Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek

1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Ovaj je materijal namijenjen svima onima koji u bespućima Interneta pokušavaju pronaći objašnjenja: kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako decimalne brojeve pretvaramo u razlomke i obratno, kako mješovite brojeve pretvaramo u razlomke i obratno i sl. Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja) dobro skrenuti pažnju učenicima. Naravno, kad se djeca prvi put susreću s ovim postupcima, ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje i posebne slučajeve, no kad se postigne sigurnost u postupcima, dobro je baciti na to sve i pogled odozgo. Pogotovo bi bilo dobro na početku cjeline "Racionalni brojevi" ponoviti sve postupke i uočiti njihove sličnosti, razlike...

Dakle. .) Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q . ovdje možete naći objašnjenja: → kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj → kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj → kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj → kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj → kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni → koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali znati napamet.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 2/16 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke.decimalni brojevi .prirodni brojevi . Dakle. možete naći u ovom materijalu. (Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve.cijeli brojevi . neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta brojeva. Obratno. Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih. a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja. U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju: . svi se oni mogu pretvoriti u razlomke.mješoviti brojevi.

. (čitamo "trinaest petina").. kad brojnik podijelimo nazivnikom dobivamo 7.... 6 = 6 12 18 24 = = = = . Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik. 4 kvadrata . . 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja prirodnog broja u razlomak. a u nazivnik napišemo broj 1. Oni opisuju koliko komada nečega imamo. pa npr. n= n .. Slikovni primjeri: a) 3 = = 12 4 b) 20 5 = = 4 . 2:7 = 2 . a brojnik koliko ih trebamo obojati.. Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N. Razlomačka crta označava dijeljenje. = = . . 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). Primjeri: 20 =5 4 56 =8 7 72 = 72 1 9 =1 9 brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.. razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve.. 4.... 7 5 = 5:9 9 . 5. npr. onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj. broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: 7= 7 14 21 28 42 70 = = = = . tj. Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. razlomačka crta označava dijeljenje. ali to nije jedini način! Naime. a ovo 13 kruga: 5 razlomak → prirodni broj . 1 2 3 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. Npr. 2. 8 7 4 .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 3/16 Prirodni brojevi i razlomci prirodan broj → razlomak . npr. 21 5 Npr. = = . Primjeri: 7= 7 1 25 = 25 1 87 = 87 1 Podsjetnik: Prirodni brojevi su brojevi: 1.) Slično tome. 3. on nije jednak nijednom prirodnom broju. 4 9 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 9 2 4 (U svakom od tih razlomaka.

. -2. 1 Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja cijelog broja u razlomak. Npr. -3. Primjeri: −40 = -8 5 −21 = -3 7 −32 = -4 8 −3 = -3 1 −8 = -1 8 Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom. = = . ali to nije jedini način! Naime..... a= a . Primjeri: -6 = −6 1 37 = 37 1 0= 0 1 -64 = −64 1 Podsjetnik: Cijeli brojevi su brojevi: . = = .. a u nazivnik napišemo broj 1.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 4/16 Cijeli brojevi i razlomci cijeli broj → razlomak . razlomke −28 −5 i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve. 1. dobivamo -6. 0... 3.. 2 4 9 (U svakom od tih razlomaka. 1 2 3 4 6 10 Podsjetnik: Razlomci su npr. 5 8 . Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka. brojnik 2 7 8 −7 4 . onda se taj razlomak ne može pretvoriti u cijeli broj. broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: -6 = −6 −12 −18 −24 −36 −60 = = = = . tj. razlomačka crta označava dijeljenje. Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik. 2. razlomak → cijeli broj ... pa npr. -1. . Skup cijelih brojeva označavamo slovom Z. .. kad brojnik podijelimo nazivnikom.) razlomačka crta nazivnik Razlomačka crta označava dijeljenje. on nije jednak nijednom cijelom broju.

Podsjetnik: Primjeri: 3 4 25 = 7 7 3·7+4 2 5 17 = 6 6 2·6+5 Razlomci su npr. ovo su 2 4 kruga: 5 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . 8 7 4 . 1 −49 = 8 8 1  1 Naime. a ovo 13 kruga: 5 Postupak: 1. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. 3 . 7 5 = 5:9 9 .. 2:7 = 2 ..dobiveni rezultat zapišemo u brojnik traženog razlomka. 8 9 7 9 Napomena: Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u razlomak. a brojnik koliko ih trebamo obojati. −6 zapravo označava −  6  . .Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 5/16 Mješoviti brojevi i razlomci mješoviti broj → razlomak . postupak je isti. Slikovni primjer: 2 5 6 = = 17 6 npr. 5 . Razlomačka crta označava dijeljenje. brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. . Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s nazivnikom i dodamo brojnik . Nazivnik prepišemo. a ⋅c + b b a = c c (čitamo "trinaest petina"). −6 Npr... ovo su 2 kruga: 3 (čitamo "dvije trećine"). 8  8 Npr. Objašnjenja: 3 4 7 = nazivnik prepišemo 25 7 2 5 6 = nazivnik prepišemo 17 6 Npr. Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. samo još prepišemo i minus. 2.

a ovo 13 kruga: 5 1. 8 7 4 . pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti broj ne može imati nula cijelih). nazivnik prepišemo Oni najčešće opisuju dio nečega. razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 11 jer je 7:11= 0 (i ostatak 7). rezultat tog dijeljenja zapišemo u cijeli dio (čitamo "trinaest petina"). brojnik podijelimo nazivnikom i: .. a brojnik koliko ih trebamo obojati. podijelimo 25:4 2. npr. 2:7 = 2 . ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 1. −17 2 = −3 . brojnik 2 7 razlomačka crta nazivnik 59 3 =7 8 8 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik smo prepisali rezultat dijeljenja 59:8 Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik. 7 Npr. 5 5 . npr. 4 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio Napomena 2. Npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 6/16 Podsjetnik: Razlomci su npr... Npr. ostatak tog dijeljenja zapišemo u brojnik 4. Razlomačka crta označava dijeljenje. 12 razlomak takoñer ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 4 12 jer je 12:4=3 (bez ostatka). Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega. . Postupak: 1.: Iz samog postupka je jasno: U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom imaju ostatak. 3 . 9 2 4 razlomak → mješoviti broj .: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima. Primjeri: 25 1 =6 4 4 59 3 =7 8 8 3. pa je = 3. 5 . ovo su 2 kruga: 3 Objašnjenja: 25 1 =6 4 4 (čitamo "dvije trećine"). .rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio .ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 2. 7 5 = 5:9 9 .. nazivnik samo prepišemo Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.

dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. → 8 7 4 .309 = 3 decimale 309 1000 0. Decimalni dio opisuje: .254 . npr. .2. Npr. -0.desetinke. a brojnik koliko ih trebamo obojati.0207 = 207 10000 3 nule 4 decimale 4 nule Postupak: 1.97 = ..4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.2 = 32 10 Npr. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. Podsjetnik: Primjeri: 4..51 = 451 100 2 nule 800.stotinke.4. -3.) ili . dobiveni razlomak još treba skratiti.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto pretvaranja u razlomak ne prepisuju.. 4. -3. ali bez decimalne točke. Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik. samo još prepišemo −397 −6 −3 minus.: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim..: → 2. razlomka nemaju smisla. Razlomačka crta označava dijeljenje.2 = 8002 4001 = 10 5 1 nula skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr. 2:7 = 2 7 . Razlomci su npr. -0. . 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 Napomena 2. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 decimala 0. ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi Podsjetnik: gornje primjere). ako imamo točno tri decimale ..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 7/16 Decimalni brojevi i razlomci decimalni broj → razlomak ... Slikovni primjer: 3. Ako je moguće. ako imamo četiri decimale . jednu decimalnu znamenku) . 2. 254.096.. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega.13. ako imamo točno dvije decimale . Koristimo ih da bismo opisali: . ako imamo samo jednu decimalu (tj.6 = = . to bismo pisali . . npr.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio različit od nule) 456 . Naime. 100 10 5 2 7 brojnik nazivnik Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje s nulom ili s nekoliko nula.desettisućinke. 3. te se početne nule prilikom → 1. nule u brojniku devedeset sedam tisućinki" 0029 29 itd. 0. 1000 1000 Ali.tisućinke.

= 5.7 5 4 30 20 = Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. = 8. 0.2. 58 = 58 : 7 = 8. 4. 2:7 = 2 7 .. 8 7 4 . ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je 8 24 = 24 : 8 = 3 ..6 3 20 Decimalni dio opisuje: .. te ih označavamo: .2857142857. npr.: → 2. Koristimo ih da bismo opisali: . .. ako imamo točno tri decimale .666. a brojnik koliko ih trebamo obojati.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0. 8 Napomena 2.096.4.. Primjeri: 17 = 17 : 5 = 3 . 254.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . 768904 cijeli dio decimalni dio Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom . ako imamo samo jednu decimalu (tj. U tom slučaju dobivamo tzv...75 4 . 4 5 20 = 3 = 3 : 4 = 0 .. ako se ponavlja samo jedna znamenka .. samo još prepišemo i minus..285714 7 20 6 0 4 0 5 0 1 0 3 0 2 0 6 0 4 0 .. 2 7 brojnik nazivnik Napomena 3. ako imamo točno dvije decimale .pismeno.: Ako prilikom dijeljenja brojnika s nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo riješiti.13. -23 = -23 : 4 = -5. .s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje znamenke perioda.desetinke. 24 Npr. jednu decimalnu znamenku) . Podsjetnik: Razlomci su npr. Npr.254 .desettisućinke..dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u decimalni broj. Napomena 1. -3.: S negativnim razlomcima postupamo na isti način. 2 0 2 0 . Razlomačka crta označava dijeljenje. Npr. 17 Npr. → 1. .. Tada trebamo uočiti koje se znamenke u rezultatu ponavljaju. tada se taj razlomak ne može pretvoriti u decimalni. 9 2 4 Oni najčešće opisuju dio nečega. ako imamo četiri decimale ..26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: . ako se ponavlja više znamenki..Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 8/16 razlomak → decimalni broj . .. = 1 7 : 3 = 5. -0. → 2 kruga (dvije trećine) 3 13 → kruga (trinaest petina) 5 .) ili .tisućinke.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.. npr.stotinke. beskonačni periodični decimalni broj.: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom nemamo ostatak. već u prirodni broj.točkom.. Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova dijelimo lik.

. 768904 cijeli dio decimalni dio 2 decimale 1 nula Postupak: 1.desetinke. samo još prepišemo minus. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. 4.061 = −93 .desettisućinke.. 3 .27 = . Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.13. 5 . ako imamo četiri decimale .) ili . dobiveni razlomak još treba skratiti. decimalni broj 0.27 ne možemo pretvoriti u 27 mješoviti broj. tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti (jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula).254 .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 9/16 Decimalni brojevi i mješoviti brojevi decimalni broj → mješoviti broj . jednu decimalnu znamenku) .8 = 673 1 decimala 8 4 = 673 10 5 skraćeni razlomak Decimalni brojevi su npr..2. 0.. -3. Decimalni dio opisuje: . 4..51 = 4 51 100 2 nule 673. ako imamo točno tri decimale .63 = 3 63 100 Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr. Podsjetnik: Primjeri: 4. -93. ako imamo samo jednu decimalu (tj.4.096.tisućinke. 61 Npr. Npr.. 254. Koristimo ih da bismo opisali: .. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 Napomena 2. Npr. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo u brojnik.: → 2. 1000 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio . Slikovni primjer: 3. Ako je moguće. 0.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd. 2.stotinke.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli..26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena: Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli. 3. već samo u razlomak. -0.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio traženog mješovitog broja. 100 → 1. Npr. ako imamo točno dvije decimale .: S negativnim decimalnim brojevima postupamo kao i s pozitivnim.

4. samo su zapisani u različitim oblicima. ako imamo četiri decimale .096.nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je cijeli dio veći od nule) 456 . jednu decimalnu znamenku) . Npr.. Podsjetnik: Decimalni brojevi su npr. zbog problema koje možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod dijeljenja).26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i one izgledaju ovako: Napomena 2.. Slikovni primjer: 2 3 5 → 1. = 7.desetinke.6 4 2 5 razlomačka crta nazivnik cijeli dio .4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i one izgledaju ovako: → 0.) ili . -0.4. Koristimo ih da bismo opisali: .: → 2.18 11 11 20 90 20 90 .375 8 8 Napomena 3... Podsjetnik: Mješoviti brojevi su npr.254 . 2 79 7 = = 7 9 : 11 = 7.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 10/16 mješoviti broj → decimalni broj .2.desettisućinke.13. ovo su 2 4 kruga: 5 8 9 7 9 (čitamo: "dva cijela i četiri petine") brojnik = 2.. a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj. ako imamo točno tri decimale . Naravno. Primjeri: 3 48 9 = = 4 8 : 5 = 9.tisućinke. Npr. I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake veličine.stotinke. Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih komada i još dio nečega.: S negativnim mješovitim brojevima postupamo isto kao i s pozitivnim... i preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja).1818..: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja. -3. Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti u beskonačne periodične decimalne brojeve. Decimalni dio opisuje: ... Npr. 768904 cijeli dio decimalni dio . 3 .. 3 −35 Npr. 5 . 0. −4 = = -35 : 8 = . (oba postupka su opisana na prethodnim stranicama) Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo problem imali i s nekim razlomcima). samo su zapisani u različitim oblicima...297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto devedeset sedam tisućinki" itd.4.dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli. 254. ako imamo točno dvije decimale . samo još prepišemo minus.6 5 5 30 = Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u razlomak. ako imamo samo jednu decimalu (tj.

75 (i obratno).75 4 3 = 35.75 4 3 = 8. 8 35 60 3 = 0. 3 62 83 1 = 0...25 = 71 13.. Zapamtimo: 1 = 0.5 2 6 18 37 1 = 6.5 = 3 8..25 = 5 2.25 4 . mješoviti i decimalni brojevi) Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te zapise često susrećemo u životu). I obratno: 0. a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem.5 2 1 = 37.25 4 1 = 83.75 = 32 ...75 = 2 10.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 11/16 Polovine i četvrtine .5 = 93 . 93.25 4 1 = 62.75 = 10 71..75 = 3 4 3 4 3 4 3 4 3. 4 Dakle.5 = 1 2 1 2 1 2 1 2 0.25 = 13 . Objašnjenje: Uočimo da: → razlomku → razlomku → razlomku 1 uvijek odgovara decimalni dio . .5 (i obratno) 2 1 uvijek odgovara decimalni dio ... 32. u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili obratno).5 2 .75 4 .25 4 1 = 3..75 4 3 = 60.5 2 1 = 18..25 (i obratno) 4 3 uvijek odgovara decimalni dio .pretvaranje napamet (razlomci..5 = 8 5.25 = 1 4 1 4 1 4 1 4 0.

: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način.5 = b) 51 1 = 102 2 3 = 3 : 4 = 0.75 4 30 20 = Napomena 2. Npr.75 = − 4 −8 = -8. litre . 4 Napomena 1.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način pretvoriti iz jednog oblika u drugi. takoñer bismo dobili gore okvirene jednakosti. na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr.5 litre .25 l" i to je četvrt litre. kg ili litre. često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0. 0. = -0.25 -33.5 = −33 2 4 4 2 . 2 2 1 Nadalje.5 -4. tj. samo još prepišemo i minus.5 kg ili 1 1 0. To je pola kilograma ili pola litre. tj. a) 0. −1 3 1 1 Npr.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 12/16 U životu: U svakodnevnom životu.

decimalne i mješovite) uvijek možemo pretvoriti u razlomke. 10 5 . Nasuprot tome. važno nam je samo uočiti rezultat i ostatak kod dijeljenja 8 9 1 ( npr.. npr. tada moramo pismeno dijeliti 9 ( npr. = 9 : 4 = 2. Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi.25 ) 4 10 20 = Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s dijeljenjem ili zbog toga što npr. = 2. Tako činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje. Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat.6 = Dobili smo početni zadani broj! 96 48 = . -7 5 491 2 47 ( Npr. dobit ćemo ponovo zadani broj (naravno!). ostali oblici → razlomak . Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. -7 = .. =2 ) 4 4 4 → ako razlomak pretvaramo u decimalni broj. sve druge brojeve (prirodne.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 13/16 Pogled odozgo Uočimo i zapamtimo: razlomak → ostali oblici . Pritom: → ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj. mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli. = 4 8 : 5 = 9. 48 48 Razlomak pretvorimo u decimalni broj.6 5 5 30 = Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak. 9.91 = . 4. a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke)..). cijele. 5 = . 5 = . ) 1 1 100 9 9 općenito .. skratiti razlomak! Npr.

) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve: 29 2 67 a) b) c) 4 5 20 d) 5 8 e) 3 10 62 11 5.75 6.7 .25 8.57 k) 0.5 a) b) 62.5 decimalni broj b) razlomak decimalni broj 15.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 14/16 Zadaci za zadaću 1.5817 624.) Pretvori u mješoviti broj.3 i) -18.5 e) 0.82 8 5 d) 0 g) −6 8 2.) Sredi razlomke (odredi predznak.25 7 1 2 4.9 j) -600.napravi što se od toga može): 14 8 50 46 a) c) − e) − g) -5 20 -70 -7 . skrati.42 -15 -22 121 b) d) − f) h) − -9 -6 -11 6 4.4 3 n) −2 8 o) .) Precrtaj i dopuni tablice: mješoviti broj (ako ne može u mješ.) Pretvori u razlomke: 2 a) 6 e) 5 9 b) .05 m) .5 9 3 4 8.75 d) 9.) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine): 1 1 3 1 1 a) c) e) g) 18 i) 28 2 4 4 2 4 1 1 3 3 1 b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17 2 4 4 4 2 7. a ako ne može u mješoviti onda u razlomak: a) 0.75 8.1 179 2 3 40 59 100 99 8 0.0.21 -9 25 l) ..15 7 f) −3 c) .4. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 0.25 c) 13.09 6.711 e) − f) 4 -7 g) − -8 -11 -9 h) -10 3.25 f) 3.) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse): 4 5 a) c) − -19 -17 -6 -3 b) d) − -35 -8 h) 4. pretvori u mješoviti broj .) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve: 2 23 3 10 a) b) c) d) 3 6 7 9 e) 6.

4 = n) −2 -4 1 -5 100 = -1 20 i) -18. b) .428571 7 5.4.5 2 .) a) 1 = 0.711 = 1000 2. c) . .) a) .82 = d) 0 = 0 1 2 47 e) 5 = 9 9 7 -31 f) −3 = 8 8 5 -43 g) −6 = 8 8 h) 4.5 2 1 3 = 0..5 2 3 h) 61 = 61.75 4 4 1 3 d) 8 = 8.46 46 4 = = −6 -7 7 7 .625 8 10 = 1. a tri minusa minus.) a) 6 = 6 1 -15 1 -82 1 b) .63 11 c) − d) − h) − 4. a neparan broj minusa daje minus! (Dakle.3 10 62 = 5.21 = 21 100 3 -19 = 8 8 -4711 o) .) a) b) 14 -14 4 = = −2 -5 5 5 -15 15 6 2 = =1 =1 -9 9 9 3 8 -8 -2 = = 20 20 5 -22 -22 4 2 = = −3 = −3 -6 6 6 3 b) 2 = 0. pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod dijeljenja: Paran broj minusa daje plus.3 = 43 10 -189 10 -60057 100 l) . e) .75 4 g) 18 i) 28 1 = 28.6 3 67 = 3. d) .57 = k) 0.25 4 1 j) 17 = 17.5 2 1 b) 9 = 9.83 6 c) e) − f) g) 50 50 5 = = -70 70 7 121 -121 = = -11 -11 11 .) Ako je razlomak negativan.75 4 4 c) 1 = 18.1 9 e) 3 = 0.4 5 23 = 3.15 = c) .) a) 29 = 7. uobičajeno je minus pisati u brojniku! 4 -4 5 5 -9 9 -8 8 a) = c) − = e) − = g) − = − -19 19 -17 17 25 25 -11 11 -4 -6 6 -3 -3 4 -9 9 b) = d) − = f) = h) = -35 35 -8 8 -7 7 -10 10 3. dva minusa daju plus. 6.9 = j) -600.05 = m) .25 e) = 0.0.25 4 2 = 0.25 f) 5 = 5.35 20 3 = 0.42 42 = =7 6 6 d) 5 = 0.) Razlomačka crta označava dijeljenje.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 15/16 Rješenja zadataka 1.

09 0.5 0.) a) mješoviti broj (ako ne može u mješ.75 6.5 151 179 9 65817 6247 3 59 99 100 10000 10 2 40 100 8 10 decimalni broj 15.75 = 13 d) 9.25 = 1 4 3 4 b) 62.75 8.375 razlomak ..075 6.25 8.5 = 9 1 2 3 4 e) 0.5 = 1 2 1 4 c) 13.25 = 62 f) 3.5 4.) a) 0.7 12.Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi Antonija Horvatek 16/16 7.5817 0.5 0.75 = 3 8.25 7.75 5.25 5.1 89.59 624. onda u razlomak) 1 2 8 1 4 5 3 4 5 1 2 3 4 6 1 4 8 1 2 9 3 4 8 1 4 7 1 2 4 1 2 decimalni broj b) 0.5 9.5 8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful