1.

ZNAČAJ, PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST
PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA Privredni značaj lješnjaka je višestruk. Prije svega lješnjak je biološki visoko vrijedna namirnica. Cijeni se po zastupljenosti u značajnom postotku u sastojcima vrlo značajnim za ljudski organizam. Ubraja se među najznačajnije energetske namirnice. U jezgri lješnjaka ima najviše ulja od 52 do 77%. Po Gavriloviću od 55 - 65% , 64,33% Peker (Turska). Lješnjakovo ulje ima kiselinski broj od 0,83 do 0,89, jodni broj od 89,3 do 94,4 i saponifikacijski broj od 179 - 180. Visoka tehnološka vrijednost lješnjakova ulja je razlog zašto je ono jako cijenjeno u parafinskoj i farmaceutskoj industriji. Jezgra lješnjaka je bogata i bjelančevinama, od 16,02 do 21,37%. Prema podacima Lebedeva (bivši SSSR) njihove sorte imaju 12 - 18% bjelančevina. Gavrilović navodi za neke sorte uzgajane u bivšoj Jugoslaviji od 18 - 22%. Ocjenjuje se veliki udio nezasićenih aminokiselina - devet, najzastupljenija je arginin - 2,59%. Zastupljenost šećera u plodu lješnjaka varira od 2,4 do 6,00%. Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg % najviše je soli kalija - 372; magnezija - 116; kalcija - 200; fosfora - 405. Jezgra lješnjaka sadrži vitamine, od kojih: C - 40 mg%, B1 od 0,4 - 0,9 mg%, E do 61 mg%.

Jezgra lješnjaka se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Jako je cijenjena u industriji čokolade i raznih krema. U industriji sapuna, strojnog ulja, farmaceutskoj i u parfumerijama koristi se jezgra lješnjaka, čak i neki produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne vrste ugljena za različite namijene. Cvijet lješnjaka je prva pčelinja paša tamo gdje temperatura omogućuje pčelinj let. Lješnjak ima jako žiliast korijen, pa se uspiješno koristi za povezivanje erozivnog zemljišta, odnosno kao antierozivna biološka mjera. Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćke. Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Lješnjak u narodnom folklornom naslijeđu ima svoje značajno mjesto. Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su svećenici starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određenu ceremoniju i to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremoniji vjenčanja plodovi su korišteni kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgre lješnjaka, jer im je pripisivana magična moć. Narod je u sve to vjerovao, ali nije shvatio otkuda ta moć plodovima lješnjaka. Sigurno je moć lješnjaka prije svega dolazila zbog toga što je izuzetne hranljive vrijednosti, što se vidi po sadržaju važnijih sastojaka u njemu.

PORIJEKLO I POVIJEST LJEŠNJAKA Lješnjak (Corylus avellana L.), poznata i kao europski lješnjak, vrlo je stara vrsta voćaka. Nađeni su ostaci peludi ove biljke na osnovi kojih se procjenjuje da je postojala 8000 do 5500 godina prije nove ere. U odnosu na učešće drugih biljaka u nađenim ostacima, pelud lješnjaka je sudjelovao sa oko 75%. Jako je raširena gotovo u čitavom svijetu, ali samo kao drvo. Za industrijske svrhe se uzgaja samo u četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod utjecajem velikih vodenih površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i sviježim ljetima. Nije pouzdano utvrđeno porijeklo lješnjaka. Evreinoff (1963) ističe da je sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja potječe sa Grenlanda. Smojlanin (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala Azija, odakle potječu: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gdje se nalazi u prirodnim skupinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr. Najviše sorti je nastalo od C. avellana. Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C. rostrata. Nekoliko vrsta lješnjaka, koje rastu u divljem stanju u centralnoj i istočnoj Aziji nisu ubrojene u kulturi.

RASPROSTRANJENOST I PROIZVODNJA Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

1974/76. Italija . Peć i dr.71% svijetske proizvodnje. do 2003. Ljubinje. Milanovac. prosiječno.). Podignuto je nekoliko većih plantaža vegetativno proizvedenih sadnica (G. Poreč. U bivšoj Jugoslaviji se osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja interes za uzgajanjem lješnjaka. odnosno za 59. godine 481.429 tona. a 1981/82.Najveću proizvodnju ostvaruje Turska .830 t (1974/76. godine iznosila je 421.3% i u Oregonu i Washingtonu 5%.) na prvom mjestu bila Italija.777 tona.652 t više. Ona je na prvom mjestu sa . Kako se ova proizvodnja kretala u vremenskom razdoblju od 1990. Tablica 1. godine vidi se u tablici.13%.000 1200 1000 800 600 400 200 0 199 199 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 200 200 200 20 0 20 0 3 4 4 0 1 2 5 6 7 8 9 0 1 2 3 Turska Ostali Ukupno U Europi je sa proizvodnjom od 99. Španjolska . Umag. Proizvodnja lješnjaka u svijetu (t) Tona x 100. Proizvodnja lješnjaka u svijetu Proizvodnja lješnjaka u svijetu.

Ona proizvodi oko 71% svijetske proizvodnje.0 0 0 3 7 . rond di žifone.7 0 0 3 . Procjenjuje se da je pod lješnjakom oko 22.0 0 0 2 8 1 .000 do 240. Proizvodnja lješnjaka u nekim državama svijeta (t) PO ČE TNE ZALI HE SEZO NSKI UVOZ I UKUP NA OPSK RBA SEZO NSKI IZ V O ZI DOM AĆA PO TR OŠNJ A 8 0 .0 0 0 8 6 7 .000 ha.0 0 0 3 7 .7 0 0 5 . Tablica 2.0 0 0 1 3 0 .0 0 0 5 0 . Avelina i na Siciliji.0 0 0 1 2 .0 0 0 3 2 .000 t plodova.7 0 0 4 3 5 . Poslije Italije na drugom mjestu je Grčka. tonda romana.000 t i 1982.0 0 0 2 0 . Ova proizvodnja se intenzivira uzgajanjem stablašica na podlozi C.0 0 0 1 9 5 .0 0 0 2 .0 0 0 1 5 .7 0 0 Države koje su važniji proizvođači lješnjaka: Turska.000 do 130.7 0 0 7 0 . tambul i sijanci pitomih sorti.0 0 0 2 . sivri.0 0 0 2 6 . Italija.0 0 0 0 5 .0 0 0 3 0 .0 0 0 8 3 .0 0 0 6 . . Najviše su rasprostranjene domaće sorte: iri-kara.0 0 0 1 3 .0 0 0 2 1 .0 0 0 6 7 4 . Plantaže lješnjaka su locirane na podnožju Pontijskih planina do 700 m nadmorske visine.000 ha sa jednogodišnjom proizvodnjom od 37.0 0 0 8 5 . zatim Španjolska. Francuska itd.0 0 0 3 . rond blansh di avelano.0 0 0 5 5 . Najviše se uzgajaju sorte: tonda gentile. godine.0 0 0 6 0 . palas.proizvodnjom od 115. Godišnja proizvodnja iznosi 90.0 0 0 5 7 3 .7 0 0 4 8 0 .0 0 0 3 5 .0 0 0 7 5 .0 0 0 1 1 0 .0 0 0 5 1 5 .0 0 0 ZAV R ŠNE Z A L IH E UR O D 2003 TURSKA IT A L IJ A Š P A N JO L S K A SAD O ST ALI UKUPNO 3 5 . colurna. Procjenjuje se da je pod lijeskom 135.0 0 0 2 2 . Proizvodnja lješnjaka u Turskoj značajno prelazi druge zemlje. Plantaže lješnjaka se nalaze na području Pijemonta.0 0 0 1 3 .0 0 0 1 0 .000 t plodova.

1970. godine stalno povećavala uvoz (od 5. Uzgaja se kao stablašica.420 tona).330t.000t. zatim davijana. Komercijalna proizvodnja lješnjaka se odvija na površini od oko 23.000 ha na području Katalonije i Aragona. Proizvodnja lješnjaka u bivšem SSSR-u je na oko 20. Grafički prikaz proizvodnje lješnjaka u svijetu Francuska.000 do 16. Proizvodnja lješnjaka u SAD je kasnijeg datuma. Značajne površine su i u Gruziji i krasnodorskom području.460 na 14. Francuska uvozi lješnjak iz Španjolske i Turske. SAD Ostali Španjolsk a 8% 5% 3% Italija 13% Turska 71% Tablica 3. Glavna sorta (90%) je ata-baba. Godišnje se proizvede oko 29. manje u drugim područjima.000 ha visoko intenzivnih nasada na području Oregona i Washingtona.800 t plodova.000 ha. žironel. Bivši SSSR. Ona je za vrijeme 1950 . Najviše se uzgaja u Azerbejdžanu i južnim djelovima Ukrajine.Španjolska. U Grčkoj se proizvodi oko 8. tako da se proizvodi oko 1. SAD.000 t. Godišnje se proizvede 6. Grčka. Osnovne sorte su: negreta. grifol alforma i dr. Glavna sorta je barcelona. Procjenjuje se da ima oko 10. U ovoj zemlji se lješnjak uzgaja na Korzici (140 ha). .

104% itd. 230.58 ha . 99. Međutim i unatoč tome radi se o neznatnim količinama.rodnih stabala. Njemačkoj . 2. Nizozemskoj. BOTANIČKA PRIPADNOST I VRSTE . U poslijednjih nekoliko godina prerađevine od lješnjaka su povećane: u Njemačkoj za 52%. 80. Hrvatska. Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada. u Belgiji 72%. u Italiji . 119.ukupna površina pod lijeskom na plantažama.150 g.855 .600 g. u Francuskoj i Nizozemskoj . Njeno je uzgajanje otežano zbog nedovoljnog poznavanja ciklusa cvjetanja. godine u Hrvatskoj ima: - 268.ukupan broj rodnih stabala na plantažama. 149. Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju. odnosno biologije cvjetanja.stablo lješnjaka. Potrošnja po stanovniku iznosi u Francuskoj . naročito u jugoistočnom dijelu Francuske.201 .081 . Belgiji. Prema podacima iz 2003.250 g.59 ha .ukupan broj stabala na plantažama. Stari kooperantski sustavi ne uzimaju nove kooperante već idu na kupovinu zemljišta i povećanje vlastitih nasada.673 .Raste stalni interes za uzgajanje lijeske.ukupna rodna površina na plantažama. jer nema organiziranog otkupa.

u doba cvatnje imaju samo crvene žigove. Pripada familiji Betulacae. gdje su podizani gotovo isključivo određenim sortama. udomaćeni naziv lješnjaka i regija porijekla (H. u Turskoj. i to kao stablašice. Ova vrsta ima 18 ili 22 kromosoma. U praksi nekih zemalja. Rod Corylus ima više vrsta. Muški cvijetovi su u vidu resa. Latinsko ime. Najviše je samobesplodnih. Zbog toga je i proizvodnja manje tipizirana za razliku od SAD. dvostruko nazubljeno. avellana. potfamiliji Coryloidees. Plod se nalazi u zelenom omotaču. B. jer je lakša mehanizirana berba.Lagerstdt) . npr. u vezi sa omotačem (kupolom) koja pokriva plod. Rod Corylus dolazi od grčkog kerys kaciga. podignuto je mnogo nasada lješnjaka sijancima. Lišće je u dva reda. Sve vrste lješnjaka imaju 22 kromosoma. osim C.BOTANIČKA PRIPADNOST LJEŠNJAKA Lješnjak je najčešće grmasta voćka. rijetko stablašica. Zbog toga su sijanci-hibridi vrlo heterogeni i variraju u mnogim osobinama. Ženski cvijetovi u vidu pupoljaka. U slijedećoj tablici prikazan je pregled vrsta lješnjaka sa mjestom gdje su nastale: Tablica 4.

var. sjeverna Evropa.var. C. heterophylla Fich .Kanada himalajska Indija lijeska sibirska lijeska Azija. cornuta Marsh (C. yunnanensis Franch C. . lacera) C. Iran. mandshurica (Maxim) C. maxima Mili. avellana L. C.var. sieboldiana BI. ferox Walf C. sutchinesis Franch . Turska Japan Azija. Kina Centralna Kina VAŽNIJE VRSTE .var. Azija Azija.var. californica Rose C. Japan — — divovska lijeska japanska lijeska mandžurijska lijeska tibetska lijeska Kina Kina Europa. Rostrata Ait) . Japan.Kina Kina indijska lijeska Indija kanadska lijeska kalifornijska l. Kanada Kalifornija. tibetica Batal Udomaćeno ime američka lijeska europska lijeska turska lijeska kineska lijeska Porijeklo SAD Europa. americana Marsh C. . chinensis Franch .var.Latinsko ime C. colurna L. jacguemontii Dene (var.

U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. C. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjetanjem i izduženim plodovima. americana.C. sa jedne ili obje strane rasiječena. ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Plodovi se razlikuju po obliku od plosnato-okruglastih do jajolikih sa ravnim ili špicastim vrhom. Običan lješnjak se nalazi sve do 63° sjeverne geografske širine i na jugu do 37° i 33" g. maxima. Razlikuju se podgrupe. u ravnini vrha ploda i iznad vrha ploda. tibetica. .š. C. avellan L. U odnosu na plod može biti ispod vrha ploda.avellana je moguće sa vrstama C. heterophilla. To znači da je raširen u cijeloj Europi i Maloj Aziji. Križanje C..6 m) sa velikim brojem grana i grančica. Nejednakim ekonomskim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. Stablo je obično visoko (oko 4 .Običan lješnjak . C. ferox. Kupola (omotač) je iz dva dijela. colurna C. sieboldiana cornatfl C. C.

Omotač je cijeli ili rasječen. avellana var.grančica s lišćem. Koch.po izgledu i ukusu. U vršnom dijelu je proširen.Winkl. 3 . grane i lišće su žute boje. atropurpurea. najčešće okruglasti. pendula Dip. pontica C. i to: . . avellana var.. U fazi zrelosti plodovi otpadaju zajedno sa omotačem..grančica sa muškim i ženskim cvijetovima. Pontijski lješnjak .8 plodova u grupi . sa obješenim granama. List ima okruglasto-srcolik oblik sa žljezdama i 6 . u potpunosti obuhvaća plod i prelazi vrh ploda. Neke varijacije se susreću po parkovima. Plodovi su krupni. .C. 2 .plodovi sa omotačem i bez omotača Postoji više varijacija C. avellana.C. avellana var.C.C. Plodovi su kvalitetni . Stablo je srednje visoko (do 5 m). lišće je crvenosmeđe boje.Lješnjak: 1 . . aurea Kirchu.

oštro zaokruženi. Po razvijenosti je srednje bujnosti (3 . Rasprostranjen je gotovo svugdje: Mala Azija. Ovaj lješnjak je sudjelovao u stvaranju keriturskih sorti.25 m. Rodonačelnik je privredno značajnih sorti. Rasprostranjen je u Maloj Aziji i južnim dijelovima Balkanskog poluotoka. kao što je bademoliki lješnjak i dr. Plodovi su sitni.dio bivšeg SSSR. ovaj lješnjak je vrlo bujan. Krupni lješnjak . Balkanski poluotok.C.C. Lamberta lješnjak. Omotač je cijeli i u potpunosti pokriva plod (dva puta je duži od ploda). Za razliku od ostalih. Postoje forme koje se kultiviraju. Afganistan i druga područja. .5 m visine) sa krunom raznih oblika. maxima Mili. Plodovi su ovalno izduženi. Div lješnjak .12. među kojima je imperatorska trebizonda. imaju debelu i tvrdu ljusku. grane maljave.Pontijski lješnjak je rasprostranjen oko Crnog mora u Maloj Aziji i Zakavkazju . Lišće je srcoliko. Omotač ploda je vrlo karakterističan. reckav. Plodovi imaju karakterističnu osnovu kojom je vezan omotač i zauzima oko 1/3 do 1/2 ploda. Lambertov lješnjak je nazvan po engleskom selekcionaru Lambertu. plod pokriva oko 2/3. Kavkaz. colurna L. grupirani po 3 . Sorte ovog lješnjaka poznate su kao celske sorte. dostiže visinu 12 .

Div lješnjak .plodovi sa omotačem (desno) .grana sa plodovima u vegetaciji (lijevo). .

Div lješnjak (medvjeđa lijeska) Po razvijenosti njegovo stablo čini izuzetak. Ovaj lješnjak ima tu osobinu da ne daje izdanke i koristi se kao podloga za uzgajane sorte. . Ima drvo visoke tehničke vrijednosti.

Mnogobrojne su sorte nastale hibridizacijom između vrsta C.Ostale vrste. maxima i C. avellana X C.americana. maximi. Ove su vrste značajne u hibridizaciji za dobijanje potomstva otpornog na niske temperature u SAD i Kanadi. Corylus americana Wait. Corylus cornuta L. Raste u divljem stanju u Sjevernoj Americi. Slična je C. Corylus americana . avellcna X C.

U praksi se još prakticira proizvodnja sadnica lješnjaka (pojedinih sorti) na neki od vegetativnih načina razmnožavanja. . Masa korijena vegetativno razmnoženog lješnjaka je na površini koja ne prelazi površinu projekcije. Generativni korijen značajan je za proizvodnju podloga od div. odnosno oko 6 . Kod lješnjaka se po načinu postanka. budući da ne daje izdanke. lješnjaka (C.7% mase korijena može se nekad naći izvan projekcije krune. Korijen je vrlo razgranat i u tome je velika sposobnost lješnjaka da maksimalno koristi vodu iz zemljišta. MORFOLOGIJA LJEŠNJAKA Korijen. razlikuju dva korijena: vegetativni i generativni. colurna). odnosno da podnosi sušu. Sve su one na vegetativnom korijenu.3. Osnovna masa korijena je na dubini od 40 cm i oko 1 m horizontalno od debla.

pokrivena dlačicama. . U grmu su grane nejednake starosti. Kod starijih grana je kora glatka i zatvorenije boje.grm U biološkom smislu lješnjak koji ima sposobnost vegetativnog razmnožavanja ima osobinu i da na stalnom mjestu formira masu izdanaka. Ovo svojstvo u suvremenoj proizvodnji lješnjaka poskupljuje proizvodnju. Kod mlađih grana (dvije godine) kora je siva. U spontanom stanju lješnjak formira grm sa malim izuzetkom kod nekih vrsta .C. pa se napušta proizvodnja sadnica vegetativnim putem. cohirna. Kruna.Čest oblik krune lješnjaka . Sadnice se proizvode kalemljenjem na div lješnjak koji ne daje izdanke. pa i njihova boja kore se razlikuje.

63 Muški cvijetovi su poredani u vidu vretena i može ih biti do 260.15 0.16 i više cvijetova.21 0. Na površini je glatko.50 0. na vrhu špicasto. U kruni se nalaze grančice koje nose muške i ženske cvijetove. Tablica 5. Cvijetovi su izdvojeni. U kontinentalnom dijelu u zimski period ulaze potpuno formirane. Ovako poredani muški cvijetovi nazivaju se rese.16 0.28 0.05 0. tako da je faza cvjetanja moguća od polovine prosinca i traje više tjedana. .10 1. po periferiji nepravilno nazubljeno. na njoj je približno 150 cvijetova. Španjolski dugi Položaj grane vršni srednji bazalni 2. Bolvijerov vršni srednji bazalni Prosječan broj pupoljaka mješovit. 0. obrnuto jajoliko. Resa je prosječno dugačka oko 5 cm.Lišće je široko.00 vegetat. Rese se počinju formirati krajem lipnja do polovine srpnja. Prosječan broj pupoljaka na rodnoj grani u zavisnosti od položaja Sorta 1. Ženski cvijetovi su grupirani u cvastima sa dva do 10 12 . 3.94 0.50 0. a s naličja maljavo. a najmanje četiri.46 3.

Bolvijerov 2.Tablica 6. Moguća je homogamija i dihogamija.0 5.8 4.3 4.4 4. Broj cvijetova iz cvasti Sorta 1. pa se u praksi događa protoginija i protandrija. Kosford 3. Istovremeno nemaju fiziološku funkciju muški i ženski cvijetovi.resanja S čn ije a j Sorta mirovanje cvjetanje .resanje V lja e ča mirovanje cvjetanje .7 6.3 5.4 25 26 22 23 22 24 62 65 51 62 65 46 Tablica 7. Španjolski dugi Minimalno 4 5 Maksimalno 13 20 Prosječno 8 – 10 8 – 10 Ženski cvijet ima dva plodnika u osnovi povezana. Davijana 4. Halski div 6.resanje 1.9 4. Lambert filbert 5.2 5. Oni su „sjedeći" na jednogodišnjim grančicama. Rimski 4. .8 4.8 5. koji se završavaju tučkovima crvene boje karakterističnog izgleda kao „brada". Barcelona 2. Prosječna veličina rese za vrijeme mirovanja i cvjetanja .8 4.

82 5.00 10. Plodnik se formira poslije nanošenja peludi na žig tučka.56 1. U vrijeme cvjetanja se javljaju žigovi crvene boje. katkad 8 . Svakako se može govoriti o njegovom stimulativnom djelovanju. . Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih i vegetativnih pupoljaka (cm) Položaj ljetnih izdanaka Vršni Srednji Bazalni Vršni Srednji Bazalni Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih vegetativnih 5. maxima imaju malo resa. do oplodnje dolazi tek u vrijeme kad temperatura poraste . Tablica 8.3.10 (C. Bolvijerov KARAKTERISTIKE CVIJETA LJEŠNJAKA Lješnjak je monoičan.75 8. cilindrične od oko 4 cm i do 20 cm u trenutku cvjetanja.Iako faza cvjetanja nastaje vrlo rano.pontica) izvjesne sorte imaju malo resa (pijemont) i sorte vrste C. Ženski su u cvasti pri vrhu glomerule.48 9. Rese su grupirane 2 .prosječno oko 9°.04 3. Muški cvijetovi se nalaze poredani na jednom vretenu u obliku rese na granama iz prethodne godine. U pazuhu lisnih ostataka se nalaze rese ili ženski cvijetovi.62 10.27 6. Muški su grupirani u viseće rese. Ista grana nosi oba tipa cvijeta. Španjolski dugi 2. U kojoj mjeri utječe naneseni pelud na žig tučka da bi se formirao plodnik nije utvrđeno.74 17.83 1. U fazi cvjetanja ženski cvijet nema plodnika. To je vrlo često i do 6 mjeseci poslije cvjetanja.70 4.81 6.

Jedna antera ima oko 5 milijuna peludnih zrna. Salesses (M. Cvijetići se razmiču zbog oslobađanja peludi preko jedne linije suprotne vezi antere. Salesses.drvo proizvodi oko 1 kg resa (svaka ima 230 cvijetova).70 milijuna peludi. Odraslo drvo oslobađa oko 30 grama peludi. Neki autori misle da je to manje.30 μm u promjeru. Mnogi se čimbenici od kojih to zavisi ne znaju. u zavisnosti od promjera. Pelud se prenosi nekoliko stotina km. 2001 2002 2003 Faze razvoja ženskog cvijeta: razvoj u 2001. Cvjetanje muških cvijetova i oprašivanje odvijajuju se u jeku zime bez lišća. a u cm3 ima 15 . Prema Woodworthu (M. Velika je sposobnost prilagodljivosti za proizvodnju peludi. 1971). Zrna peludi su 20 . Woodworth. 1929).260 prema dužini rese). 2002. što je potvrdio i M.Prema Pisaniju odrasli lješnjak . godini (lijevo). mejoza se odvija krajem kolovoza. i 2003. Muški cvijetovi se otvaraju prije ženskih oko 15 dana ili istovremeno. Oprašivače treba postavljati na 25 m zbog potpunije peludizacije. Nije bilo detaljnih proučavanja vezanih za ovu problematiku. razvoj muške cvasti-rese (desno) . Nađeno je 183 cvijeta u resi (130 .

bujnosti. Izolirane su ili grupirane i u osnovi petljike rese. kod barcelone 10%. Oslobađanje peludi traje 3 . Poslije sadnje javlja se mlada vegetativna masa. Na niskim temperaturama ne izostaje. starosti. . klimatskih uvjeta prethodne godine. Ako hladnoća ne nastupi u fazi cvjetanja. što u stvari predstavlja začetak ploda. Ispod cvasti je prisustvo svih internodija grane. Ženski cvijetovi su u cvastima i pripadaju pupoljcima koji se zovu glomerule. Oslobađanje peludi nije neposredno. kosforda 70%.Vanjski čimbenici i njihov utjecaj nisu poznati ili su poznati samo djelomično. Izostaje na -8° do -12°. a antere se ne otvaraju. tako je npr. u donjim dijelovima ili u gornje dvije trećine grane. Nedovoljna bujnost favorizira formiranje muških organa. Rese su osjetljive kad su suhe i onda se smrzavaju cvijetovi. Proizvodnja peludi zavisi od brojnih čimbenika: sorte. bez vjetra.4 tjedna. Ima izgled vegetativnog pupoljka. zemljišta. Cvast je kratak klas sa 5 6 brahteja obavijenih listićima. Glomerule su locirane na različitim mjestima. Otvaranje antera se vrši pri lijepom i tihom vremenu. tada se javlja oslobađanje peludi. Hladne ga zime usporavaju. Cvast je obavijena ljuspastiri listovima i dva embrionalna listića. Pelud je lak i oslobađa se u velikim količinama. Postotak klijavosti peludi je različit kod pojedinih sorti. davijane 75% i fidžeralda 76% . Reproduktivni organi se formiraju kasnije.

dvostruk. Žigovi imaju površinu koja pokriva 4/5 tučka i predstavlja bradavičaste izrasline za prihvaćanje peludi. Resa je klas koji se sastoji od malih izraštaja cvijeta sa prašnicima u pazuhu 2 pralista i jedne braheje koja se veže za osovinu cvasti. Plodnik nije formiran u trenutku peludizacije. ali se u osnovi dodiruju u nivou plodnika. Ima jedan plodnik . BROJ CVIJETOVA U GLOMERULI U literaturi se često javlja srednji broj plodova u glomeruli do 8 u sorti bolvijerov. rodni kutard i španjolski dugi. jedan anatropni sjemeni zametak.Faze otvaranja muških cvijetova (lijevo) i ženski cvijetovi pupoljci na grančici (desno) Ženski cvijet ima tučak od dvije karpele (dvopolni žig). .

Blaga temperatura prije cvatnje pojačava protandriju. a europske protandrične.10 Ranije cvjetanje muških cvijetova i njihovo sazrijevanje tada se govori o protandriji i obrnuto o protoginiji. pa i protoginiju. pa čak i kontradiktorna. Raskorak između cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se protegnuti na nekoliko tjedana (rodni kutard i pijemont).Prema ispitivanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova često se uočava dihogamija. neke su dominantno protoginične. Neslaganja mogu biti zbog različitih observacija u različitim uvjetima. niska favorizira homogamiju. Takve tendencije se mogu modificirati ekološkim uvjetima. protoginične i da ima i onih kod kojih . FAZA CVJETANJA SORTI LJEŠNJAKA Podatke o cvjetanju sakupio je M. Moguća je i homogamija istovremeno muški i ženski cvijetovi ili s malom razlikom (bolvijerov i lijepi bilbien). To je moguće i zbog vremena cvjetatnja. Dijagram prikazuje da su ispitivane sorte bile protandrične. druge homogamiji ili protoginiji. Fenološka ispitivanja mogu biti različita.10 8 . Broj tučkova u glomeruli Sorta Rodni kutard Bolvijerov Španjolski dugi Najmanje 5 4 5 Najviše Prosijek 14 13 20 7-8 8 . Tablica 9. Leglise iz Stanice za voćarstvo u Bordeaux. Kulturne forme lijeske naginju protandriji. Američke sorte su protoginične. osobito temperaturom.

belle de guibilino itd. Druge sorte (rodni kutard. b) Kod iste sorte iz godine u godinu postoji razlika u početku i trajanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Dihogamija je jako izražena kod sorti: pijemont kosford i španjolski dugi. važnosti dihogamije. Ženske cvasti zahtjevaju niže temperature nego rese . i kratak je period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. ali ona nije definirana. bolvijerov i gilbert) imaju dug period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. royale. Baldini i Pisani navode da niže temperature od 9° ubrzavaju otvaranje ženskih cvijetova. Niska temperatura usporava početak cvjetanja muških cvijetova za razliku od faze cvjetanja ženskih cvijetova. ULOGA TEMPERATURE Temperatura djeluje na procese koji prethode fazi cvjetanja i početak cvjetanja muških cvijetova. fructo albo. eugenie i dr. Sorte koje kasnije cvjetaju su: bergeri. Zbog relativne istovremenosti cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se govoriti o homogamiji. a feulles purpres (crvenog lišća). Datum cvjetanja je uvjetovan temperaturom. perioda receptivnosti tučka. Bergamini i Ramina (1968) su ispitivali . negret. a) Postoje sorte s ranim i sa kasnim cvjetanjem. fructo rubro.je zapažena homogamija. Rano cvjetaju pijemont i kutard.muški cvijetovi. a više od 9° favoriziraju otvaranje muških cvijetova. noisetier. To su sume temperature koje utiječu na datum početka cvjetanja. Duže traje period receptivnosti peludi nego što traje period rasijavanja peludi. Leglise navodi sorte ranog cvjetanja: trebizonde. dok je kod sorte dovton izražena protoginija. ostale su kasne. Da procvjetaju ženski cvijetovi potrebna je niska temperatura za jedan period prije faze cvjetanja.

Djelomično je samooplodan mali broj sorti lijeske. FORMIRANJE REPRODUKTIVNIH ORGANA Formiranje reproduktivnih organa kod lješnjaka je vezano i za vegetativni porast.7% plodova. halski i dr.75 cm na kojima se formira 89. ali je naglašavan utjecaj ekoloških čimbenika i primjenjene tehnologije.350 za muške i 600 sati za ženske cvijetove. Manušev i dr.15 i 16 .15 cm koje su nosioci reproduktivnih organa. Prema Nedevu i suradnicima samooplodne su sorte: .Painter i Hatman (1958) navode da sorta barcelona ima grančice 16.25 cm. maxima. Nije utvrđen postotak praznih plodova u zavisnosti od dužine grančica. Korelacija između dužine grančica i formiranja cvijetova proučavana je u SAD i Francuskoj.koliko sati je potrebno s temperaturom od 7° za pojedine sorte i našli da za sorte: gentile i avelino treba u zimskom periodu . čiji su predstavnici sorte bademoliki.5 i 6 . što su pokazala proučavanja u Francuskoj i SAD. Autori koji su ovo proučavali preporučuju primjenu suvremene mjere u proizvodnji kojima se podstiče porast grančica. avellana rimski. ODNOS OPLODNJE KOD LJEŠNJAKA Najveći broj sorti lješnjaka je samosterilan. U SAD . su došli do istih zaključaka. formiraju dugačke grančice na kojima su reproduktivni organi od 6 . Sorte nastale od C. U bivšoj Jugoslaviji Modic. Sorte postale od C. sa velikim brojem cvijetova po jedinici dužine. rani trebizonda. formiraju grančice od 1 . Bilo je najviše plodova na grančicama od 15 .23. španjolski dugi i rodni kutard u pogledu zastupljenosti broja plodova na grančici do 10 cm i od 15 do 40 cm.40 cm.25 . U južnoj Francuskoj su proučavane sorte: bolvijerov.

kosford. XII 27. Istraživanja ove problematike su još skromna. XII 9. i to od 10% do 37%. XII 24. XII Ne postoji sorta univerzalni oprašivač. što je nedovoljno za dobru berbu. rimski. bademoliki.. bijeli lambert. kosford. ne u velikom broju. Period mirovanja Sorta Vrijeme skidanja grančica za izazivanje kretanja Vrijeme cvjetanja Vrijeme od skidanja grančica do cvjetanja ženskih muških 16 34 34 34 1 6 16 11 19 6 ženskih muških Bolvijerov Kosford Davijana Lambert filbert Rimski 23. zatim . rani trebizonda i dr. XI 1972. ata-baba. XII 12. Tablica 10. XI 1972. XII 29. XI 1972.bademoliki. XII 29. XI 1972. i kombinacija rani trebizonda. U uvjetima Francuske se navodi da je dugi španjolski samooplodan svega 6 . rani trebizonda. 23.rimski. i dr. potrebno je da se pri uobičajenom broju ženskih cvijetova oplodi od oko 60 . Među sortama koje se uzgajaju u Bugarskoj navode se kao dobre kombinacije sorti: kosford. . 23. hempelov.85%. XII 27. hempelov. bademoliki.10%. XI 1972. Sortiment lješnjaka se karakterizira više obilježjem svake zemlje gdje je njegova proizvodnja značajna. 9. 23. XII 4. kao što ne postoje ni standardne svijetske sorte. XII 27. Ovaj postotak ne osigurava dobru berbu. 23. kosford.

bern i lokalne forme. (1953) navode da je i običan lješnjak dobar oprašivač za kulturne sorte lješnjaka. U početku se povećava kupola i ljuska. atolda.Lebedev i dr. a zatim jezgra.5 mjeseci. Proces dozrijevanja lješnjaka . a u zavisnosti od klimatskih uvjeta. U Španjolskoj za sortu tonda gentile preporučuju oprašivač: kosford. Plodovi sazrijevaju kod nas od početka do polovine kolovoza. PERIOD PORASTA PLODOVA LJEŠNJAKA Period porasta plodova traje 4 . i do polovice rujna. U SAD za barcelonu se preporučuje davijana i dr.

Rimski Plodova u cvastima 1 50 20 25 59 22 2 36 51 31 30 37 3 11 21 26 8 22 4 13 11 5 . Halski div 5. Postotno učešće broja plodova po cvastima Sorta 1.Izgled ploda lješnjaka u ljusci i u presjeku Tablica 11. Lambert filbert 4. Kosford 3. Bolvijerov 2.

0 486 4 22.0 18.6 12.0:48 2.6 16.3 17.8 17.9:57.0 11.6 1.1 17.6 0.4 351 2 Diferenciranje cvjetnih elemenata u uvjetima Italije počinje krajem svibnja da bi se muški cvijetovi .6 2.7 11.0 1.2 13.3 1.3:46. što zavisi od godine i lokaliteta.6 298 1 Lamb ert fil 21.7 3.4 14.Tablica 12. šir.2 18.4 0.4 55.9 22.3 1.4 3. .3 52.4 42. Morfometrija ploda Sorta Kosford Bolvijerov Plod (mm) duž. Jezgra duž.3 9.5 2.0 17.4 14.5 12.8 851 5 Halski div 23.okularno vidjelo između polovine lipnja do polovine srpnja. šir.5 1. deblj.5 17.9 11.6:44.0 1.0 18.začetak formiranja rese .7 18.1 1.2 405 3 Rimski 18. deblj.5:43.0 56.4 53.3 1.8 21.9 17.9 16.5 8. Ljuska: jezgra Plod (grama) Ljuska (grama) Jezgra (grama) Broj plodova/kg Redoslijed 20.8 13.

U punu rodnost dolazi poslije 9 .10. godine. a generativno razmnožen kasnije. treće godine. Pri optimalnoj primjeni agrotehnike i pomotehnike period eksploatacije traje oko 15 godina. .7 godini. poslije čega je neophodna regeneracija .Obnova lješnjaka kratkom rezidbom Lješnjak stupa u period rodnosti .kalemljen i na vlastitom korijenu tijekom druge. u 6 .obnova kratkom rezidbom. Njegov vijek je dug. preko 100 godina.

Plodnik nije formiran kad se odvija peludizacija. Biološka je karakteristika dihogamija iako je moguća i homogamija.000 peludnih zrna veličine 25 . bademoliki lješnjak i dr. EKOLOGIJA LJEŠNJAKA ODNOS PREMA KLIMATSKIM ČIMBENICMA Toplina Lješnjak ima u odnosu na druge jezgraste vrste voćaka neke specifičnosti. oko 2 .000. bijeli lombardijski. na primjer. Jedna resa ima oko 5. Početak cvjetanja značajno varira od sorte i variranja temperature u zimskom periodu kad se cvjetanje odvija. Zbog svoje biološke prirode lješnjak je više izložen djelovanju negativnih niskih temperatura nego druge vrste voćaka. odnosno jedno stablo daje približno 30 g prašnika. Ekonomski su najopasnija oštećenja od mraza reproduktivnih organa. Faza cvjetanja se odvija vrlo rano u prosincu. .40 mm. On formira na prošlogodišnjim grančicama cvijetove koji su podvojeni . odnosno istovremeno homogamija.6 mjeseci poslije peludizacije. On je u različitom fiziološkom stanju. u studenom. Sorte lješnjaka nastale od C.rimski.protoginija. Protoginične sorte ranije počinju fazu cvjetanja . postoje sorte sa izraženom fiziološkom funkcijom gametofita muškog reproduktivnog organa ranije . nego znatno kasnije. Obično u siječnju i veljači oslobađa se pelud iz antera muških cvijetova. maxima s cvjetanjem ženskih cvijetova počinju polovinom siječnja i početkom veljače. Izgradnja cvjetnih elemenata nije kao kod drugih voćaka.muški zasebno i ženski zasebno. manje je pri tome otporan na mraz gotovo čitav zimski period. sa porastom temperature se intenzivira porast plodnika.4. U kontinentalnom dijelu faza cvjetanja izuzetno može biti rano.protandrija i ženskog . ali oplodnja nastaje mnogo kasnije. Tako.

15 63.36 Pije mon t 2.73 2.u omotaču (%) .Tablica 13. Pregled nekih fizičkih i kemijskih osobina plodova lješnjaka neposredno poslije berbe S o r ta Mog ul Dužina ploda sa omotačem (cm) Masa ploda: .01 77.41 77.postotak Jezgra: .72 60.77 29.31 Kosf ord Rims ki Hals dugi ki điv 4. U zavisnosti od sorte postotak sterilnog peluda kreće se između 1 .% u masi ploda bez omotača Suhih materija: .75 50. pogodnosti uvjeta uzgajanja odnosno vremena u fazi cvjetanja.50%.grama .u ljusci (%) .90 dana.27 78.09 Ženski cvijet zadržava sposobnost da primi pelud više dana.65 77.49 2.32 76.76 78.67 3.91 1.56 56. Oslobađanje peludi također je uvjetovano temperaturom i traje 1 . Maksimalna sposobnost zadržavanja peludnih zrna traje obično 15 dana.19 76. dok je kod sorte rani kutard 40 50%.28 4.10 62.81 1.79 3.27 1.72 75.59 4.27 1.10 64.2 tjedna.27 79.23 2. Pored fertilnog zastupljen je i sterilni pelud.sa omotačem (grama) .29 0.03 2. Mali je postotak sterilnog peluda kod sorte bolvijerov lješnjak.56 79.55 27. Prema zastupljenosti sterilnog peluda razlikuju se dvije grupe sorti i to: prva grupa do 30% i druga grupa preko .58 72.74 24.76 55.39 2.15 61.00 2.05 56.11 31.48 4.07 73.16 3.76 4.bez omotača (grama) . Muški cvijetovi se otvaraju relativno dugo.85 48.32 29.75 3.01 42. Ova sposobnost žiga zavisi od sorte.85 33.44 Pros ječn o 3.90 65.u jezgri (%) 3.34 6. od 10 .

Nanesena na žig tučka. Nepovoljno utječu na klijavost peludi niska temperatura i visoka relativna vlažnost zraka. Nejednako oštećenje od mraza na sortama zavisi od datuma kad se javlja i od osobina sorte. Prema Nedevu i suradnicima (1976) po stablu je ostvaren dobar prinos kod sorti: rimski (15. Niska negativna temperatura od -7° u fazi cvjetanja je izazvala oštećenja do 50%. Još nema za važnije sorte preciznih podataka u ovom pogledu.6°. pa neke sorte nisu .3 kg). 350 . Prema Thaguševu (1969) u SSSR-u temperatura padne na minus 25° do minus 30°. Pelud lješnjaka se lako raznosi vjetrom ukoliko je vrijeme suho. pa tek klijaju kad temperatura (prosječna dnevna) dostigne 9 .5°.14°. Druge godine niska temperatura iznosila je -19. bez padalina.6 kg i 11.2° zadržava klijanje peludi. Rano cvjetanje ženskih cvijetova je podložno oštećenjima od negativnih niskih temperatura. dok su samo neke sorte imale klijavost peludi na 3 . pa je imala veći utjecaj na prinos. U literaturi se nalaze podaci da je optimalna temperatura za klijanje peluda 15° i 20° (Trotter). 25° (Barbeau).30%. 9. bademoliki lješnjak (15. Klijavost peludi je dobra. za uvjete Italije. ali zavisi od temperature.0 kg/stablo. Prema Kovalu (1968) temperatura od -12° nije značajnije imala štetnog utjecaja. a za ženske cvijetove 600 . 1973) sorte koje rano cvjetaju imaju malo resa i manji postotak sterilnog peluda. Temperatura od 0 .5).4 kg). Prinos kod istih sorti po stablu bio je znatno manji: 9. Prema Barbeau (Barbeau. peludna zrna u fazi cvjetanja ostaju nekoliko mjeseci (ponekad 4 .4° u drugoj polovini siječnja. siječnja.600 sati u zavisnosti od naslijedne osnove sorte.800 sati. iako je temperatura bila -14. U godini sa produženom zimom može se usporiti cvjetanje muških cvijetova tako da se pri višim temperaturama ubrzava njihovo cvjetanje. Prema Bergamineu i Raminau (1968) za pravilno cvjetanje muških cvijetova potrebne su niske temperature do 7° u zimskom periodu.

Međutim. zatim 39. ovo je kriterij za najosjetljivije sorte. Druga stabla nekih zapadnoevropskih sorti su izdržala tu temperaturu. americana) rodnačelnik je sorti koje su otpornije na oštećenja izazvana temperaturama. C. Nije moguće precizirati prosječan prag temperature. Tako već pri temperaturi od -2° do -4° ženski cvijetovi mogu biti oštećeni u znatnom postotku. zbog toga je i osjetljivost prema smrzavanju izraženija. ovaj kriterij se ne može primjeniti za sve sorte. Lokalne sorte su izdržljivije na mraz.45% na -10°. Osjetljiviji su ženski pupoljci nego muški. maxima je nastao u uvjetima mediteranske klime. pa to čini poteškoću u određivanju osjetljivosti tih sorti na niske negativne temperature. Zbog toga se teško može reći da lješnjak zahtjeva ove klimatske uvjete.05% na -16° i 100% na -22°. U zavisnosti od vitalnosti lješnjaka je i njegova osjetljivost na mraz. Šumski lješnjak (C.9° do -11. Pri temperaturi od -10° smrzlo ih se 50%. bademoliki i dr. uzgajane sorte lješnjaka vode porjeklo od vrsta sa različitim biološkim osobinama. Prema Tihonovu (1952) lješnjak se može intenzivno uzgajati u područjima gdje u zimskom periodu (biološko mirovanje) temperatura padne i do -30°. a muški pri -9°. U jednom ogledu Kartekini (Cartechini) i Tombesi (1968) su ispitivali na -28° pupoljke sorte tonda romana.furfulak. Oštećenje je bilo 4. Međutim. avellana i C. a kod -16° izmrzavanje je bilo 100%. . Postoje grupe sorti koje se javljaju kao hibridi između vrsta lješnjaka sa fiziološki nejednakom otpornošću na mraz. jer su neke sorte bile pri toj temperaturi oštećene (lambertov bijeli).8°.donijele rod . Treba ocjenjivati zahtjeve sorti lambert i onih koje su od ove sorte izdvojene. Kulturne. Lješnjak sigurno donosi rod u području gdje je srednja godišnja minimalna temperatura oko -4° i apsolutni godišnji minimum -10.

Tablica 14. a kad su otvoreni svega -8° do -10° i u trenutku oslobađanja peludi samo -5° do -7°. . odnosno -18°. Pregled sorti lješnjaka po osjetljivosti muških cvijetova na niske temperature Vrlo osjetljive Okrugli Pijemontski Trebizontski Osjetljive Barcelona Negret Grosal Srednje osjetljive Morel Španjolski dugi Davijana Otporne Halski div Kosford Eugenija Prema Romisondou (1978) muški cvijetovi.800 sati. a u trenutku cvjetanja -7° do -8°.600 sati sa temperaturom ispod 7°. Ipak za većinu sorti je potrebno 600 . odnosno 1000 -1300 sati za vegetativne pupoljke. a ženski cvijetovi prije cvjetanja izdrže -13° do -16°. Ženski cvijetovi su zahtjevniji. Mrazevi sa temperaturom -4° do -6° mogu oštetiti mlade ljetne izdanke i do 50%. tako i relativne vlage u zraku. Vrlo je značajno da su padaline pravilno raspoređene po mjesecima. izdrže do -16°. dok su zatvoreni. Za muške cvijetove je potrebno 350 . Padaline Lješnjak zahtjeva tijekom godine kako dovoljno vode u zemljištu.

Potvrdu da lješnjak zahtjeva dosta svjetlosti nalazimo u njegovom uzgajanju oko Sredozemnog mora. po tome što su zemlje najveći proizvođači plodova sa klimatskim uvjetima u kojima nema mnogo niskih negativnih temperatura. Lješnjak kao drvo može uspijevati svuda. Sa povoljnim klimatskim uvjetima za uzgajanje lješnjaka ističu se: Turska. Ostali klimatski čimbenici Lješnjak je heliofit . a i jezgre su lošije kvalitete.to su mjeseci: svibanj i lipanj.to znači da su za njega pogodniji osvjetljeni položaji. To znači da su klimatski čimbenici vrlo značajni i od njih zavisi njegovo uspješno uzgajanje. ali su njegovi zahtjevi u pogledu klime strogo precizirani kad se uzgaja zbog proizvodnje plodova. Španjolska. U fazi intenzivnog porasta plodova i ljetnih izdanaka najpotrebnija je voda .25. Zemljišta na kojima se lješnjak uzgaja dosta su neplodna. Sve sorte nisu jednako otporne na nedostatak vode. pjeskovitom zemljištu. Osjetljivije su sorte na lakom. Osvjetljenost se regulira i brojem stabala po hektaru. što se ranije nije prakticiralo.krupnoća nije karakteristična. Kalifornija.Tuča-grad također može štetno djelovati. prije svega. To se vidi. U poslijednje vijreme podižu se plantaže lješnjaka koje se navodnjavaju. Italija.Nedostatak vode se manifestira višestruko nepovoljno: plodovi otpadaju. kao i na plitkim zemljištima. Potrebno je 700 . Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficijentom od oko 1. U fazi cvjetanja vjetrovi su vrlo štetni. Ovo je slučaj u područjima gdje nema dovoljno padalina i gdje je zemljište . kvaliteta plodova se smanjuje . Tihi vjetrovi u toku godine manje mu smetaju. jezgra se ne formira dovoljno.800 mm padalina odnosno oko 70 mm mjesečno.

kamenitim i suhim zemljištima ne postižu se dobri rezultati. a to daje visok prinos.15 kg/stablo. U divljem stanju lješnjak se nalazi na vapnenasto silikatnom zemljištu. Reproduktivni organi su po periferiji krune što potvrđuje zahtjeve lješnjaka za osvjetljenjem kako bi se oni formirali. Kod nas se pokušavalo sa uzgajanjem lješnjaka na takvim zemljištima koji nisu uspjeli. Treba nastojati da se prilikom izbora zemljišta za komercijalno uzgajanje lješnjaka izaberu ona koja traže najmanje ulaganja za dovođenje u odgovarajuće uvjete. ODNOS LJEŠNJAKA PREMA ZEMLJIŠTU Dobri prinosi mogu se očekivati na zemljištima srednje plodnosti. jer dobro uspjeva na zemljištu pri vrijednosti pH od 5 . vode i zraka u toku cijele godine. . humusno -karbonatnim i umjereno vlažnim. Zemljište za lješnjak mora biti takvo da omogućuje ravnomjerno razvijanje korijenove mreže kako lateralno. Lješnjak ne podnosi močvarna zemljišta. Samo jedno zalijevanje u Bugarskoj dalo je prinos 10 .3 zalijevanja tijekom vegetacije. Pogrešno je uvriježeno shvaćanje da lješnjak podnosi i uspijeva u sjenci. Nije bilo uspjeha zbog toga što nije zemljište odgovaralo po fizičkim osobinama. nema vegetativnog prirasta ni formiranja reproduktivnih organa. Na siromašnim. Kaliforniji i dijelovima Bugarske. tako isto i po dubini.8. Prema reakciji zemljišta (pH vrijednosti) lješnjak je tolerantan. posebno kod nekih sorti lješnjaka koje se uzgajaju u Ukrajini.oskudno vodom. A to će omogućiti zemljišta sa dovoljno hranljivih materija. Neophodno je da se omoguće 2 . pjeskovito-glinastim. lakim. Za dobru rodnost je potrebna i dobra osvjetljenost.

29.fosfor (P2O5) 38 – 223 mg/kg vapno .4 koloidi 14. POMOLOŠKI PREGLED .5% .ističe se i značaj humusa čak 10% kao i 25% vapna.20% gline i 50% pijeska . Rebov predlaže 5 .23.kalij(K2O) 286 .1.51.10.3.92 .22% glina 7. Za ovu podjelu kao osnova poslužila je vrsta lješnjaka.7 .3 .798 mg/kg. rodonačelnik.4% . ali se ne pravi razlika po sortama.30% sitnog pijeska 30 .3% .4 .20% koloida 20 .9% sitan pijesak 22. Razlikujemo šest klasa.50% krupnog pijeska.7.SORTIMENT LJEŠNJAKA KLASE LJEŠNJAKA Svrstavanje lješnjaka po klasama nametnula je praksa.5% .Prema H.12 – 0.2% humus 2.5 . Eganu (1958) zemljište za lješnjak treba sadržavati: 15 .1 . od koje su sorte stvorene. U Italiji sastav zemljišta izgleda: - - krupan pijesak 35.dušik (N) 0. .pH 6.20% gline 15 . 5.

iznad ploda se malo sužava pri vrhu je raširen. Peta klasa: američki lješnjak je postao od C. pontica. rasječen do osnove. rodonačelnik je C. Ljuska tvrda. u osnovi vezan. Šesta klasa: div lješnjak (medvjeđa lijeska) je rodonačelnik svih sorti ove klase. Omotač je duži od ploda. znatno duži od ploda. često s rebrima. po rubu rasječen. i dr. Jezgre se dobro vade. ima izgled trube. Ljuska tanka. cijeli i povijen na vrhu. navode se neke nove selekcije. Treća klasa: lombardijski lješnjak koji je nastao od C. Nema mnogo sorti. jajolik. Ima vrlo dugačak omotač. tvrde ljuske. garibaldi. mesnat. Plod cilindričan. široko ovalni. Druga klasa: celski lješnjak je proizvod od divlje vrste C. Ovoj klasi pripadaju neke ruske selekcije. plodovi sitni. Najvažnije osobine sorti ove klase su omotač u ravnine ploda ili malo iznad njega. okruglast. Četvrta klasa: hibridi postali ukrštanjem divljih formi sa kulturnim sortama u raznim kombinacijama. Važnije sorte su: normtemopon. okrugli ili sa različitim oblikom. neravan sa velikom osnovom. široko ovalan. Ovoj klasi pripadaju važnije selekcije SAD. Važnije sorte furfulak. Ima omotač malo iznad ravnine ploda. avellana. Sorte ove klase mogu imati svojstva roditelja. davijana. U ovu klasu se ubrajaju sorte: lambert (bijeli i crveni). Jezgra kvalitetna. cornuta. Omotač krupan. americana i C. izreckan. tvrda ljuska. Ljuska srednje debela. kerasund.Prva klasa: običan lješnjak. kao i brojne selekcije u Rusiji i dr. notigen. okrugli. bademoliki i eugenija. Poznavajući sorte koje pripadaju spomenutim grupama može se unaprijed predvidjeti kakva će važnija biološka . Plodovi su sitni do srednje krupni. cijeli ili rasječen do osnove. rimski. Plod sitan. maxima. celski.

Omotač u osnovi nema cilindrično zadebljanje koje je karakteristično za lambert sorte. plemenite. Iz praktičnih razloga je us vojena klasifikacija koja za razvrstavanje sorti uzima morfološke ka rakteristike. Lambert-sorte. U primjeni je klasifikacija koja lješnjak grupira na pitome.svojstva potomstvo imati. Lambert-hibridi. kao kriterij za grupiranje sorti lješnjaka nije prikladan. pontica. Zbog toga su osjetljivije na mraz. Značajna karakteristika kod ovih sorti je također građa omotača. . Način postanka. Kod zrelih plo dova omotač se povija i plodovi lako ispadaju. Prema ovom kriteriju razlikuju se četiri grupe. On je rasiječen na dva dijela i pri osnovi srastao. Celske sorte. duži je od ploda. Pitome sorte su postale većinom od vrsti: C. i to: Lambert-sorte. Naravno ovdje je riječ o stvaranju novih sorti. rodonačelnik sorta. GRUPE SORTI LJEŠNJAKA Postoji više načina da se grupiranja sorti lješnjaka. Lambert-sorte su nastale od divljih vrsti u područja sredozemne i crnomorske klime. po izgledu podsjeća na „bradu". ali su sa tankom ljuskom i ukusnom jezgrom koji zauzimaju prvo mjesto. avellana. maxima i C. Ovoj grupi pripadaju privredno zna čajne sorte sa ranijim vremenom sazrijevanja plodova. Celske sorte. Celski hibridi. kulturne sorte i šumske forme. tj. Ova grupa sorti ime je dobila po omotaču njegovom izgledu i građi. C. Omotač kod ovih sorti je razrezan.

čudo iz bolvijera. izgledu omo tača i drugim svojstvima. Jezgra kod ovih sorti je dobre kvalitete pogodna za konzumiranje i za industriju prerade. Celski hibridi. Sorte ove grupe su nastale kao lambert hibridi sa biološko-fiziološkim karakteristikama celskih sorti. već o raznim formama i sl. Plodovi lako ispadaju iz omo tača. Mnoge sorte ove grupe se ubrajaju u privredno značajne sorte. Ove su forme prema svojim osobinama bliske celskim sortama. Faza cvjetanja srednja. Sorta čije porijeklo nije poznato. Uglavnom su u ovoj grupi zastupljeni hibridi sorti iz ranije dvije grupe (lambert i celske). Apolda. jer se o njima ne radi. . proizvodnost osrednja. Lambert-hibridi. susre ćemo i vrlo veliko šarenilo plodova po krupnoći. pri čemu su drugi krite riji zanemareni. svrstane su u ovu grupu. koji se ne kultiviraju. Razne forme šumskog lješnjaka. Ovdje nije riječ o sortama. Šumske forme . Kod ovih sorti je omotač iz dva mjesta koja su u osnovi srasla.U ovoj su grupi sorte s plodovima koji variraju od okruglastog do izduženog. SORTE LJEŠNJAKA Sorte lješnjaka su prikazane po abecedi. Plodovi su slični lambert. Zbog ogromnog broja varijanti. Omotač ravan pri vrhu ploda. a po omotaču celskim sortama. izražena protandrija. u pogledu veličine također su moguća velika variranja. Oprašivači su: kosfort.sortama. Stablo srednje široko. obliku.

12 m visoko) sa uspravnim grmom. Dobro oprašuje rimski i rani trebizonda. pri vrhu se sužava i završava srednje nazubljenim obodom sa prosječno šest izraženih zuba.cilindrični ka vrhu špicast.20% plodova.67.6 x 19.52%. Ada-baba. Raste bujno (10 .73 g ili je manji.3% i u vršnom dijelu donosi najveći prinos. U fazi zrelosti plodovi lako ispadaju iz omotača.5%.16 kg/stablo. maxima. Plodovi mogu biti 6 . Ljuska je tanka i lako lomljiva sa ot porom do 34. Formira samooplodnjom 10 .2 g sa dimenzijama 27. tipično je protognična sorta.5%. Jedini ozbiljniji nedostatak kod ove sorte je što plodovi teško ispadaju iz omotača. Dobro oprašuje rimski i rani trebizon da.6 plodova.2.5 grama. Formira mnogo resa. Jezgra kvalitetna i bogata uljem .6 x X 17. Formira se mnogo resa i u grupi 3 4. Ova sorta je nastala u zapadnom Azerbejdžanu i tamo sudjeluje sa oko 90% na svim površinama pod lijeskom.5 mm. i više ih je u grupi (3 . a nije za sortu bademoliki. Prinos se kreće 15 . Grm je srednje bujnosti i daje mnogo izdanaka. cvjeta srednje rano. Bademoliki lješnjak .41 . a nije za kosford. Prema postanku ova sorta pripada u one sorte nastale od C. Kao stolna sorta je zna čajna jer ima krupne plodove. pojedinačno teži oko 1. cijeli rijetko rasječen sa jedne strane. samosterilna je sorta.6). Plodovi su krupni. okruglasto pljosnati. Omotač je dva puta duži od ploda i potpuno ga obavija. Randman jezgre 49 . Protoginična je sorta.8 zajedno. oko 1.69 kg/cm 2. izduženo.Plod okruglast ima masu oko 3. . sudjeluje u masi ploda sa oko 41. U fazi kad počinje oplodnja ima grančica od 16 do 25 cm oko 38. U račvici je 1. Boja ljuske smeđa u prugama. Omotač je dva puta duži od ploda. Jezgra bez žilica.

Sadrži 60.3 zajedno. Ljuska debela. Formira mnogo resa.5% proteina.Ljuska je smeđe boje. Upotrebljava se u industriji prerade. 6. okruglasti. Masovno je rasprostra njena i u Francuskoj pod imenom rodni kutard. nije alternativne rodnosti. Jezgra je razvijena i 54% sudjeluje u masi ploda. dimenzije: 21.64% masti. sa malo izdanaka. Grm je bujan.91. jezgra se teško odvaja od ljuske. U SAD se predlaže peludator davijana. Ljuska se lomi pod pritiskom od 18. po 2 . Na vlastitom korijenu nema mnogo izdanaka.85% (Oregon).6x21. tanka i lako lomljiva.82 kg do 21 kg na cm 2.24 mg% aminokiselina. rasječen. Ima dosta peludi. pa je prinos po jedinici površine zadovoljavajući. Jezgra ima 68. 18. Plodovi krupni 3.2x18.69%. Faza cvjetanja je vrlo rana (od polovine prosinca do kraja veljače) sa izraženom homogamijom. Barcelona (Barcelona. Otporna je na bolesti i nametnike. Postala od C. Po stablu rodi do 15 kg. avellana.3 g. indeks 0. Najzastupljenija je sorta u SAD . Nije za uzgajanje na vlastitom korijenu jer daje mnogo izdanaka. Barcelona . Omotač u ravni ploda.6 mm. Catagnvera). sadi se na manjem razmaku.14% ulja i randman je 42.

Plodovi sazrijevaju kasno.5x16. Osobito se cijeni za stolnu upotrebu. Jezgra je kvalitetna. Kentich Kob). bolvijerov. dimenzije 25.Longue d Espagna (Du Chilly. uspravno raste. Lambert Filbert. produktivno. Ova sorta se uzgaja u Engleskoj i vrlo je cjenjena zato što joj je jezgra dobrog okusa. oko 2.8 plodova. Dobri su oprašivači: kosford. Dugi španjolski Eugenija (Empress Eugenie.5x14. Kasno cvjeta. Stablo je male bujnosti. maljava.Dugi španjolski . randman 47. U račvici prosječno ima 2. . a vrlo je rodna. Ima razvijen grm. prugasta.1%. svijetlije boje. izražena je homogamija.7 mm. Imperatrice Eugenie). morel i dr.3 g. Ova sorta vodi porijeklo iz Engleske. Omotač je duži od ploda. Plod je duguljast. ljuska srednje debela.

obrnuto jajastog oblika.4x22 5x20.2%. davijana i dugi španjolski. širi se i u drugim zemljama.2. jezgrom ispunjena. pontica i vodeća je sorta u Turskoj. negret. koliko i promjer. Karidaty).7 . Dobri oprašivači su: barcelona.2 . . Kosford je iz Engleske. Furfulak (Impsriale de Trebizonde. Rodni kutard (Fertile de coutard).4. Jezgra dobre kvalitete i u međunarodnom prometu vrlo cjenjena. srednje veličine . indeks: 1.66. Zajedno su 2 . rasječen. Omotač u nivou ploda ili duži. Oprašuje je negret. okrugli. Opisana je i kao trebizonda. Ima široko lišće. Ljuska tanka. Zellernuss). produktivno rano cvjeta.Plod je sitan do srednje krupan (2. Plod duguljast .4 cm.27% ulja. i grupirani do 6 u grupe. sadrži 60. Potječe od C. Plodovi su oko 3 grama. Faza cvjetanja je rana. Randman jezgre 57. Sazrijeva kasno. Ljuska tanka. tonda gentile del a longa i dr.75.indeks okruglosti . Plod okruglast 3 .44%. ujednačen. Srednje bujno raste. Jezgra u masi ploda sudjeluje 49. Randman 39 .0x15.2 g.2 g): visina 2. lako lomljiva. malo spljošteni na vrhu.4% ulja. lomi se lako. formira mnogo izdanaka. Stablo bujno.5 mm. Plodovi 2 . palas. čak i sitan.6 m visine.53. dimenzije: 18. Nije jako bujna sorta. Randman 44% do 46%. Francuska sorta koja je raširena i izvan Francuske.4 ploda na jednom mjestu. Prolitique e Coque Tondre. potpuno pokriva plod. Kosford (Cosford. protandrična je. To je stara sorta.5 cm.0.5 g sa dimenzijama: 24.2.3x17. dostiže oko 5 . Omotač u ravnini sa lješnjakom i rasječen.4 zajedno. Omotač duži za 1/3 od ploda. ima 68. Ova sorta je dosta slična sa barcelonom. posebno u Francuskoj. List srednje veličine. U uvjetima povoljnim za lijesku daje dobre prinose. Prikladna za konzumiranje i preradu. širina 1.5% i sadržajem ulja 66. Omotač dug.79%. Sazrijeva kasno.4 mm.

77) i zajedno su 3-4 ploda. Randman jezgre 42 .8x14. avellana. U račvici su prosječno 4. Američka sorta. godine. Omotač je malo duži od ploda.0%. Plod okruglast (indeks 0. U Španjolskoj je vodeća sorta lijeske. masa ploda 4. Jezgra lako ispada iz ljuske i dobrog je okusa.2 g sa dimenzijama 23. san govani i dr. Zreli plodovi lako otpadaju.9x14. protoginična je sorta. Oprašivači su apolda.Mortarela. Ljuska tanka. hibrid barcelona X davijana. Dobri su peludatori: tonda di gifoni. Stablo male bujnosti. Randman jezgra 47.7%.oko 3 g. naročito u Kataloniji. Morel (Morell) je francuska sorta. bolvijera i kosford. Rojal uvedena u kulturu 1934.0.0x19. Sazrijeva srednje. Upotrebljava se u industriji i kao stolna. Cvjeta rano. ima izraženu homogamiju. Jezgra ploda sudjeluje u masi ploda 45.7. Cvjeta srednje kasno do kasno.8 mm. protandrična je.79) sa masom 2.6 mm. dimenzija 20.4x16. Plod okruglast (indeks . pa se ova sorta rado uzgaja. uspravno raste. Srednje rano cvjeta. U račvici je 25 plodova . Grm je osrednje bujnosti. Plodovi srednje sazrijevaju. Plod je srednje veličine . Faza sazrijevanja rana.(talijanska sorta.2. ali je dobre rodnosti.8 mm.46%. produktivno. lako lomljiva. Nije velike bujnosti. Stablo vrlo bujno uspravno. Peludator je dugi španjolski.1 g i dimenzijama: 21. Negret (Negret) Negret je iz Španjolske.5 ploda. Vodi porijeklo od C. Otporna je na niske temperature.5x16.6x21. ljuska tanka sa diskretnim prugama. Plod sitan do srednje krupan 1. okruglast (indeks 0. formira izdanke.9 .82). Cvjeta srednje rano. Mnogo se cijeni u industriji čokolade. Omotač je duži od ploda.

U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 . dimenzija 20x20x32 mm. Pojedinih godina izražena je rodnost do 38 kg/stablo. .25 cm (56. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42.4%). pa alternativno rađa. Samosterilna sorta.20 godina) grančice prevladavaju od 1 .07 do 33.5%. Formira malo izdanaka. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. Ne formira mnogo resa. Ova sorta ponekad prerodi. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi. još u studenom. kod prženja se pokožica dobro odvaja. Rimski. Omotač duži od ploda.7 mg% nezasićenih masnih kiselina. raste uspravno. sa prisustvom žilica. nije dobra za trebizonde.78 kg na cm2. 17% bjelančevina. Ima vrlo bujno stablo. izdrži oko 31. Ima izraženu protaginiju.12 g. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte.5 cm (67%).zajedno. Plodovi su teški oko 3. teško lomljiva. avellane. Ljuska je srednje debela sa tamnijim prugama. Jezgra je 43. Nastala je od C.3 zajedno. Zajedno su do 3 ploda. što joj je inače značajniji nedostatak. okruglastog oblika. Iako je grm. dok kod starijih stabala (16 . malo izduženi. pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. po tome se ubraja u grupu sa slabo do srednje mnogo formiranih resa. Obično su u grupi 2 .07%. Ljuska je debela. ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford. Slabo formira izdanke. i 5. Omotač je ravan sa vrhom ploda. Zbog krupnoće se cijeni kao stolna sorta. Sadrži 64% masti.

Plod je sitan. Randman jezgre 48.36 g.Rimski lješnjak Crveni lambert (Rotblattrige Lambert). Lijep izgled jezgre.7 plodova. Ljuska srednje tvrda. dekorativno djeluje. sa crvenim lišćem. Omotač je duži od ploda.52%. 1. . To je sorta iz grupe lambertovih. Stablo srednje bujno. U račvici ima 1 . lijepog izgleda sa prugama. dimenzija 23 X 12 X 14 mm.

Stablo malo bujno. Dobra je sorta. grm širok. Oprašivači su joj: tonda bjanka. Omotač duži od ploda. Sivri.4x15. Jezgra je sa malo žilica. produktivan.Crveni lambert Sun Giovani. srednje širok grm. prilikom prženja se odvaja pokožica. Rano sazrijeva. Rano sazrijeva. Randman 46. Turska sorta. ljuska srednje tanka. produktivan. prugasta i pri vrhu maljava.3x18. Stablo raste vrlo bujno. Rano cvjeta sa izraženom homogamijom. Rano cvjeta.2%. Italijanska sorta.4 mm. tonda di điffoni. daje malo izdanaka. Osjetljiva na neke bolesti i kasni mraz. svjetlokestenjaste boje. protandrična je. . Plod duguljast (indeks 0.76) sa dimenzijama: 22. mortarela i dr.

Plod izdužen (indeks 0. Za klimatsko područje ozbiljnijih nedostataka ova sorta lijeske nema.1 mm). G. Ima srednje razvijen grm. Samosterilna je i sa slabom je klijavošću peludi zbog čega je loš oprašivač. Randman jezgre je do 58%.6%. ali tvrda.6x18.80) srednje krupan . dimenzija 21. pri vrhu široko otvoren pa plodovi lako iz nje ispadaju. .3. Masa ploda . Jezgra sadrži oko 72. Italijanska sorta. T. sorte postale od C.3x18.08 kg na cm 2 čvrstine. Nedostatak je što se plodovi teško oslobađaju iz omotača.8 mm.2. avellane. Ljuska srednje debela. Nedavno je unesena i uzgaja se kod nas na području Umaga i u drugim područjima. maxime i C. Raširena u Turskoj zbog dobre kvalitete jezgre.protoginična. Omotač duži od ploda.6x16. Najviše je ima u provinciji Kuneo (Cuneo). Omotač je koliko i plod ili duži od njega. U račvici su 4 ploda. dimenzije: 18. Ona je među zastupljenijim sortama u Italiji.3% ulja i 13. Postala od C.94) sa zaoštrenim vrhom. Randman jezgre 44.2x15. pontica. formira izdanke.6 mm.2. Jezgra kod prženja ostaje čista. del Piemonte). dihogamija izražena . Pijemontski (Tonda Gentile del a Longhe.2 bjelančevina.3. pojedinačni ili u grupi 2 .5 g. Oprašuju je sorte kutard rodni. Srednje formira rese u grupama 2 .38 grama. Ljuska je tanka (1. kestenjasta sa dvije uzdužne brazde i neznatno prugasta. prijelazni oblik. negret.0. do 47. Faza cvjetanja je jako rano. Plodovi su okruglasti (indeks .

mortarela.Organoleptička ocjena dobra. Okrugli gifonski (Tonda di Giffoni). mala rodnost ograničeno uzgajanje. kestenjaste boje sa prugama. Prijelaznog oblika. Plod okruglast (indeks -1). Stablo ne raste bujno. grm raste na prijelazu između uspravnog i širokog.8 ploda zajedno.dimenzija 21. protandrična. Sazrijeva kasno. Osrednje je produktivna sorta.Tonda Gentile della Langhe Okrugli bijeli (Tonda Biancha). kampanika i dr. Bujnost srednja.0x20.7x18. ljuska srednje tanka. srednje krupan -2. Italijanska sorta. Omotač duži od ravnine ploda.8 g.Plod duguljast (indeks 0. Faza cvjetanja rana. Ljuska srednje . srednje krupan plod .6x16.7x20. Omotač ispod nivoa ploda.8%. Randman jezgre 40. Italijanska sorta.2 mm. Dobri oprašivači: tonda rosa. U račvici su 2.4 g sa dimenzijama 19.2.87).9 mm. produktivno je.

.7x20. di Viterbo). Sazrijeva početkom rujna. Randman 45.7 g. Mortarela i dr.7 ploda. Tipična sorta za mediteransko područje.0%. Zbog kvalitete jezgri tražena je u industriji slatkiša. Italijanska sorta. Kod prženja jezgri odvaja se pokožica. sa promjenljivim karakteristikama . G. ljuska tanka.homogamija. svijetlo kestenjaste boje.6x17.9 mm i srednje krupan . Tonda Giffoni Rimski ukusni (Tonda Gentile Romana. ljuska se odvaja pri prženju. T. dobre produktivnosti. Ima dobru rodnost i kvalitetu plodova. Prosječno u račvici 2. Plod okruglast (indeks . prijelaznog habitusa. Oprašivači su: Tonda di Giffoni. dimenzija 20.2.tanka. protandrija ili protoginija. srednje bujnosti.0.95). Omotač je duži od ploda. prugasta. kestenjaste boje sa prugama i dvije brazde uzdužno. Randman jezgre 60%. Plodovi su traženi u industriji čokolade i krema. Faza cvjetanja srednje kasna. Osjetljiva prema kasnim mrazevima.

5 X 20. Raširena je u Turskoj gdje je dobre rodnosti. dimenzija 21. . Italijanska sorta. srednje produktivna. Palas i dr.7 ploda. U račvici 2. Vrijeme sazrijevanja . lijepe boje. masa ploda 2.1. nedostatak je mali randman jezgre.0.6 g.4x22. Trebizonda (Imperiale di Trebizonda.84).1x19.9 mm. Jezgra sudjeluje sa 38. smeđe boje sa prugama. Karidaty).Tonda Gentile Romana Okrugli crveni (Tonda Rossa). Oprašivači: Tonda Bijancha.7 g.9 plodova.2.15). Cvjeta srednje rano. ljuska tanka. Peludatori su: Tonda romana.8x15.4 mm. Omotač kraći od plodova. uspravno raste. Iako su dobre osobine kvaliteta jezgre i dobra rodnost. Omotač je duži od ploda. a grm širok. Stara turska sorta. bujna. srednje krupan . sa dimenzijama 18. Ljuska srednje debela. Tonda di Giffoni i Tonda romana.3% u masi ploda.protandrija. Srednje cvjeta. protandrična je. Dihogamija: mohogamija . Stablo je slabo bujno. U račvici je prosječno 1. Sazrijeva polovinom sezone za sorte lješnjaka. Plod okruglast (indeks .kasno. Plod duguljast (indeks .

a randman jezgre nije najpovoljniji. a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Ljuska srednje debela. dužina 2 . Ženski cvijetovi se javljaju početkom ožujka.2. Omotač ravan sa plodom ili malo duži.36. Plod konusno okruglast (indeks 0.10 do 12 cm dužine i 7 do 8 cm širine. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss. Sazrijeva početkom rujna.3%. Jezgra ukusna i ispunjava ljusku.23 cm. jer zreli plodovi teško ispadaju iz omotača. dimenzije: 27x14x16 mm. Bolvijerov (Wunder von Bolhviller. Ima puno resa i antere su bogate s peludi.4 zajedno. Cvjetanje je kasno . Randman jezgre . Vebsov (Webb's Preisnus).46%.5%. Plod srednje krupan oko 2 g. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj. Ima ovalne listove . Upotrebljava se za stolnu potrošnju i u industriji. Široka rasprostranjenost uvjetovana je nekim njenim dobrim osobinama. Ljuska svijetlosmeđa sa tamnijim prstenovima. Srednje bujna. To je lambert hibrid. Drvo visoko do 6 m i otporno na zimske temperature. Grm ove sorte je dosta bujan: više ide u širinu nego u visinu. Prilagođena kontinentalnoj klimi. Randman jezgre . zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. vrlo dobro sortama . Omotač duži od ploda.Jezgra čista. 45. Istarski dugi – populacija od Corylus maxima. Plodovi su po 2 . Protandrična je.6 g. Geante de Hale). Ipak. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu. pa je zato i sa vrlo dobrom rodnošću. Masa ploda 3. ne ubraja se među visoko kvalitetne sorte. pa ima loptasti oblik. Rano cvjeta.kraj siječnja i traje tri tjedna. Srednje rano sazrijeva.85) u osnovi četvrtast.5 cm i širina 2. s obje strane rasječena i po obodu nazubljena dublje ili pliće.

492 g. sužen i savijen. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64. Vrh mu je nazubljen.489 %.38%.130 mm. s tamnijim prugama.806 mm. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3. Kapica mu je velika. bjelančevina 16.430 mm. sa izraženim šiljkom. a najčešće 2 ploda (28.62% i invertnog šećera 3. neprevilnog okruglog oblika.34%. Omotač je sastavljen od 2 lista. Biofizičke osobine su: masa 1. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama. koje ponekad dopiru do njegove sredine. Omotač je duži od ploda.437 g.240 mm i širina 20. Šav je slabo izražen. ovalno duguljastog oblika. izdužena. . okruglog oblika. pravilno zasvođena.030%).768 mm. rimski lješnjak i ludolf. bez izraženog šiljka. pravilno zasvođen. Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. širina 13. List je velik. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre. Jezgra je krupna. tako da se plod ne vidi. a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. koji su s jedne strane spojeni. a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune. U grozdu ima od 1 do 10. Ljuska ploda je tamno smeđa. dužina 19. Debljina joj iznosi 1.northampthon. Plod istarskog dugog je krupan. dužina 26.

Grm istarskog lješnjaka .

U novije vrijeme se preporučuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. što zavisi od njegovih fizičkih osobina. odnosno podrivači sa vibrirajućim radnim tijelom. Odmah uz deblo u prvom metru nalazi se više žila nego u drugom. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. jer se zemljište ne prevrće. Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm. jer od pravilnog podizanja zavisi i ekonomski efekt proizvodnje. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti. Kad je riječ o ovoj kulturi smatramo da je posebno značajna studija o ekološkim uvjetima. PRIPREMA ZEMLJIŠTA Masa korijena lješnjaka nalazi se na dubini između 10 i 40 cm. Pojedine žile prelaze i dubinu od 70 cm. .7. Treba usaglasiti čimbenike klime lokaliteta sa biološkom prirodom sorte. to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta.50 cm dubine (oko 80%). Laterarno prostiranje je u odnosu obujma krune. naročito o klimi. Na ovaj se način povećava zapremina zemljišta. kao i opće poroznosti. a osnovna masa korijena nalazi se do 40 . sa udaljavanjem od debla smanjuje se broj žila. Na plodnom zemljištu lješnjak ima gustu i isprepletanu korijenovu mrežu koja zauzima veću površinu. a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. samo manji dio korijena prelazi taj obujam. Na rasprostranjenost korijenove mreže značajan utjecaj imaju fizičke osobine zemljišta. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori. PODIZANJE PLANTAŽA LJEŠNJAKA Za podizanje plantaža lješnjaka poduzimaju se sve organizacijske tehničke mjere kao i kod drugih voćaka.

Unošenje mineralnih gnojiva. uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr. Pri agromeliorativnom gnojenju za lješnjak treba se pridržavati onih normi koje su date za orah. S .5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O. odnosno prema rezultatu analize zemljišta. komposta. Agromeliorativna gnojidba Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. odnosno namjena proizvodnje. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta.5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. Prilikom izbora sorti mora se voditi računa o nizu čimbenika. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor. Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu. Veliki značaj ima i tržište. Potrebno je poznavati biološku prirodu sorti i njihovo ponašanje prema uvjetima sredine. IZBOR SORTI LJEŠNJAKA Za proizvodnju plodova lješnjaka mora se predvidjeti odgovarajući sortiment. treseta. odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. ako zemljište sadrži 7. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka.U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem jamica. Na strmom zemljištu moraju se izgraditi terase.

za industriju (kreme) i kombiniranu namjenu. što predstavlja poteškoću o kojoj treba voditi računa. Slaganje plodova nejednake krupnoće prema namjeni Promjer ploda (mm) preko 18 od 16. krema i dr. Jezgra treba biti pravilna i da se pokožica lako odvaja prilikom prženja. I plodovi se više cjene ako su ujednačeniji po obliku i ispunjeni jezgrom. nametnicima.1 do 15. randman jezgri. atraktivnog izgleda i oblika. Napominjemo da je lješnjak pomološki nedovoljno obrađen. Faza cvjetanja je značajno obilježje (cjenjenije su sorte koje su kasnocvjetne). a u drugom drugo. tanke ljuske i s visokim randmanom jezgri.4 sitniji od 13.5 do 16. Za industriju čokolade. Ocjena krupnoće plodova prema namjeni je nejednaka. Tablica 15. Plodovi za potrošnju kao stolno voće trebaju biti što krupniji. otpornost prema bolestima.. veličina ploda i otpornost na negativne temperature.tim u vezi razlikuju se sorte sa plodovima prikladnim za različite namjene: za stolnu upotrebu.5 do 18 od 15. Nisu bez utjecaja pri izboru sorti ni druge osobine: period ranog stupanja u rod. autofertilnost ili interfertilnost.0 Za industriju 1 3 5 4 2 Za konzumaciju 5 4 3 2 1 . oblik ploda. obilno i redovno rađanje. homogamija. okrugli ili ovalnog oblika.4 od 13. suši i sl. odvajanje omotača (kupole). bujnost. zbog toga se pojavljuju slučajevi da ista sorta ima u jednom kraju zemlje jedno ime. oslobađanje iz omotača. Pri izboru sorti treba imati na pameti da su najznačajnija svojstva: rodnost. plodovi trebaju biti sitniji do srednje krupni. što se vidi iz slijedeće tablice. kvaliteta plodova.

što znači da su mu muški i ženski gametofiti razdvojeni. Kad bi postojala pravilnost u pojavi protoginije i protandrije kod iste sorte po godinama i u određenim klimatskim uvjetima.autosterilne. ovaj problem ne bi bio toliko težak. Poslije njega do istih zaključaka su došli Manušev (1972) i S. a na nju utječe i klima područja. što nije moguće uvijek. 1971.7 do 3 t/ha. Lukić (1981). Treba nastojati kombinirati glavne sorte koje se međusobno oprašuju. Lješnjak je jednodoma voćka. protandrija i homogamija. To su isto postigli u Italiji i Španjolskoj . Kod nas je Madić. . ali pri tome ne treba izbjegavati. Pored toga kod njega je moguća protoginija. Sorte lješnjaka su samobesplodne . pa se traže dopunske sorte radi peludizacije.3. Glavne su sorte najzastupljenije. U SAD su opovrgli da su sorte lješnjaka autofertilne. na ovom problemu dao značajne rezultate i skrenuo pažnju da su sorte lješnjaka autosterilne. dopunske i sorte oprašivači. POZNAVANJE SORTI LJEŠNJAKA U POGLEDU OPLODNJE Odnosi oplodnje su slabo proučavani kod lješnjaka i utoliko je ovaj problem složeniji. makar u manjem obujmu. Ova fiziološka svojstva su uvjetovana nasljedna osnova. i sorte oprašivače.od 0. Poslije korekcije sorti u pogledu odnosa oplodnje u Americi su povećali prinos sa jedne na 3 .5 tone/ha. dovoljan (2) i ne zadovoljava (1).sterilne kombinacije. lako bi se napravile kompatibilne kombinacije sorti. Na plantaži trebaju biti zastupljene sorte: glavne. dobar (3). U poslijednje vrijeme je sve više podataka koji informiraju o ponašanju pojedinih sorti u pogledu odnosa oplodnje. 1969. a postoje i inter . vrlo dobar (4). U našim uvjetima malo je podataka koji se odnose na ovu problematiku.Odličnu kvalitetu označava (5).

Teško je preporučiti odnos ovih sorti. Ove posljedice su kod lješnjaka teže nego kod drugih voćaka. . Takve sadnice u prvoj godini se slabije primaju i sporo razvijaju. Zbog složenosti cvjetanja. Sadnice lješnjaka proizvedene vegetativnim putem vrlo često su s nedovoljno razvijenim korijenom. zbog specifičnosti cvjetanja i procesa oplodnje.30% oprašivača. ali. oplodnje kao i nedovoljnog poznavanja odnosa između sorti preporučuje se uzgajanje više sorti u plantaži. Autofertilne sorte mogu se uzgajati i u čistim nasadima. U Francuskoj se predlaže za jednu sortu 20 . IZBOR SADNICA LJEŠNJAKA U praksi se koriste kvalitetne sadnice proizvedene kalemljenjem ili jednim od vegetativnih načina. čija je proizvodnja pod kontrolom. daleko bolji se rezultati postižu kad su oprašivači na manjem razmaku. Oprašivače postavljati na udaljenosti do 30 m. Sadnice sa skladnim razvojem nadzemnog dijela i korijena bolje su od onih kod kojih korijen nije razvijen. Pogreške pri izboru mogu dovesti do vrlo nepovoljnih posljedica. Treba obratiti pažnju na razvijenost korijena. iako su ostvareni veći prinosi u kombinaciji više sorti. colurni. Za komercijalne nasade preporučuju se sadnice proizvedene kalemljenjem na div lješnjaku .C. prema iskustvu proizvođača iz Španjolske sorte oprašivači ne trebaju biti zastupljene više od 25%. U Španjolskoj se podižu plantaže gdje je jedna sorta zastupljena sa najviše 43%. Sadnice obavezno nabavljati od ovlaštenog proizvođača. Iako vjetar prenosi pelud i do 1 kilometra. Sadnice moraju biti odabrane s posebnom pažnjom. a nadzemni dio jest. zdravstveno stanje i identičnost sorte. jer su uvijek sa razvijenijim korijenom.

RASPORED SORTI LJEŠNJAKA U PLANTAŽI Prema istraživanjima mnogih autora sorte lješnjaka su autosterilne, čak se nalaze i grupe sorti koje su inkopatibilne između sebe. Od sorti koje su izabrane planom za odgovarajuću plantažu, već prema odnosima oplodnje, moraju se sorte ukomponirati tako da se vodi računa o nekim praktičnim razlozima. Naime, uvjek treba da je jedne sorte paran broj redova, naročito ako se kombiniraju ili moraju kombinirati sorte čiji plodovi sazrijevaju ranije sa sortama čiji plodovi sazrijevaju sasvim kasno. O drugim se momentima vodi računa već pri izboru sorti u fazi cvjetanja (podudarnost) i sl. RAZMAK STABALA U PLANTAŽI Već je istaknuto da se sorte lješnjaka razlikuju po bujnosti. Po ovoj osobini se grupiraju u nekoliko grupa: kržljave (trebizondski); malo bujne (pijemontski, dugi španjolski); srednje bujne (barcelona, eugenija); bujne (negret, kosford) i vrlo bujne (halski div). Osim nasljedne osnove, na bujnost utječe i bujnost podloge, kao i niz drugih čimbenika: plodnost zemljišta, padaline, primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera, zaštita i dr. Navedene čimbenike treba uzeti u obzir kad se određuje hranljivi prostor za stabla u plantaži. Pored toga i primjena mehanizacije može utjecati na veličinu razmaka stabala lješnjaka u plantaži. Maksimalna mehanizacija u proizvodnji plodova lješnjaka uvjetovana je i oblikom krune. Bolje se mehaniziraju procesi proizvodnje u nasadima sa stablašicama i sa većim razmakom.

Nasad lješnjaka u obliku stablašica

Razmak sadnje pri podizanju plantaže lješnjaka treba usaglasiti sa važnijim faktorima od kojih to zavisi. To su zemljište, bujnost sorti, osobine stabla (grm ili stablašica), pa i konfiguracija zemljišta. U donjoj tablici dat je pregled razmaka u zavisnosti od navedenih čimbenika koje preporučuje Karlone (1962). Stablašice se uzgajaju na manjem razmaku (prosječno 5x6 m), i to najbolje da se sadnja obavi u kvadrat ukoliko je ravna površina, na nagnutim površinama razmak je 4x5 m. Razmaci su veći ako se lješnjak uzgaja kao grm, 7x8 m.

Tablica 16. Pregled razmaka za lješnjak u zavisnosti od nekih čimbenika Zemljište Bujnost sorte Osobina stabla Razmak ravna površina 4x5 4x6 6x7 5x7 7x8 9x8 (m) nagib 3x4 4x5 5x6 4x6 5x6 6x7

Siromašno Srednje Plodno Siromašno Srednje Plodno

mala mala bujna mala mala bujna

stablašica stablašica stablašica grm grm grm

Prema Kovačeviću (1955) mogu se koristiti različiti razmaci za lješnjak. U Francuskoj lješnjak se uzgaja na razmaku 5x5 m (Barbeau, 1973), a u Italiji na razmaku 4 X 6 m, u redu je manji razmak. U Oregonu je znatno veći ovaj razmak 6 X 6 m; 7,5 X 7,5 m, što zavisi od podloge. U Njemačkoj lješnjak se uzgaja, ako je podloga C. colurna, na razmakuu 8x4 m. Bilo je slučajeva da se poslije 24 godine kad je razmak iznosio 4 x4 m, morao vaditi - krčiti svaki drugi red. Lješnjak je heliofit i zbog toga traži i veći razmak. Visina prinosa po 1 ha zavisi i od broja stabala. U donjoj tablici daje se pregled prinosa u zavisnosti od hranljivog prostora.

5x7.3 1042.5 x5. postoje neke specifičnosti u odnosu na druge voćke.5 1029.5x4.3 336.5 530.5 m.2 120.6 7.7 765.4 691.5 516. TEHNIKA SADNJE Na prvi pogled izgleda da nema razlike u načinu sadnje sadnica lješnjaka i drugih voćaka. Već u 8.2 247. Međutim.3 588.Tablica 17.87 tona.8 1586.3 840.4 94. Zbog toga smo mišljenja da za stablašice treba dati veći razmak.0 Razmak (m) 6x6 18.1 6638.6 1283.8 382.9 683.5 Kako se iz tablice vidi.5 165. a za grm na vlastitomom korijenu 5. U prvom slučaju je više stabala za oko 27%. budući da on zavisi od mnogih faktora o kojima se mora voditi računa u svakom konkretnom slučaju. orijentaciono 6 X 4 m.5 9.6 Ukupno: 11122.2 4510. Budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati.5x4.4 1283.2 1870. a 4 m u redu.2 607.5 m.8 2530.7 353. Utjecaj razmaka na prinos kg/ha Starost nasada 3 4 5 6 7 8 9 10 11 4. godini je ostvaren prinos od 1. on praktično ima kratak period . najveći je prinos postignut u gustom sklopu 4.3 1604. Na bazi iznesenih činjenica teško se može predložiti jedan standardan razmak.5 58.6 1971. 6 m između redova.

Izgled plantaže lješnjaka uzgajanih u obliku stablašica .3 godine. Preduboko zasađena sadnica gotovo 2 . nego u proljeće. Nikako ne treba sadnice saditi dublje nego što su bile u brazdi. to znači da i kasnije prorodi.mirovanja. i to rano. a to znači da je neusporedivo bolje da se sadnja obavi u jesen. ne raste.

a u stvari su samo privremenog karaktera. jer je lješnjak na vlastitom korijenu. Po nekim autorima grm je rodniji. to je samo u prvim godinama. naravno ako je ista sorta. pa prije prorodi. Lješnjak formira mnogo izdanaka koji povećavaju grm. PROGRAM RADOVA DO STUPANJA PLANTAŽE LJEŠNJAKA U PERIOD RODNOSTI FORMIRANJE KRUNE Prema biološkoj prirodi lješnjak formira grm. tada je prinos manji kod grma nego kod stablašice.8. Međutim. . zbog čega se nekad prednost davala ovom obliku krune.4 sadnice na jednom sadnom mjestu. No. ovaj oblik uzgajanja je sa manjim brojem stabala po ha. Pogrešno se pripisuju neka svojstva grmu. U Europi dominira grmast oblik uzgajanja lješnjaka koji se formira sadnjom 3 . i kad se obračun prinosa izvrši po jedinici površine.

ali se ne isključuju i ostali oblici. manji su troškovi proizvodnje. smanjuje se vitalnost.Kruna u obliku grma Poslije 10 . što poskupljuje proizvodnju plodova. Smatra se da je ovaj način formiranja oblika relativno skup i da nema opravdanja. zbog fizioloških promjena u formiranju cvijetnih pupoljaka. Prednosti stablašice nad grmom se mogu ovako definirati: stabla bolje koriste svjetlost. U novopodignutim nasadima lješnjaka sve je više stabala s deblom od oko 50 . . Najčešće je oblik krune vaza. colurne formira grm sa 3 . veća je produktivnost rada. Zbog toga se nameće potreba za intenzivnijom proizvodnjom.80 cm i krunom u obliku vaze sa 3 . da se u pogledu rodnosti i vegetativnog porasta drugačije ponaša. Na ovaj način se lješnjak počinje uzgajati u Europi i SAD (Oregon i Washington). Moguće je da se od sadnica sa podlogom C.12 godina grm počinje.4 grane. a to znači i većim troškovima proizvodnje. Pored toga i primjena mehanizirane berbe je otežana. Mnogi autori ističu da su na ovaj način troškovi proizvodnje lješnjaka manji. Među značajnijim promjenama u procesu proizvodnje lješnjaka svakako je napuštanje grma i prelazak na stablašice kao uzgojni sustav sa različitim oblicima krune. moguća je maksimalna primjena mehanizacije. Opada rodnost.4 osnovne grane nastale od isto toliko sadnica koje treba zasaditi na svakom sadnom mjestu.

. nema provodnice.Plantaža lješnjaka u obliku stablašica u 5. Najčešće ima 3 . Prilikom formiranja krune na određenoj visini za deblo ostavi se dio s pupoljcima iz kojih će se razviti osnovne grane. godini Formiranje vaze kod lješnjaka Ova kruna. kao i kod drugih voćaka.4 osnovne grane.

druga od prve 50 .uklanjaju se ljetni izdanci koji smetaju jedan drugom i oni koji se razvijaju u unutrašnjosti krune. a treća od druge kao druga od prve. tj. prva od osnove udaljena oko 30 cm. Na svakoj primarnoj osnovnoj grani formiraju se po 3 .4 sekundarne grane koje su postavljene tako da je. U periodu formiranja krune značajno je da se sve grane ravnomjerno razvijaju. Osnovne grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene u prostoru.Kruna u obliku vaze: rezidba na kraju druge godine (lijevo) i izgled u toku vegetacije (desno) Zbog bolje veze osnovne grane sa deblom treba između osnovnih grana ostavljati 15 . . druga serija suprotno prvoj. Prva serija sekundarnih grana je između svake osnovne grane. U ovom se periodu rezidba sastoji u blagoj intervenciji . a treća suprotno drugoj seriji. budući da se s vremenom grane toliko približe da izgleda kao da su iz jednog mjesta.20 cm.100 cm. ne preporuča se ostavljanje za osnovne grane ljetnih izdanaka jedan iznad drugog.

njih treba uklanjati redovito. U pravcu međuredova se okrenu dvije i dvije na rastojanju od oko 40 cm. . Ovaj se način danas malo prakticira. Ovaj oblik krune je prijelaz između vaze i grma. Odmah nakon sadnje sadnica se skraćuje na 15 .30 cm. Praktično u toku formiranja rezidba se svodi na prorijeđivanje. Formiranje drugih oblika krune lješnjaka Grm. Iz korijena će se razviti izdanci od kojih se ostavlja 3 . Sadnice su zasađene malo ukošeno. Budući da se izdanci stalno formiraju. ali ih se ostavlja onoliko koliko je potrebno da se ne umanji opći porast. Grmasta vaza.Osim toga mogu se skraćivati i oni ljetni izdanci koji su izuzetno bujniji od drugih. tako da čine široku vazu već od prve godine. Broj osnovnih grana u grmu zavisi od bujnosti sorti. jer neće formirati izdanke. Od drugih oblika krune već je spomenut grm. Ukoliko se lješnjak uzgaja po ovom načinu. Prilikom sadnje se zasade 3 .4 sadnice. bolje je da su sadnice na podlozi C colurna. samo se ostavljaju oni izdanci koji su potrebni za formiranje grma.4 za osnovne grane.

Čak se može formirati i palmeta sa kosim granama. ali su iskustva sa njima skromna. kao i drugi razni oblici.Kruna lješnjaka u obliku grma Lješnjak sa visokim deblom Mogu se formirati i ostali oblici krune. .

neminovno se to odražava na financijskom rezultatu. Naročito se preporučuju herbicidi za plantaže podignute na vlastitom korijenu. . Na taj bi se način postizalo i održavanje dobrih drugih osobina zemljišta. a naročito njegove plodnosti.DRUGI RADOVI U PLANTAŽI LJEŠNJAKA DO STUPANJA U ROD U komercijalnoj plantaži lješnjaka obavljaju se uglavnom svi radovi koji se inače izvode i u drugim voćnim plantažama. plodnost zemljišta. Zemljište u plantaži može se održavati na jedan od poznatih načina. konfiguracija i sl. jer bi to otežavalo skupljanje plodova. Naša iskustva sa uzgajanjem lješnjaka su skromna. pa se koriste iskustva stečena u drugim zemljama i pod drugim uvjetima. Primjenom herbicida uništava se i znatan broj izdanaka koji suvišno iscrpljuju matično stablo.). To znači da se zemljište u intenzivnoj proizvodnji održava u vidu jalovog ugara. Ukoliko do toga dođe. U plantaži gdje se obavlja mehanizirana berba ne preporučuje se držanje zemljišta u stanju ledine. Nije potrebno da se smanjuje intenzivnost proizvodnje lješnjaka. gdje se javlja veliki broj izdanaka. treba ih u našim uvjetima provjeravati dok se ne dođe do saznanja koja odgovaraju određenim ekološkim sredinama. Od važnijih radova u uzgojnom periodu skrenuće se pažnja na najvažnije : Održavanje zemljišta Održavanjem zemljišta treba se postići uništavanje korova i održavanje najboljeg režima za vodu i zrak. U borbi protiv korova sve se više koriste prikladni herbicidi. Primjenjujući tuđa iskustva u proizvodnji lješnjaka. Svakako treba način održavanja zemljišta biti u skladu i sa drugim čimbenicima (podneblje.

podsticanja rada korisnih mikroorganizama. U jesen se najčešće siju grašak.4 dihlorfenoksisirćetna kiselina i dr. nametnika. uništavanju korova. Napominje se da je korijen plitak i da ga obradom ne treba povrijeđivati. maljava grahorica ili panonska grahorica u kombinaciji sa raži. da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. Obrada zemljišta u jesen doprinosi poboljšanju vodnog režima zemljišta. U redu se zemljište prska herbicidima radi uništavanja korova i izdanaka. O ovoj rezidbi bilo je više govora kod formiranja oblika krune. grahorice. inkarnatske djeteline ili koje druge biljke koja daje dovoljno zelene mase. ubrzavanjem mnogih procesa u zemljištu. Rezidba mladih stabala lješnjaka Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju. Od herbicida su dobri za uništavanje izdanaka: Paraquat. gramokson u količini od 4 kg/ha površine koju treba tretirati. Gnojidba Mineralna ishrana mladih stabala lješnjaka. U jesen se primjenjuje duboka obrada uz prethodno razbacivanje odgovarajuće količine organskih i mineralnih gnojiva.U slučaju da je plantaža na siromašnom zemljištu i da ravnoteža organskih materija treba izravnati uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu tada se međuredni prostor koristi za uzgajanje stočnog graška. Mineralna ishrana mladih stabala treba biti u skladu sa njihovom . 2 . sa starošću stabla se njen intenzitet povećava.. U proljeće se masa zaore. raži. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna.

Ishrana fosforom je također značajna.91% do 2.32%. tamnozelene boje. Korijen lješnjaka lakše usvaja elemente kada pH iznosi 6. Kalij je također vrlo značajan u ishrani lješnjaka. i kasnije godišnje oko 250 kg/ha P2OS. Slično je i u SAD. Nedostatak kalija se očituje po klasičnim njegovim simptomima.90 g. a u Zakavkazju 300 g po stablu. u listu lješnjaka. Ustanovljeno je da se na korijenu razvija mikoriza koja pridonosi općem porastu i rodnosti lješnjaka. . lišće je bilo blijedozeleno. magnezij (Mg) i bor (B). Ishrana lješnjaka dušikom u optimalnim količinama osigurava porast i oplodnju. u uvjetima SAD. Prema Fregoniju (1972) i Zioniju (1972) lješnjak je srednje osiguran dušikom kada se u kolovozu u listu nađe dušika od 1. a sa povećanjem stabla norma se povećava do 150 g (Angiboust. Ukoliko je potrebno u ovom periodu se vrše i druge korekcije. Sa porastom stabla povećavaju se i norme gnojiva. Među najvažnije biogene elemente ubrajaju se: dušik (N). Za mlada stabla se preporučuje gnojidba superfosfatom od 11 . 1974). ali su potrebne znatno manje količine. sitno. Sadržaj fosfora. U Francuskoj prilikom sadnje unose 200 kg/ha P2O5. čak može doći i do sušenja ljetnih izdanaka. Već je rečeno da joj najbolje odgovaraju zemljišta sa pH od 5 do 7.razvijenošću. Mikorizu podstječe umjereno vlažno zemljište sa dovoljno organskih i mineralnih materija. Orijentaciono se preporučuje po stablu 60 . Češći je nedostatak kalija nego fosfora. U jednom je ogledu utvrđeno da je na stablima sa mikorizom bilo lišće zdravo. a sa stabala gdje nije bilo mikorize. kalcij (Ca). kalij (K).22 kg po stablu (Serr. U krimskoj oblasti Rihter preporučuje 80 g/m2 gnojidbu superfosfatom.14% do 0. 1961).5 i da pri pH od 8 se može javiti kloroza. ali rjeđe nego dušika.22%. kao korekcija pH vrijednosti. pa i njegovom zdravstvenom stanju. fosfor (P). optimalni sadržaj. kreće se od 0.8 do 7.3.

U SAD se pored voćkica postave kante kod kojih je dno perforirano. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 2 . Navodnjavanje se danas malo primjenjuje.15%. U toku vegetacije za suzbijanje uši. ili Dimekron 20 u koncentraciji 0. treba primjeniti navodnjavanje.75% do 1. vode). jer se ne shvaća pravi doprinos koji ono ima u uzgajanju lješnjaka.9% do 1. crvenog pauka i dr. a preostali dio dušikovih u proljeće. Zaštita lješnjaka Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Najrentabilnije je da se voćke zaljevaju prve godine poslije sadnje. Navodnjavanje lješnjaka Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju općeg porasta i razvijenosti. Kao i kod drugih voćaka. a samim tim i povećanja prinosa.15%.0%.Optimalni sadržaj kalijovih iona u listu lješnjaka je od 0. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0. .0% (750 1000 g/lit. U odnosu na orah i badem znatno je manje kalija u listu lješnjaka.3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši.1 do 0.1 do 0. a poslije istjecanja vode one se prenose ispod slijedećeg stabla. da sadnice u početku ne zakržljaju. Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekućem stanju u koncentraciji od 0. Preporučuju se norme gnojenja kalijom kao i kod badema. Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu. fosforna i kalijova gnojiva i jedna trećina dušikovih unose se u jesen i zaore. odmah nakon sadnje. Iz cisterne se voda toči u kante. Posebno je važno da se vodom intervenira dok su stabla mala.

zatim prikraćivanja debljih grana. U tu svrhu se preporučuje. mineralna ishrana . Rezidbom se regulira ravnoteža između vegetativne i generativne aktivnosti. To se postiže preko niza zahvata od kojih su najvažniji: rezidba. održavanje zemljišta. pa dalje. Prema mnogim autorima najbolji se prinos postiže u slučajevima kad su grančice duže od 15 cm. Tako su Painter i Hartman (1958) utvrdili da su stabla s grančicama dugim od 17 do 24 cm dala 5 puta veći prinos od stabala sa grančicama dugim od 8 do 16 cm.gnojidba. do povremenog prorijeđivanja grma. Iako je lješnjak voćka koja se odavno uzgaja. navodnjavanje. REZIDBA LJEŠNJAKA Rezidba lješnjaka kao regulator rodnosti tek u posljednje vrijeme dobija svoj puni značaj. i do njene sadašnje primjene o kojoj dajemo više informacija. ipak se rezidba kod ove voćke tek nedavno počela primjenjivati. i to svake godine.9. a ova su imala 6 puta . pored drugih mjera. Prolazila je kroz faze od one kad se mislilo da lješnjak ne treba obrezivati. Bilo je već riječi o tome da se reproduktivni organi nalaze na jednogodišnjim grančicama i da je njihov broj u korelaciji sa dužinom. Poslije desetak godina od sadnje na stalnom mjestu lješnjak postupno počinje smanjivati vitalnost. i zaštita od bolesti i nametnika. što znači da ta okolnost nameće poduzimanje mjera kojim će se osigurati dovoljan broj i dužina ljetnih izdanaka. ali samo jednog dijela. PROGRAM AGROTEHNIČKIH I POMOTEHNIČKIH MJERA U REDOVNOJ PROIZVODNJI Program mjera u redovnoj proizvodnji treba doprinijeti postizanju maksimalnih prinosa dobre kvalitete. i znalački izvedena rezidba. što vrlo često dovodi do neredovite rodnosti.

veći je prinos i bolja kvaliteta plodova. U Oregonu se prakticira svake 5. Najviše se cvijetnih pupoljaka formira pri vrhu i po periferiji krune.42 3.87 3. Smatra se da je dobra ravnoteža ako je kod stabala starih 7 .87 1. Ne treba gubiti iz vida da je lješnjak heliofit i da osvjetljenje ima veliki utjecaj na prinos.5. Dužina grančica – ljetnog izdanka se uzima kao kriterij u ocjenjivanju vitalnosti stabala u pojedinim periodima. bolja je oplodnja.24 4. Tablica 18.20 3. a to znači dovoljno intenzivna svake godine.15 cm.7.55 3.6 .1 . Utjecaj dužine ljetnih izdanaka na masu i broj plodova u račvici Dužina ljetnog izdanka (cm) 0 . i kod starijih od 20 godina 10 cm.10 3. Stoga treba pravilno proređivati krunu. odstranjuje se i do 50% krune.37 3.5 7.85 3.38 3.više plodova od stabala kod kojih su grančice bile ispod 7 cm.5 3.59 — 2.08 3.61 3.40 .06 3.5 2.1 .0 5.37 3. godine intenzivna rezidba.2. odnosno kod stabala starih 15 .55 — — 2.76 4.12.0 10.70 3. a to su najbolje osvjetljeni dijelovi.20 3.10.70 Broj plodova u račvici — 3. doprinosi kontinuiranom porastu ljetnih izdanaka oko 15 -20 cm.36 grama 2. Pravilno izvedena rezidba. a naročito njen unutrašnji dio.54 3.07 3.20 godina .35 3.8 godina dužina grančica od 15 do 20 cm.6 .63 3.

Od herbicida se najviše koriste: Simazin. Gramoxom i Paraquat. Napominje se da nema standardnog pravila za obrezivanje lješnjaka. ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA Održavanje zemljišta treba prilagoditi svakom konkretnom slučaju. Prije nego se sa berbom počne izvrši se ravnanje površine i valjanje radi lakšeg sakupljanja plodova. plodu i slično. a ako ne može svake godine. Za ovu svrhu se koriste neke iskustvene norme do onih na bazi sadržaja određenog hraniva u zemljištu i pojedinim dijelovima . Najbolje je da se obrezivanje vrši odmah poslije otpadanja lišća. Tehnika podmlađivanja se sastoji u skraćivanju grana na 50 cm od površine. naročito ako je riječ o grmovima koji su formirani od više sadnica. Rezidba u cilju podmlađivanja izvodi se od 10. Iz praktičnih razloga se preporučuje rezidbu izvoditi u fazi cvjetanja ženskih cvijetova kada se vidi šta je rodno a što nije. .listu. Treba normu usaglasiti sa potrebama. a prema uputstvu koje daje proizvođač. pa se neće desiti da se rezidbom smanji prinos. do 12. Primjenjuju se herbicidi za suzbijanje korova u redovima. godine.Smatramo neophodnim da se rezidba obavlja svake godine. onda svake druge ili treće. ali se vodi računa o mehaniziranoj berbi. MINERALNA ISHRANA (GNOJIDBA) Lješnjak dobro reagira na unesena gnojva. Svi se načini mogu koristiti. Najbolje je u tom slučaju jalovi ugar. ali voditi računa da se grančice ne skraćuju. Ovu rezidbu treba sprovoditi postepeno u toku 3 4 godine.

Za kalij se.6 do 0.više od 2. U Engleskoj lješnjak gnoje raznim otpacima organskog porjekla (od vune i dr.0% treba dodati 1. Ne treba gubiti iz vida da se djelovanje gnojiva može umanjiti nedostatkom vlage u zemljištu.9 kg .7 do 3.2% do 2. a u Francuskoj godišnje 350 .od 1.5% dodaje se po stablu 0. P2O5 .5 kg . Prema Jonsonu (1936) gnojidba lješnjaka osnovnim hranivima treba po prilici da je kao i kod jabučastih voćaka.2% dodaje se po stablu 0. osokom.od 2.3 do 1.).5 kg .0. zemlji nije potrebno dodavanje kalijovog gnojiva.5% nije potrebna gnojidba.40 kg/ha i K 2 O . Organska gnojiva u kombinaciji sa mineralnim daju dobre rezultate.160 kg/ha.8% treba dodati 2. preporučuju norme K2O po stablu: .8 kg .7 kg . Lješnjak dobro reagira na gnojidbu stajnjakom.manje od 1.0.8 do 2.0% ne treba dodavati.9 do 1. što se često događa s obzirom da se u takvim krajevima ova voćka uzgaja.više od 1. Chandler (1941) navodi mogućnost da korijen lješnjaka fiksira slobodan dušik iz atmosfere poput leguminoza. fekalijama.8% do 1. .Prema Barbou (1973) norma za ishranu dušikom određuje se prema koncentraciji iona u listu.5% treba dodati 3. Ukoliko je u zemljištu 150 mg/kg.3 kg . U SAD se preporučuje unošenje svake treće godine po 500 .manje od 0.400 kg/ha.8% dodaje se po stablu 1. i to: .8% do 2.5% do 0.8 0 kg/ha. na istom principu.6 do 4.800 kg/ha kalijovog gnojiva. Orijentacione norme gnojiva za lješnjak su: N .

4 zalijevanja od travnja do kolovoza. ZAŠTITA LJEŠNJAKA OD BOLESTI I ŠTETOČINA Lješnjak ne napada veliki broj bolesti i nametnika. ako je sušan period. sa po 70 mm. Orto-cide.). Benlejt i Fungohrom. U Francuskoj izvedu 3 . prekida im se porast i sasušuju se. oboljevaju sasvim mladi i plodovi pred berbu. Tretiranje se vrši prema uputstvu proizvođača. Promjena boje može doći na bilo kojem dijelu ploda. Teško ispadaju iz omotača. ali smatramo da treba intervenirati u periodu porasta vegetativne mase i plodova. svakih 30 dana. Zbog nedostatka vode plodovi mogu otpasti u velikom postotku . .do 62%. Plodovi potamne. pa su za zaštitu dovoljna samo 3 . Za suzbijanje se koriste fungicidi: bakarni kreč. U Italiji se vrši navodnjavanje u kritičnim mjesecima ili. Ronilan. odnosno sa ukupno oko 210 -280 mm. jer su to kritični periodi za vodom. Kaptan. Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazde.NAVODNJAVANJE U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan čimbenik. Mi još nemamo iskustva sa navodnjavanjem lješnjaka. kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kad se jezgra formira. U Kaliforniji je navodnjavanje redovna mjera od svibnja do kraja kolovoza.4 tretiranja. Prosječno se ravnomjerno raspodijeli na ove mjesece 950 do 1000 mm. Oboljeli se plodovi lako raspoznaju. Bolesti lješnjaka Trulež ploda lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell.

Od drugih bolesti značajnija je rupičavost lišća (Gloesporium coruli Desm. Bolest je utoliko štetnija što može izazvati i defolijaciju. Češće se javlja u mediteranskom podneblju.Pepelnica (Phyllactinia corylea korst. Kumulan. Ak-ricid.). pa čak i otpadne. dobro je da se pri jačem napadu lišće sakuplja i spaljuje. koji mjenja boju.). Trulež ploda lješnjaka (lijevo). žuti. Bajleton. Pepelnica napada prije svega list. Saprol i dr. Suzbija se jednim od sljedećih fungicida: kosan. Karatan ili Afugan. Virusna oboljenja kod lješnjaka nisu dovoljno proučena. . botrytis-crtež (desno) Parazit prezimljuje u otpalom lišću.

. Napada obje vrste cvijetova. hrani se lišćem do polaganja jaja. U biti to je pipa crne boje.) Vrlo čest nametnik lješnjaka. Tretira se u trenutku napuštanja pupoljka gdje je prezimila. Ovi se preparati koriste prema uputstvu proizvođača.Balaninus (Curculio nucum L. Javlja se na naličju lista. Vrlo često dolazi do otpadanja plodova usljed zaraze. a stariji se sasuše. Omite i dr. Suzbijanje se vrši jednim od sljedećih preparata: Ultracid. Crveni pauk. a ženski se cvijetovi ne oplođuju. a u toku vegetacije jedan od sljedećih: Plictran. Ličinka izgrize tvrdu ljusku i učahuri se u zemlju. pa izaziva. Pri većem napadu može doći do defolijacije. Suzbijanje je efikasno sa Plictranom i Endosulfanom. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime. Rese imaju malo peludi. Lebaj-cid. Oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta. a to je u proljeće. Ženka u plod polaže jaje iz kojeg se izlegne gusjenica . Neoron. Za zimsko suzbijanje koriste se uljni preparati. pa je tako direktno ugrožena rodnost.crv bijele boje. Gusation i dr. Prezimljuje u pupoljku i u proljeće se seli na mlade pupoljke. jer prezimljuje u obliku jaja. Ovo je opasan nametnik i zato treba početi sa borbom protiv nje čim se primjeti. deformacije.Nametnici lješnjaka Crvljivost . Masovno se javlja u svibnju. Ovo je nametnik koji napada pupoljke. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata. gdje prezimi. Zolone. Grinja (Phytoptus Avellanae). U proljeće izlazi imago.

oko dva tjedna poslije drugog i naredna tretiranja . Posebno su velike . patke). vrane. Lisne uši nisu naročito štetne.prema potrebi. One se suzbijaju dimekronom ili nekim drugim insekticidom. kao i od glodara.poslije cvjetanja. Tretiranja se obavljaju jednim od navedenih preparata i u količinama koje su u prospektu naznačene. Zaštita lješnjaka se sastoji iz sljedećih tretiranja: jedno zimsko prskanje. miševa. Napominjemo da su štete od ptica velike (kukavica. zatim prvo proljeće neposredno prije cvjetanja. Najčešće se javlja Mvzocallis corvli. treće . drugo proljetno .Crveni voćni pauk Lisne uši. Suzbijanjem navedenih štetočina suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju.

štete koje nanose vjeverice. U jednom gnjezdu vjeverice je nađeno 129 kg plodova lješnjaka. U fazi sazrijevanja plodova treba obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih nametnika. BERBA PLODOVA LJEŠNJAKA Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, što zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja. Pri određivanju vremena berbe treba se držati principa: ukoliko se plodovi lješnjaka čuvaju duže u neprerađenom obliku, treba ih brati kada su potpuno sazreli. Plodovi su sazreli kad promjene boju i kad lako ispadaju iz omotača. Sasvim sazreli plodovi lješnjaka dobijaju žutosmeđu boju. Prerano obrani plodovi lješnjaka gube u kvaliteti: jezgre se smežuravaju, postaju žilave i slično. Plodovi obrani u punoj zrelosti imaju najbolju kvalitetu. Povećava se količina oleinske kiseline, od koje zavisi aroma. Berba plodova lješnjaka može kod nekih sorti biti otežana jer svi plodovi ne sazrijevaju istovremeno i što se kod nekih sorti plodovi teško oslobađaju iz omotača. Ranije, a još i danas, berba se u velikoj mjeri obavlja ručno. U velikim plantažama se koriste dvije mašine za berbu. Jedna mašina kojom se plodovi lješnjaka otresu i druga kojom se plodovi sakupljaju sa zemlje.

Strojno prikupljanje plodova lješnjaka

Za mehaniziranu berbu zemljište se ranije pripremi. Treba se poravnati, prvo se površinski sloj razbije rotacionom sitnilicom, a zatim se valjkom poravna tako da mašina lako sakuplja plodove. Sakupljanje plodova se obavlja u nekoliko navrata budući da plodovi nejednako sazrijevaju. Zbog toga je važno da se sorte u plantaži posebno lociraju prema dobi sazrijevanja kako bi troškovi bili manji. Po mnogim autorima troškovi berbe iznose oko 50% ukupnih troškova proizvodnje. Moderna oprema omogućuje da se za sa 5 ljudi za 10 dana obere 80 ha. Ručna berba plodova manje se primjenjuje na velikim plantažama, jer je učinak mali. Primjenjuje se na malim površinama. Za berbu se koriste male korpice. Jedan radnik može za jedan dan nabrati oko 50 kg plodova, ali ovo je orijentaciona norma, jer na učinak ima utjecaja veći broj faktora.

Obrani plodovi se propuštaju kroz mašine, koje mogu biti i stacionirane, za odvajanje: omotača, grančica, dijelova lišća, zemlje i dr. Čisti plodovi se odnose na sušenje. Prilikom berbe plodovi imaju oko 30 - 35% vode. Suše se kao i plodovi oraha na t° do 40°. Sušenje traje dok se ne smanji sadržaj vode na standardnu količinu od oko 10%. Plodovi se mogu bijeliti zbog popravke boje ljuske, kao kod oraha. Ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih češće promješati. Omotač ploda pri ovom sušenju puca i oslobađa plod. Prakticira se i lupanje tankom motkom kako bi se plodovi brže oslobodili omotača. Za oslobađanje plodova od omotača postoje i posebne mašine. Budući da se sasvim izdvoje plodovi od omotača, ostave se još neko vrijeme (4 5 dana) da se prosuše na suncu. Osušeni plodovi lješnjaka (do 10% vlage) klasiraju se po krupnoći, postoje posebne mašine za tu svrhu, pa se pakiraju u vreće (sanduke, bačve i sl.) i skladište do upotrebe. Čuvanjem plodovi izgube oko 22% težine. Preporučuje se prodaja u studenom. U toku čuvanja treba podešavati temperaturu i vlažnost zraka prostorije gdje se plodovi čuvaju. Ovo se postiže tako što se za ovu svrhu koriste prostorije koje su u toku čuvanja plodova mogu lako i uspješno provjetravati.

plodovi ove kvalitete.plodovi ove kvalitete su isti kao plodovi kvalitete I. su zdravi. Kvaliteta I . Najmanji promjer kod plodova ove kvalitete je 8 mm. ali moraju biti zreli i zdravi. potpuno zreli i jezgrom ispunjavaju ljusku. Lješnjak u ljusci i bez ljuske Lješnjak u ljusci se razvrstava u kategorije: kvaliteta I. Dozvoljava se 10% plodova sa izvjesnim nedostatkom. samo se dozvoljava do 5% plodova s manjim nedostacima. . Kvaliteta III .obuhvaća plodove raznog oblika i veličine. ujednačeni po obliku i veličini. pravilno razvijeni.Klasiranje plodova lješnjaka Klasiranje plodova lješnjaka odnosi se na plodove u ljusci i jezgri. bez ostatka omotača. Promjer može biti i ispod 8 mm. Kvaliteta II . bez mrlja na ljusci. ne smiju biti crvljivi ili na drugi način oštećeni. kvaliteta II i kvaliteta III.

Promjer ne smije biti ispod 6 mm. Ne smiju biti užegla. oštećena od nametnika. sa dijelovima ljuske i sl. Kvaliteta I su jezgre lješnjaka cijele. Kvaliteta II su jezgre kao u kvaliteti I. zdrave.Usporedba veličine lješnjaka s novčićem Jezgra lješnjaka se stavlja u promet kao kvaliteta I. . Promjer jezgre iznad 10 mm. pravilno razvijene. kvaliteta II i kvaliteta III. Dozvoljava se 5% polomljenih jezgri. suhe. s tim što se dozvoljava 3% jezgri oštećenih od nametnika i užeglosti i 10% polomljenih jezgri. smeđe do tamnocrvene pokožice na prijelomu svijetle boje. Kvaliteta III su jezgre razne krupnoće. Dozvoljava se 5% jezgri oštećenih i 20% polomljenih.

jer relativno niske temperature u ovo doba godine osiguravaju prihvatljive uvjete za čuvanje lješnjaka.11% masti. Sadržaj bjelančevina također varira između 14. Voda sudjeluje 3. bjelančevina i vode. što zavisi od sorte. a pri nižoj vlažnosti dolazi do isušivanja i gubitka u težini.06% kod sorte kerasund do 19. s tim da se plodovi lješnjaka početkom ožujka stave u rashladne komore u kojima se održavaju za vrijeme proljeća i ljeta. na primjer. Ovaj način čuvanja može se eventualno preporučiti samo tijekom zime. međutim. Prema nekim američkim podacima lješnjake treba održavati na temperaturi od 0 do 2 °.44% kod hodži-thiri. Ukoliko je u skladištu veća vlažnost. Različiti podaci o čuvanju ove vrste voća rezultat su svakako nejednakog kemijskog sastava. naročito ako se plodovi čuvaju oko 12 mjeseci. ako su osigurani optimalni uvjeti. Neki njemački autori navode da je za čuvanje lješnjaka dovoljna temperatura od +8 do +10°.Čuvanje plodova lješnjaka Lješnjak se može uspiješno očuvati oko 12 mjeseci.48% do 5.5 do 7° i relativnoj vlažnosti 65% do 75%. sorta furfulak ima samo 62. postoji mogućnost razvijanja plijesni.38%. Neophodno je. Prema drugim autorima lješnjaci se mogu skladištiti na temperaturi 4. Lješnjak se preko zime čuva u običnim nehlađenim skladištima. a posebno sadržaja masti. da se plodovi poslije berbe dobro osuše. jer je to jedan od bitnih preduvjeta za njihovo normalno održavanje. . a skorospelska 71. Tako.56%. jer se tada najoptimalnije očuva kvaliteta.

Plodovi mogu biti izloženi vrlo niskim temperaturama. Treba istaknuti da se lješnjaci ne čuvaju u istim prostorijama u kojima se nalaze drugi proizvodi. a da ne dođe do oštećenja i pogoršanja kvalitete poslije odmrzavanja.5% vode. koji dozvoljavaju znatno višu temperaturu (+8 do +10 °C).6%. ako lješnjak sadrži manje od 6% vode. kao što . Čuvanje lješnjaka u ljusci je poboljšano ako se pakira u vreće nepropusne za vlagu. Točka smrzavanja kod osušenog lješnjaka (oko 3. dok prema američkim autorima količina vode kod lješnjaka iznosi 3. polaze od toga da lješnjak sadrži samo 2.6% vode) kreće se oko -10°.Različiti načini čuvanja lješnjaka Njemački autori.

ili se skladište nedovoljno osušeni plodovi. Kao rezultat postojanja ovih sjedinjenja povećava se kiselinski broj. Temperatura je također jedan od faktora koji utječu na stvaranje raznih peroksida i brzinu samog procesa užeglosti. Najbolje rezultate u tom pogledu dao je tanak pergament papir. naročito pri višim temperaturama održavanja lješnjaka. . a užeglost se ubrzava ako je proizvod izložen svjetlosti. ružičaste. aldehidi. oksi-kiseline. jer to štetno utječe na njegovu kvalitetu..sva ona sjedinjenja koja se stvaraju kod kemijske oksidacije masnih materija.su sviježe ili suho voće. luk i dr. tj. prijevoza ili manipulacije dođe do vlaženja. Pored toga. Kao posljedica ovog nastaju peroksidi. može se kod pojedinih masti zapaziti neprijatan miris i ukus. dok zatvorenoplavi. zatvorenomrki i zatvorenocrveni celofan može prilično uspješno štititi proizvod od užeglosti koju izaziva svjetlost. povećava se mogućnost razvoja mikroorganizama i pojava. oksidacija masti je utoliko brža ukoliko je postotak masti veći. odnosno aktivnog kisika dokazuje se prva faza užeglosti masnih materija. Oksidacija masti nastaje pomoću kisika iz zraka i kisika iz vode. Takozvanu biološku užeglost uzrokuju mikroorganizmi koji djeluju na masti i bjelančevine. Stupanj užeglosti masti dokazuje se određivanjem peroksidnog broja jodometrijskom metodom. niže masne kiseline i ketoni . ako se poveća postotak vlage kod lješnjaka. zatvorenozeleni. jer tada svjetlost nema nikakvog utjecaja na masti. jer se tada podstiče oksidacija masti. žute i narančaste boje praktično ne daje nikakvu zaštitu. od kojih lješnjak može apsorbirati miris. koji se mogu i organoleptički dokazati. a opada jodni broj. Promjena masti nastaje uslijed kemijskih procesa. Eksperimentima je utvrđeno da celofan otvorenoplave. Pomoću određivanja peroksidnog broja. Ukoliko za vrijeme čuvanja. ukoliko je peroksidni broj 5. Prema nekim podacima. Smatra se da peroksidni broj 5 označava kraj indukcijskog perioda i početak oksidacije u kojoj se stvaraju produkti raspadanja masti.

. Ovdje treba istaknuti da intenzitet boje Kreisove reakcije ne ide uvijek usporedno sa stupnjem užeglosti masti.Dokazivanje druge faze autooksidacije izvodi se pomoću Kreisove reakcije. Događa se da više užegle masti daju slabiju reakciju od onih manje užeglih.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful