Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek

1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespućima Interneta pokušavaju pronaći objašnjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mješovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti pažnju učenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreću s ovim postupcima, ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje i posebne slučajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na početku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uočiti njihove sličnosti, razlike...

) Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q . svi se oni mogu pretvoriti u razlomke. (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve. možete naći u ovom materijalu.decimalni brojevi . Obratno. . neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva.mješoviti brojevi. ovdje možete naći objašnjenja: → kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj → kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj → kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj → kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj → kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni → koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet.prirodni brojevi . U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 2/16 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke. Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih. Dakle. a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja.cijeli brojevi . Dakle.

2. npr. Npr... . 4 kvadrata . 2:7 = 2 . Slikovni primjeri: a) 3 = = 12 4 b) 20 5 = = 4 .. npr. = = .. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr.) Slično tome. Primjeri: 7= 7 1 25 = 25 1 87 = 87 1 Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1. 3. kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7. 4 9 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. Oni opisuju koliko komada nečega imamo. ali to nije jedini način! Naime.. razlomačka crta označava dijeljenje. 21 5 Npr. a brojnik koliko ih trebamo obojati. on nije jednak nijednom prirodnom broju. Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik. . onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj.. 7 5 = 5:9 9 . 5. n= n .. broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: 7= 7 14 21 28 42 70 = = = = . Razlomačka crta označava dijeljenje. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 1 2 3 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N. 9 2 4 (U svakom od tih razlomaka.. razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve. (čitamo "trinaest petina"). pa npr. a u nazivnik napišemo broj 1. 8 7 4 .. a ovo 13 kruga: 5 razlomak → prirodni broj . 4.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 3/16 Prirodni brojevi i razlomci prirodan broj → razlomak . 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja prirodnog broja u razlomak.. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka.. Primjeri: 20 =5 4 56 =8 7 72 = 72 1 9 =1 9 brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. 6 = 6 12 18 24 = = = = . tj. = = ..

. -1. a u nazivnik napišemo broj 1. dobivamo -6.. a= a . onda se taj razlomak ne može pretvoriti u cijeli broj. Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik. . Npr. brojnik 2 7 8 −7 4 . -3. Primjeri: -6 = −6 1 37 = 37 1 0= 0 1 -64 = −64 1 Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: . = = ...... Skup cijelih brojeva označavamo slovom Z. ali to nije jedini način! Naime. kad brojnik podijelimo nazivnikom. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. . razlomke −28 −5 i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve. 0. pa npr. razlomačka crta označava dijeljenje.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 4/16 Cijeli brojevi i razlomci cijeli broj → razlomak . 1. 5 8 . Primjeri: −40 = -8 5 −21 = -3 7 −32 = -4 8 −3 = -3 1 −8 = -1 8 Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom..) razlomačka crta nazivnik Razlomačka crta označava dijeljenje. = = .. 2 4 9 (U svakom od tih razlomaka.. -2. broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: -6 = −6 −12 −18 −24 −36 −60 = = = = . razlomak → cijeli broj . 2. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. on nije jednak nijednom cijelom broju. tj. 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja cijelog broja u razlomak.. 3..

2..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 5/16 Mješoviti brojevi i razlomci mješoviti broj → razlomak . ovo su 2 4 kruga: 5 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . −6 zapravo označava −  6  . Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). Podsjetnik: Primjeri: 3 4 25 = 7 7 3·7+4 2 5 17 = 6 6 2·6+5 Razlomci su npr.dobiveni rezultat zapišemo u brojnik traženog razlomka. Slikovni primjer: 2 5 6 = = 17 6 npr. 8 7 4 . 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. postupak je isti. −6 Npr. 7 5 = 5:9 9 . . a ⋅c + b b a = c c (čitamo "trinaest petina"). 8 9 7 9 Napomena: Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u razlomak. a ovo 13 kruga: 5 Postupak: 1. 2:7 = 2 . 8  8 Npr. 5 .. samo još prepišemo i minus. Nazivnik prepišemo. 3 . 1 −49 = 8 8 1  1 Naime. Razlomačka crta označava dijeljenje. Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s nazivnikom i dodamo brojnik . a brojnik koliko ih trebamo obojati. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.. . Objašnjenja: 3 4 7 = nazivnik prepišemo 25 7 2 5 6 = nazivnik prepišemo 17 6 Npr.

: Iz samog postupka je jasno: U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak. Npr. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik 59 3 =7 8 8 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 2:7 = 2 . 12 razlomak takoñer ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka). Postupak: 1. 4 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio Napomena 2.. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 1. a ovo 13 kruga: 5 1. nazivnik prepišemo Oni najčešće opisuju dio nečega. −17 2 = −3 . . .ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 2. brojnik podijelimo nazivnikom i: . ovo su 2 kruga: 3 Objašnjenja: 25 1 =6 4 4 (čitamo "dvije trećine"). razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7).: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 6/16 Podsjetnik: Razlomci su npr. ostatak tog dijeljenja zapišemo u brojnik 4.rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio . Razlomačka crta označava dijeljenje. 5 5 . 8 7 4 . npr. npr. Primjeri: 25 1 =6 4 4 59 3 =7 8 8 3. rezultat tog dijeljenja zapišemo u cijeli dio (čitamo "trinaest petina"). pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti broj ne može imati nula cijelih). 3 . podijelimo 25:4 2. 5 . nazivnik samo prepišemo Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. 9 2 4 razlomak → mješoviti broj . Npr... 7 5 = 5:9 9 . pa je = 3. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 7 Npr..

a brojnik koliko ih trebamo obojati. 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 Napomena 2.2 = 8002 4001 = 10 5 1 nula skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr.. Podsjetnik: Primjeri: 4. 100 10 5 2 7 brojnik nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.2 = 32 10 Npr. -3. Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik.) ili . Npr.51 = 451 100 2 nule 800.desetinke. Decimalni dio opisuje: . npr. -0. ako imamo samo jednu decimalu (tj. . ako imamo četiri decimale .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. -0. to bismo pisali . U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju.2. 0.desettisućinke.. Ako je moguće. nule u brojniku devedeset sedam tisućinki" 0029 29 itd. ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi Podsjetnik: gornje primjere).096. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio različit od nule) 456 . -3.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje s nulom ili s nekoliko nula. 2:7 = 2 7 . Razlomačka crta označava dijeljenje. .. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 decimala 0. samo još prepišemo −397 −6 −3 minus. 3. → 8 7 4 . jednu decimalnu znamenku) .4.. ali bez decimalne točke. Razlomci su npr. dobiveni razlomak još treba skratiti.13.254 .. npr. razlomka nemaju smisla. 4.6 = = .tisućinke.309 = 3 decimale 309 1000 0. 1000 1000 Ali. Koristimo ih da bismo opisali: . ako imamo točno dvije decimale . 254.97 = .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 7/16 Decimalni brojevi i razlomci decimalni broj → razlomak .stotinke.: → 2. . Slikovni primjer: 3.. ako imamo točno tri decimale . te se početne nule prilikom → 1. 2..297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju. Naime..0207 = 207 10000 3 nule 4 decimale 4 nule Postupak: 1.

096.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.2. Napomena 1..stotinke. 8 Napomena 2. samo još prepišemo i minus. ako se ponavlja samo jedna znamenka . . te ih označavamo: . → 1. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u decimalni broj.. 24 Npr. ako imamo točno tri decimale .: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak. beskonačni periodični decimalni broj. = 1 7 : 3 = 5. 2 7 brojnik nazivnik Napomena 3.desettisućinke... 2 0 2 0 . 2:7 = 2 7 . a brojnik koliko ih trebamo obojati. Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. = 8. ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 . Npr.4. npr. 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 .: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo riješiti. ako imamo točno dvije decimale . tada se taj razlomak ne može pretvoriti u decimalni. 8 7 4 .285714 7 20 6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0 . ako imamo četiri decimale .. -0. jednu decimalnu znamenku) . 254. -3. Razlomačka crta označava dijeljenje.: → 2.. Podsjetnik: Razlomci su npr.tisućinke.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 8/16 razlomak → decimalni broj .s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda..nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . već u prirodni broj. ..dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.254 .. ako se ponavlja više znamenki. Tada trebamo uočiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju.desetinke. .. Koristimo ih da bismo opisali: . Primjeri: 17 = 17 : 5 = 3 ..297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.) ili .7 5 4 30 20 = Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. 768904 cijeli dio decimalni dio Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom .. = 5... 58 = 58 : 7 = 8.točkom.13. 4.666.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: .75 4 . 0. 17 Npr.pismeno. U tom slučaju dobivamo tzv. ako imamo samo jednu decimalu (tj. → 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 . .. npr.. -23 = -23 : 4 = -5.6 3 20 Decimalni dio opisuje: .: S negativnim razlomcima postupamo na isti način.. Npr..2857142857.

254. Koristimo ih da bismo opisali: .. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 2. dobiveni razlomak još treba skratiti. 4.. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. 1000 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . 0.desetinke. 0.061 = −93 . Npr. -0.13. 2. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. 3. ako imamo točno dvije decimale .27 ne možemo pretvoriti u 27 mješoviti broj..4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. Ako je moguće. -3. -93. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo u brojnik.254 .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli..tisućinke. Decimalni dio opisuje: .stotinke.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 .: → 2. tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti (jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula).8 = 673 1 decimala 8 4 = 673 10 5 skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr.. ako imamo točno tri decimale .) ili .51 = 4 51 100 2 nule 673. 4. 5 . 3 . samo još prepišemo minus.. ako imamo samo jednu decimalu (tj. Npr.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. Podsjetnik: Primjeri: 4.4. 61 Npr. ako imamo četiri decimale .desettisućinke. Slikovni primjer: 3. jednu decimalnu znamenku) . decimalni broj 0. Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio traženog mješovitog broja.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 9/16 Decimalni brojevi i mješoviti brojevi decimalni broj → mješoviti broj .2.. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 nula Postupak: 1. Npr.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim.63 = 3 63 100 Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.096.27 = . već samo u razlomak. 100 → 1..

. 768904 cijeli dio decimalni dio .. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veličine. Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9.4..2.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena 2.375 8 8 Napomena 3.18 11 11 20 90 20 90 . 254. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik = 2. ako imamo točno tri decimale . ako imamo točno dvije decimale . samo su zapisani u različitim oblicima.: → 2. i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja)..297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.. 4. 3 −35 Npr. 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7. Koristimo ih da bismo opisali: . Npr. 5 . Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr.096. 3 . ako imamo četiri decimale . = 7. 0.: S negativnim mješovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim.desettisućinke.6 5 5 30 = Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u razlomak. zbog problema koje možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod dijeljenja). Slikovni primjer: 2 3 5 → 1. Npr. Naravno. -3.254 . Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj. jednu decimalnu znamenku) . ako imamo samo jednu decimalu (tj.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.tisućinke.13.4.1818.) ili . samo su zapisani u različitim oblicima. -0. −4 = = -35 : 8 = ..6 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .. (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima). Npr.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 10/16 mješoviti broj → decimalni broj .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.. Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonačne periodične decimalne brojeve.: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja.stotinke. samo još prepišemo minus. Decimalni dio opisuje: ......desetinke.

. .. 4 Dakle.5 2 1 = 18.25 4 1 = 62..25 = 5 2. mješoviti i decimalni brojevi) Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise često susrećemo u životu).25 4 1 = 3..5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0..75 = 10 71.5 2 1 = 37.. 32.25 = 13 .25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio .75 4 3 = 35..75 4 .5 = 3 8. 8 35 60 3 = 0.75 = 2 10.25 4 ..75 4 3 = 60..pretvaranje napamet (razlomci.25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.5 = 93 .25 = 71 13. Zapamtimo: 1 = 0.. u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili obratno). 3 62 83 1 = 0. 93.5 2 .. a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem.75 4 3 = 8.5 2 6 18 37 1 = 6.75 = 3 4 3 4 3 4 3 4 3.75 = 32 ..75 (i obratno).Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 11/16 Polovine i četvrtine . Objašnjenje: Uočimo da: → razlomku → razlomku → razlomku 1 uvijek odgovara decimalni dio .5 = 8 5.5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio .25 4 1 = 83. I obratno: 0.

2 2 1 Nadalje.5 kg ili 1 1 0. tj. Npr. 4 Napomena 1.5 litre . −1 3 1 1 Npr.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način pretvoriti iz jednog oblika u drugi. a) 0.5 -4. takoñer bismo dobili gore okvirene jednakosti.: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način.25 l" i to je četvrt litre.5 = b) 51 1 = 102 2 3 = 3 : 4 = 0. na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr.5 = −33 2 4 4 2 . često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 12/16 U životu: U svakodnevnom životu. To je pola kilograma ili pola litre. tj. 0. litre . = -0.75 4 30 20 = Napomena 2.75 = − 4 −8 = -8. samo još prepišemo i minus.25 -33. kg ili litre.

mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli.91 = . Pritom: → ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj. Tako činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje. = 4 8 : 5 = 9. -7 = .6 = Dobili smo početni zadani broj! 96 48 = . važno nam je samo uočiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr. Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi. 5 = . skratiti razlomak! Npr. ostali oblici → razlomak . decimalne i mješovite) uvijek možemo pretvoriti u razlomke. 10 5 .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 13/16 Pogled odozgo Uočimo i zapamtimo: razlomak → ostali oblici .25 ) 4 10 20 = Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga što npr. cijele. =2 ) 4 4 4 → ako razlomak pretvaramo u decimalni broj. dobit ćemo ponovo zadani broj (naravno!). a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke). npr. sve druge brojeve (prirodne. = 9 : 4 = 2. Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat. 5 = . ) 1 1 100 9 9 općenito . 4.. -7 5 491 2 47 ( Npr.. Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. Nasuprot tome. tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr.. 9.6 5 5 30 = Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak.. = 2.). 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj.

) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse): 4 5 a) c) − -19 -17 -6 -3 b) d) − -35 -8 h) 4. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 0. a ako ne može u mješoviti onda u razlomak: a) 0.09 6.0.) Sredi razlomke (odredi predznak.05 m) .) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7.75 d) 9.25 8.25 c) 13.9 j) -600.25 f) 3.napravi što se od toga može): 14 8 50 46 a) c) − e) − g) -5 20 -70 -7 .) Precrtaj i dopuni tablice: mješoviti broj (ako ne može u mješ.4 3 n) −2 8 o) .711 e) − f) 4 -7 g) − -8 -11 -9 h) -10 3.) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9 e) 6.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) .5 decimalni broj b) razlomak decimalni broj 15.5 e) 0.21 -9 25 l) .5 9 3 4 8.57 k) 0.15 7 f) −3 c) . skrati.82 8 5 d) 0 g) −6 8 2.5817 624.) Pretvori u mješoviti broj.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11 5.7 ..42 -15 -22 121 b) d) − f) h) − -9 -6 -11 6 4.5 a) b) 62.1 179 2 3 40 59 100 99 8 0.3 i) -18.25 7 1 2 4.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 14/16 Zadaci za zadaću 1.75 6. pretvori u mješoviti broj .75 8.4.

6. uobičajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) − = e) − = g) − = − -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) − = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3.3 10 62 = 5..25 f) 5 = 5.1 9 e) 3 = 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 15/16 Rješenja zadataka 1.) a) b) 14 -14 4 = = −2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = −3 = −3 -6 6 6 3 b) 2 = 0. b) .5 2 1 b) 9 = 9.82 = d) 0 = 0 1 2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) −3 = 8 8 5 -43 g) −6 = 8 8 h) 4.428571 7 5.6 3 67 = 3.4.4 5 23 = 3.625 8 10 = 1.) Ako je razlomak negativan.46 46 4 = = −6 -7 7 7 .4 = n) −2 -4 1 -5 100 = -1 20 i) -18.) a) 1 = 0.75 4 4 1 3 d) 8 = 8.15 = c) .5 2 3 h) 61 = 61.3 = 43 10 -189 10 -60057 100 l) .63 11 c) − d) − h) − 4.25 4 1 j) 17 = 17. a neparan broj minusa daje minus! (Dakle.05 = m) .21 = 21 100 3 -19 = 8 8 -4711 o) . dva minusa daju plus.) a) .83 6 c) e) − f) g) 50 50 5 = = -70 70 7 121 -121 = = -11 -11 11 .0. d) . pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus.57 = k) 0.) a) 29 = 7.25 e) = 0.75 4 4 c) 1 = 18.35 20 3 = 0.75 4 g) 18 i) 28 1 = 28.5 2 .) a) 6 = 6 1 -15 1 -82 1 b) .5 2 1 3 = 0. e) .42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0.) Razlomačka crta označava dijeljenje.9 = j) -600.711 = 1000 2. c) . .25 4 2 = 0. a tri minusa minus.

.5 = 1 2 1 4 c) 13.75 = 3 8.75 = 13 d) 9.1 89.75 6.5 4.25 = 62 f) 3.375 razlomak .25 = 1 4 3 4 b) 62.7 12.59 624.5 9.5 151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 3 4 6 1 4 8 1 2 9 3 4 8 1 4 7 1 2 4 1 2 decimalni broj b) 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 16/16 7.5 0.25 7.09 0.) a) 0.) a) mješoviti broj (ako ne može u mješ.5 8.75 8.75 5.5817 0.25 8.075 6.5 = 9 1 2 3 4 e) 0.5 0.25 5.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful