1.

ZNAČAJ, PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST
PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA Privredni značaj lješnjaka je višestruk. Prije svega lješnjak je biološki visoko vrijedna namirnica. Cijeni se po zastupljenosti u značajnom postotku u sastojcima vrlo značajnim za ljudski organizam. Ubraja se među najznačajnije energetske namirnice. U jezgri lješnjaka ima najviše ulja od 52 do 77%. Po Gavriloviću od 55 - 65% , 64,33% Peker (Turska). Lješnjakovo ulje ima kiselinski broj od 0,83 do 0,89, jodni broj od 89,3 do 94,4 i saponifikacijski broj od 179 - 180. Visoka tehnološka vrijednost lješnjakova ulja je razlog zašto je ono jako cijenjeno u parafinskoj i farmaceutskoj industriji. Jezgra lješnjaka je bogata i bjelančevinama, od 16,02 do 21,37%. Prema podacima Lebedeva (bivši SSSR) njihove sorte imaju 12 - 18% bjelančevina. Gavrilović navodi za neke sorte uzgajane u bivšoj Jugoslaviji od 18 - 22%. Ocjenjuje se veliki udio nezasićenih aminokiselina - devet, najzastupljenija je arginin - 2,59%. Zastupljenost šećera u plodu lješnjaka varira od 2,4 do 6,00%. Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg % najviše je soli kalija - 372; magnezija - 116; kalcija - 200; fosfora - 405. Jezgra lješnjaka sadrži vitamine, od kojih: C - 40 mg%, B1 od 0,4 - 0,9 mg%, E do 61 mg%.

Jezgra lješnjaka se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Jako je cijenjena u industriji čokolade i raznih krema. U industriji sapuna, strojnog ulja, farmaceutskoj i u parfumerijama koristi se jezgra lješnjaka, čak i neki produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne vrste ugljena za različite namijene. Cvijet lješnjaka je prva pčelinja paša tamo gdje temperatura omogućuje pčelinj let. Lješnjak ima jako žiliast korijen, pa se uspiješno koristi za povezivanje erozivnog zemljišta, odnosno kao antierozivna biološka mjera. Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćke. Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Lješnjak u narodnom folklornom naslijeđu ima svoje značajno mjesto. Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su svećenici starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određenu ceremoniju i to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremoniji vjenčanja plodovi su korišteni kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgre lješnjaka, jer im je pripisivana magična moć. Narod je u sve to vjerovao, ali nije shvatio otkuda ta moć plodovima lješnjaka. Sigurno je moć lješnjaka prije svega dolazila zbog toga što je izuzetne hranljive vrijednosti, što se vidi po sadržaju važnijih sastojaka u njemu.

PORIJEKLO I POVIJEST LJEŠNJAKA Lješnjak (Corylus avellana L.), poznata i kao europski lješnjak, vrlo je stara vrsta voćaka. Nađeni su ostaci peludi ove biljke na osnovi kojih se procjenjuje da je postojala 8000 do 5500 godina prije nove ere. U odnosu na učešće drugih biljaka u nađenim ostacima, pelud lješnjaka je sudjelovao sa oko 75%. Jako je raširena gotovo u čitavom svijetu, ali samo kao drvo. Za industrijske svrhe se uzgaja samo u četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod utjecajem velikih vodenih površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i sviježim ljetima. Nije pouzdano utvrđeno porijeklo lješnjaka. Evreinoff (1963) ističe da je sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja potječe sa Grenlanda. Smojlanin (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala Azija, odakle potječu: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gdje se nalazi u prirodnim skupinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr. Najviše sorti je nastalo od C. avellana. Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C. rostrata. Nekoliko vrsta lješnjaka, koje rastu u divljem stanju u centralnoj i istočnoj Aziji nisu ubrojene u kulturi.

RASPROSTRANJENOST I PROIZVODNJA Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

71% svijetske proizvodnje. odnosno za 59. Proizvodnja lješnjaka u svijetu Proizvodnja lješnjaka u svijetu. godine 481.Najveću proizvodnju ostvaruje Turska . Ona je na prvom mjestu sa .3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. Podignuto je nekoliko većih plantaža vegetativno proizvedenih sadnica (G.13%.830 t (1974/76. Španjolska . Proizvodnja lješnjaka u svijetu (t) Tona x 100. Tablica 1.000 1200 1000 800 600 400 200 0 199 199 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 200 200 200 20 0 20 0 3 4 4 0 1 2 5 6 7 8 9 0 1 2 3 Turska Ostali Ukupno U Europi je sa proizvodnjom od 99. godine vidi se u tablici. Italija . a 1981/82. 1974/76. godine iznosila je 421. Umag.652 t više.777 tona. Ljubinje. Poreč.) na prvom mjestu bila Italija. U bivšoj Jugoslaviji se osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja interes za uzgajanjem lješnjaka. Peć i dr.429 tona. Milanovac. Kako se ova proizvodnja kretala u vremenskom razdoblju od 1990. do 2003.). prosiječno.

0 0 0 1 1 0 .0 0 0 2 .0 0 0 3 . Ona proizvodi oko 71% svijetske proizvodnje.7 0 0 5 .0 0 0 1 3 .000 ha.0 0 0 6 . .7 0 0 7 0 .0 0 0 6 7 4 . Avelina i na Siciliji.0 0 0 3 7 . Procjenjuje se da je pod lješnjakom oko 22. Najviše se uzgajaju sorte: tonda gentile.0 0 0 1 3 0 .000 t plodova.000 ha sa jednogodišnjom proizvodnjom od 37. Plantaže lješnjaka su locirane na podnožju Pontijskih planina do 700 m nadmorske visine.0 0 0 2 . Francuska itd.000 t i 1982. Plantaže lješnjaka se nalaze na području Pijemonta.0 0 0 0 5 . zatim Španjolska.0 0 0 2 1 . sivri.0 0 0 3 2 . Ova proizvodnja se intenzivira uzgajanjem stablašica na podlozi C.0 0 0 3 0 .proizvodnjom od 115.0 0 0 1 9 5 . Proizvodnja lješnjaka u Turskoj značajno prelazi druge zemlje. godine.0 0 0 5 1 5 .7 0 0 4 3 5 .0 0 0 1 2 .0 0 0 8 6 7 . tonda romana.0 0 0 5 0 .7 0 0 3 . colurna.0 0 0 1 0 . Poslije Italije na drugom mjestu je Grčka.0 0 0 7 5 .0 0 0 1 3 . rond di žifone.0 0 0 5 7 3 .0 0 0 3 7 .0 0 0 8 3 .0 0 0 6 0 .000 t plodova. palas. Procjenjuje se da je pod lijeskom 135.0 0 0 5 5 .000 do 240.0 0 0 1 5 .0 0 0 ZAV R ŠNE Z A L IH E UR O D 2003 TURSKA IT A L IJ A Š P A N JO L S K A SAD O ST ALI UKUPNO 3 5 . Tablica 2.0 0 0 3 5 . Najviše su rasprostranjene domaće sorte: iri-kara.0 0 0 2 8 1 .0 0 0 2 2 . Proizvodnja lješnjaka u nekim državama svijeta (t) PO ČE TNE ZALI HE SEZO NSKI UVOZ I UKUP NA OPSK RBA SEZO NSKI IZ V O ZI DOM AĆA PO TR OŠNJ A 8 0 .000 do 130.7 0 0 Države koje su važniji proizvođači lješnjaka: Turska.0 0 0 2 0 . rond blansh di avelano.7 0 0 4 8 0 . Godišnja proizvodnja iznosi 90.0 0 0 8 5 .0 0 0 2 6 . Italija. tambul i sijanci pitomih sorti.

460 na 14. SAD. U ovoj zemlji se lješnjak uzgaja na Korzici (140 ha).800 t plodova. U Grčkoj se proizvodi oko 8. Najviše se uzgaja u Azerbejdžanu i južnim djelovima Ukrajine. Procjenjuje se da ima oko 10. Godišnje se proizvede oko 29. Grčka. Bivši SSSR.000 do 16.000t. godine stalno povećavala uvoz (od 5. Proizvodnja lješnjaka u SAD je kasnijeg datuma. Značajne površine su i u Gruziji i krasnodorskom području.000 ha.000 ha visoko intenzivnih nasada na području Oregona i Washingtona.000 t. Glavna sorta je barcelona. Uzgaja se kao stablašica. SAD Ostali Španjolsk a 8% 5% 3% Italija 13% Turska 71% Tablica 3. tako da se proizvodi oko 1.330t. žironel.Španjolska. Komercijalna proizvodnja lješnjaka se odvija na površini od oko 23. Francuska uvozi lješnjak iz Španjolske i Turske. zatim davijana. . Grafički prikaz proizvodnje lješnjaka u svijetu Francuska. Osnovne sorte su: negreta. Proizvodnja lješnjaka u bivšem SSSR-u je na oko 20. grifol alforma i dr. Ona je za vrijeme 1950 . Godišnje se proizvede 6. Glavna sorta (90%) je ata-baba.000 ha na području Katalonije i Aragona. manje u drugim područjima.420 tona).1970.

U poslijednjih nekoliko godina prerađevine od lješnjaka su povećane: u Njemačkoj za 52%. Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju. Njemačkoj . BOTANIČKA PRIPADNOST I VRSTE .58 ha . Belgiji. jer nema organiziranog otkupa.59 ha . Prema podacima iz 2003. u Francuskoj i Nizozemskoj . Njeno je uzgajanje otežano zbog nedovoljnog poznavanja ciklusa cvjetanja.150 g.Raste stalni interes za uzgajanje lijeske. 80.stablo lješnjaka.855 . 119.104% itd. 2. godine u Hrvatskoj ima: - 268. u Italiji . odnosno biologije cvjetanja. 230. Potrošnja po stanovniku iznosi u Francuskoj .201 . 149. Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada.ukupna rodna površina na plantažama.ukupna površina pod lijeskom na plantažama.ukupan broj stabala na plantažama. Međutim i unatoč tome radi se o neznatnim količinama.673 . u Belgiji 72%.250 g. naročito u jugoistočnom dijelu Francuske.081 . Nizozemskoj.rodnih stabala. 99. Stari kooperantski sustavi ne uzimaju nove kooperante već idu na kupovinu zemljišta i povećanje vlastitih nasada. Hrvatska.600 g.ukupan broj rodnih stabala na plantažama.

B. gdje su podizani gotovo isključivo određenim sortama. rijetko stablašica. u vezi sa omotačem (kupolom) koja pokriva plod. Latinsko ime. Zbog toga su sijanci-hibridi vrlo heterogeni i variraju u mnogim osobinama. jer je lakša mehanizirana berba. u Turskoj. u doba cvatnje imaju samo crvene žigove. Ženski cvijetovi u vidu pupoljaka. Najviše je samobesplodnih. potfamiliji Coryloidees. Lišće je u dva reda. podignuto je mnogo nasada lješnjaka sijancima. Zbog toga je i proizvodnja manje tipizirana za razliku od SAD. npr. Plod se nalazi u zelenom omotaču. Rod Corylus dolazi od grčkog kerys kaciga. U slijedećoj tablici prikazan je pregled vrsta lješnjaka sa mjestom gdje su nastale: Tablica 4.BOTANIČKA PRIPADNOST LJEŠNJAKA Lješnjak je najčešće grmasta voćka. Ova vrsta ima 18 ili 22 kromosoma. Muški cvijetovi su u vidu resa. dvostruko nazubljeno. U praksi nekih zemalja. Pripada familiji Betulacae.Lagerstdt) . i to kao stablašice. osim C. Sve vrste lješnjaka imaju 22 kromosoma. udomaćeni naziv lješnjaka i regija porijekla (H. Rod Corylus ima više vrsta. avellana.

Japan — — divovska lijeska japanska lijeska mandžurijska lijeska tibetska lijeska Kina Kina Europa. sutchinesis Franch . C. sjeverna Evropa. ferox Walf C. C. cornuta Marsh (C. Kina Centralna Kina VAŽNIJE VRSTE . heterophylla Fich . avellana L.Latinsko ime C.var. Turska Japan Azija. californica Rose C.var.Kanada himalajska Indija lijeska sibirska lijeska Azija.var. .var. mandshurica (Maxim) C.var. Japan. jacguemontii Dene (var. Kanada Kalifornija. chinensis Franch . . americana Marsh C. yunnanensis Franch C. sieboldiana BI. Azija Azija. Iran. lacera) C. maxima Mili.var.Kina Kina indijska lijeska Indija kanadska lijeska kalifornijska l. Rostrata Ait) . colurna L. tibetica Batal Udomaćeno ime američka lijeska europska lijeska turska lijeska kineska lijeska Porijeklo SAD Europa.

6 m) sa velikim brojem grana i grančica. maxima. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjetanjem i izduženim plodovima. To znači da je raširen u cijeloj Europi i Maloj Aziji. C.Običan lješnjak . Stablo je obično visoko (oko 4 . ferox. Kupola (omotač) je iz dva dijela. americana. tibetica. C. U odnosu na plod može biti ispod vrha ploda.. sa jedne ili obje strane rasiječena. colurna C. C. Nejednakim ekonomskim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. Običan lješnjak se nalazi sve do 63° sjeverne geografske širine i na jugu do 37° i 33" g.C. Razlikuju se podgrupe. avellan L. heterophilla. sieboldiana cornatfl C.š.avellana je moguće sa vrstama C. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. C. Plodovi se razlikuju po obliku od plosnato-okruglastih do jajolikih sa ravnim ili špicastim vrhom. . u ravnini vrha ploda i iznad vrha ploda. Križanje C. ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu.

3 .C. Stablo je srednje visoko (do 5 m).grančica s lišćem. najčešće okruglasti. avellana var. pontica C. 2 .C.. . Koch. List ima okruglasto-srcolik oblik sa žljezdama i 6 . Plodovi su kvalitetni .. lišće je crvenosmeđe boje. atropurpurea.plodovi sa omotačem i bez omotača Postoji više varijacija C. grane i lišće su žute boje.grančica sa muškim i ženskim cvijetovima. u potpunosti obuhvaća plod i prelazi vrh ploda.8 plodova u grupi . i to: . Pontijski lješnjak . avellana var.Winkl. U vršnom dijelu je proširen.po izgledu i ukusu. avellana. aurea Kirchu. Plodovi su krupni. U fazi zrelosti plodovi otpadaju zajedno sa omotačem. sa obješenim granama. Omotač je cijeli ili rasječen. avellana var.C. .Lješnjak: 1 . . Neke varijacije se susreću po parkovima. pendula Dip.C.

Balkanski poluotok. dostiže visinu 12 . Afganistan i druga područja.25 m. Sorte ovog lješnjaka poznate su kao celske sorte. maxima Mili.C. Rasprostranjen je u Maloj Aziji i južnim dijelovima Balkanskog poluotoka. Kavkaz. Omotač je cijeli i u potpunosti pokriva plod (dva puta je duži od ploda).5 m visine) sa krunom raznih oblika. colurna L. Krupni lješnjak . Plodovi su ovalno izduženi. Za razliku od ostalih. Rasprostranjen je gotovo svugdje: Mala Azija. . Rodonačelnik je privredno značajnih sorti. Lambertov lješnjak je nazvan po engleskom selekcionaru Lambertu. Plodovi su sitni.C. Postoje forme koje se kultiviraju. grupirani po 3 . oštro zaokruženi. ovaj lješnjak je vrlo bujan. Omotač ploda je vrlo karakterističan. Lamberta lješnjak. reckav. među kojima je imperatorska trebizonda. Ovaj lješnjak je sudjelovao u stvaranju keriturskih sorti. Po razvijenosti je srednje bujnosti (3 . imaju debelu i tvrdu ljusku. grane maljave. Div lješnjak . kao što je bademoliki lješnjak i dr.dio bivšeg SSSR. Plodovi imaju karakterističnu osnovu kojom je vezan omotač i zauzima oko 1/3 do 1/2 ploda. plod pokriva oko 2/3.12.Pontijski lješnjak je rasprostranjen oko Crnog mora u Maloj Aziji i Zakavkazju . Lišće je srcoliko.

grana sa plodovima u vegetaciji (lijevo).Div lješnjak . .plodovi sa omotačem (desno) .

. Ovaj lješnjak ima tu osobinu da ne daje izdanke i koristi se kao podloga za uzgajane sorte. Ima drvo visoke tehničke vrijednosti.Div lješnjak (medvjeđa lijeska) Po razvijenosti njegovo stablo čini izuzetak.

Corylus americana . maxima i C. avellana X C. avellcna X C. Ove su vrste značajne u hibridizaciji za dobijanje potomstva otpornog na niske temperature u SAD i Kanadi.americana. maximi. Corylus cornuta L.Ostale vrste. Raste u divljem stanju u Sjevernoj Americi. Mnogobrojne su sorte nastale hibridizacijom između vrsta C. Slična je C. Corylus americana Wait.

colurna). Generativni korijen značajan je za proizvodnju podloga od div. Osnovna masa korijena je na dubini od 40 cm i oko 1 m horizontalno od debla. Sve su one na vegetativnom korijenu. razlikuju dva korijena: vegetativni i generativni. Kod lješnjaka se po načinu postanka. lješnjaka (C. Masa korijena vegetativno razmnoženog lješnjaka je na površini koja ne prelazi površinu projekcije. odnosno da podnosi sušu. U praksi se još prakticira proizvodnja sadnica lješnjaka (pojedinih sorti) na neki od vegetativnih načina razmnožavanja.7% mase korijena može se nekad naći izvan projekcije krune. odnosno oko 6 .3. Korijen je vrlo razgranat i u tome je velika sposobnost lješnjaka da maksimalno koristi vodu iz zemljišta. MORFOLOGIJA LJEŠNJAKA Korijen. budući da ne daje izdanke. .

C.grm U biološkom smislu lješnjak koji ima sposobnost vegetativnog razmnožavanja ima osobinu i da na stalnom mjestu formira masu izdanaka. Kruna. U grmu su grane nejednake starosti. Kod starijih grana je kora glatka i zatvorenije boje.Čest oblik krune lješnjaka . Kod mlađih grana (dvije godine) kora je siva. pa se napušta proizvodnja sadnica vegetativnim putem. cohirna. Sadnice se proizvode kalemljenjem na div lješnjak koji ne daje izdanke. Ovo svojstvo u suvremenoj proizvodnji lješnjaka poskupljuje proizvodnju. pokrivena dlačicama. U spontanom stanju lješnjak formira grm sa malim izuzetkom kod nekih vrsta . . pa i njihova boja kore se razlikuje.

50 0. U kruni se nalaze grančice koje nose muške i ženske cvijetove.16 i više cvijetova.00 vegetat. Na površini je glatko. Rese se počinju formirati krajem lipnja do polovine srpnja.15 0. na vrhu špicasto.28 0.16 0. obrnuto jajoliko. U kontinentalnom dijelu u zimski period ulaze potpuno formirane. Cvijetovi su izdvojeni.50 0.46 3.Lišće je široko.21 0.94 0. 3. a s naličja maljavo.63 Muški cvijetovi su poredani u vidu vretena i može ih biti do 260. Ovako poredani muški cvijetovi nazivaju se rese. Španjolski dugi Položaj grane vršni srednji bazalni 2.10 1. 0. Bolvijerov vršni srednji bazalni Prosječan broj pupoljaka mješovit. Ženski cvijetovi su grupirani u cvastima sa dva do 10 12 . Prosječan broj pupoljaka na rodnoj grani u zavisnosti od položaja Sorta 1. Tablica 5. na njoj je približno 150 cvijetova. Resa je prosječno dugačka oko 5 cm. a najmanje četiri.05 0. tako da je faza cvjetanja moguća od polovine prosinca i traje više tjedana. po periferiji nepravilno nazubljeno. .

3 4. Moguća je homogamija i dihogamija.0 5.2 5. Kosford 3. Halski div 6.7 6. Prosječna veličina rese za vrijeme mirovanja i cvjetanja .8 4. Rimski 4. Broj cvijetova iz cvasti Sorta 1.resanje V lja e ča mirovanje cvjetanje . Barcelona 2. Davijana 4. Lambert filbert 5. Istovremeno nemaju fiziološku funkciju muški i ženski cvijetovi.3 5.4 25 26 22 23 22 24 62 65 51 62 65 46 Tablica 7. pa se u praksi događa protoginija i protandrija.resanja S čn ije a j Sorta mirovanje cvjetanje . Španjolski dugi Minimalno 4 5 Maksimalno 13 20 Prosječno 8 – 10 8 – 10 Ženski cvijet ima dva plodnika u osnovi povezana. Oni su „sjedeći" na jednogodišnjim grančicama.resanje 1. koji se završavaju tučkovima crvene boje karakterističnog izgleda kao „brada".8 4.8 4. .8 5.9 4.Tablica 6.4 4. Bolvijerov 2.

Plodnik se formira poslije nanošenja peludi na žig tučka.75 8. . Bolvijerov KARAKTERISTIKE CVIJETA LJEŠNJAKA Lješnjak je monoičan. Svakako se može govoriti o njegovom stimulativnom djelovanju. maxima imaju malo resa. Muški cvijetovi se nalaze poredani na jednom vretenu u obliku rese na granama iz prethodne godine.10 (C.48 9.56 1. Muški su grupirani u viseće rese.00 10.81 6.prosječno oko 9°. Rese su grupirane 2 .pontica) izvjesne sorte imaju malo resa (pijemont) i sorte vrste C.62 10. Tablica 8. U vrijeme cvjetanja se javljaju žigovi crvene boje.83 1.3.Iako faza cvjetanja nastaje vrlo rano. To je vrlo često i do 6 mjeseci poslije cvjetanja. cilindrične od oko 4 cm i do 20 cm u trenutku cvjetanja. katkad 8 .82 5. U kojoj mjeri utječe naneseni pelud na žig tučka da bi se formirao plodnik nije utvrđeno. U fazi cvjetanja ženski cvijet nema plodnika.27 6. Španjolski dugi 2. Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih i vegetativnih pupoljaka (cm) Položaj ljetnih izdanaka Vršni Srednji Bazalni Vršni Srednji Bazalni Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih vegetativnih 5.70 4.04 3. Ženski su u cvasti pri vrhu glomerule. Ista grana nosi oba tipa cvijeta. U pazuhu lisnih ostataka se nalaze rese ili ženski cvijetovi. do oplodnje dolazi tek u vrijeme kad temperatura poraste .74 17.

Cvijetići se razmiču zbog oslobađanja peludi preko jedne linije suprotne vezi antere. 2001 2002 2003 Faze razvoja ženskog cvijeta: razvoj u 2001. Mnogi se čimbenici od kojih to zavisi ne znaju. u zavisnosti od promjera. a u cm3 ima 15 . Pelud se prenosi nekoliko stotina km. Velika je sposobnost prilagodljivosti za proizvodnju peludi. Cvjetanje muških cvijetova i oprašivanje odvijajuju se u jeku zime bez lišća.260 prema dužini rese).Prema Pisaniju odrasli lješnjak . mejoza se odvija krajem kolovoza. Oprašivače treba postavljati na 25 m zbog potpunije peludizacije. Salesses. 1929). Jedna antera ima oko 5 milijuna peludnih zrna. Woodworth. razvoj muške cvasti-rese (desno) . Neki autori misle da je to manje. Muški cvijetovi se otvaraju prije ženskih oko 15 dana ili istovremeno. Prema Woodworthu (M. Zrna peludi su 20 . Odraslo drvo oslobađa oko 30 grama peludi. 2002. godini (lijevo). Nije bilo detaljnih proučavanja vezanih za ovu problematiku.30 μm u promjeru. Salesses (M. Nađeno je 183 cvijeta u resi (130 . 1971). i 2003.70 milijuna peludi.drvo proizvodi oko 1 kg resa (svaka ima 230 cvijetova). što je potvrdio i M.

Otvaranje antera se vrši pri lijepom i tihom vremenu. što u stvari predstavlja začetak ploda. Ima izgled vegetativnog pupoljka. Cvast je kratak klas sa 5 6 brahteja obavijenih listićima. . bez vjetra. Nedovoljna bujnost favorizira formiranje muških organa. tada se javlja oslobađanje peludi. Postotak klijavosti peludi je različit kod pojedinih sorti. bujnosti. a antere se ne otvaraju. davijane 75% i fidžeralda 76% . u donjim dijelovima ili u gornje dvije trećine grane. Proizvodnja peludi zavisi od brojnih čimbenika: sorte. kod barcelone 10%. kosforda 70%.Vanjski čimbenici i njihov utjecaj nisu poznati ili su poznati samo djelomično. Na niskim temperaturama ne izostaje. Glomerule su locirane na različitim mjestima. klimatskih uvjeta prethodne godine. Hladne ga zime usporavaju. Cvast je obavijena ljuspastiri listovima i dva embrionalna listića. Ako hladnoća ne nastupi u fazi cvjetanja. zemljišta. Rese su osjetljive kad su suhe i onda se smrzavaju cvijetovi. tako je npr. Izostaje na -8° do -12°. Reproduktivni organi se formiraju kasnije. Ženski cvijetovi su u cvastima i pripadaju pupoljcima koji se zovu glomerule. Oslobađanje peludi nije neposredno. Oslobađanje peludi traje 3 .4 tjedna. Pelud je lak i oslobađa se u velikim količinama. Ispod cvasti je prisustvo svih internodija grane. starosti. Izolirane su ili grupirane i u osnovi petljike rese. Poslije sadnje javlja se mlada vegetativna masa.

dvostruk. rodni kutard i španjolski dugi. . ali se u osnovi dodiruju u nivou plodnika.Faze otvaranja muških cvijetova (lijevo) i ženski cvijetovi pupoljci na grančici (desno) Ženski cvijet ima tučak od dvije karpele (dvopolni žig). Žigovi imaju površinu koja pokriva 4/5 tučka i predstavlja bradavičaste izrasline za prihvaćanje peludi. jedan anatropni sjemeni zametak. Ima jedan plodnik . Plodnik nije formiran u trenutku peludizacije. BROJ CVIJETOVA U GLOMERULI U literaturi se često javlja srednji broj plodova u glomeruli do 8 u sorti bolvijerov. Resa je klas koji se sastoji od malih izraštaja cvijeta sa prašnicima u pazuhu 2 pralista i jedne braheje koja se veže za osovinu cvasti.

niska favorizira homogamiju. neke su dominantno protoginične. Tablica 9. FAZA CVJETANJA SORTI LJEŠNJAKA Podatke o cvjetanju sakupio je M. a europske protandrične. Blaga temperatura prije cvatnje pojačava protandriju. Moguća je i homogamija istovremeno muški i ženski cvijetovi ili s malom razlikom (bolvijerov i lijepi bilbien). protoginične i da ima i onih kod kojih . druge homogamiji ili protoginiji. Leglise iz Stanice za voćarstvo u Bordeaux. pa i protoginiju. Američke sorte su protoginične. To je moguće i zbog vremena cvjetatnja. Broj tučkova u glomeruli Sorta Rodni kutard Bolvijerov Španjolski dugi Najmanje 5 4 5 Najviše Prosijek 14 13 20 7-8 8 . Neslaganja mogu biti zbog različitih observacija u različitim uvjetima. Raskorak između cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se protegnuti na nekoliko tjedana (rodni kutard i pijemont). osobito temperaturom.Prema ispitivanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova često se uočava dihogamija. Dijagram prikazuje da su ispitivane sorte bile protandrične. pa čak i kontradiktorna. Kulturne forme lijeske naginju protandriji.10 Ranije cvjetanje muških cvijetova i njihovo sazrijevanje tada se govori o protandriji i obrnuto o protoginiji. Fenološka ispitivanja mogu biti različita.10 8 . Takve tendencije se mogu modificirati ekološkim uvjetima.

bolvijerov i gilbert) imaju dug period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. noisetier. a) Postoje sorte s ranim i sa kasnim cvjetanjem.muški cvijetovi. Zbog relativne istovremenosti cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se govoriti o homogamiji. dok je kod sorte dovton izražena protoginija. ali ona nije definirana. negret. ostale su kasne. Da procvjetaju ženski cvijetovi potrebna je niska temperatura za jedan period prije faze cvjetanja. važnosti dihogamije. fructo rubro. Ženske cvasti zahtjevaju niže temperature nego rese . fructo albo. Datum cvjetanja je uvjetovan temperaturom. belle de guibilino itd. Druge sorte (rodni kutard. royale. Leglise navodi sorte ranog cvjetanja: trebizonde. perioda receptivnosti tučka. Rano cvjetaju pijemont i kutard. Niska temperatura usporava početak cvjetanja muških cvijetova za razliku od faze cvjetanja ženskih cvijetova. i kratak je period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. eugenie i dr. b) Kod iste sorte iz godine u godinu postoji razlika u početku i trajanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Bergamini i Ramina (1968) su ispitivali . Sorte koje kasnije cvjetaju su: bergeri.je zapažena homogamija. Baldini i Pisani navode da niže temperature od 9° ubrzavaju otvaranje ženskih cvijetova. Duže traje period receptivnosti peludi nego što traje period rasijavanja peludi. Dihogamija je jako izražena kod sorti: pijemont kosford i španjolski dugi. To su sume temperature koje utiječu na datum početka cvjetanja. a feulles purpres (crvenog lišća). a više od 9° favoriziraju otvaranje muških cvijetova. ULOGA TEMPERATURE Temperatura djeluje na procese koji prethode fazi cvjetanja i početak cvjetanja muških cvijetova.

čiji su predstavnici sorte bademoliki. ali je naglašavan utjecaj ekoloških čimbenika i primjenjene tehnologije. Nije utvrđen postotak praznih plodova u zavisnosti od dužine grančica.25 . Sorte postale od C. FORMIRANJE REPRODUKTIVNIH ORGANA Formiranje reproduktivnih organa kod lješnjaka je vezano i za vegetativni porast.25 cm. avellana rimski. ODNOS OPLODNJE KOD LJEŠNJAKA Najveći broj sorti lješnjaka je samosterilan. Manušev i dr. U SAD . formiraju dugačke grančice na kojima su reproduktivni organi od 6 . Korelacija između dužine grančica i formiranja cvijetova proučavana je u SAD i Francuskoj. U južnoj Francuskoj su proučavane sorte: bolvijerov.350 za muške i 600 sati za ženske cvijetove. Bilo je najviše plodova na grančicama od 15 . Sorte nastale od C. su došli do istih zaključaka. halski i dr. formiraju grančice od 1 . španjolski dugi i rodni kutard u pogledu zastupljenosti broja plodova na grančici do 10 cm i od 15 do 40 cm.5 i 6 .15 cm koje su nosioci reproduktivnih organa.Painter i Hatman (1958) navode da sorta barcelona ima grančice 16. sa velikim brojem cvijetova po jedinici dužine. U bivšoj Jugoslaviji Modic.koliko sati je potrebno s temperaturom od 7° za pojedine sorte i našli da za sorte: gentile i avelino treba u zimskom periodu .23.40 cm. što su pokazala proučavanja u Francuskoj i SAD. rani trebizonda. Autori koji su ovo proučavali preporučuju primjenu suvremene mjere u proizvodnji kojima se podstiče porast grančica.75 cm na kojima se formira 89.15 i 16 . Prema Nedevu i suradnicima samooplodne su sorte: . Djelomično je samooplodan mali broj sorti lijeske.7% plodova. maxima.

XI 1972. 23. XI 1972. i kombinacija rani trebizonda. ne u velikom broju.85%. i to od 10% do 37%. XII 4.rimski. kosford. Ovaj postotak ne osigurava dobru berbu. kao što ne postoje ni standardne svijetske sorte. 9. hempelov. . kosford. bijeli lambert. potrebno je da se pri uobičajenom broju ženskih cvijetova oplodi od oko 60 . rimski. XII 27. U uvjetima Francuske se navodi da je dugi španjolski samooplodan svega 6 . hempelov. Među sortama koje se uzgajaju u Bugarskoj navode se kao dobre kombinacije sorti: kosford. XI 1972. XII 27. XII 24. XI 1972. XI 1972. Tablica 10. XII 29. rani trebizonda. ata-baba. i dr.bademoliki. bademoliki. 23. XII 29. Period mirovanja Sorta Vrijeme skidanja grančica za izazivanje kretanja Vrijeme cvjetanja Vrijeme od skidanja grančica do cvjetanja ženskih muških 16 34 34 34 1 6 16 11 19 6 ženskih muških Bolvijerov Kosford Davijana Lambert filbert Rimski 23. XII 12.10%. bademoliki. rani trebizonda i dr.. 23. 23. Sortiment lješnjaka se karakterizira više obilježjem svake zemlje gdje je njegova proizvodnja značajna. što je nedovoljno za dobru berbu. kosford. Istraživanja ove problematike su još skromna. zatim . XII 27. XII Ne postoji sorta univerzalni oprašivač. XII 9.

Plodovi sazrijevaju kod nas od početka do polovine kolovoza. U SAD za barcelonu se preporučuje davijana i dr. i do polovice rujna. PERIOD PORASTA PLODOVA LJEŠNJAKA Period porasta plodova traje 4 . atolda. (1953) navode da je i običan lješnjak dobar oprašivač za kulturne sorte lješnjaka. bern i lokalne forme. U Španjolskoj za sortu tonda gentile preporučuju oprašivač: kosford.5 mjeseci. a u zavisnosti od klimatskih uvjeta. a zatim jezgra.Lebedev i dr. U početku se povećava kupola i ljuska. Proces dozrijevanja lješnjaka .

Izgled ploda lješnjaka u ljusci i u presjeku Tablica 11. Lambert filbert 4. Kosford 3. Postotno učešće broja plodova po cvastima Sorta 1. Halski div 5. Bolvijerov 2. Rimski Plodova u cvastima 1 50 20 25 59 22 2 36 51 31 30 37 3 11 21 26 8 22 4 13 11 5 .

šir.7 18.0 56.7 11.0 11.4 53.9 22.6 298 1 Lamb ert fil 21.okularno vidjelo između polovine lipnja do polovine srpnja.6 0.3 1.3:46.4 14.5 17.4 55.5 1.začetak formiranja rese .6 2.5:43.6 1.2 405 3 Rimski 18. Ljuska: jezgra Plod (grama) Ljuska (grama) Jezgra (grama) Broj plodova/kg Redoslijed 20.4 0. što zavisi od godine i lokaliteta.4 14.5 8.6 12. .7 3.3 1.0 18. deblj.9 11.5 2.9 16.3 52.4 42.4 351 2 Diferenciranje cvjetnih elemenata u uvjetima Italije počinje krajem svibnja da bi se muški cvijetovi .1 17.8 851 5 Halski div 23.0:48 2.3 17.0 17.9:57.2 13.1 1.0 1.8 21. deblj.3 9.5 12. šir.6 16.9 17.0 486 4 22.3 1.8 13.6:44.0 1.0 18. Morfometrija ploda Sorta Kosford Bolvijerov Plod (mm) duž. Jezgra duž.8 17.Tablica 12.2 18.4 3.

10. u 6 . treće godine. Njegov vijek je dug. U punu rodnost dolazi poslije 9 .kalemljen i na vlastitom korijenu tijekom druge. Pri optimalnoj primjeni agrotehnike i pomotehnike period eksploatacije traje oko 15 godina.Obnova lješnjaka kratkom rezidbom Lješnjak stupa u period rodnosti . godine. . a generativno razmnožen kasnije.7 godini.obnova kratkom rezidbom. preko 100 godina. poslije čega je neophodna regeneracija .

U kontinentalnom dijelu faza cvjetanja izuzetno može biti rano. . nego znatno kasnije. manje je pri tome otporan na mraz gotovo čitav zimski period.40 mm.rimski. Početak cvjetanja značajno varira od sorte i variranja temperature u zimskom periodu kad se cvjetanje odvija. On je u različitom fiziološkom stanju. Plodnik nije formiran kad se odvija peludizacija. odnosno istovremeno homogamija. bademoliki lješnjak i dr. Izgradnja cvjetnih elemenata nije kao kod drugih voćaka. bijeli lombardijski. maxima s cvjetanjem ženskih cvijetova počinju polovinom siječnja i početkom veljače. oko 2 . Zbog svoje biološke prirode lješnjak je više izložen djelovanju negativnih niskih temperatura nego druge vrste voćaka.protandrija i ženskog . ali oplodnja nastaje mnogo kasnije. Tako. na primjer. Obično u siječnju i veljači oslobađa se pelud iz antera muških cvijetova.protoginija. Biološka je karakteristika dihogamija iako je moguća i homogamija. Jedna resa ima oko 5. Protoginične sorte ranije počinju fazu cvjetanja . Ekonomski su najopasnija oštećenja od mraza reproduktivnih organa. odnosno jedno stablo daje približno 30 g prašnika.4. postoje sorte sa izraženom fiziološkom funkcijom gametofita muškog reproduktivnog organa ranije . On formira na prošlogodišnjim grančicama cvijetove koji su podvojeni .000.6 mjeseci poslije peludizacije. Faza cvjetanja se odvija vrlo rano u prosincu.000 peludnih zrna veličine 25 . Sorte lješnjaka nastale od C. EKOLOGIJA LJEŠNJAKA ODNOS PREMA KLIMATSKIM ČIMBENICMA Toplina Lješnjak ima u odnosu na druge jezgraste vrste voćaka neke specifičnosti.muški zasebno i ženski zasebno. u studenom. sa porastom temperature se intenzivira porast plodnika.

73 2.90 65.85 33.65 77.67 3.27 79.15 61.00 2.74 24.32 76.28 4.2 tjedna. Ova sposobnost žiga zavisi od sorte.44 Pros ječn o 3.27 1.36 Pije mon t 2.19 76.59 4.10 64.u omotaču (%) .72 60.27 78. Oslobađanje peludi također je uvjetovano temperaturom i traje 1 .09 Ženski cvijet zadržava sposobnost da primi pelud više dana.32 29.07 73.34 6.76 78.50%.77 29. U zavisnosti od sorte postotak sterilnog peluda kreće se između 1 .56 79. pogodnosti uvjeta uzgajanja odnosno vremena u fazi cvjetanja.Tablica 13. Pregled nekih fizičkih i kemijskih osobina plodova lješnjaka neposredno poslije berbe S o r ta Mog ul Dužina ploda sa omotačem (cm) Masa ploda: .u ljusci (%) .55 27.10 62.31 Kosf ord Rims ki Hals dugi ki điv 4.85 48. Maksimalna sposobnost zadržavanja peludnih zrna traje obično 15 dana.bez omotača (grama) . Prema zastupljenosti sterilnog peluda razlikuju se dvije grupe sorti i to: prva grupa do 30% i druga grupa preko .76 4.05 56.56 56.81 1.03 2. Muški cvijetovi se otvaraju relativno dugo.79 3. od 10 .postotak Jezgra: . Mali je postotak sterilnog peluda kod sorte bolvijerov lješnjak.27 1.01 77.16 3.49 2.23 2.grama .41 77.75 50.01 42.58 72.29 0.11 31.91 1.76 55.75 3.39 2.90 dana.72 75. dok je kod sorte rani kutard 40 50%. Pored fertilnog zastupljen je i sterilni pelud.15 63.48 4.% u masi ploda bez omotača Suhih materija: .u jezgri (%) 3.sa omotačem (grama) .

Prema Bergamineu i Raminau (1968) za pravilno cvjetanje muških cvijetova potrebne su niske temperature do 7° u zimskom periodu. U godini sa produženom zimom može se usporiti cvjetanje muških cvijetova tako da se pri višim temperaturama ubrzava njihovo cvjetanje. bez padalina.6°. 9. Nejednako oštećenje od mraza na sortama zavisi od datuma kad se javlja i od osobina sorte. iako je temperatura bila -14. dok su samo neke sorte imale klijavost peludi na 3 . Prema Thaguševu (1969) u SSSR-u temperatura padne na minus 25° do minus 30°.0 kg/stablo.4 kg).5). Još nema za važnije sorte preciznih podataka u ovom pogledu. pa tek klijaju kad temperatura (prosječna dnevna) dostigne 9 . za uvjete Italije. Temperatura od 0 . ali zavisi od temperature. Druge godine niska temperatura iznosila je -19. 350 . Niska negativna temperatura od -7° u fazi cvjetanja je izazvala oštećenja do 50%.5°. Prema Barbeau (Barbeau. 1973) sorte koje rano cvjetaju imaju malo resa i manji postotak sterilnog peluda.6 kg i 11. Rano cvjetanje ženskih cvijetova je podložno oštećenjima od negativnih niskih temperatura. Prema Kovalu (1968) temperatura od -12° nije značajnije imala štetnog utjecaja. U literaturi se nalaze podaci da je optimalna temperatura za klijanje peluda 15° i 20° (Trotter). pa neke sorte nisu .14°. pa je imala veći utjecaj na prinos.30%. peludna zrna u fazi cvjetanja ostaju nekoliko mjeseci (ponekad 4 . Nanesena na žig tučka. Prinos kod istih sorti po stablu bio je znatno manji: 9. Nepovoljno utječu na klijavost peludi niska temperatura i visoka relativna vlažnost zraka. Klijavost peludi je dobra. 25° (Barbeau).800 sati. Prema Nedevu i suradnicima (1976) po stablu je ostvaren dobar prinos kod sorti: rimski (15. siječnja. a za ženske cvijetove 600 .4° u drugoj polovini siječnja. Pelud lješnjaka se lako raznosi vjetrom ukoliko je vrijeme suho.2° zadržava klijanje peludi.3 kg). bademoliki lješnjak (15.600 sati u zavisnosti od naslijedne osnove sorte.

Osjetljiviji su ženski pupoljci nego muški. Lokalne sorte su izdržljivije na mraz.05% na -16° i 100% na -22°. Druga stabla nekih zapadnoevropskih sorti su izdržala tu temperaturu. Međutim. U zavisnosti od vitalnosti lješnjaka je i njegova osjetljivost na mraz. . U jednom ogledu Kartekini (Cartechini) i Tombesi (1968) su ispitivali na -28° pupoljke sorte tonda romana. Kulturne. pa to čini poteškoću u određivanju osjetljivosti tih sorti na niske negativne temperature.furfulak.donijele rod . Međutim. uzgajane sorte lješnjaka vode porjeklo od vrsta sa različitim biološkim osobinama. Šumski lješnjak (C. avellana i C. Nije moguće precizirati prosječan prag temperature. bademoliki i dr.9° do -11. Treba ocjenjivati zahtjeve sorti lambert i onih koje su od ove sorte izdvojene. ovaj kriterij se ne može primjeniti za sve sorte. jer su neke sorte bile pri toj temperaturi oštećene (lambertov bijeli). Zbog toga se teško može reći da lješnjak zahtjeva ove klimatske uvjete. a kod -16° izmrzavanje je bilo 100%. Oštećenje je bilo 4. Tako već pri temperaturi od -2° do -4° ženski cvijetovi mogu biti oštećeni u znatnom postotku. americana) rodnačelnik je sorti koje su otpornije na oštećenja izazvana temperaturama. Pri temperaturi od -10° smrzlo ih se 50%. zatim 39. Postoje grupe sorti koje se javljaju kao hibridi između vrsta lješnjaka sa fiziološki nejednakom otpornošću na mraz. C.45% na -10°. Prema Tihonovu (1952) lješnjak se može intenzivno uzgajati u područjima gdje u zimskom periodu (biološko mirovanje) temperatura padne i do -30°. zbog toga je i osjetljivost prema smrzavanju izraženija.8°. a muški pri -9°. maxima je nastao u uvjetima mediteranske klime. ovo je kriterij za najosjetljivije sorte. Lješnjak sigurno donosi rod u području gdje je srednja godišnja minimalna temperatura oko -4° i apsolutni godišnji minimum -10.

Mrazevi sa temperaturom -4° do -6° mogu oštetiti mlade ljetne izdanke i do 50%. a kad su otvoreni svega -8° do -10° i u trenutku oslobađanja peludi samo -5° do -7°. dok su zatvoreni.Tablica 14. Padaline Lješnjak zahtjeva tijekom godine kako dovoljno vode u zemljištu. Ženski cvijetovi su zahtjevniji.800 sati.600 sati sa temperaturom ispod 7°. odnosno 1000 -1300 sati za vegetativne pupoljke. odnosno -18°. . tako i relativne vlage u zraku. Ipak za većinu sorti je potrebno 600 . Pregled sorti lješnjaka po osjetljivosti muških cvijetova na niske temperature Vrlo osjetljive Okrugli Pijemontski Trebizontski Osjetljive Barcelona Negret Grosal Srednje osjetljive Morel Španjolski dugi Davijana Otporne Halski div Kosford Eugenija Prema Romisondou (1978) muški cvijetovi. a u trenutku cvjetanja -7° do -8°. a ženski cvijetovi prije cvjetanja izdrže -13° do -16°. Za muške cvijetove je potrebno 350 . izdrže do -16°. Vrlo je značajno da su padaline pravilno raspoređene po mjesecima.

To znači da su klimatski čimbenici vrlo značajni i od njih zavisi njegovo uspješno uzgajanje. Osvjetljenost se regulira i brojem stabala po hektaru. Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficijentom od oko 1. a i jezgre su lošije kvalitete. U poslijednje vijreme podižu se plantaže lješnjaka koje se navodnjavaju. što se ranije nije prakticiralo. Potvrdu da lješnjak zahtjeva dosta svjetlosti nalazimo u njegovom uzgajanju oko Sredozemnog mora. pjeskovitom zemljištu. Lješnjak kao drvo može uspijevati svuda. Sa povoljnim klimatskim uvjetima za uzgajanje lješnjaka ističu se: Turska. Ovo je slučaj u područjima gdje nema dovoljno padalina i gdje je zemljište . Kalifornija.Tuča-grad također može štetno djelovati. ali su njegovi zahtjevi u pogledu klime strogo precizirani kad se uzgaja zbog proizvodnje plodova.to znači da su za njega pogodniji osvjetljeni položaji. kvaliteta plodova se smanjuje . To se vidi. Italija. Zemljišta na kojima se lješnjak uzgaja dosta su neplodna. Sve sorte nisu jednako otporne na nedostatak vode.Nedostatak vode se manifestira višestruko nepovoljno: plodovi otpadaju. Španjolska.krupnoća nije karakteristična. kao i na plitkim zemljištima. U fazi intenzivnog porasta plodova i ljetnih izdanaka najpotrebnija je voda .800 mm padalina odnosno oko 70 mm mjesečno. Osjetljivije su sorte na lakom. Potrebno je 700 . jezgra se ne formira dovoljno. po tome što su zemlje najveći proizvođači plodova sa klimatskim uvjetima u kojima nema mnogo niskih negativnih temperatura. Ostali klimatski čimbenici Lješnjak je heliofit . Tihi vjetrovi u toku godine manje mu smetaju. U fazi cvjetanja vjetrovi su vrlo štetni.25.to su mjeseci: svibanj i lipanj. prije svega.

Treba nastojati da se prilikom izbora zemljišta za komercijalno uzgajanje lješnjaka izaberu ona koja traže najmanje ulaganja za dovođenje u odgovarajuće uvjete. Za dobru rodnost je potrebna i dobra osvjetljenost. Neophodno je da se omoguće 2 . Zemljište za lješnjak mora biti takvo da omogućuje ravnomjerno razvijanje korijenove mreže kako lateralno. Lješnjak ne podnosi močvarna zemljišta. lakim. Samo jedno zalijevanje u Bugarskoj dalo je prinos 10 . Reproduktivni organi su po periferiji krune što potvrđuje zahtjeve lješnjaka za osvjetljenjem kako bi se oni formirali. pjeskovito-glinastim. tako isto i po dubini. vode i zraka u toku cijele godine. a to daje visok prinos. kamenitim i suhim zemljištima ne postižu se dobri rezultati.8. A to će omogućiti zemljišta sa dovoljno hranljivih materija.3 zalijevanja tijekom vegetacije. U divljem stanju lješnjak se nalazi na vapnenasto silikatnom zemljištu. posebno kod nekih sorti lješnjaka koje se uzgajaju u Ukrajini. Na siromašnim. nema vegetativnog prirasta ni formiranja reproduktivnih organa. jer dobro uspjeva na zemljištu pri vrijednosti pH od 5 .oskudno vodom. Pogrešno je uvriježeno shvaćanje da lješnjak podnosi i uspijeva u sjenci. Kod nas se pokušavalo sa uzgajanjem lješnjaka na takvim zemljištima koji nisu uspjeli. . humusno -karbonatnim i umjereno vlažnim. Nije bilo uspjeha zbog toga što nije zemljište odgovaralo po fizičkim osobinama. Prema reakciji zemljišta (pH vrijednosti) lješnjak je tolerantan. ODNOS LJEŠNJAKA PREMA ZEMLJIŠTU Dobri prinosi mogu se očekivati na zemljištima srednje plodnosti. Kaliforniji i dijelovima Bugarske.15 kg/stablo.

5% . POMOLOŠKI PREGLED . ali se ne pravi razlika po sortama. Razlikujemo šest klasa.9% sitan pijesak 22.kalij(K2O) 286 .7. od koje su sorte stvorene.ističe se i značaj humusa čak 10% kao i 25% vapna.7 .dušik (N) 0. Rebov predlaže 5 .51.20% gline 15 .5 . rodonačelnik. U Italiji sastav zemljišta izgleda: - - krupan pijesak 35.92 .1.Prema H.29.fosfor (P2O5) 38 – 223 mg/kg vapno .23.30% sitnog pijeska 30 .5% .pH 6.3.2% humus 2. Eganu (1958) zemljište za lješnjak treba sadržavati: 15 . Za ovu podjelu kao osnova poslužila je vrsta lješnjaka.4 koloidi 14.20% gline i 50% pijeska .3 .10.SORTIMENT LJEŠNJAKA KLASE LJEŠNJAKA Svrstavanje lješnjaka po klasama nametnula je praksa.798 mg/kg.50% krupnog pijeska.1 .4 .12 – 0.22% glina 7.20% koloida 20 .3% . .4% . 5.

Plod sitan. Omotač krupan. okrugli ili sa različitim oblikom.Prva klasa: običan lješnjak. po rubu rasječen. maxima. Ljuska tanka. rodonačelnik je C. bademoliki i eugenija. davijana. americana i C. Nema mnogo sorti. Najvažnije osobine sorti ove klase su omotač u ravnine ploda ili malo iznad njega. tvrde ljuske. cornuta. okrugli. rimski. U ovu klasu se ubrajaju sorte: lambert (bijeli i crveni). neravan sa velikom osnovom. Važnije sorte furfulak. često s rebrima. jajolik. i dr. Sorte ove klase mogu imati svojstva roditelja. plodovi sitni. iznad ploda se malo sužava pri vrhu je raširen. Ljuska srednje debela. rasječen do osnove. znatno duži od ploda. široko ovalni. celski. Peta klasa: američki lješnjak je postao od C. mesnat. Jezgre se dobro vade. Šesta klasa: div lješnjak (medvjeđa lijeska) je rodonačelnik svih sorti ove klase. Plod cilindričan. Ljuska tvrda. garibaldi. ima izgled trube. Ovoj klasi pripadaju važnije selekcije SAD. Poznavajući sorte koje pripadaju spomenutim grupama može se unaprijed predvidjeti kakva će važnija biološka . Plodovi su sitni do srednje krupni. Omotač je duži od ploda. široko ovalan. okruglast. u osnovi vezan. Važnije sorte su: normtemopon. tvrda ljuska. cijeli i povijen na vrhu. Ovoj klasi pripadaju neke ruske selekcije. izreckan. Četvrta klasa: hibridi postali ukrštanjem divljih formi sa kulturnim sortama u raznim kombinacijama. notigen. Treća klasa: lombardijski lješnjak koji je nastao od C. Jezgra kvalitetna. Druga klasa: celski lješnjak je proizvod od divlje vrste C. Ima vrlo dugačak omotač. cijeli ili rasječen do osnove. avellana. kerasund. Ima omotač malo iznad ravnine ploda. pontica. navode se neke nove selekcije. kao i brojne selekcije u Rusiji i dr.

ali su sa tankom ljuskom i ukusnom jezgrom koji zauzimaju prvo mjesto. Prema ovom kriteriju razlikuju se četiri grupe. U primjeni je klasifikacija koja lješnjak grupira na pitome. kulturne sorte i šumske forme. Značajna karakteristika kod ovih sorti je također građa omotača. pontica. Lambert-sorte. plemenite. Iz praktičnih razloga je us vojena klasifikacija koja za razvrstavanje sorti uzima morfološke ka rakteristike. Lambert-sorte su nastale od divljih vrsti u područja sredozemne i crnomorske klime. Pitome sorte su postale većinom od vrsti: C. tj. On je rasiječen na dva dijela i pri osnovi srastao. Ovoj grupi pripadaju privredno zna čajne sorte sa ranijim vremenom sazrijevanja plodova. Ova grupa sorti ime je dobila po omotaču njegovom izgledu i građi. Lambert-hibridi. Omotač kod ovih sorti je razrezan. Kod zrelih plo dova omotač se povija i plodovi lako ispadaju. rodonačelnik sorta.svojstva potomstvo imati. Naravno ovdje je riječ o stvaranju novih sorti. maxima i C. avellana. Celske sorte. Celske sorte. Omotač u osnovi nema cilindrično zadebljanje koje je karakteristično za lambert sorte. Celski hibridi. Zbog toga su osjetljivije na mraz. . po izgledu podsjeća na „bradu". GRUPE SORTI LJEŠNJAKA Postoji više načina da se grupiranja sorti lješnjaka. C. Način postanka. kao kriterij za grupiranje sorti lješnjaka nije prikladan. i to: Lambert-sorte. duži je od ploda.

obliku. Zbog ogromnog broja varijanti.sortama. Ove su forme prema svojim osobinama bliske celskim sortama. Omotač ravan pri vrhu ploda. Plodovi lako ispadaju iz omo tača. Sorta čije porijeklo nije poznato. Celski hibridi. a po omotaču celskim sortama. svrstane su u ovu grupu. Stablo srednje široko.U ovoj su grupi sorte s plodovima koji variraju od okruglastog do izduženog. Plodovi su slični lambert. Jezgra kod ovih sorti je dobre kvalitete pogodna za konzumiranje i za industriju prerade. već o raznim formama i sl. Mnoge sorte ove grupe se ubrajaju u privredno značajne sorte. čudo iz bolvijera. Oprašivači su: kosfort. Šumske forme . jer se o njima ne radi. . Lambert-hibridi. Kod ovih sorti je omotač iz dva mjesta koja su u osnovi srasla. Sorte ove grupe su nastale kao lambert hibridi sa biološko-fiziološkim karakteristikama celskih sorti. u pogledu veličine također su moguća velika variranja. Ovdje nije riječ o sortama. izražena protandrija. izgledu omo tača i drugim svojstvima. Razne forme šumskog lješnjaka. susre ćemo i vrlo veliko šarenilo plodova po krupnoći. Uglavnom su u ovoj grupi zastupljeni hibridi sorti iz ranije dvije grupe (lambert i celske). Faza cvjetanja srednja. pri čemu su drugi krite riji zanemareni. proizvodnost osrednja. SORTE LJEŠNJAKA Sorte lješnjaka su prikazane po abecedi. koji se ne kultiviraju. Apolda.

a nije za kosford. cvjeta srednje rano.6 plodova. sudjeluje u masi ploda sa oko 41. pojedinačno teži oko 1. Ova sorta je nastala u zapadnom Azerbejdžanu i tamo sudjeluje sa oko 90% na svim površinama pod lijeskom.5 grama. Jezgra kvalitetna i bogata uljem . Jedini ozbiljniji nedostatak kod ove sorte je što plodovi teško ispadaju iz omotača. Grm je srednje bujnosti i daje mnogo izdanaka. Ada-baba. Plodovi mogu biti 6 . cijeli rijetko rasječen sa jedne strane.52%. Omotač je dva puta duži od ploda. Formira mnogo resa. Formira samooplodnjom 10 .5%. samosterilna je sorta. pri vrhu se sužava i završava srednje nazubljenim obodom sa prosječno šest izraženih zuba. oko 1.5 mm. izduženo. Prinos se kreće 15 . tipično je protognična sorta.67. Formira se mnogo resa i u grupi 3 4. i više ih je u grupi (3 . Dobro oprašuje rimski i rani trebizon da.cilindrični ka vrhu špicast.2 g sa dimenzijama 27. Raste bujno (10 . Plodovi su krupni.8 zajedno. Dobro oprašuje rimski i rani trebizonda.6 x 19. Jezgra bez žilica. Prema postanku ova sorta pripada u one sorte nastale od C. U račvici je 1.20% plodova. Protoginična je sorta.Plod okruglast ima masu oko 3.5%.69 kg/cm 2.41 .6).16 kg/stablo. Boja ljuske smeđa u prugama. U fazi kad počinje oplodnja ima grančica od 16 do 25 cm oko 38. a nije za sortu bademoliki. maxima.12 m visoko) sa uspravnim grmom.2. U fazi zrelosti plodovi lako ispadaju iz omotača. Ljuska je tanka i lako lomljiva sa ot porom do 34. .73 g ili je manji. Omotač je dva puta duži od ploda i potpuno ga obavija.6 x X 17. Randman jezgre 49 . Kao stolna sorta je zna čajna jer ima krupne plodove. Bademoliki lješnjak .3% i u vršnom dijelu donosi najveći prinos. okruglasto pljosnati.

nije alternativne rodnosti.3 g. rasječen. avellana. Ljuska debela.91. 18.5% proteina. Otporna je na bolesti i nametnike. jezgra se teško odvaja od ljuske.Ljuska je smeđe boje.3 zajedno. Plodovi krupni 3. U SAD se predlaže peludator davijana. Faza cvjetanja je vrlo rana (od polovine prosinca do kraja veljače) sa izraženom homogamijom. Jezgra ima 68. po 2 . Catagnvera). sadi se na manjem razmaku. Ljuska se lomi pod pritiskom od 18. tanka i lako lomljiva. Ima dosta peludi.82 kg do 21 kg na cm 2. Po stablu rodi do 15 kg. indeks 0. dimenzije: 21. okruglasti.2x18. Barcelona (Barcelona. Na vlastitom korijenu nema mnogo izdanaka. Upotrebljava se u industriji prerade.24 mg% aminokiselina. Sadrži 60. Omotač u ravni ploda.6x21. Formira mnogo resa.64% masti. Grm je bujan.85% (Oregon). Barcelona . Jezgra je razvijena i 54% sudjeluje u masi ploda. Najzastupljenija je sorta u SAD . 6. pa je prinos po jedinici površine zadovoljavajući. Masovno je rasprostra njena i u Francuskoj pod imenom rodni kutard.69%. Postala od C.14% ulja i randman je 42. Nije za uzgajanje na vlastitom korijenu jer daje mnogo izdanaka. sa malo izdanaka.6 mm.

U račvici prosječno ima 2. dimenzije 25. Dobri su oprašivači: kosford.5x14.Longue d Espagna (Du Chilly. randman 47. . Imperatrice Eugenie). uspravno raste.3 g. a vrlo je rodna. Plod je duguljast. Kentich Kob). morel i dr.5x16.Dugi španjolski . Ova sorta vodi porijeklo iz Engleske.7 mm. izražena je homogamija. Dugi španjolski Eugenija (Empress Eugenie. Osobito se cijeni za stolnu upotrebu. ljuska srednje debela. oko 2. Jezgra je kvalitetna. Ima razvijen grm.1%. Plodovi sazrijevaju kasno. svijetlije boje. produktivno. bolvijerov. Kasno cvjeta. Lambert Filbert.8 plodova. Omotač je duži od ploda. prugasta. Ova sorta se uzgaja u Engleskoj i vrlo je cjenjena zato što joj je jezgra dobrog okusa. maljava. Stablo je male bujnosti.

Ima široko lišće. Plodovi su oko 3 grama. Srednje bujno raste.75.6 m visine.5 cm.4 cm. Rodni kutard (Fertile de coutard). Jezgra dobre kvalitete i u međunarodnom prometu vrlo cjenjena. širi se i u drugim zemljama.indeks okruglosti . Kosford je iz Engleske. koliko i promjer.4 mm. Kosford (Cosford. dimenzije: 18. Plodovi 2 . dostiže oko 5 . lako lomljiva. Nije jako bujna sorta. Furfulak (Impsriale de Trebizonde. i grupirani do 6 u grupe. Randman 39 .2 g): visina 2. Jezgra u masi ploda sudjeluje 49. malo spljošteni na vrhu. Omotač u ravnini sa lješnjakom i rasječen. To je stara sorta.7 .4% ulja. rasječen. posebno u Francuskoj.2%. potpuno pokriva plod. Ova sorta je dosta slična sa barcelonom. Sazrijeva kasno. tonda gentile del a longa i dr.4 zajedno. List srednje veličine. Randman 44% do 46%.4 ploda na jednom mjestu. produktivno rano cvjeta. protandrična je.2. Karidaty). Stablo bujno.3x17. čak i sitan.2. obrnuto jajastog oblika. Faza cvjetanja je rana. sadrži 60.0x15. Prolitique e Coque Tondre. Ljuska tanka.4x22 5x20. Zajedno su 2 . Omotač u nivou ploda ili duži.5% i sadržajem ulja 66. Opisana je i kao trebizonda. davijana i dugi španjolski.4. Francuska sorta koja je raširena i izvan Francuske. Dobri oprašivači su: barcelona. Prikladna za konzumiranje i preradu.79%. srednje veličine . indeks: 1. Zellernuss). širina 1. negret. Omotač dug.2 . pontica i vodeća je sorta u Turskoj.66.5 mm. Potječe od C. Oprašuje je negret. Ljuska tanka. lomi se lako.27% ulja. Sazrijeva kasno.5 g sa dimenzijama: 24.Plod je sitan do srednje krupan (2. okrugli.44%. U uvjetima povoljnim za lijesku daje dobre prinose. ima 68. ujednačen.53. formira mnogo izdanaka.2 g. jezgrom ispunjena. palas.0. . Plod duguljast . Omotač duži za 1/3 od ploda. Randman jezgre 57. Plod okruglast 3 .

46%. Sazrijeva srednje.77) i zajedno su 3-4 ploda. U račvici je 25 plodova .8x14. lako lomljiva. Otporna je na niske temperature. Srednje rano cvjeta. Negret (Negret) Negret je iz Španjolske. Randman jezgre 42 .0.0%. okruglast (indeks 0.1 g i dimenzijama: 21. Omotač je duži od ploda.Mortarela. dimenzija 20.7%. Faza sazrijevanja rana. Plod okruglast (indeks 0. Mnogo se cijeni u industriji čokolade. Plod okruglast (indeks . Cvjeta rano. Morel (Morell) je francuska sorta. Stablo male bujnosti. ali je dobre rodnosti. Dobri su peludatori: tonda di gifoni. Rojal uvedena u kulturu 1934.(talijanska sorta. Grm je osrednje bujnosti.79) sa masom 2. Ljuska tanka. protandrična je. ljuska tanka sa diskretnim prugama. Vodi porijeklo od C. Nije velike bujnosti. avellana. protoginična je sorta. Cvjeta srednje kasno do kasno.6x21. masa ploda 4.9x14. Upotrebljava se u industriji i kao stolna.5 ploda. Plodovi srednje sazrijevaju. U račvici su prosječno 4. Zreli plodovi lako otpadaju.8 mm. pa se ova sorta rado uzgaja.0x19.8 mm.7. Plod sitan do srednje krupan 1. Jezgra lako ispada iz ljuske i dobrog je okusa.2. Stablo vrlo bujno uspravno. uspravno raste. U Španjolskoj je vodeća sorta lijeske. Cvjeta srednje rano. Peludator je dugi španjolski. Jezgra ploda sudjeluje u masi ploda 45. Američka sorta. Oprašivači su apolda. bolvijera i kosford. ima izraženu homogamiju.oko 3 g. Plod je srednje veličine . Omotač je malo duži od ploda. san govani i dr. Randman jezgra 47.2 g sa dimenzijama 23.82). godine.9 . produktivno. formira izdanke. naročito u Kataloniji.5x16. hibrid barcelona X davijana.4x16.6 mm.

Sadrži 64% masti. Plodovi su teški oko 3. Nastala je od C. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42. sa prisustvom žilica. što joj je inače značajniji nedostatak. Iako je grm. 17% bjelančevina.07 do 33. . Samosterilna sorta. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. Omotač duži od ploda.12 g. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 . nije dobra za trebizonde.5%. i 5. Ljuska je debela. Jezgra je 43.78 kg na cm2. pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu.zajedno.3 zajedno. još u studenom. Slabo formira izdanke. Rimski. Ne formira mnogo resa. Zajedno su do 3 ploda. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte. kod prženja se pokožica dobro odvaja. ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford. Omotač je ravan sa vrhom ploda. Ima vrlo bujno stablo. po tome se ubraja u grupu sa slabo do srednje mnogo formiranih resa. Pojedinih godina izražena je rodnost do 38 kg/stablo. Ova sorta ponekad prerodi. Zbog krupnoće se cijeni kao stolna sorta.4%). teško lomljiva. dimenzija 20x20x32 mm.5 cm (67%). sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. Ljuska je srednje debela sa tamnijim prugama. avellane.20 godina) grančice prevladavaju od 1 .7 mg% nezasićenih masnih kiselina. raste uspravno. Obično su u grupi 2 . pa alternativno rađa. malo izduženi. Ima izraženu protaginiju. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi.07%. okruglastog oblika. Formira malo izdanaka. izdrži oko 31.25 cm (56. dok kod starijih stabala (16 .

Ljuska srednje tvrda. Omotač je duži od ploda. dekorativno djeluje. To je sorta iz grupe lambertovih. Plod je sitan. 1.36 g. dimenzija 23 X 12 X 14 mm. . Lijep izgled jezgre. U račvici ima 1 .Rimski lješnjak Crveni lambert (Rotblattrige Lambert). sa crvenim lišćem. Randman jezgre 48.7 plodova. lijepog izgleda sa prugama.52%. Stablo srednje bujno.

Stablo malo bujno. Omotač duži od ploda.Crveni lambert Sun Giovani. prilikom prženja se odvaja pokožica.3x18. Turska sorta. Plod duguljast (indeks 0. Osjetljiva na neke bolesti i kasni mraz. Sivri. Dobra je sorta. Randman 46.76) sa dimenzijama: 22. . protandrična je. Rano cvjeta sa izraženom homogamijom. produktivan. grm širok. prugasta i pri vrhu maljava. Rano cvjeta. produktivan. Stablo raste vrlo bujno. Oprašivači su joj: tonda bjanka. mortarela i dr. Italijanska sorta. ljuska srednje tanka. daje malo izdanaka. Rano sazrijeva. srednje širok grm.2%. tonda di điffoni. svjetlokestenjaste boje.4x15. Rano sazrijeva.4 mm. Jezgra je sa malo žilica.

sorte postale od C. Masa ploda .2x15. pri vrhu široko otvoren pa plodovi lako iz nje ispadaju. Ljuska srednje debela. Samosterilna je i sa slabom je klijavošću peludi zbog čega je loš oprašivač. del Piemonte).3. maxime i C. Jezgra sadrži oko 72. Za klimatsko područje ozbiljnijih nedostataka ova sorta lijeske nema. Postala od C. T. Randman jezgre je do 58%.3x18.3% ulja i 13. Nedostatak je što se plodovi teško oslobađaju iz omotača. ali tvrda. dihogamija izražena . dimenzije: 18. U račvici su 4 ploda.1 mm).2.08 kg na cm 2 čvrstine. dimenzija 21.2. kestenjasta sa dvije uzdužne brazde i neznatno prugasta. Ima srednje razvijen grm. Pijemontski (Tonda Gentile del a Longhe. do 47. avellane.38 grama. Randman jezgre 44. Omotač duži od ploda. . Jezgra kod prženja ostaje čista. Ljuska je tanka (1. Oprašuju je sorte kutard rodni. pojedinačni ili u grupi 2 .5 g.6 mm. Omotač je koliko i plod ili duži od njega. Najviše je ima u provinciji Kuneo (Cuneo). prijelazni oblik.6x18. Ona je među zastupljenijim sortama u Italiji. Nedavno je unesena i uzgaja se kod nas na području Umaga i u drugim područjima. formira izdanke. negret.8 mm.94) sa zaoštrenim vrhom.6x16. Plodovi su okruglasti (indeks . Faza cvjetanja je jako rano. G. Srednje formira rese u grupama 2 . Raširena u Turskoj zbog dobre kvalitete jezgre.Plod izdužen (indeks 0.6%. Italijanska sorta.3.2 bjelančevina.0.protoginična.80) srednje krupan . pontica.

Italijanska sorta. srednje krupan -2. Sazrijeva kasno.Plod duguljast (indeks 0.7x18. mortarela.Tonda Gentile della Langhe Okrugli bijeli (Tonda Biancha). Prijelaznog oblika.6x16.4 g sa dimenzijama 19. Omotač duži od ravnine ploda.7x20. produktivno je. Stablo ne raste bujno.8 g. mala rodnost ograničeno uzgajanje. kampanika i dr. grm raste na prijelazu između uspravnog i širokog. Dobri oprašivači: tonda rosa. Randman jezgre 40. U račvici su 2. Okrugli gifonski (Tonda di Giffoni). Italijanska sorta. Faza cvjetanja rana. kestenjaste boje sa prugama. Ljuska srednje . protandrična.Organoleptička ocjena dobra. Plod okruglast (indeks -1).9 mm.0x20. Omotač ispod nivoa ploda.87).8 ploda zajedno. srednje krupan plod . ljuska srednje tanka.2 mm.2.8%. Bujnost srednja. Osrednje je produktivna sorta.dimenzija 21.

95). kestenjaste boje sa prugama i dvije brazde uzdužno.0%. Faza cvjetanja srednje kasna. Italijanska sorta. Plod okruglast (indeks . G. Tipična sorta za mediteransko područje.7x20. Zbog kvalitete jezgri tražena je u industriji slatkiša. Plodovi su traženi u industriji čokolade i krema. sa promjenljivim karakteristikama . Randman 45. Omotač je duži od ploda. ljuska tanka. Ima dobru rodnost i kvalitetu plodova. protandrija ili protoginija.0. . di Viterbo).homogamija. prijelaznog habitusa.6x17. Prosječno u račvici 2. Kod prženja jezgri odvaja se pokožica. Randman jezgre 60%. Oprašivači su: Tonda di Giffoni.2. srednje bujnosti. ljuska se odvaja pri prženju.7 g.7 ploda. T. Osjetljiva prema kasnim mrazevima.9 mm i srednje krupan . svijetlo kestenjaste boje. Tonda Giffoni Rimski ukusni (Tonda Gentile Romana. Mortarela i dr.tanka. prugasta. dobre produktivnosti. Sazrijeva početkom rujna. dimenzija 20.

Vrijeme sazrijevanja . Karidaty). Sazrijeva polovinom sezone za sorte lješnjaka.4x22.1x19.2. Raširena je u Turskoj gdje je dobre rodnosti. Tonda di Giffoni i Tonda romana.4 mm. ljuska tanka. srednje krupan .8x15. .6 g. Oprašivači: Tonda Bijancha.1. U račvici je prosječno 1. Cvjeta srednje rano. U račvici 2. smeđe boje sa prugama. bujna.Tonda Gentile Romana Okrugli crveni (Tonda Rossa).7 g.protandrija. Omotač je duži od ploda. Trebizonda (Imperiale di Trebizonda. Omotač kraći od plodova.3% u masi ploda. nedostatak je mali randman jezgre.kasno. sa dimenzijama 18.84). Stablo je slabo bujno. lijepe boje. Iako su dobre osobine kvaliteta jezgre i dobra rodnost.0. srednje produktivna.5 X 20. Peludatori su: Tonda romana. Palas i dr.9 plodova.7 ploda. Ljuska srednje debela. Plod duguljast (indeks . Srednje cvjeta. masa ploda 2. dimenzija 21. uspravno raste.15). a grm širok. protandrična je. Plod okruglast (indeks .9 mm. Stara turska sorta. Jezgra sudjeluje sa 38. Italijanska sorta. Dihogamija: mohogamija .

Randman jezgre .5 cm i širina 2. s obje strane rasječena i po obodu nazubljena dublje ili pliće. Ima puno resa i antere su bogate s peludi. Drvo visoko do 6 m i otporno na zimske temperature. pa ima loptasti oblik. Grm ove sorte je dosta bujan: više ide u širinu nego u visinu. Masa ploda 3.36. Plod konusno okruglast (indeks 0. Plod srednje krupan oko 2 g. Cvjetanje je kasno .2. zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. ne ubraja se među visoko kvalitetne sorte.5%. vrlo dobro sortama . Ljuska srednje debela.3%. jer zreli plodovi teško ispadaju iz omotača. Istarski dugi – populacija od Corylus maxima. Jezgra ukusna i ispunjava ljusku. a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku.85) u osnovi četvrtast. Bolvijerov (Wunder von Bolhviller. Upotrebljava se za stolnu potrošnju i u industriji. Srednje bujna. To je lambert hibrid. 45. Plodovi su po 2 . Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj. Prilagođena kontinentalnoj klimi. dužina 2 . Ženski cvijetovi se javljaju početkom ožujka. dimenzije: 27x14x16 mm. Protandrična je.kraj siječnja i traje tri tjedna. Ipak. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu.23 cm. a randman jezgre nije najpovoljniji. Vebsov (Webb's Preisnus). Sazrijeva početkom rujna. pa je zato i sa vrlo dobrom rodnošću. Randman jezgre . Rano cvjeta. Ljuska svijetlosmeđa sa tamnijim prstenovima. Omotač duži od ploda. Široka rasprostranjenost uvjetovana je nekim njenim dobrim osobinama. Srednje rano sazrijeva.10 do 12 cm dužine i 7 do 8 cm širine. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss.Jezgra čista.4 zajedno. Ima ovalne listove . Omotač ravan sa plodom ili malo duži.46%. Geante de Hale).6 g.

Jezgra je krupna. pravilno zasvođena. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama. okruglog oblika. tako da se plod ne vidi. Omotač je duži od ploda. a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43. sužen i savijen.806 mm. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre.489 %. dužina 26. Debljina joj iznosi 1. rimski lješnjak i ludolf. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. bez izraženog šiljka.430 mm. a najčešće 2 ploda (28. List je velik. Biofizičke osobine su: masa 1. bjelančevina 16.492 g. koji su s jedne strane spojeni. a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune. .030%). Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. Vrh mu je nazubljen.34%.240 mm i širina 20. dužina 19. koje ponekad dopiru do njegove sredine. s tamnijim prugama. pravilno zasvođen. Omotač je sastavljen od 2 lista. Plod istarskog dugog je krupan.768 mm.437 g. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3. sa izraženim šiljkom. U grozdu ima od 1 do 10.38%.northampthon. Ljuska ploda je tamno smeđa. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64. Kapica mu je velika. širina 13. Šav je slabo izražen.62% i invertnog šećera 3. izdužena.130 mm. neprevilnog okruglog oblika. ovalno duguljastog oblika.

Grm istarskog lješnjaka .

a osnovna masa korijena nalazi se do 40 . Laterarno prostiranje je u odnosu obujma krune. to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta. odnosno podrivači sa vibrirajućim radnim tijelom. U novije vrijeme se preporučuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. Na ovaj se način povećava zapremina zemljišta. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori. PODIZANJE PLANTAŽA LJEŠNJAKA Za podizanje plantaža lješnjaka poduzimaju se sve organizacijske tehničke mjere kao i kod drugih voćaka. Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm. a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. samo manji dio korijena prelazi taj obujam. Treba usaglasiti čimbenike klime lokaliteta sa biološkom prirodom sorte.50 cm dubine (oko 80%). Odmah uz deblo u prvom metru nalazi se više žila nego u drugom. PRIPREMA ZEMLJIŠTA Masa korijena lješnjaka nalazi se na dubini između 10 i 40 cm. jer od pravilnog podizanja zavisi i ekonomski efekt proizvodnje. kao i opće poroznosti. Pojedine žile prelaze i dubinu od 70 cm. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti. Na rasprostranjenost korijenove mreže značajan utjecaj imaju fizičke osobine zemljišta. Kad je riječ o ovoj kulturi smatramo da je posebno značajna studija o ekološkim uvjetima. što zavisi od njegovih fizičkih osobina. Na plodnom zemljištu lješnjak ima gustu i isprepletanu korijenovu mrežu koja zauzima veću površinu. naročito o klimi. . sa udaljavanjem od debla smanjuje se broj žila.7. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. jer se zemljište ne prevrće.

On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta. IZBOR SORTI LJEŠNJAKA Za proizvodnju plodova lješnjaka mora se predvidjeti odgovarajući sortiment. S .5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O. Pri agromeliorativnom gnojenju za lješnjak treba se pridržavati onih normi koje su date za orah.5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka. odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor. Prilikom izbora sorti mora se voditi računa o nizu čimbenika.U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem jamica. treseta. odnosno namjena proizvodnje. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. Potrebno je poznavati biološku prirodu sorti i njihovo ponašanje prema uvjetima sredine. ako zemljište sadrži 7. Agromeliorativna gnojidba Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. odnosno prema rezultatu analize zemljišta. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. Veliki značaj ima i tržište. Unošenje mineralnih gnojiva. Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu. uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr. komposta. Na strmom zemljištu moraju se izgraditi terase.

bujnost.4 sitniji od 13.1 do 15. odvajanje omotača (kupole). Za industriju čokolade. nametnicima. atraktivnog izgleda i oblika. homogamija. plodovi trebaju biti sitniji do srednje krupni. okrugli ili ovalnog oblika. kvaliteta plodova. oblik ploda. Ocjena krupnoće plodova prema namjeni je nejednaka.0 Za industriju 1 3 5 4 2 Za konzumaciju 5 4 3 2 1 . za industriju (kreme) i kombiniranu namjenu. oslobađanje iz omotača.5 do 16. Pri izboru sorti treba imati na pameti da su najznačajnija svojstva: rodnost. Jezgra treba biti pravilna i da se pokožica lako odvaja prilikom prženja. autofertilnost ili interfertilnost. krema i dr. Plodovi za potrošnju kao stolno voće trebaju biti što krupniji. zbog toga se pojavljuju slučajevi da ista sorta ima u jednom kraju zemlje jedno ime. Slaganje plodova nejednake krupnoće prema namjeni Promjer ploda (mm) preko 18 od 16. što predstavlja poteškoću o kojoj treba voditi računa.. veličina ploda i otpornost na negativne temperature. Faza cvjetanja je značajno obilježje (cjenjenije su sorte koje su kasnocvjetne). otpornost prema bolestima.5 do 18 od 15. Napominjemo da je lješnjak pomološki nedovoljno obrađen. suši i sl.4 od 13. tanke ljuske i s visokim randmanom jezgri. Nisu bez utjecaja pri izboru sorti ni druge osobine: period ranog stupanja u rod. a u drugom drugo.tim u vezi razlikuju se sorte sa plodovima prikladnim za različite namjene: za stolnu upotrebu. što se vidi iz slijedeće tablice. Tablica 15. I plodovi se više cjene ako su ujednačeniji po obliku i ispunjeni jezgrom. randman jezgri. obilno i redovno rađanje.

Lukić (1981).3.autosterilne. Poslije njega do istih zaključaka su došli Manušev (1972) i S. U poslijednje vrijeme je sve više podataka koji informiraju o ponašanju pojedinih sorti u pogledu odnosa oplodnje. Lješnjak je jednodoma voćka. Ova fiziološka svojstva su uvjetovana nasljedna osnova. 1971. U SAD su opovrgli da su sorte lješnjaka autofertilne. Kad bi postojala pravilnost u pojavi protoginije i protandrije kod iste sorte po godinama i u određenim klimatskim uvjetima. Sorte lješnjaka su samobesplodne . i sorte oprašivače.sterilne kombinacije.7 do 3 t/ha. To su isto postigli u Italiji i Španjolskoj .5 tone/ha.od 0. što znači da su mu muški i ženski gametofiti razdvojeni. makar u manjem obujmu. 1969. ali pri tome ne treba izbjegavati. . Na plantaži trebaju biti zastupljene sorte: glavne. dopunske i sorte oprašivači. Kod nas je Madić. ovaj problem ne bi bio toliko težak. a na nju utječe i klima područja. što nije moguće uvijek. vrlo dobar (4). na ovom problemu dao značajne rezultate i skrenuo pažnju da su sorte lješnjaka autosterilne. lako bi se napravile kompatibilne kombinacije sorti. Pored toga kod njega je moguća protoginija. Poslije korekcije sorti u pogledu odnosa oplodnje u Americi su povećali prinos sa jedne na 3 . POZNAVANJE SORTI LJEŠNJAKA U POGLEDU OPLODNJE Odnosi oplodnje su slabo proučavani kod lješnjaka i utoliko je ovaj problem složeniji. dovoljan (2) i ne zadovoljava (1). Treba nastojati kombinirati glavne sorte koje se međusobno oprašuju. dobar (3). a postoje i inter . U našim uvjetima malo je podataka koji se odnose na ovu problematiku.Odličnu kvalitetu označava (5). protandrija i homogamija. Glavne su sorte najzastupljenije. pa se traže dopunske sorte radi peludizacije.

zbog specifičnosti cvjetanja i procesa oplodnje. zdravstveno stanje i identičnost sorte. prema iskustvu proizvođača iz Španjolske sorte oprašivači ne trebaju biti zastupljene više od 25%. oplodnje kao i nedovoljnog poznavanja odnosa između sorti preporučuje se uzgajanje više sorti u plantaži. Treba obratiti pažnju na razvijenost korijena. Pogreške pri izboru mogu dovesti do vrlo nepovoljnih posljedica.Teško je preporučiti odnos ovih sorti. jer su uvijek sa razvijenijim korijenom. Za komercijalne nasade preporučuju se sadnice proizvedene kalemljenjem na div lješnjaku . Takve sadnice u prvoj godini se slabije primaju i sporo razvijaju. Zbog složenosti cvjetanja. Oprašivače postavljati na udaljenosti do 30 m. a nadzemni dio jest. U Španjolskoj se podižu plantaže gdje je jedna sorta zastupljena sa najviše 43%. Ove posljedice su kod lješnjaka teže nego kod drugih voćaka. ali. . IZBOR SADNICA LJEŠNJAKA U praksi se koriste kvalitetne sadnice proizvedene kalemljenjem ili jednim od vegetativnih načina. Sadnice sa skladnim razvojem nadzemnog dijela i korijena bolje su od onih kod kojih korijen nije razvijen. iako su ostvareni veći prinosi u kombinaciji više sorti. Iako vjetar prenosi pelud i do 1 kilometra. čija je proizvodnja pod kontrolom. U Francuskoj se predlaže za jednu sortu 20 . Sadnice lješnjaka proizvedene vegetativnim putem vrlo često su s nedovoljno razvijenim korijenom. Sadnice obavezno nabavljati od ovlaštenog proizvođača. daleko bolji se rezultati postižu kad su oprašivači na manjem razmaku. Autofertilne sorte mogu se uzgajati i u čistim nasadima.C. colurni. Sadnice moraju biti odabrane s posebnom pažnjom.30% oprašivača.

RASPORED SORTI LJEŠNJAKA U PLANTAŽI Prema istraživanjima mnogih autora sorte lješnjaka su autosterilne, čak se nalaze i grupe sorti koje su inkopatibilne između sebe. Od sorti koje su izabrane planom za odgovarajuću plantažu, već prema odnosima oplodnje, moraju se sorte ukomponirati tako da se vodi računa o nekim praktičnim razlozima. Naime, uvjek treba da je jedne sorte paran broj redova, naročito ako se kombiniraju ili moraju kombinirati sorte čiji plodovi sazrijevaju ranije sa sortama čiji plodovi sazrijevaju sasvim kasno. O drugim se momentima vodi računa već pri izboru sorti u fazi cvjetanja (podudarnost) i sl. RAZMAK STABALA U PLANTAŽI Već je istaknuto da se sorte lješnjaka razlikuju po bujnosti. Po ovoj osobini se grupiraju u nekoliko grupa: kržljave (trebizondski); malo bujne (pijemontski, dugi španjolski); srednje bujne (barcelona, eugenija); bujne (negret, kosford) i vrlo bujne (halski div). Osim nasljedne osnove, na bujnost utječe i bujnost podloge, kao i niz drugih čimbenika: plodnost zemljišta, padaline, primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera, zaštita i dr. Navedene čimbenike treba uzeti u obzir kad se određuje hranljivi prostor za stabla u plantaži. Pored toga i primjena mehanizacije može utjecati na veličinu razmaka stabala lješnjaka u plantaži. Maksimalna mehanizacija u proizvodnji plodova lješnjaka uvjetovana je i oblikom krune. Bolje se mehaniziraju procesi proizvodnje u nasadima sa stablašicama i sa većim razmakom.

Nasad lješnjaka u obliku stablašica

Razmak sadnje pri podizanju plantaže lješnjaka treba usaglasiti sa važnijim faktorima od kojih to zavisi. To su zemljište, bujnost sorti, osobine stabla (grm ili stablašica), pa i konfiguracija zemljišta. U donjoj tablici dat je pregled razmaka u zavisnosti od navedenih čimbenika koje preporučuje Karlone (1962). Stablašice se uzgajaju na manjem razmaku (prosječno 5x6 m), i to najbolje da se sadnja obavi u kvadrat ukoliko je ravna površina, na nagnutim površinama razmak je 4x5 m. Razmaci su veći ako se lješnjak uzgaja kao grm, 7x8 m.

Tablica 16. Pregled razmaka za lješnjak u zavisnosti od nekih čimbenika Zemljište Bujnost sorte Osobina stabla Razmak ravna površina 4x5 4x6 6x7 5x7 7x8 9x8 (m) nagib 3x4 4x5 5x6 4x6 5x6 6x7

Siromašno Srednje Plodno Siromašno Srednje Plodno

mala mala bujna mala mala bujna

stablašica stablašica stablašica grm grm grm

Prema Kovačeviću (1955) mogu se koristiti različiti razmaci za lješnjak. U Francuskoj lješnjak se uzgaja na razmaku 5x5 m (Barbeau, 1973), a u Italiji na razmaku 4 X 6 m, u redu je manji razmak. U Oregonu je znatno veći ovaj razmak 6 X 6 m; 7,5 X 7,5 m, što zavisi od podloge. U Njemačkoj lješnjak se uzgaja, ako je podloga C. colurna, na razmakuu 8x4 m. Bilo je slučajeva da se poslije 24 godine kad je razmak iznosio 4 x4 m, morao vaditi - krčiti svaki drugi red. Lješnjak je heliofit i zbog toga traži i veći razmak. Visina prinosa po 1 ha zavisi i od broja stabala. U donjoj tablici daje se pregled prinosa u zavisnosti od hranljivog prostora.

5 516.8 382.3 840. budući da on zavisi od mnogih faktora o kojima se mora voditi računa u svakom konkretnom slučaju.9 683. a za grm na vlastitomom korijenu 5.4 691.5 m. a 4 m u redu.Tablica 17.5 530.5x4. postoje neke specifičnosti u odnosu na druge voćke. godini je ostvaren prinos od 1.5 1029.6 7. Budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati.3 1042.5 165. TEHNIKA SADNJE Na prvi pogled izgleda da nema razlike u načinu sadnje sadnica lješnjaka i drugih voćaka.2 1870. najveći je prinos postignut u gustom sklopu 4.6 Ukupno: 11122.6 1971. Zbog toga smo mišljenja da za stablašice treba dati veći razmak.0 Razmak (m) 6x6 18. Utjecaj razmaka na prinos kg/ha Starost nasada 3 4 5 6 7 8 9 10 11 4.5 Kako se iz tablice vidi.87 tona.5 9.2 607.5 x5.6 1283.2 247.2 4510.5 m.7 353. U prvom slučaju je više stabala za oko 27%.4 94.5x4. orijentaciono 6 X 4 m.8 1586.3 336.5x7.2 120. Međutim. Već u 8. Na bazi iznesenih činjenica teško se može predložiti jedan standardan razmak.3 1604.3 588.8 2530.5 58.7 765.1 6638. 6 m između redova.4 1283. on praktično ima kratak period .

3 godine.mirovanja. to znači da i kasnije prorodi. i to rano. ne raste. Izgled plantaže lješnjaka uzgajanih u obliku stablašica . nego u proljeće. Preduboko zasađena sadnica gotovo 2 . Nikako ne treba sadnice saditi dublje nego što su bile u brazdi. a to znači da je neusporedivo bolje da se sadnja obavi u jesen.

8. Pogrešno se pripisuju neka svojstva grmu. pa prije prorodi. naravno ako je ista sorta. No. PROGRAM RADOVA DO STUPANJA PLANTAŽE LJEŠNJAKA U PERIOD RODNOSTI FORMIRANJE KRUNE Prema biološkoj prirodi lješnjak formira grm. tada je prinos manji kod grma nego kod stablašice. ovaj oblik uzgajanja je sa manjim brojem stabala po ha. .4 sadnice na jednom sadnom mjestu. Međutim. to je samo u prvim godinama. U Europi dominira grmast oblik uzgajanja lješnjaka koji se formira sadnjom 3 . Po nekim autorima grm je rodniji. a u stvari su samo privremenog karaktera. i kad se obračun prinosa izvrši po jedinici površine. zbog čega se nekad prednost davala ovom obliku krune. jer je lješnjak na vlastitom korijenu. Lješnjak formira mnogo izdanaka koji povećavaju grm.

Smatra se da je ovaj način formiranja oblika relativno skup i da nema opravdanja. što poskupljuje proizvodnju plodova. Na ovaj način se lješnjak počinje uzgajati u Europi i SAD (Oregon i Washington). colurne formira grm sa 3 . smanjuje se vitalnost. Opada rodnost. U novopodignutim nasadima lješnjaka sve je više stabala s deblom od oko 50 . zbog fizioloških promjena u formiranju cvijetnih pupoljaka. manji su troškovi proizvodnje. ali se ne isključuju i ostali oblici. da se u pogledu rodnosti i vegetativnog porasta drugačije ponaša. a to znači i većim troškovima proizvodnje. . Najčešće je oblik krune vaza. Mnogi autori ističu da su na ovaj način troškovi proizvodnje lješnjaka manji.4 osnovne grane nastale od isto toliko sadnica koje treba zasaditi na svakom sadnom mjestu. Prednosti stablašice nad grmom se mogu ovako definirati: stabla bolje koriste svjetlost.Kruna u obliku grma Poslije 10 . Moguće je da se od sadnica sa podlogom C.80 cm i krunom u obliku vaze sa 3 .12 godina grm počinje. Među značajnijim promjenama u procesu proizvodnje lješnjaka svakako je napuštanje grma i prelazak na stablašice kao uzgojni sustav sa različitim oblicima krune.4 grane. Pored toga i primjena mehanizirane berbe je otežana. Zbog toga se nameće potreba za intenzivnijom proizvodnjom. moguća je maksimalna primjena mehanizacije. veća je produktivnost rada.

4 osnovne grane. .Plantaža lješnjaka u obliku stablašica u 5. nema provodnice. Prilikom formiranja krune na određenoj visini za deblo ostavi se dio s pupoljcima iz kojih će se razviti osnovne grane. godini Formiranje vaze kod lješnjaka Ova kruna. Najčešće ima 3 . kao i kod drugih voćaka.

100 cm. . druga serija suprotno prvoj. U periodu formiranja krune značajno je da se sve grane ravnomjerno razvijaju.4 sekundarne grane koje su postavljene tako da je. a treća suprotno drugoj seriji. Prva serija sekundarnih grana je između svake osnovne grane. druga od prve 50 . budući da se s vremenom grane toliko približe da izgleda kao da su iz jednog mjesta. tj. a treća od druge kao druga od prve. prva od osnove udaljena oko 30 cm.20 cm.uklanjaju se ljetni izdanci koji smetaju jedan drugom i oni koji se razvijaju u unutrašnjosti krune. Osnovne grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene u prostoru. Na svakoj primarnoj osnovnoj grani formiraju se po 3 . ne preporuča se ostavljanje za osnovne grane ljetnih izdanaka jedan iznad drugog. U ovom se periodu rezidba sastoji u blagoj intervenciji .Kruna u obliku vaze: rezidba na kraju druge godine (lijevo) i izgled u toku vegetacije (desno) Zbog bolje veze osnovne grane sa deblom treba između osnovnih grana ostavljati 15 .

Odmah nakon sadnje sadnica se skraćuje na 15 . Prilikom sadnje se zasade 3 . Praktično u toku formiranja rezidba se svodi na prorijeđivanje. Od drugih oblika krune već je spomenut grm.4 sadnice. Ovaj oblik krune je prijelaz između vaze i grma.4 za osnovne grane.Osim toga mogu se skraćivati i oni ljetni izdanci koji su izuzetno bujniji od drugih. Iz korijena će se razviti izdanci od kojih se ostavlja 3 . U pravcu međuredova se okrenu dvije i dvije na rastojanju od oko 40 cm. samo se ostavljaju oni izdanci koji su potrebni za formiranje grma. jer neće formirati izdanke. Ukoliko se lješnjak uzgaja po ovom načinu. njih treba uklanjati redovito. Grmasta vaza. ali ih se ostavlja onoliko koliko je potrebno da se ne umanji opći porast. Formiranje drugih oblika krune lješnjaka Grm. bolje je da su sadnice na podlozi C colurna. Broj osnovnih grana u grmu zavisi od bujnosti sorti. . Sadnice su zasađene malo ukošeno. Ovaj se način danas malo prakticira. Budući da se izdanci stalno formiraju.30 cm. tako da čine široku vazu već od prve godine.

kao i drugi razni oblici.Kruna lješnjaka u obliku grma Lješnjak sa visokim deblom Mogu se formirati i ostali oblici krune. Čak se može formirati i palmeta sa kosim granama. . ali su iskustva sa njima skromna.

). U borbi protiv korova sve se više koriste prikladni herbicidi. treba ih u našim uvjetima provjeravati dok se ne dođe do saznanja koja odgovaraju određenim ekološkim sredinama. U plantaži gdje se obavlja mehanizirana berba ne preporučuje se držanje zemljišta u stanju ledine. . To znači da se zemljište u intenzivnoj proizvodnji održava u vidu jalovog ugara.DRUGI RADOVI U PLANTAŽI LJEŠNJAKA DO STUPANJA U ROD U komercijalnoj plantaži lješnjaka obavljaju se uglavnom svi radovi koji se inače izvode i u drugim voćnim plantažama. konfiguracija i sl. Svakako treba način održavanja zemljišta biti u skladu i sa drugim čimbenicima (podneblje. Ukoliko do toga dođe. a naročito njegove plodnosti. Na taj bi se način postizalo i održavanje dobrih drugih osobina zemljišta. pa se koriste iskustva stečena u drugim zemljama i pod drugim uvjetima. Primjenjujući tuđa iskustva u proizvodnji lješnjaka. jer bi to otežavalo skupljanje plodova. Od važnijih radova u uzgojnom periodu skrenuće se pažnja na najvažnije : Održavanje zemljišta Održavanjem zemljišta treba se postići uništavanje korova i održavanje najboljeg režima za vodu i zrak. gdje se javlja veliki broj izdanaka. Primjenom herbicida uništava se i znatan broj izdanaka koji suvišno iscrpljuju matično stablo. Naročito se preporučuju herbicidi za plantaže podignute na vlastitom korijenu. Naša iskustva sa uzgajanjem lješnjaka su skromna. Nije potrebno da se smanjuje intenzivnost proizvodnje lješnjaka. neminovno se to odražava na financijskom rezultatu. Zemljište u plantaži može se održavati na jedan od poznatih načina. plodnost zemljišta.

nametnika. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju. Napominje se da je korijen plitak i da ga obradom ne treba povrijeđivati. Od herbicida su dobri za uništavanje izdanaka: Paraquat. O ovoj rezidbi bilo je više govora kod formiranja oblika krune. Gnojidba Mineralna ishrana mladih stabala lješnjaka. gramokson u količini od 4 kg/ha površine koju treba tretirati. Obrada zemljišta u jesen doprinosi poboljšanju vodnog režima zemljišta. da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. podsticanja rada korisnih mikroorganizama. raži. U proljeće se masa zaore. sa starošću stabla se njen intenzitet povećava. U jesen se najčešće siju grašak.. U redu se zemljište prska herbicidima radi uništavanja korova i izdanaka. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna. Rezidba mladih stabala lješnjaka Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. uništavanju korova. maljava grahorica ili panonska grahorica u kombinaciji sa raži. grahorice. inkarnatske djeteline ili koje druge biljke koja daje dovoljno zelene mase. 2 .U slučaju da je plantaža na siromašnom zemljištu i da ravnoteža organskih materija treba izravnati uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu tada se međuredni prostor koristi za uzgajanje stočnog graška. ubrzavanjem mnogih procesa u zemljištu.4 dihlorfenoksisirćetna kiselina i dr. U jesen se primjenjuje duboka obrada uz prethodno razbacivanje odgovarajuće količine organskih i mineralnih gnojiva. Mineralna ishrana mladih stabala treba biti u skladu sa njihovom .

91% do 2. lišće je bilo blijedozeleno. Ishrana lješnjaka dušikom u optimalnim količinama osigurava porast i oplodnju. Korijen lješnjaka lakše usvaja elemente kada pH iznosi 6. i kasnije godišnje oko 250 kg/ha P2OS. Orijentaciono se preporučuje po stablu 60 . u listu lješnjaka. Ustanovljeno je da se na korijenu razvija mikoriza koja pridonosi općem porastu i rodnosti lješnjaka. Kalij je također vrlo značajan u ishrani lješnjaka. Sadržaj fosfora. Nedostatak kalija se očituje po klasičnim njegovim simptomima. Među najvažnije biogene elemente ubrajaju se: dušik (N).22 kg po stablu (Serr. a sa povećanjem stabla norma se povećava do 150 g (Angiboust.22%. U krimskoj oblasti Rihter preporučuje 80 g/m2 gnojidbu superfosfatom. Već je rečeno da joj najbolje odgovaraju zemljišta sa pH od 5 do 7. 1974). Mikorizu podstječe umjereno vlažno zemljište sa dovoljno organskih i mineralnih materija. .14% do 0. pa i njegovom zdravstvenom stanju. ali rjeđe nego dušika. optimalni sadržaj. Ukoliko je potrebno u ovom periodu se vrše i druge korekcije. kreće se od 0. Za mlada stabla se preporučuje gnojidba superfosfatom od 11 .90 g. Sa porastom stabla povećavaju se i norme gnojiva. Slično je i u SAD.razvijenošću.3. kalij (K). tamnozelene boje. U jednom je ogledu utvrđeno da je na stablima sa mikorizom bilo lišće zdravo. ali su potrebne znatno manje količine. Ishrana fosforom je također značajna.32%. Češći je nedostatak kalija nego fosfora. magnezij (Mg) i bor (B). 1961). kao korekcija pH vrijednosti. čak može doći i do sušenja ljetnih izdanaka.8 do 7. a sa stabala gdje nije bilo mikorize. sitno. U Francuskoj prilikom sadnje unose 200 kg/ha P2O5. kalcij (Ca). Prema Fregoniju (1972) i Zioniju (1972) lješnjak je srednje osiguran dušikom kada se u kolovozu u listu nađe dušika od 1. fosfor (P). u uvjetima SAD.5 i da pri pH od 8 se može javiti kloroza. a u Zakavkazju 300 g po stablu.

Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu. crvenog pauka i dr. . jer se ne shvaća pravi doprinos koji ono ima u uzgajanju lješnjaka.0%.3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši.15%. Navodnjavanje se danas malo primjenjuje.1 do 0. Najrentabilnije je da se voćke zaljevaju prve godine poslije sadnje.0% (750 1000 g/lit. a samim tim i povećanja prinosa. Kao i kod drugih voćaka. U odnosu na orah i badem znatno je manje kalija u listu lješnjaka. da sadnice u početku ne zakržljaju. Posebno je važno da se vodom intervenira dok su stabla mala. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 2 . Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekućem stanju u koncentraciji od 0. Iz cisterne se voda toči u kante. a poslije istjecanja vode one se prenose ispod slijedećeg stabla. ili Dimekron 20 u koncentraciji 0.1 do 0. Navodnjavanje lješnjaka Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju općeg porasta i razvijenosti.Optimalni sadržaj kalijovih iona u listu lješnjaka je od 0. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0.15%. U toku vegetacije za suzbijanje uši. a preostali dio dušikovih u proljeće. fosforna i kalijova gnojiva i jedna trećina dušikovih unose se u jesen i zaore. vode). odmah nakon sadnje. U SAD se pored voćkica postave kante kod kojih je dno perforirano.9% do 1. Preporučuju se norme gnojenja kalijom kao i kod badema. Zaštita lješnjaka Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika.75% do 1. treba primjeniti navodnjavanje.

pored drugih mjera.9. što znači da ta okolnost nameće poduzimanje mjera kojim će se osigurati dovoljan broj i dužina ljetnih izdanaka. i znalački izvedena rezidba. do povremenog prorijeđivanja grma. mineralna ishrana . i do njene sadašnje primjene o kojoj dajemo više informacija. zatim prikraćivanja debljih grana. i to svake godine. Tako su Painter i Hartman (1958) utvrdili da su stabla s grančicama dugim od 17 do 24 cm dala 5 puta veći prinos od stabala sa grančicama dugim od 8 do 16 cm.gnojidba. ali samo jednog dijela. Bilo je već riječi o tome da se reproduktivni organi nalaze na jednogodišnjim grančicama i da je njihov broj u korelaciji sa dužinom. što vrlo često dovodi do neredovite rodnosti. PROGRAM AGROTEHNIČKIH I POMOTEHNIČKIH MJERA U REDOVNOJ PROIZVODNJI Program mjera u redovnoj proizvodnji treba doprinijeti postizanju maksimalnih prinosa dobre kvalitete. U tu svrhu se preporučuje. Rezidbom se regulira ravnoteža između vegetativne i generativne aktivnosti. ipak se rezidba kod ove voćke tek nedavno počela primjenjivati. REZIDBA LJEŠNJAKA Rezidba lješnjaka kao regulator rodnosti tek u posljednje vrijeme dobija svoj puni značaj. navodnjavanje. Prolazila je kroz faze od one kad se mislilo da lješnjak ne treba obrezivati. To se postiže preko niza zahvata od kojih su najvažniji: rezidba. i zaštita od bolesti i nametnika. a ova su imala 6 puta . održavanje zemljišta. pa dalje. Poslije desetak godina od sadnje na stalnom mjestu lješnjak postupno počinje smanjivati vitalnost. Iako je lješnjak voćka koja se odavno uzgaja. Prema mnogim autorima najbolji se prinos postiže u slučajevima kad su grančice duže od 15 cm.

61 3.više plodova od stabala kod kojih su grančice bile ispod 7 cm. Utjecaj dužine ljetnih izdanaka na masu i broj plodova u račvici Dužina ljetnog izdanka (cm) 0 .5 2.40 .24 4. odnosno kod stabala starih 15 .70 3.37 3. a to su najbolje osvjetljeni dijelovi. i kod starijih od 20 godina 10 cm. a to znači dovoljno intenzivna svake godine.5 7.20 3.55 — — 2.6 . Najviše se cvijetnih pupoljaka formira pri vrhu i po periferiji krune.76 4.38 3.7.12.70 Broj plodova u račvici — 3. bolja je oplodnja.10.5.20 godina .55 3.63 3.5 3.59 — 2.2. odstranjuje se i do 50% krune. Tablica 18.8 godina dužina grančica od 15 do 20 cm.06 3.42 3.37 3.1 . U Oregonu se prakticira svake 5. a naročito njen unutrašnji dio. Smatra se da je dobra ravnoteža ako je kod stabala starih 7 .0 5. veći je prinos i bolja kvaliteta plodova.54 3.35 3.20 3. godine intenzivna rezidba.1 . Dužina grančica – ljetnog izdanka se uzima kao kriterij u ocjenjivanju vitalnosti stabala u pojedinim periodima. Stoga treba pravilno proređivati krunu.36 grama 2.6 . doprinosi kontinuiranom porastu ljetnih izdanaka oko 15 -20 cm.87 1. Pravilno izvedena rezidba.15 cm.08 3.85 3.87 3. Ne treba gubiti iz vida da je lješnjak heliofit i da osvjetljenje ima veliki utjecaj na prinos.10 3.0 10.07 3.

Iz praktičnih razloga se preporučuje rezidbu izvoditi u fazi cvjetanja ženskih cvijetova kada se vidi šta je rodno a što nije. plodu i slično. ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA Održavanje zemljišta treba prilagoditi svakom konkretnom slučaju. Tehnika podmlađivanja se sastoji u skraćivanju grana na 50 cm od površine. Za ovu svrhu se koriste neke iskustvene norme do onih na bazi sadržaja određenog hraniva u zemljištu i pojedinim dijelovima . Najbolje je da se obrezivanje vrši odmah poslije otpadanja lišća. . godine. Primjenjuju se herbicidi za suzbijanje korova u redovima. Prije nego se sa berbom počne izvrši se ravnanje površine i valjanje radi lakšeg sakupljanja plodova. Od herbicida se najviše koriste: Simazin. a ako ne može svake godine. naročito ako je riječ o grmovima koji su formirani od više sadnica. pa se neće desiti da se rezidbom smanji prinos. Rezidba u cilju podmlađivanja izvodi se od 10. MINERALNA ISHRANA (GNOJIDBA) Lješnjak dobro reagira na unesena gnojva. onda svake druge ili treće. Gramoxom i Paraquat. Treba normu usaglasiti sa potrebama. ali voditi računa da se grančice ne skraćuju. Najbolje je u tom slučaju jalovi ugar. Napominje se da nema standardnog pravila za obrezivanje lješnjaka. ali se vodi računa o mehaniziranoj berbi. do 12.listu. Svi se načini mogu koristiti. Ovu rezidbu treba sprovoditi postepeno u toku 3 4 godine.Smatramo neophodnim da se rezidba obavlja svake godine. a prema uputstvu koje daje proizvođač.

fekalijama.od 1.8% treba dodati 2.8% do 2.8% do 1. što se često događa s obzirom da se u takvim krajevima ova voćka uzgaja. Ukoliko je u zemljištu 150 mg/kg.9 do 1.0% ne treba dodavati. a u Francuskoj godišnje 350 .manje od 1.8 kg .5% dodaje se po stablu 0.6 do 0.Prema Barbou (1973) norma za ishranu dušikom određuje se prema koncentraciji iona u listu. osokom.manje od 0.2% dodaje se po stablu 0.160 kg/ha.400 kg/ha. Organska gnojiva u kombinaciji sa mineralnim daju dobre rezultate. i to: .6 do 4.više od 1. .8 0 kg/ha. U Engleskoj lješnjak gnoje raznim otpacima organskog porjekla (od vune i dr. Ne treba gubiti iz vida da se djelovanje gnojiva može umanjiti nedostatkom vlage u zemljištu.0% treba dodati 1. Orijentacione norme gnojiva za lješnjak su: N . Chandler (1941) navodi mogućnost da korijen lješnjaka fiksira slobodan dušik iz atmosfere poput leguminoza.800 kg/ha kalijovog gnojiva. P2O5 . na istom principu.2% do 2. U SAD se preporučuje unošenje svake treće godine po 500 .5% do 0.8% dodaje se po stablu 1.8 do 2.5% nije potrebna gnojidba. preporučuju norme K2O po stablu: .5% treba dodati 3.40 kg/ha i K 2 O .3 do 1.0.9 kg . zemlji nije potrebno dodavanje kalijovog gnojiva. Za kalij se.0.).7 do 3.5 kg . Prema Jonsonu (1936) gnojidba lješnjaka osnovnim hranivima treba po prilici da je kao i kod jabučastih voćaka.7 kg . Lješnjak dobro reagira na gnojidbu stajnjakom.3 kg .5 kg .više od 2.od 2.

kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kad se jezgra formira. svakih 30 dana. Mi još nemamo iskustva sa navodnjavanjem lješnjaka. ali smatramo da treba intervenirati u periodu porasta vegetativne mase i plodova. U Francuskoj izvedu 3 . prekida im se porast i sasušuju se. pa su za zaštitu dovoljna samo 3 . Prosječno se ravnomjerno raspodijeli na ove mjesece 950 do 1000 mm.). Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazde. U Kaliforniji je navodnjavanje redovna mjera od svibnja do kraja kolovoza. jer su to kritični periodi za vodom. Plodovi potamne.4 zalijevanja od travnja do kolovoza. Oboljeli se plodovi lako raspoznaju. oboljevaju sasvim mladi i plodovi pred berbu. Zbog nedostatka vode plodovi mogu otpasti u velikom postotku . ako je sušan period.4 tretiranja. Za suzbijanje se koriste fungicidi: bakarni kreč. ZAŠTITA LJEŠNJAKA OD BOLESTI I ŠTETOČINA Lješnjak ne napada veliki broj bolesti i nametnika. Bolesti lješnjaka Trulež ploda lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell. Orto-cide. Promjena boje može doći na bilo kojem dijelu ploda. U Italiji se vrši navodnjavanje u kritičnim mjesecima ili.NAVODNJAVANJE U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan čimbenik. Benlejt i Fungohrom. Ronilan. Teško ispadaju iz omotača.do 62%. . odnosno sa ukupno oko 210 -280 mm. Kaptan. Tretiranje se vrši prema uputstvu proizvođača. sa po 70 mm.

). Saprol i dr. Kumulan. dobro je da se pri jačem napadu lišće sakuplja i spaljuje. žuti. Bajleton. Od drugih bolesti značajnija je rupičavost lišća (Gloesporium coruli Desm. Trulež ploda lješnjaka (lijevo). Virusna oboljenja kod lješnjaka nisu dovoljno proučena. Bolest je utoliko štetnija što može izazvati i defolijaciju. Suzbija se jednim od sljedećih fungicida: kosan. Ak-ricid.Pepelnica (Phyllactinia corylea korst.). pa čak i otpadne. Karatan ili Afugan. . koji mjenja boju. botrytis-crtež (desno) Parazit prezimljuje u otpalom lišću. Pepelnica napada prije svega list. Češće se javlja u mediteranskom podneblju.

Javlja se na naličju lista. Za zimsko suzbijanje koriste se uljni preparati. a stariji se sasuše. jer prezimljuje u obliku jaja. gdje prezimi. U proljeće izlazi imago. . Tretira se u trenutku napuštanja pupoljka gdje je prezimila. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata. hrani se lišćem do polaganja jaja. a u toku vegetacije jedan od sljedećih: Plictran. Omite i dr.Nametnici lješnjaka Crvljivost . Masovno se javlja u svibnju. Gusation i dr. a ženski se cvijetovi ne oplođuju. Rese imaju malo peludi.crv bijele boje. Pri većem napadu može doći do defolijacije. Napada obje vrste cvijetova. pa je tako direktno ugrožena rodnost. pa izaziva. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime. Crveni pauk. Vrlo često dolazi do otpadanja plodova usljed zaraze. a to je u proljeće. Ovo je opasan nametnik i zato treba početi sa borbom protiv nje čim se primjeti. deformacije. Ovi se preparati koriste prema uputstvu proizvođača. Ovo je nametnik koji napada pupoljke.Balaninus (Curculio nucum L. Oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta. Ličinka izgrize tvrdu ljusku i učahuri se u zemlju. Neoron. Zolone. Ženka u plod polaže jaje iz kojeg se izlegne gusjenica . U biti to je pipa crne boje. Prezimljuje u pupoljku i u proljeće se seli na mlade pupoljke. Suzbijanje se vrši jednim od sljedećih preparata: Ultracid. Suzbijanje je efikasno sa Plictranom i Endosulfanom.) Vrlo čest nametnik lješnjaka. Lebaj-cid. Grinja (Phytoptus Avellanae).

Crveni voćni pauk Lisne uši. Tretiranja se obavljaju jednim od navedenih preparata i u količinama koje su u prospektu naznačene. zatim prvo proljeće neposredno prije cvjetanja.prema potrebi. kao i od glodara.poslije cvjetanja. vrane. drugo proljetno . Napominjemo da su štete od ptica velike (kukavica.oko dva tjedna poslije drugog i naredna tretiranja . Lisne uši nisu naročito štetne. One se suzbijaju dimekronom ili nekim drugim insekticidom. Zaštita lješnjaka se sastoji iz sljedećih tretiranja: jedno zimsko prskanje. miševa. treće . patke). Najčešće se javlja Mvzocallis corvli. Posebno su velike . Suzbijanjem navedenih štetočina suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju.

štete koje nanose vjeverice. U jednom gnjezdu vjeverice je nađeno 129 kg plodova lješnjaka. U fazi sazrijevanja plodova treba obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih nametnika. BERBA PLODOVA LJEŠNJAKA Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, što zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja. Pri određivanju vremena berbe treba se držati principa: ukoliko se plodovi lješnjaka čuvaju duže u neprerađenom obliku, treba ih brati kada su potpuno sazreli. Plodovi su sazreli kad promjene boju i kad lako ispadaju iz omotača. Sasvim sazreli plodovi lješnjaka dobijaju žutosmeđu boju. Prerano obrani plodovi lješnjaka gube u kvaliteti: jezgre se smežuravaju, postaju žilave i slično. Plodovi obrani u punoj zrelosti imaju najbolju kvalitetu. Povećava se količina oleinske kiseline, od koje zavisi aroma. Berba plodova lješnjaka može kod nekih sorti biti otežana jer svi plodovi ne sazrijevaju istovremeno i što se kod nekih sorti plodovi teško oslobađaju iz omotača. Ranije, a još i danas, berba se u velikoj mjeri obavlja ručno. U velikim plantažama se koriste dvije mašine za berbu. Jedna mašina kojom se plodovi lješnjaka otresu i druga kojom se plodovi sakupljaju sa zemlje.

Strojno prikupljanje plodova lješnjaka

Za mehaniziranu berbu zemljište se ranije pripremi. Treba se poravnati, prvo se površinski sloj razbije rotacionom sitnilicom, a zatim se valjkom poravna tako da mašina lako sakuplja plodove. Sakupljanje plodova se obavlja u nekoliko navrata budući da plodovi nejednako sazrijevaju. Zbog toga je važno da se sorte u plantaži posebno lociraju prema dobi sazrijevanja kako bi troškovi bili manji. Po mnogim autorima troškovi berbe iznose oko 50% ukupnih troškova proizvodnje. Moderna oprema omogućuje da se za sa 5 ljudi za 10 dana obere 80 ha. Ručna berba plodova manje se primjenjuje na velikim plantažama, jer je učinak mali. Primjenjuje se na malim površinama. Za berbu se koriste male korpice. Jedan radnik može za jedan dan nabrati oko 50 kg plodova, ali ovo je orijentaciona norma, jer na učinak ima utjecaja veći broj faktora.

Obrani plodovi se propuštaju kroz mašine, koje mogu biti i stacionirane, za odvajanje: omotača, grančica, dijelova lišća, zemlje i dr. Čisti plodovi se odnose na sušenje. Prilikom berbe plodovi imaju oko 30 - 35% vode. Suše se kao i plodovi oraha na t° do 40°. Sušenje traje dok se ne smanji sadržaj vode na standardnu količinu od oko 10%. Plodovi se mogu bijeliti zbog popravke boje ljuske, kao kod oraha. Ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih češće promješati. Omotač ploda pri ovom sušenju puca i oslobađa plod. Prakticira se i lupanje tankom motkom kako bi se plodovi brže oslobodili omotača. Za oslobađanje plodova od omotača postoje i posebne mašine. Budući da se sasvim izdvoje plodovi od omotača, ostave se još neko vrijeme (4 5 dana) da se prosuše na suncu. Osušeni plodovi lješnjaka (do 10% vlage) klasiraju se po krupnoći, postoje posebne mašine za tu svrhu, pa se pakiraju u vreće (sanduke, bačve i sl.) i skladište do upotrebe. Čuvanjem plodovi izgube oko 22% težine. Preporučuje se prodaja u studenom. U toku čuvanja treba podešavati temperaturu i vlažnost zraka prostorije gdje se plodovi čuvaju. Ovo se postiže tako što se za ovu svrhu koriste prostorije koje su u toku čuvanja plodova mogu lako i uspješno provjetravati.

plodovi ove kvalitete. Kvaliteta I . ne smiju biti crvljivi ili na drugi način oštećeni. kvaliteta II i kvaliteta III. pravilno razvijeni. potpuno zreli i jezgrom ispunjavaju ljusku. Dozvoljava se 10% plodova sa izvjesnim nedostatkom. bez ostatka omotača. su zdravi. samo se dozvoljava do 5% plodova s manjim nedostacima. Promjer može biti i ispod 8 mm.obuhvaća plodove raznog oblika i veličine. Kvaliteta III . ujednačeni po obliku i veličini. .Klasiranje plodova lješnjaka Klasiranje plodova lješnjaka odnosi se na plodove u ljusci i jezgri. Najmanji promjer kod plodova ove kvalitete je 8 mm. Kvaliteta II . Lješnjak u ljusci i bez ljuske Lješnjak u ljusci se razvrstava u kategorije: kvaliteta I. bez mrlja na ljusci.plodovi ove kvalitete su isti kao plodovi kvalitete I. ali moraju biti zreli i zdravi.

Dozvoljava se 5% jezgri oštećenih i 20% polomljenih. suhe. Ne smiju biti užegla. Kvaliteta III su jezgre razne krupnoće. oštećena od nametnika. zdrave. pravilno razvijene. sa dijelovima ljuske i sl. s tim što se dozvoljava 3% jezgri oštećenih od nametnika i užeglosti i 10% polomljenih jezgri. kvaliteta II i kvaliteta III.Usporedba veličine lješnjaka s novčićem Jezgra lješnjaka se stavlja u promet kao kvaliteta I. Promjer ne smije biti ispod 6 mm. Promjer jezgre iznad 10 mm. smeđe do tamnocrvene pokožice na prijelomu svijetle boje. Kvaliteta I su jezgre lješnjaka cijele. . Dozvoljava se 5% polomljenih jezgri. Kvaliteta II su jezgre kao u kvaliteti I.

na primjer. a posebno sadržaja masti. Neki njemački autori navode da je za čuvanje lješnjaka dovoljna temperatura od +8 do +10°. međutim.11% masti. Neophodno je. jer se tada najoptimalnije očuva kvaliteta. Različiti podaci o čuvanju ove vrste voća rezultat su svakako nejednakog kemijskog sastava. da se plodovi poslije berbe dobro osuše.5 do 7° i relativnoj vlažnosti 65% do 75%.Čuvanje plodova lješnjaka Lješnjak se može uspiješno očuvati oko 12 mjeseci.48% do 5. Prema drugim autorima lješnjaci se mogu skladištiti na temperaturi 4. Lješnjak se preko zime čuva u običnim nehlađenim skladištima. Voda sudjeluje 3. naročito ako se plodovi čuvaju oko 12 mjeseci. . što zavisi od sorte.56%.06% kod sorte kerasund do 19. ako su osigurani optimalni uvjeti. bjelančevina i vode. postoji mogućnost razvijanja plijesni. Prema nekim američkim podacima lješnjake treba održavati na temperaturi od 0 do 2 °. jer je to jedan od bitnih preduvjeta za njihovo normalno održavanje.38%.44% kod hodži-thiri. a skorospelska 71. Tako. s tim da se plodovi lješnjaka početkom ožujka stave u rashladne komore u kojima se održavaju za vrijeme proljeća i ljeta. Sadržaj bjelančevina također varira između 14. a pri nižoj vlažnosti dolazi do isušivanja i gubitka u težini. sorta furfulak ima samo 62. Ukoliko je u skladištu veća vlažnost. jer relativno niske temperature u ovo doba godine osiguravaju prihvatljive uvjete za čuvanje lješnjaka. Ovaj način čuvanja može se eventualno preporučiti samo tijekom zime.

Plodovi mogu biti izloženi vrlo niskim temperaturama.5% vode. Točka smrzavanja kod osušenog lješnjaka (oko 3. ako lješnjak sadrži manje od 6% vode. polaze od toga da lješnjak sadrži samo 2. kao što .6%. Treba istaknuti da se lješnjaci ne čuvaju u istim prostorijama u kojima se nalaze drugi proizvodi. dok prema američkim autorima količina vode kod lješnjaka iznosi 3.6% vode) kreće se oko -10°.Različiti načini čuvanja lješnjaka Njemački autori. koji dozvoljavaju znatno višu temperaturu (+8 do +10 °C). Čuvanje lješnjaka u ljusci je poboljšano ako se pakira u vreće nepropusne za vlagu. a da ne dođe do oštećenja i pogoršanja kvalitete poslije odmrzavanja.

luk i dr. Pomoću određivanja peroksidnog broja. Kao rezultat postojanja ovih sjedinjenja povećava se kiselinski broj. ili se skladište nedovoljno osušeni plodovi. Prema nekim podacima. od kojih lješnjak može apsorbirati miris. Smatra se da peroksidni broj 5 označava kraj indukcijskog perioda i početak oksidacije u kojoj se stvaraju produkti raspadanja masti. aldehidi. Najbolje rezultate u tom pogledu dao je tanak pergament papir. prijevoza ili manipulacije dođe do vlaženja. Kao posljedica ovog nastaju peroksidi. koji se mogu i organoleptički dokazati. ako se poveća postotak vlage kod lješnjaka. tj. a opada jodni broj. naročito pri višim temperaturama održavanja lješnjaka. zatvorenozeleni. Takozvanu biološku užeglost uzrokuju mikroorganizmi koji djeluju na masti i bjelančevine. Ukoliko za vrijeme čuvanja. jer se tada podstiče oksidacija masti. povećava se mogućnost razvoja mikroorganizama i pojava. Eksperimentima je utvrđeno da celofan otvorenoplave. Promjena masti nastaje uslijed kemijskih procesa.. Temperatura je također jedan od faktora koji utječu na stvaranje raznih peroksida i brzinu samog procesa užeglosti. Pored toga. ružičaste. jer to štetno utječe na njegovu kvalitetu. oksi-kiseline. ukoliko je peroksidni broj 5. žute i narančaste boje praktično ne daje nikakvu zaštitu. oksidacija masti je utoliko brža ukoliko je postotak masti veći. može se kod pojedinih masti zapaziti neprijatan miris i ukus. odnosno aktivnog kisika dokazuje se prva faza užeglosti masnih materija. Stupanj užeglosti masti dokazuje se određivanjem peroksidnog broja jodometrijskom metodom. a užeglost se ubrzava ako je proizvod izložen svjetlosti. Oksidacija masti nastaje pomoću kisika iz zraka i kisika iz vode.su sviježe ili suho voće. .sva ona sjedinjenja koja se stvaraju kod kemijske oksidacije masnih materija. niže masne kiseline i ketoni . jer tada svjetlost nema nikakvog utjecaja na masti. dok zatvorenoplavi. zatvorenomrki i zatvorenocrveni celofan može prilično uspješno štititi proizvod od užeglosti koju izaziva svjetlost.

.Dokazivanje druge faze autooksidacije izvodi se pomoću Kreisove reakcije. Ovdje treba istaknuti da intenzitet boje Kreisove reakcije ne ide uvijek usporedno sa stupnjem užeglosti masti. Događa se da više užegle masti daju slabiju reakciju od onih manje užeglih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful