P. 1
Oslobođenje [broj 23332, 3.12.2011]

Oslobođenje [broj 23332, 3.12.2011]

|Views: 371|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Dec 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 3. 12. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.332

Konferencija “Identitet bosanskohercegova~kih Hrvata u BiH“

Tre}i entitet bi podijelio Hrvate u BiH
OPLJA^KAN MAGACIN U VISOKOM
Optu`nica protiv Muhidina Ba{i}a i Mirsada [ijaka

3. strana

DU@NOSNIK OSA OPTU@EN ZA SILOVANJE

2. str.

Oru`anim snagama BiH

DOK POSTOJI RIZIK, MORAMO IMATI ODGOVOR
Angela Merkel

General Bernhard Bair

5. str.

ukradeno 50 pi{tolja
RE[ID HAFIZOVI] POVODOM PREVODA SUHRAVERDIJA

2. strana

SRBIJA NE ISPUNJAVA USLOVE ZA EU

11. str.

PORAZ POLITIKE BABILONSKIH TORNJEVA

U @I@I
Izmjene Zakona o prodaji stanova

2

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Optu`nica protiv Muhidina Ba{i}a i Mirsada [ijaka

Du`nosnik OSA
optu`en za silovanje
Na~elnika Odjeljenja za borbu protiv organiziranog kriminala OSA Tu`ila{tvo BiH tereti da je zajedno sa jo{ tri pripadnika Armije BiH 1994. godine u Vare{u silovao `enu
Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine podiglo je optu`nicu protiv Mu hi di na Ba {i}a, na~el ni ka Odjeljenja za borbu protiv organiziranog kriminala Obavje{tajno-sigurnosne agencije OSA i Mirsada [ijaka, koji se terete da su po~inili krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva.

Stanari ho}e sastanak s Nik{i}em
Zoran @uljevi}: Tu`be protiv op{tina

Vlada FBiH je pred usvajanjem prijedloga izmjena Zakona o prodaji stanova kojim ne}e biti dozvoljen otkup privatnih stanova za koje je stanarsko pravo dodijelila biv{a dr`ava
Tekstom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova u FBiH nezadovoljni su nosioci stanarskog prava u stanovima koji su u biv{oj dr`avi bili privatno vlasni{tvo, a za njih im je dodijeljeno stanarsko pravo. Izmjena tog zakona, koju je nakon provedene javne rasprave u septembru Vladi predlo`ilo Ministarstvo prostornog ure|enja, ne daje pravo nosiocima stanarskog prava u privatnim stanovima da ih otkupe pod jednakim uvjetima kao {to su otkupljivani ostali stanovi u FBiH na kojima je postojalo stanarsko pravo. jeti zahtjev za zamjenski stan. U izmjenama je predvi|eno da to mogu tra`iti vlasnik ili nasljednici prvog reda, a kako veliki broj njih nije me|u `ivima, prevladao je stav da bi to trebalo omogu}iti i njihovoj djeci, odnosno nasljednicima drugog reda, pojasnio je izvor blizak Vladi FBiH. Ina~e, tekstom izmjena Zakona nije uva`en ni stav Vakufske direkcije u Sarajevu iznesen na javnoj raspravi, da se dosljedno ispo{tuje pravo predstavljanja po Zakonu o naslje|ivanju. No, u Ministarstvu obrazla`u da “bud`et FBiH ne bi mogao finansijski podnijeti primjenu instituta prava predstavljanja po Zakonu o naslje|ivanju“ jer izmjenepredvi|aju , da se u narednih deset godina osigura oko 30 miliona KM za izgradnju zamjenskih stanova na koje }e imati pravo vlasnici otkupljenih nacionaliziranih, ali i nosioci stanarskog prava u privatnim stanovima koji bi trebali biti vra}eni vlasnicima. U UG-u Dom i u Udru`enju za ljudska prava, koja okupljaju ne{to manje od hiljadu nosilaca stanarskog prava u privatnim stanovima, razo~arani su odnosom Vlade prema njihovom problemu.

Tu`ila{tvo BiH: Optu`nica proslije|ena Sudu BiH

Na~elnik i policajci
Ka ko je ju~er sa op}eno iz Tu`ila{tva BiH, Ba{i} i [ijak se sumnji~e da su za vrijeme rata u BiH i tokom oru`anog sukoba Armije BiH i HVO-a u op{tini Vare{ kr{ili odredbe @enevske konvencije o za{titi civilnih lica za vrijeme rata nasrtajem na li~no dostojanstvo prema civilnoj `enskoj osobi. Ba{i} je u to vrijeme bio na~elnik Ratnog odjeljenja slu`be Dr`avne bezbjednosti Olovo, a [ijak vojni policajac, pripadnik 122. lake brigade Armije BiH. U optu`nici, koja je proslije|ena na potvr|ivanje Sudu Bosne i Hercegovine, navodi se da su Ba{i} i [ijak 25. januara 1994. godine, zajedno sa jo{ dva nepoznata pripadnika Armije BiH, u zatvoru koji se nalazio u podrumu zgrade [umarstvo u

Vare{u, upotrebom sile prisilili jednu `enu hrvatske nacionalnosti na seksualni odnos, odnosno da su sva ~etvorica po~inila silovanje. Saop}enjem Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine o podizanju optu`nice za silovanje `ene u Vare{u javnosti je kona~no, nakon vi{emjese~nih rasprava i naga|anja, prezentirana slu`bena informacija o optu`bama za ratni zlo~in protiv visokopozicioniranog du`nosnika OSA. Tako su i potvr|ena na{a ranija pisanja.

ZLO^IN U VARE[U Ba{i} i [ijak se sumnji~e da su za vrijeme rata u BiH i tokom oru`anog sukoba Armije BiH i HVO-a u op{tini Vare{ kr{ili odredbe @enevske konvencije o za{titi civilnih lica
direktor Obavje{tajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Almir D`uvo, zbog zasluga koje Ba{i} ima u procesuiranju Zijada Turkovi}a, od ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a zatra`io pomo} u zaustavljanju istrage koju protiv njega provodi SIPA, obrazla`u}i to stavom kako Ba{i} jeste silovao, ali je dobar momak. Kom{i} je to, naravno, odbio. Ba{i} i [ijak se brane sa slobode.
J. FETAHOVI]

Neuspjela D`uvina lobiranja
Podsje}amo, jo{ prije nekoliko mjeseci objavljeno je kako je udru`enje koje okuplja `rtve rata podnijelo prijavu da je Ba{i} silovao jednu `enu u Vare{u, u vrijeme dok je njezin mu` bio u zatvoru. Istovremeno se pojavila i slu`bena zabilje{ka kako je

Diktat lobija
- Ova izmjena Zakona je o~igledno pravljena po diktatu vjerskih zajednica, krupnog kapitala, kao i lobija biv{ih vlasnika s ciljem da onima koji imaju brojna bogatstva daju jo{, a onima koji potra`uju minimum, ne dozvoli ni to. Ukoliko ovaj zakon bude prihva}en, za o~ekivati je brojne tu`be prema op{tinama koje su godinama raspolagale stanovima i davale saglasnost za njihovu dodjelu ili zamjenu ne pitaju}i biv{e vlasnike ni{ta, a dovode}i nosioce stanarskog prava u pravnu zabludu, ka`e predstavnik UG-a za za{titu nosilaca stanarskog prava u nacionaliziranim i privatnim stanovima Dom Zoran @uljevi}. Vlada je prekju~errazmatrala, ali nije utvrdila prijedlog izmjena Zakona o prodajistanova. Vlada}e se na narednoj sjednici izjasniti o zakonu, a Ministarstvo je zadu`eno da ga dopuni u dijelu koji se odnosi na pro{irenje prava nasljednika u dodjeli zamjenskih stanovakoji}e slu`iti kao kompenzacija za otkupljene nacionalizirane stanove. - Najvjerovatnije }e se i}i na varijantu da i nasljednici drugog reda vlasnika nacionaliziranog stana koji je otkupljen mogu podni-

[ta je zamjenski stan
- Posebno je iritantna kategorija zamjenskog stana koja predvi|a da bi se taj stan dodijelio nosiocima stanarskog prava prema broju ~lanova doma}instva, kao i pitanje ko }e vr{iti procjenu opremljenosti stana, ka`e @uljevi} koji predlo`eni tekst ocjenjuje diskriminatornim i dodaje da “odredbe koje su sad predlo`ene nisu va`ile kad su ostali nosioci stanarskog prava otkupljivali stanove i u FBiH i u RS-u” Udru`enja najavljuju . novo pismo i molbu za sastanak s premijerom Nerminom Nik{i}em, ali i obra}anje komisijama za za{titu ljudskih prava Parlamenta S. [EHER^EHAJI] FBiH.

V I J E S T I

OPLJA^KAN MAGACIN OSBiH U VISOKOM

Ukradeno oko 50 pi{tolja
Prema nezvani~nim informaci ja ma Oslo bo|enja, ma ga cin Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine u Visokom, smje{ten u kasar ni „Te ufik Tu fo Bu za“, oplja~kan je. Ukradeno je oko 50 pi{tolja. Ju~er poslije podne u Visoko je na uvi|aj oti{ao de`urni tu`itelj Tu`iteljstva BiH. O tome {ta je u oplja~kanom magacinu de`urni tu`itelj Oleg ^avka zatekao, {ta su zajedno s njim ut vrdili pripadnici SIPA, za sada ne mo`emo izvi jes ti ti, bu du}i da uvi|aj ju~er nije zavr{en. Nastavit }e se danas. No, Selmo Cikoti}, mi nis tar obra ne BiH, pot vrdio je nestanak pi{tolja iz magacina OSBiH u Visokom. - Ju~era{njom redovnom kontro-

lom stanja na{eg magacina u Visokom, ustanovljeno je da nedostaje odre|ena koli~ina pi{tolja. Prema mojim informacijama, ne radi se o brojci od 50 pi{tolja, ali jeste nestao znatan broj. Uvi|aj Tu`iteljstva BiH je u toku (ju~er, op.a) i kada dobijemo prvi preliminarni izvje{taj o tome kada i kako su nestali pi{tolji iz na{eg magacina, obratit }emo

se saop}enjem za javnost, objasnio je ministar Cikoti}. Policijski podaci ka`u da je nestalo najmanje 40 pi{tolja CZ99, da je kontrola broj~anog stanja naoru`anja koje se tu nalazi ra|ena prije desetak dana. Ina~e, magacin iz kojeg su pi{tolji nestali nalazi se u slabije osvijetljenom dijelu spomeA. B. nute kasarne.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

U @I@I

3

Konferencija “Identitet bosanskohercegova~kih Hrvata u BiH“

Foto: Damir ]UMUROVI]

Tre}i entitet bi podijelio Hrvate u BiH
Hrvati su rasprostranjeni na cijelom teritoriju BiH, ka`e Luka Marke{i} Hrvati u BiH su zaista postali narod bez domovine, smatra Dubravko Lovrenovi}
i najve}i dio dana{nje Hrvatske, po svompodrijetlu, ~ineHrvati iz BiH. O pitanju tre}eg entiteta, Marke{i} je bio jasan: - Mi smo protivtre}egentiteta, ponajprije zbog samih Hrvata. Tre}i entitetzna~i ne samopodjelume|u konstitutivnimnarodima BiHnego podjelu me|u samim Hrvatima. Smatramo da bi bila velika {teta da se to ostvari, ali nadamo se da do toga ne}e do}i. Prema Dubravku Lovrenovi}u, jedan od glavnihproblema, kada se govori o bh. Hrvatima, jeste u nekorespondenciji njihovog politi~kog i kulturnogidentiteta. Hrvati u BiH su narod koji je svoju modernu politi~ku povijest posljednjih 150 godina i oblikovanje vlastitog identiteta proveo bez vlastite dr`ave, da bi se 1992. godinedogodiovelikiobrat u kojem su “preko no}i“ dobili dvije dr`ave. Od tada do danasnisu se rije{ila krucijalna pitanja, kulturnog i politi~kog identiteta. Hrvatsko narodno vije}e BiH ju~er je organizovalo konferenciju o temi “Identitet bosanskohercegova~kih Hrvata u BiH” . Prema rije~ima Luke Marke{i}a, predsjednikaHNVBiH, na pitanje o identitetu bh. Hrvatamo`ese odgovoriti sa prikazom povijesti Hrvata u BiH, prikazom njihove kulture i politike, a isto tako i vjerskog opredjeljenja. Ovih nekoliko dimenzija sa~injavaju ono {to zovemoidentitetom bh. Hrvata.

Najjedinstveniji jezik
- Ono {to je karakteristi~no za bh. Hrvate jeste njihova rasprostranjenost na cijelom teritoriju BiH. Identitet bh. Hrvata je u tom smislu policentri~an, a ne monocentri~an. Razlika izme|u njih postoji upravo u tim mjestima u kojima postoje i povijesno su u tim mjestima i oblikovani, na primjer, razlika Hrvata u Posavini i razlika Hrvata u Hercegovini, kao i u drugim zavi~ajnim dijelovima, prili~no je velika. Ljudi su se oblikovali, kroz jednu dugu povijesnu tradiciju, na svoj na~in na tim pojedinim po-

dru~jima. Mi to smatramo bogatstvom bh. Hrvata. Mi smo najmanjinarod u BiH,ali i najra{ireniji, rekao je Marke{i}. Marke{i} ka`e da postoji jako mnogozajedni~kihelemenataprema kojima mo`emo govoriti o bosanskohercegova~koj kulturi svih naroda, uklju~uju}i i nacionalne manjine. Ali, pored zajedni~koga, postoje i razlike, za koje se kao primjeruzimajezikkoji je na podru~ju BiH najjedinstveniji u odnosu na podru~ja novonastalih dr`ava. - [to se ti~e razli~itosti u vjeri, po tradiciji,u BiH bio je divanobi~aj da se zajednoslavevjerskiblagdani, katolici i pravoslavcibajrame, a pravoslavci i muslimani kr{}anski Bo`i} itakodalje. T ko da je bio, premazaa pisimaputopisaca, jedanzanimljiv pogled na BiH za koju su govorili da se u njoj ljudi najvi{e odmaraju, jer tu svi slave sve. To je bio jedan fin obi~aj, ka`e Marke{i}. Problem je, prema Marke{i}u, i ~injenica da danas mnogi nije~u identitet bh. Hrvata. - Ima ljudi koji govore „ko su Hrvati u BiH? Oni su se pojavili tek u 19.

stolje}u“. To nije tako, svi koji poznajupostanaketni~koga, narodnog i nacionalnogkaraktera u BiH, znaju da svi ovi narodi imaju duboku pro{lost i korijene, kako jedni, tako i drugi i tre}i. O pitanju izbora u Hrvatskoj i u~e{}u bh. Hrvata na njima, Marke{i} je rekao:

IZBORI U HRVATSKOJ Lovrenovi} smatra da bh. Hrvati ne trebaju glasati na izborima u Hrvatskoj sve dok u toj zemlji “u`ivaju“ status dijaspore
- Mislim da, kada bi to bilo normalno, onda bi to bilonormalno, ali ovdje kod nas ni{ta nije normalno. T ko da se ova predizborna trka a pokazuje upravo u svojoj nenormalnosti i po~ela je da se izra`ava u tome{to nas tretiraju kao da smo mi dijaspora. Hrvati u BiH su, po svom porijeklu, stariji od onihHrvatakoji su u velikim dijelovima Hrvatske

[tetne ideje
- Jedan od slogana predizborne kampanje ka`e “Glasujmo za do-

brobit Hrvata izvan domovine“. Drugim rije~ima, Hrvati u BiH su zaista, u tom smislu, postali narod bez domovine. Postali su u vlastitoj dr`avi i domovini dijaspora, sa idejom iz 1900. godine da, zapravo, posjeduju svoju mati~nu dr`avu ili domovinu. Na razini osnovnih logi~kih postulata jasno je da se radi o neodr`ivom stanju, a takvo nelogi~no i neodr`ivo stanje dovelo je do dana{njeg stanja u kojem Hrvati jesu, sa ustavne i institucionalne razine, u najnepovoljnijem polo`aju u BiH. Ne mislim da je to nerje{ivo pitanje, me|utim, to se radi kroz institucije i politi~kom borbom, a ne zagovaranjem raznih retrogradnih i po BiH, a i same Hrvate jako {tetnih ideja, ka`e Lovrenovi}. Lovrenovi} smatra da bh. Hrvati ne trebajuglasati na izborima u Hrvatskoj sve dok u toj zemlji “u`ivaju“ statusdijaspore. Kada se to pitanje rije{i, onda }e se po principima i mehanizmimadvojnogdr`avljanstva, ljudi opredjeljivati ho}e li ili ne}e glasati.
D. MOCNAJ

BiH - NJEMA^KA

SVEN ALKALAJ

SABINA WÖLKNER

RENZO DAVIDDI

Sporazum o saradnji u ISAF-u Zna~aj ~lanstva BiH u OIF-u
U Sarajevu je potpisan tehni~ki sporazum izme|u MOBiH i MO Njema~ke o saradnji i podr{ci [tabu Regionalne komande Sjever, Snage me|unarodne sigurnosne pomo}i u Afganistanu (ISAF). Sporazum su potpisali ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} i vojni ata{e SR Njema~ke za BiH pukovnik Ingo Gnoyke. Sporazum je dodatak Memorandumu o razumijevanju izme|u MO Njema~ke, Kraljevine Nor ve{ke, BiH i OS Kraljevine [vedske o saradnji unutar regiona Sjever ISAF-a, kojim se uspostavljaju termini i uvjeti pod kojim }e OSBiH osiguravati {tabne oficire u podr{ci tom {tabu. Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj u~estvovao je u Parizu na samitu ministara zemalja ~lanica Me|unarodne organizacije frankofonije (OIF), na poziv generalnog sekretara OIF-a Abdoua Dioufa. Alkalaj je tokom obra}anja naglasio zna~aj pristupanja BiH frankofonskoj zajednici, {to potvr|uje napore BiH u promociji i za{titi mira, demokratije i ljudskih prava. Izrazio je interes BiH da aktivno u~estvuje u svim aktivnostima OIF-a i na taj na~in doprinese promociji osnovnih vrijednosti i principa Me|unarodne organizacije frankofonije. Ulaskom u OIF, otvorene su brojne mogu}nosti saradnje BiH sa ~lanicama.

Opasne rasprave o disoluciji Rije{iti probleme Bosne i Hercegovine Roma u ^apljini
Rasprave o mehanizmima za disoluciju BiH su pogre{ne i opasne. One odvra}aju pa`nju od pravih problema u zemlji i razgra|uju povjerenje u dr`avi me|u narodima. Jer, na me|unarodnom planu, na kraju krajeva, perspektiva pristupa EU vrijedi samo za dr`avu BiH, kazala je za Fenu direktorica Predstavni{tva u BiH Fondacije “Konrad Adenauer“ Sabina Wölkner. “Neophodno je razviti mehanizam koji }e oblikovati suradnju izme|u razli~itih razina vlasti u BiH. Po mom mi{ljenju, ovdje Parlament BiH treba da preuzme vode}u ulogu“, kazala je Wölkner. Zamjenik {efa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi uputio je pismo ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH Safetu Halilovi}u, premijeru HNK-a Denisu Lasi}u i na~elniku Op}ine ^apljina Smiljanu Vidi}u, u kojem skre}e pa`nju na te{ke `ivotne uslove 31 pripadnika romske populacije, uklju~uju}i i 14 djece, smje{tenog u naselju u blizini ^apljine. On je pozvao ova tri zvani~nika da preduzmu neophodne korake da se Romima obezbijede osnovni uslovi za `ivot, uklju~uju}i i adekvatan smje{taj. EU je dozna~ila 2,5 miliona eura iz IPA fondova za rje{avanje problema Roma.

4

DOGA\AJI

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Srbija i Hrvatska nisu tutori BiH

Predsjednik NSRS-a tvrdi

BiH nije prijetnja rat ve} terorizam
Obavje{tajno-sigurnosne strukture u BiH znaju da u zemlji postoje tri hiljade terorista, ustvrdio je ju~er Igor Radoji~i} u Banjoj Luci Ozbiljni prijedlozi samo iz RS-a
Bosna i Hercegovina je daleko od formiranja Vije}a ministara, stav je predsjednika Narodne skup{tine RS-a i potpredsjednikaSNSD-a IgoraRadoji~i}aiznesen na predavanju u okviru seminara na NezavisnomuniverzitetuBanjaLuka o temiAktuelni politi~ki trenutak u BiH.

Prelomni trenutak
Iako je bilo vi{e poku{aja za formiranjenovogsaziva tog nivoa vlasti, Radoji~i}isti~e da je dogovor sve dalje. “Ozbiljnihprijedloga politi~kih partija iz RS-a je bilo, ali ni{ta nije nai{lo na odobravanje u FBiH” ustvrdio je , Radoji~i}. Naveo je da je poku{aj SDP-a BiH da “uspostavi nove odnose u zemlji doveo do novekrize”ali i “prelomne , ta~kekada se moraodlu~iti da li }e ubudu}e mijenjati unutra{nje ustavno ure|enje BiH, ili se vratiti osnovnojdejtonskojkoncepciji” . Predsjednik Narodne skup{tine RS-a konstatovao je i da predstavnici me|unarodnezajednice za sada”sto-

BorisSrbije di}, Ta predsjednik

DOBAR LO[

ZAO

ZUKAN HELEZ
U razgovoru za Oslobo|enje, Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja Vlade Federacije BiH, suo~io se sa kritikama zbog revizije, koje dolaze sa razli~itih i nacionalnih strana i iz interesnih grupa. Rekao je da je spreman da dovr{i posao do kraja i po cijenu da njegov SDP izgubi izbore.

Kada je u pitanju budu}nost BiH, Radoji~i} je ustvrdio da u zemlji vi{e nema potencijala za izbijanje novog ratnog sukoba, ali da postoji vrlo ozbiljna prijetnja i opasnost od terorizma. “Obavje{tajno-sigurnosne strukture u BiH znaju da u zemlji postoje tri hiljade terorista i da se obavlja vojni trening ekstremista na Vla{i}u, te da teroristi `ive u nekoliko sela u okolini Sanskog Mosta i Travnika u paralelnimzajednicama i niko ni{ta ne ~ini na tom pitanju“ istakao je Ra, doji~i}. Prema njegovim rije~ima, za to je dobrim dijelom odgovorna i me|unarodna zajednica, kojoj „odgovara da ovako u BiH mije{a karte na na~in da malo zava|a i u~estvuje u zava|anju i koja je u potpunosti upoznata s bezbjednosnim kretanjima i prijetnjom terorizmom, ali to ne `eli ni na koji na~in da sprije~i.“

Kreditni i politi~ki rejting
Govore}i o ekonomskoj situaciji u BiH, predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske ocijenio je da }e 2012. godinabitiekonomskivrlote{ka. “Srpska }e se nekako izvu}i iz ekonomske krize u narednoj godini, pod uslovom da se unutar evrozone i zemalja okru`enja ne dese neki ve}i ekonomskilomovi, koji se mogupreliti na BiH”za, klju~io je Radoji~i}. Predsjednik Narodne skup{tine RS-a IgorRadoji~i}smatra da je sni`avanjekreditnog rejtina BiH sa B plus na B, koji je objavila me|unarodna agencija Standard and Purs, prije svega posljedica politi~kih odnosa u BiH. “Na rejtinge u svijetu uti~u i ocjene ukupne politi~ke situacije u nekoj zemlji. BiH nemanoviSavjetministara i jo{ neIgor ma dogovora o bud`etu za narednu Radoji~i}: godinu. To su vjerovatno presudni Me|unarodna zajednica momenti za procjenu kreditnog rejmije{a tinga BiH” zaklju~io je Radoji~i}. , karte
G. KATANA

SADIK AHMETOVI]
Na redovnoj konferenciji za novinare SDA, ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi} najavio tu`bu protiv Dnevnog avaza zbog objavljene la`i da je njegovo slu`beno vozilo Q7 u~estvovalo u saobra}ajnoj nesre}i. Dodao je da vjeruje kako }e kontaminacija medijskog prostora pisanjem Dnevnog avaza brzo pro}i.

PROGNOZE I(LI) NADE Srpska }e se nekako izvu}i iz ekonomske krize u narednoj godini, pod uslovom da se unutar eurozone i zemalja okru`enja ne dese neki ve}i ekonomski lomovi, koji se mogu preliti na BiH
je sa strane i posmatraju” te smatraju , da se doma}esnagemorajusamedogovoriti. Priznao je da BiH nije ispunila najve}i dio uvjeta za pristupanje EU, nije implementirala odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} Finci, niti usvojila popis stanovni{tva, zakon o sistemu dr`avne pomo}i, a nisu izgra|eni ni mehanizmi unutra{njeg dogovora u BiH.

VIJE]E MINISTARA BiH
Nekoliko stotina otpu{tenih vojnika protestiralo je protiv vlasti na Marindvoru zbog neispunjenih obaveza prema ovim ljudima. Protest se dogodio na 6. godi{njicu osnivanja Oru`anih snaga, pred zgradom zajedni~kih institucija na Marindvoru dok je u kasarni Rajlovac trajala sve~anost obilje`avanja ove godi{njice.

ZORAN MILANOVI]
Uo~i izbora u Hrvatskoj, Zoran Milanovi} je, kao {ef oporbe koji o~ekuje izbornu pobjedu, najavio da }e kao premijer prvo oti}i u Bosnu i Hercegovinu, jer Hrvatska i BiH imaju posebne odnose. Upozorio je da ni 16 godina poslije mirovnog sporazuma nema rje{enja, a me|unarodna zajednica di`e ruke od BiH.

Mir u ku}i

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: [aban SULTANOVI]

VIJEST U

BROJU

poslanika Evropskog parlamenta glasala su za ulazak Hrvatske u EU.

564

Mir u ku}i - kako zami{lja{ mir u ku}i, naziv je akcije koju su u okviru globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja organizirali u Sarajevu Fondacija Bosanskohercegova~ka inicijativa `ena i UNHCR. Poruke ovogodi{nje kampanje, kroz igru i crte`e, uputila su djeca. Cilj akcije, ~iji je slogan Od mira u ku}i do mira u svijetu, jeste {iriti svijest o miru i nenasilju u obitelji, te time potaknuti nenasilje u svijetu. Identi~ne akcije su odr`ane u Mostaru i Prijedoru.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

DOGA\AJI

5

General Bernhard Bair, odlaze}i komandant EUFOR-a

Dok god postoji rizik,
moramo imati odgovor
General Brieger novi zapovjednik
General Robert Brieger preuzet }e 6. decembra zapovijedanje EUFOR-om u BiH, saop}io je u petak austrijski ministar odbrane Norbert Darabos. “Ovo je velika povlastica za Austriju da je drugi put uzastopno jedan Austrijanac postao zapovjednik“ , kazao je ministar. Pedesetpetogodi{nji brigadni general Robert Brieger od aprila 2008. godine je zapovjednik interventne grupe u austrijskom ministarstvu odbrane. On }e zamijeniti generala Bernharda Baira. EUFORove trupe u BiH broje 1.700 vojnika iz 25 dr`ava. Sa 350 vojnika Austrija predstavlja najve}i kontingent misije. kontrole naoru`anja i ubrzavanja procesa uni{tavanja vi{kova naoru`anja i municije“ . - Isto tako, nakon ovog incidenta dobro je {to smo vidjelipozitivanrazvoj na provo|enjuoperacija upronala`enju i prikupljanjunaoru`anja, rekao je Bair. U vrijeme kada je do{ao na ~elo EUFOR-a 2009, evropske snage u BiH su imale oko 2.500 pripadnika. Danas je taj broj smanjen na 1.200. Tako|er, do{lo je do promjene u brojnosti vojnika pojedinih zemalja. Na po~etku Bairovog mandata Italija i [panija su bile me|u ja~e zastupljenim zemljama u misiji. No, 2009. donesena je odluka da se podr{ka usmjeri prema Afganistanu, tako da su odmah idu}e godine ove dvije dr`ave poja~ale prisustvo u toj zemlji, {to je rezultiralo smanjenjem njihovog anga`mana u BiH. Austrijske oru`ane snage, ~iji je pripadnik i Bair, odmijenile su dio prisustva vojnika iz Italije i [panije, tako su danas sa vi{e od 350 vojnika najve}a zemlja u~esnica u misiji EUFOR-a.
Daniel OMERAGI]

Paralelno sa stvaranjem rezervnih snaga izvan Bosne i Hercegovine, dolazimo u situaciju da mo`emo smanjiti prisustvo ovdje, rekao je general Bernhard Bair
^injenica da BosnaiHercegovina jo{ nema novo Vije}e ministara, ne uti~e samo na sigurnosnu situaciju nego i na {iri aspekt. Jer, ako nemate vlasti na dr`avnom nivou, imate blokadu u dono{enjuzakonakoji su potrebni da bi se i{lo naprijed u {ire euroatlantske integracije, prema ~lanstvu u NATO-u i Evropskojuniji. Dok god nemaVije}aministara, te{ko }e do}i do dogovora o preno{enju perspektivne vojne imovine na Ministarstvo odbrane kako bi BiH dobilapunopravno~lanstvo u MAPu i kretalase dalje ka NATO-u, {todonosi pove}anje sigurnosti.

Sigurno i stabilno
Ovo je ju~er, prilikomsusreta s novinarima u komandiEvropskihsnaga u Butmiru, izjaviogeneral-major Bernhard Bair, koji nakon dvije godine odlazi s ~ela EUFOR-a. U posljednje dvije godine, naglasio je, EUFORnikadanijedo{ao u situaciju da mora reagovati u smislu smirivanja sigurnosne situacije, pa je sa vojne ta~ke gledi{ta situacija u BiH sigurna i stabilna. - Bilo je incidenata, ali su doma}e agencije za provo|enje zakona bile u stanju da se nose s tim slu~ajevima, rekao je on. Komandant EUFOR-a je kazao da se sada nalazimo u kona~noj fazivojnoganga`maname|unarodne zajednice u BiH. Iako nije direktno uklju~en u procesplaniranja, Bair je naveo kako zna da je cilj manje vojno prisustvo u BiH. - Tu se postavlja pitanja odgovora na rizik u okviruodr`avanjasigurne i stabilne situacije u BiH. U tom novom konceptu to }e biti rezervne snage, koje ne}e biti smje{tene u BiH. Ja sam vojnik i komandant vojnim snagama i sa te ta~ke gledi{ta moram jasno da ka`em: dok god postoji rizik i opasnost, moramo imati mehanizam za odgovor. Zato su potrebne dovoljne rezerve smje{tene izvan BiH. Paralelno sa stvaranjem takvih rezervnih snaga, dolazimo u situaciju da mo`emo
Foto: S. GUBELI]

Puno smo investirali
- I u slu~aju daljih ekonomskih problema, EU }e ostati uz BiH da je podr`i u slu~aju potrebe. Mi smo u BiH investirali puno novca i svog anga`mana, tako da ne mo`emo tek tako oti}i. Isto tako, ne mo`emo dozvoliti neki negativan uticaj iz BiH prema na{im zemljama u ostatku Evrope. Poruka je da je Evropa i dalje ~vrsto predana BiH i iz na{ih razloga i interesa, rekao je Bair. smanjiti prisustvo ovdje, rekao je odlaze}i komandant EUFOR-a. General Bair je ocijenio i da su OSBiH u proteklojgodini, obilje`enoj prirodnim nepogodama i katastrofama, izvanredno obavljale svoje poslove. OSBiH su bile na licumjesta ipomagale ljudima u slu~ajevima poplava iga{enjupo`ara, a ulo`ile su i zna~ajan napor u deminiranju. - Drago mi je {to je {irom BiH kod obi~nihljudividljivoda sve vi{eshvataju i cijene ono {to OSBiH rade za njih. Ne trebazaboraviti ni me|unarodni anga`man OSBiH, jer je to hvale vrijedna podr{ka me|unarodnojzajednici u cijelosti, kazao je on, naglasiv{i va`nu ulogu koju OSBiH

Obuka OSBiH
- Posljednjedvijegodine u na{ojmisiji je do{lo do velikihpromjena. Krajem2010. dobili smo novi zadatak da po~nemo izgradnju kapaciteta za obuku OSBiH. Sada smo zaokru`ilipunugodinuprovo|enja tog zadatka i bliskosara|ujemo s OSBiH na takti~kom nivou, kazao je Bair. jelu BiH. U svim zemljama centralne i zapadne Evrope va`i standard da svaki vlasnik naoru`anja i svaki komad naoru`anja mora biti registrovan u jedinstvenoj bazi podataka. Ima jo{ puno toga da se uradi u smislupobolj{anjasigurnostistanovni{tva u BiH. Sla`em se da je jako lo{ekadanaoru`anjezavr{i u pogre{nim rukama, odgovorio je Bair na jedno od novinarskih pitanja koje se ticalo nedavnog napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu. On je potom kazao kako se “nada da }e ovaj nesretni incident poslu`iti kao povod i neka vrsta pritiska prema politi~arima da usvoje odgovaraju}e zakone koji se ti~u

igraju u uni{tavanju vi{kova naoru`anja i municije. Ipak, u EUFOR-u su nezadovoljni koli~inama uni{tenog naoru`anja i municije u ovoj godini koje su manje nego prethodne, {to izaziva zabrinutost.

Pritisak na politi~are
- Iz tih razloga }e EU sljede}e godine vi{e novaca, u okviru IPA fondova, usmjeriti na projekte uni{tavanja vi{kova naoru`anja i municije. U pravu ste kada pominjete da u ovojzemlji ima previ{eilegalnognaoru`anja. Mi dugo zagovaramo dono{enje jedinstvenog zakona o registrovanju oru`ja koji bi va`io za ci-

TAKORE]I... PREVARENI
Grupa deminera iz RS-a i FBiH namjerava da podigne tu`bu protiv deminerskih firmi Mrud iz Ljubu{kog i Pro Vita iz Mostara zbog neispla}enih obaveza za odra|eni posao uklanjanja mina na podru~ju Bratunca i Srebrenice, saznaje Srna. Dragan Blagoj~i} i Nikolaj Petrikof, dvojica iz grupe od desetak deminera kojima ve} vi{e mjeseci nije ispla}en ugovoreni iznos, ka`u da ovo nije prvi put da ih prevare {efovi brojnih agencija za deminiranje, tako {to im isplate manji dio sredstava, a ostatak duga jednostavno zata{kaju.

6

DOGA\AJI
VIJESTI
Banjalu~ka Klinika za hirurgiju ostala bez grijanja

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Palate za vlast va`nije od ljudi
i medicinsko osoblje borave i rade u uvjetima koji vi{e podsje}aju na kulise kakvog horor-filma nego na bolnicu u ~ijem se sastavu nalazi i vi{e soba za intenzivnu njegu i ka kojoj gravitiraju pacijenti s najte`im povredama od Doboja do Biha}a.

Ured predsjednika FBiH u Od`aku
Predsjednik FBiH @ivko Budimir otvorio je ured u Od`aku. Ovo je prvi put da jedan predsjednik Federacije otvara ured u Posavini. “Sna`no se zala`em za vra}anje predratnog sjaja bosanskoj Posavini te `elim vjerovati kako }emo uz puno truda i ne{to politi~kog kompromisa posti}i da bosanska Posavina bude sigurna i po`eljna za `ivot i Srbima i Bo{njacima i Hrvatima, kao i ostalima. Stoga je otvaranje ureda u Od`aku bio logi~an slijed mog razmi{ljanja i politi~kog djelovanja“, kazao je Budimir i dodao da }e mu ured u Od`aku pomo}i u kontinuiranom dobivanju informacija s ovih prostora.

Nakon {to je pro{le nedjelje ova ustanova ostala bez snabdijevanja vodom zbog havarije na cjevovodu, sada se pacijenti i smrzavaju
Klinika za hirurgiju Univerzitetsko-klini~kog centra Banja Luka od ju~er je bez grijanja. Nakon {to je pro{le nedjelje ova ustanova ostala bez snabdijevanja vodom zbog havarije na cjevovodu u krugu bolnice, istu sudbinu je do`ivjela i u vezi s toplovodnim cijevima.

Milioni maraka
U me|uvremenu, Vlada RS-a samo tokom ove godine kreditno se zadu`ila na ime rekonstrukcije UKC-a 52 miliona eura, uz kamatnu stopu od 8 posto na godi{njem nivou, a da radovi nisu pomaknuti s mjesta. O milionima maraka utro{enim za izgradnju novog sjedi{ta Vlade RS-a, Poreske uprave, adaptacije sjedi{ta predsjednika RS-a i Akademije nauka dok pacijenti hirurgije le`e u neljudskim uvjetima, besmisleno je ponovo govoriti.
G. KATANA

^eka se
De`urni hirurg Dragan Kosti} saop{tio je nakon pucanja vodovodnih cijevi da su, kako bi osigurali uvjete za najnu`nije operativne intervencije, bili prinu|eni vodu koristiti iz buradi, o odr`avanju osnovne higijene pacijenata i same zgrade nije bilo ni govora. Sada se pacijenti smrzavaju, jer stari objekat, gra|en prije 40 godina, ne dozvoljava ve}e zagrijavanje grijalicama, budu}i da su elektri~ne instalacije dotrajale. Osim pacijenata, uvjeti rada i

O Sudu i Tu`ila{tvu BiH
Predstavnici Tu`ila{tva BiH, Suda BiH i Odsjeka krivi~ne odbrane pri Ministarstvu pravde BiH za vrijeme odr`anog okruglog stola u Ora{ju su predstavnicima lokalne zajednice prezentovali strukturu ovih institucija, dosada{nji rad na slu~ajevima kao i pote{ko}e u radu na slu~ajevima ratnih zlo~ina. U tu svrhu predstavnici Tu`ila{tva BiH prezentovali su povijest i unutarnju organizaciju Tu`ila{tva BiH, kao i organizaciju Posebnog odjela za ratne zlo~ine, prenosi Fena. Prezentovana je i statistika vezana za rad na slu~ajevima ratnih zlo~ina, broj podignutih optu`nica te drugi bitni segmenti u dosada{njem radu Tu`ila{tva BiH. Okrugli sto u Ora{ju odr`an je u organizaciji Helsin{kog komiteta za ljudska prava RS-a.

za medicinsko osoblje na hirurgiji su vi{e nego te{ki. Podsje}amo po ko zna koji put da se banjalu~ka hirurgija punih 40 godina privremeno nalazi u objektu namijenjenom za medicinsku {kolu, koji je izgra|en nakon katastrofalnog zemljo-

tresa 1969. godine u krugu bolnice koja je do temelja sru{ena. Jednako kao i prethodne, i ova vlast ve} punih sedam godina najavljuje „skori zavr{etak radova“ u okviru dijela UKC-a na Paprikovcu, u koji treba biti smje{tena hirurgija. Do tada, i pacijenti

TUZLANSKI KANTON

Bora~ki stanovi kona~no u vlasni{tvu boraca
gu Zakona o dopunskim pravima branitelja i ~lanova njihovih porodica, stekli su se uslovi da se stambeni objekti i stanovi izgra|eni i kupljeni sredstvima bud`eta Kantona dodijele u vlasni{tvo braniteljima i ~lanovima njihovih porodica“, istakli su iz Ministarstva za bora~ka pitanja TK-a. Kako saznajemo, do sada su zavr{ene dodjele stanova na podru~ju op}ina Kalesija, Lukavac i Doboj-Istok, dok }e u narednom periodu sli~no biti i na podru~ju Kladnja, @ivinica, Srebrenika i Tuzle. “U Kladnju imamo najve}i problem, s obzirom na to da ne postoji `elja da se izdaju neophodne dozvole kako bi borci dobili stanove u tom gradu. U Tuzli, na lokalitetu Badre, u toku je postupak dobijanja upotrebne dozvole, te }emo i te stanove dati u vlasni{tvo borcima“, kazao nam je ministar za bora~ka pitanja u Vladi TK-a Asim Alji}, isti~u}i odlu~nost da u narednom periodu svi bora~ki stanovi, koji su u vlasni{tvu Kantona, pre|u u vlasni{tvo boraca koji ih koriste. A. [e.

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je odluku da se 58 stanova, koji su krajem devedesetih godina pro{log vijeka izgra|eni bud`etskim sredstvima, dodijeli u trajno vlasni{tvo ~lanovima bora~ke populacije. “To su stambeni objekti i stanovi izgra|eni i kupljeni sredstvima Kantona, a vodili su se u knjigovodstvenim evidencijama na popisnim listama Ministarstva za bora~ka pitanja, kao imovina Kantona, koja je data na raspolaganje ovom organu. Stupanjem na sna-

Federalno Ministarstvo izdvojilo 700.000 maraka Dr`avni zatvor
Na podru~ju Isto~nog Sarajeva ju~er je ozvani~en po~etak nove faze izgradnje dr`avnog zatvora, u okviru koje }e biti izgra|eni pristupni put i odgovaraju}a infrastruktura, pje{a~ka staza i javna rasvjeta. Tim povodom je u zgradi Op{tine Isto~na Ilid`a odr`an sastanak predstavnika Jedinice za implementaciju projekta izgradnje zatvora BiH (JIP), donatora, lokalne zajednice i izvo|a~a radova, koji su obi{li i sam lokalitet na kojem su zapo~eti spomenuti pripremni radovi, javila je Fena. Kako je istakao direktor JIP-a Jugoslav Jovi~i}, planirano je da bud`et za ovu fazu radova bude 1,6 miliona KM, ali se nakon okon~anja tenderske procedure pokazalo da }e cijena tih radova biti znatno manja te da }e projekt ko{tati 861.000 KM. Planirano je da izgradnja bude okon~ana 2013.

Otvoren put od Poto~ara do [u{njara
U srebreni~kom naselju [u{njari ju~er je sve~ano otvoren asfaltirani put od Gornjih Poto~ara do ovog mjesta, u du`ini od pet kilometara, ~iju je izgradnju sa 700.000 maraka finansiralo federalno Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Sve~anu vrpcu su presjekli sinovi srebreni~kih {ehida ]amil Ademovi}, Hamed Alispahi}, Samed Me{anovi} i Adin Zuki}, dok je otvaranjuputaprisustvovao i Srebreni~anin Sadik Ahmetovi}, ministar sigurnosti na{e zemlje. - Najbolja pri~a danas je pu{tanje ovog puta, koji gra|ani ovog kraja dugo ~ekaju. Ja, tako|er, nja puta, dodaju}i da je obaveza svih Srebreni~ana nakon genocida iz jula 1995. godine, da ne zaborave one koji su svoje `ivote dali za BiH, ali i one koji su se vratili na svoja prijeratna ognji{ta. Otvaranje puta u [u{njarima }e povratnicima u ovo mjesto olak{ati komunikaciju sa Poto~arima, ali }e u budu}nosti omogu}iti lak{e kretanje kolone Mar{a mira koja prolazi kroz ovo mjesto. Podsjetimo, u [u{njarima se u julu 1995. godine okupilo oko 10.000 Podrinjaca, koji su, bje`e}i pred Mladi}evom vojskom, {umama krenuli na slobodnu teritoriju.
S. K.

danas moram zahvaliti kolegi ministru Adilu Osmanovi}u, koji nije imao nikakvu dilemu da se ovaj put asfaltira. Zahvaljujem

svima koji su dali svoj doprinos da se ovaj projekat na vrijeme i kvalitetno zavr{i, kazao je ministar Ahmetovi} nakon otvara-

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

NEZAVISNE NOVINE I OSLOBO\ENJE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE Dunja Mijatovi}, predstavnica OSCE-a za slobodu medija

Novinare ubijaju i zatvaraju
Ured predstavnika za slobodu medija OSCE-a poma`e u slu~ajevima drasti~nih kr{enja slobode medija, kao {to su zatvaranja novinara, mu~enja... BiH ima dobre zakone koji se ne po{tuju Nedostaje hrabrosti za istra`iva~ko novinarstvo
Ured predstavnika za slobodu medija pri OSCE-u je jedina me|udr`avna institucija koja se bavi pra}enjem po{tivanja slobode medija u dr`avama ~lanicama. Na ~elu tog ureda ve} gotovo dvijegodinenalazi se dr`avljankaBosne i HercegovineDunjaMijatovi}. Dotada{nja direktorica Sektora za emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Mijatovi} je u martu 2010. godine imenovana za OSCE-ovu predstavnicu za slobodu medija u Be~u. Mijatovi} je mandatdobila od 56 ~lanica OSCE-a, koje su konsenzusomdonijeleodluku da }e upravo ona obavljati taj posao. - Jedna od najva`nijih stvari u ovom poslu je za{tita novinara. Dio mog posla je da posje}ujem novinare u zatvorima. Primjer su EynullaFatullayev iz Azerbejd`ana i NatalijaRadzina iz Bjelorusije. Fatullayeva sam pro{legodineposjetila u zatvoru, a pro{lesedmice sam imala ~ast biti sa njim u New Yorku, gdje je primio nagradu za `ivotnodjelo od Komiteta za za{titunovinara. On je iza{ao iz zatvora sedamdananakonmojeposjete, a ja sam uspjela razgovarati o njegovom slu~aju s predsjednikom u Azerbejd`anu. Nakon~etiri i po godine provedene u zatvoru Fatullayev je sad slobodan ~ovjek i ponovo se bavi novinarstvom. To je najve}iuspjeh za OSCE i ovajured, a za mene kao osobu ne{to {to se ne mo`e ni sa ~im drugim mjeriti, jer ste u stanju da pomognete osobikoja je nepravednooptu`ena ili koja pla}a cehove neke politi~ke igre, kazuje Mijatovi}. Novinari se u zemljama svijeta susre}u sa razli~itim problemima u radu. U nekim zemljama, ka`e Mijatovi}, novinarezatvarajuzbog rije~i koje izgovore ili napi{u, u nekim zemljama ubijen je veliki broj novinara, a ta se ubistva ne istra`uju... - U nekim su zemljama novinari i njihove porodice izlo`eni stalnim prijetnjama. Neke zemlje, kao BiH, naprimjer, imaju odli~ne zakone koji se ne po{tuju, jer nema politi~ke volje. Primjerice, zemlje Balkanaimajusli~neprobleme, nedostatak solidarnosti me|u novinarima, javniservisi, nedostatakrazumijevanja za stvarnoistra`iva~ko novinarstvo... To su problemi prisutni u BiH, ali i u Srbiji, Crnoj Gori..., ka`e na{a sagovornica. Premamnogimmjerenjima, medijskeslobode u BiH su na dostavisokomnivou, iakose to mijenja, pa je u posljednjedvije-tri godineBiH pala na toj ljestvici, {to nije za pohvaliti se.

I policija demantovala pisanje Avaza
Slu`beno vozilo audi Q7, koje koristi ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} nije u~estvovalo u saobra}ajnoj nesre}i u sarajevskom naselju Ko{evsko Brdo, kako je to u nekoliko navrata pisao Dnevni avaz. Potvrdio je ovo ju~er policijski komesar Vahid ]osi} u dopisu u kojem se navodi kako je provjerom u slu`benim evidencijama utvr|eno da 29. novembra ove godine nije zabilje`ena nesre}a u kojoj je u~estvovao audi Q7 ministra Ahmetovi}a. Podsje}amo, Ahmetovi} je ve} demantirao navode Dnevnog ava za, na zivaju}i ih notornim la`ima, zbog ~ega je najavio i tu`bu protiv ove novine. Naime, Ahmetovi} je u vrijeme kada je Avaz tvrdio da se nesre}a dogodila, bio u Beogradu, gdje je oti{ao upravo slu`benim vozilom.

Podjela medija
- Problemi su vrlo vidljivi, ali ja uvijek ka`em da nisu za to krivi mediji, jer mediji su refleksija onoga {to je dru{tvo i na{a stvarnost. Postoje, naravno, i problemi s kvalitetom novinarstva u BiH, ali isto tako i u cijelom regionu, nedostatku hrabrosti za istra`iva~ko novinarstvo, koje }e ukazivati na korupciju i kriminal. Ako novinari rade taj posao, oni su osu|eni kao neko ko pripada odre|enim klanovima. Tako|er, vidljiva je i velika podijeljenost me|u novinarima u BiH, koji su odlu~ili pripadati odre|enim politi~kim frakcijama, uni{tavaju}i na taj na~in dignitet profesije, odgovara Mijatovi} na pitanje o tome u kakvom je stanju novinarstvo u BiH. Ona zaklju~uje kako su zakoni u BiH savr{eni, te kako novinarstvo u ovoj zemlji ima mogu}nosti biti na najboljem nivou. Me|utim, nije tako, jer o~ito ne postoji dovoljno volje. - Bez obzira na sve probleme, i dalje kod nas postoje mediji koje treba pohvaliti i koje treba slu{ati kadagovore o problemima u dru{tvu, zaklju~uje Mijatovi}.
Jasna FETAHOVI] - Biljana SAVI]

Novinari protiv novinara
• Jesu li novinari pod uticajem politike? - Pa ne bih rekla da je to slu~aj samo u Bosni i Hercegovini ve} u cijelom svijetu. Gledamoizvje{taje iz zemalja koje imaju dugu tradiciju demokratije, pa i u njima se govori o tome. Bitno je da gra|ani imaju mogu}nost da vide vi{e opcija i ~itaju vi{e novina i odlu~ekoji su to medijikojigovoreistinu. Ja novinareuvijek pozivam na profesionalnost bez obzira na razli~itami{ljenja. Bitno je imatistavovekada govorimo o socijalnoj ugro`enostinovinara, socijalnojza{titinovinara,o tome da je potrebna solidarnost na tom nivou. Ono {to je vrlo prisutno u na{em novinarstvu jesu napadi novinara na novinare. To treba{to prije da prestane, jer unosi otrov i u profesiju i u dru{tvo. • Va{e mi{ljenje o WikiLeaksu? - Ja ne mislim da tu postoji problem sa slobodom medija. Radi se o ne~emupotpuno drugom i zato nisam reagovala kada je do{lo do problema sa WikiLeaksom. Zadnja de{avanja su mi pokazala da sam imala pravo. Jer najve}e me|unarodne nevladine organizacije koje rade na za{titimedija, od Reportera bez granica pa mnogih drugih, prestale su saradnju sa WikiLeaksomzboglavineinformacija bez ikakveure|iva~ke politike, koje mnoge ljudespomenute u njimadovodi u velike probleme u zemljama gdje ne vlada pravo i mjestima gdje ti ljudi mogu prekono}inestati. Sloboda ne mo`e biti bez ikakve odgovornosti, jer odgovornostmora postojati.

Disproporcija presuda i za{titnih mjera
U BiH postoji znakovita disproporcija izre~enih krivi~nih djela i za{titnih mjera za `rtve nasilja u porodici, pokazala je analiza stanja primjene za{titnih mjera propisanih Zakonom o za{titi od nasilja u porodici FBiH, koju su zajedni~ki proveli Udru`enje `ena sudija u BiH i Fondacija lokalne demokratije. Tako|er, ova analiza pokazala je, shodno navedenom, probleme u primjeni Zakona o za{titi `rtva nasilja u porodici BiH, koji je donesen 2005. godine, a izmijenjen 2006, jer je daleko ve}i broj presuda za krivi~na djela u odnosu na `rtve nasilja nego {to je bilo izre~enih za{titnih mjera. “Od 2006. do 2010. godine doneseno je 1.699 presuda prema u~iniocima nasilja, a istovremeno samo 165 za{titnih mjera“, kazala je predsjednica Udru`enja `ena sudija u BiH Adisa Zahiragi}.

Sloboda na internetu
- Ured za slobodu medija OSCE-a je jedini ured koji direktnim kontaktom poma`e vladama zemalja da ispo{tuju obaveze kojih su se prihvatili. Ured poma`e u slu~ajevima drasti~nih kr{enja slobode medija, kao {to su zatvaranja novinara, mu~enja i ostale stvari koje se, na`alost, de{avaju u svijetu, a sve s ciljem pobolj{anja situacije koja nije nimalo ru`i~asta, ka`e Mijatovi}. Neposredno pred razgovor za Oslobo|enje i Nezavisne novine, Mijatovi} je boravila u Tad`ikistanu, gdje je odr`ana velika konferencija, na kojoj su u~estvovali vladini i nevladini predstavnici, te novinari pet zemalja centralne Azije i na kojoj se govorilo o slobodi interneta, slobodi protoka informacija na internetu i pluralizmu na internetu, te problemima u toj oblasti.

Drugi o Dunji Mijatovi}
Helena Mandi}: - Sa Dunjom sam blisko sara|ivala punih 14 godina i u najkra}em mogu re}i: nikad nije bilo dosadno. Dunja ima specifi~nu energiju i karizmu koja vas nekako neosjetno navede da od sebe dajete mnogo vi{e nego ste isprva mislili da je mogu}e. Ovo mo`da najbolje ilustruje ~injenica da su njeni prethodnici na mjestu predstavnika OSCE-a za slobodu medija bili poznati i priznati stru~njaci, a ona je uspjela radu cijelog ureda dati jednu sasvim novu dimenziju. Rubina ^engi}: - Kad govorim o Dunji Mijatovi}, moram re}i da je jako dragocjeno da je na poziciji predstavnika za slobodu medija OSCE-a osoba iz BiH. Kad je u pitanju posao koji ona radi, to je va`na i mo}na pozicija, jer ona je potpuno samostalna kad je u pitanju sloboda medija u 56 zemalja. To je nevjerovatno velika snaga koju ona posjeduje i zbog toga je jo{ va`nije da je ta osoba iz BiH. [to se ti~e Dunje kao osobe, to je vedra i dobronamjerna osoba i to u svakom segmentu `ivota, i poslovnom i dru{tvenom.

Ekshumirano 17 tijela
U toku protekla tri dana izvr{ene su ekshumacije na podru~ju Donjeg Vakufa i Jajca. Ekshumacije su ra|ene na tri lokacije. Na lokalitetu Pravoslavnog groblja koje se nala zi uz Dom zdravlja, na podru~ju op}ine Donji Vakuf, ekshumirani su posmrtni ostaci tri osobe, a na lokalitetu Pravoslavnog groblja Jar~i{te ekshumirani su kompletni posmrtni ostaci osam osoba. “Na Pravoslavnom groblju u mjestu Bravnice, na podru~ju Jajca, ekshumirani su posmrtni ostaci {est osoba, me|u njima dva djeteta u dobi od osam do 12 godina“, ka zala je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla ^engi}. Sa skeleta su uzeti uzorci za analizu DNK-a, a posmrtni ostaci su vra}eni u grobna mjesta.

8

CRNA HRONIKA
Policija u Bosanskoj Gradi{ci uhapsila je 19-godi{njeg Jasmina Ba~vi}a, koji se sumnji~i za pet te{kih kra|a po~injenih u mjestima Rovine i Topola u proteklom mjesecu. On se, kako nam je potvr|eno iz CJB-a Banja Luka, tereti da je u pomo}ne objekte na imanjima upadao preko krovova i to nakon {to bi skinuo crijep. Krao je bu{ilice, brusilice i ostali alat, koji je potom prodavao u Lakta{ima.

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Uhva}en 19-godi{nji provalnik

Rasvijetljen niz kra|a i razbojni{tava

Tuzlanska policija privela je u ~etvrtak N. F. (33) iz Tuzle koji se sumnji~i da je u proteklom periodu po~inio niz razbojni{tava, te{kih kra|a i kra|a. On je sproveden u slu`bene prostorije, a na teret mu se stavljaju provalna kra|a u Aleji Alije Izetbegovi}a i pros to ri ja ma MZ No vi Grad. Tokom saslu{anja je utvr|eno da je izvr{io i razbojni{tva nad A. V. i S. M, te pokrao ku}e u vlasni{tvu R. G, J. B. i F. S.

Izgorjela ku}a {esto~lane porodice
U po`aru koji je preksino} izbio na ku}i Vehida [abanovi}a u Br~kom izgorjeli su potkrovlje i ve}a koli~ine robe, koju je vlasnik prodavao na pijaci. [abanovi} sumnja da je vatra izbila na nosa~u elektri~nog priklju~ka - {tenderu, jer su i pro{le godine imali problema sa strujom. Naime, na {tenderu su izbijale varnice, nakon ~ega su radnici elektrodistribucije otklonili kvar. Vatrogasci su sprije~ili {irenje vatre na prizemlje, ali je zbog ga{enja vodom i taj dio ku}e neuslovan, tako da su [abanovi}, njegova supruga i ~etvoro djece, ostatak no}i proveli u kombiju.

Nakon paljevine vozila advokata Fahrije Karkina

Istraga tapka u mjestu
Istraga paljevine dva automobila sarajevskog advokata Fahrije Karkina tapka u mjestu. Iz Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo nam je re~eno da im jo{ nisu dostavljeni nalaz vje{taka protivpo`arne struke, koji je prisustvovaouvi|aju, kao ni izvje{taj iz MUP-a Kantona Sarajevo. Istovremeno, iz policije nam je kratko saop{teno da se na tom slu~aju radi, te da se za sve informacije obratimo Tu`ila{tvu.

Vozila se, isti~u policija i vje{taci, pale zbog osvete, upozorenja i obijesti Sarajevom hara piroman?

Presudan faktor
Uobi~ajeno pravilo kada rasvjetljavajute`akrivi~nadjela je, kako ka`e na{ sagovornik iz policije, da se moraju razrije{iti u roku od nekoliko sati, ili eventualno nekoliko dana. [to proti~e vi{e vremena, to su manje{anse da se po~inilac otkrije. Ne{to sli~no je i kod otkrivanja osobe koja podmetne po`ar pod vozilo, pa tako izvjestan broj paljevina auta nikada ne bude rasvijetljen. Istina, i sam Karkin, kojem su u srijedu nave~er ispred ku}e u naselju Zmajevac zapaljeni BMW i WV buba, pretpostavio je da po~inioci ne}e biti prona|eni. Policijske statistike pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine u Kantonu Sarajevo registrovano 118 po`ara, u kojima je jedna osoba poginula, a tri lak{e povrije|ene, te da su 54 po`ara namjerno izazvana. Me|u tim po`arima bila su i 43 slu~aja paljevine auta. Policijska praksa ukazuje na to da su paljevine vozila povezane sa prijetnjama, upozorenjima ili skrivenim porukama vlasnicima koji, kako nam je re~eno iz MUP-a KSZapaljeni automobil sarajevskog advokata

Obavje{tenje
JP „[ume TK“ d.d. Kladanj obavje{tava sve zainteresovane kupce da je na web stranicama: www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na oglasnim tablama Preduze}a objavljen oglas broj: 11420/11 od 2. 12. 2011. godine o prodaji roba — {umskih drvnih sortimenata - putem pisanih ponuda (licitacija).
UNIVERZITET U SARAJEVU MUZI^KA AKADEMIJA U SARAJEVU

O B AV J E [ TAVA
Jasmin Osmi}, akademski muzi~ar - kompozitor - profesor, 28. 12. 2011. godine u 11 sati na Muzi~koj akademiji u Ulici Josipa Stadlera 1/II, branit }e magistarski rad za sticanje umjetni~kog stepena magistra pod naslovom

Koncert za violinu, flautu, udaraljke i orkestar
Pristup odbrani je slobodan. Zainteresovani mogu magistarski rad pregledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati.

a, uglavnom govore kako ne znaju ko su po~inioci. Me|utim, paljevine se de{avaju i iz drugih razloga. Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci, prema rije~ima vje{taka protupo`arne za{tite, broj po`ara na vozilimanaglo je porastao. Pa je tako, tvrdi on, samo na podru~ju op}ine Stari Grad, navodno zapaljeno 30-ak vozila, te se pretpostavlja da je iza ovih slu~ajeva piroman ili grupa obijesnih osoba koje neselektivno pale automobile. Iz policije nam je potvr|eno da je jedna osoba privo|ena zbog sumnje u umije{anost u vi{e paljevina, ali za to nije bilo dovoljno dokaza. "Obi~no iza prednjeg to~ka postave papir i krpu u kojoj je boca spreja. Potom zapale papir i udalje se. Kad vatra zahvati bocu spreja, do|e do eksplozije, a lak iz boce pospje{i {irenje vatre", pri~a vje{tak, na{ sagovornik. U takvimslu~ajevimavlasnicizapaljenih vozila policiji nemaju {ta re}i, niti mogu osumnji~iti nekoga

za paljevinu, jer ni sa kim nisuimali sukoba. Kao primjer na{ sagovornik uzeo je vlasnicu audija A6, {vicarskih registarskih oznaka, kojoj je nedavnozapaljenovozilo. Tek {to je do{la u Sarajevo, neko je posuo benzin po krovu i zadnjem dijelu vozila i zapalio.

Milionske {tete
Pored vozila, nerijetko se pale i preduze}a, odnosno knjigovodstvene arhive, a vje{tak isti~e da {tete nanesene takvim po`arima prije rata nisu prelazile 300.000 maraka. Me|utim, odmah poslije rata porasle su na 500.000 KM, a 2009. godine iznosile su ~ak 13 miliona KM. "Ove godine, ve} prvog januara planula je firma Zaklopa~a i za nekolioko sati pri~injena je {teta od tri miliona KM. S obzirom na broj po`ara na vozilima i objektima koji su uslijedili tokom godine vjerujem da }e {teta iznositi oko 15 miliona KM", pri~a na{ sagovornik.
D. P.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA CAZIN JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA LISKOVAC, LISKOVAC

kraja nastavne godine. Uslovi: Zavr{ena odgovaraju}a stru~na sprema predvi|ena Zakonom o osnovnoj {koli i Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu. Uz prijavu kandidati }e trebati dostaviti konkursnoj komisiji sljede}u dokumentaciju: 1. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih 2. Dokaz o odgovaraju}oj {kolskoj spremi (ovjerenu kopiju diplome) 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu 4. Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u novinama. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom slati na adresu {kole: JU Osnovna {kola Liskovac, Liskovac bb, 77 227 Pe}igrad.

Razbojni{tva u Mostaru

Na|eni oteti automobili
Pripadnici MUP-a HNK-a prona{li su dva VW kedija u vlasni{tvukladionice Bet Live i apotekeLupriv, koji su preksino}otetiu dva razbojni{tva u Mostaru, potvr|eno je iz policije. Nepoznati razbojnik, sa kapom na glavi, uz prijetnju pi{toljem, u Ulici Rudni~ke bojneukrao je kedi u vlasni{tvukladionice Bet Live iz kojeg je prethodnopucnjimanatjeraovoza~a i suvoza~a da iza|u. Napada~ je potompobjegao u nepoznatom pravcu, a vozilo,u kojem su bilikompjuteri i raznialati, na|eno je u Ulici dr. Ante Star~evi}a. Istu no} u Ulici Rodo~kih branitelja nepoznati razbojnik je, uz prijetnjunepoznatimpredmetom, od radnikaapotekeLupriv, kojeg je udario, oteoklju~evekedija, te njim pobjegao. U ovom autu su bili novac, oko 15.000 KM i lijekovi, a na|en je kasnije, dva kilometra dalje od mjesta razbojni{tva, kod Avijati~arskog mosta. U okolini je prona|eno oko 7.000 KM, a auto je prevezen u krug PU Mostar radi vje{ta~enja. Dk. O.

Na osnovu ~lana 135. stav 2, te ~lana 155. stav 4. ta~ka d. Zakona o Osnovnoj {koli (Sl. glasnik USK-a, broj 5 od 5. 5. 2004. godine), te ~lana 137. Pravila {kole, [kolski odbor JU Osnovne {kole Liskovac na svojoj 27. sjednici, odr`anoj 29. 11. 2011. godine, donio je odluku broj 610-730/11 kojom raspisuje

KONKURS
za radno mjesto Nastavnik matematike .....................1 izvr{ilac na 12 nastavnih sati na odre|eno vrijeme do

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

CRNA HRONIKA
Osamnaestogodi{nji J. M. je te`e povrije|en, dok je godinu mla|i A. O. zadobio lak{e povrede preksino} u tu~i u selu [kahovi}i. Kod starijeg mladi}a konstatovana je povreda nanesena najvjerovatnije o{trim predmetom i on je odmah preba~en u UKC Tuzla, dok je A. O. pomo} ukazana u Domu zdravlja Gra~anica. Mladi}i su se, navodno, sukobili zbogranijihnesporazuma, a navodno su se i prije fizi~ki A. [e. obra~unavali.

9

U tu~i povrije|ena dva mladi}a

Na|eni droga, nakit i satovi

Po naredbi Op}inskog suda u Zenici, u ~etvrtak je u Ulici Crkvice policija pretresla stan vlasni{tvo B. D. te prona{la odre|enu koli~inu droge i predmeta za koje se sumnja da su ukradeni. Naime, zaplijenjeno je 25 paketi}a marihuane, dva paketi}a heroina, sjemenke indijske konoplje, digitalna vaga, ve}a koli~ina zlatnog nakita i odre|ena koli~ina ru~nih satova. B. D. je priveden i zadr`an u slu`benim prostorijama.

ZENICA Izre~ena presuda za obra~un u Maredu

P

Fajik Por~a

Dervi{ \erahovi}

Saudin Duvnjak

Mustafa Pjani}

Mehmed Skomorac

resudom Kantonalnog suda u Zenici ju~er su ~etvorica od petorice optu`enih za obra~un koji se desio 7. augusta 2009. u restoranu Maredo u Zenici, kada je smrtno stradao 28-godi{nji Emir Valjevac, a ranjeno {est osoba, osu|ena na ukupno 31 godinu zatvora.

Dokazi optu`be
Fajik Por~a (46) osu|en je na jedinstvenu kaznu od 15 i po godina zbog ubistva, dva slu~aja nano{enja te{ke tjelesne povrede te dva te{ka krivi~na djela protiv op}e sigurnosti ljudi i imovine. Jedinstvena kazna izre~ena je i Dervi{u \erahovi}u (48), koji je za ubistvo i dva te{ka krivi~na djela protiv sigurnosti ljudi i imovine dobio 13 i po godina robije, dok su Saudin Duvnjak (29) i Mustafa Pjani} (55) osu|eni na po godinu zatvora zbog te{kog krivi~nog djela protiv sigurnosti ljudi i imovine. Petooptu`eni Mehmed Skomorac (48) ju~era{njom presudom je oslobo|en optu`bi za u~estvovanje u tu~i, kao i ostali kojima se ovo djelo stavljalo na teret. U obrazlo`enju presude predsjedavaju}i Sudskog vije}a sudija Enes Mali~begovi} je istakao da su prihva}eni dokazi koje je provelo Tu`ila{tvo. "Uzimaju}i u obzir koncept odbrane o u~estvovanju u tu~i, Sud ne nalazi da je po~injeno to krivi~no djelo, te su Skomorac i ostali oslobo|eni tih optu`bi. Vije}e je mi{ljenja da su trojica advokata pru`ila dobru odbranu, sa nizom teza i koncepata, ali oni, po ocjeni Vije}a, nisu mogli pobiti dokaze optu`be. Uzimaju}i u obzir te`inu krivi~nog djela, kao i to da su ranije osu|ivani, smatramo da je presuda odgovaraju}a za Por~u i \erahovi}a, te da

Fajiku Por~i i Dervi{u \erahovi}u 29 godina
Saudin Duvnjak i Mustafa Pjani} osu|eni na po godinu zatvora zbog te{kog krivi~nog djela protiv sigurnosti ljudi i imovine, dok je Mehmed Skomorac oslobo|en
DOBRA ODBRANA, ALI... Vije}e je mi{ljenja da su trojica advokata pru`ila dobru odbranu, sa nizom teza i koncepata, ali oni, po ocjeni Vije}a, nisu mogli pobiti dokaze optu`be
da{njeg jugoslavenskog bokserskog reprezentativca, ispalio dva hica, nanijev{i mu te{ke povrede stomaka. Pi{tolje su, potom, izvukli i ostali akteri sukoba, te po~eli nekontrolisano pucati u prepunom objektu ljetne ba{te restorana Maredo. U pucnjavi su, pored u~esnika obra~una Skomorca, Davora ^ur~i}a (41), Asima Pezera (44) i Huseina Smrike (30), te{ko povrije|eni i gosti Goran Leki} (42) iz Zenice, te Ivica Popovi} (52), Zeni~anin nastanjen u Holandiji. Te{ko ranjenom Valjevcu, koji je u Zenicu deportovan iz Amerike, pri{li su Por~a i \erahovi} te iz neposredne blizine ispalili vi{e hitaca u njega. Potom mu je, stoji u optu`nici, \erahovi} prislonio pi{tolj na glavu i ispalio smrtonosni hitac. M. DAJI]

Sa uvi|aja u restoranu Maredo: Ubijen Emir Valjevac, a ranjeno {est osoba

}emo njom os tva ri ti svrhu ka`njavanja", kazao je sudija Mali~begovi}. Ina~e, njima dvojici je, odlukom Vije}a, pritvor produ`en do pra vo sna`nos ti pre su de, a u izre~enu ka znu }e im bi ti ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru od 8. augusta 2009, dok su Duvnjak i Pjani} pu{teni na slobodu. Nakon izricanja presude advo-

kati Almin Dautbegovi}, Zahid Kova~ i Mladen Veseljak najavili su `albe Vrhovnom sudu FBiH.

Hitac u glavu
Za obra~un u Maredu se, kao {to je poznato, isprva sudilo i Goranu Alagi}u (29), koji se teretio za nano{enje te{ke tjelesne povrede. Me|utim, on je, nakon priznanja krivnje, osu|en na dvije i po godine.

U op tu`ni ci Kan to nal nog tu`ila{tva ZDK-a, podsje}amo, navodi se da je pred pono} 7. augusta 2009, nakon {to je za{titar Mehmed Skomorac intervenisao zbog pona{anja dru{tva u kojem su bili Davor ^ur~i} i Emir Valjevac, do{lo do prepirke i tu~e, u koju su se uklju~ili Por~a, Pjani}, Duvnjak, Alagi} i \erahovi}. Valjevac je u jednom trenutku uzeo pi{tolj i u Skomorca, neka-

Foto: M. TUNOVI]

10

OGLASI

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

REGION
VIJESTI

11

Merkel: Srbija ne ispunjava uslove za EU
Tvrd stav Njema~ke
Put Srbije u Evropsku uniju vodi samo preko normalizacije odnosa sa Kosovom, naglasila je Merkel
Njema~ka kancelarka Angela Merkel ocijenila je ju~er da Srbija u ovom trenutku ne ispunjava uslove za status kandidata za EU i pozvala Vladu Srbije na promjenu kursa.

Dobri susjedi
Premanjenimrije~ima, put Srbije u EU mogu} je samo uz normalizaciju odnosa sa Kosovom. Kako prenosiDeutscheWelle, njema~ka kancelarka je nedavne sukobe na sjeveru Kosova nazvala neprihvatljivim i podsjetila da dobra saradnja sa susjedima tako|e spada u kriterije za pro{irenje EU. - Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su prema kriterijima iz Kopenhagena, dio politi-

Merkel: Srbija doprinijela stvaranju napetosti na Kosovu

Krivi~na prijava protiv Stefanovi}a

ke pro{irenja Evropske unije. Dugoro~no gledano, mi ne `elimo samo Srbiju ve} i Kosovo u Uniji. Zato put Srbije u EU vodi samo preko normalizacije odnosa sa Kosovom, naglasila je Merkel u saop{tenju njema~ke vlade, govore}i u parlamentu o budu}nosti EU.

Nema dogovora
Njema~ka kancelarka podsjetila je da su EU i njema~ka savezna vlada na vrijeme formulisali svoja o~ekivanja i konkretne korake, dodav{i kako se Srbiji, osim toga, mo`e prebaciti i da je proteklih dana doprinijela stvaranju atmosfere u kojoj su njema~ki vojnici KFOR-a na sjeveru Kosova vatrenim oru`jem napadnuti i povrije|eni. Ministri spoljnih poslova zemalja ~lanica EU sasta}e se u ponedjeljak, 5. decembra, u Bruxellesu, kako bi razgovarali o kandidaturi Srbije za ~lanstvo u toj organizaciji. Njihov stav }e u velikoj mjeri zavisiti od ishoda dijaloga Beograda i Pri{tine. Istovremeno, sastanak predsjednika op{tine Zubin Potok

U Bruxellesu su ju~er poslije podne nastavljeni razgovori pregovara~kih timova Beograda i Pri{tine, s perspektivom da se nastave i tokom vikenda. Razgovori delegacija trajali su u ~etvrtak do kasno u no}, kao i u srijedu, a {ef beogradskog tima Borislav Stefanovi} izjavio je da nisu postignuti kona~ni rezultati, iako je do {lo do iz vje snog pri bli`avanja stavova o rje{enju za administrativne prelaze i regionalno predstavljanje Kosova. [efica kosovske delegacije Edita Tahiri izjavila je da je Kosovo prihvatilo sporazum o integrisanom upravljanju granicom koji je predlo`ila EU. Tahiri je rekla da delegacija Srbije nije prihvatila sporazum i da sada ostaje da EU radi sa Srbijom. Sla vi {e Ris ti}a, ko man dan ta KFOR-a i potpukovnika Franca Pirkera u Jagnjenici zavr{en je ju~er bez kona~nog rje{enja. Na sastanku je ipak dogovoreno da se mirnim putem tra`e rje{enja i nastave pregovori o izlasku iz krize u tom selu. Vojnici KFOR-a dodatno su oja~ali svoj logor u Jagnjenici velikim vre}ama ispunjenim kamenom i pijeskom. Unutarlogora, koji se prostire do susjednog albanskog sela ^abra, nalazi se mno{tvo vojnih kamiona, oklopnih transportera i d`ipova. Na uzvi{enju iznad logora, u {umi, mogu se primijetiti vojnici KFOR-a koji kamerom snimaju gra|ane okupljene na barikadama u Jagnjenici.

Mukotrpni pregovori

Srbi poku{ali izbje}i islamizaciju
Poruka Rusije da ne mo`e dati dr`avljanstvo Srbima sa Kosova nije iznenadila podnosioce tog zahtjeva. - Mi smo dobro prou~ili ruski ustav i znali smo da to nije mogu}e, ali smo o~ekivali neki leks specijalis, budu}i da smo i mi slovenski narod pravoslavne vjere, a Rusija nam je druga majka, rekao je predsjednik pokreta Stara Srbija Zlatibor \or|evi}. On ka`e da su se podnosioci zahtjeva na takav korak odlu~ili kako bi izbjegli islamizaciju i kako bi se za{titili jer, kako navodi, mnogo te`e bi bilo atakovati na gra|ane koji imaju dr`avljanstvo Rusije. Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin je izjavio da ~injenica da su desetine hiljada ljudi zatra`ile pomo} zna~i da me|unarodna zajednica za 12 godina nije uspjela da uspostavi sigurnost na Kosovu. On je precizirao da je postoje}im zakonima predvi|eno da dr`avljanstvo mogu dobiti ljudi koji odre|en period `ive u Rusiji, imaju stalan prihod, govore ruski i nemaju nijedno drugo dr`avljanstvo, jer Rusija ne priznaje dvojno.

Skup{tina zajednice srpskih op{tina Kosova podnijela je krivi~nu prijavu protiv {efa beogradskog pregovara~kog tima Borislava Stefanovi}a zbog {pijuna`e i ugro`avanja teritorijalne cjelovitosti Srbije. Beogradski advokat Goran Petronijevi} ju~er je sa timom advokata predao krivi~nu prijavu Vi{em javnom tu`ila{tvu u Beogradu, s obzirom na to da su za oba krivi~na djela zaprije}ene kazne zatvora od tri do 15 godina. Petronijevi} je rekao medijima da se u krivi~noj prijavi navodi da je Stefanovi} izvr{io krivi~no djelo {pijuna`e u vrijeme kada je bio politi~ki direktor MVP-a Srbije i savjetnik {efa diplomatije, a krivi~no djelo naru{avanja nepovredivosti granica u ulozi pregovara~a sa nelegalnim pri{tinskim organima. Stefanovi} je 2007, navodno, odre|ene podatke o detaljima i na~inu provo|enja Akcionog plana Vlade Srbije, prije nego {to je Kosovo proglasilo nezavisnost, odao jednoj stranoj ambasadi.

Novinari tra`e za{titu
Dvojica slovena~kih novinara koji su pisali o trgovini oru`jem devedesetih godina pro{log vijeka u Sloveniji zatra`ila su od policije za{titu zbog prijetnji smr}u. Novinari Bla` Zgaga i Matej Surc, autori trotomne knjige „U ime dr`ave“, dobili su prijetnje smr}u na jednom novinskom por talu. Prijetnje smr}u slovena~kim novinarima osudila je medijska organizacija za jugoisto~nu Evropu (SEEMO) i pozvala slovena~ku policiju da prona|e odgovorne.

U Zagrebu predstavljena prva knjiga o branitelju Blagi Zadri

Vukovarska neispri~ana pri~a
Istine nikad dosta. Poruka je to savjetnika predsjednika RH za pitanja branitelja Predraga Mati}a Freda, koji je kao specijalni izaslanik predsjednika Josipovi}a sudjelovao u promociji knjige "Prvi hrvatski general Blago Zadro", autora Ivice Rado{a i Zorana [anguta, u ~etvrtak nave~er u dvorani zagreba~kog Novinarskog doma. Rije~ je o prvoj dosad objavljenoj knjizi o simbolu obrane Vukovara, kojem je ~in generala dodijeljen posthumno. - Knjiga }e pomo}i u rasvjetljavanju doga|aja u Vukovaru 1991, istaknuo je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesni~ar dr. Ante Nazor. Me|u ostalim, na promociji se moglo ~uti da je Blago Zadro {titio sve Srbe koji su ostali u Vukovaru za vrijeme tromjese~ne opsade. Izre~ena je i konstatacija kako je ve(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Zadro: Simbol obrane Vukovara

lika pogre{ka {to su u hrvatskoj javnosti gotovo zaboravljeni Srbi koji su branili Vukovar. Prema slu`benim podacima, me|u vukovarskim braniteljima bilo je {est posto Srba.

Jedan od autora knjige, predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991. Zoran [angut, Vukovarac kojem je Zadro bio zapovjednik, kao 20-godi{njak je, nakon pada grada, zavr{io u logoru u Srbiji. Vodi Udrugu koja se zala`e za sankcioniranje ratnih zlo~ina po~injenih u logorima na prostoru ex-Jugoslavije. Za [anguta je re~eno da je ~ovjek koji je prikupljenim dokumentima naprosto prisilio glavnog dr`avnog odvjetnika Mladena Baji}a da podigne optu`nicu protiv biv{eg {efa KOS-a generala Aleksandra Vasiljevi}a. Tako|er, javnosti je otkrio Srbina Aleksandra Jefti}a, kojeg je na njegovu inicijativu biv{i predsjednik Stjepan Mesi} odlikovao 2009, jer je u logoru Staji}evo kod Zrenjanina spa{avao `ivote zato~enih hrvatskih vojnika, civila i ranjenika.
J. DIZDAR

30 uhap{enih u Srbiji
U dvije odvojene akcije MUP-a u Beogradu i Novom Sadu uhap{eno je ukupno 30 ljudi, pripadnika kriminalnih grupa kod kojih su prona|eni droga i oru`je. Na~elnik kriminalisti~ke policije Darko Seni} je potvrdio da je vo|a kriminalne grupe bio Dejan Ivkovi} @abac, a tokom hap{enja zaplijenjeno je devet kilograma droge, ~etiri pi{tolja, jedna automatska pu{ka i ve}a koli~ina novca. U Novom Sadu uhap{eni su pripadnici kriminalne grupe Firma.

12

OGLASI

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Op}inski sud u Biha}u Zemlji{noknji`ni ured Broj: 017-0-DN-11-001966 Biha}, 28. 11. 2011. god. Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Biha}u Broj: 017-0-DN-11-000977 Biha}, 28. 11. 2011. god.

Op}inski sud u Biha}u Zemlji{noknji`ni ured

Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Biha}u USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Dizdari} Enama, sina Zahida iz Biha}a, Vinica bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovnom listu broj 2724 katastarske op}ine Biha}-grad ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 440/1 "Otoka" njiva 4. klase povr{ine 41 m2 i - katastarska ~estica broj 440/3 "Otoka" njiva 4. klase povr{ine 1.357 m2 Kao posjednik navedenih nekretnina ozna~en je Dizdari} Enam, sin Zahida iz Biha}a, sa 1/1 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Sifa Omerad`i}

NAJ AVL J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Tabakovi} Orhana, sina Ibrahima iz Biha}a, Kamenica bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovnom listu broj 184 katastarske op}ine Zlopoljac ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 490 "Bogdanovac", njiva 5. klase, povr{ine 5.361 m2 Kao posjednik navedenih nekretnina ozna~en je Tabakovi} Orhan, sin Ibrahima iz Biha}a, sa 1/1 dijela. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Sifa Omerad`i}

N A J AV L J U J E

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 047692 07 P Sarajevo, 10. 10. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Jasna Frenjo, u pravnoj stvari tu`itelja MIJANOVI] STANKE iz Sarajeva, Trg Vilijama [ekspira br. 6/3, zastupana po punomo}niku Makarevi} Murisi, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog SPAHI] NUSRETE iz Sarajeva, ul. Antuna Branka [imi}a br. 4/3, zastupana po punomo}niku Naki} Alenu, advokatu iz Sarajeva, i MIRHIJA PELAK zakonski zastupnik NEKRETNINE "PELAK" DOO SARAJEVO, ul. Kemala Kapetanovi}a br. 57, radi poni{tenja i raskida ugovora, v.s. 50.000,00 KM, objavljuje slijede}i

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. stav 2. ZPP-a). Sudija Jasna Frenjo Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 092624 09 P Sarajevo, 23. 11. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Ivana Kr`elj, u pravnoj stvari tu`itelja UniCredit Bank d.d. Sarajevo, protiv tu`enih Skoko Hasib, Mrzi} Sead i Tur~inovi} Bajazit, radi isplate duga, ovim putem u smislu ~lana 348. ZPP-a objavljuje

NAPOMENA: Prema ~lanu 97.- stav 3. i 4. ZPP-a ("Sl. Novine FBiH“, broj 53/03), ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje. Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 97. st. 4. ZPP-a). Sud }e shodno odredbama ~l. 406. i 407. ZPP-a kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000,00 KM: stranku, zakonskog zastupnika, punomo}nika umje{a~a koji svojim parni~nim radnjama te`e zloupotrebljava prava priznata odredbama ZPP-a; osobu koja u podnesku vrije|a sud, stranku ili drugog sudionika u postupku; osobu koja je kao slu{atelj prisutna raspravi, a vrije|a sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr`avanje reda, a mo`e ga i udaljiti.

POZ IV
za tu`enog: MRZI] SEAD iz Sarajeva, ul. Grbavi~ka br. 58. Pozivate se kao stranka u postupku da pristupite na ro~i{te za glavnu raspravu koje je zakazano za ^ETVRTAK, 15. 3. 2012. godine, u 12 sati pred ovaj sud u sobu 314/III, u Ulici [enoina broj 1 u Sarajevu. Dostava se smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA IVANA KR@ELJ Za ta~nost - ovla{teni radnik Suda

OGLAS
POZIV
za MIHRIJA PELAK, trenutno pritvorenica KPZ poluotvorenog tipa Tuzla Pozivate se kao stranka na NASTAVAK PRIPREMNOG RO^I[TA za ^ETVRTAK, 26. 1. 2012. godine, u 13 sati, pred ovaj sud u sobu broj 316/III.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

SVIJET
VIJESTI

13

Uprkos pozivima za uvo|enje embarga na oru`je Damasku

Rusija isporu~ila krstare}e rakete Siriji
Rusija je isporu~ila Siriji protiv brod ske krsta re}e ra ke te, objavila je agencija Interfaks, navode}i da je prije samo nekoliko dana istra`na komisija Ujedi nje nih na ci ja po zva la na uvo|enje embarga na oru`je Damasku. Rije~ je o 72 rakete tipa yakhont.

Stotine ku}a sru{ene u potresu
U potresu ja~ine 5,2 stepena Richtera koji je pogodio kinesku op{tinu Kashi sru{eno je vi{e od 300 ku}a, dok je vi{e od 2.000 domova o{te}eno, izjavili su ju~er kineski zvani~nici. “U potresu nije bilo povrije|enih, ali smo morali da evakui{emo 1.500 osoba iz njihovih domova”, re~eno je u ministarstvu civilne za{tite, prenosi Fena. Potres se osjetio u cijeloj regiji Xinjiang, oblasti koja je rijetko naseljena, a u kojoj mahom `ive Ujguri. Region Xinjianga pogodili su potresi ja~ine 5,4 stepena u novembru i u augustu ja~ine 5,2 stepena Richtera.

Ovo oru`je omogu}ava pokrivanje cijele obale Sirije

Moskva planira da u Siriju po{alje i svoj nosa~ aviona i druge brodove

Ubijeno 307 djece
Jedan od eksperata me|unarodne UN-ove istra`ne komisije o Siriji izjavio je ju~er da su sirijske snage samo u novembru ubile 56 djece, {to je najsmrtonosniji mjesec od sredine marta kada je po~elo na si lje u ovoj zemlji, prenosi Srna. Prema pouzdanim izvorima, do sada su sirijske snage ubile 307 djece. Paulo Pinheiro, ekspert me|unarodne istra`ne komisije, tokom specijalne sjednice Vije}a za za{titu ljudskih prava UN-a o situaciji o ljudskim pravima u Siriji saop{tio je da su prikupljeni ~vrsti dokazi koji pokazuju da su djeca me|u `rtvama mu~enja i ubistava koja se pripisuju sirijskim snagama sigurnosti. rijom jo{ 2007. potpisala ugovor o isporuci raketa vrijedan najmanje 300 miliona dolara, prenosi Tanjug. “Ovo oru`je omogu}ava pokrivanje cijele obale Sirije od mogu}ih napada sa mora“ navodi , ruska agencija. Po~etkom sedmi-

ce, ruski list Izvestija objavio je da Rusija planira da po{alje u Siriju svoj nosa~ aviona i druge brodove. Vlasti Izraela saop{tile su da su zabrinute zbog ugovora o prodaji raketa koje mogu da pogode brodove i na 300 kilometara od obale Sirije.

Nasilje
U me|uvremenu, nasilje u Siriji se nastavlja. U napadu na zgradu obavje{tajne slu`be na sjeveru zemlje, pripadnici “oslobodila~ke vojske Sirije“ ubili su osam ljudi, izjavili su ju~er predstavnici opozicije u Siriji. “Grupa dezertera napala je obavje{tajni centar vazuhoplovstva Sirije. U obra~unu koji je trajao tri sata ubijeno je osam obavje{tajaca“ , izjavili su sirijski posmatra~i ljudskih prava stacionirani u Britaniji. Aktivisti su registrovali i ubistva najmanje 20 civila koje su pripadnici regularne vojske Sirije izvr{ili u provincijama Hama i Homs, prenio je Reuters.

Izolacija
Predsjednik Sirije Ba{ar alAsad izolovan je u ekonomskom i diplomatskom smislu, poslije devet mjeseci nasilnog gu{enja protesta u kojima je, prema posljednjim podacima UN-a, poginulo najmanje 4.000 ljudi. Rusija se usprotivila dodatnim sankcijama Zapada i Arapske lige i poku{ala da odbrani svoje pravo da i dalje prodaje Siriji oru`je, vrijedno od vi{e desetina miliona dolara godi{nje. “Ugovor je u potpunosti ispunjen, ~ak i prije vremena“ naveo , je Interfaks rije~i neimenovanog vojnog izvora. Rusija je sa Si-

Protesti u Teheranu
U Teheranu su odr`ani novi protesti kojima su Iranci ponovo izra zili svoje neprijateljstvo prema Velikoj Britaniji i podr`ali napade koji su tokom ove sedmice izvr{eni na britansko diplomatsko predstavni{tvo, prenosi Srna. Demonstranti su tokom protesta zapalili britansku i izraelsku zastavu. U me|uvremenu, ameri~ki Senat jednoglasno je odobrio ekonomske sankcije Iranu ~ija je meta naf tna industrija ove zemlje, uprkos upozorenjima da bi to moglo imati negativne posljedice. Ova mjera zabranjuje stranim firmama da posluju sa Iranskom centralnom bankom. Prije stupanja na snagu kao zakon ovu mjeru mora da odobri Predstavni~ki dom i predsjednik Barack Obama, koji je skepti~an. Napori da se ugu{e nuklearne ambicije Irana uslijedile su nakon uvo|enja sankcija EU Teheranu.

Zvani~ni susret Hillary Clinton sa Aung San Suu Kyi

Mijanmar na putu demokratije
Mijanmarska opoziciona ~elnica Aung San Suu Kyi je ju~er tokom posjete ameri~ke dr`avne tajnice Hillary Clinton izjavila da vjeruje da je njena zemlja na putu prema demokratiji. “Ako }emo zajedno raditi, mislim vlada Mijanmara, opozicija, na{i prijatelji SAD i cijeli svijet, vi{e ne}e biti povratka s puta demokratije“ rekla je novina, rima nakon razgovora s Hillary Clinton i dodala: “Re`im jo{ mora napredovati.” Dobitnica Nobelove nagrade za mir je govorila tre}eg i posljednjeg dana boravka dr`avne tajnice Clinton u Mijanmaru, prve posjete nekog ameri~kog {efa diplomatije toj zemlji u vi{e od 50 godina, prenosi Hina. Suu Kyi je rekla da se radi o povijesnom trenutku za dvije zemlje, jer se nadaju da }e zahvaljuju}i tom susretu mo}i obnoviti prijateljske odnose koji povezuju dvije zemlje od neovisnosti. Clinton je mijanmarskoj opozicionoj ~elnici predala pismo predsjednika Baracka Obame u kojem on jam~i podr{ku SAD-a i informirala je o razgovorima koje je vodila s predstavnicima dr`avne vlasti u Najpidavu, izraziv{i oprezan optimizam. Clinton je ju~er, na kraju svog povijesnog posjeta Mijanmaru, najavila pomo} od 1,2 miliona dolara u korist civilnog dru{tva i kao podr{ku reformama u zemlji. Hillary Clinton je na konferenciji za novinare u Jangonu rekla da je taj iznos namijenjen mikrokreditima, za medicinsku i pomo} `rtvama protupje{a~kih mina.

Napad talibana na bazu NATO-a
Jedna osoba je ubijena u petak i 70 ranjeno, uglavnom civila, kada su talibani kamionom bombom izveli napad na bazu NATO-ovih me|unarodnih snaga ju`no od Kabula, prenosi Fena. Samoubica je poku{ao da kamionom provali ulaz u kamp, ali je zaustavljen kod ograde i onda aktivirao bombu izvan ba ze, objasnio je za AFP Mohamad Abed, pomo}nik zapovjednika policije u pokrajini Logar, u kojoj je izveden napad. [ef policije je potvrdio da je eksplozija bila toliko jaka da su se sru{ile okolne ku}e.

Clinton i Suu Kyi: Re`im jo{ mora napredovati

Reuters

14

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Triglav na prvoj kotaciji Ljubljanske berze

Dodijeljene nagrade Poslodavac godine za osobe sa invaliditetom

Ravnopravno u~e{}e

na tr`i{tu rada
Kod osoba sa invaliditetom procenat zaposlenih ispod deset posto, {to zna~i da njih skoro 90 posto tra`i posao
Tvornica alata Bugojno, kova~nica Sakramentski d.o.o. iz Bijeljine, [F In`injering d.o.o. Tuzla, Swisslion industrija alata a.d. Trebinje, [PD [ume Unsko-sanskog kantona iz BosanskeKrupeovogodi{nji su dobitnici nagrade Poslodavac godine za osobe sa invaliditetom u BiH. Nagrade su im uru~ene na ju~er organizovanoj manifestaciji u Sarajevu povodom Me|unarodnog dana osoba sa invaliditetom.

Novi izazov za ulaga~e
Zavaravalnica Triglav i Ljubljanska berza u petak su javnosti saop{tile da }e od 5. decembra ove godine dionice te osiguravaju}e ku}e biti uvr{tene na prvu kotaciju berze, {to }e omogu}iti pove}anje likvidnosti dionica i biti novi izazov za ulaga~e. Ovaj poslovni uspjeh Triglav je obilje`io pred dvadesetak novinara iz zemalja regije. Kako je pojasnio predsjednik uprave Matja` Rakovc, izlazak na presti`nu berzansku kotaciju je novo transparentno korporativno komuniciranje i upravljanje na me|unarodnom nivou. S obzirom na ~injenicu da Triglav posluje u osam zemalja okru`enja, ovo se ujedno smatra dobrim poslom za cijelu regiju. “Ulazak na prvu kotaciju za Triglav je zna~ajan korak u kreiranju poslovne strategije do 2015. godine“ kazao je pritom Rakovc. , PredsjednikupraveLjubljanske berze Andrej [keta o~ekuje da }e Ljubljanska berza, koja se smatra jednom od najja~ih u regiji, na ovaj na~in pove}ati kvalitet i kvantitet trgovanja. Susret sa novinarima predsjednik uprave Triglava iskoristio je i za prezentaciju poslovnih rezultata u teku}oj godini. ^ista dobit u prvom polugodi{tu iznosila je 34 miliona eura i ona se u nastavku godine stalno pove}avala. Na molbu da prokomentari{e poziciju Triglav osiguranja u Bosni i Hercegovini, predsjednik uprave ove slovena~keosiguravaju}e ku}e najavio je mogu}nost prodaje Triglava u Republici Srpskoj i potvrdio da “za sada ne razmi{ljaju o kupovini Sarajevo osiguranja“ o ~emu se u Saraje, vu pri~a u posljednje dvije-tri godine.
H. ARIFAGI]

Problematika
Kampanju Poslodavac godine za osobe sa invaliditetom u BiH ve} tre}u godinu provode nevladine organizacije Inicijative pre`ivjelih od mina i Centar za razvoj i podr{ku u saradnji sa internet-portalom Posao.ba. „Dodjelom ove nagrade `elimo skrenuti pa`nju javnosti na problematiku zapo{ljavanja osoba s invaliditetom, istovremeno ukazuju}i na pozitivne primjere iz prakse“ istakao je Mirza Ja{arevi} , iz Centra za razvoj i podr{ku. Fikret Zuko, izvr{ni direktor Udru`enja slijepih KS-a, izjavio je da osobe sa invaliditetom u BiH te{ko ostvaruju svoja prava i da su u pravilu na marginama i u visokom stepenu socijalno isklju~eni. „Poku{avamo na razne na~ine stvoriti novi ambijent u kojem }e osobe sa invaliditetom imati ista prava kao i svi ostali gra|ani. Dodjelomovihnagrada`elimoposlati poruku i drugima da su osobe sa

Nagrade za uspje{ne poslodavce

Foto: S. GUBELI]

Kontrola fiskalizacije
Porezna uprava FBiH nastavila je kontrolu primjene odredbi Zakona o fiskalnim sistemima. Inspektori Porezne uprave FBiH su u ~etvrtak izvr{ili kontrolu 132 obveznika fiskalizacije na podru~ju cijele Federacije BiH. U 28 slu~ajeva je utvr|eno da obveznici fiskalizacije ne evidentiraju dnevni promet, a u 7 slu~ajeva je utvr|eno da nemaju instaliran fiskalni ure|aj. U toku kontrola utvr|ene su i ostale nepravilnosti, i to: rad bez odobrenja nadle`nog op}inskog organa, kao i 15 neprijavljenih radnika. Izdato je 58 prekr{ajnih naloga u vrijednosti od 119.100 KM te tri rje{enja o obustavi poslovnih aktivnosti i 25 rje{enja o otklanjanju utvr|enih nepravilnosti.

invaliditetom gra|ani ove dr`ave i da mogu doprinijeti razvoju ovog dru{tva. Me|utim, to ide jako sporo“ naglasio je Zuko. , On je dodao da je kod osoba sa invaliditetom procenat zaposlenih ispoddesetposto, {to zna~i da skoro 90 posto osoba sa invaliditetom, koje su radno sposobne i {kolovane, tra`i posao. Tvornica alata Bugojno zapo{ljava dva radnika sa invaliditetom i, prema rije~ima nadle`nih iz ove tvornice, oni se ni po ~emu ne razlikuju od svojih kolega. Kompanija Swisslion industrija alata iz Trebinja zapo{ljava vi{e od 100 radnika sa nekom vrstom invaliditeta i, kako je kazao Ranko Kuzman, izvr{ni direktor za pravne i personalne poslove u ovoj kompaniji,

oni se jednako uklapaju u rad kao i svi drugi radnici, a ~ak su i disciplinovaniji i vi{e rade.

Promocija
„Smatram da bi osobe sa invaliditetom trebalo dodatno, kroz zakonske propise, da se izbore za bolji polo`aj, kako bi se za{titila njihova prava, a ni poslodavci zapo{ljavanjem osoba sa invaliditetom nisu ni za {ta uskra}eni“ naglasio , je Kuzman. Promocijom poslodavaca koji zapo{ljavaju osobe sa invaliditetom `eli se podi}i svijest i pota}i poslodavce na brojnije zapo{ljavanje ovih osoba, te pru`iti im mogu}nosti da ravnopravno u~estvuju na otvorenom tr`i{tu rada. A. Pe.

Seminar Banjalu~ke berze i IFC-a

Boljim upravljanjem do investicija
Uvo|enjem novih modela korporativnog upravljanja u akcionarskim dru{tvima bi}e obezbije|eno jeftinije finansiranje stranih investicija i pove}anje kapitala doma}ih kompanija, re~eno je u Banjoj Luci na seminaru Odnosi sa investitorima u kontekstu dobrog korporativnog upravljanja. Direktor Banjalu~ke berze Milan Bo`i} rekao je da se novi modeli korporativnog upravljanja u izmjenama Zakona o privrednim dru{tvima odnose na prava akcionara i obavezu izvje{tavanja i objavljivanja informacija od zna~aja za akcionarsko dru{tvo. On je dodao da uvo|enje dobre prakse u upravljanju akcionarskim dru{tvima ne treba posmatrati samo kao namet privrednim subjektima nego kao na~in na koji mogu do}i do novog ka-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 236 - 3. 12. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Kompanije kojima se dobro upravlja imaju sigurniji dugoro~ni rast i umanjen rizik na povrat investicije
pitala i unaprijediti poslovanje. “Akcionarska dru{tva su danas uglavnom optere}ena teku}im izazovima koje donosi kriza, ali i u takvim okolnostima ne treba nikako zapostaviti ono {to na du`i period obezbje|uje razvoj” rekao , je Bo`i}. Govore}i o sni`avanju kreditnog rejtinga BiH, Bo`i} je istakao da je to veliki udarac za privredu BiH, jer }e na taj na~in te{ko dostupni i skupi strani izvori finansiranja sada biti jo{ skuplji. “S druge strane, treba imati u vidu da se tu radi o mi{ljenju samo jedne kreditne institucije, dok se generalno za dostupnost izvora ipak pitaju i investitori” re, kao je Bo`i}. Predstavnica Me|unarodne finansijske korporacije Merima Zup~evi} - Buzad`i} rekla je da

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.485299 1.424564 25.962345 0.077412 0.262463 0.646670 1.853625 0.565032 0.251215 0.214781 1.580605 0.794131 2.268008 1.443964 0.047015 1.878022

1.955830 1.489022 1.428134 26.027414 0.077606 0.263121 0.648291 1.858271 0.566448 0.251845 0.215319 1.584566 0.796121 2.273692 1.447583 0.047133 1.882729 USD BAM

1.955830 1.492745 1.431704 26.092483 0.077800 0.263779 0.649912 1.862917 0.567864 0.252475 0.215857 1.588527 0.798111 2.279376 1.451202 0.047251 1.887436 1.56040 2.261976

SDR (Spcial Drawing Rights) na dan 01. 12. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 01. 12. 2011 =

korporativno upravljanje naro~ito poma`e privla~enju spoljnih institucionalnih investitora, jer kompanije kojima se dobro upravlja imaju sigurniji dugoro~ni rast i umanjen rizik na povrat investicije, prenosi Srna. Ona je navela da je problem u BiH {to osim samih kompanija, kao kriterija za ulaganje, postoji i nizak kreditni rejting zemlje, koji uti~e na cijenu investicija. “Inostrani institucionalni investitori }e uvijek dolaziti zbog na{eg interesantnog geopoliti~kog polo`aja bez obzira na politi~ku stabilnost, ali se sada definitivno osje}a pad investicija od po~etka ekonomske krize i politi~ke krize u zemlji” rekla je , Zup~evi} - Buzad`i}. Organizatori seminara su Banjalu~ka berza i Me|unarodna finansijska korporacija.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

BIZNIS/BERZE
1.506,21
BIRS BIFX

15

Saradnja Uprave i uposlenika Klasa

Nagrade za Agram na berzi najbolje ideje
879,26

781,30
FIRS

SASX-10

965,68 894,93
ERS10

SASX-30

1.823,20

Po~etak trajnog i kontinuiranog procesa vrednovanja kvalitetnih prijedloga za konkretna unapre|enja poslovnih procesa
Za uspjeh bilo koje kompanije veoma va`nuuloguigrajuljudskiresursi i njihovnajve}i kapital – znanje. Zadovoljan i motiviran uposlenik od izuzetnog je zna~aja za ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata, pa Uprava kompanije Klas d.d. Sarajevo posebnu pa`nju posve}uje ja~anju povjerenja, me|usobnog uva`avanja i tolerancije, kao i po{tivanja svakog uposlenika. Tako je nedavnoprovedenaaktivnost u kojoj su svi uposlenici Klasa, direktnim obra}anjem direktora Harisa Kuskunovi}a, potaknuti da iznesusvojami{ljenja i predlo`e ideje za unapre|enje poslovnih procesa. Me|u brojnim pristiglim pismima, odabrano je i nov~ano nagra|eno {est najboljih ideja i prijedloga. Najve}unov~anunagradu od 1.000 KM dobio je uposlenikSektorainformacionihtehnologija Mirza Nevjesti}, dok su Razija Hasi},

Sarajevska berza je u petak na sekundarno slobodno berzansko tr`i{te uvrstila vrijednosne papire dioni~kog dru{tva Agram d.d. LJubu{ki, simbol AGRLR. Emitovano je 58.961 vrijednosnih papira, nominalne vrijednosti 100,00 KM, saop}io je SASE.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 2. decembar/prosinac 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA 7,86 0,03 8,09 7,66 1.147 9.011,73 4

D`enana Opra{i}, Ibrahim [abared`ovi}, Sini{a Okreti} i Ismet Ke{o nagra|eni sa po 100 KM. U znak zahvalnosti prigodne poklonedobili su i svi ostaliuposlenicikoji su Upravi dostavili svoje ideje i prijedloge. „Ova aktivnost je samopo~etaktrajnog i kontinuiranogprocesavrednovanjakvalitetnihprijedloga za konkretnaunapre|enjaposlovnih procesa, s ciljem ja~anja motivacije i radnog elana, jer na{i zaposlenici su najvredniji dio kompanije i klju~uspjeha na sve zahtjevnijem tr`i{tuprehrambenihproizvoda. Zajedni~kicilj nam je u~initi Klas boljim i prosperitetnijim, a rad i boravak u njemu sigurnijim i ugodnijim“ rekao je direktorKlasaHarisKuskunovi}, , saop}eno je iz ove kompanije.

ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija N PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Famos d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Energopetrol dd Sarajevo Ljecili{te Slana banja d.d.

3,51

0,00

3,52

3,50

2.609

9.148,50

5

27,50 91,50 94,91

-0,05 0,00 0,00

27,50 91,50 94,91

27,50 91,50 94,91

1.992 31.013 2.556

547,80 28.376,90 2.425,90

1 2 1

18,00 4,11 3,00 51,87 8,73 19,44 19,40

0,01 -0,02 0,00 0,00 -0,03 -0,04 -0,03

18,00 4,17 3,00 52,00 8,73 19,82 19,40

17,99 4,07 3,00 51,02 8,73 19,25 19,40

3.161 228 53 143 130 1.337 900

56.895,30 937,96 159,00 7.408,86 1.134,90 25.929,34 17.460,00

17 4 1 4 1 11 5

“Brajlovi}“ dobitnik Grimizne kugle
Restoran “Brajlovi}“ iz Sarajeva ovogodi{nji je pobjednik takmi~enja za titulu najljep{e ure|enog ugostiteljskog objekta, koje ve} ~etvrtu godinu organizuje Enterijer.ba magazin. Predstavniku restorana “Brajlovi}“ Grimizna kugla }e biti uru~ena na ceremoniji koja je planirana za januar 2012. godine, saop}io je organizator. “Brajlovi}“ je osvojio 925 glasova, od ukupno 1.579 zabilje`enih putem telefonskog glasanja. Takmi~enje je trajalo dva mjeseca, a u~estvovalo je 20 ugostiteljskih objekata iz BiH. Na drugom mjestu nalazi se restoran Konak iz Konjica, a tre}e je pripalo caffe baru Intermezzo iz Tomislav-Grada. Prethodni dobitnici ove nagrade su Vinski bar Provence iz Banje Luke, restoran Grappolo hotela Brotnjo iz ^itluka i Club & Restaurant Gardens iz Me|ugorja.

12,00 4,80

0,19 -0,20

12,00 4,80

12,00 4,80

440 50

5.280,00 240,00

1 1

Banjalu~ka berza Kursna lista za 2. decembar 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elektrokrajina a.d. Banja Luka Nova banka a.d. Banja Luka Rafinerija ulja a.d. Modri~a Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,15(A) 3,96 3,5 5,06 1,44 3,9 4,5 5,74 0,24 0 0 -0,2 20 0 6,38 -2,21 4,15 3,96 3,5 5,11 1,44 3,9 4,5 5,9 4,15 3,96 3,5 5,01 1,44 3,9 4,5 5,7 92 20 100 80 20 20 78 329 381,80 79,20 350,00 404,80 28,80 78,00 351,00 1.887,70 0,38 0,75 0,171 1,57 -2,06 0 0 0 0,38 0,75 0,171 1,57 0,38 0,75 0,171 1,57 2.665 30.000 69.877 38.145 1.012,70 22.500,00 11.948,97 59.887,65

VELIKO RO\ENDANSKO SLAVLJE
U MERCATOR CENTRIMA SARAJEVO
- Svim posjetiocima zabava, veselje, i ove godine klizali{te ispred Mercatora! Sarajevo, 2.12.2011. - Mercator centri u Sarajevu proslavljaju ro|endan! U subotu, 3. decembra 2011. godine, Mercator Centar Lo`ioni~ka slavi svoj jedanaesti, Mercator Supermarket Alipa{ino Polje I sedmi, a MC Dobrinja {esti ro|endan. Cjelodnevni programi proslava uklju~uju mnogobrojne poklone iznena|enja, degustacije Mercator dobavlja~a, izvla~enje sretnih dobitnika zavr{enih nagradnih igara, te zabavu i veselje. Program proslave u Mercator centrima po~inje u 10 sati, a zavr{ava u 20 sati u MC Lo`ioni~ka, u 19 sati u MC Dobrinja i u 16 sati u SU Alipa{ino Polje I. Mali{ane o~ekuje crtanje i dru`enje sa Snjeguljicom, superjunakom Spidermanom, omiljenim likom iz crti}a Spu`va Bobom. Helij karaoke, vrtimo hula—hop, potro{a~ki kviz i to~ak sre}e su interesantne i zabavne nagradne igre koje o~ekuju roditelje, kupce i posjetioce centara, te nastup hora Slovena~ka djeca i atraktivni zumba ples. Korisnici Mercator Pika kartica koji obave kupovinu u subotu, 3. decembra, bi}e nagra|eni dvojnim Pika bodovima. Odli~noj atmosferi }e svakako doprinijeti ro|endanske torte kojima }emo tradicionalno po~astiti na{e vjerne kupce. Ro|endanskim programom obuhva}eno je izvla~enje sretnih dobitnika u~esnika Mercator nagradnih igara. U 12.30 sati izvla~imo 25 nagrada za dobitnike nagradne igre - Mercator i PIK Vas nagra|uju!, u 14.25 sati izvla~imo 13 nagrada za dobitnike igre - RIO Mare i u 15.30 sati izvla~enje 40 nagrada od kojih je glavna automobil Kia cee'd za dobitnike nagradne igre - Najbolja kupovina, Mercator kupovina! Nagradno izvla~enje zavr{avamo progla{enjem pobjedni~ke ro|endanske ~estitke za Mercator koja je na na{em Facebook fun pageu osvojila najve}i broj likeova. Zadovoljstvo nam je {to i ove godine poklanjamo dvomjese~nu ledenu zabavu koja }e uljep{ati zimske radosti na{im sugra|anima. Naime, plato ispred Mercator Centra Sarajevo u Lo`ioni~koj }e biti presvu~en ledenim pokriva~em, i od 7. decembra svim gra|anima Sarajeva nuditi svakodnevnu relaksaciju u vidu klizali{ta. U zabavi na ledu mogu u`ivati svi gra|ani besplatno, a naknada za iznajmljivanje klizaljki je simboli~na i iznosi 1 KM. Mercator BH poziva sve svoje sugra|ane i vjerne kupce da se pridru`e proslavi ro|endana i u`ivaju u atmosferi dobre zabave i ro|endanskih iznena|enja.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Autoprevoz a.d. Gradi{ka Fop a.d. Lopare Mljekara a.d. Banja Luka Posavina a.d. Srbac Rudnik kre~njaka Integral Carmeuse a.d. Doboj Ruding a.d. Ugljevik Terminali a.d. Doboj Fabrika kre~a Carmeuse Integral a.d. Doboj Veletrgovina a.d. Gradi{ka Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,501 0,16(A) 0,36(A) 0,561 0,301 0,6 0,2 0,301 0,288 90,52 39,03 38 38,7 37,1 38,36 0 -20 0 0,18 -49,83 0 -50 -45,27 0 0,43 0,05 0 -0,03 -2,37 1,29 0,501 0,16 0,36 0,561 0,301 0,6 0,2 0,301 0,288 90,55 39,5 38 38,7 37,52 38,95 0,501 0,16 0,36 0,561 0,301 0,6 0,2 0,301 0,288 90,5 39 38 38,7 36,91 37,8 10.407 80.000 1.086 19.515 4.377 940 6.259 4.252 2.167 17.073 36.854 9.851 2.000 10.000 131.853 5.213,91 12.800,00 390,96 10.947,92 1.317,48 564,00 1.251,80 1.279,85 624,10 12.362,93 14.384,06 3.743,38 774,00 3.709,95 50.577,73

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

109,53 3,59

$ 0,50 %

1.756,00 33,39

$ 0,93 %

666,25 603,00

$ 0,41 %

PLIN
$ 1,51 %

SREBRO
$ 1,94 %

KUKURUZ
$ 0,2 %

Mercator — Vidimo se opet!

M. O.

16

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INA BREZA Op}insko vije}e Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Zenica-Doboj Canton MUNICIPALITY OF BREZA Municipality Council
DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO NADZORNI ODBOR Broj: 00.1-1.2 – 24632-1/11 Sarajevo, 30. 11. 2010. godine

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 2.12. Izbornog zakona BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) i Uputstva o utvr|ivanju kvalifikacija, broja i imenovanju ~lanova Izborne komisije osnovne izborne jedinice u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj: 9/10, 37/10 i Uputstvo broj: 01-02-2-458/10 od 8. 9. 2011. g), te ~lana 1. Odluke o raspisivanju javnog oglasa za imenovanje ~lana Op}inske izborne komisije Breza, Op}insko vije}e Breza raspisuje

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (''Slu`bene novine FBiH'', broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju 30. skup{tine Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, broj 00.1-1.2- 24632/11 sa 4. sjednice odr`ane 30. 11. 2011. godine, Nadzorni odbor Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo objavljuje

J AV N I O G L A S
za imenovanje ~lana Op}inske izborne komisije Breza 1. Raspisuje se javni oglas za imenovanje ~lana Op}inske izborne komisije Breza. ^lana Op}inske izborne komisije Breza imenuje Op}insko vije}e Breza, uz saglasnost Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na period od 7 (sedam) godina. 2. Pravo prijave imaju svi kandidati koji ispunjavaju uvjete propisane Izbornim zakonom BiH i podzakonskim aktima, a kako slijedi: a) za ~lana Op}inske izborne komisije ne mo`e biti imenovana osoba (~lan 2. 3. IZBiH): - koja se ne mo`e kandidovati u smislu odredbi ~lana 1.6., 1.7. i 1.7.a. Izbornog zakona BiH; - koja je ~lan najvi{eg izvr{no-politi~kog organa, politi~ke stranke ili koalicije (predsjednik, potpredsjednik, generalni sekretar, sekretar ili ~lan izvr{nog odbora ili glavnog odbora); - koja je nosilac izabranog mandata ili je ~lan izvr{nog organa vlasti, osim u slu~ajevima predvi|enim ~lanom 2.12. stav 4. ovog zakona koja je kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti; - kojoj je izre~ena kazna za te`u povredu Izbornog zakona ili propisa za koji je li~no odgovorna, u posljednje ~etiri godine ra~unaju}i od dana pravosna`nosti odluke. b) Osoba koja se kandiduje za ~lana Op}inske izborne komisije mora ispunjavati sljede}e op}e i posebne uslove propisane Izbornim zakonom i podzakonskim aktima: - da ima pravo glasa; - da ima prebivali{te u op}ini; - da ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme, dru{tvenog smjera ili zavr{enu vi{u {kolu, odnosno VI/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera, - izuzetno za ~lana izborne komisije mo`e biti osoba sa VII/1 stepenom stru~ne spreme i drugog smjera ukoliko posjeduje iskustvo u radu izborne komisije u trajanju od najmanje dvije godine od stupanja na snagu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i - da posjeduje iskustvo u provedbi izbora (~lanstvo u izbornoj komisiji, ~lanstvo u bira~kom odboru, rad u stru~nim organima koji su pru`ali pomo}i u provo|enju izbora, objavljivanje stru~nih i nau~nih radova iz oblasti izbora. Izuzetno od odredbi alineje ~etiri op}ih i posebnih uslova ~lan izborne komisije mo`e biti osoba koja ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme. 3. Sastav op}inske izborne komisije mora biti multietni~an tako da odra`ava zastupljenost konstitutivnih naroda uklju~uju}i i ostale vode}i ra~una o posljednjem popisu stanovni{tva provedenom na dr`avnom nivou. U sastavu op}inske izborne komisije nastojat }e se osigurati da broj ~lanova manje zastupljenog spola bude najmanje 1/3 od ukupnog broja ~lanova.
III II 1. I

O B AV J E [ T E N J E
o sazivanju 30. skup{tine Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo Saziva sa 30. skup{tina Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, koja }e se odr`ati 26. 12. 2011. godine (petak) sa po~etkom u 10 sati u Sarajevu, u prostorijama Generalne direkcije BH Telecoma d.d. Sarajevo, Obala Kulina bana broj 8, velika sala na III spratu. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i: Dnevni red 1. 2. 3. Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika; Dono{enje odluke o usvajanju trogodi{njeg plana poslovanja Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo za period 1. 1. 2012. do 31. 12. 2014. godine; Dono{enje odluke o odobravanju odluke o dodjeli donacija pravnim licima u 2011. godini.

Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e i kandidovanje Pravo u~e{}a i prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine: Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo imaju dioni~ari upisani u listu dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Skup{tini Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara koji su se prijavili Odboru za glasanje, imenovanom odlukom Nadzornog odbora o sazivanju Skup{tine, najkasnije 3 (tri) dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara du`an je podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine, neposredno, preporu~enom po{tanskom po{iljkom, faxom ili e-mailom (na adresu: Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo, Ulica Obala Kulina bana broj 8, sa naznakom: za 30. skup{tinu Dioni~kog dru{tva; fax: 033 20 77 38, e-mail: skupstina@bhtelecom.ba). U slu~aju neposrednog prijavljivanja, prijava se podnosi u sjedi{tu Dru{tva, Ulica Obala Kulina bana broj 8, Sarajevo, u sobi broj 302. Podnosilac prijave du`an je uz prijavu predo~iti i/ili dostaviti svoj identifikacioni dokument. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda. Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku neposredno ili preporu~enom po{tom na gore navedenu adresu, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana objave obavje{tenja.

2.

Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine Dru{tva dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem punomo}nika, koji je du`an postupati u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara-vlastodavca. Osim svakog poslovno sposobnog fizi~kog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrirano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira, udru`enje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrirano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara, banka koja ima dozvolu Komisije za vrijednosne papire za obavljanje skrbni~kih poslova, u kojim slu~ajevima ovla{tenja iz punomo}i vr{i zakonski ili opunomo}eni zastupnik takvog pravnog lica. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine Dru{tva daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara – vlastodavca i punomo}nika, ovjerene u skladu sa propisima, i dostavlja se Dru{tvu li~no, preporu~enom po{tanskom po{iljkom, faksom ili putem e-maila, najkasnije 3 (tri) dana prije dana odre|enog za odr`avanje 30. skup{tine. Glasanje u odsutnosti Pravo odlu~ivanja na Skup{tini Dru{tva dioni~ar mo`e ostvariti glasanjem putem popunjenih i potpisanih glasa~kih listi}a dostavljenih Dru{tvu putem po{te ili faksa prije datuma odr`avanja Skup{tine. U ovom slu~aju, dioni~ari mogu, najkasnije u roku od 3 dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja u dnevnim novinama, pisanim putem obavijestiti Dru{tvo da `ele pravo odlu~ivanja na Skup{tini ostvariti glasanjem u odsutnosti. Dru{tvo }e u roku od 2 dana od dana prijema obavijesti dioni~ara, dostaviti dioni~aru na adresu iz liste dioni~ara izvje{taje i prijedloge svih odluka po pitanjima koja su uvr{tena u dnevni red Skup{tine i glasa~ke listi}e, a dioni~ar mo`e dostaviti popunjene glasa~ke listi}e najkasnije 3 dana prije dana odr`avanja Skup{tine.

4. Uz prijavu na javni oglas potrebno je dostaviti sljede}u dokumentaciju: - kra}u biografiju sa li~nim podacima kandidata (ime i prezime, ime oca, jedinstveni mati~ni broj, ta~na adresa, broj telefona za kontakt, kao i podatke o kretanju u slu`bi); - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom stepenu i vrsti stru~ne spreme; - dokaz o izbornom iskustvu za kandidata (potvrda op}inske izborne komisije o radu na bira~kom mjestu, rje{enje o imenovanju u op}insku izbornu komisiju ili bira~ki odbor ili neki drugi dokaz koji mo`e potvrditi da kandidat ima iskustvo); - svojeru~no potpisana i od nadle`nog organa ovjerena izjava o nacionalnoj pripadnosti; - svojeru~no potpisana i od nadle`nog organa ovjerena izjava o nepostojanju smetnji iz ~lana 2.3. Izbornog zakona BiH (da nije ~lan najvi{eg izvr{no-politi~kog tijela politi~ke stranke ili koalicije, da nije kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti, da nije izre~ena kazna za te`u povredu izbornog zakona ili propisa za koji je li~no odgovorna u posljednje ~etiri godine ra~unaju}i od dana pravosna`nosti odluke) i - uvjerenje o prebivali{tu izdato od CIPS-a. Krajnji rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objave javnog oglasa. Po zatvaranju javnog oglasa, Konkursna komisija za provo|enje javnog oglasa izvr{it }e klasifikaciju kandidata. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove javnog oglasa, Konkursna komisija }e obaviti intervju, nakon ~ega }e sa~initi rang-listu sa redoslijedom kandidata, prema uspjehu postignutom na intervjuu. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Prijave za ovaj javni oglas dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom: "JAVNI OGLAS ZA IMENOVANJE ^LANA OP]INSKE IZBORNE KOMISIJE - NE OTVARAJ" na sljede}u adresu: KONKURSNA KOMISIJA ZA PROVO\ENJE POSTUPKA PO JAVNOM OGLASU ZA IMENOVANJE ^LANA OP]INSKE IZBORNE KOMISIJE Ulica bogumilska br. 1 71370 Breza ZAMJENIK PREDSJEDAVAJU]EG Op}inskog vije}a Samir Burekovi}

IV

Radna tijela Skup{tine Odbor za glasanje imenovan odlukom Nadzornog odbora Dru{tva ~ine: a) Mustafa Kurti}, predsjednik b) Aida Kapid`i}, ~lan c) Hariz Haljevac, ~lan Zapisnik Skup{tine vodit }e sekretar Dru{tva. Skup{tinom Dru{tva, do izbora predsjednika Skup{tine Dru{tva, predsjedava prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara, sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa. Skup{tina Dru{tva ve}inom glasova, izme|u prisutnih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara, bira predsjednika Skup{tine Dru{tva i dva ovjeriva~a zapisnika. ^lanovi Nadzornog odbora, ~lanovi Odbora za reviziju, generalni direktor i drugi ~lanovi Uprave du`ni su prisustvovati Skup{tini. Edin Sedlarevi}, zamjenik predsjednika Edina Kari{ik, zamjenik ~lana Enisa ]urevac, zamjenik ~lana

V

Uvid u isprave i materijale za Skup{tinu Narednog dana od dana objavljivanja obavje{tenja do dana odr`avanja Skup{tine, dioni~ari i punomo}nici dioni~ara imaju pravo uvida u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu u sjedi{tu Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, Ulica Obala Kulina bana broj 8, soba broj 302 na III spratu, svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Obrazac br. 2. (Prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju na 30. skup{tini Dru{tva) i Obrazac br. 1. (Punomo} za punomo}nika da mo`e u~estvovati u radu i odlu~ivanju na 30. skup{tini) iz Poslovnika o radu Skup{tine Dru{tva }e biti objavljeni zajedno sa materijalom za 30. skup{tinu Dru{tva na web stranici Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo: www.bhtelecom.ba.

VI

Preporuka Preporu~uje se dioni~arima i punomo}nicima dioni~ara koji `ele u~estvovati u radu Skup{tine da do|u 30 minuta prije zvani~no utvr|enog termina za po~etak rada Skup{tine Dru{tva radi blagovremenog evidentiranja i utvr|ivanja kvoruma za po~etak rada Skup{tine Dru{tva. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA prof. dr. Kadrija Hod`i}

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OGLASI

17

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Godi{njica 1. slavne - 111. vite{ke brigade

Iako je kamion firme BH Bau blokirao ulaz

^estitke saborcima za Dan brigade

Bosna je vje~na
Konferencija povodom godi{njice 1. slavne - 111. vite{ke brigade i osloba|anja kote 850 i {ireg rejona @u~i odr`ana je ju~er u sali Op}inskog vije}a Novo Sarajevo. Medijima su se obratili predstavnici Udru`enja ove brigade i njeni biv{i borci. Remzija Mandal, predsjednik UO Udru`enja, ~estitao je svim saborcima i porodicama poginulih boraca Dan brigade, 5. decembar, odnosno 19 godina njenog postojanja. - Ove godine smo program obilje`avanja reducirali na najmanju mogu}u mjeru, jer smo odlu~ili da sredstva koja smo skupili damo za lije~enje predsjednika Udru`enja Salke Hajdarevi}a, koji ~eka odgovor iz bolnice u Padovi, kao i za jo{ trojicu te{ko oboljelih pripadnika na{e jedinice ~ije su dijagnoze ka tas tro fal ne. Tre nu tno na ra~unu imamo oko 69 hiljada maraka koje su donirale bora~ke organizacije, privredne institucije i pojedinci dobre volje, kazao je Mandal. Jusuf Lo{i}, zamjenik komandanta brigade, istakao je kako je operacija @u~ bila jedna od najva`nijih koju je njihova jedinica obavila, te kako je ona obavljena u strogoj tajnosti sa pozitivnim ishodom. Lo{i} nije krio emocije kada je pri~ao kako su svi bor ci ove bri ga de bi li po`rtvovani i spremni ako treba i `ivot dati za ovu zemlju. Sjetio se i saboraca koji su ranjeni pobjegli iz bolnice da bodre svoju jedinicu, {to je jo{ jedan dokaz njihove `rtve. - Mnogo je `rtava bilo. Nadam se da }emo na}i snage i razumijevanja da jednog dana napravimo Bosnu zbog koje su toliki heroji dali `ivote za nju. Moramo imati sje}anje, stav, na}i na~in da pomognemo svima kojima treba pomo}, naglasio je Ivan Bernardi}, ~lan UO Udru`enja, jedan od ~lanova komande artiljerijske jedinice koja je egzistirala u sastavu brigade, te dodao kako Bosna ne traje godinu-dvije, Bosna je vje~na!
M. PAMUK

Radnici ru~no uklanjali dijelove objekta

Foto: A. KAJMOVI]

Krzovi} - Suboti}: Uklanjanje }e trajati do 40 dana

Po~elo ru{enje u

Nahorevskoj 5
Kako su kazali u Op}ini Centar, tro{kovi uklanjanja iznose oko 140.000 maraka, {to }e i}i na teret investitora, ali iznos bi se mogao i pove}ati
Na osnovu rje{enja gra|evinskog inspektora Op}ine Centar o prinudnomizvr{enjuru{enja, uposlenici KJKP Rad po~eli su ju~er uklanjanjedvijeeta`ebespravnoizgra|enogobjekta u Nahorevskoj5, investitoraBedreHasanovi}a, vlasnika firme BH Bau. Me|utim, mehanizacija preduze}a Rad nije mogla u}i na posjed jer je kamion firme BH Bau stajao na ulazu u gradili{te. Iako je policija bila na terenu, kamion se nije mogao poma}i jer je, navodno,bio u kvaru. Prema rije~imaAlmeKrzovi}- Suboti}, inspektorice Op}ine Centar, ru{enje je po~elo u 8.30 sati.

Kamion se pokvario na ulazu u gradili{te

Prvobitno stanje
- Radnici su u{li na gradili{te i po~eli ru~no uklanjati dijelove objekta. Pro{li put nismo mogli u}i na posjed jer vlasnik zemlji{ta nije dao da pro|emo kroz njegov posjed, a sada opet imamo probleme jer kamion firme BH Bau stoji na ulazu i onemogu}ava da ma{ine u|u. Kamion je, kako su nam kazali, pokvaren i radnici ga trenutno popravljaju, istakla je Krzovi} - Suboti}. Kako su kazali u Op}ini Centar, tro{kovi uklanjanja ovog objekta iznose oko 140 hiljada maraka, {to }e i}i na teret investitora, ali taj iznos mogao bi se i pove}ati ukoliko bude odugovla~enja prilikom ru{enja objekta. - Ru{enje }e trajati, prema na{im procjenama, izme|u 20 i 40 dana. Potrudit }emo se da objekat uklonimo {to prije zbog vremenskih uslova koji }e se pogor{avati u narednom periodu. Zemlji{te }e u svakom slu~aju biti

Pomo} vr{njacima
U~enici i zaposlenici O[ “Umihana ^uvidina“ pokrenuli su humanitarnuakciju za pomo}vr{njacima koji su slabijeg materijalnog stanja i za te namjene prikupili 2.422,70 maraka. Od tog novca, 19 djece iz socijalno najugro`enijih porodica dobilo je po stotinu maraka, dok je 320 KM dobila sestra u~enika {kole koja ima osam mjeseci i koja mora u Njema~ku na operaciju. Ostatak novca je ostavljen za posjete socijalnog radnika porodicama. U~esnici akcije uspostavili su saradnju i sa Jasminkom Berbi} iz Udru`enja Love bridge, koja je obezbijedila 40 paketa odje}e i obu}e. U akciju su uklju~eni i roditelji ugro`enih porodica kako bi i oni za sebe prona{li ne{to {to im odgovara. - Udru`enju altruista Dobro {kola je poslala spisak od 64 djece, socijalno najugro`enijih u~enika i zatra`ila da im obezbijede novogodi{nje paketi}e, kazao je Aziz Mulahmetovi}, direktor {kole. S. Hu.

vra}eno u prvobitno stanje, pojasnila je Krzovi} - Suboti}. Na terenu su, pored predstavnika Op}ine Centar i kantonalnog MUP-a, bili i uposlenici Sarajevogasa koji su nadzirali radove, s obzirom na to da se u blizini objekta nalazi gasna mre`a. Direktor razvoja u Sarajevogasu Mehmedalija Sijari} ju~er nam je kazao kako su dobili poziv za nadziranje ru{enja temelja objekta, te da radnici svaki sat obilaze gradili{te, uz mogu}nost poziva mobilnog tima ovog preduze}a.

Opredjeljenje Op}ine
Historijat oko zaustavljanja bespravne gradnje kre}e od juna ove godine kada su iz Sarajevogasa prijavili gra|evinske radove u neposrednoj blizini glavnog distributivnog plinskog prstena. Iz nadle`ne slu`be Op}ine donose rje{enje o ru{enju, ali i podnose krivi~nu prijavu protiv bespravnog graditelja Bedre Hasanovi}a, koji nema nijednu dozvolu za gradnju na ovom mjestu. Sve `albe koje je investitor uputio

drugostepenom organu - Ministarstvu prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a su odbijene. S obzirom na to da se neposredno na gradili{tu nalazi dionica gasnog prstena visokog pritiska, zbog opasnosti za okolne stambene objekte i gra|ane ovog podru~ja, Tu`ila{tvo Kantona Sarajevo izdalo je nalog Prvoj PU - Policijskoj stanici Centar za zatvaranje gradili{ta. Kako nala`e procedura, investitor je od 5. oktobra, kada je Tu`ila{tvo povuklo zabranu pristupa, imao rok da sam ukloni izgra|eni objekt, {to nije u~inio. Sredstva za uklanjanje ovog objekta odobrilo je Op}insko vije}e Centar, dok je kolegij Vije}a u avgustu odr`ao vanredni sastanak sa predstavnicima Kanto na Sa ra je vo na ko jem su, izme|u ostalog, jasno istakli opredjeljenje Op}ine Centar da se sprije~e ovakvi i svi drugi poku{aji bespravne gradnje koja direktno ugro`ava gra|ane i njihova materijalna dobra.
S. HUREMOVI]

Autobusom na planinu
Javni linijski prevoz na Bjela{nicu bi}e uspostavljen od sutra, saop{tili su iz Grasa. Prevoz }e se obavljati subotom, nedjeljom i praznicima sa polascima iz Ulice Franje Ra~kog u devet sati, sa terminala na Ilid`i u 9.20, a sa Bjela{nice u 15.30 sati. Cijena prevoza za odrasle u jednom pravcu je 4,30 KM, dok je povratna karta 7,40 KM. Cijena prevoza za djecu je 3,20 KM, a povratna karta ko{ta 5,30 KM. Linija za Bjela{nicu je sezonska i saobra}a vikendom i praznicima od decembra do marta, te svaki dan tokom zimskog raspusta.

Ulaganja u Vogo{}u
^lanovi Vlade Kantona sa premijerom Fikretom Musi}em na ~elu primili su predstavnike 14 privrednih kompanija iz Ma|arske, Njema~ke i Norve{ke. Dvije ma|arske firme su iskazale interesovanje za otvaranje pogona za preradu mesa te za proizvodnju autobusa u industrijskoj zoni Vogo{}a. - Kanton Sarajevo raspola`e bogatim prirodnim, ekonomskim i ljudskim potencijalima, a na{a namjera je da i inostrana ulaganja doprinesu njegovom br`em privrednom razvoju, kao i zapo{ljavanju {to vi{e ljudi, naglasio je Musi}. Organizator posjete ovih privrednih delegacija je Alfa invest d.o.o.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011. Pu{ten u rad ski-lift heliodrom 1

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Novo ruho Bjela{nice
pred sezonu
Premijer KS-a Fikret Musi} te ministar privrede KS-a Rusmir Sendi} sve~ano su pustili u rad rekonstruisani ski-lift heliodrom na Bjela{nici. Musi} je tom prilikom istakao da Bjela{nica odavno nije ljep{e izgledala, te da jedino nedostaje snijeg.
U planu i gradnja heliodroma 2

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Nema kamenja
- Ali, na to ne mo`emo uticati. Zajedno sa KJP ZOI ‘84 smo se potrudili da za ovu zimsku turisti~ku sezonu posjetiocima pla ni ne obe zbi je di mo bo lje uslove. Pu{tanje u rad novog

heliodroma mo`emo gledati kao zvani~ni zavr{etak svih radova. Ura|ene su i nove staze za prilaz, tzv. staze za {eta~e, tako da }e ovim Bjela{nica 24. decembra biti apsolutno spremna da primi sve one koji `ele da u`ivaju u ski-sezoni, kazao je premijer. Svi razvojni projekti i investicije su projektovani i prilago|eni tako da odgovaraju i ljetnoj i zimskog sezoni, ali i svim starosnim dobima posjetilaca. - Ove godine smo napravili ski-lift heliodrom 1, a u nare-

dnom periodu planiramo izgradnju heliodroma 2, ~ime }e se u sredi{njem dijelu staza kapacitet pove}ati u kona~nici sa dva lifta, odnosno sa 900 na 3.000 skija{a na sat, istakao je Vedad Kasumagi}, arhitekt i konsultant na razvojnim projektima za ZOI ‘84 u toku ove zimske sezone.

Milionska ulaganja
Ura|eno je i pro{irenje ski-staza kao i otvaranje novih u srednjem dijelu. Sve staze su korigovane i humusirane, a i pro-

blem kamena koji je bio prisutan je rije{en. Kasumagi} je naglasio da se radilo i na kozmetici cijelog skijali{ta, odnosno stvaranju planinskog i prirodnog ambijenta te dodao da se u idu}em periodu planira dizanje staza na 1.600 metara. Procjena investicija na Bjela{nici za ovu godinu kre}e se izme|u tri i ~etiri miliona KM, te iz KS-a i ZOI ‘84 smatraju da }e se sav planski ulo`en novac vi{estruko vratiti jer }e i posjetilaca biti vi{e.
E. GODINJAK

Nezgoda u Ferhadiji

Imenovanja
Peji}a i Salihovi}a
Na po slje dnjoj sje dni ci Vlada KS-a je izdvojila 20.000 KM za sufinansiranje centralnog i dje~ijeg programa do~eka nove 2012. godine, a koji zajedni~ki organiziraju Kanton i Grad, ~etiri gradske op}ine i Turisti~ka zajednica KS-a. ^lanovi Vlade dali su saglasnost Upravnom odboru JU Bosanski kulturni centar da za direktora ove ustanove imenuje Marija Peji}a, a UO JU Sarajevo art saglasnost je data na imenovanje Sa{e Salihovi}a na mjesto direktora.

Komad maltera pao na pje{aka
U Ferhadiji sa zgrade na broju 6, ju~er oko 12.30 sati, pao je komad maltera na pje{aka Husu Skenderagi}a, starog 68 godina, prilikom ~ega je on zadobio po vre de gla ve. Do ja vom gra|ana na lice mjesta je ubrzo stigla policija, kao i ekipa Hitne pomo}i koja je unesre}enog prevezla na KUM Klini~kog centra Ko{evo, gdje mu je ukazana medicinska pomo}. Kako saznajemo od portparola KCUS-a Biljane Jandri}, povrije|eni je zadobio manju posjekotinu na tjemenu glave koja je u{ivena i potom je pu{ten ku}i. Ovu zgradu sa koje je pao komad maltera saniraju radnici Sarajevostana i kako ka`e izvr{ni direktor Fuad Haski}, radili {te je bi lo pro pi sno obez bije|eno.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Foto: D. ]UMUROVI]

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja postrojenja bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8.30 do 15.30 sati Vrbovska, od 8 do 16 Pazari} 2.
sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

PORODILI[TA

- To je bila slu~ajnost da se manja koli~ina maltera odbila od platforme i pala na prolaznika koji je izlazio iz prostorija Lutrije BiH. Upravo se na ovoj zgra18, Be~ 14.05 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30, Zürich / Banja Luka 18.30, Beograd 21.40, Zagreb 22

di obavljaju popravke na fasadi koja je otpadala, a saniranje je usli je di lo da bi se za {ti ti li gra|ani, istakao je Haski}.
Z. T. sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19

7 10

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37., Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25, Banja Luka / Zürich 12, Minhen 13.05, Köln 13.25 i 18.40, Be~ 14.55, Budimpe{ta 15.05, Istanbul 18

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45., Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.30, Köln 12.45 i

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7 9.30, .30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

7. zimski salon knjige

Glas za knjigu
Ipak, kazao je Uzunovi} da je zadovoljstvo sudjelovati na najve}im izlo`bama knjige u BiH Sajmu knjige i u~ila u Skenderiji i Zimskom salonu knjige kada se skre}e pozornost u zadnjem kalendarskom mjesecu na zavr{etak produkcijske godine, pa }e tako IK Buybook ponuditi ~itateljima i nove naslove kao {to je Bolanjov petotomni roman “2666“, koji je njihov izdava~ki ponos, zatim “Keltov san” M. V. Ljo se, ro man Fa ru ka [e hi}a “Knji ga o Uni” a ka ko su i , knji`ari, ~itateljima }e biti dostupan i “Otkup sirove ko`e“ Abdulaha Sidrana. Prof. dr. Sulejman Bosto govorio je o va`nosti knjige kao civilizacijskog i kulturnog fenomena, o problemu dru{tvene podr{ke izdava{tvu, zatim o tome da je broj naslova u na{oj zemlji daleko manji od zemalja u susjedstvu, te o zna~aju odr`avanja Salona. Odnosno, sve {to se ju~er ~ulo na konferenciji za novinare, mo`e se re}i da je to bio glas za knjigu. Medijski pokrovitelji 7. zimskog salona knjige su, me|u ostalima, Dani, TVSA, Oslobo|enje, RSG, Gracija, a bit }e otvoren do An. [IMI] 24. prosinca.

Izdava~ka produkcija }e biti ponu|ene na 61 {tandu, a najavljeni su izuzetno veliki popusti
Poslije Sajma knjiga i u~ila u Skenderiji, Zimski salon knjige, ~iji je pokreta~ i organizator TKD “[ahinpa{i}“, spada, a mogao bi se i tako nazvati, u drugu najve}u knji`aru u BiH. Otvorenje Zimskog salona knjige }e biti 12. prosinca u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum i tijekom njegova trajanja, a ovo je sedmi put da }e se odr`ati, ljubiteljima knjige vrata su otvorena svakog dana od 10 do 19 sati.

Besplatan ulaz
Stoga je u povodu odr`avanja predstoje}eg 7. zimskog salona knjige, u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum odr`ana konferencija za novinare kojoj su prisustvovali Ajdin [ahinpa{i}, zamjenik direktora TKD “[ahinpa{i}“, Ajet Arifi, vlasnik Izdava~ke ku}e “Connectum“, Damir Uzunovi}, suvlasnik Izdava~ke ku}e Buybook, i prof. dr. Sulejman Bosto. Od Ajdina [ahinpa{i}a se saznalo da }e se na 61 {tandu na}i preko 100 izlaga~a (predstavljaju po vi{e izdava~a na {tandovima) iz BiH, Srbije i Hrvatske (kad je ova zemlja u pitanju, radi se o onim nakladnicima koji imaju predstavni{tva u BiH), da je ulaz

I pored te{ke situacije, novi naslovi za ~itatelje

Foto: D. ]UMUROVI]

slobodan i da je ideja vodilja kako bi se privukli kupci - niske cijene knjige. OrganizatorZimskogsalonaknjige izdvojio je naslove novih djela koja }e biti ponu|ena posjetiteljima Salona: “Vu~ija jazbina“ Hilary Mantel, “Lovac na divlju ovcu“ Harukija Murakamija, “Spavaj An|ela /Amanet II” Nure BazduljHubijar, a od literature za djecu pripremili su knjige o Winnie vje{tici. Sve ono {to su radili pretho-

dnih godina kad je posrijedi Zimski salon knjiga, IK Connectum radit }e i ove godine, a to je, kazao je Ajet Arifi, ponuda njihovih izdanja, posebno novih naslova, me|u kojima je roman “Kad li{}e pada“ Reşata Nuria Güntekina i obnovljeno izdanje “[ahrijarova prstena“ D`evada Karahasana. Arifi }e kazati da }e knjige biti nu|ene po jedva prihvatljivim cijenama za izdava~e i bit }e takve da se “to mo`e nazvati rasprodaja ili

bagatelisanje knjige“, odnosno da se radi o poku{aju pre`ivljavanja.

Te`ina situacije
“Zagrmio bih i ja na sve ono {to se svima nama u izdava{tvu de{ava“, kazao je Damir Uzunovi}, tako|er navode}i te`inu situacije u kojoj se ve} godinamanalazi bh. izdava{tvo, optere}eno u prvom redu PDV-om od 17 posto, tako da bh. izdava~i “na svaki naredni sajamizlazimo ili idemo kao smotra pre`ivjelih“.

Andri}u u ~ast

Slovensko kulturno dru{tvo “Cankar“

Dan otvorenih vrata
Slovenci su u Sarajevu i ove godine proslavili svoj kulturni praznik - Pre{ernov dan. U prostorijama Slovenskog kulturnog dru{tva “Cankar“, ju~er je odr`an Dan otvorenih vrata. On se tradicionalno organizira svake godine u znak sje}anja na dan ro|enja ve li kog slo ven skog pjesnika Franca Pre{erna. Za posjetitelje i ~lanove Dru{tva prire|ena je izlo`ba likovnih radova Jasmine Hrustanovi}, ~iji su motivi rukotvorine od idrijske ~ipke. Predstavljena je poezija Davora Majstorovi}a - knjiga }e uskoro biti i od{tampana. Proslavi su

“Poetski kutak“

u Trnovu
^lanovi Poetskog kutka, koji djeluje pri HPD-u Bjela{nica 1923, gostovali su u Trnovu, u tamo{njoj biblioteci. Ve~e u kojem su svi u`ivali odr`ano je pod nazivom “Mala riznica velikih misli – sniti ili `ivjeti“, a uprili~eno je povodom pola stolje}a od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andri}u. “Pozvala nas je Janja Bogdanovi}, rukovodilac biblioteke, i mi smo nastupili sa svojim stihovima posve}enim ovom velikom knji`evniku. No, prisutni u~enici vi{ih razreda tamo{nje osnovne {kole sa posebnim zanimanjem su slu{ali i na{u interpretaciju stihova koje je u svojim nje`nim godinama napisao sam Andri}“, rekla nam je Sad`ida Vite{ki} - Majstorovi}.

prisustvovali ~lanovi Ambasade Slovenije u BiH, te brojni ~lanovi slovenskog dru{tva, kao i gosti iz Sarajeva. Kako Dan otvorenih vrata, SKD “Cankar“ prire|uje tradicionalno jo{ od 1994, rekao nam je Samo ^olak, generalni sekretar SKD-a “Cankar“, dodaju}i: - Uz dan ro|enja najve}eg slovenskog pjesnika Franca Pre{erna prire|ujemo Dan otvorenih vrata. Na njemu govorimo o dostignu}ima Dru{tva, o svemu {to smo uradili u pro{loj godini, te o planovima za idu}u godinu. Mr. S.

U znak sje}anja na Franca Pre{erna

Umjetni~ka galerija BiH

Realizirana web stranica
Iznena|enje je uslijedilo na kraju kada su doma}ini po~eli sami recitovati stihove, na taj na~in zahvaliv{i svojim gostima {to su Poetski kutak makar na sat, dva premjestili iz Sarajeva u Trnovo. E. K. Zahvaljuju}i sredstvima obezbije|enim putem Participacijskog programa UNESCO-a na koji smo aplicirali sa projektom “Digitalizacija i web prezentacija pokretnog kulturnog naslije|a - kolekcija Umjetni~ke galerije BiH“, Umjetni~ka galerija BiH je, nakon dugo vremena, kona~no dobila priliku da na adekvatan na~in realizuje web stranicu koja }e predstaviti sadr`aje i bogatstvo njenog fundusa, kao dijela evropske kulturne ba{tine na savremen, moderan i interaktivan na~in, navodi se u saop}enju Umjetni~ke galerije BiH. Kroz promociju web stranice predstavljen je novi, savremeniji, vizuelni identitet UGBiH, a druga faza projekta je digitalizacija kolekcije UGBiH (oko 6.000 umjetni~kih djela) i tim procesom }e trajno biti sa~uvana informacija o pokretnoj kulturnoj ba{tini, ali }e i olak{ati i rad te manipulaciju djelima u cilju njihove bolje za{tite. Krajnji cilj projekta je da se svi relevantni podaci o umjetnicima i djelima iz kolekcije UGBiH putem web stranice u~ine dostupnim svim zainteresiranim korisnicima. S obzirom na to da je UGBiH zatvorena za javnost ve} tri mjeseca, oni koji se `ele upozna ti s ko le kci ja ma i umjetni~kim djelima koja se nalaze u njoj, kao i sa sadr`ajima koje nudi, mogu to u~initi na www. ugbih.ba.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

N

SCENA

21

akon `estoke borbe u finalu Jaeger Music Nighta, titulu najboljeg benda osvojila je grupa Polaroid Trip iz Sarajeva, koja je bila bolja od konkurenata {irokobrije{kog benda Hetrem. Mladi bendovi su se publici u krcatom klubu Cinemas Sloga predstavili sa tri autorske pjesme i tri obrade. Oba benda dobila su pozitivne reakcije publike, a nakon glasanja listi}ima i SMS porukama, nagrada je oti{la u ruke momcima iz Polaroid Tripa. Organizator }e pobjednicima omogu}iti snimanje albuma, dok }e drugoplasirani bend dobiti bon za kupovinu muzi~ke opreme u vrijednosti od 3.000 KM. Specijalnu nagradu dobio je i bend Sinhro iz Tuzle koji je svojim nastupom zagrijao publiku u Slogi prije izlaska finalista. Zvijezde ve~eri bili su Goran Bare i Majke koji su sarajevskoj publicipremijernopredstavilipjesme sa novog albuma “Te{ke boje“. Publika je odli~no reagovala na nove pjesme, a Bare je otjevao i nekoliko starih, kao {to su “Vrijeme je da se krene“ “A ti jo{ pla~e{“, , Ja. D. “Budi ponosan“...

Finale Jaeger Music Nighta

NOVI BROJ

Pobijedio bend

Poljoprivredna zadruga Centar potpuno uni{tena

Polaroid Trip
Izbor za najboljeg modela BiH

Svi upravni odbori i direktori potpisivali {tetne ugovore, a po~eo je Husein Ahmovi}
[okantni podaci policijskih slu`benika SIPA

Zbog ekonomske krize u Gr~koj

Marina i Asmir
putuju u Istanbul
Maximum Power: Ostali u Sarajevu

Oru`je iz fiktivnih zapisnika se ilegalno prodaje
Oja~ane sigurnosne slu`be BiH

ODGO\EN
Najmla|i bh. rock bend Maximum Power danas je kao jedan od osam finalista trebao u~estvovati na velikom Eurock Maratonu u Atini. Me|utim, to se ne}e desiti, jer je ova velika rock manifestacija odgo|ena. Kako su objavili organizatori na svojoj web stranici, ekonomska kriza i masovni protesti u Gr~koj ozbiljno su utjecali na organizaciju evropskog rock maratona. - Iskustvo iz posljednjih dana i sedmica pokazuje da tre-

Eurock Maraton

nutni vrlo nestabilna situacija u Gr~koj ne dopu{ta pravilno planiranje projekta. @elimo zahvaliti svima koji su podr`ali ovaj ambiciozni napor i uvjeriti ih da }e se maraton odr`ati u bliskoj budu}nosti, ali u nekom drugom gradu. @elimo zahvaliti Nini Hagen, Apocalyptici i osam finalista, istakli su organizatori, te dodali da se nadaju da }e novi datum i novi glavni grad u kojem }e se Eurock Maraton odr`ati biti objavljen uskoro. Ja. D.

U sklopu Nivea BH Fashion Weeka Banja Luka odr`an je izbor za najboljeg `enskog i mu{kog modela Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, a laskavim titulama okrunili su se Marina Poletan i Asmir Hanifi}. Pro {lo go di{ nji po bje dnici Jovana Gaji} i Sa{a Davidovi} predali su lente novim pobjednicima koji putuju u Istanbul na svjetski izbor za najboljeg `enskog i mu{kog modela svijeta za 2011. godinu, koji se odr`ava 10. decembra. Takmi~enje za najbolji mo del svi je ta je je di no me|unarodno takmi~enje najboljih `enskih i mu{kih modela, koje je registrirano u Turskoj 1987. godine i odr`ava se u Istanbulu. Svake godine na izboru u~estvuje izme|u 60 i 65 zemalja, a Bosna i Hercegovina }e se ove godine 11. put pojaviti na ovom takJa. D. Asmir Hanifi} i Marina Poletan mi~enju.

Krav magom protiv terorista
Ibrahim Okanovi}, generalni revizor FBiH

Do}i }e na red optu`nice protiv premijera i ministara
Privremena rotacija upravnika kaznenopopravnih zavoda

Zamijenjeni bo{nja~ki direktori, hrvatski dobili unapre|enja
Neobi~na promocija Romane Pani}

Objavljene nominacije za Grammy

Do{ao si, sarmu prob’o nisi
NA[A TEMA Kako se izdr`avaju klubovi u Premijer ligi

Za nagradu se bore Adele i Rihanna
Objavljena su imena izvo|a~a koji su nominovani za Grammy 2011. godine. Adele je nominovana u najvi{e kategorija, i to za pjesmu godine, album godine, najbolji pop-album i najbolju solo izvedbu. Kanye West je ta ko|er no mi no van za naj bo lje rap izvo|enje u saradnji sa Jay-Zijem za pjesmu “Otis“ U ovoj kategoriji nominovani su i Ni. cki Minaj i Drake, Lupe Fiasco, Chris Brown, Lil Wayne i Busta Rhymes kao i Wiz Khalifa. Kanye West jedini od mu{kih izvo|a~a ima sedam nominacija.

Adele: Najvi{e nominacija

Pjesma sa posljednjeg albuma indijskog kantautora Bona Ivera je nominovana za pjesmu godine, a isti album je nominovan za album godine i najbolji alternativni album. Foo Fighters su imali vi{e nominacija, uklju~uju}i i onu za album godine. Nominirani su u {est kategorija. U pop-kategorijama neizbje`ne su Lady Gaga i Rihanna i to u nominacijama za album godine. Amy Whinehouse posthumno je nominovana za saradnju sa Tonyem Bennettom.

@ive na dug dr`avi, a od nje i{}u spas!

NAJVE]A NOVINA U BiH

22

OGLASI
BOSNIA AND HERCEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERCEGOVINA TUZLA KANTON PRIMARY SCHOOL BRCANSKA MALTA

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON JUO[ BR^ANSKA MALTA

Ul. Miroslava Krle`e 27 75 000 Tuzla, tel. 00387 35 36 29 90 fax: 00387 35 36 29 92 e-mail: b.malta@bih.net.ba

Na osnovu ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine TK", broj: 6/04 i 7/05), Odluke za utvr|ivanje uslova i kriterija za izbor i imenovanje direktora osnovne {kole koja ima status javne ustanove ("Slu`bene novine TK", broj:8/10), ~lana 202. Pravila JU O[ "Br~anska Malta" Tuzla i Odluke [kolskog odbora broj: 671/11 od 1. decembra 2011. godine. [kolski odbor JU O[ "Br~anska Malta" Tuzla raspisuje:

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE SARAJEVO Upravni odbor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu raspisuje

K O N K U R S
Za izbor i imenovanje direktora Javne ustanove Osnovne {kole "Br~anska Malta" u Tuzli na period od 4 godine 1. Opis poslova Direktor {kole predla`e program odgojno-obrazovnog rada i poduzima odgovaraju}e mjere za njegovu realizaciju, izvr{ava odluke [kolskog odbora, odlu~uje o prijemu zaposlenika u radni odnos, odlu~uje o raspore|ivanju zaposlenika na poslove u skladu s op{tim aktima {kole, podnosi izvje{taj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada, materijalnom poslovanju {kole na kraju godine [kolskom odboru, osniva~u, Pedago{kom zavodu i Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK. Zastupa i predstavlja {kolu kao zakonski zastupnik, priprema, saziva i rukovodi sjednicama Nastavni~kog vije}a, analizira uspje{nost i efikasnost rada nastavnika i povremeno prisustvuje ~asovima, te obavlja i druge poslove utvr|ene zakonom i podzakonskim aktima. 2. Op{ti uslovi Kandidati za direktora {kole du`ni su ispunjavati slijede}e op{te uslove: a) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, b) da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova direktora {kole, c) da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, d) da nije osu|ivan za krivi~no djelo, e) da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole. 3. Posebni poslovi Pored op{tih uvjeta iz ta~ke 2, kandidat za direktora {kole mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove: a) da posjeduje najmanje vi{u stru~nu spremu, b) da ima polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika ili pedagoga {kole, c) da ima najmanje pet godina radnog iskustva u nastavi ili pedago{ko-psiholo{kim poslovima poslije sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, d) da ispunjava uslove za nastavnika ili pedagoga u {koli u kojoj konkuri{e za direktora, e) da ima program rada i razvoja {kole na period na koji se imenuje direktor, f) da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom, g) da nije ~lan upravnog, {kolskog i nadzornog odbora drugog regulisanog organa, a ukoliko jeste ~lan drugog upravnog, odnosno nadzornog organa, kandidat }e dostaviti ovjerenu izjavu da }e po kona~nom imenovanju odstupiti sa pozicije u roku od sedam dana od dana imenovanja, h) da nema privatni finansijski interes u JU O[ "Br~anska Malta" u Tuzli, i) da nije obavljao du`nost direktora {kole dva puta uzastopno u JU O[ "Br~anska Malta" Tuzla. 4. Potrebni dokumenti Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju (originali ili ovjerena kopija) a) biografiju, broj telefona i adresu boravka, b) uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), c) izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od 6 mjeseci), d) ljekarsko uvjerenje za obavljanje poslova direktora {kole (ne starije od 6 mjeseci), e) ovjerena izjava kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, f) ovjerena izjava kandidata da nije osu|ivan za krivi~no djelo, g) uvjerenje da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole (ne starije od 3 mjeseca), h) ovjerena kopija uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu, i) potvrda o radnom iskustvu u nastavi ili na pedago{ko-psiholo{kim poslovima nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, j) program rada i razvoja JU O[ "Br~anska Malta" Tuzla za period od 4 godine, k) ovjerena izjava kandidata da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom, l) ovjerena izjava kandidata da nije ~lan upravnog, {kolskog i nadzornog odbora drugog regulisanog organa, ukoliko jeste, ovjerena izjava kandidata da }e po kona~nom imenovanju odstupiti sa pozicije u roku od 7 dana od dana imenovanja, m) ovjerena izjava kandidata da nema privatne finansijske interese u JU O[ "Br~anska Malta" Tuzla, n) ovjerena izjava kandidata da nije obavljao du`nost direktora JU O[ "Br~anska Malta" Tuzla dva puta uzastopno. Konkurs ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu Oslobo|enje. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. O organizaciji i rezultatima izbora kandidati }e biti obavije{teni putem po{te. Dokumentaciju poslati isklju~ivo po{tom, preporu~eno u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Prijava za izbor i imenovanje direktora JU O[ Br~anska Malta Tuzla, NE OTVARAJ“ na adresu Javna ustanova Osnovna [kola "Br~anska Malta", Ul. Miroslava Krle`e br. 27. 35 000 Tuzla. Predsjednik [kolskog odbora: Mr. sc. Ismet Kali}

KONKURS
za izbor akademskog osoblja I 1. u jedno od nastavno-nau~nih zvanja: docent, vanredni profesor, redovni profesor na: Nastavni predmet: 1.1. "Upravno pravo i upravni postupak".................................................................1 izvr{ilac II Kandidati treba da ispunjavaju uslove utvr|ene ~lanom 96. Zakona o visokom obrazovanju pre~i{}eni tekst ("Sl. novine Kantona Sarajevo" broj: 22/10), Pravilima Fakulteta i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Fakulteta. III Kandidati za izbor u jedno od nastavno-nau~nih zvanja: docent, vanredni profesor, redovni profesor prila`u: - Biografiju; - Ovjerenu kopiju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu doktora nauka; - Nau~ne radove objavljene u priznatim publikacijama nakon posljednjeg izbora; - Objavljene knjige nakon posljednjeg izbora; - Ostalu dokumentaciju kojom kandidat dokazuje da ispunjava uslove za izbor u zvanje: docent, vanredni profesor ili redovni profesor u skladu sa ~lanom 96. Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst ("Sl. novine Kantona Sarajevo" broj: 22/10). IV Prijave sa potrebnom dokumentacijom se podnose li~no ili putem po{te na adresu: Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Sarajevo, Ul. Zmaja od Bosne br. 8 (sa naznakom za Konkurs). Konkurs ostaje otvoren 7 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Adresa: Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 561 201; Fax: +387 33 561 216; http:/www.fknbih.edu; e-mail: fkn@fknbih.edu

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO JU O[ „ZAHID BARU^IJA“ VOGO[]A
Bud`etska organizacija 21020040; Identifikacijski broj: 4200233680005 Adresa: Omladinska 14, Vogo{}a, Tel/fax: 033/432-650; 033/430-615;e-mail:os.zahidbarucija@bih.net.ba

Na osnovu ~lana 75. i ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (,,Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/04, 21/06 i 26/08), ~lana 135. Pravila JU O[, ,Zahid Baru~ija“ Vogo{}a, Odluke [kolskog odbora {kole od 1. 12. 2011. godine i Saglasnosti Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, raspisuje se:

JAVNI KONKURS
za popunu upra`njenog radnog mjesta
Nastavnik katoli~kog vjeronauka — 1 izvr{ilac za 1 ~as sedmi~no na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine. Uz prijavu na konkurs kandidat treba prilo`iti: - diplomu o zavr{enoj katoli~koj visoko{kolskoj u s tanovi (ovjerenu fotokopiju), - izvod iz mati~ne knjige ro|enih i - uvjerenje o dr`avljanstvu. USLOVI: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu, te treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on dodjeljuje putem Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). Kandidat koji bude izabran po konkursu du`an je prije zasnivanja radnog odnosa donijeti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje od nadle`nog suda da nije pravosna`no osu|ivan za krivi~no djelo. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave na konkurs dostaviti do 14. 12. 2012. godine na adresu: JU O[, ,Zahid Baru~ija“ Vogo{}a, Ul. omladinska br.14, 71 320 Vogo{}a [kolski odbor JU O[, ,Zahid Baru~ija“ Vogo{}a

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 201111 11 P Sarajevo, 11. 11. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Emina Kurtovi} - Sabljica, u pravnoj stvari tu`itelja Kadi} Faika iz Sarajeva, ul. Maka Dizdara br. 8/2, zastupan po punomo}nicima Galijatovi} Ekremu, Galijatovi} Aliji, Galijatovi} Maidi i Bav~i} Nermi, advokatima iz Sarajeva, protiv tu`enika Maunagi} d.o.o. Sarajevo, ul. Prote Bakovi}a br. 7, Maunagi} Fe|e iz Sarajeva, ul. Safeta Had`i}a br. 75 i Maunagi} Aljo{a iz Sarajeva, ul. Safeta Had`i}a br. 75, radi neosnovanog boga}enja, vsp. 6.520,00 KM, van ro~i{ta 11. 11. 2011. godine u smislu odredbe ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH objavljuje

OGLAS
Poziva se tu`enik Maunagi} Fe|a da u roku od 30 dana dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu kojom je predlo`eno da se utvrdi prema tu`enim da je raskinut Ugovor o poslovnoj saradnji u Izdava{tvu broj 85/2010 od 29. 10. 2010. godine i anex ugovora br. 85/2010 od 1. 3. 2011. godine zaklju~en izme|u Maunagi} d.o.o. Sarajevo kao izdava~a sa jedne strane i Kadi} Faika kao autora sa druge strane, da se tu`eni obave`u vratiti mapu sa 32 karte u boji i 2 fotografije, kao i sve isprave koje je od tu`itelja preuzeo drugotu`enik, da se tu`enim zabrani kori{tenje i plasman teksta i katara knjige "Sarajevska regija i BiH kroz stolje}e", da se tu`eni solidarno obave`u isplatiti tu`itelju iznos od 6.520,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama i to na iznos od 4.320,00

KM po~ev od 29. 10. 2010. godine, na iznos od 1.200,00 KM po~ev od 21. 11. 2010. godine, na iznos od 1.000,00 KM po~ev od 7. 12. 2010. godine, do isplate, da se tu`eni solidarno obave`u isplatiti tu`itelju tro{kove izrade izme|u 6.500,00 KM i nove tr`i{ne cijene predmetne usluge koju izvr{i novi izdava~, a sve uz naknadu tro{kova parni~nog postupka, u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Tu`bom je predlo`eno i dono{enje presude zbog propu{tanja. Tu`enik u odgovoru na tu`bu mo`e ista}i procesne prigovore, te je potrebno da se izjasni priznaje li ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~l. 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`enik osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora da sadr`i razloge zbog kojih se tu`beni zahtjev osporava, te ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice (~l. 71. stav 2. ZPP-a). Tu`enik u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, mo`e podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Ako tu`enik ne dostavi u zakonskom roku pisani odgovor na tu`bu kojom je tu`itelj predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, sud }e donijeti presudu kojom usvaja tu`beni zahtjev (presudu zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke pozivom na gornji broj predmeta. Dostava tu`be na odgovor tu`eniku ARDOR d.o.o. Sarajevo Obar~anin Indiri smatra se obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Emina Kurtovi} - Sabljica

Foto: Dado Ruvi}

24 Pogledi

3. decembar/prosinac 2011.

Dr`ava u ma
Postali smo i doslovno dr`ava u magli. Gore od toga je samo to {to nismo ni svjesni da pod tako otrovnom kapom `ivimo svoju svakodnevnicu
Pi{e: Esad He}imovi}

K

rajem novembra i po~etkom decembra na{i gradovi u kotlinama potonu u maglama. Istina, mi to ne vidimo. Nama je to normalno. Vjerujemo da ni ne mo`e druga~ije. Ne vidimo ni~iju odgovornost za takvo stanje. To je, jednostavno, tako. A nije. Kako `ivimo dole u kotlinama, vide samo oni koji se popnu na na{e planine. Tako je ovih dana uradio Dado Ruvi}, fotoreporter Reutersa, i snimio na Smetovima iznad Zenice fotografiju koja je obi{la svijet. U izboru urednika fotografije kanadskog National Posta progla{ena je fotografijom dana za 29. novembar. Na fotografiji snimljenoj dan ranije se vidi debeli sloj magle i dima, otrovne kape nad Zenicom. Pod tom kapom zrak se ne di{e, zrak je tako gust da se guta. Takvo opasno `ivljenje ljudi pod otrovnom kapom se do`ivljava kao svakodnevica. Par dana kasnije, otrovne magle su stigle i u Sarajevo i druge na{e gradove. Postali smo i doslovno dr`ava u magli. Gore od toga je samo to {to nismo ni svjesni da pod tako otrovnom kapom `ivimo svoju svakodnevicu.

liti~kih razgovora na kolokvij u organizaciji „Konrad Adenauer Stiftung“ fondaci, je povezane sa njema~kom vladaju}om strankom CDU. Razgovori su pokazali sve razlike me|u politi~arima u BiH i u odnosu na mogu}nost ustavnih promjena, ali i formiranja Vije}a ministara na osnovu izbornih rezultata iz oktobra pro{le godine.

Na ~ekanju
I dalje se na tri strane politi~kog spektra u BiH pri`eljkuju potpuno razli~ite promjene Ustava, bez sposobnosti da se vodi bilo kakav dijalog o odre|enoj temi, kao {to je, naprimjer, provedba presude u slu~aju Sejdi} - Finci ili spremnosti na gra|enje konsenzusa. U takvoj podijeljenosti, medijima je veoma lako manipulirati za vlastitu etni~ku ili politi~ku mobilizaciju. Kada se pogleda slu`bena obavijest KAS-a za kolokvij u Italiji, vidimo da na dnevnom redu nije ni bilo nikakvih pregovora. Zar nije smije{no da politi~ki lideri jedne zemlje odlaze na razgovore o svom ustavu u vilu na obali jednog jezera u inostranstvu? Zar nije `alosno da formiranje vlasti u ovoj zemlji treba dogovara ti na tu|im odmarali {ti ma? Oni tre ba da se po pnu na Sme to ve ili, pak, na Jahorinu i Bjela{nicu, na bilo koju planinu iznad na{ih gradova u kotlini ka-

Neuspjesi
Pro{le sedmice su ponovo neuspjesi bili doga|aji sedmice. Prvi takav neuspjeh je bio odlazak predsjednika klju~nih po-

ko bi vidjeli kako `ive gra|ani koji su ih bi rali. Naredni neuspjeh je bila najava potpisivanja protokola o saradnji izme|u Tu`ila{ tva BiH i Tu`ila{ tva za ra tne zlo~ine Republike Srbije. Tu`ila{tvo BiH je objavilo da je odustalo od potpisivanja ovog sporazuma poslije pisanog upozorenja predsjedavaju}eg Predsjendi{tva BiH @eljka Kom{i}a da Tu`ila{tvo nije nadle`no da odlu~uje o tome. Tako je ve} po drugi put odgo|eno potpisivanje ovog sporazuma. U pripremi sporazuma su sudjelovali predstavnici ameri~ke ambasade u Beogradu, misije OSCE-a u Srbiji, a njegovo postizanje pozdravio je i Peter Sorensen, posebni predstavnik EU u BiH. Iako se u diplomatskim krugovima u Sarajevu vjeruje da je rije~ isklju~ivo o proceduralnim razlozima zbog kojih je odgo|eno potpisivanje sporazuma, to nije nu`no ta~no. Na ulicama se sve vi{e govori o novom sukobljavanju na staru temu pitanja o odgovornosti za ratne zlo~ine. Kao la`na dilema saradnje sa Srbijom postavlja se pitanje paralelnih istraga za ra tne zlo~ine po~inje ne na te ri to ri ji BiH. Nije problem u tome {to postoje paralelne istrage u BiH i Srbiji, nego {to istrage za ratne zlo~ine u BiH nisu zavr{ene ni 19 godina poslije doga|aja, niti pet ili {est godina otkako su podnesene posljednje krivi~ne prijave protiv po~ina-

laca ili njima nadre|enih osoba. Ukoliko neka osoba koja je osumnji~ena za ratne zlo~ine boravi na podru~ju Srbije, bolje je da bude procesuirana tamo, nego da uop{te ne bude krivi~no gonjena za djela koja je po~inila. Posljednji talas istraga za ratne zlo~ine neki poku{avaju da sprije~e najmanje od septembra 2008. godine, kada je tada{nji {ef Odjela za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH promovirao takozvanu `utu knjigu i novi pristup selekciji prioritetnih predmeta ratnih zlo~ina.

Nevolje na vidiku
Na sve mogu}e na~ine, pune tri godine, proizvo|ena je magla koja je trebala da prikrije ili onemogu}i istrage koje bi pokazale da je dr`ava BiH u stanju da osigura osje}anje pravde za svaku od tri klju~ne nacionalne zajednice unutar BiH. Tako je sve bilo dok politi~ki sukobi oko pitanja procesuiranja ratnih zlo~ina nisu doveli do mogu}nosti referenduma o Sudu i Tu`ila{tvu BiH u RS-u. Tek tada po~injemo, pod intervencijom iz EU, dijalog o restruktuiranju pravosu|a. Mi ne vodimo dijalog da rije{imo problem, nego da ga stvorimo. Stoga, probleme tek treba o~ekivati. Mi najve}i dio energije tro{imo na protivljenje promjenama. Zbog toga ostajemo zarobljeni pod ovim maglama.

Mi najve}i dio energije tro{im

3. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 25

agli

Zenica

Vila la Collina

mo na protivljenje promjenama

26 Pogledi

3. decembar/prosinac 2011.

Nastave li hapsiti,

Ismet Dahi}, predsjednik Saveza brigadnih udru`enja 1. korpusa ARBiH

odgovori}emo
Ako je vlast RS-a pomagala svoje gra|ane hap{ene zbog sumnji da su po~inili ratne zlo~ine, za{to i mi ne bismo to radili. Jesmo mi to napadali, ali samo zato {to smo znali da ti uhap{eni ljudi zaista jesu po~inili ratni zlo~in, ka`e Dahi}
Za vrijeme rata ste bili visoki policijski, potom i vojni funkcioner. Znali ste za ratne zlo~ine nad nebo{njacima u Sarajevu? - Policija je reagovala u svakom takvom slu~aju. Ali morate imati na umu da je bilo vi{e naoru`anih gra|ana i vojske, nego policajaca, da u nekim momentima nismo mogli uraditi uvi|aj, hapsiti...jer su to vojska, naoru`ani ljudi spre~avali. Ratni zlo~ini, za koje smo znali, procesuirani su. Kazani su iznimka. Imao sam informaciju o tome {ta se zbiva na Kazanima, ali ju je trebalo istra`iti. A da bi je istra`ili, trebalo je oti}i u 10. brdsku brigadu, ~iji je komandant Mu{an Topalovi} znao {ta se radilo na Kazanima. Sad, ako bi policija do{la u njegovu brigadu istra`ivati, vjerovatno bi do{lo do oru`anog incidenta. Dakle, znali smo, postojale su informacije i ~ekali smo pogodan moment da li{imo slobode komandanta brigade. Na kraju krajeva, na Kazanima su izvr{ene sve policijske i sudske radnje. Po~inioci djela su odgovarali, znaju se imena, osu|eni su i niko normalan ne podr`ava to {to su uradili. I osobe koje su pobile porodicu Ristovi} jo{ su u zatvoru. Ono {to se znalo u to doba, rje{avalo se. Policija i vojska su zajedno radile. Znate da su pritvarani neki advokati, komandanti, jer se sumnjalo da su radili kriminalna djela. Niko nije bio po{te|en.

RADIKALNO
?
DEMONSTRACIJE Organizovat }emo, zatreba li, demonstracije. Radikalne demonstracije!
zgra`avali finansijskom pomo}i koju su uhap{eni i njihove porodice dobili od vlasti Republike Srpske. Sad, evo, u FBiH isto radimo. - E, ugledali smo se na njih! Ako su oni to radili, za{to i mi ne bismo?! Jesmo mi to napadali, ali samo zato {to smo znali da ti uhap{eni ljudi zaista jesu po~inili ratni zlo~in, {to se kasnijedokazalo i na sudu,pa su osu|eni, u Haagu ili u BiH, na visoke zatvorske kazne. U slu~aju uhap{enih Had`i}ana, nije isto. U ~emu je razlika? - Uhap{eni, osumnji~eni za ratne zlo~ine u Had`i}ima, po~etkom rata 1992. godine su istjerani iz svojih stanova, s posla, istjerani su iz svog grada. Oni koji su ih protjerali, ostavili bez posla i ku}e, stana, koji su im pobili ~lanove porodica za ~ijim se tijelima jo{ traga, ne odgovaraju za po~injeni zlo~in. Znaju se imena izvr{ilaca zlo~inaca u Had`i}ima, ali ih se ne goni! To nema logike, nervira borce, bora~ke organizacije. Realno je da uslijede nova hap{enja pripadnika Armije BiH osumnji~enih za ratne zlo~ine. Kako }ete reagovati, budu}i ste najavili kako, zbog nikakve reakcije vlasti i politi~ara, imate namjeru samoorganizovati se? - Republika Srpska ho}e izjedna~iti `rtvu i agresora, agresiju na BiH pretvoriti u gra|anski rat. Me|unarodni sud je potvrdio ko je agresor, jasan je i omjer snaga 1992. godine, omjer naoru`anja. No, sve se ho}e izjedna~iti. Ako se nastave hap{enja, ho}emo se samoorganizovati! I kakva }e biti prakti~na reakcija samoorganizovanih boraca?

?

?

Ismet Dahi}: Zlo~inci slobodni

Za spomen
PotpredsjednikFBiH je onomad obi{ao Kazane, ima ideju da se Sarajlijama pobijenim na Kazanima podigne spomen-plo~a. Svi|a Vam se ta ideja? - Osobno, nemam ni{ta protiv te ideje. Na Kazanima su pobijeni nevini gra|ani Sarajeva srpske nacionalnosti i treba obilje`iti to mjesto. Ali sam i za to da se obilje`e mjesta stradanja Bo{njaka u Republici Srpskoj.

?

U povodu hap{enja devet pripadnika Armije RBiH u Had`i}ima, osumnji~enih da su po~inili ratni zlo~in (Silos, Pazari}i), Skup{tinaSarajevskogKantona obavezala je resorno ministarstvo da putemFondacijeIstina, pravda i dostojanstvo, u pravnom, financijskom i materijalnomsmislu,pomogneuhap{enim i njihovim porodicama. Za{to bi poreskiobveznicipomagaliobranuljudiosumnji~enih za ratnezlo~ine? - Najprije, taj se fond samo jednim dijelom puni iz bud`eta kantona, ostalo su dobrovoljni prilozi,

?

donacije, sponzorstva. Koliko znam, donesena je, ili treba da se donese odluka da se korisnici bud`etadobrovoljnoodreknumarke za Fond. Preko bora~kih organizacija apelovat }emo i na borce da odvoje koliko mogu novca za ovaj fond. Jer, nakon hap{enja, bili smo na mitingu u Had`i}ima. Znamo da advokati za obranu osumnji~enih tra`e, u prosjeku, 100.000 KM.

Nije isto
Kada su svojevremeno hap{eni Srbi osumnji~eni za ratne zlo~ine, u FBiH su se

?

?

- Ako ba{ ho}ete, organizovat }emo, zatreba li, demonstracije. Radikalne demonstracije! Na Skup{tini KS-a ste tra`ili da vlast reauguje na ova hap{enja, da za{titi pripadnike ARBiH koji su uhap{eni za mogu}eratnezlo~inekoje su po~inili. Za{to uop{te {tititi mogu}e ratne zlo~ince? - Sud }e re}i ko jeste, ko nije ratni zlo~inac i naravno da ratne zlo~ince ne treba {tititi. Ali ne mo`emo dopustiti da Tu`ila{tvo iz Srbije vodi krivi~ne postupke protiv pripadnika ARBiH. Sjetite se slu~aja Juri{i}, Gani}, Divjak! Dragan Andan, pratilac ratnog zlo~incaRatkaMladi}a i biv{idirektorpolicije RS-a, kao na~elnik policije Isto~nog Sarajeva, podnio je 524 krivi~ne prijave protiv oficira ARBiH i policajaca. Do biografskih podataka su do{li iz knjige jednog oficira ARBiH koji je objavio biografske podatke svih struktura 1. korpusa. A Dragan Andan je, kad se otvorio onaj ~ek-point za prelazak na Grbavicu, kod Elektroprivede i preko Mosta bratstva - jedinstva, privodio u kafanu Bard ljude, civile, koji su prelazili na Grbavicu da bi obi{li svoje najbli`e, ispitivao ih. I sad nas on optu`uje. Danis Tanovi} i Pe|a Kojovi}, poslanici Na{e stranke u Skup{tini KS-a, napustili su zasjedanje kada se glasalo o eventualnoj pomo}i devetorici uhap{enih i njihovim porodicama. - U vrijemetrajanjaraspravevidio sam i da veliki dio poslanika ne prisustvujesjednici, da su po hodnicima, na kafama. Naravno, to nije primjerenopona{anje za nekoga ko jesteposlanik. A {to se ti~e Tanovi}a i Kojovi}a, nisamuop}eprimijetio da su na Skup{tini, kamoli da su iza{li. Jesu li njih dvojica bila u BiH za vrijeme rata? Nisu, koliko znam! One koji nisu bili za vrijeme rata u BiH i ne znaju{ta je rat, ne zanima ni problematika koja iz toga proizlazi.

?

?

Asaf Be~irovi}

3. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 27

Procesuiranje ratnih zlo~ina iz perspektive RS-a

R

adio-televizija RS-a obja vi la je 2006. godine videosnimak, nastao 7. i 8. av gus ta 1995. godi ne u okolini Gline i Dvora na Uni, na kojem se vidi da se pripadnici vojnih forma cija Crne mambe iz Hrvatske i odre da “Ham ze“ iz BiH, ko ji su bi li pod Du da ko vi}evom ko man dom, obra~unavaju sa srpskim vojnicima i civilima koji tokom Oluje napu{taju Krajinu. Na snimcima se vidi i da Dudakovi} 16. i 17. septembra 1995. godine nare|uje paljenje srpskih sela u nastavku akci je Olu ja. Pro tiv Du da ko vi}a su 2006. godine krivi~nu pri ja vu Tu`ila{tvu BiH podnijeli tada{nji predsjednik i premijer RS-a Dragan ^avi} i Milorad Do dik. Dokazi o ratnim zlo~inima Petog korpusa Armije RBiH prona|eni su i tokom ekshumacije osam tijela srpskih vojnika u krugu kasarne “Adil Be{i}“ u Biha}u. Ubijenima su ruke bile vezane bodljikavom `icom. Pre ma po da ci ma Ko mi si je za tra`enje nes ta lih RS-a, u akci ji Pe tog kor pu sa u op {ti na ma Pe tro vac, Bi ha}, Kru pa, San ski Most i Klju~ ubi je no je oko 870 srpskih ci vi la i 400 voj ni ka, a spa lje no vi {e od 30 se la. Du da ko vi} je, osim za zlo~ine nad Srbi ma, osu mnji~en i za zlo~ine nad pri pa dni ci ma Na ro dne od bra ne auto no mne po kra ji ne za pa dna Bo sna. Te le vi zij ske sta ni ce u RS-u emi to va le su u julu 2009. godine videosnimak na kojem Dudakovi} nare|uje svojim vojnici ma da stri je lja ju dva za ro blje ni ka po sli je su ko ba sa pri pa dni ci ma Na ro dne od bra ne auto no mne po kra ji ne za pa dna Bo sna u Iza~i}u 9. ju la 1994. go di ne. I pored brojnih dokaza, protiv Dudakovi}a nije podignuta optu`nica, a on je rani je naveo da mu ni je po zna to {ta su radi le nje mu pot~inje ne je di ni ce.

BALANS
Na{i i njihovi
Procesuiranje ratnih zlo~ina u RSu od okon~anja rata uglavnom se koristilo u svrhu dodatnog dizanja politi~kih tenzija u dr`avi. Na{i heroji i njihovi zlo~inci, bitnost etni~ke pripadnosti po~inioca zlo~ina, prebrojavanje na ko li ko su go di na za tvo ra osu|eni pripadnici pojedinog naroda, ali i obra~un sa dr`avnim Sudom i Tu`ila{tvom, sve vrijeme se stavljaju iznad principa utvr|ivanja odgovornosti, suo~avanja s onim {to su u~inili pripadnici VRS-a i time izbjegavanja odgovora na pitanje za{to se sve do 2000. godine u RS-u niko nije bavio is tra`iva njem ra tnih zlo~ina u predmetima nad nesrpskim stanovni{tvom za koje nije bio zainteresiran Ha{ki tribunal. Treba podsjetiti na slu~aj ubistva katoli~kog sve}enika Tomislava Matanovi}a i njegove obitelji u Prijedoru 1995. godine, osloba|aju}u presudu koju je okrivljenim izrekao Okru`ni su u Banjoj Luci, a koja je bila donesena pod politi~kim pritiscima u RS-u, na preko 400 ubijenih Hrvata u Banjoj Luci za koje jo{ niko nije odgovarao, na zlo~ine izveli pred lice pravde, te da FBiH treba dosta da uradi na tome. „ U dosada{njim pre sudama vidjeli smo da su pra kti~no svi ovi pro ce si usmjere ni protiv Srba. Ako `elimo da gra di mo dru{ tvo, to je ne do pus ti vo. Svi koji su ~inili zlo~ine treba da odgovaraju, ali ta odgovornost mo`e da bude samo individualna, a nikako kolektivna“, sma tra D`om bi}.

Etni~ki balans u procesuiranju zlo~ina po~injenih tokom rata u BiH ne{to je na ~emu u RS-u podjednako insistiraju i politi~ari i nevladin sektor koji okuplja demobilisane borce i porodice ubijenih i nestalih vojnika i civila

ILI PRAVDA
~injenicu da i danas Prijedorom mirno {etaju odgovorni za ubistva preko 200 Bo{njaka na Kori}anskim stijenama i istra`itelji logora Omarska i Keraterm, da se u Okru`nom tu`ila{tvu u Banjoj Luci istragom ratnih zlo~ina ba vi sa mo je dan tu`ilac, iako ovo tu`ila{tvo pokriva ~etvrtinu teritorije RS-a. Mitrovi} je u pravu kada zahtijeva da se istrage o odgovornosti osumnji~enih za ratne zlo~ine u BiH trebaju provesti protiv svih lica. Za stradanje Srba on odgovornim smatra pripadnike Armije RBiH. Ono {to Mitrovi}, u tra`enju balansa u predmetima ratnih zlo~ina, nikada nije tra`io, jeste i odgovornost vlasti RS-a za ono {to su po~inili pripadnici njenih oru`anih i policijskih snaga u minulom ratu. Prijetnjama i zahtjevima za ukidanje dr`avnih pravosudnih institucija koje dolaze iz RS-a, protestima kojima se poku{ava utjecati na pravosudne organe da odustanu od istraga u predmetima ratnih zlo~ina, niko u BiH ni{ta ne}e dobiti. A cijenu }e na koncu platiti i pravo i pravda, neophodni za vra}anje povjerenja me|u gra|anima u BiH. tala lica BiH i arhivu biv{eg predsjednika fe de ral ne Ko mi si je za nes ta la li ca Amo ra Ma {o vi}a u ve zi sa ra tnim zlo~inima koje su po~inile snage Petog kor pu sa Ar mi je RBiH. Ma {o vi} je pre uzeo do ka ze i do ku men ta ci ju o zlo~ini ma ko je su pri pa dni ci Pe tog kor pu sa pod ko man dom Ati fa Du da ko vi}a u Bi ha}u po~ini li nad Srbima“, rekao je Mitrovi} i dodao da je Re pu bli~ka or ga ni za ci ja upu ti la pri je dlog Tu`ila{ tvu BiH da ispi ta sve okolnosti u vezi sa masovnom srpskom gro bni com u Bi ha}u i od go vor nost biv {eg i sa da{ njeg ko man dan ta ka sar ne i sa mog Ati fa Du da ko vi}a. Mi tro vi} je re kao da je do bro {to je SI PA, po na lo gu Tu`ila{ tva, po kre nu la ovu akci ju, jer je bi lo kraj nje vri je me da se Tu`ila{ tvo BiH fo ku si ra na ratne zlo~ine pripadnika Petog korpusa Ar mi je BiH pod ko man dom Ati fa Du da ko vi}a. Pripadnici SIPA i u naredna dva dana vr{i}e pretres i izuzimanje ratne dokumentacije koja se nalazi u prostorijama biv{e kasarne Orljani u Biha}u.
Gor dana Katana

Dodik o Dudakovi}u: Trebalo ga je davno uhapsiti

Etni~ki ba lans
Ovo su samo neki od na voda koji se du`e od jedne decenije pojavljuju u medijima Republike Srpske kada su u pitanju zahtjevi za procesuiranje ne samo ko man dan ta Pe tog kor pu sa Ar mi je RBiH generala Atifa Du dakovi}a nego i ostalih, kako se u RS-u isti~e, pripadnika takozvane Armije BiH. Pri~a o generalu Dudakovi}u intenzivirana je ponovo potkraj proteklog mjeseca, kada je iz Tu`ila{tva BiH najavljeno da se provodi intenzivna istraga o ratnim zlo~ini ma Pe tog kor pu sa nad srpskim vojnicima i civilima. Etni~ki ba lans u pro ce su ira nju zlo~ina po~inje nih to kom ra ta u BiH ne {to je na ~emu u RS-u po dje dna ko insistiraju i politi~ari i nevladin sektor ko ji oku plja de mo bi li sa ne bor ce i po ro di ce ubi je nih i nes ta lih voj ni ka i ci vi la. Pred sje dnik RS-a Milo rad Do dik ne brojeno je puta izjavio je da je Dudakovi}a tre balo davno uhapsi ti, jer postoje dokazi da je po~inio ratne zlo~ine. „Taj ~o vjek tre ba lo je da bu de da vno uha p{en, ali to go vo ri o ra du Su da i Tu`ila{tva BiH. Kad je ne{to u vezi sa RS-om, ljudi budu uhap{eni bez ikakvih ogra ni~enja“, rekao je Dodik, komentari{u}i posljednje informacije o istrazi koju protiv pri pa dni ka Pe tog kor pu sa pro vo di Tu`ila{tvo BIH. Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} izjavio je da svi moraju da daju doprinos ka ko bi se osumnji~eni za ra tne

D`ombi} o procesuiranju ratnih zlo~ina: Samo protiv Srba

Pri je dlog za SI PA
Ipak, naj ve}i za go vor nik otva ra nja pro se ca pro tiv Du da ko vi}a i nje mu pot~injenih vojnika je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih bo raca i nes ta lih ci vi la RS-a Ne deljko Mitrovi}. U svim svojim istupima tokom proteklih go di na, Mi tro vi} je tvrdio da ni pred sta vni ci Ha {kog tri bu na la, ni pra vo su|e FBIH, a po tom ni Sud ni Tu`ila{ tvo BiH, svje sno ni su `elje li otva ra nje is tra ge o zlo~ini ma ko ji su po~inje ni na te ri to ri ji pod kon tro lom ge ne ra la Du da ko vi}. „ Smatram da bi SIPA trebalo da pregleda doku mentaciju In stituta za nes-

Nedeljko Mitrovi}: Proces protiv Dudakovi}a

28 Pogledi
eti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine i nu`na odbrana okruga Biha} naziv je ju~era{njeg skupa podr{ke generalu Atifu Dudakovi}u, te drugim oficirima i borcima, i simpozijuma na kojem su biv{i komandanti jo{ jednom elaborirali ratne uslove u Biha}u i Krajini, isti~u}i veli~inu i zna~aj Korpusa.

3. decembar/prosinac 2011.

P

Pod sumnjom nije samo Dudakovi}

Ratna uloga
Euforija oko dokazivanja ratne uloge u Biha}u traje ve} sedmicama, otkako je Tu`ila{tvo BiH objavilo da se vodi istraga za Dudakovi}a i ostale, da bi slijede}e sedmice na ~udan na~in uslijedila dopunjena informacija o sadr`aju naredbe za istragu, umjesto o~ekivane optu`nice. U dopuni naredbe o provo|enju istrage, koju je Tu`ila{tvo BiH izdalo 29. septembra 2007. godine, navodi se da su, osim Dudakovi}a, za ratne zlo~ine osumnji~eni Mirsad Selmanovi}, Husnija Avdagi}, zvani Huska, Senad [arganovi}, Hamdija Abdi}, zvani Tigar, i Hamdija Delali}. Osumnji~eni su i Sead Jusi}, Zijad Nani}, Nijaz Miljkovi}, Amir Avdi}, Mirsad Sedi}, Ibrahim Nadarevi}, Sakib Fori} i Mirsad Dra~i}. Tu su i Husein Balagi}, Samir [abi}, Zijad Kadi}, zvani Apica, Tanjfik alHarbi, Agan Elkasovi}, Nisvet Muratovi}, Ismet Musi} i Abid Kaukovi}” navodi se u , naredbi za istragu, koju su potpisali tu`ilac Milorad Bara{in i me|unarodni tu`ilac David Schwendiman.

Komandanti
Poslije saznanja da je pod istragom Tu`ila{tva BiH za ratne zlo~ine 21 oficir Petog korpusa, a ne samo njegov komandant Atif Dudakovi}, u Biha}u ju~e odr`an skup podr{ke, a zabilje`eni su i prvi sukobi

pod istragom
da se neko suo~i sa optu`bom, ima pravo da zna ko ga i za {ta optu`uje. Me|utim, kada smo pitali neke od oficira ~ija su se imena na{la u istrazi, na{li su se uvrije|eni da odgovaraju na ne{to za {ta se jo{ i ne terete, tako da je cjelokupna situacija o ovim, za sada nepostoje}im optu`nicama, nego navodima iz povjerljive istrage, nepovoljna za ljude koji okru`uju osumnji~ene, bilo da su u pitanju novinari koji im guraju mikrofon pod nos, ili prijatelji od kojih neprestano o~ekuju pohvale. Tako se de{avaju veoma ~udne situacije u komunikaciji sa osumnji~enim osobama, naprimjer, govore jedni: “Nastup Mirsada Selmanovi}a na Federalnoj televiziji je bio grozan, maltene je poru~io da bi se borci trebali aktivnije uklju~iti u politiku ako `ele normalan `ivot“ komenta, risali su ljudi ju~er, dok ne povika{e: “Evo ide Selmanovi}“ i odmah mu svi po~e{e ~estitati kako je imao sjajan nastup na televiziji?! Generala Fadila Hasangi}a smo pitali da li se na njihovoj odbrani, osim pukog tap{anja po le|ima, radi i{ta konkretno. Naravno, rekao je. Postoje, ipak, nezvani~ni advokatski timovi koji }e poku{ati da do|u do {to vi{e podataka iz eventualne optu`nice, a zatim podijeliti te podatke na tri djela. - Jedna tre}ina je neutralna i nebitna, druga tre}ina je takva da se mora pobijati, ali sigurno da postoji jedna tre}ina tih dokumenata koji nam mogu biti dobra odbrana, kazao nam je general.

Osam poruka
Gotovo svi gore pomenuti u~estvovali su na biha}koj tribini dostojanstveno i uzdignute glave, ba{ kao {to su svih ovih godina i `ivjeli u Biha}u. A predsjednik tada{njeg kantona Ferizovi} Mesud, ~lanovi komande Korpusa Dru`i} Zijad, Avdagi} Husnija, Mujo Begi}, zatim na~elnik [taba Selamovi} Mirsad, komandanti brigada Amir Avdi} i Delali} Muhamed, obja{njavali su u svojim izlaganjima za{to se ne smije dozvoliti da njih izjedna~e sa onima koji su ubijali, klali, ru{ili, palili, otimali, odvodili i sistemati~no likvidirali njihov narod. - Na{ Biha} je izdr`ao opsadu koja je bila du`a i od opsade Lenjingrada, pa }emo izdr`ati i ovo, poru~io je Mesud Ferizovi}. Donijeli su osam zaklju~aka, kao prvo, veterani Korpusa daju punu podr{ku

Jednoglasni veterani

Ko je ko u Petom korpusu
Na osno vu na re dbe Tu`ila{tva BiH od 29. septembra 2007. godine, pod istragom za ratne zlo~ine na podru~ju djelovanja Petog korpusa su: komandant Petog korpusa Armije BiH Atif Du da ko vi}, na~el nik [ta ba Pe tog kor pu sa Mir sad Sel ma no vi}, na~elnik bezbjednosti Petog korpusa Husnija Avdagi}, zvani Huska, komandant 501. brigade Senad [arganovi}, komandant 502. brigade Hamdija Abdi}, zvani Tigar, komandant 503. brigade Hamdija Delali}, komandant 505. brigade Sead Jusi}, na~elnik organa bezbjednosti 505. brigade, komandant 505. brigade Zijad Nani}, komandant 506. brigade Nijaz Miljkovi}, komandant 510. brigade Amir Avdi}, komandant 511. brigade Mirsad Sejdi}, komandant 517. brigade Ibrahim Nadarevi}, komandant 17. vite{ke kraji{ke brigade Sakib Fori}. Istraga se vodi i protiv osoba koje su bile na razli~itim ni`im po zi ci ja ma u Pe tom kor pu su, kao {to su Mirsad Dra~i}, Husein Balagi}, Samir [abi}, Zijad Kadi}, zvani Apica, Tawfik al-Har bi, Agan Elkasovi}, Nisvet Muratovi}, Ismet Musi} i Abid Ka ukovi}. Protiv njiih su, po ovoj naredbi, trebali da budu formirani posebni predmeti.

IZDR@ALI I GORE “Na{ Biha} je izdr`ao opsadu koja je bila du`a i od opsade Lenjingrada, pa }emo izdr`ati i ovo“, poru~io je Mesud Ferizovi}
dr`avnim institucijama na istragama i rasvjetljavanju ratnih zlo~ina, kao i podr{ku radu Suda za ratne zlo~ine. Kao drugo, upu}uju otvoreno pismo ja vnos ti, zva ni~nim in sti tu ci ja ma i me|unarodnim posmatra~ima sa upozorenjem na pona{anje zvani~nika RS-a, kroz {irenje govora mr`nje, nacionalisti~ko-fa{isti~ke retorike, negiranja genocida, falsificiranja ~injenica i nepriznavanje legitimiteta bh. institucija. Od osam op}ina i Skup{tine Unskosanskog kantona tra`e rezoluciju o Petom korpusu i njegovoj ulozi. Tra`e da se institucionalno omogu}i pru`anje pravne i materijalne pomo}i borcima i starje{inama sve do momenta pravosna`nosti presude za u~injeno djelo. I na kraju, zahtijevaju da se formira tim koji }e koordinirati aktivnostima na odbrani digniteta i {tititi Peti korpus od napada, koji }e preduprijediti o{tru kampanju usmjerenu iz zvani~nih krugova koja politi~ki i medijski vr{i pritisak na sudstvo, s ciljem da se progone branitelji, a uloga agresora revitalizira. Me|u zagarantovanim ljudskim pravima je pravo na pravi~no su|enje, pa ka-

Protiv fondova
Ovi skupovi i saop}enja imaju za cilj da se odr`i jedinstvo me|u suborcima, kao {to se odr`alo u naj te`im da ni ma. Me|utim, za to je ve} odavno kasno. Naime, prisustvovali smo dan ranije jednom sastanku ratnih vojnih invalida u Biha}u, gdje su pored ta~ke nabavke ogrjeva za zimu, imali i ta~ku davanja podr{ke oficirima Petog korpusa. Me|u njima je bio i Senad [arganovi} [argan, ~ije se ime spominje u pro{irenoj obavijesti o istrazi. Nakon silnih formalih rije~i podr{ke, jedan invalid je ustao i usprotivio se ideji da se formiraju fondovi za njihovu odbranu. -Imaju oni para, nije to problem, kakav fond, jo{ da dajemo! Gdje su na{i vrli komandanti bili poslije rata, kada je trebalo pomo}i nama, na{oj djeci, za ~ije lije~enje svakodnevno kukamo po ulicama, govorio je invalid, ali ga je agresivno i izrevoltirano prekinuo [arganovi}, kazav{i mu da nema pravo i da govori la`i. Invalidi, {okirani takvim varnicama i podjeljeni na “{ta je pravo, a {ta ne“ samo su , govorili: “Ljudi, nemojte da se dijelimo“, ali je ve} bilo kasno. [ta }e tek biti kada optu`nice stignu, mo`e se samo zamisliti.
Fahrudin Bender

3. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 29

Oslobo|enje u Bruxellesu

slobo|enje je najve}e evropsko priznanje u borbi za ljudska prava i slobode dobilo najte`e ratne 1993. godine. Iste je godine pod teretom agresorskih granata sru{ena i zgrada Oslobo|enja. Za postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu ilustrativan je podatak da je na ru{evinama te zgrade danas hotel, simbol one vrste politike i medija koji ~ine sve ne samo da podijele na{u zemlju ve} i da podijele sve segmente njezinog dru{tva, uklju~uju}i i bo{nja~ko.

O

Mre`a nagrade

@ene u politici
Koliko su uspje{ni, dokazuje i podatak da BiH ve} du`e od godinu nema dr`avnu vladu, nema Vije}e ministara, ali ima razli~ite politi~ke konsenzuse. Jedan od nespornih, po kojem su uistinu suglasni i Srbi i Hrvati i Bo{njaci, jeste da su `ene korisne ~lanice dru{tva, ali ne zaslu`uju liderske pozicije. U zemlji koja, za razliku od najve}eg dijela Zapada, ima naslije|enu socijalisti~ku tradiciju pla}a i radnih mjesta nepodijeljenu na osnovu spola, `enama pripada neprikosnoveno mjesto u kuhinji i vrlo siroma{an kola~ u dono{enju odluka. Da, ima `ena u politici, i neke od njih su i ~lanice najvi{ih organa svojih stranaka, ali u pravilu istupaju kao glasnogovornice partijskih lidera. Ima `ena i u parlamentima, jer na{ izborni zakon zahtijeva da budu na listama. No, iako Bosna i Hercegovina u svakom izbornom periodu ima 14 vlada, nema premijerki, a na prste jedne ruke se mogu izbrojati ministrice. Valja priznati da i `ene puno ~e{}e glasaju za mu{karce, patrijarhalno vjeruju}i da je politika mu{ki ring u kojem se ionako na{i politi~ari ve} godinama hrvaju ne pokazuju}i ambiciju da zajedni~kim snagama povedu zemlju putem reformi. Da `enama u BiH ne nedostaju ideje, inicijative, dobri projekti i zna~ajni uspjesi svjedo~e podaci koje Oslobo|enje ovih dana plasira u zajedni~kom projektu s banjalu~kim Nezavisnim novinama, u kome predstavljamo uspje{ne `ene iz cijele zemlje. Nismo ih birali ni po nacionalnom ni po entitetskom ni po religioznom opredjeljenju. Oslobo|enje je bilo i ostalo novina svojih ~itatelja za koje pi{u i govore i Srbi i Hrvati i Bo{njaci i svi ostali. Sretna sam {to je Oslobo|enje ku}a koja u svom dnevnom listu, kao i u svojim ostalim izdanjima, preferira profesionalno i objektivno novinarstvo, ku}a u kojoj uto~i{te pronalaze kolege odane novinarskim principima. [ta to zna~i za moju zemlju, ilustrirat }u primje-

Saharov
U evropskoj prijestolnici 23. novembra susreli su se dobitnici najve}e nagrade za doprinos borbi za ljudska prava na na{em kontinentu
rom koleginice Du{ke Juri{i}, koja i pored pravomo}nih sudskih presuda nema mjesta na Federalnoj televiziji, dijelu Javnog RTV sistema: koleginica je ure|ivala gledan politi~ki magazin i bila urednica informativnog programa. Prvo je smijenjena, a potom je dobila i otkaz da bi nam vlasnik doma}eg desno orijentiranog lista, prepoznatljivog po podr{ci pripadnicima selefijskog pokreta, a i sam vlasnik jedne politi~ke partije, objasnio kako Bo{njacima ne mogu pripadnici manjinskih naroda ure|ivati program. [to se moje karijere u Oslobo|enju ti~e, po~ela je svojevrsnom ~estitkom iz istih krugova: nepun mjesec po dolasku u Oslobo|enje, slu`beno sam, saop}enjem iz kabineta muslimanskog vjerskog lidera, progla{ena islamofobom. Povod je bio intervju koji sam uradila i objavila sa profesorom Gazi Husrev-begove

medrese, ~ovjekom koji je svoju odanost islamu u biv{oj, socijalisti~koj Jugoslaviji platio zatvorskom kaznom.

@ene u crnom
Istina, na{a patrijarhalnost bila je razlogom {to u najte`em periodu Bosne i Hercegovine, tokom rata od 1992. do 1995. godine, na komandnim mjestima niti u jednoj vojci nisu bile `ene. Ratne zlo~ine, potvrdio je i Haag, listom su ~inili mu{karci. @ene su tokom rata silovane, ubijane i progonjene, mahom Bo{njakinje. No, treba re}i da su iz Beograda, odakle su stizali tenkovi, granate i municija za agresiju na BiH, nakon Daytona ka Sarajevu prve krenule @ene u crnom.
(Iz izlaganja Vildane Selimbegovi}, glavne urednice Oslobo|enja, na panelu u Bruxellesu posve}enom ja~anju uloge `ena)

30 Pogledi

3. decembar/prosinac 2011.

STRADANJA M
Institut “Ibn Sina” objavio je prijevod djela “Kitab hikma al-ishraq - Knjiga o teozofiji svjetlosti” sa arapskog izvornika slavnog Suhraverdi al-Maqtula, u~itelja orijentalne mudrosti ili teozofije svjetlosti, na ukupno 310 stranica teksta. Prijevod ovog zna~ajnog djela, kako je Oslobo|enje ve} najavilo, priredio je prof. dr. Re{id Hafizovi}, koji pi{e o autoru i obja{njava razloge zbog kojih je Suhraverdijeva orijentalna mudrost prosvjetljenja potrebna muslimanima, a posebno Bo{njacima ovih prostora
Pi{e: Prof. dr. Re{id Hafizovi}

SUHRAVER
Shirazijem i njegovom transcendentnom teozofijom. Sve vrijeme poslije toga, sve do pojave muslimanskog modernizma u devetnaestom i po~etkom dvadesetog stolje}a u Egiptu i teheranske filozofske {kole u Iranu, u muslimanskom svijetu je bio i ostao samo uskogrudi puritanizam, militantni selefizam i jalova pravni~ka kazuistika. Suhraverdi je bio tre}a velika `rtva u povijesti sufijske literature islama, `rtva koja je, uz ‘Ayn al-Qudat Hamadanija i Abu Mansura Al-Hallaja, polo`ila svoj `ivot za dostojanstvo svojih ideja i svog dosljedno misle}eg muslimanskog uma. Ubili su ga ljudi “mongoloidne pameti“, a da ni do danas nisu ponudili punova`an razlog za njegovu nedu`nu krv koja je pala na njih i na djecu njihovu. Ubili su ga

U

im pre si vnoj de se to go di{ njoj knji`evnoj produkciji Instituta „Ibn Sina“ u Sarajevu ovih dana je iz {tampe iza{ao prijevod djela „Kitab hikma al-ishraq“ (Knjiga o teozofiji svjetlosti) sa arapskog izvornika slavnog Suhraverdi al-Maqtula, u~itelja orijentalne mudrosti ili teozofije svjetlosti, na ukupno 310 stranica teksta. Sam autor re~enog djela poti~e iz dvanaestog stolje}a, iz vremena kada je povijest muslimanskog mi{ljenja polagano dosezala svoj interpretativni zenit i punoljetstvo muslimanskog misle}eg intelekta, kao organa transcendentne spoznaje, kojeg su odgovorni muslimanski mislioci uobi~avali nazivati i “interpretativnim poslanikom“ na{ega bi}a (al-‘aql al-mutarjim).

SUHRAVERDI Ubili su ga ljudi “mongoloidne pameti“, a da ni do danas nisu ponudili punova`an razlog za njegovu nedu`nu krv koja je pala na njih i na djecu njihovu. Ubili su ga surevnjivi “doktori Zakona“ u svojoj ne~asnoj i zavjereni~koj povezanosti sa politi~kim suverenom toga vremena

Tre}a velika `rtva
U svojih trideset i ne{to godina, koliko su mu dopustili `ivjeti, napisao je briljantna djela iz islamske filozofije, filozofiraju}e teologije i sufizma. Njegovo djelo, o ~ijem prijevodu je ovdje rije~, jedinstveno je i neponovljivo po svojim sadr`inskim univerzumima i blistavim idejama koje se smje{taju u sami vrh svjetske mudrosti. Ono je zna~ajno i znakovito po tome {to je ponudilo relevantnu i neprevladivu, odve} sustavnu kritiku peripateti~kog filozofskog naslije|a kod muslimana, na~inilo prekretnicu u povijesnom hodu muslimanskog misle}eg genija i muslimanski misle}i duh polagano, ali nezaustavljivo, preusmjeravalo sa stranica ru{dovske izrazito racionalisti~ke, avicenske peripateti~ke filozofije (falsafa) ka duhovnim univerzumima mulasadrovske transcendentne teozofije (hikma muta’aliya). Poslije ovog njegova djela, u povijesti muslimanske filozofije vi{e ni{ta nije bilo isto. Dodu{e, interpretativni predujam ovakvom Suhraverdijevom mi{ljenju dalo je za svagda izgubljeno djelo Ibn Sine „Kitab alfalsafa al-mashriqiya“ (Knjiga o isto~noj filozofiji), djelo koje danas samo u fragmentima `ivi u mjeri u kojoj Suhraverdi donosi citate iz te knjige, a koje je, tako|er, ozna~avalo Ibn Sinin definitivni prelazak sa tzv. muslimanskog peripatetizma na tzv. muslimanski neoplatonizam. Kao {to je ovo Suhraverdijevo djelo i predvidjelo, muslimansko filozofiranje je svoj zenit i zlatno razdoblje istinskog duhovnog rasta i kreativnog mi{ljenja dovr{ilo sa Mulla Sadrom

surevnjivi “doktori Zakona“ u svojoj ne~asnoj i zavjereni~koj povezanosti sa politi~kim suverenom toga vremena. Premda je ovaj potonji, kao i Pilat u Isusovo vrijeme, prao ruke od krivice za smrt ovog rasko{nog duhovnog mladarka i blistavog uma muslimanske u~enosti, “doktori Zakona“ (fukaha’) su bezumno insistirali na Suhraverdijevu ubojstvu, jer je unosio nemir u njihove skleroti~ne umove na koje se odavno bila navukla pau~ina zaboravnosti, a zavist je ve}ma rasla u njihovim okamenjenim srcima. Takav mentalitet, koji se

ovaplotio u likovima onda{njih “doktora Zakona“ prirodna je posljedica ne~asnog , “svadbenog veza“ koji se dogodio izme|u duhovnog i svjetovnog turbana u muslimanskom imperiju, izme|u religijske i politi~ke elite u muslimanskom svijetu. Taj “svadbeni vez“ ni do danas nije ondje razvrgnut, barem ne u onim zemljama koje jo{ nisu zahva}ene valom arapskog prolje}a. Makar je ubijen u cvijetu svoje mladosti, Suhraverdi al-Maqtul nam je iza sebe ostavio neiscrpiv duhovni testament, rasko-

{no duhovno {tivo, pitko mudroslovno pojili{te na kojem svoju interpretativnu svje`inu i dostatan intelektualni poticaj mogu i danas prona}i oni koji dr`e do sebe i kojima je stalo do istinskih duhovnih vrijednosti. Da je jo{ `ivio samo toliko koliko je godina imao kada je umoren, njegovo djelo bi danas plijenilo istu onu pozornost kakva se poklanja, primjerice, djelu Rumija i Ibn ‘Arabija, posebice na Zapadu. No, i sa tridesetak godina svoga `ivota napisao je tako briljantno djelo da se o njemu i njegovu djelu i danas na Istoku i na Zapadu neprestance pi{u podjednako zanimljive i hvalevrijedne studije. Semanti~ki sukus ovog njegova djela usidren je u znakovitom arapskom pojmu al-Ishrāq, pojmu koji se upotrebljava da ozna~i posebnu vrstu mudrosti koju je u povijesti muslimanske filozofije i sufizma razvijao Suhraverdi u dvanaestom stolje}u. Rije~ je o onoj vrsti mudrosti koja istje~e iz arapske glagolske imenice ishrāq, ukoliko ona u isti ~as ozna~ava obasjavanje (ishrāq), otkrivanje bi}a (zuhūr) i ~in svijesti koji to bi}e ~ini mjestom pojavljivanja ili otkrivanja (kashf) svjetlosne mudrosti, koja se u ciku duhovne zore ra|a na orijentu filozofove ili mudra~eve du{e. To je tipi~ni epifani~ni trenutak spoznaje, ~in filozofove probu|enosti samome sebi - prava aurora consurgens ili cognitio matutina. Potom, taj pojam nam kazuje o isto~noj filozofiji ili teozofiji, koja pretpostavlja zatjecanje filozofa ili teozofa u vlastitoj unutarnjoj viziji i sufijskom iskustvu svijesti (mushāhadah) gdje se doga|a osvit svjetlosti ~istih inteligencija, svjetlosti koje se izlijevaju na du{e u ~asu njihove odvojenosti od tijela. Ovdje nije rije~ o osvitu na vidljivom orijentu ovda{njeg neba, niti o ranoj svjetlosti ovda{njeg jutra, nego je rije~ o istoku ili orijentu filozofove du{e i o ranoj jutarnjoj svjetlosti koja se ra|a u hijerokozmi~kom vremenu, u vertikalnom i posvetnom vremenu filozofove ili teozofove mikrokozmi~ke du{e. Ta svjetlosna mudrost, {to dolazi sa orijenta filozofove du{e, prosvjetljuju}a je, jer je isto~na, a isto~na je zato jer prosvjetljuje i jer sama sobom jest svoj vlastiti istok (hikma mashriqiyya). Kao takva, ona je u kona~nici i spasotvorna jer izvodi filozofa iz egzistencijalnog egzila, iz okcidenta vlastite prote`nosti i vra}a ga u domovinu An|ela, u univerzum “Meleka objave i spoznaje“, u prebivali{te “Meleka ljudskoga ro da“, kako je Suhraverdi uobi~avao oslovljavati desetu d`ibrilijansku Intelgenciju, ili je uvodi u domaju pri-

3. decembar/prosinac 2011.

MISLE]EG UMA
mordijalne svjetlosti (Terra lucida). Ova mudrost vra}a mudraca na sami orijent vlastite du{e koja se probudila samoj sebi i postala `ivim sinom budnog Tvora~kog Uma kao Purpurnog An|ela ili samog Glasono{e Kralja svih svjetova. Stoga je ona, po definiciji, svjetlosna mudrost Svjetla nad svjetlima (Nūr al-anwār). Op}enito je prihva}eno mi{ljenje, kako smo naprijed ve} nazna~ili, da prve tragove ove Suhraverdijeve teozofije mudrosti ili filozofije iluminacije treba tra`iti u sada ve} izgubljenoj knjizi Ibn Sīne (Kitāb al-falsafa almashriqiya), premda Suhraverdi nesmiljeno kritizira Ibn Sīnu jer je usvojio neke ideje peripatetika s kojima se on nije u mnogim pitanjima slagao. To poglavito svjedo~i prvi dio njegove knjige „Kitīb hikmah al-ishraq“ , u kojoj je iznio sustavnu kritiku na brojna pitanja peripateti~ke filozofije. Tako|er, treba kazati da je Suhraverdijeva orijentalna mudrost ili filozofija svjetlosti trpjela stanovita nadahnu}a mudraca drevne Perzije, ~ija spoznaja je isto~na, jer je utemeljena na unutarnjem otkrivanju i misti~noj viziji (mushīhadah). Svjetlosna spoznaja ili mudrost koju filozofu-teozofu otkriva rana zora du{evnog orijenta, za Suhraverdija je neposredna, ovdje i sada uprisutnjuju}a spoznaja (‘ilm hudūrū), koja je `ivotvorna, spasenjska i posvuda gospodare}a i koja je u prednosti nad konceptualnom spoznajom (‘ilm husūlū) koja se zbraja i teorijski prikuplja posredstvom razli~itih osjeta, kao vrela, ili pristupnih puteva koji vode vrelima spoznaje.

RDI - SIMBOL
Re{id Hafizovi}, profesor FIN-a u Sarajevu
Razgovarala: Vildana Selimbegovi}

Pogledi 31

Poraz politike babilonskih tornjeva
odlu~io, me|u ostalim prijevodima sa arapskog i nekih drugih jezika, na~initi i prijevod ovog sjajnog Suhraverdijevog djela. Na~elan razlog je ~injenica da su Bo{njaci u regiji Balkana barem pedeset godina pro{loga stolje}a bili u potpunom diskontinuitetu sa najboljim djelima iz povijesti muslimanske tradicije mi{ljenja i sveukupne muslimanske u~enosti i muslimanske duhovne ba{tine. Za{to se za prije knji na sanski ? Brojnigesteraboodlu~ilijezik?jihvod ove su zlozi usljed ko sam se ni bili postali svjedoci agresije, pojedini politi~ki apostoli iz prvog safa najbrojnije bo{nja~ke politi~ke partije uteknu iz Bosne i sve vrijeme se “bore“ za nju iz Ljubljane, Be~a, Istanbula, Rijada, Kuala Lumpura i ko zna sa kojih sve ne bjelosvjetskih destinacija, na vlastite hirove, tro{e}i ondje novac namijenjen Bosni i njenim narodima. Nije im, naravno, ni onda ni sada ni na kraj pameti to da su svojim bijegom ostavili otvoren put svakom ~etniku i usta{i do svakog Bo{njaka koji je ovdje ostao da se bori, a kamoli da jo{ nose obremenjenu svijest o svojoj krivici koja je skoro pa jednaka krivici svakog zlotvora koji je ubio ovda{njeg golorukog Bo{njaka. Naprotiv, takvi vam se jo{ vrate u domovinu kao oslobodioci i u svojoj potpunoj moralnoj posrnulosti jo{ tra`e prvu politi~kupoziciju u dr`avi, nakon{to su prethodno na~inili brutalni ~in politi~kog judizma ili politi~ke izdaje. Ali, bilo kako bilo, i zemaljski `ivot nam, unato~ nama samima, ipak donese mrvice pravde i zadovolj{tine, pa takvimljudima, koji izdaju svoj narod i svoju zemlju kada im je najte`e, u kona~nici poka`e gdje im je mjesto, kada to ve} sami nisu u stanju odrediti. Tako smo, primjerice, imali slu~aj ~ovjeka, sada ve} propalih politi~kih ambicija koji je najprije pobjegao, pa se potom vratio u Bosnu i tra`io na posljednjim izborima, ni manje ni vi{e, nego najvi{u politi~ku poziciju u zemlji u ime jedne minorne stranke koja je, ionako, plod pomenute politi~ke izdaje, a koji je, u kona~nici, pro{ao taman tako da iza njega na izborimanijestala ni omanja mjesna zajednica, a onaj drugi, onaj koji je najvi{i religijski autoritet u Bo{njaka zalo`io za “politiku babilonskih tornjeva“ koji tako nekontrolirano ni~u po ovoj zemlji i njenim gradovima, bio je pora`en zajedno sa svojompoliti~komikonom~ijojpoliti~koj ni{i je tako zdu{no pozivao Bo{njake.

Politi~ke izdaje
Drugi razlog se ogleda u ~injenici da su muslimani u jednom povijesnom trenutku podlegli istom onom sindromu koji se o~itovao, prije toga, u kr{}anskoj tradiciji mi{ljenja, kada je car Justinijan nalo`io da se zatvore sve akademije, obrazovni zavodi i univerze na kojima se stjecalo znanje, izlo`iv{i nevi|enom proganjanju protagoniste mudrosti i znanja. Sli~no se desilo i muslimanima u trenutku kada je donesena odluka o “zatvaranju vrata id`tihada“ ta, ko da im je, poslije toga, preostalo da tapkaju u mjestu i tavore u prevlasti ve} vi|enog i davno dosegnutog. Tako, umjesto da su nastavili u`ivati najbolje duhovne plodove “zlatnoga doba“ muslimanskog prosvjetiteljstva koje se desilo prije onog u Europi, muslimani su danas zate~eni u prevlasti visoke stope siroma{tva, nepismenosti i neprosvje}enosti, duhovno oboljeli od u`asnog virusa jednog militantnog puritanizma kojem se jedino staje na put istinskim prosvje}enjem i duhovnim narastanjem. Tre}i, ni{ta manje va`an razlog, upravo je Suhraverdijeva orijentalna mudrost ili teozofija prosvjetljenja koja je muslimanima op}enito, a Bo{njacima ovih prostora posebno potrebna koliko zrak i voda. Vrijeme je da iznova cikne zora istinske spoznaje (cognitio matutina) i prekine no} pukog opona{anja i slijepog bauljanja u sopstvenoj duhovnoj mrklini, jer ako ta no} bude ve}ma trajala, i ovda{nji ~uvari mraka bi mogli jednom odlu~iti skidati glave svakome ko prerano prekine “ti{inu no}i“ . Da li se mo`ena~initiikakvausporedbaizme|uSuhraverdijevavremena i vremena u kojem mi ovdje i sada`ivimo? - Usporedbe se, zapravo, same name}u. Premda nas dijeli punih osam stolje}a od smrti ovog briljantnog muslimanskog hijeratika i prosvjetitelja, neki obrasci pona{anja u muslimanskom dru{tvu onda i sada ostali su nepromijenjeni. Kao {to je Suhraverdijevo vrijeme bilo ispunjeno ispraznom kazuistikom “doktora Zakona“ , be`ivotnim sadr`ajima protagonista defanzivne apologije vjere i apostola la`ne u~enosti koji su, uglavnom, mlatili ve}

Plemenske dinastije
Za razliku od konceptualne spoznaje koja nas dovodi samo do maski stvari ili do njihovih vidljivih oblika, a koju Suhraverdi smje{ta u prevlast organa osjetilne spoznaje, uprisutnjuju}a spoznaja ili svjetlosna mudrost je ne{to za {ta Suhraverdi misli da nas otvara transcendentnoj zbilji stvari, njihovim pritajenim realitetima ili samim njihovim iskonskim prirodama i zbiljama, a o tome bjelodano kazuje i pravorijek Poslanika islama (a.s.) izre~en u vidu sljede}eg zaziva: “Bo`e, poka`i mi stvari kakve jesu/uvedi me u iskonsku prirodu stvari!“ Ovaj poslani~ki zaziv i nastojanje da se prevlada privid kojemu su revnovali “doktori Zakona“ kako bi se dosegnula istinska, , sr`na spoznaja (‘ilm al-albab) na kojoj istrajava i kur’anska objava, bili su razlog Suhraverdijeve smrti koju mu je priredila religijska i politi~ka elita njegova vremena. Njegov grijeh je bio samo u tome {to je `elio podu~iti muslimane svoga vremena da nau~e stvari motriti umom, srcem i du{om, proni~u}i u same njihove su{tine, ali ~uvari mraka u tada{njem muslimanskom imperiju su ga za svagda u{utkali i produ`ili no} neznanja i nepismenosti skoro sve do danas. I zato, umjesto prosvjetiteljstva, demokratije, visoke razine slobode, ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i socijalne pravde, nad sudbinama muslimana danas i dalje stra`are plemenske politi~ke dinastije u dogovorenom partnerstvu sa nesposobnim religijskim elitama.

?

odavna ispucanu, praznu slamu, jednako tako i ovo na{e vrijeme, uz rijetke ~asne iznimke, obiluje istim takvim pojavama, a njihovu trajanju doprinose kvaziintelektualci koji svoj duhovni “rast“ zapo~inju i dovr{avaju unutar dosegnutih spoznaja davno umrlih ljudi. Ali, mnogo gore od toga je ono {to je u povijesti ljudskoga roda poodavno znano po imenu“nicejskisindrom“ pogubanvirus od , kojeg, uglavnom, obolijevaju religijske elite u svakomvremenu. Ni ovo na{e, stoga, nije nikakva iznimka. Rije~ je, naime, o famoznom “svadbenom vezu“ izme|u religije i politike, izme|u religijskih i politi~kih elita koje u takovrsnom srazu za~nu ne{to sli~no onom {to se u medicinskoj znanosti naziva “vje{ti~ije jaje“ iz kojeg se nikada ne ra|a ni{ta ni dobro ni zdravo. A pucanje tog jajeta je redovitotragi~an~in popra}enobiljemkrvi koja, u pravilu, nije krv niti jedne od strana unutar onog “svadbenog veza“, ve}, neizbje`no, krv nevinih i obespravljenih. Uspostavljanju naprijed pomenutog “svadbenog veza“ izme|u religijskih i politi~kih elita, uglavnom, doprinosi `elja jednih i drugih u tom vezu da uzajamno razmjene uloge ili, u najmanju ruku, da nekako sjednu na dvije stolice. Ovo na{e vrijeme posljednjih petnaestak godina naro~ito je znakovito po tome. Posljednji izbori u Bosni su posebice bili instruktivni u tom smislu. Bili smo svjedoci toga da u politi~koj kampanjipredstavnika“politikebabilonskih tornjeva“ glavnu rije~ vodi vrh Islamske zajednice u BiH, dok politi~ki vo`d pomenute politike podu~ava Bo{njake na~elima i duhovnim institucijama islamske vjere. Kada im u svemu tome jo{ pomognu intelektualni-~ankolisci koji se naj~e{}e pona{aju po onoj narodnoj “Takvi slu`e onoga gazdu koji im dadne gu{}u ~orbu“, tad duhovni ambijent ne mo`e biti druk~iji doli ovakav kakav imamo. A imamo stvarnost koja je prepuna paradoksa. Ovdje je sasvim normalno da, dok nad Bosnom jo{ nismo

La`i i neznanje
Eto, tako zavr{avaju oni koji iznevjeravaju duhovni poklad vjere i domoljublja, i koji, umjesto sa d`amijskih munara, nastoje slaviti Boga sa arogantnih ‘babilonskih tornjeva’, ~ija je simbolika u religijskoj povijesti dobrano znana. Oni }e, svakako, brzo biti zaboravljeni, ba{ kao {to su zaboravljene i Suhraverdijeve ubice, dok svjetlo njegova briljantnog opusa kroz vijekove sija. Evo, ~ak, i nad ovom zemljom. Koje se pouke name}u iz ovog briljantnog duhovnog {tiva? - Brojne bi se pouke mogle izvu}i iz ovog svojevrsnog Suhraverdijevog duhovnog testamenta. Za sada bi nam, mo`da, jedna bila sasvim dostatna: ko se odrekne mudrosti prosvjetljenja i ubije “Suhraverdija svoga bi}a“, u sebi }e samo otvoriti novi prostor za “Iblisa svoga bi}a“ kako bi ka, zao ‘Alauddawla Simnani, i nastaviti `ivjeti u pri~inu, la`i i neznanju.

?

32 Pogledi

3. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 33

Zapisi sa had`a (3)

Nasamo sa grijesima
Pi{e: Jakub Salki} Foto: Didier Torche

S

vako }e bar jednom u `ivotu stati i pogledati u o~i svojim grijesima, nekima }e to vjerovatno biti i posljednji pogled, ali nigdje na svijetu ~ovjek ne mo`e tako sna`no osjetiti da je ostao sam, nasamo sa grijesima, kao na Arefatu. Tri miliona ljudi u bijelom na 10 kvadratnih kilometara, a svako je opet na svoj na~in sam, okrenut sebi, prebiru}i svoje velike i male gre{ke, mole}i Boga za oprost. Vjerovatno je zato Muhammed a.s. i kazao: Arefat je had`. Dok stojim tako ispod Brda milosti na plus 35 stepeni, a hlada nema nigdje, osim kod onih koji su uzeli ki{obrane {to ih saudijske telekom-kompanije dijele kao promotivni materijal, zapitam se da li }e mo`da tako izgledati Sudnji dan. Zapravo, u nekoj puno bla`oj formi tako ga i zami{ljam, pred Bogom }u se pojaviti u samo dva bijela komada platna u koje }e me umotati kad me isprate s ovoga svijeta, sta}u pred Njega. Pita}e me isto ono {to sad pitam sam sebe, {ta sam to spremio za onaj svijet, {ta sam s ovoga ponio. Ni{ta. Malo dobra, puno grijeha i nadu da }e On oprostiti. Arefat je, ustvari, prema odre|enim predanjima, po tome i dobio ime, ljudi tu dolaze, priznaju svoje grijehe i mole za oprost. Prema nekim drugim predajama, Arefat, ~iji je centralni dio Brdo milosti, dobio je ime od rije~i „sresti se“. Naime, prenosi se da su se prvo dvoje ljudi na zemlji Adem i Hava, nakon {to ih je Allah d`.{. protjerao iz d`eneta, prvi put sreli na Brdu milosti poslije mnogo lutanja po pustinjama.

Prvo dvoje ljudi na zemlji Adem i Hava, nakon {to ih je Allah d`.{. protjerao iz d`eneta, prvi put su se sreli na Brdu milosti poslije mnogo lutanja po pustinjama

me|u milionima kamen~i}a koji lete prema stubu, koji simbolizira {ejtana, na{la i jedna limenka. Mina je poznata po tome {to je to ogromno {atorsko naselje, a tokom ovogodi{njeg had`a, saudijske vlasti najavile i gradnju novih hotela na Mini kako bi pove}ali smje{tajne kapacitete. Ove godine u rad je pu{ten i brzi voz izme|u Mine i Muzdelife, koji ima kapacitet 70.000 putnika na sat. Iako sam imao veliku `elju da isprobam taj voz, ovoga puta mi nije uspjelo. Zapravo, voz mogu koristiti samo organizovane grupe koje su unaprijed kupile karte u vidu narukvica.

[i{anje na ulici
Ono {to me se posebno dojmilo na Mini je uli~no {i{anje. Saudijci su svugdje postavili uli~ne ~esme, a brice su ih iskoristili da pored svake od njih naprave uli~ne brija~nice. Ustvari, od opreme koja im treba, oni imaju samo `ilet i pjenu, a mu{terija malo pokvasi glavu, sagne se, a brico za par minuta obrije glavu, mada ~esto zna ostati pokoji pramen kose koji brico u brzini ne uspije skinuti. Sve to ko{ta 10 rijala. Me|utim, problem nastaje kad nai|e inspekcija, brico pobjegne, a mu{terija, napola obrijana, ostane da ~eka. Kad inspekcija pro|e, posao se nastavlja kao da ni{ta nije bilo. I tako po nekoliko puta dok zavr{i sa jednom mu{terijom. Dane poslije zavr{etka had`skih obreda u Mekki uglavnom obilje`i potraga za zemzem-vodom. Neki idu da je nato~e, a neki tra`e da je kupe. Nato~iti je prili~no te{ko, da ne ka`em nemogu}e, jer u prostoru koji je predvi|en za to lokalni preprodava~i zauzmu mjesta sa po nekoliko desetina kanistera. Me|utim, na mjestima predvi|enim za pijenje vode, koja su napravljena tako da se ne mo`e ni fla{a postaviti da se nato~i, ljudi su smislili na~in da se ipak mo`e nato~iti kanister vode. Naime, razre`e se fla{ica na dnu i natakne na ~esmu, te se provede izvan korita tako da se mo`e to~iti u ve}e posude. I tu je gu`va, a oni koji ba{ ne `ele u gu`vu, onda zapakovanu zemzem-vodu kupe od preprodava~a. Rastanci su uvijek najte`i jer nema rije~i koje su dovoljno dobre da ih opi{u. Najbolje je na rastanku {utjeti, ti{ina sve govori, jedino {to bih `elio re}i jeste: vrati}u se, ako Bog da. Kad sam pokupio svoje stvari i krenuo, sjetio sam se rije~i Muhammeda a.s. kada je napu{tao Mekku i polazio za Medinu: „Allah zna da si ti, o Meko, meni najdra`e mjesto na Zemlji i da me tvoji stanovnici ne izgone iz tebe, ja te nikada ne bih napustio.“ Naravno, mene nisu istjerali, samo je jedan san zavr{en i ostaje mi, kao i Poslaniku a.s, da sanjam novi susret. Hvala Allahu d`.{. na pozivu, jer i}i na had` zna~i biti Njegov gost, i zato se u Meku dolazi s rije~ima Lebbejke Allahumme... Odazivam ti se, Gospodaru moj. Tako|er, veliko hvala i saudijskoj ambasadi u BiH i Ministarstvu kulture i informisanja KS-a na organizaciji ovoga puta. Bili su, zaista, dobri doma}ini.

Limenkom na {ejtana
Obla~enjem ihrama dan prije Arefata, odnosno dva dana prije Kurban-bajrama, po~inju had`ski obredi, a prvi od njih, i ujedno najva`niji, upravo je Arefat, a obaveza svakog had`ije je da na toj visoravni provede dio dana u periodu od podne-namaza do jacije. Nakon toga, had`ije u toku no}i odlaze na Muzdelifu, koja se nalazi nedaleko od Arefata, i tu sakupljaju kamen~i}e za kamenovanje {ejtana na Mini. Treba skupiti 49 kamen~i}a, ne ve}ih od lje{njaka. Morao sam se malo na{aliti, pa sam pitao treba li veli~ina kamen~i}a biti naspram veli~ine grijeha, pa da odvalim koju stijenu. Ipak sam se zadovoljio si}u{nim kamenjem. Sa Muzdelife se ide na obavljanje glavnog tavafa oko Kabe, zatim povratak na Mi nu prvog da na Baj ra ma i ba ca nje kamen~i}a na veliko d`emre, stub koji simbolizira {ejtana, i poslije toga {i{anje. Kada se sve to obavi, mogu se skinuti ihrami i naredna dva dana ostaje jo{ obaveza da se baca po sedam kamen~i}a na malo, srednje i veliko d`emre, te opro{tajni tavaf. [ejtan je ljudima kriv za mnogo toga, pa ima i onih koji ho}e da mu naplate dug dok mogu, i nije im dovoljno da ga ga|aju sa mo ka men~i}ima. Ta ko se

34 Pogledi

3. decembar/prosinac 2011.

“Ekstremisti”l u borbi protivl nasilja nadl `enamal

Za{to `rtva prikriva sramotu

Svakih deset minuta
Po tekstu ameri~kog pisca Williama Mastrosimonea, u re`iji Roberta Krajinovi}a, sino} je na Maloj sceni BNP-a Zenica „@arko Mijatovi}“ premijerno izvedena predstava “Ekstremisti”, koja govori o nasilju nad `enama i promjeni uloge `rtve i nasilnika
Pi{e: Mirza Daji} Foto: Muhamed Tunovi}

Bosni i Hercegovini svakih deset minuta po jedna `ena bude zlostavljana u bilo kojem obliku. Ovaj problem nije samo prisutan kod nas ve} i u mnogo razvijenijim dr`avama. Me|u onima koji su digli svoj glas protiv nasilja, na{li su se i zeni~ki “Ekstremisti” Radi se o predstavi Bosanskog narodnog . pozori{ta Zenica sa kojom se ova ku}a teatra uklju~ila u akciju pod nazivom [esnaest dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

U

@ivot u paklu
Rezolucijom Vije}a Ujedinjenih nacija, 25. novembar je progla{en Me|unarodnim danom borbe protiv nasilja nad `enama, te se ovom predstavom BNP pridru`uje pomenutoj svjetskoj inicijativi i plemenitom ~inu za{tite prava `ena i o{tro osu|uje svaki oblik nasilja. Predstava je ra|ena po tekstu “Extremi-

ties“ ameri~kog pisca Williama Mastrosi, monea, re`irao ju je Robert Krajinovi}, a sino} je imala svoju premijeru na Maloj sceni „@arko Mijatovi}“. Ovo je bila prva predstava igrana na sceni koja je dobila ime po nedavno preminulom bardu bosanskohercegova~ke teatarske scene, dugogodi{njem prvaku drame i umjetni~kom rukovodiocu BNP-a Zenica, glumcu @arku Mijatovi}u. Ujedno, ovo je bila peta premijera u 62. pozori{noj i koncertnoj sezoni zeni~kog pozori{ta. Uloge tuma~e Sne`ana Vidovi}, Robert Krajinovi}, Lana Deli} i Merima Lepi}. Nekoliko dana poslije zeni~ke premijere, predstava bi trebala do`ivjeti svoju sarajevsku premijeru u Kamernom teatru 55, u sklopu sporazuma o saradnji i razmjeni predstava izme|u ove dvije teatarske ku}e. „Zvani~an podatak je da svakih deset minuta u BiH jedna `ena bude seksualno zlostavljana. Ali, ne mora biti samo seksualno ve} i mentalno, ekonomski, fizi~ki i u svakom drugom obliku nasilnog name-

tanja ne~ije volje i `elja. Vrlo ~esto `ene ostaju u nekakvim kvazibra~nim zajednicama zbog djece, u nekakvom paklu. Meni je cilj da se ne fokusiramo samo na seksualno zlostavljanje nego na bilo kakvu vrstu nasilja kada neko nekome name}e volju i name}e mu neke svoje `elje i ideje. Svako od nas, siguran sam, ima nekoga, neku poznanicu, prijateljicu, koja je imala takvo iskustvo. Te{ko je iza}i iz tog za~aranog kruga pakla, vrlo ~esto te `ene i kada se odlu~e da prijave po~inioca, nemaju adekvatnu potporu ni svoje obitelji” ,obja{njava glumac i reditelj Robert Krajinovi}. Imao je priliku, ka`e Krajinovi}, saznati da je njegova poznanica bila seksualno zlostavljana od ~lana njene obitelji i da je obitelj tu, kako su je nazivali, sramotu godinama sakrivala.

Bez odgovora
„Ta osoba je pre`ivljavala izvjesne mentalne frustracije, tako da je ovo na{a plemenita misija da skrenemo pozornost ne samo na seksualno zlostavljanje nego na

bi lo ka kvu vrstu na si lja ko jim smo okru`eni. Pored tog umjetni~kog, ova predstava ima i dru{tveno anga`iranu plemenitu misiju” obja{njava Krajinovi}. , Funkcija teatra, veli, nije da daje odgovore. Vrlo ~esto teatar treba da locira odre|ene dru{tvene probleme, devijacije i da na izvjestan na~in natjera publiku na razmi{ljanje da bez ikakvih pritisaka donese sama odluku. “Mi u ovoj predstavi, tako|e, ne donosimo nikakve zaklju~ke od `ivotne va`nosti, upiru}i prstom, govore}i ljudima kao maloj djeci: Nemojte jesti jabuke, jedite kru{ke, ali je ~injenica da smo ovaj problem izvukli iz nekakvog zape}ka i da to vi{e nije tabu. Problem zlostavljanja i seksualnog nasilja nije ekskluzivitet na{e zemlje, jedna [vicarska, koja je jedna od najnaprednijih zemalja u Evropi i svijetu, ima izuzetno visoku stopu zlostavljanja `ena. Ka`u da je gotovo svaka ~etvrta ili peta `ena tamo imala kakvo-takvo iskustvo sa ovim. Ukoliko se samo jedna osoba poslije odgledane predstave odlu~i da iza|e iz

3. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 35

Pozori{na posveta `rtvama
„Pre ma po da ci ma ko je je na kon pro ve de nih an ke ta obja vi la stru~na ne vla di na or ga ni za ci ja Me di ca Ze ni ca, 4% `ena u op}ini Ze ni ca do`i vje lo je si lo va nje ili ne ki dru gi vid se ksu al nog zlostavljanja. Tre}ina anketiranih `ena (32%) re kla je da po zna je mi ni mal no je dnu `enu ko ja je do`i vje la se ksu al no na pas tvo va nje, a po lo vi na njih (51%) izja vi la je da poznaje dvije, tri i vi{e napastvo va nih oso ba. Predstavu „Ekstremisti“ Williama Mastrosimonea, u re`iji Roberta Krajinovi}a, posve}ujemo svim `rtvama rodnog nasilja u Zenici, Bosni i Hercegovini i {ire, i na taj na~in se pridru`ujemo plemenitoj misiji borbe protiv nasilja svake vrste“, objavio je kolektiv Bosanskog narodnog pozori{ta u Zenici.

Robert Krajinovi}

Scena za sje}anje
Pred sta va „Ek stre mis ti“, u re`iji Ro ber ta Kra ji no vi}a, prva je pre mijerno izvedena predstava otkako je Mala scena BNP-a Zenica 25. okto bra 2011. go di ne ime no va na po @arku Mijatovi}u (1933 - 2011), le gen dar nom glum cu ovog glu mi {ta i po zo ri {ne sce ne u BiH. Mi ja to vi} je bio du go go di{ nji prvak drame i umjetni~ki rukovodilac Bosanskog narodnog pozori{ta Ze ni ca.
Sne`ana Vidovi}

a - jedna `ena `rtva
O izvedbi “Ekstremista”
Re`ija: Robert Krajinovi} Producent: Hazim Begagi} Izvr{ni producent: Adnan Re{i} Izbor scenografskih elemenata, kostima i muzike: Robert Krajinovi} Inspicijentica: Borka Jokanovi} Mary: Sne`ana Vidovi} Raul: Robert Krajinovi} Terry: Merima Lepi} Meg: Lana Deli} BNP Zenica, Mala scena „@arko Mijatovi}“ Premijera: 2. decembar 2011.
@rtva postaje nasilnik

tog nekog kruga pakla, ja }u biti zadovoljan. Mi smo jednu ozbiljnu temu tretirali na jedan moderan na~in. Predstavu krase i odre|eni dijelovi crnoga humora, predstava je i {okantna i dinami~na, sigurno nije dosadna i sigurno }e ostaviti trag u mislima onih ljudi koji budu imali priliku da je pogledaju” nagla{ava Krajinovi}. , U komadu, glavna junakinja biva `rtva poku{aja silovanja i nakon {to se krajnjim naporomuspijeosloboditinasrtaja i savladana-

silnika, iz revolta i povrije|enosti sama postaje nasilnik, preuzimaju}i pravdu u svoje ruke tako {to se brutalno fizi~ki obra~unava sa silovateljem i vr{i torturu nad njim.

@rtva - nasilnik
U jednom trenutku `rtva i nasilnik izmjenjuju uloge i izjedna~avaju se po zlo~inu. Postavlja se pitanje ima li `rtva pravo da sama sudi i presudi ili treba da pusti da sudski organi rade svoj posao?

„Mi, glumci, bavimo se raznoraznim temama, pa, eto, do|e trenutak kad se moramo baviti i ovakvim stvarima kao {to je zlostavljanje, kao {to je silovanje. Naravno, glumac mora na}i neku distancu, neki otklon od svega toga, ali isto tako mora biti dovoljno vjerodostojan u svojoj izvedbi. Ovo jeste stra{na tema, pogotovo zato {to je ~injenica da u na{em okru`enju toga ima, ono {to ka`u, na pasija preskakala, prijavljenih, a posebno neprijavljenih slu~ajeva

zlostavljanja, silovanja od ljudi koji su u u`oj porodici. Generalno, svjedoci smo ~itaju}i crnu hroniku u novinama i slu{aju}i dnevnike koji su, na`alost, sami od sebe crna hronika. Meni je bilo vrlo zanimljivo raditi na svemu ovome u tom nekom istra`iva~kom smislu, me|utim, ovdje se postavlja pitanje, jer u jednom trenutku `rtva prelazi u nasilnika, a nasilnik postaje `rtva – da li smijemo uzeti pravdu u svoje ruke ili postoji neki sistem, pravda, pravosu|e? Da li vjerujemo tom sistemu ili, u nedostatku povjerenja u na{ pravosudni sistem, i sve ostalo po~injemo preuzimati stvar u svoje ruke“ poja{njava Sne`ana Vidovi}. , Dvadeset{estogodi{njoj Merimi Lepi} ovo je prva predstava kao uposleniku BNP-a Zenica, gdje radi od septembra. “Bilo je zaista veliko zadovoljstvo {to je ova predstava bila moj prvi proces. Tema kojom smo se bavili i na~in na koji smo radili je doprinijela, prije svega, meni kao glumici. Ova tema predstave je nekako zapu{tena u Bosni i Hercegovini. To ne smije da bude tabu” is, ti~e Merima Lepi}. Predstava je na neki na~in `anrovski determinirana kao psiholo{ki triler sa napetim i iznena|uju}im prevrtljivim doga|anjima, koje prate duhoviti elementi crnog humora. Zbog eksplicitnih scena nasilja i seksa, predstava je zabranjena mla|ima od 16 godina.

36 Pogledi

3. decembar/prosinac 2011.

Odlazak Ante Markovi}a, posljednjeg jugos

^ovjek koji je
Kada je ve} po~eo proces raspada Jugoslavije, Evropska zajednica je ponudila {est milijardi dolara kredita, koje su trebale biti podr{ka Markovi}evim reformama. Ali, napravila je strate{ku gre{ku tra`e}i saglasnost republika, a republike su bile Milo{evi}, Tu|man i ostali
elika je {teta {to je Ante Markovi} na ~elo Saveznog izvr{nog vije}a Jugoslavije do{ao kasno. Kraj 80-ih godina pro{log vijeka bilo je vrijeme pravih reformi u biv{oj dr`avi. Markovi} je po~eo povla~iti ozbiljne poteze, stabilizovao je dinar i doveo ga u omjer 1:7 s tada{njom njema~kom markom, ocjena je koju mnogi danas isti~u u zemljama biv{e Jugoslavije.

V

Ponudio nadu
No, ve} je uveliko tih godina do{lo do politi~kih tenzija. Profesor @arko Papi}, ~lan SIV-a, kada je na njegovom ~elu bio Branko Mikuli}, a kasnijih godina blizak prijatelj posljednjeg jugoslovenskog premijera, sje}a se: - Postalo je jasno da je po~eo proces raspada Jugoslavije. Tada je Evropska zajednica ponudila {est milijardi dolara kredita pod tako povoljnim uslovima da je to bio defacto garant za podr{ku Markovi}evim reformama - i napravila je strate{ku gre{ku, jer je ponudila taj kredit pod uslovom da se republike slo`e. A republike su ve} bile Milo{evi}, Tu|man i svi ovi drugi. Naravno da Milo{evi} i Tu|man ni u snu nisu htjeli da se slo`e, jer im na pamet nije padalo da vode ra~una o standardu gra|ana, uspjehu reformi... Bilo im je jasno da bi se tim novcem potpuno stabilizovale Markovi}eve reforme i da bi on sa politi~kog stanovi{ta ostvario veliki uticaj, da ne ka`em poen, me|u gra|anima biv{e Jugoslavije, veli Papi}. Markovi} je umro 28. novembra u 87. godini u Zagrebu. Ro|en je 25. novembra 1924. u Konjicu. Diplomirao je elektrotehniku na Tehni~kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu 1954. Dugo je radio u tvrtki „Rade Kon~ar“ u Zagrebu, na ~ijem

BiH se s pravom bori
Oko Bosne i Hercegovine se prelamaju neki klju~ni me|usobni i nacionalni odnosi u Jugoslaviji. BiH se s pravom bori za svoju suverenost i samostalnost, na {to ima pravo kao i svaka republika. I zbog toga se ona zala`e, ako sam dobro razumio, da to bude u okviru nekih odnosa u Jugoslaviji i time ho}e re}i da je njenopstanakvezan i za odre|eniopstanak veza u okviru Jugoslavije. I obratno, naravno. (Ante Markovi}, TVSA, septembar 1991)

~elu je bio od 1961. do 1984. Politikom se po~eo baviti 1982. Bio je predsjednik Izvr{nog vije}a Socijalisti~ke Republike Hrvatske od 1982. do 1986, pred sje dnik Pred sje dni{ tva SR Hrvatske od 1986. do 1988. U martu 1989, nakon Mikuli}eve ostavke, postaje predsjednik Saveznog izvr{nog vije}a SFRJ. Krajem 1989. pokrenuo je program ekonomskih reformi u SFRJ, koje su uklju~ivale i stabilizaciju dinara, kao i privatizaciju putem dodjele dionica radnicima. Zapadni mediji tada su o Markovi}u pisali kao o „stalo`enom pregovara~u, iskusnom politi~aru, industrijskom menad`eru i reformatoru rije{enom da nesvrstanu Jugoslaviju pribli`i Evropskoj primat proizvodnji, para se prosula kao nikad do tada i svi su imali iluziju da dobro `ive. Viski je postao doma}e pi}e (Johnny Walker se na pijacama prodavao za 16 DEM), a zahvaljuju}i ~ekovima, koji su prakti~no omogu}ili „trinaestu“ platu, mnogi su osjetili lako}u potro{nje. Danas je te{ko razuvjeriti ljude da nisu zara|ivali hiljadu, dvije ili tri hiljade maraka. Mnogima se u glavi vrte upravo te cifre. Zvani~na statistika pokazuje da je prosje~na plata iznosila 3.171 dinar (453 DEM). Najbolje su prolazili zaposleni u bankama i osiguravaju}im dru{tvima, sektoru obojenih metala (oko hiljadu DEM), dobro su zara|ivali zaposleni u Elektroprivredi (5.077 dinara) ili naftnoj industriji i trgovini derivatima. Najslabije su zara|ivali, kao i danas, radnici u gra|evinarstvu, trgovini i tekstilnoj industriji (2.298 din). Potvrdila se izreka da igla hlada ne pravi...“

zajednici“ No, za Markovi}ev koncpet ni. je bilo dovoljno razumijevanja. Nakon raspada Saveza komunista Jugoslavije, Markovi} je osnovao Savez reformskih snaga Jugoslavije, no ubrzo ga je sabotirao Milo{evi}. Mandat saveznog premijera je vratio 20. decembra 1991. gra|anima Jugoslavije, jer, kako je kazao, nije postojao vi{e niti jedan dr`avni organ u Jugoslaviji kojem bi se mogla podnijeti ostavka. Saop{tavaju}i odluku pred doma}im i stranim novinarima u Beogradu, Markovi} je rekao: „Ja sam uvijek dosljedno bio za demokraciju, mir, a protiv rata. Stoga je za mene neprihvatljivo predlo`iti ratni bud`et i ja to ne mogu napraviti. Zbog svega toga ne vidim drugu mogu}nost do vra}anja mandata koji mi je povjeren.“ Ministar vanjskih poslova u njegovoj vladi Budimir Lon~ar, s kojim je bio vezan poslovno i prijateljski, ka`e da je pomalo idealisti~ki poku{avao u~initi nemogu}e. - U kratkom vremenu zebnje ponudio je nadu, ali su okolnosti bile takve da su davale minimalne {anse za ne{to ve}e, kazao je Budimir za zagreba~ki Jutranji list.

Ozbiljan rezultat
Na{ sagovornik veli kako je siguran u to da je Markovi} mislio da }e brzim i efikasnim programom ekonomskih reformi i stabilizacijom standarda gra|ana smiriti politi~ke tenzije u Jugoslaviji. - Reforme su stvarno pokazivale ozbiljan rezultat i uspjeh, a inflacije vi{e nije bilo. Nije rije~ o tome da je on kasno shvatio {ta se u Jugoslaviji de{ava, nego je kasno do{ao za predsjednika SIV-a. Kasno je dobio mogu}nost da poku{a sa reformama. I prethodni predsjednik SIV-a Branko Mikuli}, o kojem imam veoma pozitivno mi{ljenje, poku{avao je, istina, nikada tako radikalno, da ne{to reformi{e. Svi zaboravljamo da je Mikuli} dva puta ru{en, moram re}i sa srbijanske strane. Dva puta se glasalo, jednom se glasalo o povjerenju. On je jedini premijer biv{e Jugoslavije koji je podnio ostavku, {to je i politi~ki i ljudski ~astan ~in, kada u decembru 1988. nije bilo mogu}e usaglasiti ekonomsku politiku za narednu godinu, ka`e Papi}. Osamdesetih godina rast dru{tvenog proizvoda u biv{oj Jugoslaviji do dolaska Markovi}a je bio oko 0,5, odnosno nula po glavi stanovnika, taman toliki da pokriva porast stanovni{tva. Prosje~ne plate su prije Markovi}a bile barem 30 posto manje. Reforme su, podsje}a, pred kraj njegovog mandata bile izlo`ene najdirektnijim napadima. - Niko vi{e ne pamti tzv. upad u monetarni sistem biv{e Jugoslavije koji je izvr{ila Srbija. Jednostavno, povukla je pare i

Za{to pamtimo 1990?
Kolega Emir Habul je u Oslobo|enju 25. novembra 2000, vra}aju}i film deset godina unazad, u tekstu „Nostalgija za Antinom godinom“, napisao: „Da mi je `ivjeti kao 90-ih, ~esta je uzre~ica u prijateljskim }askanjima o biv{im zlatnim vremenima. Ta Antina, 1990. godina, urezala se u sje}anja savremenika kao godina lagodnog `ivota kojeg se mnogi stanovnici biv{e Jugoslavije s nostalgijom sje}aju. Ali, kao u svakoj legendi, previ{e je pretjerivanja i uljep{avanja i u usmenim pri~ama je te{ko razlu~iti {ta je fikcija, a {ta stvarnost. Ali za{to ljudi pamte ba{ tu, 1990. godinu? U ‘90. smo u{li sa najavljenim reformama i kursom dinara 1:7 u odnosu na njema~ku marku, koji se zadr`ao cijelu godinu. Po~ela su nicati mala preduze}a: fri-{opovi su otvarani u svakom sokaku, pijace su bile preplavljene ju`nim vo}em i {vajcarskom ~okoladom, samsung televizori su prodavani u granapima. Tehni~ka roba i uvozni automobili su postali dostupni. Prvi put u poslijeratnoj Jugoslaviji gra|ani su neograni~eno podizali devize sa svojih {tednih uloga (do kraja jeseni), nikad turisti~ke agencije nisu nudile vi{e paketaran`mana za putovanja u egzoti~ne zemlje i nikad se vi{e nije putovalo. Povratna avionska karta ljubljanskog Adria Airwaysa, koji je dva puta sedmi~no letio na relaciji Sarajevo – Istanbul, ko{tala je 190 dolara, a dolar se mijenjao za marku u omjeru 1:1,5. U ljetnom periodu se tra`ila karta preko veza kod Muhameda Abad`i}a, tada{njeg direktora ove kompanije za BiH. Cijela zemlja se pretvorila u veliki fri-{op; {verc je uzimao

3. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 37

slovenskog premijera

e do{ao prekasno

to je pumpalo inflaciju. Te varijante je Markovi} uspio da zaustavi. Markovi} je provodio reforme po minskim polju, jer iz politi~kih razloga, posebno Tu|man i Milo{evi}, bili su protiv, veli Papi}. Poku{ao je Markovi} i sa konceptom reformista. Okupio je oko sebe, naro~ito u Bosni i Hercegovini, {arolik svijet. Bilo je tu mnogih uglednih ljudi, ali i onih koji su tu bili vidjev{i za sebe {ansu da se na krilima Markovi}eve popularnosti okoriste. No, i tu je zakasnio. Nakon izbornog kraha, Savez reformista se ubrzo raspao u zemlji koja je ulazila u rat.

Pri~a o najmla|em Markovi}evom fanu

Za{to je konvencija u Zetri kasnila?
Na{ je predsjednik Drnov{ek. Za pare je predsjednik Ante Markovi}. Glavni predsjednik je Tito
Zlatan Kamenica (27) u vrije me naj ve}eg po li ti~kog uzleta Ante Markovi}a bio je jedan od njegovih sigurno najmla|ih fanova. U svom prvom pisanom sastavu, nastalom potpuno iz njegove glave, sro~io je tri re~enice, i kada ih je pokazao roditeljima, oni nisu mogli vjerovati {ta vide pred sobom. Tekst je glasio: “Na{ je predsjednik Drnov{ek. Za pare je predsjednik Ante Markovi}. Glavni predsjednik je Tito.“ poljubac, dva izmamio dozvolu da se sam pro{eta. „Sve se desilo u nekoliko trenutaka. Odjednom ga nije bilo. Pani~no sam se osvrtala okolo sebe, na kraju i ustala i onda ugledala fotoreportere i kamermane kako se fokusiraju na nekoga ispred prvog reda u sali. U sredini tog reda je sjedio Ante Markovi}. Kada sam se i sama na{la pored njih, vidjela sam - Zlatana. Stajao je sam na ogromnom prostoru ispod bine i izgledao mi jo{ manji. Sijevali su blicevi sa svih strana, ali se on nije obazirao, nego se, korak po korak, pribli`avao Markovi}u. Pri tome ga je netremice gledao, kako to samo djeca znaju, a Markovi} mu je mimikom lica, osmijehom, pokazivao da je dobrodo{ao. Dotr~ali su iz obezbje|enja i zgrabili dijete, ali je Markovi} rekao da ga puste i Zlatan, nimalo uzbu|en, ve} je stajao pred „svojim predsjednikom za pare. Fotografiju na kojoj on sjedi u Markovi}evom krilu Oslobo|enje je sutradan objavilo na naslovnici i u izvje{taju sa skupa“, pri~a ova Sarajka.

Nepopravljivi Jugosloven
Kao nepopravljivi Jugosloven, Markovi} nije bio omiljen u Hrvatskoj. Nisu mu mogli oprostiti {to je tako dugo ostao u Beogradu, vjeruju}i do posljednjeg trenutka u opstanak zajedni~ke dr`ave. Uostalom, zato je nepun mjesec prije nego {to }e Jugoslavija nestati priznanjem Hrvatske i Slovenije, 15. januara 1992. odletio u Austriju. Bosnu i Hercegovinu ~esto je posje}ivao poslije rata, ali sada dolaze}i prijateljima i kao poslovni ~ovjek. - Istorijski sud o Markovi}u je apsolutno pozitivan. @ao mi je {to taj sud nikad ne}e mo}i da ima preciznu procjenu njegovih ljudskih kvaliteta. Govorim o eneregiji, otvorenosti, vickastoj prirodi, spremnosti da prihvati najdirektniju i najgrublju kritiku, da prihvati duhovitosti, i jednom vrlo hedonisti~kom pristupu `ivotu, ka`e Papi}.
Daniel Omeragi}

U Markovi}evom krilu
[ta se poslije de{avalo? Nakon {to su se, obojica sretni i bezbri`ni, o ~emu jasno svjedo~e fotosi, izljubili, islikali i ma hnu li je dan dru go me, konvencija je mogla po~eti. Dje~akova porodica je poslije saznala da su u izbornom {tabu reformista namjeravali snimak tog „susretanja“ pretvoriti u spot. Nije bilo su|eno. Prije oko dvije godine, kada je Ante Markovi} dolazio u Sarajevo, Zlatan, koji je u me|uvremenu zavr{io elektrotehni~ku {kolu i zaposlio se, poku{ao je do}i do poznatog privrednika, ali njegovo okru`enje nije imalo razumijevanja za obi~nu ljudsku

Nestao u plamenu
Na`alost, ovaj sastav, sto puta kasnije pro~itan na porodi~nim skupovima, nestao je u ratnom plamenu. No, vratimo se Zlatanu, kojeg je, a ko drugi nego njegova tetka, morala odvesti u Zetru 1990. na ~uvenu konvenciju Markovi}eve stranke. U velikoj dvorani nije bilo mjesta ni za {ibicu. Oni su sjeli negdje na sredini partera i dje~ak je za

Zlatan Kamenica

`elju da se slika sa svojim ljubimcem. [teta, ako ni zbog ~ega drugog, a ono zato {to bi danas, na Facebooku, pored one od prije 21 godinu, stajala i njihova sada{nja slika.

38 Pogledi

3. decembar/prosinac 2011.

P

rije nepune dvije godine nepoznati mecena nije `alio da isplati 7,200.000 eura samo da manuskript memoara Giacoma Girolama Casanove (1725 - 1798) dospije u posjed Francuske nacionalne biblioteke (BNF). Sudbina rukopisa “Istorija mog `ivota“ knjige koja vi{e od dva sto, lje}a plijeni pa`nju i ma{tu koliko ~italaca, toliko i istori~ara dru{tva, kulture i knji`evnosti, podjednako je ispunjena avanturama, kao i `ivot njenog autora.

Izlo`ba “Casanova, `udnja za slobodom“

Posljednja

U deset odjeljenja
Izlo`ba originalnih stranica skupocjenog rukopisa, koji je nastao izme|u 1789. i 1798. u zamku Dux (danasDuchcov) u ^e{koj, gdje je Casanova na{ao pribje`i{te u posljednjim godinama `ivota, bio je povod i da stru~njaci BNF-a predstave li~nost ovog avanturiste i pisca, kao i samu epohu u kojoj je `ivio. Ne zanemaruju}i one strane njegove li~nosti po kojima je {iroko poznat - legendu o nepopravljivom zavodniku koju je sam o sebi stvorio - prire|iva~i izlo`be su nastojali da osvijetle i druge, manje poznate, ali ne i manje zna~ajne i interesantne strane njegovog `ivota. Podijeljena u deset odjeljenja, koliko je i dijelova Casanovine “Istorija mog `ivota“ , izlo`ba osvjetljava, vizualizuje, pa ~ak dramatizuje stranice originalnog rukopisa. Za razliku od Don Juana, koji je fiktivna li~nost, Casanova je stvarna, istorijska osoba, o kojoj ima mnogo neospornih pisanih i drugih tragova. Bio je u kontaktima, a nekad i bliskim odnosima sa velikim brojem istorijskih li~nosti, me|u kojima su bili monarsi, dr`avnici, religiozni dostojanstvenici, filozofi, pisci, slikari i muzi~ari. Bio je u kontaktu s francuskim suverenom Louisom XV, gost ruske carice Katarine II i pruskog kralja Fridriha II Velikog, primio ga je i papa Benedikt XIII, bio je u bliskim odnosima sa Madame de Pompadur, Rusoom, Volterom i mnogim drugim poznatim li~nostima XVIII stolje}a. Sve te relacijeCasanovinedokumentovane su na izlo`bi i predstavljene portretima i slikama ambijenata u kojima su se odigrale. Slijede}i njegova putovanja, opisana u memoarima, specijalisti su izra~unali da je pre{ao 67.000 kilometara i obi{ao 120 gradova s kraja na kraj Evrope, u potrazi za novim do`ivljajima i avanturama, ljubavima i zadovoljstvima svih vrsta. Opstajao je od svog duha, {arma i vje{tine, zahvaljuju}i kojima bi se domogao naklonosti i pomo}i bogatih plemi}a, {to ga nije spre~avalo da ih vara i plja~ka, zbog ~ega je zapadao u nemilost, slat u progonstva, pa i u zatvor. Jedna od najuzbudljivijih epizoda njegovih memoara je opis bjekstva iz zatvora u Veneciji.

Casanovina

Sudbina rukopisa “Istorija mog `ivota“, knjige koja vi{e od dva stolje}a plijeni pa`nju i ma{tu koliko ~italaca, toliko i istori~ara dru{tva, kulture i knji`evnosti, podjednako je ispunjena avanturama kao i `ivot njenog autora

avantura

dlo`io mu je da se nastani u njegovom dvorcu u ^e{koj i da se pozabavi tamo{njom bibliotekom. Casanova ima preko 60 godina, pomalo je umoran i bez sredstava, pa prihvata ponudu. Po{to ga posao u biblioteci nije zanimao, {ta vi{e, bacao ga je u depresiju, on umjesto da razvrstava i sre|uje 40.000 knjiga i rukopisa, po~inje da pi{e “Istoriju mog `ivota“ , kako bi, u terapeutske svrhe, budio u sje}anju i ponovo pro`ivljavao u duhu sva zadovoljstva svog `ivota. “Time {to sam pisao deset do dvanaest sati dnevno, sprije~io sam crnu tugu da me ubije ili u~ini da izgubim razum“ , ka`e on u svojojknjizi, koju je pisaopunihdevet godina, do svog posljednjeg ~asa. Smrt ga je sprije~ila u namjeri da je spali, i rukopis je u sljede}a dva vijeka imao sudbinu isto tolikoispunjenuavanturamakoliko je njima bio bogat `ivot samog autora. Rukopis od 3.700 stranica pao je u ruke nekog Casanovinog ro|aka, koji ga je 1820. prodao budza{to njema~kom izdava~u i danas poznatom Brockhausu iz Leipziga. Izme|u 1822. i 1828. taj izdava~ {tampa prevod memoara, ali cenzorski o~i{}en. Najve}i dio “preslobodnih, razuzdanih i raskala{nih“ pasa`a je uklonjen.

Ubla`eni i upristojeni prevod
Poslije toga, zbiva se nevjerovatna stvar: Jean Jaforgue prevodi sa njema~kog Casanovine memoare, iako su napisani na francuskom jeziku, i taj “ubla`eni i upristojeni“ prevod izdaje izme|u 1826. i 1838. godine. Ta verzija se od tada {tampa ne samo u Francuskoj nego u cijelom svijetu punih 130 godina, a da nikom ne padne na um da je uporedi s originalom. ^ak i u toj osiroma{enoj verziji, odu{evljava intelektualce, umjetnike i pisce cijelog svijeta, od Stendala do Zweiga. Na{ savremenik, romansijer Philippe Sollers Casanovu smatra jednim od najve}ih evropskih pisaca XVIII stolje}a. Rukopis bi stradao krajem Drugog svjetskog rata u savezni~kom bombardovanju njema~kih gradova, pa i Leipziga, gdje je bilo sjedi{te Brockhausa, da ga neka osoba, svjesna {ta su kulturno-istorijske vrijednosti, u posljednji ~as, i to biciklom, nije odvezla izvan grada. Onda se na{ao u kamionu ameri~kih marinaca, kojima je u tom trenutku najmanje bilo do nekih tu starih papira, pa je ipak opstao i petnaest godina kasnije - 1960 - do~ekao da bude objavljen u izvornoj verziji u zajedni~kom izdanju njema~kog Brockhausa i francuskog izdava~a Plona. Me|utim, tek 1993. pisac, esejist i knji`evni istori~ar Francis Lacassin, nakon {to je prou~io cjelokupnu zaostav{tinu Casanovinu u dvorcu Dux i pra{kom arhivu, pripremio je potpuno izdanje memoara. Casanova je imao dvojicu velikih mecena. Lucidni grof Waldstein omogu}io mu je da napi{e memoare i bio je jedini njihov (odu{evljeni) ~italac u XVIII stolje}u. Nepoznati mecena je na po~etku XXI stolje}a platio visoku cijenu da rukopis “Istorija mog `ivota“ bude na sigurnom, u najve}oj biblioteci zemlje na ~ijem jeziku su i napisani. Posljednja Casanovina avantura time je zavr{ena.
D`evad Sabljakovi}

Zavodnik
Izlo`ba, naslovljena “Casanova, `udnja za slobodom“ ponajmanje je pa`nje po, svetila katalogu od 120 `ena s kojima je rukopisa prepoznaju na slikama i grafikama Canaletta, Goye, Francesca Guardija, Tiepola, Chardina i drugih. Izlo`ba ima i svoju audio i videostranu: u svim salama diskretno se emituju kompozicije iz XVIII stolje}a, uklju~uju}i Mozartove, kojeg je Casanova ne samo sreo i upoznao u Be~u nego je, ako mu je vjerovati, u~estvovao u pisanju libreta za operu “Don Giovanni“ U isto vrijeme na monitorima se vrte . klju~ne scene iz filmova Federica Fellinija i Ettorea Scole, inspirisanih Casanovinim avanturama. Svo|enje Casanove samo na lik zavodnika, ~emu nije odolio ~ak ni Fellini, zna~ilo je zanemariti sve druge strane njegove li~nos-

imao ljubavne odnose. ^injenica da je bio legendarni zavodnik, nije uzrokovala vi{eavantura od onihkoje je do`ivio kao vojnik, sve}enik, istori~ar, antikvar, publicista, pjesnik, violinist, ma|ioni~ar i {pijun. ti, koja je mo`da ponajbolje opisana jednom kratkom re~enicom iz memoara: “Ludo sam volio `ene, ali sam im uvijek pretpostavljao slobodu.” A sloboda je bila uslov svih drugih avantura, uklju~uju}i i pisanje. Stephan Zweig smatra da je pisanje bila njegova najve}a avantura. Rukopis, koji su posjetioci u prilici da razgledaju na ovoj izlo`bi, otvorenoj do sredine februara, ne bi mo`da bio ni napisan bez benevolencije i lucidnog duha grofa Waldsteina, diplomate i politi~ara, ali i pisca kojeg je cijenio i Gete. I sam veliki putnik, intenzivnog dru{tvenog `ivota, blizak evropskim mo}nicima, Volterov prijatelj, naprosto nije mogao proma{iti susret ni sa Casanovom. Pre-

Venecija i Pariz
Najvi{e pa`nje posvetio je upravo svom rodnom gradu Veneciji, a potom Parizu, u kojem je kra}e ili du`e vrijeme boravio u tri maha. Prire|iva~i su ulo`ili trud da iz fondova muzeja i evropskih arhiva nabave odje}u, sve~ane kostime i uniforme, stolice, ogledala, komode i posu|e, te umjetni~ke predmete iz te epohe i izlo`e ih pored stranica rukopisa na kojima su opisani. Moglo se katkad bukvalno utvrditi kako se pojedine rije~i

INTERVJU: Mirsada Dru{ki}, aktivistkinja za prava djece

Moj Nadir je moja bajka
BOSNO MOJA, LIJEPA LI SI..

Progleda{e o~i na Bulinom vrelu
ONI SU NAS OBILJE@ILI: Drago Moldovan

Sve se urotilo protiv Sarajeva

3. decembar/prosinac 2011.

Pogledi 39

Sport na{ nasu{ni

^ekaju da grane sunce
V
eliko je bilo zadovoljstvo kada je reprezentacija BiH u posljednjim kvalifikacijama za odlazak na Evropsko prvenstvo u fudbalu postizala uspjehe, plasirala se u bara` i na rang-listi FIFA dospjela na 21. mjesto. Bez obzira na to {to u posljednjem razigravanju za Euro protiv Portugala BiH nije uspjela pobijediti i {to je na listi najboljih selekcija svijeta pala na 23. mjesto, mo`emo biti ponosni kako su nas ti momci predstavili u svijetu. Kada se pogleda i u~inak na{ih najboljih ko{arka{a na ovogodi{njem Evropskom {ampionatu u Litvaniji, mo`emo isto tako biti zadovoljni. Dvije pobjede dovele su nas na korak do drugog kruga. Nismo uspjeli, ali je, u su{tini, utisak bio povoljan. Od selekcija od kojih smo mogli o~ekivati da nas dostojno predstavljaju na me|unarodnoj sceni, podbacili su jedino rukometa{i. Gajile su se velike nade, s obzirom na sastav kvalifikacione grupe za EP u susjednoj Srbiji naredne godine, ali i do`ivjelo se najve}e razo~aranje. [est utakmica, pet poraza i jedan remi. Ko bi mogao biti zadovoljan.

U nekoj podjeli odgovornosti, finansiranje sporta palo je na le|a kantona. Entiteti, pa samim tim i Federacija BiH, do|u vi{e za blago popravljanje stanja • Kako se Vije}e ministara BiH i njegova ministarstva odnose prema svim gra|anima, tako se odnose i prema sportu
[irokom Brijegu. Ista je situacija i me|u ko{arka{ima, ne{to bolja je me|u rukometa{ima. ^injenica je i da su mnogi od njih zrele sportske li~nosti postali zahvaljuju}i talentu i ranom bijegu van granica na{e zemlje. Tek tamo su imali uslove da postanu ono {to jesu, izuzetni sportisti koji ne{to zna~e na me|unarodnoj sceni. Ne mo`emo re}i da na{a djeca nisu nadarena za sport. Naprotiv, kao rijetko gdje, ovdje se ra|aju izuzetni talenti, pogotovo za sportske igre. No, kako talent, bar prema izjavama brojnih stru~njaka u koje se ne mo`e sumnjati, u ukupnom razvoju sportiste igra sa oko 30 posto u~e{}a, a sve ostalo je naporan rad i pravilna nadgradnja, onda dolazimo na gotovo nepremostivu prepreku. ku{ava da zavr{i davno zapo~etu izgradnju dvorane. Sada je, izgleda, na dobrom putu to da ostvari i da svojoj omladini omogu}i da bude ravnopravna sa ostalima, bar {to se ti~e uslova za trening. Tuzla je imala sre}u da se sportski centar Mejdan zavr{i prije rata, ali sportisti nemaju sre}e sa ljudima koji su na teritoriji ove op}ine, pa i kantona, spremni da ula`u u ovu neprofitabilnu granu. Zbog toga je na ovoj teritoriji sport u stalnoj stagnaciji, a klubovi na rubu egzistencije, sa perspektivom da se ugase. Ni{ta bolja situacija nije ni na ostalom dijelu bh. teritorije, rijetki su izuzeci. ^itaju i prate sportisti, ali i oni malobrojni koji se jo{ uvijek brinu o sportu i sportistima, kako mjesecima na{i politi~ki ~elnici {etaju iz mjesta u mjesto (skoknuli su ovih dana i na caffe espresso ili macchiato ~ak na Lago di Como), ali nikako da se dogovore oko toga kako da podijele kola~ zvani vlast. Ko }e, po nacionalnom klju~u, u ministarsku, a ko u direktorsku fotelju neke od brojnih agencija ili kako se ve} sve zovu te institucije koje se finansiraju iz dr`avnog bud`eta, nepremostiva je prepreka za lidere {est najja~ih bh. stranaka, pobjednica na ve} zaboravljenim oktobarskim izborima 2010. Po paritetu ili po broju stanovni{tva po popisu iz davne 1991. godine, to je Gordijev ~vor koji jo{ niko ne mo`e da razrije{i. Naravno, sve to ko{ta, ne pla}aju oni putovanja iz svog d`epa. Svi gra|ani BiH su na ~ekanju, pa tako i sportisti. To {to se naredne godine odr`avaju Olimpijske igre u Londonu, {to se treninzi ne mogu preskakati i {to i dalje nekoliko sportista ima {ansu da tamo i otputuje, to politi~are ove zemlje nije briga. Oni su zadu`eni za tap{anje po ramenima ako neko od njih postigne uspjeh zahvaljuju}i izuzetnom i samoprijegornom radu, kao {to je

to ove godine po{lo za rukom d`udisti Amelu Meki}u, koji je tek tre}i pojedina~ni prvak u historiji sporta na ovim prostorima (prije njega taj su podvig napravili bokser Marijan Bene{ i atleti~ar Zlatan Sara~evi}), bez ikakvih drugih obaveza.

Dr`avna briga
Ipak, generalno gledaju}i, ne mo`e se re}i da ova dr`ava ne misli o sportu. Iako nemamo ministarstvo sporta, pri Ministarstvu civilnih poslova imamo odsjek za sport koji se svesrdno brine kako da milion i ne{to maraka bar donekle ravnopravno podijeli mnogim zainteresovanim. Sigurno je da bi oni podijelili i vi{e, ali para nema. Toliko ih je zapalo, a oni koji rade u tom sektoru neka se snalaze i odgovaraju na mnoge pozive i zahtjeve za pomo}. Jo{ kada se zna da ni ovo malo sredstava ne mogu podijeliti jer nema bud`eta, koji ovo Vije}e ministara u tehni~kom mandatu ne mo`e da donese, situacija je jo{ gora. Ipak, i za to postoji izlaz. Malo nade za pre`ivljavanje sportistima bi mogli dati poslanici Parlamentarne skup{tine BiH, koji bi svojim odlukama mogli prebaciti koju marku i za sport. Ali, kako uvijek postoji ono “ali“, taj prijedlog treba neko da postavi na dnevni red pred skup{tinare, a to jo{ nije u~injeno. Ne mo`e se, ipak, re}i da se sredstva za sport na dr`avnom nivou ne odvajaju. Od kako je osnovano Vije}e ili Savjet (kako se kome svi|a) za sport Bosne i Hercegovine, koje djeluje kao savjetodavno tijelo Ministarstva civilnih poslova BiH, 16 njegovih ~lanova uredno prima naknade za svoj rad. Predsjednik ovog tijela svaki mjesec primi 500 KM, a ostalih 15 ~lanova ne{to skromnije, po 400 KM, {to iznosi 78 hiljada KM godi{nje. To {to je ovo tijelo u ovoj godini odr`alo cijeli jedan sastanak (i brojem: 1), mo`e se opravdati i time da ni{ta bolja situacija nije ni u drugim vije}ima ili savjetima. Ipak, administracija, {to je za pohvalu, uredno radi svoj posao i uplate za (ne)rad uredno sti`u. Kada bi ve}ina sportista imala uredno te pare svaki mjesec, gdje bi nam bio kraj.
Branko Majstorovi}

Uslovi za trening
No, kada se malo bolje razmisli, kada se pogleda kako se na{a dr`ava odnosi prema sportu i sportistima, koliko se brine o tome ko je i kako zastupa, onda je ~udo {to se svi nisu proveli kao rukometa{i. U nekoj podjeli odgovornosti, finansiranje sporta palo je na le|a kantona. Entiteti, pa samim tim i Federacija BiH, do|u vi{e za blago popravljanje stanja, kao naknadno dosoljavanje kada doma}in zaboravi da posoli jelo, a o dr`avi da i ne pri~amo. Kako se Vije}e ministara BiH i njegova ministarstva odnose prema svim gra|anima, tako se odnose i prema sportu. A kakvo je stvarno stanje, odmah padne na um jedna rije~, ali ona, na`alost, nije za {tampu. Treba biti realan pa pogledati koliko mladi}a sportista, poniklih u sportskim klubovima u na{oj zemlji, predstavlja BiH na me|unarodnoj sceni. U onoj fudbalskoj, na koju smo bili itekako ponosni, na prste jedne ruke se mogu prebrojati oni koji su prve korake napravili u @elji, Borcu ili

Podjela kola~a
Rekli smo ve} da je briga o sportu gurnuta na najni`e nivoe. Ali, kako jedna op}ina mo`e sama, bez podr{ke onih “odozgo“ da, naprimjer, napravi sportsku dvoranu. Takav je primjer Travnik, nekada perspektivan grad, koji od zavr{etka nesretnih sukoba na ovim prostorima po-

ZADU@ENI ZA TAP[ANJE To {to se naredne godine odr`avaju Olimpijske igre u Londonu, {to se treninzi ne mogu preskakati i {to i dalje nekoliko spor tista ima {ansu da tamo i otputuje, to politi~are ove zemlje nije briga. Oni su zadu`eni za tap{anje po ramenima ako neko od njih postigne uspjeh zahvaljuju}i izuzetnom i samoprijegornom radu, kao {to je to ove godine po{lo za rukom d`udisti Amelu Meki}u

Foto: D`. Krije{torac

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

3. decembar/prosinac 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Nezapam}en {trajk
U Velikoj Britaniji je odr`an najve}i {trajk u posljednjih 30 godina. Nije radilo ~ak dva miliona radnika javnog sektora. [trajkom su bile pogo|ene {kole, bolnice, zra~ne luke i vladini uredi. Iz britanske vlade su poru~ili prosvjednicima da ne}e posti}i ni{ta, te su pozvali na nove razgovore. Sindikati se bune zbog vladinog plana, kojim se `ele uvesti ve}a davanja za mirovine i du`i radni sta`. (Reuters)

@rtve sru{enog mosta
U nesre}i na indonezijskom otoku Borneu, u kojoj se sru{io most, poginulo je najmanje 20 osoba, a vi{e desetina se jo{ smatra nestalim. Do nesre}e je do{lo kad se most dug 720 metara na rijeci Mahakam, izgra|en po uzoru na Golden Gate u San Franciscu, sru{io, a veliki broj vozila pao u vodu. (Reuters)

Pakistanu prekipjelo
Pakistan je sahranio 24 svoja vojnika koja su poginula u zra~nom napadu NATO-a na kontrolnom punktu na afganistanskoj granici. Zra~ni napadi NATO-a u subotu dodatno su zategnuli odnose izme|u Pakistana i SAD-a i NATO-a. Pakistan je naredio reviziju svih odnosa sa SAD-om i NATOom, prekid linije snabdijevanja NATO-a u Afganistanu i zatvaranje baze [amsi koja se koristi za bespilotne letjelice. (Reuters)

U Putinovoj sjen
Ruski premijer Vladimir Putin prihvatio je na Kongresu svoje stranke Jedinstvene Rusije prijedlog da bude kandidat na predsjedni~kim izborima 4. marta idu}e godine, ~ime je i formalno otvoren put za njegov povra-

3. decembar/prosinac 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Sukobi na Kosovu
Situacija na sjeveru Kosova je usijana. U sukobu srpskih demonstranata s pripadnicima me|unarodnih snaga KFOR-a u mjestu Jagnjenci ozlije|ena su 23 vojnika te mirovne misije. Sukob je izbio tokom uklanjanja barikade na putu ka grani~nom prijelazu Brnjak prema Srbiji. Ranije, na putu Kosovska Mitrovca - Zubin Potok, kada su pripadnici KFOR-a uklonili barikadu, iz vatrenog oru`ja ranjena su dva vojnika KFOR-a, a ozlije|eno je nekoliko desetina civila. (Reuters)

Demolirana ambasada
Iranski demonstranti zauzeli su u utorak dvije zgrade britanske ambasade u Teheranu. Britanska zastava je skinuta, zapaljena i zamijenjena iranskom. Na ambasadi su razbijeni prozori, ba~eno je nekoliko molotovljevih koktela. Povod za napad demonstranata su bile britanske sankcije iranskim bankama. London je povukao osoblje iz ambasade Irana, a to su u~inile i jo{ neke zapadne zemlje. (Reuters)

Oluja u Norve{koj
Dvije osobe su poginule, a dvije se smatraju nestalim nakon oluje koja je zahvatila jugozapad Norve{ke. Traga se za dva ~lana televizijske ekipe koje je odnio val dok su snimali nevrijeme na obali, gdje su valovi bili visoki i do 20 metara. Tre}i ~lan ekipe uspio se izvu}i iz talasa i dati upozorenje. (Reuters)

ni
tak na mjesto predsjednika dr`ave. To je sve prema Putinovom scenariju utvr|eno kada ga je ranije aktuelni predsjednik Dmitrij Medvedev predlo`io na ~elnu funkciju i ponovo oti{ao u njegovu sjenu. (Reuters)

42 Oglasi
Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Tuzlanski kanton Javna ustanova Mje{ovita srednja {kola "Banovi}i" Ul. Branilaca Banovi}a 23, 75290 Banovi}i Telefon: Direktor: 035/876-739; Fax: 035/876-803; sekretar: 035/871-325 web: www.mssbanovici.edu.ba; e-mail: ju.mss@bih.net.ba ID broj: 4209340000006 Broj: 6-611-1-1118/11 Datum: 2. 12. 2011. godina Na osnovu ~l. 119. Zakona o srednjem obrazovanju, Odluke [kolskog odbora JU MS[ Banovi}i br: 6-61-6111-1114/11 od 1. 12. 2011. godine raspisuje se

3. decembar/prosinac 2011.

UNIVERZITET U SARAJEVU VETERINARSKI FAKULTET U SARAJEVU raspisuje

KONKURS
za izbor i prijem u radni odnos akademskog osoblja u jedno od nau~no-nastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor za predmete: 1. Uzgoj i bolesti riba, p~ela i divlja~i.......................................................................1 izvr{ilac 2. Biologija u veterinarskoj medicini i Molekularna biologija i biotehnologija ................................................................1 izvr{ilac 3. Higijena i tehnologija mesa i mesnih prera|evina i Higijena i tehnologija mlijeka i mlije~nih proizvoda ..........................................1 izvr{ilac UVJETI: Kandidati treba da ispunjavaju uvjete utvr|ene Zakonom o visokom obrazovanju - Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/10) i op{tim aktima Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Kandidat koji se prijavljuje na konkurs za izbor u zvanje obavezan je u svojoj prijavi nazna~iti jedno od zvanja za koje se prijavljuje. Kandidati za izbor u jedno od nau~no-nastavnih zvanja: docent, vanredni profesor ili redovni profesor uz prijavu na konkurs prila`u: - biografiju/CV; - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom veterinarskom ili drugom odgovaraju}em fakultetu (prema predmetu); - ovjerenu kopiju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu magistra veterinarskih nauka ili druge odgovaraju}e nau~ne oblasti (prema predmetu); - ovjerenu kopiju diplome ili drugog dokumenta o ste~enom nau~nom stepenu doktora veterinarskih nauka ili druge odgovaraju}e oblasti (prema predmetu); - nau~ne radove objavljene u priznatim publikacijama nakon posljednjeg izbora; - objavljene knjige nakon posljednjeg izbora; - kandidati za izbor u zvanje vanredni ili redovni profesor prila`u potvrdu o provedenom najmanje jednom izbornom periodu u prethodnom zvanju, odnosno potvrdu da su proveli u nastavi najmanje 3 godine nakon posljednjeg izbora ukoliko su ispunili uvjete za izbor u vi{e zvanje prije isteka perioda na koji su birani; - kandidati za izbor u zvanje vanredni profesor ili redovni profesor prila`u potvrdu o mentorstvu kandidatu drugog i tre}eg ciklusa studija, odnosno kandidatu za sticanje nau~nog stepena magistra i doktora nauka; - dokaz o znanju jednog svjetskog jezika; - uvjerenje o dr`avljanstvu; - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak; - uvjerenje o neka`njavanju; - ostalu dokumentaciju kojom kandidat dokazuje da ispunjava uvjete za izbor u zvanje docent, vanredni profesor ili redovni profesor u skladu sa ~lanom 96. Zakona o visokom obrazovanju - Pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 22/10). Kandidati koji su u inostranstvu stekli diplome prila`u nostrificirane diplome. Dokumenta se dostavljaju u originalu ili u ovjerenoj kopiji. Konkurs ostaje otvoren 15 dana po~ev od narednog dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova predvi|enih konkursom dostaviti na adresu: Veterinarski fakultet, 71 000 Sarajevo, Zmaja od Bosne 90. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Bli`e informacije mogu se dobiti na telefon 655-922, lokal 104.

J AVNI K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. engleski jezik............................................................................................................................1 izvr{ilac, 14 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme, a najdu`e do 10. 8. 2012. godine, uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. 2. prakti~na nastava ma{inske struke - A program..................................................................1 izvr{ilac, 14 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme do 31. 12. 2011. godine. Op}i uslovi - da je dr`avljanin BiH, - da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova nastavnika/profesora {kole, - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo, - da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika/profesora, pedagoga ili direktora. Pored op}ih uslova, kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove i to: - odgovaraju}i stepen i profil stru~ne spreme u skladu sa Zakonom, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima, zavr{en ~etverogodi{nji studij ili 240 ECTS - polo`en stru~ni ispit. Uz prijavu na konkurs potrebno je prilo`iti dokumentaciju (ovjerene kopije ne starije od 6 mjeseci od dana ovjeravanja): 1. prijava sa kra}om biografijom, adresom i kontakt-telefonom, 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 3. uvjerenje o dr`avljanstvu, 4. diploma o zavr{enom fakultetu, 5. uvjerenje o prosjeku ocjena u toku studija, 6. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima profesora, 7. uvjerenje/potvrda o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi i profilu koji se tra`i konkursom, 8. uvjerenje/potvrda o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi i profilu u skladu sa NPP, 9. uvjerenje/potvrda o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad u ustanovama obrazovanja, 10. uvjerenje/potvrda o radnom sta`u izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom, 11. kopija radne knji`ice, 12. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom. Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, ovjerenu izjavu kandidata da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, da nije osu|ivan za krivi~no djelo, da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika/profesora, izabrani kandidat je du`an dostaviti u roku od 8 (osam) dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Ako se popuna upra`njenog radnog mjesta ne izvr{i stru~nim licima, primit }e se pripravnik. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa obavit }e se intervju 14. 12. 2011. godine (srijeda) u vremenu od 9 do 12 sati u prostorijama {kole. Kandidati koji ne pristupe intervjuu gube pravo daljnjeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja javnog konkursa u dnevnim novinama. Prijave sa dokumentacijom dostavljati li~no ili putem po{te, preporu~eno na adresu: JU Mje{ovita srednja {kola Banovi}i, Branilaca Banovi}a br. 23, 75290 Banovi}i, sa naznakom "Prijava na javni konkurs za popunu upra`njenih radnih mjesta u JU MS[ Banovi}i". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Predsjednik [kolskog odbora Be}i} Mirsad, dipl. ing.

Dobro jutro uz u Va{em domu!
SARAJEVO
Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727

ZENICA

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
DOBOJ
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

20

%
OSLOBO\ENJE

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

TUZLA

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

MOSTAR

POSEBAN POPUST
ZA PLA]ANJE UNAPRIJED % pretplata do 6 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar, Tel/Fax 036/581 139

6 mjeseci 12 mjeseci

10

20

%

pretplata do 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011. Prava napolitanska pizza

POMO] U KU]I

43

NOVOSTI I PREPORUKE

Jedan je original
Va`na je i vrsta bra{na, kvasca, paradajza i ulja koji moraju da se koriste prilikom njenog spravljanja
Majstori pizze neka sada dobro obrate pa`nju. Italija je kolijevka pizze, to je svima poznato. Zato je Italija i donijela stroga pravila kako bi od lo{ih kopija za{titila svoju pravu, originalnu napolitansku pizzu. Ova najnovija pravila koja treba po{tivati obuhvataju sve, od veli~ine i sastojaka pa do vrste rerne i pe}nice u kojoj ova pizza treba da se pe~e. Naime, u ~ak osam ~lanova koji su nedavno objavljeni u italijanskom Slu`benom glasniku propisuje se da prava pizza napolitana mora da ima odre|ene osobine. Pizza mora biti okrugla, i to pre~nika ta~no 35 centimetara, debljine do 0,3 centimetra u centru, a sa rubom debljine najvi{e do dva centimetra. Sljede}e o ~emu se govori je sam sastav pizze. Naime, tekstura ove pizze mora da bude mekaVitamin E je vrlo va`an za rad imunolo{kog sistema, endokrinog sistema i spolnih `lijezda. Sna`an je antioksidans pa spre~ava nestabilne molekule da o{te}uju stanice i tkiva. [titi od ateroskleroze, ubrzava zacjeljivanje rana, {titi plu}no tkivo od zaga|enih tvari iz zraka, mo`esmanjitiopasnost od sr~anih bolesti i sprije~iti prerano starenje ko`e. Nalazi se u biljnim uljima, orasima, tamnozelenom lisnatom povr}u, plodovima mora, iznutricama, jajima i avokadu. Normalnom prehranom ve}ina ljudi dobiva dovoljnu koli~inu vitamina E i nisu potrebni nikakvi dodaci. ^est je sastojak brojnih proizvoda za njegu ko`e. Nema {tetno djelovanje, osim u izuzetno velikim dozama. Ameri~ki medicinski stru~njaci utvrdili su da stalno uzimanje E vitaminamo`esmanjitirizikmo`danog udara za 53 posto. Doza i oblik E vitamina se ne spominju, ali se prema ranijim protokolima zna da se nikad ne koristimanje od 200 mg dnevno. Preferira se davanje koncentrata palmina ulja ili teku}eg oblika u glicerolu.

Manja opasnost od bolesti srca

na, elasti~na i lako savitljiva. To se, tako|er, navodi u pravilima koja propisuju ~ak i koja vrsta bra{na, kvasca, paradajza i ulja mora da se koristi prilikom spravljanja prave napolitanske pizze. Priznaju se samo tri tipa prave napolitanske pizze. Na prvom mjestu je marinara. Ona se pra-

vi sa bijelim lukom i origanom. Sljede}a je tradicionalna pizza margareta. Ona je jednostavna, sa bosiljkom i mocarela sirom sa ju`nih Apenina. Na tre}em mjestu na{la se pizza pod imenom ekstra margarita. Ona se spravlja sa svje`im paradajzom, bosiljkom i kravljom mocarelom iz Kampa-

nje, regiona ~iji je glavni grad Napulj, grad u kojem je pizza i nastala. Uz to, tijesto mora da se mijesi isklju~ivo ru~no i da se pe~e u pe}ima na drva, {to je neophodno po{to se samo na ovaj na~in mo`e posti}i `eljena i potrebna temperatura od 485 stepeni Celzijusa.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Slojevito je in
Upravo je ovo vrijeme kada mo`emo pokazati umije}e kombiniranja razli~itih odjevnih predmeta, materijala, uzoraka, boja… Puno tankih slojeva bolje }e vas grijati, a i izgledaju interesantnije nego manje debljih. Du`a odje}a, odnosno sloj, ide ispod kra}eg, naprimjer, duga~ka ko{ulja, pa na nju kra}a vesta, pa na nju jo{ kra}a jaknica... Iza|ite iz okvira, kombinirajte i ono {to vam se ~ini nemogu}e. Umjesto veste, preko haljine ili bluze nabacite flanelnu ko{ulju. Na {trample dodajte jo{ dokoljenke otka~enog uzorka. Kombinirajte debelu vestu s tankom ljetnom haljinom… Ako osje}ate da ste zbog odabrane kombinacije izgubili siluetu tijela, nabacite jo{ i kai{, koji }e vam ponovo vratiti va{ struk (a i dodati na slojevitosti).

Jesenska sme|a nijansa
Sme|e je definitivno najpopularnija jesenska nijansa, pa nije ni ~udo {to }e mnogi od predstavljenih lookova imati sme|u u sebi. Ovo je intenzivni sme|i smokey eye. Podloga je tamnosme|a, nakon toga na sredinu kapka je nanijeta crvenkasto sme|a, a u unutarnji kut oka tamno zlatno-sme|e sjenilo. Sve boje su savr{eno blendane, a prelazi potpuno neprimjetni. Na donji kapak nanesite tamnosme|e sjenilo, a na gornji kapak uz liniju trepavica nanesite i veoma tanku liniju crnim tu{em. S obzirom na to da ovako privla~ite pa`nju na o~i, jer ste se odva`ili na ne{to druga~ije, usne neka ostanu prirodne, po va{oj `elji mat ili sa malo prozirnog sjajila.

Kola~ od svje`eg gro`|a
Potrebno:
250 g bra{na 80 g {e}era 120 g margarina 2 `umanca limun 5 bjelanaca 80 g oraha 150 g {e}era u prahu kesica vanilin-{e}era svje`e gro`|e

Priprema:
U bra{no dodati margarin, `umanca, struganu koru limuna i {e}er u prahu. Umijesiti ~vrsto tijesto. Uzeti male limene kalupe, pa ih oblo`iti tijestom po dnu i naokolo. Sredina treba da ostane prazna. U posebnoj posudi umutiti bjelanca, dodati {e}er u prahu, vanilin{e}er i mljevene orahe. U sredinu staviti {aku zrna svje`eg gro`|a. Kola~ pe}i na umjerenoj temperaturi.

44

OGLASI

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 08/11) Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, a na zahtjev Op}ine Novi Grad Sarajevo, objavljuje

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 08/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, a na zahtjev Op}ine Novi Grad Sarajevo, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Novi Grad Sarajevo 6/487 - Stru~ni saradnik — administrator sistema kvaliteta - 1 (jedan) izvr{ilac
01. 02. 03.

za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Novi Grad Sarajevo 06/483 Komunalni inspektor u Slu`bi za inspekcijske poslove Stru~ni savjetnik za provedbeno-plansku dokumentaciju u op}inskoj Slu`bi za Urbanizam i stambene poslove Stru~ni savjetnik na poslovima osnovne djelatnosti u op}inskoj Slu`bi za imovinskopravne, geodetske poslove i katastar nekretnina - 1 (jedan) izvr{ilac - 1 (jedan) izvr{ilac - 1 (jedan) izvr{ilac

JAV N I K O N K U R S

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - VSS / VII stepen stru~ne spreme— zavr{en fakultet politi~kih nauka, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine) 2. potvrda / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 4. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de, u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71 000 Sarajevo sa naznakom „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Op}ini Novi Grad Sarajevo“ (694) Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Opis poslova: Opis poslova za sve pozicije sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~l. 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: Za poziciju 01. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en gra|evinski, arhitektonski, {umarski ili pravni fakultet, - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Za poziciju 02. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en arhitektonski fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Za poziciju 03. - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en geodetski fakultet, - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a broj 19 ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 4. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de, u Sarajevu Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba.).

Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama FBiH", putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, 71000 Sarajevo sa naznakom „Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Novi Grad Sarajevo“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima i Odluke Nadzornog odbora Dioni~kog dru{tva BOSNA AUTO d.d. Sarajevo, br. 3T-6/11 o sazivanju vanredne Skup{tine dru{tva koju je donio Nadzorni odbor na sjednici odr`anoj 21. 11. 2011. g., a u skladu sa ~lanom 22. Statuta BOSNA AUTO d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor objavljuje

Na osnovu Zakona o zdravstvenoj za{titi (Sl. novine Federacije BiH, br. 46/10) i ~lana 12. Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije (Sl. novine Federacije BiH, br.6/11), Plana specijalizacija i subspecijalizacija zdravstvenih radnika Kantona Sarajevo za 2011. god., Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu objavljuje

KONKURS
za dodjelu sljede}ih specijalizacija, za potrebe Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: - 1 (jedna) specijalizacija iz interne medicine (za potrebe Katedre za fiziologiju ~ovjeka) - 2 (dvije) specijalizacije iz epidemiologije (za potrebe Katedre za epidemiologiju i zdravstvenu statistiku) UVJETI: Kandidati treba da ispunjavaju uvjete propisane ~lanom 154. Zakona o zdravstvenoj za{titi (Sl. novine Federacije BiH, br. 46/10) i ~lana 11. Pravilnika o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije i magistara farmacije (Sl. novine Federacije BiH, br. 6/11). U skladu sa navedenim propisima, uz prijavu na konkurs, kao dokaz o ispunjavanju uvjeta, kandidati su du`ni prilo`iti sljede}u dokumentaciju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Kra}u biografiju Diplomu o zavr{enom medicinskom fakultetu Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu Uvjerenje o radnom iskustvu nakon polo`enog stru~nog ispita Dokaz da su u radnom odnosu na Medicinskom fakultetu u Sarajevu Potvrda o poznavanju engleskog jezika

OBAVJE[TENJE
O DOPUNI DNEVNOG REDA VANREDNE SKUP[TINE DIONI^ARA BOSNA AUTO d.d. SARAJEVO I Obavje{tavaju se dioni~ari Dru{tva da }e se vanredna Skup{tina dioni~ara Dru{tva odr`ati 12. 12. 2011. g. (ponedjeljak) sa po~etkom u 10 sati u prostorijama Dru{tva u Sarajevu, Ul. Hamdije ^emerli}a 1-A. II DOPUNA DNEVNOG REDA 8. Dono{enje odluke o izmjenama i dopunama Statuta Bosna Auto d.d. uskla|enog sa odlukom o klasifikaciji djelatnosti BiH 2010. 9. Dono{enje odluke o usvajanju pre~i{}enog teksta Statuta Bosna Auto d.d. III Uvid u materijale za vanrednu Skup{tinu mo`e se izvr{iti u prostorijama Dru{tva. NADZORNI ODBOR

Kandidati su du`ni predati ovjerene fotokopije tra`ene dokumentacije. Prednost imaju kandidati sa iskustvom i pokazanom sklono{}u za nau~noistra`iva~ki rad u oblasti navedenih specijalizacija. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati. Prijave dostaviti na adresu Medicinskog fakulteta u Sarajevu (^ekalu{a 90) sa naznakom ZA KONKURS. KONKURS OSTAJE OTVOREN 5 (pet) dana od dana objavljivanja.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

FELJTON
tre}e godine.

45

Dino Abazovi}: “Religija u tranziciji“ (24)

Sukob ruralnog i urbanog
Cilj nije bio samo da se Grad uni{ti fizi~ki. Cilj novih barbara bio je ubiti bit Grada, poni{titi njegov kosmopolitski duh, njegovu toleranciju, pi{e Melita Richter Malabotta
Bitno je napomenuti da je Bosna i Hercegovina nakon Drugog svjetskog rata bila izrazito ruralna sredina, sa preko 60 posto seoskog stanovni{tva nastanjenog u preovladavaju}im brdsko-planinskim podru~jima koji su karakteristika teritorije BiH. Paralelno s tim, tekao je proces industrijalizacije zemlje koji je pospje{io odliv radne snage sa sela ka urbanim dijelovima, tj. u sredi{ta industrije, odnosno u gradove. U svojoj knjizi Nijaz Musabegovi} prezentirao je tabelu iz koje se vidi struktura ruralno-urbanog stanovni{tva po regijama u Bosni i Hercegovini, a prema popisima stanovni{tva 1961, 1971. i 1981. godine (1997:353): Grad Regija Banja Luka Mostar Sarajevo 1961 16.5 18.6 40.9 1971 24.4 22.3 46.4 1981 32,9 26.8 54.7 preimenovanja, etni~kog ~i{}enja, plja~ke, opsade, pogibije civilnog stanovni{tva do urbicida i nekropolisa. I, zaista, Sarajevo, Mostar i Banja Luka, najbla`e re~eno, tri su eklatantna primjera – tragi~noga povoda za poja~an interes za pitanja urbanog. U svom eseju „Podijeljeni gradovi” Melita Richter Malabotta pi{e:.. .Sa posebnom okrutnosti, bjesnio je [rat] protiv Grada. Za{to je bilo toliko mnogo mr`nje prema urbanom?... Cilj nije bio samo da se Grad uni{ti fizi~ki. Cilj novih barbara bio je ubiti bit Grada, poni{titi njegov kosmopolitski duh, njegovu toleranciju, njegov etni~ki metissage, slatku mje{avinu jezika i koegzistencije raSelo 1961 83.5 81.4 59.1 1971 75.6 77.7 53.6 1981 67.1 73.2 45.3

1694. 1883. 1910. 1912. 1919. 1923.

NA DANA[NJI DAN

U Engleskoj usvojen zakon prema kojem }e se novi parlament birati svake

Ro|en austrijski kompozitor Anton Vebern, jedan od najzna~ajnijih predstavnika Be~ke atonalne {kole i ekspresionizma u muzici. Za vrijeme nacizma njegova djela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. vijeka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodi{te za punktualizam i elektronsku muziku. U Parizu prvi put prikazana neonska lampa koju je prona{ao francuski fizi~ar

1800.

France Pre{ern

@or` Klod.

Bugarska, Gr~ka, Srbija i Crna Gora sklopile primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.

Dakle, primjetno je smanjenje seoskog stanovni{tva, ali i to da se broj stanovni{tva u pomenutom periodu u banjalu~koj regiji udvostru~io, {to isti~e i Musabegovi} (1997:354). Me|utim, treba napomenuti da seljakmigrant nije za svoju destinaciju uvijek imao u planu najbli`i regionalni urbani centar, ve} su nerijetko krajnje destinacije bile u zapadnim evropskim zemljama.

Tri scenarija
Bilo da se radi o antropolo{kim, sociolo{kim, psiholo{kim ili urbanisti~kim studijama, primjetan je trend da se fenomen grupne dinamike u gradskim, urbanim sredinama sve vi{e prou~ava i iznova postavlja u sam fokus istra`ivanja, a naro~ito ako se taj fenomen manifestuje kao me|ugrupna tenzija, otvoreni antagonizam, ili nasilni konflikt. Tim prije ukoliko je nacionalno, etni~ko ili konfesionalno u fundamentu te i takve manifestacije grupne dinamike. Tako i Sreten Vujovi} u svom ra du „Ne la go da od gra da” (2002:163) isti~e: Interesovanje za urbano pitanje u jugoslovenskoj ratnoj drami ima tragi~an povod: retko vi|ene oblike i `estinu u stradanju gradova – od

zli~itih religija. Cilj je bio likvidirati koegzistenciju koju je promovirao Grad. Sve to ~injeno je u ime teritorijalnih osvajanja i etni~kog ~i{}enja... Cilj je bio oslabi- ti Gradski moral, uni{titi svaku ideju zajedni~kog `ivljenja u mjestima gdje je ta ideja bila veoma duboko ukorijenjena. Bombardiraju}i gradove, siju}i teror, nada je bila ostvariti kapitulaciju i natjerati gra|ane da bje`e i kriju se kao mi{evi u svojim etni~kim enklavama. (Malabotta, 2001:85) Iz ugla ruralno-urbane fenomenologije, Nijaz Musabegovi} navodi: U novije vrijeme posebno zna~ajan motiv za u~e{}e selja{tva u ratu predstavlja to {to na temelju ratnih zasluga seljak, ratnik, `eli doseliti u grad sa svojom porodicom, pri ~emu ulaze}i u gradsku sredinu biva oslobo|en ranije frustrira- nosti i niza kompleksa koji su ga prije toga u sli~nim prilikama pratili, od kulture pona{anja do ekonomskog statusa, po{to u urbanu sredinu dolazi sa oreolom pobjednika. Ovim se prekida kontinuitet ilegalnog, krijum~arskog ulaska selja{tva u gradove... (Musabegovi}, 1997:383) Izvrsnih navoda bilo bi u nedogled, ali ova dva ~ine nam se posebno bitnim za oslikavanje

situacije u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Jer u poslijekonfliktnom periodu situacija u ova tri grada daleko je od prijeratne. Akcent je na „poslije-konfliktnom” periodu, jer danas je vi{e nego ikada kristalno jasno da je Dejtonski mirovni sporazum jedino uspio zaustaviti ratne operacije i stvoriti slabe, ali zaista slabe preduvjete za obnovu dru{tva i zemlje. Vi{e puta pomenuta sintagma na`alost je i sedam godina od prestanka ratnih sukoba potpuno ta~na – u Bosni se zaista radi o odsustvu rata, a ne vladavini mira, a deset godina od po~etka rata na politi~koj sceni u BiH svjedo~imo ponovnom trijumfu nacionalisti~kih stra na ka na vi {es tra na~kim izborima (oktobar 2002). Urbani centri bili su i centri najbrutalnijih i najmasovnijih zvjerstava za vrijeme rata. Ovim se dakako ne `eli uve}ati ili umanjiti zna~aj `rtve na osnovu mjesta stradanja, ve} naglasiti da su zaista, kako izvana tako i u unutra{njosti, o~i sudionika ratnog vihora bile okrenute ka situaciji u tim centrima, ba{ kao i strate{ki politi~ki i vojni manevri. U Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu, nekada{nju interkulturalnost, su`ivot i tradiciju zajedni{tva, ratom je zamijenila homogenizacija, (jedno-)nacionalni ekskluzivitet i polarizacija. Ali, dakako da situacija nije ni pribli`no ista u ova tri grada i svaki od njih ima svoju potpuno spe ci fi~nu sto ri ju kao i mo gu}nosti za svoje sutra.

Umro francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najve}ih evropskih slikara 19. vijeka. Ro|ena gr~ka operska pjeva~ica Marija Kalas, jedna od najve}ih sopranistica u istoriji opere. Karijeru je zapo~ela 1947. i s velikim uspjehom je pjevala na najve}im svjetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera. U Atini izbio gra|anski rat izme|u vlade, koju je podr`avala Velika Britanija i Fronta nacionalnog oslobo|enja (EAM). Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su predstavnici vlade i EAM-a sporazumjeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Gr~koj. Umro srpski knji`evnik i politi~ar Milan Grol, dugogodi{nji dramaturg i upravnik Narodnog pozori{ta u Beogradu, od 1940. {ef Demokratske stranke. Do 1943. bio je ~lan jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji u Londonu, a nakon sporazuma Tito-[uba{i} u{ao je u martu 1945. kao potpredsjednik u vladu Demokratske Federativne Jugoslavije u kojoj je bio do avgusta iste godine. Edit Sparlok Sampson stupila nadu`nost sudije u op}inskom sudu u ^ikagu, kao prva crnkinja sudija u SAD-u. Te{ka magla koja je prekrivala London ~etiri dana prouzrokovala je smrt trovanjem sumpordioksidom velikog broja ljudi. Po~eo indijsko-pakistanski rat zbog Ka{mira, zavr{en 17. decembra pobjedom Indije i odvajanjem Banglade{a, dotad Isto~nog Pakistana, u posebnu dr`avu.

Ro|en slovena~ki pjesnik France Pre{ern, najistaknutija li~nost slovena~ke knji`evnosti 19. vijeka. Najzna~ajnije djelo “Sonetni vijenac”.

1944. 1952.

@an-Lik Godar

1930.

1962. 1962. 1971.

Nakon pada Berlinskog zida u Isto~noj Njema~koj ostavke su podnijeli lider Jedinstvene radni~ke partije Njema~ke (komunisti) Egon Krenc i svi ~lanovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladaju}e partije. Biv{i predsjednik Ju`ne Koreje ^un Do Hvan uhap{en pod optu`bom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangd`u u maju 1979. kada je vojska ubila vi{e od 200 demonstranata.

1975. 1989.

U Laosu vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.

Ro|en francuski re`iser @an-Lik Godar, najzna~ajniji predstavnik francuskog novog talasa koji je filmovima “Do posljednjeg daha“ (1959) i “Prezir“ (1963) napravio revoluciju u filmskoj istoriji.

1995. 2000. 2001. 2004. 2008.

Opsada Sarajeva
Kao najtragi~nija konsekvenca opsade grada, broj stanovnika u Sarajevu umanjen je za 26 procenata. Preko 10.500 njegovih stanovnika ubijeno je od 1992. do 1995. godine. Neki podaci govore da je Sarajevo za vrijeme rata napustilo preko 150.000 njego vih `ite lja. Vi {e od je dne tre}ine dana{njeg stanovni{tva grada ~ine interno raseljene osobe koje su u toku rata bile protjerane iz svojih domova. Sve to odrazilo se i na nacionalnu strukturu stanovni{tva, tako da 1998. godine u Sarajevu `ivi oko 80 posto gra|ana islamske vjeroispovijesti (podatak naveden na slu`benoj web stranici grada Sarajeva, http://www.sarajevo.ba).
(Sutra: Etni~ki odnosi)

U ^ikagu u 82. godini umrla ameri~ka pjesnikinja Gvendolin Bruks, koja je u{la u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade. Nagradu je dobila 1949. za zbirku pjesama “Eni Alen“. Umro Gerhard Rigner, autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svijetu na nacisti~ki plan o uni{tenju jevrejskog naroda. General Vojske Republike Srpske Dragomir Milo{evi} predao se Ha{kom tribunalu pred kojim je 1998. godine optu`en za granatiranje Sarajeva, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enje pravila i obi~aja rata. Apelaciono vije}e ha{kog Tribunala pravosna`no je osudilo Milo{evi}a na 29 godina zatvora zbog zlo~ina nad civilima u Sarajevu 1994/95. Popularni pjeva~ Ruande Simon Bikindi osu|en je pred Me|unarodnim sudom u Aru{i na 15 godina zatvora, zato {to je u svojim pjesmama podsticao na genocid u toj zemlji. Prema podacima UN-a, od aprila do jula 1994, ubijeno je oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika manjinske zajednice Tutsa i umjerenih pripadnika naroda Hutua.

Kristijan Barnard

Knjiga „Religija u tranziciji“ - Esej o religijskom i politi~kom, koju Oslobo|enje feljtonizira, objavljena je 2010. u izdanju Rabi ca iz Sa ra je va (033 659 938 i 659 846, e-ma il: ra bic.doo@bih.net.ba). Dino Abazovi} je doktor sociolo{kih znanosti, radi kao docent na Odsjeku sociologija Fakulteta politi~kih nauka Univerziteta u Sarajevu, na predmetima Sociologija religije, Sociologija saznanja i morala, Religije suvremenog svijeta i Religije i konflikti.

Ju`noafri~ki hirug dr. Kristijan Barnard izvr{io u bolnici “Grote [ur” u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju srca. Pacijent Luis Va{kanski potom je, sa srcem jedne 25-godi{nje djevojke nastradale u saobra}ajnoj nesre}i, `ivio 18 dana.

1967.

46

SPORT
GRUPA

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

@rijeb Eura 2012. godine
A
(Var{ava, Wroclaw)

GRUPA
Holandija Danska Njema~ka Por tugal

B

(Harkiv, Lviv)

Poljska Gr~ka Rusija ^e{ka

GRUPA
[panija Italija Irska Hrvatska

C

(Gdansk, Poznan)

GRUPA
Ukrajina [vedska Francuska Engleska

D

(Kijev, Donjeck)

Michel Platini donio pehar namijenjen prvaku

Reuters

Portugalci u grupi smrti
Reprezentacija koja je izbacila BiH u bara`u smje{tena je u grupu B sa Holandijom, Njema~kom i Danskom
U ukrajinskoj prijestolnici Kijevu 16 najboljih evropskih reprezentacija ju~e je saznalo protivnike u grupama Evropskog prvenstva koje }e se u Poljskoj i Ukrajini odr`ati od 8. juna do 1. jula 2012. godine. Prvenstvo }e biti otvoreno utakmicom izme|u Poljske i Gr~ke u Var{avi, dok je finale u Kijevu. Svako veliko takmi~enje ima svoju grupu smrti, a na Evropskom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajini tu etiketu ponije}e grupa B u kojoj su se smjestile reprezentacije Holandije, Danske, Njema~ke i Portugala. Vrlo sna`na je i grupa C. U njoj }e igrati aktuelni evropski i svjetski prvaci [panci zajedno sa Italijom, Irskom i Hrvatskom. U grupi D su doma}ini Ukrajinci koji }e svoju {ansu tra`iti u me~evima protiv favorizirane Engleske i Francuske, dok }e iz prikrajka vrebati [ve|ani. Ina~e, Polj ska }e svoj dio prvenstva organizirati u Var{avi, Gdansku, Poznanu i Wroclawu, a Ukrajina u Kijevu, Donecku, Harkivu i Lvivu.

ako je Olimpic ostvario svoj najbolji rezultat u jesenjem dijelu sezone otkako se takmi~i u elitnom razredu bh. fudbala, do}i }e do velike promjene igra~kog kadra. Naime, od izvora bliskih klubu saznajemo kako }e ~ak petorica fudbalera, od kojih su trojica imala zapa`eniju ulogu u ovoj sezoni, napustiti klub sa Otoke. Veliko iznena|enje predstavlja odlazak prvog topnika ekipe Admira Ra{~i}a, a klub je raskinuo ugovore i sa Minasom Osmanijem, Mirzom Rizvanovi}em, Nedimom Hiro{em, te golmanom Mladenom Lu~i}em. Uz turbulencije oko raskida ugovora sa pomenutim igra~ima, ve}ina ostalih igra~a oti{li su na zaslu`enu pauzu. Sa treniranjem }e nastaviti juniori kluba, kao i ~etvorica igra~a iz prvog tima koji zbog povreda, odnosno manje minuta`e, nisu upisali dovoljan broj nastupa. To su D`enan Durak, Almir Pliska, Semir Kapi} i Haris Harba. Svi ostali su dobili program rada kojeg }e se pridr`avati do po~etka priprema. Ina~e, ~elni ljudi sarajevskog premijerliga{a organizovali su zajedni~ki ru~ak na kojem su proslavili ostvareni uspjeh, te zacrtali naredne ciljeve. “Nakon iscrpljuju}e polusezone u kojima je ostvaren zapa`en rezultat i evidentan korak naprijed, po~astili smo se na zajedni~kom ru~ku. ^estitali smo jedni drugima, te zaklju~ili da mo`emo vi{e i da u novom dijelu sezone idemo u nove pobjede“ rekao je mladi strateg vu, kova Nedim Jusufbegovi}. Fudbaleri Olimpica }e na pauzi ostati do 12. januara kada je

I

Igra~ke promjene u Olimpicu

Zbogom Ra{~i}u i Hiro{u
Nedim Jusufbegovi}: Ostvaren evidentan korak naprijed

Uz Ra{~i}a i Hiro{a, vukove napu{taju Osmani, Rizvanovi} i Lu~i}, a tim }e poja~ati ~etiri nova fudbalera • Pripreme zakazane za 12. januar - Durak, Pliska, Kapi} i Harba treniraju sa juniorima
zakazano okupljanje i po~etak priprema za proljetni dio sezone. Iz kluba su kazali kako namjeravaju dovesti ~etiri nova igra~a, ali sa imenima ne bi izlazili u javnost. “Pregovaramo sa nekoliko fudbalera ~ija imena sada ne bih spominjao. Namjeravamo dovesti ~etiri igra~a i to na pozicijama lijevog bo~nog, centralnog veznog, napada~a, te krilnog napada~a“ zaklju~io je , Jusufbegovi}. A. MEHANOVI]

Revijalna utakmica u Lukavcu

Minuta {utnje za Garya Speeda
Uo~i `rijeba odr`ana je i minuta {utnje za tragi~no preminulog selektora Walesa Garya Speeda. @rijeb je vo dio gla vni se kre tar UEFA Gianni Infantino, a doma}ini su bili cijenjeni TV voditelji zemalja doma}ina Olga Freimut i Piotr Sobczynski. Ser gej Bub ka, le gen dar ni atleti~ar, predstavio je nogometnu loptu kojom }e se igrati na Euru, a Michel Platini je na pozornicu donio pehar za prvaka Evrope, koji je 2008. godine podigao golman [panije Iker Casillas. Predstavljen je i UEFA Zid legen di, sas tav ljan od le gen di evropskih prvenstava. Zinedin Zidane je izjavio da je Euro takmi~enje u kojem nema slabi}a te da pobjeda predstavlja ogroM. I. man uspjeh.

Lukavi~ani imaju ambicije da se vrate u Premijer ligu

Radni~ki doma}in @elji
Amar Osim je odmah prihvatio poziv da @eljo do|e u Lukavac i uveli~a na{u proslavu 90 godina postojanja. ^ekali smo povoljan termin, a sada smo ga i do~ekali, ka`e predsjednik Radni~kog Adis Lovi}
Lukava~ki Radni~ki i sarajevski @eljezni~ar danas }e na stadionu Jo{ik u Lukavcu odigrati revijalnu utakmicu u povodu proslave 90 godina postojanja oba kluba. “Prije nekoliko mjeseci stupili smo u kontakt sa Amarom Osimom, koji je odmah prihvatio poziv da @eljo do|e u Lukavac i uveli~a na{u proslavu 90 godina postojanja. ^ekali smo povoljan termin, a sada smo ga i do~ekali“ , kazao nam je ju~er Adis Lovi}, predsjednik Radni~kog, dodaju}i da se gostovanje jesenjeg prvaka Premijer lige BiH u Lukavcu o~ekuje sa nestrpljenjem. “Ve} dugi niz godina igramo u Drugoj ligi Sjever, pa na{a publika jedva ~eka da vidi dobru ekipu. @eljo dolazi u najja~em sastavu, {to nam je posebna radost“ za, klju~io je Lovi}, isti~u}i da je subotnja utakmica i svojevrstan test za Radni~ki, koji ima ambicije da se narednih godina vrati u dru{tvo najboljih bh. klubova. Utakmica na stadionu Jo{ik po~inje u 13 sati. A. [e.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

SPORT

47

EVROPA LIGA Ibri~i} preko Muratovi}a do ~etvrtfinala

Begovi} odveo

Stoke dalje
Remijem na svom terenu (1:1) protiv kijevskog Dinama, u 5. kolu E grupe Evropa lige, nogometa{i Stokea osigurali su prolaz u 1/16 finala ovog takmi~enja. Kijevljani su poveli zahvaljuju}i autogolu Upsona u 27. minuti, koji je nespretnom reakcijom matirao na{eg Asmira Begovi}a, koji je nakon du`eg vremena stao me|u stative, da bi u nastavku Englezi uspjeli poravnati rezultat.

Asmir Begovi} je imao sjajan debi u Evropa ligi

Reuters

U tre}oj minuti sudijske nadoknade, Jarmolenko je sjajno {utirao iz velike daljine, ali je na{ internacionalac Asmir Begovi} izvrsnom intervencijom sa~uvao svojoj ekipi jedan bod, a time i siguran plasman u daljnje takmi~enje
nuti, a upravo je njegova zamjena Maicon u 62. postigao vode}i gol na susretu. Austrijanci su poravnali svega minutu poslije preko Kainza, ali su Rusi do trijumfa i plasmana dalje stigli golovima Sycheva (72 penal) i Glushakova (89).

Muratovi} na klupi
Kod Sturma, Samir Muratovi} je cijeli susret odgledao sa klupe za rezerve. Senad Luli} je, kao i Ibri~i}, bio starter, ali je i on igru napustio nakon sat vremena kod rezultata 0:0. Ipak, za razliku od me~a u Moskvi, Vaslui i Lazio su do kraja odigrali bez pogodaka, tako da }e Italijani {ansu za prolaz dalje morati tra`iti u posljednjem kolu u kojem do~ekuju lisabonski Sporting, dok Vaslui, koji ima isti broj bodova kao rimski sastav, ide u goste Zürichu. U slu~aju da na kraju oba sastava budu imali isti broj bodova, dalje ide Vaslui i to zbog boljeg me|usobnog omjera. U Rimu je, naime, bilo 2:2, a u Rumuniji 0:0.
J. LIGATA

Sjajni Begovi}
Naime, Ukrajinci su se povukli na svoju polovicu, kao da su se zadovoljili s minimalnim vodstvom, a kazna za kukavi~ku igru stigla je u 81. minuti, kada je nakon centar{uta Pennanta s desne strane, odli~no sko~io Jones i glavom poravnao za kona~nih 1:1. U tre}oj minuti sudijske nadoknade, Jarmolenko je sjajno {utirao iz velike daljine, ali je na{ internacionalac Asmir Begovi} izvrsnom intervencijom sa~uvao svojoj ekipi jedan bod, a time i siguran plasman u daljnje takmi~enje.

Luli} }e na prolaz morati ~ekati do posljednjeg kola

Ina~e, ovo je za Begovi}a ujedno bio debi u Evropa ligi, od koje se oprostio Haris Medunjanin, koji je me~ izme|u Maccabija i Besiktasa (2:3) u Tel Avivu odgledao sa klupe za rezervne igra~e. Izraelci imaju tek jedan bod i u potpunosti su podbacili u

ovom takmi~enju. Stoke je sada prvi s 11 bodova i ide dalje, a vrlo blizu daljnjeg plasmana je i Besiktas koji ima devet bodova, a u zadnjem kolu do~ekuje Stoke i dovoljan mu je jedan bod za prolaz. Dinamo ima {est bodova i vrlo malene izglede za prolaz.

Kada su u pitanju na{i ostali internacionalci, dobru ve~er imao je i Senijad Ibri~i}, koji je po~eo me~ protiv Sturma. Njegov Lokomotiv je na kraju pobijedio 3:1 i plasirao se dalje, s tim {to je Ibri~i} napustio igru kod rezultata 0:0. Naime, Ibri~i} je iza{ao u 57. mi-

Alen [koro dogovorio povratak u FK Sarajevo

Rano je govoriti o borbi za titulu
Sigurno je da ne}emo imati jednostavan zadatak jer zaostajemo {est bodova za vode}im @eljezni~arom i imamo te`i raspored na prolje}e, rekao je vrsni napada~
Ljubimac navija~a tima sa Ko{eva Alen [koro rekao je da bi u ponedjeljak trebao potpisati ugovor sa Fudbalskim klubom Sarajevo na dvije i po godine. On se nada da ne}e biti nikakvih problema da realizuje transfer u mati~ni klub po{to je postigao dogovor sa njegovim rukovodstvom. Jedan od najboljih fudbalera bordo sastava u periodu poslije agresije na BiH znao je bezbroj puta obradovati golovima i majstorijama vjerne pristalice ko{evskog premijerliga{a, koji pri`eljkuju da }e njegov povratak donijeti puno uspjeha. Ovo je ~etvrti put da }e [koro nositi dres Sarajeva, u kojem je bio i najbolji strijelac na{eg prvenstva sa 20 pogodaka u sezoni 2003/04. odlu~io za povratak ku}i. Bi}e potrebno vremena da u|em u `eljenu formu. Nadam se da }u uspjeti u tome {to prije, uz dobro odra|ene pripreme. U proteklom periodu imao sam spor sa biv {im klu bom iz Me ksi ka (Queretaro, op.a) {to je sada rije{eno“, izjavio je [koro. On smatra da su Sarajevu potrebna dva-tri kvalitetna poja~anja kako bi nastavilo borbu za vrh u proljetnom dijelu Premijer lige BiH. „Sigurno je da ne}emo imati jednostavan zadatak jer zaostajemo {est bodova za vode}im @eljezni~arom i imamo te`i raspored na prolje}e. Sada je rano govoriti da li }emo se boriti za titulu prvaka. Vidje}emo kako }emo startovati u drugom dijelu prvenstva u kojem najprije gostujemo kod Slobode u Tuzli.“ [koro o~ekuje zanimljivu trku za vrh tabele na prolje}e po{to najbolje ekipe najavljuju oja~ava-

Vratiti se {to prije u dobru formu: Alen [koro

Dobre pripreme
„@elim se vratiti u dobru formu nakon duge pauze od godinu neigranja. To je razlog {to sam se

nje igra~kog kadra u medijima. „@eljezni~ar i [iroki Brijeg imaju dobre ekipe kojima }emo poku{ati parirati uz adekvatna poja~anja. Osim Borca, koji ima isti broj bodova kao i Sarajevo, ne treba otpisati ni Zrinjski. Pet ekipa konkurisa}e za Evropu. Ispali smo iz Kupa BiH i jedina {an-

sa za plasman na evropsku scenu je prvenstvo.“

Minus nije preveliki
Vrsni golgeter pratio je igre izabranika ~e{kog stru~njaka Jir`ija Pli{eka u jesenjoj polusezoni. „S obzirom na sva de{avanja od prije pet mjeseci, kao i to da

se ekipa kompletirala tokom prvog dijela prvenstva, mo`emo biti zadovoljni tre}om pozicijom. Nakon prvih {est kola Sarajevo je bilo prvo, da bi kasnije uslijedio pad u formi. Ipak, mislim da minus od {est bodova nije preveliki“, zaklju~io je [koro.
Z. RA[IDOVI]

48

SPORT

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Rukometna Liga prvaka Bosna ve~eras igra sa Zagrebom CO

Oslabljeni studenti pred

VELIKIM IZAZOVOM
Zagreb CO sti`e kao veliki favorit. Mi }emo doista pru`iti maksimum, pa {ta bude, rekao je rukometa{ Bosne Faruk Vra`ali} • Utakmica po~inje u 19 sati, ulaz besplatan
Rukometa{i Bosne do~ekuju ve~eras hrvatskog prvaka Zagreb CO u dvorani “Mirza Deliba{i}“ Centra Skenderija u 19 sati u utakmici 7. kola Lige prvaka grupe A. Bh. {ampion se uo~i ve~era{njeg dvoboja sa favorizovanim Zagrebom nalazi u nezavidnoj situaciji. Naime, {ef struke na{eg prvaka Irfan Smajlagi} mo}i }e ra~unati na usluge tek devet igra~a i dva golmana budu}i da su ostali povrije|eni. Zbog toga }e imati limitirane mogu}nosti za rotaciju igra~a tokom 60 minuta i dr`anje visokog ritma igre. Bi}e to svakako ogroman teret za sve, u ovom trenutku, preostale, za igru sposobne i zdrave rukometa{e Bosne. Uprkos ovim problemima, ekipa bh. prvaka }e nastojati da se prika`e u {to je mogu}e boljem izdanju i tako poku{ati izboriti povoljan rezultat, iako je jasno da }e to biti veoma te`ak zadatak u okr{aju sa jednim od najboljih timova u grupi. “Zapali smo u rezultatsku krizu. Zagreb CO je favorit u ovoj GRUPA

A
6 6 6 6 6 6 6 5 3 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 4 4 6 205:141 177:149 162:161 181:177 167:184 116:196 12 10 6 4 4 0

1. Barcelona 2. Zagreb CO 3. Chambery 4. Schaf fhausen 5. Sävehof 6. Bosna

Subota Barcelona - Schaf fhausen Bosna - Zagreb CO Nedjelja Sävehof - Chambery

(16.15 sati) (19) (15.10)

Bosna do~ekuje favorita u velikim problemima

utakmici u kojoj }emo se, realno, te{ko mo}i suprotstaviti takvom protivniku, koji igra va`nu ulogu u evropskom rukometu. Imamo puno povrije|enih. U zadnjih deset godina ne pamtim takvu si-

tuaciju da na trening do|e sedam igra~a, a takvo stanje je trenutno prisutno kod nas. Bez obzira na to, mi `elimo da pru`imo dostojan otpor Zagrebu“, kazao je, izme|u ostalog, kapiten Bosne

Tarik Me|i}, koji je pozvao navija~e da u {to ve}em broju do|u u Skenderiju i tako daju maksimalnu podr{ku. Mladi reprezentativac i ~lan bh. prvaka Faruk Vra`ali} izjavio

je da o~ekuje vrlo te`ak me~ sa Zagrebom. “Dvije godine se navikavamo na pobjedni~ki mentalitet, a sada smo u si tu aci ji ka da ne mo`emo nikog pobijediti u Ligi prvaka. Zagreb CO sti`e kao veliki favorit. Mi }emo doista pru`iti maksimum, pa {ta bude“ rekao je , Vra`ali}. Pravdu u utakmici 7. kola Lige prvaka Bosna - Zagreb CO dijeli}e ruski arbitri Evgenij Zoatin i Nikola Volodkov. Ulaz je slobodan.
G. V.

Premijer liga BiH za rukometa{e

Revan{-me~evi 3. kola evropskih rukometnih kupova

Izvi|a~, Borac i Gora`de pred ispadanjem
Zrinjski doma}in
U 12. kolu Premijer lige BiH za rukometa{e sastaju se: subota: Maglaj - Vogo{}a (19 sati), Zrinjski - Bosna Prevent (15.30), Derventa - Konjuh (19), Gra~anica - Leotar (18), Krivaja - Grada~ac (18), Sloga - ^elik (19), Gora`de - Prijedor -.

Bosni Prevent

Ljubu{anke ostale bez trenera
Rukometa{ice Ljubu{kog, {estoplasirane ekipe Premijer lige, ostale su bez trenera. Naime, mladi Petar [uvak podnio je ostavku na mjesto {efa stru~nog {taba zbog lo{e finansijske situacije. Jo{ se ne zna ko }e naslijediti [uvaka na klupi Ljubu{anki.

Najslabiju sezonu bh. klupskog rukometa na me|unarodnoj sceni karakteri{u ubjedljivi porazi na svim frontovima. Rukometa{i Izvi|a~a, Borac m:tela i Gora`da u subotu na doma}im terenima igraju revan{-utakmice 3. kola u tri evropska kupa, s minimalnim izgledima da izbore u~e{}a u osmini finala. U Kupu EHF-a ekipa Izvi|a~a prakti~no je eliminirana ve} u prvom susretu porazom od Magdeburga 48:24, tako da }e susret u Ljubu{kom (subota, u 19 sati) biti samo formalnost. Rukometa{i Borac m:tela u Kupu kupova }e imati te`ak zadatak da u banjalu~kom Boriku (20 sati) nadoknade minus deset golova iz prvog susreta sa {panskim Aragonom (21:31).

U Challenge kupu ekipa Gora`da }e u subotu u 18 sati ugostiti ekipu Zubri, koja je u prvom susretu u ^e{koj, tako|er, zabilje`ila ubjedljivu pobjedu 40:26. Jedini bh. predstavnik u osmi-

ni finala }e ostati RK Grada~ac, koji je pro{le sedmice u dvome~u na doma}em terenu u Challenge kupu eliminirao bjelorusku ekipu Ma{eka rezultatima 32:21 i 32:34.

Svjetsko prvenstvo za rukometa{ice

Premijer liga BiH za stonotenisere
U subotu i nedjelju bi}e odigrani me~evi 9. i 10. kola Premijer lige BiH za stonotenisere. Sastaju se: subota: Vogo{}a - Vitez (16 sati), Novi Grad - Mladost (16), Banja Luka - Mostar (16), Kreka - Alad`a (16); nedjelja: Vogo{}a - Mladost (11), Novi Grad - Vitez (11), Borac Raiff. B. - Mostar (11), Kreka - Bosna (11).

Vogo{}a do~ekuje Vitez

Ruskinje brane titulu
Davedeseto Svjetsko prvenstvo za rukometa{ice bi}e odr`ano od 2. do 18. decembra u Brazilu. Titulu aktuelnih prvakinja svijeta brani selekcija Rusije, koja se uz olimpijskog i evropskog prvaka Norve{ku i Francusku ubraja me|u najve}e favorite za osvajanje svjetskog trona. Grupu A sa~injavaju Crna Gora, Norve{ka, Njema~ka, Kina, Island, Angola, grupu B - Rusija, Ju`na Ko-

reja, Holandija, Kazahstan, [panija, Australija, grupu C, Brazil, Francuska, Rumunija, Tunis, Kuba, Japan, a grupu D, Hrvatska, Danska, [vedska, Urugvaj, Argentina i Obala Slonova~e.

OSLOBO\ENJE

subota, 3. decembar/prosina

SPORT

49

EUROLIGA Partizan bolji od Maccabija

Teletovi} briljirao u porazu Caje
Bh. reprezentativac je protiv Cantua ubacio 24 ko{a, a trenutno je prvi strijelac ovog takmi~enja sa prosjekom od 22 poena po utakmici • Ratko Varda ubacio sedam, a Henry Domercant 13 ko{eva
Sedmo kolo Eurolige donijelo je novi poraz za Caju Laboral na{eg Mirze Teletovi}a. Bolji od tima iz Vitorije bio je italijanski Cantu, koji je slavio rezultatom 71:68. Caji ni je po mo gla ni jo{ je dna odli~na partija bh. reprezentativca koji je ubacio 24 poena, a najbolji kod doma}e ekipe bio je Gianluca sa 18 poena. Recimo i to da je Teletovi} trenutno prvi strijelac Eurolige sa prosjekom od 22 poena po utakmici, a iza njega je Demont Mallett iz Charleorija sa 19,29 poena po utakmici. Isti u~inak ima i Olympaicosov play Vassilis Spanoulis, dok se u Top 5 strijelaca Eurolige nalaze jo{ Bo McCalebb i Sonny Weems. Ko{arka{i ljubljanske Olimpije do`ivjeli su {esti poraz u sedam kola Eurolige. Uspje{nija od slovenskog predstavnika u Sto`icama bila je ekipa Montepaschija iz Siene rezultatom 57:63. Najefikasniji u pobjedni~kom sastavu bio je Bo McCalebb sa 16 poena, dok je kod doma}ih Woddiside Partizana bio je Ma~van (22 poena, 8 skokova), ali odli~no su odigrali i Pekovi} sa 17, te Lu~i} s 15 ko{eva. Kod gostiju, najvi{e su zabili Smith (12 ko{eva) i Farmar (11 ko{eva). Real je u Milanu rezultatom 72:65 stigao do pete pobjede u sezoni, te se na vrhu grupe izjedna~io s Maccabijem. Barcelona je ostvarila vrlo visoku gostuju}u pobjedu nad Prokomom (45:76). Iako su se Poljaci dobro dr`ali u prvoj ~etvrtini, ko{arka{i Barcelone u preostale su tri dionice ubacili u vi{u brzinu i tako ostvarili jo{ jednu pobjedu kojom ostaju na stopostotnom u~inku. U prepunoj Sinan Erdem Areni Fener je slavio protiv Olympiakosa rezultatom 86:70. Curtis Jerrells sa 17, te Roko Leni Uki} sa 16 ko{eva bili su najefikasniji u pobjedni~kom timu, dok je kod Olympiacosa Kyle Hines ubacio 14, a Kalin Lucas 13 poena.
A. MEHANOVI]

Mirza Teletovi} nezaustavljiv u ovoj sezoni

upisao 11 poena, a na{ Ratko Varda je ubacio sedam ko{eva. Unics iz Kazana je na svom parketu savladao turski Galatasaray rezultatom 72:61. Terrell Lydal

predvodio je doma}e u ovom susretu sa 17 poena, dok je bh. reprezentativac Henry Domercant ubacio 13 ko{eva. Kod gostiju samo je Jaka Lakovi} bio dvoci-

fren sa 12 poena. Odli~an susret odigrali su Partizan i Maccabi, a prvi put ove sezone beogradski sastav uspio je nadigrati Izraelce. Najbolji kod

ABA liga [iroki gostuje Olimpiji

Liga 13 Zrinjski do~ekuje Leotar

^apljina u derbiju

gostuje Igokei
Mi }emo biti fokusirani na svoju igru, a ovo }e biti pravi ispit za nas. Moramo zatvoriti njihov skok i {ut za tri poena, rekao je trener gostiju Toni Bla`evi}
Danas su na rasporedu tri utakmice 10. kola ko{arka{kog prvenstva BiH za mu{karce, a najzanimljivije }e biti u Lakta{ima, gdje Igokea do~ekuje sastav ^apljine. Gosti zauzimaju drugo mjesto sa bodom prednosti ispred ve~era{njeg doma}ina, koji ima utakmicu manje. ''Imaju iskusne igra~e u Dozetu i Joksimovi}u, koji su igrali u regionalnoj ligi, zatim Aleksi}u, nekada{njem igra~u Partizana. To je skup internacionalaca koji su pro{li puno toga. Mi }emo biti fokusirani na svoju igru, a ovo }e biti pravi ispit za nas'', rekao je trener gostiju Toni Bla`evi}, koji mo`e ra~unati na sve igra~e za nastup u Lakta{ima. ''Nastoja}emo ~vrstom odbranom svesti protivnika na {to manje poena. Bi}e te{ko, ali imamo svoje adute. Moramo zatvoriti njihov skok i {ut za tri poena'', zaklju~io je Bla`evi}. U drugom susretu Zrinjski do~ekuje ekipu Leotara, dok je Varda HE doma}in Hercegovcu. Parovi: Zrinjski - Leotar (18), Igokea - ^apljina (19), Varda HE - Hercegovac (19.30). Nedjelja: Servitium - Bosna (19), Borac - Vogo{}a (20.30). Slobodna je ekipa Mladosti. A. M.
^apljina ima te`ak zadatak u Lakta{ima

[iroki ove sezone ima omjer 3:0 na gostovanjima u Sloveniji

Veli}: Bolji su od nas
Ipak, i mi imamo svoje motive i sigurno da }emo zapeti i u jednoj borbenoj utakmici dati sve od sebe za novo iznena|enje', rekao je trener bh. prvaka Ivan Veli}
U okviru 10. kola regionalne ko{arka{ke lige [iroki gostuje kod slovenske Olimpije. Bh. prvak je u ovoj sezoni tri puta gostovao u Sloveniji, gdje je upisao tri pobjede. U hercegova~kom klubu svi se potajno nadaju da }e i nakon utakmice u Ljubljani ostati nepora`eni u duelima sa slovenskim predstavnicima. Ipak, priznaju kako }e biti dosta te{ko s obzirom na to da Olimpija ove sezone igra veoma dobro. ''Olimpija je rang vi{e u odnosu na nas i samim tim bi}e izuzetno te{ko do}i do pozitivnog re zul ta ta. Na{ pro ti vnik igra odli~no, a to pokazuje i njihova pozicija na tabeli. To je sjajna ekipa koja je popunjena na svim pozicijama sa iskusnim igra~ima. Ipak, i mi imamo svoje motive i sigurno da }emo zapeti i u jednoj borbenoj utakmici dati sve od sebe za novo iznena|enje. A ovaj me~ }e nam pokazati gdje smo mi u odnosu na njih'', rekao je trener [irokog Ivan Veli}, koji zbog povrede na raspolaganju ne}e imati Amerikanca Collinsa. ''@ao mi je {to Collins ne}e igrati s obzirom na to da je podigao formu, te }e nam veoma nedostajati'', zaklju~io je Veli}. Parovi 10. kola: subota: Helios - Radni~ki (16), Cedevita - Cibona (17), Olimpija - [iroki (18), Crvena zvezda - Maccabi (18), Zagreb - Krka (20). Nedjelja: Budu}nost - Partizan (17).
A. MEHANOVI]

50

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON KANTONALNI SUD U TUZLI

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Broj: 003-0-Su-11-000 560 Datum: 1. decembar 2011. godine Na osnovu ~lana 20. i 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05), a u skladu sa odredbama Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Kantonalnog suda u Tuzli, predsjednik Kantonalnog suda u Tuzli o b j a v l j u j e
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Vlada Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 12/03 i 34/03), ta~ke I. Odluke o raspisivanju javnog oglasa za imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo, broj 02-0529733-9/11 od 22. 11. 2011. godine, a u vezi sa ~lanom 9. Zakona o Kantonalnoj agenciji za privatizaciju („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, br. 6/97, 7/00 i 19/11), Vlada Kantona Sarajevo objavljuje

J AVNI O G LA S
za prijem namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme Naziv radnog mjesta 1. Vi{i referent za operativno-tehni~ke poslove...............................................................3 izvr{ioca 2. Pomo}ni radnik za odr`avanje ~isto}e..........................................................................1 izvr{ilac Opis poslova pod ta~kom 1. Vi{i referent za operativno- tehni~ke poslove u~estvuje kao zapisni~ar na pretresima, raspravama, javnim sjednicama i ro~i{tima, postupa po naredbama u spisima, sre|uje spise, vodi popis tro{kova ispla}enih iz predra~unskih sredstava suda i stara se o urednosti spisa koji su mu dodijeljeni u rad, vr{i daktilografske poslove po diktatu na kompjuteru ili pisa}oj ma{ini i izra|uje transkripte zapisnika, sravnjava prepisanu po{tu i otklanja eventuelne gre{ke, popunjava obrasce rje{enja o naknadama svjedocima i sudijama porotnicima u predmetima pomilovanja, vodi poslove naplate sudske takse i njihovu evidenciju, vr{i zamjenu sudskih dostavlja~a za vrijeme kori{}enja godi{njih odmora, pla}enog odsustva, odsustva u slu~aju bolovanja i dr. i obavlja i druge poslove po naredbi predsjednika suda, sekretara suda, {efa Odsjeka i sudije. Opis poslova pod ta~kom 2. Pomo}ni radnik za odr`avanje ~isto}e vr{i ~i{}enje prostorija i inventara suda, ~i{}enje hodnika, odr`avanje sanitarnih ~vorova, zajedno sa sprema~icama drugih pravosudnih organa ~i{}enje i odr`avanje hodnika u prizemlju i prostora ulaza u zgradu (hola), redovno i blagovremeno svakog 1. radnog dana u mjesecu za taj mjesec osigurava te~nost, papir, sapun i ostala sredstva za odr`avanje sanitarnih ~vorova od ekonoma i brine se za njihovu popunu u sanitarnim ~vorovima, zajedno sa sprema~icama drugih pravosudnih organa vr{i redovno ~i{}enje prostora ispred i oko zgrade pravosu|a, zamjenu zavjesa u kancelarijama, pere zavjese obavezno jednom mjese~no, a u pojedinim kancelarijama koje dredi sekretar suda (prijem stranaka) svakih 15 dana, blagovremeno saop{tava {efu Odsjeka i vi{em referentu za odr`avanje objekta - domaru o kvarovima i neispravnim instalacijama u zgradi suda i kvarovima na sredstvima kojima rukuje i obavlja i druge poslove po naredbi predsjednika suda, sekretara suda i {efa Odsjeka. Kandidati moraju ispunjavati op}e uslove propisane Zakonom o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine i posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji Kantonalnog suda u Tuzli, kako slijedi: Op}i uslovi - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je punoljetan, - da ima op}u zdravstvenu sposobnost za vr{enje poslova radnog mjesta, - da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutra{njoj organizaciji suda, - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, - da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa kandidat nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini, - da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Posebni uslovi za poslove pod ta~kom 1. - SSS, IV/III stepen, gimnazija, upravna, birotehni~ka, administrativno-tehni~ka, ekonomska, gra|evinska, rudarska, ma{inska, hemijska ili druga {kola dru{tvenog, odnosno tehni~kog smjera, poznavanje rada na ra~unaru i poznavanje daktilografije, najmanje 10 (deset) mjeseci radnog sta`a, obavezno testiranje. Posebni uslovi za poslove pod ta~kom 2. - Zavr{ena osnovna {kola, 6 ({est) mjeseci radnog sta`a. Uz prijavu na javni oglas kandidat mora prilo`iti sljede}e dokumente, u originalu ili ovjerenoj fotokopiji: - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 ({est) mjeseci) ili ovjerenu fotokopiju CIPS-ove osobne iskaznice, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 ({est) mjeseci), - Svjedo~anstvo ili diplomu o vrsti i stepenu {kolske spreme, a za poslove pod ta~kom 1. i dokaz o poznavanju daktilografije i rada na ra~unaru, - Uvjerenje da se protiv kandidata na vodi krivi~ni postupak, - Akt nadle`nog organa kojim se potvr|uje da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja internog oglasa kandidat nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini, - Akt nadle`nog organa da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine - Uvjerenje o radnom sta`u. Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme. Rok za podno{enje prijava kandidata na javni oglas je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Sa kandidatima ~ije prijave budu blagovremene i potpune obavit }e se usmeni intervju, a sa kandidatima za poslove pod ta~kom 1. i pisano testiranje, po prijepisu teksta i diktatu. Prijave sa tra`enim dokazima o ispunjavanju svih uslova iz javnog oglasa, osim ljekarskog uvjerenja, treba dostaviti na adresu: Kantonalni sud u Tuzli, Ulica mar{ala Tita broj 137, sa naznakom „prijava na javni oglas“ preporu~eno putem po{te ili neposredno u prijemnu kancelariju ovog suda. Izabrani kandidati du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika ne starije od 3 (tri) mjeseca. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

ZA IMENOVANJE PREDSJEDNIKA I ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA KANTONALNE AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU SARAJEVO I. Predmet javnog oglasa Objavljuje se javni oglas za imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo (predsjednik i ~etiri ~lana). Izbor i imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora izvr{i}e Skup{tina Kantona Sarajevo, na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo. II. Opis pozicije Upravni odbor upravlja Agencijom, donosi Statut i druge op}e akte, donosi Poslovnik o radu, donosi Pravilnik o unutra{njoj organizaciji Agencije, donosi finansijski plan i program rada Agencije, donosi zavr{ni ra~un i izvje{taj o radu Agencije, osniva komisije i radna tijela i vr{i druge poslove u skladu sa zakonom. III. Mandat Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora imenuju se na period od dvije godine. Kona~no imenovana lica ostvarit }e pravo na naknadu za svoj rad u Upravnom odboru. IV. Uslovi za pozicije Svi kandidati moraju ispunjavati op}e i posebne uslove. Op}i uslovi: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu), - da je stariji od 18 godina (dokaz: izvod iz mati~ne knjige ro|enih ili kopija CIPS-ove li~ne karte), - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou dr`ave ili entiteta u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadle`nog op}inskog organa), - da se na njega ne odnosi ~lan IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadle`nog op}inskog organa), - da nije na funkciji u politi~koj stranci (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadle`nog op}inskog organa), - da nema privatni finansijski interes u reguliranom organu u koji se kandiduje (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadle`nog op}inskog organa), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prijestup i da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak (dokaz: uvjerenje nadle`nog MUP-a i uvjerenje nadle`nog suda), - da nije direktor ili ~lan uprave Agencije, - da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja, - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/02) (dokaz: izjava potpisana i ovjerena od nadle`nog op}inskog organa). Posebni uslovi: - da ima visoku stru~nu spremu (dokaz: original ili ovjerena kopija diplome), - da ima vi{egodi{nje iskustvo i stru~no znanje iz okvira djelatnosti Agencije (dokaz: potvrda ili uvjerenje), - da je upoznat sa propisima iz oblasti privatizacije, - da je upu}en u na~in rada organa u koji se kandiduje. V. Prilikom procjene kvalifikacija i iskustva svih kandidata, uzet }e se u obzir i sljede}e: - sposobnost da savjesno, odlu~no i odgovorno obavlja upra`njene pozicije, - sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, - komunikacijske i organizacijske sposobnosti, - sposobnost upravljanja finansijskim resursima i naklonjenost timskom radu, - da nije ~lan nadzornog odbora u vi{e od jednog reguliranog organa. Prilikom izbora vodi}e se ra~una o spolnoj i nacionalnoj zastupljenosti kandidata. VI. Potrebni dokumenti Kandidati su du`ni uz prijavu koja sadr`i biografiju, adresu i kontakt-telefon prilo`iti originalne dokumente ili ovjerene kopije dokumenata (ne stariji od {est mjeseci), koji su dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova tra`enih oglasom, u roku od 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Oglas }e biti objavljen u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i dnevnom listu "Oslobo|enje". Za kandidate sa liste u`eg izbora najboljih kandidata koji ispunjavaju kriterije za imenovanje, uvjerenje da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo, pribavi}e se po slu`benoj du`nosti. VII. Ostale napomene Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor. Podnosilac prijave sa kojim se ne stupi u kontakt u roku od 10 dana od dana isteka roka za podno{enje prijava ne}e biti razmatran u daljem procesu kandidiranja. Sve informacije u toku postupka kandidovanja su transparentne, osim ako informacije o podnosiocima prijava nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik BiH", broj 32/01). Kandidati koje nakon intervjua preporu~i Komisija za izbor, smatrat }e se da su najuspje{nije pro{li otvorenu konkurenciju. Bilo koji kandidat ili bilo koje drugo lice — ~lan javnosti, mo`e podnijeti prigovor na kona~no imenovanje ako postoje dokazi da u procesu imenovanja nisu ispo{tovani principi i postupci utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine. Prigovor se podnosi istovremeno premijeru Vlade Kantona Sarajevo i Ombudsmenu Bosne i Hercegovine. Prijave sa tra`enim dokumentima se dostavljaju li~no ili po{tom preporu~eno na adresu: Vlada Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Ul. reisa D`emaludina ^au{evi}a 1, Sarajevo, uz naznaku: „Prijava za predsjednika i ~lanove Upravnog odbora Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo — NE OTVARAJ“. Na pole|oni koverte navesti ime i prezime podnosioca prijave, adresu i kontakt-telefon. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

JAVNI OGLAS

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.
Na osnovu ~lana 139. Zakona o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine" TK broj: 06/04 i 07/05) i Odluke o utvr|ivanju uslova i kriterija na osnovu kojih se vr{i ocjenjivanje kandidata za izbor i imenovanje direktora srednjih {kola koje imaju status javne ustanove ("Slu`bene novine" TK broj: 8/10 i 13/10), ~lana 172. Pravila {kole i Odluke [kolskog odbora broj: 01-2998-1/11 od 30. 11. 2011. godine [kolski odbor Javne ustanove Mje{ovite srednje {kole Gra~anica raspisuje

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.

51

SJE]ANJE Pro{lo je sedam godina od smrti

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora Javne ustanove Mje{ovite srednje {kole Gra~anica, na period od 4 godine Opis poslova direktora {kole: organizira i rukovodi radom {kole, predla`e godi{nji program rada {kole i preduzima mjere za njegovo dono{enje, predla`e unutra{nju organizaciju rada {kole, odlu~uje o prijemu zaposlenika u {koli i vr{i ocjenjivanje njihovog rada, odlu~uje o pravima i obavezama iz radnog odnosa, izvje{tava Ministarstvo i Pedago{ki zavod, podnosi [kolskom odboru i resornom ministarstvu izvje{taj o rezultatima rada i materijalnom poslovanju {kole, zastupa i predstavlja {kolu i odgovoran je za njen zakonit rad, zaklju~uje i potpisuje ugovore, priprema i rukovodi sjednicama Nastavni~kog vije}a, izvr{ava odluke [kolskog odbora, obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Kandidati za direktora {kole du`ni su ispunjavati slijede}e op}e uslove: 1. da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, 2. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova direktora {kole, 3. da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine, 4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo, 5. da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole. Pored op}ih uslova, kandidati su du`ni ispunjavati slijede}e posebne uslove: a) da posjeduje visoku stru~nu spremu, VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus zavr{enog dodiplomskog studija u trajanju od najmanje ~etiri godine, b) da ima polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika ili pedagoga c) da ima najmanje 5 godina radnog iskustva u nastavi ili na pedago{ko-psiholo{kim poslovima poslije sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, d) da ispunjava uslove za nastavnika ili pedagoga u {koli u kojoj konkuri{e za direktora e) da ima program rada i razvoja {kole za period na koji se imenuje, f) da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom, g) da nema privatan finansijski interes u {koli, h) da nije obavljao du`nost direktora {kole dva puta uzastopno u {koli u kojoj konkuri{e za direktora. Uz prijavu na konkurs kandidati su obavezni prilo`iti dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: - biografiju kandidata, adresu i kontakt-telefon, - diplomu o zavr{enom fakultetu (original ili ovjerena kopija) - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci), - uvjerenje o najmanje 5 godina radnog iskustva u nastavi ili na pedago{ko-psiholo{kim poslovima nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan rad na poslovima nastavnika ili pedagoga (original ili ovjerena kopija), - program rada i razvoja {kole na period na koji se imenuje, - ljekarsko uvjerenje kao dokaz da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova direktora {kole (ne starije od 6 mjeseci) - izjavu da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije ili organizacije koja je povezana sa politi~kom partijom (ovjerena izjava kod nadle`nog organa) - izjavu da nema privatni finansijski interes u {koli u kojoj konkuri{e (ovjerena izjava kod nadle`nog organa), - izjavu da nije obavljao du`nost direktora {kole dva puta uzastopno (ovjerena izjava kod nadle`nog organa), - izjavu da nije osu|ivan za krivi~no djelo (ovjerena izjava kod nadle`nog organa), - uvjerenje da kandidat nije ka`njavan u oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole (uvjerenje izdato od nadle`nog suda ne starije od 3 mjeseca), - izjavu da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (ovjerena izjava kod nadle`nog organa). Rok za podno{enje prijava na konkurs je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Kandidati }e biti obavije{teni o rezultatima konkursa u roku od osam dana od dana dono{enja odluke. Prijave sa tra`enom dokumentacijom treba dostaviti neposredno ili putem po{te, u zatvorenoj koverti, sa naznakom Prijava na konkurs za radno mjesto direktora {kole u JU MS[ Gra~anica NE OTVARAJ na adresu JU Mje{ovita srednja {kola Gra~anica, ul. M. Ba{eskije br. 2, 75320 Gra~anica. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Predsjednik [kolskog odbora Fikret [uvali}, prof.

POTRA@NJA
AGENCIJI PALMA potrebni stanovi u zgradi prazni i opremljeni za iznajmljivanje za provjerene i ozbiljne klijente kao i za prodaju poznatim kupcima. Tel: 061/145-853. AGENCIJI potrebni stanovi za izdava nje i pro da ju, li jen ti po zna ti.Tel:061/360-084. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306. POTREBAN dvosoban namje{ten stan Centar-Hrasno za zaposlenu gospo|u na 18-mjeseci.Tel:061/031-330. ZA POZNATOG kupca potra`ujemo garsonjeru od Dobrinje do centra. Mob. 061/350-448. POTREBNO vi{e stanova praznih namje{tenih za prodaju i izdavanje. Tel. 062/200-777 i 033/203-127. AGENCIJI za nekretnine potrebno vi{e stanova za prodaju i izdavanje.Tel: 062/200-777 i 033/203-127. POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732. TRA@IM u zakup garsonjeru ili jedosoban stan na relaciji Otoka Dobrinja.Tel: 061/494-279.

ESADA SKENDEROVI]A
Postoji{ kroz najljep{e uspomene koje s bolom podsje}aju na sve ono {to je izgubljeno tvojim odlaskom... Supruga, k}erke, unuk i zetovi
7378 grijanje. Tel. 201-221, 062/921-419. PRODAJEM zemlju Poljine, uz asvaltni put, 35 KM/m2. Mob. 062/619-361, 061/170-254. ILID@A ku}a u nizu ul. Bosanskih Gazija na eta`e u sre|enom stanju.tel. 061/269-835. PRODAJEM stan 64m2 na IV spratu u Novogradnji, lok.^engi} Vila.Tel: 061/206-728. PRODAJEM ku}u 120m2 sa ba{tom i gara`om nizovi u naselju Ko{evo ul. Nu sre ta Fa zli be go vi}a.Ci je na 320.000,00KM. Tel:061/206-728. SOKOLOVI] Kolonija ku}a duplex na 3 eta`e komplet sve sre|eno eta`no grijanje 135 KM. Tel:061/269-835. LUKSUZNO opremljen prostor u srcu Starog grada Katedrala na 2 eta`e 140m2+20mterase ulaz sa portalom. Tel. 061/269-835. CIGLANE jednosoban stan 42m2/ ul. Antuna Hangija noviej zgrade od fasadne cigle.Tel. 061/269-835. [VRAKINO pored Mupa 3 zgrada u niu renovirana garsonjera. Tel.061/269-835. BA[^AR[IJA Kova~i novija gradja 73m2 dnevna 2 spava}e 2WC kuhinja. Tel. 00381638383253. PRODAJE se stan 80m2I +zidana gara`a, austrijska gradnja. Tel. od 16.30 do 20. Tel. 033/441-879. PRODAJEM stan Alipa{ino polje A faza 70m2 1450m2. Mob:062/790-256. PRODAJEM radnju u centru grada, vlasni{tvo, potpuno adaptirana, zagarantovan promet za sve mogu}e djelatnosti. Mo`e izdavanje na du`i period. Mob. 062/790-547. STAN u 3 nivoa, S. Kolonija+ba{ta, djelimi~no adaptiran, 120.000 KM. Mob. 061/177-556, 065/061-966. PRODAJEM izra|ene drvene bebestubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704. PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Novelova 300 KM. Tel. 532-497. PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel:063/864-775. ZI DNO ogle da lo 200x75. Mob. 066/973-852. PRODAJEM preparirano mladun~e TIGRA, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440. VOJNA enciklopedija 10/1, BG 75, kao nova, cijena 300KM. Mob. 061/274-450. PRODAJEM nov njema~ki kompresor 150 l, trofazni. Mob. 061/191-521. PRODAJEM gril za pe~enje pili}a na plin plata za ro{tilj na plin. Tel. 061/375-168. PRODAJEM ve}u koli}inu novogodi{njih ~estitki, super povoljno. Tel. 061/712-771. PRODAJEM {iva}u ma{inu Singer starina, povoljno. tel. 061/909-320. PRODAJEM 100% efiaksno sredstvo za trajno uni {tenje `oha ra i `tih mrava u va{em stambenom ili poslovnom pros to ru.Mob: 061/243-891. PRODAJEM upola cijene Bajerove trake za mjerenje {e~era u krvi. Tel. 063/190-935. PRODAJEM vrata 80x200+50cm 2 kom.90x200+50 cm 1kom, i prozore. Mob: 061/869-396. PRODAJEM {indru nova premazana sadolinom, 600kom. Tel. 061/565-052. PRODAJEM 28 kom. original Sony E30PM vrhunskih kvalitet video kasete, 45 metara, ukupno 100 KM. Mob. 061/231-713, 472-554. PRODAJEM 9 original Japan Sony Betacamsp, 30 metal tare video kasete, 222 metra, 100 KM. Mob. 061/231713, 472-554. PRODAJEM 34 rolne novog telefax papira „Beta roli“, 210x30x12, ukupno 70 KM. Mob. 061/231-713, 472-554. PRODAJEM 10 Sony High Grade video kasete E-60 PM 88 metara, original, ukupno 100 KM. Mob. 061/231713, 472-554. PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973. PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007. ispravan. Tel: 061/789-290. TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske kamin pe}i 300 KM. Tel: 534-992. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.

PONUDA
IZDAJEM Poslovni prostor. 43 m2, pogodan za razne namjene, lokacija [entada. Mob. 061/344-365 IZDAJEM vikendicu na Jahorini, ekstra lokacija. Mob. 066/136-470. IZDAJEM jednokrevetnu sobu Iza Katedrale. Tel.062/869-654. IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, 2 sprat, et. grijanje, kablovska i te le fon, Av de Smaj lo vi}a. Mob. 061/775-106. IZDAJEM tri poslovna prostora u Papagajci po 20m2. Tel. 061/141-676 i 033/535-165. IZNAJMLJUJEM trosoban namje{ten stan kod pozori{ta u Sarajevu, telefon, internet, TV, klima, blindo vrata, parking mjesto za auto. Tel. 061/133-191. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523. IZDAJEM garsonjeru opremljenu ul. Ohridska 3A N. Sar.Tel:033/443-620. IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573640.

USLUGE
MIKADO d.o.o., `aluzine trakaste i panelne zavjese, platnene, ALU i PVC vanjske roletne, harmo ni ka i blin do vra ta. Tel. 033/655-600, 062/170-248.

ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211484, 033/767-995 i 061/131-447.

KOMBI prevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309 TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.
ENGLESKI poduka-instrukcije, za sve uzras te, mo`e do la zak ku}i, pro fe so ri ca u mi ro vi ni. Mob. 061/139-768. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665. MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata dolazak bespaltan. Tel:061/551-035. NJEMA^KI advokata iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u BiH. Tel. 061/537-739. ^ISTIM stanove. Mob. 064/418-3225. VODOINSTALATER vr{i sve vodoinstalaterske radove, povoljno. Mob. 061/222-927.

PRODAJA
ALIPA[INO polje, Trg Zavnobiha, 77m2/1.500 KM. Mob. 066/801-737. HRASNO, P. Ribar, VP, 58m2/2.050 KM. Mob. 061/415-787. GARA@A na Vracama, A. Smajlovi}a, uknji`en, 13m2, 13.000 KM. Mob. 065/819-136. ISTO^NO Sarajevo, novogradnja, Spasovdanska, 4 sprat, 50m2, 72.000 KM. Mob. 065/819-136. STANOVI novogradnja, Pacifik, razli~ite kvadrature 29-90m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/415-787. VRACA, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2, plin, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. MOJMILO, Trg Barcelone, 4/2, 68m2, 120.000 KM. Mob. 061/320-439. ^ETVEROSOBAN stan 109m2, u epicentru, 1 sprat, renoviran, eta`no

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

MENSUR @OLJI]
9. novembar 1960 - 11. novembar 2011.

„Pozivam za svjedoka i mastionicu i pero i Ono {to se perom pi{e; Pozivam za svjedoka nesigurnu tamu sumraka I no} i sve {to ona o`ivi; Pozivam za svjedoka sudnji dan I du{u {to sama sebe kori; Pozivam za svjedoka vrijeme, Komemoracija u Kaliforniji }e se odr`ati u subotu, 3. decembra 2011. godine.

Po~etak i svr{etak svega Da je svaki ~ovjek uvijek na gubitku. Ali smrt nije kraj. Jer smrt zapravo i nema kraja; Smr}u je samo obasjana staza Od gnijezda do zvijezda.“

O`alo{}ena porodica, rodbina, kolege i prijatelji iz Bosne, Hrvatske, Holandije, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i {irom svijeta.
7392

Navr{avaju se ~etiri tu`ne godine otkako nije sa mnom moj deka

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

HAZIM GRABONJI]
2007 - 2011.

FIKRETA (OSMANA) SULEJMANOVI], ro|. SINANOVI]

Ne postoji jezik, ne postoje rije~i da opi{em prazninu i tugu otkad Te nema, voljeni moj deka. Bio si moja svakodnevna radost, neizmjerna ljubav i podr{ka... Sto suza u meni je i nikada zadnju proplakati ne}u. "Na Lavu ja sam ostavila svoje srce." Tvoja lutkica Adriana
7394

NERMINU

preselila na ahiret u petak, 2. decembra 2011, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: k}erka Senija, unuci Kenan i Adnan, brat D`evad i sestra Hikmeta sa porodicama, daid`inica Seviba, Suada sa porodicom, brati~ne i sestri~ne, te porodice Sulejmanovi}, Nalbanti}, Sinanovi}, Imamovi}, Mujki}, Feto, Uzunovi}, Pa{ali}, ^abaravdi}, Dedovi}, ^olakovi}, Tuki}, Dervi{agi}, Terza, Vite{ki}, Merdan, Ibrahimpa{i}, Durak, Ali}, Tahmi{~i}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i `alosti, Mis Irbina br. 16/IV, u 14.30 sati.
000

Porodica \apo: Senad, Suada, Mirza i Haris
7393

Navr{ilo se 7 dana od smrti dragog tate Danas se navr{avaju ~etiri godine otkako nije sa nama

POSLJEDNJI POZDRAV ocu na{eg dragog Kenana

SEADA BEGOVI]A
S ljubavlju i zauvijek,

HAZIM GRABONJI]
2007 - 2011.

k}erka Sandra sa mamom Vesnom
7386

S tugom i ponosom, k}erka Aida Domazet sa porodicom
7394

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING

MUSTAFI KAUK^IJI
Porodici upu}ujemo izraze iskrenog sau~e{}a.

D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

LIDI
Centar "Andre Malraux"
7385

Radni kolega i kolegice iz knji`are “[ahinpa{i}”
7390

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.
POSLJEDNJI POZDRAV
... za ovaj trenutak - pripremajte - se (hadis)

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

53

majci na{eg prijatelja

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 1. decembra 2011. u 86. godini nakon kra}e bolesti preminula na{a draga mama i baka

NAZA (RA[IDA) MERD@ANOVI] ro|. HASANOVI]
preselila na ahiret u petak, 2. decembra 2011, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 14.30 sati na mezarju Ugorsko - Vogo{}a. O`alo{}eni: sin Adil, k}erka Zlatka, snaha Hasiba, unuka Azra, sestre Zakira i Miza, jetrve Samija, Uzejfa, Rabija i Amira, snahe Hata, Kira i Samka, brati}i, sestri}i i sestri~ne: Alija, Hazim, Dino, Vedad, Nedim, Sejdalija, Bahrija, Halida, Saliha, Jasmina, Adnan, Sultanija, Zenaida, Amira, Azemina, Sutka i Senija, djeveri}i, djeveri~ne, te porodice Merd`anovi}, Hasanovi}, Ahmethod`i}, Beglerovi}, Goro, Botulja, Be{lija, [ejto, Kr{o, Had`i}, Cocali}, Kadri}, ^atal, Baru~ija, D`emat, Kalji}, Leti}, Softi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14.30 sati, Ugorsko II/11. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

MALKA ALETA

HAFIZA DRAGOJEVI], ro|. SALKOVI]
1926 - 2011.

D`emaludin Peljto sa porodicom
7389

Posljednji ispra}aj }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju u Banjaluci. O`alo{}eni: k}erka Valerija, sin Goran, zet Goran, unuke Maja i Lana, brat Hifzija, sestre Sena, Rahela i Refija, zet Bratislav Bato, snahe Draga i Minka i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
000

Duboko o`alo{}eni, ali s vjerom i nadom u uskrsnu}e i `ivot vje~ni, javljamo rodbini i prijateljima da je na{ dragi

I[TVAN (I[TVANA) TERE^IK
1945 - 2011.

TU@NO SJE]ANJE TU@NO SJE]ANJE

Petog decembra 2011. navr{ava se godina otkako nas je iznenada napustila na{a dobra i voljena Doda

Petog decembra 2011. navr{ava se godina otkako nas je iznenada napustila na{a dobra i voljena Doda

preminuo u ~etvrtak, 1. decembra 2011, nakon kratke i te{ke bolesti u 66. godini. Pokop dragog nam pokojnika obavit }e se u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 12.30 sati na gradskom groblju Vlakovo iz katoli~ke kapele. PO^IVAO U MIRU BO@IJEM. O`alo{}eni: supruga Milka, k}erke Tanja i Sanja, unuka Lorena, sestra Margita, zet Milan, obitelji Tere~ik, Mijatovi}, Vi{acki, Pejovi}, Brki}, Kova~evi}, Mari}, te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Plandi{te br. 52, Ilid`a.
000

DOBRILA JOVANOVI], ro|. PRPI]

DOBRILA (BO@IDARA) JOVANOVI], ro|. PRPI]

Te{ko je `ivjeti sa ovom prazninom i bolom u du{i. Stalno je u na{im mislima i sje}anjima. ^etvrtog decembra posjeti}emo njen grob i polo`iti cvije}e. S neprolaznom ljubavlju, sestra Ranka i sestri~na Dejana sa porodicom
102

Mnogo nam nedostaje. @ivi u na{im srcima i mislima. S neprolaznom ljubavlju, rodica Vesna sa suprugom Fahrudinom Balvanovi}em
103

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE

DAVORIN (RUDOLFA) ^EPLAK

DOBRILA JOVANOVI], ro|. PRPI]

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
preminuo 1. decembra 2011. u 57. godini. Sahrana }e se obaviti 5. decembra 2011. godine u 13 sati na gradskom groblju Sv. Mihovil. O`alo{}eni: supruga Dijana, otac Rudolf, brat Mladen, punica Marija, punac Stjepan, {urjak Miha, snahe Sun~ica i Milena, ne}ak Viktor, tetka Eda, ujak Branko, ujna Raza, ro|aci Aleksandar, Goran, Sanja i Slaven sa porodicama, porodice ^eplak, Skaki}, Petruhar, Kova~evi}, [piranovi}, Lovri}, Sari}, Bo`i}, @ivkovi} i Bakal, kao i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
000

Pro{la je godina ispunjena bolom i uspomenama otkako vi{e nisi sa nama. Tvoj dragi lik s ljubavlju ~uvamo u na{im srcima. U nedjelju, 4. decembra }emo posjetiti Tvoj grob i polo`iti cvije}e. Sinovi Zoran i Dragan sa porodicama, te mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji
101

DOO NOVOTEKS KISELJAK

Tel: 387/30/879-438

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

U nedjelju, 4. decembra 2011. godine, navr{ava se ~etrdeset dana otkako je preselila na ahiret na{a draga

POSLJEDNJI SELAM

AZIZA HAD@AGI], ro|. FURDA

VEDAD RA@ANICA

Tevhid (mu{ki i `enski) i hatma-dova }e se prou~iti u nedjelju, 4. decembra 2011. godine, nakon podne-namaza u Alipa{inoj d`amiji. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
7380

NA^ELNIK OP]INE NOVO SARAJEVO Ned`ad Kold`o
001

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Tre}eg decembra 2011. godine navr{ava se {est mjeseci otkako je preselio na ahiret na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SUADA (HILME) @ERI] ro|. ^I[I]

ASIM (BE]IRA) IBRAHIMAGI]

S neizmjernom ljubavlju, ponosom i po{tovanjem ~uvat }emo ga u na{im srcima i mislima. Molimo dragog Allaha d`.{. da mu podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet.
preselila na ahiret u petak, 2. decembra 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Izet, sinovi Senad i Jasmin, unu~ad Kristina i Damir, snaha Jovanka, sestra Fikreta, bra}a Faik i Rifat, snahe Behija i Fehima, zet Ismet, jetrva Fatima sa djecom, sestri~ne, brati}i, brati~ne, te porodice @eri}, ^i{i}, Keserovi}, Topi}, Fejzi}, Garibovi}, Omerovi}, Smaji}, Ibi{evi}, Pustahija, Fetinci, Lingo, Omeragi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14 sati) u mahalskoj d`amiji Ned`ari}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

O`alo{}ena porodica Tevhid }e se prou~iti istog dana (subota, 3. decembra 2011. godine) u 15 sati u ku}i `alosti O~aktanum 11 a.
105

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg prijatelja

S tugom i bolom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi

DAMIR (OSMANA) HAVI]
1958 - 2011.

preminuo 1. decembra 2011. u 54. godini. Posljednji ispra}aj }e se obaviti u ponedjeljak, 5. decembra 2011. godine, u Zagrebu. O`alo{}eni: supruga Mladenka, sestre Nasiha, Jasminka i Safeta, zetovi Esad, Zijad i Adnan, sestri} Sead, sestri~ne [ejla, Lejla i Amila, porodice Havi}, Nazibegovi}, [ehabovi}, Hod`i}, Jaganjac, Eminovi}, Boto, Ov~ina, Huki}, Jahi}, Imamovi} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
000

JOZU KRI@ANOVI]A
2009 - 2011.

Sena i Hamdija Had`ihasanovi}, Azra @iga i Belma Sari} s porodicama
001

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

55

U dubokoj boli javljamo svim ro|acima, prijateljima i znancima tu`nu vijest da je blago u Gospodinu preminuo na{ voljeni suprug, otac, djed, brat, svekar, stric i ujak,

gospodin

GENTIL GENTO BULI]
26. 1. 1935 - 1. 12. 2011.

Posljednji ispra}aj dragog nam pokojnika obavit }e se na mjesnom groblju [iljevi{te (Klobuk) 3. decembra 2011. godine u 14 sati. O`alo{}eni: supruga Mila, sinovi Davorin i Igor, nevjeste Marijana i Ivona, unu~ad Karla, Petra, Lara i Roko, sestra Dragica, obitelji Buli}, Jur~i}, [ari}, Glavota, Mati}, Milos, ^uljak, Mirkovi}, Kecman te ostala tuguju}a rodbina, susjedi i prijatelji. Po~ivao u miru Bo`jem!
106

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HAMDO (ISMETA) ALIBEGI]

RAZIJA HALILOVI], ro|. ME\EDOVI]

preselila na ahiret u utorak, 29. novembra 2011. u Belgiji, u 70. godini. preselio na ahiret u petak, 2. decembra 2011, u 62. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: tetka Mulabdi} Zekija sa porodicom, daid`a Dedi} Uzeir sa porodicom, te porodice Alibegi}, Dedi}, Mulabdi}, Ajdin, [abi}, Zubovi}, Grama~eli, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.30 sati) u d`amiji Dobrinja III. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred d`amije Dobrinja III, sa polaskom u 12.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Halil, sinovi had`i Zlatan i Almir, k}erka Lejla, zet Ekrem, snahe had`i Hatiçe i Alma, unu~ad Benjamin, Latif, Amina, Esma, Sabina i Asiya, sestra Fahrija, sestri}i Edin i Salih, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, djeveri Emin i had`i Fejsal, zaova Methija, jetrve Behija i Ned`iba, djeveri}i i djeveri~ne, zaovi}i i zaovi~ne, te porodice Halilovi}, Me|edovi}, Muzurovi}, Meli}, Omerspahi}, Kaçar, @iga, Musli}, ]elovi}, Tahirovi}, Had`ifejzovi}, Özkan, Mujanovi}, Kadi}, Kabil i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici vite{ka br. 30.
002

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Sa velikim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MUSTAFA (AVDE) KAUK^IJA

NERMIN (FEHIMA) VRABAC
preselio na ahiret u ~etvrtak, 1. decembra 2011, u 42. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 3. decembra 2011. godine, poslije podne-namaza (12.30 sati) u haremu d`amije Svrake - Semizovac, a ukop }e se obaviti na mezarju Boranje - Svrake. O`alo{}eni: majka Bedrija, otac Fehim, supruga Taiba, sin Ajdin, k}erka Ajla, brat Bakir sa porodicom, sestra Pa{a, daid`a Avdo sa porodicom, tetke sa porodicama, amid`i}i i amid`i~ne sa porodicama, te porodice Vrabac, Boli}, Devi}, Fazli}, Laka~a, D`indo, Gurda, Imamovi}, Bibi}, Selimovi}, Bajri}, Mehi}, Manco, Avdiba{i}, Aliba{i}, Be{li}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 12.30 sati, Ul. reljevska 18. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa autobuske stanice Vare{, sa polaskom u 10.45 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

VIKTORIJA (FRANE) NIKOLI], ro|. ]ETKOVI]

preselio na ahiret u petak, 2. decembra 2011, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo.

preminula 1. decembra 2011. u 92. godini. Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju u Visokom. O`alo{}eni: sestra Lucija Mihali~ek, te obitelji ]etkovi}, Mihali~ek, Mari}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Po~ivala u miru Bo`ijem.
7388 000

O`alo{}eni: supruga Tahira, sinovi Faruk i Kenan, unuke Emina i Asia, brat Muamer, snahe Dervi{a i Vildana, zet Ned`ad Habul, sestri}i Rijad i Rusmir, te porodice Kauk~ija, Smajlovi}, Drnda, Had`i}, Habul, Mari}, [enderovi}, Ljuca, Abazi, te ostali prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici jo{ani~ka br. 15/I.

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

HALIDA LIDA (MUNIBA) [EBI], ro|. HELJI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 1. decembra 2011, u 61. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: suprug Seid, sin Haris, k}i Irma, zet Ibrahim, unuk Amir, prija Hurija, sestre Taiba i zet Hajrudin sa porodicom i Hamida sa djecom, brat Munib sa porodicom, zaova Sejda i zet Kruno sa porodicom, jetrva Sakiba sa porodicom, njena Marina, tetke had`i D`emila Be{lija i Raza Hamzi} sa porodicama, Maja sa porodicom, amid`inica Mejra sa porodicom, rodice Miza, Mirza i D`ida sa porodicama, njene drage kom{inice Hasiba, Sifa i Majda sa porodicama, te porodice [ebi}, Helji}, Muratovi}, Fetahovi}, Ceri}, Kobiljak, Radielovi}, Be{lija, Podrug, Hamaluki}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Dol na Vratniku. Ku}a `alosti: Be}arevo }o{e br. 14, Vratnik.
002

HAJRIJA AGOVI], ro|. RASTODER
preselila na ahiret u ~etvrtak, 1. decembra 2011, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: suprug Mali}, sinovi Muslija, Fazlija i Esad, snahe Sabaheta i Suada, unu~ad Enisa, Alisa, Anela, Anel, Enez, Jasmina, Jasmin i Jasminka, snaha Emina, zet Albin, praunu~ad, brat Muhamed, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`i}i i amid`i~ne, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, jetrva Ifeta sa djecom, te porodice Agovi}, Rastoder, Honsi}, Palamar, Koji}, Kurspahi}, Adrovi}, Ramdedovi}, Had`i}, Me{ki}, Abazovi}, ]eman, Nurkovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji na Otesu, Ilid`a. Ku}a `alosti: Ul. Spomenik br. 7, Otes - Ilid`a.
002

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

[EHIDA (RAME) ]OSOVI], ro|. [ARAC
preselila na ahiret u petak, 2. decembra 2011, u 101. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Hasan, k}erke Zemka, Alma i Sulejma, zetovi Adil i Ahmo, snahe D`emila i Emina, unu~ad Mirsada, D`evad, Damir, Samir, Edin, Nermin, Nermina, Alija, Elma, Mediha, Muamera, Elvedin, Muhamed, Amina i Elvedina, praunu~ad, brati}i Ahmet, Avdo i Mujo, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice ]osovi}, [arac, Kosovac, He}o, D`anko, Abaz, Dolov~i}, ^oho, Serhatli}, Gu{o, Tabakovi}, Hod`i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Rifata Burd`evi}a 30, Boljakov Potok. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred d`amije Boljakov Potok sa polaskom u 12.15 sati, sa zaustavljanjem na usputnim autobuskim stajali{tima. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SELIMA (BEGE) ^AU[EVI], ro|. KULOGLIJA
preselila na ahiret u ~etvrtak, 1. decembra 2011, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Zahir, k}erka Edina, sinovi [efik i Elvedin, snahe Amira i Sabiha, zet Ahmed, unu~ad Ajdin, Selma, Emina, Esma i Una, sestra Asima, bra}a Abid i Selim, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, zaove, jetrve, te porodice ^au{evi}, Kuloglija, Hamzi}, Abaz, Kuri}, Pra{ovi}, Alimanovi}, ]ori}, Pirija, Suba{i}, Popovi}, Krakonja, Dreca, Kunovac, Mand`o, Haskovi}, Ja{arevi}, Had`iahmetovi}, Rov~anin, Puri{, Fazli}, Bukalo, Gabela, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza (12.30 sati) u d`amiji Alipa{ino Polje - C faza, Ul. bosanska. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred ku}e `alosti (Ul. bosanska 9), sa polaskom u 12.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ADNAN (ZIJE) AJDINOVI]
preselio na ahiret u petak, 2. decembra 2011, u 50. godini.

D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: otac Zijo, supruga Muniba Biba, sinovi Sanjin i D`an, brat Senad, snaha Edina, brati} Amar, amid`e Mustafa, D`evad i Fuad sa porodicama, tetka Fata sa porodicom, te porodice Ajdinovi}, Karavdi}, Baji}, Kulenovi}, Proli}, Had`iosmanovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Hendek br. 9.
000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi TU@NO SJE]ANJE Tre}eg decembra 2011. navr{ava se petnaest najtu`nijih godina u na{im `ivotima od smrti na{e drage mame, bake i prabake SJE]ANJE

RAMIZ (BEKA) KRASNI] SALIJAJ
preselio na ahiret u ~etvrtak, 1. decembra 2011, u 83. godini.

JANJE BALTA, ro|. MOTL
3. 12. 1996 - 3. 12. 2011.

Draga na{a mama, godine prolaze, a tuga je duboko uselila u na{a srca i tu }e ostati do kraja `ivota.

ESAD (DAUTA) HAD@IKADUNI]
3. 12. 2008 - 3. 12. 2011.

D`enaza }e se obaviti u subotu, 3. decembra 2011. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Fata Alija, sin Enver, k}erke Amira i Zuhra, brat Idriz, zetovi Dragan i Zlatan, snaha Olgica, svastika Hasna sa porodicom, unu~ad i praunu~ad, te porodice Krasni} - Salijaj, Meri}, Popovi}, D`ananovi}, Kari{ik i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Carevoj d`amiji. Ku}a `alosti: Ul. Envera [ehovi}a br. 12/II.

Sje}amo te se s ljubavlju i po{tovanjem. Tvoji najmiliji: k}erke Olga i Antonija sa porodicama, unuci Edi i Neboj{a, unuka Tamara, praunuci Nino, Aljo{a Lu i praunuka Johana
7341

Tvoji: supruga Azra, k}erke Jasenka i Amna, unuci Erol i Harun, zet Hadis
6853

000

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.
Danas se navr{ava pola godine otkako vi{e nije sa nama na{ dragi i nikad pre`aljeni otac, suprug i deda

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Napunila se jedna tu`na godina otkako smo bez na{e voljene mame

57

JUG MILI]

IVKE HOLLER, ro|. LUK[I]

Dragi na{, stalno si u na{em sje}anju, a ljubav prema tebi je vje~na. Volimo te. Tvoji: Mubera, Vedran, Lana, Davor, Mirna i unuci Tin, Inna, Lena i Ida
7358

@ivimo sa prekrasnim uspomenama na dane kad smo te imali. Tvoji: k}erke Karmela, Ana i Vera, zetovi Ivan Negoveti}, Bo`idar Rukavina i Tomo Andri}, unu~ad, praunu~ad, bli`a rodbina i prijatelji
7339

SJE]ANJE

na na{e drage

Tre}eg decembra 2011. navr{ava se pola godine otkako nas je napustila na{a voljena i plemenita

LJUBICA (SAVE) TERZI]
3. VI 2011 - 3. XII 2011.

ASIM D@UD@A
3. 12. 2003 - 3. 12. 2011.

JASENKA D@UD@A
20. 5. 2003 - 3. 12. 2011.

ZAHIDA D@UD@A
2. 5. 1992 - 3. 12. 2011.

Neka vam dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica D`ud`a
7291

Tu`no i bolno nam je bez tebe, ali voljeni ne umiru, jer `ive u na{im mislima i na{im srcima. Hvala ti za ljubav i pa`nju, voljena Ljubo. Tvoji: Dana, Aleksandra, Tatjana, Roman, Ema i Gabrijela
6828

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

Pro{lo je 19 godina od pogibije na{eg sina i brata

Tre}eg decembra 2011. navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako nas je napustio na{

MARINA TRIFUNOVI]A
23. 10. 1963 - 3. 12. 1992.

NEVENKA ^ADE@
3. 12. 2010 - 3. 12. 2011.

ESAD (ALIJE) RED@O

Uvijek }emo te voljeti. Tvoji: majka Luce, otac Gavrilo i brat Milan
7371

Evo godina je pro{la, a tebe nema i ne}e{ do}i, ali si uvijek sa nama i u na{im mislima, na{a voljena Neno. Majka Stana, sestra Olga, zet Marko, sestri~na Jelena sa porodicom i sestri} Vlado
90

S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom sje}amo se tvog dragog lika, tvoje dobrote i plemenitosti. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoje rodice Biba ]ori} sa porodicom i Timka Lojo
7356

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

dragoj

DADI LIDI

NEVENKA ^ADE@
3. 12. 2010 - 3. 12. 2011.

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!
90

S ljubavlju, Sejda, Albina, Aida, Kruno, Dado i Darijan
7379

Seka sa porodicom

58

PREDAH

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Va`no je da se pravilno razumijete sa saradnicima i da jasno defini{u zajedni~ka pravila u poslovnoj saradnji. Svako od vas treba da odradi svoj dio posla na najbolji na~in i bez pretjeranog eksponiranja. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e strogo ili hirovito prema voljenoj osobi, nasuprot tome, poka`ite vi{e nje`nosti i razumijevanja u svakom pogledu. Priu{tite sebi vi{e odmora. Nekom kao da se posre}ilo da ostvari svoje poslovne ciljeve, ali na vama je da kompletnu situaciju ispratite sa du`nim po{tovanjem. Izbjegavajte rivalstvo ili takmi~arsku atmosferu, va`no je da sa~uvate pozitivnu vezu sa bliskim saradnicima. Strpljivo sa~ekajte ne~iji poziv ili partnerovo prisustvo. Bez obzira na volju, postoje situacije koje ne mo`ete ubrzati i promijeniti. Nove informacije ili doga|aji na poslovnoj sceni predstavljaju dobar povod za zajedni~ki uspjeh. Podsti~ite kod sebe smisao za prakti~nu orijentaciju, potrebno je da prihvatite ne~iji uticaj. Neko poku{ava da vas inspiri{e na pozitivno raspolo`enje. Ali, vi imate unaprijed zacrtane ciljeve i ne odstupate lako od svojih emotivnih namjera. Nema potrebe da se optere}ujete velikim brojem obaveza, opustite se. Novi doga|aji na poslovnoj sceni imaju negativan uticaj na va{u koncentraciju, ne uspijevate da ispunite sve planirane obaveze u predvi|enom roku. Va`no je da svoju pa`nju posvetite nekim prioritetnim ciljevima. Bolje je da se previ{e ne zanosite velikim emotivnim `eljama ili ne~ijim obe}anjima. Nemojte precjenjivati li~ne mogu}nosti i ne~ije slabosti. Ako neko kritikuje va{ na~in rada, nema razloga da reagujete suvi{e sujetno ili impulsivno. Obratite pa`nju na koristan savjet, uvijek postoji mogu}nost da se ostvari poslovni dogovor koji vodi u pravcu novih zajedni~kih rje{enja. U odnosu sa voljenom osobom potrebna vam je mo`da realnija procjena, nemojte tra`iti neke nemogu}e ustupke. Potrebno je da pobolj{ate psihofizi~ku kondiciju. Ukoliko nemate dovoljno povjerenja u odre|ene saradnike, mo`da trebate na vrijeme za{tititi svoje poslovne interese. Nema potrebe da se raspravljate sa neistomi{ljenicima, ve} da preuzmete inicijativu koja vodi ka pozitivnim rezultatima. Partner, uz svu dobru volju, mo`da ne razumije uvijek i u potpunosti sve va{e namjere, te o~ekuje da se konkretno izjasnite o nekim zajedni~kim planovima. Nove informacije zvu~e komplikovano i neki saradnici ne ispunjavaju mo`da u potpunosti sva va{a o~ekivanja, ali vi se dobro snalazite u razli~itim situacijama. Detaljno provjerite razli~ite okolnosti prije nego {to zapo~nete novu poslovnu akciju. Povremeno osje}ate izvjesnu nelagodnost pred bliskom osobom i djelujete napeto. Va`no je da se pravilno za{titite od nekih pomalo lo{ih uticaja. Neko vas dovodi pred skoro svr{eni ~in ili u nezgodnu poslovnu situaciju, stoga izbjegavajte afektivno pona{anje i zatra`ite ne~iju podr{ku. Sve {to ~inite ostavlja odre|ene posljedice na va{ poslovni ili dru{tveni `ivot, budite promi{ljeni. Sa~uvajte emotivnu distancu. Ukoliko ste slobodni, nemojte dozvoliti da vas zavedu ne~iji laskavi komplimenti. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha i samokontrolu. Zainteresovani ste za neke skrivene informacije ili za poslove koji se obavljaju vi{e na zaobilazan na~in. Privla~e vas veliki izazovi ili mogu}nost da udvostru~ite svoje poslovno-finansijske rezultate. Nema potrebe da vam ne~ije prisustvo iznenada pomuti razum ili da se sukobljavate sa voljenom osobom. Uz pove}ani sluh za toleranciju, kontroli{ite i svoju impulsivnu stranu prirode. Na vama je da provedete u djelo ne~ije ideje, jer na takav na~in mo`ete da ostavite profesionalan utisak u susretu sa saradnicima. Ukoliko vam je stalo da ostvarite neki dvostruki dobitak, budite dovoljno ubjedljivi pred okolinom. Zra~ite pozitivnom energijom i dobro ste raspolo`eni, a partner `eli da vam ugodi na neki neobi~an ili poseban na~in. Priu{tite sebi omiljenu zabavu kao recept za dobro raspolo`enje. Polo`aj Mjeseca trenutno djeluje izazovno na va{e psihi~ko stanje, stoga u odre|enim situacijama reagujete pomalo nekontrolisano ili na osnovu prvog impulsa. Bez obzira na nove poslovne nesuglasice, ne obazirete se na razli~ite komentare koje ~ujete. Nemojte dozvoliti da se bliska osoba osje}a zapostavljeno, izrazite pozitivnu stranu svoje li~nosti. Prijat }e vam odmor i psihofizi~ka relaksacija. Osmislite svaki potez prije nego {to javno izlo`ite svoje ideje pred saradnicima. Dobra priprema i organizacija predstavljaju sigurniji put do uspjeha. Ako vas mu~e nove emotivne sumnje, otvoreno razgovarajte sa voljenom osobom. Nemojte donositi neke ishitrene zaklju~ke na osnovu svog prvog ili blic-utiska. Podsti~ite kod sebe optimizam i pozitivno raspolo`enje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: spana}, kupari, orade, ~ergar, i, trlo, }ima, v, radio drama, danilka, top, en, tio, endo, si, ispad, re, pst, lanolin, eti, a~a, o~i, ritav, duga, akar, jadi, u, danira naki}, o, a{ik, radi.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas sun~ano i toplo, u zapadnim i ju`nim predjelima umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 0 do 9, maksimalna dnevna od 9 do 15°C. Sutra umjereno obla~no i toplo, na zapadu i jugu obla~no, povremeno sa ki{om. U ponedjeljak toplo i vjetrovito, puha}e umjeren do jak jugozapadni vjetar. Tokom dana umjereno obla~no, a na jugu ki{a. Poslije podne novo naobla~enje sa ki{om i padom temperature zahvati}e sjeverne, uve~er sve predjele, a vjetar }e biti u skretanju na sjeverozapadni. U no}i ki{a }e na planinama pre}i u susnje`icu i snijeg. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 0, maksimalna dnevna 10° C.

Danas }e u zapadnoj i sjevernoj Evropi biti obla~no sa ki{om, uz jak zapadni i jugozapadni vjetar, koji }e u Skandinaviji imati udare do 120 km/h. Snijeg se o~ekuje u Isto~noevropskoj niziji, a ki{e }e mjestimi~no biti na Apeninskom poluostrvu i u centralnoj Evropi. Sun~ano }e se zadr`ati na jugoistoku kontinenta. Najhladnije }e biti u Rusiji, od -6 do 1, a najtoplije u Italiji, od 16 do 22°C. Danas na Balkanu prete`no sun~ano i toplo. Samo }e du` Jadranskog primorja i poslije podne na zapadu Hrvatske biti umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om. Maksimalna temperatura od 9 do 15, na jugu poluostrva do 18°C.

60

KULTURNI VODI^
BUDI MALO JA

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

NE PLA[I SE MRAKA
horor, re`ija: Guillermo del Toro, uloge: Katie Holmes, Guy Pearce, Bailee Madison, Bruce Gleeson... po~etak u 17 i 19 sati.

BANJA LUKA

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

TA LUDA LJUBAV
komedija, re`ija: Glenn Ficarra, John Requa, uloge: Steve Carell, Ryan Gosling, Julliane Moore... po~etak u 15 i 21 sati.

KINA
MEETING POINT
NEPRIJATELJ
drama, triler, re`ija: Dejan Ze~evi}, uloge: Aleksandar Stojkovi}, Vuk Kosti}, Slavko [timac, Dragan Marinkovi}, po~etak u 20 sati.

komedija, re`ija: David Dobkin, uloge: Jason Bateman, Ryan Reynolds, Olivia Wilde, Leslie Hand... po~etak u 21.10 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
MISIJA SPASITI BO@I] 3D
animirani, re`ija: Barry Cook, Sarah Smith, glasovi: James McAvoy, Jim Broadbent, Bill Nighy... po~etak u 10.30 sati.

[TRUMFOVI
avantura, animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Hank Azaria, Katy Perry... po~etak u 11.30, 13.40 i 15.50 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta, stalne postavke galerije kao i zbirke ”Ismet Rizvi}’’ i ”Mersad Berber’’. Svakim danom izuzev nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE - I DIO
drama, fantazija, re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pat tinson, Taylor Lautner... po~etak u 15.45 sati.

CINEMA CITY
PLES MALOG PINGVINA
animirani, porodi~ni, re`ija: George Miller, glasovi: Elijah Wood, Robin Williams, Jada Pinkett Smith, Brad Pitt, Hank Azaria, Matt Damon, Sofía Vergara, Hugo Weaving... po~etak u 14.15 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE - I DIO

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
Koncer tna sezona BNP-a Zenica
KONCERT: IVAN JELI] & SANDRA BAGARI] po~etak u 20 sati.

PLES MALOG PINGVINA 3D

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. drama, fantazija, re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pat tinson, Taylor Lautner... po~etak u 12.10, 14.30, 16.50, 19.10 i 21.30 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Miroslav Krle`a na pozori{noj sceni“, za posjete je otvorena do 12. decembra. Izlo`ba slika pod nazivom “Vilina pri~a“, autorice Mirjane Nikoli}, u Sinagogi je otvorena do 12. decembra. animirana avantura, re`ija: George Miller, uloge: Elijah Wood, Robin Williams, Brad Pitt, Pink... po~etak u 16.30 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 11.15, 12, 13.10, 15.05, 16.30, 17 i 21.20 sati.

TUZLA

BESMRTNICI 3D
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 21.45 sati.

BESMRTNICI 3D

POZORI[TA
KAMERNI
HELVEROVA NO]
autor: Igmar Vilkvist, re`ija: Dino Mustafi}, igraju: Ermin Bravo, Mirjana Karanovi}, po~etak u 20 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

PARADA

MOSTAR

GALERIJE
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 18.35 i 21 sat.

MAK
Izlo`ba "Iza obzorja" posve}ena stogodi{njici ro|enja Midhata Begi}a. Autor izlo`be i kataloga je \ana Mustajba{i}, kustos Muzeja, a posjetioci mogu do}i do 10. decembra, svakog dana od 10 do 19 sati, osim nedjelje.

ZENICA GALERIJE
CENTAR ZA KULTURU

TAJNI @IVOT KU]NIH POMO]NICA

komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}, po~etak u 14.30, 17, 19.30 i 22 sata.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Damira Avdi}a, koji je diplomirao na Akademij likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Slikarstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
MA^AK U ^IZMAMA 3D

Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE - I DIO
drama, fantazija, re`ija: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pat tinson, Taylor Lautner... po~etak u 13.00, 15.30 i 20 sati.

BIHA]

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 12.15, 16, 17.45 i 19.55 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
drama, re`ija: Tate Taylor, uloge: Emma Stone, Viola Davis, Octavia Spencer, Sissy Spacek... po~etak u 15.40 i 18.20 sati. Tradicionalna revijalna izlo`ba povodom 25. novembra, Dana dr`avnosti BiH, u organizaciji Udru`enja likovnih umjetnika BiH i Galerije Collegium Ar tisticum, za posjete je otvorena do 8. decembra.

PREOSTALO VRIJEME
animirana avantura, re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 10.30, 12.15, 14 i 18 sati. triler, re`ija: Andrew Niccol, uloge: Justin Timberlake, Amanda Seyfried, Cillian Murphy... po~etak u 17.45 i 22.10 sati.

PLJA^KA S VRHA

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA
UNA
PARANORMALNA AKTIVNOST 3
horor, re`ija: Henry Joost, Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Sprague Grayden, Lauren Bit tner... po~etak u 18.30 i 21.15 sati.

VEZA BEZ OBAVEZA
komedija, romansa, re`ija: Will Gluck, uloge: Justin Timberlake, Mila Kunis, Woody Harrelson, Patricia Clarkson, Jenna Elfman, Richard Jenkins, Emma Stone... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba slika i skulptura profesora Milivoja Unkovi}a, za posjete je otvorena do 17. decembra 2011. godine.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJI
komedija, re`ija: Brett Ratner, uloge: Eddie Murphy, Ben Stiller, Casey Af fleck, Alan Alda... po~etak u 22.20 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

BESMRTNICI 3D
akcija, fantazija, re`ija: Tarsem Singh, uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto... po~etak u 20 i 22 sati.

BUDI MALO JA
komedija, re`ija: David Dobkin, uloge: Jason Bateman, Ryan Reynolds, Olivia Wilde, Leslie Hand... po~etak u 19 i 21 sat.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Man. City - Norwich, prenos
15.55 BHT
NOGOMET, ENGLESKA PREMIER LIGA:

SP

OR T

Terminator 2
Terminator 2, 1991.

22.05 MRE@A

AKCIJA

FC Barcelona - Levante UD
20.00 TV 1 MRE@A
NOGOMET: [PANSKA PRIMERA LIGA

Re`ija: James Cameron Uloge: Arnold Schwarzenegger, Linda Hamilton, Edward Furlong, Robert Patrick, Earl Boen

Film govori o povratku Terminatora T-800 iz budu}nosti u sada{njost, koji je ovaj put je poslan s zadatkom da za{titi Saru Connor i njezinog desetogodi{njeg sina Johna od novog unaprije|enog prototipa T-1000, sa~injenog od teku}eg metala... Roboti koji vladaju svijetom poslali su nezaustavljivog terminatora da uni{ti Saru Connor, majku Johna Connora koji se jo{ nije tada rodio. Nisu u tome uspjeli. Sada, 1991. roboti poku{avaju misiju ponovno, ali sada {alju ubojitijeg i smrtonosnijeg robota.

SP

Om~a za vje{anje
08.10 HRT1

FIL

M

Pri~a o Ip Manu
17.15 FTV
Ip Man, 2008.

FIL

M

OR T

The ox-bow incident, 1943.

VESTERN
Re`ija: William A. Wellman Uloge: Henry Fonda, Dana Andrews, Mary Beth Hughes, Anthony Quinn, Harry Morgan

AKCIJA
Re`ija: Wilson Yip Uloge: Donnie Yen, Simon Yam, Siu-Wong Fan, Tung Lam, Yu Xing

Borac M:tel — Aragon
20.10 RTRS
RUKOMET: KUP KUPOVA

Kauboji Gil Carver i Art Croft sti`u u mali grad. Gil je o~ekivao sresti barsku zabavlja~icu u koju je zaljubljen no nje nema. Stigne vijest kako su razbojnici ubili mjesnog sto~ara Larrya Kinkaida i oteli njegovu stoku. Najratoborniji mje{tani formiraju grupu za lin~, koja odlu~i krenuti u potragu i sama presuditi razbojnicima. Arthur Davies moli ih da odustanu ili barem pri~ekaju {erifa, no Kinkaidov prijatelj Farnley i nekada{nji vojnik bojnik Tetley raspiruju gomilu. Nakon kratke potrage osvetnici pronalaze trojicu ljudi: Donalda Martina, Juana Martineza i Halvu Harveya...

Ip Man, u~itelj wing chuna, najvje{tiji je borac u Foshanu, ali bez obzira na to, `ivi mirnim i povu~enim `ivotom. Japanska invazija iz 1937. godine promijenit }e `ivot sviju u Foshanu, pa tako i Ip Manov. Japanska vojska zauzima Foshan i u Ip Manovoj ku}i uspostavlja svoju centralu. On i njegova porodica gube sve svoje bogatstvo, te je primoran da se zaposli u lokalnom rudniku. Japanski general Miura, u~itelj karatea, napravit }e arenu u kojoj }e organizovati borbe svojih vojnika sa lokalnim u~iteljima vje{tina...

Skriveni dokazi
12.15 BHT

SE

RI

Kartel
JE
21.55 NOVA AKCIJA
Re`ija: F. Gary Gray Glume: Vin Diesel, Larenz Tate, Timothy Olyphant, Geno Silva, Jacqueline Obradors A Man Apart, 2003.

FIL

M

^avka
22.20 HAYAT
^avka, 1988.

FIL

M

Dr. Robert Kolmaar i njegova kolegica moraju identificirati zube `rtve cu na mi ja. Nje ma~ka osiguravaju}a ku}a zahtijeva da se utvrdi identitet preminulog Horsta Weihena. Supruga preminulog sada ima mnogo problema: da li je njen mu` ipak `iv, kako }e se rije{iti njegovih dugova i kako }e se razviti njena nova ljubav?

DRAMA
Re`ija: Milo{ Radivojevi} Uloge: Marko Rati}, Slobodan Negi}, Aleksandar Ber~ek

DEA je uklju~ena u rat koji se odvija na granici Meksika i ameri~ke savezne dr`ave Kalifornije. Agent Sean Vetter poznat je po svojim nasilnim metodama te nakon ubojstva njegove `ene, on vi{e nema {ta izgubiti. Koristi savezni{tvo s biv{im narkobosom kojeg je strpao u zatvor, dok se opasno pribli`ava liniji izme|u pravde i bezakonja u svojoj potrazi za osvetom zagonetnom ubojici.

Pri~a o prijateljstvu dvojice gradskih dje~aka, "Profe", koji je odrastao u materijalnom blagostanju i ^avke, malog besku}nika, kojeg seljakaju iz {kole u {kolu, jer pedagozima remeti predstave o dje~ijoj podobnosti. Ono {to je zajedni~ko za obojicu je {to su iz razorenih porodica i `eljni topline. Oni druguju uprkos zabranama odraslih, stvaraju}i svoj svijet malih tajni i radosti.

Gospo|a Barbara
07.10 FTV

Zakletva
22.55 OBN DRAMA
Re`ija: Sean Penn Uloge: Jack Nicholson, Patricia Clarkson, Benicio del Toro, Aaron Eckhart The Pledge, 2001.

FIL

M

Povjerljivo izvje{}e
00.35 OBN SF AKCIJA
Re`ija: Paul W.S. Anderson Uloge: Milla Jovovich, Michelle Rodriguez, Eric Mabius Resident Evil, 2007.

FIL

M

155. Santos se suo~ava s Mariselom, jer je prihvatila Gonzala. Gonzalo priznaje da je Fidel Cas tell opa san. Melquiades ka`e Barbari da sam mo`e srediti @apca. Gonzalo arogantno uvjerava Santosa da je on taj koji uistinu voli Mariselu. Kapetan Delgado naredi ljudima da napuste gliser, jer `eli patrolirati no}u. @abac otkriva Melquiadesa i puca na njega, no ovaj uspijeva pobje}i.

Jerry Black na dan umirovljenja odlazi posljednji put na mjesto ubojstva kako bi pomogao kolegama. Majka ubijene djevoj~ice nagovori ga da ne odustaje od istrage dok ne prona|e po~initelja. Policija uskoro uhiti osumnji~enog, ali Jerry je uvjeren da je po~initelj jo{ na slobodi i po~inje privatnu istragu koja se pretvara u opsesiju..

Posebna postrojba suo~ena je sa poludjelim superkompjuterom i stotinama znanstvenika mutanata u velikom podzemnom laboratoriju... Alice i Rain predvode elitni tim komandosa koji kre}e u Osinjak, veliku podzemnu ustanovu za genetska istra`ivanja, gdje {irenje smrtonosnog virusa prijeti ~ovje~anstvu...

62
BHT

TV PROGRAM
07.10 Gospo|a Barbara, serija 08.00 Vijesti Dje~iji program: 08.05 Gladijatorska akademija 08.30 Artur 08.55 Mala princeza 09.10 Vragolasti Denis 09.35 Kralj dinosaura 09.55 Hot wheels 10.15 Harveytoons 10.25 Spretno sretno + Lino kutak 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Sarajevska hronika 12.45 No} boksa: Felix Sturm Martin Murray (r) 13.45 Ram za sliku moje drage, doma}i film

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

OSLOBO\ENJE

07.05 ^ovjek sa vidrama, strani dokumentarni program 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.10 Be Ha Teens (r) 09.15 Lopo~eva lampa, animirani film 10.40 Dje~iji festivali 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Skriveni dokazi, igrana serija, 55/62 13.00 Kijev: @rijeb za EURO 2012, snimak 14.00 Festival cirkusa, revijalni program 14.30 Salon, ameri~ki igrani film 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, Engleska Premier liga: Manchester City Norwich City, prijenos Bijela hronika (u pauzi utakmice) 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.05 Zapitaj prah, ameri~ko-njema~ki igrani film 22.00 BHT vijesti 22.15 Ljubavnice, igrana serija, 10/12 23.10 Edison, ameri~ko-njema~ki igrani film 00.45 Salon, ameri~ki igrani film (r) 02.20 Zapitaj prah, ameri~ko-njema~ki igrani film (r) 04.10 Pregled programa za nedjelju

FTV

06.01 Dragulj u kruni, serija (r) 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 Barimba, crtana serija 08.35 U no}noj ba{ti, crtana serija 09.30 Tomica i prijatelji, crtana serija 10.00 Mali dnevnik 10.30 Med i djetelina, crtana serija 10.55 Kralj dinosaurusa, crtana serija 11.25 Pad leta 29, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 Pravoslavlje, religijski program 12.50 Rane vijetnamskog rata, ruski dokumentarni film (r) 13.20 Na{ biznis (r)

RTRS

06.05 [est labudova, crtani film (r) 06.30 [estorica koji su obi{li svijet, crtani film (r) 07.00 Najava programa 07.05 Ma~ak u ~izmama 1, crtani film 07.35 Ma~ak u ~izmama 2, crtani film 08.05 Predaj se srce, serija 09.05 Predaj se srce, serija 10.05 Predaj se srce, serija 11.00 Biznis vijesti 11.05 Predaj se srce, serija

TV1

06.25 Mali crveni traktor, crtani film 07.00 Fifi, crtani film 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Graditelj Bob, crtani film 08.00 @ablja patrola, crtani film, 16. ep. 08.30 Po{tujmo saobra}ajne znakove 08.37 Hlapi}eve nove zgode, crtani film, 4. ep. 08.53 Po{tujmo saobra}ajne znakove 09.00 Garfield, crtani film 10.00 Winx, crtani film 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Suze Bosfora, serija 13.04 Autoklub, automagazin 13.30 Horizonti 14.00 Virtualna mama, film

HAYAT

06.00 Povratak kapetana Zuma, film 08.00 YuGi Oh, crtani film 08.45 Sheena, serija 10.00 Mladi mu{ketiri, serija 11.00 Paparazzo: Lov na poznate, zabavna emisija (r) 12.00 Info top, info-program 12.05 Vremenska prognoza 12.10 Gold music, muzi~ka emisija 14.00 Info top, info-program 14.05 Vremenska prognoza

PINK

06.30 Gerald McBoing, crtani film 06.50 Ma|ioni~ar, crtani film 07.10 Atomska Betty, crtani film 07.30 Mixmaster, crtani film 07.50 Johnny Test, crtani film 08.10 Oggy i `ohari, crtani film 08.30 Savr{ena igra, film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.20 TV Doktor, medicinski magazin 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Bakina kuhinja, kulinarski show 13.50 Ljubav-vjera-nada, turska serija

OBN

Koncert: Ibrica Jusi}

01.35

Koncert: Severina

18.10

Ma~ak u ~izmama
12.20 Reporta`a TV1: Koncerti Dine Merlina u Beogradu (r) 13.05 Hvala {to pu{ite, film (r) 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 9. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, serija, 8. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija, 13. ep. (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.00 [panska Primera liga: Barcelona Levante, prenos 22.05 Terminator 2, film 00.00 Pono}ne vijesti 00.20 Hvala {to pu{ite, film (r) 01.58 No}ni program

07.05

@enski razgovori

18.00

Info top

15.50

Lonci i poklopci

12.00

15.20 Vijesti 15.30 Tajna Starog mosta, igrana serija, 22. epizoda (r) 16.20 Tajna Starog mosta, igrana serija (r) 17.15 Pri~a o Ip Menu, hongko{ki igrani film 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Harveytoons, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Tren, jugoslavenski igrani film 21.55 Lud, zbunjen, normalan, serija 23.58 Loto, dobitna kombinacija brojeva 00.00 Dnevnik 3 00.20 28. susreti Pozori{ta BiH Br~ko 2011, reporta`a 00.45 ^ista~, igrana serija, 9. epizoda 01.35 Koncert: Ibrica Jusi}, 1. dio 02.35 Dnevnik 2 (r) 03.05 Pregled programa za nedjelju

14.00 Istinite pri~e - `ivot u SAD-u, svako dijete se ra|a kao pjesnik 15.05 Najotka~enije reklame na svijetu, zabavni program (r) 15.30 Ono kao ljubav, serija (r) 16.25 Akademija, emisija za mlade 17.00 Vijesti 17.10 Saga o Forsajtima, serija 18.10 Koncert: Severina 18.55 Ah, ta planeta! 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Rukomet - Kup pobjednika kupova, revan{ me~ 3. kola Borac M:tel - Aragon Saragosa, direktan prenos 21.50 Seralonga, serijski film 22.30 Dnevnik 3 22.45 Seralonga, nastavak filma 23.45 Spavaj samnom, film 01.15 Saga o Forsajtima, serija (r) 02.10 Istinite pri~e - `ivot u SAD-u, svako dijete se ra|a kao pjesnik
RE PO RT A@

15.50 Sport centar 15.58 Vremenska prognoza 16.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, muzi~ki show 18.00 @enski razgovori, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.38 Horizonti 20.00 S druge strane, informativni program 20.20 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 22.20 ^avka, igrani film 00.15 Sport centar 00.20 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program 03.30 S druge strane, informativni program 03.50 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 05.30 @enski razgovori, zabavni program

14.08 Ljubavnici i tajne, serija 15.10 Put oko svijeta, reality emisija (r) 15.50 Info top, informativni program 15.55 Vremenska prognoza 16.00 Marka na brzaka, kviz 17.00 Show time, zabavna emisija 19.00 Porodi~ni obra~un, kviz 20.00 [opingholi~arke, reality emisija 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki show 00.00 Playboy djevojka godine, reality emisija 00.30 \us Bigalou: Evropski `igolo, film 01.00 Povratak kapetana Zuma, film (r)

14.40 Diplomatski kod, talk show 14.10 Danas Kino Sutra OBN 14.40 Three Amigos, film 17.00 Slatki Bo`i}, kulinarski show 17.30 Dejana talk show: Prva beba u porodici!, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Ljubav-vjera-nada, turska serija 21.00 Povjerljivo izvje{}e, igrani film 22.55 Zakletva, igrani film 00.35 Povjerljivo izvje{}e, igrani film 02.15 Zakletva, igrani film 03.55 Povjerljivo izvje{}e, igrani film 05.15 ^uvari planeta, dok. program

Koncerti Dine Merlina u Beogradu
12.20 TV1

A

TV SA

07.00 Non-stop (r) 07.30 Non-stop serija (r) 08.00 Program za djecu 09.00 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show za mlade 09.30 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona 10.00 Kike tike ta~ke, pr. za djecu 11.35 Specijalni efekti (r) 12.20 Tribunal 13.00 Vijesti 13.15 Rebus, politi~ki magazin (r) 14.50 Mu}ke, (r) 16.00 Vijesti 16.05 Dinotopija (r) 17.35 Biznis magazin 18.00 Za svaku bolest trava raste 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Mu}ke 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Henry V, film 23.25 Simfonija svijeta prirode, dok. program 00.15 Mu}ke (r)

TV TK

07.10 Vijesti 08.30 Majstor kuhinje, kulinarski show 09.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 12.00 Vijesti 14.00 Otok, serija (r) 15.00 CSI: Las Vegas, serija (r) 16.00 Vijesti u 16 16.15 Agro kanal, emisija o poljoprivredi 17.05 Otok, serija, 8. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija, 13. ep. (r) 20.00 [panska primera liga: F.C. Barcelona, Levante U.D. 22.05 Terminator 2, film

MRE@A

07.05 Ma~ak u ~izmama 1, crtani film 07.35 Ma~ak u ~izmama 2, crtani film 08.05 Predaj se srce, 67. ep. (r) 09.05 Predaj se srce, 68. ep. (r) 10.05 Predaj se srce, serija, 69. ep. (r) 11.05 Predaj se srce, serija, 70. ep. (r) 13.05 Hvala {to pu{ite, film (r) 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 9. ep. (r) 17.05 Otok, serija, 8. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, serija, 13. ep. (r) 20.00 [panska Primera liga: Barcelona - Levante 22.05 Terminator 2, film

TV MOSTAR

08.05 Junska no}, 1. ep. (r) 09.05 Predaj se srce, 67,68,69. ep. 12.00 Flash vijesti-biznis-sport vijesti-flash meteo 12.20 Reporta`a tv1: Koncerti Dine Merlina u Beogradu 13.05 Hvala {to pu{ite, film (r) 15.00 Sport vijesti-flash meteo 15.05 Kako vrijeme prolazi, 9. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Otok, 8. ep. 18.05 CSI: Las Vegas, 13. ep. (r) 19.30 Dnevnik tv1 20.00 [panska Primera liga: F.C. Barcelona - Levante U.D. 22.05 Terminator 2, film

TV ZENICA

09.05 Pozdravna melodija 09.08 Odlika{i, dje~iji program 09.30 TV izlog 09.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Sponzoru{e (r) 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) TV izlog 16.00 Kontakt program (r) 17.00 Dokumentarni program (r) 18.00 Sfera (r) 19.00 Vijesti 20.00 Nije te{ko biti ja 21.00 Igrani film 23.00 Vijesti (r) 23.15 Igrani film

TV KAKANJ

12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Puls 14.00 Na{a realnost 14.00 @elja, film 15.30 Link 16.00 Svoreni za ubijanje 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Putovanja 18.30 Majstor kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Nade bh sporta 21.00 Dom2 21.30 Reporta`e sa zemlje mira 22.00 Ekstremi slavnih 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Greak night 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Potraga za blagom, film

TV VOGO[]A

10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Dok. program 17.00 Sense - Ha{ki tribunal (r) 17.30 Sa sevdahom u srcu, muzi~ki program 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika TV Cazin 21.00 Nije te{ko biti ja, revijalni program 22.00 Sportski program 23.30 Autoshop magazin00.00 Biografije, revijalni program

TV USK

08.00 Pod suncem St.Tropea, serija (r) 10.00 Vijesti 10.15 Pod suncem St. Tropea, serija (r) 11.00 Alternativna medicina 12.00 Vijesti 12.15 Inspektor Mors, serija 13.50 Dokumentarni program 14.30 Vijesti 14.45 Za svaku bolest trava raste15.05 Kako vrijeme prolazi, (r) 17.15 CSI: Las Vegas, serija 18.15 Duhovni svijet 18.45 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1. 19.30 Muzi~ki program 20.05 Predaj se srce 21.05 CSI New York, serija 21.55 [panska Primera liga, prijenos utakmice, 1. poluvrijeme 22.45 Vijesti 23.00 [panska Primera liga, prijenos utakmice, 2. poluvrijeme 23.50 Auto shop magazin

TV SLON

13.02 Op~injeni, talijanska serija, 147, 148, 149. ep. (r) 15.40 Folk, top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 SMS Centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, informativni program, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.45 Extra DJ, muzi~ka emisija (r) 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.00 Emisija Helsinskog odbora za ljudska prava u RS 13.30 BN koktel (r) 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.20 Subotom u 3.nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 Nijesmo mi od ju~e, humoristi~ka serija 21.00 Foliranti, humoristi~ka serija 21.30 Tu|e sla|e 22.30 BN music stars 23.30 Dnevnik 3 23.50 Jajca s lanca, film

TV ATV

11.00 Lijeni grad, dje~iji program 11.30 Sporti}, dje~iji program 11.55 Vijesti 12.00 Suze Bosfora, serija 13.00 Auto{op magazin 14.00 Virtuelna mama SU, film 16.30 Fatalne `ene, dokumentarni program 17.00 Stil, zabavni program 17.30 Crni Gruja I, serija 18.00 Kursad`ije, zabavni program 18.50 Arena, sportski program 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Ja volim Srbiju, zabavni program 22.20 Sport centar 22.21 ^avka, film 00.20 Ludi grad, film

OSLOBO\ENJE subota, 3. decembar/prosinac 2011.
08.00 Vijesti 08.10 Om~a za vje{anje, ameri~ki film (r) 09.23 Kulturna ba{tina: [epurina 09.51 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.07 Ku}ni ljubimci 10.42 To je Europa: Vrijeme je za eko (r) 11.14 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.17 TV kalendar (r) 12.29 Veterani mira, emisija za branitelje 13.12 Prizma, multinacionalni magazin 13.52 Duhovni izazovi 14.20 Branitelji domovine (r) 14.22 Eko zona 14.47 Prirodni svijet 4: Rajske ptice, dokumentarna serija 15.41 Jelovnici izgubljenog vremena: Odresci za godi{nja doba 16.04 Euromagazin 16.29 Potro{a~ki kod 16.56 Predstavljamo vam... 17.00 Vijesti 17.15 Vrijeme sutra 17.16 HAK - Promet info 17.23 Reporteri: Lav i tigar 18.27 Lijepom na{om: Nedeli{}e 19.18 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.01 Vrijeme 20.11 Ples sa zvijezdama 22.10 Vijesti 22.29 Vijesti iz kulture 22.42 Sljepo}a, film 00.47 Filmska no} s Alienima: Alien 3, ameri~ki film (r) 02.37 Filmska no} s Alienima: Alien 4 Uskrsnu}e, ameri~ki film (r)

TV PROGRAM
07.00 Kontekst, talk show (r) 07.30 Upoznajte predsjednika Kirsana Iljum`inova, dok. program (r) 08.00 Usudi se i probaj Penang, dok. program (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 AJE program 16.30 Poznavali smo Bin Ladena 1. dio, dok. program (r) 17.00 Za stolom s teroristima - Smrt boraca za slobodu, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 48 Buenos Aires, dokumentarni program 19.30 Druga strana Srbije, dokumentarni program 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Usudi se i probaj: Penang, dok. program (r) 22.00 Vijesti 23.05 Spa{avaju}i Soweto (r) 23.30 Druga strana Srbije dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti

63
SE RI JA

HRT1

07.36 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.45 Patak Frka, crtana serija (r) 08.08 Djevoj~ica iz budu}nosti 2, serija za djecu 08.33 Mala TV Baltazar: Ledeno vru}e, crtani film (r) Danica i kuna (r) ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Sjeverna Amerika (r) 09.07 Trolovi, crtana serija (r) 09.33 ni DA ni NE: Testiranje na droge 10.31 Maleni lovci na blago, ameri~ki film za djecu (r) 11.57 Filmska matineja: Patch Adams, ameri~ki film (r) 13.52 ^ovjek koji je `ivio kazali{te - Marin Cari}, dok. film 15.13 KS automagazin 15.45 Obrtnik i partner 16.21 4 zida 16.55 Ko{arka, ABA liga: Cedevita - Cibona, prijenos 18.55 Kombinirani prijenos: Beaver Creek: Svjetski skija{ki kup - super G 18.55 Kombinirani prijenos: Rukometna Liga prvaka: Bosna BH gas Sarajevo CO Zagreb 20.30 Svjetsko rukometno prvenstvo: Hrvatska Obala Bjelokosti, prijenos 22.05 Pod naponom - udar groma, dokumentarni film 23.06 Fringe - Na rubu 1, serija (r) 23.56 6. zagreba~ki me|unarodni festival komorne glazbe: Pri~e iz Be~ke {ume 01.02 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.02 No}ni glazbeni program: Kninfest 2005. (r) 05.03 No}ni glazbeni program: Arenafest 1995., Ivana Banfi} show program

HRT2

05.50 U sedmom nebu, serija 07.50 Bakugan, crtana serija (r) 08.15 Roary, crtana serija (r) 08.30 Peppa, crtana serija 08.45 Beyblade metal fusion, crtana serija 09.10 Monster High, crtana serija 09.20 Winx, crtana serija 09.45 ^upko i legenda Sv. Jurja, crtani film 11.00 Frikovi, serija 11.55 Larin izbor, serija (r) 13.55 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, film (r) 15.30 Slatki Bo`i}, kulinarski show 16.00 Provjereno, infomagazin (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Supertalent, show (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Posljednji posao, film 21.55 Kartel, igrani film 00.00 Pre`ivjeti igru, igrani film 01.45 Vertikalna granica, igrani film (r) 03.45 Ezo TV, tarot show

NOVA

AL-JAZEERA B.

11.00 11.05 11.30 12.10 12.35 13.00 13.15 13.25 13.30 14.00 14.15 15.00 15.10 15.50 17.00 18.00 18.30 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.30 00.00

RTS

Vijesti Gra|anin Knjiga utisaka Vrijeme odluke Plava ptica, magazin za djecu Dnevnik Sport Sport plus Vrijeme Ikona, dok. program TV minijature Vi i Mira Adanja Polak Vijesti Muzika i kulinarstvo Nepobedivo srce, serija (r) Petkazanje Medijska mre`a srpske dijaspore Kvadratura kruga Slagalica, kviz Dnevnik Nepobedivo srce, serija TV lica: Isidora @ebeljan Ikona, dok. program Leti, leti pesmo moja mila Svijet sporta Jelen Super liga Uvi|aj

10.00 Vijesti 10.05 Obrazovna emisija 10.30 Ucentar 11.00 Mostovi 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Obrazovna emisija 12.35 Muzika 13.00 Jutarnji program 15.00 Zapis (r) 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.05 Mozaik 16.35 7 TV dana 17.00 Agrosaznanje 18.00 Etno 18 35 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat tv 20.25 Sat tv blic biznis 20.30 Vijesti iz dijaspore 20.45 Kratke forme 21.00 Agrosaznanje 22.00 Pe~at 22.30 Globus 23.00 Dnevnik 3 23.30 Sportska subota 00.00 Crno-bijeli svijet

RTCG

Ljubavnice
22.15 BHT

Jessica poku{ava da se pomiri sa Markom. Trudi pru`a priliku Richardu da objasni {ta se doga|a. Katie prekida tajnu aferu sa Jackom i daje jo{ jednu {ansu vezi sa Danom. Hari saznaje da Siobhan spava sa Tomom.

Dejana
OBN 17.30

TA L

K

SH

OW

Ro|enje djeteta donosi veliku sre}u, ali i promjenu u `ivot roditelja. Kad prva beba do|e u porodicu, bake, deke, tetke, ujaci svi imaju svoje iskustvo, a zbunjeni roditelji ne znaju koga da slu{aju. U ovoj emisiji saznat }ete kako su se na{e go{}e sna{le u najljep{em, ali i najzahtjevnijem „pozivu“ - maj~instvu, ali i ~uti stru~ne savjete {ta to sve budu}i roditelji moraju znati prije nego sto prinova stigne u njihovu porodicu.

DISCOVERY

10.55 Kako to funkcioni{e, tehni~ka dostignu}a 11.25 Kako to funkcioni{e, tehni~ka dostignu}a 11.50 Borbene ma{ine i oru`ja sa Majkom Bruerom 12.45 Potraga za prirodnim gasom 13.40 Gra|evinske intervencije 14.35 Megagraditelji 15.30 U potrazi za zabavom 16.25 Kako se pravi?, 2. ep. 17.20 Ljudskih ruku djelo Azije 18.15 Ameri~ka luka 19.10 Velike selidbe 20.05 Kako se pravi?, 2. ep. 21.00 ^ovjek, `ena, divljina 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Pozadina avionskih nesre}a 23.45 Let iznad Aljaske

N. GEOGRAPHIC

07.00 Ostrva: Island 08.00 Divlja Rusija: Tajnovita {uma 09.00 Bjegstvo: Zatvorska romansa 10.00 Neuni{tivi: Zdrobljen d`ipom 11.00 Tajna misija u Pakistanu 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje 13.00 Opasni susreti: Divlja svinja 14.00 Uspon crnog vuka 15.00 Kosmi~ka luka 16.00 Svemirska stanica 17.00 Atlantida iz kamenog doba 19.00 Avionske nesre}e 20.00 Tabu: Sakuplja~i 21.00 Tabu: Ekstremna djeca 22.00 Zaklju~avanje `ena 23.00 Drugi svjetski rat 00.00 Avionske nesre}e 01.00 Tabu: Sakuplja~i 02.00 Ekstremna djeca

09.00 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada 10.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Lillehammer, Norve{ka, u`ivo 10.45 Curling, u`ivo 12.00 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 12.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Lillehammer, Norve{ka, u`ivo 13.15 Cross-country skijanje, SK Düsseldorf, Nema~ka, u`ivo 14.00 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 14.30 Biatlon, SK Östersund, [vedska, u`ivo 15.45 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka, u`ivo 17.45 Biatlon, SK Östersund, [vedska 19.00 Alpsko skijanje, SK Beaver Creek, USA, u`ivo 20.30 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada, u`ivo 22.00 Konji~ki sport 23.30 Curling

EUROSPORT

03.30 Fudbal, Bundesliga 05.30 Umjetni~ko klizanje, Rusija 07.30 Fudbal, Bundesliga 09.00 Hokej na travi, Novi Zeland, Holandija Ju`na Koreja 10.00 Hokej na travi, Novi Zeland, Nema~ka Novi Zeland 11.00 Hokej na travi, Novi Zeland, Australija [panija 12.00 Fudbal, Bundesliga 12.30 Bilijar, York, UK, u`ivo 13.15 Snowboard 14.30 Bilijar, York, UK, u`ivo 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 17.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 18.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 20.30 Freestyle motocross 22.00 Bilijar, York, UK, u`ivo 23.00 Borila~ki sportovi 00.30 Futsal, [panska liga, OID Talavera - ElPozo Murcia 01.30 Fudbal, Bundesliga

EUROSPORT 2

06.30 Championship: Crystal Palace Derby 09.30 Fudbal mondijal magazin 10.00 Vijesti 10.15 Premier League News 10.30 Premier League Classic: Everton Liverpool 11.00 Pregled Euroleague 12.00 Euroleague Magazin 12.30 Najava Premier League 13.00 Najava subote STUDIO, direktno 13.45 Premier League: Newcastle - Chelsea, direktno 16.00 Premier League: Wigan - Arsenal, direktno 18.00 Vijesti 18.30 Premier League: Aston Villa — Manchester United, direktno 20.45 Holandska liga: Ajax - Excelsior, direktno 22.45 Premier League Golovi 23.10 Argentinska liga: Colon - Racing, direktno 01.15 Premier League: Manchester City Norwich 03.00 Davis Cup Final: Spain - Argentina

SPORT KLUB

07.30 Ukrajinska liga: Shakhtar - Arsenal 09.30 Telemarketing 11.30 Belgijska liga: Beerschot — Genk 12.30 Ukrajinska liga: Zorya - Obolon, direktno 14.30 Championship: Crystal Palace Derby 16.00 Premier League: Tottenham Bolton, direktno 17.45 Swiss league: Basel - Luzern, direktno 19.45 Premier League Quiz 20.00 Premier League: Newcastle Chelsea 22.00 Championship: Bristol City Middlesbrough 23.45 Premier League: Wigan - Arsenal 01.30 Holandska liga: Ajax - Excelsior 03.15 Premier League: Aston Villa Manchester United 05.00 Premier League: Blackburn Swansea 06.45 Championship: Bristol City Middlesbrough

SPORT KLUB +

09.00 Italijanska liga: Genoa - Milan 11.00 liga Evrope: Twente - Fulham 13.00 Odbojka Svjetski kup mu{karci: Srbija Kina 15.00 Vijesti: Omni Sport

ARENASPORT 1

Rukomet

19.00

17.00 Ko{arka Aba: Cedevita - Cibona prenos 19.00 Rukomet Ehf liga [ampiona: Bosna - Zagreb prenos 21.00 Francuska liga: Nice - Rennais prenos 23.00 Ko{arka Aba: Crvena zvezda Maccabi 02.00 NCAA: Oklahoma Oklahoma State prenos

VIASAT HISTORY

10.00 Pokahontas i kapetan D`on Smit - ljubav i spasenje u Novom svijetu 11.00 Jednakost za sve: Tusen Luvertir i Hai}anska revolucija 12.00 Ostvo minotaura 13.00 Posljednji bastion samuraja 14.00 Dobrodo{li u osamdesete 15.00 Biblijske zagonetke 16.00 Afera Karava|o 17.00 ^ovjekova istorija 18.00 Hendl, `ivot pop ikone 19.00 Pol Pot putovanje na Polja smrti 20.00 Ljudo`deri kamenog doba 21.00 Premijera: Zaboravljeni na~ini ishrane 22.00 Video je ubio radio 22.30 Video je ubio radio 23.00 Biblijske zagonetke 00.00 Afera Karava|o

ANIMAL PLANET

07.15 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 07.40 Upoznajte divljinu 08.10 Odrastanje 09.05 Posao za psa 09.30 @ivot majmuna 10.00 Lovac na krokodile 10.55 Nevaljali ljubimci 11.50 Pas ili ma~ka 12.45 Najsla|i ameri~ki ljubimci 13.40 Trofejne ma~ke 14.35 @ivot majmuna, 2. ep. 15.30 ^udna stvorenja Nika Bejkera 16.25 Avanture Ostina Stivensa 17.20 Ta prelijepa Afrika, 2. ep. 19.10 Sve o psima 20.05 Invazija ajkula 21.00 Ratovi insekata 21.55 Grad ajkula 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Sve o psima

UNIVERSAL

06.00 Udaj se za mene, serija 08.00 Urgentni centar, serija 13.00 Iz drugog ugla, serija 15.00 Van kontrole, serija 17.00 Dobra `ena, serija 18.00 Plave krvi, serija 19.00 Voker, teksa{ki rend`er, serija 20.00 Misterije Hejvena, serija 21.00 Brik Lejn, serija 23.00 U potrazi za sudbinom, serija 01.00 Udaj se za mene, serija 03.00 Iz drugog ugla, serija 05.00 Misterije Hejvena, serija

TV1000

06.00 Dijabolik, igrani film 08.00 Ejs Ventura, {a{avi detektiv, igrani film 10.00 Ejs Ventura, zov prirode, igrani film 12.00 Zami{ljeni zlo~ini, igrani film 14.00 Divlja vo`nja, igrani film 16.00 Sanjala sam pravu ljubav, igrani film 18.00 Prijedlog, igrani film 20.00 Ja u ljubav vjerujem, igrani film 22.00 Robokap 2, igrani film 00.00 Da sve pr{ti 3., igrani film 02.00 Uvijek zauvijek, igrani film

FOX LIFE

10.47 Sve ispo~etka, serija 11.40 Uvod u anatomiju, serija 12.30, serija 13.02, serija 13.34, serija 14.06, serija 14.38 Serija 14.57 Da, draga, serija 15.40 [kola za parove, serija 16.02 [kola za parove, serija 16.25 Sve ispo~etka, serija 17.15 Houp i Fejt, serija 17.40 Houp i Fejt, serija 18.10 Ljekar po narud`bi, serija 19.05 Da, draga, serija 19.30 Da, draga, serija 20.05 Uvod u anatomiju, serija 21.00, serija 22.00 O~ajne doma}ice, serija 23.00 Seks i grad, serija 23.30 Seks i grad, serija 00.00 Seks i grad, serija 00.30 Seks i grad, serija

FOX CRIME

07.50 Distrikt, serija 08.35 Medijum, serija 09.20 Monk, serija 10.10 [ark, serija 10.55 Distrikt, serija 11.40 Nestali, serija 12.30 Medijum, serija 13.20 Monk, serija 14.10 [ark, serija 15.00 Red i zakon, serija 15.50 Red i zakon, serija 16.40 Red i zakon, serija 17.30 Frikovi, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Medijum, serija 20.00 Nestali, serija 20.50 An|eline o~i, serija 21.40 Kraljevi Bekstva, serija 22.30 Detektiv na Floridi, serija 23.20 Okru`en mrtvima, serija 00.10 Frikovi, serija 01.00 Frikovi, serija

HBO

06.00 Ljubav je slijepa, film 07.55 Hollywood: Na snimanju VIII, serija 08.25 Liga pravde: Kriza na dvije Zemlje, film 09.40 Tanak led, film 11.05 Sam u ku}i 2: Izgubljen u New Yorku, film 13.05 ^arobni kamen, film 14.35 Prijateljstvo, film 16.25 Shrek uvijek i zauvijek, film 18.00 Tron: Nasljedstvo, film 20.05 Legija, film 21.45 Ucjepljivanje, film 23.35 Ljudi, film 01.00 Mu{karci koji mrze `ene, film 03.30 Mit o bijeloj ljepoti: Tijelo, film 04.20 Kockanje, film

HBO COMEDY

08.00 Sredina II, serija (rep. 4. ep.) 09.25 Mala trgovina u`asa, film 10.55 Apartman za dvoje, film 12.25 Klinci su zakon, film 13.45 Rover Dangerfield, film 15.00 Tre}i kamen~i} od Sunca, serija (rep. 5. ep.) 16.50 Dobro jutro, Vijetnam, film 18.50 Svadbena torta, film 20.20 Jednostavno savr{ena, film 22.00 Letite sa mnom, serija 22.30 Letite sa mnom, serija 23.00 Klinci su zakon, film 00.20 Phillip Morris, volim te, film 01.55 Letite sa mnom, serija 2. ep.02.55 Tre}i kamen~i} od Sunca, serija (rep. 5. ep.)

@rijeb Eura 2012. godine

Portugalci u grupi smrti

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
46. strana

subota, 3. decembar/prosinac 2011.

Obilje`en Dan Sveu~ili{ta u Mostaru

Pare glavni problem
Kroz prora~une pet `upanija osigurat }emo sredstva kako bi Sveu~ili{te moglo normalno funkcionirati, obe}ao Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ-a BiH
Odlu~ni smo provesti svoju misiju obrazovanja i znanstvenog istra`ivanja, unato~ brojnim pote{ko}ama koje optere}uju rad Sveu~ili{ta u Mostaru, jedine javne visoko{kolske ustanove u Bosni i Hercegovini na kojemu je hrvatski slu`beni jezik, rekao je ju~er rektor Sveu~ili{ta u Mostaru Vlado Majstorovi}. Na sve~anosti uprili~enoj povodom obilje`avanja Dana Sveu~ili{ta u Mostaru u prepunoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosa~e, Majstorovi} je kazao kako je nedostatak stabilnoga financiranja glavni problem svih visoko{kolskih ustanova u BiH, pa tako i Mostarskoga sveu~ili{ta.

U BiH 40.000 `rtava torture
Izme|u 1992. i 1995. godine u BiH je oko 104.000 ljudi izgubilo `ivot, postojalo je oko 260 logora ili mjesta zato~enja, dok je 40.000 lica, naj~e{}e `ena, bilo predmet tortura ili silovanja, izjavio je direktor Centra za istra`ivanje ratnih zlo~ina u SIPA Ivica Divkovi}. On je u intervjuu za BIRN rekao da je, prema podacima do kojih su do{li Centar i pojedine nevladine organizacije, u toku rata oko dva miliona ljudi na odre|eni na~in bilo protjerano, dok pribli`no 50.000 ~eka povratak. On je naveo da je izuzetno veliki broj aktivnih istraga o ratnim zlo~inima i da je dinamika rada na tim predmetima dobra.

Pomo} Hrvatske
- Ipak, u posljednje vrijeme sti`u ohrabruju}e vijesti. Ima naznaka da }e se u sljede}oj godini napraviti pomak kada je u pitanju financiranje Sveu~ili{ta u Mostaru, rekao je Majstorovi}. Rektor je kazao kako naznake da }e se rije{iti problem financiranja Sveu~ili{ta ohrabruju sve djelatnike ove ustanove. - Mo`emo vjerovati da }emo ustrajati na ostvarenju na{ih ciljeva, poput provedbi reforme, ja~anja kadrovskih i materijalnih potencijala, sna`enja uloge studenata, te ja~anja suradnje s gospodarstvom i drugim strukturama dru{tva. Jedino tako mo`emo uspje{no odgovoriti izazovima koji se nalaze pred visokim obrazovanjem u BiH, rekao je u svome go-

voru Majstorovi}. Nazo~nima se obratio i Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ-a BiH, kazav{i kako mu je ~ast objaviti da je postignut dogovor da se osiguraju sva potrebna sredstva za normalno financiranje Sveu~ili{ta u ovoj akademskoj godini. - Kroz prora~une pet `upanija osigurat }emo sredstva kako bi Sveu~ili{te moglo normalno funkcionirati. Osigurat }emo sva obe}ana sredstva i Studenskom centru u Mostaru. Hrvatsku premijerku Jadranku Kosor sam tijekom njenoga zadnjeg boravka u Mostaru zamolio da Hrvatska pomogne Sveu~ili{te i Sveu~ili{nu klini~ku bolnicu Mostar u okviru pomo}i Republike Hrvatske bh. Hrvatima, rekao je ^ovi}. Ante Ugle{i}, rektor Sveu~ili{ta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora Repu-

blike Hrvatske, rekao je kako je napredak Sveu~ili{ta vidljiv, iako mu ni prostor nije vrijeme posljednjih 20 godina nisu bili naklonjeni.

Knji`nica
- Sveu~ili{te u Mostaru, kao jedino na hrvatskom jeziku na ovim prostorima, ispunjava zada}u koja mu je postavljena. Mi, kao predstavnici hrvatskih sveu~ili{ta, moramo u~initi jo{ mnogo za ovo sveu~ili{te. U bliskoj budu}nosti trebali bismo otvoriti nacionalnu i sveu~ili{nu knji`nicu koja bi postala du{a ove velike institucije, rekao je Ugle{i}. Sve~anost su svojom nazo~no{}u uveli~ali brojni uglednici i du`nosnici iz obrazovnog, politi~kog, kulturnog, diplomatskog i vjerskog `ivota iz BiH, Hrvatske i Makedonije. J. GUDELJ

Boks: ]ati} remijem odbranio titulu
Njema~ki bokser porijeklom iz BiH Adnan ]ati}, alijas Felix Sturm odbranio je sino} titulu svjetskog prvaka u srednjoj kategoriji po WBA verziji. ]ati} je u SAP areni u Mannheimu, Njema~ka, odmjerio snage sa Britancem Martinom Murrayem i, iako je tokom cijelog me~a bio bolji, sudije su nakon 12 rundi izglasale remi. ]ati} je krozi cijeli me~ svojim razornim prednjim direktom poga|ao Murraya i sakupljao poene, a sjajnom serijom u fini{u me~a umalo je i nokautirao Britanca. M.I.

POSLJEDNJE VIJESTI
PUCNJAVA U CENTRU SARAJEVA - U sarajevskoj ulici Branislava \ur|eva, kod Spomen-parka “Mirza Deliba{i} i Davorin Popovi} “ sino} je u 21 sat do{lo do pucnjave. Prema saznanjima policije nije niko povrije|en. “Dojavu da je do{lo do upotrebe vatrenog oru`ja smo dobili oko 21.18 sat. Pripadnici MUP-a su na terenu i vr{e uvi|aj“, kazali su u MUP-u KS-a. STOLAC: ZAPALJENA ZASTAVA NA D@AMIJI Nepoznata osoba ili vi{e njih tokom no}i ~etvrtak na subotu zapalile zastavu na d`amiji Alipa{e Rizvanbegovi}a u Stocu. Tako|er sino} u mostarskon naselju Ortije{ kamenovan je autobus Bregavatransa i tom prilikom razbijeno je nekoliko stakala. Policija traga za po~iniocima incidenta. HAP[ENJA U LONDONU - Britanska policija uhapsila je vi{e od 20 ljudi tokom protesta ispred zgrade Ambasade SAD-a u Londonu, prenosi Srna. Dvadeset osoba zadr`ano je zbog sumnje da su ~lanovi jedne zabranjene grupe. Portparol londonske policije odbio je da potvrdi da su demonstranti ~lanovi islamisti~ke grupe Muslimani protiv krsta{a.

Blagaj kod Mostara

Restauracija dvije crkve
Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH je uz pomo} donacije Specijalnog fonda ambasadora SAD-a za o~uvanje naslije|a od 70.500 dolara po~ela implementaciju projekta restauracije srpske pravoslavne crkve Sv. Vasilija Ostro{kog i katoli~ke crkve Pre sve tog troj stva u Bla ga ju kod Mostara. Uz donaciju, sredstva od 25.000 KM za res ta ura ci ju srpske pra vo sla vne crkve Sv. Vasilija Ostro{kog obezbije|ena su od vlasnika objekta eparhije zahumsko-hercegova~ke i primorske, Srpske pravoslavne crkvene op{tine blagajske. Sufinansiranje je osigurano i iz sredstava Fonda za povratak u BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, saop}eno je iz Komisije za o~uvanje na ci onal nih spo me ni ka BiH. Na ve de no u~e{}e je okvirno, a stvarna vrijednost }e se utvrditi na temelju ugovora o gra|enju sa odabranim izvo|a~em radova. Restauracija bi se trebala finalizirati do septembra 2012. godine.

37 32 34 81 40 74

28 61 83 41 31 15

45 50 30 13 12 23

48. kolo 43 65 21 20 80 68 54 89 19 85 24 25 1 35 53 6 60 5 8 76 22 9 10 39

nezvani~an izvje{taj

Bingo 37+ jedan dobitak 31.622,68 KM, kartica kupljena u Vitezu Deseterac: 17 dobitnika po 1.116,09 KM, Peterac: 7.292 dobitnika po 4,84 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

1.070.000 KM

BINGO PLUS: 0 1 9 4 7 5

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->