Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek

1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespućima Interneta pokušavaju pronaći objašnjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mješovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti pažnju učenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreću s ovim postupcima, ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje i posebne slučajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na početku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uočiti njihove sličnosti, razlike...

) Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q .decimalni brojevi . Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih. možete naći u ovom materijalu. (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve. Dakle. svi se oni mogu pretvoriti u razlomke. neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva. . Obratno.cijeli brojevi . Dakle.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 2/16 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke.mješoviti brojevi. a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja. U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: .prirodni brojevi . ovdje možete naći objašnjenja: → kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj → kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj → kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj → kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj → kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni → koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet.

(čitamo "trinaest petina"). 2. = = . n= n . a ovo 13 kruga: 5 razlomak → prirodni broj . razlomačka crta označava dijeljenje. razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve.. 6 = 6 12 18 24 = = = = . ali to nije jedini način! Naime. 1 2 3 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 3/16 Prirodni brojevi i razlomci prirodan broj → razlomak . Slikovni primjeri: a) 3 = = 12 4 b) 20 5 = = 4 . npr.. 7 5 = 5:9 9 .. Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N.. .. Primjeri: 7= 7 1 25 = 25 1 87 = 87 1 Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1. 4. npr.. = = . broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: 7= 7 14 21 28 42 70 = = = = . ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 4 kvadrata . Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik.. 9 2 4 (U svakom od tih razlomaka. 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja prirodnog broja u razlomak. a brojnik koliko ih trebamo obojati... 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. 2:7 = 2 .. tj.) Slično tome. Razlomačka crta označava dijeljenje. 5. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka.. 3. 8 7 4 . onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj. 4 9 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. on nije jednak nijednom prirodnom broju. Primjeri: 20 =5 4 56 =8 7 72 = 72 1 9 =1 9 brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. pa npr. Oni opisuju koliko komada nečega imamo.. kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7. Npr. 21 5 Npr. a u nazivnik napišemo broj 1.

) razlomačka crta nazivnik Razlomačka crta označava dijeljenje. a= a .. Skup cijelih brojeva označavamo slovom Z. on nije jednak nijednom cijelom broju. -1.. dobivamo -6. pa npr. .. 2 4 9 (U svakom od tih razlomaka. 3. kad brojnik podijelimo nazivnikom. .. 2. = = . Primjeri: −40 = -8 5 −21 = -3 7 −32 = -4 8 −3 = -3 1 −8 = -1 8 Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.. broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: -6 = −6 −12 −18 −24 −36 −60 = = = = .. 5 8 . -2. razlomke −28 −5 i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve.. Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik. = = .. razlomačka crta označava dijeljenje. Npr. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u cijeli broj. 1.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 4/16 Cijeli brojevi i razlomci cijeli broj → razlomak . 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja cijelog broja u razlomak.. -3. ali to nije jedini način! Naime. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. Primjeri: -6 = −6 1 37 = 37 1 0= 0 1 -64 = −64 1 Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: . Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. brojnik 2 7 8 −7 4 ... tj. razlomak → cijeli broj . a u nazivnik napišemo broj 1.. 0.

8  8 Npr.. 5 . a ovo 13 kruga: 5 Postupak: 1. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 3 .dobiveni rezultat zapišemo u brojnik traženog razlomka. −6 Npr. 8 7 4 . samo još prepišemo i minus.. 1 −49 = 8 8 1  1 Naime. 2. Podsjetnik: Primjeri: 3 4 25 = 7 7 3·7+4 2 5 17 = 6 6 2·6+5 Razlomci su npr. ovo su 2 4 kruga: 5 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . 7 5 = 5:9 9 . . Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s nazivnikom i dodamo brojnik .. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 2:7 = 2 .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 5/16 Mješoviti brojevi i razlomci mješoviti broj → razlomak . Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.. . a ⋅c + b b a = c c (čitamo "trinaest petina"). brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. Nazivnik prepišemo. 8 9 7 9 Napomena: Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u razlomak. Objašnjenja: 3 4 7 = nazivnik prepišemo 25 7 2 5 6 = nazivnik prepišemo 17 6 Npr. postupak je isti. Razlomačka crta označava dijeljenje. −6 zapravo označava −  6  . Slikovni primjer: 2 5 6 = = 17 6 npr.

Postupak: 1. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.. a ovo 13 kruga: 5 1. npr. 5 5 . brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik 59 3 =7 8 8 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.: Iz samog postupka je jasno: U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak.. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 1. Primjeri: 25 1 =6 4 4 59 3 =7 8 8 3. 7 Npr. .. rezultat tog dijeljenja zapišemo u cijeli dio (čitamo "trinaest petina"). razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7). Razlomačka crta označava dijeljenje.rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio . 5 . 8 7 4 . . 4 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio Napomena 2. nazivnik prepišemo Oni najčešće opisuju dio nečega. 2:7 = 2 . 3 .: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima. pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti broj ne može imati nula cijelih).ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 2. ostatak tog dijeljenja zapišemo u brojnik 4. Npr. brojnik podijelimo nazivnikom i: . pa je = 3.. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 12 razlomak takoñer ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka). Npr. ovo su 2 kruga: 3 Objašnjenja: 25 1 =6 4 4 (čitamo "dvije trećine"). 7 5 = 5:9 9 . 9 2 4 razlomak → mješoviti broj . podijelimo 25:4 2. npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 6/16 Podsjetnik: Razlomci su npr. nazivnik samo prepišemo Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. −17 2 = −3 .

254 . ako imamo točno tri decimale .: → 2. npr... 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 Napomena 2. te se početne nule prilikom → 1. Naime. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 decimala 0.) ili . 100 10 5 2 7 brojnik nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. Decimalni dio opisuje: .0207 = 207 10000 3 nule 4 decimale 4 nule Postupak: 1. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 4. 0. -3. ako imamo samo jednu decimalu (tj. Npr.6 = = .. ali bez decimalne točke. a brojnik koliko ih trebamo obojati.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje s nulom ili s nekoliko nula.. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju..nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio različit od nule) 456 . Razlomci su npr. Ako je moguće.. to bismo pisali . ako imamo četiri decimale .. 1000 1000 Ali.13.desettisućinke. Slikovni primjer: 3. -3. samo još prepišemo −397 −6 −3 minus. -0.096. . . ako imamo točno dvije decimale . Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik. 2:7 = 2 7 . ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi Podsjetnik: gornje primjere).desetinke. nule u brojniku devedeset sedam tisućinki" 0029 29 itd. npr. 254. Podsjetnik: Primjeri: 4. razlomka nemaju smisla.stotinke.2 = 8002 4001 = 10 5 1 nula skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr.4.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 7/16 Decimalni brojevi i razlomci decimalni broj → razlomak .97 = .: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim.309 = 3 decimale 309 1000 0. jednu decimalnu znamenku) .51 = 451 100 2 nule 800.2 = 32 10 Npr. 2.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. .tisućinke.2. dobiveni razlomak još treba skratiti.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. -0. 3.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju.. → 8 7 4 . Koristimo ih da bismo opisali: . Razlomačka crta označava dijeljenje.

→ 1. Npr.2857142857. Koristimo ih da bismo opisali: . 4. = 5.: → 2. 768904 cijeli dio decimalni dio Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom .: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo riješiti.. već u prirodni broj..096. 2:7 = 2 7 . . = 8.. 8 7 4 . ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 . Primjeri: 17 = 17 : 5 = 3 .pismeno. 0.točkom. Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik... 8 Napomena 2.. -3. -23 = -23 : 4 = -5. ako se ponavlja samo jedna znamenka .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 8/16 razlomak → decimalni broj ..: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak.. tada se taj razlomak ne može pretvoriti u decimalni.) ili .2. npr.6 3 20 Decimalni dio opisuje: .. Tada trebamo uočiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju. 24 Npr. .13.stotinke. 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 . npr.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: . 17 Npr. jednu decimalnu znamenku) . te ih označavamo: . a brojnik koliko ih trebamo obojati. Napomena 1.. -0.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. ako imamo točno tri decimale . ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u decimalni broj.666.254 .tisućinke. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. Razlomačka crta označava dijeljenje. ako imamo samo jednu decimalu (tj. ako imamo točno dvije decimale . 2 0 2 0 . .desettisućinke.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 .s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda... beskonačni periodični decimalni broj.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. 254..7 5 4 30 20 = Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr.. = 1 7 : 3 = 5.4.: S negativnim razlomcima postupamo na isti način.285714 7 20 6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0 . 58 = 58 : 7 = 8. 2 7 brojnik nazivnik Napomena 3... Podsjetnik: Razlomci su npr. ako imamo četiri decimale .desetinke. U tom slučaju dobivamo tzv.. . ako se ponavlja više znamenki.. Npr.75 4 .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. samo još prepišemo i minus. → 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 .

Podsjetnik: Primjeri: 4. 61 Npr.27 ne možemo pretvoriti u 27 mješoviti broj.8 = 673 1 decimala 8 4 = 673 10 5 skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr. Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio traženog mješovitog broja. 5 . 2. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju.2. ako imamo točno tri decimale . Npr...4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.51 = 4 51 100 2 nule 673.) ili ..63 = 3 63 100 Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. -0.: → 2. 4. decimalni broj 0..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 9/16 Decimalni brojevi i mješoviti brojevi decimalni broj → mješoviti broj . Ako je moguće. -93. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.stotinke. Slikovni primjer: 3. Decimalni dio opisuje: .tisućinke.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. dobiveni razlomak još treba skratiti.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 2. 0.. 254. ako imamo četiri decimale . 1000 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . Koristimo ih da bismo opisali: .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli.096. jednu decimalnu znamenku) . -3.desettisućinke. tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti (jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula). samo još prepišemo minus.4.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim... 4.13. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 nula Postupak: 1. 100 → 1.. Npr. 3 .061 = −93 .297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. 0. ako imamo točno dvije decimale .27 = . već samo u razlomak. Npr. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo u brojnik. 3.254 .desetinke. ako imamo samo jednu decimalu (tj.

zbog problema koje možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod dijeljenja).. Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. Decimalni dio opisuje: ... ako imamo točno dvije decimale . Koristimo ih da bismo opisali: . Slikovni primjer: 2 3 5 → 1.) ili .4. Npr. 0..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 10/16 mješoviti broj → decimalni broj ..18 11 11 20 90 20 90 .297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. Npr. 3 ..1818.4.2. ako imamo točno tri decimale . ako imamo samo jednu decimalu (tj.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena 2. Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonačne periodične decimalne brojeve.. 768904 cijeli dio decimalni dio . 3 −35 Npr.254 .: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja.. 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7. -0.desettisućinke.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik = 2. i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja). samo su zapisani u različitim oblicima. -3.: → 2.desetinke. 254. 4.stotinke. Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veličine. Naravno. = 7.: S negativnim mješovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim. ako imamo četiri decimale . a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj.tisućinke.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . Npr. 5 . jednu decimalnu znamenku) . Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.6 5 5 30 = Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u razlomak...13.6 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .375 8 8 Napomena 3. −4 = = -35 : 8 = .096.. samo su zapisani u različitim oblicima.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. samo još prepišemo minus.. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.. (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima).

5 = 3 8.5 = 8 5.75 4 3 = 35. 32..25 = 5 2.75 = 3 4 3 4 3 4 3 4 3.75 = 2 10.25 4 1 = 83. I obratno: 0.75 = 10 71..75 4 3 = 8.75 (i obratno). 4 Dakle.5 2 1 = 18.pretvaranje napamet (razlomci. mješoviti i decimalni brojevi) Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise često susrećemo u životu). 93.5 = 93 .25 4 1 = 62...25 4 1 = 3.75 = 32 .25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.5 2 6 18 37 1 = 6.. Objašnjenje: Uočimo da: → razlomku → razlomku → razlomku 1 uvijek odgovara decimalni dio ...75 4 3 = 60.5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio .5 2 ... 3 62 83 1 = 0.. a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem.. .25 4 .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 11/16 Polovine i četvrtine .25 = 71 13. u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili obratno).75 4 .5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0. Zapamtimo: 1 = 0. 8 35 60 3 = 0.25 = 13 .25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio ..5 2 1 = 37.

5 kg ili 1 1 0. Npr.75 4 30 20 = Napomena 2.75 = − 4 −8 = -8.25 l" i to je četvrt litre.5 = b) 51 1 = 102 2 3 = 3 : 4 = 0. tj. 0. litre .5 = −33 2 4 4 2 . na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr. često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način pretvoriti iz jednog oblika u drugi. samo još prepišemo i minus. To je pola kilograma ili pola litre. kg ili litre. 2 2 1 Nadalje. 4 Napomena 1.25 -33. = -0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 12/16 U životu: U svakodnevnom životu.5 litre . tj. takoñer bismo dobili gore okvirene jednakosti.: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način. a) 0. −1 3 1 1 Npr.5 -4.

. Pritom: → ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj. npr. -7 5 491 2 47 ( Npr. Tako činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 13/16 Pogled odozgo Uočimo i zapamtimo: razlomak → ostali oblici . važno nam je samo uočiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr. sve druge brojeve (prirodne..).. 5 = . 4.25 ) 4 10 20 = Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga što npr. = 9 : 4 = 2. Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke). decimalne i mješovite) uvijek možemo pretvoriti u razlomke. tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr.6 = Dobili smo početni zadani broj! 96 48 = . Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi. = 2. dobit ćemo ponovo zadani broj (naravno!). cijele. -7 = . Nasuprot tome.91 = . ) 1 1 100 9 9 općenito . 10 5 . 5 = . = 4 8 : 5 = 9. Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat.. =2 ) 4 4 4 → ako razlomak pretvaramo u decimalni broj. 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj. mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli. 9. ostali oblici → razlomak . skratiti razlomak! Npr.6 5 5 30 = Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak.

15 7 f) −3 c) . onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 0.4.05 m) .25 f) 3.25 7 1 2 4.) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9 e) 6.82 8 5 d) 0 g) −6 8 2.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11 5.57 k) 0.75 8.) Precrtaj i dopuni tablice: mješoviti broj (ako ne može u mješ.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) .7 .5 e) 0.25 c) 13.) Pretvori u mješoviti broj.75 d) 9.3 i) -18.5 9 3 4 8.9 j) -600.75 6.) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse): 4 5 a) c) − -19 -17 -6 -3 b) d) − -35 -8 h) 4.1 179 2 3 40 59 100 99 8 0.4 3 n) −2 8 o) .25 8. pretvori u mješoviti broj .21 -9 25 l) .09 6.0. skrati. a ako ne može u mješoviti onda u razlomak: a) 0.42 -15 -22 121 b) d) − f) h) − -9 -6 -11 6 4.) Sredi razlomke (odredi predznak..5 a) b) 62.) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7.5817 624.5 decimalni broj b) razlomak decimalni broj 15.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 14/16 Zadaci za zadaću 1.711 e) − f) 4 -7 g) − -8 -11 -9 h) -10 3.napravi što se od toga može): 14 8 50 46 a) c) − e) − g) -5 20 -70 -7 .

dva minusa daju plus. .25 e) = 0.) Razlomačka crta označava dijeljenje.1 9 e) 3 = 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 15/16 Rješenja zadataka 1.82 = d) 0 = 0 1 2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) −3 = 8 8 5 -43 g) −6 = 8 8 h) 4.6 3 67 = 3.25 f) 5 = 5.75 4 4 1 3 d) 8 = 8.5 2 1 3 = 0.) a) b) 14 -14 4 = = −2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = −3 = −3 -6 6 6 3 b) 2 = 0.) a) 29 = 7.46 46 4 = = −6 -7 7 7 .5 2 3 h) 61 = 61. b) .428571 7 5.4 = n) −2 -4 1 -5 100 = -1 20 i) -18. pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus.05 = m) .4 5 23 = 3.75 4 4 c) 1 = 18. a neparan broj minusa daje minus! (Dakle. e) .25 4 1 j) 17 = 17.4.25 4 2 = 0.711 = 1000 2.5 2 1 b) 9 = 9.) a) 1 = 0.625 8 10 = 1.3 = 43 10 -189 10 -60057 100 l) .83 6 c) e) − f) g) 50 50 5 = = -70 70 7 121 -121 = = -11 -11 11 .5 2 .35 20 3 = 0.9 = j) -600.3 10 62 = 5. 6.15 = c) . a tri minusa minus.42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0.0.) a) 6 = 6 1 -15 1 -82 1 b) . uobičajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) − = e) − = g) − = − -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) − = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3.. c) .) Ako je razlomak negativan.63 11 c) − d) − h) − 4.57 = k) 0.75 4 g) 18 i) 28 1 = 28. d) .21 = 21 100 3 -19 = 8 8 -4711 o) .) a) .

5 8..25 7.5 4.59 624. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 3 4 6 1 4 8 1 2 9 3 4 8 1 4 7 1 2 4 1 2 decimalni broj b) 0.5817 0.75 5.25 = 1 4 3 4 b) 62.1 89.25 8.375 razlomak .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 16/16 7.25 = 62 f) 3.075 6.5 0.) a) 0.5 = 9 1 2 3 4 e) 0.75 = 13 d) 9.75 = 3 8.5 9.) a) mješoviti broj (ako ne može u mješ.5 151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15.75 6.7 12.75 8.09 0.5 = 1 2 1 4 c) 13.5 0.25 5.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful