P. 1
Pretvaranje_racionalnih_brojeva

Pretvaranje_racionalnih_brojeva

|Views: 1,965|Likes:
Published by linead1

More info:

Published by: linead1 on Nov 25, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/27/2013

pdf

text

original

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek

1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespućima Interneta pokušavaju pronaći objašnjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mješovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti pažnju učenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreću s ovim postupcima, ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje i posebne slučajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na početku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uočiti njihove sličnosti, razlike...

ovdje možete naći objašnjenja: → kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj → kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj → kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj → kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj → kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni → koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet. svi se oni mogu pretvoriti u razlomke.prirodni brojevi .decimalni brojevi . U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: . neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva. možete naći u ovom materijalu. (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve.mješoviti brojevi.) Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q . . Obratno. a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 2/16 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke. Dakle.cijeli brojevi . Dakle. Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih.

. on nije jednak nijednom prirodnom broju.. Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik. 2:7 = 2 . 6 = 6 12 18 24 = = = = . ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 9 2 4 (U svakom od tih razlomaka. . Razlomačka crta označava dijeljenje. = = . onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj. 5. npr. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. a brojnik koliko ih trebamo obojati. razlomačka crta označava dijeljenje. 3.. Primjeri: 20 =5 4 56 =8 7 72 = 72 1 9 =1 9 brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. a u nazivnik napišemo broj 1.. 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja prirodnog broja u razlomak. npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 3/16 Prirodni brojevi i razlomci prirodan broj → razlomak .. razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve. = = . tj.. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: 7= 7 14 21 28 42 70 = = = = . 1 2 3 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 8 7 4 . (čitamo "trinaest petina").. 4 9 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. Oni opisuju koliko komada nečega imamo. ali to nije jedini način! Naime. n= n . a ovo 13 kruga: 5 razlomak → prirodni broj . pa npr.. Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N. Primjeri: 7= 7 1 25 = 25 1 87 = 87 1 Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1.. 7 5 = 5:9 9 . 21 5 Npr. kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7... Slikovni primjeri: a) 3 = = 12 4 b) 20 5 = = 4 .) Slično tome. 4 kvadrata . 2... 4. Npr.

. = = . broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: -6 = −6 −12 −18 −24 −36 −60 = = = = . 2 4 9 (U svakom od tih razlomaka. -2. = = . Skup cijelih brojeva označavamo slovom Z.. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u cijeli broj.. razlomak → cijeli broj . kad brojnik podijelimo nazivnikom. a u nazivnik napišemo broj 1. ali to nije jedini način! Naime. 2.. razlomke −28 −5 i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve.. dobivamo -6..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 4/16 Cijeli brojevi i razlomci cijeli broj → razlomak . -1. 0... 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja cijelog broja u razlomak.. . -3. 1. Primjeri: −40 = -8 5 −21 = -3 7 −32 = -4 8 −3 = -3 1 −8 = -1 8 Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.) razlomačka crta nazivnik Razlomačka crta označava dijeljenje.. . brojnik 2 7 8 −7 4 . 3. 5 8 . on nije jednak nijednom cijelom broju.. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. pa npr. Primjeri: -6 = −6 1 37 = 37 1 0= 0 1 -64 = −64 1 Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: .. Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik. a= a . 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. razlomačka crta označava dijeljenje. Npr. tj.

Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s nazivnikom i dodamo brojnik . samo još prepišemo i minus.dobiveni rezultat zapišemo u brojnik traženog razlomka. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 8 7 4 . Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. postupak je isti. −6 zapravo označava −  6  . Podsjetnik: Primjeri: 3 4 25 = 7 7 3·7+4 2 5 17 = 6 6 2·6+5 Razlomci su npr. 3 .. Slikovni primjer: 2 5 6 = = 17 6 npr. Razlomačka crta označava dijeljenje. a ovo 13 kruga: 5 Postupak: 1. .. 8 9 7 9 Napomena: Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u razlomak. 2:7 = 2 . Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. −6 Npr. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 7 5 = 5:9 9 . ovo su 2 4 kruga: 5 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . a ⋅c + b b a = c c (čitamo "trinaest petina"). a brojnik koliko ih trebamo obojati. Objašnjenja: 3 4 7 = nazivnik prepišemo 25 7 2 5 6 = nazivnik prepišemo 17 6 Npr. 2. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 5/16 Mješoviti brojevi i razlomci mješoviti broj → razlomak . 8  8 Npr... 5 . 1 −49 = 8 8 1  1 Naime. Nazivnik prepišemo.

3 . 7 Npr. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 1. npr.: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima. Npr.. npr. 5 5 . Razlomačka crta označava dijeljenje. nazivnik prepišemo Oni najčešće opisuju dio nečega. brojnik podijelimo nazivnikom i: . a brojnik koliko ih trebamo obojati. . razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7). a ovo 13 kruga: 5 1. Postupak: 1. pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti broj ne može imati nula cijelih). 9 2 4 razlomak → mješoviti broj .. 8 7 4 . ovo su 2 kruga: 3 Objašnjenja: 25 1 =6 4 4 (čitamo "dvije trećine"). 2:7 = 2 . pa je = 3..: Iz samog postupka je jasno: U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak. rezultat tog dijeljenja zapišemo u cijeli dio (čitamo "trinaest petina").rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio .. 5 . Primjeri: 25 1 =6 4 4 59 3 =7 8 8 3. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik 59 3 =7 8 8 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 2. 4 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio Napomena 2. ostatak tog dijeljenja zapišemo u brojnik 4. −17 2 = −3 . podijelimo 25:4 2. 12 razlomak takoñer ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka). 7 5 = 5:9 9 . Npr. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. nazivnik samo prepišemo Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 6/16 Podsjetnik: Razlomci su npr.

4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. Podsjetnik: Primjeri: 4. . 100 10 5 2 7 brojnik nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 3. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 decimala 0. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. Naime...desetinke.desettisućinke. ako imamo točno tri decimale . . Koristimo ih da bismo opisali: . nule u brojniku devedeset sedam tisućinki" 0029 29 itd.2 = 8002 4001 = 10 5 1 nula skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr. . Razlomačka crta označava dijeljenje. ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi Podsjetnik: gornje primjere).97 = . -3. dobiveni razlomak još treba skratiti. to bismo pisali . Decimalni dio opisuje: . 2:7 = 2 7 . a brojnik koliko ih trebamo obojati.2.stotinke. 254.254 . npr.. ali bez decimalne točke...4.. Npr. 0. 4. jednu decimalnu znamenku) .: → 2. ako imamo točno dvije decimale . Razlomci su npr.096..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 7/16 Decimalni brojevi i razlomci decimalni broj → razlomak . 2.2 = 32 10 Npr. Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik. → 8 7 4 . 1000 1000 Ali. Slikovni primjer: 3. npr. razlomka nemaju smisla. -0.309 = 3 decimale 309 1000 0.6 = = .: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim.51 = 451 100 2 nule 800.) ili . -0. samo još prepišemo −397 −6 −3 minus.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje s nulom ili s nekoliko nula.tisućinke. -3.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio različit od nule) 456 .13. ako imamo četiri decimale . 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 Napomena 2.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.0207 = 207 10000 3 nule 4 decimale 4 nule Postupak: 1.. Ako je moguće. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. te se početne nule prilikom → 1.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju. ako imamo samo jednu decimalu (tj.

ako imamo samo jednu decimalu (tj.. 24 Npr. ako se ponavlja više znamenki. Tada trebamo uočiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju.. beskonačni periodični decimalni broj. ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 . Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.096.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. 2:7 = 2 7 .dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. U tom slučaju dobivamo tzv. ako imamo točno tri decimale .. 254. npr. ako se ponavlja samo jedna znamenka . Npr. Koristimo ih da bismo opisali: .. → 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 . Napomena 1. 2 7 brojnik nazivnik Napomena 3..nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . 58 = 58 : 7 = 8. te ih označavamo: . -3.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0..s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda.. već u prirodni broj.) ili ...stotinke.2857142857. = 8. ako imamo četiri decimale . = 5.. = 1 7 : 3 = 5. . npr.13.75 4 ..666.4. 8 7 4 .2. 0.254 .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: . jednu decimalnu znamenku) .7 5 4 30 20 = Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. 8 Napomena 2.desettisućinke.6 3 20 Decimalni dio opisuje: . ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u decimalni broj. 768904 cijeli dio decimalni dio Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom .: → 2.. 17 Npr..točkom.. -23 = -23 : 4 = -5. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 . -0..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 8/16 razlomak → decimalni broj . → 1. tada se taj razlomak ne može pretvoriti u decimalni. . Npr.: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak.tisućinke. Podsjetnik: Razlomci su npr. Razlomačka crta označava dijeljenje. 4. ako imamo točno dvije decimale .: S negativnim razlomcima postupamo na isti način. .pismeno. .: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo riješiti. samo još prepišemo i minus...desetinke. Primjeri: 17 = 17 : 5 = 3 .. 2 0 2 0 .285714 7 20 6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0 .

ako imamo četiri decimale .: → 2.. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.096. Ako je moguće.27 = .nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . 0. Decimalni dio opisuje: . ako imamo samo jednu decimalu (tj. dobiveni razlomak još treba skratiti. -93. Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio traženog mješovitog broja.tisućinke. Npr. Npr..63 = 3 63 100 Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. već samo u razlomak.stotinke. decimalni broj 0.254 . Slikovni primjer: 3.. 61 Npr.2..4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.27 ne možemo pretvoriti u 27 mješoviti broj.) ili . tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti (jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula). Podsjetnik: Primjeri: 4. 5 . Npr.4. 2. jednu decimalnu znamenku) .. 3 . 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 nula Postupak: 1.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. samo još prepišemo minus. -0. 4. 3. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 2. 100 → 1. ako imamo točno dvije decimale .desettisućinke.8 = 673 1 decimala 8 4 = 673 10 5 skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr.. -3. ako imamo točno tri decimale . Koristimo ih da bismo opisali: .061 = −93 . 254. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo u brojnik.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.51 = 4 51 100 2 nule 673.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim. 4. 0..desetinke..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 9/16 Decimalni brojevi i mješoviti brojevi decimalni broj → mješoviti broj . 1000 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .13.

4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.stotinke. Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr.. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik = 2..254 . 3 −35 Npr. a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj.4.. Slikovni primjer: 2 3 5 → 1. Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonačne periodične decimalne brojeve. Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9.: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja. -0.. −4 = = -35 : 8 = .. Npr. samo još prepišemo minus.: S negativnim mješovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim. Npr. samo su zapisani u različitim oblicima... i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja).tisućinke.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena 2..desetinke.2.. -3. samo su zapisani u različitim oblicima.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. Decimalni dio opisuje: . = 7.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . 4.6 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .1818. ako imamo samo jednu decimalu (tj. ako imamo točno dvije decimale .297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. 5 .6 5 5 30 = Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u razlomak.375 8 8 Napomena 3. ako imamo točno tri decimale . Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.desettisućinke. 3 .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 10/16 mješoviti broj → decimalni broj . Naravno. Npr. 0. jednu decimalnu znamenku) .: → 2.. 254.18 11 11 20 90 20 90 . 768904 cijeli dio decimalni dio .4..) ili . (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima). ako imamo četiri decimale .. 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veličine. Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.13. Koristimo ih da bismo opisali: .096.. zbog problema koje možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod dijeljenja).

.75 4 3 = 8.75 = 32 ... 93..25 = 5 2.75 4 ..5 2 1 = 18.5 2 . a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem.25 4 1 = 62...5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0..pretvaranje napamet (razlomci.75 4 3 = 60.75 = 2 10. 32.25 4 . mješoviti i decimalni brojevi) Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise često susrećemo u životu). 8 35 60 3 = 0.75 (i obratno)..25 = 13 .5 = 8 5.25 = 71 13.5 2 6 18 37 1 = 6. I obratno: 0. Objašnjenje: Uočimo da: → razlomku → razlomku → razlomku 1 uvijek odgovara decimalni dio ...75 = 3 4 3 4 3 4 3 4 3.75 = 10 71.5 = 93 .75 4 3 = 35.5 = 3 8..25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 11/16 Polovine i četvrtine .25 4 1 = 83. Zapamtimo: 1 = 0.25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio . u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili obratno). 3 62 83 1 = 0.5 2 1 = 37. .5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio . 4 Dakle.25 4 1 = 3.

4 Napomena 1. tj. često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0.25 l" i to je četvrt litre. −1 3 1 1 Npr. kg ili litre.75 4 30 20 = Napomena 2. na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr.5 kg ili 1 1 0. a) 0.5 = b) 51 1 = 102 2 3 = 3 : 4 = 0.5 = −33 2 4 4 2 .: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način pretvoriti iz jednog oblika u drugi. samo još prepišemo i minus.: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način. To je pola kilograma ili pola litre. 2 2 1 Nadalje.75 = − 4 −8 = -8. takoñer bismo dobili gore okvirene jednakosti. tj. 0.25 -33. litre . = -0. Npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 12/16 U životu: U svakodnevnom životu.5 litre .5 -4.

Tako činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje. tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 13/16 Pogled odozgo Uočimo i zapamtimo: razlomak → ostali oblici . ostali oblici → razlomak .6 = Dobili smo početni zadani broj! 96 48 = . a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke). važno nam je samo uočiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr. = 9 : 4 = 2. 9... -7 5 491 2 47 ( Npr. sve druge brojeve (prirodne.). Nasuprot tome. Pritom: → ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj. decimalne i mješovite) uvijek možemo pretvoriti u razlomke. mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli. Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi. 5 = . cijele. 5 = . ) 1 1 100 9 9 općenito . -7 = . 4. =2 ) 4 4 4 → ako razlomak pretvaramo u decimalni broj.91 = . 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj.. Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat. = 4 8 : 5 = 9. Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. dobit ćemo ponovo zadani broj (naravno!). skratiti razlomak! Npr.6 5 5 30 = Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak.25 ) 4 10 20 = Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga što npr. 10 5 . = 2.. npr.

75 6.25 f) 3.82 8 5 d) 0 g) −6 8 2.25 7 1 2 4.05 m) .) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7.5817 624.) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse): 4 5 a) c) − -19 -17 -6 -3 b) d) − -35 -8 h) 4.5 9 3 4 8.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11 5.711 e) − f) 4 -7 g) − -8 -11 -9 h) -10 3.) Sredi razlomke (odredi predznak.9 j) -600.1 179 2 3 40 59 100 99 8 0.) Pretvori u mješoviti broj. skrati. a ako ne može u mješoviti onda u razlomak: a) 0.21 -9 25 l) .42 -15 -22 121 b) d) − f) h) − -9 -6 -11 6 4.09 6.3 i) -18.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) .4 3 n) −2 8 o) . pretvori u mješoviti broj .napravi što se od toga može): 14 8 50 46 a) c) − e) − g) -5 20 -70 -7 .57 k) 0..7 . onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 0.25 c) 13.) Precrtaj i dopuni tablice: mješoviti broj (ako ne može u mješ.) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9 e) 6.5 a) b) 62.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 14/16 Zadaci za zadaću 1.15 7 f) −3 c) .25 8.75 d) 9.5 e) 0.0.75 8.4.5 decimalni broj b) razlomak decimalni broj 15.

75 4 4 c) 1 = 18. pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus.. b) . . uobičajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) − = e) − = g) − = − -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) − = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3.57 = k) 0.) a) 29 = 7.) a) .63 11 c) − d) − h) − 4.711 = 1000 2.83 6 c) e) − f) g) 50 50 5 = = -70 70 7 121 -121 = = -11 -11 11 . dva minusa daju plus. d) .) a) b) 14 -14 4 = = −2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = −3 = −3 -6 6 6 3 b) 2 = 0.75 4 g) 18 i) 28 1 = 28.) a) 6 = 6 1 -15 1 -82 1 b) .428571 7 5.9 = j) -600.35 20 3 = 0.6 3 67 = 3.82 = d) 0 = 0 1 2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) −3 = 8 8 5 -43 g) −6 = 8 8 h) 4.4 = n) −2 -4 1 -5 100 = -1 20 i) -18.) Razlomačka crta označava dijeljenje.05 = m) .25 4 1 j) 17 = 17.42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0.3 10 62 = 5.0.25 e) = 0.5 2 1 3 = 0.5 2 3 h) 61 = 61.4. 6.1 9 e) 3 = 0.) Ako je razlomak negativan.3 = 43 10 -189 10 -60057 100 l) .25 f) 5 = 5.625 8 10 = 1. e) .21 = 21 100 3 -19 = 8 8 -4711 o) .75 4 4 1 3 d) 8 = 8.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 15/16 Rješenja zadataka 1.4 5 23 = 3.46 46 4 = = −6 -7 7 7 .5 2 .25 4 2 = 0.15 = c) . a neparan broj minusa daje minus! (Dakle.5 2 1 b) 9 = 9. c) .) a) 1 = 0. a tri minusa minus.

5 0.1 89.75 = 3 8.5 0.25 = 1 4 3 4 b) 62.7 12.5 = 1 2 1 4 c) 13.25 8.375 razlomak .5817 0.5 9.75 6. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 3 4 6 1 4 8 1 2 9 3 4 8 1 4 7 1 2 4 1 2 decimalni broj b) 0.75 8.5 = 9 1 2 3 4 e) 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 16/16 7.075 6.) a) 0.5 8.25 7.) a) mješoviti broj (ako ne može u mješ.75 = 13 d) 9.59 624.25 5.75 5.5 4.5 151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15.25 = 62 f) 3..09 0.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->