Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek

1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespućima Interneta pokušavaju pronaći objašnjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mješovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti pažnju učenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreću s ovim postupcima, ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje i posebne slučajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na početku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uočiti njihove sličnosti, razlike...

možete naći u ovom materijalu. .cijeli brojevi .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 2/16 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke.) Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q . a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja. svi se oni mogu pretvoriti u razlomke. U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: . neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva. (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve.mješoviti brojevi.decimalni brojevi . Dakle. ovdje možete naći objašnjenja: → kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj → kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj → kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj → kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj → kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni → koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet. Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih. Obratno. Dakle.prirodni brojevi .

4 kvadrata . n= n .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 3/16 Prirodni brojevi i razlomci prirodan broj → razlomak . a ovo 13 kruga: 5 razlomak → prirodni broj . 3. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj. Primjeri: 20 =5 4 56 =8 7 72 = 72 1 9 =1 9 brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. Slikovni primjeri: a) 3 = = 12 4 b) 20 5 = = 4 . Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N. = = . 9 2 4 (U svakom od tih razlomaka. kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7. 8 7 4 . 2. razlomačka crta označava dijeljenje. . 4. a u nazivnik napišemo broj 1. Primjeri: 7= 7 1 25 = 25 1 87 = 87 1 Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1... 5.. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. 7 5 = 5:9 9 . on nije jednak nijednom prirodnom broju. ali to nije jedini način! Naime.. 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja prirodnog broja u razlomak. 21 5 Npr. a brojnik koliko ih trebamo obojati. (čitamo "trinaest petina").. Oni opisuju koliko komada nečega imamo... tj. razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve. . 2:7 = 2 . Npr. Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik.. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. = = .) Slično tome.. 6 = 6 12 18 24 = = = = .. 1 2 3 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. pa npr. npr.. 4 9 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: 7= 7 14 21 28 42 70 = = = = .. npr. Razlomačka crta označava dijeljenje.

2. Skup cijelih brojeva označavamo slovom Z. 5 8 . on nije jednak nijednom cijelom broju. dobivamo -6. = = . razlomke −28 −5 i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve. 2 4 9 (U svakom od tih razlomaka. Primjeri: −40 = -8 5 −21 = -3 7 −32 = -4 8 −3 = -3 1 −8 = -1 8 Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.) razlomačka crta nazivnik Razlomačka crta označava dijeljenje. 1.. 0.. ali to nije jedini način! Naime... 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. 3. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. tj.. Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik. kad brojnik podijelimo nazivnikom. Primjeri: -6 = −6 1 37 = 37 1 0= 0 1 -64 = −64 1 Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: . -3. razlomačka crta označava dijeljenje...Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 4/16 Cijeli brojevi i razlomci cijeli broj → razlomak . . -2. = = . Npr.. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u cijeli broj. broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: -6 = −6 −12 −18 −24 −36 −60 = = = = . 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja cijelog broja u razlomak. razlomak → cijeli broj .. brojnik 2 7 8 −7 4 . pa npr. -1... . a u nazivnik napišemo broj 1. a= a ..

8 7 4 . 5 ..dobiveni rezultat zapišemo u brojnik traženog razlomka. 2. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 8  8 Npr. . Podsjetnik: Primjeri: 3 4 25 = 7 7 3·7+4 2 5 17 = 6 6 2·6+5 Razlomci su npr. Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s nazivnikom i dodamo brojnik . postupak je isti. Nazivnik prepišemo. 3 . . a ⋅c + b b a = c c (čitamo "trinaest petina"). a ovo 13 kruga: 5 Postupak: 1. Objašnjenja: 3 4 7 = nazivnik prepišemo 25 7 2 5 6 = nazivnik prepišemo 17 6 Npr.. −6 zapravo označava −  6  . Razlomačka crta označava dijeljenje.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 5/16 Mješoviti brojevi i razlomci mješoviti broj → razlomak .. ovo su 2 4 kruga: 5 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 8 9 7 9 Napomena: Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u razlomak.. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 2:7 = 2 . 1 −49 = 8 8 1  1 Naime. −6 Npr. 7 5 = 5:9 9 . samo još prepišemo i minus. Slikovni primjer: 2 5 6 = = 17 6 npr. Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.

. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. 7 5 = 5:9 9 ..ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 2. npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 6/16 Podsjetnik: Razlomci su npr.. 2:7 = 2 . pa je = 3. 3 . ovo su 2 kruga: 3 Objašnjenja: 25 1 =6 4 4 (čitamo "dvije trećine"). rezultat tog dijeljenja zapišemo u cijeli dio (čitamo "trinaest petina"). nazivnik prepišemo Oni najčešće opisuju dio nečega. 7 Npr. 8 7 4 . ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 1. Razlomačka crta označava dijeljenje. Npr. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik 59 3 =7 8 8 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. . nazivnik samo prepišemo Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. 12 razlomak takoñer ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka). 9 2 4 razlomak → mješoviti broj .: Iz samog postupka je jasno: U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak. npr.: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima. 4 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio Napomena 2. Primjeri: 25 1 =6 4 4 59 3 =7 8 8 3. ostatak tog dijeljenja zapišemo u brojnik 4. −17 2 = −3 . podijelimo 25:4 2. brojnik podijelimo nazivnikom i: . 5 5 .. 5 . a ovo 13 kruga: 5 1. Postupak: 1. pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti broj ne može imati nula cijelih). razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7). Npr. a brojnik koliko ih trebamo obojati..rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio .

-3.2 = 32 10 Npr. Podsjetnik: Primjeri: 4. ako imamo samo jednu decimalu (tj.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim.4. Decimalni dio opisuje: .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje s nulom ili s nekoliko nula.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.13. npr.. 254. Razlomačka crta označava dijeljenje. 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 Napomena 2.97 = . ako imamo točno tri decimale . Ako je moguće.096. te se početne nule prilikom → 1. -0. npr.) ili .desettisućinke.. jednu decimalnu znamenku) .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.desetinke.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju.tisućinke. Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik. razlomka nemaju smisla. -0.. 3.. 2.0207 = 207 10000 3 nule 4 decimale 4 nule Postupak: 1.6 = = . a brojnik koliko ih trebamo obojati. -3. ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi Podsjetnik: gornje primjere). .309 = 3 decimale 309 1000 0. dobiveni razlomak još treba skratiti. Naime. 4. nule u brojniku devedeset sedam tisućinki" 0029 29 itd. ako imamo točno dvije decimale . Npr. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 decimala 0.2 = 8002 4001 = 10 5 1 nula skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr. ali bez decimalne točke.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 7/16 Decimalni brojevi i razlomci decimalni broj → razlomak . . to bismo pisali . 2:7 = 2 7 . 100 10 5 2 7 brojnik nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio različit od nule) 456 . → 8 7 4 . U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju.. Koristimo ih da bismo opisali: . samo još prepišemo −397 −6 −3 minus.2..: → 2. Razlomci su npr. ..stotinke. ako imamo četiri decimale ..254 . 1000 1000 Ali. Slikovni primjer: 3. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 0.51 = 451 100 2 nule 800.

Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 2 7 brojnik nazivnik Napomena 3.13.096.desetinke. ako imamo točno tri decimale . Razlomačka crta označava dijeljenje.. a brojnik koliko ih trebamo obojati.. 2 0 2 0 . → 1. Tada trebamo uočiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju. 4.. te ih označavamo: .7 5 4 30 20 = Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. U tom slučaju dobivamo tzv..pismeno... -0.: S negativnim razlomcima postupamo na isti način.75 4 .. -23 = -23 : 4 = -5.. 17 Npr. 8 Napomena 2. ako imamo točno dvije decimale ..285714 7 20 6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0 . 254. -3. = 1 7 : 3 = 5. 0.: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo riješiti.tisućinke. = 5. Primjeri: 17 = 17 : 5 = 3 ..: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak.. . Npr. Koristimo ih da bismo opisali: .2857142857. Podsjetnik: Razlomci su npr. .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: .666.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. 8 7 4 .dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.desettisućinke.točkom.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 .4...297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. 2:7 = 2 7 .: → 2.. 768904 cijeli dio decimalni dio Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom . 24 Npr. tada se taj razlomak ne može pretvoriti u decimalni. samo još prepišemo i minus. ako se ponavlja samo jedna znamenka . ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u decimalni broj. ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 .stotinke. već u prirodni broj.. . 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 58 = 58 : 7 = 8. Napomena 1. ako se ponavlja više znamenki.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 8/16 razlomak → decimalni broj . → 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 .s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda.. jednu decimalnu znamenku) .2. . ako imamo četiri decimale . = 8. ako imamo samo jednu decimalu (tj.) ili . npr..254 .6 3 20 Decimalni dio opisuje: . beskonačni periodični decimalni broj.. Npr. npr.

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 9/16 Decimalni brojevi i mješoviti brojevi decimalni broj → mješoviti broj . 5 .desettisućinke.. Npr. -0. Npr. 4. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 2... Podsjetnik: Primjeri: 4. ako imamo točno dvije decimale .254 ..dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.096. već samo u razlomak. ako imamo samo jednu decimalu (tj. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.4. -3.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.. decimalni broj 0. tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti (jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula).2. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. ako imamo četiri decimale .tisućinke.) ili .27 = . 254.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli. 3. Ako je moguće.63 = 3 63 100 Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. jednu decimalnu znamenku) .51 = 4 51 100 2 nule 673. samo još prepišemo minus. 0. Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio traženog mješovitog broja.13..nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . 1000 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . 3 . 4. 0. 61 Npr.27 ne možemo pretvoriti u 27 mješoviti broj. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 nula Postupak: 1. dobiveni razlomak još treba skratiti.stotinke. 100 → 1.desetinke..061 = −93 .: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim. Koristimo ih da bismo opisali: .: → 2. 2. Slikovni primjer: 3.. -93.8 = 673 1 decimala 8 4 = 673 10 5 skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr. Decimalni dio opisuje: . Npr. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo u brojnik. ako imamo točno tri decimale .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.

Npr. 3 −35 Npr. 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7. 4.6 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .096. Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 .254 . -0. samo su zapisani u različitim oblicima. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veličine..375 8 8 Napomena 3. (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima).13. Koristimo ih da bismo opisali: . Npr. ako imamo točno tri decimale .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena 2.. Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonačne periodične decimalne brojeve. −4 = = -35 : 8 = .297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.) ili ... 5 . 0.18 11 11 20 90 20 90 ..4. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. -3. Slikovni primjer: 2 3 5 → 1.stotinke. ako imamo četiri decimale ... ako imamo točno dvije decimale . Decimalni dio opisuje: .. = 7. samo još prepišemo minus.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 10/16 mješoviti broj → decimalni broj .: S negativnim mješovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim. Npr. Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik = 2. 254.: → 2. i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja).4.. ako imamo samo jednu decimalu (tj.desetinke.tisućinke. a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj....desettisućinke.2. Naravno.1818. jednu decimalnu znamenku) . zbog problema koje možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod dijeljenja).. 768904 cijeli dio decimalni dio .: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja. samo su zapisani u različitim oblicima. 3 .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.6 5 5 30 = Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u razlomak.

75 4 3 = 35.75 4 3 = 8.5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0. mješoviti i decimalni brojevi) Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise često susrećemo u životu)..25 4 .5 = 93 ..75 = 10 71..75 4 .75 = 2 10.5 2 1 = 37.. 93.75 = 3 4 3 4 3 4 3 4 3. I obratno: 0..25 4 1 = 3.5 2 6 18 37 1 = 6.25 = 13 .25 = 5 2. Zapamtimo: 1 = 0.5 2 ..5 = 8 5.5 2 1 = 18.75 (i obratno). a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem. 8 35 60 3 = 0....5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio .25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.25 4 1 = 62..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 11/16 Polovine i četvrtine .75 4 3 = 60. 3 62 83 1 = 0.25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio . Objašnjenje: Uočimo da: → razlomku → razlomku → razlomku 1 uvijek odgovara decimalni dio .5 = 3 8.25 4 1 = 83.25 = 71 13. 32..75 = 32 .. .pretvaranje napamet (razlomci. 4 Dakle. u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili obratno).

kg ili litre. Npr.5 -4. To je pola kilograma ili pola litre.75 = − 4 −8 = -8.25 -33.5 kg ili 1 1 0. 4 Napomena 1. često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0. −1 3 1 1 Npr. takoñer bismo dobili gore okvirene jednakosti. samo još prepišemo i minus.: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način. na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 12/16 U životu: U svakodnevnom životu.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način pretvoriti iz jednog oblika u drugi.25 l" i to je četvrt litre.5 = b) 51 1 = 102 2 3 = 3 : 4 = 0. tj. litre . 2 2 1 Nadalje.5 litre . a) 0.5 = −33 2 4 4 2 . = -0. 0. tj.75 4 30 20 = Napomena 2.

4.6 = Dobili smo početni zadani broj! 96 48 = . decimalne i mješovite) uvijek možemo pretvoriti u razlomke. Tako činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje. ) 1 1 100 9 9 općenito . = 2. a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke). ostali oblici → razlomak . Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. 9. npr. Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi.).. cijele.91 = . -7 = . -7 5 491 2 47 ( Npr. 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj. = 4 8 : 5 = 9. 5 = . 5 = . Pritom: → ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj. Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat. sve druge brojeve (prirodne. Nasuprot tome. =2 ) 4 4 4 → ako razlomak pretvaramo u decimalni broj. tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr.25 ) 4 10 20 = Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga što npr. skratiti razlomak! Npr. dobit ćemo ponovo zadani broj (naravno!). 10 5 ...6 5 5 30 = Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 13/16 Pogled odozgo Uočimo i zapamtimo: razlomak → ostali oblici . mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli. važno nam je samo uočiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr.. = 9 : 4 = 2.

25 7 1 2 4.25 8.5817 624.25 f) 3.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 14/16 Zadaci za zadaću 1.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11 5.0.57 k) 0.4.5 a) b) 62.21 -9 25 l) .09 6.82 8 5 d) 0 g) −6 8 2. a ako ne može u mješoviti onda u razlomak: a) 0.) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7.05 m) .) Sredi razlomke (odredi predznak.4 3 n) −2 8 o) .5 9 3 4 8.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) .5 e) 0.) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9 e) 6. skrati.75 8.) Precrtaj i dopuni tablice: mješoviti broj (ako ne može u mješ.7 .3 i) -18.9 j) -600.42 -15 -22 121 b) d) − f) h) − -9 -6 -11 6 4. pretvori u mješoviti broj .711 e) − f) 4 -7 g) − -8 -11 -9 h) -10 3.1 179 2 3 40 59 100 99 8 0..75 6.5 decimalni broj b) razlomak decimalni broj 15.15 7 f) −3 c) .) Pretvori u mješoviti broj.napravi što se od toga može): 14 8 50 46 a) c) − e) − g) -5 20 -70 -7 .) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse): 4 5 a) c) − -19 -17 -6 -3 b) d) − -35 -8 h) 4.75 d) 9. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 0.25 c) 13.

e) . d) .1 9 e) 3 = 0.75 4 g) 18 i) 28 1 = 28. pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus.0.83 6 c) e) − f) g) 50 50 5 = = -70 70 7 121 -121 = = -11 -11 11 .4 5 23 = 3.) Ako je razlomak negativan.75 4 4 c) 1 = 18.25 e) = 0.9 = j) -600. b) .46 46 4 = = −6 -7 7 7 .25 4 1 j) 17 = 17.75 4 4 1 3 d) 8 = 8.25 f) 5 = 5. a neparan broj minusa daje minus! (Dakle.4 = n) −2 -4 1 -5 100 = -1 20 i) -18.5 2 3 h) 61 = 61.3 = 43 10 -189 10 -60057 100 l) .) a) 6 = 6 1 -15 1 -82 1 b) .) a) b) 14 -14 4 = = −2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = −3 = −3 -6 6 6 3 b) 2 = 0. c) . a tri minusa minus.4.25 4 2 = 0. dva minusa daju plus.57 = k) 0.) a) . uobičajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) − = e) − = g) − = − -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) − = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3..3 10 62 = 5.625 8 10 = 1.21 = 21 100 3 -19 = 8 8 -4711 o) .5 2 1 3 = 0.82 = d) 0 = 0 1 2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) −3 = 8 8 5 -43 g) −6 = 8 8 h) 4.6 3 67 = 3.5 2 1 b) 9 = 9.42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0. 6.428571 7 5.15 = c) .711 = 1000 2.35 20 3 = 0.63 11 c) − d) − h) − 4.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 15/16 Rješenja zadataka 1.) a) 1 = 0.5 2 .) a) 29 = 7.05 = m) .) Razlomačka crta označava dijeljenje. .

375 razlomak . onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 3 4 6 1 4 8 1 2 9 3 4 8 1 4 7 1 2 4 1 2 decimalni broj b) 0.75 5.59 624.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 16/16 7.) a) 0.25 5.5 0.5 9.25 8.1 89.25 = 62 f) 3.75 8.5 151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15.25 = 1 4 3 4 b) 62.5 8.09 0.25 7.075 6.5 0.5 = 9 1 2 3 4 e) 0.5 = 1 2 1 4 c) 13.7 12.) a) mješoviti broj (ako ne može u mješ.75 = 13 d) 9..75 6.75 = 3 8.5 4.5817 0.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful