Pretvaranje Racionalnih Brojeva

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek
1/16
Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi

Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespuima Interneta pokuavaju pronai objanjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mjeovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se moe koristiti i kao podsjetnik na to je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti panju uenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreu s ovim postupcima, ne treba odmah objanjavati ba sve detalje i posebne sluajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na poetku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uoiti njihove slinosti, razlike...
2/16
Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi

Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje moemo pretvoriti u razlomke. (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve.) Skup racionalnih brojeva oznaavamo slovom Q . U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: - prirodni brojevi - cijeli brojevi - decimalni brojevi - mjeoviti brojevi. Dakle, svi se oni mogu pretvoriti u razlomke. Obratno, neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva. Kako vrimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih, moete nai u ovom materijalu. Dakle, ovdje moete nai objanjenja: kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj kako mjeoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mjeoviti broj kako decimalni broj pretvaramo u mjeoviti i mjeoviti broj u decimalni koje bismo jednakosti razlomaka/mjeovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet, a na kraju je i nekoliko zadataka za vjebu te njihova rjeenja.
3/16
Prirodni brojevi i razlomci

prirodan broj razlomak .
Primjeri:
7=
7 1
25 =
25 1
87 =
87 1
Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1, 2, 3, 4, 5... Oni opisuju koliko komada neega imamo, npr. 4 kvadrata . Skup prirodnih brojeva oznaavamo slovom N.
Postupak: Zadani prirodni broj prepiemo u brojnik, a u nazivnik napiemo broj 1. n=

n . 1
Napomena: Gore je opisan najjednostavniji nain pretvaranja prirodnog broja u razlomak, ali to nije jedini nain! Naime, razlomaka crta oznaava dijeljenje, pa npr. broj 7 moemo i na sljedee naine pretvoriti u razlomak:
7= 7 14 21 28 42 70 = = = = ... = = ... = = ... 1 2 3 4 6 10
Podsjetnik: Razlomci su npr.

8 7 4 , , ... 9 2 4
(U svakom od tih razlomaka, kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7.) Slino tome, 6 = 6 12 18 24 = = = = ... 1 2 3 4
Oni najee opisuju dio neega. Npr. ovo su

2 kruga: 3
(itamo "dvije treine"), a ovo

13 kruga: 5
razlomak prirodni broj .
(itamo "trinaest petina").
Primjeri:
20 =5 4
56 =8 7
72 = 72 1
9 =1 9
brojnik
2 7
razlomaka crta nazivnik
Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. Napomena: Ako se brojnik ne moe podijeliti nazivnikom bez ostatka, onda se taj razlomak ne moe pretvoriti u prirodan broj, tj. on nije jednak nijednom prirodnom broju.
21 5 Npr. razlomke i ne moemo pretvoriti u prirodne brojeve. 4 9
Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik, a brojnik koliko ih trebamo obojati. Razlomaka crta oznaava dijeljenje, npr. 2:7 =
2 ; 7 5 = 5:9 9
Slikovni primjeri: a) 3 = =
12 4
b)
20 5
= =
4/16
Cijeli brojevi i razlomci

cijeli broj razlomak .
Primjeri:
-6 =
6 1
37 =
37 1
0=
0 1
-64 =
64 1
Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: ... -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3... Skup cijelih brojeva oznaavamo slovom Z.
Postupak: Zadani broj prepiemo u brojnik, a u nazivnik napiemo broj 1.

a= a . 1
Napomena: Gore je opisan najjednostavniji nain pretvaranja cijelog broja u razlomak, ali to nije jedini nain! Naime, razlomaka crta oznaava dijeljenje, pa npr. broj -6 moemo i na sljedee naine pretvoriti u razlomak:
-6 = 6 12 18 24 36 60 = = = = ... = = ... = = ... 1 2 3 4 6 10
Podsjetnik: Razlomci su npr. brojnik

2 7 8 7 4 , , ... 2 4 9
(U svakom od tih razlomaka, kad brojnik podijelimo nazivnikom, dobivamo -6.)
Razlomaka crta oznaava dijeljenje.
razlomak cijeli broj .
Primjeri:
40 = -8 5
21 = -3 7
32 = -4 8
3 = -3 1
8 = -1 8
Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. Napomena: Ako se brojnik ne moe podijeliti nazivnikom bez ostatka, onda se taj razlomak ne moe pretvoriti u cijeli broj, tj. on nije jednak nijednom cijelom broju.
Npr. razlomke 28 5 i ne moemo pretvoriti u cijele brojeve. 5 8
5/16
Mjeoviti brojevi i razlomci

mjeoviti broj razlomak .
Podsjetnik:
Primjeri:
4 25 = 7 7
37+4
5 17 = 6 6
26+5
Razlomci su npr.
8 7 4 , , ... 9 2 4
Oni najee opisuju dio neega.
Objanjenja:
4 7
=
nazivnik prepiemo
25 7
5 6
=
nazivnik prepiemo
17 6
Npr. ovo su
2 kruga: 3

13 kruga: 5
Postupak:
1. Cijeli dio zadanog mjeovitog broja pomnoimo s nazivnikom i dodamo brojnik - dobiveni rezultat zapiemo u brojnik traenog razlomka. 2. Nazivnik prepiemo. a c + b b a = c c
(itamo "trinaest petina"). brojnik

2 7
Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik, a brojnik koliko ih trebamo obojati. Razlomaka crta oznaava dijeljenje,
Slikovni primjer:
2 5 6 = = 17 6
npr. 2:7 =
2 ; 7
5 = 5:9 9
Podsjetnik: Mjeoviti brojevi su npr. 3 , 5 ... Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i jo dio neega.
8 9 7 9
Napomena:
Ako negativan mjeoviti broj elimo pretvoriti u razlomak, postupak je isti, samo jo prepiemo i minus. 1 49 = 8 8 1 1 Naime, 6 zapravo oznaava 6 . 8 8 Npr. 6
Npr. ovo su 2
4 kruga: 5
(itamo: "dva cijela i etiri petine") brojnik

4 2 5
cijeli dio
6/16
8 7 4 , , ... 9 2 4
razlomak mjeoviti broj .
Primjeri:
25 1 =6 4 4
59 3 =7 8 8
3. ostatak tog dijeljenja zapiemo u brojnik 4. nazivnik prepiemo
Oni najee opisuju dio neega. Npr. ovo su

2 kruga: 3
Objanjenja:
25 1 =6 4 4

13 kruga: 5
1. podijelimo 25:4
2. rezultat tog dijeljenja zapiemo u cijeli dio
(itamo "trinaest petina"). brojnik

2 7
59 3 =7 8 8
ostatak dijeljenja 59:8
nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8
2 ; 7 5 = 5:9 9
Postupak:
1. brojnik podijelimo nazivnikom i: - rezultat dijeljenja zapiemo u cijeli dio - ostatak dijeljenja zapiemo u brojnik 2. nazivnik samo prepiemo
Podsjetnik: Mjeoviti brojevi su npr. 3 , 5 ... Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i jo dio neega. Npr. ovo su 2
4 kruga: 5 8 9 7 9
Napomena 1.:
Iz samog postupka je jasno:
U mjeovite brojeve moemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik vei od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak. 7 Npr. razlomak ne moemo pretvoriti u mjeoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7), pa tu imamo 0 cijelih (mjeoviti broj ne moe imati nula cijelih); 12 razlomak takoer ne moemo pretvoriti u mjeoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka), pa je = 3. 4

4 2 5
cijeli dio
Napomena 2.: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima, npr.
17 2 = 3 . 5 5
7/16
Decimalni brojevi i razlomci

decimalni broj razlomak .
Podsjetnik:
Primjeri:
4.51 =
451 100
2 nule
800.2 =
8002 4001 = 10 5
1 nula skraeni razlomak
Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2, 254.096, -3.4, -0.254 ... Koristimo ih da bismo opisali: - dio neega (tada je cijeli dio jednak nuli...) ili - nekoliko cijelih i jo dio neega (tada je cijeli dio razliit od nule) 456 . 768904 cijeli dio decimalni dio
2 decimale
1 decimala
0.309 =
3 decimale
309 1000
0.0207 =
207 10000
3 nule
4 decimale 4 nule
Postupak:
1. Zadani decimalni broj prepiemo u brojnik, ali bez decimalne toke. 2. U nazivnik napiemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. 3. Ako je mogue, dobiveni razlomak jo treba skratiti.
Decimalni dio opisuje: - desetinke, ako imamo samo jednu decimalu (tj. jednu decimalnu znamenku) - stotinke, ako imamo tono dvije decimale - tisuinke, ako imamo tono tri decimale - desettisuinke, ako imamo etiri decimale ... Npr.: 2.4 itamo "dva cijela i etiri desetinke" i one izgledaju ovako: 0.26 itamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako:
Napomena: U sluaju kad zadani decimalni broj poinje s nulom ili s nekoliko nula, te se poetne nule prilikom 1.297 itamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju. Naime, nule u brojniku devedeset sedam tisuinki" 0029 29 itd. razlomka nemaju smisla, to bismo pisali . 1000 1000 Ali, ostale nule ne smijemo isputati (vidi Podsjetnik: gornje primjere).
Razlomci su npr.
Slikovni primjer:
3.2 = 32 10
Npr.
8 7 4 , , ... 9 2 4
Oni najee opisuju dio neega.

2 kruga (dvije treine) 3 13 kruga (trinaest petina) 5
Napomena 2.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim, samo jo prepiemo 397 6 3 minus, npr. -3.97 = , -0.6 = = . 100 10 5
2 7
brojnik nazivnik
2 7
8/16 razlomak decimalni broj .
Primjeri:
17 = 17 : 5 = 3 . 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 .7 5 4 30 20 =
Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2, 254.096, -3.4, -0.254 ... Koristimo ih da bismo opisali: - dio neega (tada je cijeli dio jednak nuli...) ili - nekoliko cijelih i jo dio neega (tada je cijeli dio vei od nule) 456 . 768904 cijeli dio decimalni dio
Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom - pismeno. Napomena 1.: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak, tada se taj razlomak ne moe pretvoriti u decimalni, ve u prirodni broj. 24 Npr. ne moemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 . 8 Napomena 2.: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne moemo rijeiti, ni tada taj razlomak ne moemo pretvoriti u decimalni broj. U tom sluaju dobivamo tzv. beskonani periodini decimalni broj. Tada trebamo uoiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju, te ih oznaavamo: - tokom, ako se ponavlja samo jedna znamenka - s dvije toke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda, ako se ponavlja vie znamenki. 17 Npr. = 1 7 : 3 = 5.666... = 5.6 3 20
1.297 itamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisuinki" itd.
2 0 2 0
...
58 = 58 : 7 = 8.2857142857... = 8.285714 7 20
6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0
. .

8 7 4 , , ... 9 2 4
Oni najee opisuju dio neega. Npr.

2 kruga (dvije treine) 3 13 kruga (trinaest petina) 5
...
2 7
brojnik nazivnik
Napomena 3.: S negativnim razlomcima postupamo na isti nain, samo jo prepiemo i minus, npr. -23 = -23 : 4 = -5.75 4 ...
2 7
9/16
Decimalni brojevi i mjeoviti brojevi

decimalni broj mjeoviti broj .
Podsjetnik:
Primjeri:
4.51 = 4
51 100
2 nule
673.8 = 673
1 decimala
8 4 = 673 10 5
skraeni razlomak
Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2, 254.096, -3.4, -0.254 ... Koristimo ih da bismo opisali: - dio neega (tada je cijeli dio jednak nuli...) ili - nekoliko cijelih i jo dio neega (tada je cijeli dio vei od nule) 456 . 768904 cijeli dio decimalni dio
2 decimale
1 nula
Postupak:
1. Cijeli dio decimalnog broja samo prepiemo u cijeli dio traenog mjeovitog broja. 2. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepiemo u brojnik. 3. U nazivnik napiemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. 4. Ako je mogue, dobiveni razlomak jo treba skratiti.
Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli, tada taj decimalni broj ne moemo pretvoriti u mjeoviti (jer u mjeovitom broju cijeli dio ne moe biti nula). Npr. decimalni broj 0.27 ne moemo pretvoriti u 27 mjeoviti broj, ve samo u razlomak, 0.27 = . 100
Slikovni primjer:
3.63 = 3 63 100
4 kruga: 5 8 9 7 9
Napomena 2.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim, samo jo prepiemo minus. 61 Npr. -93.061 = 93 . 1000

4 2 5
cijeli dio
10/16 mjeoviti broj decimalni broj .
Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9.6 5 5 30 = Postupak: Zadani mjeoviti broj prvo pretvorimo u razlomak, a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj. (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet moe dogoditi da se neki mjeoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima), zbog problema koje moemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne moemo rijeiti ostatka kod dijeljenja). Takvi se mjeoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonane periodine decimalne brojeve. Npr. 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7.1818... = 7.18 11 11 20 90 20 90 ...
Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2, 254.096, -3.4, -0.254 ... Koristimo ih da bismo opisali: - dio neega (tada je cijeli dio jednak nuli...) ili - nekoliko cijelih i jo dio neega (tada je cijeli dio vei od nule) 456 . 768904 cijeli dio decimalni dio
..
Napomena 2.: S negativnim mjeovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim, samo jo prepiemo minus. 3 35 Npr. 4 = = -35 : 8 = - 4.375 8 8 Napomena 3.: Uoimo da je cijeli dio poetnog mjeovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veliine, samo su zapisani u razliitim oblicima. Naravno, i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mjeovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja), samo su zapisani u razliitim oblicima. Slikovni primjer:
2 3 5
4 kruga: 5 8 9 7 9
2.6
4 2 5
cijeli dio
11/16
Polovine i etvrtine - pretvaranje napamet (razlomci, mjeoviti i decimalni brojevi)

Polovine i etvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise esto susreemo u ivotu).
Zapamtimo: 1 = 0.5 2 6 18 37 1 = 6.5 2 1 = 18.5 2 1 = 37.5 2 ... 3 62 83 1 = 0.25 4 1 = 3.25 4 1 = 62.25 4 1 = 83.25 4 ... 8 35 60 3 = 0.75 4 3 = 8.75 4 3 = 35.75 4 3 = 60.75 4 ...
I obratno: 0.5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0.25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.75 = 3 4 3 4 3 4 3 4
3.5 = 3 8.5 = 8
5.25 = 5
2.75 = 2 10.75 = 10
71.25 = 71 13.25 = 13 ...
93.5 = 93 ...
32.75 = 32 ...
Objanjenje: Uoimo da: razlomku razlomku razlomku

1 uvijek odgovara decimalni dio .5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio .25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio .75 (i obratno). 4
Dakle, u svim sluajevima cijeli dio se samo prepie (iz mjeovitog broja u decimalni ili obratno), a odgovarajui razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajuim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objanjenjem.
12/16
U ivotu: U svakodnevnom ivotu, na pakovanjima mnogih proizvoda pie npr. 0.5 kg ili 1 1 0.5 litre . To je pola kilograma ili pola litre, tj. kg ili litre. 2 2 1 Nadalje, esto na pakovanjima sokova moemo vidjeti "0.25 l" i to je etvrt litre, tj. litre . 4
Napomena 1.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i etvrtine) pokuali na uobiajeni nain pretvoriti iz jednog oblika u drugi, takoer bismo dobili gore okvirene jednakosti.
Npr. a) 0.5 = b) 51 1 = 102 2
3 = 3 : 4 = 0.75 4 30 20 =
Napomena 2.: Negativne polovine i etvrtine pretvaramo na isti nain, samo jo prepiemo i minus. 1 3 1 1 Npr. = -0.5 -4.75 = 4 8 = -8.25 -33.5 = 33 2 4 4 2
13/16
Pogled odozgo
Uoimo i zapamtimo: razlomak ostali oblici . Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. Tako inimo zato to razlomaka crta oznaava dijeljenje. Pritom: ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mjeoviti broj, vano nam je samo uoiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr. = 2, =2 ) 4 4 4
ako razlomak pretvaramo u decimalni broj, tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr. = 9 : 4 = 2.25 ) 4 10 20 =
Razlomke ne moemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga to npr. mjeoviti broj ne moe imati cijeli dio jednak nuli...).
ostali oblici razlomak . Nasuprot tome, sve druge brojeve (prirodne, cijele, decimalne i mjeovite) uvijek moemo pretvoriti u razlomke. -7 5 491 2 47 ( Npr. 5 = , -7 = , 4.91 = , 5 = ... ) 1 1 100 9 9
openito . Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi, a zatim dobiveni rezultat elimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristei gore opisane postupke), dobit emo ponovo zadani broj (naravno!). Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat, npr. skratiti razlomak! Npr. 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj, = 4 8 : 5 = 9.6 5 5 30
=
Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak, 9.6 = Dobili smo poetni zadani broj!
96 48 = . 10 5
14/16
Zadaci za zadau
1.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) - 15 7 f) 3 c) - 82 8 5 d) 0 g) 6 8 2.) Napii na uobiajeni nain (sredi minuse): 4 5 a) c) -19 -17 -6 -3 b) d) -35 -8 h) 4.3 i) -18.9 j) -600.57 k) 0.21 -9 25 l) - 0.05 m) - 4 3 n) 2 8 o) - 4.711
e) f) 4 -7
g)
-8 -11 -9 h) -10
3.) Sredi razlomke (odredi predznak, skrati, pretvori u mjeoviti broj - napravi to se od toga moe): 14 8 50 46 a) c) e) g) -5 20 -70 -7 - 42 -15 -22 121 b) d) f) h) -9 -6 -11 6 4.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11
5.) Zadane razlomke pretvori u beskonane periodine decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9
e)
6.) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoi da su tu polovine i etvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7.) Pretvori u mjeoviti broj, a ako ne moe u mjeoviti onda u razlomak: a) 0.5
a)
b) 62.25
c) 13.75
d) 9.5
e) 0.25
f) 3.75
8.) Precrtaj i dopuni tablice: mjeoviti broj

(ako ne moe u mje., onda u razlomak)
1 2
1 4
3 4
1 2 0.75 6.25 8.5
3 4 8.25
1 2 4.5
decimalni broj
b)
razlomak decimalni broj 15.1
179 2
3 40
59 100
99 8
0.09
6.5817
624.7
15/16
Rjeenja zadataka
1.) a) 6 =
6 1 -15 1 -82 1
b) - 15 = c) - 82 = d) 0 =
0 1
2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) 3 = 8 8 5 -43 g) 6 = 8 8
h) 4.3 =
43 10 -189 10 -60057 100
l) - 0.05 = m) - 4 = n) 2
-4 1
-5 100
-1 20
i) -18.9 =
j) -600.57 = k) 0.21 =
21 100
3 -19 = 8 8 -4711 o) - 4.711 =

1000
2.) Razlomaka crta oznaava dijeljenje, pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus, a neparan broj minusa daje minus! (Dakle, dva minusa daju plus, a tri minusa minus.) Ako je razlomak negativan, uobiajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) = e) = g) = -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3.) a) b) 14 -14 4 = = 2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = 3 = 3 -6 6 6 3 b) 2 = 0.4 5 23 = 3.83 6 c) e) f) g) 50 50 5 = = -70 70 7
121 -121 = = -11 -11 11 - 46 46 4 = = 6 -7 7 7 - 42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0.625 8 10 = 1.1 9 e) 3 = 0.3 10 62 = 5.63 11
c) d)
h)
4.) a)
29 = 7.25 4 2 = 0.6 3
67 = 3.35 20 3 = 0.428571 7
5.) a)
b)
c)
. .
d)
e)
..
6.) a)
1 = 0.5 2 1 b) 9 = 9.5 2
1 3 = 0.25 e) = 0.75 4 4 1 3 d) 8 = 8.25 f) 5 = 5.75 4 4 c)
1 = 18.5 2 3 h) 61 = 61.75 4 g) 18
i) 28
1 = 28.25 4 1 j) 17 = 17.5 2
16/16
7.) a) 0.5 =
1 2 1 4
c) 13.75 = 13 d) 9.5 = 9 1 2
3 4
e) 0.25 =
1 4 3 4
b) 62.25 = 62
f) 3.75 = 3
8.)
a)
mjeoviti broj
(ako ne moe u mje., onda u razlomak)
1 2
1 4
3 4
1 2
3 4
1 4
1 2
3 4
1 4
1 2
1 2
decimalni broj
b)
0.5 8.25 5.75
5.5
0.75 6.25
8.5
9.75 8.25
7.5
4.5
151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15.1 89.5 0.09 0.075 6.5817 0.59 624.7 12.375 razlomak

Pretvaranje Racionalnih Brojeva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pretvaranje Racionalnih Brojeva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek