POJAM I PREDMET RODITELJSKOG PRAVA Roditeljsko pravo (zajedno sa bracnim i starateljskim pravom) sacinjava porodicno pravo.

Porodicno pravo je grana prava,odnosno skup pravnih normi koje uredjuju porodicu i odnose izmedju clanova porodice-bracnih i vanbracnih partnera,roditelja i djece i ostalih srodnika (krvnih,po usvojenju i tazbini). Kao dio porodicnog prava,roditeljsko pravo se moze odrediti kao skup pravnih normi koje uredjuju odnose izmedju roditelja i djece te odnose izmedju drugih bliskih srodnika. Predmet roditeljskog prava su odnosi roditelja i djece te odnosi drugih bliskih srodnika. Subjekti ovih odnosa su samo fizičke osobe. Nekada je za nastanak ovih odnosa dovoljno samo rodjenje (odnosno pravna sposobnost), a nekada se zahtijeva poslovna sposobnost subjekta(npr.ako se roditeljsko pravni odnos utvrdjuje putem priznanja, u slučaju usvojenja). Dijete postaje subjektom roditeljskog odnosa samim rodjenjem. IZVORI RODITELJSKOG PRAVA Formalni izvori roditeljskog prava su pisana pravila koja uredjuju odnose roditelja i djece i drugih bliskih srodnika. U našem pravu su sadržana u ustavima BiH, FBiH, u medjunarodnim ugovorima zakonima i podzakonskim aktima. (Direktni izvori roditeljskog prava). Karakter supsidijarnog izvora ima sudska praksa , a odredjeni značaj u stvaranju i primjeni direktnih izvora ima pravna nauka. *USTAVI* Ustavi BiH i FbiH nemaju posebne odredbe koje se tiču roditelja i djece odnosa roditelja i djece i drugih srodnika, već medju pravima i slobodama normiraju i ona koja se tiču djeteta.Ustav FBiH u katalogu prava i sloboda normira pravo na zaštitu djece. Ovo pravo se direktno tiče djeteta, dok se pravo na privatnost, na obrazovanje i zabranu svake diskriminacije odnosi i na ostale članove porodice. Od prava poznatih u katalogu prava i sloboda u Ustavu BiH na dijete ali i na ostale članove porodice, odnosi se pravo na privatni i porodični život i pravo na obrazovanje. Ustav RS normira da dijete uživa posebnu zaštitu, da roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece, da su djeca dužna starati se o roditeljima kojima je potrebna pomoć, te da djeca rodjena van braka imaju jednaka prava i dužnosti kao i djeca rodjena u braku. *MEDJUNARODNI UGOVORI* Značajni su: Medjunarodni pakt o gradjanskim i političkim pravima Medjunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima Evropska socijalna povelja Protokol br.7 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žene

Ovi ugovori sadrže odredbe koje garanitiraju prava djece ili njihovu zaštitu i pomoć. Poseban značaj ima konvencija o pravima djeteta koja je djetetu priznala status subjekta prava. Izvor roditeljskog prava je i evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

1

*ZAKONI* Pojavljuju se kao osnovni i kao dopunski izvori roditeljskog prava. Osnovni izvor je PZ FBiH (iz 2005 god.) Dopunski izvori se mogu podijeliti u dvije grupe. U jednoj su oni koji uredjuju statusna i neka imovinska pitanja (Zakon o matičnim knjigama, Zakon o ličnom imenu, Zakon o državljanstvu BiH, Zakon o nasledjivanju), a u drugoj oni koji regulišu društvenu zaštitu i brigu o djeci (Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica, Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica). Zakoni koji uredjuju postupke u kojima se odlučuje o pitanjima koja se odnose na djecu( tj. Odnose na odnos roditelja i djece), su takodjer dopunski izvori roditeljskog prava: Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Zakon o izvršnom postupku i Zakon o upravnom postupku. NAČELA RODITELJSKOG PRAVA Može se izvesti nekoliko načela na kojima se zasniva uredjenje odnosa roditelja i djece: zaštita djece, ravnopravnost roditelja, pravo na poštovanja porodičnog i privatnog života.

A) ZAŠTITA DJECE - Ustav FBiH i više medjunarodnih ugovora o ljudskim pravima
izričito normiraju zaštitu djeteta. U Ustavu FBiH je pravo na zaštitu djeteta normirano u katalgu prava i sloboda. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezuje države članice na preduzimanje posebnih mjera zaštite i pomoći svojoj djeci i omladini. Pravo djece i maloljetnika na zaštitu u oblasti radnog prava normira Evropska socijalna povelja. Zaštita djeteta i njegovih interesa je naročito osigurana Konvencijom o pravima djeteta. Ova Konvencija dijete tretira kao autonomnu osobu sa posebnim pravima.Zaštitu djece u prvom redu osiguravaju roditelji.Izvršavanjem svih obaveza i odgovornosti, oni obezbjedjuju pravilan razvoj ličnosti djeteta. Onda kada roditelji to zanemare, ugroze ili povrijede intgerese djeteta nadležni organ je dužan intervenisati poduzimanjem odredjenih mjera.U okviru ovih nacela treba ukazati na ravnopravnost vanbracne i bracne djece.Zakonodavac to izricito ne normira,posao je od stava da nema potrebe za time jer su ona vec i u ranijem porodicnom zakonu bila potpuno izjednacena.Upravu RS je izricito normirana ova ravnopravnost. B) RAVNOPRAVNOST RODITELJA- Iz odredbe Ustava FbiH koja normira zabranu svake diskriminacije zasnovane na spolu,pa iz nje proizilazi i zabrana diskriminacije roditelja.Iz nje se moze izvesti nacelo ravnopravnosti roditelja,njihovih jednakih obaveza i odgovornosti prema djeci i dr.U PZ je normirano da majka i otac roditeljsko staranje ostvaruju zajednicki,sporazumno i ravnopravno.To znaci da su roditelji u potpunosti izjednaceni. C) POSTOVANJE PORODICNOG I PRIVATNOG ZIVOTA- Ovo nacelo proizilazi iz oba nasa Ustava i Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.U ovim Ustavima i Konvenciji tj. u odredbama dijete se izricito ne spominje kao subjekt ovog prava,ali je njima obuhvacen bas kao i njegovi roditelji.Mogucnost mijesanja drzave u vrsenje ovog prava je dozvoljena samo iz odredjenih razloga (zastita zdravlja ili morala i zastita prava i sloboda djece). ODNOSI RODITELJA I DJECE Odnos roditelja i djece u pravilu nastaje radjanjem tj.prirodnim putem sto ga cini bioloskim odnosom,ali on je u isto vrijeme i drustveni i pravni odnos.Drustveni zbog toga sto se dijete radja i odrasta u okviru odredjene drustvene zajednice,a pravni zbog toga sto se odnos roditelja i djece uredjuje pravnim normama.Najvaznije promjene u uredjenju odnosa roditelja i djece se ticu polozaja djeteta (posebno vanbracnog) u porodici i drustvu,polozaju i uloge majke i dr.Savremeni pravni sistem uglavnom izjednacava bracnu i vanbracnu djecu (u nasem pravu su potpuno izjednaceni).Takodjer normirana je ravnopravnost roditelja (prije koga je majka bila iskljucena iz staranja o djetetu a ocu se

2

priznavala apsolutna vlast nad djetetom).U danasnjoj praksi majci se uglavnom daje prednost nad ocem.Odnos roditelja i djece po krvi se uspostavlja na sljedece nacine: 1.Automatski po zakonu,primjenom pretpostavke o materinstvu,odnosno o ocinstvu muza djetetove majke 2.Dobrovoljno-priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljem 3.Sudskim putem-bilo radi utvrdjivanja,bilo radi osporavanja odnosa roditelja i djeteta uspostavljenog zakonskom pretpostavkom ili priznanjem.

PORODICNI STATUS DJETETA Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem tj.rodjenjem djeteta ili usvojenjem.Radjenjem se roditeljski odnos moze zasnovati u braku ili van braka,zavisno da li su roditelji djeteta u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bili u braku ili ne.Bracno dijete zasniva odnos s roditeljima samim rodjenjem,tj.upisom u maticnu knjigu rodjenih.Porodicni status koje je dijete dobilo radjanjem moze se izmijeniti.Dijete koje je rodjeno kao bracno (ukoliko mu uspjesno bude osporeno materinstvo ili ocinstvo) moze postati vanbracno.Nije normirana obratna mogucnost. BRACNI STATUS DJETETA Bracni status ima: a)dijete koje je rodjeno u braku b)dijete rodjeno u periodu do 300 dand po prestanku braka Da bi dijete steklo bracni status,potrebno je da kumulativno postoje 3 elementa: 1.da je dijete rodjeno ili da je zaceto za vrijeme trajanja braka (porijeklo iz braka) 2.da je dijete rodila zena koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku (bracno materinstvo) 3.da mu je otac muskarac koji je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bio u braku sa njegovom majkom (bracno ocinstvo) Isto rjesenje je prihvaceno u i PZ RS. PORIJEKLO DJETETA IZ BRAKA Iz PZ proizilazi dadijete potjece iz braka ako je rodjeno za vrijeme trajanja braka ili u periodu do 300 dana od prestanka braka.Znaci da su za sticanje bracnog statusa bitni: 1)postojanje braka 2)vrijeme rodjenja,odnosno zaceca djeteta. Ako se dijete rodi za vrijeme trajanja braka,ono ce se smatrati bracnim bez obzira na to kad je zaceto.Stoga status bracnog djeteta dobija i dijete zaceto prije sklapanja braka i rodjeno neposredno nakon njegovog sklapanja. Ukoliko dijete nije zaceto u spolnom odnosu majke djeteta i muskarca s kojim je ona kasnije sklopila brak (u kojem je dijete rodjeno) postoje mogucnosti osporavanja ocinstva muza majke (pa ukoliko se ospori,dijete gubi bracni status). Moment zaceca nije bez znacenja onda kada je dijete rodjeno nakon prestanka praka.U tom slucaju dijete stice bracni status samo ukoliko se rodi u perodu do 300 dana od prestanka braka.U slucaju prestanka braka smrcu muza,rok se racuna od dana njegove

3

smrti,a ako je brak prestao proglasenjem nestalog muza umrlim zacetak roka se veze za dan koji je sud pravosnaznom rjesenju utvrdio kao dan smrti.Da bi se na dijete primijenila pretpostavka o ocinstvu i da bi se smatralo bracnim potrebno je i da brak iz kojeg dijete potice bude postojeci (inace ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo ni za bracne partnere ni za dijete).Ponistenje braka u nasem pravu ne utice na status djeteta tako da dijete ima bracni status bez obzira na to da li je brak punovazan ili nistav. Nistav brak do ponistenja proizvodi sva dejstva braka pa i dijete koje potice iz tog braka ima status bracnog djeteta. BRACNO MATERINSTVO Drugi element bracnog statusa je bracno materinstvo.Da bi dijete dobilo bracni status treba da potice od zene koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku.Materinstvo se zasniva rodjenjem djeteta.Sve do donosenja PZ FBiH pitanje materinstva nije bilo uredjeno,vec se utvrdjivalo primjenom pravila:MAJKA JE UVIJEK POZNATA (iz rimskog prava) Porijeklo djeteta od majke se ne moze uvijek odrediti primjenom ovog pravila. (Npr.oplodnja in vitro jajne celije jedne zene i transfer embrija u maternicu druge zene koja nosi i radja dijete.) PZ izricito odredjue porijeklo djeteta od majke uvodjenjem pretpostavke da je djetetova majka zena koja ga je rodila. Urjesavanju pitanja materinstva djece zaceta medicinski pomognutom oplodnjom,ova odredba daje prednost zeni koja je rodila dijete.Isto normira i PZ RS. Rodjenje djeteta se prijavljuje u roku od 15 dana od dana rodjenja,maticaru maticnog podrucja na kojem je mjesto u kojem se dijete rodilo.Moguce da je zena koja je u MK rodjenih upisana kao majka djeteta rodjenog u braku nije njegova prirodna majka. Osporavanje materinstva ima za posljedicu i osporavanje ocinstva muza ove zene.Dijete uspjesno usporenim materinstvom gubi status bracnog,pa se na njega ne moze primijeniti pretpostavka o muzu majke kao ocu. BRACNO OCINSTVO Treci element bracnog statusa je bracno ocinstvo:dijete ima bracno status ako mu je otac muskarac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme rodjenja ili njegovog zaceca.Materinstvo se lako razlikuje (u pravilu),a ocinstvo nije moguce dokazati neposredno,posto se zasniva samo na spolnom odnosu i zacecu,koji nisu prepoznatljivi i uocljivi kao trudnoca i radjanje djeteta. Bracno ocinstvo se zasniva na pravnoj pretpostavci:otac je onaj na koga brak ukazuje,dakle ocem djeteta se smatra muz majke.Ovako odredjeno ocinstvo ne odgovara uvijek stvarnom stanju zbog je ova pretpostavka oboriva.To znaci da zakonom ovlastene osobe mogu osporiti bracno ocinstvo ali muz majke se smatra ocem dok se ne dokaze suprotno.Ovo pravilo ne moze ukazati na oca djeteta u 2 slucaja: 1)Kada zena neposredno po prestanku braka zakljuci novi brak prije isteka 300 dana od prethodnog braka rodi dijete.U ovom slucaju vazi i pretpostavka o muzu majke iz ranijeg braka (jer dijete je rodjeno unutar roka od 300 dana od prestanka tog braka) i pretpostavka o muzu majke iz kasnijeg braka kao ocu djeteta (jer je dijete rodjeno u kasnijem braku). PZ propisuje da ce se ocem djeteta rodjenog u kasnijem braku majke,a prije isteka 300 dana od prestanka njenog prethodnog braka smatrati muz iz kasnije braka. PZ RS ima suprotno rjesenje (ocem djeteta se smatra muz iz prethodnog braka ako je dijete rodjeno u kasnijem braku prije isteka roka od 270 dana od prestanka ranijeg

4

data u propisanoj formi.Najcesce se drugi muz upisuje u MK rodjenih kao otac. Priznanjem majke i oca vanbraćnog djeteta.Uspjesno osporeno bracno materinstvo ujedno znaci i uspjesno osporeno bracno ocinstvo i gubitak bracnog statusa djeteta. VANSUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA Porijeklo djeteta može se utvrditi sudskim i vansudskim putem.Za dijete koje ima vanbracni status.PZ ne rjesava ko ce se smatrati ocem djeteta.a drugi u kojem se ostvaruje zajednica zivota ali je nepunovazan zbog bracnosti.Bracnom ocinstvu treba da prethode utvrdjeno porijeklo iz braka i bracno materinstvo. PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA Očinstvo se može priznati samo djetetu koje ima status vanbračnog djeteta (bilo da je taj status imalo od rodjenja ili mu je bračni status uspješno osporen). PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA I MATERINSTVA Priznanje materinstva i očinstva je jednostrana izjava volje žene koja sebe smatra majkom djeteta.ranije zakljucen.jer je on u vecini slucajeva i bioloski otac djeteta. Materinstvo i ocinstvo djeteta rodjenog van braka dokazuje se na dva nacina: 1)priznanjem (vansudski nacin) 2)sudskom odlukom (sudski nacin) Materinstvo i ocinstvo utvrdjeni sudskom odlukom se ne mogu usporiti.punovazan. uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu. te dobrovoljno tj. odnosno muškarca koji sebe smatra ocem djeteta. a drugi je osporavanje očinstva i materinstva utvrdjenim primjenom pravnih pretpostavki ili priznanjem.nas zakon nema poseban termin jer se ne pravi nikakva razlika izmedju ovog i bracnog djeteta. (kada oni ne žele priznati dijete ili su u tome spriječeni).Djeca rodjena van braka imaju ista prava i duznosti kao i djeca rodjena u braku. Vansudskim putem se utvrdjuje primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i očinstvu .dok oni utvrdjeni priznanjem mogu. U nasem pravu sva vanbracna djeca imaju isti polozaj. Većina ovih uslova je normirana zajedničkim odredbama. -USLOVI ZA PRIZNANJE OCINSTVA- 5 .braka)-osim ako je muz majke kasnijeg braka sa njenim pristankom priznao dijete za svoje. 2)U slucaju kad je majka u vrijeme rodjenja djeteta u dva braka:jedan. U sudskom postupku se utvrdjuje u 2 slučaja: prvi je utvrdjivanje materinstva i očinstva protiv volje majke odnosno oca.Pretpostavka o muzu majke djeteta kao njegovom ocu ne vazi za vanbracno dijete vec se njegov otac utvrdjuje u svakom pojednom slucaju na nacin opisan zakonom (priznanjem ili sudskom odlukom). VANBRACNI STATUS DJETETA 1)dijete koji rodi zena koja nije u braku (neudata zena) 2)dijete rodjeno nakon isteka roka od 300 dana nakon prestanka braka 3)dijete koje rodi zena u nepostojecem braku 4)dijete koje je rodjenjem steklo bracni status ali mu je bracnost uspjesno osporena.

b)Izjava o priznanju se i pred organom starateljstva daje licno.Ocinstvo moze priznati i osoba kojoj je ogranicena poslovna sposobnost ako je sposobna shvatiti znacenje izjave o priznanju ocinstva ne moraju imati odobrenje zakonskog zastupnika.Izmedju osobe koja priznaje dijete i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobicajena i potrebna da za zasnivanje roditeljskog odnosa.ali moguce je i priznanje djeteta kako prije rodjenja tako i poslije smrti djeteta.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u MK rodjenih.organom starateljstva.Ovo nije normirano ali proizilazi iz prirode stvari i cijeni se u svakom pojedinom slucaju.Izjavu moze dati punoljetno sposobna osoba.1)Prvi uslov tice se osobe koja daje izjavu o priznanju. c)Pred sudom se ova izjava moze dati na 2 nacina. a)Zakon normira mogucnost priznanja pred maticarem.koji ovu izjavu unosi u zapisnik.ako je tesko bolesna).Druga mogucnost priznanja pred sudom jeste davanje izjave o priznanju ocinstva u toku parnice radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva (muskarac protiv kojeg je podnesena tuzba radi utvrdjivanja ocinstva.Muskarac koji daje izjavu mora biti poslovno sposoban (izricito normirano zakonom).To priznavanje ima uslovno dejstvo jer ce proizvesti posljedice samo u slucaju da se dijete rodi zivo.Priznanje nerodjenog djeteta vrsi najcesce osoba koja nije sigurna da ce izjavu o priznanju moci dati nakon rodjenja djeteta (npr.testamentom.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u maticnu knjigu rodjenih.PZ normira da se ocinstvo moze priznati pred maticarom.Organ starateljstva sastavlja zapisnik o izjavi.Prvi je onda kada priznavalac na vlastitu inicijativu pred sudom da izjavu o priznanju.Osoba koja sebe smatra ocem djeteta daje izjavu o tome i posto je data dobrovoljno smatra se istinitom. 4)Cetvrti uslov se tice forme izjave o priznavanju.izmijeni stav i izjavi da je dijete njegovo).Izjava se mora dati u posebnoj formi na nacin predvidjen u zakonu.Dijete se u pravilu priznaje tek nakon sto se rodi. PZ normira da se ocinstvo moze priznati i prije rodjenja djeteta.Znaci ova osoba ne mora nista dokazivati (niti da je imala spolni odnos s majkom djeteta ili dr.Tako je normirana obaveza maticara da u slucaju upisa djeteta u MK rodjenih bez podataka o ocu.pozove majku djeteta i upozna je s pravom djeteta da zna ko mu je otac i da ona ima obavezu da oznaci osobu koju smatra ocem djeteta.o cemu sud sastavi zapisnik.ali i maloljetna osoba starija od 16 godina koja je stekla poslovnu sposobnost.U ovom slucaju nema potrebe nastaviti s parnicom.posto to nekada moze biti jedini nacin da se ocinstvo prizna.koji nije htio priznati dijete.PZ normira i mogucnost priznanja ocinstva nakon smrti djeteta. 6 . Zbog toga se moze desiti da dijete bude priznato od muskarca koji nije njegov prirodni otac.Punovaznost ovako ucinjenog priznanja se cijeni po odredbama zakona o nasljedjivanju iz PZ.ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo.sudom ili notarom.Izuzetak. e)Priznanje ocinstva ucinjeno u privatnoj ispravi ne proizvodi dejstvo.testament.stvari).Izjavu o priznanju priznavalac daje licno pred maticarem.Ovu izjavu priznavalac potpisuje.a notar o njoj sacinjava ispravu. Zakonom je normirano ukljucivanje maticara i organa starateljstva upriznavanje ocinstva. 3)Treci uslov tice se razlike u godinama. PZ ne normira mogucnost priznanja preko punomocenika. 2)Drugi uslov se tice djeteta koje se priznaje.Osim punovaznosti testamenta zahtijeva se i da testament ispunjava uslove propisane u PZ. d)Izjava o priznanju se moze dati pred notarom.

koju ima pravo podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.majka mora biti poslovno sposobna da bi njena izjava bila punovazna.Ishod zavisi od stava pozvanog muskraca:on se moze odazvati ili ostati pasivan.Nakon sto dobije podatke o potencijalnom ocu.potreban i njegov pristanak na priznanje.organ starateljstva obavezan ga je pozvati u roku od 15 dana od prijema zapisnika i upoznati ga (ukoliko se odazove) sa izjavom majke. tj.Ukoliko je majka pred maticarem dala izjavu o tome koga smatra ocem djeteta.sudom i notarom. Gubi pravo na tužbu kada dijete postane punoljetno.U zakonu je normirano da je.organ starateljstva ce o tome obavijestiti majki i upoznati je sa zakonskim odredbama i utvrdjivanju ocinstva sudskom odlukom.zivota djeteta.Izjavu o pristanku daje pred organom starateljstva. Majka može podnijeti tužbu ili u svoje ime ili ime djeteta ili oboje istovremeno.Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost u njegovo ime tužbu može podnijeti njegova majka ili njegov staralac uz saglasnost organa starateljstva. života.potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva. SUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA -UTVRDJIVANJE VANBRACNOG OCINSTVA SUDSKOM PRESUDOM Zakon zabranjuje samo u 2 slucaja: 1) kada je dijete zaceto vjestackim putem 2) kada je dijete usvojeno potpunim oblikom usvojenja Pravo na tuzbu radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva prema PZ imaju: 1)DIJETE-PZ ne ogranicava njegovo pravo na tuzbu rokovima.odnosno djeteta na priznanje. 3) PRIRODNI OTAC.Vrijedi i uslov koji se tice razlike u godinama. Ovom mujškarcu se priznaje pravoo na tužbu samo onda kada mu je onemogućeno da prizna 7 .Majcina izjava uziva povjerenje u smatra se istinitom.majka onda ima pravo podnijeti tuzbu radi utvrdjivanja ocinstva.ukoliko je dijete navrsilo 14 god zivotai sposobno je shvatiti znacenje priznanja.Izjavu o priznanju majka mora dati u roku od 15 dana od poziva maticara da to ucini.nema potrebe da zena koja nosi dijete priznaje materinstvo.ako je dijete navrsilo 14 godina i sposobno shvatiti znacenje priznanja. 2) MAJKA. PRIZNANJE VANBRACNOG MATERINSTVA U principu vrijedi sve kao i kod priznanja vanbracnog ocinstva.god.može podnijeti tužbu za utvrdjivanje očinstva do navršene 18.maticar ce organom starateljstva dostaviti zapisnik s tom izjavom.ali ga moze osporavati (tuzbu podize u roku od 6 mjeseci do navrsene 10 god. Datu izjavu o priznavanju ocinstva muskarac ne moze opozvati ali moze ga osporavati tuzbom.Saglasnost na priznanje daje organ starateljstva onda kada je majka mladja od 14 godina ili nije ziva ili je proglasena umrlom ili joj je oduzeta poslovna sposobnost.) Sto se tice saglasnosti na priznanje. Muškarac koji se smatra ocem vanbračnog djeteta. U RS dijete može podnijeti tužbu do 25-te godine života.organom starateljstva. f)Pristanak majke.Izjavu o pristanku majka moze dati pred maticarem. Ukoliko pozvani muskarac u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi ad nije otac djeteta ili ne dadne nikakvu izjavu. Razlika:zakon ne normira mogucnost priznanja materinstva prije rodjenja djeteta. Zena koja je priznala materinstvo ne moze da opozvati.jer ce ona samim radjanjem postati njegova majka.

a najkasnije do navrsene 18 godine zivota djeteta. Tuzeni muskarac moze u toku postupka istaci prigovor da je majka u vrijeme zaceca imala spolne odnose s vise muskaraca.motiv vise muskaraca s kojima je majka u kriticno vrijeme zacrca imala spolne odnose. 3. 4) ORGAN STARATELJSTVA. Organ starateljstva može podići tužbu do navršenih 18 god.odnosno da li je I jedan od njih otac djeteta. UTVRDJIVANJE VANBRACNOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM PRAVO NA TUZBU I ROKOVI ZA PODNOSENJE TUZBE *DIJETE-Maloljetno dijete moze podnijeti ovu tuzbu ukoliko je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva. UTVRDJIVANJE OCINSTVA U SLUCAJU VISE SALOZNIKA Sud je duzan utvrditi da li je osoba cije se ocinstvo utvrdjuje bioloski otac djeteta ili ne.Dijete ima pravo na utvrdjivanje vanbracnog materinstva tokom cijelog zivota( kao I vanbracnog ocinstva) *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ima pravo na ovu tuzbu onda kad nije uspjela priznati dijete za svoje ( bilo zato sto su organu starateljstva ili dijetetu uskratili sag. 2.OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUŽBA U položaju tuženog se pojavljuju: 1. .asnost.vec to moze uraditi samo majka djeteta.) kada nije dobila saglasnost tuzbu moze podici u roku od 1 godine. Drugi slučaj jeste kada mjuškarac koji se smatra ocem djeteta osporava očinstvo prriznato od drugog muškarca i istovremeno traži utvrdjivanje svog očinstva. Muškarac čije se očinstvo utvrdjuje(kada tužbu podnose majka. tužba radi utvrdjivanja očinstva se podnosi protiv njenih nasljednika i to u roku od 1 godine od smrti ove osobe. Majka djeteta(kada je tužilac dijete organ starateljstva ili muškarac koji sebe smatra ocem.ili je druga zena vec izvrsila priznanje) a.vanbarčno očinstvo a on želi da se u sudskom postupku utvrdi da li je on zaista otac djeteta. 4.od primjene obavjestenja o nesaglasnosti. Nasljednici muškarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta(poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta. 8 . Dijete(kada tužbu podnosi majka ili muškarac koji sebe smatra ocem djeteta. Života djeteta.Sud ne moze ex officio prosiriti postupak na ove muskarce. dijete ili organ starateljstva. odnosno 6 mjeseci od pravosnažnosti rješenja o nasljedjivanju. Majka djeteta se nemože protiviti podnošenju ove tužbe od strane organa starateljstva.U tom slucaju sud mora utvrditi koji od njih.Ima pravo na tužbu onda kada interes djeteta za utvrdjivanje vanbračnog odsustva ostane nezaštićen zato što majke propuštaju podici ovu tužbu.pa onda kada je tuzba za utvrdjivanje ocinstva podnesena.

bilo da su u polozaju tuzioca ili tuzenog.Ukoliko joj je oduzeta poslovna sposonost.NASLJEDNICI.dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu podnosi posebni staralac koji mu se postavlja za ovu parnicu) * MUZ MAJKE DJETEA-pravo na tuzbu ima u roku od 1 godine od saznanja za cinjenicu koja dovodi u sumnju ocinstvo.Osporavati se ne moze ocinstvao I materinstvo utvrdjeno sudskom presudom.Rok je objektivan.MAJKA DJETETA.god od rodjenja djeteta *MAJKA DJETETA-Ovu tuzbu majka moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od rodjenja djeteta.Nema svrhe.ZENA CIJE SE MATERINSTVO OSPORAVA.posto dijete kao subjekt prava vise ne postoji ( isto je I u PZRS) OSPORAVANJE VANBRACNOG OCINSTVA 9 . *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA OCEM-on moze podnijeti ovu tuzbu samo ako je s majkom djeteta zivio u zajednici u vrijeme zaceca djeteta.ili je ovu zajednicu s njom zasnovao prije rodjenja djeteta.dok se muskarac koji sebe smatra bioloskim ocem pojavljuje samo u polozaju tuzbioca.onda tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka.godine zivota.a najkasnije do navrsenih 10 godina zivota djeteta.Tuzbu moze podnijeti u roku od 1 godine od rodjenja djeteta.ZENA ZA KOJU SE TVRDI DA JE MAJKA DJETETAVanbracno materinstvo se moze utvrditi I nakon smrti djetea.MUZ MAJKE Sve osobe moraju biti obuhvacene tuzbom. a objektivni do navrsenih 18 godina djeteta. OSPORAVANJE OCINSTVA I MATERINSTVA Osporiti se moze ocinstvo I materinstvo primjenom pravne pretpostavke I priznanjem.uz odobrenje organa starateljstva.u slucaju da je dijete ostavilo potomstvo. * ORGAN STARATELJSTVA-do navrsene 18 godine zivota djetea. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DJETE.dok za subjektivnim rokom nema potrebe.Objektivni rok neopravdano izostavljen iz naseg novog zakona.)kada zena koja sebe smatra majkom djeteta osporava materinstvo zeni upisanoj kao majka u maticnu knjgu rodjenih.Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE ( do navrsene 25. *MUSKARAC KOJI SEBE SMARTA OCEM DJETETA-subjektivni rok je 6 mjeseci od dana saznanja za radanje djetea. OSPORAVANJE OCINSTVA OSPORAVANJE BRACNOG OCINSTVA Predstavlja pobijanje pravne pretpostavke o muzu majke djeteta kao ocu djeteta.b.ZENA CIJE SE MATERINSTVO UTVRDJUJE.te ako istom tuzbom trazi da se utvrdi njeno ocinstvo.u njeno ime tuzbu ce podnijeti njen staralac. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE. PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.trebalo je da bude 10.

I ovdje je neopravdano I pogresno izostavljen objektivni rok iz zakonske odredbe ( koji bi trebao biti najkasnije do navrsene 10.Ono utvrdjeno sudskom presudom ne moze se osporavati.jer muskarac koji osporava ocinstvo mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje njegovog ocinstva. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE (kada tuzbu podnosi muskarac koji osporava svoje priznato ocinstvo ili muskarac koji je osporavao priznato ocinstvo drugog muskarca I istovremeno trazi utvrdjivanje svog ocinstva) *MAJKA DJETETA (kada tuzbu podigne dijete.imaju mogucnost da nastave ovaj postupak.jer nema svrhe (dijete nakon smrti vise ne postoji kao subjekt prava) *DEJSTVO USPJESNOG OBORENOG BRACNOG I VANBRACNOG OCINSTVA *BRACNO-pretpostavljeni otac se vise ne smatra ocem djeteta.(znaci istovremeno radi I osporavanje I utvrdjivanje ocinstva) Na ovaj nacin ce se utvrditi bioloski otac djeteta.Tuzba se moze podnijeti u roku od 1.sud ce odbiti oba zahtjeva.Moze se desiti da on naknadno sazna da je nesposoban za oplodnju ili drugu okolnost koja iskljucuje njegovo ocinstvo.postaje mu pastorak a ovaj njegov ocuh.godine.a I djete nece ostati bez bez upisanog oca.ukoliko istovremeno trazi da se utvrdi njegovo ocinstvo.vrijedi I za osporavanje priznatog vanbracnog ocinstva.od upisa priznatog ( a sada osporavanog ocinstva u maticnu knjigu) Nakon smrti osobe koja je pokrenula postupak radi osporavanja ocinstva. *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO-a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.Ukoliko se utvrdi da tuzilac nije otac.Dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu moze podnijeti posebni staralac koji se postavlja za ovu parnicu.godina zivota.Sve u vezi ove mogucnosti sto vrijedi pri osporavanju bracnog.jer je ona uslracivanjem pristanka imala priliku sprijeciti prihvatanje izjave o priznavanju muskarca koji nije bioloski otac.Vanbracno ocinstvo moze se osporavati samo onda kad se utvrdjeno priznanje.dok u odnosu na oca I njegove srodnike raskida srodnicki odnos.djete ostaje u srodstvu sa majkom I njenim srodnicima.Majka ne moze u ime djeteta podnijeti ovu tuzbu.osobe koje imaju pravni interes.( on osporava svoje priznato ocinstvo). 10 .Dijete nece vise imati racni vec vanbracni status.Porijeklo djeteta oca je nepoznato jos od rodjenja ( ex tunc).ili jedan od prethodno navedenih muskaraca) *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO( kada tuzbu podnese dijete.osporava tudje I trazi utvrdjivanje svog ocinstva) PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.ili muskarac koji sebe smatra ocem djeteta. Tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.S njima dijete zasniva tazbinsko srodstvo. PRAVO NA TUZBU I ROKOVI RADI OSPORAVANJA *DIJETE-dijete moze podnijeti tuzbu do navrsenih 25.godine zivota djeteta) *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA PRIRODNIM OCEM DJETETA rodjenog van braka ima pravo osporiti ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje.

a najkasnije do navrsene 10.Dok je maloljetno tuzbu podnosi poseban staralac kojeg postavlja organ starateljstva.U praksi se ova mogucnost koristi nakon zamjene djece u porodilistu ili pogresnog upisa u maticnu knjigu rodjenih.kojeg mu postavlja organ starateljstva.mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo.to ima za posljedicu osporavanje njegovog ocinstva) Materinstvo se ne moze osporavati nakom smrti djeteta (dijete ne postoji vise kao subjekt prava.Zakonski zastupnik djeteta je i njegov otac.jer ako se uspjesno ospori materinstvo. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE ( u slucaju da zena koja je upisana kao majka osporava svoje materinstvo I zena koja se smatra prirodnom majkom osporava materinstvo upisanoj zeni) *ZENA KOJA JE UPISANA KAO MAJKA (kada tuzbu podnosi dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom djeteta) *OTAC DJETETA ( on se moze pojabiti samo kao tuzeni.ali on nece moci zastupati dijete u ovoj parnici jer je on zajedno s majkom u polozaju tuzenog (Dijete tuzi I njega I majku jer se pravosnaznom presudom o osporavanju materinstva osporenim smatra I ocinstvo muza majke) *ZENA KOJA JE U MATICNOJ KNJIZI RODJENIH UPISANA KAO MAJKA-Tuzbu radi osporavanja svog materinstva moze podnijeti u roku od 6.*VANBRACNOG-vrijedi sve isto.u njegovo ime podnosi tuzbu posebni staralac.a najkansije do navrsene 10.Subjektivni rok pocinje teci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo. *PRAVO NA TUZBU I ROKOVI *DIJETE-ima pravo na tuzbu do navrsene 25 godine zivota.u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ukoliko istovremeno trazi utvrdjenje njenog materinstva. MOGUCNOST NASTAVLJANJA POSTUPKA NAKON SMRTI OVLASTENIKA-isto kao I kod bracnog ocinstva.Dok je maloljetno.tako I vanbracno.godine zivota djeteta (njeno pravo na tuzbu ograniceno I objektivnim I subjektuvnim rokom). OSPORAVANJE PRIZNATOG VANBRACNOG MATERINSTVA Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE-do navrsene 25. godine zivota. 11 .Razlika je samo sto se ovdje ne mjenja status djeteta(dijete je imalo vanbracni status I zadrzalo ga I nakon uspjesnog osporavanja ocinstva) OSPORAVANJE MATRINSTVA *OSPORAVANJE BRACNOG MATERINSTVA Ima za svrhu dokazivanje da zena koja je upisana u maticnu knjigu rodjenih kao majka djeteta nije njegova bioloska majka.godine zivota djeteta.pa je nepotrebno)-kako bracno.

a objektivnom oku od 10.godina.kada oba gameta potječu od bračnog ili vanbračnog para I heterologna ( kada jedan ili oba gameta potiču od drugih osoba.Zakonska rješenja prihvaćena u oblasti medicinski pomognute oplodnje u europskim I vaneuropskim zemljama su međusobno različita.ali mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje svog materinstva.muza majke koji je priznao dijete)Ne dolazi do smejen statusa djeteta-oni zadrzava vanbracni status koje je imalo prije toga.Subjektivni tece od saznanja da je ona majka djeteta. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE(kad tuzbu podnosi zena koja je priznala materinstvo ili ze na koja osporava priznato materinstvo I trazi utvrdjivanje njenog materinstva) *ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO(kada postupak pokrene dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom) *OTAC DJETETA(moze se pojaviti samo kao tuzeni. *IN VITRO ZAČEĆE-In vitro začeće i transfer embrija je spajanje jajne i sjemene ćelije izvan tijela žene i unošenje oplodjene jajne ćelije u uterus(metericu)žene.ovakvo začeće ima za posljedicu da dijete rođenjem zasnuje roditeljsko-pravni odnos sa osobama koje nisu njegovi pravi roditelji.U jednom slučaju se surogat majka oplodjuje sjemenim ćelijama bračnom ili vanbračnog partnera žene koja ne može ili ne želi nositi i roditi dijete.Ova zena se od rodjenja ne smarta njegovom majkom(sto vrijedi I za oca tj.Tuzbu moze podici u roku od 6 mjeseci od saznanja za tu cinjenicu.Oplodnja može biti homologna.VJESTAČKA OPLODNJA.Razlog za zaključivanje ovog ugovora može biti nesposobnost zene iz para za nošenje i rađanje djeteta ili njena nespremnost na ovo.U interusu surogat majke unosi se oplođena jajna ćelija iz para-primaoca.Najpoznatije tehnike medicinski pomognute oplodnje su:IN VITRO ZAČEĆE. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ona osporava materinstvo zene koja ga je priznala.jer pravosnazna odluka o osporavanju vanbracnog materinstva znaci istovremeno I da je njegovo vanbracno ocinstvo osporeno) *DEJSTVA USPJESNO OSPORENOG MATERINSTVA Ima za posljedicu prestanak roditeljskog odnosa izmedju djeteta I zene koja se smatra njegovom majkom.te po rođjenju predaje dijete ovom paru.najkasnije do navrsene 10. *VJEŠTAČKA OPLODNJA-primjenjuje se kada do začeća djeteta nije moglo doći prirodnim putem zbog svoje spolne nemoći ili sterilnosti bračnog ili vanbračnog 12 .Tuzbu moze podici u subjektivnom roku od 6 mjeseci.ali je kasnije saznala za cinjenicu koja ga iskljucuje.JAJNE ĆELIJE I EMBRIJE.u slučaju sterilnosti jednog ili oba bračna ili vanbračna partnera) *SUROGAT MATERINSTVO-kada žena nosi i rađja dijete da bi na nakon rođenja predala bračnom ili vanbračnom paru.*ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO-ona je priznala materinstvo.SUROGAT MATERINSTVO.tako da surogat majka nema nikakve genetske veze s djetetom i predaje ga nakon rođenja ovom paru.U drugom slučaju riječ je o “iznajmljivanju materice”. UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA ZACETO MEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM Ukoliko genetski material (jajna ili sjemena)ćelija ne potjece od zene ili muskarca iz para.ZAMRZAVANJE SJEMENIH ĆELIJA I EMBRIJADONACIJA SJEMENIH ĆELIJA.godine zivota djeteta.

pa je on genetski otac.) e.Ukoliko dijete nije tuženi.godine života djeteta.ali postoje iznimci: a. SPECIFIČNOST OVOG POSTUPKA : a.a u slučaju njegove sterilnosti njena oplodnja se vrši sjemenim ćelijama drugog muškarca.) h.samo žena odnosno muškarac koji se po zakonu smatraju roditeljima djece. POSTUPAK RADI UTVRĐIVANJA I OSPORAVANJA MATERINSTVA ILI OČINSTVA NADLEŽNOST.) muzu majke priznaje se pravo na osporavanje očinstva djeteta rođenog u braku ili u periodu 300 dana od prestanka braka.POKRETANJE.bez pismene saglasnosti muža.ZASTUPANJE I SPECIFIČNOSTI POSTUPKA Ovi sporovi se rješavaju u posebnom parnicnom postupku koji je normiran u 7 dijelu PZ (Postupak pred sudom) primjenjuju se odredbe zakona o parnicnom postupku ako PZ ne određuje drugačije.vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka.Znači samo gestaciona a be i genetska majka može osporiti materinstvo.partnera.) f.ne može oporavati svoje očinstvo Tužbe ( za oba slučaja) mogu se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja da je dijete začeto na ovaj način.) g.OSIM AKO ŽALILAC DOKAŽE DA IH BEZ SVOJE KRIVICE NIJE MOGAO IZNIJETI ODLUČIVANJE O TROŠKOVIMA POSTUPKA-sud o njima odlučuje slobodno.Što se tiče mjesne nadležnosti normirana je izaberiva nadležnost u slučaju kada dijete podnosi tužbu.) HITNOST-radnje se poduzimaju hitno.a najkasnije do navršene 10.Ako je dao ovu saglasnot.) za ove sporove.inače će sud vratiti tužbu tužiocu radi dopune.Ukoliko jke tužilac ne dopuni u roku od 8 dana.tužba se podnosi sudu na čijem području tuženi ima prebivalište ili boravište.Za podizanje tužbe ovlašteni su.u ovom slučaju.29 zabranjuje se utvrđivanje ili osporavanje materinstva i očinstva djeteta začetog u postupku medicinski pomognute oplodnje.Stvarno nadležan za ove sporove je općinski sud.) d.) SPECIJALIZACIJA SUDIJE-u prvostepenom postupku zastupa sudija specijalizovan c.u kraćim rokovima normiranih od onih u Zakonu o parnicnom postupku b.Postupak se pokreče tužbom ovlaštenog lica.sud odbacuje tuzbu.U odredbi člana.U tužbi kao tužilac i tuženi moraju biti obuhvaćene sve stranke u sporu.U prvom slučaju žena se oplođuje sjemenima ćelija svog partnera.ali u drugostepenom sudi vijeće od trojice sudija od kjih je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporova MOGUĆNOST ODREĐIVANJA PRIVREMENE MJERE RADI DAVANJA IZDRŽAVANJA MALOLJETNOJ DJECI I RADI NJIHOVOG SMJEŠTAJA ISKLJUČENJE JAVNOSTI OGRANIČENJE NAČELA DISPOZITIVNOSTI SUD MOZE UTVRĐIVATI CINJENICE KOJE STRANKE NISU IZNIJELE I DOKAZIVATI ČINJENICE KOJE SU STRANKE PRIZNALE U SPORU U ŽALBI NE MOGU IZNOSITI NOVE ČINJENICE I DOKAZE.) pravo na osporavanje je priznato ženi koja je rodila dijete koje je bez njene pismene saglasnosti začeto iz jajne ćelije druge žene u postupku medicinski pomognute oplodnje.ukoliko je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete začeto sjemenom ćelije drugog muskarca. DOKAZNI POSTUPAK ( MEDICINSKO VJEŠTACENJE) 13 . b.

ZAJEDNIČKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA 2.može se uzeti i stavr koju je osoba koristila (četkica za zube).Kod drugih metoda sud nije ovlašten primoranim putem obaviti ili izvesti vjestačenje.Dobijaju se i međusobno se porede genetski otisci. Analiza krvi-ispitivanje krvnih grupa.Ako se utvrdi da jest.ni brat.Dovoljna je sasvim mala kolicina materijala ( uzorak tjelesne tečnosti.antroplogiji.zuba)Uzorak se ne mora uzeti direktno od osobe.Otisak se sastoji od fragmenata.činjenica da je on otac djeteta utvrđjuje se metodama zasnovanim na medicini.Korištenje ovih metoda nije moguće neposrdno nakon rođjenja djeteta. Antropoloski metod-sastoji se u mjerenju.ni sestra.Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji.težine i opće zrelosti djeteta u vrijeme rođenja.Ukoliko se dokaže da nije.Ono se utvrđuje uz pomoć vještaka na osnovu dužine.potreban je određen uzrast.Sudsko medicinsko vjestačenje se može provesti tek kad dijete navrši 3 godine života. 14 .koji kod djeteta moraju biti nasljeđeni od roditelja.Zakonodavac pravi razliku između vjestačenja analizom DNK i vjestačenja drugim metodama.Utvrđuje se da li su osobine krvi koje su utvrđene kod djeteta nasljeđjene od pretpostavljenih roditelja ili ne.lice koje ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno da ostvari roditeljsko staranje.to je dovoljan osnov za donošenje odluke o osporavanju očinstva. Analiza DNK-metoda analize hromozoma.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJE ZAJEDNICKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA PZ normira ko ne može biti usvojilac: lice koje je oduzeto roditeljsko staranje. PZ BIH normira obavezu stranaka da se odazovu na poziv i podvrgnu medicinskom vjestačenju.Nakon toga sud ispituje da li je u to vrijeme muž majke ( ili muškarac čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava) održavao spolne odnose s majkom djeteta i da li je u to vrijeme bio sposoban za oplodnju.kojima se zasniva roditeljski odnosno srodnički odnosi. USVOJENJE Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajučeg roditeljskog staranja.fotografisanju i poređenju osobina djeteta koje se nasljeđuju od roditelja sa osobinama njegovih pretpostavljenih roditelja. Pretpostavke za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su : 1.Prvo što u dokaznom postupku treba utvrditi je da li je majka u kritično vrijeme začeća imala odnose s mužem odnosno s muškarcem čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava.biologiji.genetici.tako da se sa sigurnošću može utvrditi biološki roditelj.lice kome je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Naše porodično zakonodavstvo.predlaže 2 oblika usvojenja-nepotpuno i potpuno.podgrupa i faktora može se sprovesti nakon što dijete navrsi 6 mjeseci života.Analizom DNK ukoliko se pozvana osoba nije odazvala pozivu ili podvrgnula vjesačenju sudska policija će je privesti po nalogu.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA 3.Usvojiti ne može ni lice kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti.kose. Analiza nasljednih tkivnih gena sastava HLA (tipizacija tkiva) se koristi kod dokazivanja očinstva.kože.

Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja.a nije u stanju shvatiti značenje usvojenja *kome je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost *kome je boraviste nepoznato najmanje 6 mjeseci.ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja. ako usvojioci zajenodo usvajaju djete.Normirana je i privremena nemogućnost usvojenja djeteta čiji su roditelji nepoznati.usvojilac može biti i lice straije od 45 godina.Ovo djete se moze usvojiti po proteku 1 godine od njegovog rođenja.Ovo dijete se ne može usvojiti prije isteka 3 mjeseca od njegovog napustanja.T o može biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.Ako postoje naročito opravdani razlozi. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Usvojenje se može zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja.a zakon predviđa da i strain državljanin može biti usvojilac ( ali samo ako je to u najboljem interesu djeteta i ako nije moguće usvojenje djeteta u BIH).Zasniva se neraskidiv odnos.što utvrđuje organ starateljstva.a u tom periodu se ne brine za djete PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA Potpunim usvojenjem zasnivaju se odnosi kao i kada se radi o krvnom srodstvu. ako usvojioci usvajaju više djece koja su međusobno braća i sestre. Usvojilac može biti državljanin BIH.U RS-u se može usvojiti samo njen državljanin ( strain državljani ako postoje opravdani razlozi) PZ normira i razliku u godinama koja mora postojati između usvojioca i usvojenika. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA 15 .usvojiti mogu i ako je samo jedan od njih u životnoj dobi izmedju 25-45 godina i samo ako je od jednog djeteta stariji 18 godina. PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA Za usvojenje je potreban pristanak jednog ili oba roditelja.Zakon je predvidio protok vremena od rođenja djeteta do njegovog usvajanja : ne može se usvojiti dijete prije isteka roka od 3 mjeseca.Staratelj ne može usvojiti svog stičenika.dijete se može usvojiti odmah po rođenju).a 3 mjeseca je u večoj mjeri zapustio staranje o djeci *koji je maloljetan.usvojiti se može maloljetno djete ( bez ozira je li riječ o potpunom ili nepotpunom usvojenju).mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvjete 2. Zakonodavac normira jos dva odstupanja : 1.( u PZ RS nema ovog vremenskog ograničenja.Zakon predviđa i slučajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja.dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staratelja.U našem pravu.ako zakonom nije drugačije određeno.Nije potreban pristanak roditelja : *kome je oduzeto roditeljsko staranje *koji ne živi s djetetom.

mačeha i očuh.ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.te mačeha ili očuh djeteta koje se usvaja.potreban je njegov pristanak.dijete i roditelji djeteta daju svoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva.odnosi u braku. NADLEŽNOST Europska konvencija o usvojenju-sudska ili upravna vlast može biti jedino tijelo u cijoj se nadležnosti nalazi zansivanje usvojenja.koji u vanbračnoj zajednici žive najmanje 5 godina.Lice koje nije u braku i vanbračni partneri takođe mogu nepotpuno usvojiti.jedan bračni partner uz pristanak drugog.motive za usvojenje i druge relevantne činjenice koje se odnose na dijete organ starateljstva mora utvrditi. Osoba koja ga želi usojiti daje vlastito mišljenje bez pristanka.odnosno boravišta djeteta. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Po novom PZ potpuno se može usvojiti dijete do 10 godine života (u PZ RS do 5 godine života) PZ predviđa mogućnost usvojenja djeteta koje ima žive roditelje ( ukoliko su oni nesavjensi i nesposobni niti se žele brinuti o djetetu) PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA PRETPOSTAVKE NA STANI USVOJIOCA Nepotpuno mogu usvojiti samo bračni partner zajednički.ali i vanbračni partneri.ali zakon za njih predviđa dodatne uslove (ako postoje naročito opravdani razlozi ili da je vanbračna zajednica trajala najmanje 5 godina) PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Nepotpuno se može usvojiti samo maloljetno djete.) pokretanje postupka – pokreće se na zahtjev osobe koja želi usvojiti.Mjesno nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta.ljekar).opčinska služba kojoj je povjereno vršenje tih poslova.Narav.Bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete.) Pripremne radnje-zakon navodi koje radnje organ starateljstva obavlja po službenoj dužnosti. 16 .U postupku zasnivanja usvojenja isključenja je javnost.Prema PZ stvarno je nadležan organ starateljstva( znači centra za socijalni rad) a u općinama i kantonima gdje on ne postoji.Dijete straije od 10 godina sposobno da shvati značenje usvojenja daje svoj pristanak bez prisustva roditelja.Ako je dijete navršilo 10 godina života i ako je sposobno da shvati značenje usvojenja.njenog prebivališta.pribavlja stručna misljenja o podobnosti osobe koja želi usvojiti dijete od organa starateljstva.kao i od porodicnog savjetovališta i drugih odgovarajućih organizacija iI stručnjaka ( socijalni radnik. ZASNIVANJE USVOJENJA U PZ je predviđen poseban postupak za zasnivanje potpunog i nepotpunog usvojenja. POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Kada je riječ o postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza: a.pedagog. b.Samo tako je moguće doći do stvarnog saznanja o usvojiocu i njegovoh podobnosti za usvojenje.karakter.psiholog.Potpunim usvojenjem dijete mogu bračni partneri zajednički.

datum i mjesto rodjenja i državljanstvo usvojenika.ali tek kad dijete navrši 3 mjeseca života.bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje preko organa starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta .Trajanje probnog smještaja je ograničeno na 6 mjeseci.Za vrijeme njegovog trajanja dijete se nalazi pod nadzorom organa starateljsta.RADNJE U POSTUPKU USVOJENJA-roditelji djeteta.Biološki roditelji u tajnosti usvojenja nalaze zaštitu svojih interesa ( oni uglavnom ne žele da se sazna njihov identitet niti njihovi motive za davanje djeteta na usvajanje).usvajanje se neće raskinuti već će se na roditeljsko staranje primjeniti mjere ograničenja.dijete je zaštićeno od saznanja da su ga biološki roditelji ostavili. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima. PROBNI SMJEŠTAJ-institut probnog smještaja je prema PZ obligatoran (raniji PZ ga uopće nije predvidio).a ovjeren prepis zapisnika uručuje se roditeljima.matični broj i državljanstvo usvojioca.Zakon predviđa mogućnost uvida u spise maloljetnom usvojeniku ( ali samo ako je to u njegovom interesu) TAJNOST USVOJENJA PZ obavezuje organ starateljstva da upozori i usvojioce da dijete upoznaju sa činjenicom usvajanja. Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja stranka može podnijeti žalbe u roku od 8 dana od prijema rješenja.Usvojioci sporazumno određuju ime usvojenika.Pitanje upoznavanja djeteta sa činjenicom usvojenja je pitanje o kojem postoje različita shvatanja.U slučaju da odnos između usvojioca i usvojenika ne bude uspješan.Protivnici ove solucije tvrde da je neprihvatljivo građenje ovako dubokog humanog odnosa na zabludi o vlasti tom porijeklu.To su dužni učiniti najkasnije do 7 godine života odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno dijete starije dobi.Pristanak se daje na zapisnik.Prije davanja pristanka organ starateljstva će ga upoznati s pravnim posljedicama njegovog pristanka.ime i prezime jednog roditelja.Roditelj može svoj pristanak dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja .bez mogućnosti da se roditeljsko staranje bioloških roditelja aktivira u bilo kom segmentu.organ starateljstva navodi : ime i prezime.Podaci o usvojenju su službena tajna.odnosno boravišta.Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit će se punoljetnom usvojeniku.vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika.Potpuno usvojenje je neraskidivo.Organ starateljstva dužan je pravomočno rješenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticnu knjigu rođenih.Jedni smatraju da je tajnost usvojenja garant njegovog uspjeha.odnos usvojenika sa njegovim krvnim srodnicima ne prestaje 17 .Dijete daje svoj pristanak na usvojenje bez prisustva roditelja i lica koja ga žele usvojiti.usvojenik prekida sve veze sa prirodnom porodicom.dok dobiva zajedničko prezime usvojioca.U izreci rješenja o zasnivanju usvojenja. DONOSENJE RJEŠENJA O ZASNIVANJU USVOJENJA-kada organ starateljstva utvrdi da su ispunjeni uvjeti predviđeni zakonom i da će usvojenje biti korisno za usvojenika.donijet ce rješenje kojim se usvojenje zasniva.te oduzimanje staranja.roditeljsko staranje potpuno prelazi na usvojioce. POSLJEDICE USVOJENJA POSLJEDICA POTPUNOG USVOJENJA U ovom slučaju.usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak na usvojenje.U matičnu knjigu rođenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.

U SLUČAJU RASKIDA USVOJENJA regulisana je clanom 122. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA NA POJEDINAČNI ILI ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG PUNOLJETOG USVOJENIKA-zahtjev za raskid usvojenja organu starateljstva mogu podnijeti ili zajedno usvojilac i punoljeni usvojenik.na prijedlog usvojioca.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdržavaju usvojenika.zasnivanjem usvojenja.Opravdanost ovih razloga mora utvrditi organ starateljstva.Usvojenje prestaje kada odluka o raskidu postane pravomoćna.ako utvrdi da to zahtjevaju opravdni interesi maloljetnog usvojenika ( kod nepotpunog usvojenja).) odlukom organa starateljstva na pojedinačni ili zajednički prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI-normirano u PZ.zakonodavan ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdrzava usvojioca. 2.) odlukom organa starateljstva po službenoj dužnosti 2.usvojenik može zadrzati prezime svog oca.Usvojenik dobiva prezime usvojioca osim ako usvojilac odluči drugačije. OBAVEZA MEĐUSOBNOG IZDRŽAVANJA. U navedenim slučajevima može se odrediti samo privremeno izdržavanje ( najduže na period od 1 godine) 18 . PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA Uglavnom prestaju međusona prava i obaveze.s mogučnošću da se ponovo aktivira.PZ normira 2 posljedice raskida usvojenja : prezime usvojenika i izdržavanje usvojioca i usvojenika.Pošto usvojenik nije maloljetan.potreban je njegov pristanak(ukoliko je usvojenik stariji od 10 godina) RASKID USVOJENJA Usvojenje se može raskinuti: 1.To će biti različiti razlozi : stalni sukobi. : 1.) ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu dužni izdržavati ili oni nisu u stanju ga izdržavati.U slučaju promjene imena i prezimena usvojenika.) Ako usvojilac nije sposovan za rad i nema dovoljno sredstava za život.) odlukom organa starateljstva na prijedlog usvojioca 3.Vršenje roditeljskog prava prirodnih roditelja de facto umiruje.Kada usvojenje prestaje raskidom. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO PRIJEDLOGU USVOJIOCA-ako organ starateljstva.nedolično ponašanje usvojenika što dovodi u pitanje kvalitet ovog odnosa.moguće je ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika( ukoliko je usvojenje nepotpuno) ali u pitanju može biti i čitav niz situacija u kojima se usvojilac prema usvojeniku skrivljeno ponasa.

Socijalna prava: tiču se povlastica socijalne sigurnosti .zaštita od ekonomskog iskorištavanja i obavljanje posla koji bi bio opasan ili ometao djetetovo obrazovanje. vjerske ili jezičke manjine (ima pravo njegovati vlastitu kulturu . na život s roditeljima .'' U grupi ličnih prava su: prava na život.Drugi kolkvij: (Završni ispit) Prava i dužnosti djeteta Prava djeteta u konvenciji o pravima djeteta Za dijete je posebno važno to što ga Konvencija tretira kao posebnog subjekta. na privatnost. Prava djeteta u porodičnom zakonu FBIH 19 . koja uključuje traženje.kada je pogođeno ratnim događajem i žrtva rata . Obrazovna prava: pravo na pristup informacijama i materijalima sredstava javnog informisanja. na prijavu rođenja.Pored ove konvencije prava djeteta su normirana i u Konvenciji o ostvarivanju dječijih prava i Konvenciji o kontaktima u vezi sa djecom.obaveze države da zaštite odvođenje.duševnom i društvenom razvoju .ali i u općim dokumentima o ljudskim pravima. Ekonomska prava: pravo djeteta na standard primjenjen njegovom fizičkom . Ova prava mogu se ograničiti ali samo iz razloga koji su izričito normirani. i pravo na udruživanje i mirno okupljanje. na prijavu rođenja. te obaveze države radi osiguranja ovih prava. na slobodu izražavanja..prodaju ili trgovinu djecom. pravo na obrazovanje (psmpvmpg..osim ako se po pravu koje se primjenjuje na dijete .na saznjanje vlastitog porujekla i brigu roditelja. Za svrhe konvencije dijete se u njoj određuje kao ''svako ljudsko biće mlađe od 18 godina.lično ime i stjecanje državljanstva. pravo na slobodno izražavanje mišljenja u stvarima koje ga se tiču. Kulturna prava: prava djeteta kao pripadnika etničke. Odvojeno od ovih normirana su zdravstvena prava zdrave djece.ispovjedati vlastitu religiju i upotrebljavati vlastiti jezik) Pravosudna zaštita prava: su ona koja se tiču pravnog položaja djeteta kako onda kada je učesnik u krivičnom postupku .zdravlje ili razvoj.punoljetsvo ne stiče ranije.srednjeg i višeg) Zdravstvena prava: djece sa duševnim ili tjelesnim nedostatcima su priznata zajedno sa njihovim pravom na posebno staranje i osiguranjem dostojanstva. U grupi prava djeteta kao člana društvene zajednice su: pravo na slobodno izražavanje djetetovog mišljenja. pravo na obrazovanje.primanje i davanje informacija i ideja svih vrsta u raznim oblicima.socijalno osiguranje.

Pored ovog uvažavanje mišljenja djeteta zavisi i od ocjene njegovog interesa: ukoliko nadležni organ ocijeni da je izraženi stav djeteta u suprotnosti s njegovim interesom.kao što cijeni i stepen zrelosti djeteta. PZ RS takođe normira pravo djece da žive zajedno sa svojim roditeljima. upoznati ga s 20 .na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja u skladu sa uzrastom i zrelošću.Roditelji će bolje i potpunije izvršavati svoje dužnosti ako dijete živi zajedno s njima.Upravo zbog toga je ovo pravo djeteta prema roditeljima normirano kao jedno od njegovih osnovnih prava .posebno je važno za dijete da s roditeljem s kojim ne živi održava redovne kontakte.kao i od nezakonitog napada na njegovu čast i ugled.Naš zakonodavac je pri regulisanju položaja djeteta ispoštovao obavezu postavljenu u Konvenciji : ovo je uređenje zasnovano na načelu ''najboljeg interesa djeteta'' i ''dobrobiti djeteta''. Ovo posebno normira i naš PZ.Naš je zakonodavac normira mogućnost odvajanja djeteta od roditelja samo u zakonom predviđenim slučajevima. Pravo djeteta da živi s roditeljima Živeći s oba roditelja dijete ima velike šanse da sve njegove potrebe budu zadovoljenje da se roditelji uspješno staraju o njegovom životu i zdravlju da omoguće zdrav i stabilan psihosocijalni azvoj odnosno potpun i skladan razvoj njegove ličnosti.uz obavezno određivanje odnosa i kontakta djeteta s roditeljem s kojim ne živi.Formiranju i izražavanju mišljenja djeteta te njegovom uvažavanju doprinijet će i izvršavanje obaveza propisanih zakonom za nadležne organe : oni su obavezni djetetu dati potreban savjet i informacije koje će mu omogućiti da shvati predmete povodom kojih se vodi postupak. Pravo djeteta na zaštitu od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu U ovom pogledu štiti ga Konvencija o pravima djeteta.O. Nadležnom organu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju cijeni je li on dovoljan.P. Tako je djetetu priznao pravo na staranje o životu . Mogućnost odvojenog života od roditelja je normirana samo za slučaj da to zahtjevaju opravdani interesi djece.jer će tako održati kontinuitet u njihovom odnosu.odnosno roditelja. kao i u K. Pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja U našem pravu nije priznato ka apsolutno (bezuslovno) već u skladu s njegovim uzrastom i zrelošću. Pravo na staranje o životu.zdravlju i razvoju ličnosti ..on može odlučiti drugačije od izraženog mišljenja.pravo od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu . Onda kada dijete ne živi s oba roditelja. (i sve ostale kao u Konvenciji o pravima djeteta) Pz RS je preuzeo rješenje ranijeg Porodičnog zakona u ovoj oblasti tako da ne normira prava koja su djetetu priznata u Konvenciji o pravima djeteta.D..omogućit će se uključivanje u staranje o djetetu i ovog roditelja. Priznanjem prava na zaštitu privatnosti najbolje se izražava novi stav prema djetetu kao aktivnom subjektu .zdravlju i razvoju ličnosti Ovo pravo dijete ne može ostvarivati bez pomoći odraslih.Ova prava djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje mjera radi zaštite ličnih prava i interesa djeteta. Pravo djeteta na zaštitu privatnog i porodičnog život je priznato i u Konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Dijete je subjekt koji isto kao i odrasle osobe imaju pravo na privatnost.odnosno s njegovom dobrobiti.kojim je zamjenjen dosadašnji stav o djetetu kao objektu prava na zaštitu. Ovo pravo djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje određenih mjera.

te mu omogućiti da izrazi svoje mišljenje. PZ je djetetu priznao i pravo da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim organom i pravo na posebnog staraoca. Zakon je priznao pravo djetetu da učestvuje u postupku u kojem se raspravlja o pitanjima koja ga se tiču.činjenicama važnim za donošenje odluke i sa posljedicama odluke.ogranicavanje autonomije koju roditelji inace uzivaju u vrsenju roditeljskog staranja).djece. Ali i okolnosti na sttrani roditelja se mogu odraziti na ostvarenje ovog prava jer dijete ne može izabrati i pohadjati skolu cije troskove roditelji ne mogu finansirati. Sloboda izbora je veca dok je dijete maloljetno jer ga je roditelj duzan izdrzavati odnosno podmirivati i njegove potrebe vezane za skolovanje koristeci sve mogucnosti i sposobnosti. Pod ovim se podrazumijeva 21 .te kako ce se njeno rjesenje odraziti na njegovu budućnost. Dijete izvrsava i obavezu pomaganja roditelja. Obrazovanje mora biti usmjereno na razvoj licnosti djeteta i njegovih psihofizickih sposobnosti na postovanje prava i osnovnih sloboda covjeka na pripremanje djeteta za odgovoran zivot u drustvu tte na postovanje prirodne okoline.na izbor skole i zanimanja u skladu sa njegovim sposobnostima i sklonostima kao i pravo na zaposlenje koje nije stetno za njegov razvoj i zdravlje. Pravo djeteta na obrazovanje PZ je djetetu priznao pravona obrazovanje. zlostavljanja i zanemarivanja PZ zabranjuje u porodici nasilnicko ponasanje clanova porodice. Moguca je i mjera oduzimanja roditeljskog staranja ako je neophodno. Nadležni organ treba naročito da vodi računa o tome da se stvore uslovi da s ovo mišljenje formira slobodno bez pritiska i utjecaja drugih osoba najčešće jednog od roditelja. Evropske konvencije o ljudskim pravima jer se mjesanje preduzima radi zastite interesa djeteta.malo. Pz RS nije normirao pravo djeteta na obrazovanje vec se ono izvodi iz duznosti i prava roditelja da se staraju o obraz.da je u stanju shvatiti situaciju u kojoj se nalazi.zloupotrebe. Što se tiče djetetovog prava i sposobnosti formiranja vlastitog mišljenja odnosno njegove sposobnosti za zauzimanje stavova o relevantnim pitanjima.pomaganje i postovanje roditelja Dijete je duzno starati se o roditeljima kojima je otezano zbbog zdravstvenog stanja ili starosti. u praksi pod njom ne treba da se podrazumijeva postizanje potpunog razvoja djeteta i njegova sposobnost da u cjelosti shvati pitanja o kojima se radi. Pravo na izbor skole najcesce podrazumijeva i pravo na izbor zanimanja tako da se ova dva prava ostvaruju na isti nacin i sa istim ogranicenjima. Pravo na izbor skole pripada djetetu a roditelji mogu samo davanjem savjeta utjecati na ovaj izbor. Unutar porodice prema djetetu se nasilnicki najcesce ponasaju roditelji.već i pravo da pokrene takav postupak i da ako je navršilo 14 godina i ako je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji.sve aspekte problema s kojima se susreće.Ovakvo mjesanje nije u suprotnosti sa odredbnom clana 8. Ova prava čine grupu procesnih prava djeteta.Dovoljno je utvrditi da je svjesno prirode i težiine problema. Pravo na zaposlenje je normirano propisima radnog pravakoji normiraju uslove pod kojima se maloljetnici mogu zaposliti i raditi. Tako se saglasnost djeteta zahtjava u 2 slučaja: za priznanje vanbračnog očinstva (ako je dijete starije od 16 godina) i za usvojenje (ako je dijete starije od 10 godina). PZ RS nije djetetu priznao izričito ovo pravo ali je u posebnim odredbama normirao uvažavanje i izražavanje djetetovog mišljenja.kao stranka ili učesnik u postupku samostalno preduzima parnične radnje čime mu je priznata parnična sposobnost. Duznosti djeteta Staranje. Pravo djeteta na zastitu od svih oblika nasilja . U ovom slucaju dozvoljena je intervencija drzave u porodicu (tj.

stvaraju se radne navike kod djeteta i pravilan odnos prema radu. dužnosti i prava roditelja koja imaju za cilj zaštitu ličnih i imovinskih prava i interesa djeteta. Roditeljsko staranje prestaje punoljetstvom kada dijete navrši 18 godina.nematerijalna pomoc (poslovi u domacinstvu koji odgovaraju fizickim sposobnostima i uzrastu djeteta). Majka i otac su ravnopravni kao roditelji i oni su samostalni ( u odnose roditelja i djece niko nema pravo se mješati osim države kada oni povrijede ili ugoroze interes djeteta).sa kojim nastaje ova obaveza djeteta.Težište se stavlja na odgovornost roditelja i interes djeteta. I ova mogucnost je izraz porodicne solidarnosti. Roditeljsko staranje se ne može prenijeti na druga lica.Nosioci roditeljskog staranja su roditelji. Za maloljetno dijete pod istim uslovima na starni roditelja ova duznost postoji u 2 slucaja: 1) Kad maloljetnik ostvaruje prihode radom i od imovine 2)Ukoliko dijete ima imovinu koja daje prihode roditelji ove prihode mogu koristiti i za izdrzavanje clanova porodice u kojoj dijete zivi (ukoliko ispunjavanju uvjete iz cl.Vazeci PZ normira mogucnost oslobodjenja djeteta duznosti izdrzavanja roditelja (za slucaj da roditelj iz neopravdanih razloga nije izdrzavao dijete u vrijeme kada je na to bio obavezan).samo što je tu normiran donji uzrast od 15 godina. Ova obaveza postoji i za punoljetno i maloljetno dijete. S obzirom na ovakvu sadržinu i cilj ove ustanove u PZ je za nju uveden novi termin.roditeljska briga. Ako su ovi uslovi ispunjeni sud moze maloljetno dijete obavezat da izdrzava roditelje.prema babi i djedu (zakon normira da je unuk duzan izdrzavati babu i djeda pod istim uslovima kojim izdrzava roditelje) Na isti nacin je obaveza djeteta da izdrzava roditelje normirana u PZ RS. Konvencije je sadržano načelo ''da oba roditelja imaju zajedničku odgovornost u podizanju i razvoju djeteta. Izdrzavanje roditelja Ukoliko dijete obavezu izdrzavanja ne izvrsava dobrovljno sud ga moze obavezati na to.1).odnosno dobrobiti djeteta u PZ je uneseno novo rješenje koje se odnosi na specijalizaciju sudija koji rade u predmetima koji se tiču roditeljskog staranja. 22 . ne može se naslijediti niti otuđiti niti ga se roditelji mogu odreći.sporazumno i ravnopravno (osim ako je zakonom drugačije uređeno).219 st.Roditeljsko staranje otac i majka ostvaruju zajednički. RODITELJSKO STARANJE POJAM -Skup odgovornosti .''roditeljsko staranje''. U postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskom staranju normirano je da postupa sudija specijalizovan za ovu vrstu sporova.jer ne postoji mogucnost da se dijete prinudnim putem obaveze na ovakvo ponasanje. Radi zaštite interesa.roditeljska vlast. Od ovog perioda postoji odstupanje u zakonom normiranim slučajevima : može prestati prije 18.odnosno roditeljska odgovornost. Pored obaveze idrzavanja izmedju djeteta i roditelja ova obaveza postoji i izmedju jos nekih srodnika : izmedju pastorka i macehe (uz dodatni uslov pastorak je duzan izdrzavati macehu i ocuha samo ako su oni njega duze vrijeme izdrzavali i brinuli se o njemu ) .sto je znacajno za formiranje licnosti djeteta. Konvencija o pravima djeteta ima i novi pristup u regulisanju odnosa roditelja i djece. Kroz historiju su se koristili različiti termini za ovu ustanovu kao očinska vlast. Duznost postovanja je prije preporuka nego pravna obaveza.godine života djeteta odnosno može se ostvarivati i nakon punoljetsva djeteta. U članu 18. Punoljetno dijete je duzno izdrzavati roditelja koji je nesposoban za rad i ne moze se zaposliti a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine. Izvrsavanjem ovih poslova dijete se postepeno priprema i osposobljava za vodjenje vlastitog buduceg domacinstva i za brigu o sebi.

Znaci obaveza obrazovanja ne prestaje punoljetstvom .Medjutim i onda kada je odluceno pojedinacno staranje utjecaj drugog roditelja nije sasvim iskljucen – odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom.U njegovo ime pravne poslove zakljucuju njegovi roditelji i ucestvuju u postupku pred drzavnim organom. Radi uspjesnog izvrsavanja obaveze staranja o zdravlju djeteta roditelji su obavezni kada to zahtjeva interes djeteta saradjivati s odgovarajucim medicinskim ustanovama. Staranje o zivotu i zdravlju djeteta .Podrazumijeva se staranje o djetetovom fizickom.pa zbog toga zakonodavac normira i pravo roditelja da zive s djetetom osim ako to nije u interesu djeteta. Neizvrsavanje duznosti staranja o zivotu i zdravlju djeteta ugrozilo bi opstanak djeteta.razbojnistvo. Odgoj djeteta . ZASTUPANJE DJETETA Dijete ima pravnu ali nema poslovnu sposobnost.a za dijete starije od 7 godina odgovaraju za stetu osim ako dokazu da je steta nastala bez njihove krivice) Staranje o obrazovanju .g.alkohol. Odgovornosti duznosti i prava roditelja prema licnosti djeteta Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima i omogucavanje njihovog ostvarenja : Ovo je od posebnog znacaja za dijete .kada je neophodna svakodnevna briga o ishrani. te moze traziti ostvarenje i zastitu svojih prava kako od roditelja tako i od subjekata izvan porodice.duznosti i prava roditelja prema djeci.Kao duznost i pravo roditelja obrazovanje se sastoji u opcem i strucnom obrazovanju djeteta. Onda kada roditelji ne zive zajedno duznost odgoja djeteta vrsi roditelj s kojim dijete zivi ukoliko sud nije odlucio o zajednickom staranju oba roditelja.kradja). Dijele se na: ona koja se odnose na licnost i ona koja se ticu imovine djeteta. Roditelji su obavezni da stite dijeteod svih oblika poroka (droga. Pri tome se radi o zastupanju djeteta po sili zakona.Ovo je najznacajnija duznost roditelja. Moguce je samo ako dijete zivi s roditeljima. Ovo je staranje posebno vazno dok je dijete malo.kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot i rad i ukljucivanje u drustvo.moralnom i intelektualnom razvoju.jer ce dijete postati svjesno da je poseban subjekt i titular prava. Visoko obrazovanje zavisi od mogucnosti roditelja i sposobnosti djeteta.obuci.Osnovno obrazovanje je proglaseno besplatnim i obaveznim za sva lica . Ustav BiH u katalogu prava navodi pravo na obrazovanje dok Ustav FbiH ovo pravo navodi medju pravima i slobodama ciju primjenu je obavezna osigurati Federacija.ž djeteta roditelji odgovaraju bez obzira na svoju krivicu. vec se produzava i nakon toga ako je u skladu s mogucnostima roditelja i sposobnostima djeteta.u kojem slucaju u donosenju svih vaznijih odluka o podizanje djeteta ucestvuje i roditelj s kojim dijete ne zivi. Obavezu zastupanja roditelji vrse zajedno sporazumno i 23 . Iz obaveze odgoja djeteta proizlazi i odgovornost roditelja za stetu koju dijete prouzrokuje trecem licu (do navrsene 7.Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje pravo djeteta na obrazovanje i da radi potpunog ostvarenja ovog prava na osnovu jednakih mogucnosti preduzima odgovarajuce aktivnosti te odredjuje pravce obrazovanja djeteta.i svemu ostalom sto osigurava pravilan fizicki i psihicki razvoj djeteta.SADRZAJ Sadrzaj roditeljskog staranja sastoji se od odgovornosti.smjestaju. Zakonodavac normira duznost roditelja da se brinu o redovnom osnovnom i srednjem skolovanju djeteta.odjeci .lijecenju.

U tim slucajevima organ starateljstva imenuje posebnog staraoca.Roditelj se ne moze osloboditi obaveze izdrzavanja maloljetnog djeteta u situaciji kada bi neko drugi bio oslobodjen ove obaveze. Dijete starije od 14 godina za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji.Roditelji ne zastupaju svu maloljetnu djecu niti ih zastupaju pri sklapanju svih pravnih poslova (prva razlika se veze za uzrast djeteta a druga za vrstu pravnih poslova koje dijete sklapa).mogucnost zaposlenja (tj.Interes djeteta je dodatno zasticen time sto je normirana intervencija suda i organa starateljstva u slucaju kada roditelji ili durge po zakonu obavezne osobe nisu u mogucnosti podmirivati obavezu izdrzavanja ..sposobnost za rad.ravnopravno.godine zivota. IZDRZAVANJE DJETETA Izvrsavanje duznosti i prava roditelja na izdrzavanje djeteta je pretpostavka za vrsenje svih ostalih duznosti i prava prema djetetu pa zbog toga ono za dijete ima veliki znacaj.duhovnom .Ovome mora prethoditi oduzimanje ili ogranicavanje djetetove poslovne sposobnosti.ako zakon ne odredi drugacije.Prilikom utvrdjivanja mogucnosti roditelja sud takodje primjenjuje opcu odredbu ali i posebne (primanja roditelja. Za utvrdjivanje potreba djeteta sud uzima u obzir njegovo imovinsko stanje.Produzava se i nakon punoljetstva ako je dijete zbog bolesti . Medjutim njihova samostalnost je ogranicena pri zakljucivanju poslova koji se ticu otuudjenja i opterecenja vrednijih stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi zadovoljenja djetetovih potreba : ove poslove roditelji mogu zakljuciti samo s odobrenjem nadleznog organa starateljstva.moralnom i drustvenom razvoju djeteta. Maloljetno dijete koje prihode ostvaruje radom ili od svoje imovine duzno je doprinositi za svoje izdrzavanje. zakljucenje braka ..godina je prosirena on moze sam sklapati pravne poslove kojima stice prava . Roditelji ne mogu zastupat dijete pri zakljucenju pravnih poslova izmedju roditelja i djeteta u sporu koji se vodi izmedju djeteta i roditelja..vazi opca odredba koja normira potrebe osobe koja zahtjeva izdrzavanje). Dodatne okolnosti koje sud uzima u obzir su uzrast djeteta i potrebe za njegovo skolovanje.zdravstveno stanje. U dijelu zakona u kojem je normirano izdrzavanje na obavezu izdrzavanja maloljetnog djeteta se odnosi posebna odredba clana 215 u kojoj se normira da roditelji u izvrsavanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. a pravne poslove kojima raspolaze imovinom ili preuzima obaveze moze sklapati samo uz saglasnost roditelja.davanje pristanka na ocinstvo i materinstvo .moze samostalno preduzimati parnicne radnje.a najduze do navrsene 26. promjena prezimenausvojenika.Organ starateljstva ima jos neke obaveze .vlastite potrebe). Nemogucnost zastupanja djeteta od roditelja postoji kod pravnih poslova koji se ticu same licnosti maloljetnika npr. Obaveza izdrzavanja djeteta ostaje i nakon punoljetstva ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju . Kada dijete zastupa samo jedan roditelj postoji presutna saglasnost drugog roditelja.. Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu pravo na zivotni standard primjenjen fizickom . Ovaj sporazum 24 . Zakonodavac je obavezao organa starateljstva da nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdrzavanja.U svim postupcima u kojima roditelji zastupaju dijete nadlezan organ mora osigurati realizaciju prava na izrazavanje i uvazavanje vlastitog misljenja djetetu ( u skladu sa njegovim uzrastom i zreloscu) PZ RS je preuzeo odredbe ranijeg zakona normiraju da roditelji imaju duznost i pravo da zastupaju svoju maloljetnu djecu.mentalnom.a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz sovje imovine.fizickih ili psihickih nedostataka nesposobno za rad . Poslovna sposobnost maloljetnika starijeg od 14.Za odredjivanje visine izdrzavanja relevantne su potrebe djeteta i mogucnosti roditelja. Onda kada imaju obavezu i pravo da zastupaju dijete roditelji su u pravilu samostalni : ostavlja im se da sami cijene interes djeteta i da odluce o (ne)zakljucivanju pravnog posla i (ne)preduzimanju pojedinih parnicnih radnji.

Ova obaveza ne dolazi odmah iza obaveze roditelja. Sud roditelja obavezuje na placanje buducih mjesecnih iznosa izdrzavanja u odredjenom novcanom iznosu.u formi notarski obradjene isprave. Onda kada roditelj s kojim dijete zivi ne pokrene postupak za dosudjenje ili povisenje idrzavanja protiv drugog roditelja.odgoj i obrazovanje djeteta. Prvenstveno ih mogu koristiti za izdrzavanje. Nacin i oblik upravljanja se odredjuje prema sastavu imovine.srazmjerno njihovim mogucnostima. Organ starateljstva koji stiti prava i interese djeteta uvijek ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje o izdrzavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje su roditelji obavezni izdrzavati.Dok traje postupak za izdrzavanje maloljetnog ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje sud moze odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja. Ova samo izuzetna 25 .Isto tako je obavezan pokrenuti izvrsni postupak.Prema imovini maloljetnog djeteta roditelji imaju sljedece duznosti i prava: upravljanja.mogu zakljuciti pred notarom. PZ RS isto kao i PZ FBIH normira da roditelji imovinom djeteta upravljaju u interesu djeteta. braca i sestre (bez razlike da li imaju ista oba roditelja ili zajednickog oca ili majku.vec iza svih drugih srodnika koji su ih po zakonu duzni izdrzavati.poklonom ili po drugom zakonskom osnovu. Ova duznost sud mozedodjeliti i roditelju s kojim dijete ne zivi a inace roditelji zajednicki upravljaju i sporazumno. PZ RS na isti nacin uredjuje ove duznosti.a u suprotnom organu starateljstva moze u svako doba zahtjevati od oba roditelja polaganje racuna o upravljanju i prihodima. DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA Odnose se samo na onu imovinu koju je dijete dobilo nasljedstvom .koju je notar duzan dostaviti organu starateljstva. baba i djed (maloljetnu i punoljetnu djecu). Upravljanje imovinom djeteta Moguce je do punoljetstva djeteta. To su: maceha odnosno ocuh (duzni su izdrzavati maloljetne ali ne i punoljetne pastorke).Osoba koja je izdrzavala dijete u vrijeme kada je roditelj trebalo da ga izdrzava moze tuzbom traziti naknadu troskova izdrzavanja odroditelja ukoliko su ti troskovi opravdani. Za izdrzavanje clanova porodice roditelji mogu koristiti ove prihode samo ako oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja . Pz RS na slican nacin uredjuje obavezu izdrzavanja drugih srodnika prema djetetu kojeg ne izdrzavaju roditelji.sto znaci da sve radnje koje budu preduzimali moraju biti usmjerene na zastitu i osiguranje imovine.lijecenje.a ne i radom (njome dijete samostalno raspolaze).Razlika se tice obaveze macehe i ocuha na izdrzavanje pastoraka.a za to nema opravdane razloge. Roditelj imovinom djeteta mora upravljati kao dobar domacin. Upravljanje djecijom imovinom se sastoji u aktima koje roditelji zajedno i sporazumno preduzimaju radi ocuvanja unapredjenja i uvecanja imovine djeteta. Obaveza drugih djetetovih srodnika da izdrzavaju dijete nastaje tek onda kada roditelji nisu u mogucnosti podmirivati potrebe izdrzavnja djeteta. Obaveza samo prema maloljetnoj djeci). U zakonu se u dijelu koji normira imovinske odnose roditelja i djece naglasava da roditelji upravljaju imovinom u interesu djeteta. U tom koristenju nisu samostalni vec ograniceni. Ukoliko obaveza izdrzavanja pada na vise osoba zajedno ona se dijeli izmedju njih. Koristenje prihoda Roditelji imaju duznost i pravo koristiti ih do punoljetstva djeteta.organ starateljstva je obavezan u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak.koristenje prihoda i raspolaganje.Obaveza organa starateljstva je i pracenje ispunjavanja obaveze izdrzavanja djeteta pa ako se ne ispunjava organ starateljstva je duzan pokrenuti sudski postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja.

ili su u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo . Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu od njegovog rodjenja pravo na ime. Roditelj je s ovakvim ogranicenjem u raspolaganju imovinom djeteta izjednacen sa staraocem.kao licno pravo gradjana sastoji se od imena i prezimena.vec mu se ono odredjuje prema prebivalistu roditelja. Kako dijete ne moze imati ni izraziti ovu namjeru ono ne moze ni imati samostalno prebivaliste. Koristenje prihoda s imovine djeteta je na isti nacin uredjeno i u PZ RS. Licno ime s emora prijaviti nadleznom maticaru u roku od 2 mjeseca od rodjenja djeteta.Ukoliko oba roditelja nisu u zivotu.licno ime djetetu odredjuje lice kome je povjereno staranje o djetetu u saglasnosti sa organom starateljstva a birajuci jednu od alternativa koju imaju i roditelji pri njegovom odredjivanju. Raspolaganje U raspolaganju su jos vise ograniceni nego u koristenju prihoda. 2.Znaci dijete ne mora nositi prezime roditelja.a drzave obavezuje da osiguraju njegovo ostvarenje u skladu s nacionalnim zakonima i svojim obavezama u skladu sa odgovarajucim medjunarodnim instrumentima iz ove oblasti. Ovakvo odredjivanje djetetovog prebivalista proizlazi iz prava djeteta da zivi zajedno sa svojim roditeljima.cija su ovlastenja u zastupanju sticenika inace uza od ovlastenja roditelja na zastupanje djeteta.iako nije propisano ne mogu odrediti ime kojim se vrijedja moral ili koje je u suprotnosti sa shvatanjima sredine i obicaja.Zakon ne normira odredjivanje imena djettetu tako da su roditelji slobodni pri njegovom izboru .Roditelji sporazumno odredjuju licno ime djetetu .Znaci roditelji su dvostruko ograniceni: 1. sto je dovoljno dug period za razmisljanje i izbor imena i prezimena. Dijete dobija prezima prema prezimenu jednog ili oba roditelja ukoliko roditelji ne odrede da dijete nosi neko drugo prezime.Ukoliko se roditelji ne sporazumiju o licnom imenu djeteta. 26 . namjenom u koju se mogu iskoristiti sredstva dobijena raspolaganjem imovinom. Odredjivanje prebivalista djeteta Prebivaliste je mjesto gdje se lice nastani s namjerom da u njemu stalno zivi.mogucnost koristenja prihoda iz imovine djeteta u skladu je s obavezom maloljetnog djeteta. Ako roditelji ne zive zajedno.vec moze imati i neko drugo prezime koje odrede roditelji.starat. OSTALE DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA Odredjivanje licnog imena Licno ime.odnosno iz njegove vezanosti za roditelje.odredit ce ga org.licno ime odredjuje drugi roditelj.Roditelji mogu samo odobrenjem organa starateljstva otudjiti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdrzavanja lijecenja odgoja i obrazovanja ili ako to zahtjeva drugi vazan interes djeteta.prebivaliste djeteta ce se odrediti prema prebivalistu roditelja s kojim dijete zivi.koje ostvaruje prihode od svoje imovine da doprinosi za izdrzavanje clanova porodice u kojoj zivi.a ako jedan roditelj nije u zivotu ili je u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo ili j enepoznat. Ako odluce sa dijete nosi njihovo prezime moguce su razlicite situacije: a) ako roditelji imaju zajednicko prezime i dijete ce dobiti to prezime b) ako je svaki od roditelja pri sklapanju braka zadrzao svoje prezime dijete moze dobiti prezime jednog od njih ili prezime sastavljeno od prezimena oba roditelja. Za njegovo odredjivanje su vazna 2 elementa: nastanjenje u 1 mjestu i namjera stalnog zadrzavanja u njemu. ocjenom interesa djeteta od organa starateljstva. Samo s odobrenjem organa starateljstva roditelji mogu preduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta.

SPORAZUMNO I RAVNOPRAVNO STARANJE Roditelji zajednicki.njegovo proglasenje umrlim. Ovim se rjesenjem odstupilo od ranijeg zakonskog rjesenja. npr.Savremeno pravo umjesto pojedinacnog staranja jednog roditelja o djetetu uvodi 27 .Uz oduzimanje smetnja je i ogranicenje poslovne sposobnosti o cemu sud donosi rjesenje onda kada roditelj svojim postupcima neposredno ugrozava svoja ili tudja prava i interese. Roditelj kojem je oduzeto roditeljsko staranje .kada je duze odsutan zbog lijecenja ili izdrzavanja kazne zatvora ili kad aje bolestan od teske ili zarazne bolesti i sl.drzava je obavezna osigurati osnovne informacije o mjestu boravka odsutnog lica ukoliko to ne ide na stetu dobrobiti djeteta.dijete koje je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji i organ starateljstva na cijem podrucju dijete ima prebivaliste. Kada mu je oduzeto roditeljsko staranje ili 6. nepoznatog boravista 5.sporazumno i ravnopravno se staraju o djetetu osim ako nije drugacije uredjeno PZ. Razlozi zbog kojih se ne moze starati o djetetu su fakticke i pravne prirode. Naime samo izuzetno onda kada je razdvajanje nuzno i u najboljem interesu djeteta .umro 2.dijete moze odvojiti od roditelja. Kada mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost .prestaje se starati o djetetu a ostaje mu samo obaveza izdrzavanja djeteta.sprijecen da se stara od djetetu 4.cime se obezbjedjuje cjelovita zastita djeteta. OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA U SLUCAJU ODVOJENOG ZIVOTA RODITELJA I DJECE Ako roditelji djeteta ne zive zajedno.Ukoliko izmedju roditelja nastane spor o ostvarivanju roditeljskog stranja odluku donosi sud u vanparnicnom postupku.roditeljsko staranje ne mogu ostvarivati na isti nacin kao i onda kada zive u zajednici. Zbog znacaja zivljenja djeteta s roditeljima Konvencija o pravima djeteta zabranjuje odvajanje djeteta od roditelja protivno njihovoj volji. Sud odluku donosi u vanparnicnom postupku koji su ovlasteni prijedlogom pokrenuti roditelji . Pravna sprijecenost je oduzeto roditeljsko staranje te oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.U slucaju razvoda. po kojem je rjesavanje ovog spora bilo u nadleznosti organa starateljstva .proglasen umrlim 3. PZ RS normira da ce roditeljsko pravo vrsiti drugi roditelj u slauvajevima koji su navedeni u PZ FBIH ali ne u svim – nije normirana smrt roditelja .niti njegovo nepoznato prebivaliste.ponistenja ili utvrdjenja nepostojecim braka njegovih roditelja ili ako vanbracni roditelji nisu nikada zivjeli u vanbracnoj zajednici mora se donijeti odluka o tome koji ce roditelj ostvarivati roditeljsko staranje prema djetetu.Onda kada je razdvajanje posljedica mjere koju je preuzela drzava.OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA ZAJEDNICKO . i to samo odlukom nadleznog organa donesenoj u skladu sa odgovarajucim zakonom i procedurom. STARANJE JEDNOG RODITELJA O DJETETU O djetetu ce se starati jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj: 1.te u svim drugim slucajevima kada je sprijecen starati se o djetetu.Prestankom razloga zbog kojeg samo jedan roditelj stara o djetetu drugi roditelj ce preuzeti ovo staranje ako je dijete jos maloljetno.Onda kada roditelji se ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju nekog od prava djeteta ili o izvrsavanju nekih svoji obaveza i odgovornosti interes djeteta se stiti ovlascenjem suda da o tome odluci.Roditelj kojem je oduzeta poslovna sposobnost nije u stanju starati se ni o svojim pravima i interesima tako da je u pravnoj nemogucnosti brinuti se i o djetetu. Fakticka sprijecenost roditelja postoji u slucaju njegove smrti ili proglasenja umrlim u slucaju kada mu je boraviste nepoznato.

Po tuzbi roditelja ili organa starateljstva sud ce donijeti i odluku o prestanku ogranicenja ili zabrane odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem.. Roditelji ne mogu na drugo lice prenijeti roditeljsko staranje pa i osoba kojoj su 28 .u odredjenoj ustanovi ili trajanju i dr. Sud poziva organa starateljstva da ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje s kojim roditeljem ce dijete zivjeti. SMJESTAJ DJETETA I POVJERAVNJA NJEGOVOG CUVANJA I ODGOJA DRUGOJ OSOBI ILI USTANOVI O ovome mogu odluciti sami roditelji (odnosno roditelj) i organ starateljstva 1) Oba roditelja ili roditelj koji se sam stara o djetetu mogu privremeno povjeriti cuvanje i odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staraoca. ODRZAVANJE LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA Redovno odrzavanje odnosa i kontakata je u zakonu normirano kao pravo djeteta. Sud ce odrediti POJEDINACNO staranje jednog roditelja ili ZAJEDNICKO staranje oba roditelja.njihovo zajednicko staranje (cuvanje. Ogranicenje se sastoji u kontaktu uz prisustvo strucnih radnika organa starateljstva..Roditelju koji ne zivi s djetetom sud moze zabraniti ili neovlasteno priblizavanje djetetu i njegovo uznemiravanje (postupak se pokrece na prijedlog roditelja djeteta ili organa starateljstva). Ukoliko u toku postupka posredovanja bracni partneri ne postignu sporazum o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti organ starateljstva ce po sluzbenoj duznosti odluciti o ovome. PZ normira da ako roditelji ne zive u porodicnoj zajednici roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete zivi. Sporazum roditelja ima prednost pred odlukom suda samo ako je to u najboljem interesu djeteta. Ukoliko osoba kojoj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta ne ispunjava uslove za staraoca organ starateljstva nece dati saglasnost vec ce sam odluciti o ovom povjeravanju. PZ samo u jednom slucaju povjerava organu starateljstva odlucivanje o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti inace je uvijek odluka kod suda. O tome s kim ce dijete zivjeti odlucuje sud. Zakon ovlascuje roditelje na postizanje sporazuma o tome s kojim ce od njih zivjeti. Zakon je predvidio sankciju za roditelja koji ne stvara uslove za odrzavanje ovih odnosa djeteta s drugim roditeljom ili ih onemogucava ili sprecava – oduzimanje roditeljskog staranja.koje se oznacava kao fizicko ostaje onom roditelju s kojim dijete zivi dok zajednicko ostaje samo zakonsko staranje o djetetu-odlucivanje o svim vaznim pitanjima koja se ticu djeteta) O ustanovi zajednicko staranja o djeci i u slucaju nepostajanja porodicne zajednice roditelja postoje podijeljena misljenja.izmedju sestara i brace medjusobno kao i djeteta i jos nekih osoba. Odrzavanje odnosa i kontakata se sastoji od njihovih medjusobnih posjeta . Uslov za povjeravanje je prethodna saglasnost sa organom starateljstva.argumenti se iznose kako u prilog tako i protiv nje.dopisivanja. Na ovaj nacin se osigurava pored interesa djeteta i postovanje porodicnog zivota srodnika koji se smatraju clanovima porodice.Licni odnosi i neposredni kontakti se zabranjuju kada dovode u opasnost odgoj.zajednicko provodjenje praznika. O nacinu izdrzavanja licnih odnosa roditelja s djetetom roditelji se sporazumijevaju a ako se ovaj sporazum ne postigne odluku donosi sud. Organ starateljstva je ovlasten poduzimati i druge radnje radi zastite prava i interesa djeteta.zivot ili zdravlje djeteta. On ce moci uspjesnije od suda ispitati interes djeteta i sve okolnosti na strani djeteta i roditelja od kojih zavisi donosenje prave odluke. Ova njegova odluka vazi samo do pravosnaznosti odluke o razvodu braka.izlazaka. Odrzavanje ovih odnosa i kontakata se moze ograniciti ili zabraniti samo radi interesa djeteta. Interes djeteta je i razlog za unosenje u zakon mogucnosti odredjenja kontakata izmedju babe i djeda sa unucima .

Ukoliko sami roditelji nisu zahtjevali donosenje ove odluke organ starateljstva je moze donijeti samo uz njihov pristanak. Tuzbu mogu podnijeti drugi roditelj ili organ starateljstva. Ako i nakon isteka roka roditelji ne mogu preuzeti staranje o djetetu iz istih razloga zbog kojih je odredjen smjestaj djeteta kod drugog lica i njegovo staranje o djetetu organ starateljstva ce odmah donijeti odluku o stavljanju djeteta pod starateljstvo.Za odlucivanje o prijedlogu za izvrsenje radi predaje djeteta roditelju s kojim ce zivjeti zakonodavac predvidja izaberivu mjesnu nadleznost: postupak se moz epokrenuti pred sudom opce mjesne nadleznosti za stranku protiv koje se provodi izvrsenje ili za stranku koja zahtjeva izvrsenje ili pred sudom na cijem se podrucju zatekne dijete. Odluku donosi na zahtjev oba ili jednog roditelja ili po sluzbenoj duznosti. U slucaju smrti roditelja s kojim je dijete zivjelo kao i smrti roditelja koji se sam stara o djetetu ili je cuvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi. Treba da ustanovi da li je za dijete bolje da stane zivjeti s tom osobom ili sa prezivjelim roditeljem ili kod druge osobe ili u drugoj ustanovi. O daljem staranju o djetetu sud ce odluciti i u slucaju kada se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja sprecava roditelja da ostvaruje roditeljsko staranje.povjerili cuvanje i odgoj djeteta ne ostvaruje roditeljsko staranje vec ima i izvrsava obaveze staranja o zivotu zdravlju i odgoju djeteta. Cuvanje i odgoj djeteta odredjeni bez pristanka roditelja mogu trajati najduze 2 mjeseca. 2. Onda kada prestane potreba za starateljstvom donijet ce se odluka o njegovom prestanku (nju mogu traziti i sami roditelji) ZASTITA RODITELJSKOG STARANJA PREMA TRECIM OSOBAMA U nasem s epravu normira pravo roditelja da trazi predaju djeteta od trece osobe: U slucaju smrti drugog roditelja i u slucaju da se dijete nalazi kod ove osobe bez pravnog osnova. Provodjenje izvrsenja oduzimanja djeteta moze preduzeti i po sluzbenoj duznosti i to sud na cijem s epodrucju dijete zatekne. 1. Prijedlog za izvrsenje moze podnijeti roditelj s kojim ce dijete zivjeti a ako se on ne protivi pokretanju izvrsnog postupka prijedlog za izvrsenje moze podnijeti organ starateljstva. U slucaju smrti roditelja koji je cuvanje i odgoj povjerio drugoj osobi sud po tuzbi treba da utvrdi interes djeteta na strani osobe kojoj je roditelj povjerio njegovo cuvanje i odgoj. Predaja djeteta se moze naloziti 29 .postupak za prinudno izvrsenje odluke. IZVRSENJE RADI PREDAJE DJETETA RODITELJI S KOJIM CE ZIVJETI I RADI ODRZAVANJA LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA S DJETETOM Ukoliko roditelj ili druga osoba koja je sudskom odlukom obavezana na predaju djeteta ne izvrsi tu obavezu radi predaje djeteta se moze provesti izvrsni postupak.Postupak je u oba slucaja hitan. 2) Organ starateljstva o ovome odlucuje kada je to u interesu djeteta. U prve dvije situacije dijete ostaje bez roditeljskog staranja pa je neophodno odmah odluciti ko ce preuzeti brigu o njemu. Tuzbu mo0gu pokrenuti roditelji ili organ starateljstva. o daljem staranju djeteta ce odluciti sud.

Organ starateljstva ke dizan ove mjere preduzimati po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja.a nekada ce organ starateljstva morati roditeljima pomoci u njihovom otklanjanju.Nekada ce svrha biti postignuta i samim upozorenjem na propuste. Preventivne.Posebno je naglaena obaveza ovih subjekata da obavjeste organ starateljstva o nasilju. Kriterij za raspodjelu nadleznosti izmedju ova dva organa je to da li izricanje mjere ima za posljedicu izdvajanje djeteta iz njegove porodice. UPOZORENJE NA PROPUSTE I PRUZANJE POMOCI Prva mjera koja se moze izreci roditeljima jeste upozorenje roditelja na propuste u staranju o djetetu i pomoc roditeljima u njihovom otklanjanju.a u drugoj nadzor organa starateljstva. Na dostavljanje bez odlaganja obavjestenja o povredi djetetovih prava zakonodavac je obavezao sve organe .koji je u vezi sa povredom prava djeteta.organizacije i fizicka lica. Na njeno preduzimanje je ovlasten organ starateljstva.ako da onda je nadlezan sud.spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta. Ako ne onda je nadlezan organ starateljstva . Kriterij za podjelu nadleznosti je tezina povrede ovih prava i interesa. Blaze su nadleznosti organa starateljstva a strozije u nadleznosti suda.dok je reforma izvrsena u pogledu mjera koje se mogu izreci roditeljima.O vremenu i mjestu preduzimanja izvrsnih radnji sud ce obavjestiti roditelja kojem treba da se preda dijete a moze pozvati i organa starateljstva da prisustvuje provodjenju izvrsenja.a mozze i svakoj osobi kod koje se dijete zatekne u vrijeme provodjenja izvrsenja. Duznost obavjestenja je propisana i za sud pred kojim se vodi prekrsajni ili krivicni postupak. Izvrsenje se provodi oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provodjenjem novcanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili preduzima radnje radi skrivanja djeteta ili onemogucavanja provodjenja odluke. MJERE RADI ZASTITE LICNIH PRAVA I INTERESA DJETETA U nadleznosti su suda i organa starateljstva. PZ RS je zadrzao rjesenje ranijeg zakona o nadleznosti u ovoj oblasti.osobi koja je obavezana sudskom odlukom na predaju. i represivne mjere porodicnopravne prirode prema roditeljima mogu izreci kako radi zastite licnih tako i imovinskih prava i interesa djeteta. Ustanova koja ne obavjesti organ starateljstva o ovome. MJERE RADI ZASTITE PRAVA I INTERESA DJETETA Izricanje ovih mjera su u nadleznosit organa starateljstva i suda. Mjere koje izrice sud su represivne prirode. Organ starateljstva je nadlezan za oduzimanje djeteta od roditelja.zlostavljanju.u nadleznosti suda je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti. osobi od cije volje zavisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u momentu donosenja te odluke. Radi potpunije zastite prava i najboljeg interesa djeteta zakonodavac obavezuje organe mjesno nadleznih policijskih uprava da po sluzbenoj pomoci pruze pomoc organa starateljstva u preduzimanju ovih mjera. Do saznanja o potrebi preduzimanja mjera organ starateljstv amoze doci neposredno ili putem obavjestenja. Sud ih izirce samo kada je nastupila veca ugrozenost. Pored ove pomoci organ starateljstva je duzan roditeljima pomoci i u 30 .PZ RS sve mjere koje se izricu radi zastite prava i interesa djeteta dijeli u 2 grupe: u jednoj je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti.PZ predvidja da ce se novcanom kaznom od 2000 do 20 000 km kazniti pravno lice tj.

Ovo zanemarivanje nije posljedica skrivljenog ponasanja roditelja. (isto normir ai PZ RS) Ukoliko interes djeteta to zahtjeva organ starateljstva ce uputiti roditelje u odgovarajuce savjetovaliste.kontrolise postupke roditelja.odnosno roditeljima.materijalnih. ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Razlozi za oduzimanje roditelju prava da zivi s djetetom: 1) Prvi razlog za odredjivanje ove mjere je ugrozavanje interesa djeteta i zanemarivanje u vecoj mjeri podizanja .Uzroci zanemarivanja mogu biti objektivne (lose zdravstveno stanje. Uspjeh ove mjere zavisi od nacina provodjenja nadzora. PZ RS normira mogucnost da organ starateljstva odredi stalni nadzor nad vrsenjem roditeljskog prava u pogledu pojedinog djeteta ukoliko to zahtjevaju opravdani interesi djece.Interes djeteta moze ugrozavati i druga osoba koja zivi s djetetom i roditeljem. Sto se tice trajanja nadzora trajat ce onoliko koliko bude u interesu djeteta a najkrace 3 mjeseca.odgojne i zdravstvene ustanove. i licnih prilika i odnosa. Pri ocjeni postojanja razloga za izricanje ove mjere mora se voditi racuna i o tome da se njenim odredjenjem ne povrijedi i pravo na porodicni zivot roditelja zagarantovano Evropskom konvencijom za zastitu ljudskih prava. 3) Treci razlog je veci poremecaj u odgoju djeteta (sklonost djeteta ka delikvenciji . Razlozi za odredjivanje nadzora su zanemarivanje staranja o zdravlju i odgoju djeteta ili potreba pruzanja roditeljima pomoci u odgoju djeteta.Zakon nije odredio trajanje.moguce odlukom nadleznog organa iz razloga i na 31 .nasilju ili porocima) Pri odredjivanju ove mjere sud mora biti oprezan i i izreci je samo ako se interes djeteta ne moze zastiti bez njegovog odvajanja od roditelja. Organ starateljstva ce utvrditi program nadzora. Organ starateljstva utvrdjuje i osobu koja ima nekoliko obaveza: prati razvoj djeteta .kockanje) 2) Drugi razlog je nesprecavanje drugog roditelja ili clana porodicne zajednice da se na ovakav nacin ponasa prema djetetu.Moguc je i pojacani nadzor nad djetetom osim stalnog nadzora.I dijete moze biti upuceno u toku dana u odgovarajucu zdravstvenu ili socijalnu ustanovu. Znaci nije dovoljno samo obicno zanemarivanje ovih obaveza. u ''vecoj mjeri'')Uz ovakvo ugrozavanje roditelji treba da su u vecoj mjeri zanemarili podizanje odgoj i obrazovanje djeteta.nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog prava.odgoja i obrazovanja djeteta (mora doci do intenzivnijeg ugrozavanja . Roditelji se obavezuju na redovno posjecivanje organa starateljstva.podnosi periodicne izvjestaje organu starateljstva i dr (zakon normira da mora ispunjavati uslove za staraoca).sredjivanju njihovih socijalnih .Nas je zakonodavac posebno normirao da je ogranicenje (i oduzimanje) roditeljskog staranja pod kojim se podrazumijeva i izricanje ove mjere.socijalnu.) i subjektivne prirode (uzivanje alkohola.dok zanemarivanje obaveza prema djetetu na strani ove osobe moze postojati i biti utvrdjen samo ukoliko joj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta. NADZOR NAD OSTVARIVANJEM RODITELJSKOG STARANJA Ukoliko mjera upozorenja ne rezultira otklanjanjem poremecaja i propusta ili ako ju je organ starateljstva propustio blagovreeno preduzeti.oobuke i savjeta izvrsavaju navedene obaveze..ovaj organ jeovlasten i obavezan izreci drugu mjeru..Ukoliko ne postoji mogucnost obracanja roditelja savjetovalistu nema smetnji da se oni upute u zdravstvenu.odgojnu ili drugu strucnu organizaciju.vec ono treba da bude ucinjeno u vecoj mjeri.koji se prilagodjava svakom konkretnom slucaju.vec njihove nesposobnosti da bez pomoci.

Sud je ovlasten u interesu djeteta ograniciti ili zabraniti ove odnos ei kontakte. Mogucnost da dijete podnese prijedlog je jedna od manifestacija priznatog mu prava da trazi zastitu svojih prava pred nadleznim organom.ne lijeci bolesno dijete.) 32 . (npr. tjelesno ili dusevno nasilje .izdrzavanju i imovini djeteta. PZ RS normira da se dijete u slucaju oduzimanja roditelja.. Oni su duzni starati se o zastupanju.spolno iskoristavanje djetetaili grubo krsenje prava djeteta na drugi nacin) b) grubo zanemarivanje duznosti-u ovom slucaju trazi se veci stepen krivice roditelja nego kao kod obicnog zanemarivanja kada se izrice stalni nadzor. a) zloupotreba prava postoji kada roditelj ova prava ne vrsi u interesu djeteta vec na njegovu stetu (npr. To bi u prvom redu trebao uraditi drugi roditelj djeteta. ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Razlozi za oduzimanje roditeljskog staranja -PZ normira da ce se roditeljsko staranje oduzeti roditelju koji zloupotrebom svojih prava ili grubim zanemarivanjem svojih duznosti ili napustanjem djeteta ili nestaranjem o djetetu s kojim ne zivi ocito stavlja u opasnost sigurnost.zdravlja ili morala djeteta. Trajanje ove mjere je odredjeno procesnom odredbom (mjera seizrice u trajanju od 1 godinu za to vrijeme se moraju ukloniti razlozi zbog kojih je mjera izrecena i stvoriti uslovi za ponovno zasnivanje zajednice).''oduzimanje djeteta''. DEJSTVA I TRAJANJE ODUZIMANJA RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Izricanjem ove mjere sud povjerava cuvanje i odgoj djeteta drugoj osobi ili ustanovi.a moze ga pokrenuti i sud po sluzbenoj duznosti.. Kao uzroci koji vode do ove posljedice normirani su: zloupotreba prava .djeteta ili organa starateljstva.PZ RS je zadrzao termin kojim se ova mjera oznacavala u nasem ranijem pravu. Ostaje im i obaveza odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom (ukoliko sud ne odluci drugacije). nekom drugom licu ili odgovarajucoj ustanovi ukoliko ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta.kada roditelj ostavlja dijete bez hrane i vode.ili moral djeteta ili koji ne zastiti dijete od ovakvog ponasanja drugog roditelja ili druge osobe. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Radi se o vanparnicnom postupku koji se pokrece na prijedlog drugog roditelja .nacin propisan zakonom. Za vrijeme trajanja ove mjere interes djeteta stiti i poseban staralac kojeg imenuje organ starateljstva..Roditelji ili roditelj vise nema obavezu i pravo starati se o cuvanju odgoju i obrazovanju djeteta.napustanje djeteta ili nestaranje o djetetu sa kojim roditelj ne zivi.Zakonodavac obavezuje sud da postupak zavrsi sto prije.grubo zanemarivanje duznosti.povjerava drugom roditelju.tzanemarili odgoj djeteta ili je kod djeteta doslo do poremecaja u odgoju.a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. 1) PRVI RAZLOG je ocito stavljanje u opasnost sigurnosti.Ovu mjeru organ starateljstva je ovlasten odrediti onda kada su roditelji odnosno roditelji kod koga dijete zivi zlostavljali dijete ili zanemarili brigu o djetetu.zdravlje. Da bi iz ovog razloga sud mogao izreci najstroziju mjeru nije dovoljno da utvrdi posebno navedene uzroke vec da je zbog jednog ili vise njih nastupila posljegica.

Ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama odluku mora dostaviti i zemljisnoknjiznom uredu naldeznog suda radi njene zabiljezbe.Organ starateljstva i roditelj ce se pozvati onda kada sami nisu pokrenuli ovaj postupak odnosno kada nemaju polozaj predlagaca.ostavljanje djeteta bez ikakve zastite i brige. Sud je obavezan saslusati roditelje djeteta dok ce dijete saslusati samo kada je to neophodno i kada nije stetno za njegovo dusevno zdravlje. Na osnovu utvrdjenih cinjenica sud u postupku donosi odluku u formi rjesenja o oduzimanju roditeljskog staranja jednom ili obojici roditelja.razlog je to sto roditelj ne stvara uslove za odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili sto onemogucava odnosno sprecava njihovo odrzavanje.ne izvrsava prava i obaveze koje nisu prestale. Postupak se pokrece na prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje .a on nakon odredjivanja te mjere.Sud u postupku po sluzbenoj duznosti utvrdjuje sve cinjenice koje su bitne za donosenje odluke.za vrijeme od 1 godinu. U postupku se poziva i posebni staralac djeteta cijem se roditelju oduzima roditeljsko staranje. U toku trajanja postupka dijete ce dobit posebnog stralaca da stiti njegove interese. U ovom slucaju roditelj se ne kaznjava zbog njegovog nepravilnog staranja o djetetu vec zbog nepreduzimanja mjera da sprijeci ovakvo ponasanje drugog roditelja ili durge osobe sa kojom dijete zivi u porodicnoj zajednici. 2. Postupak se mora zavrsiti najkasnije u roku od 15 dana. PZ RS normira da postupak za oduzimanje roditeljskog prava mogu pokrenuti organ starateljstva i roditelj odnosno usvojilac. DEJSTVO ODUZIMANJA RODITELJSKOG STRANJA 33 .a imenuje ga organ starateljstva. d) nestaranje roditelja o djetetu sa kojim ne zivi – onaj roditelj sa kojim dijete ne zivi ne izvrsava svoje duznosti koje su mu nalozene.ili ga je napustio.zanemario brigu o njemu i svoje roditeljske duznosti. NADLEZNOST I POSTUPAK Nadlezan je opcinski sud. Pored pozivanja radi utvrdjivanja cinjenica bitnih za odlucivanje u zakonu se posebnom odredbom normira obaveza suda da organa starateljstva bez odlaganja obavjestava o pokretanju postupka i poziva ga da ucestvuje onda kada postupak nije pokrenut na njegov prijedlog. .odluka se donosi u vanparnicnom postupku.zloupotrebljava roditeljsko pravo.c) napustanje djeteta – podrazumijeva prekidanje prostorne .bilo prema svom djetetu bilo prema jednom djetetu. Pravosnaznu odluku o oduzimanju roditeljskog stranja sud je obavezan dostaviti nadleznom maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih.djeteta ili organa starateljstva a moze ga pokrenuti sud ex officio.Pored navedena 2 razloga u slucaju cijeg utvrdjenja sud oduzima roditeljsko staranje normirana su i 2 slucaju u kojim sud moze a ne mora izreci ovu mjeru: 1. PZ RS normira da ce se roditeljsko pravo oduzeti roditelju koji zlostavlja dijete. 2) DRUGI razlog je nepruzanje zastite djetetu od naprijed navedenih ponasanja ili druge osobe.fizicke veze s djetetom a bez opravdanih razloga .razlog je u slucaju kada je roditelju oduzeto pravo da zivi s djetetom. Propustanjem da se ponasa na ovaj nacin on nastavlja povredu interesa djeteta pa se sudu ostavlja da ocjenom okolnosti koje postoje u svakom pojedinom slucaju odluci je li potrebno i cjelishodno ovaj interes zastiti na ovaj ili na drugi nacin.

Ukoliko je roditeljsko staranje oduzeto samo jednom roditelju drugi roditelj ga moze sam ostvarivati.odnosno kada na osnovu racuna o upravljanju djecijom imovinom i nadzorom nad radom roditelja koji po odluci organa starateljstva imaju polozaj straoca .jer je najbolje upoznat u konkretnu situaciju. MJERE RADI ZASTITE IMOVINSKIH PRAVA DJETETA I ove su mjere jednim dijelom u nadleznosti organa starateljstva. VRACANJE ODUZETOG RODITELJSKOG STARANJA Postupak moze pokrenuti roditelj kojem je ono bilo oduzeto. Nakon izricanja ove mjere dijete se moze odmah staviti pod starateljstvo. Odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Izrice je onda kada prethodnom mjerom nije uspio zastiti imovinska prava i interese djeteta ili kada je izvjesno da se tom blazom mjerom .znaci njegov polozaj je istovjetan polozaju staraoca.ukazivanjem roditeljima na njihove propuste i na nepridrzavanje zakonskih odredaba o upravljanju i koristenju prihoda sa djecije imovine te pruzanjem strucne pomoci. O interesu djeteta i nakon izricanja ove mjere i dalje brine posebni staralac. Odredjivanje mjera osiguranja na imovini roditelja Kad su interesi djeteta ugrozeni u vecoj mjeri nego kod izricanja prethodnih dviju mjera .posto bi u takvoj situaciji interes djeteta ostao neosiguran i nezasticen. Organ starateljstva izrice 2: 1) zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta (o prihodima koji se ostvaruju z apotrebe djeteta i 2)odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Sud izrice: 3) odredjivanje mjere osiguranja na imovini roditelja Zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta Organ starateljstva je izrice onda kada okolnosti ukazuju na nepravilno upravljanje imovinom djeteta koje se moze otkloniti samim obavezivanjem roditelja da poloze racun o njenom upravljanju . PZ RS normira samo da se orditeljsko pravo moze vratiti roditelju ako prestane razlog zbog kojeg mu je ono bilo oduzeto.Od svih prava i obaveza roditelja ostaje samo obaveza izdrzavanja djeteta.moze biti usvojeno ili mu se pruza drugi oblik zastite. Ovo nije moguce onda kada roditelj zivi u porodicnoj zajednici s bracnim partnerom.sa roditeljem djeteta kojem je oduzeto roditeljsko staranje.utvrdi veci stepen povrede intresa djeteta. PZ normira da organ strateljstva moze u svako doba zahtjevati od roditelja polaganje racuna o upravljanju imovinom djeteta i prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta. Izricanjem ove mjere roditelj prestaje biti slobodan i samostalan u vrsenju prava i obaveza prema imovini djeteta i pod stalnim je nadzorom organa starateljstva .a dijelom u nadleznosti suda.zbog tezine propusta na strani roditelja nece moci pruziti adekvatna zastita imovinskih prava i interesa djeteta.PZ RS istu mjeru normira ali je za nju ovdje nadlezan sud. Pored izricanja i provodjenje ove mjere je u nadleznosti organa strateljstva koji preduzimanjem potrebnih radnji treba da zastiti imovinska prava i interese djeteta na isti nacin na koji se to cini i prema sticeniku u odnosu na staraoca.organ strateljstva i dijete.kao i sud ex officio.Sud ce ovu mjeru izreci kada su roditelji pocinili stetu 34 .organ starateljstva moze traziti od suda da u vanparnicnom postupku odredi mjere osiguranja. U ovom postupku najvazniju ulogu bi trebao imati organ strateljstva.

Pored ovih slucajeva roditeljsko staranje s obzirom da je iskljucivo vezano za licnost djeteta i roditelja. Sredstva osiguranja su normirana Zakonom o parnicnom postupku FBIH.Na ovaj nacin roditeljsko staranje prestaje po sili zakona.a u slucaju nepotpunog ne prestaju sve duznosti i prava roditelja. Znaci maloljetnik ne stjece poslovnu sposobnost samim time sto je postao vanbracni roditelj vec tek rjesenjem suda koje se moze donijeti tek nakon utvrdjenja zakonom propisanih uslova.roditelji su ga duzni izdrzavati dok traje ta nesposobnost.godinom zivota.i smrcu jednog od njih. DRUGI SLUCAJ radi se o sudskoj emancipaciji : maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj moze steci poslovnu sposobnost odlukom suda u vanparnicnom postupku koji s epokrece na prijedlog maloljetnika. Izuzetak od ovog pravila je obaveza izdrzavanja djeteta koja za roditelje ostaje i nakon prestanka roditeljskog staranja (ako se dijete nakon punoljetstva nalazi na redovnom skolovanju a najdalje do navrsene 26. PRVI SLUCAJ emancipacije je zakonska emancipacija : maloljetnik koji uz odobrenje suda sklopi brak po sili zakona stjece potpunu poslovnu sposobnost.kada su otudjili ili opteretili imovinu djeteta bez odobrenja organa starateljstva ili to nisu ucinili radi zadovoljavanja potreba djeteta. PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA Traje samo odredjeno vrijeme dok dijete stekne poslovnu sposobnost.na djecijoj imovini .U prva dva slucaja radi se o prestanku na pravni nacin.bilo dostizanjem punoljetstva.Ovaj roditeljski odnos je u zavisnosti od vrste usvojenja u potpunosti ili skoro sasvim izjednacen sa prirodnim roditeljim odnosom.a i neka prava usvojenika se mogu ogranicit.godine zivota) Isto tako ako je punoljetno dijete zbog bolesti fizickih ili psihickih nesdostataka nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine .U slucaju potpunog usvojenja potpuno se prenosi na usvojioce.vec zato da bi se omogucilo da ovo stranje preuzmu lica koja su pravnim putem zasnovala roditeljski odnos sa usvojenikom. PRESTANAK EMACIPACIJOM DJETETA Emancipacija je zakonom utvrdjen nacin stjecanja poslovne sposobnosti prije punoljetstva djeteta.Postupak se moze pokrenuti tek nakon utvrdjenog materinstva odnosno ocinstva djeteta maloljetnika.a u posljednjem o prirodnom nacinu prestanka roditeljskog staranja.PZ RS normira prestanak roditeljskog prava u slucaju punoljetstva djeteta ili zakljucenja braka prije punoljetstva.Ovakav maloljetnik moze samostalno vrsiti i roditeljsko staranje prema djetetu koje dobije prije punoljetstva.Znaci roditeljsko staranje ne prestaje kao u prethodna dva slucaja zato sto je dijete steklo poslovnu sposobnost. PRESTANAK USVOJENJEM Zasnivanjem usvojenja prestaje roditeljsko staranje prirodnih roditelja koje onda ostvaruju usvojioci.Od pravila o prestanku roditeljskog stranja u slucaju 35 . Prema djeci u slucaju njihove bolesti i nesposobnosti za rad roditelji imaju samo obavezu izdrzavanja onda kada nije odluceno da oni roditeljsko staranje prema njima ostvaruju i nakon njihovog punoljetstva.. I PZ RS ovlascuje organ starateljstva na zahtjevanje od suda da dozvoli mjere obezbjedjenja na imovini djeteta. PRESTANAK RODITELJAKOG STARANJA PUNOLJETSTVOM DJETETA Punoljetstvom dijete stjece potpunu poslovnu sposobnost.odnosno kada sposobno samo starati se o sebi svojim pravima i interesima.emacipacijom. Do potpune emancipacije dolazi u slucaju kada maloljetnik postane roditelj.U nasem pravu punoljetstvo nastupa s anavrsenom 18.radi zastite imovinskih interesa djeteta.

Organu starateljstva se pravo na pokretanje postupka priznaje kako bi se interesi djeteta zastitili onda kada roditelji ne koriste ovo ovlastenje. Istina prestanak roditeljskog staranja u ovom slucaju ne mora bit definitivan jer ukoliko se utvrdi da je roditelj ili dijete koje je proglaseno umrlim zivo roditeljsko staranje ce se ponovo uspostaviti osim ako je dijete postalo punoljetno.Iste posljedice na roditeljsko staranje proizvodi i proglasenje nestalog roditelja. Pretpostavka za pokretanje ovog postupka je nastupanje pravosnaznosti rjesenja o oduzimanju ili ogranicenju poslovne sposobnosti djeteta.Roditelji mogu podnijeti zahtjev zajedno moze i samo 1 od njih ukoliko sam ostvaruje roditeljsko staranje.alkohola il dr.moguce je da drugi roditelj sam podnese zahtjev.sto znaci da se ne moze pokrenuti prije punoljetstva djeteta.uzroci koji se u praksi inace smatraju kao tezi tjelesni nedostaci.Prijedlog za pokretanje postupka: ovlasteni su roditelji ili organ starateljstva kao i dijete (ako je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji).a odluka se donosi u vanparnicnom postupku.a roditelji joj se mogu imenovat za staraoca. PRESTANAK SMRCU Roditeljsko staranje roditelji ostvaruju samo prema svom djetetu. Druga pretpostavka je sposobnost i pristanak roditelja.Zbog toga ono prestaje i u slucaju smrti jednog od subjekata roditeljskopravnog odnosa. Za donosenje odluke ostvarenju roditeljskog staranja nakon punoljetstva nije dovoljno samo postojanje razloga.treba se zavrsiti sto prije a 36 . OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA U pravilu traje do punoljetstva djeteta.Ako oba roditelja ostvaruju roditeljsko staranje.tako da je ono vezano iskljucivo kako za licnost roditelja tako i za licnost djeteta.Ovakva osoba moze se staviti pod starateljstvo i nakon sto joj se oduzme ili ogranici poslovna sposobnost.PZ RS normira mogucnost produzenja roditeljskog prava nakon punoljetstva djeteta.Prestanak roditeljskog staranja zbog smrti jednog roditelja ce uslijediti onda kada je to jedini roditelj djeteta.uslovljavajuci je samo time da dijete zbog tjelesnog ili dusevnognedostatka nije sposobno samo se starati o sebi i o svojim pravima i interesima.prekomjerno uzivanje droga.dok smrt samo jednog ima za posljedicu prestanak samo njegovog a ne i staranja drugog roditelja.Ovaj postupak je hitan.zasnovanog usvojenja postoji izuzetak: NE PRESTAJE RODITELJSKO STARANJE RODITELJA CIJI JE BRACNI PARTNER USVOJIO DIJETE.vec je potrebno utvrditi i sposobnost roditelja za ostvarivanje i njihov pristanak na to.jer dijete vise ne postoji kao subjekt zbog kojeg je ustanovljeno. Razlozi za ostvarivanje roditeljskog staranja Ako je djetetu nakon punoljetstva oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost (ako iz zakonom normiranih uzroka ono nije sposobno brinuti se o svojim pravima i interesima. odnosno dijete umrlim.zaostali dusevni razvoj.a jedan se protivi pokretanju ovog postupka. Medjutim od ovog pravila postoje odstupanja: svako punoljetno dijete dostizanjem punoljetstva ne postaje sposobno starati se o sebi pa mu je potrebno i nakon toga pruziti zastitu. Smrcu maloljetnog djeteta prestaje roditeljsko staranje oba roditelja. Punoljetstvom djete stjece poslovnu sposobnost i u stanju je starati se samo o svojim pravima iinteresima.U slucaju roditelja maloljetnom djetetu se na drugi nacin pruza zastita u prvom redu stavljanjem pod strateljstvo a kasnije usvojenjem.Ovdje u obzir dolaze dusevna bolest.Do prestanka roditeljskog staranja u cjelini ce doci i u slucaju smrti oba roditelja. NADLEZNOST I POSTUPAK Stvarno je nadlezan opcinski sud.

Pravosnaznim rjesenjem o prestanku roditeljskog staranja dijete stjece opcu poslovnu sposobnost .odnosno o pravima i duznostima djeteta.posto je ona za to najzainteresovanija.i imovini. DEJSTVO ODLUKE O OSTVARIVAJU RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA Roditelji i dalje imaju i vrse na isti nacin se odgovornosti.Po zakonu na roditelje koji ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta.Ova odluka djeluje erga omnes tako da se pravosnazno rjesenje dostavlja maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih i zemljisnoknjiznom uredu nadleznog suda na cijem podrucju ta osoba ima nekretnine.To ce zavisiti od cinjenice da li je djetetu oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. STARATELJSKO PRAVO POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Kao dio porodicnog prava.Ukoliko utvrdi bilo nesposobnost bilo nepristajanje sud nece ni donijet odluku o tome vec ce organ starteljstva donijeti odluku o stavljanju ove osobe pod strateljstvo i o imenovanju staraoca.sto se upisuje u maticnu knjigu rodjenih i zemljisne knjige. Norme koje urdedjuju ustanovu starateljstva nisu samo porodicnopravne vec i upravnopravne prirode.kogentne prirode.interesima.duznostima i pravima roditelja.a ako mu je poslovna sposobnost ogranicena ima polozaj maloljetnika starijeg od 14 godina.Ostvarivanje roditeljskog staranja nakon punoljetstva djeteta prestaje i prirodnim putem-smrcu roditelja ili djeteta.Za vrijeme njegovog trajanja djetetu.starateljstvo je skup pravnih normi koje uredjuju ustanovu starateljstva odnosno posebnu zastitu osoba koje nisu u stanju ili nisu u mogucnosti starati se same o sebi svojim pravima.Norme starateljskog prava su uglavnom i norme bracnog i roditeljskog prava.Na taj nacin se trece osobe koje su s njome zakljucile pravne poslove mogu informisati o statusu ove osobe PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA Posto razlozi zbog kojih se roditeljsko staranje ostvaruje i nakon punoljetstva djeteta mogu biti privremenog trajanja.Na rociste sud poziva organa starateljstva i roditelje.primjenjuju se odredbe zakona o odgovornostima. U PZ se normira da organ starateljstva odlucuje o stavljanju jedne osobe pod starateljstvo kad imenuje ili razrjesava staraoca kad odlucuje o obimu ovlastenja staraoca i o pravima i 37 .Postupak treba da se vodi po istim pravilima kao postupak za odlucivanje o ostvarivanju roditeljskog staranja nakon punoljetstva. Ukoliko se roditeljsko staranje ostvauje zbog toga sto mu je poslovna sposobnost oduzeta ono ce imati polozaj maloljetnika mladjeg od 14 godina.znaci osobi prema kojoj roditelj treba da na osnovu donesene odluke ostvaruju roditeljsko staranje organ starteljstva imenuje posebnog staraoca.najkasnije u roku od 15 dana od prijema prijedloga. stim sto bi se ovdje kao predlagac mogla pojaviti i osoba nad kojom je ostvarivano roditeljsko staranje.Isti subjekti bi trebalo da se ovlasti na njegovo pokretanje .Medjutim kako vrsenje pojedinih duznosti i prava zavisi od djetetove sposobnosti za rasudjivanje te u odluci o ostvarivanju roditeljskog stranaja treba da se utvrdi da li dijete ima polozaj maloljetnika mladjeg ili starijeg od 14 godina. Pored oduzete ili ogranicene poslovne sposobnosti djeteta pretpostavka za donosenje odluke o ostvarivanju roditeljskog stranja nakon punoljetstva djeteta je sposobnost i pristanak roditelja na to.duznosti i prava prema djetetu kao i prije njegovog punoljetstva. SUD ce donijeti odluku o prestanku roditeljskog staranja i onda kada roditelj nije vise u stanju starati se o djetetu.zakon normira mogucnost njegovog prestanka takodjer odlukom suda.

Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije zene obavezuje drzave na osiguranje ravnopravnosti odnosno jednakih prava i odgovornosti zena i muskaraca u pogledu starateljstva. USTAVI Ustav BiH ne sadrzi ni jednu odredbu koja se neposredno tice ustanove starateljstva. IZVORI Formalni izvori su pisana pravna pravila koja uredjuju ustanovu starateljstva i odnose nastale stavljanjem pod starateljstvo i odredjivanjem staraoca.Ustav RS kao posebno naeclo propisuje posebnu zastitu maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju i lica koja nisu u mogucnosti sama se starati o sebi i zastiti svojih prava i interesa. Kao dio porodicnog prava. Direktno se na ovu ustanovu ne odnosi nijedna odredba ni Ustava FbiH.Pri uredjenju ustanove starateljstva moraju se takodjer postovati i pravo na obrazovanje i zabrana svake diskriminacije. Na strani staraoca se zahtjeva poslovna sposobnost. U stvaranju i primjeni direktnih izvora znacajnu ulogu moze odigrati i pravna nauka.interesima sticenika .postupa po odredbama zakona koji uredjuje upravni postupak. Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima obavezuje 38 .Vezano za poslovnu sposobnost fizickih osoba koje su usbjekti ovih odnosa .a u tom cilju odnosno radi njihove uspjesnije primjene vrsi njihovu sistematizaciju.staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Od prava priznatih u katalogu sloboda i prava u Ustavu BIH na dijete kao na subjekt starateljskog prava odnose se pravo na privatni i porodicni zivot.Konvencije o pravima djeteta se tica zastite samo maloljetnog sticenika odnosno djeteta koje je liseno porodicnog okruzenja ili koje zbog svog najboljeg interesa ne moze ostati u tom okruzenju.a dijelom i medjunarodnim ugovorima.starateljsko pravo je dio naucne discipline. Za razliku od ovih ustava .pravo na obrazovanje i zabrana diskriminacije.posmatranog s aspekta pravne nauke. Zbog navedenog ustav FBIH je izvor starateljskog prava. Odredba clana 20.pa se samo u tom smislu ovaj ustav moze smatrati izvorom starateljskog prava.sticenik (osoba koja se stavlja pod starteljstv) i staralac (osoba koja se imenuje da bi se starala o sticeniku) vec i organ starateljstva. Subjekti ovih odnosa nisu samo fizicke osobe. Znaci radi se o odnosima koji se zasnivaju nakon stavljanja osobe pod starateljstvo.jer bez ove sposobnosti ne bi mogla izvrsavati svoje obaveze i uspjesno se starati o interesima sticenika.sticenik moze biti samo osoba koja nije poslovno sposobna . MEDJUNARODNI UGOVORI Odredbe koje se direktno ticu starateljstva su sadrzane u Konvenciji o eliminisasanju svih oblika diskriminacije zene i u Konvenciji o pravima djeteta.s. On u svojim metodama primjenjuje i metode strucnoga socijalnog rada. Predmet starateljskog prava je ustanova starateljstva i odnosi koji nastaju izmedju sticenika i staraoca. Medjutim kakao se u katalogu sloboda i prava cije se uzivanje garantuje osobama koje zive na teritoriji FBIH normira pravo na zastitu djece koji s eodnosi n amaloljetnika koji je stavljen pod starateljstvo. Starateljsko pravo u tom smislu bavi se izucavanjem pravnog uredjenja ustanove starateljstva –tumaci i objasnjava pravne norme koje uredjuju. Ova su pravila sadrzana u Ustavu FBIH zakonima i podzakonskim aktima.pri cemu interesi djece moraju biti na prvom mjestu. Supsidijarni izvori (posredni) – sudska praksa.bilo zato sto je maloljetna bilo sto joj je oduzeta ili ogranicena p.sticenika i organa starateljstva te organa starateljstva i staraoca.

-Pravilnik o visini iznos ai nacinu isplate mjesecne novcane naknade za rad staratelja i osobe imenovane za vrsenje duznosti staratelja u organu starateljstva. Zastita osoba koje su pod starateljstvom .odnosno koje je liseno porodicnog okruzenja ili ciji najbolji interes zahtjeva da ne ostane u tom okruzenju. Na starateljstvo nad osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost se dijelom odnose medjunarodni i evropski akti koji obavezuju drzave na preduzimanje mjere zastite ovih osoba. ZAKONI Osnovni izvor je Porodicni zakon FBIH koji u potpunosti uredjuje ustanovu starateljstva.Zakon o zastiti osoba sa dusevnim smetnjama. u Medjunarodom paktu o gradjanskim i politickim pravima . drustveni karakter ustanove starateljstva . Zakon o smjestaju djece u druge porodice. Zakon o rjesavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredjenim odnosima. Konvencija o pravima djeteta obavezuje drzavu da u skladu sa svojim nacionalnim pravom obezbjedi alternativnu brigu djetetu o kojem se ne staraju njegovi roditelji.Porodicni zakon medju nacelima na kojima zasniva uredjenje odnosa u porodici normira pruzanje starateljske zastite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi. PODZAKONSKI AKTI Izvor starateljskog prava je i podzakonski akt na cije je donosenje porodicnim zakonom obavezan federalni ministar rada i socijalne politike.Uputstvo o vodjenju evidencije i dokumentacije o osobama stavljenim pod starateljstvo . Sto se tice punoljetnih sticenika na njihovoj se zastiti vise insistira u novije vrijeme. NACELA STARATELJSKOG PRAVA Uredjenje ustanove starateljstva se zasniva na nekoliko nacela koja s eizvode iz ustava .o poduzetim mjerama starateljstva i o imovini sticenika.interesima i imovini.a najvazniji su – Zakon o osnovama socijalne zastite. . postovanje porodicnog i privatnog zivota. Ustavi BiH i FbiH I medjunarodni ugovori ne normiraju izricito zastitu ovih osoba putem starateljstva. Zastita maloljetnih sticenika proizlazi iz odredaba o zastiti djeteta sadrzanih u Ustavu FbiH .drzavu i drustvo na zastitu djeteta. Zakon o vanparnicnom postupku. U RS ovo je nacelo izricito normirano u Ustavu i u PZ. Zakon o obligacionim odnosima. 1. U RS izvor starateljskog prava je PZ kao osnovni a dopusnki izvori su zakoni koji u ovom entitetu uredjuju iste oblasti kao i naprijed navecedeni federalni zakoni. Zakon o parnicnom postupku. Do tada je ova oblast bila uredjena osnovnim zakonom o starateljstvu koji je vazio na podrucju cijele bivse Jugoslavije. To je : . Dopunski izvori u zakoni koji uredjuju neka pitanja iz ove oblasti. Zakon o upravnom postupku.pa se takodje moze smatrati izvorom starateljskog prava mada ne direktnim.Do pocetka njegove primjene izvor za ovu oblast odnosa kao i ostale oblasti porodicnog prava bio je PZ BIH.zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice s djecom.svojim pravima. U medjunarodnim i evropskim aktima koji obavezuju drzave na preduzimanje mjerea 39 . a narocito u Konvenciji o pravima djeteta.medjunarodnih ugovora i porodicnog zakona : zastita osoba koje su pod starateljstvom .

ali zivot odnosno zajednica izmedju njih ne treba da se stavi kao prostorni odnos. U oblasti starateljstva dolazi do zrazaja sire shvatanje pojma ''porodicni zivot'' narocito onda kada se radi o maloljetnom sticeniku.na izjednacenje njhovog polozaja sa polozajem zdravih osoba.ukoliko su ovi kontakti u 40 . Evropski parlament je donio nekoliko rezolucija koje se odnose na zastitu nesposobnih osoba. Postovanje porodicnog i privatnog zivota Ovo nacelo vazi u svim oblastima porodicnog prava pa i u starateljskom pravu.te iz evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.ukoliko je sticenik ima.da mu pomazu u pribavljanju potrebnih podataka i da ga obavjestavaju o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo. Maloljetnik ima pravo zivjeti s roditeljima.koja garantuje svakome pravo na postovanje privatnog i porodicnog zivota. U nasem pravu se starateljstvu pruza zastita licnosti sticenika. na postovanje njihovog dostojanstva .Porodicni zivot postoji i onda kada dijete zivi odvojene od roditelja .a manifestuje se u sljedecem: Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti na osnovu saznanja ili obavjestenja subjekata s akojim saradjuje on pokrece postupak za satavljanje pod starteljstvo .Tek nakon osiguranja zastite licnosti paznja se poklanja zastiti imovinskih interesa i imovine.na osiguranje njihovog lijecenja. Ovakva njegova priroda proizlazi iz odredaba porodicnog zakona. 2. Drustveni karakter ustanove starateljstva U nasem pravu starateljstvo ima drustveni karakter i znacaj za razliku od starijih prava u kojima je ono bilo ustanova porodicnog karaktera. - - - 3.dobrobiti i licnih prava bolesnih i zastite njihovih prava na sudu..Odrzavanju porodicnog zivota odnosno veze izmedju djeteta i roditelja doprinijet ce kontaktiranje roditelja s djetetom.radi zastite osoba s posebnim potrebama odnosno dusevno bolesnih osoba ne normiraju s emjere u oblasti starateljstva vec se drzave obavezuju na zastitu njihovih ljudskih prava . Ove je subjekte zakonodavac obavezao da saradjuju sa organom starateljstva.za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva. Izvodi se iz ustava BIH koji priznaje pravo na privatni i porodicni zivot.te na njihovu pravnu zastitu. Izbor i imenovanje staroca vrsi nadlezni ogran starateljstva a ne roditelji odnosno otac iz kruga srodnika. Medju prvim dokumentima donesenim od Vijeca Evrope je Preporuka za slucaj dusevne bolesti koju je Parlamentarna skupstina usvojila 1977 s ciljem odrzanja zdravlja . Sredstva za finansiranje starateljstva obezbjedjuje drzava a ne porodica. Srodnici koje organ starateljstva imenuje za staraoca kao i druge osobe ne moraju prihvatiti ovu funkciju Radi osiguranja pravilnog staranja o sticeniku organ starateljstva saradjuje sa subjektima koje su izvan sticenikove porodice. U domacem pravu se ova zstita osigurava Zakonom o zstiti osoba sa dusevnim smetnjama. U tom se smislu u vise predmeta izjasnio Evropski sud za ljudksa prava.kada bud eoduzeto roditeljima i povjereno na staranje i brigu organima javne vlasti. Jos u deklaraciji o pravima mentalno retardiranih osoba usvojenoj od generalne skustine un 1971 kao jedan od osnovnih principa postavljeno je pravo osobe ne strucnog staraoca kada je to potrebno radi zastite njene licne dobrobiti i interesa. Ustava FBIH koji priznaje pravo na privatnost.

Zakon normira mogucnost da organ starteljstva osnuje STRUCNO TIJELO (sastavljeno od ljekara. POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Starateljstvo je posebna zastita koju drustvena zajednica pruza 1. ORGAN STARATELJSTVA Stvarna nadleznost PZ FBIH je za organ starteljstva odredio CENTAR ZA SOCIJALNI RAD.interesima. Punoljetnim osobama koje nisu iz bilo kojeg razloga u mogucnosti starati se o sebi svojima pravima. Svrha starateljstva je u prvom redu zastita licnosti sticenika .psihologa. Kao svrha nad punoljetnim osobama u zakonu je odredjena zastita licnosti i interesa ovih osoba. Mjesna nadleznost 41 .Pravo na postovanje porodicnog zivota se mora osigurati i punoljetnim osobama koje su stavljene pod starateljstvo nakon sto i m je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. Prema razlozima zbog kojih se osoba stavlja pod starteljstvo razlikuju se tri vrste starateljstva: 1) starateljstvo nad maloljetnim osobama 2) starateljstvo nad punoljetnim osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost i starateljstvo u posebnim slucajevima. Punoljetnim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi.Ako se moraju izdvojit iz vlastite porodice trebalo bi im stvoriti uslove za povremeno kontaktiranje sa srodnicima. Maloljetnicima bez roditeljskog staranja 2.svojim pravima.Kod starateljstva za posebne slucajeve svrha je strateljstva zastita njenih prava i interesa odnosno zastupanje osobe koja je sprijecena da sama stiti svoja prava i interesa.pedagoga.socijalnih radnika i dr.interesu maloljetnika i ako su roditelji sposobni odrzavati ih. U ova dva slucaja starateljstvom se prua zasttita licnosti ali i licnih i imovinskih prava i interesa sticenika. Tek nakon osiguranja zastite licnosti poklanja se paznja i briga zastiti njegovih imovinskih interesa.strucnjaka.interesima obavezama. 3.odnosno njegove imovine ukolko je ima.jer se on ne moze starati sam o sebi.pravnika. U kantonima i opcinama u kojima nije osnovan poslove starteljstva vrsi OPCINSKI SLUZBENIK. Zastita sticenika nije ista kod svih vrsta starateljstva. U slucaju starateljstva nad maloljetnicima njegova je svrha zamjena roditeljskog staranja.) Kao drugostepeni organ u ovoj oblasti postupa Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.i obavezama kojima je zbog toga oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. Ovdje se ne radi o nesposobnosti nego o nemogucnosti poslovno sposobne osobe da se stara o svojim pravima i interesima.

.sudskim i drugim organima vlasti . Na saradnju je obavezan i sa fizickim osobama –bracnim partnerom.pravilno i uspjesno obavljati zadatke koje ima kako u oblasti starateljstva tako i u ostalim oblastima porodicnog prava.pokrece postupak za ponistenje braka zbog bracnosti i fiktivnog braka.Odredjuje se prema prebivalistu osobe koja treba da se stavi pod staratlejtsvo a ako s eono ne moze utvrditi onda prema njenom boravistu.organima lokalne uprave.) 3)poslovi nadzora i pomoci – razmatranje izvjestaja i racuna o radu staraoca podrazumijeva poduzimanje mjera radi naknade stete koju je staralac prouzrokovao sticeniku.srodnicima.vodi postupak posredovanja kada je ovlasten. Sa promjenom prebivalista sticenik mjenja se i nadleznost organa staraljstva.ispitivanje prigovora na rad staraoca i odredjivanje mjera koje ce se poduzeti i dr.. Ne mjenja se za vrijeme dok se sticenik privremeno nalazi van podrucja tog organa zbog skolovanja.Ovim poslovima se obezbjedjuje pravilno vrsenje starateljske funkcije. b) U oblasti roditeljskog staranja: pred njim se moze dati izjava o priznanju vanbracnog ocinstva i materinstva . NACIN VRSENJA STARATELJSTVA Poslove u oblasti starateljstva organ starateljstva moze vrstiti na 2 nacina: 1) putem imenovanog staraoca 2) neposredno preko strucne osobe.te organizacijama i ustanovama navedenim u clanu 164 stav 2. Da bi organ starateljstva mogao ostvariti ovu saradnju navedeni subjekti su mu obavezni pomagati u pribavljanju podataka potrebnih za vodjenje ovih postupaka i obavjestavati ga o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo.. O neposrednom vrsenju se radi kada organ starateljstva sam obavlja duznost staraoca. ZADACI I OVLASTENJA ORGANA STARATELJSTVA Poslovi u oblasti starateljstva: 1)neposrednji oni koji organ starateljstva obavlja kada neposredno vrsi starateljstvo.poziva majku da oznaci oca vanbracnog 42 .odnosno onda kada sam obavlja poslove koje inace obavlja staralac imenovan sticeniku 2)poslove rukovodjenja organ starateljstva obavlja u vezi sa stavljanjem pod starateljstvo i imenovanje staraoca te vrsenjem i prestankom njegove funkcije (to su donosenje rjesenja o stavljanju pod starateljstvo i imenovanje staraoca.odredjivanje mjesecne naknade .. PZ RS na isti nacin kao i PZ FBIH normir anacin starateljstva.rehabilit.prof. POSLOVI U DRUGIM OBLASTIMA PORODICNOG PRAVA a) U oblasti bracnog prava: daje misljenje u postupku izadavanja dozvole za sklapanje braka maloljetniku.drugim clanovima domacinstva i osobama koje nemaju uvid u zivotne prilike osobe koja se stavlja pod starateljstvo. Bez saradnje s ovim subjektima organ starateljstva ne bi mogao blagovremeno. SARADNICI ORGANA STARATELJSTVA U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje postupka za stavljanje pod starateljstvo .nagrade i naknade opravdanih troskova staraoca. Za ovo se organ starateljstva odlucuje rukovodeci interesom sticenika ili ako ne nadje podobnu osobu za staraocaa moze se za ovo odluciti i kada je sticeniku imenovan staraoc..za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva zakonodavac obavezuje organ starateljstva na saradnju sa sirokim krugom subjekata: maticarem. O posrednom vrsenju se radi znaci onda kada organ starateljstva cjelokupno staranje povjeri staraocu koji je pod stalnim nadzorom organa starateljstva.

odlucuje o izdrzavanju usvojioca tj. Za svoj rad staralac odgovara administrativno. d) U vezi sa smjestajem djece u drugu porodicu organ starateljstva ucestvuje u njegovom zasnivanju . 4) Osoba od koje se s obzirom na njeno ranije i sadasnje ponasanje. Staralac u najvecem broju slucajeva zamjenjuje roditelja maloljetnom djetetu.licna svojstva.djeteta i njega da prizna ocinstvomupozorava na propuste i pruza pomoc roditeljima . 3) Osoba ciji su interesi u suprotnosti sa interesima sticenika. PZ RS ima isto rjesenje. c) U oblasti usvojenja: organ starateljstva skoro je iskljucivo nadlezan: odlucuje o zasnivanju i prestanku usvojenja . 2) Osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost – nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima a kamo li o drugoj osobi.gradjanski i krivicno.uz prethodni pristanak da bude staralac. VRSTE STARALACA A) Prema broju sticenika – prema kojima vrsi duznost staraoca razlikuju se 1. 2) Funkcija staraoca se zasniva na nacelu dobrovoljnosti – moze prihvatiti ili odbiti starateljsku funkciju.usvojenika rjesenjem o raskidu usvojenja.licna svojstva i odnose sa sticenikom i njegovim roditeljima ne moze ocekivati da ce pravilno vrsiti duznost staraoca. Individualni staralac-onaj koji vrsi tu funkciju nad jednim sticenikom ili nad vise njih kojima je imenovan posebnim rjesenjima organa starateljtsva ( ne postoji nikakva veza medju sticenicima) 43 .nadzoru i prestanku. 3) Staralac svoju funkciju vrsi samostalno ali pod nadzorom organa starateljstva. USLOVI ZA IMENOVANJE STARAOCA PZ kao pozitivno odredjene uslove normira: licna svojstva i sposobnost za vrsenje duznosti staraoca. STARALAC 1) Staralac je svaka fizicka psoba koja ima poslovnu sposobnost. Negativno odredjeni uslovi 1) Staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje.odredjuje i vrsi nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja i dr.i sposonost za uspjesno obavljanje svoje funkcije. (apsolutno ili relativno nepodobna osoba normira zakon 5) Osoba sa kojom je sticenik sklopio ugovor o dozivotnom izdrzavanju (jer njihovi interesi su u suprotnostima) Pri imenovanju staraoca organ starateljstva uzima u obzir i misljenje sticenika ako je on sposoban shvatiti o cemu se radikao i misljenje bliskih srodnika sticenika.Pravna osoba se ne moze imenovati za staraoca.

U rjesenju o imenovanju staraoca organ starateljstva odredjuje njegove duznosti i prava. osobi koja ucestvuje u postupku a nije u stanju sama zastupati svoje interese.nepoodijeljenu imovinu.2.zavodski staralac (vrsi starateljsku funkciju prema svim sticenicima smjestenim u jednoj ustanovi.organ starateljstva donosi rjesenje o imenovanju staraoca.osim ako ne odluci da sam neposredno vrsi tu funkciju. Kolektivni staralac.vrsi starateljsku funkciju prema vise sticenika izmedju kojih postoji neka veta. Prema zakonu o nasljedjivanju ako ni jedan od nasljednika nije sposoban upravljati zaostavstinom a nema zakonskih zastupnika sud postavlja privremenog staraoca zaostavstine. DUZNOSTI STARAOCA Staranje o licnosti sticenika Ovo je najvaznija duznost staraoca. Isto je u RS (ista klasifikacija staralaca) STAVLJANJE POD STARATELJSTVO I IMENOVANJE STARAOCA Postupak za stavljanje pod starateljstvo i imenovanje staraoca pokrece se i vodi po nacelu oficijalnosti i hitnosti. Prije toga ce staraoca upoznati sa znacenjem starateljstva. Organ starateljstva ovaj postupak pokrece po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja subjekata sa kojima saradjuje.s duznostima i pravima staraoca i dr. Tu funkciju vrsi rukovodilac ustanove po sili zakona supanjem na mjesto rukovodioca postaje i staralac. Javlja se u 2 oblika: .imenuje se svakom sticeniku pa se moze oznaciti kao osnovni staralac. Trajni (stalni) imenuje se bez odredjivanja duzine trajanja njegove fukcije.a u slucajevima u kojima je za zastitu prava djeteta nadlezan organ starateljstva imenuje ga sud. Nakon utvrdjenja potrebe za stavljanjem osobe pod starateljstvo i donosenja rjesenja o tome. C) PREMA TRAJANJU STARATELJSKE FUNKCIJE 1. zajednicki staralac (obavlja starateljsku duznost nad sticenicima koji imaju zajednicku . 3. To je slucaj kada sticenik ima imovinu iznad ustanove u koju je smjesten. 2. Staralac imovine-imenuje se pored maticnog staraoca. Posebni (kolizioni ili narociti) staralac se imenuje sticeniku onda kada izmedju njega i staraoca nastane sukob interesa.ili nepoznatom 44 . O stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva obavjestava nadleznog maticara u roku od 15 dana od pravosnaznosti rjesenja. B) Prema prirodi i obimu ovlastenja razlikuju se: 1.staraoca osobe cije je boraviste nepoznato.samo ako za time ima potrebe.traje dok postoji potreba za starateljstvom ili do razrjesenja od duznosti.odnosno kada nastane spor izmedju njih ili kada treba da zakljuce neki pravni posao. Maticni staralac. Privremeni –imenuje se na odredjeno vrijeme. Ne postoji samo u posebnim slucajevima starateljstva (slucaj kolizionog staraoca. 2. obicno krace..Postupak se vodi po odredbama zakona o parnicnom postupku. . Imenuje ga organ starateljstva .

Imovinom koju je sticenik stekao radom sticenik samostalno raspolaze. Zastupanje sticenika Zakonski zastupnik sticenika je staralac ili organ starateljstva ako ovu duznost obavlja neposredno. Staranje o imovini sticenika O imovini staralac treba da se stara kao dobar roditelj.umanjenja ako je moguce treba je uvecati.Za ove poslove ne mora traziti odobrenje organa starateljstva.Uvijek kada je to moguce staralac ce se posavjetovati sa sticenikom. Staralac samostalno poduzima poslove koje spadaju u redovno poslovanje i upravljanje. To su sljedeci: za otudjenje ili opterecenje nepokretne imovine sticenika za otudjenje iz imovine sticenika pokretnih stvari vece ili posebne licne vrijednosti ili raspolaganje imovinskim pravima vece vrijednosti za odricanje nasljedstva ili leata ili odbijanje poklona za preduzimanje drugih mjera odredjenih zakonom - Normirano je da za poslove kojima se raspolaze imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica je obavezna notarska forma.ako je ovaj sposoban shvatiti o cemu se radi. Inace obuhvata brigu o zdravlju .a prisustvuju mu staralac. Za poslove koje prelaze okvir redovnog upravljanja i poslovanja staralac mora imat odobrenje organa starateljstva. Nakon popisa i procjene imovina se predaje staraocu na upravljanje.obrazovanje isto u pravilu ako je sticenik maloljetan (ova obaveza ce postojati prema punoljetnom sticeniku onda kada razlog zbog kojeg mu je ogranicena poslovna sposobnost ne sprecava njegovo obrazovanje i osposobljavanje. Poslovi koje staralac samostalno obavlja Samostalno vrsi poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom sticenika.onda kada je to moguce staralac je duzan uzeti u obzir misljenje sticenika. Briga o zdravlju je obaveza prema maloljetnom sticeniku i punoljetnom isto. Obavljanje ove duznosti zavisi od toga da li je sticenik maloljetan ili punoljetan.Odgoj dolazi u obzir samo u odnosu na maloljetnika.odgoju i obrazovanju.Popis vrsi komisija koju osniva organ starateljstva. Prije prodaje sticenikove imovine staraocu. Staralac je zakonski zatsupnik sticenika.vlasniku imovine. Pri preduzimanju vaznijeg posla.stiecenik-ako je u stanju shvatiti o cemu se radi.imenuje ga poseban staralac) 45 .tako da je on samostalan samo onoliko koliko je to potrebno.kao sto je to roditelj svom maloljetnom djetetu.vrsi se njen popis i procjena. Ovlastenja staraoca u vezi sa zastupanjem zavisi od vrste posla u kojem sticenik ucestvuje kao ugovorna strana. Naime.ako je ovaj u stanju razumjeti o cemu se radi.Staralac moze samo uz odobrenje organa starateljstva zakljuciti i pravni posao sa sticenikom ( u tom poslu on ne moze zastupati sticenika .unistenja.mora je sacuvat od propadanja. Poslovi za koje je potrebno odobrenje organa starateljstva Potrebno je za poslove koje prelaze okvir redovnog poslovanja ili upravljanja sticenikovom imovinom .ulaze novac u banku i dr.ovlastenja staraoca su znatno uza od ovlastenja roditelja. Znaci da on ubire plodove i prihode sa te imovine.

ne moze dat izjavu o priznanju materinstva i cinstva .Poslovi u kojima staralac ne moze zastupati sticenika To su poslovi koji su strogo vezani za licnost sticenika.oni u kojima postoji suprotnost sticenikovih i staraocevih intersa. Naknada ce se dakle odobriti kada je staralac u 46 .isprave na osnovu kojih se utvrdjuje savjesnost u upravljanju i poslovanju imovinom sticenika.sto mogu biti pokloni.staralac sticenika ne moze obavezati kao jemca .nanose mu ociglednu stetu . Po prestanku duznosti staraoca ili po prestanku starateljstva staralac je isto duzan poodnijeti izvjestaj o svom radu.stipendije i ostali izvori koji nisu stalni. Kao posljednji izvor zakon navodi druge izvore. Staralac je duzan uz pomoc organa starateljstvapreduzimati sve potrebne mjere radi pribavljanja tih sredstava .racuni i dr.mora sadrzati podatke o upravljanju i raspolaganju sticenikove imovine i o svim prihodima i rashodima u protekloj godini i konacnom stanju sticenikove imovine. Ukoliko bi staralac zakljucio koji od ovih poslova .ukoliko ih on ima. DONOSENJE IZVJESTAJA I POLAGANJE RACUNA O RADU Staralac je duzan svake godine kao i kada to organ starateljstva zatrazi podnijeti izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine.bio bi nistav.a pri tome je duzan koristiti izvore prihoda onim redom koji je zakon odredio. Redovni izvjestaj staralac podnosi u januaru svake godine za prethodnu godinu .oni koji se odnose na njegovu imovinu. Ovo je konacni izvjestaj.naknada stete.osim ako mu je on bracni ili vanbracni partner. PRAVA STARAOCA PRAVO NA MJESECNU NAKNADU Ovo pravilo zavisi od rada i zalaganja staraoca u zastiti sticenikovih prava i interesa.izjavu o pristanku na priznanje materinstva i ocinstva .Ukoliko sticenik nema imovinu izdaci za izdrzavanje i provodjenje mjera se podmiruju iz sredstava dobijenih za sticenika po osnovu socijalne zastite .izjaviti pristanak na sklapanje braka i dr. Njegova obaveza je da se stara o obezbjedjenju sredstava potrebnih za izdrzavanje .ne moze ciniti poklone i druga dobrocina raspolaganja iz sticenikove imovine. PRIBAVLJANJE MATERIJALNIH SREDSTAVA Staralac nije obavezan iz svojih sredstava izdrzavati sticenika. Iz redovnog izvjestaja se u pogledu licnosti mora vidjeti kako se staralac stara o licnosti sticenika i zastiti njegovih interesa.Staralac ne moze zastupati sticenika u svim slucajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti . Ako sticenik nema prihoda ili oni nisu dovoljni za njegovo izdrzavanje staralac treba sredstva da obezbjedi od osoba koje su obavezne izdrzavati sticenika.ili blizak srodnik kojeg je po zakonu duzan izdrzavat. a ne moze ga zasupati ni u licnim stvarima : ne moze dati izjavu volje za sticenika u slucajevima u kojim je zakon ovlastio sticenika.Uz ovaj izvjestaj moraju se priloziti ugovori.ili pak na strani njegovog bracnog ili vanbracnog postoji obaveza izdrzavanja staralac treba da preduzme sve mjere kako bi te osobe ispunile svoju obavezu.Naknadu odobrava organ starateljstva iz sredstava iz kojih se podmiruju materijalna sredstva za izdrzavanje. Ako sticenik ima srodnike.Sto se tice imovine.odnosno za provodjenje mjera koje je u interesu sticenika odredio organ starateljstva.Znaci na drustvo pada teret izdrzavanja sticenika tek onda kada se iz navedenih sredstava ono ne moze osigurati.a vanredni podnosi na zahtjev organa starateljstva.nagrade . Tek ako se ni na taj nacin ne mogu osigurati sredstva ona se pribavljaju iz imovine sticenika opterecenjem ili otudjenjem pokretnih i nepokretnih stvari iz sticenikove imovine.ukljucujuci tu i pokretanje sudskog postupka za dosudjenje izdrzavanja. U vezi sa imovinom. Staralac ova sredstva prvo obezbjedjuje iz prihoda sticenika.

to ce se desiti veoma rijetko.kada staralac dobija mjesecnu naknadu.njegov bracni partner i srodnici te svi organi ustanove i osobe koje su zakonom obavezne pomagati organu starateljstva kao i svaki gradjanin. PZ RS staraocu nije priznao ovo pravo. Organ starateljstva moze podnijeti tuzbu sudu protiv staraoca radi naknade isplacenog iznosa (ali samo ako je staralac ucinio stetu namjerno ili iz krajne nepaznje).. PZ RS normira da staralc svoju duznost vrsi bez nagrade ali mu je organ starateljstva moze odrediti. MOGUCNOST ODREDJIVANJA NAGRADE STARAOCU Ovo je moguce ako se on posebno zalagao i istakao u vrsenju duznosti.Ukoliko staralac ne uspije naplatiti troskove koje je imao.kada se morao posebno zalagati.organu nadleznim u upravnim stvarima starateljstva za drugostepeni postupak. S toga on ima pravo od organa starateljstva traziti naknadu opravdanih troskova koje je imao u vrsenju svoje duznosti.ostaje mu mogucnost da ovo svoje pravo ostvari u sudskom postupku.a prigovor na rad organa starateljstva . Znaci on odgovara po kriteriju dokazane krivice (samo ako osteceni dokaze njegovu krivicu). Sada. Visinu iznosa i nacin isplateove naknade je propisao federalni ministar rada i socijalne politike. ODGOVORNOST STARAOCA GRADJANSKA ODGOVORNOST STARAOCA Prema PZ..drugostepeni organ ce organu starateljstva dati uputstvo kako da postupi i rok u kojem mu treba da dostavi obavjestenje o poduzetim radnjama.a ako to ne ucini organ starateljsva neposredno nadoknadjuje stetu sticeniku.)Imovina sticenika se stiti normiranjem krivicne odgovornosti staraoca za krivicno djelo utaje (ako s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku 47 . Prigovor na rad staraoca podnosi organ starateljstva. Nagradu odobrava organ starateljstva iz istih izvora kao i mjesecnu naknadu i naknadu troskova. Pravo na naknadu ima i osoba koja vrsi duznost staraoca u slucaju neposrednog vrsenja poslova starateljstva. Organ starateljstva utvrdjuje visinu troskova i obaveza i odobrava njihovu isplatu iz istih sredstava iz kojih se staraocu isplacuje mjesecna naknada. PRIGOVOR NA RAD STARAOCA I ORGANA STARATELJSTVA Ova s emogucnost priznaje sirkom krugu subjekata.zlostavlja ili prisili na rad koji ne odgovara njegovoj zivotnoj dobi.staralac odgovara sticeniku za stetu koju je skrivio u vrsenju duznosti staraoca. Ukoliko je osnovan prigovor na rad organa starateljstva.vrsenje svoje funkcije ulozio vise rada. Prigovor mogu podnijeti sticenik koji je u stanju to uciniti . Staralac odgovara i za stetu koju sticenik prouzrokuje trecim osobama (osim ako dokaze da je vrsio nadzor na koji je bio obavezan ili da bi steta nastala i pri brizljivom vrsenju nadzora) KRIVICNA ODGOVORNOST STARAOCA Normirana je krivicna odgovornost staraoca za krivicna djela zapustanja ili zlostavljanja sticenika (ako ga grubo zanemaruje .Od pravila da staralac ima pravo na naknadu odstupa se samo u slucaju da je on po zakonu obavezan izdrzavati sticenika. PRAVO STARAOCA NA NAKNADU OPRAVDANIH TROSKOVA Staralac je obavezan izdrzavati s eo sticeniku ali nije duzan pri tome ulagati svoja sredstva. Postupak se pokrece time sto organ starateljstva utvrdjuje iznost stete i sto poziva staraoca da u odredjenom roku stetu naknadi. Naknada se nece odobriti ako bi se time ugrozilo podmirenje osnovnih zivotnih potreba sticenika.

Ostavlja se dovoljno vremena da se nadje druga osoba podobna za ovu funkciju. Odluku o tome donosi u roku od 3 mjeseca od dana podnosenja staraocevog zahtjeva.U prva dva slucaja rijec je o sankciji zbog nepravilnog vrsenja duznosti a u zadnjem staralac savjesno obavlja svoje obaveze . U tom slucaju organ starateljstva poziva staraoca da u odredjenom roku podnese izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine te da preda svu imovinu na upravljanje sticeniku odnosno roditelju.da ugrozava interese sticenika ili ako ocjeni da bi za sticenika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac. 48 .protivpravno zadrzi sticenikovu pokretninu. PRESTANAK DUZNOSTI STARAOCA SMRT STARAOCA Njegovom smrcu ova funkcija prestaje bez mogucnosti da se prenese na njegove nasljednike. PRESTANAK STARATELJSTVA Organ starateljstva donosi rjesenje o prestanku starateljstva i rarjesenju staraoca duznosti.da zloupotrebljava svoja ovlastenja. Zakonska odredba o obavezi staraoca na podnosenje izvjestaja o radu i predaji imovine vazi i u slucaju razrjesenja staraoca po vlastitom zahtjevu. Punoljetni nasljednici staraoca koji su zivjeli s njim u zajednici obavezni su samo obavjestiti organa starateljstva o njegovoj smrti.O prodaji imovine se sastavlja zapisnik.duzan je bez odlaganja razrjesiti staraoca duznosti i imenovati sticeniku novog staraoca.sticenika odnosno roditelja i predstavnika organa starateljstva. Krivicno odgovara i za k.d zloupotrebe povjerenja (za propuste i zloupotrebe o zastupanju i staranju o imovini sticenika) ADMINISTRATIVNA ODGOVORNOST STARAOCA Prema staraocu se mogu preduzeti i druge mjere normirane zakonom o upravnom postupku kao i mjere u zakonu o prekrsajima. RAZRJESENJE PO ZAHTJEVU STARAOCA Organ starateljstva je duzan na zahtjev staraoca razrjesiti gga duznosti.Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti pa cim utvrdi postojanje bilo koje od navedenih okolnosti.korist. Ovaj organ duzan je bez odlaganja preduzeti mjere za zastitu interesa sticenika do imenovanja novog staraoca.Organ starateljstva mora odmah po podnosenju ovog zahtjeva preduzeti sve potrebne mjere za zastitu interesa sticenika kako bi se po prestanku staraoceve duznosti moglo nesmetano nastaviti pruzanje starateljske zastite. RAZRJESENJE STARAOCA PO SLUZBENOJ DUZNOSTI Organ starateljstva razrjesava staraoca duznosti ako utvrdi da je u vrsenju duznosti nemaran.kako bi preduzeo potrebne mjere.Imovina se predaje u prisustvu staraoca.ali je organ starateljstva utvrdio da bi neka druga osoba to uspjesnije radila.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful