanje masenog udjela elementa u spoju maseni udjeli elemenata u spoju Vježbanje sposobnosti izvođenja pokusa. i 18. metali. karbonati Naučiti da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i kemijskim spojevima. RAZRED – MJESEC STUDENI REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. soli ili ponavljanje i pismena provjera znanja 17. kalcijev karbonat). relativna molekulska masa i maseni udjel. . razvijanje individualnog i timskog rada. Alotropske modifikacije ugljika 20. Ugljik i njegovi spojevi 19. shvatiti opasnost od trovanja ugljikovim monoksidom i gušenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru. 2. te napisati jednadžbu pripadne kemijske reakcije (ugljična kiselina. Maseni udio elementa u spoju i formula spoja 18. znati pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku. Znati napisati jednadžbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i obilan dotok zraka). 17. razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture. – 16.

Razvijanje radnih navika. 21. požari. spaljivanje fosilnih goriva. shvatiti da povećana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povišenje temperature Zemlje kao planeta. što uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. poticanje na samostalnost. otapanje vapnenačkih stijena. pougljenjivanje ili karbonizacija Poznavati najvažnije kemijske procese kruženja ugljika u prirodi (fotosinteza. razgradnja organskih tvari. Ponavljanje: ugljik i njegovi spojevi. . Kruženje ugljika u prirodi 22. i 22.21. vulkanske erupcije). kruženje ugljika u prirodi. razvijanje sigurnosti i sposobnosti izražavanja. stanično disanje. fotosinteza. kruženje ugljika stanično disanje.

raspravljati o fosilnim gorivima kao ograničenim izvorima energije.. ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva Poznavati temeljne činjenice o postanku fosilnih goriva: ugljena. Provjeravanje znanja Utvrditi stečena znanja.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. raspravljati o posljedicama nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata. uočiti moguće opasnosti od nezgoda (isparavanje. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 23. naučiti ispravno čuvati zapaljiva organska otapala i druge zapaljive tvari. 23. Elementi koji izgrađuju organske spojeve 26.. samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja C.) pri radu i uskladištenju tvari organskog podrijetla. naučiti kako postupiti u slučaju nekontroliranog istjecanja zapaljivog plina. Ugljen 24. Nafta i zemni plin utvrđivanje ranije navedenih pojmova suha destilacija. 27. kvalitativni sastav organskog spoja Poznavati zajednička svojstva organskih spojeva (nisko talište. benzinom. steći elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte i suhoj destilaciji ugljena. N. znati razlikovati tvari organskog i anorganskog podrijetla. organska kemija. Utvrditi usvojenost pojmova.. naučiti rukovati s bocama koje sadrže ukapljeni plin. upoznati rafinerijske proizvode kao glavni izvor organskih spojeva. povezati nastavne sadržaje. i 26. Ponavljanje: fosilna goriva i sastav organskih spojeva 28. frakcijska destilacija. 27. 25. zapaljivost.). benzenom i razrjeđivačem) u zatvorenom prostoru.. 28. RAZRED – MJESEC PROSINAC REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. razvijati samostalnost i sigurnost. izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. 29. izvesti pokus suhe destilacije drveta ili ugljena. Uočiti razliku između organskih i anorganskih spojeva. i 24. nafte i zemnog plina. Sistematizacija gradiva i zaključivanje ocjena (kraj prvog obrazovnog razdoblja) . S i halogenih elemenata u tvarima organskog podrijetla. protumačiti uzroke eksplozija i požara. Čime se organski spojevi razlikuju od anorganskih organski spojevi. 29. požar. 25. otrovanje. H.

razrjeđivač. poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina. povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru. Zasićeni ugljikovodici –Alkani –. na temelju imena jednostavnih alkena i alkina napisati njihove strukturne formule s valentnim crticama. 34. povezati pojam nezasićenosti s prisutnošću dvostruke ili trostruke veze u molekuli. naučiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek četverovalentan i da se njegovi atomi mogu međusobno povezivati u lance. Nezasićeni ugljikovodici – Alkeni 35. sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnih alkena i alkina. sažete strukturne formule i molekulske formule. upotreba i dobivanje alkana Pokusima dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika. razgranate lance i prstene.) štetno za zdravlje i opasno za život. znati sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana.. naučiti principe prikazivanja građe molekula simbolima. 32. povezati pojam zasićenosti ugljikovodika s prisutnošću samo jednostrukih veza u molekuli. razvijati točnost. alkeni. Alkini 36. alkini Pokusima dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika. i 31. homologni niz. vodik i ništa više – ugljikovodici 32. njihove reakcije. trodimenzijska građa molekula 155 34.. . znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva (otapala. . JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 30.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. sažete i strukturne formule 33. ljepilo. RAZRED – MJESEC SIJEČANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji nisu nužno kancerogeni (aspirin). Svojstva. moći napisati jednostavne reakcije supstitucije. aceton. i 33. urednost. nomenklatura. sažete strukturne i molekulske formule. poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te njihove strukturne. Izborna tema 3. Ugljik. Aromatski ugljikovodici aromatski ugljikovodik – benzen nezasićeni ugljikovodici. Znati napisati najjednostavnije reakcije adicije. 36. Utvrditi razliku između ugljikovodika. zasićeni ugljikovodici ili alkani sažete strukturne i molekulske formule. odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula. i 35. koncentraciju. Znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenima kancerogeni. napisati strukturnu formulu benzena. znati da su ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika.

Dobiti alkohol alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezrelog voća te dokazati da alkoholnim vrenjem osim alkohola nastaje i ugljikov dioksid. kruške. nazivi jednostavnih estera . alkohol. Nazivlje alkohola. etanola. kemijska svojstva alkohola (oksidacija alkohola). funkcionalna skupina. upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina. i 43. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanola. znati da su esteri skupina spojeva s karakterističnom funkcijskom skupinom -COOR. Naučiti građu mol. Ponavljanje: ugljikovodici 38. kiseline. znati principe pisanja molekulskih. karboksilnih kiselina – karboksilna skupina. hidroliza. jabuke. Samostalno pripremiti jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednadžbe reakcija. propanske i butanske kiseline. Pismena provjera znanja 4. Svojstva i uporaba karboksilnih kiselina 44. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanske. znati da svi alkoholi sadrže hidroksilnu skupinu (funkcionalna skupina). alkoholizam. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 37. propanola i butanola. Esteri funkcionalna skupina. naučiti principe pisanja molekulskih. poznavati primjene etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva. Uz ugljik i vodik veže se i kisik Pojmovi iz cjelina Provjeriti usvojenost sadržaja i pojmova. imenovati jednostavnije estere. karboksilna skupina octeno kiselo vrenje soli karb. etanske. octena kiselina 43. 44. i 41 42. kiselina. navesti neke estere koje nalazimo u prirodi (mirisi voća. hidroksilna skupina. imenovati karb. . 39. Svojstva i dobivanje alkohola 42. više masne kiseline ester. fizikalna svojstva alkohola. esterifikacija. poznavati princip rada kemijskog alkotesta. banane).OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 39. karboksilna kiselina. i 38. u korelaciji s biologijom). djelovanje na čovjeka 40. dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje). upoznati kemijska svojstva i uporabu octene kiseline. samostalno prikupljati informacije i različitim izražajnim tehnikama upozoravati na posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje. 37. alkoholno vrenje 40. RAZRED – MJESEC VELJAČA REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Nazivlje i dobivanje karboksilnih kiselina. poznavati fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost. i 41.

esteri 5. triacilgliceroli. Naučiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata. Trommerov reagens Fehlingov reagens . povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim u nastavi kemije. i 13. katalitičko hidrogeniranje Masti i ulja: svojstva. raspravljati o prehrani. zasićene i nezasićene masne kiseline. Svojstva masti i ulja 49. karb. najjednostavnijom sumarnom jednadžbom prikazati fotosintezu i stanično disanje te primijeniti znanja o fotosintezi i staničnom disanju stečena u nastavi biologije. Biološki važni spojevi 48. i 51. Sastav i razgradnja masti i ulja ključni pojmovi 11. kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata. sastav i podjela ugljikohidrata ugljikohidrati Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla. 12. utvrditi znanje o građi. struktura masti i ulja (esteri). dobivanju. i 47. poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze). 51. Samoocjenjivane alkoholi. 45. uporaba masti i ulja. 46. svojstvima i uporabi navedenih spojeva i primijeniti kemijski račun. i 47 48. i 49. kiselina i estera. Nastajanje. povezati nastavne sadržaje o ugljikohidratima sa znanjima stečenim u nastavi biologije. glicerol. razlika između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina (oleinska i stearinska). cjeline Sistematizirati navedenu cjelinu uz razlikovanje funkcionalnih skupina alkohola. shvatiti važnost ugljikohidrata u prehrani. prepoznati namirnice bogate ugljikohidratima. pisati formule.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Monosaharidi monosaharidi. Ponavljanje: alkoholi. kiseline. navesti primjere emulzija koje se koriste u svakodnevnom životu. shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. karboksilne kiseline. esteri 46. poznavati prirodne izvore. 50. RAZRED – MJESEC OŽUJAK REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. biološko i tehničko značenje.. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 45. 50. emulzija. prirodni izvori masti i ulja.

prirodni polimer Naučiti principe međusobnog povezivanja molekula glukoze (shematski prikaz) u škrobu. znati izolirati škrob iz krumpira i ispitati njegova svojstva. 53.52. Polisaharidi – škrob škrob. znati dokazati škrob u različitim namirnicama. . Disaharidi – saharoza saharoza Upoznati dobivanje. glikogenu i celulozi. 52. povezivati znanja o ugljikohidratima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije. 53. izvesti pokus hidrolize škroba pomoću kiselina i dokazati prisutnost reducirajućeg šećera. uporabu i kemijski sastav saharoze. glikogen.

dipeptid. Naučiti da molekule aminokiselina sadržavaju amino i karboksilnu skupinu. aktivno mjesto u enzimu. 58. znati da samo 20 različitih aminokiselina izgrađuje sve bjelančevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom. i 55. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 54. poticati učenike na urednost. dodavanja kiselina. Samostalno izvesti pokus i obrazložiti hidrolizu škroba enzimima. Pokusom dokazati bjelančevine u raznim uzorcima hrane. poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja. odgovornost i točnost. znati da su enzimi proteini. podjelu rada. RAZRED – MJESEC TRAVANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. 58. razvijati vještinu eksperimentiranja. lužina i soli teških metala bjelanjku. ispitati i uočiti promjene pri zagrijavanju otopine bjelanjka jajeta. supstrat 59. Sistematizirati nastavnu cjelinu s ciljem primjene naučenog gradiva i isticanjem važnosti tvari iz navedene cjeline. Ponavljanje: bjelančevine i enzimi Utvrditi usvojenost sadržaja. znati da kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili više srodnih. znati da se molekule aminokiselina povezuju peptidnim vezama u polipeptide. povezivati znanja o enzimima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim na nastavi kemije. Ponavljanje: ugljikohidrati.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Važnost i funkcija bjelančevina i aminokiselina 57. polipeptid koagulacija bjelančevina Ponoviti i utvrditi znanje o ugljikohidratima. biokatalizator. . 56. razvijati samostalnost. Svojstva bjelančevina aminoskupina. peptidna veza. Polisaharidi – škrob 54. masti i ulja 56. 55. Enzimi enzim. i 57. 59.

i 20. razlikovati i usporediti građu prirodnih polimera (npr. utvrditi i moći primijeniti znanja iz 19. samostalno procijeniti kojom je vrstom nečistoća zaprljana odjeća i odabrati odgovarajuće sredstvo za pranje.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 64. i 65. 61. i 63. – 67. Izborna tema . hidrofilni i hidrofobni dio molekule. RAZRED – MJESEC SVIBANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Razumjeti značenje pojma polimer. i 67. Plastične mase Građa. – 63. 6. polimerizacija. tijela i kose. škrob) i građu umjetnih polimera. – 65. deterdžente i šampone u održavanju čistoće kućanstva. 64. i 20 teme. Ponoviti. Pokusima istražiti mehanička svojstva folija od umjetnih polimera. razumjeti mehanizam pranja. primijeniti već stečena znanja o prirodnim polimerima za razumijevanje svojstava sintetičkih polimera. duromer pojmovi navedeni u 19. samostalno pokusom izvesti reakciju saponifikacije. smisleno upotrebljavati sapune. 60. Umjetne tvari po mjeri 62. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 60. saponifikacija Shematski prikazati građu molekula sapuna i deterdženata. deterdženti i plastične mase 68. zaključivanja. Sapuni i deterdženti sapun. rublja. Ponavljanje: biološki važni spojevi 61. 66. Ponavljanje: sapuni. plastomer. 62. raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima različitih polimera na temelju njihove molekulske strukture. deterdžent. raspravljati o biorazgradivosti sapuna i deterdženata. na temelju samostalnih pokusa zaključiti o preferiranoj orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i molekula proteina u kosi. vrste i primjena plastičnih masa polimeri. pokusima usporediti svojstva sapuna i deterdženta u mekoj i tvrdoj vodi. elastomer. sistematičnosti. temi 66. Pismena provjera znanja Razvijati sposobnosti uočavanja. celuloza. 68.

Izborna tema . Analiza uspjeha i zaključivanje ocjena (kraj nastavne godine) . ranije korišteni pojmovi Sistematsko ponavljanje i izdvajanje osnovnih činjenica kao podloga za uspješan nastavak proučavanja kemije. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 69. 70. 69. Sistematizacija gradiva 71. 70. RAZRED – MJESEC LIPANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 71.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful