You are on page 1of 16

MEGATREND UNIVERZITET, BEOGRAD FAKULTET ZA MENADMENT, VALJEVO

TEMA: VIRTUELNE ORGANIZACIJE SEMINARSKI RAD

MENTOR Prof.dr. Zoran ivkovi

Studenti:

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

SADRAJ: UVOD .............................................................................................................................................2 I. POJAM VIRTUELNIH ORGANIZACIJA ............................................................................3 II. KARAKTERISTIKE VIRTUELNIH ORGANIZACIJA...................................................5 III. STRUKTURA VIRTUELNIH ORGANIZACIJA .............................................................6 3.1. Kratkorone virtuelne organizacione strukture .....................................................8 3.2. Proireno preduzee....................................................................................................9 IV. MODELI VIRTULENIH ORGANIZACIJA ....................................................................10 V. PREDNOSTI I OGRANIENJA VIRTUELNIH ORGANIZACIJA .............................11 5.1. Prednosti virtuelnih organizacija ...........................................................................11 5.2. Ogranienja virtulenih organizacija.......................................................................11 VI. VIRTUELNE ORGANIZACIJE U JAVNOM SEKTORU .............................................12 VII. VIRTUELNI PREDUZETNICI ........................................................................................13 ZAKLJUAK .............................................................................................................................14 LITERATURA ............................................................................................................................15

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

UVOD
Nove komunikacione i informacione tehnologije omoguile su nastanak efikasnih, fleksibilnih i privremenih organizacionih struktura koje imaju novi pristup u voenju preduzea koje smatra da je organizacija skup pojedinaca koje povezuje zajedniki sistem vrednosti, verovanja, ideala i ideja. Na ovim konceptima se zasniva nova korporativna organizacija, koja podrazumeva i nove modele organizacionog dizajna u koje spada i virtuelna organizacija. Stvaranje virtuelnih organizacija postala je nova tedencija koja preti da nadmai uspeh koji su ostvarivale multinacionalne kompanije u godinama njihove ekspanzije. Koristei prednosti razvijene komunikacione infrastrukture, virtuelne ogranizacije definiu nove principe poslovanja ija efikasnost nuno rui tradicionalne koncepte. Savremene digitalne tehnologije omoguavaju efikasnije poslovanje, bez korienja papirnih dokumenata i bez neposrednog kontakta izmeu uesnika u procesu poslovanja elektronskim putem (e-bizniss). Virtulene organizacije predstavljaju geografski razmetene organizacije povezane zajednikim interesima koje sarauju putem informacionih i telekomunikacionih tehnologija. Posedovanje modernih informacionih sistema i komunikacionih tehnoligija, kao i nepostojanje upravne zgrade, je osnovna razlika koja ini virtuelnu organizaciju drugaijom od uobiajene, ali ostaje isti cilj: realizovanje projekata na kojima bi trebalo da rade specijalisti iz raznih oblasti, a koje nema pojedinana kompanija. Tako se kompanije povezuju formalnim i neformalnim mreama fokusirajui se na sferu sopstvene kompetencije. Prostorna dimenzija vie ne predstavlja nikakvu prepreku. Udaljenost izmeu poslovnih partnera i klijenata vie nije uopte problem koji zahteva veu panju jer dananja tehnologija dozvoljava transfer informacija u bilo koji deo zemaljske kugle u roku od nekoliko trenutaka. Koristei takve prednosti novih informacionih tehnologija, tradicionalne barijere koje su dugo bile utemeljene u poslovnoj praksi nisu vie smetnja efikasnijem poslovanju. Sve vea zastupljenost malih, fleksibilnih i privremenih virtuelnih organizacionih struktura zasnovanih na informacionoj tehnologiji u vidu virtuelnih organizacija koje uspeno kreiraju i zadovoljavaju potrebe kupaca nametnule su nov nain poslovanja kojem sve kompanije moraju da se nuno prilagoavaju. Samo tako shvaena i primenjena poslovna filozofija omoguava dugotrajan opstanak na svetskom tritu.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

I. POJAM VIRTUELNIH ORGANIZACIJA


Virtuelna organizacija je jedan od modela nove korporativne organizacije. Ona predstavlja mreu nezavisnih kompanija (npr. dobavljaa, kupaca, ak i konkurenata) koje su se udruile da bi meusobno razmenjivale znanje, delile trokove i trita. Izraz ''virtuelan'' potie iz industrije raunara. Sposobnost raunara da stvara utisak da je njegova sposobnost memorisanja vea od njegove stvarne sposobnosti zove se ''virtuelna memorija''. Slino tome, budui da prikuplja resurse od raznih entiteta, virtuelna organizacija ima na izgled vie sposobnosti nego to stvarno ima. Smisao stvaranja virtuelne organizacije jeste da povea produktivnost ili konkuretsku prednost firmi uesnica u zajednikom poslu, kao to virtuelna memorija poveava kapacitet memorije. Firme uesnice udruuju se da bi koristile odreene mogunosti ili da bi ostvarile specifine strateke ciljeve. Postojanje virtuelnih organizacija omoguava direktno poslovno komuniciranje, razmenu znanja i informacije i na taj nain premoava organizacione granice. Uvoenje ovakvog oblika organizacije je deo digitalne ekonomije. Pored ove organizacije javljaju se i umreene organizacije (networked organization), organizacija koja ui (learned organization), inteligentno preduzee (intelligent enterprise), T-organizacije, strateke alijanse (joint venture) itd. Zajedniki faktor rizika poslovanja u digitalnoj ekonomiji su: nestabilnost poslovanja, nezaposlenost, raslojavanje, nemoral, kriminal (pre svega visokotehnoloki), bezbednost i privatnost. Virtuelna organizacija moe da se sastoji od potpuno nezavisnih poslovnih organizacija koje same za sebe posluju ali imaju zajedniki intreres da nastupaju na nekom tritu radi isporuke proizvoda ili usluga.

Slika 1: Mogunosti rada informacione mree virtuelne organizacije

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

Virtuelna organizacija predstavlja relativno nov nain formiranja privremenih mrenih struktura radi ostvarivanja konkuretske prednosti na dananjem tritu. Ovakav koncept organizovanja podrazumeva drugaije ustanovljavanje odnosa izmeu zaposlenih, menadera i potroaa. Potroai su u centru ovakvog naina organizovanja, proizvodi su napravljeni prema njihovim potrebama, a vreme njihovog lansiranja na trite je maksimalno iskorieno. Sa visokim kvalitetom proizvoda ovo su glavni aduti virtuelne organizacije u borbi sa dananjim korporacijama koje dominiraju globalnim tritem. Virtuelne organizacije se mogu definisati kao organizacije veoma orjentisane ka potroau koje zadovoljavaju njegove potrebe na lini nain, ostvarujui pri tom trokovnu i vremensku efiksanost. U irem smislu virtuelna organizacija moe biti definisana kao privremena mrea kompanija i individualaca koji rade zajedno koristei anse, koje se brzo menjaju, sve dok one postoje. To nudi fleksibilnost kompanijama da ostvare prednost na kratak rok najee, ali podrazumeva interaktivnu kooperaciju sa stratekim partnerima. Virtuelna organizacija za razliku od tradicionalnih hijerarhijskih struktura, nema zaposlenih koji deluju na unapred definisanoj, zajednikoj lokaciji. Ona nastaje i nestaje po potrebama pojedinaca koji je sainjavaju jedan te isti pojedinac moe biti zaposlen u vie virtuelnih organizacija. Brojne su definicije virtuelne organizacije, a sve uglavnom podrazumevaju:

Fleksibilnu mreu nezavisnih entiteta povezanih informacionim tehnologijama, u cilju deljenja vetina, znanja i pristupa ostalim ekspertizama na netradicionalne naine. Vid kooperacije, koji ukljuuje kompanije, institucije i/ili pojedince koji rade na stvaranju proizvoda ili pruanju usluge na bazi uobiajenog poslovanja (ove jedinke uestvuju u saradnji i predstavljaju jedinstvenu organizaciju). Virtuelne organizacije nemaju potrebe za time da svi njihovi zaposleni budu na jednom mestu kako bi obavili uslugu, a organizacija postoji ak i ako to nije oigledno (umesto kancelarije predstavlja mreu).

Virtuelna organizacija se menja i preureuje po potrebi. Proizvodna preduzea su sve vie kompleksna mrea dobavljaa, kupaca, inenjeringa i drugih uslunih servisa, a sve manje izolovana proizvodna jedinica. Preduzee sve vie postaje neprekidno promenljiv sistem razliitih poslovnih aktivnosti, a zaposleni postaju sve samostalniji i preduzimaju sve vie odgovornosti i ne rade samo u preduzeu i samo za vreme radnog vremena. Virtuelna organizacija je inteligentni odgovor na potrebu sve veeg otvaranja prema okruenju i naglaene orjentacije na zahteve kupaca. Stvarne granice i rezultate virtuelne organizacije teko je utvrditi. Naglaenu fleksibilnost strukture prati jo izrazitija fleksibilnost u ponaanju osoblja i funkcionisanju virtuelne organizacije. Virtuelna organizacija je mrea nezavisnih kompanija dobavljaa, kupaca u velikoprodaji pa ak i njenih rivala, povezanih informacionom tehnologijom kako bi delile znanja, trokove i pristup pojedinanim tritima svake od njih. Ona nema direkciju ni organizacioni dijagram. Nema hijerarhiju i vertikalnu integraciju. Samo neke od karakteristika su: manja linija menadmenta; radnicima je delegirana vea mo u donoenju odluka; rasprostranjeno korienje timova, irok raspon kontrole; upravljanje elektronskim usmeravanjem; odreivanjem ciljeva i sakupljanjem informacija; tesna veza izmeu dobavljaa, potroaa i ogranizacije.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

II. KARAKTERISTIKE VIRTUELNIH ORGANIZACIJA


Cilj svake kompanije je da povea udeo na tritu i ostvari profit. Glavni cilj virtuelne organizacije je da dozvoli organizacijama uesnicima da ubrzano razvijaju svoje radno okruenje, a to je mogue kroz zadovoljenje zajednikih ciljeva koje se ostvaruje kroz niz resursa koje obezbeuju organizacije uesnice. Strateki ciljevi organizacija uesnica u virtuelnoj ogranizaciji su: 1. maksimiziranje fleksibilnosti i adaptivnosti na promene u okruenju, 2. dostizanje kritine veliine u skladu sa trinim ogranienjima i 3. optimizacija globalnog lanca snabdevanja. Virtuelne organizacije karakteriu i sledee osobine: 1. prelazi granice, 2. geografska disperzija, 3. komplementarnost sutinskih nadlenosti,
4. udruivanje resursa,

5. promena uesnika, 6. jednakost partnera i 7. elektronska komunikacija. U zavisnosti od zahteva okruenja gde posluju virtuelne organizacije mogu nastati i razliite strukture virtuelnih organizacija, te razlikujemo tri grupe karakteristika koje najvie utiu na vrstu virtuelne organizacije i to:
1. Karakteristike trita zahtev moe biti direktan zahtev od kupca (firme ili

individualca) ili se moe javiti zahtev kao rezultat marketing istraivanja na nekom novom tritu. Priroda zahteva zavisi od dostignutog tehnolokog nivoa i nivoa standardizacije koji imaju jak uticaj na virtuelnu organizaciju.
2. Proizvodni proces se projektuje u skladu sa trinim karakteristikama, sa odreenim

fokusom na koordinaciju i informacioni menadment. U virtuelnoj organizaciji koncept ''tano na vreme'' je kljuni, a proces mora biti paralelan koliko god je to mogue. Kada uesnici rade zajedno u isto vreme (sinhroni rad), komunikacija u ''realnom vremenu'' postaje kljuna.
3. Strateki ciljevi organizacije mogu biti vremenski limitirani (kratkoroni i dugoroni)

i limitirani u pogledu domena (samo jedan proizvod ili familija proizvoda). Glavni strateki interes je smanjenje trokova, sposobnost reagovanja na promene ili sposobnost da se zadovolje svi potroaevi zahtevi.
VIRTUELNE ORGANIZACIJE 6

III. STRUKTURA VIRTUELNIH ORGANIZACIJA


S obzirom na znaaj virtuelnih organizacija, brojni su autori koji su pokuali da daju preciznu definiciju ovog pojma. Isto tako, dolo se i do razliitih kriterijuma za klasifikaciju virtuelnih organizacija. Najei pristup u implementiranju virtuelne organizacije obuhvata sledee oblike:
Telecommuting zaposleni rade na lokaciji udaljenoj od uobiajenog radnog mesta,

ali ne i iskljuivo od kue; koriste se raunari i telekomunikaciona oprema kako bi se odravali kontakti izmeu udaljenog radnog mesta i matine kancelarije.
Telecentri ove udaljene kancelarije su locirane u zajednicama van glavnih gradova i

obezbeuju prostor i opremu zaposlenima koji im esto nisu dostupni u obliku telecomputera.
Mobilno poslovanje (mobile working) odnosi se na radno okruenje radnika koji

zahtevaju odgovarajuu opremu, kao to su mobilni telefoni, beini ureaji, laptop raunari.
Hot desking vaj oblik podrazumeva ukidanje stalnih radnih mesta (desks) svim ili

odreenim zaposlenima; ada pristiu, zaposlenima se dodeljuje radni sto, raunar i na taj nain omoguen im je pristup svojim dokumentima, fajlovima, aplikacijama i elektronskoj poti.
Hoteling blik u kome klijent obezbeuje hot desk za zaposlene virtuelne

organizacije
Virtuelni timovi Zaposleni sarauju sa udaljenih lokacija koristei elektronsku

potu, intranet, videokonferencije itd. Jo jedna od osnovnih i opte prihvaenih je klasifikacija virtuelnih organizacija koja kao osnovne kriterijume podele obuhvata raspon posla, duinu projekta i vreme provedeno u virtuelnom radu, tip projekta, duinu angaovanja i broj kadrova ukljuenih u projekat. Na osnovu ovih kriterijuma razlikuju se sledei tipovi virtuelne organizacije: 1. Trajne (permanentne) virtuelne organizacije organizacija koja je kreirana kao virtuelna da bi objedinila uesnike na tritu, bolje iskoristila profitabilne prilike, a takoe i snizila trokove; ovaj model se bazira na virtuelnom konceptu u okviru svojih aktivnosti, to ukljuuje virtuelne zadatke, timove i menadment organizacionih aktivnosti. 2. Virtuelni timovi upotreba koncepta virtuelnog, unutar organizacije, je generisala virtuelne timove u razliitim tipovima organizacija; u veini sluajeva, ovi timovi nastaju iz specifine, funkcionalne, operativne ili strateke poslovne jedinice u okviru vee organizacije. 3. Virtuelni projekti u ovom obliku organizacije formiraju alijanse ili konzorcijume kako bi zajedniki najbolje ostvarile trine prilike; oformljene alijanse okupljaju proizvoae, razvojne timove i trita raznih organizacija kako bi to efektnije reagovali na trine prilike. 4. Privremene virtuelne organizacije proireni oblik modela virtuelnog projekta podrazumeva uspostavljanje privremene virtuelne organizacije koja e raditi na vie projekata i razvijati odgovore na specifina trita; kada se odreena trina prilika ostvari, to predstavlja i zavretak rada privremene organizacije.
VIRTUELNE ORGANIZACIJE 7

U pojedinim izvorima literature mogu se definisati i sledei oblici virtuelnih organizacija: Partnerstvo, Licenc, Strateka alijansa i Virtuelni WEB (IMB i ATT). U odnosu na veliki broj parametara, mogu se razviti razliiti oblici virtuelnih struktura.

Tabela 1 Tipovi virtuelnih organizacija Virtuelne organizacije mogu evoluirati iz jedne vrste u drugu sve dok jedan virtuelni projekat traje (slika 2). Po predloenoj klasifikaciji virtuelne organizacije podeljene su u tri grupe. Prva grupa ukljuuje sve strukture koje poinju sa ivotnim ciklusom jednog virtuelnog projekta. Druge dve grupe odgovaraju evoluciji virtuelnog projekta u kasnijim fazama ivotnog ciklusa projekta.

Slika 2 - Evolucija strukture virtuelnih organizacija


VIRTUELNE ORGANIZACIJE 8

U jednoj virtuelnoj organizaciji informacioni sistem ima jednu od centralnih uloga. Zahtevi koji se postavljaju pred informacioni sistem u virtuelnoj organizaciji odnose se na njegovu sposobnost da radi istovremeno sa vie organizacija. Ovaj sistem se zove interorganizacioni informacioni sistem (IOIS). Struktura virtuelne organizacije mora da se suoi sa razliitim tehnikim ogranienjima, posebno ogranienjima vezanim za konkurentno inenjerstvo, kao i sa ogranienjima vezanim za interoperativnost izmeu razliitih organizacija. Kompromis treba da se pronae usklaivanjem menadment strukture i veliine virtuelne organizacije. Veliina virtuelne organizacije po pravilu treba da se prilagodi duini ivotnog ciklusa projekta. III.1. Kratkorone virtuelne organizacione strukture Pojava kratkorone strukture virtuelne organizacije karakteristina je uglavnom za jedno trite. Projekti ovakve vrste po svojoj prirodi uglavnom se mogu dekomponovati u relativno nezavisne potprojekte. Veina rada e biti izvrena sa asinhronim aktivnostima i koordinacijom sa partnerom. Formirana struktura mora biti laka i fleksibilna. Menadment sistem virtuelne organizacije ima kontrolu samo nad globalnim aktivnostima koje mogu biti podeljene na nove podaktivnosti kao u fraktalnoj strukturi. Aktivnostima se upravlja od strane unutranjih organizacija lanica virtuelne organizacije.

Tabela 2 - Klasifikacija virtuelnih organizacija

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

III.2. Proireno preduzee Proireno preduzee spaja granice preduzea i ukljuuje kompleksne relacije izmeu kompanija, njenih partnera, potroaa, dobavljaa i trita (slika 3). Organizacioni aspekti poirenog preduzea mogu biti predstavljeni kao globalizacija razmene, kooperanata i partnerstva. Kompanije u proirenom preduzeu moraju da koordiniraju svoj unutranji sistem (intraorganizacionone aktivnosti) sa ostalim sistemima u lancu snabdevanja i dalje moraju biti fleksibilne i spremne da se adaptiraju promenama.

Slika 3 - Proireno preduzee Mogua evolucija dugorone saradnje u okruenju virtuelne organizacije tie se partnerstva gde interna fleksibilnost ostaje vrlo visoka. Ovakva struktura je pogodna za partnere gde su sposobnost reagovanja na promene i sposobnost zadovoljenja zahteva potroaa kljuni ciljevi.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

10

IV. MODELI VIRTUELNIH OGRANIZACIJA


Model virtuelne organizacije predstavlja obrazac u kojem vodea organizacija stvara udruivanje sa skupom drugih organizacionih objekata od kojih je svaki specijalizovan za odreene poslovne aktivnosti u cilju izrade specifinog proizvoda ili usluge, najboljeg mogueg kvaliteta i u najkrae mogue vreme. Integracija radnih odnosa primenom informacione tehnologije i umreene strukture skrauje proizvodni ciklus i daje trenutni odgovor na zahtev trita, to ini osnovu delovanja virtuelnih organizacija. U procesu stvaranja virtuelne organizacije nalazimo tri osnovna modela umreenih organizacija koje ujedno ine i oblike virtuelne organizacije: 1. Organizacije s umreenim radnim zadacima - ine osnovni model virtuelne organizacije koje povezuje poslovne partnere za zajedniki nastup na tritu. 2. Organizacije s umreenim radnim timovima - nalaze se esto u javnom sektoru, sadre manje organizacije (timove) za istraivanje, razvoj i strunu podrku, a njihovo objedinjeno delovanje omoguuje izvravanje planova i projekata razvoja dravne uprave. 3. Organizacije s umreenim fabrikama - proizvodnim pogonima, u praksi se pojavljuju kao konzorcijumi koji objedinjavaju istraivaki sektor, proizvodnju i trgovinu oko jedinstvenog proizvodnog programa, esto se objedinjuju srodne organizacije ili istih srodnih grana. Svi ovi modeli virtuelnih organizacija ine osnovu koncepta virtuelnog poslovanja u svrhu ispunjavanja est osnovnih strategijskih poslovnih zahteva: 1. razmena iskustva i zajedniko korienje resursa kao i zajedniko preuzimanje rizika i trokova, 2. povezivanje nadlenosti, 3. smanjenje ukupnih trokova proizvodnje i poslovanja, 4. poveanje proizvodne sposobnosti, 5. poveanje uea na tritu i 6. prelaz sa prodaje proizvoda na prodaju reenja, ideja i znanja.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

11

IV.

PREDNOSTI I OGRANIENJA VIRTUELNIH ORGANIZACIJA

IV.1. Prednosti virtulenih organizacija

Prednosti vituelne organizacije su brojne, pa tako, osim toga to predstavlja novi organizacioni model koji koristi tehnologiju da bi dinamiki povezao ljude, sredstva i ideje, deli anse i rizika proizvoda i usluga. Prednosti virtuelnih organizacija ogledaju se u:

poveanju konkurentske prednosti izmeu razliitih privrednih jednica;

poveanju fleksibilnosti poslovanja kroz vrlo brzo i jednostavno menjanje poslovnih partnera; poveanju produktivnosti zaposlenih; poveanju kvaliteta proizvoda i usluga; poveanju kvaliteta poslovne komunikacije i unutranje kontrole;

smanjenju trokova poslovanja, deljenja resursa, kapaciteta, rizika, infrastrukture i trokova; prilagodljivosti virtuelne organizacije za odreeni posao se mogu angaovati najbolji strunjaci koji su geografski jako udaljeni; neminovnom uspehu koji dolazi kroz uzajamno poverenje, visoku tehnologiju, tenji ka savrenom zadovoljenju kupaca; brzini ulaenja u poslove; geografskom i strunom nadopunjavanju; neobaveznosti forimiranja nove pravne strukture; nedefisanom veku egzistencije (vrlo kratko ili vrlo dugo, prema potrebi) i dr.

IV.2. Ogranienja virtuelnih organizacija

Iako su prednosti virtuelnih organizacija brojne, postoje i problemi koji bi mogli da stanu na put primeni i realizaciji virtuelnog poslovanja. Zbog same injenice da je pojava nova i nepoznata, mnogi ljudi i kompanije drae se na distanci od takve strukture i naina poslovanja. Ogranienja se ogledaju kroz:

rad zaposlenih koji se uglavnom bazira na samo-motivaciji i odgovornosti (kod odreenog broja ljudi ovakav nain e funkcionisati, a veini je potrebna i motivacija u vidu lidera koji obavlja kontroli);

kapacitet komunikacione mree (mogua potencijalna organienja u propusnoj moi prenosnih kanala koja uzrokuju usporavanje toka informacija i interakcije izmeu entiteta u virtuelnoj organizaciji);

usporenu mreu u estim i dugim vremenskim intervalima (utie na produktivnost kompanije); kompatabilnost hardvera i softvera (neke aplikacije blokiraju ili usporavaju rad raunara antivirusni softver); smanjenje kvaliteta poruka koje se prenose (nedostatak interakcije lice u lice i odsustvo govora tela uzrokuju kvalitet poruke koja se prenosi); nesigurnosti zaposlenja (nepostojanje stalnog priliva novanih sredstava)
12

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

neposedovanju oseaja pripadnosti virtuelnom timu ili organizaciji i dr.

V.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE U JAVNOM SEKTORU

US Ministarstvo odbrane svi vojni servisi su konstruisali virtuelna borbena okruenja kao integralni deo vojne strategije. Osim treninga i proba, ove borbene laboratorije testiraju oruje koje jo nije proizvedeno. esto je ovakvo okruenje distribuirano i interaktivno npr. uesnici u ratnim igrama su razmeteni na udaljenim lokacijama i koriste irokopojasne telekomunikacione veze i raunare visokih preformansi za simuliranje oruane borbe. Uesnicima je omoguena online interakcija sa odzivom u realnom vremenu. US Vojska - Army Knowledge Online predstavlja potral za osoblje vojske. Sadraj je personalizovan, sa pristupom e-mailu i news grupama, mogunosti lociranja vojnog osoblja, itanja vojnih vesti, omoguava izvravanje web aplikacije i pretragu svih vojnih web sajtova. US Ministarstvo energije odeljenje i njegovi kontrakeri koriste napredne raunare i komunikacione tehnologije kako bi upravljali vrlo kompleksnim projektom uklanjanja radioaktivnog otpada. Jedan od takvih projekata je poeo sa implementacijom virtuelnih radnih timova u cilju obezbeivanja efikasnije i efektivnije saradnje izmeu zaposlenih. US Administracija socijalnog osiguranja Administracija povezuje 36 radnih mesta razliitih obima posla irom zemlje u virtuelni ''call centar'' u kome radi 3800 stalno ili privremeno zaposlenih, zajedno sa 4000 obuenih radnika koji ih mogu podrati. Dolazei pozivi se usmeravaju na ona mesta gde ima zaposlenih da se jave. Npr. neko moe pozvati slubu socijalnog osiguranja u svom gradu; ako su sve linije zauzete, poziv e biti preusmeren na ''call centar'' u susednom gradu ukoliko tamo ima slobodnih operatera; ovakav sistem pomae u rastereenju obima posla i poboljanju korisnikog servisa zbog manjeg broja zauzetih linija.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

13

VI. VIRTUELNI PREDUZETNICI


Dell Computers (US) Kompanije se ubrzano udaljavaju od samostalnih, vertikalno integrisanih oblika, i postaju virtuelni entiteti koji se oslanjaju na poslovne partnere kako bi ispunili oekivanja svoje distributivne mree. Ovo znai da e veina kompanija prepustiti bilo koji deo svog poslovanja kompanijama koje e moi efikasnije, pouzdanije i uz nie trokove da obave posao. Primera radi, veina komponenata u Dell raunarima se proizvodi u drugim kompanijama, dok se Dell orjentie na svoje snage marketing, podrka potroaima i integracija ovih komponenata u raunar kao finalni proizvod. Kada kupujemo raunar iz Della, virtuelna organizacija ukljuuje Dellovu slubu za tehniku podrku, montane linije i radnike na montai, dobavljae za razliite komponente, ups-ove, kamione i vozae za dostavu. Celokupna imovina u sistemu, bez obzira na kojoj je lokaciji ili u vlasnitu koje kompanije, posmatra se kao jedinstven sistem. Jedna od kljunih prednosti je u smanjenju nivoa zaliha sa aspekta itavog sistema i poboljan korisniki servis. Tako Dell tei da na stanju ima to je manje zaliha. Aventis (Francuska) Jedna od vodeih farmaceutskih kompanija u svetu. Aventis je nastao decembra 1999. godine spajanjem nemake kompanije Hoechst AG i francuske Rhone-Poulenc SA. Njihovo inenjersko odeljenje u Americi je bilo sainjeno od vie malih ''ostrva'' koji su odgovarali razliitim organizacijama i firmama. Nije bilo konzestentnosti u kvalitetu rada, standarda i vrlo malo kooperacije izmeu grupa. Kao reakcija na takvo stanje, uspostavljena je virtuelna organizacija koja je obuhvatala pet tehniko-uslunih grupa i jednu tehnoloku grupu. Inenjeri ovih grupa su mogli biti locirani bilo gde u Severnoj Americi. Tehnoloka grupa je locirana u New Jersey , prvenstveno zbog utede u trokovima centralne laboratorije. Ova nova mobilna organizacija je fokusirana na potrebe kupaca i u skladu sa ciljevima poslovanja. U njoj se dele tehnologija, informacije i najbolja iskustva. Crowley Commnucations (US) Ova PR kompanija obezbeuje proizvode i usluge kao to su broure, tampani materijal, fotografije i razne vrste grafikih radova. Kompanija ima samo jednog stalno zaposlenog lana, Jolene Crowley, koja je zaduena za angaovanje kontraktnih timova, onda kada je potrebno, koji e raditi na pojedinim projektima. Ovi timovi su raireni po celoj Kaliforniji i ostatku SAD i sainjeni su od strunjaka, povezanih raunarima i razliitom telekomunikacionom opremom. Ova virtuelna kompanija se udruuje sa marketinkom kompanijom za potrebe projekata veeg obima. Reuters Holding (Velika Britanija) Ova kompanija prua finansijsko-informativne usluge. Kreirala je virtuelne timove sa predstavnicima iz 12 kompanija koji su bili zadueni za kreiranje korisnikog interfejsa za kompaniju. Potpomognuti potpisivanjem ugovora o tajnosti informacija, postignute su znaajne utede u trokovima zapoljavanja, pogodnosti za osoblje i smanjeni opti trokovi kao rezultat virtuelnog prilaza.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

14

ZAKLJUAK
U 21 veku, eri novih komunikacijskih i informatikih tehnologija, virtuelne organizacije su potencijalno veoma mone organizacione strukture koje sve vie pronalaze put do svojih korisnika. One danas imaju svoju definisanu tipologiju, ivotni vek, dinamiku, integracione informacione sisteme i sve to ini jednu savremenu organizaciju spremnu da odgovori promenljivim zahtevima trita, a uz istovremeno maksimalne utede u trokovima razliite prirode to doprinosi da ovaj oblik organizacione strukture ne samo opstaje na tritu ve i da se ubrzano razvija. Napredkom ljudske svesti, ubrzanjem protoka informacija, poveanjem kapaciteta telekomunikacionih mrea, virtuelne organizacije kre put ka savremenim nainima poslovanja. Svoje mesto su zauzele u svim strukturama drutva, a u dalekoj budunosti e dominitrati globalnim tritem.

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

15

LITERATURA:
Prof. Dr. Dragan Milanovi, doc. Dr. Danijela Tadi i Mr. Mirjana Misita, Informacioni sistemi mendmenta sa primerima, Megatrend univerzitet primenjenih nauka, Beograd 2005. godina Mr. Zoran Velikovi, Elektronsko poslovanje (e-biz.ppt) Bojan Bojani, Janko M. Cvijanovi i Jelena M. Lazi, Industrija, Centar za evaluaciju i obrazovanju u nauci, 2004 godina

INTERNET ADRESE: www.indmanager.edu.rs www.scindeks.nb.rs www.ef.unessa.rs.ba www.dell.com www.en.sanofi-aventis.com www.army.mil www.nubix.ch www.fon.bg.ac.rs. www.konsaltnig.rs

VIRTUELNE ORGANIZACIJE

16

You might also like