Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek

1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespućima Interneta pokušavaju pronaći objašnjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mješovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti pažnju učenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreću s ovim postupcima, ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje i posebne slučajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na početku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uočiti njihove sličnosti, razlike...

Dakle.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 2/16 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke.cijeli brojevi .decimalni brojevi . svi se oni mogu pretvoriti u razlomke. neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva.mješoviti brojevi. ovdje možete naći objašnjenja: → kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj → kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj → kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj → kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj → kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni → koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet. Dakle. Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih. .prirodni brojevi . možete naći u ovom materijalu. U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: . (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve. a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja. Obratno.) Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q .

1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja prirodnog broja u razlomak. kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7. 4 9 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. razlomačka crta označava dijeljenje. npr... on nije jednak nijednom prirodnom broju. 8 7 4 . = = . 2:7 = 2 .. 4 kvadrata . tj.. . 2... a ovo 13 kruga: 5 razlomak → prirodni broj .. Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: 7= 7 14 21 28 42 70 = = = = . pa npr.. razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve. 5. 7 5 = 5:9 9 . Primjeri: 20 =5 4 56 =8 7 72 = 72 1 9 =1 9 brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. Npr. 9 2 4 (U svakom od tih razlomaka. Oni opisuju koliko komada nečega imamo. npr. n= n . Primjeri: 7= 7 1 25 = 25 1 87 = 87 1 Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1. a brojnik koliko ih trebamo obojati. a u nazivnik napišemo broj 1.. 4. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). = = . Slikovni primjeri: a) 3 = = 12 4 b) 20 5 = = 4 . (čitamo "trinaest petina").. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. 1 2 3 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj. Razlomačka crta označava dijeljenje.. .. Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 3/16 Prirodni brojevi i razlomci prirodan broj → razlomak . 3. ali to nije jedini način! Naime.) Slično tome. 6 = 6 12 18 24 = = = = . 21 5 Npr.

Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. kad brojnik podijelimo nazivnikom. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u cijeli broj. broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: -6 = −6 −12 −18 −24 −36 −60 = = = = . dobivamo -6.. brojnik 2 7 8 −7 4 . 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. 3.. -2. . a= a .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 4/16 Cijeli brojevi i razlomci cijeli broj → razlomak . razlomak → cijeli broj . razlomačka crta označava dijeljenje.. 5 8 .. 0. . Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik. Primjeri: −40 = -8 5 −21 = -3 7 −32 = -4 8 −3 = -3 1 −8 = -1 8 Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.. tj.) razlomačka crta nazivnik Razlomačka crta označava dijeljenje... 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja cijelog broja u razlomak. Skup cijelih brojeva označavamo slovom Z. on nije jednak nijednom cijelom broju. a u nazivnik napišemo broj 1. pa npr. Npr. Primjeri: -6 = −6 1 37 = 37 1 0= 0 1 -64 = −64 1 Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: . 2... razlomke −28 −5 i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve. = = .. = = . -1.. ali to nije jedini način! Naime. 1. 2 4 9 (U svakom od tih razlomaka. -3..

samo još prepišemo i minus. ovo su 2 4 kruga: 5 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . 8  8 Npr. a ⋅c + b b a = c c (čitamo "trinaest petina"). 2. Slikovni primjer: 2 5 6 = = 17 6 npr. Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. 5 . −6 Npr. . ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s nazivnikom i dodamo brojnik . 2:7 = 2 . 8 7 4 . −6 zapravo označava −  6  ... Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 5/16 Mješoviti brojevi i razlomci mješoviti broj → razlomak . a brojnik koliko ih trebamo obojati. a ovo 13 kruga: 5 Postupak: 1. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. Objašnjenja: 3 4 7 = nazivnik prepišemo 25 7 2 5 6 = nazivnik prepišemo 17 6 Npr. 1 −49 = 8 8 1  1 Naime.. postupak je isti. Razlomačka crta označava dijeljenje. 8 9 7 9 Napomena: Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u razlomak. . Nazivnik prepišemo.. Podsjetnik: Primjeri: 3 4 25 = 7 7 3·7+4 2 5 17 = 6 6 2·6+5 Razlomci su npr. 7 5 = 5:9 9 . 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega.dobiveni rezultat zapišemo u brojnik traženog razlomka. 3 .

brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik 59 3 =7 8 8 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. rezultat tog dijeljenja zapišemo u cijeli dio (čitamo "trinaest petina").rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio . 7 Npr. npr. 3 . Npr. npr.. 9 2 4 razlomak → mješoviti broj . brojnik podijelimo nazivnikom i: . 7 5 = 5:9 9 . Razlomačka crta označava dijeljenje. ovo su 2 kruga: 3 Objašnjenja: 25 1 =6 4 4 (čitamo "dvije trećine").ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 2. nazivnik prepišemo Oni najčešće opisuju dio nečega. Npr. 4 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio Napomena 2.: Iz samog postupka je jasno: U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak.. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 1. 12 razlomak takoñer ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka). Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. a brojnik koliko ih trebamo obojati.. pa je = 3. . 2:7 = 2 . 5 . .: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima. 8 7 4 . pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti broj ne može imati nula cijelih).. nazivnik samo prepišemo Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. Postupak: 1. a ovo 13 kruga: 5 1. −17 2 = −3 .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 6/16 Podsjetnik: Razlomci su npr. 5 5 . razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7). ostatak tog dijeljenja zapišemo u brojnik 4. podijelimo 25:4 2. Primjeri: 25 1 =6 4 4 59 3 =7 8 8 3.

-0. npr. -3.. Koristimo ih da bismo opisali: .6 = = . nule u brojniku devedeset sedam tisućinki" 0029 29 itd. Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik...desettisućinke. ali bez decimalne točke. samo još prepišemo −397 −6 −3 minus. Naime. 4.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 7/16 Decimalni brojevi i razlomci decimalni broj → razlomak .309 = 3 decimale 309 1000 0. Npr. Ako je moguće. 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 Napomena 2. → 8 7 4 ..: → 2. a brojnik koliko ih trebamo obojati. 1000 1000 Ali.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim. . . 0. ako imamo četiri decimale .51 = 451 100 2 nule 800.tisućinke.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. 2:7 = 2 7 . ako imamo samo jednu decimalu (tj. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega.13. Decimalni dio opisuje: . .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje s nulom ili s nekoliko nula. Razlomačka crta označava dijeljenje. 100 10 5 2 7 brojnik nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. razlomka nemaju smisla..2 = 32 10 Npr. to bismo pisali .4.. 2. npr. Slikovni primjer: 3.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio različit od nule) 456 .desetinke.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju.096..stotinke. Razlomci su npr.0207 = 207 10000 3 nule 4 decimale 4 nule Postupak: 1.2..254 . 254.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi Podsjetnik: gornje primjere). te se početne nule prilikom → 1. Podsjetnik: Primjeri: 4.) ili . ako imamo točno tri decimale . ako imamo točno dvije decimale . dobiveni razlomak još treba skratiti. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 decimala 0. -0. -3. 3.97 = . jednu decimalnu znamenku) .2 = 8002 4001 = 10 5 1 nula skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr.

Koristimo ih da bismo opisali: .dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.desetinke. -3. Primjeri: 17 = 17 : 5 = 3 . 0...297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. već u prirodni broj. Napomena 1.7 5 4 30 20 = Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. jednu decimalnu znamenku) . a brojnik koliko ih trebamo obojati.. 2 0 2 0 . 2:7 = 2 7 .: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo riješiti.285714 7 20 6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0 . → 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 . 2 7 brojnik nazivnik Napomena 3.točkom... ako se ponavlja samo jedna znamenka . ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 . ako imamo točno dvije decimale . 254.stotinke. 8 7 4 .4. .... = 8. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega.. Podsjetnik: Razlomci su npr. npr.: → 2. tada se taj razlomak ne može pretvoriti u decimalni. npr.. ako imamo samo jednu decimalu (tj.desettisućinke. . beskonačni periodični decimalni broj..s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda.096. 4. ako imamo četiri decimale . 8 Napomena 2.: S negativnim razlomcima postupamo na isti način. Npr. Tada trebamo uočiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . = 1 7 : 3 = 5..4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. ako se ponavlja više znamenki.. 768904 cijeli dio decimalni dio Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom . te ih označavamo: . 17 Npr. 24 Npr.13. -0. Npr. 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 .2857142857. -23 = -23 : 4 = -5.75 4 .. samo još prepišemo i minus.2. Razlomačka crta označava dijeljenje..) ili .: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak. 58 = 58 : 7 = 8.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 8/16 razlomak → decimalni broj . Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. ako imamo točno tri decimale . = 5.666.. . ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u decimalni broj.pismeno.6 3 20 Decimalni dio opisuje: . . → 1...tisućinke. U tom slučaju dobivamo tzv.254 .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: .

..27 ne možemo pretvoriti u 27 mješoviti broj. Npr.desetinke.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . 5 . 1000 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .: → 2... Koristimo ih da bismo opisali: . ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 2. 3.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 9/16 Decimalni brojevi i mješoviti brojevi decimalni broj → mješoviti broj . ako imamo točno dvije decimale ..061 = −93 .: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim. -0.27 = .. 0.desettisućinke. 0.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. Ako je moguće. Npr.254 . Slikovni primjer: 3. Npr.tisućinke. dobiveni razlomak još treba skratiti. -3. decimalni broj 0. Decimalni dio opisuje: .. tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti (jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula).2. samo još prepišemo minus.. 4. Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio traženog mješovitog broja. ako imamo točno tri decimale .096.) ili . već samo u razlomak.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. 100 → 1. 4.8 = 673 1 decimala 8 4 = 673 10 5 skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr. 254.63 = 3 63 100 Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli. 3 .51 = 4 51 100 2 nule 673. ako imamo četiri decimale .4.13. jednu decimalnu znamenku) .stotinke. ako imamo samo jednu decimalu (tj. 61 Npr. -93.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 nula Postupak: 1. Podsjetnik: Primjeri: 4. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo u brojnik. 2. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju.

.. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veličine.254 . 4.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . samo su zapisani u različitim oblicima. zbog problema koje možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod dijeljenja). a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj. ako imamo točno dvije decimale . Decimalni dio opisuje: .26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena 2.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 10/16 mješoviti broj → decimalni broj .... samo još prepišemo minus.) ili . Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. 3 −35 Npr.desettisućinke.: → 2. Npr. Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. -3.. 5 . Koristimo ih da bismo opisali: .4.tisućinke.: S negativnim mješovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim. 254..2.desetinke. samo su zapisani u različitim oblicima.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. ako imamo točno tri decimale . −4 = = -35 : 8 = . 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7. i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja). Slikovni primjer: 2 3 5 → 1. Npr. Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonačne periodične decimalne brojeve.4. ako imamo četiri decimale .13. jednu decimalnu znamenku) .6 5 5 30 = Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u razlomak..375 8 8 Napomena 3. Npr.. Naravno.. Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9. ako imamo samo jednu decimalu (tj.stotinke.. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. = 7. 0. 768904 cijeli dio decimalni dio .18 11 11 20 90 20 90 .dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli.6 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .096.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.1818.: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik = 2.. -0. 3 . (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima)..

.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 11/16 Polovine i četvrtine . Objašnjenje: Uočimo da: → razlomku → razlomku → razlomku 1 uvijek odgovara decimalni dio .25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.5 2 1 = 18. u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili obratno).5 = 3 8.25 4 .75 = 3 4 3 4 3 4 3 4 3. 4 Dakle. 93..25 = 71 13..5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio . 3 62 83 1 = 0.. 32.. 8 35 60 3 = 0..75 = 10 71.25 = 13 .5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0. a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem..25 4 1 = 62...5 2 1 = 37.75 4 .25 = 5 2.75 = 2 10..5 = 93 .25 4 1 = 83.5 2 . mješoviti i decimalni brojevi) Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise često susrećemo u životu).75 4 3 = 60.pretvaranje napamet (razlomci.5 2 6 18 37 1 = 6.5 = 8 5. I obratno: 0.75 4 3 = 8.25 4 1 = 3. Zapamtimo: 1 = 0.75 (i obratno)..75 4 3 = 35.75 = 32 . ..25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio .

često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0. −1 3 1 1 Npr.5 = −33 2 4 4 2 . 0. To je pola kilograma ili pola litre.75 4 30 20 = Napomena 2. 2 2 1 Nadalje.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 12/16 U životu: U svakodnevnom životu.25 -33. na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr.: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način. takoñer bismo dobili gore okvirene jednakosti.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način pretvoriti iz jednog oblika u drugi. = -0. tj. tj.5 = b) 51 1 = 102 2 3 = 3 : 4 = 0. kg ili litre. 4 Napomena 1.5 kg ili 1 1 0. samo još prepišemo i minus. Npr.5 -4. a) 0. litre .25 l" i to je četvrt litre.5 litre .75 = − 4 −8 = -8.

6 = Dobili smo početni zadani broj! 96 48 = . važno nam je samo uočiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr. =2 ) 4 4 4 → ako razlomak pretvaramo u decimalni broj. tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr. ) 1 1 100 9 9 općenito . -7 5 491 2 47 ( Npr. 9. Tako činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje. 5 = .6 5 5 30 = Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak.). -7 = . Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi. cijele. ostali oblici → razlomak . 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj. dobit ćemo ponovo zadani broj (naravno!). decimalne i mješovite) uvijek možemo pretvoriti u razlomke. skratiti razlomak! Npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 13/16 Pogled odozgo Uočimo i zapamtimo: razlomak → ostali oblici . Nasuprot tome.25 ) 4 10 20 = Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga što npr. Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat.. 10 5 . = 2. npr. a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke). 5 = .. Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. sve druge brojeve (prirodne. = 4 8 : 5 = 9..91 = . 4. mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli.. Pritom: → ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj. = 9 : 4 = 2.

) Pretvori u mješoviti broj.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11 5.5 decimalni broj b) razlomak decimalni broj 15.42 -15 -22 121 b) d) − f) h) − -9 -6 -11 6 4.25 8.4 3 n) −2 8 o) .09 6. a ako ne može u mješoviti onda u razlomak: a) 0.9 j) -600.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) .5817 624.) Sredi razlomke (odredi predznak.25 7 1 2 4.82 8 5 d) 0 g) −6 8 2.57 k) 0.4.0.711 e) − f) 4 -7 g) − -8 -11 -9 h) -10 3.5 a) b) 62.5 9 3 4 8.) Precrtaj i dopuni tablice: mješoviti broj (ako ne može u mješ.) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9 e) 6.) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7.) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse): 4 5 a) c) − -19 -17 -6 -3 b) d) − -35 -8 h) 4.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 14/16 Zadaci za zadaću 1.1 179 2 3 40 59 100 99 8 0. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 0. pretvori u mješoviti broj .75 8.3 i) -18.25 c) 13.5 e) 0.7 .napravi što se od toga može): 14 8 50 46 a) c) − e) − g) -5 20 -70 -7 .05 m) .75 d) 9.75 6. skrati.15 7 f) −3 c) ..21 -9 25 l) .25 f) 3.

4.75 4 4 1 3 d) 8 = 8. dva minusa daju plus.625 8 10 = 1.) Razlomačka crta označava dijeljenje.83 6 c) e) − f) g) 50 50 5 = = -70 70 7 121 -121 = = -11 -11 11 .05 = m) . .42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0.15 = c) .) a) 29 = 7. e) . c) .75 4 g) 18 i) 28 1 = 28.711 = 1000 2.. a neparan broj minusa daje minus! (Dakle.25 4 1 j) 17 = 17.25 4 2 = 0.57 = k) 0.) a) b) 14 -14 4 = = −2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = −3 = −3 -6 6 6 3 b) 2 = 0.46 46 4 = = −6 -7 7 7 .3 10 62 = 5. a tri minusa minus.63 11 c) − d) − h) − 4.) Ako je razlomak negativan.5 2 1 3 = 0.) a) 6 = 6 1 -15 1 -82 1 b) .6 3 67 = 3. 6.5 2 1 b) 9 = 9.4 = n) −2 -4 1 -5 100 = -1 20 i) -18.) a) 1 = 0.35 20 3 = 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 15/16 Rješenja zadataka 1.9 = j) -600.0.25 f) 5 = 5.5 2 3 h) 61 = 61.82 = d) 0 = 0 1 2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) −3 = 8 8 5 -43 g) −6 = 8 8 h) 4.21 = 21 100 3 -19 = 8 8 -4711 o) .3 = 43 10 -189 10 -60057 100 l) . d) .4 5 23 = 3.1 9 e) 3 = 0. b) . pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus.428571 7 5.25 e) = 0.75 4 4 c) 1 = 18.5 2 . uobičajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) − = e) − = g) − = − -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) − = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3.) a) .

) a) 0.5817 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 16/16 7.) a) mješoviti broj (ako ne može u mješ..25 5.1 89.25 7.075 6.75 = 13 d) 9.59 624.5 = 1 2 1 4 c) 13.75 8.5 4.25 = 62 f) 3.09 0. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 3 4 6 1 4 8 1 2 9 3 4 8 1 4 7 1 2 4 1 2 decimalni broj b) 0.5 9.5 0.5 0.375 razlomak .5 = 9 1 2 3 4 e) 0.25 8.75 6.5 8.7 12.5 151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15.25 = 1 4 3 4 b) 62.75 = 3 8.75 5.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful