P. 1
RODITELJSKO PRAVO

RODITELJSKO PRAVO

|Views: 2,487|Likes:
Published by Medina Mumic

More info:

Published by: Medina Mumic on Nov 21, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/09/2013

pdf

text

original

POJAM I PREDMET RODITELJSKOG PRAVA Roditeljsko pravo (zajedno sa bracnim i starateljskim pravom) sacinjava porodicno pravo.

Porodicno pravo je grana prava,odnosno skup pravnih normi koje uredjuju porodicu i odnose izmedju clanova porodice-bracnih i vanbracnih partnera,roditelja i djece i ostalih srodnika (krvnih,po usvojenju i tazbini). Kao dio porodicnog prava,roditeljsko pravo se moze odrediti kao skup pravnih normi koje uredjuju odnose izmedju roditelja i djece te odnose izmedju drugih bliskih srodnika. Predmet roditeljskog prava su odnosi roditelja i djece te odnosi drugih bliskih srodnika. Subjekti ovih odnosa su samo fizičke osobe. Nekada je za nastanak ovih odnosa dovoljno samo rodjenje (odnosno pravna sposobnost), a nekada se zahtijeva poslovna sposobnost subjekta(npr.ako se roditeljsko pravni odnos utvrdjuje putem priznanja, u slučaju usvojenja). Dijete postaje subjektom roditeljskog odnosa samim rodjenjem. IZVORI RODITELJSKOG PRAVA Formalni izvori roditeljskog prava su pisana pravila koja uredjuju odnose roditelja i djece i drugih bliskih srodnika. U našem pravu su sadržana u ustavima BiH, FBiH, u medjunarodnim ugovorima zakonima i podzakonskim aktima. (Direktni izvori roditeljskog prava). Karakter supsidijarnog izvora ima sudska praksa , a odredjeni značaj u stvaranju i primjeni direktnih izvora ima pravna nauka. *USTAVI* Ustavi BiH i FbiH nemaju posebne odredbe koje se tiču roditelja i djece odnosa roditelja i djece i drugih srodnika, već medju pravima i slobodama normiraju i ona koja se tiču djeteta.Ustav FBiH u katalogu prava i sloboda normira pravo na zaštitu djece. Ovo pravo se direktno tiče djeteta, dok se pravo na privatnost, na obrazovanje i zabranu svake diskriminacije odnosi i na ostale članove porodice. Od prava poznatih u katalogu prava i sloboda u Ustavu BiH na dijete ali i na ostale članove porodice, odnosi se pravo na privatni i porodični život i pravo na obrazovanje. Ustav RS normira da dijete uživa posebnu zaštitu, da roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece, da su djeca dužna starati se o roditeljima kojima je potrebna pomoć, te da djeca rodjena van braka imaju jednaka prava i dužnosti kao i djeca rodjena u braku. *MEDJUNARODNI UGOVORI* Značajni su: Medjunarodni pakt o gradjanskim i političkim pravima Medjunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima Evropska socijalna povelja Protokol br.7 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žene

Ovi ugovori sadrže odredbe koje garanitiraju prava djece ili njihovu zaštitu i pomoć. Poseban značaj ima konvencija o pravima djeteta koja je djetetu priznala status subjekta prava. Izvor roditeljskog prava je i evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

1

*ZAKONI* Pojavljuju se kao osnovni i kao dopunski izvori roditeljskog prava. Osnovni izvor je PZ FBiH (iz 2005 god.) Dopunski izvori se mogu podijeliti u dvije grupe. U jednoj su oni koji uredjuju statusna i neka imovinska pitanja (Zakon o matičnim knjigama, Zakon o ličnom imenu, Zakon o državljanstvu BiH, Zakon o nasledjivanju), a u drugoj oni koji regulišu društvenu zaštitu i brigu o djeci (Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica, Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica). Zakoni koji uredjuju postupke u kojima se odlučuje o pitanjima koja se odnose na djecu( tj. Odnose na odnos roditelja i djece), su takodjer dopunski izvori roditeljskog prava: Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Zakon o izvršnom postupku i Zakon o upravnom postupku. NAČELA RODITELJSKOG PRAVA Može se izvesti nekoliko načela na kojima se zasniva uredjenje odnosa roditelja i djece: zaštita djece, ravnopravnost roditelja, pravo na poštovanja porodičnog i privatnog života.

A) ZAŠTITA DJECE - Ustav FBiH i više medjunarodnih ugovora o ljudskim pravima
izričito normiraju zaštitu djeteta. U Ustavu FBiH je pravo na zaštitu djeteta normirano u katalgu prava i sloboda. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezuje države članice na preduzimanje posebnih mjera zaštite i pomoći svojoj djeci i omladini. Pravo djece i maloljetnika na zaštitu u oblasti radnog prava normira Evropska socijalna povelja. Zaštita djeteta i njegovih interesa je naročito osigurana Konvencijom o pravima djeteta. Ova Konvencija dijete tretira kao autonomnu osobu sa posebnim pravima.Zaštitu djece u prvom redu osiguravaju roditelji.Izvršavanjem svih obaveza i odgovornosti, oni obezbjedjuju pravilan razvoj ličnosti djeteta. Onda kada roditelji to zanemare, ugroze ili povrijede intgerese djeteta nadležni organ je dužan intervenisati poduzimanjem odredjenih mjera.U okviru ovih nacela treba ukazati na ravnopravnost vanbracne i bracne djece.Zakonodavac to izricito ne normira,posao je od stava da nema potrebe za time jer su ona vec i u ranijem porodicnom zakonu bila potpuno izjednacena.Upravu RS je izricito normirana ova ravnopravnost. B) RAVNOPRAVNOST RODITELJA- Iz odredbe Ustava FbiH koja normira zabranu svake diskriminacije zasnovane na spolu,pa iz nje proizilazi i zabrana diskriminacije roditelja.Iz nje se moze izvesti nacelo ravnopravnosti roditelja,njihovih jednakih obaveza i odgovornosti prema djeci i dr.U PZ je normirano da majka i otac roditeljsko staranje ostvaruju zajednicki,sporazumno i ravnopravno.To znaci da su roditelji u potpunosti izjednaceni. C) POSTOVANJE PORODICNOG I PRIVATNOG ZIVOTA- Ovo nacelo proizilazi iz oba nasa Ustava i Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.U ovim Ustavima i Konvenciji tj. u odredbama dijete se izricito ne spominje kao subjekt ovog prava,ali je njima obuhvacen bas kao i njegovi roditelji.Mogucnost mijesanja drzave u vrsenje ovog prava je dozvoljena samo iz odredjenih razloga (zastita zdravlja ili morala i zastita prava i sloboda djece). ODNOSI RODITELJA I DJECE Odnos roditelja i djece u pravilu nastaje radjanjem tj.prirodnim putem sto ga cini bioloskim odnosom,ali on je u isto vrijeme i drustveni i pravni odnos.Drustveni zbog toga sto se dijete radja i odrasta u okviru odredjene drustvene zajednice,a pravni zbog toga sto se odnos roditelja i djece uredjuje pravnim normama.Najvaznije promjene u uredjenju odnosa roditelja i djece se ticu polozaja djeteta (posebno vanbracnog) u porodici i drustvu,polozaju i uloge majke i dr.Savremeni pravni sistem uglavnom izjednacava bracnu i vanbracnu djecu (u nasem pravu su potpuno izjednaceni).Takodjer normirana je ravnopravnost roditelja (prije koga je majka bila iskljucena iz staranja o djetetu a ocu se

2

priznavala apsolutna vlast nad djetetom).U danasnjoj praksi majci se uglavnom daje prednost nad ocem.Odnos roditelja i djece po krvi se uspostavlja na sljedece nacine: 1.Automatski po zakonu,primjenom pretpostavke o materinstvu,odnosno o ocinstvu muza djetetove majke 2.Dobrovoljno-priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljem 3.Sudskim putem-bilo radi utvrdjivanja,bilo radi osporavanja odnosa roditelja i djeteta uspostavljenog zakonskom pretpostavkom ili priznanjem.

PORODICNI STATUS DJETETA Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem tj.rodjenjem djeteta ili usvojenjem.Radjenjem se roditeljski odnos moze zasnovati u braku ili van braka,zavisno da li su roditelji djeteta u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bili u braku ili ne.Bracno dijete zasniva odnos s roditeljima samim rodjenjem,tj.upisom u maticnu knjigu rodjenih.Porodicni status koje je dijete dobilo radjanjem moze se izmijeniti.Dijete koje je rodjeno kao bracno (ukoliko mu uspjesno bude osporeno materinstvo ili ocinstvo) moze postati vanbracno.Nije normirana obratna mogucnost. BRACNI STATUS DJETETA Bracni status ima: a)dijete koje je rodjeno u braku b)dijete rodjeno u periodu do 300 dand po prestanku braka Da bi dijete steklo bracni status,potrebno je da kumulativno postoje 3 elementa: 1.da je dijete rodjeno ili da je zaceto za vrijeme trajanja braka (porijeklo iz braka) 2.da je dijete rodila zena koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku (bracno materinstvo) 3.da mu je otac muskarac koji je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bio u braku sa njegovom majkom (bracno ocinstvo) Isto rjesenje je prihvaceno u i PZ RS. PORIJEKLO DJETETA IZ BRAKA Iz PZ proizilazi dadijete potjece iz braka ako je rodjeno za vrijeme trajanja braka ili u periodu do 300 dana od prestanka braka.Znaci da su za sticanje bracnog statusa bitni: 1)postojanje braka 2)vrijeme rodjenja,odnosno zaceca djeteta. Ako se dijete rodi za vrijeme trajanja braka,ono ce se smatrati bracnim bez obzira na to kad je zaceto.Stoga status bracnog djeteta dobija i dijete zaceto prije sklapanja braka i rodjeno neposredno nakon njegovog sklapanja. Ukoliko dijete nije zaceto u spolnom odnosu majke djeteta i muskarca s kojim je ona kasnije sklopila brak (u kojem je dijete rodjeno) postoje mogucnosti osporavanja ocinstva muza majke (pa ukoliko se ospori,dijete gubi bracni status). Moment zaceca nije bez znacenja onda kada je dijete rodjeno nakon prestanka praka.U tom slucaju dijete stice bracni status samo ukoliko se rodi u perodu do 300 dana od prestanka braka.U slucaju prestanka braka smrcu muza,rok se racuna od dana njegove

3

smrti,a ako je brak prestao proglasenjem nestalog muza umrlim zacetak roka se veze za dan koji je sud pravosnaznom rjesenju utvrdio kao dan smrti.Da bi se na dijete primijenila pretpostavka o ocinstvu i da bi se smatralo bracnim potrebno je i da brak iz kojeg dijete potice bude postojeci (inace ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo ni za bracne partnere ni za dijete).Ponistenje braka u nasem pravu ne utice na status djeteta tako da dijete ima bracni status bez obzira na to da li je brak punovazan ili nistav. Nistav brak do ponistenja proizvodi sva dejstva braka pa i dijete koje potice iz tog braka ima status bracnog djeteta. BRACNO MATERINSTVO Drugi element bracnog statusa je bracno materinstvo.Da bi dijete dobilo bracni status treba da potice od zene koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku.Materinstvo se zasniva rodjenjem djeteta.Sve do donosenja PZ FBiH pitanje materinstva nije bilo uredjeno,vec se utvrdjivalo primjenom pravila:MAJKA JE UVIJEK POZNATA (iz rimskog prava) Porijeklo djeteta od majke se ne moze uvijek odrediti primjenom ovog pravila. (Npr.oplodnja in vitro jajne celije jedne zene i transfer embrija u maternicu druge zene koja nosi i radja dijete.) PZ izricito odredjue porijeklo djeteta od majke uvodjenjem pretpostavke da je djetetova majka zena koja ga je rodila. Urjesavanju pitanja materinstva djece zaceta medicinski pomognutom oplodnjom,ova odredba daje prednost zeni koja je rodila dijete.Isto normira i PZ RS. Rodjenje djeteta se prijavljuje u roku od 15 dana od dana rodjenja,maticaru maticnog podrucja na kojem je mjesto u kojem se dijete rodilo.Moguce da je zena koja je u MK rodjenih upisana kao majka djeteta rodjenog u braku nije njegova prirodna majka. Osporavanje materinstva ima za posljedicu i osporavanje ocinstva muza ove zene.Dijete uspjesno usporenim materinstvom gubi status bracnog,pa se na njega ne moze primijeniti pretpostavka o muzu majke kao ocu. BRACNO OCINSTVO Treci element bracnog statusa je bracno ocinstvo:dijete ima bracno status ako mu je otac muskarac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme rodjenja ili njegovog zaceca.Materinstvo se lako razlikuje (u pravilu),a ocinstvo nije moguce dokazati neposredno,posto se zasniva samo na spolnom odnosu i zacecu,koji nisu prepoznatljivi i uocljivi kao trudnoca i radjanje djeteta. Bracno ocinstvo se zasniva na pravnoj pretpostavci:otac je onaj na koga brak ukazuje,dakle ocem djeteta se smatra muz majke.Ovako odredjeno ocinstvo ne odgovara uvijek stvarnom stanju zbog je ova pretpostavka oboriva.To znaci da zakonom ovlastene osobe mogu osporiti bracno ocinstvo ali muz majke se smatra ocem dok se ne dokaze suprotno.Ovo pravilo ne moze ukazati na oca djeteta u 2 slucaja: 1)Kada zena neposredno po prestanku braka zakljuci novi brak prije isteka 300 dana od prethodnog braka rodi dijete.U ovom slucaju vazi i pretpostavka o muzu majke iz ranijeg braka (jer dijete je rodjeno unutar roka od 300 dana od prestanka tog braka) i pretpostavka o muzu majke iz kasnijeg braka kao ocu djeteta (jer je dijete rodjeno u kasnijem braku). PZ propisuje da ce se ocem djeteta rodjenog u kasnijem braku majke,a prije isteka 300 dana od prestanka njenog prethodnog braka smatrati muz iz kasnije braka. PZ RS ima suprotno rjesenje (ocem djeteta se smatra muz iz prethodnog braka ako je dijete rodjeno u kasnijem braku prije isteka roka od 270 dana od prestanka ranijeg

4

PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA I MATERINSTVA Priznanje materinstva i očinstva je jednostrana izjava volje žene koja sebe smatra majkom djeteta.Najcesce se drugi muz upisuje u MK rodjenih kao otac.PZ ne rjesava ko ce se smatrati ocem djeteta. U sudskom postupku se utvrdjuje u 2 slučaja: prvi je utvrdjivanje materinstva i očinstva protiv volje majke odnosno oca. odnosno muškarca koji sebe smatra ocem djeteta.braka)-osim ako je muz majke kasnijeg braka sa njenim pristankom priznao dijete za svoje. Vansudskim putem se utvrdjuje primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i očinstvu . U nasem pravu sva vanbracna djeca imaju isti polozaj. Priznanjem majke i oca vanbraćnog djeteta.jer je on u vecini slucajeva i bioloski otac djeteta. 2)U slucaju kad je majka u vrijeme rodjenja djeteta u dva braka:jedan. te dobrovoljno tj.a drugi u kojem se ostvaruje zajednica zivota ali je nepunovazan zbog bracnosti.Pretpostavka o muzu majke djeteta kao njegovom ocu ne vazi za vanbracno dijete vec se njegov otac utvrdjuje u svakom pojednom slucaju na nacin opisan zakonom (priznanjem ili sudskom odlukom). data u propisanoj formi. (kada oni ne žele priznati dijete ili su u tome spriječeni).Uspjesno osporeno bracno materinstvo ujedno znaci i uspjesno osporeno bracno ocinstvo i gubitak bracnog statusa djeteta.Za dijete koje ima vanbracni status. a drugi je osporavanje očinstva i materinstva utvrdjenim primjenom pravnih pretpostavki ili priznanjem. VANSUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA Porijeklo djeteta može se utvrditi sudskim i vansudskim putem. PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA Očinstvo se može priznati samo djetetu koje ima status vanbračnog djeteta (bilo da je taj status imalo od rodjenja ili mu je bračni status uspješno osporen).punovazan.Bracnom ocinstvu treba da prethode utvrdjeno porijeklo iz braka i bracno materinstvo.nas zakon nema poseban termin jer se ne pravi nikakva razlika izmedju ovog i bracnog djeteta. VANBRACNI STATUS DJETETA 1)dijete koji rodi zena koja nije u braku (neudata zena) 2)dijete rodjeno nakon isteka roka od 300 dana nakon prestanka braka 3)dijete koje rodi zena u nepostojecem braku 4)dijete koje je rodjenjem steklo bracni status ali mu je bracnost uspjesno osporena.ranije zakljucen. Većina ovih uslova je normirana zajedničkim odredbama.dok oni utvrdjeni priznanjem mogu.Djeca rodjena van braka imaju ista prava i duznosti kao i djeca rodjena u braku. Materinstvo i ocinstvo djeteta rodjenog van braka dokazuje se na dva nacina: 1)priznanjem (vansudski nacin) 2)sudskom odlukom (sudski nacin) Materinstvo i ocinstvo utvrdjeni sudskom odlukom se ne mogu usporiti. uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu. -USLOVI ZA PRIZNANJE OCINSTVA- 5 .

posto to nekada moze biti jedini nacin da se ocinstvo prizna.Priznanje nerodjenog djeteta vrsi najcesce osoba koja nije sigurna da ce izjavu o priznanju moci dati nakon rodjenja djeteta (npr.U ovom slucaju nema potrebe nastaviti s parnicom.stvari).koji ovu izjavu unosi u zapisnik.Izmedju osobe koja priznaje dijete i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobicajena i potrebna da za zasnivanje roditeljskog odnosa.Osim punovaznosti testamenta zahtijeva se i da testament ispunjava uslove propisane u PZ. b)Izjava o priznanju se i pred organom starateljstva daje licno.Izjavu moze dati punoljetno sposobna osoba. c)Pred sudom se ova izjava moze dati na 2 nacina.ali moguce je i priznanje djeteta kako prije rodjenja tako i poslije smrti djeteta. 4)Cetvrti uslov se tice forme izjave o priznavanju. a)Zakon normira mogucnost priznanja pred maticarem.pozove majku djeteta i upozna je s pravom djeteta da zna ko mu je otac i da ona ima obavezu da oznaci osobu koju smatra ocem djeteta.koji nije htio priznati dijete. d)Izjava o priznanju se moze dati pred notarom.testament.o cemu sud sastavi zapisnik.Ovo nije normirano ali proizilazi iz prirode stvari i cijeni se u svakom pojedinom slucaju.Druga mogucnost priznanja pred sudom jeste davanje izjave o priznanju ocinstva u toku parnice radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva (muskarac protiv kojeg je podnesena tuzba radi utvrdjivanja ocinstva.PZ normira i mogucnost priznanja ocinstva nakon smrti djeteta.Ovu izjavu priznavalac potpisuje.sudom ili notarom.Izjavu o priznanju priznavalac daje licno pred maticarem.Tako je normirana obaveza maticara da u slucaju upisa djeteta u MK rodjenih bez podataka o ocu.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u MK rodjenih.Prvi je onda kada priznavalac na vlastitu inicijativu pred sudom da izjavu o priznanju.To priznavanje ima uslovno dejstvo jer ce proizvesti posljedice samo u slucaju da se dijete rodi zivo.Osoba koja sebe smatra ocem djeteta daje izjavu o tome i posto je data dobrovoljno smatra se istinitom.PZ normira da se ocinstvo moze priznati pred maticarom.Dijete se u pravilu priznaje tek nakon sto se rodi. PZ normira da se ocinstvo moze priznati i prije rodjenja djeteta.Punovaznost ovako ucinjenog priznanja se cijeni po odredbama zakona o nasljedjivanju iz PZ. 6 .1)Prvi uslov tice se osobe koja daje izjavu o priznanju.Ocinstvo moze priznati i osoba kojoj je ogranicena poslovna sposobnost ako je sposobna shvatiti znacenje izjave o priznanju ocinstva ne moraju imati odobrenje zakonskog zastupnika. e)Priznanje ocinstva ucinjeno u privatnoj ispravi ne proizvodi dejstvo.Muskarac koji daje izjavu mora biti poslovno sposoban (izricito normirano zakonom).ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo. PZ ne normira mogucnost priznanja preko punomocenika. 2)Drugi uslov se tice djeteta koje se priznaje.izmijeni stav i izjavi da je dijete njegovo).Organ starateljstva sastavlja zapisnik o izjavi.organom starateljstva. Zbog toga se moze desiti da dijete bude priznato od muskarca koji nije njegov prirodni otac.a notar o njoj sacinjava ispravu.testamentom. 3)Treci uslov tice se razlike u godinama.ali i maloljetna osoba starija od 16 godina koja je stekla poslovnu sposobnost.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u maticnu knjigu rodjenih.Znaci ova osoba ne mora nista dokazivati (niti da je imala spolni odnos s majkom djeteta ili dr.Izuzetak. Zakonom je normirano ukljucivanje maticara i organa starateljstva upriznavanje ocinstva.Izjava se mora dati u posebnoj formi na nacin predvidjen u zakonu.ako je tesko bolesna).

Majcina izjava uziva povjerenje u smatra se istinitom.Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost u njegovo ime tužbu može podnijeti njegova majka ili njegov staralac uz saglasnost organa starateljstva.Ukoliko je majka pred maticarem dala izjavu o tome koga smatra ocem djeteta. Zena koja je priznala materinstvo ne moze da opozvati.Izjavu o pristanku daje pred organom starateljstva. Razlika:zakon ne normira mogucnost priznanja materinstva prije rodjenja djeteta.Izjavu o priznanju majka mora dati u roku od 15 dana od poziva maticara da to ucini.organ starateljstva ce o tome obavijestiti majki i upoznati je sa zakonskim odredbama i utvrdjivanju ocinstva sudskom odlukom. 3) PRIRODNI OTAC.organom starateljstva. PRIZNANJE VANBRACNOG MATERINSTVA U principu vrijedi sve kao i kod priznanja vanbracnog ocinstva.) Sto se tice saglasnosti na priznanje.Vrijedi i uslov koji se tice razlike u godinama. f)Pristanak majke.potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva. Majka može podnijeti tužbu ili u svoje ime ili ime djeteta ili oboje istovremeno.majka onda ima pravo podnijeti tuzbu radi utvrdjivanja ocinstva. 2) MAJKA.maticar ce organom starateljstva dostaviti zapisnik s tom izjavom. Datu izjavu o priznavanju ocinstva muskarac ne moze opozvati ali moze ga osporavati tuzbom.Nakon sto dobije podatke o potencijalnom ocu.U zakonu je normirano da je.nema potrebe da zena koja nosi dijete priznaje materinstvo.Ishod zavisi od stava pozvanog muskraca:on se moze odazvati ili ostati pasivan.Saglasnost na priznanje daje organ starateljstva onda kada je majka mladja od 14 godina ili nije ziva ili je proglasena umrlom ili joj je oduzeta poslovna sposobnost.zivota djeteta.ako je dijete navrsilo 14 godina i sposobno shvatiti znacenje priznanja.sudom i notarom.potreban i njegov pristanak na priznanje.majka mora biti poslovno sposobna da bi njena izjava bila punovazna.ali ga moze osporavati (tuzbu podize u roku od 6 mjeseci do navrsene 10 god.ukoliko je dijete navrsilo 14 god zivotai sposobno je shvatiti znacenje priznanja. Gubi pravo na tužbu kada dijete postane punoljetno.Izjavu o pristanku majka moze dati pred maticarem.god.odnosno djeteta na priznanje. Ukoliko pozvani muskarac u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi ad nije otac djeteta ili ne dadne nikakvu izjavu. tj. Muškarac koji se smatra ocem vanbračnog djeteta.može podnijeti tužbu za utvrdjivanje očinstva do navršene 18. života. Ovom mujškarcu se priznaje pravoo na tužbu samo onda kada mu je onemogućeno da prizna 7 .jer ce ona samim radjanjem postati njegova majka.koju ima pravo podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.organ starateljstva obavezan ga je pozvati u roku od 15 dana od prijema zapisnika i upoznati ga (ukoliko se odazove) sa izjavom majke. U RS dijete može podnijeti tužbu do 25-te godine života. SUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA -UTVRDJIVANJE VANBRACNOG OCINSTVA SUDSKOM PRESUDOM Zakon zabranjuje samo u 2 slucaja: 1) kada je dijete zaceto vjestackim putem 2) kada je dijete usvojeno potpunim oblikom usvojenja Pravo na tuzbu radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva prema PZ imaju: 1)DIJETE-PZ ne ogranicava njegovo pravo na tuzbu rokovima.

Nasljednici muškarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta(poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta. Dijete(kada tužbu podnosi majka ili muškarac koji sebe smatra ocem djeteta. 2.od primjene obavjestenja o nesaglasnosti. Života djeteta.asnost.vec to moze uraditi samo majka djeteta. 4. 4) ORGAN STARATELJSTVA. Drugi slučaj jeste kada mjuškarac koji se smatra ocem djeteta osporava očinstvo prriznato od drugog muškarca i istovremeno traži utvrdjivanje svog očinstva.U tom slucaju sud mora utvrditi koji od njih. odnosno 6 mjeseci od pravosnažnosti rješenja o nasljedjivanju.Sud ne moze ex officio prosiriti postupak na ove muskarce.Ima pravo na tužbu onda kada interes djeteta za utvrdjivanje vanbračnog odsustva ostane nezaštićen zato što majke propuštaju podici ovu tužbu. UTVRDJIVANJE OCINSTVA U SLUCAJU VISE SALOZNIKA Sud je duzan utvrditi da li je osoba cije se ocinstvo utvrdjuje bioloski otac djeteta ili ne. 3.) kada nije dobila saglasnost tuzbu moze podici u roku od 1 godine.Dijete ima pravo na utvrdjivanje vanbracnog materinstva tokom cijelog zivota( kao I vanbracnog ocinstva) *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ima pravo na ovu tuzbu onda kad nije uspjela priznati dijete za svoje ( bilo zato sto su organu starateljstva ili dijetetu uskratili sag.a najkasnije do navrsene 18 godine zivota djeteta.odnosno da li je I jedan od njih otac djeteta. Majka djeteta se nemože protiviti podnošenju ove tužbe od strane organa starateljstva. Tuzeni muskarac moze u toku postupka istaci prigovor da je majka u vrijeme zaceca imala spolne odnose s vise muskaraca. .vanbarčno očinstvo a on želi da se u sudskom postupku utvrdi da li je on zaista otac djeteta. dijete ili organ starateljstva. Organ starateljstva može podići tužbu do navršenih 18 god. 8 . Majka djeteta(kada je tužilac dijete organ starateljstva ili muškarac koji sebe smatra ocem.motiv vise muskaraca s kojima je majka u kriticno vrijeme zacrca imala spolne odnose.OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUŽBA U položaju tuženog se pojavljuju: 1.pa onda kada je tuzba za utvrdjivanje ocinstva podnesena. tužba radi utvrdjivanja očinstva se podnosi protiv njenih nasljednika i to u roku od 1 godine od smrti ove osobe.ili je druga zena vec izvrsila priznanje) a. UTVRDJIVANJE VANBRACNOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM PRAVO NA TUZBU I ROKOVI ZA PODNOSENJE TUZBE *DIJETE-Maloljetno dijete moze podnijeti ovu tuzbu ukoliko je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva. Muškarac čije se očinstvo utvrdjuje(kada tužbu podnose majka.

dok se muskarac koji sebe smatra bioloskim ocem pojavljuje samo u polozaju tuzbioca.a najkasnije do navrsenih 10 godina zivota djeteta.Rok je objektivan.ZENA CIJE SE MATERINSTVO UTVRDJUJE.te ako istom tuzbom trazi da se utvrdi njeno ocinstvo.dok za subjektivnim rokom nema potrebe. * ORGAN STARATELJSTVA-do navrsene 18 godine zivota djetea.ZENA CIJE SE MATERINSTVO OSPORAVA.Nema svrhe. PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.godine zivota.trebalo je da bude 10.onda tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka.bilo da su u polozaju tuzioca ili tuzenog. *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA OCEM-on moze podnijeti ovu tuzbu samo ako je s majkom djeteta zivio u zajednici u vrijeme zaceca djeteta.Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE ( do navrsene 25.ZENA ZA KOJU SE TVRDI DA JE MAJKA DJETETAVanbracno materinstvo se moze utvrditi I nakon smrti djetea. a objektivni do navrsenih 18 godina djeteta.NASLJEDNICI.ili je ovu zajednicu s njom zasnovao prije rodjenja djeteta.u njeno ime tuzbu ce podnijeti njen staralac. OSPORAVANJE OCINSTVA OSPORAVANJE BRACNOG OCINSTVA Predstavlja pobijanje pravne pretpostavke o muzu majke djeteta kao ocu djeteta. OSPORAVANJE OCINSTVA I MATERINSTVA Osporiti se moze ocinstvo I materinstvo primjenom pravne pretpostavke I priznanjem.uz odobrenje organa starateljstva.Tuzbu moze podnijeti u roku od 1 godine od rodjenja djeteta. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE.)kada zena koja sebe smatra majkom djeteta osporava materinstvo zeni upisanoj kao majka u maticnu knjgu rodjenih. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DJETE. *MUSKARAC KOJI SEBE SMARTA OCEM DJETETA-subjektivni rok je 6 mjeseci od dana saznanja za radanje djetea.b.MAJKA DJETETA.posto dijete kao subjekt prava vise ne postoji ( isto je I u PZRS) OSPORAVANJE VANBRACNOG OCINSTVA 9 .Osporavati se ne moze ocinstvao I materinstvo utvrdjeno sudskom presudom.Ukoliko joj je oduzeta poslovna sposonost.dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu podnosi posebni staralac koji mu se postavlja za ovu parnicu) * MUZ MAJKE DJETEA-pravo na tuzbu ima u roku od 1 godine od saznanja za cinjenicu koja dovodi u sumnju ocinstvo.u slucaju da je dijete ostavilo potomstvo.MUZ MAJKE Sve osobe moraju biti obuhvacene tuzbom.god od rodjenja djeteta *MAJKA DJETETA-Ovu tuzbu majka moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od rodjenja djeteta.Objektivni rok neopravdano izostavljen iz naseg novog zakona.

OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE (kada tuzbu podnosi muskarac koji osporava svoje priznato ocinstvo ili muskarac koji je osporavao priznato ocinstvo drugog muskarca I istovremeno trazi utvrdjivanje svog ocinstva) *MAJKA DJETETA (kada tuzbu podigne dijete.(znaci istovremeno radi I osporavanje I utvrdjivanje ocinstva) Na ovaj nacin ce se utvrditi bioloski otac djeteta.osporava tudje I trazi utvrdjivanje svog ocinstva) PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.imaju mogucnost da nastave ovaj postupak.dok u odnosu na oca I njegove srodnike raskida srodnicki odnos.Tuzba se moze podnijeti u roku od 1.Porijeklo djeteta oca je nepoznato jos od rodjenja ( ex tunc).Majka ne moze u ime djeteta podnijeti ovu tuzbu.ili jedan od prethodno navedenih muskaraca) *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO( kada tuzbu podnese dijete.postaje mu pastorak a ovaj njegov ocuh.godine. PRAVO NA TUZBU I ROKOVI RADI OSPORAVANJA *DIJETE-dijete moze podnijeti tuzbu do navrsenih 25. Tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.ili muskarac koji sebe smatra ocem djeteta.a I djete nece ostati bez bez upisanog oca.( on osporava svoje priznato ocinstvo).Dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu moze podnijeti posebni staralac koji se postavlja za ovu parnicu. *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO-a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.Ukoliko se utvrdi da tuzilac nije otac.Sve u vezi ove mogucnosti sto vrijedi pri osporavanju bracnog.Vanbracno ocinstvo moze se osporavati samo onda kad se utvrdjeno priznanje.ukoliko istovremeno trazi da se utvrdi njegovo ocinstvo.Moze se desiti da on naknadno sazna da je nesposoban za oplodnju ili drugu okolnost koja iskljucuje njegovo ocinstvo.S njima dijete zasniva tazbinsko srodstvo.djete ostaje u srodstvu sa majkom I njenim srodnicima.osobe koje imaju pravni interes.Dijete nece vise imati racni vec vanbracni status.od upisa priznatog ( a sada osporavanog ocinstva u maticnu knjigu) Nakon smrti osobe koja je pokrenula postupak radi osporavanja ocinstva.godine zivota djeteta) *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA PRIRODNIM OCEM DJETETA rodjenog van braka ima pravo osporiti ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje.jer muskarac koji osporava ocinstvo mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje njegovog ocinstva.vrijedi I za osporavanje priznatog vanbracnog ocinstva.jer nema svrhe (dijete nakon smrti vise ne postoji kao subjekt prava) *DEJSTVO USPJESNOG OBORENOG BRACNOG I VANBRACNOG OCINSTVA *BRACNO-pretpostavljeni otac se vise ne smatra ocem djeteta.Ono utvrdjeno sudskom presudom ne moze se osporavati.jer je ona uslracivanjem pristanka imala priliku sprijeciti prihvatanje izjave o priznavanju muskarca koji nije bioloski otac.sud ce odbiti oba zahtjeva.I ovdje je neopravdano I pogresno izostavljen objektivni rok iz zakonske odredbe ( koji bi trebao biti najkasnije do navrsene 10. 10 .godina zivota.

*ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ukoliko istovremeno trazi utvrdjenje njenog materinstva.Zakonski zastupnik djeteta je i njegov otac.Subjektivni rok pocinje teci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo.Razlika je samo sto se ovdje ne mjenja status djeteta(dijete je imalo vanbracni status I zadrzalo ga I nakon uspjesnog osporavanja ocinstva) OSPORAVANJE MATRINSTVA *OSPORAVANJE BRACNOG MATERINSTVA Ima za svrhu dokazivanje da zena koja je upisana u maticnu knjigu rodjenih kao majka djeteta nije njegova bioloska majka.godine zivota djeteta (njeno pravo na tuzbu ograniceno I objektivnim I subjektuvnim rokom).godine zivota djeteta.u njegovo ime podnosi tuzbu posebni staralac. godine zivota. *PRAVO NA TUZBU I ROKOVI *DIJETE-ima pravo na tuzbu do navrsene 25 godine zivota. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE ( u slucaju da zena koja je upisana kao majka osporava svoje materinstvo I zena koja se smatra prirodnom majkom osporava materinstvo upisanoj zeni) *ZENA KOJA JE UPISANA KAO MAJKA (kada tuzbu podnosi dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom djeteta) *OTAC DJETETA ( on se moze pojabiti samo kao tuzeni.to ima za posljedicu osporavanje njegovog ocinstva) Materinstvo se ne moze osporavati nakom smrti djeteta (dijete ne postoji vise kao subjekt prava.pa je nepotrebno)-kako bracno.tako I vanbracno.u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta.Dok je maloljetno tuzbu podnosi poseban staralac kojeg postavlja organ starateljstva.kojeg mu postavlja organ starateljstva.U praksi se ova mogucnost koristi nakon zamjene djece u porodilistu ili pogresnog upisa u maticnu knjigu rodjenih. MOGUCNOST NASTAVLJANJA POSTUPKA NAKON SMRTI OVLASTENIKA-isto kao I kod bracnog ocinstva. 11 .Dok je maloljetno.mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo.jer ako se uspjesno ospori materinstvo. OSPORAVANJE PRIZNATOG VANBRACNOG MATERINSTVA Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE-do navrsene 25.a najkansije do navrsene 10.ali on nece moci zastupati dijete u ovoj parnici jer je on zajedno s majkom u polozaju tuzenog (Dijete tuzi I njega I majku jer se pravosnaznom presudom o osporavanju materinstva osporenim smatra I ocinstvo muza majke) *ZENA KOJA JE U MATICNOJ KNJIZI RODJENIH UPISANA KAO MAJKA-Tuzbu radi osporavanja svog materinstva moze podnijeti u roku od 6.*VANBRACNOG-vrijedi sve isto.a najkasnije do navrsene 10.

kada oba gameta potječu od bračnog ili vanbračnog para I heterologna ( kada jedan ili oba gameta potiču od drugih osoba.U interusu surogat majke unosi se oplođena jajna ćelija iz para-primaoca.Subjektivni tece od saznanja da je ona majka djeteta.VJESTAČKA OPLODNJA. *IN VITRO ZAČEĆE-In vitro začeće i transfer embrija je spajanje jajne i sjemene ćelije izvan tijela žene i unošenje oplodjene jajne ćelije u uterus(metericu)žene.Razlog za zaključivanje ovog ugovora može biti nesposobnost zene iz para za nošenje i rađanje djeteta ili njena nespremnost na ovo.godina.Zakonska rješenja prihvaćena u oblasti medicinski pomognute oplodnje u europskim I vaneuropskim zemljama su međusobno različita.Najpoznatije tehnike medicinski pomognute oplodnje su:IN VITRO ZAČEĆE.ZAMRZAVANJE SJEMENIH ĆELIJA I EMBRIJADONACIJA SJEMENIH ĆELIJA.Ova zena se od rodjenja ne smarta njegovom majkom(sto vrijedi I za oca tj.jer pravosnazna odluka o osporavanju vanbracnog materinstva znaci istovremeno I da je njegovo vanbracno ocinstvo osporeno) *DEJSTVA USPJESNO OSPORENOG MATERINSTVA Ima za posljedicu prestanak roditeljskog odnosa izmedju djeteta I zene koja se smatra njegovom majkom.najkasnije do navrsene 10.SUROGAT MATERINSTVO.tako da surogat majka nema nikakve genetske veze s djetetom i predaje ga nakon rođenja ovom paru.U jednom slučaju se surogat majka oplodjuje sjemenim ćelijama bračnom ili vanbračnog partnera žene koja ne može ili ne želi nositi i roditi dijete. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ona osporava materinstvo zene koja ga je priznala.godine zivota djeteta.Tuzbu moze podici u subjektivnom roku od 6 mjeseci.JAJNE ĆELIJE I EMBRIJE.Oplodnja može biti homologna.u slučaju sterilnosti jednog ili oba bračna ili vanbračna partnera) *SUROGAT MATERINSTVO-kada žena nosi i rađja dijete da bi na nakon rođenja predala bračnom ili vanbračnom paru.te po rođjenju predaje dijete ovom paru. UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA ZACETO MEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM Ukoliko genetski material (jajna ili sjemena)ćelija ne potjece od zene ili muskarca iz para.U drugom slučaju riječ je o “iznajmljivanju materice”. *VJEŠTAČKA OPLODNJA-primjenjuje se kada do začeća djeteta nije moglo doći prirodnim putem zbog svoje spolne nemoći ili sterilnosti bračnog ili vanbračnog 12 .ali mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje svog materinstva.Tuzbu moze podici u roku od 6 mjeseci od saznanja za tu cinjenicu.a objektivnom oku od 10.ali je kasnije saznala za cinjenicu koja ga iskljucuje.muza majke koji je priznao dijete)Ne dolazi do smejen statusa djeteta-oni zadrzava vanbracni status koje je imalo prije toga. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE(kad tuzbu podnosi zena koja je priznala materinstvo ili ze na koja osporava priznato materinstvo I trazi utvrdjivanje njenog materinstva) *ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO(kada postupak pokrene dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom) *OTAC DJETETA(moze se pojaviti samo kao tuzeni.ovakvo začeće ima za posljedicu da dijete rođenjem zasnuje roditeljsko-pravni odnos sa osobama koje nisu njegovi pravi roditelji.*ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO-ona je priznala materinstvo.

Ako je dao ovu saglasnot.) h.u kraćim rokovima normiranih od onih u Zakonu o parnicnom postupku b.a najkasnije do navršene 10.) muzu majke priznaje se pravo na osporavanje očinstva djeteta rođenog u braku ili u periodu 300 dana od prestanka braka. SPECIFIČNOST OVOG POSTUPKA : a.U odredbi člana.godine života djeteta.pa je on genetski otac.) SPECIJALIZACIJA SUDIJE-u prvostepenom postupku zastupa sudija specijalizovan c.) g.vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka.OSIM AKO ŽALILAC DOKAŽE DA IH BEZ SVOJE KRIVICE NIJE MOGAO IZNIJETI ODLUČIVANJE O TROŠKOVIMA POSTUPKA-sud o njima odlučuje slobodno. POSTUPAK RADI UTVRĐIVANJA I OSPORAVANJA MATERINSTVA ILI OČINSTVA NADLEŽNOST.inače će sud vratiti tužbu tužiocu radi dopune.partnera.POKRETANJE. DOKAZNI POSTUPAK ( MEDICINSKO VJEŠTACENJE) 13 .) d.Ukoliko dijete nije tuženi.U prvom slučaju žena se oplođuje sjemenima ćelija svog partnera.Postupak se pokreče tužbom ovlaštenog lica.u ovom slučaju.a u slučaju njegove sterilnosti njena oplodnja se vrši sjemenim ćelijama drugog muškarca.Stvarno nadležan za ove sporove je općinski sud.) e.) za ove sporove.samo žena odnosno muškarac koji se po zakonu smatraju roditeljima djece.) f.) HITNOST-radnje se poduzimaju hitno.) pravo na osporavanje je priznato ženi koja je rodila dijete koje je bez njene pismene saglasnosti začeto iz jajne ćelije druge žene u postupku medicinski pomognute oplodnje.Ukoliko jke tužilac ne dopuni u roku od 8 dana.U tužbi kao tužilac i tuženi moraju biti obuhvaćene sve stranke u sporu.bez pismene saglasnosti muža.Što se tiče mjesne nadležnosti normirana je izaberiva nadležnost u slučaju kada dijete podnosi tužbu.ali postoje iznimci: a.ne može oporavati svoje očinstvo Tužbe ( za oba slučaja) mogu se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja da je dijete začeto na ovaj način.ZASTUPANJE I SPECIFIČNOSTI POSTUPKA Ovi sporovi se rješavaju u posebnom parnicnom postupku koji je normiran u 7 dijelu PZ (Postupak pred sudom) primjenjuju se odredbe zakona o parnicnom postupku ako PZ ne određuje drugačije.Znači samo gestaciona a be i genetska majka može osporiti materinstvo.29 zabranjuje se utvrđivanje ili osporavanje materinstva i očinstva djeteta začetog u postupku medicinski pomognute oplodnje. b.ali u drugostepenom sudi vijeće od trojice sudija od kjih je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporova MOGUĆNOST ODREĐIVANJA PRIVREMENE MJERE RADI DAVANJA IZDRŽAVANJA MALOLJETNOJ DJECI I RADI NJIHOVOG SMJEŠTAJA ISKLJUČENJE JAVNOSTI OGRANIČENJE NAČELA DISPOZITIVNOSTI SUD MOZE UTVRĐIVATI CINJENICE KOJE STRANKE NISU IZNIJELE I DOKAZIVATI ČINJENICE KOJE SU STRANKE PRIZNALE U SPORU U ŽALBI NE MOGU IZNOSITI NOVE ČINJENICE I DOKAZE.Za podizanje tužbe ovlašteni su.ukoliko je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete začeto sjemenom ćelije drugog muskarca.sud odbacuje tuzbu.tužba se podnosi sudu na čijem području tuženi ima prebivalište ili boravište.

Analiza nasljednih tkivnih gena sastava HLA (tipizacija tkiva) se koristi kod dokazivanja očinstva.Usvojiti ne može ni lice kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti.Prvo što u dokaznom postupku treba utvrditi je da li je majka u kritično vrijeme začeća imala odnose s mužem odnosno s muškarcem čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava.kojima se zasniva roditeljski odnosno srodnički odnosi.to je dovoljan osnov za donošenje odluke o osporavanju očinstva. PZ BIH normira obavezu stranaka da se odazovu na poziv i podvrgnu medicinskom vjestačenju.lice koje ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno da ostvari roditeljsko staranje.biologiji.težine i opće zrelosti djeteta u vrijeme rođenja.Zakonodavac pravi razliku između vjestačenja analizom DNK i vjestačenja drugim metodama.kose.Naše porodično zakonodavstvo.Dobijaju se i međusobno se porede genetski otisci.Analizom DNK ukoliko se pozvana osoba nije odazvala pozivu ili podvrgnula vjesačenju sudska policija će je privesti po nalogu. Analiza krvi-ispitivanje krvnih grupa.Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji.genetici.činjenica da je on otac djeteta utvrđjuje se metodama zasnovanim na medicini.tako da se sa sigurnošću može utvrditi biološki roditelj.Kod drugih metoda sud nije ovlašten primoranim putem obaviti ili izvesti vjestačenje.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJE ZAJEDNICKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA PZ normira ko ne može biti usvojilac: lice koje je oduzeto roditeljsko staranje.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA 3.Utvrđuje se da li su osobine krvi koje su utvrđene kod djeteta nasljeđjene od pretpostavljenih roditelja ili ne.Korištenje ovih metoda nije moguće neposrdno nakon rođjenja djeteta.ZAJEDNIČKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA 2.predlaže 2 oblika usvojenja-nepotpuno i potpuno.ni sestra.antroplogiji.Ono se utvrđuje uz pomoć vještaka na osnovu dužine.lice kome je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.podgrupa i faktora može se sprovesti nakon što dijete navrsi 6 mjeseci života.fotografisanju i poređenju osobina djeteta koje se nasljeđuju od roditelja sa osobinama njegovih pretpostavljenih roditelja.zuba)Uzorak se ne mora uzeti direktno od osobe.Sudsko medicinsko vjestačenje se može provesti tek kad dijete navrši 3 godine života.potreban je određen uzrast.Nakon toga sud ispituje da li je u to vrijeme muž majke ( ili muškarac čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava) održavao spolne odnose s majkom djeteta i da li je u to vrijeme bio sposoban za oplodnju.Ukoliko se dokaže da nije. Pretpostavke za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su : 1.može se uzeti i stavr koju je osoba koristila (četkica za zube). Antropoloski metod-sastoji se u mjerenju.kože.Otisak se sastoji od fragmenata.ni brat. Analiza DNK-metoda analize hromozoma.Dovoljna je sasvim mala kolicina materijala ( uzorak tjelesne tečnosti. 14 . USVOJENJE Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajučeg roditeljskog staranja.Ako se utvrdi da jest.koji kod djeteta moraju biti nasljeđeni od roditelja.

Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. ako usvojioci usvajaju više djece koja su međusobno braća i sestre.Ako postoje naročito opravdani razlozi. Zakonodavac normira jos dva odstupanja : 1.Zakon je predvidio protok vremena od rođenja djeteta do njegovog usvajanja : ne može se usvojiti dijete prije isteka roka od 3 mjeseca.( u PZ RS nema ovog vremenskog ograničenja.ako zakonom nije drugačije određeno.U našem pravu. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Usvojenje se može zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja. PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA Za usvojenje je potreban pristanak jednog ili oba roditelja.dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staratelja.mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvjete 2.usvojiti se može maloljetno djete ( bez ozira je li riječ o potpunom ili nepotpunom usvojenju).U RS-u se može usvojiti samo njen državljanin ( strain državljani ako postoje opravdani razlozi) PZ normira i razliku u godinama koja mora postojati između usvojioca i usvojenika.Zakon predviđa i slučajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja.usvojilac može biti i lice straije od 45 godina.a nije u stanju shvatiti značenje usvojenja *kome je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost *kome je boraviste nepoznato najmanje 6 mjeseci.Zasniva se neraskidiv odnos.ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja.a zakon predviđa da i strain državljanin može biti usvojilac ( ali samo ako je to u najboljem interesu djeteta i ako nije moguće usvojenje djeteta u BIH). ako usvojioci zajenodo usvajaju djete. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA 15 . Usvojilac može biti državljanin BIH.Nije potreban pristanak roditelja : *kome je oduzeto roditeljsko staranje *koji ne živi s djetetom.T o može biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.Ovo djete se moze usvojiti po proteku 1 godine od njegovog rođenja.Ovo dijete se ne može usvojiti prije isteka 3 mjeseca od njegovog napustanja.a 3 mjeseca je u večoj mjeri zapustio staranje o djeci *koji je maloljetan.Normirana je i privremena nemogućnost usvojenja djeteta čiji su roditelji nepoznati.usvojiti mogu i ako je samo jedan od njih u životnoj dobi izmedju 25-45 godina i samo ako je od jednog djeteta stariji 18 godina.dijete se može usvojiti odmah po rođenju).Staratelj ne može usvojiti svog stičenika.što utvrđuje organ starateljstva.a u tom periodu se ne brine za djete PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA Potpunim usvojenjem zasnivaju se odnosi kao i kada se radi o krvnom srodstvu.

Prema PZ stvarno je nadležan organ starateljstva( znači centra za socijalni rad) a u općinama i kantonima gdje on ne postoji.ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.kao i od porodicnog savjetovališta i drugih odgovarajućih organizacija iI stručnjaka ( socijalni radnik.odnosno boravišta djeteta.pedagog.karakter.koji u vanbračnoj zajednici žive najmanje 5 godina. Osoba koja ga želi usojiti daje vlastito mišljenje bez pristanka. ZASNIVANJE USVOJENJA U PZ je predviđen poseban postupak za zasnivanje potpunog i nepotpunog usvojenja.) Pripremne radnje-zakon navodi koje radnje organ starateljstva obavlja po službenoj dužnosti.ljekar).Narav.Ako je dijete navršilo 10 godina života i ako je sposobno da shvati značenje usvojenja. b. 16 .mačeha i očuh.Lice koje nije u braku i vanbračni partneri takođe mogu nepotpuno usvojiti.) pokretanje postupka – pokreće se na zahtjev osobe koja želi usvojiti.opčinska služba kojoj je povjereno vršenje tih poslova.ali zakon za njih predviđa dodatne uslove (ako postoje naročito opravdani razlozi ili da je vanbračna zajednica trajala najmanje 5 godina) PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Nepotpuno se može usvojiti samo maloljetno djete. POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Kada je riječ o postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza: a.Dijete straije od 10 godina sposobno da shvati značenje usvojenja daje svoj pristanak bez prisustva roditelja.Samo tako je moguće doći do stvarnog saznanja o usvojiocu i njegovoh podobnosti za usvojenje. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Po novom PZ potpuno se može usvojiti dijete do 10 godine života (u PZ RS do 5 godine života) PZ predviđa mogućnost usvojenja djeteta koje ima žive roditelje ( ukoliko su oni nesavjensi i nesposobni niti se žele brinuti o djetetu) PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA PRETPOSTAVKE NA STANI USVOJIOCA Nepotpuno mogu usvojiti samo bračni partner zajednički.potreban je njegov pristanak.odnosi u braku.Mjesno nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta.Potpunim usvojenjem dijete mogu bračni partneri zajednički.ali i vanbračni partneri.njenog prebivališta.pribavlja stručna misljenja o podobnosti osobe koja želi usvojiti dijete od organa starateljstva.motive za usvojenje i druge relevantne činjenice koje se odnose na dijete organ starateljstva mora utvrditi.te mačeha ili očuh djeteta koje se usvaja.jedan bračni partner uz pristanak drugog.U postupku zasnivanja usvojenja isključenja je javnost.psiholog.Bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete.dijete i roditelji djeteta daju svoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva. NADLEŽNOST Europska konvencija o usvojenju-sudska ili upravna vlast može biti jedino tijelo u cijoj se nadležnosti nalazi zansivanje usvojenja.

Potpuno usvojenje je neraskidivo.U izreci rješenja o zasnivanju usvojenja.dok dobiva zajedničko prezime usvojioca.Dijete daje svoj pristanak na usvojenje bez prisustva roditelja i lica koja ga žele usvojiti.donijet ce rješenje kojim se usvojenje zasniva.organ starateljstva navodi : ime i prezime.Roditelj može svoj pristanak dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja .To su dužni učiniti najkasnije do 7 godine života odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno dijete starije dobi.usvajanje se neće raskinuti već će se na roditeljsko staranje primjeniti mjere ograničenja.U matičnu knjigu rođenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika.Biološki roditelji u tajnosti usvojenja nalaze zaštitu svojih interesa ( oni uglavnom ne žele da se sazna njihov identitet niti njihovi motive za davanje djeteta na usvajanje).a ovjeren prepis zapisnika uručuje se roditeljima.odnosno boravišta.matični broj i državljanstvo usvojioca.te oduzimanje staranja.Organ starateljstva dužan je pravomočno rješenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticnu knjigu rođenih.bez mogućnosti da se roditeljsko staranje bioloških roditelja aktivira u bilo kom segmentu.usvojenik prekida sve veze sa prirodnom porodicom.U slučaju da odnos između usvojioca i usvojenika ne bude uspješan.Prije davanja pristanka organ starateljstva će ga upoznati s pravnim posljedicama njegovog pristanka.dijete je zaštićeno od saznanja da su ga biološki roditelji ostavili. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.datum i mjesto rodjenja i državljanstvo usvojenika. Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja stranka može podnijeti žalbe u roku od 8 dana od prijema rješenja. DONOSENJE RJEŠENJA O ZASNIVANJU USVOJENJA-kada organ starateljstva utvrdi da su ispunjeni uvjeti predviđeni zakonom i da će usvojenje biti korisno za usvojenika.Protivnici ove solucije tvrde da je neprihvatljivo građenje ovako dubokog humanog odnosa na zabludi o vlasti tom porijeklu.Pitanje upoznavanja djeteta sa činjenicom usvojenja je pitanje o kojem postoje različita shvatanja.Usvojioci sporazumno određuju ime usvojenika.Zakon predviđa mogućnost uvida u spise maloljetnom usvojeniku ( ali samo ako je to u njegovom interesu) TAJNOST USVOJENJA PZ obavezuje organ starateljstva da upozori i usvojioce da dijete upoznaju sa činjenicom usvajanja.Za vrijeme njegovog trajanja dijete se nalazi pod nadzorom organa starateljsta.ali tek kad dijete navrši 3 mjeseca života.usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak na usvojenje.ime i prezime jednog roditelja.Pristanak se daje na zapisnik.RADNJE U POSTUPKU USVOJENJA-roditelji djeteta.Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit će se punoljetnom usvojeniku. PROBNI SMJEŠTAJ-institut probnog smještaja je prema PZ obligatoran (raniji PZ ga uopće nije predvidio).roditeljsko staranje potpuno prelazi na usvojioce. POSLJEDICE USVOJENJA POSLJEDICA POTPUNOG USVOJENJA U ovom slučaju.odnos usvojenika sa njegovim krvnim srodnicima ne prestaje 17 .Podaci o usvojenju su službena tajna.Trajanje probnog smještaja je ograničeno na 6 mjeseci.bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje preko organa starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta .Jedni smatraju da je tajnost usvojenja garant njegovog uspjeha.

) Ako usvojilac nije sposovan za rad i nema dovoljno sredstava za život. PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA Uglavnom prestaju međusona prava i obaveze.potreban je njegov pristanak(ukoliko je usvojenik stariji od 10 godina) RASKID USVOJENJA Usvojenje se može raskinuti: 1.nedolično ponašanje usvojenika što dovodi u pitanje kvalitet ovog odnosa.zasnivanjem usvojenja.PZ normira 2 posljedice raskida usvojenja : prezime usvojenika i izdržavanje usvojioca i usvojenika.ako utvrdi da to zahtjevaju opravdni interesi maloljetnog usvojenika ( kod nepotpunog usvojenja).Kada usvojenje prestaje raskidom. : 1. U navedenim slučajevima može se odrediti samo privremeno izdržavanje ( najduže na period od 1 godine) 18 . 2.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdržavaju usvojenika.U SLUČAJU RASKIDA USVOJENJA regulisana je clanom 122.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdrzava usvojioca.zakonodavan ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa.na prijedlog usvojioca.) odlukom organa starateljstva na pojedinačni ili zajednički prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI-normirano u PZ.Opravdanost ovih razloga mora utvrditi organ starateljstva.s mogučnošću da se ponovo aktivira.moguće je ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika( ukoliko je usvojenje nepotpuno) ali u pitanju može biti i čitav niz situacija u kojima se usvojilac prema usvojeniku skrivljeno ponasa.Pošto usvojenik nije maloljetan.) ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu dužni izdržavati ili oni nisu u stanju ga izdržavati. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA NA POJEDINAČNI ILI ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG PUNOLJETOG USVOJENIKA-zahtjev za raskid usvojenja organu starateljstva mogu podnijeti ili zajedno usvojilac i punoljeni usvojenik.U slučaju promjene imena i prezimena usvojenika.Vršenje roditeljskog prava prirodnih roditelja de facto umiruje.usvojenik može zadrzati prezime svog oca.Usvojenik dobiva prezime usvojioca osim ako usvojilac odluči drugačije.Usvojenje prestaje kada odluka o raskidu postane pravomoćna. OBAVEZA MEĐUSOBNOG IZDRŽAVANJA.) odlukom organa starateljstva po službenoj dužnosti 2. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO PRIJEDLOGU USVOJIOCA-ako organ starateljstva.) odlukom organa starateljstva na prijedlog usvojioca 3.To će biti različiti razlozi : stalni sukobi.

pravo na obrazovanje.na saznjanje vlastitog porujekla i brigu roditelja. na privatnost.'' U grupi ličnih prava su: prava na život.socijalno osiguranje.lično ime i stjecanje državljanstva.osim ako se po pravu koje se primjenjuje na dijete . i pravo na udruživanje i mirno okupljanje. na prijavu rođenja. pravo na slobodno izražavanje mišljenja u stvarima koje ga se tiču.ispovjedati vlastitu religiju i upotrebljavati vlastiti jezik) Pravosudna zaštita prava: su ona koja se tiču pravnog položaja djeteta kako onda kada je učesnik u krivičnom postupku . Socijalna prava: tiču se povlastica socijalne sigurnosti . Obrazovna prava: pravo na pristup informacijama i materijalima sredstava javnog informisanja.kada je pogođeno ratnim događajem i žrtva rata ..prodaju ili trgovinu djecom. na život s roditeljima . Prava djeteta u porodičnom zakonu FBIH 19 .ali i u općim dokumentima o ljudskim pravima.srednjeg i višeg) Zdravstvena prava: djece sa duševnim ili tjelesnim nedostatcima su priznata zajedno sa njihovim pravom na posebno staranje i osiguranjem dostojanstva. na prijavu rođenja. Za svrhe konvencije dijete se u njoj određuje kao ''svako ljudsko biće mlađe od 18 godina.Pored ove konvencije prava djeteta su normirana i u Konvenciji o ostvarivanju dječijih prava i Konvenciji o kontaktima u vezi sa djecom.obaveze države da zaštite odvođenje. Ekonomska prava: pravo djeteta na standard primjenjen njegovom fizičkom . U grupi prava djeteta kao člana društvene zajednice su: pravo na slobodno izražavanje djetetovog mišljenja. pravo na obrazovanje (psmpvmpg. Kulturna prava: prava djeteta kao pripadnika etničke.punoljetsvo ne stiče ranije. te obaveze države radi osiguranja ovih prava. Odvojeno od ovih normirana su zdravstvena prava zdrave djece. na slobodu izražavanja. Ova prava mogu se ograničiti ali samo iz razloga koji su izričito normirani..zaštita od ekonomskog iskorištavanja i obavljanje posla koji bi bio opasan ili ometao djetetovo obrazovanje.duševnom i društvenom razvoju .Drugi kolkvij: (Završni ispit) Prava i dužnosti djeteta Prava djeteta u konvenciji o pravima djeteta Za dijete je posebno važno to što ga Konvencija tretira kao posebnog subjekta.primanje i davanje informacija i ideja svih vrsta u raznim oblicima. koja uključuje traženje. vjerske ili jezičke manjine (ima pravo njegovati vlastitu kulturu .zdravlje ili razvoj.

posebno je važno za dijete da s roditeljem s kojim ne živi održava redovne kontakte.Pored ovog uvažavanje mišljenja djeteta zavisi i od ocjene njegovog interesa: ukoliko nadležni organ ocijeni da je izraženi stav djeteta u suprotnosti s njegovim interesom.kojim je zamjenjen dosadašnji stav o djetetu kao objektu prava na zaštitu.Naš je zakonodavac normira mogućnost odvajanja djeteta od roditelja samo u zakonom predviđenim slučajevima.odnosno roditelja. Onda kada dijete ne živi s oba roditelja. Ovo posebno normira i naš PZ. upoznati ga s 20 . (i sve ostale kao u Konvenciji o pravima djeteta) Pz RS je preuzeo rješenje ranijeg Porodičnog zakona u ovoj oblasti tako da ne normira prava koja su djetetu priznata u Konvenciji o pravima djeteta. PZ RS takođe normira pravo djece da žive zajedno sa svojim roditeljima.omogućit će se uključivanje u staranje o djetetu i ovog roditelja. Pravo na staranje o životu.zdravlju i razvoju ličnosti Ovo pravo dijete ne može ostvarivati bez pomoći odraslih. Nadležnom organu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju cijeni je li on dovoljan. Ovo pravo djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje određenih mjera.D.na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja u skladu sa uzrastom i zrelošću..Upravo zbog toga je ovo pravo djeteta prema roditeljima normirano kao jedno od njegovih osnovnih prava .Ova prava djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje mjera radi zaštite ličnih prava i interesa djeteta.O. Pravo djeteta da živi s roditeljima Živeći s oba roditelja dijete ima velike šanse da sve njegove potrebe budu zadovoljenje da se roditelji uspješno staraju o njegovom životu i zdravlju da omoguće zdrav i stabilan psihosocijalni azvoj odnosno potpun i skladan razvoj njegove ličnosti.zdravlju i razvoju ličnosti .kao što cijeni i stepen zrelosti djeteta.Naš zakonodavac je pri regulisanju položaja djeteta ispoštovao obavezu postavljenu u Konvenciji : ovo je uređenje zasnovano na načelu ''najboljeg interesa djeteta'' i ''dobrobiti djeteta''. Pravo djeteta na zaštitu privatnog i porodičnog život je priznato i u Konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Priznanjem prava na zaštitu privatnosti najbolje se izražava novi stav prema djetetu kao aktivnom subjektu . Tako je djetetu priznao pravo na staranje o životu . Dijete je subjekt koji isto kao i odrasle osobe imaju pravo na privatnost.pravo od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu .Roditelji će bolje i potpunije izvršavati svoje dužnosti ako dijete živi zajedno s njima.P.uz obavezno određivanje odnosa i kontakta djeteta s roditeljem s kojim ne živi. Mogućnost odvojenog života od roditelja je normirana samo za slučaj da to zahtjevaju opravdani interesi djece. Pravo djeteta na zaštitu od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu U ovom pogledu štiti ga Konvencija o pravima djeteta. Pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja U našem pravu nije priznato ka apsolutno (bezuslovno) već u skladu s njegovim uzrastom i zrelošću.odnosno s njegovom dobrobiti.kao i od nezakonitog napada na njegovu čast i ugled.. kao i u K.on može odlučiti drugačije od izraženog mišljenja.jer će tako održati kontinuitet u njihovom odnosu.Formiranju i izražavanju mišljenja djeteta te njegovom uvažavanju doprinijet će i izvršavanje obaveza propisanih zakonom za nadležne organe : oni su obavezni djetetu dati potreban savjet i informacije koje će mu omogućiti da shvati predmete povodom kojih se vodi postupak.

Moguca je i mjera oduzimanja roditeljskog staranja ako je neophodno. Pravo na zaposlenje je normirano propisima radnog pravakoji normiraju uslove pod kojima se maloljetnici mogu zaposliti i raditi. zlostavljanja i zanemarivanja PZ zabranjuje u porodici nasilnicko ponasanje clanova porodice. U ovom slucaju dozvoljena je intervencija drzave u porodicu (tj. Nadležni organ treba naročito da vodi računa o tome da se stvore uslovi da s ovo mišljenje formira slobodno bez pritiska i utjecaja drugih osoba najčešće jednog od roditelja.na izbor skole i zanimanja u skladu sa njegovim sposobnostima i sklonostima kao i pravo na zaposlenje koje nije stetno za njegov razvoj i zdravlje.da je u stanju shvatiti situaciju u kojoj se nalazi. Duznosti djeteta Staranje. Unutar porodice prema djetetu se nasilnicki najcesce ponasaju roditelji. Ova prava čine grupu procesnih prava djeteta. Evropske konvencije o ljudskim pravima jer se mjesanje preduzima radi zastite interesa djeteta.sve aspekte problema s kojima se susreće. u praksi pod njom ne treba da se podrazumijeva postizanje potpunog razvoja djeteta i njegova sposobnost da u cjelosti shvati pitanja o kojima se radi. Tako se saglasnost djeteta zahtjava u 2 slučaja: za priznanje vanbračnog očinstva (ako je dijete starije od 16 godina) i za usvojenje (ako je dijete starije od 10 godina).te kako ce se njeno rjesenje odraziti na njegovu budućnost. Pravo na izbor skole pripada djetetu a roditelji mogu samo davanjem savjeta utjecati na ovaj izbor. PZ je djetetu priznao i pravo da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim organom i pravo na posebnog staraoca.zloupotrebe. Sloboda izbora je veca dok je dijete maloljetno jer ga je roditelj duzan izdrzavati odnosno podmirivati i njegove potrebe vezane za skolovanje koristeci sve mogucnosti i sposobnosti.činjenicama važnim za donošenje odluke i sa posljedicama odluke.kao stranka ili učesnik u postupku samostalno preduzima parnične radnje čime mu je priznata parnična sposobnost.ogranicavanje autonomije koju roditelji inace uzivaju u vrsenju roditeljskog staranja). Obrazovanje mora biti usmjereno na razvoj licnosti djeteta i njegovih psihofizickih sposobnosti na postovanje prava i osnovnih sloboda covjeka na pripremanje djeteta za odgovoran zivot u drustvu tte na postovanje prirodne okoline. Što se tiče djetetovog prava i sposobnosti formiranja vlastitog mišljenja odnosno njegove sposobnosti za zauzimanje stavova o relevantnim pitanjima. Zakon je priznao pravo djetetu da učestvuje u postupku u kojem se raspravlja o pitanjima koja ga se tiču. Pravo djeteta na zastitu od svih oblika nasilja .već i pravo da pokrene takav postupak i da ako je navršilo 14 godina i ako je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji. Dijete izvrsava i obavezu pomaganja roditelja.pomaganje i postovanje roditelja Dijete je duzno starati se o roditeljima kojima je otezano zbbog zdravstvenog stanja ili starosti.te mu omogućiti da izrazi svoje mišljenje. Pravo djeteta na obrazovanje PZ je djetetu priznao pravona obrazovanje. Pz RS nije normirao pravo djeteta na obrazovanje vec se ono izvodi iz duznosti i prava roditelja da se staraju o obraz. Pravo na izbor skole najcesce podrazumijeva i pravo na izbor zanimanja tako da se ova dva prava ostvaruju na isti nacin i sa istim ogranicenjima. Ali i okolnosti na sttrani roditelja se mogu odraziti na ostvarenje ovog prava jer dijete ne može izabrati i pohadjati skolu cije troskove roditelji ne mogu finansirati.Ovakvo mjesanje nije u suprotnosti sa odredbnom clana 8.Dovoljno je utvrditi da je svjesno prirode i težiine problema.djece.malo. PZ RS nije djetetu priznao izričito ovo pravo ali je u posebnim odredbama normirao uvažavanje i izražavanje djetetovog mišljenja. Pod ovim se podrazumijeva 21 .

S obzirom na ovakvu sadržinu i cilj ove ustanove u PZ je za nju uveden novi termin. Izdrzavanje roditelja Ukoliko dijete obavezu izdrzavanja ne izvrsava dobrovljno sud ga moze obavezati na to. Izvrsavanjem ovih poslova dijete se postepeno priprema i osposobljava za vodjenje vlastitog buduceg domacinstva i za brigu o sebi. U članu 18. dužnosti i prava roditelja koja imaju za cilj zaštitu ličnih i imovinskih prava i interesa djeteta. Roditeljsko staranje prestaje punoljetstvom kada dijete navrši 18 godina.Vazeci PZ normira mogucnost oslobodjenja djeteta duznosti izdrzavanja roditelja (za slucaj da roditelj iz neopravdanih razloga nije izdrzavao dijete u vrijeme kada je na to bio obavezan). Od ovog perioda postoji odstupanje u zakonom normiranim slučajevima : može prestati prije 18.''roditeljsko staranje''. I ova mogucnost je izraz porodicne solidarnosti.jer ne postoji mogucnost da se dijete prinudnim putem obaveze na ovakvo ponasanje.219 st. Roditeljsko staranje se ne može prenijeti na druga lica.stvaraju se radne navike kod djeteta i pravilan odnos prema radu.roditeljska vlast. U postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskom staranju normirano je da postupa sudija specijalizovan za ovu vrstu sporova. Ova obaveza postoji i za punoljetno i maloljetno dijete.roditeljska briga.Roditeljsko staranje otac i majka ostvaruju zajednički. Za maloljetno dijete pod istim uslovima na starni roditelja ova duznost postoji u 2 slucaja: 1) Kad maloljetnik ostvaruje prihode radom i od imovine 2)Ukoliko dijete ima imovinu koja daje prihode roditelji ove prihode mogu koristiti i za izdrzavanje clanova porodice u kojoj dijete zivi (ukoliko ispunjavanju uvjete iz cl. Kroz historiju su se koristili različiti termini za ovu ustanovu kao očinska vlast.odnosno roditeljska odgovornost. Pored obaveze idrzavanja izmedju djeteta i roditelja ova obaveza postoji i izmedju jos nekih srodnika : izmedju pastorka i macehe (uz dodatni uslov pastorak je duzan izdrzavati macehu i ocuha samo ako su oni njega duze vrijeme izdrzavali i brinuli se o njemu ) . Punoljetno dijete je duzno izdrzavati roditelja koji je nesposoban za rad i ne moze se zaposliti a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine.sporazumno i ravnopravno (osim ako je zakonom drugačije uređeno). RODITELJSKO STARANJE POJAM -Skup odgovornosti . Majka i otac su ravnopravni kao roditelji i oni su samostalni ( u odnose roditelja i djece niko nema pravo se mješati osim države kada oni povrijede ili ugoroze interes djeteta).godine života djeteta odnosno može se ostvarivati i nakon punoljetsva djeteta. ne može se naslijediti niti otuđiti niti ga se roditelji mogu odreći.sto je znacajno za formiranje licnosti djeteta.samo što je tu normiran donji uzrast od 15 godina.odnosno dobrobiti djeteta u PZ je uneseno novo rješenje koje se odnosi na specijalizaciju sudija koji rade u predmetima koji se tiču roditeljskog staranja.1).prema babi i djedu (zakon normira da je unuk duzan izdrzavati babu i djeda pod istim uslovima kojim izdrzava roditelje) Na isti nacin je obaveza djeteta da izdrzava roditelje normirana u PZ RS. Radi zaštite interesa. Konvencije je sadržano načelo ''da oba roditelja imaju zajedničku odgovornost u podizanju i razvoju djeteta.Nosioci roditeljskog staranja su roditelji. Duznost postovanja je prije preporuka nego pravna obaveza.nematerijalna pomoc (poslovi u domacinstvu koji odgovaraju fizickim sposobnostima i uzrastu djeteta).sa kojim nastaje ova obaveza djeteta. Konvencija o pravima djeteta ima i novi pristup u regulisanju odnosa roditelja i djece.Težište se stavlja na odgovornost roditelja i interes djeteta. 22 . Ako su ovi uslovi ispunjeni sud moze maloljetno dijete obavezat da izdrzava roditelje.

Odgovornosti duznosti i prava roditelja prema licnosti djeteta Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima i omogucavanje njihovog ostvarenja : Ovo je od posebnog znacaja za dijete .kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot i rad i ukljucivanje u drustvo. ZASTUPANJE DJETETA Dijete ima pravnu ali nema poslovnu sposobnost.Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje pravo djeteta na obrazovanje i da radi potpunog ostvarenja ovog prava na osnovu jednakih mogucnosti preduzima odgovarajuce aktivnosti te odredjuje pravce obrazovanja djeteta.ž djeteta roditelji odgovaraju bez obzira na svoju krivicu.lijecenju. Radi uspjesnog izvrsavanja obaveze staranja o zdravlju djeteta roditelji su obavezni kada to zahtjeva interes djeteta saradjivati s odgovarajucim medicinskim ustanovama. Onda kada roditelji ne zive zajedno duznost odgoja djeteta vrsi roditelj s kojim dijete zivi ukoliko sud nije odlucio o zajednickom staranju oba roditelja. Neizvrsavanje duznosti staranja o zivotu i zdravlju djeteta ugrozilo bi opstanak djeteta. Odgoj djeteta . Obavezu zastupanja roditelji vrse zajedno sporazumno i 23 .alkohol. Zakonodavac normira duznost roditelja da se brinu o redovnom osnovnom i srednjem skolovanju djeteta. Iz obaveze odgoja djeteta proizlazi i odgovornost roditelja za stetu koju dijete prouzrokuje trecem licu (do navrsene 7. Ustav BiH u katalogu prava navodi pravo na obrazovanje dok Ustav FbiH ovo pravo navodi medju pravima i slobodama ciju primjenu je obavezna osigurati Federacija.odjeci .SADRZAJ Sadrzaj roditeljskog staranja sastoji se od odgovornosti. Visoko obrazovanje zavisi od mogucnosti roditelja i sposobnosti djeteta.g.razbojnistvo.duznosti i prava roditelja prema djeci.Kao duznost i pravo roditelja obrazovanje se sastoji u opcem i strucnom obrazovanju djeteta. vec se produzava i nakon toga ako je u skladu s mogucnostima roditelja i sposobnostima djeteta.Podrazumijeva se staranje o djetetovom fizickom. Dijele se na: ona koja se odnose na licnost i ona koja se ticu imovine djeteta.obuci. Staranje o zivotu i zdravlju djeteta . Roditelji su obavezni da stite dijeteod svih oblika poroka (droga. Ovo je staranje posebno vazno dok je dijete malo.Ovo je najznacajnija duznost roditelja.i svemu ostalom sto osigurava pravilan fizicki i psihicki razvoj djeteta.kradja).u kojem slucaju u donosenju svih vaznijih odluka o podizanje djeteta ucestvuje i roditelj s kojim dijete ne zivi.kada je neophodna svakodnevna briga o ishrani. Moguce je samo ako dijete zivi s roditeljima.smjestaju.Medjutim i onda kada je odluceno pojedinacno staranje utjecaj drugog roditelja nije sasvim iskljucen – odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom.moralnom i intelektualnom razvoju. te moze traziti ostvarenje i zastitu svojih prava kako od roditelja tako i od subjekata izvan porodice.a za dijete starije od 7 godina odgovaraju za stetu osim ako dokazu da je steta nastala bez njihove krivice) Staranje o obrazovanju . Pri tome se radi o zastupanju djeteta po sili zakona.pa zbog toga zakonodavac normira i pravo roditelja da zive s djetetom osim ako to nije u interesu djeteta.Osnovno obrazovanje je proglaseno besplatnim i obaveznim za sva lica .U njegovo ime pravne poslove zakljucuju njegovi roditelji i ucestvuju u postupku pred drzavnim organom.jer ce dijete postati svjesno da je poseban subjekt i titular prava. Znaci obaveza obrazovanja ne prestaje punoljetstvom .

Ovome mora prethoditi oduzimanje ili ogranicavanje djetetove poslovne sposobnosti.duhovnom .ravnopravno.godina je prosirena on moze sam sklapati pravne poslove kojima stice prava . Onda kada imaju obavezu i pravo da zastupaju dijete roditelji su u pravilu samostalni : ostavlja im se da sami cijene interes djeteta i da odluce o (ne)zakljucivanju pravnog posla i (ne)preduzimanju pojedinih parnicnih radnji.godine zivota.ako zakon ne odredi drugacije. Dodatne okolnosti koje sud uzima u obzir su uzrast djeteta i potrebe za njegovo skolovanje. Za utvrdjivanje potreba djeteta sud uzima u obzir njegovo imovinsko stanje.U svim postupcima u kojima roditelji zastupaju dijete nadlezan organ mora osigurati realizaciju prava na izrazavanje i uvazavanje vlastitog misljenja djetetu ( u skladu sa njegovim uzrastom i zreloscu) PZ RS je preuzeo odredbe ranijeg zakona normiraju da roditelji imaju duznost i pravo da zastupaju svoju maloljetnu djecu.. Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu pravo na zivotni standard primjenjen fizickom .. Obaveza izdrzavanja djeteta ostaje i nakon punoljetstva ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju . U dijelu zakona u kojem je normirano izdrzavanje na obavezu izdrzavanja maloljetnog djeteta se odnosi posebna odredba clana 215 u kojoj se normira da roditelji u izvrsavanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti.Interes djeteta je dodatno zasticen time sto je normirana intervencija suda i organa starateljstva u slucaju kada roditelji ili durge po zakonu obavezne osobe nisu u mogucnosti podmirivati obavezu izdrzavanja .Roditelj se ne moze osloboditi obaveze izdrzavanja maloljetnog djeteta u situaciji kada bi neko drugi bio oslobodjen ove obaveze. zakljucenje braka . Kada dijete zastupa samo jedan roditelj postoji presutna saglasnost drugog roditelja.mogucnost zaposlenja (tj..Roditelji ne zastupaju svu maloljetnu djecu niti ih zastupaju pri sklapanju svih pravnih poslova (prva razlika se veze za uzrast djeteta a druga za vrstu pravnih poslova koje dijete sklapa).Organ starateljstva ima jos neke obaveze . a pravne poslove kojima raspolaze imovinom ili preuzima obaveze moze sklapati samo uz saglasnost roditelja.Prilikom utvrdjivanja mogucnosti roditelja sud takodje primjenjuje opcu odredbu ali i posebne (primanja roditelja.davanje pristanka na ocinstvo i materinstvo .Za odredjivanje visine izdrzavanja relevantne su potrebe djeteta i mogucnosti roditelja.vazi opca odredba koja normira potrebe osobe koja zahtjeva izdrzavanje).moze samostalno preduzimati parnicne radnje.zdravstveno stanje. U tim slucajevima organ starateljstva imenuje posebnog staraoca. Maloljetno dijete koje prihode ostvaruje radom ili od svoje imovine duzno je doprinositi za svoje izdrzavanje.mentalnom. Roditelji ne mogu zastupat dijete pri zakljucenju pravnih poslova izmedju roditelja i djeteta u sporu koji se vodi izmedju djeteta i roditelja. Nemogucnost zastupanja djeteta od roditelja postoji kod pravnih poslova koji se ticu same licnosti maloljetnika npr.moralnom i drustvenom razvoju djeteta.Produzava se i nakon punoljetstva ako je dijete zbog bolesti . Poslovna sposobnost maloljetnika starijeg od 14. Medjutim njihova samostalnost je ogranicena pri zakljucivanju poslova koji se ticu otuudjenja i opterecenja vrednijih stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi zadovoljenja djetetovih potreba : ove poslove roditelji mogu zakljuciti samo s odobrenjem nadleznog organa starateljstva.vlastite potrebe). Zakonodavac je obavezao organa starateljstva da nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdrzavanja.. Dijete starije od 14 godina za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji. IZDRZAVANJE DJETETA Izvrsavanje duznosti i prava roditelja na izdrzavanje djeteta je pretpostavka za vrsenje svih ostalih duznosti i prava prema djetetu pa zbog toga ono za dijete ima veliki znacaj.a najduze do navrsene 26. promjena prezimenausvojenika. Ovaj sporazum 24 .sposobnost za rad.a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz sovje imovine.fizickih ili psihickih nedostataka nesposobno za rad .

Osoba koja je izdrzavala dijete u vrijeme kada je roditelj trebalo da ga izdrzava moze tuzbom traziti naknadu troskova izdrzavanja odroditelja ukoliko su ti troskovi opravdani.a za to nema opravdane razloge. braca i sestre (bez razlike da li imaju ista oba roditelja ili zajednickog oca ili majku.organ starateljstva je obavezan u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak.Dok traje postupak za izdrzavanje maloljetnog ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje sud moze odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja. U zakonu se u dijelu koji normira imovinske odnose roditelja i djece naglasava da roditelji upravljaju imovinom u interesu djeteta. Obaveza samo prema maloljetnoj djeci).Razlika se tice obaveze macehe i ocuha na izdrzavanje pastoraka. Obaveza drugih djetetovih srodnika da izdrzavaju dijete nastaje tek onda kada roditelji nisu u mogucnosti podmirivati potrebe izdrzavnja djeteta. Koristenje prihoda Roditelji imaju duznost i pravo koristiti ih do punoljetstva djeteta. Ova samo izuzetna 25 .vec iza svih drugih srodnika koji su ih po zakonu duzni izdrzavati. Onda kada roditelj s kojim dijete zivi ne pokrene postupak za dosudjenje ili povisenje idrzavanja protiv drugog roditelja.koristenje prihoda i raspolaganje.a ne i radom (njome dijete samostalno raspolaze).poklonom ili po drugom zakonskom osnovu. PZ RS na isti nacin uredjuje ove duznosti.srazmjerno njihovim mogucnostima.Prema imovini maloljetnog djeteta roditelji imaju sljedece duznosti i prava: upravljanja. U tom koristenju nisu samostalni vec ograniceni.mogu zakljuciti pred notarom. Prvenstveno ih mogu koristiti za izdrzavanje.lijecenje. Nacin i oblik upravljanja se odredjuje prema sastavu imovine.sto znaci da sve radnje koje budu preduzimali moraju biti usmjerene na zastitu i osiguranje imovine. PZ RS isto kao i PZ FBIH normira da roditelji imovinom djeteta upravljaju u interesu djeteta. Ova duznost sud mozedodjeliti i roditelju s kojim dijete ne zivi a inace roditelji zajednicki upravljaju i sporazumno. To su: maceha odnosno ocuh (duzni su izdrzavati maloljetne ali ne i punoljetne pastorke). Upravljanje djecijom imovinom se sastoji u aktima koje roditelji zajedno i sporazumno preduzimaju radi ocuvanja unapredjenja i uvecanja imovine djeteta. Sud roditelja obavezuje na placanje buducih mjesecnih iznosa izdrzavanja u odredjenom novcanom iznosu.a u suprotnom organu starateljstva moze u svako doba zahtjevati od oba roditelja polaganje racuna o upravljanju i prihodima.u formi notarski obradjene isprave. Upravljanje imovinom djeteta Moguce je do punoljetstva djeteta. Pz RS na slican nacin uredjuje obavezu izdrzavanja drugih srodnika prema djetetu kojeg ne izdrzavaju roditelji. DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA Odnose se samo na onu imovinu koju je dijete dobilo nasljedstvom . Organ starateljstva koji stiti prava i interese djeteta uvijek ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje o izdrzavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje su roditelji obavezni izdrzavati.Obaveza organa starateljstva je i pracenje ispunjavanja obaveze izdrzavanja djeteta pa ako se ne ispunjava organ starateljstva je duzan pokrenuti sudski postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja.Ova obaveza ne dolazi odmah iza obaveze roditelja.odgoj i obrazovanje djeteta. Roditelj imovinom djeteta mora upravljati kao dobar domacin.koju je notar duzan dostaviti organu starateljstva. Za izdrzavanje clanova porodice roditelji mogu koristiti ove prihode samo ako oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja .Isto tako je obavezan pokrenuti izvrsni postupak. baba i djed (maloljetnu i punoljetnu djecu). Ukoliko obaveza izdrzavanja pada na vise osoba zajedno ona se dijeli izmedju njih.

Odredjivanje prebivalista djeteta Prebivaliste je mjesto gdje se lice nastani s namjerom da u njemu stalno zivi. Kako dijete ne moze imati ni izraziti ovu namjeru ono ne moze ni imati samostalno prebivaliste. Raspolaganje U raspolaganju su jos vise ograniceni nego u koristenju prihoda.Znaci roditelji su dvostruko ograniceni: 1.Znaci dijete ne mora nositi prezime roditelja. Roditelj je s ovakvim ogranicenjem u raspolaganju imovinom djeteta izjednacen sa staraocem.kao licno pravo gradjana sastoji se od imena i prezimena.vec moze imati i neko drugo prezime koje odrede roditelji. Ovakvo odredjivanje djetetovog prebivalista proizlazi iz prava djeteta da zivi zajedno sa svojim roditeljima.a ako jedan roditelj nije u zivotu ili je u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo ili j enepoznat.odnosno iz njegove vezanosti za roditelje. Samo s odobrenjem organa starateljstva roditelji mogu preduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta. Licno ime s emora prijaviti nadleznom maticaru u roku od 2 mjeseca od rodjenja djeteta.iako nije propisano ne mogu odrediti ime kojim se vrijedja moral ili koje je u suprotnosti sa shvatanjima sredine i obicaja. Za njegovo odredjivanje su vazna 2 elementa: nastanjenje u 1 mjestu i namjera stalnog zadrzavanja u njemu.koje ostvaruje prihode od svoje imovine da doprinosi za izdrzavanje clanova porodice u kojoj zivi. 2.Zakon ne normira odredjivanje imena djettetu tako da su roditelji slobodni pri njegovom izboru . OSTALE DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA Odredjivanje licnog imena Licno ime. namjenom u koju se mogu iskoristiti sredstva dobijena raspolaganjem imovinom. Dijete dobija prezima prema prezimenu jednog ili oba roditelja ukoliko roditelji ne odrede da dijete nosi neko drugo prezime.prebivaliste djeteta ce se odrediti prema prebivalistu roditelja s kojim dijete zivi.cija su ovlastenja u zastupanju sticenika inace uza od ovlastenja roditelja na zastupanje djeteta. Ako roditelji ne zive zajedno.a drzave obavezuje da osiguraju njegovo ostvarenje u skladu s nacionalnim zakonima i svojim obavezama u skladu sa odgovarajucim medjunarodnim instrumentima iz ove oblasti.Roditelji mogu samo odobrenjem organa starateljstva otudjiti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdrzavanja lijecenja odgoja i obrazovanja ili ako to zahtjeva drugi vazan interes djeteta.Ukoliko se roditelji ne sporazumiju o licnom imenu djeteta.starat.vec mu se ono odredjuje prema prebivalistu roditelja.Ukoliko oba roditelja nisu u zivotu.licno ime djetetu odredjuje lice kome je povjereno staranje o djetetu u saglasnosti sa organom starateljstva a birajuci jednu od alternativa koju imaju i roditelji pri njegovom odredjivanju. Ako odluce sa dijete nosi njihovo prezime moguce su razlicite situacije: a) ako roditelji imaju zajednicko prezime i dijete ce dobiti to prezime b) ako je svaki od roditelja pri sklapanju braka zadrzao svoje prezime dijete moze dobiti prezime jednog od njih ili prezime sastavljeno od prezimena oba roditelja. 26 .odredit ce ga org.licno ime odredjuje drugi roditelj. ocjenom interesa djeteta od organa starateljstva.ili su u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo .Roditelji sporazumno odredjuju licno ime djetetu . sto je dovoljno dug period za razmisljanje i izbor imena i prezimena. Koristenje prihoda s imovine djeteta je na isti nacin uredjeno i u PZ RS.mogucnost koristenja prihoda iz imovine djeteta u skladu je s obavezom maloljetnog djeteta. Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu od njegovog rodjenja pravo na ime.

sporazumno i ravnopravno se staraju o djetetu osim ako nije drugacije uredjeno PZ.njegovo proglasenje umrlim.Roditelj kojem je oduzeta poslovna sposobnost nije u stanju starati se ni o svojim pravima i interesima tako da je u pravnoj nemogucnosti brinuti se i o djetetu.roditeljsko staranje ne mogu ostvarivati na isti nacin kao i onda kada zive u zajednici.Ukoliko izmedju roditelja nastane spor o ostvarivanju roditeljskog stranja odluku donosi sud u vanparnicnom postupku. nepoznatog boravista 5.Savremeno pravo umjesto pojedinacnog staranja jednog roditelja o djetetu uvodi 27 .drzava je obavezna osigurati osnovne informacije o mjestu boravka odsutnog lica ukoliko to ne ide na stetu dobrobiti djeteta. STARANJE JEDNOG RODITELJA O DJETETU O djetetu ce se starati jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj: 1.ponistenja ili utvrdjenja nepostojecim braka njegovih roditelja ili ako vanbracni roditelji nisu nikada zivjeli u vanbracnoj zajednici mora se donijeti odluka o tome koji ce roditelj ostvarivati roditeljsko staranje prema djetetu.Onda kada roditelji se ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju nekog od prava djeteta ili o izvrsavanju nekih svoji obaveza i odgovornosti interes djeteta se stiti ovlascenjem suda da o tome odluci. i to samo odlukom nadleznog organa donesenoj u skladu sa odgovarajucim zakonom i procedurom.U slucaju razvoda. Kada mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost . Roditelj kojem je oduzeto roditeljsko staranje . Kada mu je oduzeto roditeljsko staranje ili 6.te u svim drugim slucajevima kada je sprijecen starati se o djetetu.proglasen umrlim 3.umro 2.cime se obezbjedjuje cjelovita zastita djeteta. PZ RS normira da ce roditeljsko pravo vrsiti drugi roditelj u slauvajevima koji su navedeni u PZ FBIH ali ne u svim – nije normirana smrt roditelja .Prestankom razloga zbog kojeg samo jedan roditelj stara o djetetu drugi roditelj ce preuzeti ovo staranje ako je dijete jos maloljetno.sprijecen da se stara od djetetu 4.Onda kada je razdvajanje posljedica mjere koju je preuzela drzava.dijete koje je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji i organ starateljstva na cijem podrucju dijete ima prebivaliste. Fakticka sprijecenost roditelja postoji u slucaju njegove smrti ili proglasenja umrlim u slucaju kada mu je boraviste nepoznato.kada je duze odsutan zbog lijecenja ili izdrzavanja kazne zatvora ili kad aje bolestan od teske ili zarazne bolesti i sl.prestaje se starati o djetetu a ostaje mu samo obaveza izdrzavanja djeteta. Ovim se rjesenjem odstupilo od ranijeg zakonskog rjesenja. Naime samo izuzetno onda kada je razdvajanje nuzno i u najboljem interesu djeteta .dijete moze odvojiti od roditelja. npr.OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA ZAJEDNICKO . Sud odluku donosi u vanparnicnom postupku koji su ovlasteni prijedlogom pokrenuti roditelji . Zbog znacaja zivljenja djeteta s roditeljima Konvencija o pravima djeteta zabranjuje odvajanje djeteta od roditelja protivno njihovoj volji.Uz oduzimanje smetnja je i ogranicenje poslovne sposobnosti o cemu sud donosi rjesenje onda kada roditelj svojim postupcima neposredno ugrozava svoja ili tudja prava i interese. Pravna sprijecenost je oduzeto roditeljsko staranje te oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA U SLUCAJU ODVOJENOG ZIVOTA RODITELJA I DJECE Ako roditelji djeteta ne zive zajedno.niti njegovo nepoznato prebivaliste. Razlozi zbog kojih se ne moze starati o djetetu su fakticke i pravne prirode.SPORAZUMNO I RAVNOPRAVNO STARANJE Roditelji zajednicki. po kojem je rjesavanje ovog spora bilo u nadleznosti organa starateljstva .

Sud poziva organa starateljstva da ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje s kojim roditeljem ce dijete zivjeti.. Po tuzbi roditelja ili organa starateljstva sud ce donijeti i odluku o prestanku ogranicenja ili zabrane odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem. Odrzavanje ovih odnosa i kontakata se moze ograniciti ili zabraniti samo radi interesa djeteta. Ogranicenje se sastoji u kontaktu uz prisustvo strucnih radnika organa starateljstva. Roditelji ne mogu na drugo lice prenijeti roditeljsko staranje pa i osoba kojoj su 28 .argumenti se iznose kako u prilog tako i protiv nje. Odrzavanje odnosa i kontakata se sastoji od njihovih medjusobnih posjeta .zajednicko provodjenje praznika.izmedju sestara i brace medjusobno kao i djeteta i jos nekih osoba. Zakon je predvidio sankciju za roditelja koji ne stvara uslove za odrzavanje ovih odnosa djeteta s drugim roditeljom ili ih onemogucava ili sprecava – oduzimanje roditeljskog staranja. SMJESTAJ DJETETA I POVJERAVNJA NJEGOVOG CUVANJA I ODGOJA DRUGOJ OSOBI ILI USTANOVI O ovome mogu odluciti sami roditelji (odnosno roditelj) i organ starateljstva 1) Oba roditelja ili roditelj koji se sam stara o djetetu mogu privremeno povjeriti cuvanje i odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staraoca. Ova njegova odluka vazi samo do pravosnaznosti odluke o razvodu braka. Zakon ovlascuje roditelje na postizanje sporazuma o tome s kojim ce od njih zivjeti. Uslov za povjeravanje je prethodna saglasnost sa organom starateljstva. Organ starateljstva je ovlasten poduzimati i druge radnje radi zastite prava i interesa djeteta.njihovo zajednicko staranje (cuvanje. Interes djeteta je i razlog za unosenje u zakon mogucnosti odredjenja kontakata izmedju babe i djeda sa unucima .izlazaka. Ukoliko u toku postupka posredovanja bracni partneri ne postignu sporazum o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti organ starateljstva ce po sluzbenoj duznosti odluciti o ovome. On ce moci uspjesnije od suda ispitati interes djeteta i sve okolnosti na strani djeteta i roditelja od kojih zavisi donosenje prave odluke.zivot ili zdravlje djeteta.koje se oznacava kao fizicko ostaje onom roditelju s kojim dijete zivi dok zajednicko ostaje samo zakonsko staranje o djetetu-odlucivanje o svim vaznim pitanjima koja se ticu djeteta) O ustanovi zajednicko staranja o djeci i u slucaju nepostajanja porodicne zajednice roditelja postoje podijeljena misljenja. PZ samo u jednom slucaju povjerava organu starateljstva odlucivanje o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti inace je uvijek odluka kod suda.Licni odnosi i neposredni kontakti se zabranjuju kada dovode u opasnost odgoj.. O tome s kim ce dijete zivjeti odlucuje sud.u odredjenoj ustanovi ili trajanju i dr. O nacinu izdrzavanja licnih odnosa roditelja s djetetom roditelji se sporazumijevaju a ako se ovaj sporazum ne postigne odluku donosi sud. Sporazum roditelja ima prednost pred odlukom suda samo ako je to u najboljem interesu djeteta. ODRZAVANJE LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA Redovno odrzavanje odnosa i kontakata je u zakonu normirano kao pravo djeteta. Ukoliko osoba kojoj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta ne ispunjava uslove za staraoca organ starateljstva nece dati saglasnost vec ce sam odluciti o ovom povjeravanju. PZ normira da ako roditelji ne zive u porodicnoj zajednici roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete zivi.Roditelju koji ne zivi s djetetom sud moze zabraniti ili neovlasteno priblizavanje djetetu i njegovo uznemiravanje (postupak se pokrece na prijedlog roditelja djeteta ili organa starateljstva). Na ovaj nacin se osigurava pored interesa djeteta i postovanje porodicnog zivota srodnika koji se smatraju clanovima porodice. Sud ce odrediti POJEDINACNO staranje jednog roditelja ili ZAJEDNICKO staranje oba roditelja.dopisivanja.

Onda kada prestane potreba za starateljstvom donijet ce se odluka o njegovom prestanku (nju mogu traziti i sami roditelji) ZASTITA RODITELJSKOG STARANJA PREMA TRECIM OSOBAMA U nasem s epravu normira pravo roditelja da trazi predaju djeteta od trece osobe: U slucaju smrti drugog roditelja i u slucaju da se dijete nalazi kod ove osobe bez pravnog osnova. U slucaju smrti roditelja s kojim je dijete zivjelo kao i smrti roditelja koji se sam stara o djetetu ili je cuvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi. 2. Cuvanje i odgoj djeteta odredjeni bez pristanka roditelja mogu trajati najduze 2 mjeseca. o daljem staranju djeteta ce odluciti sud.povjerili cuvanje i odgoj djeteta ne ostvaruje roditeljsko staranje vec ima i izvrsava obaveze staranja o zivotu zdravlju i odgoju djeteta.postupak za prinudno izvrsenje odluke. 1. Tuzbu mo0gu pokrenuti roditelji ili organ starateljstva. Ukoliko sami roditelji nisu zahtjevali donosenje ove odluke organ starateljstva je moze donijeti samo uz njihov pristanak. Predaja djeteta se moze naloziti 29 .Postupak je u oba slucaja hitan. U prve dvije situacije dijete ostaje bez roditeljskog staranja pa je neophodno odmah odluciti ko ce preuzeti brigu o njemu. Treba da ustanovi da li je za dijete bolje da stane zivjeti s tom osobom ili sa prezivjelim roditeljem ili kod druge osobe ili u drugoj ustanovi. Ako i nakon isteka roka roditelji ne mogu preuzeti staranje o djetetu iz istih razloga zbog kojih je odredjen smjestaj djeteta kod drugog lica i njegovo staranje o djetetu organ starateljstva ce odmah donijeti odluku o stavljanju djeteta pod starateljstvo. Tuzbu mogu podnijeti drugi roditelj ili organ starateljstva. Prijedlog za izvrsenje moze podnijeti roditelj s kojim ce dijete zivjeti a ako se on ne protivi pokretanju izvrsnog postupka prijedlog za izvrsenje moze podnijeti organ starateljstva. O daljem staranju o djetetu sud ce odluciti i u slucaju kada se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja sprecava roditelja da ostvaruje roditeljsko staranje. IZVRSENJE RADI PREDAJE DJETETA RODITELJI S KOJIM CE ZIVJETI I RADI ODRZAVANJA LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA S DJETETOM Ukoliko roditelj ili druga osoba koja je sudskom odlukom obavezana na predaju djeteta ne izvrsi tu obavezu radi predaje djeteta se moze provesti izvrsni postupak. Provodjenje izvrsenja oduzimanja djeteta moze preduzeti i po sluzbenoj duznosti i to sud na cijem s epodrucju dijete zatekne. 2) Organ starateljstva o ovome odlucuje kada je to u interesu djeteta. Odluku donosi na zahtjev oba ili jednog roditelja ili po sluzbenoj duznosti. U slucaju smrti roditelja koji je cuvanje i odgoj povjerio drugoj osobi sud po tuzbi treba da utvrdi interes djeteta na strani osobe kojoj je roditelj povjerio njegovo cuvanje i odgoj.Za odlucivanje o prijedlogu za izvrsenje radi predaje djeteta roditelju s kojim ce zivjeti zakonodavac predvidja izaberivu mjesnu nadleznost: postupak se moz epokrenuti pred sudom opce mjesne nadleznosti za stranku protiv koje se provodi izvrsenje ili za stranku koja zahtjeva izvrsenje ili pred sudom na cijem se podrucju zatekne dijete.

Izvrsenje se provodi oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provodjenjem novcanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili preduzima radnje radi skrivanja djeteta ili onemogucavanja provodjenja odluke. Na dostavljanje bez odlaganja obavjestenja o povredi djetetovih prava zakonodavac je obavezao sve organe . Duznost obavjestenja je propisana i za sud pred kojim se vodi prekrsajni ili krivicni postupak. Do saznanja o potrebi preduzimanja mjera organ starateljstv amoze doci neposredno ili putem obavjestenja.dok je reforma izvrsena u pogledu mjera koje se mogu izreci roditeljima. Ako ne onda je nadlezan organ starateljstva .zlostavljanju.a mozze i svakoj osobi kod koje se dijete zatekne u vrijeme provodjenja izvrsenja. Ustanova koja ne obavjesti organ starateljstva o ovome. Preventivne.spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta. i represivne mjere porodicnopravne prirode prema roditeljima mogu izreci kako radi zastite licnih tako i imovinskih prava i interesa djeteta.a u drugoj nadzor organa starateljstva. UPOZORENJE NA PROPUSTE I PRUZANJE POMOCI Prva mjera koja se moze izreci roditeljima jeste upozorenje roditelja na propuste u staranju o djetetu i pomoc roditeljima u njihovom otklanjanju.ako da onda je nadlezan sud. Pored ove pomoci organ starateljstva je duzan roditeljima pomoci i u 30 . Kriterij za raspodjelu nadleznosti izmedju ova dva organa je to da li izricanje mjere ima za posljedicu izdvajanje djeteta iz njegove porodice. Kriterij za podjelu nadleznosti je tezina povrede ovih prava i interesa.koji je u vezi sa povredom prava djeteta.Nekada ce svrha biti postignuta i samim upozorenjem na propuste. MJERE RADI ZASTITE LICNIH PRAVA I INTERESA DJETETA U nadleznosti su suda i organa starateljstva. osobi od cije volje zavisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u momentu donosenja te odluke.O vremenu i mjestu preduzimanja izvrsnih radnji sud ce obavjestiti roditelja kojem treba da se preda dijete a moze pozvati i organa starateljstva da prisustvuje provodjenju izvrsenja. PZ RS je zadrzao rjesenje ranijeg zakona o nadleznosti u ovoj oblasti. Mjere koje izrice sud su represivne prirode.organizacije i fizicka lica.u nadleznosti suda je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti. Radi potpunije zastite prava i najboljeg interesa djeteta zakonodavac obavezuje organe mjesno nadleznih policijskih uprava da po sluzbenoj pomoci pruze pomoc organa starateljstva u preduzimanju ovih mjera.a nekada ce organ starateljstva morati roditeljima pomoci u njihovom otklanjanju.PZ predvidja da ce se novcanom kaznom od 2000 do 20 000 km kazniti pravno lice tj. Na njeno preduzimanje je ovlasten organ starateljstva. Blaze su nadleznosti organa starateljstva a strozije u nadleznosti suda.Posebno je naglaena obaveza ovih subjekata da obavjeste organ starateljstva o nasilju.osobi koja je obavezana sudskom odlukom na predaju. Organ starateljstva je nadlezan za oduzimanje djeteta od roditelja. Sud ih izirce samo kada je nastupila veca ugrozenost. MJERE RADI ZASTITE PRAVA I INTERESA DJETETA Izricanje ovih mjera su u nadleznosit organa starateljstva i suda. Organ starateljstva ke dizan ove mjere preduzimati po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja.PZ RS sve mjere koje se izricu radi zastite prava i interesa djeteta dijeli u 2 grupe: u jednoj je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti.

odgoja i obrazovanja djeteta (mora doci do intenzivnijeg ugrozavanja .) i subjektivne prirode (uzivanje alkohola.vec njihove nesposobnosti da bez pomoci. (isto normir ai PZ RS) Ukoliko interes djeteta to zahtjeva organ starateljstva ce uputiti roditelje u odgovarajuce savjetovaliste.Ukoliko ne postoji mogucnost obracanja roditelja savjetovalistu nema smetnji da se oni upute u zdravstvenu. Organ starateljstva utvrdjuje i osobu koja ima nekoliko obaveza: prati razvoj djeteta ..Ovo zanemarivanje nije posljedica skrivljenog ponasanja roditelja. i licnih prilika i odnosa. ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Razlozi za oduzimanje roditelju prava da zivi s djetetom: 1) Prvi razlog za odredjivanje ove mjere je ugrozavanje interesa djeteta i zanemarivanje u vecoj mjeri podizanja . u ''vecoj mjeri'')Uz ovakvo ugrozavanje roditelji treba da su u vecoj mjeri zanemarili podizanje odgoj i obrazovanje djeteta. NADZOR NAD OSTVARIVANJEM RODITELJSKOG STARANJA Ukoliko mjera upozorenja ne rezultira otklanjanjem poremecaja i propusta ili ako ju je organ starateljstva propustio blagovreeno preduzeti.kontrolise postupke roditelja..socijalnu.Zakon nije odredio trajanje. Sto se tice trajanja nadzora trajat ce onoliko koliko bude u interesu djeteta a najkrace 3 mjeseca.Uzroci zanemarivanja mogu biti objektivne (lose zdravstveno stanje.I dijete moze biti upuceno u toku dana u odgovarajucu zdravstvenu ili socijalnu ustanovu.materijalnih. Roditelji se obavezuju na redovno posjecivanje organa starateljstva.odgojne i zdravstvene ustanove.Interes djeteta moze ugrozavati i druga osoba koja zivi s djetetom i roditeljem.koji se prilagodjava svakom konkretnom slucaju.kockanje) 2) Drugi razlog je nesprecavanje drugog roditelja ili clana porodicne zajednice da se na ovakav nacin ponasa prema djetetu.nasilju ili porocima) Pri odredjivanju ove mjere sud mora biti oprezan i i izreci je samo ako se interes djeteta ne moze zastiti bez njegovog odvajanja od roditelja.dok zanemarivanje obaveza prema djetetu na strani ove osobe moze postojati i biti utvrdjen samo ukoliko joj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta. Organ starateljstva ce utvrditi program nadzora. Znaci nije dovoljno samo obicno zanemarivanje ovih obaveza.ovaj organ jeovlasten i obavezan izreci drugu mjeru.moguce odlukom nadleznog organa iz razloga i na 31 . Uspjeh ove mjere zavisi od nacina provodjenja nadzora.vec ono treba da bude ucinjeno u vecoj mjeri.podnosi periodicne izvjestaje organu starateljstva i dr (zakon normira da mora ispunjavati uslove za staraoca). Razlozi za odredjivanje nadzora su zanemarivanje staranja o zdravlju i odgoju djeteta ili potreba pruzanja roditeljima pomoci u odgoju djeteta.odgojnu ili drugu strucnu organizaciju.Moguc je i pojacani nadzor nad djetetom osim stalnog nadzora.odnosno roditeljima.sredjivanju njihovih socijalnih .oobuke i savjeta izvrsavaju navedene obaveze.nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog prava. Pri ocjeni postojanja razloga za izricanje ove mjere mora se voditi racuna i o tome da se njenim odredjenjem ne povrijedi i pravo na porodicni zivot roditelja zagarantovano Evropskom konvencijom za zastitu ljudskih prava.Nas je zakonodavac posebno normirao da je ogranicenje (i oduzimanje) roditeljskog staranja pod kojim se podrazumijeva i izricanje ove mjere. 3) Treci razlog je veci poremecaj u odgoju djeteta (sklonost djeteta ka delikvenciji . PZ RS normira mogucnost da organ starateljstva odredi stalni nadzor nad vrsenjem roditeljskog prava u pogledu pojedinog djeteta ukoliko to zahtjevaju opravdani interesi djece.

kada roditelj ostavlja dijete bez hrane i vode. Ostaje im i obaveza odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom (ukoliko sud ne odluci drugacije).a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.djeteta ili organa starateljstva. Sud je ovlasten u interesu djeteta ograniciti ili zabraniti ove odnos ei kontakte. PZ RS normira da se dijete u slucaju oduzimanja roditelja.Ovu mjeru organ starateljstva je ovlasten odrediti onda kada su roditelji odnosno roditelji kod koga dijete zivi zlostavljali dijete ili zanemarili brigu o djetetu. 1) PRVI RAZLOG je ocito stavljanje u opasnost sigurnosti. Oni su duzni starati se o zastupanju.izdrzavanju i imovini djeteta. Kao uzroci koji vode do ove posljedice normirani su: zloupotreba prava . Za vrijeme trajanja ove mjere interes djeteta stiti i poseban staralac kojeg imenuje organ starateljstva.Roditelji ili roditelj vise nema obavezu i pravo starati se o cuvanju odgoju i obrazovanju djeteta. Da bi iz ovog razloga sud mogao izreci najstroziju mjeru nije dovoljno da utvrdi posebno navedene uzroke vec da je zbog jednog ili vise njih nastupila posljegica. DEJSTVA I TRAJANJE ODUZIMANJA RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Izricanjem ove mjere sud povjerava cuvanje i odgoj djeteta drugoj osobi ili ustanovi. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Razlozi za oduzimanje roditeljskog staranja -PZ normira da ce se roditeljsko staranje oduzeti roditelju koji zloupotrebom svojih prava ili grubim zanemarivanjem svojih duznosti ili napustanjem djeteta ili nestaranjem o djetetu s kojim ne zivi ocito stavlja u opasnost sigurnost. Trajanje ove mjere je odredjeno procesnom odredbom (mjera seizrice u trajanju od 1 godinu za to vrijeme se moraju ukloniti razlozi zbog kojih je mjera izrecena i stvoriti uslovi za ponovno zasnivanje zajednice).''oduzimanje djeteta''. a) zloupotreba prava postoji kada roditelj ova prava ne vrsi u interesu djeteta vec na njegovu stetu (npr.povjerava drugom roditelju. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Radi se o vanparnicnom postupku koji se pokrece na prijedlog drugog roditelja .ili moral djeteta ili koji ne zastiti dijete od ovakvog ponasanja drugog roditelja ili druge osobe.PZ RS je zadrzao termin kojim se ova mjera oznacavala u nasem ranijem pravu. To bi u prvom redu trebao uraditi drugi roditelj djeteta.ne lijeci bolesno dijete.) 32 .zdravlje. nekom drugom licu ili odgovarajucoj ustanovi ukoliko ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta... Mogucnost da dijete podnese prijedlog je jedna od manifestacija priznatog mu prava da trazi zastitu svojih prava pred nadleznim organom.tzanemarili odgoj djeteta ili je kod djeteta doslo do poremecaja u odgoju.napustanje djeteta ili nestaranje o djetetu sa kojim roditelj ne zivi.zdravlja ili morala djeteta.spolno iskoristavanje djetetaili grubo krsenje prava djeteta na drugi nacin) b) grubo zanemarivanje duznosti-u ovom slucaju trazi se veci stepen krivice roditelja nego kao kod obicnog zanemarivanja kada se izrice stalni nadzor. tjelesno ili dusevno nasilje .Zakonodavac obavezuje sud da postupak zavrsi sto prije..grubo zanemarivanje duznosti. (npr.nacin propisan zakonom.a moze ga pokrenuti i sud po sluzbenoj duznosti.

Sud u postupku po sluzbenoj duznosti utvrdjuje sve cinjenice koje su bitne za donosenje odluke. Na osnovu utvrdjenih cinjenica sud u postupku donosi odluku u formi rjesenja o oduzimanju roditeljskog staranja jednom ili obojici roditelja. d) nestaranje roditelja o djetetu sa kojim ne zivi – onaj roditelj sa kojim dijete ne zivi ne izvrsava svoje duznosti koje su mu nalozene.Organ starateljstva i roditelj ce se pozvati onda kada sami nisu pokrenuli ovaj postupak odnosno kada nemaju polozaj predlagaca.zloupotrebljava roditeljsko pravo. U toku trajanja postupka dijete ce dobit posebnog stralaca da stiti njegove interese. . U postupku se poziva i posebni staralac djeteta cijem se roditelju oduzima roditeljsko staranje. 2) DRUGI razlog je nepruzanje zastite djetetu od naprijed navedenih ponasanja ili druge osobe.razlog je to sto roditelj ne stvara uslove za odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili sto onemogucava odnosno sprecava njihovo odrzavanje. 2.ostavljanje djeteta bez ikakve zastite i brige.a imenuje ga organ starateljstva. Postupak se pokrece na prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje .za vrijeme od 1 godinu. Postupak se mora zavrsiti najkasnije u roku od 15 dana. NADLEZNOST I POSTUPAK Nadlezan je opcinski sud.ne izvrsava prava i obaveze koje nisu prestale.ili ga je napustio.fizicke veze s djetetom a bez opravdanih razloga . PZ RS normira da postupak za oduzimanje roditeljskog prava mogu pokrenuti organ starateljstva i roditelj odnosno usvojilac.Pored navedena 2 razloga u slucaju cijeg utvrdjenja sud oduzima roditeljsko staranje normirana su i 2 slucaju u kojim sud moze a ne mora izreci ovu mjeru: 1. DEJSTVO ODUZIMANJA RODITELJSKOG STRANJA 33 .Ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama odluku mora dostaviti i zemljisnoknjiznom uredu naldeznog suda radi njene zabiljezbe.djeteta ili organa starateljstva a moze ga pokrenuti sud ex officio. Pored pozivanja radi utvrdjivanja cinjenica bitnih za odlucivanje u zakonu se posebnom odredbom normira obaveza suda da organa starateljstva bez odlaganja obavjestava o pokretanju postupka i poziva ga da ucestvuje onda kada postupak nije pokrenut na njegov prijedlog. U ovom slucaju roditelj se ne kaznjava zbog njegovog nepravilnog staranja o djetetu vec zbog nepreduzimanja mjera da sprijeci ovakvo ponasanje drugog roditelja ili durge osobe sa kojom dijete zivi u porodicnoj zajednici.odluka se donosi u vanparnicnom postupku.c) napustanje djeteta – podrazumijeva prekidanje prostorne .bilo prema svom djetetu bilo prema jednom djetetu.zanemario brigu o njemu i svoje roditeljske duznosti. Sud je obavezan saslusati roditelje djeteta dok ce dijete saslusati samo kada je to neophodno i kada nije stetno za njegovo dusevno zdravlje. PZ RS normira da ce se roditeljsko pravo oduzeti roditelju koji zlostavlja dijete. Propustanjem da se ponasa na ovaj nacin on nastavlja povredu interesa djeteta pa se sudu ostavlja da ocjenom okolnosti koje postoje u svakom pojedinom slucaju odluci je li potrebno i cjelishodno ovaj interes zastiti na ovaj ili na drugi nacin. Pravosnaznu odluku o oduzimanju roditeljskog stranja sud je obavezan dostaviti nadleznom maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih.razlog je u slucaju kada je roditelju oduzeto pravo da zivi s djetetom.a on nakon odredjivanja te mjere.

znaci njegov polozaj je istovjetan polozaju staraoca.Sud ce ovu mjeru izreci kada su roditelji pocinili stetu 34 .organ strateljstva i dijete. Izricanjem ove mjere roditelj prestaje biti slobodan i samostalan u vrsenju prava i obaveza prema imovini djeteta i pod stalnim je nadzorom organa starateljstva .a dijelom u nadleznosti suda. MJERE RADI ZASTITE IMOVINSKIH PRAVA DJETETA I ove su mjere jednim dijelom u nadleznosti organa starateljstva. Nakon izricanja ove mjere dijete se moze odmah staviti pod starateljstvo. Organ starateljstva izrice 2: 1) zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta (o prihodima koji se ostvaruju z apotrebe djeteta i 2)odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Sud izrice: 3) odredjivanje mjere osiguranja na imovini roditelja Zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta Organ starateljstva je izrice onda kada okolnosti ukazuju na nepravilno upravljanje imovinom djeteta koje se moze otkloniti samim obavezivanjem roditelja da poloze racun o njenom upravljanju .kao i sud ex officio. Odredjivanje mjera osiguranja na imovini roditelja Kad su interesi djeteta ugrozeni u vecoj mjeri nego kod izricanja prethodnih dviju mjera . Odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Izrice je onda kada prethodnom mjerom nije uspio zastiti imovinska prava i interese djeteta ili kada je izvjesno da se tom blazom mjerom . PZ RS normira samo da se orditeljsko pravo moze vratiti roditelju ako prestane razlog zbog kojeg mu je ono bilo oduzeto.Ukoliko je roditeljsko staranje oduzeto samo jednom roditelju drugi roditelj ga moze sam ostvarivati.odnosno kada na osnovu racuna o upravljanju djecijom imovinom i nadzorom nad radom roditelja koji po odluci organa starateljstva imaju polozaj straoca .utvrdi veci stepen povrede intresa djeteta.posto bi u takvoj situaciji interes djeteta ostao neosiguran i nezasticen.zbog tezine propusta na strani roditelja nece moci pruziti adekvatna zastita imovinskih prava i interesa djeteta. O interesu djeteta i nakon izricanja ove mjere i dalje brine posebni staralac. PZ normira da organ strateljstva moze u svako doba zahtjevati od roditelja polaganje racuna o upravljanju imovinom djeteta i prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta.PZ RS istu mjeru normira ali je za nju ovdje nadlezan sud.Od svih prava i obaveza roditelja ostaje samo obaveza izdrzavanja djeteta.sa roditeljem djeteta kojem je oduzeto roditeljsko staranje. U ovom postupku najvazniju ulogu bi trebao imati organ strateljstva.organ starateljstva moze traziti od suda da u vanparnicnom postupku odredi mjere osiguranja.jer je najbolje upoznat u konkretnu situaciju.ukazivanjem roditeljima na njihove propuste i na nepridrzavanje zakonskih odredaba o upravljanju i koristenju prihoda sa djecije imovine te pruzanjem strucne pomoci. Pored izricanja i provodjenje ove mjere je u nadleznosti organa strateljstva koji preduzimanjem potrebnih radnji treba da zastiti imovinska prava i interese djeteta na isti nacin na koji se to cini i prema sticeniku u odnosu na staraoca.moze biti usvojeno ili mu se pruza drugi oblik zastite. Ovo nije moguce onda kada roditelj zivi u porodicnoj zajednici s bracnim partnerom. VRACANJE ODUZETOG RODITELJSKOG STARANJA Postupak moze pokrenuti roditelj kojem je ono bilo oduzeto.

PRESTANAK EMACIPACIJOM DJETETA Emancipacija je zakonom utvrdjen nacin stjecanja poslovne sposobnosti prije punoljetstva djeteta.radi zastite imovinskih interesa djeteta. PRESTANAK USVOJENJEM Zasnivanjem usvojenja prestaje roditeljsko staranje prirodnih roditelja koje onda ostvaruju usvojioci.U prva dva slucaja radi se o prestanku na pravni nacin.a u posljednjem o prirodnom nacinu prestanka roditeljskog staranja.vec zato da bi se omogucilo da ovo stranje preuzmu lica koja su pravnim putem zasnovala roditeljski odnos sa usvojenikom.Pored ovih slucajeva roditeljsko staranje s obzirom da je iskljucivo vezano za licnost djeteta i roditelja.godine zivota) Isto tako ako je punoljetno dijete zbog bolesti fizickih ili psihickih nesdostataka nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine .U slucaju potpunog usvojenja potpuno se prenosi na usvojioce.kada su otudjili ili opteretili imovinu djeteta bez odobrenja organa starateljstva ili to nisu ucinili radi zadovoljavanja potreba djeteta..a u slucaju nepotpunog ne prestaju sve duznosti i prava roditelja.bilo dostizanjem punoljetstva. I PZ RS ovlascuje organ starateljstva na zahtjevanje od suda da dozvoli mjere obezbjedjenja na imovini djeteta. PRVI SLUCAJ emancipacije je zakonska emancipacija : maloljetnik koji uz odobrenje suda sklopi brak po sili zakona stjece potpunu poslovnu sposobnost.na djecijoj imovini . PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA Traje samo odredjeno vrijeme dok dijete stekne poslovnu sposobnost.godinom zivota. Sredstva osiguranja su normirana Zakonom o parnicnom postupku FBIH.Ovakav maloljetnik moze samostalno vrsiti i roditeljsko staranje prema djetetu koje dobije prije punoljetstva.Ovaj roditeljski odnos je u zavisnosti od vrste usvojenja u potpunosti ili skoro sasvim izjednacen sa prirodnim roditeljim odnosom. Do potpune emancipacije dolazi u slucaju kada maloljetnik postane roditelj.Znaci roditeljsko staranje ne prestaje kao u prethodna dva slucaja zato sto je dijete steklo poslovnu sposobnost. Znaci maloljetnik ne stjece poslovnu sposobnost samim time sto je postao vanbracni roditelj vec tek rjesenjem suda koje se moze donijeti tek nakon utvrdjenja zakonom propisanih uslova.U nasem pravu punoljetstvo nastupa s anavrsenom 18.roditelji su ga duzni izdrzavati dok traje ta nesposobnost.a i neka prava usvojenika se mogu ogranicit.Postupak se moze pokrenuti tek nakon utvrdjenog materinstva odnosno ocinstva djeteta maloljetnika.emacipacijom. Izuzetak od ovog pravila je obaveza izdrzavanja djeteta koja za roditelje ostaje i nakon prestanka roditeljskog staranja (ako se dijete nakon punoljetstva nalazi na redovnom skolovanju a najdalje do navrsene 26.Od pravila o prestanku roditeljskog stranja u slucaju 35 .PZ RS normira prestanak roditeljskog prava u slucaju punoljetstva djeteta ili zakljucenja braka prije punoljetstva. PRESTANAK RODITELJAKOG STARANJA PUNOLJETSTVOM DJETETA Punoljetstvom dijete stjece potpunu poslovnu sposobnost.i smrcu jednog od njih.Na ovaj nacin roditeljsko staranje prestaje po sili zakona.odnosno kada sposobno samo starati se o sebi svojim pravima i interesima. DRUGI SLUCAJ radi se o sudskoj emancipaciji : maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj moze steci poslovnu sposobnost odlukom suda u vanparnicnom postupku koji s epokrece na prijedlog maloljetnika. Prema djeci u slucaju njihove bolesti i nesposobnosti za rad roditelji imaju samo obavezu izdrzavanja onda kada nije odluceno da oni roditeljsko staranje prema njima ostvaruju i nakon njihovog punoljetstva.

sto znaci da se ne moze pokrenuti prije punoljetstva djeteta.Prestanak roditeljskog staranja zbog smrti jednog roditelja ce uslijediti onda kada je to jedini roditelj djeteta.PZ RS normira mogucnost produzenja roditeljskog prava nakon punoljetstva djeteta.Ako oba roditelja ostvaruju roditeljsko staranje.zasnovanog usvojenja postoji izuzetak: NE PRESTAJE RODITELJSKO STARANJE RODITELJA CIJI JE BRACNI PARTNER USVOJIO DIJETE.a odluka se donosi u vanparnicnom postupku.vec je potrebno utvrditi i sposobnost roditelja za ostvarivanje i njihov pristanak na to. NADLEZNOST I POSTUPAK Stvarno je nadlezan opcinski sud.Organu starateljstva se pravo na pokretanje postupka priznaje kako bi se interesi djeteta zastitili onda kada roditelji ne koriste ovo ovlastenje.treba se zavrsiti sto prije a 36 .a jedan se protivi pokretanju ovog postupka. PRESTANAK SMRCU Roditeljsko staranje roditelji ostvaruju samo prema svom djetetu. Za donosenje odluke ostvarenju roditeljskog staranja nakon punoljetstva nije dovoljno samo postojanje razloga.Ovaj postupak je hitan.uzroci koji se u praksi inace smatraju kao tezi tjelesni nedostaci. Istina prestanak roditeljskog staranja u ovom slucaju ne mora bit definitivan jer ukoliko se utvrdi da je roditelj ili dijete koje je proglaseno umrlim zivo roditeljsko staranje ce se ponovo uspostaviti osim ako je dijete postalo punoljetno.a roditelji joj se mogu imenovat za staraoca.moguce je da drugi roditelj sam podnese zahtjev.Do prestanka roditeljskog staranja u cjelini ce doci i u slucaju smrti oba roditelja.Iste posljedice na roditeljsko staranje proizvodi i proglasenje nestalog roditelja.prekomjerno uzivanje droga.Ovdje u obzir dolaze dusevna bolest.Zbog toga ono prestaje i u slucaju smrti jednog od subjekata roditeljskopravnog odnosa.jer dijete vise ne postoji kao subjekt zbog kojeg je ustanovljeno.Roditelji mogu podnijeti zahtjev zajedno moze i samo 1 od njih ukoliko sam ostvaruje roditeljsko staranje.zaostali dusevni razvoj. Druga pretpostavka je sposobnost i pristanak roditelja.tako da je ono vezano iskljucivo kako za licnost roditelja tako i za licnost djeteta.alkohola il dr. odnosno dijete umrlim. Razlozi za ostvarivanje roditeljskog staranja Ako je djetetu nakon punoljetstva oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost (ako iz zakonom normiranih uzroka ono nije sposobno brinuti se o svojim pravima i interesima. Smrcu maloljetnog djeteta prestaje roditeljsko staranje oba roditelja.Prijedlog za pokretanje postupka: ovlasteni su roditelji ili organ starateljstva kao i dijete (ako je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji).U slucaju roditelja maloljetnom djetetu se na drugi nacin pruza zastita u prvom redu stavljanjem pod strateljstvo a kasnije usvojenjem. Medjutim od ovog pravila postoje odstupanja: svako punoljetno dijete dostizanjem punoljetstva ne postaje sposobno starati se o sebi pa mu je potrebno i nakon toga pruziti zastitu. Punoljetstvom djete stjece poslovnu sposobnost i u stanju je starati se samo o svojim pravima iinteresima.uslovljavajuci je samo time da dijete zbog tjelesnog ili dusevnognedostatka nije sposobno samo se starati o sebi i o svojim pravima i interesima.dok smrt samo jednog ima za posljedicu prestanak samo njegovog a ne i staranja drugog roditelja. Pretpostavka za pokretanje ovog postupka je nastupanje pravosnaznosti rjesenja o oduzimanju ili ogranicenju poslovne sposobnosti djeteta. OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA U pravilu traje do punoljetstva djeteta.Ovakva osoba moze se staviti pod starateljstvo i nakon sto joj se oduzme ili ogranici poslovna sposobnost.

Ova odluka djeluje erga omnes tako da se pravosnazno rjesenje dostavlja maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih i zemljisnoknjiznom uredu nadleznog suda na cijem podrucju ta osoba ima nekretnine.Ukoliko utvrdi bilo nesposobnost bilo nepristajanje sud nece ni donijet odluku o tome vec ce organ starteljstva donijeti odluku o stavljanju ove osobe pod strateljstvo i o imenovanju staraoca. Pored oduzete ili ogranicene poslovne sposobnosti djeteta pretpostavka za donosenje odluke o ostvarivanju roditeljskog stranja nakon punoljetstva djeteta je sposobnost i pristanak roditelja na to.i imovini. DEJSTVO ODLUKE O OSTVARIVAJU RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA Roditelji i dalje imaju i vrse na isti nacin se odgovornosti.Po zakonu na roditelje koji ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta.kogentne prirode. U PZ se normira da organ starateljstva odlucuje o stavljanju jedne osobe pod starateljstvo kad imenuje ili razrjesava staraoca kad odlucuje o obimu ovlastenja staraoca i o pravima i 37 .interesima.Na rociste sud poziva organa starateljstva i roditelje. STARATELJSKO PRAVO POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Kao dio porodicnog prava.odnosno o pravima i duznostima djeteta.Postupak treba da se vodi po istim pravilima kao postupak za odlucivanje o ostvarivanju roditeljskog staranja nakon punoljetstva. stim sto bi se ovdje kao predlagac mogla pojaviti i osoba nad kojom je ostvarivano roditeljsko staranje.Medjutim kako vrsenje pojedinih duznosti i prava zavisi od djetetove sposobnosti za rasudjivanje te u odluci o ostvarivanju roditeljskog stranaja treba da se utvrdi da li dijete ima polozaj maloljetnika mladjeg ili starijeg od 14 godina. Norme koje urdedjuju ustanovu starateljstva nisu samo porodicnopravne vec i upravnopravne prirode.zakon normira mogucnost njegovog prestanka takodjer odlukom suda.To ce zavisiti od cinjenice da li je djetetu oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.sto se upisuje u maticnu knjigu rodjenih i zemljisne knjige. Pravosnaznim rjesenjem o prestanku roditeljskog staranja dijete stjece opcu poslovnu sposobnost .starateljstvo je skup pravnih normi koje uredjuju ustanovu starateljstva odnosno posebnu zastitu osoba koje nisu u stanju ili nisu u mogucnosti starati se same o sebi svojim pravima.najkasnije u roku od 15 dana od prijema prijedloga.Isti subjekti bi trebalo da se ovlasti na njegovo pokretanje .Ostvarivanje roditeljskog staranja nakon punoljetstva djeteta prestaje i prirodnim putem-smrcu roditelja ili djeteta.duznostima i pravima roditelja.primjenjuju se odredbe zakona o odgovornostima.Za vrijeme njegovog trajanja djetetu.duznosti i prava prema djetetu kao i prije njegovog punoljetstva.a ako mu je poslovna sposobnost ogranicena ima polozaj maloljetnika starijeg od 14 godina. Ukoliko se roditeljsko staranje ostvauje zbog toga sto mu je poslovna sposobnost oduzeta ono ce imati polozaj maloljetnika mladjeg od 14 godina.Na taj nacin se trece osobe koje su s njome zakljucile pravne poslove mogu informisati o statusu ove osobe PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA Posto razlozi zbog kojih se roditeljsko staranje ostvaruje i nakon punoljetstva djeteta mogu biti privremenog trajanja.posto je ona za to najzainteresovanija.znaci osobi prema kojoj roditelj treba da na osnovu donesene odluke ostvaruju roditeljsko staranje organ starteljstva imenuje posebnog staraoca. SUD ce donijeti odluku o prestanku roditeljskog staranja i onda kada roditelj nije vise u stanju starati se o djetetu.Norme starateljskog prava su uglavnom i norme bracnog i roditeljskog prava.

Predmet starateljskog prava je ustanova starateljstva i odnosi koji nastaju izmedju sticenika i staraoca.sticenika i organa starateljstva te organa starateljstva i staraoca.s. On u svojim metodama primjenjuje i metode strucnoga socijalnog rada. Supsidijarni izvori (posredni) – sudska praksa. Ova su pravila sadrzana u Ustavu FBIH zakonima i podzakonskim aktima.pa se samo u tom smislu ovaj ustav moze smatrati izvorom starateljskog prava.a u tom cilju odnosno radi njihove uspjesnije primjene vrsi njihovu sistematizaciju. Direktno se na ovu ustanovu ne odnosi nijedna odredba ni Ustava FbiH. Kao dio porodicnog prava.Pri uredjenju ustanove starateljstva moraju se takodjer postovati i pravo na obrazovanje i zabrana svake diskriminacije.interesima sticenika .Konvencije o pravima djeteta se tica zastite samo maloljetnog sticenika odnosno djeteta koje je liseno porodicnog okruzenja ili koje zbog svog najboljeg interesa ne moze ostati u tom okruzenju. Za razliku od ovih ustava .Ustav RS kao posebno naeclo propisuje posebnu zastitu maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju i lica koja nisu u mogucnosti sama se starati o sebi i zastiti svojih prava i interesa.sticenik (osoba koja se stavlja pod starteljstv) i staralac (osoba koja se imenuje da bi se starala o sticeniku) vec i organ starateljstva.jer bez ove sposobnosti ne bi mogla izvrsavati svoje obaveze i uspjesno se starati o interesima sticenika. IZVORI Formalni izvori su pisana pravna pravila koja uredjuju ustanovu starateljstva i odnose nastale stavljanjem pod starateljstvo i odredjivanjem staraoca.starateljsko pravo je dio naucne discipline.bilo zato sto je maloljetna bilo sto joj je oduzeta ili ogranicena p. Odredba clana 20. Subjekti ovih odnosa nisu samo fizicke osobe. Starateljsko pravo u tom smislu bavi se izucavanjem pravnog uredjenja ustanove starateljstva –tumaci i objasnjava pravne norme koje uredjuju. Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima obavezuje 38 .posmatranog s aspekta pravne nauke. MEDJUNARODNI UGOVORI Odredbe koje se direktno ticu starateljstva su sadrzane u Konvenciji o eliminisasanju svih oblika diskriminacije zene i u Konvenciji o pravima djeteta. Na strani staraoca se zahtjeva poslovna sposobnost.pravo na obrazovanje i zabrana diskriminacije.pri cemu interesi djece moraju biti na prvom mjestu.staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.a dijelom i medjunarodnim ugovorima. Zbog navedenog ustav FBIH je izvor starateljskog prava.sticenik moze biti samo osoba koja nije poslovno sposobna . Znaci radi se o odnosima koji se zasnivaju nakon stavljanja osobe pod starateljstvo.Vezano za poslovnu sposobnost fizickih osoba koje su usbjekti ovih odnosa . Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije zene obavezuje drzave na osiguranje ravnopravnosti odnosno jednakih prava i odgovornosti zena i muskaraca u pogledu starateljstva.postupa po odredbama zakona koji uredjuje upravni postupak.Od prava priznatih u katalogu sloboda i prava u Ustavu BIH na dijete kao na subjekt starateljskog prava odnose se pravo na privatni i porodicni zivot. Medjutim kakao se u katalogu sloboda i prava cije se uzivanje garantuje osobama koje zive na teritoriji FBIH normira pravo na zastitu djece koji s eodnosi n amaloljetnika koji je stavljen pod starateljstvo. USTAVI Ustav BiH ne sadrzi ni jednu odredbu koja se neposredno tice ustanove starateljstva. U stvaranju i primjeni direktnih izvora znacajnu ulogu moze odigrati i pravna nauka.

-Pravilnik o visini iznos ai nacinu isplate mjesecne novcane naknade za rad staratelja i osobe imenovane za vrsenje duznosti staratelja u organu starateljstva. drustveni karakter ustanove starateljstva . a narocito u Konvenciji o pravima djeteta. U RS izvor starateljskog prava je PZ kao osnovni a dopusnki izvori su zakoni koji u ovom entitetu uredjuju iste oblasti kao i naprijed navecedeni federalni zakoni.drzavu i drustvo na zastitu djeteta.pa se takodje moze smatrati izvorom starateljskog prava mada ne direktnim. Zastita maloljetnih sticenika proizlazi iz odredaba o zastiti djeteta sadrzanih u Ustavu FbiH . ZAKONI Osnovni izvor je Porodicni zakon FBIH koji u potpunosti uredjuje ustanovu starateljstva. Zakon o obligacionim odnosima. Dopunski izvori u zakoni koji uredjuju neka pitanja iz ove oblasti. Ustavi BiH i FbiH I medjunarodni ugovori ne normiraju izricito zastitu ovih osoba putem starateljstva. Zakon o rjesavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredjenim odnosima. Zakon o parnicnom postupku.a najvazniji su – Zakon o osnovama socijalne zastite.o poduzetim mjerama starateljstva i o imovini sticenika. 1.zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice s djecom.medjunarodnih ugovora i porodicnog zakona : zastita osoba koje su pod starateljstvom .Zakon o zastiti osoba sa dusevnim smetnjama. Sto se tice punoljetnih sticenika na njihovoj se zastiti vise insistira u novije vrijeme. U medjunarodnim i evropskim aktima koji obavezuju drzave na preduzimanje mjerea 39 .odnosno koje je liseno porodicnog okruzenja ili ciji najbolji interes zahtjeva da ne ostane u tom okruzenju. Zakon o smjestaju djece u druge porodice. postovanje porodicnog i privatnog zivota.Porodicni zakon medju nacelima na kojima zasniva uredjenje odnosa u porodici normira pruzanje starateljske zastite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi. PODZAKONSKI AKTI Izvor starateljskog prava je i podzakonski akt na cije je donosenje porodicnim zakonom obavezan federalni ministar rada i socijalne politike. Na starateljstvo nad osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost se dijelom odnose medjunarodni i evropski akti koji obavezuju drzave na preduzimanje mjere zastite ovih osoba. NACELA STARATELJSKOG PRAVA Uredjenje ustanove starateljstva se zasniva na nekoliko nacela koja s eizvode iz ustava .svojim pravima. Zakon o upravnom postupku.interesima i imovini.Uputstvo o vodjenju evidencije i dokumentacije o osobama stavljenim pod starateljstvo . Konvencija o pravima djeteta obavezuje drzavu da u skladu sa svojim nacionalnim pravom obezbjedi alternativnu brigu djetetu o kojem se ne staraju njegovi roditelji.Do pocetka njegove primjene izvor za ovu oblast odnosa kao i ostale oblasti porodicnog prava bio je PZ BIH. Do tada je ova oblast bila uredjena osnovnim zakonom o starateljstvu koji je vazio na podrucju cijele bivse Jugoslavije. Zastita osoba koje su pod starateljstvom . . To je : . u Medjunarodom paktu o gradjanskim i politickim pravima . U RS ovo je nacelo izricito normirano u Ustavu i u PZ. Zakon o vanparnicnom postupku.

da mu pomazu u pribavljanju potrebnih podataka i da ga obavjestavaju o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo.te iz evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.ukoliko su ovi kontakti u 40 . Izvodi se iz ustava BIH koji priznaje pravo na privatni i porodicni zivot. Sredstva za finansiranje starateljstva obezbjedjuje drzava a ne porodica.dobrobiti i licnih prava bolesnih i zastite njihovih prava na sudu. Ove je subjekte zakonodavac obavezao da saradjuju sa organom starateljstva. Evropski parlament je donio nekoliko rezolucija koje se odnose na zastitu nesposobnih osoba.Porodicni zivot postoji i onda kada dijete zivi odvojene od roditelja .. Drustveni karakter ustanove starateljstva U nasem pravu starateljstvo ima drustveni karakter i znacaj za razliku od starijih prava u kojima je ono bilo ustanova porodicnog karaktera. Izbor i imenovanje staroca vrsi nadlezni ogran starateljstva a ne roditelji odnosno otac iz kruga srodnika.za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva. Ustava FBIH koji priznaje pravo na privatnost.na izjednacenje njhovog polozaja sa polozajem zdravih osoba. Srodnici koje organ starateljstva imenuje za staraoca kao i druge osobe ne moraju prihvatiti ovu funkciju Radi osiguranja pravilnog staranja o sticeniku organ starateljstva saradjuje sa subjektima koje su izvan sticenikove porodice. Ovakva njegova priroda proizlazi iz odredaba porodicnog zakona. U nasem pravu se starateljstvu pruza zastita licnosti sticenika.a manifestuje se u sljedecem: Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti na osnovu saznanja ili obavjestenja subjekata s akojim saradjuje on pokrece postupak za satavljanje pod starteljstvo . Jos u deklaraciji o pravima mentalno retardiranih osoba usvojenoj od generalne skustine un 1971 kao jedan od osnovnih principa postavljeno je pravo osobe ne strucnog staraoca kada je to potrebno radi zastite njene licne dobrobiti i interesa.ali zivot odnosno zajednica izmedju njih ne treba da se stavi kao prostorni odnos. U domacem pravu se ova zstita osigurava Zakonom o zstiti osoba sa dusevnim smetnjama. 2. U oblasti starateljstva dolazi do zrazaja sire shvatanje pojma ''porodicni zivot'' narocito onda kada se radi o maloljetnom sticeniku. Postovanje porodicnog i privatnog zivota Ovo nacelo vazi u svim oblastima porodicnog prava pa i u starateljskom pravu. Maloljetnik ima pravo zivjeti s roditeljima.radi zastite osoba s posebnim potrebama odnosno dusevno bolesnih osoba ne normiraju s emjere u oblasti starateljstva vec se drzave obavezuju na zastitu njihovih ljudskih prava . na postovanje njihovog dostojanstva .Odrzavanju porodicnog zivota odnosno veze izmedju djeteta i roditelja doprinijet ce kontaktiranje roditelja s djetetom.kada bud eoduzeto roditeljima i povjereno na staranje i brigu organima javne vlasti.na osiguranje njihovog lijecenja. U tom se smislu u vise predmeta izjasnio Evropski sud za ljudksa prava.ukoliko je sticenik ima.koja garantuje svakome pravo na postovanje privatnog i porodicnog zivota.Tek nakon osiguranja zastite licnosti paznja se poklanja zastiti imovinskih interesa i imovine.te na njihovu pravnu zastitu. Medju prvim dokumentima donesenim od Vijeca Evrope je Preporuka za slucaj dusevne bolesti koju je Parlamentarna skupstina usvojila 1977 s ciljem odrzanja zdravlja . - - - 3.

Zastita sticenika nije ista kod svih vrsta starateljstva. Punoljetnim osobama koje nisu iz bilo kojeg razloga u mogucnosti starati se o sebi svojima pravima.Pravo na postovanje porodicnog zivota se mora osigurati i punoljetnim osobama koje su stavljene pod starateljstvo nakon sto i m je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.i obavezama kojima je zbog toga oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. Tek nakon osiguranja zastite licnosti poklanja se paznja i briga zastiti njegovih imovinskih interesa. Ovdje se ne radi o nesposobnosti nego o nemogucnosti poslovno sposobne osobe da se stara o svojim pravima i interesima. Prema razlozima zbog kojih se osoba stavlja pod starteljstvo razlikuju se tri vrste starateljstva: 1) starateljstvo nad maloljetnim osobama 2) starateljstvo nad punoljetnim osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost i starateljstvo u posebnim slucajevima. ORGAN STARATELJSTVA Stvarna nadleznost PZ FBIH je za organ starteljstva odredio CENTAR ZA SOCIJALNI RAD. Mjesna nadleznost 41 .interesima obavezama. U slucaju starateljstva nad maloljetnicima njegova je svrha zamjena roditeljskog staranja.odnosno njegove imovine ukolko je ima.pedagoga.interesima.) Kao drugostepeni organ u ovoj oblasti postupa Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. U ova dva slucaja starateljstvom se prua zasttita licnosti ali i licnih i imovinskih prava i interesa sticenika.jer se on ne moze starati sam o sebi.psihologa.interesu maloljetnika i ako su roditelji sposobni odrzavati ih.Ako se moraju izdvojit iz vlastite porodice trebalo bi im stvoriti uslove za povremeno kontaktiranje sa srodnicima.socijalnih radnika i dr. Zakon normira mogucnost da organ starteljstva osnuje STRUCNO TIJELO (sastavljeno od ljekara. Svrha starateljstva je u prvom redu zastita licnosti sticenika .svojim pravima. Maloljetnicima bez roditeljskog staranja 2. 3.pravnika. POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Starateljstvo je posebna zastita koju drustvena zajednica pruza 1.Kod starateljstva za posebne slucajeve svrha je strateljstva zastita njenih prava i interesa odnosno zastupanje osobe koja je sprijecena da sama stiti svoja prava i interesa.strucnjaka. Kao svrha nad punoljetnim osobama u zakonu je odredjena zastita licnosti i interesa ovih osoba. Punoljetnim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi. U kantonima i opcinama u kojima nije osnovan poslove starteljstva vrsi OPCINSKI SLUZBENIK.

Na saradnju je obavezan i sa fizickim osobama –bracnim partnerom. SARADNICI ORGANA STARATELJSTVA U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje postupka za stavljanje pod starateljstvo .za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva zakonodavac obavezuje organ starateljstva na saradnju sa sirokim krugom subjekata: maticarem.odredjivanje mjesecne naknade .srodnicima.) 3)poslovi nadzora i pomoci – razmatranje izvjestaja i racuna o radu staraoca podrazumijeva poduzimanje mjera radi naknade stete koju je staralac prouzrokovao sticeniku. NACIN VRSENJA STARATELJSTVA Poslove u oblasti starateljstva organ starateljstva moze vrstiti na 2 nacina: 1) putem imenovanog staraoca 2) neposredno preko strucne osobe. b) U oblasti roditeljskog staranja: pred njim se moze dati izjava o priznanju vanbracnog ocinstva i materinstva .vodi postupak posredovanja kada je ovlasten.poziva majku da oznaci oca vanbracnog 42 . O posrednom vrsenju se radi znaci onda kada organ starateljstva cjelokupno staranje povjeri staraocu koji je pod stalnim nadzorom organa starateljstva.. Za ovo se organ starateljstva odlucuje rukovodeci interesom sticenika ili ako ne nadje podobnu osobu za staraocaa moze se za ovo odluciti i kada je sticeniku imenovan staraoc. POSLOVI U DRUGIM OBLASTIMA PORODICNOG PRAVA a) U oblasti bracnog prava: daje misljenje u postupku izadavanja dozvole za sklapanje braka maloljetniku.pokrece postupak za ponistenje braka zbog bracnosti i fiktivnog braka. PZ RS na isti nacin kao i PZ FBIH normir anacin starateljstva..Odredjuje se prema prebivalistu osobe koja treba da se stavi pod staratlejtsvo a ako s eono ne moze utvrditi onda prema njenom boravistu. Da bi organ starateljstva mogao ostvariti ovu saradnju navedeni subjekti su mu obavezni pomagati u pribavljanju podataka potrebnih za vodjenje ovih postupaka i obavjestavati ga o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo.Ovim poslovima se obezbjedjuje pravilno vrsenje starateljske funkcije. Ne mjenja se za vrijeme dok se sticenik privremeno nalazi van podrucja tog organa zbog skolovanja.prof. O neposrednom vrsenju se radi kada organ starateljstva sam obavlja duznost staraoca.ispitivanje prigovora na rad staraoca i odredjivanje mjera koje ce se poduzeti i dr..pravilno i uspjesno obavljati zadatke koje ima kako u oblasti starateljstva tako i u ostalim oblastima porodicnog prava.nagrade i naknade opravdanih troskova staraoca.te organizacijama i ustanovama navedenim u clanu 164 stav 2.drugim clanovima domacinstva i osobama koje nemaju uvid u zivotne prilike osobe koja se stavlja pod starateljstvo.rehabilit.sudskim i drugim organima vlasti . Sa promjenom prebivalista sticenik mjenja se i nadleznost organa staraljstva. Bez saradnje s ovim subjektima organ starateljstva ne bi mogao blagovremeno..odnosno onda kada sam obavlja poslove koje inace obavlja staralac imenovan sticeniku 2)poslove rukovodjenja organ starateljstva obavlja u vezi sa stavljanjem pod starateljstvo i imenovanje staraoca te vrsenjem i prestankom njegove funkcije (to su donosenje rjesenja o stavljanju pod starateljstvo i imenovanje staraoca.. ZADACI I OVLASTENJA ORGANA STARATELJSTVA Poslovi u oblasti starateljstva: 1)neposrednji oni koji organ starateljstva obavlja kada neposredno vrsi starateljstvo.organima lokalne uprave.

licna svojstva i odnose sa sticenikom i njegovim roditeljima ne moze ocekivati da ce pravilno vrsiti duznost staraoca. USLOVI ZA IMENOVANJE STARAOCA PZ kao pozitivno odredjene uslove normira: licna svojstva i sposobnost za vrsenje duznosti staraoca. (apsolutno ili relativno nepodobna osoba normira zakon 5) Osoba sa kojom je sticenik sklopio ugovor o dozivotnom izdrzavanju (jer njihovi interesi su u suprotnostima) Pri imenovanju staraoca organ starateljstva uzima u obzir i misljenje sticenika ako je on sposoban shvatiti o cemu se radikao i misljenje bliskih srodnika sticenika. VRSTE STARALACA A) Prema broju sticenika – prema kojima vrsi duznost staraoca razlikuju se 1.Pravna osoba se ne moze imenovati za staraoca.odredjuje i vrsi nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja i dr. 3) Osoba ciji su interesi u suprotnosti sa interesima sticenika.usvojenika rjesenjem o raskidu usvojenja. Staralac u najvecem broju slucajeva zamjenjuje roditelja maloljetnom djetetu. Negativno odredjeni uslovi 1) Staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje. PZ RS ima isto rjesenje. STARALAC 1) Staralac je svaka fizicka psoba koja ima poslovnu sposobnost.odlucuje o izdrzavanju usvojioca tj.gradjanski i krivicno. 2) Funkcija staraoca se zasniva na nacelu dobrovoljnosti – moze prihvatiti ili odbiti starateljsku funkciju.i sposonost za uspjesno obavljanje svoje funkcije. Za svoj rad staralac odgovara administrativno.nadzoru i prestanku.licna svojstva. c) U oblasti usvojenja: organ starateljstva skoro je iskljucivo nadlezan: odlucuje o zasnivanju i prestanku usvojenja . Individualni staralac-onaj koji vrsi tu funkciju nad jednim sticenikom ili nad vise njih kojima je imenovan posebnim rjesenjima organa starateljtsva ( ne postoji nikakva veza medju sticenicima) 43 .djeteta i njega da prizna ocinstvomupozorava na propuste i pruza pomoc roditeljima . 2) Osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost – nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima a kamo li o drugoj osobi. d) U vezi sa smjestajem djece u drugu porodicu organ starateljstva ucestvuje u njegovom zasnivanju . 4) Osoba od koje se s obzirom na njeno ranije i sadasnje ponasanje.uz prethodni pristanak da bude staralac. 3) Staralac svoju funkciju vrsi samostalno ali pod nadzorom organa starateljstva.

zavodski staralac (vrsi starateljsku funkciju prema svim sticenicima smjestenim u jednoj ustanovi. Javlja se u 2 oblika: .s duznostima i pravima staraoca i dr. DUZNOSTI STARAOCA Staranje o licnosti sticenika Ovo je najvaznija duznost staraoca. Staralac imovine-imenuje se pored maticnog staraoca.imenuje se svakom sticeniku pa se moze oznaciti kao osnovni staralac.staraoca osobe cije je boraviste nepoznato.organ starateljstva donosi rjesenje o imenovanju staraoca.samo ako za time ima potrebe. Imenuje ga organ starateljstva . 2. Privremeni –imenuje se na odredjeno vrijeme.2. Ne postoji samo u posebnim slucajevima starateljstva (slucaj kolizionog staraoca. U rjesenju o imenovanju staraoca organ starateljstva odredjuje njegove duznosti i prava.odnosno kada nastane spor izmedju njih ili kada treba da zakljuce neki pravni posao. osobi koja ucestvuje u postupku a nije u stanju sama zastupati svoje interese. Maticni staralac. C) PREMA TRAJANJU STARATELJSKE FUNKCIJE 1. Prema zakonu o nasljedjivanju ako ni jedan od nasljednika nije sposoban upravljati zaostavstinom a nema zakonskih zastupnika sud postavlja privremenog staraoca zaostavstine. Isto je u RS (ista klasifikacija staralaca) STAVLJANJE POD STARATELJSTVO I IMENOVANJE STARAOCA Postupak za stavljanje pod starateljstvo i imenovanje staraoca pokrece se i vodi po nacelu oficijalnosti i hitnosti. obicno krace.osim ako ne odluci da sam neposredno vrsi tu funkciju. Organ starateljstva ovaj postupak pokrece po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja subjekata sa kojima saradjuje..a u slucajevima u kojima je za zastitu prava djeteta nadlezan organ starateljstva imenuje ga sud. .traje dok postoji potreba za starateljstvom ili do razrjesenja od duznosti. O stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva obavjestava nadleznog maticara u roku od 15 dana od pravosnaznosti rjesenja. 3. Tu funkciju vrsi rukovodilac ustanove po sili zakona supanjem na mjesto rukovodioca postaje i staralac.vrsi starateljsku funkciju prema vise sticenika izmedju kojih postoji neka veta. Trajni (stalni) imenuje se bez odredjivanja duzine trajanja njegove fukcije. B) Prema prirodi i obimu ovlastenja razlikuju se: 1.ili nepoznatom 44 . Kolektivni staralac. zajednicki staralac (obavlja starateljsku duznost nad sticenicima koji imaju zajednicku .nepoodijeljenu imovinu. Nakon utvrdjenja potrebe za stavljanjem osobe pod starateljstvo i donosenja rjesenja o tome.Postupak se vodi po odredbama zakona o parnicnom postupku. To je slucaj kada sticenik ima imovinu iznad ustanove u koju je smjesten. 2. Prije toga ce staraoca upoznati sa znacenjem starateljstva. Posebni (kolizioni ili narociti) staralac se imenuje sticeniku onda kada izmedju njega i staraoca nastane sukob interesa.

Staralac moze samo uz odobrenje organa starateljstva zakljuciti i pravni posao sa sticenikom ( u tom poslu on ne moze zastupati sticenika .tako da je on samostalan samo onoliko koliko je to potrebno. Briga o zdravlju je obaveza prema maloljetnom sticeniku i punoljetnom isto.onda kada je to moguce staralac je duzan uzeti u obzir misljenje sticenika.Za ove poslove ne mora traziti odobrenje organa starateljstva.ako je ovaj u stanju razumjeti o cemu se radi.ulaze novac u banku i dr. Staralac je zakonski zatsupnik sticenika. Inace obuhvata brigu o zdravlju .umanjenja ako je moguce treba je uvecati.stiecenik-ako je u stanju shvatiti o cemu se radi. Ovlastenja staraoca u vezi sa zastupanjem zavisi od vrste posla u kojem sticenik ucestvuje kao ugovorna strana. Poslovi za koje je potrebno odobrenje organa starateljstva Potrebno je za poslove koje prelaze okvir redovnog poslovanja ili upravljanja sticenikovom imovinom . Poslovi koje staralac samostalno obavlja Samostalno vrsi poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom sticenika.ovlastenja staraoca su znatno uza od ovlastenja roditelja.obrazovanje isto u pravilu ako je sticenik maloljetan (ova obaveza ce postojati prema punoljetnom sticeniku onda kada razlog zbog kojeg mu je ogranicena poslovna sposobnost ne sprecava njegovo obrazovanje i osposobljavanje. Pri preduzimanju vaznijeg posla.Odgoj dolazi u obzir samo u odnosu na maloljetnika. Zastupanje sticenika Zakonski zastupnik sticenika je staralac ili organ starateljstva ako ovu duznost obavlja neposredno.unistenja.vlasniku imovine. Nakon popisa i procjene imovina se predaje staraocu na upravljanje. Znaci da on ubire plodove i prihode sa te imovine. To su sljedeci: za otudjenje ili opterecenje nepokretne imovine sticenika za otudjenje iz imovine sticenika pokretnih stvari vece ili posebne licne vrijednosti ili raspolaganje imovinskim pravima vece vrijednosti za odricanje nasljedstva ili leata ili odbijanje poklona za preduzimanje drugih mjera odredjenih zakonom - Normirano je da za poslove kojima se raspolaze imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica je obavezna notarska forma. Imovinom koju je sticenik stekao radom sticenik samostalno raspolaze.kao sto je to roditelj svom maloljetnom djetetu.Uvijek kada je to moguce staralac ce se posavjetovati sa sticenikom.a prisustvuju mu staralac. Prije prodaje sticenikove imovine staraocu.ako je ovaj sposoban shvatiti o cemu se radi. Naime. Obavljanje ove duznosti zavisi od toga da li je sticenik maloljetan ili punoljetan. Staralac samostalno poduzima poslove koje spadaju u redovno poslovanje i upravljanje. Za poslove koje prelaze okvir redovnog upravljanja i poslovanja staralac mora imat odobrenje organa starateljstva.odgoju i obrazovanju.imenuje ga poseban staralac) 45 .Popis vrsi komisija koju osniva organ starateljstva.vrsi se njen popis i procjena. Staranje o imovini sticenika O imovini staralac treba da se stara kao dobar roditelj.mora je sacuvat od propadanja.

Ukoliko sticenik nema imovinu izdaci za izdrzavanje i provodjenje mjera se podmiruju iz sredstava dobijenih za sticenika po osnovu socijalne zastite . U vezi sa imovinom. Iz redovnog izvjestaja se u pogledu licnosti mora vidjeti kako se staralac stara o licnosti sticenika i zastiti njegovih interesa. Po prestanku duznosti staraoca ili po prestanku starateljstva staralac je isto duzan poodnijeti izvjestaj o svom radu.staralac sticenika ne moze obavezati kao jemca .ili pak na strani njegovog bracnog ili vanbracnog postoji obaveza izdrzavanja staralac treba da preduzme sve mjere kako bi te osobe ispunile svoju obavezu.sto mogu biti pokloni.isprave na osnovu kojih se utvrdjuje savjesnost u upravljanju i poslovanju imovinom sticenika. Redovni izvjestaj staralac podnosi u januaru svake godine za prethodnu godinu .ili blizak srodnik kojeg je po zakonu duzan izdrzavat. a ne moze ga zasupati ni u licnim stvarima : ne moze dati izjavu volje za sticenika u slucajevima u kojim je zakon ovlastio sticenika.oni koji se odnose na njegovu imovinu. Tek ako se ni na taj nacin ne mogu osigurati sredstva ona se pribavljaju iz imovine sticenika opterecenjem ili otudjenjem pokretnih i nepokretnih stvari iz sticenikove imovine.osim ako mu je on bracni ili vanbracni partner. Kao posljednji izvor zakon navodi druge izvore. PRAVA STARAOCA PRAVO NA MJESECNU NAKNADU Ovo pravilo zavisi od rada i zalaganja staraoca u zastiti sticenikovih prava i interesa. Ovo je konacni izvjestaj.odnosno za provodjenje mjera koje je u interesu sticenika odredio organ starateljstva.izjavu o pristanku na priznanje materinstva i ocinstva . Ukoliko bi staralac zakljucio koji od ovih poslova .a pri tome je duzan koristiti izvore prihoda onim redom koji je zakon odredio.nagrade .stipendije i ostali izvori koji nisu stalni.mora sadrzati podatke o upravljanju i raspolaganju sticenikove imovine i o svim prihodima i rashodima u protekloj godini i konacnom stanju sticenikove imovine.ukoliko ih on ima.Staralac ne moze zastupati sticenika u svim slucajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti . Naknada ce se dakle odobriti kada je staralac u 46 .Poslovi u kojima staralac ne moze zastupati sticenika To su poslovi koji su strogo vezani za licnost sticenika. Ako sticenik nema prihoda ili oni nisu dovoljni za njegovo izdrzavanje staralac treba sredstva da obezbjedi od osoba koje su obavezne izdrzavati sticenika. Njegova obaveza je da se stara o obezbjedjenju sredstava potrebnih za izdrzavanje .naknada stete.a vanredni podnosi na zahtjev organa starateljstva.Znaci na drustvo pada teret izdrzavanja sticenika tek onda kada se iz navedenih sredstava ono ne moze osigurati.Uz ovaj izvjestaj moraju se priloziti ugovori.racuni i dr.bio bi nistav. Staralac ova sredstva prvo obezbjedjuje iz prihoda sticenika. Ako sticenik ima srodnike.oni u kojima postoji suprotnost sticenikovih i staraocevih intersa.izjaviti pristanak na sklapanje braka i dr.Naknadu odobrava organ starateljstva iz sredstava iz kojih se podmiruju materijalna sredstva za izdrzavanje.ukljucujuci tu i pokretanje sudskog postupka za dosudjenje izdrzavanja.ne moze ciniti poklone i druga dobrocina raspolaganja iz sticenikove imovine. Staralac je duzan uz pomoc organa starateljstvapreduzimati sve potrebne mjere radi pribavljanja tih sredstava .Sto se tice imovine.ne moze dat izjavu o priznanju materinstva i cinstva . DONOSENJE IZVJESTAJA I POLAGANJE RACUNA O RADU Staralac je duzan svake godine kao i kada to organ starateljstva zatrazi podnijeti izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine. PRIBAVLJANJE MATERIJALNIH SREDSTAVA Staralac nije obavezan iz svojih sredstava izdrzavati sticenika.nanose mu ociglednu stetu .

PZ RS staraocu nije priznao ovo pravo.)Imovina sticenika se stiti normiranjem krivicne odgovornosti staraoca za krivicno djelo utaje (ako s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku 47 .. Organ starateljstva utvrdjuje visinu troskova i obaveza i odobrava njihovu isplatu iz istih sredstava iz kojih se staraocu isplacuje mjesecna naknada. Znaci on odgovara po kriteriju dokazane krivice (samo ako osteceni dokaze njegovu krivicu).a prigovor na rad organa starateljstva . Nagradu odobrava organ starateljstva iz istih izvora kao i mjesecnu naknadu i naknadu troskova.drugostepeni organ ce organu starateljstva dati uputstvo kako da postupi i rok u kojem mu treba da dostavi obavjestenje o poduzetim radnjama. ODGOVORNOST STARAOCA GRADJANSKA ODGOVORNOST STARAOCA Prema PZ.kada se morao posebno zalagati.to ce se desiti veoma rijetko.a ako to ne ucini organ starateljsva neposredno nadoknadjuje stetu sticeniku.vrsenje svoje funkcije ulozio vise rada. Prigovor mogu podnijeti sticenik koji je u stanju to uciniti . PRIGOVOR NA RAD STARAOCA I ORGANA STARATELJSTVA Ova s emogucnost priznaje sirkom krugu subjekata. Naknada se nece odobriti ako bi se time ugrozilo podmirenje osnovnih zivotnih potreba sticenika.staralac odgovara sticeniku za stetu koju je skrivio u vrsenju duznosti staraoca.kada staralac dobija mjesecnu naknadu.Ukoliko staralac ne uspije naplatiti troskove koje je imao.ostaje mu mogucnost da ovo svoje pravo ostvari u sudskom postupku. Organ starateljstva moze podnijeti tuzbu sudu protiv staraoca radi naknade isplacenog iznosa (ali samo ako je staralac ucinio stetu namjerno ili iz krajne nepaznje). Pravo na naknadu ima i osoba koja vrsi duznost staraoca u slucaju neposrednog vrsenja poslova starateljstva.njegov bracni partner i srodnici te svi organi ustanove i osobe koje su zakonom obavezne pomagati organu starateljstva kao i svaki gradjanin. S toga on ima pravo od organa starateljstva traziti naknadu opravdanih troskova koje je imao u vrsenju svoje duznosti. Postupak se pokrece time sto organ starateljstva utvrdjuje iznost stete i sto poziva staraoca da u odredjenom roku stetu naknadi. Sada.zlostavlja ili prisili na rad koji ne odgovara njegovoj zivotnoj dobi.organu nadleznim u upravnim stvarima starateljstva za drugostepeni postupak.Od pravila da staralac ima pravo na naknadu odstupa se samo u slucaju da je on po zakonu obavezan izdrzavati sticenika. PRAVO STARAOCA NA NAKNADU OPRAVDANIH TROSKOVA Staralac je obavezan izdrzavati s eo sticeniku ali nije duzan pri tome ulagati svoja sredstva. Ukoliko je osnovan prigovor na rad organa starateljstva. Staralac odgovara i za stetu koju sticenik prouzrokuje trecim osobama (osim ako dokaze da je vrsio nadzor na koji je bio obavezan ili da bi steta nastala i pri brizljivom vrsenju nadzora) KRIVICNA ODGOVORNOST STARAOCA Normirana je krivicna odgovornost staraoca za krivicna djela zapustanja ili zlostavljanja sticenika (ako ga grubo zanemaruje . Visinu iznosa i nacin isplateove naknade je propisao federalni ministar rada i socijalne politike. Prigovor na rad staraoca podnosi organ starateljstva.. MOGUCNOST ODREDJIVANJA NAGRADE STARAOCU Ovo je moguce ako se on posebno zalagao i istakao u vrsenju duznosti. PZ RS normira da staralc svoju duznost vrsi bez nagrade ali mu je organ starateljstva moze odrediti.

sticenika odnosno roditelja i predstavnika organa starateljstva.Imovina se predaje u prisustvu staraoca.korist. Zakonska odredba o obavezi staraoca na podnosenje izvjestaja o radu i predaji imovine vazi i u slucaju razrjesenja staraoca po vlastitom zahtjevu. Ovaj organ duzan je bez odlaganja preduzeti mjere za zastitu interesa sticenika do imenovanja novog staraoca.Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti pa cim utvrdi postojanje bilo koje od navedenih okolnosti.d zloupotrebe povjerenja (za propuste i zloupotrebe o zastupanju i staranju o imovini sticenika) ADMINISTRATIVNA ODGOVORNOST STARAOCA Prema staraocu se mogu preduzeti i druge mjere normirane zakonom o upravnom postupku kao i mjere u zakonu o prekrsajima.da ugrozava interese sticenika ili ako ocjeni da bi za sticenika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac. Krivicno odgovara i za k. Odluku o tome donosi u roku od 3 mjeseca od dana podnosenja staraocevog zahtjeva. 48 . RAZRJESENJE STARAOCA PO SLUZBENOJ DUZNOSTI Organ starateljstva razrjesava staraoca duznosti ako utvrdi da je u vrsenju duznosti nemaran.Ostavlja se dovoljno vremena da se nadje druga osoba podobna za ovu funkciju.ali je organ starateljstva utvrdio da bi neka druga osoba to uspjesnije radila.O prodaji imovine se sastavlja zapisnik. RAZRJESENJE PO ZAHTJEVU STARAOCA Organ starateljstva je duzan na zahtjev staraoca razrjesiti gga duznosti.da zloupotrebljava svoja ovlastenja. PRESTANAK DUZNOSTI STARAOCA SMRT STARAOCA Njegovom smrcu ova funkcija prestaje bez mogucnosti da se prenese na njegove nasljednike.U prva dva slucaja rijec je o sankciji zbog nepravilnog vrsenja duznosti a u zadnjem staralac savjesno obavlja svoje obaveze .protivpravno zadrzi sticenikovu pokretninu. PRESTANAK STARATELJSTVA Organ starateljstva donosi rjesenje o prestanku starateljstva i rarjesenju staraoca duznosti.duzan je bez odlaganja razrjesiti staraoca duznosti i imenovati sticeniku novog staraoca.kako bi preduzeo potrebne mjere.Organ starateljstva mora odmah po podnosenju ovog zahtjeva preduzeti sve potrebne mjere za zastitu interesa sticenika kako bi se po prestanku staraoceve duznosti moglo nesmetano nastaviti pruzanje starateljske zastite. Punoljetni nasljednici staraoca koji su zivjeli s njim u zajednici obavezni su samo obavjestiti organa starateljstva o njegovoj smrti. U tom slucaju organ starateljstva poziva staraoca da u odredjenom roku podnese izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine te da preda svu imovinu na upravljanje sticeniku odnosno roditelju.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->