You are on page 1of 20

POSEBNE VRSTE KREDITA I NJIHOVA EVIDENTIRANJA

Seminarski rad iz predmeta Raunovodstvo banaka

Mentor:

Studenti:

Sarajevo, decembar 2010. godine

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

SADRAJ

POJMOVNIK.............................................................................................................3 2. UVOD..................................................................................................................4 3. KRATKORONI KREDITI.......................................................................................5 3.1. Lombardni kredit.............................................................................................6 3.2. Rambursni kredit.............................................................................................9 3.3. Revolving krediti............................................................................................10 4. SREDNJORONI KREDITI...................................................................................13 4.1. Potroaki krediti...........................................................................................13 5. DUGORONI KREDITI........................................................................................14 5.1. Hipotekarni kredit..........................................................................................14 5.2. Stambeni kredit.............................................................................................16 5.3. Investicioni krediti.........................................................................................17 6. OSTALI SPECIFINI KREDITI..............................................................................18 7. ZAKLJUAK ....................................................................................19 8. LITERATURA......................................................................................................20

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

POJMOVNIK
KREDIT - novani duniko-vjerovniki odnos u kojem vjerovnik kredita (obino banka) ustupa pravo koritenja odreenog iznosa novanih sredstava duniku (debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata. KAMATA - cijena za preputanje kapitala na odreeni rok, a obraunava se od dana dospijea potraivanja.
KRATKORONI KREDITI - imaju rok dospijea do jedne godine. Slue za

finansiranje tekue poslovne djelatnosti, potronje, odnosno za premoenje tekue nelikvidnosti LOMBARDNI KREDIT - kratkoroni kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasnitvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate u posjedu banka. RAMBURSNI KREDIT - kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaanje uvoza robe uz pokrie razliitih dokumenata koji su na nju preneseni. REVOLVING KREDIT - kratkoroni kredit za obrna sredstva koji se automatski po iskoritavanju obnavlja sve do iskoritenja ugovorenog maksimalnog iznosa u ugovorenom roku.
SREDNJORONI KREDITI - kredit s rokom od 2 do 5 godina. Dok je donja granica

dosta vrsta, gornja je promjenljiva. POTROAKI KREDIT - srednjoroni kredit daje se pojedincima (domainstvima) za kupovinu trajnih potronih dobara (automobila, namjetaja, bijele tehnike itd.)
DUGORONI KREDITI - imaju rok dospijea dui od pet godina, a slue za

finansiranje veih investicija. HIPOTREKARNI KREDIT - dugoroni kredit (s rokom dospijea od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno zalonoga prava na nekretnini.

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

2. UVOD
Budet je svakako stavka zbog koje vrlo esto stavljamo prst na elo i zapitamo se koliko smo ispravnu odluku donijeli, da li utedjeti za ovo ili za ono? E, a onda su nam u "pomo" doli krediti. Danas ne moemo ni jedan vei projekat zapoeti bez finansiranja iz kredita. Kredit je postao svakidanjica u dananjem vremenu, i veina ljudi danas vraa ak i vie od jednog kredita. elimo kupiti stan, kuu, novi automobil, zapoeti mali biznis, prvo to radimo jeste traenje sredstava za finansiranje, a njih veinom nalazimo u bankama uzimajui kredit, koji emo kasnije uz naknadu (kamatu) vraati u jednakim mjesenim ratama. Da bi dobili kredit, potrebno je i odreeno osiguranje da emo mi taj kredit i vratiti, najee se kao osguranje javlja hipoteka i irant. A koliko je mudro uputati se u kredit, na koliko vremena je optereenje kunog budeta optimalno i da li sada podizati kredit ili saekati jo neto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se raspitamo o svakoj stavci prije nego to se upustimo u kreditiranje. Cilj ovog seminarskog rada je istai karakteristike i opisati posebne vrste kredita i njihova evidentiranja kod banke. Ukoliko elimo da kupujemo neto ija je cijena vea od naih mjesenih primanja, kredit moe da vam pomogne. Kredit je odreeni novani iznos koji nam banka ustupljuje na korienje na odreeno vrijeme, pod odreenim uslovima i uz plaanje naknade - kamate, kao cijene korienja tih sredstava. Poslije odluke da su nam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo da prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od vie banaka i procijenimo koja banka nam prua najpovoljnije uslove shodno naem sadanjem i buduem finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podiemo. U ovom radu emo detaljnije obraditi vrste najee koritenih specifinih kredita sa aspekta ronosti tj. otplate kredita.

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

Svaka banka ima svoje ponude koje mogu biti sezonske, a mogu biti i dugorone ali specifine za tu banku: Kratkoroni krediti (LOMBARDNI, REVOLVING, RAMBURSNI KREDITI) Srednjoroni krediti (POTROAKI KREDITI) Dugoroni krediti (HIPOTEKARNI KREDITI)

3. KRATKORONI KREDITI
Kratkoroni bankarski krediti predstavljaju jedan od vanijih izvora finansiranja privrednih tokova, realizovanja monetarno-kreditne politike makro sistema i znaajnu komponentu u strukturi aktive i plasmana banaka. Oni predstavljaju jedan od najvanijih aktivnih bankarskih poslova. Banka odobrava kratkorone kredite iz apsorbovanih i kod nje centralizovanih depozita po vienju, kratkoronih kredita koje ona koristi kod drugih banaka i finansijskih organizacija u zemlji i inostranstvu, kao i iz sredstava koja su nastala multiplikacijom depozita. Poseban izvor za kratkorono kreditiranje potreba privrednih preduzea predstavljaju i krediti koje bankama odobrava centralna banka. Kratkorone kredite banke odobravaju za zadovoljavanje kratkoronih potreba korisnika za obrtnim sredstvima, i to u prinicipu za povremene zalihe ili za pokrie potraivanja od kupaca, za sezonske potrebe, za pojedini posao i sl. U principu kratkoroni krediti dati za povremena obrtna sredstava imaju tretman samolikvidirajuih, jer se obino otplauju u momentu kada prestanu da postoje razlozi zbog kojih je kredit uzet tj. kad prestanu da postoje povremene zalihe ili se naplate potraivanja od kupaca. Skoro da nema preduzea koje ne uiva kratkoroni bankarski kredit i nije mogue odrediti ukupan iznos potreba za kratkoronim kreditom, jer on zavisi ne samo od stepena razvijenosti na kome se privreda nalazi, ve i od konjukturnih prilika. U uslovima savremenih trinih struktura, kratkoroni krediti se ne koriste samo za finansiranje povremenih obrtnih sredstava nego se ak i dio trajnih obrtnih sredstava finansira iz kratkoronih bankarskih kredita.

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

3.1. Lombardni kredit


Lombard je stari aktivan bankarski posao. Njega su prvo praktikovali bankari iz Lombardije koji su ga prenijeli u Englesku i po tome je i dobio dananje ime. Lombardni kredit(kredit na zalogu) je kratkoroni bankarski kredit koji preduze moe dobiti na bazi zaloenih pokretnih realnih vrijednosti kao to je zlato i druge dragocjneosti, hartije od vrijednosti, trgovaka roba i druga pokretna dobra koja su lako i brzo utriva kotiraju na finansijskom tritu. Osnovna karakteristika lombardnog kredita je to odluujuu ulogu ima bonitet zaloga, dok je lina kreditna sposobnost preduzea skoro sporedna. Lombardni kredit se angauje za pribavljanje transakcionog novca za tekuu proizvodnju ili promet radi osiguranja tekue likvidnosti. Preduzee zalae sredstva koja su momentalno van proizvodne funkcije i dobivenim kreditom ih aktivira, uini ih mobilnim i funkcionalnim a da ih pri tome ne otui proda. Zaloeni kredit za preduzee debitora ima dobru stranu to mu daje mogunost da svojim finansijskim obavezama tano i na vrijeme odgovara, a da nije primoran da hartije od vrijednosti ili robu prodaje u nevrijeme ili kada su trine prilike nepovoljne. Putem zalaganja on se zatiuje od potencijalnih gubitaka koji bi mogli nastati ako bi se roba morala prodati hitno i po svaku cijenu. Trina vrijednost imovine koja se zalae odnosno vrijednost koja se kotira je osnova za dobijanje kredita. Od iznosa zaloene vrijednosti zavisi i iznos lombardnog kredita. Hartije od vrijednosti se procjenjuju po trinoj vrijednosti, ali se lombardni kredit odobrava ispot te vrijednosti, ne prelazei 60-75% odnosno tri etvrtine dnevne vrijednosti zaloga. Jedino je izuzetak zlato na ijoj se vrijednosti dobija kredit u 100% iznosu. Lombardni kredit se moe realizovati tek nakon potpisivanja ugovora o lombardnom kreditu gdje su utvreni uslovi(rok i kamata, nominalni iznos kredita) i kada se zalog preda banci. Banka je duna da uva zalog i da vri sve radnje povezane sa zalogom. Uobiajni rok zaloga iznosi tri mjeseca. Kad se zalae roba najiru primjenu ima skladinica ili varant i konomsman. Knjienje lombardnih kredita je veoma jednostavno. Za iznos odobrenog lombardnog kredita zaduuje se raun Lombardni krediti a odobravaju se raun Gotovina za neto iznos datog kredita, raun Prihodi od kamata za iznos kamate i raun Prihodi od provizije i drugih nadoknada za iznos provizije i trokova. U momentu otplate lombardnog kredita o roku dospjelosti zaduuje se raun Gotovina a odobrava se raun Lombardni krediti za bruto iznos datog kredita. U vanbilansnoj evidenciji kod lombardnih kredita za procjenjenu vrijednost zaloga zaduuje se raun Ostava na uvanje a odobrava se raun Ostavljai ostava na uvanje. Ovi rauni se gase suprotnim knjienjem u momentu otplate lombarnih kredita o roku dospjelosti.

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

U cilju ilustracije knjienja lombardnih kredita pretpostavimo da je banka odobrila lombardni kredit fizikom licu N.N. u iznosu 50.000 KM. Kao zalog lice je poloilo robu u vrijednosti od 70.000 KM. Rok dospjea datog kredita je 4 mjeseca, kamata iznosi 1500 KM, provizija 1%, a trokovi su 40 KM(mjeseci se raunuju po 30 dana). Otplata lombardnog kredita je izvrena o roku. Prema datim podacima lombardni raun izgleda ovako : Bruto iznos lombardnog kredita Kamata Provizija Trokovi Neto iznos lombardnog kredita U dnevniku data kreditna transakcija e se proknjiiti na sljedei nain : R.br. 1. OPIS Naknade za usluge Naknade za bankarske usluge Obraun provizije i trokova Gotovina Naknade za usluge Za naplaenu proviziju i trokove Lombardni kredit Gotovina Za odobreni lombardni kredit Ostali vanbilansni rauni Ostali vanbilansni rauni Za vanbilansnu evidenciju zaloga Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 1. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 1. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 2. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 2. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata KONTO 182 960 200 182 169 200 994 999 180 950 200 180 180 950 200 180 180 950 DUGUJE 540 POTRAUJE 540 540 540 50.000 50.000 70.000 70.000 375 375 375 375 375 375 375 375 375 375 50.000 1.500 500 40 47.960

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

10.

11.

12.

13.

14.

Za obraunate kamate za 3. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 3. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 4. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 4. mjesec Gotovina Lombardni kredit Za povrat kredita Ostali vanbilansni rauni Ostali vanbilansni rauni Isknjiavanje zaloga iz vanbilansne evidencije

200 180 180 950 200 180 200 169 999 994

375 375 375 375 375 375 50.000 50.000 70.000 70.000

Osnovne karakteristike lombardnog kredita ponude

:1

Iznos kredita: od 1.000 do 100.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS Valuta: EUR Nominalna kamatna stopa: 7,00% god. (EKS od 7,67%) Rok otplate: od 12 do 60 meseci Bez iranta Obezbeenje: 100% garantni depozit Jednokratna naknada za obradu kredita : 1,00% Prevremena delimina ili konana otplata: 2% Refinansiranje kredita sredstvima druge banke: 4% Naknada za obradu zahteva za izmenu kolaterala: 2.000,00 RSD Naknada za odustajanje od ugovora bez saglasnosti banke: 0,5% Prikaz mjesenih anuiteta u EUR Rok otplate 12 mjeseci Kamatna stopa 7% Iznos Mjeseni anuitet 1.000 86,53 50.000 4.326,34 100.000 8.652,67 60 mjeseci 7% Mjeseni anuitet 19,80 990,06 1.980,12

Napomena: Kamate su izraene na godinjem nivou i podlone su promenama. Uslovi pod kojima se odobravaju krediti podloni su izmenama.

www.hypo-alpe-adria.ba

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

3.2. Rambursni kredit


Rambursni kredit je vrsta kratkoronog kredita kojeg preduzea koriste iskljuivo u meunarodnoj razmjeni kako pri izvozu tako i pri uvozu. Kredit kojim se vri plaanje prekomorskog uvoza ili izvoza putem bankarskog(mjeninog) akcepta, osiguranog robnim dokumentima. To je ustvari akceptni kredit koji banka otvara uvozniku uz pokrie na njeno ime prenesenih robnih dokumenata(konosman, teretnice, polise osiguranja i sl.) stavljajui ga na raspolaganje izvozniku. Kod ovog kredita kupac-uvoznik i prodavac-izvoznik ugovorom se obavezuje da e se plaanje izvriti akceptom rambursne banke, koji e prodavac eskontovati kod svoje banke ili ga dalje koristiti za svoja plaanja ili ga prodati na finansijskom tritu. Akceptiranje mjenice kojom se obavlja plaanje uvoza robe u rambursnom kreditu moe izvriti domaa banka uvoznika, banka izvoznika ili neka trea prvoklasna banka u treoj zemlji. Rambursni kredit je najei, najsigurniji i najjeftiniji spoljno-trgovinski kredit. Nedostatak je u tome to ga mogu odobravati samo meunarodno priznate i poznate banke pa su preduzea iz nerazvijenih zemalja upuena na posrednitvo stranih banaka.

Shema: Rambursni kredit

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

Prethodna shema pokazuje detaljno postupak odvijanja davanja i koritenja rambusnog kredita u meunarodnoj trgovini. Koraci su slijedei: 1. kupoprodajni ugovor 2. zahtjev za akcept mjenice kod ugled. banke 3. izvjetava da e akceptirati mjenicu 4. o tome izvjetava izvoznika 5. isporuka robe 6. ispostavlja mjenicu koju sa otpremnim dokumentima dostavlja svojoj posl.banci 7. dostavlja mjenicu i otpremne dokumente 8. akceptira mjenicu i vraa je izvozniku, a dokumente alje banci uvoznika i tereti je za proviziju, 9. dostavlja dokumente i tereti za proviziju 10. preuzima robu 11. podnoenje mjenice na isplatu 12. iskup mjenice 13. i 14. zahtjev za isplatu i plaanje

3.3. Revolving krediti


Revolving krediti su takvi kratkoroni krediti za obrna sredstva koji se automatski po iskoritavanju obnavljaju sve do iskoritenja ugovorenog maksimalnog iznosa u ugovorenom roku. Oni omoguuju korisnicima datih kredita da povlae novana sredstva u skladu sa dinamikom svoih potreba (za obrtnim sredstvima) i da ih otplauju prema svojim finansijskim mogunostima u okviru ugovorenog roka. Banke kao davaoci revolving kredita moraju s obzirom na to da dre raspoloiva novana sredstva u pripravnosti, od korisnika ovih kredita traiti plaanje, pored redovne kamate i proviziju na neiskoriteni iznos odobrenog kredita. Revolving krediti koji su formalno kratkoroni a efektivno srednjoroni sa rokom dospijea od 1 do 3 godine su pokriveni(realni) krediti (uglavnom zalihama i potraivanjima od kupaca). Oni imaju inae posebnu primjenu kod meunarodnih dokumentarnih akreditiva, kod kojih se akreditivni iznos, poslije iscrpljenja, ponovo obnavlja sve do ugovorenog maksimalnog (ukupnog) iznosa ili broj puta u ugovorenom roku. Praktikuju se kod duih isporuka kako bi se skratio postupak oko ponovnog otvaranja i postigle odreene utede u bankarskoj proviziji kao troak za korisnika datog kredita (prihod za banku kao davaoca odnosnog kredita).

10

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

Kratkoroni krediti za obrtna sredstva se po pravilu otplauju zajedno sa pripadajuom kamatom odjednom o roku dospijea. Oni se kod banke kao davaoca datih kredita knjie tako to se u momentu odobrenja i iskoritenja zaduuje raun Kratkoroni krediti za obrtna sredstva a odobrava se raun iro-raun (ili neki drugi) za iznos odobrenog i iskoritenog kredita. Prilikom otplate zajedno sa kamatom zaduuje se raun iro-raun za iznos glavnice i raun Prihodi od kamata za iznos kamate po osnovu datih kredita. Revolving kreditna kartica je kartica s odobrenim osobnim limitom potronje koji predstavlja revolving, odnosno "samoobnavljajui kredit. Klijent sukladno svojim eljama sam odluuje o iznosu kredita koji e koristiti, o nainu te o tempu vraanja kredita. Ako klijent ne eli trokove platiti odjednom, tada nepodmireni trokovi postaju iskoriteni dio odobrenog kredita na koji klijent plaa kamatu. Banka kao izdavatelj kartice utvruje minimalni postotak iskoritenog kredita koji se mora plaati mjeseno, na primjer 5 ili 10 % iskoritenog kredita. Kreditna kartica se kao i debitna, moe koristiti za podizanje gotovine na bankomatu te za plaanja u trgovako-uslunoj mrei.

Primjer knjienja kroz dnevnik : Banka je odobrila komitentu kratkoroni kredit za obrtna sredstva u iznosu od 15.000 KM, sa rokom dospjea od 5 mjeseci, uz kamatu od 13 %. Odobreni dati kredit je u potpunosti iskoriten i u roku vraen zajedno sa pripadajuom kamatom.

R.br. OPIS Kratkoroni krediti iza obrtna sredstva 1. (revolving kredit) iro raun Za odobreni kratkoroni kredit 2. Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 1. mjesec iro raun 3. Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 1. mjesec Kamate po datim kreditima 4. Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 2. mjesec iro raun 5. Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 2. mjesec Kamate po datim kreditima 6. Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 3. mjesec

KONTO 121 204 180 950 204 180 180 950 204 180 180 950

DUGUJE 15.000

POTRAUJE

15.000 162.50 162,50 162,5 162,5 162.50 162,50 162,5 162,5 162.50 162,50

11

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

7.

8.

9.

iro raun Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 3. mjesec Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 4. mjesec iro raun Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 4. mjesec Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 5. mjesec iro raun Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 5. mjesec iro-raun Kratkoroni krediti iza obrtna sredstva (revolving kredit) Povrat kredita

204 180 180 950 204 180

162,5 162,5 162.50 162,50 162,5 162,5

10.

180 950 204 180 204 121

162.50 162,50 162,5 162,5 15.000 15.000

11.

12.

Karakteristike revolving kredita ponude :2 Iznos kredita: U zavisnosti od svrhe finansiranja, finansijskog stanja klijenta, datih instrumenata obezbjeenja i ostalih pokazatelja prema odluci Banke Rok otplate: do 36 mjeseci (uz obavezu povrata cjelokupnog kreditnog iznosa svakih 12 mjeseci) Nain otplate: Klijent po potrebi povlai i vraa odobrena sredstva. Ukupni iznos mora biti otplaen po isteku roka kredita Kamata: - Fiksna kamatna stopa - Varijabilna kamatna stopa sa klauzulom o promjenjivosti - Varijabilna kamatna stopa vezana za EURIBOR - Kamata se obraunava i naplauje mjeseno ili kvartalno Obezbjeenje: Mjenice firme i line mjenice vlasnika Mjenice firme ili firmi garanata Zalog na nekretnine i pokretnu imovinu (pojedinano ili u kombinaciji)

www.sparkasse.ba

12

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

4. SREDNJORONI KREDITI
Srednjoroni krediti su posebna vrsta kredita koja zauzima mjesto izmeu kratkoronih i dugoronih. Tamo gdje nije demerkaciona linija oto izdvojila kratkorone i dugorone kredite, gdje se precizno ne mogu svrstati u jednu od ove dvije globalne grupacije izmeu njih se interpoliraju srednjoroni krediti. To je jedna posebna vrsta kredita koja je, obzirom na faktor vrijeme, negdje na sredini izmeu dugoronog i kratkoronog koji se daje na srednji rok. Rok koji je dui od godine dana, a ne prelazi pet godina. Namjene za koje se koriste srednjoroni krediti su dosta brojne, a najee se koriste za kreditiranje stanovnitva za potrona dobra i stambene kredite, kao i za finansiranje preduzea za razne svrhe do pet godina.

4.1. Potroaki krediti


Potroaki krediti daju se pojedincima (domainstvima) za kupovinu trajnih potronih dobara (automobila, namjetaja, bijele tehnike itd.). Dospijevajui, po pravilu u roku od 1-5 godina, a isplauju se u mjesenim ratama. Kod ovih kredita primjenjuje se uproena procedura i obino se trae najosnovnije informacije o debitoru kako bi se ograniio rizik kreditne delikvencije. Da bi se utvrdila kreditna sposbnost potencijalnih korisnika potroakih kredita najee se trae sljedee informacije: line informacije i karakter lica, kako je rijeio stambeno pitanje, da li je zaposlen, posjeduje li tednju itd. Nakon toga slijedi kreditna ocjena o prihvatanju (ili neprihvatanju) kreditnog zahtjeva, odreivanje obima kredita, utvrivanje perioda reistraivanja kreditne sposbnosti, bilans njegovog dohotka, mogunost plaanja mjesenih rata i zakljuivanje ugovora.

Primjer knjienja kroz dnevnik : Banka je izvrila gotovinsku isplatu potroakog kredita fizikom licu u iznosu od 5.000 KM. Za izvrene usluge banka je naplatila proviziju u iznosu od 50 KM. R.br. OPIS Potroaki kredit 1. Gotovina Za isplatu potroakog kredita Gotovina 2. Naknade za bankarske usluge Naplata provizije KONTO 169 200 200 960 DUGUJE 5.000 POTRAUJE 5.000 50 50

13

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

5. DUGORONI KREDITI
Dugoroni krediti imaju rok dospijea dulji od pet godina, a slue za financiranje veih investicija. Odobravaju se na temelju dugoronih izvora sredstava komercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i vie god.), dugoroni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizian posao, pa se njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje zalonim pravom na nekretnine (hipotekom), a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva (jedne ili vie osoba), osiguranja nekretnine od razliitih rizika, polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnoga sluaja vinkulirane u korist kreditora i sl..

5.1. Hipotekarni kredit


Hipotekarni krediti su dugoroni krediti odobreni na bazi realnog imovinskog pokria graanima ili preduzeima za finansiranje nekretnina (izgradnje stanova, poslovnih zgrada, trgovinskih centara, parkinga, itd.), koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno zalonoga prava na nekretnini. Hipotekarni vjerovnik (banka ili druge specijalizirane financijske institucije) vraanje kredita osigurava tzv. intabulacijom, odnosno pravnim postupkom uknjibe zalonoga prava na nekretnini, temeljem kojega dospjela nenaplaena potraivanja moe namiriti iz vrijednosti zaloga. Predmet hipoteke moe biti; stambeni ili poslovni prostor, zemljite, gospodarske zgrade, skladita i druge nekretnine nad kojima se zalono pravo stie upisom u zemljine knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se zalono pravo stie nad kojima se zalono pravo stie upisom u registar brodova i registar zrakoplova. Svoja prava hipotekarni vjerovnici ostvaruju preko suda, traei da hipotekarni zalog bude izloen javnoj prodaji, tj. drabi. Sticanjem hipoteke vjerovnik nema pravo posjeda zaloga, ve zalono dobro ostaje na raspolaganju duniku i moe biti predmetom kupoprodaje. Dunik je pritom obvezan voditi brigu o ouvanju vrijednosti zaloene nekretnine. Budui da sigurnost naplate potraivanja lei u vrijednosti nekretnine, hipotekarni kredit u pravilu se odobrava u visini do 70% promjene ili procijenjene vrijednosti nekretnine, rok na koji se odobravaju hipotekarni krediti je uglavnom do 30 godina. Ovi krediti se obino otplauju u periodinim vremenskim razmacima(mjeseno), u jednakim otplatim ratama(anuitetima), na bazi amortizacionog plana(amortizaciona hipoteka). Otplata se moe izvriti odjednom na kraju otplatnog perioda(fiksna hipoteka). Odoborenju hipotekarnog kredita prethodi rigorozni sistem provjeravanja finansijski situacije(kreditne sposobnosti) korisnika i mogunosti mjesene otplate datog kredita.

14

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

Hipotekarni krediti se knjie tako to se zaduuje raun Hipotekarni krediti a odobrava se raun iro-raun (ili neki drugi). Otplata se knjii tako to se za iznos dospjelog anuiteta zaduuje raun iro-raun a odobrava se raun Hipotekarni krediti za iznos glavnice i raun Prihodi od kamata za iznos kamate. Vanbilansno se evidnitra hipoteka. U sluaju da dunik ne otplauje hipotekarni kredit o roku dospijea, on se naplauje iz prodajne vrijednosti hipoteke, pri emu ostvarena razlika pripada njemu.

Primjer knjienja kroz dnevnik: Banka je odobrila M.J. na njegov zahtjev hipotekarni kredit za kupovinu stana u iznosu od 600.000 KM, sa rokom dospjea od 16 godina, uz uee 20% i kamatu 15%. Prema amortizacionom planu dospjeli prvi mjeseni anuitet iznosi 35.000 KM od toga se odnosi na glavnicu 30.000 KM a na kamatu 5.000 KM. R.br. OPIS Hipotekarni kredit 1. iro raun Odobrenje hipotekarnog kredita po odbitku gotovinskog uea (600.000 (600.000 *20*)) Dugoroni kredit stanovnitvu za 2. stambene potrebe/analitika Anuitet dospio na naplatu Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Obraun kamata za I anuitet iro-raun Dugoroni kredit st. za stamb. pot. Kamate po datim kreditima Naplata I anuiteta KONTO 360 204 DUGUJE 480.000 POTRAUJE 480.000

360a 360 180 950 204 360a 180

30.000 30.000 5.000 5.000 35.000 30.000 5.000

3.

4.

15

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

5.2. Stambeni kredit


Stambeni kredit je jedan od najpopularnijih na naem podruju i bez njega se rijetko kad i kupuje neka nekretnina. U zavisnosti od naih primanja i spremnosti da ga otplaujemo, banke nude razliite uslove korienja ove usluge. Pri realizaciji stambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili i ostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada kupujemo stan uz pomo kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u principu na taj stan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit. to znai da banka polae pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha ovih kredita osim same kupovine moe da bude i ureenje i/ili adaptacija stambenog prostora. Stambeni kredit je na rok do 30 godina, iznos kredita je u skladu sa kreditnom sposobnou, a kamate su od 6,5 % - 10 %. Veliki oprez se navodi na kamatu kada su stambeni krediti u pitanju, obavezno se nalae provjeravanje fiksnu kamatu! Za vrijeme financijske krize, vrlo se esto deava da banke ponu dizati kamate za stambene kredite sa promjenjivom kamatom to je jako nezgodno po osobne finanasije. Za razliku od promjenjive fiksna kamata omoguuje da za vrijeme trajanja otplate kredita uvijek je ista rata kredita, osim kada varira kurs valute za koju je vezan kredit.

Karakteristike stambenog kredita ponude

:3

Naziv kredita : Stambeni krediti koji nisu osigurani kod NKOSK Iznos kredita : od 10.000 do 200.000 Indeksiran u : Evrima Kamata (EKS): 10.71 % Kamata (EKS za Klijente): 10.71 % Uee: 10.00 % Depozit: 0.00 % Rok otplate: 72 - 360 meseci Ostale informacije: Data kamatna stopa je minimalna.

www.raiffeisenbank.ba

16

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

5.3. Investicioni krediti


Banke se nerado prihvataju dugoronog kreditiranja iz sopstvenih izvora. Za banku je najosjetljive podruje poslovanja investiciono kreditiranje. Radi se o kreditimaa koji vie ili manje potpuno nadoknauju sopstvena sredstava preduzea. Zato se esto nazivaju i kapitalni krediti. Razlikujemo : Investicione kredite za osnovna sredstva Investicino kredite za obrtna sredstva. Krediti za izgradnju i nabavku osnovnih sredstava koriste se prije svega za podizanje novih graevinskih objekata kao i za rekonstrukciju postojeih, za izgradnju i nabavku opreme sa trokovima montae, remonta i velikih opravki, za nabavku i podizanje stoke, sadnica, poumljavanje i slino, kao i pribavljanje industrijskih prava (patenanta i licenci). Krediti za stalna obrtna sredstva koriste se za obnavljanje sirovina i materijala za redovno poslovanje, nedovrenu proizvodnju i poluproizvode, gotove proizvode i odreeni nivo novanih sredstava i potraivanja trajno vezanih u procesu normalnog odvijanja procesa rada za sve vrijeme dok taj proces traje. Neophodna dugoronost investicionih kredita za osnovna sredstva takoe dokazuje zato je odobravnje tih kredita kod banaka nepopularno. To su krediti koji se ppraktino najsporije obru, a cilj banke je to krai otplatni rokovi, odnosno to bre obrtanje kapitala. Brim obrtanjem investicionih kredita banka poveava ponudu novanog kapitala. Takva, na izgled racionalna investiciona kreditna politika banaka je za preduzee upravo tragina.

17

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

6. OSTALI SPECIFINI KREDITI


Penzionerski krediti - su tipino kratkoroni krediti na manje iznose koji se nude iskljuivo penzionerskoj populaciji. Poljoprivredni krediti - slue za finansiranje obrtnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji, a daju se poljoprivrednicima najee pod posebnim uslovima vraanja, gdje se iznos kredita vraa tek na isteku roka kredita, dok se kamata plaa mjeseno. Studentski krediti - je namijenjen samo i iskljuivo studentima i koristi se za finansiranje studija ili studentskih potreba poput plaanja smjetaja i hrane u studentskim domovima A ukoliko se odluimo za kredit i nakon nekog vremena prestanemo da budemo u mogunosti da isplaujemo kredit, jedno od moguih rjeenja je i refinansiranje tih obaveza. Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava u svrhu izmirenja naih obaveza kod jedne ili vie banaka. Uzimanjem kredita za refinansiranje dobijamo mogunost da jednim novim kreditom izmirimo obaveze ka drugim zaduenjima, bez obzira da li su ona dospjela za plaanje ili ne. U ovom sluaju dobro proverimo isplativost samog refinansiranja, jer bez obzira to vam novi kredit moe umanjiti visinu mjesene rate, produenjem roka otplate ukupni trokovi mogu da se uveaju. Zdravstveni krediti - su jedna specifina vrsta kredita koja slui za ispomo finansiranja trokova za zdravstvene potrebe. Web krediti U posljednje vrijeme postali su popularni takozvani web krediti, koji se odobravaju za jedan dan, i to preko interneta. Web-Krediti su najbri, najjednostavniji, i najmoderniji nain kreditiranja. Najbri su jer se odobravaju istog dana, najjednostavniji su jer su neophodna samo dva dokumenta (zahtjev i lina karta), najmoderniji - bez odlaska u banku, elektronska komunikacija putem web-a. 4

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit

18

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

7. ZAKLJUAK
Ako dugujete banci 100 $, to je va problem. Ako dugujete banci 100 miliona $, to je problem banke. 5 Odobravanje zajmova poslovnim kompanijama, vladama drava i pojedincima sigurno je jedna od najvanijih usluga koje banke i njihovi najsliniji konkurenti pruaju javnosti, ali takoe i jedna od najrizinijih usluga. Kredit je duniko-povjerilaki posao u kome banka kao povjerilac stavlja na raspolaganje odreenu koliinu finansijskih sredstava klijentu - duniku, u formi koja, pored ostalog, ukljuuje definisanje kao najvanijih uslova: kamate, naina otplate, vremena otplate, garancija i sl. Bitna karakteristika kreditnog posla je povratnost, to znai da postoji obaveza dunika da plasirana sredstva vrati, uveana za ugovorenu kamatu. Povjerenje izmeu banke, kao povjerioca, i klijenta, kao dunika, od presudne je vanosti u meusobnim odnosima, naroito kod kreditnih poslova. Prema razliitim kriterijumima krediti se mogu razvrstati, prema obliku u kojem se daju (Naturalni, Robno-novani, Novani krediti), prema namjeni, odnosno prema upotrebi (Potroaki i Proizvoaki krediti), prema kriteriju ronosti (Kratkoroni, Srednjoroni i Dugoroni krediti) itd.. U ovom radu su obraeni samo neki od specifinih kredita kao i nain njihovog evidentiranja. Koji od njih e korisnik izabrati zavisi od potrebe i ispunjavanja uzlova uzimanja kredita kod izabrane banke.

Slika br.1

J. Paul Getty (nekada najbogatiji ovjek na svijetu)


19

Sehic, Serifovic : Posebne vrste kredita i njihova evidentiranja

8. LITERATURA
Knjige: Radojko Luki, Bankarsko raunovodstvo
Prof. Dr. Mehmed Jahi,Mr. Hrvoje apina, Mr. Haris Jahi, Raunovodstvo

finansijskih institucija Internet stranice:


www.raiffeisenbank.ba www.hypo-alpe-adria.ba www.sparkasse.ba http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit

20

You might also like