Professional Documents
Culture Documents
1.MEHANIKA FLUIDA
1.1 Uvod Fluidima nazivamo tenosti i gasove (plinove): to su supstance koje lako mijenaju oblik, odnosno koje mogu tei. Mehanika fluida ili hidromehanika je dio mehanike u kojoj se prouavaju zakoni ravnotee i kretanja tenosti i gasova. U mehanici fluida zanemaruju se strukturna svojstva tenosti i gasova i smatraju se kao neprekidne sredine, neprekidno raspore ene u prostoru. Mehanika tenosti se naziva hidromehanika; ona se dijeli na hidrostatiku koja opisuje tenosti u miru i hidrodinamiku koja prouava tenosti u kretanju. Slino, gasove prouava aerostatika i aerodinamika.
1.2
Statika fluida
Poto su fluidi neprekidne sredine onda se misaono mogu podijeliti na elementarne zapremine ije su dimenzije dovoljno velike da ne zalaze u strukturu fluida i dovoljno male da se sile koje dejstvuju na njih mogu smatrati konstantnim. Dio fluida misaono se moe zamjeniti vrstim tijelom ili njegovim dijelom iste zapremine, oblika i gustine kao i razmatrani dio fluida. Ovakav nain razmatranja fluida naziva se principom ovravanja pomou kojeg se na fluide mogi primjeniti zakoni vrstog tijela.
Neka je na slici 1.1 izdvojen jedan dio fluida. Na njega mogu djelovati spoljane i unutranje sile. Unutranje sile se me usobno uravnoteavaju pa ih neemo dalje razmatrati.
Na osnovu principa ovravanja posmatrani element fluida bie u ravnotei ako je zbir svih spoljanjih sila koje djeluju na njega jednak nuli. U posmatranom sluaju gorni uslov je ispunjen za inercijalni koordinatni sistem, ako je : mg +Fp = 0 ( 1.1) gdje je mg sila tee elementa a Fp povrinske sile. Pod dejstvom gornjih sila fluid e biti u stanju mirovanja kad brzina svakog njegovog elementa bude jednaka nuli. 1.2.1 Slobodna povrina tenosti
Ukoliko na tenost dejstvuje samo sila tee, onda e povrina tenosti u svakoj taki biti normalna na pravac sile tee. U sluaju da na tanost pored sile tee djeluje i neka druga spoljanja sila, slobodna povrina tenosti e se postaviti normalno na pravac rezultante svih spoljanjih sila. Na slici 1.2 prikazan je primjer slobodne povrine tenosti u sudu koji se obre ugaonom brzinom . U ovom sluaju na uoeni element tenosti pored sile tee mg djeluje i centrifugalna sila Fcf = man = m 2 x i .
Integriranjem gornje jednaine i odre ivanjem konstante integriranja iz poetnih uslova ( x=0 i y = 0 ) dobijemo: Y = (2 x2 )/2g ( 1.4 )
Slobodna povrina tenosti pod navedenim uslovima u sudu obrazuje rotacioni paraboloid.
1.2.2
Pritisak ( tlak )
Tenost ili plin djeluju odre enom silom na svki dijeli zida posude u kojoj se nalaze, odnosno na svaku povrinu tijela koje se nalazi u fluidu. Sila koja djeluje okomito na jedinicu povrine zove se pritisak ili tlak.
p= F S
( 1.5 )
(1.6 )
[ p] = 1 N2
m
= 1 paskal = 1Pa
Paskalov zakon : pritisak u cijelom mirnom fluidu je konstantan ( Pascal 1650. god. ) Po Paskalu pritisak u proizvoljnom dijelu mirne tenosti jednak je u svim pravcima i prenosi se podjednako po cijeloj zapremini mirnog fluida tj.
p1= p2 = p3 = const.
1.2.3
Hidrostatiki pritisak
Pritisak uzrokovan samom teinom fluida nazivamo hidrostatikim pritiskom. Da bismo dobili zakon za hidrostatiki pritisak, zamislimo tekuinu u posudi ( Sl. 1.3) i izraunajmo koliki tlak djeluje na djeli povrine S na dubini h.
Sila na povrinu S prouzrokovana je teinom stupca tekuine nad tom povrinom, tj. : G = mg = V g = g h S ( 1.7 ) Pa je pritisak ( sila na jedinicu povrine ) p = G / S, odnosno: p= gh ( 1.8 )
p = p0 e
0 gh
p0
( 1.9 )
Sila koje djekuju na bone strane kocke ponitavaju se. Sila na donju bazu povrine S je F1 = p1 S, dok je sila na gornju bazu F2 = p2 S. Sila F1 ima smjer prema gore, a sila F2 usmjerena je prema dole. Budui da je hidrostaiki pritisak na nivou h1 = h 2+ h vei nego na nivou h2, sila F1 bie vea od sile F2 i kao rezultat pojavit e se sila prema gore tj. potisak ili uzgon U = F1 F2 = f g h1S - f g h2S = f g h S ili U = f V g = m f g ( 1.10 )
Gdje je mf masa istisnutog fluida. To je poznati Arhimedov zakon koji glasi: Tijelo uronjeno u fluid izgubi od svoje teine onoliko kliko je teka njime istisnuta tenost. Tijelo lebdi u fluidu ako je teina tijela uravnoteena potiskom ili f = tijela..
1.3
Dinamika fluida
Strujnica je zamiljena linija ija tangenta u svakoj taki pokazuje smjer brzine. Putanja je niz uzastopnih poloaja koje estica fluida zauzima pri kretanju. Kada je strujanje stacionarno, strujnica i putanja estice se poklapaju. Dio fluida ome en strujnicama nazivamo strujnom cijevi. Pri stacionarnom strujanju strujnice ne ulaze ni ne izlaze iz strujne cijevi ( Sl. 1.5 ).
S 1 v 1t = S 2 v 2t = S 3 v 3t = const.
Te je konstantan i protok:
v = Sv = const.
( 1.12 )
To je jednaina kontinuiteta. Tamo gdje je cijev ua, brzina je vea i obratno. Fluid se ubrzava tamo gdje se cijev suava: dakle na estice fluida dlejule sila usmjerena od ireg dijela cijevi prema uem. Ta sila dolazi zbog razlike pritisaka: pritisak u irem dijeu cijevi je vei nego u uem.
Da bismo izveli Bernoullijevu jednainu, posmatrajmo stacionarno strujanjr idealnog fluida kroz strujnu cijev promjenljivog presjeka ( Sl. 1.7 )
Neka za vrijeme t kroz presjek S1 peotekne masa fluida m = S 1 v 1t. Pri tom je sila pritiska F1 = p1S1 na povrini S1 izvrila rad:
W1 = F1 s1 = p1S1 v 1t.= p1 m /
Dok je rad sile F2 = p2 S2 na povrini S2:
(1.13 )
W2 = -p2 S2 v2 t = -p2 m /
(1.14)
Gdje smo predznakom minus uzeli u obzir da su smjerovi sile i pomaka suprotni. Rad W1 izvren nad sistemom na presjeku S1 prenosi se preko sistema na presjek S2 gdje sistem izvi rad W2 protiv sila vanjskog pritiska p2. Ukupni rad izvren nad sistemom je
W = W1 + W2 = (p1 p2) m/
(1.15)
Taj rad je jednak promjeni energije itavog razmatranog volumena fluida. Ta se promjena moe izraunati kao razlika kinetike i potencijalne energije iscrtkanih malih volumena V1 = S1 s1 i V2 = S2 s2:
(1.17)
(1.18)
To je Bernoullijeva jednaina za strujanje idealnoh fluida. Ona kae da je zbir statikog, dinamikog (brzinskog) tlaka i tlaka koji dolazi zbog visinske razlike pojedinih dijelova fluida uvijek konstantan za odre enu strujnicu.
Ako je v1 = v2 = 0, tj ako fluid miruje (hidrostatika), jednaina (1.17) prelazi u p1 p2 = g (h2 h1) To je ve poznati izraz za razliku hidrostatikih pritisaka u mirnom fluidu. (1.19)