Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek

1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespućima Interneta pokušavaju pronaći objašnjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mješovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti pažnju učenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreću s ovim postupcima, ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje i posebne slučajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na početku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uočiti njihove sličnosti, razlike...

ovdje možete naći objašnjenja: → kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj → kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj → kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj → kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj → kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni → koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet. U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: . svi se oni mogu pretvoriti u razlomke.mješoviti brojevi.prirodni brojevi . Obratno.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 2/16 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke. Dakle. a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja.) Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q . Dakle. (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve.cijeli brojevi . Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih.decimalni brojevi . neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva. možete naći u ovom materijalu. .

. ali to nije jedini način! Naime. 7 5 = 5:9 9 . ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 2:7 = 2 . Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N. razlomačka crta označava dijeljenje. kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7. n= n . = = . 8 7 4 .. = = .. tj. Primjeri: 20 =5 4 56 =8 7 72 = 72 1 9 =1 9 brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. 4. 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja prirodnog broja u razlomak.) Slično tome. Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik. 1 2 3 4 Oni najčešće opisuju dio nečega.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 3/16 Prirodni brojevi i razlomci prirodan broj → razlomak .... Primjeri: 7= 7 1 25 = 25 1 87 = 87 1 Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1. 2. 5. Slikovni primjeri: a) 3 = = 12 4 b) 20 5 = = 4 .. a ovo 13 kruga: 5 razlomak → prirodni broj . Razlomačka crta označava dijeljenje. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 21 5 Npr. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. (čitamo "trinaest petina"). Oni opisuju koliko komada nečega imamo.. Npr. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj. .. broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: 7= 7 14 21 28 42 70 = = = = . 9 2 4 (U svakom od tih razlomaka.. 4 9 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. 3. npr. 6 = 6 12 18 24 = = = = . npr... razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve. pa npr. . a u nazivnik napišemo broj 1. on nije jednak nijednom prirodnom broju. 4 kvadrata .

on nije jednak nijednom cijelom broju. -1... onda se taj razlomak ne može pretvoriti u cijeli broj. .. kad brojnik podijelimo nazivnikom... . -2.. 0. broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: -6 = −6 −12 −18 −24 −36 −60 = = = = . 1.. 2 4 9 (U svakom od tih razlomaka. ali to nije jedini način! Naime. Primjeri: -6 = −6 1 37 = 37 1 0= 0 1 -64 = −64 1 Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: . 2. razlomak → cijeli broj .. Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik. pa npr. Primjeri: −40 = -8 5 −21 = -3 7 −32 = -4 8 −3 = -3 1 −8 = -1 8 Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 4/16 Cijeli brojevi i razlomci cijeli broj → razlomak .. tj.. a u nazivnik napišemo broj 1.) razlomačka crta nazivnik Razlomačka crta označava dijeljenje. razlomačka crta označava dijeljenje. = = . brojnik 2 7 8 −7 4 . Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja cijelog broja u razlomak. = = . -3.. 3. Skup cijelih brojeva označavamo slovom Z. razlomke −28 −5 i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. dobivamo -6. 5 8 . a= a .. Npr.

ovo su 2 4 kruga: 5 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .. 2. 8  8 Npr. a brojnik koliko ih trebamo obojati. Podsjetnik: Primjeri: 3 4 25 = 7 7 3·7+4 2 5 17 = 6 6 2·6+5 Razlomci su npr. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. samo još prepišemo i minus. Nazivnik prepišemo. Slikovni primjer: 2 5 6 = = 17 6 npr. .. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega.dobiveni rezultat zapišemo u brojnik traženog razlomka. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 3 . a ⋅c + b b a = c c (čitamo "trinaest petina"). ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). −6 zapravo označava −  6  . Objašnjenja: 3 4 7 = nazivnik prepišemo 25 7 2 5 6 = nazivnik prepišemo 17 6 Npr. −6 Npr. a ovo 13 kruga: 5 Postupak: 1. 1 −49 = 8 8 1  1 Naime.. 7 5 = 5:9 9 . postupak je isti. 5 . 8 9 7 9 Napomena: Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u razlomak. 2:7 = 2 . . 8 7 4 ..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 5/16 Mješoviti brojevi i razlomci mješoviti broj → razlomak . Razlomačka crta označava dijeljenje. Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s nazivnikom i dodamo brojnik . Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.

Npr. nazivnik samo prepišemo Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. a ovo 13 kruga: 5 1. 5 5 . npr. Razlomačka crta označava dijeljenje. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 1. pa je = 3. 7 5 = 5:9 9 . −17 2 = −3 . Primjeri: 25 1 =6 4 4 59 3 =7 8 8 3.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 6/16 Podsjetnik: Razlomci su npr.: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima. Postupak: 1.ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 2. npr. 3 . rezultat tog dijeljenja zapišemo u cijeli dio (čitamo "trinaest petina"). . 9 2 4 razlomak → mješoviti broj .rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio .: Iz samog postupka je jasno: U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak.. ovo su 2 kruga: 3 Objašnjenja: 25 1 =6 4 4 (čitamo "dvije trećine").. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7). 12 razlomak takoñer ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka). 5 . pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti broj ne može imati nula cijelih). brojnik podijelimo nazivnikom i: . nazivnik prepišemo Oni najčešće opisuju dio nečega.. ostatak tog dijeljenja zapišemo u brojnik 4. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 4 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio Napomena 2. 2:7 = 2 . brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik 59 3 =7 8 8 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. podijelimo 25:4 2. 7 Npr. 8 7 4 .. . Npr.

) ili .254 . 2:7 = 2 7 . -3..: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim. 1000 1000 Ali. 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 Napomena 2.: → 2. 100 10 5 2 7 brojnik nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. ako imamo točno dvije decimale ... ako imamo točno tri decimale . Razlomci su npr.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio različit od nule) 456 .tisućinke.. jednu decimalnu znamenku) . npr. -0.. ali bez decimalne točke. ako imamo četiri decimale .stotinke. Razlomačka crta označava dijeljenje.309 = 3 decimale 309 1000 0. -0. ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi Podsjetnik: gornje primjere). -3.desettisućinke.0207 = 207 10000 3 nule 4 decimale 4 nule Postupak: 1. npr. a brojnik koliko ih trebamo obojati.51 = 451 100 2 nule 800. nule u brojniku devedeset sedam tisućinki" 0029 29 itd.. Ako je moguće. ako imamo samo jednu decimalu (tj.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju.096.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.2. .97 = . . Podsjetnik: Primjeri: 4.4. → 8 7 4 . U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. Naime.6 = = . razlomka nemaju smisla.desetinke.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 7/16 Decimalni brojevi i razlomci decimalni broj → razlomak .2 = 32 10 Npr. . samo još prepišemo −397 −6 −3 minus. te se početne nule prilikom → 1. 254. Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik. 3.. dobiveni razlomak još treba skratiti.13. Npr. Koristimo ih da bismo opisali: . 4.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje s nulom ili s nekoliko nula. Slikovni primjer: 3. 0.2 = 8002 4001 = 10 5 1 nula skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr.. to bismo pisali . 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 decimala 0. 2. Decimalni dio opisuje: .

9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. → 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 .desettisućinke.666.tisućinke.. npr. Razlomačka crta označava dijeljenje. 768904 cijeli dio decimalni dio Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom . 8 7 4 . već u prirodni broj. 4. Tada trebamo uočiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju.desetinke. = 1 7 : 3 = 5. -3. beskonačni periodični decimalni broj.285714 7 20 6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0 .096. samo još prepišemo i minus. 0. jednu decimalnu znamenku) .75 4 . .dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.2857142857.... Npr.: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo riješiti. .4.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: .: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak.stotinke. . 8 Napomena 2.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 8/16 razlomak → decimalni broj .. ako imamo točno tri decimale . 58 = 58 : 7 = 8.7 5 4 30 20 = Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. -0.254 . Primjeri: 17 = 17 : 5 = 3 . U tom slučaju dobivamo tzv. te ih označavamo: .nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . ako se ponavlja samo jedna znamenka .. 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 ..s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda.pismeno. npr.: → 2. 2:7 = 2 7 . a brojnik koliko ih trebamo obojati..: S negativnim razlomcima postupamo na isti način. 17 Npr..) ili .. ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u decimalni broj. 24 Npr.. = 5.6 3 20 Decimalni dio opisuje: . ako imamo točno dvije decimale ..2.. ako se ponavlja više znamenki. Koristimo ih da bismo opisali: . ako imamo četiri decimale .13.. 2 0 2 0 .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. → 1.točkom. Podsjetnik: Razlomci su npr. = 8. tada se taj razlomak ne može pretvoriti u decimalni.. ako imamo samo jednu decimalu (tj. -23 = -23 : 4 = -5. Npr. ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 .. 2 7 brojnik nazivnik Napomena 3... Napomena 1. 254.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. .

-3. 3 . Slikovni primjer: 3.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 9/16 Decimalni brojevi i mješoviti brojevi decimalni broj → mješoviti broj .. ako imamo točno tri decimale .desettisućinke. Decimalni dio opisuje: . 0. Npr. 4. -0. 254. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. Npr... 4. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 2. ako imamo samo jednu decimalu (tj.: → 2.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 nula Postupak: 1.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli. samo još prepišemo minus.2.63 = 3 63 100 Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. Koristimo ih da bismo opisali: . već samo u razlomak. Npr.8 = 673 1 decimala 8 4 = 673 10 5 skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr. Ako je moguće. 5 .) ili .254 .. 2.4. jednu decimalnu znamenku) . dobiveni razlomak još treba skratiti.27 ne možemo pretvoriti u 27 mješoviti broj.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0..061 = −93 . 1000 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .27 = .desetinke. Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio traženog mješovitog broja. 3. Podsjetnik: Primjeri: 4.51 = 4 51 100 2 nule 673.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . decimalni broj 0. 61 Npr. -93.096. tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti (jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula)..tisućinke.. 0. ako imamo točno dvije decimale .stotinke. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo u brojnik..13. ako imamo četiri decimale . 100 → 1. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim.

ako imamo točno tri decimale . Npr.. 768904 cijeli dio decimalni dio .096.13.tisućinke.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veličine. Npr.stotinke. ako imamo četiri decimale .. Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9. Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. 254. jednu decimalnu znamenku) ..254 .desettisućinke.1818.6 5 5 30 = Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u razlomak. 3 −35 Npr.: → 2. −4 = = -35 : 8 = .. Slikovni primjer: 2 3 5 → 1.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj. Npr. -0.desetinke.. 3 ...18 11 11 20 90 20 90 .2.. 4. 0. Decimalni dio opisuje: .4.6 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. Naravno. i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja).) ili .. (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima). -3.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena 2.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. Koristimo ih da bismo opisali: .. 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7. samo još prepišemo minus. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. samo su zapisani u različitim oblicima.. samo su zapisani u različitim oblicima.375 8 8 Napomena 3. zbog problema koje možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod dijeljenja).4.: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja. ako imamo samo jednu decimalu (tj..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 10/16 mješoviti broj → decimalni broj .: S negativnim mješovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim..dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonačne periodične decimalne brojeve. = 7. 5 . ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik = 2. ako imamo točno dvije decimale .

.. a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem...25 4 1 = 83.5 = 8 5.pretvaranje napamet (razlomci.75 = 3 4 3 4 3 4 3 4 3.75 4 3 = 60. 32. .25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio . u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili obratno).5 = 3 8.5 2 6 18 37 1 = 6.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 11/16 Polovine i četvrtine ..75 = 32 .5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0.75 4 ...25 = 71 13.5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio ..25 4 1 = 3..25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.5 2 .5 2 1 = 37. 8 35 60 3 = 0.5 = 93 .. Zapamtimo: 1 = 0..25 = 5 2..75 4 3 = 8.75 = 2 10.25 4 1 = 62.75 4 3 = 35.5 2 1 = 18. Objašnjenje: Uočimo da: → razlomku → razlomku → razlomku 1 uvijek odgovara decimalni dio .75 = 10 71. mješoviti i decimalni brojevi) Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise često susrećemo u životu).25 = 13 . 4 Dakle.25 4 . I obratno: 0.75 (i obratno). 3 62 83 1 = 0. 93.

takoñer bismo dobili gore okvirene jednakosti. litre . Npr.25 l" i to je četvrt litre.25 -33.5 = b) 51 1 = 102 2 3 = 3 : 4 = 0. −1 3 1 1 Npr. na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr. 2 2 1 Nadalje.5 -4. tj.75 4 30 20 = Napomena 2.5 = −33 2 4 4 2 . samo još prepišemo i minus. 4 Napomena 1.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način pretvoriti iz jednog oblika u drugi.5 litre . kg ili litre. To je pola kilograma ili pola litre. često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0. tj. a) 0.: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način.75 = − 4 −8 = -8.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 12/16 U životu: U svakodnevnom životu. = -0. 0.5 kg ili 1 1 0.

.91 = . ) 1 1 100 9 9 općenito . Tako činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje.). tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr.6 = Dobili smo početni zadani broj! 96 48 = . = 9 : 4 = 2. 9. 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj. 5 = . Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. =2 ) 4 4 4 → ako razlomak pretvaramo u decimalni broj. ostali oblici → razlomak . skratiti razlomak! Npr. Pritom: → ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj. 10 5 . a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke).25 ) 4 10 20 = Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga što npr..6 5 5 30 = Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak. cijele.. Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi. = 2. -7 5 491 2 47 ( Npr. važno nam je samo uočiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr. = 4 8 : 5 = 9. -7 = . Nasuprot tome. npr. sve druge brojeve (prirodne. decimalne i mješovite) uvijek možemo pretvoriti u razlomke. 4. Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 13/16 Pogled odozgo Uočimo i zapamtimo: razlomak → ostali oblici .. mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli. 5 = . dobit ćemo ponovo zadani broj (naravno!).

82 8 5 d) 0 g) −6 8 2.05 m) .napravi što se od toga može): 14 8 50 46 a) c) − e) − g) -5 20 -70 -7 . pretvori u mješoviti broj .) Pretvori u mješoviti broj.25 8.42 -15 -22 121 b) d) − f) h) − -9 -6 -11 6 4.) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7.5817 624..57 k) 0.15 7 f) −3 c) .09 6.25 f) 3.9 j) -600.) Sredi razlomke (odredi predznak.5 e) 0.5 a) b) 62.0.4.25 c) 13.3 i) -18.75 8. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 0.) Precrtaj i dopuni tablice: mješoviti broj (ako ne može u mješ.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 14/16 Zadaci za zadaću 1.75 d) 9.1 179 2 3 40 59 100 99 8 0.5 decimalni broj b) razlomak decimalni broj 15.) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9 e) 6.5 9 3 4 8.7 .) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse): 4 5 a) c) − -19 -17 -6 -3 b) d) − -35 -8 h) 4.75 6.25 7 1 2 4.21 -9 25 l) . a ako ne može u mješoviti onda u razlomak: a) 0.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11 5.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) . skrati.711 e) − f) 4 -7 g) − -8 -11 -9 h) -10 3.4 3 n) −2 8 o) .

46 46 4 = = −6 -7 7 7 .25 f) 5 = 5. d) .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 15/16 Rješenja zadataka 1.) a) 6 = 6 1 -15 1 -82 1 b) .83 6 c) e) − f) g) 50 50 5 = = -70 70 7 121 -121 = = -11 -11 11 .) a) b) 14 -14 4 = = −2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = −3 = −3 -6 6 6 3 b) 2 = 0. uobičajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) − = e) − = g) − = − -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) − = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3.) a) 29 = 7. e) .5 2 3 h) 61 = 61. b) .711 = 1000 2.0.25 4 1 j) 17 = 17.4 = n) −2 -4 1 -5 100 = -1 20 i) -18.5 2 .35 20 3 = 0.63 11 c) − d) − h) − 4. 6. a neparan broj minusa daje minus! (Dakle.9 = j) -600.75 4 4 c) 1 = 18.) a) 1 = 0. pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus.57 = k) 0.42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0.6 3 67 = 3. ..1 9 e) 3 = 0.) Razlomačka crta označava dijeljenje.25 4 2 = 0.3 = 43 10 -189 10 -60057 100 l) .4.625 8 10 = 1. dva minusa daju plus.4 5 23 = 3.75 4 g) 18 i) 28 1 = 28.21 = 21 100 3 -19 = 8 8 -4711 o) .75 4 4 1 3 d) 8 = 8.25 e) = 0.5 2 1 3 = 0.) Ako je razlomak negativan. c) .05 = m) .5 2 1 b) 9 = 9. a tri minusa minus.) a) .428571 7 5.3 10 62 = 5.15 = c) .82 = d) 0 = 0 1 2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) −3 = 8 8 5 -43 g) −6 = 8 8 h) 4.

375 razlomak .) a) 0.75 5..5 0.75 = 13 d) 9.75 6.7 12.5 4.59 624.25 8. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 3 4 6 1 4 8 1 2 9 3 4 8 1 4 7 1 2 4 1 2 decimalni broj b) 0.5 8.75 8.09 0.5 151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15.5 9.5 0.25 = 62 f) 3.75 = 3 8.1 89.5 = 1 2 1 4 c) 13.25 7.5 = 9 1 2 3 4 e) 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 16/16 7.) a) mješoviti broj (ako ne može u mješ.25 = 1 4 3 4 b) 62.25 5.075 6.5817 0.