You are on page 1of 32

FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I DIPLOMIRANIH EKONOMISTA ZA RUKOVODEE KADROVE NOVI SAD

SEMINARSKI RAD

PREDMET: RADNO PRAVO TEMA: RADNI ODNOSI

STUDENT: Alija Mujezinovi MENTOR: PROF.DR Drasko Bosanac

Sadrzaj
Sadrzaj..................................................................................................................................2 Uvod.....................................................................................................................................3 Pojam radnog odnosa...........................................................................................................4 Uredjivanje radnih odnosa...................................................................................................4 Kolektivi Ugovori................................................................................................................4 Posebni uslovi......................................................................................................................7 Ugovor o radu....................................................................................................................10 Posebni Oblici Radnog Odnosa.........................................................................................10 Zasnivanja Radnog Odnosa sa Stranim Drzavljanima ......................................................12 Nacin Zasnivanja Radnog Odnosa.....................................................................................12 Radno vreme odmori I odsustva........................................................................................14 ODMORI I ODSUSTVA..................................................................................................15 Potrazivanje Zaposlenih u Slucaju Stecajnog Postupka....................................................26 PRESTANAK RADNOG ODNOSA................................................................................27 Visak Zaposlenih ...........................................................................................................................................28 Pravo zaposlenih na Strajk ...........................................................................................................................................28 Ostvarivanje i zastita prava zaposlenih..............................................................................29 Zastita Zaposlenih..............................................................................................................29 Organizacije zaposleni I organizacije Poslodavaca ..........................................................30 Radna Knjizica...................................................................................................................30 Zakljucak............................................................................................................................31 Literatura............................................................................................................................32

Uvod
Radni odnosi su ugovorni odnosi i ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Osnovne obveze iz radnog odnosa su da je poslodavac obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plau, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca datim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pritom prava i dostojanstvo radnika. Takoer, poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Ni dobar trening nemoze popraviti losu selekciju Ako organizacija nezaposli najbolje kandidate, njeni konkurenti ce to uciniti Neki od razloga za odbijanje kandidata: Radne vestine i motivacija, Vestine citanja i pisanja, Radno iskustvo kandidata, Matematicke vestine, Verbalne vestine, Test na upotrebu droge.1 Radni odnosi su ugovorni odnosi i ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Osnovne obveze iz radnog odnosa su da je poslodavac obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plau, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca datim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pritom prava i dostojanstvo radnika. Takoe, poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Mathis, Jackson, 1997) str.114. Osnovi upravljanja ljudskim resursima, Beograd, 2008

Pojam radnog odnosa


Pod radnim odnosom se podrazumeva odnos po osnovu rada, koji se zasniva ugovorom o radu izmedju zaposlenog (radnika) s jedne strane I, s druge strane preduzeca, drugog pravnog ili fizickog lica, za koje ce mo u daljem tekstu koristiti jedinstveni pojam poslodavac. Istovremeno se radnim odnosom smatra I odnos po osnovu rada izmedju zaposlenog I drzave, odnosno jedinice lokalne samouprave kao poslodavca, koji se zasniva na osnovu akta nadleznog organa. Polozaj zaposlenih je izjednacen, bez obzira da li rade u drustvenim, drzavnim ili privatnim ili mesovitim preduzecima ili kod drugih pravnih ili fizickih lica.

Uredjivanje radnih odnosa


Radni odnos zaposlenih kod poslodavca uredjuje se zakonom, kolektivnim ugovoroma, opstim aktima I ugovorom o radu. Zakon o radu propisuje da se odrdbe tog zakona primenjuje na zaposlene koji rade na teritoriji republike srbije kod domaceg ili stranog poslodavca, kao I na zaposlene koji su upuceni na rad u inostranstvo od strane poslodavca, ako zakonom nije drukcije odredjeno.

Kolektivi Ugovori
Kolektivni ugovori (preuzeto iz Vikipedije, slobodne enciklopedije) su vrsta ugovora koji proizvode pravna dejstva za sva lica koja pripadaju odreenoj grupi (kolektivu ili nekoj organizaciji) koja je ugovor zakljuila. Pravno dejstvo ovih ugovora prostire se i na one lanove grupe koji nisu dali svoju saglasnost ili su postali lanovi te grupe kasnije, posle zakljuenja ugovora. Za nastanak ugovora dovoljno je da je saglasnost za zakljuenje ugovora dala veina lanova te grupe. Ovi ugovori uglavnom sadre samo opte odredbe kojima se regulie odgovarajui pravni odnos ili opte uslove pod kojima e ubudue lanovi te grupe imati da zakljue svoje individualne ugovore. Kolektivni ugovor o radu je najtipiniji primer. Meutim, on je izdvojen iz graanskog prava inei sa ostalim institutima predmet prouavanja posebne grane prava radnog prava. Drugi primer je prinudno poravnanje vie poverilaca. Kolektivni karakter prinudnog poravnanja ogleda se u injenici da on proizvodi pravna dejstva za sve poverioce istog dunika, pa i za one koji su bili protiv poravnanja, ako su u manjini. Poravnanje se smatra

prihvaenim ako za njega glasaju poverioci ija potraivanja ine vie od polovine ukupnog potraivanja onih poverilaca koji imaju prvo glasa. Tu je i ugovor o osiguranju ivota svih lanova kolektiva ija je delatnost povezana s izrazitijom moguou rizika (radnici u rudniku). - Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije Pojam I vrste kolektivnih ugovora - kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom I drugim propisom, uredjuju se prava, obaveze I odgovornosti iz radnog odnosa. Postupak izmena I dopunama kolektivnog ugovora, medjusobni odnosi ucesnika kolektivnog ugovora I druga pitanja od znacaja za zaposlenog I poslodavca. Kolektivni ugovor zakljucuje se u pisanom obliku. Sa gledista medjunarodnog radnog prava obicno se kao relavanta uzima definicija kolektivnog ugovora o radu koji sadrzi Preporuka Medjunarodne Organizacije rada br. 91 iz 1951. Godine. Ovoj preporuci kolektivni ugovor se definishe kao pismeni sporazum koji se odnosi na uslove rada I zaposlenja izmedju, s jedne strane poslodavca, grupe poslodavaca ili jedne ili vishe organizacije poslodavaca, I sa druge strane, jedne ili vise reprezentativnih organizacija radnika ili predstavnika zainteresovanih pravovaljano izabranih I opunomocenih od strane radnika, u skladu sa nacionalnim propisima. U teoriji postoji vise shvatanja o pravnoj prirodi kolektivnih ugovora. U nacelu se sve teorije mogu svesti na tri: 1.Ugovorna teorija 2.Statusna (normativna teorija) 3. Mesovita teorija. Ugovorna teorija Pravna priroda kolektivnog ugovora pokusava se objasniti pomocu institute gradjnskog prava: autonomija volje suprostavljenih strana, process pregovaranja, sloboda ugovaranja I drugi principi koji su specificni za klasican ugovor gradjanskog prava. Statusna teorija pravnu prirodu kolektivnih ugovora nije moguce objasniti gradjansko pravnim institucijama. Prema predstavnicima ove teorije , kolektivni ugovor predstavlja normu , odnosno zakon na osnovu koga se zakljucuju individualni ugovori o radu. Mesovita teorija kolektivni ugovori imaju dvojaku pravnu prirodu: ugovornu I normativnu. Ugovorni principi sadrani su u obligacionom delu, a normativni elementi nalaze se u normativnom delu kolektivnog ugovora. Ucesnicu u zakljucivanju kolektivnog ugovora opsti kolektivni ugovor zakljucuju reprezantativno udruzenje poslodavaca I reprezentativno sindikat osnovani za teritoriju republike Srbije. Poseban kolektivni ugovor za granu, grupu I podgrupu ili delatnost zakljucuju reprezentativno udruzenje poslodavaca I reprezentativni sindikat osnovani, za granu grupu, podgrupu ili delatnost, zakljucuje se za teritoriju republike Srbije. Poseban kolektivni ugovor za javna preduzeca I javne sluzbe zakljucuju osnivac, odnosno organ koji on ovlasti, i reprezentativni sindikat. Kolektivni ugovor kod poslodavca za javna preuzeca I javne sluzbe zakljucuje osnivac, odnosno organ koji on ovlasti, reprezentativni sindikat kod poslodavca I poslodavac. U ime poslodavca kolektivni ugovor potpisuje director. A moze ga I potpisati I preduzetnik u ime direktora. Kolektivni ugovor I 5

pravilnik o radu I ugovor o radu nemogu da sadrze odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrdjuju nepovoljniji uslovi rada. Od prava I uslova koji su utvrdjeni zakonom. Opstim aktom I ugovorom o radu mogu da se utvrde vec prava I povoljniji uslovi rada od prava I uslova koji su utvrdjeni zakonom. Opstim aktom I ugovorom o radu mogu da se utvrde veca prava I povoljniji uslovi rada od prava I uslova utvrdjenim zakonom, kao I druga prava koja nisu utvrdjena zakonom. Nistavost odredaba ugovora o radu utvrdjuje se pred nadleznim sudom. Pravo da se zahteva utvrdjivanje nistavosti nezastareva. Pregovaranje I zakljucivanje kolektivnog ugovora Obrazuje se odbor za pregovore, clanove odbora odredjuju sindikati, odnosno udruzenje poslodavaca, srazmerno broju clanova. Predstavnici sindikata I poslodavaca, odnosno udruzenja poslodavaca, koji ucestvuju u pregovoru za zakljucivanje kolektivnog ugovora I zaklucuju kolektivni ugovor moraju da imaju ovlascenje svojih organa Primena kolektivnog ugovora opsti I posebni kolektivni ugovor, neposredno se primenjuju I koji su u vreme zakljucivanja kolektivnog ugovora clanovi udruzenja poslodavaca- ucesnika kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor I obavezuje poslodavce koji su naknadno poslali udruzenje poslodavaca - od dana pristupanja poslodavaca. Nadlezni ministar da se odluci kolektivni ugovor ili pojedine njegove odredbe primenjuju I na poslodavce koji nisu clanovi udruzenja poslodavaca ucesnika kolektivnog ugovora. Odluku minister donosi na zahtev jednog od ucesnika na zakljucivanju kolektivnog ugovora cije se dejstvo prosiruje, a po pribavljenom misljenju, socijalno ekonomskog saveta. Vazenje I otkaz kolektivnog ugovora kolektivni ugovor se zakljucuje na period od tri godine. Po isteku tog roka, kolektivni ugovor prestaje da vazi ako se ucesnici kolektivnog ugovora drukcije ne sporazumeju najkasnije 30dana pre isteka vazenja kolektivnog ugovora. Resavanje sporova Ucesnici u zakljucivanju kolektivnih ugovora mogu pred nadleznim sudom da ostvare zastitu prava utvrdjenih kolektivnim ugovorom. Obavljivanje kolektivnog ugovora opsti I poseban kolektivni ugovor objavljuje se u Sluzbenom glasniku Republike Srbije Nacin obljavljivanja drugih kolektivnih ugovora utvrdjuje se tim kolektivnim ugovoroma. Registracija kolektivnih ugovora Registruju se kod nadleznog ministarstva po postupku koji propisuje ministar. Ministar za rad, zaposljavanje I socijalnu politiku doneo je pravilnik o registraciji kolektivnog ugovora (Sluzbeni Glasnik RSbr. 50/2005) Zasnivanjene Radnog Odnosa

Zakonom o radu utvrdjeno da radni odnos moze da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15- godina zivota I ispunjava druge uslove za rad na odredjenim poslovima, utvrdjene zakonom, odosno pravilnikom o organizaciji I sistematizaciji poslova. Zakonom obraku utvrdjeno da dete koje je navrsilo 15-godina zivota moze raspolagati svojom zaradom I imovinom koje je steklo svojim radom, ali je istovremeno obavezno da od tih prihoda doprinosi svom odrzavanju , vaspitanju I obrazovanju. Zakonom o radu clana 25. Stav1. Da se radni odnos sa licem mladjim od 18 godina zivota moze da zasnuje radni odnos samo uz pismenu saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca , pod uslovom da takav rad neugrozava njegovo zdravlje, moral I obrazovanje odnosno ako takav rad nije zabranjen zakonom. Lice mladje od 18-godina zivota moze da zasnuje radni odnos samo na osnovu nalaza nadleznog zdravstvenog organa kojim se utvrdjuje da je sposobno za obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos I da takvi poslovi nisu stetni za njegovo zdravlje. Starosni uzrast dokazuje se izvodom iz maticne knjige rodjenih ili drugom javnom ispravom.

Posebni uslovi
Strucna sprema strucna sprema je bez sumnje, neophodan uslov za obavljanje poslova radnog mesta. Od vrste poslova I radnih zadataka koji se obavljaju na odredjenom random mestu, zavisi koji ce stepen strucne spreme I koje vrste zanimanja utvrditi za to radno mesto. Primer: Zakonom se mogu propisati posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa za obavljanje odreenih poslova u organima Ministarstva unutranjih poslova Vrsta: Sudska praksa Sud: Datum: 2002-11-19 Broj: U.161/02 Abstrakt: Osporenom odredbom lana 34. stav 1.ta 2.Zakona o unutranjim poslovima ("Slubeni glasnik, RS", .1.44/91, 79/91, 54/96, 25/00 i 8/01 propisano je da u radni odnos u Ministarstvu unutranjih poslova na radno mesto ovlaenog slubenog lica i radnika na odreenim dunostima moe se primiti lice koje, pored zakonom utvrenih uslova za prijem na rad u dravne organe, ispunjava posebne uslove i to da se protiv njega ne vodi krivini postupak za krivina dela koja se gone po slubenoj dunosti, da mu pravosnanom presudom nije izreena mera zabrane vrenja poziva, delatnosti ili dunosti, dok takva zabrana traje Odredbom lana 72. stav 1.ta 4.Ustava, RS utvreno je da, Republika Srbije ureuje i obezbeuje, sistem u oblasti radnih odnosa, zapoljavanja, socijalnog osiguranja i drugih oblika socijalne sigurnosti, kao i druge ekonomske i socijalne odnose od opteg interesa, a odredbom lana 35.utvreno je pravo na rad, zajemena je sloboda rada, slobodan izbor zanimanja i zaposlenja i uee u upravljanju i da je svakome, pod jednakim uslovima, dostupno svako radno mesto i funkcija 7

Zakonom o radnim odnosima u dravnim organima ("Sl lasnik, RS", .1.48/91, 66/91, 34/02.i 39/02 ureena su prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa lica zaposlenih u dravnim organima, ukljuujui i uslove za prijem u radni odnos lica u dravne organe a Zakonom o unutranjim poslovima u lanu 32.propisano je da se na radnike Ministarstva unutranjih poslova primenjuju propisi o dravnoj upravi, radnim odnosima, zdravstvenom, penzijskom i invalidskom osiguranju i o obrazovanju, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. osporenom odredbom lana 34. stav 1.taka 2.Zakona o unutranjim poslovima propisan je, pored ostalih posebnih uslova za prijem u radni odnos na radno mesto ovlaenog slubenog lica i radnika na odreenim dunostima u Ministarstvu unutranjih poslova i uslov da se protiv lica ne vodi krivini postupak za odreena krivina dela i da mu nije izreena mera zabrane vrenja poziva, delatnosti i dunosti, dok takva zabrana traje Po oceni Ustavnog sud, Republika Srbije je saglasno ustavnim ovlaenjima sadranim u lanu 72. stav 1.taka 4.Ustava, RS, zakonom uredila sistem radnih odnosa i propisala posebne uslove za prijem u radni odnos lica u dravnim organima i Ministarstvu unutranjih poslova kao dravnom organu Po shvatanju Ustavnog sud, propisivanjem posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa radnika Ministarstva unutranjih poslova nije prekoraeno ovlaenje iz lana 72.Ustava, niti su povreene odredbe lana 35.Ustava Zakoneko ureivanje posebnih uslova sastavni je deo ustavnog ovlaenja da ureuje sistem radnih odnosa i zapoljavanja, a Ustavni sud smatra da propisani posebni uslovi koje sadri osporena odredba navedenog zakona ne povreuju naelo ustavno- sti, jer se radi o slubi koja se, pored ostalog, bavi otkrivanjem poinilaca krivinih dela, pa je nespojivo sa tim poloajem da se u radni odnos primaju lica koja e raditi u Ministarstvu, a da se protiv njih vodi krivini postupak za krivina dela koja se gone po slubenoj dunosti Drustveni dogovor razlikuje strucnu spremu od zanimanja. Pod strucnom spremom se porazumevaju opsta znanja I vestine neophodne z obavljanje odredjeih poslova I zadataka, dok se pod zanimanjem podrazumevaju odredjeni I poslovni zadaci koje zaposleni obavlja radiproizvodnje materijalnih dobara , vrsenja usluga I sticanja dohotka, odnosno radnu I srucnu osposobljenost nezaposlenost za proizvodnju materijalnih I drugih dobara I vrsenja usluga I sticanja dohotka , odnosno radnu I strucnu osposobljenost , nezaposlenih za proizvodnju materijalnih I drugih dobara I vrsenja usluga, bez obzira na granu delatnosti. Drustveni dogovor utvrdjuje osam stepena strucne spreme za osam kategorija zanimanja. Pre zakljucenja Drustvenog dogovora strucna sprema se stepenovala kao niza, srednja, visa, visoka. Znanje I sposobnost Zaposleni ce biti spreman da obavlja samo ona zanimanja koja je radom I usavrsavanjem uz rad upoznao. Znanje I sposobnost nisu posebna dva uslova. Znanje I sposobnost su znacajan uslov za zasnivanje radnog odnosa na radnim mestima sa posebnim ovlascenjima I odgovornostima. Radno znanje I sposobnost se cene prema rezultatima sveukupnog ranijeg rada zaposlenog, na svakom od radnih mesta na kojima je predhodno radio.

Radno iskustvo Radno iskustvo je vreme provedeno na radu u obavljanju poslova koji su isti ili slicni poslovima radnog mesta koje se popunjava. Radno iskustvo se moze poistovetiti sa radnim stazom, jer je radni staz ukupno vreme rada provedeno na bilo kojim poslovima, dok se radon iskustvo stice samo na odredjenim poslovima. Radno ikustvo se neodredjuje kao uslov za odredjivanje radnog odnosa na svim radnim mestima, vec samo na radnim mestima za koje je to neophodno. Strucni ispit Kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa, zakonom, podzakonskim aktom ili opstim aktom, moze biti predvidjen polozen strucni ispit. Zakonom se najcesce, propisuje obaveza polaganja strucnog ispita za zaposlene I predpostavljena lica u drzavnim organima (ministarstva I drugi organi uprave, pravosudni organi I drugo). Strucni ispit za odrecena radna mesta predvidi opstim aktom jedne privredne organizacije, on nemora biti priznat u drugoj organizaciji. Posebna zdravstvena sposobnost- Zaposleni koji zasnuju radni odnos na poslovima koji zahtevaju posebnu zdravstvenu sposobnost, duzni su da se podvrgavaju periodicnim zdravstvenim pregledima radi kontrole zdravlja, dok obavljaju te poslove. Strani jezik Znanje jednog ili vise stranih jezika je sve cesce poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa na radnim mestima u nauci diplomatiji novinarstvu, spoljnoj trgovini, saobracaju turizmu I drugim delatnostima koje cesce kontaktiraju sa strancima u nasoj zemlji I inostranstvu. Ostali posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa Posebne godine zivota, dvojezicnost, pol, objavljeni strucni ili naucni radovi, visoka prosecna ocean, odredjena licna svojstva. Posebne godine zivota Navrsenih 15 godina zivota je opsti uslov za zasnivanje radnog odnosa. Ali ispunjenje ovog uslova nije dovoljno za osnivanje radnog odnosa na citavom nizu radnih mesta, a posebno na radnim mestima koja su izlozena posebnim uslovima rada u pogledu opasnosti po zivot I zdravlje zaposlenog. Postoje poslovi koji nemogu obavljati zaposleni preko odredjenog starosnog doba . Dvojezicnost Najcesce u vise nacionalnim sredinama, dvojezicnost se javlja kao uslov za zasnivanje radnog odnosa. Primena ovog uslova u praksi mora biti restriktivna. Pol Pol, po pravilu ne moze biti utvrdjen kao poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa. Objavljeni strucni ili naucni radovi Ojavljeni strucni ili naucni radovi su zakonski uslov za zasnivanje radnog odnosa na odredjenim poslovima u naucno istrazivackim organizacijama I u visoko skolskim ustanovama. To su poslovi: Naucni savetnik, redovni vanredni profesori docenti na fakultetima

Visoka prosecna oceana Poseban uslovom utvrdjen zakonom uslov za zasnivanje radnog odnosa na poslovima asistenta pripravnika I asistenta u visoko skolskim ustanovama je visoka prosecna ocena. Odredjena licna svojstva To ce na primer biti slucaj kod spikera, radio I televizijskih organizacija, manekena I dr.

Ugovor o radu
Ugovor o radu je akt kojim se zasniva radni odnos . Ovaj ugovor se zakljucuje izmedju zaposlenog I poslodavca. Ugovor o radu se smatra zaposlenim kada ga potpisu zaposleni I director , odnosno preduzetnik. Zakljucivanje ugovora o radu vrsi se pre stupanja zaposlenog u rad. Ugovor radu se zakljucje u pismenom obliku. Elementi zakona o radu su: naziv I sediste poslodavca, ime I prezime zaposlenog I njegovo prebivaliste, odnosno boravista, vrsta I stepen strucne spreme zaposlenog, vrsta I opis poslova koje zaposleni treba da obavlja, mesto rada nacin zasnivanja radnog odnosa (na odredjeno ili neodredjeno radon vreme), trajanje ugovora oradu na odredjeno vreme, dan pocetka rada, radon vreme (puno nepuno ili skraceno); novcani iznos osnovne zarade I elementi za ukljucivanje radnog ucinka, naknade zarade, uvecanje zarade I druga primanja zaposlenog, rokovi za isplatu zarade I drugih primanja na koja zaposleni ima pravo pozivanje na kolektivni ugovor, odnosno pravilnik o radu koji je na snazi, trajanje dnevnog I nedeljnog radnog vremena. Od tog dana on ostvaruje prava I obaveze iz radnog odnosa . Ukoliko zaposleni tada ne stupid na rad, smatra se da nije zasnovao radni odnos, osim ako je bio sprecen da stupid na rad iz opravdanih razloga ili ako se poslodavac ili ako se poslodavac I zaposleni drukcije dogovore. Zasnivanje radnog odnosa je regulisano u clanovima zakona 24-46. Zakona o radu.

Posebni Oblici Radnog Odnosa


Probni rad Ugovorom o radu poslodavac I zaposleni mogu da utvrde probni rad. Cilj probnog rada je da se utvrde stvarne radne I strucne sposobnosti odredjenog lica . Probni rad moze da traje najduze sest meseci. Za vreme trajanja probnog rada poslodavac I zaposleni mogu da otkazu ugovor o radu sa propisanim otkaznim rokom. Ovaj otkazni rok nemoze biti kraci od pet radnih dana. Lice koje zasniva radni odnos sa probnim radom ima sva prava, obaveze I odgovornosti iz radnog odnosa. Probni rad nije uslov za zasnivanje radnog odnosa, vec za njegov opstanak, sto znaci da se radni odnos u ovakvom slucaju zasniva pod raskidnim uslovom. Uspesnost probnog rada zaposlenog treba da bude proverena od strane kompetentnih lica, na nacin I po postupku koji treba da budu u napred utvrdjeni.

10

Radni odnos na odredjeno vreme Pravilno je da se radni odnos zasniva na neodredjeno vreme. Radni odnos zasniva se na vreme cije je trajanje u napred odredjeno kada su u pitanju; sezonski poslovi, rad na odredjenom projektu, povecanje obima posla koji traje odredjeno vreme. Tako zasnovan radni odnos neprekidno ili sa prekidima, ne moze trajati duze od 12-meseci. Radni odnos na odredjeno vreme zasniva se isto kao I rad na odredjeno vreme ugovorom o radu. Radni odnos za obavljanje poslova sa povecanim rizikom Za poslove koji su propisani posebni uslovi rada ugovora o radu moze da se zakljuci samo ako zaposleni ispunjava uslove za rad na tim poslovima. Zaposleni moze da radi na poslovima sa povecanim rizikom samo na osnovu predhodno utvrdjene zdravstvene sposobnosti za rad na tim poslovima od strane nadleznog zdravstvenog organa. Zaposleni koji rade na poslovima sa povecanim rizikom imaju posebna prava u odnosu na druge zaposlene. Ona se utvrdjuju propisima o penzijsko invaldskom osiguranju. Radni odnos sa nepunim radnim vremenom Moze da se zasnuje I za rad sa nepunim radnim vremenom, na neodredjeno ili odredjeno radon vreme. Nepuno radon vreme predvidja se za poslove koji mogu da se obavljaju I sa nepunim radnim vremenom, zaposleni imaju iste benificije , kao I zaposleni sa punim radnim vremenom. Radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca Zakonom o radu predvidjena je mogucnost zasnivanja radnog odnosa za obavljanje poslova van postorija poslodavca odnosno kod kuce . Za obavljanje ovih poslova zaklucuje se ugovor o radu. Ugovor o radu kojim sa zasniva radni odnos radi obavljanja poslova van prostorija poslodavca , odnosno kod kuce, treba da sadrzi dve kategorije delova koji su obavezni, prilikom zaklucivanja svakog ugovora o radu I delova koji su specificni za ovu vrstu ugovora o radu. U vezi sa ovom drugom kategorijom pomenuti ugovor o radu zadrzi: 1)vreme trajanja radnog vremena prema normativima rada; 2) vrstu poslova I nacin organizovanja rada ; 3) uslove rada I nacin uslova vrsenja rada nad radom zaposlenog; 4) visinu zarade za obavljeni rad I rokove njene isplate ; 5) koriscenje I upotrebu sredstava za rad zaposlenog; 6) naknadu drugih troskova rada I nacin njihovog utvrdjivanja; 7)druga prava I obaveze. Radni odnos sa kucnim pomocnim osobljem Odredbama zakona o radu predvidjena je obaveza registracije ugovora o radu koji se zakljucuje radi zasnivanja radnog odnosa za obavljanje poslova kucnog pomocnog osoblja. Ovaj ugovor registruje se kod nadleznog organa lokalne samouprave.

11

Zasnivanja Radnog Odnosa sa Stranim Drzavljanima


Prema zakonu o radu strain drzavljani I lice bez drzavljanstva moze da zasnuje radni odnos pod uslovom utvrdjenim ovim zakonom I posebnim zakonom. Posebni zakon koji se navodi u citiranoj odredbi je josh uvek zakon o uslovima zasnivanja radnog odnosa sa stranim drzavljanima. Strani drzavljani zasniva radni odnos danom stupanja u rad, na osnovu donete odluke o izboru , odnosno potpisanog ugovora o radu. Prilikom zasnivanja radnog odnosa, strain drzavljanin daje pismenu izjavu kojom prihvata nadleznost domaceg suda u slucaju spora sa poslodavcem. Prestanak radnog odnosa stranog drzavljanjina u slucaju isteka privremenog boravka, dozvole ostanka u zemlji.

Nacin Zasnivanja Radnog Odnosa


Ugovor o radu radni odnos se zasniva ugovorom o radu, zakljucuju ga zaposleni I poslodavac. Ugovor o radu se smatra se zakljucenim kada ga potpisu zaposleni I director , odnosno preduzetnik. Ugovor o radu moze da se zakljuci na neodredjeno ili odredjeno vreme. Uhovor o radu u kome nije utvrdjeno vreme na koje se zakljucuje smatra se ugovorom o radu na neodredjeno vreme. Ugovor o radu se zakljucuje pre stupanja zaposlenog u rad u pisanom obliku. Ugovor o radu sadrzi , naziv I sediste poslodavca, ime I prezime zaposlenog, mesto prebivalista, odnosno boraviste zaposlenog, vrstu I stepen strucne spreme zaposlenog, vrstu I opis poslova koje zaposleni treba da obavlja, mesto rada, nacin zasnivanja radnog odnosa, na neodredjeno ili odredjeno vreme, trajanja ugovora o radu na odredjeno vreme, dan pocetka rada, radon vreme puno (nepuno ili skraceno), novcani iznos osnovne zarade I elemente za ukljucivanje radnog ucinka , naknade zarade, uvecane zarade I druga primanja zaposlenog, rokove za isplatu zarade, I drugih primanja na koje zaposleni ima pravo, pozivanje na kolektivni ugovor, odnosno pravilnik o radu koji je na snazi. Ugovorom o radu mogu da se ugovore I druga prava I obaveze. Na prava I obaveze koja nisu utvrdjena ugovorom o radu primenjuju se odgovarajuce odredbe zakona I opsteg akta. Stupanje na rad zaposleni ostvaruje prva I obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad. Ako zaposleni nestupi na rad danom utvrdjenim ugovorom o radu, smatra se da nije zasnovao radni odnos, osim ako je sprecen da stupid na rad iz opravdanih razloga, ili ako se poslodavac ili zaposleni drukcije dogovore. Kandidat je duzan da prilikom zasnivanja radnog odnosa poslodavcu dostavi istave I druge dokaze o ispunjenosti uslova za rad na poslovima za koje zasniva radni odnos, utvrdjenih pravilnikom. Invalidna lica zasnivaju radni odnos pod uslovima I na nacinu utvrdjenom zakonom o radu. 12

Izmene ugovora o radu Poslodavac moze zaposlenom da ponudi izmenu ugovornih uslova rada (aneks ugovora): Radni premestaj na neku drugu rradnu poziciju, posao, zbog potrebe procesa I organizacije rada Radi premestanja na drugo radno mesto rada kod istog poslodavca Radi upucivanja na rad na odgovarajuci posao kod drugog poslodavca U drugim slucajevima utvrdjenim opstim aktom i ugovorom o radu Premestaj u drugo mesto rada : Ako jedelatnost poslodavca takve priride da se rad obavlja u mestima van sedista poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dela. Ako je udaljenost do mesta u kome zaposleni radi do mesta do mesta u koje se premesta na rad manja od 50km I ako je organizovan redovan prevoz koji omogucava blagovremeni dolazak na rad I povratak sa rada I obezbedjenja naknada troskova prevoza u visini prevoza cenovne karte u javnom saobracaju. Zaposleni moze vda bude premesten u drugo mesto rada van navedenih slucajeva samo uz svoj pristanak. Upucivanje na rad kod drugog poslodavca Zaposleni moze da bude privremeno upucen na rad kod drugog poslodavca na ogovarajuci posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom , dat u zakup poslovni proctor, ili je zakljucen ugovor o poslovnoj sradnji, dok traju razlozi za njegovo upucivanje, a najduze godinu dana. Zabrana diskriminacije Odredbama zakona o radu zabranjena je neposredna I posredna diskriminacija lica koje traze zaposlenje, kao I zaposleni, s obzirom na pol, rodjenje, jezik, rasu, boju koze, starost, trudnocu, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnu pripadnost, veroispovest bracni status, porodicne obaveze, seksualno opredeljenje, socijalno poreklo, imovinsko stanje, clanstvo u politickim organizacijama, sindikatima ili neko drugo licno svojstvo. Diskriminacija je zabranjena u odnosu na : Uslove rada I sva prava iz radnog odnosa, obrazovanje osposobljavanje I usavrsavanje, napredovanje na poslu, otkaz ugovora o radu. Odredbe ugovora kojima se utvrdjuje diskriminacija po nekom od navedenih osnova, su nistave. Zabrana konkurencije Ugovorom o radu mogu da se utvrde poslovi koje zaposleni nemoze da radi u svoje ime I za svoj racun, kao I u ime I za racun drugog pravnog ili fizickog lica, bez saglasnosti poslodavca kod koga je u radnom odnosu.

13

Udaljavanje zaposlenog sa rada Udaljenje je mera kojom poslodavac, iz razloga propisanim zakonom, privremeno odstranjuje sa rada zaposlenog, bez prestanka njegovog radnog odnosa. Prema odredbi clana zakona 165. Zakona o radu zaposleni moze da bude privremeno udaljen sa rada ako je protiv njega pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog dela ucinjenog na radu ili u vezi sa radom ili ako je ucinio povredu radne obaveze koja ugrozava imovinu vece vrednosti. Udaljenje zaposlenog sa rada moze trajati najduze tri meseca. U ovakvom periodu poslodavac duzan da zaposlenog vrati na rad, ako nebude dokazana njegova krivica, ili da mu otkaze ugovor o radu ako za to postoje opravdani razlozi, predvidjeni zakonom o radu. Udaljenje sa rada je obligatno u slucaju kada je zaposlenom odredjen pritvor.

Radno vreme odmori I odsustva


Puno radno vreme - puno radno vreme iznosi 40 casova nedeljno, ako zakonom nije drugacije odredjeno. Opstim aktom moze da se utvrdi radon vreme krace od 40 casova nedeljno ali ne krace od 36 casova nedeljno. Zaposleni sa radnim vremenom 36 casova ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao da se radi sa punim radnim vremenom. Nepuno radno vreme Nepuno radon vreme, u smislu ovog zakona jeste radon vreme krace od punog radnog vremena. Skraceno radno vreme Zaposleni koji radi na narucito teskim napornim I zdravlje teskim poslovima, utrdjenim zakonom ili opstim aktom, na kojima I pored primene odgovarajucim mera bezbednosti I zastite zivota I zdravlja na radu, sredstava I spreme za licnu zastitu na radu postoji povecano stetno dejstvo na zdravlje zaposlenog. Prekovremeni rad Ne moze da traje duze od osam casova nedeljno, niti duze od cetiri casa dnevno po zaposlenom. Dezurstvo u zdravstvenim ustanovama uredjuje se posebnim zakonom. Raspored radnog vremena radna nedelja traje radnih pet dana. Raspored u okviru radne nedelje utvrdjuje poslodavac. Radni dan po pravilu traje osam casova. Preraspodela radnog vremena poslodavac moze da izvrsi preraspodelu radnog vremena kada to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje koriscenje sredstava za rad, racionalnije koriscenje radnog vremena I izvrsenje odredjenog posla u odredjenim rokovima. U slucaju preraspodele radnog vremena, radno vreme nemoze da traje duze od 60 casova nedeljno. Nocni rad u smenama rad koji se obavlja u vremenu od 22,00 radna casa do 6,00 casova narednog dana smatra se radom nocu. Zaposleni moze da radi nocu duze od jedne radne nedelje Samo uz njegovu pisanu saglasnost. 14

Naknada stete Ako krivicom poslodavca zaposleni ne korista godisnji odmor, ima pravo na naknadu stete u visini prosecne zarade u prethodna tri meseca, utvrdjenim opstim aktom I ugovorom o radu. Odsustvo uz naknadu zarade (placeno odsustvo) Zaposleni ima pravo sa odsustva sa rada uz naknadu zarade (placeno odsustvo) u ukupnom trajanju od sedam radnih dana u toku kalendarske godine, u slucaju sklapanja braka, porodjaja supruge, teze bolesti clana uze porodice I u drugim slucajevima utvrdjenim opstim aktom I ugovorom o radu. Neplaceno odsustvo Poslodavac moze zaposlenom da odobri I odsustvo be z nakna de zarade (neplaceno odsustvo). Mirovanje radnog odnosa zaposlenom miruju prava I obaveze koje se sticu na radu I po osnovu rada, osim prava I obaveza kojom je zakonom utvrdjeno: Odlaska na odsluzenje vojnog roka Privremeno upucivanje na rad kod drugog poslodavca Izdrzavanje kazne zatvora, odnosno izrecene mere bezbednosti, do sest meseci.

ODMORI I ODSUSTVA
lan 10. Profesionalno vojno lice ima pravo na odmor u toku dnevnog rada, dnevni, nedeljni i godinji odmor, plaeno i neplaeno odsustvo, u trajanju i pod uslovima predvienim zakonom i ovom uredbom. 1. Odmor u toku dnevnog rada lan 11. Profesionalno vojno lice koje radi due od etiri a krae od est sati dnevno ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od 15 minuta. Profesionalno vojno lice koje radi puno radno vreme ima pravo na odmor u toku dnevnog rada u trajanju od 30 minuta. Profesionalno vojno lice koje radi due od punog radnog vremena, a najmanje 10 sati dnevno ima pravo na odmor u toku rada u trajanju od 45 minuta. Odmor u toku dnevnog rada organizuje se tako da se rad ne prekida, ako se radi sa strankama ili ako priroda posla ne dozvoljava prekid rada, u skladu sa zakonom. 2. Dnevni odmor lan 12. Profesionalno vojno lice ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno, u skladu sa zakonom.

15

3. Nedeljni odmor lan 13. Profesionalno vojno lice ima pravo na nedeljni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, u skladu sa zakonom. 4. Godinji odmor lan 14. Profesionalno vojno lice ima pravo na godinji odmor u trajanju utvrenom zakonom. lan 15. Godinji odmor profesionalno vojno lice koristi prema planu korienja godinjih odmora u vojnoj jedinici, odnosno ustanovi u kojoj je na slubi, odnosno prema planu godinjih odmora organa ili pravnog lica u koje je rasporeeno van Vojske. Plan korienja godinjih odmora iz stava 1. ovog lana, izrauje i odobrava nadleni stareina jedinice, odnosno ustanove. Korienje godinjeg odmora za stareinu jedinice, odnosno ustanove iz stava 2. ovog lana odobrava njegov neposredno pretpostavljeni stareina. lan 16. Prilikom donoenja plana korienja godinjeg odmora nadleni stareina mora da obezbedi da godinji odmor istovremeno moe koristiti najvie 30% lica iz sastava jedinice, odnosno ustanove. Izuzetno od stava 1. ovog lana, a po prethodno pribavljenom odobrenju naelnika Generaltaba Vojske, odnosno ministra odbrane za vojna lica rasporeena van Vojske, nadleni stareina moe planirati, odnosno odobriti korienje godinjeg odmora i veem broju lica. Planovi korienja godinjeg odmora izrauju se i odobravaju najkasnije do 15. decembra tekue godine za narednu kalendarsku godinu. Nadleni stareina upoznaje lice sa planiranim korienjem godinjeg odmora najkasnije 15 dana pre poetka korienja. lan 17. Profesionalno vojno lice koje je aktom nadlenog organa upueno na rad, kolovanje ili usavravanje u inostranstvo ili u multinacionalne operacije godinji odmor koristi pre odlaska u inostranstvo, a u godini u kojoj mu prestaje rad u inostranstvu godinji odmor koristi posle povratka u zemlju. Izuzetno, lice iz stava 1. ovog lana koje je pravo na godinji odmor steklo na radu u inostranstvu, a u kalendarskoj godini mu ne prestaje rad u inostranstvu, godinji odmor moe da koristi u zemlji ili u inostranstvu, prema planu godinjih odmora organa ili pravnog lica u koje je upueno.

16

5. Plaeno odsustvo lan 18. Profesionalno vojno lice ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plate (plaeno odsustvo), zbog privatnih potreba, u ukupnom trajanju do sedam radnih dana u toku kalendarske godine: prilikom sklapanja braka, prilikom poroaja supruge, smrti ili tee bolesti lana ue porodice, zatite i otklanjanja tetnih posledica u domainstvu prouzrokovanih elementarnom nepogodom, selidbe sopstvenog domainstva i u drugim opravdanim sluajevima. Odsustvo iz stava 1. ovog lana moe se odobriti vie puta, s tim to se vreme provedeno na tom odsustvu u trajanju preko sedam dana moe odobriti samo zbog poroaja supruge ili smrti lana ue porodice. lanovima ue porodice, u smislu ovog lana, smatraju se: suprunik i vanbrani partner, dete, pastorak, usvojenik, hranjenik i drugo lice prema kojem profesionalno vojno lice ima zakonsku obavezu izdravanja. lan 19. Profesionalno vojno lice ima pravo na dva dana plaenog odsustva za svako dobrovoljno davanje krvi, ne raunajui dan u kojem je dalo krv, u skladu sa zakonom. lan 20. Profesionalno vojno lice moe biti nagraeno odsustvom za naroito zalaganje i uspeh u slubi: 1) za pokazanu hrabrost, humanost ili zbog uea u spasavanju ljudskih ivota i imovine; 2) za odline rezultate ostvarene u vojnoj i strunoj obuci; 3) za odline rezultate ili pokazano zalaganje u rukovanju i upotrebi, uvanju i odravanju naoruanja i vojne opreme; 4) za naroito zalaganje i postignute rezultate u radu. Ukupno trajanje nagradnih odsustava dodeljenih profesionalnom vojnom licu ne moe biti due od deset radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i ona se moraju iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj su dodeljena, a izuzetno, u sluaju da ih profesionalno vojno lice nije moglo iskoristiti zbog potreba slube ili iz drugih opravdanih razloga, do 30. juna naredne godine. lan 21. Profesionalnom vojnom licu koje se po planu kolovanja uz rad koluje ili usavrava nadleni stareina moe odobriti plaeno odsustvo: 1) u trajanju do 10 radnih dana ukoliko se koluje ili usavrava u zemlji, a kolovanje ili usavravanje traje najmanje jednu kolsku godinu; 2) u trajanju do 20 radnih dana ukoliko se koluje ili usavrava u inostranstvu, a kolovanje ili usavravanje traje najmanje jednu kolsku godinu. Odsustvo iz stava 1. taka 1) ovog lana moe se odobriti vie puta u toku kolovanja, ukoliko kolovanje traje dve ili vie kolskih godina, s tim da ukupno vreme plaenog odsustva u toku kolovanja ne moe iznositi vie od 20 radnih dana.

17

lan 22. Profesionalno vojno lice koje u slubi obavlja naroito teke i po zdravlje tetne poslove ima pravo na plaeno odsustvo za oporavak u trajanju od deset radnih dana: 1) ako do deset godina radi u barokomori, vie od 90 sati godinje, pod uslovima koji odgovaraju visinama iznad 5.000 metara; 2) ako do deset godina radi na poslovima uklanjanja i unitavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava; 3) ako do deset godina radi na proizvodnji eksploziva, laboraciji inicijalnih i brizantnih eksploziva i delaboraciji elemenata punjenih ovim materijama; kontroli i ispitivanju raketa; rukovanju radarskim i raketnim ureajima i sistemima i odravanju raketa, radarskih ureaja i sistema; rukovanju ureajima za radiofrekvencijsku dijatermiju u medicini; radnom mestu u farbari, hemijskoj istionici i pri upotrebi organskih rastvaraa na bazi hloriranih ugljovodonika, potencijalno kancerogenih i mutagenih hemijskih supstanci; radnom mestu u podzemnom skladitu pogonskog materijala; radnom mestu na kojem se iskljuivo radi na spreavanju i leenju tuberkuloze, leenju i nezi bolesnika sa AIDS-om i virusnim hepatitisom B i C, sa duevnim bolesnicima ili u patolokoanatomskim prosekturama; 4) ako do deset godina radi na ienju cisterni, tankova ili rezervoara za benzin; radnom mestu u stalno posednutim podzemnim objektima gde se putaju u rad elektroagregati sa motorima s unutranjim sagorevanjem i gde se redovno odravaju i popravljaju avionski motori, agregati i akumulatori; 5) ako do deset godina radi na ispitivanju, badarenju i remontu ureaja sa jonizujuim zraenjem i instrumenata za merenje jonizujueg zraenja i kontroli izvora jonizujueg, mikrotalasnog, laserskog, infracrvenog i ultravioletnog zraenja. Odsustvo iz stava 1. ovog lana uveava se za pet dana ako lice obavlja specifinu vojnu slubu due od deset godina, za deset dana ako lice obavlja specifinu vojnu slubu due od 20 godina i za 20 dana ako specifinu vojnu slubu obavlja due od 30 godina. lan 23. Profesionalno vojno lice koje obavlja specifinu vojnu slubu ima pravo na plaeno odsustvo za oporavak u trajanju od deset radnih dana ako do deset godina obavlja specifinu vojnu slubu. Odsustvo iz stava 1. ovog lana uveava se za pet dana ako lice obavlja specifinu vojnu slubu due od deset godina, za deset dana ako lice obavlja specifinu vojnu slubu due od 20 godina i za 20 dana ako specifinu vojnu slubu obavlja due od 30 godina. lan 24. Odsustvo za oporavak iz l. 22. i 23. ove uredbe koristi se u toku godine kojoj pripada i ne moe se spajati sa korienjem godinjeg odmora. lan 25. Profesionalno vojno lice koje ispunjava zakonom predviene uslove za ostvarivanje prava na odsustvo radi poseivanja porodice odsustvo koristi posle zavretka tromesenog perioda odvojenosti od porodice. Ako profesionalno vojno lice iz opravdanih razloga odsustvo ne moe da koristi po zavretku tromesenog perioda, moe ga koristiti mesec dana posle isteka tog perioda. 18

Profesionalno vojno lice koje koristi odsustvo iz stava 2. ovog lana mesec dana posle zavretka tromesenog perioda stie pravo na ponovno korienje ovog odsustva po isteku tromesenog perioda za koje mu odsustvo pripada, bez obzira na to kada ga je prethodno koristilo. Ako se godinji odmor, odsustvo zbog privremene spreenosti za rad bolovanje ili neko drugo odsustvo, osim plaenog odsustva iz lana 18. ove uredbe, koristi kod porodice, to vreme ne rauna se kao odvojeni ivot od porodice. 6. Neplaeno odsustvo lan 26. Profesionalnom vojnom licu se, na lini zahtev, moe odobriti odsustvo bez naknade plate (neplaeno odsustvo) u trajanju do 30 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. Odsustvo iz stava 1. ovog lana odobrava nadleni stareina. Prilikom odobravanja korienja neplaenog odsustva moraju se uvaavati potrebe slube na formacijskom mestu na koje je vojno lice postavljeno. IV. ZAVRNE ODREDBE lan 27. Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da vai Uredba o nainu korienja godinjeg odmora i odsustva lica na slubi u Vojsci Jugoslavije (Slubeni list SRJ, br. 30/94, 39/94, 27/96, 61/01 i 42/02). lan 28. Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srbije. 05 broj 110-7263/2009 U Beogradu, 12. novembra 2009. godine Vlada Prvi potpredsednik Vlade zamenik predsednika Vlade, Ivica Dai, s.r.

19

Zarada Naknade Zarade I Druga Primanja


Uopteno Zaposleni ima pravo na odgovarajuu zaradu koja se utvruje u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu. Minimalna zarada Minimalna zarada po radnom asu, bez poreza i doprinosa, od januara do kraja juna 2008. godine iznosie 70 dinara, odlueno je, 31. janurara, na sednici Socijalnoekonomskog saveta Srbije. Zaposlenima se garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti (rad za koji se zahteva isti stepen strune spreme, ista radna sposobnost, odgovornost i fiziki i intelektualni rad). U sluaju povrede ovog prava zaposleni ima pravo na naknadu tete. Zarada se sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa u skladu sa optim aktom i ugovorom o radu. Uopteno Zaposleni ima pravo na odgovarajuu zaradu koja se utvruje u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu. Minimalna zarada Minimalna zarada po radnom asu, bez poreza i doprinosa, od januara do kraja juna 2008. godine iznosie 70 dinara, odlueno je, 31. janurara, na sednici Socijalnoekonomskog saveta Srbije. Zaposlenima se garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti (rad za koji se zahteva isti stepen strune spreme, ista radna sposobnost, odgovornost i fiziki i intelektualni rad). U sluaju povrede ovog prava zaposleni ima pravo na naknadu tete. Zarada se sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa u skladu sa optim aktom i ugovorom o radu.

20

Pod zaradom se podrazumeva zarada koja sadri porez i doprinose koji se plaaju iz zarade, kao i sva primanja iz radnog odnosa osim: 1. naknade trokova za dolazak i odlazak sa rada u visini cene prevozne karte u javnom saobraaju, za vreme provedeno na slubenom putu u zemlji i inostranstvu, smetaja i ishrane za rad i boravak na terenu otpreminine pri odlasku u penziju 2. naknade trokova pogrebnih usluga 3. naknade tete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja 4. poklona za Boi i Novu godinu deci zaposlenog u vrednosti do neoporezivog iznosa premije za dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje kolektivnog osiguranja od posledica nezgoda i za sluaj teih bolesti i hirurkih intervencija u cilju kvalitetne dodatne socijalne zatite jubilarne nagrade i solidarne pomoi Zarada se isplauje samo u novcu, u rokovima utvrenim optim aktom i ugovorom o radu, najmanje jedanput meseno, a najkasnije do kraja tekueg meseca za prethodni mesec.

Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu Zarada za obavljeni rad i vreme provedeno na radu sastoji se od: osnovne zarade dela zarade za radni uinak i uveane zarade Osnovna zarada Osnovna zarada se utvruje na osnovu: se utvruje na osnovu: uslova, utvrenih pravilnikom, potrebnih za rad na poslovima za koje je zaposleni zakljuio ugovor o radu i vremena provedenog na radu. Ugovorom o radu moe da se utvrdi osnovna zarada u veem iznosu od osnovne zarade utvrene na osnovu elemenata iz opteg akta.

21

Deo zarade za radni uinak Radni uinak se odreuje na osnovu: -se odreuje na osnovu: kvaliteta obavljenog posla obima obavljenog posla i odnosa zaposlenog prema radnim obavezama, to je ureeno optim aktom (pravilnikom ili kolektivnim ugovorom). Uveana zarada Zaposleni ima pravo na uveanu zaradu u visini utvrenoj optim aktom i ugovorom o radu i to: za rad na dan praznika koji je neradni dan najmanje 110% od osnovice za rad nou i rad u smenama, ako takav rad nije vrednovan pri utvrivanju osnovne zarade najmanje 26% od osnovice za prekovremeni rad najmanje 26% od osnovice po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u RO 0.4% od osnovice. Ako su se istovremeno stekli uslovi po vie osnova procenat uveane zarade ne moe biti nii od zbira procenata po svakom od osnova uveanja. Optim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi sluajevi u kojima zaposleni ima pravo na uveanu zaradu. Osnovicu za obraun uveane zarade ini osnovna zarada. Minimalna zarada Optim kolektivnim ugovorom utvruju se uslovi pod kojima poslodavac i zaposleni mogu da ugovore minimalnu cenu rada. Zaposleni ima pravo na minimalnu cenu rada za standardni uinak i puno radno vreme, odnosno za radno vreme koje se izjednaava sa punim radnim vremenom. Minimalna zarada utvruje se odlukom Socijalno-ekonomskog saveta osnovanog za teritoriju Republike Srbije. Ako Socijalno-ekonomski savet ne donese odluku u roku od 10 dana od dana otpoinjanja pregovora odluku o visini minimalne zarade donosi Vlada Republike Srbije.

22

Minimalna zarada utvruje se po asu, za period od najmanje 6 meseci i ne moe biti nia od minimalne zarade utvrene za period koji prethodi periodu za koji se utvruje minimalna zarada. Odluka o visini minimalne zarade objavljuje se u Slubenom glasiniku Republike Srbije. Naknada zarade Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosene zarade u prethodna 3 meseca za vreme: odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan godinjeg odmora plaenog odsustva vojne vebe i odazivanja na poziv dravnog organa Poslodavac ima pravo na refundiranje isplaene naknade zarade u sluaju odsustvovanja zaposlenog sa rada zbog vojne vebe ili odazivanja na poziv dravnog organa, od organa na iji se poziv zaposleni odazva.o Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene spreenosti za rad do 30 dana i to: u visini 65% prosene zarade u prethodna 3 meseca (ne moe biti nia od minimalne zarade) u sluaju bolesti ili povrede van rada u visini 100% prosene zarade u prethodna 3 meseca (ne moe biti nia od minimalne zarade) u sluaju povrede na radu ili profesionalne bolesti. Zaposleni ima pravo na naknadu zarade za odsustvo sa rada zbog prekida rada do kojeg je dolo bez krivice zaposlenog i koje moe da traje najdue do 45 radnih dana u kalendarskoj godini. U tom sluaju zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini 60% prosene zarade u prethodna 3 meseca (ne moe biti manja od minimalne zarade). U sluaju da je do prekida rada dolo naredbom nadlenog dravnog organa ili nadlenog organa poslodavca zbog neobezbeivanja bezbednosti i zatite ivota i zdravlja na radu zaposleni ima prava na naknadu zarade u visini utvrenoj optim aktom i ugovorom o radu.

23

Zaposleni ima pravo na naknadu trokova: 1. za dolazak i odlazak sa rada u visini cene prevozne karte u javnom saobraaju 2. za vreme provedeno na slubenom putu u zemlji 3. za vreme provedeno na slubenom putu u inostranstvu 4. smetaja i ishrane za rad na terenu, ako poslodavac nije obezbedio zaposlenom smetaj i ishranu bez naknade 5. za ishranu u toku rada 6. za regres za korienje godinjeg odmora. Druga primanja Poslodavac je duan da zaposlenom isplati: otpremninu pri odlasku u penziju, najmanje u visini 3 prosene zarade naknadu trokova pogrebnih usluga u sluaju smrti lana ue porodice ili lanovima ue porodice u sluaju smrti zaposlenog (lanovi ue porodice su brani drug i deca) naknadu tete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenje Poslodavac moe da: obezbedi poklon za Boi i Novu godinu deci zaposlenog do 15 godina ivota u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predvien zakonom kojim se ureuje porez na dohodak graana uplauje zaposlenima premiju za dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje uplauje kolektivno osiguranje od posledica nezgoda uplauje kolektivno osigurenje za sluaj teih bolesti i hirurkih intervencija uvede pravo na jubilarnu nagradu uvede pravo na solidarnu pomo uplauje naknadu za ishranu u toku rada uplauje regres za korienje godinjeg odmora i utvrdi pravo na druga primanja

24

Obraun zarade i naknade zarade Poslodavac je duan da zaposlenom: prilikom svake isplate zarade i naknade zarade dostavi obraun dostavi obraun zarade i za mesec za koji nije izvrio isplatu, odnosno naknadu zarade dostavi obavetenje o razlozima zbog kojih nije izvrena isplata zarade, odnosno naknade zarade dostavi obraun najkasnije do kraja tekueg meseca za prethodni mesec Evidencija zarade i naknade zarade Poslodavac je duan da vodi mesenu evidenciju o zaradi i naknadi zarade za svakog zaposlenog Evidencija sadri podatke o: zaradi, zaradi po odbitku poreza i doprinosa iz zarade i odbicima od zarade. Evidencija ne moe da sadri nepopunjena i brisana mesta i naknadno upisane podatke! Evidenciju overava direktor, odn. preduzetnik ili zaposleni koga oni ovlaste. Evidenciju potpisuje zaposleni kome je izvrena isplata zarade, odnosno naknada zarade. Zatita zarade i naknade zarade Poslodavac moe novano potraivanje prema zaposlenom da naplati obustavljanjem od njegove zarade samo na osnovu: pravnosnane odluke suda ili uz pristanak zaposlenog. Poslodavac moe zaposlenom da obustavi od zarade najvie do 1/3 zarade.

25

Potrazivanje Zaposlenih u Slucaju Stecajnog Postupka


Potraivanja zaposlenih kod Fonda solidarnosti u sluaju steajnog postupka Zakon o radu je propisao pravo (lanovi 124.-126.) i postupak (lanovi 139.-142.), na isplatu neisplaenih potraivanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut steajni postupak, koja imaju zaposleni koji su bili u radnom odnosu na dan pokretanja steajnog postupka, kao i lica koje su bila u radnom odnosu u periodu za koji se ostvaruju prava utvrena ovim zakonom. Pravo na isplatu neisplaenih potraivanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut steajni postupak se ostvaruju u skladu sa ovim zakonom, ako nisu isplaena u skladu sa zakonom kojim se ureuje steajni postupak. Postupak za ostvarivanje prava iz lana 125. ovog zakona sprovodi se kod Fonda solidarnosti Republike Srbije. Zahtev zaposlenog se podnosi Fondu solidarnosti Republike Srbije u roku od 15 dana od dana dostavljanja pravnosnane odluke kojom je utvreno pravo na potraivanje, u skladu sa zakonom kojim se ureuje steajni postupak uz dostavljanje odgovrajue dokumentacije. Zakon o steajnom postupku propisao je u lanu 94. stav 4. da se zakljuak o listi potraivanja (koji donosi steajni sudija lan 94. stav 3.) dostavlja steajnom upravniku i svakom steajnom poveriocu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda. U odredbama zakona koje dalje propisuju postupak nije propisana obaveza dostavljanja pravnosnane odluke suda o utvrenim potraivanjima steajnim poveriocima-zaposlenima, zbog ega nemaju saznanje o pravnosnanosti i izvrnosti takve odluke, koja je osnov za ostvarivanja prava kod Fonda ukoliko nisu ostarili pravo na isplatu u steajnom postupku. S obzirom na znaaj kvalitetne i efikasne saradnje sa poveriocima, a u cilju njihovog potpunog namirenja, steajni upravnici bi trebalo da upoznaju steajne poverioce sa odredbama steajne i druge regulative, kao i da ima prue jasna uputstva o nainima i rokovima u kojim mogu ostvariti svoja prava. U konkretnom sluaju, steajni upravnici bi trebalo da obaveste steajne poveriocezaposlene o sledeem: pravu na isplatu neisplaenih potraivanja u steaju, koja ostvaruju po Zakonu o radu kod Fonda solidarnosti Republike Srbije; propisanom postupku po Zakonu o radu (upozore na prekluzivni rok od 15 dana) i dokumentaciji koja je neophodna za ostvarivanje prava na isplatu i postupku za dobijanje i obaveznost podnoenja pravosnanih i izvrnih odluka suda kojim su utvrena potraivanja. U skladu sa navedenim, moete pogledati dopis Saveza samostalnih sindikata Srbije broj 5 od 14.01.2009. godine, kojim pozivaju steajne upravnike da zbog neusklaenosti Zakona o radu i Zakona o steajnom postupku, dostave steajnim poveriocimazaposlenima odluku o utvrenim potraivanjima sa klauzulom pravnosnanosti i izvrnosti, radi ostvarivanja prava kod Fonda solidarnosti

26

PRESTANAK RADNOG ODNOSA


Usled ekonomske krize, poslodavci sve ee nailaze na problem reavanja vika zaposlenih. Navedena situacija, prouzrokovala je i viak zaposlenih u republikoj administraciji ,a na osnovu Odluke o maksimalnom broju zaposlenih u organima dravne uprave, javnim agencijama i organizacijama za obavezno socijalno osiguranje. Ova materija je regulisana Zakonom o radu i programom Vlade RS za reavanje vika zaposlenih u postupku racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju. Nakon seminara, poslodavci e biti u mogunosti da sami izrade program za reavanje vika zaposlenihi i polaznici e dobiti odgovor na brojna sporna pitanja koja se javljaju u praksi a koja nisu definisana zakonom. U Srbiji se sve vie osnivaju drutva iji su osnivai strani dravljani, a koji u istim drutvima zasnivaju radni odnos. Takoe, poslodavci imaju potrebu za zapoljavanjem strunog kadra iz inostranstva iz razloga to takav profil ne postoji u naoj zemlji ili zbog unapreivanja rada. S obzirom da je ovo novitet, potrebno je upoznati se sa uslovima i nainom zapoljavanja stranih dravljana. Ciljna grupa: Poslodavci koji iskazuju viak zaposlenih usled ekonomskih, organizacionih i tehnolokih promena u skladu sa zakom o radu Poslodavci koji su u postupuku racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju. Poslodavci kod kojih postoji potreba za zapoljavanjem stranih dravljana. Cilj seminara: Upoznavanje poslodavaca sa nainom i postupkom izrade programa za reavanje vika zaposlenih Upoznavanje sa uslovima pod kojima strani dravljani zasnivaju radni odnos i nain na koji se to ostvaruje Teme: Reavanje vika zaposlenih 1. Obaveza donoenja programa zakonska regulativa 2. Promene koje dovode do vika zaposlenih 3. Akt o pokretanju postupka za utvrivanje vika zaposlenih 4. Sadraj predloga programa za reavanje vika zaposlenih (model po Zakonu o radu i model po Programu Vlade) - Osnovni podaci o preduzeu - Ocena postojeeg stanja i mera za prevazilaenje problema u poslovanju i organizaciji preduzea - Kriterijumi za utvrivanje vika zaposlenih - Mere za reavanje vika - Osnov za isplatu otpremnine i izvor sredstava - Spisak zaposlenih koji su utvreni kao viak 5. Prava nakon prestanka radnog odnosa lica koja su utvrena kao viak - Prijava na evidenciju nezaposlenih lica 27

- Osiguranje za sluaj nezaposlenosti novana naknada - Druga prava Rad stranih dravljanja u Republici Srbiji 1. Zakonska regulativa i uslovi za zasnivanje radnog odnosa sa stranim dravljanima 2. Podnoenje zahteva i davanje odobrenja za zasnivanje radnog odnosa sa stranim dravljanima 3. Upoznavanje sa Zakonom o strancima koji poinje da se primenjuje od 1. aprila 2009. Po zavretku polaznik je osposobljen da: Polaznici e biti u mogunosti da sami izrade programe za reavanje vika zaoslenih. Takoe bie upoznat pod kojim uslovima strani dravljani mogu da zasnuju radni odnos i koja je zakonska obaveza poslodavca.

Visak Zaposlenih
Poslodavac je duzan da donese program resavanja viska zaposlenih ako utvdi d ace zbog tehnoloskih, ekonomskih ili organizacionih promena u okviru perioda u okviru od 30 dana dovci do prestanka potrebe za radom zaposlenih na neodredjeno vreme I to za najmanje: 10 zaposlenih kod poslodavca koji u random odnosu ima vise od 20, manje od 100 zaposlenih na neodredjeno vreme -10% zaposlenih kod poslodavca koji ima u random odnosu najmanje 100, a najvise 300 zaposlenih na neodredjeno vreme. 30 zaposlenih kod poslodavca koji ima u random odnosu preko 300 zaposlenih na neodredjeno vreme. Program resavanja viska zaposlenih je duzan da donese I poslodavac koji utvrdi d ace zbog tehnoloskih ekonomskih I organizacijonih promena u okviru perioda od 90 dana, doci do prestanaka potrebe za radom najmanje 20 zaposlenih na neodredjeno vreme, bez obzira na ukupan broj zaposlenih. Program sadrzi: Razloge prestanka potrebe za radom zaposlenih Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca Broj, kvalifikacionu strukturu, godine I starosti, I staz osiguranja zaposlenih koji su visak Kriterijume za utvrdjivanje viska zaposlenih Rok u kome ce biti otkazan ugovor o radu

Pravo zaposlenih na Strajk


Prema odredbama zakona o strajku, strajk predstavlja organizacioni prekid rada, koji se sprovodi radi ostvarivanja ekonomskih I socijalnih prava I interesa po osnovu rada. Zaposleni slobodno odlucuju o svom ucescu u strajku, pa strajkacki odbor I zaposleni koji ucestvuju u strajku nemogu sprecavati zaposlene koji ne ucestvuju u strajku da rade. 28

Strajk se moze organizovati I kao strajk upozorenja, ali tada moze trajati najduze jedan sat. Vreme pocetka strajka I mesto okupljanja ucesnika u strajku utvrdjuje se I sastav strajkackog odbora koji zastupa interese zaposlenih u pregovorima za sporazumno resavanje spornih zahteva I u njegovo ime vodi strajk. Zaposlenom u drzavnom organu, profesionalnom pripadniku vojiske Srbije I pripadniku policije predstaje radni odnos kada se utvrdi da je organizovao strajk ili ucestvovao u strajku.

Ostvarivanje i zastita prava zaposlenih


Ovlascenje za odlucivanje O pravima obavezama I odgovornostima iz radnog odnosa odlucuje: U pravnom licu director ili zaposleni koga on ovlasti Kod poslodavca koji nema svojstvo pravnog lica preduzetnk ili zaposleni koga on ovlasti Zastita pojedinacnog prava opstim aktom I ugovorom o radu moze se predvideti postupak sporazumnog resavanja spornih pitanja izmedju poslodavca I zaposlenog. Sporna pitanja resave arbitar.

Zastita Zaposlenih
Opsta pitanja zaposleni ima pravo na bezbednost I zastitu zivota I zdravlja na radu, u skladu sa zakonom. Zaposleni je duzan da posluje propise o bezbednosti I zastiti zivota I zdravlja na radu u skladu sa zakonom. Zaposleni je duzan da postuje propise o bezbednosti I zastiti zivota I zdravlja na radu kako ne bi ugrozio svoju bezbednost I zdravlje, kao I bezbednost I zdravlje zaposlenih I drugih lica. Zaposleni je duzan da obavesti poslodavca o svakoj vrsti potecijalne opasnosti koja bi mogla da utice na zdravlje I bezbednost na radu. Zastita omladine zaposleni mladji od 18 godina zivota ne moze da radi na poslovima: na kojima se obavlja narucito tezak fizicki posao, rad pod zemljom, pod vodom ili na velikoj visini Zaposleni izmedju navrsene 18 I 21 godine zivota moze da radi na poslovima samo na osnovu nalaza nadleznog zdravstvenog organa kojim se utvrdjuje da takav rad nije stetan za njegovo zdravlje. Troskove lekarskog pregleda snosi poslodavac. 29

Zastita materinstva zaposlena zena za vreme trudnoce ne moze da radi na poslovima koji su po nalazu zdravstvenog nadleznog organa stetni za njeno zdravlje I zdravlje deteta, a narucito na poslovima koji zahtevaju podizanje tereta ili na kojima postoji stetno zracenje Porodiljsko odsustvo traje najvise do tri meseca od dana porodjaja. Zaposlena zena ima pravo odsustva sa rada nego deteta do isteka 365 dana od dana odpocinjanja porodiljskog odsustva. Zastita invalida - zaposlenom invalid rada poslodavac je duzan da obezbedi obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti. Zaposlenog kod koga je u skladu sa propisanim penzijsko invalidskom osiguranju, utvrdjeno da postoji opasnost od nastanka invalidnosti na odredjenim poslovima poslodavac je duzan da obezbedi obavljanje drugog odgovarajuceg posla.

Organizacije zaposleni I organizacije Poslodavaca


Sindikat zaposlenih zaposleni kod poslodavca koji ima vishe od 50 zaposlenih mogu obrazovati savet zaposlenih, u skladu sa zakonom. Savet zaposlenih daje misljenje I ucestvuje u odlucivanju o ekonomskim I socijalnim pravima zaposlenih, na nacin I pod uslovima utvrdjenim zakonom I opstim aktom. Sindikat zaposlenih zaposlenima se jamci sloboda sindikalnog udruzivanja I delovanja. Sindikati se osnivaju bez odobrenja, radi zastite prava I unapredjivanja profesionalnih I ekonomskih interesa njihovih clanova. Zaposleni pristpa sindkatu potpisivanjem pristupnice. Sindikat odnosno udruzenje poslodavaca kojima je utvrdjena reprezentativnost u skladu sa zakonom o radu, ima Pravo na kolektivno pregovaranje I zakljucivanje kolektivnog ugovora na odgovarajucem nivou Pravo na ucesce u resavanju kolektivnih radnih sporova Pravo na ucesce u radu tripartnih I multipartnih tela na odgovarajucem nivou Druga prava u skladu sa zakonom.

Radna Knjizica
Radna knjizica je javna isprava, koji izdaje nadlezni opstinski organ . Obaveza je zaposlenog da ima radnu knjizicu koju predaje poslodavcu prilikom zasnivanja radnog odnosa. Obrazac radne knjizice kao I podaci koji se u nju upisuju su blize navedeni u pravilniku o radnoj knjizici. U radnu knjizicu se upisuju sledeci podaci: naziv organa koji je izdao radnu knjizicu, mesto I datum izdavanja, serijski I registarski broj, licni podaci o zaposlenom, stepen strucne spreme odredjene vrste zanimanja, kretanje zaposlenog u toku radnog odnosa o privremenoj nezaposlenosti radu u inostranstvu. Poslodavac je duzan da zaposlenom vrati uredno popunjenu radnu knjizicu danom prestanka radnog odnosa. U radnu knjizicu je zabranjeno unositi negativne podatke o zaposlenom.

30

Zakljucak
Radni odnosi su ugovorni odnosi i ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Osnovne obaveze iz radnog odnosa su da je poslodavac obavezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti platu, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pritom prava i dostojanstvo radnika. Takoe, poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

31

Literatura
Prof. dr Milutin Srdic, Radno Pravo, drugo izdanje, Beograd, 2006. Recezenti: Prof. dr Momcilo Zivkovic Professor fakulteta za poslovne studije u Beogradu Prof. dr Darko Marinkovic Professor Geoekonomskog fakulteta u Beogradu Prof. dr tangl-unjar G, Prof. dr Zimonji V: Menadzment ljudskih resursa, Ekonomski fakultet, Subotica, 2006.

32

You might also like