Professional Documents
Culture Documents
Mentor:
Studenti:
SADRAJ
POJMOVNIK.............................................................................................................3 2. UVOD..................................................................................................................4 3. KRATKORONI KREDITI.......................................................................................5 3.1. Lombardni kredit.............................................................................................6 3.2. Rambursni kredit.............................................................................................9 3.3. Revolving krediti............................................................................................10 4. SREDNJORONI KREDITI...................................................................................13 4.1. Potroaki krediti...........................................................................................13 5. DUGORONI KREDITI........................................................................................14 5.1. Hipotekarni kredit..........................................................................................14 5.2. Stambeni kredit.............................................................................................16 5.3. Investicioni krediti.........................................................................................17 6. OSTALI SPECIFINI KREDITI..............................................................................18 7. ZAKLJUAK ....................................................................................19 8. LITERATURA......................................................................................................20
POJMOVNIK
KREDIT - novani duniko-vjerovniki odnos u kojem vjerovnik kredita (obino banka) ustupa pravo koritenja odreenog iznosa novanih sredstava duniku (debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata. KAMATA - cijena za preputanje kapitala na odreeni rok, a obraunava se od dana dospijea potraivanja.
KRATKORONI KREDITI - imaju rok dospijea do jedne godine. Slue za
finansiranje tekue poslovne djelatnosti, potronje, odnosno za premoenje tekue nelikvidnosti LOMBARDNI KREDIT - kratkoroni kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasnitvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate u posjedu banka. RAMBURSNI KREDIT - kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaanje uvoza robe uz pokrie razliitih dokumenata koji su na nju preneseni. REVOLVING KREDIT - kratkoroni kredit za obrna sredstva koji se automatski po iskoritavanju obnavlja sve do iskoritenja ugovorenog maksimalnog iznosa u ugovorenom roku.
SREDNJORONI KREDITI - kredit s rokom od 2 do 5 godina. Dok je donja granica
dosta vrsta, gornja je promjenljiva. POTROAKI KREDIT - srednjoroni kredit daje se pojedincima (domainstvima) za kupovinu trajnih potronih dobara (automobila, namjetaja, bijele tehnike itd.)
DUGORONI KREDITI - imaju rok dospijea dui od pet godina, a slue za
finansiranje veih investicija. HIPOTREKARNI KREDIT - dugoroni kredit (s rokom dospijea od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno zalonoga prava na nekretnini.
2. UVOD
Budet je svakako stavka zbog koje vrlo esto stavljamo prst na elo i zapitamo se koliko smo ispravnu odluku donijeli, da li utedjeti za ovo ili za ono? E, a onda su nam u "pomo" doli krediti. Danas ne moemo ni jedan vei projekat zapoeti bez finansiranja iz kredita. Kredit je postao svakidanjica u dananjem vremenu, i veina ljudi danas vraa ak i vie od jednog kredita. elimo kupiti stan, kuu, novi automobil, zapoeti mali biznis, prvo to radimo jeste traenje sredstava za finansiranje, a njih veinom nalazimo u bankama uzimajui kredit, koji emo kasnije uz naknadu (kamatu) vraati u jednakim mjesenim ratama. Da bi dobili kredit, potrebno je i odreeno osiguranje da emo mi taj kredit i vratiti, najee se kao osguranje javlja hipoteka i irant. A koliko je mudro uputati se u kredit, na koliko vremena je optereenje kunog budeta optimalno i da li sada podizati kredit ili saekati jo neto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se raspitamo o svakoj stavci prije nego to se upustimo u kreditiranje. Cilj ovog seminarskog rada je istai karakteristike i opisati posebne vrste kredita i njihova evidentiranja kod banke. Ukoliko elimo da kupujemo neto ija je cijena vea od naih mjesenih primanja, kredit moe da vam pomogne. Kredit je odreeni novani iznos koji nam banka ustupljuje na korienje na odreeno vrijeme, pod odreenim uslovima i uz plaanje naknade - kamate, kao cijene korienja tih sredstava. Poslije odluke da su nam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo da prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od vie banaka i procijenimo koja banka nam prua najpovoljnije uslove shodno naem sadanjem i buduem finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podiemo. U ovom radu emo detaljnije obraditi vrste najee koritenih specifinih kredita sa aspekta ronosti tj. otplate kredita.
Svaka banka ima svoje ponude koje mogu biti sezonske, a mogu biti i dugorone ali specifine za tu banku: Kratkoroni krediti (LOMBARDNI, REVOLVING, RAMBURSNI KREDITI) Srednjoroni krediti (POTROAKI KREDITI) Dugoroni krediti (HIPOTEKARNI KREDITI)
3. KRATKORONI KREDITI
Kratkoroni bankarski krediti predstavljaju jedan od vanijih izvora finansiranja privrednih tokova, realizovanja monetarno-kreditne politike makro sistema i znaajnu komponentu u strukturi aktive i plasmana banaka. Oni predstavljaju jedan od najvanijih aktivnih bankarskih poslova. Banka odobrava kratkorone kredite iz apsorbovanih i kod nje centralizovanih depozita po vienju, kratkoronih kredita koje ona koristi kod drugih banaka i finansijskih organizacija u zemlji i inostranstvu, kao i iz sredstava koja su nastala multiplikacijom depozita. Poseban izvor za kratkorono kreditiranje potreba privrednih preduzea predstavljaju i krediti koje bankama odobrava centralna banka. Kratkorone kredite banke odobravaju za zadovoljavanje kratkoronih potreba korisnika za obrtnim sredstvima, i to u prinicipu za povremene zalihe ili za pokrie potraivanja od kupaca, za sezonske potrebe, za pojedini posao i sl. U principu kratkoroni krediti dati za povremena obrtna sredstava imaju tretman samolikvidirajuih, jer se obino otplauju u momentu kada prestanu da postoje razlozi zbog kojih je kredit uzet tj. kad prestanu da postoje povremene zalihe ili se naplate potraivanja od kupaca. Skoro da nema preduzea koje ne uiva kratkoroni bankarski kredit i nije mogue odrediti ukupan iznos potreba za kratkoronim kreditom, jer on zavisi ne samo od stepena razvijenosti na kome se privreda nalazi, ve i od konjukturnih prilika. U uslovima savremenih trinih struktura, kratkoroni krediti se ne koriste samo za finansiranje povremenih obrtnih sredstava nego se ak i dio trajnih obrtnih sredstava finansira iz kratkoronih bankarskih kredita.
U cilju ilustracije knjienja lombardnih kredita pretpostavimo da je banka odobrila lombardni kredit fizikom licu N.N. u iznosu 50.000 KM. Kao zalog lice je poloilo robu u vrijednosti od 70.000 KM. Rok dospjea datog kredita je 4 mjeseca, kamata iznosi 1500 KM, provizija 1%, a trokovi su 40 KM(mjeseci se raunuju po 30 dana). Otplata lombardnog kredita je izvrena o roku. Prema datim podacima lombardni raun izgleda ovako : Bruto iznos lombardnog kredita Kamata Provizija Trokovi Neto iznos lombardnog kredita U dnevniku data kreditna transakcija e se proknjiiti na sljedei nain : R.br. 1. OPIS Naknade za usluge Naknade za bankarske usluge Obraun provizije i trokova Gotovina Naknade za usluge Za naplaenu proviziju i trokove Lombardni kredit Gotovina Za odobreni lombardni kredit Ostali vanbilansni rauni Ostali vanbilansni rauni Za vanbilansnu evidenciju zaloga Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 1. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 1. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 2. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 2. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata KONTO 182 960 200 182 169 200 994 999 180 950 200 180 180 950 200 180 180 950 DUGUJE 540 POTRAUJE 540 540 540 50.000 50.000 70.000 70.000 375 375 375 375 375 375 375 375 375 375 50.000 1.500 500 40 47.960
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Za obraunate kamate za 3. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 3. mjesec Kamate po datom kreditu Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 4. mjesec Gotovina Kamate po datom kreditu Za naplaenu kamatu za 4. mjesec Gotovina Lombardni kredit Za povrat kredita Ostali vanbilansni rauni Ostali vanbilansni rauni Isknjiavanje zaloga iz vanbilansne evidencije
200 180 180 950 200 180 200 169 999 994
375 375 375 375 375 375 50.000 50.000 70.000 70.000
:1
Iznos kredita: od 1.000 do 100.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS Valuta: EUR Nominalna kamatna stopa: 7,00% god. (EKS od 7,67%) Rok otplate: od 12 do 60 meseci Bez iranta Obezbeenje: 100% garantni depozit Jednokratna naknada za obradu kredita : 1,00% Prevremena delimina ili konana otplata: 2% Refinansiranje kredita sredstvima druge banke: 4% Naknada za obradu zahteva za izmenu kolaterala: 2.000,00 RSD Naknada za odustajanje od ugovora bez saglasnosti banke: 0,5% Prikaz mjesenih anuiteta u EUR Rok otplate 12 mjeseci Kamatna stopa 7% Iznos Mjeseni anuitet 1.000 86,53 50.000 4.326,34 100.000 8.652,67 60 mjeseci 7% Mjeseni anuitet 19,80 990,06 1.980,12
Napomena: Kamate su izraene na godinjem nivou i podlone su promenama. Uslovi pod kojima se odobravaju krediti podloni su izmenama.
www.hypo-alpe-adria.ba
Prethodna shema pokazuje detaljno postupak odvijanja davanja i koritenja rambusnog kredita u meunarodnoj trgovini. Koraci su slijedei: 1. kupoprodajni ugovor 2. zahtjev za akcept mjenice kod ugled. banke 3. izvjetava da e akceptirati mjenicu 4. o tome izvjetava izvoznika 5. isporuka robe 6. ispostavlja mjenicu koju sa otpremnim dokumentima dostavlja svojoj posl.banci 7. dostavlja mjenicu i otpremne dokumente 8. akceptira mjenicu i vraa je izvozniku, a dokumente alje banci uvoznika i tereti je za proviziju, 9. dostavlja dokumente i tereti za proviziju 10. preuzima robu 11. podnoenje mjenice na isplatu 12. iskup mjenice 13. i 14. zahtjev za isplatu i plaanje
10
Kratkoroni krediti za obrtna sredstva se po pravilu otplauju zajedno sa pripadajuom kamatom odjednom o roku dospijea. Oni se kod banke kao davaoca datih kredita knjie tako to se u momentu odobrenja i iskoritenja zaduuje raun Kratkoroni krediti za obrtna sredstva a odobrava se raun iro-raun (ili neki drugi) za iznos odobrenog i iskoritenog kredita. Prilikom otplate zajedno sa kamatom zaduuje se raun iro-raun za iznos glavnice i raun Prihodi od kamata za iznos kamate po osnovu datih kredita. Revolving kreditna kartica je kartica s odobrenim osobnim limitom potronje koji predstavlja revolving, odnosno "samoobnavljajui kredit. Klijent sukladno svojim eljama sam odluuje o iznosu kredita koji e koristiti, o nainu te o tempu vraanja kredita. Ako klijent ne eli trokove platiti odjednom, tada nepodmireni trokovi postaju iskoriteni dio odobrenog kredita na koji klijent plaa kamatu. Banka kao izdavatelj kartice utvruje minimalni postotak iskoritenog kredita koji se mora plaati mjeseno, na primjer 5 ili 10 % iskoritenog kredita. Kreditna kartica se kao i debitna, moe koristiti za podizanje gotovine na bankomatu te za plaanja u trgovako-uslunoj mrei.
Primjer knjienja kroz dnevnik : Banka je odobrila komitentu kratkoroni kredit za obrtna sredstva u iznosu od 15.000 KM, sa rokom dospjea od 5 mjeseci, uz kamatu od 13 %. Odobreni dati kredit je u potpunosti iskoriten i u roku vraen zajedno sa pripadajuom kamatom.
R.br. OPIS Kratkoroni krediti iza obrtna sredstva 1. (revolving kredit) iro raun Za odobreni kratkoroni kredit 2. Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 1. mjesec iro raun 3. Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 1. mjesec Kamate po datim kreditima 4. Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 2. mjesec iro raun 5. Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 2. mjesec Kamate po datim kreditima 6. Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 3. mjesec
KONTO 121 204 180 950 204 180 180 950 204 180 180 950
DUGUJE 15.000
POTRAUJE
15.000 162.50 162,50 162,5 162,5 162.50 162,50 162,5 162,5 162.50 162,50
11
7.
8.
9.
iro raun Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 3. mjesec Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 4. mjesec iro raun Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 4. mjesec Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Za obraunate kamate za 5. mjesec iro raun Kamate po datim kreditima Za naplaenu kamatu za 5. mjesec iro-raun Kratkoroni krediti iza obrtna sredstva (revolving kredit) Povrat kredita
10.
11.
12.
Karakteristike revolving kredita ponude :2 Iznos kredita: U zavisnosti od svrhe finansiranja, finansijskog stanja klijenta, datih instrumenata obezbjeenja i ostalih pokazatelja prema odluci Banke Rok otplate: do 36 mjeseci (uz obavezu povrata cjelokupnog kreditnog iznosa svakih 12 mjeseci) Nain otplate: Klijent po potrebi povlai i vraa odobrena sredstva. Ukupni iznos mora biti otplaen po isteku roka kredita Kamata: - Fiksna kamatna stopa - Varijabilna kamatna stopa sa klauzulom o promjenjivosti - Varijabilna kamatna stopa vezana za EURIBOR - Kamata se obraunava i naplauje mjeseno ili kvartalno Obezbjeenje: Mjenice firme i line mjenice vlasnika Mjenice firme ili firmi garanata Zalog na nekretnine i pokretnu imovinu (pojedinano ili u kombinaciji)
www.sparkasse.ba
12
4. SREDNJORONI KREDITI
Srednjoroni krediti su posebna vrsta kredita koja zauzima mjesto izmeu kratkoronih i dugoronih. Tamo gdje nije demerkaciona linija oto izdvojila kratkorone i dugorone kredite, gdje se precizno ne mogu svrstati u jednu od ove dvije globalne grupacije izmeu njih se interpoliraju srednjoroni krediti. To je jedna posebna vrsta kredita koja je, obzirom na faktor vrijeme, negdje na sredini izmeu dugoronog i kratkoronog koji se daje na srednji rok. Rok koji je dui od godine dana, a ne prelazi pet godina. Namjene za koje se koriste srednjoroni krediti su dosta brojne, a najee se koriste za kreditiranje stanovnitva za potrona dobra i stambene kredite, kao i za finansiranje preduzea za razne svrhe do pet godina.
Primjer knjienja kroz dnevnik : Banka je izvrila gotovinsku isplatu potroakog kredita fizikom licu u iznosu od 5.000 KM. Za izvrene usluge banka je naplatila proviziju u iznosu od 50 KM. R.br. OPIS Potroaki kredit 1. Gotovina Za isplatu potroakog kredita Gotovina 2. Naknade za bankarske usluge Naplata provizije KONTO 169 200 200 960 DUGUJE 5.000 POTRAUJE 5.000 50 50
13
5. DUGORONI KREDITI
Dugoroni krediti imaju rok dospijea dulji od pet godina, a slue za financiranje veih investicija. Odobravaju se na temelju dugoronih izvora sredstava komercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i vie god.), dugoroni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizian posao, pa se njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje zalonim pravom na nekretnine (hipotekom), a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva (jedne ili vie osoba), osiguranja nekretnine od razliitih rizika, polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnoga sluaja vinkulirane u korist kreditora i sl..
14
Hipotekarni krediti se knjie tako to se zaduuje raun Hipotekarni krediti a odobrava se raun iro-raun (ili neki drugi). Otplata se knjii tako to se za iznos dospjelog anuiteta zaduuje raun iro-raun a odobrava se raun Hipotekarni krediti za iznos glavnice i raun Prihodi od kamata za iznos kamate. Vanbilansno se evidnitra hipoteka. U sluaju da dunik ne otplauje hipotekarni kredit o roku dospijea, on se naplauje iz prodajne vrijednosti hipoteke, pri emu ostvarena razlika pripada njemu.
Primjer knjienja kroz dnevnik: Banka je odobrila M.J. na njegov zahtjev hipotekarni kredit za kupovinu stana u iznosu od 600.000 KM, sa rokom dospjea od 16 godina, uz uee 20% i kamatu 15%. Prema amortizacionom planu dospjeli prvi mjeseni anuitet iznosi 35.000 KM od toga se odnosi na glavnicu 30.000 KM a na kamatu 5.000 KM. R.br. OPIS Hipotekarni kredit 1. iro raun Odobrenje hipotekarnog kredita po odbitku gotovinskog uea (600.000 (600.000 *20*)) Dugoroni kredit stanovnitvu za 2. stambene potrebe/analitika Anuitet dospio na naplatu Kamate po datim kreditima Prihodi od redovnih kamata Obraun kamata za I anuitet iro-raun Dugoroni kredit st. za stamb. pot. Kamate po datim kreditima Naplata I anuiteta KONTO 360 204 DUGUJE 480.000 POTRAUJE 480.000
3.
4.
15
:3
Naziv kredita : Stambeni krediti koji nisu osigurani kod NKOSK Iznos kredita : od 10.000 do 200.000 Indeksiran u : Evrima Kamata (EKS): 10.71 % Kamata (EKS za Klijente): 10.71 % Uee: 10.00 % Depozit: 0.00 % Rok otplate: 72 - 360 meseci Ostale informacije: Data kamatna stopa je minimalna.
www.raiffeisenbank.ba
16
17
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit
18
7. ZAKLJUAK
Ako dugujete banci 100 $, to je va problem. Ako dugujete banci 100 miliona $, to je problem banke. 5 Odobravanje zajmova poslovnim kompanijama, vladama drava i pojedincima sigurno je jedna od najvanijih usluga koje banke i njihovi najsliniji konkurenti pruaju javnosti, ali takoe i jedna od najrizinijih usluga. Kredit je duniko-povjerilaki posao u kome banka kao povjerilac stavlja na raspolaganje odreenu koliinu finansijskih sredstava klijentu - duniku, u formi koja, pored ostalog, ukljuuje definisanje kao najvanijih uslova: kamate, naina otplate, vremena otplate, garancija i sl. Bitna karakteristika kreditnog posla je povratnost, to znai da postoji obaveza dunika da plasirana sredstva vrati, uveana za ugovorenu kamatu. Povjerenje izmeu banke, kao povjerioca, i klijenta, kao dunika, od presudne je vanosti u meusobnim odnosima, naroito kod kreditnih poslova. Prema razliitim kriterijumima krediti se mogu razvrstati, prema obliku u kojem se daju (Naturalni, Robno-novani, Novani krediti), prema namjeni, odnosno prema upotrebi (Potroaki i Proizvoaki krediti), prema kriteriju ronosti (Kratkoroni, Srednjoroni i Dugoroni krediti) itd.. U ovom radu su obraeni samo neki od specifinih kredita kao i nain njihovog evidentiranja. Koji od njih e korisnik izabrati zavisi od potrebe i ispunjavanja uzlova uzimanja kredita kod izabrane banke.
Slika br.1
8. LITERATURA
Knjige: Radojko Luki, Bankarsko raunovodstvo
Prof. Dr. Mehmed Jahi,Mr. Hrvoje apina, Mr. Haris Jahi, Raunovodstvo
20