POJAM I PREDMET RODITELJSKOG PRAVA Roditeljsko pravo (zajedno sa bracnim i starateljskim pravom) sacinjava porodicno pravo.

Porodicno pravo je grana prava,odnosno skup pravnih normi koje uredjuju porodicu i odnose izmedju clanova porodice-bracnih i vanbracnih partnera,roditelja i djece i ostalih srodnika (krvnih,po usvojenju i tazbini). Kao dio porodicnog prava,roditeljsko pravo se moze odrediti kao skup pravnih normi koje uredjuju odnose izmedju roditelja i djece te odnose izmedju drugih bliskih srodnika. Predmet roditeljskog prava su odnosi roditelja i djece te odnosi drugih bliskih srodnika. Subjekti ovih odnosa su samo fizičke osobe. Nekada je za nastanak ovih odnosa dovoljno samo rodjenje (odnosno pravna sposobnost), a nekada se zahtijeva poslovna sposobnost subjekta(npr.ako se roditeljsko pravni odnos utvrdjuje putem priznanja, u slučaju usvojenja). Dijete postaje subjektom roditeljskog odnosa samim rodjenjem. IZVORI RODITELJSKOG PRAVA Formalni izvori roditeljskog prava su pisana pravila koja uredjuju odnose roditelja i djece i drugih bliskih srodnika. U našem pravu su sadržana u ustavima BiH, FBiH, u medjunarodnim ugovorima zakonima i podzakonskim aktima. (Direktni izvori roditeljskog prava). Karakter supsidijarnog izvora ima sudska praksa , a odredjeni značaj u stvaranju i primjeni direktnih izvora ima pravna nauka. *USTAVI* Ustavi BiH i FbiH nemaju posebne odredbe koje se tiču roditelja i djece odnosa roditelja i djece i drugih srodnika, već medju pravima i slobodama normiraju i ona koja se tiču djeteta.Ustav FBiH u katalogu prava i sloboda normira pravo na zaštitu djece. Ovo pravo se direktno tiče djeteta, dok se pravo na privatnost, na obrazovanje i zabranu svake diskriminacije odnosi i na ostale članove porodice. Od prava poznatih u katalogu prava i sloboda u Ustavu BiH na dijete ali i na ostale članove porodice, odnosi se pravo na privatni i porodični život i pravo na obrazovanje. Ustav RS normira da dijete uživa posebnu zaštitu, da roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece, da su djeca dužna starati se o roditeljima kojima je potrebna pomoć, te da djeca rodjena van braka imaju jednaka prava i dužnosti kao i djeca rodjena u braku. *MEDJUNARODNI UGOVORI* Značajni su: Medjunarodni pakt o gradjanskim i političkim pravima Medjunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima Evropska socijalna povelja Protokol br.7 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žene

Ovi ugovori sadrže odredbe koje garanitiraju prava djece ili njihovu zaštitu i pomoć. Poseban značaj ima konvencija o pravima djeteta koja je djetetu priznala status subjekta prava. Izvor roditeljskog prava je i evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

1

*ZAKONI* Pojavljuju se kao osnovni i kao dopunski izvori roditeljskog prava. Osnovni izvor je PZ FBiH (iz 2005 god.) Dopunski izvori se mogu podijeliti u dvije grupe. U jednoj su oni koji uredjuju statusna i neka imovinska pitanja (Zakon o matičnim knjigama, Zakon o ličnom imenu, Zakon o državljanstvu BiH, Zakon o nasledjivanju), a u drugoj oni koji regulišu društvenu zaštitu i brigu o djeci (Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica, Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica). Zakoni koji uredjuju postupke u kojima se odlučuje o pitanjima koja se odnose na djecu( tj. Odnose na odnos roditelja i djece), su takodjer dopunski izvori roditeljskog prava: Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Zakon o izvršnom postupku i Zakon o upravnom postupku. NAČELA RODITELJSKOG PRAVA Može se izvesti nekoliko načela na kojima se zasniva uredjenje odnosa roditelja i djece: zaštita djece, ravnopravnost roditelja, pravo na poštovanja porodičnog i privatnog života.

A) ZAŠTITA DJECE - Ustav FBiH i više medjunarodnih ugovora o ljudskim pravima
izričito normiraju zaštitu djeteta. U Ustavu FBiH je pravo na zaštitu djeteta normirano u katalgu prava i sloboda. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezuje države članice na preduzimanje posebnih mjera zaštite i pomoći svojoj djeci i omladini. Pravo djece i maloljetnika na zaštitu u oblasti radnog prava normira Evropska socijalna povelja. Zaštita djeteta i njegovih interesa je naročito osigurana Konvencijom o pravima djeteta. Ova Konvencija dijete tretira kao autonomnu osobu sa posebnim pravima.Zaštitu djece u prvom redu osiguravaju roditelji.Izvršavanjem svih obaveza i odgovornosti, oni obezbjedjuju pravilan razvoj ličnosti djeteta. Onda kada roditelji to zanemare, ugroze ili povrijede intgerese djeteta nadležni organ je dužan intervenisati poduzimanjem odredjenih mjera.U okviru ovih nacela treba ukazati na ravnopravnost vanbracne i bracne djece.Zakonodavac to izricito ne normira,posao je od stava da nema potrebe za time jer su ona vec i u ranijem porodicnom zakonu bila potpuno izjednacena.Upravu RS je izricito normirana ova ravnopravnost. B) RAVNOPRAVNOST RODITELJA- Iz odredbe Ustava FbiH koja normira zabranu svake diskriminacije zasnovane na spolu,pa iz nje proizilazi i zabrana diskriminacije roditelja.Iz nje se moze izvesti nacelo ravnopravnosti roditelja,njihovih jednakih obaveza i odgovornosti prema djeci i dr.U PZ je normirano da majka i otac roditeljsko staranje ostvaruju zajednicki,sporazumno i ravnopravno.To znaci da su roditelji u potpunosti izjednaceni. C) POSTOVANJE PORODICNOG I PRIVATNOG ZIVOTA- Ovo nacelo proizilazi iz oba nasa Ustava i Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.U ovim Ustavima i Konvenciji tj. u odredbama dijete se izricito ne spominje kao subjekt ovog prava,ali je njima obuhvacen bas kao i njegovi roditelji.Mogucnost mijesanja drzave u vrsenje ovog prava je dozvoljena samo iz odredjenih razloga (zastita zdravlja ili morala i zastita prava i sloboda djece). ODNOSI RODITELJA I DJECE Odnos roditelja i djece u pravilu nastaje radjanjem tj.prirodnim putem sto ga cini bioloskim odnosom,ali on je u isto vrijeme i drustveni i pravni odnos.Drustveni zbog toga sto se dijete radja i odrasta u okviru odredjene drustvene zajednice,a pravni zbog toga sto se odnos roditelja i djece uredjuje pravnim normama.Najvaznije promjene u uredjenju odnosa roditelja i djece se ticu polozaja djeteta (posebno vanbracnog) u porodici i drustvu,polozaju i uloge majke i dr.Savremeni pravni sistem uglavnom izjednacava bracnu i vanbracnu djecu (u nasem pravu su potpuno izjednaceni).Takodjer normirana je ravnopravnost roditelja (prije koga je majka bila iskljucena iz staranja o djetetu a ocu se

2

priznavala apsolutna vlast nad djetetom).U danasnjoj praksi majci se uglavnom daje prednost nad ocem.Odnos roditelja i djece po krvi se uspostavlja na sljedece nacine: 1.Automatski po zakonu,primjenom pretpostavke o materinstvu,odnosno o ocinstvu muza djetetove majke 2.Dobrovoljno-priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljem 3.Sudskim putem-bilo radi utvrdjivanja,bilo radi osporavanja odnosa roditelja i djeteta uspostavljenog zakonskom pretpostavkom ili priznanjem.

PORODICNI STATUS DJETETA Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem tj.rodjenjem djeteta ili usvojenjem.Radjenjem se roditeljski odnos moze zasnovati u braku ili van braka,zavisno da li su roditelji djeteta u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bili u braku ili ne.Bracno dijete zasniva odnos s roditeljima samim rodjenjem,tj.upisom u maticnu knjigu rodjenih.Porodicni status koje je dijete dobilo radjanjem moze se izmijeniti.Dijete koje je rodjeno kao bracno (ukoliko mu uspjesno bude osporeno materinstvo ili ocinstvo) moze postati vanbracno.Nije normirana obratna mogucnost. BRACNI STATUS DJETETA Bracni status ima: a)dijete koje je rodjeno u braku b)dijete rodjeno u periodu do 300 dand po prestanku braka Da bi dijete steklo bracni status,potrebno je da kumulativno postoje 3 elementa: 1.da je dijete rodjeno ili da je zaceto za vrijeme trajanja braka (porijeklo iz braka) 2.da je dijete rodila zena koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku (bracno materinstvo) 3.da mu je otac muskarac koji je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bio u braku sa njegovom majkom (bracno ocinstvo) Isto rjesenje je prihvaceno u i PZ RS. PORIJEKLO DJETETA IZ BRAKA Iz PZ proizilazi dadijete potjece iz braka ako je rodjeno za vrijeme trajanja braka ili u periodu do 300 dana od prestanka braka.Znaci da su za sticanje bracnog statusa bitni: 1)postojanje braka 2)vrijeme rodjenja,odnosno zaceca djeteta. Ako se dijete rodi za vrijeme trajanja braka,ono ce se smatrati bracnim bez obzira na to kad je zaceto.Stoga status bracnog djeteta dobija i dijete zaceto prije sklapanja braka i rodjeno neposredno nakon njegovog sklapanja. Ukoliko dijete nije zaceto u spolnom odnosu majke djeteta i muskarca s kojim je ona kasnije sklopila brak (u kojem je dijete rodjeno) postoje mogucnosti osporavanja ocinstva muza majke (pa ukoliko se ospori,dijete gubi bracni status). Moment zaceca nije bez znacenja onda kada je dijete rodjeno nakon prestanka praka.U tom slucaju dijete stice bracni status samo ukoliko se rodi u perodu do 300 dana od prestanka braka.U slucaju prestanka braka smrcu muza,rok se racuna od dana njegove

3

smrti,a ako je brak prestao proglasenjem nestalog muza umrlim zacetak roka se veze za dan koji je sud pravosnaznom rjesenju utvrdio kao dan smrti.Da bi se na dijete primijenila pretpostavka o ocinstvu i da bi se smatralo bracnim potrebno je i da brak iz kojeg dijete potice bude postojeci (inace ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo ni za bracne partnere ni za dijete).Ponistenje braka u nasem pravu ne utice na status djeteta tako da dijete ima bracni status bez obzira na to da li je brak punovazan ili nistav. Nistav brak do ponistenja proizvodi sva dejstva braka pa i dijete koje potice iz tog braka ima status bracnog djeteta. BRACNO MATERINSTVO Drugi element bracnog statusa je bracno materinstvo.Da bi dijete dobilo bracni status treba da potice od zene koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku.Materinstvo se zasniva rodjenjem djeteta.Sve do donosenja PZ FBiH pitanje materinstva nije bilo uredjeno,vec se utvrdjivalo primjenom pravila:MAJKA JE UVIJEK POZNATA (iz rimskog prava) Porijeklo djeteta od majke se ne moze uvijek odrediti primjenom ovog pravila. (Npr.oplodnja in vitro jajne celije jedne zene i transfer embrija u maternicu druge zene koja nosi i radja dijete.) PZ izricito odredjue porijeklo djeteta od majke uvodjenjem pretpostavke da je djetetova majka zena koja ga je rodila. Urjesavanju pitanja materinstva djece zaceta medicinski pomognutom oplodnjom,ova odredba daje prednost zeni koja je rodila dijete.Isto normira i PZ RS. Rodjenje djeteta se prijavljuje u roku od 15 dana od dana rodjenja,maticaru maticnog podrucja na kojem je mjesto u kojem se dijete rodilo.Moguce da je zena koja je u MK rodjenih upisana kao majka djeteta rodjenog u braku nije njegova prirodna majka. Osporavanje materinstva ima za posljedicu i osporavanje ocinstva muza ove zene.Dijete uspjesno usporenim materinstvom gubi status bracnog,pa se na njega ne moze primijeniti pretpostavka o muzu majke kao ocu. BRACNO OCINSTVO Treci element bracnog statusa je bracno ocinstvo:dijete ima bracno status ako mu je otac muskarac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme rodjenja ili njegovog zaceca.Materinstvo se lako razlikuje (u pravilu),a ocinstvo nije moguce dokazati neposredno,posto se zasniva samo na spolnom odnosu i zacecu,koji nisu prepoznatljivi i uocljivi kao trudnoca i radjanje djeteta. Bracno ocinstvo se zasniva na pravnoj pretpostavci:otac je onaj na koga brak ukazuje,dakle ocem djeteta se smatra muz majke.Ovako odredjeno ocinstvo ne odgovara uvijek stvarnom stanju zbog je ova pretpostavka oboriva.To znaci da zakonom ovlastene osobe mogu osporiti bracno ocinstvo ali muz majke se smatra ocem dok se ne dokaze suprotno.Ovo pravilo ne moze ukazati na oca djeteta u 2 slucaja: 1)Kada zena neposredno po prestanku braka zakljuci novi brak prije isteka 300 dana od prethodnog braka rodi dijete.U ovom slucaju vazi i pretpostavka o muzu majke iz ranijeg braka (jer dijete je rodjeno unutar roka od 300 dana od prestanka tog braka) i pretpostavka o muzu majke iz kasnijeg braka kao ocu djeteta (jer je dijete rodjeno u kasnijem braku). PZ propisuje da ce se ocem djeteta rodjenog u kasnijem braku majke,a prije isteka 300 dana od prestanka njenog prethodnog braka smatrati muz iz kasnije braka. PZ RS ima suprotno rjesenje (ocem djeteta se smatra muz iz prethodnog braka ako je dijete rodjeno u kasnijem braku prije isteka roka od 270 dana od prestanka ranijeg

4

VANSUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA Porijeklo djeteta može se utvrditi sudskim i vansudskim putem.Najcesce se drugi muz upisuje u MK rodjenih kao otac.Djeca rodjena van braka imaju ista prava i duznosti kao i djeca rodjena u braku. Priznanjem majke i oca vanbraćnog djeteta. data u propisanoj formi. VANBRACNI STATUS DJETETA 1)dijete koji rodi zena koja nije u braku (neudata zena) 2)dijete rodjeno nakon isteka roka od 300 dana nakon prestanka braka 3)dijete koje rodi zena u nepostojecem braku 4)dijete koje je rodjenjem steklo bracni status ali mu je bracnost uspjesno osporena. Materinstvo i ocinstvo djeteta rodjenog van braka dokazuje se na dva nacina: 1)priznanjem (vansudski nacin) 2)sudskom odlukom (sudski nacin) Materinstvo i ocinstvo utvrdjeni sudskom odlukom se ne mogu usporiti.dok oni utvrdjeni priznanjem mogu. a drugi je osporavanje očinstva i materinstva utvrdjenim primjenom pravnih pretpostavki ili priznanjem.punovazan.PZ ne rjesava ko ce se smatrati ocem djeteta.a drugi u kojem se ostvaruje zajednica zivota ali je nepunovazan zbog bracnosti. odnosno muškarca koji sebe smatra ocem djeteta. U sudskom postupku se utvrdjuje u 2 slučaja: prvi je utvrdjivanje materinstva i očinstva protiv volje majke odnosno oca. (kada oni ne žele priznati dijete ili su u tome spriječeni).Pretpostavka o muzu majke djeteta kao njegovom ocu ne vazi za vanbracno dijete vec se njegov otac utvrdjuje u svakom pojednom slucaju na nacin opisan zakonom (priznanjem ili sudskom odlukom). Većina ovih uslova je normirana zajedničkim odredbama.Bracnom ocinstvu treba da prethode utvrdjeno porijeklo iz braka i bracno materinstvo. uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu. PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA Očinstvo se može priznati samo djetetu koje ima status vanbračnog djeteta (bilo da je taj status imalo od rodjenja ili mu je bračni status uspješno osporen). 2)U slucaju kad je majka u vrijeme rodjenja djeteta u dva braka:jedan.braka)-osim ako je muz majke kasnijeg braka sa njenim pristankom priznao dijete za svoje. te dobrovoljno tj. PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA I MATERINSTVA Priznanje materinstva i očinstva je jednostrana izjava volje žene koja sebe smatra majkom djeteta.jer je on u vecini slucajeva i bioloski otac djeteta.ranije zakljucen. U nasem pravu sva vanbracna djeca imaju isti polozaj. -USLOVI ZA PRIZNANJE OCINSTVA- 5 .nas zakon nema poseban termin jer se ne pravi nikakva razlika izmedju ovog i bracnog djeteta. Vansudskim putem se utvrdjuje primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i očinstvu .Uspjesno osporeno bracno materinstvo ujedno znaci i uspjesno osporeno bracno ocinstvo i gubitak bracnog statusa djeteta.Za dijete koje ima vanbracni status.

e)Priznanje ocinstva ucinjeno u privatnoj ispravi ne proizvodi dejstvo. 3)Treci uslov tice se razlike u godinama.U ovom slucaju nema potrebe nastaviti s parnicom.PZ normira i mogucnost priznanja ocinstva nakon smrti djeteta.testamentom.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u MK rodjenih.testament.koji ovu izjavu unosi u zapisnik.posto to nekada moze biti jedini nacin da se ocinstvo prizna.1)Prvi uslov tice se osobe koja daje izjavu o priznanju.o cemu sud sastavi zapisnik.To priznavanje ima uslovno dejstvo jer ce proizvesti posljedice samo u slucaju da se dijete rodi zivo.Ocinstvo moze priznati i osoba kojoj je ogranicena poslovna sposobnost ako je sposobna shvatiti znacenje izjave o priznanju ocinstva ne moraju imati odobrenje zakonskog zastupnika.Muskarac koji daje izjavu mora biti poslovno sposoban (izricito normirano zakonom). Zbog toga se moze desiti da dijete bude priznato od muskarca koji nije njegov prirodni otac. c)Pred sudom se ova izjava moze dati na 2 nacina.stvari). Zakonom je normirano ukljucivanje maticara i organa starateljstva upriznavanje ocinstva. b)Izjava o priznanju se i pred organom starateljstva daje licno.Ovu izjavu priznavalac potpisuje.Priznanje nerodjenog djeteta vrsi najcesce osoba koja nije sigurna da ce izjavu o priznanju moci dati nakon rodjenja djeteta (npr. 6 .ali i maloljetna osoba starija od 16 godina koja je stekla poslovnu sposobnost. d)Izjava o priznanju se moze dati pred notarom.Prvi je onda kada priznavalac na vlastitu inicijativu pred sudom da izjavu o priznanju.Druga mogucnost priznanja pred sudom jeste davanje izjave o priznanju ocinstva u toku parnice radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva (muskarac protiv kojeg je podnesena tuzba radi utvrdjivanja ocinstva.organom starateljstva.PZ normira da se ocinstvo moze priznati pred maticarom.Izjava se mora dati u posebnoj formi na nacin predvidjen u zakonu.pozove majku djeteta i upozna je s pravom djeteta da zna ko mu je otac i da ona ima obavezu da oznaci osobu koju smatra ocem djeteta.Punovaznost ovako ucinjenog priznanja se cijeni po odredbama zakona o nasljedjivanju iz PZ. 4)Cetvrti uslov se tice forme izjave o priznavanju.ako je tesko bolesna).Osoba koja sebe smatra ocem djeteta daje izjavu o tome i posto je data dobrovoljno smatra se istinitom. 2)Drugi uslov se tice djeteta koje se priznaje.Tako je normirana obaveza maticara da u slucaju upisa djeteta u MK rodjenih bez podataka o ocu.Osim punovaznosti testamenta zahtijeva se i da testament ispunjava uslove propisane u PZ.Dijete se u pravilu priznaje tek nakon sto se rodi. PZ ne normira mogucnost priznanja preko punomocenika.Izjavu moze dati punoljetno sposobna osoba.ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo. a)Zakon normira mogucnost priznanja pred maticarem.Izjavu o priznanju priznavalac daje licno pred maticarem. PZ normira da se ocinstvo moze priznati i prije rodjenja djeteta.Izmedju osobe koja priznaje dijete i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobicajena i potrebna da za zasnivanje roditeljskog odnosa.Ovo nije normirano ali proizilazi iz prirode stvari i cijeni se u svakom pojedinom slucaju.a notar o njoj sacinjava ispravu.Organ starateljstva sastavlja zapisnik o izjavi.sudom ili notarom.izmijeni stav i izjavi da je dijete njegovo).Izuzetak.koji nije htio priznati dijete.ali moguce je i priznanje djeteta kako prije rodjenja tako i poslije smrti djeteta.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u maticnu knjigu rodjenih.Znaci ova osoba ne mora nista dokazivati (niti da je imala spolni odnos s majkom djeteta ili dr.

potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva.koju ima pravo podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo. U RS dijete može podnijeti tužbu do 25-te godine života.zivota djeteta. SUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA -UTVRDJIVANJE VANBRACNOG OCINSTVA SUDSKOM PRESUDOM Zakon zabranjuje samo u 2 slucaja: 1) kada je dijete zaceto vjestackim putem 2) kada je dijete usvojeno potpunim oblikom usvojenja Pravo na tuzbu radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva prema PZ imaju: 1)DIJETE-PZ ne ogranicava njegovo pravo na tuzbu rokovima.Ishod zavisi od stava pozvanog muskraca:on se moze odazvati ili ostati pasivan.Izjavu o pristanku daje pred organom starateljstva. f)Pristanak majke.nema potrebe da zena koja nosi dijete priznaje materinstvo.maticar ce organom starateljstva dostaviti zapisnik s tom izjavom.) Sto se tice saglasnosti na priznanje.Saglasnost na priznanje daje organ starateljstva onda kada je majka mladja od 14 godina ili nije ziva ili je proglasena umrlom ili joj je oduzeta poslovna sposobnost.god.jer ce ona samim radjanjem postati njegova majka. Majka može podnijeti tužbu ili u svoje ime ili ime djeteta ili oboje istovremeno.odnosno djeteta na priznanje. života. Datu izjavu o priznavanju ocinstva muskarac ne moze opozvati ali moze ga osporavati tuzbom. Ovom mujškarcu se priznaje pravoo na tužbu samo onda kada mu je onemogućeno da prizna 7 . Zena koja je priznala materinstvo ne moze da opozvati. PRIZNANJE VANBRACNOG MATERINSTVA U principu vrijedi sve kao i kod priznanja vanbracnog ocinstva.Ukoliko je majka pred maticarem dala izjavu o tome koga smatra ocem djeteta.Izjavu o pristanku majka moze dati pred maticarem. Ukoliko pozvani muskarac u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi ad nije otac djeteta ili ne dadne nikakvu izjavu. tj.ako je dijete navrsilo 14 godina i sposobno shvatiti znacenje priznanja.majka onda ima pravo podnijeti tuzbu radi utvrdjivanja ocinstva.Nakon sto dobije podatke o potencijalnom ocu.Vrijedi i uslov koji se tice razlike u godinama.sudom i notarom.organ starateljstva ce o tome obavijestiti majki i upoznati je sa zakonskim odredbama i utvrdjivanju ocinstva sudskom odlukom.majka mora biti poslovno sposobna da bi njena izjava bila punovazna.U zakonu je normirano da je. Gubi pravo na tužbu kada dijete postane punoljetno. Muškarac koji se smatra ocem vanbračnog djeteta.potreban i njegov pristanak na priznanje.organom starateljstva.ali ga moze osporavati (tuzbu podize u roku od 6 mjeseci do navrsene 10 god.ukoliko je dijete navrsilo 14 god zivotai sposobno je shvatiti znacenje priznanja.Izjavu o priznanju majka mora dati u roku od 15 dana od poziva maticara da to ucini.Majcina izjava uziva povjerenje u smatra se istinitom.Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost u njegovo ime tužbu može podnijeti njegova majka ili njegov staralac uz saglasnost organa starateljstva. Razlika:zakon ne normira mogucnost priznanja materinstva prije rodjenja djeteta. 2) MAJKA.organ starateljstva obavezan ga je pozvati u roku od 15 dana od prijema zapisnika i upoznati ga (ukoliko se odazove) sa izjavom majke.može podnijeti tužbu za utvrdjivanje očinstva do navršene 18. 3) PRIRODNI OTAC.

od primjene obavjestenja o nesaglasnosti.a najkasnije do navrsene 18 godine zivota djeteta.asnost.) kada nije dobila saglasnost tuzbu moze podici u roku od 1 godine.vanbarčno očinstvo a on želi da se u sudskom postupku utvrdi da li je on zaista otac djeteta.ili je druga zena vec izvrsila priznanje) a. . Majka djeteta se nemože protiviti podnošenju ove tužbe od strane organa starateljstva.U tom slucaju sud mora utvrditi koji od njih.Sud ne moze ex officio prosiriti postupak na ove muskarce. 4) ORGAN STARATELJSTVA. Muškarac čije se očinstvo utvrdjuje(kada tužbu podnose majka. Majka djeteta(kada je tužilac dijete organ starateljstva ili muškarac koji sebe smatra ocem. Organ starateljstva može podići tužbu do navršenih 18 god.odnosno da li je I jedan od njih otac djeteta. UTVRDJIVANJE OCINSTVA U SLUCAJU VISE SALOZNIKA Sud je duzan utvrditi da li je osoba cije se ocinstvo utvrdjuje bioloski otac djeteta ili ne. Dijete(kada tužbu podnosi majka ili muškarac koji sebe smatra ocem djeteta. 2. 4. dijete ili organ starateljstva. Drugi slučaj jeste kada mjuškarac koji se smatra ocem djeteta osporava očinstvo prriznato od drugog muškarca i istovremeno traži utvrdjivanje svog očinstva. UTVRDJIVANJE VANBRACNOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM PRAVO NA TUZBU I ROKOVI ZA PODNOSENJE TUZBE *DIJETE-Maloljetno dijete moze podnijeti ovu tuzbu ukoliko je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva. 3.Dijete ima pravo na utvrdjivanje vanbracnog materinstva tokom cijelog zivota( kao I vanbracnog ocinstva) *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ima pravo na ovu tuzbu onda kad nije uspjela priznati dijete za svoje ( bilo zato sto su organu starateljstva ili dijetetu uskratili sag.vec to moze uraditi samo majka djeteta. Nasljednici muškarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta(poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta. Života djeteta. 8 .OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUŽBA U položaju tuženog se pojavljuju: 1. odnosno 6 mjeseci od pravosnažnosti rješenja o nasljedjivanju.Ima pravo na tužbu onda kada interes djeteta za utvrdjivanje vanbračnog odsustva ostane nezaštićen zato što majke propuštaju podici ovu tužbu.motiv vise muskaraca s kojima je majka u kriticno vrijeme zacrca imala spolne odnose. tužba radi utvrdjivanja očinstva se podnosi protiv njenih nasljednika i to u roku od 1 godine od smrti ove osobe.pa onda kada je tuzba za utvrdjivanje ocinstva podnesena. Tuzeni muskarac moze u toku postupka istaci prigovor da je majka u vrijeme zaceca imala spolne odnose s vise muskaraca.

ZENA ZA KOJU SE TVRDI DA JE MAJKA DJETETAVanbracno materinstvo se moze utvrditi I nakon smrti djetea. * ORGAN STARATELJSTVA-do navrsene 18 godine zivota djetea.Objektivni rok neopravdano izostavljen iz naseg novog zakona.b. a objektivni do navrsenih 18 godina djeteta.onda tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka. OSPORAVANJE OCINSTVA OSPORAVANJE BRACNOG OCINSTVA Predstavlja pobijanje pravne pretpostavke o muzu majke djeteta kao ocu djeteta.Tuzbu moze podnijeti u roku od 1 godine od rodjenja djeteta.NASLJEDNICI. PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.u njeno ime tuzbu ce podnijeti njen staralac.uz odobrenje organa starateljstva.bilo da su u polozaju tuzioca ili tuzenog.trebalo je da bude 10.a najkasnije do navrsenih 10 godina zivota djeteta.Nema svrhe. OSPORAVANJE OCINSTVA I MATERINSTVA Osporiti se moze ocinstvo I materinstvo primjenom pravne pretpostavke I priznanjem.Ukoliko joj je oduzeta poslovna sposonost.ili je ovu zajednicu s njom zasnovao prije rodjenja djeteta.posto dijete kao subjekt prava vise ne postoji ( isto je I u PZRS) OSPORAVANJE VANBRACNOG OCINSTVA 9 .Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE ( do navrsene 25.ZENA CIJE SE MATERINSTVO OSPORAVA. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DJETE. *MUSKARAC KOJI SEBE SMARTA OCEM DJETETA-subjektivni rok je 6 mjeseci od dana saznanja za radanje djetea.)kada zena koja sebe smatra majkom djeteta osporava materinstvo zeni upisanoj kao majka u maticnu knjgu rodjenih.ZENA CIJE SE MATERINSTVO UTVRDJUJE.u slucaju da je dijete ostavilo potomstvo.dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu podnosi posebni staralac koji mu se postavlja za ovu parnicu) * MUZ MAJKE DJETEA-pravo na tuzbu ima u roku od 1 godine od saznanja za cinjenicu koja dovodi u sumnju ocinstvo.godine zivota.Osporavati se ne moze ocinstvao I materinstvo utvrdjeno sudskom presudom.Rok je objektivan.dok se muskarac koji sebe smatra bioloskim ocem pojavljuje samo u polozaju tuzbioca.god od rodjenja djeteta *MAJKA DJETETA-Ovu tuzbu majka moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od rodjenja djeteta.MAJKA DJETETA.dok za subjektivnim rokom nema potrebe.te ako istom tuzbom trazi da se utvrdi njeno ocinstvo. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE. *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA OCEM-on moze podnijeti ovu tuzbu samo ako je s majkom djeteta zivio u zajednici u vrijeme zaceca djeteta.MUZ MAJKE Sve osobe moraju biti obuhvacene tuzbom.

djete ostaje u srodstvu sa majkom I njenim srodnicima.osporava tudje I trazi utvrdjivanje svog ocinstva) PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.postaje mu pastorak a ovaj njegov ocuh.jer je ona uslracivanjem pristanka imala priliku sprijeciti prihvatanje izjave o priznavanju muskarca koji nije bioloski otac.jer nema svrhe (dijete nakon smrti vise ne postoji kao subjekt prava) *DEJSTVO USPJESNOG OBORENOG BRACNOG I VANBRACNOG OCINSTVA *BRACNO-pretpostavljeni otac se vise ne smatra ocem djeteta.godina zivota.imaju mogucnost da nastave ovaj postupak.sud ce odbiti oba zahtjeva.Vanbracno ocinstvo moze se osporavati samo onda kad se utvrdjeno priznanje.I ovdje je neopravdano I pogresno izostavljen objektivni rok iz zakonske odredbe ( koji bi trebao biti najkasnije do navrsene 10.Porijeklo djeteta oca je nepoznato jos od rodjenja ( ex tunc). PRAVO NA TUZBU I ROKOVI RADI OSPORAVANJA *DIJETE-dijete moze podnijeti tuzbu do navrsenih 25.vrijedi I za osporavanje priznatog vanbracnog ocinstva.Moze se desiti da on naknadno sazna da je nesposoban za oplodnju ili drugu okolnost koja iskljucuje njegovo ocinstvo.Majka ne moze u ime djeteta podnijeti ovu tuzbu.a I djete nece ostati bez bez upisanog oca.od upisa priznatog ( a sada osporavanog ocinstva u maticnu knjigu) Nakon smrti osobe koja je pokrenula postupak radi osporavanja ocinstva. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE (kada tuzbu podnosi muskarac koji osporava svoje priznato ocinstvo ili muskarac koji je osporavao priznato ocinstvo drugog muskarca I istovremeno trazi utvrdjivanje svog ocinstva) *MAJKA DJETETA (kada tuzbu podigne dijete.( on osporava svoje priznato ocinstvo).jer muskarac koji osporava ocinstvo mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje njegovog ocinstva.godine zivota djeteta) *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA PRIRODNIM OCEM DJETETA rodjenog van braka ima pravo osporiti ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje.Tuzba se moze podnijeti u roku od 1. 10 .ili muskarac koji sebe smatra ocem djeteta.Dijete nece vise imati racni vec vanbracni status.osobe koje imaju pravni interes. Tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.Dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu moze podnijeti posebni staralac koji se postavlja za ovu parnicu.ili jedan od prethodno navedenih muskaraca) *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO( kada tuzbu podnese dijete.Sve u vezi ove mogucnosti sto vrijedi pri osporavanju bracnog.Ukoliko se utvrdi da tuzilac nije otac.ukoliko istovremeno trazi da se utvrdi njegovo ocinstvo. *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO-a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.(znaci istovremeno radi I osporavanje I utvrdjivanje ocinstva) Na ovaj nacin ce se utvrditi bioloski otac djeteta.godine.dok u odnosu na oca I njegove srodnike raskida srodnicki odnos.S njima dijete zasniva tazbinsko srodstvo.Ono utvrdjeno sudskom presudom ne moze se osporavati.

U praksi se ova mogucnost koristi nakon zamjene djece u porodilistu ili pogresnog upisa u maticnu knjigu rodjenih.godine zivota djeteta (njeno pravo na tuzbu ograniceno I objektivnim I subjektuvnim rokom).a najkansije do navrsene 10.to ima za posljedicu osporavanje njegovog ocinstva) Materinstvo se ne moze osporavati nakom smrti djeteta (dijete ne postoji vise kao subjekt prava. MOGUCNOST NASTAVLJANJA POSTUPKA NAKON SMRTI OVLASTENIKA-isto kao I kod bracnog ocinstva.a najkasnije do navrsene 10. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE ( u slucaju da zena koja je upisana kao majka osporava svoje materinstvo I zena koja se smatra prirodnom majkom osporava materinstvo upisanoj zeni) *ZENA KOJA JE UPISANA KAO MAJKA (kada tuzbu podnosi dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom djeteta) *OTAC DJETETA ( on se moze pojabiti samo kao tuzeni. godine zivota.Razlika je samo sto se ovdje ne mjenja status djeteta(dijete je imalo vanbracni status I zadrzalo ga I nakon uspjesnog osporavanja ocinstva) OSPORAVANJE MATRINSTVA *OSPORAVANJE BRACNOG MATERINSTVA Ima za svrhu dokazivanje da zena koja je upisana u maticnu knjigu rodjenih kao majka djeteta nije njegova bioloska majka. 11 .Subjektivni rok pocinje teci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo.jer ako se uspjesno ospori materinstvo. OSPORAVANJE PRIZNATOG VANBRACNOG MATERINSTVA Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE-do navrsene 25. *PRAVO NA TUZBU I ROKOVI *DIJETE-ima pravo na tuzbu do navrsene 25 godine zivota.ali on nece moci zastupati dijete u ovoj parnici jer je on zajedno s majkom u polozaju tuzenog (Dijete tuzi I njega I majku jer se pravosnaznom presudom o osporavanju materinstva osporenim smatra I ocinstvo muza majke) *ZENA KOJA JE U MATICNOJ KNJIZI RODJENIH UPISANA KAO MAJKA-Tuzbu radi osporavanja svog materinstva moze podnijeti u roku od 6. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ukoliko istovremeno trazi utvrdjenje njenog materinstva.u njegovo ime podnosi tuzbu posebni staralac.pa je nepotrebno)-kako bracno.kojeg mu postavlja organ starateljstva.Dok je maloljetno tuzbu podnosi poseban staralac kojeg postavlja organ starateljstva.tako I vanbracno.Zakonski zastupnik djeteta je i njegov otac.u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta.godine zivota djeteta.Dok je maloljetno.*VANBRACNOG-vrijedi sve isto.mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo.

muza majke koji je priznao dijete)Ne dolazi do smejen statusa djeteta-oni zadrzava vanbracni status koje je imalo prije toga.tako da surogat majka nema nikakve genetske veze s djetetom i predaje ga nakon rođenja ovom paru.Oplodnja može biti homologna. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ona osporava materinstvo zene koja ga je priznala.U drugom slučaju riječ je o “iznajmljivanju materice”.ovakvo začeće ima za posljedicu da dijete rođenjem zasnuje roditeljsko-pravni odnos sa osobama koje nisu njegovi pravi roditelji. *VJEŠTAČKA OPLODNJA-primjenjuje se kada do začeća djeteta nije moglo doći prirodnim putem zbog svoje spolne nemoći ili sterilnosti bračnog ili vanbračnog 12 .godine zivota djeteta.VJESTAČKA OPLODNJA.Tuzbu moze podici u subjektivnom roku od 6 mjeseci.jer pravosnazna odluka o osporavanju vanbracnog materinstva znaci istovremeno I da je njegovo vanbracno ocinstvo osporeno) *DEJSTVA USPJESNO OSPORENOG MATERINSTVA Ima za posljedicu prestanak roditeljskog odnosa izmedju djeteta I zene koja se smatra njegovom majkom.ZAMRZAVANJE SJEMENIH ĆELIJA I EMBRIJADONACIJA SJEMENIH ĆELIJA.Najpoznatije tehnike medicinski pomognute oplodnje su:IN VITRO ZAČEĆE.Zakonska rješenja prihvaćena u oblasti medicinski pomognute oplodnje u europskim I vaneuropskim zemljama su međusobno različita.JAJNE ĆELIJE I EMBRIJE.kada oba gameta potječu od bračnog ili vanbračnog para I heterologna ( kada jedan ili oba gameta potiču od drugih osoba.Razlog za zaključivanje ovog ugovora može biti nesposobnost zene iz para za nošenje i rađanje djeteta ili njena nespremnost na ovo.U interusu surogat majke unosi se oplođena jajna ćelija iz para-primaoca.Tuzbu moze podici u roku od 6 mjeseci od saznanja za tu cinjenicu. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE(kad tuzbu podnosi zena koja je priznala materinstvo ili ze na koja osporava priznato materinstvo I trazi utvrdjivanje njenog materinstva) *ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO(kada postupak pokrene dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom) *OTAC DJETETA(moze se pojaviti samo kao tuzeni.godina. UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA ZACETO MEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM Ukoliko genetski material (jajna ili sjemena)ćelija ne potjece od zene ili muskarca iz para.Subjektivni tece od saznanja da je ona majka djeteta.te po rođjenju predaje dijete ovom paru.ali je kasnije saznala za cinjenicu koja ga iskljucuje.najkasnije do navrsene 10.U jednom slučaju se surogat majka oplodjuje sjemenim ćelijama bračnom ili vanbračnog partnera žene koja ne može ili ne želi nositi i roditi dijete.SUROGAT MATERINSTVO.a objektivnom oku od 10.Ova zena se od rodjenja ne smarta njegovom majkom(sto vrijedi I za oca tj. *IN VITRO ZAČEĆE-In vitro začeće i transfer embrija je spajanje jajne i sjemene ćelije izvan tijela žene i unošenje oplodjene jajne ćelije u uterus(metericu)žene.*ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO-ona je priznala materinstvo.ali mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje svog materinstva.u slučaju sterilnosti jednog ili oba bračna ili vanbračna partnera) *SUROGAT MATERINSTVO-kada žena nosi i rađja dijete da bi na nakon rođenja predala bračnom ili vanbračnom paru.

ne može oporavati svoje očinstvo Tužbe ( za oba slučaja) mogu se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja da je dijete začeto na ovaj način.ukoliko je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete začeto sjemenom ćelije drugog muskarca.) e.) HITNOST-radnje se poduzimaju hitno.a u slučaju njegove sterilnosti njena oplodnja se vrši sjemenim ćelijama drugog muškarca.Ukoliko jke tužilac ne dopuni u roku od 8 dana.a najkasnije do navršene 10.) d.) h.ali postoje iznimci: a.Znači samo gestaciona a be i genetska majka može osporiti materinstvo.Stvarno nadležan za ove sporove je općinski sud.U odredbi člana.) SPECIJALIZACIJA SUDIJE-u prvostepenom postupku zastupa sudija specijalizovan c.vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka.u kraćim rokovima normiranih od onih u Zakonu o parnicnom postupku b.) g.ZASTUPANJE I SPECIFIČNOSTI POSTUPKA Ovi sporovi se rješavaju u posebnom parnicnom postupku koji je normiran u 7 dijelu PZ (Postupak pred sudom) primjenjuju se odredbe zakona o parnicnom postupku ako PZ ne određuje drugačije.Što se tiče mjesne nadležnosti normirana je izaberiva nadležnost u slučaju kada dijete podnosi tužbu.U prvom slučaju žena se oplođuje sjemenima ćelija svog partnera.Ako je dao ovu saglasnot.POKRETANJE. b.tužba se podnosi sudu na čijem području tuženi ima prebivalište ili boravište.Ukoliko dijete nije tuženi. SPECIFIČNOST OVOG POSTUPKA : a.Postupak se pokreče tužbom ovlaštenog lica.) pravo na osporavanje je priznato ženi koja je rodila dijete koje je bez njene pismene saglasnosti začeto iz jajne ćelije druge žene u postupku medicinski pomognute oplodnje.ali u drugostepenom sudi vijeće od trojice sudija od kjih je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporova MOGUĆNOST ODREĐIVANJA PRIVREMENE MJERE RADI DAVANJA IZDRŽAVANJA MALOLJETNOJ DJECI I RADI NJIHOVOG SMJEŠTAJA ISKLJUČENJE JAVNOSTI OGRANIČENJE NAČELA DISPOZITIVNOSTI SUD MOZE UTVRĐIVATI CINJENICE KOJE STRANKE NISU IZNIJELE I DOKAZIVATI ČINJENICE KOJE SU STRANKE PRIZNALE U SPORU U ŽALBI NE MOGU IZNOSITI NOVE ČINJENICE I DOKAZE.pa je on genetski otac.bez pismene saglasnosti muža.sud odbacuje tuzbu.OSIM AKO ŽALILAC DOKAŽE DA IH BEZ SVOJE KRIVICE NIJE MOGAO IZNIJETI ODLUČIVANJE O TROŠKOVIMA POSTUPKA-sud o njima odlučuje slobodno.u ovom slučaju.29 zabranjuje se utvrđivanje ili osporavanje materinstva i očinstva djeteta začetog u postupku medicinski pomognute oplodnje.inače će sud vratiti tužbu tužiocu radi dopune.godine života djeteta. POSTUPAK RADI UTVRĐIVANJA I OSPORAVANJA MATERINSTVA ILI OČINSTVA NADLEŽNOST.) f.U tužbi kao tužilac i tuženi moraju biti obuhvaćene sve stranke u sporu.partnera. DOKAZNI POSTUPAK ( MEDICINSKO VJEŠTACENJE) 13 .Za podizanje tužbe ovlašteni su.) za ove sporove.samo žena odnosno muškarac koji se po zakonu smatraju roditeljima djece.) muzu majke priznaje se pravo na osporavanje očinstva djeteta rođenog u braku ili u periodu 300 dana od prestanka braka.

