P. 1
Put Alije Isakovica

Put Alije Isakovica

|Views: 865|Likes:
Published by Emina Brunčević

More info:

Published by: Emina Brunčević on Nov 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/26/2015

pdf

text

original

Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 1932, - Sarajevo, 1997), bošnjački kulturni pregalac romansijer, pripovjedač, radio-dramski

, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika i književnosti.

Biografija [uredi]
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet - Jugoslavenske književnosti i „srpskohrvatski jezik“, u Sarajevu. Bio geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“. Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“ 1973, zbornik radova „Hasanaginica, 1774-1974“, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa „Behar“ 1900-1911 Nagrađivan za prozno i dramsko stvaralaštvo. Kao izvorni pisac u više žanrova (roman, drama, putopis, pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje, i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. No, već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja:

kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca, nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka, pokazavši i osobnu građansku hrabrost, to su vrijednije njegove antologije i studije poput „BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti. “ Stvarnost, Zagreb, 1972 i „O “nacionaliziranju„ Muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. “ Globus, Zagreb, 1990, u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana. kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Njegovi rječnici, „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku“, Sarajevo 1993, te „Rječnik bosanskoga jezika“, Sarajevo 1995, prekretnice su u bošnajčkoj leksikografiji. Zanimljivo je da je Isaković, koji nije bio profesionalni lingvist, ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci, dijelom iz karijerističkih razloga, a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti, nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. Uz ovo valja napomenuti i da je najopsežniji i najkvalitetniji hrvatski jednojezični rječnik druge polovine 20. vijeka isto stvorio ne školovani lingvist, nego književnik Julije Benešić. Uzme li se sve u obzir, neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja, a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka, što je osnova nacionalne kulture na svim poljima.

1. Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963. 2. Semafor, pripovijetke, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. 3. Prednost imaju koji ulaze, Svjetlost, Sarajevo,1971. 4. Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883-1971, Život, XXI/1972,4,437-467; 5-6, 571-605; - BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972, str.

Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974. 9. Generalijum. drama. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. Neminovnosti. 1982. 1990. Svjetlost. Sunce o desno rame. Prva književna komuna. Sarajevo. Stvarnost. 1975. Univerzal. 25. studije. 1975. Svjetlost. . str.. 1984. Svjetlost. Svjetlost. Sarajevo. Baština. 22. Jednom. knj. Ahmed Muradbegović: Izabrana djela. bibliografija. Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme.. putopisi. Prva književna komuna. Biserje. 6. Zagreb. Kraljevski sudbesi stol). Svjetlost. 21. Biserje. Knjiga I-III. 1967. 1973. Sarajevo. Tuzla. 13. Anegdote. Sarajevo. Sarajevo. 1974. Krajnosti. 1990. 16. 1975. Svjetlost. 23. Knjiga I-II. Svjetlost. Pripovjetke. Drugo. O „nacionaliziranju“ muslimana. 8. Izbor iz muslimanske književnosti. Pobuna materije. Zora. 1990. 516-538.Priređena djela 15. 5. 1981. Opatija. Esperanto ligo Bosnio Hercegovino. Hasanaginica (Hasanagaino) 1774-1974. Mostar. 14. 10. 1975. Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Svjetlost. Hasanaginica. Hodoljublje. Sarajevo. Hasanaginica. Zagreb. varijante. Nasrudin Hodža. Otokar Keršovani. drame. prošireno izdanje. Zagreb. 24. Sarajevo. roman.453-518. roman. Lijeve priče. Taj čovjek. Sarajevo. 11. 17. 20. Sarajevo. 1985. 1986.) 12. Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa ( 1842-1970). Sarajevo..Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela. izd. Kritika. Mostar. 7. pripovjetke. . 19. Globus. 35. Sarajevo. 1984/1985 (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine. 1973. Hasanaginica 1774-1974. 1987. Izbor iz muslimanske književnosti. Sarajevo. Svjetlost. 18. 1987. prepjevi. 1972. Svjetlost. Svjetlost. Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970). Drame. Svjetlost. 1980. Hodoljublje. 1987. Osman . Sarajevo. Sarajevo. 1774-1974. 2. (To. Knjiga I-II.

meĎutim. da se Isakovićevi novinari ne razlikuju od Isakovićevih pisaca. mrzitelj. biti zaljubljenik. Putnik u putopisu može. nego i novinare. toj egzistencijalnoj muci putnikovoj. način njegovog prisustva: ”ProĎe uzvišena koraka p r v i ili d r u g i ili baš me briga koji oficir palube. koja je bila ”izbor iz ljubavi”. 1973). svoje. Mostar 1986) ali meĎu njima treba posebno upozoriti na ono koje tim tekstovima daje najviše od njihove specifičnosti. istraživač. Taj nas moto upozorava na dvije značajne stvari koje su u vezi sa Alijom Isakovićem putopiscem. visoko gore. predgovor kojem su kao moto stavljene te riječi Ivana Frane Jukića: ”Kažu Bošnjaci da je putniku najveća planina kućni prag. Ne samo da ne razumijem njegov čin. A nužna posljedica prisustva stvaralačkog subjekta je opet ta da pravi književni putopis ne može biti ograničen ni na prvo ni na drugo. podjednako i ravnopravno s njima. po čemu se putopisac od putopisca razlikuje. reportere. dakako. ni to nije ništa ni specifično ni novo. U načelu. ili posmatrač sa blagim podsmjehom saosjeć anja na licu. Razmišljanje o Aliji Isakoviću putopiscu neodvojivo je od razmišljanja o njemu kao ljubitelju i znalcu putopisa. ”GraĎu za bibliografiju b-h putopisa (1842-1970)”. a to je istina”. U predgovoru se autor na jednom mjestu bezmalo izvinjava što je u knjigu uvrstio ne samo pisce. ^ini se. nego.Tvrtko Kulenović PUTOPISI ALIJE ISAKOVIĆA Moto za antologiju bosansko-hercegovačkog putopisa koju je Alija Isaković priredio za sarajevsku ”Svjetlost” i objavio davne 1973. ili cinik (opet Haksli u ”Zajedljivom pilatu”). ”Napomene” i ”Registar” na kraju. Nismo znali da taj prekrasni naslov emisije nije bio njihov: smislio ga je desetak godina ranije. koje zbog nečega često pripisuju Andriću: da je kućni prag za Bosanca najviša planina. u ovom okviru. Po tom svome svojstvu Isakovićev putopis je izuzetno moderan i savremen. Prva književna komuna. Mnoga svojstva se okupljaju da sastave to ”treće” u putopisima Alije Isakovića (”Jednom”. i vrlo kompetentan i u književno-istorijskom i u estetičkom smislu. da se do sada nismo još sreli sa putopisom u kome je u tolikoj mjeri izvedena na scenu egzistencijalna ravan čovjekovog bitisanja koliko je to slučaj sa ovim Isakovićevim. i istovremeno temeljit naučni rad koji i danas služi kao izvor informacija za istraživača: sadrži ”Rječnik”. ali je nov i specifičan. ni samo ljudi. Alija Isaković za tu svoju antologiju (Hodoljublje ”Svjetlost”. naime. nego da mora imati nešto treće. godine sadrži poznate riječi Ivana Frane Jukića. već ne vidim ni geografiju njegovog lica: vara li nas kad se iskošeno i blago smješka nad našim lešinama ili nas ismijava?” . koja. bar jedan od načina na koji se taj putnik pred našim očima pojavljuje. sposobnoj da iz svijeta ukloni svu njegovu ljubaznost i ljepotu. Njegovo prisustvo se može pokazati na nizu primjera. nego je naprotiv opšte mjesto svakog književnog putopisa. da izmjeni čitavu njegovu sliku. ili uopšte sve ono što čovjek uopšte može biti. i sam putnik. Putopis može biti sve: poezija i reportaža i opis mjesta i svjedočanstvo o susretu s ljudima pa da uvijek bude prava književnost – pod uslovom da je uobličen na stvaralački subjektivan način. ali je sigurno najbolji onaj koji u tekstu ”Horizontiranje svijesti” govori o morskoj bolesti. a koje se istovremeno najjasnije uočava i izdvaja: tema njegovih putopisa nisu ni samo mjesta. postaje ravna svakoj egzistencijalnoj muci čovjekovoj. u Isakovićevom slučaju. ali kad se knjiga pročita stekne se dojam da je sva sastavljena od ”bisera hodoljublja”: znanje plus ljubav učinili su da je u ovaj izbor stalo samo najbolje. U godinama pred rat uživali smo intenzivno u emisiji ”Hodoljublja” Sarajevske televizije kojoj je scenarista i narator bio Zuko Džumhur a reditelj Mirza Idrizović. Sarajevo. ili mislilac i meditativac (Haksli). posmatrače.

ali se čini da naročito sa biljem umije da opšti kao niko u našoj putopisnoj literaturi. ali onaj vječiti koji ”nikad nije ni nastao”. vrska. duša zavibrira u dodiru sa gradovima. ali i bosansko-hercegovačkog putopisa uopšte. Takav detalj je opis buĎenja u vozu. Isakovićevoj duši je bliža priroda trave. danas Ibrahim Kajan) poistovjećenju sa ljudima i mjestima i njihovo se zapažanje pretvara u poeziju. osim Matka Peića.Takvih detalja ima kod Isakovića mnogo. Ako se vratimo Jukićevoj rečenici koja je stavljena u moto ”Hodoljublja” dotaći ćemo drugu bitnu stvar koja se tiče putopisa Alije Isakovića. uz jednu malu ”specifikaciju”: dok kod drugog velikog putopisca Bosne ]amila Sijarića. Alija Isaković. počinje zahvaljujući tom jeziku da sjakti. Takav je čitav tekst pod naslovom ”Miris sjećanja” u kome se opisuje dugo iščekivanje aviona za povratak kući na rimskom aerodromu ”Fjumičino”: on kao cjelina ulazi u maestralne stranice naše putopisne proze. osjećajući njenu ljepotu. Oni pokazuju da kroz svijet ne putuje samo Čovjek (kako je u mnogim knjigama putopisa meditativne i ”zanosne” vrste uobičajeno) nego i čovjek koji dakle glavu ima ne samo zato da njome misli i da se divi nego i zato da ga ona boli. upravo u tekstu pod naslovom ”Jednom”. iznad Pelješca. preliva se u sto boja i na taj način sva postaje literatura. u neznatno izmijenjenom vidu ponoviti i u tekstu ”U pohode Siriji”. koju će autor. Za svaki sloj toga presjeka Isaković ima odgovarajuću riječ. kao recimo u slučaju već pomenutog Engleza Hakslija (Huxley: ”Zajedljivi pilat”) ili Francuza Mišoa (Michaud: ”Barbarin u Aziji”) toliko zasnovan na posmatranju – suĎenju. pukće. pa i ta ostala putopisna graĎa (dakle ne samo ona koja je uobličena u već pomenute vrhunske literarne trenutke). donekle sklon zajedljivoj opservaciji. stenje. široka duša po prirodi. ostali su prije skloni (]amil Sijarić. ispisuje je istim onim jezikom kojim piše svoje priče. U vezi s tim je i to bitno svojstvo bosansko-hercegovačkog putopisa: on nije. koliko na empatiji. u stanju je da svoj kućni prag pomiče i razmiče u zavisnosti od toga kakvi ljudi i kakvi krajevi se iza njega nalaze. ili opet kamen. suzi. Tu najviše dolazi do izraza ono svojstvo umjetničkog govora koje je Kandinski nazvao vibracijom duše. Ali ne predstavljaju Isakovićeve reportaže uspio književni putopis samo zbog tih trenutaka i samo po njima. To je nesumnjivi lijepa metafora za nekoga ko se nerado otiskuje na putovanja. Najbolji detalji ovog putopisa jesu oni u kojima se jedno egzistencijalno stanje spaja s jednom duhovnom. uvijek duhovitoj. sačinjenu podjednako od obaviještenosti i znanja kao i od sposobnosti literarnog ”unošenja”. kao i svaka metafora može implicirati i druga značenja. na prihvatanju onoga što se prihvata i što. dakle. sa starim kamenjem i sa vremenom u kojem je ono nastalo. ugledati obrise grčkog mita. A da pri tom ispovjest o njoj kao takvoj ne ispadne privatna i privatizirana nego da se potpuno prirodno i jednostavno uklopi u sliku svijeta i krajeva koju nam putopis nudi. ali. Kod Alije Isakovića je ta poezija najprisutnija kad se putopisac kreće po Bosni i Hercegovini. Jedini je Zuko Džumhur. Alija Isaković se u svoju putopisnu reportažu unosi sa strašću pisca. . čak na oduševljenju. da bi zašao meĎu ljude i uputio pogled ka oblacima u kojima će u jednom trenutku. neuništivog nad Mediteranom. meĎu velikim bosanskim putopiscima. One su književne po načinu na koji pristupaju realnosti s kojom se na putu sreće i koju nikada ne svode na aktuelnost dogaĎaja karakterističnu za novinarski pristup. pa ide preko bilja. postaje kućni prag. I umije da poveže te slojeve metaforama koji cjelini daju karakter pjesničkog objekta: neka ilustracija tog umijeća bude rečenica ”Ta Bosna što treperi kao zelen list kukuruza”. metafizičkom čežnjom i bolom oličenim u činjenici da je sve ”drugdje” i da je sve samo ”jednom”. nego prave ”geološki presjek” pejzaža koji katkad zaista i počinje sa geologijom. Bosanac.

decembra u 12 časova i 30 minuta izjutra 1941. godine. Zato u naslovima njegovih knjiga. pisao kao pisac koji uranja u tuĎe sudbine. tako premoćno slove imena gradova i sama riječ ”gradovi”. Mama – 13. dijelom one ruševine koja sadrži čovjekovu prošlost.. čitava su hronika o Savičima. I na listu iskinutom iz teke ostale su ovakve njene riječi: ”Ženja umrla 28. godine. ”pozitivni”. Jer majka je svih njih koji tu leže. citirali su je i interpretirali novinari. Dok drugi veliki bosanski putopisac Alija Isaković..marta u 6 časova izjutra 1942. i samo iz jednog jedinog vremena: iz onih devetstotina dana. i oblak iz kojeg je potekla.. istoričari. i pojedinačnih tekstova. njegov najdraži gost. zna stijenu i zemlju u kojoj se stijena razmekšala. čitamo danas kao knjigu. aprila u 2 časa noću 1942. To će i sama ona da napiše: ”Savičevi umrli. Bubuška umrla 25 januara u 3 časa izjutra 1942. a koja neprestano savija leĎa pisca ne dajući mu da se uspravi na onaj način na koji se drugi. Deda Vasja umro 13. Ostala jedina Tanja.” Time se ova kratka horonika male lenjingradske učenice završava. produktivni. A tih nekoliko strašnih riječi. nije bio zadatak – nego je to jedno pismo od užasa. Naravno. godine. dobromisleći ljudi u životu uspravljaju. Saviči su bili porodica. Leka umrla 17. Deda Lješa – 10. A tu ih leži mnogo. godine. selo ne poznaje istoriju. jer samo za gradove se veže istorija. zna ko je u njima živio i kako se u njima živjelo. maja u 7 časova i 30 minuta izjutra 1942.A ono što ovdje može da se pročita i što je napisala Ďačka ruka. godine. Lice joj je zasjenjeno bolom. I to što je stigla da napiše jedna učenica. da bi se vratio sa još jednim kamenom u grudima.” Ali ni ona nije ostala – umrla je od gladi i danas leži u jednoj od mogila na ovom beskrajnom lenjingradskom groblju. Pod taj se užas potpisala Tanja. A knjiga nije – nego je svega nekoliko riječi koje je Ďače stavilo na papir. ali je ]amil Sijarić sa svojim tekstom postao neke vrste počasni graĎanin toga grada. Leži ih oko pola miliona! I to samo iz jednog grada – iz ovoga grada Lenjingrada. Bila je učenica. Umrli svi. One za koju su svi oni pali. ta je dječija sveščica bila poznata svijetu prije ]amila. ]amil Sijarić zna ciglu. zna kamen u zidu i onaj izvaĎen iz razorenog zida. zna tvrĎavu i raspored prostorija u tvrĎavi. godine. priroda još manje. Prema njima stoji kip majke domovine. a Tanja je bila najmlaĎa.maja u 4 časa 1942. podastirući ih pred oči čitaocima onako kako ih podastire reporter. istražujući stvari onako kako ih istražuje istoričar. zna travku i kišu koja ju je poškropila. Bila je njihova učenica. . To je žena. nestaje za trenutak u njima. Jer je.

Pred razrušenom kulom u Zagvozdu mogao je Hasan-aga da otpočine pod kamenitim bremenom vlastitog iskušenja. usahnuo.Voljenom zemljom . "Baš ovog časa mogli su izbiti svati onim puteljkom što se okitio mladim košćelama i potom skrio u kamenjar i zanovijet. odakle ilustrativno navodimo kratak odlomak. Jednom (putopisi)" Alije Isakovića je zbirka putopisa koja je podijeljena u tri cjeline: . s prahom zemlje izjednačiti. i da breme ne podigne. i da se ne digne.Pisanim tragom . kojoj će krila klonuti a ranjeno tijelo kriknuti..Putevima gospodnjim. Mogao se prvi ukazati svatov starišina na usopljenom đogatu. (Hasanaginici u pohode)." .. mogla je mlada da prhne iz ove uzorito kršne bešćutnosti i da bude ptica koja neće daleko.

izbor iz putopisa Alije Isakovića.Alija Isaković: PUTOPISI. ovo je knjiga za čitalački užitak . Tako taj pristup odiše bliskošću i odanošću u poglavju »Voljenom zemljom«. u svom pogovoru zato i govori o maestralnim stranicama i vrhunskim trenucima književne proze. »Jednom«. mudrim opservacijama i dubokim impresijama čak i iskusan čitalac uočit će snažnu i novu sliku kojom pisac približava temu. Izuzetni poznavalac i srodnik po ovoj vrsti teksta. U svakom slučaju. Tako su u trećem odjeljku ove knjige putevima gospodnjim metafizički osvijetljena mjesta i prostori u kojima se ovaj pisac našao samo jednom. o kojem je u ovome slučaju riječ. Tvrtko Kulenović. u izdanju »Sarajevo Publishinga« obiluje književnim analitižkim duhom Alije Isakovića primjereno mjestu. događaju. priči. »Hasanaginici u pohode«. Svaka nova knjiga Alije Isakovića ponovno nam otkriva ovog pisca nesvakidašnje književne radoznalosti i samosvojne ostvarenosti. »U Tolstoja. drami i zapisu ili pak putopisu. temi i čovjeku koji su predmetom njegovog interesovanja. 1997. koje su danas od literature preuzeli fotografija. otkrivajući svojim duhom nešto što je bilo toliko jasno a do tada neprimjećeno u čitalačkom iskustvu. U ovim kratkim. a Enes Duraković u predgovoru daje znalački uvid u ukupno Isakovićevo djelo. film ili televizija. doma«. Sarajevo Publishing. tekstovima što su naslovljeni »Pisanim tragom«. posebno u putopisima »Na izvorima Grozdaninog kikota«. ličnostima. ponekad i očaravajućih slika. Magija modernog putopisa jeste u kontemplativnom zahvatu izdignutom iznad. djelom i krajolikom. bilo da se radi o romanu. neodoljivom fascinacijom.

radio-dramski. sa Hadzemom Hajdarevicem izbor iz casopisa »Behar« 1900-1911. pokazavši i osobnu građansku hrabrost. a Filozofski fakultet . Sarajevo 1993. neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja. rodjen je u Bitunji kod Stoca 1932.1997. anegdote Nasrudina-hodze 1984. a i nedostatne nacionalne kristaliziranosti. Njegovi rječnici. Izbor iz muslimanske književnosti. koji nije bio profesionalni lingvist. 1990. pri čemu pojedini natpisi . te knjigu »O nacionaliziranju Muslimana« 1990. Možda je tomu jedan od uzroka i to što školovani stručnjaci. već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja: ● kao antologičar i publicist. te "Rječnik bosanskoga jezika". prvi izbor bosanskohercegovackih putopisaca »Hodoljublje« 1973.Jugoslavenske knjizevnosti i srpskohrvatski jezik. . ktitorski natpisi) na tlu Bosne i Hercegovine se javljaju koncem desetog vijeka. Stocu. Bio geoloski tehnicar. Zagreb. pripovjedac. No. epitafi. ● kao leksikograf. tv-scenarist. Kao izvorni pisac u više žanrova (roman. Nagradjivan za prozno i dramsko stvaralastvo. zbornik radova »Hasanaginica. to su vrijednije njegove antologije i studije poput Biserja. pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje. drama. putopis. 1972 i "O "nacionaliziranju" Muslimana. i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. Zagreb.) Alija Isakovic. ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. " Globus. urednik casopisa »Zivot«. nisu bili sposobni za takvo ostvarenje. aforist i pisac za mlade. Zagrebu. prospektor urana. Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. televizijski i dramski pisac. a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka. sada urednik edicije Kulturno naslijede BiH u sarajevskoj »Svjetlosti«. "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku". u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana. u Sarajevu. prekretnice su u bošnajčkoj leksikografiji. Romansijer. Prvi spomenici pismenosti (epigrafski spomenici. Priredio je vise djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske knjizevnosti »Biserje« 1972. Zanimljivo je da je Isaković. Poseban značaj imaju epitafi. nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Sarajevo 1995. Crikvenici. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka. Pancevu i Beogradu. Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca. putopisac. dijelom iz karijerističkih razloga. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana.ALIJA ISAKOVIC (1932. " Stvarnost. 1774-1974«. Osnovnu i srednju skolu pohadjao je u Bitunji. što je osnova nacionalne kulture na svim poljima. Uzme li se sve u obzir.

na tlu Bosne i Hercegovine ustrajavaju mnoge arhaične tradicije. Za razliku od susjednih zemalja. bogati inicijali. Crkva bosanska nije podizala znač•ajnije bogomolje.predstavljaju književnost zapisanu na kamenu. gdje su se njihovi pisari (dijaci). Ta svojevrsna kamena biblioteka sadrži oko 400 značajnih natpisa. jeromonah Timotije Gluhi. koja je napisana narodnim jezikom.njegovao se crkvenoslavenski jezik. Islam sa sobom donosi književnost na orijentalnim jezicima. te "Zbornik molitava" iz Papraće.). prostor današnjeg Tuzlanskog kantona. poslovice. počinje rad na sakupljanju narodnih umotvorina. Bilježe se narodni običaji. ali su listići rasuti po evropskim zbirkama. medu narodima istog jezika i istog porijekla. koji su najčešće pisani bosanskom ćirilicom (bosančicom). služili i latinskim. U devetnaestom vijeku. darovnice. koju od srpske ćirilice luči naslanjanje u grafiji na poluoblu glagoljicu. kao što je odustajanje od crkvenih kanona i kodeksa. Ovaj tip srpske književnosti produžava se sve do kraja osamnaestog vijeka. Mnoga od ovih svjedočanstava pismenosti i umjetničkog stvaranja potiču sa prostora današnjeg Tuzlanskog kantona. prikupljaju se kodeksi. panegirici. Uglavnom cvjeta prepisivač•ka i epigrafska djelatnost. O tragovima hronič•arske djelatnosti. osim narodnog pisma. Njegovi suradnici su i dvojica Bosanaca: Simo Milutinović Sarajlija i Vuk Vrčević."dobri Ijudi"). U krug ove religiozne literature pripada "Lestvica" Jovana Skolastika. testamenti. administrativni akti. narodne pripovijesti. Ovi listići su uglavnom napisani u ikavici. rodoslovi. Središta srednjovjekovne duhovnosti i pismenosti su Crkva bosanska i dvorovi srednjovjekovnih velmoža. prepisana u Vozući. Medu najjačim uporištima "dobrih Ijudi" bilo je područje župa Usora i Soli. Pripadnici Crkve bosanske ("krstjani". U manastiru Svetog Nikole na Ozrenu djelovao je. umeću svoje dualističko naučavanje). bilo zapadne bilo istoč•ne crkve. zagonetke. Znač•ajka . tumač•e crkvene knjige na njima svojstven nač•in (ubacivanje marginalnih glosa i apokrifa u kojima. kao pisac i prepisivač• knjiga.koji su bili središte pismenosti i kulturne djelatnosti .latinicu. Bosanski pisari za svoje velikaše prevode i iluminiraju crkvene knjige. simultana upotreba raznih pisama i otvorenost za svaku stranu slova. Znač•ajke ovih listova su visok stepen stilizacije. ali istovremeno jačaju i katolički i pravoslavni. a u srpskim crkvama i manastirima . bizantska (pravoslavlje) i islamska. Zna se za dvadesetak takvih knjiga. Ideje o književnom stvaranju na jeziku narodnih umotvorina bivaju prihvaćene i medu srpskim sveštenstvom."dobri Bošnjani". svjedoče pozni franjevački Ijetopisi. tako da ovdje izostaje crkvena likovna umjetnost. bogate iluminacije. možda posebno zahvaljujući Crkvi bosanskoj. a ima i historiografskih pokušaja. Razvoj pismenosti i književnosti možemo pratiti od Povelje Kulina bana Dubrovč•anima (1189. od koje nije ostalo ništa. na kojima je izvršena podrobnija paleografska i jezička analiza. pod uticajem Vuka Karadžića. Na prostoru Bosne i Hercegovine. dakle. sustižu se tri velike civilizacije: zapadnoevropska (katolicizam). Druga svjedočanstva bosanske srednjovjekovne pismenosti čine baštinske povelje. koji je za manastirskog igumana sastavio dva panegirika. Slomom srednjevjekovne bosanske države mijenja se i duhovno-civilizacijski kontekst. katolič•ka crkva . Islamski element vremenom postaje dominantan. na vrlo vješt način. Rukopisni kodeksi č•ine najobimniji dio bosanske pismenosti iz ovog perioda i njihova je sadržina religiozne naravi.

putopisi. Počesto. udžbenici. filozofije. nastao dvjesta godina prije rječnika srpskog pisca Vuka Stefanovića Karadžića. Književni život se odvija oko č•asopisa i kulturno-prosvjetnih društava. kulturno-prosvjetnog društva "Gajret". Pored skromne književnosti na maternjem jeziku u arapskoj grafiji (alhamijado književnost) i narodne usmene književnosti. filologije pišu na arapskom jeziku. napisana je na turskom jeziku. Najbogatija književnost. Obilježje ove književnosti je raspetost književnih junaka . Bošnjački je narodni genije u odreĎenim formama stvorio literarna djela koja su svoju vrijednost trajno zadržala. na turskom je njegovana divanska književnost. Rječ•niku je dao naziv "Makbuli `arif" ili "Potur-Šahidija". što rezultira u formiranjem pokreta za vjerskoprosvjetnu autonomiju kod Srba i Bošnjaka. koji time udaraju osnove svom nacionalno-kulturnom formiranju. i po obimu i po raznovrsnosti žanrova.. Najraširenija vrsta književnog stvaranja su komentari. Bošnjač•ke narodne balade i sevdalinke su postale trajnom inspiracijom kako domaćih tako i svjetskih umjetnika. zatim kompendiji. Umjetničku slavu bošnjačke balade svijetom je pronijela "Hasanaginica". Austrougarska okupacija Bosne dovodi do nove društveno-političke. Bošnjački književnici se grupiraju oko časopisa "Behar". Goetheov prijevod "Hasanaginice" je objavljen ( 1778. Zabilježeno je preko trista imena Bošnjaka koji su pisali na nekom od orijentalnih jezika. Arapski jezik kod Bošnjaka slovi kao jezik nauke i religije.bosanski da vam besidim.. Poslije Berlinskog kongresa bošnjačka književnost zapada u apatiju. mnogi naši Ijudi pisali su na turskom jeziku. Muhamed Hevai Uskufi (roĎen u selu Dobrnja kod Tuzle 1601. a ostavio je nešto pjesama i na bosanskom jeziku. godine) najveći dio svog djela piše na bosanskom jeziku. Hevai svugdje s ponosom ističe svoje bosansko porijeklo i maternji bosanski jezik. Ieksikoni. koji su imali prilike da se školuju na Istoku. a njihove tradicionalne kulturne forme i institucije se pokazuju bez svrhe. U novim vremenima i smjeni društveno-političkih epoha Bošnjaci ostaju obeznaĎeni. Perzijski jezik je služio za rafinirano pjesnič•ko izražavanje. koji su orijentirani na razvijanje nacionalnih osjećanja. te č•asopisa "Gajret" i "Biser".:').. prevladava osoben realizam lokalnog obilježja. bratani. koju je prepjevao slavni Goethe. Sredinom 1891. Uskufijev rječ•nik je drugi rječnik na tlu Evrope. Pored nacionalnog romantizma. Koncem devetnaestog vijeka prva generacija bošnjač•kih pisaca koristi narodni jezik i zapadno pismo. osim naglašavanja kolektivne sudbine naroda u duhu narodne pjesme i lokalne atmosfere i senzibiliteta.njegovog rada u Bosni su hercegovač•ka govorna osnova i bogatstvo narodnih umotvorina svih naroda. kulturne i psihološke situacije. Sva ova kretanja nalaze svoj izraz i u književnosti. Dva naša pjesnika pjevala su i na bosanskom i na turskom jeziku: Hasan Kaimija je spjevao kompletan divan na turskom jeziku. koji pominje i u pjesmi (". Autor je č•uvenog turskobosanskog rječnika. Bošnjaci njeguju književnost na tri islamska orijentalna jezika: djela iz oblasti prava. Književnost na orijentalnim jezicima bila je dostupna samo višim slojevima. a u godinama neposredno pred Prvi svjetski rat prodiru i obilježja simbolizma. Pred nadiranjem zapadne kulture i civilizacije mnogi se iseljavaju. epigrafika.godine Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak je pokrenuo list "Bošnjak". a neki su prevoĎeni na više evropskih jezika. godine) u Herderovoj zbirci narodnih pjesama. ova djela nemaju veću estetskoknjiževnu vrijednost. teologije. Još od vremena Ahmet-paše Hercegovića. sina Hercega Stjepana.

čistim narodnim govorom i pravopisom koji izvire iz tog govora i prema sebi formira pismo.. nacionalni) i koji bi bio otvoren utjecaju modernih tokova: književnoestetskih. 1925. Danilo".godine) vrhovni arbitri katolič•ke vjere. godine). Pet i po stoljeća franjevci su (djelovanje franjevač•kog reda u Bosni datira od 1291..."Husein-beg Gradaščević". Djela Derviša Sušića su. "Bukve". "Pobune". takoĎe. Divković ( 1563. godine u Tuzli. Selimovićev opus čine i djela "Tuda zemlja". U vremenu izmeĎu dva svjetska rata č•ine se pokušaji formiranja književnih društava koja bi okupljala pisce svih nacionalnosti. U prvom planu više nije kolektivna sudbina. Hasan Kikić (roĎen u Gradačcu. povijesne udese Bosne. Meša Selimović (roĎen u Tuzli. Uz ova dva romana. Ahmed Muradbegović (roĎen u Gradačcu. Dolazi do sinteze zasada tradicije i suvremenih književnih gibanja. franjevci su do perfekcije razvili svoj diplomatskopragmatički manir. a koje bi vezivala odreĎena društveno-idejna i estetska opredjeljenja. Pokušava se zasnovati autonoman književni izraz. Romani "Derviš i smrt" i "TvrĎava" su književna ostvarenja koja svojom slojevitošću prevazilaze vremenske i prostorne okvire. Uz djelatnost kulturno-prosvjetnog društva "Napredak" ( 1904.što. "Tišine". koji slijede razvoj svjetske književnosti. Kikićev književni rad najplastič•nije oslikavaju djela: "Provincija u pozadini". već su to individualni likovi koji se uzdižu do univerzalnih (pojedinač•no-opće). koje htjedoše zatrijeti sve što je bosansko. Beč•). "Uhode".. prevedena na više svjetskih jezika. čija pojedina djela spadaju u sam vrh bosanskohercegovačke književnosti. pri č•emu senzibilitet pisca (nije više ni pisar ni prepisivač) dolazi do punog izražaja. Rim. "Lole i hrsuzi"."Ja. Početak književnog rada Hrvata vezan je za Matiju Divkovića koji je bio Uskufijev suvremenik."Nojemova laĎa". "Haremske novele".) postavlja sve književnojezič•ne pravopisne i grafijske principe bosanske franjevačke književnosti: služi se bosanskom ćirilicom."Omer-paša Latas u Bosni". 1910. "Hodža strah". Osamdesetih godina devetnaestog stoljeća javljaju se pisci i iz graĎanskih slojeva. duhovnu fizionomiju bosanskog čovjeka.Istoka i Zapada. Književni život u Bosni i Hercegovini znač•ajno je obogatio i hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević koji neko vrijeme radi u gradovima sjeveroistočne Bosne. Djelovalo je više pisaca. "Zgode o nasušnom hljebu". ali i mnogih drugih svjetovnih stvari.. Djela Meše Selimovića su prevedena na skoro sve svjetske jezike. a svoju poznatu pjesnič•ku zbirku "Trzaji" objavljuje 1902. "Ho-ruk". godine) su pisci č•ija djela fokusiraju kolektivnu bosansku sudbinu. Početak književnog rada Hrvata u Bosni i Hercegovini vezan je za franjevce."Dedija"."Carska goveda". "Na Božijem putu". "Magla i mjesečina". uz lokalni kolorit i sevdalijsku senzualističku komponentu. "Djevojka crvene kose".. koji ne bi bio sasvim u službi vanestetskih ciljeva (religiozni. . "Za i protiv Vuka". socijalnih . "Svijet u opancima". "Sjećanja". Moderno doba se odlikuje velikim pripovjednim formama (romani).stilskim vrijednostima. politič•ki.1905. Lavirajući izmeĎu velikih sila (Stambol.1631.izmeĎu Bosne i Carigrada . čini bitno obilježje novije bosanske književnosti. graĎansko-demokratskih. tako da tek tada možemo govoriti o autorstvu. "Ostrvo". odnosno stvaralaštvu koje prevazilazi okvire samo nacionalne književnosti. godine) i Derviš Sušić (roĎen u Vlasenici. 1898. Njihove zasluge u kulturnoj i političkoj historiji Bosne su velike. "Majka".. godine).) vezana je težnja da se u hrvatskoj književnosti posveti veća pažnja čisto književnim sadržajima i formalno . Muradbegovićeva najznačajnija djela su:"Haremska lirika".

Legenda o Ajvaz-dedi i odlazak na doviste kod njegove stijene tradicija je koja stoljecima zivi i prenosila se sa generacije na generaciju kod bosanskih muslimana.. prodiru kasni oblici romanike. Dragiša Trifković. ."Nevakat". mostovi. Stećak je. Gravure na stijeni. Miloš Lysonek. Za umjetnič•ke prilike značajno je da. da bi nakon 1946. "Veliki vezir" su najznačajnija djela Derviša Sušića. Ismet Mujezinović. gotike i baroka.). U posljednjem bosanskom ratu Ajvatovica i Prusac odbranjeni su pod gotovo nemogucim uslovima i time snagu legende o tom cudesnom dijelu bosanske zemlje samo dodatno pojacali i ucvrstili. ali se središnji dijelovi Bosne još dugo drže svoga arhaič•nog stila. što njihovu umjetnost č•ini i univerzalnom. Sava Popov Ivanov. č•ine najstarije tragove likovne umjetnosti na bosanskom tlu. Ferid Prcić. Tragovi kulturnih baštinika svih minulih epoha pronaĎeni su i na mnogim lokalitetima Tuzlanskog kantona. sahat-kule. Nesim Tahirović. iluminacijama. Mehmed Zaimović. Na prostorima današnjeg Tuzlanskog kantona stvarali su i stvaraju mnogi istaknuti likovni umjetnici: Kosta Hakman. bila zabranjena. djela su visoke skulptorske prefinjenosti. u vrijeme komunistickog ateizma. koji je djelovao i na ovim prostorima. Mevludin Ekmečić. Edin Dervišević. Zdravko Novak. U okviru Pravoslavne crkve njeguje se zidno slikarstvo vizantijskog stila (živopisi). Pero Jelisić. najosobeniji izraz duhovnog i kulturno-umjetničkog bića medievalne Bosne. č•esme. Adela BerVukić. Sead Musić. Mustafa Pašić. U djelima navedenih likovnih djelatnika. Ismet Hrvanović. poznati su i prepisci crkvenih knjiga. nazrijeti ono specifič•no bosansko. svakako. ali i zasebnom. U razdoblju austrougarske okupacije podižu se mnoge monumentalne javne graĎevine. Mensur Dervišević. kako laika tako i znanstvenika.. Mnogi od stećaka. AJVATOVICA Najstarije doviste Bosnjaka u BiH smjesteno sedam-osam kilometara od mjesta Prusac. bezistani. Fuad Kasumović.. Suvremeniji likovni izraz vezan je za odlazak naših Ijudi na školovanje u evropske centre.. Svojom Ijepotom i monumentom mnogi i danas privlač•e pozornost. Osim stećaka. umjetnič•ko stvaranje je pod utjecajem islamsko-orijentalnog shvatanja umjetnosti: monumentalna gradnja (džamije. Ismar Mujezinović.. Posebna pažnja se posvećuje kaligrafiji i minijaturnom slikarstvu. polihromne kultne posude od pečene gline ukrašene zarezima i reljefima. tekije. Ibrahim Bilajac. s bogatim inicijalima. Tradicija se obnavlja 1990. godine i otad desetine hiljada muslimanskih vjernika ponovno dolaze na Ajvatovicu kako bi proucili "kisnu dovu" za Allahovu milost i uspjesnu i rodnu godinu. minijaturama. uza svu izražajnu raznovrsnost. može se. i tematski i po osobenosti stila. poznatog kao duhovnog i vjerskog centra nekadasnje osmanlijske Bosne. godine..). čiji rad se može uzeti za temeljac likovnog stvaralaštva ovog kraja. Began Turbić. Najznačajniji živopisac je monah Longin. karavan-saraji. Rizah Štetić. svojim likovnim kvalitetima (simbolički i dekorativni reljefi). Haim Pinto. "Listopad". stambena arhitektura (šadrvani. Prvi školovani slikar sa ovih prostora je č•orde Mihajlović. nakit od kosti. fontane. S pojavom kultnih objekata (bazilike) razvija se umijeće mozaika. Todor Švrakić. uz zadržavanje tradicionalnih formi. Esad Muftić. Sejid Hasanefendić. Franjo Leder. Rimljani na ove prostore donose tekovine svoje kulture. koji se prepliću sa orijentalnim elementima. Nezir Čorbić. Po dolasku Turaka.

godine. DZEMAL: Bosnjacki politicar koji je tragicno i pod mutnim okolnostima stradao u avionskoj nesreci kod Fojnice 1976. hem film. Bosnjacki puk je to vise intuitivno nego li svjesno prepoznavao i zbog toga je Dzema bio kod njih veoma omiljen. Pripadao je samom vrhu tadasnje komunisticke politicke elite i mnogi su ga drzali "prvim do Tita". kulturu. Alija Isakovic objavio je. pozitivnog utjecaja na razvoj nacionalne svijesti kod Bosnjaka: otad su bosnjacke nene bile sigurne da je 'nesto truhlo u drzavi Danskoj' i da pravi belaj za Bosnjake (i Bosance) moze tek doci. trazeci dostojanstvo za tu. Zato se danas taj Isakovicev projekat ispostavlja kapitalnim u prirodnom procesu istrazivanja bosnjackog knjizevnog i uopce kulturnog identiteta. Predavao je na Sorboni juznoslavenske knjizevnosti. a iza njega su ostale stotine stranica kritika. pa to dvoje zajedno. eseja i studija. Godinama zivi i radi u Becu. u izdanju rijeckog izdavaca 'Otokara Kersovanija'. BIJEDIC. BEGIC. Biserje . .ANTOLOGIJA MUSLIMANSKE KNJIZEVNOSTI: Godine 1972. prvenstveno srpskom i hrvatskom. MIDHAT: Knjizevni kriticar i publicista. Pocetkom sedamdesetih definitivno se vraca u Bosnu i istrazivanju bosanske knjizevnosti. jedan je od onih politicara koji su utjecali da unutar komunisticke ljevice pobijedi ideja o drzavotvornoj posebnosti BiH i priznavanja bosnjackog nacionalnog identiteta. Zajedno sa Zulfikarpasicem. osvrta. takoder. jezika i knjizevnosti. Autor je kapitalne studije Kultura Bosnjaka. baveci se knjizevnim djelom Maka Dizdara. godine sabrala. koja je posljednjih cetrdesetak godina naucnicima sa njemackog govornog podrucja znacajan izvor temeljnih saznanja o Bosni. BOSNA FILM: Drzavno filmsko preduzece nastalo poslije Drugog svjetskog rata. jedan od osnivaca i urednika emigrantskog glasila Bosanski pogledi. Isakovicevo Biserje bio je pionirski zahvat u delikatnom etabliranju nacionalne bosnjacke knjizevnosti. Producent vecine igranih i dokumentarnih filmova nastalih u BiH. koje je 1986. Mese Selimovica i drugih ovdasnjih pisaca. promovirao ideju bosanskog duha.Antologiju muslimanske knjizevnosti. Bio je jedan od onih kriticara koji je. istovremeno. U sjecanju bosanskog puka ostala je urezana spica koja je godinama simbolicki predstavljala identitet i ponos ove sredine: Hem Bosna. dotad potcijenjenu i prezrenu. sada kao privatni filmski producent. priredila i objavila Hanifa KapidzicOsmanagic. Bila je to jedna od onih knjiga cije je samo pojavljivanje uzdrmalo tadasnji kulturni establisment. godine. dok u Sarajevu i danas djeluje firma sa istim imenom. Njegova tragicna i nikad razjasnjena smrt imala je. u to vrijeme nacionalna knjizevnost Bosnjaka (tada Muslimana) tek se borila za svoju ravnopravnost sa ostalim nacionalnim knjizevnostima. Bosnjacima i njihovom nacionalnom identitetu.BOSANSKI DUH BALIC. Drzavni Bosna film se raspao polovinom sedamdesetih. BISERJE . SMAIL: Orijentalista i sociolog kulture. Umro je 1983. Bavi se prikupljanjem leksikografske grade o znacajnim Bosnjacima u zemlji i inostranstvu. Golemo nesto.

Izet Serdarevic. Haris ef. kabineti za nauč•no-istraživački rad.BOSANSKI POGLEDI: Emigrantski list koji je pocetkom sezdesetih godina pokrenuo liberalni bosnjacki politicki disident Adil Zulfikarpasic. Sukrije Kurtovica. o 'antiislamskom i antibosnjackom' backgroundu Andricevih naucnih i knjizevnih djela. naroda bez kojeg . rukopisnog. Velike kontroverze izazvala je i studija dr. godine. prvobitno utemeljen 1988 . List je. prvi objavili surovu istinu o politickom obracunu komunista sa liderima i clanovima organizacije Mladi Muslimani krajem cetrdesetih. U arhitektonskom smislu Institut predstavlja spoj moderne i orijentalne arhitekture. nekadasnjeg narodnog poslanika. godine po zahtjevu i finansiranjem Adila Zulfikarpasica. zasad barem terminoloski. u vrijeme najvece ratne i politicke krize koja je vladala u Sarajevu i na svim slobodnim dijelovima BiH. ukinuo list septembra 1991. zadrzao sve vrijeme demokratski kurs. Korkut. a ostat ce zabiljezen kao prvi izdavacki projekat nakon Drugog svjetskog rata koji je kontinuirano promovirao ideju bosnjackog nacionalnog identiteta. tačnije historijskog. Vlasnik lista je bio Adil Zulfikarpasic. To su: glavna zgrada u kojoj se nalazi biblioteka. Valter i Vox. u postignutom minimumu konsenzusa kod bosnjackih politicara i intelektualaca oko sopstvenog nacionalnog identiteta. uredivanju i pisanju ovog casopisa ucestvovali su i Smail Balic. prvenstveno Enesa Durakovica i rahmetli Alije Isakovica. Bosanski pogledi dozivjeli su i svoje bosansko izdanje kao politicki tjednik agresivne probosanske i probosnjacke orijentacije. i folklornog blaga koje je Adil Zulfikarpašić pripremao u predhodnih 50 godina. za razliku od netolerantnih srpskih i hrvatskih emigrantskih glasila. novinsko-publicistič•kog. Sač•injavaju ga tri zgrade čija ukupna površina iznosi 4500m. Tada je donesena Deklaracija koju je procitao profesor Filipovic i koja je. video i audio arhiva. arhivsko-dokumentacijskog. nikad jaci. računarski centar. . Zulfikarpasic je. Iako je Sabor raspravljao i o pitanjima vezanim za tadasnje mirovne pregovore po kojima bi Bosna trebala biti podijeljena u tri nacionalne drzavice. srpski i hrvatski nacionalisti zajedno nasrnuli na ovu zemlju nema nikakve Bosne i Hercegovine. godine u Cirihu . Gazi Husrevbegov hamam (izgraĎen 1535 . BOSNJACKI SABOR: Odrzan na inicijativu nekoliko bosnjackih intelektualaca. okoncala stoljetnu krizu identiteta najbrojnijeg naroda u BiH. Sadržaj Bošnjač•kog instituta nastao je kao rezultat sakupljanja. čitaonice. dakle. a potom prebačen u Sarajevo kada je sagraĎen kompleks Instituta 2001 . a uredivali su ga mladi novinari iz dotadasnjih redakcija omladinskih listova Nasi dani.a to je pokazao posljednji rat u kojem su. godine. arhiv pisane graĎe. U kreiranju. danas zaboravljena i nepoznata imena iz bosnjacke politicke emigracije. te drugi popratni sadržaji. sala za konferencije. Becir Tanovic i mnoga druga. zbirka likovnih djela. Bosanski pogledi su. Teufik Veladzic. njegov historijski znacaj je. klasificiranja. književnog. Pocetkom 1991 godine.godine) i upravna zgrada. prije svega. takoder. Zato je Bosnjacki sabor vjerovatno jedan od najznacajnijih dogadaja u politickoj povijesti Bosnjaka u posljednjih 150 godina. zbog koncepcijskog sukoba sa redakcijom. i sistematiziranja različ•ite graĎe o Bosni i Hercegovini. BOSNJACKI INSTITUT: Je vakuf Adila Zulfikarpasica . Bilo je to krajem septembra 1993.

pocetkom pedesetih sa Plivacicom medu prvima pravi iskorak iz dotad preovladavajuceg socrealistickog knjizevnog iskaza. Anatemisan od srpskih nacionalista u Beogradu i Sarajevu. MAK: Pjesnik i jedan od pionirskih istrazivaca vrijednosti medievalne Bosne. stoljeca. Tesko je. Ova bibliografska grada objavljena je 1994. prisvajan od Zagreba. Dizdar je za zivota bio bolno svjedocanstvo o 'prokletstvu Bosnjaka i njihovih najvecih intelektualaca' u vremenu kada se pitanje vlastitog identiteta ispostavljalo kao pitanje opstanka uopce. iste godine dobiva NIN-ovu nagradu za knjizevnost. okoncao je dugogodisnje prikupljanje grade za sveobuhvatnu bibliografiju bosnjacke knjizevnosti. Objavljen je 1966. zbog svog navodnog "muslimanskog nacionalizma". zbirkom naglasene socijalne angaziranosti. ENES: Profesor knjizevnosti. . godini zivota. Dizdar ce tek tokom sezdesetih zaokruziti svoj pjesnicki senzibilitet sa zbirkama Kameni spavac i Modra rijeka. godine u obliku knjige koja sa svojih 16. DERVIS I SMRT: Veliki roman velikog bosnjackog (i bosanskog) knjizevnika Mese Selimovica. zbog cega je svojevremeno imao politickih problema. cak bio i zatvaran od strane komunistickih vlasti. ako takvo sto uopce postoji. godine. MUSTAFA: Bibliotekar i istrazivac bosnjacke knjizevnosti i duhovnosti. kao sto i ureduje veliku ediciju Muslimanska knjizevnost u 25 knjiga. Pocetkom osamdesetih napadan. Ipak. Selimovic je kroz savrsen literarni postupak uspio uci u epicentar duhovnosti jednog prostora. Godinama prikupljao bibliografsku gradu o bosnjackoj knjizevnosti. U godinama uoci ovog rata Durakovic objavljuje prvu Antologiju bosnjacke (tada muslimanske) poezije 20. a jos uvijek nisu. intelektualaca koji u Ahmedu pronalaze ono sto bi oni htjeli biti. Rijetko je koji dogadaj u bosanskoj knjizevnosti i kulturi izazvao veci interes i sveopce divljenje kao pojava ovog Selimovicevog romana o dervisu Ahmedu Nurudinu. Na knjizevnoj sceni djeluje od pocetka sedamdesetih. Mustafa Ceman zivi u Tesnju. DIZDAR.845 bibliografskih jedinica predstavlja kapitalan projekat za istrazivanje bosnjacke knjizevnosti uopce. ali i sudbine citavog jednog naroda kojem se tragedija identiteta iznova ponavlja kroz povijest. comeback prema i u tisinu i buku zemlje Bosne ostat ce zabiljezen kao najveci poetski preokret bosanske lirike ovog stoljeca. nakon kampanje koju su vodili tadasnji beogradski i sarajevski intelektualci i listovi protiv njega i njegovog zalaganja za vracanje dostojanstva tada prokazanom bosanskom jeziku. zapravo. situirati tako uvjerljive likove uhvacene u mrezi vlastitih htjenja i sumnji. uz Kamenog spavaca Maka Dizdara.CEMAN. Umro je u Sarajevu 1971. godine. Dervis i smrt je. i ne samo bosanskih. istrazuje bosansku i posebice bosnjacku knjizevnost. Godine 1990. Danas je taj roman 'sveta knjiga' za hiljade bosanskih. DURAKOVIC. zajedno sa rahmetli Muhsinom Rizvicem. bio i jedna od temeljnih inspiracija za Filipovicev esej o 'bosanskom duhu u knjizevnosti'. iz tog vremena pamtimo njegovu knjigu briljantnih knjizevnih eseja i studija Sutnja i govor tajanstva. njegov postmodernisticki. Zajedno sa Alijom Isakovicem radio na bibliografiji radova vezanih za Hasanaginicu. godine Vidovopoljskom noci. Na knjizevnu scenu zakoracio 1936. u 57.

poput briljantne politicke studije-pamfleta Posebnost Bosne i bosanskih Muslimana koju je 1943. U javnom zivotu javlja se daleke 1934. urednik Enciklopedije BiH u okviru velikog Krlezinog projekta Enciklopedije Jugoslavije (druga polovina sedamdestih). pripovijetke. Godinama je u komunizmu bio prokazan kao javna licnost. ali se. jedan je od inicijatora agresivne politicke borbe za nacionalni bosnjacki identitet ciji znacaj. godine poslao antifasistickoj koaliciji pod pseudonimom Spectator. HADZIJAHIC. prve javne radove. morali bi ga izmisliti. zalozio za novi diplomatski kurs prema Srbiji . objavljuje polovinom sedamdesetih (Od tradicije do identiteta. tad vrlo utjecajan na njemackom dvoru. nazalost. krajem tridesetih naginje. izjavio je. Vecinu svojih radova je za zivota objavljivao na sapirografu. profesor Durakovic je pocetkom devedesetih bio inicijator obnove djelovanja Kulturnog drustva Bosnjaka Preporod: ostat ce zabiljezen njegov castan i produktivan rad u ovom kulturnom drustvu. vecina bosnjackih intelektualaca tada nije uspjela da shvati. studija po novinama i casopisima svih profila. zajedno s Adilom Zulfikarpasicem i mladim novinarima okupljenim oko omladinske stampe. drame. slavni Goethe kada je prvi put citao ovu velicanstvenu narodnu pjesmu. Onda su mu. Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana.. potom u Bosnjackom saboru. eseja. nakon pauze od tridesetak godina. akademik. Jednom rijecju . MUHAMED: Doktor filozofije.. putopisi. nije uspjela izbjeci balkanskim teroristima duha. Pocetkom devedesetih. Zajedno sa Rizvicem. Ukratko: da ga nema. od Bosnjackog sabora do mjesta ambasaora RBiH u Svicarskoj i Velikoj Britaniji. MUHAMED: Neprikosnoveni autoritet za politicku povijest BiH. diplomata. Iz ratnog perioda treba izdvojiti pocetak stampanja edicije Bosnjacka knjizevnost u 100 knjiga i upravo zavrseni projekat uredivanja 10 antologija bosnjacke knjizevnosti (poezija. pisac koji je ispravno protumacio i 'zurnalisticki duh suvremenog vremena' i koji je dosad objavio na stotine tekstova. FILIPOVIC. hrvatstvu. od onih na Filozofskom fakultetu sezdesetih do danasnje politicke scene. te se Goethe. Autor eseja koji je i povod za ovaj leksikon. ciji je bio inicijator. sirota. 1974).. politicar. akter burnih politickih i kulturnih dogadaja u Sarajevu i Bosni posljednjih tridesetak godina. odusevljen. Intelektualac koji je svojim znanjem uspio zaista obujmiti granice Bosne. Hronicari su za njega napisali da je bio posljednji veliki bosanski polithistorik. U ratu je Filipovic bio aktivno ukljucen u mnoge politicke procese. Profesor Filipovic je bio jedan od osnivaca SDA. povjesnicar.pobrojati sve projekte koje je ovaj intelektualac poznat po neunistivoj energiji pregurao dosad preko svojih leda. kao i njegov mandat ministra za kulturu u najtezim danima opsade Sarajeva. formirao MBO. 'Narod koji ima ovakvu pjesmu zasluzuje da bude narod'. usljed konceptualnog sukoba oko bosnjastva. od Odjeka i Zivota do Voxa. rekli da je to srpska pjesma.. Alijom Isakovicem i drugim. kao i mnogi drugi bosnjacki intelektualci. zajedno sa Zulfikarpasicem. i ne samo nje. dok su neki rukopisi otkriveni tek nakon njegove smrti (1987). razisao sa njom i potom. usmena lirika. godine sa svojim radom o narodnim pjesmama o Aliji Derzelezu u listu Novi behar. preko Vuka Karadzica.). U javnosti se cijeni kao slobodouman i demokratski orijentiran intelektualac. HASANAGINICA: Ni ona.Tunjo.

uklonjen sa politicke scene i prakticno otjeran u smrt. Od 70-ih godina do kraja 80-ih. a kampanja protiv njega je eskalirala u drugoj polovini 80-ih. ali ce Hamdija Pozderac. prije svega. do raritetnih originalnih primjeraka rukopisa i dokumenata iz kulturne bastine BiH.000 naslova. u Beogradu. i unutar toga. POZDERAC. kada je. preko afere Agrokomerc. probosanskih. intelektualnih snaga u zemlji. objavivsi. Napravio Muzej grada Zenice. IBRAHIMPASIC. Danas je Srebrenica najveca bosanska nacionalna trauma i tema kroz koju ce se zasigurno jos zadugo prelamati sudbina ove zemlje. ostati zapamcen kao Bosanac (i Bosnjak) koji je u vrijeme komunizma Bosni vracao izgubljeno politicko dostojanstvo. naslanjajuci se na odluke ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. vjerovati svojim susjedima. veliku bibliografiju o ovom djelu i vrativsi ovu znamenitu pjesmu u njen autenticni nacionalni i teritorijalni milje . Zato je Pozderac bio mnogima trn u oku. KASIM: Historicar. HAMDIJA: Bilo je u Titovoj Bosni raznih politicara i njihovih prica. takoder. a Bosnu i Bosnjake zavila u crno. Bosnjacima (tada Muslimanima) priznato je. Mozda bi se na ovom mjestu uvijek trebalo sjetiti maksime onog znamenitog politicara: 'Zivimo kao da ce mir trajati sto godina. Grad cija je apokalipsa postala simbolom posljednje velike bosanske tragedije. BiH je. nanovo postajala ravnopravna ostalim republikama. Mit o 'srpskoj Hasanaginici' razbio je 1974. sa politickom eliminacijom Hamdije Pozderca spremala se i velika eliminacija posebnosti i drzavnosti same Bosne. godine Alija Isakovic.medu Bosnjake i Bosnu.000 autograma poznatih javnih licnosti. spremajmo se kao da ce sutra poceti rat. SREBRENICA: Bosanska Guernika. nakon tri godine opsade. od naizgled trivijalnih materijala sa 40. Autor dragocjene knjige Nacionalnost Muslimana (1981) u kojoj je Suljevic dao lucidnu analizu razvoja nacionalnog pitanja na prostorima bivse Jugoslavije.000 viceva i 30. pala u srpske ruke. uz pomoc Mustafe Cemana. u njegovom stanu. . Ljeta 1995. upravo zavrsava svoj kapitalni projekat Bibliografije Bosne i Hercegovine sa vise od 100. zbog primitivizma gradskih tamosnjih vlasti. izmedu osam do deset hiljada stanovnika ovog istocnobosanskog grada pogubljeno je ili nestalo u monstruoznom masakru koji su pocinile srpske vojne snage. U ovom djelu mozemo pronaci i vrlo ubjedljive dokaze zasto se 'jugoslavenska prica' zavrsila u krvi i pepelu. niti smiju. Zapravo. bosnjacke drame identiteta. pravo na nacionalni identitet. Tesko je pobrojati sta je sve Fikret Ibrahimpasic prikupio u svojoj arhivi. porijeklom iz partizanske krajiske familije. bilo je to vrijeme ekonomskog prosperiteta i velikih duhovnih avantura novih. uprkos protivljenjima u Zagrebu i. Muzej grada Zenice je sada. Pao je samo Hamdija. Zivi i radi u Zenici. FIKRET FICO: Covjek-muzej. godine Srebrenica je.koja se u to vrijeme borila za svoje nacionalno oslobodenje i nezavisnost od Osmanlija. za Bosnjake je to opomena da u politici ne mogu.' SULJEVIC.

znamenita edicija Kulturna bastina BiH ucinila je mnogo u upoznavanju tadasnjih generacija citalaca sa. CERIC. godine. maj'. u to vrijeme. RIZVIC. Rijetko su gdje u Bosni posljednjih tridesetak godina na jednom mjestu bili angazirani toliki intelektualni autoriteti i potencijali kao sto je to bio slucaj sa uredivackim poslom u 'Svjetlosti'. vjerski list u cijem je impresumu godinama stajalo ime Ahmeda Smajlovica. a Preporod. prije svega. ali ova uza teoloska ucenja ostaju u sjeni njegovog historijskog 'DA' za bosnjastvo. MUSTAFA: Na mjesto reisa izabran 1993. zahvaljujuci cinjenici da bosnjacka intelektualna elita nije imala pravo da ucestvuje u raspravi o jeziku. od prve knjige knjizevnih ogleda Iznad i ispod teksta (1969). pak. kulturni identitet Bosnjaka pokusavao svesti samo na islamsku duhovnu komponentu. zahvaliti odlicnoj uredivackoj politici cuvenog direktora 'Svjetlosti' Gavrila Grahovca. Bosanskomuslimanske knjizevnosti u doba Preporoda 1887-1918 (doktorska disertacija). PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA: Godine 1907. To je razvijalo mastu i nagovaralo nas da pravimo usporedbe izmedu kalendara i vaktije. Izmedu Gaja i Vuka (1989). a vracalo sa novinom koja se zvala Preporod. MUHSIN: Knjizevni historicar. Bila je to pomalo misticna veza: cjepanica je sluzila da se zagrije soba puna cilima i djece. preko monografije Behar (1971). juni 1993). Razvitak ovog preduzeca do svojevrsnog mogula izdavacke djelatnosti na ovim prostorima treba. Knjizevnog zivota Bosne i Hercegovine (tri toma). Kasnije je. 'Vojin Paleksic' ili 'Stipo Derek'. Dovoljno da kasnije shvatis kako je 'bosanski duh' mjera ljudske tolerancije REIS EF. Vecernje novine. briga o njegovom ocuvanju pripala je. austrougarske su vlasti zvanicnim dekretom ukinule bosanski jezik. nesto vece od onoga sto smo susretali u skolama koje su se tada zvale '25. Bio je prvi reis koji je javno proklamirao bosnjastvo kao elementarni nacionalni identitet najbrojnijeg naroda u Bosni (Bosnjaci su muslimani. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 'Svjetlost' dozivljava svoju veliku ekspanziju. nepoznatom kulturnom povijescu BiH. do djela nastalih uoci same njegove smrti 1994. ipak. PREPOROD. i koji je. docekavsi pocetak rata kao najuspjesniji izdavac na prostorima bivse Jugoslavije. autora Senahida Halilovica. danas direktora 'Bosanske knjige'. godine: Bosanski muslimani u djelu Ive Andrica i Panorama . Bajrama i Dana mladosti. ni krivim ni duznim. GLASILO IVZ BiH: U mejtef se prije tridesetak godina islo sa cjepanicom. Kroz Gorski vijenac (1989).SVJETLOST: Najznacajnija bosanska izdavacka kuca u posljednjih pola stoljeca. Cijelog svog teskog i tihog zivota dosljedno se bavio istrazivanjem bosnjacke i (bosanske) knjizevnosti. Zato je stampanje Pravopisa bosanskog jezika. odrzavao iluziju da je svijet kojem pripadamo. u to vrijeme kada je bio ignoriran svaki oblik nacionalnog ispoljavanja kod Bosnjaka. Pregleda knjizevnosti naroda BiH (1985). nasim nenama. bosanski jezik bio je protjeran sa kulturne scene. godine bio veliki dogadaj u recentnoj kulturnoj povijesti BiH. 1996. Desetljecima iza toga.

spomenimo samo neka od imena. Zato ne cudi sto je prva autenticna generacija bosanskih filmasa svoju sansu za rad na filmu morala traziti u dokumentarnom filmu. Alija Isakovic. jer do igranog naprosto nije mogla doci.org . bili su autori koji su donijeli slavu i svjetske filmske nagrade bosanskoj kinematografiji. Mirza Idrizovic. Vrijeme izlaska iz stampe: prvi dani aprila 1992. Koliki je bio znacaj ovog izdanja dovoljno govori podatak da je Vecernji dnevnik Radio-Beograda vise paznje i bijesa posvetio ovoj knjizi nego li samom cinu priznanja nezavisnosti BiH od strane Evropske zajednice SARAJEVSKA SKOLA DOKUMENTARNOG FILMA: Sve do sezdesetih godina ovog stoljeca filmove u Bosni radili su. gosti iz Zagreba. Tomo Janjic. RJECNIK KARAKTERISTICNE LEKSIKE U BOSANSKOM JEZIKU: Pionirski rad u istrazivanju bosanskog jezika. godine. Neki od ovih autora su kasnije postigli i velike rezultate na igranom filmu. Bio je i prvi predsjednik Kulturnog drustva Bosnjaka 'Preporod'. u prvi plan su bacili stvarne ljude i probleme ovog podneblja. naravno. Bakir Tanovic. Ljubljane i Beograda. Autor projekta bio je. Midhat Mutapcic. uglavnom. iako razlicitih estetskih orijentacija. Muhsin Rizvic je bio rijetko analitican i sintetican knjizevni historicar koji je uspijevao razgolititi naslage historijskih zabluda i podvala u cijem su sredistu uvijek bili Bosna i Bosnjaci. Bato Cengic. Prvi izdavac: Svjetlost.bosnjacke knjizevnosti. a njihovi dokumentarci. izdvojisi se time iz tada dominantne socrealisticke poetike ili radikalnog art-izraza. Hajrudin Krvavac. plbih. Vlatko Filipovic.

./4 8.2/08094/3.57.0 #.38947..0/3422089:-.7  48.0  #$ # &$%. 4/7.89./.09..-48.7.3.02344::543.0.9..089 8.40.:   !#' !$ $$ 4/30  ..2..3.57.783424:.7020.09489 /4..408:809.970-.2039.20894708.8308./0.02025708:2:4/3. .!705474/..4.90448..08:....4.2.302-483.4/ 483.4/3.7.38030.:../.34.4.38.. !700/.....03..38. 302.3.3:42543039: ..89..254842: $.08.94./..4894094-48:.089../480/3480-.57489472.-48.4::/.. $2..32/070942 :3:0-48.30 !7.:.2. 40 :94. /..38.. $..07889:.89: 3.483007.03./.:9:73.4570/:0.-..:0:7.7..89./.942:9:734254..857...0 37..27.489.-7..3.....8948248:8709.28:/:4.:9:7308.3:/0:.0/.3:9.  $954070 %407..::803304.5:3.  '43!..4..30 97942..54:8.3424.9.3..7..3.80:48.. .34 :70/...848...:5480/354.0/0.073034. 3.. :84.82303....257489472.09489  3.09.382:82.23/:32 3.05.:70.4908494.49./854/ 9089....48..3/0399093.4289..2.0 .-483.:94790954903..7020 30543..94/. .3 4/30 4057.4 897..303.394 39009:.$03. 5708.40: -48.09489 .8.4-483.24:85470/-020/:.::.4549.4002039.3:575. %442 80/.:..:.3.4 894784  ..3...  /4/0.74/.4.0-43477.3.:/809407.8.43.733..89..424.48./..3.!705474/ .8: 2:82.42020/..03/7.8.3. 8.24 5. 48.3.893.. :9:73/039909483.8/70947.4/3../..94089.094542..42 .:85083/.  570424347.-483. 34.70 84-.3.-74303.05..42../..20304. .3 '0.380 30.0:085./489 4..-.40 -48.7..09402575.43.2/080948.08. :94.  4/30-4.89.38030  #0948:/0:4835480/397/0809...43.934893....0 -48..38/: 207.458.39009:.0.90 .:.3489:/4-..03934 :9:73454.   /49478.08279 4/3048.034/70947.854..0.. .:.2..347.0  2.':.2. 30894.089   !#! #  $ '&209018057097/0809..4304.8/.:483 483.4.380 08090..3842:82.:947.04.7.4.8.4..100.0/4.74/. 30.3: /4..:8974:.  74478. $.03030./.70840.4/..7808:.:4.8940..2...4   #' &$30.!705474/ ....30 :3 . 7.380-40574907.80..08..4-3..25.34893.!.030 -7..3840.2.49.4:..830307.43.:70/.3.0.3.9.:.  20/:.243.340/.$'% $%../8079..98.. 30.34854..34894/57.7 048.434 /.34 574.3.8300 5.04/434.80./..3.03/.7.

3./0-48.9.7.0/480/08094/3. %424.0540907..9./:897.-48..3.3.-:/.48809209.94 54.. /4:2039.0944. 124... 4/30 40-43.8. /. 04/ 4.47 54/.834894/897..0:4837.098012803..30047.384302.:8.5748943024.7.4. :94757409.242.089478.89.7342 12: 07/47.47./4..30-08. /.0  $#'$$  &%# $. 4057.:947.947././74. -8: . 854203248..54/.../4 047..38:-..8:.3:573.4344.3. .0'0. :57.730:/0574-0204.4.548..47.$.43304 8.4.908909847039.3: -48....30.343.1 .8305489..:94748:/4308.30.393084.5.34 .9403...7:/37.79 7.740 :850. '.12:247./.../.330..-483.. 483.7.2430.5.9:9.805.57.0-47094..0/3.4/203.:/894057. .4993..3.8.903...0-483. :-.342 489.9430.383909.073/30.028:870/89::../.38:..8. !705474/   ##%#$%$& $$ &!43787..34./.0307... .483...8.9:/4:2039...70-.34..97..030.7.4:8.7. . 7./.34.3489 :83#. . .:.4/.3812.89.4 54/30-.8./3.25057.0070:9.3#.74580.:9039.7%..89./..09489 '7020 .. !7.38947./8: :.70.34212:  5- 47   ..48940.3..-40 3.570/80/3:9:734/7:89./4./423.3840.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->