P. 1
RADNO PRAVO

RADNO PRAVO

|Views: 1,549|Likes:
Published by milanturk

More info:

Published by: milanturk on Dec 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/26/2013

pdf

text

original

RADNO PRAVO

1. IZUCAVANJE RADA : Sociologija kao opsta nauka izucava pojmove I odnose vezane za rad.Radno pravo izucava nacela i pravila drzavnog i autonomnog prava, sudsku praksu, obicaje ali i druge oblike egzistencije pravila i odnosa koji se ticu radnih odnosa. Pocetak industrijske sociologije vezuje se za eksperimente u jednom cikaskom preduzecu koji se ticao uticaja osvetljenja na efikasnosti rada. Industrijska sociologija samo primjenjuje metode I pojmove iz opste sociolofije na podrucje odnosa u radu. Podrucje industrijske sociologije se moze odrediti kao proucavanje radnih grupa I odnosa u radu, uloge koju radnik igra u radnim odnosima, socijalna organizacija preduzeca. Za proucavanje rada I radnih osnosa snacajna su istrazivanja i saznanja koja pruza sociologija rada. To je posebna nauka koja se bavi izucavanjem i interpretacijom posebnih zakonitosti u oblasti rada i u vezi sa random, istrazujuci odnose sa drugim druztvenim pojavama i onim odnosima rada i u vezi sa radom koji su u najuzoj vezi sa proucavanim odnosima. Ona se bavi problemima koji nastaju kao posljedica promjene u tehnici i tehnologiji, ponsanjem covjeka u radu i u vezi sa random, mjestom rada, polozaja radnika u drustvu i pitanjima njihove drustvene moci.. 2. RADNO PRAVO: Propisi u oblasti rada u trzisnim privredama su se zasnivali na privatnoj svojini i preduzetnistvu, a u socijalistickim zemljama na drzavnoj svojini. U savremenim demokratskim drustvima tezi se da se odnosi regulisu zakonom rjedje podzakonskim aktima, a pretezno kolektivnim ugovorima i drugim autonomnim aktima. Propisi koji pripadaju radnom pravu regulisu zaposljavanje i radne odnose. Za radni odnos, vezuje se se puno radno vrijeme i potpuno socijalno osiguranje. Zaposlenje moze biti na poslovima koji su stalni i traju neprekidno, na poslovima sa izvjesnim periodicnim ili sezonskim prekidima, na odredjeno vrijeme, uvijek sa odredjenim radnim vremenom. Radno pravo se razvilo kao samostalna grana prava izdvajanjem iz gradjanskog prava. Radno pravo proucava najamne odnose radnika i poslodavca, i principe i institute u vezi snjima. U nasoj teoriji radno pravo kao pozitivna pravna disciplina je definisano kao grana prava koja obuhvata drzavne i autonomne propise, kao pravne propise o radnim odnosima kod poslodavaca. 1.

Radno pravo predstavlja jednu od najznacajnijih grana prava. Radno pravo regulise radne odnose miliona radnika te je na taj nacin neodvojivo od drustvenog polozaja radnika, znacajno je za razvoj ukupnih drustvenih odnosa.Odredjeni dijelovi radnih I socijalnih odnosa se regulisu i u medjunarodnom pravu. 3.NAZIVI ZA RADNO PRAVO Danas za ovu granu prava preovladjuje naziv radno pravo, ali su poznati i drugi nazivi. Na pocetku je to bio naziv fabricko ili industrijsko zakonodavstvo, a zatim i radnicko zakonodavstvo. S obzirom na cinjenicu da se sindikat izborio za kolektivno ugovaranje koje je bilo vrlo znacajno za radnike ova grana je nosila i sindikalno pravo. Radno pravo u savremenim uslovima obuhvata i socijalno osiguranje. 4. ISTORIJSKI RAZVOJ RADNOG PRAVA Od rimskog doba pa sve do 11. i 12. vijeka o ugovoru o radu se nista ne zna. U srednjovjekovnom pravu, osnosi izmedju majstora, kalfi i segrta si prije svega esnafski. To nije obligacioni vec statusni osnov. Sa razvitkom kapitalizma imovinski i obligaciono pravni odnosi dolaze do punog izrazaja.Propisi o radnim odnosima su postavljeni na individualistickim principima i to u okviru recepcije rimskog prava, a u Engleskoj u okviru obicajnog prava. Ugovor o radu imao je primjenu u pravu socijalistickih zemalja. U teoriji ugovor se definise kao sporazum na osnovu koga radnik prodaje, odnosno stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu. Organizovanje radnika Pocetak borbe radnicke klase karakterise nedovoljna organizovanost radnika. Istorija sindikalnog organizovanja radnicke klase, ne pocinje sa sindikalnim organizovanjem vec zabranom organizovanjem radnika, zatim ilegalnim organizovanjem organizovanjem drustva za uzajanmu pomoc. Na kraju dolazi sindikalno organizovanje sa ciljem da obuhvati citavu klasu. Kolektivni ugovor o radu Kolektivne ugovore zakljucuju organizacije radnika (sindikati) i organizacije poslodavaca. Glavna sadrzina kolektivnih ugovora su odredbe o random vremenu i nadnicama. Odredbe o nadnicama su date u vidu tarifa. Kolektivni ugovori su znacajni jer sadrze i klauzule o pravima clanova sindikata i sindikalnoj javnosti. Drzava je kao predstavnik vladajuce klase sebi odredjivala i pravo da rijesava sporove nastale kao zakljucavanje i sprovodjenje kolektivnih ugovora. Kolektivni ugovori sadrze dve vrste odredbi --one koji regulisu prava I obaveze padnika --one one odredbe o pravima i obavezama sindikata i poslodavaca. 2.

5. MEDJUNARODNA ORGANIZACIJA RADA Medjunarodna organizacija rada ( MOR ) je osnovana u Parizu 1919 god. na osnovu sporazuma sa OUN postala je njena specijalizovana organizacija. MOR regulise radne odnose putem svoje zakonodavne djelatnosti , tj. putem konvencija i preporuka. Clanovi MOR-a su : 1. Drzave koje su bile ckanice MOR-a 1.11.1945 2. Svaka clanica OUN koja obavjesti generalnog direktora medjunarodnog biroa rada da prihvata obaveze uz ustava MOR-a 3. Clanica MOR-a moze postati svaka drzava, na njen zahtjev, a po odluci opste konferencije rada. Clanovi delegacije svake zemlje su: dva predstavnika vlade, predstavnik radnika i predstavnik poslodavaca. ORGANI,ORGANIZACIJA I SASTAV MOR-a 1.OPSTA KONFERENCIJA Sacinjavaju je delegacije svih zemalja, sastaju se najmanje jednom godisnje.Ona donosi konvencije, preporuke, odluke o prijemu u clanstvo, odlucuje u budzetu. 2. ADMINISTRATIVNI SAVJET To je izvrsni organ MOR-a. On pukovodi poslovima medjunarodnog biroa, imenuje generalnog direktora MBR, utvrdjuje dnevni red konferencije. 3. MEDJUNARODNI BIRO RADA To je administrativno texnicki organ MOR-a koji radi kod kontrolom administrativnog savjeta, a kojim pukovodi generalni director. Prikuplja I salje informacije koje se ticu rada, pruza pomoc drzavljanima clanicama, odredjuje i cuva dokumentaciju. 4. KOMISIJE ( KOMITETI ) Administrativni savjet ima vise komisija eksperata, a narocito je znacajna ona za primjenu konvencija. 6. NASTAVAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA POSLIJE II. SVIJETSKOG RATA 1) Na osnovu odluka Prvog zasjedanaj AVNOJ-a, izvrsni odbor AVNOJ-a donio je vise odluka koje su se odnosile na plate, penzije, zaposlenja, zatim odluke o konfiskaciji i nacionalizaciji pojedinih fabrika, imanja. 2) Oslobadjanjem Beograda i znatnog dijela Jugoslavije zapocela je intenzivna aktivnost u oblasti donosenja propisa o radnim odnosima. Donijeti su propisi koji su se ticali rada, plata, nadnica, sluzbe posredovanja rada i socijalnog osiguranja.

3.

Druga faza je zapocela 2000 kada su donjeti zakon o radu.3) Ovaj period pocinje uvodjenjem radnickog samoupravljanja. . odlucuju o uslovima i rezultatima svoga rada i regulisu medjusobne odnose putem samoupravnih sporazuma I drustvenih dogovora. Razvoj radnog zakonodavstva kroz kroz donosenje.Navedeni zakoni su donjeti na osnovu Ustava RS iz 1992. Poslije donosenja zakona zakljuceno je niz kolektivnih ugovora. U zakonu o radnim odnosima iz 1993. Kasnije su doneseni i zakon o radnim odnosima u drzavnim organima. Odredjeno je da je osnovna organizacija udruzenog rada osnovni oblik udruzenja rada I sredstava i to onaj oblik u kome radnici neposredno I ravnopravno uredjuju medjusovne odnose u radu. Pravni osnov zasnivanja ovog odnosa je ugovor o radu. zakon o strajku. subjekti individualnih radnih odnosa su radnij i organizacija. U ovom periodu donijeto je vise propisa koji se ticu rada i uslova rada. 4)Pocinje donosenjem ustavnih amadmana 1971. izmjene i dopune zakona slijedi razvoj ustavnog sistema. Razlikuju se mala i srednja preduzeca. Prema saveznom zakonu o osnovnim pravima iz radnih odnosa iz 1988. radni odnos je specifican ugovorni odnos izmedju radnika i poslodavca. donosenjem pravnih zakona i radnog zakonodavstva. a 2002 je donjet zakon o administrativnoj sluzbi u organima RS. a regulisana su i prava iz socijalnog osiguranja. Radnik je fizicko lice zaposleno na osnovu ugovora o radu. zakoni donjeti prije stupanja na snagu Ustava BiH . zakona o radnim odnosima i zakona o zaposljavanju i ostvarivanju prava zaposlenih lica. zakon o zaposljavanju. ostali su vazeci. 4. a poslije donosenja zakona stupilo je na snagu Ustav BiH iz 1995. a poslodavac je fizicko lli pravno lice za koje lice u random odnosu obavlja poslove. donosenja zakona o preduzecima i zakona o osnovnim pravima iz radnih odnosa. 7.RAZVOJ RADNOG PRAVA U RS I BiH Formiranje radnog zakonodavstva u RS zapocelo je 1993. tj. subjekti individualnih radnih odnosa su preduzece i radnik. Svoje interese radnici i poslodavci ostvaruju preko sindikata I udruzenja poslodavaca. dok je otkaz ugovora nacin prestanka radnog odnosa. Prema zakonu o radu. 5)Ovaj period vezuje se za promjenu Ustava. zakon o inspekciji rada i zakon o evidenciji oblasti rada i zdravstvenog osiguranja.Prva faza u zakonodavstvu je prelazna i sadrzi mjesavinu obiljezja predhodnih i radnih odnosa u nastajanju. donosenjem osnovnog zakona o upravljanju u privrednim preduzecima i visim privrednim udruzenjima. Svaka ugovorna strana mora ispunjavati propisana prava i obaveze.

To se odnosi na nacela javnosti. saslusanja. e. . MJESTO RADNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU I PRAVNOM PORETKU a. 5. Ustavi socijalistickih zemalja su sadrzavali brojne odredbe o radnicima i socijalnim pravima. koji se ticu prava i obaveza u radnom odnosu.Krivicno pravo je nekada neophodno za razrijesenje odredjenih odnosa. Uvodjenjem ugovora o radu ponovo se radno pravo priblizava gradjanskom. d. Sada vazeci ustavi posli su od koncepcije ravnopravnosti svih oblika svojine. a socijalisticke revolucije su dovele do potiskivanja ugovorenih odnosa iz oblasti radnog prava. drzavnom ili drustvenom. Veza izmedju radnog i upravnog prava postoji i kroz regulisanje i rad inspekcijskog nadzora.)Odnos radnog i prava privrednog sistema Pravo privrednog sistema pored normiranja privrednih organizacija obuhvata i odnosa. U nekim ustavima socijalistickih zemalja nalazile su se i odredbe o obavezi rada. Krivicni postupak-sadasnje zakonodavstvo ne predvidja direktnu primjenu normi krivicnog postupka u disciplinskom. ali se dio nacela ipak primjenjuje. U tom periodu je doslo do odvajanja radnog od gradjanskog prava. kontradiktornosti postupka i prava na odbranu. Ugovori su svedeni na proceduralne akte I obaveznu formu.8.) Odnos radnog i ustavnog U zemljama trzisne privrede ustavi su se zadrzali na nacelima i proklamovanju sloboda tako da ogranicavaju apsolutnu moc vlasnika sredstava rada. b.) Odnos radnog i privrednog Radno i privredno regulisu odnose odgovornosti f.) Odnos radnog i gradjanskog prava Radno pravo je nastalo u okviru gradjanskog prava a zatim se osamostalilo i izdvojilo. neposrednih. g. Radno pravo se sastojalo iz raznih ugovorenih odnosa i oblika. u odnosima sa radnicima.) Odnos radnog i sudskog Parnicni postupak-parvilima parnickog postupka je regulisano postupanje sudova u sudovima iz radnih odnosa.) Odnos radnog i upravnog Radno-pravni odnosi drzvnih sluzbenika su menifestovali jacu ili slabiju vezu izmedju radnog prava i upravnog prava. c. Privatna svojina je zamjenjena opstenarodnom. koju se ticu prava i obaveza u radnom odnosu. Posljedice po radni odnos mogu da nastanu i kada zaposleno lice odgovara za krivicno djelo kao gradjanin. Radni odnosi su ugovoreni odnosi. Postojale su posebne zakonske odredbe o radnim odnosima u radnim zajednicama organa drustveno politickih zajednica u zakonima o drzavnoj upravi.) Odnos radnog i krivicnog Krivicna odgovornost i krivice sankcije pojavljuju se u radnim odnosima da bi zastitili prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.

2)Radno vrijeme u savremenim uslovima se zakonom odredjuje puno radno vrijeme.Posto je dobrovoljno stupanje na rad jedan od bitnih elemenata. odnosno funkciju i zamjenjujuc svoj rad za licni dohodak prema ulozenom radu.Novcani ekvivalent koji se dobija za rad u radnom odnosu je zarada. Zahvaljujuci informacionim tehnologijama danas se rad moze obavljati dislocirano. u manjem iznosu od utvrdjenog ili da je uopste ne dobija. Rad lica osudjenih na kaznu zatvora nije dobrovoljno ukljucivanje ukljucivanje u radni odnos. ne znaci i da je zasnovan radni odnos. Bitni elementi radnog odnosa su: 1) dobrovoljno stupanje u na rad .Ako ta zavisnost podrazumjeva i odnos naredbodavca i izvrsioca onda je to odnos subordinacije.9. 2) licna radno-pravna funkcionalna veza--pokazuje da je radnik u organizovanom i uredjenom radu kod poslodavca. Mjesto rada nije bitno.Obaveza poslodavca je da to vrijeme ne smanjuje. 3)Subordinacija. Iako kod privremenih i povremenih poslova postoji dobrovoljnost.Subordinacija je karakteristicna za sluzbenicke radne odnose. licna.radi se o dobrovoljno uspostavljenom radnom odnosu. na kome obavlja odredjeni posao. radnopravna. bez obzira sto postoje ostali elementi. ako je jedno lice ukljuceno u organizaciju. odnosno kod poslodavca. Nebitni elementi pojma radnog odnosa su : 1) trajanje radnog odnosa--utvrdjuje se prilikom zasnivanja radnog odnosa. Ako odnos rada nije uspostavljen dobrovoljno onda je sigurno da nije uspostavljen radni odnos. U skucaju ekonomskih teskoca lice u ranom odnosu moze primiti zaradu djelom u novcu dijelom u nature. funkcionalna veza radnika u organizaciji. 6. na osnovu koje se radnik pod odredjenim uslovima i na odredjeni nacin ukljucuje na organizovani rad u organizaciji zauzimajuci jedno odredjeno radno mjesto .radni odnos je bio odnos radnika i poslodavca u kome se radnik nalazi u zavisnom odnosu. 4) bitan element radnog odnosa je i zarada. Radni odnos se zasniva bez odredjivanja njegovog trajanja ili kao radni odnos na odredjeno vrijeme. U savremenim uslovima svaki rad se placa. bitno je da radnik djelatnost obavlja za poslodavca. ukljucivanje u organizaciju i pravo na naknadu ipak ne postoji radni odnos.POJAM I ELEMENTO RADNOG ODNOSA Radni odnos je dobrovoljna. . ako je radni odnos zasnovan na puno radno vrijeme ili da ga smanjuje ako za to postoji pravni osnov.

pravo na pravidno platu 4.10. 3. pravo svakog lica da sa drugima obrazuje sindikat 9. 8. 2. kao i njenim protokolima direktno primjenjuju i imaju prednost nad ostalim zakonima. pravo svakog lica na obrazovanje 7. slobodno vrijeme. pravo na uzivanje pravicnih i povoljnih uslova rada 3. podjednaku mogucnost za svakog da bude u svom radu unapredjen 7. razumno ogranicenje radnog vremena i povremeno placeno odsustvo. pravo sindikata da slobodno obavljaju svoju djelatnost 11. posebna zastita majke prije i poslije porodjaja 13. =.SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA Obavezuje svaku drzavu potpisnicu da obezbjedi puno postovanje prava priznatih u Paktu. Prava i obaveze iz radnih odnosa ne mogu se uporediti ispod medjunarodnih standarda.Zabranu diskriminacije --uzivanje prava i sloboda obezbjedjuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu. pravo sindikata da osnivaju nacionalne fondacije i pravo nacionalnih federacija da osnivaju medjunarodne sindikalne organizacije 10. . pravo na rad--svako lice ima pravo da dobije mogucnost da obezbjedi sebi sredstva na zivot slobodno izabranim ili prihvacenim radnom. =Konvencija zajedno sa protokolima predvidja : 1. pravo na strajk 12. USTAV Ustav ima prioritet nad zakonskim odredbama BiH i zakonima etinteta koji nisu snjima u saglasnosti. zastita djece i omladine od privrednog i drustvenog iskoristavanja 14.Zabranu ropstva i prinudnog rada-ni od koga se ne moze zahtjevati da obavlja prinudni ili obavezni rad. odmor. buduci da je ustavom utvrdjeno da su opsta nacela medjunardonog prava sastavni dio unutrasnjeg prava BiH i etinteta.Pravo na obrazovanje--drzava postuje pravo roditelja da obezbjede obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim filozofskim i vjerskim opredeljenjima u cilju zastite prava iz Konvencije i protokola moguce je traziti zastitu pred Evropskim sudom za ljudska prava.Ustav BiH je izvor radnog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na ljudska prava i osnovne slobode. pristojan zivot za radnike i njihove porodice 5. To su: 1.IZVORI RADNOG PRAVA 1. bezbjednost i higijenske uslove rada 6. Tako su odredbe o ljudskim pravima i slobodama sadrzane u Evropskoj konvenciji o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. MEDJUNARODN PAKT O EKONOMSKIM. 2.

zene i invalidi imaju posebnu zastitu 8.Radno zakonodavstvo RS sacinjavaju: =Zakon o radu-nacin i postupak zakljucivanja ugovora o radu. =Zakon o zaposlavanju-zaposljavanje. . pravo zaposlenih i clanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje 11. osposobljavanje za odredjeni posao 13. zaposleni imaju pravo ucesca u upravljanju u preduzecu 2 ZAKONI Za subjekte radnih odnosa u RS relevantni su : --zakoni koje donosi zakonodavni organ RS --zakoni koje donosi zakonodavni odgan BiH --zakoni koje donosi OHR --zakoni keje donosi Skupstina Brcko distrikta Radno zakonodavstvo je dio radnog prava kao pozitivnog prava i dio zakonodavstva u pravnom sistemu RS. prava nezaposlenih lica.PREMA USTAVU RS. pravo na materijalno obezbjedjenje u toku privremene nezaposlenosti 12. svako ima pravo na rad i slobodu rada 2. u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom 3. plate i naknade. svako po osnovu rada ima pravo na zaradu. u skladu sa zakonom 7. zaposleni imaju pravo na strajk 10. rjesavanje sporova izmedju radnika i poslodavca. financiranje sluzbe za zaposljavanje. prestanka ugovora o radu. probni rad 8.. zajamcena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja 9. uslovi za prijem drzavnog sluzbenika u radni odnos. radno vrijeme. zaposleni imaju pravo na ograniceno radno vrijeme 4. =Zakon o administrativnoj sluzbi u upravi RS-radna mjesta u upravi.=. u skladu sa zakonom i kolektivnom ugovorom 6. zastita prava iz radnog odnosa. zaposleni imaju pravo na dnevni. omladina.Republika uredjuje i obezbjedjuje: --radne odnose --zastitu na radu --zaposljavanje =USTAVOM SU UTVRDJEA NACELA RADNOG PRAVA: 1. sedmicni ili godisnji odmor 5. zaposleni imaju pravo na placeno odsustvo. zaposleni imaju pravo na zastitu u radu. Sastoju se iz zakona kojima se uredjuju radni odnosi i drugi djelovi radnog prava. osiguranje za slucaj nezaposlenosti. upraznejna radna mjesta.

nacin i uslovi njihovog organizovanja. odluke i sl. pravilnici.=Zakon o strajku-predmet jr postupak u kome zaposleni radi svojih ekonomskih i socijalnih prava ostaruju pravo na strajk =Zakon o zastiti na radu-pojam i ordanizacija zastite na radu. 9 . Sudska praksa za sudove udruzenog rada je bila djelom oslonac i izvor postupanja u slicnim slucajevima. radi regulisanja prava i obaveza na radu i u vezi sa radnom. POD ZAKONSKI AKTI Podzakonske akte kojima se uredjuju pojedina pitanja iz radnih onsosa donosi Vlada. Konvenicje podlijezu ratifikaciji. 4. Podzakonske akte kojima se uredjuju pitanja iz radnih odnosa i ugovora o radu u institucijama BiH donosi nadlezno ministarstvo. U postupku ratifikacije konvencija se moze usvojiti ili ne usvojiti. Za organizacije udruzenog rada ona je bila ogranicenje i okvir u kome su se kretali. SUDSKA PRAKSA Pravna teorija stoji na stanovistvu da sudska praksa nije izvor prava. organi. b) Dvostrani medjunarodni ugovori Sporazumi koji zakljucuje nasa zamlja sa nekom drugom drzavom. imovina i finansiranje =Zakon o zaposlavanju stranih drzavljanja i lica bez drzavljanstva =Zakon o evidencijama u oblasti rada i zdravstvenog osiguranja 3. Izvjestan uticaj sudske prakse na tumacenje i prijemnu zakona je prisutan. U vrijeme postojanja sudova udruzenog rada stvarana je sudska praksa koja je imala elemente istovjetnog postupanja u ostalim slicnim slucajevima. poslovi lokalne samouprave. Donose se u cilju primjene pojedinog zakona kao uredbe. 11 IZBORI RADNOG PRAVA MEDJUNARODNOG PORIJEKLA a) Konvencije i preporuke MOR-a One su najznacajniji izvor radnog prava. Primjena ratifikovane konvencije za clanicu se odlaze do momenta ratifikacije od strane nekih drugi clanica. resorni minister ili drugi funkcioner ovlasten zakonom. Ali se ne moze mjenjati. Nadlezna Vlast moze da ratifikuje i ili odbije ratifikaciju. i prava iz socijalnog osiguranja su izvor radnog prava. mjere zastite na radu =Zakon o savjetima radnika-nacin i postupak uspostavljena savjeta radnika kod poslodavaca. Postiji i mogucnost uslovne ratifikacije. izbor i trajanje mandata clanova savjeta. Duznost sudskih vjeca je da jednako tumace zakon. prava i duznosti clanova savjeta =Zakon o lokalnoj samoupravi-jedinice lokalne samouprave.

Privredne komore i Vlade RS. Zakonom se moze utvrditi da su obavezni da to ucine u odredjenom ruku. Zakonom o radu je predvidjeno da se moze zakljuciti kolektivni ugovor na nivou RS. Kolektivni ugovor moze se zakljuciti za odredjenu grupaciju ili granu djelatnosti i za jednog ili vise poslodavaca. Vrste kolektivnih ugovora: Kolektivni ugovor je onaj ugovor koji je obavezujuci za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni. Do zakljucivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama nobog zakona. U ovim slucajevima ugovori o tehnickoj saradnji se pojavljuju kao izvori za odnose zaposljavanja i prava na osnovu tog i takvog zaposlenja. kolektivnog ugovora za odredjenu grupaciju ili granu djelatnosti i kolektivnog ugovora za jednog ili vise poslodavaca upuceni su da pristupe pregovaranju radi Zakljucivanja novog ili dopune postojeceg kolektivnog ugovora u skladu sa novim zakonom ili izmjenama ili dopunama zakona. ako zakonom nije drugacije odredjeno. stvoren je sistem pravila koja pored ostalog predstavljaju osnovu za zaposljavanje eksperata na odredjenim poslovima. Predhodnim zakonom o radnim odnosima bila je propisana obaveza da se na nivou Republike zakljuci Opsti kolektivni ugovor. Ucesnici opsteg kolektivnog ugovora. od strane Saveza sindikata. 10 . ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru. Kolektivnim ugovorom se ne moze odrediti manji obim prava radnika od onog koji je odredjen zakonom. primjenjuje se postojeci kolektivni ugovor. a u cijem zakljucivanju je poslodavac neposredno ucestvovao.c)Visestrani medjunarodni ugovori Kod nas ih nema pa nisu izvor radnog prava d) Akt regionalnih I drugih organizacija Ovakve organizacije su KEBS ( konferencika o evropskoj bezbjednosti i saradnji ) i OEBS ( Organizacija o evropskoj bezbjednosti i saradnji ). g)Kolektivni ugovori Kolektivni ugovori se blize uredjuju -prava po osnovu rada -obim prava -nacin ostvarivanja prava -postupak ostvarivanja prava Kolektivnim ugovorom se mogu odrediti povoljnija prava za radnike od prava koja su utvrdjena zakonom ako zakonom nije izticito drugacije odredjeno. Njihovi akti mogu da se pojave kao neka vrsta izvora radnog prava. Pocetak stvaranja autonomnog prava u RS je zakljucivanje Opsteg kolektivnog ugovora 1997. Mogu se utvrditi i prava radnika koja nisu utvrdjena zakonom. e) Medjunarodni akt o tehnickoj saradnji U okviru sistema UN i posebno MOR-a. ili je ovlastio drugog poslodavca da to ucini u njegovo ime.

naknade. Kada se kolektivni ugovor zakljucuje na nivou preduzeca tada je jedina ugovorna strana sindikat. U najopsrijim kolektivnim ugovorima odredjuju se osnovna nacela za odredjivanje zarade zaposlenih. zaposleni u organima i organizacijama jedinica teritorijalne i lokalne samouprave. radnika ili njihovim upoznavanjem sa kolektivnim ugovorom. odnosno ugovornih strana. Prosorivanje se moze vrsiti u skladu sa preporukom MOR-a. Za politicke i sindikalne organizacije i udruzenja gradjana ugovore zakljucuju predstavnici poslodavaca. Potpisani ugovor znaci da on stupa na snagu. KOLEKTIVNO UGOVARANJE I ZAKLJUCIVANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA Kolektivno ugovaranje je postupak koji void zakljucivanju kolektivnih ugovora. obaveze i odgovornosti iz rada i radnih odnosa. To je sindikat u koji je uclanjena vecina sindikalno organizovanih radnika. dodaci na zaradu. Izuzetak u pogledu uredjivanja zarada mogu biti : 1. 11 . Druga strana kolektivnog ugovora je sindikat. a to se vrsi ugovorom poslodavci--sindikat--vlada. Mora se odrediti koja sindikalna organizacija je reprezentativna.Kada kolektivni ugovor zakljuce pravovaljano izabrani predstavnici radnika onda tak kolektivni ugovor obavezuje sve radnike bez obzira sti su beki bili protiv izabranih predstavnika ili zakljucivanja ugovora. Ugovor se zakljucuje na odredjeno a izuzetno na neodredjeno vrijeme. Kolektivne ugovore o radu zakljucuju organizacije radnika i organizacije poslodavaca. Kada se drzava pojavljuje u ulozi poslodavca. Prosirenje moze da se odnosi na zahtjev organizacije. a druga poslodavac. poslodavaca. Kolektivni ugovori na nivou preduzeca konkretizuju odredbe granskih kolektivnih ugovora na date odnose u preduzecu. Ako neki poslodavci nisu obuhvaceni kolektivnim ugovorom moze postojati potreba da se ugovori iz te djelatnosti primjenjuju i na njih. ostala primanja. Kolektivno pregovaranje mora se voditi u cilju zakljucivanja kolektivnog ugovora. Kada su u pitanju poslodavci onda kolektivni ugovor obavezuje sve poslodavce koje predstavlja organizacija poslodavaca. zaposleni u drzavnim organima 2. Na nivou preduzeca director zakljucuje ugovor sa sindikatom. Za strana fizicka i pravna lica ugovore zakljucuju predstavnici poslodavaca. Zakljucuju se u pismenom obliku. DEJSTVO. onda je ona jedna a sindikat druga ugovorna strana. ali su u pregovorima u medjusobnoj zavisnosti. 14. Ugovorne strane su slobodne i nezavisne.13. SADRZINA. Ugovor je zakljucen kada ga potpisu ovlasceni predstavnici ugovorenih strana. Njime se utvrdjuju prava i obaveze zaposlenih. PROSIRIVANJE KOLEKTIVNIH UGOVORA Svaki kolektivni ugovor sadrzi pravila koja odredjuju prava i obaveze i odgovornosti zaposlenih i poslodavaca i pravila o medjusobnim odnosima subjekata kolektivnog ugovaranja.

2) definicija kolektivnih ugovora Svaki pismeni sporazum koji se odnosi na uslove rada i zamoslenja zakljucen izmedju poslodavca. Ugovorne strane mogu organizovati odbor za pracenja sprovodjenja ugovora. ustanovljenoj sporazumom izmedju stranaka ili zakonom. Spoljnju kontrolu vrsi inspekcija rada. 5) Tumacenje kolektivnih ugovora Sporovi koji proizilaze iz tumacenja ugovora treba da budu podvrgnuti odgovarajucoj proceduri za rjesavanje. pravovaljano izabranih od strane ovih saobrazno nacionalnim propisima. 15 PREPORUKA MOR-a KOJA SE ODNOSI NA KOLEKTIVNE UGOVORE 1) Postupak kolektivnog pregovaranja Sistem prilagodjen prilikama u svakoj zemlji treba da bude ustanovljen ugovorima i zakonskim putem. c) Odredbe ugovora o radu povoljnije za radnike nego sto su one predvidjene kolektivnim ugovorom ne bi trebalo smatrati protivnim kolektivnom ugovoru. 4) Prosirenje kolektivnog ugovora Nacionalno zakonodavstvo moze prosiriti kolektivne ugovore ood sledecim uslovima a) kolektivni ugovor treba da se onosi na broj zainteresovanih poslodavaca i radnika dovoljno za reprezentativan sa gledista vlasti b) zahtjev za prosirenje treba da bude ucinjen od jedne od ugovorenih strana c) poslodavac i radnici za koje ugovor vazi trebalo bi da budu pozvani da predhno daju svoje primjedbe. Kontrola je unutrasnja. organizacija. funkcionisanje i djelokrug tih sistema trebalo bi da budu odredjeni sporazumima izmadju stranaka ili nacionalnim zakonodavstvima. Kontrolu primjene vrse ugovorne strane na nacin odredjen ugovorom. a u drugom slucaju se ne moze rijesiti bez formalnog postupka. Arbitraze pruzaju pomoc kod primjene ugovora. 12 . prema metodi koja odgovara nacionalnim uslovima. grupe poslodavaca ili jedne ili vise organizacija poslodavaca i jedne ili vise reprezentativnih organizacija predstavnika zainteresovanih radnika.Sporovi o tumacenju odredbi kolektivnog ugovora mogu biti 1 koji ne dovode u pitanje dalju primjenu odredbe ugovora 2 sporovi o primjeni date odredbe U prvom slucaju spor se rjesava usaglasavanjem. 3) dejstvo kolektivnog ugovora a) Svaki kolektivni ugovor treba da vezuje svoje potpisnike i lica u ime kojih se ugovor zakljucuje. b) Odredbe ugovora o radu protivne kolektivnom ugovoru su nistavne.

Njima se blize uredjuju: 1--orava po osnovu rada 2--obim prava 3--nacin ostvarivanja prava 4--postupak ostvarivanja prava Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu se mogu odrediti povoljnija prava za radnike od prava koja su utvrdjena zakonom ako zakonom izricito drugacije odredjeno. ili je ovlastio drugog poslodavca da to ucini u njegovo ime.6) kontrola primjene kolektivnih ugovora Trebalo bi da bude osigurana od strane organizacija poslodavaca i radnika ili postojecih organa za kontroli. a u cijem zakljucivanju je poslodavac neposredno ucestvovao. Zakonom se moze utvrditi da su obavezni to da ucine u odredjenom roki.od strane Saveza sindikata. Predhodnim zakonom o radnim odnosima bila je propisana obaveza da se na nivou Republike zakljuci Opsti kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor se moze zakljuciti za odredjenu grupaciju ili granu djelatnosti i za jednog ili vise poslodavaca. Ucesnici opsteg kolektivnog ugovora. Pocetak stvaranja autonomnog prava RS je zakljucivanje Opsteg kolektivnog ugovora 1997. Do zakljucivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama novog zakona. primjenjuje se postojeci kolektivni ugovor. ako zakonom nije drugacije odredjeno. Vrste kolektivnog ugovora Kolektivni ugovor je onaj ugovor koji je obavezujuci za poslodavca I radnike koji su kod njega zaposleni. 7) razne mjere Nacionalno zakonodavstvo moci ce predvidjeti a) obavezu za poslodavce da preduzmu mjeru u cilju upoznavanja ranika sa tekstom kolektivnog ugovora b) registrovanje ili deponovanje ugovora i njihovih kasnijih izmjena c) odredjivanje minimalnog vremena za kojeg bi se ugovori smatrali da su na snazi 16.. Privredne komore i vlade RS. AUTONOMNI OPSTI AKTI Autonomni. nedrzavni izvori radnog prava su kolektivni ugovori i pravilnik o radu. ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru. Mogu se utvrditi i prava radnika koja nisu utvrdjena zakonom. Zakonom o radu je predvidjeno da se moze zakljuciti kolektivni ugovor na nivou RS. kolektivnog ugovora za odredjenu grupaciju uku granu djelatnosti i kolektivnog ugovora za jednog ili vise poslodavaca upuceni su da pristupe pregovaranju radi zakljucivanja novog ili izmjene i dopune postojeceg kolektivnog ugovora u skladu sa novim zakonom ili izmjenama ili dopunama zakona. 13 . Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu se ne moze odrediti manji obim prava radnika od onog koji je odredjen zakonom.

Pravilnik je duzan da donese poslodavac koji zaposljava vise od 15 radnika.sedmicni i godisnji odmor 5-zaposleni imaju pravo na placeno odsustvo. Poslije Drugog svjetskog rata ustavi socijalistickih zemalja su u svoje odredbe ukljucili pravo na rad.Pravilnik o radu Pravilnik o radu je opsti akt donesen i obavljen od strane poslodavca na propisan nacin kojim se blize uredjuje zakonom propisana prava po osnovu rada. OSNOVNA NACELA RADNOG PRAVA Ustavom su utvrdjena nacela radnog prava: 1-svako ima pravo na rad i slobodu rada 2-svako po osnovu rada ima pravo na zaradu. Zakonske odredbe su ponekad formalno usmjerene na zastitu odredjenih prava radnika. postupak njihovog ostvarenja. PRAVO NA RAD I SLOBODA RADA Ideju o pravu na radu su isticali jos socijalisticki utopisti.zene i invalidi imaju posebnu zastitu 8-zajamcena sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja 9-zaposleni imaju pravo na strajk 10-pravo zaposlenih i clanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje 11-pravo na materijalno obezbjedjenje u toku privremene nezaposlenosti 12-osposobljavanje za odredjeni posao 13-zaposleni imaju pravo ucesca u upravljanju u preduzecu 18. u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom 6-zaposleni imaju pravo na zastitu na radu. Postupak donosenja zapocinje tako sto prijedlog pravilnika poslodavac dostavi sindikatu i savjetu radnika. Tako je sindikat ostvario kontrolu nad poslodavcem prilikom zaposljavanja radnika.u skladu sa zakonom 7-omladina. Prema drugoj klauzuli sa radnikom se moze sasnovati radni odnos ako se on u odredjenom roku uclani u sundikat. Zakonodavstvo zabranjuje klauzule koje zaposlenje uslovljavaju predhodnim ili naknadnim uclanjenjem u sindikat. ali su osporavanae kao zastita kapitalistickih odnosa. u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom 3-zaposleni imaju pravo na ograniceno radno vrijeme 4-zaposleni imaju pravo na dnevni. Ove klauzule su protivne pravu na rad i slobodi sindikalnog organizovanja 14 . 17. Burzoaska teorija i ideologija istice da je pravo na rad sastavni dio vrijednosti slobodnog drustva i to kao sloboda rada odnosno sloboda izbora zanimanja. pa i na zastitu prava na rad. cija misljenja je duzan da razmotri. Pravilnik o radu se objavljuje na prikladan nacin kod poslodavca da bi se radnici upoznali kako su uredjena njihova prava i obaveze.

proglašenoj od strane.Prvi dio sadrži perspektive sedamdesetih. Najvisi nivo zaposlenosti mogao bih se oznaciti kao puna zaposlenost. bez diskriminacije. Puna zaposlenost je ona zaposlenost u kojoj je broj slobodnih radnih mjesta veci nego nezaposlenih ljudi...Treći dio sadrži pitanja: zapošljavanja u industrijalizovanim zemljama. realizuje bezbjedne uslove rada. koje ce svakom pojedincu sacuvati uzivanje osnovnih politickih i ekonomskih prava i sloboda. drustvenog i kulturnog razvoja i punog zaposlenja.drugi dio se odnosi na politiku zapošljavanja u zemljama u razvoju. Mjere koje ce svaka drzava preduzeti da bi se postiglo puno postvaranje ovog prava ukljucuje: Tehnicko usmjeravanje i obrazovanje. covjeku i njihovoj porodici obezbjedjuje uslove zivota. Zaposlenost je stanje zaposlenosti ljudi. profesinalana struktura. sto sve zajedno. slobodno vrijeme.. Dati su polna struktura radne snage.Pravo na rad je jednako pravo na slobodno izborno zanimanje i zaposlenje. bez obzira da li se taj rad obavlja neprekidno. razumno ogranicenje radnog vremena. . Povecanje brojke zaposlenih ne mora uvijek znaciti i smanjenje nezaposlenosti. Kad se govori o zaposljavanju onda se pod zaposljavanjem podrazumjeva zaposljavanje novih radnika. kulturnom okruzenju u drugim uslovima u datom vremenu. slobodno izabranim ili prihvacenim radom. druga prava.Četrvti dio se tiče položaja i akcije MOR-a. . . Puna zaposlenost moze se definisati kao stanje pune dobrovoljne angazovanosti radnih sposobnosti ljudi i materijalnih sredstava u datom drustvu. podjednaku mogucnost svakome da bude unapredjen. ekonomskom. radi produktivnog i drustveno korisnog rada. . Zaposlenost se moze definisati kao stanje zngazovanosti radnih sposobnosti ljudi i angazovanosti materijalnih bogatstava zemlje radi drustveno korisnog i produktivnog rada. 19. Pravo na rad je pravo koje priznaje drzava kao pravo koje podrazumjeva: pravo svakog lica da dobije mogucnost da obezbjedi sebi sredstva za zivot.. 15 . obezbjedjuje odmor. socijalnu i radnu sigurnost. drugoj dekadi razvoja. a posebno u pogledu strcnog obrazovanja i osiguranja. koji obezbjedjuje radniku zaradu za jednak rad.ZAPOSLENOST. sa jednakim pravom pod istim uslovima na odgovarajucu zaradu. NEZAPOSLENOST I ZAPOSLJAVANJE Pod zaposlenim se mogu smatrati lica koja obuhvataju koristan rad koji obezbjedjuje sredstva za zivot. Svjetski program zapošljavanja je označen kao doprinos tzv. politiku I postupke koji ce obezbjediti stalnost privrednog. stim da se ostvari jedan minimalni godisnji prosjek. koji odgovaraju vremenu.

Sto se tice mjesta rada i vrste poslova nove forme zaposljavanja i rada se pojavljuju u neformalnoj. a fleksibilnos znaci pogodnosti. Uzroci nezaposlenosti su najcesce strukturne i tehnoloske promjene.. Mogucnost i uslovi ovakvog rada i radnog odnosa moraju biti propisima regulisani. autonomni opsti akti. a koje je do prestanka doslo zbog premjestaja bracnog druga u drugo mjesto prebivalista i spajanja porodice nakon zakljucivanja braka i promjene i prebivalista zbog toga. Neki poslovi koji se obavljaju i u novim oblicima su poslovi za koje se angazuju zene. saglasnosti ili krivice koje ima odredjeni neprekidni staz osiguranja. 20. Srediste radnih odnosa je radni odnossa punim radnim vremenom. Medjutim . radu na crno i sl. Kod nas se forme zaposljavanja razlikuju po tome sa li je u pitanju radni odnos ili ne. Radnik ima radni odnos. odnodno za njih vezuju. Nove forme fleksibilnosti su fleksibilnost radnog vremena i rada sa novim tehnologijama. Ukljucivanje u proces rada na posebno odredjenim mjestima je jedna od karakteristika radnog odnosa. omladina. tj sivoj ekonomiji. 16. Medju dislociranim mjestima rada je i rad kod kuce. zdravstveno osiguranje. Osnovni oblik zaposljavanja je radni odnos. ima pravo na novcanu naknadu. 21.RAZLICITE FORME ZAPOSLJAVANJA Svaka forma zaposljavanja se identifikuje kao odredjeni sklop minimalnih prava radnika i obaveza poslodavaca. Pravo na novcanu naknadu pripada i nezapslenom licu kome je prestao radni odnos pismenim sporazumom. invalidi.propisi o zaposljavanju sadrze i odredbe o pravu na novcanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Fleksibilne forme imaju brojne oblike. . Uredjeno je brojnim propisima.. ZASTITA NEZAPOSLENIH Nezaposleno lice kome je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva. sa punim radnim vremenom ili sa radnim vremenom kracim od punog radnog odnosa. Nezaposlenost bi se mogla definisati kao stanje drustvenog ekonomskog odnosa i tendencije u kojim se ne koriste svi materijalni i ljudski potencijali datog drustva usljed cega veci broj ljudi ne moze da dobije posao iako su sposoni i hoce da rade. radnik moze raditi i na nekom drugom mjestu. pravi uzroci nezaposlenosti leze u ukupnim drustveno-ekonomskim i politickim odnosima u svijetu i svakoj zemlji uzetoj posebno. Medjutim. Radni odnos moze biti zasnovan na neodredjeno vrijeme. penzijsko i invalidsko osiguranje. Ona lica koja odbijaju da prihvate ponudjeni odgovarajuci posao ne smatraju se nezaposlenima.Zapošljavanje je sve ono što se tiče radnog angažovanja. kolektivni ugovori.. a to su zakoni.

Navedena prava moze da ostvari lice koje ima najmanje 8 mjeseci neprekidnog staza osiguranja u poslednjih 12 mjeseci. Nadlezno ministarstvo dostavlja odluku komisije u roku od 8 dana Zavodu i nezaposlenom licu koje je podnjelo zalbu.6 mjeseci Od 15 do 25. vaspitne mjere do 3 mjeseca Boravka korisnika van RS duze od 30 dana. Pravo na novcanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu. .. Prava iz penzionog i invalidskog osiguranja ostvaruju se u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju 5) Postupak ostvarivanja prava Nezaposleno lice koje smatra da mu je povrijedjeno pravo... ili 12 mjeseci staza osiguranja sa prekidima poslednjih 18 mjeseci. Odredbe o mirovanju prava primjenjuju se u slucaju: -odsluzenja ili dosluzenja vojnog roka. 1) Pravo na novcanu naknadu. ako je bio korisnik osiguranja. Rok za prijavu je 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. 4) Prava iz socijalnog osiguranja Prava iz zatvorenog osiguranja nezaposleno lice i clanovi njegove porodice. 17. mjere bezbjednosti. izvrsenja drugih obaveza. moze da u roku od 90 dana od dana izvrsenja povrede podnese zalbu komisiji koju obrazuje nadlezno ministarstvo. obustavlja mu se isplata novcane naknade i ostvarivanje drugih prava. ostvaruje se po propisima o zdravstvenom osiguranju. Novcana naknada iznosi: -nezaposleno lice koje ima od do 10 godina staza osiguranja 35% od prosjecne koju je to lice oztvarilo u poslednja 3 mjeseca rada -nezaposleno lice koje ima do 10 godina staza osiguranja 40 % od prosjecne plate koju je to lice ostvarilo u poslednja 3 mjeseca rada 2) Druge novcane naknade odnose se na: -troskove individualnog strucnog osposobljavanja -troskove putovanja obavljenog po pozivu ili uputi Zavoda radi informisanja o mogucnostima zaposlenja 3) Trajanje i mirovanje prava Duzina trajanja prava moze iznositi neprekidno najvise: -za staz osiguranja do 5 godina-3 mjeseca -za staz od 5 do 15 godina.. Komisija je duzna da u roku od 30 dana odluzi o zalbi.9 mjeseci Preko 25-12 mjeseci Ako nezaposleno lice prije isteka roka zasnuje radni odnos ili ostvari pravo na naknadu plate. vojnih obveznika i obveznika civilne zastite -pritvora i izdrzavanje kazne zatvora. Nezaposleno lice ima ova prava od prvog dana prestanka radnog odnosa.

stekne uslove za invalidsku ili starosnu penziju 6.stekne status redovnog ucenika ili redovnog studenta 11.zakljuci ugovor o radu 2.neopravdano odbije poziv za strucno osposobljavanje.otpocne da se bavi poljoprivrednom sjelatnoscu 5. zstitne ili vaspitne mjere duze od 3 mjeseca 5.stupi na odsluzenje vojnog roka 9. potrebi za radnicima.postane redovni ucenik ili student 12 -izjavi da rjesava svoje zaposlenje 18 .neopravdano odbije da se odazove pozivu da radi na javnim radovima 7. pre ili do kvalifikociju 8.stupi na izdrzavanje zatvorsek kazne duze od 3 mjeseca 10.postane vlasnik ili suvlasnik u nekom pravnom subjektu 7. mjere bezbjednosti.se odjavi sa evidencije 3.stupi na izdrzavanje kazne zatvora.otpocne da se bavi poljoprivrednom djelatnoscu 3.postane potpuno nesposobno za rad 8.. gradjanima zaposlenim u inostranstvu. nezaposlena lica koja traze zaposlenje.ako se odseli sa teritorije RS 7 Evidencija o nezaposlenim Zavod vodi evidencije o : licima koje traze zaposlenje.ako se sam odjavi sa evidencije nezaposlenih 13.samostalno ili sa drugim licem osnuje neki oblik obavljanja samostalne djelatnosti 4. Evidencija se prestaje voditi ako lice : 1. Potrebe evidencije prema kategorijama vode se za : nezaposlenim licima koja ostvaruju pravo na novcanu naknadu i prava iz socijalnog osiguranja. Prava prestaju prije roka ako : 1. Podaci o nezaposlenim licima smatraju se povjerljivim.neopravdano odbije da prihvati odgovarajuce zaposlenje 6.samostalno ili sa nekim drugim licem osnuje neki oblik obavljanja samostalne djelatnosti 2.ne javi se dva uzastopna roka Zavoda 11.ako se utvrdi da je pravo ostvario na osnovu neistinih podataka 12. ponudama inostranih poslodavaca.neopravdano se ne javi u propisanom roku Zavodu radi evidencije 9. zaposlena lica koja traze promjenu zanimanja.ako se utvrdi da je radio na crno 14..6) Prestanak prava Nezaposleno lice je duzno da u roku od 8 dana obavjesti Zavod o promjeni okolnosti kako bi bilo skinuto o evidenciji nezaposlenih.neopravdano odbije da se odazove na poziv Zavoda radi evidencije 10.stekne uslove invalidske ili starosne penzije 4.

13.navrsi 65 godina 14. 23 USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Uslovi za zasnivanje radnog odnosa su opsti i posebni 1) Opsti uslovi Ugovor o radu moze da zakljuci lice koje je navrsilo 15 godina zivota i koje ima opstu zdravstvenu sposobnost za rad.da nije pokrenut krivicni postupak za krivicno djelo za koje je predvidjena kazna zatvora 3 ili vise godina -da nije izrecena kazna za krivicno djelo uzreceno sa umisljajem -da postoji fizicka i psihicka sposobnost 19 .neopravdano odbije poziv za strucno osposobljavanje. pre ili dokvalifikaciju 17. zaposljavanja i socijalnog osiguranja i prati njihovo sprovodjenje. nadlezna je da prati sprovodjenje medjunarodnih standarda u oblasti rada i zaposljavanja. Lice mladje od 18 godina ne moze da zasnuje radni odnos u svojstvu sluzbenika u administrativnoj upravi RS ili drzavnim institucijama BiH Za prijem u radni odnos u institucijama Bih uslovi su: -navrsenih 18 godina -drzavljanstvo BiH . na kome to moze punoljetno lice. Pored toga sto prati sprovodjenje konvencija. Nadlezna je i za: 1) obavlja medjunarodno predstavljanje i saradnju sa medjunarodnim organizacijama i zavrsava medjunarodne obaveze iz oblasti radai zaposljavanja 2)koordinira aktivnost sa entiteskim vlastima i entitetskim zavodima za zaposljavanje u projektima od interesa BiH 3) prikuplja informacije o ponudi i potrebama radne snage na medjunarodnom trzistu i dobavlja informacije entitetskim zavodima 4) inicira sklapanje i potpisivanje medjunarodnih ugovora iz oblasti rada. Ono ne moze da zasnuje radni odnos za obavljanje poslova na svakom radnom mjestu. Lice mladje od 18 godina moze da zasnuje radni odnos uz uvjerenje da ima opstu zdravstvenu sposobnost za rad. U pitanju je ogranicena i djelimicna poslovna sposobnost maloljetnog radnika.neopravdano odbije da prihvati odgovarajuce zaposlenje 15.radi kao poslodavac bez prijave na obavezno osiguranje 22 AGENCIJA ZA ZAPOSLJAVANJE U BiH Agencija za rad i zaposljavanje Bih formirana je za pracenje i sprovodjenja konvencija MOR-a.neopravdano odbije da se odazove pozivu da radi na javnim radovima 16.

iako ispunjava opste i posebne uslove. 24 SMETNJE ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Postoje izuzetni slucajevi kada radnik. Slucajevi u kojima se ogranicava izadvanje i vazenje dozvole su : -kada se ona ne moze izdati -kada dozvola prestaje da vazi -kada se radna dozvola stavlja van snage Dozvola se ne moze izdati starncu ako su na evidenciji nezaposlenih prijavljena lica odgovarajuce strucne spreme i koja prihvataju odredjeni posao. ne moze zasnovati radni odnos. odlukom drugog organa zabranjeno vrsenje datih poslova. pravosnaznom sudskom oslukom. te ova lica imaju ista prava i obaveze kao i zaposleni domaci drzavljani. Preduslov za izdavanje radne dozvole je predhodno legalizovan. odnosno BiH i vazeca radna dozvola. Radna dozvola se izdaje najduze na vrijeme za koje je obobren boravak.vrsta i stepen strucne spreme -posebna specijalisticka strucna znanja -radno iskustvo -posebna zdravstvena sposobnost -posebna psihicka sposobnost -posebne godine zivota -strucni ispit -odredjena licna svojstva -znanje stranih jezika Lice koje zali zaposlenje mora poslodavcu da dostavi dokumenta kojima dokazuje da ispunjava trazene uslove Uslovi za zasnivanje radnog odnosa stranih drzavljana pored opstih i posebnih traze se i dodatni uslovi.2) Posebni uslovi . To su oni slucajevi kada je radniku na osnovu zakona.-opis posla na kome se stranac zaposljava . 20 . prestanka vazenja ugovora o radu i stavljanje van snage radne dozvole Rjesenje kojim se stavlja van snage radna dozvola izdaje se strancu koji izvrsi krivicno djelo ili prekrsaj. Uz zahtjev za izdavanje dozvole poslodavac je duzan priloziti: . Dobojanje dozvole predhodi zakljucivanju ugovora o radu. Radnu dozvolu izdaje filijala Zavoda za zaposljavanje nadlezna prema sjedistu poslodavca. Posebni uslovi za zaposlavanje stranaca su: odobren boravak na teritoriji RS. Dozvola prestaje da vazi : istekom vremena na koje je izdata. Izuzeti su stranci koji obavljaju poslove utvrdjene propisima o stranim ulaganjima i predstavnicima humanitarne organizacije. prestankom vazenja odobrenja boravka.dokaz o odobrenom boravku .Prijavu o potrebnom radniku.

Indirektna diskriminacija postoji kada prividno neutralna pravna norma. Ako radnici ne ispunjavaju posebne uslove u pogledu zdravstvenog stanja ili specijalnih znanja. Direktna postoji kada je lice bilo tretirano. Pod neposrednim se podrazumjeva svako postupanje kojim se lice koje trazi zaposlenje i lice koje je zaposleno stavlja ili je bilo stavljeno ili bi moglo biti stavljeno u nepovoljni polozaj od drugog lica u uporednoj situaciji. socijalnog porijekla. etnicke pripadnosti. Indirektna diskriminacija postoji kada odredjena obredba lice koje trazi zaposlenje i lice koje jr zaposleno. uvjerenja ili vrijednosnog sitema koji cini osnov za zabranu diskriminacije. uslove zaposlenjam rada i prava iz radnog odnosa. 25 ZABRANA DISKRIMINACIJE Diskriminacija moze da se odnosi na: uslove zaposljavanja. pola. tretira se ili moze biti tretirano nepovoljnije u odnosu na drugo lice. clanstva u sindikatu ili politickoj organizaciji. statusa. Zakonom su propisani izuzeci kada nema polne diskriminacije. Diskriminacija se dijeli na posrednu i neposrednu. u istoj ili slicnoj situaciji. napredovanje u poslu. Radnik ili nezaposleno lice ne moze biti stavljen u neravnopravan polozaj u primjeni zakonodavnih ili drugih propisa i drugih obiljezja koja nisu u direktnoj vezi sa prirodom pravnih propisa. Radnik kao lice koje trazi zaposlenje mogu biti stavljeni u nepopravan polozaj zbog: rasne pripadnosti. opredeljenja. kriterijum ili praksa jednaka za sve dovede u nepovoljan polozaj lice jednog pola u poredjenju sa licima drugog pola. Prihvatljivo je stanoviste po kojem srodstvo nije apsolutna smetnja za zasnivanje radnog odnosa ali to moze biti odredjeno opstim aktom ako za to predstavlja smetnju za obavljanje odredjenih poslova. Poslodavac je duzan preduzeti efikasne mjere u cilju sprecavanja uznemiravanje. Radni odnos se ne moze zasnivati izmedju clanova uze porodice za obavljanje poslova u domacinstvu. imovnog stanja. zbog njegovog odredjenog obiljezja. 21 . U nasem zakonadavstvu nema izricite odredbe po kojoj srodstvo sa poslodavcem predstavlja smetnju za zasnivanje radnog odnosa. takvi radnici ne ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa. 26 RAVNOPRAVNOST POLOVA U RADNOM ODNOSU Diskriminacija na osnovu pola i polne pripadnosti je zabranjena. stavlja ili bi mogla da stavi u povoljniji polozaj od drugog lica. Ona moze biti direktna ili indirektna. Dozvoljeno je uspostavljanje specijalnih mjera u cilju promovisanja jednakosti i pavnopravnosti polova. otkaz ugovora o radu. seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu pola u radu i radnim odnosima. pristup strucnom osposobljavanju.Radni odnos se ne moze zasnovati sa radnikom mladjim od 18 godina za vrsenje poslova i zadataka na koje je zabranjenorasporedjivanje takvih lica. na osnovu pola. Lice koje smatra da su mu povrijedjena prava moze da podnese tuzbu nadleznom sudu protiv poslodavca.

22 . Zavod nakon prijema oglasava potrebe za radnicima u jednom od javnih glasila dostupnim gradjanima. Ugovor o radu ne prekida se za vrijeme: koristenja godisnjeg odmora. Poslodavac samostalno odlucuje o izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa i nije vezan za predlog Zavoda ili agencije. da uputi na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zastite na radu. Ugovor mora da bude u saglasnosti sa zakonom. ako to poslodavac zahtjea. Prava i obaveze radnog odnosa nastaju onog dana kada radnika stupi na rad kod poslodavca. Sadrzina oglasa mora biti u skladu sa zakonom. Ne prekida se ni za vrijeme drugih opravdanih odsustvovanja za rada. seksualno uznemiravanje i diskriminaciju na osnovu pola. Ugovorom o radu utvrdjuje se sadrzaj prava. Poslodavac moze lice koje trazi zaposlenje. Radnik moze biti samo fisicko lice sa najmanje 15 godina starosti. Poslodavac moze da zahtjeva da se oglasavanje izvrsi na drugi nacin. Rok za to iznosi 3 dana. Poslodavac dostavlja Zavodu prijavu o potrebi za radnicima. Posebni uslovi se odredjuju u oglasu prema zahtjevima radnog mjesta. Odluku o izboru donosi izmedju predlozenih kandidata ili onih koji su se neposredno obratili. To moze biti i drugo oblasceno lice poslodavca. Odluku o zasnivanju radnog odnosa zakljucavanjem ugovora o radu donosi poslovni organ poslodavca. Poslodavac moze biti fizicko i pravno lice. porodjajnog odsustva. 28 UGOVOR O RADU Ugovor o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa. Moze se vrsiti predhodna provjera sposobnosti lica koje se zaposljava. obaveza i odgovornosti izmedju radnika i poslodavca.Poslodavac ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposlenom licu zbog cinjenice da se on/ona zalio/la na uznemiravanje. perioda izmedju dana otkaza ugovora i datuma vracanja na posao po odluci suda ili drugoga organa. Oglas je ponuda ili akt koji obavezuje. poslodavca i ponude. Provjeravanje vrsi komisija ili strucni saradnik koga odredi poslodavac. uz njegovu saglasnost. Oglas sadrzi sve bitne podatke za identifikaciju radnog mjesta. 27 POSTUPAK ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA Poslodavac prema novom koncepu objasnava o mogucnostima zaposljavanja moze da bira da li ce Zavodu za zaposljavanje da prijavi potrebu za radnicima u cilju javnog objavljivanja potreba ili da trazi da mu neposredno predlozi kandidata za zasnivanje radnog odnosa. Probni rad je uslov cije se ispunjenje utvrdjuje posto je radni odnos zasnovan. Zavod moze da predlozi nezaposleno ili lice koje trazi promjenu zaposlenja. privremene sprijecenosti za rad zbog bolesti. udaljenja s posla. Oglas mora da sadrzi i rokove u pogledu prijavljivanja. Ugovor o radu je formalni akt. kolektivnim ugovorom i opstim aktom.

2) ako nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora vise puta zaposljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odredjeno vrijeme i tako ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje 3 godine. 30 PRIPRAVNICI I VOLONTERI Pripravnik je lice koje je zavrsilo srednju skolu. Ugovor sadrzi podatke o: nazivu i sjedistu poslodavca. Poslodavac je duzan radnicima koji su zasnovani radni odnosi prije stupanja na snagu Zakona o radu. TRAJANJE RADNOG ODNOSA Ugovor o radu se moze zakljuciti na odredjeno i neodredjeno vrijeme. Prilikom zakljucivanja ugovora o radu. plati. koje treba da polozi strucni ispit i kojem je potrebno predhodno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji. Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se vaznost ugovora jednom ili vise puta produzi za odredjeni period. 29. kao i u slucajevima koji su zakonom odredjeni. To je obavezan da ucini prije stupanja radnika na rad.Forma. poslodavac ne moze zahtjevati od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa poslovima za cije obavljanje zasniva radni odnos. 23 . radnom mjestu na mjestu rada. Ugovor o radu na posebnom radnom mjestu nije posebno uredjen zakonom. Radnik kome prestane radni odnos ima pravo na otkazni rok i otpremninu. sadrzaj i obaveza dostavljanja radniku propisani su zakonom. duzini godisnjeg odmora. radnom vremenu. visu skolu ili fakultet i po prvi put zasniva radni odnos u odredjenom zanimanju. Poslodavac je obavezan primjerak ugovora uruciti radniku. Radno odnos se zasniva po pravilu na neodredjeno vrijeme sa punim radnim vremenom. licne podatke o radniku. od toga da li su u pitanju poslovi koje se obavljaju kontinuirano ili sa prekidima. U kojim slucajevima ce biti zakljucen ugovor na odredjeno vrijeme zavisi od kadrovskih potreba. Radni odnos na odredjeno vrijeme moze preci u radni odnos na neodredjeno vrijeme sporazumom radnika i poslodavca. Obrazac ugovora o radu propisuje nadlezni ministar. prebivaliste ili boraviste radnika. strucna sprema radnika. Ugovor moze da sadrzi i druge podatke koje poslodavac i radnika smatraju znacajnim za uredjenje radnog odnosa. radnik uz saglasnost poslodavca nastavi da radi. datum stupanja radnika na rad. Ugovor o radu na odredjeno vrijeme moze se zakljuciti na period od 2 godine. Obavezna je pismena forma. da ponudi zakljucivanje ugovora o radu u roku od 3 mjeseca od stupanja zakona na snagu. Pripravnik ima pravo na platu i druga prava po osnovu radnog odnosa. ali se takav rad moze uvesti kroz ugovor o radu. Na taj nacin radnik zasniva radni odnos na neodredjeno vrijeme u skedecim slucajevima: 1) ako nakon isteka roka od 2 godine od dana zakljucenja ugovora na odredjeno vrijeme. Ako poslodavac ne zakljuci sa radnikom ugovor cini povredu prava radnika.

Probni rad moze da traje najvise do 3 mjeseca. pored podataka koji se navode u ugovoru o radu. Radnik ima pravo iz radnog odnosa. Poslodavac obezbjedjuje invalidsko osiguranje u slucaju povrede na poslu. da zakljuci ugovor o radu sa drugim poslodavcem i to do polovine punog radnog vremena. Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica. Poslodavac placa 35 % minimalne zarade za svakog volontera zavodu za zaposljavanje koji pokriva osiguranje volonteru u slucaju povrede na radu ili profesionalne bolesti. Pripravnicki staz lica sa zavrsenom srednjom skolom moze da traje do 6 mjeseci. koje treba da polozi strucni ispit i kojem je potrebno predhodno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji. 24 . prestaje radni odnos s danom isteka roka utvrdjenog ugovorom. Radnik koji je udovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada. 32 DOPUNSKI RAD Radnik moze pored ugovora o radu s punim radnim vremenom. Volonterski rad moze trajati onoliko koliko je za odredjeno strucno zvanje propisano trajanje pripravnickog staza. visu skolu ili fakultet i po orvi put zasniva radni odnos u odredjenom zanimanju. Istekom pripravnickog staza pripravnik prestaje radni odnos i ne postoji obaveza zakljucivanja ugovora o radu. Ovaj rok iznosi 7 dana. Pored toga. Poslodavac i radnik imaju pravo da otkazu ugovor o probnom radu i prije isteka roka na koji je ugovor zakljucen. Poslodavac moze zakluciti ugovor o radu sa pripravnikom onoliko vremena koliko traje pripravnicki staz propisan za zanimanje na koje se odnosi. Rok se moze sporazumno produziti jos do 3 mjeseca. a lica za zavrsenom visom ili visokom strucnom spremom do 1 godinu. u skladu sa poslovima koje obavlja za vrijeme probnog rada. U toku probnog rada provjerava se da li radnik ima odgovarajuce znanje i sposobnosti potrebna da uspjesno obavlja odredjene poslove. Vrijeme volonterskog staza se racuna u pripravnicki staz i radno iskustvo kao uslov za rad na odredjenim poslovima. Ugovorom o probnom radu. volonteri imaju pravo na dnevni odmor u toku dana i ima pravo na zastitu u radu. uredjuje se nacin sprovodjenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada. Strucno osposobljavanje se vrsi prema posebnom programu propisanom od strane nadleznog organa ili poslodavca.Pripravnik ima pravo na 80% minimalne zarade prije polaganja strucnog ispita sto placa poslodavac. Volonterom se smatra lice koje je zavrsilo srednju skolu. 31 PROBNI RAD Poslodavac i radnik mogu da zakljuce ugovor o probnom radu. Za to mu nije potrebna saglasnost poslodavca kod koga je stupio u radni odnos sa punim radnim vremenom. Pripravnik ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano u pogledu nezaposlenih lica.

rok i nacin isplate. Ugovor se moze zakljuciti pod uslovom: -da su poslovi utvrdjeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu.Uslov za dopunski rad jeste da se radno vrijeme kod tih poslodavaca ne podudara vremenski. Prava i obaveze zadrugara su : 1) pravo na naknadu za izvrseni rad 2) pravo na zastitu na radu 3) pravo na zdravstvenu zastitu 4) pravo na penzijsku i invalidsko osiguranje 5) pravo na naknadu stete pretrpljene na radu ili u vezi sa radnom 6) pravo na ucesce u upravljanju zadruge 7) pravo na informisanje o poslovanju zadruge Zadrugari ima pravo na naknadu za izvrseni rad u iznosu utvrdjenom opstim aktom zadruge. -da be predstavljaju poslove za koje se zakljucuje ugovor o radu na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. Zadruga posluje sa trecim licima u ime i za racun svojih clanova. Omladinska zadruga vodi evidenciju o radnom angazovanju zadrugara. Visak prihoda se usmjerava u fond zajednickih potreba zadrugara. Poslodavac je duzan da zadrugaru obezbjedi zastitu na radu. To ne mogu biti poslovi kojima se krsi zabrana konkurencije poslodavca kod koga je radnik zaposlen sa punim radnim vremenom. Ima pravo na zdravstveno i penziono-invalidsko osiguranje. I jedni i drugi su vremenski ograniceni. ali se obavljaju s vremena na vrijeme. 33 RAD VAN RADNOG ODNOSA Ugovorom o obavljanju privremenih ili povremenih poslova ne uspostavlja se radni odnos. konstruktivni poslovi. Povremeni poslovi su isto kratkotrajni. Izvrsilac ima pravo na naknadu za zavrseni posao. Privremeni poslovi si kratkotrajni. Izvrsilac ima pravo na naknadu za zavrseni posao. sa punim ili nepunim radnim vremenom -da ne traju duze od 60 dana u toku kalendarske godine Ugovorom se odredjuju: -ugovorne strane -rokovi za otpocinjanje i izvrsenje poslova -uslovi i nacin njegovog izvrsenja -visina. nagrade za izvrseni posao OMLADINSKO ZADRUGARSTVO Djelatnost zadruge je organizovano obavljanje poslova za potrebe poslodavaca koji nemaju karakter radnog odnosa. odnosno u svoje ime i za racun svojih clanova i to na principu samofinansiranja. Privremeni i povremeni poslovi nisu ograniceni brojem lica koji ce ih obavljati. Zakonom o radu odredjene kazne za prekrsaj za poslodavce ako zakljuci ugovor suprotno odredbama o obavljanju privremenih i povremenih poslova. 25 .

Visina naknade za kucni rad utvrdjuje se putem kolektivnog pregovaranja ili na osnovu odluka nadleznog organa. U radnu knjizicu se upisuje i staz osiguranja ostvaren u vidu obavljanja privremenih i povremenih poslova. Poslodavac treba da vodi i evidenciju poslova dodjeljenih kucnim radnicima. raspakivanju i pakovanju i sl.. visinu isplate i nacin obracuna. 26 . 35. zamjeni alata. da vode racuna o svojoj bezbjednosti i zdravlju. Treba ih isplacivati po predaji svakog zavrsenog posla. Poslodavac moze upisati u radnu samo podatke koji se o vremenu koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega i ne moze upisati podatke koji bi radniku otezali ponovno zaposlenje. RADNA KNJIZICA Radna knjizica je javna isprava koju izdaje nadlezni opstinski organ uprave. Obavlja ga za novcanu naknadu. voda) i vrijeme provedeno u odrzavanju masina i opreme. Takva obavjestenja treba da sadrze: ime i sjediste poslodavca i posrednika. Treba obezbjediti ravnopravan tretman izmedju kucnih radnika i ostalih zaposlenih. U slucaju opasnosti za radnika ili porodicu treba zabraniti dalji rad u kuci. Poslodavac moda informisati radnike o svim opasnostima vezanim za posao. RAD NA IZDVOJENIM RADNIM MJESTIMA Izraz ’’kucni rad. Kucni radnici imaju pravo za zastitu po socijalnog osiguranja. Radnik kada pocne da radi predaje knjizicu poslodavcu. kao i o vremenu provedenom van radnog staza koje se priznaje kao penzijski staz. vrstu i opis posla. On taj posao obavlja u svojij kuci ili drugom mjestu po izboru. Kucni radnici treba da se isplacuju za troskove koje snose u vezi sa obavljanjem posla ( grijanje. Od radnika se trazi da se pridrzavaju propisanih mjera zastite. osvjetljenje. Ona sadrzi podatke o naknado priznatom radnom stazu. sporazum izmedju kucnog radnika i poslodavca na neki drugi nacin. Prilikom prestanka radnog odnosa poslodavac je duzan radniku vratiti radnu knjizicu. a koje nije kod poslodavca.34. Poslodavac treba da vodi registar svih kucnih radnika i da izvjeste nadlezne organe o kucnim radnicima. oznacava posao koji obavlja lice koje se naziva kucni radnik. osigurati sve mjere obezbjedjivanja i licne zastite. Poslodavac je fizicko ili pravno lice koje direktno ili putem posrednika obezbjedjuje kucni rad. Zahtjev za izdavanje knjizice moze podnjeti lice koje je navrsilo 15 godina zivota. kod koga se ona nazazi za vrijeme radnog odnosa. Radnom knjizicom se dokazuje staz osiguranja i drugi vidovi penzijskog staza radnika. Kada kucni radnik dobije posao poslodavac ili posrednik treba da ga informisu u pismenoj formi o posebnim uslovima zaposlenja.

Prvenstvo otkupa kod pronalaska Ako radnik na radu ostvari izum. U institucijama BiH poslodavac i zaposleni mogu ugovoriti da se zaposleni obavezuje da ne moze bez odobrenja poslodavca sklopiti ugovore iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. a radnik ima pravo na naknadu utvrdjenu ugovorom. U pitanju su poslovi koji spadaju u djelatnost koju stvarno obavlja poslodavac i koji su od znacaja za njega. texnicko unapredjenje ili drugi pronalazak iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Zabrana moze trajati do 1 godine. U uporednom zakonodavstvu je prisutno rjesenje da ako radnik postupi protivno zabrani. ZABRANA KONKURENCIJE POSLODAVCU Zabrana obavljanja poslova djelatnosti koje obavlja poslodavac Radnik ne moze da konkurise poslodavcu zato sto bi obavljao za svoj ili tudji racun poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. U upravnom pravu izum ostvaren na radu pripada poslodavcu.36 FAKTICKI RADNI ODNOS Fakticki rad postoji kada poslodavac primi radnika na rad ali ne zakljuci s radnikom ugovor o radu. Datum prijavljivanja za osiguranje po pravilu je identican datumu stavljanja radnika na rad utvrdjenom u ugovoru o radu. poslodavac moze od radnika traziti naknadu pretrpljene stete. penziono-invalidsko osiguranje od nezaposlenosti. Zabrana zasnivanja radnog odnosa kod drugog poslodavca poslije prestanka radnog odnosa Poslodavac se moze sporazumjeti sa radnikom da se u cilju zabrane konkurencije odredjeno vrijeme nakon pretanka radnog odnosa radnik ne moze zaposliti kod drugog poslodavca na teritoriji RS ili uzem podrucku. Predvidjena je novcana kaznaza prekrsaj za poslodavca ako sa radnikom pripremljenim na rad ne zakljuci ugovor o radu. inovaciju. duzan je da o tome obavjesti poslodavca i da mu po pravu prvenstva ponudi otkup. 37. Fakticki rad se pojavljuje kao ’’rad na crno. kada poslodavac ne zaljuci ugovor o radu sa radniko. Poslodavac je duzan da radnike prijavi na zdravstveno. Radnik se ne moze obavezati prema poslodavcu ako je do prestanka radnog odnosa doslo krivicom poslodavca. da bi izbjegao obavezu da prijavi radnika. U zakonu o radu nije uredjena mogucnost odustajanja od ove klauzule. I institucijama BiH rok moze da iznosi do 2 godine od prestanka ugovora o radu. 27 . Poslodavac ima do 60 dana da odgovori na ponudu. Za vrijeme trajanja obaveze radnik ima pravo na naknadu koja na moze biti manja od 50 % prosjecne plate koju je radnik ostvario.. Radnik se odjavljuje sa socijalnog osiguranja s prestankom radnog odnosa.

Kod preraspodjele radnog vremene. rasporedjivanja radnika. Za prekovremeni rad donose se posebne odluke. Na kraju godine utvrdjuje se za svakog radnika iznos zarade za proteklu godinu. Obaveza organizacije je da obezbjedi rad radnicima u skladu sa njihovim sposobnostima i potrebama organizacije. OSTVARIVANJE POJEDINACNIH PRAVA RADNIKA BEZ VODJENJA POSEBNOG POSTUPKA Radno vrijeme Rad u punom radnom vremenu zavisi od procesa rada. tako da ostvari prosjecno. Zastita na radu Propisi u pogledu zastite na radu odredjuju obaveze cije izvrsenje omogucava da radnici ostvare svoja prava u pogledu zastite na radu. Tada se donose pojedinacne odluke koje se tiu prava radnika. Posebna zastita na radu Zabrana zaposljavanja omladine i zena na odredjenim poslovima. U slucajevima i pod uslovima predvidjenim zakonom organizacija ima obavezu da radniku obezbjedi raspored na druge poslove. puno radno vrijeme. radnik u jednom vremenskom periodu moze da radi duze od punog vremena. znace da organizacije i poslodavcima moraju kod zasnivanja radnog odnosa. radnik moze zahtjevati da radi krace od punog radnog vremena ako je takva mogucnost u zakonu predvidjena. Svaki radnik je duzan da se ponasa prema propisanim mjerama. zbog cega mu prijeti opasnost za zivot i zdravlje. odnosno da primjenjuje mjere zastite na radu.38. Kada su radnikova prava povredjena on ima pravo traziti donosenja posebne odluke. Takva situacija moze nastati u slucaju kada radnik utvrdi damu na poslovima i zadatcima nije utvrdjena propisna zastita. Izuzetno. uslova i organizacije rada. odredjivanja smjena. prekovremenog radnog vremena uvijek voditi racuna o ovim zabranama. Zarada Kod ostvarivanja prava na zaradu za svakog radnika se odredjuje novcani iznos na ime zarade mjesecno ili u nekom drugom intervalu. Rasporedjivanje radnika Zaposleni imaju pravo na poslovima i zadacima za koje su zasnovali radni odnos. zabrana prekovremenog i nocnog rada. da bi u narednom periodu radio krace od punog radnog vremena. 28 .

Za svakog radnika donosi se pojedinacni plan. da radnik dobija poslove i zadatke u skladu sa svojim mogucnostima. Odluke donosi rukovodilac uprave. Posebni slucajevi ostvarivanja pojedinacnih prava Radnici odredjena prava ostvaruju u odredjenom postupku koji sami iniciraju ili to cini nadlezni organ. odnosno poslodavac treba da donese plan koriscenja godisnjeg odmora. One se donose na osnovu zahtjeva radnika. Strucno osposobljavanje Organizacija rada mora da obezbjedi da dodju do izrazaja radne i strucne sposobnosti radnika. useljenja u stan. Takvi su slucajevi kada treba utvrditi radnu sposobnost radnika. 29 . da omoguci razvijanje radnih sposobnosti radnika. Rasporedjivanje radnika Prilikom rasporedjivanja donose se pojedinacne odluke za svakog radnika. Postoji i kolektivni godisnji odmor. a moze biti obavezna na isplatu i onda kad nije obaveznik. Zena pocinje koriscenje porodiljskog odsustva na osnovu nalaza ljekara. Takav je slucaj sa koriscenjem odsustva za slucaj : sklapanja braka. Naknada zarade Pravno na zaradu ostvaruje se na taj nacin sto radnik obavjestava organizaciju o tome da su se stekli uslovi za ostvarivanje prava na naknadu zarade. organizacije i njihovi organi. potrebu njegovog rasporedjivanja na druge poslove i zadatke i kada radnik trazi odredjena novcana sredstva radi zadovoljavanja stambenih potreba.Odsustva radnika Za koristenje godisnjeg odmora. Organizacija je duzna da obezbjedi ostvarivanje tog prava onda kada je organizacija u kojoj zaposleni radi obaveznik isplacivanja. U nekim slucajevima odluka se donosi uz saglasnost radnika. smrt clana uze porodice. kada svi radnici u isto vrijeme koriste godisnji odmor. Radnici imaju pravo na odsustvo ili samo ispunjavanjem odredjenih uslova. OSTVARIVANJE POJEDINIH PRAVA RADNIKA UZ VODJENJE POSEBNOG POSTUPKA Prava majki Za prava majki u vezi porodiljskog odsustva i prava roditelja koji se staraju o djeci donose se posebne odluke. Odluka o koriscenju odmora moze biti donjeta po zahtjevu radnika. 39.

Radnik moze da prestane sa radom ako svoju volju izjavi u pisanom obliku. 30 . poslovi koji posebne psihofizicke sposobnosti. zamjena smjena vrsi se u rokovima i na nacin odredjen kolektivnim ugovorom. To je prisutnost koja traje duze od punog radnog vremena. To je najvise 10 sati sedmicno. Poslodavac je duzan da izvrsi raspored radnog vremena radnika najmanje za 30 narednih dana. U institucijama BiH zaposlenik moze zakljuciti vise takvih ugovora. Skraceno radno vrijeme cl. kada se radno vrijeme na odredjenim poslovima i zadatcima sastoji se iz vremena efektivnog rada i vremena obavezne prisutnosti. Nepuno radno vrijeme To je radno vrijeme krace od 40 casova nedeljno. i majkama sa djecom od 1 godine zivota. Trajanje nocnog rada je izmedju 22 casa i 6 casova narednog dana. Radnik moze zakljuciti ugovorom o radu sa punim radnim vremenom samo sa jednim poslodavcem. zaposlenika rada ili sindikata. posebne mjere zastite i sl. Radnik ima posebna prava kao sto su uredan godisnji odmor. Radnik samovoljno postupa kada bez ikakve izjave napusti rad.41 Uvodi se na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada. Radnik je potom duzan da ostane u radnom odnosu koliko zahtjeva zakon. pravilnikom o radu i ugovorom rada. 40. osim ako su zaposleni u industriji kad traje od 19 do 7 casova. To vazi za sve slucajeve kada radni odnos prestaje odlukom poslodavca i po sili zakona. .Stalnost zaposlenja Odluka o prestanku radnog odnosa moze biti donjeta tek kada su uslovi za prestanak radnog odnosa ispunjeni i na objektivan nacin utvrdjeni. Prisutnost na radu i efektivan rad Radno vrijeme moze biti duze od punog radnog vremena. Radnik prima platu u skladu sa radnim vremenom. Radno vrijeme skracuje se srazmjerno stetnom dejstvu. Radnik moze da zakljuci ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa vise poslodavaca i na taj nacin ostvari puno radno vrijeme. poslovi na kojima se nem oze obezbjediti efikasna zastita na radu. Ako je kod poslodavca rad organizovan u smjenama. Ti posebni uslovi mogu biti : poslovi sa povecanim rizikom od povredjivanja ili oboljenja. kao i trudnim zenama pocevsi od 6 mjeseci trudnoce. Radnicima mladjim od 18 godina zabranjen je nocni rad. O skracenju odlucuje nedlezni ministar po zahtjevu poslodavca. RADNO VRIJEME Puno radno vrijeme Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 sati sedmicno.

Radnik ima pravo na dnevni odmor izmedju dva uzastopna radna dana utrajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Prekovremeni rad je zabranjen licima mladjim od 18 godina. Radnik koji nema najmanje 6 mjeseci radnog danam ima pravo na godisnji odmor u trajanju najmanje 1 dan za svaki navrseni mjesec rada. radno vrijeme u jednom dijelu godine moze da bude duze. Uvecanje plate je najmanje 30 % u odnosu na platu za isti broj casova rada u toku radnog vremena. 43. Vrijeme dnevnog odmora uracunava se u puno radno vrijeme radnika. Preraspodjela nije mogua kod rada sa skracenm radnim vremenom. 42. jednokratno ili dvokratno radno vrijeme. 31 . Radnik ima pravo na godisnji odmor i tog prava se ne moze odreci. trudnim zenama. PRAVO RADNIKA NA ODMOR Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od 30 minuta. ravnomjerno i u turnusima. Licima mladjim od 18 rad se moze odobriti uz njihovu pismenu saglasnost. Ako potreba za prekovremeni radom traje vise od 3 sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku godine poslodavac o tome mora obavjestiti nadleznog inspektora rada. Preraspodjelom punog radnog vremena. Duzina godisnjeg odmora zavisi od duzine neprekidnog rada u toku godine. PRERASPODJELA RADNOG VREMENA Puno radno vrijeme se moze preraspodjeliti ako to priroda posla i potrebe zahtjevaju. starosti radnika. dnevno i nocno radno vrijeme . posebnih usloa rada. radnici koji rade na narocito teskim poslovima i poslovima koji su stetni za zdravlje). a u drugom dijelu krace. Pojedine kategorije imaju pravo na minimalnu i uredjeni odmor ( maloljetni radnici. majkama sa djecom do 3 godine zivota. Prekovremeni rad ne moze trajati duze od 10 casova sednicno. Radno vrijeme se rasporedjuje kao : redovan rad ili organizovan u smjenama.Raspored Puno radno vrijeme radnika iznosu 40 dana sedmicno. Radnik moze dobrovoljno raditi i vise od 10 sati. Duzan je da raspored oglasi na nacin koji je pristupacan svim radnicima. niti za radnike mladje od 18 godina. Godisnji odmor ne moze da iznosi duze od 30 radnih dana. 41 PREKOVREMENI RAD Prekovremeni rad se uvodi na zahtjev poslodavca kada nastupe odredjene okolnosti ili prijete njihovo nastupanje. Poslodavac je duzan da izvrsi raspored radnog vremene najmanje 30 narednih dana. samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mladjeg od 6 godina. Radnik koji ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godisnji odmor u trajanju najmanje 18 radnih dana. U toku kalendarske godine radnik ne moze raditi prekovremeno vise do 150 sati.

Poslodavac moze odluciti da radnik iskoristi odmor u 2 djela ako to zahtjeva proces rada. Izuzetak je strucno usavrsavanje u inostranstvu koje moze da traje do 1 godine. PRAVO RADNIKA NA ODSUSTVO Radnik ima pravo na placeno i neplaceno odsustvo. Opste mjere primjenjuju se na svim radnim mjestima. posjete clanu uze porodice koji zivi u inostranstvu. radi zabovoljavanja vjerskih. pripremanje i polaganje ispita u obrazovnoj organizaciji. U institucijama BiH poslodavac odobrava koristenje i odreduje vremenske periode koristenja godisnjeg odmora u rjesenju o godisnjem odmoru. kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Radnik nema pravo na naknadu stete. teska bolest clana porodice. Poslodavac je duzan radniku na njegov zahtjev da odobri odsustvo radi zadovoljavanja vjerskih i nacionalno-tradicionalnih potreba. smrt clana porodice. 32 . posebne i mjere koje su obavezne sprovesti odredjene organizacije. pripremanje magisterija i doktorata. Moze da odsustvuje s posla najmanje 5 radnih dana u toku godine u slucaju : stupanja u brak. Zaposlenik ima pravo da koristi 1 dan odmora kad to zeli. Troslovi mjera zastite na radu padaju na teret poslodavca.mjere u vezi sa uslovima rada . U uporednom zakonodavstvu radnik ima pravo na placeno odsustvo za vrijme strucnog ili opsteg skolovanja. ZASTITA NA RADU Mjere zastite na radu su: .Radnik koristi godisnji odmor bez prekida. Slucajevi kada radnik ima pravo na placeno odsustvo odredjeni su zakonom. kojima se stiti fizicko i psihicko zdravlje i licna i kolektivna bezbjednost radnika u procesu rada. preduzeca i poslodavci. Radnici koji rade u poslovima nastave u obrazovanim ustanovama koriste godisnji odmor za vrijeme skolskog rasputa. 44. porodjaj supruge. osposobljavanja ili usavrsavanja te obrazovanja za potrebe ucesca u upravljanju. Neplaceno odsustvo u navedenim slucajevima moze da iznosi do 3 mjeseca. a posebne na odredjenim radnim mjestima. Odsustvo moze da traje do 3 dana u toku godine. Poslodavac je duzan obezbjediti uslove rda i potrebne mjere licne i kolektivne zastite na radu.mjere u vezi sa posebnom zastitom Mjere kojima se neposredno obezbjedjuje sigurnost na radu obuhvataju opste. Radnik moze i u drugim slucajevima odsustvovati. Kolektivnim ugovorom o radu se moze predvidjeti da radnik koristi neplacenio : obavljanje neodlozenih licnih i porodicnih poslova. tradicionalnih i drugih potreba. U institucijama BiH zaposlenik ima pravo na odsustvo do 6 radnih dana u godini. 45. Radnik ima pravo na neplaceno odsustvo u odredjenim slucajevima. i to najmanje 30 dana prije koristenja.mjere kojima se neposredno obezbjedjuje sigurnost na radu .

ZASTITA OMLADINE NA RADU Ima za cilj da se zastiti psihofizicki razvoj radnika. Novcanom kaznom kaznice se za prekrsaj poslovac ako njegovom krivicom dodje do nesrece na poslu zbog neispravnosti objekta. odredjuje se kolektivnim ugovorom. da povjeri da li je radnik osposobljen da rukuje sredstvima rada. Pravo na zastitu imaju : radnici u preduzecu. Radnik je duzan da odmah obavjesti poslodavca o postojanju ovih uslova i o odbijanju da da radi. osim u slucaju ako je zaposlena na rukovodecem radnom mjestu koje ne zahtjeva fizicki rad ili sluzbama zdravstvene ili socijalne zastite. te sprjecava nastanak nesrece. 33 . Sindikat moze od poslodavca traziti da preduzme mjere predvidjene zakonom. ZASTITA ZENE NA RADU Posebne mjere kojima se stiti zdravlje zene su : 1) zabrana rada na posebno stetnim i opasnim poslovima Zena ne moze biti rasporedjena na rad u podzemnim djelovima rudnika. da provjeti da li je radnik osposobljen da rukuje sredstvima zastite na radu. lica koja se nalaze na izdrzavanju kazne zatvora. U institucijama BiH poslodavac je duzan da osposobi zaposlenika za rad na nacin koji obezbjedjuje zastitu zivota i zdravlja zaposlenika. uredjaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada ili zbog neovlascenog i nestrucnog rukovanja tim sredstvima. Poslodavac je odgovoran za posljedice nesrece na radu koje mogu nastupiti zbog neispravnog objekta. kvalofikaciji i dokvalifikaciji. uredjaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u procesu rada. kvarove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu. Koji su to poslovi. Radnik mladji od 18 godina ne moze biti rasporedjen da radi na narocito teskim fizickim poslovima i na radovima koji se obavljaju pod zemljom ili vodom. Odgovoranost je materijalna i prekrsajna. ucesnici dobrovoljnih i javnih radova organizovanih u javnom interesu. zastitnu opremu i sredstva licne zastite. masina. Ne moze da radi ni na drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povecan rizik po njegov zivot. lica na profesionalnoj rehabilitaciji. 46. da namjenski koristi sredstva rada. masina. Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po zivot i zdravlje. ucenici i studenti na prakticnoj nastavi i strucnoj praksi. da odmah pismeno ili usmeno prijavi nedostatke.Duznost poslodavca su da upozna radnika sa propisima. Duznosti radnika su: da se pridrzava utvrdjenih mjera zastite na radu. lica koja se nalaze na strucnom osposobljavanju. 47. zdravlje i psihofizicki razvoj.

Za vrijeme koriscenja porodiljskog odsustva. 5) prava zaposlenika koji se staraju o djeci Zaposleni koji se staraju o djeci imaju pod odredjenim uslovima pravo na rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porodiljskog odsustva. uz naknadu plate. Duzina odsustva se uvecava kada se povecava broj djece. Zena na sopstveni zahtjev moze poceti sa radom prije isteka porodiljskog odsustva. 3) pravo na prodiljsko odsustvo Za vrijeme trudnoce. nakon isteka 60 dana od dana rodjenja djeteta. Jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da tako radi ukoliko je dijetetu potrebna pojacana njega. sa pravom na naknadu plate za drugu polovinu punog radnog vremena. zena ima pravo na odsustvo s rada. porodjaja i njege djeteta. Zena moze poceti sa koristenjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porodjaja. To pravo ima dok dijete ne nevrsi 2 godine zivota. Odsustvo traje 1 godinu. 4) zastita od otkaza ugovora o radu Poslodavan ne moze odbiti da primi u radni odnos zenu zato sto je trudna. 34 . pravo na odsustvo ima zaposleni otac ili usvojilac. zena ima pravo na naknadu plate. niti mu se moze promjeniti mjesto rada. Ako rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog. Zena moze biti rasporedjena na drugi posao samo uz njen pristanak. niti joj moze otkazati ugovor o radu zbog trudnoce ili zato sto koristi porodiljsko odsustvo. ili iz drugih razloga nije sposobna da se brine o djetetu i da ga njeguje. U institucijama BiH porodjajno odsustvo traje 6 mjeseci. To je moguce na osnovu nalaza i preporuke nadleznog doktora medicine. potrebno da se oporavi od porodjaja ( najmanje 45 dana ). Roditelju takvog djeteta ne moze se bez njegove saglasnosti odrediti da radi prekovremeni ili nocu. Ako majka umre ili napusti dijete.2) privremeni raspored na druge poslove i drugo radno mjesto Zena za vrijeme trudnoce i dok doji dijete moze biti privremeno rasporedjena na druge poslove ako je to u interesu ocuvanje njenog zdravlja ili zdravlja djeteta. ali ne prije nego sto protekne 60 dana od dana porodjaja. zena ima pravo na porodiljsko odsustvo. Ako poslodavac nije u mogucnosti da zeni obezbjedi raspored na drugi posao. a u institucijama BiH to vrijeme nije ograniceno. zena ima pravo na porodiljsko onoliko vremena koliko je po ocjeni doktora medicine. Jedan od roditelja djeteta sa psihofizickim smetnjama u razvoju koje nije smijesno u odgovarajucu ustanovu ima pravo da radi polovinu radnog vremena. Roditelji se mogu sporazumjeti da odsustvo koristi otac umjesto majke.

nakon ljecenja od povrede na radu ili profesionalne bolesti. Plata obuhvata osnovnu platu i sva dodatna sredstva bilo koje vrste. prekovremenog rada. osposobljen za rad. U institucijama BiH poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost. Plata se uvecava za procanat odredjen zakonom ili kolektivnim ugovorom.48 ZASTITA BOLESNIH I INVALIDNIH LICA NA RADU Radnik je duzan da obavjesti poslodavca da je provremeno nesposoban za rad. Elementi za utvrdjivanje ove plate su troskovi zivota i zivotne potrebe radnika i clanova njihove porodice. Poslodavac ne moze da isplati radniku manju platu. Plata se isplacuje unazad. Poslodavac je duzan isplatiti jednake plate zenama i muskarcima za jednak rad i jednake vrijednosti. ima pravo da se vrati na poslove koje je odgovaraju njegovim sposobnostima. Plata pripada za izvrsen rad. Radnik koji je nakon ljecenja i oporavka od povrede na radu ili profesionalne bolesti. ako dobije predhodnu saglasnost Upravnog inspektora. 35 . U institucijama BiH duzan je to da ucini posmenim putem u roku od 3 dana. rada nocu. U institucijama BiH plata zavisi od slozenosti poslova koje zaposleni obavlja. rada praznikom i drugim danima kada se po zakonu ne radi. Poslodavac moze da ga rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti.NAKNADA ZARADE I DRUGA PRIMANJA Pravo na platu Radnik ima pravo na platu. 1) zabrana poslodavcu da otkaze ugovor o radu Radnik koji je povredjen na poslu ili obolio od profesionalne bolesti.ZARADA. 3) obaveza rasporedjivanja na drugi posao Preostala radna sposobnost radnika ne moze prestavljati razlog za otkaz ugovora o radu. poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad. radnog staza. a poslodavac obavezu placanje. kao i opsti novo razvijenosti i ekonomske mogucnosti. stepen strucne spreme. Najniza plata je najniza za puno radno vrijeme. Radnik ima pravo na uvecanje plate po osnovu: otezanih poslova rada. Iznos se odredjuje kolektivnim ugovorom. radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzionom i invalidskom osiguranju. 49. To moze da ucini izmjenom ugovora o radu. 2) prednost kod ostvarivanja prava na strucno osposobljavanje i usavrsavanje Radnik kod koga.. odgovornosti za izvrsavanje poslova i drugih kriterijuma utvrdjenih odlukom Savjeta ministarstva ili aktom poslodavca. Ako poslovac nema mogucnost da radnika rasporedi na drugi odgovarajuci posao. ostanu posljedice po zdravlje ima prednost u odnosu na ostale radnike kod ostvarivanje prava na strucno osposobljavanje i usavrsavanje.

U institucijama BiH predvidjene su iste obaveze poslodavca i radnika.Pravo na naknadu Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanje da rada u odredjenim slucajevima. Radnik moze da ostvari naknadu troskova prevoza i naknadu troskova sluzbenog puta. kolektivnim ugovorom. nauci. Zakonom se propisuje minimalan iznos naknade. Poslodavac moze radniku od plate odbiti najvise 50 %. Uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate za vrijeme privremene sprijecenosti za rad zbog bolesti i povrede. tehnici i tehnologiji pracen je promjenama u profesijama. visina i nacin ostvarivanja prava na naknadu plate. U pitanju su slucajevi utvrdjeni zakonom. svoje ili tudje potrazivanje naplatiti odustajanjem od plate ili naknade plate. Poslodavac koji radniku nije obezbjedio strucno osposobljavanje ili usavrsavanje u skladu sa odredjenim zahtjevima. drzavnog praznika. Radnik ne mora a vjerovatno i nece ostati do kraja svog radnog vijeka na radnom mjestu na kome je zasnovao radno odnos. snosi rizik odgovornosti za stetu na radu. Potrebno je u ukupnoj politici strucnog obrazovanja i normativnog regulisanja strucnog obrazovanja i zaposljavanja imati u vidu aktelne savremene i buduce potrebe. STRUCNO OBRAZOVANJE I PROFESIJE Poslodavac moze da uputi radnika na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zastite rada. 50. Opstim kolektivnim ugovorom u RS strucno obrazovanje je predvidjeno kao. Naknada plate iznosi u visini 100% prosjecne plate koju je radnik ostvario u odredjenom predhodnom periodu ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu za vrijeme: godisnjeg odmora. Radnik je duzan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i usavrsavanje. privremene sprijecenosti zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. blize se odredjuju propisima o zdravstvenom osiguranju. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 51. On nema pravo obestecenja kada materijalna sreta nastane kao posljedice nestrucnog rada. bez pristanka radnika ili pravosnazne odluke nadleznog suda. odnosno na radnom mjestu koje je navedeno ugovorom o radu koji je zakljucio prilikom zakljucivanja radnog odnosa. visina i nacin ostvarivanja prava na naknadu. Proces promjena u drustvu. duznost poslodavca. trajanja prava na naknadu. 36 . Poslodavac ne moze. Poslodavac moze da uputi radnika na odredjene obuke strucnog osposobljavanja i usavrsavanja. RASPOREDJIVANJE I UPUCIVANJE RADNIKA Rasporedjivanje radnika se zasniva na ugovaranju izmedju poslodavaca i radnika. prema zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika.

krivicnu i odgovornost za prekrsaj ). valuti u kojoj ce se radnik isplacivati plata i druga primanja. Izuzetak od ovog pravila moguce je samo u slucaju kada nastupe odredjeni razlozi. Radne obaveze radnika propisuju se zakonom. radnog vremena. 37 . MIROVANJE RADNOG ODNOSA Radniku koji je zakljucio ugovor o radu na neodredjeno vrijeme mogu da miruju prava i obaveze. zastite na radu.Rasporedjivanje radnika na drugo radno mjesto vrsi se izmjenom ugovora o radu. Poslodavac moze radnika uputiti na rad u stranu zemlju u kojoj poslodavac obavlja dio djelatnosti. sindikatu ili politickoj organizaciji. Krivicno je odgovorno lice koje drugome uskrati ili ogranici pravo na slobodno zaposljavanje pod uslovima jednakim onim koji su predvidjeni u zakonu ili drugim propisima. odmora. U institucijama BiH zaposlenik prekida radni odnos u sva slucaja: kada je potvrdjen kao kandidat za javnu duznost za koju se vrsi izbor u bilo kojem zakonodavnom organu i na bilo kojem nivou vlasti i kada je imenovan na diznost u bilo kojem izvrsnom organu vlasti na bilo kojem nivou vlasti. Funkcija se obavlja profesionalno i za to se ostvaruje plata. uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. Rasporedjivanje na druge poslove vrsi se kroz promjenu klauzule o radnom mjestu. Uslov za to je da se sa radnikom sporazumje o : trajanju rada u stranoj zemlji.. uslovima smjestaja. Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu. javnoj sluzbi. 53. Poslodavac moze pored promjene klauzule radniku da ponudi radniku zakljucivanje ugovora o radu pod izmjenjenim okolnostima. Javna funkcija moze da se obavlja u javnom organu ili organizaciji. moze da ucini odgovorno lice za preduzimanje ovih mjera. odsustva. DUZNOST RADNIKA DA SE PRIDRZAVA OBAVEZA IZ UGOVORA O RADU Radnik je duzan da izvrsava svoje radne obaveze. 52. Prava i obaveze mogu da miruju za vrijeme skuzenja vojnog roka i obavljanja javne funkcije. plate i naknade plate. Radnik se vraca na radiji i drugi odgovarajuci posao. Radnik ima pravo i duznisti da se vrati na rad poslije prestanka rada zbog koga su mu prava i obaveze mirovali. Odgovornost za ucinjenu povredu iz ugovora o radu ne iskljucuje druge oblike odgovornosti ( materijalnu. Povreda osnovnih prava radnika je krivicno djelo koje se odnosi na zastitu prava radnika u pogledu: zasnivanja i prestanka radnog odnosa. kolektivnim ugovorom. predmet zastite krivicnog djela povrede prava pod jednakim uslovima i prava gradjana za vrijeme nezaposlenosti. Moze trajati najduze dva mandata. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Krivicno djelo nepreduzimaju mjera zastite na radu.

TEZE I LAKSE POVREDE RADNE OBAVEZE Teza povreda radne obaveze je ponasanje radnika kojim se nanosi ozbiljna steta interesima poslodavca ili ponasanje radnika iz koga se osnovno moze zakljuciti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguc. Pismeno upozorenje poslodavca radniku se daje za laksu povredu radne obaveze. Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku bez obaveze postovanja otkaznog roka zbog tezeg prestupa ili teze povrede sluzbene duznisti. SANKCIJE ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Sankcije za povredu radne obaveze su predmet zakonskog uredjivanja.nanosenje stete trecim licima koju je poslodavac duzan nadoknaditi 3) zloupotreba polozaja 4) odavanje poslovne i sluzbene tajne 5) namjerno onemogucavanje ili ometanje drugih radnika da izvrsavaju radne obaveze 6) nasilnicko ponasanje prema poslodavcu ili prema drugim radnicima ili trecim licima za vrijeme rada 7) koristenje alkoholnih pica ili droga za vrijeme radnog vremena 8) neopravdan izostanak sa posla u trajanju od 3 dana. .54. U zakonu o radu lakse povrede radne obaveze su povrede drugacije od onih koje su neposredno propisane kao teze. Sankcije su propisane zakonom i ne mogu se propisati drugim izvorima radnog prava. Tezom povredom se smatraju i svi drugi slucajevi kojima se nanosi steta poslodavcu. Prema zakonu u institucijama u BiH ugovor o radu se ne moze otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. To su: 1) pismeno upozorenje poslodavca 2) jednostavni otkaz ugovora o radu. 55. Ukoliko radnik i pored upozorenja ponovi takvo ponasanje smatra se da je u pitanju teza povreda zbog cega poslodavac moze da raskine ugovor o radu. Teze povrede radnih obaveza si : 1) odbijanje radnika da izvrsi radne obaveze 2) kradja. namjerno unistenje ili ostecenje sredstava poslodavca. Prema Opstem kolektivnom ugovoru lakse povrede su: 1) kasnjenje na posao i odlazak s posla prije kraja radnog vremena 2) izazivanje svadje na poslu 3) neljubazan i nekulturan odnos prema drugim radnicima i strankama 4) konzumiranje alkohola u manjim kolicinama 5) nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima 6) ponasanje koje steti ugledu i interesima poslodavca ili trecih lica. nezakonito raspolaganje sredsrvima poslodavca.

druga pitanja od znacaja za zastitu radne discipline.POSTUPAK ZA UTVRDJIVANJE RADNE OBAVEZE Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu blize se uredjuje pokretanje. Spor pokrece pred nadleznim sudom. subjektivne i objektivne okolnosti i individualne osobine radnika. Ako kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu nije drugacije odredjeno. 6) krsenje pravila radne discipline. 57. 7) neprimjerno ponasanje prema gradjanima u vrsenju duznosti. Teze povrede sluzbene duznosti su : 1) vrsenje radnje koja je krivicno djelo protiv sluzbene duznosti. Poslodavac je duzan da razmotri misljenje sindikata ili savjeta radnika ako mu je misljenje dostavljeno prije donosenja konacne odluke. za utvrdjivanje povrede radnih obaveza. Svaka druga povreda koja se posebnim zakonom utvrdi kao teza povreda. 39 . sluzbene ili vojne tajne. Povrede sluzbene duznosti mogu biti teze ili lakse. Odgovornost se zasnivan krivici. Radnik kome je na ovaj nacin prestao radni odnos moze da pokrene radni spor. Poslodavac je obavezan da omoguci radniku odbranu kada je u pitanju teza povreda radne obaveze. U sporu pred sudom poslodavac je duzan da dokaze postojanje razloga za otkaza ugovora o radu. Zastarjelost tece od dana saznanja poslodavca za ucinjenu povredu radne obaveze i za ucinioca povrede. vodjenje i zastarjelost postupka. Poslodavac je duzan da radniku omoguci da bude saslusan i da iznese odbranu ukoliko je to moguce s obzirom na okolnosti. POVREDE SLUZBENE DUZNOSTI BiH U institucijama BiH zaposlenik odgovara za povredu sluzbene duznosti. U institucijama BiH taj rok je 15 dana.56. 2) neizvrsavanje ili nesavjesno i namjerno vrsenje povjerenih poslova. 8) neopravdan izostanak s posla u vise od 2 dana u mjesecu. 5) odavanje drzavne. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moze se odrediti organ ovlascen da odlucuje o tome da li je radnik ucinio povredu radne obaveze. 3) prouzrokovanje poslodavcu vece materijalne stete na imovini namjerno ili iz krajnje nepaznje. 4) zloupotreba ili prekoracenje sluzbenih ovlastenja. Pri odredjivanju disciplinske sankcije uzimaju se po pravilu u obzir stepen krivice radnika. U institucijama BiH posodavac je obavezan da omoguci zaposleniku da iznese svoju odbranu ako otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlenika. Poslodavac moze dati otkaz ugovora o radu u roku od 30 dana ( RS ) od saznanja za povredu radne obaveze i za ucinioca povrede. odlucuje poslovodni organ poslodavca ( direktor ).

koju imenuje poslodavac. zaposlenik i poslodavac mogu podnjeti zalbu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od 8 dana od dana prijema odluke. fizicko lice i zaposleni.KRIVICNA ODGOVORNOST U VEZI SA RADNIM ODNOSIMA I ZAPOSLJAVANJEM Krivicna odgovornost u vezi sa zaposljavanjem odnosi se na poslodavca. Na osnovu prijave poslodavac odlucuje o pokretanju disciplinskog postupka. pravicno saslusanje u razumnom roku. Pokrenuti disciplinski postupak se obustavlja i ceka ishod krivinog postupka. Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije. Postupak se vodi pored prvostepenom disciplinskom komisijom. odnosno direktora ili drugo odgovorno lice.Disciplinsku prijavu moze podnjeti svaki zaposlenik. zalbu protiv odluke disciplinske komisije.za laksu povredu 6 mjeseci. Zakonske odredbe prekrsajnu odgovornost odredjuju sledecim redosljedom: preduzece. odbranu protiv optuzbi preko pravnog zastupnika. Polozaj zaposlenika je drugaciji ako je pokrenut krivicni postupak. Za laksu povredu moze se izreci pismena opomena ili pismeni ukor. pojavljivanje na svakom saslusanju. ako radi pod uticajem alkohola ili droga. Ako zaposlenik bude oslobodjen optuzbe. 40 . 58. PREKRSAJNA ODGOVORNOST U RADNOM ODNOSU Prekrsajna odgovornost je u radnom odnosu predvidjena za poslodavca. Posebna prekrsajna odgovornost predvidjena je za zaposlene. prestanak radnog odnosa. usmeni ukor. na pismeni prigovor ili usmenu izjavu. degradiranje na nize radno mjesto. a za tezu 12 dana od dana cinjenja odnostno saznanja za povredu i ucinioca. Zakon predvidja odgovornost za clana strajkackog odbora koji cprjecava zaposlene da rade ili zaposlenog koji u vrijeme strajka odbija da suradjuje sa poslodavcem radi obezbjedjenja minimuma procesa rada. Krivcna djela koja se ticu radnih odnosa su i ostala krivicna djela koja se mogu izvrsiti u radnom odnosu i u vezi sa zaposlenjem. To je slucaj ako radnik ne koristi licna zastitna sredstva. 59. kaznena suspenzija sa radnog mjesta i plate u vremenu od 2 do 30 dana. ne pridrzava se propisanih mjera zastite. Komisija radi javno. Za vrijeme postupka zaposlenik ima pravo da bude : blagovremeno obavjesten o navodima o povredi sluzbene duznosti. bice vracen na svoje radno mjesto. ako ne obavlja propisane zdravstvene preglede. Disciplinske kazne su: pismena opomena. pravno lice. On izrice disciplinske kazne. javno izricanje odluke. Zakonom su propisani rokovi za pokretanje postupka. privilegiju protiv samoinkrimisanja.

odavanje sluzbene tajne. 10) povreda prava na strajk---javlja se u dva oblika Prvi je sprecavanje ili onemogucavanje zaposlenih da koriste pravo na strajk. odnosno sluzbeno ili odgovorno lice. 7) krivicna djela protiv sluzbene duznosti-.sastoji se iz neizvrsavanja pravosnazne sudske odluke o vracanju radnika na rad. Izvrsilac moze biti poslodavac. 5) povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti--sastoji se u svjesnom krsenju propisa kojim su regulisana prava privremeno nezaposlenih. primanje mita. direktor.licnom dohotku .zastiti na radu uopste 2) povreda prava iz socijalnog osiguranja-.djela koje lice moze izvrsiti u vrsenju sluzbe. i ako postoji savjest o tome da zbog toga moze nastupiti opasnost za zivot ili zdravlje radnika 4) neizvrsavanje odluke o vracanju radnika na rad--. Za krivicnu odgovornost potreban je umisljaj. kao sto su : zloupotreba polozaja.zastiti zena. 6) zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja-.godisnjem odmoru i odsustvovanja . cime se uskladjuju ili ogranicavaju prava koja tim licima pripadaju. Drugi odlik je otpustanje zaposlenog zbog ucesca u zakonitom strajku 11) zpouoptreba prava na strajk-.sastoji se u sprecavanju ili onemogucavanju odlucivanja organa upravljanja.postoji ako je neko lice simulirano ili vjestacki stvorilo privid za ostvarivanje prava socijalnog osiguranja. To djelo izvrsava se svjesnim krsenjem propisa.Krivicna djela protiv radnih odnosa su : 1) povrede prava iz radnih odnosa sastoje se iz svjesnog krsenja propisa . za cije se ostvarenje nisu stekli uslovi propisani zakonom ili drugim aktom. 8) povreda prava upravljanja-.sastoji se iz svjesnog krsenja propisa cime se uskladjuju ili ogranicavaju prava osiguranicima 3) neprimjenjivanje mjera zastite na radu-. 9) povreda prava na upravljanje--odnosi se na povredu prava clan organa upravljanja da na regularan i slobodno ucestvuje u radu organa uparvljanja ili drugog organa. pronevjera. omladine i invalida .postoji ako se strajk vodi ili organizuje suprotno zakonu i dovede u opasnost zivot ili zdravlje ljudi odnosno imovine veceg obima. 41 .radnom vremenu .o zasnivanju i prestanku radnog odnosa . Krivicno djelo postoji i kada se radnik dopusti povratak na rad ali kada je rasporedjen na neodgovarajuce radno mjesto.sastoji se u svjesnom krsenju propisa o mjerama zastite na radu.zabrani prekovremenog nocnog rada .

Kod odgovarajuceg odnosa prema radu. 62. rezultate rada. U radu su potrebni odnosi koji su u skladu sa zahtjevima procesa rada. Kultura rada ima ulogu u razlicitim oblicima izbjegavanja rada. To je odnos prema radu u kome uz radnog odnosa nastoji izvuci sto vise a u njega uloziti sto manje. 2) steta koju prouzrokuje vise lica Stetu poslodavcu moze da prouzrokuje vise lica. Smatra se da probleme u proizvodnji i radu treba da rjesava drzava. Trazi se krivica radnika. Slab moral je rezultat ukupnih odnosa. Radni moral utice na kretanje radnika u radnom onosu. a teret dokazivanja je na poslodavcu. Radnik je odgovoran ako stetu pricini manjerno ili iz kranje nepaznje. Ako je vise lica prouzrokovalo stetu krivicnim djelom za stetu odgovaraju solidarno. mora se uzeti da svako ko nece ili ne moze da radi mora biti u situaciji da se ekonomskim sredstvima. Radni moral je odnos radnika prema radu i radnoj sredini. znanju. Jedan broj radnika svodi svoj odnos prema radu na postovanje samo nekih najvaznijih pravila uz krsenje drugih. Ako se ne moze odrediti dio stete koju je prouzrokovao svaki pojedinacni radnik. a kada je potrebno i disciplinskim mjerama. ali tako da ne ugroze svoj radno pravni status. prinudi da obavlja svoj posao prema zahtjevima pricesa rada i prema propisima. Svako obavlja rad prema svojim mogucnostima i ukoliko je to u skladu sa potrebama procesa rada. Krivica radnika se dokazuje. smatra se da su svi podjernako odgovorni. Svaki radnik odgovara za dio stete koju prouzrokuje. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA ZA STETU PRICINJENU POSLODAVCU Materijalna odgovornost je odgovornost za stetu pricinjenu na radu ili u vezi sa radom. oni koji afirmiraju moralni stav da se u radnim odnosima mora prihvatiti objektivno dato i da svaka samovolja ili garantovanje prava bez rada su neadekvatni i neprihvatljivi. 1) krivica radnika Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepaznje pricini materijalnu stetu poslodavcu. koji se ispoljavaju kroz razna ponasanja i manifestacije zadovoljstva i nezadovoljstva. a u vezi sa kulturom rada i radnom disciplinom znacajna je kultura i svjest. Pod radnim moralom se podrazumjevaju odnosi radnika prema organizaciji. radnoj grupi. 42 . Proklamovana je obaveza zastite fizickog i moralnog integriteta radnika. Za odnos prema radu odredjen znacaj ima radna disciplina. Ukoliko to nije moguce onda treba povesti postupak za prestanak radnog odnosa. Stetu nadoknadjuju u jednakim djelovima. duzan je da stetu nadoknadi.60. KULTURA RADA I U RADNI MORAL Radnik odlucuje o uslovima i rezultatima svoga rada.

radnik i poslodavac odgovaraju solidarno. Fakultativna je moguca kada je protiv radnika pokrenut disciplinski ili krivicni postupak zbog teze povrede sluzbene duznosti. 63. Pausalna visina naknade stete moze se predvidjeti kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. zaposlenik i poslodavac mogu da podnesu zalbu drugostepenoj komisiji. Poslodavac koji je stetu nadoknadio trecem licu ima pravo da zahtjeva od radnika da mu nadoknadi isplaceni iznos. Protiv odluke prvostepene komisije. U institucijama BiH visinu stete. Obavezna suspenzija postoji kada je protiv zaposlnika pokrenut disciplinski i krivicni postupak zbog iste povrede sluzbene duznosti. 5) oslobadjanje radnika od obaveze naknade stete Uslovi i slucajevi kojima se radnik moze osloboditi obaveza nadoknadi pricinjenu stetu mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. UDALJENJE RADNIKA SA RADA Udaljenje moze biti obavezno ili fakultativno. 43 . Poslodavac moze da udalji radnika. 64. ako je zatecen u vrsenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavlja krivicno djelo ili ugrozavaju imovinu vece vrijednosti. ako poslodavac ne odluci drugacije. utvrdjuje provstepena komisija. U institucijama BiH moguca su fakultativna i obavezna suspenzija. ODGOVORNOST ZA STETU KOJU PRETRPI TRECE LICE Za stetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pricini trecem licu. Radnik ne moze saglasnost dati prije nastanja potrazivanja. krivicu zaposlenika i ostale okolnosti. 4) pausalna naknada stete Iznos nakande stete odgovara iznosu pricinjene stete.3) pokretanje radnog spora oko naknade stete Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti o visini i naknadi stete. Ako je protiv radnika pokrenut krivicni postupak udaljenje traje do okoncanja postupka. Naknadu stete moze da ostvari putem nadleznog suda. U tom roku poslodavac mora da odluci o odgovornosti radnika ili ga oslobodi odgovornosti. To moze da ucini prije otkazivanja ugovora o radu. iz krajnje ili obicne nepaznje. okolnosti pod kojima je nastala. Uredjuje se nacin i postupak utvrdjivanja pausalne naknade i organ koji naknadu utvrdjuje. Ako je radnik ucinio stetu obicnom nepaznjom poslodavac ne moze traziti od radnika naknadu isplacenog. Posodavac odgovara za stetu nezavisno da li je stetu radnik pocinio namjerno. Poslodavac snosi rizik tako nastale stete trecem licu. Obavezno je ako je radniku odredjen pritvor. Ako se ne sporazumiju poslodavac ne moze bez saglasnosti radnika svoje potrazivanje prema njemu naplatiti tako da mu uskrati isplatu plate ili jednog njenog dijela.

Ima pravo na isplatu razlike izmedju iznosa naknade koja mu je izplacena i punog iznosa plate ako je pravosnaznom odlukom krivicni postupak obustavljen ili bude oslobodjen optuzbe ili optuzba bude odbijena. To pravo ima i ako mu ne prestane radni odnos zbog povrede obaveze. zbog izvrsenja kazne mora odsustvovati sa rada. Naknada plate je u visini 50 % koju je ostvario proslednjih 6 mjeseci. Danom otvaranja stecajnog postupka prestaje ugovor o radu radnika stecajnog duznika. 44 . likvidacije i gubitka statusa na drugi nacin. Razlog otvaranja stecajnog postupka je platezna nesposobnost stecajnog duznika ili prijeteca platezna nesposobnost. vaspitne i zastitne mjere u trajanju duzem od 3 mjeseca. Radni odnos prestaje danom pocetka izvrsenja kazne. zbog zabrane obavljanja odredjenih poslova. PRESTANAK RADNOG ODNOSA PO SILI ZAKONA 1) zbog navrsenja odredjenih godina penzijskog staza ili odredjenih godina zivota i staza osiguranja. Gubitak radne sposobnosti utvrdjuje se po propisima o invalidskom osiguranju.Naknada za vrijeme udaljenja Za vrijeme udaljenja s rada radnik ima pravo na naknadu plate. 6) zbog prestanka rada poslodavca Prestanak rada poslodavca moguc je zbog stecaja. 5) radni odnos prestaje na osnovu odluke nadleznog suda . 2) zbog gubitka radne sposobnosti Radni odnos prestaje danom dostavljanja poslodavcu pravosnazno rjesenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika. U institucijama BiH za vrijeme fakultativne suspenzije radnik ima pravo na naknadu plate u iznosu 70 % od plate koju je primao mjesec prije suspenzija. 3) zbog odsutnosti sa rada zbog izdrzavanja kazne zatvora Radni odnos prestaje ako radnik koji je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duzem od 3 mjeseca. Rijesenje donosi nadlezni organ Fonda za penizjsko i invalidsko osiguranje. 65. 4) zbog odsustva sa rada usljed primjene mjere bezbjednosti. radni odnos prestaje danom pocetka primjene mjere bezbjednosti. Radni odnos prestaje na dan prestanka rada poslodavca. dana utvrdjenim u presudi. zbog izvrsenja mjere mora odsustvovati na radu. Radnik prestaje radni odnos kada navsi 40 godina penzijskog staza ili 65 godina zivota i najmanje 20 godina staza osigurnaja. vaspitne ili zastitne mjere.

Ako sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu nezakonit. ali to ne bi trebalo biti duze od 8 dana. Postoji mogucnost sudske zastite protiv odluke poslodavca. a u periodu od naredna 3 mjeseca ima namjeru da otkaze ugovor najmanje 10 % od njegovog ukupnog broja duzan je da se konsultuje sa savjetom radnika. U institucijama BiH moguca su alternativna rjesenja ako sud utvrdi da je dokaz nezkonit: povratak na posao ili isplata naknade zapolseniku. U institucijama BiH u slucaju otkaza ugovora o radu poslodavac je duzan da dokaze postojanje razloga za otkaz u slucaju radnog spora. Zakonom o radu odredjene su kazne za prekrsaj za poslodavca ako prekrsi ugovor o radu. Izabrani predstavnici su. to su skucajevi kada: -zadrzi radnika na radu kada radnik stekne uslove starosnu penziju -ako otkaze ugovor o radu suprotno odredbama zakona -ako ne ponudi zaposlenje radniku po pravilu prvenstva -ako radniku ne obezbjedi pravo na otpremninu -ako ne omoguci vracanje na rad nakon isteka mirovanja prava iz radnog odnosa ili mu ne prizna pravo na otpremninu. za vrijeme obavljanja njegove funkcije ili jednu godinu nakon isteka funkcije. predsjednik sindikalne ogranizacije. presudom ce otkloniti stetne posledice. Ovi radnici imaju pravo prvenstva zaposljavanja. Poslodavac koji zaposljava vise od 15 radnika. 45 . On ce naloziti poslodavcu da radnika vrati na posao i isplati mu naknadu. Primjerak akta duzan je dostaviti radniku. Radni spor se vodi pred Sudom BiH. U toku trajanja sudskog spora o otkazu sud moze po zahtjeu radnika odluciti da se radnik privremeno vrati na posao. Duzan je da navede razloge zbog kojih otkazuje ugovor. Povratak se odnosi na vrijeme do okoncanja postupka.66. ne vrati na rad. U zakonu nije odredjen rok u kojem se radnik mora izjesniti o ponudi. ako on ne postoju onda se sindikatom radnika. ne moze uspjesno izvrsavati radne obaveze 4) ako se radnik u roku 5 radnih dana od dana isteka neplacenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog odnosa. Poslodavac moze da otkaze ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za zakljucivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima. Otkaz ugovora o radu poslodavac daje u pismenom obliku. Poslodavac moze da otkaze ugovor o radu izabranom predstavniku radnika u savjetu radnika ili organima sindikata. organizacionih i tehnoloskih razloga ukaze potreba za prestankom rada 3) ako radnik s obzirom na svoje strucne i radne sposobnosti.OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE POSLODAVCA Razlozi kada poslodavac moze da otkaze ugovor o radu su: 1) ako radnik izvrsi tesku povredu radne obaveze 2) ako se iz ekonomskih. uz saglasnost nadleznog ministra. predsjednik savjeta radnika.

OTPREMNINA KOD PRESTANKA RADNOG ODNOSA 1) pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestane prema ZOR. Ona iznoso najmanje 1/3 prosjecne plate isplacene radniku u poslednja 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Pravo na podnosenje zahtjeva nemaju lica koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili naknadu za vrijeme cekanja na posao: koja su vodila radni spor pred nadleznim sudom o prestaku radnog odnosa. 46 . To su slucajevi: -ako poslodavac izvrsi povredu svojih obaveza iz ugovora o radu -ako su povrede takve prirode da se s osnovom ne moze ocekivati da radnik nastavi sa poslom kod poslodavca. koji smatra da mu je radni odnos nezakonito prestao pocev od toga datuma pa do stupanja na snagu ZOR. pravo na otpremninu pripadalo je i radnicima koji su upuceni na cekanje prema ranijem zakonu. ako je spor okoncan pravosnaznom presudom. ima pravo da u roku od 3 mjeseca do dana stupanja na snagu zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. Radnik kojem radni odnos prestane otkazom ugovora o radu od strane poslodavca ima pravo na otpremninu pod odredjenim uslovima.1991. 2) pravo na otpremninu radnika koju su bili upuceni na cekanje po predhodnom zakonu. Otpremnina je iznosika najmanje 6 prosjecnih plata ostvarenih u RS u poslednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kome je radniku prestao radni odnos. U institucijama BiH zaposlenik moze bez otkaznog roka otkazati ugovor o radu ako je poslodavac odgovoran za prestup ili povredu obaveze iz ugovora o radu. Poslodavac nije duzan da isplati otpremninu radniku ako je radni odnos prestao u odredjenim slucajevima protuzakonitim od strane radnika. nalazio u radnom odnosu. Ako je radnik otkazao ugovor o radu otkazni rok ne moze biti kracu od 15 dana. Otkaz o radu radnik daje u pismenoj formi u roku od 15 dana kada je saznao da je poslodavac izvrsio povredu obaveze.12. Visina otpremnine odredjuje se ugovorom. Poslodavac je duzan da u toku tog otkaznog roka omoguci radniku jedan slobodan dan zbog trazenja novog posla. Kod prestanka radnog odnosa radnik ima pravo na otkazni rok. 68. ako ga je otkazao poslodavac onda ne kraci od 30 dana. Radnik koji je zakljucio ugovor o radu na neodredjeno vrijeme nakon najmanje 2 godina neprekidnog rada kod poslodavca. Radnik za vrijeme otkaznog roka ima pravo na naknadu plate. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. poslodavac je duzan da isplati otpremninu.67. Radnik koji se na dan 31. 3) pravo na otpremninu radnika kojima je nezakonito prestao radni donos prije stupanja na snagu ZOR.OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE RADNIKA Radnik ima pravo da otkaze ugovor o radu bez posljedica po sebe u posebnim slucajevima koji su zakonom odredjeni. Prema ZOR prije izmjena i dopuna nacinjenih 2000.

Za sudjenje je nedlezan sud koji je opste mjesno nadlezan za tuzenog. 69. a ovaj nije okoncan. Tuzba moze biti podnijeta povodom pojedinacnog akta ili povodom fakticke radnje poslodavca. Zaposlenik moze podnjeti tuzbu Sudu BiH ako poslodavac ne rijesi spor u ovom roku. smatra se da je zahtjev prihvacen. O pravima i obavezama radnika odlucuje se u skladu sa : zakonom. Ako je tuzilac zaposleni nadlezan moze biti i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao ili treba obavljati. odnosno od dana ucinjene povrede. radnik moze podnjeti poslodavcu u pismonom obliku ili usmeno. Ako je radnik pokrenuo postupak pred nadleznim sudom. kod inspekcije rada. Rok za nastupanje zastarjelosti za pokretanje tuzbe tece od dana saznanja za povredu prava. To je direktor ili drugo lice ovlasceno statusom ili aktom osnivanja. radnik moze da podnese tuzbu nadleznom sudu. a koji su se 31.1991. Zahtjev za zastitu moze se podnjeti u zakonom propisanom roku. 47 . kolektivnim ugovorom. Izuzetak je slucaj kada radnik odbije da radi na poslovima pri cijem obavljanju postoji neposredna opasnost po zivot ili teze narusavanje zdravlja radnika ili treceg lica.Predvidjeno je da se otpremnina isplacuje na teret fonda formiranog za ovu svrhu. 70. Podnosenje zahtjeva za zastitu prava ne odlaze izvrsenje rjesenja ili radnje protiv koje je adnik podnio zahtjev. Poslodavac je duzan da o zahtjevu odluci u roku od 30 dana od dana postavljanja zahtjeva. U institucijama BiH poslodavac je duzan da spor rijesi pismeno u roku od 30 dana. sud do stupanja na snagu zakona. Radnik moze traziti zastitu prava iz radnog odnosa: pred nadleznim organima kod poslodavca. Pravo na podnosenje tuzbe moze da zastari. Nadlezni ministar donosi blize uputstvo za primjenu zakonskih odredbi koje se odnose na zastitu prava radnika kojima je radni odnos prestao prije stupanja na snagu ZOR-a. pred arbitrazom. Tuzbu za zastitu prava radnik moze podnjeti u roku od 1 godine od saznanja za povredu prava. O zahtjevu za osnivanje prava na otpremninu odlucije komisija koju obrazuje nadlezni ministar. odnosno najdaklje u roku od 3 godine od dana ucinjene povrede. pravilnikom o radu i ugovorom o radu. pred sudom. Ako ne odluci u tom roku. sud ce obustaviti postupak i predmet uputiti komisiji.12. nalazili u radnom odnosu. Rok tece od dana saznanja za ucinjenu povredu i od dana ucinjene povrede ( 30 dana a najduze 3 mjeseca).RADNI SPOR U CILJU ZASTITE POJEDINACNIH PRAVA RADNIKA Ako radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa. ZAHTJEV ZA ZASTITU PRAVA RADNIKA Zahtjev za zastitu prava . ODLUCIVANJE O PRAVIMA I OBAVEZAMA RADNIKA O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa odlucije organ poslodavca. 71. Protiv rjesenja Komisije radnik ima pravo zalbe nadleznom ministru.

Ako savjet nije formiran onda se obraca sindikatu. Ako se istovremeno najmanje 10 radnika ili 10 % od ukupnog broja zaposlenih. Ovakvo rjesavanje sporova predvidjeno je u institucijama BiH. 72. Inspektor rada moze poslodavcu izreci mjeru zabrane rada. Poslodavac je duzan da postupu po nalogu inspektora rada ili mu prijeti sankcija. U postupku u parnicama rok za izvrsenje cinidbe iznosi 15 dana.ARBITRAZA ZA RDNE SPOROVE IZMEDJU RADNIKA I POSLODAVCA Sporno pitanje mogu da se iznesu pred arbitrazu. Ako je radnik pokrenuo postupak za zastitu prava kod nadleznog suda. Ako to ne ucini prijeti mu sankcija za prekrsaj. 73. Sastav arbitraze i postupak pred arbitrazom uredjuju se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. 48 . Inspektor moze kaznu da izrekne licu koje radi kod poslodavca.Sud uvijek treba da obraca paznju na potrebu hitnog rjesenja radnih sporova. a pocinje teci od prvog dana poslije donosenja presude. obratilo poslodavcu za zastitu prava iz radnog odnosa. a najdalje u roku do 6 mjeseci od dana ucinjene povrede. inspektor rada moze obustaviti od izvrsenja akt ili radnju poslodavca dok sud ne donese konacnu odluku o spornom pitanju. Poslodavac je duzan da izvrsi pravosnaznu presudu. kolektivnim ugovorom se moze predvidjeti da u sporazumnom rjesenju medjusobnog sporazuma radnika i poslodavca ucestvuje i predstavnik sindikata. 74. poslodavac je duzan da zatrazi i razmotri misljenje savjeta radnika. UCESCE SAVJETA RADNIKA I SINDIKATA U POSTUPKU ZASTITE PRAVA RADNIKA Poslodavac je duzan da trazi misljenje savjeta radnika ako se vise radnika obratilo u cilju zastite svojih prava. Ovlasceni organ sindikata moze dati inicijativu za utvrdjivanje odgovornosti poslovodnog organa ili drugog odgovornog lica koje ne izvrsi svoju zakonsku obavezu za vracanje radnika na posao na osnovu pravosnazne sudske odluke. O zalbi odlucuje drugostepeni sud. Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnazne presude u drugom stepenu. Rok za podnosenje zalbe iznosi 15 dana. Odluka arbitraze je konacna i obavezujuca. Isto je moguce i u slucaju ako ne izvrsi drugu zakonsku obavezu u okviru zastite prava radnika. Radnik se moze obratiti inspektoru rada radi zastite prava u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za ucinjenu povredu.INSPEKCIJA RADA I ZASTITA PRAVA RADNIKA Radnik moze da trazi zastitu prava kod nadleznog inspektora rada. Ova mjera traje za vrijeme dok se ne okonca postupak po prijavi za prekrsaj.

Inspektorr ima pravo i duznost da u vrsenju nadzora : -izvrsi uvid u opste akte. Novcanom kaznom kaznice se poslodavac. -zabrani rad na poslovima na kojima. 76. zbog nepostojanja odgovarajucih mjera zastite na radu. ako sprijeci inspektora ili mu onemoguci da izvrsi inspekcijski nadzor. Protiv rjesenja inspektora. poslodavac i odgovorno lice mogu uloziti zalbu nadleznom ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostavljanja rjesenja. ako poslodavac ili odgovorno lice odbijaju da saradjuju sa inspektorom. ekspertize -preduzeti i druge mjere i radnje predvidjene zakonom. postoji opasnost od povrede radnika ili opasnosti od drugih preduzeca. 49 . dokumentaciju i evidencije koji su od znacaja za ostvarivanje prava i obaveza radnika i poslodavca. -nalozi udaljenje s rada radnika kome je izrecena sudska zabrana rada na odredjenim poslovima. Ako poslodavac u odredjenom roku ne otkloni utvrdjene nedostatke inspektor ce zabraniti rad na odredjenim poslovima i radnnim mjestima. vlasnik ili suvlasnik. Upravni inspektorat sacinjava zapisnik o izvrsenom pregledu i samostalno donosi odluke. clan upravno ili nadzornog odbora. -izvrsi uvidjaj na mjestu povrede ili smrti radnika ili drugih lica. Inspektor je dizan da cuva sluzbenu tajnu.poslodavca ili predstavnika sindikata. -izvrsi kontrolu radnog mjesta -uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize. -saslusati i uzeti izjave zaposlenika. Inspektor moze obaviti nadzor i bez njihovog prisustva. Upravni inspektorat BiH moze : -vrsiti pregled opstih i pojedinacnih akata. -izrekne mandatnu kaznu odgovornom licu. Protiv rjesenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposlenik mogu uloziti zalbu Ministarstvu pravde. OVLASCENJA INSPEKTORA RADA I POSTUOAK U VRSENJU NADZORA Poslove inspekcijskog nadzora neposredno obavljaju republicki inspektori rada. odgovorno lice kod poslodavca.DUZNOST I ODGOVORNOST POSLODAVCA PRILIKOM NADZORA OD STRANE INSPEKTORA Poslodavac je duzan inspektoru omoguciti nesmetano oavljanje nadzora i da mu pruzi potrebne podatke i omoguci uvid u dokumentaciju i ulazak u sva mjesta u kojima se obavlja proces rada. Inspektor ne moze vrsiti inspekcijski nadzor kod pravnog lica ciji je on clan njegove uze porodice ili bliski srodnik. evidencije i druge dokumentacije.75. izvrsi saslusanje i zatrazi izjave od odgovornih lica u vezi sa zahtjevima radnika za zastitu prava -nalozi poslodavcu da preuzme potrebne mjere kojima se otklanjaju povrede prava radnika.

imenuje komisiju. Imenovanje pukovodecih drzavnih sluzbenika unutar organa drzavne uprave vrsi Vlada na osnovu javnog konkursa. ZAPOSLJAVANJE. polozen strucni ispit.. Organ drzavne uprave moze odrediti da kandidat provede odredjeno vrijeme na probnom radu. da nije osudjivan za krivicno djelo. skupstina opstine ili grada. Upraznjeno radno mjesto se popunjava putem internog oglasavanja. spisak potrebnih dokumenata. da je po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojan ugleda drzavnog sluzbenika. Interni oglas sadrzi opis upraznjenog radnog mjesta. Opsti uslovi su da je drzavljanin RS. Kod zaposlenih u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave. akta o imenovanju. koji moze da traje od 30 do 60 dana. agencija potvrdjuje postavljanje drzavnog sluzbenika. Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja i sadrzi uslove za postavljanje drzavnih sluzbenika. pravila i procedure za zaposljavanje utvrdjuje Agencija. da je stariji od 18 godina. odgovarajuce radno iskustvo. Odluku o izboru kandidata donosi nacelnik opstine odnosno gradonacelnik. Agencija objavljuje rezultate i pismeno obavjestava kandidate o rezultatima koje su postigli. Posebni uslovi se odnose na : odgovarajucu skolsku spremu. Da bi lice steklo svojstvo drzavnog sluzbenika mora ispunjavati opste i posebne uslove. opste uslove za prijem. mogu se pored navedenih propisati i drugi posebni uslovi Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u administrativnoj sluzbi jedinice lokalne samouprave. napredovanja u sluzbi. da ima opstu zdravstvenu sposobnost. 77. Principe. Interni oglas se objavljuje u organu drzavne uprave u kojem je upraznjeno mjesto i sredstvima javnog informisanja. kolektivnog ugovora i opsteg akta. Izborna komisija vrsi izbor kandidata na osnovu strucnih sposobnosti.. Ukoliko je ocjena rada zadovoljavajuca. broj izvrsilaca. Komisija sprovodi intervju sa kandidatom. Agencija oglasava upraznjeno radno mjesto. javnog konkursa. Agencija imenuje izborne komisije.Zalba odlaze izvrsenje rjesenja. odnosno gradonacelnika. Postupak za prijem drzavnog sluzbenika ukljucuje ulazni intervju sa kandidatom i kontrolu ispunjavanja uslova konkursa. Upraznjeno mjesto u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave popunjava se putem javnog konkursa. prilikom sprovodjenja postupka za prijem sluzbenika u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave. na predlog nacelnika. drugog propisa. OCJENA RADA I UNAPREDJENJE SLUZBENIKA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE RS. Prilikom provodjenja postupka za prijem drzavnog sluzbenika. 50 . rok i mjesto njihovog podnsenja. PREMJESTAJ. na predlog Agencije. Inspektor ima pravo i duznost da nadleznom sudu za prekrsaje podnese prijavu za prekrsaj poslodavca koji je ucinio povredu zakona.

ostvaruje sva prava vezana za taj status. Ocjena rada podrazumjeva nadzor. Duzina pripravnickog staza zavisi od strucne spreme. Drzavni sluzbenik moze zalbom traziti od odbora preispitivanje odluke o razrijesenju. Sluzbenik se rasporedjuje na odredjeno radno mjesto. Zaposleni u organu uprave moze biti upucen u drugi drzavni organ u istom mjestu rada. DUZNOSTI I NESPOJIVOSTI SLUZBENIKA U OBAVLJANJU POSLOVA Drzavni sluzbenik izvrsava zadatke predvidjene opisom radnog mjesta.U administrativnog sluzbi jedinice lokalne samouprave nacelnik opstine ( gradonacelnik ) moze odrediti da kandidat provede odredjeno vrijeme na probnom radu. Ukoliko je ocjena rada negativna sluzbenik prolazi kroz dodatni program strucnog osposbljavanja. ne moze se zaposliti na radno mjesto u istom organu uprave. prilikom prijema kandidat se upoznaje sa sadrzajem poslova i zadataka radnog mjesta. bez njegove saglasnosti. PRAVA. U administrativnoj sluzbi prijem pripravnika se vrsi na odredjeno vrijeme. biti privremeno rasporedjen na radno mjesto van sjedista drzavnog organa u kojem radi. da je nepristrasan i da se u vrsenju svojih duznosti rukovodi opstim interesom. Pripravnicki staz je najduzi za lica sa visokom strucnom spremom i traje godinu dana. Zaposleni u organu drzavne uprave moze . 51 . Osnov za unapredjenje je pozitivna ocjena. U administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave nadredjeni rukovodilac vrsi ocjenu rada sluzbenika. Upucivanje se vrsi u vrijeme dok traju razlozi za to. Ukoliko drzvni sluzbenik primi naredbu za koju smatra da je nezakonita skrece paznju izvrsilcu naredbe: ako izvrsilac ponovi naredbu. sluzbenik ce zatraziti pismenu potvrdu o identitetu izdavaoca naredbe i njen precizan sadrzaj: ako je naredba potvrdjena onda sluzbenik o njoj obavjestava neposredno nadredjenog izdavaocu naredbe i prinudjen je da je izvrsi. vrednovanje rada i uspjesnost vrsenja poslova u okviru njegovog radnog mjesta. Ukoliko us dvije uzastopne ocjene negativne. Agencija pokrece postupak za razrijesenje sa duznosti sluzbenika. 78. bez njegove saglasnosti. Predlog za napredovanje u drzavnoj upravi daje funkcioner koji rukovodi organom drzavne uprave. Duzan je da izvrsi naredbu. Pripravnik prolazi program strucnog osposobljavanja i polaze ispit. Eksterni premjestaj i rasporedjivanje drzavnog sluzbenika iz organa drzavne uprave u institucijama BiH moze se vrsiti u slucaju kada je osnovana nova institucija BiH ili kada je ona u skladu sa Ustavom preuzela nadleznosti koje je rasporedjuje on postaje prekobrojan. a to vrsi nacelnik opstine ( gradonacelnik ). Pripravnik je duzan da iztekom odredjenog vremena polozi strucni ispit. U administrativnoj sluzbi rasporedjivanje se vrsi prilikom zasnivanja ili u toku radnog odnosa. Ocjena se vrsi najmanje jednom godisnje.

PLATE I NAKNADE SLUZBENIKA Drzavni sluzbenik ima pravo na platu koja odgovara radnom mjestu. otpremnine pri odlasku u penziju. 79. zamjenik. inspektori i rukovodilac upravne organizacije. prigodne nagrade. Ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koje se placa naknada. Drzavni sluzbenici se razvrstavaju u 5 platnih grupa: -pomocnici ministra. Drzavni sluzbenik ne smije obavljati funkciju. nagradu po osnovu zadatka i rezultata rada.. aktivnost ili biti na polozaju koji dovodi do sukoba interesa sa sluzbenim duznostima. zastitu na radu.Nije duzan da je izvrsi ako predstavlja krivicno djelo. Ima pravo na naknadu: troskovi prevoza. u slucaju smrti sluzbenika ili clana uze porodice. te trazi i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit. postovanje dostojanstva. strucno obrazovanje i profesionalno usavrsavanje. slozenosti poslova koje obavlja. zastitu fizickog moralnog integriteta tokom rada. -strucni savjetnik. suzdrzava se od javnog izpoljavanja svojih politickih uvjerenja. u roku do 2 godine od razrijesenja ne moze se zaposliti kod poslodavca kojem je bio predpostavljeni. nagradu stete. troskovi selidbe. vremenu provedenom na radu. odsustvo. on se vraca na isto ili slicno radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od neuspjeha na izborima ili po zavrsetku mandata. Drzavni slizbenik je na odsustvu iz sluzbe od trenutka kada je povredjena njegova kandidatura za javnu finkciju. Kao zaposlenik u administrativnok sluzbi lokalne samouprave sredstva aza isplatu zarada i posebne naknade obezbjedjuju se u budzetu opstine ili grada. troskovi obrazovanja. topli obrok. Naknada je u visini plate. odsustvo. u oblasti kolektivnih prava odnose se na sindikalno organizovanje i djelovanje i strajk. 52 . Drzavni sluzbenik je nepristrasan. Drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnih ili drugih odbora politickih partija. beneficiju. te izbjegava aktivnosti ili propuse u vrsenju svoje profesionalne duznosti. Prava drzavnog sluzbenika odnose se na : zaposljavanje i prestanak radnog osnosa. Drzavni sluzbenik koji je razrijesen duznosti. podrsku u pomoc y strucnom usavrsavanju i obrazovanju. pomocnik rukovodioca upravne organizacije -rukovodilac unutrasnje organizacione jedinice -visi strucni saradnik -strucni saradnik Zaposleni u organima drzavne uprave imaju pravo na naknadu plate za vrijeme koriscenja godisnjeg odmora. strajk. platu i naknadu. sekretar ministarstva. Zakonom je neposredno propisano da drzavni sluzbenik ima pravo: na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju. regres za godisnji odmor.