Kod drugih metoda sud nije ovlašten primoranim putem obaviti ili izvesti vjestačenje.Usvojiti ne može ni lice kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti.lice kome je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Sudsko medicinsko vjestačenje se može provesti tek kad dijete navrši 3 godine života.genetici.antroplogiji. Antropoloski metod-sastoji se u mjerenju.fotografisanju i poređenju osobina djeteta koje se nasljeđuju od roditelja sa osobinama njegovih pretpostavljenih roditelja.tako da se sa sigurnošću može utvrditi biološki roditelj.biologiji.Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji.kože. 14 .ni brat.Naše porodično zakonodavstvo. Pretpostavke za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su : 1. USVOJENJE Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajučeg roditeljskog staranja.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA 3.to je dovoljan osnov za donošenje odluke o osporavanju očinstva.kojima se zasniva roditeljski odnosno srodnički odnosi.Otisak se sastoji od fragmenata.predlaže 2 oblika usvojenja-nepotpuno i potpuno.težine i opće zrelosti djeteta u vrijeme rođenja.Zakonodavac pravi razliku između vjestačenja analizom DNK i vjestačenja drugim metodama.ni sestra.Dobijaju se i međusobno se porede genetski otisci.Ako se utvrdi da jest.kose.činjenica da je on otac djeteta utvrđjuje se metodama zasnovanim na medicini.Nakon toga sud ispituje da li je u to vrijeme muž majke ( ili muškarac čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava) održavao spolne odnose s majkom djeteta i da li je u to vrijeme bio sposoban za oplodnju.Dovoljna je sasvim mala kolicina materijala ( uzorak tjelesne tečnosti.Ono se utvrđuje uz pomoć vještaka na osnovu dužine.ZAJEDNIČKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA 2.Ukoliko se dokaže da nije.potreban je određen uzrast. Analiza krvi-ispitivanje krvnih grupa.Prvo što u dokaznom postupku treba utvrditi je da li je majka u kritično vrijeme začeća imala odnose s mužem odnosno s muškarcem čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJE ZAJEDNICKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA PZ normira ko ne može biti usvojilac: lice koje je oduzeto roditeljsko staranje.lice koje ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno da ostvari roditeljsko staranje.može se uzeti i stavr koju je osoba koristila (četkica za zube).Analizom DNK ukoliko se pozvana osoba nije odazvala pozivu ili podvrgnula vjesačenju sudska policija će je privesti po nalogu.podgrupa i faktora može se sprovesti nakon što dijete navrsi 6 mjeseci života.Utvrđuje se da li su osobine krvi koje su utvrđene kod djeteta nasljeđjene od pretpostavljenih roditelja ili ne.zuba)Uzorak se ne mora uzeti direktno od osobe.koji kod djeteta moraju biti nasljeđeni od roditelja. Analiza DNK-metoda analize hromozoma. PZ BIH normira obavezu stranaka da se odazovu na poziv i podvrgnu medicinskom vjestačenju. Analiza nasljednih tkivnih gena sastava HLA (tipizacija tkiva) se koristi kod dokazivanja očinstva.Korištenje ovih metoda nije moguće neposrdno nakon rođjenja djeteta.

PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Usvojenje se može zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja.a 3 mjeseca je u večoj mjeri zapustio staranje o djeci *koji je maloljetan.U našem pravu.Normirana je i privremena nemogućnost usvojenja djeteta čiji su roditelji nepoznati.Ovo dijete se ne može usvojiti prije isteka 3 mjeseca od njegovog napustanja.ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja.ako zakonom nije drugačije određeno.Zakon je predvidio protok vremena od rođenja djeteta do njegovog usvajanja : ne može se usvojiti dijete prije isteka roka od 3 mjeseca.Ako postoje naročito opravdani razlozi.Zakon predviđa i slučajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja.T o može biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvjete 2.a zakon predviđa da i strain državljanin može biti usvojilac ( ali samo ako je to u najboljem interesu djeteta i ako nije moguće usvojenje djeteta u BIH).što utvrđuje organ starateljstva. Zakonodavac normira jos dva odstupanja : 1.usvojiti mogu i ako je samo jedan od njih u životnoj dobi izmedju 25-45 godina i samo ako je od jednog djeteta stariji 18 godina. ako usvojioci usvajaju više djece koja su međusobno braća i sestre.U RS-u se može usvojiti samo njen državljanin ( strain državljani ako postoje opravdani razlozi) PZ normira i razliku u godinama koja mora postojati između usvojioca i usvojenika.Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja.Nije potreban pristanak roditelja : *kome je oduzeto roditeljsko staranje *koji ne živi s djetetom.dijete se može usvojiti odmah po rođenju).Ovo djete se moze usvojiti po proteku 1 godine od njegovog rođenja.a nije u stanju shvatiti značenje usvojenja *kome je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost *kome je boraviste nepoznato najmanje 6 mjeseci.a u tom periodu se ne brine za djete PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA Potpunim usvojenjem zasnivaju se odnosi kao i kada se radi o krvnom srodstvu. PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA Za usvojenje je potreban pristanak jednog ili oba roditelja.dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staratelja.usvojilac može biti i lice straije od 45 godina.( u PZ RS nema ovog vremenskog ograničenja.Staratelj ne može usvojiti svog stičenika. ako usvojioci zajenodo usvajaju djete. Usvojilac može biti državljanin BIH.Zasniva se neraskidiv odnos.usvojiti se može maloljetno djete ( bez ozira je li riječ o potpunom ili nepotpunom usvojenju). PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA 15 .

pribavlja stručna misljenja o podobnosti osobe koja želi usvojiti dijete od organa starateljstva.Ako je dijete navršilo 10 godina života i ako je sposobno da shvati značenje usvojenja.ali i vanbračni partneri.) Pripremne radnje-zakon navodi koje radnje organ starateljstva obavlja po službenoj dužnosti.potreban je njegov pristanak.te mačeha ili očuh djeteta koje se usvaja.Samo tako je moguće doći do stvarnog saznanja o usvojiocu i njegovoh podobnosti za usvojenje.dijete i roditelji djeteta daju svoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva.Mjesno nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta.karakter. NADLEŽNOST Europska konvencija o usvojenju-sudska ili upravna vlast može biti jedino tijelo u cijoj se nadležnosti nalazi zansivanje usvojenja.mačeha i očuh.ali zakon za njih predviđa dodatne uslove (ako postoje naročito opravdani razlozi ili da je vanbračna zajednica trajala najmanje 5 godina) PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Nepotpuno se može usvojiti samo maloljetno djete.Bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete.) pokretanje postupka – pokreće se na zahtjev osobe koja želi usvojiti.U postupku zasnivanja usvojenja isključenja je javnost.Lice koje nije u braku i vanbračni partneri takođe mogu nepotpuno usvojiti. 16 .opčinska služba kojoj je povjereno vršenje tih poslova.njenog prebivališta.Prema PZ stvarno je nadležan organ starateljstva( znači centra za socijalni rad) a u općinama i kantonima gdje on ne postoji.ljekar). PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Po novom PZ potpuno se može usvojiti dijete do 10 godine života (u PZ RS do 5 godine života) PZ predviđa mogućnost usvojenja djeteta koje ima žive roditelje ( ukoliko su oni nesavjensi i nesposobni niti se žele brinuti o djetetu) PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA PRETPOSTAVKE NA STANI USVOJIOCA Nepotpuno mogu usvojiti samo bračni partner zajednički.ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.Narav.odnosno boravišta djeteta.Dijete straije od 10 godina sposobno da shvati značenje usvojenja daje svoj pristanak bez prisustva roditelja. b.odnosi u braku.motive za usvojenje i druge relevantne činjenice koje se odnose na dijete organ starateljstva mora utvrditi.kao i od porodicnog savjetovališta i drugih odgovarajućih organizacija iI stručnjaka ( socijalni radnik. POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Kada je riječ o postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza: a.Potpunim usvojenjem dijete mogu bračni partneri zajednički.jedan bračni partner uz pristanak drugog.psiholog. ZASNIVANJE USVOJENJA U PZ je predviđen poseban postupak za zasnivanje potpunog i nepotpunog usvojenja.pedagog.koji u vanbračnoj zajednici žive najmanje 5 godina. Osoba koja ga želi usojiti daje vlastito mišljenje bez pristanka.

roditeljsko staranje potpuno prelazi na usvojioce.Biološki roditelji u tajnosti usvojenja nalaze zaštitu svojih interesa ( oni uglavnom ne žele da se sazna njihov identitet niti njihovi motive za davanje djeteta na usvajanje). PROBNI SMJEŠTAJ-institut probnog smještaja je prema PZ obligatoran (raniji PZ ga uopće nije predvidio).matični broj i državljanstvo usvojioca. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.U slučaju da odnos između usvojioca i usvojenika ne bude uspješan.Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit će se punoljetnom usvojeniku.Roditelj može svoj pristanak dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja .Zakon predviđa mogućnost uvida u spise maloljetnom usvojeniku ( ali samo ako je to u njegovom interesu) TAJNOST USVOJENJA PZ obavezuje organ starateljstva da upozori i usvojioce da dijete upoznaju sa činjenicom usvajanja.te oduzimanje staranja.datum i mjesto rodjenja i državljanstvo usvojenika.donijet ce rješenje kojim se usvojenje zasniva.Pitanje upoznavanja djeteta sa činjenicom usvojenja je pitanje o kojem postoje različita shvatanja.RADNJE U POSTUPKU USVOJENJA-roditelji djeteta.vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika.Pristanak se daje na zapisnik.To su dužni učiniti najkasnije do 7 godine života odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno dijete starije dobi.Protivnici ove solucije tvrde da je neprihvatljivo građenje ovako dubokog humanog odnosa na zabludi o vlasti tom porijeklu.Dijete daje svoj pristanak na usvojenje bez prisustva roditelja i lica koja ga žele usvojiti. DONOSENJE RJEŠENJA O ZASNIVANJU USVOJENJA-kada organ starateljstva utvrdi da su ispunjeni uvjeti predviđeni zakonom i da će usvojenje biti korisno za usvojenika.ali tek kad dijete navrši 3 mjeseca života.U izreci rješenja o zasnivanju usvojenja.Trajanje probnog smještaja je ograničeno na 6 mjeseci.usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak na usvojenje.Organ starateljstva dužan je pravomočno rješenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticnu knjigu rođenih.usvojenik prekida sve veze sa prirodnom porodicom.Za vrijeme njegovog trajanja dijete se nalazi pod nadzorom organa starateljsta. Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja stranka može podnijeti žalbe u roku od 8 dana od prijema rješenja.usvajanje se neće raskinuti već će se na roditeljsko staranje primjeniti mjere ograničenja.bez mogućnosti da se roditeljsko staranje bioloških roditelja aktivira u bilo kom segmentu.a ovjeren prepis zapisnika uručuje se roditeljima.Potpuno usvojenje je neraskidivo.U matičnu knjigu rođenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.odnos usvojenika sa njegovim krvnim srodnicima ne prestaje 17 .dijete je zaštićeno od saznanja da su ga biološki roditelji ostavili.Usvojioci sporazumno određuju ime usvojenika.ime i prezime jednog roditelja.Podaci o usvojenju su službena tajna.Jedni smatraju da je tajnost usvojenja garant njegovog uspjeha.Prije davanja pristanka organ starateljstva će ga upoznati s pravnim posljedicama njegovog pristanka.dok dobiva zajedničko prezime usvojioca.odnosno boravišta.bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje preko organa starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta .organ starateljstva navodi : ime i prezime. POSLJEDICE USVOJENJA POSLJEDICA POTPUNOG USVOJENJA U ovom slučaju.

U SLUČAJU RASKIDA USVOJENJA regulisana je clanom 122.Opravdanost ovih razloga mora utvrditi organ starateljstva. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO PRIJEDLOGU USVOJIOCA-ako organ starateljstva.na prijedlog usvojioca.s mogučnošću da se ponovo aktivira.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdrzava usvojioca.To će biti različiti razlozi : stalni sukobi.Kada usvojenje prestaje raskidom. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA NA POJEDINAČNI ILI ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG PUNOLJETOG USVOJENIKA-zahtjev za raskid usvojenja organu starateljstva mogu podnijeti ili zajedno usvojilac i punoljeni usvojenik.Usvojenje prestaje kada odluka o raskidu postane pravomoćna.) ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu dužni izdržavati ili oni nisu u stanju ga izdržavati.Pošto usvojenik nije maloljetan. 2.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdržavaju usvojenika.U slučaju promjene imena i prezimena usvojenika.zasnivanjem usvojenja.nedolično ponašanje usvojenika što dovodi u pitanje kvalitet ovog odnosa. OBAVEZA MEĐUSOBNOG IZDRŽAVANJA. U navedenim slučajevima može se odrediti samo privremeno izdržavanje ( najduže na period od 1 godine) 18 . PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA Uglavnom prestaju međusona prava i obaveze.Usvojenik dobiva prezime usvojioca osim ako usvojilac odluči drugačije.) odlukom organa starateljstva po službenoj dužnosti 2.PZ normira 2 posljedice raskida usvojenja : prezime usvojenika i izdržavanje usvojioca i usvojenika.moguće je ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika( ukoliko je usvojenje nepotpuno) ali u pitanju može biti i čitav niz situacija u kojima se usvojilac prema usvojeniku skrivljeno ponasa.usvojenik može zadrzati prezime svog oca.ako utvrdi da to zahtjevaju opravdni interesi maloljetnog usvojenika ( kod nepotpunog usvojenja).zakonodavan ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa.) odlukom organa starateljstva na prijedlog usvojioca 3.potreban je njegov pristanak(ukoliko je usvojenik stariji od 10 godina) RASKID USVOJENJA Usvojenje se može raskinuti: 1.) odlukom organa starateljstva na pojedinačni ili zajednički prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI-normirano u PZ.) Ako usvojilac nije sposovan za rad i nema dovoljno sredstava za život. : 1.Vršenje roditeljskog prava prirodnih roditelja de facto umiruje.

zaštita od ekonomskog iskorištavanja i obavljanje posla koji bi bio opasan ili ometao djetetovo obrazovanje. na prijavu rođenja.prodaju ili trgovinu djecom. pravo na obrazovanje (psmpvmpg. pravo na obrazovanje.socijalno osiguranje.lično ime i stjecanje državljanstva. i pravo na udruživanje i mirno okupljanje.obaveze države da zaštite odvođenje. na život s roditeljima . Obrazovna prava: pravo na pristup informacijama i materijalima sredstava javnog informisanja. Socijalna prava: tiču se povlastica socijalne sigurnosti .na saznjanje vlastitog porujekla i brigu roditelja.'' U grupi ličnih prava su: prava na život.ali i u općim dokumentima o ljudskim pravima. Za svrhe konvencije dijete se u njoj određuje kao ''svako ljudsko biće mlađe od 18 godina.srednjeg i višeg) Zdravstvena prava: djece sa duševnim ili tjelesnim nedostatcima su priznata zajedno sa njihovim pravom na posebno staranje i osiguranjem dostojanstva.kada je pogođeno ratnim događajem i žrtva rata .duševnom i društvenom razvoju . Prava djeteta u porodičnom zakonu FBIH 19 . na slobodu izražavanja.. na privatnost. Kulturna prava: prava djeteta kao pripadnika etničke. Odvojeno od ovih normirana su zdravstvena prava zdrave djece. Ekonomska prava: pravo djeteta na standard primjenjen njegovom fizičkom . koja uključuje traženje.Pored ove konvencije prava djeteta su normirana i u Konvenciji o ostvarivanju dječijih prava i Konvenciji o kontaktima u vezi sa djecom. te obaveze države radi osiguranja ovih prava. na prijavu rođenja.osim ako se po pravu koje se primjenjuje na dijete .Drugi kolkvij: (Završni ispit) Prava i dužnosti djeteta Prava djeteta u konvenciji o pravima djeteta Za dijete je posebno važno to što ga Konvencija tretira kao posebnog subjekta. pravo na slobodno izražavanje mišljenja u stvarima koje ga se tiču..ispovjedati vlastitu religiju i upotrebljavati vlastiti jezik) Pravosudna zaštita prava: su ona koja se tiču pravnog položaja djeteta kako onda kada je učesnik u krivičnom postupku . Ova prava mogu se ograničiti ali samo iz razloga koji su izričito normirani.primanje i davanje informacija i ideja svih vrsta u raznim oblicima.zdravlje ili razvoj.punoljetsvo ne stiče ranije. U grupi prava djeteta kao člana društvene zajednice su: pravo na slobodno izražavanje djetetovog mišljenja. vjerske ili jezičke manjine (ima pravo njegovati vlastitu kulturu .

P. Nadležnom organu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju cijeni je li on dovoljan.zdravlju i razvoju ličnosti .Roditelji će bolje i potpunije izvršavati svoje dužnosti ako dijete živi zajedno s njima.pravo od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu . Tako je djetetu priznao pravo na staranje o životu .kao što cijeni i stepen zrelosti djeteta. (i sve ostale kao u Konvenciji o pravima djeteta) Pz RS je preuzeo rješenje ranijeg Porodičnog zakona u ovoj oblasti tako da ne normira prava koja su djetetu priznata u Konvenciji o pravima djeteta. PZ RS takođe normira pravo djece da žive zajedno sa svojim roditeljima.Formiranju i izražavanju mišljenja djeteta te njegovom uvažavanju doprinijet će i izvršavanje obaveza propisanih zakonom za nadležne organe : oni su obavezni djetetu dati potreban savjet i informacije koje će mu omogućiti da shvati predmete povodom kojih se vodi postupak. upoznati ga s 20 . Mogućnost odvojenog života od roditelja je normirana samo za slučaj da to zahtjevaju opravdani interesi djece.jer će tako održati kontinuitet u njihovom odnosu.posebno je važno za dijete da s roditeljem s kojim ne živi održava redovne kontakte.odnosno s njegovom dobrobiti. Ovo posebno normira i naš PZ.zdravlju i razvoju ličnosti Ovo pravo dijete ne može ostvarivati bez pomoći odraslih.Naš je zakonodavac normira mogućnost odvajanja djeteta od roditelja samo u zakonom predviđenim slučajevima.Ova prava djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje mjera radi zaštite ličnih prava i interesa djeteta.omogućit će se uključivanje u staranje o djetetu i ovog roditelja. Pravo djeteta da živi s roditeljima Živeći s oba roditelja dijete ima velike šanse da sve njegove potrebe budu zadovoljenje da se roditelji uspješno staraju o njegovom životu i zdravlju da omoguće zdrav i stabilan psihosocijalni azvoj odnosno potpun i skladan razvoj njegove ličnosti.odnosno roditelja.. kao i u K..Pored ovog uvažavanje mišljenja djeteta zavisi i od ocjene njegovog interesa: ukoliko nadležni organ ocijeni da je izraženi stav djeteta u suprotnosti s njegovim interesom.on može odlučiti drugačije od izraženog mišljenja.kojim je zamjenjen dosadašnji stav o djetetu kao objektu prava na zaštitu.D.uz obavezno određivanje odnosa i kontakta djeteta s roditeljem s kojim ne živi. Pravo djeteta na zaštitu privatnog i porodičnog život je priznato i u Konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Dijete je subjekt koji isto kao i odrasle osobe imaju pravo na privatnost.kao i od nezakonitog napada na njegovu čast i ugled. Pravo na staranje o životu.Upravo zbog toga je ovo pravo djeteta prema roditeljima normirano kao jedno od njegovih osnovnih prava . Pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja U našem pravu nije priznato ka apsolutno (bezuslovno) već u skladu s njegovim uzrastom i zrelošću.Naš zakonodavac je pri regulisanju položaja djeteta ispoštovao obavezu postavljenu u Konvenciji : ovo je uređenje zasnovano na načelu ''najboljeg interesa djeteta'' i ''dobrobiti djeteta''.na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja u skladu sa uzrastom i zrelošću. Onda kada dijete ne živi s oba roditelja. Ovo pravo djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje određenih mjera.O. Pravo djeteta na zaštitu od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu U ovom pogledu štiti ga Konvencija o pravima djeteta. Priznanjem prava na zaštitu privatnosti najbolje se izražava novi stav prema djetetu kao aktivnom subjektu .

Ali i okolnosti na sttrani roditelja se mogu odraziti na ostvarenje ovog prava jer dijete ne može izabrati i pohadjati skolu cije troskove roditelji ne mogu finansirati. u praksi pod njom ne treba da se podrazumijeva postizanje potpunog razvoja djeteta i njegova sposobnost da u cjelosti shvati pitanja o kojima se radi. Pravo na zaposlenje je normirano propisima radnog pravakoji normiraju uslove pod kojima se maloljetnici mogu zaposliti i raditi.djece.ogranicavanje autonomije koju roditelji inace uzivaju u vrsenju roditeljskog staranja). PZ je djetetu priznao i pravo da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim organom i pravo na posebnog staraoca. Pod ovim se podrazumijeva 21 . PZ RS nije djetetu priznao izričito ovo pravo ali je u posebnim odredbama normirao uvažavanje i izražavanje djetetovog mišljenja.činjenicama važnim za donošenje odluke i sa posljedicama odluke. Sloboda izbora je veca dok je dijete maloljetno jer ga je roditelj duzan izdrzavati odnosno podmirivati i njegove potrebe vezane za skolovanje koristeci sve mogucnosti i sposobnosti. Što se tiče djetetovog prava i sposobnosti formiranja vlastitog mišljenja odnosno njegove sposobnosti za zauzimanje stavova o relevantnim pitanjima. Tako se saglasnost djeteta zahtjava u 2 slučaja: za priznanje vanbračnog očinstva (ako je dijete starije od 16 godina) i za usvojenje (ako je dijete starije od 10 godina).te mu omogućiti da izrazi svoje mišljenje.te kako ce se njeno rjesenje odraziti na njegovu budućnost. Pravo djeteta na zastitu od svih oblika nasilja . Pravo na izbor skole najcesce podrazumijeva i pravo na izbor zanimanja tako da se ova dva prava ostvaruju na isti nacin i sa istim ogranicenjima. Unutar porodice prema djetetu se nasilnicki najcesce ponasaju roditelji. zlostavljanja i zanemarivanja PZ zabranjuje u porodici nasilnicko ponasanje clanova porodice.kao stranka ili učesnik u postupku samostalno preduzima parnične radnje čime mu je priznata parnična sposobnost. Evropske konvencije o ljudskim pravima jer se mjesanje preduzima radi zastite interesa djeteta.zloupotrebe.pomaganje i postovanje roditelja Dijete je duzno starati se o roditeljima kojima je otezano zbbog zdravstvenog stanja ili starosti.malo.Dovoljno je utvrditi da je svjesno prirode i težiine problema. Ova prava čine grupu procesnih prava djeteta.Ovakvo mjesanje nije u suprotnosti sa odredbnom clana 8. Pravo djeteta na obrazovanje PZ je djetetu priznao pravona obrazovanje.na izbor skole i zanimanja u skladu sa njegovim sposobnostima i sklonostima kao i pravo na zaposlenje koje nije stetno za njegov razvoj i zdravlje. Duznosti djeteta Staranje. Moguca je i mjera oduzimanja roditeljskog staranja ako je neophodno. U ovom slucaju dozvoljena je intervencija drzave u porodicu (tj. Zakon je priznao pravo djetetu da učestvuje u postupku u kojem se raspravlja o pitanjima koja ga se tiču.da je u stanju shvatiti situaciju u kojoj se nalazi. Nadležni organ treba naročito da vodi računa o tome da se stvore uslovi da s ovo mišljenje formira slobodno bez pritiska i utjecaja drugih osoba najčešće jednog od roditelja. Pz RS nije normirao pravo djeteta na obrazovanje vec se ono izvodi iz duznosti i prava roditelja da se staraju o obraz. Pravo na izbor skole pripada djetetu a roditelji mogu samo davanjem savjeta utjecati na ovaj izbor. Dijete izvrsava i obavezu pomaganja roditelja. Obrazovanje mora biti usmjereno na razvoj licnosti djeteta i njegovih psihofizickih sposobnosti na postovanje prava i osnovnih sloboda covjeka na pripremanje djeteta za odgovoran zivot u drustvu tte na postovanje prirodne okoline.sve aspekte problema s kojima se susreće.već i pravo da pokrene takav postupak i da ako je navršilo 14 godina i ako je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji.

Vazeci PZ normira mogucnost oslobodjenja djeteta duznosti izdrzavanja roditelja (za slucaj da roditelj iz neopravdanih razloga nije izdrzavao dijete u vrijeme kada je na to bio obavezan).Težište se stavlja na odgovornost roditelja i interes djeteta. Ako su ovi uslovi ispunjeni sud moze maloljetno dijete obavezat da izdrzava roditelje. Radi zaštite interesa. Duznost postovanja je prije preporuka nego pravna obaveza.roditeljska briga. RODITELJSKO STARANJE POJAM -Skup odgovornosti .Nosioci roditeljskog staranja su roditelji. Roditeljsko staranje prestaje punoljetstvom kada dijete navrši 18 godina. Roditeljsko staranje se ne može prenijeti na druga lica. S obzirom na ovakvu sadržinu i cilj ove ustanove u PZ je za nju uveden novi termin. Majka i otac su ravnopravni kao roditelji i oni su samostalni ( u odnose roditelja i djece niko nema pravo se mješati osim države kada oni povrijede ili ugoroze interes djeteta). Punoljetno dijete je duzno izdrzavati roditelja koji je nesposoban za rad i ne moze se zaposliti a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine.nematerijalna pomoc (poslovi u domacinstvu koji odgovaraju fizickim sposobnostima i uzrastu djeteta). Kroz historiju su se koristili različiti termini za ovu ustanovu kao očinska vlast. Od ovog perioda postoji odstupanje u zakonom normiranim slučajevima : može prestati prije 18.samo što je tu normiran donji uzrast od 15 godina. Konvencija o pravima djeteta ima i novi pristup u regulisanju odnosa roditelja i djece. U postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskom staranju normirano je da postupa sudija specijalizovan za ovu vrstu sporova.Roditeljsko staranje otac i majka ostvaruju zajednički.roditeljska vlast.odnosno dobrobiti djeteta u PZ je uneseno novo rješenje koje se odnosi na specijalizaciju sudija koji rade u predmetima koji se tiču roditeljskog staranja. Pored obaveze idrzavanja izmedju djeteta i roditelja ova obaveza postoji i izmedju jos nekih srodnika : izmedju pastorka i macehe (uz dodatni uslov pastorak je duzan izdrzavati macehu i ocuha samo ako su oni njega duze vrijeme izdrzavali i brinuli se o njemu ) . I ova mogucnost je izraz porodicne solidarnosti. ne može se naslijediti niti otuđiti niti ga se roditelji mogu odreći.jer ne postoji mogucnost da se dijete prinudnim putem obaveze na ovakvo ponasanje.godine života djeteta odnosno može se ostvarivati i nakon punoljetsva djeteta. dužnosti i prava roditelja koja imaju za cilj zaštitu ličnih i imovinskih prava i interesa djeteta. U članu 18.sa kojim nastaje ova obaveza djeteta.prema babi i djedu (zakon normira da je unuk duzan izdrzavati babu i djeda pod istim uslovima kojim izdrzava roditelje) Na isti nacin je obaveza djeteta da izdrzava roditelje normirana u PZ RS.''roditeljsko staranje''.odnosno roditeljska odgovornost.1). Izvrsavanjem ovih poslova dijete se postepeno priprema i osposobljava za vodjenje vlastitog buduceg domacinstva i za brigu o sebi. Konvencije je sadržano načelo ''da oba roditelja imaju zajedničku odgovornost u podizanju i razvoju djeteta.sporazumno i ravnopravno (osim ako je zakonom drugačije uređeno). Izdrzavanje roditelja Ukoliko dijete obavezu izdrzavanja ne izvrsava dobrovljno sud ga moze obavezati na to. Za maloljetno dijete pod istim uslovima na starni roditelja ova duznost postoji u 2 slucaja: 1) Kad maloljetnik ostvaruje prihode radom i od imovine 2)Ukoliko dijete ima imovinu koja daje prihode roditelji ove prihode mogu koristiti i za izdrzavanje clanova porodice u kojoj dijete zivi (ukoliko ispunjavanju uvjete iz cl. Ova obaveza postoji i za punoljetno i maloljetno dijete. 22 .219 st.stvaraju se radne navike kod djeteta i pravilan odnos prema radu.sto je znacajno za formiranje licnosti djeteta.

Neizvrsavanje duznosti staranja o zivotu i zdravlju djeteta ugrozilo bi opstanak djeteta.U njegovo ime pravne poslove zakljucuju njegovi roditelji i ucestvuju u postupku pred drzavnim organom.alkohol.odjeci .pa zbog toga zakonodavac normira i pravo roditelja da zive s djetetom osim ako to nije u interesu djeteta. Odgovornosti duznosti i prava roditelja prema licnosti djeteta Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima i omogucavanje njihovog ostvarenja : Ovo je od posebnog znacaja za dijete . Visoko obrazovanje zavisi od mogucnosti roditelja i sposobnosti djeteta. Onda kada roditelji ne zive zajedno duznost odgoja djeteta vrsi roditelj s kojim dijete zivi ukoliko sud nije odlucio o zajednickom staranju oba roditelja.Ovo je najznacajnija duznost roditelja.kradja).Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje pravo djeteta na obrazovanje i da radi potpunog ostvarenja ovog prava na osnovu jednakih mogucnosti preduzima odgovarajuce aktivnosti te odredjuje pravce obrazovanja djeteta.u kojem slucaju u donosenju svih vaznijih odluka o podizanje djeteta ucestvuje i roditelj s kojim dijete ne zivi.Osnovno obrazovanje je proglaseno besplatnim i obaveznim za sva lica . Znaci obaveza obrazovanja ne prestaje punoljetstvom . ZASTUPANJE DJETETA Dijete ima pravnu ali nema poslovnu sposobnost.Kao duznost i pravo roditelja obrazovanje se sastoji u opcem i strucnom obrazovanju djeteta. Obavezu zastupanja roditelji vrse zajedno sporazumno i 23 . Odgoj djeteta .jer ce dijete postati svjesno da je poseban subjekt i titular prava.i svemu ostalom sto osigurava pravilan fizicki i psihicki razvoj djeteta. Roditelji su obavezni da stite dijeteod svih oblika poroka (droga. Staranje o zivotu i zdravlju djeteta .kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot i rad i ukljucivanje u drustvo. te moze traziti ostvarenje i zastitu svojih prava kako od roditelja tako i od subjekata izvan porodice. Pri tome se radi o zastupanju djeteta po sili zakona.Medjutim i onda kada je odluceno pojedinacno staranje utjecaj drugog roditelja nije sasvim iskljucen – odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom.Podrazumijeva se staranje o djetetovom fizickom.razbojnistvo.smjestaju. Ustav BiH u katalogu prava navodi pravo na obrazovanje dok Ustav FbiH ovo pravo navodi medju pravima i slobodama ciju primjenu je obavezna osigurati Federacija.duznosti i prava roditelja prema djeci. Radi uspjesnog izvrsavanja obaveze staranja o zdravlju djeteta roditelji su obavezni kada to zahtjeva interes djeteta saradjivati s odgovarajucim medicinskim ustanovama.moralnom i intelektualnom razvoju. Zakonodavac normira duznost roditelja da se brinu o redovnom osnovnom i srednjem skolovanju djeteta. vec se produzava i nakon toga ako je u skladu s mogucnostima roditelja i sposobnostima djeteta. Moguce je samo ako dijete zivi s roditeljima. Iz obaveze odgoja djeteta proizlazi i odgovornost roditelja za stetu koju dijete prouzrokuje trecem licu (do navrsene 7.obuci.kada je neophodna svakodnevna briga o ishrani. Ovo je staranje posebno vazno dok je dijete malo.SADRZAJ Sadrzaj roditeljskog staranja sastoji se od odgovornosti. Dijele se na: ona koja se odnose na licnost i ona koja se ticu imovine djeteta.g.lijecenju.ž djeteta roditelji odgovaraju bez obzira na svoju krivicu.a za dijete starije od 7 godina odgovaraju za stetu osim ako dokazu da je steta nastala bez njihove krivice) Staranje o obrazovanju .

vlastite potrebe). Nemogucnost zastupanja djeteta od roditelja postoji kod pravnih poslova koji se ticu same licnosti maloljetnika npr. IZDRZAVANJE DJETETA Izvrsavanje duznosti i prava roditelja na izdrzavanje djeteta je pretpostavka za vrsenje svih ostalih duznosti i prava prema djetetu pa zbog toga ono za dijete ima veliki znacaj.Ovome mora prethoditi oduzimanje ili ogranicavanje djetetove poslovne sposobnosti. Kada dijete zastupa samo jedan roditelj postoji presutna saglasnost drugog roditelja. Dodatne okolnosti koje sud uzima u obzir su uzrast djeteta i potrebe za njegovo skolovanje. Ovaj sporazum 24 . zakljucenje braka . Obaveza izdrzavanja djeteta ostaje i nakon punoljetstva ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju .davanje pristanka na ocinstvo i materinstvo .U svim postupcima u kojima roditelji zastupaju dijete nadlezan organ mora osigurati realizaciju prava na izrazavanje i uvazavanje vlastitog misljenja djetetu ( u skladu sa njegovim uzrastom i zreloscu) PZ RS je preuzeo odredbe ranijeg zakona normiraju da roditelji imaju duznost i pravo da zastupaju svoju maloljetnu djecu.Roditelji ne zastupaju svu maloljetnu djecu niti ih zastupaju pri sklapanju svih pravnih poslova (prva razlika se veze za uzrast djeteta a druga za vrstu pravnih poslova koje dijete sklapa).godine zivota. U dijelu zakona u kojem je normirano izdrzavanje na obavezu izdrzavanja maloljetnog djeteta se odnosi posebna odredba clana 215 u kojoj se normira da roditelji u izvrsavanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti.Interes djeteta je dodatno zasticen time sto je normirana intervencija suda i organa starateljstva u slucaju kada roditelji ili durge po zakonu obavezne osobe nisu u mogucnosti podmirivati obavezu izdrzavanja .Organ starateljstva ima jos neke obaveze . Dijete starije od 14 godina za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji.ravnopravno.vazi opca odredba koja normira potrebe osobe koja zahtjeva izdrzavanje).moralnom i drustvenom razvoju djeteta. U tim slucajevima organ starateljstva imenuje posebnog staraoca. Roditelji ne mogu zastupat dijete pri zakljucenju pravnih poslova izmedju roditelja i djeteta u sporu koji se vodi izmedju djeteta i roditelja. promjena prezimenausvojenika..Roditelj se ne moze osloboditi obaveze izdrzavanja maloljetnog djeteta u situaciji kada bi neko drugi bio oslobodjen ove obaveze. Za utvrdjivanje potreba djeteta sud uzima u obzir njegovo imovinsko stanje..a najduze do navrsene 26. a pravne poslove kojima raspolaze imovinom ili preuzima obaveze moze sklapati samo uz saglasnost roditelja. Zakonodavac je obavezao organa starateljstva da nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdrzavanja..godina je prosirena on moze sam sklapati pravne poslove kojima stice prava .mogucnost zaposlenja (tj.fizickih ili psihickih nedostataka nesposobno za rad .mentalnom. Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu pravo na zivotni standard primjenjen fizickom ..sposobnost za rad.Prilikom utvrdjivanja mogucnosti roditelja sud takodje primjenjuje opcu odredbu ali i posebne (primanja roditelja.a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz sovje imovine. Onda kada imaju obavezu i pravo da zastupaju dijete roditelji su u pravilu samostalni : ostavlja im se da sami cijene interes djeteta i da odluce o (ne)zakljucivanju pravnog posla i (ne)preduzimanju pojedinih parnicnih radnji.zdravstveno stanje.moze samostalno preduzimati parnicne radnje.Za odredjivanje visine izdrzavanja relevantne su potrebe djeteta i mogucnosti roditelja.duhovnom .ako zakon ne odredi drugacije. Medjutim njihova samostalnost je ogranicena pri zakljucivanju poslova koji se ticu otuudjenja i opterecenja vrednijih stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi zadovoljenja djetetovih potreba : ove poslove roditelji mogu zakljuciti samo s odobrenjem nadleznog organa starateljstva.Produzava se i nakon punoljetstva ako je dijete zbog bolesti . Maloljetno dijete koje prihode ostvaruje radom ili od svoje imovine duzno je doprinositi za svoje izdrzavanje. Poslovna sposobnost maloljetnika starijeg od 14.

a u suprotnom organu starateljstva moze u svako doba zahtjevati od oba roditelja polaganje racuna o upravljanju i prihodima.Dok traje postupak za izdrzavanje maloljetnog ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje sud moze odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja.poklonom ili po drugom zakonskom osnovu. U tom koristenju nisu samostalni vec ograniceni.Ova obaveza ne dolazi odmah iza obaveze roditelja. Obaveza drugih djetetovih srodnika da izdrzavaju dijete nastaje tek onda kada roditelji nisu u mogucnosti podmirivati potrebe izdrzavnja djeteta.vec iza svih drugih srodnika koji su ih po zakonu duzni izdrzavati.mogu zakljuciti pred notarom.Prema imovini maloljetnog djeteta roditelji imaju sljedece duznosti i prava: upravljanja.koju je notar duzan dostaviti organu starateljstva. Organ starateljstva koji stiti prava i interese djeteta uvijek ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje o izdrzavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje su roditelji obavezni izdrzavati.sto znaci da sve radnje koje budu preduzimali moraju biti usmjerene na zastitu i osiguranje imovine.Razlika se tice obaveze macehe i ocuha na izdrzavanje pastoraka.odgoj i obrazovanje djeteta. braca i sestre (bez razlike da li imaju ista oba roditelja ili zajednickog oca ili majku. Ova duznost sud mozedodjeliti i roditelju s kojim dijete ne zivi a inace roditelji zajednicki upravljaju i sporazumno.koristenje prihoda i raspolaganje. Koristenje prihoda Roditelji imaju duznost i pravo koristiti ih do punoljetstva djeteta.srazmjerno njihovim mogucnostima.Osoba koja je izdrzavala dijete u vrijeme kada je roditelj trebalo da ga izdrzava moze tuzbom traziti naknadu troskova izdrzavanja odroditelja ukoliko su ti troskovi opravdani. Upravljanje djecijom imovinom se sastoji u aktima koje roditelji zajedno i sporazumno preduzimaju radi ocuvanja unapredjenja i uvecanja imovine djeteta. Ukoliko obaveza izdrzavanja pada na vise osoba zajedno ona se dijeli izmedju njih.lijecenje. Roditelj imovinom djeteta mora upravljati kao dobar domacin. U zakonu se u dijelu koji normira imovinske odnose roditelja i djece naglasava da roditelji upravljaju imovinom u interesu djeteta.u formi notarski obradjene isprave.a ne i radom (njome dijete samostalno raspolaze). Obaveza samo prema maloljetnoj djeci).Isto tako je obavezan pokrenuti izvrsni postupak. Za izdrzavanje clanova porodice roditelji mogu koristiti ove prihode samo ako oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja . Prvenstveno ih mogu koristiti za izdrzavanje. Nacin i oblik upravljanja se odredjuje prema sastavu imovine. Onda kada roditelj s kojim dijete zivi ne pokrene postupak za dosudjenje ili povisenje idrzavanja protiv drugog roditelja. Ova samo izuzetna 25 . baba i djed (maloljetnu i punoljetnu djecu).a za to nema opravdane razloge. DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA Odnose se samo na onu imovinu koju je dijete dobilo nasljedstvom .Obaveza organa starateljstva je i pracenje ispunjavanja obaveze izdrzavanja djeteta pa ako se ne ispunjava organ starateljstva je duzan pokrenuti sudski postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja. To su: maceha odnosno ocuh (duzni su izdrzavati maloljetne ali ne i punoljetne pastorke). Upravljanje imovinom djeteta Moguce je do punoljetstva djeteta. PZ RS isto kao i PZ FBIH normira da roditelji imovinom djeteta upravljaju u interesu djeteta.organ starateljstva je obavezan u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak. Pz RS na slican nacin uredjuje obavezu izdrzavanja drugih srodnika prema djetetu kojeg ne izdrzavaju roditelji. PZ RS na isti nacin uredjuje ove duznosti. Sud roditelja obavezuje na placanje buducih mjesecnih iznosa izdrzavanja u odredjenom novcanom iznosu.

a drzave obavezuje da osiguraju njegovo ostvarenje u skladu s nacionalnim zakonima i svojim obavezama u skladu sa odgovarajucim medjunarodnim instrumentima iz ove oblasti.odnosno iz njegove vezanosti za roditelje. Licno ime s emora prijaviti nadleznom maticaru u roku od 2 mjeseca od rodjenja djeteta. Ovakvo odredjivanje djetetovog prebivalista proizlazi iz prava djeteta da zivi zajedno sa svojim roditeljima.Roditelji sporazumno odredjuju licno ime djetetu .Ukoliko oba roditelja nisu u zivotu. 2. Dijete dobija prezima prema prezimenu jednog ili oba roditelja ukoliko roditelji ne odrede da dijete nosi neko drugo prezime. Roditelj je s ovakvim ogranicenjem u raspolaganju imovinom djeteta izjednacen sa staraocem. sto je dovoljno dug period za razmisljanje i izbor imena i prezimena. Koristenje prihoda s imovine djeteta je na isti nacin uredjeno i u PZ RS. OSTALE DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA Odredjivanje licnog imena Licno ime. Ako odluce sa dijete nosi njihovo prezime moguce su razlicite situacije: a) ako roditelji imaju zajednicko prezime i dijete ce dobiti to prezime b) ako je svaki od roditelja pri sklapanju braka zadrzao svoje prezime dijete moze dobiti prezime jednog od njih ili prezime sastavljeno od prezimena oba roditelja.Zakon ne normira odredjivanje imena djettetu tako da su roditelji slobodni pri njegovom izboru .cija su ovlastenja u zastupanju sticenika inace uza od ovlastenja roditelja na zastupanje djeteta.ili su u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo . Odredjivanje prebivalista djeteta Prebivaliste je mjesto gdje se lice nastani s namjerom da u njemu stalno zivi.licno ime odredjuje drugi roditelj.kao licno pravo gradjana sastoji se od imena i prezimena. Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu od njegovog rodjenja pravo na ime.Znaci dijete ne mora nositi prezime roditelja.starat. Ako roditelji ne zive zajedno.koje ostvaruje prihode od svoje imovine da doprinosi za izdrzavanje clanova porodice u kojoj zivi.licno ime djetetu odredjuje lice kome je povjereno staranje o djetetu u saglasnosti sa organom starateljstva a birajuci jednu od alternativa koju imaju i roditelji pri njegovom odredjivanju. ocjenom interesa djeteta od organa starateljstva. Raspolaganje U raspolaganju su jos vise ograniceni nego u koristenju prihoda.vec mu se ono odredjuje prema prebivalistu roditelja. Kako dijete ne moze imati ni izraziti ovu namjeru ono ne moze ni imati samostalno prebivaliste. Za njegovo odredjivanje su vazna 2 elementa: nastanjenje u 1 mjestu i namjera stalnog zadrzavanja u njemu.Roditelji mogu samo odobrenjem organa starateljstva otudjiti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdrzavanja lijecenja odgoja i obrazovanja ili ako to zahtjeva drugi vazan interes djeteta.prebivaliste djeteta ce se odrediti prema prebivalistu roditelja s kojim dijete zivi. namjenom u koju se mogu iskoristiti sredstva dobijena raspolaganjem imovinom.Ukoliko se roditelji ne sporazumiju o licnom imenu djeteta.vec moze imati i neko drugo prezime koje odrede roditelji.mogucnost koristenja prihoda iz imovine djeteta u skladu je s obavezom maloljetnog djeteta.odredit ce ga org.iako nije propisano ne mogu odrediti ime kojim se vrijedja moral ili koje je u suprotnosti sa shvatanjima sredine i obicaja.Znaci roditelji su dvostruko ograniceni: 1.a ako jedan roditelj nije u zivotu ili je u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo ili j enepoznat. 26 . Samo s odobrenjem organa starateljstva roditelji mogu preduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta.

dijete koje je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji i organ starateljstva na cijem podrucju dijete ima prebivaliste.Prestankom razloga zbog kojeg samo jedan roditelj stara o djetetu drugi roditelj ce preuzeti ovo staranje ako je dijete jos maloljetno. npr.SPORAZUMNO I RAVNOPRAVNO STARANJE Roditelji zajednicki.prestaje se starati o djetetu a ostaje mu samo obaveza izdrzavanja djeteta.roditeljsko staranje ne mogu ostvarivati na isti nacin kao i onda kada zive u zajednici. Roditelj kojem je oduzeto roditeljsko staranje . i to samo odlukom nadleznog organa donesenoj u skladu sa odgovarajucim zakonom i procedurom.sprijecen da se stara od djetetu 4. Razlozi zbog kojih se ne moze starati o djetetu su fakticke i pravne prirode.OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA ZAJEDNICKO .cime se obezbjedjuje cjelovita zastita djeteta. Sud odluku donosi u vanparnicnom postupku koji su ovlasteni prijedlogom pokrenuti roditelji .Uz oduzimanje smetnja je i ogranicenje poslovne sposobnosti o cemu sud donosi rjesenje onda kada roditelj svojim postupcima neposredno ugrozava svoja ili tudja prava i interese.niti njegovo nepoznato prebivaliste.Savremeno pravo umjesto pojedinacnog staranja jednog roditelja o djetetu uvodi 27 .ponistenja ili utvrdjenja nepostojecim braka njegovih roditelja ili ako vanbracni roditelji nisu nikada zivjeli u vanbracnoj zajednici mora se donijeti odluka o tome koji ce roditelj ostvarivati roditeljsko staranje prema djetetu. Pravna sprijecenost je oduzeto roditeljsko staranje te oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Roditelj kojem je oduzeta poslovna sposobnost nije u stanju starati se ni o svojim pravima i interesima tako da je u pravnoj nemogucnosti brinuti se i o djetetu. Zbog znacaja zivljenja djeteta s roditeljima Konvencija o pravima djeteta zabranjuje odvajanje djeteta od roditelja protivno njihovoj volji.umro 2.drzava je obavezna osigurati osnovne informacije o mjestu boravka odsutnog lica ukoliko to ne ide na stetu dobrobiti djeteta.kada je duze odsutan zbog lijecenja ili izdrzavanja kazne zatvora ili kad aje bolestan od teske ili zarazne bolesti i sl.Ukoliko izmedju roditelja nastane spor o ostvarivanju roditeljskog stranja odluku donosi sud u vanparnicnom postupku. Ovim se rjesenjem odstupilo od ranijeg zakonskog rjesenja.sporazumno i ravnopravno se staraju o djetetu osim ako nije drugacije uredjeno PZ. po kojem je rjesavanje ovog spora bilo u nadleznosti organa starateljstva .njegovo proglasenje umrlim. Naime samo izuzetno onda kada je razdvajanje nuzno i u najboljem interesu djeteta . Kada mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost . nepoznatog boravista 5.proglasen umrlim 3.te u svim drugim slucajevima kada je sprijecen starati se o djetetu.Onda kada roditelji se ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju nekog od prava djeteta ili o izvrsavanju nekih svoji obaveza i odgovornosti interes djeteta se stiti ovlascenjem suda da o tome odluci. Fakticka sprijecenost roditelja postoji u slucaju njegove smrti ili proglasenja umrlim u slucaju kada mu je boraviste nepoznato. STARANJE JEDNOG RODITELJA O DJETETU O djetetu ce se starati jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj: 1. Kada mu je oduzeto roditeljsko staranje ili 6.Onda kada je razdvajanje posljedica mjere koju je preuzela drzava. PZ RS normira da ce roditeljsko pravo vrsiti drugi roditelj u slauvajevima koji su navedeni u PZ FBIH ali ne u svim – nije normirana smrt roditelja . OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA U SLUCAJU ODVOJENOG ZIVOTA RODITELJA I DJECE Ako roditelji djeteta ne zive zajedno.dijete moze odvojiti od roditelja.U slucaju razvoda.

dopisivanja.koje se oznacava kao fizicko ostaje onom roditelju s kojim dijete zivi dok zajednicko ostaje samo zakonsko staranje o djetetu-odlucivanje o svim vaznim pitanjima koja se ticu djeteta) O ustanovi zajednicko staranja o djeci i u slucaju nepostajanja porodicne zajednice roditelja postoje podijeljena misljenja.. Sud poziva organa starateljstva da ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje s kojim roditeljem ce dijete zivjeti. Roditelji ne mogu na drugo lice prenijeti roditeljsko staranje pa i osoba kojoj su 28 . Organ starateljstva je ovlasten poduzimati i druge radnje radi zastite prava i interesa djeteta. Odrzavanje odnosa i kontakata se sastoji od njihovih medjusobnih posjeta . Sud ce odrediti POJEDINACNO staranje jednog roditelja ili ZAJEDNICKO staranje oba roditelja..Licni odnosi i neposredni kontakti se zabranjuju kada dovode u opasnost odgoj. Ogranicenje se sastoji u kontaktu uz prisustvo strucnih radnika organa starateljstva. Ukoliko osoba kojoj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta ne ispunjava uslove za staraoca organ starateljstva nece dati saglasnost vec ce sam odluciti o ovom povjeravanju.izlazaka. Odrzavanje ovih odnosa i kontakata se moze ograniciti ili zabraniti samo radi interesa djeteta. PZ samo u jednom slucaju povjerava organu starateljstva odlucivanje o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti inace je uvijek odluka kod suda.njihovo zajednicko staranje (cuvanje.zajednicko provodjenje praznika.izmedju sestara i brace medjusobno kao i djeteta i jos nekih osoba. On ce moci uspjesnije od suda ispitati interes djeteta i sve okolnosti na strani djeteta i roditelja od kojih zavisi donosenje prave odluke. Sporazum roditelja ima prednost pred odlukom suda samo ako je to u najboljem interesu djeteta.zivot ili zdravlje djeteta. Zakon ovlascuje roditelje na postizanje sporazuma o tome s kojim ce od njih zivjeti. SMJESTAJ DJETETA I POVJERAVNJA NJEGOVOG CUVANJA I ODGOJA DRUGOJ OSOBI ILI USTANOVI O ovome mogu odluciti sami roditelji (odnosno roditelj) i organ starateljstva 1) Oba roditelja ili roditelj koji se sam stara o djetetu mogu privremeno povjeriti cuvanje i odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staraoca.argumenti se iznose kako u prilog tako i protiv nje. Na ovaj nacin se osigurava pored interesa djeteta i postovanje porodicnog zivota srodnika koji se smatraju clanovima porodice.u odredjenoj ustanovi ili trajanju i dr.Roditelju koji ne zivi s djetetom sud moze zabraniti ili neovlasteno priblizavanje djetetu i njegovo uznemiravanje (postupak se pokrece na prijedlog roditelja djeteta ili organa starateljstva). Uslov za povjeravanje je prethodna saglasnost sa organom starateljstva. Ukoliko u toku postupka posredovanja bracni partneri ne postignu sporazum o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti organ starateljstva ce po sluzbenoj duznosti odluciti o ovome. Interes djeteta je i razlog za unosenje u zakon mogucnosti odredjenja kontakata izmedju babe i djeda sa unucima . O tome s kim ce dijete zivjeti odlucuje sud. PZ normira da ako roditelji ne zive u porodicnoj zajednici roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete zivi. O nacinu izdrzavanja licnih odnosa roditelja s djetetom roditelji se sporazumijevaju a ako se ovaj sporazum ne postigne odluku donosi sud. Zakon je predvidio sankciju za roditelja koji ne stvara uslove za odrzavanje ovih odnosa djeteta s drugim roditeljom ili ih onemogucava ili sprecava – oduzimanje roditeljskog staranja. ODRZAVANJE LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA Redovno odrzavanje odnosa i kontakata je u zakonu normirano kao pravo djeteta. Po tuzbi roditelja ili organa starateljstva sud ce donijeti i odluku o prestanku ogranicenja ili zabrane odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem. Ova njegova odluka vazi samo do pravosnaznosti odluke o razvodu braka.

U slucaju smrti roditelja koji je cuvanje i odgoj povjerio drugoj osobi sud po tuzbi treba da utvrdi interes djeteta na strani osobe kojoj je roditelj povjerio njegovo cuvanje i odgoj. U prve dvije situacije dijete ostaje bez roditeljskog staranja pa je neophodno odmah odluciti ko ce preuzeti brigu o njemu.postupak za prinudno izvrsenje odluke. 2. U slucaju smrti roditelja s kojim je dijete zivjelo kao i smrti roditelja koji se sam stara o djetetu ili je cuvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi. Tuzbu mogu podnijeti drugi roditelj ili organ starateljstva.povjerili cuvanje i odgoj djeteta ne ostvaruje roditeljsko staranje vec ima i izvrsava obaveze staranja o zivotu zdravlju i odgoju djeteta. Onda kada prestane potreba za starateljstvom donijet ce se odluka o njegovom prestanku (nju mogu traziti i sami roditelji) ZASTITA RODITELJSKOG STARANJA PREMA TRECIM OSOBAMA U nasem s epravu normira pravo roditelja da trazi predaju djeteta od trece osobe: U slucaju smrti drugog roditelja i u slucaju da se dijete nalazi kod ove osobe bez pravnog osnova. Cuvanje i odgoj djeteta odredjeni bez pristanka roditelja mogu trajati najduze 2 mjeseca.Postupak je u oba slucaja hitan. Prijedlog za izvrsenje moze podnijeti roditelj s kojim ce dijete zivjeti a ako se on ne protivi pokretanju izvrsnog postupka prijedlog za izvrsenje moze podnijeti organ starateljstva. Treba da ustanovi da li je za dijete bolje da stane zivjeti s tom osobom ili sa prezivjelim roditeljem ili kod druge osobe ili u drugoj ustanovi. Odluku donosi na zahtjev oba ili jednog roditelja ili po sluzbenoj duznosti. Predaja djeteta se moze naloziti 29 . Ukoliko sami roditelji nisu zahtjevali donosenje ove odluke organ starateljstva je moze donijeti samo uz njihov pristanak. 1. IZVRSENJE RADI PREDAJE DJETETA RODITELJI S KOJIM CE ZIVJETI I RADI ODRZAVANJA LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA S DJETETOM Ukoliko roditelj ili druga osoba koja je sudskom odlukom obavezana na predaju djeteta ne izvrsi tu obavezu radi predaje djeteta se moze provesti izvrsni postupak. Ako i nakon isteka roka roditelji ne mogu preuzeti staranje o djetetu iz istih razloga zbog kojih je odredjen smjestaj djeteta kod drugog lica i njegovo staranje o djetetu organ starateljstva ce odmah donijeti odluku o stavljanju djeteta pod starateljstvo.Za odlucivanje o prijedlogu za izvrsenje radi predaje djeteta roditelju s kojim ce zivjeti zakonodavac predvidja izaberivu mjesnu nadleznost: postupak se moz epokrenuti pred sudom opce mjesne nadleznosti za stranku protiv koje se provodi izvrsenje ili za stranku koja zahtjeva izvrsenje ili pred sudom na cijem se podrucju zatekne dijete. Provodjenje izvrsenja oduzimanja djeteta moze preduzeti i po sluzbenoj duznosti i to sud na cijem s epodrucju dijete zatekne. O daljem staranju o djetetu sud ce odluciti i u slucaju kada se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja sprecava roditelja da ostvaruje roditeljsko staranje. 2) Organ starateljstva o ovome odlucuje kada je to u interesu djeteta. o daljem staranju djeteta ce odluciti sud. Tuzbu mo0gu pokrenuti roditelji ili organ starateljstva.

Sud ih izirce samo kada je nastupila veca ugrozenost. Na dostavljanje bez odlaganja obavjestenja o povredi djetetovih prava zakonodavac je obavezao sve organe . i represivne mjere porodicnopravne prirode prema roditeljima mogu izreci kako radi zastite licnih tako i imovinskih prava i interesa djeteta. Kriterij za podjelu nadleznosti je tezina povrede ovih prava i interesa. Ustanova koja ne obavjesti organ starateljstva o ovome. Ako ne onda je nadlezan organ starateljstva .a u drugoj nadzor organa starateljstva. Blaze su nadleznosti organa starateljstva a strozije u nadleznosti suda.Nekada ce svrha biti postignuta i samim upozorenjem na propuste. Pored ove pomoci organ starateljstva je duzan roditeljima pomoci i u 30 .PZ RS sve mjere koje se izricu radi zastite prava i interesa djeteta dijeli u 2 grupe: u jednoj je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti.spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta.a mozze i svakoj osobi kod koje se dijete zatekne u vrijeme provodjenja izvrsenja. Do saznanja o potrebi preduzimanja mjera organ starateljstv amoze doci neposredno ili putem obavjestenja. Na njeno preduzimanje je ovlasten organ starateljstva. osobi od cije volje zavisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u momentu donosenja te odluke.dok je reforma izvrsena u pogledu mjera koje se mogu izreci roditeljima.a nekada ce organ starateljstva morati roditeljima pomoci u njihovom otklanjanju.u nadleznosti suda je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti. PZ RS je zadrzao rjesenje ranijeg zakona o nadleznosti u ovoj oblasti. Preventivne. Kriterij za raspodjelu nadleznosti izmedju ova dva organa je to da li izricanje mjere ima za posljedicu izdvajanje djeteta iz njegove porodice.Posebno je naglaena obaveza ovih subjekata da obavjeste organ starateljstva o nasilju.PZ predvidja da ce se novcanom kaznom od 2000 do 20 000 km kazniti pravno lice tj. Organ starateljstva je nadlezan za oduzimanje djeteta od roditelja.osobi koja je obavezana sudskom odlukom na predaju. MJERE RADI ZASTITE PRAVA I INTERESA DJETETA Izricanje ovih mjera su u nadleznosit organa starateljstva i suda. Organ starateljstva ke dizan ove mjere preduzimati po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja.O vremenu i mjestu preduzimanja izvrsnih radnji sud ce obavjestiti roditelja kojem treba da se preda dijete a moze pozvati i organa starateljstva da prisustvuje provodjenju izvrsenja.organizacije i fizicka lica. Izvrsenje se provodi oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provodjenjem novcanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili preduzima radnje radi skrivanja djeteta ili onemogucavanja provodjenja odluke. Mjere koje izrice sud su represivne prirode.koji je u vezi sa povredom prava djeteta. Duznost obavjestenja je propisana i za sud pred kojim se vodi prekrsajni ili krivicni postupak.ako da onda je nadlezan sud. Radi potpunije zastite prava i najboljeg interesa djeteta zakonodavac obavezuje organe mjesno nadleznih policijskih uprava da po sluzbenoj pomoci pruze pomoc organa starateljstva u preduzimanju ovih mjera. MJERE RADI ZASTITE LICNIH PRAVA I INTERESA DJETETA U nadleznosti su suda i organa starateljstva. UPOZORENJE NA PROPUSTE I PRUZANJE POMOCI Prva mjera koja se moze izreci roditeljima jeste upozorenje roditelja na propuste u staranju o djetetu i pomoc roditeljima u njihovom otklanjanju.zlostavljanju.

Nas je zakonodavac posebno normirao da je ogranicenje (i oduzimanje) roditeljskog staranja pod kojim se podrazumijeva i izricanje ove mjere.odgojnu ili drugu strucnu organizaciju. ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Razlozi za oduzimanje roditelju prava da zivi s djetetom: 1) Prvi razlog za odredjivanje ove mjere je ugrozavanje interesa djeteta i zanemarivanje u vecoj mjeri podizanja .Ovo zanemarivanje nije posljedica skrivljenog ponasanja roditelja. Sto se tice trajanja nadzora trajat ce onoliko koliko bude u interesu djeteta a najkrace 3 mjeseca.ovaj organ jeovlasten i obavezan izreci drugu mjeru..Interes djeteta moze ugrozavati i druga osoba koja zivi s djetetom i roditeljem. Pri ocjeni postojanja razloga za izricanje ove mjere mora se voditi racuna i o tome da se njenim odredjenjem ne povrijedi i pravo na porodicni zivot roditelja zagarantovano Evropskom konvencijom za zastitu ljudskih prava. Organ starateljstva ce utvrditi program nadzora.Uzroci zanemarivanja mogu biti objektivne (lose zdravstveno stanje.nasilju ili porocima) Pri odredjivanju ove mjere sud mora biti oprezan i i izreci je samo ako se interes djeteta ne moze zastiti bez njegovog odvajanja od roditelja. NADZOR NAD OSTVARIVANJEM RODITELJSKOG STARANJA Ukoliko mjera upozorenja ne rezultira otklanjanjem poremecaja i propusta ili ako ju je organ starateljstva propustio blagovreeno preduzeti.kontrolise postupke roditelja.oobuke i savjeta izvrsavaju navedene obaveze.nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog prava.odgoja i obrazovanja djeteta (mora doci do intenzivnijeg ugrozavanja .podnosi periodicne izvjestaje organu starateljstva i dr (zakon normira da mora ispunjavati uslove za staraoca). Uspjeh ove mjere zavisi od nacina provodjenja nadzora. u ''vecoj mjeri'')Uz ovakvo ugrozavanje roditelji treba da su u vecoj mjeri zanemarili podizanje odgoj i obrazovanje djeteta.Zakon nije odredio trajanje.kockanje) 2) Drugi razlog je nesprecavanje drugog roditelja ili clana porodicne zajednice da se na ovakav nacin ponasa prema djetetu. Razlozi za odredjivanje nadzora su zanemarivanje staranja o zdravlju i odgoju djeteta ili potreba pruzanja roditeljima pomoci u odgoju djeteta.Ukoliko ne postoji mogucnost obracanja roditelja savjetovalistu nema smetnji da se oni upute u zdravstvenu.vec njihove nesposobnosti da bez pomoci.vec ono treba da bude ucinjeno u vecoj mjeri. (isto normir ai PZ RS) Ukoliko interes djeteta to zahtjeva organ starateljstva ce uputiti roditelje u odgovarajuce savjetovaliste. Roditelji se obavezuju na redovno posjecivanje organa starateljstva.Moguc je i pojacani nadzor nad djetetom osim stalnog nadzora.dok zanemarivanje obaveza prema djetetu na strani ove osobe moze postojati i biti utvrdjen samo ukoliko joj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta.) i subjektivne prirode (uzivanje alkohola. 3) Treci razlog je veci poremecaj u odgoju djeteta (sklonost djeteta ka delikvenciji .koji se prilagodjava svakom konkretnom slucaju.materijalnih.moguce odlukom nadleznog organa iz razloga i na 31 . i licnih prilika i odnosa. PZ RS normira mogucnost da organ starateljstva odredi stalni nadzor nad vrsenjem roditeljskog prava u pogledu pojedinog djeteta ukoliko to zahtjevaju opravdani interesi djece.socijalnu.. Znaci nije dovoljno samo obicno zanemarivanje ovih obaveza.odgojne i zdravstvene ustanove. Organ starateljstva utvrdjuje i osobu koja ima nekoliko obaveza: prati razvoj djeteta .I dijete moze biti upuceno u toku dana u odgovarajucu zdravstvenu ili socijalnu ustanovu.odnosno roditeljima.sredjivanju njihovih socijalnih .

To bi u prvom redu trebao uraditi drugi roditelj djeteta.nacin propisan zakonom. Kao uzroci koji vode do ove posljedice normirani su: zloupotreba prava .grubo zanemarivanje duznosti.ili moral djeteta ili koji ne zastiti dijete od ovakvog ponasanja drugog roditelja ili druge osobe. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Razlozi za oduzimanje roditeljskog staranja -PZ normira da ce se roditeljsko staranje oduzeti roditelju koji zloupotrebom svojih prava ili grubim zanemarivanjem svojih duznosti ili napustanjem djeteta ili nestaranjem o djetetu s kojim ne zivi ocito stavlja u opasnost sigurnost. Za vrijeme trajanja ove mjere interes djeteta stiti i poseban staralac kojeg imenuje organ starateljstva.zdravlja ili morala djeteta.ne lijeci bolesno dijete.PZ RS je zadrzao termin kojim se ova mjera oznacavala u nasem ranijem pravu. nekom drugom licu ili odgovarajucoj ustanovi ukoliko ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta..) 32 .''oduzimanje djeteta''. (npr. Da bi iz ovog razloga sud mogao izreci najstroziju mjeru nije dovoljno da utvrdi posebno navedene uzroke vec da je zbog jednog ili vise njih nastupila posljegica.povjerava drugom roditelju. a) zloupotreba prava postoji kada roditelj ova prava ne vrsi u interesu djeteta vec na njegovu stetu (npr. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Radi se o vanparnicnom postupku koji se pokrece na prijedlog drugog roditelja .spolno iskoristavanje djetetaili grubo krsenje prava djeteta na drugi nacin) b) grubo zanemarivanje duznosti-u ovom slucaju trazi se veci stepen krivice roditelja nego kao kod obicnog zanemarivanja kada se izrice stalni nadzor.a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.djeteta ili organa starateljstva.napustanje djeteta ili nestaranje o djetetu sa kojim roditelj ne zivi.izdrzavanju i imovini djeteta. tjelesno ili dusevno nasilje .tzanemarili odgoj djeteta ili je kod djeteta doslo do poremecaja u odgoju. Ostaje im i obaveza odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom (ukoliko sud ne odluci drugacije).. PZ RS normira da se dijete u slucaju oduzimanja roditelja.Roditelji ili roditelj vise nema obavezu i pravo starati se o cuvanju odgoju i obrazovanju djeteta. Trajanje ove mjere je odredjeno procesnom odredbom (mjera seizrice u trajanju od 1 godinu za to vrijeme se moraju ukloniti razlozi zbog kojih je mjera izrecena i stvoriti uslovi za ponovno zasnivanje zajednice). Oni su duzni starati se o zastupanju..Zakonodavac obavezuje sud da postupak zavrsi sto prije. Mogucnost da dijete podnese prijedlog je jedna od manifestacija priznatog mu prava da trazi zastitu svojih prava pred nadleznim organom. Sud je ovlasten u interesu djeteta ograniciti ili zabraniti ove odnos ei kontakte.a moze ga pokrenuti i sud po sluzbenoj duznosti.Ovu mjeru organ starateljstva je ovlasten odrediti onda kada su roditelji odnosno roditelji kod koga dijete zivi zlostavljali dijete ili zanemarili brigu o djetetu.zdravlje.kada roditelj ostavlja dijete bez hrane i vode. DEJSTVA I TRAJANJE ODUZIMANJA RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Izricanjem ove mjere sud povjerava cuvanje i odgoj djeteta drugoj osobi ili ustanovi. 1) PRVI RAZLOG je ocito stavljanje u opasnost sigurnosti.

ostavljanje djeteta bez ikakve zastite i brige. U ovom slucaju roditelj se ne kaznjava zbog njegovog nepravilnog staranja o djetetu vec zbog nepreduzimanja mjera da sprijeci ovakvo ponasanje drugog roditelja ili durge osobe sa kojom dijete zivi u porodicnoj zajednici.Pored navedena 2 razloga u slucaju cijeg utvrdjenja sud oduzima roditeljsko staranje normirana su i 2 slucaju u kojim sud moze a ne mora izreci ovu mjeru: 1.ili ga je napustio.bilo prema svom djetetu bilo prema jednom djetetu.odluka se donosi u vanparnicnom postupku. U toku trajanja postupka dijete ce dobit posebnog stralaca da stiti njegove interese.Organ starateljstva i roditelj ce se pozvati onda kada sami nisu pokrenuli ovaj postupak odnosno kada nemaju polozaj predlagaca.razlog je to sto roditelj ne stvara uslove za odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili sto onemogucava odnosno sprecava njihovo odrzavanje.fizicke veze s djetetom a bez opravdanih razloga . . U postupku se poziva i posebni staralac djeteta cijem se roditelju oduzima roditeljsko staranje.a imenuje ga organ starateljstva. Postupak se mora zavrsiti najkasnije u roku od 15 dana. PZ RS normira da postupak za oduzimanje roditeljskog prava mogu pokrenuti organ starateljstva i roditelj odnosno usvojilac.ne izvrsava prava i obaveze koje nisu prestale. PZ RS normira da ce se roditeljsko pravo oduzeti roditelju koji zlostavlja dijete. NADLEZNOST I POSTUPAK Nadlezan je opcinski sud. Postupak se pokrece na prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje .djeteta ili organa starateljstva a moze ga pokrenuti sud ex officio. Na osnovu utvrdjenih cinjenica sud u postupku donosi odluku u formi rjesenja o oduzimanju roditeljskog staranja jednom ili obojici roditelja. 2. Pored pozivanja radi utvrdjivanja cinjenica bitnih za odlucivanje u zakonu se posebnom odredbom normira obaveza suda da organa starateljstva bez odlaganja obavjestava o pokretanju postupka i poziva ga da ucestvuje onda kada postupak nije pokrenut na njegov prijedlog. 2) DRUGI razlog je nepruzanje zastite djetetu od naprijed navedenih ponasanja ili druge osobe.zloupotrebljava roditeljsko pravo.a on nakon odredjivanja te mjere.razlog je u slucaju kada je roditelju oduzeto pravo da zivi s djetetom.za vrijeme od 1 godinu.c) napustanje djeteta – podrazumijeva prekidanje prostorne . Pravosnaznu odluku o oduzimanju roditeljskog stranja sud je obavezan dostaviti nadleznom maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih. DEJSTVO ODUZIMANJA RODITELJSKOG STRANJA 33 . Propustanjem da se ponasa na ovaj nacin on nastavlja povredu interesa djeteta pa se sudu ostavlja da ocjenom okolnosti koje postoje u svakom pojedinom slucaju odluci je li potrebno i cjelishodno ovaj interes zastiti na ovaj ili na drugi nacin.Sud u postupku po sluzbenoj duznosti utvrdjuje sve cinjenice koje su bitne za donosenje odluke.zanemario brigu o njemu i svoje roditeljske duznosti.Ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama odluku mora dostaviti i zemljisnoknjiznom uredu naldeznog suda radi njene zabiljezbe. Sud je obavezan saslusati roditelje djeteta dok ce dijete saslusati samo kada je to neophodno i kada nije stetno za njegovo dusevno zdravlje. d) nestaranje roditelja o djetetu sa kojim ne zivi – onaj roditelj sa kojim dijete ne zivi ne izvrsava svoje duznosti koje su mu nalozene.

utvrdi veci stepen povrede intresa djeteta. MJERE RADI ZASTITE IMOVINSKIH PRAVA DJETETA I ove su mjere jednim dijelom u nadleznosti organa starateljstva. Izricanjem ove mjere roditelj prestaje biti slobodan i samostalan u vrsenju prava i obaveza prema imovini djeteta i pod stalnim je nadzorom organa starateljstva . Pored izricanja i provodjenje ove mjere je u nadleznosti organa strateljstva koji preduzimanjem potrebnih radnji treba da zastiti imovinska prava i interese djeteta na isti nacin na koji se to cini i prema sticeniku u odnosu na staraoca.Sud ce ovu mjeru izreci kada su roditelji pocinili stetu 34 .organ strateljstva i dijete.jer je najbolje upoznat u konkretnu situaciju.moze biti usvojeno ili mu se pruza drugi oblik zastite.odnosno kada na osnovu racuna o upravljanju djecijom imovinom i nadzorom nad radom roditelja koji po odluci organa starateljstva imaju polozaj straoca . U ovom postupku najvazniju ulogu bi trebao imati organ strateljstva. Ovo nije moguce onda kada roditelj zivi u porodicnoj zajednici s bracnim partnerom.Od svih prava i obaveza roditelja ostaje samo obaveza izdrzavanja djeteta. PZ RS normira samo da se orditeljsko pravo moze vratiti roditelju ako prestane razlog zbog kojeg mu je ono bilo oduzeto.posto bi u takvoj situaciji interes djeteta ostao neosiguran i nezasticen.kao i sud ex officio. Nakon izricanja ove mjere dijete se moze odmah staviti pod starateljstvo.zbog tezine propusta na strani roditelja nece moci pruziti adekvatna zastita imovinskih prava i interesa djeteta. VRACANJE ODUZETOG RODITELJSKOG STARANJA Postupak moze pokrenuti roditelj kojem je ono bilo oduzeto. O interesu djeteta i nakon izricanja ove mjere i dalje brine posebni staralac. Organ starateljstva izrice 2: 1) zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta (o prihodima koji se ostvaruju z apotrebe djeteta i 2)odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Sud izrice: 3) odredjivanje mjere osiguranja na imovini roditelja Zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta Organ starateljstva je izrice onda kada okolnosti ukazuju na nepravilno upravljanje imovinom djeteta koje se moze otkloniti samim obavezivanjem roditelja da poloze racun o njenom upravljanju .sa roditeljem djeteta kojem je oduzeto roditeljsko staranje. Odredjivanje mjera osiguranja na imovini roditelja Kad su interesi djeteta ugrozeni u vecoj mjeri nego kod izricanja prethodnih dviju mjera . PZ normira da organ strateljstva moze u svako doba zahtjevati od roditelja polaganje racuna o upravljanju imovinom djeteta i prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta.znaci njegov polozaj je istovjetan polozaju staraoca.PZ RS istu mjeru normira ali je za nju ovdje nadlezan sud.a dijelom u nadleznosti suda.Ukoliko je roditeljsko staranje oduzeto samo jednom roditelju drugi roditelj ga moze sam ostvarivati. Odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Izrice je onda kada prethodnom mjerom nije uspio zastiti imovinska prava i interese djeteta ili kada je izvjesno da se tom blazom mjerom .organ starateljstva moze traziti od suda da u vanparnicnom postupku odredi mjere osiguranja.ukazivanjem roditeljima na njihove propuste i na nepridrzavanje zakonskih odredaba o upravljanju i koristenju prihoda sa djecije imovine te pruzanjem strucne pomoci.

Postupak se moze pokrenuti tek nakon utvrdjenog materinstva odnosno ocinstva djeteta maloljetnika. Znaci maloljetnik ne stjece poslovnu sposobnost samim time sto je postao vanbracni roditelj vec tek rjesenjem suda koje se moze donijeti tek nakon utvrdjenja zakonom propisanih uslova.U slucaju potpunog usvojenja potpuno se prenosi na usvojioce.a u posljednjem o prirodnom nacinu prestanka roditeljskog staranja.Ovakav maloljetnik moze samostalno vrsiti i roditeljsko staranje prema djetetu koje dobije prije punoljetstva. PRVI SLUCAJ emancipacije je zakonska emancipacija : maloljetnik koji uz odobrenje suda sklopi brak po sili zakona stjece potpunu poslovnu sposobnost.Od pravila o prestanku roditeljskog stranja u slucaju 35 . DRUGI SLUCAJ radi se o sudskoj emancipaciji : maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj moze steci poslovnu sposobnost odlukom suda u vanparnicnom postupku koji s epokrece na prijedlog maloljetnika.Znaci roditeljsko staranje ne prestaje kao u prethodna dva slucaja zato sto je dijete steklo poslovnu sposobnost. I PZ RS ovlascuje organ starateljstva na zahtjevanje od suda da dozvoli mjere obezbjedjenja na imovini djeteta. PRESTANAK RODITELJAKOG STARANJA PUNOLJETSTVOM DJETETA Punoljetstvom dijete stjece potpunu poslovnu sposobnost. Do potpune emancipacije dolazi u slucaju kada maloljetnik postane roditelj. PRESTANAK EMACIPACIJOM DJETETA Emancipacija je zakonom utvrdjen nacin stjecanja poslovne sposobnosti prije punoljetstva djeteta.kada su otudjili ili opteretili imovinu djeteta bez odobrenja organa starateljstva ili to nisu ucinili radi zadovoljavanja potreba djeteta.Pored ovih slucajeva roditeljsko staranje s obzirom da je iskljucivo vezano za licnost djeteta i roditelja.a u slucaju nepotpunog ne prestaju sve duznosti i prava roditelja.PZ RS normira prestanak roditeljskog prava u slucaju punoljetstva djeteta ili zakljucenja braka prije punoljetstva.U nasem pravu punoljetstvo nastupa s anavrsenom 18.bilo dostizanjem punoljetstva.godine zivota) Isto tako ako je punoljetno dijete zbog bolesti fizickih ili psihickih nesdostataka nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine .Ovaj roditeljski odnos je u zavisnosti od vrste usvojenja u potpunosti ili skoro sasvim izjednacen sa prirodnim roditeljim odnosom. PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA Traje samo odredjeno vrijeme dok dijete stekne poslovnu sposobnost.U prva dva slucaja radi se o prestanku na pravni nacin.emacipacijom. Prema djeci u slucaju njihove bolesti i nesposobnosti za rad roditelji imaju samo obavezu izdrzavanja onda kada nije odluceno da oni roditeljsko staranje prema njima ostvaruju i nakon njihovog punoljetstva. PRESTANAK USVOJENJEM Zasnivanjem usvojenja prestaje roditeljsko staranje prirodnih roditelja koje onda ostvaruju usvojioci.roditelji su ga duzni izdrzavati dok traje ta nesposobnost.radi zastite imovinskih interesa djeteta.godinom zivota.i smrcu jednog od njih. Izuzetak od ovog pravila je obaveza izdrzavanja djeteta koja za roditelje ostaje i nakon prestanka roditeljskog staranja (ako se dijete nakon punoljetstva nalazi na redovnom skolovanju a najdalje do navrsene 26. Sredstva osiguranja su normirana Zakonom o parnicnom postupku FBIH.vec zato da bi se omogucilo da ovo stranje preuzmu lica koja su pravnim putem zasnovala roditeljski odnos sa usvojenikom.na djecijoj imovini .Na ovaj nacin roditeljsko staranje prestaje po sili zakona.odnosno kada sposobno samo starati se o sebi svojim pravima i interesima.a i neka prava usvojenika se mogu ogranicit..

Smrcu maloljetnog djeteta prestaje roditeljsko staranje oba roditelja.a odluka se donosi u vanparnicnom postupku. OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA U pravilu traje do punoljetstva djeteta.Prestanak roditeljskog staranja zbog smrti jednog roditelja ce uslijediti onda kada je to jedini roditelj djeteta.treba se zavrsiti sto prije a 36 .uzroci koji se u praksi inace smatraju kao tezi tjelesni nedostaci.vec je potrebno utvrditi i sposobnost roditelja za ostvarivanje i njihov pristanak na to.a roditelji joj se mogu imenovat za staraoca. Medjutim od ovog pravila postoje odstupanja: svako punoljetno dijete dostizanjem punoljetstva ne postaje sposobno starati se o sebi pa mu je potrebno i nakon toga pruziti zastitu.zasnovanog usvojenja postoji izuzetak: NE PRESTAJE RODITELJSKO STARANJE RODITELJA CIJI JE BRACNI PARTNER USVOJIO DIJETE.Organu starateljstva se pravo na pokretanje postupka priznaje kako bi se interesi djeteta zastitili onda kada roditelji ne koriste ovo ovlastenje. Punoljetstvom djete stjece poslovnu sposobnost i u stanju je starati se samo o svojim pravima iinteresima. Istina prestanak roditeljskog staranja u ovom slucaju ne mora bit definitivan jer ukoliko se utvrdi da je roditelj ili dijete koje je proglaseno umrlim zivo roditeljsko staranje ce se ponovo uspostaviti osim ako je dijete postalo punoljetno. Razlozi za ostvarivanje roditeljskog staranja Ako je djetetu nakon punoljetstva oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost (ako iz zakonom normiranih uzroka ono nije sposobno brinuti se o svojim pravima i interesima.Ako oba roditelja ostvaruju roditeljsko staranje.moguce je da drugi roditelj sam podnese zahtjev.Iste posljedice na roditeljsko staranje proizvodi i proglasenje nestalog roditelja.Do prestanka roditeljskog staranja u cjelini ce doci i u slucaju smrti oba roditelja.dok smrt samo jednog ima za posljedicu prestanak samo njegovog a ne i staranja drugog roditelja.uslovljavajuci je samo time da dijete zbog tjelesnog ili dusevnognedostatka nije sposobno samo se starati o sebi i o svojim pravima i interesima. PRESTANAK SMRCU Roditeljsko staranje roditelji ostvaruju samo prema svom djetetu.jer dijete vise ne postoji kao subjekt zbog kojeg je ustanovljeno. NADLEZNOST I POSTUPAK Stvarno je nadlezan opcinski sud.sto znaci da se ne moze pokrenuti prije punoljetstva djeteta.Roditelji mogu podnijeti zahtjev zajedno moze i samo 1 od njih ukoliko sam ostvaruje roditeljsko staranje.U slucaju roditelja maloljetnom djetetu se na drugi nacin pruza zastita u prvom redu stavljanjem pod strateljstvo a kasnije usvojenjem.Prijedlog za pokretanje postupka: ovlasteni su roditelji ili organ starateljstva kao i dijete (ako je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji).Zbog toga ono prestaje i u slucaju smrti jednog od subjekata roditeljskopravnog odnosa.alkohola il dr.Ovaj postupak je hitan.Ovdje u obzir dolaze dusevna bolest.zaostali dusevni razvoj. Za donosenje odluke ostvarenju roditeljskog staranja nakon punoljetstva nije dovoljno samo postojanje razloga. odnosno dijete umrlim.PZ RS normira mogucnost produzenja roditeljskog prava nakon punoljetstva djeteta. Druga pretpostavka je sposobnost i pristanak roditelja.prekomjerno uzivanje droga.a jedan se protivi pokretanju ovog postupka. Pretpostavka za pokretanje ovog postupka je nastupanje pravosnaznosti rjesenja o oduzimanju ili ogranicenju poslovne sposobnosti djeteta.Ovakva osoba moze se staviti pod starateljstvo i nakon sto joj se oduzme ili ogranici poslovna sposobnost.tako da je ono vezano iskljucivo kako za licnost roditelja tako i za licnost djeteta.

kogentne prirode.najkasnije u roku od 15 dana od prijema prijedloga.Ostvarivanje roditeljskog staranja nakon punoljetstva djeteta prestaje i prirodnim putem-smrcu roditelja ili djeteta. Norme koje urdedjuju ustanovu starateljstva nisu samo porodicnopravne vec i upravnopravne prirode.duznosti i prava prema djetetu kao i prije njegovog punoljetstva. DEJSTVO ODLUKE O OSTVARIVAJU RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA Roditelji i dalje imaju i vrse na isti nacin se odgovornosti.Medjutim kako vrsenje pojedinih duznosti i prava zavisi od djetetove sposobnosti za rasudjivanje te u odluci o ostvarivanju roditeljskog stranaja treba da se utvrdi da li dijete ima polozaj maloljetnika mladjeg ili starijeg od 14 godina.odnosno o pravima i duznostima djeteta.Ukoliko utvrdi bilo nesposobnost bilo nepristajanje sud nece ni donijet odluku o tome vec ce organ starteljstva donijeti odluku o stavljanju ove osobe pod strateljstvo i o imenovanju staraoca.Za vrijeme njegovog trajanja djetetu.primjenjuju se odredbe zakona o odgovornostima.Ova odluka djeluje erga omnes tako da se pravosnazno rjesenje dostavlja maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih i zemljisnoknjiznom uredu nadleznog suda na cijem podrucju ta osoba ima nekretnine. Pravosnaznim rjesenjem o prestanku roditeljskog staranja dijete stjece opcu poslovnu sposobnost .Po zakonu na roditelje koji ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta. Ukoliko se roditeljsko staranje ostvauje zbog toga sto mu je poslovna sposobnost oduzeta ono ce imati polozaj maloljetnika mladjeg od 14 godina.sto se upisuje u maticnu knjigu rodjenih i zemljisne knjige.To ce zavisiti od cinjenice da li je djetetu oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.interesima.zakon normira mogucnost njegovog prestanka takodjer odlukom suda. stim sto bi se ovdje kao predlagac mogla pojaviti i osoba nad kojom je ostvarivano roditeljsko staranje.Norme starateljskog prava su uglavnom i norme bracnog i roditeljskog prava.i imovini.a ako mu je poslovna sposobnost ogranicena ima polozaj maloljetnika starijeg od 14 godina.posto je ona za to najzainteresovanija. U PZ se normira da organ starateljstva odlucuje o stavljanju jedne osobe pod starateljstvo kad imenuje ili razrjesava staraoca kad odlucuje o obimu ovlastenja staraoca i o pravima i 37 . STARATELJSKO PRAVO POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Kao dio porodicnog prava.Na taj nacin se trece osobe koje su s njome zakljucile pravne poslove mogu informisati o statusu ove osobe PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA Posto razlozi zbog kojih se roditeljsko staranje ostvaruje i nakon punoljetstva djeteta mogu biti privremenog trajanja.Postupak treba da se vodi po istim pravilima kao postupak za odlucivanje o ostvarivanju roditeljskog staranja nakon punoljetstva.Isti subjekti bi trebalo da se ovlasti na njegovo pokretanje .Na rociste sud poziva organa starateljstva i roditelje. SUD ce donijeti odluku o prestanku roditeljskog staranja i onda kada roditelj nije vise u stanju starati se o djetetu. Pored oduzete ili ogranicene poslovne sposobnosti djeteta pretpostavka za donosenje odluke o ostvarivanju roditeljskog stranja nakon punoljetstva djeteta je sposobnost i pristanak roditelja na to.znaci osobi prema kojoj roditelj treba da na osnovu donesene odluke ostvaruju roditeljsko staranje organ starteljstva imenuje posebnog staraoca.duznostima i pravima roditelja.starateljstvo je skup pravnih normi koje uredjuju ustanovu starateljstva odnosno posebnu zastitu osoba koje nisu u stanju ili nisu u mogucnosti starati se same o sebi svojim pravima.

Za razliku od ovih ustava .jer bez ove sposobnosti ne bi mogla izvrsavati svoje obaveze i uspjesno se starati o interesima sticenika.Konvencije o pravima djeteta se tica zastite samo maloljetnog sticenika odnosno djeteta koje je liseno porodicnog okruzenja ili koje zbog svog najboljeg interesa ne moze ostati u tom okruzenju.staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. Medjutim kakao se u katalogu sloboda i prava cije se uzivanje garantuje osobama koje zive na teritoriji FBIH normira pravo na zastitu djece koji s eodnosi n amaloljetnika koji je stavljen pod starateljstvo. Odredba clana 20. U stvaranju i primjeni direktnih izvora znacajnu ulogu moze odigrati i pravna nauka.bilo zato sto je maloljetna bilo sto joj je oduzeta ili ogranicena p.a u tom cilju odnosno radi njihove uspjesnije primjene vrsi njihovu sistematizaciju. Supsidijarni izvori (posredni) – sudska praksa.interesima sticenika .Od prava priznatih u katalogu sloboda i prava u Ustavu BIH na dijete kao na subjekt starateljskog prava odnose se pravo na privatni i porodicni zivot. Ova su pravila sadrzana u Ustavu FBIH zakonima i podzakonskim aktima. MEDJUNARODNI UGOVORI Odredbe koje se direktno ticu starateljstva su sadrzane u Konvenciji o eliminisasanju svih oblika diskriminacije zene i u Konvenciji o pravima djeteta. On u svojim metodama primjenjuje i metode strucnoga socijalnog rada. Znaci radi se o odnosima koji se zasnivaju nakon stavljanja osobe pod starateljstvo. Na strani staraoca se zahtjeva poslovna sposobnost. Predmet starateljskog prava je ustanova starateljstva i odnosi koji nastaju izmedju sticenika i staraoca.posmatranog s aspekta pravne nauke.sticenika i organa starateljstva te organa starateljstva i staraoca. Direktno se na ovu ustanovu ne odnosi nijedna odredba ni Ustava FbiH. Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije zene obavezuje drzave na osiguranje ravnopravnosti odnosno jednakih prava i odgovornosti zena i muskaraca u pogledu starateljstva.starateljsko pravo je dio naucne discipline. USTAVI Ustav BiH ne sadrzi ni jednu odredbu koja se neposredno tice ustanove starateljstva.pravo na obrazovanje i zabrana diskriminacije.Ustav RS kao posebno naeclo propisuje posebnu zastitu maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju i lica koja nisu u mogucnosti sama se starati o sebi i zastiti svojih prava i interesa.pri cemu interesi djece moraju biti na prvom mjestu. IZVORI Formalni izvori su pisana pravna pravila koja uredjuju ustanovu starateljstva i odnose nastale stavljanjem pod starateljstvo i odredjivanjem staraoca.Pri uredjenju ustanove starateljstva moraju se takodjer postovati i pravo na obrazovanje i zabrana svake diskriminacije.a dijelom i medjunarodnim ugovorima.postupa po odredbama zakona koji uredjuje upravni postupak. Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima obavezuje 38 .sticenik (osoba koja se stavlja pod starteljstv) i staralac (osoba koja se imenuje da bi se starala o sticeniku) vec i organ starateljstva. Zbog navedenog ustav FBIH je izvor starateljskog prava.Vezano za poslovnu sposobnost fizickih osoba koje su usbjekti ovih odnosa .pa se samo u tom smislu ovaj ustav moze smatrati izvorom starateljskog prava. Subjekti ovih odnosa nisu samo fizicke osobe.sticenik moze biti samo osoba koja nije poslovno sposobna .s. Kao dio porodicnog prava. Starateljsko pravo u tom smislu bavi se izucavanjem pravnog uredjenja ustanove starateljstva –tumaci i objasnjava pravne norme koje uredjuju.

U RS ovo je nacelo izricito normirano u Ustavu i u PZ. a narocito u Konvenciji o pravima djeteta.Zakon o zastiti osoba sa dusevnim smetnjama. Zakon o obligacionim odnosima.zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice s djecom. Zastita osoba koje su pod starateljstvom .medjunarodnih ugovora i porodicnog zakona : zastita osoba koje su pod starateljstvom .Porodicni zakon medju nacelima na kojima zasniva uredjenje odnosa u porodici normira pruzanje starateljske zastite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi. Ustavi BiH i FbiH I medjunarodni ugovori ne normiraju izricito zastitu ovih osoba putem starateljstva. drustveni karakter ustanove starateljstva . . Zakon o smjestaju djece u druge porodice.Uputstvo o vodjenju evidencije i dokumentacije o osobama stavljenim pod starateljstvo . u Medjunarodom paktu o gradjanskim i politickim pravima . postovanje porodicnog i privatnog zivota. NACELA STARATELJSKOG PRAVA Uredjenje ustanove starateljstva se zasniva na nekoliko nacela koja s eizvode iz ustava . 1.drzavu i drustvo na zastitu djeteta.o poduzetim mjerama starateljstva i o imovini sticenika. Zastita maloljetnih sticenika proizlazi iz odredaba o zastiti djeteta sadrzanih u Ustavu FbiH . Do tada je ova oblast bila uredjena osnovnim zakonom o starateljstvu koji je vazio na podrucju cijele bivse Jugoslavije. Zakon o rjesavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredjenim odnosima.odnosno koje je liseno porodicnog okruzenja ili ciji najbolji interes zahtjeva da ne ostane u tom okruzenju. Zakon o parnicnom postupku. U medjunarodnim i evropskim aktima koji obavezuju drzave na preduzimanje mjerea 39 . ZAKONI Osnovni izvor je Porodicni zakon FBIH koji u potpunosti uredjuje ustanovu starateljstva.svojim pravima.interesima i imovini. Konvencija o pravima djeteta obavezuje drzavu da u skladu sa svojim nacionalnim pravom obezbjedi alternativnu brigu djetetu o kojem se ne staraju njegovi roditelji. -Pravilnik o visini iznos ai nacinu isplate mjesecne novcane naknade za rad staratelja i osobe imenovane za vrsenje duznosti staratelja u organu starateljstva.a najvazniji su – Zakon o osnovama socijalne zastite. Na starateljstvo nad osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost se dijelom odnose medjunarodni i evropski akti koji obavezuju drzave na preduzimanje mjere zastite ovih osoba. Sto se tice punoljetnih sticenika na njihovoj se zastiti vise insistira u novije vrijeme. Zakon o vanparnicnom postupku. Zakon o upravnom postupku. Dopunski izvori u zakoni koji uredjuju neka pitanja iz ove oblasti.pa se takodje moze smatrati izvorom starateljskog prava mada ne direktnim. PODZAKONSKI AKTI Izvor starateljskog prava je i podzakonski akt na cije je donosenje porodicnim zakonom obavezan federalni ministar rada i socijalne politike. To je : .Do pocetka njegove primjene izvor za ovu oblast odnosa kao i ostale oblasti porodicnog prava bio je PZ BIH. U RS izvor starateljskog prava je PZ kao osnovni a dopusnki izvori su zakoni koji u ovom entitetu uredjuju iste oblasti kao i naprijed navecedeni federalni zakoni.

U domacem pravu se ova zstita osigurava Zakonom o zstiti osoba sa dusevnim smetnjama. Ovakva njegova priroda proizlazi iz odredaba porodicnog zakona. U nasem pravu se starateljstvu pruza zastita licnosti sticenika.za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva.da mu pomazu u pribavljanju potrebnih podataka i da ga obavjestavaju o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo. Medju prvim dokumentima donesenim od Vijeca Evrope je Preporuka za slucaj dusevne bolesti koju je Parlamentarna skupstina usvojila 1977 s ciljem odrzanja zdravlja . Izvodi se iz ustava BIH koji priznaje pravo na privatni i porodicni zivot. Postovanje porodicnog i privatnog zivota Ovo nacelo vazi u svim oblastima porodicnog prava pa i u starateljskom pravu.Porodicni zivot postoji i onda kada dijete zivi odvojene od roditelja .radi zastite osoba s posebnim potrebama odnosno dusevno bolesnih osoba ne normiraju s emjere u oblasti starateljstva vec se drzave obavezuju na zastitu njihovih ljudskih prava . Srodnici koje organ starateljstva imenuje za staraoca kao i druge osobe ne moraju prihvatiti ovu funkciju Radi osiguranja pravilnog staranja o sticeniku organ starateljstva saradjuje sa subjektima koje su izvan sticenikove porodice.ukoliko je sticenik ima.ali zivot odnosno zajednica izmedju njih ne treba da se stavi kao prostorni odnos. Maloljetnik ima pravo zivjeti s roditeljima.ukoliko su ovi kontakti u 40 . U oblasti starateljstva dolazi do zrazaja sire shvatanje pojma ''porodicni zivot'' narocito onda kada se radi o maloljetnom sticeniku. U tom se smislu u vise predmeta izjasnio Evropski sud za ljudksa prava. Evropski parlament je donio nekoliko rezolucija koje se odnose na zastitu nesposobnih osoba.na izjednacenje njhovog polozaja sa polozajem zdravih osoba. - - - 3. Ustava FBIH koji priznaje pravo na privatnost.te iz evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.koja garantuje svakome pravo na postovanje privatnog i porodicnog zivota. Drustveni karakter ustanove starateljstva U nasem pravu starateljstvo ima drustveni karakter i znacaj za razliku od starijih prava u kojima je ono bilo ustanova porodicnog karaktera. Izbor i imenovanje staroca vrsi nadlezni ogran starateljstva a ne roditelji odnosno otac iz kruga srodnika. Ove je subjekte zakonodavac obavezao da saradjuju sa organom starateljstva. Jos u deklaraciji o pravima mentalno retardiranih osoba usvojenoj od generalne skustine un 1971 kao jedan od osnovnih principa postavljeno je pravo osobe ne strucnog staraoca kada je to potrebno radi zastite njene licne dobrobiti i interesa..kada bud eoduzeto roditeljima i povjereno na staranje i brigu organima javne vlasti. Sredstva za finansiranje starateljstva obezbjedjuje drzava a ne porodica.a manifestuje se u sljedecem: Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti na osnovu saznanja ili obavjestenja subjekata s akojim saradjuje on pokrece postupak za satavljanje pod starteljstvo . na postovanje njihovog dostojanstva . 2.te na njihovu pravnu zastitu.Tek nakon osiguranja zastite licnosti paznja se poklanja zastiti imovinskih interesa i imovine.Odrzavanju porodicnog zivota odnosno veze izmedju djeteta i roditelja doprinijet ce kontaktiranje roditelja s djetetom.na osiguranje njihovog lijecenja.dobrobiti i licnih prava bolesnih i zastite njihovih prava na sudu.

U ova dva slucaja starateljstvom se prua zasttita licnosti ali i licnih i imovinskih prava i interesa sticenika.Kod starateljstva za posebne slucajeve svrha je strateljstva zastita njenih prava i interesa odnosno zastupanje osobe koja je sprijecena da sama stiti svoja prava i interesa. U slucaju starateljstva nad maloljetnicima njegova je svrha zamjena roditeljskog staranja. Punoljetnim osobama koje nisu iz bilo kojeg razloga u mogucnosti starati se o sebi svojima pravima. Mjesna nadleznost 41 .socijalnih radnika i dr.interesu maloljetnika i ako su roditelji sposobni odrzavati ih.strucnjaka. 3. U kantonima i opcinama u kojima nije osnovan poslove starteljstva vrsi OPCINSKI SLUZBENIK. Tek nakon osiguranja zastite licnosti poklanja se paznja i briga zastiti njegovih imovinskih interesa.jer se on ne moze starati sam o sebi. Maloljetnicima bez roditeljskog staranja 2.svojim pravima.Ako se moraju izdvojit iz vlastite porodice trebalo bi im stvoriti uslove za povremeno kontaktiranje sa srodnicima.odnosno njegove imovine ukolko je ima.interesima.i obavezama kojima je zbog toga oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.pedagoga.Pravo na postovanje porodicnog zivota se mora osigurati i punoljetnim osobama koje su stavljene pod starateljstvo nakon sto i m je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Starateljstvo je posebna zastita koju drustvena zajednica pruza 1. Kao svrha nad punoljetnim osobama u zakonu je odredjena zastita licnosti i interesa ovih osoba.) Kao drugostepeni organ u ovoj oblasti postupa Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Zastita sticenika nije ista kod svih vrsta starateljstva. Punoljetnim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi. ORGAN STARATELJSTVA Stvarna nadleznost PZ FBIH je za organ starteljstva odredio CENTAR ZA SOCIJALNI RAD.pravnika. Prema razlozima zbog kojih se osoba stavlja pod starteljstvo razlikuju se tri vrste starateljstva: 1) starateljstvo nad maloljetnim osobama 2) starateljstvo nad punoljetnim osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost i starateljstvo u posebnim slucajevima. Svrha starateljstva je u prvom redu zastita licnosti sticenika . Zakon normira mogucnost da organ starteljstva osnuje STRUCNO TIJELO (sastavljeno od ljekara.interesima obavezama. Ovdje se ne radi o nesposobnosti nego o nemogucnosti poslovno sposobne osobe da se stara o svojim pravima i interesima.psihologa.

sudskim i drugim organima vlasti .Ovim poslovima se obezbjedjuje pravilno vrsenje starateljske funkcije. NACIN VRSENJA STARATELJSTVA Poslove u oblasti starateljstva organ starateljstva moze vrstiti na 2 nacina: 1) putem imenovanog staraoca 2) neposredno preko strucne osobe.. PZ RS na isti nacin kao i PZ FBIH normir anacin starateljstva.nagrade i naknade opravdanih troskova staraoca. Na saradnju je obavezan i sa fizickim osobama –bracnim partnerom.za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva zakonodavac obavezuje organ starateljstva na saradnju sa sirokim krugom subjekata: maticarem. Da bi organ starateljstva mogao ostvariti ovu saradnju navedeni subjekti su mu obavezni pomagati u pribavljanju podataka potrebnih za vodjenje ovih postupaka i obavjestavati ga o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo. Bez saradnje s ovim subjektima organ starateljstva ne bi mogao blagovremeno. O neposrednom vrsenju se radi kada organ starateljstva sam obavlja duznost staraoca. POSLOVI U DRUGIM OBLASTIMA PORODICNOG PRAVA a) U oblasti bracnog prava: daje misljenje u postupku izadavanja dozvole za sklapanje braka maloljetniku..te organizacijama i ustanovama navedenim u clanu 164 stav 2.) 3)poslovi nadzora i pomoci – razmatranje izvjestaja i racuna o radu staraoca podrazumijeva poduzimanje mjera radi naknade stete koju je staralac prouzrokovao sticeniku.pravilno i uspjesno obavljati zadatke koje ima kako u oblasti starateljstva tako i u ostalim oblastima porodicnog prava.organima lokalne uprave.odredjivanje mjesecne naknade .vodi postupak posredovanja kada je ovlasten.Odredjuje se prema prebivalistu osobe koja treba da se stavi pod staratlejtsvo a ako s eono ne moze utvrditi onda prema njenom boravistu.drugim clanovima domacinstva i osobama koje nemaju uvid u zivotne prilike osobe koja se stavlja pod starateljstvo..rehabilit.pokrece postupak za ponistenje braka zbog bracnosti i fiktivnog braka. Sa promjenom prebivalista sticenik mjenja se i nadleznost organa staraljstva.ispitivanje prigovora na rad staraoca i odredjivanje mjera koje ce se poduzeti i dr.prof.odnosno onda kada sam obavlja poslove koje inace obavlja staralac imenovan sticeniku 2)poslove rukovodjenja organ starateljstva obavlja u vezi sa stavljanjem pod starateljstvo i imenovanje staraoca te vrsenjem i prestankom njegove funkcije (to su donosenje rjesenja o stavljanju pod starateljstvo i imenovanje staraoca.poziva majku da oznaci oca vanbracnog 42 . ZADACI I OVLASTENJA ORGANA STARATELJSTVA Poslovi u oblasti starateljstva: 1)neposrednji oni koji organ starateljstva obavlja kada neposredno vrsi starateljstvo. Ne mjenja se za vrijeme dok se sticenik privremeno nalazi van podrucja tog organa zbog skolovanja. b) U oblasti roditeljskog staranja: pred njim se moze dati izjava o priznanju vanbracnog ocinstva i materinstva . Za ovo se organ starateljstva odlucuje rukovodeci interesom sticenika ili ako ne nadje podobnu osobu za staraocaa moze se za ovo odluciti i kada je sticeniku imenovan staraoc..srodnicima. SARADNICI ORGANA STARATELJSTVA U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje postupka za stavljanje pod starateljstvo . O posrednom vrsenju se radi znaci onda kada organ starateljstva cjelokupno staranje povjeri staraocu koji je pod stalnim nadzorom organa starateljstva..

USLOVI ZA IMENOVANJE STARAOCA PZ kao pozitivno odredjene uslove normira: licna svojstva i sposobnost za vrsenje duznosti staraoca. PZ RS ima isto rjesenje.licna svojstva.gradjanski i krivicno. 2) Funkcija staraoca se zasniva na nacelu dobrovoljnosti – moze prihvatiti ili odbiti starateljsku funkciju. d) U vezi sa smjestajem djece u drugu porodicu organ starateljstva ucestvuje u njegovom zasnivanju . Za svoj rad staralac odgovara administrativno.usvojenika rjesenjem o raskidu usvojenja. (apsolutno ili relativno nepodobna osoba normira zakon 5) Osoba sa kojom je sticenik sklopio ugovor o dozivotnom izdrzavanju (jer njihovi interesi su u suprotnostima) Pri imenovanju staraoca organ starateljstva uzima u obzir i misljenje sticenika ako je on sposoban shvatiti o cemu se radikao i misljenje bliskih srodnika sticenika.odredjuje i vrsi nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja i dr. 3) Osoba ciji su interesi u suprotnosti sa interesima sticenika. c) U oblasti usvojenja: organ starateljstva skoro je iskljucivo nadlezan: odlucuje o zasnivanju i prestanku usvojenja . Staralac u najvecem broju slucajeva zamjenjuje roditelja maloljetnom djetetu. Negativno odredjeni uslovi 1) Staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje. 3) Staralac svoju funkciju vrsi samostalno ali pod nadzorom organa starateljstva.Pravna osoba se ne moze imenovati za staraoca. Individualni staralac-onaj koji vrsi tu funkciju nad jednim sticenikom ili nad vise njih kojima je imenovan posebnim rjesenjima organa starateljtsva ( ne postoji nikakva veza medju sticenicima) 43 .nadzoru i prestanku. 4) Osoba od koje se s obzirom na njeno ranije i sadasnje ponasanje.odlucuje o izdrzavanju usvojioca tj. 2) Osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost – nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima a kamo li o drugoj osobi. STARALAC 1) Staralac je svaka fizicka psoba koja ima poslovnu sposobnost.i sposonost za uspjesno obavljanje svoje funkcije. VRSTE STARALACA A) Prema broju sticenika – prema kojima vrsi duznost staraoca razlikuju se 1.licna svojstva i odnose sa sticenikom i njegovim roditeljima ne moze ocekivati da ce pravilno vrsiti duznost staraoca.uz prethodni pristanak da bude staralac.djeteta i njega da prizna ocinstvomupozorava na propuste i pruza pomoc roditeljima .

odnosno kada nastane spor izmedju njih ili kada treba da zakljuce neki pravni posao.a u slucajevima u kojima je za zastitu prava djeteta nadlezan organ starateljstva imenuje ga sud. B) Prema prirodi i obimu ovlastenja razlikuju se: 1.zavodski staralac (vrsi starateljsku funkciju prema svim sticenicima smjestenim u jednoj ustanovi. U rjesenju o imenovanju staraoca organ starateljstva odredjuje njegove duznosti i prava. 2. osobi koja ucestvuje u postupku a nije u stanju sama zastupati svoje interese. Organ starateljstva ovaj postupak pokrece po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja subjekata sa kojima saradjuje.samo ako za time ima potrebe. Privremeni –imenuje se na odredjeno vrijeme. Imenuje ga organ starateljstva .ili nepoznatom 44 . C) PREMA TRAJANJU STARATELJSKE FUNKCIJE 1.organ starateljstva donosi rjesenje o imenovanju staraoca.staraoca osobe cije je boraviste nepoznato.imenuje se svakom sticeniku pa se moze oznaciti kao osnovni staralac. Isto je u RS (ista klasifikacija staralaca) STAVLJANJE POD STARATELJSTVO I IMENOVANJE STARAOCA Postupak za stavljanje pod starateljstvo i imenovanje staraoca pokrece se i vodi po nacelu oficijalnosti i hitnosti. .Postupak se vodi po odredbama zakona o parnicnom postupku. Prema zakonu o nasljedjivanju ako ni jedan od nasljednika nije sposoban upravljati zaostavstinom a nema zakonskih zastupnika sud postavlja privremenog staraoca zaostavstine. DUZNOSTI STARAOCA Staranje o licnosti sticenika Ovo je najvaznija duznost staraoca.vrsi starateljsku funkciju prema vise sticenika izmedju kojih postoji neka veta. Maticni staralac. 3. zajednicki staralac (obavlja starateljsku duznost nad sticenicima koji imaju zajednicku .traje dok postoji potreba za starateljstvom ili do razrjesenja od duznosti. Prije toga ce staraoca upoznati sa znacenjem starateljstva.nepoodijeljenu imovinu. obicno krace. Javlja se u 2 oblika: . O stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva obavjestava nadleznog maticara u roku od 15 dana od pravosnaznosti rjesenja. Nakon utvrdjenja potrebe za stavljanjem osobe pod starateljstvo i donosenja rjesenja o tome. Kolektivni staralac.2.. Tu funkciju vrsi rukovodilac ustanove po sili zakona supanjem na mjesto rukovodioca postaje i staralac. Staralac imovine-imenuje se pored maticnog staraoca. Ne postoji samo u posebnim slucajevima starateljstva (slucaj kolizionog staraoca. 2. Posebni (kolizioni ili narociti) staralac se imenuje sticeniku onda kada izmedju njega i staraoca nastane sukob interesa.s duznostima i pravima staraoca i dr. Trajni (stalni) imenuje se bez odredjivanja duzine trajanja njegove fukcije. To je slucaj kada sticenik ima imovinu iznad ustanove u koju je smjesten.osim ako ne odluci da sam neposredno vrsi tu funkciju.

Poslovi koje staralac samostalno obavlja Samostalno vrsi poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom sticenika. Poslovi za koje je potrebno odobrenje organa starateljstva Potrebno je za poslove koje prelaze okvir redovnog poslovanja ili upravljanja sticenikovom imovinom .tako da je on samostalan samo onoliko koliko je to potrebno.vlasniku imovine.ulaze novac u banku i dr.imenuje ga poseban staralac) 45 .a prisustvuju mu staralac. Obavljanje ove duznosti zavisi od toga da li je sticenik maloljetan ili punoljetan. Za poslove koje prelaze okvir redovnog upravljanja i poslovanja staralac mora imat odobrenje organa starateljstva.vrsi se njen popis i procjena.Odgoj dolazi u obzir samo u odnosu na maloljetnika.ovlastenja staraoca su znatno uza od ovlastenja roditelja.unistenja.obrazovanje isto u pravilu ako je sticenik maloljetan (ova obaveza ce postojati prema punoljetnom sticeniku onda kada razlog zbog kojeg mu je ogranicena poslovna sposobnost ne sprecava njegovo obrazovanje i osposobljavanje.onda kada je to moguce staralac je duzan uzeti u obzir misljenje sticenika. Znaci da on ubire plodove i prihode sa te imovine.umanjenja ako je moguce treba je uvecati. Staranje o imovini sticenika O imovini staralac treba da se stara kao dobar roditelj. Zastupanje sticenika Zakonski zastupnik sticenika je staralac ili organ starateljstva ako ovu duznost obavlja neposredno.ako je ovaj sposoban shvatiti o cemu se radi.ako je ovaj u stanju razumjeti o cemu se radi.stiecenik-ako je u stanju shvatiti o cemu se radi.Za ove poslove ne mora traziti odobrenje organa starateljstva. Nakon popisa i procjene imovina se predaje staraocu na upravljanje.Staralac moze samo uz odobrenje organa starateljstva zakljuciti i pravni posao sa sticenikom ( u tom poslu on ne moze zastupati sticenika . Ovlastenja staraoca u vezi sa zastupanjem zavisi od vrste posla u kojem sticenik ucestvuje kao ugovorna strana.kao sto je to roditelj svom maloljetnom djetetu.odgoju i obrazovanju. Staralac samostalno poduzima poslove koje spadaju u redovno poslovanje i upravljanje. Staralac je zakonski zatsupnik sticenika. Imovinom koju je sticenik stekao radom sticenik samostalno raspolaze.Uvijek kada je to moguce staralac ce se posavjetovati sa sticenikom. Prije prodaje sticenikove imovine staraocu. Naime. To su sljedeci: za otudjenje ili opterecenje nepokretne imovine sticenika za otudjenje iz imovine sticenika pokretnih stvari vece ili posebne licne vrijednosti ili raspolaganje imovinskim pravima vece vrijednosti za odricanje nasljedstva ili leata ili odbijanje poklona za preduzimanje drugih mjera odredjenih zakonom - Normirano je da za poslove kojima se raspolaze imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica je obavezna notarska forma. Briga o zdravlju je obaveza prema maloljetnom sticeniku i punoljetnom isto.Popis vrsi komisija koju osniva organ starateljstva. Pri preduzimanju vaznijeg posla. Inace obuhvata brigu o zdravlju .mora je sacuvat od propadanja.

Njegova obaveza je da se stara o obezbjedjenju sredstava potrebnih za izdrzavanje . Tek ako se ni na taj nacin ne mogu osigurati sredstva ona se pribavljaju iz imovine sticenika opterecenjem ili otudjenjem pokretnih i nepokretnih stvari iz sticenikove imovine. PRIBAVLJANJE MATERIJALNIH SREDSTAVA Staralac nije obavezan iz svojih sredstava izdrzavati sticenika.a vanredni podnosi na zahtjev organa starateljstva.isprave na osnovu kojih se utvrdjuje savjesnost u upravljanju i poslovanju imovinom sticenika.osim ako mu je on bracni ili vanbracni partner.izjaviti pristanak na sklapanje braka i dr.ne moze dat izjavu o priznanju materinstva i cinstva .Uz ovaj izvjestaj moraju se priloziti ugovori.racuni i dr.nagrade .bio bi nistav.stipendije i ostali izvori koji nisu stalni. Staralac je duzan uz pomoc organa starateljstvapreduzimati sve potrebne mjere radi pribavljanja tih sredstava .sto mogu biti pokloni. a ne moze ga zasupati ni u licnim stvarima : ne moze dati izjavu volje za sticenika u slucajevima u kojim je zakon ovlastio sticenika.naknada stete.ukljucujuci tu i pokretanje sudskog postupka za dosudjenje izdrzavanja.staralac sticenika ne moze obavezati kao jemca .ili pak na strani njegovog bracnog ili vanbracnog postoji obaveza izdrzavanja staralac treba da preduzme sve mjere kako bi te osobe ispunile svoju obavezu.mora sadrzati podatke o upravljanju i raspolaganju sticenikove imovine i o svim prihodima i rashodima u protekloj godini i konacnom stanju sticenikove imovine.a pri tome je duzan koristiti izvore prihoda onim redom koji je zakon odredio. U vezi sa imovinom. Ukoliko bi staralac zakljucio koji od ovih poslova .Ukoliko sticenik nema imovinu izdaci za izdrzavanje i provodjenje mjera se podmiruju iz sredstava dobijenih za sticenika po osnovu socijalne zastite . Po prestanku duznosti staraoca ili po prestanku starateljstva staralac je isto duzan poodnijeti izvjestaj o svom radu. DONOSENJE IZVJESTAJA I POLAGANJE RACUNA O RADU Staralac je duzan svake godine kao i kada to organ starateljstva zatrazi podnijeti izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine. Kao posljednji izvor zakon navodi druge izvore.Staralac ne moze zastupati sticenika u svim slucajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti .Naknadu odobrava organ starateljstva iz sredstava iz kojih se podmiruju materijalna sredstva za izdrzavanje. Iz redovnog izvjestaja se u pogledu licnosti mora vidjeti kako se staralac stara o licnosti sticenika i zastiti njegovih interesa.ne moze ciniti poklone i druga dobrocina raspolaganja iz sticenikove imovine.izjavu o pristanku na priznanje materinstva i ocinstva .ili blizak srodnik kojeg je po zakonu duzan izdrzavat. Ako sticenik ima srodnike.oni u kojima postoji suprotnost sticenikovih i staraocevih intersa.Poslovi u kojima staralac ne moze zastupati sticenika To su poslovi koji su strogo vezani za licnost sticenika. Ovo je konacni izvjestaj.nanose mu ociglednu stetu . Redovni izvjestaj staralac podnosi u januaru svake godine za prethodnu godinu .oni koji se odnose na njegovu imovinu.odnosno za provodjenje mjera koje je u interesu sticenika odredio organ starateljstva. Naknada ce se dakle odobriti kada je staralac u 46 .Sto se tice imovine.ukoliko ih on ima. Staralac ova sredstva prvo obezbjedjuje iz prihoda sticenika. PRAVA STARAOCA PRAVO NA MJESECNU NAKNADU Ovo pravilo zavisi od rada i zalaganja staraoca u zastiti sticenikovih prava i interesa. Ako sticenik nema prihoda ili oni nisu dovoljni za njegovo izdrzavanje staralac treba sredstva da obezbjedi od osoba koje su obavezne izdrzavati sticenika.Znaci na drustvo pada teret izdrzavanja sticenika tek onda kada se iz navedenih sredstava ono ne moze osigurati.

kada se morao posebno zalagati.)Imovina sticenika se stiti normiranjem krivicne odgovornosti staraoca za krivicno djelo utaje (ako s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku 47 .vrsenje svoje funkcije ulozio vise rada.Od pravila da staralac ima pravo na naknadu odstupa se samo u slucaju da je on po zakonu obavezan izdrzavati sticenika. PRIGOVOR NA RAD STARAOCA I ORGANA STARATELJSTVA Ova s emogucnost priznaje sirkom krugu subjekata. S toga on ima pravo od organa starateljstva traziti naknadu opravdanih troskova koje je imao u vrsenju svoje duznosti.a prigovor na rad organa starateljstva . PZ RS normira da staralc svoju duznost vrsi bez nagrade ali mu je organ starateljstva moze odrediti.njegov bracni partner i srodnici te svi organi ustanove i osobe koje su zakonom obavezne pomagati organu starateljstva kao i svaki gradjanin. MOGUCNOST ODREDJIVANJA NAGRADE STARAOCU Ovo je moguce ako se on posebno zalagao i istakao u vrsenju duznosti. Staralac odgovara i za stetu koju sticenik prouzrokuje trecim osobama (osim ako dokaze da je vrsio nadzor na koji je bio obavezan ili da bi steta nastala i pri brizljivom vrsenju nadzora) KRIVICNA ODGOVORNOST STARAOCA Normirana je krivicna odgovornost staraoca za krivicna djela zapustanja ili zlostavljanja sticenika (ako ga grubo zanemaruje .. Organ starateljstva moze podnijeti tuzbu sudu protiv staraoca radi naknade isplacenog iznosa (ali samo ako je staralac ucinio stetu namjerno ili iz krajne nepaznje).a ako to ne ucini organ starateljsva neposredno nadoknadjuje stetu sticeniku. Visinu iznosa i nacin isplateove naknade je propisao federalni ministar rada i socijalne politike. PRAVO STARAOCA NA NAKNADU OPRAVDANIH TROSKOVA Staralac je obavezan izdrzavati s eo sticeniku ali nije duzan pri tome ulagati svoja sredstva..zlostavlja ili prisili na rad koji ne odgovara njegovoj zivotnoj dobi. Postupak se pokrece time sto organ starateljstva utvrdjuje iznost stete i sto poziva staraoca da u odredjenom roku stetu naknadi.kada staralac dobija mjesecnu naknadu. Prigovor mogu podnijeti sticenik koji je u stanju to uciniti .to ce se desiti veoma rijetko.staralac odgovara sticeniku za stetu koju je skrivio u vrsenju duznosti staraoca.drugostepeni organ ce organu starateljstva dati uputstvo kako da postupi i rok u kojem mu treba da dostavi obavjestenje o poduzetim radnjama. PZ RS staraocu nije priznao ovo pravo. Nagradu odobrava organ starateljstva iz istih izvora kao i mjesecnu naknadu i naknadu troskova. ODGOVORNOST STARAOCA GRADJANSKA ODGOVORNOST STARAOCA Prema PZ. Prigovor na rad staraoca podnosi organ starateljstva. Sada.organu nadleznim u upravnim stvarima starateljstva za drugostepeni postupak. Naknada se nece odobriti ako bi se time ugrozilo podmirenje osnovnih zivotnih potreba sticenika. Znaci on odgovara po kriteriju dokazane krivice (samo ako osteceni dokaze njegovu krivicu). Organ starateljstva utvrdjuje visinu troskova i obaveza i odobrava njihovu isplatu iz istih sredstava iz kojih se staraocu isplacuje mjesecna naknada. Ukoliko je osnovan prigovor na rad organa starateljstva. Pravo na naknadu ima i osoba koja vrsi duznost staraoca u slucaju neposrednog vrsenja poslova starateljstva.Ukoliko staralac ne uspije naplatiti troskove koje je imao.ostaje mu mogucnost da ovo svoje pravo ostvari u sudskom postupku.

Ovaj organ duzan je bez odlaganja preduzeti mjere za zastitu interesa sticenika do imenovanja novog staraoca.O prodaji imovine se sastavlja zapisnik.kako bi preduzeo potrebne mjere. PRESTANAK DUZNOSTI STARAOCA SMRT STARAOCA Njegovom smrcu ova funkcija prestaje bez mogucnosti da se prenese na njegove nasljednike.Imovina se predaje u prisustvu staraoca. U tom slucaju organ starateljstva poziva staraoca da u odredjenom roku podnese izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine te da preda svu imovinu na upravljanje sticeniku odnosno roditelju. Zakonska odredba o obavezi staraoca na podnosenje izvjestaja o radu i predaji imovine vazi i u slucaju razrjesenja staraoca po vlastitom zahtjevu. PRESTANAK STARATELJSTVA Organ starateljstva donosi rjesenje o prestanku starateljstva i rarjesenju staraoca duznosti. Odluku o tome donosi u roku od 3 mjeseca od dana podnosenja staraocevog zahtjeva.protivpravno zadrzi sticenikovu pokretninu.d zloupotrebe povjerenja (za propuste i zloupotrebe o zastupanju i staranju o imovini sticenika) ADMINISTRATIVNA ODGOVORNOST STARAOCA Prema staraocu se mogu preduzeti i druge mjere normirane zakonom o upravnom postupku kao i mjere u zakonu o prekrsajima.sticenika odnosno roditelja i predstavnika organa starateljstva. Punoljetni nasljednici staraoca koji su zivjeli s njim u zajednici obavezni su samo obavjestiti organa starateljstva o njegovoj smrti.korist.Ostavlja se dovoljno vremena da se nadje druga osoba podobna za ovu funkciju.da ugrozava interese sticenika ili ako ocjeni da bi za sticenika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac.ali je organ starateljstva utvrdio da bi neka druga osoba to uspjesnije radila.da zloupotrebljava svoja ovlastenja.Organ starateljstva mora odmah po podnosenju ovog zahtjeva preduzeti sve potrebne mjere za zastitu interesa sticenika kako bi se po prestanku staraoceve duznosti moglo nesmetano nastaviti pruzanje starateljske zastite.Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti pa cim utvrdi postojanje bilo koje od navedenih okolnosti.duzan je bez odlaganja razrjesiti staraoca duznosti i imenovati sticeniku novog staraoca. RAZRJESENJE PO ZAHTJEVU STARAOCA Organ starateljstva je duzan na zahtjev staraoca razrjesiti gga duznosti. RAZRJESENJE STARAOCA PO SLUZBENOJ DUZNOSTI Organ starateljstva razrjesava staraoca duznosti ako utvrdi da je u vrsenju duznosti nemaran. 48 . Krivicno odgovara i za k.U prva dva slucaja rijec je o sankciji zbog nepravilnog vrsenja duznosti a u zadnjem staralac savjesno obavlja svoje obaveze .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful