1.

ZNAČAJ, PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST
PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA Privredni značaj lješnjaka je višestruk. Prije svega lješnjak je biološki visoko vrijedna namirnica. Cijeni se po zastupljenosti u značajnom postotku u sastojcima vrlo značajnim za ljudski organizam. Ubraja se među najznačajnije energetske namirnice. U jezgri lješnjaka ima najviše ulja od 52 do 77%. Po Gavriloviću od 55 - 65% , 64,33% Peker (Turska). Lješnjakovo ulje ima kiselinski broj od 0,83 do 0,89, jodni broj od 89,3 do 94,4 i saponifikacijski broj od 179 - 180. Visoka tehnološka vrijednost lješnjakova ulja je razlog zašto je ono jako cijenjeno u parafinskoj i farmaceutskoj industriji. Jezgra lješnjaka je bogata i bjelančevinama, od 16,02 do 21,37%. Prema podacima Lebedeva (bivši SSSR) njihove sorte imaju 12 - 18% bjelančevina. Gavrilović navodi za neke sorte uzgajane u bivšoj Jugoslaviji od 18 - 22%. Ocjenjuje se veliki udio nezasićenih aminokiselina - devet, najzastupljenija je arginin - 2,59%. Zastupljenost šećera u plodu lješnjaka varira od 2,4 do 6,00%. Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg % najviše je soli kalija - 372; magnezija - 116; kalcija - 200; fosfora - 405. Jezgra lješnjaka sadrži vitamine, od kojih: C - 40 mg%, B1 od 0,4 - 0,9 mg%, E do 61 mg%.

Jezgra lješnjaka se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Jako je cijenjena u industriji čokolade i raznih krema. U industriji sapuna, strojnog ulja, farmaceutskoj i u parfumerijama koristi se jezgra lješnjaka, čak i neki produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne vrste ugljena za različite namijene. Cvijet lješnjaka je prva pčelinja paša tamo gdje temperatura omogućuje pčelinj let. Lješnjak ima jako žiliast korijen, pa se uspiješno koristi za povezivanje erozivnog zemljišta, odnosno kao antierozivna biološka mjera. Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćke. Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Lješnjak u narodnom folklornom naslijeđu ima svoje značajno mjesto. Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su svećenici starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određenu ceremoniju i to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremoniji vjenčanja plodovi su korišteni kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgre lješnjaka, jer im je pripisivana magična moć. Narod je u sve to vjerovao, ali nije shvatio otkuda ta moć plodovima lješnjaka. Sigurno je moć lješnjaka prije svega dolazila zbog toga što je izuzetne hranljive vrijednosti, što se vidi po sadržaju važnijih sastojaka u njemu.

PORIJEKLO I POVIJEST LJEŠNJAKA Lješnjak (Corylus avellana L.), poznata i kao europski lješnjak, vrlo je stara vrsta voćaka. Nađeni su ostaci peludi ove biljke na osnovi kojih se procjenjuje da je postojala 8000 do 5500 godina prije nove ere. U odnosu na učešće drugih biljaka u nađenim ostacima, pelud lješnjaka je sudjelovao sa oko 75%. Jako je raširena gotovo u čitavom svijetu, ali samo kao drvo. Za industrijske svrhe se uzgaja samo u četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod utjecajem velikih vodenih površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i sviježim ljetima. Nije pouzdano utvrđeno porijeklo lješnjaka. Evreinoff (1963) ističe da je sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja potječe sa Grenlanda. Smojlanin (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala Azija, odakle potječu: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gdje se nalazi u prirodnim skupinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr. Najviše sorti je nastalo od C. avellana. Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C. rostrata. Nekoliko vrsta lješnjaka, koje rastu u divljem stanju u centralnoj i istočnoj Aziji nisu ubrojene u kulturi.

RASPROSTRANJENOST I PROIZVODNJA Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

odnosno za 59.777 tona.71% svijetske proizvodnje. Italija . Kako se ova proizvodnja kretala u vremenskom razdoblju od 1990. Ona je na prvom mjestu sa . Proizvodnja lješnjaka u svijetu Proizvodnja lješnjaka u svijetu. Poreč.Najveću proizvodnju ostvaruje Turska . Ljubinje. Tablica 1. godine vidi se u tablici. 1974/76. prosiječno. Peć i dr.652 t više. godine 481.) na prvom mjestu bila Italija. Podignuto je nekoliko većih plantaža vegetativno proizvedenih sadnica (G.830 t (1974/76.000 1200 1000 800 600 400 200 0 199 199 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 200 200 200 20 0 20 0 3 4 4 0 1 2 5 6 7 8 9 0 1 2 3 Turska Ostali Ukupno U Europi je sa proizvodnjom od 99.). U bivšoj Jugoslaviji se osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja interes za uzgajanjem lješnjaka. Proizvodnja lješnjaka u svijetu (t) Tona x 100. godine iznosila je 421.3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. Umag. do 2003. Milanovac.13%. Španjolska . a 1981/82.429 tona.

000 t i 1982.0 0 0 2 8 1 .0 0 0 3 0 .0 0 0 8 5 .0 0 0 1 0 .000 ha sa jednogodišnjom proizvodnjom od 37.0 0 0 2 2 . Najviše se uzgajaju sorte: tonda gentile.0 0 0 8 3 . tonda romana. Najviše su rasprostranjene domaće sorte: iri-kara.7 0 0 5 .0 0 0 5 7 3 .proizvodnjom od 115. Poslije Italije na drugom mjestu je Grčka.7 0 0 7 0 .0 0 0 8 6 7 . Proizvodnja lješnjaka u Turskoj značajno prelazi druge zemlje. Francuska itd. rond di žifone.0 0 0 3 . Procjenjuje se da je pod lješnjakom oko 22.0 0 0 2 . zatim Španjolska. tambul i sijanci pitomih sorti.0 0 0 1 3 . sivri.0 0 0 6 .0 0 0 3 2 .000 do 240.0 0 0 2 6 . palas.0 0 0 1 3 0 . Ona proizvodi oko 71% svijetske proizvodnje.0 0 0 2 1 . Italija.7 0 0 Države koje su važniji proizvođači lješnjaka: Turska.000 t plodova.0 0 0 2 .000 t plodova. Procjenjuje se da je pod lijeskom 135. Plantaže lješnjaka se nalaze na području Pijemonta. Ova proizvodnja se intenzivira uzgajanjem stablašica na podlozi C.0 0 0 5 5 .7 0 0 3 . colurna.0 0 0 1 3 . Plantaže lješnjaka su locirane na podnožju Pontijskih planina do 700 m nadmorske visine.0 0 0 2 0 .0 0 0 1 1 0 .0 0 0 5 0 .000 do 130.0 0 0 0 5 .7 0 0 4 8 0 . rond blansh di avelano. Tablica 2.000 ha.0 0 0 5 1 5 .0 0 0 1 9 5 . Godišnja proizvodnja iznosi 90.7 0 0 4 3 5 . Avelina i na Siciliji.0 0 0 3 5 .0 0 0 6 7 4 .0 0 0 3 7 .0 0 0 1 2 .0 0 0 3 7 . Proizvodnja lješnjaka u nekim državama svijeta (t) PO ČE TNE ZALI HE SEZO NSKI UVOZ I UKUP NA OPSK RBA SEZO NSKI IZ V O ZI DOM AĆA PO TR OŠNJ A 8 0 .0 0 0 1 5 .0 0 0 6 0 . . godine.0 0 0 7 5 .0 0 0 ZAV R ŠNE Z A L IH E UR O D 2003 TURSKA IT A L IJ A Š P A N JO L S K A SAD O ST ALI UKUPNO 3 5 .

manje u drugim područjima. Bivši SSSR.1970. tako da se proizvodi oko 1. Proizvodnja lješnjaka u SAD je kasnijeg datuma. U ovoj zemlji se lješnjak uzgaja na Korzici (140 ha). Uzgaja se kao stablašica. Najviše se uzgaja u Azerbejdžanu i južnim djelovima Ukrajine. Osnovne sorte su: negreta. SAD. U Grčkoj se proizvodi oko 8. SAD Ostali Španjolsk a 8% 5% 3% Italija 13% Turska 71% Tablica 3. Glavna sorta (90%) je ata-baba. Procjenjuje se da ima oko 10. Glavna sorta je barcelona.800 t plodova. Proizvodnja lješnjaka u bivšem SSSR-u je na oko 20.000 ha.000 ha na području Katalonije i Aragona. zatim davijana. Francuska uvozi lješnjak iz Španjolske i Turske. Godišnje se proizvede 6.000 t.000t. Godišnje se proizvede oko 29. grifol alforma i dr.460 na 14. godine stalno povećavala uvoz (od 5.420 tona). Grčka.000 ha visoko intenzivnih nasada na području Oregona i Washingtona. Grafički prikaz proizvodnje lješnjaka u svijetu Francuska. žironel. Značajne površine su i u Gruziji i krasnodorskom području.Španjolska. .000 do 16.330t. Ona je za vrijeme 1950 . Komercijalna proizvodnja lješnjaka se odvija na površini od oko 23.

250 g. Njeno je uzgajanje otežano zbog nedovoljnog poznavanja ciklusa cvjetanja.stablo lješnjaka. Belgiji. 119.150 g.rodnih stabala.59 ha . jer nema organiziranog otkupa. 2. Njemačkoj . BOTANIČKA PRIPADNOST I VRSTE . Hrvatska.855 .58 ha .Raste stalni interes za uzgajanje lijeske.ukupna rodna površina na plantažama. 230. U poslijednjih nekoliko godina prerađevine od lješnjaka su povećane: u Njemačkoj za 52%. godine u Hrvatskoj ima: - 268. Prema podacima iz 2003.ukupan broj stabala na plantažama. Nizozemskoj. 80.ukupan broj rodnih stabala na plantažama. Međutim i unatoč tome radi se o neznatnim količinama.081 . naročito u jugoistočnom dijelu Francuske.ukupna površina pod lijeskom na plantažama. u Francuskoj i Nizozemskoj .104% itd. Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada. Potrošnja po stanovniku iznosi u Francuskoj . 99. odnosno biologije cvjetanja. Stari kooperantski sustavi ne uzimaju nove kooperante već idu na kupovinu zemljišta i povećanje vlastitih nasada. 149.600 g.201 . u Italiji .673 . Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju. u Belgiji 72%.

npr. U slijedećoj tablici prikazan je pregled vrsta lješnjaka sa mjestom gdje su nastale: Tablica 4. jer je lakša mehanizirana berba. i to kao stablašice. osim C. Rod Corylus ima više vrsta. Zbog toga je i proizvodnja manje tipizirana za razliku od SAD. Pripada familiji Betulacae. udomaćeni naziv lješnjaka i regija porijekla (H. Rod Corylus dolazi od grčkog kerys kaciga. u vezi sa omotačem (kupolom) koja pokriva plod. Latinsko ime. Lišće je u dva reda. Sve vrste lješnjaka imaju 22 kromosoma. U praksi nekih zemalja.Lagerstdt) . Ova vrsta ima 18 ili 22 kromosoma. u doba cvatnje imaju samo crvene žigove. potfamiliji Coryloidees. Muški cvijetovi su u vidu resa. gdje su podizani gotovo isključivo određenim sortama. u Turskoj.BOTANIČKA PRIPADNOST LJEŠNJAKA Lješnjak je najčešće grmasta voćka. Zbog toga su sijanci-hibridi vrlo heterogeni i variraju u mnogim osobinama. B. dvostruko nazubljeno. podignuto je mnogo nasada lješnjaka sijancima. Najviše je samobesplodnih. avellana. Plod se nalazi u zelenom omotaču. rijetko stablašica. Ženski cvijetovi u vidu pupoljaka.

Kina Kina indijska lijeska Indija kanadska lijeska kalifornijska l. Kanada Kalifornija.Kanada himalajska Indija lijeska sibirska lijeska Azija. americana Marsh C. avellana L. lacera) C.var. Japan — — divovska lijeska japanska lijeska mandžurijska lijeska tibetska lijeska Kina Kina Europa. yunnanensis Franch C. sjeverna Evropa. chinensis Franch . colurna L. Turska Japan Azija.var.var. ferox Walf C. maxima Mili. sutchinesis Franch . Rostrata Ait) . . mandshurica (Maxim) C. Japan. Kina Centralna Kina VAŽNIJE VRSTE .Latinsko ime C. heterophylla Fich . cornuta Marsh (C.var. Iran. C. jacguemontii Dene (var.var.var. tibetica Batal Udomaćeno ime američka lijeska europska lijeska turska lijeska kineska lijeska Porijeklo SAD Europa. . Azija Azija. C. sieboldiana BI. californica Rose C.

Običan lješnjak .. u ravnini vrha ploda i iznad vrha ploda. avellan L. Nejednakim ekonomskim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. sieboldiana cornatfl C. C. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. C. .6 m) sa velikim brojem grana i grančica.C. C. colurna C. Križanje C. americana. Običan lješnjak se nalazi sve do 63° sjeverne geografske širine i na jugu do 37° i 33" g. Stablo je obično visoko (oko 4 . heterophilla. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjetanjem i izduženim plodovima.š.avellana je moguće sa vrstama C. ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. ferox. Plodovi se razlikuju po obliku od plosnato-okruglastih do jajolikih sa ravnim ili špicastim vrhom. maxima. C. To znači da je raširen u cijeloj Europi i Maloj Aziji. Razlikuju se podgrupe. U odnosu na plod može biti ispod vrha ploda. sa jedne ili obje strane rasiječena. tibetica. Kupola (omotač) je iz dva dijela.

Pontijski lješnjak . najčešće okruglasti. atropurpurea. Koch. u potpunosti obuhvaća plod i prelazi vrh ploda. avellana. pendula Dip. . .. Omotač je cijeli ili rasječen.8 plodova u grupi ..plodovi sa omotačem i bez omotača Postoji više varijacija C.Lješnjak: 1 . aurea Kirchu. U fazi zrelosti plodovi otpadaju zajedno sa omotačem. avellana var.C. i to: . 2 .grančica sa muškim i ženskim cvijetovima. U vršnom dijelu je proširen. lišće je crvenosmeđe boje. pontica C.grančica s lišćem.C.C. 3 . Stablo je srednje visoko (do 5 m).po izgledu i ukusu. . Plodovi su kvalitetni . Neke varijacije se susreću po parkovima. avellana var.C. List ima okruglasto-srcolik oblik sa žljezdama i 6 .Winkl. sa obješenim granama. grane i lišće su žute boje. avellana var. Plodovi su krupni.

Pontijski lješnjak je rasprostranjen oko Crnog mora u Maloj Aziji i Zakavkazju . Lambertov lješnjak je nazvan po engleskom selekcionaru Lambertu. Postoje forme koje se kultiviraju. imaju debelu i tvrdu ljusku. među kojima je imperatorska trebizonda. Ovaj lješnjak je sudjelovao u stvaranju keriturskih sorti. Rasprostranjen je u Maloj Aziji i južnim dijelovima Balkanskog poluotoka. colurna L. grupirani po 3 . Krupni lješnjak . Plodovi su ovalno izduženi. Plodovi su sitni.5 m visine) sa krunom raznih oblika. Plodovi imaju karakterističnu osnovu kojom je vezan omotač i zauzima oko 1/3 do 1/2 ploda. Kavkaz. Lamberta lješnjak. Sorte ovog lješnjaka poznate su kao celske sorte. Lišće je srcoliko. plod pokriva oko 2/3.C. dostiže visinu 12 . Za razliku od ostalih.dio bivšeg SSSR. .12. ovaj lješnjak je vrlo bujan. grane maljave. reckav. Omotač je cijeli i u potpunosti pokriva plod (dva puta je duži od ploda).C. Balkanski poluotok. kao što je bademoliki lješnjak i dr. Div lješnjak . Rasprostranjen je gotovo svugdje: Mala Azija. Po razvijenosti je srednje bujnosti (3 .25 m. oštro zaokruženi. maxima Mili. Omotač ploda je vrlo karakterističan. Afganistan i druga područja. Rodonačelnik je privredno značajnih sorti.

Div lješnjak . .grana sa plodovima u vegetaciji (lijevo).plodovi sa omotačem (desno) .

Ima drvo visoke tehničke vrijednosti.Div lješnjak (medvjeđa lijeska) Po razvijenosti njegovo stablo čini izuzetak. . Ovaj lješnjak ima tu osobinu da ne daje izdanke i koristi se kao podloga za uzgajane sorte.

Corylus americana . Ove su vrste značajne u hibridizaciji za dobijanje potomstva otpornog na niske temperature u SAD i Kanadi. avellcna X C. Corylus cornuta L. maximi. Slična je C. Corylus americana Wait. Raste u divljem stanju u Sjevernoj Americi. maxima i C. Mnogobrojne su sorte nastale hibridizacijom između vrsta C. avellana X C.Ostale vrste.americana.

U praksi se još prakticira proizvodnja sadnica lješnjaka (pojedinih sorti) na neki od vegetativnih načina razmnožavanja. Korijen je vrlo razgranat i u tome je velika sposobnost lješnjaka da maksimalno koristi vodu iz zemljišta.3. . odnosno oko 6 . Masa korijena vegetativno razmnoženog lješnjaka je na površini koja ne prelazi površinu projekcije. odnosno da podnosi sušu. budući da ne daje izdanke.7% mase korijena može se nekad naći izvan projekcije krune. lješnjaka (C. colurna). MORFOLOGIJA LJEŠNJAKA Korijen. Generativni korijen značajan je za proizvodnju podloga od div. razlikuju dva korijena: vegetativni i generativni. Osnovna masa korijena je na dubini od 40 cm i oko 1 m horizontalno od debla. Sve su one na vegetativnom korijenu. Kod lješnjaka se po načinu postanka.

U spontanom stanju lješnjak formira grm sa malim izuzetkom kod nekih vrsta . cohirna. Sadnice se proizvode kalemljenjem na div lješnjak koji ne daje izdanke. pa i njihova boja kore se razlikuje.C. Kod starijih grana je kora glatka i zatvorenije boje. Kod mlađih grana (dvije godine) kora je siva. U grmu su grane nejednake starosti. Ovo svojstvo u suvremenoj proizvodnji lješnjaka poskupljuje proizvodnju.Čest oblik krune lješnjaka . . Kruna. pa se napušta proizvodnja sadnica vegetativnim putem. pokrivena dlačicama.grm U biološkom smislu lješnjak koji ima sposobnost vegetativnog razmnožavanja ima osobinu i da na stalnom mjestu formira masu izdanaka.

. Resa je prosječno dugačka oko 5 cm. Na površini je glatko.16 0. Ženski cvijetovi su grupirani u cvastima sa dva do 10 12 . tako da je faza cvjetanja moguća od polovine prosinca i traje više tjedana. 3. na vrhu špicasto. 0. a najmanje četiri. Španjolski dugi Položaj grane vršni srednji bazalni 2. po periferiji nepravilno nazubljeno.21 0.50 0. Bolvijerov vršni srednji bazalni Prosječan broj pupoljaka mješovit.46 3. na njoj je približno 150 cvijetova. Rese se počinju formirati krajem lipnja do polovine srpnja.50 0. Cvijetovi su izdvojeni. U kontinentalnom dijelu u zimski period ulaze potpuno formirane.Lišće je široko.28 0. Tablica 5. Ovako poredani muški cvijetovi nazivaju se rese.94 0.05 0. U kruni se nalaze grančice koje nose muške i ženske cvijetove. obrnuto jajoliko.10 1.00 vegetat.63 Muški cvijetovi su poredani u vidu vretena i može ih biti do 260.15 0. a s naličja maljavo. Prosječan broj pupoljaka na rodnoj grani u zavisnosti od položaja Sorta 1.16 i više cvijetova.

0 5. Prosječna veličina rese za vrijeme mirovanja i cvjetanja .8 4.7 6.8 4. Moguća je homogamija i dihogamija.9 4.3 4.2 5.resanje V lja e ča mirovanje cvjetanje . Kosford 3. Lambert filbert 5.8 5.resanja S čn ije a j Sorta mirovanje cvjetanje .Tablica 6.8 4.3 5. Barcelona 2. koji se završavaju tučkovima crvene boje karakterističnog izgleda kao „brada". Rimski 4. Broj cvijetova iz cvasti Sorta 1. Bolvijerov 2. Halski div 6. Istovremeno nemaju fiziološku funkciju muški i ženski cvijetovi.4 4. Španjolski dugi Minimalno 4 5 Maksimalno 13 20 Prosječno 8 – 10 8 – 10 Ženski cvijet ima dva plodnika u osnovi povezana. .resanje 1. pa se u praksi događa protoginija i protandrija. Oni su „sjedeći" na jednogodišnjim grančicama. Davijana 4.4 25 26 22 23 22 24 62 65 51 62 65 46 Tablica 7.

maxima imaju malo resa.70 4. Muški cvijetovi se nalaze poredani na jednom vretenu u obliku rese na granama iz prethodne godine.04 3. U vrijeme cvjetanja se javljaju žigovi crvene boje. U fazi cvjetanja ženski cvijet nema plodnika. U kojoj mjeri utječe naneseni pelud na žig tučka da bi se formirao plodnik nije utvrđeno. Ženski su u cvasti pri vrhu glomerule. Svakako se može govoriti o njegovom stimulativnom djelovanju.56 1. Muški su grupirani u viseće rese. katkad 8 . Španjolski dugi 2. Ista grana nosi oba tipa cvijeta.81 6. To je vrlo često i do 6 mjeseci poslije cvjetanja.3.82 5. U pazuhu lisnih ostataka se nalaze rese ili ženski cvijetovi.Iako faza cvjetanja nastaje vrlo rano.48 9.27 6. .10 (C. Tablica 8.83 1.prosječno oko 9°. Plodnik se formira poslije nanošenja peludi na žig tučka.74 17.00 10.62 10. do oplodnje dolazi tek u vrijeme kad temperatura poraste . Rese su grupirane 2 .75 8. Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih i vegetativnih pupoljaka (cm) Položaj ljetnih izdanaka Vršni Srednji Bazalni Vršni Srednji Bazalni Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih vegetativnih 5.pontica) izvjesne sorte imaju malo resa (pijemont) i sorte vrste C. Bolvijerov KARAKTERISTIKE CVIJETA LJEŠNJAKA Lješnjak je monoičan. cilindrične od oko 4 cm i do 20 cm u trenutku cvjetanja.

drvo proizvodi oko 1 kg resa (svaka ima 230 cvijetova). Cvjetanje muških cvijetova i oprašivanje odvijajuju se u jeku zime bez lišća. razvoj muške cvasti-rese (desno) . Muški cvijetovi se otvaraju prije ženskih oko 15 dana ili istovremeno. što je potvrdio i M. Prema Woodworthu (M. u zavisnosti od promjera. Zrna peludi su 20 . Salesses (M. Oprašivače treba postavljati na 25 m zbog potpunije peludizacije. Velika je sposobnost prilagodljivosti za proizvodnju peludi. 2002. Pelud se prenosi nekoliko stotina km. Neki autori misle da je to manje. Salesses. Nije bilo detaljnih proučavanja vezanih za ovu problematiku. Mnogi se čimbenici od kojih to zavisi ne znaju.70 milijuna peludi. godini (lijevo). Cvijetići se razmiču zbog oslobađanja peludi preko jedne linije suprotne vezi antere. mejoza se odvija krajem kolovoza. a u cm3 ima 15 .Prema Pisaniju odrasli lješnjak . Odraslo drvo oslobađa oko 30 grama peludi. 1929). Woodworth.30 μm u promjeru.260 prema dužini rese). Nađeno je 183 cvijeta u resi (130 . 2001 2002 2003 Faze razvoja ženskog cvijeta: razvoj u 2001. i 2003. Jedna antera ima oko 5 milijuna peludnih zrna. 1971).

Vanjski čimbenici i njihov utjecaj nisu poznati ili su poznati samo djelomično. Rese su osjetljive kad su suhe i onda se smrzavaju cvijetovi. davijane 75% i fidžeralda 76% . Izostaje na -8° do -12°. Izolirane su ili grupirane i u osnovi petljike rese. Cvast je kratak klas sa 5 6 brahteja obavijenih listićima. tada se javlja oslobađanje peludi. Pelud je lak i oslobađa se u velikim količinama. Glomerule su locirane na različitim mjestima. Ako hladnoća ne nastupi u fazi cvjetanja. Postotak klijavosti peludi je različit kod pojedinih sorti. klimatskih uvjeta prethodne godine. kosforda 70%. . u donjim dijelovima ili u gornje dvije trećine grane. Ispod cvasti je prisustvo svih internodija grane. bujnosti. kod barcelone 10%. starosti. Hladne ga zime usporavaju. a antere se ne otvaraju. Oslobađanje peludi nije neposredno.4 tjedna. što u stvari predstavlja začetak ploda. bez vjetra. Oslobađanje peludi traje 3 . Ima izgled vegetativnog pupoljka. Nedovoljna bujnost favorizira formiranje muških organa. tako je npr. Reproduktivni organi se formiraju kasnije. Otvaranje antera se vrši pri lijepom i tihom vremenu. zemljišta. Ženski cvijetovi su u cvastima i pripadaju pupoljcima koji se zovu glomerule. Cvast je obavijena ljuspastiri listovima i dva embrionalna listića. Proizvodnja peludi zavisi od brojnih čimbenika: sorte. Poslije sadnje javlja se mlada vegetativna masa. Na niskim temperaturama ne izostaje.

Žigovi imaju površinu koja pokriva 4/5 tučka i predstavlja bradavičaste izrasline za prihvaćanje peludi. Ima jedan plodnik .Faze otvaranja muških cvijetova (lijevo) i ženski cvijetovi pupoljci na grančici (desno) Ženski cvijet ima tučak od dvije karpele (dvopolni žig). rodni kutard i španjolski dugi. jedan anatropni sjemeni zametak. BROJ CVIJETOVA U GLOMERULI U literaturi se često javlja srednji broj plodova u glomeruli do 8 u sorti bolvijerov. Plodnik nije formiran u trenutku peludizacije. . ali se u osnovi dodiruju u nivou plodnika. Resa je klas koji se sastoji od malih izraštaja cvijeta sa prašnicima u pazuhu 2 pralista i jedne braheje koja se veže za osovinu cvasti.dvostruk.

Leglise iz Stanice za voćarstvo u Bordeaux. Dijagram prikazuje da su ispitivane sorte bile protandrične.10 8 . pa i protoginiju. Tablica 9. Blaga temperatura prije cvatnje pojačava protandriju. Fenološka ispitivanja mogu biti različita. Američke sorte su protoginične.10 Ranije cvjetanje muških cvijetova i njihovo sazrijevanje tada se govori o protandriji i obrnuto o protoginiji. niska favorizira homogamiju. Broj tučkova u glomeruli Sorta Rodni kutard Bolvijerov Španjolski dugi Najmanje 5 4 5 Najviše Prosijek 14 13 20 7-8 8 . FAZA CVJETANJA SORTI LJEŠNJAKA Podatke o cvjetanju sakupio je M.Prema ispitivanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova često se uočava dihogamija. Takve tendencije se mogu modificirati ekološkim uvjetima. Kulturne forme lijeske naginju protandriji. neke su dominantno protoginične. pa čak i kontradiktorna. a europske protandrične. Neslaganja mogu biti zbog različitih observacija u različitim uvjetima. osobito temperaturom. protoginične i da ima i onih kod kojih . Moguća je i homogamija istovremeno muški i ženski cvijetovi ili s malom razlikom (bolvijerov i lijepi bilbien). To je moguće i zbog vremena cvjetatnja. Raskorak između cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se protegnuti na nekoliko tjedana (rodni kutard i pijemont). druge homogamiji ili protoginiji.

ULOGA TEMPERATURE Temperatura djeluje na procese koji prethode fazi cvjetanja i početak cvjetanja muških cvijetova. bolvijerov i gilbert) imaju dug period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Dihogamija je jako izražena kod sorti: pijemont kosford i španjolski dugi. Niska temperatura usporava početak cvjetanja muških cvijetova za razliku od faze cvjetanja ženskih cvijetova. i kratak je period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. a više od 9° favoriziraju otvaranje muških cvijetova. To su sume temperature koje utiječu na datum početka cvjetanja. ostale su kasne.muški cvijetovi. Duže traje period receptivnosti peludi nego što traje period rasijavanja peludi.je zapažena homogamija. dok je kod sorte dovton izražena protoginija. Baldini i Pisani navode da niže temperature od 9° ubrzavaju otvaranje ženskih cvijetova. fructo rubro. a) Postoje sorte s ranim i sa kasnim cvjetanjem. Ženske cvasti zahtjevaju niže temperature nego rese . Zbog relativne istovremenosti cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se govoriti o homogamiji. b) Kod iste sorte iz godine u godinu postoji razlika u početku i trajanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Leglise navodi sorte ranog cvjetanja: trebizonde. negret. Bergamini i Ramina (1968) su ispitivali . važnosti dihogamije. royale. fructo albo. ali ona nije definirana. Druge sorte (rodni kutard. a feulles purpres (crvenog lišća). Rano cvjetaju pijemont i kutard. belle de guibilino itd. eugenie i dr. Da procvjetaju ženski cvijetovi potrebna je niska temperatura za jedan period prije faze cvjetanja. Datum cvjetanja je uvjetovan temperaturom. Sorte koje kasnije cvjetaju su: bergeri. noisetier. perioda receptivnosti tučka.

ali je naglašavan utjecaj ekoloških čimbenika i primjenjene tehnologije. Djelomično je samooplodan mali broj sorti lijeske.Painter i Hatman (1958) navode da sorta barcelona ima grančice 16. španjolski dugi i rodni kutard u pogledu zastupljenosti broja plodova na grančici do 10 cm i od 15 do 40 cm. formiraju dugačke grančice na kojima su reproduktivni organi od 6 .7% plodova. U bivšoj Jugoslaviji Modic. sa velikim brojem cvijetova po jedinici dužine. Sorte nastale od C. U južnoj Francuskoj su proučavane sorte: bolvijerov. FORMIRANJE REPRODUKTIVNIH ORGANA Formiranje reproduktivnih organa kod lješnjaka je vezano i za vegetativni porast.40 cm.5 i 6 .75 cm na kojima se formira 89. avellana rimski. Autori koji su ovo proučavali preporučuju primjenu suvremene mjere u proizvodnji kojima se podstiče porast grančica.23. maxima. Korelacija između dužine grančica i formiranja cvijetova proučavana je u SAD i Francuskoj. što su pokazala proučavanja u Francuskoj i SAD. su došli do istih zaključaka.25 cm. čiji su predstavnici sorte bademoliki. formiraju grančice od 1 .koliko sati je potrebno s temperaturom od 7° za pojedine sorte i našli da za sorte: gentile i avelino treba u zimskom periodu .350 za muške i 600 sati za ženske cvijetove. Sorte postale od C. Prema Nedevu i suradnicima samooplodne su sorte: . halski i dr.25 .15 cm koje su nosioci reproduktivnih organa. ODNOS OPLODNJE KOD LJEŠNJAKA Najveći broj sorti lješnjaka je samosterilan. Nije utvrđen postotak praznih plodova u zavisnosti od dužine grančica. rani trebizonda. Bilo je najviše plodova na grančicama od 15 . Manušev i dr.15 i 16 . U SAD .

23. XI 1972. rani trebizonda. . kao što ne postoje ni standardne svijetske sorte. potrebno je da se pri uobičajenom broju ženskih cvijetova oplodi od oko 60 . Ovaj postotak ne osigurava dobru berbu.bademoliki. U uvjetima Francuske se navodi da je dugi španjolski samooplodan svega 6 . XII 12. Među sortama koje se uzgajaju u Bugarskoj navode se kao dobre kombinacije sorti: kosford. XII 27. XII 4. XI 1972. XI 1972. rani trebizonda i dr. XII 9. rimski. i dr. hempelov. kosford. XII 27. XII Ne postoji sorta univerzalni oprašivač.10%. što je nedovoljno za dobru berbu.. hempelov. 23. i to od 10% do 37%. 23. kosford.85%. ata-baba. XII 29. bijeli lambert. 23. XI 1972. zatim . ne u velikom broju.rimski. Period mirovanja Sorta Vrijeme skidanja grančica za izazivanje kretanja Vrijeme cvjetanja Vrijeme od skidanja grančica do cvjetanja ženskih muških 16 34 34 34 1 6 16 11 19 6 ženskih muških Bolvijerov Kosford Davijana Lambert filbert Rimski 23. kosford. bademoliki. i kombinacija rani trebizonda. bademoliki. XII 29. Sortiment lješnjaka se karakterizira više obilježjem svake zemlje gdje je njegova proizvodnja značajna. Istraživanja ove problematike su još skromna. XII 27. Tablica 10. 9. XI 1972. XII 24.

Lebedev i dr. a u zavisnosti od klimatskih uvjeta. (1953) navode da je i običan lješnjak dobar oprašivač za kulturne sorte lješnjaka. U SAD za barcelonu se preporučuje davijana i dr. bern i lokalne forme. atolda. Proces dozrijevanja lješnjaka . Plodovi sazrijevaju kod nas od početka do polovine kolovoza. U Španjolskoj za sortu tonda gentile preporučuju oprašivač: kosford. U početku se povećava kupola i ljuska. i do polovice rujna. PERIOD PORASTA PLODOVA LJEŠNJAKA Period porasta plodova traje 4 . a zatim jezgra.5 mjeseci.

Izgled ploda lješnjaka u ljusci i u presjeku Tablica 11. Lambert filbert 4. Postotno učešće broja plodova po cvastima Sorta 1. Rimski Plodova u cvastima 1 50 20 25 59 22 2 36 51 31 30 37 3 11 21 26 8 22 4 13 11 5 . Halski div 5. Bolvijerov 2. Kosford 3.

šir.5 1.začetak formiranja rese .5:43. šir.7 3.4 55.8 13.2 405 3 Rimski 18.5 8.0 17.4 14.6 2.9:57.6:44.0 56.5 12. što zavisi od godine i lokaliteta.6 0.3 9.9 11.8 17.7 11.4 0.Tablica 12.0 1.5 17.6 12. Morfometrija ploda Sorta Kosford Bolvijerov Plod (mm) duž.0 18.9 22.6 1.0:48 2.4 351 2 Diferenciranje cvjetnih elemenata u uvjetima Italije počinje krajem svibnja da bi se muški cvijetovi .4 42.3 1.0 1.9 17. Jezgra duž.4 14.7 18. deblj.4 3.3 17.2 18.6 16.8 21.4 53.3:46.1 17.0 486 4 22. .9 16.6 298 1 Lamb ert fil 21.2 13.8 851 5 Halski div 23. Ljuska: jezgra Plod (grama) Ljuska (grama) Jezgra (grama) Broj plodova/kg Redoslijed 20.5 2.3 1.okularno vidjelo između polovine lipnja do polovine srpnja.1 1.0 18. deblj.3 52.3 1.0 11.

.kalemljen i na vlastitom korijenu tijekom druge. a generativno razmnožen kasnije.7 godini.10. preko 100 godina. treće godine. U punu rodnost dolazi poslije 9 . poslije čega je neophodna regeneracija .obnova kratkom rezidbom.Obnova lješnjaka kratkom rezidbom Lješnjak stupa u period rodnosti . u 6 . Njegov vijek je dug. godine. Pri optimalnoj primjeni agrotehnike i pomotehnike period eksploatacije traje oko 15 godina.

Izgradnja cvjetnih elemenata nije kao kod drugih voćaka.000. oko 2 . Početak cvjetanja značajno varira od sorte i variranja temperature u zimskom periodu kad se cvjetanje odvija. na primjer. manje je pri tome otporan na mraz gotovo čitav zimski period. Ekonomski su najopasnija oštećenja od mraza reproduktivnih organa. Faza cvjetanja se odvija vrlo rano u prosincu. Protoginične sorte ranije počinju fazu cvjetanja . odnosno jedno stablo daje približno 30 g prašnika.4. u studenom. Biološka je karakteristika dihogamija iako je moguća i homogamija. Zbog svoje biološke prirode lješnjak je više izložen djelovanju negativnih niskih temperatura nego druge vrste voćaka. Plodnik nije formiran kad se odvija peludizacija. Sorte lješnjaka nastale od C. bijeli lombardijski. Obično u siječnju i veljači oslobađa se pelud iz antera muških cvijetova. EKOLOGIJA LJEŠNJAKA ODNOS PREMA KLIMATSKIM ČIMBENICMA Toplina Lješnjak ima u odnosu na druge jezgraste vrste voćaka neke specifičnosti. odnosno istovremeno homogamija.protandrija i ženskog .6 mjeseci poslije peludizacije. maxima s cvjetanjem ženskih cvijetova počinju polovinom siječnja i početkom veljače. U kontinentalnom dijelu faza cvjetanja izuzetno može biti rano.000 peludnih zrna veličine 25 . sa porastom temperature se intenzivira porast plodnika. Jedna resa ima oko 5. bademoliki lješnjak i dr. On formira na prošlogodišnjim grančicama cvijetove koji su podvojeni .40 mm.muški zasebno i ženski zasebno.rimski.protoginija. On je u različitom fiziološkom stanju. ali oplodnja nastaje mnogo kasnije. postoje sorte sa izraženom fiziološkom funkcijom gametofita muškog reproduktivnog organa ranije . . nego znatno kasnije. Tako.

dok je kod sorte rani kutard 40 50%.16 3.91 1.73 2.29 0.75 3.15 63.grama .39 2.postotak Jezgra: . pogodnosti uvjeta uzgajanja odnosno vremena u fazi cvjetanja.sa omotačem (grama) .32 29.56 56.31 Kosf ord Rims ki Hals dugi ki điv 4. Maksimalna sposobnost zadržavanja peludnih zrna traje obično 15 dana.19 76.u omotaču (%) .10 64.01 42. Muški cvijetovi se otvaraju relativno dugo.67 3.u jezgri (%) 3.11 31.36 Pije mon t 2. U zavisnosti od sorte postotak sterilnog peluda kreće se između 1 .90 dana.48 4.2 tjedna.27 1.74 24.56 79.01 77.72 60.85 33.75 50.65 77.55 27.59 4.00 2.85 48.79 3.07 73. Pored fertilnog zastupljen je i sterilni pelud.76 55.90 65.76 4.77 29.bez omotača (grama) .u ljusci (%) .49 2.15 61.76 78.05 56.41 77.% u masi ploda bez omotača Suhih materija: .23 2.10 62. Oslobađanje peludi također je uvjetovano temperaturom i traje 1 .03 2.50%. od 10 .Tablica 13. Prema zastupljenosti sterilnog peluda razlikuju se dvije grupe sorti i to: prva grupa do 30% i druga grupa preko .58 72.32 76.27 78.34 6.09 Ženski cvijet zadržava sposobnost da primi pelud više dana. Mali je postotak sterilnog peluda kod sorte bolvijerov lješnjak. Pregled nekih fizičkih i kemijskih osobina plodova lješnjaka neposredno poslije berbe S o r ta Mog ul Dužina ploda sa omotačem (cm) Masa ploda: .81 1.44 Pros ječn o 3.72 75.28 4.27 79. Ova sposobnost žiga zavisi od sorte.27 1.

Prema Thaguševu (1969) u SSSR-u temperatura padne na minus 25° do minus 30°. ali zavisi od temperature. Temperatura od 0 . pa neke sorte nisu . iako je temperatura bila -14. 1973) sorte koje rano cvjetaju imaju malo resa i manji postotak sterilnog peluda. bademoliki lješnjak (15. Rano cvjetanje ženskih cvijetova je podložno oštećenjima od negativnih niskih temperatura. pa je imala veći utjecaj na prinos.6°. a za ženske cvijetove 600 . pa tek klijaju kad temperatura (prosječna dnevna) dostigne 9 . siječnja.3 kg). bez padalina. Prema Nedevu i suradnicima (1976) po stablu je ostvaren dobar prinos kod sorti: rimski (15.4 kg).2° zadržava klijanje peludi. Nanesena na žig tučka. Pelud lješnjaka se lako raznosi vjetrom ukoliko je vrijeme suho.6 kg i 11. Još nema za važnije sorte preciznih podataka u ovom pogledu.5°.800 sati. dok su samo neke sorte imale klijavost peludi na 3 .0 kg/stablo. 25° (Barbeau). peludna zrna u fazi cvjetanja ostaju nekoliko mjeseci (ponekad 4 . Nepovoljno utječu na klijavost peludi niska temperatura i visoka relativna vlažnost zraka. Prema Kovalu (1968) temperatura od -12° nije značajnije imala štetnog utjecaja. U godini sa produženom zimom može se usporiti cvjetanje muških cvijetova tako da se pri višim temperaturama ubrzava njihovo cvjetanje. Prema Bergamineu i Raminau (1968) za pravilno cvjetanje muških cvijetova potrebne su niske temperature do 7° u zimskom periodu.600 sati u zavisnosti od naslijedne osnove sorte.14°. Nejednako oštećenje od mraza na sortama zavisi od datuma kad se javlja i od osobina sorte.5). Niska negativna temperatura od -7° u fazi cvjetanja je izazvala oštećenja do 50%. 350 .4° u drugoj polovini siječnja. za uvjete Italije. Druge godine niska temperatura iznosila je -19. Prema Barbeau (Barbeau.30%. U literaturi se nalaze podaci da je optimalna temperatura za klijanje peluda 15° i 20° (Trotter). Klijavost peludi je dobra. Prinos kod istih sorti po stablu bio je znatno manji: 9. 9.

U jednom ogledu Kartekini (Cartechini) i Tombesi (1968) su ispitivali na -28° pupoljke sorte tonda romana. Kulturne. Tako već pri temperaturi od -2° do -4° ženski cvijetovi mogu biti oštećeni u znatnom postotku.05% na -16° i 100% na -22°. zatim 39. ovaj kriterij se ne može primjeniti za sve sorte. bademoliki i dr. Postoje grupe sorti koje se javljaju kao hibridi između vrsta lješnjaka sa fiziološki nejednakom otpornošću na mraz. . Zbog toga se teško može reći da lješnjak zahtjeva ove klimatske uvjete. maxima je nastao u uvjetima mediteranske klime. Nije moguće precizirati prosječan prag temperature.8°. Šumski lješnjak (C. a kod -16° izmrzavanje je bilo 100%.donijele rod . Međutim. Prema Tihonovu (1952) lješnjak se može intenzivno uzgajati u područjima gdje u zimskom periodu (biološko mirovanje) temperatura padne i do -30°. Pri temperaturi od -10° smrzlo ih se 50%. a muški pri -9°. Osjetljiviji su ženski pupoljci nego muški.furfulak. jer su neke sorte bile pri toj temperaturi oštećene (lambertov bijeli). uzgajane sorte lješnjaka vode porjeklo od vrsta sa različitim biološkim osobinama. americana) rodnačelnik je sorti koje su otpornije na oštećenja izazvana temperaturama. Treba ocjenjivati zahtjeve sorti lambert i onih koje su od ove sorte izdvojene. Međutim. Oštećenje je bilo 4. U zavisnosti od vitalnosti lješnjaka je i njegova osjetljivost na mraz. Lokalne sorte su izdržljivije na mraz. avellana i C. C.45% na -10°. Lješnjak sigurno donosi rod u području gdje je srednja godišnja minimalna temperatura oko -4° i apsolutni godišnji minimum -10.9° do -11. ovo je kriterij za najosjetljivije sorte. pa to čini poteškoću u određivanju osjetljivosti tih sorti na niske negativne temperature. Druga stabla nekih zapadnoevropskih sorti su izdržala tu temperaturu. zbog toga je i osjetljivost prema smrzavanju izraženija.

600 sati sa temperaturom ispod 7°. Mrazevi sa temperaturom -4° do -6° mogu oštetiti mlade ljetne izdanke i do 50%. Ženski cvijetovi su zahtjevniji.Tablica 14.800 sati. Pregled sorti lješnjaka po osjetljivosti muških cvijetova na niske temperature Vrlo osjetljive Okrugli Pijemontski Trebizontski Osjetljive Barcelona Negret Grosal Srednje osjetljive Morel Španjolski dugi Davijana Otporne Halski div Kosford Eugenija Prema Romisondou (1978) muški cvijetovi. a kad su otvoreni svega -8° do -10° i u trenutku oslobađanja peludi samo -5° do -7°. Padaline Lješnjak zahtjeva tijekom godine kako dovoljno vode u zemljištu. a ženski cvijetovi prije cvjetanja izdrže -13° do -16°. a u trenutku cvjetanja -7° do -8°. tako i relativne vlage u zraku. odnosno -18°. odnosno 1000 -1300 sati za vegetativne pupoljke. Ipak za većinu sorti je potrebno 600 . Vrlo je značajno da su padaline pravilno raspoređene po mjesecima. izdrže do -16°. . dok su zatvoreni. Za muške cvijetove je potrebno 350 .

to su mjeseci: svibanj i lipanj. U fazi cvjetanja vjetrovi su vrlo štetni.to znači da su za njega pogodniji osvjetljeni položaji. po tome što su zemlje najveći proizvođači plodova sa klimatskim uvjetima u kojima nema mnogo niskih negativnih temperatura. prije svega. Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficijentom od oko 1. Potrebno je 700 . Sve sorte nisu jednako otporne na nedostatak vode.krupnoća nije karakteristična. U fazi intenzivnog porasta plodova i ljetnih izdanaka najpotrebnija je voda . Zemljišta na kojima se lješnjak uzgaja dosta su neplodna. Ovo je slučaj u područjima gdje nema dovoljno padalina i gdje je zemljište . Ostali klimatski čimbenici Lješnjak je heliofit . Lješnjak kao drvo može uspijevati svuda. a i jezgre su lošije kvalitete.Tuča-grad također može štetno djelovati. Osjetljivije su sorte na lakom. Potvrdu da lješnjak zahtjeva dosta svjetlosti nalazimo u njegovom uzgajanju oko Sredozemnog mora. što se ranije nije prakticiralo. Španjolska.800 mm padalina odnosno oko 70 mm mjesečno.Nedostatak vode se manifestira višestruko nepovoljno: plodovi otpadaju. To znači da su klimatski čimbenici vrlo značajni i od njih zavisi njegovo uspješno uzgajanje. Sa povoljnim klimatskim uvjetima za uzgajanje lješnjaka ističu se: Turska. jezgra se ne formira dovoljno. Italija. kao i na plitkim zemljištima. kvaliteta plodova se smanjuje . U poslijednje vijreme podižu se plantaže lješnjaka koje se navodnjavaju. Tihi vjetrovi u toku godine manje mu smetaju.25. pjeskovitom zemljištu. ali su njegovi zahtjevi u pogledu klime strogo precizirani kad se uzgaja zbog proizvodnje plodova. To se vidi. Kalifornija. Osvjetljenost se regulira i brojem stabala po hektaru.

posebno kod nekih sorti lješnjaka koje se uzgajaju u Ukrajini. Kod nas se pokušavalo sa uzgajanjem lješnjaka na takvim zemljištima koji nisu uspjeli. vode i zraka u toku cijele godine. Reproduktivni organi su po periferiji krune što potvrđuje zahtjeve lješnjaka za osvjetljenjem kako bi se oni formirali. lakim. humusno -karbonatnim i umjereno vlažnim. Kaliforniji i dijelovima Bugarske. ODNOS LJEŠNJAKA PREMA ZEMLJIŠTU Dobri prinosi mogu se očekivati na zemljištima srednje plodnosti. Pogrešno je uvriježeno shvaćanje da lješnjak podnosi i uspijeva u sjenci. pjeskovito-glinastim. Na siromašnim.3 zalijevanja tijekom vegetacije. Za dobru rodnost je potrebna i dobra osvjetljenost. Lješnjak ne podnosi močvarna zemljišta. . tako isto i po dubini. Samo jedno zalijevanje u Bugarskoj dalo je prinos 10 .8. Treba nastojati da se prilikom izbora zemljišta za komercijalno uzgajanje lješnjaka izaberu ona koja traže najmanje ulaganja za dovođenje u odgovarajuće uvjete. Zemljište za lješnjak mora biti takvo da omogućuje ravnomjerno razvijanje korijenove mreže kako lateralno.15 kg/stablo. nema vegetativnog prirasta ni formiranja reproduktivnih organa. U divljem stanju lješnjak se nalazi na vapnenasto silikatnom zemljištu. jer dobro uspjeva na zemljištu pri vrijednosti pH od 5 . Prema reakciji zemljišta (pH vrijednosti) lješnjak je tolerantan. a to daje visok prinos. Nije bilo uspjeha zbog toga što nije zemljište odgovaralo po fizičkim osobinama. Neophodno je da se omoguće 2 . A to će omogućiti zemljišta sa dovoljno hranljivih materija. kamenitim i suhim zemljištima ne postižu se dobri rezultati.oskudno vodom.

20% gline i 50% pijeska .51. ali se ne pravi razlika po sortama.10.7.ističe se i značaj humusa čak 10% kao i 25% vapna.5 .dušik (N) 0.29. POMOLOŠKI PREGLED .30% sitnog pijeska 30 .pH 6.kalij(K2O) 286 .1 .5% . Rebov predlaže 5 .4 .3 . .7 .20% gline 15 .5% .fosfor (P2O5) 38 – 223 mg/kg vapno .9% sitan pijesak 22.SORTIMENT LJEŠNJAKA KLASE LJEŠNJAKA Svrstavanje lješnjaka po klasama nametnula je praksa.50% krupnog pijeska.2% humus 2.3% . Razlikujemo šest klasa.Prema H. od koje su sorte stvorene.92 . Eganu (1958) zemljište za lješnjak treba sadržavati: 15 .798 mg/kg. rodonačelnik.3.23.12 – 0.4% .4 koloidi 14.1. Za ovu podjelu kao osnova poslužila je vrsta lješnjaka.22% glina 7. U Italiji sastav zemljišta izgleda: - - krupan pijesak 35. 5.20% koloida 20 .

maxima. Omotač krupan. Četvrta klasa: hibridi postali ukrštanjem divljih formi sa kulturnim sortama u raznim kombinacijama. garibaldi. široko ovalni. celski. kao i brojne selekcije u Rusiji i dr. Ovoj klasi pripadaju važnije selekcije SAD. okrugli. Druga klasa: celski lješnjak je proizvod od divlje vrste C. široko ovalan. pontica. Sorte ove klase mogu imati svojstva roditelja. mesnat. Jezgre se dobro vade. Ima omotač malo iznad ravnine ploda. Najvažnije osobine sorti ove klase su omotač u ravnine ploda ili malo iznad njega. notigen. Plodovi su sitni do srednje krupni. Peta klasa: američki lješnjak je postao od C.Prva klasa: običan lješnjak. Ljuska tvrda. Jezgra kvalitetna. plodovi sitni. rimski. znatno duži od ploda. okruglast. Treća klasa: lombardijski lješnjak koji je nastao od C. okrugli ili sa različitim oblikom. navode se neke nove selekcije. Ima vrlo dugačak omotač. Važnije sorte su: normtemopon. Šesta klasa: div lješnjak (medvjeđa lijeska) je rodonačelnik svih sorti ove klase. rasječen do osnove. ima izgled trube. tvrda ljuska. izreckan. Poznavajući sorte koje pripadaju spomenutim grupama može se unaprijed predvidjeti kakva će važnija biološka . neravan sa velikom osnovom. avellana. Plod cilindričan. tvrde ljuske. i dr. jajolik. iznad ploda se malo sužava pri vrhu je raširen. često s rebrima. americana i C. bademoliki i eugenija. cijeli i povijen na vrhu. kerasund. cijeli ili rasječen do osnove. u osnovi vezan. po rubu rasječen. Ljuska srednje debela. Važnije sorte furfulak. rodonačelnik je C. Plod sitan. Ljuska tanka. davijana. Nema mnogo sorti. Omotač je duži od ploda. Ovoj klasi pripadaju neke ruske selekcije. U ovu klasu se ubrajaju sorte: lambert (bijeli i crveni). cornuta.

avellana. U primjeni je klasifikacija koja lješnjak grupira na pitome. C. Lambert-hibridi. Zbog toga su osjetljivije na mraz. Omotač kod ovih sorti je razrezan. tj. Omotač u osnovi nema cilindrično zadebljanje koje je karakteristično za lambert sorte. maxima i C. pontica. Celske sorte. Pitome sorte su postale većinom od vrsti: C. Ova grupa sorti ime je dobila po omotaču njegovom izgledu i građi.svojstva potomstvo imati. On je rasiječen na dva dijela i pri osnovi srastao. rodonačelnik sorta. duži je od ploda. . kao kriterij za grupiranje sorti lješnjaka nije prikladan. Celske sorte. ali su sa tankom ljuskom i ukusnom jezgrom koji zauzimaju prvo mjesto. GRUPE SORTI LJEŠNJAKA Postoji više načina da se grupiranja sorti lješnjaka. Značajna karakteristika kod ovih sorti je također građa omotača. i to: Lambert-sorte. Naravno ovdje je riječ o stvaranju novih sorti. Celski hibridi. Kod zrelih plo dova omotač se povija i plodovi lako ispadaju. Način postanka. kulturne sorte i šumske forme. Ovoj grupi pripadaju privredno zna čajne sorte sa ranijim vremenom sazrijevanja plodova. Lambert-sorte. Prema ovom kriteriju razlikuju se četiri grupe. Lambert-sorte su nastale od divljih vrsti u područja sredozemne i crnomorske klime. Iz praktičnih razloga je us vojena klasifikacija koja za razvrstavanje sorti uzima morfološke ka rakteristike. plemenite. po izgledu podsjeća na „bradu".

Zbog ogromnog broja varijanti. Sorte ove grupe su nastale kao lambert hibridi sa biološko-fiziološkim karakteristikama celskih sorti. Jezgra kod ovih sorti je dobre kvalitete pogodna za konzumiranje i za industriju prerade. Apolda. Šumske forme . Stablo srednje široko. Lambert-hibridi. SORTE LJEŠNJAKA Sorte lješnjaka su prikazane po abecedi. Ove su forme prema svojim osobinama bliske celskim sortama. Faza cvjetanja srednja. koji se ne kultiviraju. Kod ovih sorti je omotač iz dva mjesta koja su u osnovi srasla.U ovoj su grupi sorte s plodovima koji variraju od okruglastog do izduženog. u pogledu veličine također su moguća velika variranja. Celski hibridi. proizvodnost osrednja. susre ćemo i vrlo veliko šarenilo plodova po krupnoći. obliku. izražena protandrija. Ovdje nije riječ o sortama.sortama. Mnoge sorte ove grupe se ubrajaju u privredno značajne sorte. Plodovi su slični lambert. . Oprašivači su: kosfort. pri čemu su drugi krite riji zanemareni. čudo iz bolvijera. Plodovi lako ispadaju iz omo tača. već o raznim formama i sl. jer se o njima ne radi. Sorta čije porijeklo nije poznato. izgledu omo tača i drugim svojstvima. a po omotaču celskim sortama. Razne forme šumskog lješnjaka. svrstane su u ovu grupu. Uglavnom su u ovoj grupi zastupljeni hibridi sorti iz ranije dvije grupe (lambert i celske). Omotač ravan pri vrhu ploda.

Omotač je dva puta duži od ploda i potpuno ga obavija. Formira mnogo resa.cilindrični ka vrhu špicast. maxima.2. cvjeta srednje rano. Jedini ozbiljniji nedostatak kod ove sorte je što plodovi teško ispadaju iz omotača. Ova sorta je nastala u zapadnom Azerbejdžanu i tamo sudjeluje sa oko 90% na svim površinama pod lijeskom. Grm je srednje bujnosti i daje mnogo izdanaka. pri vrhu se sužava i završava srednje nazubljenim obodom sa prosječno šest izraženih zuba. Dobro oprašuje rimski i rani trebizon da. tipično je protognična sorta. sudjeluje u masi ploda sa oko 41. a nije za sortu bademoliki. Prinos se kreće 15 . Ada-baba. Formira se mnogo resa i u grupi 3 4.6 x X 17. Kao stolna sorta je zna čajna jer ima krupne plodove. a nije za kosford. Jezgra kvalitetna i bogata uljem .2 g sa dimenzijama 27. i više ih je u grupi (3 . samosterilna je sorta. Plodovi su krupni.8 zajedno. okruglasto pljosnati. Boja ljuske smeđa u prugama.Plod okruglast ima masu oko 3. Raste bujno (10 .12 m visoko) sa uspravnim grmom.5 mm. oko 1. izduženo. Protoginična je sorta. Dobro oprašuje rimski i rani trebizonda.73 g ili je manji. Ljuska je tanka i lako lomljiva sa ot porom do 34.20% plodova. U fazi zrelosti plodovi lako ispadaju iz omotača.3% i u vršnom dijelu donosi najveći prinos.6).6 x 19.5 grama. Prema postanku ova sorta pripada u one sorte nastale od C.69 kg/cm 2.5%.52%.41 .5%. Plodovi mogu biti 6 . Bademoliki lješnjak . cijeli rijetko rasječen sa jedne strane. Formira samooplodnjom 10 . Omotač je dva puta duži od ploda. .16 kg/stablo. Jezgra bez žilica. U račvici je 1. Randman jezgre 49 . U fazi kad počinje oplodnja ima grančica od 16 do 25 cm oko 38.67. pojedinačno teži oko 1.6 plodova.

avellana. dimenzije: 21. Omotač u ravni ploda. Postala od C. Ljuska debela.14% ulja i randman je 42. okruglasti. jezgra se teško odvaja od ljuske. Faza cvjetanja je vrlo rana (od polovine prosinca do kraja veljače) sa izraženom homogamijom.24 mg% aminokiselina. indeks 0.6 mm. Ima dosta peludi. U SAD se predlaže peludator davijana. pa je prinos po jedinici površine zadovoljavajući. rasječen. Sadrži 60. po 2 .2x18. tanka i lako lomljiva. Masovno je rasprostra njena i u Francuskoj pod imenom rodni kutard. 18. Otporna je na bolesti i nametnike. Barcelona (Barcelona. 6.85% (Oregon).82 kg do 21 kg na cm 2. Grm je bujan. Barcelona .91. Ljuska se lomi pod pritiskom od 18. Formira mnogo resa. Plodovi krupni 3.3 zajedno. Na vlastitom korijenu nema mnogo izdanaka. Upotrebljava se u industriji prerade. Najzastupljenija je sorta u SAD .3 g. sa malo izdanaka.6x21.64% masti.Ljuska je smeđe boje.69%. Nije za uzgajanje na vlastitom korijenu jer daje mnogo izdanaka. Po stablu rodi do 15 kg. nije alternativne rodnosti.5% proteina. Catagnvera). Jezgra je razvijena i 54% sudjeluje u masi ploda. Jezgra ima 68. sadi se na manjem razmaku.

randman 47. Plodovi sazrijevaju kasno. Ima razvijen grm. Omotač je duži od ploda. Dobri su oprašivači: kosford.7 mm.8 plodova.5x14. Plod je duguljast. uspravno raste. bolvijerov. Stablo je male bujnosti. U račvici prosječno ima 2. Kentich Kob). Kasno cvjeta. izražena je homogamija. morel i dr. maljava.Dugi španjolski . Dugi španjolski Eugenija (Empress Eugenie. prugasta. produktivno.Longue d Espagna (Du Chilly.3 g.5x16. svijetlije boje. Jezgra je kvalitetna. Lambert Filbert. dimenzije 25. Ova sorta vodi porijeklo iz Engleske. ljuska srednje debela. .1%. oko 2. a vrlo je rodna. Imperatrice Eugenie). Ova sorta se uzgaja u Engleskoj i vrlo je cjenjena zato što joj je jezgra dobrog okusa. Osobito se cijeni za stolnu upotrebu.

širina 1.0x15. Francuska sorta koja je raširena i izvan Francuske. Prikladna za konzumiranje i preradu. Jezgra u masi ploda sudjeluje 49. obrnuto jajastog oblika. Plod duguljast . Randman jezgre 57. produktivno rano cvjeta. okrugli. koliko i promjer. Srednje bujno raste. Dobri oprašivači su: barcelona. pontica i vodeća je sorta u Turskoj. Sazrijeva kasno.4 cm. Prolitique e Coque Tondre.0.4 zajedno.4% ulja.2 g. Zajedno su 2 . .5% i sadržajem ulja 66.79%. lako lomljiva. tonda gentile del a longa i dr. Plod okruglast 3 .7 . palas. negret.4 mm. malo spljošteni na vrhu.2. Omotač u nivou ploda ili duži.3x17. protandrična je. Zellernuss). Plodovi su oko 3 grama. Omotač duži za 1/3 od ploda. Faza cvjetanja je rana. Randman 39 . List srednje veličine.Plod je sitan do srednje krupan (2. Nije jako bujna sorta.2%. Karidaty).27% ulja. čak i sitan.6 m visine. Kosford (Cosford. dimenzije: 18. Potječe od C. Rodni kutard (Fertile de coutard).4 ploda na jednom mjestu. potpuno pokriva plod.4x22 5x20. Ima široko lišće. ujednačen. Jezgra dobre kvalitete i u međunarodnom prometu vrlo cjenjena.5 mm. Oprašuje je negret. srednje veličine . lomi se lako. širi se i u drugim zemljama. Plodovi 2 . posebno u Francuskoj. Randman 44% do 46%. Kosford je iz Engleske. jezgrom ispunjena. Ljuska tanka. Omotač dug. Furfulak (Impsriale de Trebizonde.2 . dostiže oko 5 . Stablo bujno.2. rasječen. To je stara sorta.indeks okruglosti .75. Opisana je i kao trebizonda. Omotač u ravnini sa lješnjakom i rasječen. Ova sorta je dosta slična sa barcelonom. ima 68. indeks: 1.4. formira mnogo izdanaka.66.5 cm.2 g): visina 2.53. Sazrijeva kasno.44%. U uvjetima povoljnim za lijesku daje dobre prinose. Ljuska tanka. sadrži 60. i grupirani do 6 u grupe. davijana i dugi španjolski.5 g sa dimenzijama: 24.

Upotrebljava se u industriji i kao stolna. Rojal uvedena u kulturu 1934. Morel (Morell) je francuska sorta. san govani i dr. bolvijera i kosford. pa se ova sorta rado uzgaja. dimenzija 20.(talijanska sorta. okruglast (indeks 0.9x14. Američka sorta. Peludator je dugi španjolski. uspravno raste.8 mm.2. protoginična je sorta. U Španjolskoj je vodeća sorta lijeske. Sazrijeva srednje. naročito u Kataloniji.6x21. Otporna je na niske temperature.5x16.46%. Jezgra lako ispada iz ljuske i dobrog je okusa.0.0%. godine.0x19. Plod okruglast (indeks . Cvjeta srednje rano.7%.7. hibrid barcelona X davijana.79) sa masom 2. avellana.1 g i dimenzijama: 21. Cvjeta srednje kasno do kasno. Plod je srednje veličine . lako lomljiva.82). ima izraženu homogamiju.2 g sa dimenzijama 23.Mortarela. Negret (Negret) Negret je iz Španjolske. Jezgra ploda sudjeluje u masi ploda 45.77) i zajedno su 3-4 ploda. Plodovi srednje sazrijevaju. Grm je osrednje bujnosti. formira izdanke. Randman jezgra 47. Nije velike bujnosti. U račvici je 25 plodova . ali je dobre rodnosti. Dobri su peludatori: tonda di gifoni. protandrična je. Oprašivači su apolda. Omotač je malo duži od ploda. Ljuska tanka.6 mm. Cvjeta rano. Vodi porijeklo od C.8 mm. Randman jezgre 42 . Stablo vrlo bujno uspravno.9 . Zreli plodovi lako otpadaju.oko 3 g. Stablo male bujnosti. Plod sitan do srednje krupan 1. Faza sazrijevanja rana. Mnogo se cijeni u industriji čokolade.4x16.8x14. Plod okruglast (indeks 0. U račvici su prosječno 4. produktivno.5 ploda. Omotač je duži od ploda. Srednje rano cvjeta. ljuska tanka sa diskretnim prugama. masa ploda 4.

raste uspravno. nije dobra za trebizonde.5%. Jezgra je 43. dok kod starijih stabala (16 .07%. Iako je grm. Obično su u grupi 2 .20 godina) grančice prevladavaju od 1 . Ova sorta ponekad prerodi.3 zajedno. Ljuska je srednje debela sa tamnijim prugama.25 cm (56. što joj je inače značajniji nedostatak. . Slabo formira izdanke. pa alternativno rađa. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte. Formira malo izdanaka.7 mg% nezasićenih masnih kiselina. Ne formira mnogo resa. malo izduženi. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 . Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi. izdrži oko 31.5 cm (67%). 17% bjelančevina. sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju.78 kg na cm2.zajedno. Samosterilna sorta. Zbog krupnoće se cijeni kao stolna sorta. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42. Ima vrlo bujno stablo. okruglastog oblika. dimenzija 20x20x32 mm. Nastala je od C. pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. teško lomljiva. sa prisustvom žilica. Plodovi su teški oko 3. Rimski. avellane. Ima izraženu protaginiju. Sadrži 64% masti. ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford.4%). po tome se ubraja u grupu sa slabo do srednje mnogo formiranih resa. još u studenom. Omotač je ravan sa vrhom ploda.07 do 33. kod prženja se pokožica dobro odvaja. Omotač duži od ploda. i 5. Pojedinih godina izražena je rodnost do 38 kg/stablo. Ljuska je debela. Zajedno su do 3 ploda.12 g.

dekorativno djeluje. 1. Plod je sitan. Stablo srednje bujno. Randman jezgre 48. To je sorta iz grupe lambertovih.Rimski lješnjak Crveni lambert (Rotblattrige Lambert). Lijep izgled jezgre. U račvici ima 1 . dimenzija 23 X 12 X 14 mm. Ljuska srednje tvrda. sa crvenim lišćem.52%. . lijepog izgleda sa prugama.36 g. Omotač je duži od ploda.7 plodova.

Rano sazrijeva. produktivan. tonda di điffoni. .4 mm. protandrična je. Osjetljiva na neke bolesti i kasni mraz. Jezgra je sa malo žilica.3x18. prugasta i pri vrhu maljava. Stablo raste vrlo bujno. Omotač duži od ploda. Oprašivači su joj: tonda bjanka. daje malo izdanaka.4x15. Italijanska sorta. prilikom prženja se odvaja pokožica. mortarela i dr. Stablo malo bujno. Plod duguljast (indeks 0. Sivri.2%. produktivan. Rano cvjeta sa izraženom homogamijom.Crveni lambert Sun Giovani. Turska sorta. grm širok. ljuska srednje tanka. Rano cvjeta. Dobra je sorta. srednje širok grm. Randman 46. Rano sazrijeva.76) sa dimenzijama: 22. svjetlokestenjaste boje.

80) srednje krupan . Jezgra kod prženja ostaje čista. avellane.6x16. U račvici su 4 ploda. Ima srednje razvijen grm. Plodovi su okruglasti (indeks .94) sa zaoštrenim vrhom. T.3x18. dimenzije: 18. Oprašuju je sorte kutard rodni. Randman jezgre 44.3% ulja i 13. pojedinačni ili u grupi 2 . Ljuska srednje debela. maxime i C. prijelazni oblik.2. Nedostatak je što se plodovi teško oslobađaju iz omotača. Faza cvjetanja je jako rano. Za klimatsko područje ozbiljnijih nedostataka ova sorta lijeske nema. ali tvrda.Plod izdužen (indeks 0. Postala od C.38 grama. dimenzija 21.protoginična. Pijemontski (Tonda Gentile del a Longhe. sorte postale od C. pontica. Omotač je koliko i plod ili duži od njega. formira izdanke. Raširena u Turskoj zbog dobre kvalitete jezgre. Randman jezgre je do 58%. Ona je među zastupljenijim sortama u Italiji. pri vrhu široko otvoren pa plodovi lako iz nje ispadaju. Italijanska sorta. kestenjasta sa dvije uzdužne brazde i neznatno prugasta.5 g.6 mm.3.6%. Ljuska je tanka (1. dihogamija izražena . Nedavno je unesena i uzgaja se kod nas na području Umaga i u drugim područjima.3.0.2x15. G. Jezgra sadrži oko 72. Omotač duži od ploda.08 kg na cm 2 čvrstine.2 bjelančevina. Najviše je ima u provinciji Kuneo (Cuneo). Masa ploda .1 mm).2. Samosterilna je i sa slabom je klijavošću peludi zbog čega je loš oprašivač. negret. do 47.6x18.8 mm. . Srednje formira rese u grupama 2 . del Piemonte).

0x20.Organoleptička ocjena dobra. srednje krupan plod . Omotač ispod nivoa ploda.Plod duguljast (indeks 0. Ljuska srednje .dimenzija 21. Faza cvjetanja rana. kestenjaste boje sa prugama. kampanika i dr.8 g. Italijanska sorta. Osrednje je produktivna sorta.87). Randman jezgre 40. Italijanska sorta.2 mm. Prijelaznog oblika. ljuska srednje tanka. Stablo ne raste bujno.4 g sa dimenzijama 19.9 mm.2. srednje krupan -2. grm raste na prijelazu između uspravnog i širokog. Plod okruglast (indeks -1).Tonda Gentile della Langhe Okrugli bijeli (Tonda Biancha). protandrična. Okrugli gifonski (Tonda di Giffoni). Omotač duži od ravnine ploda.7x20.6x16.8 ploda zajedno. U račvici su 2. Sazrijeva kasno. Bujnost srednja. produktivno je. mala rodnost ograničeno uzgajanje.7x18.8%. mortarela. Dobri oprašivači: tonda rosa.

Osjetljiva prema kasnim mrazevima. sa promjenljivim karakteristikama .homogamija. Omotač je duži od ploda.0.95).7 ploda. Plod okruglast (indeks . ljuska se odvaja pri prženju. di Viterbo).2. Tonda Giffoni Rimski ukusni (Tonda Gentile Romana. prijelaznog habitusa. Zbog kvalitete jezgri tražena je u industriji slatkiša. G. ljuska tanka. prugasta. Plodovi su traženi u industriji čokolade i krema. Kod prženja jezgri odvaja se pokožica. Mortarela i dr. Prosječno u račvici 2. Sazrijeva početkom rujna. Randman jezgre 60%. srednje bujnosti. Oprašivači su: Tonda di Giffoni. dobre produktivnosti.0%. Tipična sorta za mediteransko područje. protandrija ili protoginija. Ima dobru rodnost i kvalitetu plodova. dimenzija 20.6x17.tanka. Italijanska sorta.9 mm i srednje krupan .7x20. . Randman 45. T. Faza cvjetanja srednje kasna. kestenjaste boje sa prugama i dvije brazde uzdužno.7 g. svijetlo kestenjaste boje.

3% u masi ploda.1. . uspravno raste. Iako su dobre osobine kvaliteta jezgre i dobra rodnost.9 mm. a grm širok.4x22.6 g. Trebizonda (Imperiale di Trebizonda. Italijanska sorta.Tonda Gentile Romana Okrugli crveni (Tonda Rossa). U račvici je prosječno 1. Ljuska srednje debela. dimenzija 21.8x15.7 g. Tonda di Giffoni i Tonda romana. ljuska tanka. Palas i dr. Oprašivači: Tonda Bijancha.9 plodova. Srednje cvjeta. Karidaty).kasno. Vrijeme sazrijevanja . bujna. Raširena je u Turskoj gdje je dobre rodnosti.5 X 20. srednje krupan . Jezgra sudjeluje sa 38. Plod okruglast (indeks .4 mm. Stara turska sorta. smeđe boje sa prugama.15). nedostatak je mali randman jezgre. Omotač je duži od ploda.2.0. masa ploda 2. Cvjeta srednje rano. Peludatori su: Tonda romana. Plod duguljast (indeks . U račvici 2.84).7 ploda. Stablo je slabo bujno. srednje produktivna.1x19. lijepe boje. Sazrijeva polovinom sezone za sorte lješnjaka. sa dimenzijama 18. Omotač kraći od plodova.protandrija. Dihogamija: mohogamija . protandrična je.

U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss. Plodovi su po 2 . Široka rasprostranjenost uvjetovana je nekim njenim dobrim osobinama. 45. Cvjetanje je kasno . Upotrebljava se za stolnu potrošnju i u industriji. Omotač duži od ploda. Srednje rano sazrijeva. dužina 2 . Plod konusno okruglast (indeks 0. Srednje bujna. s obje strane rasječena i po obodu nazubljena dublje ili pliće. Protandrična je. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj. Ljuska srednje debela. pa je zato i sa vrlo dobrom rodnošću. Ima puno resa i antere su bogate s peludi. Plod srednje krupan oko 2 g.6 g. ne ubraja se među visoko kvalitetne sorte.23 cm. Prilagođena kontinentalnoj klimi. Drvo visoko do 6 m i otporno na zimske temperature. Ima ovalne listove .Jezgra čista. Randman jezgre .46%.4 zajedno. To je lambert hibrid. Ljuska svijetlosmeđa sa tamnijim prstenovima.kraj siječnja i traje tri tjedna. Jezgra ukusna i ispunjava ljusku. Grm ove sorte je dosta bujan: više ide u širinu nego u visinu.3%. Ipak.5%.5 cm i širina 2. Randman jezgre . jer zreli plodovi teško ispadaju iz omotača. Sazrijeva početkom rujna.10 do 12 cm dužine i 7 do 8 cm širine. Vebsov (Webb's Preisnus). Ženski cvijetovi se javljaju početkom ožujka. vrlo dobro sortama . dimenzije: 27x14x16 mm. Bolvijerov (Wunder von Bolhviller. Omotač ravan sa plodom ili malo duži. zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Istarski dugi – populacija od Corylus maxima. a randman jezgre nije najpovoljniji. a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. pa ima loptasti oblik. Rano cvjeta.2.36. Geante de Hale). Masa ploda 3.85) u osnovi četvrtast.

62% i invertnog šećera 3.768 mm. U grozdu ima od 1 do 10. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64. izdužena. Plod istarskog dugog je krupan. s tamnijim prugama.240 mm i širina 20. . koji su s jedne strane spojeni. bjelančevina 16. Vrh mu je nazubljen.437 g. Biofizičke osobine su: masa 1. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre. Omotač je duži od ploda.38%. Jezgra je krupna.430 mm.northampthon. Omotač je sastavljen od 2 lista. pravilno zasvođen. Ljuska ploda je tamno smeđa. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama. a najčešće 2 ploda (28. dužina 19. neprevilnog okruglog oblika. ovalno duguljastog oblika. Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. tako da se plod ne vidi. bez izraženog šiljka. koje ponekad dopiru do njegove sredine. dužina 26. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. Šav je slabo izražen. sužen i savijen.34%. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3. rimski lješnjak i ludolf.130 mm. okruglog oblika. Debljina joj iznosi 1. sa izraženim šiljkom. pravilno zasvođena.806 mm. širina 13.492 g. List je velik. a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune. Kapica mu je velika.030%).489 %. a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43.

Grm istarskog lješnjaka .

kao i opće poroznosti. Na plodnom zemljištu lješnjak ima gustu i isprepletanu korijenovu mrežu koja zauzima veću površinu. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. jer od pravilnog podizanja zavisi i ekonomski efekt proizvodnje. sa udaljavanjem od debla smanjuje se broj žila.50 cm dubine (oko 80%). PRIPREMA ZEMLJIŠTA Masa korijena lješnjaka nalazi se na dubini između 10 i 40 cm.7. Laterarno prostiranje je u odnosu obujma krune. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori. U novije vrijeme se preporučuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti. Pojedine žile prelaze i dubinu od 70 cm. Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm. Odmah uz deblo u prvom metru nalazi se više žila nego u drugom. Kad je riječ o ovoj kulturi smatramo da je posebno značajna studija o ekološkim uvjetima. PODIZANJE PLANTAŽA LJEŠNJAKA Za podizanje plantaža lješnjaka poduzimaju se sve organizacijske tehničke mjere kao i kod drugih voćaka. a osnovna masa korijena nalazi se do 40 . to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta. jer se zemljište ne prevrće. samo manji dio korijena prelazi taj obujam. Na ovaj se način povećava zapremina zemljišta. a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. . što zavisi od njegovih fizičkih osobina. odnosno podrivači sa vibrirajućim radnim tijelom. Na rasprostranjenost korijenove mreže značajan utjecaj imaju fizičke osobine zemljišta. naročito o klimi. Treba usaglasiti čimbenike klime lokaliteta sa biološkom prirodom sorte.

Agromeliorativna gnojidba Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. komposta. Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu. Na strmom zemljištu moraju se izgraditi terase. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr. treseta. S . odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije.U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem jamica. Potrebno je poznavati biološku prirodu sorti i njihovo ponašanje prema uvjetima sredine. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta.5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka. Pri agromeliorativnom gnojenju za lješnjak treba se pridržavati onih normi koje su date za orah. IZBOR SORTI LJEŠNJAKA Za proizvodnju plodova lješnjaka mora se predvidjeti odgovarajući sortiment. odnosno namjena proizvodnje. ako zemljište sadrži 7. Veliki značaj ima i tržište. Unošenje mineralnih gnojiva. Prilikom izbora sorti mora se voditi računa o nizu čimbenika. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7.5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O.

autofertilnost ili interfertilnost. Slaganje plodova nejednake krupnoće prema namjeni Promjer ploda (mm) preko 18 od 16. kvaliteta plodova.5 do 18 od 15. krema i dr. Za industriju čokolade.. I plodovi se više cjene ako su ujednačeniji po obliku i ispunjeni jezgrom. veličina ploda i otpornost na negativne temperature. tanke ljuske i s visokim randmanom jezgri. homogamija. otpornost prema bolestima. zbog toga se pojavljuju slučajevi da ista sorta ima u jednom kraju zemlje jedno ime.5 do 16. oblik ploda. što se vidi iz slijedeće tablice. okrugli ili ovalnog oblika. odvajanje omotača (kupole). atraktivnog izgleda i oblika. Plodovi za potrošnju kao stolno voće trebaju biti što krupniji. bujnost. Napominjemo da je lješnjak pomološki nedovoljno obrađen. oslobađanje iz omotača. za industriju (kreme) i kombiniranu namjenu. nametnicima. Faza cvjetanja je značajno obilježje (cjenjenije su sorte koje su kasnocvjetne).0 Za industriju 1 3 5 4 2 Za konzumaciju 5 4 3 2 1 .1 do 15. što predstavlja poteškoću o kojoj treba voditi računa.4 sitniji od 13.tim u vezi razlikuju se sorte sa plodovima prikladnim za različite namjene: za stolnu upotrebu. plodovi trebaju biti sitniji do srednje krupni. Pri izboru sorti treba imati na pameti da su najznačajnija svojstva: rodnost.4 od 13. a u drugom drugo. Nisu bez utjecaja pri izboru sorti ni druge osobine: period ranog stupanja u rod. suši i sl. obilno i redovno rađanje. Ocjena krupnoće plodova prema namjeni je nejednaka. randman jezgri. Jezgra treba biti pravilna i da se pokožica lako odvaja prilikom prženja. Tablica 15.

Treba nastojati kombinirati glavne sorte koje se međusobno oprašuju. na ovom problemu dao značajne rezultate i skrenuo pažnju da su sorte lješnjaka autosterilne. a postoje i inter . .sterilne kombinacije. U SAD su opovrgli da su sorte lješnjaka autofertilne. što znači da su mu muški i ženski gametofiti razdvojeni. Lješnjak je jednodoma voćka. 1969. Ova fiziološka svojstva su uvjetovana nasljedna osnova. a na nju utječe i klima područja. Lukić (1981). Pored toga kod njega je moguća protoginija. U našim uvjetima malo je podataka koji se odnose na ovu problematiku.Odličnu kvalitetu označava (5).autosterilne. To su isto postigli u Italiji i Španjolskoj .od 0. lako bi se napravile kompatibilne kombinacije sorti. Na plantaži trebaju biti zastupljene sorte: glavne. vrlo dobar (4). makar u manjem obujmu. što nije moguće uvijek. pa se traže dopunske sorte radi peludizacije. Sorte lješnjaka su samobesplodne . Poslije njega do istih zaključaka su došli Manušev (1972) i S.3. dobar (3).5 tone/ha. protandrija i homogamija. Kad bi postojala pravilnost u pojavi protoginije i protandrije kod iste sorte po godinama i u određenim klimatskim uvjetima. 1971. dopunske i sorte oprašivači. dovoljan (2) i ne zadovoljava (1).7 do 3 t/ha. Glavne su sorte najzastupljenije. ovaj problem ne bi bio toliko težak. i sorte oprašivače. POZNAVANJE SORTI LJEŠNJAKA U POGLEDU OPLODNJE Odnosi oplodnje su slabo proučavani kod lješnjaka i utoliko je ovaj problem složeniji. Poslije korekcije sorti u pogledu odnosa oplodnje u Americi su povećali prinos sa jedne na 3 . U poslijednje vrijeme je sve više podataka koji informiraju o ponašanju pojedinih sorti u pogledu odnosa oplodnje. ali pri tome ne treba izbjegavati. Kod nas je Madić.

a nadzemni dio jest. Sadnice obavezno nabavljati od ovlaštenog proizvođača. Zbog složenosti cvjetanja. U Španjolskoj se podižu plantaže gdje je jedna sorta zastupljena sa najviše 43%. . colurni. Treba obratiti pažnju na razvijenost korijena. Sadnice lješnjaka proizvedene vegetativnim putem vrlo često su s nedovoljno razvijenim korijenom. jer su uvijek sa razvijenijim korijenom. Ove posljedice su kod lješnjaka teže nego kod drugih voćaka. zbog specifičnosti cvjetanja i procesa oplodnje.C. iako su ostvareni veći prinosi u kombinaciji više sorti. Za komercijalne nasade preporučuju se sadnice proizvedene kalemljenjem na div lješnjaku . Sadnice moraju biti odabrane s posebnom pažnjom. ali. Sadnice sa skladnim razvojem nadzemnog dijela i korijena bolje su od onih kod kojih korijen nije razvijen. prema iskustvu proizvođača iz Španjolske sorte oprašivači ne trebaju biti zastupljene više od 25%.Teško je preporučiti odnos ovih sorti.30% oprašivača. U Francuskoj se predlaže za jednu sortu 20 . čija je proizvodnja pod kontrolom. zdravstveno stanje i identičnost sorte. Takve sadnice u prvoj godini se slabije primaju i sporo razvijaju. IZBOR SADNICA LJEŠNJAKA U praksi se koriste kvalitetne sadnice proizvedene kalemljenjem ili jednim od vegetativnih načina. Pogreške pri izboru mogu dovesti do vrlo nepovoljnih posljedica. oplodnje kao i nedovoljnog poznavanja odnosa između sorti preporučuje se uzgajanje više sorti u plantaži. Autofertilne sorte mogu se uzgajati i u čistim nasadima. daleko bolji se rezultati postižu kad su oprašivači na manjem razmaku. Oprašivače postavljati na udaljenosti do 30 m. Iako vjetar prenosi pelud i do 1 kilometra.

RASPORED SORTI LJEŠNJAKA U PLANTAŽI Prema istraživanjima mnogih autora sorte lješnjaka su autosterilne, čak se nalaze i grupe sorti koje su inkopatibilne između sebe. Od sorti koje su izabrane planom za odgovarajuću plantažu, već prema odnosima oplodnje, moraju se sorte ukomponirati tako da se vodi računa o nekim praktičnim razlozima. Naime, uvjek treba da je jedne sorte paran broj redova, naročito ako se kombiniraju ili moraju kombinirati sorte čiji plodovi sazrijevaju ranije sa sortama čiji plodovi sazrijevaju sasvim kasno. O drugim se momentima vodi računa već pri izboru sorti u fazi cvjetanja (podudarnost) i sl. RAZMAK STABALA U PLANTAŽI Već je istaknuto da se sorte lješnjaka razlikuju po bujnosti. Po ovoj osobini se grupiraju u nekoliko grupa: kržljave (trebizondski); malo bujne (pijemontski, dugi španjolski); srednje bujne (barcelona, eugenija); bujne (negret, kosford) i vrlo bujne (halski div). Osim nasljedne osnove, na bujnost utječe i bujnost podloge, kao i niz drugih čimbenika: plodnost zemljišta, padaline, primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera, zaštita i dr. Navedene čimbenike treba uzeti u obzir kad se određuje hranljivi prostor za stabla u plantaži. Pored toga i primjena mehanizacije može utjecati na veličinu razmaka stabala lješnjaka u plantaži. Maksimalna mehanizacija u proizvodnji plodova lješnjaka uvjetovana je i oblikom krune. Bolje se mehaniziraju procesi proizvodnje u nasadima sa stablašicama i sa većim razmakom.

Nasad lješnjaka u obliku stablašica

Razmak sadnje pri podizanju plantaže lješnjaka treba usaglasiti sa važnijim faktorima od kojih to zavisi. To su zemljište, bujnost sorti, osobine stabla (grm ili stablašica), pa i konfiguracija zemljišta. U donjoj tablici dat je pregled razmaka u zavisnosti od navedenih čimbenika koje preporučuje Karlone (1962). Stablašice se uzgajaju na manjem razmaku (prosječno 5x6 m), i to najbolje da se sadnja obavi u kvadrat ukoliko je ravna površina, na nagnutim površinama razmak je 4x5 m. Razmaci su veći ako se lješnjak uzgaja kao grm, 7x8 m.

Tablica 16. Pregled razmaka za lješnjak u zavisnosti od nekih čimbenika Zemljište Bujnost sorte Osobina stabla Razmak ravna površina 4x5 4x6 6x7 5x7 7x8 9x8 (m) nagib 3x4 4x5 5x6 4x6 5x6 6x7

Siromašno Srednje Plodno Siromašno Srednje Plodno

mala mala bujna mala mala bujna

stablašica stablašica stablašica grm grm grm

Prema Kovačeviću (1955) mogu se koristiti različiti razmaci za lješnjak. U Francuskoj lješnjak se uzgaja na razmaku 5x5 m (Barbeau, 1973), a u Italiji na razmaku 4 X 6 m, u redu je manji razmak. U Oregonu je znatno veći ovaj razmak 6 X 6 m; 7,5 X 7,5 m, što zavisi od podloge. U Njemačkoj lješnjak se uzgaja, ako je podloga C. colurna, na razmakuu 8x4 m. Bilo je slučajeva da se poslije 24 godine kad je razmak iznosio 4 x4 m, morao vaditi - krčiti svaki drugi red. Lješnjak je heliofit i zbog toga traži i veći razmak. Visina prinosa po 1 ha zavisi i od broja stabala. U donjoj tablici daje se pregled prinosa u zavisnosti od hranljivog prostora.

4 1283.1 6638. postoje neke specifičnosti u odnosu na druge voćke. Zbog toga smo mišljenja da za stablašice treba dati veći razmak.2 120. Već u 8.5 58. orijentaciono 6 X 4 m.6 1283. Budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati.9 683.3 840. 6 m između redova.5 x5.5 Kako se iz tablice vidi.5 m.5x4.87 tona. Na bazi iznesenih činjenica teško se može predložiti jedan standardan razmak.3 336.2 4510.3 588. U prvom slučaju je više stabala za oko 27%. Utjecaj razmaka na prinos kg/ha Starost nasada 3 4 5 6 7 8 9 10 11 4.5x4. a za grm na vlastitomom korijenu 5.2 247.7 353.4 94.8 382.4 691.5 1029.0 Razmak (m) 6x6 18. TEHNIKA SADNJE Na prvi pogled izgleda da nema razlike u načinu sadnje sadnica lješnjaka i drugih voćaka.5 165. on praktično ima kratak period .6 7.8 1586.6 Ukupno: 11122. Međutim.2 1870. godini je ostvaren prinos od 1.5 516.Tablica 17.3 1042.2 607.6 1971. budući da on zavisi od mnogih faktora o kojima se mora voditi računa u svakom konkretnom slučaju.5x7. najveći je prinos postignut u gustom sklopu 4.5 530.5 9.7 765. a 4 m u redu.8 2530.3 1604.5 m.

a to znači da je neusporedivo bolje da se sadnja obavi u jesen. i to rano. ne raste. Nikako ne treba sadnice saditi dublje nego što su bile u brazdi. Preduboko zasađena sadnica gotovo 2 . to znači da i kasnije prorodi.mirovanja. nego u proljeće. Izgled plantaže lješnjaka uzgajanih u obliku stablašica .3 godine.

pa prije prorodi.4 sadnice na jednom sadnom mjestu. tada je prinos manji kod grma nego kod stablašice. jer je lješnjak na vlastitom korijenu. a u stvari su samo privremenog karaktera. . Lješnjak formira mnogo izdanaka koji povećavaju grm. ovaj oblik uzgajanja je sa manjim brojem stabala po ha. to je samo u prvim godinama. naravno ako je ista sorta. Međutim. PROGRAM RADOVA DO STUPANJA PLANTAŽE LJEŠNJAKA U PERIOD RODNOSTI FORMIRANJE KRUNE Prema biološkoj prirodi lješnjak formira grm. zbog čega se nekad prednost davala ovom obliku krune. Pogrešno se pripisuju neka svojstva grmu.8. i kad se obračun prinosa izvrši po jedinici površine. No. U Europi dominira grmast oblik uzgajanja lješnjaka koji se formira sadnjom 3 . Po nekim autorima grm je rodniji.

da se u pogledu rodnosti i vegetativnog porasta drugačije ponaša.4 osnovne grane nastale od isto toliko sadnica koje treba zasaditi na svakom sadnom mjestu. U novopodignutim nasadima lješnjaka sve je više stabala s deblom od oko 50 . Među značajnijim promjenama u procesu proizvodnje lješnjaka svakako je napuštanje grma i prelazak na stablašice kao uzgojni sustav sa različitim oblicima krune. Najčešće je oblik krune vaza.12 godina grm počinje. colurne formira grm sa 3 . a to znači i većim troškovima proizvodnje. . zbog fizioloških promjena u formiranju cvijetnih pupoljaka. Smatra se da je ovaj način formiranja oblika relativno skup i da nema opravdanja. Moguće je da se od sadnica sa podlogom C. Na ovaj način se lješnjak počinje uzgajati u Europi i SAD (Oregon i Washington).80 cm i krunom u obliku vaze sa 3 . Pored toga i primjena mehanizirane berbe je otežana. smanjuje se vitalnost. veća je produktivnost rada. Zbog toga se nameće potreba za intenzivnijom proizvodnjom. Prednosti stablašice nad grmom se mogu ovako definirati: stabla bolje koriste svjetlost. ali se ne isključuju i ostali oblici.4 grane.Kruna u obliku grma Poslije 10 . Opada rodnost. što poskupljuje proizvodnju plodova. Mnogi autori ističu da su na ovaj način troškovi proizvodnje lješnjaka manji. manji su troškovi proizvodnje. moguća je maksimalna primjena mehanizacije.

Plantaža lješnjaka u obliku stablašica u 5. kao i kod drugih voćaka. godini Formiranje vaze kod lješnjaka Ova kruna.4 osnovne grane. nema provodnice. . Najčešće ima 3 . Prilikom formiranja krune na određenoj visini za deblo ostavi se dio s pupoljcima iz kojih će se razviti osnovne grane.

Na svakoj primarnoj osnovnoj grani formiraju se po 3 .4 sekundarne grane koje su postavljene tako da je. U ovom se periodu rezidba sastoji u blagoj intervenciji . budući da se s vremenom grane toliko približe da izgleda kao da su iz jednog mjesta.Kruna u obliku vaze: rezidba na kraju druge godine (lijevo) i izgled u toku vegetacije (desno) Zbog bolje veze osnovne grane sa deblom treba između osnovnih grana ostavljati 15 . Prva serija sekundarnih grana je između svake osnovne grane. Osnovne grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene u prostoru. a treća od druge kao druga od prve. U periodu formiranja krune značajno je da se sve grane ravnomjerno razvijaju. prva od osnove udaljena oko 30 cm. druga od prve 50 .20 cm. .100 cm. druga serija suprotno prvoj. tj. ne preporuča se ostavljanje za osnovne grane ljetnih izdanaka jedan iznad drugog. a treća suprotno drugoj seriji.uklanjaju se ljetni izdanci koji smetaju jedan drugom i oni koji se razvijaju u unutrašnjosti krune.

U pravcu međuredova se okrenu dvije i dvije na rastojanju od oko 40 cm. bolje je da su sadnice na podlozi C colurna. Sadnice su zasađene malo ukošeno. Ovaj se način danas malo prakticira. Budući da se izdanci stalno formiraju. Prilikom sadnje se zasade 3 . Praktično u toku formiranja rezidba se svodi na prorijeđivanje.Osim toga mogu se skraćivati i oni ljetni izdanci koji su izuzetno bujniji od drugih. Formiranje drugih oblika krune lješnjaka Grm. Broj osnovnih grana u grmu zavisi od bujnosti sorti. ali ih se ostavlja onoliko koliko je potrebno da se ne umanji opći porast. . jer neće formirati izdanke. Iz korijena će se razviti izdanci od kojih se ostavlja 3 . tako da čine široku vazu već od prve godine. Grmasta vaza.4 za osnovne grane. Ukoliko se lješnjak uzgaja po ovom načinu. Ovaj oblik krune je prijelaz između vaze i grma. njih treba uklanjati redovito. Od drugih oblika krune već je spomenut grm.4 sadnice.30 cm. Odmah nakon sadnje sadnica se skraćuje na 15 . samo se ostavljaju oni izdanci koji su potrebni za formiranje grma.

kao i drugi razni oblici. . Čak se može formirati i palmeta sa kosim granama.Kruna lješnjaka u obliku grma Lješnjak sa visokim deblom Mogu se formirati i ostali oblici krune. ali su iskustva sa njima skromna.

). Ukoliko do toga dođe. Primjenjujući tuđa iskustva u proizvodnji lješnjaka. plodnost zemljišta. U plantaži gdje se obavlja mehanizirana berba ne preporučuje se držanje zemljišta u stanju ledine. Nije potrebno da se smanjuje intenzivnost proizvodnje lješnjaka. gdje se javlja veliki broj izdanaka. Naša iskustva sa uzgajanjem lješnjaka su skromna. Zemljište u plantaži može se održavati na jedan od poznatih načina. neminovno se to odražava na financijskom rezultatu. To znači da se zemljište u intenzivnoj proizvodnji održava u vidu jalovog ugara. Na taj bi se način postizalo i održavanje dobrih drugih osobina zemljišta. Svakako treba način održavanja zemljišta biti u skladu i sa drugim čimbenicima (podneblje. treba ih u našim uvjetima provjeravati dok se ne dođe do saznanja koja odgovaraju određenim ekološkim sredinama. Od važnijih radova u uzgojnom periodu skrenuće se pažnja na najvažnije : Održavanje zemljišta Održavanjem zemljišta treba se postići uništavanje korova i održavanje najboljeg režima za vodu i zrak. Primjenom herbicida uništava se i znatan broj izdanaka koji suvišno iscrpljuju matično stablo. U borbi protiv korova sve se više koriste prikladni herbicidi. jer bi to otežavalo skupljanje plodova. Naročito se preporučuju herbicidi za plantaže podignute na vlastitom korijenu. pa se koriste iskustva stečena u drugim zemljama i pod drugim uvjetima. a naročito njegove plodnosti. . konfiguracija i sl.DRUGI RADOVI U PLANTAŽI LJEŠNJAKA DO STUPANJA U ROD U komercijalnoj plantaži lješnjaka obavljaju se uglavnom svi radovi koji se inače izvode i u drugim voćnim plantažama.

4 dihlorfenoksisirćetna kiselina i dr. Napominje se da je korijen plitak i da ga obradom ne treba povrijeđivati. Obrada zemljišta u jesen doprinosi poboljšanju vodnog režima zemljišta. 2 . raži. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna.U slučaju da je plantaža na siromašnom zemljištu i da ravnoteža organskih materija treba izravnati uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu tada se međuredni prostor koristi za uzgajanje stočnog graška. Od herbicida su dobri za uništavanje izdanaka: Paraquat. podsticanja rada korisnih mikroorganizama.. U jesen se primjenjuje duboka obrada uz prethodno razbacivanje odgovarajuće količine organskih i mineralnih gnojiva. U redu se zemljište prska herbicidima radi uništavanja korova i izdanaka. maljava grahorica ili panonska grahorica u kombinaciji sa raži. Mineralna ishrana mladih stabala treba biti u skladu sa njihovom . inkarnatske djeteline ili koje druge biljke koja daje dovoljno zelene mase. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju. uništavanju korova. U proljeće se masa zaore. U jesen se najčešće siju grašak. gramokson u količini od 4 kg/ha površine koju treba tretirati. Gnojidba Mineralna ishrana mladih stabala lješnjaka. Rezidba mladih stabala lješnjaka Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. O ovoj rezidbi bilo je više govora kod formiranja oblika krune. ubrzavanjem mnogih procesa u zemljištu. da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. nametnika. sa starošću stabla se njen intenzitet povećava. grahorice.

Sadržaj fosfora. u listu lješnjaka. u uvjetima SAD. kreće se od 0. tamnozelene boje.razvijenošću. ali su potrebne znatno manje količine. kalcij (Ca). optimalni sadržaj. U Francuskoj prilikom sadnje unose 200 kg/ha P2O5. a u Zakavkazju 300 g po stablu. Orijentaciono se preporučuje po stablu 60 . U jednom je ogledu utvrđeno da je na stablima sa mikorizom bilo lišće zdravo. Korijen lješnjaka lakše usvaja elemente kada pH iznosi 6. i kasnije godišnje oko 250 kg/ha P2OS. kalij (K). Kalij je također vrlo značajan u ishrani lješnjaka. U krimskoj oblasti Rihter preporučuje 80 g/m2 gnojidbu superfosfatom. pa i njegovom zdravstvenom stanju. 1974). 1961). Prema Fregoniju (1972) i Zioniju (1972) lješnjak je srednje osiguran dušikom kada se u kolovozu u listu nađe dušika od 1. Mikorizu podstječe umjereno vlažno zemljište sa dovoljno organskih i mineralnih materija. magnezij (Mg) i bor (B).3.22 kg po stablu (Serr. Među najvažnije biogene elemente ubrajaju se: dušik (N). Nedostatak kalija se očituje po klasičnim njegovim simptomima. fosfor (P).91% do 2. sitno. Ishrana fosforom je također značajna. a sa stabala gdje nije bilo mikorize. Ukoliko je potrebno u ovom periodu se vrše i druge korekcije. Slično je i u SAD.32%. kao korekcija pH vrijednosti. ali rjeđe nego dušika. Za mlada stabla se preporučuje gnojidba superfosfatom od 11 . lišće je bilo blijedozeleno. Sa porastom stabla povećavaju se i norme gnojiva.22%. a sa povećanjem stabla norma se povećava do 150 g (Angiboust. . Češći je nedostatak kalija nego fosfora. čak može doći i do sušenja ljetnih izdanaka. Ishrana lješnjaka dušikom u optimalnim količinama osigurava porast i oplodnju.14% do 0.90 g.8 do 7. Već je rečeno da joj najbolje odgovaraju zemljišta sa pH od 5 do 7.5 i da pri pH od 8 se može javiti kloroza. Ustanovljeno je da se na korijenu razvija mikoriza koja pridonosi općem porastu i rodnosti lješnjaka.

crvenog pauka i dr.15%.75% do 1. treba primjeniti navodnjavanje.15%. U SAD se pored voćkica postave kante kod kojih je dno perforirano. fosforna i kalijova gnojiva i jedna trećina dušikovih unose se u jesen i zaore. Iz cisterne se voda toči u kante. Kao i kod drugih voćaka. jer se ne shvaća pravi doprinos koji ono ima u uzgajanju lješnjaka. vode). Preporučuju se norme gnojenja kalijom kao i kod badema.3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši.9% do 1. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 2 . Posebno je važno da se vodom intervenira dok su stabla mala.0% (750 1000 g/lit.1 do 0. . Zaštita lješnjaka Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu. da sadnice u početku ne zakržljaju. a preostali dio dušikovih u proljeće.1 do 0.0%. Navodnjavanje lješnjaka Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju općeg porasta i razvijenosti. a poslije istjecanja vode one se prenose ispod slijedećeg stabla. Najrentabilnije je da se voćke zaljevaju prve godine poslije sadnje.Optimalni sadržaj kalijovih iona u listu lješnjaka je od 0. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0. Navodnjavanje se danas malo primjenjuje. a samim tim i povećanja prinosa. U odnosu na orah i badem znatno je manje kalija u listu lješnjaka. Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekućem stanju u koncentraciji od 0. odmah nakon sadnje. ili Dimekron 20 u koncentraciji 0. U toku vegetacije za suzbijanje uši.

Iako je lješnjak voćka koja se odavno uzgaja. Prema mnogim autorima najbolji se prinos postiže u slučajevima kad su grančice duže od 15 cm. a ova su imala 6 puta . održavanje zemljišta. To se postiže preko niza zahvata od kojih su najvažniji: rezidba. i do njene sadašnje primjene o kojoj dajemo više informacija.9. što vrlo često dovodi do neredovite rodnosti. ali samo jednog dijela. do povremenog prorijeđivanja grma. Prolazila je kroz faze od one kad se mislilo da lješnjak ne treba obrezivati. mineralna ishrana . U tu svrhu se preporučuje. što znači da ta okolnost nameće poduzimanje mjera kojim će se osigurati dovoljan broj i dužina ljetnih izdanaka. PROGRAM AGROTEHNIČKIH I POMOTEHNIČKIH MJERA U REDOVNOJ PROIZVODNJI Program mjera u redovnoj proizvodnji treba doprinijeti postizanju maksimalnih prinosa dobre kvalitete. REZIDBA LJEŠNJAKA Rezidba lješnjaka kao regulator rodnosti tek u posljednje vrijeme dobija svoj puni značaj. pa dalje. navodnjavanje. Bilo je već riječi o tome da se reproduktivni organi nalaze na jednogodišnjim grančicama i da je njihov broj u korelaciji sa dužinom. Poslije desetak godina od sadnje na stalnom mjestu lješnjak postupno počinje smanjivati vitalnost. i to svake godine. i znalački izvedena rezidba.gnojidba. ipak se rezidba kod ove voćke tek nedavno počela primjenjivati. pored drugih mjera. zatim prikraćivanja debljih grana. i zaštita od bolesti i nametnika. Rezidbom se regulira ravnoteža između vegetativne i generativne aktivnosti. Tako su Painter i Hartman (1958) utvrdili da su stabla s grančicama dugim od 17 do 24 cm dala 5 puta veći prinos od stabala sa grančicama dugim od 8 do 16 cm.

42 3.55 — — 2. odnosno kod stabala starih 15 .35 3.2.20 3.24 4.38 3.70 3.20 3.5. Stoga treba pravilno proređivati krunu.61 3. doprinosi kontinuiranom porastu ljetnih izdanaka oko 15 -20 cm.37 3.54 3. a to su najbolje osvjetljeni dijelovi. Ne treba gubiti iz vida da je lješnjak heliofit i da osvjetljenje ima veliki utjecaj na prinos.5 3.20 godina . a naročito njen unutrašnji dio.76 4.36 grama 2.6 .10 3. Smatra se da je dobra ravnoteža ako je kod stabala starih 7 .85 3.0 10. odstranjuje se i do 50% krune.više plodova od stabala kod kojih su grančice bile ispod 7 cm.5 2.12.8 godina dužina grančica od 15 do 20 cm.1 .1 .40 . Pravilno izvedena rezidba.37 3.55 3.10. a to znači dovoljno intenzivna svake godine.06 3.0 5. Najviše se cvijetnih pupoljaka formira pri vrhu i po periferiji krune.63 3.6 .87 3. Dužina grančica – ljetnog izdanka se uzima kao kriterij u ocjenjivanju vitalnosti stabala u pojedinim periodima.5 7. godine intenzivna rezidba. veći je prinos i bolja kvaliteta plodova.07 3. i kod starijih od 20 godina 10 cm.15 cm. bolja je oplodnja. U Oregonu se prakticira svake 5. Tablica 18.08 3.7.87 1. Utjecaj dužine ljetnih izdanaka na masu i broj plodova u račvici Dužina ljetnog izdanka (cm) 0 .70 Broj plodova u račvici — 3.59 — 2.

Tehnika podmlađivanja se sastoji u skraćivanju grana na 50 cm od površine. plodu i slično. pa se neće desiti da se rezidbom smanji prinos. Rezidba u cilju podmlađivanja izvodi se od 10. Svi se načini mogu koristiti. Napominje se da nema standardnog pravila za obrezivanje lješnjaka. Iz praktičnih razloga se preporučuje rezidbu izvoditi u fazi cvjetanja ženskih cvijetova kada se vidi šta je rodno a što nije.Smatramo neophodnim da se rezidba obavlja svake godine. Gramoxom i Paraquat. . godine. ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA Održavanje zemljišta treba prilagoditi svakom konkretnom slučaju. Od herbicida se najviše koriste: Simazin. naročito ako je riječ o grmovima koji su formirani od više sadnica. Primjenjuju se herbicidi za suzbijanje korova u redovima.listu. ali voditi računa da se grančice ne skraćuju. a prema uputstvu koje daje proizvođač. Najbolje je u tom slučaju jalovi ugar. Najbolje je da se obrezivanje vrši odmah poslije otpadanja lišća. Ovu rezidbu treba sprovoditi postepeno u toku 3 4 godine. Za ovu svrhu se koriste neke iskustvene norme do onih na bazi sadržaja određenog hraniva u zemljištu i pojedinim dijelovima . do 12. Prije nego se sa berbom počne izvrši se ravnanje površine i valjanje radi lakšeg sakupljanja plodova. a ako ne može svake godine. ali se vodi računa o mehaniziranoj berbi. MINERALNA ISHRANA (GNOJIDBA) Lješnjak dobro reagira na unesena gnojva. onda svake druge ili treće. Treba normu usaglasiti sa potrebama.

6 do 0.2% do 2.8% do 1.5% nije potrebna gnojidba.Prema Barbou (1973) norma za ishranu dušikom određuje se prema koncentraciji iona u listu. fekalijama. osokom. Ukoliko je u zemljištu 150 mg/kg.više od 1.8% dodaje se po stablu 1.8 do 2.6 do 4. Prema Jonsonu (1936) gnojidba lješnjaka osnovnim hranivima treba po prilici da je kao i kod jabučastih voćaka.5% dodaje se po stablu 0.9 do 1.5 kg .5 kg .8% treba dodati 2.3 kg .40 kg/ha i K 2 O . preporučuju norme K2O po stablu: .8 0 kg/ha.9 kg .8% do 2.manje od 0.160 kg/ha.2% dodaje se po stablu 0.3 do 1. P2O5 . U SAD se preporučuje unošenje svake treće godine po 500 .od 1.7 kg .0% treba dodati 1.800 kg/ha kalijovog gnojiva. na istom principu. Za kalij se. . Chandler (1941) navodi mogućnost da korijen lješnjaka fiksira slobodan dušik iz atmosfere poput leguminoza.0% ne treba dodavati.više od 2. i to: .od 2.manje od 1. a u Francuskoj godišnje 350 . Ne treba gubiti iz vida da se djelovanje gnojiva može umanjiti nedostatkom vlage u zemljištu.). Orijentacione norme gnojiva za lješnjak su: N .0.8 kg .0.400 kg/ha.5% treba dodati 3. što se često događa s obzirom da se u takvim krajevima ova voćka uzgaja.5% do 0. zemlji nije potrebno dodavanje kalijovog gnojiva.7 do 3. Lješnjak dobro reagira na gnojidbu stajnjakom. Organska gnojiva u kombinaciji sa mineralnim daju dobre rezultate. U Engleskoj lješnjak gnoje raznim otpacima organskog porjekla (od vune i dr.

Benlejt i Fungohrom.NAVODNJAVANJE U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan čimbenik.do 62%. ako je sušan period. Prosječno se ravnomjerno raspodijeli na ove mjesece 950 do 1000 mm.4 tretiranja. U Francuskoj izvedu 3 . prekida im se porast i sasušuju se. Oboljeli se plodovi lako raspoznaju. Ronilan. ali smatramo da treba intervenirati u periodu porasta vegetativne mase i plodova. svakih 30 dana. Mi još nemamo iskustva sa navodnjavanjem lješnjaka. Tretiranje se vrši prema uputstvu proizvođača. oboljevaju sasvim mladi i plodovi pred berbu. U Kaliforniji je navodnjavanje redovna mjera od svibnja do kraja kolovoza. Kaptan.4 zalijevanja od travnja do kolovoza. kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kad se jezgra formira. U Italiji se vrši navodnjavanje u kritičnim mjesecima ili. Bolesti lješnjaka Trulež ploda lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell. Plodovi potamne. Teško ispadaju iz omotača. jer su to kritični periodi za vodom. ZAŠTITA LJEŠNJAKA OD BOLESTI I ŠTETOČINA Lješnjak ne napada veliki broj bolesti i nametnika. Zbog nedostatka vode plodovi mogu otpasti u velikom postotku . Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazde.). Orto-cide. . odnosno sa ukupno oko 210 -280 mm. sa po 70 mm. Promjena boje može doći na bilo kojem dijelu ploda. pa su za zaštitu dovoljna samo 3 . Za suzbijanje se koriste fungicidi: bakarni kreč.

Od drugih bolesti značajnija je rupičavost lišća (Gloesporium coruli Desm. Ak-ricid. Karatan ili Afugan. žuti. Kumulan. . Češće se javlja u mediteranskom podneblju. Pepelnica napada prije svega list. Virusna oboljenja kod lješnjaka nisu dovoljno proučena. koji mjenja boju. pa čak i otpadne. Bolest je utoliko štetnija što može izazvati i defolijaciju.). dobro je da se pri jačem napadu lišće sakuplja i spaljuje. Saprol i dr. botrytis-crtež (desno) Parazit prezimljuje u otpalom lišću. Suzbija se jednim od sljedećih fungicida: kosan. Trulež ploda lješnjaka (lijevo).).Pepelnica (Phyllactinia corylea korst. Bajleton.

deformacije. a to je u proljeće. pa izaziva.crv bijele boje. Grinja (Phytoptus Avellanae). Javlja se na naličju lista. Ženka u plod polaže jaje iz kojeg se izlegne gusjenica . Neoron. Ovi se preparati koriste prema uputstvu proizvođača. Lebaj-cid. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime.) Vrlo čest nametnik lješnjaka. Masovno se javlja u svibnju. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata. Crveni pauk. a ženski se cvijetovi ne oplođuju.Balaninus (Curculio nucum L. Vrlo često dolazi do otpadanja plodova usljed zaraze. a stariji se sasuše.Nametnici lješnjaka Crvljivost . jer prezimljuje u obliku jaja. Omite i dr. Za zimsko suzbijanje koriste se uljni preparati. Zolone. Suzbijanje je efikasno sa Plictranom i Endosulfanom. a u toku vegetacije jedan od sljedećih: Plictran. Oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta. Ovo je nametnik koji napada pupoljke. Gusation i dr. Pri većem napadu može doći do defolijacije. U biti to je pipa crne boje. gdje prezimi. Tretira se u trenutku napuštanja pupoljka gdje je prezimila. Napada obje vrste cvijetova. Suzbijanje se vrši jednim od sljedećih preparata: Ultracid. Ovo je opasan nametnik i zato treba početi sa borbom protiv nje čim se primjeti. Prezimljuje u pupoljku i u proljeće se seli na mlade pupoljke. Rese imaju malo peludi. . Ličinka izgrize tvrdu ljusku i učahuri se u zemlju. U proljeće izlazi imago. hrani se lišćem do polaganja jaja. pa je tako direktno ugrožena rodnost.

Zaštita lješnjaka se sastoji iz sljedećih tretiranja: jedno zimsko prskanje. zatim prvo proljeće neposredno prije cvjetanja. miševa. drugo proljetno . kao i od glodara. Lisne uši nisu naročito štetne. Tretiranja se obavljaju jednim od navedenih preparata i u količinama koje su u prospektu naznačene. Napominjemo da su štete od ptica velike (kukavica. vrane. One se suzbijaju dimekronom ili nekim drugim insekticidom. treće . patke).oko dva tjedna poslije drugog i naredna tretiranja . Najčešće se javlja Mvzocallis corvli.poslije cvjetanja. Posebno su velike .prema potrebi. Suzbijanjem navedenih štetočina suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju.Crveni voćni pauk Lisne uši.

štete koje nanose vjeverice. U jednom gnjezdu vjeverice je nađeno 129 kg plodova lješnjaka. U fazi sazrijevanja plodova treba obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih nametnika. BERBA PLODOVA LJEŠNJAKA Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, što zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja. Pri određivanju vremena berbe treba se držati principa: ukoliko se plodovi lješnjaka čuvaju duže u neprerađenom obliku, treba ih brati kada su potpuno sazreli. Plodovi su sazreli kad promjene boju i kad lako ispadaju iz omotača. Sasvim sazreli plodovi lješnjaka dobijaju žutosmeđu boju. Prerano obrani plodovi lješnjaka gube u kvaliteti: jezgre se smežuravaju, postaju žilave i slično. Plodovi obrani u punoj zrelosti imaju najbolju kvalitetu. Povećava se količina oleinske kiseline, od koje zavisi aroma. Berba plodova lješnjaka može kod nekih sorti biti otežana jer svi plodovi ne sazrijevaju istovremeno i što se kod nekih sorti plodovi teško oslobađaju iz omotača. Ranije, a još i danas, berba se u velikoj mjeri obavlja ručno. U velikim plantažama se koriste dvije mašine za berbu. Jedna mašina kojom se plodovi lješnjaka otresu i druga kojom se plodovi sakupljaju sa zemlje.

Strojno prikupljanje plodova lješnjaka

Za mehaniziranu berbu zemljište se ranije pripremi. Treba se poravnati, prvo se površinski sloj razbije rotacionom sitnilicom, a zatim se valjkom poravna tako da mašina lako sakuplja plodove. Sakupljanje plodova se obavlja u nekoliko navrata budući da plodovi nejednako sazrijevaju. Zbog toga je važno da se sorte u plantaži posebno lociraju prema dobi sazrijevanja kako bi troškovi bili manji. Po mnogim autorima troškovi berbe iznose oko 50% ukupnih troškova proizvodnje. Moderna oprema omogućuje da se za sa 5 ljudi za 10 dana obere 80 ha. Ručna berba plodova manje se primjenjuje na velikim plantažama, jer je učinak mali. Primjenjuje se na malim površinama. Za berbu se koriste male korpice. Jedan radnik može za jedan dan nabrati oko 50 kg plodova, ali ovo je orijentaciona norma, jer na učinak ima utjecaja veći broj faktora.

Obrani plodovi se propuštaju kroz mašine, koje mogu biti i stacionirane, za odvajanje: omotača, grančica, dijelova lišća, zemlje i dr. Čisti plodovi se odnose na sušenje. Prilikom berbe plodovi imaju oko 30 - 35% vode. Suše se kao i plodovi oraha na t° do 40°. Sušenje traje dok se ne smanji sadržaj vode na standardnu količinu od oko 10%. Plodovi se mogu bijeliti zbog popravke boje ljuske, kao kod oraha. Ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih češće promješati. Omotač ploda pri ovom sušenju puca i oslobađa plod. Prakticira se i lupanje tankom motkom kako bi se plodovi brže oslobodili omotača. Za oslobađanje plodova od omotača postoje i posebne mašine. Budući da se sasvim izdvoje plodovi od omotača, ostave se još neko vrijeme (4 5 dana) da se prosuše na suncu. Osušeni plodovi lješnjaka (do 10% vlage) klasiraju se po krupnoći, postoje posebne mašine za tu svrhu, pa se pakiraju u vreće (sanduke, bačve i sl.) i skladište do upotrebe. Čuvanjem plodovi izgube oko 22% težine. Preporučuje se prodaja u studenom. U toku čuvanja treba podešavati temperaturu i vlažnost zraka prostorije gdje se plodovi čuvaju. Ovo se postiže tako što se za ovu svrhu koriste prostorije koje su u toku čuvanja plodova mogu lako i uspješno provjetravati.

Dozvoljava se 10% plodova sa izvjesnim nedostatkom. Kvaliteta I . pravilno razvijeni. potpuno zreli i jezgrom ispunjavaju ljusku. bez ostatka omotača. kvaliteta II i kvaliteta III. ne smiju biti crvljivi ili na drugi način oštećeni. ali moraju biti zreli i zdravi. Najmanji promjer kod plodova ove kvalitete je 8 mm. Promjer može biti i ispod 8 mm.plodovi ove kvalitete su isti kao plodovi kvalitete I. ujednačeni po obliku i veličini.Klasiranje plodova lješnjaka Klasiranje plodova lješnjaka odnosi se na plodove u ljusci i jezgri. samo se dozvoljava do 5% plodova s manjim nedostacima. . bez mrlja na ljusci. su zdravi. Kvaliteta III . Kvaliteta II . Lješnjak u ljusci i bez ljuske Lješnjak u ljusci se razvrstava u kategorije: kvaliteta I.obuhvaća plodove raznog oblika i veličine.plodovi ove kvalitete.

Kvaliteta II su jezgre kao u kvaliteti I. sa dijelovima ljuske i sl. smeđe do tamnocrvene pokožice na prijelomu svijetle boje. s tim što se dozvoljava 3% jezgri oštećenih od nametnika i užeglosti i 10% polomljenih jezgri. . kvaliteta II i kvaliteta III. Ne smiju biti užegla. oštećena od nametnika. Dozvoljava se 5% polomljenih jezgri. Dozvoljava se 5% jezgri oštećenih i 20% polomljenih.Usporedba veličine lješnjaka s novčićem Jezgra lješnjaka se stavlja u promet kao kvaliteta I. Promjer jezgre iznad 10 mm. suhe. Kvaliteta III su jezgre razne krupnoće. zdrave. pravilno razvijene. Promjer ne smije biti ispod 6 mm. Kvaliteta I su jezgre lješnjaka cijele.

Čuvanje plodova lješnjaka Lješnjak se može uspiješno očuvati oko 12 mjeseci. Različiti podaci o čuvanju ove vrste voća rezultat su svakako nejednakog kemijskog sastava. Ukoliko je u skladištu veća vlažnost. što zavisi od sorte. postoji mogućnost razvijanja plijesni. naročito ako se plodovi čuvaju oko 12 mjeseci. da se plodovi poslije berbe dobro osuše. jer se tada najoptimalnije očuva kvaliteta.06% kod sorte kerasund do 19. a pri nižoj vlažnosti dolazi do isušivanja i gubitka u težini. Prema nekim američkim podacima lješnjake treba održavati na temperaturi od 0 do 2 °. bjelančevina i vode. Lješnjak se preko zime čuva u običnim nehlađenim skladištima.5 do 7° i relativnoj vlažnosti 65% do 75%. Tako. Sadržaj bjelančevina također varira između 14. Neki njemački autori navode da je za čuvanje lješnjaka dovoljna temperatura od +8 do +10°. ako su osigurani optimalni uvjeti. a skorospelska 71. sorta furfulak ima samo 62. jer je to jedan od bitnih preduvjeta za njihovo normalno održavanje. jer relativno niske temperature u ovo doba godine osiguravaju prihvatljive uvjete za čuvanje lješnjaka. .44% kod hodži-thiri. a posebno sadržaja masti. Neophodno je. s tim da se plodovi lješnjaka početkom ožujka stave u rashladne komore u kojima se održavaju za vrijeme proljeća i ljeta.11% masti. na primjer. Ovaj način čuvanja može se eventualno preporučiti samo tijekom zime. međutim.48% do 5. Voda sudjeluje 3.38%.56%. Prema drugim autorima lješnjaci se mogu skladištiti na temperaturi 4.

Različiti načini čuvanja lješnjaka Njemački autori. dok prema američkim autorima količina vode kod lješnjaka iznosi 3. koji dozvoljavaju znatno višu temperaturu (+8 do +10 °C).6%. Treba istaknuti da se lješnjaci ne čuvaju u istim prostorijama u kojima se nalaze drugi proizvodi.6% vode) kreće se oko -10°.5% vode. Točka smrzavanja kod osušenog lješnjaka (oko 3. Plodovi mogu biti izloženi vrlo niskim temperaturama. Čuvanje lješnjaka u ljusci je poboljšano ako se pakira u vreće nepropusne za vlagu. polaze od toga da lješnjak sadrži samo 2. ako lješnjak sadrži manje od 6% vode. kao što . a da ne dođe do oštećenja i pogoršanja kvalitete poslije odmrzavanja.

niže masne kiseline i ketoni . Pomoću određivanja peroksidnog broja. ukoliko je peroksidni broj 5. Promjena masti nastaje uslijed kemijskih procesa. jer to štetno utječe na njegovu kvalitetu. može se kod pojedinih masti zapaziti neprijatan miris i ukus. ako se poveća postotak vlage kod lješnjaka. oksidacija masti je utoliko brža ukoliko je postotak masti veći. od kojih lješnjak može apsorbirati miris. a užeglost se ubrzava ako je proizvod izložen svjetlosti. . Stupanj užeglosti masti dokazuje se određivanjem peroksidnog broja jodometrijskom metodom. ili se skladište nedovoljno osušeni plodovi. jer se tada podstiče oksidacija masti. luk i dr. zatvorenozeleni. jer tada svjetlost nema nikakvog utjecaja na masti. Kao posljedica ovog nastaju peroksidi. povećava se mogućnost razvoja mikroorganizama i pojava. zatvorenomrki i zatvorenocrveni celofan može prilično uspješno štititi proizvod od užeglosti koju izaziva svjetlost. prijevoza ili manipulacije dođe do vlaženja. aldehidi. oksi-kiseline. ružičaste. naročito pri višim temperaturama održavanja lješnjaka. Eksperimentima je utvrđeno da celofan otvorenoplave. a opada jodni broj.su sviježe ili suho voće. koji se mogu i organoleptički dokazati. Pored toga. Prema nekim podacima.sva ona sjedinjenja koja se stvaraju kod kemijske oksidacije masnih materija.. Najbolje rezultate u tom pogledu dao je tanak pergament papir. Kao rezultat postojanja ovih sjedinjenja povećava se kiselinski broj. Temperatura je također jedan od faktora koji utječu na stvaranje raznih peroksida i brzinu samog procesa užeglosti. žute i narančaste boje praktično ne daje nikakvu zaštitu. Ukoliko za vrijeme čuvanja. tj. Takozvanu biološku užeglost uzrokuju mikroorganizmi koji djeluju na masti i bjelančevine. odnosno aktivnog kisika dokazuje se prva faza užeglosti masnih materija. dok zatvorenoplavi. Oksidacija masti nastaje pomoću kisika iz zraka i kisika iz vode. Smatra se da peroksidni broj 5 označava kraj indukcijskog perioda i početak oksidacije u kojoj se stvaraju produkti raspadanja masti.

Dokazivanje druge faze autooksidacije izvodi se pomoću Kreisove reakcije. Ovdje treba istaknuti da intenzitet boje Kreisove reakcije ne ide uvijek usporedno sa stupnjem užeglosti masti. . Događa se da više užegle masti daju slabiju reakciju od onih manje užeglih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful