1.

ZNAČAJ, PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST
PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA Privredni značaj lješnjaka je višestruk. Prije svega lješnjak je biološki visoko vrijedna namirnica. Cijeni se po zastupljenosti u značajnom postotku u sastojcima vrlo značajnim za ljudski organizam. Ubraja se među najznačajnije energetske namirnice. U jezgri lješnjaka ima najviše ulja od 52 do 77%. Po Gavriloviću od 55 - 65% , 64,33% Peker (Turska). Lješnjakovo ulje ima kiselinski broj od 0,83 do 0,89, jodni broj od 89,3 do 94,4 i saponifikacijski broj od 179 - 180. Visoka tehnološka vrijednost lješnjakova ulja je razlog zašto je ono jako cijenjeno u parafinskoj i farmaceutskoj industriji. Jezgra lješnjaka je bogata i bjelančevinama, od 16,02 do 21,37%. Prema podacima Lebedeva (bivši SSSR) njihove sorte imaju 12 - 18% bjelančevina. Gavrilović navodi za neke sorte uzgajane u bivšoj Jugoslaviji od 18 - 22%. Ocjenjuje se veliki udio nezasićenih aminokiselina - devet, najzastupljenija je arginin - 2,59%. Zastupljenost šećera u plodu lješnjaka varira od 2,4 do 6,00%. Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg % najviše je soli kalija - 372; magnezija - 116; kalcija - 200; fosfora - 405. Jezgra lješnjaka sadrži vitamine, od kojih: C - 40 mg%, B1 od 0,4 - 0,9 mg%, E do 61 mg%.

Jezgra lješnjaka se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Jako je cijenjena u industriji čokolade i raznih krema. U industriji sapuna, strojnog ulja, farmaceutskoj i u parfumerijama koristi se jezgra lješnjaka, čak i neki produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne vrste ugljena za različite namijene. Cvijet lješnjaka je prva pčelinja paša tamo gdje temperatura omogućuje pčelinj let. Lješnjak ima jako žiliast korijen, pa se uspiješno koristi za povezivanje erozivnog zemljišta, odnosno kao antierozivna biološka mjera. Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćke. Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Lješnjak u narodnom folklornom naslijeđu ima svoje značajno mjesto. Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su svećenici starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određenu ceremoniju i to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremoniji vjenčanja plodovi su korišteni kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgre lješnjaka, jer im je pripisivana magična moć. Narod je u sve to vjerovao, ali nije shvatio otkuda ta moć plodovima lješnjaka. Sigurno je moć lješnjaka prije svega dolazila zbog toga što je izuzetne hranljive vrijednosti, što se vidi po sadržaju važnijih sastojaka u njemu.

PORIJEKLO I POVIJEST LJEŠNJAKA Lješnjak (Corylus avellana L.), poznata i kao europski lješnjak, vrlo je stara vrsta voćaka. Nađeni su ostaci peludi ove biljke na osnovi kojih se procjenjuje da je postojala 8000 do 5500 godina prije nove ere. U odnosu na učešće drugih biljaka u nađenim ostacima, pelud lješnjaka je sudjelovao sa oko 75%. Jako je raširena gotovo u čitavom svijetu, ali samo kao drvo. Za industrijske svrhe se uzgaja samo u četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod utjecajem velikih vodenih površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i sviježim ljetima. Nije pouzdano utvrđeno porijeklo lješnjaka. Evreinoff (1963) ističe da je sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja potječe sa Grenlanda. Smojlanin (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala Azija, odakle potječu: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gdje se nalazi u prirodnim skupinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr. Najviše sorti je nastalo od C. avellana. Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C. rostrata. Nekoliko vrsta lješnjaka, koje rastu u divljem stanju u centralnoj i istočnoj Aziji nisu ubrojene u kulturi.

RASPROSTRANJENOST I PROIZVODNJA Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

godine 481.429 tona. Italija . godine iznosila je 421. Ljubinje. odnosno za 59. a 1981/82.000 1200 1000 800 600 400 200 0 199 199 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 200 200 200 20 0 20 0 3 4 4 0 1 2 5 6 7 8 9 0 1 2 3 Turska Ostali Ukupno U Europi je sa proizvodnjom od 99. godine vidi se u tablici. Proizvodnja lješnjaka u svijetu Proizvodnja lješnjaka u svijetu. do 2003. Poreč. Kako se ova proizvodnja kretala u vremenskom razdoblju od 1990. U bivšoj Jugoslaviji se osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja interes za uzgajanjem lješnjaka. Peć i dr.652 t više. Ona je na prvom mjestu sa .830 t (1974/76. Proizvodnja lješnjaka u svijetu (t) Tona x 100.3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. 1974/76.) na prvom mjestu bila Italija. prosiječno. Tablica 1.13%. Milanovac.777 tona. Podignuto je nekoliko većih plantaža vegetativno proizvedenih sadnica (G.Najveću proizvodnju ostvaruje Turska .). Španjolska . Umag.71% svijetske proizvodnje.

0 0 0 8 6 7 .0 0 0 ZAV R ŠNE Z A L IH E UR O D 2003 TURSKA IT A L IJ A Š P A N JO L S K A SAD O ST ALI UKUPNO 3 5 .0 0 0 3 0 .0 0 0 3 .0 0 0 2 0 .0 0 0 5 5 . Proizvodnja lješnjaka u nekim državama svijeta (t) PO ČE TNE ZALI HE SEZO NSKI UVOZ I UKUP NA OPSK RBA SEZO NSKI IZ V O ZI DOM AĆA PO TR OŠNJ A 8 0 .0 0 0 1 3 0 . Francuska itd. Proizvodnja lješnjaka u Turskoj značajno prelazi druge zemlje. Ona proizvodi oko 71% svijetske proizvodnje.000 t i 1982.0 0 0 3 2 .0 0 0 3 7 .0 0 0 3 5 .0 0 0 2 .0 0 0 1 1 0 .000 ha sa jednogodišnjom proizvodnjom od 37.7 0 0 5 .0 0 0 1 5 .0 0 0 1 0 .000 do 130.000 t plodova.7 0 0 4 8 0 . tambul i sijanci pitomih sorti.0 0 0 8 3 . Tablica 2.000 do 240.000 t plodova.7 0 0 3 .proizvodnjom od 115. Avelina i na Siciliji. sivri.0 0 0 2 1 .7 0 0 Države koje su važniji proizvođači lješnjaka: Turska. Plantaže lješnjaka su locirane na podnožju Pontijskih planina do 700 m nadmorske visine.0 0 0 5 1 5 .0 0 0 5 7 3 . Procjenjuje se da je pod lijeskom 135. Najviše se uzgajaju sorte: tonda gentile.0 0 0 1 9 5 .0 0 0 2 . palas.0 0 0 1 2 . rond blansh di avelano. Najviše su rasprostranjene domaće sorte: iri-kara.000 ha.0 0 0 2 8 1 . godine. colurna.7 0 0 4 3 5 . zatim Španjolska. Procjenjuje se da je pod lješnjakom oko 22.0 0 0 1 3 .0 0 0 1 3 . Poslije Italije na drugom mjestu je Grčka. tonda romana.0 0 0 0 5 .0 0 0 5 0 . Godišnja proizvodnja iznosi 90.0 0 0 2 6 . Plantaže lješnjaka se nalaze na području Pijemonta.0 0 0 7 5 .0 0 0 6 0 . .7 0 0 7 0 .0 0 0 2 2 .0 0 0 8 5 .0 0 0 3 7 .0 0 0 6 7 4 . Italija. rond di žifone.0 0 0 6 . Ova proizvodnja se intenzivira uzgajanjem stablašica na podlozi C.

000 ha visoko intenzivnih nasada na području Oregona i Washingtona.800 t plodova. Glavna sorta je barcelona.000 do 16. zatim davijana. Značajne površine su i u Gruziji i krasnodorskom području. tako da se proizvodi oko 1. manje u drugim područjima.000 ha. Proizvodnja lješnjaka u SAD je kasnijeg datuma.000 ha na području Katalonije i Aragona. godine stalno povećavala uvoz (od 5. Najviše se uzgaja u Azerbejdžanu i južnim djelovima Ukrajine. Francuska uvozi lješnjak iz Španjolske i Turske. Grafički prikaz proizvodnje lješnjaka u svijetu Francuska. Godišnje se proizvede oko 29. Uzgaja se kao stablašica. Proizvodnja lješnjaka u bivšem SSSR-u je na oko 20. Procjenjuje se da ima oko 10.420 tona).000t. SAD. žironel.Španjolska. U ovoj zemlji se lješnjak uzgaja na Korzici (140 ha). Bivši SSSR. . grifol alforma i dr.330t. Godišnje se proizvede 6.1970. SAD Ostali Španjolsk a 8% 5% 3% Italija 13% Turska 71% Tablica 3. Ona je za vrijeme 1950 .000 t. Grčka.460 na 14. Osnovne sorte su: negreta. Komercijalna proizvodnja lješnjaka se odvija na površini od oko 23. U Grčkoj se proizvodi oko 8. Glavna sorta (90%) je ata-baba.

godine u Hrvatskoj ima: - 268.201 . Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada.ukupan broj rodnih stabala na plantažama. 119.stablo lješnjaka. Hrvatska. Belgiji. BOTANIČKA PRIPADNOST I VRSTE . naročito u jugoistočnom dijelu Francuske.ukupan broj stabala na plantažama.673 . Potrošnja po stanovniku iznosi u Francuskoj . 149. Nizozemskoj. 99.081 . u Francuskoj i Nizozemskoj .250 g. u Italiji .600 g. Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju.855 .58 ha . 2. u Belgiji 72%.rodnih stabala.Raste stalni interes za uzgajanje lijeske. 80. 230.ukupna rodna površina na plantažama.150 g. Međutim i unatoč tome radi se o neznatnim količinama. Njemačkoj . Njeno je uzgajanje otežano zbog nedovoljnog poznavanja ciklusa cvjetanja. Stari kooperantski sustavi ne uzimaju nove kooperante već idu na kupovinu zemljišta i povećanje vlastitih nasada.ukupna površina pod lijeskom na plantažama. Prema podacima iz 2003. U poslijednjih nekoliko godina prerađevine od lješnjaka su povećane: u Njemačkoj za 52%. jer nema organiziranog otkupa.59 ha .104% itd. odnosno biologije cvjetanja.

gdje su podizani gotovo isključivo određenim sortama. U slijedećoj tablici prikazan je pregled vrsta lješnjaka sa mjestom gdje su nastale: Tablica 4. i to kao stablašice. npr. dvostruko nazubljeno.Lagerstdt) . B.BOTANIČKA PRIPADNOST LJEŠNJAKA Lješnjak je najčešće grmasta voćka. Muški cvijetovi su u vidu resa. potfamiliji Coryloidees. u doba cvatnje imaju samo crvene žigove. podignuto je mnogo nasada lješnjaka sijancima. osim C. Zbog toga je i proizvodnja manje tipizirana za razliku od SAD. udomaćeni naziv lješnjaka i regija porijekla (H. Plod se nalazi u zelenom omotaču. avellana. Ova vrsta ima 18 ili 22 kromosoma. Latinsko ime. Rod Corylus dolazi od grčkog kerys kaciga. U praksi nekih zemalja. u vezi sa omotačem (kupolom) koja pokriva plod. Najviše je samobesplodnih. Ženski cvijetovi u vidu pupoljaka. Sve vrste lješnjaka imaju 22 kromosoma. Pripada familiji Betulacae. rijetko stablašica. Lišće je u dva reda. Zbog toga su sijanci-hibridi vrlo heterogeni i variraju u mnogim osobinama. jer je lakša mehanizirana berba. u Turskoj. Rod Corylus ima više vrsta.

maxima Mili. Turska Japan Azija.var.var. C. cornuta Marsh (C. tibetica Batal Udomaćeno ime američka lijeska europska lijeska turska lijeska kineska lijeska Porijeklo SAD Europa. jacguemontii Dene (var. sjeverna Evropa. . Azija Azija. C. colurna L.var. californica Rose C. sutchinesis Franch . Kanada Kalifornija. sieboldiana BI. Japan — — divovska lijeska japanska lijeska mandžurijska lijeska tibetska lijeska Kina Kina Europa.var. yunnanensis Franch C.var. . Iran. chinensis Franch .var. lacera) C. mandshurica (Maxim) C. Rostrata Ait) . heterophylla Fich . Japan. avellana L. americana Marsh C.Kina Kina indijska lijeska Indija kanadska lijeska kalifornijska l. ferox Walf C. Kina Centralna Kina VAŽNIJE VRSTE .Latinsko ime C.Kanada himalajska Indija lijeska sibirska lijeska Azija.

Križanje C. sieboldiana cornatfl C. tibetica. Stablo je obično visoko (oko 4 . C.. Razlikuju se podgrupe. To znači da je raširen u cijeloj Europi i Maloj Aziji. sa jedne ili obje strane rasiječena.C.avellana je moguće sa vrstama C.6 m) sa velikim brojem grana i grančica. Plodovi se razlikuju po obliku od plosnato-okruglastih do jajolikih sa ravnim ili špicastim vrhom. Nejednakim ekonomskim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. colurna C. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjetanjem i izduženim plodovima. Običan lješnjak se nalazi sve do 63° sjeverne geografske širine i na jugu do 37° i 33" g. heterophilla. avellan L. ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. C. U odnosu na plod može biti ispod vrha ploda. C. .š. C. americana. u ravnini vrha ploda i iznad vrha ploda. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. Kupola (omotač) je iz dva dijela. ferox.Običan lješnjak . maxima.

grančica s lišćem.Lješnjak: 1 . pendula Dip. .plodovi sa omotačem i bez omotača Postoji više varijacija C. najčešće okruglasti. avellana. Stablo je srednje visoko (do 5 m). avellana var...po izgledu i ukusu. u potpunosti obuhvaća plod i prelazi vrh ploda. atropurpurea. aurea Kirchu. . pontica C. List ima okruglasto-srcolik oblik sa žljezdama i 6 . 2 . Koch. avellana var.C. grane i lišće su žute boje. Neke varijacije se susreću po parkovima. lišće je crvenosmeđe boje. Pontijski lješnjak .8 plodova u grupi . U vršnom dijelu je proširen. . Omotač je cijeli ili rasječen. U fazi zrelosti plodovi otpadaju zajedno sa omotačem. i to: .grančica sa muškim i ženskim cvijetovima. sa obješenim granama.C.C.Winkl. Plodovi su kvalitetni .C. 3 . Plodovi su krupni. avellana var.

maxima Mili.25 m.5 m visine) sa krunom raznih oblika. Plodovi imaju karakterističnu osnovu kojom je vezan omotač i zauzima oko 1/3 do 1/2 ploda. Plodovi su ovalno izduženi. Afganistan i druga područja. Po razvijenosti je srednje bujnosti (3 . Plodovi su sitni. Sorte ovog lješnjaka poznate su kao celske sorte. oštro zaokruženi. grane maljave. Krupni lješnjak . imaju debelu i tvrdu ljusku. Postoje forme koje se kultiviraju.12. ovaj lješnjak je vrlo bujan. colurna L. kao što je bademoliki lješnjak i dr.dio bivšeg SSSR.Pontijski lješnjak je rasprostranjen oko Crnog mora u Maloj Aziji i Zakavkazju . Lišće je srcoliko. Omotač je cijeli i u potpunosti pokriva plod (dva puta je duži od ploda). Div lješnjak . Ovaj lješnjak je sudjelovao u stvaranju keriturskih sorti. Rodonačelnik je privredno značajnih sorti. Balkanski poluotok. grupirani po 3 . Rasprostranjen je u Maloj Aziji i južnim dijelovima Balkanskog poluotoka. Rasprostranjen je gotovo svugdje: Mala Azija. . dostiže visinu 12 . Omotač ploda je vrlo karakterističan. reckav. Lambertov lješnjak je nazvan po engleskom selekcionaru Lambertu. Kavkaz. plod pokriva oko 2/3. Lamberta lješnjak. Za razliku od ostalih.C.C. među kojima je imperatorska trebizonda.

Div lješnjak . .plodovi sa omotačem (desno) .grana sa plodovima u vegetaciji (lijevo).

. Ovaj lješnjak ima tu osobinu da ne daje izdanke i koristi se kao podloga za uzgajane sorte.Div lješnjak (medvjeđa lijeska) Po razvijenosti njegovo stablo čini izuzetak. Ima drvo visoke tehničke vrijednosti.

avellcna X C. Corylus americana Wait. Slična je C. maximi. Mnogobrojne su sorte nastale hibridizacijom između vrsta C.Ostale vrste. Corylus americana . maxima i C. Ove su vrste značajne u hibridizaciji za dobijanje potomstva otpornog na niske temperature u SAD i Kanadi. Corylus cornuta L.americana. avellana X C. Raste u divljem stanju u Sjevernoj Americi.

odnosno oko 6 . odnosno da podnosi sušu. Generativni korijen značajan je za proizvodnju podloga od div. U praksi se još prakticira proizvodnja sadnica lješnjaka (pojedinih sorti) na neki od vegetativnih načina razmnožavanja. Osnovna masa korijena je na dubini od 40 cm i oko 1 m horizontalno od debla. razlikuju dva korijena: vegetativni i generativni. Kod lješnjaka se po načinu postanka. Masa korijena vegetativno razmnoženog lješnjaka je na površini koja ne prelazi površinu projekcije. Sve su one na vegetativnom korijenu. lješnjaka (C. colurna). budući da ne daje izdanke. .3.7% mase korijena može se nekad naći izvan projekcije krune. MORFOLOGIJA LJEŠNJAKA Korijen. Korijen je vrlo razgranat i u tome je velika sposobnost lješnjaka da maksimalno koristi vodu iz zemljišta.

U grmu su grane nejednake starosti.C. Kruna. Ovo svojstvo u suvremenoj proizvodnji lješnjaka poskupljuje proizvodnju.grm U biološkom smislu lješnjak koji ima sposobnost vegetativnog razmnožavanja ima osobinu i da na stalnom mjestu formira masu izdanaka. pa se napušta proizvodnja sadnica vegetativnim putem. Kod starijih grana je kora glatka i zatvorenije boje. cohirna. Kod mlađih grana (dvije godine) kora je siva. pa i njihova boja kore se razlikuje. pokrivena dlačicama. Sadnice se proizvode kalemljenjem na div lješnjak koji ne daje izdanke. U spontanom stanju lješnjak formira grm sa malim izuzetkom kod nekih vrsta .Čest oblik krune lješnjaka . .

15 0. U kontinentalnom dijelu u zimski period ulaze potpuno formirane. Cvijetovi su izdvojeni.28 0. Na površini je glatko. 0. Resa je prosječno dugačka oko 5 cm.05 0.10 1. a najmanje četiri. U kruni se nalaze grančice koje nose muške i ženske cvijetove. Rese se počinju formirati krajem lipnja do polovine srpnja.16 0.Lišće je široko. . na njoj je približno 150 cvijetova.50 0. po periferiji nepravilno nazubljeno.00 vegetat.46 3. na vrhu špicasto.16 i više cvijetova.50 0. Ženski cvijetovi su grupirani u cvastima sa dva do 10 12 . Bolvijerov vršni srednji bazalni Prosječan broj pupoljaka mješovit. obrnuto jajoliko. Ovako poredani muški cvijetovi nazivaju se rese. Tablica 5. 3. Španjolski dugi Položaj grane vršni srednji bazalni 2. Prosječan broj pupoljaka na rodnoj grani u zavisnosti od položaja Sorta 1.63 Muški cvijetovi su poredani u vidu vretena i može ih biti do 260. a s naličja maljavo.21 0. tako da je faza cvjetanja moguća od polovine prosinca i traje više tjedana.94 0.

resanje 1. .2 5. pa se u praksi događa protoginija i protandrija.4 4.8 5. Španjolski dugi Minimalno 4 5 Maksimalno 13 20 Prosječno 8 – 10 8 – 10 Ženski cvijet ima dva plodnika u osnovi povezana.8 4. Lambert filbert 5. Barcelona 2.9 4.3 5.resanje V lja e ča mirovanje cvjetanje . Kosford 3.8 4.8 4.resanja S čn ije a j Sorta mirovanje cvjetanje .4 25 26 22 23 22 24 62 65 51 62 65 46 Tablica 7.3 4.0 5. Istovremeno nemaju fiziološku funkciju muški i ženski cvijetovi. Davijana 4. Oni su „sjedeći" na jednogodišnjim grančicama. Moguća je homogamija i dihogamija. Rimski 4. koji se završavaju tučkovima crvene boje karakterističnog izgleda kao „brada".7 6. Broj cvijetova iz cvasti Sorta 1. Prosječna veličina rese za vrijeme mirovanja i cvjetanja . Halski div 6.Tablica 6. Bolvijerov 2.

Španjolski dugi 2.81 6. Svakako se može govoriti o njegovom stimulativnom djelovanju.pontica) izvjesne sorte imaju malo resa (pijemont) i sorte vrste C.27 6. Tablica 8. Rese su grupirane 2 . Bolvijerov KARAKTERISTIKE CVIJETA LJEŠNJAKA Lješnjak je monoičan. Muški cvijetovi se nalaze poredani na jednom vretenu u obliku rese na granama iz prethodne godine. U vrijeme cvjetanja se javljaju žigovi crvene boje. Muški su grupirani u viseće rese.Iako faza cvjetanja nastaje vrlo rano.04 3. U kojoj mjeri utječe naneseni pelud na žig tučka da bi se formirao plodnik nije utvrđeno. . U fazi cvjetanja ženski cvijet nema plodnika. do oplodnje dolazi tek u vrijeme kad temperatura poraste .82 5. Ista grana nosi oba tipa cvijeta.prosječno oko 9°.3.83 1.74 17.00 10. Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih i vegetativnih pupoljaka (cm) Položaj ljetnih izdanaka Vršni Srednji Bazalni Vršni Srednji Bazalni Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih vegetativnih 5.48 9. Plodnik se formira poslije nanošenja peludi na žig tučka.10 (C.75 8.62 10.56 1. cilindrične od oko 4 cm i do 20 cm u trenutku cvjetanja.70 4. katkad 8 . To je vrlo često i do 6 mjeseci poslije cvjetanja. Ženski su u cvasti pri vrhu glomerule. maxima imaju malo resa. U pazuhu lisnih ostataka se nalaze rese ili ženski cvijetovi.

drvo proizvodi oko 1 kg resa (svaka ima 230 cvijetova). Muški cvijetovi se otvaraju prije ženskih oko 15 dana ili istovremeno. Salesses (M. Neki autori misle da je to manje. Velika je sposobnost prilagodljivosti za proizvodnju peludi. 2002.70 milijuna peludi. Zrna peludi su 20 .30 μm u promjeru. Prema Woodworthu (M. Salesses. Pelud se prenosi nekoliko stotina km.260 prema dužini rese). što je potvrdio i M.Prema Pisaniju odrasli lješnjak . Cvjetanje muških cvijetova i oprašivanje odvijajuju se u jeku zime bez lišća. 2001 2002 2003 Faze razvoja ženskog cvijeta: razvoj u 2001. i 2003. Woodworth. Jedna antera ima oko 5 milijuna peludnih zrna. a u cm3 ima 15 . 1929). razvoj muške cvasti-rese (desno) . Nađeno je 183 cvijeta u resi (130 . Cvijetići se razmiču zbog oslobađanja peludi preko jedne linije suprotne vezi antere. Nije bilo detaljnih proučavanja vezanih za ovu problematiku. godini (lijevo). Mnogi se čimbenici od kojih to zavisi ne znaju. Oprašivače treba postavljati na 25 m zbog potpunije peludizacije. mejoza se odvija krajem kolovoza. Odraslo drvo oslobađa oko 30 grama peludi. 1971). u zavisnosti od promjera.

Ako hladnoća ne nastupi u fazi cvjetanja. Na niskim temperaturama ne izostaje. Proizvodnja peludi zavisi od brojnih čimbenika: sorte. Glomerule su locirane na različitim mjestima. Nedovoljna bujnost favorizira formiranje muških organa. Cvast je kratak klas sa 5 6 brahteja obavijenih listićima. Ženski cvijetovi su u cvastima i pripadaju pupoljcima koji se zovu glomerule. Reproduktivni organi se formiraju kasnije. kod barcelone 10%.4 tjedna. Otvaranje antera se vrši pri lijepom i tihom vremenu. bujnosti. Rese su osjetljive kad su suhe i onda se smrzavaju cvijetovi. starosti. Postotak klijavosti peludi je različit kod pojedinih sorti. davijane 75% i fidžeralda 76% . u donjim dijelovima ili u gornje dvije trećine grane. kosforda 70%. . Ima izgled vegetativnog pupoljka. Oslobađanje peludi nije neposredno. Oslobađanje peludi traje 3 . a antere se ne otvaraju. bez vjetra. klimatskih uvjeta prethodne godine. Poslije sadnje javlja se mlada vegetativna masa. Izostaje na -8° do -12°. tako je npr. Hladne ga zime usporavaju. Cvast je obavijena ljuspastiri listovima i dva embrionalna listića. tada se javlja oslobađanje peludi. što u stvari predstavlja začetak ploda.Vanjski čimbenici i njihov utjecaj nisu poznati ili su poznati samo djelomično. Ispod cvasti je prisustvo svih internodija grane. Pelud je lak i oslobađa se u velikim količinama. Izolirane su ili grupirane i u osnovi petljike rese. zemljišta.

BROJ CVIJETOVA U GLOMERULI U literaturi se često javlja srednji broj plodova u glomeruli do 8 u sorti bolvijerov. Žigovi imaju površinu koja pokriva 4/5 tučka i predstavlja bradavičaste izrasline za prihvaćanje peludi. Resa je klas koji se sastoji od malih izraštaja cvijeta sa prašnicima u pazuhu 2 pralista i jedne braheje koja se veže za osovinu cvasti. Ima jedan plodnik .dvostruk. rodni kutard i španjolski dugi. . Plodnik nije formiran u trenutku peludizacije. jedan anatropni sjemeni zametak.Faze otvaranja muških cvijetova (lijevo) i ženski cvijetovi pupoljci na grančici (desno) Ženski cvijet ima tučak od dvije karpele (dvopolni žig). ali se u osnovi dodiruju u nivou plodnika.

Dijagram prikazuje da su ispitivane sorte bile protandrične. Broj tučkova u glomeruli Sorta Rodni kutard Bolvijerov Španjolski dugi Najmanje 5 4 5 Najviše Prosijek 14 13 20 7-8 8 . Takve tendencije se mogu modificirati ekološkim uvjetima. neke su dominantno protoginične. druge homogamiji ili protoginiji.Prema ispitivanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova često se uočava dihogamija.10 Ranije cvjetanje muških cvijetova i njihovo sazrijevanje tada se govori o protandriji i obrnuto o protoginiji. osobito temperaturom. pa čak i kontradiktorna. Kulturne forme lijeske naginju protandriji. Leglise iz Stanice za voćarstvo u Bordeaux. Blaga temperatura prije cvatnje pojačava protandriju. a europske protandrične. Moguća je i homogamija istovremeno muški i ženski cvijetovi ili s malom razlikom (bolvijerov i lijepi bilbien). pa i protoginiju. Tablica 9. Fenološka ispitivanja mogu biti različita. Neslaganja mogu biti zbog različitih observacija u različitim uvjetima. niska favorizira homogamiju. FAZA CVJETANJA SORTI LJEŠNJAKA Podatke o cvjetanju sakupio je M. To je moguće i zbog vremena cvjetatnja.10 8 . Američke sorte su protoginične. Raskorak između cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se protegnuti na nekoliko tjedana (rodni kutard i pijemont). protoginične i da ima i onih kod kojih .

Bergamini i Ramina (1968) su ispitivali . važnosti dihogamije. b) Kod iste sorte iz godine u godinu postoji razlika u početku i trajanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Datum cvjetanja je uvjetovan temperaturom.muški cvijetovi. Niska temperatura usporava početak cvjetanja muških cvijetova za razliku od faze cvjetanja ženskih cvijetova. a više od 9° favoriziraju otvaranje muških cvijetova. To su sume temperature koje utiječu na datum početka cvjetanja. Duže traje period receptivnosti peludi nego što traje period rasijavanja peludi. a feulles purpres (crvenog lišća). ostale su kasne. fructo albo. noisetier. belle de guibilino itd. a) Postoje sorte s ranim i sa kasnim cvjetanjem. bolvijerov i gilbert) imaju dug period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Druge sorte (rodni kutard. ULOGA TEMPERATURE Temperatura djeluje na procese koji prethode fazi cvjetanja i početak cvjetanja muških cvijetova. dok je kod sorte dovton izražena protoginija. Da procvjetaju ženski cvijetovi potrebna je niska temperatura za jedan period prije faze cvjetanja. Rano cvjetaju pijemont i kutard. Baldini i Pisani navode da niže temperature od 9° ubrzavaju otvaranje ženskih cvijetova. Ženske cvasti zahtjevaju niže temperature nego rese . ali ona nije definirana. Dihogamija je jako izražena kod sorti: pijemont kosford i španjolski dugi. i kratak je period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Leglise navodi sorte ranog cvjetanja: trebizonde. negret. Zbog relativne istovremenosti cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se govoriti o homogamiji. Sorte koje kasnije cvjetaju su: bergeri.je zapažena homogamija. eugenie i dr. perioda receptivnosti tučka. fructo rubro. royale.

Korelacija između dužine grančica i formiranja cvijetova proučavana je u SAD i Francuskoj.23. avellana rimski.5 i 6 .7% plodova. španjolski dugi i rodni kutard u pogledu zastupljenosti broja plodova na grančici do 10 cm i od 15 do 40 cm. su došli do istih zaključaka. Bilo je najviše plodova na grančicama od 15 . U južnoj Francuskoj su proučavane sorte: bolvijerov. maxima. Djelomično je samooplodan mali broj sorti lijeske. Autori koji su ovo proučavali preporučuju primjenu suvremene mjere u proizvodnji kojima se podstiče porast grančica. što su pokazala proučavanja u Francuskoj i SAD.75 cm na kojima se formira 89.25 .koliko sati je potrebno s temperaturom od 7° za pojedine sorte i našli da za sorte: gentile i avelino treba u zimskom periodu . U SAD . Sorte postale od C. formiraju dugačke grančice na kojima su reproduktivni organi od 6 .40 cm. formiraju grančice od 1 . rani trebizonda.Painter i Hatman (1958) navode da sorta barcelona ima grančice 16. Sorte nastale od C.15 cm koje su nosioci reproduktivnih organa. halski i dr. Prema Nedevu i suradnicima samooplodne su sorte: . ODNOS OPLODNJE KOD LJEŠNJAKA Najveći broj sorti lješnjaka je samosterilan. Nije utvrđen postotak praznih plodova u zavisnosti od dužine grančica. ali je naglašavan utjecaj ekoloških čimbenika i primjenjene tehnologije. FORMIRANJE REPRODUKTIVNIH ORGANA Formiranje reproduktivnih organa kod lješnjaka je vezano i za vegetativni porast. čiji su predstavnici sorte bademoliki.15 i 16 . U bivšoj Jugoslaviji Modic. sa velikim brojem cvijetova po jedinici dužine. Manušev i dr.25 cm.350 za muške i 600 sati za ženske cvijetove.

XI 1972. Tablica 10. XII 27.rimski. kao što ne postoje ni standardne svijetske sorte. XII 29. XII 12. rani trebizonda i dr. Istraživanja ove problematike su još skromna. potrebno je da se pri uobičajenom broju ženskih cvijetova oplodi od oko 60 . XII 24. Među sortama koje se uzgajaju u Bugarskoj navode se kao dobre kombinacije sorti: kosford. ne u velikom broju. XII 29. kosford. bademoliki. i to od 10% do 37%. XI 1972. rimski. U uvjetima Francuske se navodi da je dugi španjolski samooplodan svega 6 . XII 4. XI 1972. zatim . Period mirovanja Sorta Vrijeme skidanja grančica za izazivanje kretanja Vrijeme cvjetanja Vrijeme od skidanja grančica do cvjetanja ženskih muških 16 34 34 34 1 6 16 11 19 6 ženskih muških Bolvijerov Kosford Davijana Lambert filbert Rimski 23. i dr.bademoliki.85%. hempelov. . i kombinacija rani trebizonda. kosford. hempelov. 9. što je nedovoljno za dobru berbu. XII 27. XII 9. bademoliki. 23. kosford.10%. 23. bijeli lambert. Sortiment lješnjaka se karakterizira više obilježjem svake zemlje gdje je njegova proizvodnja značajna. 23. rani trebizonda. ata-baba.. XII 27. XI 1972. XI 1972. 23. Ovaj postotak ne osigurava dobru berbu. XII Ne postoji sorta univerzalni oprašivač.

U Španjolskoj za sortu tonda gentile preporučuju oprašivač: kosford. U SAD za barcelonu se preporučuje davijana i dr. Proces dozrijevanja lješnjaka .Lebedev i dr. a zatim jezgra. atolda.5 mjeseci. PERIOD PORASTA PLODOVA LJEŠNJAKA Period porasta plodova traje 4 . Plodovi sazrijevaju kod nas od početka do polovine kolovoza. a u zavisnosti od klimatskih uvjeta. U početku se povećava kupola i ljuska. i do polovice rujna. bern i lokalne forme. (1953) navode da je i običan lješnjak dobar oprašivač za kulturne sorte lješnjaka.

Lambert filbert 4. Halski div 5. Bolvijerov 2.Izgled ploda lješnjaka u ljusci i u presjeku Tablica 11. Rimski Plodova u cvastima 1 50 20 25 59 22 2 36 51 31 30 37 3 11 21 26 8 22 4 13 11 5 . Kosford 3. Postotno učešće broja plodova po cvastima Sorta 1.

3 9.4 42.4 351 2 Diferenciranje cvjetnih elemenata u uvjetima Italije počinje krajem svibnja da bi se muški cvijetovi .4 14.3:46.4 53.2 405 3 Rimski 18.3 1.6 2. šir.začetak formiranja rese .9 16.9 22. Ljuska: jezgra Plod (grama) Ljuska (grama) Jezgra (grama) Broj plodova/kg Redoslijed 20.0 17.9:57.8 851 5 Halski div 23.0 18. .okularno vidjelo između polovine lipnja do polovine srpnja.6 0.7 11.5:43.9 11.2 13. Morfometrija ploda Sorta Kosford Bolvijerov Plod (mm) duž. šir.Tablica 12.3 1.2 18.5 2.6 12. što zavisi od godine i lokaliteta.3 1.0 1.5 1.7 18.1 17.4 3.0 1.0 11.7 3.0:48 2.5 12. deblj.4 0.5 17.5 8.6:44. Jezgra duž.9 17.1 1.3 52.6 1.0 486 4 22.8 17.0 56.4 55.8 13.6 298 1 Lamb ert fil 21. deblj.3 17.6 16.8 21.4 14.0 18.

treće godine. preko 100 godina. . Pri optimalnoj primjeni agrotehnike i pomotehnike period eksploatacije traje oko 15 godina. u 6 . Njegov vijek je dug.7 godini.Obnova lješnjaka kratkom rezidbom Lješnjak stupa u period rodnosti .kalemljen i na vlastitom korijenu tijekom druge. U punu rodnost dolazi poslije 9 . poslije čega je neophodna regeneracija . godine.10.obnova kratkom rezidbom. a generativno razmnožen kasnije.

protandrija i ženskog . odnosno jedno stablo daje približno 30 g prašnika.000 peludnih zrna veličine 25 . Početak cvjetanja značajno varira od sorte i variranja temperature u zimskom periodu kad se cvjetanje odvija. . oko 2 .6 mjeseci poslije peludizacije. u studenom. bademoliki lješnjak i dr. Ekonomski su najopasnija oštećenja od mraza reproduktivnih organa. odnosno istovremeno homogamija. nego znatno kasnije. maxima s cvjetanjem ženskih cvijetova počinju polovinom siječnja i početkom veljače. Protoginične sorte ranije počinju fazu cvjetanja . On je u različitom fiziološkom stanju. On formira na prošlogodišnjim grančicama cvijetove koji su podvojeni . Faza cvjetanja se odvija vrlo rano u prosincu. Tako. sa porastom temperature se intenzivira porast plodnika.rimski. na primjer. Plodnik nije formiran kad se odvija peludizacija. Biološka je karakteristika dihogamija iako je moguća i homogamija.protoginija.40 mm. Zbog svoje biološke prirode lješnjak je više izložen djelovanju negativnih niskih temperatura nego druge vrste voćaka.4. EKOLOGIJA LJEŠNJAKA ODNOS PREMA KLIMATSKIM ČIMBENICMA Toplina Lješnjak ima u odnosu na druge jezgraste vrste voćaka neke specifičnosti. postoje sorte sa izraženom fiziološkom funkcijom gametofita muškog reproduktivnog organa ranije . Izgradnja cvjetnih elemenata nije kao kod drugih voćaka. ali oplodnja nastaje mnogo kasnije. Obično u siječnju i veljači oslobađa se pelud iz antera muških cvijetova. Sorte lješnjaka nastale od C.000. manje je pri tome otporan na mraz gotovo čitav zimski period.muški zasebno i ženski zasebno. U kontinentalnom dijelu faza cvjetanja izuzetno može biti rano. Jedna resa ima oko 5. bijeli lombardijski.

15 63.16 3.03 2.postotak Jezgra: .u omotaču (%) .grama .01 77.11 31.01 42.72 75.07 73.50%.05 56.10 64. od 10 .23 2.67 3.76 55.90 dana.% u masi ploda bez omotača Suhih materija: .65 77.34 6.56 79.27 1.41 77.27 78. Maksimalna sposobnost zadržavanja peludnih zrna traje obično 15 dana.75 50. U zavisnosti od sorte postotak sterilnog peluda kreće se između 1 .72 60.79 3. Muški cvijetovi se otvaraju relativno dugo.73 2.10 62.32 29.75 3.36 Pije mon t 2. Prema zastupljenosti sterilnog peluda razlikuju se dvije grupe sorti i to: prva grupa do 30% i druga grupa preko .u jezgri (%) 3.00 2.59 4.77 29.28 4.39 2. Ova sposobnost žiga zavisi od sorte.29 0.85 48.u ljusci (%) .56 56.09 Ženski cvijet zadržava sposobnost da primi pelud više dana. Oslobađanje peludi također je uvjetovano temperaturom i traje 1 .90 65.49 2. dok je kod sorte rani kutard 40 50%.58 72.76 4.76 78.48 4. Mali je postotak sterilnog peluda kod sorte bolvijerov lješnjak.81 1.2 tjedna.32 76.85 33.sa omotačem (grama) . Pored fertilnog zastupljen je i sterilni pelud.19 76.91 1.44 Pros ječn o 3. pogodnosti uvjeta uzgajanja odnosno vremena u fazi cvjetanja. Pregled nekih fizičkih i kemijskih osobina plodova lješnjaka neposredno poslije berbe S o r ta Mog ul Dužina ploda sa omotačem (cm) Masa ploda: .74 24.27 1.27 79.Tablica 13.bez omotača (grama) .31 Kosf ord Rims ki Hals dugi ki điv 4.15 61.55 27.

a za ženske cvijetove 600 . 25° (Barbeau).800 sati. Nejednako oštećenje od mraza na sortama zavisi od datuma kad se javlja i od osobina sorte. 9. Druge godine niska temperatura iznosila je -19. za uvjete Italije. 1973) sorte koje rano cvjetaju imaju malo resa i manji postotak sterilnog peluda. iako je temperatura bila -14. Prema Bergamineu i Raminau (1968) za pravilno cvjetanje muških cvijetova potrebne su niske temperature do 7° u zimskom periodu.2° zadržava klijanje peludi. pa neke sorte nisu .14°.3 kg). Još nema za važnije sorte preciznih podataka u ovom pogledu.600 sati u zavisnosti od naslijedne osnove sorte. pa tek klijaju kad temperatura (prosječna dnevna) dostigne 9 .0 kg/stablo.5°. peludna zrna u fazi cvjetanja ostaju nekoliko mjeseci (ponekad 4 .30%. Klijavost peludi je dobra.4° u drugoj polovini siječnja. bademoliki lješnjak (15. Prema Thaguševu (1969) u SSSR-u temperatura padne na minus 25° do minus 30°.6 kg i 11. pa je imala veći utjecaj na prinos. Nanesena na žig tučka. Nepovoljno utječu na klijavost peludi niska temperatura i visoka relativna vlažnost zraka. Prema Nedevu i suradnicima (1976) po stablu je ostvaren dobar prinos kod sorti: rimski (15. Prema Kovalu (1968) temperatura od -12° nije značajnije imala štetnog utjecaja. Niska negativna temperatura od -7° u fazi cvjetanja je izazvala oštećenja do 50%. Prema Barbeau (Barbeau. Rano cvjetanje ženskih cvijetova je podložno oštećenjima od negativnih niskih temperatura. dok su samo neke sorte imale klijavost peludi na 3 . Pelud lješnjaka se lako raznosi vjetrom ukoliko je vrijeme suho. U literaturi se nalaze podaci da je optimalna temperatura za klijanje peluda 15° i 20° (Trotter). Temperatura od 0 . 350 . siječnja.5).6°. U godini sa produženom zimom može se usporiti cvjetanje muških cvijetova tako da se pri višim temperaturama ubrzava njihovo cvjetanje. Prinos kod istih sorti po stablu bio je znatno manji: 9.4 kg). bez padalina. ali zavisi od temperature.

maxima je nastao u uvjetima mediteranske klime. avellana i C. a kod -16° izmrzavanje je bilo 100%. ovo je kriterij za najosjetljivije sorte. Osjetljiviji su ženski pupoljci nego muški. Postoje grupe sorti koje se javljaju kao hibridi između vrsta lješnjaka sa fiziološki nejednakom otpornošću na mraz.furfulak.8°. ovaj kriterij se ne može primjeniti za sve sorte. Lokalne sorte su izdržljivije na mraz. Treba ocjenjivati zahtjeve sorti lambert i onih koje su od ove sorte izdvojene. Druga stabla nekih zapadnoevropskih sorti su izdržala tu temperaturu. Međutim. jer su neke sorte bile pri toj temperaturi oštećene (lambertov bijeli).donijele rod . bademoliki i dr. Tako već pri temperaturi od -2° do -4° ženski cvijetovi mogu biti oštećeni u znatnom postotku. Lješnjak sigurno donosi rod u području gdje je srednja godišnja minimalna temperatura oko -4° i apsolutni godišnji minimum -10. zbog toga je i osjetljivost prema smrzavanju izraženija. Međutim.9° do -11. Pri temperaturi od -10° smrzlo ih se 50%. U zavisnosti od vitalnosti lješnjaka je i njegova osjetljivost na mraz. Nije moguće precizirati prosječan prag temperature.05% na -16° i 100% na -22°. Prema Tihonovu (1952) lješnjak se može intenzivno uzgajati u područjima gdje u zimskom periodu (biološko mirovanje) temperatura padne i do -30°. Kulturne. americana) rodnačelnik je sorti koje su otpornije na oštećenja izazvana temperaturama. zatim 39. Šumski lješnjak (C. Oštećenje je bilo 4. uzgajane sorte lješnjaka vode porjeklo od vrsta sa različitim biološkim osobinama. C. U jednom ogledu Kartekini (Cartechini) i Tombesi (1968) su ispitivali na -28° pupoljke sorte tonda romana. . pa to čini poteškoću u određivanju osjetljivosti tih sorti na niske negativne temperature.45% na -10°. a muški pri -9°. Zbog toga se teško može reći da lješnjak zahtjeva ove klimatske uvjete.

a u trenutku cvjetanja -7° do -8°. Pregled sorti lješnjaka po osjetljivosti muških cvijetova na niske temperature Vrlo osjetljive Okrugli Pijemontski Trebizontski Osjetljive Barcelona Negret Grosal Srednje osjetljive Morel Španjolski dugi Davijana Otporne Halski div Kosford Eugenija Prema Romisondou (1978) muški cvijetovi. a kad su otvoreni svega -8° do -10° i u trenutku oslobađanja peludi samo -5° do -7°. odnosno 1000 -1300 sati za vegetativne pupoljke. Vrlo je značajno da su padaline pravilno raspoređene po mjesecima. tako i relativne vlage u zraku. Padaline Lješnjak zahtjeva tijekom godine kako dovoljno vode u zemljištu. . Za muške cvijetove je potrebno 350 . odnosno -18°.800 sati.600 sati sa temperaturom ispod 7°. Mrazevi sa temperaturom -4° do -6° mogu oštetiti mlade ljetne izdanke i do 50%. dok su zatvoreni. Ipak za većinu sorti je potrebno 600 .Tablica 14. a ženski cvijetovi prije cvjetanja izdrže -13° do -16°. izdrže do -16°. Ženski cvijetovi su zahtjevniji.

Lješnjak kao drvo može uspijevati svuda. Tihi vjetrovi u toku godine manje mu smetaju. Ostali klimatski čimbenici Lješnjak je heliofit . Kalifornija. prije svega.Nedostatak vode se manifestira višestruko nepovoljno: plodovi otpadaju. Italija. Španjolska. To znači da su klimatski čimbenici vrlo značajni i od njih zavisi njegovo uspješno uzgajanje. jezgra se ne formira dovoljno. U poslijednje vijreme podižu se plantaže lješnjaka koje se navodnjavaju. U fazi cvjetanja vjetrovi su vrlo štetni.800 mm padalina odnosno oko 70 mm mjesečno. Osvjetljenost se regulira i brojem stabala po hektaru. Osjetljivije su sorte na lakom. Ovo je slučaj u područjima gdje nema dovoljno padalina i gdje je zemljište . Potrebno je 700 .Tuča-grad također može štetno djelovati.to znači da su za njega pogodniji osvjetljeni položaji. Potvrdu da lješnjak zahtjeva dosta svjetlosti nalazimo u njegovom uzgajanju oko Sredozemnog mora.25. To se vidi. po tome što su zemlje najveći proizvođači plodova sa klimatskim uvjetima u kojima nema mnogo niskih negativnih temperatura. U fazi intenzivnog porasta plodova i ljetnih izdanaka najpotrebnija je voda . Zemljišta na kojima se lješnjak uzgaja dosta su neplodna. Sa povoljnim klimatskim uvjetima za uzgajanje lješnjaka ističu se: Turska. Sve sorte nisu jednako otporne na nedostatak vode. što se ranije nije prakticiralo. a i jezgre su lošije kvalitete.to su mjeseci: svibanj i lipanj. kvaliteta plodova se smanjuje . Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficijentom od oko 1.krupnoća nije karakteristična. kao i na plitkim zemljištima. ali su njegovi zahtjevi u pogledu klime strogo precizirani kad se uzgaja zbog proizvodnje plodova. pjeskovitom zemljištu.

Samo jedno zalijevanje u Bugarskoj dalo je prinos 10 . Kod nas se pokušavalo sa uzgajanjem lješnjaka na takvim zemljištima koji nisu uspjeli. posebno kod nekih sorti lješnjaka koje se uzgajaju u Ukrajini. a to daje visok prinos. Neophodno je da se omoguće 2 . jer dobro uspjeva na zemljištu pri vrijednosti pH od 5 . pjeskovito-glinastim. Treba nastojati da se prilikom izbora zemljišta za komercijalno uzgajanje lješnjaka izaberu ona koja traže najmanje ulaganja za dovođenje u odgovarajuće uvjete. Pogrešno je uvriježeno shvaćanje da lješnjak podnosi i uspijeva u sjenci. U divljem stanju lješnjak se nalazi na vapnenasto silikatnom zemljištu. A to će omogućiti zemljišta sa dovoljno hranljivih materija.3 zalijevanja tijekom vegetacije. ODNOS LJEŠNJAKA PREMA ZEMLJIŠTU Dobri prinosi mogu se očekivati na zemljištima srednje plodnosti. Za dobru rodnost je potrebna i dobra osvjetljenost.8. vode i zraka u toku cijele godine. lakim. Prema reakciji zemljišta (pH vrijednosti) lješnjak je tolerantan. Reproduktivni organi su po periferiji krune što potvrđuje zahtjeve lješnjaka za osvjetljenjem kako bi se oni formirali. nema vegetativnog prirasta ni formiranja reproduktivnih organa. humusno -karbonatnim i umjereno vlažnim. Nije bilo uspjeha zbog toga što nije zemljište odgovaralo po fizičkim osobinama. Na siromašnim. kamenitim i suhim zemljištima ne postižu se dobri rezultati. Zemljište za lješnjak mora biti takvo da omogućuje ravnomjerno razvijanje korijenove mreže kako lateralno. Kaliforniji i dijelovima Bugarske.15 kg/stablo. Lješnjak ne podnosi močvarna zemljišta. tako isto i po dubini.oskudno vodom. .

fosfor (P2O5) 38 – 223 mg/kg vapno . Rebov predlaže 5 .51.4 koloidi 14.29. od koje su sorte stvorene.3.4% .20% koloida 20 .Prema H.kalij(K2O) 286 .92 .5 . ali se ne pravi razlika po sortama. Eganu (1958) zemljište za lješnjak treba sadržavati: 15 .5% .9% sitan pijesak 22. rodonačelnik. 5.ističe se i značaj humusa čak 10% kao i 25% vapna. U Italiji sastav zemljišta izgleda: - - krupan pijesak 35.798 mg/kg.3 . .pH 6.5% . POMOLOŠKI PREGLED .dušik (N) 0.2% humus 2.23.1 .10.SORTIMENT LJEŠNJAKA KLASE LJEŠNJAKA Svrstavanje lješnjaka po klasama nametnula je praksa.7 .1.12 – 0.50% krupnog pijeska.22% glina 7.7. Razlikujemo šest klasa.30% sitnog pijeska 30 .20% gline 15 . Za ovu podjelu kao osnova poslužila je vrsta lješnjaka.20% gline i 50% pijeska .3% .4 .

Druga klasa: celski lješnjak je proizvod od divlje vrste C. celski. pontica. Ovoj klasi pripadaju neke ruske selekcije. Treća klasa: lombardijski lješnjak koji je nastao od C. iznad ploda se malo sužava pri vrhu je raširen. Ovoj klasi pripadaju važnije selekcije SAD. široko ovalan. maxima. Plod cilindričan. rodonačelnik je C. garibaldi. izreckan. Ljuska srednje debela. Ima omotač malo iznad ravnine ploda. Ljuska tanka. Omotač je duži od ploda. rasječen do osnove. okrugli ili sa različitim oblikom. okrugli. Plodovi su sitni do srednje krupni. u osnovi vezan. često s rebrima. i dr. ima izgled trube. jajolik. Poznavajući sorte koje pripadaju spomenutim grupama može se unaprijed predvidjeti kakva će važnija biološka . Nema mnogo sorti. tvrda ljuska. rimski. široko ovalni. Plod sitan. Ima vrlo dugačak omotač. cijeli ili rasječen do osnove. plodovi sitni. Jezgre se dobro vade. notigen. Važnije sorte furfulak. Važnije sorte su: normtemopon. U ovu klasu se ubrajaju sorte: lambert (bijeli i crveni). avellana.Prva klasa: običan lješnjak. tvrde ljuske. Omotač krupan. neravan sa velikom osnovom. Šesta klasa: div lješnjak (medvjeđa lijeska) je rodonačelnik svih sorti ove klase. cornuta. kerasund. Jezgra kvalitetna. Četvrta klasa: hibridi postali ukrštanjem divljih formi sa kulturnim sortama u raznim kombinacijama. americana i C. bademoliki i eugenija. po rubu rasječen. navode se neke nove selekcije. okruglast. Ljuska tvrda. Najvažnije osobine sorti ove klase su omotač u ravnine ploda ili malo iznad njega. davijana. mesnat. kao i brojne selekcije u Rusiji i dr. znatno duži od ploda. Peta klasa: američki lješnjak je postao od C. cijeli i povijen na vrhu. Sorte ove klase mogu imati svojstva roditelja.

kao kriterij za grupiranje sorti lješnjaka nije prikladan. maxima i C. Ovoj grupi pripadaju privredno zna čajne sorte sa ranijim vremenom sazrijevanja plodova. pontica. On je rasiječen na dva dijela i pri osnovi srastao. rodonačelnik sorta. Omotač kod ovih sorti je razrezan. Značajna karakteristika kod ovih sorti je također građa omotača. Naravno ovdje je riječ o stvaranju novih sorti. kulturne sorte i šumske forme. Lambert-hibridi. Prema ovom kriteriju razlikuju se četiri grupe. C. avellana. GRUPE SORTI LJEŠNJAKA Postoji više načina da se grupiranja sorti lješnjaka. Lambert-sorte. Način postanka. po izgledu podsjeća na „bradu". Lambert-sorte su nastale od divljih vrsti u područja sredozemne i crnomorske klime. Iz praktičnih razloga je us vojena klasifikacija koja za razvrstavanje sorti uzima morfološke ka rakteristike. Zbog toga su osjetljivije na mraz. ali su sa tankom ljuskom i ukusnom jezgrom koji zauzimaju prvo mjesto. . tj. Kod zrelih plo dova omotač se povija i plodovi lako ispadaju. U primjeni je klasifikacija koja lješnjak grupira na pitome. plemenite. Ova grupa sorti ime je dobila po omotaču njegovom izgledu i građi. Omotač u osnovi nema cilindrično zadebljanje koje je karakteristično za lambert sorte. duži je od ploda. i to: Lambert-sorte. Celske sorte.svojstva potomstvo imati. Pitome sorte su postale većinom od vrsti: C. Celske sorte. Celski hibridi.

Jezgra kod ovih sorti je dobre kvalitete pogodna za konzumiranje i za industriju prerade. susre ćemo i vrlo veliko šarenilo plodova po krupnoći. Plodovi su slični lambert. koji se ne kultiviraju. jer se o njima ne radi. Stablo srednje široko. Oprašivači su: kosfort. Razne forme šumskog lješnjaka. Sorta čije porijeklo nije poznato. Uglavnom su u ovoj grupi zastupljeni hibridi sorti iz ranije dvije grupe (lambert i celske). Šumske forme . već o raznim formama i sl. Lambert-hibridi. izražena protandrija. Zbog ogromnog broja varijanti. Omotač ravan pri vrhu ploda.U ovoj su grupi sorte s plodovima koji variraju od okruglastog do izduženog. pri čemu su drugi krite riji zanemareni. Ovdje nije riječ o sortama. izgledu omo tača i drugim svojstvima. Mnoge sorte ove grupe se ubrajaju u privredno značajne sorte. Apolda. a po omotaču celskim sortama. Plodovi lako ispadaju iz omo tača. svrstane su u ovu grupu. Sorte ove grupe su nastale kao lambert hibridi sa biološko-fiziološkim karakteristikama celskih sorti. SORTE LJEŠNJAKA Sorte lješnjaka su prikazane po abecedi. u pogledu veličine također su moguća velika variranja. . Ove su forme prema svojim osobinama bliske celskim sortama. proizvodnost osrednja. Celski hibridi. Faza cvjetanja srednja. Kod ovih sorti je omotač iz dva mjesta koja su u osnovi srasla. čudo iz bolvijera. obliku.sortama.

Kao stolna sorta je zna čajna jer ima krupne plodove.5 mm. Grm je srednje bujnosti i daje mnogo izdanaka. pojedinačno teži oko 1. a nije za sortu bademoliki. Formira samooplodnjom 10 . U fazi zrelosti plodovi lako ispadaju iz omotača. Omotač je dva puta duži od ploda i potpuno ga obavija. tipično je protognična sorta.12 m visoko) sa uspravnim grmom.2. Prinos se kreće 15 . Jedini ozbiljniji nedostatak kod ove sorte je što plodovi teško ispadaju iz omotača.69 kg/cm 2. U fazi kad počinje oplodnja ima grančica od 16 do 25 cm oko 38.20% plodova.67. Ljuska je tanka i lako lomljiva sa ot porom do 34. maxima. Formira mnogo resa. Bademoliki lješnjak . Boja ljuske smeđa u prugama. Omotač je dva puta duži od ploda.6 x X 17. Plodovi su krupni.8 zajedno.6 x 19. i više ih je u grupi (3 . Jezgra bez žilica. Prema postanku ova sorta pripada u one sorte nastale od C. U račvici je 1. sudjeluje u masi ploda sa oko 41. Formira se mnogo resa i u grupi 3 4.5%.3% i u vršnom dijelu donosi najveći prinos. samosterilna je sorta. okruglasto pljosnati.5%.cilindrični ka vrhu špicast. cijeli rijetko rasječen sa jedne strane. Ova sorta je nastala u zapadnom Azerbejdžanu i tamo sudjeluje sa oko 90% na svim površinama pod lijeskom.52%. pri vrhu se sužava i završava srednje nazubljenim obodom sa prosječno šest izraženih zuba. cvjeta srednje rano. Jezgra kvalitetna i bogata uljem .41 .6 plodova.16 kg/stablo. a nije za kosford. Plodovi mogu biti 6 . Dobro oprašuje rimski i rani trebizonda. Protoginična je sorta.Plod okruglast ima masu oko 3.5 grama. Raste bujno (10 . Randman jezgre 49 . Dobro oprašuje rimski i rani trebizon da.73 g ili je manji. .6). izduženo.2 g sa dimenzijama 27. oko 1. Ada-baba.

18. Barcelona (Barcelona. sadi se na manjem razmaku. po 2 . Jezgra ima 68. Omotač u ravni ploda. dimenzije: 21. Barcelona .Ljuska je smeđe boje.82 kg do 21 kg na cm 2. rasječen. Otporna je na bolesti i nametnike. Ljuska debela. Plodovi krupni 3. U SAD se predlaže peludator davijana.5% proteina. 6. Na vlastitom korijenu nema mnogo izdanaka. sa malo izdanaka. pa je prinos po jedinici površine zadovoljavajući.3 zajedno. Sadrži 60. okruglasti. Ljuska se lomi pod pritiskom od 18.69%. Postala od C. Faza cvjetanja je vrlo rana (od polovine prosinca do kraja veljače) sa izraženom homogamijom.24 mg% aminokiselina. Nije za uzgajanje na vlastitom korijenu jer daje mnogo izdanaka. Po stablu rodi do 15 kg. tanka i lako lomljiva. indeks 0.3 g. nije alternativne rodnosti. avellana. Jezgra je razvijena i 54% sudjeluje u masi ploda.14% ulja i randman je 42. Formira mnogo resa. Najzastupljenija je sorta u SAD . Grm je bujan. Masovno je rasprostra njena i u Francuskoj pod imenom rodni kutard. Upotrebljava se u industriji prerade. Catagnvera).91. Ima dosta peludi.6x21.2x18.6 mm. jezgra se teško odvaja od ljuske.85% (Oregon).64% masti.

Jezgra je kvalitetna.8 plodova. Lambert Filbert.5x16. Ova sorta se uzgaja u Engleskoj i vrlo je cjenjena zato što joj je jezgra dobrog okusa. . Ima razvijen grm.Dugi španjolski . svijetlije boje. randman 47. Stablo je male bujnosti. oko 2. Dobri su oprašivači: kosford. prugasta. a vrlo je rodna. morel i dr. Plodovi sazrijevaju kasno. maljava. U račvici prosječno ima 2. Dugi španjolski Eugenija (Empress Eugenie.1%. bolvijerov.Longue d Espagna (Du Chilly. Omotač je duži od ploda. izražena je homogamija. ljuska srednje debela. Kasno cvjeta. Plod je duguljast.3 g.5x14. Ova sorta vodi porijeklo iz Engleske. Kentich Kob). Osobito se cijeni za stolnu upotrebu. dimenzije 25. Imperatrice Eugenie).7 mm. produktivno. uspravno raste.

Zajedno su 2 . Plodovi su oko 3 grama. Omotač dug.44%.2. pontica i vodeća je sorta u Turskoj. lomi se lako. obrnuto jajastog oblika. Opisana je i kao trebizonda.5 mm. dimenzije: 18. dostiže oko 5 . Francuska sorta koja je raširena i izvan Francuske. Oprašuje je negret.27% ulja.3x17.75. Potječe od C. Ova sorta je dosta slična sa barcelonom. Randman jezgre 57. protandrična je.4x22 5x20. Omotač duži za 1/3 od ploda. Ljuska tanka. širi se i u drugim zemljama.5 cm. tonda gentile del a longa i dr. Ima široko lišće.4. List srednje veličine. čak i sitan. formira mnogo izdanaka. Plod okruglast 3 . okrugli.53. .79%. Furfulak (Impsriale de Trebizonde.4 zajedno. potpuno pokriva plod. Omotač u ravnini sa lješnjakom i rasječen.2. Kosford (Cosford. To je stara sorta. Randman 44% do 46%. davijana i dugi španjolski. jezgrom ispunjena. Nije jako bujna sorta. Jezgra u masi ploda sudjeluje 49. lako lomljiva. sadrži 60.7 .4% ulja. Faza cvjetanja je rana. širina 1.5% i sadržajem ulja 66. i grupirani do 6 u grupe.2 g): visina 2. Rodni kutard (Fertile de coutard). negret. Stablo bujno.Plod je sitan do srednje krupan (2. Randman 39 . ima 68.4 ploda na jednom mjestu.6 m visine. indeks: 1.66.4 cm. posebno u Francuskoj. Jezgra dobre kvalitete i u međunarodnom prometu vrlo cjenjena. Karidaty). Prolitique e Coque Tondre. U uvjetima povoljnim za lijesku daje dobre prinose. Omotač u nivou ploda ili duži. Plodovi 2 . Sazrijeva kasno. Zellernuss).2 . Prikladna za konzumiranje i preradu. Plod duguljast . Dobri oprašivači su: barcelona.2%.5 g sa dimenzijama: 24. ujednačen.2 g.4 mm. malo spljošteni na vrhu. Sazrijeva kasno. rasječen. Srednje bujno raste. Kosford je iz Engleske. Ljuska tanka. palas.indeks okruglosti .0. koliko i promjer.0x15. srednje veličine . produktivno rano cvjeta.

U Španjolskoj je vodeća sorta lijeske. Negret (Negret) Negret je iz Španjolske.7. Omotač je duži od ploda. Upotrebljava se u industriji i kao stolna. protoginična je sorta.6x21. ima izraženu homogamiju.0%. Plodovi srednje sazrijevaju. ljuska tanka sa diskretnim prugama.77) i zajedno su 3-4 ploda.9x14.5 ploda. bolvijera i kosford.8 mm. Plod sitan do srednje krupan 1. U račvici je 25 plodova . Ljuska tanka. dimenzija 20.8 mm.4x16. Stablo vrlo bujno uspravno. Srednje rano cvjeta. Grm je osrednje bujnosti.6 mm.5x16. Plod je srednje veličine . Cvjeta rano.0x19.Mortarela. Omotač je malo duži od ploda. Morel (Morell) je francuska sorta.9 . Vodi porijeklo od C. protandrična je. okruglast (indeks 0. pa se ova sorta rado uzgaja. Otporna je na niske temperature. lako lomljiva.79) sa masom 2. Dobri su peludatori: tonda di gifoni. Mnogo se cijeni u industriji čokolade. Plod okruglast (indeks . avellana. godine. Američka sorta. Plod okruglast (indeks 0. masa ploda 4. formira izdanke. Randman jezgra 47. Oprašivači su apolda. U račvici su prosječno 4. san govani i dr. Rojal uvedena u kulturu 1934.1 g i dimenzijama: 21. naročito u Kataloniji.2 g sa dimenzijama 23. Peludator je dugi španjolski. Zreli plodovi lako otpadaju.2.46%. hibrid barcelona X davijana.82).8x14.oko 3 g. Jezgra ploda sudjeluje u masi ploda 45.(talijanska sorta.7%. uspravno raste. produktivno. Randman jezgre 42 .0. Nije velike bujnosti. Jezgra lako ispada iz ljuske i dobrog je okusa. Faza sazrijevanja rana. Sazrijeva srednje. Cvjeta srednje rano. Cvjeta srednje kasno do kasno. ali je dobre rodnosti. Stablo male bujnosti.

5 cm (67%).7 mg% nezasićenih masnih kiselina. Sadrži 64% masti. još u studenom.20 godina) grančice prevladavaju od 1 . Zbog krupnoće se cijeni kao stolna sorta. 17% bjelančevina. Obično su u grupi 2 . Ima izraženu protaginiju. Nastala je od C.07 do 33. pa alternativno rađa.4%). Zajedno su do 3 ploda. sa prisustvom žilica. Jezgra je 43. Iako je grm. kod prženja se pokožica dobro odvaja. Ne formira mnogo resa. Omotač duži od ploda. Ljuska je debela. pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. dimenzija 20x20x32 mm. ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford. teško lomljiva. Ima vrlo bujno stablo.5%.25 cm (56. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju.12 g. po tome se ubraja u grupu sa slabo do srednje mnogo formiranih resa. Omotač je ravan sa vrhom ploda.78 kg na cm2. nije dobra za trebizonde. Samosterilna sorta. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi.07%. i 5. Rimski. Plodovi su teški oko 3. Slabo formira izdanke. Ljuska je srednje debela sa tamnijim prugama.3 zajedno. izdrži oko 31. okruglastog oblika. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42. što joj je inače značajniji nedostatak. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 . Ova sorta ponekad prerodi. sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. dok kod starijih stabala (16 . raste uspravno. Pojedinih godina izražena je rodnost do 38 kg/stablo. malo izduženi. avellane. . Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte. Formira malo izdanaka.zajedno.

Lijep izgled jezgre. Stablo srednje bujno. Ljuska srednje tvrda. Plod je sitan. sa crvenim lišćem. To je sorta iz grupe lambertovih. Randman jezgre 48. Omotač je duži od ploda. lijepog izgleda sa prugama.52%.7 plodova. 1.Rimski lješnjak Crveni lambert (Rotblattrige Lambert). dekorativno djeluje. U račvici ima 1 . dimenzija 23 X 12 X 14 mm. .36 g.

Stablo malo bujno.4x15. Oprašivači su joj: tonda bjanka. Sivri.4 mm.Crveni lambert Sun Giovani. produktivan. . daje malo izdanaka. Rano sazrijeva. Jezgra je sa malo žilica. Osjetljiva na neke bolesti i kasni mraz.2%.3x18. prugasta i pri vrhu maljava. Omotač duži od ploda.76) sa dimenzijama: 22. tonda di điffoni. Italijanska sorta. svjetlokestenjaste boje. Turska sorta. prilikom prženja se odvaja pokožica. Plod duguljast (indeks 0. Randman 46. produktivan. grm širok. Dobra je sorta. protandrična je. Rano sazrijeva. ljuska srednje tanka. mortarela i dr. Rano cvjeta sa izraženom homogamijom. srednje širok grm. Stablo raste vrlo bujno. Rano cvjeta.

Omotač duži od ploda. Raširena u Turskoj zbog dobre kvalitete jezgre. G. Randman jezgre 44.8 mm. Masa ploda . Randman jezgre je do 58%. U račvici su 4 ploda.0. Srednje formira rese u grupama 2 . Italijanska sorta.3. Ima srednje razvijen grm. Omotač je koliko i plod ili duži od njega.08 kg na cm 2 čvrstine. maxime i C. Plodovi su okruglasti (indeks . pojedinačni ili u grupi 2 . Ljuska je tanka (1. prijelazni oblik. dihogamija izražena . Ona je među zastupljenijim sortama u Italiji. Samosterilna je i sa slabom je klijavošću peludi zbog čega je loš oprašivač.1 mm). kestenjasta sa dvije uzdužne brazde i neznatno prugasta.5 g. Jezgra sadrži oko 72. ali tvrda. Jezgra kod prženja ostaje čista.80) srednje krupan .3% ulja i 13. del Piemonte). dimenzije: 18. T.94) sa zaoštrenim vrhom. do 47. Nedostatak je što se plodovi teško oslobađaju iz omotača.3.2. Oprašuju je sorte kutard rodni. sorte postale od C.38 grama.3x18. dimenzija 21.6x16.6%.protoginična.6x18.2 bjelančevina. Postala od C. negret.Plod izdužen (indeks 0. Za klimatsko područje ozbiljnijih nedostataka ova sorta lijeske nema. avellane. Pijemontski (Tonda Gentile del a Longhe. formira izdanke. Faza cvjetanja je jako rano. Ljuska srednje debela. Nedavno je unesena i uzgaja se kod nas na području Umaga i u drugim područjima. Najviše je ima u provinciji Kuneo (Cuneo).2x15. . pri vrhu široko otvoren pa plodovi lako iz nje ispadaju. pontica.6 mm.2.

Sazrijeva kasno. Okrugli gifonski (Tonda di Giffoni).8%. Dobri oprašivači: tonda rosa. produktivno je. srednje krupan -2. Italijanska sorta. Omotač ispod nivoa ploda.Plod duguljast (indeks 0.0x20.Organoleptička ocjena dobra. Stablo ne raste bujno. Prijelaznog oblika. Randman jezgre 40.7x18.87). Omotač duži od ravnine ploda.6x16.2. U račvici su 2. Faza cvjetanja rana. kestenjaste boje sa prugama. mortarela.dimenzija 21. kampanika i dr.8 g. Plod okruglast (indeks -1). mala rodnost ograničeno uzgajanje. ljuska srednje tanka.8 ploda zajedno. protandrična. srednje krupan plod .9 mm.4 g sa dimenzijama 19.7x20.Tonda Gentile della Langhe Okrugli bijeli (Tonda Biancha). Bujnost srednja. Ljuska srednje .2 mm. grm raste na prijelazu između uspravnog i širokog. Osrednje je produktivna sorta. Italijanska sorta.

protandrija ili protoginija.6x17.95). Faza cvjetanja srednje kasna. Plod okruglast (indeks .7x20. Randman 45.homogamija.0%. Sazrijeva početkom rujna. kestenjaste boje sa prugama i dvije brazde uzdužno.tanka. Randman jezgre 60%. Italijanska sorta. Kod prženja jezgri odvaja se pokožica. Zbog kvalitete jezgri tražena je u industriji slatkiša. ljuska se odvaja pri prženju. Omotač je duži od ploda.9 mm i srednje krupan . srednje bujnosti. Tonda Giffoni Rimski ukusni (Tonda Gentile Romana. G.7 ploda. . Ima dobru rodnost i kvalitetu plodova. Prosječno u račvici 2. Mortarela i dr. Plodovi su traženi u industriji čokolade i krema. Osjetljiva prema kasnim mrazevima. di Viterbo). svijetlo kestenjaste boje. sa promjenljivim karakteristikama .0. T. prugasta. prijelaznog habitusa. Tipična sorta za mediteransko područje. dimenzija 20.7 g. ljuska tanka. dobre produktivnosti.2. Oprašivači su: Tonda di Giffoni.

srednje produktivna. dimenzija 21.2.Tonda Gentile Romana Okrugli crveni (Tonda Rossa).5 X 20. Sazrijeva polovinom sezone za sorte lješnjaka. U račvici 2. bujna. Iako su dobre osobine kvaliteta jezgre i dobra rodnost.6 g. Peludatori su: Tonda romana. protandrična je.7 ploda. smeđe boje sa prugama. Tonda di Giffoni i Tonda romana.0. sa dimenzijama 18. Trebizonda (Imperiale di Trebizonda.3% u masi ploda.kasno. nedostatak je mali randman jezgre. Karidaty). Jezgra sudjeluje sa 38. Raširena je u Turskoj gdje je dobre rodnosti.9 mm.1x19. Omotač je duži od ploda. lijepe boje. U račvici je prosječno 1. Plod duguljast (indeks .8x15. Stara turska sorta. Italijanska sorta.4 mm.15). Srednje cvjeta.4x22. Vrijeme sazrijevanja . uspravno raste. Palas i dr. Omotač kraći od plodova.84). Ljuska srednje debela. Cvjeta srednje rano. ljuska tanka. Dihogamija: mohogamija . srednje krupan . Plod okruglast (indeks . a grm širok. masa ploda 2.1.protandrija. Stablo je slabo bujno.9 plodova. Oprašivači: Tonda Bijancha.7 g. .

Jezgra čista.2. Omotač duži od ploda. a randman jezgre nije najpovoljniji. a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. dužina 2 . Ženski cvijetovi se javljaju početkom ožujka. Upotrebljava se za stolnu potrošnju i u industriji.6 g. jer zreli plodovi teško ispadaju iz omotača.10 do 12 cm dužine i 7 do 8 cm širine. To je lambert hibrid. Ljuska svijetlosmeđa sa tamnijim prstenovima.kraj siječnja i traje tri tjedna.85) u osnovi četvrtast. Plod konusno okruglast (indeks 0. Omotač ravan sa plodom ili malo duži. Ima ovalne listove . Ljuska srednje debela. s obje strane rasječena i po obodu nazubljena dublje ili pliće. Grm ove sorte je dosta bujan: više ide u širinu nego u visinu. Srednje rano sazrijeva. Ipak.46%. Rano cvjeta. Široka rasprostranjenost uvjetovana je nekim njenim dobrim osobinama. zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. pa je zato i sa vrlo dobrom rodnošću. Drvo visoko do 6 m i otporno na zimske temperature. Protandrična je. Geante de Hale).23 cm. dimenzije: 27x14x16 mm. Ima puno resa i antere su bogate s peludi. Srednje bujna.36. pa ima loptasti oblik.5%. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj. Jezgra ukusna i ispunjava ljusku. vrlo dobro sortama . Cvjetanje je kasno . U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu. Vebsov (Webb's Preisnus). Prilagođena kontinentalnoj klimi.4 zajedno. Bolvijerov (Wunder von Bolhviller.3%. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss. ne ubraja se među visoko kvalitetne sorte. Randman jezgre . Plod srednje krupan oko 2 g. Masa ploda 3. Istarski dugi – populacija od Corylus maxima. 45. Randman jezgre . Sazrijeva početkom rujna. Plodovi su po 2 .5 cm i širina 2.

Šav je slabo izražen. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64.489 %. dužina 26. List je velik.030%). s tamnijim prugama.62% i invertnog šećera 3. Biofizičke osobine su: masa 1. dužina 19. pravilno zasvođen. Debljina joj iznosi 1. tako da se plod ne vidi.437 g. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3. koji su s jedne strane spojeni. .768 mm. pravilno zasvođena. bjelančevina 16. rimski lješnjak i ludolf.430 mm.492 g. Jezgra je krupna. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre.38%. a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune. ovalno duguljastog oblika. širina 13. koje ponekad dopiru do njegove sredine. Omotač je duži od ploda. U grozdu ima od 1 do 10.130 mm. Ljuska ploda je tamno smeđa. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama.806 mm. Vrh mu je nazubljen. Plod istarskog dugog je krupan. a najčešće 2 ploda (28. izdužena. bez izraženog šiljka.240 mm i širina 20. okruglog oblika. sužen i savijen. neprevilnog okruglog oblika.northampthon. a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. Kapica mu je velika. sa izraženim šiljkom.34%. Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. Omotač je sastavljen od 2 lista.

Grm istarskog lješnjaka .

sa udaljavanjem od debla smanjuje se broj žila. Odmah uz deblo u prvom metru nalazi se više žila nego u drugom. Na ovaj se način povećava zapremina zemljišta. a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. jer od pravilnog podizanja zavisi i ekonomski efekt proizvodnje. Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm.7. naročito o klimi. jer se zemljište ne prevrće. Na plodnom zemljištu lješnjak ima gustu i isprepletanu korijenovu mrežu koja zauzima veću površinu. Kad je riječ o ovoj kulturi smatramo da je posebno značajna studija o ekološkim uvjetima. Na rasprostranjenost korijenove mreže značajan utjecaj imaju fizičke osobine zemljišta. što zavisi od njegovih fizičkih osobina. .50 cm dubine (oko 80%). U novije vrijeme se preporučuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori. PRIPREMA ZEMLJIŠTA Masa korijena lješnjaka nalazi se na dubini između 10 i 40 cm. a osnovna masa korijena nalazi se do 40 . PODIZANJE PLANTAŽA LJEŠNJAKA Za podizanje plantaža lješnjaka poduzimaju se sve organizacijske tehničke mjere kao i kod drugih voćaka. Laterarno prostiranje je u odnosu obujma krune. kao i opće poroznosti. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti. to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta. Treba usaglasiti čimbenike klime lokaliteta sa biološkom prirodom sorte. Pojedine žile prelaze i dubinu od 70 cm. samo manji dio korijena prelazi taj obujam. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. odnosno podrivači sa vibrirajućim radnim tijelom.

S .5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka. odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Veliki značaj ima i tržište. uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr.5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. Prilikom izbora sorti mora se voditi računa o nizu čimbenika. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor.U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem jamica. ako zemljište sadrži 7. Pri agromeliorativnom gnojenju za lješnjak treba se pridržavati onih normi koje su date za orah. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7. Agromeliorativna gnojidba Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. komposta. treseta. Potrebno je poznavati biološku prirodu sorti i njihovo ponašanje prema uvjetima sredine. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta. Unošenje mineralnih gnojiva. Na strmom zemljištu moraju se izgraditi terase. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. odnosno namjena proizvodnje. Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu. IZBOR SORTI LJEŠNJAKA Za proizvodnju plodova lješnjaka mora se predvidjeti odgovarajući sortiment. odnosno prema rezultatu analize zemljišta.

okrugli ili ovalnog oblika. otpornost prema bolestima. odvajanje omotača (kupole). atraktivnog izgleda i oblika. Za industriju čokolade. Nisu bez utjecaja pri izboru sorti ni druge osobine: period ranog stupanja u rod. a u drugom drugo. Napominjemo da je lješnjak pomološki nedovoljno obrađen. nametnicima. veličina ploda i otpornost na negativne temperature. oblik ploda. bujnost. što predstavlja poteškoću o kojoj treba voditi računa..1 do 15.4 sitniji od 13. Pri izboru sorti treba imati na pameti da su najznačajnija svojstva: rodnost.0 Za industriju 1 3 5 4 2 Za konzumaciju 5 4 3 2 1 . kvaliteta plodova. što se vidi iz slijedeće tablice. zbog toga se pojavljuju slučajevi da ista sorta ima u jednom kraju zemlje jedno ime. za industriju (kreme) i kombiniranu namjenu.5 do 16. randman jezgri. obilno i redovno rađanje. krema i dr. Faza cvjetanja je značajno obilježje (cjenjenije su sorte koje su kasnocvjetne). tanke ljuske i s visokim randmanom jezgri.4 od 13.5 do 18 od 15. Jezgra treba biti pravilna i da se pokožica lako odvaja prilikom prženja. Tablica 15.tim u vezi razlikuju se sorte sa plodovima prikladnim za različite namjene: za stolnu upotrebu. homogamija. plodovi trebaju biti sitniji do srednje krupni. oslobađanje iz omotača. Slaganje plodova nejednake krupnoće prema namjeni Promjer ploda (mm) preko 18 od 16. Ocjena krupnoće plodova prema namjeni je nejednaka. suši i sl. autofertilnost ili interfertilnost. Plodovi za potrošnju kao stolno voće trebaju biti što krupniji. I plodovi se više cjene ako su ujednačeniji po obliku i ispunjeni jezgrom.

To su isto postigli u Italiji i Španjolskoj . 1971.3. dovoljan (2) i ne zadovoljava (1). Sorte lješnjaka su samobesplodne . lako bi se napravile kompatibilne kombinacije sorti. Ova fiziološka svojstva su uvjetovana nasljedna osnova.autosterilne. vrlo dobar (4). 1969. U poslijednje vrijeme je sve više podataka koji informiraju o ponašanju pojedinih sorti u pogledu odnosa oplodnje. ali pri tome ne treba izbjegavati. što nije moguće uvijek. i sorte oprašivače.Odličnu kvalitetu označava (5). Poslije korekcije sorti u pogledu odnosa oplodnje u Americi su povećali prinos sa jedne na 3 . ovaj problem ne bi bio toliko težak. Treba nastojati kombinirati glavne sorte koje se međusobno oprašuju. Lješnjak je jednodoma voćka. pa se traže dopunske sorte radi peludizacije.7 do 3 t/ha.5 tone/ha.sterilne kombinacije.od 0. a postoje i inter . Kad bi postojala pravilnost u pojavi protoginije i protandrije kod iste sorte po godinama i u određenim klimatskim uvjetima. dopunske i sorte oprašivači. makar u manjem obujmu. na ovom problemu dao značajne rezultate i skrenuo pažnju da su sorte lješnjaka autosterilne. Pored toga kod njega je moguća protoginija. Poslije njega do istih zaključaka su došli Manušev (1972) i S. Lukić (1981). protandrija i homogamija. dobar (3). U SAD su opovrgli da su sorte lješnjaka autofertilne. Na plantaži trebaju biti zastupljene sorte: glavne. . a na nju utječe i klima područja. Glavne su sorte najzastupljenije. Kod nas je Madić. POZNAVANJE SORTI LJEŠNJAKA U POGLEDU OPLODNJE Odnosi oplodnje su slabo proučavani kod lješnjaka i utoliko je ovaj problem složeniji. što znači da su mu muški i ženski gametofiti razdvojeni. U našim uvjetima malo je podataka koji se odnose na ovu problematiku.

. zbog specifičnosti cvjetanja i procesa oplodnje. Za komercijalne nasade preporučuju se sadnice proizvedene kalemljenjem na div lješnjaku . jer su uvijek sa razvijenijim korijenom. daleko bolji se rezultati postižu kad su oprašivači na manjem razmaku. Ove posljedice su kod lješnjaka teže nego kod drugih voćaka. a nadzemni dio jest.30% oprašivača. U Španjolskoj se podižu plantaže gdje je jedna sorta zastupljena sa najviše 43%. Sadnice moraju biti odabrane s posebnom pažnjom. Takve sadnice u prvoj godini se slabije primaju i sporo razvijaju.Teško je preporučiti odnos ovih sorti. colurni. Treba obratiti pažnju na razvijenost korijena. Sadnice obavezno nabavljati od ovlaštenog proizvođača. Zbog složenosti cvjetanja.C. Oprašivače postavljati na udaljenosti do 30 m. Sadnice lješnjaka proizvedene vegetativnim putem vrlo često su s nedovoljno razvijenim korijenom. zdravstveno stanje i identičnost sorte. IZBOR SADNICA LJEŠNJAKA U praksi se koriste kvalitetne sadnice proizvedene kalemljenjem ili jednim od vegetativnih načina. čija je proizvodnja pod kontrolom. ali. Autofertilne sorte mogu se uzgajati i u čistim nasadima. U Francuskoj se predlaže za jednu sortu 20 . Sadnice sa skladnim razvojem nadzemnog dijela i korijena bolje su od onih kod kojih korijen nije razvijen. iako su ostvareni veći prinosi u kombinaciji više sorti. Pogreške pri izboru mogu dovesti do vrlo nepovoljnih posljedica. Iako vjetar prenosi pelud i do 1 kilometra. prema iskustvu proizvođača iz Španjolske sorte oprašivači ne trebaju biti zastupljene više od 25%. oplodnje kao i nedovoljnog poznavanja odnosa između sorti preporučuje se uzgajanje više sorti u plantaži.

RASPORED SORTI LJEŠNJAKA U PLANTAŽI Prema istraživanjima mnogih autora sorte lješnjaka su autosterilne, čak se nalaze i grupe sorti koje su inkopatibilne između sebe. Od sorti koje su izabrane planom za odgovarajuću plantažu, već prema odnosima oplodnje, moraju se sorte ukomponirati tako da se vodi računa o nekim praktičnim razlozima. Naime, uvjek treba da je jedne sorte paran broj redova, naročito ako se kombiniraju ili moraju kombinirati sorte čiji plodovi sazrijevaju ranije sa sortama čiji plodovi sazrijevaju sasvim kasno. O drugim se momentima vodi računa već pri izboru sorti u fazi cvjetanja (podudarnost) i sl. RAZMAK STABALA U PLANTAŽI Već je istaknuto da se sorte lješnjaka razlikuju po bujnosti. Po ovoj osobini se grupiraju u nekoliko grupa: kržljave (trebizondski); malo bujne (pijemontski, dugi španjolski); srednje bujne (barcelona, eugenija); bujne (negret, kosford) i vrlo bujne (halski div). Osim nasljedne osnove, na bujnost utječe i bujnost podloge, kao i niz drugih čimbenika: plodnost zemljišta, padaline, primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera, zaštita i dr. Navedene čimbenike treba uzeti u obzir kad se određuje hranljivi prostor za stabla u plantaži. Pored toga i primjena mehanizacije može utjecati na veličinu razmaka stabala lješnjaka u plantaži. Maksimalna mehanizacija u proizvodnji plodova lješnjaka uvjetovana je i oblikom krune. Bolje se mehaniziraju procesi proizvodnje u nasadima sa stablašicama i sa većim razmakom.

Nasad lješnjaka u obliku stablašica

Razmak sadnje pri podizanju plantaže lješnjaka treba usaglasiti sa važnijim faktorima od kojih to zavisi. To su zemljište, bujnost sorti, osobine stabla (grm ili stablašica), pa i konfiguracija zemljišta. U donjoj tablici dat je pregled razmaka u zavisnosti od navedenih čimbenika koje preporučuje Karlone (1962). Stablašice se uzgajaju na manjem razmaku (prosječno 5x6 m), i to najbolje da se sadnja obavi u kvadrat ukoliko je ravna površina, na nagnutim površinama razmak je 4x5 m. Razmaci su veći ako se lješnjak uzgaja kao grm, 7x8 m.

Tablica 16. Pregled razmaka za lješnjak u zavisnosti od nekih čimbenika Zemljište Bujnost sorte Osobina stabla Razmak ravna površina 4x5 4x6 6x7 5x7 7x8 9x8 (m) nagib 3x4 4x5 5x6 4x6 5x6 6x7

Siromašno Srednje Plodno Siromašno Srednje Plodno

mala mala bujna mala mala bujna

stablašica stablašica stablašica grm grm grm

Prema Kovačeviću (1955) mogu se koristiti različiti razmaci za lješnjak. U Francuskoj lješnjak se uzgaja na razmaku 5x5 m (Barbeau, 1973), a u Italiji na razmaku 4 X 6 m, u redu je manji razmak. U Oregonu je znatno veći ovaj razmak 6 X 6 m; 7,5 X 7,5 m, što zavisi od podloge. U Njemačkoj lješnjak se uzgaja, ako je podloga C. colurna, na razmakuu 8x4 m. Bilo je slučajeva da se poslije 24 godine kad je razmak iznosio 4 x4 m, morao vaditi - krčiti svaki drugi red. Lješnjak je heliofit i zbog toga traži i veći razmak. Visina prinosa po 1 ha zavisi i od broja stabala. U donjoj tablici daje se pregled prinosa u zavisnosti od hranljivog prostora.

a za grm na vlastitomom korijenu 5.2 120. Utjecaj razmaka na prinos kg/ha Starost nasada 3 4 5 6 7 8 9 10 11 4.5 516. budući da on zavisi od mnogih faktora o kojima se mora voditi računa u svakom konkretnom slučaju. orijentaciono 6 X 4 m. U prvom slučaju je više stabala za oko 27%.7 353.5x4.5 9. 6 m između redova.0 Razmak (m) 6x6 18. a 4 m u redu.5 58.8 1586. on praktično ima kratak period .5x4. TEHNIKA SADNJE Na prvi pogled izgleda da nema razlike u načinu sadnje sadnica lješnjaka i drugih voćaka.6 Ukupno: 11122.3 336.5 x5.2 1870.6 1971.5 1029.3 1042.3 1604.3 588.87 tona. Međutim.2 607. Na bazi iznesenih činjenica teško se može predložiti jedan standardan razmak.8 382.5 530.5x7.4 691.4 94. Budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati.2 4510. godini je ostvaren prinos od 1.5 165.1 6638.Tablica 17.6 1283.5 m.7 765.5 m.3 840. Zbog toga smo mišljenja da za stablašice treba dati veći razmak. postoje neke specifičnosti u odnosu na druge voćke.2 247. najveći je prinos postignut u gustom sklopu 4. Već u 8.5 Kako se iz tablice vidi.8 2530.6 7.9 683.4 1283.

a to znači da je neusporedivo bolje da se sadnja obavi u jesen. Nikako ne treba sadnice saditi dublje nego što su bile u brazdi. Izgled plantaže lješnjaka uzgajanih u obliku stablašica .3 godine. nego u proljeće. to znači da i kasnije prorodi. ne raste.mirovanja. i to rano. Preduboko zasađena sadnica gotovo 2 .

No. jer je lješnjak na vlastitom korijenu. Međutim. zbog čega se nekad prednost davala ovom obliku krune.8. i kad se obračun prinosa izvrši po jedinici površine. tada je prinos manji kod grma nego kod stablašice. Po nekim autorima grm je rodniji. U Europi dominira grmast oblik uzgajanja lješnjaka koji se formira sadnjom 3 . a u stvari su samo privremenog karaktera. pa prije prorodi. naravno ako je ista sorta. ovaj oblik uzgajanja je sa manjim brojem stabala po ha. PROGRAM RADOVA DO STUPANJA PLANTAŽE LJEŠNJAKA U PERIOD RODNOSTI FORMIRANJE KRUNE Prema biološkoj prirodi lješnjak formira grm. Lješnjak formira mnogo izdanaka koji povećavaju grm.4 sadnice na jednom sadnom mjestu. to je samo u prvim godinama. . Pogrešno se pripisuju neka svojstva grmu.

Mnogi autori ističu da su na ovaj način troškovi proizvodnje lješnjaka manji.Kruna u obliku grma Poslije 10 . Zbog toga se nameće potreba za intenzivnijom proizvodnjom. a to znači i većim troškovima proizvodnje.80 cm i krunom u obliku vaze sa 3 . veća je produktivnost rada. Opada rodnost. manji su troškovi proizvodnje. što poskupljuje proizvodnju plodova.12 godina grm počinje. colurne formira grm sa 3 . ali se ne isključuju i ostali oblici. Prednosti stablašice nad grmom se mogu ovako definirati: stabla bolje koriste svjetlost. smanjuje se vitalnost. Smatra se da je ovaj način formiranja oblika relativno skup i da nema opravdanja.4 grane.4 osnovne grane nastale od isto toliko sadnica koje treba zasaditi na svakom sadnom mjestu. moguća je maksimalna primjena mehanizacije. da se u pogledu rodnosti i vegetativnog porasta drugačije ponaša. Na ovaj način se lješnjak počinje uzgajati u Europi i SAD (Oregon i Washington). U novopodignutim nasadima lješnjaka sve je više stabala s deblom od oko 50 . zbog fizioloških promjena u formiranju cvijetnih pupoljaka. . Pored toga i primjena mehanizirane berbe je otežana. Među značajnijim promjenama u procesu proizvodnje lješnjaka svakako je napuštanje grma i prelazak na stablašice kao uzgojni sustav sa različitim oblicima krune. Najčešće je oblik krune vaza. Moguće je da se od sadnica sa podlogom C.

.Plantaža lješnjaka u obliku stablašica u 5. godini Formiranje vaze kod lješnjaka Ova kruna.4 osnovne grane. Najčešće ima 3 . kao i kod drugih voćaka. nema provodnice. Prilikom formiranja krune na određenoj visini za deblo ostavi se dio s pupoljcima iz kojih će se razviti osnovne grane.

.Kruna u obliku vaze: rezidba na kraju druge godine (lijevo) i izgled u toku vegetacije (desno) Zbog bolje veze osnovne grane sa deblom treba između osnovnih grana ostavljati 15 . budući da se s vremenom grane toliko približe da izgleda kao da su iz jednog mjesta. a treća od druge kao druga od prve.uklanjaju se ljetni izdanci koji smetaju jedan drugom i oni koji se razvijaju u unutrašnjosti krune. tj.4 sekundarne grane koje su postavljene tako da je.20 cm. druga serija suprotno prvoj. prva od osnove udaljena oko 30 cm. U ovom se periodu rezidba sastoji u blagoj intervenciji . druga od prve 50 . Prva serija sekundarnih grana je između svake osnovne grane.100 cm. U periodu formiranja krune značajno je da se sve grane ravnomjerno razvijaju. a treća suprotno drugoj seriji. Osnovne grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene u prostoru. Na svakoj primarnoj osnovnoj grani formiraju se po 3 . ne preporuča se ostavljanje za osnovne grane ljetnih izdanaka jedan iznad drugog.

.Osim toga mogu se skraćivati i oni ljetni izdanci koji su izuzetno bujniji od drugih. Budući da se izdanci stalno formiraju. bolje je da su sadnice na podlozi C colurna. Iz korijena će se razviti izdanci od kojih se ostavlja 3 . tako da čine široku vazu već od prve godine. samo se ostavljaju oni izdanci koji su potrebni za formiranje grma. Ovaj oblik krune je prijelaz između vaze i grma. jer neće formirati izdanke. Praktično u toku formiranja rezidba se svodi na prorijeđivanje. Broj osnovnih grana u grmu zavisi od bujnosti sorti. Od drugih oblika krune već je spomenut grm. Formiranje drugih oblika krune lješnjaka Grm. Ovaj se način danas malo prakticira. Ukoliko se lješnjak uzgaja po ovom načinu. Sadnice su zasađene malo ukošeno. Odmah nakon sadnje sadnica se skraćuje na 15 .4 za osnovne grane. njih treba uklanjati redovito. U pravcu međuredova se okrenu dvije i dvije na rastojanju od oko 40 cm.4 sadnice. Prilikom sadnje se zasade 3 . ali ih se ostavlja onoliko koliko je potrebno da se ne umanji opći porast. Grmasta vaza.30 cm.

. ali su iskustva sa njima skromna. Čak se može formirati i palmeta sa kosim granama.Kruna lješnjaka u obliku grma Lješnjak sa visokim deblom Mogu se formirati i ostali oblici krune. kao i drugi razni oblici.

plodnost zemljišta. Od važnijih radova u uzgojnom periodu skrenuće se pažnja na najvažnije : Održavanje zemljišta Održavanjem zemljišta treba se postići uništavanje korova i održavanje najboljeg režima za vodu i zrak. Zemljište u plantaži može se održavati na jedan od poznatih načina. Na taj bi se način postizalo i održavanje dobrih drugih osobina zemljišta. Primjenjujući tuđa iskustva u proizvodnji lješnjaka. U plantaži gdje se obavlja mehanizirana berba ne preporučuje se držanje zemljišta u stanju ledine. Naročito se preporučuju herbicidi za plantaže podignute na vlastitom korijenu. Primjenom herbicida uništava se i znatan broj izdanaka koji suvišno iscrpljuju matično stablo. jer bi to otežavalo skupljanje plodova. pa se koriste iskustva stečena u drugim zemljama i pod drugim uvjetima. a naročito njegove plodnosti. treba ih u našim uvjetima provjeravati dok se ne dođe do saznanja koja odgovaraju određenim ekološkim sredinama. gdje se javlja veliki broj izdanaka. Nije potrebno da se smanjuje intenzivnost proizvodnje lješnjaka. konfiguracija i sl.).DRUGI RADOVI U PLANTAŽI LJEŠNJAKA DO STUPANJA U ROD U komercijalnoj plantaži lješnjaka obavljaju se uglavnom svi radovi koji se inače izvode i u drugim voćnim plantažama. Svakako treba način održavanja zemljišta biti u skladu i sa drugim čimbenicima (podneblje. U borbi protiv korova sve se više koriste prikladni herbicidi. Ukoliko do toga dođe. . neminovno se to odražava na financijskom rezultatu. Naša iskustva sa uzgajanjem lješnjaka su skromna. To znači da se zemljište u intenzivnoj proizvodnji održava u vidu jalovog ugara.

U redu se zemljište prska herbicidima radi uništavanja korova i izdanaka. Obrada zemljišta u jesen doprinosi poboljšanju vodnog režima zemljišta. Napominje se da je korijen plitak i da ga obradom ne treba povrijeđivati. U proljeće se masa zaore.. U jesen se najčešće siju grašak. Gnojidba Mineralna ishrana mladih stabala lješnjaka. raži. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna. Rezidba mladih stabala lješnjaka Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana.U slučaju da je plantaža na siromašnom zemljištu i da ravnoteža organskih materija treba izravnati uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu tada se međuredni prostor koristi za uzgajanje stočnog graška. inkarnatske djeteline ili koje druge biljke koja daje dovoljno zelene mase. U jesen se primjenjuje duboka obrada uz prethodno razbacivanje odgovarajuće količine organskih i mineralnih gnojiva. ubrzavanjem mnogih procesa u zemljištu. gramokson u količini od 4 kg/ha površine koju treba tretirati. 2 . Mineralna ishrana mladih stabala treba biti u skladu sa njihovom . da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. podsticanja rada korisnih mikroorganizama. maljava grahorica ili panonska grahorica u kombinaciji sa raži. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju. sa starošću stabla se njen intenzitet povećava. Od herbicida su dobri za uništavanje izdanaka: Paraquat. uništavanju korova.4 dihlorfenoksisirćetna kiselina i dr. grahorice. nametnika. O ovoj rezidbi bilo je više govora kod formiranja oblika krune.

ali su potrebne znatno manje količine. Nedostatak kalija se očituje po klasičnim njegovim simptomima. Mikorizu podstječe umjereno vlažno zemljište sa dovoljno organskih i mineralnih materija. . Ishrana lješnjaka dušikom u optimalnim količinama osigurava porast i oplodnju. Ishrana fosforom je također značajna.32%. a sa povećanjem stabla norma se povećava do 150 g (Angiboust. u listu lješnjaka. U jednom je ogledu utvrđeno da je na stablima sa mikorizom bilo lišće zdravo. Već je rečeno da joj najbolje odgovaraju zemljišta sa pH od 5 do 7.8 do 7. 1961). pa i njegovom zdravstvenom stanju. Korijen lješnjaka lakše usvaja elemente kada pH iznosi 6. Ustanovljeno je da se na korijenu razvija mikoriza koja pridonosi općem porastu i rodnosti lješnjaka. Među najvažnije biogene elemente ubrajaju se: dušik (N). Slično je i u SAD. magnezij (Mg) i bor (B).14% do 0. Prema Fregoniju (1972) i Zioniju (1972) lješnjak je srednje osiguran dušikom kada se u kolovozu u listu nađe dušika od 1. kalij (K). Orijentaciono se preporučuje po stablu 60 . fosfor (P). čak može doći i do sušenja ljetnih izdanaka. Ukoliko je potrebno u ovom periodu se vrše i druge korekcije.razvijenošću. kalcij (Ca). Za mlada stabla se preporučuje gnojidba superfosfatom od 11 . Sadržaj fosfora.22 kg po stablu (Serr.22%.3. a sa stabala gdje nije bilo mikorize. optimalni sadržaj. Češći je nedostatak kalija nego fosfora. 1974). lišće je bilo blijedozeleno. kreće se od 0.5 i da pri pH od 8 se može javiti kloroza.90 g. Kalij je također vrlo značajan u ishrani lješnjaka. ali rjeđe nego dušika. tamnozelene boje. U krimskoj oblasti Rihter preporučuje 80 g/m2 gnojidbu superfosfatom. a u Zakavkazju 300 g po stablu. i kasnije godišnje oko 250 kg/ha P2OS. kao korekcija pH vrijednosti. Sa porastom stabla povećavaju se i norme gnojiva. sitno. u uvjetima SAD.91% do 2. U Francuskoj prilikom sadnje unose 200 kg/ha P2O5.

U toku vegetacije za suzbijanje uši.0% (750 1000 g/lit. Navodnjavanje lješnjaka Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju općeg porasta i razvijenosti.0%. treba primjeniti navodnjavanje. jer se ne shvaća pravi doprinos koji ono ima u uzgajanju lješnjaka. Iz cisterne se voda toči u kante. vode). Zaštita lješnjaka Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika.9% do 1. a preostali dio dušikovih u proljeće. da sadnice u početku ne zakržljaju.75% do 1. odmah nakon sadnje. crvenog pauka i dr. Najrentabilnije je da se voćke zaljevaju prve godine poslije sadnje.1 do 0.Optimalni sadržaj kalijovih iona u listu lješnjaka je od 0. Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu. a poslije istjecanja vode one se prenose ispod slijedećeg stabla. fosforna i kalijova gnojiva i jedna trećina dušikovih unose se u jesen i zaore. U SAD se pored voćkica postave kante kod kojih je dno perforirano. Navodnjavanje se danas malo primjenjuje.15%.15%. U odnosu na orah i badem znatno je manje kalija u listu lješnjaka. ili Dimekron 20 u koncentraciji 0. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 2 .1 do 0. . Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekućem stanju u koncentraciji od 0. a samim tim i povećanja prinosa. Kao i kod drugih voćaka. Posebno je važno da se vodom intervenira dok su stabla mala. Preporučuju se norme gnojenja kalijom kao i kod badema. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0.3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši.

Iako je lješnjak voćka koja se odavno uzgaja. održavanje zemljišta. pored drugih mjera. U tu svrhu se preporučuje. PROGRAM AGROTEHNIČKIH I POMOTEHNIČKIH MJERA U REDOVNOJ PROIZVODNJI Program mjera u redovnoj proizvodnji treba doprinijeti postizanju maksimalnih prinosa dobre kvalitete. i zaštita od bolesti i nametnika. Rezidbom se regulira ravnoteža između vegetativne i generativne aktivnosti. REZIDBA LJEŠNJAKA Rezidba lješnjaka kao regulator rodnosti tek u posljednje vrijeme dobija svoj puni značaj. Bilo je već riječi o tome da se reproduktivni organi nalaze na jednogodišnjim grančicama i da je njihov broj u korelaciji sa dužinom. Prolazila je kroz faze od one kad se mislilo da lješnjak ne treba obrezivati. i do njene sadašnje primjene o kojoj dajemo više informacija. što vrlo često dovodi do neredovite rodnosti. ali samo jednog dijela. do povremenog prorijeđivanja grma. i to svake godine. Tako su Painter i Hartman (1958) utvrdili da su stabla s grančicama dugim od 17 do 24 cm dala 5 puta veći prinos od stabala sa grančicama dugim od 8 do 16 cm.gnojidba. što znači da ta okolnost nameće poduzimanje mjera kojim će se osigurati dovoljan broj i dužina ljetnih izdanaka. To se postiže preko niza zahvata od kojih su najvažniji: rezidba. navodnjavanje. zatim prikraćivanja debljih grana. ipak se rezidba kod ove voćke tek nedavno počela primjenjivati. i znalački izvedena rezidba. pa dalje. Poslije desetak godina od sadnje na stalnom mjestu lješnjak postupno počinje smanjivati vitalnost. a ova su imala 6 puta . Prema mnogim autorima najbolji se prinos postiže u slučajevima kad su grančice duže od 15 cm.9. mineralna ishrana .

70 Broj plodova u račvici — 3.76 4.5 3.6 .38 3. odstranjuje se i do 50% krune.1 .1 . i kod starijih od 20 godina 10 cm.24 4.37 3.08 3.61 3. Najviše se cvijetnih pupoljaka formira pri vrhu i po periferiji krune. godine intenzivna rezidba.5 7. Dužina grančica – ljetnog izdanka se uzima kao kriterij u ocjenjivanju vitalnosti stabala u pojedinim periodima. Stoga treba pravilno proređivati krunu. Tablica 18. veći je prinos i bolja kvaliteta plodova.20 3.2. odnosno kod stabala starih 15 .85 3.više plodova od stabala kod kojih su grančice bile ispod 7 cm. Pravilno izvedena rezidba.70 3.20 3.07 3.8 godina dužina grančica od 15 do 20 cm.10.15 cm. a naročito njen unutrašnji dio.54 3.55 — — 2.42 3. bolja je oplodnja.06 3.5.10 3. Smatra se da je dobra ravnoteža ako je kod stabala starih 7 .6 .59 — 2.36 grama 2.40 .20 godina . a to znači dovoljno intenzivna svake godine.12.63 3. Utjecaj dužine ljetnih izdanaka na masu i broj plodova u račvici Dužina ljetnog izdanka (cm) 0 .37 3.0 10. doprinosi kontinuiranom porastu ljetnih izdanaka oko 15 -20 cm.0 5. U Oregonu se prakticira svake 5.7.87 3. a to su najbolje osvjetljeni dijelovi. Ne treba gubiti iz vida da je lješnjak heliofit i da osvjetljenje ima veliki utjecaj na prinos.87 1.35 3.5 2.55 3.

Iz praktičnih razloga se preporučuje rezidbu izvoditi u fazi cvjetanja ženskih cvijetova kada se vidi šta je rodno a što nije. Rezidba u cilju podmlađivanja izvodi se od 10. MINERALNA ISHRANA (GNOJIDBA) Lješnjak dobro reagira na unesena gnojva.Smatramo neophodnim da se rezidba obavlja svake godine. Ovu rezidbu treba sprovoditi postepeno u toku 3 4 godine. Za ovu svrhu se koriste neke iskustvene norme do onih na bazi sadržaja određenog hraniva u zemljištu i pojedinim dijelovima . onda svake druge ili treće. ali voditi računa da se grančice ne skraćuju. Napominje se da nema standardnog pravila za obrezivanje lješnjaka. ali se vodi računa o mehaniziranoj berbi. Primjenjuju se herbicidi za suzbijanje korova u redovima. Tehnika podmlađivanja se sastoji u skraćivanju grana na 50 cm od površine. Gramoxom i Paraquat. . godine. do 12. ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA Održavanje zemljišta treba prilagoditi svakom konkretnom slučaju.listu. Od herbicida se najviše koriste: Simazin. Najbolje je u tom slučaju jalovi ugar. Treba normu usaglasiti sa potrebama. plodu i slično. a ako ne može svake godine. Prije nego se sa berbom počne izvrši se ravnanje površine i valjanje radi lakšeg sakupljanja plodova. pa se neće desiti da se rezidbom smanji prinos. Svi se načini mogu koristiti. a prema uputstvu koje daje proizvođač. Najbolje je da se obrezivanje vrši odmah poslije otpadanja lišća. naročito ako je riječ o grmovima koji su formirani od više sadnica.

3 do 1. osokom. Prema Jonsonu (1936) gnojidba lješnjaka osnovnim hranivima treba po prilici da je kao i kod jabučastih voćaka. što se često događa s obzirom da se u takvim krajevima ova voćka uzgaja.8 kg . zemlji nije potrebno dodavanje kalijovog gnojiva.5 kg .8% dodaje se po stablu 1.400 kg/ha.9 do 1.2% do 2.od 2. na istom principu. fekalijama. Orijentacione norme gnojiva za lješnjak su: N . a u Francuskoj godišnje 350 .8% do 1.od 1.9 kg .6 do 0.8 0 kg/ha. U Engleskoj lješnjak gnoje raznim otpacima organskog porjekla (od vune i dr.0.manje od 0.7 kg .više od 2.800 kg/ha kalijovog gnojiva.0% treba dodati 1.). i to: .manje od 1.5% dodaje se po stablu 0. Ukoliko je u zemljištu 150 mg/kg.40 kg/ha i K 2 O . Ne treba gubiti iz vida da se djelovanje gnojiva može umanjiti nedostatkom vlage u zemljištu.160 kg/ha.5% nije potrebna gnojidba.7 do 3.5% do 0. Lješnjak dobro reagira na gnojidbu stajnjakom. Za kalij se.8 do 2.8% treba dodati 2. P2O5 .6 do 4.5% treba dodati 3.0% ne treba dodavati.Prema Barbou (1973) norma za ishranu dušikom određuje se prema koncentraciji iona u listu. Chandler (1941) navodi mogućnost da korijen lješnjaka fiksira slobodan dušik iz atmosfere poput leguminoza.0. U SAD se preporučuje unošenje svake treće godine po 500 .8% do 2.više od 1.2% dodaje se po stablu 0.5 kg . preporučuju norme K2O po stablu: .3 kg . Organska gnojiva u kombinaciji sa mineralnim daju dobre rezultate. .

Tretiranje se vrši prema uputstvu proizvođača. sa po 70 mm.). ali smatramo da treba intervenirati u periodu porasta vegetativne mase i plodova. Promjena boje može doći na bilo kojem dijelu ploda. ZAŠTITA LJEŠNJAKA OD BOLESTI I ŠTETOČINA Lješnjak ne napada veliki broj bolesti i nametnika. U Francuskoj izvedu 3 . oboljevaju sasvim mladi i plodovi pred berbu. U Kaliforniji je navodnjavanje redovna mjera od svibnja do kraja kolovoza. ako je sušan period. U Italiji se vrši navodnjavanje u kritičnim mjesecima ili. Orto-cide.4 tretiranja. odnosno sa ukupno oko 210 -280 mm. Bolesti lješnjaka Trulež ploda lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell. svakih 30 dana. Plodovi potamne. .NAVODNJAVANJE U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan čimbenik. Za suzbijanje se koriste fungicidi: bakarni kreč. Prosječno se ravnomjerno raspodijeli na ove mjesece 950 do 1000 mm. Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazde. kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kad se jezgra formira. Oboljeli se plodovi lako raspoznaju. Mi još nemamo iskustva sa navodnjavanjem lješnjaka. pa su za zaštitu dovoljna samo 3 . prekida im se porast i sasušuju se.4 zalijevanja od travnja do kolovoza. jer su to kritični periodi za vodom. Kaptan. Ronilan. Teško ispadaju iz omotača. Zbog nedostatka vode plodovi mogu otpasti u velikom postotku . Benlejt i Fungohrom.do 62%.

Od drugih bolesti značajnija je rupičavost lišća (Gloesporium coruli Desm.Pepelnica (Phyllactinia corylea korst. Karatan ili Afugan.). Pepelnica napada prije svega list.). Češće se javlja u mediteranskom podneblju. Kumulan. Trulež ploda lješnjaka (lijevo). Saprol i dr. Ak-ricid. Virusna oboljenja kod lješnjaka nisu dovoljno proučena. Bajleton. koji mjenja boju. pa čak i otpadne. Bolest je utoliko štetnija što može izazvati i defolijaciju. žuti. . dobro je da se pri jačem napadu lišće sakuplja i spaljuje. Suzbija se jednim od sljedećih fungicida: kosan. botrytis-crtež (desno) Parazit prezimljuje u otpalom lišću.

U biti to je pipa crne boje. Suzbijanje je efikasno sa Plictranom i Endosulfanom. Za zimsko suzbijanje koriste se uljni preparati.Balaninus (Curculio nucum L. hrani se lišćem do polaganja jaja. Grinja (Phytoptus Avellanae). Suzbijanje se vrši jednim od sljedećih preparata: Ultracid. Prezimljuje u pupoljku i u proljeće se seli na mlade pupoljke. pa je tako direktno ugrožena rodnost. Tretira se u trenutku napuštanja pupoljka gdje je prezimila. Omite i dr.Nametnici lješnjaka Crvljivost . jer prezimljuje u obliku jaja. a stariji se sasuše. gdje prezimi. Neoron. Lebaj-cid. Ovo je nametnik koji napada pupoljke. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime. Ovo je opasan nametnik i zato treba početi sa borbom protiv nje čim se primjeti. Napada obje vrste cvijetova. a ženski se cvijetovi ne oplođuju. Ovi se preparati koriste prema uputstvu proizvođača.crv bijele boje. Ženka u plod polaže jaje iz kojeg se izlegne gusjenica . Zolone. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata. pa izaziva. Pri većem napadu može doći do defolijacije.) Vrlo čest nametnik lješnjaka. Ličinka izgrize tvrdu ljusku i učahuri se u zemlju. . Masovno se javlja u svibnju. a u toku vegetacije jedan od sljedećih: Plictran. Vrlo često dolazi do otpadanja plodova usljed zaraze. Rese imaju malo peludi. a to je u proljeće. Javlja se na naličju lista. Oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta. Crveni pauk. deformacije. Gusation i dr. U proljeće izlazi imago.

Suzbijanjem navedenih štetočina suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju. kao i od glodara. zatim prvo proljeće neposredno prije cvjetanja.prema potrebi. One se suzbijaju dimekronom ili nekim drugim insekticidom.oko dva tjedna poslije drugog i naredna tretiranja . miševa. drugo proljetno . vrane. Tretiranja se obavljaju jednim od navedenih preparata i u količinama koje su u prospektu naznačene. Napominjemo da su štete od ptica velike (kukavica. treće . patke). Posebno su velike .poslije cvjetanja.Crveni voćni pauk Lisne uši. Najčešće se javlja Mvzocallis corvli. Zaštita lješnjaka se sastoji iz sljedećih tretiranja: jedno zimsko prskanje. Lisne uši nisu naročito štetne.

štete koje nanose vjeverice. U jednom gnjezdu vjeverice je nađeno 129 kg plodova lješnjaka. U fazi sazrijevanja plodova treba obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih nametnika. BERBA PLODOVA LJEŠNJAKA Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, što zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja. Pri određivanju vremena berbe treba se držati principa: ukoliko se plodovi lješnjaka čuvaju duže u neprerađenom obliku, treba ih brati kada su potpuno sazreli. Plodovi su sazreli kad promjene boju i kad lako ispadaju iz omotača. Sasvim sazreli plodovi lješnjaka dobijaju žutosmeđu boju. Prerano obrani plodovi lješnjaka gube u kvaliteti: jezgre se smežuravaju, postaju žilave i slično. Plodovi obrani u punoj zrelosti imaju najbolju kvalitetu. Povećava se količina oleinske kiseline, od koje zavisi aroma. Berba plodova lješnjaka može kod nekih sorti biti otežana jer svi plodovi ne sazrijevaju istovremeno i što se kod nekih sorti plodovi teško oslobađaju iz omotača. Ranije, a još i danas, berba se u velikoj mjeri obavlja ručno. U velikim plantažama se koriste dvije mašine za berbu. Jedna mašina kojom se plodovi lješnjaka otresu i druga kojom se plodovi sakupljaju sa zemlje.

Strojno prikupljanje plodova lješnjaka

Za mehaniziranu berbu zemljište se ranije pripremi. Treba se poravnati, prvo se površinski sloj razbije rotacionom sitnilicom, a zatim se valjkom poravna tako da mašina lako sakuplja plodove. Sakupljanje plodova se obavlja u nekoliko navrata budući da plodovi nejednako sazrijevaju. Zbog toga je važno da se sorte u plantaži posebno lociraju prema dobi sazrijevanja kako bi troškovi bili manji. Po mnogim autorima troškovi berbe iznose oko 50% ukupnih troškova proizvodnje. Moderna oprema omogućuje da se za sa 5 ljudi za 10 dana obere 80 ha. Ručna berba plodova manje se primjenjuje na velikim plantažama, jer je učinak mali. Primjenjuje se na malim površinama. Za berbu se koriste male korpice. Jedan radnik može za jedan dan nabrati oko 50 kg plodova, ali ovo je orijentaciona norma, jer na učinak ima utjecaja veći broj faktora.

Obrani plodovi se propuštaju kroz mašine, koje mogu biti i stacionirane, za odvajanje: omotača, grančica, dijelova lišća, zemlje i dr. Čisti plodovi se odnose na sušenje. Prilikom berbe plodovi imaju oko 30 - 35% vode. Suše se kao i plodovi oraha na t° do 40°. Sušenje traje dok se ne smanji sadržaj vode na standardnu količinu od oko 10%. Plodovi se mogu bijeliti zbog popravke boje ljuske, kao kod oraha. Ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih češće promješati. Omotač ploda pri ovom sušenju puca i oslobađa plod. Prakticira se i lupanje tankom motkom kako bi se plodovi brže oslobodili omotača. Za oslobađanje plodova od omotača postoje i posebne mašine. Budući da se sasvim izdvoje plodovi od omotača, ostave se još neko vrijeme (4 5 dana) da se prosuše na suncu. Osušeni plodovi lješnjaka (do 10% vlage) klasiraju se po krupnoći, postoje posebne mašine za tu svrhu, pa se pakiraju u vreće (sanduke, bačve i sl.) i skladište do upotrebe. Čuvanjem plodovi izgube oko 22% težine. Preporučuje se prodaja u studenom. U toku čuvanja treba podešavati temperaturu i vlažnost zraka prostorije gdje se plodovi čuvaju. Ovo se postiže tako što se za ovu svrhu koriste prostorije koje su u toku čuvanja plodova mogu lako i uspješno provjetravati.

Kvaliteta II .plodovi ove kvalitete su isti kao plodovi kvalitete I. su zdravi. Kvaliteta III . Lješnjak u ljusci i bez ljuske Lješnjak u ljusci se razvrstava u kategorije: kvaliteta I.Klasiranje plodova lješnjaka Klasiranje plodova lješnjaka odnosi se na plodove u ljusci i jezgri. samo se dozvoljava do 5% plodova s manjim nedostacima. ali moraju biti zreli i zdravi. Kvaliteta I . kvaliteta II i kvaliteta III. . potpuno zreli i jezgrom ispunjavaju ljusku.plodovi ove kvalitete. pravilno razvijeni. Dozvoljava se 10% plodova sa izvjesnim nedostatkom. ujednačeni po obliku i veličini. bez mrlja na ljusci. bez ostatka omotača.obuhvaća plodove raznog oblika i veličine. Promjer može biti i ispod 8 mm. Najmanji promjer kod plodova ove kvalitete je 8 mm. ne smiju biti crvljivi ili na drugi način oštećeni.

Kvaliteta II su jezgre kao u kvaliteti I. s tim što se dozvoljava 3% jezgri oštećenih od nametnika i užeglosti i 10% polomljenih jezgri. Promjer jezgre iznad 10 mm. . zdrave. suhe. Promjer ne smije biti ispod 6 mm. Kvaliteta I su jezgre lješnjaka cijele. pravilno razvijene. oštećena od nametnika.Usporedba veličine lješnjaka s novčićem Jezgra lješnjaka se stavlja u promet kao kvaliteta I. Dozvoljava se 5% jezgri oštećenih i 20% polomljenih. smeđe do tamnocrvene pokožice na prijelomu svijetle boje. kvaliteta II i kvaliteta III. Ne smiju biti užegla. sa dijelovima ljuske i sl. Kvaliteta III su jezgre razne krupnoće. Dozvoljava se 5% polomljenih jezgri.

naročito ako se plodovi čuvaju oko 12 mjeseci. sorta furfulak ima samo 62. Različiti podaci o čuvanju ove vrste voća rezultat su svakako nejednakog kemijskog sastava.11% masti.48% do 5. Prema nekim američkim podacima lješnjake treba održavati na temperaturi od 0 do 2 °. na primjer.38%. jer je to jedan od bitnih preduvjeta za njihovo normalno održavanje. Tako. s tim da se plodovi lješnjaka početkom ožujka stave u rashladne komore u kojima se održavaju za vrijeme proljeća i ljeta. jer relativno niske temperature u ovo doba godine osiguravaju prihvatljive uvjete za čuvanje lješnjaka. da se plodovi poslije berbe dobro osuše. Neophodno je. . Lješnjak se preko zime čuva u običnim nehlađenim skladištima. ako su osigurani optimalni uvjeti. što zavisi od sorte. postoji mogućnost razvijanja plijesni. Neki njemački autori navode da je za čuvanje lješnjaka dovoljna temperatura od +8 do +10°. jer se tada najoptimalnije očuva kvaliteta. Sadržaj bjelančevina također varira između 14. Voda sudjeluje 3. a skorospelska 71. Prema drugim autorima lješnjaci se mogu skladištiti na temperaturi 4.5 do 7° i relativnoj vlažnosti 65% do 75%. međutim. a posebno sadržaja masti. a pri nižoj vlažnosti dolazi do isušivanja i gubitka u težini.Čuvanje plodova lješnjaka Lješnjak se može uspiješno očuvati oko 12 mjeseci.44% kod hodži-thiri.06% kod sorte kerasund do 19. bjelančevina i vode. Ukoliko je u skladištu veća vlažnost.56%. Ovaj način čuvanja može se eventualno preporučiti samo tijekom zime.

ako lješnjak sadrži manje od 6% vode.6%.5% vode. a da ne dođe do oštećenja i pogoršanja kvalitete poslije odmrzavanja.6% vode) kreće se oko -10°. polaze od toga da lješnjak sadrži samo 2. Plodovi mogu biti izloženi vrlo niskim temperaturama. kao što . dok prema američkim autorima količina vode kod lješnjaka iznosi 3.Različiti načini čuvanja lješnjaka Njemački autori. koji dozvoljavaju znatno višu temperaturu (+8 do +10 °C). Točka smrzavanja kod osušenog lješnjaka (oko 3. Čuvanje lješnjaka u ljusci je poboljšano ako se pakira u vreće nepropusne za vlagu. Treba istaknuti da se lješnjaci ne čuvaju u istim prostorijama u kojima se nalaze drugi proizvodi.

Smatra se da peroksidni broj 5 označava kraj indukcijskog perioda i početak oksidacije u kojoj se stvaraju produkti raspadanja masti. Promjena masti nastaje uslijed kemijskih procesa. Takozvanu biološku užeglost uzrokuju mikroorganizmi koji djeluju na masti i bjelančevine. oksidacija masti je utoliko brža ukoliko je postotak masti veći. odnosno aktivnog kisika dokazuje se prva faza užeglosti masnih materija. naročito pri višim temperaturama održavanja lješnjaka. zatvorenomrki i zatvorenocrveni celofan može prilično uspješno štititi proizvod od užeglosti koju izaziva svjetlost. Oksidacija masti nastaje pomoću kisika iz zraka i kisika iz vode. dok zatvorenoplavi. prijevoza ili manipulacije dođe do vlaženja. od kojih lješnjak može apsorbirati miris.su sviježe ili suho voće. Prema nekim podacima. ružičaste. Temperatura je također jedan od faktora koji utječu na stvaranje raznih peroksida i brzinu samog procesa užeglosti. aldehidi. jer se tada podstiče oksidacija masti. a užeglost se ubrzava ako je proizvod izložen svjetlosti. Najbolje rezultate u tom pogledu dao je tanak pergament papir. ako se poveća postotak vlage kod lješnjaka. Kao rezultat postojanja ovih sjedinjenja povećava se kiselinski broj. Pored toga. Eksperimentima je utvrđeno da celofan otvorenoplave. . Pomoću određivanja peroksidnog broja. jer to štetno utječe na njegovu kvalitetu.sva ona sjedinjenja koja se stvaraju kod kemijske oksidacije masnih materija.. Stupanj užeglosti masti dokazuje se određivanjem peroksidnog broja jodometrijskom metodom. ukoliko je peroksidni broj 5. zatvorenozeleni. a opada jodni broj. tj. Ukoliko za vrijeme čuvanja. ili se skladište nedovoljno osušeni plodovi. žute i narančaste boje praktično ne daje nikakvu zaštitu. oksi-kiseline. jer tada svjetlost nema nikakvog utjecaja na masti. povećava se mogućnost razvoja mikroorganizama i pojava. koji se mogu i organoleptički dokazati. može se kod pojedinih masti zapaziti neprijatan miris i ukus. niže masne kiseline i ketoni . Kao posljedica ovog nastaju peroksidi. luk i dr.

Događa se da više užegle masti daju slabiju reakciju od onih manje užeglih. Ovdje treba istaknuti da intenzitet boje Kreisove reakcije ne ide uvijek usporedno sa stupnjem užeglosti masti.Dokazivanje druge faze autooksidacije izvodi se pomoću Kreisove reakcije. .