53 . Prekovremeni rad drzavnih sluzbenika moze uvesti organ ili starijesina organa. prekoracenje ovlastenja. Disciplinske mjere su: obustavljanje izplate plate u iznosu od 35% za period od najmanje 3 mjeseca i prestanak rada. smrti clana uze porodice ( 5 dana ). vjerskog praznika ( 2 dana ). Ima pravo na sedmicni odmor u trajanju najmanje 24 sata neprekidno. ODMORI I ODSUSTVA SLUZBENIKA Radno vrijeme drzavnog sluzbenika iznosi 40 sati sedmicno. Povrede su : -neizvrsavanje radnih duznosti -nesavjesno i neblagovremeno izvrsavanje radnih duznosti -nedostojni. Na placeno odsustvo ima pravo u slucaju : rodjenja djeteta. Sluzbenik koju nema 6 mjeseci neprekidnog radnog staza ima pravo na godisnji odmor u trajanju od 1 radnog dana za svaki mjesec rada. Neplaceno odsustvo ne moze trajati duze od 3 mjeseca. Sluzbenik odgovara disciplinski za povredu radnih duznosti.. Na neplaceno odsustvo ima parvo u slucajevima: obavljanja neodlozenih licnih i porodicnih poslova.. pripremanja i polaganja ispita. smrti clana sire porodice. U jedinici lokalne samouprave disciplinski postupak protiv sluzbenika pokrece nacelnik opstine neposredno ili na inicijativu drugih sluzbenika. Disciplinski postupak vodi disciplinska komisija koju imenuje nacelnik iz rada sluzbenika.Disciplinski postupak vodi disciplinaka komisija. Sluzbenik koju ima najmanje 6 mjeseci neprekidnog radnog staza ima pravo na godisnji odmor u trajanju od 18 radnih dana. 81. odbijanje poslova radnog mjesta -dolazak na rad u pijanom stanju. Kod zaposlenih u administrativnoj sluzbi sluzbenici mogu da rade puno i skraceno radno vrijeme.80. teze bolesti clana porodice ili polaganja strucnog ispita ( 1 dan ). sklapanja braka. Za povrede radnih duznosti mogu se izreci disciplinske mjere: -pismeni ukor -udaljenje s posla u trajanju od 2 dana do 6 mjeseci -prestanak radnog odnosa. Sluzbenik ima pravo na placeno i neplaceno odsustvo. uvredljivo ili na drugi nacin neprimjereno ponasanje prema strankama -odbijanjedavanja podataka nadleznim organima i licima -davanje netacnih podataka -zloupotreba sluzbenog polozaja. posjeta ckanu porodice koji zivi u inostranstvu. Godisnji odmor se koristi neprekidno. Drzavni sluzbenik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor od 30 minuta.RADNO VRIJEME. ODGOVORNOST SLUZBENIKA ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Drzavni sluzbenik u administrativnoj sluzbi u upravi moze u radnom odnosu da odgovara disciplinski i materijalno za stetu. Za vrijeme neplacenog odsustva prava i obaveze sluzbenija miruju. preseljenja. dok nepuno nije predvidjeno Zakonom o lokalnoj samoupravi.

pravnom ili fizickom licu. Drzavni sluzbenik moze djelimicno biti oslobodjen placanja naknade. prouzrokovao drzavnom organu. 54 . O tome odlucije komisija koju obrazuje nacelnik opstine/ gradonacelnik. ako se sluzbenik nalazi u pritvoru. okolnosti pod kojima je nastala. 83. u raku od 1 godine od dana stupanja na snagu Zakona o lokalnoj samoupravi. 84. To moze uciniti ako je protiv njega pokrenut krivicni postupak za djelo ucinjeno u vrsenju njegovih zadataka i poslova. ucinioca i naknadu utvrdjuje posebna komisija koju obrazuje starjesina organa drzavne uprave. dok udaljnje traje. namjerno ili iz krajnje nepaznje. Drzavni sluzbenici zaposleni prije stupanja na snagu Zakona o administrativnoj sluzbi podlijezu postupku revizije od strane Agencije. ako je protiv sluzvenika pokrenut krivicno postupak za teze krivicno djelo. MATERIJALNA ODGOVORNOST SLUZBENIKA Drzavni sluzbenik je odgovoran za stetu koje je na radu ili u vezi sa radom. izrecena disciplinska mjera prestanka radnog osnosa. Sluzbenoka razrijesava nacelnik/gradonacelnik. SUSPENZIJA DRZAVNOG SLUZBENIKA Starjesina moze donjeti odluku o suspenziji drzvanog sluzbenika. U slucaju izrecene suspenzije sluzbenik ima pravo na 50 % svoje plate. Rukovodece drzavne sluzbenike razrjesava Agencija ili Vlada.PRESTANAK RADNOG ODNOSA SLUZBENIKA Drzavnom sluzbeniku prestaje radni odnos u slucajevima: -dobrovoljnog odstupanje -ispunjavanja uslova za penzionisanje -trajne nesposobnosti za obavljanje radne duznosti -nezadovoljavajuceg probnog rada -dvije uzastopne negativne ocjene -pravoznazne presude za teze krivicno djelo i izdrzavanje kazne zatvora duze od 6 mjeseci -otpustanje kao posljedica krivicnog postupka. Postojanje stete.82. Status sluzbenika i drugih zaposlenih u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave podlijeze reviziji. Sluzbeniku u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave prestaje rad nezavisno od njegove volje u slucaju nezadovoljavajuce ocjene na strucnom ispitu. njenu visinu. Sluzbenik nezadovoljan odlukom moze podnjeti zalbu Odboru za zalbe. Agencija donosi rjesenje o prestanku radnog odnosa drzavnim slzbenicima koji su zaposleni suprotno odredbama ovog zakona i koji ne ispunjavaju uslove za prijem drzavnog sluzbenika u radni odnos. ako bi placanjem njemu i njegovoj porodici bila ugrozena egzistencija. Sluzbenik u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave je odgovoran za stetu prouzrokovanu opstini ili gradu.

u postupku odlucivanja o podnesenom prigovoru. Kad zaposlenik u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave. Kod zapolsenih u administrativnoj sluzbi radi zastite svojih prava sluzbenik se moze obratiti i upravnom inspektoratu. Primjenjuje se na drzavne sluzbenike. Kao prvostepeni donosi odluku o pravima. izvrsenja rjesenja. Kao drugostepeni organ . sekretar sa posebnim zadatkom i pomocnik ministra. Ako starjesina u utvrdjenom roku ne odluci i prigovoru ili sluzbenik nije zadovoljan odlukom. Sluzbenik moze protiv ove odluke podnjeti zalbu Odboru za zalbe.OSTVARIVANJE I ZASTITA PRAVA SLUZBENIKA Drzavni sluzbenik moze da se pismno obrati starjesini organa drzavne uprave radi ostvarivanja svojih prava. Radi zastite svojih prava drzavni sluzbenik se moze obratiti upravnom inspektoru. ukinuti ili ponistiti. obavezama i odgovornostima sluzbenika. nacionalna pripadnost sluzbenika je zasnovana na dobrovoljnom izjasnjavanju. 86 ZAPOSLJAVANJE. a povodom toga je pokenut postupak pred nadleznim sudom. preispituje svoju odluku i moze je izmjeniti. sluzbenik nezadovoljan odlukom Odbora ili zato sto odbor nije odlucio u predvidjenom roku. kroz koristenje instituta radnog prava koji se odnose na: -pravo sluzbenika da se pismeno obrati nacelniku/ gradonacelniku -pravo da podnese prigovor -pravo da podnese zalbu Odboru za zalbe -pravo da podnese tuzbu nadleznom sudu -pravo da se obrati nadleznom inspektoru Drzavni sluzbenik ima pravo da podnese prigovor protiv rjesenja ili drugog pojedinacnog akta kojim je odluceno o njegovim pravima ili obavezama. Starjesina preispituje svoju odluku i moze je zmjeniti ili dopuniti. Subjekti individualnih odnosa na koje se primjenjuje zakon su drzavni sluzbenici u unstitucijama BiH. diplomatske i konzualne sluzbe i granicne sluzbe. Radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa. sluzbenici se pismeno obracaju nacelniku/ gradonacelniku. Zabranjena je diskriminacija. On je prvostepeni i drugostepeni organ. Prigovor se podnosi starjesini organa drzavne urave. moze se obratiti nadleznom sudu.85. Ako upravni inspektor nadje da je konacnim rjesenjem nadlaznog organa drzavne uprave ocigledno povrijedjeno pravo drzavnog sluzbenika. ZASTUPLJENOST I STRUKTURA DRZAVNIH SLUZBENIKA Zaposljavanje i zastupljenost zasnivaju se na sledecim pravilima : Zaposljavanje i unapredjenje profesionalne karijere drzavnog sluzbenika zasnovano je na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti. 55 . Rukovodeci drzavni sluzbenici su sekretar. struktura odrzava nacionalnu strukturu stanovnistva BiH prema poslednjem popisu. moze podnejeti tuzbu nadleznom sudu. Zakon o lokalnoj samoupravi uredjuje zastitu prava iz radnih odnosa sluzbenika.

Agencija imenuje izborne komisije. da nije osudjivan za krivicno djelo. 87. Opsti uslovi su : da je drzavljanin BiH. koje moze trajati do 12 mjeseci. Savjetnici u odredjenim institucijama nisu drzavni sluzbenici i na njih se primjenjuju samo pojedine odredbe zakona. Ukoliko je ocjena rada negativna sluzbenik prolazi kroz dodatni program strucnog osposobljavanja. pravila i procedure za zaposljavanje utvrdjuje Agencija. Agencija pokrece postupak za razrijesenje sa duznosti sluzbenika. Prilikom provodjenja postupka za prijem drzavnog sluzbenika. akta o imenovanju. Organ drzavne uprave moze odrediti da kandidat provede odredjeno na probnom radu. vrednovanje rada i uzpjesnost vrsenja poslova u okviru njegovog radnog mjesta. da ne izvrsava kaznu zatvora koju je izrekao medjunarodni tribunal. Agencija potvrdjuje postavljanje drzavnog sluzbenika. PREMJESTAJ. UNAPREDJENJE Principe. opste uslove za prijem. Ocjena rada podrazumjeva nadzor. na prijedlog Agencije. ministri i zamjenici ministra. sudije Ustavnog i Suda Bih. visi strucni saradnik i strucni saradnik. Upraznjeno radno mjesto se popunjava putem internog oglasavanja. Imenovanje rukovodecih drzavnih sluzbenika unutar organa drzavne uprave vrsi Vlada na osnovu javnog konkursa. da je stariji od 18 godina. Ocjena se vrsi najmanje jednom godisnje. da je po svojim radnim i ljudskim kvalitetama dostojan ugleda drzavnoh sluzbenika. da je regulisao vojnu obavezu. broj izvrsilaca. Postupak za prijem drzavnog sluzbenika ukljucuje ulazni intervju sa kandidatom i kontrolu ispunjava uslova konkursa. Drzavni sluzbenik moze zalbom traziti od odbora preispitivanje odluke o razrijesenju. Agencija oglasava upraznjeno radno mjesto. Izborna komisija vrsi izbor kandidata na osnovu strucnix sposobnosti. strucni savjetnik.da ima opstu zdravstvenu sposobnost.ZAPOSLJAVANJE. Predlog za napredovanje u drzavnoj upravi daje funkcioner koji rukovodi organom drzavne uprave. spisak potrebnih dokumenata. Upraznjeno radno mjesto u administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave popunjava se putem jadnog konkursa. OCJENA RADA. Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja i sadrzi uslove za postavljanje drzvnih sluzbenika. Interni oglas se objavljuje u organu drzavne uprave u kojem je upraznjeno radno mjesto i sredstvima javnog informisanja. Interni oglas sadrzi opis upraznjenog radnog mjesta. Ukoliko je ocjena rada zadovoljavajuca. guverner i viceguverner. Osnov za unapredjenje je pozitivna ocjena. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene negativne. javnog konkursa. clanovi Predsjednistva. napredovanja u sluzbi. Da bi lice steklo svojstvo drzavnog sluzbenika mora ispunjavati opste i posebne uslove. Agencija objavljuje rezultate i pismeno obavjestava kandidate o rezultatima koje su postigli. da ima univerzitetsku diplomu. ombudsman.Ostali drzavni sluzbenici si : sef unutrasnje organizacione jedinice. 56 . Lica na koja se zakon ne primjenjuje su : clanovi Parlamentarne skupstine. rok i mjesto njihovog podnosenja.

Ukoliko drzavni sluzbenik primi naredbu za koju smatra da je nezakonita skrece paznju izdavaocu naredbe. 88. biti privremeno rasporedjen na radno mjesto van sjedista drzavnog organa u kojem radi. DUZNOSTI I NESPOJIVOSTI SLUZBENIKA U OBAVLJANJIMA POSLOVA Drzavni sluzbenik izvrsava zadatke predvidjene opisom radnog mjesta. odsustvo. Duzan je da izvrsi naredbu. zastitu na radu. Radnik ima pravo na otpremninu. razrijesava se duznosti. strucno obrazovanje i profesionalno usavrsavanje. ako je naredba potvrdjena sluzbenik o njoj obavjestava neposredno nadredjenog izdavaoca naredbe i prinudjen je da je izvrsi. odsustvo. bez njegove saglasnosti.U administrativnoj sluzbi u jedinici lokalne samouprave nadredjeni rukovodilac vrsi ocjenu rada sluzbenika. aktivnost ili biti na polozaju koji dovodi do sukoba interesa sa sluzbenim duznostima. on postaje prekobrojan. podrsku i pomoc u strucnom usavrsavanju i obrazovanju. te izbjegva aktivnosti ili propuste u vrsenju svoje profesionalne duznosti. benificiju. ostvaruje sva prava vezana za taj status. ako izvrsilac ponovi naredbu. sluzbenij ce zatraziti pismenu potvrdu o identitetu izdavaoca naredbe i njen precizan sadrzaj. ako penzionisanje nije moguce. Ima prednost pri ponovnom zaposlenju u drzvanoj sluzbi. platu i naknadu. Zaposleni u organu drzavne uprave moze. Zakonom je neposredno propisano da drzavni sluzbenik ima pravo . ne trazi i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit. Drzavni sluzbenik je nepristrasan. Negativna ocjena je osnov za razrijesenje sluzbenika. zastitu fizickog i moralnog integriteta tokom rada. U oblasti kolektivnih prava odnose se na sindikalno organizovanje i djelovanje i strajk. na stalni radni radni odnos do sticanja uslova za penziju. Nije duzan da je izvrsi ako predstavlja krivicno djelo. Drzavni sluzbenik koji je proglasen prekobrojnim rasporedjuje se na slucno upraznjeno mjesto: ako je rasporedjvanje nemoguce nudi mi se prijevremeno penzionisanje. strajk. ne moze se zaposliti na radno u istom organu drzavne uprave. Predlog za napredovanje daje rukovodilac. Eksterni premjestaj i rasporedjivanje drzavnog sluzbenika iz organa drzavne uprave u institucijama BiH moze se vrsiti u slucaju kad je osnovana nova institucija BiH ili kada je ona u skladu sa Ustavom preuzela nadleznosti koje je rasporedjuje. platu i naknadu stete. suzdrzava se od javnog ispunjavanja svojih politickih uvjerenja. postovanje dostojanstva. Upucivanje se vrsi u vrijeme dok traju razlozi za to. Prekobrojnost je posljedica reorganizacije ili smanjena obima poslova institucije. da je nepristrasan i da se u vrsenju svojih duznosti rukovodi opstim interesom. Prava drzavnog sluzbenika odnose se na : zasnivanje i prestanak radnog odnosa. 57 .PRAVA. bez njegove saglasnosti. Drzavni sluzbenik ne smije obavljati funkciju. Zapolseni u organu drzavne uprave moze biti upucen u drugi drzavni organ u istom mjestu rada.

Ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se placa naknada. Drzavni sluzbenik koji je razrijesen, u toku 2 godine od razrijesenja ne moze se zaposliti kod poslodavca kojem je bio predpostavljeni. Drzavni sluzbenik je na odsustvu iz sluzbe od trenutka kada je potvrdjena njegova kandidatura za javnu funkciju; on se vraca na isto ili slicno radno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od neuspjeha na izborima ili po zavrsetku mandata. Drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnih ili drugih odbora politickih partija. 89.PLATE, NAKNADE, OTPREMNINA Drzavni sluzbenik ima pravo na platu koja odgovara radnom mjestu, sluzbenosti poslova koje obavlja, vremenu provedenom na radu. Drzavni sluzbenici se razvrstavaju u 6 platnih grupa: 1. strucni saradnici 2. visi strucni saradnici 3. strucni savjetnici 4. rukovodilac organizacionih jedinica 5. pomocnici ministra 6. sekretari Zaposleni u organima drzavne uprave imaju pravo na naknadu plate za vrijeme koristenja godisnjeg odmora. Naknada je u visini plate. Ima pravo na naknadu; troskovi prevoza, topli obrok, regres za godisnji odmor, u slucaju smrti sluzbenika ili clana uze porodice, troskovi selodbe, troskovi obrazovanja, prigodne nagrade, otpremnina pri odlasku u penziju. U slucaju razrijesenja se duznisti zbog prekobrojnosti sluzbenik ima pravo na otpremninu. Visina otpremnine je u visini iznosa sestomjesecne plate. Neostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status. 90.ODGOVORNOST SLUZBENIKA ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Sluzbenik odgovara disciplinski za povrede radnih duznosti. Povrede su : izvrsenje radnji koje predstavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti, odavanje drzavne, vojne, sluzbene tajne, zloupotreba sluzbenih ovlastenja, prekoracenje sluzbenih ovlastenja, neizvrsavanje povjerenih poslova i zadataka, odbijanje izvrsenja zakonitih naredjenja, prouzrokovanje vece materijalne stete, neprimjerno ponasanje prema gradjanima. Drzavni sluzbenici i drugi zaposleni u institucijama imaju pravo da protiv sluzbenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekrsio sluzbene duznosti, podenese zahtjev za disciplinski postupak. Organ nadlezan za postavljanje izdaje pismenu potvrdu licu koje je zahtjev predao. Organ nadlezan za postavljanje moze prosljediti slucaj Ombudsmanu koji sacinjava izvjestaj i dostavlja ga licu koje je zahtjev predalo, licu protiv kojeg je zahtjev predat i organu nadleznom za postavljanje. Nadlezni organ izrice disciplinske mjere. Disciplinske mjere su: pismena opomena, pimeni ukor, sizpenzija prava na javnim konkursima u drzavnoj sluzbi u periodu od 2 do 30 dana, degradiranje na nizu kategoriju u okviru radnih mjesta, prestanak radnog odnosa u drzavnoj sluzbi. 58

90. ODGOVORNOST SLUZBENIKA ZA POVREDU RADNE OBAVEZE Sluzbenik odgovara disciplinski za povrede radnih duznosti. Povrede su: izvrsenje radnji koje predstavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti, odavanje drzavne, vojne, sluzbene tajne, zloupotreba sluzbenih ovlastenja, prekoracenje sluzbenih ovlasnetnja, neizvrsavanje poverenih poslova i zadataka, odbijanje izvrsenja zakonitih naredjenja, prouzrokovanje vece materijalne stete, neprimjerno ponasanje prema gradjanima. Drzavni sluzbenici i drugi zaposleni u institucijama imaju pravo da protiv sluzbenika za kojeg postoji predpostavka daje prekrsio sluzbene duznosti, podnesu zahtjev za disciplinski postupak. Organ nadlezan za postavljanje moze prosljediti slucaj Ombudzmanu koji sacinjava izvjestaj i dostavlja ga licu koje je zahtjev predalo, licu protiv kojeg je zahtjev predat i organu nadleznom za postavljanje. Nadlezni organ izrice disciplinske mjere. Disciplinske mjere su: pismena opomena, pismeni ukor, suspenzija prava na javnim konkursima u drzavnoj sluzbi u periodu od 2 godine, kazna suspenzije sa poslova i plate u periodu od 2 do 30 dana, degradiranje na nizu kategoriju u okviru radnih mjesta, prestanak radnog odnosa u drzavnoj sluzbi. 91.PRESTANAK RADNOG ODNOSA SLUZBENIKA U INSTITUCIJAMA BIH Drzavnom sluzbeniku prestaje radni odnos u slucajevima: dobrovoljnog odstupanja, ispunjava uslove za penzionisanje, trajne nesposobnosti za obavljanje radne duznosti, nezadovoljavajuceg prbnog rada, dvije uzastopne negativne ocjene, pravosnazne presude za teze kivicno djelo i izdrzavanje kazne zatvora duze od 6 mjeseci, otpustanje kao posljedica krivicnog postupka, izrecena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa, gubitak drzavljanstva BiH, sticanja drzavljanstva druge drzave suprotno Ustavu BiH i njenim zakonima. Sluzbenika razrijesava Agencija, po pribavljenom misljenju nadlezne institucije. Zakonski status radnika u postojecim institucijama ostaje isti, sve dok Agencija za njihova radna mjesta ne obavi kompletan postupaj revizije. Za upraznjena radna mjesta organizuje se javne konkurencija. Organ nadlezan za postavljanje potvrdjuje radnike koju su uspjesno prosli postupak ocjenjivanja, a otpusta one koji nisu prosli postupak ocjenjivanja ili ne ispunjavaju opste uslove. 92.OSTVARIVANJE I ZASTITA PRAVA SLUZBENIKA U INSTITUCIJAMA BiH Ombudsman pomaze u realizaciji i postivanju principa utvrdjenih u zakonu i djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status drzavnog sluzbenika. Svi drzavni sluzbenici i zaposleni u institucijama biraju na mjesto ombudsmana jednog drzavnog sluzbenika. Agencija za drzavnu sluzbu obezbjedjuje: realizaciju procesa zaposljavanja sluzbenika za zahtjev institucija, pomaze institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike, obuku i razvoj drzavne sluzbe. 59

Odbor drzavne sluzbe za zalbe je odgovoran za razmatranje svih konacnih odluka, preduzetih ili propustenih radnji institucije i / ili Agencije koje se odnose na status drzavnih sluzbenika. Odbor saslusava podnosilca zalbe, a ako je potrebno i svjedoke i eksperte. Clanovi odbora su nezavisni i nepristrasni. 93. POLOZAJ I OVLASTENJA DIREKTORA Direktor se prema zakonskim odredbama nalazi u radnom odnosu. Direktor ostvaruje dio prava koja se ostvaruju iz radnog odnosa. On nije u radnom odnosu sa organizacikom koju rukovodi vec je u radnom odnosu sa drzavom. Direktor odlucije o svim pravima, obavezama i odgovornosti zaposlenih, sa beznacajnim izuzetcima, direktor ima ovlastenja kao poslodavac, a odgovornost kao lice koje je samo vrsilo neka ovlascenja u postupku. 94.UCESCE RADNIKA U POSLOVANJU Zaposleni neposredno ili preko svojih sredstavnika imaju pravo na ucesce u upravljanju,pregovaranju, informisanju i izrazavanju stavova o bitnim pitanjima iz oblasti radnoh odnosa. Ucesce u upravnom i nadzornom odboru. U javnom preduzecu predstavnici zaposlenih cine rtecinu upravnog i nadzornog odbora. Clanstvo u upravnom odboru se stice po dva osnova: po osnovu svojine i po osnovu rada; vecinsko clanstvo u odboru se ne moze steci kumulacijom ucesca zaposlenih po dva osnova. U drustvu kapitala sa privatnim, odnosno vecinskim privatnim kapitalom, zaposleni biraju u upravni i nadzorni odbor najmanje jednog predstavnika. Savjet zaposlenih Zaposleni imaju pravo da formiraju Savjet zaposlenih. Ovo ptavo imaju zaposleni u preduzecu koje ima vise od 50 zaposlenih. Ako je broj manji tu finkciju vrsi izabrani predstavnik zaposlenih. U djelokrugu Savjeta spada: - ucesce u odlucivanju o koriscenju posebnih fondova i drugih sredstava preduzeca, - ucesce u odlucivanju o raspodjeli dobiti koja pripada zaposlenima. Ostali poslovi Savjeta su: - pracenje primjene propisa ( zakona, kolektivnih ugovora, statusa, drugih opstih akata koji su od znacaja za zaposlene ) - davanje misljenja o odlukama i aktima koje su od uticaja za polozaj zaposlenih - davanje misljenja o obezbjedjivanju uslova za rad ( unapredjenje profesionalne rehabilitacije, uslova rada starijih lica, invalida, zena i omladine) Organi preduzeca su duzni da obavjeste Savez zaposlenih o stavu organa preduzeca, o predlozima i misljenjima savjeta preduzeca. Skupstina zaposlenih U drustvenim preduzecu i preduzecu sa vecinskim druztvenim kapitalom poslove iz djelokruga savjeta zapolsenih obavlja Skupstina preduzeca. 60

Spor bi mogao ponovo da se otvori u nekom drugom pa i istom pitanju ako se spor ne rijesi kolektivnim ugovorom. ARBITRAZA Pravila koja se u nesim propisima odnose na rjesavanje kolektivnih sporova putem arbitraze je nepotpuna. Od ugovornih strana zavisi da li ce prihvatiti preporuku. po sporazumu ugovornih strana ili na osnovu propisa sacinjava predlog za rjesenje hastalog spora. Mirno rjesavanje sporova u kolektivnom ugovoru treba da obezbjedi uslove za mirno okoncanje kolektivnog pregovaranja. u kome pozicije ugovornih strana nisu veoma udaljena. Posrednik sam trazi rjesenje prema svom shvatanju problema i koncepciju rjesenja spora. promjene. promjene i primjene kolektivnih ugovora. Rjesenje koje predlaze posrednik ima karakter preporuke za ugovorne strane. primjene pojedinacnih kolektivnih ugovora odnosno na nivou preduzeca. 61 . Ukoliko je arbitrazna odluka definisana tako da njena vaznost zamjenjuje rjesenje do zakljucenja kolektivnog ugovora. Pomirenje podrazumjeva odredjeni postupak koji nije formalan. obrazuje se arbitraza na nivou opstina tj.95. promjene kolektivnih ugovora obrazuju ucesnici tih kolektivnih ugovora. POSREDOVANJE Posredovanje kao forma rjesavanja kolektivnog spora se sastoji u tome sto trece lice ili neko tijelo. 96.MIRNO RJESAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Pomirenje Ukoliko u toku kolektivnog pregovaranja ne moze doci do sporazuma pribjegava se pomirenju. sporovi koji nastaju u postupku zakljucivanje kolektivnih ugovora ( kolektivni interesni sporovi) 2. da bi se?PREDUPRDILI? stajkovi.KOLEKTIVNI RADNI SPOR Osnovna podjela kolektivnih radnih sporova: 1. Ako bi tek putem arbitraze bio rijesen sporni odnos onda ne bi bila iskjucena mogucnost strajka.a moze biti regulisano i kolektivnim ugovorom ili sporazumom. Pomirenje moze biti stvar ugovornih strana ali moze biti predvidjeno kao obaveza. Pomirenje moze biti zakonom regulisano. niti odnosi tesko poremeceni. do zakljucivanja kolektivnog ugovora. Ono moze biti i fakultativno. ali ako se prihvati postupak se mora sprovesti. Arbitrazi je dato u nadleznost posredovanje i pruzanje pomoci u sporovima koji nastanu u postupku zakljucivanja. pa stranke uz pomoc treceg same izlazu svoje stavove i trazenje rjesenja. pitanje spornog osnosa je samo privremeno rjesenje. Osnovne forme i postupci rjesavanja klektivnih radnih sporova su mirno rjesavanje kolektivnih sporova i strajk. Arbitrazu za sporove koji nastaju u postupku zakljucivanja. Taj treci je komisija. sporovi koji nastaju u primjeni kolektivnih ugovora ( pravni sporovi). Za rjesavanje sporova koji nastaju u postupku zakljucivanja. grada. i ishod konstatovati.

izmjena i dopuna kolektivnih ugovora. alo moze odnose zakomplikovati i povuci prema interesnom sporu. Sluzba razmatra praksu rjesavanja kolektivnih radnih sporova. 62 . nacin njenog rada. nadleznost i postupak sluzbe za rjesavanje sporova regulisu se sporazumom ugovornih strana. Strajk je takodje zakonit nacin rjesavanja kolektivnih sporova. Problem se rjesava tako sto se trazi tumacenje od tijela koja su ustanovila ugovorne strane. Pored poslovnika moze se donjeti i kodeks. ako uzrok spora potiskuju.moze se pristupiti strajku. Tada se taj spor opet javlja kao interesni. U toku pregovora moze doci do spora oko znacenja neke zakonske odredbe. Moze se raditi o sporu koji se moze rijesiti samo sud ili neki drugi organ. To je postupak usaglasavanja interesa. odnosno trazenja rjesenja za formulisanje pravila kojima ce se odnosi regulisati. U tom slucaju se spor rjesava arbitrazom ili na drugi nacin. su sporovi koji se nazivaju interesnim. Strajk moze biti formalno nezakonit. posredovanjem odnosno arbitrazom. Organizovanje i rad se uredjuje poslovnikom o radu. bavi se savjetodavnim radom. i na taj nacin usaglasiti interese. Sukob koji se iskristalise oko pravnog spora moze da preraste u strajk. Kod nas su to koordinaciona tijela ili odbor za pracenje i primjenu kolektivnog ugovora. a u odredjenom broju slucajeva to se mora rijesiti samo izmjenama ili dopumana kolektivnog ugovora. Osnivaci sluzbe odredjuju unutraznju organizaciju sluzbe. i spor se vodi oko toga kako regulisati dati odnos. 98 PRAVNI KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI Sporovi koji nastaju u primjeni. Strajk nije pozeljan ali u nekim situacijama je neizbjezan i zakonit. onda se nesporazumi oko znacenja spornog pravila. kojim cve se blize utvrditi pravila i principi profesionalne odgovornosti. To moze biti i u sudskom postupku. 99. ali posto je razlika u tumacenju propisa. finansiranje i sjediste. Oblika kojom je protumacena sporna odredba predstavlja akt kojim je utvrdjeno znacenje ugovora. Sluzba organizuje i vrsi poslove u vezi sa mirenjem.97.INTERESNI KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI Kolektivni radni sporovi koji nastaju u postupku zakljucivanja.INSTITUCIJE ZA RJESAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Organizacija. Tek ako ni jedan od oblika mirnog rjesavanja kolektivnog radnog spora ne bude dao rezultate . ali tek po iscrpljenju mirnih formi rjesavanja. Postije i granicne situacije kod sporova aoko kolektivnog ugovora. Tumacenje se moze prikazati nedjelotvorno. odnosno tumacenju. kolektivnih ugovora su pravni sporovi. Rjesenje spora se sastoji u tumacenju odredaba kolektivnog ugovora. To bi formalno bio pravni spor. Sluzba za mirno rjesavanje sporova moze se organizovati kao tijelo za mirno rjesavanje kolektivnih sporova. To su one situacije u kojima se u redovnom toku primjene kolektivnih ugovora pojavljuju nejasnoce oko znacenja. odnosno primjene kolektivnih ugovora.

Sluzba sastavlja listu miritelja. mogu se opredjeliti za neko drugo tjelo za rjesavanje spora. Te mjere mogu da obuhvate detaljna i precizna definicija razloga koji opravdavaju prestanak radnog odnosa predstavnika. Pravo na uspostavljanje sindikalne organizacije ne znaci da tu nema nikakve kontrole. konsultovanja. Ogranicenja se mogu odnositi na proceduru i eventualnu obavezu naknadne regulacije. Ukoliko se ugovorene strane ne opredjele za osnivanje Sluzbe. treba primjeniti specijalne mjere. sloboda sindikalnog organizovanja javlja se kao osnovni uslov za ostvarivanje tih prava. uz postovanje slobode izrazavanja.RADNICKI PREDSTAVNICI ( AKTI MEDJUNARODNIH ORGANIZACIJA) Konvencija 135 o radnickim predstavnicima. kada ne postoje relevantne zastitne mjere koje se primjenjuju za predstavnike radnika. posrednika i arbitara. o radnickim predstavnicima Radnicki predstavnici si sindikalni predstavnici( imenovani ili izabrani od strane sindikata) i izabrani predstavnici ( koje su slobodno izabrali radnici preduzeca) . posrednika. Jedno od nacela slobode sindikalnog udruzivanja je sloboda opredejeljena svakog radnika kojem sindikatu ce se pridruziti.Djelokrug sluzbe bi obuhvatao imenovanje miritelja. Radnicki predstavnici su sindikalni predstavnici (koje su slobodno izabrani od strane sindikata) i izabrani predstavnici ( koje su slobodno izabrali radnici preduzeca).PRAVO NA SINDIKALNO UDRUZIVANJE I ORGANIZOVANJE. 63 . Kada u istom preduzecu postoje i sindikalni i izabrani predstavnici treba obezbjediti da se njihovo postojanje ne poklapa. Izbor i opoziv sindikalnih predstavnika svojim aktima propisuje sindikat. U pogledu sindikalnog organizovanja znacajna je Konvencija o slobodi udruzivanja i zastita prava na organizovanje. 100. Ona se odnose na slobodu udruzivanja i organizovanja poslodavaca. Radnicki predstavnici u preduzecima treba da uzivaju efikasnu zastitu od svakog postupka koji je stetan za njih. arbitra. Ima pravila iz kojih se vidi da stranici ne mogu biti predstavnici sindikata. Radnickim predstavnicima u preduzecu treba pruziti sve one olaksice koje mogu biti potrebne da bi im se omogucilo da izvrsavaju svoje zadatke. alo se njene odredbe najcesce diskutuju u vezi sa sindikalnim organizovanjem radnika. 143. specijalni postupak zalbe. a koji se zasniva na njihovom statusu ili aktivnostima u svojstvu predstavnika radnika ili na clanstvu u sindikatu ili sindikalnim aktivnostima. Treba voditi racuna o karakteristikama sistema profesionalnih odnosa zamlje i potrebe preduzeca. Clanovi sindikata moraju znati sta im nude sindikalne organizacije. savjetodavna misljenja jednog samostalnog organa. Preporuka br. Postupak izbora mora biti demokratican. na osnovu utvrdjenih kriterijuma. Da bi se ostvarila prava sindikata. Organizovanje se moze vrsiti prema djelatnostima i profesijama. 101.

102. iznenadjenja. Strajk kratko traje ali dolazi iznenada i cilj mu je da pokaze odlucnost sindikata u pogledu zahtjeva koja istice. s obzirom na trajanje:strajk upozorenja i strajk cije trajanje nije unaprijed odredjeno. Ista zastita se pruza i radnicima koji su bili predstavnici. Uprava treba da dozvoli predstavnicima koji istupaju u ime sindikata da raspodjeljuju informativne biltene. Radnickim predstavnicima u preduzecu treba pruziti potrebne olaksice da bi ime se omogucilo da izvrsavaju svoje zadatke brzo i efikasno. dok strajk traje. za otpocinjanje strajka 3. Odsustvo mora biti u razumnim granicama. s obzirom na nacin vrsenja. s obzirom na ciljeve: profesionalni i politicki. Ne mora se dati prednost radnickim predstavnicima u pogledu zaposlenosti u slucaju smanjenja radne snage. ukoliko sindikat ne prekine strajk zbog djelimicnog prihvatanja zahtjeva ili potpunog neprihvatanja. Poslodavac mora da dokaze da je otpustanje predstavnika opravdano. Poslodavci imaju pravo na lokaut ( u nasem pravu ne ).VRSTE STRAJKA S obzirom na nivo organizovanja strajk na nivou preduzeca. 64 . modju kojima je prestanak sa radom i odbijanje radnog angazovanja. za stupanje u strajk 2. Procedura podrazumjeva postupak: 1. najava strajka se motra uciniti najmanje 24 sata prije otpocinjanja strajka.U slucaju opravdanog prestanka radnog odnosa prestavnika predvidjanje efikasnog pravnog lijeka treba da podrazumjeva i njihovo vracanje na posao. kruzni. tromboza. na osnovu odluke vecine radnika. STRAJK Strajke se opisuje kao industrijska ili agresivna akcija radi rjesavanja kolektivnog radnog spora ili zastite socijalnih i ekonomskih prava. Od radnickih predstavnika se moze zahtjevati da traze dozvolu od svoog predpostavljenog prije izostanka sa posla. Radnicke predstavnike treba osloboditi od rada bez gubitka plate i drugih davanja. ponasanje za vrijeme strajka. onemogucava radnicima rad nezavisno od njihove spremonosti da rade. Treba im dozvoliti pristup svim radnim mjestima u preduzecu. s obzirom na adresata: primarni i sekundarni. Prihvatanje zahtjeva je uslov za obustavu strajka. Strajk se moze odrediti kao kolektivna akcija zaposlenih koju organizuje sindikat ili radnici. Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni u preduzecu treba dozvoliti pristup preduzecu. U slucaju strajka upozorenja. granski i generalni strajk. kao i upravi preduzeca. Zatvaranje ( lokaut ) preduzeca kada je takva mogucnost predvidjena. Strajk se sastoji iz niza postupaka. 103. Najznacajnija je podjela na zakoniti i nezakoniti.

65 . Posebna vrsta djelimicnog strajka predstavla kruzni strajk koji se sastoji u naizmjenicnom. Relativna obaveza cuvanja mira obavezuje sindikat da ne organizuje strajk. tj lokauta ne dodje. Pribjegava mu se radi istivanja narocitog znacaja pojedinih zahtjeva vezanih za uslove rada koji se iznose tokom razgovora. Strajk suprotno obavezi cuvanja mira Obaveza cuvanja mira obavezuje sindikat koji je zakljucio kolektivni ugovor da ne organizuje strajk. a apsolutna koja nisu regukisana ugovorom. Strajk interne solidarnosti se javlja u okviru jednog preduzeca. U njega stupa grupa ili vecina radnika krseci odredbbe kolektivnog ugovora. Ako se radi o modelu rjesavanja kolektivnih radnih sporova. Ova vrsta strajka se smatra nezakonitom. Njegova prednost je u malim troskovima. Strajk sa zauzimanjem preduzeca Zaposleni polektivno prekinu rad. Djelimican. organizovanje predstavlja oblik nedopustenog strajka. obavezuje stranke da pozitivno djeluju i preduzmu sve da do strajka. Pozitivna obaveza. Do njega dolazi kada se stupa u strajuk radi davanja podrske nekim od radnika iz istog preduzeca. ali u dijelu koji je od vitalnog znacaja. odnosno poslodavca da ne pribjegne lokautu povodom pitanja koja su odredjena kolektivnim ugovorom. Posebnu vrstu cini ( slow down strike ) kod koga je prekid rada samo djelimican. Strajk eksterne solidarnosti se javlja kada se stupa u strajk radi davanja podrske ucesnicima strajka u drugom preduzecu. kao izliv momentalnog nezadovoljstva zbog neispunjavanja zahtjeva. Djelimicni moze biti organizovan u vitalnom djelu preduzeca ( strajk tromboza) Strajk tromboza: Se sastoji u kolektivnom prekidu rada samo u jednom dijelu preduzeca. a poslodavca da ne pribjegne lokautu ( negativna obaveza ). Implicitna obaveza ocuvanja mira proizilazi iz opste obavesze postovanja ugovora. kruzni i kategorijalni strajk Djelimicni se sastoji u tome sto jedan broj zaposlenih stupa u strajk a drugi ne. Organizuje se u korist onih kojima se pruza podrska. Strajk solidarnosti: Organizuje se radi zastite profesionalnih interesa radnika. Pod kategorijalnim strajkom podrazumjeva se sukcesivni prekid rada u koji stupaju redom radnici iste profesionalne kategorije. DIVLJI STRAJK-. ali ostaju na radnim mjestima. STRAJK IZNENADJENJA--dolazi bez najave. jer sprjecava poslodavca da koristi svoja sredstva za proizvodnju.STRAJK UPOZORENJA--traje vrlo kratko.ne organizuje ga sindikat i javlja se protiv volje sindikata. uzastopnom prekidu rada od jednog do drugog djela preduzeca. drugoj grani.

PTT usluga. 105. Na poziv strana u sporu. Djelatnosti od javnog interesa su oblasti: elektroprivrede. mjesto okupljanja. Oni ne smiju sprijeciti poslodavca da koristi sredstva i raspolaze sredstvima. drustvene brige od djeci i socijalne zastite. vodoprivrede. saobracaja. 104. Strajk prestaje sporazumom strana u sporu.Primarni i sekundarni strajk: Primarni strajk organizuje sindikat protiv svog poslodavca u cilju ostvarivanja zahtjeva od koristi za zaposlene. informisanja.SPORAZUMNO RJESAVANJE SPORA I PRESTANAK STRAJKA Strajkacki odbor i predstavnici organa kojima je strajk najavljen. prosvete. zdravstvene i veretinarske zastite. 106.STRAJK U DJELATNOSTIMA OD JAVNOG INTERESA I MINIMUM PROCESA RADA U djelatnosti od javnog interesa pravo na strajk zaposlenih moze se ostvariti ako se ispune i posevni uslovi utvrdjeni zakonom. Sekundarni strajk se sastoji u prekidu rada zaposlenih kod drugog poslodavca u ocekivanju da ovaj izvrsi pritisak na poslodavca . Strajkacki odbor treba da sa poslodavcem ovezbjeri minimum procesa rada u toku strajka.strajkacki odbor najavljuje strajk poslodavcu dostavljanjem odluke o stupanju u strajk. Generalni starajk U uzem smislu se podrazumjeva granski generalni strajk. proizvodnje prehrambenih proizveoda. data bi vecina radnika mogla donjeti odluku i prestanku strajka. Nemogucnost sporazuma se uzimala kao nemogucnost rjesavanja spora mirnim putem. Strajkacki odbor i zaposleni koji ucestvuju u strajku duzni su da strajk organizuju i vode na nacin kojim se ne ugrozava bezbjednosti ljudi i imovine. Ogranicenje prava na strajk je moguce ali ne i zabrana. Moze biti organizovan sa unaprijed odredjenim trajanjem ili na neodredjeno vrijeme. odlukom sindikata ili vecine zaposlenih.ODLUKA O STUPANJU U STRAJK I STRAJKACKI ODBOR Odluku o stupanju u strajk kod poslodavca donosi organ sindikata. U slucaju kada je odluku o strajku donjela vecina radnika. 66 . u pregovore mogu biti ukljuceni predstavnici sindikata. vrijeme pocetka strajka. a nezadovoljstvo radnika kao osnov obustave rada. Zahtjevi zaposlenih treba da sadrze objavljivanje zahtjeva koji druga strana nisu prihvatile i zbog kojih je doslo do spora. udruzenja poslodavaca i predstavnici nedleznih drzavnih organa. Najava strajka u ovom djelatnostima mora se izvrsiti najmanje 10 dana ranije. a u sirem samo strajk koji se organizuje na nacionalnom nivou. strajkacki odbor. Odlukom o stupanju u strajk utvrdjuju se: zahtjevi zaposlenih. Profesionalni i ekonomski interesi i njihovo ugrozavanje kao nemogucnost mirnog rjesenja spora bi morali biti konkretno indentifikovani. duzni su da pokusaju da sporazumno rijese spor. komunalnih djelatnosti.

Poslodavac ne smije sprijecavati zaposlenog da ucestvije u strajku. Predvidjena je zabrana zaposljavanja lica koja bi zamjenila ucesnike u strajku. ili izuzetno teske posljedice za zivot i zdravlja ljudi. Organizatori i ucesnici u strajku koji nije organizovan u skladu sa zakonom ne uzivaju pravnu zastitu predvidjenu zakonom. Zapoleni koji ne zele da ucestvuju u strajku imaju pravo da nastave sa radom. Ovdje postoje dva izuzetka. Ne smije ni predvidjeti povoljnije zarade za one koji ne ucestvuju u strajku. 107. nadleznom organu lokalne samouprave. Za vrijeme strajka ucesnicima ne pripada zarada. nadleznom drzavnom organu. RAVNOPRAVNE POSLJEDICE STRAJKA Ucesce u zakonitom strajku ne moze da ima posljedicu raskid radnog odnosa. zato sto bi se time narusila ravnoteza izmedju stranaka u sporu. je kad se sporazumom stranaka predvidi da ce poslodavac isplatiti zaradu radnicima za vrijeme strajka. Minimum procesa rada za javne sluzbe i javna preduzeca odredjuje osnovac. kao i u slucaju izvrsavanja medjunarodnih obaveza. odredjena je obaveza strajkackog odbora. ODGOVORNOST U VEZI SA UCESCEM U STRAJKU. Odredjuje se u obimu koji obezbjedjuje sigurnost ljudi i imovine. U nekim zamljama poslodavcima je dozvoljeno da angazuju druge radnike za vrijeme strajka. Polazi se od prirode djelatnosti. Nadlezni organ je duzan da preduzme neophodne mjere predvidjene zakonom.Strajk se najavljuje poslodavcu. Izuzetak moze biti samo ako je ugrozena bezbjednost lica i imovine. Ukoliko strajkaci sprijece nestrajkace u obavljanju rada poslodavac moze traziti od nadleznog suda da donese odliku o udaljenju strajkaca. Zaposleni koji su odredjeni duzni su da obavljaju dodjeljene poslove. Direktor odredjuje zaposlene koji su duzni da rade za vrijeme strajka radi obezbjedjenja minimuma procesa rada i to najmanje 5 dana prije strajka. ako je to potrebnao radi odrzavanja minimuma procesa rada. dok postoje i one u kojima to nije dopusteno. odnosno direktor. osnivacu. U slucaju djelimicnog strajka zarada se umanjuje srazmjerno vremenu strajka. a poslodavac treba da im omoguci rad i isplati zaradu. U periodu do najave strajka do dana odredjenog za pocetak strajka. Drugi slicaj je kad je poslodavac izazvao strajk neizpinjavanjem sojih obaveza. niti upotrebljavati prinudbene mjere za prekid strajka. 108. Zaposleni moraju da obezbjede minimum procesa rada. Prvi slucaj. ako ocjeni da bi mogla nastupiti neposredna opasnost. Ako bi poslodavac u takvom slucaju jednostavno raskinuo radni odnos sa zaposlenim to bi predstavljalo antisindikalnu diskriminaciju. poslodavca i nadleznog drzavnog organa da ponude predlog za rjesenje spora. stepena ugrozenosti zivota i zdravlja ljudi i drugih okolnosti. tj pocredu slobode udruzivanja i djelovanja. ZABRANE I NADZOR Svaki zaposleni odlucije da li ce ucestvovati u strajku. bezbjednost imovine. 67 .

samovoljno produzenje rada zaposlenih. Mora biti u skladu sa propisima. kada pored strajka ne dodje do potpunog prekida rada u preduzecu. povodom kolektivnog radnog spora. Sastoji se u pozivu za poslovne partnere i klijente poslodavca da ne kupuju proizvode i ne koriste njegove usluge. Ucesce u nezakonitom strajku umanjenje zarade moze biti vise nego kod zakonitog strajka. uopste se ne smatra strajkom. Strajk usporenog hoda i strajk sitne sabotaze-.OBLICI KOLEKTIVNE AKCIJE SLICNI STRAJKU Strajk ____ sastoji se u pretjeranoj marljivosti. 109.PIKETING U nasem pravu nema propisa o piketingu. da za vrijeme trajanja strajka ne kupuju robu i ne koriste usluge ni sekundarnog poslodavca. Drugacija je situacija kada je poslodavac prinudjen da privremeno zatvori preduzece zbog strajka u drugom.Privatni poslodavac nema pravo da trazi naknadu izgubljenih dana zbog strajka. tj zatvori preduzeca i onemoguci radnicima rad. tj. 112. a na taj nacin natjera da prihvate uslove rada koje on predlaze. Strajk protivnog smjera-. pravo poslodavca da obustavi rad u procesu rjesavanja spora. kolektivne akcije radnika. Sekundarni bojkot sindikat preuzima protiv drugog poslodavca koji nastavlja saradnju sa primarnim. Ako se ucesnik strajka povrijedi za vrijeme strajka takva povreda se ne smeta povredom na radu. tj.predstavlja usporeno izvrsavanje radnih obaveza. Jedna je od industrijskih akcija. Radnici ostaju na svojim radnim mjestima. Ne smatra se dopustenim strajkom. Za njega se moze izreci disciplinska sankcija. odnosno pritisak na radnike da odustanu od svojih zahtjeva 68 . Primarni bojkot. suprotno volji poslodavca koji je odlucio da prestane sa radom. niti ostvarivati naknadu za neiskoriscen odmor. dok se strajk sitne sabotaze sastoji iz namjerno pogresnom izvrsavanju obaveza. kada se radnik razboli prije strajka zadrzava prava socijalnog osiguranja. Za njega poslodavac moze izreci i najtezu disciplinsku sankciju-otkaz. 111. Prema nekim shvatanjima piketing je nejefikasniji nacin komuniciranja strajkaca i strajkacka tehnika. sitnicavosti u izvrsenju radnih obaveze. odnosno spustanje nivoa rada. Usmjeren je protiv poslodavca i sastoji se u tome sto sindikat poziva poslovne partnere i klijente poslodavca da ne kupuju proizvode i ne koriste njegove usluge. Sastoji se u pozivu poslovnim partnerima i klijentima sekundarnog poslodavca. LOKAUT Nije regulisan u nasem pravu. Piketing moze biti nasilan i nenasilan. 110 BOJKOT Bojkot predstavlja oblik industrijske. Za vrijeme strajka ne moze koristiti godisnji odmor. inace je nezakonit. sindikat preduzima protiv svog poslodavca. To je jedno od prava radnika u procesu rjesavanja kolektivnih radnih sporova. a ako je u toku strajka gubi pravo.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->