Larousse Tajna Drustva

TAJNA DRUTVA
PRIPREMIO
Jean-Franois Signier
U SURADNJI S
Renaud Thomazo
Naslov izvornika :
Les socitats secrtes
Copyright 2005. LAROUSSE
* KOJU SU VJERU IMALI GALSKI DRUIDI? * ZATO SE KABALA VRAA U MODU? * KAKVO JE PRAVO LICE TEMPLARA? * ODAKLE DOLAZI MAFIJA? * KAKO JE ORGANIZIRANA ZLOGLASNA AL-QAIDA? -o- -o- -o- -o- -oSVA TA PITANJA I JO MNOGO DRUGIH - UKUPNO 70 - OBRAENA SU U OVOJ KNJIZI KOJA PRUA ISTODOBNO NAJNOVIJE SPOZNAJE O TIM TEMAMA I UITAK ITANJA IVE I ZANIMLJIVE PRIE. -o- -o- -oKNJIGA OTKRIVA ITATELJU SVIJET TAJANSTVENIH INICIJACIJA, OBREDA, POTRAGA I UROTA.
EQ2007
Predgovor
ko eli podii veo s tajnih drutava, brzo e shvatiti da su ona pratila povijest ovjeanstva od samih poetaka. U neolitskim skupinama arobnjaci i amani prenosili su malom broju odabranih povlasticu komuniciranja s duhovima. U antikim gradovima ivjeli su jedni uz druge slubeni i javni kultovi s tajnama koje su bile nedostupne svjetovnjacima, a na rubu velikih religija uvijek su nastajale sekte u kojima je otkrivenje na para doksalan nain trebalo ostati skriveno. Tajna koja ostaje skrivena esto je duhov na, katkad ezoterina, ali politika sfera ne bjei od elje da se u sklopu drutva koje sve vie eli ovladavati svim aspektima postojanja izgradi druga organizaci ja, koja e zbog toga to se ne moe staviti na mjesto drave ili neke druge crkve, koje su sveprisutne, djelovati u ilegali.
U prirodi je tajnih drutava i nedvojbeno u njihovoj funkciji da izbjegavaju povijest ili da se u njoj javljaju tek privremeno. S obzirom na tiinu koja je ukot vljena u praksi njihovih kultova i tajnost potrebnu za uvanje znanja za koje tvrde da ga posjeduju, njih nema u povijesti ljudi, koja je ipak povijest drutava. I sama ta injenica ini ih tako fascinantnima. Fascinacija je to vea to svatko primjeuje da je odreen broj njih imao vanu ulogu i da e za neke i dalje biti nejasni, ali utjecajni akteri u politikom, drutvenom i duhovnom ivotu naih drutava. Tu je dobro usidreno uvjerenje, mjesto svih matanja i najluih glasina, od "masonske urote" do pretpostavljenog utjecaja Opus Dei, od "velikoga djela" alkemije do sve mone mafije. injenica to su tajna upuuje na zle namjere i potkrepljuje sum nju. I napokon, kako danas zanemariti presudnu ulogu carbonara u Europi 19. stoljea ili mo amerikoga Ku Klux Klana? U oima svjetovnoga ovjeka sve se to lagano mijea, dajui prednost najuzbud ljivijim ili najudnijim tumaenjima. Templarski red koji je nestao u 14. stoljeu navodno je jo meu nama kao uvar neizrecive tajne koju nedvojbeno dijele rosenkreuzeri ili lanovi nekog ceha ili pak slobodni zidari, ako svi i ne sudjeluju u istoj i velikoj zavjeri... Zna se kako su jo nedavno bile popularne te teze! Otkriti dio onoga to su bila i to jo jesu odreena tajna drutva meu onima najpoz natijima - to nije najmanji paradoks - znai osvijetliti mranu stranu povijesti, ali i obnoviti neke potrebne istine.
>>>Tajna vjerska drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . . . . . . .6 >>>Tajna inicijacijska drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . .76 >>>Tajna politika drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . . . .130 >>>Tajna zloinaka drutva (sadraj) . . . . . . . . . . . . . 196
Tajna Drutva
Tajna vjerska drutva

Ljudska drutva, ak i ona najprimitivnija, uvijek su se ustrojavala zbog vjerovanja, dogmi, postupaka koji povezuju ljude s nekom transcendentnom vjerom. Postoji neto ili netko tko izlazi iz uskog okvira ovjeanstva i s njim je mogue stupiti u kontakt - poruka je koju daju vjere koje su preuzele i kodificirale dogme.
A PUTU BOGA ILI BOGOVA UVIJEK SU
nice smrtnika. Tajna se oituje na razliite na ine. Najoitija je tajna pripadnosti. To je pri mjerice sluaj kod druza ili alavita koji su stoljeima prakticirali taqiyu ili "dvolinost" kako bi izbjegli progone, ali i da bi bolje ouvali svoj kult. Identitet lanova Brae i stoe, izraelske sljedbe iz 10. stoljea, koji su u meuvremenu stvorili vano knjievno djelo, jo se danas ne zna. Ovdje nalazimo dvostru ku znaajku koja je svojstvena tim skupinama. Zatvorena drutva su esto progonile slubene religije iz kojih su ona vie-manje proistekla i kojima su katkad mogla ugroziti autoritet i dominaciju. To je npr. sluaj s gnosticima koie su kranski autori snano optuivali ili manihejcima koji su udaljili od sebe zoroastersko sveenstvo. S druge strane veina tih skupina iskazivala je veliki prezir prema drugim obre dima, pa otuda njihova elja da se u to ne mi jeaju. Zato su privrenici antikoga orfizma redovito odbijali prisustvovati svetkovinama u grkim gradovima. Prakticiranje tajne ne odnosi se samo na identitet lanova nekoga vjerskog drutva, nego se odnosi ponajprije moda na poruku kojoj su oni privreni i iji su iskljuivi korisnici. Ta poruka openito proizlazi iz otkrivenja upu enog veoma malenom broju osoba. To je bio sluaj s gnostikim sektama iji su lanovi tvr dili da su im povjerene skrivene tajne to ih je
postojale dvije staze. Prva, najrai renija, je egzoterina. Ona se sastoji od poruke namijenjene veem bro
ju ljudi. Tri religije Knjige, judaizam, kran stvo i islam po prirodi su egzoterine religije; biblijski proroci Isus ili Muhamed bili su nosi telji boanske rijei svima pristupane. Ali na rubu tih velikih kultova postoji druga staza pristupa boanskome, koju karakterizira nje zin ezoterian i elitistiki aspekt. Ezoterian zasigurno, jer utrti put ima za cilj preobliko vati bia "iznutra", pretvarajui ih u posve ene. Elitistiki zato to su ti privrenici malobrojni i smatraju se akom izabranih ko jima je namijenjen pravi spas. Pristae ezote rinoga puta svijet, uostalom, dijele na dvije kategorije osoba: posveene, koji jedini mogu teiti pravoj istini, i ostatak ljudi koji se kva lificiraju kao "neznalice", "bezbonici" ili jed nostavno "svjetovnjaci" koji nisu sposobni primiti boansko otkrivenje. Ta koncepcija navodi posveene mukarce ili ene da se na laze u ezoterinim i zatvorenim bratstvima koja uvaju nauk i posebne obrede to je jam stvo najvie duhovne nagrade. Tako se tajna nalazi u sreditu tih vjerskih drutava. Ona je njihovo vezivno tkivo, temelj; bez nje nestaje dar povlatene veze s boan stvom, a sljedbenici su izloeni sudbini zajed
F T G A I A NA P E H D O STRANICI: Ovaj jedini preivjeli u O O R FJ RT O N J eljeznikoj nesrei u Beninu je u punom transu kulta vudu. Obredi i mo te religije u isti mah privlae i zastrauju.
Sadraj
Isus nakon uskrsnua otkrio apostolu Ivanu. Samo se nekolicina onih koji su bili posveeni u te tajne mogla nadati da e stei vjeni i vot. Ta shema vrijedi za velik dio starih tajnih drutava koji su priopavanje tajni uinili temeljem svojega nauka. I danas velik broj vjerskih sljedbi svojim lanovima prikazuje u lijepom svjetlu priopenje neizmjerne tajne, igrajui esto na kartu njihove naivnosti ili oaja... Ima jo jedno podruje u kojem prevladava tajna: to je podruje kultova. Religija obve zuje, slavljenje kulta je svojstvo veine tajnih vjerskih drutava. Te ceremonije koje su neraz dvojne od poruke koja se odailje privrenicima esto su ostale neprobojne sve do naih dana. Moemo samo zamisliti prizor kojem je morao prisustvovati faraon, vrhovni sveenik upuen u arkane egipatske religije. O kultu eleuzinskih misterija, povezanih s Demetrinim ili Perzefoninim kultom, ne znamo nita. Kao i kod velikih religija, obred osigurava ko heziju zajednice, a odravati ga skrivenim pred oima neposveenih, znai dodati mu auru tajnovitosti koji napokon uvjerava sva kog lana da s ostalima dijeli iste kretnje, iste rijei to ih znaju samo oni, uvrujui ga u njegovoj vjeri. U tiini egipatskih misterija Stroga duhovnost orfizma Orgijastian Dionizov kult Eleuzinski misteriji Antiki proroci i vraevi Kibela, Izida, Mitra... Tajanstveni istok u Rimu U srcu keltskoga svijeta, druidi Eseni: sekta na izvorima kranstva? Gnostike sekte i Kristova tajna Izmeu sjene i svjetlosti borba manihejaca "Prava rije" Shingonaa Duhovni grad Brae istoe Iz sjene brda na vrh moi: alaviti Ve tisuu godina druzi Tarqa, islamska tajna bratstva Kabalisti inicirani u tajne Biblije Vrtei dervii ili ples za molitvu Od hereze do legende, katari . . . Politike ambicije Bijeloga lotosa Sumnjivo dobrotvorstvo Drube Svetoga Sakramenta Propovjednici-arobnjaci vudua i makumbe Utjecaj organizacije Opus Dei . . . . . U okrilju vjerskih sekti 61 65 ...... 69 59 31 33 35 37 39 43 47 51 53 57 19 23 27 29 07 11 13 15 17
U tiini egipatskih misterija

Majka svih inicijacija, stari Egipat, prua bajoslovnu panoramu spomenika, slika i tekstova kojima odjekuju tajanstvene ceremonije vezane uz ive, ali i mrtve...
GIPANI P R I D O L I C A M A NISU po-
Ozirisovi misteriji
U svojoj prii grki autor evocira naj slavnije egipatske misterije koji su se smatrali temeljnim mitom koji jami vjeni ivot. Legenda kae da je Oziris bio ubijen, a zatim mu je njegov brat Set iupao udove. Njegova sestra i ena Izida dala se u potragu za ostacima svo jega mua razbacanima na etiri strane svijeta. Uz stranu borbu protiv Setovih saveznika uspjela je sastaviti Ozirisovo tijelo. Zatim je uz Tota, uvara sveg zna nja o inicijaciji, otpratila ostatke svoje ga mua kako bi bio zakopan u Abidosu prije nego to se ponovno rodi. Smisao te prie kae da svaki inicirani, kao to je Oziris, moe nadivjeti smrt. Oziris je napokon bog ivota i raslinja; Egipani su obiavali zalijevati kipie boga kako bi im ondje proklijalo ito. Najvaniji Ozirisov hram nalazio se u Abidosu gdje su se jedanput na godinu slavili veliki misteriji o kojima govori Herodot. Organizirali su ih sveenici, a sastojali su se od goleme predstave koja bi poprimila glavne elemente mita. Brod u kojem je bio sarkofag s ponovno sas tavljenim bogom vjernici su gurali do njegova hrama. Pratei lau sveenici su oponaali borbu protiv Ozirisovih ne prijatelja koji su se protivili njegovu uskrsnuu. Ti su misteriji bili javni. Nji ma je prisustvovala velika gomila. No u sredini hrama tajni su misteriji okupljali samo sveenike i inicirane.
vjeravali tajne koje su posje dovali (...), nego su ih uvali samo za one koji su trebali pristupiti kraljevstvu, a meu svee nicima za one koje su smatrali najis kusnijima po odgoju, obrazovanju i podrijetlu." Tim je rijeima Klement Aleksandrijski u 2. stoljeu poslije Kri sta podsjeao na duboko inicijacijski karakter egipatske religije. Ali on je ne savreno opisao svijet iniciranih. Daka ko da se svjetina morala zadovoljiti time da ostavlja milodare na ulazu u hram. No ipak je osim sveenika i fa raona i nekoliko sretnih odabranika imalo pristup u egipatske misterije. ini se da je to bio sluaj s grkim po vjesniarom Herodotom koji opisuje kako se u Ozirisovu hramu, smje tenom u Saisu na delti Nila, odvijala no "prikazivanja njegove patnje ko ju su Egipani nazivali misterijima. Ja znam vie pojedinosti o tim predstava ma, ali utimo radije o tome. Isto tako i o sveanostima inicijacije Demetre ko je Grci nazivaju tezmoforije." to je, dakle, Herodot vidio u drutvu drugih Egipana, a nije elio otkriti svojim su vremenicima?
Oziris sa ezlom i biem, kraljevskim znakovljem. Kao najvanija osoba egipatskoga panteona, on je pravi bog inicijacija i predsjeda najpoznatijim misterijima antikoga svijeta.
Inicirani, gospodar vjenosti

Ovi posljednji bili su jednog dana pro ieni i uvedeni u svetite kako bi on dje promatrali boanstvo. Taj im je kratak prolaz otvarao vrata vjenoga ivota. Postoji tekst koji kae da je budui inicirani, mistagog, "uao u Ozirisov hram (gdje je) otkrio velove onoga koji se tu nalazio", postajui tako "gospodarom vjenosti tvorei jedno bie s Ozirisom." Takva su svjedoanst va na alost rijetka jer je tajni karakter inicijacije i tih misterija bio ljubomorno uvan. Evo zato se egiptolozi trude pro drijeti u tajne iniciranih zajednica u to
KEOPSOVI IZRAUNI
raena u 27. stoljeu prije Krista na visoravni Gizi, od antike naj vie zadivljuje i intrigira zbog svojih velianstvenih dimenzija. I danas neki u tome vide vie od jednostavne di vovske grobnice i zastupaju ideju da se radi o hermetinom djelu. Ta je teza nastala tijekom iskapanja zdanja po etkom 19. stoljea: dvojica Britanaca, nakladnik John Taylor i astronom Charles Piazzi Smith posveuju se iz raunima po nacrtima piramide. Pre ma toj dvojici proizlazi da je bila graena oko broja pi i zlatnoga broja koji je mnogo stoljea poslije opisao Pitagora. Osim toga njezine su etiri strane savreno orijentirane prema e tiri strane svijeta, a njezin glavni hod nik upisuje se u pravi kut koji tvori Zemlja sa zvijezdom Sjevernjaom. To je bilo dovoljno pa da sve vrste duho va povjeruju kako su u spomeniku otkrili ezoterinu oporuku egipatskih astronoma i geometara. Mi danas znamo da su ovi posljednji dovoljno vladali matematikim alatom i da konstrukcija ne duguje nita nekoj vi oj sili koja bi je nadahnula. Meutim ostaje nejasno je li to vrhunac inicijacijske arhitekture ili grob namijenjen velianju kralja-boga. (grobnica definitivno nije)
D SVIH PIRAMIDA KEOPSOVA, sag-
Ozirisa je uhvatio u klopku njegov brat Set koji e ga zatvoriti u koveg i predati Nilu. Njegova smrt izvire iz egipatskih inicijacijskih obreda.
jevrsnoj svetinji nad svetinjama (naos). Inicirani je zatim morao potovati odreeni broj pravila: zabrana laganja, krae ili otkrivanja sadraja misterija... Osim toga poduili su ga nekim formu lama za dan kada e se suoiti sa smru.
vrijeme. ini se da je bio niz stupnjeva unutar njih, zna se takoer da su za vri jeme proslave misterija neki inicirani imali pravo zadravati se u Ozirisovoj barki dok su je drugi napustili. U svakom sluaju, koliko se to danas moe rekonstruirati, svi su proivjeli isti obred pranja koje isti prije nego to su uli u hram. Katkad tekstovi spominju posto janje nekoga uvara koji ispituje uljeze o motivaciji prije nego to mogu poeti promatrati kip boanstva skriven u svo
Sveenici i faraon, veliki inicirani

Dugo su vremena inicirani vjerojatno bili sveenici i faraon i smatralo se da su samo oni sposobni da se priblie boan stvu. Faraon, neprijeporni vladar izgle da kao potpuno iniciran: ratnik vjet u rukovanju orujem i plemenitim vjeti nama kao to su streliarstvo, lov i rat, on je takoer najvei egipatski sveenik.
Njegova ceremonija ustolienja je prili ka da ga se inicira u Ozirisove misteri je. Nakon to je proien i okrunjen uvodi se u boje prebivalite u sredite hrama: sveenici pred njim vjerojatno izvode glavne prizore iz mita. Tada fa raon postaje vrhovni vjerski lik u car stvu; ima dunost da organizira kult bogova kako bi zadrao svjetski pore dak. Vrhovni sveenik samo je njegov zamjenik. ini se da je ovjek-bog, faraon u poetku bio jedini koji je mo gao oekivati ivot poslije smrti, jer je on sam bio slika i prilika novog Ozirisa. Svi su sveenici bili inicirani u mis terije boanstva kojem su sluili. Sveenstvo egipatskoga hrama orga nizirano je po strogoj hijerarhiji: oko velikog sveenika, velike linosti kad se radi o Amonu u Tebi ili Ozirisu u Abidosu, nalazi se mnotvo "proroka" zaduenih za manje vane slube. Na njihovoj razini slave slubu boju "predstojnici misterija" ija se funkcija trebala sastojati u tome da se organizi raju inicijacijske ceremonije. U treem
PONAANJE KOJE TREBA SLIJEDITI NAKON SMRTI
iniciran s onu stranu smrti ulazi u vjeni ivot zahvaljujui popudbini kao to je Sveta knjiga. "Nalazim ponovno svoje srce, svoj srani mii, svoje ruke, svoje noge, svoja usta, (sve) svoje udove kako rade. Mogu raspolagati pogrebnim darovima, vodom, povjetarcem, valom, rijekom. (...) Podiem se na lijevu stranu i premjetam
MATRA SE DA MUMIFICIRANI POKOJNIK na desnu; diem se na svoju desnu stranu i premjetam na lijevu, sjedam, ustajem, otresam prainu, jezik i usta su mi vjeti vodii. Ona; tko poznaje tu knjigu moe izai usred bijela dana i etati zemljom medu ivima, a ne moe nikada poginuti. To se pokazalo uinkovitim milijun puta." Prema Knjizi mrtvih, Pariz, Le Cerf 1976.
krugu nalaze se obini sveenici, "sluge boje" kojima su pomagali svakoga dana sveenici-uabi, "isti", zadueni da oiste hram palei tamjan ili prinosei u njemu rtve ljevanice.
Knjige mudrosti
Poruka egipatske inicijacije saimlje se u nadi u ivot poslije smrti. Ali inicijacija nije bila dovoljna za to; trebalo se jedna ko tako pripremiti za drugi svijet s pomo u svetih knjiga kojima su Egipani pridavali najveu vanost. Na jednom pa pirusu pie da je "Oziris vidio spise (kra lja) Raa. A oni su jednako korisni Ozirisu
Ovaj izvadak iz Knjige mrtvih predstavlja suenje pokojnicima: dok Anubis vae due, Hor vodi mrtvaca prema Ozirisovu sudu. ( i na sljedeoj strani )
kao i onima koji ih itaju i onima koji ih promatraju na zemlji." Te svete knjige ostale su ouvane u hramu, a sveenici i inicirani u boga mogli su potraiti savjet u njima kako bi se pripremili za smrt. Tonije, ona koju zovu "Knjiga dvaju pu tova" opisuje put koji treba slijediti, zamke, ali i spasonosne formule koje treba izgovoriti pred strogim uvarima svijeta mrtvih. Tu se nalazi i tona karto grafija toga svijeta prepunog zamki: dva puta - jedan vodeni, drugi kopneni - vo de na sveto mjesto gdje se nalaze Oziri sove spasilake tekuine koje daju vjeni ivot. Tko nije proao to djelo, bit e nesmiljeno udaljen od ove potrage.
10
Jedna druga knjiga doivjela je neo binu sudbinu: Knjiga mrtvih. To je dje lo jedinstveno u svojem anru jer nije bilo iskljuivo namijenjeno Ozirisovim posveenicima. Naprotiv, mogla se na baviti uz odreenu svotu novca. ini se na posljetku da se religija demokratizi rala tijekom vremena. Pomalo su se po ugledu na faraona najbogatiji ljudi dali balzamirati te su nosili u svoj lijes knji ge iji ih sadraj treba zatiti od opas nosti drugoga svijeta. U tom sluaju inicijacija je odrana poslije smrti.
Oko Hora, boga s tijelom ovjeka i glavom sokola. Ozirisovo i Izidino posmre pomae majci da svlada Seta i osveti ubojicu svojega oca.
Egipat, majka inicijacijskih drutava?

Vrlo je rano primijeen duboko ezote rian i inicijacijski karakter egipatske religije. Grci su tu bili osjetljivi, oni ko ji su od Pitagore, ali i od Orfeja uinili posveenike u egipatske misterije. i njenica da su se oni odrali tisuama godina oito je pridonijela tomu da su postali slavni i privlaili hodoasnike iz sredozemnoga prostora poput Herodota. U rimsko doba Izidini i Ozirisovi misteriji bili su takoer veoma popu larni kod naroda koji tu nalazi utjehu poruke nade poslije smrti. U 2. stoljeu Apulej u svojoj knjizi Zlatni magarac
preko svojega junaka Lucija prikazuje uzbuenje i zanos koji prate ini cijacije u Izidin kult. Drugo naslijee koji e od Egipta uiniti domovinu ezoteri noga znanja Corpus hermeticum, skup tekstova, meu kojima je i slavna "Smarag dna ploa", koji se pripisuju osobi pod imenom Hermes Trismegist, spaja egipatskoga boga Tota i grko ga Hermesa. Hermetizam je roen u Aleksandriji za vrijeme helenizma i trajno je obiljeio zapadnu povijest, po sebno kad je otkriven u renesansi. Na posljetku Europu je obuzela prava egiptomanija od 18. stoljea i jo vie u 19. stoljeu nakon ekspedicija - posebno francuskih - u zemlju piramida. Egipat, koji se smatra najstarijom civilizacijom u povijesti, mogao je biti samo lonac za
taljenje svih tradicionalnih znanja. Slo bodno zidarstvo bit e odraz te mode: neki njegovi lanovi rado e potvrditi kako su graditelji Salomonova hrama preuzeli dio svojega umijea od gradi telja piramida...
Stroga duhovnost orfizma

Sljedbenicima orfizma obeava se ivot prepun sree nakon smrti, uz izbjegavanje stalnoga ciklusa reinkarnacija. Taj je kult prekinuo sa slubenom religijom koja je prola cijelu antiku.
RATIVI SE S PUTOVANJA S ARGO-
nautima Orfej, sin muze Kaliope, zaljubljuje se u lijepu nimfu Euridiku koja umire na dan njihova vjenanja. Shrvan od boli Orfej silazi u podzemlje gdje svo jim pjevanjem oara Hada i njegovu enu Perzefonu, ishodivi od njih oslo baanje svoje ljubljene pod uvjetom da se ne okree prema njoj prije nego to stigne u svijet ivih. Vraajui se, Orfej zaboravi Perzefonin savjet i gubi Eu-
ridiku zauvijek. Lud od boli osmiljava misterije koji se temelje na njegovu is kustvu smrti i njegovoj preobrazbi pri je nego to je sam umro od ruku ljutih bakhantica zbog svoje iskljuive ljubavi. Mit o Orfeju u uskoj je vezi s likom Dioniza. Orfika legenda uinila je od njega Zeusova i Perzefonina izvanbra na sina i rtvu ljubomorne Here koja e ga izruiti Titanima da ga raskomada ju. Na njih se pak sruio Zeusov bijes i iz njihova pepela rodila se ljudska vrsta. Tako ovjek roen od bogova ima dio boanske naravi. No njegovo postojanje prije Dionizove smrti ini se kao mrlja. Evo zato je besmrtna ov jekova dua osuena da se seli iz tijela u tijelo, a da nikad ne nae poi nak. Ta je pria u sreditu orfikoga nauka.
U traenju istoe
Od 6. stoljea pr. Kr. nauk koji se prip isuje Orfeju uvelike je rasprostranjen u Grkoj, ali ostaje tajna, rezervirana za manjinu prema rijeima samoga pjes nika: "Zatvorite vrata svima koji nisu posveeni bez razlike." Posveeni ue da je zaboravljanje Perzefoninih savjeta prouzroilo gubitak Euridike. Na isti je nain kod ovjeka zaborav njegove bo anske naravi i dramatinih okolnosti
ZLATNI LISTII
matralo se da zlatni listii iskopani iz grkih grobova u 19. stoljeu prate sljedbenike orfizma u smrt. Formula "Dijete sam zemlje i zvjezdanog neba" otkriva uvaru izvo ra sjeanja da je dua mrtvaca inicira na u Orfejeve misterije i da ima pravo oteti se zaboravu i reinkarnaciji. "Nai e u Hadovoj kui lijevo jedno vrelo; uz njega se uzdie bijeli empres; uvaj se pribliiti se ak tom vrelu (zaborava). Tu e nai drugo, svjeu vodu koja tee iz movare sjeanja, uvari stoje pred njom. Reci im: 'Ja sam dijete zemlje i zvjezdanoga neba: vi to sami dobro znate. Osuen sam od ei i umirem; dajte mi smje sta svjee vode koja tee iz movare sjeanja.' I oni e ti dati piti iz boan skog izvora, a ti e zatim vladati me u junacima." Citat iz. knjige Ezoterizam P. A. Riffarda, Pariz, Robert Laffont, 1990.
U klasinom panteonu Doiniz daje mukarcima i enama (desna stranica) sreu preko ekstaze (mozaik svile na Argosu u Grkoj, 4.- 5. stoljee).
11
Stroga duhovnost orfizma
orfiari prekidaju s vjerskim obredima grada koji pristaju na krvave rtve i gozbe u ast olimpskih bogova. Mukarci, ene svih stanja, orfici se udaljuju od drutvenoga ivota kako bi bolje isprali mrlju svojega roenja. To sektako ponaanje im je, uostalom, donijelo odreeni prezir filo zofa poput Platona ili drama tiara poput Euripida koji kritiziraju drskost orfeotelesta to obeavaju spas u zam jenu za korjenitu promjenu naina ivota.
Orfiki misteriji
Posveeni u orfizam ne za dovoljavaju se da vode ist ivot; oni osim toga imaju povlasticu da sudjeluju na inicijacijskim misterijima koje su im svojstvene i o kojima znamo ma lo. Tijekom tih ceremoni ja prisjeaju se Dionizove smrti, no smatra se da se mi steriji sastoje samo od savjeta o ponaanju kojeg se treba pridravati na drugom svije tu. Sljedbenike se poduava geografija boravka mrtvaca, savjetuje im se da ne piju vodu s vrela zaborava; otkri va im se posebno lozinka koja e im omoguiti da se napiju s vrela sjeanja kako bi
izbjegli beskrajan ciklus reinkarnacije. Kako bi nadopunili poduku u misteriji ma, posveenici dobivaju zlatni listi u koji su urezane te preporuke. Kad oni umru, taj se listi ukapa uza njih kako bi posluio kao popudbina u Had. Ta tajna poduka jami samim posveenicima blaenstvo vjenoga ivota. Orfizam koji se uvelike razlikuje od eleuzinskih misterija za koje se posvee nici vraaju kui nakon inicijacije, blii Pitagorinu nauku doivio je nepobitan uspjeh u grkom svijetu, a zatim i u rimskom. U prvim stoljeima poslije Isusa Krista orfika drutva se formira ju u pitagorizmu prije nego to su nestala kad je jednom napokon uspo stavljena kranska era.
Rastanak Orfeja i Euridike koje se Hermes sprema odvesti u podzemlje. Bareljef u mramoru iz klasinoga razdoblja na kojem su imena dodana u renesansi.
njegova roenja uzrok njegovih stalnih utjelovljenja. Na posljetku prema njima dua oslo boena od tijela u trenutku smrti pije iz vrela zaborava prije nego to se reinkarnira. Samo orfiko otkrivanje moe slo miti tu sudbinu zablude. Pod vodstvom inicijatora, orfeotelesta, orfiari se okupljaju u bratstva nazvana "tijaze" gdje im se prenose inicijacijska znanja i gdje prakticiraju stal nu askezu, a posebno istou obiljeenu apsolutnom zabranom prolijevanja kr vi i konzumiranja mesa. Ta zabrana je bremenita znaenjem jer ukljuuje da
12
Orgijastian Dionizov kult

Vino koje tee potocima za razuzdanih bakanija, ene koje naputaju svoje ognjite da bi se bacale u tua naruja, ivotinje divljaki rtvovane... Samo nekoliko posveenih mogu prodrijeti u misterije grkoga boga.
rizor se dogaa u Tebi. Pentej, unuk kralja Kamda razljutio se. "A za zlo novo ujem, to no titi grad. Rad l a n e slave boga Bakha prag nam na svijet enski pusti i pogori sjenatoj sad vrlja, novom bogu, da - Dionisu. I lete kuda koja, kriju se nasamo i zagrljaju mukome se odaju; (...). Iz zemlje Lidije je, kau, doo nam tuinac neki, a arobnik, baja je sa kovricam plavim, kosom miris nom. I dane noi skupa s njima boravi i momam' hvali svetu slubu bakhovsku. Gdje enske se na gozbi soka, kaplje mae grozdove, tu prave, zdrave slube boje nema ve!" (prijevod Koloman Rac). Tako dramatiar Euripid evocira u svojoj tragediji Bakhantice Dionizov lik i demonski kult. Ovaj veoma popularni grki bog predmet je slubenoga kulta u Ateni gdje se na velikim dionizijama svake godine u oujku odravaju velebne pri redbe koje slave buenje prirode; pro laze povorke, slavi se, pije i prisustvuje kazalinim natjecanjima na kojima se ogledaju najbolji dramatiari toga do ba. Ali usporedno s tim javnim prosla vama i, kako to naglaava Euripid, tajni posveeni krugovi iji glavni likovi ene zazivaju Dioniza kao boga zanosa, oslo baanja i blagostanja.
U tajni tijaza
Nema hrama posveenog Dionizu pa se zato njegovi vjernici okupljuju u tijazama, vjerskim skupinama od nekoliko desetaka osoba koje slave boanstvo u nadi da e upoznati sreu na drugom svijetu. Za razliku od drutvenih obia ja onoga vremena robovi kao slobodni graani ondje su prihvaeni, a "bakh antice", posveene ene, u sreditu su
Podignut ispred hrama u Delu u Kikladama taj golemi kameni falus bio je posveen Dionizu, bogu vinove loze i vina, ali isto tako i muke snage.
13
obreda. Inicijacije sadravaju nauk i ifrirane postupke kao to je izlaganje falinih predmeta, plesovi, bievanja isto tako obiaji na koje podsjeaju slike u Pompejima. No najspektakularnija manifestacija Dionizova kulta nalazi se u orgijama (doslovno "tajni obredi") nazvanim i "bakanalijama" koje su se prireivale u sklopu tijaza od davnih vremena. Ti jekom tih bakhantskih orgija posveeni stavljaju na sebe koe divljih ivotinja, krune od brljana ili bora i svaki izdie tirs, vrstu batine napravljenu od vinove loze ili brljana. Tako ukraeni Dionizovi sljedbenici daju se u mahnitu trku kroz brda, traei divlje ivotinje koje progone pokazujui nasilje i okrutnost i ije svjee meso jedu. Ekstatini pleso vi, pjesme, rtve ljevanice naglaavaju lov i krvavu gozbu dajui svetkovinama frenetian izgled koji plai suvreme nike. Tim obredom vjernici se ele pri sjetiti zgode kad su Dioniza, dok je jo bio dijete, Titani privukli, raskomadali i zatim proderali prije nego to se po novno rodio. Bakanalije stalno ponav ljaju taj dramatini dogaaj koji je bio uvod u ponovno roenje obeano posveenima.
Skandal bakanalija
Bakhove svetkovine slave se u Rimu od 3. stoljea pr. Kr. Nakon grkih tijaza slijedile su bakanalije, bratstva koja takoer u najveoj tajnosti tuju Dion
BAKHIJSKE ORGIJE
ad vrijeme doe kolu,slavi Bakhovoj, a one tapom - tirsom stale mahat (...). Sva se gora pomami i zvjerad - trku nita ti se ne ote (...). One srni, hrupi na junad, to pasla travu, rukom golom, bez gvozda. I jedna od njih gojno tele popadne svojem snagom ruke svoje rika stoji ga. A druge kidat, trgat stale ju-
Takva djela poinjena u posveenom kadru dokaz su teke ljage. Represija je strana: u Rimu je proglaeno opsadno stanje i u cijeloj Italiji izreeno je na tisue smrtnih kazni. Sluaj bakanalija slian je pokoravanju. Bakhiki miste riji, njihov tajno i neumjereno ozraje PREMA EURIPIDU samo je povrijedilo rimski senat koji se bojao da bi takav kult mogao izmaknu nice. I vidjet bjee bedro, papak raskidan, gdje gore, dolje se baca; visi komade sa jela ti kontroli drave. Pod prijetnjom osu - krvi kapi s njega cijede se. (...) Po zemlj, de bakhika drutva nestaju na neko bezbroj ruku mladih svali ih. Is mesa kou vrijeme. Javit e se dva stoljea poslije bre zgule, odem, no vjeu moe zjeni pod carstvom prije njihove potpune za sklopit kraljevskoj. brane u 4. stoljeu kada kranstvo Euripid, Bakhe, stih 723-747 (hrvatski prijevod Kolomana Raca) postaje slubenom religijom rimskih careva.
iza, prekrtena u Bakha. irenje tih gru pa brutalno je zaustavljeno 186. pr. Kr. "skandalom bakanalija" kad je mlada bludnica Hispala svjedoila pred rim skim senatom. Nedavno posveena u Bakhove misterije ona pria kako baka nalije nipoto nisu obina vjerska dru tva, nego poprita razvrata, zloina i silovanja uronjenih u vino i glazbu.
Freska u vili misterija u Pompejima predstavlja bakhanticu koja plee tijekom inicijacije mlade ene na dionizijskim misterijima.
14
Eleuzinski misteriji
Dvije tisue godina u polusjeni hrama posveenog boici Demetri inicirani u eleuzinske misterije obavljaju u najveoj tajnosti obrede kulta koji obeava svojim sljedbenicima sreu u prebivalitu mrtvih.
D SVIH PRAKTIKIH MISTERIJA U
antikoj Grkoj eleuzinski su najvaniji, smatrajui se "vi ima po zasluzi za sva djela koia se odnose na religiju" prema pov jesniaru Pauzaniji. Eleuzina, grad smjeten na obali mora dvadesetak ki lometara od Atene, od najstarije dav nine posveen je Demetri, boici poljoprivrede i plodnosti te njezinoj keri Perzefoni (ili Koreji) koju su iden tificirali sa sjemenom. Legenda kae da je Perzefonu odgojio Had, bog pod zemlja. Demetra je odluila da se ne vrati na Olimp prije nego to nae svo ju ker i tijekom njezina lutanja zemlja te postala neplodna. Zeus se zabrinuo te ie odluio da od sada Perzefona ostane zimi sa svojim muem u podzemlju prije nego to nade majku u proljee. Ta mitska pria je alegorija o stalnom buenju prirode: sjeme koje personifi cira Perzefona zasaeno je u zemlju da bi moglo klijati pod zatitom Demetre. Taj mit koji je sav okrenut vjerovanju u obnovu iznjedrio je slavni kult najprije u Eleuzini gdje je boravila Demetra i gdje joj je podignut hram.
se brzo otvara Atenjanima, a zatim od 5. stoljea pr. Kr. svim Grcima. Stoljee poslije robovi mogu sudjelovati u tome iako su im javni kultovi grada uvijek zatvoreni. Samo prisega da e ouvati najveu tajnu o provoenju inicijacije sjedinjuje sljedbenike. Njihovo drutvo nema nita elitistiko iako su njegovi lanovi bili veinom atenski aristokrati. Obeanje o srei na drugom svijetu da no je svima. Inicijacija zapravo ne pos reduje ezoterino ili apstraktno znanje; ona vie nastoji kod posveenoga pobu diti emocije, utrti put koji e ga odvesti do blaenstva nakon smrti. Onaj tko e doi u Had, a da nije bio iniciran ni proien, imat e mjesto u kaljui dok
Demetra, "svemogua grka majka", i njezina ki Perzefona daju prvi klas ita mladom Tiptolemu kojeg su bogovi odabrali da ljude poduava uzgoju.
MOLITVA KOJU POSVEENI UPUUJE DEMETRI

Kr.) slavi misterije to ih je stvo rila boica i svjedoi nadu u ivot posli je smrti. "Sretan je onaj tko, meu ljudima na zemlji, posjeduje viziju tih misterija! Naprotiv, onaj koji nije posveen u svete obrede i onaj koji uope ne sudjeluje u njima nemaju slinu sudbinu ak i kad umru u vlanoj tami. (...)
Obeanja sree
Inicijacija eleuzinskih misterija otvore na je mukarcima i enama svakog drutvenog poloaja pod uvjetom da nisu poinili zloin, te nedvojbeno, i adolescentima. U poetku rezervirana samo za stanovnike same Eleuzine, ona
A HIMNA DEMETRI (7. STOLJEE PR.
Eh, vi koji posjedujete mirisnu zemlju Eleuzinu (...) - ti, Demetro, plemenita vladarice, koja daje lijepe darove godi njih doba poput prekrasne Perzefone, tvoje keri - dajte mi dobrohotno uz ci jenu mojih pjesama ivot prema mojem srcu! A ja, ja u jo misliti na tebe u dru gim pjesmama!" J. Humbert, Homerske himne, Pariz, Les Belles Lettres, 1997.
15
* DRUGA POLOVICA SLIKE ----------> JE NA SLJEDEOJ STRANICI. Moete koristiti opciju PDF Preglednika >VIEW>PAGE DISPLAY>TWO UP; a zatim, ako vam je tekst pre sitan vratiti se natrag na opciju >VIEW>PAGE DISPLAY>SINGLE PAGE CONTINUOUS
Eleuzinski misteriji
16
e onaj tko e biti proien i posveen siavi jednom u Had boraviti blizu bo gova, uvjerava Platon u svojem Fedonu.
U tajni Telesteriona
Inicijacija u eleuzinske misterije dogaa se u dva navrata. Najprije treba sudjelo vati u "malim misterijima" koji se odr avaju u proljee sastojei se uglavnom od ienja koje iniciranima daje status mista. Oni mogu prisustvovati "velikim misterijima" slavljenim u vrijeme sjetve u rujnu i listopadu. Nakon to su se oistili u moru, misti boici rtvuju i votinju i poinje prava inicijacija. Kan didati se odvode u Eleusinion, atenski hram posveen misterijima gdje im se prikazuju obredni predmeti koji dolaze iz Eleuzine. Zatim se budui inicirani trebaju drati jednodnevnoga posta ko ji e ih jo vie oistiti. Sutradan se u prcesiji upuuju do Telesteriona, "dvo
rane za inicijaciju" smjetene u eleuzinskom svetitu. Malo se zna o tonom odvijanju ob reda: u polutami sveenici otkrivaju posveene predmete izgovarajui for mule i obavljajui obredne kretnje. Za tim dolazi jaka svjetlost koja osvjetljava dvoranu gdje se proglaava roenje dje teta. Misti postaju epopti, oni koji su vidjeli, jer oni su promatrali prijelaz iz smrti u ivot. Slino Perzefoni i njih je Demetra izvukla iz tame koja im obea va stanoviti oblik besmrtnosti. Sada potpuno inicirani, obeavaju da e za uvijek utjeti o onome to su vidjeli. Eleuzinije su se slavile blizu 2000 go dina prije nego to su nestale 391. posli je Krista kad je kranstvo postalo slubenom vjerom Rimskoga Carstva. Nakon pet godina svetite su opustoile postrojbe gotskoga kralja Alarika, odnijevi u zaborav toan sadraj tajni pri openih iniciranima...
U polusjeni Telesteriona u eleuzinskome svetitu neki se mukarac sprema da bude posveen u kult boice Demetre (akvarel Petera Connollyja).
Antiki proroci i vraevi

Na pola puta izmeu svijeta ljudi i svijeta bogova iju volju samo oni poznaju, pretkazivai, auguri i ostali proroci predlau svojim suvremenicima da upoznaju budunost.
RKA I RIMSKA ANTIKA obilje-
ena religioznou daje na izbor mjesto proricanja bu dunosti, umijee koje stavlja u neki odnos ljude i bogove, ali i povlas ticu koja je dana malenom broju ije se znanje prenosi u tiini hramova posve enih bogovima. Tako su u Dodoni u Epiru selloi u slubi Zeusa koji se izraa va meketanjem posveene ovce. Pria se da se nikada ne peru i ak spavaju na tlu kako bi bolje bili u dodiru sa zemljom, majkom svih stvari. Na pitanje koje im se postavlja, napisano na olovnu ploi cu, odgovaraju usmeno nakon to po zorno oslukuju utanje hrastova lia koje samo oni znaju tumaiti. Zeus se isto tako tuje u Olimpiji gdje lamidi izvlae proroanstva iz vatre i utroba svetih ivotinja. I drugdje ima proroi ca, sibila koje daju proroanstva. Ali od svih proroita najslavnije je ono Pitijino u Delfima.
Kasta delfskih posluitelja

U Ilijadi nam Homer pria o osnutku hrama u Delfima. U mrana vremena mjesto na kojem je bilo smjeteno proroite posveeno drevnoj boici Zem lje Gei uvao je straan zmaj, nazvan Piton. Kako bi se domogao toga mjes ta, Apolon je ubio Pitona u junakoj borbi a strvina nemani koja je tu strunula dala je ime mjestu - Pytho - to znai "inim te trunuti". Apolon se za tim pretvorio u delfina (Delfi) i skrenuo kretsku lau iji su lanovi posade po stali prvi posluitelji hrama. Bog obea va da e doi svake godine savjetovati ljude. Prema legendi delfski je hram na-
vodno bio smjeten u sreditu svijeta: za Grke on simbolizira "pupak svijeta". Osoblje u Delfima pravo je mikrodrutvo u Apolonovoj slubi. Najprije nalazimo sveenike, doivotno izabra ne, koji su zadueni da slave vane svet kovine. Proroci kojima pomae pet hosioi izvuenih kockom izmeu velikih delfskih obitelji vode molitelje Pitiji. Ona je sredinja osoba koja daje proro anstvo u ime boga. Prve pitije bile su mlade djevice sve do dana kad je jedna od njih bila silovana. Zatim su ih zami
U sreditu Apolonova hrama u Delfima Pitija daje proroite Grcima koji su je doli pitati nakon to su prinijeli rtve bogu (slika Claudiusa Harpera, 1890.).
jenile ene od 50-ak godina koje su bile posveene ivotu i potjecale iz asnih obitelji. Na dan proroanstva Pitija se isti obrednom kupelji i odijeva u sve anu odjeu. Smjeta se u najdublji dio svetita, na zlatni tronoac. Udie posveenu i
17
Antiki proroci i vraevi
vjerojatno halucinogenu paru koja izla zi iz neke pukotine u tlu. Zatim pada u trans i dobiva Apolonov glas. Urla, stenje, pjeva nerazumljive rijei koje svee nik tumai da bi dao odgovor, katkad enigmatski onom koji trai savjet. Filo zofi se rugaju gataocima kritizirajui njihovu ambiciju da se postavljaju kao jedini tumai bogova.
mo augura koja je bila velika za vrijeme kraljevstva, smanjuje se u doba re publike. Haruspici su sveenici nieg reda. Oni prema etruanskom obiaju pro matraju ivotinjske iznutrice, posebno
rogatih ivotinja. Prouavaju plua, sle zenu, bubrege, eludac, srce, a posebno jetra. esto su se smatrali arlatanima pa daju priliku moralistu Katonu za dosjetku: dvojica haruspika ne mogu se gledati, a da se ne nasmiju.
U Rimu auguri i haruspici

U Rimu su se profesionalci prorica nja isto tako konstituirali u kaste. Auguri su slubeni strunjaci, okupljeni u zbor koji ovisno o razdobljima broji izme u est i petnaest lano va. S pomou svinuta tapa augur definira na nebu ili na zemlji prostor (templum) gdje promatra ne beske znakove: meteoroloke fe nomene ili na znake koje im daje ptiji let. Ba vi se i auspicijama (izraz koji znai "gledati pti ce") promatrajui tek svetih kokoi. Izvlai pretkazanja iz pokreta etveronoaca ili zmija te dogaaja koji se zbi vaju za vrijeme pretkazivanja. Svakom javnom inu u Rimu treba pretho diti savjetovanje augura; tako je to kod sazivanja i odravanja skup tina, stupanja na dunost magistra ta, odlaska vojski u rat... Ali stvarna
UI U VEZU S BOGOVIMA
ku oivljava veliku raznolikost bo anskih nadahnua to ih proivljavaju proroci. "Inia vie vrsta boanskoga posjedova nja. (...) Ili zapravo bog nas dri, a mi svi postajemo stvar boga ili izvravamo svo ju aktivnost u zajednici s njim; ubrzo su djelujemo u krajnjoj bojoj moi. (...) Prema tome znaajke nadahnutih su vi estruke: pokret tijela i odreenih dijelo va, potpun mir tijela, skladne pripreme,
AMBLIQUE DE CHALCIS U OVOM ULOM-
koreje, usklaeni glasovi ili opreni zna kovi; ili se tijelo smatra podignutim ili proirenim ili noenim u zrak kao na krilima ili se stvaraju suprotne pojave; vidi se velika jednakost glasova u odno su na snagu ili prema razmacima koje ra zlikuje znanost, drugi put nejednakost: katkad se zvukovi napinju i glazbeno oputaju..." Jamablique, Egipatski misteriji Pariz, Les Belles Lettres, 1989.
Na ovoj keramici s crvenim likovima prikazan je Zeus kako dolazi po savjet u delfsko proroite. To je bilo najslavnije proroite u grkom svijetu u cijeloj antici.
18
Kibela, Izida, Mitra... Tajanstveni istok u Rimu

U posljednjim stoljeima prije nae ere rimski svijet crpi iz Dalekog istoka izvore nove duhovnosti. U Rimu cvjetaju kultovi misterija orijentalnoga podrijetla koji osvajaju i neke careve.
ODINE 205. PR. KR. U PUNOM
jeku Punskoga rata izmeu Rimske republike i Kartage izgubljeni Rimljani obraaju se prorocima koji im daju proroan stvo: "Kada strani neprijatelj donese rat na italsko tlo, moi e biti prognan i pobijeen tek kad pramajka bude pre nesena iz Pesinunta u Rim." Odmah je izaslanstvo uglednih rimskih graana otilo u Pesinunt u Maloj Aziji gdje im je kralj Atal dao sveti kamen betil koji predstavlja pramajku u osobi boice Kibele. Kamen je ukrcan i poslan u Rim gdje ga je doekala gomila koja se gu rala da vidi i otprati boicu prema nje zinu novom prebivalitu na breuljku Palatinu gdje su joj bile prireene ras kone sveanosti. U godinama koje su slijedile Rim je imao izvanredne etve i napokon je uspio pobijediti Hanibalovu vojsku. Istonjaka boica, prva takve vrste, smjestila se u glavnom gra du; sagradili su joj hram i posvetili igre.
Krvavo krtenje
U vrijeme Republike Kibelin kult veo ma je strogo uvan jer mnoge Rimljane okira nasiljem. On se temelji na legen di njezina ljubavnika Atisa koji se za luen ljubavlju kastrira kako bi se u potpunosti predao boici, no zatim umire prije nego to ga ona oivi. Po uzoru na Atisa Kibelini sveenici, gali, obavljaju isti taj obred samosakaenja na dan svojega reenja. Za vrijeme car stva ta je praksa ukinuta, a kult otada biljei snaan uspjeh posebno kod na rodnih masa kojima donosi nadu u ivot poslije smrti, ali i kod veoma viso kih krugova, sve do nekih careva. Kibelina religija je kult misterija iji je obred inicijacije posebno spektaku laran. Kandidate odvode u jarak koji simbolizira njihov grob. Zatim boiini sveenici dovode bika kojeg zakolju; krv koja ikne namijenjena je proiavanju posveenih ili mista koji izlaze obnov Ova freska iz Herkulanuma opisuje prizor Izidina kulta: meu akolitima jedan sveenik odjeven u bijelo platno die posudu s posveenom vodom, simbolom egipatske boice.
ljeni zahvaljujui tom krvavom krte nju. Zatim su pozvani da sudjeluju u obroku koji ima sve znaajke boanske gozbe, gdje poput bogova piju nektar.
19
Kibela, Izida, Mitra....Tajanstveni istok u Rimu
LUPERKALIJE
stoje tajna drutva koja su potpu no rimska, a potjeu iz najstarijeg doba glavnoga grada. Takvo je i mistino brat stvo luperka. Svake se godine njegovi la novi, koji potjeu iz dviju uglednih patricijskih obitelji Kvinktilija i Fabija, okupljaju 15. veljae kako bi slavili luperkalije, kult plodnosti. Slavlje poinje ispred pilje, "vrata pakla", smjetene u podnoju Palatina. To mjesto za koje je poznato da se nalazi na granici izmeu svijeta ivih i mrtvih navodno je pruilo
A RUBU ISTONJAKIH OBREDA po-
zaklon vuici koja je mlijekom dojila osnivae Rima, Romula i Rema. Luperci poinju rtvovati koze koje raskomadaju kako bi se ogrnuli njihovim krznom. Za tim tre ulicama grada kako bi ga oistili. Putem biuju stanovnike, posebno ene koje te godine ele roditi dijete. Ne zna mo mnogo o tom bratstvu, osim da se Rimljanima inilo arhainim i divljim. No ono se oduprlo pokrtavanju i ostalo aktivno sve do 6. stoljea poslije Krista.
Nakon toga se inicijacija nastavlja mis tinim sjedinjenjem s boicom. Misti, odsad identificirani s Atisom, prodiru u svojevrsnu sobu nakon to su dodirnuli spolni organ posveenoga bika. Tu se obavlja simulacija svadbe koja zauvijek vee posveenoga s Kibelom. Napokon naveer misti sudjeluju u velikoj gozbi tijekom koje im se obeava vjenost. Ova vjerska poruka kosi se s pesimizmom rimskoga drugoga svi jeta, ona jaa nade i nailazi na izvanred no oduevljenje. Nakon toga u Rimu su se ukorijenili ostali istonjaki kultovi.
Da bi se ulo u Izidin zbor, potrebno je strpljenja i rtava. Treba ponajprije obavijestiti Izidina sveenika o svojoj elji i priekati da astrolozi daju pris tanak. Nakon te prve faze sveenik isti sretnike u bazenu smjetenom ispred boiina hrama. Oni se zatim trebaju izolirati i postiti deset dana. Na kraju tog boravka budui posveeni odijeva istu lanenu halju prije nego to ga odvode u Izidino svetite. U tajnu inici jacije nismo uli, iako Rimljanin Apulije pie kako su se bogovi mogli vidjeti i oboavati. Ujutro novi posveeni mi jenja svoju bijelu tuniku za viebojno odijelo ureeno matovitim ivotinja ma. S bakljom u ruci, krunom na glavi uspinje se na podij i svjedoi pred svi ma o svojem ulazu u Izidin zbor priseui da nikad nee otkriti nje gove tajne. Obred ulaska zatvara se gozbom.
Egipatski kult i Izidini zborovi

U 1. stoljeu pr. Kr. Egipat je osvojen, Izidin kult prelazi Sredozemlje i hvata korijen u Rimu. Povezana s tekuim elementom, ivotom boica je predmet odanosti koju joj iskazuju zborovi posveenih. Kao i u Kibelinu sluaju poruka egipatskog boanstva puna nade privlai ponajprije skromne di jelove puanstva.
Mitra pobjeuje bijeloga bika oploujui tako zemlju. Njegov ratniki izgled uinio ga je popularnim meu Rimljanima (duborez iz 18. stoljea).
20
Kibelin kult uveden je u Rimu uz veliku pompu; rimsko izaslanstvo donijelo je njezino posveeno poprsje iz grada Pesinunta Mantegnina slika, 1505.). ( i na sljedeoj strani)
Izidina laa
lanovi Izidinih zborova tuju svoju boicu 5. oujka svake godine tijekom sveane procesije koja odgovara poet ku plovidbe morem. Svi se okupljaju ujutro i formiraju svetu povorku. Mukarci imaju obrijanu lubanju, to je znak da su se predali boanstvu; ene su odjevene u veo. Pod vodstvom velikoga sveenika kree ta povorka asketa: jedan nosi svjetiljku, drugi prijenosni oltar, ostali obredne predmete koji se upo trebljavaju tijekom inicijacije, statisti utjelovljuju bogove hodajui uz sljedbe nike. Kad stignu do morske obale, vjer nici otkrivaju lau ureenu egipatskim motivima. Veliki sveenik izgovara ri jei proienja i posveuje brod boi ci. Razapinju se jedra koja nadima vjetar, pojavljuju se zlatna slova koja slave ponovni poetak plovidbe. Gomi la pristaa puni tada lau rtvenim
darovima kao to su zaini, amfore, za vjetni predmeti. Na kraju se odvezuju si dreni lanci, laa se otiskuje na puinu i nestaju na obzoru. Taj odlazak simboli zira smrt nabijenu nadom u neto novo. Zatim svatko zauzima mjesto u povorci koja se upuuje prema Izidinu hramu radi gozbe. Ta svetkovina je otvorena svima, ali samo posveeni i sveenici shvaaju njezin duboki smisao.
Od coraxa do patera, Mitrini uenici

U 2. stoljeu poslije Krista rimski vojni ci koji su dugo bili stacionirani na gra nicama Carstva uvode u Rim vjerovanje u iranskoga boga Mitru. Prilino razli it od drugih orijentalnih religija Mitrin kult daje veoma sloenu mistinu ini cijaciju rezerviranu samo za mukarce.
RIMSKI CAREVI SUOENI S ISTONJAKIM KULTOVIMA

dnos rimskih careva prema is tonjakim misterijima proao je postupno put od nepovjerenja do fascinacije. Te religije i njihovi posveeni bili su ponajprije predmet progona pod Au gustom i Tiberijem koji nameu carski kult svim graanima Carstva. Izidini sve enici i vjernici okrutno se protjeruju. No fascinacija otkrivenjima koja se pri opavaju samo posveenima brzo je po nukala neke careve da se pridrue vjernicima: Kaligula postaje Izidin sljed benik, Klaudije uvodi Kibeline svetkovi
ne u slubeni rimski kalendar, a Neron je posveen u Mitrine misterije. Hadrijan, fasciniran tim religijama olakava njiho vo irenje ba kao i Komod koji je istodobno posveen Mitrinu i Kibelinu kultu. Od svih istonjakih religija Kibelina je u zavidnoj situaciji: uklopljena je u slubene svetkovine, njezini sveenici slave i carski kult. Na kraju Carstva rim ska religija se orijentalizirala do te mjere da carevi vie pribjegavaju egipatskim magovima nego vlastitim vraevima.
21
Ona se sastoji od niza obreda kroz koje mist prolazi iz jednoga stupnja u drugi. Ima ih sedam: Najprije se posta je corax, tj. gavran, boji glasnik, zatim nymphus, njegov izabranik, miles, nje gov vojnik, leo, lav, Perses, Perzijanac, heliodroomos, sunev glasnik i napokon otac, pater. Obred inicijacije odrava se u pri rodnoj ili umjetnoj pilji, mitreju koji podsjea da je Mitra "roen iz stijene". Freske to ukraavaju zidove i ostali uresi sudjeluju u poduavanju tajni. Pristupnici priseu najprije da nikad nee iriti ono to e vidjeti i uti. Ako ih se smatra dostojnima, od vode ih u pilju i prema stupnju koji ele podnose niz kunji koje katkad znaju biti i okrutne: zadirkivanja, zatvaranja, igosanja e ljezom imaju za cilj utisnuti u tijelo posveenoga svijest o muka ma koje mora podnijeti kako bi se pribliio bogu, to je uvjet za spas. Pos toje fine simboline podudarnosti iz meu svakog stupnja i prirode: prva etiri podsjeaju na etiri elementa, dok se Perses identificira s Mjesecom a helio-
Ovaj oltar koji prikazuje bikoborbu nosi ime osobe koja ja prinijela rtvu bika u ast boice Kibele. Taj obiaj bio je est u antici.
dromos sa Suncem. Pater simbo lizira sklad koji pronalazi posve eni, napokon osloboen zemaljskih pritisaka. Mitrin inicijacijski obred treba oito staviti u vezu s mitovima povezanim s tim bogom. Slike sauvane u mitreju prikazuju ga odjevenog u plat i frigijsku kapicu kako stavlja aku u srce bi ka. One imaju odraza u prii prema kojoj je Mitru zaduilo jedno drugo iransko boanstvo da ubije bijeloga bi ka ija je prolivena krv zagnojila zem lju inei od boga svojevrsnoga posrednika izmeu svijeta bo anstava i svijeta ljudi na zemlji. On je posrednik i u trenutku smrti jer se smatra da sudi mrt vima i daje spas nekima. Mitrin kult pokazuje i analogiju s kr anstvom. Misti slave simbolini obrok tijekom kojega se voda i kruh koji se jedu i piju identificiraju s krvi i tijelom bijeloga bika. Njegov kult je svojevrsni monoteizam ija se glavna sveanost odrava 25. prosinca. Osim toga poput svih istonjakih kultova nudi nadu u spas poslije smrti.
22
U srcu keltskoga svijeta, druidi

Zaklonjena u sjeni gustih uma sveenika kasta druida tvori jedan od stupova keltske civilizacije. Vlasnici znanja nisu dopustili da ita probije tajne njihova nauka.
OBIVI ZADATAK OD RIMSKOGA
senata, Cezar se sprema os vojiti Gale. U svojem opisu tog velikog dogaaja spo minje postojanje sveenike kaste koja ga toliko intrigira zato to se razlikuje od modela rimskoga svijeta, a to su druidi. On pie kako se ovi posljednji "bave vjerskim stvarima, predsjedaju javnim i privatnim rtvovanjima i propisuju vjerske obrede. Posveuju se brojnim pekulacijama o zvijezdama i njihovim kretanjima, o dimenzijama svijeta i Zemlje, o prirodi stvari, o moi bogova i njihovim sposobnostima." Do daje kako druidi odravaju svake go dine sastanke na nekom posveenom mjestu, u zemlji Karnuta, tj. u podruju oko dananjega Orlansa. Dalje biljei
kako dunosnici toga reda "smatraju da religija ne doputa da se pismu povjeri predmet njihova poduavanja (...) jer oni ne ele da se njihov nauk iri". Tako u vrijeme Cezara, ak i kad Galija treba pasti pod rimsku vlast a tradicionalni keltski svijet je osuen na propast, poinje legenda o druidima.
Tajna i svetinja
Cezarovu svjedoanstvu dodaje se odre en broj antikih izvora koji potvruju inicijacijski karakter i tajnu druidskoga nauka. Tako Pomponije Mela u prvom stoljeu nae ere primjeuje kako drui di "kriomice poduavaju mnogo stvari najplemenitijima u dravi dvadeset go dina, bilo u piljama bilo u udaljenim
umama." Druidski odgoj obraa se samo manjini, makar su mnoga djeca trebala imati pristup tim osnovama. Meu disciplinama koje su se nauavale bile su astronomija koja slui tome da se utvrdi kalendar, fiziologija koja prikuplja medicinska znanja i teologija. Tim sredinjim predmetima treba do dati i druga spoznajna podruja: pjesni tvo, glazbu, graditeljstvo ili povijest te poduku koja se daje samo usmeno. To dugako naukovanje bilo je po trebno da se formiraju potpuni ljudi,
Iako ima 8000 godina, monumentalni krajolik Stonehengea daleko je od toga da je otkrio sve misterije. Druidi koji su od njega napravili kultno mjesto, sigurno znaju dio.
24
DRUDI I IMELA
ulogu kod druida, strunjaka za biljnu magiju. Plinije nam daje najstari je svjedoanstvo o tome. "Druidi nemaju (...) nita svetije od imele i stabla na kojem raste pod uvjetom da je to hrast lunjak. injenica jest da oni misle kako je sve to raste na tim hrasto vima nebeskoga podrijetla i da je to znak da je stablo odabrao sam bog. Rijetko je nai imelu u tim uvjetima, a kad se nae, bere se tijekom velike vjerske svetkovine, estoga dana mjeseca. (...) Taj se dan oda bire zato to mjesec tada ve ima znatnu snagu, a nije na sredini putanje. Oni nazi vaju imelu imenom koje znai "ona koji
RANJE IMELE IMALO JE VEOMA VANU
lijei sve". Nakon to obredno pripreme rtvu i gozbu pod stablom, dovedu dva bijela bika vezanih rogova. Odjeven u bi jelu halju sveenik se penje na stablo, ree zlatnim srpom imelu i skuplja je u bijelo platno. Zatim zakolju rtve molei boanstvo da uini te rtve ugodnima onomu komu se prinose. Vjeruju da imela, ako se uzima kao pie, daje plodnost neplodnim ivotinjama i tvori lijek protiv svih otrova." Plinije stariji, Historia naturae, knjiga XVI.
a pojam "druid" - to znai "veoma uen" - ilustrira injenicu da su njegovi predstavnici bili posveeni tomu da izvravaju temeljne zadatke u sklopu keltskoga drutva koje je cijelo bilo or ganizirano oko svetinje.
Bardi, vati i druidi

Svjedoanstva koja su stigla do nas inzistiraju na strogo ustrojenoj sveenikoj klasi druida koji se mogu prepoznati po bijeloj odjei. Razlikuju se tri tipa sveenika: bardi, vati i napokon pravi druidi koji tvore vrh te hijerarhije. Bar di imaju iroko usmeno znanje koje im omoguava da budu strunjaci u veli kom broju disciplina: povijesti, genea logiji, recitiranju legendi, glazbi, ali i u tehnikim znanjima kao to su medici na, arhitektura, diplomacija ili pravo sue. Oni su zadueni i za poduavanje. Zato su morali upamtiti godine tijekom stotina pria i pjesama. Vati su vjeti u proricanju i medicini. Za razliku od
barda znaju pisati i itati znakove u prirodi; pria se da su znali prepoznati bolest od koje pati ovjek promatrajui dim koji izlazi iz njegova dim njaka. Oni koje katkad zovu "teolokim drui dima" rade na vioj ra zini. Osim vjerskih ili kultnih funkcija druidi odravaju uske veze s vlau: keltsko drutvo je smatralo da su im vlast kralja povjerili bogovi uz blagoslov, kontrolu i savjet druida. Mnogo stoljea poslije u pri ama o vitezovima okrugloga stola nala zimo odjek te prak se: Merlin odreuje i odgaja mladoga Artura, budueg engleskog kralja.
Druid oboruan zlatnim srpom za branje imele kako je predstavljan na slikama iz 19. stoljea. Ali tek odnedavno povjesniari poinju bolje suditi o njegovoj ulozi u keltskome svijetu.
OD MERLINA DO GANDALFA
LIKA DRUIDA TRAJNO JE obiljeavala europsku knjievnost. Ta ko je u srednjem vijeku lik Merlina preuzeo mnogo znaajki od antikih mudraca. Starac koji je ivio u umi Brocliande u Bretanji, arobnjak, ne dvojbeno je asni nasljednik druida: prorok, iscjelitelj, bard, nije li on i stvaralac kraljeva? No ubrzo se potis kuje njegov poganski aspekt. U 12. stoljeu pisac Robert de Boron ini od njega sina djevice koju zlostavlja nea stivi pa on odluuje staviti svoje iz vanredne darove u slubu Boga. Nedavno je britanski pisac J. R. R. Tolkien takoer iskazao poast gal skim sveenicima. Gandalf, jedan od sredinjih likova njegove trilogije Gos podar prstenova, ini se kao da je iza ao ravno iz keltskoga svijeta. Odjeven u bijelo, postaje najugledniji lan skupine mudraca, Istara koji se katkad sastaju na tajnim vijeima u srcu Meuzemlje. Mag Gandalf koji ne oklije va latiti se maa, ako je to potrebno, nosilac je tisuljetnoga znanja. Tolkienov junak viestruko je blizak Merlinu: izgledom, arobnim moima dakako, ali openito imenom; dok se arobnjak na keltskom zove Myrdhin, Gandalf se prepoznaje pod vilenjakim imenom Mithrandir...
rtva prinesena bogovima

Kelti misle da e prinosei rtve bogo vima ublaiti njihov bijes i stei njihovu zatitu; esto pribjegavaju rtvama ko je mogu prinositi samo druidi. Ve pre ma tome obraaju li se klasi sveenika, ratnika ili proizvoaa - seljaka ili za natlija - te rtve poprimaju razliite ob like; nee biti krvave u prvom sluaju, bit e krvave u drugom a na kraju biljne ili tekue - radi se dakle o ljevanicama - u posljednjem sluaju. Mnogo su se kritizirale ljudske rtve; grki geograf Strabon spominje da su Gali imali obi aj udariti nekog osuenika maem ka ko bi druidi, promatrajui greve umiruega, mogli pretkazati budu nost. Premda su takve radnje potvrene u arheologiji, ini se ipak da su bile iznimne.
Gandalfa Bijeloga, kljuni lik iz trilogije romana J. R. R. Tolkiena, glumi Ian McKellen u ekranizaciji Petera Jacksona.
Osim za rtve ini se da su druidi stru njaci za ljekovite biljke, posebno za imelu od koje spremaju sve vrste napi taka uvajui tajnu o njihovu pripre manju. Irske prie spominju da su najmoniji druidi mogli zapovijedati elementima. Sigurno je svakako da su bili na elu velikih vjerskih sveanosti po keltskom kalendaru kakva je Samain, kada se slavi prvi dan keltske godine (1. studenoga). Sveanost Samaina prela je poslije u kranstvo u obliku blagdana Svih Svetih, no nije nestala, jer Halloween (No vjetica) ko ji je stigao u SAD preko irskih useljeni ka uva i danas uspomenu na to.
25
26
Od Pitagore do megalita
Iako malo znamo o tajnom nauku drui da, dobro poznajemo ideje za koje su bili zadueni da ih prenesu narodu. Tu je presudno Cezarovo svjedoanstvo. Prema njemu druidi nauavaju da "du e ne umiru, nego nakon smrti prelaze iz jednoga tijela u drugo; to im se ini posebno prikladnim za poticanje hrab rosti jer time potiskuju strah od smrti". Ta vjera u seobu dua, reinkarnaciju, pridonijela je da su ih neki autori uspo reivali s pitagorejcima, to vie to su u svojim postupcima astronomskih izra una spretno baratali matematikom. Ako te usporedbe nisu utemeljene, one svakako potvruju veliko potovanje koje su drevni ljudi iskazivali keltskim sveenicima. Suvremenici su takoer poinili odreeni broj pogreaka u vezi s druidima. Dugo vremena pogreno se smatralo kako je njihovo prirodno bo ravite uma. Karnutska uma nikada
nije bila mjesto meunarodnog okup ljanja Kelta premda se odreeni broj druida tu okupljao svake godine kako bi dijelili pravdu. Treba napokon prekinuti s dugotrajnim legendama prema kojima su druidi sluili bogovima u sjeni menhira. Daleko od toga da su ostaci nekih misterioznih druidskih kultnih mjesta, megaliti u Karnaku i oni u Stonehengeu stariji vie od tisuu godina od keltske civilizacije koja sigurno nije propustila, a da ih poslije ne posvoji.
Neodrudizam, romantizam i folklor

Rimska vlast, a zatim i kranstvo ned vojbeno su porazili druide; usmeni ob lik njihova nauka nije omoguavao njegovo prenoenje. Otada i za dugo vremena druidizam je postao povlasti ca fanatika. Medu njima se nalaze sljed benici neodruidizma. Ta struja traje do 18. stoljea kada Englez John Toland
(1670.-1722.) utemeljuje u Londonu Ancient Druid Order koji tvrdi da pre nosi sveeniku druidsku tradiciju od koje e neki lanovi uspjeti sauvati stoljeima bitan sadraj. Val romantiz ma i ponovno otkrie keltske antike u sljedeem stoljeu pojaat e to oduev ljenje. Jo danas velik dio engleskih ili francuskih drutava ili organizacija tvr di za sebe da su nosioci druidske ba tine, a lokalitet Stonehenge sa svojim mistinim ozrajem ostaje najcjenjeni je mjesto okupljanja tih suvremenih druida koji ovjekovjeuju nekadanji folklor potresan neprekidnim prijepo rima o legitimnosti tog drutva ili nji hovih drutava.
Tijekom ceremonije 1920. lanovi druidskoga drutva iz Londona pripremaju se posaditi hrast u ast jednoga od njih koji je nedavno umro.
Eseni: sekta na izvorima kranstva?

lako nisu odali sve svoje tajne, spisi s Mrtvoga mora otkrili su u Palestini postojanje inicijacijske zajednice iz Isusova doba koja se nada skorom poetku Mesijine vladavine.
O SREDINE 20. STOLJEA ESENI SU
se tek rijetko spominjali, po sebno kod idovskog pisca iz 1. stoljea, Josipa Flavija. Sve se odigralo sluajno na obalama Mrtvo ga mora, nedaleko od Kumrana. Neki beduin u potrazi za izgubljenom ovcom upao je u pilju i ondje otkrio zemljane posude koje su sadravale pergamente. Najprije prodani nekom antikvaru u Betlehemu, zatim su bili povjereni Bib lijskoj koli u Jeruzalemu koja je pro cijenila da potjeu iz Isusova doba. Sustavnija iskapanja obavljana su izme u 1947. i 1956.; iskopano je vie stoti na rukopisa iz pilja. Jo je neobinije to su arheolozi otkrili nedaleko otuda ostatke drevnoga samostana. Brzo se ustanovilo da tekstovi potjeu iz knji nice samostana za koji se ini da je bio sjedite esenske sekte. Za nekoliko godi na otkriveno je bratstvo.
i askezi. Tako im pravilo njihove za jednice namee strog ivot obiljeen jednostavnom hranom, odbacivanjem bogatstava, mnogobrojnim obredima ienja, svakodnevnim molitvama, promicanjem ednosti iako se njihova skupina sastoji od mukaraca i ena. Njihov nauk propovijeda kako valja slijediti kneza svjetlosti, a ne anela tame.
Kumranski spis. Radi se o jednom od najstarijih pergamenata idovske Biblije, starijem oko 1000 godina od dotad poznatih. (i na sljedeoj strani)
JUDAIZAM U ISUSOVO VRIJEME

su zauzeli Rimljani. U to vri jeme vie zajednica ine judaizam. Pr va po rangu, plemika kasta saduceja dala je Hramu u Jeruzalemu svoje ve like sveenike. Najbrojnija je skupina farizeja; od njih su proistekli rabini. Oni se razlikuju od saduceja vjerom u dolazak Mesije; toj skupini pripada Isus. Zeloti koji potjeu iz Galileje naj ei su protivnici rimske prisutnosti u Palestini. I oni oekuju Mesiju za kojega se nadaju da e povesti idov ski ustanak protiv Rimljana. I napo kon tu je izolirana sekta esena. Valja jo dodati krstiteljsku zajednicu ija je elna osoba Ivan. Blizak esenima, Ivan Krstitelj slavi ienje krtenjem u oekivanju Mesije. Uoi Isusova ro enja oekivanje Mesije dosegnulo je vrhunac.
l. STOLJEU NAE ERE PALESTINU
Knez svjetlosti i aneo tame

Esenska sekta potjee vjerojatno iz 2. stoljea pr. Kr., razdoblja kada su se neki, veoma poboni idovi, postavi veoma kritini u odnosu na kastu veli kih sveenika koje su smatrali pokva renima, odvojili. Okupljali su se izvan Jeruzalema, ponajprije u kumranskom samostanu gdje se njihov nauk jasno razlikuje od tradicionalnoga judaizma. Vjerujui u dualizam tijela i due, nadajui se u dolazak Mesije osvetnika, eseni se pripremaju za to ivei u istoi
27
Pod palicom "gospodara pravde"

Stroga hijerarhija sekte sastoji se od pr voga vanjskog kruga to ga tvore practici, zadueni da rade za zajednicu. Zatim dolaze theoriciti, kontemplativci koji su pravi posveeni i ive mediti rajui, ali prakticiraju isto tako umijee lijenitva u kojem ih smatraju stru njacima. Na vrhu bratstva tajanstveni "gospodar pravde" dri "udesne i istin ske misterije". Okruen je vijeem od dvanaest odabranih lanova.
Primanje u sektu jedno je od najteih: potrebne su dvije do tri godine ekanja i kunje kako bi se pristupilo prije nego to se krtenjem potvrdi ulazak novoga lana. Rauna se da su u Isusovo vrije me u Kumranu ivjele etiri tisue esena. Iako ne znamo mnogo o tonom sadraju njihova nauka - jer svi su pri segnuli na "tajnost u vezi s istinom mis terija spoznaje" - Josip Flavije nam spominje da se bave astrologijom i pro ricanjem iz snova. Dobivaju takoer obeanje da e stei vjeni ivot ako bu du u svim tokama potovali svoja pra vila: molitva, post i nada u spas.
Pogled na pilje u Kumranu gdje su sluajno otkrivene stotine starih tekstova zaboravljenih i ouvanih u velikim vrevima, tzv. svici s Mrtvoga mora.
Isus, "gospodar pravde" u sekti?

Veoma rano su arheolozi, povjesniari i teolozi stali pitati o vezama izmeu esenske zajednice i primitivnoga kr anstva. Jer spisi iz Kumrana pokazuju nepobitne analogije s ranim kran
stvom: ekanje Mesije, otre kritike pro tiv sveenika u Hramu, vanost koja se pridaje Bojoj milosti. Zato neki nee oklijevati da od Isusa uine lana zajed nice, tj. poistovjete ga s "gospodarom pravde". Pobornici te teze vole vidjeti u veoma kontroverznom izdanju spisa s Mrtvoga mora prste Vatikana koji bi sve uinio da sprijei otkria to tete dog mi... Ostaje da je esenski dualizam veo ma stran kranskoj doktrini, ak i ako relativna blizina izmeu dviju poruka objanjava zato su se neki eseni obratili na kranstvo, dok su ostatak zajednice Rimljani rastjerali 70. godine poslije Krista.
28
Gnostike sekte i Kristova tajna

Od prvih stoljea nae ere skupine posveenih slave kao jedino sredstvo spasa ezoterino itanje biblijske poruke. sus im je osim svoje javne poruke prenio i skriveno znanje...
LJEDBENICI VALENTA, BAZILIDA,
Ofita, Karpokrata, babelognostici, setovci, tj. manihejci... toliko imena koja se odnose na ono to se danas zove gnosti cizmom, ondje gdje su kranski autori prvih stoljea vidjeli samo zastranjenja i krivovjerstvo. Iza svoje velike razno likosti ove gnostike skupine sve dijele istu intuiciju: judeo-kranska vjerska roruka krije drugu istinu koja je jedina rezervirana za neke odabrane i koju prenosi sam Krist. Tako jedan vani gnostiki tekst spominje da se Isus nakon smrti ukazao Ivanu, svojem ue niku da mu otkrije "misterije od poe taka skrivane u tiini" i koje navodno
odgovaraju na bitna pitanja to se po stavljaju svima: "Tko smo, to smo; kamo idemo, od ega smo oieni, to je to stvaranje i ponovno stvaranje?" (Tomina djela, pogl. 15). Gnostike sek te na neki nain donose odgovor na ta pitanja preko otkrivenja danog posve enima koje poprima oblik mitskih pria. Njihova esto zajednika potka temelji se na kljunom dualizmu koji suprotstavlja zle sile to su stvorile svi jet istinskomu Bogu. Pod tom prizmom stvoreni svijet je zao; to je tamnica iz koje se moe izai samo ako se tuje istinski Bog. to se tie ovjeka, on sam je okaljan injenicom da su mu dua i duh zatoeni u tijelo. to je jo gore, on zamjenjuje zlokobno stvorenje ovoga svijeta s vinjim Bogom. Gnostici mis le da e izbjei prokletstvo spoznajui istinsku stvarnost svijeta i Boga.
Rijetki izabrani
imuna Maga smatraju tradicionalno prvim predstavnikom gnostike struje. No valja priekati 2. stoljee pa da se vi di kako se taj pokret razmahao i kako stjee sljedbenike. Javljaju se posebno dva lika: Bazilid i Valentin. Prvi je oko 125. godine utemeljio prvu gnostiku sektu u Aleksandriji; tvrdi da je od apo stola Mateja primio tajne nauke koje mu je navodno otkrio Spasitelj. Slabo poznajemo njegov nauk, veoma rairen, ali ostao je usmen, za razliku od Valentinova koji nam donosi Evanelje istine. Iz svojega vrlo sloenog sustava, naslije-
Kako bi se zatitili od zla, gnostici esto nose talismane poput ovoga koji dolazi iz Aleksandrije i svjedoi o jakom egipatskom utjecaju.
APOKRIFNO TOMINO
da Nag Hammadija u Gornjem Egiptu ostaci antike knjinice koja je sa dravala veliki broj starih rukopisa. Ubrzo se potvrdilo da je veina njih gnostikoga podrijetla. Medu njima se nalazio odre eni broj apokrifnih tekstova koje Crkva nije zadrala tijekom slubene redakture Biblije potkraj 4. stoljea. Jedan dio do kumenata donosi Isusove ili apostolske ri jei. To se posebno odnosi na Jakovljevo >>> nastavak u istobojnoj kocki na sljedeoj stranici ... ... ... ... >>>
ODINE 1945. OTKRIVENI SU BLIZU gra-
29
enog od sljedbenika Bazilida, proizlazi da postoje tri vrste ljudi u skladu s troj stvom tijelo/dua/duh: "materijalni" posveeni konanoj smrti, "psihiki" ( psych grki znai dua) spaeni ili ne, ve prema svojem ponaanju te "duhov ni" kojima je otkrivena Spasiteljeva taj
na i koji e jedini stei spas. To je pre ma valentincima "savreno iskupljenje i poznavanje ak neopisive veliine." Ako se spas nalazi u poznavanju istinskoga Boga, oni zakljuuju kako "nema potre be da se slavi misterij neizrecive i ne vidljive moi s pomou vidljivih i pokvarljivih predmeta."
Krtenje lana mandejske zajednice u vodama Tigrisa nedaleko od Bagdada. Vjernik tako ponavlja kretnju ienja Ivana Krstitelja.
EVANELJE
apokrifno evanelje, Filipovo, Razgovor sa Spasiteljem ili Djela Petra i dvanaest apostola, ali posebno na Tomino evane lje. To je onaj tekst koji je postao slavan, a spominje ljubav Isusa i Marije-Magdalene. ini se da je sada prihvaeno da su ti tekstovi bili poznati kao valentinski. Svi jo uvijek nisu redigirani, a neki u tome vide znak da sadravaju istine koje smetaju katolikim vlastima pa se trude da ih ostave neotkrivenima.
Prijetnja za Crkvu
Ako je gnoza dovoljna za spas, shvaa se da nam nita nije ostalo ili gotovo samo gnostiki obredi. No znamo da valentinci, unato svojim izjavama, esto mole i pjevaju himne i psalme. Isto tako odreene gnostike sekte priznaju neke sakramente. Drugi, poput Karpokratovih sljedbenika bili su obiljeeni ne moralom jer su slavili osloboenu spolnost kao sustav pobune protiv zlog svijeta. Inicijacija odabranih, slina je kultu misterija nadahnutim Pitagorom
to se tie Bazilidovih sljedbenika: tijekom ceremonije mist se stavlja pod zatitu Spasitelja utjelovljena u Kristu. Te tajanstvene zajednice, za koje teko moemo znati koliko su imale vjernika, prilino su potresle kranstvo koje se tek raalo jer se dosta kranskih auto ra tako snano obruava na njih da os taje dojam kao da su zavele velik broj osoba te da ak na odreenim mjestima ugroavaju pravovjerno kranstvo. Premda gnostike sekte nestaju tijekom stoljea, njihovo je naslijede opstalo. Danas jo mandejci, zajednica koja ivi na jugu Iraka, odravaju svoju batinu u najveoj tajnosti.
30
Izmeu sjene i svjetlosti, borba manihejaca

Sekta manihejaca koju je Crkva nesmiljeno proganjala i protjerivala nije imala drugog izbora nego da tajno ispovijeda svoju vjeru u stalnoj borbi dobra protiv zla.
TAMNIEN dvadeset i est dana na milost perzijskoga kralja onaj koji se zvao "apo stolom Isusa Krista" i smatrao se posljednjim prorokom sprema se umrijeti. Tijekom godina Mani je neumorno krstario perzijskim carstvom kako bi irio svoju istinu. Valja spomenuti da je tai ovjek uvjeren u svoj boanski izbor od svoje najmlae dobi. Roden u Ba bilonu, uao je s tri godine u idovsko-kransku sektu. S 12 godina ima otkrivenje: posjeuje ga aneo u ime "kralja vrtova svjetlosti" i objavljuje mu da e jednoga dana trebati napustiti svoju zajednicu. Djeak e ekati jo dvanaest dugih godina prije nego to mu se ponovno ukae aneo i objavi mu da je stigao as. Mani je tada zapoeo dugi i vot misija koje e ga odvesti do Indije gdje su mu dali nadimak "novi Bud dha". Utemeljio je zajednice i slao svoje uenike diljem svijeta. No raste protiv ljenje tradicionalnoga zoroastarskoga sveenstva i njegovi dostojanstvenici dobili su napokon od novoga kralja Bahrama smrtnu kaznu za Manija. Na kon to je podnosio dugo muenje, bio je raskomadan a zatim pribijen na kri na jedna od vrata perzijske prijestolnice 277. godine U to vrijeme manihejstvo se ve proirilo Babilonom, Egiptom i Indijom. Ubrzo su se javile brojne za jednice u sjevernoj Africi, u panjolskoj, ali i na granicama Azije sve do Kine.
EVOLUCIJA RIJEI
izrugivali su svi njegovi klevet nici. Taj nauk je suprostavljao supro tnosti i traio kako da oslobodi svoje vjernike od utjecaja zla. Sveo se na jed nostavnu igru binarnih suprotnosti. Osuda bogumila i katara u ime manihejstva diskreditirala je te ideje na zapadu. U teolokom rjeniku izraz "Manihej" koji je oznaavao krivovjerstvo upotre bljavao se do kraja 16. stoljea kad ga je zamijenio pojam "manihejac". Imenica "manihejstvo" javila se tek na kraju 17. stoljea i uope nema vjersku konotaci ju. Danas oznaava sklonost duha da sudi u pojmovima dobra i zla to ih ka rakterizira jednostavni dualizam.
IJEKOM STOLJEA MANIJEVU NAUKU
Dio manihejskoga rukopisa pronaenog poetkom 20. stoljea. Do tada se manihejski nauk poznavao samo na temelju vizije njegovih klevetnika. (drugi dio slike - na drugoj strani)
31
Izmeu sjene i svjetlosti, borba manihejaca
32
Stalna borba izmeu svjetla i tame

Manihejstvo je gnoza, inicijacijski nauk rezerviran za malen broj. Danas ga po znajemo u grubim crtama zahvaljujui kasnom otkriu manihejskih tekstova jer Mani je mnogo pisao za svoje ue nike izlaui im sinkretski nauk koji
Uitelja a trinaesti im je voda"; oni ima ju i biskupe i sveenike. Zajednice nisu znale za odmor jer ih je od 297. progo nio car Dioklecijan, a zatim u sljedeem stoljeu kranstvo. Morale su ivjeti u sjeni povuene u sebe.
Manihejci, bogumili i katari: isti zahtjev

Tijekom stoljea skupine manihe jaca prenosile su tajno nauk svo jega uitelja. No mogli su se prepoznati njihovi sveenici po injenici to su potovali stroge zabrane nazvane "peati ma": "peat usta" ih je obvezi vao da ne lau i da ne jedu meso, vino ili fermentirano pie. Potovali su jednako tako i "peat ruku" koji im je zabranjivao da pribjega vaju nasilju, ali isto tako i da rade na zemlji ili da obavljaju neku javnu funk ciju. I napokon "peat doj ke" nametao im je potpunu neporonost. Bilo je prema tome lako razotkriti ih. Progoni su napokon porazili manihejstvo: U njegovu babilon skom ognjitu islam mu je zadao kobni udarac, dok je kineski car Wu-tsong u 9. stoljeu ra zorio posljednje azijske zajednice. U kranskom Sre dozemlju pokret se Proirio pod ime-
nom "bogumili" u Bugarskoj i u bal kanskim zemljama. Ako katarizam nije proistekao iz manihejstva, kako se dugo tvrdilo, mogue je da je neki sabor 1167. okupio u Saint-Flixu, u Lauragaisu lanove dvaju sveenstava, katarskoga i bogumilskoga. Bogumilski biskup Niketas doao je onamo kako bi prenio svoju vlast zareivanja predstavnicima lokalnoga katarizma. Meutim malo-pomalo posljednje zajednice nestale su pod udarcima kranskoga pravoslavlja. Poetkom 20. stoljea otkrie mani hejskih rukopisa omoguilo je da se bolje upozna to inicijacijsko vjersko drutvo.
posuuje od judaizma s mitom o Adamu kranstva - Isus i apostoli se spominju vie puta - ili od iranske religije. Iz ove posljednje vadi sre dinju ideju dualizma izmeu svjetla i tame, izmeu materije i duha. Pod tom prizmom Mani razliku je tri tipa ljudi: odabrane, katekumene i grjenike. Prvima obeava ivot vjeni budu li prakticirali stalnu askezu koja e ih udaljiti od svijeta da bi ih vratila svjetlosti; oni tvore manihejsku sveen stvo. Drugi su obini vjernici, put im je pokazan, ali ivei u prljavtini svijeta, mogu se samo nadati da e se jednoga dana reinkarnirati u tijelo nekoga oda branoga. I napokon najvei dio ljudi grjenici - namijenjeni su smrti i zabo ravu. Sv. Augustin koji je kao mlad pri padao jednoj zajednici manihejaca pie da se njihova crkva sastoji od "dvanaest
Ova freska indijskoga podrijetla predstavlja Manija. Ona svjedoi o irenju i uspjehu njegova nauka izvan iranske sfere odakle je proizaao.
"Prava rije" Shingona

Shingon, roen u Japanu, nauava svoje pristae nauk tajnih mantra i joge triju misterija. Neko ezoterina sekta budizma, danas prima milijune vjernika.
JAPANU JE POTKRAJ 8. STOLJEA
neki mladi po imenu Kkai doao u dodir s budistikim idejama. Potekao iz krugova visokih dunosnika i predodreen za veliku karijeru, prekinuo je studije nakon naglog nadahnua i odluio otii u Kinu kako bi ondje produbio svoje spoznaje. Prema vlastitu svjedoenju on ondje susree sedmoga patrijarha Zhenvana, "kolu tajni" koja ga prima ovim rijeima: "Znao sam da e doi! Evo ga! Moj se ivot pribliava kraju i ne znam hou li imati dovoljno vremena da ti prenesem svoj nauk." Potrebno je samo nekoliko mjeseci da bi se u Kkaiju asimilirala ne samo pravila zajednice nego i tajne patrijarha za kojega kae da e "ovladati arkanama ezoterinih nauka". Na kraju tog razdoblja on nasljeuje starca kao poglavar zajednice Zhenvana. Zatien tom duhovnom vlasti, vraa se u Japan nakon dvije go dine, 806.; ondje utemeljuje prvu kolu Shingon (japanska transkripcija kines ke rijei Zhenyan). Napokon 816. ute meljuje glavni hram svojega reda na brdu Koya.
smrti - hijerarhija vezana uz kupnju inicijacijskih stupnjeva postavlja se ispred klasine organizacije u stupnje vima i monakim naslovima. Tako je svaki ovjek koji se eli ukljuiti u zajednicu najprije izloen posvee nom svijetu koji pred
Kkai prikazan s crtama

budistikoga sveenika. Njegov nauk doivio je izvanredan uspjeh tijekom stoljea.
stavljaju mandale. Ti grafiki prikazi, najee oslikani, imaju temeljnu ulogu u ezoterinom ponaanju: ti crtei podupiru meditaciju koja povezuje osjetilni svijet i svijet probuenih. Stu dent ui jednako reci tirati rijei, mantre kojima e moi lake pristupiti meditaciji. Prema Kkaiju "recitirajui svaki slog s jas-
Ezoterizam mandale i mantre

Posebnost Shingonova puta jest da je duboko ezoteri an po uzoru na tibe tanski budizam. U koli Kkai - koja je postala Kb Dashi, "veliki instruktor" nakon njegove
33
BUDIZAM
stoljeu pr. Kr. oko osobe Siddharte Guatame, nazvanog Buddha (sanskrtska rije koja znai "probu eni"). Brinui se da reformira brah manizam koji je uinio od ljudske sudbine dugi slijed reinkarnacija (samsara) kako bi se postupno popra vila. Siddharta predlae izlaz iz tog beskrajnoga ciklusa koji se sastoji od stalnih patnji, posebno za najsiroma nije kaste. Nudi svima da meditaci jom dosegnu nirvanu, vedrinu koja gasi strasti. Taj nauk je doivio velik uspjeh u Indiji prije nego to se pro irio na Kinu a zatim i na cijelu Aziju. U Japanu su nicale brojne kole; zen budizam, Nichirenov budizam kojem pripada Sokka Gakka?, "ezoterian budizam" iji je glavni predstavnik Shingon s Tendaijom.
UDIZAM JE ROEN U INDIJI U 6.
budistikim spisima i samo oni imaju pristup "najdublje tajnoj razini". Jed nom inicirani uenici mogu se posveti ti svim vrstama sloenih obreda, posebno yogi triju misterija zahva ljujui kojima se smatra da mogu dosei u ovom ivotu stupanj Buddhe koji je krajnji cilj Kkaijeva nauka.
Ovaj Shingonov hram s kraja 12. stoljea druga je najstarija graevina u Kyotu. Od 1982. to je muzej posveen ezoterinoj koli koju je osnovao Kkai.
nim razumijevanjem moemo pokazati istinu." Inicijacije poprimaju isto tako druge oblike: obredom trcanja uenik prima pet puta vodu, simbol pet stup njeva mudrosti. Zatim mu se zaveu oi i on mora baciti cvijet na mandalu. Pre ma mjestu pada procjenjuje se njegov stupanj uzdizanja i daje mu se novo ime. Prema legendi Kkai je dvaput stavio cvijet u puno sredite mandale to je dokaz njegove izvanredne karizme. Ti obredi se udvostruuju usmenim ezoterinim naukom, hidenom koji ui telj iri medu uenicima. Oni ue razli kovati etiri smisla u tradicionalnim
Milijuni iniciranih
Samostan Koya se irio kontinuirano sve dok nije brojio vie od 100 000 sveenika. Japanski carevi koji su poka zivali odreeno nepovjerenje prema Kkaiju omoguili su mu napokon da postavi hram ak u prostor carske pala e u Kyotu. Shingonov nauk utjecao je na drugu ezoterinu kolu, onu Tendaija koju je utemeljio Saicho, Kkaijov suvremenik. Shingonov potomak bio je takav da mu se pridruio veliki broj sveenika iz Tendaija. Nakon smrti
uitelja 835. godine pokret se podijelio na vie smjerova, a da se nije promije nio. Njegov uspjeh nije oslabio tijekom stoljea tako da je inicijacijsko drutvo postalo narodni pokret: danas se rau na da nema manje od 12 milijuna pri staa u Japanu, dok su Shingonovi hramovi nicali u Kini, SAD-u i u Euro pi. Razlozi za to oduevljenje vjerojatno potjeu od poruke samoga Kkaija: u svoje vrijeme postavio je sliku ezoterinih kola u deset stupnjeva: na vrhu spomenut kao "srce ureeno misteri jem" nalazio se Shingon, prema njemu jedina kola spremna da vodi svoje sljedbenike na buenje tijekom njihova ivota...
34
Duhovni grad Brae istoe

Pod tim zagonetnim imenom krije se tajno drutvo ijim lanovima ne znamo ni imena. Gorljivi ismailiti, nositelji neobine ezoterine doktrine bili su takoer estoki pristae fatimidske egipatske dinastije.
ROZELITIZAM je djelo koje najvie zasluuje nagradu (...), a oni koji prakticiraju prozeliti zam ljudi su najvieg ranga koji najvie ele zazvati od Boga najvjetije toj zadai, najuenije, najsretni je, najistinoljubivije." Taj poziv za obraanje sastavili su u 10. stoljeu nae ere tajanstveni autori koji su se nazivali "Ikhwn al-Saf", "Braa istoe" ili "Iskrena braa". Ti ljudi pripadaju ismailitskoj struji, mistinoj sekti koja potjee iz iizma koji priznaje samo vlast imama koji potjee od Alija, zeta i roaka proroka Muhameda. Prema ismailitima Muhamed je doao donijeti ljudima egzoterinu poruku izraenu u pismu Kur'ana, dok nauk imama, ezo terine naravi, nastoji otkriti tajni sadr aj spisa. Ali 813. Muhamed, sedmi imam, umire, a da nije odredio nasljed nika. Poinje razdoblje krize za ismailizam koje traje stotinjak godina. U 10. stoljeu u muslimanskom svijetu doga a se politika i vjerska revolucija; obi telj Fatimida koja tvrdi da potjee od Fatime, Prorokove keri, zahtijeva nasljedstvo posljednjega imama i preuzima vlast najprije u tadanjem Tunisu 909. a zatim od 969. u Egiptu. Tijekom cijelo ga tog razdoblja borbe sekta ismailita morala je apelirati na prozelite kao bi uvjerili sunitsko stanovnitvo u legitim nost svojega nauka. U tom kontekstu roena su Braa istoe.
Obratiti veinu
Brau poznajemo samo po njihovim spisima podijeljenim u pedeset dva pis ma. ini se da je bratstvo funkcioniralo kao tajno drutvo u slubi Fatimida i openito ismailitskih ideja. Zadalo si je cilj irenja da'we koja se oslanjala na d 'i, misionare posebno kolovane u tu svrhu. Jedna pria ilustrira njihovu me todu: neki lijenik dolazi jednoga dana do nekoga grada gdje svi ljudi pate, a da to ne znaju, od tajne bolesti. Odlui izli jeiti nekog ovjeka dajui mu neki na pitak. Kad je ovjek napokon ozdravio, shvatio je da je bio bolestan tijekom svih tih godina. Pun zahvalnosti prema
lijeniku nudi mu svoje usluge. Oni za jedno lijee ostale graane sve do dana kad se, dosta brojni, otkrivaju javnosti i ne boje se primijeniti silu da bi dali napitak ostalim stanovnicima. Ova le genda koja se proirila meu Braom ilustrira strategiju obrata na ismailizam prije, ali i poslije preuzimanja vlasti Fa timida u Egiptu. ini se da je lokalno stanovnitvo pokazalo veliki otpor vjer skoj doktrini novih suverena. Kako bi se uinkovitije organiziralo njihovo irenje,
IITI I ISMAILITI
7. stoljea i Muhameda. Strogo monoteistika religija okupljena oko Kur'ana i sune koja prenosi Prorokovu ri je. No islam je doivio teak raskol oko 680 godine; iz njega su se izrodile dvije ra zliite struje, suniti s jedne strane, koji su dovoljno veinski, i iiti s druge strane. Prema prvima Muhamedovi nasljednici su kalifi zadueni za primjenu sune, dok drugi smatraju jedinim legitimnim efo vima potomke Alije i Fatime koje zovu
ORIJENI ISLAMA DOPIRU DO POETKA
"imamima". U okviru iitske struje izbija drugi raskol kada umire esti imam u slje deem stoljeu. Ovaj posljednji je u po etku odredio svojega sina Ismaila da ga naslijedi. Ali taj je umro dok mu je otac bio iv. Izbila je svaa jer se nije znalo tre ba li novi imam biti Ismailov sin ili brat. Pristae Ismailova sina obavili su raskol i stvorili novi vjerski pravac slian sekti, ismailizam, koji se etabliralo u Egiptu u 10. stoljeu s dinastijom Fatimida.
Asuanski mauzolej u Egiptu uva posmrtne ostatke Age kana III. (1877.-1957.), predstavnika dinastije koja je stoljeima bila duhovni poglavar ismailita. ( i na sljedeoj strani )
35
Braa istoe podijelila su se u etiri skupine prema svojem drutvenom po drijetlu: kneevi, trgovci, znanstvenici i umjetnici. Svatko je u sklopu svoje sku pine imao zadatak da iri ismailitsku poruku blinjima.
Zbroj svih spoznaja

Kod Brae istoe, da 'wa se ne svodi na sam prozelitizam. Vano im je dovesti sljedbenike do najvieg stupnja mogue duhovnosti. Zato se ismailitska vjerska promidba odvija u obliku inicijacijskog i ezoterinog nauka. Funkcija pisama jest da vodi korak po korak ini ciranoga na put duhovnoga proienja. Doktrina Brae istoe je originalna sin teza koja u isti mah povezuje medicinu, astrologiju, alkemiju, magiju i glazbu. Nadahnuta neoplatonizmom ona ob janjava da svijet izvire iz boanstva posredstvom intelekta i due koja je
stvorila materiju. Ovaj nauk daje se pos tupno. Inicirani je najprije "zanatlija", zatim "slubenik" kad je izbrusio razum, "istinski", kad je upoznao tajne stvaranja i napokon "abdl" blizak imamu i Pro roku. Skup iniciranih tvori duhovni grad kojim upravlja imam koji jedini moe dovesti ljude od spasenja. Ako je danas teko izmjeriti vanost njihova djela obraanja, sigurno je da su se Bra a istoe ubrajala meu zanatlije ismailitskog irenja. S druge strane oni su bili
Muhamed i Ali oslobaaju Kaabu njezinih idola. Ali je najvanija osoba iizma, islamskoga pravca u sklopu kojega su se iznjedrile brojne sekte.
prvi u sklopu islama koji su stvorili cje lovit i ustrojen inicijacijski duhovni red. Tako su oni za dva stoljea preduhitrili roenje muslimanskih bratstava (tariqa) koja su toliko obiljeila islam sve do naih dana.
36
Iz sjene brda na vrh moi: alaviti

Alaviti tvore veoma rijedak primjer tajnoga drutva koje je dolo na vlast. Skriveni tijekom dugih stoljea, katkad tolerirani, esto proganjani alaviti vladaju Sirijom od 1970.
IRIJSKA BRDA VE SU VIE OD
1000 godina sklonite ustanikih zajednica koje trae tajnovitost ili sklonite. Tako ie bilo u 12. stoljeu s bratstvom asasina koji sa zidina svojih probuenih utvrda organiziraju ubojstva protiv svojih neprijatelja. Dvije druge sekte isto su tako nale azil u visokim sirijskim ma sivima: druzi i nusairiti koje zovu i alav iti. Podrijetlo te misteriozne zajednice je kontroverzno. Neki misle da su oni predstavnici staroga idolatrijskoga kul ta koji je ukljuio elemente monoteizma prisutne na Bliskom istoku. Druga
teza koja je vjerojatnija povezuje ih s Muhamedom ben Nusairom, irakim iitom iz 9. stoljea, bliskim jeda naestom imamu koji je proglasio boansku prirodu Alija i imama koji su ga naslijedili na elu iitskog pokreta od poetka. Pristae ben Nusaira stvorili su prve nusairitske zajednice koje su pod vodstvom slavnih osoba polako pri-
ALAVITSKA DRAVA
Ovaj promidbeni pano predstavlja Hafeza el-Assada i njegova dva sina. Preuzevi vlast 1970. nametnuo je alavitsku upravu na elo sirijske drave.
vie klanova i plemena koji odraavaju razliita etnika podrijet la svojih lanova: tu se nalaze Arapi, Perzijanci, Turci i Kurdi. Ta razno likost nije sprijeila jak osjeaj jedin stva to su ga doivjeli Francuzi tijekom svoje vlasti nad Sirijom. Go dine 1920. Francuzi su proglasili "Au tonomno podruje alavita" koje ak postaje "dravom" dvije godine posli je. Ali 1926. podruje je ponovno pripojeno Siriji unato zahtjevima nusairita za autonomijom. Prihvaa jui poraz alaviti su ipak uspjeli okre nuti situaciju u svoju korist preuzevi vlast u Siriji. Okrenuvi lea dvo linosti koja ih je titila proteklih sto ljea, uspjeli su zauzeti kljuna mjesta sve do 1970. do dolaska na vlast Hafez el-Assada, alavitskog generala. Otada se sudbina ove sekte i sudbina Sirije isprepleu.
LAVITSKO DRUTVO DIJELI SE NA
hvaali obrede i ezoterine postupke koje e ih obiljeiti, ali ih i odvojiti od islama. Osim toga morali su brzo izbjei u sjevernu Siriju kako bi umaknuli prvim vjerskim progonima ije su rtve bili. Tijekom stoljea nisairiti su poput druza prakticirali tagiyu ili "dvoli nost"; oni slubeno ispovijedaju domi nantnu sunitsku religiju, ali praktiki u stvarnosti njihov je kult tajni.
37
U zdravlje Amsa
Alavitska vjera predstavlja se kao ezo terini kult rezerviran za najniu ma njinu posveenih. Potrebno je imati najmanje 18 godina da bi se moglo pri sustvovati pristupnoj ceremoniji. Tog dana mladia prima skuptina mudra ca koja mu nareuje da prizna jednog od njih kao kuma to ini tako da stavi na glavu cipelu onoga koga je odabrao. Nakon toga od njega se trai da popije au vina u zdravlje "Amsa", a to je for mula koju ne moe shvatiti toga trenut ka. Mora takoer prisegnuti da e uvati tajnu o tome to e nauiti; obav jetava ga se da nee moi biti dosto janstveno pokopan ako prekri tu prisegu. Napokon svaki lan skuptine se die i nazdravlja u ast novopridologa. Sada je posveen, a kum koji ga vo di ui ga temeljima, posebno molitvama.
No on ponajprije ovisi o eiku koji je duhovni voa mjesne zajednice i koji ima zadatak da nauava posveene.
Razliita religija
Alavitska doktrina je sinkretizam mus limanskih, kranskih, idovskih, ali i iranskih elemenata. Ona se temelji na vjeri u trojstvo koje se sastoji od Alija, prvog imama, proroka Muhameda i Sakmana al-Farisija, bliskog prijatelja ovog posljednjega. Tri poetna slova njihova imena tvore rije "Ams" koju posveeni zazivaju u svojim obredima. Ui ih se osim toga da je nusairizam postojao i prije stvaranja svijeta. Nusairiti su ivjeli u blizini boga u obliku svjetlosti. No budui da su sebe smatrali savrenima, bili su svrgnuti i poslani u svijet materije gdje im je sueno da se reinkarniraju iz ivota u ivot. No nji
Odavanje poasti Hafezu el-Asadu u njegovu mauzoleju u Kardahi. Godine 2000. nakon 30 godina vladavine umro je alavitski ef sirijske drave. Naslijedio ga je sin Bachar.
hova je nada da zahvaljujui inicijaciji i pobonu ivotu uspiju izai iz toga kru ga koji ih dri zatoene. Alaviti slave ve lik broj svetkovina preuzetih to od islama to od kranstva (Boi i Bogojavljenje) ili od perzijske religije (njiho va Nova godina). U tim prigodama oni se skupljaju u obitavalitu jednoga od njih i pod vodstvom eika zajedno ita ju tekstove iz svoje liturgije. Zatim rtvuju ivotinje koje jedu na gozbi zazivajui boga. Izvan tih svetkovina alaviti redovito slave misu tijekom koje posveuju vino koje piju u ast starje ina svoje zajednice.
38
Ve tisuu godina druzi

Druzi danas tvore zajednicu od oko 500 000 osoba rasipanih izmeu Libanona, Sirije i Izraela. Druizam je kao vjerska i inicijacijska doktrina uspio ouvati tajnu svojega nauka vie od tisuu godina.
OETKOM 40-ih GODINA 19.sto-
ljea pjesnik Grard de Ner val kree na veliko putovanje koje ga dovodi do Bliskog is toka. Tijekom tog putovanja stupa u vezu s lanovima tajne vjerske zajed nice, druzima. Kao Europljanin donosi ideje koje su tada vrijedile: "Druzi su se postupno usporeivali s pitagorejcima, esenima, gnosticima, a ini mi se, i tem plarima, rosenkreuzerima. Suvremeni slobodni zidari preuzeli su mnogo ideja od njih." Dodaje da je "vjera druza samo sinkretizam svih religija i svih prethodnih filozofija." Bilo bi vrlo teko stvoriti tonu ideju o druzima da Ner val nije precizirao "(njihova) religija ima neto osobito da tvrdi kako je pos ljednja otkrivena na svijetu". Druizam je nastao u Egiptu u 11. stoljeu kad se fatimidski kalif al-Hakim (996.-1201.) proglasio "boanskim utjelovljenjem" prekidajui s ismailskom iitskom stru
jom iz koje je potekao. Njegovi sljed benici koje zovu druzi - od imena Darazi, jednog od najeih propagatora kalifa - trae da ukine stare religije pri sutne u Egiptu, okomljujui se na sina goge i crkve. Sam islam ne odupire se tom revolucionarnom vjetru: islamski zakon, arija, je objavljen, a kult al-Hakima se organizira.
Slikar Prosper Marilhat (1811.-1847.), suvremenik Grarda de Nervala, daje romantinu viziju ruevina damije kalifa al-Hakima u Kairu.
Zatvorena i ezoterina zajednica

Meu prozelitima druzima istie se lik Darazija, Iranca po imenu Hamza kojem al-Hakim iskazuje sve svoje povjerenje. Pravi otac nauka druza, neumorni propovjednik objedinjuje sve kalifove pristae koji u ovom posljed njem vidi emanaciju boanstva, mani festaciju Jednoga. U toj perspektivi
Hamza se proglaava imamom, voom i kalifovim glasnogovornikom. Prema njemu povijest je ciklina, ona obraduje manifestacije i zatajivanja Jednoga koji se utjelovio nekoliko puta tijekom vre mena. Proroci u ijem su rangu Noa, Abraham, Mojsije, Isus i dakako Muha med irili su svoju rije sve do novog utjelovljenja u osobi al-Hakima 408. godine hegire (1017.). Pokret druza ima vanu ulogu sve do 1021.: te godine ti jekom etnje Kairom al-Hakim misteri ozno nestaje. Hamza izjavljuje kako se kalif povukao, ali da e se vratiti: poi-
39
40
OTKRIVENE TAJNE DRUZA

ijekom svog putovanja na istok Nerval je uspio susresti jednoga eika druza kojeg je nauio da je Zapad proniknuo neke od njegovih tajni. "elio sam, bez mnogo razmiljanja, taj susret i ve sam se osjetio ganutim i smetenim vie nego to to odgovara jed nostavno znatieljnom posjetitelju: razu vjerio me jednostavan i povjerljiv eikov prijem. (...) Znajui koliko je bilo muke da se od druza dobe pojedinosti o njiho voj vjeri, upotrebljavao sam jednostavno poluupitan oblik: Je li istina da? (...) Pretpostavljao sam da e ga nacionalno samoljublje navesti da barem ispravlja i njenice koje su nepovoljne za njegov na rod. Nisam se prevario. Moda je shvatio da je u razdoblju kada Europa ima toliko
utjecaja na situaciju istonjakih naroda bolje malo napustiti tu ambiciju prema tajnom nauku koji se nije mogao odupri jeti prodoru naih znanstvenika. - Pomislite, dakle, rekao sam mu, da mi u svojim knjinicama imamo stoti njak vaih vjerskih knjiga koje su sve proitane, prevedene i prokomentirane. (...) S druge strane te stvari bile su tajne za strance i druzi su skrivali brino svoje knjige na najskrovitija mjesta u svojim kuama i hramovima. Za vrijeme ratova bilo protiv Turaka, bilo protiv maronita morali su pomagati da se uspije objedi niti velik broj ovih rukopisa i da se na pravi neka ideja o cijeloj dogmi."
Grard de Nerval, Putovanje na Istok
Jer svi prakticiraju "dvolinost", taqiyu koja se sastoji u tome da se na povrni prihvati dominantna religija kako bi se potajno bolje obavljali njihovi obredi, i sigurno je da je u 15. stoljeu druizam poprimio konaan oblik. Zajednica je
podijeljena u dvije glavne skupine: "mudrace" (ukkal) koji su sami posve eni u ezoterizam druza i njegove tajne i gomila "neznalica" (djuhhal). Prvi se prepoznaju po bijelim ogrtaima; samo oni mogu sudjelovati u vjerskim pro-
nje nova faza skrivanja. ini se da iz to ga razdoblja potjee gubitak utjecaja druza u Egiptu. No pokret se posred stvom svojih misionara proirio sve do Sirije. Kad je Hamza nestao, druzi ulaze u novu eru, onu ekanja povratka al-Hakima i njegova imama. Stvorivi odsad ujedinjenu zajednicu, ivei povueno u sirijskim i libanonskim planinama malo-pomalo se zatvaraju u sebe.
Stoljea dvolinosti
Nekoliko stoljea druzi su ivjeli u miru, mijeajui se s lokalnim stanovnitvom.
Ova fotografija skuptine druza snimljena je poetkom 20. stoljea u nekom selu u libanonskim planinama gdje oduvijek ive te zajednice.
41
slavama koje se prireuju svakog petka i tijekom kojih je mogue - a da ne zna mo o tome vie - da se oboava kip ko ji predstavlja tele.
Medu mudracima zajednice druza regrutiraju se lanovi sveenstva - eici. Ovi posljednji koluju se na mjestima koja se dre u tajnosti, gdje mogu do
mile volje konzultirati i prepisivati spise koji sadravaju sveukupnost znanja to tvori njihovu vjeru. Najpismeniji meu njima nose naslov rais; to su najvii vjerski poglavari u zajednici. Napokon postoji pravi pravilnik za lanove plem stva koji nisu inicirani; oni nose naslov amira koji ih razlikuje od ostatka "neznalica".
DRUZI I ISMAILITI
okrilju fatimidske dinastije koja je do tada bila predstavnica ismailizma. Taj vjerski pokret potekao je iz iizma koji za razliku od prevladavajueg sunizma priznaje kao jedinog zakonitog poglavara zajednice vjernika jednoga od Alijevih potomaka, roaka i zeta Proroka i Fatime, Muhamedove keri. Islamski iizam nastao je 765. kad je umro imam Jafar al-Sadiq, Alijin po tomak. Odmah u poetku odredio je svojega najstarijeg sina Ismaila za nas ljednika. No taj je umro 762. Naslije dio ga je njegov mlai sin. Neki iiti su se ipak izjasnili kao pristae sina Is maila koji je umro. Nakon dva stoljea dinastija Fatimida u Egiptu zatraila je Alijevo nasljedstvo. Ismailizam ra zvija ezoterino tumaenje teksta Kur'ana koji suprotstavlja zhir, vanjski smisao nekog dokumenta btimu, onom to je skriveno, iznutra i to samo inicirani mogu shvatiti. Ismailisti smatraju osim toga da Ismailovo potomstvo postoji uvijek, da je skrive no i da e se iz njega iznjedriti madhi koji e doi obnoviti zakon i red na kraju vremena. Religija druza hranila se tim ismailitskim inicijarijskim hu musom kojem je dodala vanjske ele mente, posebno iranske, stvorivi izvorni sinkretizam.
ELIGIJA DRUZA ROENA JE U
Ovaj stari mudrac druza je eik koji ivi u Libanonu. Posjedujui tajne nauke svojega naroda on je uvar tradicionalnoga ezoterizma druza.
Inicijacija i kodeks ponaanja

Svaki druz moe biti posveen poeli li to. Kunje su teke; pristaa mora po kazati veliku volju za savrenstvo i vodi ti trijezan i poboan ivot ako eli znati prouavati tajne knjige i biti primljen u krug "mudraca". Posveeni sveano priseu da nee nikada otkriti ni jedan dio svojega nauka. Osim toga moraju potovati sedam zapovijedi koje zam jenjuju propali islamski zakon: moraju jedni prema drugima dokazati najveu iskrenost, obeati da e se braniti i meusobno pomagati. Moraju odusta ti i od svih ranijih vjerovanja, priznavati al-Hakima kao Jednoga, prihvatiti nje gove odluke i pokoravati se njegovim zapovijedima bez obzira na to priopuju li se iz njegovih usta ili iz usta njegovih poslanika. Te zapovijedi primjenjuju se jednako, s manje strogoe na sve druze. Sinkretska vjera, druzizam, istie se po tome to ispovijeda vjeru u seobu dua;
osim ako nisu dosegnule savrenstvo, due se beskonano reinkarniraju. Zato onaj tko nije uspio u inicijaciji moe ga jiti nadu da e uspjeti u buduem ivo tu kako bi priao mudrosti, jamstvu spasa. Druzi misle da e na kraju vre mena, kad e se vratiti al-Hakim i Hamza, oni od njih koji e voditi dosto janstven i poboan ivot sudjelovati u vladanju svijetom kod boga.
Prepoznatljivi po bijelom povezu svojega efa ovi vojnici druzi podsjeaju na ulogu koju je imala njihova zajednica tijekom Libanonskoga rata pod zastavom socijalistikih snaga.
Druizam s one strane stoljea

Tijekom 16. i 17. stoljea druzi se izlau vie javnosti ne dopustivi nikad da procuri ijedna tajna. Pod vlau Turaka otomana uspijevaju dobiti iroku au tonomiju. U to doba jedan se dio ise ljava prema nekoj sirijskoj planini koja je prekrtena u djebel Druze, ivei bez problema sa sunitima i kranima u tom podruju. No odnosi izmeu druza i krana maronita pogoravaju se kad teritorij dolazi pod vlast egipatskih
prineva koji razliito postupaju prema dvjema zajednicama. Sve vee napetosti eskaliraju u tunjave i razaranja maronitskih sela u 19. stoljeu. Graanski rat koji je zakrvio Libanon od 1983. u mnogo je pogleda nastavak toga suko ba izmeu krana maronita i druza. Danas se druzi vie ne skrivaju kao to su to inili u povijesti i dio njihovih svetih tekstova poznaju zapadnjaci kako je to svojedobno svjedoio Nerval. No oni odbijaju iriti sadraj svojega nau ka. Kemal Joumblat, libanonski voa druza 70-ih godina prologa stoljea, iz javio je nekom novinaru kako nikada nee biti objavljeni najsvetiji tekstovi njihove zajednice jer "ne valja bacati
biserje pred svinje". [pravo je i rekao, op.scan.]
42
Tarqa, islamska tajna bratstva

Od prvih stoljea islama neki muslimanski mudraci istrauju nove putove odnosa s Bogom. Privreni unutarnjim iskustvima koja ih dovode do ekstaze prenosili su svoje postupke kroz dugi niz iniciranih.
AA SRCA SE ZADOVOLJAVAJU DA
ostanu nepokretna pred vra tima boanskoga velian stva, motrei trenutak kad se njegova vrata otvaraju srcu koje samo po sebi ne posjeduje nita, nego je siromano i bez ikakvih spoznaja." Tim rijeima veliki mistik Obn al-'Arabi (1165.-1240.) podrijetlom iz Andaluzije izraava koncepciju koju dijele svi uitelji sufiji od poetka islama: mo gue je stalnim radom na sebi koji po prima oblik duhovne borbe (u tome je smisao rijei dihad ) sjediniti se s Alahom. No Ibn al-'Arabi hita dodati da je prijateljstvo s Bogom rezervirano samo za neke odabrane koji tada po staju "pravi voe ovjeanstva". Njegova izjava ilustrira odluan zaokret koji u to doba ini sufijski pokret. I dok je dosad bio zastupan s nekoliko velikih izoli ranih duhovnih figura, pustinjaka pre poznatljivih po vunenoj odjei ( suf na arapskom), poinje se organizirati u bratstva ( turqa ) koja pod vodstvom jednoga uitelja poinju prenositi svo jim posveenima tajne puta prema ekstazi. Ibn al-'Arabi je uostalom lan jedne od njih, Shdhiliyje koje je bilo jedno od prvih koje je pozivalo vjernike na svakodnevnu meditaciju.
U Perziji u 17. stoljeu neki mladi posjeuje dervia. On ivi izolirano poput svih sufijskih uitelja koji ne pripadaju ni jednoj tarqi.
SUFIJSKI EIK I SLOBODNI ZIDAR

poznat je po svojem junakom otporu francuskom osvajanju Alira. Manje se zna da je bio veliki mistik, istodobno lan vie sufijskih bratstava i slobodni zidar. Posveen je vrlo rano u Qdiriyu u kojoj mu je otac bio eik. Poslije se pridruio isto tako Naqshabandiyji i Shdhilyji. estoki musliman proglasio je 1832. dihad protiv fran cuskih kolonizatora te postaje politiki i vjerski voa mlade alirske nacije. No nakon kapitulacije 1847. poinje drugi ivot oznaen produbljivanjem njegove duhovne potrage. Emigrira u Damask gdje utemeljuje kolu mistike nadah nuta naelima Ibn al-'Arabija, velikog andaluzijskog gnostika na prijelazu iz 12. u 13. stoljee ije boravite zauzima. Upravo u Damasku posredstvom ne kog libanonskog prijatelja pribliava se francuskom slobodnom zidarstvu. Ti jekom jednoga putovanja u Aleksandriju 1864. iniciran je u Lou piramida. Iako se ini kako nikad nije vodio veo ma aktivan masonski ivot, izjavit e ipak poslije da se radi o "najdivnijoj in stituciji na zemlji", spremnoj da povee Istok i Zapad. irei sufijski nauk, sma tran od svojih uenika svecem zavrio je ivot u sirijskoj prijestolnici i dao se pokopati uz Ibn al-Arabija, svojega poticatelja prije nego to je njegov pe peo bio vraen u Alir 1966. Jo danas njegov portret visi na istaknutom mjestu u prostorijama loe Velikog orijenta Francuske u Parizu gdje su ga svojedobno smatrali poveznicom iz meu dviju sredozemnih obala.
MIR ABD
EL-KADER
(1808.-1883.)
Potomstvo Qdiriye
U stvarnosti odreeni broj sufijskih kola postojao je od poetka islama kao to je ona Ibn Karrma (806.-868) ili ona al-Hallaja (858.-922.), ali one su se
gasile esto nakon smrti svojih uteme ljitelja. Iz revolucije iz 12. stoljea roe na su bratstva namijenjena da potraju katkad do naih dana. Jedno od najsta rijih je nedvojbeno Qdiriya posveena izuzetnom liku Abda al-Qdira al-Jlnija (1077.-1166.). Ovaj posljednji ivio je cijeloga ivota u Bagdadu gdje je bio i teolog i sufijski uitelj. Pripisi vali su mu udotvorne moi tako da su se nakon njegove smrti stvarala bratstva koja bi odrala sjeanje na njega i nje gov nauk koji je teio tomu da povee javni kult i sufijsku ekstazu. uvar nje gova groba u Bagdadu bio je starjeina
Portret emira Abda el-Kadera u vrijeme kad je bio na elu rata protiv francuskih postrojba u Aliru (slika E. M. Godefroya, 1835. .
reda dok je neki eik vladao cjelinom jedne regije. Uspjeh Qdiriye bio je u desan jer se bratstvo proirilo ne samo u sredozemni bazen, nego i u Indiju, Maleziju ili crnu Afriku. U 19. stoljeu Qdiriji su imali prvorazrednu ulogu u Aliru suprotstavljajui se francuskim kolonizatorima. Druga bratstva doiv jela su zanimljivu sudbinu. Takvo je npr. Shdhilya iji je utemeljitelj Abu
44
Afganistanski sufiji slave dhikr, obrednu molitvu u kojoj neumorno ponavljaju ime boga. Jedan od njih na koljenima pada u ekstatiki trans.
boanskome. Takav je Jall al-dn Rm, utemeljitelj slavnoga reda dervia zanatlija koji je slavio potragu za boanskom ekstazom kroz ples i glazbu. Bratstvo koje se stvaralo imalo je teku dunost da prenosi nedirnut nauk ui telja nakon njegove smrti i to zahvalju jui "lancu jamaca" ( silsila ) kojima se dolazi do utemeljitelja bratstva; svaki se dervi vee uz taj lanac posredstvom vlastita uitelja, eika. Samo postojanja bratstva temelji se na zamisli da ljudi moraju preuzeti put (to je i smisao ri jei tarqa ) da se dosegne boanstvo koje je djelomino otkriveno samo u tekstu Kur'ana. Sufiji razlikuju izmeu teksta u pravom smislu rijei, zhira i njegova skrivenog smisla, btina koji moe otkriti samo esta meditacija. Bratstvo nudi i prostor i metodu da se dosegne Bog mistinim putem koji daje prednost ekstatikom sjedinjenju uz cijenu stalnog ienja tijela i due.
Zaborav sebe radi pribliavanja Bogu

Da bi se postao dervi, potreban je dug i muan rad i zahtjevna inicijacija. No vak, murd, se mora prikazati pogla varu mjesnoga reda, eiku koji e iskuati njegovu opredijeljenost name ui mu vrlo strogo pravilo ivota obiljeeno liavanjem hrane, estim po stovima, dugim bdijenjima i obavlja njem nezahvalnih i munih dunosti. Od njega se osim toga trai da bude ponizan i krepostan, da stalno vjeba meditaciju i molitvu koje e biti svakodnevica njegova budueg ivota. Tarqa je zapravo put prema ekstazi koji se obavlja u etapama. Tako, kad su obav ljene ove prve kunje, mladi uenik pristupa inicijacijskom obredu koji se
1-Hassan'Ali al-Shdhili (13. stoljee) marokanskoga podrijetla bio mudrac i iji je nauk stvorio bratstvo cijelo okre nuto prema meditaciji. Ibn'Arabi bio im je uostalom pridru en. Neki lanovi Shdhliye stvorili su red Iswiye u Maroku koji je poznat po tome to je kod svojih pristaa razvio neosjetljivost na vatru i otro oruje.
Dua islama
Pod vidljivom razliitou tih redova krije se dosta zajednikih toaka. Brat stva nisu sekte, nego duhovne udruge iji se lanovi nazivaju "derviima". Sva se temelje na utjecaju jednoga ovjeka, sufijskog uitelja, esto iznimna znaaja koji je razvio originalni put pristupa
45
Tarqa, islamska tajna bratstva
46
razlikuje od reda do reda. Openito novak se pojavi pred muqaddamom ili eikom kojem prisee da e potovati najveu tajnu o obiajima reda. Zato mu se ita ispovijedanje islamske vjere. Zatim on spaja svoju aku sa akom svojega starjeine kako bi uspostavio s njim i cijelom zajednicom sveti savez kojim e primiti blagoslov bratstva. Stavljaju mu vunenu halju, mantiju (khirka) koja simbolizira konaan ula zak u red. Odsad dervi moe sudjelo vati u potpunosti u ivotu svojega bratstva, posebno dhikra. Taj obred za jedniki svim sufijskim redovima sa stoji se od toga da recitira ime Boga pod razliitim rijeima prisutnim u Kur'anu, molitvu koja moe poprimiti individualni ili kolektivni oblik, koja se
obavlja vrlo esto uz pomo svojevrsne krunice. Tom postupku dodaje se pri bjegavanje glazbi i plesu (sam') to je olakavalo zaborav sebe i odnos prema boanstvu navodei katkad dervia na spektakularne kretnje kao to su hod po uarenom ugljenu, gutanje korpi ona, stakla, zabijanje igla u tijelo...
eikov blagoslov
ivot svakoga bratstva upisuje se na jednom mjestu: samostanu (tekke na turskom, zwiya na arapskom). Kao prostor ivota, molitve, ali i milosra on titi zajednicu dervia pod odgo vornou bilo njezina duhovnog vode, eika, bilo mjesnih predstavnika, muqaddama. Vlast eika temelji se na baraki, tajanstvenoj auri koju zadrava od svojega prethodnika i koju e prenijeti svojem nasljedniku, zahvaljujui kojoj lanac nastavlja postojati u vremenu od poetaka. Osim intelektualnoga pozna vanja doktrine utemeljitelja uitelj mo
Dervii, lanovi Qdiriye mole pred damijom u Omdourmanu, nekadanjoj sudanskoj prijestolnici. Taj prizor dogaa se jo i danas.
ra imati duboko iskustvo ekstaze koje od njega ini vou za iniciranoga za kojeg je zaduen da ga vodi do Boga. Samostan je otvoren prostor. Dervii ga mogu napustiti kako bi propovi jedali nauk svojeg uitelja. Osim toga neki meu njima bili su inicirani, ali oni zadravaju svoj posao i svoju obitelj vani. Dolaze ovamo samo da bi sud jelovali u molitvama. U vrijeme kad su obiteljske veze bile krhke, tarqa su primale isto tako hodoasnike na no enje. Samostani su se mnoili od 14. stoljea sve dok nisu postali sredinji element islama. Tijekom vremena poli tika mo pokuavala je ovladati njima, tj. ukinuti ih kao to je bio sluaj u Turskoj u doba Mustafe Kemala Atatrka. Meutim ak i oslabljene tarqe su opstale jo i danas u cijelom musli manskom svijetu. Neke su ak nedavno nastale; to je sluaj s Allwiyyom koju je utemeljio Ahmad Ibn al-Allwi 1918. u Mostaganemu i upoznao Europu sa sufizmom.
Kabalisti inicirani u tajne Biblije

Boji zakon koji se otkrio hebrejskom narodu prenesen je samo djelomino. Tajanstven smisao ostao je skriven svjetovnjaku, a otkriva se samo rijetkima posveenima u idovsku mistiku.
OJSIJE KOJI JE SIAO S BRDA Sinaja donosi sa sobom ploe na kojima je Bog upi sao deset zapovijedi koje e od sada sluiti idovskom narodu kao
KABALA U HOLLYWOODU
Zvijezde poput Madonne, Demi Moore ili Davida Beckhama ponose se svojom pripadnou Centru kabale (Kabbalah Center) koji ve konkurira scijentolokoj crkvi u Hollywoodu. Utemeljitelj centra Philip Berg danas je na elu prave multinacionale iji su najbolji predstavnici lanovi iz showbusinessa. Njegova genijalna ideja sastojala se u tome da se otvore vrata kabale enama i neidovima. Onima koji ne znaju itati hebrejski prepo ruuje da nabave izvorni primjerak Zohara koji e im sluiti poput talis zakon. Ta epizoda ute meljuje ezoterinu narav judaiz ma. No sve to nije bilo otkrive no tako jasno, a Mojsije je bio i vlasnik poruke skri vene u svetim pismi ma kojima se usuuju pribliiti samo rijetki posveeni. Hebrejska ri je kabbala oznaava tu usmenu tradiciju za koju
ABALA JE DANAS VEOMA U MODI.
mana zatitnika. Proglasivi se "najveim kabalistom na svijetu", on nikada nije bio iniciran i moe se pohvaliti samo jednim jednostavnim susretom s nekim uiteljem za boravka u Izraelu 1962... Unato tomu Centar kabale biljei sve vei uspjeh. Njezini vjernici prepoznaju se po crvenoj narukvici koju nose na runom zglobu. Ako je Bergov cilj "po moi sljedbenicima da nau put prema duhovnoj svjetlosti", valja prihvatiti da taj ima takvu cijenu da je Jerry Hall, biv a ena Micka Jaggera, napustila centar kad su od nje zatraili 10% njezinih prihoda... se smatra da se prenosila stoljeima. Ako je neupitno da je oduvijek postojao odreeni idovski ezoterizam, ostaje da je kabala u strogom smislu rijei roena u srednjem vijeku kao reakcija na racionalistiku filozofiju Majmonida (1135.-1204.) koji dominira idovskim intelektualnim krajolikom. U Provenci u Languedocu napisano je u posljed njoj treini 12. stoljea prvo pravo kabalistiko djelo Sefer ha-Bahir (Knjiga jasnoe). Ali tek sa Sefer ha-Zoharom (Knjiga sjaja), koji je napisan stoljee poslije u Kastilji, je kabala stekla pravo graanstva. Zohar napisan na aramejskom jeziku, to mu daje auru an tikoga teksta, mistian je komentar Tore, prvih pet knjiga Biblije koja fas cinira idovski svijet. Poinje vladavina kabalista.
Neki kabalisti pribjegavali su hiromantiji. Ovaj duborez izvu en iz nekoga traktata iz 16. stoljea spominje nekoliko "linija": mentalnu, ivotnu, srednju prirodnu,..
47
48
Boja rije i magijski postupci

Posveeni i tvrdokorni znanstvenici kabalisti prenose svoje ezoterino znanje samo malom broju osoba koje smatraju dostojnima da ga prime. Tako stvaraju vrlo diskretne kruoke, kole koje brzo privlae mlade teologe eljne simboli noga itanja svetih tekstova. Neki od njih zatim sami utemeljuju kole. Tako se neprekinutim slijedom znanje pre nosi s narataja na narataj. Odravanje tajne koja se odnosi na misterije (ra zim) ezoterine tradicije zajameno je jakom osobnom vezom koja sjedinjuje uitelja s njegovim uenikom. Da bi netko postao kabalist, treba ispuniti odreen broj uvjeta: biti mukarac, prakticirati strog judaizam, dosei od reenu zrelost - to openito znai imati vie od 40 godina - i vladati pri stojno teologijom. Kabalisti su egzegeti Tore koja prema njima dri skriven nauk nedostupnim obinim smrtnici ma; oni prakticiraju teozofsku kabalu. Drugi kabalisti su vie slini magiarima. Sljedbenici kabale nazvane "prak som", sinteze magijskih postupaka to se primjenjuju u judaizmu, izrauju sve vrste zatitnih amuleta i posveuju se isto tako hiromantiji, alkemiji i astrolo giji. Njih preziru klasini kabalisti.
Strpljiv prijenos
Prve kole teozofske kabale raaju se na zapadu sredozemnoga bazena: od Languedoca one su se rairile po panjol skoj. Najpoznatija je Gronov krug kojim upravlja Nahmanide ( 1194. -1270.), ali ima i mnogo drugih u Kataloniji i Kastilji ija je egzegetska proizvodnja znatna. Zohar je uostalom plod kolektivnoga rada to ga prikupio Moses de Leon. No kada su katoliki kraljevi zauzeli Granadu 1492. i kada su iste godine izgnani panjolski idovi, to je poremetilo geografiju kabale. Brojni Kabalisti naputaju Andaluziju da bi se
Od "kraljevstva" do "krune" deset sefirota predstavljaju razliite manifestacije Boga pod "obzorom vjenosti" (drvorez izvuen iz traktata iz 17. stoljea).
naselili u Palestini koja u 16. stoljeu postaje njihovom drugom obeanom zemljom. Meu kolama koje se tu raz vijaju najuglednija je ona u Safedu to ju je osnovao Issac Louria (1534.-1572.). On je bio iniciran kod nekoga kairskog uitelja prije nego to se naselio u Galileji. Ondje propovijeda nauk, po najprije usmeni koji poznajemo pos
redstvom njegova uenika Hama Vitala (1543.-1620.). Louria misli da kabalisti tragajui za Bogom mogu pridonijeti iskupljenju cijeloga idovskog naroda. Obnavljajui panjolsku kabalu, Louria inicira vanu liniju kabalista u kojoj su Moses Cordovero i Joseph Caro. Nakon smrti poeo se smatrati svecem, to ie veoma rijetko u judaizmu.
48
Sefiroti ili deset manifestacija Boga

to nauavaju kabalisti? Oni se osla njaju na sredinji pojam sefirota. Broju deset dodjeljuju sukcesivna stanja u kojima se oituje boanstvo. U Zoharu se moe itati da je "stvar nad stvarima proizvela deset aspekata svoje Biti, nazvanih sefirot": Keter (kruna), Hkhmah (mudrost), Binah (inteligencija), Gedullah (veliina), Geburah (mo), Tiferet (sjaj), Nezah (vjenost), Hd (slava), Yesd (temelj) i Malkhut kraljevstvo). Svaki se identificira jed nim dijelom tijela i jednim stanjem te imenom boanstva. Sloena igra simbo la povezuje jedne s drugima zahvalju jui kojoj kabalisti dobivaju odreeno
tumaenje svijeta. Deset sefirota ob likuju "sefirotsko stablo" koje tvori di namino jedinstvo preko kojega se boanstvo otkriva onomu tko ga je znao odgonetnuti. Teorija sefirota kae kako Tora sadr ava skup zakona skrivenih od stvara nja, tj. Boga samoga, ali u obliku koji mogu deifrirati samo posveeni. Ondje gdje veina svjetovnjaka slinih "nevjetima koji vidjevi ovjeka odje venog u njegovu halju (...) vide u nje mu samo halju (...)", kabalist zna razlikovati - iza jednostavna teksta - ti jelo, "oblikovano po naelima Tore" ko je samo krije duu, najdublji smisao teksta, "pravu Toru". Tako se u kabalistikim kolama ohrabruje postojan i stalan komentar tekstova iz kojega se
Danas je kabala u modi. U ovom centru za uenje studenti eljni ezoterine duhovnosti meditiraju o posveenim tekstovima judaizma.
mora pojaviti bolje razumijevanje Boga. Da bi to uinili, kabalisti ne okli jevaju pribjei numerologiji prema slo enoj metodi guematrije.
Recitirati boanska imena

No neki se kabalisti ne zadovoljavaju mistinim pristupom Bogu, nego jed nako trae ekstatino iskustvo. Takav je sluaj velikoga panjolskog kabalista Abrahama Aboulafije (1240.-1292.). Po lazei od meditacije o simbolima sva-
49
koga pisma, Aboulafia je mislio da e moi primijetiti boanstvo i postii ekstazu. Da bi to uinio, izradio je ifri rani postupak recitacije razliitih bo anskih imena koji podsjea na neke sufijske postupke. On savjetuje da se recitira tetragram Yhvh psalmodirajui dvanaest moguih kombinacija etiriju konsonanata koji tvore viestruka ime na Boga. Aboulafia nauava i gestiku laciju: ruku dignutih prema nebu treba balansirati glavom "u pokretu koji imi tira crte vokala pridruenog izgovore nu slovu". Napokon, on savjetuje da se treba opskrbiti talismanima kako bi se popratila ta molitva. Ekstaza je traen cilj: "Kad bude osjetio da ti srce izgara uistinu tako to kombinira, bit e na pokon spreman primiti udesan utje caj." Aboulafia je uspostavio originalni put u sklopu kabalistikog pokreta koji slijedi njegov najtalentiraniji uenik, Joseph Gikatilia (1248.-1325.). Kabalistika bratstva su ga slijedila u stopu.
kranstva i kabale u trenutku kada njegov prijatelj Marsile Ficin daje prevoditi Platona i hermetike spise koji se pripisuju Hermesu Trismegistu. Kranska kabala to ju je postavio Pic de la Mirandole postaje jednom od
temelja kranskog ezoterizma u budu im stoljeima. Susret biblijskih egzegeza i ezoterizma, tj. alkemije doivjet e neoekivano oduevljenje potkraj 20. stoljea s pojavom "teoloko-kriminalistikog" romana.
GUEMATRIJA ILI BOJI PRORAUN

logijom. Prema starom vjerova nju koje nalazimo ve kod Pitagore i njegovih uenika brojevi imaju mistinu vrijednost zahvaljujui kojoj moemo shvatiti svijet u njegovoj pravoj stvarno sti. Od antike numerologijom su se slui le civilizacije oko mediteranskoga bazena. Nakon mnogo stoljea kabalisti su po novno posegnuli za njom kako bi deifrirali posveeni tekst. Upotrijebivi broj koji ide od 1 do 400 s dvadeset dva suglasnika hebrejskoga jezika posvetili su
ABALA JE USKO POVEZANA S NUMERO-
se svim vrstama izrauna stvarajui ori ginalnu egzegezu Tore. Tako rijei koje znae "muki" i "blaenstvo" imaju iden tinu numeriku vrijednost, znak da idu u paru. Da bi doao do toga rezultata, kabalistu je dovoljno da usporedi vrijednost triju konsonanata rijei "muki", Z-KH-R (Z=7, KH=20 i R=200, ukupno 227) s vri jednostima koje tvore pojam "blagoslov", (B-R-KH-H, s B=2, R=200, KH=20 i H=5). Drugi primjer, vrijednosti rijei sefer (knjiga) i chem (ime) su identine: To ra zapravo sadri ime Boga...
Prema kranskoj kabali

Fascinacija koju je kabala irila izvan i dovskih sredina ne moe se zanijekati. Najbolja ilustracija toga je djelo veliko ga kranskog humanista Pica de La Mirandolea (1463.-1494.) koji u rene sansi preuzima kabalistike teze. Pria jui o tradiciji prema kojoj je Mojsije primio tajni nauk na brdu Sinaju hu manist legitimira tajni i inicijacijski aspekt kabale. "Staviti na javno mjesto najtajnije misterije i tajne vrhovnoga boanstva skrivene pod korom zakona i velikim ruhom rijei, to je drugo ako ne bacanje svetinje na pai pred pse. Zato je to ljudska odluka, ali po Bojoj zapovijedi da je to sve skriveno svjetini kako bi se priopilo samo savrenima." Prema tome Pic uvodi spajanje izmeu
Hermes Trismegist, legendarni otac hermetizma i alkemije, bit e veza izmeu idovske i kranske kabale. Detalj poda katedrale u Sienni.
50
Vrtei dervii ili ples za molitvu

Vie od obinoga spektakla nebeski balet vrteih dervia u Konji, u Turskoj, izraz je misticizma jednog od najstarijih islamskih bratstava.
EREMONIJA E POETI, GLAZBE-
nici se rasporeuju i pripre maju. Neki pjeva deklamira sveanu pjesmu u ast posla nika Muhameda. Zatim dolaze plesai na scenu u pratnji svojega uitelja, ejha koji se prepoznaje po crnom alu. Na zvuk violine, tamburina i neya, mu karci zapoinju kruni ples koji se zove sema. Slino zvijezdama okreu se u isti mah oko sebe i oko ejha premjetajui se od istoka prema zapadu. Kad kre tanje jednom zapone, oni se rjeavaju svojega ogrtaa i pokazuju svoju bijelu tuniku. Naputanje toge simbolizira tjelesnu smrt i ponovno roenje u vioj i mistinoj duhovnosti. I kada dervii desnom rukom pokazuju prema nebu, a lijevom prema zemlji, oni osiguravaju ulogu posrednika preko kojega prenose ljudima ono to primaju od Boga. Der vii su zapravo mistici koji pripadaju muslimanskom bratstvu. Poput mno gih drugih, laika vlada Kemala Atatrka slubeno je 1925. zabranila njihov red. On duguje svoj spas samo velikoj rijeci turista koji se dive tim iznimnim plesaima to im je omoguilo da se odre unato vlastima koje su bile neprijateljski raspoloene prema njima. Iza toga sekularnog drutva krije se lik jednog od najveih mistika islama, Delaluddina Rumija.
Ocean koji hoda iza jezera

Poetkom 13. stoljea bjeei pred upa dima Mongola teolog Behauddin Veled naputa sadanji Izrael i sa svojom se obitelji naseljava u gradu Konji u srcu Anatolije. Na putu u progonstvo mno go je ljudi bilo zadivljeno mudrou njegova mlaeg sina Delaluddina Ru mija (1207.-1273.) koji oponaa korak svojega oca poput "oceana koji hoda iza jezera". Nakon razdoblja izobrazbe u Halepu i Damasku mladi nasljeuje oca. Predaje u kuranskoj koli ili medre si do njegova kljuna susreta s nekim emsom koji je bio dervi. Tako se zove svaki lan vjerskoga bratstva povezan sa sufizmom. U kontaktu sa emsom Rumi upoznaje ekstazu i sjedinjenje s Bogom.
VELIKA SUFIJSKA BRATSTVA
esto smatrani obinim plesaima vrtei dervii su u stvarnosti inicirani koji trae trans s Bogom preko svetoga plesa seme.
od dvjesto bratstava, a danas ih ima pedesetak koja okupljaju pedesetak milijuna muslimana diljem svijeta. Naj starije je Kadirije koje prenosi nauk Abdura Kadira Dilanija (1077.-1166.). Ono je prisutno u cijelom svijetu od Maroka do Indonezije. azilije koju je osnovao Ali azili u 13. stoljeu imaju duhovnoga vodu Ebua Medjana (12. stoljee). Suhraverdije, posebno prisutne u Indiji osnovao je Dijauddin Suhraverdij (umro 1167.).
D POETKA ISLAMA NIKNULO JE VIE
One slave umjereni mis ticizam koji tei vie poto vanju zakona nego potrazi za ekstazom. Nakibendije koje je utemeljio Behauddin Nakibendi u 16. stoljeu zastupljene su u cijelom muslimanskom svijetu. One po najprije ustraju na duhovnoj praksi zikra. Napokon, Senusije, jedno od najnovijih bratstava, utemeljio je u 19. stoljeu Ali al-Senusi. Ono je bilo na poetku stvara nja libijske drave 1951. a karakterizira ga odbijanje glazbe i plesa.
51
Mauzolej vrteih dervia u Konji. Na tom mjestu se neko nalazio ruinjak palae Selduka. Rumi je tu nauavao mnoge godine. Kad je umro, podigli su mu mauzolej u kojem je pokopan.
Sasvim sigurno da Rumi kod dervia promatra ples kao povlateni nain susreta s Bogom. No ems jednoga dana misteriozno nestaje, moda ga ubijaju Rumijevi uenici, ljubomorni na po tomka staroga dervia zbog svojega uitelja. On definitivno prestaje poua vati i utemeljuje bratstvo Mevlana (Mevlana, to znai "na uitelj", bilo je ime to ga je Rumiju dao njegov uitelj) koje na zapadu zovu "vrtei dervii" i koji su ples i glazbu stavili u sredite svoje liturgije.
Tisuu i jedan dan kunje

Bratstvo vrteih dervia organizirao je Rumijev sin sultan Veled. Ono predlae svojim sljedbenicima originalni pristup
svetinji, ali zato treba pobijediti u odre enom broju kunji. Budui sljedbenik treba najprije otii u neki samostan dervia, nazvan tekija gdje ga prima njegov duhovni poglavar, ejh. Tada po inje dugo razdoblje kunje. Tijekom tisuu i jednoga dana, tj. tri godine po lunarnom muslimanskom kalendaru, mladi novak morat e se prilagoditi za povijedima svojih starjeina i izvriti velik broj neugodnih zadataka: oprati rublje, oistiti zahode, voditi kuanstvo itd. Istodobno e biti iniciran u semu. Kada protekne tisuu i jedan dan, oba vjetava se novaka da e sljedei tjedan moi prisustvovati ceremoniji inicijaci je. Kada ona zavri, mladog ovjeka od vode u njegovu eliju koju nee moi napustiti osamnaest dana. Nakon tog roka, ejh mu daje crveni konini eir, sikke koji od njega ini sasvim poseb noga ejha. On sada moe u potpunosti sudjelovati na odredu plesa kojim se sjedinjuje s boanstvom.
52
Od hereze do legende, katari

Da bi ih pobijedila, Crkva je stvorila opasnu inkviziciju prije nego to su ih progutali plameni lomae. Tvrdokorni vjernici za jedne, uvari svetoga Grala za druge, danas jo ive u mati u Languedocu.
A STRMOM STJENOVITOM vr-
huncu koji dominira dolinom Lasseta impozantne ruevine dvorca Montsgur ini se da jo uvaju legende i veliku tajnu koje obavijaju katarsku epopeju. Isti dojam ostavlja citadela Peyrepertusea, jednog "od pet Carcassoneovih sinova" s Quribusom, Puilaurensom, Termesom i Aguilarom. Ali u Montsguru najivlje je sjeanje na "albigensku" pustolovinu. Nakon viemjesene opsade ovi su se heretici u oujku 1244. predali postroj bama vojvode od Carcassonea u prisut nosti narbonskoga nadbiskupa, ali vie od njih dvjesto radije je ustrajalo u svojoj vjeri te su poginuli na divovskoj lomai. Na veliku sreu mjesnoga turizma grad je danas postao mjesto razliitih slavlja i povijesnih sjeanja. No rijetki su posjetitelji koji znaju da poznata citadela Montsgura nije "katarski dvo rac", nego kraljevska tvrava sagraena vie desetljea nakon predaje heretika. U stvarnosti katari su pobjegli u castrum, utvreno selo od kojeg danas ne ma ni traga. Nedvojbeno trebao je prestiniji kadar, monumentalniji da bi se ukorijenio mit i dalo vie irine epo peji koja nastavlja fascinirati i malo je rei da je katarsko potomstvo poticalo i jo potie brojne legende. Tko su mu karci i ene koje tvore tu zajednicu, a iji su se sveenici dali nazivati "savre nima" i iji prvi tragovi seu u 12. stoljee?
Osporavana crkva
Katari ulaze u povijest oko 1160. kada se u Porajnju umnoavaju lomae su sreui se sa sve brojnijim hereticima. Sveenik Eckbert iz Schnaua prvi upo trebljava izraz "katari". Njegove prisege i one drugih propovjednika - poput Evrevina iz Steinfelda - stigmatiziraju tetno bujanje pokreta koji cvatu u Eu ropi ugroavajui katoliko pravovjerje. Jedna je regija vie od drugih obiljeena igom hereze. Radi se o jugu Francuske,
Katarski kri pojavljuje se u mnogim selima u Languedocu kao to je sluaj ovdje u Avignonetu u Lauragaisu, lokalitetu smjetenom izmeu Toulousea i Carcassonnea.
feudu albigenza. U tim zemljama gdje je utjecaj francuskoga kralja slab, gdje gradovi uivaju velike slobode, katarska hereza nalazi pogodno tlo za irenje. Njezini lanovi ne ive u tajnosti i tvore pravu crkvu s biskupima, sveenicima obreda i vjernicima. Ti mukarci i ene
53
54
najee potjeu iz imunijih slojeva drutva: plemstva, graanstva, uenih ljudi... i uivaju relativnu naklonost mjesnih kneeva. Katari iz Languedoca
ne tvore tajno drutvo u pravom smislu rijei. Sliniji su nekoj vjerskoj sljedbi koja propovijeda radikalni dualizam po kojem je Stvaranje djelo neastivoga, a
KATARSKO BLAGO
zgrnuli fantastino blago to su ga pohranili u Montsguru, posljednjoj utvrdi njihova otpora u Languedocu. Nije dakako nikada pronaen ni najmanji trag toga blaga, no to nije sprjeavalo da bujna mata nekih strastvenih zagovornika toga pohranjuje misteriozne glasine. Neki su spominjali udnu zgodu to se zbila tijekom duge opsade Montsgura. Kad su pregovori 1. oujka 1244. doveli do predaje, ljudi pod opsadom su bez vidljiva razloga zatraili primirje od dva tjedna. Kad je 15. oujka isteklo primirje, oni savreni, neslomljivi nali su smrt na lomai. No etvorica njih, skri-
EGENDA PRIPOVIJEDA KAKO su KATARI
veni u podzemlju citadele, spasili su se
sutradan objesivi se na uad kako bi sili niz vrtoglavi nagib zapadnoga proelja lokaliteta. Ljudi su se pitali: koje je bogatstvo moglo prenijeti etvoricu ljudi samih i bez konja, ako to nije duhovno, a ne materijalno blago? Tako je nekoliko stoljea poslije legenda o svetom Gralu ula u povijest albigenza... Mnogi osporavaju te hazarderske hipoteze i jo su u potrazi za zlatom za koje pretpostavljaju da je katarsko. Je li skriveno u piljama koje okruuju Montsgur ili je odneseno u Italiju, na to je upuivalo vie povjesniara? Debata ostaje otvorena kao i potraga za tim nevjerojatnim blagom...
ne boanske. Za njih je Bog samo duh koji se nije mogao utjeloviti pa zato odbijaju euharistiju. Njihov dualistiki pogled na svijet vodi ih tomu da optu uju prijevaru i pokvarenost Crkve ljudi, a vie potuju Crkvu Krista, du hovnu i nebesku. I napokon oni vjeruju u seobu dua: dua koja nije dostojna da ue u Kraljevstvo Boje osuena je da se reinkarnira u tijelo drugoga ov jeka, ak i ivotinje. Katarizam nije, ka ko se esto govorilo, popularna hereza, nego intelektualni nauk.
Ovisei o vikontu od Narbonne dvorac Peyrepertuse bio je katarska citadela prije nego to su ga osvojile kraljevske po strojbe u vrijeme kriarskoga rata Albigenza.
55
Vjernici i savreni
Katarska zajednica dijeli se u dvije sku pine: veina vjernika s jedne strane, "sa vreni" s druge strane. Prvi slijede nain ivota koji je, iako obiljeen velikom stro goom, dosta slian onom rimokato lika. Meutim u trenutku smrti vjernici smiju primiti consolamentum, jedini sa
krament koji priznaju katari. Ovo du hovno krtenje koje se daje polaganjem ruku oslobaa vjernika svih grijehova i takva posljednja pomast daje mu pravu putovnicu za drugi svijet. Katarski pastori - koje e inkvizicija nazivati "savrenima" - meusobno se nazivaju "dobri mukarci" ili "dobre ene". I oni su primili consolamentum, ali on ima
BOGUMILI I VALDENZI
nedostaje krivovjernika okup ljenih u vie ili manje tajna drutva jer su bili proganjani. Mnotvo tih skupi na prenosi intenzivno duhovno vre nje, ali esto i osporavanje politikoga sustava. U sjevernoj Europi mnogo je pokreta bilo proganjano od 11. stolje a, a prva lomaa na zapadu zapaljena je u Orlansu 1022. No u 12. i 13. sto ljeu bujaju heretike skupine, poseb no u junoj Italiji i Languedocu. Svi ti pokreti dijele dvojnu viziju svijeta u ime koje preziru zemaljske vrijedno sti. Neke od tih skupina ak su splele meusobne veze. To je posebno sluaj s bogumilima koji su smjeteni na Balkanu i iji je biskup Niketas bio na elu katarskoga sabora 1167. Najtraj niji od tih heretikih pokreta osim katarskih je onaj valdenza. Posvetio ga je 1170. Pierre Valds u podruju Lyona. Tu skupinu propovjednika Crkva priznaje od poetka. Meutim njiho va reformatorska revnost ubrzo po buuje sumnju u oima Rima i oni postaju predmetom istraga i inkvizicijskih optubi. U 16. stoljeu pri klanjaju se protestantskoj reformi u kojoj jo danas tvore jedan od ma njinskih ogranaka.
SREDNJOVJEKOVNOM SVIJETU NE
vrijednost reenja. Tom ceremonijom oni se podvrgavaju veoma striktnom pravilu. Apstinencija je obvezna, svako dnevne molitve namijenjene su elienju due, dok post, zabrana mesnih jela i putanje krvi oslabljuju tijelo to ga njihov nauk prezire. Okupljeni u zajed nicama, oni ive u svijetu nastavljajui obavljati svoj posao. Osim toga dio ivota provode propo vijedajui i pruajui utjehu umirui-
Ovaj duborez iz 19. stoljea predstavlja dramatinu smrt posljednjih katara, osuenih zbog krivovjerstva na kraju opsade Montsgura. U prvom planu dominikanci.
ma, postajui tako ivi primjeri za vjer nike koji potuju njihove visoke mo ralne vrijednosti. Katari im mnogo duguju za svoj uspjeh.
Lomaa u Montsguru
Upravo oduevljenje katarskim idejama jednoga dijela drutva u Languedocu zvoni na uzbunu u Crkvi. Oko 1200. papa alje propovjednike; meu njima se nalazi Dominique de Guzman koji e nekoliko godina poslije utemeljiti red Brae propovjednika, buduih domini kanaca. Ali neoekivani dogaaj daje tragian obrat situaciji. Godine 1208. Pierrea de Castelnaua, papina izaslani ka, ubija sluga grofa od Toulousea koji je odan krivovjernim idejama. Papa Inocent III. odmah upuuje poziv kriarima da krenu u rat protiv krivovjernih albigenza. Ponovno osvajanje Languedoca trajat e vie od trideset godina. Najprije postrojbe Simona de Montforta, zatim inkvizicija i interven cija francuskoga kralja pobijedili su ot por katara. Kada je Montsgur pao 1244., neke manjine naputaju Fran cusku i odlaze u Italiju, ali moe se rei da je hereza nestala poetkom 14. sto ljea kad je 1321. na lomai spaljen posljednji "savreni".
povezuje s Arijcima, potomcima Vizi gota koji su upali u to podruje u 5. stoljeu. Strastveni zaljubljenik u ger mansku mitologiju i uporni italac Parzivala Wolframa von Eschenbacha (13. stoljee) Rahn prvi povezuje katare sa svetim Gralom. Po njemu katari su bili
Roenje mita
Tragina povijest katara ne zavrava meutim u srednjem vijeku, nju je re aktivirao u 19. stoljeu Napolon Peyrat, pastor iz Languedoca. Osjetljiv prema sudbini vjerskih manjina, on 1872. objavljuje divovsku Povijest albi genza koja prenosi u epopeju sudbinu "dobrih ljudi" iz Longuedoca i ini od Montsgura mjesto muenja, "zrani tabernakul koji skuplja krhotine Akvitanije na more krvi". Odsad je ciklus ka tara u modi. Tridesetih godina prologa stoljea Nijemac po imenu Otto Rahn seli se u Arigeu. Uvjereni nacist, blizak Himmleru, oaran je katarima koje
uvari kalea u koji je Josip Arimatejac skupljao Kristovu krv. On isto tako mi sli kako gralov dvorac, nazvan Montsalvatge kod Wolframa nije nita drugo nego Montsgur. Kriarski rat protiv albigenza nije imao drugu svrhu nego da im ugrabe grala, ali vie "dobrih ljudi" uspjelo je pobjei, odnosei sa sobom basnoslovno blago. Taj mit lien svakog temelja imao je izvanrednu sud binu sve do naih dana. Danas jo na rubu uglednih povijesnih udruga po
Jo danas zadivljuje podsjeanje na katare. Ovo tkano platno to ga je stvorio "Quadratto" resi kuu-muzej Dodata Rocha, pionira neokatarizma.
stoji odreen broj neokatarskih druta va, vie ili manje tajnih koja za sebe tvrde da prenose skrivene nauke posljednjih savrenih. Neki tvrde da ak udjeljuju pravi consolamentum koji donosi novac.
56
Politike ambicije Bijeloga lotosa

Roeno pod peatom budistike religije, jedno od najstarijih i najvanijih kineskih tajnih drutava stoljeima je vrilo kljuni utjecaj na politiku srednjeg carstva.
ODINE 1890. ODRAVA SE U an-
gaju konferencija protestant skih misija koja pokuava prekinuti prodor kranstva u Kinu. Veleasni F. H. James izvjetava pred zaprepatenom javnou kako u njegovoj provinciji Shandong ima naj manje sto tajnih organizacija koje kom biniraju vjersku doktrinu i politiku akciju. Kinesko drutvo je ve stoljei ma ustrojeno skupom inicijacijskih i vjerskih bratovtina koje izviru iz dviju glavnih obitelji: na jugu Trijada koja je
utemeljena u 17. stoljeu; na sjeveru Bi jeli lotos koja je jo starija. Ako nije nas tao u 4. stoljeu, kako to tvrdi legenda, ne see ni u 12. stoljee. Pod imenom Bai-lian-jiao to je drutvo predlagalo izvornu vjersku i duhovnu poruku ija se mitska pria o podrijetlu iri: njegovi oevi utemeljitelji bili su navodno jedan taoistiki uitelj, jedan pjesnik i jedan budistiki sveenik koji su sva trojica tovala osloboditelja po imenu Amitbha. Budistika sekta sinkretikoga nau ka biljei sve vei uspjeh. Njezini se
pristae slue taoistikim elementima kao to su podudarnosti meu vrlina ma, boje i brojevi. Isto tako prakticiraju magiju i najavljuju blizu reinkarnaciju Buddhe. Strunjaci napokon naglaa vaju da je bratstvo obiljeeno utjecajem manihejskih zajednica prisutnih u Kini.
Bijeli lotos se nadahnjuje budizmom. Ovdje se vidi Buddha okruen monasima i bodhisattvama, biima obeanim buenju (slika na svili iz 10. stoljea).
IROKA MREA PODRUNICA

u ilegalu izazvao je stvaranje brojnih podrunica, svih tajnih koje su nastaja le tijekom stoljea. Jedna od najvanijih je ona Osam dijagrama, organizirana na veoma hijerarhijski nain koja du guje ime brojkama kojima su se sluili taoisti da bi itali budunost. Njegovi lanovi podvrgavaju se razliitim inicijacijskim kunjama kako bi preli iz ranga obinog vjernika u rang uitelja. Tajna se pomno potuje, a onaj tko bi je prekrio vidio bi "kako mu se tijelo pretvara u gnoj i krv za sto dana". Osam dijagrama sudjeluje 1813. u os vajanju Zabranjenoga grada. Meu ostalim drutvima koja pripadaju Bije lom lotosu moemo navesti i Nian, sastavljen od seljaka koji su se borili protiv carskih postrojbi u sjevernoj Ki ni. Slavna sekta boksaa, koja je tako er bila emanacija Bijeloga lotosa, istie se prakticiranjem borilakih umi jea i potkraj 19. stoljea nastoji otje rati strance iz Kine.
Taizu, utemeljitelj dinastije Ming (1368.-1644.) bio je lan Bijeloga lotosa prije nego to se okrenuo protiv njega, poslavi ga u ilegalu i politiku borbu.
LAZAK BIJELOGA LOTOSA
zabranjuje drutvo s obrazloenjem da se odaje "magijskim postupcima kojima vjetice i arobnjaci zapovijedaju sveci ma, piu uroke po vodi." Oito radilo se ponajprije o tome da se zatiti jedna skupina koju je dobro poznavao i iji je potencijal za politiku destabilizaciju uoio - koji se uostalom koristio na njegovu veliku dobrobit. Otada pristae Bijeloga lotosa, uskoro proganjani i osuiva ni na smrt, odlaze u ilegalu.
Tajna akcija
Prisiljeni da izrade zna kove prepoznavanja, nas tavljaju se okupljati u najveoj tajnosti i nakon svakoga sastanaka obe avaju da e uvati tajnu o svojim vjerskim i poli tikim postupcima. Kako bi dobili na uinkovitosti, ali i na neprovidnosti, sek ta se dijeli u malene mjesne ili regionalne skupine. Bi jeli lotos i njegove podru nice i dalje su ponajprije vjerska drutva. No kako ih je dinastija Ming snano osudila, oni pribjegavaju politikom otpo ru koji e se protegnuti na stoljea i koji e pridonijeti padu dinastije Ming 1644. te organizaciji velikih ustanaka. Tako e 1793. Wang Song, ef Bijeloga lotosa, organizirati ustanak velikih raz mjera i pokuati, dodue bez uspjeha, zbaciti mandurijsku dinastiju Qinga. Dvadeset godina poslije pristae e se uspjeti domoi Zabranjenoga grada. Godine 1911. dinastiju Ming je napo kon zbacio republikanski pokret to ga je vodio Sun Yat-sen, lan Trijade i blizak Bijelom lotosu.
Juri na vlast
No u tom razdoblju sekta Bijeloga lo tosa jo nije tajno drutvo. Ona osvaja seljake mase koje su bile veoma nepri jateljski raspoloene prema mongolskoj dinastiji Yuan. Pod tim aspektom ulazi u politiku, njezini pristae sudjeluju ak tivno u borbama koje e dovesti dinas tiju Ming na carsko prijestolje. Bijeli lotos je u prvom redu zainteresiran za tu pobjedu. I oito onaj koji je pod imenom Taizu postao prvi car Ming 1368. nije nitko drugi nego stari budi stiki sveenik, pristaa sekte. ak je mogue da ime Ming, "svjetlost", pot jee od staroga manihejskog temelja Bi jeloga lotosa koji pripada imenu to je bilo dano proroku Maniju nazvanom "poslanik svjetlosti" (Mingshi). Novi car, jedva to je stupio na vlast, urno
58
Sumnjivo dobrotvorstvo Drube Svetoga Sakramenta

Pod izlikom da olakava bijedu svojih suvremenika vrlo diskretna Druba Svetoga Sakramenta mijeala se suvie blizu politikim metodama kraljevstva prije nego to se Mazarin zabrinuo zbog toga.
ODINE 1609. FRANCUSKIM Kra-
ljevstvom kruio je pamflet pod naslovom "Podsjetnik da se upozna duh i ponaanje drube ustanovljene u gradu Caenu". On potvruje da se kuje zavjera u sjeni tajnog drutva, Drube Svetoga Sakra menta. I Mazarin koji obnaa politiku vlast u ime mladoga Luja XIV. odmah vidi u toj "spletki pobonjaka" opasnost koju valja odaleiti, to vie to su mu neki lanovi spomenute bratovtine ve predbacili ponaanje koje nije ba u skladu s njezinim crkvenim statutom. Izdaje zapovijed da se sastanci udruge smiju odravati samo uz prethodno kraljevo odobrenje. Druba je jedva iz makla zabrani. Valja spomenuti da je podupiru vane osobe, poevi od kra ljice majke Ane Austrijske. U to vrijeme bratstvo je mono. Meu osobama koie su mu se pridruile nalazimo redov nike poput svetog Vincenta de Paula, Bossueta ili Jean-lacquesa Oliera, ute meljitelja Drube sv. Sulpicija, ali i laike prvoga reda poput princa od Contija, vojvode od Nemoursa, Fouqueta i Lamoignona, predsjednika parikoga parla menta.
"Prilagoditi se skrivenom ivotu Isusa Krista"

Druba Svetoga Sakramenta utemeljena je trideset godina prije na inicijativu Henrija de Lvisa, vojvode od Ventadoura. Veoma poboan, rastao se od ene da bi se posvetio sveenitvu. Nadahnut iskrenom vjerom, imao je ideju o brat stvu koje bi ujedinilo laike i vjernike oko zajednikog ideala visoke pobonosti i konkretne akcije u svijetu. Vjer ska bratstva su klasini oblici kranske Maui pokaznicom s presvetim sakramentom zaklonjenom ispod baldahina lanovi Drube Presvetog Sakramenta u procesiji (duborez iz 17. stoljea).
59
Sumnjivo dobrotvorstvo Drube Svetoga Sakramenta
pobonosti; to se tie odanosti presve tom sakramentu, ako je ono distinktivno obiljeje bratstva, ono je veoma popularno od kraja 16. stoljea jer je imalo odjeka na Tridentskom saboru (1545.-1563.) koji je reafirmirao stvar nu nazonost Krista u kruhu i vinu. Radikalna novina drube jest da su se sastanci veoma brzo poeli odravati u najveoj tajnosti. Ta stega nametnuta je svima kako to potvruje lanak 9. sta tuta: "Drutvo e raditi u potpunoj taj nosti, a temelj e mu biti duboka poniznost i milosre ime e to vie oponaati Isusa Krista u svetom sakra mentu koji je tu skriven." Njegovi su lanovi morali tajiti svoju pripadnost i djelovati u vlastito ime.
Opasan politiki utjecaj

lanovi bratstva regrutiraju se ponaj prije medu drutvenom elitom: tu se susreu plemii, biskupi, upnici, suci i odvjetnici. Svi se meusobno nazivaju "braom" i nalaze se etvrtkom koji je posveen tovanju presvetoga sakra menta kako bi zajedno molili. Druba se proirila po provinciji gdje 1660. broji vie od pedeset podrunica. Malo-
-pomalo intervenira redovito u javni ivot, pa ak i u politiki. Diskrecija njezinih lanova i njihov utjecaj daju joj uinkovitost skupine za pritisak. Po svuda gdje imaju mo i u najveoj di skreciji nastoje nametnuti totalnu katolizaciju drutva koje znatno nadi lazi poetnu pobonu i milosrdnu namjenu. Tako "braa" dobivaju zabra nu dvoboja i osudu huljenja u svakod nevnom jeziku. Bore se protiv mode svojega vremena koju smatraju "bes ramnom", trae da se zatvore neke parike ustanove koje smatraju "nemo ralnima" kao to su javne izlobe ilus triranih knjiga... I napokon obruavaju se na neke kraljeve podanike, posebno protestante, janseniste, ali i libertince iji ih obiaji okiraju. To su te stalne intervencije u politiki ivot zbog kojih druba postaje pomalo sumnjiva i smeta u oima kraljevske vlasti. Ako su joj Richelieu i Luj XIII. bili skloni u poetku, to vie nisu Mazarin i Luj XIV. Zato je upokoravanje 1660. tako radikalno. Godinu dana poslije poinje vladati Luj XIV. i preuzima kraljevstvo u svoje ruke. Godine 1666. kada mu umire majka, on zapovijeda rasputanje drube.
MOLIRE I POBONjACI
jatelj te drube. U Tartuffeu on ismijava pobonjake, meutim 1664. dobio je zabranu izvoenja ko mada. Nakon to je druba ukinuta, komad se napokon moe igrati 1669. Njegov ton je bio otar: Sve im to ne vrijedi ni piiva boba, Pobonost im zanat, na prodaju roba. ele stei asti i ugled kod ljudi Prevrui oi, lupaju si grudi Ljudi to ih snaga zanosa potresa, to za blagom jure po stazi nebesa, Puni svetog ara milostinju mole, Svjetuju tiinu, a zabavu vole, I vrlinom znadu opainu skriti, Osvetljivi, lani, besavjesni biti, Ako im koga unititi treba, Svoju mrnju zovu interesom neba Molire, Tartuffe, 1664, stih 365.-376.
OLIRE JE BIO ZAKLETI NEPRI-
Luj XIII. bio je uvijek sklon Drubi, njegova ena Ana Austrijska i Gaston d'Orlans mole sveti sakrament koji se nalazi u pokaznici u obliku sunca.
Propovjednici-arobnjaci vudua i makumbe

Vudu koji je opstao medu primitivnim afrikim kultovima to su ih "izvezli" crni robovi, prekriva vea vjerska dimenzija, ali on ispunjava i vane drutvene i politike funkcije na Haitiju i u Brazilu.
ODINE 1980. CLAIRVIUS NARCISSE
ponovno se ukazao Angelini, svojoj sestri nakon osamna est godina odsutnosti. Ona je ipak prisustvovala njegovim zadnjim trenucima u bolnici na Haitiju 1962. Clairvius joj pria da se sjea svoje "ag onije" i Angelinina plaa. Pria da je, budui da su ga smatrali mrtvim, bio pokopan, a zatim iste veeri izvaen iz lijesa da bude odveden u okolicu Hait-
skoga rta. Ondje je u polukomatoznom stanju radio godinama kao "zombi" sve dok nije izmaknuo skrbnitvu svojega uitelja. Clairvius je sumnjao u jedno ga od svoje brae da je platio boka, a robnjaka koji prakticira vudu kako bi ga sveo na to stanje roba da bi on mo gao u potpunosti uivati nasljedstvo koje je prieljkivao. Taj je sluaj tako odjeknuo da je 1981. jedna ekipa BBC-a pohitala na ta mjesta kako bi to ispita
la. Obratila se Lamarqueu Douvonu, direktoru centra za psihijatriju u Port-au-Princeu koji se zanima za vudu od 50-ih godina prologa stoljea. Ekipa je potvrdila Clairviusove izjave da je on doista bio rtva podvale u kojoj je inter venirao arobnjak vudua da bi ga droPraksa vudua je katkad popraena krvnim rtvama. Ovi pristae su bili smaknuti 1864. na Haitiju jer su se odali nekom kanibalskom obredu..
"PRAH ZA ZOMBIJE"
Istraivai su pretpostavili a zatim ustanovili da su haitski arobnjaci upotrebljavali poseban prah kako bi pre tvorili svoje rtve u zombije, otrov koji se najee ulijevao u cipelu ili na lea cilja ne osobe kako bi mu impregnirao kou. Nedavna su istraivanja pokazala da taj pripravak sadrava ljudske kosti, ostatke gutera, osuene kosture bufa marinusa, veoma otrovne abe koja se sva pretvo rila u prah. Tu su se pridruile biljke ko je sadravaju saponin, otrovnu tvar koja moe poremetiti disanje. Tako dobivena mjeavina izaziva uzetost koja sa sobom povlai potpunu nepokretnost tijekom ko je granica izmeu smrti i ivota postaje neizvjesna, ak i za iskusne lijenike. Pre ma lijeniku Wadeu Davisu sa Sveuilita Harvard taj otrov to ga spravlja boko je to djelotvorniji to je rtva vie uvje rena u moi svojega muitelja i stvar nost vudua...
girao. No njegova obitelj i njegovi pri jatelji nee ga htjeti nikada vie vidjeti zbog straha da e prkositi ugledu arob njaka... "Tvornica zombija" je najspek takularniji i najpoznatiji aspekt kulta vudua. Ali za sociologe religije taj je fenomen jo simptomatiniji: to je za njih slika trauma to su ih crnci pretr pjeli u vrijeme ropstva.
Religija crnaca marona

Ve su 1797. francuske vlasti na otoku Saint-Domingue, po slije Haitiju, zabiljeile u nekom izvjetaju da "se opasni skupovi, poznati pod imenom vudu nastavljaju una to otporu koji je pos tojao". Dodaju kako su strane prisege ije izvre nje moe ugroziti javnu sigur nost spremljene meu rukama onih koji predsjedaju tim or gijama" i zabranjuju okup ljanja u kojima se mijeaju molitve i plesovi. U to vrijeme milijuni Afrikanaca bili su uhvaeni i prebaeni u novi svijet gdje rade na plantaa ma kao robovi. Kolonizatori su se pobrinuli da pomijea
ju narode kako bi sprijeili svaki osjeaj jedinstva koji bi mogao dovesti do pobune. Me utim dio robova nastoji pobjei, "maronirati" kako se tada govo rilo. Za njih, koje se poelo nazi vati crnci maroni, ostaje samo jedan izlaz: sastajati se u tajnosti kad padne mrak kako bi bili u duhovnoj vezi s mistinim silama za koje se pret postavlja da su vie nego kod bijelaca. Oni su uostalom skovali zajedniki jezik, kreolski. Nekima od tih robo va pridaju izvanredne moi: dar posvudanjosti, magijske moi... Oko tih propovjednika-arobnjaka, u aru tih nonih sastanaka stvaraju se tajna brat stva koji su iv izraz otpora kolonijal nom poretku. Ona su to vie spojena to crpe snagu i referencije u bogatoj afrikoj religijskoj batini.
S jednog kontinenta na drugi

Haitski vudu uranja korijene u drevne kultove koji su stigli ravno iz Afrike, a prakticirali su ih narodi iz Benina i Toga
Vudu vue podrijetlo iz Afrike. Ova statuica iz Benina upotrebljava se kao feti u kultu vudua: za nju se smatra da moe iscijeliti bolesnika na daljinu.
CEREMONIJA U BAHIJI
u hramu kako bi pitali duhove o budunosti ili o nekoj drugoj temi. Te ceremonije se obino dogaaju kad padne mrak. Kad onaj koji trai savjet ude u podruje terreim, poinju pje sme i udaranje u bubanj. Pod vod stvom majke ili oca svetaca inicirane osobe padaju u trans i daju da ih jau duhovi, boanstva ili sjene mrtvih predaka. Kad se jednom domognu ti jela, krase se atributima onoga ili one koji ih nastavaju i ekaju da budu is pitani: nije udno vidjeti ih kako se oboruavaju tekim maem, metal nom kacigom ili kako poprimaju te ak glas ako je duh koji je u tom tijelu muki... Kada bubnjevi prestanu uda rati, oni odgovaraju na pitanja onoga koji trai savjet koji, kad je zadovoljan, prinosi rtvu bogovima.
BRAZILU SE LJUDI CESTO SUSREU
Ovaj beninski arobnjak sloio je na stol svoje kue mnotvo predmeta kako bi obavljao magijske obrede tipine za afriki kult vudua.
ma iznjedrilo makumbu koja jednako tako ima svoja bratstva iniciranih. To je i sluaj u Kubi gdje je neka tajna religi ja to je uvaju narodi Calabara stekla ulogu slinu onoj europskog slobodnog zidarstva...
koji su tovali nevidljive sile nazvane vdu. To su duhovi, katkad boanske sjene istaknutih pokojnika koji se poko ravaju Mawuu, velikom bogu stvoritelju iji su glasnici. Oni se pokazuju ljudima na razliite naine, najee ulazei u posjed nekog seljaka koji postaje njihov glasnogovornik u nekom trenutku. Iz vlae snagu iz krvavih rtava to ih or ganiziraju sveenici svakoga plemena. Preavi u Ameriku taj je kult evoluirao u tajnu nonih okupljanja maronskih crnaca. Neke crte predaka su se ouvale, dok su se druge promijenile pod utje cajem katolicizma. Tako na Haitiju pod imenom vudua potomci robova ovjekovjeuju afriku religiju svojih preda ka u sklopu spektakularnih inicijacija. U Brazilu je sinkretizam izmeu crnih afrikih tradicija, katolicizma i spiritiz-
Tit-Jean, Marinette i Barun-Subota

Nedvojbeno najpoznatiji kult vudu koji se prakticira na Haitiju dobro je ouvao veze s originalnim vduom. Predstavlja bogat panteon s "Velikim uiteljem" na vrhu identificirajui se katkad s Bogom koji vlada nad duhovima, loaima. Ima ih mnogo koji najee nose pitoreskna imena: Tit-Jean, Marinette... Meu naj poznatijima moe se spomenuti Barun-Subota, duh smrti i groblja. Njega zazivaju sveenici vudua - nazvani huganima ili bokima kad se radi o mu karcima, mambom ako su to ene kada proizvode zombija. Kult vudua je inicijacijski. Nakon katolikog krtenja sljedbenik se stavlja pod zatitu svojega
"korijena loe", vrste zatitnikog duha obitelji. Poslije preuzima novu linost tijekom inicijacije i mora sluiti "uitelju-glavi loe" koji e preuzeti upravlja nje njegovim ivotom. Uitelj ga preuzima u vlasnitvo tijekom ceremo nije koja se odrava u tri faze: kandidat treba najprije pozdraviti posveene predmete i zazvati Velikog uitelja, za tim se rtvuju ivotinje posveene loi, ivad najee. Napokon pod freneti nim ritmom bubnjeva, pjesama i pleso va budueg sljedbenika obuzima duh kojem se zavjetuje: on komunicira sa svijetom loa. Vjernici vudua mogu se uticati sveeniku kako bi dobili zatitu od zlih duhova nabavivi amulete i napitke svih vrsta. Pria se kako neki inicirani mogu stei dar da se transfor miraju u vukodlake ili drugu fantasti nu ivotinju...
U terreirosima makumbe
Makumba je generiki pojam koji oku plja razliite brazilske kultove od kojih
63
64
je najvaniji candombl koji se praktici ra u Bahiji. Ova afro-brazilska vjerova nja tuju takoer vrhovnoga boga, Oloruna, ali tu se isto tako nalazi kult niih boanstava, orixa koji nose afri ka imena s dodanim katolikim patronimima: Naa Gospa pomoraca, sveti Antun ili ak Isus. Ceremonije se odravaju u hramovima nazvanim terreiros. Okrueni palisadama, oni su podruje sveenika svetinje, oevi ili majke svetaca. Njima pomau plesai ili mediji koji tvore bratstvo u kojem veinu lanova ine ene. Uklopiti tu skupinu iniciranih znai biti odabran od duha. Izabrani se jo mora suoiti s kunjama inicijacije. Nakon to je uao
u vezu sa sveenikom, treba se nekoliko tjedana izolirati u nekom terreirou gdje e nauiti molitve, kultove i umijee padanja u trans do dana prvoga posje da koji e potvrditi njegovu kvalitetu iniciranoga. Pristaa mora zatim biti krten u nekoj katolikoj crkvi prije nego to se vrati u svoj dom. Otad po staje vezan uz hram gdje slubeno nas tupa po zapovijedima oca ili majke svetaca. To inicijacijsko drutvo ima bitnu ulogu jer tvori vezu izmeu svije ta ljudi i svijeta bogova ili predaka.
Vezivno tkivo drutvenoga poretka

Tijekom godina makumba ili vudu bili su dovedeni do toga da imaju ulogu poveznice izmeu civilnoga drutva koje je jo u povojima i vlasti. Politiki diskurs esto je vjerodostojan samo ako
Pod zatitom europskih kolonizatora robovi su plesali zazivajui duhove daleke Afrike ("Bambula na Antilima" F. Gamain, 19. stoljee).
ga legitimiraju vjerski dunosnici. Jo vie iznenauje to su ti kultovi postali elementi nuni za drutvenu stabilnost. Brazilske politike vlasti traile su vie puta da se zatvore neki terreirosi za ko je su procijenili da su opasni ili osporavateljski, ali morali su odustati od toga na zahtjev lijenika koji su vidjeli kako se poveava broj bolesnika koji pate od duevnih poremeaja i koji se u nor malno vrijeme ne bi obraali duhovi ma. ini se da su ih uvjeti dramatinog pojavljivanja tih inicijacijskih kultova i bratstava koja su im sluila uinili zau vijek nerazdvojnima od afro-amerikih drutava kojih su oni sastavnica. To ih ne sprjeava da upoznaju uzlet izvan svojih granica; vudu odsad prakticiraju u Sjedinjenim Dravama ne samo crni useljenici, nego i mladi obraeni bijel ci. Neke internetske stranice jo danas predlau inicijaciju on line...
Utjecaj organizacije Opus Dei

"Djelo" uvedeno na dobrom mjestu u vatikanske tajne odrava demonske odnose sa svijetom politike i novca pa bi se moglo rei da zasluuje ime "sveta mafija".
LISTOPADU 2002. U RIMU JE UZ
veliku pompu kanoniziran Josmaria Escriv de Balaguer. Unato slubenim odobrava njima neki nisu mogli suspregnuti iz nenaenost zbog brzine, neuobiajene za.postupak sanktifikacije. Utemeljitelj organizacije Opus Dei umro je tek 1975. Najprije je proglaen "preasnim" 1990., zatim je 1992. proglaen blaenim prije nego to je pristupio svetosti deset godi na poslije. Ta kanonizacija, koju je papa Ivan-Pavao II. svakako elio i organi zirao, nije meutim stvarno popravila sliku Opus Dei u oima javnosti. Djelo svakako i danas pobuuje mnoga ma tanja: predbacuju mu da je sekta, tajno drutvo koje radi kriomice za Rim i manipulira znatnim svotama novca, a zapravo je "sveta mafija". Samo se odre ene crkvene osobe uzbuuju zbog re da ije ideje smatraju preradikalnima i za koje kanonizacija njegova voe, iskreno govorei, nije trebala biti prio ritet Crkve. No uspjeh je u pravom trenutku: Opus Dei danas broji otprilike 80 000 diljem svijeta, mahom u latin skim zemljama. Djelo, dobro uvedeno u rimsku kuriju, dobilo je neprijepornu potporu crkvenih veledostojnika i vie kardinala koji nisu krili svoju pripad nost redu poevi od Joaquina Navarro-Vallsa kojeg je papa Ivan-Pavao II. imenovao na diplomatsku dunost i onu posebno osjetljivu vatikanskoga glasnogovornika.
Red koji nije poput drugih

Povijest Opus Dei je nerazdvojna od linosti svojega utemeljitelja Josmarije Escrive de Balaguera (1902.-1975.). U listopadu 1928. prilikom duhovnoga povlaenja mladi upnik imao je viziju; poslije e ispriati kako mu je toga dana Bog naloio da osnuje red u kojem bi laici mogli voditi svakodnevni ivot teei svetosti molitvom, radom i djeli ma. Naziv drube mu je doao onoga dana kad ga je njegov ispovjednik pitao gdje je to "Boje djelo" (Opus Dei na latinskom). Escrivina organizacija, ograniena u prvo vrijeme na panjol
sku, ostaje skromna. Okuplja neke laike obuzete svetou koji posveuju ivot katolikom apostolatu. Escriv im 1943. pridruuje Sveeniko drutvo Svetoga kria. Sastavljeno od propovjednika ima zadatak da duhovno angaira la nove laike Opus Dei. Ta veoma zanim ljiva formula zanima Svetu Stolicu koja poziva Escrivu u Rim 1947. i daje mu naslov "Prelat Njegove Svetosti"; tu os taje sve do smrti 1975. Toga dana red je narastao, a njegov nasljednik Alvaro del Portillo y Diez de Sollano (1914.-1994.) postie da Opus i Sveeniko drutvo budu uzdignuti na rang "osobne prelature" kojoj on postaje poasni biskup. Taj pravni status mu omoguuje da
Diktatora Franca, ovdje u drutvu madridskoga biskupa, uvijek je podupirala panjolska nadbiskupija. Zauzvrat on je pridonio uspjehu Opus Dei.
65
OD TAJNE DO DISKRECIJE
PUS DEI se esto smatra tajnim drutvom od ega se odluno brane njegovi lanovi i simpatizeri. Stvarnost je sloena. Opus Dei oito nije sekta. Statut je sastavljen 1950. u kojem lanak 191. precizira: "lanovi numerariji i supranumerariji trebaju znati da e uvijek morati mudro utje ti o imenima drugih lanova; i da nee smjeti nikada nikomu otkriti da sami pripadaju organizaciji Opus Dei'' Pre tvorba reda u osobnu prelaturu 1982. imala je za posljedicu sastavljanje no voga statuta, javnog. Odsad lanovi Opus Dei nee sudjelovati kolektivno na javnim manifestacijama kulta kao to su procesije, a da pritom kriju da pripadaju Prelaturi." To stajalite pre ma diskreciji objanjava djelomino ugled tajne ustanove kojeg se red ne uspijeva osloboditi.
izravno odgovara papi. Opus ima po vlateni status u sklopu Crkve i uiva meunarodni ugled. No prema orga nizaciji postoji odreeno nepovjerenje iji razlozi seu u razdoblje njezina osnutka.
Portret Josemarije Escrive de Balaguera ve u stanju duhovna savrenstva visi na poasnom mjestu u crkvi sv. Eugena u Rimu nekoliko dana prije ceremonije njegove kanonizacije.
U sjeni frankizma
Organizacija roena potkraj 20-ih go dina prologa stoljea rasla je u sjeni frankizma iako Escriv de Balaguer nikad nije bio Francov ispovjednik, kako se vie puta tvrdilo. Poznato je da je Caudillovu pobjedu nad snano antiklerikalnim snagama ljevice s olaka njem primio velik broj panjolskih katolika meu kojima i sam Escriv. Tridesetih godina prologa stoljea Franco i faizam ine se najboljim be
demima protiv ekspanzije komunizma koji je po definiciji ateistian. Uostalom nekadanji lan Opus Dei, Vladimir Felzmann, pria kako je jednoga dana spomenuo to pitanje Balagueru koji mu je povjerio: "Hitler protiv idova, Hitler protiv Slavena, to je bio Hitler protiv komunizma." Osim tih simpatija u kon tekstu rata ini se kako je frankistiki reim crpio uvelike iz rasadnika Opus Dei iako se red izjanjava kao apolitian i neki od njegovih lanova su bili esto ki protivnici reima. Pedesetih godina
66
prologa stoljea trojica ministra su nje govi lanovi, a druga trojica su simpa tizeri; uskoro su im se pridruili i drugi lanovi. Godine 1969. izbija financijski skandal velikih razmjera, afera Matesa koja pogaa jednog od ministara koji su se pridruili Djelu. Odjek te afe re je takav da novinari objavljuju sastav vlade: od ukupno 19 mi nistara, sedmorica su poznati
DUHOVNOST PATNJE
Browna Da Vincijev kod aluzija je na sloenu i dvosmislenu sliku Opus Dei. Jedan od likova koji pripada redu nosi stalno "kostrijet", predmet koji je zaintrigirao mnoge itaoce. Rije je o pojasu od strune, odnosno kovine zavezane oko bubrega ili bokova iji dodir gnjei meso. Taj postupak, premda nije est medu la novima Djela, nije ni potvren. On se openito ukljuuje u valorizaciju dolorizma koji je svojstven organizaciji.
LANETARNO SLAVAN ROMAN DANA
(Vjebe kanjavanja) pretpostavljaju kod onih koji im se predaju zrelost i osobnost proetu duhovnim. One nemaju nikakve veze s mazohizmom." Unato tomu tumaenju velik dio ka tolika ostaje neprijateljski raspoloen prema toj vrsti kanjavanja.
lanovi Opusa, a desetorica drugih su simpatizeri. No tek 1973. nakon smrti premijera Franco se odvojio od njih.
Milosre dobro rasporeeno...

esto se organizaciji predbacuje diskre cija, ako ne i tajna kojom se okruuju njezini lanovi, a koja im omoguuje da lako izbjegnu granice zakona u korist reda. Na nesreu neke su afere podrale tu tezu. Tako je 1982. Jos Maria Ruiz Mateos, upravitelj velikog meunaro dnog konzorcija optuen za poreznu prijevaru. Istraga je otkrila daje dijelom toga novca financirao Opus Dei. To znai da su veze organizacije s financija ma veoma sloene: ona raspolae jakom mreom banaka koju podupiru njezini lanovi, a koji su esto velikoduni i imuni. Imperativ "posveenja radom" ima tendenciju da privue osobe koje su profesionalno uspjene. Opus tako, to je dosta paradoksalno, favorizira libe ralni kapitalizam i stanovit materijalni uspjeh. Skandal Matesa je uostalom omogu io da se otkriju veoma udne politiko-financijske veze: luksemburkom podrunicom drutva Matesa, Sodetexom upravlja princ Jean de Broglie, rizniar neovisnih republikanaca, to je
Osim apologije boli u pravom smislu rijei, po tie se post i izvan korizme. Prema Escrivi stalnim prakti ciranjem tih tjelesnih kanjavanja duh se priblia va Bogu. U jednoj od svojih knjiga on uostalom apostrofira itatelja: "to si mislio? Tu dolje bol je sol naega ivota." No njemaki kardi nal Hffher nijansirao je domet te pat nje: "U asketskom smislu Opus Dei se smjeta u sekularnu tradiciju nae Crkve.
stranka Valryja Giscarda d'Estainga. Njegov otac Edmond bio je na elu ban ke u kojoj je Opus Dei, s pomou Ban co Popular Espanol imao 35% udjela...
Pristae Opusa udaraju se ovakvim biem po slabinama i leima. Neki se tako kanjavaju vie puta na tjedan.
Originalna i osporavana duhovnost

Duhovnost Opus Dei je zapravo posve originalna. Sva okrenuta prema sanktifikaciji laika, ona je nepobitno razlog uspjeha organizacije. Osim toga nudi tri tipa pridruivanja ovisno o statusu i angamana njezinih lanova. Najbroj niji su supranumerariji: to su vjernici, u
celibatu ili braku koji povezuju ideal Djela sa svojim svakodnevnim ivotom. Ima i kandidata koji su laici, u celibatu, ali ive u obiteljima. to se tie numerarija, to su mukarci ili ene, laici i nev jenani koji se potpuno posveuju Opus Dei. Svima mogu osim toga pomagati pridrueni koji nisu lanovi udruge, ali sudjeluju u nekim aktivnostima, poseb-
67
68
no darivanjem. Da bi se ulo u Opus, treba biti punoljetan. lanom se posta je prisegom pred svjedocima: dok kan didat obeava vjernost, diskreciju i naravno strogost apostolskoga ivota, red se obvezuje da e mu dati nauk, da e ga pratiti i podupirati u njegovu na pretku, posebno uz pomo lanova Sve enikoga drutva Svetoga kria. Ova posljednja toka nije ba bezbolna: stari lanovi su svjedoili da je njihovo umirivanje savjesti katkad slino ne kom obliku vrbovanja koje je veoma rezervirano u odnosu na vjebanje kri
tinoga duha, zabranjuje svako tivo za koje se smatra da je suprotno naelima Crkve. Neki su ak govorili kako su im savjetovali da se udalje od svoje obitelji.
Utjecajno drutvo
Uvjeti novaenja postavljaju pitanje koncepcije reda. Premda to opovrgava, Opus Dei ipak vodi prilino elitistiku politiku. Barata se imenima politikih, gospodarskih monika meu lanovi ma ili simpatizerima, a da nije mogue provjeriti njihovu pripadnost. Meutim Mgr del Portillo otkrio je izmeu reda ka mo Opusa kad je 1979. izjavio kako "lanovi Opusa rade na 475 sveuilita i veleuilita na pet kontinenata; u 604 dnevnih novina, revija i znanstvenih
Sto petnaest se kardinala iz cijelog svijeta 18. travnja 2005. okupljaju u Rimu u crkvi sv. Petra kako bi izabrali nasljednika Ivana Pavla II. koji je bio veliki zatitnik Opus Dei.
publikacija; na 52 radijska i TV kanala." Ako je utjecaj reda neprijeporan - a on je nedvojbeno imao ulogu pri izboru pape Benedikta XVI. u travnju 2005. moe li se onda govoriti o "opuskoj internacionali" kao to to neki ne proputaju initi? Zacijelo ne. Da te mree postoje, oito je kao u svim tak vim grupacijama, ali to bi znailo pre zreti iskren i nezainteresiran angaman tisua vjernika. Napokon Opus Dei iz raava moda jednostavno najtradicionalniju duhovnost Rimokatolike crkve, neku vrstu "integralnog katoli anstva" usmjerenog na potivanje mo ralnih vrijednosti, ali koje je njegova praksa diskrecije uinila sumnjivim pred oima javnosti, bila ona katolika ili ne.
U okrilju vjerskih sekti

Njihovi gurui su poznati, njihovi statuti javni, a njihovi pristae esto estoki prozeliti. Danas svijet obiluje sektama, ali ne bez rizika za pojedinca i drutvo.
TEKSASU SU 19. TRAVNJA 1993.
specijalne snage FBI-a zauzele tvravu Waco gdje su se se dam tjedana drali David Ko resch i njegovih 95 uenika iz sekte davidijanaca. Kao posljedica pucnjave ili vjerojatno kolektivnog samoubojstva izbija poar golemih razmjera u kojem je preivjelo osam osoba. Slike utvrde to su ih prenijele sve svjetske televizije otkrivaju jo jednom opasnosti fanatiz ma sekti. Sekta davidijanaca to ju je 1934. osnovao bugarski useljenik Viktor Hutev najavila je prijetnju apokalipsom i predloila da se svijet na to pripremi. Poetkom 90-ih godina prologa sto ljea David Koresh je postao voa zajednice. Predstavljajui se kao "Janje" o kojem govori Otkrivenje sv. Ivana imao je sva prava nad privrenicima,
posebno nad enama koje je zlorabio po miloj volji. Svi davidijanci morali su svakodnevno prouavati Bibliju, ali is to se tako i podvrgnuti strogom paravojnom treningu. Uostalom taj je vojniki aspekt zaintrigirao organe reda prije traginog raspleta. No ta drama nipoto nije izolirana: u studenom 1978. vie od 900 pristaa sekte Hrama naroda koje je vodio Jim Jones otili su u smrt otrovavi se u dungli u Gvajani. Devedesetih godina prologa stoljea osim dra me u Wacu, kolektivnih samoubojstava sljedbenika Sunanoga hrama, ali i atenta ta to ga je poinila sekta Aum u tokijskoj podzemnoj eljez nici, u kojem je ubijeno jeda naest osoba i ranjeno pet
tisua, uvjerio je javno mnijenje i poli tike imbenike u opasnost kojom sek te prijete svojim pristaama i drutvu.
Izmeu nove vjere i lakovjernosti

Fenomen sekti je prastar, prisutan ve od prvih stoljea kranstva. Dok se razvijao doktrinarni korpus Crkve, ne ke kranske zajednice traile su vjersku autonomiju. Pojam "sekte" koji ih odre uje ostaje dvosmislen: ini se kako rije dolazi do latinskoga glagola koji znai "odvojiti" ali strunjaci se danas slau u tome da se tu vidi kori jen glagola "slijediti". Sekta bi prema tome bila skupina koja slijedi naela nekog karizmatinoga voe, gurua. Da kle, slijediti samo naela nekoga gurua znai odvojiti se zapravo od ostatka drutva. Taj fenomen, iako nije od juer, doivio je zasigurno pogoranje u drugoj polovici 20. stoljea. Neki tu vide posljedicu slab ljenja velikih religija. Suo ene s novim strepnjama naega doba - nezapo slenosti, drutvenom nesigurnosti, upit nosti napretka javljaju se nove vjerske skupi ne da na domjeste
TO KAE FRANCUSKI ZAKON
naelo laike drave koje znai neutralnost drave u od nosu na sve vjere uvijek zabranjivalo vlastima da se mijeaju u vjerske fenomene ili one koji tvrde da to jesu. No kad je 1995. postalo potrebno pozabaviti se tim pitanjem, par lamentarno istrano povjerenstvo dobilo je zadatak da predloi strogu definiciju pojma "sekte". Nakon to su razmotrili vjerske i filozofske kriterije, zastupnici su se odluili za pragmatinije ponaanje. Dotad se sekta definirala kao vjerska grupa koja odgovara na jedan ili vie kriterija: duevna destabi lizacija; znatni financijski zahtjevi; navoenje na prekid s izvornom sredinom; napadi na fiziki integritet, novaenje djece; vie-manje antidrutveni diskurs; remeenje javno ga reda; vanost pravnih sporova; eventualno skretanje tradicionalnih gospodarskih tijekova; pokuaji infiltracije medu tijela vlasti.
RANCUSKOJ JE POSEBNO TEKO DEFINIRATI POJAM SEKTE JER JE
Ovaj amblem reda Sunanoga hrama pripadao je Thierryju Hugueninu koji je jedini preivio krvoprolie pedesetak pristaa koje se dogodilo u listopadu 1994.
Postrojbe amerike vojske uzalud su pokuavale evakuirati davidijance u Wacu prije nego to su poginuli u traginim okolnostima.
crkve koje su zakazale u tome da svojim pristaama ponude pomo umirujueg tumaenja svijeta. Sekte poput davidijanaca esto ustraju tono na svojoj iskljuivoj sposobnosti da prue spas rezerviran za malen broj odabranih. Ta poruka upuuje na strogu hijerarhiju organizacije. Openito je guru uvar skrivenih tajni ili samoproglaeni pos rednik izmeu boanstva i ljudi nepri jeporni voa grupe i samo nekoliko lanova moe pristupiti posrednikim stupnjevima koji im omoguuju da se priblie uitelju i njegovim tajnama. Sup rotno onome to se vrlo esto smatra, lanovi sekti su obino visoko kolovane osobe. Osim lakovjernosti, psiholoka ili socijalna ranjivost objanjava njihovo preputanje ovoj ili onoj grupi.
Psihoanaliza, spiritizam i svemirci...

irenje sekti potaknulo je politike vla sti da se zainteresiraju za taj fenomen. U Francuskoj je parlamentarno povje renstvo iniciralo pokret brojei pomno grupacije sa znaajkama sljedbe. Kako nije moglo suditi o filozofskim idejama tih drutava, pokuavalo je procijeniti ponaanje lanova; ako je prirodno "na padati ljudska prava i drutvenu ravno teu", organizacija se smatra sektakom. Slijedom te definicije povjerenstvo je izbrojilo oko 200 udruga koje okupljaju vie od 400 000 pristaa. Medu najistak nutijim drutvima navedene su sljedee
Guru Shoko Asahara poziva vjernike iz sekte Aum da se okupe. Umirujua slika skupine koja je poinila ubojstva u tokijskoj podzemnoj eljeznici.
70
SEKTE I NOVAC
potiu pristae da se odreknu svih svojih materijalnih dobara kako bi uveali imutak svojega gurua. Ronu Hubbardu pripisuju apele kao to su: "Ako doista elite zaraditi milijun do lara, a ne vie biti zaposlenik za pet centa po retku, najbolje bi bilo osno vati neku crkvu!" Scijentoloka crkva uistinu ne proputa naplaivati veoma skupo svoje teajeve, stairanja, djela svojega utemeljitelja... dok se njezini lanovi redovito financijski pomau. Isto je tako kod raelijanaca: organi zacija prikuplja sredstva od svojih pri staa jer si je zadala cilj da izgradi divovsko veleposlanstvo dostojno da jednoga dana u budunosti primi svemirce koji su prema guruu Raelu stvo rili ljudsku rasu. Neki isto tako vide dokaz uspjeha Crkve ujedinjenja koja se zove i "sekta Moon", ponajprije u ekonomskom uspjehu njezina uteme ljitelja sveenika Moona.
NAAJKA SEKTI JEST DA SNANO
Claude Vorilhon, nazvan Ral ispred makete NLO-a koji ga je navodno "uzdigao". Svemirci su mu navodno otkrili kako su proizveli ljudsku vrstu u laboratoriju.
Inicijacija ili utjecaj na duhove?

Veina tih sekti predlae svojim prista ama alat kako bi lanovi poboljali sebe. To je posebno sluaj sa scijentolokom crkvom. Njezin utemeljitelj L. Ron Hubbard (1911.-1986.) objavio je 1950. manifest nazvan Dianetika. Moderna znanost o duevnom zdravlju u kojoj izlae tobonju revolucionarnu dok trinu tvrdei kako je ovjek besmrtno bie ija se dua ne prestaje reinkarnirati. Hubbardov nauk, blizak budizmu, obeava inicijacijski put koji e pod vodstvom "sluatelja" omoguiti onima koji ga slijede da upoznaju stanje blaenstva, "jasnou". Scijentolozi ima ju hramove u kojima prakticiraju re doviti kult i obred inicijacije kao to su roenje, vjenanje ili smrt. Ta metoda, nazvana "dianetikom", temelji se isto tako na koritenju aparata, "elektropsihometra" ili "elektrometra" za koji se
"sekte" kao prave: Vitezovi zlatnoga lotosa (ili Mandarom), Parika scijen toloka crkva, Francuski raelijanski pokret i Jehovini svjedoci koji sami okupljaju blizu polovice od ukupnog broja lanova svih sekti. Uobiajeno je svrstavati sekte prema tipu poruke ko ju odailju: milenarijska (davidijanci, Jehovini svjedoci, New Age...), iscjeliteljska (antoanisti...), orijentalna (sljed benici Krine, Moona ili Soke Gakkaija), psihoanalitika (Scijentoloka crkva) ili ufoloka kad se hvale izvanzemaljskom inteligencijom (to je sluaj s raelijancima). Konstatira se isto tako postojanje velikog broja gnostikih ili ezoterinih sekti koje slijede teozofiju, antropozofiju i spiritizam.
71
U okrilju vjerskih sekti
72
smatra da lokalizira zone straha i du hovne patnje. Kad se one jednom iden tificiraju, sluatelj moe djelovati na duh sljedbenika tako da ga rastereti. Upravo zbog tog utjecaja na duhove, od kojeg se Scijentoloka crkva brani, sma tra se u Francuskoj sektom, a u SAD-u je priznata kao religija. Druge zajednice pozivaju na put inicijacije poput Jehovinih svjedoka kojima je vano da se pripreme na kraj vremena. Ili, spas e biti odobren samo neznatnoj manjini do 144 000 osoba to znai da svatko treba pokazati jo vie askeze u svojem ivotu. Da bi to uinili, lanove se ohrabruje da prekinu odreene drutvene veze, kao npr. da odbiju transfuziju krvi ak i u sluaju kad je to nuno potrebno... Kod Vitezo va zlatnoga lotosa ljestvica od sedamna est inicijacijskih stupnjeva omoguuje sljedbenicima da izraze boansko to je u njima. Raelijanci prakticiraju "senzu alnu meditaciju" koja im nakon 24-satnog posta omoguuje da postignu "kozmiki orgazam" kako bi se pripre mili na dolazak Elohima, svemiraca ko ji su stvorili ovjeka u laboratoriju...
autoselekciju ili e se degenerirati". Po istoj logici je 1950. Ron Hubbard ve zabiljeio u svojoj knjizi da e "u nekoj dalekoj budunosti zakon moda davati graanska prava i dravljanstvo samo osobama lienim izoblienja. To je poeljno jer to e znatno poveati spo sobnost preivljavanja." Nastavio je os tavljajui samo osobama koje je prema
svojim kriterijima smatrao zdravima pravo da se ene i imaju djecu. Stoga je borba protiv sekti i drugih tajnih dru tava toga tipa danas postala jednim od prioriteta Europske unije. Te skupine kao zrcalo naih strahova i nesigurnos ti suvremenih drutava nezaustavno se ire koncentrirajui strast tisua vjerni ka i strahove milijuna drugih...
Opasnost za demokraciju
Ima dovoljno razliitih traginih inje nica koje ilustriraju opasnosti to su ih pretrpjele osobe uhvaene u zamku ka kve sekte. Ali i vlasti moraju biti budne u odnosu na odreene diskurse koji ugroavaju cjelinu drutva. Tako se iz jave nekih gurua mogu shvatiti kao svjesni napadi protiv ljudskih prava u ime elite za koju tvrde da je oni ut jelovljuju. Raelijanci se primjerice hvale "geniokracijom" koja bi dovela na vlast osobe odabrane prema natprosjeno vi sokom kvocijentu inteligencije, jer ov jek e, kako oni tvrde, "napraviti gensku
Sotonske skupine slave jo danas tajne crne mise u ast neastivoga poput ovoga pristae talijanske sekte "Sotonina djeca".
Tajna inicijacijska drutva

Tajne inicijacijacijskih drutava stare su gotovo kao i ovjeanstvo. Za razliku od slinih vjerskih drutava ona ne tvrde da otkrivaju okultno znanje boanskoga, dogmatskoga reda ili onoga koje potjee od otkrivenja. Ona predlau svojim sljedbenicima vie sredstava za poboljanje sebe ili drutva smjetavajui ih doslovno in itium, tj. "na put".

einu vremena ta drutva nisu tajna, ona su vie diskretna nego tajna. To je sluaj kod kalfa koji imaju svoj dom, ali i slobodnih zi dara ije su loe u Francuskoj jednostavne udruge po zakonu od 1901. amani ili afriki vraevi imaju kljunu ulogu i nuno javnu u svojim plemenima. Neka od tih drutava, vie su traila povuenost za svoje akcije: sjetimo se alkemiara ili spiritista, iako su ovi posljed nji katkad skloni javnim demonstracijama svojih psihikih ili medijskih moi. No izvan te neizbjene razliitosti funkcioniranja, svrha, obreda i doktrina svim tim drutvima jedno je zajedniko. Ona okupljaju samo ma len broj izabranih. Za pristae inicijacijskih drutava svijet je podijeljen u dvije kategorije osoba: posveen na putu prema istini i profani koji je ostao doslovno "izvan hrama" (pro fanum). Tako u nekim afrikim plemenima u trenutku cere monije prijelaza u odraslu dob mudraci otkri vaju mlade ljude podobne da budu inicirani. I moda treba pokazati odreen broj kvalite ta, ak i darova: veu osjetljivost na svijet posveenoga, visoke moralne vrline, odree nu hrabrost udvostruenu vrstim tempera mentom i volju da se bude izvrstan u svojem umijeu: od kalfa do alkemiara preko Ruina kria, svi dijele tu kvalitetu koja je elja za
FOTOGRAFIJA S PRETHODNE 2 STRANICE: U nekoj umi blizu Moskve ruski arnan Vera isti svojega bolesnika od duhova zla bubnjajui uz pomo svojega dungura (glazbalo u Sibiru).
usavravanjem, to jest savrenstvom, plod istinskog inicijacijskog puta koji je nuno napredan. Inicijacija je u teoriji postupak kojim ovjek prolazi iz kvalitete svjetovnoga u kvalitetu posveenoga, probuenog u stanje vie svije sti. Kako bi se dobro obiljeio taj prekid, obred inicijacije eli biti spektakularan ili dra matian: simboliki stavlja na scenu smrt i ponovno roenje pridolog. Meutim ne bi ga trebalo zamiljati kao kraj sam po sebi. Kao to kae njezino ime, inicijacija nije zavretak nego poetak. Ona trai od pridolog rad za koji su potrebni dugi napori. U tu svrhu inicijacijsko drutvo se predstavlja kao matina stanica koja e omoguiti svakom od svojih lanova da se rascvjeta, da ostvari potragu za samim sobom. Ovdje posveeni ue i prakti ciraju redovito odreeni broj tajnih obreda obiljeenih rijeima, znakovima, pokretima za koje se smatra da djeluju duboko na njih. Iako su neke od tih aktivnosti jo danas ta janstvene - kao to su alkemiki postupci, obredi Zlatne zore ili Ruina kria, neki dru gi su na neki nain upali u javno podruje kao to je sluaj sa slobodnim zidarstvom. Ali tajna isto tako skriva drugo lice. Raditi iskreno na sebi trai da se tijekom odreenog trenutka napusti "svjetovni svijet". Isto tako kao to alkemiar moe ostvariti djelo na crno
75
Sadraj
samo u dubini svoje pei, pristae Zlatne zore mogu uistinu raditi na sebi samo u okrilju hramova. Samo ondje postaje mogue pos tavljati temeljna pitanja u nadi da e ondje dobiti nekoliko elemenata odgovora. Treba inzistirati na stalnom nesporazumu kojim se brka diskrecija i traenje tajnosti koja bi bila gotovo pokrie za ilegalne ili perverzne ope racije. Nije da odreena inicijacijska drutva nikada nisu sluila kao mree nekim poje dincima koji su imali loe namjere, nego to jednostavno nije njihov poziv. S tim u vezi Astrum Argentinum Aleistera Crowleya s nje govim orgijastikim obredima ini se kao skretanje ideala inicijacijskih drutava. Napokon se bolje shvaa zato inicijacija i tajna idu zajedno. Taj polagani proces rada na sebi, sluanja, traenja, ispitivanja teko se moe priopiti. Kao to je ve primijetio Ca sanova, posveeni jedne venecijanske loe: "Tajna zidarstva je nedodirljiva po prirodi jer je zidar nije ni od koga nauio. Otkrio ju je zbog toga to je iao u lou, promatrao, raz miljao i izvodio zakljuke." Sigurno je da taj na postoji, ali to nije nipoto ona koju svjetovnjak moe predvidjeti prije nego to proe kunje inicijacije.
Sveenici, vrai i iscjelitelji, amani Za pitagorejce "sve je broj" Astrolozi ili sotonisti: magovi i arobnjaci Templari juer i danas Veliko djelo alkemiara Tajna lijepog djela kalfa Mistifikacije i alkemiarski misteriji vitezova Rue i Kria U loama slobodnog zidarstva Martinizam, posebna vrsta slobodnog zidarstva Egipatske loe grofa Cagliostra Spiritistika drutva i ljubav prema okultnom Veliki univerzalni sinkretizam teozofskog drutva Hermetiki red Zlatna zora Orgijski kultovi i seksualna magija u Astrum Argentinum Inicijacijska bratstva afrikih naroda i plemena
125 123 117 121 115 111 113 99 105
81 83 89 93 77 79
Sveenici, vrai i iscjelitelji, amani

Od prapoetaka ovjeanstva oni su skelari izmeu svijeta ljudi i svijeta duhova, a njihovi su postupci nedvojbeno svjedoanstvo poetaka vjerskog osjeaja.
E LI TO NEOBINO STVORENJE,
Postati aman
amani su iznimne osobe zbog procesa koji ih razlikuje u njihovoj zajednici. Meu onima koji ele postati amani, neki trebaju iskuavati tijelo i duu pos tovima i dugim razdobljima izolacije. Drugi su naprotiv potekli od amana, kao u Sibiru gdje unuk mora naslijedi ti amana koji ima taj naslov nakon to je bio njegov uenik. I napokon u dru gim sluajevima, koji su e i, kandidata biraju direktno duhovi koji komuniciraju s njim zahvaljujui snovima, dokazima njegove prisnosti s drugim svijetom. Ali te pre dispozicije nisu dovoljne; esto treba novaka ili novaki nju odobriti iskusni aman ko ji e sam znati prepoznati elje boanstava u odnosu na kandi data. U prostoru amerikih Indi janaca ta provjera prolazi obino unoenjem u tijelo halucinogene tvari ili duhana. Ako je novak pri hvati, bit e aman. Zatim dolazi trenutak inicijacije. Ve prema na rodima ona moe biti veoma kratka - jer e i posveeni izvui svoje znanje iz putovanja u
napola ovjek, napola ivotinja naslikano na zidovima pilje Trois-Frres u Arigeu najstaripoznati prikaz amana? To je vjerojatno jer se ini da amani postoje jednako dugo kao i ovjeanstvo. Rije se poja vila tek nedavno, a potjee od mongol skog korijena koji nedvojbeno znai "onaj koji zna" i oznaava mukarce - ili ene - koji obnaaju dunost sveenika, vraa ili iscjelitelja u razliitim zemljo pisnim podrujima kao to su sredinja Azija, sjeverna Amerika, sjeverna Euro pa, Indija, arktika zona, ali i Afrika i Oceanija. Ve prema regijama spominju se termini mdecine man, curandero (is cjelitelj) ili brujo (vra). Funkcija amana nerazdvojna je od dualistike koncepcije svijeta prema kojoi su ovjek i sve ive i nepokretne stvari sastavljene ne samo od tvari nego i od duhova. Osim toga postoji "drugi svijet" naseljen duhovima kojem mogu pristupiti ljudi pod odreenim uvjeti ma. Oni mogu trenutano napustiti svoja tijela, u vrijeme sna. Obrnuto, sviiet duhova moe djelovati na svijet lju di: svaki klimatski poremeaj, svaka epidemija pripisuje se otimaini prvo ga nad drugim kao da boanstva napla uju ljudima namet u naturi. U tom sloenom svijetu aman intervenira na raskriju dvaju svjetova: on je taj koji moe posredovati od jednoga drugome kako bi moda uspostavio uvijek labavu ravnoteu.
NEOAMANIZAM
tura amana nestati s amerikog tla, Carlos Castaneda, student etnologije na Kalifornijskom sveuilitu, zapoeo je razraivati tezu o halucinogenim biljka ma. Njegova istraivanja dovela su ga do Meksika gdje je u nekoliko navrata izme u 1960. i 1968. susreo Indijanca jakija po imenu Don Juan koji je za sebe tvrdio da je "ovjek znanja". >>>
TRENUTKU KAD SE MISLILO DA E kul-
Drvena statua koja prikazuje amana Inuita tijekom obreda prizivanja. Uz njega se nalazi bubanj i dvije ivotinje, simboli prijateljskih duhova.
77
drugi svijet - ili razraenija - tada se ra di o stvarnom i strpljivom nauku to ga stari aman prenosi svojem mladom ueniku. Katkad, kao kod kanadskih Algonquina, bratstvo ljudi vraeva pris tupit e inicijaciji u nekoliko stupnjeva pa e se ona protegnuti na nekoliko go dina. Uenik e umrijeti simbolino prije nego to primi torbu od krzna vidre, posveene ivotinje u koju e za tim moi staviti vlastite lijekove.
CARLOSA CASTANEDE
Bio je iniciran i znao je deifrirati znakove prirode te razgovarati s nevidljivim i pri jeteim silama koje nas okruuju. U kon taktu s njim Castaneda je doivio pravo inicijacijsko obraenje iz kojeg je izvukao vie djela. Na tim stranicama pred oima itatelja oivljuje itav amanski svijet. Vjerojatno je zato i Castanedino djelo do ivjelo tako velik uspjeh iz kojeg su proizali neoamanski pokreti iako su neki strunjaci posumnjali u istinitost njegova svjedoanstva. Nikada neemo doznati vi e. Castaneda je umro 1998. odnosei Don Juanove tajne sa sobom..
amanska praksa
aman se koristi svojim ta lentima skelara, "putnika" u svim prilikama, ali to je najee kako bi njegovao bolesnika kad ga se pozove. Obo ruavi se bubnjem odlazi k bo lesniku i zapjeva pjesmu kako bi bolje oslobodio njegov duh od njegova tijela. Kod Desana u Junoj Americi smatra se da je bolest jedro koje pritie boles nikovo tijelo, vraa se amanu da ga razdere preklinjui duhove i votinja kao to su vjeverica ili jegu lja. Isto se tako esto dogaa da lovci trae od amana da im naznai gdje se nalazi divlja. Ljudi od njega trae i da im pretkazuje budunost. I na
U Sibiru amani jo danas prakticiraju znanje svojih predaka. Ovaj s pernatim eirom udaranjem u bubanj slavi poetak proljea.
pokon, zapadne ga da vodi duh mrtvih u sigurnu luku. Kod nekih meksikih plemena aman odvodi duh pokojnika u
tijelo, obino nekog kukca nekoliko da na nakon njegove smrti kako bi mu mo gao dati nekoliko korisnih savjeta na njegovu putu u drugi svijet. Iako je sredinja uloga amana da ne sumnja, ona se ipak nastoji zbrisati u drutvima koja su na putu prema akulturaciji.
78
"sve je broj"
Za pitagorejce
Dosegnuti besmrtnost due mistikom brojeva ideal je onih koji su se okupili oko prvog proglaenog filozofa u grkoj povijesti. Njihovo drutvo bilo je jedno od najplodnijih u Antici.
IT ES BESMRTAN, NEPOTKUPLJIVI
bog i zauvijek osloboen smr ti." Ove rijei koje se pripisuju Pitagori, obeanje su dano la novima zajednice, utemeljene u 6. sto ljeu pr. Kr., blizu Crotonea u junoj Italiji. Ovdje se radi o jednom od prvih tajnih drutava na zapadu koje je okup ljalo oko 600 mukaraca i ena, openi to podrijetlom iz plemikih obitelji koje je uitelj prihvatio nakon temeljita ispi tivanja. Kad je jednom prihvaen, no vak se zaklinje na tiinu za vie od pet godina. Nakon tog pokusnog razdoblja on je doista posveen. I ondje je prije nos znanja postupan. Najprije neki uiteljev uenik koluje kandidata za "sluatelja", zatim se postaje "matema tiar" i dobiva Pitagorin nauk. Nauk za koji svatko od posveenih prisee da ga nee nikada otkriti. Najblii Pitagori nazivaju se "pitagorejcima"; oni imaju povlasticu da dijele motrita uitelja o ureenju svijeta. Prema njemu broj je temelj svake stvari. Zato su matematika, geometrija, ali i glazba temelj i izraz te doktrine, alat za razumijevanje svemira. Pitagora uosta lom obavlja na tom podruju kapitalna otkria, meu kojima je i slavni teorem koji nosi njegovo ime ili izraun glazbe nih intervala. Njegov nauk mijea tako temelje racionalne logike s vjerskom i
ezoterinom dimenzijom ije je sredite vjera u seobe dua.
Pitagora, veliki posveenik

Pitagora, neupitan gospodar sekte u Crotoneu ostaje zagonetna osoba. Ugle dao je navodno svjetlo dana na otoku Samu oko 580. godine pr. Kr., a ak je i njegovo podrijetlo izvanredno. Ime, ko je doslovno znai "pitijski navjeta", potjee od Pitije iz Delfa koja je navod no najavila njegovo blisko roenje nje govu ocu. Mladi Pitagora pokazuje vrlo rano iznimnu darovitost i posjeuje naj vee mudrace svojega vremena meu kojima je Tales iz Mileta pa ak i Zaratustra. Uz njih stjee znanja iz matem atike, geometrije, ali i ezoterina znanja poput orfijskih misterija i prakse pret varanja u boanstvo. Putuje u Palestinu, Babilon, Arabiju, Egipat... Ondje je po sveen u Ozirisov kult i ondje prima od boga Atum-Raa zlatnu plou. To znanje otvara mu vrata skrivenih spoznaja; ota da tvrdi da potjee od Apolona i potvr uje da je njegova besmrtna dua doivjela i druga utjelovljenja prije ne go to se naselila u njegovo tijelo. On je ak bio sin boga Hermesa u prethod nom ivotu. Kao iniciran kae da je u isto vrijeme geometar i udotvorac, ra zuman i mistik, ovjek i bog.
Ovo Pitagorino poprsje nastalo je za ivota uitelja iz Crotonea. Turban upuuje na njegove veze s Istokom, koji se smatrao mjestom svih inicijacija u antici.
Pitagora pouava da je ovjekova bes mrtna dua osuena da vjeno putuje iz tijela u tijelo, barem dok je neki pose ban reim postojanja ne oslobodi toga tereta. U tu svrhu pitagorejci vode asketski ivot pokuavajui obuzdati apetit, san, poudu i bijes. Hrane se kruhom, povrem, ali izbjegavaju po tronju nekih mesa pod izlikom da se dua katkad moe reinkarnirati u jed nostavne ivotinje. Tako se pria da je Pitagora jednoga dana prepoznao u laveu nekoga psa glas jednog od svojih nestalih prijatelja... Osim discipline
79
Za pitagorejce "sve je broj"
tijela pitagorejci vjebaju duh kako bi uzdignuli duu, a to je razlog zbog kojeg se redovito okupljaju kako bi rasprav ljali o filozofiji, matematici, politici, religiji... Odjevene u bijelo, simbol is toe, prepoznaje ih se lako kad se nau u Crotoneu.
PENTAGRAM
Nasljedstvo pitagorejaca
No zajednica je ubrzo poela izazivati ljubomoru. Oko 510. nakon sukoba u kojem su se suelili gradovi Crotone i Sybaris stanovnici Crotonea uzeli su na zub pitagorejce. Unato naporima "akuzmatika", onih koji su bili zadueni za to da ih tite, uskoro su bili pri morani bjeati i Pitagora se sklonio u
pitagorejaca koji vrednuju odreene geometrijske likove. Tako je pentagram predmet posebnog oboavanja. Konstrukcija tog lika sastavljena od tri umetnuta trokuta koji se upisuju u peterokut ukljuuje slavan zlatni broj koji se smatra jamstvom ravnotee i ljepote. Pentagram je postao znak prepoznavanja Pitagorinih uenika. Pria se da se jednog dana jedan lan te sekte razbolio putujui
IMBOLIKA BROJEVA TVORI SR NAUKA
izmeu dvaju grkih gradova. Zaustavio se u nekoj gostionicu gdje je pao u agoniju. Prije nego to je umro, upisao je peterokut na jednu ploicu koju je dao gostioniaru uvjeravajui ga kako e netko doi i podmiriti dug. Nekoliko godina poslije neki je pitagorejac koji je tuda prolazio ugledao simbol i podmirio dug svojega pobratima dajui gostioniaru vie nego svotu novca, ime je svjedoio o povezanosti lanova bratstva.
Mnogo tajnih drutava gledalo je u Pitagori slavnog prethodnika. Ovaj masonski duborez iz 19. stoljea prikazuje njegovu inici jaciju u hramu u kojem vlada prava svjetlost.
hram muza u Metaponteu gdje je navodno umro. Njegovi su uenici za tim bili prognani iz june Italije. Pitagorizam ipak nije mrtav, prelazi iz antike kojoj zauvijek daje duhovni biljeg. Malo ima podruja koje uitelj
nije razmatrao, a veina antikih filozo fa duguju mu ovu ili onu ideju, poevi od Platona i alegorije pilje (Republika) . Pitagorejski nauk nije prestajao fasci nirati sve do Paracelsusa, velikog rene sansnog alkemiara pa i dalje.
Astrolozi ili sotonisti: magovi i arobnjaci

Izmeu sastanaka na mjeseini i misterioznog sabata vjetica skupovi magova ine dio puke kulture. Vie mitski nego stvarni ipak su ostavili tragova u povijesti...
RVI TRAGOVI ORGANIZIRANIH
drutava koja prakticiraju magiju otkriveni su u Mezo potamiji u 3. tisuljeu pr. Kr. kad se javlja nova disciplina: astrologi ja. Njezini sveenici, astrolozi tvore ezo terinu zajednicu kojoj pribjegavaju svi asirski kraljevi. Magovi i gataoci naselit e antiki svijet; od proroica do haruspeksa preko keltskih druida nema civi lizacije bez njihova utjecaja... No pobjedom kranskih ideja poganski magijski postupci podignuti na stupanj dijabolinih obiaja shvaeni su kao opasni i kanjivi: arobnjaci postaju predstavnici neastivoga. Pape su vie puta strogo osudili krivovjernike. Tako ie pod Grgurom IX. (1227.-1241.) sas tavljena bula koja kae kako "ti nesret nici vjeruju u sotonu; smatraju ga stvoriteljem neba i nadaju se da e po njemu jednog dana stei vjenu sreu". Inkvizicija koja je stvorena da bi se bo rila protiv Katara, pozabavila se brzo njihovim sluajem. Spiritisti, gataoci, arobnjaci, vraevi, magiari osum njieni su "da zbunjuju ljude, remete
duh ljudi (...) rjeavajui se neprijatelja uz pomo demona" (Izidora Seviljska). Poinju procesi, sporadini. Tek se pot kraj srednjega vijeka iri ideja po kojoj oni tvore okultno bratstvo koje je sklo pilo pakt s vragom.
CRNA MISA
Sabati i lomae
Sredinom 16. stoljea kad je protestant ska reforma podijelila Europu, katolike vlasti pozorno prate i najmanje skreta nje s nauka. Prisustvuje se paljenju lo maa du granica koje dijele katolike zemlje i protestantska kraljevstva. rtve su obino ene iz naroda, jednostavne prodavaice ljekovitog bilja ili pristae te seoske magije koji mijeaju kranske molitve i zazivanja nekog poganskog boanstva prekrtenog u Lucifera za tu priliku...
Na svojoj slavnoj slici "Sabat" Francisco Goya (1746.-1828.) doarava alosno ozraje zamiljenih okupljanja pod sotoninim znakom.
modi su crne mise to ujedi njuju posveene u ast vraga. Smatra ju se parodijom rimokatolike mise. Sve je tu svetogre: sveenik i njegovi posluitelji nose mantije ureene so tonskim motivima. Obredi se slave na tijelu gole ene koja je ispruena na oltaru. Ljudska lubanja, glava jarca, preokrenuti kri katkad nadopunjuju dekor. Pria se da neke crne mise pra te i ljudske rtve. Skupljena krv slui la je zato da se pozove neka mrana sila. Vjerojatnije je da su se u tim pri godama slavili obredi orgijastikoga tipa gdje je seks imao glavnu ulogu. Poetkom prolog stoljea pristae su esto bili adolescenti koji su traili snane emocije. Crna misa je dakle imala ulogu obreda transgresije u vrijeme kada je moralizam bio oba vezan. Danas, iako je sotonske grupe jo slave, one otklanjaju svaki oblik rtve.
A PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEE U
Astrolozi ili sotonisti: magovi i arobnjaci
82
Tvore li one ipak pravo tajno drutvo? Nije li na njih projicirana izmiljena so tonska urota? U svakom sluaju u tom razdoblju raa se mit o sabatu vjetica. Pod vodstvom sotone, koji za tu priliku poprima lik jarca te ene se preputaju raspojasanom ponaanju sve do zore, jaui na metlama, pripremajui pak lene juhe, predajui se ak kanibaliz mu... Iako se takve prie danas ine fantazijama, one vjerojatno svjedoe o preivljavanju poganskih obreda koji se jo slave na europskim selima.
drutva posveenih koja se odravaju stoljeima. Prosvjetiteljstvo i vladavina razuma nisu naeli vjeru u uinkovitost magije. Naprotiv, usred 19. stoljea, moda kao reakcija na racionalizam, tajna drutva poput Zlatne zore ili As-
trum Argentinum tvrde da su svojim posveenima odali tajne obreda visoke magije. Otada uspjeh sotonizma nije opovrgnut, posebno u Sjedinjenim Dravama gdje se neke sekte sastaju ka ko bi slavile slavu palog anela...
arobnjaci i galimatijasi
U stvarnosti daleko od sela i puke magije postoje istinske grupe arobnja ka. Pripadaju odreenoj intelektualnoj gradskoj eliti koja je od 12. stoljea ima la pristup arapskim rukopisima o ma giji to su bili prevedeni na latinski. Druge spise su zatim razra dili kranski sljedbenici. Najraireniji su Picatrix, Veli ki i Mali Albert, koji se pogre no pripisuju Albertu Velikom ili Crveni zmaj koji je vjerojatno hebrejskog podrijetla. Pristae te znanstvene magije tvore pra va drutva u kojima svaki od lanova pokuava zaklinjati duhove, proricati budu nost, upoznati vrijednosti biljaka... Cornelius Aggripa (1486.-1535.) utjelov ljuje sam lik arobnjaka traei tajne stvaranja. Tvrdio je kako je "magija savrenstvo svih prirodnih znanosti". esto pod zati tom kneeva ti ljudi ostav ljaju svoje kabalistike spise onomu tko e htjeti slijediti njihovu potragu, tvorei tako
arobnica vjeta u spremanju tajanstvenih eliksira s crnom makom, kako se u 19. stoljeu predstavljala vjetica, lik to ga je popularizirao Michelet u svojem istoimenom romanu.
Templari juer i danas

Najmoniji od vitekih redova isto je tako nakon svojega okrutnog nestanka postao najtajanstvenijim. Jo danas templari fasciniraju u potrazi za svetim Gralom, ezoterizmom i lovom za blagom.
vano je da neodgodivo doete u pomo svojoj brai koji obitavaju u isto nim zemljama. Narod koji je doao iz Perzije, Turci, osvojio je njiho vu zemlju. Ja vas pozivam i preklinjem da doete u pomo kranima i da od bacite taj zlokobni narod daleko od na ih teritorija. (Budite) odsad Kristovi vitezovi." Tim rijeima je 1098. godine papa Urban II. pokrenuo pustolovinu Prvog kriarskog rata. Sljedee godine Jeruzalem su oteli muslimani, no to je Krhka pobjeda koju treba uvrstiti.
OJI SINE,
bama u kojima se sukobljavaju krani i muslimani. Kako bi se prilagodili toj novoj ulozi, redovnici-vojnici okruuju se mnogobrojnim osobljem: uvarima oruja, kapelanima i slugama. Na vrhu reda velikom metru pomae vijee, kaptol i slubenici. Podruja koja tite i kojima uskoro upravljaju templari po dijeljena su u pokrajine. Tako nastaje ci jela mrea imanja koja su u isti mah utvrde i poljoprivredna dobra, ali isto tako i "podrune crkve" zaduene da skupljaju novac namijenjen operacija ma na istoku. Viteki i vjerski ideal templara pobu uje takvo potovanje da se red osjetno obogatio. Darovi pritjeu i jedan broj mladia iz boljih obitelji naputa sve kako bi popunio redove tog pobonog vitetva. Poetkom 14. stoljea najma nje dvije tisue imanja rasijano je po europskim kraljevstvima sve do Pales tine tvorei tako iroku i sigurnu mreu sposobnu da spremi i da u optjecaj znatne svote, tako da su templari postali moni bankari ije bogatstvo ne presta je poticati lakomost.
Bula pape Klementa V. kojim se redu hospitalaca dodjeljuju templarska dobra. Domoi se bogatstava reda nedvojbeno je pravi razlog njihove osude.
Godine 1118. Hugues de Payns, vitez iz Champagne i osam njegovih drugo va predlau da e posvetiti ivot zatiti hodoasnika koji odlaze u Svetu zemlju. Ti "siromani Kristovi vitezovi" koje je osnovao Baudoin II, jeruzalemski kralj, u damiji Al-Aksa sagraenoj u zamje nu za Salomonov hram dobivaju pot poru Bernarda de Clairvauxa prije nego to je sabor u Trovesu 1128. odobrio pravilo o toj "Bojoj vojsci".
Siromatvo vitezova i financijska mo reda

Pravilo templara, koje je imitacija cistercitskog pravila svetog Benedikta, obiljeeno je ponajprije velikom strogou: braa koja se prepoznaju po bijelom plastu s crvenim kriem ine tri zavjeta: posluha, siromatva i neporonosti. Svaki dan moraju prisustvovati misi, odijevati se jednostavno i jesti po dvojica iz iste zdjele. Posveeni obrani hodoasnika i pu tova koji vode u Svetu zemlju, templari sudjeluju sve aktivnije u krvavim bor
U plamenu lomae
Udarci koje su Franci zadali u Svetoj zemlji najavljuju kraj templara. Od de finitivnoga gubitka Palestine 1291. oni zapravo vie nemaju razloga za postoja nje, a red se posveuje samo obrani financijskih interesa. Na veliku tetu francuskoga kralja Filipa Lijepog koji nije zaboravio kako su templari 1250. odbili pozajmiti novac za otkup, koji je traen kako bi se oslobodio njegov djed Luj Sveti koji je pao u ruke muslimana.
83
Iako suveren udi za bogatstvima reda, isto je tako nadahnut iskrenom pobonou i ne ostaje neosjetljiv na stalne glasine koje krue optuujui templare kao krivovjernike. Sluaj je povjeren jednom od vjernih kraljevih savjetnika Philippeu de Nogaretu koji je na vie mjesta u kraljevstvu pokrenuo najspektakularniju policijsku akciju koja je ikad voena. Blizu stotinu dostojanstvenika reda, 13. je listopada 1307., meu
Templari, upravitelji, ratnici i ljudi vjere, u oima svojih suvremenika utjelovljuju viteki ideal svojega razdoblja.
kojima i veliki metar Jacques de Molaym uhieno. Pod muenjima svi priz naju nepobono ponaanje i svetogrdna djela zbog kojih su osueni. Papa Klement V. pokuava posredovati u korist templara iako vie njih sve to priznaje. Ali Filip Lijepi se pokazuje neslomlji vim. Tridesetestorica vitezova umire u
Tajna
inicijacijska
drutva
84
PROKLETSTVO TEMPLARA
" P A P A K E E T nepravedni i LMN, okrutni sue, vitee Guillaume de Nogaret, kralju Filipe, prije godinu dana odredio sam vam rok da sazove te Boji sud. Budite prokleti, vi i vae potomstvo!" Ove kletve dobaene oni ma koji su pourili njegov poraz izgo vara Jacques de Molay idui na stratite. Prijetee i upozoravajue rijei: 42 da na poslije Klement V. je umro, a zatim je doao red na Guillaumea de Nogareta koji je nedvojbeno otrovan. Filip Lijepi, ranjen u nekoj nezgodi u lovu, nekoliko mjeseci poslije pridruio im se u smrti 29. prosinca 1314. Iako su vladala njegova tri sina, ni jedan od njih nije imao potomstva tako da se grana direktnih Kapetovia ugasila. Povijesni sluaj ili izvrenje proklet stva templara. Grana Valonaca nestat e takoer s trojicom brae koja su vladala jedan za drugim bez potom stva kao i ona direktnih Burbonaca jer ni jedno od djece Luja XVI., Luja XVIII. i Karla X. nije vladalo.
Osueni od Crkve i kralja dostojanstve nici reda Hrama pogibaju na lomai 1314. (minijatura iz Villanijeve kronike, 14. stoljee).
Sodomiti, bafometanci i ezoteristi

Proces templarima nije imao druge svr he nego da diskreditira red, a da bi se to uinilo, nita nije moglo biti uinkovi tije od najluih optubi koje su bile potvrene nezgodnim priznanjima. Neki meu njima priznali su na muka ma ne samo da su pljuvali na kri, nego da su se odali i sodomiji. Neki su dozi vali kult tajanstvenog ideala Bafometa iji opis varira od jednog svjedoanstva do drugog: demonski lik, dvospolac osoba, u drvu ili metalu, no nikada ni je naen neki njegov trag ni na kakvom imanju. Neki misle kako zakljuni ka men svoda crkve Saint-Merry u Parizu predstavlja po crtama demona koji je u isti mah bradat i sisat Bafometa i da je njegovo ime iskrenuto ime poslanika Muhameda. Jer esto se templari optu uju za preveliku bliskost sa Saraceni ma. Isto je tako istina da su templari
najgorim mukama koje su im dosudili, pedesetetvorica su spaljeni ivi u svib nju 1310. Sveta Stolica, ija je potpora do tada bila, neupitna odluuje raspus titi red 1312. Jacques de Molay se pak povlai. Smatran nevjernikom - to jest optuen da je zapao u herezu poinivi priznanje - i on je osuen na smrt na lomai. Kazna je izvrena 18. oujka 1314. S njim u plamenu inkvizicije nestaje najmoniji vjerski i vojni red koji je imao srednji vijek, opasan supar nik francuskoga kralja koji je odluio dokopati se njegova bogatstva. Me utim red je nedvojbeno bio isuvie moan, a da bi potpuno nestao; poinje dakle drugi ivot templara, ilegalan i legendaran.
85
uvezli muslimanske graditeljske elemen te na zapad. Meu njima i dekorativne simbolike i inicijacijske orijentalne motive koji su utjecali na nastajanje gotike umjetnosti. Otuda pa do toga da se od templarskih vitezova uine al kemiari vjeti u orijentalnim tajnama samo je jedan korak. A kako bi se od tih vojnika-redovnika uinili uvari teke tajne, potrebno je samo analizirati neobian obred koji se obavlja pri ulasku u red, obred slian podjeli vitetva, ali u kojem se nazire dosta mistinih aspekata. Tako budui vitez treba zatraiti triput svoj "ulazak u hram" prije nego to ga ondje prihvate. Okruen dvanaestoricom templara on izgovara svoja tri zavjeta i prisee klee i nakon to je uo zagonetnu formulu koja ga upozorava da "od naeg reda vi dite samo koru koja je izvana"... Tajan stveno je isto tako stalno pozivanje na simboliku brojki: templari imaju tri zavjeta, imaju pravo na tri konja, tri pri esti na dan, jedu meso triput na tje dan... to se tie geometrijskog lika istostraninoga trokuta koji esto ukra ava njihove kapelice, pripada li on kla sinoj srednjovjekovnoj simbolici ili ifri koja krije ezoterinu poruku?
rukopisu sauvanom u Vatikanu... taj e rukopis biti otet! Godine 1877. njema ki erudit Mertzdorff izvukao je iz neke masonske loe u Hamburgu dokument koji nije nita drugo nego slavno tajno pravilo templara. Strunjaci su zatim
ustanovili da se radi o krivotvorini, ali na to je potroeno mnogo tinte i time se obilno hranila mata. Za drugu navodnu tajnu potroeno je isto tako dosta tinte, a ona pridonosi to mu da se zastor misterija koji okruuje
TAJNO I HERETIKO PRAVILO

ga je otkrio Mertzdorff u 19. stoljeu: "L 5.6.7. Kako se treba domoi osoba spremnih da prime inicijaciju? Treba im pokazati nedostatnost opeg zakona, pri vui ih izvan (...) Crkve iji je nauk prazan. Crkva je samo Antikristova sinagoga. Ali samo se odabrani uzdiu na visine istine. L11. Obred primanja izabranih; prise ga da e se uvati tajna reda, najmanja in diskrecija bit e kanjena smru. Odgojitelj e postupno ljubiti novaka u usta da mu prenese dah, u posveeni pleksus koji up ravlja stvaralakom snagom,
ZVADAK IZ LANOG TAJNOG PRAVILA STO
u pupak, napokon u spolni organ, sliku mukog stvaralakog naela. L. 12. in vjere u Boga Stvoritelja i nje gova Sina koji nije roen, koji nije umro, koji nije bio razapet na kriu i nije uskrsnuo. (...) L 13. Neofit e zgaziti kri i pljunuti na njega; zatim e primiti bijeli plat s psom. L 16. Tajni pravilnici (...) nikada nee biti stavljeni u ruke ni jednoga brata. Th. Mertzdorff: Die Geheimstatuten des Ordens der Tempelherren, Halle 1877., iz djela P. A. Riffard l'Esoterisme, Paris, Robert Laffont, 1990.
Stoljea lova na blago

Mnogo neobinosti i tajanstvenosti okruuju sasvim sigurno red templara tako da se jo i danas vjeruje u skri vanje tajne o kojoj treba svakako utjeti. Nije li zapovjednik hrama u Laonu Gervais de Beauvais tijekom procesa podsjetio na postojanje tajnog pravila koje je poznato samo malom broju posveenih? O tom navodnom tajnom pravilu nee se znati nita do kraja 18. stoljea kada je kopenhaki biskup tvrdio da je pronaao opis u
Ovaj templarski kri resi klaustar samostana sv. Ivana Krstitelja u Ormetleu blizu Trevisa u Italiji, kao to je resio veinu templarskih dobara.
86
87
Templari juer i d a n a s
templare jo vie zgusne. To je onaj nji hova bajoslovnoga blaga. Istina je da je red bio uasno bogat - bogatstvo koje se razlikuje od unitenja - pa iako su ta dobra i nekretnine preli u suparniki red hospitalaca, nije naeno nikakvo blago ni u jednom od njihovih imanja. Jesu li moda vitezovi obavijeteni o za vjeri koja se sprema protiv njih mogli pobjei kako bi ostavili blago na sigurnom mjestu? Mnogi jo kopaju... Nadali su se da e ga nai u dvorcima Gisors ili Chinon gdje su bili zatoeni
dostojanstvenici reda, u Auvergni, u Istonoj umi u Champagni, u En gleskoj... Nije li to blago templara koje je 1886. otkrio opat Sauires, upnik Rennes-Le Chteau, postavi odjednom bogat?
Potomstvo u isti mah neobino i tragino

Mijeajui viteki ideal kriarskih rato va, fascinaciju orijentom, vjersku zanesenost srednjim vijekom i izgled dobitka legenda o templarima potaknula je ve lik broj samoproglaenih nasljednika reda. Najslavniji je nedvojbeno Bernard Frabret-Palaprat, lijenik podrijetlom iz parike masonske loe koji je uteme ljio templarsku organizaciju proglasivi se 22. velikim metrom reda koji e po njemu proi stoljea u najveoj diskre ciji pod vodstvom tako slavnih osoba kao to su Bertrand du Guesclin ili Grand Cond. Fabr-Palaprat je iao 18. oujka 1808. ak tako daleko da je s velikom pompom organizirao sjeanje na muenja Jacquesa de Molaya, dobivi za to pristanak vlasti. Napoleon je upot punio ceremoniju pjeakim odredom nedvojbeno zato da bi kontrolirao djelovanja tih neobinih templara. "Izmiljeni templar" nedavno je dao povoda novoj legendi koja je vitezove hrama uinila uvarima Grala. Godine 1982. trojica anglosaksonskih novinara objavili su Svetu zagonetku u kojoj tvrde - medu ostalim razraenim znanstve nim istraivanjima - kako je dinastija Merovinga potekla iz ljubavi izmeu Krista i Marije Magdalene i kako je tajni red, Sionski priorat utemeljen 1099. za vrijeme prvog kriarskog rata, uvar svetoga Grala. Isti Sionski priorat po novno se pojavio 2003. u knjizi Da Vincijev kod Dana Browna. Samostan navodno i potjee od templara zadue nih da uvaju demonsku tajnu koja na vodno ugroava kranstvo. (Uvijek kompromitantne ljubavi Isusa i lijepe Marije Magdalene!) Neobino tajno
Poput ove nadgrobne ploe u Courteixu mnoga svjedoanstva iz prolosti reda bila su tumaena kao toliko indicija koji su omogu avali da se ponovno nae legendarno blago.
NA KORIJENIMA
Tijekom 18.st. slobodno zidarstvo se iri Europom. Krui legenda koja kae kako je Jacques de Molay znajui da je izgubljen odredio svojega neaka, grofa de Beaujeua za svojega nasljednika. S nekoliko drugova koji su izbjegli hajku kraljevih vojnika sklonio se u kotsku kako bi ondje nastavio templarsku tradiciju. Dinastija Stuarta je zatim naslijedila taj teret. Vjerojatno je Jakov II. Stuart tijekom svojega izgnanstva u Francuskoj od 1688. uveo slobod>>>
SLOBODNOG ZIDARSTVA?
no zidarstvo na kontinent. Za neke je krug zatvoren: slobodni zidari su tem plari novoga doba. Tu tezu koja je danas odbaena posebno podupire njemaki barun Karl von Hund koji 1751. osniva Strogi templarski red iji se obredi i stup njevi nadahnjuju redom Hrama. Taj obred je poslije preuzet u Ispravljen kot ski obred i Star i prihvaen kotski obred koji se oba jo provode i iji osamnaesti stupanj, onaj viteza Kadosha, "slavi red templara i njima se nadahnjuje".
Kaptol reda Hrama koji se odrava u nazonosti kralja Luja VII. i pape Eugena III. pod magisterijem Roberta de Bourguignona (slika F. M. Graneta, 1844.). drutvo uinilo je da je taj Sionski priorat roen u mati stanovitog Pierrea Plantarda, vizionara i mitomana iji je pravilnik o udruivanju po zakonu iz 1901. predan 7. svibnja 1956. (a ne 1099.) u podprefekturu u Gornjoj Savoji... Oko legende - ili legendi - templara nastao je isto tako znatan broj sekti od kojih se na tuan nain proslavio OTS, ili Red suneva hrama, to su ga uteme
ljili 1984. Joseph Di Mambro i belgijski lijenik Luc Jouret. Pretpostavljajui da e se upisati u kontinuitet duhovnoga vitetva Hrama sastavljen od fanatika, uao je u povijest 1994. kolektivnim sa moubojstvom etrdesetosmero svojih lanova koji su mislili da e, kad budu oieni vatrom, postati autentini "taj ni uitelji Hrama"... I tako savreno javan red to su ga utemeljili estiti i neporoni vitezovi nije prestajao tijekom stoljea stvarati tajna i katkad opasna drutva koja se pozivaju na njega, a i danas daje povo da brojnim mitovima.
88
Veliko djelo alkemiara

Cilj alkemiara je nai tajnu kamena mudraca da bi se stvorilo zlata koliko te volja, ali isto tako i produio ivot. Oni su u isti mah i prethodnici suvremenih kemiara i arlatani i filozofi u potrazi za duhovnom obnovom.
ODINE 1417. UMIRE NICOLAS
Flamel u dubokoj starosti od 87 godina. ovjek skromna podrijetla nekoliko desetljea prije stekao je malu knjiaru u baraci u Parizu. Od 1382. on javno pokazuje za uujue bogatstvo koje se oituje u njegovoj velikodunoj rasipnosti: po mogao je da se osnuje ak 14 bolnica, 3 kapelice i pritekao u pomo mnogim osobama. Mnogi se pitaju o podrijetlu tog iznenadnog bogatstva. Flamel je ipak sam odgovorio na tu zagonetku u svojim spisima tvrdei da je otkrio taj nu pretvaranja jeftinih kovina u zlato. Sve poinje jednoga lijepog dana 1357. kada neki ovjek ulazi u njegovu trgovinu i pokazuje mu knjigu koju je potpisao Abraham idov. Flamel je kupuje i poinje je itati. Djelo sadra va 21 list s nerazumljivim alkemiarskim tekstovima. Knjiar tada provodi vie od 20 godina pokuavajui odgonet nuti njihov smisao. Tek 1378. tijekom nekog hodoaa u Saint-Jacques-de-Compostelle Flamel susree uitelja Canchesa, starog obraenog idovskog lijenika. Taj u knjizi prepoznaje odraz kabalistike misli. Time daje kljueve Flamelu koji, vrativi se u Pariz, zna o tome odsad dovoljno kako bi mogao slijediti svoja istraivanja. On napokon, 17. sijenja 1382. javlja da je pretvorio ivu u srebro. Tri mjeseca poslije navod no je dobio kamen mudraca koji mu omoguava da pretvara kovine u zlato: "Napravio sam projekciju s crvenim ka menom na slinu koliinu ive (...) koje sam doista pretvorio u gotovo isto
89
zlato, sasvim sigurno bolje nego obino zlato." Od toga trenutka Flamel prema svojim rijeima pripada uskoj skupini sljedbenika, alkemiara koji su stigli do Velikoga djela.
Stari postupak
Pojam alkemija dolazi od arapske rijei al-ki-miya i odnosi se na "crnu zemlju",
a to je ime koje su Grci dali Egiptu. No na tragove alkemijskih postupaka naila zi se od najstarije antike i u drugim civi lizacijama. Tako su to u Kini bratstva kovaa koja su utjecala na taoizam u smislu alkemijske mistike. U Indiji se alkemija razvila na tragu tantrizma ko ji nizom tjelesnih postupaka nastoji preobraziti bie da ga oisti i uini sli na zlatu. Meutim poetkom nae ere u
HERMETIZAM
vojiva od hermetizma. Taj sm jer ideja roen u antici doivio je zvjezdane trenutke u Aleksandriji u 3. stoljeu nae ere prije nego to je poeo utjecati na zapadni ezoterizam. Ime potjee od Hermesa kojeg su Grci po istovjeivali s bogom Totom, uvarem pisma i skelarom tradicije kod Egipa na. Hermesu, nazvanom Trismegist, to znai "triput vrlo velik", pripisuju se ureivanje mnogobrojnih djela koja uvaju tajna znanja meu kojima je slavna "smaragdna ploa". Alkemiari su dugo komentirali taj tekst koji pro glaava da je "onaj koji je dolje kao on aj koji je gore". Zapravo hermetika doktrina pretpostavlja da postoji pri marno jedinstvo koje otkriva mrea skrivenih podudarnosti. Tako je makrokozmos stvaranja predstavljen u mikrokozmosu koji je ljudsko bie jer "sve su stvari dole i dolaze od jedno ga". Ne samo da je ovjek dio svega, nego je ukupnost svijeta sadrana u njemu. Ta je misao temeljna za alkemi are. Prema njima kamen mudraca nije nita drugo do ponovno naeno jedin stvo svih elemenata materije.
OKTRINA ALKEMIARA JE NEOD-
mediteranskom bazenu javlja se zapad na alkemija. Pod zatitom boga Herme sa aleksandrijski alkemiari iz 4. stoljea poput Zozimea, Marije idovke ili Sinezija istrauju tri razliita, ali po nji hovu shvaanju komplementarna puta: ne samo kako da pretvore kovine u zla to, nego isto tako da produlje ivot kako bi napokon postigli jedinstvo u okrilju boanstva. U srednjem vijeku njihovi radovi prolaze arapskim svijetom u ko jem je najslavniji alkemiar sufi Jbir
Rukopis Alkemije Nicolasa Flamela. U tom djelu slavni srednjovjekovni alkemiar govori s mnogo simbola o svojem otkriu kamena mudraca.
90
ibn Hayyn (8. stoljee). Tek od 12. stoljea to znanje prodire na kranski zapad. Za to se zanimaju najvei inte lektualci toga vremena. Albert Veliki (1193.-1280.), Roger Bacon (1214.-1294.), ali i Raymond Lulle (1235.-1313.) veo ma cijene to istraivanje.
Zlatno doba alkemiara

Kraj srednjega vijeka i renesansa pred stavljaju vrhunac alkemijskog istraiva nja oko osoba kao to su Nicolas Flamel, a posebno vicarski lijenik Paracelsus (1493.-1541.) koji se sluio naelima alkemije da bi priredio lijekove. Alkemiarske radionice cvjetaju tada u Europi i svi se sve do suverena da ju u potragu za ka menom mudraca. Tako car Rudolf II. (1552.-1612.) prima na prakom dvoru najug lednije pristae svojeg vremena koje postavlja u "zlatnu uliicu" u srce eke pri jestolnice. Alke
miari, dakle, tvore pravo tajno drutvo iji lanovi krstare Europom u potrazi za znanjima i savrenstvom. Jo u kla sinom stoljeu Newton (1642.-1727.) ili Leibniz (1646.-1716.) vjeruju u ide ju pretvorbe kovina. Meutim s pros vjetiteljstvom i unato entuzijazmu to ga potie Cagliostro alkemiari postaju sve rjei. Alkemija gubi svoju vjerodos tojnost pred novonastalom kemijom. Danas su pristae alkemije tek aica ljudi. Kao zagonetne osobe oni se rijet ko pojavljuju. Kad se to ipak dogodi, slue se pseudonimima poput tajan stvenoga Fulcanellija, predratnog auto ra Misterija katedrala i Prebivalita filozofa.
aptai i pristae
Kada je potraga za kamenom mudraca potresla Europu, ra zlikovala su se dva tipa alkemiara. aptai su vjeti zanatlije koji iza svojih pei mijeaju sve vrste proizvoda, i kovine i biljke u nadi da e dobiti zlato. esto ih povezuju sa arlatanima i
oni su dugo osvajali zapadne suverene obeavajui im slavu i bogatstvo. Neki su svoj poraz platili ivotom. Drugi su naprotiv dopustili kemijska otkria, no njihov empirijski postupak i njihovo zanimanje za dobitak sljedbenici veoma preziru. Oni su mnogo diskretniji od onih prvih i pozivaju se na dugu inicijacijsku tradiciju. Naslijedili su openito svoje znanje od uitelja alkemiara ko ji ih je kolovao ili vodio, ali pozivaju se isto tako i na svakojake rukopise. Po nji hovu miljenju alkemijsko znanje se ne otkriva svakomu. Zato se oni brinu da pribjegnu ezoterinom jeziku ispu njenom crteima i simbolima koje moe shvatiti samo posveeni. Tako Krist ili pelikan naznauju kamen mu draca, Saturn olovo, pas dah, uplji hrast pe... U alkemijskim vraarskim knjigama nikad nisu tono naznaene faze u pripremi zlata. Umjesto toga nalaze se prie ili alegorijske slike koje esto kriju misteriozne anagrame.
Od praktine alkemije...
Nepokolebljivi u svojem znanju, vodei isposniki, gotovo monaki ivot prista e rade u svojoj radionici punoj knjiga, pergamenata, dvorognim prekapnicama, peima... to je mjesto gdje se izrauje kamen mudraca. Prema tek stovima koje posjedujemo ta priprema moe biti tekua - dakle poprima oblik dugovjenog eliksira - ili kruta - to je kamen ili crveni i prozirni prah. U tom stanju moe se "baciti" u penicu na kovinama i pretvoriti u golemu kolii nu zlata. Njegova proizvodnja bit e duga i opasna. Alkemiar mora najpri je izvui sirovinu iz dubine zemlje, a
Ovaj portret Paracelsusa pripisuje se Janu van Scorelu (1495.-1562.). "Slavni vicarski lijenik" isticao se na svim podrujima, posebno u alkemiji.
91
zatim postupati u etiri faze: uiniti materiju tekuom, ostaviti suvinu vo du da se ispari kako bi se dobio itak proizvod, a zatim odijeliti i oistiti svaki
RECEPT ZA PROIZVODNJU ZLATA
njemaki monah iz 7. stoljea Teofil govori o originalnoj metodi proizvodnje zlata. "Alkemiari imaju pod zemljom sobu iji su svi dijelovi od kamena s dva malena prozora, tako uska da se jedva neto vidi kroz njih. Tu stavlja ju dva stara pijetla od 12 i 15 godina i daju im dosta hrane. Kad se oni utove (...), oni se pare i nesu jaja. Zatim se pijetli maknu i stave se abe da sjede na jajima, hrani ih se.kruhom. Iz jaja se izlegnu muki pilii kao mladunad kokica kojima nakon sedam dana narastu zmijski repovi; kad soba ne bi imala kameni pod, oni bi upali u zemlju. Kako bi se to sprijeilo, oni koji ih uzgajaju imaju okrugle posude od bronce, velike zapremnine koje su izbuene sa svih strana i iji su grlii stegnuti; oni tu stavljaju pilie zaepljujui grlie poklopcima od bakra i zakapaju ih u zemlju. Pilii se hrane est mjeseci finom zemljom koja pro dire kroz rupe. Nakon toga diu pok lopce i pale vatru sve dok ivotinje unutra ne budu potpuno spaljene. Kad se to ohladi, oni se povlae i pomno drobe, dodaju treinu krvi rieg mukarca: ta osuena krv pretvo rit e se u prah. (...) Uzimaju se veoma tanki noevi od veoma istog crvenog bakra, tu se sa svake strane stavlja je dan sloj tog pripravka i zatim se sve stavi na vatru. Kad se to zagrije do bi jelog usijanja, skida se s vatre, gasi i pere u istom pripravku: to se ponav lja sve dok pripravak ne izgrize bakar s jedne do druge strane i poprimi te inu i boju zlata."
SVOJEM DJELU RAZNA UMIJEA
od elemenata materije, napokon ujedi niti te iste duhove kako bi se oblikovao kamen mudraca. Elementi se kuhaju u posebnoj posudi u obliku lopte koja se zove "filozofsko jaje". Suprotna naela koja simboliziraju sumpor i ivu, i koja su ujedinjena u muko i u ensko tu se skupljaju da bi iznjedrili kamen mu draca. Tako je alkemiar strunjak koji osim hermetinih znanja mora ovla dati i sloenim tehnikama.
Ovaj alkemijski manuskript iz renesanse opisuje spajanje crvenog sumpora i zelene ive to je kljuna faza u Velikom djelu koje simbolizira okrunjeni hermafrodit.
... do alkemijske mistike

Za pristae alkemija se ne svodi na jed nostavno preobrazbu kovina. To je nu no potrebna faza na putu jo veeg projekta: graenje sebe. To znai kako najnapredniji alkemiari trae da se pretvore u sebe same. Filozofska potra ga istodobno kad je izvrena u radionici
postaje metaforom unutarnje potrage. Njihove mistine koncepcije utjecale su na druga drutva kao to je slobodno zi darstvo iji se inicijacijski obred smatra slinim alkemijskom oienju. Meu tim za neke alkemiare Veliko djelo ide jo dalje, omoguujui da se vee sa stvaralakim naelom, jamstvom jedin stva stvari. Pokret rosenkreuzera nadah njuje se tom teurgijskom koncepcijom pravei od svojega mitskog utemeljite lja Chistriana Rosenkreutza alkemiara bliskog Kristovu liku. Ali malo je prista a dosegnulo to stanje u kojem ovjek sudjeluje u boanstvu...
92
Tajna lijepog djela kalfa

Legenda je od njih uinila nasljednike graditelja katedrala, a politika mo poput Crkve uvijek se uvala bratovtine koja je jedno od najstarijih inicijacijskih drutava na zapadu.
UGUJE IM SE KONSTRUKCIJA eif-
felova tornja, obnova baklje na Kipu slobode, skela za vrh tornja opatije Mont-Saint-Michela i temelji piramide Louvrea, sudjelovali su u gradnji podzemne e ljeznice u Caracasu i probijanju tunela ispod La Manchea... ini se da se ni jedno prestino gradilite ne moe os tvariti bez njih. Iako ine gotovo aristo kratsku elitu umjetnikih zanimanja, njihov je ugled to vei to je obavijen velom misterija. Jer njihova najnovija ostvarenja odjek su velikog djela gradi telja katedrala tijekom stoljea. Kau kako su djetii uvari tajni tih radnika kranstva, koji su sami nasljednici jo starijih znanja to se ljubomorno uvaju. Prisutni danas - u Francuskoj, ali is to tako i drugdje u svijetu - u vie od est tisua poduzea i rasporeeni me du tako razliitim zanimanjima kao to su tesari, kolari, vodoinstalateri, mon teri centralnog grijanja, pekari, fasaderi, staklari ili koari, oko 20 000 osoba okupljenih u tri velike obitelji kalfinstva ne proputaju oivjeti legendu. Ezote rine tajne koja je prethodila gradnji katedrala nedvojbeno nikada ni nije bi lo i kalfe ne prave od toga misterij, ak iako im se katkad svia da ljudi u to vje ruju... ali intimnija tajna koja se odnosi
na njihov osobni angaman u sklopu bratstva koja stavlja u prvi plan ljubav za dobro obavljen posao i o emu svje doi njihovo profesionalno znanje nee se - po prirodi stvari - nikada otkriti.
Jedan hram i tri utemeljitelja

Svoj temeljni mit kalfe crpe iz Staroga zavjeta podsjeajui na gradnju Hrama namije-
Otac Soubise je kao zatitnik tesarskih djetia s kraljem Salomonom i majstorom Jacquesom jedan od trojice vanijih likova iz Kalfinskih zadaa.
93
njenog uvanju kovega saveza. "Tada die kralj Salomon kuluare iz svega Izraela (...) Hiram je bio nad svim kuluarima. Salomon je imao i sedam deset tisua nosaa tereta, osamdeset tisua kamenorezaca u gori, ne rauna jui glavara slubenikih koji su uprav ljali poslovima; njih je bilo tri tisue i tri stotine, a upravljali su narodom zapo slenim na radovima." Ovaj citat iz Prve
DJETII I SLOBODNO ZIDARSTVO

slobodnih zidara pobudili su ideju, koja se proirila, kako su ta dva inicijacijska drutva bliska, takorei blizanci. Nita ne bi bilo vie pogre no, nego djetie smatrati praktinim i konkretnim titom za masonstvo ko je se smatra intelektualnijim i duhovnijim. S jedne strane, kalfe su mnogo stariji jer datiraju od srednjega vijeka, dok prve masonske loe nastaju tek u 18. stoljeu. S druge strane, to je ponajprije udruga fizikih radnika, dok masoni okupljaju osobe svih profesija. Zajednike simbole kao to su estar i kutomjer iz operativne su tradicije prvi preuzeli slobodni zidari, a da nisu ni u kakvoj posebnoj vezi s udrugama graditeljskih zanata. Na protiv, ini se da je sada utvreno kako je mit o Hiramu najprije bio razraen u loama, a zatim je uao u tradiciju kalfa. Iako nisu potvrene institucionalne veze, ipak je jasno da su neki djetii bili i slobodni zidari. To je na primjer sluaj s Agricolom Perdiguierom, jednim od velikih re formatora djetia. Danas razliite obitelji kalfa zauzimaju razliita sta jalita u odnosu na slobodno zidar stvo koja seu od blagonaklonosti do nepovjerenja.
LIZINA MITOVA, SIMBOLA DJETIA I
knjige o kraljevima znai za kalfe mitsko krtenje koje smjeta njihovu inicijacijsku tradiciju duboko u judeo-kransko naslijee i pokazuje njihov ideal: tri stupnja zanatlija - egrti, ka menoresci i majstori - rade brinui se maksimalno za savrenstvo pri stvara nju remek-djela. Tradicije djetia razli kuju se po znaenju koje daju ovom ili onom liku zatitnika. Tako Salomon u Zadai slobode, obredu koji datira iz 19. stoljea, postaje zatitnik kamenorezaca i tesara. Povezuju ga obino s likom Hirama, graditeljem hrama kojeg su ubili opaki djetii elei se domoi njegovih tajni. Drugi obred, onaj Zadae, vred
U kalfinskoj mati gradnja katedrala smatra se jednim od temeljnih gradilita reda. No u stvarnosti najvanija od njih nastala su prije.
nuje dva lika: majstora Jacquesa i oca Soubisea. On od njih ini graditelje, Hiramove djetie koji nakon izgradnje Hrama odlaze iz Jeruzalema u Francu sku. Tijekom putovanja jedna ih svaa razdvoji pa nastaju dvije grane kalfa: dok majstor Jacques postaje zatinikom kamenorezaca, otac Soubise postaje za titnikom tesara.
94
Ponaanje Djetia zadae koji se prepoznaju po karakteristinoj odjei: uz crno odijelo nose cilindar i tap ureen vrpcama.
njhove snane tvrave u Svetoj Zemlji. Od oca Soubisea legenda je uinila be nediktinskoga sveenika, uvara nacrta Hrama.
Djetii i graditelji katedrala

Majstora Jacquesa koji se povukao u samostan Sainte-Baume ubijaju Soubiseovi uenici nakon nekoliko godina. Jo danas je provansalski samostan mje sto hodoaa za sve Djetie zadae. U jednoj varijanti majstor Jacques nije bio nitko drugi nego Jacques de Molay, posljednji veliki metar templara koji su se obratili kalfama kako bi podigli Danas se ini kako je potvreno da su djetii srednjovjekovna tvorevina koja se javlja u 14. i 15. stoljeu na tragu veli kih gradilita gradskih zdanja, utvrda ispred katedrala. Do tada sudbina rad nika nije ba bila zavidna: ugnjetavani od gazde, obino su bili loe plaeni, e sto i zlostavljani. Osim toga bilo im je gotovo nemogue dobiti naslov majsto ra koji je omoguavao da se osamostale;
u zatvorenom i strogom svijetu cehova samo su najbogatiji mogli biti primljeni u taj visoki rang. Kao reakcija na to stanje formiraju se na marginama slubenih struktura za natski cehovi, zadae, kako ih tada zovu. Odbijajui naslov "majstora", apa nau cehova koje kritiziraju ti zanatlije zadravaju samo naslov compagnon, oznaavajui time svoje bratstvo - po jam koji doslovno znai "onaj koji dijeli kruh" - i privrenost nainu ivota za jednice koji e ih uskoro karakterizirati. Ovi novi cehovi okupljaju tri zanima nja: kamenoresce, tesare i bravare. To su pravi pretee sindikata kojima je cilj ne samo skrb za materijalne potrebe rad nika, dajui im redovit i estit posao,
95
96
nego i da ih obrazuju i struno i moral no. Roeno je kalfinstvo.
Od kandidata do svrenog djetia

Djetii imaju inicijacijsko drutvo ija se neizreciva tajna temelji kod svakog od lanova na njegovu vlastitom stru nom i duhovnom putu. Nakon pokus nog razdoblja od vie mjeseci onaj tko im se eli pridruiti puta se na ceremo niju koja se naziva "usvajanje", tijekom koje se stavlja na kunju. U izvornim obredima predlagalo mu se da izradi lani novac tj. da zanijee svoju vjeru kako bi dokazao svoju vrlinu. Danas se od njega trai da jednostavno potvrdi svoj moralni angaman. Zatim ga zagr le iskusni djetii koji mu povjeravaju vrpcu u boji njegova ceha i tap; on, da kle, postaje pristupnik. Za njega poinje dugo putovanje po Francuskoj, na kraju kojeg e onaj tko pokae svoje umijee i visoke moralne vrline biti "primljen djeti". Za to je tre bao ostvariti svoje "remek-djelo", jedin stveno djelo koje saimlje i ilustrira njegovo vladanje umijeem. Prijamna ceremonija, koju katkad zovu "penjanje u sobu", kapitalni je trenutak inicijaci je: kandidat se poziva tamo da simbo liki umre kako bi se ponovno rodio kao djeti. Zatim se krsti i prima svoje kalfinsko ime: "Prigord odano srce", "Avignonac vrlina", "Vjernost Chartresa"... Napokon trei stupanj, "zavretak" produljuje inicijacijski put: kad postane "zavreni djeti", zanatlija se okree pre ma svijetu. Sada moe prenositi svoje znanje kako bi se odrao neprekinuti lanac djetia.
tivna iskra predstavljaju sve to i jo vie. Intimniji simboli usko su povezani s trima ceremonijama: prihvaanje, pri manje i zavretak. Tijekom prve kandi dat dobiva tkaninu na kojoj su tiskani labirint i babilonski toranj. Ova dva li ka, pozivi da uini reda u vlastitu duhu ili podsjeanje na divovsko djelo koje je ostalo nezavreno, oznaavaju potragu
za smislom koja e zaintrigirati mlado ga egrta na putovima Tour de Francea. Nakon nekoliko godina tijekom obreda
Ovaj akvarel zazivajui "slavu graditelja svijeta" (ALAGDADL'U) slavi primanje novoga djetia koji se sada zove "Prigord klju srdaca".
U potrazi za uomo universale

Od svih simbola koje djeti susree tije kom putovanja, dva glavna su estar i kutomjer. Moralna ispravnost i mjera, ljubav za dobro obavljen posao i krea
96
primanja novom se djetiu prikazuju drugi simboli. Radi se o piramidi, o hramu, o grobu i katedrali. Prema cehu kojem pripada zanatlija, ovi se amblemi razliito tumae: no nema dvojbe da ovaj put predstavljaju dovrene spome nike koji podsjeaju na remek-djelo kandidata i pozivaju ga da razmilja o pro laznosti ivota. Zavrenom dje tiu povjerava se novi simbol: peterokut u koji je ucrtan ovjek ka ko dri kutomjer i estar. Ta alegori ja oznaava uomo universalis zavr ena ovjeka koji na stoji postati potpuni djeti.
lanovi cehova, proganjani ili podi jeljeni u antagonistike tabore morali znati prepoznati ili komunicirati, a da ih drugi ne razumiju. To je posebno bio sluaj za vrijeme putovanja Francus kom. Kada bi se dvojica djetia sreli na ulici, oni bi se potapali. Na taj su se nain predstavili jedan drugomu dogovorenim obrednim kretnja ma i dijalozima. Ako su dvojica mukaraca pripadali istom obre du, tapanje bi se zavrilo razm jenom utura. U istom duhu djetii su se sluili tajnim jezikom koji zovu "jaukanje". Posebno su se prakticirali na pogrebnim sveanostima. Sa stojao se u tome da se izoblii izgovor rijei na nain koji samo oni razumiju. Neki obredi postoje jo i danas. To je po sebno sluaj s "lan cem saveza" koji se prak ticirao za vrijeme proslave za titnika ili na gozbi. Svatko prekrii ruke kako bi uhvatio ruku svojega susjeda. Taj la nac simbolizira savez djeti a koje samo smrt moe prekinuti. Osim toga kad jedan od njih umre, la nac se prekida kako bi se pokazalo da nedo staje jedna karika. Dru gi su obredi u vezi sa strogim pravilom koje upravlja ivotom djetia i zove se "ponaanje". Tako se "ponaanje Grenoblea" primjenjuje kada neki djeti neto ukrade. Po
zovu ga na gozbu gdje svi osim njega piju proklinjui kradljivce. Zatim ga, prije nego to ga izbace udarcima nogu, pljuskaju svi lanovi skupa.
Osueno kalfinstvo
Od samih poetaka ili gotovo od samih poetaka kalfinstvo se razjedinjavalo i istodobno pobuivalo razne sumnje. U 16. stoljeu vjerski ratovi ne tede brat stvo koje se dijeli na dva ogranka: "neza sitni" pod dvostrukom zatitom majstora Jacquesa i oca Subisea ostaju vjerni Ri mu, a "slobodni lanovi" prilaze reformaciji. U sljedeem stoljeu Luj XIV. ukida Nantski edikt ime se jo jednom naglaavaju razdor i napetosti izmeu katolikih i hugenotskih kalfa. Osim to ga Crkva, isprva blagonaklona, ubrzo postaje neprijateljski raspoloena pre ma tim bratovtinama koje se ujedinju ju skrivene od oiju javnosti kako bi prakticirale inicijacijske ceremonije. Napokon 1655. teoloki fakultet Pari koga sveuilita slubeno osuuje kal finstvo i njegova "drutva tzv. zadae koje ocjenjuju nepobonima, svetogr em i praznovjerjem". Kazna izaziva obrnuti uinak od oekivanoga: kalfin stvo jo vie titi tajnu svojih obreda, dok njegov ugled izvrsnosti ne prestaje privlaiti mlade zanatlije kojih ima sve vie. Zbog toga je bez potekoa nadivjelo Francusku revoluciju, iako je Chapelierov zakon iz 1791. slubeno zabranjivao sve profesionalne udruge.
Tapanje, jaukanje i lanac saveza

Mnogi obredi koji na glaavaju ivot djetia naslijeeni su od bivih obiaja iz razdoblja kada su se
Vrijeme kriza
U 19. stoljeu suprotstavljaju se dva ve lika obreda: onaj Zadae povezan s ka tolicizmom i onaj otvoreniji, Zadae slobode, u kojem nalazimo slobodne mislioce i slobodne zidare. To ideoloko
Kalfe nisu izgubili nita od svojeg prestia. Uvijek im se povjeravaju najuglednija gradilita poput restauracije arkandela na Mont Saint-Michelu.
razmimoilaenje esto je eskaliralo u tunjave, katkad silovite kada bi "vuk" (kamenorezac iz Zadaa slobode) susreo "vukodlaka" (kamenoresca iz Zadae). U taj kontekst smjeten je lik Agricola Perdiguiera (1805.-1875.). Perdiguier zvan "Avignonac Krepost" je stolarski djeti Zadae slobode. Republikanac, slobodni zidar, prijatelj Georgea Sanda postao je neumorni zagovornik pomi renja izmeu razliitih ogranaka kalfinstva u nadi da e okupiti sve zadae iako se njegov san nikada nije ostvario. Svo jom aurom i svojim vizionarskim dje lom Perdiguier ostaje istaknuta linost kalfmskoga svijeta. Valja rei da je u to vrijeme kalfmstvo u krizi. Javlja se in dustrijski svijet koji sve vie marginali zira zanatstvo, a sindikalni pokret koji nastaje distancira se od organizacije ko ju smatra previe pomirljivom u odno su na poslodavce.
Izmeu tradicija i moderne

Danas su kalfe podijeljeni u tri obitelji. Najstarija je Kalfinska unija kalfa Tour de France ujedinjenih zadaa utemelje na 1889. Druga je nastala tijekom Dru goga svjetskog rata u Vichyijevskoj vladi. Na isti nain kao i slobodnom zi darstvu, kalfinstvu je prijetilo da bude rasputeno po zakonu od 13. kolovoza 1940. koji je zabranjivao tajna drutva. No ipak ga je potvrdio maral Ptain osobno. Tako je 1941. nastala Radnika udruga Kalfa zadae Tour de France. Udruga veoma privrena tradiciji prak ticira samo obrede majstora Jacquesa i oca Subisea. Poslije rata su je potvrdile vlade Republike, a danas tvori najvani ji ogranak kalfmstva. Posljednja obitelj utemeljena 1952. je Kalfinski savez gra diteljskih zanimanja. To je fleksibilna organizacija, nasljednica ideja Perdigui era koja okuplja razne zanate od kojih je svaki sauvao vlastite obrede. Okup lja pet drutava: Drutvo kalfa stolara zadaa Tour de France, Drutvo putuju ih djetia, krovopokrivaa, limara, vo
TOUR DE FRANCE
U opatijskoj crkvi Saint-Gilles (Gard) kalfe su na zavojite stube urezali svoj "potpis". To je bila esta paksa na putu Tour de Francea.
doinstalatera, fasadera Tour de France, Drutvo djetia zidara i kamenorezaca zadaa Tour de France, Drutvo kalfa i pridruenih stolara i bravara Zadae slobode te napokon drutvo kalfa sobo slikara, staklara zadae Tour de France. Svi su se oni, iako uvaju stoljetne tradicije, prilagodili modernom svijetu, ne samo u obavljanju svojega zanata, nego i u obavljanju obreda i obiaja kal fmstva. Tako su nakon duge rasprave koja e potrajati vie od tri godine kalfe prestali biti iskljuivo muko drutvo. U prosincu 2004. prvi su put u povijesti primili u svoje redove tri mlade ene "kalfice".
u ivotu kalfa je putovanje Francuskom, tzv. Tour de France. Inicijacijsko putovanje u pravom smislu (in itium znai "na putu"), sastoji se od niza postaja ili etapa u razliitim francuskim gradovima gdje se kandi dat usavrava u nekoj tehnici. Taj se put obino obavlja u smjeru kazaljke na satu. Na toj turneji, koja zna trajati vie godina, mladi ovjek stanuje u kalfinskim konaitima. Svaki put pri ma ga ena koja je odgovorna za nje ga i koju zovu "majka". U danima nakon dolaska putnik ima dunost nai posao kako bi ostao u kontaktu s poslom. Dani rada nadopunjuju se uenjem koje se organizira u "odma ralitu", dvorani za kalfe, jer nastava je ponajprije usmena, to jami tajnost prijenosa. Jo danas je Tour de France kalfinska posebnost.
EDAN OD TEMELJNIH TRENUTAKA
98
Mistifikacije i alkemiarski misteriji vitezova Rue i Kria

Pokret Rue i Kria nastao je u 17. stoljeu iz mate skupine njemakih studenata, estokih boraca za moralnu i duhovnu reformu. Uspjeh njihove mistifikacije potaknut e dolazak jednog od najvanijih suvremenih ezoterinih pokreta.
OTKRAJ 1610. GODINE NEOBINA
je glasina kolala Svetim Rim skim Carstvom Njemakoga Naroda i zapalila duhove: doi e vrijeme Rue i Kria, vrije me "univerzalne reformacije" to e ga donijeti drutvo dr ano u tajnosti ve vie od dva stoljea. Nekoliko godi na prije pojavljivanje triju anonimnih djelca - Fa ma Fraternitatis (1614.), Confessio Fraternitati s (1615.) i napokon Ke mijsko vjenanje Chris tiana Rosenkreutza (1616.) otkrilo je svije tu lik stanovitog Chris tiana Rosenkreutza, utemeljitelja istoimene bratovtine poetkom 15. stoljea. Christian se navodno rodio u Njema koj 1378. i nakon samostan skog kolovanja proputovao svijet od Arabije do Svete Zemlje, prolazei Jemenom i Marokom, studirajui fiziku, me dicinu i posebno alkemiju, vrhun sku disciplinu koja mu je priskrbila bogatstvo i dobro zdravlje. U tekstovima se kae da se Christian obogaen tim znanjem vratio u Njemaku gdje je ute meljio bratstvo koje se sastojalo od pobonih i visoko moralnih ljudi. Pou avao ih je tajnama alkemije i poslao ih
u svijet da svoje izvanredne talente stave u slubu ljudi i Boga. Svi su se zakleli na vjernost prema est naela: da e se bavi ti lijeenjem bolesnika besplatno; da e se prilagoditi mjesnim obiaji ma kako ne bi privlaili pozor nost na sebe; da e se jedanput na godinu nalaziti u kui Duha Svetoga, njemakom prebivalitu to ga je ute meljio Christian vrativi se s istoka; kolovati oso bu koja e biti sposobna naslijediti ih; sluiti se inicijalima "R. C." kao biljegom i lozinkom; i napokon, uvati tajnu o svojoj bratovtini jed no stoljee.
Predosjeaj pokopa
Christian je navodno um ro 1484. u sto estoj godini i bio pokopan u svojem bo ravitu na tajnom mjestu. Nje gova iznimna dugovjenost ob janjavala se alkemiarskim talen tima. Prema djelu Fama fraternitatis tek poslije sto dvadeset godina, 1604., zahvaljujui radovima obnove braa Rue i Kria iskopali su grobnicu u kojoj su otkrili grob svojega utemeljitelja na kojem se nalazio proroki zapis: "Otvorit u se za sto dvadeset godina". Ondje su pronali nedirnuto Christianovo tijelo
Johann Valentin Andrea stvorio je na poetku rosenkreuzerske mistifikacije mit duge i plodne budunosti iji ga je uspjeh nadivio.
99
okrueno neobinim predmetima, alke mijskim tekstovima, vjernom reproduk cijom kozmosa i rukopisom u kojem ga se predstavlja kao sjeme zakopano u Isu sovo srce. To su otkrie njegovi uenici tumaili kao znak: inilo im se da je do lo vrijeme da objave svijetu postojanje svojega bratstva. Tada su navodno napi sali i objavili Fama fraternitatis, nakon koje su slijedila djela Confessio i Kemijsko vjenanje kako bi uza se vezali najzaslu nije vjernike svojega doba, kojima objav ljuju da e svatko "tko bude gajio prema njima ozbiljnost i srdanost imati koristi za svoje dobro, za svoje tijelo i za svoju duu". Tako se ostvaruju otkria sadrana u rosenkreuzerskim spisima.
Podvala Johanna Valentina Andree

Otkad su objavljeni, ti tekstovi pobuu ju svakojaku znatielju i izazivaju lavi
nu publikacija od kojih vrlo mali broj dvoji u postojanje Rue i Kria. Danas se ini da su ti tekstovi rezultat mistifikacije iji je glavni inicijator bio mla di student teologije iz Wrttemberga,
NEMIR OKO 1610. GODINE
razdoblje. Intelektualno vrenje obiljeeno imenima Galilea, Keplera i Descartesa razvija se u klimi nasilja koje obuzima Europu u punoj vjerskoj i moralnoj krizi. Inkvizicija uveava broj suenja vjeticama dok se sprema sukob bez presedana, Tridesetogodi nji rat (1618.-1648.). Njemaku je jedno stoljee poslije Luthera ponov no zapuhnuo vjetar reformacije. U tom razdoblju obiljeenom pesimiz mom ponovno izbija oduevljenje ezoterijom i hermetizmom, alkemija privlai vie no ikad. Prialo se ak da je car Rudolf II Habsburki (1576.1612.) gorljivo prakticira. Velike du hove toga doba eljne odgovora u svi jetu koji im se ini veoma zagonetnim, osvaja novi pristup religije koji vred nuje duhovnost bliu Bogu. U tom kontekstu odjekuje apel Rue i Kria, nosei sa sobom nadu u obnovu.
OETAK 17. STOLJEA JE ZAMRENO
Rosenkreuzerski prikaz biblijskoga stabla spoznaje dobra i zla. Inicirani mora izabrati izmeu plodova ivota slijeva i plodova smrti zdesna.
100
Johann Valentin Andrea (1586.-1654.). U to je vrijeme bio osumnjien da je on autor dijela Kemijskog vjenanja, ali bo jei se za svoju karijeru, estoko je to opovrgavao i tek je potkraj ivota priz nao. Druga dva spisa, Fama i Confessio, rezultat su rada skupine luteranskih pri jatelja koje danas nazivaju "tubingenki krug", a u kojem je Andrea bio veoma aktivan. Svi ti mladi ljudi dijelili su iste nade u "univerzalnu reformaciju", nalik onoj koja je iznjedrila protestantizam u prethodnom stoljeu i za koju se inilo da se gui. No nitko nije predvidio takav zanos. Poetkom 20-ih godina 17. stolje a njihova prijevara otima se kontroli; mit o Rui i Kriu se pokrenuo...
Kemijsko vjenanje
Pravi rosenkreuzeri fasciniraju jednako koliko i plae zato to se slue alkemijom, u to vrijeme modernom discipli nom koja lako poprima biljeg hereze. U tom smislu nedvojbeno je najznakovitiji tekst Kemijsko vjenanje Christiana Rosenkreutza. Za razliku od spisa Fama i Confessio to je svojevrsna alegorijska pria u kojoj aneo poziva Christiana na kraljevski pir. Christian dolazi u dvorac smjeten na vrhu brda ukrasivi se s etiri rue. Nakon niza kunji pu taju ga u drutvo nekolicine drugih ljudi na pripreme alkemijskog vjena nja. U njihovoj prisutnosti trima kra
ljevskim parovima krvnik odrubljuje glavu, a zatim i sam doivi isto. Njego va se krv skuplja kako bi se rodio feniks. koji se, im se pretvorio u prah, preob razio u meko tijesto. Tijesto se stavilo u dva kalupa iz kojih se rodio prinevski par, kojeg oivljava duh suverena koji ma su odrubljene glave. Odrastavi za nekoliko trenutaka, kralj i kraljica sjedi njuju se sedmoga dana pustolovine. Christian i njegovi drugovi dobivaju zlatno runo te postaju vitezovi zlatno ga kamena, to je aluzija na aikemiar ski kamen mudraca i simbol Krista.
Utjecaji i stapanja
U prii Kemijsko vjenanje u isti je mah sadrana alkemija, inicijacijsko putova nje i kranski misticizam. Napisao ju je Andrea koji je u to doba imao samo se damnaest godina. Ona obiluje aluzija ma na ezoterizam i hermetizam koji su od renesanse veoma u modi. Reciklira jui tradicije drevnoga Egipta, sred njovjekovne gnoze i posebno radove vicarskog alkemiara Paracelsusa, Andrea je disciplini preuzetoj iz poganstva dao kransku koheren tnost. Tako utemeljuje humanisti ki nauk Rue i Kria o moguoj obnovi svijeta prema Isusovoj poruci koju prepoznaje u najvi em stupnju Velikog alkemijskog djela. Filozofija Rue i Kria pro povijeda kako se treba popraviti u okrilju kranske rijei da bi se mogao preobraziti svijet. Gleda jui tako, alkemija je, to jest krajnje poznavanje prirode, cijela stavljena u Boju slubu. U nemirnom svijetu rosenkreuzerska sinteza pokuava ob noviti sklad oko zajednice ljudi odlu nih da mudro rade za ope dobro.
Ovaj medaljon iz rukopisa iz 18. stoljea prikazuje glavne rosenkreuzerske simbole: feniksa, zvijezdu, ruu i kri.
101
Mistifikacija poprima izraz

Izvanredan uspjeh tih tekstova obanjava se posebno time to su znali iskrista lizirati oekivanja ljudi uznemirenih zbog budunosti. Europu zapljuskuje pravi rosenkreuzerski val: rosenkreuzerske ideje se sueljavaju, brane, napadaju. Najuvjereniji propovijedaju potrebnu reformu i podsjeaju na obeanje u desnih sila koje uvaju Christianovi uenici. Protivnici ustraju na antipapinskom fonu proglasa - istina je da su pravi autori svi bili luterani - i pred bacuju rosenkreuzerima da se bave vra anjem. U tom je razdoblju Descartes prolazei Njemakom do te mjere zaintrigiran tim svaama da se eli susresti s lanovima bratstva, ali uzalud. Rosenkreuzerske ideje ire se dakle iz Njema ke prema Francuskoj. I kad se Descartes 1623. godine vratio u Pariz, zavladali su oduevljenje i strah jer tajanstveni ogla
NEIZBJENI TEMPLARI
skih organizacija mnogobroj na drutva s povjerljivom publikom recikliraju s vie ili manje sree povi jesnu batinu i kojekakve legende, ne zaboravljajui uvesti neizbjene tem plare da interveniraju. Neki medu nji ma, koji su navodno izbjegli progone, utemeljili su 1316. u kotskoj Bratstvo starije brae Rue i Kria namijenjeno tomu da u najveoj tajnosti - to je samo po sebi razumljivo - obnavlja ezoterino znanje reda koje vie nije bilo toliko traeno. Na elu Starije brae Rue i Kria nije ni manje ni vie nego Imperator. Prvi je bio stano viti Gaston de la Pierre Phoebus. Meu njegovim nasljednicima bile su osobe poznate u svijetu ezoterizma poput Eliphasa Lvija, teozofa i ute meljitelja Zlatne zore Williama Winna Westcotta, antropozofa Rudolpha Steinera i neizbjenoga "maga" Aleistara Crowleyja.
A RUBU GLAVNIH ROSENKREUZER-
Pregaa masonskoga stupnja Rue i Kria koji je pripadao Josephu de Maistreu (1753.-1821.). Glavni masonski obredi imaju stupanj "viteza Rue i Kria".
Rua i kri na poecima slobodnoga zidarstva?

Mitsko rosenkreuzersko bratstvo iznje drilo je doista istinska ostvarenja. U 18. stoljeu roenje jednoga drugog bratstva, slobodnog zidarstva, na para doksalan nain omoguuje idejama Rue i Kria da opstanu. Dakle, dok cvjetaju masonske loe, filozofsko nasli jee Johanna Valentina Andree ostaje ivo. Zato ga velik broj slobodnih zidara nastoji ukljuiti u svoje obrede. Mnogi su smatrali da je humanistika, refor matorska i kranska poruka Rue i Kria u poetku nadahnjivala spekula tivno zidarstvo. Tako francuski kult utemeljen u drugoj polovici 18. stolje a stavlja na vrh svojih sedam stup njeva onaj "viteza Rue i Kria". Njegov obred, smatran u svoje doba kao nec
si potvruju da "izaslanici nevidljivog kolegija Brae Rue i Kria borave vid ljivo i nevidljivo u tom gradu zahvalju jui milosti Vinjega". Znanstvenik Robert Fludd (1574.-1637.) s duga bo ravka u njemakoj zemlji donosi u En glesku elemente rosenkreuzerskoga nauka. Zaljubljen u alkemiju, on esto ko podupire ideju da bratstvo uistinu postoji i brani ga od optubi za vraa nje ili savez s vragom koje se podiu protiv njega. Njegov zemljak i suvreme nik Francis Bacon (1561.-1626.) nadah njuje se rosenkreuzerskom tradicijom piui glasovito djelo Nova Atlantida.
102
TKO JE POVEZAO "RUE S KRIEM"?

a od srednjeg vijeka oznaava Dje vicu Mariju koja se identificira s bijelom ruom bez trnja koje je pocrvenjela od krvi njezina sina. U protestantskoj Nje makoj dobiva novo znaenje jer Luther u svojem prijevodu Biblije - izraz "rua" esto upotrebljava umjesto "ljiljan". Vezu izmeu Rue i Kria i dalje je teko odrediti. Za neke dolazi iz Engleske gdje je rua, simbol vladajue dinastije, ob grlila kri sv. Jurja, zatitnika engleskoga konjanitva. No najprihvatljivije tu
UA SE NE SPOMINJE ESTO U BIBLIJI,
maenje je vjerojatno i najjednostavnije: grb obitelji Andrea predstavljao je kri sv. Andrije ureen s etiri crvene rue. Na crtao ga je djed Johanna Valentina, vje rojatno u ast Luthera iji su grbovi prikazivali crvenu ruu s kriem u sredi ni. Kad je mladi Andrea poetkom 17. stoljea traio motiv za svojega junaka, preuzeo je obiteljski motiv nabijen vjer skim reminiscencijama i namijenio mu da slavi novoga reformatora. Goethe e taj simbol preuzeti u svojoj pjesmi "Tajne".
pela. U istom razdoblju mnogo drugih masonskih i vitekih obreda podsjea na naslijede Rue i Kria; to se posebno odnosi na red templarske Stroge opser vacije, utemeljene 1751. ili neke lyonske obrede koje prilagodava Jean-Baptiste Willermoz oko stupnja velikog metra crnoga krila Rue i Kria. Oko 1784. slobodni zidar Goethe ve je nekoliko godina lan reda iluminata, tajnoga drutva ije su ideje bliske rosenkreuzerskoj sintezi. Malo poslije Stari i pri hvaeni kotski obred daje svojem 18. stupnju u masonskoj piramidi prestini naslov "vitez Rue i Kria".
Alkemijska potraga i iskrena obmana

Nedostajalo je ipak autentinih rosenkreuzera prije nego to je 1710. neki o vjek podrijetlom iz leske po imenu Samuel Richter, koji se dao nazivati Sincerus Renatus (doslovno "ponovno ro den"), utemeljio bratstvo zlatne Rue i Kria koje se iri velikim njemakim gradovima. Njegovi lanovi su si zadali cilj napraviti kamen mudraca koji e uvati najvii predstavnici bratstva. To drutvo nailazi na velik uspjeh kod njemakih plemia iako ga njegov politiki konzervatizam udaljava od izvornoga rosenkreuzerskog du ha. Poslije nekoliko desetljea, 1777. dvojica ambicioznih berlinskih slobod nih zidara, Bischoffswerder (1714. 1803.) i Woellner (1732.-1800.) stvaraju novo bratstvo: zlatnu Ruu i Kri staro ga sustava. Tvrdei da potjee od naj starije antike, da vue korijene iz Biblije i antikih sekti, ovo je drutvo ustrojeno na strogo hijerarhijski i separatistiki nain. Ono svojim lanovima daje zvune naslove i obeava im nevjero jatna otkria u vezi s pretvorbom kovi-
plus ultra zidar stva, podsjea na ezoterinu alkemijsku rosenkreuzersku poruku s poetaka: u masonskom hramu nalaze se kri identian onom Kris tovu, rua i poluotvorena grobnica koja podsjea na uskrsnue. Znak toga stupnja predstavlja ta koer kri i ruu, a nje gov peat prikazuje sliku feniksa koji se rada iz svojega pe
Ovaj simbol iz jednog djela Roberta Fluda (13. stoljee) povezuje kri i ruu koja svoj nektar daje pelama, odnosno daje duhovnu hranu ovjeanstvu.
103
na i produljenjem ivota. U stvarnosti je projekt dvojice osnivaa neto sasvim drugo. ele za sebe pridobiti njemake kneeve, zaljubljenike u ezoterizam i dovoljne vjernike da se mogu okoristiti njihovom blagonaklonou. To je goto va stvar kad sveano iniciraju nasljedni ka pruske krune Friedricha Wilhelma Drugog (1744.-1797.) koji nekoliko go dina poslije toga stupa na prijestolje. Godine 1786. Woellner postaje dravni ministar, a Bischoffswerder ministar ra ta. Kada su im se ostvarile ambicije, oni otkrivaju svoju obmanu jednostavno objavljujui da rasputaju svoj red.
Nikad opovrgnuto oduevljenje

Nakon poraza rosenkreuzerskih neovis nih pokreta u drugoj polovici 19. stolje a poinje renesansa rosenkreuzerskih drutava. Dok je industrijalizacija izmi jenila zapadni svijet i inilo se da je razum svemogu, neki duhovi reaktivi raju tradiciju Rue i Kria u prilino tradicionalnom smislu. Societas Rosicruciana in Anglia, koji je 1867. ute meljio Robert Wentworth Little (1840.-1878.) u Londonu, blizak je masonskim krugovima ije obrede prakticira i predlae da se produbi nje gov nauk zahvaljujui dostignuima alkemije. U istom razdoblju raaju se i druga bratstva: red Ezoterine Rue i Kria u Njemakoj ili kabalistiki red Rue i Kria u Francuskoj. Vaniji je
Unutranjost hrama u New Yorku koji pripada amerikom Rosenkreuzerskom drutvu. Drutva Rue i Kria imala su velik uspjeh u anglosaskom svijetu.
Anticus mysticusque ordo rosae cruris (AMORC) ili "Stari i mistini red Rue i Kria" nastao 1909. pod utjecajem H. Spencera Lewisa (1883.1939.), ameri kog lijenika koji se nakon otkrivenja bliskog onom Kemijskog vjenanja, dao u obnovu rosenkreuzerske poruke. AMORC je danas najvaniji rosenkreuzerski pokret. Prilagodio se duhu vremena; blii je ekumenizmu new agea nego poetnom luteranstvu, otvorio se orijentalnim utjecajima, posebno temi reinkarnacije, propovijeda veliku vjer sku snoljivost i trai pristup boanstvu prakticirajui meditaciju i molitvu. U tom je eklektikom ponaanju moda poveznica izmeu suvremenoga rosenkreuzerstva i onog o kojem su sanjah Johann Valentin Andrea i njegovi pri jatelji.
U loama slobodnog zidarstva

Premda neki tu elitistiku bratovtinu optuuju za sva zla, a za neke je prava kola humanizma, ona ve tri stoljea, vie diskretna nego tajna, ne prestaje intrigirati.
D 1738. PAPA KLEMENT XII. BIO JE
zabrinut zbog irenja "nekih drutava, skupova, sastanaka (...) slobodnih masona u ko jima se ljudi svih religija obvezuju, priseui na Bibliju i pod najteim mukama, da e nepovredivom tiinom skrivati sve to ine u mraku tajne." Vatikan prvi put osuuje drutvo koje je u Europi u znatnom zamahu. Nakon godinu dana u Francuskoj Luja XV. indiskrecija jednog lana bratstva o tajnim sastanci ma njegova reda pobudile su sumnje kraljevske vlasti. Pria se da se na tim skupovima, koje nazivaju "loama", lju di razliitih slojeva - od graana do lanova najviega plemstva preko sve enstva - drue ili razgovaraju o raz liitim temama prema neobinim obiajima, sluei se simbolima i hermetikim jezikom za neinicirane. Jo je
gore to te loe primaju ne samo katoli ke, nego i protestante, idove, pa ak i "muhamedance". Osim toga, u tome sudjeluju i istaknute linosti koje su esto kritine prema drutvu svojega doba: Montesquieu, Choderlos de Lac los, La Fayette pa ak i Voltaire. U stolje u prosvjetiteljstva slobodno zidarstvo nikoga ne ostavlja ravnodunim.
obiaje starih zidarskih cehova od kojih su najtalentiraniji nekad znali rezati tvrdi kamen koji zovu free stone, zvali su ih freestone masons ili freemasons, "francs-maons'. Sluei se milju, rije ima vie nego ekiem i dlijetom, novi zidari raaju ne vie operativno nego spekulativno slobodno zidarstvo uteme-
Vie tolerancija nego vjerska svaa

To je bratstvo ipak novo. Nastalo je u 17. stoljeu u engleskom kraljevstvu opustoenom vjerskim ratovima. U tom kontekstu ljudi oduevljeni tole rancijom osnivaju prostore slobodne rijei otvorene svim vjeroispovijestima. Zbog razloga koje je jo teko objasniti, utemeljitelji upotrebljavaju Vokabular i
ANDERSENOVA KONSTITUCIJA
Ovi masonski peati pokazuju veliku raznolikost simbola kojima se slue loe: kutomjer, estar, osvijetljena delta, te kri, kljuevi i maevi.
ske loe kotski pastor James Anderson sastavlja povelju u kojoj nabraja prava i zadae svakog masona. O religiji konstitucija pokazuju znatnu toleranciju za to vrijeme. Osuuju ateizam, ali hvale vjersku slobodu. "Mason je zbog svojega naslova pri siljen pokoravati se moralnom zako nu, a ako dobro razumije umijee, nikad nee biti glupi ateist niti nereligiozni slobodoumnik. (...). Danas se, ostavljajui njima samima njihova posebna miljenja, smatra primjereni jim da ih se prisili samo da slijede reli giju po kojoj su svi ljudi suglasni. Prema njoj ovjek treba biti dobar, is kren, skroman i estit bez obzira po kakvoj se denominaciji ili posebnoj vjeri razlikuje, iz ega proizlazi da je zidarstvo nain da se pomiri iskreno prijateljstvo meu osobama koje bez toga nikada ne bi mogle biti meu sobno prisne." "Andersenova konstitucija" citirana prema G. Gayotu, La Franc-Maonnerie franaise, Textes et pratiques (18.-19. stoljee), Pariz, Folio 1991.
ODINE 1723. U IME VELIKE ENGLE-
105
Ceremonija inicijacije poetkom 19. stoljea. Pristupnik sjedi povezanih oiju spreman da se suoi s kunjama koje ga ekaju prije nego to "primi svjetlo".
ljeno na vrijednostima humanizma, to lerancije i bratstva. Slubeno, utemeliiteljski akt suvremenoga slobodnog zidarstva datira iz 1717. kad su etiri engleske loe odluile osnovati Veliku englesku lou koja ujedinjuje sve loe u kraljevstvu. Poslije nekoliko godina, 1723., novi red poprima konstituciju koja vrijedi jo danas, a to je jamstvo masonskog univerzalizma.
Nezavren Hram
Poput svakog inicijacijskog drutva slo bodno zidarstvo ima svoju priu o ute meljenju: to je legenda o Hiramu koji
vodi gradnju Salomonova hrama u Je ruzalemu namijenjenog da primi ploe sa zakonima. Na gradilitu su radnici prema svojim kvalifikacijama bili podi jeljeni u tri skupine: egrti, kalfe i maj stori. Graditelj hrama, Hiram, imao je obiaj svakodnevno obilaziti gradilite. Jednoga dana iznenadila su ga trojica kalfa koji su mu htjeli oteti tajne zana ta. Zbog njegova su ga otpora ubili, a njegovo tijelo zakopali. Otada je Hram ostao nedovren i smatra se da masoni rade na njegovu stalnom zavretku, traei izgubljenu majstorovu rije. Utemeljitelji modernoga slobodnog zi darstva potraivali su nasljedstvo svih masona koji su im prethodili, od gradi telja piramida do graditelja katedrala. Izradili su inicijacijski put koji vodi od stupnja egrta do stupnja majstora, predlaui alat za mogue poboljanje sebe samih.
"Ovdje je sve simbol"

Slobodno zidarstvo se hvali obiljem simbola koji moraju omoguiti mu karcima i enama da se razumiju izvan drutvenih barijera. Iako je velik broj tih simbola naslijeen iz kabale ili hermetizma, sr simbolikoga tijela pro izlazi iz alata kamenorezaca. Tako su kutomjer i estar posvuda: prvi je pove zan s moralnom ispravnou, dok se drugi odnosi na mjeru koju svaki ma son mora imati u svojem ponaanju. Taj operativni alat nadopunjuju lopatica, olovna nit i libela. Da se masonstvo nadahnulo Biblijom, potvruju dva stupa koji ukraavaju ulaz u loe. Oni podsje aju na Salomonov hram, a strop obo jen u bijelo podcrtava nedovrenost i potie svakog masona da radi na sebi samome, kao da je kamen u zgradi ljud skog bratstva. Javljaju se i drugi simboli:
106
Proslava masonskoga krtenja u francuskoj loi Velikog orijenta (duborez iz Ilustracije, 19. stoljee).
Inicijacija i masonski rad

Inicijacija je proces kojim neki profani (pro fanum, doslovno "ispred hrama") postaje iniciran (in itium, doslovno "na putu"). Onaj koji ulazi primljen je s povezom na oima i podvrgnut kunja ma zemlje, vode, vjetra i vatre prije nego to simboliki umre da bi se po novno rodio kao slobodni zidar: on je dakle egrt. Tijekom te faze, koja moe trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, mora utjeti kako bi shvatio pravila funkcioniranja loe. Postavi kalfa, on se u potpunosti koristi pravom govora. Napokon kao majstor raspo lae svim potrebnim simbolinim ala tom i produbljuje svoj angaman. Rad u loi snaan je trenutak mason skoga ivota. Na sastancima koje ma soni odravaju dvaput na mjesec, jedan od njih dri predavanje ili "dasku". Poli tike i vjerske teme openito su zabra njene u korist analize nekog simbola ili neke masonske vrijednosti. Izlaganje upotpunjuje rasprava. Nakon zavretka
SLAVNI MASONI
otkriti sljedea imena: Politiari: Fridrik II. Veliki, George Washington, Benjamin Franklin, La Fayette, Mirabeau, Eduard VII. i Eduard VIII. iz Engleske, emir Abd al-Kader, Giuseppe Garibaldi, Louise Michel, Jules Ferry, Emile Combes, maral Joffre, Winston Churchill, Franklin Roosevelt, Harry Truman, Lyndon Johnson, Gerald Ford, Salvador Allende... Pisci i filozofi: Charles de Montesquieu, Choderlos de Laclos, Casanova, markiz de Sade, Voltaire, Goethe, Herder, Walter Scott, Stendhal, Emile Littr, Stphane Malar m, Jules Valls, Proudhon, Oscar Wilde, Aleksandar Pukin, Mark Twain, Arthur Conan Doyle, Kipling... Glazbenici i drugi umjetnici: Mozart, Haydn, Beethoven, Liszt, Meyerbeer, Sibelius, Duke Ellington, Count Basie, Louis Armstrong, kipar Bartholdi, Chagall... Znanstvenici: braa Mongolfier, Guillotin, Fleming, McAdam... Poduzetnici: Ford, Chrysler, Citroen...
OPIS SLAVNIH MASONA JE DUGAAK. MEU POZNATIM OSOBAMA SA SIGURNOU MOEMO
sunce i mjesec jer masoni rade "od pod neva do ponoi", trokut iji trojni oblik poziva na prevladavanje suprotnosti. Pokriven okom podsjea na spoznaju, a katkad i na velikoga graditelja svemira, organizatorsko naelo svijeta kojem ne ki masoni daju ime Boga.
107
radova masoni se esto neformalno na laze oko stola za vrijeme "agapa".
Stupnjevi i visoki stupnjevi

Od 18. stoljea nekim slobodnim zi darima inilo se da je stroga hijerarhija triju stupnjeva nedostatna. Katkad zbog stvarne brige za inicijaciju, ali i zbog ljubavi prema naslovima, oni su oboga tili tu hijerarhiju piramidom visokih stupnjeva. Tako Stari i prihvaeni kot ski obred, formaliziran poetkom 19. stoljea, a danas najprakticiraniji u svi jetu, obuhvaa 33 stupnja: od uenika (prvi stupanj) do "suverenoga general noga velikog inspektora" (trideset trei stupanj) preko "velikog izabranog vite za Kadoa ili plemenitog masona" (tri deseti). Osim tih zvunih kvalifikacija stvaranje novih stupnjeva omoguilo je da se uklopi odreeni broj stranih la nova u originalno zidarstvo; tako broj naslova podsjea na templare ("veliki zapovjednik Hrama" na 27. stupnju) ili rosenkreuzere ("vitez Rue i Kria" na 18. stupnju). Ti naslovi su posuenice, oni ne potvruju samo legendarnu srodnost, oni su isto tako obogatili ma sonsku batinu znanstvenim ili slavnim referencijama.
U svojim Memoarima da poslue povi jesti jakobinizma, objavljenima 1797., opat Augustin Baurrel, nekadanji slobodni zidar, potvruje da je Francuska revolucija proistekla iz masonske zavjere. Reakcije masona bile su veoma razliite 1789., seui od iskrene potpore apsolutnoj mo narhiji sve do najnaprednijih demo kratskih ideja. Ako je istina da su neke masonske loe bile laboratorij drueljubivosti koja je bila relativno otvorena i motor liberalnih ideja, masonerija u cjelini nije potak nula nikakvu zavjeru. Uostalom, veina loa prestaje se sasta jati tijekom
Izmeu zavjere i sotonizma

Tijekom 18. stoljea slobodno zidarstvo razgranalo se kontinentom. U prosvje titeljskoj Francuskoj masonski obredi bili su obiljeeni modernim imaginar nim vitetvom. U protestantskoj zemlji kraljevi ili kneevi nisu oklijevali uklju iti se u loe, dok u katolikim zemlja ma otro protivljenje papinstva uskoro podie Crkvu protiv masona i oni se posvuda smatraju sumnjivima.
Svaki slobodni zidar koji eli djelovati u loi mora drati ruku ispod vrata pod pravim kutom kao da simboliki svladava svoju rije naprama drugima (duborez iz 19. stoljea). Tajna inicijacijska drutva 108
109
Revolucije. Barruelovo djelo pridonije lo je tome da se u duhovima usidri ide ja da braa zatieni tajnom kuju zavjeru. Barruelovu tezu je paradoksal no sredinom 19. stoljea ponovno pri hvatio Louis Blanc, politiar, povjesniar i slobodni mason u svojoj Povijesti Francuske revolucije. Tadanji masoni u borbi za demokraciju protiv Drugoga carstva oduevljavaju se tako pretpo stavljenim revolucionarnim angama nom svojih prethodnika. La su stvorila dva tabora u slubenoj verziji. Godine 1885. stanoviti Lo Taxil, nekadanji slobodni zidar, antiklerikal svjee obraen na katolicizam, objavlju je senzacionalna otkria. U svojoj knjizi Braa triju toaka istie kako je masone rija sotonske naravi, da sam vrag pred sjedava nekim sastancima dok se masoni posveuju crnim misama... Golem us pjeh! Ali sluaj skree u drugom smjeru kada autor poslije tri godine otkriva da
su njegovi spisi bili jednostavno ala. No optube za sotonizam nisu prestajale. U istom tom razdoblju javljaju se Protokoli sijamskih mudraca, dokument koji je isfabricirala carska policija kako bi opravdala pogrome poinjene u Rusiji. U tom djelu prvi se put javno pojavljuje ideja o "idovsko-masonskoj uroti". Slobodni zidari su navodno igrake divovske zavjere koju su organi zirali idovi. Te teze koje se provlae ti jekom cijelog 20. stoljea posluit e kao izlika u vladama totalitarnih dra va da progone jedne i druge.
Drutvo u svojem stoljeu

Ako pobuuju toliko sumnje - odnos no mrnje - znai da slobodni zidari ni su propustili angairati se u politikoj raspravi svojega doba ili da se katkad mijeaju u sfere moi. Diskretni za vri jeme revolucije, u Francuskoj su doiv
jeli buenje tijekom carstva. Sam Na p o k o n nedvojbeno nikada nije bio ini ciran, no njegova braa jesu. Joseph Bonaparte postaje 1805. veliki metar Velikog orijenta u koji ulaze brojni marali i ministri. U 19. stoljeu fran cuski slobodni zidari su veinom antiklerikalno raspoloeni i sudjeluju u borbama Republike za kolu, laiku dravu te su prisutni meu politikim osobljem ljevice. Masonerija pristaje uz laiku politiku Julesa Ferrvja ili antiklerikalne ideje Ernilea Combesa. Teina slobodne masonerije je takva da se sma tra kako su u redovima radikalne stran ke tri senatora od etiri i gotovo polovica zastupnika braa. Taj republikanski angaman objanjava strah kojeg e
Stephan Meyer, veliki pomoni metar Velikog orijenta Francuske tijekom sveane komemoracije o 60. obljetnici oslobaanja logora 2005.
MASONSKA TAJNA
prisege koju polae svaki ma son pri inicijaciji. Njezino zazivanje pokazuje sve vrste matarija i izmi ljotina. Razlikujemo dva oblika tajni: one obreda i pripadnosti. Prva je ot krivena prije otprilike tri stoljea: bo gata literatura danas iznosi pojedinosti o masonskim tajnama. Druga se te melji na slobodi pojedinca. Tako brat moe otkriti svoju pripadnost, ali ni kada ne smije otkriti pripadnost tree osobe u odnosu na njezin privatni ivot. to se tie tajne tj. skrivene na ravi masonskih sastanaka, sve je rela tivno; loe su u Francuskoj najveim dijelom udruge prema zakonu iz 1901. iji su statuti i imena glavnih lanova deponirani u policijskoj prefekturi. Prava masonska tajna je meutim ne to drugo; ona proizlazi iz intimnog odnosa koji svaki mason stvara tijekom godina sa samim sobom, lanovima svoje loe i masonskim vrijednostima. Casanova je ve u 18. stoljeu primije tio kako je "tajna masonstva" nepo vrediva po svojoj naravi jer je mason (...) nije ni od koga uo. Otkrio ju je zato to ide u lou, promatra, razmi lja i zakljuuje.
EMELJNA MASONSKA TAJNA DIO JE
slobodni zidari biti predmet. Tako ko munistika partija 1922. zabranjuje svojim lanovima da budu slobodni zi dari. Katolika crkva sa svoje strane po jaava ekskomunikacije koje su ukinute tek 1983. Reim u Vichyju, prokazujui matanja La Taxila, lansira snanu antimasonsku kampanju, a od lipnja 1940. izdaje zapovijed da se raspuste francus ke masonske loe. Na kraju Drugoga svjetskog rata re dovi slobodnog zidarstva su desetkova ni i bit e potrebno vie desetljea da se ponovno konstituiraju. Danas se smatra da ima vie od est milijuna lanova od kojih je veina u Sjedinjenim Drava ma. U Francuskoj masonske loe okup ljaju vie od 120 000 masona i masonki u razliitim podrunicama: Veliki orijent laikoga usmjerenja, Velika loa ko ja je duhovnija, Velika enska loa ili Ljudsko pravo, mijeana podrunica koja je najvanija. Velika nacionalna
U jednoj londonskoj loi 1992. U Ujedinjenom Kraljevstvu slobodno zidarstvo ima gotovo institucionalnu ulogu. Na elu reda bili su i neki kraljevi.
francuska loa, blia engleskoj masone riji, razlikuje se po tradicionalnijem i konzervativnijem duhu. To drutvo koje tvrdi da je vie di skretno nego tajno, sumnja ostaje. Shvaena kao iroka mrea pomoi, ona potie kritike i matu, izaziva znatielju i fascinaciju. Na najmanje skretanje je dnog od lanova strogo se reagira. Ned vojbeno neki su vjerovali da se mogu koristiti njome kao klubom za politiki ili gospodarski utjecaj, ali ako mree doista postoje i ako su braa imala pro blema sa zakonom, to znai da je slo bodno zidarstvo duboko ukotvljeno u svojem vremenu, a djelomino i njegov izraz.
110
Martinizam, posebna vrsta slobodnog zidarstva

Usred stoljea prosvjetiteljstva dva ovjeka razrauju teurgijski nauk. Njegov je cilj: ponovno ukljuiti ovjeka u boansko stvaranje...
ODINE 1754. MARTINES DE PAS-
qually (1710.?-1774.), iji je ivot dotad bio slabo poznat, utemeljio je red Chevaliers Maons lus Cohen de l'Univers (vitezo va masona, izabranih sveenika svijeta). Pasqually, nedvojbeno maran pretvo rivi se u estoka katolika, postao je po znat kao udotvorac neobinih moi. Iako je taj ugled zasigurno pretjeran, on je svakako obiljeen fascinantnom ka rizmom. Kao slobodni zidar smatra svoje drutvo zajednicom visokih ma sonskih stupnjeva utemeljenih na tri prva univerzalna stupnja, egrt, kalfa i majstor, koji su zajedniki svakoj loi. Vrlo brzo masoni su posveeni u Pasquallyjev sustav; postaju sustavno egr ti coheni, kalfe coheni, majstori coheni, zatim veliki graditelji, vitezovi Istoka, zapovjednici Istoka. Samo nekoliko njih pristupa najviem stupnju majstora. Obred odabranih cohena otvoren samim ljudima uskoro se prakticira u cijelom francuskom kraljevstvu i broji dvanaestak loa za Pasquallyjeva ivota. Poseb no pristupaju stupnju rau-croix Jean Baptiste Willermoz i Louis Claude de Saint-Martin, budui Martinesov tajnik i nastavlja njegova djela.
Martines de Pasqually. Utemeljitelj reda Vitezova masona, odabranih sveenika svijeta bio je pokreta paramasonskoga sustava teurgijske vokacije.
mistike. Predstavljajui se kao "slab in strument kojim se Bog eli (...) posluiti", Martines de Pasqu ally je prije svega teurg uvje ren u nunost da nekoliko njih sjedini s Bogom. On promatra red odabranih cohena (doslovno "sve enika") kao pravu sve eniku sektu iji je cilj ostvariti to sjedinjenje: prikladnim i sloenim obredima bliskim ma giji, Martines tvrdi da je uveo svoje pri stae u vezu s ane lima koji potjeu od Boga.
OD MARTINIZMA DO TEMPLARA
Sjediniti se s Bogom
Utemeljenje reda odabranih sveenika odgovara kod Pasquallyja tonoj kozmogoninoj viziji koja povezuje kr anske elemente sa idovskom kabalom i stanovitim utjecajima muslimanske
sredinji je lik u kranskom i ezote rinom masonskom krajoliku 18. stoljea. Lyonski trgovac, po zanimanju slobodni zidar od 1750., Willermoz susree Marti nesa de Pasquallyja 1766. Fasciniran nje govom doktrinom, on se uspinje po stupnjevima sve dok nije postao rau-croix. Nakon smrti majstora loe odabra nih cohena propadaju. Willermoz koji je
EAN-BAPTISTE WILLERMOZ (1730.-1824.)
stupio u vezu s njemakim barunom Karlom von Hundom, utemeljiteljem templarske Stroge opservacije, razra uje masonski sustav koji spaja steevine martinizma te viteki i templarski ideal do kojega toliko dri. Odsad utjecajna osoba u lyonskom podruju 1782. dobiva slu beno priznanje svojeg obreda koji pre uzima ime Ispravljeni kotski obred, a prakticira se jo i danas.
111
Tajne inicijacijska drutva
Kako bi mogli primiti boansko, posveeni moraju stalno praktici rati molitvu i slijediti stroga pravi la prehrane. Tijekom sastanaka smatra se da se aneoska bia prikazuju u obliku svjetlosnih prikaza, ali kadgod i zvunih... U svojem Traktatu o reinte graciji namijenjenom rau-croix Pasqually nauava kako je ovjek rtva smrtne tvari u koju je zatvoren od Adamova pada. Zato je vano podsjetiti svako ga da sudjeluje u boanskom stvaranju. Ta vizija pretpostavlja posebne kvalitete kod iniciranih, to ukljuuje da se stjecanje prvih stupnjeva cohena dogaa ne samo preko klasine inicijacije, nego i postupnom komunikacijom "utjecaja" sposobnog da podigne iniciranog u njegovu di menziju ovjeka-Boga.
Od Pasquallyja do Papusa
Pasquallyjev martinizam utjecao je na ve lik broj daljnjih drutava ili ezoterijskih struja. Od Cagliostra do Jean-Baptistea Willermoza, od Starog i prihvaenog kotskog obreda do Ispravljenog kot skog obreda malo je masonskih loa iz prosvjetiteljskog stoljea koje mu ne duguju neki element nauka ili obreda. Red Martineza de Pasquallyja nestao je 1781. ne ostavivi potomstvo. Jedno sto ljee poslije Grard Encausse (1865. 1916.), francuski lijenik obuzet okulti zmom i hermetizmom, poznatiji pod imenom "Papus" reaktivira martinizam. Isprva racionalist Encausse pria da je primio iluminaciju u kontaktu s jednim od svojih prijatelja koji ga je navodno inicirao. Zatim 1891. utemeljuje martinistiki red koji nastoji sintetizirati Pas quallyjev, Saint-Martinov i Willermozov
Grard Encausse, nazvan Papus, bio je jedan od velikih likova francuskog ezoterizma. Njegov martinistiki red ostvario je a roliku sintezu razliitih inicijacijskih tradicija. nauk. Osim novih obreda ukljuuje po sebno noenje maske za koju se smatra da potiskuje linost kako bi bolje iz nie izala bit koja je svojstvena svakomu. Papus je stekao veliku slavu jer je neko vrijeme uivao naklonost cara Nikolaia II. prije nego to ga je zamijenio slavni Rasputin. Martinistiki red ga je nadivio sve do naih dana, ali u kontekstu sloene povijesti on je danas okruen ti suama drutava koja za sebe isto tako tvrde da su martinistikoga podrijetla. ini se da je nedavno red odabranih sveenika Martinesa de Pasquallyja ob novljen u izvornom obliku i da se martinistika teurgija iznova prakticira u vrlo tajnim kruocima.
112
Egipatske loe grofa

Cagliostra
U sklopu masonskih loa za koje kae da su "egipatske", zagonetan i demonski grof Cagliostro nudi da e iniciranima otkriti znanje za koje tvrdi da see duboko u antiku...
IUSEPPE BALSAMO, UGLEDAO JE
Egipatsko slobodno zidarstvo

ini se da se Cagliostro prvi put u ivo tu zagrijao za svoja istraivanja. S dvo jicom lyonskih kalfa, Magnevalom i Saint-Costardom, obavlja ozbiljan i du bok ezoterian posao. Proglasivi se "ve likim Koptom Azije i Europe" pria kako je on izgubljen sin kralja Trebizonda kojeg je, dok je bio dijete, uzeo kalij iz Meke i posvetio ga u tajne Perzije, islama i In dije. Zatim se usavrava u
svjetlo dana u Palermu 1743. kao sin nekog slubenika. Od najranije dobi mali Giu seppe je nemiran. Uao je u sjemenite s dvanaest godina, no izbaen je zbog sitnih kraa. Zatim ga otac alje kao egrta ljekarniku u neki samostan; mi jeanje pudera i masti za mladia je ot krie. Ui umijee opsjenarstva, izrauje arobne napitke za mladost i obogauje svoje toke kemijskim manipulacijama. Postavi "mag", iskoritava lakovjernost ljudi. Poinje se predstavljati kao stru njak za "egipatske" tajne. eni se 1768. ljepoticom Lorenzom Feliciani. Ki sitnog zanatlije, inteligent na i ambiciozna nagovara Giuseppea da se vie ne zadovoljava brzinskim cir kuskim tokama te ga krsti "grofom Cagliostrom". Ona pak postaje Serafina. Zajedno odlaze traiti bogatstvo tamo gdje ih nitko ne poznaje. U panjolskoj, Engleskoj zatim Francuskoj par nie us pjehe, olakavi putem nekoliko ple mia za njihova skupocjena blaga. Tako se Cagliostro domogao dragulja tije kom "sotonskih iskustava". Iznenauje publiku neobinim talentima iscjelitelja i boanstva. Istodobno se okree alkemiji i ezoterizmu te postaje, protiv no svim oekivanjima, njihov iskreni sljedbenik.
nekoj egipatskoj sekti prije nego to je bio poduen u alkemiju u Damasku i zatim u tajnim laboratorijima malte kih vitezova. Opremljen tim znanjem Cagliostro eli pomiriti religiju, magiju, slobodno zidarstvo i rosenkreuzerski nauk oko batine antikog Egipta koji smatra kolijevkom ezoterizma. Kako bi to postigao, utemeljuje ma sonske loe kojima daje tzv. "egipatski obred" u vrijeme kada slobodno zidarstvo doivljava ude san uspon u
Cagliostro, koji je imao odreenu naobrazbu, manipulirao je alkemiarskim i hermetikim referencijama iskovavi simbole za vlastitu uporabu. Ovdje zmija probodena strijelom podsjea na matematiku beskonanost. 113 Tajna inicijacijska drutva
Zlatna legenda o grofu Cagliostru. loseph Balsamo ui tajne alkemije uz svojeg uitelja Althotasa koji sasvim sigurno nikad nije postojao.
Francuskoj i kada je egiptomanija na vrhuncu: piramide i hijeroglifi sinoni mi su za mnogo tajni i ezoterizam... Godine 1784. Cagliostro u Lyonu ute meljuje prvu egipatsku lou, "Pobjed nika mudrost".
Serafina, "kraljica od Sabe"

Cagliostro je koncipirao sustav "visok ih masonskih stupnjeva" koji se obraa svakom masonu. Proklamirane ambici je su ipak vie od onih tradicionalnog slobodnog zidarstva jer se smatra da inicirani pristupaju ovladavanju udo tvornim moima koje bi im omoguile da obnove tijelo i duu. Kako bi to ui nili, osim masonskih sastanaka lanovi se moraju povui na etrdeset dana kako bi se oistili. Obred ne sadrava mnogo pravih egipatskih elemenata; vie mijea spoznaje iz alkemije, kabale i astrologije. Tijekom masonskih skup tina dogaaju se iskustva s medijima. Jo jedna originalnost egipatskog kulta: otvoren je enama. Uostalom, Serafina, prekrtena u "kraljicu od Sabe", postaje njegovom velikom sveenicom. Visoka egipatska masonerija ubrzo poinje fascinirati: loe se mnoe i pri laze masoni medu kojima je i istaknuti kardinal Rohan. No nakon afere s ogrli com, u koju je bio upleten i kardinal, Cagliostro mora hitno napustiti Fran cusku. Vrativi se u Italiju, progoni ga papinstvo zbog njegovih sotonskih pseudoaktivnosti. Zatoen je 1789., a umire 1795. Egipatski kult na posljetku uope ni je prakticirao, ali postao je primjer tako da mnogo ljudi danas raspravlja o nje govu naslijeu. Mistifikator je postao iskreni ezoterist koji je dugo utjecao na slobodno zidarstvo.
VELIKI KOPT CAGLIOSTRO O SEBI SAMOME

nu linost preko ezoterinog zna nja koje see sve do drevnog Egipta. U ovom odlomku obraa se svojim iniciranima. "Ja nisam ni iz kojeg razdoblja i ni iz ko jeg mjesta; izvan vremena i prostora moje duhovno bie ivi vjenim ivotom i ako uronim u svoju misao vraajui se u tijek vremena, ako ujem svoj duh prema uda ljenom nainu postojanja onoga kojega vi primjeujete, postajem onaj koji elim. (...) Mjesto, sat kad se moje materijalno tijelo prije 40-ak godina oblikovalo na ovoj zem lji; obitelj koju sam odabrao za to, elim ignorirati. (Ime) kojim su me zvali pri ro
ALSAMO JE OD SEBE UINIO ILUMINIRA-
enju, ono koje su mi dali u mladosti odbacio sam kao to bih odbacio demodiranu i odsad nepotrebnu odjeu. Traim ime koje sam odabrao da se pojavim medu vama. A trebaju vam pojedinosti, znakovi i pa rabole: dakle, sluajte! Vratimo se daleko u prolost jer vi to elite. Sva svjetlost dolazi s istoka. Sva inicijacija dolazi iz Egipta; imao sam tri godine poput vas, zatim se dam godina, pa sam doao u odraslu dob i otada vie nisam brojio." J.-Ch. Thilorier, Mmoires pour le comte Cagiiosrlo, Pariz 1786., citirao P.A. Riffard, Vsoterisme, Pariz, Robert Laffont, 1990.
114
Spiritistika drutva i ljubav prema okultnom

U drugoj polovici 19. stoljea cvjetaju drutva, katkad efemerna, koja svojim sljedbenicima ele otkriti skrivene tajne. Neki ak tvrde da su ih uveli u vezu s mrtvima...
ODINE 1848. NEKA UDNA PRIA
kruila je amerikim gradi em Hydesillem. Tri sestre, Kthe, Margaret i Leah Fox ispituju duhove posredstvom medija tvrdei kako su dole u vezu s duama pokojnika koja se oituje tako da se premjetaju predmeti. Oduevljenje je golemo, uskoro nastaju prva spiritisti ka drutva u Sjedinjenim Amerikim Dravama, zatim u Europi gdje brzo broje tisue pristaa meu kojima je i Arthur Conan Doyle (1859.-1930.), otac slavnoga Sherlocka Holmesa i neu morni apostol spiritistikog pokreta. U Francuskoj spiritizam popularizira Hyppolyte-Lon Rivail (1804.-1869.), medij koji tvrdi da je u bivem ivotu bio druid po imenu Allan Kardec i to ime preuzima 1850. godine. U svojim djelima koja se neprekidno ponovno objavljuju, on reinkarnaciju ini ak pravilom ivota. Zanimanje za drutva i spiritistike fenomene poetkom 20. stoljea uvelike je izlazilo izvan zatvore noga kruga pristaa. Tako su se protivno obiaju neke seanse odravale u javnos ti. To je bio sluaj u Parizu 1906. oko medija Eusapie Palladino koja je potje cala iz Italije. Probrani cvijet francuske znanosti sudjelovao je u jednom od nje zinih transova: kemiari Pierre i Marie Curie, astronom Camille Flammarion,
ali i veliki filozof Hanry Bergson. U nevjerici svi su prisustvovali levitaciji sto la pred kojim su se drali. "Vidio sam, a ipak mi razum ne vjeruje", komentirao je Pierre Curie.
Sklonost prema okultnom

U drugom planu spiritistikih fenome na je ponovno pojavljivanje okultizma koji karakterizira drugu polovicu 19. stoljea i poetak sljedeega. Sam je po jam skovan oko 1840. On odgovara po vratku ideja prema kojima postoji znanje koje je prethodilo u odnosu na sva ostala, koje je prolo kroz civilizacije od starog Egipta do naih dana. Okult ni mislilac par excellence je Alphonse-Louis Constant (1810.-1875.) koji je pod imenom Eliphas Levi popularizirao te ideje tvrdei kako "se ini da je okult na filozofija bila hraniteljica ili kuma svih religija, tajni kvasac svih intelek tualnih snaga, (...) i apsolutna kraljica drutva u vrijeme kad je ono bilo eks kluzivno rezervirano za odgoj sveeni ka i kraljeva." Dakle, neki inicirani mogu ponovno otkriti ovo skriveno znanje. Njegov glavni uenik, Grard Encausse (1865.-1916.), nazvan Papus - po ime nu duha neopitagorejske medicine dao je konkretan oblik tom istraivanju utemeljivi 1891. martinistiki red radi istraivanja okultnih znanja. U istom razdoblju cvjetaju okultistiki krugovi posvuda u Europi, od Praga do Londona preko Berlina. Okultisti najee op sjedaju masonske ili paramasonske sku-
je svjedoanstvo utjecaja koje jo i danas ima kod mnogih sljedbenika.
Na groblju Pre-Lachaise grob Allana Kardeca uvijek je ureen cvijeem to
Spiritistika drutva i ljubav prema okultnom
116
HUGO I "SESTRINSKA DUA"

Hugo je ondje pronaao 1853. Delphinu de Girardin koja inicira ma lu zajednicu prognanih u spiritizam ko ji u Francuskoj odnedavna nailazi na veliko oduevljenje. Isprva suzdran, pjesnik prihvaa da sudjeluje na prvoj seansi 11. rujna. To je otkrie! Njegova tragino nestala ki Leopoldine oglaa va se pod imenom "sestrinska dua". Hugo je zbunjen, ponavlja iskustvo ne koliko puta sve dok ne pone "razgova rati" s Molireom i Racineom, Eshilom i Machiavellijem, Isusom Kristom i Galilejem, Shakespeareom koji mu diktira svoje stihove, Maratoni, Rousseauom... i ak Napoleonom III.! Svaki od tih raz govora bit e pohranjen u Knjizi stolo va. No spiritistiko iskustvo Victora Hugoa zavrava nakon dvije godine kad ga je jedan od sudionika neke seanse pokuao probosti. Te seanse "duhovne telegrafije" nadahnule su Hugoa za broj ne skice, ali i za jednu od najljepih pje sama, Kontemplacije. "to kau usta sjene", zavrene... jednog petka 13.! pine kao to je Societas Rosicruciana in Anglia to su ga 1867. utemeljili engleski okultisti Robert Wentworth Little i Ken neth Mackensie. Neka od tih drutava su nestala, a druga traju kao Martinski red ili skupine rosenkreuzera. Dakako da okultizam nije spiritizam, ali ovaj poslje dnji naao je naina da se proiri samo zahvaljujui tim postupcima.
ROTJERAN U IZGNANSTVO VICTOR
mijenio. U Brazilu, gdje broji milijune pristaa, postao je svojevrsnom novom religijom koja se pridruuje kranstvu; veza s duhovima i vjerovanje u vjenost due pogoduju ovom pribliavanju. Moderni zapad, naprotiv, tehnoloki napredan i racionalan protjerao je spi ritizam u rang simpatinih zabava za adolescente vjernike, a stolovi to se okreu postali su rekviziti za predstave iluzionista. Osim toga, ini se da se "di jalog s mrtvima" mogao prakticirati sa mo u diskreciji koja pristaje toj vrsti konverzacije vi e nego kakvo javno mjesto...
ak je i val new agea preuzeo Kardecov nauk. Spiritistikih drutava ima jo neko liko stotina i ona oduevljeno odravaju naslijede Allana Kardeca. Divno po tomstvo ovoga moe se mjeriti s rijeka ma pristaa na njegovu grobu, na groblju Pre-Lachaise, na grobu u obliku dolmena koji evocira bivi ivot uitelja, biveg druida.
Kritiki due, jesi li tu?

Zbog tih postupaka rezerviranih za ne koliko iniciranih, spiritistika se dru tva esto smatraju tajnima. Povrh toga, oduevljenje prvih godina brzo je splas nulo i spiritizam se zatim duboko pro
Tri sestre Fox demonstriraju svoju sposobnost da ine da stvari levitiraju pred oima jednog zaprepatenog amerikog pastora. Val spiritizma zapljusnut e svijet...
Veliki univerzalni sinkretizam teozofskog drutva

Teozofija kao originalna sinteza razliitih vjerskih struja, ezoterinih i filozofskih, roena u punom okultistikom i spiritistikom valu nedvojbeno duguje uspjeh mnoini takvih svojih posudbi.
EUMORNA PUTNICA, INICIRANA U
najokultnija znanja, medij ko ji komunicira sa skrivenim i pradjedovskim snagama, tako se predstavlja Helena Petrovna Blavatsky (1831.-1892.), istaknuta lanica Teozofskoga drutva koji su nazivali HPB. Si gurno je da je teozofija stara disciplina; ljudi poput Jakoba Bhmea, Svedenborga, Louis-Claudea de Saint-Martina po kuavali su u svoje doba istraiti putove pristupa boanstvu kako bi bolje shva tili bit stvarnog i stekli mudrost. Svi su djelovali u sklopu kranstva, to nije sluaj s HPB iji put preuzima druge na ine. Roena je u Ukrajini. Njezino je djetinjstvo obiljeeno neobinim feno menima koji mladoj eni daju demon
ski peat; naprasne smrti u njezinu okruju, mo neupitne sugestije kojoj se pridruuju medijske sposobnosti. HPB se udala sa 16 godina za 70-godinjeg generala kojeg e napustiti nakon neko liko mjeseci i krenuti na putovanje svije tom. Po vlastitu svjedoenju, koje neki opovrgavaju, bila je inicirana u velike ezoterine kultove kao to je Izidin u Egiptu. Ondje je stekla uvjerenje da e svijet biti spaen samo enskim i miro ljubivim polom koji karakterizira orijen talne kultove. U Parizu susree Allana
Kardeca, slavnog spiritista. U Sjedinje nim Dravama prisustvuje sveanostima vudua. No njezino kljuno putovanje, u isti mah i najvie osporavano, odvelo ju je u Kinu gdje je navodno posveena u misterije tantrinog budizma.
"Nevidljivi vinji"
Sredinom 19. stoljea Helena Petrovna je poznata u mondenim krugovima zbog svojih vizija i svojih medijskih sposobnosti. Treba li vjerovati, kako
Elena Petrovna Blavatsky, nazvana HPB, inicirana i pukovnik Henry Steel Olcott, obuzet ezoterizmom. Zajedno su utemeljili Teozofsko drutvo 1875.
SOTONA, "LUONOSAC"
dila je da su je za njezinu gla vnu knjigu nadahnuli "gospodari mudrosti" koji ive na nevidljivim ra zinama. Ona prikazuje lik sotone kao osloboditelja to ilustrira etimologija rijei Lucifer koja znai "onaj koji nosi svjetlost": "Prirodno je vidjeti Sotonu, zmiju Postanka kao pravog stvoritelja i do broinitelja, oca duhovnog oca. 'Glas nik svjetlosti', sjajni i bljetavi Lucifer otvorio je oi automatu to ga je stvo rio Jehova, kako se tvrdi; i prvi je pro mrmljao: 'Onoga dana kada budete jeli voe, bit ete kao bogovi koji razluuju dobro i zlo'. Njega se u potpu nosti moe smatrati Spasiteljem." H. P. Blavatsky, Tajna doktrina, t. II, Theosophical University Press, 1888.
ELENA PETROVNA BLAVATSKY TVR-
Ilustracija sinkretizma to ga propovijeda Teozofsko drutvo. Ova daska koja se rabi kod teozofa prikazuje sedam akri, sredita energije u budizmu. ona tvrdi, da je putovala u Kinu, u Tibet i Indiju? Ma to to bilo, 1873. je nalaze u New Yorku gdje je imala sudbonosni susret s pukovnikom Henryjem Steeleom Olcottom. Oparan nadnaravnim darovima HPB, uvjeren je u potrebu da objavi njezine ezoterine spoznaje s obzirom na to da u tom razdoblju po inju veoma neobine manifestacije. Helena prima pisma koja se pojavljuju misteriozno u njezinim depovima, to ona pripisuje neobinim "nevidljivim vinjima". Mogue je da se tandem ve pribliio nekim tajnim drutvima, me u kojima je slavna Zlatna zora, ali s drugima Feltom, zaljubljenikom u egiptologiju i Setom Pencostom, kabalistom - oni 875. radije utemeljuju vlas tito Teozofsko drutvo. Oni tu slave produbljenje vjerskih spoznaja s ezoterinog i sinkretinog aspekta. Amblem teozofa simbolizira tu potragu za skrivenim jedinstvom: u Salomonovu igu nalazi se egipatski kri, simbol vjena ivota, sve je to sadrano u Ouroborusu, zmiji koja sama sebi gri ze rep i takoer simbolizira slijed ciklu sa. Na vrhu napokon stoluje svastika koja je, prije nego to su je preuzeli na cisti, bila istonjaki sunani simbol. Deviza drutva je sinkretina: "Nema religije vee od istine."
Budizam, slobodno zidarstvo i sotonizam izmijeani

Iako su utemeljitelji u poetku bili od luni da se distanciraju od slobodnog zidarstva, na posljetku su 1876. odluili da e prihvatiti sustav stupnjeva i inicijacijskih kultova od kojih masonski biljeg ne ostavlja nikakvu dvojbu. Uostalom, prvi pristae drutva esto su anglosaski masoni. Teozofska doktrina koju je razvila HPB sinteza je elemenata izvu-
118
Svae oko nove duhovnosti

Red dovoljno napreduje pa ga Olcott i Petrovna nastoje uvrstiti. Godine 1882. odlaze u Indiju gdje kupuju palau Advar blizu Madrasa koja je jo danas sje dite Teozofskoga drutva. Meutim posljednje godine Petrovne obiljeene su skandalima to stavljaju pod znak pi tanja njezinu estitost i njezine talente, koje neki poput slavnoga spiritista Dunglasa Homea (1833.-1886.) i te kako osporavaju. Prije smrti 1892. odredila je svoju nasljednicu u Annie Besant (1847.-1933.). Ona je prela iz radikal nog ateizma na teozofski put nakon i tanja Tajne doktrine. Inicirana 1891. u mjeovitoj masonskoj loi Ljudskoga prava osniva u Advaru lou, Rising Sun koja funkcionira usporedno s Teozofskim drutvom. S Annie Besant Teozofsko drutvo dobiva kljuni utjecaj u smislu sve izraenije orijentalizacije. Besant proglaava kako njezin tienik, neki mladi Indijac po imenu Krishnamurti, kojeg je usvojila, nije nitko dru gi nego toliko oekivan "uitelj svijeta", reinkarnacija svih velikih iniciranih u prolosti - iako on odbija ulogu koju mu eli nametnuti njegova zatitnica. Ali kriza je ve poela. Sve vei broj pristaa nije zadovoljan novom upravom. Meu njima je i Rudolf Steiner (1861.-1925.), intelek tualac zaduen za njemaki ogranak Teozofskoga drutva. alei za njezinim konstantnim udaljavanjem od kranstva, on 1913. prekida veze prije nego to je iste go dine osnovao Antropozofsko drutvo. Pedagog po struci, Steiner definira dok trinu koja preuzima mnogo toga od teozofije i nai e svoju najsavreniju primjenu u utemeljenju "kole Steiner", koje jo danas obrazuju milijune djece diljem svijeta oko ideje sklada izmeu bi a i njegove sredine. Nekoliko godina pri je ve je Anna Bonus Kingsford (1846.1888.), vana figura enskog ezoterizma,
Goetheanum podignut u Dornachu u vicarskoj prema Steinerovim modelima danas je sjedite Antropozofskoga drutva i centra za izobrazbu.
enih iz budizma, hinduizma i triju monoteistikih religija. Pod utjecajem spiritizma ona osim toga brani ideju susljednih reinkarnacija prema kojima se pojedinac progresivno poboljava i tvrdi da ui svoje pristae elemente
gnoze koja omoguuje da se oslobode zapreka materije. I doista, to se vjerova nje ba ne podudara s pravoslavnim kranstvom koje HPB ne cijeni previ e. Ona hvali lik Lucifera prikazanog kao "spasitelja" koji donosi spoznaju. Petrovna izjavljuje da ga je naslijedila od tajnih bia koja su joj ga priopila dajui joj pristup "najstarijem rukopisu na svijetu" Knjizi Dzyana. Godine 1888. ona objavljuje skup teza u svojem istak nutom djelu Tajna doktrina.
119
NEW AGE, ZADNJA JE PREOBRAZBA TEOZOFIJE

niji, koju je zapljusnuo val kontrakulture, stvara se novi pokret: New age. Nadahnjujui se teozofskim i antropozofskim idejama, on odbija drutvo koje smatra nihilistikim i is povijeda svoju vjeru u svjetlu budu nost za ovjeanstvo pod uvjetom da se pokrene duhovna revolucija. To vjerovanje u mogunost novog zlat nog doba, slino novom izdanku apokaliptine misli, izvire prilino jasno iz teozofskoga smjera. Poput njega pokret New age operira spajanjem do sta razliitih elemenata koji dolaze sa zapada i istoka: yoga, psihoanaliza, pozivanje na kabalu, gnozu, sufizam ili budizam poput pribjegavanja kon ceptu "globalnog sela" preuzetog od Kanaanina Marshalla McLuhana. Ezoterizam pokreta New age je neu pitan: taj je pokret stvorio i populari zirao ideju o "vremenu Vodenjaka" sinonimu oslobaanja mira i ljubavi u koji e svijet ui u 20. stoljeu. Meutim, danas se ideje New agea re dovito optuuju da su posluile kao izlika za lukrativno iskoritavanje ko je nema mnogo veze s izvornim teza ma. napustila Teozofsko drutvo i osnovala Hermetic Society, paramasonsku orga nizaciju iji je sredinji znaaj bio kr anski. Razmimoilaenja koja su potresala drutvo nisu zaudo oslabila teze njego vih utemeljitelja, a ogranci koji su se javljali pridonijeli su da se ona ire pod perom Steinera ili Kingsforda. Osim to ga, veliki broj pristaa HPB pripadao je istodobno drugim tajnim drutvima u koja su unijeli teozofsku doktrinu. Tako su se isplele veoma uske veze izmeu drutva i meunarodnog spiritistikog i spiritualistikog kongresa. Mnogo je ljudi bilo fascinirano pristupom i naukom Petrovne. To je bio sluaj sa slikarima Kandinskim ili Mondrianom, francuskim piscem douardom Schurom, ali i industrijalcem Henryjem Fordom ili znanstvenikom Thomasom Edisonom. Nedavno je teozofski sin kretizam ponovno preuzeo pokret New age iji je uspjeh neupitan.
OTKRAJ 60-IH GODINA U KALIFOR-
Vaan utjecaj
Iako je Teozofsko drutvo trebalo na pustiti dio svojeg izvornog sadraja, ni je zato postalo manje intelektualno raskrije. Ono danas slijedi trostruku svrhu: "stvoriti jezgru univerzalnoga bratstva", "poticati komparativno prou avanje religija" i "prouavati neobjanjene zakone prirode i skrivene moi u ovjeku".
Jiddu Krishnamurti na seansi javnoga itanja. Uronjen u teozofiju nauavao je kako se moe pribliiti Bogu unutarnjim iskustvom.
Hermetiki red Zlatna zora

Zlatna zora, spoj rosenkreuzerizma i magije ivjet e samo pola stoljea. No obiljeit e svoje vrijeme i utjecati na istaknute linosti.
TO JE ZAJEDNIKO VELIKOM PJES-
niku W. B. Yeatsu, Bramu Stokeru, stvoritelju Drakule, i Robertu Louisu Stevensonu, autoru Otoka s blagom'? Osim zajedni ke pripadnosti svijetu britanske knji evnosti sva su trojica bili lanovi utjecajnog drutva Golden down. To tajno drutvo utemeljili su 1887. William Wynn Westcott, Samuel Liddel Mathers i William Robert Woodman koji su u isti mah bili slobodni zidari i rosenkreuzeri, oduevljeni ezoterizmom i starim magijskim knjigama. Tonije, korijeni reda koincidiraju s Westcottovim otkriem ifriranog manuskripta ije kabalistike napise uspijeva deifri rati Mathers. Dvojica ljudi ovdje dakle otkrivaju podatke o Njemici Anni Spren gel koja je ivjela u Nrnbergu. Prema naznakama sadranim u tom djelu kod nje je navodno bilo pohranjeno nasljed stvo originalnih rosenkreuzera koje je stoljeima prenosio tajni red pod ime
nom Die goldene Dmmerung ("Zlatna zora"). Westcott stupa u vezu s njom i dobiva doputenje da utemelji engleski ogranak pod nazivom Hermetic Order of the Golden Down ("Hermetiki red zlatne zoree"). Godine 1888. otvoren je prvi hram u Londonu nakon kojeg su sli jedili hramovi u Edinbourghu i Parizu.
"Astralna projekcija" Adeptusa minora

Uspjeh reda bio je brz djelomino i za to to je ulazak u nj relativno jednosta van: dok engleski red Rue i Kria primaju samo majstore masone, Zlatna zora prihva a svakog profanog lana. Druga radikalna novina jest da se primaju ene i da su veoma zastupljene. Napokon ideje koje su motor reda ned vojbeno osvajaju: masonske, rosenkreuzerske i alkemiar-
ske referencije usko su povezane s ele mentima kabale i tradicionalne magije. Lik astrologa i znanstvenika Johna Deea (1527.-1608.) ima ovdje sredinju ulo gu: njegov sustav zazivanja duhova uve like su prihvatili lanovi Zlatne zore, koji su od toga uinili temelj svojih ma ginih obreda. Dee je doista mislio da je pronaao originalni Adamov jezik, za-
Ovi simboli su razlikovni znakovi razliitih dunosnika koji su uokvirivali radove u sklopu Zlatne zore. Proizlaze iz svih ezoterinih tradicija.
SEFIROT "STUPA SREDINE"

obred Stupa sredine imao posebnu vanost. Meditacija okiena terapeutskim vrijednostima nadahnjuje se kabalom, a zatim svaka od njezinih etapa odgovara jednom sefirotu. Stojei iii sjedei izvritelj bi morao vizualizirati njih pet keter, daat, tifaret, jesod, malkut dok je svaki od njih pridruen jednoj obojenoj sferi i jednoj toki na tijelu. Ta je operacija bila popraena zazivanjem jednog od imena bogova. U tom trenutku smatralo se kako inici rani primjeuje ili vizualizira val na vrhu svoje lubanje koji krui du njego va tijela prema nekoj tonoj stazi. Napokon, obred je preporuivao da se val da izliti sa svih strana po tijelu i da ude iznutra u kontinuirani val. Bila to su gestija ili stvarnost, nije manje istinito da se pristae esto posvete toj vrsti vjebe. U razdoblju kada su spiritizam i magija fascinirali gomile, doktrine Zlatne zore bile su u savrenoj podudarnosti s ukusom vremena.
LANOVI DRUTVA PRAKTICIRALI SU BROJNE MAGIJSKE OBREDE MEU KOJIMA JE
121
Samuela Liddela MacGregora Mathersa naslikala je njegova ena u sveanoj odjei. Faraon, mag i templar u isti mah sprema se slaviti obred visoke magije.
hvaljujui kojem je mogue zazivati du hove posrednike tijekom teurgijskih se ansi. No za to je znanje potrebna duga praksa. Zato je drutvo veoma strogo hijerarhizirano u tri postupna reda. U prvom gdje neofit postaje jedno za dru gim Zelator, Theoricus, Practicus, zatim Philosophicus ue se opa naela reda odabrana iz nekih obreda kao to je "stup sredine". Postupak zazivanja poi nje u drugom redu od kojeg se praktici ra samo stupanj Adeptus minor. Tu se osim toga pouava "astralna projekcija" koja je trebala omoguiti sljedbenicima da prou druge razine stvarnosti. I na pokon trei red, najtajniji, bio je rezer viran za trojicu utemeljitelja koji su jedini bili osposobljeni da budu u vezi s "tajnim majstorima", teoretski njema kim redom Rue i Kria.
Skandali i svae
Godine 1900. kad su se istaknuti lano vi britanskoga svijeta kao to je pisac Yeats, budui dobitnik Nobelove nagra de za knjievnost, pridruili redu, izbila je kriza. Mathers otkriva nekolicini bli njih kako Westcott i on nikada nisu bili u vezi s bilo kim iz "treega reda" i kako su oni sasvim dobronamjerno izmislili njemaku rosenkreuzersku granu za ko ju tvrde da od nje potjeu. Suoena s tim neodrivim priznanjima Zlatna zora pu ca. Dodajmo tim unutarnjim svaama i injenicu da su osobe bliske tom drutvu bile uhiene zbog prijevare 1901. Tije kom njihova suenja vie je puta spome nuto ime udruge pa je mnogo pristaa poelo sumnjati u nju. Od 1903. ona je na umoru. Oko njezina se naslijea vode estoke svae. Mathers je utemeljio u Parizu bratstvo Alfa i omega kojim e poslije njegove smrti upravljati njegova ena Mina, sestra filozofa Henrija Berg-
sona. Drugi ogranak, Stella Matutina bio je posebno aktivan i stupio je u vezu s Rudolfom Steinerom, utemeljiteljem antropozofije. Zagonetni mag Aleister Crowley, iniciran 1900., utemeljio je vlastiti red, Astrum Argentinum. Zlatna zora e na pokon doivjeti sudbinu koja odgovara
njezinu imenu: sjajnu, ali efemernu. Iako je originalni red nestao, ne raunaju se viestruke i ponovne pojave posvuda po svijetu. Francuska prima vie "hramova" koji to trae, a Thelemic Order of the Gol den Down pojavio se u Sjedinjenim Ame rikim Dravama 1990.
122
Orgijski kultovi i seksualna magija u Astrum Argentinum

Odreeno potomstvo uinilo je od Aleistera Crowleyja jednog od najvanijih magova 20. stoljea. Nedvojbeno zato to je razvrat koji je reklamirao u svojoj opatiji najavljivao seksualnu revoluciju.
odine 1947. neki je ovjek, kojega je ivot ve dobrano naeo, traio od svojeg lije nika morfij kako bi ublaio bol koja ga je nagrizala. Kad je lijenik to odbio, umirui je jo smogao snage i prokleo ga. Nekoliko sati nakon smrti svojega pacijenta umro je i lijenik. Po sljednje smrtno proroanstvo nekog li ka koji je itav svoj ivot, ini se, bio nadahnut vragom. Aleister Crowley je umro, ali njegova je poruka ostala. On nije suvremeni pjeva poput Micka Jaggera, Ozzyja Osbournea (i njegove pje sme "Mister Crowley") ili grupe Iron Maiden koji mu nisu odali poast niti ga spomenuli u svojem djelu u vezi s nekom kompozicijom. ovjek doista ima ime intrigirati tj. fascinirati. Roen 1875. u imunoj bri tanskoj obitelji, poinje studirati u vjer skim ustanovama to ga je zauvijek skrenulo s puta vjere prije nego to je doao na ugledno sveuilite Cambrid ge. Kao bogati nasljednik prekida studij i vodi dendijevski ivot zahvaljujui ko jem se drui s osobama ezoterinoga Londona. Godine 1898. pristupa Zlat noj zori, najuglednijem inicijacijskom drutvu u Velikoj Britaniji gdje susree Brama Stokera, autora Drakule s kojim e dugo ostati povezan. Iniciran pod imenom Perturabo ("izdrat u"), on je toliko zadivio lanove reda da mu je od mah dodijeljen najvii stupanj, Adeptus minor. Tih godina kae da je primio proroku poruku: neka vizija mu je ob javila da e mu se jednoga dana kazivati u pero Sveta knjiga. Onaj koji se jo zove Edward Alexander Crowley postaje sada mag Aleister Crowley ili "ivotinja" - lucifersko ime koje si je volio dati kako bi zahtijevao svoj postupak crne magije. Knjigu zakona za koju se smatra da na javljuje novu religiju kojoj e Crowley biti prorok. Misteriozni lik otkriva mu napokon da je ivio u Kaldeji pod vla u Hamurabija. Dodaje da mu je za datak voditi Crowleyja u organizaciji inicijacijskoga reda koji e zamijeniti Zlatnu zoru. Tako se 1909. rada Astrum Argentinum. Njegovi su obredi bliski onima Zlatne zore. Poput njega Crowleyjevo drutvo novai mukarce i ene s ciljem da ih inicira u magijske obrede zahva ljujui kojima e se moi probuditi u svojem "viem biu". No Crowley doda je seksualnu dimenziju koje nema u matinom drutvu. Uspjeh je bio kao naruen. Crowleyjeva karizmatska linost, fascinacija ko ju vri i na ene i na mukarce, privlae brojne nove lanove. Meutim rijetki se odupiru tiraniji gospodara koji se hvali dugim fazama trapljenja nakon kojega slijede noi razuzdanosti.
Otkria na Nilu
Sljedee godine jo vie uvode Crow leyja u inicijacijski svijet tajnih druta va. Putuje svijetom. U Indiji prakticira yogu i tantrizam koji tei za tim da obuzda seksualnu energiju kako bi se upoznalo "buenje". U Rusiji stupa u vezu sa sektom klisti iz koje je potekao slavni Rasputin. U kontaktu s njima inicira se u orgijastike kultove koji e ga proslaviti. Vrativi se u Europu, stjee imanje u kotskoj nedaleko od Loch Nessa. Ondje prakticira magiju naue nu u obredima Zlatne zore. Glavni do gaaj u njegovu ivotu zbio se 1904. tijekom putovanja u Egipat. Javlja mu se bie nazvano Aiwass i diktira mu
"INI TO TE VOLJA" ILI IZOPAENI RABELAIS

no je preuzeta - barem po imenu - od one Franoisa Rabelaisa koji u svojem Gargantui (1535.) zamilja idealnu za jednicu gdje mladi mukarci i mlade djevojke ive u skladu uz devizu: "ini to te volja". Ali Crowleyjeva thelema ("volja") daleko je od Rabelaisove humanistike utopije. U Knjizi zakona mag potvruje kako su "svaki mukarac i svaka ena zvi
PATIJA CROWLEYJEVE THELEME IZRAV-
jezda", smatrajui tako da ljudska volja mora nai svoj put ba kao to se zvijez da premjeta na nebu. Ovdje intervenira seksualna magija: sjedinjenje suprotnos ti koja se prenosi ljubavlju treba prema Crowleyju omoguiti svakomu da se ot krije i ostvari. To je nain da se legitimira razvrat koji postoji u njegovoj sicilijan skoj opatiji.
123
Orgijski kultovi i seksualna magija u Astrum Argentinum
Nova Opatija theleme

Godine 1919. Crowley reformira Astrum Argentinum sa aicom vjernika i naseljava se na Siciliji na staroj farmi ko ju pretvara u svetite nazvano "Opatija theleme". On ondje nastavlja svoje seksomagijske postupke sve do ekscesa, odvlaei svoju zajednicu prema kolek tivnom ludilu tako to svi pribjegavaju drogi za koju pretpostavljaju da budi os jetila. Orgije se zbivaju u dvorani iji su zidovi bili oslikani zastraujuim likovi ma i luciferskim zvijezdama petokraka ma. Ali jedna od tih crnih misa pret
Mistini peat koji se upotrebljavao tijekom ceremonija u hramovima Astrum Argentinum. Lijevo: Aleister Crowley, "ivotinja" pozira uz vraarsku knjigu ureenu pentagramom. S tim pokrivalom za glavu daje o sebi falinu sliku koja odgovara njegovim orgijastikim postupcima. vara se u dramu. Jedna lan ica umire u zbunjujuim okolnostima. Otad Astrum Argentinum pada i Crowley naputa Siciliju. Nalaze ga za vrijeme Drugoga svjetskog rata kako alje talisman Churchillu, a zatim se hvali da je tvorac engleske pobjede. Kad je preminuo 1947., ezo terini red je ve davno pre stao postojati. Ali uspomena na Aleistera Crowleyja trajno je obiljeila pristae magiie tijekom 20. stoljea.
124
Inicijacijska bratstva afrikih naroda i plemena

Afrika plemena, narodi, sela, drutva zadravaju svoje obiaje u inicijacijskim bratstvima koja tvore jedan od temelja njihova identiteta.
EMA U O P E NARODA U P O D S A -
Zahtjevna inicijacija
Iako veina ljudi poinje pripadati tak vim skupinama u odrasloj dobi, samo manjina napreduje vie prije inicijacije koja ih uvodi u zatvorena bratstva. Kod Bambara inicijacija obuhvaa est stup njeva, a malo ih se ukljuuje u zadnje drutvo kore za ije se lanove smatra da stupaju u vezu s boanstvima. Obred ulaska u ta drutva kopija je obreda ini cijacije kojem je u neku ruku produ ljenje. Te skupine nisu tajne jer se zna za njihove lanove; no njihova se znanja ezoterine naravi nikada ne priopava ju. Primjerice kod Mitsogha ceh Evovi je ceh sudaca. Da bi mu se pristupilo, kandidat treba najprije stei pravo ulas ka koje oznaava elju da ude u brat stvo. Ovaj se mora povui na osam dana za koje vrijeme oni koji imaju naslov
harskoj Africi gdje ivot sva koga od njih ne bi bio obiljeen tradicionalnim ini cijacijskim obredima od kojih je najva niji nedvojbeno onaj prijelaza u odraslu dob. Spolna razlika ima temeljnu ulogu u toj fazi ivota i u trenutku puberteta dogaa se vrlo esto prva inicijacija. Simboliki maleno dijete, smatrano do tada gotovo dvospolcem, postaje mu karac ili ena. Obred sakaenja obilje ava openito taj prijelaz: obrezivanje kod djeaka, ekscizija kod djevojice. esto je popraen povlaenjem izvan sela gdje se mlad ovjek inicira u svoje budue odgovornosti. Za to treba izdr ati sve vrste munih kunji: liavanje hrane, zatvaranje, nanoenje razliitih oiljaka... Na kraju toga tekog razdob lja posveeni prisee da e uvati tajnu o onome to je doivio i da prihvaa novo ime jer, odrastavi, nije vie dijete nekoga para nego lan klana. Zato se esto uvodi u bratstvo, kao to je to slu aj kod Bambara iz Malija, gdje se ob rezani ujedinjuju u komo. Pod vlau kovaa komotigija adolescenti se zadu uju da uvaju mitove i prakticiraju kult predaka titei jedinstvo zajednice. Kod Peula, nomadskog naroda iz zapadne Afrike, kada inicirani poglavar dosegne dob od 63 godine, poziva k sebi sina ili najvjernijeg uenika i daje mu sisati svoj jezik kako bi ovaj stekao njegovo znanje.
Evovi zazivaju Duha rijei, Gebasa-Tsotsu da on da svoje darove buduem po sveenom kako bi imao "talent dobrog govora" koji je potreban svakome ovje ku od zakona. U drugim sluajevima obredi inicija cije stavljaju kandidata na teku kunju. Osim klasinih liavanja on treba poje sti izmet tj. ljudsko meso za koje se smatra da poveava njegovu tjelesnu i duhovnu snagu. Tijekom tih kunji uzi manje droga olakava kontakt sa svije tom bogova. Katkad se iniciranoga poduava u jeziku koji je prikladan za njegov red a nerazumljiv profanima. Maske igraju vanu ulogu oznaavajui funkciju koju preuzima nosilac ili sile kojima se eli okititi. Njihova je vanost takva da ima drutava maski koje tvore specifina bratstva ije funkcije varira ju od naroda do naroda.
POSVEENE UME KAMELEONSKOGA NARODA

lona narod Bassari obavlja ani mistike kultove predaka koji su omoguili tom manjinskom narodu da ouva kulturu staru nekoliko stoljea. Svakih est godina ivot jednog pripa dnika naroda Bassarija obiljeen je prije lazom u novi dobni razred, a najvanija od tih ceremonija je inicijacija adoles centa u odraslu dob. itanje iz utrobe pi jetla odreuje najprije je li mladi Bassari spreman, a zatim se on sueljava s ma skama odraslih s kojima se treba sukobiti
SENEGALU NA VISINAMA FOUTE DJA-
u obrednoj borbi, katkad estokoj uz ri tam pjesama i misterioznih vradbina. Na kraju te kunje procjenjuje se je li di jete dostojno ili nije da zapone inicija ciju. Sveanost u prisutnosti zajednice zavrava i mladi inicirani vode se u svete ume gdje e izolirani od ostatka svijeta nekoliko tjedana ulaziti u dodir s tajna ma njihova naroda. Bassariji su odabrali kameleona kao ivotinju feti, totem ko ji nedvojbeno simbolizira njihovu brigu da pred oima profanih prikriju misteri je svojih temeljnih mitova.
125
Tisuu i jedna funkcija bratstava

Bitna funkcija tih inicijacijskih bratstava jest, kao uostalom posvuda, odravati koheziju grupe, odravati dugotrajnost njezina identiteta i njezine kulture. Ne ka od njih mogu imati i precizniju ulo gu. Kod Mynyanka u Maliju bratstvo Nya zadueno je da titi lanove pleme na od vraanja. U Zairu Yake su dodije lili grupi N'gongi ulogu da stiava i pomiruje duhove predaka. enske gru pe najee su zaduene za to da smiru ju sukobe u sklopu sela ili da privlae
U zemlji Dogonu u Maliju skupina iniciranih na tulama, maskirana u sveane kostime posveuje se obrednim plesovima tijekom seoske sveanosti.
Maska kor, najvii inicijacijski stupanj kod Bambara u Maliju. Nositelji te maske jau na drvenim tapovima za vrijeme inicijacijskih ceremonija.
plodnost na grupu. U 20. stoljeu neka od tih tajnih vjerskih drutava bila su skrenuta sa svoje misije kako bi postala skupine s politikim ciljem; to je sluaj slavnih ljudi-leoparda koji su oborua ni eljeznim kandama razdirali svoje neprijatelje i sijali strah u Zairu. Poglavar, kralj, arobnjak ili jo "ko va", onaj koji je stigao na vrh hijerar hije u smislu kompletne inicijacije uiva u znatnom prestiu. U njemu odjekuje odgovornost da uspostavi vezu izmeu svijeta ivih i svijeta mrtvih i zato ga se ljudi jednako tako boje kao to ga i potuju.
126
Tajna politika drutva

Tajna politika drutva slijede veoma toan koncept, najee borbu protiv neke drave ili protiv neke dominacije koja zahtijeva tajnovitost, prikrivanje, odnosno infiltraciju. Pribjegavajui najee nasilju, ona obino prestaju djelovati kad ostvare cilj. U njihovu sluaju tajna nije konana po sebi, nego vie nuno sredstvo u slubi njihova projekta.

NA SU STARA. SUSREEMO IH ZAPRA VO svaki put kada neke manjinske ideje ulaze u sukob sa slubenom vlau te odaberu rad u ilegali kako bi nametnule svoj nain gledanja. U tom kon tekstu mogu se spomenuti jednako tako sred njovjekovna sekta asasina i nihilisti s kraja 19. stoljea ili dananje teroristike skupine. Svi oni sluili su se svim sredstvima kako bi pot kopali snage svojih protivnika, djelujui u sklopu tajne organizacije kojom su savreno ovladali. Ove su organizacije, suoene s moi koju prokazuju, napredovale u sjeni i od te su situ acije napravili oruje. Iznenadni napad ili aten tat takoer su znaajka tih drutava. Tajna je dakle condicio sine qua non njihove uinkovi tosti. I doista, ako bi se objavile informacije o identitetu njihovih lanova ili njihovim projek tima, bio bi to kraj njihova utjecaja. No tajna ovdje prestaje. Tijekom nasilja grupa se legiti mira preuzimajui odgovornost za svoju akci ju, alei za porazom ili proglaavajui pobjedu. Tonije, ovdje se radi o izrazitom proturjeju jer ustroj tih bratstava u sjeni i identitet nji hovih lanova ostaju za veinu tajna, dok su njihovi ciljevi i njihove akcije daleko od toga da budu skriveni, tovie moraju biti javni. Ta drutva nastoje pokazati svoju mo i oglasiti stvar za koju se bore. Zato se neka od njih slu
Fotografija na prethodnoj stranici: 6. listopada 1951. povorka Ku Klux Klana na festivalu Pleasure Gardens u Londonu. Obred i kostim slue zaplaivanju neprijatelja.
e suptilnim sredstvima. Vie vole zamaskiranost nego tajnu, ona izlau jeftini politiko-kulturni izlog kako bi zaveli eventualni pli jen. Ta strategija obino krije opasne ideje ideolokih skupina ekstremne desnice. No tajna poprima i drugo lice koje je svoj stveno politikim drutvima: lice odreene teatralizacije akcije. Osim toga nita ne plai vie javnost, vlast ili politiki svijet nego ne mo da se razotkriju krivci za neki teroristiki in. Najdrastiniji primjer je dakako atentat od 11. rujna 2001. u New Yorku: inilo se kako prijetnja izvire sa svih strana jer je dolazila od tajne strukture za koju nitko ili gotovo nitko nikada nije uo. Tajna u tom sluaju generira strah; ostavlja dojam da se opasnost moe po javiti svakog trenutka i pogoditi svakoga. Daje grupi potrebnu psiholoku snagu koju zna upotrijebiti. To je stari obiaj. lanovi sekte asasina znali su se ve infiltrirati meu redove svojih neprijatelja kako bi udarili iznutra, a katkad i usred bijela dana, to je sijalo strah i trepet medu kranima i meu muslimanima. Ta teatralna funkcija tajne moe se isto tako izvesti obrednim uprizorenjima namijenje nim impresioniranju publike. To je bio sluaj na starom amerikom jugu poetkom 20. sto ljea kada su se pripadnici Ku Klux Klana po kazivali u kukuljici i bijelim kostimima kako bi zaplaili crno stanovnitvo.
129
Sadraj
Politika drutva vrlo esto napreduju kada dravna ili slubena vlast slabi. Ona se potvr uju kao poluslubena vlast funkcionirajui paralelno sa slubenom vlau. To je upravo bio sluaj kod jednog od najstarijih medu nji ma, Svetoj Vehmi koja se u srednjem vijeku izdigla u okultni sud dijelei i izvravajui pravdu pred carskom vlasti koja je trenutano bila na izdisaju. Kao jamac diskrecije, ali i uinkovitosti, ta je tehnika omoguila nekim tajnim drutvima da u odreenim razdoblji ma postanu prava drava u dravi. Tako se u razdoblju izmeu dva rata drutvo Thule po nosilo da je obrazac nacizma i inspirator Treega Reicha. Kineski je primjer jo frapantniji. Ondje prema staroj poslovici "Slubene vlasti temelje svoju mo na zakonu, narod na tajnim drutvima". Meutim, dogaa se da se oporba sukobi s politikim reimima. U tom sluaju politika drutva spremno postaju subverzivna, orga niziraju ustanke ili pueve: primjera ima od dekabrista do OAS-a, preko Crne ruke ili Cagoule. Tako su meu svim tajnim drutvima poli tika ona koja su oito najvie vrila pritisak i jo danas nastavljaju utjecati na povijesne tokove.
Pred sudom Svete Vehme Rajski vrtovi Starca iz planine i njegovi asasini
133 131
Neprijatelji Crkve, bavarski iluminati.... 137 Revolucionarni ideal karbonara 141 Urota dekabrista Ohrana i crni pojasovi "izmiljaju" svjetsku zavjeru Belle poque nihilista i anarhista Tisuu i jedno tajno drutvo u Srednjem carstvu Opasan nacionalizam Crne ruke Od skandinavske legende do kukastog kria: Thule Urota kagulara
163 165 157 153 147 149 145
Dijabolino carstvo Ku Klux Klana . . . . . 159
Iz sjene na traginu svjetlost: ustae . . . 169 Na Bliskom istoku diskretan utjecaj Muslimanske brae Izgubljeni vojnici OAS-a Terorizam ekstremne ljevice: Izgubljena poslijeratna generacija . . 177 Oruana i ilegalna borba nacionalista. . . 181 Najdublja mrnja: grupice ekstremne desnice Svjetski terorizam al-Qaide
185 189 171 173
Pred sudom Svete Vehme

Opasno bratstvo uzdie se u okultni i svemogui sud kako bi zamijenilo pravosue oslabljene carske vlasti. Tijekom tri stoljea suci Svete Vehme sijat e strah u Njemakoj.
MRU CARA CONRADA IV. HO-
henstauovca 1254. poinje Sveto Rimsko Carstvo Nje make Nacije, razdoblje poli tike anarhije koje zavrava tek dvadeset godina poslije. Tijekom te odsutnosti sredinje vlasti podruni kneevi stekli su veu politiku autonomiju, a gradovi prisvajaju povelje koje im jame slobo du i oprost od svih carskih nameta. San o univerzalnom carstvu koje se identifi cira s kranstvom nestaje. Umjesto nje ga nalazi se samo mnotvo kraljevstava, slobodnih gradova, vojvodstava koje se bore kako bi poveali vlastitu mo. U toj nestabilnoj politikoj klimi rada se bratstvo Vehme (od nizozemskog veem, to znai "ceh" ili "udruga") ili Sveta Veh me jer tvrdi da radi u ime Svete Stolice i Svetoga Rimskoga Carstva, dok joj je zapravo jedini cilj bio da ih zamijeni.
Paralelna...
Sluei kao sud, imajui za cilj odra vanje reda i mira, Vehme je uglavnom sastavljena od porotnika, tj. gradskih magistrata iji se broj nadopunjava la novima plemstva i slobodnih seljaka. Tu zajednicu iji sredinji sud zasjeda u slobodnom gradu Dortmundu tvori e trnaest sudaca (obino sedam plemia i sedam graana). Ali od 15. stoljea u tom su podruju aktivne stotine drugih sudova. Vehme je organizirana po stro goj hijerarhiji: Frohnboten primjenjuju
SVETO CARSTVO POTRESAJU NEMIRI

nalni nemiri koji obiljeavaju "ve liki interregnum" (1254.-1273.) i njegov nastavak pridonose dugo tomu da se car ska vlast liava nasljedne potpore, jamca stabilnosti. Tijekom gotovo dvaju stoljea odrava se praksa rotacijskih izbora prema kojima se na prijestolju Svetoga Carstva izmjenjuju vladari iz razliitih obitelji. U naelu samo tri kue smiju podupirati kandidata za prijestolje: Habsburgovci, Luksemburgovci i Wittelsbachovci koji su
EDOSTATAK SREDINJE VLASTI IREGIO-
Na sudu Svete Vehme ma pravde je kobno oruje koji napada osuenike bez mogunosti opoziva. (Minijatura iz 15. stoljea.)
sami dali devet od deset kraljeva izabranih izmeu 1273. i 1438. Za razliku od ovih slubeno izabranih pokuavaju se name tnuti i drugi kandidati to jo vie slabi autoritet careva. Tim politikim i dinastijskim nemirima pridruuju se pljake na podrujima koja pripadaju kruni to jo vie oteava situaciju. Napokon rubna podruja Carstva kliu polako u francus ku ili talijansku sferu. Tek potkraj srednje ga vijeka Sveto Carstvo ponovno dobiva stari sjaj.
131
Pred sudom Svete Vehme
kazne koje odreuju Freischffen ("slo bodni suci"), dok Stuhlherren ("pred sjedavajui") vode sjednice. Kandidati za funkcije suca nemaju svi iste pobude: neki misle da mogu biti pravedniji od carskih ili crkvenih instancija, drugi se boje Vehme i pokuavaju se zatititi ta ko to se ulanjuju, trei napokon nala ze ondje nezanemariv izvor prihoda jer mnogo je rtava spremno platiti kako bi izbjegli osudu. U tom razdoblju nemi ra vanost Svete Vehme postaje takva da njezinu jurisdikciju 1371. priznaje ak i car Karlo IV.
...i neumoljiva pravda

Procesi poput vijeanja odravaju se u najveoj tajnosti i za onoga tko se pojavi
Charles le Tmraire pozvan je da se pojavi pred sudom Svete Vehme. (Bakrorez prema Georgeu Cattermoleu za Sabrana djela Waltera Scotta.)
pred tim izuzetnim sudom uope nema nade da izbjegne kaznu koja se odmah izvrava. Ako je rije o sitnijim prekr ajima, posebno svaama, vrijeanjima ili brakolomstvu, oni se globe, a ostali se naprotiv kanjavaju najveom okrutnou. Za krae, seksualne zloine, umorstva, krivovjerstvo i vraanje, ali i odavanje sudskih tajni obino se trai smrtna kazna. Osoba osumnjiena za zloin svea no se poziva pred Svetu Vehme i ima est tjedana vremena da organizira ob ranu pozivajui se na svjedoke. Meu tim najee se pribjegava muenju da bi se iznudilo priznanje. Kota, raza pinjanje, opekline od vatre ili uarena smola, otra klijeta..., veina optue nih spremna je sve priznati kako bi iz maknuli estokim mukama po emu je Vehme poznata. Smrtna kazna izvrava se vjeanjem. Poinjeni zloin i odluka suda objavljuju se na stablu objeenoga;
tako se mo Vehme demonstrira pred oima svih. Aktivna tijekom posljednjega stolje a srednjega vijeka Vehme slabi od 16. stoljea s ponovnom uspostavom car ske vlasti s carevima poput Maksimilijana I. (1493.-1519.) i zatim Karla V. Habsburgovaca (1519.-1556.). Kneevi pak svojim podanicima zabranjuju sva ki kontakt s tajnim sudom, koji nakon to se reaktivirao tijekom Tridesetogo dinjeg rata (1618.-1648.), potkraj 18. stoljea napokon nestaje. Iako ne zna mo koliko je osoba Sveta Vehme osudi la, sigurno je da je ta institucija snano obiljeila njemaki mentalitet. Jo po etkom 19. stoljea autori poput brae Grimm u svojim slavnim bajkama opi suju s pomalo morbidnom fascinacijom njezine aktivnosti.
Rajski vrtovi Starca iz planine i njegovi asasini

Njihov ugled upamen po zlu trajao je stoljeima izmeu povijesne stvarnosti i mitologije zloina. Zaklonjeni sirijskim planinama ti su fanatici sijali strah kod monika iz tog podruja.
13. STOLJEU MARKO POLO kr-
stari istokom do Kine. O svojim neobinim dogodov tinama pripovijeda u Knjizi uda svijeta gdje ima odreen broj neo binih, a katkad i zabrinjavajuih pria u kojima, meu ostalim, spominje postojanje zloinakog muslimanskog dru tva iji se lanovi nazivaju "asasini". Odsjeeni u vrstim utvrdama visoko u sirijskim planinama duom i tijelom su odani poglavaru nazvanom "Starac iz planine". Ovaj novai hrabre mladie koje odvodi na skriveno mjesto poznato samo njemu i nazvano "rajski vrtovi". Ondje se odaju uivanjima sa enama i haiom odakle im i ime haain koje su kriari pretvorili u "asasin". Starac im nasilno prekida tu ekstazu i daje im bo de; ako ponovno ele upoznati te uit ke, trebaju smaknuti onoga ili one koje on odredi. Tako pripremljeni lanovi sekte postajali su strani ubojice sprem ni na sve kako bi sluili Starcu iz planine.
Svjedoanstva obojena strahom

Marko Polo nije jedini koji spominje asasine. Ve su se u prethodnom sto ljeu spominjale razne prie o njima. Tako je neki izaslanik njemakoga cara
Sinan, Starac s planine predsjeda prolijevanju vina u ast bogova sekte asasina pod utjecajem haia po kojem su dobili ime (Comeleranova litografija).
133
Fridrika Barbarosse pisao kako na "gra nicama Damaska, Antiohije i Alepa u planinama postoji rasa Saracena koji se u svojem dijalektu nazivaju Heyssessini, a na romanskom segnors de la montana. Takva ljudska rasa ivi bez zakona; jedu svinjsko meso to se protivi saracenskom zakonu i raspolau svim enama, ukljuujui i svoje majke i sestre. ive u planinama i imaju gospodara koji uas nim terorom udara na sve blie ili dalje saracenske kneeve te susjedne kran ske gospodare jer ima obiaj ubijati ih na neobian nain." Sva svjedoanstva idu u jednom smjeru i pokazuju da sekta tero rizira suvremenike. Ovaj osjeaj uosta lom objanjava zato su te prie obojene pretjerivanjima i netonostima: naime lanovi sirijske sekte nikada sami sebe nisu zvali "asasinima". ini se kako su im taj nadimak nadjenuli krani. Me u ostalim sluge Starca s planine nazi vali su se "nizari" ili "nizariti".
Ljudi s planina
Povijest sekte asasina zapravo je neod vojiva od jedne od veih vjerskih stru ja, iitskog islama; ismailizma. Tu doktrinu ponajprije zastupa dinastija kalifa Fatimida u Egiptu. Oni su vladali od 909. do 1171. tvrdei da potjeu od Alija, roaka i Poslanikova zeta te Fatime, njegove keri. No kada 1094. umire Kalif Al-Mustansir, u palai izbi ja pobuna. Njegova zakonita nasljedni ka Nizara udaljuje vezir Al-Afdal u korist njegova mlaega brata. Nizar bjei u Aleksandriju gdje organizira kratkotrajni ustanak. Kako je bio prisi ljen vratiti se, njegov ga je brat osudio da bude iv zazidan. Meutim, odreen broj ismailaca, Nizarovih pristaa, odbi jaju priznati uzurpatora. Oni koje su poeli zvati nizarima uspjeli su osnovati niz autonomnih kneevina izvan Egip ta, oko utvrenih mjesta kao to su ona u Masyafu u Siriji ili Alamut u Perziji to je politiko i duhovno sredite sek te. Iza zidova tih neosvojivih tvrava
organiziraju politika ubojstva svojih protivnika. Gospodari Alamuta razvijali su jednako tako ezoterini nauk koji je od njih inio imame jednake onima po tomaka Poslanika. Odravali su uske veze sa svojom braom u Siriji i potkraj 12. stoljea otpravili su onamo jednog od svojih vjernika, Sinana.
Sirijska tvrava Masyaf smjetena na stjenovitom vrhu jedno je od uporita nizara. Takva utoita omoguavala su asasinima da se dugo opiru svojim neprijateljima.
Sinan, "Starac s planine"

Sinan, neobina, gotovo legendarna oso ba, roen je u Perziji poetkom 12. sto ljea. Pridruio se nizaritima za vjerske revolucije u sklopu ismailizma. Godine 1164. Hasan, novi gospodar Alamuta, jedva doavi na vlast proglasio se pred stavnikom skrivenog imama i u njegovo ime objavio kraj muslimanskog zakona usred Ramadana. Zato kranski teksto vi spominju muslimane koji jedu svi
njetinu. Tu se radi o dalekom odjeku ukinua zabrana vezanih uz ariju. Sinana je Hasan poslao u Siriju u tvravu Masyaf kako bi ondje primijenio novi nauk. Sinan, obrazovan ovjek i odlian strateg, doveo je sektu asasina do vr hunca organizirajui zloine o kojima se nije mnogo znalo. S visine svoje tvr ave slao je svoje mlade sluge da napa daju ne samo kriare koji su kolonizirali dio Bliskog istoka, nego i muslimanske velikodostojnike medu kojima je bio i sam Saladin koji je vladao velikim
134
Po Sinanovu nalogu pristae se ubijaju. Legende stvorene o asasinima uvelike su pridonijele stvaranju mita o kriminalnim fanaticima.
pa iako je teko znati je li legenda koju je donio Marko Polo istinita, ostaje da su pokazivali fanatinu podlonost svoje mu gospodaru, to je jo vie pojaavalo osjeaj zastraenosti kod suvremenika. Asasini nisu oklijevali upotrijebiti me tode infiltracije, kao na primjer protiv sunita Saladina koji se estoko borio protiv njih. Vie puta su asasini, prerueni u muslimanske vojnike pokuavali ubiti ga i umalo nisu uspjeli. Druga zgoda, povezana s nekim arapskim kro niarom jo je izrazitija. Jednoga dana Sinanov je emisar traio da ga Saladin primi nasamo i on je to prihvatio, zadr avi kod sebe svoja dva tjelesna uvara u koja je imao potpuno povjerenje. Saladin, smatrajui se sigurnim, iznena dio se kad je vidio kako pristaju uz iza slanika koji ih je pitao jesu li spremni ubiti svojeg uitelja ako im to naredi Starac s planine. Kada se 1192. nekoliko asasina preruenih u monahe pribliilo Conradu de Montferratu, upravo iza branom za jeruzalemskog kralja, i proburazilo ga, njihov je uspjeh protiv Franaka bio bombastian.
Asasini juer i danas

Sinan umire 1193. Njegovi nasljednici neumorno slijede njegovo djelo. Sekta nizarita bila je aktivna u Perziji sve do pada Alamuta 1256. koji su zauzeli sunitski Mongoli. Sirijske tvrave su se dobro drale prije nego to su kapitu lirale pred napadima egipatskoga sulta na Bajbarsa. Meutim on je asasinima ostavio relativnu autonomiju i koristio se ak i njihovim uslugama protiv nek ih svojih neprijatelja. Nizariti su isko ristili taj mir da bi na istok poslali misionare koji su uspjeli zasnovati za jednicu u Indiji. Vie stoljea odravale
kraljevstvom to se prostiralo od Mezo potamije do Egipta. Tada se sa strahom poinju spominjati prie "o Starcu s planine". Sinanova svemo fascinira jednako kao i to zastrauje. Neki kroni ari ak biljee kako je dovoljan jedan znak njegove ruke pa da se jedan od njegovih pristaa sunovrati u bezdan s vrha njegove tvrave. Ma to bilo, Sinan se distancirao od gospodara Alamuta tako da su ga oni vie puta poku avali dati ubiti.
Minuciozna strategija
Asasini duguju svoje uspjehe svojoj iz vanrednoj organizaciji. lanovi sekte bili su podijeljeni u dvije skupine: da'ii koji su bili zadueni da propovijedaju ismailski ideal i fida'i. Ovaj izraz, koji doslovno znai "onaj koji daje svoj i vot", oznaavao je aktivne ubojice koji su poinjali ubojstva izlaui ivote i bili spremni rtvovati se za svoju stvar. Svi su bili indoktrinirani od djetinjstva,
135
Rajski vrtovi Starca iz planine i njegovi asasini
ASASINI, PRETEE MODERNIH TERORISTA?

metodama koje bismo danas oka rakterizirali kao teroristike. Ta malena skupina izvjebanih fanatinih pojedina ca, spremnih da se rtvuju za svoj ideal, nije oklijevala da napadne politike elite svojega vremena, infiltrirajui se na naj viu razinu, ekajui strpljivo pogodan trenutak da napadnu. Iako se danas ni jedna islamska teroristika skupina slu beno ne hvali njima, moemo vidjeti da se neke od utvrda Hesbolaha nalaze meu bivim nizaritskim posjedima. Nekada
VIE ASPEKATA ASASINI SU SE SLUILI
nje tvrave slue jo i danas. Drugo vano naslijee je u rijeima. Termin fida'i koji je neko oznaavao asasine, danas se upotrebljava kako bi kvalificirao arapske teroriste koji se protive Izraelu. I napokon neki su strunjaci za islam skloni traiti slinosti izmeu metoda al-Qaide i asasina... No asasini su odreivali kao rtve samo visoko rangirane politike i vojne poglavare, ne napadajui nikada podree ne, a jo manje nevine. Iako su uinkovi to irili uas, nisu ni u kojem trenutku prijetili stanovnitvu.
su se veze izmeu pristaa rasutih izme u Sirije, Perzije i Indije. Oni su ubija nje zamijenili produbljivanjem svoje vjerske doktrine. U 19. stoljeu poglavar nizaritske sekte, Assan Ali Sha koji je pobjegao u iranski grad Anjudan, prije nego to je prebjegao u Indiju gdje je uz pomo britanskih kolonizatora okupio vanu zajednicu dobio je od iranskoga aha naslov Agha Khan. Godine 1977. etvrti Agha Khan Karim al-Husaym, daleki nasljednik srednjovjekovnih per zijskih i sirijskih uitelja i nasljednik asasina osnovao je u Londonu Institute of Ismaili Studies.
Agha Khan, koji ovdje posjeuje damiju u Damasku, poznat je na Zapadu po tome to pripada mondenoj kremi. No svoje veliko bogatstvo stavio je u slubu humanitarnih djela.
Neprijatelji Crkve, bavarski iluminati

Pod krinkom slobodnoga zidarstva oni su se doista pokuavali boriti protiv rimskog mranjatva. Kratko postojanje iluminata dat e ipak udesno i romantino potomstvo.
D POJAVLJIVANJA USPJENICE
Dana Browna Aneli i demo ni iluminati su popularni. Ameriki je pisac potku svo jeg romana temeljio na intrigama te sekte koju prikazuje pod misterioznim kutom i ije poetke datira u vrijeme renesanse. Svi inicirani iz toga kruga navodno su dijelili istu vjeru u znanost,
suprotstavljajui se katolikoj dogmi koju su smatrali tetnim praznovjer jem; zato su se oni meusobno nazivali illuminati, "prosvijetljeni" istinskom znanou koja je u suprotnosti s mra kom religije. Prema Danu Brownu naj poznatiji iluminat bio je Galilej, otac astronomskoga teleskopa i estoki pri staa heliocentrine teze. Inkvizicija ga
je potedjela - iako se morao javno od rei potpore i irenja svojih ideja - no druge je Crkva netedimice progonila, muila a zatim likvidirala. Tako su ilu minati navodno nestali iz slubene povijesti. No prema amerikom roma nopiscu "njih je prihvatilo jedno drugo tajno drutvo, bratstvo bogatih bavar skih kamenorezaca, nazvanih slobod nim zidarima". Ne naputajui svoj subverzivni politiki projekt, oni su se navodno "sluili globalnom mason skom mreom da bi proirili svoj utje caj (...) i financirali svoj veliki koncept: novi svjetski laiki poredak utemeljen na znanstvenom razumu." Iluminati su navodno stoljeima imali tajno poli tiko drutvo kujui u sjeni svjetsku zavjeru.
Iluminati
Valja konstatirati da potka romana Da na Browna ne odolijeva provjeri inje nica. Meutim na se pisac ne bez zlobe nadahnuo stvarnim bratstvom koje je djelovalo u germanskom prostoru u stoljeu prosvjetiteljstva: iluminatima. Taj krug utemeljio je 1776. Adam Weis haupt (1748.-1830.), profesor prava na sveuilitu u Ingolstadtu. Gorljivi pred stavnik prosvjetiteljstva, Weishaupt se ne suprotstavlja samo bavarskom kato-
Utemeljitelj iluminata, Adam Weishaupt, pristao je boriti se protiv rimokatolike religije, ali njegova akcija osporava i autoritet drave.
Adolf von Knigge (1752.-1796.), jedan od glavnih iluminata bio je i plodan pisac. Njegovo glavno djelo je traktat O ophoenju s ljudima (1782.).
licizmu koji smatra mranim, nego i razvoju kranskih i mistinih tajnih drutava; to je sluaj zlatne Rue i Kria, a posebno templarske Stroge opserva cije kojim se istinski oduevljavaju nje make elite. U tom kontekstu strogi profesor prava odluuje se takoer os novati tajno drutvo koje e duboko utjecati na elitu svojega vremena, kako bi je obratilo na ideje napretka i razu ma. Weishaupt onima koji su mu se pridruili brzo predlae putovanje u tri stupnja: od "novicijata" oni pristupaju stupnju "minervala", a zatim "pros vijeenog minervala" ili illuminatus mi nora. Na svakoj od tih etapa moraju proitati irok program autora koji su svi predstavnici prosvjetiteljstva: Lessinga, Herdera, Wielanda... Weishaupt se nada da e to tivo uvjeriti iluminate u dobru utemeljenost njegovih ideja. Jer Weishauptov projekt koji je poz navao on sam i njegovi prvi kalfe oku pljeni u "areopagu" nije inicijacijski nego subverzivan: radi se o tome da se obuzda vlast Crkve.
Masonsko presaivanje
Kako bi izgradio svoj red, Weishaupt kao dobar uenik isusovaca crpio je bit svojih referencija iz grke antike; tako je prekrstio gradove u kojima djeluju ilu-
minati: Inglolstadt je postao Eleuzina, Mnchen Atena, Ravensburg Teba... I dostojanstvenici reda su posudili svo ja imena iz grko-rimskog razdoblja: Weishaupt je preimenovan u Spartaka, drui se s Ajaksom, Agatonom ili Tiberijem. Ali regrutiranje stagnira: vie desetaka lanova maksimalno, u najbo ljem sluaju stotinjak 1780... Tada Weishaupt pokuava presaivanje slo bodnog zidarstva u koje je bio iniciran 1777. u mnchenskoj loi Zur Behuts
TEMPLARSKA STROGA OPSERVACIJA

meljili su 1751. templarsku Strogu opservaciju koja je utjecala na njemako slobodno zidarstvo sve do 1780. U po etku ona se svodi na lou Trima stupo vima iji su se lanovi sastajali u Kittlitzu u podruju Dresdena. Njezina je origi nalnost u tome to se oslanja na klasine
amkeit (K razboritosti). Misli da e se tako moi okoristiti masonskom mre om za irenje svojih racionalistikih ideja. Medu prvim novacima primio je vrlo uglednog baruna Adolfa von Kniggea koji je do tada bio lan loe Stroga opservacija. Razoaran razliitim alke mijskim iskustvima, von Knigge se, s entuzijazmom pridruuje iluminatima donosei sa sobom znanje i ugled. Ubr zo postaje utjecajni lan iako je njegov odnos s Weishauptom bio buran: barun predbacuje pravniku njegov preveliki antiklerikalizam, dok bi se on zadovo ljio dobrim deizmom.
ARL VON HUND i ALTENGROTKAU UTE-
masonske stupnjeve vitekih redova nadahnutih templarskom povijeu. To je vrlo kranski red obiljeen velikom duhovnou, a iri se njemakim knee vinama gdje nailazi na estok otpor ilu minata. Nakon von Hundove smrti 1776. i teke krize 1782. red e opstati jo deset godina prije nego to je propao.
"Sveenik", "Regent" i "Magnus Rex"

U istom trenutku bliski neprijatelj ilumi nata, izrazito kranska Stroga opservaci ja doivljava teku unutarnju krizu. Weishaupt i Von Knigge iskoritavaju tu situaciju. Barun je koncipirao niz visokih
138
Neprijatelji Crkve, bavarski iluminati
DOLAR ILUMINATA
Dan Brown tvrdi kako je mlada njemaka demokracija obeana zemlja iluminata. Zakljuujui dokazanu i njenicu kako su George Washingtona i Benjamin Franklin oevi nacije, bili slo bodni zidari, on podrazumijeva kako su mogli pripadati samo tajnom brat stvu. I kao dokaz: novanica od jednog dolara sadrava navodno brojne sim bole, posebno piramidu i istostranini trokut ureen okom. Neki ak odu evljeno tvrde kako lik predstavljen na zelenoj novanici nije nitko drugi nego sam Adam Weishaupt. Meutim valja priznati da je odjek koji je profesor iz Ingolstadta doivio u Sjedinjenim Dravama ravan nuli, posebno poslije poraza njegove organizacije. Navodni "masonsko-iluminatski" simboli mogu se zamijeniti u svojem kontekstu. U 18. stoljeu u modi je egiptologija i ne vida se rijetko da se tu i tamo evocira razdoblje piramida. Prije nego to je postao masonski simbol, trokut ve od baroknog razdoblja oznaava ne samo razum nego... Boga.
SVO JEM ROMANU ANELI I DEMONI
masonskih stupnjeva koji pokrivaju tri stupnja iluminata. Tomu se pridruuju naslovi slobodni zidar, Illuminatus ma jor, Illuminatus dirigens. Von Knigge tu dodaje drugi razred visokih stupnjeva koji vode do areopaga koji upravlja: to su stupnjevi "sveenik", regent i Magnus Rex. Ta konstrukcija je genijalna jer omoguuje iluminatima da u nekoliko mjeseci privuku stotine masona koji su ostali bez Stroge opservacije. Osim to ga omoguuje aeropagu, koji jedini poznaje krajnji koncept bratstva, da sprovodi novu strukturu. Red sada ima blizu tri tisue lanova; utjecajan je ne samo u Bavarskoj, nego i u Austriji, ekoj, Maarskoj. Njegovo regrutira nje je elitistiko jer je crpio iz mason skoga rasadnika koji je to ve bio. Tu nalazimo mnogo dunosnika, bankara, imunih trgovaca, visoko pozicioniranih vojnih osoba pa ak i lanova klera koje je zavarila masonska fasada reda.
Pridruili su mu se slavne linosti: voj vode Sachsen-Weimar i Sachsen-Gotha, Goethe, Herder...
Progon i ilegala
Ali iluminati ubrzo postaju rtve svojeg uspjeha. Njihov uspon prema moi potie jake otpore, posebno odreenih kneeva: Fridrik Vilim, nasljednik pru skoga prijestolja i iniciran u zlatnu Ruu i Kri gaji prema njima tvrdokor nu mrnju. Podupire berlinske mason ske loe koje pripadaju Rui i Kriu kada one 1783. objavljuju rat ilumina tima pod izgovorom da ele "zaustaviti kransku vjeru i uiniti od masonstva politiki sustav". Meutim kriza dolazi iz samog reda: Weishaupt i von Knigge ne prestaju se suprotstavljati u pitanji ma vjere. Umoran od rata, barun na puta iluminate u travnju 1784. Dva mjeseca poslije bavarski knez izbornik
139
Slinost izmeu piramide iluminata (desno) i trokuta na dolarskoj novanici (dolje) dala je povoda glasinama o utjecaju sekte u SAD-u.
Karl Theodor proglaava edikt o zabra ni; iluminate od sada smatraju zloinci ma i svi se progone. Weishaupt mora pobjei iz Ingolstadta; prima ga vojvo da Sachsen-Gotha koji mu prua za titu. Red je na izdisaju; veina njegovih lanova ga je napustila, a mnogi od njih poput Goethea upotrebljavaju se da bi minimalizirali njihov utjecaj u bratstvu. Jo nekoliko godina neki e iluminati nastaviti raditi u najveoj tajnosti. Johann Joachim Christoph Bode (1730.-1793.) najvaniji je medu njima: inicirao ga je von Knigge 1782. i on je proao cijelu hijerarhijsku ljestvicu tako da naslje uje Weishaupta kada je ovaj prisiljen bjeati...
Crna legenda o iluminatima

Bodeova ideja sastoji se u tome da se uvedu skupine iluminata izvan Njemake ekajui da se situaci ja smiri. Odlazi posebno u Fran cusku 1787. gdje utemeljuje francuski ogranak pod ime nom Philadelphes. Ali pothvat propada. Nakon Bodeove smr ti 1793. iluminati su izgubili sjaj. No njihova se povijest ne zaustavlja ovdje. Protiv nici Francuske revolucije, medu kojima je opat Augu stin Barruel (1741.-1820.), ire ideju da su slobodni zidari i iluminati, zalju bljeni u razum i neprija teljski raspoloeni prema katolicizmu stvorili 1789. Teko je vjerovati
kad se zna da filadelfi nisu brojili nika da vie od nekoliko lanova, koji uope nisu bili sposobni za urotu protiv mo narhije. Meutim teza je uspjela; ilumi nati ulaze u povijest tako to su poznati po tome kao mono antikransko dru tvo, gotovo sotonske biti kako je to po dupirao Barruel. Tu je temu spretno preuzeo i iskoristio Dan Brown u svojem romanu. Njegovi iluminati mnogo su toga preuzeli od svojih bavarskih roa ka: racionalizam, kult tajne, subverziju, mrnju prema Rimu i luciferski kult. Meutim Brown eli ispraviti tu zastrau juu sliku za itatelja precizirajui kako Lucifer nije nitko drugi nego "onaj koii nosi svjetlost" to je slika koju iluminati vole. vor je svezan, ali tragovi su zamr eni. Od Weishaupta do Dana Browna. od iluminata do iluminata ostaje napo kon samo zajednika sudbina: poraz po kuaja smiljenog da se prosvjetiteljske vrijednosti uspostave urotom...
140
Revolucionarni ideal karbonara

Karbonari, liberalni urotnici organizirani u tajna drutvo cvjetaju u Europi u prvoj treini 19. stoljea irei nezadriv zamah reformi.
OBJEDA! SMRT TIRANIJI! IVJELA
sloboda!" U Italiji koja je poetkom 19. stoljea jo ras cjepkana tim parolama kar bonari pozivaju na ujedinjenje svojih zemalja. Njihovi klevetnici, estoki pobornici apsolutizma vide u njima neprijatelje poretka i boanske pravde za koje su doputena sva sredstva: "umorstvo, otrov, krivokletstvo". Knez Metternich, austrijski kancelar, spretan strateg i zakleti neprijatelj karbonara usporeuje to tajno drutvo s kugom "koja napada temelje drutvenoga po retka i tvori prijetnju za sigurnost prije stolja i mir naroda". Karbonarski pokret ima ime uzbuniti sklad europskih monika koji su neprijateljski raspolo eni prema svakom obliku zahtjeva li beralne orijentacije, jer svaki inicirani prisee da e posvetiti tj. rtvovati svoj ivot kako bi pobijedila naela slobode, jednakosti i napretka. Dobar dio kar bonara izaziva isto tako najgori strah kod svih pobornika apsolutizma: go dine 1820. Be rauna da ih ima vie do 800 000 samo u Kraljevstvu dviju Si cilija. Karbonari, prisutni u vojsci, na vanim poloajima dravne uprave uinkovitom propagandom podupiru nezadovoljstvo i stalne nemire. Talijan ski karbonarski pokret javlja se u vrijeme kada napoleonske vojske dominiraju Europom. Prva antifrancuski raspolo ena bratstva raaju se pod pokrovi teljstvom talijanskih asnika koji su uspostavili vezu s udrugama francuskih urotnika koje su se takoer suprotsta vile carevu jarmu. Kraj napoleonske do
minacije ne znai i kraj karbonarizma. Karbonari e se okrenuti protiv novih vladara i Austrije koja od Bekog kon gresa 1815. dominira velikim dijelom poluotoka. Pogoeni nejednakou, oni nimalo ne napreduju i masovno privla e lanstvo iskoritavajui nezadovolj stvo graanstva suoenog s ogranienjem vlasti, novim carinskim barijerama i porastom kriminala. Njihov novi kredo je nacionalno jedinstvo: Liberi non sarem se non sima uniti! ("Bit emo slobodni samo ako se ujedinimo!"), uzvikuje romantini pisac Alessandro Manzoni. Pobuna je na vrhuncu i tajna organizacija hitno stvara prvi projekt ustanka u crkvenim dravama, u Macerati u lipnju 1817. Urotnici pred voeni velikim metrom Giacomom Papisom koriste se sudjelovanjem sta novnika grada. No stvar se izjalovi jer su urotnici bili izdani, uhieni i utam nieni, a zatim osueni na najtee kazne.
Na sastanku talijanskih karbonara nadmeu se tenjama za neovisnou, a novoiniciranih ima na tisue (bakrorez Johna Murrava, 1821.).
CVJETANJE TAJNI
Piramidalna "sekta"
Pristae "sekte" karbonara sastajale su se u venditama ("sastanci karbonara"). Kako bi se zatitili od opasnosti da se umijea policija, ove vendite nisu imale nikakve meusobne veze pa je tako pro matra kojeg je poslao Metternich mo ga rei: "Ovi pripadnici sekte razliitih miljenja i naela meusobno se proka zuju i vjerojatno bi bili spremni sutra uzeti oruje jedni protiv drugih." Ven dite su okupljale dvadesetak iniciranih koji su si nadjevali znakovita imena
nakon Napoleonova pada u Eu ropi potaknula je stvaranje brojnih sub verzivnih tajnih drutava liberalne ili nacionalne orijentacije. ak i u Italiji karbonerija je vezana uz druga drutva koja katkad i apsorbira. Tako gvelfi ili "prijatelji slobode" utemeljeni u Rimu 1813. slijede sline ciljeve poput kar bonara i izjavljuju: "Doi e dan kad e talijanski narodi, sada jo robovi, svrgnu ti jaram stranca." Tu su jo "adelfu" u Piemontu, "filadelfi" i federati italiani u Lombardiji. U suprotnom taboru vie se tajnih drutava bori protiv karbonara:
PSOLUTISTIKA REAKCIJA KOJA SLIJEDI
141
142
poput "Osloboenje zemlje", "Seoska sloboda", "prijatelji Tarquinije" ili "Svjetlost u noi". Inicirani su snano militarizirani morali u svakoj prilici raspolagati orujem na kojem je bio iskovan amblem drutva, mrtvaka gla va. Osim toga morali su se pokoravali strogom moralnom kodeksu koji je za branjivao pie, preljub i bogohuljenje. Venditama iz iste pokrajine upravljala je alta vendita, "visoka vendita", a svaka od njih bila je pod nadzorom vrhovne uprave visoke vendite. Karbonerija,
Milanski domoljubi, svi lanovi karbonerije uhieni su 1820. Austrijska represija bit e estoka (gravura iz 19. st.).
DRUTAVA
calderari ("kotlari"), trinitarci ili decisi, lopovi kojima upravlja neki raspop, a i je maskirane postrojbe siju strah i trepet po zemlji. Zatim tu su lanovi "Mlade Italije" koju je utemeljio bivi karbonar Mazzini i koji e preuzeti baklju tali janskog jedinstva. Drugdje u Europi karbonarski ideal proima protivnike ap solutizma. U panjolskoj gotovo 40 000 karbonara prati generala Riegu koji marira na Madrid u nadi da e dobiti ustav. Unato njegovu neuspjehu, uspo mena na taj pokret obiljeava duboko sjeanje protivnika sve do proglaenja panjolske Republike 1931.
MUENITVO ETVORICE NAREDNIKA U LA ROCHELLEU

1822. osujetilo ustanak u La Rochelleu uhitivi etvoricu narednika 45. bojne pukovnije. Otkriva se kako oni pripadaju francuskom ogranku karbo nara koji se bori protiv apsolutistike vlasti Luja XVIII. U Francuskoj vlada ile galna oporba kraljevskoj vlasti: orga niziraju se tajna drutva koristei se nezadovoljstvom drutvenih klasa pro tivnica reakcionarnoga reima restau racije. Osim u slobodnom zidarstvu drutva se stvaraju u redovima bonapartista koji utemeljuju "Crnu iglu",
RANCUSKO PRAVOSUE JE 21. RUJNA
"Francuski bazar" ili "Sotonski filozofsko drutvo". Francuska karbonerija uteme ljena 1821. prema modelu njezine tali janske roakinje se oslanja na gotovo 30 000 iniciranih rasporeenih u ezde set departmana ujedinjenih oko revolu cionarnog ideala i trobojnice. Urote potaknute u Saumuru ili Belfortu su osu jeene. Smrtna kazna protiv etvorice straara odjeknula je u tisku i od njih uinila "muenike slobode". Francuska karbonerija nee preivjeti taj konani udarac, ali velik broj politiara obrazo van je u "venditama".
roena u napuljskom kraljevstvu, osva ja cijeli poluotok. Njezina uprava se postupno uspostavlja u Genovi, pa u Parizu pod zatitom talijanskog urotni ka u izgnanstvu Philippea Buonarrotija. Unato krajnjem frakcionarstvu i katkad udaljenoj upravi, vendite tali janske karbonerije okupljaju se oko do moljubnog ideala i obreda koji su dijelom nadahnuti onim masonskih loa.
Od poniznog karbonara do "velikih izabranih"

lanovi svake vendite, nazvani i "dobri roaci" sastaju se u Baracci, etverokut noj strogo ureenoj dvorani koja je tre bala podsjetiti na skup karbonara u umi. Tri udarca sjekirom po panju ot varaju sastanak koji je uvijek pod zatit om svetog Teobalda, zatitnika rudara. Ispod velikog raspela rasporeeni su obredni predmeti na bijelom platnu: posude u kojima gori ugljen, voda, sol, zemlja, listovi, zelene grane i suhe gran ice, kruna od trnja, lanena nit. Tri vrpce podsjeaju na boje drutva: plava vrpca koja znai nadu da e se osvojiti nebo, crvena vrpca koja podsjea na pravu vjeru koja izlazi u obliku jeziaca vatre na apostolima i crna vrpca kao simbol milosra, alosti, pakla. Reija ceremonija inicijacije u razliite stup njeve nadahnjivala se istodobno borba ma za nacionalnu neovisnost i prizorima iz Kristove muke. Tako su "veliki metri veliki izabrani" trebali prisustvovati rekonstrukciji razapinjanja na kri dvojice lupea simbolizirajui sudbinu rezerviranu za izdajice karbonarizma. Kandidat je gol do pasa, zavezanih oi ju bio svilenom uadi vezan za kri ka ko bi ondje primio "posveene stigme".
Bories, Raoulx, Gaubin i Pommier, "etvorica narednika iz La Rochelle" optuena za urotu protiv Luja XVIII. spremaju se popeti na lomau.
143
Alegorija plebiscita iz 1870. koja gleda kako se Talijani izjanjavaju za talijansko jedinstvo. Trebalo je vie od pola stoljea borbe da bi se to ostvarilo.
Uz pomo igle utisnuli su mu tri znaka na desnu ruku, sedam na lijevu i tri na lijevu dojku. Kad su mu s oiju skinuli povez namoen krvlju, morao je sudje lovati u borbi uprilienoj izmeu pobornika njihove stvari i protivnika preruenih u njemake vojnike. Prima se u svoj stupanj kad mu je hrabrost dokazana i pobjeda osigurana.
Propale revolucije 1820. i kraj karbonara

Karbonari su doivjeli trenutke slave u Kraljevstvu dviju Sicilija i u Piemontu izmeu 1820. i 1821. kada su se eskadroni vie karbonarskih asnika po bunili uz pokli "Bog, kralj i ustav!" prisilivi u noi 7. srpnja 1820. Fer dinanda IV. da prihvati ustav. Karbonarska zastava vije se na vijenici, a general Guglielmo Pepe na elu vojske od 20 000 boraca trijumfalno ulazi u Napulj: poglavare sekte zasipane cvije em u prolazu prima sam princ nasljed nik. Tisue karbonara prolazi ulicama grada istiui plavu, crvenu i crnu kokardu tajnoga drutva, a vendite se ire. U Piemontu "ugljenari" osnaeni zbog potpore kneza nasljednika Karla Alberta Savojskog isto tako uspijevaju nametnuti ustav. Meutim te su pob jede kratkotrajne. I Ferdinanda napuljskoga i Carla-Felixa, sardinskoga kralja, podupire u Torinu Austrija koja im prua snanu pomo kako bi se okonao pokret ustanika. Karbonari su dakle rtve posebno teke represije: smrtne kazne ili doivotna tamnica tako su brojne da je karbonarizam gotovo potpuno sruen. U Torinu Car lo-Felix urno objavljuje edikt koji za branjuje dunosnicima i vojnicima da
sudjeluju u bilo kojem tajnom drutvu. Dekret titi od "duha zavoenja sekte" iji se nauci "protive javnom dobru" i predvia smrtnu kaznu za svakoga tko se pridrui karbonarima. I napokon glavni poglavari koji nisu mogli pobjei
utamnieni su u Austriji u zlokobnom zatvoru Spielberg. Ondje su skonali izolirani u vlanim elijama, u okovima lieni svake brige. Karbonarizam se de finitivno gasi s razdobljem Risorgimenta i ostvarenjem jedinstva Italije.
144
Urota dekabrista
Poetkom 19. stoljea najsjajniji asnici ruske carske garde nadahnuti romantinim i nacionalnim zanosom tvore tajno drutvo kako bi sruili reim Romanovih.
ZORU 14. PROSINCA 1825. DOK SU
se carske postrojbe priprema le na prisegu novom caru svih Rusa Nikolaju Pavloviu, bra tu pokojnog Aleksandra I., malena skupina asnika izaziva paniku na Se natskom trgu u Sankt Peterburgu. Na pokli "Nikolaj otima!" uspijevaju u nekoliko sati izolirati vladara i okupiti pobunjene pukovnije oko kipa Petra Velikoga. Vijest se iri brzinom munje. Ubrzo dolazi narod, masovno spreman sudjelovati u pobuni. Za pristae revo lucije sve su nade doputene. Meutim loe pripremljeni estoki asnici daju se prijei. Garda tope nogama dajui caru vremena da se organizira i da uzvrati protunapadom. Daje zapovijed da se puca po urotnicima. Pobuna je krvavo uguena, a voe su najveim dijelom uhieni. To je kraj "Drutva sjevera", tajne udruge koja je pripremala ovaj pokuaj dravnog udara. Nekoliko dana poslije, 28. prosinca, posljednji udar dolazi od srodnoga "Drutva juga" koje zauzima grad Vasilkov i poinje mari rati prema Moskvi. Meutim ondje car ske postrojbe jo lako izlaze na kraj s njim. Razoarani buntovnici stupaju is pred topova samo s bajunetom u ruka ma: "Poginut emo," kau oni, "ali kako e to biti lijepa smrt!"
Ruski pisac Aleksandar Pukin, uznemiren zbog svojih liberalnih ideja, prisustvuje sastanku dekabrista u Kamenici 1825. (duborez D. Kardovskoga, 1934.).
Buntovna inteligencija
"Ima karbonara i u Sankt Peterburgu!" dobacio je Metternich caru Aleksandru I. koji je malo bio u nevjerici. Nita ni je davalo naslutiti kako su najvei rodoljubi medu plemstvom ruske garde bili pod utjecajem revolucionarnih ideja
kojima je tada obilovala zapadna Euro pa. No tijekom akcija protiv Napoleona ruski asnici su bili primani u intelek tualnim krugovima Pruske ili Francu ske. Neki su ak inicirani u masonske loe koje su bile snano obiljeene ide jama prosvjetiteljstva i Francuske revo lucije. Vrativi se na rodno tlo, lanovi te mlade inteligencije nisu vie mogli
zadovoljno gledati carevu apsolutisti ku vladavinu ili ropstvo nametnuto seljacima. Uglavnom se okupljaju u knji evnim krugovima odakle se ire sub verzivne pjesme koje tajno krue. Zatim osnivaju tajna drutva u reformistike ili revolucionarne svrhe: "Drutvo rus kih vitezova" ili "Unija istinske i vjerne djece domovine" koja se dijeli u "Dru tvo sjevera" i "Drutvo juga". Nain funkcioniranja preuzet je od masonskih loa s tajnim obredom, prisegom na vjernost i podjelom u tri stupnja. Inici rani - u prvom stupnju - obavijeten je o velikim ciljevima organizacije, "mu karci" u drugom stupnju - imaju
145
Urota
dekabrista
VASILKOVA DEKLARACIJA
uasnutom narodu Vasilkova objavili svoj katekizam: "U Ime Oca, Sina i Duha Svetoga! (...) - Koja je vlada slina boanskomu zakonu? - Vlada koja ne poznaje cara. Bog nas je sve stvorio jednakima i kad je Spasitelj doao na Zemlju odabrao je svoje apostole meu malima, a ne meu velikima i carevima. - Zar Bog ne voli careve? - Ne. On ih je prokleo kao tlaitelje naroda. Bog voli ljude. - to na sveti zakon zapovijeda ruskom narodu i vojsci? - On nam zapovijeda da se pokajemo za nae ropstvo, da se pobunimo protiv tiranije i ugnjetavanja, da prisegnemo da e uvijek biti samo jedan jedini kralj na nebu i na zemlji, Isus Krist, na Gospodin.
EKABRISTI SU 31. PROSINCA 1825.
pristup tajnim planovima", dok ute meljitelji i duhovni poglavari tvore naj vii stupanj - onaj "bojara". Svaki lan mora se isticati uzornim privatnim i votom, koji iskljuuje kocku i pijan evanje te iskoritavanje robova. Tu se nalaze najsjajniji duhovi onoga vreme na: pjesnik Riljejev, gardijski asnik Batenkov, urednik Selimanovski, skla datelj Glinka i mladi i sjajni Pukin.
Duh decembra
Kad je jednom bila uguena buna onih koje su zvali dekabristi "decembristi", car Nikolaj se sam pobrinuo za velik broj ispitivanja. ak ni pod muenjima nisu priznali. Njihov cilj, kao to e tvrditi
tijekom procesa, bio je da ustanove slo bodu tiska i vjere, da ukinu ropstvo, da ukinu monopole, uspostave javnost sudskih postupaka, stvore "minimum egzistencije", stvore "zastupniki dom naroda". Sve se to smatralo revolucijom i ubijanjem reima. Nije trebalo mnogo pa da se urotnici osude na najtee kazne: degradacija i smrtna kazna za voe, osu da na robiju za stotinjak drugih. No oni nisu poricali svoj estoki entuzijazam ni na lomai ni u ledenim sibirskim ravni cama gdje su preivjeli utemeljili kole namijenjene uenju djece seljaka. "Na pothvat", priznao je Batenkov, "bio je pokuaj politike revolucije, prvi u Rusi ji (...). Glas slobode uo se samo neko liko sati, ali se uo."
14. prosinca 1825. dekabristiki ustanak u Sankt Peterburgu doivljava poraz pred postrojbama koje su ostale vjerne novom caru Nikolaju I. (Kuzmieva slika).
Ohrana i crni pojasovi "izmiljaju" svjetsku zavjeru

Da bi se borili protiv ilegalnih teroristikih skupina koje prijete Rusiji, caristika vlast e upotrijebiti ista oruja kao i njezini neprijatelji opremivi se opasnom i posebno uinkovitom tajnom policijom.
AR ALEKSANDAR II. 13. OUIKA
1881. u koiji prolazi ulicama Sankt Peterburga kadli eks plodira bomba ozlijedivi koijae i zapregu. Vladar koji je udom
ostao neozlijeen uspijeva se izvui iz koije. U tom trenutku neki ovjek izla zi iz gomile i baca caru pod noge bom bu- Snaga eksplozije je takva da su mu od oka utrnule noge; umire kad ga pokuavaju odvesti u Zimski dvorac... Nakon istrage koja je voena uz veliku halabuku, ubojice su otkriveni: radi se o lanovima tajne teroristike udruge "Volja naroda". Odmah sueni i progla eni krivima objeeni su u mjesecima
poslije atentata. U tom dramatinom kontekstu novi car Aleksandar III. od luuje reorganizirati sve ruske obavje tajne slube koje su do tada ovisile o treem odjelu ministarstva unutarnjih poslova. Zamjenjuje ih specijalnom taj nom policijom Ohranom.
Nove tehnike
Ta policija uvodi novine koristei se znanstvenim metodama. Njezini se la novi pomno biraju i trebaju ovladati mnogim borbenim vjetinama od skija nja do umijea deminiranja. Pomno se upisuju njihove fizike i intelektualne sposobnosti kako bi ih se najuinkovitije
Zagonetni monah Grigorij Jefimovi Rasputin, fotografiran u prosincu 1912. postaje ubrzo simbolom pokvarenosti carskoga dvora.
RASPUTIN, SIVA EMINENCIJA CARA

stvenika pravoslavne crkve, lano vi Crnih pojasova, uvode u carski dvor tajanstvena monaha demonskog ugleda, nazvanog Rasputin ("razuzdan"). ovjek zabrinjavajua izgleda bio je u mladosti lan klista, tajne vjerske sekte iji pristae prakticiraju orgijastine kultove. Zrai velikom kariz mom koja fascinira sve koji mu se pri blie. To je dar koji su mislili iskoristiti Crni pojasovi kako
OETKOM 20. STOLJEA DVA DOSTOIAN-
bi nametnuli svoje ideale na najvioj razi ni. Rasputin se brzo pokazao nezamje njivim za cara Nikolaja II.: savjetnik, vidovnjak, prakticira medu ostalim hip nozu kojom je nekoliko puta lijeio care via Alekseja koji je bolovao od hemofilije. No njegovo ponaanje o kojem se naveliko govori - pripisuju mu vezu s caricom - njegov sve vei utjecaj u poli tikom ivotu, njegova pohlepa i egoizam uinili su ga napokon nepoeljnim u oi ma njegovih zatitnika. Godine 1916. Crni pojasovi organiziraju njegovo uboj stvo. Otrovan, izreetan mecima, baen je u Nevu. Onaj kojeg se katkad smatralo vragom umro je zato to je predobro igrao svoju ulogu.
moglo upotrijebiti u zadacima koje e trebati izvravati. Osim toga svi lanovi Ohrane podvrgnuti su strogoj obuci ti jekom koje se upoznaju s politikim "znanostima". Nema ni jedne skupine, ni jedne mree, ni jednog smjera ideja koji im uskoro nee biti poznati. Terori stika opasnost trai nove metode borbe pa oni rade po fotografijama pretpo stavljenih lanova tih skupina, sastavlja ju metodiki dosje analizirajui svaki od atentata. Ohrana e se posebno ista knuti u uasno uinkovitom pribje gavanju dvostrukim agentima, to je jedino sredstvo te tajne policije da raz otkrije intrige tajnih grupa. Jedan od najboljih agenata Ohrane zove se Ro man Malinovski. On se uspio ubaciti u redove sindikalista i "dopustio" je da ga izaberu za zastupnika u skuptinu Dumu 1912. Blizak je s Lenjinom, javno brani boljevistike ideje, dok potjano pribavlja obavjetajnim slubama mno tvo izvjea koja se odnose na kretanja revolucionarnih skupina u koje se infil
trirao. Velike plae osiguravaju vjernost tih agenata. No tijekom godina organi zacija je poela pokazivati tendenciju da postane drava u dravi koja se koristi sredstvima svojih neprijatelja. Tako neza dovoljna reformama premijera Stolipina koje smatra preliberalnima naruuje nje govo ubojstvo 1911...
Jedan od dosjea carske tajne policije. Medu brojnim revolucionarima o kojima su agenti Ohrane imali dosjee prepoznaje se (gore) Leon Trocki.
Izmiljene "svjetske urote"

Iz Ohrane je isto tako potekla naj slavnija krivotvorina 20. stoljea: Pro tokoli sionskih mudraca. Dokument je sastavljen u Rusiji 1903., ali proizlazi iz francuskog ogranka organizacije kojom upravlja Petar Ivanovi Rakovski. On je uostalom lan druge jedne tajne or ganizacije, reakcionarne, ksenofobne i antisemitske: Crni pojasovi. Ona je sebi dala u zadatak da obrani rusko carstvo od svake liberalne evolucije. Od uboj stva Aleksandra II. valovi pogroma za pljuskuju carstvo; idovi su rtveni jarci jer nemaju mogunosti da se brane. Oh
rana i Crni pojasovi nastoje opravdati antisemitizam objavljujui tekst Pro tokola. Taj dokument, za koji se smatra da je pripadao nekom visokom mason skom dunosniku, potvruje kako neka tajna skupina sastavljena od idova ku je zavjeru i sprema se ovladati svijetom infiltrirajui se u sve organe vlasti. Umi jeala se navodno i u slobodo zidarstvo da bi lake prola neopaeno. Iako je knjiga samo splet lai i mukotrpnog ra da, brzo je doivjela golem uspjeh. Teza o idovsko-masonskoj zavjeri dugo je bila prisutna u europskim duhovima. Iako Ohrana i Crni pojasovi nisu pre ivjeli burne dogaaje 1917., ostavit e zloinaku avet tajnog imaginarnog drutva.
148
Belle poque nihilista i anarhista

Potkraj 19. stoljea sjena terorizma lebdi nad Europom. Grupice slobodarske ili nihilistike orijentacije napadaju graansko drutvo s orujem u ruci.
RA ANARHISTIKOGA TERORIZMA
koja je zapalila Europu iz Belle poque otvara se u Sankt Peterburgu gestom bogate i lije pe Vere Zasuli, lanice tajnog drutva Zemlja i volja (Zemlja i sloboda). Ona 5. veljae 1878. puca na generala Trepova, gradskog policijskog prefekta poznatog po ekspeditivnim i ok rutnim metodama, odgovornog za bievanje desetaka buntovnih studenata od kojih je jedan bio lan tajne organizacije Zemlja i sloboda. Iako je bila proglaena kri vom, mlada ena je osloboena uz odo bravanja gomile. To tjei one koje zovu narodniki, studente i intelektualce nihi liste koji ele napustiti gradski i graan ski ivot kako bi promicali emancipaciju ruskih seljaka. Car Aleksandar II. poznat po liberalnim idejama, koji je ukinuo ropstvo 1861., nije manje sup rotstavljen tim agitatorima za koje or ganizira represiju.
Nekoliko primjera anarhistikih bombi koje su sluile u atentatima to su ih osujetile snage reda i koji se danas uvaju u Muzeju policije u Parizu.
Volja naroda ubija cara

Najradikalniji iz skupine Zemlja i slo boda nalaze se u sklopu kruoka Slobo da ili smrt, zatim u tajnom drutvu izrazito teroristikih ciljeva Narodnaja volja (Volja naroda). Pripadnica Vera Figner svjedoi o strogosti upisivanja medu narodnike: "Svaki lan se sveano obvezao da e posvetiti svoje snage re voluciji, da e zbog nje zaboraviti krvne veze, osobne simpatije, ljubav i pri jateljstvo; da e dati svoj ivot ne tedei
PROGRAM MEUNARODNE BRAE

drutvo koje e ojaati meuna rodni savez socijalistike demokracije. Taj tajni organ ima za cilj "pomagati ro enje revolucije" i organizirati stoer namijenjen "da slui kao posrednik iz meu revolucionarne ideje i popularnih instinkta". Udruga meunarodne brae eli u isti mah univerzalnu, socijalnu, filozofsku, gospodarsku i politiku revo
ODINE 1868. BAKUNJIN STVARA TAJNO
luciju (...). Parolama "Mir radnicima", "Sloboda svim ugnjetavanima" i "Smrt gospodarima, eksploatatorima i skrb nicima svih vrsta" elimo unititi sve drave i sve crkve (...) kako bi svi ti mili juni jadnih ljudskih bia, prevarenih, ugnjetenih, muenih, iskoritavanih, os loboenih svih svojih slubenih i uslu nih upravljaa i dobroinitelja udahnuli napokon potpunu slobodu.
149
150
nita; da nema nita to pripada samo njemu i da e se odrei vlastite volje." Volja naroda ne preputa nita sluaju. Izvrni odbor od deset do dvadeset oso ba strogo kontrolira otprilike petsto lanova podijeljenih u dvije skupine, upravljai s jedne strane, "meso za zav jeru" s druge. Volja naroda provodi sve vie brze i silovite akcije od 1878. do 1880. ubijajui asnike andarmerije, generale i kneeve po krvi i napokon 13. oujka 1881. samoga cara Aleksan dra II. U cijeloj Europi slobodoumni pobornici estoke akcije vide u tom atentatu pobjedu koja im otvara put.
bombe i drugi eksplozivi. "Pljakajte, palite, unitavajte, upropatavajte, is tite!" proglaava Radnika ideja 1888.
Godine terora
Od propagande injenicama do terora samo je jedan korak koji neki francus ki anarhisti prelaze poslije ruskih nihilista 1882. Prva bomba eksplodira u luksuznom kabaretu u Lyonu. Zatim slavna Crna banda iz Montceau-les-Minesa gomila prijetnje poslane uglednim graanima, provale u liturgijske objek te, paljenje kapelice... po cijenu tekih kazni zatvora. Te akcije izvelo je neko
liko loe organiziranih bandi, tj. izoli ranih pojedinaca koji nalaze prigodne supoinitelje medu anarhoidnim sim patizerima: Ravachol, Emile Henry, Au guste Vaillant ili Talijan Santo Caserio koji je noem ubio francuskog pred sjednika Sadija Carnota 24. lipnja 1894. Na meunarodnoj sceni austrijska cari ca Elizabeta, talijanski kralj Umberto I. i predsjednik SAD-a McKinley padaju
"Propaganda injenicama"
Tijekom tog desetljea od 1870. do 1880. anarhistiki europski pokret pomalo se odaleuje od radnikih organizacija ko je su komunisti uvelike monopolizirali. Neki pobornici anarhije, nepovjerljivi prema revolucionarnom autoritarizmu, to su ga razvili marksisti, povlae se u manjinski i ilegalni aktivizam zadrava jui "propagandu injenicama". Radi se o tome, pie Kropotkin u le Rvoltu od 25. prosinca 1880., da se daje prednost "trajnom revoltu rijeju, pismom, bo deom, pukom, dinamitom (...), sve mu to nije legalno". Talijanski anarhisti Cafiero i Malatesta prvi su primijenili taj oblik antiautoritarnoga prepada. Godine 1872. stvaraju tajnu organizaci ju koja podupire sporadine ustanke: Talijanski komitet za revoluciju. U travnju 1877. na elu tridesetak naoru anih militanata zauzimaju selo Lentino gdje spaljuju opinske arhive, dijele oruje i prihod od poreza. Budui da nije imao potporu naroda, taj je poku aj propao. Unato Malatestinu porazu, propa ganda injenicama ima lijepu perspek tivu. Londonski kongres 1881. slubeno je preporuuje dok anarhistiki tisak u svojim "znanstvenim" rubrikama ob javljuje razraene recepte "antiburujskih proizvoda": zapaljivi materijali,
U atentatu anarhista na kazalite Liceo u Barceloni 7. studenoga 1893. poginulo je 20 ljudi. Mjesec dana poslije Augsute Vaillant baca bombu na zastupniki dom.
takoer kao rtve anarhistikih aten tatora. U Rusiji tajne grupice "Crna za stava" i "Bez povoda" propovijedaju kampanju nemilosrdnog terora protiv buroazije. Napadaju poslodavce, aristo krate, efove, broj eksplozija na elitnim iavnim mjestima kao to su kavane, ka zalita, trgovine i restorani poveava se. Posvuda je represija neposredna i bez opoziva. U Francuskoj Parlament izgla sava poznate zakone protiv slobode koji su se ubrzo nazvali "zloinakim zakon ima", a pravosue montira spektakularni "proces tridesetorici", ime je odzvonilo revolucionarnoj aktivnosti na francus kom tlu.
BANDA NONIH RADNIKA

nika pod vodstvom istaknutog Alexandrea Jacoba zapljuskuje francuske pokrajine praznei bogate stanove sve enika, sudaca ili vojnih dunosnika te zaobilazei one "korisnih" graana: lije nika, arhitekata ili pisaca. Desetina plije na od 156 registriranih kraa u tri godine slui za financiranje anarhistikog tiska. Banda Alexandrea Jacoba potpuno je raskrinkana 1903. Proces postaje tribuna anarhistikom banditu koji uzvikuje: konitima i velik broj pobornika se okre nuo tajnoj akciji: "Od toga dana" po tvruje neki manifest u lipnju 1874., "svaki e eksploatator, svaki besposliar koji ivi od rente, svaki kapitalist, para zit i hedonist koji e se, uvjeren da nee biti kanjen, kako mu to obeava dra va, ogrijeiti o nas tekom uvredom ili prekriti naa prava, pasti pod udarci ma nevidljive ruke." Na margini saveza
KO 1900. GODINE BANDA NONIH RAD-
"Kraa je restitucija, povrat imovine. Umjesto da budem zatvoren u tvornici kao u kaznionici, umjesto da moljakam ono na to imam pravo, radije se diem i borim prsa o prsa sa svojim neprijatelji ma ratujui s bogatima, napadajui nji hova dobra." Noni radnici utjelovljuju dakle angaman anarhistikih frakcija na putu prema ilegali i propagandi injeni cama, dok Jacob slui Mauriceu Lablancu kao model za njegova "dentlmena pro valnika", Arsnea Lupina. tajna drutva poput Los Desheredados ili Mano negra obvezuju se da budu ta ne vidljiva ruka pravde. Kao odgovor na preduju progoni: vie od 2000 osoba je optueno, civilna garda poveava broj sasluavanja, uhienja - blizu 400 oso ba - i muenja. Sve do Prvoga svjetskog rata sustavna represija i likvidacije uza lud pokuavaju okonati anarhistika okupljanja. Dvadesetih godina Mala-
Mano negra, "nevidljiva ruka" panjolskog anarhizma

Iberski poluotok je isto tako poprite operacija anarhistikih drutava koja su brzo prela u ilegalu. Godine 1872. ima barem 25 000 lanova u anarhistikim savezima. Vlada ih proglaava protuza
151
Velik lik meunarodnog anarhizma, teoretiar i smion pustolov Buenaventura Durruti sudjelovao je aktivno u panjolskom graanskom ratu.
Zlatni dani "individualnog uzimanja"

"Vlasnitvo je kraa" izjavio je 1840. Proudhon, jedan od glavnih teoretiara anarhije. Na prijelazu stoljea nekoliko bandi preuzelo je doslovno tu formulu i na kradu odgovorilo kraom. Ovi pri stae "pravedne krae" jednim udarcem ubijaju dvije muhe: pune blagajne orga nizacija ili anarhistikih novina zaustav ljajui moral buroazije. Tako Ljudi kazne, Srca hrasta, Savez antidomoljuba ili Pantera Batignollea pljakaju obi teljske kue i banke kako bi otimali "zelenaima". Skupina nepopustljivih specijalizira se za napad na vjerske zajed nice kako bi po vlastitu priznanju izvlastila samoga papu. Godine 1889. njihovo se bogatstvo pribliava svoti od 500 000 franaka. To je skica lika "anarhistikoga bandita" to je epitet koji se pripisuje Ju-
testin uenik, anarhist Buenaventura Durruti preuzima zastavu tajnih or ganizacija. Njegova grupa Justicieros suprotstavlja se orujem u ruci pistolerosima u slubi poslodavaca koji sprem no ubijaju voe radnikih sindikata. Durruti i njegova banda pripremaju atentat na Alfonsa XIII. i ubijaju kardi nala Soldevillu koji je usko vezan uz oli garhiju. Durruti prisiljen na izgnanstvo nakon dravnog udara Prima de Rivere osniva drutvo "Lutalica" koje od Mek sika do Argentine napada poslodavce i pljaka banke kako bi napunilo blagaj ne anarhistikih grupa. Taj tajni agita tor postat e poslije jedan od glavnih anarhistikih aktera panjolskoga rata.
lesu Bonnotu koji opravdava djela svoje bande svojim politikim angamanom. Ovaj mehaniar bez premca okuplja aicu prijatelja, italaca novina L'anar chie, dezertere, sindikaliste ili obine kolege poput Raymonda Caillemma, nazvanog Raymond-znanost. U nekoli ko mjeseci biljee sve vie ubojstava poli cajaca i pljaki luksuznih vozila. Banda je raskrinkana, njihov ef ubijen. Prvi put su osude iz anarhistikoga svijeta ne dvosmislene: "Takva djela nemaju nita anarhistiku. Takva su djela obina graanska...", istiu anarhistike novine 1912. osuujui tako pripadnike agre sivnog legalizma zbog nerazumijevanja anarhistikih doktrina. Prvi svjetski rat raskrinkava posljed nje anarhistike grupice Belle poque: politike stranke se pridruuju zamahu Svetoga saveza, dok se militanti mobili ziraju za odlazak na frontu.
152
Tisuu i jedno tajno drutvo u Srednjem carstvu

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljee vjetar revolucije zapuhnuo je Kinu koju razdiru unutarnje napetosti i europska kolonizacija. Utjecajna tajna drutva ovdje postaju prava oporba.
ODINE 1911. IROK REVOLUCIO-
narni pokret pomeo je kine sko carstvo dinastije Qing. Sun Jat-sen domogao se vlasti i proglasio republiku kojoj je bio prvi predsjednik. No zna se da je "otac repub like" dobio potporu velikog broja tajnih drutava koja su se opirala carskoj vlasti i bez kojih ne bi nikada ostvario svoje ciljeve. Osim toga danas je ustanovljeno kako je on sam bio lan jednoga od njih, "Drutva starijih i starih" (Ge Lao
Hui) koje se pridruilo najstarijem taj nom politikom drutvu u Kini, Trija di. Njezino je podrijetlo legendarno. Potjee iz 17. stoljea kad je mandurijska dinastija Qing sruila dinastiju Ming. Pod vladavinom njezina drugog pred stavnika, cara Kangxija (1662.-1722.) monasi iz samostana Shaolin, poznati po tome to vladaju ratnim vjetinama, trijumfirat e nad pobunjenikim ple menima sredinje Azije koji su prijetili Kini. Ali car, ljubomoran na taj uspjeh,
zapovjedio je da se srui njihov samo stan. Petorica sveenika koji su se spasili od krvoprolia nali su utoite u gradu Muyangu gdje su osnovali bratstvo ija je deviza bila i ostala: "Sruimo Qinge, uspostavimo ponovno Minge." Iako ne ma niega to bi potvrdilo izvornost ove Sun Yatsen, snana linost Guomindanga doao je na vlast u Kini uz potporu tajnih drutava. Na ovoj fotografiji vidi se kako je 1923. doao meditirati na grob dinastije Ming.
prie, si gurno je u svakom slu aju da je taj pokret aktivan od tog razdoblja pod imenom San-he-hui, "Trijada" ili "Drutvo triju sjedinjenih elemena ta" tj. neba, zemlje i ljudi.
janstvenici, "gospodari planine i tamja na" upravljaju ceremonijama na kojima zasjedaju braa niih redova - "crvene palice", "bijele lepeze" - i jednostavni ini cirani pod zagonetnim imenom "etr deset deveti".
SRUITI DINASTIJU QING

jacijskog obreda Trijade: "Pitanje: Koji je va cilj kad ulazite k nama? Odgovor: Predstaviti vam odreen broj novih hrabrih vojnika neumolji va srca koji ele biti primljeni u Dru tvo neba i zemlje. (...) Pitanje: Zato oni ele biti primljeni u Drutvo neba i zemlje? Odgovor: 1er ele sruiti dinastiju Qing i uspostaviti dinastiju Ming. Pitanje: Kako moete to dokazati? Odgovor: lenom strofom. Pitanje: Koje je njezino znaenje? Odgovor: Ponovno smo uspostavili poe tak, ispitali naela stare poezije. Narod Qinga oteo je nau imovi nu. Sada emo po novno uspostaviti carstvo u skladu s uputama poglava ra. Pobunit emo se za vrijeme ove lijepe mjeseine i podii zastavu pa triotizma. Pitanje: Kako i gdje ste stekli iskustvo u vojnom umijeu? Odgovor: U samosta nu Shaolin."
Tajna drutva u Kini, 19. i 20. stoljee, Pariz Julliard, 1965.
VAJ DIJALOG JE IZVADAK IZ INICI-
Trijada, Zlatan novac i Nain

Trijada se ne suprotstavlja samo di nastiji Qing, ona tvori ire politiku oporbu koja je prekinula s ustaljenim redom. Ona zapravo okuplja posebno mukarce i ene potekle iz narodnih slojeva, neprijateljski raspoloeni prema mandurij-
"Uitelji s planine i tamjana"

U tradicionalnoj Kini suprotstaviti se carskoj vlasti znailo je izloiti svoj ivot i ivot svoje obitelji pogi belji. Zato se Trijada od svojih poeta ka podizala u tajno drutvo. Svi oni koji ele u nju ui moraju proi ini cijaciju koja podsjea na legendu o utemeljiteljima. Tijekom te ceremonije budui lanovi odvode se da piju napi tak od alkohola pomijean s njihovom vlastitom krvlju koji e uvrstiti njiho vo bratstvo s ostalim pristaama. Novi inicirani zaklet e se napokon "da nee nikomu, ma tko to bio, ako nije lan, odati tajne drutva". Neke kretnje omo guuju njegovim lanovima da se pre poznaju meusobno ma gdje bili. Tako je nain na koji se nudi lula, ria, aj ili koje drugo jelo ritualiziran. Ako se tije kom obroka jedan brat poslui trima prstima kako bi ponudio aj i ako mu njegov gost prui alicu drei je takoer trima prstima, ta dvojica mukaraca su se prepoznala. Osim tih distinktivnih znakova inicirani upotrebljavaju tajni jezik sastavljen od rijei. Policija posta je "propuh", carske postrojbe "oluja" itd. Kako bi posluna i decentralizirana or ganizacija prola nezapaeno, mijenja ime iz jedne regije u drugu. Zvat e se Trijada, Drutvo triju toaka, Drutvo neba i zemlje ili Vrata Hounga, Crvena banda... U gradovima gdje postoji, nje zini pristae se sastaju u loama ija je organizacija prilino slina zapadnim masonskim skupovima: njezini dosto
skoj vlasti koju smatraju odgo vornom za svoje siromatvo. Tako su mnogi njezini lanovi pravi "raz bojnici pravedni ci". Pljakaju i ucjenjuju neka podruja koja su oduzela od Qinga, otimaju visoke dunosnike reima i oslobaaju katkad odreene Kine ze osuene na teke kazne. No to djelovanje zna zastraniti i u prava zloinaka djela. Isto je tako istina da tijekom 19. stoljea Trijada destabi lizira kinesko carstvo to vie to velik
Citat prema J. Chesneaux,
broj tajnih drutava proizlazi iz nje ili joj se pridruuje. To je posebno sluaj s "Drutvom malenoga noa" osnovanim u Shangaju koje 1850. bezuspjeno
Monah vjeba kung-fu medu ruevinama samostana Shaolin u pokrajini Henan, legendanrnoj kolijevci Trijade, glavnoga kineskog tajnog drutva.
154
RTVOVATI KRANE
Na pekinke zidine podignute protiv zapadne nazonosti, Boksai su izvjesili svoje ciljeve: "Ako su se Boksai podigli na nadnaravne sile (...), to je samo zato da oslobode sjevernu ravnicu od demona koji su oteli nebo tjerajui Kineze da se spo je s kranstvom. Ti ljudi ne potuju ni bogove ni buddhe, zanemaruju svoje pretke, ne potuju ni jedno naelo odnosa meu ljudima (...). Kia odbija padati, tlo je isueno. To je zato to kranske crkve blokiraju nebo. Besmrtnici su nezadovoljni, bo govi su bijesni (...). elite li otjerati demone, to nije teko. Iupajte elje znike pruge! Unitite parobrode! Ka da svi krani budu rtvovani, velika dinastija Qing moi e napredovati u miru." Citat C. Blundena i M. Elvina, Atlas de la Chine, Pariz, Ad. de la Martinire, 1986.
Boksaki ustanak iri se Kinom od 1898. prisiljavajui zapadne sile na krvavu represiju (gravura prema crteu S. Guastalle.)
dinastije i kraj bijede. Carska vojska se su oava s pravim graanskim ratom koji je zarazio nekih 600 gradova. Druga tajna drutva povezana s Trijadom pridruila su se pokretu: "Zlatan novac" u provin ciji Zhejiang i "Nianu" u sjevernoj Kini.
pokuava obnoviti dinastiju Ming. No najvei ustanak u koji je umijeana Tri jada u to vrijeme je pobuna Taiping iji je jedan od efova Tian-de bio iniciran. Ona prodire zemlju izmeu 1851. i 1864. Njezini inicijatori trae promjenu
tjevi pobunjenikih tajnih drutava, po sebno onoga boksakog. Poznato od poetka 19. stoljea sastoji se od ilegal nih paravojnih skupina sastavljenih od Kineza, strunjaka za vojne vjetine. Engleski kolonizatori nazvali su ih Bok saima prema njihovu simbolu, zatvo renoj aci. Pod utjecajem taoizma i budizma pristae te sekte prakticiraju neku vrstu posveenog boksa za koju vjeruju da ih vraa neranjive u borbu akama, ali i hladnim orujem. Nose zatitne amulete, oboavaju narodna boanstva, savjetuju se s medijima, a e sto se i podvrgavaju seansama hipnotskih transeva prije ratnih vjebi. Tako fanatizirani misle da ih je obuzeo Guandi, bog rata.
Vrijeme boksaa
Pobuna Taiping je napokon uguena u krvi. U njoj je poginulo izmeu 20 000 i 100 000 ljudi. Zato se ne stiavaju zah
"Pedeset pet dana Pekinga"

Trideset godina nakon pobune Taipinga Kina je promijenila lice. Carska vlast
155
se raspada, a pojavili su se Europljani i inzistiraju na modernizaciji zemlje. Dio Kineza loe gleda na tu promjenu i trai pokajnike rtve. Prilino razliit od pobune Taiping, ovaj Boksaki ustanak, koji poinje 1898., ponajprije je obilje en ksenofobijom i protuzapadnim ra sizmom. Pristae sekte svaljuju krivicu ponajprije na kranske misionare; radi se o tome da se pometu "strani vrago vi". Pokret brzo prihvaaju dio popu lacije i odreene elite. Polazei od sjevera ute rijeke iri se na cijelu Kinu. Godine 1900. prva vojska sastavljena od desetaka tisua Boksaa kree prema Pekingu napadajui sve kranske sim bole, masakrirajui sveenike i ruei crkve. Boksai 1. lipnja ulaze u glavni grad i prijete sjeditu vlade koju sma
traju beskrupuloznom u odnosu na ambicije zapadnih sila. U njihovoj borbi podupire ih Trijada, dok im "drutvo velikih noeva" donosi potporu svojih lanova. Pobunjenici isto tako opsjeda ju strana poslanstva tijekom tih po znatih "pedeset pet dana Pekinga". Meutim meunarodna vojska pod visokim njemakim zapovjednitvom napokon ih je rasprila. Preuzimanje zemlje izazvat e jo vie rtava nego to su bile boksake pljake. Kineske vlasti oslabljene pobunom osim toga moraju platiti debelu odtetu zapadnim silama.
Skupljanje za republiku
Meutim taj je poraz samo povrina; u stvarnosti revolucija, ona pobjednika, priprema se u sklopu "Udruge za kine ski preporod" Sun Jat-sena. On se nada da e pod tom zastavom okupiti sva ki neska tajna drutva kako bi definitivno okonali tiraniju Qinga. Od 1908. on podsjea na postojanje "tajnih revolu
Pristae sekte Falun Gong koja broji vie od 80 milijuna simpatizera demonstriraju u Hong Kongu radi zatite ljudskih prava u Kini.
cionarnih drutava ije je znaenje bilo veliko u povijesti Kine i ija je akcija znatna u aktualnom pokretu. Medu on im brojnima najmonije su neupitno udruga Stare brae i Tri toke Trijade". Ove skupine mu pomau u osvajanju vlasti i od 1912. njegova stranka Guomindang (Narodna stranka) postaje lonac za taljenje u kojem se osnivaju ta sekularna bratstva, odsad povezana s Republikom. Ali izlazei iz sjene na svje tlo, ona gube ilegalni karakter. Dodatni korak je uinjen kada 1949. na vlast dolazi Mao Zedong: kineska komunis tika partija postaje jedinstvena stranka to tjera u ilegalu svaku drugu grupaci ju. Era tajnih drutava slubeno zavra va. No ini se da je nedavna ogorenost kineskih vlasti protiv sekte Falun Gong trajno dokazala u Kini tu oporbu koja se razvija u sjeni slubene vlasti. Stara kineska poslovica "Slubene vlasti te melje svoju mo na zakonu, narod na tajnim drutvima" ini se da je uvijek aktualna.
Opasan nacionalizam Crne ruke

Poetkom 20. stoljea kad su se velika sredinja carstva borila za premo na Balkanu, srpske nacionalistike tenje nalaze najradikalniji izraz u teroristikim grupicama.
REMA STATUTU CRNE RUKE BILO
je doputeno ubijati, unita vati, odavati dravne tajne (...) radi osvajanja vlasti." To je bila presuda to ju je donio srpski sud koji je 11. lipnja 1917. potpisao smrtnu presudu glavnim efovima tajne organi
zacije. Crna ruka, ije je pravo ime bilo "Ujedinjenje ili smrt", okupljala je od 1911. znatan broj terorista. Ta tajna srpska organizacija zahvaljivala je svoje postojanje aici asnika koji su se pro slavili 1903. ubojstvom srpskoga kralja Aleksandra Obrenovia. Ubojice kralje va doveli su na prijestolje suparniku dinastiju Karadorevia nadajui se da e voditi slobodniju protuaustrijsku politiku. Radilo se o tome da se suprot stave balkanskim ambicijama Habsburgovaca kako bi stvorili "Veliku Srbiju" koja bi okupljala june Slavene. Od 1908. srpsko kraljevstvo bilo je prisilje no prihvatiti austrijsku dominaciju nad Bosnom i Hercegovinom te ograniiti najradikalnije zahtjeve svojih zemljaka. U tom kontekstu organiziraju se nacio nalistika drutva: pokret Mlada Bosna koji okuplja uglavnom studente, Naro dna odbrana sastavljena od civila i Cr
na ruka paravojna tajna organizacija s teroristikim ciljevima.
"Krvlju mojih otaca"

Utemeljitelji organizacije ustanovili su obred integracije bez premca. U spre mitu novina Pimont pristupnik mora prisegnuti pred stolom prekrivenim cr nim mrtvakim pokrovom na kojem su bili postavljeni kri, no i revolver. Pred maskiranim mukarcem, potpuno od jevenim u crno, on ponavlja: "Sunca mi koje me grije, zemlje mi koja me hrani, zaklinjem se pred Bogom krvlju svojih otaca, na svoju ast i svoj ivot da u se od ovog asa i do asa svoje smrti vjer no drati pravila ove organizacije i biti spreman za rtve koje mi treba namet nuti." Nakon to je potpisao taj tekst, novo iniciranom se dodjeljuje broj ko jim e od sada biti oznaen u drutvu. Osim upravnog odbora uglavnom sastavljena od vojnika lanovi nemaju meusobno nikakav kontakt. Zapovijedi prenosi neposredni nadreeni koji za htijeva slijepu poslunost: nakon i
"Srbija pali vatru na barutu", karikatura objavljena ubrzo nakon sarajevskog atentata. "Balkansko bure baruta" zasluilo je to ime: zapalit e cijelu Europu.
CRNA RUKA I SARAJEVSKI ATENTAT

dinand i njegova ena ubijeni su 28. lipnja 1914. mecima na Appelovu ke ju u Sarajevu: zapoeo je zaplet koji je doveo do Prvoga svjetskog rata. Izvritelji od kojih je Gavrilo Princip pucao, uhi eni su i osueni sljedeih mjeseci. To su mladi egzaltirani ljudi, antiaustrijski raspoloeni, lanovi drutva Mlada Bo sna koji su ve zabiljeili nekoliko poku aja ubojstava. Na pitanje tko su bili pravi poticatelji atentata potroeno je ve
USTRIJSKI NADVOJVODA FRANJO FER-
mnogo tinte. Optuivali su srpskog pred sjednika vlade, Maare, Nijemce, maso ne, ak i Habsburgovce, i dakako Crnu ruku. Danas je utvreno da je Apisova organizacija opskrbljivala orujem Prin cipa i njegove prijatelje. Meutim suoe na s opasnou meunarodnog sukoba, ona je pokuala uvjeriti mlade nacional iste da odustanu od djela, ali uzalud. Iako nije poticala sarajevski atentat, do njega sigurno ne bi moglo doi bez njezine potpore.
Princip je ubio nadvojvodu Franju Ferdinanda i vojvotkinju. Ubojstvo koje se dugo pripisivalo Crnoj ruci. (Ilustracija objavljena u Le Petit Journaul.)
najmanjeg pogrenog koraka nuno sli jedi smrt. Pukovnik Dragutin Dimitrijevi, poznat pod imenom Apis, nepogreivo upravlja tom organizaci jom. ef obavjetajne slube glavnoga stoera srpske vojske, taj nekadanji pi jun i profesor taktike ima samo jedan cilj: borbu za ujedinjenje junih Slave na svim sredstvima.
Ubojice ili nacionalni junaci

Svesrpska ideologija koja pokree Crnu ruku zavela je dobar dio domoljuba. U kratko vrijeme organizacija broji tisue pripadnika u Srbiji i Bosni. Crna ruka infiltrira se u druga nacionalistika drutva kako bi preuzela kontrolu: Na rodna odbrana i studentske udruge kao rasadnik korisnih revolucionara. Mrea je ubrzo dovoljno ustrojena kako bi se mogle poeti razmatrati akcije velikih razmjera. Pobuna i subverzija potiu se svim sredstvima, sjena graanskoga rata nadvija se nad zemlju. Atentati su usmjereni na vladu i osobe bliske kra lju. Govori se i o tome da se ukine upra vitelja Bosne i Hercegovine i grkoga
kralja. Knez Aleksandar, nasljednik srp skoga prijestolja, 11. rujna 1916. zamalo nije izbjegao atentat koji se pripisuje Crnoj ruci optuenoj da eli svrgnuti dinastiju u korist vojne diktature. Ubr zo je razotkrivena, a njezini efovi osu eni. "Mogao sam poiniti pogreke u izvrenju svoje zadae", pie Apis u
svojoj oporuci, "ali to je uvijek bilo s uvjerenjem da sam radio za dobro svo je zemlje. Neka mi Srbi oproste zbog mojih pogreaka." elja mu je usliana 1953. kada Tito odluuje rehabilitirati Crnu ruku koja je tada ula u legendu borbe za ujedinjenje jugoslavenskih naroda.
158
Dijabolino carstvo Ku Klux Klana

Roden u mati nekoliko dokonih junjakih asnika, nesretni Ku Klux Klan koji se dugo tolerirao utjelovljuje rasistike demone i ubojice bijele i puritanske Amerike.
SRED NOI NA STAROM AMERI-
kom jugu jedna postrojba konjanika u kukuljicama odje venih u dugake bijele halje zaustavlja se pred stanom neke crnake obitelji. Provaljuju u kuu, zlostavljaju ene i djecu i ubijaju one koji im se po kuavaju suprotstaviti prije nego to se domognu onoga kojeg su izabrali kao rtvu. Zavezan za kolac, okruen svojim maskiranim muiteljima, osvijetljenim bakljama, nesretnik je podvrgnut fan
tomskom procesu, muen a zatim strije ljan. Sutradan ujutro njegovo tijelo nala zi se objeeno na vrata kue sa zlosretnim potpisom ubojica na remenu: "KKK". Potkraj 19. stoljea lanovi Ku Klux Klana imaju sve vie mrtvakih scenari ja. Njihova je organizacija usmjerena protiv crnaca, ali i protiv onih koji bra ne "jednakost rasa" poput ravnatelja First Coloured School, Johna Dunlapa koji je bio prognan iz drave Mississippi udarcima bia.
Roenje "nevidljiva imperija"

Povijest Ku Klux Klana poinje loom farsom bivih junjakih umirovljenih asnika. Badnje veeri 1865. u Pulaskiju (Tennessee) veterani Crowe, McCod, Jones, Kennedy, Lester i Reed utemeljuju udrugu brae po oruju ije ime u obli ku misteriozne aliteracije preuzima grku rije kyklos ("krug") povezanu s latinskom lux ("svjetlost"). Tijekom no nih etnji na konju ti mukarci prolaze gradom, umotani u bijele plahte i iljate kukuljice s otvorima samo za usta i oi. Njihovo preruavanje sugerira povratak konfederacijskih vojnika koji su pogi nuli tijekom rata za odcjepljenje. Cilj fantomskih konjanika koji su rasistiki fundamentalisti jest plaiti crnako sta novnitvo koje smatraju odgovornima za poraz te gospodarsku krizu koja na pada regiju. Vrlo brzo po uzoru na ove zlokobne konjanike postrojbe u broj nim gradovima Alabame, Georgije ili Mississippija formiraju se sline po strojbe neprijateljski raspoloene pre ma federalnoj vlasti na sjeveru, koja je ukinula ropstvo za gotovo etiri miliju na crnaca. Ku Klux Klanovci postaju sve agresivniji, odlazei na sve vie kazne nih ekspedicija, pljaki i privatnih osveta u ime superiornosti bijele rase. Njihovi ubilaki pohodi siju strah u junim saveznim dravama. Za nekoliko godi na "Veliko nevidljivo carstvo" okuplja gotovo 500 000 lanova koje je teko
"Gore od ropstva" ili savez Bijele lige, nacionalistike i rasistike udruge i Ku Klux Klana. (Crte objavljen u Harper's Weeklyju, 1874.)
159
CARSKI AROBNJAK I PASTOR MRNJE

je Williamu Josephu Simmonsu. Roden 1882. u dravi Alabami uzaludno pokuava postati propovje dnikom, no metodistika crkva opisu je ga kao ne ba inteligentna ovjeka, nemarna i nestabilna. Teko je znati kako je doao na ideju da obnovi KKK, organizaciju kojoj je pripadao njegov otac. Simmons je izjavio kako je osmislio taj projekt nakon teke au tomobilske nesree 1911., prije nego to je upotrijebio kao argument dru gu verziju koja je u isti mah nadahnutija i ima veu teinu, prema kojoj je on navodno imao viziju boanskoga podrijetla koja mu je diktirala njego vo djelo. Tu drugu verziju zadrao je za 15 uenika koje je 24. prosinca 1915. poveo sa sobom na vrh Stjenjaka. Samoproglaeni "car" Klana, vlada slubeno organizacijom zajedno s Edwardom Yougom Clarkeom do 1922. Tog datuma poinje proces tijekom kojega ga snano diskreditira neki Kligrapp ("tajnik") koji otkriva njegov alkoholizam i njegovu slabost u odno su na Clarkea, pravog ideologa Klana. Zamijenit e ga Hiram Wesley Evans, ali on je izvukao iz svoje funkcije kolosalno bogatstvo od vie od 300 000 dolara.
LAN SVOJU RENESANSU 1915. DUGU-
kontrolirati. Godine 1871. Senat izgla sava zakon protiv Ku Klux Klana koji tjera generala Nathana B. Forresta, ne kadanjeg trgovca robovima i "velikog maga" Carstva da raspusti mranu or ganizaciju. Okrenuta je prva stranica povijesti Ku Klux Klana; iza nje je osta lo oko 4600 rtava.
U Europi puka mata inzistira vie na senzacionalizmu ceremonija Klana nego na traginoj stvarnosti lina. (Crte objavljen u le Pelerinu 1923.)
"Neista ivotinja" raa se iz svojega pepela

U godinama koje slijede malo se uje o Ku Klux Klanu, sve dok ga bivi metodistiki propovjednik, sveenik William Joseph Simmons nije obnovio jedne zimske veeri 1915. Na visinama Stje njaka u Alabami proglasio je buenje Nevidljivog carstva uz svjetlost velikoga vatrenog kria. Prema Simmonsu, to
mu je uskrsnue izdiktirao Bog jedno ga dana 1901. kad je vidio oblak kako prolazi iznad njegove kue i pretvara se u kohortu konjanika odjevenih u bije lo. Ta vizija mu je zapovjedila da "oslo bodi Ameriku od stranaca". Godine 1915. iskoristivi oduevljenje za film D. W Griffitha, Roenje jedne nacije koji odobrava akciju KKK-a, organizacija dbiva program pogodan da podigne mase. U klimi opega straha, usred svjet skog rata, Ku Klux Klan koristi se svim sredstvima raspirujui mrnju protiv crnaca, stigmatizirajui idove, katolike,
160
pacifiste ili boljevike kao sindikate i sve one iji im se moral ini bezbonim. Jedne smatraju krivima za kvarenje obi aja, druge s papom na elu sumnjie da ele zemlju podvrgnuti pod svoju vlast.
"Ezoterino-sektaka organizacija"
Ovaj program proizaao je iz obreda koji je kombinacija viteke inicijacije, religije i jeftinoga ezoterizma. Upravlja nje redom vraa se "carskom arobnja ku" ili "caru" kojeg podupire "carsko vijee" i zakonodavna skuptina: "Car ska klovokacija" sastavljena od "Kloppersa". Svakom dravom upravlja "veliki zmaj", svakim distriktom "veliki titan", svakom provincijom "veliki div". Njima se pridruuju stupnjevi "kiklopa", "fini je" i "vampirica". Inicirane povezuje tajni jezik: dani i mjeseci se prekrtavaju u "smrtan", "mraan", "straan", "oa jan", "krvav", "zastraujui", "bijesan"...
lanovi klana okupljaju se u "piljama" ili klavernama gdje pripremaju svoje krvave ekspedicije odjeveni u bijele odore s crvenim kriem sv. Andrije na prsima. Kandidati, obavezno stopostot ni Amerikanci - roeni na tlu Sjedinje nih Drava, bijelci, protestanti, primaju se nou ispred visokog zapaljenog kria koji osvjetljava oltar umotan u ameri ku zastavu na kojem se nalaze otvore na Biblija i isukani bode. Okrueni mnotvom ljudi u kukuljicama koji mole za spas cara odgovaraju na upit nik, a zatim priseu: "Sjetite se u sva kom trenutku, kau im, da je prisegnuta vjernost vjeri ast, ivot, srea, a da pre kriti je znai sramotu, nesreu i smrt." Veliki Kiklop ih posveuje s malo vode prolivene po elu i ramenima izgovara jui formulu: In mind, in body, in spirit and in life (u dui, u tijelu, u duhu i u ivotu). Ukljueni u skupinu lanova Klana sada smiju sudjelovati u zloini ma "osvetnika prava".
Prizor lina u Indiani 1930. pred oima ravnodunih gledatelja. Desetljeima e bijela Amerika biti pasivni supoinitelj zloina Klana.
Vrhunac carstva mrnje

Dvadesetih godina prologa stoljea Ku Klux Klan je postao velika politika i fi nancijska snaga. Dobro ustrojen stoer vodi vojsku predstavnika koji rasporeu ju zemlju, dijele pamflete, organiziraju konferencije, pomau mjesnim klanovima da se konstituiraju. Tajni sudovi, kr vavi noni pohodi, paljenja katolikih crkava ire se uskoro izvan tradicio nalnih granica juga. lanstvo raste: Gate City Manufacturing Co isporuuje u pro sjeku 600 kostima na dan, a oko 1925. Klan ima najmanje pet milijuna lanova rasporeenih po cijeloj zemlji. Ku Klux Klan postaje dakle golemi financijski
161
Dijabolino carstvo Ku Klux Klana
stroj koji obogauje vodee lanove. Iz svoje "carske palae" u Atlanti car i nje govi pomonici odreuju podjelu upi snina: od deset dolara etiri dobiva unovaitelj, a est sjedite Klana. Za ne koliko godina samo su se trokovi pro pagande popeli na 35 milijuna dolara. "Amerika e biti spaena! Klan e biti spasitelj koji e je izvui iz toga kaosa", izjavljuje Clarke, organizator marketinga institucije. Malo-pomalo Klan se politi ki afirmira: jedanaest guvernera i velik broj senatora su inicirani. Organizacija, sada smjetena u Washingtonu, demon strira silu tako to 30 000 konjanika defi lira ulicama saveznoga glavnoga grada.
Roj uvijek aktivnih neonacistikih grupica

No pod zdruenim utjecajem mnogo brojnih procesa, financijskih skandala i unutarnjih nesuglasica Ku Klux Klan gubi kredibilitet i znatno slabi potkraj tridesetih godina prolog stoljea. Na kon Drugoga svjetskog rata, iako je izgubio velik broj pristaa, jo uiva simpatije dijela Amerikanaca iju kse nofobiju jaa dolazak novih useljenika. Klasinim kaznenim ekspedicijama, pridruuju se bombaki atentati. Stoti njak njih izmeu 1954. i 1966. u drava ma Georgiji, Alabami i Mississippiju pogaaju katolike crkve, zagovornike borbe za graanska prava crnog sta novnitva, sindikalne voe. Godine 1966. Klan koji broji gotovo 60 000 lanova napokon je zabranjen. Ulazi u crnu legendu Amerike to se vidi u fil
mu Alana Parkera iz 1989. Mississippi burning. No jo danas se na lokalnoj razini obnavlja organizacija u obliku militantnih grupica neonacistikoga ti pa, posebno na "crnom jugu". Ovi novi agenti nevidljivoga carstva nastavljaju djelo svojih opasnih prethodnika u zemlji koja se trudi da se oslobodi svo jih demona.
KREDO INICIRANOGA
lanova da prisegnu i ispovi jedaju sljedei tekst, imitaciju kreda: "Vjerujem u Boga i naela kranske vjere. Vjerujem u trajnu odvojenost Crkve od drave. Vjerujem da ljubav prema amerikoj zastavi dolazi odmah poslije ljubavi prema Bogu. Vjerujem u slobodnu i javnu kolu kao kamen temeljac svake dobre vlasti. Vjerujem u red i zakon. Vjerujem u sveukupnu nadmo bijele rase. Vjerujem u potrebu da se zatite enska istoa i vrlina. Vjerujem u nunost ograniavanja useljavanja. Vjerujem da se trebaju uspostaviti ue veze izmeu kapitala i rada. Vjerujem da moja prava roenog Ame rikanca u ovoj zemlji moraju biti jaa od prava stranih stanovnika."
U KLUX KLAN TRAI OD INICIRANIH
Ceremonija je odrana 1941. u New Jewrseyju prigodom raskida izmeu Ku Klux Klana i Njemako-amerikog saveza, nacistike organizacije koja se pridruila Klanu.
Od skandinavske legende do kukastog kria: Thule

Nordijske mitologije, istoa germanske rase bili su predmet zanimanja drutva kojem je bio veoma blizak Adolf Hitler. Je li drevna i matovita Thule izvor nacizma?
ODINE 1923. UMIRE DIETRICH
Eckart, ikona mlade nacisti ke stranke. Na smrtnoj po stelji dobacuje onima koji bdiju uz njega: "Nemojte me aliti, utje cat u na povijest vie od i jednoga dru gog Nijemca." Zlokobno pretkazanje kad se zna da se Eckart hvalio da je Adolfa Hitlera toliko nauio umijeu govora i u manipuliranju idejama da ga je nadahnuo za pisanje Mein Kampfa. Eckart je elaborirao svoje teorije u taj noj bavarskoj skupini, drutvu Thule iji je bio radikalni lan otkad ga je os novao barun Rudolf von Sebottendorff u studenom 1918. Slubeno "Grupa za prouavanje njemake starine" nazvana je po antikoj Thuli koja je za grke i rimske geografe oznaavala najsjeverni ji predio na Atlantiku. Svojevrsna nor dijska Atlantida Thule je bila ledeni
kontinent koji je uvao veliku i bogatu civilizaciju prije nego to je jednoga dana potonuo pod valovima. Preivjeli su se navodno spasili na europskom kontinentu u germanskom prostoru. Taj je mit hranio matu nekih nje makih nacionalista od poetka 20. stoljea.
Izmeu ezoterinog folklora i politikog projekta

Drutvo Thule u poetku se prikazuje kao bavarski ogranak veoma nacionali stikog i ksenofobnog "reda Germana"; eli povezati sve rasistike i pangermanske unije u regiji. Doista brzo stvara pravu mreu u slubi nacistike stranke. Tako Sebottendorff pokree novine Vlkischer Beobachter (doslovno "Pro matra naroda") koje promiu nacio
KUKASTI KRI - CARSKI SIMBOL
vima) stari je lik koji nalazimo i u tibetanskoj ravnici i u Europi od kameno ga doba. Sunev atribut koji podsjea na ivot i plodnost u Njemakoj od poetka 20. stoljea tumai se kao simbol "istoe krvi". lanovi drutva Thule nisu mogli biti neosjetljivi na tu rasistiku dimenziju, ali drugi je razlog zbog kojeg su odabrali taj simbol. Naime kukasti kri (Hak enkreuz, "kri s kukama") vjerojatno je aluzija na crveni i crni kota, oruje Ho-
VASTIKA (KRI SA SAVIJENIM KRAKO-
henzolleronovaca od 11. stoljea dalje. Od abdikacije Vilima II. u prosincu 1918., zad njeg predstavnika dinastije i proglaenja Weimarske Republike, postaje simbol ot pora demokraciji. Njegovo prihvaanje kao amblem drutva Thule 1919. olakava novaenje meu neprijateljima Republike, a posebno nostalgiarima za carstvom. Uostalom, kada Hitler od znaka drutva oblikuje simbol nacistike partije, vodi rauna o tome da upotrijebi tri boje: cr venu, crnu i bijelu carske zastave.
nalistike i antisemitske teze. Na elo dnevnika postavlja dva lana drutva: Dietricha Eckarta kao direktora i Alfreda Rosenberga kao glavnog urednika. Obojica populariziraju rasistike teze prema kojima su potomci naroda Thule Arijci koji se fiziki mogu prepoznati po atletskom dranju, plavoj kosi i pla vim oima. Predodreeni su da osvoje potrebni "ivotni prostor" na tetu na roda srednje Europe koje smatraju "nie vrijednima". Ekstremno rasistiko drutvo Thule trai od svakog svojeg lana da predoe dokaze svojih "arijskih korijena" od naj manje tri narataja. Dvadesetih godina 20. stoljea drutvo broji vjerojatno nekoliko stotina pristaa, ali ne zna se mnogo o njihovim sastancima koji su odravani u najveoj tajnosti u Mnchenu u salonima hotela Vier Jahreszeit en. ini se kako su njegovi lanovi prakticirali obred koji velia ratnike vrijednosti i poganstvo prvih Germana. Iza mitskog imena i jeftinog ezoterizma krije se u stvarnosti politiki projekt obojen rasizmom i fanatizmom.
Hitler pod utjecajem?

Veze izmeu drutva Thule i nacizma vrlo su uske. Dobar dio direktne Hitlerove okoline pripada toj grupaciji: to je sluaj s Eckartom i Rosenbergom, koji uostalom sudjeluju 1920. u utemeljenju nacistike stranke. Hitler esto posjeu je Eckarta; njih dvojica provode sate razmjenjujui gorljive rijei o sudbini
163
Od skandinavske legende do kukastog kria: Thule
Svastika, neko simbol sunca spaja se s orujem Hohenzollerovaca, a posredstvom Thule postaje kukasti kri, odsad simbol nacistikoga barbarstva. "Nijeme, za tebe!" jedan od prvih oglasa nacionalsocijalistike partije.
Njemake. Rosenberg postaje slubeni teoretiar stranke nekoliko godina po slije. Rudolf Hess, tajnik i Hitlerova desna ruka, je isto aktivni lan tajne organizacije. Nakon neuspjela pua u Mnchenu 1923. Hitler i on su stavljeni u isti zatvor gdje zajedno piu Mein Kampf. Osim toga mnogo predstavnika utjecajnog bavarskoga graanstva dola zi na sastanke drutva ije ideje zatim prenose u javno mnijenje. to se tie
Hitlera, iako je bio pozvan na vie sasta naka, ini se da nije bio punopravni lan skupine. No ona mu je posudila svoj
amblem: kukasti kri koji je on prihva tio 1920. postat e i ostati zlosretni sim bol nacistikoga totalitarizma.
164
Urota kagulara
Stari lanovi Francuske akcije, zakleti neprijatelji republikanskog reima i komunizma izazivaju dravni udar kako bi svrgnuli vladu Narodne fronte Lona Bluma. No pothvat se izjalovio...
EPUBLIKA IZMEU DVAJU RATOVA
daleko da ima pristae, njezi ni neprijatelji broje se na tisu e u redovima svih onih koji mrze "sramotni reim", meu ostalim reim pun svakovrsnih afera i skandala koji ga prate od njegova roenja. Rojalisti Francuske akcije nedvojbeno su naj ei neprijatelji Francuske, ali i dovoljno brojni da se regrutiraju u savez ekstrem ne desnice kako bi ocrnili parlamentar ni reim, manje sanjajui o restauraciji, a vie o snanoj i autoritarnoj fais tikoj vlasti po uzoru na musolinijevsku Italiju. Svi ele sruiti "drolju" (kako pogrdno zovu Republiku). Ljudi su se bojali da e u tome uspjeti kada 6. velja e 1934. na poziv Francuske akcije dese ci tisua demonstranata "mariraju" prema Bourbonskoj palai. Nakon o trih sukoba s policijom na Place de la Concorde - otkriveno je 16 poginulih Republika se zaljuljala, objavljuju novi ne koje ire uzbunu. Mnogi e u Fran cuskoj akciji predbaciti svojim voama Maurrasu i Lonu Daudetu kako su se pokazali previe ustraenima 1934. i pripisat e im odgovornost za poraz od 6. veljae. Meu "Kraljevim kamelotima", tvrdom krilu Francuske akcije razmilja se o nunosti da se ustroji organizacija spremna da se uinkovito bori protiv komunistike opasnosti. Opasnost je to vea jer je 1936. pobjeda Narodne fron te novi teak udarac za ultrae: moral nom raspadu Francuske kojom odsad
Kad je urota kagulara razotkrivena, usreivala je karikaturiste. Ovdje se vide urotnici koje podupiru industrijski magnati. (Regards od 24. veljae 1938.)
165
Urota kagulara
vlada Lon Blum, "idov neurotik", pri druit e se spektar boljevizma. Tragi ni dogaaji u panjolskoj to uostalom vrlo dobro pokazuju: prijeti graanski rat...
tu podjelu u njihovim redovima te je meu tim agitatorima vidio "urotnike iz opere comique'.
MREA CORVIGNOLLES
naklonost odreenog broja viih dunosnika, otvorenih rojalista, ali njegova najvjernija potpora u vojsci bila je mrea Corvignolles koju je 1936. uspostavio zapovjednik Loustanau-Lacau. On je imao opsesiju: infiltriranje komunista u vojnu ustanovu kako bi se suprotstavio okorjelom neprijatelju, pa je stvorio mreu zaduenu da ih pozicionira i neutralizira. Po rijeima samog Loustanau-Lacaua tako je razotkriveno najmanje 200 komunistikih elija, ali ta se brojka ne moe provjeriti. ak je postojao civilni ogranak mree Corvi gnolles zaduen za zatitu asnika u sluaju nasilja. Dokumenti s procesa Cagouli dokazuje isto tako da se Eugne Deloncle koristio potporom drugog ureda, vojnom obavjetajnom slu-
Cagoule, koliko frakcija?

OSARN, odnosno CSAR, tj. Cagoule, brzo se organizirala u pravo tajno dru tvo kako bi bolje maskirala svoje aktiv nosti. Stvorena je nova struktura, ovaj put legalna i slubena u studenome 1936.: UCAD, "Savez odbora obrambe ne akcije". Iza tog paravana Cagoule poprima oblik pod Deloncleovom pali com koji je od nje uinio pravi paravojni aparat. Na elu je bio upravni odbor koji je odreivao politiku orijentaciju, etiri ureda tvorila su glavni stoer za duen za prikupljanje informacija, dis ciplinu, logistiku i dakako kolovanje lanova. lanovi koji su morali prisegnuti da nee nikada nita otkriti od svojih aktivnosti ris kirajui stroge sankcije, okup ljaju se u
ELONCLE JE ZNAO RAUNATI NA
PNR, OSRN, CSAR... Nebulozna ilegala

Jean Filliol, odgovoran za 17. sekciju Kraljevih kamelota, dovodi stotinjak drugova i u prosincu 1935. osniva PNR, Nacionalnu revolucionarnu stranku iji je deklarirani cilj prema izjavi pohra njenoj u prefekturi "raditi za ekonom ski i nacionalni uspon zemlje i boriti se protiv vanjskih i unutarnjih utjecaja". Filliolu su se meu ostalima pridruili: Jacques Corrze, Eugne Deloncle, Gabriel Jantet, Edmond Dusiegneur... Svima njima zajednika je mrnja prema komunizmu i njihova elja da rade s vi e odlunosti to su do tada inili savezi. Eugne Deloncle, koji se brzo namee kao pravi organizator PNR-a, prvi istie nunost da se okupi to vei broj antiko munistikih grupica rairenih posvuda po Francuskoj. Tako su se Damandovi "vitezovi maa" u Nici, "Vojna patriot ska grupacija" iz Toulousea, "Odbor za antisovjetsko okupljanje" Marcela Bucarda ili "Krug nacionalnih studija" pridruili redovima PNR-a. Uvjeren da je jedini vrijedan cilj sruiti Republiku, Deloncle uvodi PNR u ilegalu i pretvara je u "Tajnu organizaciju revolucionarne nacionalne akcije", OSARN. Ali tijekom njihova procesa "kagulari" nee nikada spomenuti OSARN te e se pozivati sa mo na tajanstveni "Tajni odbor revolu cionarne akcije", CSAR... Nadimak "kagulari" (znai kukuljiar), nadjenuo je novinar krajnje desnice Maurice Pujo, glavni urednik novina Action Fran aise koji poput velikog broja svojih prijatelja rojalista nije uvijek podupirao
bom.
elije od desetak ljudi. Organigram predvia da tri elije tvore jedi nicu, tri jedinice bataljun, bata ljuni su tvorili pukovnije, zatim brigade i napokon divizije. Na svim
Republike zbog domoljublja angairati u Pokretu otpora i pasti pod mecima Gestapa.
Eugne Deloncle, "mozak" Cagoule. Taj e se neprijatelj
razinama kultura tajne je totalna i nitko ne zna to se kuje u drugim elijama. Isto se tako nikad nee sa sigur nou znati koliko je lanova Cagoule mogla okupiti. Ne dvojbeno vie tisua. Da bi se naoruala takva or ganizacija potrebna su znatna financijska sredstva za koja je inenjer i indus trijalac Eugne Deloncle pogreno mislio da ih moe namaknuti kod svojih poslovnih veza. Cagoule treba ponajprije potporu faistikih vlada, a po sebno talijanske koju e brzo stei posredovanjem kapetana Navala, efa protuobavjetajne slube u Rimu. S njim Joseph Damand organizira iz Ni ce i Ventimigle pozamanu tr govinu koja se odnosi na de setke tisua
Na Sjedite francuske udruge poslodava ca izvren je u listopadu 1937. atentat. U skladu s planom kagulara sve desno novinstvo pripisuje odgovornost komunistima.
puaka, granata, pukomitraljeza sve do protutenkovskih mina...
Mali ubojice medu faistima...

Deloncle mora svakako dati jamstva svojim zatitnicima pa zato ubojice Ca goule postaju brzo fanatini pristae Ducea. Na izravnu zapovijed talijanske vlade Cagoule likvidira brau Carla i Nella Rossellija, dvojicu protivnika Mussolinijeve politike ija su tijela 10. lipnja 1937. naena probodena noem nedaleko od Bagnoles-de-1'Ornea. Za taj posao bio je zaduen Jean Filliol, bezduni ubojica. Isti Filliol koji je nekoliko mjeseci prije, 24. sijenja 1937. na Porte d'Auteilu udarcima bajunete rasporio trbuh direktoru komercijalne banke za sjevernu Europu, Dimitriju Navainu, Sovjetu i slobodnom zidaru. Kad je po trebno, kagulari znaju isto tako nemi losrdno kanjavati i svoje istomiljenike ako su pogrijeili. Lon Jean-Baptiste i Maurice Juif zadueni da nabave oru je za Cagoule zgrijeili su zbog pohlepe masno se nagradivi iz te lukrativne tr govine. Juifovo truplo pronaeno je gadno iznakaeno u Italiji, a Jean-Baptiste je nestao. Kau da je poginuo u borbama u panjolskoj, ali to je verzija u koju malo tko vjeruje. Graanski rat u panjolskoj bit e poprite operacija za Cagoule koja donosi potporu frankistima. Filliol je 28. kolovoza 1936. u Toussus-le-Noble gdje su eksplodirali avioni namijenjeni panjolskim repu blikancima. Ali najvanija akcija Cagoule ostaju atentati na Place d'toile. Dvije bombe eksplodiraju 11. rujna 1937. u Parizu digavi u zrak sjedita Saveza metalur ke i rudarske industrije i opega sa veza poslodavaca ubivi dvojicu
Urota kagulara
policajaca. Zato taj cilj? Da se zaprepa sti javno mnijenje. Nitko ne dvoji da e ono imputirati te atentate komunisti ma. I doista u cijelom desnom novin stvu odjeknula je ta gnusna akcija za koju se duboko vjerovalo da su je poi nili boljevici.
"AFERA" L'ORAL
Poraz "velike veeri"

Deloncleova strategija odgovara pomno pripremanom cilju: uvjeriti Francuze u unutarnju opasnost i potaknuti graan ski rat kako bi se olakao dravni udar. A taj dravni udar, krajnji cilj kagolarke urote je spreman. Deloncleov plan se sastoji u tome da se destabilizira vojska sa svoje strane uvjeravajui je kako se komunisti spremaju na udar. Mree OSARN-a upotrebljavaju se u glavnom stoeru koji je uskoro uvjeren da se sprema pu. Cagouline elije su spremne za rat; izvlai se oruje, planovi razliitih ministarstava kojih se moraju domoi, popis osoba koje treba uhititi. No shvativi u posljednjem trenutku
1991. Izbija skandal u tvornici kozmetikih proizvoda L'Oral: lean Frydman, jedan od glavnih dioniara optuuje Francoisea Dallea, bliskog Franoisu Mitterandu, dugogodinjega predsjednikageneralnoga direktora L'Orala da ga je na prijevaru istisnuo iz upravnoga vijea. Afera je oito politika i diplomatska jer Frydman, nekadanji deportirani tvrdi kako je njegovu eliminaciju trailo vie zemalja Arapske lige. Godine 1987. ameri ka filijala L'Orala, Cosmair e kupiti kompaniju Helena Rubinstein ili e Arap ska liga bojkotirati brojne tvrtke koje sudjeluju u izraelskom gospodarstvu. kako vojska nee slijediti, Deloncle otkazuje operaciju predvienu za no od 15. na 16. studenoga 1937. Policija u meuvremenu nije stajala mirno te se vrlo brzo infiltrirala u neke elije. Ministar unutarnjih poslova Marx Dormoy 23. studenoga javno objavljuje vijest o zavjeri iji su vode uhieni ili u bijegu. Informacija o procesu bit e slo ena ponajprije zbog ilegalne naravi Cagoule, ali isto tako zbog kompromi tacije viih asnika i industrijalaca koji svakako ine sudske istrage osjetljivi
CAGOULI SE PONOVNO GOVORI
Kompanija Helena Rubinstein jedna je od njih, a L'Oral pak smatra da mu prijeti bojkot. Ljutit to je tako prevaren, lean Frydman javno razotkriva sumnjivu pro lost L'Orala. Predsjednik Cosmairai To je lacques Corrze, notorni kagular, prijatelj drugog istaknutog kagulara: Eugnea Schuellera, osnivaa L'Orala... Henri Deloncle, Eugnov brat je upravljao panjolskom filijalom L'Orala u drutvu s "ubojicom" Cagoule, leanom Filliolom. Prema Frydmanu kozmetika tvrtka je godinama omoguavala da se na svim vanim mjestima recikliraju ne samo bivi kagulari, nego i odreen broj suradnika vichyjevskoga reima i nacista. ma... Eugne Deloncle bit e osloboen 1939., Duseigneur e biti privremeno osloboen 1938., Damand je utam nien nekoliko tjedana prije nego to je iskoristio obustavu postupka. Mnogi poput Filliola pobjegli su u panjolsku. Rat i vichyjevski reim daju priliku bivim kagularima da ponovno uu u slubu, posebno u paravojne postrojbe. Marx Dormoy, kojem je reim u Vichyju odredio da ivi u Montlimaru, ubijen je 26. srpnja 1941., a taj zloin nedvojbeno nosi potpis Cagoule.
Nakon jedanaest godina istrage 11. listopada 1948. otvara se pred porotnim sudom u Parizu suenje kagularima. Privedeno ih je pedesetak.
Iz sjene na traginu svjetlost: ustae

Borei se u ilegali kako bi se oslobodili srpskoga jarma, hrvatski ustae otkrivaju pravu narav dolaskom na vlast uz pomo nacista, na najveu nesreu Jugoslavena.
FRANCUSKOJ 9. LISTOPADA 1934.
hrvatski ustae poinju najspektakularniji akciju. Ju goslavenski kralj, Srbin Alek sandar I. dolazi u Marseille u slubeni posjet namijenjen uvrivanju francusko-jugoslavenskog prijateljstva. Fran cuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou doekuje ga u staroj luci u ot vorenom Delageu, "tako otvorenom",
kae kralj, "da ostavlja dovoljno prosto ra onima koji me ele ubiti". Vozei se korakom meu mnotvom kraljevska povorka u pratnji dvojice asnika na ko nju probija si put du Canebire kad se jedan ovjek istrgnuo medu mnotvom viui "ivio kralj!" Smatran fanati nim oboavateljem bez problema se probio izmeu novinara i policajaca, skoio na papuu Delagea i ispalio hice
iz revolvera Mauser i Walter na Alek sandra I., ministra Barthoua i generala Georgesa, osobnog kraljeva prijatelja. Kralj pogiba na mjestu, dok Louis Barthu umire nekoliko sati poslije. Ubojica, zaustavljen udarcima sablje nekog pot pukovnika na konju smrtno je ranjen opetovanim hicima policajaca. Istraga koju je vodila francuska policija dovodi do brzog uhienja trojice supoinitelja ubojstva, Makedonca Dimitrova Kerina. Svi su bili povezani s tajnim hrvatskim drutvom nazvanim ustae ijeg je efa Antu Pavelia francusko pravosue u odsutnosti osudilo na smrt.
Teak suivot Srba i Hrvata

Ustae su roeni u sloenom kontekstu izmeu dvaju ratova u Jugoslaviji. Srbi, Hrvati i Slovenci ive u istom kraljev stvu pod vodstvom srpske dinastije Karaordevia koja gui hrvatske na cionalistike tenje. Godine 1929. kralj Aleksandar I. rasputa jugoslavenski parlament i proglaava osobnu diktatu ru, osuujui definitivno svaku mogu nost pomirbe s Hrvatima, pobornicima federalistikog rjeenja. Istoga dana Hrvat Ante Paveli, po zanimanju od vjetnik i nekadanji zastupnik, stvara ustae, organizaciju koja propovijeda "propagandu akcijom" i iji je cilj rue-
Hrvat Ante Paveli (desno) ef ustaa pojavljuje se uz Mussolinija. Doavi na vlast 1941., ustae su se odmah pridruile silama osovine.
SUPOINITELJI VMRO-a
ustaa Ante Paveli brani ma kedonsku stvar u nekoliko navrata. Zauzvrat tajno makedonsko teroristi ko drutvo VMRO nudi mu svoju dragocjenu pomo. Unutarnja make donska revolucionarna organizacija stvorena 1893. teila je za nacionalnim jedinstvom borei se protiv Turaka, a poslije Balkanskih ratova od 1912. do 1913. protiv Grke, Bugarske i Srbije koje su podijelile regiju. Hajduci, bor ci VMRO-a bili su nepogreivo pove zani zakonom utnje. Uinkovito organiziraju lokalne ustanke i atentate dok se komite zaduuju za uspostavu paralelne pravde bez milosti s izdajica ma i prikupljanje financijskih sredsta va. Ustae su se okoristili umjenou VMR-a i privrenou njegovih lano va medu kojima je Dimitrov Kerin ubojica Aleksandra I.
RVATSKI ODVJETNIK, UTEMELJITELJ
-om, oni novae vie tisua ustaa ko lovanih za teroristike akcije u logorima Junka-puste u Maarskoj i Borgotaru u Italiji. Ove udarne postrojbe sastavljene su od hrvatskih emigranata unovaenih silom ili milom u Italiji, Njemakoj, Belgiji, Junoj Americi. Pri ulanjenju priseu na kri i revolver smjetene izmeu dviju svijea da e se pokoravati Pavelievim zapovijedima. U nekoliko godina ustae izvode sve vie bomba kih atentata dok Paveli, samoproglaeni poglavnik ili "vrhovni poglavar" ustaa priprema ubojstvo Aleksandra I. i osigurava potporu sila osovine.
Radi organizacije vlasti u Bosni ustaki reim angairao je u travnju 1941. Hrvatsku graansku zatitu, obrambenu organizaciju koju je 1933. osnovao dr. Vladko Maek, predsjednik Hrvatske seljake stranke.
Tajno drutvo na vlasti

nje Jugoslavije. Paveli, izbjeglica u Ita liji dobiva izravnu Mussolinijevu pot poru uz obeanje da e mu ustupiti Dalmaciju dok njegovu desnu ruku Pereca prima maarski regent Horty. Za nekoliko mjeseci ojaani darovima i vezama s unutarnjom makedonskom revolucionarnom organizacijom, VMRUstae izlaze iz ilegale uz pomo Hitlerove pobjede nad jugoslavenskom vojskom. Kao to je predvieno, Paveli ustupa Dalmaciju Mussoliniju i u trav nju 1941. postaje efom "Nezavisne Drave Hrvatske". Ondje organizira diktaturu po zapovijedi nacistike Nje
make, iji projekt 22. srpnja 1941. ob javljuje Mile Budak, ministar bogotov lja i nastave.: "Treinu Srba treba pobiti, treinu raseliti a treinu pokrstiti i asimilirati u hrvatski element". Ustae djeluju javno uz odobravanje katolike hijerarhije i obavljaju prisilna pokrta vanja, krvoprolia i masovne depor tacije Srba, idova i Roma. Njemaka kapitulacija i Titova pobjeda oznaa vaju kraj ustake diktature. Ostatke Pavelieve vojske poubijale su Titove postrojbe u Mariboru 1945. Glavni e fovi organizacije nisu stradali od tog obrata situacije. Paveli je pobjegao u Rim, a zatim u Argentinu sa znatnim bogatstvom koje se sastojalo od zlata i dragulja. Umire 1959. u panjolskoj u svojem krevetu.
170
Na Bliskom istoku diskretan utjecaj Muslimanske brae

Vjersko drutvo politikoga cilja, Muslimanska braa, prototip su islamistike fundamentalistike organizacije. Oni su nadahnuli tj. izgradili dosta terorista tijekom druge polovice 20. stoljea.
ISLIM DA MUSLIMAN IMA ZADA-
tak da oivi slavu islama promiui ponovno ro enje njegovih na roda, obnavljajui njegove zakone. Vjerujem da islam ska zastava mora domi nirati ovjeanstvom i da je zadatak svakoga muslimana odgajati svijet prema pravili ma islama." Te je rijei izgo vorio 1929. egipat ski uitelj Ismailia Hassan al-Banna. Egipat je tek izaao iz duga razdoblja eu ropske dominacije pa neki vjerski dunosnici trae reislamizaciju dru tva koje smatraju previe zapadnjakim. Jedan od njih je i Hassan al-Banna (1906.-1949.); on smatra da je povratak izvorima islama nuan kako bi Egipat ponovno pronaao svoj identitet. Pre ma njegovim rijeima radi se o tome da se "okona strani duh u kuama". U tom duhu on utemeljuje bratstvo Mu slimanske brae. Njegov je program otvoreno fundamentalistiki: uskladiti politiku s kuranskim zakonom, odgajati mlade za Sveti rat (dihad), ponovno uspostaviti obiaje koji odgovaraju naj radikalnijem islamu, posebno glede e na... Godine 1933. Hassan al-Banna je premjeten u Kairo. Tu prenosi sjedite
Amblem Muslimanske brae: dvije prekriene sablje koje znae sveti rat islamskoga fundamentalizma. To je cilj koji se priprema vie od pola stoljea.
projekt. Imajui to u vidu svaki novi lan prisee da e uvati najapsolutniju tajnu o or ganizaciji bratstva. Osim toga mora prisegnuti vjernost pravilu koje potie da je "Kur'an na zakon, dihad na ivot, muenik na zavjet". Tijekom go dina organizacija se ustrojava u potpuno ratnikoj orijentaciji. Ti jekom Drugoga svjetskog
TARIK RAMADAN, NASLJEDNIK

intelektualac, medij i kontroverzna linost. Propovjednik i muslimanski teo log, blizak alterglobalistinim krugovima esto intervenira u francuskim glasilima u ime sinteze izmeu islama i Republike. Meutim njegovi protivnici motrei pom no razloge koje namjenjuje muslimanskoj zajednici vide u njemu opasna islamista na desnoj liniji njegova djeda po ocu Hassana al-Banna, utemeljitelja Muslimanske bra e. Na elu udruge utemeljene poetkom
ARIK RAMADAN JE NEDVOJBENO ATIPINI
bratstva kojem za nekoliko godina daje nacionalni predznak.
"Muenik je na zavjet"
Bratstvo ima dva razliita aspekta: je dan je karitativan, prozelitski, a drugi tajni odnosi se na njegove aktivnosti destabilizacije koje ele ostvariti njegov
171
rata podupire naciste antisemitizmom, utemeljuje organizaciju tajne vojske. Nakon rata njegov nain funkcionira nja, veoma strukturiran slui kao mo del velikom broju islamistikih pokreta: "voa" upravlja bratstvom. Pomae mu odreen broj slubi koje su rasporeene po terenu prema sekcijama odgovornim za propagandu prema stanovnitvu, kolovanje i obrazovanje lanova. Na pokon u bazi red ima falange ratnika koje su mu podinjene. Muslimanska braa se posebno hvale aktivnom voj nom potporom protiv drave Izrael utemeljene 1948. na vratima Egipta. Ali vlada, zabrinuta zbog njegova jaanja, zabranjuje red. Reakcija je brza: Braa ubijaju predsjednika vlade al-Nokrachija u veljai 1949. Nekoliko dana poslije ubijen je i al-Banna.
Braa i terorizam
Od 50-ih godina prologa stoljea orga nizacija je postala nepobitan imbenik egipatskoga politikog ivota. Sudjeluje u revoluciji 1959. koja dovodi Nasera na vlast, ali ostaje veoma kritina prema novom egipatskom lideru kojeg poku ava ubiti 1954. Isto tako 1988. asnici bliski redovima bratstva ubijaju pred sjednika Sadata koji je sam bio bivi lan bratstva zbog njegova pribliavanja Izraelu.
U sijenju 1991. u Jordanu tijekom demonstracije potpore Iraku Saddama Huseina Muslimanska braa spaljuju izraelsku zastavu.
MUSLIMANSKE BRAE?
90-ih godina prolog stoljea pod imenom "Muslimani i muslimani vicarske" odra va sve vie javnih konferencija. Ondje pro mie odreen broj stajalita o islamu u drutvu koje poziva na islamizaciju Europe i koje je u suprotnosti sa slikom o umjere nosti koja im je dana u medijima. Iako se Ramadan brani od svakog povezivanja izmeu misli svojega djeda i svoje, ipak mu je u vie navrata iskazao dirljivu poast posebno u svojim kritikama u odnosu na cionizam.
Istodobno organizacija se iri i postaje pravi obrazac terorizma na Bliskom is toku. Rada sline pokrete kao to su Braa Kuvajta, Jordana, Iraka koje financira Saudijska Arabija. Ciljevi i sredstva ostaju isti. Tako u Siriji Mus limanska braa organiziraju atentate protiv stranke Baas Hafeza el-Assada koja je po njihovu miljenju kriva to vodi previe laiku politiku. Meutim
koordinacija izmeu matinog bratstva u Egiptu i bratstva keri je teka jer ona eli autonomiju. Situacija je danas takva da je organizacija vie nalik nekoj difuznoj tvorevini nego strogo organizi ranom redu. Njezin voa, stanovnik Egipta, odbija potvrditi da postoji me unarodna organizacija Muslimanske brae. Priznanje neuspjeha ili vrhunska la bratstva koje, iako u odreenim arap skim zemljama javno, nastavlja igrati tajanstvenu ulogu u svojoj potpori islamistikom terorizmu? Sigurno je da se mozak i druga osoba po vanosti u al-Qaidi, Ayman al-Zawahiri kolovao u njihovim redovima.
172
Izgubljeni vojnici OAS-a

Vie od godine dana u Aliru i u Parizu strepe od tri slova. OAS ulazi u oajniki smrtonosni otpor naputanju francuskog Alira.
vjednik postaje Salan uz pomo jednog drugog puista, generala Edmonda Jouhauda. Vojnici koji su nakon propa log pua odluili nastaviti borbu da bi sauvali Alir za Francusku dolaze u velikom broju kako bi ojaali redove OAS-a koji je do tada prema Susinijevim rijeima bio "prazna koljka". Meu njima ima mnogo ponosnih asnika koji ne podnose da vojska tako napusti s Alirom dio domovine. Svi se sjeaju obeanja to ih je u vie navrata ponav ljala vlada da e zadrati francuski Alir te smatraju svojom zadaom pruiti otpor tomu. Nisu li ve 1954. s padom Dien Bien Phua i gubitkom Indokine osjetili gorinu odricanja? Kod alirskih Francuza ima ih takoer mnogo koji u tom pothvatu "otpora" vide jedinstvenu i zadnju slamku spasa, meutim ini se da je igra zavrena i da nita nee zau staviti hod prema neovisnosti. Svjesni da se borba moe voditi samo u Aliru, Salam i Susini potiu u Parizu stvaranje metropolskog ogranka koji su povjerili kapetanu Pierreu Sergentu. OAS "mtro" vrlo se brzo - iako prokla mira iste ciljeve kao i njegova alirska sestra - poinje razlikovati po lanstvu. Tu jo ima nekoliko vojnih osoba, ali to je neobina mjeavina koja okuplja antidegaulliste, nacionaliste revaniste, rojaliste i antirepublikance, petenovce, bive pripadnike SS divizije Karlo Veli ki, sve pobornike reda i spremne da se za nj bore, poevi od lanova opasne i tvrde "Misije III." koju vodi Andr Canal, zvan "monokl".
ILO JE DOVOLJNO TELEVIZIJSKO
obraanje generala de Gaullea pa da bi se Francuze uvjerilo "da ne trebaju slijediti mrsku i glupu avanturu ustanika u Aliru." Pu "aice umirovljenih generala" izve den u noi 23. travnja 1961. propao je, mnogo ih je predano zakonu, a buntov nici nemaju drugog izbora nego da bjee i odu u ilegalu. Najei pristae francuskog Alira ipak su na trenutak mogli vjerovati da ih general de Gaulle nee napustiti. Nije li, vrativi se na vlast 1958., izjavio pred 500 000 okup ljenih Aliraca koji su ga doekali: "Razumio sam vas!"? Ali ubrzo e se ra diti o nerazumijevanju jer de Gaulle je uinio izbor. Situacija e se od sada samo pogoravati sve do "tjedna barika da" u sijenju 1960. i pokazati odlu nost aktivista. Ustanak je propao, ali mnogo ih je koji smatraju da pod svaku cijenu treba nastaviti borbu. Pierre Lagaillarde, nekadanji alirski zastupnik i Jean-Jacques Susini, student medicine neki su od takvih. Optueni nakon Tjedna barikada iskoristili su svoje pri vremenu slobodu da pobjegnu u pa njolsku. U Madridu u sijenju 1961. utemeljuju jo bez tonoga cilja "Orga nizaciju tajne vojske", OAS.
26. oujka 1962. simpatizeri OAS-a demonstriraju u Aliru pred velikom potom i defiliraju po rue d'Isly gdje vojska otvara vatru. Poginulo je 36 osoba, a vie od 200 je ranjenih.
OAS PRED
zalo milostivim u odnosu na OAS-ove teroriste? Sudei po brojkama jest. Optueno je 3680 osoba, sudovi su pro glasili 41 smrtnu kaznu od kojih su samo etiri izvrene... Roger Degueldre, Jean-Marie Bastien-Thiry, Albert Dovecart i Claude Piegts, s tim da je za dvojicu po sljednjih utvreno da su krivi za ubojstvo inspektora Gavouryja. Za ostale brzo e stii pomilovanje, prve amnestije progla avaju se od 1964. Nova oslobaanja do godila su se u prosincu 1965., u oujku 1966. i u oujku 1968. General Salan koji
E LI SE FRANCUSKO PRAVOSUE POKA-
"Izgubljeni vojnici" francuskog Alira

U Madridu je Susini stupio u vezu s generalom Raoulom Salanom. Zajedno e organizirati OAS, iji glavni zapo
173
Strogi ustroj
Oko Salaria i Jouhauda uspostavljeno je visoko vijee OAS-a u kojem se nalaze general Gardy, pukovnici Gardes i Go dard, a od civila Susini i doktor Perez. Taj glavni stoer pokriva tri glavne strukture OAS-a: ured za organizaciju masa (OM), za politiku akciju i pro pagandu (APP) dodijeljen Susiniju te ured za informiranje i operacije (OPP koji je podijeljen u sredinji informa tivni ured (BCR) i ured operativne akci je kojim upravlja pukovnik 1. REP-a (strana padobranska pukovnija) Roger Degueldre, stoerni lan OAS-a na elu
Generali Edmond Jouhaud, Raoul Salan i Maurice Challe 23. travnja 1961. u Aliru, nekoliko sati poslije pua.
PRAVDOM
je najprije osuen na smrt, zatim na do ivotnu kaznu zatvora bit e pomilovan 1968. Jouhaud, osuen na istu kaznu osloboenje 1967. Godine 1982. donesen je nacrt zakona za potpunu amnestiju oso ba vezanih uz alirski rat. No uslijedila je iva polemika, a odnosila se na revizije karijera i primanja ustanikih asnika u vojnu priuvu. O posljednjim tokama zakona estoko e se raspravljati jer e Franois Mitterrand od Pierrea Brtgovoya zahtijevati da zatrai odgovornost svoje vlade. Tekst zakona e biti prihva en, a revolucionari rehabilitirani.
174
njegovih komandosa Delta. U Constantinu i Oranu stvaraju se delegacije, a njima upravljaju potpukovnik Chteau-Jobert i general Jouhaud. OAS nedvojbeno okuplja vie od ti suu lanova stvarno aktivnih, ali moe raunati na potporu velikoga dijela alirskih Francuza da dobiju zatitu, osobne dokumente, pomo u logistici... ak i u vojsci OAS je zadrao dovoljno veza da moe nabaviti oruje pa, ako je
potrebno, ak ga i proizvodi. U igri su velika financijska sredstva: OAS pro valjuje u banke katkad uz dobrohotnu pomo nekoliko direktora, njihovih simpatizera. Pljaka alirske banke u Oranu donijela im je najmanje 20 mi lijuna franaka. Jean Gorel, tj. "Cimeter re" ima funkciju rizniara; on uvodi neku vrstu revolucionarnoga poreza naplaujui subskripcije za koje su Francuzi u Aliru zamoljeni da se oda
zovu. Namaknuli su i bogatstva iz svi jeta slavnih i poznatih pod prijetnjom odmazde.
"Gdje eli, kada eli"

Od oujka 1961. na alirskim zidovima pojavljuju se na brzinu obojena tri slo va "OAS"; ali organizacija vrlo brzo prelazi na akcije potpuno drugaijih razmjera: ubojstva i bombaki napadi i postaju argumenti OAS-a. Njegovi ci ljevi, ponajprije lanovi FLN-a i njihovi simpatizeri, ali isto tako i gaullistika vlast i njezini predstavnici te ire alir sko civilno stanovnitvo kako bi posvu da zavladao teror u skladu sa sloganom objavljenim na zidovima: "OAS udara gdje eli, kada eli." Od travnja 1961. poveava se broj bombakih napada ko je prouzrokuju stotine rtava. U Aliru i u Parizu slijede "plave noi" tijekom kojih je katkad podmetnuto vie od 30 bombi. Tijekom operacije "Rock n'Roll" 4. i 5. oujka bilo je najmanje 120 aten tata za koje je odgovornost preuzeo OAS. Komandosi de Gueldreove Delte dolaze na lo glas zbog ubojstava vie policijskih komesara i inspektora, sim bola francuske drave. Sedmoga veljae 1962. atentati su prevrili svaku mjeru. Eksploziv je bio podmetnut u kuu Andra Malrauxa, de Gaulleova mini stra. Djevojica od etiri godine okrut no je iznakaena. Drama je okonana, a OAS diskreditiran u oima francuskog stanovnitva koje je sutradan masovno demonstriralo ispred Bastille. Policija rastjerava povorke neuvenom brutal nou: u postaji podzemne eljeznice Charonne naeno je osmero poginulih. Oaj dosee vrhunac, a OAS e biti neu morno proganjan.
Plakat OAS-a kojim se pozivaju Francuzi da odbace politiku generala de Gaulla i prepuste francuski Alir u ruke Fronte za nacionalno osloboenje Alira.
Nemilosrdna borba
U borbi protiv OAS-a vlada ne tedi sredstva i angaira sve policijske i andarmerijske slube s opim uputama, DST, vojnu sigurnost. U sudskoj policiji stvorena je "Misija C", posebno namije njena za razbijanje aktivistikih mrea. Lucienu Bitterlinu, vjernom gaullistu, povjerena je briga za organizaciju poseb ne neslubene postrojbe koja e upo trijebiti sva sredstva. Barbouzes, tajni agenti te skupine, nazvane "Talion", za dueni su da na teror odgovore terorom sluei se otmicama, muenjima i pod metanjima eksploziva. Najuinkovitiji e biti dounici policije i nee se libiti da uspostave uske veze s FLN-om. Za neke je slubena misija C sudske poli cija bila samo paravan namijenjen ma skiranju toga protuprirodnog saveza...
ATENTAT U PETIT-CLAMARTU
" Bilo je tijesno..." rei e general de Gaulle izvlaei se iz predsjednikog DS-a koji je upravo izdrao hice OAS-ovih ubojica. Dvadeset drugi je kolovoz 1962., gotovo je 20 sati i general je izaao iz Elizejske palae uputivi se u zranu luku Villacoublay. Na putu ga eka specijalna jedinica OAS-a u Petit-Clamartu nedaleko od Meudona. Inenjer naoruanja, Jean-Marie Bastien-Thiry na elu je skupine sastavljene od bivih pukovnika Alaina Bougreneta de la Tocnayea, Georgesa Watina i Jacquesa Prvosta, Pierrea Magadea, Pascala Bertina, Louisa de Conda, Grarda Buisinesa, Sergea Berniera i trojice Maara: Laszla Varge, Gyule Sarija i Lajosa Martona. Kada komandosi otvaraju vatru s dviju strana ceste, predsjednika povorka se uspjela izvui i umaknuti, a predsjednik je ostao neozlijeen. Pucnjava je trajala samo neko liko sekundi, 150 ahura projektila pro naene su na mjestu atentata, 14 metaka izreetalo je predsjedniki DS. Taj atentat nije bio prvi pokuaj aktivista francuskog Alira protiv de Gaulla. Razmotreno je mnogo scenarija. Zasjeda u Orlansvilleu u prosincu I960., napad kamionom samou bojicom na Elizejsku palau uoi pua, bomba u Comdie Franaise... Poslije pus tolovine u Petit-Clamartu OAS se nee ra zoruati i ponovno e pokuati u kolovozu 1963. na brdu Faronu, blizu Toulona.
DS. "Izvukli smo se", zadovoljno e rei general dodajui: "Ta gospoda loe ciljaju!"
Quai des Orfvres, inspektor otkriva pogotke mecima na predsjedniki
Barbouzes, omiljena meta OAS-a, platit e teak obol u toj nemilosrdnoj borbi. Dvadeset devetoga sijenja 1962. nji hov glavni stoer u zrak je dignula sna na i smrtonosna eksplozija u kojoj je stradalo 19 osoba. Nekoliko tjedana poslije njihov novi glavni stoer smje ten u hotelu Radjah napadnut je raket
nim bacaem. Hajka na aktiviste ipak donosi plodove i OAS je ozbiljno osla bljen. Jouhaud je uhien 25. oujka 1962., Degueldre dva tjedna poslije, a 20. trav nja pada Salan. Medu onima koji su izbjegli policijskim racijama neki ekstre misti propovijedaju politiku spaljene zemlje. Atentati se intenziviraju u eks
tremnoj i smrtonosnoj zadnjoj bitki za spas asti; deseci alirskih kolskih usta nova dignuti su u zrak. Poveavajui broj pljaki protiv muslimana OAS se nada protunapadu FLN-a koji bi mo gao prisiliti vladu da reagira i moda razmotri svoju odluku. Georges Bidault, koji je zamijenio generala Salana na elu OAS-a, pokuava ustrojiti novo "Nacionalno vijee otpora" sa Jacquesom Soustelleom, generalom Gardyjem i pukovnikom Argoudom. Njegov je glavni cilj sruiti generala de Gaulla. Teko je utvrditi bilancu teroristikih aktivnosti OAS-a. U malo vie od godi nu dana postojanja ona je nedvojbeno izazvala smrt 1500 muslimana i vie stotina Francuza.
176
Terorizam ekstremne ljevice: Izgubljena poslijeratna generacija

Anarhisti i junoamerike gerile pokazali su im put: za Crvene brigade ili Direktnu akciju te za Frakciju Crvene armije klasna borba treba biti ilegalna i snana.
PROLJEE 1978. ITALIJA STREPI:
Alda Mora, efa demokranske stranke oteli su ko mandosi, pripadnici Crvenih brigada, ilegalne ljeviarske skupine os novane prije deset godina. Po nalogu Marija Morettija, tadanjega voe Bri gada, savreno pripremljena devetorica mukaraca trenirana mjesecima, hlad no ubijaju Morine tjelesne uvare prije nego to njega otimaju. esnaesti je oujka. Pedeset pet dana Italija je izvan sebe; lanovi Brigada podruguju se sna gama reda aljui im Morina pisma, navodei ih na pogrene tragove. Mediji stalno izvjeuju stanovnitvo u strahu pred oevidnom nemoi politike klase i policije: malena skupina ljudi uspijeva se sama oduprijeti monoj Italiji. Deve toga oujka napokon nalaze predsjed nikovo truplo izreetano mecima u Renaultu 4, smjetenom usred glavno ga grada to je dodatno izrugivanje reimu. Protuzakonito uhienje i smrt demokranskog lidera to su ih spret no inscenirale Crvene brigade duboko su uzdrmali Talijansku Republiku.
Nasljednici nihilista?
Toga datuma ve deset godina veinu razvijenih zemalja ugroavaju na najvi oj razini grupice koje zazivaju "oru anu borbu" kako bi nestali kapitalizam i sramotni liberalizam. Djeca gospodar skog rasta i hladnoga rata zahtijevaju raune od generacije svojih roditelja i drutva izobilja koje smatraju previe
nejednakim. Tako se pri susretu ljeviarstva i Treeg svijeta raaju tajna drutva ekstremne ljevice koja propovi jedaju nasilje kao sredstvo djelovanja poput svojih nihilistikih predaka ili anarhista iz prethodnog stoljea. U Ita liji troje studenata: Renato Curcio, nje gova ena Margherita Cagol i Albert Francescini 1970. osnivaju Crvene bri gade (BR). Potvrujui se kao predstav nici sindikalizma protiv poslodavaca, predbacuju rukovodeoj klasi njezinu preveliku bliskost pa ak i nagodbu s kapitalom ako ne i s posljednjim ostaci ma faizma. U Njemakoj se mladi stu denti takoer oslobaanju nametnutih ograda u zemlji koju smatraju da je obiljeena nacizmom pa u lipnju 1970. osnivaju frakciju Crvene armije (RAF). Skupina je zapamena kao "Baaderova banda" po imenu svojega karizmatskog efa, Andreasa Baadera. On i njegova druica Gudrun Ensslin, kojima se poslije pridruuje Urlike Meinhof, pri padaju generacije koja stigmatizira ponaanje njemakoga naroda prema nacizmu smatrajui kako zlo jo tee njemakim ilama. U Japanu se nalazi identino stajalite u mladei koja osni va Japansku crvenu armiju...
Latinoameriki obrazac
Ove europske grupe nadahnjuju se sve, katkad izrazito, latinoamerikim pri mjerom. Godine 1959. revolucionarni lider Fidel Castro sruio je reim gene rala Batiste u Kubi. Tako u Latinskoj Americi poinje borba medu vladama to ih podupiru Washington i paravojne postrojbe ekstremne ljevice koje poku avaju proiriti "trajnu revoluciju". U takvom se napetom ozraju stvaraju naoruane skupine na gotovo cijelom
Aldo Moro otet je 16. oujka 1978., a zatim su ga njegovi otmiari izloili pod zastavom Crvenih brigada. Naen je mrtav u prtljaniku automobila u Rimu 9. svibnja.
177
koje brojano nadilaze redovitu vojsku koja se suprotstavlja smrtonosnoj gerili. Tako je u Peruu "Staza svjetlosti" izme u 1978. i 1992. kada je uhien njihov voa Abimael Guzman, maoistiki teo retiar, izumitelj koncepta "terorizma proiivaa", ubila vie od 30 000 ljudi.
Teror i tajna kao sredstva djelovanja

Ilegalne grupe ekstremne ljevice prihva aju razliite strategije ija je zajednika crta zadati strah. Zbog toga im je tajna temeljni element. Na njoj se temelji us pjeh njihovih operacija zaplaivanja.
MODEL ZA EUROPSKE MILITANTE

log stoljea jedan je urugvajski pokret postao obrazac terorizma junoamerike ekstremne ljevice: radi se o tupamarosima. Ta skupina nastala 1962. tako je nazvana u znak sjeanja na borbu Inka protiv panjolskih osvajaa da bi odsad vodila revoluci onarnu borbu. Meutim veoma prag matini tupamarosi smatrali su kako se kubanski model ne moe primije niti na dravu i da bi trebali voditi intenzivnu gerilu kako bi se "pojavili kao vlast unutar druge vlasti". U poe tku je ta strategija funkcionirala: 1972. urugvajske oruane snage proci jenile su kako tupamarosi formiraju "dvostruku vlast s vojnim aparatom od vie tisua boraca, ilegalnom orga nizacijom od vie od 10 000 vojnika i stratekom politikom upravom koja izaziva divljenje zbog smionosti i pre ciznosti svojih teroristikih aktivno sti". No njihov je uspjeh bio kratka vijeka. Godine 1972. uvjereni u svoju snagu objavili su rat oruanim snaga ma: za nekoliko mjeseci bili su pobije eni, ubijeni, zatoeni, a neki su morali u izgnanstvo. No njihovo je razmiljanje imalo utjecaja na velik broj europskih skupina.
IJEKOM 60-ih I 70-ih GODINA PRO-
junoamerikom kontinentu. MIR Miguela Enriqueza u ileu, Sandinistika fronta nacionalnog osloboenja Nika ragve, Fronta nacionalnog osloboenja Farabunda Martija u Salvadoru ili gru pa Marighella u Brazilu, Montonerosi u Argentini, a ne smijemo zaboraviti ni Tupamarose u Urugvaju. Veina tih ile galnih naoruanih drutava poraena je u svojem pothvatu osvajanja vlasti os im asne iznimke sandinista koji 1979. uspijevaju sruiti nikaragvansku dinas tiju Somoza. Sve su sastavljene od sa vreno treniranih paravojnih postrojbi
178
Brojni atentati koje su poinile Crvene brigade ili banda Baader plod su kulta tajne povezane sa strategijom kaosa. Tako je frakcija Crvene armije otela, a zatim u rujnu 1977. i likvidirala Hanns-Martina Schleyera, efa njemakih po slodavaca, bivega nacista. U Francuskoj skupina Izravne akcije koju je 1979. ute meljio je Jean-Mar Rouillan izvrava seriju smrtonosnih atentata 80-ih godi na prologa stoljea. General Audran, ravnatelj meunarodnih odnosa u Mini starstvu obrane i Georges Besse, pred sjednik, generalni direktor Renaulta ubijeni su jedan za drugim 1985. i 1987. Te skupine prakticiraju i bombake aten tate i otmice. Osim Crvenih brigada i bande Baader-Meinhof poznat je i sluaj FARC-a (Kolumbijske naoruane revo lucionarne snage). Ovi geriljerosi bore se od 60-ih godina prologa stoljea protiv velikih zemljoposjednika. U poetku jednostavne seljake paravojne formaci je FARC je postao prava ilegalna solda teska za koju se danas smatra da broji 15 000 ljudi. Otimaju vane linosti po
put Ingrid Btancourt koju dre zatvo renu od 2002. U njihovu sluaju jasno je da su se okrenuli od svojih prvotnih ide ala ravnopravnosti svjedoei o sve uim vezama s narkokartelima.
Jean-Marc Rouillan, Nathalie Mnigon i Jolle Aubron, lanovi Direktne akcije, tijekom suenja 1994. Uporno su odbijali porei svoja djela pred sudom.
Sluiti stvari
Iako je teko definirati tipian profil lanova politikih drutava, jasno je da svi dijele odreen broj vrijednosti, po evi od vizije drutva u smislu klasne borbe koja je zajedniki nazivnik veli kom broju poziva. U Italiji mo komu nistike partije objanjava kako su Crvene brigade dugo vremena imale velik broj pristaa, a ekstremna ljevica nije ih uistinu kritizirala unato tomu to su pribjegavali nasilju. esto su la novi utemeljitelji tih skupina bili mladi studenti roeni poslije rata. Njihovo zatvorsko iskustvo nije bilo strano radikalizaciji njihovih zahtjeva i njihovih ak cija. Veina lanova prola je neku obuku ili barem pripremu. Kao to izjavljuje Massimo Prandi, bivi lan organizaci
je Prima Linea, talijanske skupine pove zane s Crvenim brigadama, "uili su vas kako znalaki razbiti gubicu nekome, kako udariti na tono odreeno mjesto u potkoljenicu da se slomi noga". Oito je iskustvo nasilja neka vrsta inicijacijskog obreda. Jer stvar je vanija od sve ga. Stoga jo i danas mnogi odbijaju osuditi vlastito nasilje, poput lanova Direktne akcije koji su u zatvoru od 1987. Ali taj potpuni angaman nije do voljan. Tim ilegalnim drutvima poma gale su esto druge skupine istoga tipa. Tako je FPLP Georgesa Habachea, brani telja palestinske stvari oteo zrakoplov 1977. da bi zatraio oslobaanje lano va RAF-a. Danas se zna da je ta frakcija iskoristila pomo druge teroristike mree i potpore Stasija, istononjema ke tajne slube.
179
Terorizam ekstremne ljevice: Izgubljena poslijeratna generacija
Izmeu poraza i obnove

S odmakom valja konstatirati da se i ni kako su grupice ekstremne ljevice izmeu 60-ih i 70-ih godina prologa stoljea izgubile bitku. Kao to je to pre poznao Enrico Fensi, jedan od ideologa Crvenih brigada, "poglavlje BR-a je praktiki zatvoreno. Oruana borba je promaila sve politike i drutvene cilje ve koje je objavljivala u deset godina. U toj je fazi poraz Crvenih brigada poraz same hipoteze o oruanoj borbi u naoj zemlji." Isto miljenje prevladava u Nje makoj, gdje je unato smrti utemelji telja, "koji su se ubili" tijekom boravka u zatvoru, RAF opstao. Ali 1996. u pi smu naslovljenom berlinskom dnevni ku Junge Welt ovi vode priznaju da je
"koncept frakcije Crvene armije stvar prolosti". I drugdje se borba nastavlja kao u Meksiku gdje je od 1994. zapatistiki pokret oivio borbeni plamen kod seljaka u Chiapasu koji su se suprot
stavili dravi koja ih prezire. Zakuku ljeni lik subcomandantea Marcosa kako pui lulu postao je amblem novog obli ka borbe ekstremne ljevice koja se zna sluiti nasiljem i medijima.
OD MARKSIZMA-LENJINIZMA DO ISLAMIZMA
terorizma Carlos, roden 1949. kao Illitch Ramirez Sanchez u Vene zueli, izazivao je policiju vie od 20 go dina. kolovao se za vrijeme hladnoga rata studirajui u Moskvi gdje je stupio u vezu sa Stasijem i podupirao pale stinsku stvar kojoj je sluio orujem. Odgovoran je za smrt vie od 1500 lju di meu kojima je i vlasnik Marks and Spencera 1973. i inspektori DST-a; takoer uzima kao taoce lanove OPEC-a 1975. Potkraj hladnoga rata gubi svoju potporu i napokon je izru en francuskom pravosuu koje ga 1997. osuuje na doivotni zatvor zbog serije ubojstava poinjenih u Parizu 1975. Kao znak vremena Carlos danas slijedi trag "revolucionarnog islamizma" nakon 11. rujna 2001...
ATITNI ZNAK MEUNARODNOGA
Banda "Baader-Meinkopf ", mladi idealisti zavedeni u zloin, krajnji argument zbog oajnikih motiva. (Tjeralice njemake policije 1972.)
180
Oruana i ilegalna borba nacionalista

IRA, ETA, FLNC... tri kratice iza kojih se kriju pristae angairane borbe protiv navodnog tlaenja drave. Krvava i slijepa borba gdje se ideal gubi u velikom kriminalu.
OTKRAJ TRAVNJA 1916. KADA JE
veina i irskih i engleskih voj nika na fronti, dva ilegalna drutva, Irish Volunteers i Irish Republican Brotherhood (IRB) bacaju oko 1100 naoruanih ljudi u ustanak bez presedana protiv britanske vlasti. To je straan "krvavi Uskrs". Na ulicama Dublina engleske postrojbe ubile su vie od 300 ustanika, 1300 os oba je ranjeno, vie od 3000 uhieno, 16 osueno na smrt. Britanska kruna ne
ali se s irskim nacionalistima, to vie to je situacija postala nerazmrsiva: s obzirom na stanovnitvo koje je veim dijelom siromano i katoliko, prote stantski kolonizatori koti i Englezi koje je dinastija Tudor od 16. stoljea naseljavala na sjever otoka dre kljueve poljoprivrednog i industrijskog bogat stva zemlje. Oduvijek su ti landlords traili vrstu potporu Londona i su protstavljali se svakom obliku autono mije. Oni su uostalom u 15. stoljeu
stvorili oranijski red, tajno unionistiko drutvo potpuno posveeno slavi prote stantske Engleske. Iako je red zabranjen 1837., ponovno se pojavio potkraj 19. stoljea te vlada kao gospodar u Ulsteru do te mjere da su neki govorili o "Oranijskoj dravi". U istom razdoblju Prizor iz ulice u Belfastu 1972. U Sjevernoj Irskoj vie narataja znalo je samo za rat koji je suprotstavljao ilegalce IRA-e britanskoj kruni.
U TAJNI ISTINSKE IRA-E

aica boraca Privremene IRA-e koji su se suprotstavili mirovnom pro cesu izmeu katolika i protestanata. Ti naoruani militanti, za koje se misli da ih ima oko 150, uglavnom su mladi proizali iz katolikih geta Sjeverne Irske ili studenti fanatici iz Dublina i Corka. Vrhovna instancija te ilegalne organizacije Army Council (AC) oku plja sedam lanova, pet vojnih i dva civilna predstavnika Sinn Veina (vjero jatno bivi visoko rangirani lanovi koji danas zasjedaju u regionalnoj skuptini Stormonta) koji odluuju koju politiku treba prihvatiti u odno su na mirovne sporazume. Istinska IRA raspolae brojnim agentima u En gleskoj, ilegalnim autonomnim jezgra ma koje izvode atentate, a da se policija ili uprava IRA-e ne mogu infiltrirati u njih niti ih kontrolirati.
STINSKU IRA-u UTEMELJILA JE 1997.
Paket bomba IRA-e ubila je pet osoba u Coventryju u kolovozu 1939. Trebalo je ekati desetljea prije nego to je vlada pristala pregovarati s irskim borcima za neovisnost.
stvaranje IRA-e (Irish Republican Army) koja se proslavlja u ubojitom graan skom ratu (1919. do 1921.) na kraju kojega jug otoka dobiva neovisnost.
"Udarati do pobjede"
Irski sluaj nije izoliran. U 20. stoljeu nalaze se i druga nacionalistika dru tva koja se raaju u ilegali i ustrojava ju za borbu protiv dominacije sile koja se smatra neprijateljskom. U Europi se na tom planu proslavljaju tri skupine: IRA u Irskoj, ETA u panjolskoj Baskiji i FLNC na Korzici. Sve su odabrale oruanu borbu povezujui terorizam i gerilu. Tako tijekom englesko-irskoga
Ulster Volunteers Force, paravojna tajna skupina, bori se i za afirmacije engle skih interesa u Irskoj. Iz ustanka iz 1916. proizlaze frontalne oporbe u su parnikim i tajnim skupinama. Poraz ustanka iz 1916. potie tri godine poslije
graanskog rata ljudi u civilu ubijaju ulicama Dublina, napadaju policijske postaje, a zatim se stapaju sa utljivom gomilom. U panjolskoj Baskiji separa tisti organizacije Euskadi Ta Askatasuna (ETA), osnovane 1959., slubeno pri hvaaju naela "revolucionarnog rata": 20. prosinca 1973. ubijaju predsjednika vlade i nasljednika generala Franca, Luisa Carrera Bianca u sreditu pa njolskoga glavnog grada. Zapovijed je "udarati do pobjede", tj. stvaranje dra ve koja odgovara baskofonom kultur nom entitetu. Na otoku ljepote, Fronta za nacionalno osloboenje Korzike (FLNC) organizira od 1976. "plave no i" tijekom kojih se diu u zrak dravne graevine, iji je cilj uvijek "ruiti fran cuski kolonijalizam". No 19. kolovoza 1982. bila je s 99 atentata najsilovitija. Radi se o borbi za identitet, kao to je naglasio Julien de Madriaga, utemelji telj baskijskog separatistikog pokreta:
182
MAFIJA U NACIONALISTIKOM SVIJETU
na prijatelja koji imaju obiaj nalaziti se u kavani "Morski povjeta rac" u staroj luci u Bastiji utemeljuje skupinu koja izgleda poput prave ma fije. Banda pljaka blagajne meu ko jima je ona banke Crdit Lyoannais u Bastiji 1982. ili genovske banke 1990. kad je opljakano 120 milijuna frana ka. Mnogi od njezinih lanova optu eni su za ubojstva, ali su na kraju osloboeni krivnje nakon to su na suce i porotu bili izvreni pritisci. Tijekom svih tih godina "Morski po vjetarac" je odravao veze s korzikanskim nacionalistikim tkivom; ini se da su se od sredine 80-ih godina pro log stoljea nacionalisti i mafijai sporazumjeli kako bi tono razgrani ili svoja podruja djelovanja. Otada se npr. ne napadaju vie kamioni za transport fondova koje nadziru naci onalistike skupine. Odabrani, asni ili korumpirani moraju u isti mah vo diti rauna o pritiscima grupa za neo visnost, ali i o toj mafiji u sjeni ija je tetna mo nepobitna. Poput Sicilije Korzika je isto tako podruje gdje se tajna drutva nastoje konstituirati kao prava protutea vlasti.
OTKRAJ 70-ih GODINA MALA SKUPI-
"Miiava" konferencija za novinstvo koju organiziraju borci za neovisnost Korzike 1996. Takve manifestacije mogle su se odrati samo uz preutni pristanak vlasti.
Pod peatom ilegale

Praksa tajne vidljiva je na svim razina ma. Prva od tih manifestacija je sveti za kon tiine koji je za ove ilegalne skupine pitanje preivljavanja: pravilo je da se nikada ne oda drug i da se radije ide u zatvor nego da se "izdaju ideal i dru govi". Drugi obiaj koji proizlazi iz tajne jest uspostavljanje decentraliziranih struktura ija je organizacija neprozirna pa se veoma teko infiltrirati u njih. To je posebno sluaj s irskim drutvima koja dijele svoje postrojbe u bataljune koji primaju zapovijedi od vrhovnih vi jea iji se sastav i planovi dre u tajno sti. Isto se tako udarne postrojbe IRA-e, letee kolone ili skupine od "12 aposto la" u najveoj tajnosti zaduuju za osjet ljive napade ili ciljana ubojstva. Manje brojni lanovi ETA-e podlijeu jednako tako apsolutno tajnoj upravi koja se na lazi na vrhu piramidalnog ustroja. Radi vie sigurnosti ETA je opremljena baza ma u inozemstvu, posebno u Francuskoj, namijenjenima da skrivaju teroriste u bi
jegu ili da koluju komandose u oeki vanju akcije. U redovima FLNC-a pod kukuljicama upute o funkcioniranju su jasne: "Svaki ef grupe mora preuzeti BI (interne biltene) koji se dijele. (...). Kad se jednom proitaju i rasprave, onaj tko je zaduen za njih mora ih i unititi."
Unutarnje borbe i irenje tajnih struktura

Iako se lanovi nacionalistikih druta va nikad nisu meusobno dijelili prema cilju koji trebaju postii - "nacionalnom osloboenju" - ne znai da su bili jedin stveni u izboru sredstava i naina bor be. Tako je IRA potkraj 60-ih godina kad se angairala u pomirbi s britan skom vladom, imala mnogo raskola. Privremena IRA preuzela je zastavu nasilne akcije. Paralelno je Irish National Lebration Army (INLA) isto tako oda brala terorizam prije nego to se raspala u mnotvo grupica specijaliziranih za atentate, otmice i iznude: Irish People Libaration Organization (IPLO), Catho lic Reaction Force (CRF) ili People's Re publican Army. Potkraj 90-ih godina prologa stoljea prava IRA se potvru je kao glavno teroristiko tajno drutvo izvodei atentate na slijepo. Korzikanski sluaj je jo oitiji. Devedestih godina
"Ujedinjavao nas je neodreeni osjeaj da ivimo s olovnom kapom na glavi. Osjeali smo potrebu da potraimo svoje korijene, taj "baskijski identitet" za koji se dobro vidjelo da je slomljen." Ulazak u ilegalu, pribjegavanje nasilju smatrali su se jedinim nainom ou vanja toga ugroenoga identiteta.
183
Oruana i ilegalna borba nacionalista
prologa stoljea FLNC se podijelila u tri tajne slube: FLNC - povijesni ka nal, Resistenza i FLNC - uobiajeni ka nal koji se 1997. raspao sam. Ali povijest se ne zaustavlja ovdje. Od samoproglaenih raskola politiki krajolik otoka prilino je uzburkan: FLNC 5. svibnja, Fronte ribellu, Clandestinu, Korzikanska revolucionarna oruana fronta (FARC), Fronte Patriotu Corsu i Aramata Corsa idu jedna uz drugu. Sve su sastavljene od uvjerenih militanata, no neki su spremni na vie kompromisa u nadi za mir i politiko rjeenje korzikanskog pitanja, dok drugi igraju na metode trovanja odnosa.
Izdanci mafije
Paralelno s tim drobljenjem nacionali stikih skupina ve se nekoliko godina konstatira tendencija k skretanju prema mafiji. Gnusno ubojstvo katolika Rober ta McCartneyja u sijenju 2005. koje su izvrili lanovi IRA-e, pokazao je zloi naku narav organizacije. tovie, IRA je financirala i Sinn Fein, irsku politiku stranku za neovisnost Irske sluei se za to reketom i zaplaivanjem, a to su obi aji koji se kose s poetnim idealima. Jo je gore to je sada utvreno kako je IRA u kontaktu s meunarodnim tero ristikim organizacijama na Bliskom istoku ili u Latinskoj Americi - meu kojima je opasni kolumbijski FARC ko ji je danas upleten u trgovinu drogom. Napokon ini se kako lanovi organi zacije unato meunarodnim pritisci ma tvrdokorno odbijaju poloiti oruje,
Unato veoma okrutnim udarima to ih poduzima panjolska i francuska policija, ETA nije nikad razoruana. No malo-pomalo gubi povjerenje stanovnitva.
iako je politika vie puta bila blizu mi roljubivom rjeenju. Situacija je posta la takva da veina irskih katolika danas eli rasputanje ilegalne skupine - koju neki smatraju "faistikom". ETA-i se predbacuju slina skretanja: grupa je nesmiljeno popustila rasistikoj napa sti. Kako naglaava neki strunjak za to, "od ETE je ostala samo sumarna i manihejska ideologija roena potkraj 19. stoljea sa ksenofobnim i rasisti kim tendencijama koje uzdiu istu krv Baska i njihova naslijeena prava". Osim silovitih rasistikih napada korzikanskih nacionalistikih skupina na stanovnike Magreba koji stanuju na otoku, njihove su veze s talijanskom mafijom javna tajna... Tako su nasilje, banditizam, sravnjivanje meusobnih rauna skrenuli te paravojne skupine od njihovih izvornih ciljeva politike borbe.
Najdublja mrnja: grupice ekstremne desnice

One tvrde da su izabrane nasljednice tisuljetnog Zapada kolebajui se izmeu jeftinog poganstva i integrirajueg katolicizma. One su samo izdanci zloinakog nacizma za koji nikada ne treba misliti da je potpuno nestao.
REDSJEDNIK JACQUES CHIRAC 14.
srpnja 2002. umalo nije izbje gao atentat kad je krenuo na tradicionalnu povorku na Elizejske poljane. Mladi koji je pokuao pucati na njega zove se Maxime Brunerie, veliki je oboavatelj Treega Reicha, lju bitelj je SS glazbe, kandidat stranke ekstremne desnice MNR na lokalnim iz borima 2001. i lan veoma opasne orga nizacije Radikalnoga jedinstva. Iako nije bilo prave urote i ini se da je Maxime Brunerie djelovao sam, istraitelji su raz mrsili cijelo klupko udruga i grupica ek stremne desnice koje su vie ili manje usko vezane na Radikalno jedinstvo. Taj savez "nacionalnih revolucionara" okup lja od svih pomalo: pripadnike MNR-a, lanove novog otpora ili GUD-a - stu dentskoga sindikata stvorenoga kao opre ku pokretu iz svibnja 1968. - grupe "identitetskoga rocka" ili "kop de Boulog ne", tvrda jezgra miiavih i ksenofobnih na\ijaa nogometnog kluba Pariz-Saint-Germain. Ova nebuloza sastavljena od 150 do 200 aktivnih militanata okuplja se oko ekstremistikih vrijednosti: rasizam, antisemitizam, superiornost bijele rase, revolucionarni nacionalizam... Iako ju je vlada raspustila, organizacija se odmah ponovno rada iz pepela pod imenom Autentina mladost s internetskom stra nicom u SAD-u, svojim slubenima gla silima, rock grupama. Grupice ekstremne desnice koje je teko identificirati, sastav ljene vie-manje legalno, tako poprimaju viestruke oblike kako bi se prikrile da bolje mogu iriti svoje ideje.
Nostalgija za Reichom i san o Zapadu

Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata europska ekstremna desnica je na umoru. Poraz sila osovine, otkrie ua sa nacistikih logora, savezniki rad na ienju pobijedili su najvei dio Fhrerovih pobornika. No od toga razdoblja okupljaju se neki nostalgini krugovi kako bi odrali uspomenu na Trei Re ich, ali 70-ih godina prologa stoljea taj fenomen poprima ire razmjere. Neki
Internet je postao najuinkovitiji promidbeni medij za mnotvo faistikih grupica koje na "zaslonu" mogu izbjei ruci pravde.
intelektualci ekstremne desnice odluu ju osvajati elite i promicati obnovu zapada prodirui u krugove vlasti. U nekoliko godina stvorene su revije, kru oci, autonomne organizacije kojima gravitira etrdesetak osoba okupljenih u "Drutvu misli": Grupa za istraivanje
185
TKO SU SKINHEADSI?
(doslovno: "obrijane glave") pojavili su se u london skom East Endu potkraj 60-ih godina prologa stoljea. Ovi mladii, vei nom sinovi radnika, suprotstavili su se hipijima koji su nosili dugu kosu i odjeu s cvjetiima. Ali pokret koji je u poetku bio pacifistian, multikulturalan i mijean, "konfiscirali" su ekstremisti koji e ga 70-ih godina skrenuti prema radikalnom nasilju i rasizmu. Ovi novi skinheadsi oblae se iz vojnih zaliha istiui bez skrupu la nacistiko znakovlje. Osim jednos tavne provokacije to je nain da jasno i glasno izraze svoj temeljni rasizam koji se izraava tijekom "pakibashinga" obrednih batinanja pakistanskih use ljenika. Neformalne bande okupljaju se na koncertima glazbe "Oi!" skupina Screwdriver ili Legion 88, pri emu 8 oznaava H, osmo slovo abecede, a dvostruki 88 znai "Heil Hitler!". Razoarani Nacionalnom frontom neki skinheadsi osnivaju drutvo Blood and honour to je ponavlja nje devize SS-a. Ono to oni rado nazivaju "kultom skinheada" raz rauje se oko oboavanja ikona nacizma, rekonstruirane nordij ske mitologije, razdraenog rasi zma i apologije nasilja. Glazba "technohate" ili "vikingrock" nain odijevanja, nogometne utakmice, specijalizirane novine - "skinzini" - isto su tako znakovi raspoznavanja i nain da se proizvedu protivnici i na europskom konti nentu i u Skandinaviji, ali i u SAD-u i Japanu.
KINHEADSI
i prouavanje za europsku civilizaciju, GRECE. U sklopu toga drutva razvija se "nova desnica", obiljeena rasizmom, antiegilatarizmom, drutvenim darvi nizmom i autoritarizmom, kolebajui se izmeu poganstva izmijeanog s kelt skim obredima i fundamentalistikoga katolicizma. Posvuda u Europi nastaju srodna drutva. Medu njima Seminar Thule. Ovaj je preuzeo ime od staroga tajnog drutva Thule iji je amblem bio kukasti kri i koji je dobrim dijelom nadahnuo Hitlera za njegov doktrinalni korpus. Sadanji Seminar Thule u uskoj vezi s lanovima GRECE-a pro mie ideju o ponovnom roenju "etni ki homogene" Europe.
Rairena nebuloza
Koristei se nedvojbeno valom izbornih uspjeha to su ih izborile ekstremistike i populistike stranke, grupice krajnje desnice proirile su svoje lanstvo i svoj nain izraavanja u posljednjem deset ljeu. Rauna se da u Francuskoj ima izmeu 2500 i 3500 desnih ekstremista u sklopu razliitih struktura. Podijeljeni su izmeu skinheadsa, identitetskih grupa (GUDD npr.) koji se pozivaju na "krvnu zajednicu" ultranacionalisti (Francusko djelo ili petenovci), neona cisti i huligani. Neonacisti koji su uglav nom nastali u Elzasu vezani su uz njemake grupice istoga tipa, dok huli gani bijesne obino na nogometnim stadionima ne libei se usred utakmice pozdravljati Hitlerovim pozdravom. Belgija titi brojne ultranacionalistike formacije koje se sve vie ili ma nje kriju iza javne fasade Vlaams Bloka (Flamanskoga bloka), stranke ekstremne desnice osnovane 1978. Grensland, Oranjejeugd (Oranijska mlade) ili Voorpost-Nationalistische actiegroepen (nacionalistike avangardne skupine za akcije) medu najaktivnijima su u tim formacijama. Isti fenomen javlja se u Njemakoj, posebno u Bavarskoj, u Nizozemskoj, u Austriji, u Danskoj, u vedskoj gdje je stranka Ny dmocratie (Nova demokracija) stablo koje skriva umu grupica otvoreno neona cistike orijentacije poput Riksfronten ("Fronta Reicha") ili Viit ariskt motstand ("Bijeli arijski otpor"). Toliko formacija vie ili manje struk turiranih sa slabo poznatim lan stvom koje se nikad nisu povezale u savez, ali koje lukavo tkaju platno.
Skinheadsi, nostalgiari Reicha i pristae krajnjega nasilja napredovali su u cijeloj Europi izrugujui se nacionalnim zakonodavstvima koja su esto nemona.
I u Americi...
S druge strane Atlantika borba ekstrem ne desnice usredotoena na White po wer to ga kanalizira Ku Klux Klan do kraja 60-ih godina postala je djelo neo nacistikih paravojnih grupica, brani telja noenja vatrenog oruja, ak i komandosa protiv pobaaja. Ove borbe nastavljaju se voditi u tekoj rasistikoj tradiciji obiljeenoj nostalgijom za po litikom segregacije u odnosu na crno stanovnitvo u dravama staroga juga. Nakon atentata 1995. u Oklahoma Citvju, u kojem je ubijeno 168 ljudi, poli cijske slube su uspjele neutralizirati vode rasistikih i paravojnih organi zacija. Danas se rauna da amerikih ekstremistikih skupina ima oko 750 i da broje blizu 100 000 pristaa. Vie na sjeveru, u frankofonoj Kanadi grupe u
Qubecu poput Qubec-Radical ili ka tolike fundamentalistike struje, koje se izraavaju preko grupice Rodoljubnih mislilaca, npr. propovijedaju "Qubec suveren i francuski po jeziku" strogo za tvorene za sve useljenike. Polazei od straha da e nestati bijelo i frankofono stanovnitvo, ultranacionalistike grupi ce u Qubecu danas se poput europskih ekstremista nastoje usredotoiti na pot puno bioloku koncepciju nacije.
Neonacistika propaganda i akanje

Program akcije tih grupica ekstremne desnice jednostavan je i brutalan: iriti nacionalsocijalistiku propagandu po sebno preko rock glazbe nazvane "identitetski rock". Tako su 2004. njemaki neonacisti sastavili program nazvan
Aktion Schulhof. 150 000 primjeraka glazbene kompilacije sa zadahom SS-a podijeljeno je besplatno u kolskim dvoritima. Provokacija je jednaka pi sanju grafita nadahnutih nacizmom na javnim zgradama ili oskvrnjivanjem grobova, to je djelatnost koju su po sebno preuzeli lanovi vrlo aktivnog Elsass Korpsa, a koji je vlada raspustila u svibnju 2005. Usto osim sve vie mete a i kaznenih ekspedicija pri susretu sa stanovnitvom stranoga podrijetla neki ne preu pred ubojstvom. Posebno su se ljeti 2000. neonacisti koji su bjesnjeli u bivoj istonoj Njemakoj smatrali kriv ima za ubojstvo nekog Afrikanca u
Jean-Marie Le Pen, predsjednik Nacionalne fronte u drutvu Alaina Roberta, efa GUD-a i Rolanda Gauchera, predsjednika Stranke novih snaga 1977.
Britansko vojno groblje u Nizozemskoj oskvrnuli su 1993. neonacisti. ezdeset godina poslije pada Treeg Reicha "smea kuga" nije ni izdaleka iskorijenjena.
Javne proslave, tajni obredi

Ovisno o razliitim nacionalnim zako nodavstvima sve te skupine padaju vie ili manje pod udar zakona to ih prisi ljava ako ne na ilegalu, a ono barem na najveu tajnost. No to ih ne sprjeava da se upuste u javne manifestacije kako bi se o njima govorilo. U Bavarskoj je sjeanje na smrt Rudolfa Hessa u njego vu rodnom gradu Wunsiedelu prigoda za javna okupljanja nostalgiara Treeg Reicha. Isto su tako javne i manifestaci je to se organiziraju u Italiji u seocetu Predappio u kojem se nalazi Mussolinijev grob. Svake godine vie od 50 000 posjetilaca dolazi iskazati poast Duceu dok se tajanstvena poasna garda od tri
Dessauu, zatim da su poinili bombaki atentat na ruske useljenike u Dssel dorfu. U Francuskoj su se simpatizeri FN-a Jean-Marie Le Pena proslavili smrtonosnim kaznenim ekspedicijama. U panjolskoj borba protiv useljenika iz sieverne Afrike posebno mobilizira sku pine kao to su BBAA (autonomne baze) ili Radikalna akcija. Njihov zajed niki cilj jest "stvoriti osloboene na cionalne zone", drugim rijeima cijele etvrti kamo ne mogu ui stranci i ljeviari.
ili etiri skinheada odjevena u crno (ukupno ih ima oko 400) smjenjuje danju i nou ispred njegovih smrtnih ostataka. Njima se ilegala svia jer im daje auru tajanstvenosti koja uznemiruje ljude, pa iako ne ine tajna drutva u pravom smislu rijei, vole se praviti kao da to jesu. Matanje o vjenom zapadu i ushienost arijskom rasom potiu ih da u velikoj mitolokoj staretinarnici spoje ranoeuropsko poganstvo s katoli kim konzervativizmom tijekom inicijacijskih ceremonija u kojima se rame uz rame nalaze druid i sveenik. Tako se svake godine 22. lipnja u Montsguru, svetitu katarizma, odravaju proslave ljetnog solsticija.
188
Svjetski terorizam al-Qaide

U danima poslije 11. rujna 2001. svijet je uo za postojanje al-Qaide i njezina vodu Osamu bin Ladena. Tajna ilegalna organizacija al-Qaida, "baza" objavila je rat Zapadu.
[ koja, usput reeno (i dokazano), nema nikakve veze sa tim napadom . . . prim.scan. ]
UTORAK 11. RUJNA U 8:45 PO MJE-
snom vremenu Boeing kom panije American Airlines koji je prevozio 81 putnika udario : e punom brzinom u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskoga centra u New Yorku. Nekoliko minuta poslije drugi Boeing sa 65 putnika obruio se na juni toranj. Dva golema poara zapalila su twin towers (dva tornja blizanca), dok su oni koji su mogli napustili mjesto. Izmeu 10:05 i 10:30 stanovnici New Yorka u nevjerici prisustvuju ruenju dviju veih zgrada na Manhattanu. U istom trenutku saznali su kako se jedan avion obruio na Pentagon dok se drugi sruio blizu Pittsbourga u Pennsylvaniii. Predsjednik George W. Bush obraa se naciji i objavljuje kako su Sjedinjene Drave rtve teroristikoga napada do sad nevienih razmjera. Sve svjetske televizije prenose neto poput vizije apokalipse. im se organizirala prva pomo, poela je istraga. Od sutradan iedno ime i jedno lice krue svim ekra nima svijeta, lice Osame bin Ladena, vode tajne organizacije nepoznate iroj iavnosti: al-Qaide.
etvero djece prebogatoga saudijskog magnata podrijetlom iz Jemena. Dobio je zapadnjaki odgoj i obrazovanje po haajui prestina britanska sveuilita gdje je studirao ekonomiju. Mladi Osa ma priprema se za poslovnu karijeru uz potporu saudijske kraljevske obitelji ko joj je blizak. Sovjetska invazija na Afga nistan 1979. preokrenula mu je ivot. Blizak islamistikim krugovima od 1973. odluuje poduprijeti afganistanske mu slimane protiv sovjetskog imperija, iji slubeni ateizam od njega ini istinskog neprijatelja. Odlazi u Afganistan gdje zahvaljujui osobnom bogatstvu ustro java i vodi udarnu postrojbu sastavljenu od dvadesetak tisua ljudi novaenih u cijelom arapskom svijetu. Tijekom svih tih godina amerika vlada vojno poma e bin Ladena. U tom kontekstu on 1988. osniva al-Qaidu ("bazu"), ilegal nu strukturu koja je u isti mah mrea i mjesto novaenja i kolovanja musli manskih boraca.
Od sovjetskoga do amerikoga sotone

Godine 1989. hladni rat blii se kraju i Mihail Gorbaov zapovijeda povlaenje sovjetskih postrojbi iz Afganistana. Sukob je izazvao duboku reislamizaciju u cijeloj jednoj generaciji boraca. Pod utjecajem vahabizma, saudijske vjerske struje obiljeene velikim puritanstvom i doslovnim itanjem Kur'ana, bin Laden se orijentirao prema najradikalnijem
Svjetski neprijatelj br. 1

No osniva al-Qaide je ipak dobro poz nat amerikim tajnim slubama. Zato to im je pomogao u borbi protiv Sovieta 80-ih godina prologa stoljea tije kom rata u Afganistanu. Osama bin Laden, roen 1957., jedno je od pedeset
189
11. rujna 2001.: cijeli svijet prati izravan prijenos najstranijeg atentata poinjenog na amerikom tlu. Al-Qaida (?) je uzdrmala krhku svjetsku ravnoteu.
islamizmu. Odsad on propovijeda ne samo protiv nemuslimana prisutnih na muslimanskom tlu, nego i protiv svih onih muslimana koje smatra nepobonima. Ideologija al-Qaide je apokaliptina: ona ne nastoji dobiti bilo to od neprijatelja, nego ga jednostavno eli potpuno unititi. Kada laiki i socijalistiki Irak Saddama Huseina napada Kuvajt, bin Laden nudi pomo saudijskoj vladi kako bi porazili Iraane. Riyad odbija njegovu ponudu i radije se odluuje za amerike postrojbe. Tijekom prvoga Zaljevskog rata ameriki vojnici se smjetaju u Saudijskoj Arabiji to za bin Ladena znai oskvrnue najsvetijih obi aja islama, u prvom redu Meke. Taj do gaaj znai odluku bin Ladena da odsad radi protiv "nevjernika". Zato je prona ao vrstog saveznika u Egipaninu Aymanu al-Zawahiriju, bivem musli manskom bratu i utemeljitelju "Islam skog dihada" u Egiptu. Zawahiri se
"smatra" drugim, ali i pravim strategom samoubilakih atentata od 11. ruina. Dvojica ljudi bjee u progonstvo u Afganistan gdje u veljai 1998. sveano proglaavaju stvaranje "Islamske svjet ske fronte dihada protiv idova i kra na (zapadnjaka)". U svojem priopenju optuuju Sjedinjene Drave da zauzi maju sveta islamska mjesta i potvruju kako je "ubijati Amerikance i njihove civilne i vojne saveznike individualna zadaa svakoga muslimana".
Maglovita al-Qaida
Do tada se ime al-Qaide malo upotreb ljavalo pa se ak i ne javlja u pozivu iz 1998. No ustroj funkcionira uinkovito; tek nekoliko mjeseci nakon to je bin Laden objavio rat Sjedinjenim Drava ma, njegovi ljudi organiziraju dvostruki atentat na amerika veleposlanstva u Nairobiju i Dar es Salamu u Tanzaniji. U razmacima od 10 minuta u dvije eks plozije poginulo je 200 ljudi. Otada bin
Osama bin Laden, dravni neprijatelj br. 1 i bivi ovjek CIA-e. Milijuni muslimana diljem svijeta spremni su slijediti ga u njegovu kriarskom pohodu.
Laden postaje jedan od desetorice najtraenijih ljudi na svijetu. Iako je teko nai al-Qiadu, ona nije obino tajno drutvo. Nema centralizi rani ustroj ni organigram i vie se dri grada s predgraima nego malenoga klana. Njezino se ime jednostavno mo da odnosi na "informatiku bazu" gru pirajui imena onih koji su se borili za afganistansku stvar. Osim toga zna se da se organizacija sastoji od savjetodavno ga vjerskog vijea i etiri odbora: voj nog, financijskog, vjerskog i medijskog. Bin Laden je financijer i glasnogo vornik, ali uz njega Ayman al-Zawahiri predstavlja stratega i ideologa. Prije amerikog odgovora u Afganistanu (2000.-2002.) al-Qaida je raspolagala s dvadesetak kampova za obuku raspore
enih na podruju gdje ivi vie tisua ljudi. Ona je u vezi s islamistikim sku pinama iz cijeloga svijeta medu kojima je i GIA ("Islamska naoruana skupi na") u Aliru. Osjetljiva organizacija, netransparentno financiranje novcem plasiranim u porezne eldorade to joj omoguuje izbjegavanje kontrole. Nje zinu snagu ini jedan drugi element: potpuna posveenost njezinih lanova.
kolovanje i novaenje
lanovi al-Qaide slini su "Bojim luacima". Tu su dva narataja jedan uz drugi: prvi je onaj "Afganistanca" koji poput bin Laden potjeu sa Srednjeg istoka i borili su se u Afganistanu pro tiv Sovjeta. Drugi se stvorio nakon sukoba. Novounovaeni su esto ljudi bez korijena koji dolaze iz arapskoga
ATENTATI POVEZANI S AL-QAIDOM

Svjetski trgovinski centar u New York (6 poginulih). 1995. Dva planirana atentata na udan su nain osujeena na Filipinima. Prvi je bio namijenjen ubojstvu pape koji je tada bio u slubenom posjetu. Drugi je u Sjedinjenim Amerikim Dravama predviao eksplo ziju 11 zrakoplova koji su krenuli iz Azije. 1996. Atentat u Khobaru u Saudijskoj Ara biji na amerike ciljeve. 19 poginulih. 1998. Dvije eksplozije u Nairobiju (Keni ja) i Dar es Salamu (Tanzanija) u razmaku od 10 minuta odnijele su 224 rtve. 2000. amac s podmetnutim eksplozivom udario je o ameriki razara USS-Cole u pristanitu u Adenu u lemenu ( 17 poginu lih i 42 ranjena).
9 9 3 . PRVI ATENTAT EKSPLOZIVOM NA
U logoru za obuku al-Qaide u Afganistanu. Poslije 11. rujna talibansko leno bit e meta Sjedinjenih Amerikih Drava angairanih u "kriarskoj vojni protiv zla".
2001. 9. rujna u Afganistanu su zapovjed nika Massouda, protivnika bin Ladena ubila dva lana novinara, lanovi al-Qaide. Dva dana poslije atentati od 11. rujna imali su za posljedicu 3000 poginulih. 2002. Atentati u Derbi na sinagogu (tra vanj), u Karaiju (svibanj), u Dakarti ko lovoz) i na Baliju (listopad), u Adanu u lemenu (listopad) i u Keniji (studeni). 2003. Atenat u Riyadu u Saudijskoj Arabi ji (svibanj), u Maroku (svibanj), u Bagda du (kolovoz) i u dva navrata u Istanbulu. 2004. Krvavi atentati u Madridu 11. ouj ka (191 poginuli i 1400 ranjenih); sa moubilaki atentati u prosincu protiv amerikih vojnika u Iraku. 2005. Atentati u Londonu 7. srpnja (vie od 30 poginulih i stotine ranjenih).
svijeta, ali i sa Zapada. Njihova veza s vjerom esto je novijega datuma to nji hovu islamizaciju in jo intenzivnijom. lanovi al-Qaide se pomno odabiru. Prvi uvjet koji se trai je njihova oda nost. Trebaju raskinuti sve veze s obite lji. Dobivaju vjersku poduku o nainu ideolokog novaenja, nemuslimani su ovdje prikazani kao nevjernici za koje nema milosti. Tako su u oporuci Muha meda Atte, jednog od protagonista atentata od 11. rujna nali pismo u ko jem svoje budue rtve naziva "nepri jateljima". Ta doktrina vodi do ideje o potrebi rtvovanja sebe. ledan doku ment koji potjee od al-Qaide precizira
ISLAMSKI TERORIZAM
kim organizacijama posebno se istiu: ISLAMSKI DIHAD: Ovaj pokret to su ga 80-ih godina prologa stoljea os novali Palestinci propisuje nasilje protiv Izraela. BRIGADE MUENIKA AL-AQSE: Utemeljene 2000. tijekom druge Intifade poinile su velik broj atentata i nasil nikih djela u Izraelu. SALAFISTIKI DIHAD: Ova maro kanska skupina odgovorna za atentate od 16. svibnja 2003. u Casablanci bliska je al-Qaidi. ISLAMSKA NAORUANA SKUPINA: Alirska GIA je naoruano krilo Islam ske fronte spasa (FIS). Utemeljena 90-ih godina prologa stoljea uvela je zemlju u teror poveavajui broj ubojstava u al irskoj regiji. Povezana je s al-Qaidom. ISLAMSKA FRONTA BORACA ZA VELIKI ISTOK: Turska organizacija bli ska al-Qaidi koja je preuzela odgovor nost za atentate u Istanbulu u studenom 2003. DAMAA ISLAMIJA: Sunitska skupi na u jugoistonoj Aziji iji je projekt stvoriti islamsku dravu u regiji. Pove zana s al-Qaidom odgovorna je za krva ve atentate na Baliju u listopadu 2002. u kojima je poginulo vie od 200 osoba. SKUPINA ZARKAUI: Abu Musab al-Zarkaui predvodi teroristiku skupinu koja tvori iraki ogranak Al-Qaide, od govornu za atentat na sjedite UN-a u Bagdadu u kolovozu 2003. JAISH-E MOHAMMAD I LASHKAR E-TAIBA: Te dvije organizacije bazirane u Pakistanu bore se protiv indijske na zonosti u Kamiru. One su vjerojatno u prosincu 2001. organizirale atentat na indijski parlament.
EU ISLAMISTIKIM TERORISTI-
U svim zapadnim zemljama, kao ovdje u Londonu, muslimanska zajednica na brzinu osumnjiena da je partner al-Qaide stavljena je pod policijski nadzor.
Globalni terorizam
Na kraju amerike vojne intervencije u Afganistanu, koja je poela potkraj 2001. dvije treine efova al-Qaide bili su ubi jeni ili uhieni. Mislilo se da se svijet oslobodio bin Ladena. No atentati su se nastavili. Al-Qaida i dalje postoji. Bin Laden se esto javlja u eteru kako bi ko mentirao akciju svojih grupa. Danas se sve vie ini kako organizacija dijeli svojevrsne povlastice mjesnim islam skim skupinama koji izvravaju atentate u njezino ime. To je bio sluaj u Baliju 2002., u Madridu u oujku 2004. i u Londonu u srpnju 2005. "Baza" je po stala virtualna; ona povezuje diljem svi jeta ljude uvjerene da se treba boriti protiv Amerike i njezinih zapadnih sa veznika. Neki ak danas podupiru tezu kako al-Qaida nikad nije uistinu posto jala te da je to ime koje u stvarnosti oz naava nedohvatljiv, izmijenjen entitet koji moda ini novo lice tajnih vjerskih drutava u 21. stoljeu
kako "muenitvo omoguuje ostvare nje vjere svemogueg Alaha na zemlji". Uspjeh operacija temelji se na pom noj pripremi organiziranoj u najveoj tajnosti koja moe potrajati nekoliko mjeseci, pa i godina. Tako su se neki lanovi "odabrani" za atentat 11. rujna pripremali i Europi i u Sjedinjenim Amerikim Dravama gdje su poloili pilotske ispite. Tijekom te faze oni su "spavai" i slijede vrlo stroge upute kako ne bi pobudili sumnje u svojoj sre dini. Kad doe trenutak da udare, oni se rtvuju. Fanatizam organizacije, njezina nasilna sredstva, njezini pozivi na rtvovanje nuno podsjeaju na sektu asasina koja je bjesnjela u libanonskim brdima tijekom kriarskih ratova, iako niie nikada ubijala nevine.
192
Tajna zloinaka drutva

Ondje gdje se politika drutva slue tajnom kao sredstvom kako bi osvojila vlast na kraju ilegalne aktivnosti, zloinaka drutva naprotiv ine od tajne svrhu samu po sebi. Njima je vano napredovati i to uvijek u sjeni. Rade na rubu slubenoga gospodarstva skreui jedan njegov tijek prema svojoj zaradi. Tajna je ujedno uvjet njihova preivljavanja, njihova napretka i njihove dugovjenosti.

OGLO BI SE REI DA SU BANDE
pljakaa i lopova, koje su od antike lutale uokolo i vrebale nesretne putnike, bila ve svo jevrsna tajna drutva. No to bi znailo malo brzati i zaboraviti kako kriminalna drutva s obzirom na veliinu tvore naj ee prave mree koje nadilaze obinu skupinu od nekoliko ljudi. Najpoznatiji primjer medu njima, sicilijanska mafija ilustrira kako su nastajale prave razgra nate "hobotnice". Cost Nostri su se na tom podruju prikljuila brojna novija meu narodna zloinaka drutva, ali sva veo ma opasna. U svim sluajevima tajna je temeljna vrijednost tih udruga. Ali o kojoj se tajni radi? ini se da je najoitija ona o identi tetu njihovih lanova jer su aktivnosti zloinakih drutava po prirodi kanjive. Stoga su se kumovi mafije uvijek brinuli da se stope sa svojim rodnim selima, hi nei da vode miran i diskretan ivot, dok su se njihovi ljudi bavili krvavim poslovi ma. U jednom drugom registru indijska sekta thuga ili ljudi-pantere iz Gvinejskoga zaljeva smatrali su se majstorima u prikrivanju. Dok su prvi uzimali posueni
Fotografija na prethodnoj stranici: skitnice Franois Spirito i Paul Carbone uhieni zbog smrti savjetnika Princea nakon putanja iz zatvora na peronu kolodvora u Dijonu 1934.
identitet kako bi bolje uspavali budnost buduih rtava, drugi su se maskirali i djelovali skriveni od pogleda javnosti. Ma kako se to inilo udnim, identitet lanova - tj. efova zloinakih drutava nije uvijek ljubomorno uvana tajna. Do gaa se vrlo esto da ubojica, kum ili narkotrgovac budu javno poznati, to ih ne brine jer snage reda nemaju dokaze. Ili su pak lanovi tih drutava profesionalci koji uspijevaju zbrisati sve tragove svojih zloina. Tako je Al Capone ikakoj poli ciji, koja ga je dobro poznavala, uspijevao izmicati godinama prije nego to je pao... zbog utaje poreza. U Francuskoj je policija imala dosjee o najutjecajnijim predstavnicima kriminalnog miljea. Ali razotkriti ih bilo je neto drugo... U dru gom kontekstu nekim kolumbijskim ku movima droge poput Pabla Escobara, nezadovoljnima time to ih svi poznaju svi su aplaudirali i smatrali ih pravim "Robinima Hoodovima". Tako dakle tajna o pripadnosti, ako po stoji, nije pravilo. U stvarnosti vea je druga tajna: tajna mrea. Vano je ka muflirati ne toliko identitet aktera koliko prirodu i prostor njihovih aktivnosti. Tako su zloinakim drutvima objanje ni sustavi funkcioniranja koji im jame kvalitetan rad. Vrlo esto temelje se na odreenom "kodeksu asti" koji ih ustro java piramidalno tako to se svaki lan
195
Sadraj
angaira da titi svojega pretpostavljenog. To je sluaj s mreama sicilijanske ili italoamerike mafije, ali i yakuza gdje klan u potpunosti preuzima brigu za obitelj lana koji je pao umjesto njihova gospo dara. Nekad ak odreena zloinaka drutva podijele aktivnosti tako da ra zliite skupine koje ih ine ne znaju to rade druge. To naelo nepropusnosti koje se posebno primjenjuje kod ruske mafije osigurava uvanje tajne o aktivnostima. Ostaje napokon jedno podruje, to je neoekivano, u kojem se tajna izvrava: to su obredi. Vie zloinakih drutava prakticira inicijaciju svojih lanova. Za to postoji razlog: organizirani zloin nije bezopasan, on od svojih lanova zahtije va i angaman i utnju. Inicijacijska cere monija postaje trenutak kad se moe traiti od kandidata pred svjedocima i pod prisegom da uti o svim aktivnosti ma uz koje e biti vezan kad jednom bude iniciran. Tako su sicilijanska mafija, kalabrijska N'drangheta, a posebno i kineske trijade inicijacijska zloinaka drutva. Danas kontekst globalizacije nudi zloi nakim drutvima nesluene perspektive razvoja. Porast razmjene udvostruen je rastom ilegalnih kretanja nad kojima ta drutva vladaju poput gospodara i vie nego ikad, tajna koja ih okruuje njihova je najbolja zatita od nacionalnih pravo sua koja se trude da ih zauzdaju.
Proces koljkarima Ninde, srednjovjekovni japanski ratnici iz sjene Thugovi, sljedbenici boice Kali Osveta i zloin kod Ijudi-leoparda Vojnici i "zmajeve glave" kineskih trijada Sjena mafije Svemo Cose Nostre U Panami ljudi iz kriminalnog miljea Babe turske mafije U zemlji izlazeeg sunca mo yakuza Mree ruske mafije Gazde trgovinom drogom, karteli
229 225 227 219 223 205 209 215 203 199 201 197
Proces koljkarima
0 koljkarima, ubojicama, banditima i krivotvoriteljima uvelike se govori u Burgonji u 15. stoljeu. Ostali su zapameni kao jedno od najistaknutijih zloinakih drutava u srednjem vijeku.
ODINE 1454. U DIJONU SE OTVARA
dotad nepoznat proces "sekti koljke", velikoj bandi sastav ljenoj od lopova i ubojica. Nekoliko mjeseci prije toga tijekom policijske akcije otkrivena je radionica za krivotvorenje novca. Ubrzo se posumnjalo u jednu bandu "kalfa, bespo sliara i skitnica" koji (...) ne rade nita osim to piju, jedu, mnogo troe, kocka ju, kartaju i (...) vode razuzdan ivot" kako je to zabiljeeno u jednom policij skom izvjeu iz toga doba. Jean Rabustel, zaduen za taj posao, poinje voditi svoju istragu. Otkriva kako su neki gra ani Dijona titili sumnjivu druinu i okoristili se njezinom dareljivou. Tako se otkrilo da policajac po imenu Jacquot de la Mer dri javnu kuu u koju su obiavali zalaziti neki lanovi bande. Prijavila ga je jedna od njegovih "djevojaka" koja je izjavila kako je "Jacquot de la Mer svaki dan s njima i zna sve njihove tajne". Drugi sumnjiv je gradski brija koji takoer priznaje
kako su neki ljudi iz bande esto dola zili k njemu na brijanje i kako je tom prilikom uo za njihove opake planove. Zahvaljujui njegovu svjedoenju Robustel je dao uhititi vie lanova bande koji su sve priznali. Potvrdili su da pripa daju bratstvu iji se lanovi meusobno nazivaju "koljkari" ili "prijatelji koljke", u iju tajnu nismo nikad prodrli.
umski razbojnici, lupei i ubojice

Bratstvo je razotkriveno i koljkari vrlo brzo prizna ju da su krivotvoritelji koji "prodaju lane ipke", to je u ono vrijeme bio jedan od najteih zloina jer je kovanje
Poput mnogih skolara svojega vremena pjesnik Franois Villon zalazio je na ozloglaena mjesta u Latinskoj etvrti (bakrorez iz 15. stoljea).
DVORITE UDA
Zvonaru crkve Notre-Dame Victora Hugoa je neupadljivo mjesto, skriveno od znatieljnih pogleda u kojem se sku pljaju lopovi i prosjaci kad padne no. Tada kao "udom" nestaju tjelesne mane, lomovi, oiljci i svatko moe uivati u svojem dnevnom plijenu. Jedno od nae la dvorita jest da se novac nikada ne smije uvati za sutradan. Nekolicina neu straivih, koji su se usudili ui, priaju kako se ondje ivi "bez vjere i zakona"
VORITE UDA, POPULARIZIRANO U
uivajui u sadanjem trenutku. Svaka banda ima svoju posebnost: jedna prosi samo po krmama, druga se sastoji od djece koja tvrde da su siroad, trea simulira najgore bolesti... U Parizu je bilo vie takvih mjesta. Jedno od njih nalazilo se blizu Ulice Saint-Denis. U pokrajinama svaki je veliki grad imao barem jedno dvorite uda. Ta su se mjesta zadrala dobrano poslije srednjega vijeka jer se njihovi tragovi nalaze jo za vladavine Luja XIV.
197
Proces
koljkarima
novca bilo iskljuivo pravo kralja. Nji hovo je drutvo imalo strogu hijerarhi ju: na elu se nalazio "kralj koljke" koji upravlja bratstvom u kojem su bili maj stori i egrti. Sekta koljke tvori pravi ceh zloina u kojem svatko ima svoju specijalnost: "provalnici u blagajne, kovege", uz njih su "umski razbojnici, lupei i ubojice", dok su drugi specijali zirani za kartanje i kockanje ili izradu lanoga novca ili "lanoga kamenja umjesto dijamanata, rubina i drugih dragulja". Banda se iri iz Dijona koji ostaje njezino glavno ishodite. Brija je ispriao da su pljaku u Bar-sur-Aubeu izveli prije nego to su stigli u Lorrainu kako bi stavili u optjecaj laan novac. lanovi drutva imaju vrlo matovita imena, esto zamjenjive nadimke koji ih ine teko prepoznatljivima: tako pri znanja koja su dobivena od Rabustela potjeu uglavnom od stanovitoga "Nedjeljka Vuka".
Tajanstveni jezik
Podrijetlo tih ljudi treba traiti u kaosu Stogodinjega rata. Tijekom dugih raz doblja primirja ovoga beskonanoga sukoba jedan dio postrojba sastavljen od plaenika smjestio se tamo kamo ga : e rat nanio i esto se pretvarao u bande kradljivaca. Ni koljkari nisu bili iznim ka. Oni se razlikuju ne samo po svojoj organizaciji koja je strogo specijalizi rana, nego i po upotrebi misterioznoga iezika koji im omoguuje da razgovara ju izmeu sebe, a da budu sigurni da ih drugi ne razumiju. Mi taj jezik poznaje mo posredstvom francuskoga pjesnika Villona koji je zalazio u bratstvo, a mo da je ak bio i lan. U svojoj Baladi u atrovakom oloarcu Villon je pokazao taj atrovaki govor, pomijean s fran cuskim rijeima kojima je izokrenut smisao, latinskim i drugim stranim iezicima. Kako to potvruju zapisnici s procesa, taj je zajedniki jezik ujedinja vao ljude skupljene sa svih strana svije ta. lanovi su bili Francuzi, panjolci,
Stogodinji rat izbacio je plaenike ete koje siju strah po selima (obojena slika iz 16. stoljea).
Pikardijci, Bretonci, Savojci i drugi. Teko je procijeniti koliko ih je bilo: tisuu, sto ili se ograniavaju na onih etrdeset pet koje je brija formalno identificirao? To neemo nikada znati. No isto je tako tono, to je rijetka i njenica za ono vrijeme, da su samo de setorica osuena na smrt, dok su imena
ostalih predana svim sudovima u Car stvu. Tijekom 15. stoljea harale su dru ge bande kradljivaca, ali ni jedna nije imala razmjere sekte koljke ije ime za uvijek ostaje vezano uz Villonovo koji je, prije nego to je tajanstveno nestao 1463., imao vremena da nam ostavi dojmljivo svjedoanstvo.
198
Ninde, srednjovjekovni japanski ratnici iz sjene

U Japanu izmuenom potkraj razdoblja Heian vjerski ljudi iz Kvota razvijaju izvanredne borilake tehnike koje se prenose u tajnosti plaenih klanova gospodara rata.
INDE KAKVE V I A M O DANAS U
japanskim crtanim filmovi ma, mangama, u kinu ili u videoigricama borci su obda reni nadnaravnim moima: nepobjedi vost, dar letenja, sposobnost da budu nevidljivi. Prije nego to su uli u matu i legende, ti slavni ratnici iz sjene stvori li su klasu boraca koji se mogu uspore diti s onom samuraja, ali iji su korijeni, funkcioniranje i tehnike mnogo okultniji. Javljaju se prvi put potkraj razdob lja Heian, u 12. stoljeu nae ere. Cijela sela se prepoznaju po nevjerojatnoj bo rilakoj vjetini. Kau da to stanovni tvo potjee iz Kine i da su, nakon to ih je car protjerao, lutali sjevernim provin cijama i Korejom. Prema nekima nin de potjeu izravno od posljednjega nasljednika dinastije Qin koja je svr gnuta 206. g. pr. Kr. Tijekom toga dugog izgnanstva stekli su znanja koja su
nedostupna zajednici smrtnika. Stigavi na kraj putovanja smjestili su se navod no juno od Kyota, nedvojbeno na za htjev mjesnih vlasti. Tu su u izolaciji strmih planina Ige utemeljili klan Hattori u kojem su se tajne umijea ninda prenosile s koljena na koljeno.
cjelovitih vjebi. Vjebao je dugotrajno, morao je znati plivati zadravajui dah mnogo minuta, biti pokretan, gibak, brz. Morao je takoer nauiti podnosi ti bol, nedostatak sna, glad, ekstremne temperature. Umijee pretvaranja bila je specijalnost ninda: prerueni na naj-
Umijee da se bude ninda

Postati ninda nije bilo lako. U dobi od pet ili est godina djeca su se podvrga vala zamornom fizikom i psiholokom treningu. Mladi ninda je uio ovlada vati svojim tijelom koje je postalo gipko i snano upornim prakticiranjem
Hiroo Onoda, asnik japanske vojske nakon povratka na otok Lubang na Filipinima gdje je jo trideset godina nakon rata ekao zapovijedi svojih nadreenih.
EPOPEJA HIROA ONODE, NINDE 20. STOLJEA

nas muzej koji im je posveen. Taj muzej prikazuje njihovu slavnu prolost i ini od Hiroa Onode, drugog poruni ka carske vojske tijekom Drugoga svjet skog rata jednog od njihovih izravnih nasljednika. Onoda, tajni agent obrazo van u akademiji u Nakanu bio je navod no "savren ninda modernoga doba" povezujui savreno vladanje ninjutsuom s vrhunskim spoznajama iz psiholo gije, kriminalistike, telekomunikacija ili
GA, KOLIJEVKA PRVIH NINDA UVA DA-
metoda sofisticiranog kodiranja. Poslan na tajni zadatak na otok Lupang na Filipinima u prosincu 1944., ostao je ondje ekajui slubeni nalog sve do ... 1974. Kad se vratio kui pod budnim okom vlasti, njegova prva gesta bila je da ode meditirati na grobove ratnih drugova pokopanih u Japanu. Za oboavatelje "duha ninda" Hiroo Onoda je nedvojbeno savreno utjelovljenje ninda 20. stoljea, u isti mah tajni agent osposob ljen za preivljavanje u ekstremnim uvjeti ma i astan ovjek.
199
Ratnik ninda predstavljen kako se izraava rukama u tajnom jeziku koji mu omoguuje da komunicira s drugim nindama (drvorez iz 19. stoljea).
razliitije naine morali su se znati predstaviti kod bilo kojeg neprijatelja. Nou bi odijevali karakteristian crni kostim koji je ostao njihov distinktivni znak. Ninde su imali na raspolaganju cijelu seriju oruja koje se smatralo "ne plemenitim", ali neupitne uinkovitosti. Klasinim bodeima i sabljama doda vali bi otrove, shko (eljezne pande), shuriken, s 4, 6, 8 ili 10 naotrenih zubaca. Kako bi se penjali po zidovima ili strmim padinama, pomagali su se alatom nazvanim shinobi kumade, napravljenim od ueta i bambusa s vrstom kukom. Kako bi izbjegli njihov eventu alni bijeg, sluili su se makibisijima, avlima s vie otrica koji su prelazili preko sandala progonitelja. Kad su jed nom zavrili nauk, ninde su se morale podvrgnuti strogoj hijerarhiji u tri stupnja. Prvi, jnin sastojao se najisku snijih lanova, zaduenih da razrade akciju. Drugi je bio chnin koji je pripremao intervencije i, napokon, trei koji slii geninu, a izvritelji su manje-vie iskusni.
Izmeu ratnih zadataka i banditizma

Nindama su se najprije koristili daimyo, gospodari, kao pijunima i ubo jicama. Tijekom razdoblja Sengoku 1467.-1568.) Japan je podijeljen izme tu suparnikih klanova iji se gospo dari posveuju nemilosrdnim ratovima. U tim feudalnim borbama ninde su dragocjeni pomonici koje su angairali edni ili drugi kako bi otkrili nepri jateljske planove i ciljeve kad nisu jed nostavno ubijali. Njihov skromni izgled razlikuje ih od samuraja i daje im drukiju funkciju koju strateg Sun Tzu hvali u svojem Umijeu ratovanja: "Za
letee pijune moramo novaiti inte ligentne ljude koji imaju glup izgled i neustraive ljude unato njihovu beza zlenu izgledu (...) Vojska bez tajnih agenata je poput ovjeka bez oiju i uiju." Od kraja 16. stoljea povratak re
du ostavio je ninde bez posla. Postali su opasni lopovi i ubojice tako da je jed na postrojba 1581. zauzela regiju. Tre balo je najmanje 46 000 ljudi da izau na kraj s 4000 ninda koji su preivjeli samo u legendi.
200
Thugovi, sljedbenici boice Kali

Zbog sekte thugova izmeu legende i stvarnosti proliveno je vie tinte nego krvi. Ona je sijala strah i trepet u britanskoj Indiji sve dok je nije unitila kolonijalna vlast.
AHVALJUJUI REDATELJU STEVE-
nu Spielbergu i njegovu slav nom arheologu Indiani Jonesu oivljeno je 1984. sjeanje na krvavu sektu koju su svi ili gotovo svi zaboravili: thugovi. Nakon to ih je Hollywood oivio, thugovi se vie sma traju arobnjacima koji se bave crnom magijom nego zloincima kakvi su ipak bili. Povijest te fascinantne i slabo po znate sekte see u 13. stoljee kada se prvi put spominje. Termin koji ih ozna ava potjee od sanskrtskoga korijena koji znai "prevariti", "opljakati". Ne koliko stoljea poslije francuski putnik lean de Thvenot ve ih obiljeava kao opasne ubojice govorei za njih da su "najspretniji (kradljivci) na svijetu; slu e se nekim uetom s petljom koje zna ju tako spretno baciti ovjeku oko vrata kad im je u dometu da nikada ne promae." Thugovi, podmukli davitelji slu e crnoj boici razaranja Kali. Ona se jednom borila protiv opasnog zloduha i udarcem maem prerezala ga napola. Ali iz svake kapi njegove krvi roden je novi neprijatelj. Kad je Kali to primi
jetila, od kapi znoja stvorila je thugove. Kako ne bi ponovili njezinu pogreku, zapovjedila im je da ugue zloduhe bez prolijevanja krvi. Tako je uz pomo thugova napokon pobijedila paklenu vojsku. Na kraju te borbe zamolila je svoje nove sluge da nastave na zemlji njezino destruktivno djelo.
Nemilosrdni ubojice
U 19. stoljeu, kad je Indija pod britan skom vlau, akcije thugova dobivaju odjek, posebno u metropoli. Ljudi se ude, boje se pria o barbarskim uboj stvima o kojima priaju tamonju emi sari. Thugovi, uhieni i zatvoreni, opisuju svoje aktivnosti. Uredni seljani, zanatlije ili poljoprivrednici okupljaju se u bande nekoliko tjedana na godinu, openito daleko od svojega zaviaja i ine zloine. Njihova se metoda naje e sastoji u tome da se predstavljaju kao trgovci ili hodoasnici kako bi se pridruili karavanama. U pogodnom trenutku, oni zadave svoj plijen odo strag uz pomo komada tkanine s pet
Kali, ena Shive prikazana u stranom obliku i "deraica vremena", boanstvo indijskog panteona koje sije najvie straha (indijska minijatura iz 16. stoljea).
INICIJACIJA MLADOGA THUGA
iniciran. Mladoga ovjeka koji eli ui u sektu treba najprije prihvatiti grupa koja mu zakazuje noni sastanak. Cere monija poinje vjerskim ienjem nakon ega mu se stavlja nova odjea. Zatim se novaku sveano povjerava roomal i mae ta. Naposljetku mu Kalin sveenik daje
A BI NETKO POSTAO THUG, TREBA BITI
komad posveenoga eera, goor i preklinje boicu da prihvati novoga vjernika aljui mu znak. Let ptice, krik ivotinje dovoljni su da oznae njezin pristanak. Mladi thug moe dakle poeti sluiti kao pomonik: on vreba i onesposobljuje rtve sve do dana kad e mu se povjeriti dunost da ih sam ubije...
ljom koji se zove roomal. Vjerni svojem imenu, sluei se lukavstvom i dvolinou varaju svoje rtve kako bi im oteli imovinu u ast boice Kali koju zaziva ju u trenutku ubojstva. Uostalom na kon njihovih zloina slijede ceremonije nazvane tuponee, za vrijeme kojih jedu smei eer koji se smatra svetom hra nom molei Kali i katkad joj rtvujui
201
Thugovi, sljedbenici boice Kali
janje. Pria se osim toga da uklanjaju mrtvace divljaki ih unakazujui uz po mo maeta prije nego to ih uredno pokopaju. Thugovi napadaju samo mukarce; tede ene i djecu koje kat kad posvajaju. Britance sustavno izbje gavaju u strahu od represija.
Crna legenda?
No ipak je jedan Englez okonao teror thugova. Godine 1828. pukovnik Wil liam Sleeman imenovan je upraviteljem podruja Jabalpur u sredinjoj Indiji. Stekao je uvjerenje kako je sekta univer
zalno rairena u Indiji i odgovorna za sve nestanke o kojima ga izvjeuju iz ove ili one pokrajine. Uspijeva uvjeriti London o opasnostima koje bratstvo predstavlja. Promaknut u "generalnoga direktora zaduenog za represiju thugo va", Sleeman se baca na divovski policij ski pothvat; slijede uhienja, zatvaranja i priznanja. Smrtne kazne pljute. Bri tanske vlasti su iznenaene hrabrou thugova koji si u trenutku smrti sami stavljaju ue oko vrata kako bi po svo jem obiaju dali na znanje da su se sa mi zadavili. No u Sleemanovoj akciji jedan za drugim padaju bastioni thu-
gizma, a 1853. ponosno potvruje da je likvidirao kobnu zloinaku sektu. Za to se povjesniari danas pitaju: Nije li Sleeman pod imenom "thugi" namjera vao pokupiti i lanove sekte u pravom smislu i obine umske razbojnike? Vr lo je teko to znati, ali vjerojatno je ka ko je tajnovitost koja okruuje thugove odgovorna za opinjenost koju jo da nas ire.
Proslava u ast boice Kali. Ugled thugova preao je granice na vrhuncu Britanskoga carstva u Indiji (bakrorez iz 19. stoljea).
202
Osveta i zloin kod Ijudi-leoparda

Crna Afrika oduvijek je obilovala tajnim drutvima. Jedno od najpoznatijih, drutvo Ijudi-leoparda, dugo je sijalo strah u Gvinejskom zaljevu sve do bivega Belgijskoga Konga.
RIZOR SE DOGODIO U BELGIJ-
skom Kongu u prosincu 1933. Jedan belgijski teritorijalni upravitelj prolazi kroz selo Kitobi gdje oplakuju nekog pokojnika na nain koji ga je zaintrigirao. Kad je uao u pokojnikovu kuu, ustanovio je da mu je tijelo zarezano brojnim i dubokim ranama od otrih predmeta. Jedva to se ulo za taj sluaj, poeo je golemi val divljih zloina u pokrajini: pronaeni su deseci tijela razderanih i strano iznakaenih tijela. Belgijske kolonijalne vlasti vode anketu u najgo rim uvjetima: lokalno stanovnitvo u strahu odbija suraivati bojei se krva vih represija. Ipak nakon mnogo mjeseci napora sumnjivci su uhieni. Krvopro lie je trajalo blizu godinu dana. Policij ske snage i uprava otkrivaju potpuno novu nepoznatu Afriku: onu tajnih drutava. Otkriva se da je zloinake radnje poinilo jedno od njih, Wahokohoko ili ljudi-leopardi. Od 1921. policijska izvjea sastavljena nakon misterioznih smrti spominju "domo roce" prema kojima "ove nesree nisu prouzroili leopardi, nego banda uboji ca". Godine 1934. valja priznati ono to je oito: jedna mona zloinaka sekta hara pred nosom lokalnih vlasti.
Osveta i inicijacija
Krvoprolia izmeu 1933. i 1934. pove zana su sa suparnitvom izmeu dviju populacija: Bapakombea i Wanandea. Prvi su predbacivali drugima da su upa li na njihov teritorij. Istraga je isto tako obeala Belgijancima da e doznati vie o ljudima-leopardima. Ovo zloinako drutvo potjee od jedne inicijacijske sekte koja je postojala ne samo kod Ba pakombea, nego i velikom broju pleme na koja su ivjela izmeu Konga tj.
Zaira na jugoistoku i Gvineje na sjeve rozapadu. U klanovima Bapakombea inicijacija se obavljala nekoliko dana nakon obrezivanja mladia. Tijekom te ceremonije sveenici su odreivali one meu njima koji bi mogli postati Eahokohoko. Ti su obavijestili svoje obitelji da moraju otii na dugo putovanje. U stvarnosti sveenici sekte su ih okupili u umi daleko od sela. Ondje su vie mjeseci budui sljedbenici bili podvrg nuti okrutnim postupcima: redovito su ih tukli, morali su trenirati dizati teka
lanovi jednoga plemena u Belgijskome Kongu fotografirani 1908. Najvjetiji meu njima bili su izvritelji osvete ljudi-leoparda.
203
Afrika, nedovoljno poznata zapadnjacima u 20. stoljeu, i dalje je zemlja misterija. Knjige za mlade prenose klieje koji pridonose nerazumijevanju.
debla, trati s njima, skakati s jedne ko libe na drugu izbjegavajui kiu lasa... Nauili su isto tako rukovati svim mo guim orujem. Zatim je doao dan kad su trebali dokazati svoju hrabrost hlad nokrvnim ubijanjem. Prva rtva im je uvijek bila ena ili dijete. Ako bi uspje no proli sve kunje, stavljali bi im masku od tuene i arene kore to ih i ni slinima zvijerima pa su bili primlje ni u drutvo ljudi-leoparda. U trenutku poinjenja zloina navlaili bi masku, oboruavali se eljeznim kandama te su si eljali tijelo ili navlaili leopardovu kou.
LJUDI-KAjMANI
crne Afrike, ljudi-kajmani, bili su posebno nazoni u bivem francu skom carstvu, posebno na Obali Bje lokosti. Poput ljudi-leoparda ubijali su iz osvete. No ta se sekta razlikovala od drugih dodajui obrednu i ma gijsku dimenziju svakom od svojih zloina. Odjeveni u kostim od koe kajmana, nosei pokrivalo za glavu izraeno od ivotinjske glave, oboru ani kandama, njegovi su lanovi ubijali mukarce ili ene da im uzmu organe poput srca, plua, mozga s ko jima su vraevi spravljali napitke za koje se smatralo da imaju veliku medi cinsku vrijednost. Godine 1945. jedan kongoanski sud je raskrinkao lanove sekte koji su priznali svoje zloine. Osim pripremanja lijekova eljeli su se pomiriti s duhom mrtvaca kako bi postali moniji. No unato priznanji ma onih koji su pali u ruke policije, mjesno stanovnitvo ostat e dugo mjereno kako vraevi doista imaju mo da se pretvore u kajmane.
EDNO DRUGO ZLOINAKO DRUTVO
Misteriozna Afrika
U predkolonijalnoj Africi ima mnogo zloinakih tajnih drutava: osim ljudi-leoparda, nalaze se tragovi ljudi-lavova, ljudi-kajmana, ljudi-pantera... Ti su lju di imali ulogu politikih ili pravosudnih struktura u rukama efova klanova ili vraeva. Sve su razmirice rjeavale njiho vim posredovanjem. Tijekom jednog ispitivanja voenog 1934. jedan ovjek-leopard izjavit e belgijskoj policiji da "kada se domorodac svaa s drugim do
morocem oko zemlje, dat e ubiti brata ili enu svojega protivnika. im se po javi truplo, brat ili mu rtve dat e ubiti nekoga od svojega neprijatelja. Tako sam ja poslao ovjeka-leoparda (da ubija u suprotnom klanu). Jer, bijele, tako se to dogaa kod nas; i tu pria o Wahokohoku nije zavrena. Ubijat e se jo nakon vaega odlaska." Praksa obredne osvete je potrajala; meutim gubi joj se trag poetkom 50-ih godina prologa stoljea kad Europljani naputaju Afriku koju nee nikada razumjeti.
204
Vojnici i "zmajeve glave" kineskih trijada

Trijade, daleke nasljednice tajnih drutava proteklih stoljea tvore monu mafiju ija se sudbina danas povezuje sa spektakularnim rastom Kine.
A ZATVORENOM MJESTU, SVETITU
Zmaj, carski kineski simbol i zastava velikoga broja istonjakih zloinakih drutava poput trijade Crvenoga zmaja ili Zelenoga zmaja.
hrama, ljudi u kostimima pri maju mladoga ovjeka. U di mu tamjana i na svjetlosti svijea odrubi se glava pijetlu ija se krv pomijea s alkoholnim piem. Pristupnik zatim prisee da e biti vjeran "drutvu Houng" koje ga prima. Sveano izgovara dugu prisegu od trideset est lanaka koji ga obvezuju da lanove toga drutva smatra braom, da im po mae u svim prilikama i da ne odaje ni jednu tajnu organizacije. Vie puta na glaava svoju dugu recitaciju mranim upozorenjem: "Neka umrem proboden gomilom bodea izdam li ovu prisegu." Zatim poree prst i ulije nekoliko kapi vlastite krvi u prethodno pripremljen uvarak. Svi nazoni moe svoja usta u kaleu kako bi zapeatili svoje obeanje: novi inicirani je odsad punopravni lan trijade. Taj prizor mogao se dogoditi u Kini u 18. stoljeu. Dogaa se i danas u Hong Kongu. Jer ako drutva koja danas zovemo "trijadama" (San-he-hui) nemaju mnogo s originalnom trijadom, sauvala su obred inicijacije koji je ostao gotovo nedirnut stoljeima. Jedi na primjetna promjena je novijeg datu ma: Zbog sprjeavanja bolesti ne trai se vie od pristupnika da ulijevaju svo ju krv u kale za prisegu.
Drevno drutvo koje je skrenulo s puta

Originalna trijada je drevno tajno dru tvo stvoreno protiv mandurijske dina stije Qing potkraj 17. stoljea. Njezini utemeljitelji bili su monasi manastira Shaolin gdje je izumljen i pouavan kung-fu. Domoljubno drutvo namje ravalo je obnoviti staru dinastiju Ming. Da bi to uinilo, stoljeima je podupiralo sve vrste pobuna protiv mandurijskih uzurpatora. Kodirani jezik, znakovi prepoznavanja, praksa tajne i svlada vanje borilakih disciplina uinilo je njezine lanove nedodirljivima. No decentralizirana organizacija reda u gole moj zemlji imala je kobne posljedice usitnjavanja drutva. Tako se sredinom 19. stoljea ve biljee ekscesi: neki la novi raskidajui s prvotnim idealom izvravaju bezrazlona nasilja u slubi samo svojih interesa i na tetu seljako ga stanovnitva. Loe trijade tako su postale bande lopova i ubojica. Ono to se sve vie naziva trijada prua zadnji put pomo ustanku 1911. koji zavrava porazom Qinga i proglaenjem repu blike. Njihova povijesna uloga tajnoga politikog drutva slabi, ali struktura ostaje. No 1949. komunisti ih zabranju ju. Oni bjee u Narodnu Republiku Kinu kako bi se smjestili na oblinje kineske teritorije: Hong Kong, Makao i Tajvan. Uostalom vlasti tih drava vrlo se esto oslanjaju u vlasti na trijade; to
205
je sluaj u Tajvanu u vrijeme ang Kai-eka koji je i sam bio iniciran. No ota da su ta drutva tek blijedi odsjaj svoje slavne prolosti: njihovi postupci i nji hovi simboli stavljeni su samo u slubu organiziranog kriminala.
SUN YEE ON, NAJVANIJA BANDA NA SVIJETU
Teret naslijea
Ostaje da stare strukture nastave orga nizirati veinu trijada. One imaju snagu tradicije ija je uinkovitost poznata. Tako se mafijake skupine dijele u tri razine kako je bilo u starim loama. Na vrhu stoluje poglavar, "zmajeva glava". On daje smjernice svojoj skupini, a da
nije samo najvanija od trijada, nego je sa svojih 50 000 lanova najbroj nija i najrairenija mafijaka skupina na svijetu. Iz svoje baze u Hong Kongu djeluje u cijeloj Aziji, u Sjedinjenim Amerikim Dravama - prisutna je u svim velikim amerikim gradovima - i u Kanadi. Od gospodarskog otvaranja Kine ona ulae milijune dolara u slobodne obalne zone kako bi oprala dio svoje
SUN YEE ON ("NOVA VRLINA I MIR")
zarade za najvei profit Pekinga. Na vodno su postojali kontakti izmeu lanova komunistike vlade i voda Sun Yee Ona. Ta trijada je veoma aktivna u filmskoj industriji, posebno pornografiji koja u Kini doivljava pun gospodarski procvat. Osim toga ona je sauvala tradicionalne obrede primitivne trijade dodajui joj neku vladu ogranienu na nekoliko lanova kako bi dobila na uinkovitosti.
U palai Kineske etvrti u New Yorku kum trijade u SAD-u Benny Eng (desno) nazvan "Ujak Seven" sastaje se s tajvanskim diplomatom.
nikad ne sudjeluje izravno u operacija ma. Malo ljudi zna njegov pravi identi tet. Pod njegovim zapovjednitvom vie je odgovornih koji su zadrali tradicio nalna imena dunosnika loe: "Lepeza
od bijeloga papira" bavi se financijama, "Crvena palica" specijalizirana za ratne vjetine zaduena je za potivanje unu tarnjega zakona dok je "Slamnata san dala" u neku ruku zaduena za vanjske
poslove grupe. "Gospodar tamjana" ima osjetljivu dunost novaenja novih la nova i uvanja tradicije. Napokon naj brojniji lanovi su "vojnici" koji su izvritelji organizacije. Svakoj funkciji odgovara brojani kd koji inicirani izraava jednostavnom kretnjom: 489 za "zmajevu glavu", 432 za slamnatu sandalu ili 49 za vojnike.
Ljudi i opij
Trijade kao mjeavina starinskog i su vremenog danas nezaobilazni su im benici neslubenoga gospodarstva u Aziji, dakako, ali i na svim velikim kon tinentima. Ta zloinaka inicijacijska drutva prilino su slina talijanskim
U puionici opijuma na sjeverozapadu Tajlanda. U Zlatnom trokutu (Tajland-Birmanija-Laos) trijada kontrolira trgovinu drogom.
mafijama po duhu i funkcioniranju: prakticiraju reket u velikim razmjeri ma, bave se svodnitvom, trgovinom krivotvorinama. Osim toga postala su strunjaci u nekim aktivnostima - da nas je jedna od najunosnijih trgovina ljudima povezana sa snanim iseljava njem Kineza koji trae bolje ivotne uvjete. Lieni svega, primorani su pre dati se mreama krijumara koje kon troliraju trijade. Daju fantastine svote tim krijumarima i plaaju ih esto radei godinama u tajnim radionicama smjetenim u njihovim zemljama do mainima. Trijade isto tako imaju veli ku ulogu u prometu opojnim drogama koje dolaze iz Zlatnoga trokuta. Ta re gija smjetena u Laosu, Tajlandu i Birmaniji proizvodi svake godine pola svjetske koliine opijuma i njegovih derivata, uglavnom heroina. Trijade nezadovoljne to nadziru tu trgovinu smru, danas se zanimaju za trgovinu
kokainom i amfetaminima, proizvodi ma koji se uvelike troe na oblinjem japanskom tritu.
Svjetska dijaspora
Sve te aktivnosti danas se vode na pla netarnoj razini jer trijade se koriste ki neskom dijasporom koja je sa ezdeset milijuna ljudi najbrojnijja na svijetu. Od tog broja etvrt milijuna ljudi su lanovi trijada. Ukorijenjene posebno u Aziji, one ondje organiziraju bazu svih vrsta krijumarskih poslova. Njihovi sjevernoameriki i europski kolege smje teni u kineskim etvrtima (tzv. chinatowns) uspostavljaju lokalne veze za te aktivnosti u sklopu tongova. Te javne organizacije su svojevrsne zajednice za pomo namijenjene prihvatu pridolica i olakavanju njihova smjetaja: katkad znaju raspolagati i znatnim novanim sredstvima. Neke slue kao pokrie cen-
PRISEGA TRIJADE
ung trebam postupati s roditelji ma) braom i enama moje brae kao lanovima vlastite obitelji. Neka me mu nja pogodi pet puta ako prekrim tu prisegu. (...) 4, Prepoznat u svakoga od svoje brae Houng kad budu pokazivali znakove prepoznavanja. (...) 5. Neu odavati tajne obitelji Houng ak ni roditeljima ni prirodnoj brai ili eni. Nikada neu odavati tajne za novac. (...) 22. Ako saznam da vlada trai jednog od moje brae koji je stigao iz neke druge
NAKON TO UEM U DRUTVO HO-
provincije ili prekomorske zemlje, mo ram ga odmah obavijestiti kako bi mo gao pobjei. (...) 29. Ne smijem otkriti nijednu od adre sa gdje moja braa uvaju svoja bogatstva pa ak ni gajiti zle misli u vezi s tom adresom. (...) 35. Kad govorim nelanovima, moram paziti da nikad ne upotrebljavam formu le koje kolaju u drutvu te da ne otkrivam njegove tajne jer bi iz toga mogle proizai nevolje. Neka umrem proboden gomi lom bodea izdam li ovu prisegu.
Prema T. Cetinu, Mafias du Monde, Pariz, PUF, 2004.
Policija uhiuje lanove trijade 2004. Prizor koji slabo prikriva isprepletenost kineskih vlasti i tajnih drutava.
trima za pranje novca. Njihovi uredi imaju sjedita u velikim gradskim aglo meracijama u Europi. Kineski ideogrami najbolja su zatita od istraga policije koja mora angairati dvojezine stru njake kako bi ula u trag kineskim mafijakim kanalima.
Korisna drutva?
No ne treba se zavaravati izrazom "ki neska mafija". Trijade su neovisne jedne od drugih i ne pokriva ih ni jedna orga nizacija kao to je sluaj s amerikom
Cosom Nostrom. Poetkom 21. stoljea bilo je poznato est velikih kineskih tri jada: Sun Yee On, Savez Wo, 14 K, Ban da etiriju mora, Ujedinjeni bambus i Veliki krug. Osim ove posljednje sve su smjetene na rubovima NR Kine, uglav nom u Hong Kongu. Pripajanje grada-drave NR Kini 1997. izazvalo je kod mafijakih efova odreene strahove koje je ubrzo smirila komunistika vlast. Kineska vlast naime iskazuje iz nenaujuu popustljivost prema tri jadama jer je brzo shvatila da moe izvui profit iz tih bogatih grupa koje
velik dio svojega prljavog novca ulau u Kinu. Tako je ministar kineske javne si gurnosti, Tao Siju, objavio 1995. kako "nisu svi lanovi trijada gangsteri. Ako su dobri domoljubi, ako osiguravaju na predak Hong Konga, moramo ih poto vati". ak je istaknuo kako je "kineska vlada sretna to se ujedinila s njima". U tim okolnostima shvatljivo je da se NR Kina ne eli boriti protiv opasnosti od tih iznimno monih drutava.
208
Sjena mafije
"Hobotnica", "asno drutvo" ili "Cosa Nostra" nazivi su koji oznaavaju najpoznatije zloinako drutvo koje je danas globalno razgranano.
SVIBNJU 1992. EKSPLOZIVNO PU-
njenje skriveno u kanalizaciji ispod autoceste, to vodi do zrane luke u Palermu, eks plodiralo je pri prolasku nekog vozila. U njemu je bio sudac Falcone, istaknu ta linost u borbi protiv mafije u pratnji ene i tjelesnih uvara. Svi su poginuli na mjestu. Ovaj tragini dogaaj je vrhunac jednog od najvanijih procesa u talijanskoj povijesti. Jer prvi je put neki "kum", Tommaso Buscetta, prekr io zakon utnje nakon to je njegova obitelj bila desetkovana prilikom nekog obrauna. Buscettina priznanja e omo guiti policiji da ostvari raciju bez presedana u redovima mafije i da izvede desetke uhienja. Kad je proces zapoeo 1986., sueno je 475 osoba. Kako bi se osigurali uvjeti maksimalne sigurnosti, drava je morala preurediti sud u Paler mu pretvorivi ga u divovski bunker pod zatitom dvije tisue karabinjera. Svjedoci, pokajnici, osoblje predmet su stalnoga nadzora. Sasluanjima predsje dava nepotkupljiv sudac Giovanni Fal cone. Napokon na kraju maratonskoga procesa padaju teke zatvorske kazne. Mislilo se da je mafija obezglavljena... sve do Falconeova ubojstva.
Mafija, "protudrutvo"
"asno drutvo", kako je dugo samo sebe nazivalo, nije uvijek bilo internacionala zloina. Mafija je nastala u kon tekstu talijanskoga ujedinjenja kada je 1860. pad Burbonaca koji su stoljeima vladali otokom dao Sicilijancima nadu u bolje dane. Ali brzo e se razoarati s obzirom na mjere nove talijanske vlade koja alje dunosnike sa sjevera na otok i poveava porezni namet. Kad je izgla san zakon o vojnoj obvezi, velik broj mukaraca odlazi u ilegalu. Nastaje ope nezadovoljstvo, broj razbojstava raste a sredinja vlast je uskoro onespo sobljena. Talijanski zastupnik Crispi potvruje kako "sicilijansko stanov nitvo mrzi talijansku vladu". U tom
23. svibnja 1992. olupina vozila antiteroristikoga suca Giovannija Falconea kojem mafija - koja eli podsjetiti na svoju nemo - nije dala nikakvu ansu.
gotovo anarhinom okruju organizira se slubena protuvlast. Temeljena na mjesnim klanovima, mreama sastav-
209
Sjena mafije
ljenim posebno od mjesnih uglednika tvore malo-pomalo "paralelni sustav vlasti" koji postaje jedini jamac drutve noga poretka. Te mree s jedne strane kanaliziraju nasilja pljakaa, s druge favoriziraju izbor kandidata sjevera koji su im skloni. Ubrzo te skupine kod
stanovnitva primjenjuju reket, napla ujui mu zatitu. Ubrzo nadziru odre enu trgovinu poput prodaje sladoleda ili verc kave, a one koji im se pokuava ju suprotstaviti nemilosrdno ubijaju poput gradonaelnika Palerma 1893. Roena je mafija.
"asni ljudi"
Samo podrijetlo rijei ostaje zagonetno. Treba li u njoj gledati staru toskansku rije koja znai "bijeda"? Ili arapsko naslijee? "Mafia" navodno potjee od rijei mahys, to znai tititi ili od rije i mhfal to znai skup. Ma to znaio taj pojam, on potkraj 19. stoljea ulazi u uporabu na Siciliji nadmeui se s poj mom "asnoga drutva". asno zato to je ljudima koji ga tvore zajedniko da ga dijele i strogo primjenjuju kodeks asti nazvan omert koja se uprizoruje u
pravu inicijaciju kakva je na snazi jo i danas. Onaj koji eli ui u drutvo obi no ima pokrovitelja. Tijekom ceremoni je kandidat je sapet; vrh srednjega prsta mu se probode iglom, a krv prolije po slici sveca koja se odmah spali. Nakon toga treba sveano izgovoriti prisegu: "Priseem da u biti odan svojoj brai, da ih nikada neu izdati, da u im uvi jek priskoiti u pomo. Ako prekrim ri je, neka budem spaljen i pretvoren u pepeo poput slike ovoga sveca." Na kra ju uzvikuje tri vrline mafijakoga brata: "ast, zadaa i hrabrost." Prisezi izgovo renoj na dan inicijacije pridruuje se odreen broj tradicionalnih vrijednosti: potovanje hijerarhije, tajne o aktivno stima grupe, kult mukosti, nasilja... Ako neki od mukaraca izda organi zaciju, sudi mu se i obino osuuje na smrt. Kamen stavljen u usta mrtvaca znai da se radilo o douniku.
Proces pod strogim policijskim nadzorom 1993. u Rimu: kum Salvatore "Toto" Riina suoen je
s najslavnijim pokajnikom Tommasom Buscettom.
Sjena mafije
Kumovi
Model mafijake skupine ostaje obitelj po uzoru na odnos izmeu kuma i kumeta. Dvadesetak mukaraca tvore coscu (kliku) na elu koje se nalazi capo, ef. Mafijake bande su se okupljale po etkom 20. stoljea sve dok nisu postale piramidalne organizacije kojim je uprav ljao capo di tutti capi. Kako bi uao u re dove organizacije, mladi mafioso mora najprije dokazati da je pravi "astan mukarac". Mora obavljati odreene ni ske poslove, od prikupljanja novca od reketa do zloina. Zatim, ako se doka zao kao ovjek od povjerenja i preivio godine slube, moe se penjati u hijer arhiji. Pred capom vodi uredan ivot, astan i tek rijetko sudjeluje u protuza konitim radnjama. Najvei sicilijanski kumovi 20. stoljea doi mali su se poput stare asne i jednostavne gospode. To je bio sluaj s
don Calogerom Vizzinijem kojeg su smatrali mirnim umirovljenikom. es to loe obrijan, glumei krajnju jedno stavnost i ednost branina vladao je sicilijanskom mafijom eljeznom rukom sve do svoje smrti 1954.
Izmeu dva rata

Do Prvoga svjetskog rata sicilijanska mafija uva svoj tradicionalni izgled prije nego to je estoko suparnitvo suprotstavilo staru gardu novom nara taju koji je bio pohlepniji i agresivniji, a iji se dio iselio u Sjedinjene Amerike Drave. Ta situacija objanjava zato je Mussolini pokuao iskorijeniti mafiju, nakon to ju je iskoristio protiv komu nista. Duce objanjava kako eli "odu zeti toj udruzi lopova svaku poeziju i dra", a da bi to uinio imenuje 1924. prefekta Cesarea Morija. U nekoliko go dina "eljezni prefekt" u agresivnim akcijama na granici legalnosti udara na "asno drutvo". No dok se sprema ulo
viti njegove efove, sukobljuje se s Duceom koji titi neke pokajnike koji su se distancirali i obratili na faizam. Mori je smijenjen 1929., ali mafija je izgubila mnogo. Paradoksalno je to ie Drugi svjetski rat ponovno uspostavio organizaciju. Amerikancima treba sigurno uporite na otoku kako bi im uspjelo iskrcavanje na Siciliji u srpnju 1943. Uspostavljeni su tajni kontakti s odreenim italoamerikim kumovima iz tog miljea, poseb no s Luckyjem Lucianom koji je tada bio u zatvoru u Sjedinjenim Amerikim Dr avama. On pregovara o oslobaanju na kraju rata kao protuuslugu za svoju po mo da se uspostave bive mafijake mree. Mafija e znati iskoristiti tu situaciju do te mjere da su tri etvrtine sicilijanskih gradonaelnika koje su imenovali Amerikanci bili mafiosi... U tom trenutku javljaju se i druge mafije i razvijaju se jednako na jugu Italije koja je, ini se, osuena na fatalnost orga niziranog zloina.
LUCKY LUCIANO
vatore Luciana, roen je na Siciliji 1897. u okolici Palerma. Njegovi roditelji emigrirali su u Sjedinjene Amerike Dr ave prije Prvoga svjetskog rata pa mladi Salvatore poinje u New Yorku ivot lu pea koji ga odvodi ravno u zatvor. Ondje sklapa trajna prijateljstva s drugim talijanskim gangsteri ma. Izaavi iz zatvora udru uje se s nekima od njih i , stvara bandu. Tijekom obrauna sa
UCKY LUCIANO, PRAVIM IMENOM SAL-
suparnikom bandom dospijeva u zatvor gdje je muen, no na udesan nain izmie svojim muiteljima. Iz te zgode dobiva nadimak "Lucky", sretnik. Njegove aktiv nosti napreduju tijekom prohibicije i on postaje jednim od opasnih kumova ameri ke mafije. No osuen je tek 1936. i to za svodnitvo. Svoj spas zahvaljuje Drugom svjetskom ratu. Amerike vlasti predlau da ga oslobode ako im putem mafijakih mrea pomogne pripremiti savezniko iskrcavanje na Siciliji. Sutradan nakon sukoba osloboen je i emigrira na Siciliju gdje potpuno nekanjeno nastavlja uprav ljati svjetskim kriminalnim miljeom. Umi re u Rimu 1962.
Salvatore Luciano, nazvan Lucky Luciano, "Srekovi", jedan od najokrutnijih kumova mafije nad kojom e kao gospodar vladati desetljeima.
Sjena mafije
Napuljska Camorra
Iako je Sicilija iznjedrila najmoniju i najpoznatiju mafiju u Italiji, i u drugim se regijama razvijaju drutva bliska po funkcioniranju i akcijama. To je sluaj na jugu poluotoka s napuljskom Camorrom. Ta se mafija osjetno razlikuje od svoje sicilijanske roakinje po tome sto je stasala u urbanoj sredini i nema
piramidalnu organizaciju. Vie od 80 klanova dijele si grad i predgraa koji se prema svojim interesima povezuju ili suprotstavljaju to redovito izaziva krva ve obraune. Zakon utnje titi klanove to vie to je potrebna njihova potpora ako se eli otvoriti kakav duan, nai smjetaj ili jednostavno zatiti vozilo od krae. Camorra, kao i u prolosti, ima ulogu paralelne vlasti. Dobar dio
prihoda ostvaruje od verca cigaretama - koji se u Napulju odnosi na dvije tre ine prodanih cigareta - i od sveprisu tnoga reketa - koji navodno pogaa polovicu trgovine i sva graevinska Krvavi obraun u Aciastellu blizu Katanije na Siciliji. Pet zloinaca likvidirali su mafijai (bakrorez iz 1895.).
USTROJ COSE NOSTRE

od poetaka njezin strogo hi jerarhijski karakter. Klan ili obitelj temeljna je jedinica. U bazi kojom upravljaju efovi ekipe nalaze se voj nici, mladi inicirani odreeni za naj opasnije i najagresivnije zadatke. Svi se moraju pokoravati efu klana, capu; on je okruen s vie zamjenika i savjet nika koji tvore njegovu blisku okolinu. Svaki capo mora priznati vlast nekog efa okruga, a on sam ovisi o pokrajin skoj komisiji. I na posljetku na vrhu se nalazi kupola. Tradicionalno njome upravlja capo podrijetlom iz mitskoga sela Corleonea. Ta stalna instancija utvruje velike orijentacije "asnoga drutva" ostavljajui iroku autono miju svakomu klanu. Ona je takoer zaduena da rjeava sporove kojih ne nedostaje medu razliitim sicilijan skim obiteljima. Unato uhienju 1993. jednoga od svojih povijesnih efova, Salvatoerea Riine, nazvanoga U Curtu ("patuljak"), kupola je, iako oslabljena, preivjela. Njezin sadanji upravitelj iz Corleonea navodno se zove Bernardo Provenzano. Policija mu ne poznaje li ce, ali sumnjii ga da mirno boravi na Siciliji odakle upravlja globalnim ak tivnostima Cose Nostre.
NAGA SICILIJANSKE MAFIJE BILA JE
Kalabrijska N'drangheta
U Kalabriji vlada druga mafija: N'dran gheta ije ime potjee od grke rijei andranghetos, to znai "hrabar i pre preden ovjek". N'drangheta je nastala u Cosi Nostri kojoj je bliska kao reakcija na ujedinjenje Italije. Sastavljena je od krajnje zatvorenih klanova koja prakti ciraju endogamiju i rasporeena je po regiji tako da nita ili gotovo nita ne procuri o njezinim aktivnostima. Osim toga indirektno tako dobro nadzire teritorij putem opina da joj ni jedna etatistika politika nije stala na kraj. Veoma dugo njezina apsolutno decentralizirana organizacija poticala je borbe klanova; Kalabrija je uostalom talijan ska regija koja biljei najviu stopa uboj stava. No pod utjecajem Cose Nostre N'drangheta se danas poinje ustroja vati kako bi okonala te unutarnje svae koje je oslabljuju. Njezina najza nimljivija osobitost je njezin ezoterizam koji moda potjee od grkih misterija iz antike. Da bi se postao lan, treba najprije poiniti hladnokrvno
Selo Corleone na Siciliji, mitska kolijevka mafije. Otuda je Cosa Nostra isplela svoju mreu do najveih amerikih aglomeracija.
ubojstvo. Tada se kandidat ukljuuje prema inicijacijskoj shemi koja drutvo poistovjeuje sa stablom: njegove gran ice su novaci, njegove grane potvreni lanovi. Deblo je srce i sredite moi. Listovi oznaavaju izdajice koji kad-tad padnu. U nekoliko desetljea N'dran gheta je prela put od reketa trgovaca voem i povrem do verca cigaretama pa trgovine drogom u vezi s proizvo aima iz oblinje Albanije. Isto tako je postala poznata po otmicama i iznudama, kao to je bio sluaj sa sinom amerikoga magnata Paula Gettyja.
poduzea. Njezino iskustvo u vercu duhana omoguilo joj je da lako prijee na trgovinu drogom 70-ih godina pro loga stoljea. Ona odsad izvlai glavni nu sredstava iz te unosne trgovine koja se organizira u Latinskoj Americi, uglav nom u Kolumbiji i Boliviji.
Svjetska hobotnica
Poslije rata talijanska mafija je stasala pod dubokim utjecajem svoje amerike roakinje. Bila je mnogo agresivnija, kako su to svjedoili brojni atentati izvreni protiv predstavnika talijanskoga
213
Sjena mafije
MLADE MAFIJE
nizacija odavno udomaenih na jugu Italije mlada mafija javlja se jo i da nas. To je sluaj u Pugliji gdje danas hara vie mafijakih skupina nastalih tijekom posljednjih trideset godina. Najvanija medu njima je Sacra Corona Unit koja je stvorena oko 1980. u zatvorskom miljeu. Ta nova mafija mistinog inicijacijskog obreda uspjela je preoblikovati lokalni i
SIM VELIKIH TRADICIONALNIH ORGA-
stari banditizam u hijerarhijsku zloina ku mreu s viestrukim aktivnostima. Znala je izvui koristi iz svojega zemljopi snoga poloaja blizu obala bive Jugosla vije. Preko nje sada prelaze cigarete, ali i ilegalni useljenici koji bjee s Balkana opu stoenoga ratnim godinama. Osim toga kosovska ili albanska mafija opskrbljuju je drogom i orujem koji se alju u cijelu Europu, posebno preko Belgije.
udomaila u Kanadi dok je Camorra prisutna na sjeveru i jugu kontinenta. Europa je oito povlateno podruje akcija, a jug Francuske je posebno bio pogoen 70-ih godina prologa stoljea kada je Francuska veza iz Marseillea proizvela talijansku junakinju za ame riko trite. Otada cijela Europa trpi napade talijanskih mafijakih organi zacija. Njihova pretvorba je poprimila takve razmjere da se talijanski suci od sada suoavaju s neim to oni sami nazivaju "supermafija".
pravosua nakon 1970. Osim toga nje zina se aktivnost proirila: pekulacije nekretninama, trgovina drogama, reket velikih razmjera i burzovne operacije postali su novi izvori zarade "asnoga drutva" iji bi prihod mogao danas dosei - broj bez premca u svijetu - oko 15% talijanskoga nacionalnog bruto proizvoda. Istodobno je uspostavila neprirodne veze s kranskim demo kratima tako da je 1992. Giulio Andreotti, sedam puta predsjednik vlade, nezaobilazna linost talijanskoga poli tikog ivota, vie desetljea bio pozivan pred sud u procesu koji je elio pokaza ti njegove veze s organizacijom. Iako je napokon bio proglaen nevinim 2003., ta je afera nedvojbeno naruila sliku talijanskoga politikog svijeta u javnom mnijenju. ini se da brojne afere koje se odnose na sadanjega predsjednika vlade pokazuju da su se veze izmeu politike moi i mafije odrale. Iako u tekim uvjetima, borba se nastavlja. S jedne strane mafijake skupine u kojima su pobrkane sve tendencije cjepkaju sve vie svoje aktivnosti kako bi bile manje uoljive. S druge strane hobotnica je poprimila globalne razmjere. Sjedi njene Amerike Drave postale su povlateno trite: Cosa Nostra ondje ve dugo odrava veze sa svojim amerikim ogrankom, N'drangheta se posebno
verc cigaretama oglaava se usred bijela dana na napuljskim ulicama gdje Camorra vodi paralelnu trgovinu od koje ivi dio stanovnitva.
Svemo Cose Nostre

Cosa Nostra, u poetku obian ogranak sicilijanske mafije postala je prava internacionala zloina. Od "zlatnih godina" prohibicije ona utjelovljuje mrano lice Amerike.
ODINE 1947. UMIRE POTPUNO ZA-
boravljen Alphonso Capone, zvan Al Capone. No 20 godi na prije toga bio je neupitni i
opasni ef ikake mafije. Zvali su ga Scarface, lice s oiljkom, zbog brazgo tine na licu. Roen je 1899. Godine 1918. kao veoma mlad pridruuje se bandi jednog od svojih prijatelja, Johna Torrija kojemu postaje desna ruka. Godinu dana poslije zakon zabranju je svu proizvodnju i uvoz alkohola na ameriki teritorij. Poinje pro hibicija, a s njom i bogatstvo dvoji ce mukaraca koji organiziraju iroku trgovinu u smjeru Chicaga. Otvaraju ilegalne barove i dovoze iz susjedne Kanade dragocjenu tvar zahvaljujui posredovanju krijumara. Beskrupulozno uklanjaju supar nike bande i vladaju kao go spodari glavnim gra dom Velikih jezera. Dok Torrio postaje ikaki kum ili boss, Capote je odgovoran za opskr bu alkoholom cijele zemlje. Ali
1925. Torrio je teko ranjen i Capone ga zamjenjuje. Posebno je postao poznat po krvavim djelima meu kojima je "krvoprolie na Valentinovo" 14. veljae 1929., kada su sedmorica ljudi iz su parnike bande divljaki likvidirani. No Capone pada 1931... zbog utaje poreza. Provest e osam godina u zatvoru prije nego to umre, oslabljen uoi rata. Pod njegovim je utjecajem italoamerika mafija postala ubilaka "hobotnica" od koje se strepi jo i danas.
Od Mano nere do Cose Nostre

Podrijetlo Cose Nostre see od poetka 20. stoljea kada se blizu dva milijuna Sicilijanaca tjerana siromatvom iseljavaju u SAD. esto loe primani, pristigli pre-
Petnaest godina "Al" Capone bit e gospodar ikakoga podzemlja. Najslavniji od mafiosa, fotografiran ovdje 1932. nakon to je osuen zbog utaje poreza.
PET OBITELJI
su osnovale Komisiju 1931. pet su potjecale iz New Yorka. Nakon osam deset godina one su jo ondje. Rauna se da okupljaju oko 700 lanova kojima va lja pribrojiti vie tisua partnera. Obitelj Gambino iji je kum Arnold Squitieri od 2002. djeluje posebno u graevinarstvu, narkobiznisu i porno grafiji. Genovska obitelj pod vlau Vincentea Gigantea, trenutano u zatvoru osuen na doivotnu kaznu, od 1997. ostaje ipak >>>
EU DVADESET I PET OBITELJI KOJE
kasno za zlatnu groznicu, skloni su po novno uspostavljati mree zatite tali janske mafije. Sicilijansko-amerika organizacija nazvana Mano nera ("Crna ruka") ucjenjuje talijanske trgovce i vlas nike duana te nadzire trgovinu voem i uljem. Posebno aktivna u New Yorku, Chicagu, ali i New Orleansu opasnija je od svoje talijanske sestre. Njezine se ak tivnosti brzo usmjeravaju prema unos nijim podrujima kao to su trgovina alkoholom, drogom i prostitucija. No sta ra pravila asti koja vladaju na Siciliji jo vrijede. Meutim prohibicija mijenja duh organizacije. S krvavim obraunima meu suparnikim klanovima tradicio nalne vrijednosti ustupaju mjesto bor bama za prevlast. Mano nera postaje dakle mafija novoga tipa: Cosa Nostra.
Zemlja sustavno eksploatirana

Italoamerika mafija slina je pravom sindikatu zloina, koji je nakon pada Caponea organizirano novi jak ovjek iz kriminalnog miljea: Lucky Luciano. On vodi snaan rat protiv stare generacije mafijaa kako bi se dokopao vlasti. Po bijedivi 1931. utemeljuje "Komisiju" sastavljenu od 24 klana ili "obitelji" rasi pane po svim velikim amerikim me tropolama medu kojima su New York, Chicago, Los Angeles, ali i Cleveland,
Pivske bave su se unitavale tijekom prohibicije. Zakon izglasan 22. srpnja 1919., koji je zabranjivao prodaju alkohola, potiui unosnu ilegalnu trgovinu najavljuje zlatno doba podzemlja.
1957. i parlamentarnu istragu da tajna organizacija bude razotkrivena. Do tada su ak i efovi CIA-e odbijali vjerovati u postojanje ilegalnog zloinakog drutva ustrojenog na razini zemlje.
NEW YORKA
aktivna u trgovini drogom, lukim po slovima, graditeljstvu... Pod vodstvom Josepha Massina obitelj Bonanno se infiltrirala u sindikate te prakticira reket i trgovinu drogama. Obitelj Lucchese bliska Bonannovima u svojim aktivnostima pod kapom je Louisa Daidonea, utamnienog od 2001. S obitelji Colombo upravlja Jol "Joe Waverly" Cacace. Danas iskljuen iz Ko misije, do nove zapovijedi, ima nadzor nad kockarnicama, graditeljstvom, alko holom, prostitucijom.
New Orleans, Philadelphia... Komisija nije nalik upravi nego svojevrsnom sudu zaduenom da u sluaju sukoba intere sa presudi izmeu obitelji. Zato mora ograniiti zemljopisno podruje ak tivnosti obitelji. Pitanje je posebno teko u New Yorku gdje paralelno postoji pet klanova. Ona isto tako predstavlja mafi ju u inozemstvu kad se radi o tome da treba pregovarati o savezima ili trgovini sa stranim mafijama. U doba Luciana veze izmeu Cose Nostre i njezine sicili janske roakinje veoma su uske; esto se radi o obiteljskim vezama. Svaka od obi telji usmjerena je prema bossu ili padroneu kojem pomau pukovnici: to su inicirani, "ljudi asti" kojima gravitira velik broj naoruanih plaenika. Iako je njezin utjecaj golem, trebat e priekati
Velik posao
U istom tom razdoblju organizacija s mnogo krakova proiruje svoje djelat nosti. Kad je prohibicija 1933. ukinuta, italoamerika mafija ponovno se usre dotouje na tradicionalna manje slavna podruja: reket - u trgovini, graevi narstvu, ali i u sindikatima - kocku i prostituciju. Ovomu se pridruuju i druga isto tako isplativa podruja. To je posebno sluaj s trgovinom drogom koja poinje poslije Drugoga svjetskog rata. Vlast nad lukama i dokovima vaan je element te trgovine. Preuzima nje kontrole nad kockarnicama omogu ilo je pranje fantastinih svota novca koje se oslobaaju svake godine. Zato Las Vegas, kockarski raj, uiva status
216
MAFIJA I VELIKI EKRAN

zemlje Josefa von Sternberga, a zatim 1930. Mali Cezar Mervyna LeRoya s Douglasom Fairbanksom, ali Ho ward Hawks sa svojim Licem s oiljkom (1932.) nedvojbeno je prvi na filmu iskoristio priliku koja je uvijek isplati va za Hollywood. Brian de Palma s Licem s oiljkom (1983.), zatim Nedo dirljiva (1987.), Sergio Leone s Bilo jed nom u Americi (1984.), Martin Scorsese s Dobrim momcima (1990.) i Casinom (1996.), i ne zaboravimo trilogiju Kum Francisa Forda Coppole (1972., 1974., 1990.): svatko od njih na svoj nain evocira sagu o Cosi Nostri gdje Al Capone ima dakako glavnu ulogu koju re dom glume Marlon Brando, Al Pacino, Robert de Niro. Ako treba voditi rau na o legendi i istini u neemu to nikad nije nita drugo nego fikcija, neupitan uspjeh teme je isto tako uspjeh mita. Mita o zloinakom drutvu koje je jednako uznemirujue kao i mono, ali openitije sam mit o cijeloj naciji. Ma fija se nametnula na velikom ekranu jer ona je slika i prilika zemlje gdje su na silje i financijski uspjeh useljenika od lunih da "uspiju" sastavnice, uvjereni su u Americi. Cosa Nostra u kinemato grafiji utjelovljuje "mranu stranu" amerikoga sna kao to je western utje lovio epsku stranu.
ODINE 1927. SNIMLJEN JE FILM POD-
Crna legenda Bijele kue

glumci bili povezani s Cosom Nostrom: Clark Gable, Howard Hawks, Marilyn Monroe, Ronald Reagan... Tijekom godina mafijake aktivnosti postale su biznis koji je 90-ih godina prologa stoljea po procjenama stvorio desetke milijarda dolara godinje profi ta. Kako bi upravljala tim novcem, ma fija se opremila velikom financijskom organizacijom. Od sada za nju rade raunovoe, odvjetnici, brokeri, osobe bliske obiteljima ili potkupljeni. Nedvojbeno je da ameriki zloinaki milje ne bi nikada stekao takvu mo da si nije vrlo rano znao pribaviti partnere u politikim sferama. Kao i u Italiji znao je iskoristiti gospodarsku stagnaciju da postane nuan, a kriza 30-ih godina omoguila mu je da kao financijski im benik izbije u prvi plan. Novana po mo, koja se velikoduno troila za protuusluge, bila je snaan argument za policajca ili dravnoga dunosnika skromnih prihoda... ini se da prvo partnerstvo izmeu mafije i politike
Marlon Brando je Kum u filmu Francisa Forda Coppole (1972.) koji nakon mnogo drugih redatelja uprizoruje crnu legendu o amerikom snu.
"otvorenoga grada". Svaka obitelj moe se tu naseliti radi svojih poslova. Ma mac dobitka objanjava isto tako da se amerika mafija zainteresirala izbliza za Hollywood reketirajui glumce i produ cente. Javno je poznato kako su neki
217
Svemo Cose Nostre
potjee iz 20. stoljea iz Kansas Cityja gdje gradonaelnik Tom Pendergast us postavlja povlatene veze sa efovima mjesne mafije. Tijekom prohibicije grad se obogatio zahvaljujui ilegalnoj tr govini alkoholom kojoj je pogodovao ak i sam gradonaelnik. Nekoliko godi na poslije Pendergast lansira politiku karijeru Harryja Trumana, kojega e po dravati do njegove smrti 1945. iako je 1939. bio u zatvoru zbog prijevara. Takvih primjera ima sijaset. Tako je Joseph Kennedy, otac obitelji bio blizak prijatelj dvojice slavnih kumova, Sama Giancane iz Chicaga i Franka Costella iz New Yorka. Danas se ini da je utvreno kako se otac Kennedy sluio tim vezama kako bi financirao kampanje svojega
sina i omoguio mu da bude izabran za predsjednika. Je li J. F. K. prihvatio tu praksu? Misterij jo lebdi. U svakom sluaju sumnjii se mafiju da je narui lo njegovo umorstvo i umorstvo njegove ljubavnice Marilyn Monroe. I posljednji su ameriki predsjednici od Ronalda Reagana do Billa Clintona, u svojoj oko lini imali jednoga lana neke od obitelji.
Cosa Nostra plete mreu... na internetu

Od reketa do trgovine drogom preko trita alkoholom tijekom prohibicije mafija se znala prilagoditi svim razdo bljima. Ona i u 21. stoljeu dokazuje tu zaudnu elastinost. Tako se uka kako je znala izvui profit iz 11. rujna bavei se preprodajom stotina tona metala iz Twin Towersa. Na sasvim drugom po druju iroka policijska istraga pokre nuta 2001. utvrdila je da se Cosa Nostra znala savreno infiltrirati u svijet burze
Krvoprolie na Valentinovo, 14. veljae 1929.: sedam lanova irske bande Georgea "Bugsa" Morana hladno su ubijeni po nalogu Al Caponea.
kako bi ostvarila unosne poslove. Ona je oito od 1950. nazona u finan cijskom podruju putem bankarskih grupa ili osiguranja, ali za burzovne operacije potrebne su nove strategije koje su mafijai brzo poeli osmiljava ti: stvaranje fiktivnih drutava navodno je u punom zamahu, uvoenje na burzu uz potporu korumpiranih brokera, za tim preprodaja kad dionice dosegnu najviu vrijednost. Godine 1977. takav je posao otetio milijune malih dioni ara. Na posljetku postoji podruje na kojem mafija danas i te kako prosperi ra: pornografija. Ona ne financira samo brojne filmove, nego i industriju seksa koja od nje ovisi, posebno putem Inter neta. U SAD-u se smatra da je nemogu e raditi na tom podruju, a da se nema vie-manje veze sa svijetom Cose Nostre. Taj ulazak u industriju seksa i interneta omoguuje mafiji da ima jednu nogu u svijetu vrhunske tehnologije koja ce iznjedriti bogatstvo budunosti.
U Panami ljudi iz kriminalnog miljea

Od "razbojnika" s kraja 19. stoljea do kumova Francuske veze, francuski kriminalni milje biljeio je trenutke slave. Izmeu Marseillea i Pigallea "milje" je svijet noi sa svojim kodeksima, svojim obredima, svojim jezikom.
PROLJEE 1902. AFERA "ZLATNE
kacige" glavna je tema i izvla i profit iz utih novina. U Parizu usred Bellevillea Leca 1 Manda svaaju se oko naklonosti svadljivice i provokantice Amlie Hlie, za javnost "Zlatne kacige". Ljepotica bujne kose poeljane poput psa je Mandina prodavaica ljubavi, njegova "ljubavni ca" i njegov izvor prihoda. On je neu straivi "kralj apaa": u svojoj bilanci biljei ve nekoliko uboda noem. Leca, Korzikanac, svodnik i ef bande u ulici Popincourt otima mu Amlie. Svae za ljubljenih prelaze u rat bandi: bande se meusobno napadaju na starim pari kim bedemima ili usred Pariza sve dok pravosue nije poslalo glavne protago niste na robiju u Gvajanu. To je moda liubavna pria, vjerojatno financijska afera, nedvojbeno afera asti. Sve se to rjeava izmeu ljudi i izmeu vie-manje organiziranih bandi: "Costauds de Belleville", "Saute-aux-pattes de la Glacire", Chevaliers du Sac" ili "Monte-en-l'air des Batignolles". To su u Parizu "apai", u Marseilleu "nosai", u Lyonu "klokani". Svi se prepoznaju po odreenom nainu ivota: odbijanje plaenoga rada, smisao za duhan, dje vojke, apsint i plesove. Nose kaket, kratku jaknu, iroke hlae i visoke iz me sa zlatnom pucadi. Oni se prepo znaju, razmjenjuju signale i ive, kako je rekao ve Franois Vidocq na poetku 19. stoljea, prema "zakonima koji nisu
Belle poque je razdoblje "apaa" koji zavode teror po parikim ulicama (crte obavljen u Petit Journalu 1908.).
219
ATROVAKI ILI GOVOR MUKARACA

Nedvojbeno ona u potpunosti ima u sebi mitologije i pitoresknosti vezanih uz milje koji je, ini se, izbjegao osudi pravde naavi utoite u knjievnosti. Ako ovaj sumnjivi i agresivni svijet bez imalo skru pula jo danas obiljeava kolektivno sje canje romantinom nostalgijom, on to zahvaljuje posebnom govoru, atrovakom koji mu je prethodio nekoliko stoljea. ira javnost ponovno ga je otkrila 1953. pub likacijom Ne dirajte sivi novac! Alberta Si monina, ali opjevao ga je ve poetkom
ATRA, JEZIK KRIMINALNOGA MILJEA?
stoljea Aristide Bruant. Za Victora Hugoa atrovaki govor bio je "odjea u koju se jezik preruava kad mora uiniti neto loe". I tako su atrovaki govor - odnosno atrovaki govori - uvijek bili obiljeje lingvistike onih koji su ivjeli u podzemlju, na rubu drutva od kojeg su stalno bjeali. Poput oloarca koji je neko opjevao Vil lon, atrovaki govor mogu razumjeti samo oni koji su inicirani u te nijanse to omoguuju da se prikrije informacija pa da je ne razumije velik broj ljudi, a poseb no ne policija i dounici.
Cabone (u sredni) i Spirito (desno), dva lika iz podzemlja Marseillea, fotografirani 1934. u drutvu gradskoga dunosnika Simona Sabianija.
nigdje napisani, ali koje u meuvreme nu znaju svi lanovi udruge i koji se potuju bolje nego oni koji vladaju u drutvu."
Javlja se kriminalni milje

Apae je Prvi svjetski rat dobrano desetkovao. Predratne bande poslane u \ erdun ili u bataljune za discipliniranje sjeverne Afrike preivjele su. Oko 1925. iavlja se pravi kriminalni milje s neko liko ikona i raznolikim djelatnostima. Svodnitvo je uvijek baza posla, mjesto
naukovanja gangstera. Poprima ire raz mjere eksploatacijom mladih ena koje su bile poslane u Junu Ameriku, ali i u Kairo ili u Aleksandriju. Tomu efovi bandi dodaju kocku, krau i svakovr snu trgovinu na crno. Instrument chalimeau i automobil Traction avant za koji se brinu mehaniari iz kriminal noga miljea, njihovi su najbolji rekvi ziti. U Marseilleu udruga Crabine i Spirito zauzima prostor ispred scene. Carbone, roen na Korzici, pohaao je kolu u etvrti Panier u Marseilleu gdje je stekao ugled "estokoga" ak i prije
nego to se vratio iz Verduna s voj nikom medaljom. Kao vojnik dolazi u Egipat gdje susree elegantnoga Spirita, zvanog "Lijepi Ficelle". Vrativi se u Marseille oni zajedniki izgrauju pravi imperij zloina, spajajui svodnitvo, reket i svakovrsnu trgovinu. Svi krimi nalci u gradu spremni su imati posla sa svojim izvriteljima, a politiari rau naju na njihovu pomo tijekom izbora. Zauzvrat njihove veze s poslovnim lju dima i politiarima osiguravaju im sta novitu nekanjivost u pravosuu. Iako nisu stvorili pravo tajno drutvo, oni
220
predstavljaju sav uspjeh deki iz krimi nalnoga miljea koji sanjaju o graan skom ivotu i ele izai u javnost sa svojim uspjehom. Uostalom 1943. vie od tri tisue osoba gura se na Craboneovu sprovodu, medu kojima i dravni tajnik za informiranje, njemaki velepo slanik Otto Abetz, pomonik gradona elnika Marseillea, pjevaica Mistinguett, Tino Rossi...
Mukarci i papci
Priznati lanovi francuskog podzemlja nazivaju se "mukarci", svi ostali su "papci". Biti "mukarac", a ne "papak" znai nain djelovanja, ponaanja i pri kazivanja. Nema potreba za ceremonije inicijacije. Ovdje iskustvo i izgled ine mukarca. Bilo da je roen na plonici ma Pariza ili na Korzici, prava hulja se krasi znakovima prepoznavanja koji ne mogu zavarati. Puki izgled "deki iz
Mouffa" (ulica u Latinskoj etvrti Pari za) s kraja 19. stoljea odjevenih u iro ke hlae (benardice), kakete, iroke pojasove i arene alove zamjenjuju graanskim. Dvadesetih godina elegan tna su trodijelna odijela i ogrtai u skla du s dvobojnim cipelama i neizbjenim eirima polucilindrima, zatim puste nim eirima iroka oboda koji pod sjeaju na one ikakih gangstera i nose se okrenuti odostrag. Ispod koulja mukarci su uglavnom pokriveni tetovaama. Poprsja su im ukraena golim enama, ivotinjama fetiima, brojevi ma koje donose sreu, mudrim ili pro vokativnim izrekama. Na vratu rije fatalitas namijenjena je krvniku dok tri toke na lancima znae "smrt murjacima" i obraaju se policiji. Ta praksa pomalo iezava uoi Drugoga svjet skog rata: pripadnost bandi postala je veoma itka za policiju jer se oglaavala javno, urezana u meso.
Kraj jednoga kuma: Antoine Gurini ubijen je u Marseilleu 1982. Sa svojini bratom "Mmom" nadzirao je sve vrste ilegalne trgovine izmeu Korzike i Pigallea.
Zakoni podzemlja
Odjea nije dovoljna da bi inila taj milje koji je ponajprije silovit i dijelom ilegalan svijet u koji ne moe ui svatko. Hulja ima dovoljno, ali rijetki su oni koji se primaju u bandu, "obitelj". Nema inicijacije, nema ni organigrama koji dodjeljuje svakomu njegovo mjesto, ali postoje pravila: potovanje vlasnitva i unutarnje hijerarhije, vjernost jednom ovjeku ili jednoj bandi, osveta u slua ju izdaje. Kodeks asti temelji se ponaj prije na snazi i diskreciji. Tu je vie nego igdje utnja zlato, a govoriti znai "cinkati" policiji to gotovo neizbjeno vodi u smrt. Kao u sluaju Zlatne kacige problemi se moraju rjeavati meu
221
U Panami ljudi iz kriminalnog miljea
mukarcima, daleko od papaka i "murjaka" i uglavnom nasiljem. Ako jedan ma kro otme djevojku drugomu, dovoljno je da pone obraun noevima ili revolve rima. Tek nakon Drugoga svjetskog rata makroi ee prakticiraju otkup ili kazne za onoga tko pogrijei. ene rijetko ima ju pravo govora u tom mukom svijetu. Zbog brige o anonimnosti ili jednostav no zato to je jezik ulice atrovaki i sli kovit, svaki lan kriminalnog miljea ima nadimak koji je vie-manje znakovit: to su Jo Oiljak, Lijepi Fraisette, Bibi Slav ni, Veliki Cari, Dd Razbijeni Nos, Ge orges Artiljerac ili Emile iz Grenellea... Kao sljedbenici najkienijega atrovakog govora oni prakticiraju promjenjiv jezik razumljiv samo njima. Taj ivot u zatvorenom krugu je konstanta miljea. Ti "dlakavi momci", kako ih jo zovu, za laze u iste kafie, odlaze na iste plesove, odijevaju se u istim trgovinama... Ako neki papak ue u neku od etvrti rezer viranih za njih, znakovita tiina ih od mah otjera van.
ura odbijaju); gomilaju luksuzne auto mobile, jahte i vile na obali. Meutim Francuska veza ne opstaje dugo niti u bratoubilakim ratovima meu Hanovi ma, niti u napadima policije. Mree su raskrinkane poetkom 70-ih godina i otada, ako i postoji podzemlje, o njemu
se ne govori. Pravila se vie ne potuju, kodeks asti nije vie isti, duh roen s apaima u parikim ili marseillskim predgraima je prolost: "Sramim se", rei e stari gangster Ren la Canne in spektoru Le Taillantieru na ispitivanju, "podzemlje vie nema morala..."
PODZEMLJE IMA SVOJU KINEMATOGRAFIJU
Francuska veza
Za vrijeme okupacije bande su odmah izabrale svoju stranu, esto prema pro fitima koji se mogu ostvariti. Ali poslije rata Amerikanci bdiju nad tim da francusko podzemlje zaprijei put ko munistima, posebno u marseillskoj lu ci. S nemalim financijskim sredstvima braa Gurini, Mme i Antoine zauzimaju visoko prvo mjesto sve do 60-ih godina. To je razdoblje Francuske veze, iroke i sloene mree ilegalne trgovine drogom koja vodi u SAD. Trgovina "bijelim prahom" krenula je i stvorila nesluene profite potiui internacio nalizaciju rada, posebno preko Latinske Amerike. Francuski efovi bandi koji se odaju tomu (neki poput brae Zemmo-
slikovitim obiajima fasciniralo je autore i kompozitore od Pariza Victora Hugoa ili Eugnea Suea sve do Simenonovih trebera preko realistine ansone i, dakako, kinematografije. Olakotne okolnosti }eana Boyera, Htel du Nord Marcela Carna ili Zlatna ka ciga Jacquesa Beckera posveeni su kriminalnom miljeu. Arletty, Louis Jouvet, Andrex, Dorville, Serge Reggiani ili Simone Signoret (lijepa Amlie Hlie u Zlatnoj kacigi) glume zloince toga vremena. Paralelno Frhel, Damia, Fernandel, Maurce Chevalier, Mistinguett, Albert Prjean i mnogi dru gi doivjeli su uspjeh s pjesmama s tekstovima poput "Jedan estok, jedan prav, jedan tetoviran", "Ovo je moj igolo" ili "U rupama mrak". Nakon Drugoga svjetskog rata ansone Fran cisa Lemarquea s prizvukom nostalgije podsjeaju na plesove uz diple iz "Ulice Lappe", dok Jean Gabin, Jean-Paul Belmondo, Bernard Blier ili Lino Ventura na filmu pruaju kominu i zabavnu sliku francuskog pod zemlja gdje puki govor ima glavnu ulogu.
RANCUSKO PODZEMLJE SA SVOJIM
Simone Signoret u "Zlatnoj kacigi" 1952) Jacquesa Beckera, nedvojbeno prelijepa, a da bi vodila rauna o stvarnosti. Ali kinematografija je veliala apae.
222
Babe turske mafije

Turska, vrata izmeu zapada i istoka, postala je danas "lijevak" koji hrani Europu drogama. Mjesni kumovi, babe, sudjeluju u toj trgovini povezani s vlastima.
STUDENOME 1996. IZBIO IE SKAN-
dal u anatolskom gradiu Susurluku - koji je zapljusnuo turski politiki ivot i cijelo stanovnitvo. Toga dana blindirani au tomobil nad kojim je voza izgubio kontrolu udario je svom snagom u ka mion. Troje od etvero putnika pogi nulo je na mjestu. Kad su objavljena njihova imena, zapoela je afera. Meu njima se nalazio Hseyin Kocadag, koji je bio drugi ovjek istanbulske policije. Bio je u drutvu s Abdullahom Catlijem koji je sudjelovao u ubojstvima 70-ih i 80-ih godina i bio poznati narkodiler kojeg su traile sve policije u Turskoj. Trea rtva je njegova ljubavnica, Gonca Us, biva miss. Nai efa policije u dru tvu poznatoga babe - to je turska rije koja znai "otac" ili "djed", no moe se prevesti i kao "kum" - ve ima u sebi uzbudljiv predznak. Ali jo je gore neto drugo: policija otkriva kod Catlija putovnicu i dozvolu za noenje oruja
potpisane rukom biveg ministra unu tarnjih poslova vlade Tansu Ciller, tur ske premijerke od 1993. do 1995. U cijeloj zemlji izbijaju demonstracije koje trae istragu, ali uzaludno. Inci dent u Susurluku otkriva ono to je cijeli narod predosjeao: preutni dogo vor na najvioj razini izmeu svijeta zloina i svijeta politike.
Od kabadahija do baba
Te su veze zapravo dosta stare. Od po etka 20. stoljea Otomansko Carstvo, prethodnik dananje Turske, sluilo se uslugama poasnih zloinaca, kabada hija, kako bi osigurali nadzor potan skih i telegrafskih veza. Ta zadaa im je omoguavala da se lagodno bave kri jumarenjem. Ali nakon Drugoga svjet skog rata ti ljudi su stvorili pravu maffiju iji efovi, babe preuzimaju vod stvo. To su sredinje osobe mafijakih drutava. Po njihovim zapovijedima
Ivan Pavao II. i Ali Agca koji ga je poku ao ubiti 1981. Agca je bio lan Sivih vukova, organizacije ekstremne desnice bliske mafiji kojom je upravljao Abdullah Catli.
PIZZA CONNECTION
veza uspostavljenih izmeu tur ske mafije i njezinih partnera u svijetu je krijumarska organizacija velikih raz mjera koju su vlasti identificirale 1983. Vezana je uz linost Yasara Avnija Musullulua koji se od 70-ih godina smatra jed nim od najveih turskih baba. Moan brodovlasnik koristi se pomorskom kom panijom za opskrbu sicilijanske Cose Nostre opojnim drogama koje dolaze sa
IZZA CONNECTION, PRIMJER USKIH
Srednjeg istoka. U Palermu se droga ra finira i zatim odlazi u SAD. Kad jednom roba doe u ruke italoamerike mafije, distribuira se na cijelom teritoriju preko mree pizzerija. Tako je lako u potpunoj diskreciji proknjiiti novac dobiven od ilegalne prodaje kroz raunovodstva re storana. Pranje novca je kratkotrajno. No ta trgovina je nakon viegodinjeg na pora raskrinkana potkraj 80-ih godina prolog stoljea.
nalaze se ljudi koje vee prisega i kult tajne i koji katkad imaju iste etnike korijene: Kurdi, Armenci ili Turci... oni gomilaju zarade od porasta ilegalne trgovine drogom, posebno opijumom koji dolazi iz Zlatnoga trokuta (Iran, Afganistan, Pakistan). Meu babama posebno se istie Bekir Celenk. On je jedan od onih koji
223
Babe turske mafije
Irana. Poetkom sljedeeg desetljea spo minju ga ak kao jednog od naruitelja atentata na papu Ivana Pavla II. 1981.
Diskretna i mona
Mo baba temelji se na irini njihovih mrea. Na lokalnoj razini bande vladaju cijelim etvrtima. Jedna od njihovih specijalnosti je reket vlasnika automobi la: oni koji im odbiju platiti danak izlau se opasnosti da vie ne nau svoje vozi lo. Na vioj razini ini se da je malo poli tikih stranaka, gradskih dunosnika ili policajaca umaklo financijskim preduj movima mafije. Ta simbioza s vlastima takva je da je navodno bilo zaustavljeno
sastavljanje izvjee UN-a o toj temi. Tema je ocijenjena kao previe osjetlji va. No utjecaj baba ide jo i dalje. Oni su bliski odreenim grupama ekstrem ne desnice kao to su Sivi vukovi, iji dobar dio lanova navodno radi za policiju i turske tajne slube. Isto su tako u vezi s kurdskim separatistima Radnike partije Kurdistana ijim po sredstvom nadziru prijevoz opijuma koji dolazi s Istoka. Koncentracija te ilegalne trgovine je fenomenalna: etiri ili pet turskih klanova sami nadziru tri etvrtine britanskoga trita heroinom. Babe su danas usko povezane sa sicili janskom Cosom Nostrom u trgovini opojnim drogama.
Bekir Celenk, kum turske mafije. Usko povezan s obavjetajnim slubama istonih zemalja osumnjien je da je organizirao atentat na Ivana Pavla II. su turskoj mafiji dali meunarodnu di menziju. Postavi poznat potkraj 70-ih godina u trgovini orujem, postao je zapravo posrednik izmeu proizvoaa opijuma na istoku i proizvoaa oruja na zapadu. Najmanje desetak oklopnih vozila prelo je, zahvaljujui njemu, u dijelovima sa zapada u smjeru Tajvana ili Iraka koji se priprema na rat protiv
U zemlji izlazeeg sunca mo yakuza

lanovi japanskih dvjestogodinjih mafijakih drutava, boryokudana, yakuze opasni su ljudi koji su ovladali cijelim dijelovima japanskoga gospodarstva i utjeu na politiki ivot u zemlji.
REGLEDAJTE RAUNOVODSTVO
bilo kojeg velikog japanskog poduzea ili banke i nepogre ivo ete se spotaknuti (...) na yakuze." Ova tvrdnja potjee od jednog od najboljih strunjaka za ja pansku mafiju. Ona je odraz neizmjer nog znaenja koje poetkom 21. stoljea ima japanska mafija iji bi prihodi mo gli dosei blizu 20 milijarda dolara go dinje za organizaciju od samo 80 000 lanova. Valja istaknuti kako su te mafijake skupine koje zovu boryokudan prisutne u svim sektorima neslubeno ga gospodarstva, poevi od igara na sreu i trgovine "bijelim dijamantom",
amfetaminom ija potronja ne prestaje rasti u Japanu koji je izloen krizi bez presedana. Kamatarenje, iznude i pro stitucija jednako su tako njihova zna ajka: yakuze opskrbljuju javne kue na otoju mladim enama iz veoma siro manih obitelji. Osim toga razvili su originalan oblik reketa; kao lanovi brojnih upravnih vijea prestinih po duzea ucjenjuju svoje lanove ili napla uju svoju potporu tijekom osjetljivih glasovanja o financiranju. To strateko pozicioniranje omoguuje im isto tako da lako peru prljav novac. I napokon u zemlji koja zabranjuje upotrebu oruja oni nadziru trgovinu orujem.
Teret povijesti
Yakuze su jednako tako bliski centrima odluivanja, posebno Liberalno-demokratskoj stranci na vlasti gotovo nepre kidno od kraja Drugoga svjetskog rata. To to je utjecaj japanske mafije dose gnuo takvo znaenje, objanjava se njezi nom sloenom povijeu. Yakuze potjeu izravno od profesionalnih kockara, bakuta koje su od 18. stoljea poslodavci angairali kako bi zaposlenici potroili dio plae na kocku. Rije yakuza potjee uostalom od gubitne kombinacije u jednoj kartakoj igri. Veoma vjeti u svakojakim prijevarama, bakuti su isko ristili japanski gospodarski uzlet kako bi zagospodarili ilegalnom trgovinom. Ali njihova dominacija u ilegalnom go spodarstvu potjee iz razdoblja nepo sredno nakon Drugoga svjetskog rata. Dok je Japan bio uniten i stavljen pod tutorstvo generala MacArthura, Ameri kanci se slue mafijakim mreama kako bi oivjeli gospodarstvo. Zna se spominjati razdoblje izmeu 1945. i 1947. kao ono u kojem je vladalo pod zemlje, toliko su efovi tih mrea bili povezani s vlastima. uvajui tajnu o svojim aktivnostima i identitet svojih lanova, yakuze su tijekom tih godina stekle slubeno priznanje o svojem po stojanju u obliku udruga.
Yakuze imaju svoju kuu u Osaki i pokazuju se u javnosti u uniformi. Ali prava mo toga sindikata japanskoga zloina ostaje velikim dijelom okultna.
KODEKS ASTI KOD YAKUZA

melji se na potovanju odree nih pravila. Tako svaki novi lan mora obeati da e potovati svojega efa kojem e se slijepo pokoravati, ako je potrebno i po cijenu ivota. Obrana klana je takoer temeljna: mladi yaku za se obvezuje da e uvati najapsolutniju tajnu o svojim aktivnostima i identitetu svojih drugova. Svaki spor mora se rjeavati interno: nikada ne smije pozivati policiju. Osim toga novak mora slijediti odreen broj moralnih preporuka: izbjegavati kon zumiranje droge ili alkohola, imati ljubavnu vezu sa enom nekoga lana klana. Ako bi propustio izvravati svo je obveze, smjesta bi izgubio ne samo posao, nego i svaku priliku da prona e novi na podruju Japana. Trebao bi dakle priznati svoju pogreku na cere moniji yubitsumea tijekom koje krivac mora svojem nadreenom predati prvi zglob na svojem malom prstu.
INKOVITOST BORYOKUDANA TE-
Snaga veza od ovjeka ovjeku

U tom razdoblju uvruju se prvi boryokudani koji jo tvore sliku japanske mafije. Najvaniji meu njima je Yamaguchi-gumi. Podrijetlom iz Kobea okup lja gotovo polovicu yakuza iz zemlje. Njegovu zastavu u obliku pozlaenog romba poznaju svi. Meutim onaj tko eli postati lanom pomno se promatra prije nego to se primi u organizaciju. Yakuza mora potovati veoma strog ko deks asti. Odnos koji ga povezuje sa efom svojega klana ili svoje bande teme lji se na japanskom modelu oyabun-kobuna, to je odnos dijete-otac. Ako se ini da se pristupnik, kobun, dokazao, svea no se inicira na ceremoniji tijekom koje razmjenjuje au sakea sa svojim oyabunom. Odsad je on njegov ovjek; duguje
Znak sramote za toga Yakuzu koji nije izvrio svoje obveze. U skladu s kodeksom asti njegova je pogreka kanjena amputiranjem vie zglobova na prstima.
mu potovanje, vjernost i pokornost. Za uzvrat uitelj ga hrani, titi i eventualno dolazi u pomo njegovoj obitelji u slua ju smrti ili odlaska u zatvor. esto inici rani nose tetovau koja oznaava njihovu pripadnost klanu. Klanovi su veoma decentralizirani. Iako sami upravljaju svojim poslovima, svake godine moraju uplatiti svojem sjeditu odreenu svotu svojih primanja. Njihov je utjecaj poli tika mo ocijenila nepodnoljivim i 1992. proglasila njihovo rasputanje. No kao to su dokazali brojni financijski skandali uoi 21, stoljea, oni su jo pri sutni, tajniji nego ikad.
226
Mree ruske mafije

Na ruevinama sovjetskog imperija ruska mafija prosperira u obliku mnogobrojnih i aktivnih bandi ne samo u Rusiji nego i na sve etiri strane svijeta.
REDINOM 90-IH GODINA PRO-
loga stoljea ruski ministar unutarnjih poslova je izjavio da je 60% dravnih poduze a, banaka i gotovo polovica privatnih poduzea pod kontrolom mafije i orga niziranoga kriminala. Sam ministar, alei to raspolae slabim prorau nom, izjavio je da na alost "ne moe rei nita utjeno" bojei se da e delin kvencija ostati na godinjoj stopi od "oko 2,6 milijuna zloina i prijestupa". Mafijake mree, suzdrane u sovjet skom razdoblju, doivjele su zamah s padom SSSR-a 1991. Za razliku od svoie sicilijanske ili latinoamerike roakinje ruska mafija nije ni jedinstvena ni centralizirana. Ona vie slii nizu bandi, bratva (bratstva) koje zovu i "brigade". No svaka od njih ima strogu hijerarhiju; pokriva tono oznaen teritorij, nadzire odreen broj trita itd. Njome vlada jedan avtoritet ("ef") kojem po mau brigadiri. Svaka banda moe imati
do vie tisua ljudi. Tako danas u Rusi ji ima oko 6000 brigada sa 100 000 nao ruanih ljudi. Za primanje u mafiju nema inicijacije: trae se energian tem perament i potpuna odsutnost skrupula. Od ostalih mafija na svijetu razlikuje ih jedna druga karakteristika: njihov stu panj obrazovanja koji im je omoguio da brzo ovladaju ilegalnom trgovinom ili sloenim financijskim operacijama.
Bivi klan lopova

Iako ruska mafija skree pozornost na sebe unatrag nekoliko godina, ona ima i tradiciju. U carskoj Rusiji postojalo je tajno drutvo profesionalnih lopova. Sluili su se atrovakim govorom, po tovali strogi kodeks ponaanja, tvorili su svojevrsnu aristokraciju pljakaa. Zvali su ih vory-v-zakone ("kradljivci po zakonu"). Njihovim su se talentima sluili boljevici u borbi za osvajanje vlasti, ali shvativi naknadno kakva su
Svakodnevan prizor u novoj Rusiji: pad sovjetskog imperija pridonio je stvaranju skorojevia ije iznenadno bogatstvo ne ostavlja iluzije.
GRUPA JAPONIK
ra sa svojega teritorija. Meutim neke su postale prava transnacionalna drutva iji se zloinaki ogranci ire po cijelome svijetu. To je sluaj grupe Japonik, nedvojbeno najvanije od svih ruskih zloinakih drutava kojom up ravlja Vjaeslav Kirilovi Ivankov, nazvan "mali Japanac". To je bivi boksa koji je upoznao strahote gulaga. Ilegalno je emi grirao u SAD 70-ih godina prologa sto
ELIKA VEINA RUSKIH BRIGADA OPERI-
ljea. Ondje stupa u vezu s Organi zacijom, ruskom mafijakom mreom smjetenom u etvrti Little Odessa u Brooklynu. Za nekoliko godina postao je jak ovjek toga drutva, prozvanog "Japonik". Kao simbol sve vee inter nacionalizacije ruskih brigada ono 90-ih godina prologa stoljea ulae milijarde dolara u trgovinu heroinom i kokainom ili naftom iz bivega sovjetskog imperija.
opasnost ti ljudi, Staljin i njegovi na sljednici esto su ih deportirali u gulage. Ondje su se vory domogli neslubene trgovine koja je vladala medu zatvore nicima. Iskustvo deportacije je osim to ga stvorilo vrste veze medu odreenim buduim voama bandi. Tako se u kon taktu sa staljinizmom njihov tradicio-
227
Mree ruske mafije
nalni kodeks vrijednosti polako brisao i ustupao mjesto politikim strategija ma i mamcu za dobitak. U stalnom kontaktu sa sovjetskom nomenklatu rom koja je tradicionalno korumpira na, efovi bandi poinju organizirati trgovinu legalnom robom, ali deficitar nom u vrijeme ope oskudice: cigarete, itarice, hrana... Vladaju na trnicama velikih gradova to lake to se sovjetska policija da lako kupiti. Drugi jedan mo ment uinit e neobinom rusku mafi ju 90-ih godina: udruuju se etniki klanovi poput Uzbeka, Azerbejdanaca, eena ili Gruzijaca... Bive bande kradljivaca postale su obrazac zloi nake mafije koja izbija na svjetlo dana nakon 1991.
Aktivnosti u Rusiji i u svijetu

Danas se ruske brigade jo razlikuju po svojim aktivnostima. Osim klasinih podruja za takve organizacije reket, prostitucija, ilagalna tr govina drogom... one se istiu u pljaki sovjet ske batine i prirodnih rus kih bogatstava. I doista reforme predsjednika Jeljcina provede
ne poslije 1991. toliko su dezorganizira le mladu Rusiju da su se mafijake sku pine - jedini vlasnici sredstava nasilja prema dravi koja se umorila od toga da prisiljava na potovanje zakona mogle domoi itavih dijelova gospo darstva. Tako te skupine nadziru trgo vinu orujem koja se razvila u vrijeme hladnoga rata. U istom kontekstu uka se da su odgovorne za trgovinu nukle arnim orujem ili raketama, ostacima bive komunistike vlasti. Napokon one pljakaju prirodni potencijal Rusije: prisutne su u trgovini naftom, drvom, plinom, industrijskim ribolovom... Ruske mafijake skupine imaju sjedita u veini bogatih zemalja, u karipskoi zoni, povezane s velikim narkokartelima Latinske Amerike pletu sve guu mreu...
Vladimir Putin postavlja Simona Kukesa (slijeva) na elo glavne ruske naftne kompanije nakon ostavke Mihaila Hodorovskoga, osumnjienog za suradnju s mafijom.
Gospodari trgovinom drogom, karteli

Karteli u koje je jednako teko prodrijeti kao u junoameriku dunglu gdje kriju svoje tajne laboratorije vladaju bezrezervno narkotritem. Njihovo se carstvo danas prostire preko cijeloga planeta.
R E D I N O M 70-IH G O D I N A PRO-
loga stoljea nova se droga pojavila na amerikom tri tu: kokain, u argonu zvan "bijelo". Njegovi su uinci jai nego konoplje, a i opasniji. Potjee iz Kolum bije odakle se izvozi tajnim kanalima, posebno prema Floridi. Ta sjajna trgo vina brzo se organizirala. U Medellinu, jednoj od velikih kolumbijskih aglome racija proizvoaa droge, ef bande skromnoga podrijetla Pablo Escobar dolazi na elo te unosne trgovine nasi ljem i zaplaivanjem. Kad ga je policija likvidirala 1992., upravljao je najveim svjetskim narkokartelom. Unato kon kurenciji drugih kartela poput onoga u Caliju, Escobar je uspio kontrolirati pola kolumbijske trgovine koja je izno sila milijarde dolara. Tri godine poslije uhienje Gilberto Rodriguez Orejuetla, glavni ef kartela u Caliju nazvan "ahist" zbog svojih organizacijskih sposobnosti. Unato tim uspjesima ini se da je borba protiv ilegalnih organi zacija danas zastala. Rauna se da tre nutano u svijetu ima najmanje 250
milijuna redovitih potroaa, veinom u bogatim zemljama. Sama trgovina drogom navodno iznosi 8% meuna rodne razmjene.
Ukorijenjenost u latinoamerika drutva

Tradicionalni karteli poput onih u Medellinu i Caliju stvoreni su s jedinom namjerom da preprodaju drogu. Njiho vi lanovi slini su vojnicima koji nisu ni inicirani niti su obvezni potovati bi lo koji kodeks asti. Te zloinake bande ponajprije su zaduene da alju robu i tite njezinu proizvodnju. One isto tako potiu atmosferu terora u regijama po kojima pustoe primjenjujui mjere zaplaivanja, uzimanje talaca i korupcije. Zapravo se sustavno infiltriraju u poli ciju, vojsku, carinu i pravosue ili ih kupuju. ak su i politiki voe sumnji vi; danas se misli kako je meksiki pred sjednik Carlos Salinas razvio uske veze s kartelima kako bi njegova zemlja ima la koristi od njihova gospodarskoga dinamizma. Veliki karteli zapravo kon
troliraju sve faze ilegalne trgovine dro gom: proizvodnju, transport, prodaju i pranje novca. Osim naoruanim vojni cima raspolau razliitim sekcijama logistikom, financijskim, pravnom koje su neovisne jedne o drugima, to jaa njihovu diskreciju. Te organizacije oslanjaju se i na sicariose, siromane adolescente preputene same sebi koji ubijaju za komad kruha. Okupljeni u bande ili pandillase one vladaju cijelim etvrtima. Za njih je Escobar primjer koji valja slijediti. Iako su organizacije ilegalne, njihove efove stanovnitvo esto poznaje, oni se pokazuju u javnos ti u velikim automobilima s tjelesnim uvarima koji se mogu lako primijetiti u zemljama u kojima vlada siromatvo.
Karteli i karteliti
Najvaniji karteli nalaze se u Kolumbi ji i Meksiku. Meksiko koji se nalazi na granici SAD-a postao je ne samo vaan proizvoa, nego i raskrije trgovine koja dolazi iz June Amerike. Ovdje je vlast podijeljena izmeu etiriju velikih kartela: Juarezov, Tijuanin i Matamorosov te napokon onaj iz pokrajine Sonora. No ve desetak godina prim jeuje se tendencija koja zabrinjava strunjake za trgovinu drogama: ve liki karteli koji su suvie vidljivi us tupaju mjesto cartelitosima, manjim, diskretnijim koji su prava srednja po duzea za droge.
INDUSTRIJA ZAKLONJENA OD POGLEDA

nju droge prave su alkemiarske radionice zatiene od indiskretnih po gleda. Meutim dogaa se da se neke medu njima otkriju. To se dogodilo 1999. kad su kolumbijske policijske snage usred dungle otkrile podzemni labora torij izgraen na tri razine, koji raspolae mogunou prihvata vie od sto osoba i energetski je potpuno neovisan. Ondje
ODERNE TVORNICE ZA PROIZVOD-
kemiari proizvode svake godine vie tona kokaina. Neki od tih laboratorija ak su opremljeni poletno-sletnim staza ma. Magnati droge ak zakljuuju saveze s lokalnim geriljerosima kako bi im oni osigurali zatitu proizvodnih pogona. Iz tih utvrda skrivenih u dungli droga se alje prema velikim svjetskim tritima: SAD-u, Europi i uskoro Aziji.
Pridruiti se naoruanim bandama u slubi kartela esto je jedini mogui izlaz iz bijede u kojoj ive mladi u sirotinjskim etvrtima kolumbijskih gradova.
229
Dungla u koju se teko moe prodrijeti iz June Amerike, idealno je mjesto za tajne laboratorije koje specijalne snage pokuavaju razotkriti.
Ove nove strukture su fleksibilnije i ne vladaju svim etapama trgovine. One se specijaliziraju u jednoj od njih te uspo stavljaju pojedinane veze s drugima. Njihovi su efovi esto kolovani, ak i biznismeni koji ponajprije trae za radu. Budui da im je stalo do dobrih poslovnih rezultata i diskrecije, cartelitosi manje pribjegavaju zloinima, a vie korupciji. Osim toga globalizaciia je dopustila kartelima da proire svo ja trita, posebno prema Europi, ali i da olakaju mogunosti pranja nov ca to zadau vlasti ini jo lakom. "Majka svih borbi" (Vicente Fox , borba protiv te ilegalne trgovine jedna je od velikih uloga novoga stoljea.
230
_~OO~
=THE END=

Larousse Tajna Drustva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Larousse Tajna Drustva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TAJNA DRUTVA

Les socitats secrtes

Copyright 2005. LAROUSSE

Tajna vjerska drutva

Tajna vjerska drutva

A PUTU BOGA ILI BOGOVA UVIJEK SU

Tajna vjerska drutva

U tiini egipatskih misterija

Inicirani, gospodar vjenosti

D SVIH PIRAMIDA KEOPSOVA, sag-

Sveenici i faraon, veliki inicirani

Tajna vjerska drutva

U tiini egipatskih misterija

PONAANJE KOJE TREBA SLIJEDITI NAKON SMRTI

U tiini egipatskih misterija

Egipat, majka inicijacijskih drutava?

Stroga duhovnost orfizma

Stroga duhovnost orfizma

Orgijastian Dionizov kult

Tajna vjerska drutva

MOLITVA KOJU POSVEENI UPUUJE DEMETRI

A HIMNA DEMETRI (7. STOLJEE PR.

Tajna vjerska drutva

Antiki proroci i vraevi

Kasta delfskih posluitelja

Tajna vjerska drutva

Antiki proroci i vraevi

U Rimu auguri i haruspici

AMBLIQUE DE CHALCIS U OVOM ULOM-

Tajna vjerska drutva

Kibela, Izida, Mitra... Tajanstveni istok u Rimu

Tajna vjerska drutva

Kibela, Izida, Mitra....Tajanstveni istok u Rimu

A RUBU ISTONJAKIH OBREDA po-

Egipatski kult i Izidini zborovi

Tajna vjerska drutva

Od coraxa do patera, Mitrini uenici

RIMSKI CAREVI SUOENI S ISTONJAKIM KULTOVIMA

Tajna vjerska drutva

Tajna vjerska drutva

U srcu keltskoga svijeta, druidi

U srcu keltskoga svijeta, druidi

RANJE IMELE IMALO JE VEOMA VANU

Bardi, vati i druidi

rtva prinesena bogovima

Tajna vjerska drutva

U srcu keltskoga svijeta, druidi

Neodrudizam, romantizam i folklor

Eseni: sekta na izvorima kranstva?

JUDAIZAM U ISUSOVO VRIJEME

l. STOLJEU NAE ERE PALESTINU

Knez svjetlosti i aneo tame

Tajna vjerska drutva

Pod palicom "gospodara pravde"

Isus, "gospodar pravde" u sekti?

Tajna vjerska drutva

Gnostike sekte i Kristova tajna

ODINE 1945. OTKRIVENI SU BLIZU gra-

Tajna vjerska drutva

Tajna vjerska drutva

Izmeu sjene i svjetlosti, borba manihejaca

IJEKOM STOLJEA MANIJEVU NAUKU

Tajna vjerska drutva