Professional Documents
Culture Documents
AMBALAA
dr. sc. Nataa Stipanelov Vrandei, izv. prof.
Recenzenti: dr. sc. Ivka Klari, red. prof. dr. sc. Branka Andrii, izv. prof.
Split, 2010.
SADRAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalanom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAE...................................................................................................... 6 3.1. Zatitna funkcija ambalae............................................................................................. 6 3.1.1. Zatita od mehanikih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zatita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalae.................................................................................. 8 3.1.3. Zatita od elektromagnetskog zraenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zatita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zatita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladino-transportna funkcija ambalae..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalae ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalae ........................................................................................ 12 3.5. Ekoloka funkcija ambalae......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izraena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanika naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Bioloki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlanosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALANI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalae................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalani materijali......................................................................................... 24 5.3.1. elik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33
5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalae ......................................................... 39 5. 5. Vieslojni ambalani materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalae............................................................................. 51 6. AMBALANI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bave, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. ae ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaa) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajuim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaa............................................................................................................. 61 7. AMBALAA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalanom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaa - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaa - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaa proizvoda od itarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaa za pakiranje voa i povra............................................................................ 73 7.5. Ambalaa za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaa za pakiranje mlijeka i mlijenih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaa za alkoholna i bezalkoholna pia ................................................................ 77 8. ODBAENA AMBALAA I OKOLI .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalanih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za oznaavanje ambalanog materijala ...................... 87
1. UVOD
Ambalaa predstavlja sve proizvode, bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izraeni, a upotrebljavaju se za dranje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoaa do korisnika ili potroaa. (NN/97 8.8.2005 Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu, Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva RH) Posude razliitog oblika i veliine, nainjene od razliitih materijala, u kojima se roba dri tijekom prometa, a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajue dimenzije i eventualno grafiki obraeni a slue za zamatanje roba, zovu se ambalaa. Posebnim dijelovima ambalae smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalae (zatvarai, epovi, poklopci) i dijelovi za unutranju zatitu robe (jastuci, pregrade, predloci) (N. Strievi, Suvremena ambalaa, kolska knjiga, Zagreb, 1982.). Da bi se roba zatitila i na siguran nain transportirala, skladitila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuu posudu, omot ili slino, odnosno u odgovarajuu ambalau. Ambalaa je sredstvo koje prihvaa robu i titi je do uporabe. Ambalaa titi robu od mehanikih, klimatolokih, kemijskih i mikrobiolokih utjecaja, ali isto tako titi okolinu od mogueg tetnog utjecaja robe. Ambalaa aktivno sudjeluje u prodaji robe. Ona svojim oblikom, teksturom, grafikim rjeenjem i identifikacijom komunicira s potroaem. Osim toga ona mora omoguiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. Ambalaa mora biti prilagoena kupovnoj moi potroaa, njihovoj potroakoj kulturi i navikama i mora biti usklaena sa standardima i propisima. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalau potrebno je dobro poznavati funkcije ambalae. Pri kreiranju ambalae potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalae (ambalani materijal, prostorni oblik ambalae, elemente grafikog oblikovanja) i meusobno ih uskladiti kako bi ambalaa na optimalan nain ispunila svoje funkcije. Rad na kreiranju ambalae, odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je sloen i zahtijeva sudjelovanje strunjaka razliitih profila od tehnologa, ekonomista, psihologa trita, propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, strunjaka za transport i drugih. Budui da nema pisanih podataka o poetku uporabe ambalae moe se pretpostaviti da je ovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (uplje plodove, koru
drveta) za prenoenje dobara namijenjenih razmjeni. Razvojem ljudskog drutva, potrebom da se razmjenjuje roba na veim udaljenostima poinje i izrada ambalae od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. To su bile koare od prua, drvene kutije i bave, keramike amfore, pletene vree i ivotinjske mjeine. Kako je ovjek otkrivao mogunosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalae poput staklenih boca i posuda od bronce. Napredak u proizvodnji i potronji ambalae zapoinje industrijskom revolucijom u 19. stoljeu. eljezo i bijeli lim (elini lim zatien slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bavi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. Industrijalizacija i urbanizacija utjeu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim koliinama jeftine ambalae. Najvee promjene u proizvodnji ambalae dogodile su se u 20. stoljeu zahvaljujui primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasine tehnike posluivanja u trgovinama robe iroke potronje tehnikom
samoposluivanja. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoene potrebama kupaca, a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pruiti ambalaa. Suvremena dostignua na polju ambalae (novi ambalani materijali i oblici i nove tehnike pakiranja), promjene u nainu ivota stanovnitva (urbanizacija, razvoj prometa, nove higijenske i zdravstvene navike itd.) i poveana kupovna mo potroaa (potranja za kvalitetnijom robom u boljoj, atraktivnijoj i skupljoj ambalai) razlozi su za sve veom proizvodnjom i potronjom ambalae. Nasuprot tome, postoje i faktori koji usporavaju potronju ambalae. To je omjer trokova pakiranja i prodajne cijene robe i sve vie razvijena svijest o potrebi zatite ovjekove okoline od nepotrebnog zagaenja. Odbaena ambalaa predstavlja veliki ekoloki problem. Zato se danas u razvijenim zemljama rjeavanju ovog problema posveuje sve vea panja i pronalaze novi naini zbrinjavanja i oporabe odbaene ambalae.
2. PODJELA AMBALAE
Ambalaa se moe podijeliti u razliite skupine s obzirom na odabrano zajedniko svojstvo, a to moe biti ambalani materijal, osnovna namjena u prometu roba, trajnost, funkcija, vrijednost, fizika svojstva itd.
pakiranja, npr. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoenima potrebama kupca i time produljenje svjeine prehrambenih proizvoda. Kombiniranjem i spajanjem vie vrsta razliitih materijala u obliku folija dobiju se ambalani materijali eljenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se vieslojni materijali ili laminati. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasini materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom, cijenom ili nisu prilagoeni suvremenoj opremi za pakiranje.
3. FUNKCIJE AMBALAE
Budui da se roba nalazi u ambalai tijekom cijelog transportnog puta od proizvoaa do potroaa zahtjevi koji se postavljaju na uspjeno realiziranu ambalau su viestruki. Funkcije ambalae mogu se promatrati s razliitih gledita. Ovisno o vrsti robe i skladinotransportnim uvjetima odreene e funkcije biti naglaenije. Osnovne funkcije koje ambalaa mora zadovoljiti, bez obzira na vrstu robe, su sljedee: - zatitna - skladino-transportna - prodajna - uporabna - ekoloka funkcija.
oslobaa vodu. Voda moe nastajati i u nekim aerobnim mikrobiolokim procesima i nekim kemijskim procesima. Ako je ambalaa izraena od higroskopnog materijala u veoj mjeri izloena djelovanju vode, odnosno vodene pare, moe doi do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. To se osobito dogaa u prekomorskom prometu. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oteenja robe i ambalae su kisik, ugljikov(IV) oksid, sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid, vodena para, industrijski plinovi i kuhinjska sol, dok praina i vlaga uglavnom uzrokuju fizika oneienja. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno, ali mogu i stupati u interakcije pojaavajui na razliite naine tetno djelovanje. primjerice, Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljinu, odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojaava se u prisustvu vlage.
Slika 3-1. Spektar elektromagnetskog zraenja Od ukupne energije elektromagnetskog zraenja koje padne na povrinu ambalane jedinice (E) jedan dio e se reflektirati (Er), dio e biti proputen (Ep) a dio e se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji e dio zraenja ambalani materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalanog materijala i valnoj duljini zraenja. S gledita utjecaja na ambalau od interesa su samo valne duljine koje obuhvaaju podruje ultraljubiastog (UV), vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zraenja. Za zatitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalani materijali koji ne proputaju zraenje. Propusnost materijala moe se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalani materijal pri preradi, bojenjem u masi, grafikom obradom povrine, prevlaenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem razliitih ambalanih materijala (laminati).
materijala. Stoga se zatita robe od topline mora realizirati kroz skladino-transportnu funkciju ambalae u skladu s propisanim uputama za uvanje odreene vrste robe.
samo na povrini ambalae, dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalau. Mikroorganizmi mogu otetiti robu i ambalau na vie naina: - oteenje zbog same fizike prisutnosti mikroorganizama - kvarenje zbog razaranja supstance robe - kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobioloki stabilne. Ukoliko ambalaa mora zatititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izraena od nepropusnog materijala i hermetiki zatvorena budui da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju. Zatita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda esto se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije. Ambalaa u tom sluaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izraena od materijala koji mogu izdrati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo, metal, polimerni i vieslojni materijali).
10
vozila ili skladita, u odnosu na ambalau u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje moe ostati i vie od 20 % neiskoritenog prostora. Roba se u transportu vrlo esto slae na palete (slika 3-2). Paleta je drvena podloga izraena od dasaka odreenih normiranih dimenzija. To je vrsta pomone opreme koja omoguava formiranje kompaktnog i vrstog paketa, sloenog iz raznih vrsta komadne robe. Da bi se to bolje iskoristio skladini i transportni prostor dimenzije ambalae trebaju biti usklaene s dimenzijama palete, stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation, EPF) izradila tzv. modul-sustav dimenzija ambalae i slaganja na palete. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t, a da visina sloene robe na paleti bude oko 1 m.
Nova, prazna ambalaa i povratna ambalaa takoer se skladiti i transportira od proizvoaa ambalae do proizvoaa robe, odnosno od kupca do proizvoaa robe. Budui da to predstavlja troak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalau oblikovati na nain koji omoguava optimalno iskoritenje skladinog, odnosno transportnog prostora. Na primjer, ambalaa konusnog oblika moe se slagati jedna u drugu, kartonske kutije spojenog oploja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta, transportiraju i konano oblikuju neposredno prije punjenja.
11
opi dojam, tako da je kupac spreman platiti vie za izgled, uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. Budui da je upravo prodajna ambalaa zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadravati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavaa. Na ambalai se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda, proizvoau, porijeklu, sastavu, roku i nainu uporabe, datumu proizvodnje i nainu uvanja. Prodajna ambalaa takoer mora jamiti kvalitetu i koliinu zapakirane robe, odnosno mora jamiti kupcu da nitko prije njega nije ambalau otvarao ili otetio i da se unutra nalazi upravo ona koliina robe koja je na ambalai istaknuta.
12
4. 1. Vrste robe
Izmeu razliitih faktora o vrsti robe ovisi hoe li se roba uope pakirati, ako hoe u koju vrstu ambalae (prodajnu, skupnu, direktno u transportnu,...) i koje e funkcije ambalae biti naglaenije. Sa stajalita ambalae robe se dijele na investicijske robe i potrone robe. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i slue za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. Uglavnom su veih dimenzija i pakiraju se pojedinano. Kod pakiranja ove vrste robe naglaena je zatitna, transportna i skladina funkcija ambalae. Potrone robe dijele se na robe proizvodne potronje i robe iroke potronje. Preradbom robe proizvodne potronje (predmeti rada, sirovine i pomoni materijali) dobiju se nove robe vieg stupnja preradbe. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoni materijali ne pakiraju se budui da se koriste u velikim koliinama. Skuplje sirovine i pomoni materijali koji se troe u manjim koliinama pakiraju se u transportnu ambalau. Ambalaa za ovu vrstu robe ima naglaenu zatitnu, transportnu i skladinu funkciju. Robe iroke potronje slue za podmirenje potreba stanovnitva (prehrambeni, higijenski, kozmetiki, farmaceutski proizvodi itd.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalau, vie prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. Pored ostalih funkcija ambalae ovdje je naglaena prodajna i uporabna funkcija.
13
14
Promjenom vlanosti takoer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih inilaca pa moe doi do mikrobioloke promjene (razvoj mikroorganizama), biokemijske promjene (klijanje itarica) ili korozije metala.
bioloke vrijednosti bjelanevina, promjene boje, mirisa i okusa jo se pojaavaju ako je uz kisik namirnica izloena djelovanju svjetlosti.
16
17
Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati vrstim tijelima budui da imaju stalan oblik i pruaju relativno veliki otpor promjeni oblika. Ove robe se ne troe u masenim ili volumnim jedinicama, ve se pakuje, odnosno troi odreeni broj komada robe.
18
4. zavrne radne operacije Zavrne radne operacije uglavnom obuhvaaju kontrolu pakiranja (provjeravanje koliine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalae), deklariranje i oznaavanja ambalae. Oznaavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. Na ambalau, naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potroau treba staviti deklaraciju. Ukoliko se radi o ambalai prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i oznaavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji, hrani i zatiti potroaa, pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o opem deklariranju i oznaavanju hrane i o navoenju hranjivih vrijednosti hrane. To su osnovni podatci to ih proizvoa mora istaknuti na ambalai ili ih trgovac mora predoiti kupcu radi jasnog, potpunog i tonog informiranja o onom to kupuje, to proizvod sadri i na temelju ega se moe odluiti za kupnju. Deklaracija na originalnom pakovanju najee sadri: naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima naziv i sjedite proizvoaa koji je proizveo ili pakirao robu nazivnu koliinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda, o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima bioloke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaivanja sastava sastav ili sadraj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajuim pravilnikom o kakvoi rok valjanosti i druge potroau bitne podatke. Za veinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti uvanja i nain rukovanja robom u prometu. Prema Zakonu o zatiti potroaa svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti, jasni, vidljivi i itljivi te napisani hrvatskim jezikom i latininim pismom. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netonim oznakama ili oznakama koje potroae mogu dovesti u zabludu. Oznaavanje proizvoda jest nanoenje znaajki proizvoda na ambalau, to podrazumijeva: oznake i simbole upozorenja za opasnost, oznake i simbole o nainu rukovanja, prijenosa i prijevoza, skladitenju i uvanju proizvoda upozorenja o postupku u sluaju nezgode.
19
5. AMBALANI MATERIJALI
Odabir ambalanog materijala osnovni je element kreiranja ambalae o kojem ovisi realizacija funkcija ambalae i njezina cijena. Za uspjenu realizaciju zatitne funkcije ambalae materijal mora biti postojan i nepropustljiv. Mehanika postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih
mehanikih sila. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. Istodobno unutranja strana ambalae u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. Osobito je vano za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalani materijal ne utjee na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. Ambalani materijal mora biti bioloki postojan budui da djelovanje mikroorganizama vrlo tetno djeluje na realizaciju zatitne a takoer i prodajne funkcije ambalae. Mehanika nepropustnost ambalanog materijala vana je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalani materijal, odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalau. Materijal treba biti optiki nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. U tom sluaju prodajna funkcija realizira se grafikom obradom ambalae koja robu prezentira kupcu. Toplinska provodnost ambalanog materijala vana je za robe koje se toplinski obrauju (sterilizacija i zagrijavanje prije vaenja robe). Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalani materijal treba biti toplinski izolator. Elektrina provodnost vana je za realizaciju prodajne funkcije ambalae. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali), zbog statikog elektriciteta privlae na sebe prainu, to nepovoljno utjee na izgled robe na polici. Tehnoloka svojstva ambalanog materijala odreuju izbor postupka proizvodnje ambalae, konstantnost dimenzija ambalae, brzinu proizvodnje, izbor oblika ambalae, izbor postupka grafikog oblikovanja i kvalitete obrade, te trokove prostornog i grafikog oblikovanja. Troak ambalanog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni, a potrebna koliina materijala ovisi o gustoi materijala, potrebnoj debljini stijenke ambalae i mehanikim svojstvima materijala.
5.1. Drvo
Drvo spada u najstarije ambalane materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton, valovita ljepenka, metali, polimerni materijali). Uglavnom se
20
poboljavanje mehanikih svojstava transportne ambalae, u obliku gredica i greda za uvrivanje tekih i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1).
Slika 5-1. Transportna drvena ambalaa i kalemi Od fizikih svojstava drva za proizvodnju ambalae vana je njegova prostorna masa (masa jedininog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutranje povrine. Mehanika svojstva drva u uzdunom, radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene, vlaknaste grae drva. Mehanika svojstva vana za ambalau su elastinost, tvrdoa i vrstoa. Drvo se prema tvrdoi dijele na: - vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) smreka, crna topola, kanadska topola, lipa, bor, vrba i jela - meko drvo (35 - 50 Nmm-2) omorika, ari i joha - srednje tvrdo drvo (50 - 65 Nmm-2) pitomi kesten, crni orah, brijest, empres i bijeli dud - tvrdo drvo (65 - 100 Nmm-2) hrast, javor, orah, klen, jasen, tisa, bukva, badem, grab - vrlo tvrdo drvo (100 - 150 Nmm-2) svib, crnika, badem. Za proizvodnju ambalae upotrebljava se najvie jelovina, smrekovina, bukovina i hrastovina u obliku piljene grae i furnira. Piljena graa se razlikuje prema obliku poprenog presjeka na etvrtae (piljena graa s kvadratnom ili pravokutnom povrinom presjeka) i piljenice (piljena graa iji je omjer irine i debljine vei od 20). Prema dimenzijama etvrtae mogu biti grede, gredice, letve i letvice, a piljenice se prema debljini dijele na listove, daske i planke. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0,3 4,0 mm koji se proizvode piljenjem, rezanjem ili ljutenjem. Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju per-ploa, panel-ploa i lake drvene ambalae (konstrukcijski furniri) (slika 5-2).
21
22
propustljivost na kisik, ugljikov dioksid i vodenu paru. Zbog loih barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalai lako gubi arome i hlapljive komponente.
2. Papiri i kartoni od drvenjae Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjae (82 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). To je jeftini papir loe kakvoe, uglavnom slui za zamatanje roba.
3. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze, drvenjae i jeftinih punila. renc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke.
23
Sivi karton pogodan je za izradu sloivih kutija loije kvalitete i za unutranji sloj stabilnih kutija (npr. kutije za cipele).
Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. Peteroslojna ljepenka graena je od tri ravna sloja i dva valovita. Najee se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C. Budui da ima bolja mehanika svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija veih dimenzija.
Sedmeroslojna ljepenka (etiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanika svojstva poput drva.
24
proizvodnju bijelog, kromiranog i pocinanog lima). Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba. Metalni ambalani materijali su nepropusni za tekuine, plinove i svjetlost. Imaju veliku vrstou pa su pogodni za izradu ambalae za komprimirane i ukapljene plinove i ambalau velikih dimenzija. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. Nedostaci su im to su vie ili manje podloni koroziji, osobito u prisustvu kisika i luina. Neki od metala su i toksini, pa se za odreene vrste roba metalna ambalaa mora zatititi prevlakama ili premazima da bi se sprijeile interakcije robe i ambalae.
5.3.1. elik
elik je najvaniji tehniki materijal dananjice. To je tehniko eljezo modificirano s najvie 1,7 % ugljika. Ima vrlo dobra mehanika svojstva (velika rastezna vrstoa) koja se modificiraju promjenom sadraja ugljika, legiranjem s drugim metalima i primjenom razliitih postupaka proizvodnje i prerade. Takoer ima vrlo dobra tehnoloka svojstva. Lako se prerauje kovanjem, valjanjem, izvlaenjem, preanjem, savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem, lemljenjem i zakovicama. Najvei mu je nedostatak loa otpornost na koroziju. Lako se otapa ak i u slabim kiselinama. Zatita od korozije moe se provesti razliitim premaznim sredstvima i zatitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. kromom) ime se dobije nehrajui elik. Uobiajeni nazivi za nehrajui elik su inoks ili rostfrei. Prema kemijskom sastavu elici se dijele na ugljine i legirane elike. Ugljini elici osim eljeza (98 - 99 %) sadre jo samo ugljik. Strukturna graa ugljinih elika i mehanika svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki elik sadri manje od 0,65 % C, ilavi od 0,85 do 0,95 % C, polutvrdi od 0,9 do 1,2 % C i tvrdi elik vie od 1,4% C. Kao pratei sastojci elika pojavljuju se mangan, silicij, fosfor i sumpor koji potjeu iz sirovine za proizvodnju eljeza. Legirani elici pored eljeza i ugljika sadre jedan ili vie metala koji im odreuju svojstva. Za proizvodnju ambalae upotrebljavaju se samo nehrajui elici koji sadre od 0,1 do 0,2 % ugljika, a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. Standardni tip elika za ambalau prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i duinu kiselinu ima sljedei sastav: ugljika 0,1 %, kroma 18,5 %, nikla 8,0 % i molibdena 1,2 %.
25
Poveanjem udjela kroma, nikla i kobalta u eliku proizvode se legirani elici otporni ak prema klorovodinoj i sumpornoj kiselini. Osim podjele prema kemijskom sastavu elici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obini, kvalitetni, plemeniti) i alatne elike. Alatni elici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalae. Obini konstrukcijski elici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalae velikih dimenzija kao to su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju, tekuina, ukapljenih i komprimiranih plinova. Od tanjih limova izrauju se manje posude, boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. Za izradu jeftine eljezne ambalae manjih dimenzija (sitna, limena, nepovratna ambalaa za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinani limovi od konstrukcijskog elika s vrlo malim sadrajem ugljika. Plemeniti konstrukcijski elici, zbog svoje visoke cijene, upotrebljavaju se samo za ambalau zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalau od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. cisterne za transport kiselih proizvoda, kiselih vonih sokova poput soka od limuna i vonih poluproizvoda konzerviranih sa SO2).
5.3.2. Kositar
Kositar (Sn) je metal, srebrnasto bijele boje, mekan i moe se izvaljati u obliku tanke folije. Postojan je prema koroziji ak i na vlanom zraku, a otapaju ga jae kiseline i luine. Budui da je netoksian pogodan je za pakiranje namirnica, lijekova, kozmetikih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom.
26
5.3.5. Aluminij
Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem, mekan je i ilav ali nije elastian. Neznatno omekava zagrijavanjem, na niskom temperaturama ne postaje krhak to ga ini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27
zamrzavaju. Budui da ne proputa vodu, masnoe, vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih, aromatinih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. Aluminij je amfoteran, to znai da se otapa u jaim kiselinama i jaim luinama. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajui na povrini zatitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3H2O; koji se ne otapa se u vodi. Otporan je prema svim otopinama iji je pH 4,5 8,5. Pogodan je za obradu plastinim deformacijama (valjanjem, preanjem, izvlaenjem). Od aluminijskih limova izrauje se transportna ambalaa (bave), a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce, staklenke i ae. Deblje aluminijske trake slue za izradu raznih posuda za pakiranje. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. sira, maslaca, margarina, okolade) i za proizvodnju vieslojnih (laminiranih) ambalanih materijala. Takoer se mogu proizvoditi profili razliitih oblika, npr. cijevi za proizvodnju tuba. Dobro svojstvo aluminija je to je fizioloki nekodljiv. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira, ve se, poput kalcija i magnezija, taloi u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma. Zatita aluminija moe se postii stvaranjem umjetnog zatitnog sloja Al2O3 elektrolitikim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanoenjem premaza.
28
Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kauuk, prirodne smole, fibroin u svili, keratin u vuni, celuloza, krob, polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen, poliprolien, polisiren itd.). Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgraene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadre dvije ili vie vrsta ponavljanih jedinica). Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreuje njihova fizika, kemijska i mehanika svojstva. S obzirom na stupanj sreenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreeno stanje poput kapljevine), kristalni (veliki broj makromolekula pravilno sloenih) ili u veini sluajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna podruja). Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat, a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. Polimerizat, koji moe biti u obliku praha, otopine, disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin, esto nije mogue izravno preraivati ili nema zadovoljavajua uporabna svojstva. Stoga mu se svojstva modificiraju razliitim aditivima poput omekavala, toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora, maziva, punila itd. Na taj nain dobije se polimerni materijal. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere, duromere i elastomere. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule, u otapalima bubre i otapaju se, pri zagrijavanju omekavaju i tada se mogu lako oblikovati. Hlaenjem zadravaju novi oblik a ciklus zagrijavanje - hlaenje moe se ponavljati. Duromeri imaju trodimenzijsku umreenu strukturu, netopljivi su i netaljivi. Pri relativno visokoj temperaturi razgrauju se bez prethodnog omekavanja. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na poetnu duljinu. Staklite im je puno nie od temperature primjene, pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. Djelomino su umreeni. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalae, i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. Zbog svojih specifinih svojstava i dinaminog razvoja posljednjih desetljea upravo su ovi materijali omoguili proizvodnju novih ambalanih oblika i nove tehnike pakiranja, odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati, npr. produljenje svjeine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Premda postoji veliki broj polimernih materijala, za izradu ambalae najvie se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoe (PE-LD), polietilen visoke
29
gustoe (PE-HD), polipropilen (PP), poli(vinil-klorid) (PVC), polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). Za sve polimerne materijale zajedniko je da imaju malu gustou, teko su topljivi, kemijski su inertni i podloni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. Imaju vrlo dobra tehnoloka svojstva, lako se mehaniki oblikuju uz mali utroak rada, energije i vremena. Nije im potrebna naknadna povrinska obrada niti povrinska zatita, a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". Zahvaljujui plastinosti mogue je proizvesti proizvode vrlo razliitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije, nanositi u tankom sloju na drugi materijal, itd. Za polimerne materijale karakteristian je proces koji se naziva starenje. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizikih i mehanikih svojstava materijala. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i poviene temperature. Moe se sprijeiti, odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora, tvari koje na razliite naine usporavaju razgradnju polimernih materijala.
30
moe se spajati zavarivanjem. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i moe biti termozavarljiv, pa se lakirani celofan moe spajati postupkom zavarivanja. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak).
5.4.2. Polietilen
Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera dananjice. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2). ~ CH2 CH2 CH2 CH2 CH2 CH2~ Slika 5-6. Strukturna formula polietilena (crvena boja oznaava mer, osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5.1. Shematski prikaz strukture i gustoe temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoe Polietilen srednje gustoe Polietilen niske gustoe Linearni polietilen niske gustoe Polietilen vrlo niske gustoe Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoa /gcm-3 0,941-0,960 0,926-0,940 0,910-0,925 0,925-0,940 < 0,910
S obzirom na razliitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najvie polietilen niske gustoe (PE-LD), linearni polietilen niske gustoe (PELLD) i polietilen visoke gustoe (PE-HD). Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak, temperatura, katalizator). PE omekava pri temperaturi 127oC (PE-HD), odnosno 85-87oC (PE-LD) to predstavlja najviu temperaturu uporabe PE proizvoda. Postojan je na veliki broj kemikalija, osim oksidirajuih kiselina, halogenih elemenata i malog broja ketona. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima, a iznad 60oC otapa se u toluenu, ksilenu, tetralinu i ugljikovom tetrakloridu. Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode. Pod utjecajem UV zraenja podloan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se moe potpuno sprijeiti dodatkom 1%
31
antioksidansa. PE se lako prerauje svim osnovnim postupcima prerade plastomera, ali najvie ekstrudiranjem, puhanjem, injekcijskim preanjem. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalae za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vaenja istisnuti iz ambalae (Slika 5-7a). Najvea koliina PE-LD koristi se za proizvodnju folija razliite namjene: za izradu vrea, vreica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). Polietilenske folije su vrlo meke, savitljive, rastezljive i prozirne. Zadravaju savitljivost i pri -50 oC to ih ini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. One ne sadre omekavala i fizioloki su inertne. Nedostatak im je to loe primaju tisak. PE-HD folije su mlijeno bijele, vrste i krute, postojane do 110oC.
a)
5.4.3. Polipropilen
Polipropilen (PP) se proizvodi katalitikom, niskotlanom polimerizacijom propilena. Ima vrlo nisku gustou (0,9-0,91 gcm-3) i relativno visoko talite (160-170oC).
~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3
Slika 5-8. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slina svojstvima PE-a, s gledita ambalae, razlikuje se po tome to nema votani opip kao PE, ima veu vrstou i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (vrstoa PP pri 100oC jednaka je vrstoi PE pri 40oC). Osjetljiv je na niske temperature, ve pri 0oC postaje krhak. PP je netoksian, gotovo netopljiv, kemijski postojan prema sastojcima namirnica, ukljuujui i masnoe, ak i pri povienoj temperaturi, ne dodaju mu se omekavala, ni stabilizatori. PP folije su bezbojne, prozirne kao staklo, glatke i sjajne povrine, vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). Budui da su otporne na povienu temperaturu mogu se upotrijebiti za
32
pakiranje robe u vruem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Istezanjem zagrijanih folija poboljavaju se mehanika svojstva, a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. PP folije najveim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vrea. Transportne vree od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vree od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute, konoplje ili lana (Slika 5-10).
5.4.4. Poli(vinil-klorid)
Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se moe provoditi u suspenziji, emulziji, otopini ili u masi.
~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl
Slika 5-11. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal, loe toplinske postojanosti (razgradnja mu poinje ve pri temperaturi staklita, oko 80 oC), svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom razliitih aditiva (omekavala, stablizatora, maziva, pigmenata, itd.) Danas je u uporabi vie od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. Kruti PVC je tvrd, proziran, teko preradljiv, postojan na utjecaj atmosferilija, vlage, kemikalija, slabo gori. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne proputa plinove i pare organskih tvari. UV zraenje proputa manje od stakla. Uporabom odgovarajuih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj, a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprjeava. Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin, maslac). Kruti PVC slui za proizvodnju ambalae stabilnog oblika (slika 5-12).
33
Slika 5-12. Ambalaa stabilnog oblika od krutog PVC-a i vreica za krv od omekane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 - 50 % omekavala. Takav se materijal lako prerauje, ima loija mehanika svojstva, manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. PVC s 50 % omekavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalae u obliku vrea, vreica ili tuba (slika 5-12). Za izradu fleksibilne ambalae i laminata proizvode se folije debljine 0,08 - 0,5 mm.
5.4.5. Poli(viniliden-klorid)
Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2). To je kristalast polimer s talitem pri 220 oC i staklitem pri 23 oC. Netopljiv je u svim hladnim otapalima, a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu.
H ~ C H
Cl C Cl
H C H
Cl H C C
Cl C~ Cl
Cl H
Slika 5-13. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teko se prerauje pa se uobiajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom, vinil-acetatom i akrilonitrilom. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre, sjajne, vrlo savitljive i podatne, dobro se grafiki obrauju, na njih se mogu lijepiti etikete, a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala, nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava.
34
5.4.6. Polistiren
Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). Gustoa mu je 1,05 1,07 gcm-3, omekava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. Podloan je procesima fotokemijske razgradnje. PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoe koji se upotrebljava za zvunu i toplinsku izolaciju.
~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5
C6H5 H
C6H5 H
Slika 5-14. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na trite dolaze razliiti materijali koji se meusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. Za ambalau najvaniji su standardni polistiren, kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren.
Standardni PS je proziran poput stakla, tvrd, glatke i sjajne povrine i dobro prima
tisak (slika 5-15a). Idealan je za proizvodnju ambalae tehnikom injekcijskog preanja (nije potrebna nikakva dorada). Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalae postupkom dubokog izvlaenja, za pakiranje voa, povra, sira, svjee ribe i duboko smrznutih kaastih namirnica. Nedostatci su mu krhkost, niska temperatura mekanja, relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima, benzinu, eteru, aldehidima i ketonima, eterima i kloriranim ugljikovodicima.
Polistiren visoke udarne ilavosti (PS-HI),(HI, engl. high impact), je dvofazni sustav
polistirena i fino dispergiranih estica elastomera (polibutadiena). PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava, a elastomerna faza poboljava elastinost i ilavost. Ovaj se materijal najee upotrebljava za izradu aa, alica, kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija, postupcima dubokog izvlaenja, injekcijskim preanjem ili puhanjem (slika 515b).
35
Zbog velikog modula elastinosti pjenasti PS dobro amortizira dinamika naprezanja robe, sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon estih ponavljanja naprezanja. Prikladan je za izradu zatitne i dekorativne ambalae, osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanika naprezanja (npr. laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c).
Slika 5-15. Ambalaa od standardnog PS (a), aica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaa od pjenastog PS.
5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)
Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadre esterske skupine - COO- naziva se poliesterima. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najvie primjenjivan poliester. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase, relativno visokog talita (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti, odlinih mehanikih svojstava, kemijske i toplinske postojanosti. Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola.
C O
C O
CH2
CH2
Upotrebljava se za izradu vlakana visoke vrstoe, za izradu filmova, folija i kao konstrukcijski materijal. Zahvaljujui maloj masi, izvanrednoj prozirnosti, otpornosti na povienu temperaturu i drugim dobrim svojstvima, ambalaa od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalau za pakiranje kozmetikih, farmaceutskih i prehrambenih proizvoda, osobito gaziranih pia i vode (slika 5-17). S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati, pri preradi nastaju relativno velike koliine tehnolokog otpada. Meutim, od 2005. godine u Hrvatskoj je PET
36
ambalaa u sustavu poticanja povrata iskoritene ambalae te se velika panja poklanja oporabi PET otpada.
5.4.8. Polikarbonati
Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja povrine, ne mijenjaju svojstva u irokom temperaturnom podruju (od -150 do 200 oC), vrlo ilavi i dimenzijski stabilni. Imaju izvanredna svojstva, ali im visoka cijena ograniava primjenu u proizvodnji ambalae. Primjenjuju se samo za specifina pakiranja, npr. za izradu vreica u kojima se hrana kuha.
37
5.4.10. Poliamidi
Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. Imaju izvanredna mehanika svojstva, osobito veliku ilavost i otpornost na trenje, ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalae ograniena samo za rjeavanje specifinih problema pakiranja. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima, Al folijom ili papirom, zbog dobrih mehanikih svojstava, male propustljivosti za kisik, dobrog primanja tiska i velike vrstoe ava dobivenog postupkom zavarivanja,
5.4.11. Poliuretani
Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola, u temeljnim lancima makromolekule sadre karakteristinu uretansku skupinu NH-COO-. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo razliitih svojstava i namjene. Pjenasti PUR moe se proizvesti s razliitim stupnjem krutosti, od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanika naprezanja. Mogunost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale. Mehanika svojstva materijala za jastuenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira.
38
(PLA). Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalani materijali. Polilaktid (PLA) je termoplastini linearni poliester po svojstvima slian polistirenu. Upotrebljava se za izradu boca, vreica, ambalanih filmova (slika 5-18).
Sirovina za njegovu sintezu je mlijena kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz kroba ili iz drugih izvora. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrauje preko mlijene kiseline u vodu i ugljini dioksid. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 - 4 tjedna (slika 5-19).
3. postupci za neposrednu proizvodnju ambalae sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaa, nije potrebna dorada postupci: injekcijsko preanje, injekcijsko i ekstruzijsko puhanje, lijevanje
EKSTRUDIRANJE
Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonani poluproizvodi (cijevi, crijeva, razni profili, folije, ploe). Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). Proizvod se hladi, ree ili namotava u svitak. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu, a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). Na odreenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeu dva valjka koji ga zatvaraju i sprjeavaju prolaz zraka. Na taj se nain u crijevu, izmeu glave
ekstrudera i valjaka, stvara zrani jastuk koji ga iri. Od dobivenog crijevnog filma prave se vreice razliitih dimenzija, najee od polietilena.
LIJEVAK
POGONSKI MOTOR
GRIJALICA HLADILA
SPOJKA
40
KALANDRIRANJE
To je kontinuirani postupak pravljenja beskonanih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine proputanjem izmeu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri emu valjci pritiu polimerni materijal (slika 5-23). Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0,2 mm), folije (0,2-2 mm) i ploe (>2 mm). Osnovni element linije za kalandriranje ini kalandar, stroj koji moe imati 2-5 valjaka i razliite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I, F, L, Z i S) (slika 5-24).
EKSTRUDER
DOBAVA TALJEVINE
IZVLAENJE KALANDRATA
LIJEVANJE
Lijevanje je cikliki postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreene temperature). Lijevati se mogu kapljeviti monomeri, otopine polimera, disperzije, paste ili niskoviskozne kapljevine. vrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva, polireakcijama i/ili umreavanjem. Tvorevina poprima oblik kalupne upljine bez djelovanja dodatne vanjske sile.
41
GNIJEZDO
ODLIJEVAK (PROIZVOD)
PREANJE
Preanje je zajedniki naziv za skupinu ciklikih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno, posredno i injekcijsko preanje. Pri izravnom preanju polimer u obliku praha, pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu, temperiranu kalupnu upljinu. Kalup se zatvara ime je omogueno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne upljine. Otpresak (proizvod) koji ovrsne u kalupu polireakcijom, umreavanjem ili hlaenjem postaje podoban za vaenje iz kalupne upljine
42
Oblikovanje je cikliki postupak obrade polimera preoblikovanjem, tijekom kojega se bez odvajanja estica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploe, folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem, kalandriranjem, preanjem ili lijevanjem. Ovim postupcima moe se izraivati ambalaa malih dimenzija (npr. aice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici, velike posude). Polimerni materijal moe se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti, PE, PP, PVC itd.). Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postie zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. Ovim se postupkom najvie proizvodi ambalaa prehrambenih proizvoda (slika 5-29). Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omoguava velike brzine proizvodnje ambalae, poput
43
NAMATANJE OTPADA
IG
KLIN
PRIPREMAK
PROIZVOD VAKUUM
Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom teenju materijala, a da bi se ostvarila plastina deformacija potrebna su dovoljno velika mehanika naprezanja. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlaivi): PE, PP, PC i PVC. Hladno se moe preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem, dubokim vuenjem, izvlaenjem ili istiskivanjem.
Puhanje je cikliki postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlaenog zraka u uplje tijelo koje zatim hlaenjem zadrava svoj oblik. Puhanje slui za proizvodnju
44
upljih tijela (plastenke, spremnici). S obzirom na nain dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje.
GRIJAI
VRUI NO
STLAENI ZRAK
45
JEZGRA
UGRIZGAVALICA
STLAENI ZRAK
C C
46
agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogunost oblikovanja i zatvaranja ambalae zavarivanjem esto je prioritetan zahtjev kod vieslojne ambalae. To se moe ostvariti na nain da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omoguavaju zavarivanje.
Kairanje je postupak spajanja dviju ili vie folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kairanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV
suho kairanje suho kairanje bez otapala mokro kairanje kairanje voskovima ekstruzijsko kairanje
ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekue ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer
VALJAK ZA NANOENJE LJEPILA FOLIJA A UREAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREAJ ZA NAMOTAVANJE
TROSLOJNI LAMINAT
48
Metalizacija polimernih materijala je postupak nanoenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na povrinu polimerne folije u svrhu poboljavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zraenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj vieslojnog materijala s aluminijskom folijom.
5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoe,
prozirnosti, kemijske otpornosti i bioloke neaktivnosti ima vrlo iroku primjenu u razliitim podrujima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehniko staklo je graeno od najmanje tri oksida iz tri razliite grupe pri emu svaka grupa ima odreenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedei: SiO2.. 70 76% Na2O + K2O.......... 13 18 % CaO + MgO...... 6 14 %
natrijevo staklo: sadri natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid priblinog sastava
Na2OCaO6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje razliitih vrsta namirnica.
olovno staklo: sadri kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u razliitim omjerima. Kao
ambalaa upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetikih proizvoda
Za proizvodnju i uporabu staklene ambalae posebno su vana mehanika svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o reimu hlaenja staklene taljevine. Pri naglom hlaenju jo mekog stakla povrina stakla najprije ovrsne dok su donji slojevi jo mekani i nastoje se stegnuti u emu ih sprjeava gornji, neelastini sloj. Na taj nain u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene
49
temperature. Naglim hlaenjem staklo ostaje vrlo tvrdo, ali izrazito krhko. Elektrina i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. Optika svojstva ovise o boji stakla. Bezbojno staklo ne proputa UV zrake valne duljine manje od 300 mm. UV zrake vee valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro proputa. Obojeno staklo slabije proputa svjetlost svih valnih duljina. Staklo je kemijski postojano prema veini kiselina, luina i soli i prema svim organskim materijama, jae ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. Staklo ima loa grafika svojstva, odnosno loe prima tisak. Prednosti stakla pred drugim ambalanim materijalima su sljedee: - ne proputa plinove i paru, to omoguava odravanje proizvoda svjeim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda - postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane - vrsto je, dobar je elektrini izolator i moe se proizvoditi u vrlo razliitim oblicima - prozirnost stakla omoguava kupcu uvid u sadraj - moe se reciklirati. Kao i bilo koji drugi materijal, staklo ima i neke nedostatke. To su lomljivost, osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka, udarca ili temperaturnog oka. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne trokove. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalae obuhvaaju smanjenje mase, oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. Optimalnim dizajnom, upotrebom stakla boljih mehanikih svojstava i unaprijeenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje e imati tanje stijenke a time i manju masu. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija, titana, kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku povrinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. Te soli se na vruem staklu razgrauju, a nastali metalni oksidi veu se za staklo. Nastali zatitni sloj spreava nastajanje sitnih, oku nevidljivih pukotina na povrini stakla. Taj sloj se dodatno, nakon hlaenja, titi slojem polimera koji prua zatitu od oteenja prilikom struganja boca jedne o drugu, te olakava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalae. Dobri rezultati postiu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera, najee PE-a, PS-a ili PVC-a. Tako doraene boce, pored toga to su mehaniki vre, imaju dobro svojstvo da se u sluaju loma ne rasipaju u komade. Plastina folija slui i kao medij za grafike elemente, odnosno zamjena je uobiajenoj etiketi.
50
1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konano oblikovanje ambalae ponovnim upuhivanjem zraka 7- vaenje ambalae iz kalupa
KALUP
OBLIKOVANA BOCA
51
6. AMBALANI OBLICI
Oblik ambalae vaan je element kreiranja ambalae o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalae. Realizacija zatitne funkcije ambalae ovisi o mehanikim svojstvima ambalanog materijala i odabranog ambalanog oblika. Ambalani oblik dobrih mehanikih svojstava omoguava izradu ambalae tanjih stijenki to znai smanjenje mase ambalae, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih trokova i niu cijenu ambalae. Oblikom ambalae odreuje se iskoristivost skladinog i transportnog prostora i povrine paleta, stabilnost sloene robe u skladitu i vozilu. Osobito je vaan oblik ambalae u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalae budui da vrlo esto izgled ambalae utjee na odluku kupca pri kupnji odreenog proizvoda. Oblik ambalae mora biti usklaen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalanim materijalom, odnosno njegovim tehnolokim svojstvima.
6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaa u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalani materijali: papiri razliite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalae, roba se pakira u vie omota nainjenih od razliitih ambalanih materijala. Ambalani materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku povrinu, malu sklonost za nabijanje statikim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja okolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zatiuju robu od vlage,
mikroorganizama i praine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navuen je na robu.
52
Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalae tada e biti grafiki obraen. Omoti mogu biti i transportna ambalaa a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaa, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja prua dodatnu zatita i poboljava opi izgled ambalae (npr. ambalaa za kekse), odnosno unutarnji omoti koji ine pojedinano pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voe, bomboni i sl.
Termoskupljajui
omoti
su
fleksibilna
ambalaa
koja
se
oblikuje
od
termoskupljajueg polimernog crijevnog filma izraenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navue na robu, kratko vrijeme zagrijava vruim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i vrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureaj za pakiranje termoskupljajuim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalae jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zatiena. Takoer se na ovaj nain omoguava pakiranje vie prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).
a)
b)
Slika 6-3. Termoskupljajui omot kao prodajna (a) i transportna ambalaa (b)
53
6.2. Kutije
Kutije su stabilna ambalaa koja slui za pakiranje roba stabilnog oblika, ali takoer i sipkih i pastoznih roba. Proizvode se od kartona, ljepenke, valovite ljepenke, drva, metala, polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. Prema obliku u kojem se isporuuju kutije mogu biti sloive i nesloive (slika 6-4). Sloive kutije su grafiki obraene, spojenog oploja, a prostorno se oblikuju neposredno prije koritenja. Nesloive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladini i transportni prostor prije i poslije punjenja. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna, prodajna ili skupna ambalaa.
a)
b)
Slika 6-4. Sloive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaa) (a) i nesloive kutije od ljepenke (prodajna ambalaa) (b)
6.3. Sanduci
Sanduci su uglavnom transportna ambalaa. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalae i izraivali su se od kvalitetnih vrsta drva. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaa od ljepenke i valovite ljepenke. Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva, perploe, furnira, kartona, valovite ljepenke, a takoer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci, letvasti drveni sanduci i letvarice. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladitenje prakastih, zrnastih, granulastih i komadnih proizvoda koje treba zatititi od djelovanja vlage, vanjskih utjecaja i gubitka mase. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalau i najvie se koriste za pakiranje, transport i skladitenje svjeeg voa i povra.
54
a)
b)
b)
6.5. Boce
Boce su tipina ambalaa za tekuine. Cilindrinog su oblika i mogu imati okrugli, ovalni ili etverokutni presjek. Volumen im moe biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek vei od nominalnog). Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalanog materijala postupcima plastinih deformacija. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje ak i najagresivnijih roba. Budui da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekuih namirnica i lijekova. Otporne su na unutranji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekuine i plinske otopine (pia s veim sadrajem CO2). Nedostatci su im krhkost, velika masa, loe koritenje skladinog i transportnog prostora.
55
Plastine boce se izrauju od PET-a, PVC-a, PE-a, PP-a i PC-a. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja, a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. Metalne boce se proizvode od bijelog, crnog i aluminijskog lima. Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne, trodijelne i monoblok boce. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. Boce za aerosole su vrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekuine pod tlakom. Sadraj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil uvren na grlu boce i raspruje u fine kapljice.
a)
b)
c)
Slika 6-7. PE boca (a), PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c)
6.6. Limenke
Limenke su prodajna ambalaa od bijelog, crnog i aluminijskog lima. Cilindrinog su oblika a mogu imati razliite poprene presjeke: okrugli, ovalni, etverokutni itd. Omjer dimenzija im je vrlo razliit. Prema konstrukciji i nainu zatvaranja mogu biti otvorene, poluzatvorene i zatvorene limenke.
56
a)
b)
c)
Slika 6-8. Otvorene avne (a) i beavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c)
Zatvorene limenke mogu biti avne i beavne. Poklopac se na njih trajno uvrsti nakon to se
u njih stavi roba. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvjeavajua pia s veim sadrajem CO2 (slika 6-9a). Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastina dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadraja tijekom toplinske obrade dolo do pucanja limenke. Elastinost dna i poklopca postie se tako da se na njima preanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih lijebova (slika 6-9b) .
a)
b)
Slika 6-9. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastinim poklopcem (b)
6.7. Staklenke
Staklenkama se nazivaju staklene boce irokog grla. U njih se pakiraju pastozne i sipke robe, tekue robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. kompot). Prema podruju uporabe, prema nainu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u
57
pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci razliite izvedbe i karakteristika, ali im je svima zajedniko da moraju potpuno hermetiki zatvarati staklenku. Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju razliiti podloci i uloci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. Najee koriteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off, pano-T, omnia, silavac itd. Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi, kemikalije za laboratorijske analize, prakaste namirnice).
6. 8. Plastenke
Plastenke su alternativna prodajna, nepovratna ambalaa koja zamjenjuje limenke i staklenke. Proizvode se od PE-HD-a, PVC-a i PS-a. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoe za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. Plastenke s perforiranim
58
a)
b)
c)
6.9. ae
ae su jeftina, nepovratna prodajna ambalaa krunog poprenog presjeka, oblika
krnjeg stoca. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i prakastih roba. Papirne ae izrauju se od kvalitetnog papira gramature 125 150 gcm-3, papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. Papir se prije oblikovanja grafiki obradi. Staklene ae se rijetko upotrebljavaju kao ambalaa (npr. za senf, slatke kreme i sl.) budui da su skuplje, zauzimaju veliki skladini i transportni prostor (slika 6-12a). Plastine ae su jeftine, male su mase, mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladini i transportni prostor). Slue za pakiranje pastoznih i tekuih namirnica. Budui da se teko grafiki obrauju grafiki se elementi nanose na poklopac. Postupkom dubokog izvlaenja proizvode se ae od PS folija, tvrdog PVC-a, PE-LD-a, PP-a, PC-a, koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mlijenih proizvoda, jestivih masnoa, itd. (slika 6-12b). Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. Tehnikom injekcijskog preanja (brizganja) proizvode se ae uglavnom od PS-a. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c).
a)
b)
c)
Slika 6-12. Staklene (a) i plastine ae: duboko vuene (b) i brizgane (c)
59
6.10. Tube
Tube su fleksibilna, nepovratna, prodajna ambalaa. Cilindrinog su oblika, na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vaenje robe). Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim avom. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadre lako hlapljive sastojke. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlaenja. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izraen od plastike i zatvaraju se iskljuivo plastinim
a)
b)
60
roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrauju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata, a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Ova ambalaa slui za pakiranje vrlo razliitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolaa i peciva. Nedostatak joj je to se teko otvara i pri tome se uniti. Posebna je izvedba mjehuraste ambalae sa lijebom. Lako se otvara i moe se ponovo zatvoriti, ali prua lou zatitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. Mjehurasta ambalaa za farmaceutske proizvode (tablete, draeje, ampule i sline lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafiki obraena, a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlaenja.
orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija. Oblikuje se na nain da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. Vrua folija se istee i vrsto obujmi robu sa svih strana, potom se folija uvrsti na robu zavarivanjem, lijepljenjem ili elinim spajalicama. Metoda je pogodna za pakiranje mehaniki postojanih roba, neosjetljivih na temperaturne promjene.
6.13. Strip-ambalaa
Strip ambalaa je specijalna ambalaa za pakiranje lijekova u obliku tableta i draeja
(slika 6-16). Oblikuje se od dvije trake laminata izmeu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare. Prije oblikovanja ambalae trake se grafiki obrade. Najee se koristi aluminijsko-polietilenski laminat.
62
Slika 7-1. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalanog sustava
Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaa u ambalanom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalau do trenutka kad se ambalaa otvori ili oteti. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalanih sustava, ali je od osobite vanosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaa - prehrambeni proizvod zbog mogueg utjecaja na ljudsko zdravlje. Ipak treba naglasiti da sve ono to se odnosi na ove sustave vrijedi takoer i za ambalau drugih proizvoda kao to su medicinski, kemijski ili elektroniki proizvodi. Hlapljive komponente sadrane u proizvodu (voda, CO2, arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeu proizvoda i ambalae) u 63
termodinamikoj su ravnotei. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meuprostoru nastojat e stupiti u interakciju s ambalanim materijalom. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalanog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalae. Transport mase oituje se procesima apsorpcije, migracije i permeacije.
Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2, CO2, H2O, arome)
difuzijom izmeu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalae. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija moe znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. shelf-life).
gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomino propusnog materijala, vrsti difundirajue plinovite tvari i temperaturi. 64
7.2.1. Permeacija
Proces permeacije kroz ambalani materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajuih molekula iz namirnice (prostor poveanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film, difuzije kroz polimerni film u smjeru nieg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2).
Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti razliitim fizikalnim veliinama. Permeacija, R:
R= Q A tp Ql A tp Q F= At P= N=
Ql At gdje je: Q koliina tvari (izraena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalani
materijal
l debljina ambalanog materijala t vrijeme kontakta A veliina promatrane povrine
Metode za odreivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: - metode pri promjenjivom tlaku - metode pri promjenjivom volumenu - izostatske metode (p, V = konst.). Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalani materijal, jedinicom za ispitivanje, instrumentom za identifikaciju tvari koja je prola kroz ambalani materijal i atmosferom kontrolirane temperature. Tvari koje se istrauju mogu biti
iste ili pomijeane s drugim tvarima. Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u
bocama, dok se pare kao vodena para, organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. Jedinica za ispitivanje moe se sastojati od jedne elije s dvije komore, elije s jednom komorom ili vreice izraene od ispitivanog filma. U prvom sluaju film se nalazi izmeu dvije komore. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij dri se pod konstantnim tlakom i to veim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prole kroz polimerni film. Pri primjeni elije s jednom komorom polimerni film izloen je vanjskoj atmosferi. Ovo je sluaj odreivanja brzine prolaza vodene pare (engl. WVTR water vapor
transmission rate) prema metodi ASTM E96. Ispitivani film izloen je vanjskom vlanom
zraku u kontroliranoj atmosferi, dok apsorbirajui materijal smjeten u komori "zarobljava" molekule koje su prole kroz film. Kao elija za mjerenje moe se koristiti vreica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajui medij. Vreica se zatvori i stavi u kontakt s prodiruom tvari. Kod kapljevitih ili vrstih tvari moe se uzorak staviti u polimernu vreicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vreici ostalo, odnosno koliko je tvari prolo kroz polimerni film u okolinu. U svakom sluaju molekule koje su prole kroz polimerni film skupljaju se na strani nieg tlaka gdje se oitavaju karakteristike te tvari (tlak, volumen, masa, koncentracija). Za mjerenje propustnosti ambalanog materijala vrlo je vano osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. Uobiajeni analitiki senzori za analizu plinova sadre elemente za mjerenje toplinske provodnosti, kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta.
66
migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalanog materijala u namirnicu. Prema nekim autorima, proces migracije naziva se "normalna" migracija, dok se apsorpcija
naziva"negativna" migracija. Pojava migracije posebno se istrauje u prehrambenoj industriji jer pored toga to uzrokuje promjene organoleptikih svojstava namirnice moe loe utjecati na zdravlje ljudi. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se itav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalanih materijala. Meu svim tvarima za koje je karakteristina velika pokretljivost u ambalanom sustavu najvie se prouavaju tvari prisutne u ambalanom materijalu.
DP DF
migrant
POLIMERNI FILM
kontaktna povrina
NAMIRNICA
Slika 7-3. Shema procesa migracije u sustavu hrana ambalaa DP - koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF - koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. Sastav svake od faza ambalanog sustava ovisi o zakonima termodinamike ravnotee koji upravljaju ovim transportnim procesima. Ravnotea se obino izraava koeficijentom K za kapljevite i
poluvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalanom materijalu i namirnici, te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalanom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalae. Budui da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna, uobiajeno je provoditi istraivanja migracije u uvjetima koji se lake kontroliraju. U dodir se stavja uzorak ambalanog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim, kontroliranim uvjetima. Simulanti hrane su kapljevine visoke istoe, svojstvima sline odgovarajuim namirnicama. Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se moe klasificirati kao vodena, alkoholna, kisela ili lipidna, pa u skladu s tim odgovarajui simulanti su destilirana voda, 15 % etanol, 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje,
67
suncokretovo ulje ili smjesa sintetikih triglicerida) (tablica 7-1). Preporueni uvjeti ispitivanja, vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. Tablica 7-1. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje, suncokretovo ulje ili smjesa sintetikih triglicerida za namirnice ija je pH vrijednost > 4,5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4,5 za namirnice koje sadravaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadravaju vie od 5 % masti
Tablica 7-2. Odabir vremena, t, i temperature, T, u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. Vrijeme dodira t > 24 h T 5oC 2. Vrijeme dodira 2 h < t 24 h o T5 C 5oC <T 40oC T> 40oC 3. Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T 70 C 70oC <T 100oC 100oC <T 121oC T > 121oC Odreuje se globalna i Uvjeti ispitivanja
2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s dravnim zakonom specifina migracija. Pod globalnom migracijom
podrazumijeva se ukupna koliina migranta iz ambalae u namirnicu i izraava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po povrini (dm2) ispitivanog uzorka ambalae. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna koliina migrirajuih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). Meutim, kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksina za ljude govori se o specifinoj migraciji. Kod polimernih materijala prati se specifina migracija monomera (npr. stirena, vinil-klorida), omekavala (osobito razliitih ftalata iz omekanog PVC-a) i antioksidansa. Uobiajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza, kromatografske tehnike, ekstrakcija sa superkritinim fluidima, ekstrakcija tekue-tekue, ekstrakcija
vrsto-tekue,
ovisi o samom migrantu koji se odreuje te granici detekcije analitikih metoda. Kromatografskom analizom mogue je odrediti maksimalnu koliinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreenih radnih uvjeta, ali nije mogue tu tvar identificirati. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je uinkovita i analitiki osjetljiva. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se moe dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri emu je eliminirano ienje uzorka prije analize, to je neophodan postupak kod kromatografskih metoda.
69
odreenih estetskih efekata. Budui da i ove prevlake mogu imati oteenja mogue je da namirnica doe u neposredan dodir s kositrom i eljezom (slika 7-4).
Slika 7-4. Interakcije hrane i ambalae od bijelog lima kroz pore u zatitnoj prevlaci Organske prevlake takoer se upotrebljavaju i pri izradi ambalae od aluminija. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova povrina zatiuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. Mogue interakcije aluminija i namirnice sline su kao i kod ambalae od bijelog lima s tom razlikom to su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. Zakonskim propisima strogo su regulirane doputene koliine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalae i namirnice, osobito ako se radi o tekim metalima poput olova ili kroma. Metali poput eljeza ili kositra nisu toksini, ali njihova prisutnost u namirnici nije poeljna jer utjee na organoleptika svojstva namirnice a takoer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost.
Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pruaju zatitu od vlage i djelovanja kisika. Cerealije za pripravu toplog obroka takoer se pakiraju u kartonske kutije, najee s papirnom oblogom, da bi se sprijeio gubitak mase prosijavanjem. U ambalai ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva, ne proputa plinove ni vodenu paru, a omoguava toplo zavarivanje vreica. Cerealije moraju biti zatiene od djelovanja vlage, insekata i praine.
Tjestenine su namirnice koje u sebi sadre manje od 13 % vlage. Ambalani materijal za ovu vrstu proizvoda mora omoguiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i sprijeiti kondenzaciju vlage na njegovoj povrini. To se postie pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom", PE i PP vreice. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se razliiti ambalani materijali. Ambalaa od papira moe se dobro zatvoriti i dobro zadrava vlagu, ali nije transparentna i poveana joj je propusnost pri guvanju. Celofan je nepropustan za vodenu paru, mehaniki postojan, sprjeava raskvaivanje kore i omoguava pakiranje u higijenskim uvjetima, dok je PE savitljiv, rastezljiv, pogodan za grafiku obradu. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najvie upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. Ambalaa od PP-a je
71
Pekarski proizvodi su sterilni nakon peenja, a do kontaminacija moe doi tijekom hlaenja ili pakiranja. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrueg (90oC) kruha u sterilnu ambalau (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. To moe biti biaksijalno razvuena tvrda PVC folija (debljine 15 m), PE folija (debljine 30 35 m) ili perforirana PP folija (debljine 15 m). Ambalaa smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. U tu svrhu najee se koriste votani papir i karton, celofan, PE i laminati. Ambalaa za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoe i na utjecaj svjetlosti, pa se izrauje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS.
okolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko
toga se stavlja papirni omot s grafikom obradom. Punjeni okoladni deserti stavljaju se pojedinano u aice izraene od sjajnog papira ili PVC filma, nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zatiuje omotom od transparentnog filma. Ukoliko doe do promjene temperature ili znaajnog gubitka vlage povrina okolade poprima bijeli boju. Ta se pojava naziva "cvjetanje" okolade. Tvrdi ili ele bomboni su proizvodi s visokim udjelom eera i moraju biti zatieni od poveanog gubitka ili vezivanja vlage. Pakiraju se u plastine vreice, vreice od laminata Al folija/papir ili pojedinano omataju u celofan, PP ili votani papir. Kava i slini proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetiki zatvorene limenke pod vakuumom, staklenke s dodatnom zatitom od votanog papira ispod epa ili vreice od laminata poliestera/Al folije/PE. Trajnost pekarskih proizvoda moe se znatno produiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi, to se postie kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalane jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini, fungicidni, nezapaljivi, netoksini i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. Najee se upotrebljava smjesa duika i ugljikova dioksida. Ovim nainom pakiranja onemoguava se rast mikroorganizama budui da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. Materijali za ovu vrstu ambalae moraju imati visoka barijerna svojstva, biti nepropusni za plin i vodenu paru, da bi se odrala modificirana atmosfera unutar ambalane jedinice kroz dulje vrijeme. Ambalaa takoer mora biti otporna na mehanika naprezanja, buenje, kidanje i sl. Uspjenost ove metode pakiranja ovisi o poetnoj kontaminaciji proizvoda i koliini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %.
72
Dodatna zatita namirnice od kontaminacije moe se postii metodom tzv. "generacije kesica" (engl. sachet generation). Unutar jedininog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (eljezov prah ili spoj eljezovog (II) iona). Kesice su od materijala koji izrazito proputa kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksini eljezov(II) oksid. Ambalaa koja sadrava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava, nepropusna za kisik (npr. PVDC). Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predvienog za odrivost proizvoda. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladitenja oslobaaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 , a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. Ambalaa jedininog pakiranja moe biti od lakiranog PVDC-a, poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. Active
Packaging) omoguava produenje trajnosti proizvoda koja se moe usporediti sa svjeim
proizvodima. Ovom metodom neeljene promjene hrane sprjeavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugraeni u ambalani materijal. Jedan od primjera je produenje trajnosti kruha pomou prevlake karboksi metil celuloze (CMC), koja sadrava sorbinsku kiselinu, na papiru postojanom na masnoe.
73
koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja eera u alkohole, aldehide i kiseline. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0,38 cm, od omekanog PVC-a, PE-a, celuloznog acetata, PP-a i PS-a. Odabir odgovarajueg ambalanog materijala ovisi takoer o osjetljivosti i specifinim svojstvima pojedine vrste voa i povra koje se moe podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. meko voe je izrazito osjetljivo i podlono anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u poluvrstu ambalaa s poklopcem od celofana, celuloznog acetata ili PS-a 2. vrsto voe ima malu brzinu respiracije, stavlja ga se na kartonski podloak preko kojeg dolazi polimerni film 3. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu; pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. korjenasto povre nije lako pokvarljivo i moe ga se skladititi due vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu; krumpir je potrebno zatiti od svjetla primjenom obojenog filma 5. zeleno povre ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje; brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalau nepropusnu na vodenu paru. Smrznuto voe i povre potrebno je zatiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatinih spojeva, od utjecaja kisika i svjetlosti. To se moe postii primjenom skupljajuih PE filmova (smanjuje se zrani prostor unutar ambalane jedinice) i Al folije od koje se izrauju zdjelice razliitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. Sueno voe i povre takoer treba ambalau koja sprjeava gubitak vlage i arome iz proizvoda, za to se upotrebljavaju sloeni ambalani materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir, celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. Voe u sirupu i povre u rasolu pakira se u metalnu ambalau od bijelog lima ili u staklenke. Produavanje trajnosti svjeeg voa i povra omoguava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. Zajednika karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i poveana koncentracija CO2, a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladitenje proizvoda, a modificirana se primjenjuje tijekom transporta, u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladitenje hrane. Aktivna modifikacija atmosfere moe se postii vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja eljenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje veu
74
kisik, reguliraju sadraj ugljikova dioksida, etilena i vlage ili oslobaaju pare etanola. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima vanu ulogu u procesu "starenja" voa i povra pri vrlo malim koncentracijama. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se raspri po povrini proizvoda prije pakiranja.
75
Smrznuta riba i meso moraju se zatiti od gubitka vlage, promjene temperature, utjecaja kisika i svjetla. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE, PP, karton presvuen voskom i laminati za vakuum pakiranje. Procesirana riba poput lososa, tune i sardine pakira se u metalnu ambalau od bijelog lima. Na unutranju povrinu ambalae nanosi se zatitna prevlaka koja sadrava ZnO da bi se sprijeila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajui bijeli cinkov sulfid ime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj povrini limenke. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo tono definirati optimali sastav smjese plinova budui da poveana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeeg pigmenta metmioglobina na povrini svjeeg mesa. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira, npr. za crveno meso to je smjesa koja sadri 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida, za bijelu ribu 30 % O2, 40 % CO2 i 30 % N2, dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2.
76
celofan. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom, voskom prevuene kartonske kutije ili PS posue, dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava.
proizvode voni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. Budui da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadraju vitamina potrebno je odabirom ambalanog materijala i uvjeta skladitenja sauvati prisutne vitamine. Prirodni sokovi i voni napitci
ambalai, PET ambalai ili ambalai izraenoj od laminata. Pasterizirani sokovi pune se u vruem stanju u lakiranu metalnu ambalau, staklenke ili savitljivu ambalau od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE. Koncentrirani voni sokovi pune se u limenke, plastine i staklene boce. Gazirana bezalkoholna pia sadre u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenuavosti i inhibira rast mikrooganizama. Osnovni sastojak bezalkoholnih pia je eer, od 50 do 60 %, koji se esto zamijenjuje umjetnim sladilima. Prirodne vone arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. Ambalaa za sokove izrauje se od stakla, plastike (najee PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. Kod odabira metalnih ambalanih materijala treba voditi rauna o prisutnim kiselinama, bojilima, otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi.
77
Unije. Ovim Pravilnikom ureuje se nain postupanja s ambalaom i ambalanim otpadom, a osobito: - obveze proizvoaa, uvoznika, ambalaera i prodavatelja u proizvodnji, na tritu i uporabi ambalae i ambalanog otpada, - obavjetavaju se proizvoai i potroai o bitnim svojstvima proizvoda i ambalae - propisuje se nain naplate naknade za ambalau i ambalani otpad - prikupljanje i gospodarenje ambalaom i ambalanim otpadom - povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalae za ponovnu uporabu - isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskoritenja proizvoda - namjena i koritenje sredstava naknada koje se plaaju na ambalau i ambalani otpad.
Odbaena ambalaa pojavljuje se kao otpad u industriji, otpad u trgovini i kao sastavni dio kunog otpada. Ambalaa koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbaene ambalae, homogenog je sastava te njena oporaba ili unitavanje ne predstavlja problem. Otpadna ambalaa u trgovini takoer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalae. Najvei problem predstavlja odbaena ambalaa iz kuanstva budui da je vrlo heterogenog sastava. Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalai izraenoj od razliitih ambalanih materijala koja je uz to izmijeana s drugim vrstim otpacima. U industrijski razvijenim zemljama odbaena ambalaa sudjeluje u kunom otpadu s preko 60 %. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalae u Hrvatskoj prema masi, a na slici 8-2 sastav kunog otpada.
78
AMBALAA OD DRVA 4%
OSTALO 11%
U ukupnom kunom otpadu nalazi se oko 8 % plastine ambalae koja se uglavnom sastoji od est najzastupljenijih plastomera. To su PE (PE-HD, PE-LD, PE-LLD) (razne vrste spremnika, folije, stezljivi i rastezljivi filmovi), PET (boce za vodu, gazirane napitke, mlijeko, ulje, pivo), PVC za razliite spremnike te PP i PS ambalaa za margarin, maslac i mlijene preraevine (Slika 8-3).
PET 6% PS+PS-E 12%
PVC 13%
PE-LD/PE-LLD 25%
PE-HD 14%
Plastinoj ambalai poklanja se posebna panja, budui da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doivljava kao ekoloki neprihvatljiva ambalaa, dok se s druge strane papirna ambalaa smatra ekoloki prihvatljivom. Plastina ambalaa zagauje okoli samo vizualno, dok do kemijskog zagaenja moe doi samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. Pogreno je procjenjivati ekoloku prihvatljivost pojedine vrste ambalae samo na osnovu kriterija razgradljivosti, odnosno od trenutka kada nam ambalaa vie nije potrebna i predstavlja otpad. Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalae na okoli tijekom njenog cijelog ivotnog ciklusa od proizvodnje, tijekom primjene i nakon uporabe. Utvreno je da je dominantan faktor pri procjeni ekolokog statusa ambalae koliina energije potrebna za proizvodnju. Za proizvodnju plastine ambalae nafta je sirovina i energija, a za 79
staklenu samo energija. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastinih boca zapremnine 1L potrebno je potroiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) , dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). Za 1 000 plastinih vreica treba potroiti 32 kg nafte (sirovina i energija), a za isti broj papirnatih vreica 47 kg nafte (samo energija). Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju, odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalae od razliitih materijala.
14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali
Energija / mil. MJ
80
PE-HD zeleni PET runo odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smee staklo bijelo staklo
odvajanje Al
OTPAD
aluminijske konzerve
Papirna ambalaa sirovina je za proizvodnju papira loije kvalitete (renc-papir, sivi karton), dok je tekstilna ambalaa cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. S odbaenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traeni kositar, a zaostali eljezni lim koristi se u proizvodnji elika. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. Staklena ambalaa predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budui da se staklo moe nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. Drvena ambalaa moe se energijski oporabiti, odnosno iskoristiti kao jeftino vrsto gorivo. Polimeri se mogu oporabiti materijalno, kemijski i energijski. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada, tj. izmijeanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmijeanost razliitih vrsta plastike, te nadalje to se ona esto proizvodi iz vie od jedne vrste polimera ili kao kompozit. Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera to znatno poskupljuje proces. Sva plastika se ne moe reciklirati. Pet je tipova polimera koji se danas najee recikliraju. To su PE, PP, PET, PS i PVC. Da bi se ambalani otpad lake sortirao artikli iroke potronje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). Ispod znaka se nalazi slovna oznaka, a unutar znaka jo i/ili odgovarajui broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu. Kemijska oporaba plastine ambalae predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje, hidroliza, alkoholiza, piroliza) pomou kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije, spojevi male molekulske mase ili ak neki monomeri.
81
Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbaena ambalaa moe posluiti kao gorivo za dobivanje energije. Za usporedbu, kalorijska vrijednost polietilena je priblino jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena, ali uz manju emisiju CO2. Spaljivanjem ambalae unitava se sirovina i energija utroena za njenu proizvodnju ali se na taj nain smanjuje masa za odlaganje na deponije. Odlaganje odbaene ambalae na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja.
82
LITERATURA
1. I. Vukovi, K. Gali i M. Vere: Ambalaa, Tectus, Zagreb, 2007. 2. N. Strievi: Suvremena ambalaa I, kolska knjiga, Zagreb, 1982. 3. N. Strievi: Suvremena ambalaa II, kolska knjiga, Zagreb, 1983. 4. Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN/2005) 5. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. Z. Janovi: Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko drutvo kemijskih inenjera i tehnologa , Zagreb, 1997. 7. M. ercer, D. Opsenica i G.Bari: Oporaba plastike i gume, mtg topograf, Zagreb, 2000. 8. I. ati i F. Johannaber: Injekcijsko preanje polimera i ostalih materijala, Drutvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2004. 9. www. bpf.com 10. C. J. Weber (Ed.), Biobased Packaging Materials for the Food Industry, Food Biopack project EU Directorate 12, 2000. 11. R. Smith (ED.), Biodegradable polymers for industrial applications, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge, 2005. 12. P. Ackermann, M. Jagerstad and T. Ohlsson (Eds.), Food and Packaging Materials Chemical Interactions, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1995.
13. www. tehnologijahrane.com, 26.5.2010. 14. K. Gali, Ambalaa 1 (2000) 20 15. K. Gali, Ambalaa 2 (2000) 14 16. K. Gali, Ambalaa 3 (2000) 13 17. K. Gali, Ambalaa 1 (2001) 19 18. R. Contato, De Qualitate 10 (2000) 102 19. S. J. Eilert, Meat Science 71 (2005) 122
83
POPIS SLIKA
Slika 3-1. Spektar elektromagnetskog zraenja Slika 3-2. Drvena euro paleta (najee dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1. Transportna drvena ambalaa i kalemi Slika 5-2. Laka drvena ambalaa Slika 5-3. elina ambalaa (izvor. http://www.izvar.com/drum/tight-head-steel-drum.aspx http://www.inacg.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4. Ambalaa od bijelog lima (izvor. http://ww66.com/Cans.asp, http://www.corusgroup.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Aluminijska ambalaa (izvor. http://www.igora.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit.htm) Slika 5-6. Strukturna formula polietilena Slika 5-7. PE tube (a) i vreice od PE folije (b) Slika 5-8. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9. Vreica od PP folije Slika 5-10. Jutena vrea i vrea od polipropilena Slika 5-11. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12. Ambalaa stabilnog oblika od krutog PVC-a i vreica za krv od omekane PVC folije Slika 5-13. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14. Strukturna formula polistirena Slika 5-15. Ambalaa od standardnog PS-a (a), aica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaa od pjenastog PS-a. (izvor:http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Envase_de_yogur.jpg, http://www.instructables.com) Slika 5-16. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. PET ambalaa za ulje, vodu i gazirana pia Slika 5-18. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www.packagingsouthasia.com/news/WEI_LI_has_580.html) Slika 5-19. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20. Ekstruder (izvor: Katalog izlobe Od kugle do svemira, Tehniki muzej, Zagreb, 2010.) Slika 5-21. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23. Kalandar (izvor: Katalog izlobe Od kugle do svemira, Tehniki muzej, Zagreb, 2010. Slika 5-24. Shema etverovaljanog kalandra (izvor: Katalog izlobe Od kugle do svemira, Tehniki muzej, Zagreb, 2010.) Slika 5-25. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. ati, Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb, 1990.) Slika 5-26. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vaenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes)
84
Slika 5-27. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko preanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29. Toplo oblikovana ambalaa Slika 5-30. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. Ambalaa proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Ambalaa proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35. Primjer troslojnog i etveroslojnog laminata Slika 5-36. Shema postupka suhog kairanja Slika 5-37 . Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www.plasticstech.info) Slika 5-38 . Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruder) (izvor: http://www.tian-da.com/product_images_en/line_a12d.jpg) Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalae puhanjem (izvor: I. Vujkovi, K. Gali i M. Vere: Ambalaa za pakiranje namirnica, Tectus, Zagreb, 2007. str.134) Slika 5-40. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www.vetropack.hr/htm/glasherstellung_6.htm) Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www.zvecevo.hr) Slika 6-2. Ureaj za pakiranje termoskupljajuim filmom Slika 6-3. Termoskupljajui omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaa (izvor: http://www.greenonetec.com) Slika 6-4. Sloive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaa) (a) i nesloive kutije od ljepenke (prodajna ambalaa) (izvor: http://www.boyomovers.com; http://www.friesens.com) Slika 6-5. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www.pensito.hr) Slika 6-6. Metalne (a) i drvene bave (b) (izvor: http://blog.wmd.hr/images/uploads/metalnebacve.jpg, http://www.bacvarija-pozvek.hr) Slika 6-7. PE boca (a), PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8. Otvorene avne (a) i beavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www.surplusandadventure.com; http://www.jubkastaco.sk) Slika 6-9. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastinim poklopcem (b) (izvor: http://www.coca-cola.com) Slika 6-10. Staklenka sa irokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11. PE (a), PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12. Staklene (a) i plastine ae: duboko vuene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www.balconn.com, www.dukat.hr) Slika 6-13. Aluminijske (a) i stojee plastine tube (b) (izvor:http://www.designpubgroup.com) Slika 6-14. Mjehurasta ambalaa Slika 6-15. Pakiranje prianjajuim filmom
85
Slika 6-16. Strip ambalaa (izvor: http://www.diecraftmachines.com) Slika 7-1. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalanog sustava Slika 7-2. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. Shema procesa migracije u sustavu hrana ambalaa Slika 7-4. Interakcije hrane i ambalae od bijelog lima kroz pore u zatitnoj prevlaci Slika 8-1. Udio pojedine vrste ambalae u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Sastav kunog otpada Slika 8-3. Vrste i udjeli polimernih materijala u kunom otpadu Slika 8-4. Energija potrebna za proizvodnju ambalae za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Usporedba ekobilanca ambalae od razliitih materijala Slika 8-6. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. ercer, D. Opsenica i G.Bari: Oporaba plastike i gume, mtg topograf, Zagreb, 2000. Slika 8-7. Oznaka da je materijal mogue reciklirati Slika 8-8. Oznake za recikliranje elinih i aluminijskih limenki Slika 8-9. Oznaka za odlaganje staklene ambalae
86
PE-HD
PVC PV C
PE-LD
(2) Brojana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA elik FE Aluminij ALU
BROJANA OZNAKA 40 41
(4) Brojana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smee staklo GL
BROJANA OZNAKA 70 71 72
87
(7) Brojana oznaka i kratica za vieslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98
88