Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
Studentkinje: Danijela Panteli br. indeksa: 199-069-10 Biljana Mitrovi br. indeksa: 101-071-10
SADRAJ
Str.
POJAM SOCIJALNOG OSIGURANJA.......................................................................1 Osnovne karakteristike socijalnog osiguranja.................................................2 VRSTE SOCIJALNOG OSIGURANJA.......................................................................2 Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiu se i ostvaruju zavisno od duine ulaganja i visine osnovice na koju je plaen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje i uz primenu naela solidarnosti.. ...............................3 SOCIJALNO OSIGURANJE.....................................................................................5 Zdravstveno osiguranje...................................................................................5 Obavezno zdravstveno osiguranje ..............................................................5 Dobrovoljno osiguranje................................................................................5 Penzijsko i invalidsko osiguranje.....................................................................8 Penzijski sistemi neke od klasifikacija........................................................8 Vrste penzijskog osiguranja.........................................................................9 ,,Stubovi penzijskog osiguranja..................................................................9 Tabela 3 : Klasifikacija penzijskih sistema........................................................10 Tabela 4: Vrste penzijskog osiguranja..............................................................10 Tabela 5 : Tri stuba penzijskog sistema........................................................10 3.3 Osiguranje za sluaj nezaposlenosti.......................................................10 FINANSIRANJE SISTEMA SOCIJALNOG OSIGURANJA...........................................11 Finasiranje zdravstvenog osiguranja u svetu................................................11 Javni izvori - budet ...................................................................................11 Javni izvori - fondovi obaveznog zdravstvenog osiguranja.........................12 Privatno osiguranje i lino plaanje............................................................13 Modeli finansiranja........................................................................................14 Finansiranje zdravstvenog osiguranja u Srbiji...............................................16 Finansiranje penzijskog i invalidskog osiguranja u Srbiji...............................18 Osiguranje za sluaj nezaposlenosti..............................................................18 ZAKLJUAK....................................................................................................... 19 LITERATURA......................................................................................................19
II
UVOD
U izradi ove teme, najtee nam je bilo da izuzetno obimnu materiju, svedemo na nekih petnaestak stranica teksta. Ipak, nadamo se da smo uspele da izdvojimo najvanije, to bi bilo neophodno za razumevanje iste. Pogotovo, to se radi o veoma znaajnim pitanjima, koja interesuju svakog od nas (naravno, do penzije imamo jo prilino, ali zato nam je zdravstveno osiguranje veoma bitno, kao i osiguranje za sluaj nezaposlenosti, s obzirom na nestabilnu i neizvesnu situaciju u zemlji Srbiji). Ideja zdravstvenog osiguranja, najpre se javlja u Evropi, sa ciljem da se umanji finansijski rizik i neosiguranost ljudi u nepredvidjenim situacijma, to vodi gubitku dohotka, efikasnosti ili ivota. Medjutim, koji procenat stanovnitva e biti obuhvaen ovim vidom osiguranja, kao i suma novca koja se dobija iz prihoda, radi finansiranja osiguranja, uglavnom zavisi od toga koliko je drava spremna da izdvoji. U naem sluaju, svake godine se sve manje i manje izdvaja za zdravstveno osiguranje i, slobodno moemo rei, drava iznalazi svakakve naine ne bi li, na neki nain, ograniila zdravstveno osiguranje, bilo u vidu usluga ili raznih nadoknada, ali o tome emo kasnije. to se penzijskog i invalidskog osiguranja tie, moemo se podiiti da je, u nas, jo 1833. godine knez Milo Obrenovi potpisao reenje prvom srpskom penzioneru, Iliji Markoviu. Naalost, u poetku sistem lepo zamiljen, ali to vreme vie odmie, sve tee ostvariv, ali o tome u narednim poglavljima. Isto tako, Srbija se brine o nezaposlenim licima, pa oni imaju pravo na zdravstvenu zatitu i pravo na naknadu trokova prevoza u vezi sa korienjem zdravstvene zatite, ali i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i jo neka prava (koja su javno proklamovana, ali je veliko pitanje da li se u stvarnosti i ostvaruju, ali je to tema za neku drugu raspravu). U svakom sluaju, u poglavljima koja slede, potrudiemo se da, u to kraem obimu, prezentiramo, kao to smo na poetku rekle, veoma obimnu materiju, ali koja, na ovaj ili onaj nain, interesuje sve nas.
III
1 2
Predrag Jovanovi, Radno pravo, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 1998., str. 411 Duan Lakievi, Uvod u socijalnu politiku, Savremena administracija, Beograd, 1987., str. 34 3 Rajko Sudum, Socijalno osiguranje u Srbiji u XX veku, u: Srbija u modernizacijskim procesima XX veka, Institut za noviju istoriju Srbije, 1994., str. 273. 4 Vlajko Braji, Radno pravo, Savremena administracija, Beograd, 1991., str. 527.
...pod socijalnim rizikom (sluajem) moemo podrazumevati pravnim propisima i drugim aktima utvreno stanje, dogaaj ili pojavu koja ima ili moe imati odreen individualni i drutveni socijalno-materijalni, zdravstveno-bioloki, psiholoki i pravni znaaj, a u vezi sa kojim osiguranici, osigurana lica, pojedini organi i organizacije, imaju tim propisima i aktima utvrena prava, obaveze i odgovornosti. Predrag Jovanovi, op.cit., str. 413.
1) zdravstveno osiguranje; 2) penzijsko i invalidsko osiguranje i 3) osiguranje za sluaj nezaposlenosti Zdravstveno osiguranje, kao vid socijalnog osiguranja, osiguranim licima (osiguranicima i lanovima porodice osiguranika) obezbeuje zdravstvenu zatitu (odnosno pravo na zdravstvene usluge) i ostala prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja (naknada zarade za vreme privremene spreenosti za rad i naknada putnih trokova u vezi sa korienjem zdravstvene zatite ). Graanima Republike Srbije zdravstvenim osiguranjem se obezbeuje sledee: a) mere prevencije i ranog otkrivanja bolesti; b) pregledi i leenje ena u vezi sa planiranjem porodice kao i u toku trudnoe, poroaja i materinstva do 12 meseci nakon poroaja; c) pregledi i leenje u sluaju bolesti i povrede; d) pregledi i leenje bolesti usta i zuba; e) medicinska rehabilitacija u sluaju bolesti i povrede; f) lekovi i medicinska sredstva i g) proteze, ortoze i druga pomagala za kretanje, stajanje i sedenje, pomagala za vid, sluh, govor, stomatoloke nadoknade, kao i druga pomagala (medicinsko-tehnika pomagala). Penzijsko i invalidsko osiguranje obuhvata osiguranje: a) za sluaj starosti - starosna penzija; b) za sluaj invalidnosti - invalidska penzija; c) za sluaj smrti: porodina penzija i naknada pogrebnih trokova; d) za sluaj telesnog oteenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom boleu novana naknada za telesno oteenje i e) za sluaj potrebe za pomoi i negom drugog lica novana naknada za pomo i negu drugog lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiu se i ostvaruju zavisno od duine ulaganja i visine osnovice na koju je plaen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje i uz primenu naela solidarnosti.6. Sredstva za obezbedjenje gore navedenih prava podmiruju se iz doprinosa koje plaaju pojedinci i poslodavci, ali isto tako i iz budeta (pod posebnim uslovima za odredjene kategorije korisnika).
6
Prema naem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, obavezno osigurana lica, jesu: 1) zaposleni; 2) lica koja samostalno obavljaju delatnost; 3) poljoprivrednici. Takodje, pored obaveznog osiguranja, postoji i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje, kojim osiguranici mogu, u skladu sa posebnim zakonom, obezbediti sebi i lanovima svoje porodice vei obim, kao i drugu vrstu prava od prava utvrenih zakonom. Po naem zakonu, osiguranik stie pravo na starosnu penziju: 1) kad navri 65 (mukarac), odnosno 60 (ena) godina ivota i najmanje 15 godina penzijskog staa; 2) kad navri 40 (mukarac), odnosno 35 (ena) godina staa osiguranja i najmanje 53 godine ivota. 3) kad navri 45 godina staa osiguranja7 Penzijsko i invalidsko osiguranje obezbeuje i sprovodi fond. Fond je pravno lice sa statusom organizacije za obavezno socijalno osiguranje u kome se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i obezbeuju sredstva za ovo osiguranje. Za sluaj nezaposlenosti, obaveznim osiguranjem, u Republici Srbiji, obezbeuje se sledee: a) novana naknada; b) zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje i c) i dr. u skladu sa zakonom Inae, nezaposlenim, u skladu sa lanom 2. Zakona, smatra se lice od 15 godina ivota do ispunjavanja uslova za penziju, odnosno najkasnije do 65 godina ivota, sposobno i odmah spremno da radi, koje nije zasnovalo radni odnos ili na drugi nain ostvarilo pravo na rad, a koje se vodi na evidenciji nezaposlenih i aktivno trai zaposlenje.8 Sredstva za ostvarivanje obaveznog osiguranja za sluaj nezaposlenosti, obezbeuju se iz doprinosa za obavezno osiguranje za sluaj nezaposlenosti i iz drugih sredstava.
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2010. god. Lice koje trai zaposlenje, u skladu sa lanom 3. Zakona, jeste: a) nezaposleni, b) zaposleni koji trai promenu zaposlenja i c) drugo lice koje trai zaposlenje.
8
SOCIJALNO OSIGURANJE
Zdravstveno osiguranje
Zdravstveno osiguranje u najveem broju zemalja organizovano je u tri oblika, i to: 1) 2) 3) obavezno, dobrovoljno i privatno osiguranje.
Dobrovoljno osiguranje
U okviru sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja, u mnogim zemljama, za lica koja nisu obuhvaena obaveznim osiguranjem ili koja ele vii standard usluga, postoji
9
Milivoje Stamatovi, ore Jakovljevi, Branka Legeti, Mirjana Martinov-Cvejin, Zdravstvena zatita i osiguranje, Zavod za izdavanje udbenika i nastavnih sredstava, Beograd, 1996., str. 289.
dobrovoljno osiguranje. Sredstva dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja vode se na posebnom raunu, a prikupljaju se na osnovu doprinosa koji mogu biti fiksni kao premija ili mogu biti u vidu poveane stope doprinosa. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje neretko je organizovano i kao privatno osiguranje. Za ovo osiguranje, ne vae principi obaveznosti, uzajamnosti i solidarnosti, ve se zasniva na principu dobrovoljnosti.
10
Organization for Economic Cooperation and Development.The Health System of OECD Countries: Finansing and delivering Health Care A Comparative Analysis of OECD Countries. Social Policy Studies No 4, Paris OECD, 1987 p.24-32
Od zemalja koje su uvele sistem nacionalne zdravstvene slube, pored Velike Britanije i Irske, moemo spomenuti: vedsku, Norveku, Finsku, Dansku, Italiju, paniju, Portugaliju, Japan, Kanadu, Koreju i druge zemlje. 3.1.1.1.2. Sistem socijalnog osiguranja karakterie: a) visok % stanovnitva obuhvaenog obaveznim zdrav. osiguranjem (preko 90%), b) finansiranje putem doprinosa zaposlenih i njihovih poslodavaca; i c) dravno i/ili privatno vlasnitvo nad zgradama i opremom u zdravstvu. Kao primere zemalja sa socijalnim osiguranjem moemo navesti: Nemaku, Austriju, Francusku, vajcarsku, Belgiju, Holandiju, Luksemburg i druge zemlje. Takoe, zemlje u tranziciji preteno se opredeljuju za sistem socijalnog osiguranja.
11
WHO. Evaluation of Recent Changes in the Financing of Health Services. Report of a WHO Study Group. WHO Tehnical Report Series No 829, Geneva, 1993, str. 7
ili nekretnine. Iz prikupljenog kapitala, u koji se ukljuuje i prinos na investicije, isplauju se penzije.
prvi: dravni, nefundiran, zasnovan na tekuem finansiranju (PAYG), sa drugi: obavezan privatni, fundiran, zasnovan po pravilu propisanog trei: dobrovoljni privatni, bilo kompanijski, bilo sa ind.tednim raunima.
1995. godine ovaj sistem se proiruje sa jo dva stuba: ,,nultim, koji obuhvata transfere starijim koji nisu zasnovani na prethodnim doprinosima penzijskom osiguranju (socijalna penzija), i ,,etvrtim, koji obuhvata neformalne i porodine transfere, ukljuujui stanovanje i zdravstvenu zatitu.
Terminologija tri stuba, je opteprihvaena, ali u zavisnosti od toga da li je koristi Svetska banka, Evropska unija, Organizacija za evrpsku saradnju i razvoj (OECD) ili Meunarodna organizacija rada, ima razliito znaenje. U Srbiji koristi se terminologija Svetske banke12.
Tabela 3 : Klasifikacija penzijskih sistema
R.br. 0 1 2 3 Kriterijumi klasifikacije 2 Vlasnitvo Nain finansiranja Nain odredjivanja penzije Penzijski sistemi 2 Javni (dravni) Tekui prihodi (PAYG sistem) Propisana isplata (defined benefit) 3 Privatni (po zaposlenju ili individualni ra.) Akumulirani kapital (fundirani fondovi) Propisani doprinosi (defined contribution)
Tabela 5 : Tri stuba penzijskog sistema Stubovi I II III Opis Dravni, nefundiran, zasnovan na tekuem finansiranju (PAYG sistem) i skroman po obimu Obavezan privatni, fundiran, zasnovan na pravilu propisanog doprinosa (defined contribution) i individualnih tednih rauna i osnvni za osiguranje dohotka u starosti Dobrovoljan privatni, kompanijski ili sa individualnim tednim raunima
3.3
Gordana Matkovi i dr.: Izazovi uvoenja obaveznog privatnog penzijskog sistema u Srbiji; Centar za liberalno demokratske studije, Beograd, 2009. ,str. 209-212.
10
Obaveznim osiguranjem za sluaj nezaposlenosti obezbeuju se uglavnom sledee: novana naknada, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje i dr. Sredstva za ostvarivanje prava iz osiguranja za sluaj nezaposlenosti, u zavisnosti od sistema socijalne sigurnosti, obezbeuju se iz budeta ili iz doprinosa za osiguranje za sluaj nezaposlenosti ili kombinacijom ova dva osnovna izvora.
11
g) pokrie trokova odreenih programa zdravstvene zatite. Negativna strana dotacija iz budeta je u prevelikom uplitanju dravnih organa u poslove zdravstvenog osiguranja. Ukoliko sredstva koja se obezbeuju putem dotacija iz budeta iznose priblino polovinu ukupnih sredstava zdravstvenog osiguranja, postoje miljenja, da je u tom sluaju racionalnije izvriti reformu zdravstvenog osiguranja i prei na budetski nain finansiranja. Finansiranju zdravstvene zatite iz budeta najee se zamera odsustvo dovoljne kreativnosti za efikasnost i kvalitet zdravstvene zatite i nemogunost uticaja obveznika poreza na korienje tih sredstava.
12
g) kao odreena suma koju osiguranik plaa za zdravstvene usluge (na pr., prvih 100, 500 ili 1.000 dinara, a posle toga te usluge idu na teret osiguranja) i drugi vidovi. U literaturi najee navode se sledee vrste participacija, i to: 1) suosiguranje: korisnik (osiguranik) plaa odreeni procenat trokova zdravstvene zatite (10%, 20%, 50%..., cene leka, pregleda, leenja, i sl.); 2) franiza: osiguranik snosi sve trokove do odreene granice 50-100 dolara godinje), a ostatak snosi zdravstveno osiguranje); 3) doplata po usluzi: osiguranik plaa odreenu sumnu novca za svaku uslugu (bolniki dan, pregled, recepti, lek i sl.); 4) selektivno neosiguranje: odreene zdravstvene usluge iskljuene su iz osiguranja i korisnik ih plaa direktno; 5) selektivne participacije: osiguranici koji ostvaruju vee prihode plaaju vee iznose ili procente participacije (suosiguranje i/ili franiza); 6) dvojni sitem osiguranja: ako se zdravstvena potreba moe zadovoljiti na vie naina, osiguranje plaa jeftiniji nain (ukoliko se rutinska operacija moe izvriti ambulantno, a osiguranik zahteva hospitalizaciju, onda zdravstveno osiguranje pokriva osnovni troak, a osiguranik dodatak); 7) glavni medicinski razlozi: osiguranje plaa sve trokove za izabrane bolesti, a za ostale koristi se franiza; 8) ekstra naplata: osiguranje nadoknauje odreenu prosenu cenu svake usluge, a pacijent doplauje deo cene, prema odabranom kvalitetu usluge; 9) prepakovanje usluga: osiguranje snosi odreene trokove za garantovani sadraj i kvalitet, a osiguranik samostalno odluuje da li e doplatiti za bolji kvalitet (kod nas se primenjuje kod nabavke naoara, ortopedskih pomagala i sl.) Vrste participacije pod brojem 1 do 3 mogu se oznaiti kao linearne, a od 4 do 9 kao selektivne participacije. Od navedenih vrsta participacije u praksi najee primenjuje se suosiguranje (ili ko-osiguranje) i doplata po usluzi (suplaanje ili ko-plaanje), a u pojedinim zemljama, kao na primer u vajcarskoj, franiza ili dedukcija.
13
Lino plaanje korisnika zdravstvene zatite javlja se u vidu: a) linog uea osiguranika u trokovima zdravstvene zatite; b) plaanja pune cene zdravstvenih usluga koje se ne mogu pruati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja; i c) plaanje pune cene zdravstvenih usluga davaocima iz privatnog sektora. Pored ovih legalnih vidova linog plaanja postoje i nelegalni vidovi, koje ine delimina ili potpuna plaanja zdravstvenih usluga, lekova, sanitetskog i drugog materijala, iji trokovi, u skladu sa zakonom i ostalim propisima, padaju na teret zdravstvenog osiguranja. est je sluaj u pojedinim zemljama u tranziciji da korisnici zdravstvene zatite, uprkos utvrenim pravima, lino kupuju lekove, sanitetski materijal, lekove i materijal neophodne za operativne zahvate i plaaju dijagnostike i druge usluge. S obzirom da uloga privatnog sektora u oblasti zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja sve vie raste, realno je oekivati da privatni izvori finansiranja sve vie dobijaju na znaaju.
Modeli finansiranja
Posmatrano sa aspekta meusobnih odnosa tri osnovna uesnika u sistemu zdravstvene zatite, i to: korisnika zdravstvenih usluga (stanovnitvo obuhvaeno zdravstvenim osiguranjem), davalaca zdravstvenih usluga (zdravstvene ustanove) i posrednika u pruanju zdravstvenih usluga (predstavnici organa vlasti i osiguravajue agencije), moe se govoriti o etiri modela finansiranja zdravstvene zatite, i to o: 1) 2) 3)
4)
modelu nadoknade trokova korisnicima, modelu ugovaranja usluga izmeu osiguranja i davalaca usluga, modelu integracije osiguranja sa zdravstvenom slubom i o meovitom modelu13.
Sutina modela nadoknade trokova korisnicima, ili modela refundacije, sastoji se u tome da korisnici neposredno plaaju davaocima pun iznos cene usluge, s tim da im osiguranje te trokove delimino ili u punom iznosu nadoknauje. Zdravstveno osiguranje korisnicima zdravstvene zatite nadoknauje trokove samo onih zdravstvenih usluga koje su sadrane u programu osiguranja. Kao primer za ovaj model finansiranja, moemo navesti finansiranje ambulantno-poliklinike zdravstvene zatite u Francuskoj i Belgiji. Model ugovaranja (najzastupljeniji), pretpostavlja postojanje ugovornog odnosa izmeu davalaca zdravstvenih usluga, s jedne strane, i posrednika, odnosno drave ili
13
44 Viktorija Cuci i drugi: Socijalna medicina; Savrmena administracija, Beograd, 2000. str. 259-262.
14
organizacije zdravstvenog osiguranja, s druge strane. Ugovorom se preciziraju najvanija pitanja,a pre svih ona pitanja koja se tiu obima zdravstvene zatite i naina plaanja. Kod modela integracije osiguranja sa zdravstvenom slubom, postoji integracija izmeu posrednika i davalaca, odnosno onih koji plaaju zdravstvene usluge i onih koji ih pruaju. Kao glavni osiguravai najvei davalac zdravstvenih usluga pojavljuje se drava. Ovaj model finansiranja dominirao je u zemljama u tranziciji pre zapoinjanja procesa tranzicije, a danas ga sreemo u Engleskoj, Irskoj, paniji i u drugim zemljama. Finansiranje zdravstvene zatite u razvijenim zemljama retko poiva na istim modelima finansiranja, ve su uglavnom zastupljeni meoviti modeli finansiranja. Meutim i u sluaju primene meovitih modela finansiranja, uglavnom jedan model finansiranja dominira. Postoji vie naina (oblika, metoda ili sistema) plaanja davalaca zdravstvenih usluga. U primarnoj zdravstvenoj zatiti davaoci zdravstvenih usluga mogu biti plaeni: po usluzi (Fee for service), prema broju lica koja su izabrala pojedinog lekara kapitacija (Capitation fee), na osnovu obezbeenja plata za zaposleno osoblje, uveanih za odreeni procenat za materijalne trokove (Salary), na osnovu budeta, odnosno pauala (Budget) i na druge naine. U bolnikoj, odnosno sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zatiti, davaoci mogu biti plaeni: po usluzi, po ostvarenom danu (b.o. bolnikom opskrbnom danu) leenja (Daily charge or per diem fees), po sluaju leenja (Case mix), po grupama bolesti (na primer DRG Diagnosis Related Groups), na osnovu budeta (pauala) i na druge naine. Naini plaanja davalaca zdravstvenih usluga, po svojoj prirodi mogu biti: prospektivnog ili retrospektivnog karaktera. Kod prospektivnih naina plaanja, kao to su na primer prospektivni budet ili korienje nekih od klasifikacionih sistema pacijenata, ukupan iznos sredstava koji e se odobriti svim davaocima zajedno i svakom od njih pojedinano, u narednoj fiskalnoj godini, utvruje se unapred. Naini plaanja davalaca zdravstvenih usluga mogu da se temelje na jednom od sledea dva principa: principu finansiranja zdravstvenih kapaciteta ili na principu finansiranja zdravstvenih usluga, odnosno konkretnih programa zdravstvene zatite osiguranih lica. Drugim reima, mogue je ili plaati postojee kapacitete, sa svim njihovim nedostacima, ili plaati konkretan rad. Organizacija zdravstvenog osiguranja uglavnom nije u prilici da odreuje princip finansiranja, ve je on najee njoj nametnut.
15
16
Republiki zavod za zdravstveno osiguranje je najvaniji izvor sredstava za finansiranje zdravstvene zatite i ostalih prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, a pored njega, postoje i dodatni izvori sredstava, i to: - budet (republiki, autonomne pokrajine, gradova i optina), - lina plaanja korisnika zdravstvene zatite (lino uee osiguranih lica i trokovima zdravstvene zatite participacija, plaanje pune cene zdravstvenih usluga koje se ne mogu pruiti na teret sredstava zdravstvenog osiguranja i plaanje pune cene zdravstvenih usluga davaocima iz privatnog sektora). Prihod Republikog zavoda ine sredstva: 1) doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje; 2) premije za dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje organizuje i sprovodi Republiki zavod; 3) od imovine kojom raspolae Republiki zavod; 4) domaih i inostranih kredita i zajmova i 5) druga sredstva, u skladu sa zakonom. Rashodi Republikog zavoda Sredstva Republikog zavoda mogu se koristiti samo za namene odreene zakonom, i to: 1) za ostvarivanje prava osiguranih lica iz obaveznog zdravstvenog osiguranja; 2) za unapreivanje sistema zdravstvenog osiguranja; 3) za ostvarivanje prava osiguranih lica iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje organizuje i sprovodi Republiki zavod; 4) za podmirenje trokova sprovoenja zdravstvenog osiguranja i 5) za druge rashode, u skladu sa zakonom. Republiki zavod ima poseban raun za: 1) obavezno zdravstveno osiguranje i 2) dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Filijale Republikog zavoda, pored ostalog, meusobno se razlikuju u pogledu visine prihoda koji se od doprinosa za zdravstveno osiguranje ostvare na njihovom podruju i visine ostvarenih rashoda. Kod jednog broja filijala ostvareni prihodi od doprinosa na njihovom podruju vii su od ostvarenih rashoda, dok kod drugih ostavareni prihodi nisu dovoljni da bi se pokrili neophodni rashodi. Naime, u skladu sa principom solidarnosti, iz nekih filijala dolazi do ,,odlivanja prihoda od doprinosa u druge filijale koje ne mogu da pokriju svoje rashode.
17
14
18
ZAKLJUAK
Iz svega napred navedenog, dolazimo do, naalost, poraavajueg zakljuka: fondovi za socijalno osiguranje, svake godine skupljaju sve manje novca od naplate doprinosa, a razliku namiruju iz budeta. Tako, na primer, penzijski fond Srbije je u prvih est meseci ove godine, na osnovu doprinosa, zaradio svega 121,68 mlrd dinara, to je za 3,75% manje nego u istom periodu prole godine. To samo znai da je drava dopunila kasu Fonda sa dodatnih 113,59 mlrd dinara, kako bi se obezbedila redovna isplata penzija. Iz ovoga, naravno, proizilazi da je neophodno da najvee preduzee u zemlji (Fond PIO) to pre pone da zaradjuje sopstveni novac, kako bi se smanjila zavisnost od drave i spreilo da se penzije sasvim pretvore u socijalnu kategoriju. Medjutim, kako to ostvariti u naim uslovima, veliko je pitanje. Takodje, nita bolje nije ni sa zdravstvenim osiguranjem i osiguranjem za sluaj nezaposlenosti. Novca je sve manje, a doprinosi za ovu svrhu sve vie rastu. Moda, kada bi se uvela disciplina u plaanje doprinosa za socijalno osiguranje imalo smisla i govoriti o nekoj budunosti socijalnog osiguranja u zemlji Srbiji, ovako... Svakako, novi narataji pristiu, ali da li e imati snage, ali i volje da neto izmene, ostaje da se vidi
LITERATURA
1.
Dr arko Risti, dr Miroslav Dini, Ekonomija socijalnog zdravstvenog i penzionog osiguranja, VPS aak, 2010. Dr Rajko Kosanovi, Socijalno pravo, NIP Radnika tampa, 2011 Internet adrese: www.novosti.rs datum pristupa 18., 19. i 20.10.2011. god. www.rzzo.rs datum pristupa 07., 08., 20.10.2011. god. www.pio.rs/sr/lt datum pristupa 07., 08.,09.,10.10.2011. god. www.pks.rs datum pristupa 20., 21., 22.10.2011. god.
2. 3.
19