POJAM I PREDMET RODITELJSKOG PRAVA Roditeljsko pravo (zajedno sa bracnim i starateljskim pravom) sacinjava porodicno pravo.

Porodicno pravo je grana prava,odnosno skup pravnih normi koje uredjuju porodicu i odnose izmedju clanova porodice-bracnih i vanbracnih partnera,roditelja i djece i ostalih srodnika (krvnih,po usvojenju i tazbini). Kao dio porodicnog prava,roditeljsko pravo se moze odrediti kao skup pravnih normi koje uredjuju odnose izmedju roditelja i djece te odnose izmedju drugih bliskih srodnika. Predmet roditeljskog prava su odnosi roditelja i djece te odnosi drugih bliskih srodnika. Subjekti ovih odnosa su samo fizičke osobe. Nekada je za nastanak ovih odnosa dovoljno samo rodjenje (odnosno pravna sposobnost), a nekada se zahtijeva poslovna sposobnost subjekta(npr.ako se roditeljsko pravni odnos utvrdjuje putem priznanja, u slučaju usvojenja). Dijete postaje subjektom roditeljskog odnosa samim rodjenjem. IZVORI RODITELJSKOG PRAVA Formalni izvori roditeljskog prava su pisana pravila koja uredjuju odnose roditelja i djece i drugih bliskih srodnika. U našem pravu su sadržana u ustavima BiH, FBiH, u medjunarodnim ugovorima zakonima i podzakonskim aktima. (Direktni izvori roditeljskog prava). Karakter supsidijarnog izvora ima sudska praksa , a odredjeni značaj u stvaranju i primjeni direktnih izvora ima pravna nauka. *USTAVI* Ustavi BiH i FbiH nemaju posebne odredbe koje se tiču roditelja i djece odnosa roditelja i djece i drugih srodnika, već medju pravima i slobodama normiraju i ona koja se tiču djeteta.Ustav FBiH u katalogu prava i sloboda normira pravo na zaštitu djece. Ovo pravo se direktno tiče djeteta, dok se pravo na privatnost, na obrazovanje i zabranu svake diskriminacije odnosi i na ostale članove porodice. Od prava poznatih u katalogu prava i sloboda u Ustavu BiH na dijete ali i na ostale članove porodice, odnosi se pravo na privatni i porodični život i pravo na obrazovanje. Ustav RS normira da dijete uživa posebnu zaštitu, da roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece, da su djeca dužna starati se o roditeljima kojima je potrebna pomoć, te da djeca rodjena van braka imaju jednaka prava i dužnosti kao i djeca rodjena u braku. *MEDJUNARODNI UGOVORI* Značajni su: Medjunarodni pakt o gradjanskim i političkim pravima Medjunarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima Evropska socijalna povelja Protokol br.7 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žene

Ovi ugovori sadrže odredbe koje garanitiraju prava djece ili njihovu zaštitu i pomoć. Poseban značaj ima konvencija o pravima djeteta koja je djetetu priznala status subjekta prava. Izvor roditeljskog prava je i evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

1

*ZAKONI* Pojavljuju se kao osnovni i kao dopunski izvori roditeljskog prava. Osnovni izvor je PZ FBiH (iz 2005 god.) Dopunski izvori se mogu podijeliti u dvije grupe. U jednoj su oni koji uredjuju statusna i neka imovinska pitanja (Zakon o matičnim knjigama, Zakon o ličnom imenu, Zakon o državljanstvu BiH, Zakon o nasledjivanju), a u drugoj oni koji regulišu društvenu zaštitu i brigu o djeci (Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica, Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica). Zakoni koji uredjuju postupke u kojima se odlučuje o pitanjima koja se odnose na djecu( tj. Odnose na odnos roditelja i djece), su takodjer dopunski izvori roditeljskog prava: Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Zakon o izvršnom postupku i Zakon o upravnom postupku. NAČELA RODITELJSKOG PRAVA Može se izvesti nekoliko načela na kojima se zasniva uredjenje odnosa roditelja i djece: zaštita djece, ravnopravnost roditelja, pravo na poštovanja porodičnog i privatnog života.

A) ZAŠTITA DJECE - Ustav FBiH i više medjunarodnih ugovora o ljudskim pravima
izričito normiraju zaštitu djeteta. U Ustavu FBiH je pravo na zaštitu djeteta normirano u katalgu prava i sloboda. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima obavezuje države članice na preduzimanje posebnih mjera zaštite i pomoći svojoj djeci i omladini. Pravo djece i maloljetnika na zaštitu u oblasti radnog prava normira Evropska socijalna povelja. Zaštita djeteta i njegovih interesa je naročito osigurana Konvencijom o pravima djeteta. Ova Konvencija dijete tretira kao autonomnu osobu sa posebnim pravima.Zaštitu djece u prvom redu osiguravaju roditelji.Izvršavanjem svih obaveza i odgovornosti, oni obezbjedjuju pravilan razvoj ličnosti djeteta. Onda kada roditelji to zanemare, ugroze ili povrijede intgerese djeteta nadležni organ je dužan intervenisati poduzimanjem odredjenih mjera.U okviru ovih nacela treba ukazati na ravnopravnost vanbracne i bracne djece.Zakonodavac to izricito ne normira,posao je od stava da nema potrebe za time jer su ona vec i u ranijem porodicnom zakonu bila potpuno izjednacena.Upravu RS je izricito normirana ova ravnopravnost. B) RAVNOPRAVNOST RODITELJA- Iz odredbe Ustava FbiH koja normira zabranu svake diskriminacije zasnovane na spolu,pa iz nje proizilazi i zabrana diskriminacije roditelja.Iz nje se moze izvesti nacelo ravnopravnosti roditelja,njihovih jednakih obaveza i odgovornosti prema djeci i dr.U PZ je normirano da majka i otac roditeljsko staranje ostvaruju zajednicki,sporazumno i ravnopravno.To znaci da su roditelji u potpunosti izjednaceni. C) POSTOVANJE PORODICNOG I PRIVATNOG ZIVOTA- Ovo nacelo proizilazi iz oba nasa Ustava i Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.U ovim Ustavima i Konvenciji tj. u odredbama dijete se izricito ne spominje kao subjekt ovog prava,ali je njima obuhvacen bas kao i njegovi roditelji.Mogucnost mijesanja drzave u vrsenje ovog prava je dozvoljena samo iz odredjenih razloga (zastita zdravlja ili morala i zastita prava i sloboda djece). ODNOSI RODITELJA I DJECE Odnos roditelja i djece u pravilu nastaje radjanjem tj.prirodnim putem sto ga cini bioloskim odnosom,ali on je u isto vrijeme i drustveni i pravni odnos.Drustveni zbog toga sto se dijete radja i odrasta u okviru odredjene drustvene zajednice,a pravni zbog toga sto se odnos roditelja i djece uredjuje pravnim normama.Najvaznije promjene u uredjenju odnosa roditelja i djece se ticu polozaja djeteta (posebno vanbracnog) u porodici i drustvu,polozaju i uloge majke i dr.Savremeni pravni sistem uglavnom izjednacava bracnu i vanbracnu djecu (u nasem pravu su potpuno izjednaceni).Takodjer normirana je ravnopravnost roditelja (prije koga je majka bila iskljucena iz staranja o djetetu a ocu se

2

priznavala apsolutna vlast nad djetetom).U danasnjoj praksi majci se uglavnom daje prednost nad ocem.Odnos roditelja i djece po krvi se uspostavlja na sljedece nacine: 1.Automatski po zakonu,primjenom pretpostavke o materinstvu,odnosno o ocinstvu muza djetetove majke 2.Dobrovoljno-priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljem 3.Sudskim putem-bilo radi utvrdjivanja,bilo radi osporavanja odnosa roditelja i djeteta uspostavljenog zakonskom pretpostavkom ili priznanjem.

PORODICNI STATUS DJETETA Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem tj.rodjenjem djeteta ili usvojenjem.Radjenjem se roditeljski odnos moze zasnovati u braku ili van braka,zavisno da li su roditelji djeteta u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bili u braku ili ne.Bracno dijete zasniva odnos s roditeljima samim rodjenjem,tj.upisom u maticnu knjigu rodjenih.Porodicni status koje je dijete dobilo radjanjem moze se izmijeniti.Dijete koje je rodjeno kao bracno (ukoliko mu uspjesno bude osporeno materinstvo ili ocinstvo) moze postati vanbracno.Nije normirana obratna mogucnost. BRACNI STATUS DJETETA Bracni status ima: a)dijete koje je rodjeno u braku b)dijete rodjeno u periodu do 300 dand po prestanku braka Da bi dijete steklo bracni status,potrebno je da kumulativno postoje 3 elementa: 1.da je dijete rodjeno ili da je zaceto za vrijeme trajanja braka (porijeklo iz braka) 2.da je dijete rodila zena koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku (bracno materinstvo) 3.da mu je otac muskarac koji je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bio u braku sa njegovom majkom (bracno ocinstvo) Isto rjesenje je prihvaceno u i PZ RS. PORIJEKLO DJETETA IZ BRAKA Iz PZ proizilazi dadijete potjece iz braka ako je rodjeno za vrijeme trajanja braka ili u periodu do 300 dana od prestanka braka.Znaci da su za sticanje bracnog statusa bitni: 1)postojanje braka 2)vrijeme rodjenja,odnosno zaceca djeteta. Ako se dijete rodi za vrijeme trajanja braka,ono ce se smatrati bracnim bez obzira na to kad je zaceto.Stoga status bracnog djeteta dobija i dijete zaceto prije sklapanja braka i rodjeno neposredno nakon njegovog sklapanja. Ukoliko dijete nije zaceto u spolnom odnosu majke djeteta i muskarca s kojim je ona kasnije sklopila brak (u kojem je dijete rodjeno) postoje mogucnosti osporavanja ocinstva muza majke (pa ukoliko se ospori,dijete gubi bracni status). Moment zaceca nije bez znacenja onda kada je dijete rodjeno nakon prestanka praka.U tom slucaju dijete stice bracni status samo ukoliko se rodi u perodu do 300 dana od prestanka braka.U slucaju prestanka braka smrcu muza,rok se racuna od dana njegove

3

smrti,a ako je brak prestao proglasenjem nestalog muza umrlim zacetak roka se veze za dan koji je sud pravosnaznom rjesenju utvrdio kao dan smrti.Da bi se na dijete primijenila pretpostavka o ocinstvu i da bi se smatralo bracnim potrebno je i da brak iz kojeg dijete potice bude postojeci (inace ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo ni za bracne partnere ni za dijete).Ponistenje braka u nasem pravu ne utice na status djeteta tako da dijete ima bracni status bez obzira na to da li je brak punovazan ili nistav. Nistav brak do ponistenja proizvodi sva dejstva braka pa i dijete koje potice iz tog braka ima status bracnog djeteta. BRACNO MATERINSTVO Drugi element bracnog statusa je bracno materinstvo.Da bi dijete dobilo bracni status treba da potice od zene koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku.Materinstvo se zasniva rodjenjem djeteta.Sve do donosenja PZ FBiH pitanje materinstva nije bilo uredjeno,vec se utvrdjivalo primjenom pravila:MAJKA JE UVIJEK POZNATA (iz rimskog prava) Porijeklo djeteta od majke se ne moze uvijek odrediti primjenom ovog pravila. (Npr.oplodnja in vitro jajne celije jedne zene i transfer embrija u maternicu druge zene koja nosi i radja dijete.) PZ izricito odredjue porijeklo djeteta od majke uvodjenjem pretpostavke da je djetetova majka zena koja ga je rodila. Urjesavanju pitanja materinstva djece zaceta medicinski pomognutom oplodnjom,ova odredba daje prednost zeni koja je rodila dijete.Isto normira i PZ RS. Rodjenje djeteta se prijavljuje u roku od 15 dana od dana rodjenja,maticaru maticnog podrucja na kojem je mjesto u kojem se dijete rodilo.Moguce da je zena koja je u MK rodjenih upisana kao majka djeteta rodjenog u braku nije njegova prirodna majka. Osporavanje materinstva ima za posljedicu i osporavanje ocinstva muza ove zene.Dijete uspjesno usporenim materinstvom gubi status bracnog,pa se na njega ne moze primijeniti pretpostavka o muzu majke kao ocu. BRACNO OCINSTVO Treci element bracnog statusa je bracno ocinstvo:dijete ima bracno status ako mu je otac muskarac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme rodjenja ili njegovog zaceca.Materinstvo se lako razlikuje (u pravilu),a ocinstvo nije moguce dokazati neposredno,posto se zasniva samo na spolnom odnosu i zacecu,koji nisu prepoznatljivi i uocljivi kao trudnoca i radjanje djeteta. Bracno ocinstvo se zasniva na pravnoj pretpostavci:otac je onaj na koga brak ukazuje,dakle ocem djeteta se smatra muz majke.Ovako odredjeno ocinstvo ne odgovara uvijek stvarnom stanju zbog je ova pretpostavka oboriva.To znaci da zakonom ovlastene osobe mogu osporiti bracno ocinstvo ali muz majke se smatra ocem dok se ne dokaze suprotno.Ovo pravilo ne moze ukazati na oca djeteta u 2 slucaja: 1)Kada zena neposredno po prestanku braka zakljuci novi brak prije isteka 300 dana od prethodnog braka rodi dijete.U ovom slucaju vazi i pretpostavka o muzu majke iz ranijeg braka (jer dijete je rodjeno unutar roka od 300 dana od prestanka tog braka) i pretpostavka o muzu majke iz kasnijeg braka kao ocu djeteta (jer je dijete rodjeno u kasnijem braku). PZ propisuje da ce se ocem djeteta rodjenog u kasnijem braku majke,a prije isteka 300 dana od prestanka njenog prethodnog braka smatrati muz iz kasnije braka. PZ RS ima suprotno rjesenje (ocem djeteta se smatra muz iz prethodnog braka ako je dijete rodjeno u kasnijem braku prije isteka roka od 270 dana od prestanka ranijeg

4

Za dijete koje ima vanbracni status.ranije zakljucen.Djeca rodjena van braka imaju ista prava i duznosti kao i djeca rodjena u braku.Bracnom ocinstvu treba da prethode utvrdjeno porijeklo iz braka i bracno materinstvo. PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA I MATERINSTVA Priznanje materinstva i očinstva je jednostrana izjava volje žene koja sebe smatra majkom djeteta. (kada oni ne žele priznati dijete ili su u tome spriječeni).PZ ne rjesava ko ce se smatrati ocem djeteta.jer je on u vecini slucajeva i bioloski otac djeteta. Materinstvo i ocinstvo djeteta rodjenog van braka dokazuje se na dva nacina: 1)priznanjem (vansudski nacin) 2)sudskom odlukom (sudski nacin) Materinstvo i ocinstvo utvrdjeni sudskom odlukom se ne mogu usporiti. VANSUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA Porijeklo djeteta može se utvrditi sudskim i vansudskim putem. a drugi je osporavanje očinstva i materinstva utvrdjenim primjenom pravnih pretpostavki ili priznanjem.punovazan.Uspjesno osporeno bracno materinstvo ujedno znaci i uspjesno osporeno bracno ocinstvo i gubitak bracnog statusa djeteta. odnosno muškarca koji sebe smatra ocem djeteta. uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu.a drugi u kojem se ostvaruje zajednica zivota ali je nepunovazan zbog bracnosti. Priznanjem majke i oca vanbraćnog djeteta. -USLOVI ZA PRIZNANJE OCINSTVA- 5 . 2)U slucaju kad je majka u vrijeme rodjenja djeteta u dva braka:jedan.dok oni utvrdjeni priznanjem mogu. U sudskom postupku se utvrdjuje u 2 slučaja: prvi je utvrdjivanje materinstva i očinstva protiv volje majke odnosno oca. U nasem pravu sva vanbracna djeca imaju isti polozaj.Najcesce se drugi muz upisuje u MK rodjenih kao otac. PRIZNANJE VANBRAČNOG OČINSTVA Očinstvo se može priznati samo djetetu koje ima status vanbračnog djeteta (bilo da je taj status imalo od rodjenja ili mu je bračni status uspješno osporen).braka)-osim ako je muz majke kasnijeg braka sa njenim pristankom priznao dijete za svoje. VANBRACNI STATUS DJETETA 1)dijete koji rodi zena koja nije u braku (neudata zena) 2)dijete rodjeno nakon isteka roka od 300 dana nakon prestanka braka 3)dijete koje rodi zena u nepostojecem braku 4)dijete koje je rodjenjem steklo bracni status ali mu je bracnost uspjesno osporena.Pretpostavka o muzu majke djeteta kao njegovom ocu ne vazi za vanbracno dijete vec se njegov otac utvrdjuje u svakom pojednom slucaju na nacin opisan zakonom (priznanjem ili sudskom odlukom). te dobrovoljno tj. Većina ovih uslova je normirana zajedničkim odredbama. Vansudskim putem se utvrdjuje primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i očinstvu . data u propisanoj formi.nas zakon nema poseban termin jer se ne pravi nikakva razlika izmedju ovog i bracnog djeteta.

PZ ne normira mogucnost priznanja preko punomocenika. a)Zakon normira mogucnost priznanja pred maticarem. 3)Treci uslov tice se razlike u godinama. b)Izjava o priznanju se i pred organom starateljstva daje licno. 4)Cetvrti uslov se tice forme izjave o priznavanju.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u maticnu knjigu rodjenih.Ocinstvo moze priznati i osoba kojoj je ogranicena poslovna sposobnost ako je sposobna shvatiti znacenje izjave o priznanju ocinstva ne moraju imati odobrenje zakonskog zastupnika.Izjavu moze dati punoljetno sposobna osoba.ali i maloljetna osoba starija od 16 godina koja je stekla poslovnu sposobnost.Znaci ova osoba ne mora nista dokazivati (niti da je imala spolni odnos s majkom djeteta ili dr.ali moguce je i priznanje djeteta kako prije rodjenja tako i poslije smrti djeteta.Priznanje nerodjenog djeteta vrsi najcesce osoba koja nije sigurna da ce izjavu o priznanju moci dati nakon rodjenja djeteta (npr.To priznavanje ima uslovno dejstvo jer ce proizvesti posljedice samo u slucaju da se dijete rodi zivo. Zbog toga se moze desiti da dijete bude priznato od muskarca koji nije njegov prirodni otac.1)Prvi uslov tice se osobe koja daje izjavu o priznanju.koji ovu izjavu unosi u zapisnik.posto to nekada moze biti jedini nacin da se ocinstvo prizna.koji nije htio priznati dijete.PZ normira i mogucnost priznanja ocinstva nakon smrti djeteta.Prvi je onda kada priznavalac na vlastitu inicijativu pred sudom da izjavu o priznanju.testament.ako je tesko bolesna).U ovom slucaju nema potrebe nastaviti s parnicom.stvari). 2)Drugi uslov se tice djeteta koje se priznaje.a notar o njoj sacinjava ispravu. e)Priznanje ocinstva ucinjeno u privatnoj ispravi ne proizvodi dejstvo. 6 . PZ normira da se ocinstvo moze priznati i prije rodjenja djeteta.testamentom.Organ starateljstva sastavlja zapisnik o izjavi.Izuzetak.Izjava se mora dati u posebnoj formi na nacin predvidjen u zakonu.organom starateljstva. Zakonom je normirano ukljucivanje maticara i organa starateljstva upriznavanje ocinstva.sudom ili notarom.Ovu izjavu priznavalac potpisuje.ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo.pozove majku djeteta i upozna je s pravom djeteta da zna ko mu je otac i da ona ima obavezu da oznaci osobu koju smatra ocem djeteta.Izjavu o priznanju priznavalac daje licno pred maticarem.Druga mogucnost priznanja pred sudom jeste davanje izjave o priznanju ocinstva u toku parnice radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva (muskarac protiv kojeg je podnesena tuzba radi utvrdjivanja ocinstva.Izmedju osobe koja priznaje dijete i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobicajena i potrebna da za zasnivanje roditeljskog odnosa.Osoba koja sebe smatra ocem djeteta daje izjavu o tome i posto je data dobrovoljno smatra se istinitom.Muskarac koji daje izjavu mora biti poslovno sposoban (izricito normirano zakonom).Dijete se u pravilu priznaje tek nakon sto se rodi. c)Pred sudom se ova izjava moze dati na 2 nacina.ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u MK rodjenih.Tako je normirana obaveza maticara da u slucaju upisa djeteta u MK rodjenih bez podataka o ocu.o cemu sud sastavi zapisnik.Ovo nije normirano ali proizilazi iz prirode stvari i cijeni se u svakom pojedinom slucaju.Punovaznost ovako ucinjenog priznanja se cijeni po odredbama zakona o nasljedjivanju iz PZ. d)Izjava o priznanju se moze dati pred notarom.izmijeni stav i izjavi da je dijete njegovo).PZ normira da se ocinstvo moze priznati pred maticarom.Osim punovaznosti testamenta zahtijeva se i da testament ispunjava uslove propisane u PZ.

SUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA -UTVRDJIVANJE VANBRACNOG OCINSTVA SUDSKOM PRESUDOM Zakon zabranjuje samo u 2 slucaja: 1) kada je dijete zaceto vjestackim putem 2) kada je dijete usvojeno potpunim oblikom usvojenja Pravo na tuzbu radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva prema PZ imaju: 1)DIJETE-PZ ne ogranicava njegovo pravo na tuzbu rokovima. Datu izjavu o priznavanju ocinstva muskarac ne moze opozvati ali moze ga osporavati tuzbom.organom starateljstva.Majcina izjava uziva povjerenje u smatra se istinitom.majka mora biti poslovno sposobna da bi njena izjava bila punovazna. Ukoliko pozvani muskarac u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi ad nije otac djeteta ili ne dadne nikakvu izjavu.Ukoliko je majka pred maticarem dala izjavu o tome koga smatra ocem djeteta.sudom i notarom.koju ima pravo podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.organ starateljstva ce o tome obavijestiti majki i upoznati je sa zakonskim odredbama i utvrdjivanju ocinstva sudskom odlukom. Zena koja je priznala materinstvo ne moze da opozvati.Izjavu o priznanju majka mora dati u roku od 15 dana od poziva maticara da to ucini. Gubi pravo na tužbu kada dijete postane punoljetno.U zakonu je normirano da je.zivota djeteta.ukoliko je dijete navrsilo 14 god zivotai sposobno je shvatiti znacenje priznanja.organ starateljstva obavezan ga je pozvati u roku od 15 dana od prijema zapisnika i upoznati ga (ukoliko se odazove) sa izjavom majke.Izjavu o pristanku daje pred organom starateljstva.) Sto se tice saglasnosti na priznanje.Ishod zavisi od stava pozvanog muskraca:on se moze odazvati ili ostati pasivan.maticar ce organom starateljstva dostaviti zapisnik s tom izjavom.odnosno djeteta na priznanje.potreban i njegov pristanak na priznanje. 3) PRIRODNI OTAC. Ovom mujškarcu se priznaje pravoo na tužbu samo onda kada mu je onemogućeno da prizna 7 .nema potrebe da zena koja nosi dijete priznaje materinstvo. Razlika:zakon ne normira mogucnost priznanja materinstva prije rodjenja djeteta.može podnijeti tužbu za utvrdjivanje očinstva do navršene 18.Vrijedi i uslov koji se tice razlike u godinama.ali ga moze osporavati (tuzbu podize u roku od 6 mjeseci do navrsene 10 god. 2) MAJKA. života. Majka može podnijeti tužbu ili u svoje ime ili ime djeteta ili oboje istovremeno. U RS dijete može podnijeti tužbu do 25-te godine života.majka onda ima pravo podnijeti tuzbu radi utvrdjivanja ocinstva.Nakon sto dobije podatke o potencijalnom ocu.potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva. f)Pristanak majke. PRIZNANJE VANBRACNOG MATERINSTVA U principu vrijedi sve kao i kod priznanja vanbracnog ocinstva.Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost u njegovo ime tužbu može podnijeti njegova majka ili njegov staralac uz saglasnost organa starateljstva.ako je dijete navrsilo 14 godina i sposobno shvatiti znacenje priznanja.jer ce ona samim radjanjem postati njegova majka.god. Muškarac koji se smatra ocem vanbračnog djeteta. tj.Izjavu o pristanku majka moze dati pred maticarem.Saglasnost na priznanje daje organ starateljstva onda kada je majka mladja od 14 godina ili nije ziva ili je proglasena umrlom ili joj je oduzeta poslovna sposobnost.

.motiv vise muskaraca s kojima je majka u kriticno vrijeme zacrca imala spolne odnose. 4.a najkasnije do navrsene 18 godine zivota djeteta. 4) ORGAN STARATELJSTVA.od primjene obavjestenja o nesaglasnosti. Dijete(kada tužbu podnosi majka ili muškarac koji sebe smatra ocem djeteta. Muškarac čije se očinstvo utvrdjuje(kada tužbu podnose majka.Ima pravo na tužbu onda kada interes djeteta za utvrdjivanje vanbračnog odsustva ostane nezaštićen zato što majke propuštaju podici ovu tužbu.) kada nije dobila saglasnost tuzbu moze podici u roku od 1 godine. Majka djeteta(kada je tužilac dijete organ starateljstva ili muškarac koji sebe smatra ocem.pa onda kada je tuzba za utvrdjivanje ocinstva podnesena. Nasljednici muškarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta(poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta.U tom slucaju sud mora utvrditi koji od njih.vanbarčno očinstvo a on želi da se u sudskom postupku utvrdi da li je on zaista otac djeteta. Organ starateljstva može podići tužbu do navršenih 18 god.ili je druga zena vec izvrsila priznanje) a. 3.Sud ne moze ex officio prosiriti postupak na ove muskarce.asnost. Majka djeteta se nemože protiviti podnošenju ove tužbe od strane organa starateljstva. Života djeteta. UTVRDJIVANJE OCINSTVA U SLUCAJU VISE SALOZNIKA Sud je duzan utvrditi da li je osoba cije se ocinstvo utvrdjuje bioloski otac djeteta ili ne. dijete ili organ starateljstva. Drugi slučaj jeste kada mjuškarac koji se smatra ocem djeteta osporava očinstvo prriznato od drugog muškarca i istovremeno traži utvrdjivanje svog očinstva. tužba radi utvrdjivanja očinstva se podnosi protiv njenih nasljednika i to u roku od 1 godine od smrti ove osobe. 2.odnosno da li je I jedan od njih otac djeteta. odnosno 6 mjeseci od pravosnažnosti rješenja o nasljedjivanju. UTVRDJIVANJE VANBRACNOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM PRAVO NA TUZBU I ROKOVI ZA PODNOSENJE TUZBE *DIJETE-Maloljetno dijete moze podnijeti ovu tuzbu ukoliko je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva. Tuzeni muskarac moze u toku postupka istaci prigovor da je majka u vrijeme zaceca imala spolne odnose s vise muskaraca.OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUŽBA U položaju tuženog se pojavljuju: 1. 8 .Dijete ima pravo na utvrdjivanje vanbracnog materinstva tokom cijelog zivota( kao I vanbracnog ocinstva) *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ima pravo na ovu tuzbu onda kad nije uspjela priznati dijete za svoje ( bilo zato sto su organu starateljstva ili dijetetu uskratili sag.vec to moze uraditi samo majka djeteta.

uz odobrenje organa starateljstva.)kada zena koja sebe smatra majkom djeteta osporava materinstvo zeni upisanoj kao majka u maticnu knjgu rodjenih.ZENA CIJE SE MATERINSTVO OSPORAVA.dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu podnosi posebni staralac koji mu se postavlja za ovu parnicu) * MUZ MAJKE DJETEA-pravo na tuzbu ima u roku od 1 godine od saznanja za cinjenicu koja dovodi u sumnju ocinstvo.u njeno ime tuzbu ce podnijeti njen staralac.trebalo je da bude 10.Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE ( do navrsene 25.Osporavati se ne moze ocinstvao I materinstvo utvrdjeno sudskom presudom. * ORGAN STARATELJSTVA-do navrsene 18 godine zivota djetea.MUZ MAJKE Sve osobe moraju biti obuhvacene tuzbom. OSPORAVANJE OCINSTVA OSPORAVANJE BRACNOG OCINSTVA Predstavlja pobijanje pravne pretpostavke o muzu majke djeteta kao ocu djeteta. *MUSKARAC KOJI SEBE SMARTA OCEM DJETETA-subjektivni rok je 6 mjeseci od dana saznanja za radanje djetea.dok se muskarac koji sebe smatra bioloskim ocem pojavljuje samo u polozaju tuzbioca. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DJETE.ZENA CIJE SE MATERINSTVO UTVRDJUJE.NASLJEDNICI.Ukoliko joj je oduzeta poslovna sposonost. a objektivni do navrsenih 18 godina djeteta.te ako istom tuzbom trazi da se utvrdi njeno ocinstvo.Nema svrhe.godine zivota.god od rodjenja djeteta *MAJKA DJETETA-Ovu tuzbu majka moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od rodjenja djeteta.a najkasnije do navrsenih 10 godina zivota djeteta. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE.posto dijete kao subjekt prava vise ne postoji ( isto je I u PZRS) OSPORAVANJE VANBRACNOG OCINSTVA 9 .bilo da su u polozaju tuzioca ili tuzenog. PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.u slucaju da je dijete ostavilo potomstvo.Objektivni rok neopravdano izostavljen iz naseg novog zakona.b. OSPORAVANJE OCINSTVA I MATERINSTVA Osporiti se moze ocinstvo I materinstvo primjenom pravne pretpostavke I priznanjem.ili je ovu zajednicu s njom zasnovao prije rodjenja djeteta.Rok je objektivan. *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA OCEM-on moze podnijeti ovu tuzbu samo ako je s majkom djeteta zivio u zajednici u vrijeme zaceca djeteta.onda tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka.ZENA ZA KOJU SE TVRDI DA JE MAJKA DJETETAVanbracno materinstvo se moze utvrditi I nakon smrti djetea.MAJKA DJETETA.dok za subjektivnim rokom nema potrebe.Tuzbu moze podnijeti u roku od 1 godine od rodjenja djeteta.

10 . PRAVO NA TUZBU I ROKOVI RADI OSPORAVANJA *DIJETE-dijete moze podnijeti tuzbu do navrsenih 25.godina zivota.ili jedan od prethodno navedenih muskaraca) *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO( kada tuzbu podnese dijete.osporava tudje I trazi utvrdjivanje svog ocinstva) PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.Moze se desiti da on naknadno sazna da je nesposoban za oplodnju ili drugu okolnost koja iskljucuje njegovo ocinstvo.Ono utvrdjeno sudskom presudom ne moze se osporavati.I ovdje je neopravdano I pogresno izostavljen objektivni rok iz zakonske odredbe ( koji bi trebao biti najkasnije do navrsene 10.dok u odnosu na oca I njegove srodnike raskida srodnicki odnos.vrijedi I za osporavanje priznatog vanbracnog ocinstva.Majka ne moze u ime djeteta podnijeti ovu tuzbu.ili muskarac koji sebe smatra ocem djeteta.( on osporava svoje priznato ocinstvo).jer je ona uslracivanjem pristanka imala priliku sprijeciti prihvatanje izjave o priznavanju muskarca koji nije bioloski otac.osobe koje imaju pravni interes.Vanbracno ocinstvo moze se osporavati samo onda kad se utvrdjeno priznanje.djete ostaje u srodstvu sa majkom I njenim srodnicima.godine.S njima dijete zasniva tazbinsko srodstvo. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE (kada tuzbu podnosi muskarac koji osporava svoje priznato ocinstvo ili muskarac koji je osporavao priznato ocinstvo drugog muskarca I istovremeno trazi utvrdjivanje svog ocinstva) *MAJKA DJETETA (kada tuzbu podigne dijete.ukoliko istovremeno trazi da se utvrdi njegovo ocinstvo.Dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu moze podnijeti posebni staralac koji se postavlja za ovu parnicu. *MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO-a kasnije saznao za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.Tuzba se moze podnijeti u roku od 1.Dijete nece vise imati racni vec vanbracni status.godine zivota djeteta) *MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA PRIRODNIM OCEM DJETETA rodjenog van braka ima pravo osporiti ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje. Tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovo ocinstvo.imaju mogucnost da nastave ovaj postupak.postaje mu pastorak a ovaj njegov ocuh.sud ce odbiti oba zahtjeva.Sve u vezi ove mogucnosti sto vrijedi pri osporavanju bracnog.jer muskarac koji osporava ocinstvo mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje njegovog ocinstva.od upisa priznatog ( a sada osporavanog ocinstva u maticnu knjigu) Nakon smrti osobe koja je pokrenula postupak radi osporavanja ocinstva.Ukoliko se utvrdi da tuzilac nije otac.Porijeklo djeteta oca je nepoznato jos od rodjenja ( ex tunc).(znaci istovremeno radi I osporavanje I utvrdjivanje ocinstva) Na ovaj nacin ce se utvrditi bioloski otac djeteta.a I djete nece ostati bez bez upisanog oca.jer nema svrhe (dijete nakon smrti vise ne postoji kao subjekt prava) *DEJSTVO USPJESNOG OBORENOG BRACNOG I VANBRACNOG OCINSTVA *BRACNO-pretpostavljeni otac se vise ne smatra ocem djeteta.

*VANBRACNOG-vrijedi sve isto.kojeg mu postavlja organ starateljstva.godine zivota djeteta.tako I vanbracno.godine zivota djeteta (njeno pravo na tuzbu ograniceno I objektivnim I subjektuvnim rokom). godine zivota. MOGUCNOST NASTAVLJANJA POSTUPKA NAKON SMRTI OVLASTENIKA-isto kao I kod bracnog ocinstva.pa je nepotrebno)-kako bracno.Dok je maloljetno tuzbu podnosi poseban staralac kojeg postavlja organ starateljstva.u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta.a najkansije do navrsene 10.Subjektivni rok pocinje teci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo.U praksi se ova mogucnost koristi nakon zamjene djece u porodilistu ili pogresnog upisa u maticnu knjigu rodjenih.to ima za posljedicu osporavanje njegovog ocinstva) Materinstvo se ne moze osporavati nakom smrti djeteta (dijete ne postoji vise kao subjekt prava. 11 .mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE ( u slucaju da zena koja je upisana kao majka osporava svoje materinstvo I zena koja se smatra prirodnom majkom osporava materinstvo upisanoj zeni) *ZENA KOJA JE UPISANA KAO MAJKA (kada tuzbu podnosi dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom djeteta) *OTAC DJETETA ( on se moze pojabiti samo kao tuzeni.Dok je maloljetno. *PRAVO NA TUZBU I ROKOVI *DIJETE-ima pravo na tuzbu do navrsene 25 godine zivota.Zakonski zastupnik djeteta je i njegov otac.jer ako se uspjesno ospori materinstvo.ali on nece moci zastupati dijete u ovoj parnici jer je on zajedno s majkom u polozaju tuzenog (Dijete tuzi I njega I majku jer se pravosnaznom presudom o osporavanju materinstva osporenim smatra I ocinstvo muza majke) *ZENA KOJA JE U MATICNOJ KNJIZI RODJENIH UPISANA KAO MAJKA-Tuzbu radi osporavanja svog materinstva moze podnijeti u roku od 6.a najkasnije do navrsene 10.u njegovo ime podnosi tuzbu posebni staralac.Razlika je samo sto se ovdje ne mjenja status djeteta(dijete je imalo vanbracni status I zadrzalo ga I nakon uspjesnog osporavanja ocinstva) OSPORAVANJE MATRINSTVA *OSPORAVANJE BRACNOG MATERINSTVA Ima za svrhu dokazivanje da zena koja je upisana u maticnu knjigu rodjenih kao majka djeteta nije njegova bioloska majka. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ukoliko istovremeno trazi utvrdjenje njenog materinstva. OSPORAVANJE PRIZNATOG VANBRACNOG MATERINSTVA Pravo na tuzbu imaju : *DIJETE-do navrsene 25.

u slučaju sterilnosti jednog ili oba bračna ili vanbračna partnera) *SUROGAT MATERINSTVO-kada žena nosi i rađja dijete da bi na nakon rođenja predala bračnom ili vanbračnom paru.ali je kasnije saznala za cinjenicu koja ga iskljucuje. UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA ZACETO MEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM Ukoliko genetski material (jajna ili sjemena)ćelija ne potjece od zene ili muskarca iz para.JAJNE ĆELIJE I EMBRIJE.SUROGAT MATERINSTVO.ali mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje svog materinstva.tako da surogat majka nema nikakve genetske veze s djetetom i predaje ga nakon rođenja ovom paru.a objektivnom oku od 10.kada oba gameta potječu od bračnog ili vanbračnog para I heterologna ( kada jedan ili oba gameta potiču od drugih osoba.Najpoznatije tehnike medicinski pomognute oplodnje su:IN VITRO ZAČEĆE.najkasnije do navrsene 10.U jednom slučaju se surogat majka oplodjuje sjemenim ćelijama bračnom ili vanbračnog partnera žene koja ne može ili ne želi nositi i roditi dijete. *VJEŠTAČKA OPLODNJA-primjenjuje se kada do začeća djeteta nije moglo doći prirodnim putem zbog svoje spolne nemoći ili sterilnosti bračnog ili vanbračnog 12 .VJESTAČKA OPLODNJA. *IN VITRO ZAČEĆE-In vitro začeće i transfer embrija je spajanje jajne i sjemene ćelije izvan tijela žene i unošenje oplodjene jajne ćelije u uterus(metericu)žene.godina. OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA *DIJETE(kad tuzbu podnosi zena koja je priznala materinstvo ili ze na koja osporava priznato materinstvo I trazi utvrdjivanje njenog materinstva) *ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO(kada postupak pokrene dijete ili zena koja se smatra prirodnom majkom) *OTAC DJETETA(moze se pojaviti samo kao tuzeni.te po rođjenju predaje dijete ovom paru.Zakonska rješenja prihvaćena u oblasti medicinski pomognute oplodnje u europskim I vaneuropskim zemljama su međusobno različita.ZAMRZAVANJE SJEMENIH ĆELIJA I EMBRIJADONACIJA SJEMENIH ĆELIJA.muza majke koji je priznao dijete)Ne dolazi do smejen statusa djeteta-oni zadrzava vanbracni status koje je imalo prije toga.U drugom slučaju riječ je o “iznajmljivanju materice”. *ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA-ona osporava materinstvo zene koja ga je priznala.ovakvo začeće ima za posljedicu da dijete rođenjem zasnuje roditeljsko-pravni odnos sa osobama koje nisu njegovi pravi roditelji.Oplodnja može biti homologna.Tuzbu moze podici u roku od 6 mjeseci od saznanja za tu cinjenicu.jer pravosnazna odluka o osporavanju vanbracnog materinstva znaci istovremeno I da je njegovo vanbracno ocinstvo osporeno) *DEJSTVA USPJESNO OSPORENOG MATERINSTVA Ima za posljedicu prestanak roditeljskog odnosa izmedju djeteta I zene koja se smatra njegovom majkom.U interusu surogat majke unosi se oplođena jajna ćelija iz para-primaoca.Ova zena se od rodjenja ne smarta njegovom majkom(sto vrijedi I za oca tj.Subjektivni tece od saznanja da je ona majka djeteta.godine zivota djeteta.Tuzbu moze podici u subjektivnom roku od 6 mjeseci.*ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO-ona je priznala materinstvo.Razlog za zaključivanje ovog ugovora može biti nesposobnost zene iz para za nošenje i rađanje djeteta ili njena nespremnost na ovo.

bez pismene saglasnosti muža.Znači samo gestaciona a be i genetska majka može osporiti materinstvo.) d.U odredbi člana.U tužbi kao tužilac i tuženi moraju biti obuhvaćene sve stranke u sporu.ZASTUPANJE I SPECIFIČNOSTI POSTUPKA Ovi sporovi se rješavaju u posebnom parnicnom postupku koji je normiran u 7 dijelu PZ (Postupak pred sudom) primjenjuju se odredbe zakona o parnicnom postupku ako PZ ne određuje drugačije.partnera.Ukoliko jke tužilac ne dopuni u roku od 8 dana. SPECIFIČNOST OVOG POSTUPKA : a. b.) za ove sporove.) SPECIJALIZACIJA SUDIJE-u prvostepenom postupku zastupa sudija specijalizovan c. DOKAZNI POSTUPAK ( MEDICINSKO VJEŠTACENJE) 13 .a u slučaju njegove sterilnosti njena oplodnja se vrši sjemenim ćelijama drugog muškarca.) muzu majke priznaje se pravo na osporavanje očinstva djeteta rođenog u braku ili u periodu 300 dana od prestanka braka.u ovom slučaju.) e.OSIM AKO ŽALILAC DOKAŽE DA IH BEZ SVOJE KRIVICE NIJE MOGAO IZNIJETI ODLUČIVANJE O TROŠKOVIMA POSTUPKA-sud o njima odlučuje slobodno.pa je on genetski otac.godine života djeteta.) f.) HITNOST-radnje se poduzimaju hitno.POKRETANJE.ali postoje iznimci: a.ne može oporavati svoje očinstvo Tužbe ( za oba slučaja) mogu se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja da je dijete začeto na ovaj način. POSTUPAK RADI UTVRĐIVANJA I OSPORAVANJA MATERINSTVA ILI OČINSTVA NADLEŽNOST.Postupak se pokreče tužbom ovlaštenog lica.) h.U prvom slučaju žena se oplođuje sjemenima ćelija svog partnera.Što se tiče mjesne nadležnosti normirana je izaberiva nadležnost u slučaju kada dijete podnosi tužbu.vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka.a najkasnije do navršene 10.Ukoliko dijete nije tuženi.ali u drugostepenom sudi vijeće od trojice sudija od kjih je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporova MOGUĆNOST ODREĐIVANJA PRIVREMENE MJERE RADI DAVANJA IZDRŽAVANJA MALOLJETNOJ DJECI I RADI NJIHOVOG SMJEŠTAJA ISKLJUČENJE JAVNOSTI OGRANIČENJE NAČELA DISPOZITIVNOSTI SUD MOZE UTVRĐIVATI CINJENICE KOJE STRANKE NISU IZNIJELE I DOKAZIVATI ČINJENICE KOJE SU STRANKE PRIZNALE U SPORU U ŽALBI NE MOGU IZNOSITI NOVE ČINJENICE I DOKAZE.samo žena odnosno muškarac koji se po zakonu smatraju roditeljima djece.inače će sud vratiti tužbu tužiocu radi dopune.sud odbacuje tuzbu.u kraćim rokovima normiranih od onih u Zakonu o parnicnom postupku b.) g.29 zabranjuje se utvrđivanje ili osporavanje materinstva i očinstva djeteta začetog u postupku medicinski pomognute oplodnje.Stvarno nadležan za ove sporove je općinski sud.Ako je dao ovu saglasnot.tužba se podnosi sudu na čijem području tuženi ima prebivalište ili boravište.Za podizanje tužbe ovlašteni su.) pravo na osporavanje je priznato ženi koja je rodila dijete koje je bez njene pismene saglasnosti začeto iz jajne ćelije druge žene u postupku medicinski pomognute oplodnje.ukoliko je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete začeto sjemenom ćelije drugog muskarca.

činjenica da je on otac djeteta utvrđjuje se metodama zasnovanim na medicini. Analiza krvi-ispitivanje krvnih grupa. PZ BIH normira obavezu stranaka da se odazovu na poziv i podvrgnu medicinskom vjestačenju. Analiza nasljednih tkivnih gena sastava HLA (tipizacija tkiva) se koristi kod dokazivanja očinstva.ni brat.Dobijaju se i međusobno se porede genetski otisci. Antropoloski metod-sastoji se u mjerenju.Nakon toga sud ispituje da li je u to vrijeme muž majke ( ili muškarac čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava) održavao spolne odnose s majkom djeteta i da li je u to vrijeme bio sposoban za oplodnju. Analiza DNK-metoda analize hromozoma.Naše porodično zakonodavstvo.koji kod djeteta moraju biti nasljeđeni od roditelja.Usvojiti ne može ni lice kod čijeg bračnog partnera postoji jedna od navedenih okolnosti.Zakonodavac pravi razliku između vjestačenja analizom DNK i vjestačenja drugim metodama.težine i opće zrelosti djeteta u vrijeme rođenja.antroplogiji.Prvo što u dokaznom postupku treba utvrditi je da li je majka u kritično vrijeme začeća imala odnose s mužem odnosno s muškarcem čije se očinstvo utvrđjuje ili osporava.potreban je određen uzrast.podgrupa i faktora može se sprovesti nakon što dijete navrsi 6 mjeseci života.lice koje ne pruža dovoljno jamstva da će pravilno da ostvari roditeljsko staranje.Korištenje ovih metoda nije moguće neposrdno nakon rođjenja djeteta.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA 3.fotografisanju i poređenju osobina djeteta koje se nasljeđuju od roditelja sa osobinama njegovih pretpostavljenih roditelja.može se uzeti i stavr koju je osoba koristila (četkica za zube).lice kome je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Sudsko medicinsko vjestačenje se može provesti tek kad dijete navrši 3 godine života.Utvrđuje se da li su osobine krvi koje su utvrđene kod djeteta nasljeđjene od pretpostavljenih roditelja ili ne. 14 .genetici.biologiji.Otisak se sastoji od fragmenata.kojima se zasniva roditeljski odnosno srodnički odnosi.kože.kose. USVOJENJE Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajučeg roditeljskog staranja.Ono se utvrđuje uz pomoć vještaka na osnovu dužine.Dovoljna je sasvim mala kolicina materijala ( uzorak tjelesne tečnosti.Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJE ZAJEDNICKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA PZ normira ko ne može biti usvojilac: lice koje je oduzeto roditeljsko staranje.Analizom DNK ukoliko se pozvana osoba nije odazvala pozivu ili podvrgnula vjesačenju sudska policija će je privesti po nalogu.to je dovoljan osnov za donošenje odluke o osporavanju očinstva.zuba)Uzorak se ne mora uzeti direktno od osobe.ni sestra.tako da se sa sigurnošću može utvrditi biološki roditelj.Kod drugih metoda sud nije ovlašten primoranim putem obaviti ili izvesti vjestačenje.predlaže 2 oblika usvojenja-nepotpuno i potpuno.Ako se utvrdi da jest. Pretpostavke za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su : 1.ZAJEDNIČKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA 2.Ukoliko se dokaže da nije.

Staratelj ne može usvojiti svog stičenika.Zakon predviđa i slučajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja.T o može biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja.dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staratelja. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Usvojenje se može zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja.a zakon predviđa da i strain državljanin može biti usvojilac ( ali samo ako je to u najboljem interesu djeteta i ako nije moguće usvojenje djeteta u BIH).usvojiti mogu i ako je samo jedan od njih u životnoj dobi izmedju 25-45 godina i samo ako je od jednog djeteta stariji 18 godina.a u tom periodu se ne brine za djete PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA Potpunim usvojenjem zasnivaju se odnosi kao i kada se radi o krvnom srodstvu.Ovo djete se moze usvojiti po proteku 1 godine od njegovog rođenja.U RS-u se može usvojiti samo njen državljanin ( strain državljani ako postoje opravdani razlozi) PZ normira i razliku u godinama koja mora postojati između usvojioca i usvojenika.Normirana je i privremena nemogućnost usvojenja djeteta čiji su roditelji nepoznati.usvojilac može biti i lice straije od 45 godina.Ako postoje naročito opravdani razlozi.što utvrđuje organ starateljstva.U našem pravu. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA 15 .ako zakonom nije drugačije određeno.Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja.Zakon je predvidio protok vremena od rođenja djeteta do njegovog usvajanja : ne može se usvojiti dijete prije isteka roka od 3 mjeseca. Usvojilac može biti državljanin BIH.mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvjete 2. PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA Za usvojenje je potreban pristanak jednog ili oba roditelja.Nije potreban pristanak roditelja : *kome je oduzeto roditeljsko staranje *koji ne živi s djetetom. ako usvojioci zajenodo usvajaju djete.a nije u stanju shvatiti značenje usvojenja *kome je ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost *kome je boraviste nepoznato najmanje 6 mjeseci.dijete se može usvojiti odmah po rođenju). ako usvojioci usvajaju više djece koja su međusobno braća i sestre.Ovo dijete se ne može usvojiti prije isteka 3 mjeseca od njegovog napustanja.usvojiti se može maloljetno djete ( bez ozira je li riječ o potpunom ili nepotpunom usvojenju). Zakonodavac normira jos dva odstupanja : 1.( u PZ RS nema ovog vremenskog ograničenja.a 3 mjeseca je u večoj mjeri zapustio staranje o djeci *koji je maloljetan.Zasniva se neraskidiv odnos.

Dijete straije od 10 godina sposobno da shvati značenje usvojenja daje svoj pristanak bez prisustva roditelja.kao i od porodicnog savjetovališta i drugih odgovarajućih organizacija iI stručnjaka ( socijalni radnik. 16 .Potpunim usvojenjem dijete mogu bračni partneri zajednički.Narav. b.Mjesno nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta.potreban je njegov pristanak.te mačeha ili očuh djeteta koje se usvaja. PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Po novom PZ potpuno se može usvojiti dijete do 10 godine života (u PZ RS do 5 godine života) PZ predviđa mogućnost usvojenja djeteta koje ima žive roditelje ( ukoliko su oni nesavjensi i nesposobni niti se žele brinuti o djetetu) PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA PRETPOSTAVKE NA STANI USVOJIOCA Nepotpuno mogu usvojiti samo bračni partner zajednički.) Pripremne radnje-zakon navodi koje radnje organ starateljstva obavlja po službenoj dužnosti.koji u vanbračnoj zajednici žive najmanje 5 godina. ZASNIVANJE USVOJENJA U PZ je predviđen poseban postupak za zasnivanje potpunog i nepotpunog usvojenja.ljekar).Samo tako je moguće doći do stvarnog saznanja o usvojiocu i njegovoh podobnosti za usvojenje.Ako je dijete navršilo 10 godina života i ako je sposobno da shvati značenje usvojenja.mačeha i očuh.odnosi u braku.motive za usvojenje i druge relevantne činjenice koje se odnose na dijete organ starateljstva mora utvrditi.ali zakon za njih predviđa dodatne uslove (ako postoje naročito opravdani razlozi ili da je vanbračna zajednica trajala najmanje 5 godina) PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA Nepotpuno se može usvojiti samo maloljetno djete.U postupku zasnivanja usvojenja isključenja je javnost.Bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete.odnosno boravišta djeteta.ali i vanbračni partneri.njenog prebivališta.Lice koje nije u braku i vanbračni partneri takođe mogu nepotpuno usvojiti.psiholog. POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Kada je riječ o postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza: a. NADLEŽNOST Europska konvencija o usvojenju-sudska ili upravna vlast može biti jedino tijelo u cijoj se nadležnosti nalazi zansivanje usvojenja.karakter.pribavlja stručna misljenja o podobnosti osobe koja želi usvojiti dijete od organa starateljstva.ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.Prema PZ stvarno je nadležan organ starateljstva( znači centra za socijalni rad) a u općinama i kantonima gdje on ne postoji.opčinska služba kojoj je povjereno vršenje tih poslova.jedan bračni partner uz pristanak drugog.pedagog.dijete i roditelji djeteta daju svoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva. Osoba koja ga želi usojiti daje vlastito mišljenje bez pristanka.) pokretanje postupka – pokreće se na zahtjev osobe koja želi usvojiti.

Pristanak se daje na zapisnik.dijete je zaštićeno od saznanja da su ga biološki roditelji ostavili. POSLJEDICE USVOJENJA POSLJEDICA POTPUNOG USVOJENJA U ovom slučaju. PROBNI SMJEŠTAJ-institut probnog smještaja je prema PZ obligatoran (raniji PZ ga uopće nije predvidio).Roditelj može svoj pristanak dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja .te oduzimanje staranja.bračni partner osobe koja želi usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje preko organa starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta .Zakon predviđa mogućnost uvida u spise maloljetnom usvojeniku ( ali samo ako je to u njegovom interesu) TAJNOST USVOJENJA PZ obavezuje organ starateljstva da upozori i usvojioce da dijete upoznaju sa činjenicom usvajanja.odnosno boravišta.Jedni smatraju da je tajnost usvojenja garant njegovog uspjeha.odnos usvojenika sa njegovim krvnim srodnicima ne prestaje 17 . DONOSENJE RJEŠENJA O ZASNIVANJU USVOJENJA-kada organ starateljstva utvrdi da su ispunjeni uvjeti predviđeni zakonom i da će usvojenje biti korisno za usvojenika.Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit će se punoljetnom usvojeniku.Biološki roditelji u tajnosti usvojenja nalaze zaštitu svojih interesa ( oni uglavnom ne žele da se sazna njihov identitet niti njihovi motive za davanje djeteta na usvajanje).donijet ce rješenje kojim se usvojenje zasniva.dok dobiva zajedničko prezime usvojioca.ali tek kad dijete navrši 3 mjeseca života.Podaci o usvojenju su službena tajna.roditeljsko staranje potpuno prelazi na usvojioce.matični broj i državljanstvo usvojioca.usvajanje se neće raskinuti već će se na roditeljsko staranje primjeniti mjere ograničenja.Dijete daje svoj pristanak na usvojenje bez prisustva roditelja i lica koja ga žele usvojiti.datum i mjesto rodjenja i državljanstvo usvojenika.Prije davanja pristanka organ starateljstva će ga upoznati s pravnim posljedicama njegovog pristanka.U izreci rješenja o zasnivanju usvojenja.U matičnu knjigu rođenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak na usvojenje.Protivnici ove solucije tvrde da je neprihvatljivo građenje ovako dubokog humanog odnosa na zabludi o vlasti tom porijeklu.Trajanje probnog smještaja je ograničeno na 6 mjeseci.To su dužni učiniti najkasnije do 7 godine života odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno dijete starije dobi.usvojenik prekida sve veze sa prirodnom porodicom.organ starateljstva navodi : ime i prezime.ime i prezime jednog roditelja. Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja stranka može podnijeti žalbe u roku od 8 dana od prijema rješenja.vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika.Za vrijeme njegovog trajanja dijete se nalazi pod nadzorom organa starateljsta. POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.Organ starateljstva dužan je pravomočno rješenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticnu knjigu rođenih.Potpuno usvojenje je neraskidivo.RADNJE U POSTUPKU USVOJENJA-roditelji djeteta.a ovjeren prepis zapisnika uručuje se roditeljima.Pitanje upoznavanja djeteta sa činjenicom usvojenja je pitanje o kojem postoje različita shvatanja.U slučaju da odnos između usvojioca i usvojenika ne bude uspješan.Usvojioci sporazumno određuju ime usvojenika.bez mogućnosti da se roditeljsko staranje bioloških roditelja aktivira u bilo kom segmentu.

PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA Uglavnom prestaju međusona prava i obaveze.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdrzava usvojioca.potreban je njegov pristanak(ukoliko je usvojenik stariji od 10 godina) RASKID USVOJENJA Usvojenje se može raskinuti: 1. OBAVEZA MEĐUSOBNOG IZDRŽAVANJA. : 1.) Ako usvojilac nije sposovan za rad i nema dovoljno sredstava za život.U slučaju promjene imena i prezimena usvojenika.Usvojenje prestaje kada odluka o raskidu postane pravomoćna.Opravdanost ovih razloga mora utvrditi organ starateljstva.) odlukom organa starateljstva po službenoj dužnosti 2.ako utvrdi da to zahtjevaju opravdni interesi maloljetnog usvojenika ( kod nepotpunog usvojenja).) odlukom organa starateljstva na prijedlog usvojioca 3.PZ normira 2 posljedice raskida usvojenja : prezime usvojenika i izdržavanje usvojioca i usvojenika.moguće je ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika( ukoliko je usvojenje nepotpuno) ali u pitanju može biti i čitav niz situacija u kojima se usvojilac prema usvojeniku skrivljeno ponasa.nedolično ponašanje usvojenika što dovodi u pitanje kvalitet ovog odnosa.U SLUČAJU RASKIDA USVOJENJA regulisana je clanom 122.s mogučnošću da se ponovo aktivira. 2.zasnivanjem usvojenja.Pošto usvojenik nije maloljetan.zakonodavan ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa.usvojenik može zadrzati prezime svog oca.) odlukom organa starateljstva na pojedinačni ili zajednički prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI-normirano u PZ.) ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu dužni izdržavati ili oni nisu u stanju ga izdržavati.Usvojenik dobiva prezime usvojioca osim ako usvojilac odluči drugačije.organ starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdržavaju usvojenika.na prijedlog usvojioca.To će biti različiti razlozi : stalni sukobi. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO PRIJEDLOGU USVOJIOCA-ako organ starateljstva. ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA NA POJEDINAČNI ILI ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG PUNOLJETOG USVOJENIKA-zahtjev za raskid usvojenja organu starateljstva mogu podnijeti ili zajedno usvojilac i punoljeni usvojenik.Vršenje roditeljskog prava prirodnih roditelja de facto umiruje.Kada usvojenje prestaje raskidom. U navedenim slučajevima može se odrediti samo privremeno izdržavanje ( najduže na period od 1 godine) 18 .

pravo na obrazovanje (psmpvmpg.'' U grupi ličnih prava su: prava na život. pravo na slobodno izražavanje mišljenja u stvarima koje ga se tiču.ali i u općim dokumentima o ljudskim pravima. Prava djeteta u porodičnom zakonu FBIH 19 . vjerske ili jezičke manjine (ima pravo njegovati vlastitu kulturu . U grupi prava djeteta kao člana društvene zajednice su: pravo na slobodno izražavanje djetetovog mišljenja. na slobodu izražavanja. Obrazovna prava: pravo na pristup informacijama i materijalima sredstava javnog informisanja. na prijavu rođenja.socijalno osiguranje.punoljetsvo ne stiče ranije.zdravlje ili razvoj. Ekonomska prava: pravo djeteta na standard primjenjen njegovom fizičkom . Socijalna prava: tiču se povlastica socijalne sigurnosti . i pravo na udruživanje i mirno okupljanje.prodaju ili trgovinu djecom..ispovjedati vlastitu religiju i upotrebljavati vlastiti jezik) Pravosudna zaštita prava: su ona koja se tiču pravnog položaja djeteta kako onda kada je učesnik u krivičnom postupku .duševnom i društvenom razvoju .kada je pogođeno ratnim događajem i žrtva rata . pravo na obrazovanje.zaštita od ekonomskog iskorištavanja i obavljanje posla koji bi bio opasan ili ometao djetetovo obrazovanje.obaveze države da zaštite odvođenje.na saznjanje vlastitog porujekla i brigu roditelja.lično ime i stjecanje državljanstva. na život s roditeljima . Kulturna prava: prava djeteta kao pripadnika etničke.osim ako se po pravu koje se primjenjuje na dijete . na prijavu rođenja.primanje i davanje informacija i ideja svih vrsta u raznim oblicima.. Odvojeno od ovih normirana su zdravstvena prava zdrave djece. Za svrhe konvencije dijete se u njoj određuje kao ''svako ljudsko biće mlađe od 18 godina. Ova prava mogu se ograničiti ali samo iz razloga koji su izričito normirani. koja uključuje traženje.Drugi kolkvij: (Završni ispit) Prava i dužnosti djeteta Prava djeteta u konvenciji o pravima djeteta Za dijete je posebno važno to što ga Konvencija tretira kao posebnog subjekta.srednjeg i višeg) Zdravstvena prava: djece sa duševnim ili tjelesnim nedostatcima su priznata zajedno sa njihovim pravom na posebno staranje i osiguranjem dostojanstva. na privatnost.Pored ove konvencije prava djeteta su normirana i u Konvenciji o ostvarivanju dječijih prava i Konvenciji o kontaktima u vezi sa djecom. te obaveze države radi osiguranja ovih prava.

Priznanjem prava na zaštitu privatnosti najbolje se izražava novi stav prema djetetu kao aktivnom subjektu .. Ovo posebno normira i naš PZ. Mogućnost odvojenog života od roditelja je normirana samo za slučaj da to zahtjevaju opravdani interesi djece.kao što cijeni i stepen zrelosti djeteta. PZ RS takođe normira pravo djece da žive zajedno sa svojim roditeljima.D. Pravo djeteta na zaštitu od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu U ovom pogledu štiti ga Konvencija o pravima djeteta. kao i u K.kao i od nezakonitog napada na njegovu čast i ugled.uz obavezno određivanje odnosa i kontakta djeteta s roditeljem s kojim ne živi. upoznati ga s 20 .odnosno roditelja.pravo od nezakonitog mješanja u njegovu privatnost i porodicu ..Formiranju i izražavanju mišljenja djeteta te njegovom uvažavanju doprinijet će i izvršavanje obaveza propisanih zakonom za nadležne organe : oni su obavezni djetetu dati potreban savjet i informacije koje će mu omogućiti da shvati predmete povodom kojih se vodi postupak.odnosno s njegovom dobrobiti.na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja u skladu sa uzrastom i zrelošću.kojim je zamjenjen dosadašnji stav o djetetu kao objektu prava na zaštitu. Pravo na staranje o životu. Pravo djeteta na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja U našem pravu nije priznato ka apsolutno (bezuslovno) već u skladu s njegovim uzrastom i zrelošću.Pored ovog uvažavanje mišljenja djeteta zavisi i od ocjene njegovog interesa: ukoliko nadležni organ ocijeni da je izraženi stav djeteta u suprotnosti s njegovim interesom.zdravlju i razvoju ličnosti Ovo pravo dijete ne može ostvarivati bez pomoći odraslih.P.Naš je zakonodavac normira mogućnost odvajanja djeteta od roditelja samo u zakonom predviđenim slučajevima. Pravo djeteta da živi s roditeljima Živeći s oba roditelja dijete ima velike šanse da sve njegove potrebe budu zadovoljenje da se roditelji uspješno staraju o njegovom životu i zdravlju da omoguće zdrav i stabilan psihosocijalni azvoj odnosno potpun i skladan razvoj njegove ličnosti. (i sve ostale kao u Konvenciji o pravima djeteta) Pz RS je preuzeo rješenje ranijeg Porodičnog zakona u ovoj oblasti tako da ne normira prava koja su djetetu priznata u Konvenciji o pravima djeteta.O.Naš zakonodavac je pri regulisanju položaja djeteta ispoštovao obavezu postavljenu u Konvenciji : ovo je uređenje zasnovano na načelu ''najboljeg interesa djeteta'' i ''dobrobiti djeteta''.zdravlju i razvoju ličnosti . Dijete je subjekt koji isto kao i odrasle osobe imaju pravo na privatnost.posebno je važno za dijete da s roditeljem s kojim ne živi održava redovne kontakte. Nadležnom organu je ostavljeno da u svakom konkretnom slučaju cijeni je li on dovoljan. Ovo pravo djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje određenih mjera.on može odlučiti drugačije od izraženog mišljenja.jer će tako održati kontinuitet u njihovom odnosu. Onda kada dijete ne živi s oba roditelja.Upravo zbog toga je ovo pravo djeteta prema roditeljima normirano kao jedno od njegovih osnovnih prava .Ova prava djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadležnih organa na preduzimanje mjera radi zaštite ličnih prava i interesa djeteta. Pravo djeteta na zaštitu privatnog i porodičnog život je priznato i u Konvenciji o zaštiti ljudskih prava. Tako je djetetu priznao pravo na staranje o životu .Roditelji će bolje i potpunije izvršavati svoje dužnosti ako dijete živi zajedno s njima.omogućit će se uključivanje u staranje o djetetu i ovog roditelja.

da je u stanju shvatiti situaciju u kojoj se nalazi.te kako ce se njeno rjesenje odraziti na njegovu budućnost. Nadležni organ treba naročito da vodi računa o tome da se stvore uslovi da s ovo mišljenje formira slobodno bez pritiska i utjecaja drugih osoba najčešće jednog od roditelja.činjenicama važnim za donošenje odluke i sa posljedicama odluke. Pz RS nije normirao pravo djeteta na obrazovanje vec se ono izvodi iz duznosti i prava roditelja da se staraju o obraz. Pravo na zaposlenje je normirano propisima radnog pravakoji normiraju uslove pod kojima se maloljetnici mogu zaposliti i raditi.već i pravo da pokrene takav postupak i da ako je navršilo 14 godina i ako je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji. Ova prava čine grupu procesnih prava djeteta.pomaganje i postovanje roditelja Dijete je duzno starati se o roditeljima kojima je otezano zbbog zdravstvenog stanja ili starosti. PZ RS nije djetetu priznao izričito ovo pravo ali je u posebnim odredbama normirao uvažavanje i izražavanje djetetovog mišljenja. Zakon je priznao pravo djetetu da učestvuje u postupku u kojem se raspravlja o pitanjima koja ga se tiču. Pravo djeteta na zastitu od svih oblika nasilja .zloupotrebe. Pravo na izbor skole pripada djetetu a roditelji mogu samo davanjem savjeta utjecati na ovaj izbor.sve aspekte problema s kojima se susreće.ogranicavanje autonomije koju roditelji inace uzivaju u vrsenju roditeljskog staranja). Duznosti djeteta Staranje. Obrazovanje mora biti usmjereno na razvoj licnosti djeteta i njegovih psihofizickih sposobnosti na postovanje prava i osnovnih sloboda covjeka na pripremanje djeteta za odgovoran zivot u drustvu tte na postovanje prirodne okoline.Ovakvo mjesanje nije u suprotnosti sa odredbnom clana 8.kao stranka ili učesnik u postupku samostalno preduzima parnične radnje čime mu je priznata parnična sposobnost. Dijete izvrsava i obavezu pomaganja roditelja. u praksi pod njom ne treba da se podrazumijeva postizanje potpunog razvoja djeteta i njegova sposobnost da u cjelosti shvati pitanja o kojima se radi. Unutar porodice prema djetetu se nasilnicki najcesce ponasaju roditelji.djece. Sloboda izbora je veca dok je dijete maloljetno jer ga je roditelj duzan izdrzavati odnosno podmirivati i njegove potrebe vezane za skolovanje koristeci sve mogucnosti i sposobnosti. zlostavljanja i zanemarivanja PZ zabranjuje u porodici nasilnicko ponasanje clanova porodice.malo. PZ je djetetu priznao i pravo da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim organom i pravo na posebnog staraoca.te mu omogućiti da izrazi svoje mišljenje. Tako se saglasnost djeteta zahtjava u 2 slučaja: za priznanje vanbračnog očinstva (ako je dijete starije od 16 godina) i za usvojenje (ako je dijete starije od 10 godina). Pravo na izbor skole najcesce podrazumijeva i pravo na izbor zanimanja tako da se ova dva prava ostvaruju na isti nacin i sa istim ogranicenjima. Moguca je i mjera oduzimanja roditeljskog staranja ako je neophodno.na izbor skole i zanimanja u skladu sa njegovim sposobnostima i sklonostima kao i pravo na zaposlenje koje nije stetno za njegov razvoj i zdravlje. Pod ovim se podrazumijeva 21 . Što se tiče djetetovog prava i sposobnosti formiranja vlastitog mišljenja odnosno njegove sposobnosti za zauzimanje stavova o relevantnim pitanjima. Pravo djeteta na obrazovanje PZ je djetetu priznao pravona obrazovanje. Evropske konvencije o ljudskim pravima jer se mjesanje preduzima radi zastite interesa djeteta. U ovom slucaju dozvoljena je intervencija drzave u porodicu (tj. Ali i okolnosti na sttrani roditelja se mogu odraziti na ostvarenje ovog prava jer dijete ne može izabrati i pohadjati skolu cije troskove roditelji ne mogu finansirati.Dovoljno je utvrditi da je svjesno prirode i težiine problema.

''roditeljsko staranje''. Ova obaveza postoji i za punoljetno i maloljetno dijete. Od ovog perioda postoji odstupanje u zakonom normiranim slučajevima : može prestati prije 18.odnosno dobrobiti djeteta u PZ je uneseno novo rješenje koje se odnosi na specijalizaciju sudija koji rade u predmetima koji se tiču roditeljskog staranja.Nosioci roditeljskog staranja su roditelji.stvaraju se radne navike kod djeteta i pravilan odnos prema radu. Roditeljsko staranje se ne može prenijeti na druga lica. I ova mogucnost je izraz porodicne solidarnosti.1). Duznost postovanja je prije preporuka nego pravna obaveza. dužnosti i prava roditelja koja imaju za cilj zaštitu ličnih i imovinskih prava i interesa djeteta.sa kojim nastaje ova obaveza djeteta.samo što je tu normiran donji uzrast od 15 godina. Za maloljetno dijete pod istim uslovima na starni roditelja ova duznost postoji u 2 slucaja: 1) Kad maloljetnik ostvaruje prihode radom i od imovine 2)Ukoliko dijete ima imovinu koja daje prihode roditelji ove prihode mogu koristiti i za izdrzavanje clanova porodice u kojoj dijete zivi (ukoliko ispunjavanju uvjete iz cl. RODITELJSKO STARANJE POJAM -Skup odgovornosti . Izdrzavanje roditelja Ukoliko dijete obavezu izdrzavanja ne izvrsava dobrovljno sud ga moze obavezati na to.sporazumno i ravnopravno (osim ako je zakonom drugačije uređeno).godine života djeteta odnosno može se ostvarivati i nakon punoljetsva djeteta.nematerijalna pomoc (poslovi u domacinstvu koji odgovaraju fizickim sposobnostima i uzrastu djeteta).odnosno roditeljska odgovornost.roditeljska briga. Izvrsavanjem ovih poslova dijete se postepeno priprema i osposobljava za vodjenje vlastitog buduceg domacinstva i za brigu o sebi.Težište se stavlja na odgovornost roditelja i interes djeteta.jer ne postoji mogucnost da se dijete prinudnim putem obaveze na ovakvo ponasanje. Roditeljsko staranje prestaje punoljetstvom kada dijete navrši 18 godina. Pored obaveze idrzavanja izmedju djeteta i roditelja ova obaveza postoji i izmedju jos nekih srodnika : izmedju pastorka i macehe (uz dodatni uslov pastorak je duzan izdrzavati macehu i ocuha samo ako su oni njega duze vrijeme izdrzavali i brinuli se o njemu ) .sto je znacajno za formiranje licnosti djeteta. Punoljetno dijete je duzno izdrzavati roditelja koji je nesposoban za rad i ne moze se zaposliti a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine. U članu 18.roditeljska vlast. Kroz historiju su se koristili različiti termini za ovu ustanovu kao očinska vlast. 22 . Majka i otac su ravnopravni kao roditelji i oni su samostalni ( u odnose roditelja i djece niko nema pravo se mješati osim države kada oni povrijede ili ugoroze interes djeteta). Ako su ovi uslovi ispunjeni sud moze maloljetno dijete obavezat da izdrzava roditelje.219 st. Konvencije je sadržano načelo ''da oba roditelja imaju zajedničku odgovornost u podizanju i razvoju djeteta. ne može se naslijediti niti otuđiti niti ga se roditelji mogu odreći.prema babi i djedu (zakon normira da je unuk duzan izdrzavati babu i djeda pod istim uslovima kojim izdrzava roditelje) Na isti nacin je obaveza djeteta da izdrzava roditelje normirana u PZ RS. S obzirom na ovakvu sadržinu i cilj ove ustanove u PZ je za nju uveden novi termin. Konvencija o pravima djeteta ima i novi pristup u regulisanju odnosa roditelja i djece. Radi zaštite interesa.Roditeljsko staranje otac i majka ostvaruju zajednički. U postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskom staranju normirano je da postupa sudija specijalizovan za ovu vrstu sporova.Vazeci PZ normira mogucnost oslobodjenja djeteta duznosti izdrzavanja roditelja (za slucaj da roditelj iz neopravdanih razloga nije izdrzavao dijete u vrijeme kada je na to bio obavezan).

Roditelji su obavezni da stite dijeteod svih oblika poroka (droga.Kao duznost i pravo roditelja obrazovanje se sastoji u opcem i strucnom obrazovanju djeteta.kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot i rad i ukljucivanje u drustvo. Onda kada roditelji ne zive zajedno duznost odgoja djeteta vrsi roditelj s kojim dijete zivi ukoliko sud nije odlucio o zajednickom staranju oba roditelja.pa zbog toga zakonodavac normira i pravo roditelja da zive s djetetom osim ako to nije u interesu djeteta. Ustav BiH u katalogu prava navodi pravo na obrazovanje dok Ustav FbiH ovo pravo navodi medju pravima i slobodama ciju primjenu je obavezna osigurati Federacija. Radi uspjesnog izvrsavanja obaveze staranja o zdravlju djeteta roditelji su obavezni kada to zahtjeva interes djeteta saradjivati s odgovarajucim medicinskim ustanovama.obuci. Znaci obaveza obrazovanja ne prestaje punoljetstvom .razbojnistvo. Pri tome se radi o zastupanju djeteta po sili zakona.i svemu ostalom sto osigurava pravilan fizicki i psihicki razvoj djeteta.Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje pravo djeteta na obrazovanje i da radi potpunog ostvarenja ovog prava na osnovu jednakih mogucnosti preduzima odgovarajuce aktivnosti te odredjuje pravce obrazovanja djeteta.smjestaju. Moguce je samo ako dijete zivi s roditeljima. Ovo je staranje posebno vazno dok je dijete malo.alkohol. Dijele se na: ona koja se odnose na licnost i ona koja se ticu imovine djeteta.U njegovo ime pravne poslove zakljucuju njegovi roditelji i ucestvuju u postupku pred drzavnim organom.kradja).g. vec se produzava i nakon toga ako je u skladu s mogucnostima roditelja i sposobnostima djeteta.duznosti i prava roditelja prema djeci. te moze traziti ostvarenje i zastitu svojih prava kako od roditelja tako i od subjekata izvan porodice.Medjutim i onda kada je odluceno pojedinacno staranje utjecaj drugog roditelja nije sasvim iskljucen – odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom. Odgovornosti duznosti i prava roditelja prema licnosti djeteta Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima i omogucavanje njihovog ostvarenja : Ovo je od posebnog znacaja za dijete . Iz obaveze odgoja djeteta proizlazi i odgovornost roditelja za stetu koju dijete prouzrokuje trecem licu (do navrsene 7. Odgoj djeteta .moralnom i intelektualnom razvoju.odjeci .jer ce dijete postati svjesno da je poseban subjekt i titular prava. Zakonodavac normira duznost roditelja da se brinu o redovnom osnovnom i srednjem skolovanju djeteta. Visoko obrazovanje zavisi od mogucnosti roditelja i sposobnosti djeteta.SADRZAJ Sadrzaj roditeljskog staranja sastoji se od odgovornosti.kada je neophodna svakodnevna briga o ishrani.ž djeteta roditelji odgovaraju bez obzira na svoju krivicu.Osnovno obrazovanje je proglaseno besplatnim i obaveznim za sva lica .Podrazumijeva se staranje o djetetovom fizickom. Staranje o zivotu i zdravlju djeteta .Ovo je najznacajnija duznost roditelja. ZASTUPANJE DJETETA Dijete ima pravnu ali nema poslovnu sposobnost. Obavezu zastupanja roditelji vrse zajedno sporazumno i 23 . Neizvrsavanje duznosti staranja o zivotu i zdravlju djeteta ugrozilo bi opstanak djeteta.a za dijete starije od 7 godina odgovaraju za stetu osim ako dokazu da je steta nastala bez njihove krivice) Staranje o obrazovanju .lijecenju.u kojem slucaju u donosenju svih vaznijih odluka o podizanje djeteta ucestvuje i roditelj s kojim dijete ne zivi.

fizickih ili psihickih nedostataka nesposobno za rad .. Onda kada imaju obavezu i pravo da zastupaju dijete roditelji su u pravilu samostalni : ostavlja im se da sami cijene interes djeteta i da odluce o (ne)zakljucivanju pravnog posla i (ne)preduzimanju pojedinih parnicnih radnji.moralnom i drustvenom razvoju djeteta. Medjutim njihova samostalnost je ogranicena pri zakljucivanju poslova koji se ticu otuudjenja i opterecenja vrednijih stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi zadovoljenja djetetovih potreba : ove poslove roditelji mogu zakljuciti samo s odobrenjem nadleznog organa starateljstva. Roditelji ne mogu zastupat dijete pri zakljucenju pravnih poslova izmedju roditelja i djeteta u sporu koji se vodi izmedju djeteta i roditelja. Dijete starije od 14 godina za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji.. Za utvrdjivanje potreba djeteta sud uzima u obzir njegovo imovinsko stanje. Obaveza izdrzavanja djeteta ostaje i nakon punoljetstva ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju . Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu pravo na zivotni standard primjenjen fizickom .ako zakon ne odredi drugacije.Roditelj se ne moze osloboditi obaveze izdrzavanja maloljetnog djeteta u situaciji kada bi neko drugi bio oslobodjen ove obaveze. U tim slucajevima organ starateljstva imenuje posebnog staraoca. a pravne poslove kojima raspolaze imovinom ili preuzima obaveze moze sklapati samo uz saglasnost roditelja.duhovnom .mentalnom..Produzava se i nakon punoljetstva ako je dijete zbog bolesti . Poslovna sposobnost maloljetnika starijeg od 14.godine zivota. U dijelu zakona u kojem je normirano izdrzavanje na obavezu izdrzavanja maloljetnog djeteta se odnosi posebna odredba clana 215 u kojoj se normira da roditelji u izvrsavanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. promjena prezimenausvojenika.Roditelji ne zastupaju svu maloljetnu djecu niti ih zastupaju pri sklapanju svih pravnih poslova (prva razlika se veze za uzrast djeteta a druga za vrstu pravnih poslova koje dijete sklapa). IZDRZAVANJE DJETETA Izvrsavanje duznosti i prava roditelja na izdrzavanje djeteta je pretpostavka za vrsenje svih ostalih duznosti i prava prema djetetu pa zbog toga ono za dijete ima veliki znacaj.vlastite potrebe). Dodatne okolnosti koje sud uzima u obzir su uzrast djeteta i potrebe za njegovo skolovanje.vazi opca odredba koja normira potrebe osobe koja zahtjeva izdrzavanje).a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz sovje imovine.a najduze do navrsene 26. Zakonodavac je obavezao organa starateljstva da nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdrzavanja.Organ starateljstva ima jos neke obaveze .Ovome mora prethoditi oduzimanje ili ogranicavanje djetetove poslovne sposobnosti.Prilikom utvrdjivanja mogucnosti roditelja sud takodje primjenjuje opcu odredbu ali i posebne (primanja roditelja.U svim postupcima u kojima roditelji zastupaju dijete nadlezan organ mora osigurati realizaciju prava na izrazavanje i uvazavanje vlastitog misljenja djetetu ( u skladu sa njegovim uzrastom i zreloscu) PZ RS je preuzeo odredbe ranijeg zakona normiraju da roditelji imaju duznost i pravo da zastupaju svoju maloljetnu djecu.sposobnost za rad.moze samostalno preduzimati parnicne radnje.zdravstveno stanje.ravnopravno. Nemogucnost zastupanja djeteta od roditelja postoji kod pravnih poslova koji se ticu same licnosti maloljetnika npr.Interes djeteta je dodatno zasticen time sto je normirana intervencija suda i organa starateljstva u slucaju kada roditelji ili durge po zakonu obavezne osobe nisu u mogucnosti podmirivati obavezu izdrzavanja .davanje pristanka na ocinstvo i materinstvo . zakljucenje braka ..Za odredjivanje visine izdrzavanja relevantne su potrebe djeteta i mogucnosti roditelja.godina je prosirena on moze sam sklapati pravne poslove kojima stice prava . Kada dijete zastupa samo jedan roditelj postoji presutna saglasnost drugog roditelja. Maloljetno dijete koje prihode ostvaruje radom ili od svoje imovine duzno je doprinositi za svoje izdrzavanje. Ovaj sporazum 24 .mogucnost zaposlenja (tj.

braca i sestre (bez razlike da li imaju ista oba roditelja ili zajednickog oca ili majku.organ starateljstva je obavezan u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak.srazmjerno njihovim mogucnostima.mogu zakljuciti pred notarom. DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA Odnose se samo na onu imovinu koju je dijete dobilo nasljedstvom . Koristenje prihoda Roditelji imaju duznost i pravo koristiti ih do punoljetstva djeteta.koju je notar duzan dostaviti organu starateljstva.poklonom ili po drugom zakonskom osnovu. Sud roditelja obavezuje na placanje buducih mjesecnih iznosa izdrzavanja u odredjenom novcanom iznosu. Za izdrzavanje clanova porodice roditelji mogu koristiti ove prihode samo ako oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja . Nacin i oblik upravljanja se odredjuje prema sastavu imovine. Upravljanje djecijom imovinom se sastoji u aktima koje roditelji zajedno i sporazumno preduzimaju radi ocuvanja unapredjenja i uvecanja imovine djeteta.sto znaci da sve radnje koje budu preduzimali moraju biti usmjerene na zastitu i osiguranje imovine. Ukoliko obaveza izdrzavanja pada na vise osoba zajedno ona se dijeli izmedju njih. Organ starateljstva koji stiti prava i interese djeteta uvijek ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje o izdrzavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje su roditelji obavezni izdrzavati. PZ RS isto kao i PZ FBIH normira da roditelji imovinom djeteta upravljaju u interesu djeteta. PZ RS na isti nacin uredjuje ove duznosti. U tom koristenju nisu samostalni vec ograniceni.Obaveza organa starateljstva je i pracenje ispunjavanja obaveze izdrzavanja djeteta pa ako se ne ispunjava organ starateljstva je duzan pokrenuti sudski postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja.vec iza svih drugih srodnika koji su ih po zakonu duzni izdrzavati.Razlika se tice obaveze macehe i ocuha na izdrzavanje pastoraka. Ova samo izuzetna 25 .Dok traje postupak za izdrzavanje maloljetnog ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje sud moze odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja. Obaveza drugih djetetovih srodnika da izdrzavaju dijete nastaje tek onda kada roditelji nisu u mogucnosti podmirivati potrebe izdrzavnja djeteta. Onda kada roditelj s kojim dijete zivi ne pokrene postupak za dosudjenje ili povisenje idrzavanja protiv drugog roditelja.Isto tako je obavezan pokrenuti izvrsni postupak.Ova obaveza ne dolazi odmah iza obaveze roditelja. Pz RS na slican nacin uredjuje obavezu izdrzavanja drugih srodnika prema djetetu kojeg ne izdrzavaju roditelji.Osoba koja je izdrzavala dijete u vrijeme kada je roditelj trebalo da ga izdrzava moze tuzbom traziti naknadu troskova izdrzavanja odroditelja ukoliko su ti troskovi opravdani.koristenje prihoda i raspolaganje.Prema imovini maloljetnog djeteta roditelji imaju sljedece duznosti i prava: upravljanja.lijecenje.a u suprotnom organu starateljstva moze u svako doba zahtjevati od oba roditelja polaganje racuna o upravljanju i prihodima. Obaveza samo prema maloljetnoj djeci). Ova duznost sud mozedodjeliti i roditelju s kojim dijete ne zivi a inace roditelji zajednicki upravljaju i sporazumno. To su: maceha odnosno ocuh (duzni su izdrzavati maloljetne ali ne i punoljetne pastorke).odgoj i obrazovanje djeteta.a ne i radom (njome dijete samostalno raspolaze). Prvenstveno ih mogu koristiti za izdrzavanje. baba i djed (maloljetnu i punoljetnu djecu).a za to nema opravdane razloge. Upravljanje imovinom djeteta Moguce je do punoljetstva djeteta.u formi notarski obradjene isprave. U zakonu se u dijelu koji normira imovinske odnose roditelja i djece naglasava da roditelji upravljaju imovinom u interesu djeteta. Roditelj imovinom djeteta mora upravljati kao dobar domacin.

a ako jedan roditelj nije u zivotu ili je u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo ili j enepoznat.Roditelji mogu samo odobrenjem organa starateljstva otudjiti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdrzavanja lijecenja odgoja i obrazovanja ili ako to zahtjeva drugi vazan interes djeteta.mogucnost koristenja prihoda iz imovine djeteta u skladu je s obavezom maloljetnog djeteta. ocjenom interesa djeteta od organa starateljstva.prebivaliste djeteta ce se odrediti prema prebivalistu roditelja s kojim dijete zivi.iako nije propisano ne mogu odrediti ime kojim se vrijedja moral ili koje je u suprotnosti sa shvatanjima sredine i obicaja.Ukoliko oba roditelja nisu u zivotu.Roditelji sporazumno odredjuju licno ime djetetu .koje ostvaruje prihode od svoje imovine da doprinosi za izdrzavanje clanova porodice u kojoj zivi. Odredjivanje prebivalista djeteta Prebivaliste je mjesto gdje se lice nastani s namjerom da u njemu stalno zivi.kao licno pravo gradjana sastoji se od imena i prezimena. OSTALE DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA Odredjivanje licnog imena Licno ime. Dijete dobija prezima prema prezimenu jednog ili oba roditelja ukoliko roditelji ne odrede da dijete nosi neko drugo prezime.ili su u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo . Kako dijete ne moze imati ni izraziti ovu namjeru ono ne moze ni imati samostalno prebivaliste. Konvencija o pravima djeteta priznaje djetetu od njegovog rodjenja pravo na ime.Znaci dijete ne mora nositi prezime roditelja. namjenom u koju se mogu iskoristiti sredstva dobijena raspolaganjem imovinom. sto je dovoljno dug period za razmisljanje i izbor imena i prezimena.vec mu se ono odredjuje prema prebivalistu roditelja.odnosno iz njegove vezanosti za roditelje.Ukoliko se roditelji ne sporazumiju o licnom imenu djeteta. Licno ime s emora prijaviti nadleznom maticaru u roku od 2 mjeseca od rodjenja djeteta. Koristenje prihoda s imovine djeteta je na isti nacin uredjeno i u PZ RS. 26 . Ako odluce sa dijete nosi njihovo prezime moguce su razlicite situacije: a) ako roditelji imaju zajednicko prezime i dijete ce dobiti to prezime b) ako je svaki od roditelja pri sklapanju braka zadrzao svoje prezime dijete moze dobiti prezime jednog od njih ili prezime sastavljeno od prezimena oba roditelja.licno ime djetetu odredjuje lice kome je povjereno staranje o djetetu u saglasnosti sa organom starateljstva a birajuci jednu od alternativa koju imaju i roditelji pri njegovom odredjivanju. Samo s odobrenjem organa starateljstva roditelji mogu preduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta.odredit ce ga org. Raspolaganje U raspolaganju su jos vise ograniceni nego u koristenju prihoda.Zakon ne normira odredjivanje imena djettetu tako da su roditelji slobodni pri njegovom izboru . 2.Znaci roditelji su dvostruko ograniceni: 1. Roditelj je s ovakvim ogranicenjem u raspolaganju imovinom djeteta izjednacen sa staraocem. Za njegovo odredjivanje su vazna 2 elementa: nastanjenje u 1 mjestu i namjera stalnog zadrzavanja u njemu.vec moze imati i neko drugo prezime koje odrede roditelji.licno ime odredjuje drugi roditelj. Ovakvo odredjivanje djetetovog prebivalista proizlazi iz prava djeteta da zivi zajedno sa svojim roditeljima.cija su ovlastenja u zastupanju sticenika inace uza od ovlastenja roditelja na zastupanje djeteta. Ako roditelji ne zive zajedno.a drzave obavezuje da osiguraju njegovo ostvarenje u skladu s nacionalnim zakonima i svojim obavezama u skladu sa odgovarajucim medjunarodnim instrumentima iz ove oblasti.starat.

PZ RS normira da ce roditeljsko pravo vrsiti drugi roditelj u slauvajevima koji su navedeni u PZ FBIH ali ne u svim – nije normirana smrt roditelja . Roditelj kojem je oduzeto roditeljsko staranje .umro 2.Onda kada je razdvajanje posljedica mjere koju je preuzela drzava. Sud odluku donosi u vanparnicnom postupku koji su ovlasteni prijedlogom pokrenuti roditelji .niti njegovo nepoznato prebivaliste. Kada mu je oduzeto roditeljsko staranje ili 6. Zbog znacaja zivljenja djeteta s roditeljima Konvencija o pravima djeteta zabranjuje odvajanje djeteta od roditelja protivno njihovoj volji.sporazumno i ravnopravno se staraju o djetetu osim ako nije drugacije uredjeno PZ. Ovim se rjesenjem odstupilo od ranijeg zakonskog rjesenja.Uz oduzimanje smetnja je i ogranicenje poslovne sposobnosti o cemu sud donosi rjesenje onda kada roditelj svojim postupcima neposredno ugrozava svoja ili tudja prava i interese.sprijecen da se stara od djetetu 4. npr.dijete moze odvojiti od roditelja. po kojem je rjesavanje ovog spora bilo u nadleznosti organa starateljstva .SPORAZUMNO I RAVNOPRAVNO STARANJE Roditelji zajednicki. OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA U SLUCAJU ODVOJENOG ZIVOTA RODITELJA I DJECE Ako roditelji djeteta ne zive zajedno. Razlozi zbog kojih se ne moze starati o djetetu su fakticke i pravne prirode.roditeljsko staranje ne mogu ostvarivati na isti nacin kao i onda kada zive u zajednici.kada je duze odsutan zbog lijecenja ili izdrzavanja kazne zatvora ili kad aje bolestan od teske ili zarazne bolesti i sl.dijete koje je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji i organ starateljstva na cijem podrucju dijete ima prebivaliste.ponistenja ili utvrdjenja nepostojecim braka njegovih roditelja ili ako vanbracni roditelji nisu nikada zivjeli u vanbracnoj zajednici mora se donijeti odluka o tome koji ce roditelj ostvarivati roditeljsko staranje prema djetetu.Savremeno pravo umjesto pojedinacnog staranja jednog roditelja o djetetu uvodi 27 .drzava je obavezna osigurati osnovne informacije o mjestu boravka odsutnog lica ukoliko to ne ide na stetu dobrobiti djeteta.OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA ZAJEDNICKO .proglasen umrlim 3. Naime samo izuzetno onda kada je razdvajanje nuzno i u najboljem interesu djeteta .Onda kada roditelji se ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju nekog od prava djeteta ili o izvrsavanju nekih svoji obaveza i odgovornosti interes djeteta se stiti ovlascenjem suda da o tome odluci. Pravna sprijecenost je oduzeto roditeljsko staranje te oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost. Kada mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost .cime se obezbjedjuje cjelovita zastita djeteta. Fakticka sprijecenost roditelja postoji u slucaju njegove smrti ili proglasenja umrlim u slucaju kada mu je boraviste nepoznato.Prestankom razloga zbog kojeg samo jedan roditelj stara o djetetu drugi roditelj ce preuzeti ovo staranje ako je dijete jos maloljetno.te u svim drugim slucajevima kada je sprijecen starati se o djetetu.U slucaju razvoda.njegovo proglasenje umrlim. nepoznatog boravista 5. i to samo odlukom nadleznog organa donesenoj u skladu sa odgovarajucim zakonom i procedurom. STARANJE JEDNOG RODITELJA O DJETETU O djetetu ce se starati jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj: 1.Roditelj kojem je oduzeta poslovna sposobnost nije u stanju starati se ni o svojim pravima i interesima tako da je u pravnoj nemogucnosti brinuti se i o djetetu.Ukoliko izmedju roditelja nastane spor o ostvarivanju roditeljskog stranja odluku donosi sud u vanparnicnom postupku.prestaje se starati o djetetu a ostaje mu samo obaveza izdrzavanja djeteta.

zajednicko provodjenje praznika. PZ normira da ako roditelji ne zive u porodicnoj zajednici roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete zivi. SMJESTAJ DJETETA I POVJERAVNJA NJEGOVOG CUVANJA I ODGOJA DRUGOJ OSOBI ILI USTANOVI O ovome mogu odluciti sami roditelji (odnosno roditelj) i organ starateljstva 1) Oba roditelja ili roditelj koji se sam stara o djetetu mogu privremeno povjeriti cuvanje i odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staraoca. Zakon je predvidio sankciju za roditelja koji ne stvara uslove za odrzavanje ovih odnosa djeteta s drugim roditeljom ili ih onemogucava ili sprecava – oduzimanje roditeljskog staranja. O tome s kim ce dijete zivjeti odlucuje sud. Ogranicenje se sastoji u kontaktu uz prisustvo strucnih radnika organa starateljstva. O nacinu izdrzavanja licnih odnosa roditelja s djetetom roditelji se sporazumijevaju a ako se ovaj sporazum ne postigne odluku donosi sud. Odrzavanje ovih odnosa i kontakata se moze ograniciti ili zabraniti samo radi interesa djeteta.njihovo zajednicko staranje (cuvanje. Sud ce odrediti POJEDINACNO staranje jednog roditelja ili ZAJEDNICKO staranje oba roditelja. PZ samo u jednom slucaju povjerava organu starateljstva odlucivanje o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti inace je uvijek odluka kod suda. Uslov za povjeravanje je prethodna saglasnost sa organom starateljstva. ODRZAVANJE LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA Redovno odrzavanje odnosa i kontakata je u zakonu normirano kao pravo djeteta.u odredjenoj ustanovi ili trajanju i dr. Sporazum roditelja ima prednost pred odlukom suda samo ako je to u najboljem interesu djeteta. Zakon ovlascuje roditelje na postizanje sporazuma o tome s kojim ce od njih zivjeti. Na ovaj nacin se osigurava pored interesa djeteta i postovanje porodicnog zivota srodnika koji se smatraju clanovima porodice.argumenti se iznose kako u prilog tako i protiv nje. Odrzavanje odnosa i kontakata se sastoji od njihovih medjusobnih posjeta .Licni odnosi i neposredni kontakti se zabranjuju kada dovode u opasnost odgoj.Roditelju koji ne zivi s djetetom sud moze zabraniti ili neovlasteno priblizavanje djetetu i njegovo uznemiravanje (postupak se pokrece na prijedlog roditelja djeteta ili organa starateljstva). Roditelji ne mogu na drugo lice prenijeti roditeljsko staranje pa i osoba kojoj su 28 . Ova njegova odluka vazi samo do pravosnaznosti odluke o razvodu braka.koje se oznacava kao fizicko ostaje onom roditelju s kojim dijete zivi dok zajednicko ostaje samo zakonsko staranje o djetetu-odlucivanje o svim vaznim pitanjima koja se ticu djeteta) O ustanovi zajednicko staranja o djeci i u slucaju nepostajanja porodicne zajednice roditelja postoje podijeljena misljenja. Ukoliko osoba kojoj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta ne ispunjava uslove za staraoca organ starateljstva nece dati saglasnost vec ce sam odluciti o ovom povjeravanju. Interes djeteta je i razlog za unosenje u zakon mogucnosti odredjenja kontakata izmedju babe i djeda sa unucima . Ukoliko u toku postupka posredovanja bracni partneri ne postignu sporazum o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjeti organ starateljstva ce po sluzbenoj duznosti odluciti o ovome.. On ce moci uspjesnije od suda ispitati interes djeteta i sve okolnosti na strani djeteta i roditelja od kojih zavisi donosenje prave odluke.dopisivanja.izmedju sestara i brace medjusobno kao i djeteta i jos nekih osoba.zivot ili zdravlje djeteta. Po tuzbi roditelja ili organa starateljstva sud ce donijeti i odluku o prestanku ogranicenja ili zabrane odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem.izlazaka. Organ starateljstva je ovlasten poduzimati i druge radnje radi zastite prava i interesa djeteta.. Sud poziva organa starateljstva da ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje s kojim roditeljem ce dijete zivjeti.

Treba da ustanovi da li je za dijete bolje da stane zivjeti s tom osobom ili sa prezivjelim roditeljem ili kod druge osobe ili u drugoj ustanovi. o daljem staranju djeteta ce odluciti sud.povjerili cuvanje i odgoj djeteta ne ostvaruje roditeljsko staranje vec ima i izvrsava obaveze staranja o zivotu zdravlju i odgoju djeteta. U slucaju smrti roditelja koji je cuvanje i odgoj povjerio drugoj osobi sud po tuzbi treba da utvrdi interes djeteta na strani osobe kojoj je roditelj povjerio njegovo cuvanje i odgoj. 1. Cuvanje i odgoj djeteta odredjeni bez pristanka roditelja mogu trajati najduze 2 mjeseca. Ukoliko sami roditelji nisu zahtjevali donosenje ove odluke organ starateljstva je moze donijeti samo uz njihov pristanak. 2) Organ starateljstva o ovome odlucuje kada je to u interesu djeteta.postupak za prinudno izvrsenje odluke. Ako i nakon isteka roka roditelji ne mogu preuzeti staranje o djetetu iz istih razloga zbog kojih je odredjen smjestaj djeteta kod drugog lica i njegovo staranje o djetetu organ starateljstva ce odmah donijeti odluku o stavljanju djeteta pod starateljstvo. Tuzbu mogu podnijeti drugi roditelj ili organ starateljstva. 2.Postupak je u oba slucaja hitan. O daljem staranju o djetetu sud ce odluciti i u slucaju kada se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja sprecava roditelja da ostvaruje roditeljsko staranje. U prve dvije situacije dijete ostaje bez roditeljskog staranja pa je neophodno odmah odluciti ko ce preuzeti brigu o njemu. Odluku donosi na zahtjev oba ili jednog roditelja ili po sluzbenoj duznosti. Prijedlog za izvrsenje moze podnijeti roditelj s kojim ce dijete zivjeti a ako se on ne protivi pokretanju izvrsnog postupka prijedlog za izvrsenje moze podnijeti organ starateljstva. Tuzbu mo0gu pokrenuti roditelji ili organ starateljstva. Provodjenje izvrsenja oduzimanja djeteta moze preduzeti i po sluzbenoj duznosti i to sud na cijem s epodrucju dijete zatekne. Predaja djeteta se moze naloziti 29 . Onda kada prestane potreba za starateljstvom donijet ce se odluka o njegovom prestanku (nju mogu traziti i sami roditelji) ZASTITA RODITELJSKOG STARANJA PREMA TRECIM OSOBAMA U nasem s epravu normira pravo roditelja da trazi predaju djeteta od trece osobe: U slucaju smrti drugog roditelja i u slucaju da se dijete nalazi kod ove osobe bez pravnog osnova. U slucaju smrti roditelja s kojim je dijete zivjelo kao i smrti roditelja koji se sam stara o djetetu ili je cuvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi. IZVRSENJE RADI PREDAJE DJETETA RODITELJI S KOJIM CE ZIVJETI I RADI ODRZAVANJA LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA S DJETETOM Ukoliko roditelj ili druga osoba koja je sudskom odlukom obavezana na predaju djeteta ne izvrsi tu obavezu radi predaje djeteta se moze provesti izvrsni postupak.Za odlucivanje o prijedlogu za izvrsenje radi predaje djeteta roditelju s kojim ce zivjeti zakonodavac predvidja izaberivu mjesnu nadleznost: postupak se moz epokrenuti pred sudom opce mjesne nadleznosti za stranku protiv koje se provodi izvrsenje ili za stranku koja zahtjeva izvrsenje ili pred sudom na cijem se podrucju zatekne dijete.

Organ starateljstva ke dizan ove mjere preduzimati po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja.Nekada ce svrha biti postignuta i samim upozorenjem na propuste. Pored ove pomoci organ starateljstva je duzan roditeljima pomoci i u 30 . Na dostavljanje bez odlaganja obavjestenja o povredi djetetovih prava zakonodavac je obavezao sve organe . Blaze su nadleznosti organa starateljstva a strozije u nadleznosti suda.a mozze i svakoj osobi kod koje se dijete zatekne u vrijeme provodjenja izvrsenja. Duznost obavjestenja je propisana i za sud pred kojim se vodi prekrsajni ili krivicni postupak.organizacije i fizicka lica. Mjere koje izrice sud su represivne prirode. i represivne mjere porodicnopravne prirode prema roditeljima mogu izreci kako radi zastite licnih tako i imovinskih prava i interesa djeteta. Kriterij za raspodjelu nadleznosti izmedju ova dva organa je to da li izricanje mjere ima za posljedicu izdvajanje djeteta iz njegove porodice. Preventivne.osobi koja je obavezana sudskom odlukom na predaju. UPOZORENJE NA PROPUSTE I PRUZANJE POMOCI Prva mjera koja se moze izreci roditeljima jeste upozorenje roditelja na propuste u staranju o djetetu i pomoc roditeljima u njihovom otklanjanju.spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta.koji je u vezi sa povredom prava djeteta.a nekada ce organ starateljstva morati roditeljima pomoci u njihovom otklanjanju.a u drugoj nadzor organa starateljstva. Na njeno preduzimanje je ovlasten organ starateljstva. Ustanova koja ne obavjesti organ starateljstva o ovome. MJERE RADI ZASTITE PRAVA I INTERESA DJETETA Izricanje ovih mjera su u nadleznosit organa starateljstva i suda.zlostavljanju.u nadleznosti suda je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti. Kriterij za podjelu nadleznosti je tezina povrede ovih prava i interesa. Do saznanja o potrebi preduzimanja mjera organ starateljstv amoze doci neposredno ili putem obavjestenja.PZ predvidja da ce se novcanom kaznom od 2000 do 20 000 km kazniti pravno lice tj. Ako ne onda je nadlezan organ starateljstva . Radi potpunije zastite prava i najboljeg interesa djeteta zakonodavac obavezuje organe mjesno nadleznih policijskih uprava da po sluzbenoj pomoci pruze pomoc organa starateljstva u preduzimanju ovih mjera. Izvrsenje se provodi oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provodjenjem novcanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili preduzima radnje radi skrivanja djeteta ili onemogucavanja provodjenja odluke. PZ RS je zadrzao rjesenje ranijeg zakona o nadleznosti u ovoj oblasti. Organ starateljstva je nadlezan za oduzimanje djeteta od roditelja.dok je reforma izvrsena u pogledu mjera koje se mogu izreci roditeljima.O vremenu i mjestu preduzimanja izvrsnih radnji sud ce obavjestiti roditelja kojem treba da se preda dijete a moze pozvati i organa starateljstva da prisustvuje provodjenju izvrsenja. Sud ih izirce samo kada je nastupila veca ugrozenost.ako da onda je nadlezan sud.PZ RS sve mjere koje se izricu radi zastite prava i interesa djeteta dijeli u 2 grupe: u jednoj je oduzimanje roditeljskog prava i duznosti. MJERE RADI ZASTITE LICNIH PRAVA I INTERESA DJETETA U nadleznosti su suda i organa starateljstva.Posebno je naglaena obaveza ovih subjekata da obavjeste organ starateljstva o nasilju. osobi od cije volje zavisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u momentu donosenja te odluke.

Nas je zakonodavac posebno normirao da je ogranicenje (i oduzimanje) roditeljskog staranja pod kojim se podrazumijeva i izricanje ove mjere.odgoja i obrazovanja djeteta (mora doci do intenzivnijeg ugrozavanja .) i subjektivne prirode (uzivanje alkohola. u ''vecoj mjeri'')Uz ovakvo ugrozavanje roditelji treba da su u vecoj mjeri zanemarili podizanje odgoj i obrazovanje djeteta.Uzroci zanemarivanja mogu biti objektivne (lose zdravstveno stanje.Moguc je i pojacani nadzor nad djetetom osim stalnog nadzora.socijalnu.odnosno roditeljima. 3) Treci razlog je veci poremecaj u odgoju djeteta (sklonost djeteta ka delikvenciji .sredjivanju njihovih socijalnih .I dijete moze biti upuceno u toku dana u odgovarajucu zdravstvenu ili socijalnu ustanovu.ovaj organ jeovlasten i obavezan izreci drugu mjeru. Pri ocjeni postojanja razloga za izricanje ove mjere mora se voditi racuna i o tome da se njenim odredjenjem ne povrijedi i pravo na porodicni zivot roditelja zagarantovano Evropskom konvencijom za zastitu ljudskih prava.podnosi periodicne izvjestaje organu starateljstva i dr (zakon normira da mora ispunjavati uslove za staraoca). Uspjeh ove mjere zavisi od nacina provodjenja nadzora. Organ starateljstva ce utvrditi program nadzora. NADZOR NAD OSTVARIVANJEM RODITELJSKOG STARANJA Ukoliko mjera upozorenja ne rezultira otklanjanjem poremecaja i propusta ili ako ju je organ starateljstva propustio blagovreeno preduzeti.vec ono treba da bude ucinjeno u vecoj mjeri.kockanje) 2) Drugi razlog je nesprecavanje drugog roditelja ili clana porodicne zajednice da se na ovakav nacin ponasa prema djetetu. Sto se tice trajanja nadzora trajat ce onoliko koliko bude u interesu djeteta a najkrace 3 mjeseca.odgojne i zdravstvene ustanove..materijalnih.nasilju ili porocima) Pri odredjivanju ove mjere sud mora biti oprezan i i izreci je samo ako se interes djeteta ne moze zastiti bez njegovog odvajanja od roditelja.kontrolise postupke roditelja. (isto normir ai PZ RS) Ukoliko interes djeteta to zahtjeva organ starateljstva ce uputiti roditelje u odgovarajuce savjetovaliste. ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Razlozi za oduzimanje roditelju prava da zivi s djetetom: 1) Prvi razlog za odredjivanje ove mjere je ugrozavanje interesa djeteta i zanemarivanje u vecoj mjeri podizanja . PZ RS normira mogucnost da organ starateljstva odredi stalni nadzor nad vrsenjem roditeljskog prava u pogledu pojedinog djeteta ukoliko to zahtjevaju opravdani interesi djece. Organ starateljstva utvrdjuje i osobu koja ima nekoliko obaveza: prati razvoj djeteta . i licnih prilika i odnosa..Zakon nije odredio trajanje.Ukoliko ne postoji mogucnost obracanja roditelja savjetovalistu nema smetnji da se oni upute u zdravstvenu.dok zanemarivanje obaveza prema djetetu na strani ove osobe moze postojati i biti utvrdjen samo ukoliko joj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta. Roditelji se obavezuju na redovno posjecivanje organa starateljstva.Ovo zanemarivanje nije posljedica skrivljenog ponasanja roditelja.vec njihove nesposobnosti da bez pomoci. Znaci nije dovoljno samo obicno zanemarivanje ovih obaveza.nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog prava.koji se prilagodjava svakom konkretnom slucaju.Interes djeteta moze ugrozavati i druga osoba koja zivi s djetetom i roditeljem.moguce odlukom nadleznog organa iz razloga i na 31 . Razlozi za odredjivanje nadzora su zanemarivanje staranja o zdravlju i odgoju djeteta ili potreba pruzanja roditeljima pomoci u odgoju djeteta.oobuke i savjeta izvrsavaju navedene obaveze.odgojnu ili drugu strucnu organizaciju.

tzanemarili odgoj djeteta ili je kod djeteta doslo do poremecaja u odgoju.Zakonodavac obavezuje sud da postupak zavrsi sto prije.''oduzimanje djeteta''.nacin propisan zakonom.zdravlje.PZ RS je zadrzao termin kojim se ova mjera oznacavala u nasem ranijem pravu. To bi u prvom redu trebao uraditi drugi roditelj djeteta.povjerava drugom roditelju.napustanje djeteta ili nestaranje o djetetu sa kojim roditelj ne zivi.a moze ga pokrenuti i sud po sluzbenoj duznosti. tjelesno ili dusevno nasilje . Trajanje ove mjere je odredjeno procesnom odredbom (mjera seizrice u trajanju od 1 godinu za to vrijeme se moraju ukloniti razlozi zbog kojih je mjera izrecena i stvoriti uslovi za ponovno zasnivanje zajednice).Roditelji ili roditelj vise nema obavezu i pravo starati se o cuvanju odgoju i obrazovanju djeteta. 1) PRVI RAZLOG je ocito stavljanje u opasnost sigurnosti.izdrzavanju i imovini djeteta. Oni su duzni starati se o zastupanju.spolno iskoristavanje djetetaili grubo krsenje prava djeteta na drugi nacin) b) grubo zanemarivanje duznosti-u ovom slucaju trazi se veci stepen krivice roditelja nego kao kod obicnog zanemarivanja kada se izrice stalni nadzor. PZ RS normira da se dijete u slucaju oduzimanja roditelja. DEJSTVA I TRAJANJE ODUZIMANJA RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Izricanjem ove mjere sud povjerava cuvanje i odgoj djeteta drugoj osobi ili ustanovi.ili moral djeteta ili koji ne zastiti dijete od ovakvog ponasanja drugog roditelja ili druge osobe. Ostaje im i obaveza odrzavanja licnih odnosa i neposrednih kontakata sa djetetom (ukoliko sud ne odluci drugacije)..grubo zanemarivanje duznosti. Da bi iz ovog razloga sud mogao izreci najstroziju mjeru nije dovoljno da utvrdi posebno navedene uzroke vec da je zbog jednog ili vise njih nastupila posljegica.djeteta ili organa starateljstva. a) zloupotreba prava postoji kada roditelj ova prava ne vrsi u interesu djeteta vec na njegovu stetu (npr. Kao uzroci koji vode do ove posljedice normirani su: zloupotreba prava .zdravlja ili morala djeteta. Za vrijeme trajanja ove mjere interes djeteta stiti i poseban staralac kojeg imenuje organ starateljstva. Sud je ovlasten u interesu djeteta ograniciti ili zabraniti ove odnos ei kontakte. Mogucnost da dijete podnese prijedlog je jedna od manifestacija priznatog mu prava da trazi zastitu svojih prava pred nadleznim organom..ne lijeci bolesno dijete. (npr. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ZIVI S DJETETOM Radi se o vanparnicnom postupku koji se pokrece na prijedlog drugog roditelja .Ovu mjeru organ starateljstva je ovlasten odrediti onda kada su roditelji odnosno roditelji kod koga dijete zivi zlostavljali dijete ili zanemarili brigu o djetetu..kada roditelj ostavlja dijete bez hrane i vode. nekom drugom licu ili odgovarajucoj ustanovi ukoliko ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta.a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.) 32 . ODUZIMANJE RODITELJSKOG STARANJA Razlozi za oduzimanje roditeljskog staranja -PZ normira da ce se roditeljsko staranje oduzeti roditelju koji zloupotrebom svojih prava ili grubim zanemarivanjem svojih duznosti ili napustanjem djeteta ili nestaranjem o djetetu s kojim ne zivi ocito stavlja u opasnost sigurnost.

Postupak se pokrece na prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje .odluka se donosi u vanparnicnom postupku.za vrijeme od 1 godinu.razlog je u slucaju kada je roditelju oduzeto pravo da zivi s djetetom. U ovom slucaju roditelj se ne kaznjava zbog njegovog nepravilnog staranja o djetetu vec zbog nepreduzimanja mjera da sprijeci ovakvo ponasanje drugog roditelja ili durge osobe sa kojom dijete zivi u porodicnoj zajednici.c) napustanje djeteta – podrazumijeva prekidanje prostorne . 2) DRUGI razlog je nepruzanje zastite djetetu od naprijed navedenih ponasanja ili druge osobe.zanemario brigu o njemu i svoje roditeljske duznosti. d) nestaranje roditelja o djetetu sa kojim ne zivi – onaj roditelj sa kojim dijete ne zivi ne izvrsava svoje duznosti koje su mu nalozene. PZ RS normira da ce se roditeljsko pravo oduzeti roditelju koji zlostavlja dijete. DEJSTVO ODUZIMANJA RODITELJSKOG STRANJA 33 .Ukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama odluku mora dostaviti i zemljisnoknjiznom uredu naldeznog suda radi njene zabiljezbe. Sud je obavezan saslusati roditelje djeteta dok ce dijete saslusati samo kada je to neophodno i kada nije stetno za njegovo dusevno zdravlje.ne izvrsava prava i obaveze koje nisu prestale. PZ RS normira da postupak za oduzimanje roditeljskog prava mogu pokrenuti organ starateljstva i roditelj odnosno usvojilac.ili ga je napustio. U toku trajanja postupka dijete ce dobit posebnog stralaca da stiti njegove interese.razlog je to sto roditelj ne stvara uslove za odrzavanje licnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili sto onemogucava odnosno sprecava njihovo odrzavanje.a on nakon odredjivanja te mjere.djeteta ili organa starateljstva a moze ga pokrenuti sud ex officio.fizicke veze s djetetom a bez opravdanih razloga .a imenuje ga organ starateljstva.ostavljanje djeteta bez ikakve zastite i brige. NADLEZNOST I POSTUPAK Nadlezan je opcinski sud. U postupku se poziva i posebni staralac djeteta cijem se roditelju oduzima roditeljsko staranje. Postupak se mora zavrsiti najkasnije u roku od 15 dana.Pored navedena 2 razloga u slucaju cijeg utvrdjenja sud oduzima roditeljsko staranje normirana su i 2 slucaju u kojim sud moze a ne mora izreci ovu mjeru: 1.Sud u postupku po sluzbenoj duznosti utvrdjuje sve cinjenice koje su bitne za donosenje odluke. Propustanjem da se ponasa na ovaj nacin on nastavlja povredu interesa djeteta pa se sudu ostavlja da ocjenom okolnosti koje postoje u svakom pojedinom slucaju odluci je li potrebno i cjelishodno ovaj interes zastiti na ovaj ili na drugi nacin. 2.bilo prema svom djetetu bilo prema jednom djetetu.Organ starateljstva i roditelj ce se pozvati onda kada sami nisu pokrenuli ovaj postupak odnosno kada nemaju polozaj predlagaca. . Na osnovu utvrdjenih cinjenica sud u postupku donosi odluku u formi rjesenja o oduzimanju roditeljskog staranja jednom ili obojici roditelja.zloupotrebljava roditeljsko pravo. Pravosnaznu odluku o oduzimanju roditeljskog stranja sud je obavezan dostaviti nadleznom maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih. Pored pozivanja radi utvrdjivanja cinjenica bitnih za odlucivanje u zakonu se posebnom odredbom normira obaveza suda da organa starateljstva bez odlaganja obavjestava o pokretanju postupka i poziva ga da ucestvuje onda kada postupak nije pokrenut na njegov prijedlog.

kao i sud ex officio.a dijelom u nadleznosti suda.znaci njegov polozaj je istovjetan polozaju staraoca. Izricanjem ove mjere roditelj prestaje biti slobodan i samostalan u vrsenju prava i obaveza prema imovini djeteta i pod stalnim je nadzorom organa starateljstva . Odredjivanje mjera osiguranja na imovini roditelja Kad su interesi djeteta ugrozeni u vecoj mjeri nego kod izricanja prethodnih dviju mjera .ukazivanjem roditeljima na njihove propuste i na nepridrzavanje zakonskih odredaba o upravljanju i koristenju prihoda sa djecije imovine te pruzanjem strucne pomoci. Pored izricanja i provodjenje ove mjere je u nadleznosti organa strateljstva koji preduzimanjem potrebnih radnji treba da zastiti imovinska prava i interese djeteta na isti nacin na koji se to cini i prema sticeniku u odnosu na staraoca.zbog tezine propusta na strani roditelja nece moci pruziti adekvatna zastita imovinskih prava i interesa djeteta. Nakon izricanja ove mjere dijete se moze odmah staviti pod starateljstvo.organ strateljstva i dijete.sa roditeljem djeteta kojem je oduzeto roditeljsko staranje.PZ RS istu mjeru normira ali je za nju ovdje nadlezan sud.Ukoliko je roditeljsko staranje oduzeto samo jednom roditelju drugi roditelj ga moze sam ostvarivati. PZ normira da organ strateljstva moze u svako doba zahtjevati od roditelja polaganje racuna o upravljanju imovinom djeteta i prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta.utvrdi veci stepen povrede intresa djeteta.posto bi u takvoj situaciji interes djeteta ostao neosiguran i nezasticen. Organ starateljstva izrice 2: 1) zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta (o prihodima koji se ostvaruju z apotrebe djeteta i 2)odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Sud izrice: 3) odredjivanje mjere osiguranja na imovini roditelja Zahtjevanje polaganja racuna o upravljanju imovinom djeteta Organ starateljstva je izrice onda kada okolnosti ukazuju na nepravilno upravljanje imovinom djeteta koje se moze otkloniti samim obavezivanjem roditelja da poloze racun o njenom upravljanju . MJERE RADI ZASTITE IMOVINSKIH PRAVA DJETETA I ove su mjere jednim dijelom u nadleznosti organa starateljstva. PZ RS normira samo da se orditeljsko pravo moze vratiti roditelju ako prestane razlog zbog kojeg mu je ono bilo oduzeto.moze biti usvojeno ili mu se pruza drugi oblik zastite.organ starateljstva moze traziti od suda da u vanparnicnom postupku odredi mjere osiguranja. Ovo nije moguce onda kada roditelj zivi u porodicnoj zajednici s bracnim partnerom.jer je najbolje upoznat u konkretnu situaciju. Odlucivanje da roditelji imaju polozaj staraoca Izrice je onda kada prethodnom mjerom nije uspio zastiti imovinska prava i interese djeteta ili kada je izvjesno da se tom blazom mjerom . U ovom postupku najvazniju ulogu bi trebao imati organ strateljstva.Od svih prava i obaveza roditelja ostaje samo obaveza izdrzavanja djeteta. O interesu djeteta i nakon izricanja ove mjere i dalje brine posebni staralac.odnosno kada na osnovu racuna o upravljanju djecijom imovinom i nadzorom nad radom roditelja koji po odluci organa starateljstva imaju polozaj straoca .Sud ce ovu mjeru izreci kada su roditelji pocinili stetu 34 . VRACANJE ODUZETOG RODITELJSKOG STARANJA Postupak moze pokrenuti roditelj kojem je ono bilo oduzeto.

U slucaju potpunog usvojenja potpuno se prenosi na usvojioce.Na ovaj nacin roditeljsko staranje prestaje po sili zakona.vec zato da bi se omogucilo da ovo stranje preuzmu lica koja su pravnim putem zasnovala roditeljski odnos sa usvojenikom. DRUGI SLUCAJ radi se o sudskoj emancipaciji : maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj moze steci poslovnu sposobnost odlukom suda u vanparnicnom postupku koji s epokrece na prijedlog maloljetnika. Izuzetak od ovog pravila je obaveza izdrzavanja djeteta koja za roditelje ostaje i nakon prestanka roditeljskog staranja (ako se dijete nakon punoljetstva nalazi na redovnom skolovanju a najdalje do navrsene 26. PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA Traje samo odredjeno vrijeme dok dijete stekne poslovnu sposobnost.roditelji su ga duzni izdrzavati dok traje ta nesposobnost. Do potpune emancipacije dolazi u slucaju kada maloljetnik postane roditelj.na djecijoj imovini ..a i neka prava usvojenika se mogu ogranicit.Pored ovih slucajeva roditeljsko staranje s obzirom da je iskljucivo vezano za licnost djeteta i roditelja. Znaci maloljetnik ne stjece poslovnu sposobnost samim time sto je postao vanbracni roditelj vec tek rjesenjem suda koje se moze donijeti tek nakon utvrdjenja zakonom propisanih uslova.a u posljednjem o prirodnom nacinu prestanka roditeljskog staranja. Prema djeci u slucaju njihove bolesti i nesposobnosti za rad roditelji imaju samo obavezu izdrzavanja onda kada nije odluceno da oni roditeljsko staranje prema njima ostvaruju i nakon njihovog punoljetstva.PZ RS normira prestanak roditeljskog prava u slucaju punoljetstva djeteta ili zakljucenja braka prije punoljetstva. PRESTANAK USVOJENJEM Zasnivanjem usvojenja prestaje roditeljsko staranje prirodnih roditelja koje onda ostvaruju usvojioci.a u slucaju nepotpunog ne prestaju sve duznosti i prava roditelja. PRVI SLUCAJ emancipacije je zakonska emancipacija : maloljetnik koji uz odobrenje suda sklopi brak po sili zakona stjece potpunu poslovnu sposobnost.godine zivota) Isto tako ako je punoljetno dijete zbog bolesti fizickih ili psihickih nesdostataka nesposobno za rad a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine .kada su otudjili ili opteretili imovinu djeteta bez odobrenja organa starateljstva ili to nisu ucinili radi zadovoljavanja potreba djeteta. Sredstva osiguranja su normirana Zakonom o parnicnom postupku FBIH.U nasem pravu punoljetstvo nastupa s anavrsenom 18. PRESTANAK EMACIPACIJOM DJETETA Emancipacija je zakonom utvrdjen nacin stjecanja poslovne sposobnosti prije punoljetstva djeteta.Ovakav maloljetnik moze samostalno vrsiti i roditeljsko staranje prema djetetu koje dobije prije punoljetstva.Znaci roditeljsko staranje ne prestaje kao u prethodna dva slucaja zato sto je dijete steklo poslovnu sposobnost. I PZ RS ovlascuje organ starateljstva na zahtjevanje od suda da dozvoli mjere obezbjedjenja na imovini djeteta.godinom zivota.i smrcu jednog od njih.U prva dva slucaja radi se o prestanku na pravni nacin.radi zastite imovinskih interesa djeteta.Ovaj roditeljski odnos je u zavisnosti od vrste usvojenja u potpunosti ili skoro sasvim izjednacen sa prirodnim roditeljim odnosom.Postupak se moze pokrenuti tek nakon utvrdjenog materinstva odnosno ocinstva djeteta maloljetnika.Od pravila o prestanku roditeljskog stranja u slucaju 35 .bilo dostizanjem punoljetstva. PRESTANAK RODITELJAKOG STARANJA PUNOLJETSTVOM DJETETA Punoljetstvom dijete stjece potpunu poslovnu sposobnost.emacipacijom.odnosno kada sposobno samo starati se o sebi svojim pravima i interesima.

NADLEZNOST I POSTUPAK Stvarno je nadlezan opcinski sud.treba se zavrsiti sto prije a 36 . OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA U pravilu traje do punoljetstva djeteta.a jedan se protivi pokretanju ovog postupka.alkohola il dr.Roditelji mogu podnijeti zahtjev zajedno moze i samo 1 od njih ukoliko sam ostvaruje roditeljsko staranje. Za donosenje odluke ostvarenju roditeljskog staranja nakon punoljetstva nije dovoljno samo postojanje razloga.Do prestanka roditeljskog staranja u cjelini ce doci i u slucaju smrti oba roditelja.zaostali dusevni razvoj.moguce je da drugi roditelj sam podnese zahtjev.Ovaj postupak je hitan. Istina prestanak roditeljskog staranja u ovom slucaju ne mora bit definitivan jer ukoliko se utvrdi da je roditelj ili dijete koje je proglaseno umrlim zivo roditeljsko staranje ce se ponovo uspostaviti osim ako je dijete postalo punoljetno.uzroci koji se u praksi inace smatraju kao tezi tjelesni nedostaci.U slucaju roditelja maloljetnom djetetu se na drugi nacin pruza zastita u prvom redu stavljanjem pod strateljstvo a kasnije usvojenjem.a odluka se donosi u vanparnicnom postupku.zasnovanog usvojenja postoji izuzetak: NE PRESTAJE RODITELJSKO STARANJE RODITELJA CIJI JE BRACNI PARTNER USVOJIO DIJETE. PRESTANAK SMRCU Roditeljsko staranje roditelji ostvaruju samo prema svom djetetu.a roditelji joj se mogu imenovat za staraoca.PZ RS normira mogucnost produzenja roditeljskog prava nakon punoljetstva djeteta.tako da je ono vezano iskljucivo kako za licnost roditelja tako i za licnost djeteta.Prijedlog za pokretanje postupka: ovlasteni su roditelji ili organ starateljstva kao i dijete (ako je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji).jer dijete vise ne postoji kao subjekt zbog kojeg je ustanovljeno. Pretpostavka za pokretanje ovog postupka je nastupanje pravosnaznosti rjesenja o oduzimanju ili ogranicenju poslovne sposobnosti djeteta.dok smrt samo jednog ima za posljedicu prestanak samo njegovog a ne i staranja drugog roditelja. odnosno dijete umrlim.Organu starateljstva se pravo na pokretanje postupka priznaje kako bi se interesi djeteta zastitili onda kada roditelji ne koriste ovo ovlastenje. Medjutim od ovog pravila postoje odstupanja: svako punoljetno dijete dostizanjem punoljetstva ne postaje sposobno starati se o sebi pa mu je potrebno i nakon toga pruziti zastitu.uslovljavajuci je samo time da dijete zbog tjelesnog ili dusevnognedostatka nije sposobno samo se starati o sebi i o svojim pravima i interesima.Iste posljedice na roditeljsko staranje proizvodi i proglasenje nestalog roditelja.Ako oba roditelja ostvaruju roditeljsko staranje. Punoljetstvom djete stjece poslovnu sposobnost i u stanju je starati se samo o svojim pravima iinteresima.Zbog toga ono prestaje i u slucaju smrti jednog od subjekata roditeljskopravnog odnosa.Ovdje u obzir dolaze dusevna bolest.Ovakva osoba moze se staviti pod starateljstvo i nakon sto joj se oduzme ili ogranici poslovna sposobnost.sto znaci da se ne moze pokrenuti prije punoljetstva djeteta.prekomjerno uzivanje droga.Prestanak roditeljskog staranja zbog smrti jednog roditelja ce uslijediti onda kada je to jedini roditelj djeteta.vec je potrebno utvrditi i sposobnost roditelja za ostvarivanje i njihov pristanak na to. Druga pretpostavka je sposobnost i pristanak roditelja. Razlozi za ostvarivanje roditeljskog staranja Ako je djetetu nakon punoljetstva oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost (ako iz zakonom normiranih uzroka ono nije sposobno brinuti se o svojim pravima i interesima. Smrcu maloljetnog djeteta prestaje roditeljsko staranje oba roditelja.

Pravosnaznim rjesenjem o prestanku roditeljskog staranja dijete stjece opcu poslovnu sposobnost .Ova odluka djeluje erga omnes tako da se pravosnazno rjesenje dostavlja maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih i zemljisnoknjiznom uredu nadleznog suda na cijem podrucju ta osoba ima nekretnine.Isti subjekti bi trebalo da se ovlasti na njegovo pokretanje .Na taj nacin se trece osobe koje su s njome zakljucile pravne poslove mogu informisati o statusu ove osobe PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA Posto razlozi zbog kojih se roditeljsko staranje ostvaruje i nakon punoljetstva djeteta mogu biti privremenog trajanja.i imovini.najkasnije u roku od 15 dana od prijema prijedloga.Za vrijeme njegovog trajanja djetetu.sto se upisuje u maticnu knjigu rodjenih i zemljisne knjige. Pored oduzete ili ogranicene poslovne sposobnosti djeteta pretpostavka za donosenje odluke o ostvarivanju roditeljskog stranja nakon punoljetstva djeteta je sposobnost i pristanak roditelja na to.znaci osobi prema kojoj roditelj treba da na osnovu donesene odluke ostvaruju roditeljsko staranje organ starteljstva imenuje posebnog staraoca. SUD ce donijeti odluku o prestanku roditeljskog staranja i onda kada roditelj nije vise u stanju starati se o djetetu.Na rociste sud poziva organa starateljstva i roditelje.Medjutim kako vrsenje pojedinih duznosti i prava zavisi od djetetove sposobnosti za rasudjivanje te u odluci o ostvarivanju roditeljskog stranaja treba da se utvrdi da li dijete ima polozaj maloljetnika mladjeg ili starijeg od 14 godina.To ce zavisiti od cinjenice da li je djetetu oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Ostvarivanje roditeljskog staranja nakon punoljetstva djeteta prestaje i prirodnim putem-smrcu roditelja ili djeteta.Norme starateljskog prava su uglavnom i norme bracnog i roditeljskog prava.Postupak treba da se vodi po istim pravilima kao postupak za odlucivanje o ostvarivanju roditeljskog staranja nakon punoljetstva.duznosti i prava prema djetetu kao i prije njegovog punoljetstva.primjenjuju se odredbe zakona o odgovornostima.Ukoliko utvrdi bilo nesposobnost bilo nepristajanje sud nece ni donijet odluku o tome vec ce organ starteljstva donijeti odluku o stavljanju ove osobe pod strateljstvo i o imenovanju staraoca.zakon normira mogucnost njegovog prestanka takodjer odlukom suda. DEJSTVO ODLUKE O OSTVARIVAJU RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA Roditelji i dalje imaju i vrse na isti nacin se odgovornosti.kogentne prirode.duznostima i pravima roditelja.odnosno o pravima i duznostima djeteta.starateljstvo je skup pravnih normi koje uredjuju ustanovu starateljstva odnosno posebnu zastitu osoba koje nisu u stanju ili nisu u mogucnosti starati se same o sebi svojim pravima. Ukoliko se roditeljsko staranje ostvauje zbog toga sto mu je poslovna sposobnost oduzeta ono ce imati polozaj maloljetnika mladjeg od 14 godina. stim sto bi se ovdje kao predlagac mogla pojaviti i osoba nad kojom je ostvarivano roditeljsko staranje. U PZ se normira da organ starateljstva odlucuje o stavljanju jedne osobe pod starateljstvo kad imenuje ili razrjesava staraoca kad odlucuje o obimu ovlastenja staraoca i o pravima i 37 . Norme koje urdedjuju ustanovu starateljstva nisu samo porodicnopravne vec i upravnopravne prirode.a ako mu je poslovna sposobnost ogranicena ima polozaj maloljetnika starijeg od 14 godina.posto je ona za to najzainteresovanija.Po zakonu na roditelje koji ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta.interesima. STARATELJSKO PRAVO POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Kao dio porodicnog prava.

USTAVI Ustav BiH ne sadrzi ni jednu odredbu koja se neposredno tice ustanove starateljstva.Od prava priznatih u katalogu sloboda i prava u Ustavu BIH na dijete kao na subjekt starateljskog prava odnose se pravo na privatni i porodicni zivot. Na strani staraoca se zahtjeva poslovna sposobnost.posmatranog s aspekta pravne nauke.staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Ustav RS kao posebno naeclo propisuje posebnu zastitu maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju i lica koja nisu u mogucnosti sama se starati o sebi i zastiti svojih prava i interesa. Odredba clana 20.jer bez ove sposobnosti ne bi mogla izvrsavati svoje obaveze i uspjesno se starati o interesima sticenika. Zbog navedenog ustav FBIH je izvor starateljskog prava. On u svojim metodama primjenjuje i metode strucnoga socijalnog rada.pravo na obrazovanje i zabrana diskriminacije.pa se samo u tom smislu ovaj ustav moze smatrati izvorom starateljskog prava.Pri uredjenju ustanove starateljstva moraju se takodjer postovati i pravo na obrazovanje i zabrana svake diskriminacije.sticenika i organa starateljstva te organa starateljstva i staraoca. MEDJUNARODNI UGOVORI Odredbe koje se direktno ticu starateljstva su sadrzane u Konvenciji o eliminisasanju svih oblika diskriminacije zene i u Konvenciji o pravima djeteta. Ova su pravila sadrzana u Ustavu FBIH zakonima i podzakonskim aktima. Za razliku od ovih ustava . Medjutim kakao se u katalogu sloboda i prava cije se uzivanje garantuje osobama koje zive na teritoriji FBIH normira pravo na zastitu djece koji s eodnosi n amaloljetnika koji je stavljen pod starateljstvo.Vezano za poslovnu sposobnost fizickih osoba koje su usbjekti ovih odnosa .interesima sticenika . IZVORI Formalni izvori su pisana pravna pravila koja uredjuju ustanovu starateljstva i odnose nastale stavljanjem pod starateljstvo i odredjivanjem staraoca.sticenik moze biti samo osoba koja nije poslovno sposobna .postupa po odredbama zakona koji uredjuje upravni postupak. Znaci radi se o odnosima koji se zasnivaju nakon stavljanja osobe pod starateljstvo.starateljsko pravo je dio naucne discipline.bilo zato sto je maloljetna bilo sto joj je oduzeta ili ogranicena p.s. Kao dio porodicnog prava. Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima obavezuje 38 . Predmet starateljskog prava je ustanova starateljstva i odnosi koji nastaju izmedju sticenika i staraoca. U stvaranju i primjeni direktnih izvora znacajnu ulogu moze odigrati i pravna nauka. Starateljsko pravo u tom smislu bavi se izucavanjem pravnog uredjenja ustanove starateljstva –tumaci i objasnjava pravne norme koje uredjuju. Supsidijarni izvori (posredni) – sudska praksa.sticenik (osoba koja se stavlja pod starteljstv) i staralac (osoba koja se imenuje da bi se starala o sticeniku) vec i organ starateljstva.a u tom cilju odnosno radi njihove uspjesnije primjene vrsi njihovu sistematizaciju.Konvencije o pravima djeteta se tica zastite samo maloljetnog sticenika odnosno djeteta koje je liseno porodicnog okruzenja ili koje zbog svog najboljeg interesa ne moze ostati u tom okruzenju. Subjekti ovih odnosa nisu samo fizicke osobe. Direktno se na ovu ustanovu ne odnosi nijedna odredba ni Ustava FbiH.pri cemu interesi djece moraju biti na prvom mjestu.a dijelom i medjunarodnim ugovorima. Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije zene obavezuje drzave na osiguranje ravnopravnosti odnosno jednakih prava i odgovornosti zena i muskaraca u pogledu starateljstva.

a najvazniji su – Zakon o osnovama socijalne zastite. Zakon o vanparnicnom postupku.interesima i imovini. Zakon o rjesavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredjenim odnosima.drzavu i drustvo na zastitu djeteta.zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice s djecom.o poduzetim mjerama starateljstva i o imovini sticenika. Zakon o parnicnom postupku. u Medjunarodom paktu o gradjanskim i politickim pravima . U RS ovo je nacelo izricito normirano u Ustavu i u PZ. a narocito u Konvenciji o pravima djeteta. Na starateljstvo nad osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost se dijelom odnose medjunarodni i evropski akti koji obavezuju drzave na preduzimanje mjere zastite ovih osoba.Uputstvo o vodjenju evidencije i dokumentacije o osobama stavljenim pod starateljstvo . Sto se tice punoljetnih sticenika na njihovoj se zastiti vise insistira u novije vrijeme. PODZAKONSKI AKTI Izvor starateljskog prava je i podzakonski akt na cije je donosenje porodicnim zakonom obavezan federalni ministar rada i socijalne politike.Zakon o zastiti osoba sa dusevnim smetnjama. 1.Porodicni zakon medju nacelima na kojima zasniva uredjenje odnosa u porodici normira pruzanje starateljske zastite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi. Zakon o smjestaju djece u druge porodice. Zakon o upravnom postupku. -Pravilnik o visini iznos ai nacinu isplate mjesecne novcane naknade za rad staratelja i osobe imenovane za vrsenje duznosti staratelja u organu starateljstva.Do pocetka njegove primjene izvor za ovu oblast odnosa kao i ostale oblasti porodicnog prava bio je PZ BIH. Zakon o obligacionim odnosima. Zastita osoba koje su pod starateljstvom . postovanje porodicnog i privatnog zivota. Do tada je ova oblast bila uredjena osnovnim zakonom o starateljstvu koji je vazio na podrucju cijele bivse Jugoslavije. Ustavi BiH i FbiH I medjunarodni ugovori ne normiraju izricito zastitu ovih osoba putem starateljstva. .odnosno koje je liseno porodicnog okruzenja ili ciji najbolji interes zahtjeva da ne ostane u tom okruzenju.medjunarodnih ugovora i porodicnog zakona : zastita osoba koje su pod starateljstvom . ZAKONI Osnovni izvor je Porodicni zakon FBIH koji u potpunosti uredjuje ustanovu starateljstva. Zastita maloljetnih sticenika proizlazi iz odredaba o zastiti djeteta sadrzanih u Ustavu FbiH . U RS izvor starateljskog prava je PZ kao osnovni a dopusnki izvori su zakoni koji u ovom entitetu uredjuju iste oblasti kao i naprijed navecedeni federalni zakoni. Konvencija o pravima djeteta obavezuje drzavu da u skladu sa svojim nacionalnim pravom obezbjedi alternativnu brigu djetetu o kojem se ne staraju njegovi roditelji. NACELA STARATELJSKOG PRAVA Uredjenje ustanove starateljstva se zasniva na nekoliko nacela koja s eizvode iz ustava .pa se takodje moze smatrati izvorom starateljskog prava mada ne direktnim. To je : . Dopunski izvori u zakoni koji uredjuju neka pitanja iz ove oblasti. drustveni karakter ustanove starateljstva . U medjunarodnim i evropskim aktima koji obavezuju drzave na preduzimanje mjerea 39 .svojim pravima.

Odrzavanju porodicnog zivota odnosno veze izmedju djeteta i roditelja doprinijet ce kontaktiranje roditelja s djetetom.za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva.te na njihovu pravnu zastitu. Drustveni karakter ustanove starateljstva U nasem pravu starateljstvo ima drustveni karakter i znacaj za razliku od starijih prava u kojima je ono bilo ustanova porodicnog karaktera.na izjednacenje njhovog polozaja sa polozajem zdravih osoba.dobrobiti i licnih prava bolesnih i zastite njihovih prava na sudu.ukoliko su ovi kontakti u 40 . U oblasti starateljstva dolazi do zrazaja sire shvatanje pojma ''porodicni zivot'' narocito onda kada se radi o maloljetnom sticeniku. Izvodi se iz ustava BIH koji priznaje pravo na privatni i porodicni zivot.. - - - 3.na osiguranje njihovog lijecenja.ali zivot odnosno zajednica izmedju njih ne treba da se stavi kao prostorni odnos.a manifestuje se u sljedecem: Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti na osnovu saznanja ili obavjestenja subjekata s akojim saradjuje on pokrece postupak za satavljanje pod starteljstvo . Ovakva njegova priroda proizlazi iz odredaba porodicnog zakona.te iz evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.kada bud eoduzeto roditeljima i povjereno na staranje i brigu organima javne vlasti.Porodicni zivot postoji i onda kada dijete zivi odvojene od roditelja . Srodnici koje organ starateljstva imenuje za staraoca kao i druge osobe ne moraju prihvatiti ovu funkciju Radi osiguranja pravilnog staranja o sticeniku organ starateljstva saradjuje sa subjektima koje su izvan sticenikove porodice. Izbor i imenovanje staroca vrsi nadlezni ogran starateljstva a ne roditelji odnosno otac iz kruga srodnika. Jos u deklaraciji o pravima mentalno retardiranih osoba usvojenoj od generalne skustine un 1971 kao jedan od osnovnih principa postavljeno je pravo osobe ne strucnog staraoca kada je to potrebno radi zastite njene licne dobrobiti i interesa.ukoliko je sticenik ima. Postovanje porodicnog i privatnog zivota Ovo nacelo vazi u svim oblastima porodicnog prava pa i u starateljskom pravu.koja garantuje svakome pravo na postovanje privatnog i porodicnog zivota. 2.Tek nakon osiguranja zastite licnosti paznja se poklanja zastiti imovinskih interesa i imovine. U tom se smislu u vise predmeta izjasnio Evropski sud za ljudksa prava. Evropski parlament je donio nekoliko rezolucija koje se odnose na zastitu nesposobnih osoba. Ove je subjekte zakonodavac obavezao da saradjuju sa organom starateljstva. Ustava FBIH koji priznaje pravo na privatnost. Maloljetnik ima pravo zivjeti s roditeljima. Sredstva za finansiranje starateljstva obezbjedjuje drzava a ne porodica. U domacem pravu se ova zstita osigurava Zakonom o zstiti osoba sa dusevnim smetnjama. U nasem pravu se starateljstvu pruza zastita licnosti sticenika.radi zastite osoba s posebnim potrebama odnosno dusevno bolesnih osoba ne normiraju s emjere u oblasti starateljstva vec se drzave obavezuju na zastitu njihovih ljudskih prava . Medju prvim dokumentima donesenim od Vijeca Evrope je Preporuka za slucaj dusevne bolesti koju je Parlamentarna skupstina usvojila 1977 s ciljem odrzanja zdravlja .da mu pomazu u pribavljanju potrebnih podataka i da ga obavjestavaju o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo. na postovanje njihovog dostojanstva .

socijalnih radnika i dr.Pravo na postovanje porodicnog zivota se mora osigurati i punoljetnim osobama koje su stavljene pod starateljstvo nakon sto i m je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.odnosno njegove imovine ukolko je ima. U ova dva slucaja starateljstvom se prua zasttita licnosti ali i licnih i imovinskih prava i interesa sticenika.svojim pravima. Kao svrha nad punoljetnim osobama u zakonu je odredjena zastita licnosti i interesa ovih osoba. Zakon normira mogucnost da organ starteljstva osnuje STRUCNO TIJELO (sastavljeno od ljekara.interesima obavezama. 3. Maloljetnicima bez roditeljskog staranja 2. Svrha starateljstva je u prvom redu zastita licnosti sticenika . Mjesna nadleznost 41 . Ovdje se ne radi o nesposobnosti nego o nemogucnosti poslovno sposobne osobe da se stara o svojim pravima i interesima. Punoljetnim osobama koje nisu iz bilo kojeg razloga u mogucnosti starati se o sebi svojima pravima.pravnika.Kod starateljstva za posebne slucajeve svrha je strateljstva zastita njenih prava i interesa odnosno zastupanje osobe koja je sprijecena da sama stiti svoja prava i interesa.strucnjaka.psihologa. Zastita sticenika nije ista kod svih vrsta starateljstva. Tek nakon osiguranja zastite licnosti poklanja se paznja i briga zastiti njegovih imovinskih interesa.i obavezama kojima je zbog toga oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.jer se on ne moze starati sam o sebi. ORGAN STARATELJSTVA Stvarna nadleznost PZ FBIH je za organ starteljstva odredio CENTAR ZA SOCIJALNI RAD. Punoljetnim osobama koje nisu sposobne starati se o sebi. POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Starateljstvo je posebna zastita koju drustvena zajednica pruza 1. U kantonima i opcinama u kojima nije osnovan poslove starteljstva vrsi OPCINSKI SLUZBENIK.interesima.Ako se moraju izdvojit iz vlastite porodice trebalo bi im stvoriti uslove za povremeno kontaktiranje sa srodnicima.) Kao drugostepeni organ u ovoj oblasti postupa Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Prema razlozima zbog kojih se osoba stavlja pod starteljstvo razlikuju se tri vrste starateljstva: 1) starateljstvo nad maloljetnim osobama 2) starateljstvo nad punoljetnim osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost i starateljstvo u posebnim slucajevima.interesu maloljetnika i ako su roditelji sposobni odrzavati ih. U slucaju starateljstva nad maloljetnicima njegova je svrha zamjena roditeljskog staranja.pedagoga.

) 3)poslovi nadzora i pomoci – razmatranje izvjestaja i racuna o radu staraoca podrazumijeva poduzimanje mjera radi naknade stete koju je staralac prouzrokovao sticeniku. Bez saradnje s ovim subjektima organ starateljstva ne bi mogao blagovremeno. ZADACI I OVLASTENJA ORGANA STARATELJSTVA Poslovi u oblasti starateljstva: 1)neposrednji oni koji organ starateljstva obavlja kada neposredno vrsi starateljstvo.za imenovanje staraoca i prestanak starateljstva zakonodavac obavezuje organ starateljstva na saradnju sa sirokim krugom subjekata: maticarem. Da bi organ starateljstva mogao ostvariti ovu saradnju navedeni subjekti su mu obavezni pomagati u pribavljanju podataka potrebnih za vodjenje ovih postupaka i obavjestavati ga o potrebi pokretanja postupka za stavljanje pod starateljstvo. POSLOVI U DRUGIM OBLASTIMA PORODICNOG PRAVA a) U oblasti bracnog prava: daje misljenje u postupku izadavanja dozvole za sklapanje braka maloljetniku.ispitivanje prigovora na rad staraoca i odredjivanje mjera koje ce se poduzeti i dr.odnosno onda kada sam obavlja poslove koje inace obavlja staralac imenovan sticeniku 2)poslove rukovodjenja organ starateljstva obavlja u vezi sa stavljanjem pod starateljstvo i imenovanje staraoca te vrsenjem i prestankom njegove funkcije (to su donosenje rjesenja o stavljanju pod starateljstvo i imenovanje staraoca.prof. SARADNICI ORGANA STARATELJSTVA U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje postupka za stavljanje pod starateljstvo .te organizacijama i ustanovama navedenim u clanu 164 stav 2.srodnicima.poziva majku da oznaci oca vanbracnog 42 . Sa promjenom prebivalista sticenik mjenja se i nadleznost organa staraljstva...odredjivanje mjesecne naknade .rehabilit. Za ovo se organ starateljstva odlucuje rukovodeci interesom sticenika ili ako ne nadje podobnu osobu za staraocaa moze se za ovo odluciti i kada je sticeniku imenovan staraoc..nagrade i naknade opravdanih troskova staraoca. NACIN VRSENJA STARATELJSTVA Poslove u oblasti starateljstva organ starateljstva moze vrstiti na 2 nacina: 1) putem imenovanog staraoca 2) neposredno preko strucne osobe. Ne mjenja se za vrijeme dok se sticenik privremeno nalazi van podrucja tog organa zbog skolovanja.Odredjuje se prema prebivalistu osobe koja treba da se stavi pod staratlejtsvo a ako s eono ne moze utvrditi onda prema njenom boravistu.vodi postupak posredovanja kada je ovlasten.organima lokalne uprave. PZ RS na isti nacin kao i PZ FBIH normir anacin starateljstva. O neposrednom vrsenju se radi kada organ starateljstva sam obavlja duznost staraoca.sudskim i drugim organima vlasti .Ovim poslovima se obezbjedjuje pravilno vrsenje starateljske funkcije. b) U oblasti roditeljskog staranja: pred njim se moze dati izjava o priznanju vanbracnog ocinstva i materinstva .pokrece postupak za ponistenje braka zbog bracnosti i fiktivnog braka. Na saradnju je obavezan i sa fizickim osobama –bracnim partnerom. O posrednom vrsenju se radi znaci onda kada organ starateljstva cjelokupno staranje povjeri staraocu koji je pod stalnim nadzorom organa starateljstva..pravilno i uspjesno obavljati zadatke koje ima kako u oblasti starateljstva tako i u ostalim oblastima porodicnog prava..drugim clanovima domacinstva i osobama koje nemaju uvid u zivotne prilike osobe koja se stavlja pod starateljstvo.

uz prethodni pristanak da bude staralac. VRSTE STARALACA A) Prema broju sticenika – prema kojima vrsi duznost staraoca razlikuju se 1.usvojenika rjesenjem o raskidu usvojenja.licna svojstva i odnose sa sticenikom i njegovim roditeljima ne moze ocekivati da ce pravilno vrsiti duznost staraoca. Za svoj rad staralac odgovara administrativno. (apsolutno ili relativno nepodobna osoba normira zakon 5) Osoba sa kojom je sticenik sklopio ugovor o dozivotnom izdrzavanju (jer njihovi interesi su u suprotnostima) Pri imenovanju staraoca organ starateljstva uzima u obzir i misljenje sticenika ako je on sposoban shvatiti o cemu se radikao i misljenje bliskih srodnika sticenika. d) U vezi sa smjestajem djece u drugu porodicu organ starateljstva ucestvuje u njegovom zasnivanju . PZ RS ima isto rjesenje.Pravna osoba se ne moze imenovati za staraoca. Negativno odredjeni uslovi 1) Staralac ne moze biti osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje. Individualni staralac-onaj koji vrsi tu funkciju nad jednim sticenikom ili nad vise njih kojima je imenovan posebnim rjesenjima organa starateljtsva ( ne postoji nikakva veza medju sticenicima) 43 . 3) Osoba ciji su interesi u suprotnosti sa interesima sticenika. 2) Funkcija staraoca se zasniva na nacelu dobrovoljnosti – moze prihvatiti ili odbiti starateljsku funkciju. 3) Staralac svoju funkciju vrsi samostalno ali pod nadzorom organa starateljstva.djeteta i njega da prizna ocinstvomupozorava na propuste i pruza pomoc roditeljima . c) U oblasti usvojenja: organ starateljstva skoro je iskljucivo nadlezan: odlucuje o zasnivanju i prestanku usvojenja . USLOVI ZA IMENOVANJE STARAOCA PZ kao pozitivno odredjene uslove normira: licna svojstva i sposobnost za vrsenje duznosti staraoca.odredjuje i vrsi nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja i dr.i sposonost za uspjesno obavljanje svoje funkcije. Staralac u najvecem broju slucajeva zamjenjuje roditelja maloljetnom djetetu.gradjanski i krivicno. 4) Osoba od koje se s obzirom na njeno ranije i sadasnje ponasanje. STARALAC 1) Staralac je svaka fizicka psoba koja ima poslovnu sposobnost.odlucuje o izdrzavanju usvojioca tj.licna svojstva.nadzoru i prestanku. 2) Osoba kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost – nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima a kamo li o drugoj osobi.

Postupak se vodi po odredbama zakona o parnicnom postupku. obicno krace.osim ako ne odluci da sam neposredno vrsi tu funkciju.samo ako za time ima potrebe. Organ starateljstva ovaj postupak pokrece po sluzbenoj duznosti na osnovu neposrednog saznanja ili obavjestenja subjekata sa kojima saradjuje. Staralac imovine-imenuje se pored maticnog staraoca. 2.traje dok postoji potreba za starateljstvom ili do razrjesenja od duznosti. Javlja se u 2 oblika: .s duznostima i pravima staraoca i dr. Tu funkciju vrsi rukovodilac ustanove po sili zakona supanjem na mjesto rukovodioca postaje i staralac.2. Prema zakonu o nasljedjivanju ako ni jedan od nasljednika nije sposoban upravljati zaostavstinom a nema zakonskih zastupnika sud postavlja privremenog staraoca zaostavstine.ili nepoznatom 44 .nepoodijeljenu imovinu. DUZNOSTI STARAOCA Staranje o licnosti sticenika Ovo je najvaznija duznost staraoca.odnosno kada nastane spor izmedju njih ili kada treba da zakljuce neki pravni posao. 2. Posebni (kolizioni ili narociti) staralac se imenuje sticeniku onda kada izmedju njega i staraoca nastane sukob interesa. C) PREMA TRAJANJU STARATELJSKE FUNKCIJE 1. 3. Prije toga ce staraoca upoznati sa znacenjem starateljstva. Nakon utvrdjenja potrebe za stavljanjem osobe pod starateljstvo i donosenja rjesenja o tome. Ne postoji samo u posebnim slucajevima starateljstva (slucaj kolizionog staraoca. Maticni staralac. .organ starateljstva donosi rjesenje o imenovanju staraoca. O stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva obavjestava nadleznog maticara u roku od 15 dana od pravosnaznosti rjesenja. B) Prema prirodi i obimu ovlastenja razlikuju se: 1. Isto je u RS (ista klasifikacija staralaca) STAVLJANJE POD STARATELJSTVO I IMENOVANJE STARAOCA Postupak za stavljanje pod starateljstvo i imenovanje staraoca pokrece se i vodi po nacelu oficijalnosti i hitnosti.vrsi starateljsku funkciju prema vise sticenika izmedju kojih postoji neka veta.staraoca osobe cije je boraviste nepoznato.zavodski staralac (vrsi starateljsku funkciju prema svim sticenicima smjestenim u jednoj ustanovi.imenuje se svakom sticeniku pa se moze oznaciti kao osnovni staralac.. osobi koja ucestvuje u postupku a nije u stanju sama zastupati svoje interese. U rjesenju o imenovanju staraoca organ starateljstva odredjuje njegove duznosti i prava. Trajni (stalni) imenuje se bez odredjivanja duzine trajanja njegove fukcije. Imenuje ga organ starateljstva . zajednicki staralac (obavlja starateljsku duznost nad sticenicima koji imaju zajednicku . Kolektivni staralac. Privremeni –imenuje se na odredjeno vrijeme. To je slucaj kada sticenik ima imovinu iznad ustanove u koju je smjesten.a u slucajevima u kojima je za zastitu prava djeteta nadlezan organ starateljstva imenuje ga sud.

Ovlastenja staraoca u vezi sa zastupanjem zavisi od vrste posla u kojem sticenik ucestvuje kao ugovorna strana.stiecenik-ako je u stanju shvatiti o cemu se radi. Poslovi koje staralac samostalno obavlja Samostalno vrsi poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom sticenika.ulaze novac u banku i dr. Naime. Prije prodaje sticenikove imovine staraocu. Staralac je zakonski zatsupnik sticenika. Obavljanje ove duznosti zavisi od toga da li je sticenik maloljetan ili punoljetan.Odgoj dolazi u obzir samo u odnosu na maloljetnika.ako je ovaj sposoban shvatiti o cemu se radi. Staranje o imovini sticenika O imovini staralac treba da se stara kao dobar roditelj. Znaci da on ubire plodove i prihode sa te imovine. Imovinom koju je sticenik stekao radom sticenik samostalno raspolaze. Poslovi za koje je potrebno odobrenje organa starateljstva Potrebno je za poslove koje prelaze okvir redovnog poslovanja ili upravljanja sticenikovom imovinom . Nakon popisa i procjene imovina se predaje staraocu na upravljanje. Zastupanje sticenika Zakonski zastupnik sticenika je staralac ili organ starateljstva ako ovu duznost obavlja neposredno.Za ove poslove ne mora traziti odobrenje organa starateljstva.vlasniku imovine.kao sto je to roditelj svom maloljetnom djetetu. Pri preduzimanju vaznijeg posla.Uvijek kada je to moguce staralac ce se posavjetovati sa sticenikom.onda kada je to moguce staralac je duzan uzeti u obzir misljenje sticenika.odgoju i obrazovanju.Popis vrsi komisija koju osniva organ starateljstva.ovlastenja staraoca su znatno uza od ovlastenja roditelja. Staralac samostalno poduzima poslove koje spadaju u redovno poslovanje i upravljanje.ako je ovaj u stanju razumjeti o cemu se radi.Staralac moze samo uz odobrenje organa starateljstva zakljuciti i pravni posao sa sticenikom ( u tom poslu on ne moze zastupati sticenika .obrazovanje isto u pravilu ako je sticenik maloljetan (ova obaveza ce postojati prema punoljetnom sticeniku onda kada razlog zbog kojeg mu je ogranicena poslovna sposobnost ne sprecava njegovo obrazovanje i osposobljavanje. Briga o zdravlju je obaveza prema maloljetnom sticeniku i punoljetnom isto.unistenja.mora je sacuvat od propadanja.umanjenja ako je moguce treba je uvecati.a prisustvuju mu staralac.vrsi se njen popis i procjena. Za poslove koje prelaze okvir redovnog upravljanja i poslovanja staralac mora imat odobrenje organa starateljstva. Inace obuhvata brigu o zdravlju .tako da je on samostalan samo onoliko koliko je to potrebno.imenuje ga poseban staralac) 45 . To su sljedeci: za otudjenje ili opterecenje nepokretne imovine sticenika za otudjenje iz imovine sticenika pokretnih stvari vece ili posebne licne vrijednosti ili raspolaganje imovinskim pravima vece vrijednosti za odricanje nasljedstva ili leata ili odbijanje poklona za preduzimanje drugih mjera odredjenih zakonom - Normirano je da za poslove kojima se raspolaze imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica je obavezna notarska forma.

ukljucujuci tu i pokretanje sudskog postupka za dosudjenje izdrzavanja.oni u kojima postoji suprotnost sticenikovih i staraocevih intersa.racuni i dr.Ukoliko sticenik nema imovinu izdaci za izdrzavanje i provodjenje mjera se podmiruju iz sredstava dobijenih za sticenika po osnovu socijalne zastite .nanose mu ociglednu stetu .oni koji se odnose na njegovu imovinu.staralac sticenika ne moze obavezati kao jemca .a vanredni podnosi na zahtjev organa starateljstva. PRIBAVLJANJE MATERIJALNIH SREDSTAVA Staralac nije obavezan iz svojih sredstava izdrzavati sticenika. PRAVA STARAOCA PRAVO NA MJESECNU NAKNADU Ovo pravilo zavisi od rada i zalaganja staraoca u zastiti sticenikovih prava i interesa.mora sadrzati podatke o upravljanju i raspolaganju sticenikove imovine i o svim prihodima i rashodima u protekloj godini i konacnom stanju sticenikove imovine.Sto se tice imovine. Po prestanku duznosti staraoca ili po prestanku starateljstva staralac je isto duzan poodnijeti izvjestaj o svom radu. Naknada ce se dakle odobriti kada je staralac u 46 . Iz redovnog izvjestaja se u pogledu licnosti mora vidjeti kako se staralac stara o licnosti sticenika i zastiti njegovih interesa. Ukoliko bi staralac zakljucio koji od ovih poslova .ukoliko ih on ima. Njegova obaveza je da se stara o obezbjedjenju sredstava potrebnih za izdrzavanje . U vezi sa imovinom. Staralac ova sredstva prvo obezbjedjuje iz prihoda sticenika.ne moze dat izjavu o priznanju materinstva i cinstva . Ovo je konacni izvjestaj.Naknadu odobrava organ starateljstva iz sredstava iz kojih se podmiruju materijalna sredstva za izdrzavanje.izjavu o pristanku na priznanje materinstva i ocinstva . Kao posljednji izvor zakon navodi druge izvore. Tek ako se ni na taj nacin ne mogu osigurati sredstva ona se pribavljaju iz imovine sticenika opterecenjem ili otudjenjem pokretnih i nepokretnih stvari iz sticenikove imovine.sto mogu biti pokloni.Uz ovaj izvjestaj moraju se priloziti ugovori.izjaviti pristanak na sklapanje braka i dr. a ne moze ga zasupati ni u licnim stvarima : ne moze dati izjavu volje za sticenika u slucajevima u kojim je zakon ovlastio sticenika.ili blizak srodnik kojeg je po zakonu duzan izdrzavat.Staralac ne moze zastupati sticenika u svim slucajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti .ili pak na strani njegovog bracnog ili vanbracnog postoji obaveza izdrzavanja staralac treba da preduzme sve mjere kako bi te osobe ispunile svoju obavezu.odnosno za provodjenje mjera koje je u interesu sticenika odredio organ starateljstva.a pri tome je duzan koristiti izvore prihoda onim redom koji je zakon odredio.nagrade .Znaci na drustvo pada teret izdrzavanja sticenika tek onda kada se iz navedenih sredstava ono ne moze osigurati.osim ako mu je on bracni ili vanbracni partner.stipendije i ostali izvori koji nisu stalni. Redovni izvjestaj staralac podnosi u januaru svake godine za prethodnu godinu . Ako sticenik ima srodnike.naknada stete.isprave na osnovu kojih se utvrdjuje savjesnost u upravljanju i poslovanju imovinom sticenika.ne moze ciniti poklone i druga dobrocina raspolaganja iz sticenikove imovine. DONOSENJE IZVJESTAJA I POLAGANJE RACUNA O RADU Staralac je duzan svake godine kao i kada to organ starateljstva zatrazi podnijeti izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine.bio bi nistav. Ako sticenik nema prihoda ili oni nisu dovoljni za njegovo izdrzavanje staralac treba sredstva da obezbjedi od osoba koje su obavezne izdrzavati sticenika. Staralac je duzan uz pomoc organa starateljstvapreduzimati sve potrebne mjere radi pribavljanja tih sredstava .Poslovi u kojima staralac ne moze zastupati sticenika To su poslovi koji su strogo vezani za licnost sticenika.

organu nadleznim u upravnim stvarima starateljstva za drugostepeni postupak. Organ starateljstva moze podnijeti tuzbu sudu protiv staraoca radi naknade isplacenog iznosa (ali samo ako je staralac ucinio stetu namjerno ili iz krajne nepaznje). Naknada se nece odobriti ako bi se time ugrozilo podmirenje osnovnih zivotnih potreba sticenika.a ako to ne ucini organ starateljsva neposredno nadoknadjuje stetu sticeniku. Prigovor na rad staraoca podnosi organ starateljstva.zlostavlja ili prisili na rad koji ne odgovara njegovoj zivotnoj dobi..Ukoliko staralac ne uspije naplatiti troskove koje je imao. PRIGOVOR NA RAD STARAOCA I ORGANA STARATELJSTVA Ova s emogucnost priznaje sirkom krugu subjekata. Organ starateljstva utvrdjuje visinu troskova i obaveza i odobrava njihovu isplatu iz istih sredstava iz kojih se staraocu isplacuje mjesecna naknada. Postupak se pokrece time sto organ starateljstva utvrdjuje iznost stete i sto poziva staraoca da u odredjenom roku stetu naknadi.njegov bracni partner i srodnici te svi organi ustanove i osobe koje su zakonom obavezne pomagati organu starateljstva kao i svaki gradjanin. PRAVO STARAOCA NA NAKNADU OPRAVDANIH TROSKOVA Staralac je obavezan izdrzavati s eo sticeniku ali nije duzan pri tome ulagati svoja sredstva.drugostepeni organ ce organu starateljstva dati uputstvo kako da postupi i rok u kojem mu treba da dostavi obavjestenje o poduzetim radnjama.a prigovor na rad organa starateljstva .ostaje mu mogucnost da ovo svoje pravo ostvari u sudskom postupku.kada staralac dobija mjesecnu naknadu. Pravo na naknadu ima i osoba koja vrsi duznost staraoca u slucaju neposrednog vrsenja poslova starateljstva.Od pravila da staralac ima pravo na naknadu odstupa se samo u slucaju da je on po zakonu obavezan izdrzavati sticenika. Nagradu odobrava organ starateljstva iz istih izvora kao i mjesecnu naknadu i naknadu troskova. Staralac odgovara i za stetu koju sticenik prouzrokuje trecim osobama (osim ako dokaze da je vrsio nadzor na koji je bio obavezan ili da bi steta nastala i pri brizljivom vrsenju nadzora) KRIVICNA ODGOVORNOST STARAOCA Normirana je krivicna odgovornost staraoca za krivicna djela zapustanja ili zlostavljanja sticenika (ako ga grubo zanemaruje . Sada. PZ RS normira da staralc svoju duznost vrsi bez nagrade ali mu je organ starateljstva moze odrediti. Prigovor mogu podnijeti sticenik koji je u stanju to uciniti . MOGUCNOST ODREDJIVANJA NAGRADE STARAOCU Ovo je moguce ako se on posebno zalagao i istakao u vrsenju duznosti. ODGOVORNOST STARAOCA GRADJANSKA ODGOVORNOST STARAOCA Prema PZ.kada se morao posebno zalagati.staralac odgovara sticeniku za stetu koju je skrivio u vrsenju duznosti staraoca. Ukoliko je osnovan prigovor na rad organa starateljstva.to ce se desiti veoma rijetko. Visinu iznosa i nacin isplateove naknade je propisao federalni ministar rada i socijalne politike.)Imovina sticenika se stiti normiranjem krivicne odgovornosti staraoca za krivicno djelo utaje (ako s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku 47 . PZ RS staraocu nije priznao ovo pravo.. Znaci on odgovara po kriteriju dokazane krivice (samo ako osteceni dokaze njegovu krivicu).vrsenje svoje funkcije ulozio vise rada. S toga on ima pravo od organa starateljstva traziti naknadu opravdanih troskova koje je imao u vrsenju svoje duznosti.

protivpravno zadrzi sticenikovu pokretninu. Krivicno odgovara i za k.korist. PRESTANAK DUZNOSTI STARAOCA SMRT STARAOCA Njegovom smrcu ova funkcija prestaje bez mogucnosti da se prenese na njegove nasljednike. PRESTANAK STARATELJSTVA Organ starateljstva donosi rjesenje o prestanku starateljstva i rarjesenju staraoca duznosti.da ugrozava interese sticenika ili ako ocjeni da bi za sticenika bilo korisnije da mu se postavi drugi staralac.Organ starateljstva mora odmah po podnosenju ovog zahtjeva preduzeti sve potrebne mjere za zastitu interesa sticenika kako bi se po prestanku staraoceve duznosti moglo nesmetano nastaviti pruzanje starateljske zastite. Ovaj organ duzan je bez odlaganja preduzeti mjere za zastitu interesa sticenika do imenovanja novog staraoca.Imovina se predaje u prisustvu staraoca.sticenika odnosno roditelja i predstavnika organa starateljstva.duzan je bez odlaganja razrjesiti staraoca duznosti i imenovati sticeniku novog staraoca.U prva dva slucaja rijec je o sankciji zbog nepravilnog vrsenja duznosti a u zadnjem staralac savjesno obavlja svoje obaveze .da zloupotrebljava svoja ovlastenja.Ostavlja se dovoljno vremena da se nadje druga osoba podobna za ovu funkciju. RAZRJESENJE PO ZAHTJEVU STARAOCA Organ starateljstva je duzan na zahtjev staraoca razrjesiti gga duznosti.O prodaji imovine se sastavlja zapisnik. Zakonska odredba o obavezi staraoca na podnosenje izvjestaja o radu i predaji imovine vazi i u slucaju razrjesenja staraoca po vlastitom zahtjevu. U tom slucaju organ starateljstva poziva staraoca da u odredjenom roku podnese izvjestaj o svom radu i o stanju sticenikove imovine te da preda svu imovinu na upravljanje sticeniku odnosno roditelju.Organ starateljstva postupa po sluzbenoj duznosti pa cim utvrdi postojanje bilo koje od navedenih okolnosti.d zloupotrebe povjerenja (za propuste i zloupotrebe o zastupanju i staranju o imovini sticenika) ADMINISTRATIVNA ODGOVORNOST STARAOCA Prema staraocu se mogu preduzeti i druge mjere normirane zakonom o upravnom postupku kao i mjere u zakonu o prekrsajima.ali je organ starateljstva utvrdio da bi neka druga osoba to uspjesnije radila. Punoljetni nasljednici staraoca koji su zivjeli s njim u zajednici obavezni su samo obavjestiti organa starateljstva o njegovoj smrti. 48 . Odluku o tome donosi u roku od 3 mjeseca od dana podnosenja staraocevog zahtjeva.kako bi preduzeo potrebne mjere. RAZRJESENJE STARAOCA PO SLUZBENOJ DUZNOSTI Organ starateljstva razrjesava staraoca duznosti ako utvrdi da je u vrsenju duznosti nemaran.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful