UNIVERZITET CRNE GORE VIJEĆU METALURŠKO-TEHNOLOŠKOG FAKULTETA Predmet: Prijava teme za izradu magistarskog rada

Na osnovu člana 10 Pravila studiranja na postdiplomskim studijama podnosim Prijavu teme magistarskog rada. BIOGRAFIJA KANDIDATA Ime i prezime: Datum rođenja: Mjesto rođenja: Školovanje: Dragan Radonjić 25.02.1978. godine Podgorica Osnovna škola u Podgorici (1984-1992 god.) Gimnazija u Podgorici (1992-1996 god.) Metalurško-tehnološki fakultet u Podgorici – smjer Neorganska tehnologija (1996-2001 god.) – prosječna ocjena 9,22 Šk. 2006/07 upisao postdiplomske studije na MTF-u, usmjerenje Elektrohemijski procesi i proizvodi Podaci o zaposlenju: Saradnik u nastavi na Metalurško-tehnološkom fakultetu od januara 2002. godine

U toku studija na MTF-u Podgorica dobitnik sljedećih nagrada:   Oslobođenja Podgorice 1999. godine, kao najbolji student III godine MTF-a. Univerzitetske nagrade 2001. godine, kao najbolji student završne godine MTF-a.

NAZIV TEME Ispitivanje korozinog ponašanja Ti i RuO2 u vodeno-hloridnim rastvorima. Predlog za mentora: Prof. dr Petar Živković STRUKTURA RADA Uvod Teorijski dio rada će prikazati osnovne pojmove korozije metala i legura, elektrohemijsku kinetiku, metode korozionih istraživanja, osnove katodne zaštite, izbor sistema katodne zaštite kao i proračun katodne zaštite.

Eksperimentalni dio magistarskog rada će prikazati eksperimentalno dobijene rezultate korozionih istraživanja na uzorcima tehničkog titana i RuO2 na podlozi od titana. Analiza rezultata će se baviti interpretacijom eksperimentalnih dijagrama i uporednim prikazom pojedinih parametara u funkciji koncentracije. Titanske anode prevučene sa slojem RuO2 se uspješno koriste u hlor-alkalnoj elektrolizi. d) Svrha i cilj istraživanja Kompletna koroziona istraživanja na titanu imaju za cilj praćenje brzine korozije tehničkog titana u rastvorima hlorida na sobnoj temperaturi. Analiza će pokazati mogućnosti primjene pojedinih uzoraka u skladu sa postavljenim ciljem istraživanja. Zbog svoje postojanosti i kompaktnosti u procesu hlor-alkalne elektrolize postoji mogućnost njihove primjene kao anode u zaštiti spoljašnjim izvorom struje. Eksperimentalna istraživanja na RuO2 će pokazati da li se prevlaka RuO2 na nosaču od titana može upotrijebiti kao anoda u sistemu katodne zaštite spoljašnjim izvorom struje. c) Hipoteza sa obrazloženjem Pretpostavka u ovim istraživanjima je da se titan može veoma uspješno koristiti kao konstrukcioni materijal u jako agresivnim uslovima. Zaključak će se dati na bazi analize i eksperimentalnog dijela. Na bazi eksperimentalnih ispitivanja biće dat zaključak o mogućnosti primjene titana kao konstrukcionog materijala u jako agresivnim uslovima. Rezultati će biti prikazani u obliku koji je opšte prihvaćen u istraživanjima ispitivanja brzine korozije i na prihvatljiv način svim čitaocima rada. U eksperimentalnom dijelu rada biće prikazani rezultati u svim rastvorima koji će biti iskorišćeni u istraživanjima. b) Predmet istraživanja Magistarski rad će obuhvatiti eksperimentalna istraživanja korozionih karakteristika titana i rutrenijum (IV) oksida u hloridnim rastvorima. Pozitivna činjenica je niža vrijednost anodne gustine struje u sistemima katodne zaštite spoljašnjim izvorom struje u odnosu na struje koje se koriste u hlor-alkalnoj elektrolizi. Kao i aluminijum titan je neplemeniti metal sa jako negativnim standardnim elektrodnim potencijalom. Na bazi rezultata biće dat konačan zaključak o korozionim karakteristika ispitivanih materijala. Literatura OBRAZLOŽENJE TEME a) Obrazloženje naziva rada U radu će biti istraživane korozione karakteristike tehničkog titana i prevlake od rutenijum (IV) oksida na podlozi od titana u rastvorima hlorida različitih koncentracija i vodi za piće. On ima sposobnost brze pasivacije površine formiranjem oksidnog filma. . Ovakvo ponašanje ide u prilog činjenici da je titan veoma koroziono stabilan kao konstrukcioni materijal u agresivnim sredinama određenih koncentracija.

Metoda promjene korozionog potencijala sa vremenom je metoda otvorenog kola i preporučuje se u istraživanjima jer daje informacije kako se materijal (uzorak) ponaša sredini koja ga okružuje. Na osnovu dobijenog dijagrama promjene korozionog potencijala sa vremenom. Potrebno je definisati potencijale na kojima će se vršiti istraživanja. Male vrijednosti Rp su indikacija brzog rastvaranja uzorka i velike vrijednosti brzine korozije. koji je u potpunosti automatizovan. Potenciostatska metoda je vrlo značajna u ispitivanjima polarizacije na elektrodi i daje odgovore kako se uzorak ponaša kao anoda u ispitivanom sistemu. Galvanostatska metoda se koristi u uslovima polarizacije određenom jačinom struje i treba definisati vrijednosti struje na kojima se vrše ispitivanja. Polarizacioni otpor (Rp) je vrlo značajan podatak u ovoj metodi. ispitivanja će obuhvatati anodne polarizacione krive. Metoda polarizacionog otpora je vrlo korisna i tačna metoda zbog broja parametara koji se dobijaju:  polarizacioni otpor u kΩ  gustina struje korozije u μA/cm2  korozioni potencijal u mV  potencijal pri struji jednakoj nuli u mV  brzina korozije u mili inčima po 1 godini.e) Metode koje će se primjenjivati Da bi se u potpunosti ispunio prikazani cilj istraživanja u radu će biti korišćene savremene metode ubrzanih korozionih istraživanja na potenciostatu-galvanostatu PAR 273. na bazi rezultata prethodno opisanih metoda. Pošto je svrha rada istraživanje mogućnost primjene titana sa prevlakom od RuO2 kao anode u sistemu katodne zaštite. čime se smanjuje brzina korozije. daje se konačan zaključak o korozionom ponašanju uzorka. f) Sadržaj rada Uvod Teorijski dio Eksperimentalni dio Analiza rezultata . Osim korozionih istraživanja biće urađena ispitivanja površine uzoraka na elektronskom mikroskopu. Kao osnova za ispitivanja poslužiće vrijednosti gustine struje korozije eksperimentalno dobijene metodom polarizacionog otpora. Ispitivanja najčešće traju 3600 sekundi i dobija se vrijednost potencijala u svakoj sekundi. Ukoliko je vrijednost Rp prilično velika znači da je došlo do obrazovanja površinskog filma na uzorku koji blokira prolaz rastvora do uzorka. Potenciodinamička metoda je pogodna za praćenje katodnih ili anodnih polarizacionih krivih. Na osnovu njegove vrijednosti pouzdano se daje zaključak o korozionom ponašanju ispitivanog uzorka.

1987. indeksa 4/2006 . 13-Corrosion. pp. 2003. Thomas. ing tehn. Vol. "Corrosion of Titanium and Titanium Alloys". dipl. E. 669-706. S. ASM. br. Pourbaix "Atlas of Electrochemical Equilibria in aqueous solitions". Manfred Peters "Titanium and Titanium Alloys: Fundamentals and Applications". Podnosilac prijave Dragan Radonjić. R. Metals Handbook-Ninth Edition. 5. W. OH. "Crevice Corrosion of Titanium in Aqueous Salt Solutions". Jr. Beograd. Mladenović "Korozija materijala". Griess. 96–109. 24. Materials Park.Zaključak Literatura g) Popis osnovne literature 1. Schutz and D. Oxford. Vol. J. 4. 1966. M. 4. 1990. Wiley-Vch. Corrosion. 3. pp. April 1968. No. 2. Tehnološko-metalurški fakultet.C. Christoph Leyens.