P. 1
ambalaza

ambalaza

|Views: 6,507|Likes:
Published by Anamarija Simunac

More info:

Published by: Anamarija Simunac on Dec 02, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/09/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1. UVOD
  • 2. PODJELA AMBALAŽE
  • 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu
  • 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe
  • 2.3. Podjela prema trajnosti
  • 3. FUNKCIJE AMBALAŽE
  • 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže
  • 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja
  • 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja
  • 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka
  • 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže
  • 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja
  • 3.1.4. Zaštita od topline
  • 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama
  • 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže
  • 3.3. Prodajna funkcija ambalaže
  • 3.4. Uporabna funkcija ambalaže
  • 3.5. Ekološka funkcija ambalaže
  • 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE
  • 4. 1. Vrste robe
  • 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba
  • 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja
  • 4.2.2. Biološki osjetljive robe
  • 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost
  • 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature
  • 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti
  • 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika
  • 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju
  • 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa
  • 4.2.9. Robe opasne za okolinu
  • 4.3. Pojavni oblici robe
  • 4.4. Pakiranje robe
  • 5. AMBALAŽNI MATERIJALI
  • 5.1. Drvo
  • 5.2. Papir, karton i ljepenka
  • 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže
  • 5.2.2. Valovita ljepenka
  • 5.3. Metalni ambalažni materijali
  • 5.3.1. Čelik
  • 5.3.2. Kositar
  • 5.3.3. Bijeli lim
  • 5.3.4. Pocinčani lim
  • 5.3.5. Aluminij
  • 5.4. Polimerni materijali
  • 5.4.1. Materijali na bazi celuloze
  • 5.4.2. Polietilen
  • 5.4.3. Polipropilen
  • 5.4.4. Poli(vinil-klorid)
  • 5.4.5. Poli(viniliden-klorid)
  • 5.4.6. Polistiren
  • 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)
  • 5.4.8. Polikarbonati
  • 5.4.9. Vodotopljivi polimeri
  • 5.4.10. Poliamidi
  • 5.4.11. Poliuretani
  • 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri
  • 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže
  • 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati)
  • 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
  • 5. 6. Staklo
  • 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
  • 6. AMBALAŽNI OBLICI
  • 6.1. Omoti
  • 6.2. Kutije
  • 6.3. Sanduci
  • 6.4. Bačve, kante, vjedra
  • 6.5. Boce
  • 6.6. Limenke
  • 6.7. Staklenke
  • 6. 8. Plastenke
  • 6.9. Čaše
  • 6.10. Tube
  • 6.11. Mjehurasta ambalaža
  • 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom
  • 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA
  • 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu
  • 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana
  • 7.2.1. Permeacija
  • 7.2.2. Apsorpcija i migracija
  • 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana
  • 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda
  • 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća
  • 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe
  • 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda
  • 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića
  • 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ
  • 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala
  • LITERATURA
  • POPIS SLIKA
  • PRILOG - SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA

SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

(NN/97 8. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. Zagreb. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. odnosno u odgovarajuću ambalažu. predlošci) (N. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. Ministarstvo zaštite okoliša. teksturom. čuvanje. psihologa tržišta. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. Rad na kreiranju ambalaže. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. Ona svojim oblikom. čepovi.8.1. 1982.). klimatoloških. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal. kemijskih i mikrobioloških utjecaja. stručnjaka za transport i drugih. koru 1 . Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. načinjene od različitih materijala. a upotrebljavaju se za držanje. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. zovu se ambalaža. prostorni oblik ambalaže. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. ekonomista. Školska knjiga. Suvremena ambalaža. u kojima se roba drži tijekom prometa. omot ili slično. rukovanje. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. pregrade. Stričević.

stoljeću. To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja. drvene kutije i bačve. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). keramičke amfore.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. Nasuprot tome. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. Razvojem ljudskog društva. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca. atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. To su bile košare od pruća. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže. razvoj prometa. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. pletene vreće i životinjske mješine. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. 2 . potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. nove higijenske i zdravstvene navike itd.

PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. staklena. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. zatvarača za boce itd. transportnih paleta i kalema. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. cisterni. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr.1. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. košara od pruća. čaše i ampule. kanti. limenki do poklopaca za staklenke. funkcija. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. bačvi. metalna. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. staklenke. Od stakla se izrañuju boce. tekstilna. kositar. način uporabe i cijena.2. namjena. osobito metal. oblik. drvo i staklo. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. trajnost. 2. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. bačava. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. fizička svojstva itd. osnovna namjena u prometu roba. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. drvena. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. izgled. a to može biti ambalažni materijal. kvaliteta. aluminij. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. vrijednost. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša.

Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom.2. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu. Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. roku trajanja i načinu uporabe. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. Ova ambalaža prezentira robu kupcu. skladištenja i manipulacije robom. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje.pakiranja. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. 2. 4 . npr. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. uvjetima čuvanja. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati.

2. Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. nakon što se isprazni. cisterne.. vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. staklene boce). Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se. Povratna ambalaža se prikuplja.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr. 5 . Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. boce za komprimirane plinove. ponovo upotrebljava u istu svrhu. sanduci. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem.. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja.3. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad.

3. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja.1. su sljedeće: . tijekom transporta. Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara.1.uporabna . Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta.1. Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke.ekološka funkcija. skladištenja i manipulacije. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki. Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima. Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti. mikroorganizama.zaštitna .prodajna . skladištenja. 6 . bez obzira na vrstu robe. insekata i glodavaca. kemijske ili mikrobiološke promjene robe. djelovanju klimatskih elemenata. prodaje i tijekom uporabe.3. 3. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta.skladišno-transportna . Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke. Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže.

padaline. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. brašno itd. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija. jezera. ovlažit će se samo površinski. drvo. rotacija. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). naoblaka i snježni pokrivač. karton. praškasti materijali kao što su cement. udaljenost od mora. Neki materijali. Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša. minerala. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću.1. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. stakla. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. 3. smjer i brzina vjetra. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. atmosfera. Ako se temperatura atmosferskog zraka.2. morske struje. raspodjela kopna i mora.2. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. revolucija. tlak i vlažnost zraka. Materijali koji su higroskopni (papir. žitarice.3. poput metala. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže.1. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. reljef.1. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 . nadmorska visina. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime.) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. temperatura.

Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. 3. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. primjerice.→ 4 OHA: Fe . 8 . može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala.oslobaña vodu. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. npr. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K). Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. industrijski plinovi i kuhinjska sol. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija.→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. ugljikov(IV) oksid. vodena para. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima.2. može doprijeti do željezne osnove. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika.1.2. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. To se osobito dogaña u prekomorskom prometu.2e. Meñutim. vlaga. odnosno vodene pare. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku.

Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati. Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. Meñutim. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost.1. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije. Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala. bojenjem u masi. grafičkom obradom površine. Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme.4. S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV). 3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. konvekcije ili zračenjem. takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. odnosno dobri su izolatori. U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala.1.3. Slika 3-1. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er).3. Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati). osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja. su papir i karton.

3. Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne.5. 3.materijala. te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina.kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. Neke sirovine. 10 . poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama . Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. metal. Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije. pomoćnih materijala. pomoćni materijali.kvarenje zbog razaranja supstance robe . Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. polimerni i višeslojni materijali). Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže. Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže. Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: . Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži.1.2.

vozila ili skladišta. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. odnosno od kupca do proizvoñača robe. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje.3. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. Slika 3-2. odnosno transportnog prostora. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation. EPF) izradila tzv. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. kupovnoj moći potrošača itd. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. 3. trajnosti. Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. načinu njezine uporabe. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. Na primjer. složenog iz raznih vrsta komadne robe. Ona mora privući pažnju kupca. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova.

smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. porijeklu. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. uporabom povratne ambalaže. Ambalaža od papira. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži. deformacijom poklopca ili bez deformacije.opći dojam.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Nakon što je roba iz nje izvañena. datumu proizvodnje i načinu čuvanja. Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. 3. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda.8. 3.4. sastavu. kao povratna ambalaža. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom. pripremu robe za uporabu. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. roku i načinu uporabe. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. 12 . uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. kartona. Ministarstvo zaštite okoliša. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). proizvoñaču. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr.5.

U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. higijenski. 4. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija. 1. farmaceutski proizvodi itd. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. 4. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije.. transportnu i skladišnu funkciju.. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. kozmetički.4. 2. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. transportna i skladišna funkcija ambalaže. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu. skupnu. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje. direktno u transportnu. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. 13 . Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba.. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu.

Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja.2. riboflavina. deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika.razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline. tiamina i dr. 4.3. 14 .1. Ovisno o svojstvima materijala robe. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: . Žilavi materijali pokazuju trajnu. Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom.kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) .razgradnja bjelančevina .2. kidanje. koža).) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja.4. Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra).. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe.. plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture.). . osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra. Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi.2. pogodna za razvoj mikroorganizama. koji može biti elastičan. tekstil od prirodnih vlakana.2. žilav ili krhak. odnosno vode. Budući da je prisutnost vlage. 4.

smanjenje 15 . Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama.2. Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika.površinsko sušenje smrznutih roba . hlapljenje otapala iz premaza). Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr.stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama). tj. Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja.4. 4. biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala.hidroliza . oksidacijom. Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti.2. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda.prekristalizacija b) kemijske promjene .6. Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu. Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature.5.kristalizacija zasićenih otopina .4. Oksidacija masti i ulja. 4.smanjenje mase robe gubitkom vlage . nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe.nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća .2. razaranje vitamina. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene . Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju. izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode.

U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe.2. 4. najčešće su to praškaste. Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris. Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa.miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju . lužine i neke soli).od papirne ambalaža miris tiskarske boje .9. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja.2. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . aldehidi.8. ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline. lako hlapljivi sastojci (terpeni. Miris robi daju aromatični. ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. 16 . ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline. petroleja ili plijesni). 4. promjene boje.7. esteri). npr. osobito željezo. agresivne robe (kiseline. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba. terpenski alkoholi.biološke vrijednosti bjelančevina. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi.2. Robe bez mirisa. mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti.miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . To su u prvom redu eksplozivi. Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu. brašno lako poprima miris benzina. higroskopne robe. 4. robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi. poprime miris drugih roba (npr. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora.

uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. pastozne robe i robe stabilnog oblika. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza. poput tekućina. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. pjene i sl.3. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. kreme. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. Ovisi o gustoći čvrste faze. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom). komprimirani i ukapljeni plinovi. gelovi. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. Kapljevine. granule. 17 .4. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. veličini i obliku čestica. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. sipke robe. dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. a plin (zrak) disperzno sredstvo. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. To su plinovi pri normalnom tlaku. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. masti. ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. krupica. otopine. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik.

Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. 3. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). broja komada ili odgovarajućeg tlaka.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. 2. Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. bez obzira na složenost. 4. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. 18 . sastoji od istih radnih operacija. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. osjetljivosti i pojavnim oblicima robe.4. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. već se pakuje. Slijed radnih operacija: 1. mase. odnosno troši odreñeni broj komada robe. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže.

pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. jasni. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. Na ambalažu. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. deklariranje i označavanja ambalaže. prijenosa i prijevoza. hrani i zaštiti potrošača. – oznake i simbole o načinu rukovanja. 19 . završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže).4.

5.5. konstantnost dimenzija ambalaže. brzinu proizvodnje. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. polimerni materijali). Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu.1. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. valovita ljepenka. a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton. U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali). Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. izbor oblika ambalaže. Uglavnom se 20 . Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. metali. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže.

tvrdo drvo (65 .100 Nmm-2) – hrast. u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1). crni orah. a piljenice se prema debljini dijele na listove. gredice. smrekovina. letve i letvice.meko drvo (35 .upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. daske i planke. tisa.150 Nmm-2) – svib. Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina. Slika 5-1. crna topola. čempres i bijeli dud . javor. rezanjem ili ljuštenjem. kanadska topola. orah. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2).65 Nmm-2) – pitomi kesten. Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20). tvrdoća i čvrstoća. badem. vrba i jela . klen. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. crnika. jasen. Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. bukva.srednje tvrdo drvo (50 . Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost. radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene. Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost. Mehanička svojstva drva u uzdužnom. bor. Drvo se prema tvrdoći dijele na: .0 mm koji se proizvode piljenjem.3 – 4. brijest. ariš i joha .50 Nmm-2) – omorika. vlaknaste grañe drva.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže.vrlo tvrdo drvo (100 . Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede. 21 . lipa. grab . badem.

polimerni materijali itd. odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona). laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi. Nedostatci su poroznost.2. karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. dobra mehanička čvrstoća. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. karton i ljepenku. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke.Slika 5-2. namjeni i postupcima dorade. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini. Ima vrlo dobra mehanička svojstva. jele i bora. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir. jednostavna grafička obrada.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode.3 mm) karton = 150 . Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. higroskopnost.3 do 2. ekološka prihvatljivost. Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira. 22 . prešaju i suše.450 gm-2 (debljina od 0. Papir. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena. sulfatni ili sulfitni postupak). Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi). Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati. Laka drvena ambalaža 5.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2.

Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. Pogodan je za najkvalitetniji tisak. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada.2. Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače.1. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. 3. Vrlo je čvrst. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. 23 . To je jeftini papir loše kakvoće. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila. ugljikov dioksid i vodenu paru.propustljivost na kisik. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila. uglavnom služi za zamatanje roba. proziran. otporan na vodu i masnoće. 5. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente. drvenjače i jeftinih punila. Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. 2. slabo propušta masnoće. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. Staklastog je izgleda.

Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir. mali (B-val) i srednji (Cval). Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira.2.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. Lako se savija. 5. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. jednog ravnog i jednog valovitog. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke. Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita. Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. boce). 5. Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. Osnovni su željezo i aluminij.2. niti se razlijevati po papiru. može se oblikovati u tuljac. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija. Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C. kutije za cipele). natron papir). Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. krom i cink (za 24 . Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog.3.

2 % ugljika. 5. Ugljični čelici osim željeza (98 . Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. 25 . legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade.1 %. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza. plinove i svjetlost.proizvodnju bijelog. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei. Neki od metala su i toksični. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika. kromiranog i pocinčanog lima). prešanjem.1 do 0. nikla 8.5 %. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba.3. silicij. Lako se prerañuje kovanjem. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji.95 % C.85 do 0. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju.2 % C i tvrdi čelik više od 1. To je tehničko željezo modificirano s najviše 1.2 %.1. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike. žilavi od 0.99 %) sadrže još samo ugljik. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija. izvlačenjem. polutvrdi od 0. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama.9 do 1. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. kroma 18. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine.0 % i molibdena 1. Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva.4% C. lemljenjem i zakovicama. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem. valjanjem. osobito u prisustvu kisika i lužina. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0.7 % ugljika. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik.65 % C.

boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. tekućina. mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. lijekova. plemeniti) i alatne čelike. 26 . kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. kvalitetni. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2). nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. Čelična ambalaža 5.3. Plemeniti konstrukcijski čelici. zbog svoje visoke cijene. ukapljenih i komprimiranih plinova. limena. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. Kositar Kositar (Sn) je metal. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica.Povećanjem udjela kroma. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. Od tanjih limova izrañuju se manje posude.2. cisterne za transport kiselih proizvoda. a otapaju ga jače kiseline i lužine. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. srebrnasto bijele boje. Slika 5-3. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini.

Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij.3. 5. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli.3. premda je Zn fiziološki element.3. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva.). Neznatno omekšava zagrijavanjem.4. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju. metalnih traka i sl. poklopaca. Ambalaža od bijelog lima 5. Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača. mekan je i žilav ali nije elastičan.3. Slika 5-4.5.5.

što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. prešanjem. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. 28 . poput kalcija i magnezija. margarina. masnoće. ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. Slika 5-5.4. staklenke i čaše. Makromolekule mogu imati linearnu. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4. maslaca.zamrzavaju. Budući da ne propušta vodu. npr. već se. izvlačenjem).5. cijevi za proizvodnju tuba. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih.5 – 8. Aluminijska ambalaža 5. koji se ne otapa se u vodi. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. sira. Aluminij je amfoteran. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. ravnolančanu ili razgranatu strukturu. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem.

keratin u vuni. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). Na taj način dobije se polimerni materijal. fibroin u svili.). za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). Djelomično su umreženi. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. prirodne smole. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. polietilen visoke 29 . pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule.hlañenje može se ponavljati. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. Staklište im je puno niže od temperature primjene. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). polisiren itd. odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. npr. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. celuloza. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. poliprolien. maziva. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). duromere i elastomere. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. Polimerizat. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. otopine. kemijska i mehanička svojstva. koji može biti u obliku praha. netopljivi su i netaljivi. punila itd. produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. u otapalima bubre i otapaju se. škrob.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. Premda postoji veliki broj polimernih materijala.

a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu). te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. propušta vodenu paru. postojan prema organskim otapalima. glatke i sjajne površine. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). Može se spriječiti. Nema vlaknastu strukturu poput papira.1. u obliku meke folije za kaširanje papira. i ne 30 . To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. 5. Nelakirani celofan je proziran. kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. teško su topljivi. Nedostatak mu je što je higroskopan. pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. energije i vremena. odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. nepropusne za miris). Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva. savitljiv. polipropilen (PP).4. polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature.gustoće (PE-HD). Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. nanositi u tankom sloju na drugi materijal. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. sličan je po svojstvima plastomerima. poli(vinil-klorid) (PVC). Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje. itd. lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada.

940 < 0.960 0. pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak). osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5. osim oksidirajućih kiselina.910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD).926-0. halogenih elemenata i malog broja ketona. Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0. ksilenu.1. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 . Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. katalizator).925-0.941-0. PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD). temperatura. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak.925 0. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv. 5. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD). tetralinu i ugljikovom tetrakloridu.910-0. a iznad 60oC otapa se u toluenu.4. ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima.2. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2).može se spajati zavarivanjem. Postojan je na veliki broj kemikalija.940 0.

PE-HD folije su mliječno bijele. PP je netoksičan. injekcijskim prešanjem. glatke i sjajne površine.9-0. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom.antioksidansa. Ima vrlo nisku gustoću (0. gotovo netopljiv. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC). već pri 0oC postaje krhak. puhanjem. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju.3. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). ne dodaju mu se omekšavala. Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 . savitljive. kemijski postojan prema sastojcima namirnica. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. uključujući i masnoće. Osjetljiv je na niske temperature. čak i pri povišenoj temperaturi. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). ni stabilizatori. Nedostatak im je što loše primaju tisak. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. rastezljive i prozirne. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8.4. ali najviše ekstrudiranjem. postojane do 110oC. čvrste i krute. s gledišta ambalaže. niskotlačnom polimerizacijom propilena. vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. a) b) Slika 5-7. prozirne kao staklo. PP folije su bezbojne. Polietilenske folije su vrlo meke.

Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). oko 80 oC). svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala.4. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. teško preradljiv. konoplje ili lana (Slika 5-10). Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari. Vrećica od PP folije Slika 5-10.4. vlage. slabo gori. 33 . Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. Slika 5-9. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal.pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. maziva. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). maslac). PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. stablizatora. Kruti PVC je tvrd. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11. a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. UV zračenje propušta manje od stakla. emulziji. Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. itd. otopini ili u masi. proziran. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. postojan na utjecaj atmosferilija. kemikalija. pigmenata.

Netopljiv je u svim hladnim otapalima. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0. dobro se grafički obrañuju.08 . vrećica ili tuba (slika 5-12). PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala.0.Slika 5-12. a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC. ima lošija mehanička svojstva. a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. Takav se materijal lako prerañuje. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre. na njih se mogu lijepiti etikete. vinil-acetatom i akrilonitrilom. 5. sjajne. 34 . nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2). Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja.5 mm.50 % omekšavala. H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. vrlo savitljive i podatne.4.5.

kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. Standardni PS je proziran poput stakla. za jaja i dr. U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. ćelijaste strukture i niske gustoće. Nedostatci su mu krhkost. postupcima dubokog izvlačenja. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva.6.07 gcm-3. aldehidima i ketonima. eteru. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika. Pjenasti (celularni. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. Gustoća mu je 1. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren.4. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica. relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima. podložaka za svježe meso i ribu. šalica. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. niska temperatura mekšanja. eterima i kloriranim ugljikovodicima. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. 35 .5. povrća. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). engl. za pakiranje voća.(HI. tvrd. ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena). benzinu. sira. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja.05 – 1. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. high impact). Podložan je procesima fotokemijske razgradnje.

folija i kao konstrukcijski materijal. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe.naziva se poliesterima. odličnih mehaničkih svojstava.7. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS. 5. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola. od 2005. otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima. Zahvaljujući maloj masi. O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati. pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. kemijske i toplinske postojanosti. izvanrednoj prozirnosti.4. Slika 5-15. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće. za izradu filmova. laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c).CO·O. Meñutim. godine u Hrvatskoj je PET 36 . osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Ambalaža od standardnog PS (a).

Primjenjuju se samo za specifična pakiranja. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem.9. dovoljno čvrste. bojila i sl. ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže.4. 5. Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. sredstva za bijeljenje). Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. vodu i gazirana pića 5.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada.4. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine. Imaju izvanredna svojstva. emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. 37 . Slika 5-17. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). npr. fungicidi.8. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine. insekticidi. PET ambalaža za ulje. Te su folije savitljive. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu.

Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene.4. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. 5.10. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš.4. Al folijom ili papirom. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. Imaju izvanredna mehanička svojstva. Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. zbog dobrih mehaničkih svojstava. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima.5. male propustljivosti za kisik. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 . Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. nakon uporabe. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora.11. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja.4. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja. biokompatibilni su. 5. gljivica.11. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim.

folija.12. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid. lijevanje 2.19. ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje. postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi. postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 . kalandriranje.4 tjedna (slika 5-19). Upotrebljava se za izradu boca. ambalažnih filmova (slika 5-18). PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. vrećica. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5.4. Slika 5. Slika 5 .18.(PLA). Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . crijeva. Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu.

Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . folije. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu. crijeva. stvara zračni jastuk koji ga širi. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. Ekstruder Slika 5-21. izmeñu glave ekstrudera i valjaka. nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje. Na taj se način u crijevu. najčešće od polietilena. Proizvod se hladi.3. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. ploče). razni profili. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). reže ili namotava u svitak. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka.

Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. disperzije. L. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri.2 mm). F. otopine polimera. Kalandar Slika 5-24.2-2 mm) i ploče (>2 mm). Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). polireakcijama i/ili umrežavanjem. Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. paste ili niskoviskozne kapljevine. 41 . Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. Z i S) (slika 5-24). stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile. folije (0.Slika 5-22.

Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. gdje ga zahvaća pužni vijak. Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. 42 . geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26). Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. temperiranu kalupnu šupljinu. posredno i injekcijsko prešanje.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha.

velike posude). Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. PVC itd. OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju.Slika 5-26. čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. prešanjem ili lijevanjem. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. poput čašica za jogurt (slika 5-30). Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. PE.). kalandriranjem. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa. 43 . tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. PP. Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti.

izvlačenjem ili istiskivanjem. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik. dubokim vučenjem. PP.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. PC i PVC. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. Puhanje služi za proizvodnju 44 . Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem.

Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. spremnici). Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33). Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. 45 . nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda.šupljih tijela (plastenke. PP. Ovim postupkom prerañuju se PET. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. PVC itd. Za razliku od ekstruzijskog puhanja. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. Dio cijevi zatvara se kalupom. pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. PS. Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE.

Za pakiranje kemijski 46 . Injekcijsko puhanje Slika 5-34. 5. Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. tanji kartoni. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru. visoki sjaj). Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. a za prozirne laminate PE ili PP folija. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. bez mirisa i okusa. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. kao što su razne vrste papira. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . Taj sloj se dodatno. PS-a ili PVC-a. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi.temperature. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo. pored toga što su mehanički čvršće. Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina. To su lomljivost. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. najčešće PE-a. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. odnosno loše prima tisak. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. lužina i soli i prema svim organskim materijama. staklo ima i neke nedostatke. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. Staklo ima loša grafička svojstva. oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. oku nevidljivih pukotina na površini stakla. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove. Kao i bilo koji drugi materijal. udarca ili temperaturnog šoka.ne propušta plinove i paru. Optimalnim dizajnom. ali izrazito krhko.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: . nakon hlañenja. titana. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. 50 .prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu. Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju. Optička svojstva ovise o boji stakla.može se reciklirati. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. Tako dorañene boce.čvrsto je.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

letvasti drveni sanduci i letvarice. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). zrnastih. kartona. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. metala. drva. valovite ljepenke. a) b) Slika 6-4. prodajna ili skupna ambalaža. valovite ljepenke. spojenog oplošja. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža.6. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. Složive kutije su grafički obrañene. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. furnira. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja.2. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja.3. Proizvode se od kartona. vanjskih utjecaja i gubitka mase. 54 . šperploče. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. ljepenke.

ovalni ili četverokutni presjek. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba. a) Slika 6-6. osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6). Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. plastike (za bojila. kartona (za sipke i pastozne robe). Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. Bačve. Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena. kante. ulja itd. otapala. Nedostatci su im krhkost. Proizvode se od drva (za tekućine. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6.4. 55 .5. cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). velika masa. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. alkoholna pića). vjedra Bačve. ljepila. Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova.a) b) Slika 6-5.

a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. PE-a. trodijelne i monoblok boce. Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. a) b) c) Slika 6-7. crnog i aluminijskog lima. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. crnog i aluminijskog lima. PVC-a. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja. Omjer dimenzija im je vrlo različit.Plastične boce se izrañuju od PET-a. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. ovalni. dna i poklopca. Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. četverokutni itd. PP-a i PC-a. poluzatvorene i zatvorene limenke. Metalne boce se proizvode od bijelog. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. PE boca (a). 56 .6. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba.

tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) . kompot). Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. a) b) c) Slika 6-8. Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne.Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 .7. Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke. ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). a) b) Slika 6-9. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). Prema području uporabe.

prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). 8. silavac itd. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. praškaste namirnice). 58 . Slika 6-10. kemikalije za laboratorijske analize. Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. npr. omnia. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. dječji puder (slika 6-11a). Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi. Proizvode se od PE-HD-a. pano-T. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). PVC-a i PS-a. Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c).

Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . male su mase. koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. a) b) c) Slika 6-12. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. za senf. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). oblika krnjeg stožca.a) b) c) Slika 6-11. papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c). Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. slatke kreme i sl. itd. tvrdog PVC-a. PVC (b) i PS (c) plastenka 6. PE-LD-a. PP-a.) budući da su skuplje. Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. PC-a. Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica. nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a).9. Čaše Čaše su jeftina. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. PE (a). (slika 6-12b). Plastične čaše su jeftine. jestivih masnoća.

Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b). proizvoda kemijske industrije (ljepila. a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom. koji je zavaren na podlogu. Robu štiti od prašine. Tube se proizvode i od polimernih materijala. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). a ako je 60 . Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. brzo sušivih kitova). Sastoji se iz dva dijela. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. mehaničkih naprezanja. Cilindričnog su oblika.6.10. a zatim u skupnu ambalažu. nepovratna. prodajna ambalaža. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. Gornji dio je od prozirne folije (PVC. valovite ljepenka. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. pa se moraju pakirati pojedinačno. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. pokriva robu kao mjehur.11. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. Dobro se grafički obrañuju.mjehur) je jeftina. Roba se postavlja na podlogu. laminata ili Al-folije). a) b) Slika 6-13. a gornji dio. Tube Tube su fleksibilna. jednostavna. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. blister .

neosjetljivih na temperaturne promjene. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. skin-koža). ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. Za gornji dio koristi se PVC folija. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl.12. ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. Pakiranje prianjajućim filmom 61 . biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija. Mjehurasta ambalaža 6. skin packaging). Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom. dražeje. Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. Slika 6-15. pa potpuno na nju naliježe poput kože. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. Slika 6-14. Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata. Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). naziva se još i skin ambalaža (engl.

13. Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade. Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare.6. Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat. Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Slika 6-16. Strip ambalaža 62 .

.) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline.1. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski. ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku). Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava. Ambalažni sustav (engl. vlažnost. kisik. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava.. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti. razmjena energije i biološka meñudjelovanja. kemijski ili elektronički proizvodi. arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 . Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase.7. ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7. CO2. Slika 7-1.prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje.

CO2. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice. svjetlosni stabilizatori. inhibitori polimerizacije.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera. tvari za sprječavanje zapaljivosti. sredstva za pjenjenje. bojila. ostatci otapala. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. migracije i permeacije. sredstva protiv blokiranja. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. Procesi permeacije. Stoga će procesi permeacije. sredstva protiv pjenjenja. reakcijski produkti. H2O. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. polimeri niske molekulske mase. omekšavala. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom.termodinamičkoj su ravnoteži. migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. I. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. emulgatori. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. antistatici. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal. ostatci katalizatora.2. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. c. antioksidansi. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. shelf-life). apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala. 7. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. Fickov zakon: difuzijski protok J. maziva i klizna sredstva. 64 . Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže.

F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama. P: Brzina protoka mase. Permeacija. R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije. Slika 7-2.7.2. difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2). N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 . Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film.1.

7. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima. Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak.metode pri promjenjivom tlaku . kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi. Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari. odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu. V = konst. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore. Obrnuto. Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. volumen. Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature. dok se pare kao vodena para.2. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. koncentracija). Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom. masa. Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti.izostatske metode (p. Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi.2. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal.). mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. 66 .Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr.metode pri promjenjivom volumenu . Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. jedinicom za ispitivanje.

Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna.migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu. alkoholna. Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu. proces migracije naziva se "normalna" migracija. Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. kisela ili lipidna. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim. 15 % etanol. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. kontroliranim uvjetima. 67 . Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP . Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. Prema nekim autorima.koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF .

Preporučeni uvjeti ispitivanja. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). vinil-klorida). ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. i temperature. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). Meñutim. mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. t.5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr. omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. kromatografske tehnike. T. ekstrakcija čvrsto-tekuće. stirena. ekstrakcija tekuće-tekuće. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. Tablica 7-1. Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. Odabir vremena.

Namirnice koje imaju pH manji od 4 .ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. Interakcije u sustavu metalna ambalaža . To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. ali nije moguće tu tvar identificirati. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra. kositar. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama. nitrati. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. aluminij). Pritom se oslobaña sumpor. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore. aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. polifosfati). Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. 7. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize.5 sadrže kiseline koje otapaju metale. nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. prisutnosti kisika u ambalaži. Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. u prvom redu o pH namirnice. nitriti. Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. kemijskom sastavu i pH namirnice. Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. osobito u slučaju željezne ambalaže.2. uvjetima skladištenja itd.4. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije. šećer.

osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). a uklonjena im je samo ljuska. 7. a takoñer i u ambalažu od laminata. 70 . Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene.3. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata. su oljuštena riža. kokice.odreñenih estetskih efekata. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. prekrupljeno zrno žitarica. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. Slika 7-4. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. Ambalaža proizvoda od žitarica. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije.

Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. biskviti. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. pogodan za grafičku obradu. ugušćivača za juhe i umake i sl. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. rastezljiv. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. PE i PP vrećice. keksi. prekrupljenog zrna žita. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. posebno obrañenog kukuruznog brašna. mehanički postojan. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. ne propušta plinove ni vodenu paru. Celofan je nepropustan za vodenu paru.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. tjestenina. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. rižina i ražena brašna. omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. 71 . najčešće s papirnom oblogom. kolači. masna tijesta. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. ali ne i za mirise i plinove. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. dok je PE savitljiv. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. PP je nepropustan za vodenu paru. insekata i prašine. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali.

Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. 72 . nezapaljivi. Pakiraju se u plastične vrećice. Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. biti nepropusni za plin i vodenu paru. kidanje i sl. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. PE i laminati. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. celofan. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. bušenje. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. fungicidni. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. PP ili voštani papir. netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa.

Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a.4. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. Meñutim. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. na papiru postojanom na masnoće. voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. odnosno troši kisik. 7. "generacije kesica" (engl. npr. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. PVDC). Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. Meñutim. koja sadržava sorbinsku kiselinu. poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. a otpušta CO2. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. odnosno banana na niže od 14 oC. Naime. sachet generation). Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. 73 . Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. nepropusna za kisik (npr. Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). vodu i energiju.

korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. PE-a. celuloznog acetata. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. od utjecaja kisika i svjetlosti. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana. PP-a i PS-a. aldehide i kiseline. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. od omekšanog PVC-a. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. celuloznog acetata ili PS-a 2.38 cm. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu.

kisik. pri 23. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta. S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola. oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa. Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. Prvi je purpurno-crveni mioglobin. ali ne i za vodenu paru). reguliraju sadržaj ugljikova dioksida. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. 75 . Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. a s druge dovodi do užeglosti masti. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. 7. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1. Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja).8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom.

odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. utjecaja svjetla.Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. bakterija. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. 40 % CO2 i 30 % N2. Procesirana riba poput lososa. PP. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". promjene temperature. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Mliječni proizvodi poput vrhnja. 7. npr. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. bjelančevina. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke.6. maslaca. PP-e s lakoskidajućim poklopcima. PS-e. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. za bijelu ribu 30 % O2. margarina. sam ili u kombinaciji s PE-om. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. "Tetra-brick". Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. čemu udovoljava PVDC. sira. Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. utjecaja kisika i svjetla. kisika i temperaturnih promjena. soli.

Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. 7. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi.7. plastične i staklene boce. dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe. PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. bojilima. Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE. piva i bezalkoholnih pića. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. od 50 do 60 %. U novije vrijeme uvode se novi. (E/VAc). Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama.celofan. 77 . Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a.

a osobito: . ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu. homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem. Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava. NN 97 8. U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %. ambalažera i prodavatelja u proizvodnji. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada.isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi.propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad .8.obveze proizvoñača. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom.8. a na slici 8-2 sastav kućnog otpada.povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu . 78 .prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom . Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže.2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije. Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. . otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada.obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže . javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. uvoznika. Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima. prostornog ureñenja i graditeljstva RH. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji.namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad. Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže.

stezljivi i rastezljivi filmovi). PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. folije. mlijeko. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija. odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. PE-LLD) (razne vrste spremnika. pivo). ulje. Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. PET (boce za vodu. tijekom primjene i nakon uporabe.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. a za 79 . To su PE (PE-HD. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. PE-LD. gazirane napitke.

14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). kemijski ili energijski.staklenu samo energija. Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. 1. Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) . 80 . a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati).

PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. sivi karton). izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. kemijski i energijski. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. 81 . Sva plastika se ne može reciklirati. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka. Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. alkoholiza. PP. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. PS i PVC. spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). PET. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. hidroliza. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. tj. To su PE. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar.

Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. Za usporedbu. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 . Slika 8-7. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. ali uz manju emisiju CO2.Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije.

2005. K. Šercer. Galić.. R. Zagreb. K. Galić. 1997. Vereš: Ambalaža. R. 7. Opsenica i G. Eilert. 3. mtg topograf. 26. K.com. 4. Zagreb. 13.LITERATURA 1. Z. Ackermann.). 2007. Galić. Smith (ED. D. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. Društvo za plastiku i gumu. De Qualitate 10 (2000) 102 19. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. 9. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5. bpf. K.2010. tehnologijahrane. I. 8. Contato. 14.Barić: Oporaba plastike i gume. Ambalaža 3 (2000) 13 17. 2000. 12. K. The Royal Society of Chemistry. Ambalaža 2 (2000) 14 16. Vuković. www. Ohlsson (Eds. 2000. Tectus. Cambridge. Jagerstad and T. Meat Science 71 (2005) 122 83 . 1995. C. Stričević: Suvremena ambalaža II.com 10. 1983.5. Školska knjiga. M. Biodegradable polymers for industrial applications. J. Cambridge. S. J. N. Zagreb. 1982. Stričević: Suvremena ambalaža I. Ambalaža 1 (2001) 19 18.). Zagreb. Zagreb. 2004. N. Weber (Ed. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. I.). 2. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . Zagreb. M. Galić i M. Ambalaža 1 (2000) 20 15. Čatić i F. Janović: Polimerizacije i polimeri. Woodhead Publishing Ltd. Školska knjiga. Food Biopack project EU Directorate 12. 11. Galić. www. P. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala.

igora. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. 1990. Zagreb. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1. Čatić. Zagreb. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. Slika 5-24. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12.html) Slika 5-19. http://www. Tehnički muzej.wikimedia.instructables.jpg. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2.com/news/WEI_LI_has_580.asp. http://www. Tehnički muzej.) Slika 5-25. Ambalaža od standardnog PS-a (a). Ambalaža od bijelog lima (izvor. Strukturna formula PET-a Slika 5-17.bpf.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit.izvar.aspx http://www. (izvor:http://commons. Aluminijska ambalaža (izvor.packagingsouthasia. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.com/Cans. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11.uk/Plastipedia/Processes) 84 .) Slika 5-21. http://www.corusgroup. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Čelična ambalaža (izvor.org/wiki/File:Envase_de_yogur. 2010. http://www. http://ww66. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13. PET ambalaža za ulje. Zagreb. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www. 2010.com) Slika 5-16.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14.co. vodu i gazirana pića Slika 5-18. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. Zagreb. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4. 2010. Tehnički muzej. Strukturna formula polistirena Slika 5-15. Društvo plastičara i gumaraca. Vrećica od PP folije Slika 5-10.POPIS SLIKA Slika 3-1. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina.htm) Slika 5-6. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20.com/drum/tight-head-steel-drum. Strukturna formula polietilena Slika 5-7.inacg.) Slika 5-26. Laka drvena ambalaža Slika 5-3.

co. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12.jpg. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb.hr) Slika 6-6. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog.hr) Slika 6-13.htm) Slika 6-1. K.balconn.friesens.jpg) Slika 5-39. PE (a). Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. 2007. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www.hr/htm/glasherstellung_6.wmd. http://www. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www.com.Slika 5-27.plasticstech.co. Galić i M.bpf.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28.134) Slika 5-40.coca-cola. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www.hr) Slika 6-7. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www. Vujković. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www.dukat.co. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15.tian-da. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www.bpf. Tectus.bpf.info) Slika 5-38 . Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www. PE boca (a).zvecevo.co.pensito.hr/images/uploads/metalnebacve. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35. www. Pakiranje prianjajućim filmom 85 .com.com) Slika 6-14.greenonetec. http://www.com.vetropack.com/product_images_en/line_a12d. http://www. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11.designpubgroup.boyomovers.com) Slika 6-10. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 .sk) Slika 6-9. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8.surplusandadventure.bacvarija-pozvek.com) Slika 6-4.hr) Slika 6-2. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.jubkastaco. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31.com) Slika 6-5. Zagreb. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I. str. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www.bpf.

Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. D. Strip ambalaža (izvor: http://www. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9.com) Slika 7-1.Barić: Oporaba plastike i gume. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. Slika 8-7. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2.diecraftmachines. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6. Šercer. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . 2000. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Opsenica i G. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. mtg topograf. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 .Slika 6-16. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. Zagreb.

polistiren 7.SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1.PRILOG .polietilen visoke gustoće 3. PE-HD .tereftalat) 2.poli(etilen .poli(vinil-klorid) 4. PE-LD . PVC .polipropilen 6.polietilen niske gustoće 5. PET . PP . PS . ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 .

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->