ŠKOLSKA GODINA 2010./2011. OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.

RAZRED – MJESEC RUJAN
REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA, JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

KLJUČNI POJMOVI

1. i 2.

1. Uvodni sat Sadržaj i način rada 1. Kemijski elementi, njihovi spojevi i maseni udio elementa u spoju 2. Sumpor sumpor 3. Sumporov dioksid i sumporasta kiselina opća svojstva nemetala

Upoznati učenike sa sadržajem, načinom rada, izvorima znanja kojima će se služiti.

Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom; znati pravilno razrijediti koncentrirane kiseline vodom; obrazložiti nastajanje kiselih kiša; univerzalnim indikator papirom odrediti pH vrijednost kiselim otopinama; znati navesti neke osnovne kiseline i njihove formule: dušična, klorovodična, sumporna, ugljična, i sumporasta.

3. i 4.

4. Sumporov trioksid i sumporna kiselina 5. Što su kiseline i kakva su im svojstva kiseline, vodikov (oksonijev) ion

Izvesti pokuse dokazivanja kiselina i djelovanja na metale.

5. i 6.

6. Ponavljanje: nemetali, oksidi nemetala, kiseline

Razvijati samostalnost u radu, sigurnost, sposobnost individualnog i timskog rada.

neutralizacija Poznavati različite metode dobivanja soli. svojstva i uporaba pojmovi iz 1. 7. Znati pripremiti otopinu kuhinjske soli zadanog sastava (npr. i 8. Ponavljanje: metali i njihovi spojevi 11. znati obrazložiti razliku između hidroksida i lužine. naučiti nazive soli i njihovu primjenu. Dobivanje soli načini dobivanja soli. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 7. teme Utvrditi stečena znanja i moći ih primijeniti na novim primjerima. Zemno-alkalijski metali – kalcij 8. 9. i 10. Pokusom pokazati da neki kristali. lužina. nazivlje i kemijske formule soli hidratne soli Naučiti sastaviti formule soli. – 14.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. modre galice. naučiti svojstva i uporabu željeza. –12. reakcija metala s kiselinama). pokusima istražiti svojstva soli. te taloženje i otapanje “kamenca”. i 2. imenovati katione i anione. pokusom i jednadžbom reakcije dokazati da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine (gašeno vapno). fiziološku otopinu). 13. cinka i željeza s klorovodičnom i sumpornom kiselinom. sadrže kristalizacijsku vodu. npr. (neutralizacija kiselina i lužina. . pokusima i jednadžbama kemijskih reakcija obrazložiti vezanje žbuke. Spojevi kalcija opća svojstva metala hidroksid. 13. Soli – nazivlje. Željezo željezo 10. univerzalnim indikatorskim papirom odrediti pH-vrijednost lužnatim otopinama. topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama. Pokusima istražiti i obrazložiti uvjete korozije željeza u vodi i načine zaštite željeza od korozije. samostalno napisati i izjednačiti jednadžbe reakcija nastajanja soli. RAZRED – MJESEC LISTOPAD REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. i 14. nastajanje špiljskih ukrasa. Izvesti pokuse i jednadžbama obrazložiti reakcije magnezija. 11. zemnoalkalijski metali Znati jednadžbama kemijskih reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (žarenjem karbonata i gorenjem metala na zraku). – 12. reakcija metalnih oksida s kiselinama. 9.

razlikovati svojstva dijamanta i grafita na temelju njihove kristalne strukture. i 16. Ugljik i njegovi spojevi 19. karbonati Naučiti da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i kemijskim spojevima. moći rješavati jednostavnije problemske zadatke koji uključuju računanje s veličinama kao što su relativna atomska masa. razvijanje radnih navika. i 18. . JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 15. RAZRED – MJESEC STUDENI REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. 15. moći izračunati maseni udio pojedinog elementa u spoju. 150 19. metali. Maseni udio elementa u spoju i formula spoja 18. 2. kalcijev karbonat). shvatiti opasnost od trovanja ugljikovim monoksidom i gušenja ugljikovim dioksidom u zatvorenom prostoru. – 16. znati pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku. Znati napisati jednadžbe nastajanja ugljikovih oksida (gorenje uz nedovoljan i obilan dotok zraka). Samoocjenjivanje: nemetali. i 20. relativna molekulska masa i maseni udjel. Računanje masenog udjela elementa u spoju maseni udjeli elemenata u spoju Vježbanje sposobnosti izvođenja pokusa. Oksidi ugljika i ugljična kiselina alotropske modifikacije ugljika oksidi ugljika ugljična kiselina. soli ili ponavljanje i pismena provjera znanja 17. te napisati jednadžbu pripadne kemijske reakcije (ugljična kiselina. Alotropske modifikacije ugljika 20.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 17. Razumjeti vezu između formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju. razvijanje individualnog i timskog rada.

21. otapanje vapnenačkih stijena. pougljenjivanje ili karbonizacija Poznavati najvažnije kemijske procese kruženja ugljika u prirodi (fotosinteza. vulkanske erupcije). stanično disanje.21. Ponavljanje: ugljik i njegovi spojevi. Kruženje ugljika u prirodi 22. Razvijanje radnih navika. . što uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. razgradnja organskih tvari. razvijanje sigurnosti i sposobnosti izražavanja. kruženje ugljika u prirodi. fotosinteza. spaljivanje fosilnih goriva. i 22. shvatiti da povećana emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje povišenje temperature Zemlje kao planeta. kruženje ugljika stanično disanje. požari. poticanje na samostalnost.

kvalitativni sastav organskog spoja Poznavati zajednička svojstva organskih spojeva (nisko talište. 28. Sistematizacija gradiva i zaključivanje ocjena (kraj prvog obrazovnog razdoblja) .). otrovanje. Elementi koji izgrađuju organske spojeve 26. Utvrditi usvojenost pojmova. Ugljen 24. i 24. Nafta i zemni plin utvrđivanje ranije navedenih pojmova suha destilacija. benzinom. H. 25. ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva Poznavati temeljne činjenice o postanku fosilnih goriva: ugljena. Ponavljanje: fosilna goriva i sastav organskih spojeva 28.) pri radu i uskladištenju tvari organskog podrijetla. Čime se organski spojevi razlikuju od anorganskih organski spojevi. 25. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 23. i 26. benzenom i razrjeđivačem) u zatvorenom prostoru.. Provjeravanje znanja Utvrditi stečena znanja. samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja C. 29. 27. povezati nastavne sadržaje. izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. znati razlikovati tvari organskog i anorganskog podrijetla. RAZRED – MJESEC PROSINAC REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. zapaljivost. uočiti moguće opasnosti od nezgoda (isparavanje. raspravljati o fosilnim gorivima kao ograničenim izvorima energije. 23. 27.. N.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8.. naučiti ispravno čuvati zapaljiva organska otapala i druge zapaljive tvari. izvesti pokus suhe destilacije drveta ili ugljena.. Uočiti razliku između organskih i anorganskih spojeva. frakcijska destilacija. nafte i zemnog plina. upoznati rafinerijske proizvode kao glavni izvor organskih spojeva. 29. raspravljati o posljedicama nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata. steći elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte i suhoj destilaciji ugljena. požar. S i halogenih elemenata u tvarima organskog podrijetla. protumačiti uzroke eksplozija i požara. organska kemija. razvijati samostalnost i sigurnost. naučiti rukovati s bocama koje sadrže ukapljeni plin. naučiti kako postupiti u slučaju nekontroliranog istjecanja zapaljivog plina.

razgranate lance i prstene. povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru. sažete strukturne formule i molekulske formule. napisati strukturnu formulu benzena. sažete i strukturne formule 33. sažete strukturne i molekulske formule. . njihove reakcije. na temelju imena jednostavnih alkena i alkina napisati njihove strukturne formule s valentnim crticama. urednost. alkini Pokusima dokazati reaktivnost nezasićenih ugljikovodika. znati sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana. Nezasićeni ugljikovodici – Alkeni 35.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. RAZRED – MJESEC SIJEČANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Zasićeni ugljikovodici –Alkani –. poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te njihove strukturne. Znati napisati najjednostavnije reakcije adicije. i 31. Prepoznati benzensku jezgru u spojevima koji nisu nužno kancerogeni (aspirin). moći napisati jednostavne reakcije supstitucije. homologni niz. nomenklatura. povezati pojam zasićenosti ugljikovodika s prisutnošću samo jednostrukih veza u molekuli. . koncentraciju. Svojstva. sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnih alkena i alkina. naučiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek četverovalentan i da se njegovi atomi mogu međusobno povezivati u lance. aceton. 32. Ugljik. trodimenzijska građa molekula 155 34. Znati da su spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenima kancerogeni. poznavati nomenklaturu te svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina. Alkini 36. i 35. 34. ljepilo. odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula. razrjeđivač.. znati da je udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva (otapala. povezati pojam nezasićenosti s prisutnošću dvostruke ili trostruke veze u molekuli.. Aromatski ugljikovodici aromatski ugljikovodik – benzen nezasićeni ugljikovodici.) štetno za zdravlje i opasno za život. vodik i ništa više – ugljikovodici 32. znati da su ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika. Utvrditi razliku između ugljikovodika. upotreba i dobivanje alkana Pokusima dokazati kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika. alkeni. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 30. i 33. razvijati točnost. Izborna tema 3. zasićeni ugljikovodici ili alkani sažete strukturne i molekulske formule. naučiti principe prikazivanja građe molekula simbolima. 36.

hidroliza. 37. djelovanje na čovjeka 40. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanske. Ponavljanje: ugljikovodici 38. Uz ugljik i vodik veže se i kisik Pojmovi iz cjelina Provjeriti usvojenost sadržaja i pojmova. i 38. 39. funkcionalna skupina. naučiti principe pisanja molekulskih. znati da svi alkoholi sadrže hidroksilnu skupinu (funkcionalna skupina). . karboksilnih kiselina – karboksilna skupina. 39. RAZRED – MJESEC VELJAČA REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. alkoholizam. Samostalno pripremiti jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednadžbe reakcija. propanola i butanola. i 41 42. karboksilna skupina octeno kiselo vrenje soli karb. poznavati princip rada kemijskog alkotesta. samostalno prikupljati informacije i različitim izražajnim tehnikama upozoravati na posljedice prekomjernog konzumiranja alkohola te na utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje. alkoholno vrenje 40. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 37. strukturnih i sažetih strukturnih formula metanola. i 41. u korelaciji s biologijom). 44. propanske i butanske kiseline. imenovati karb. upoznati kemijska svojstva i uporabu octene kiseline. Nazivlje alkohola.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. fizikalna svojstva alkohola. esterifikacija. nazivi jednostavnih estera . znati principe pisanja molekulskih. navesti neke estere koje nalazimo u prirodi (mirisi voća. imenovati jednostavnije estere. više masne kiseline ester. Esteri funkcionalna skupina. Dobiti alkohol alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezrelog voća te dokazati da alkoholnim vrenjem osim alkohola nastaje i ugljikov dioksid. alkohol. etanola. i 43. Svojstva i uporaba karboksilnih kiselina 44. octena kiselina 43. poznavati fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost. kruške. hidroksilna skupina. poznavati primjene etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva. Naučiti građu mol. upoznati prirodne izvore nekih organskih kiselina. Svojstva i dobivanje alkohola 42. dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje). kiselina. etanske. kemijska svojstva alkohola (oksidacija alkohola). jabuke. banane). znati da su esteri skupina spojeva s karakterističnom funkcijskom skupinom -COOR. karboksilna kiselina. kiseline. Pismena provjera znanja 4. Nazivlje i dobivanje karboksilnih kiselina.

uporaba masti i ulja. i 13. Svojstva masti i ulja 49. poznavati prirodne izvore. i 47. esteri 46. Monosaharidi monosaharidi. glicerol. raspravljati o prehrani. navesti primjere emulzija koje se koriste u svakodnevnom životu. utvrditi znanje o građi. sastav i podjela ugljikohidrata ugljikohidrati Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajućih šećera u tvarima prirodnog podrijetla. struktura masti i ulja (esteri). kiselina i estera. kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata. 45. poznavati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze).OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. Samoocjenjivane alkoholi. svojstvima i uporabi navedenih spojeva i primijeniti kemijski račun. triacilgliceroli. RAZRED – MJESEC OŽUJAK REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. razlika između nezasićenih i zasićenih masnih kiselina (oleinska i stearinska). Biološki važni spojevi 48. dobivanju. i 47 48. 51. shvatiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani. prirodni izvori masti i ulja. cjeline Sistematizirati navedenu cjelinu uz razlikovanje funkcionalnih skupina alkohola. 50. Trommerov reagens Fehlingov reagens . emulzija. 46. i 49. karboksilne kiseline. povezati nastavne sadržaje o ugljikohidratima sa znanjima stečenim u nastavi biologije. Nastajanje. najjednostavnijom sumarnom jednadžbom prikazati fotosintezu i stanično disanje te primijeniti znanja o fotosintezi i staničnom disanju stečena u nastavi biologije. karb. katalitičko hidrogeniranje Masti i ulja: svojstva. pisati formule. 12. Ponavljanje: alkoholi. 50.. esteri 5. shvatiti važnost ugljikohidrata u prehrani. povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim u nastavi kemije. prepoznati namirnice bogate ugljikohidratima. zasićene i nezasićene masne kiseline. Naučiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata. Sastav i razgradnja masti i ulja ključni pojmovi 11. i 51. biološko i tehničko značenje. kiseline. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 45.

Disaharidi – saharoza saharoza Upoznati dobivanje. 52. Polisaharidi – škrob škrob. 53. znati izolirati škrob iz krumpira i ispitati njegova svojstva. 53. znati dokazati škrob u različitim namirnicama. glikogen.52. povezivati znanja o ugljikohidratima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije. uporabu i kemijski sastav saharoze. prirodni polimer Naučiti principe međusobnog povezivanja molekula glukoze (shematski prikaz) u škrobu. izvesti pokus hidrolize škroba pomoću kiselina i dokazati prisutnost reducirajućeg šećera. glikogenu i celulozi. .

Sistematizirati nastavnu cjelinu s ciljem primjene naučenog gradiva i isticanjem važnosti tvari iz navedene cjeline.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. 58. znati da se molekule aminokiselina povezuju peptidnim vezama u polipeptide. Ponavljanje: bjelančevine i enzimi Utvrditi usvojenost sadržaja. Naučiti da molekule aminokiselina sadržavaju amino i karboksilnu skupinu. i 57. povezivati znanja o enzimima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenim na nastavi kemije. . razvijati samostalnost. 56. znati da su enzimi proteini. peptidna veza. RAZRED – MJESEC TRAVANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. 58. Polisaharidi – škrob 54. podjelu rada. dodavanja kiselina. Enzimi enzim. ispitati i uočiti promjene pri zagrijavanju otopine bjelanjka jajeta. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 54. masti i ulja 56. razvijati vještinu eksperimentiranja. poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja. Ponavljanje: ugljikohidrati. poticati učenike na urednost. znati da kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili više srodnih. 59. polipeptid koagulacija bjelančevina Ponoviti i utvrditi znanje o ugljikohidratima. supstrat 59. odgovornost i točnost. biokatalizator. lužina i soli teških metala bjelanjku. Svojstva bjelančevina aminoskupina. aktivno mjesto u enzimu. Samostalno izvesti pokus i obrazložiti hidrolizu škroba enzimima. i 55. Važnost i funkcija bjelančevina i aminokiselina 57. Pokusom dokazati bjelančevine u raznim uzorcima hrane. dipeptid. znati da samo 20 različitih aminokiselina izgrađuje sve bjelančevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom. 55.

elastomer. raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima različitih polimera na temelju njihove molekulske strukture. plastomer. saponifikacija Shematski prikazati građu molekula sapuna i deterdženata. temi 66. na temelju samostalnih pokusa zaključiti o preferiranoj orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i molekula proteina u kosi. 6. 64. 62. i 63. raspravljati o biorazgradivosti sapuna i deterdženata. smisleno upotrebljavati sapune. JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 60. deterdženti i plastične mase 68. utvrditi i moći primijeniti znanja iz 19. pokusima usporediti svojstva sapuna i deterdženta u mekoj i tvrdoj vodi.OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. samostalno procijeniti kojom je vrstom nečistoća zaprljana odjeća i odabrati odgovarajuće sredstvo za pranje. sistematičnosti. – 65. Ponoviti. i 67. Sapuni i deterdženti sapun. deterdžent. rublja. primijeniti već stečena znanja o prirodnim polimerima za razumijevanje svojstava sintetičkih polimera. i 65. zaključivanja. vrste i primjena plastičnih masa polimeri. tijela i kose. – 63. duromer pojmovi navedeni u 19. RAZRED – MJESEC SVIBANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. 66. samostalno pokusom izvesti reakciju saponifikacije. polimerizacija. Razumjeti značenje pojma polimer. – 67. 60. Plastične mase Građa. Ponavljanje: sapuni. Izborna tema . 68. deterdžente i šampone u održavanju čistoće kućanstva. hidrofilni i hidrofobni dio molekule. Pokusima istražiti mehanička svojstva folija od umjetnih polimera. razumjeti mehanizam pranja. Pismena provjera znanja Razvijati sposobnosti uočavanja. Ponavljanje: biološki važni spojevi 61. i 20 teme. celuloza. i 20. razlikovati i usporediti građu prirodnih polimera (npr. škrob) i građu umjetnih polimera. 61. 64. Umjetne tvari po mjeri 62.

JEDINICE OBRAZOVNA POSTIGNUĆA KLJUČNI POJMOVI 69. 70. 70. ranije korišteni pojmovi Sistematsko ponavljanje i izdvajanje osnovnih činjenica kao podloga za uspješan nastavak proučavanja kemije. Izborna tema . Analiza uspjeha i zaključivanje ocjena (kraj nastavne godine) .OPERATIVNI PROGRAM RADA IZ KEMIJE ZA 8. i 71. 69. RAZRED – MJESEC LIPANJ REDNI BROJ SATA NASTAVNA TEMA. Sistematizacija gradiva 71.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful