P. 1
knjiga

knjiga

|Views: 502|Likes:
Published by Igor Sajinovic

More info:

Published by: Igor Sajinovic on Nov 14, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/31/2014

pdf

text

original

1.

ZNAČAJ, PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST
PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA Privredni značaj lješnjaka je višestruk. Prije svega lješnjak je biološki visoko vrijedna namirnica. Cijeni se po zastupljenosti u značajnom postotku u sastojcima vrlo značajnim za ljudski organizam. Ubraja se među najznačajnije energetske namirnice. U jezgri lješnjaka ima najviše ulja od 52 do 77%. Po Gavriloviću od 55 - 65% , 64,33% Peker (Turska). Lješnjakovo ulje ima kiselinski broj od 0,83 do 0,89, jodni broj od 89,3 do 94,4 i saponifikacijski broj od 179 - 180. Visoka tehnološka vrijednost lješnjakova ulja je razlog zašto je ono jako cijenjeno u parafinskoj i farmaceutskoj industriji. Jezgra lješnjaka je bogata i bjelančevinama, od 16,02 do 21,37%. Prema podacima Lebedeva (bivši SSSR) njihove sorte imaju 12 - 18% bjelančevina. Gavrilović navodi za neke sorte uzgajane u bivšoj Jugoslaviji od 18 - 22%. Ocjenjuje se veliki udio nezasićenih aminokiselina - devet, najzastupljenija je arginin - 2,59%. Zastupljenost šećera u plodu lješnjaka varira od 2,4 do 6,00%. Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg % najviše je soli kalija - 372; magnezija - 116; kalcija - 200; fosfora - 405. Jezgra lješnjaka sadrži vitamine, od kojih: C - 40 mg%, B1 od 0,4 - 0,9 mg%, E do 61 mg%.

Jezgra lješnjaka se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Jako je cijenjena u industriji čokolade i raznih krema. U industriji sapuna, strojnog ulja, farmaceutskoj i u parfumerijama koristi se jezgra lješnjaka, čak i neki produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne vrste ugljena za različite namijene. Cvijet lješnjaka je prva pčelinja paša tamo gdje temperatura omogućuje pčelinj let. Lješnjak ima jako žiliast korijen, pa se uspiješno koristi za povezivanje erozivnog zemljišta, odnosno kao antierozivna biološka mjera. Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćke. Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Lješnjak u narodnom folklornom naslijeđu ima svoje značajno mjesto. Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su svećenici starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određenu ceremoniju i to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremoniji vjenčanja plodovi su korišteni kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgre lješnjaka, jer im je pripisivana magična moć. Narod je u sve to vjerovao, ali nije shvatio otkuda ta moć plodovima lješnjaka. Sigurno je moć lješnjaka prije svega dolazila zbog toga što je izuzetne hranljive vrijednosti, što se vidi po sadržaju važnijih sastojaka u njemu.

PORIJEKLO I POVIJEST LJEŠNJAKA Lješnjak (Corylus avellana L.), poznata i kao europski lješnjak, vrlo je stara vrsta voćaka. Nađeni su ostaci peludi ove biljke na osnovi kojih se procjenjuje da je postojala 8000 do 5500 godina prije nove ere. U odnosu na učešće drugih biljaka u nađenim ostacima, pelud lješnjaka je sudjelovao sa oko 75%. Jako je raširena gotovo u čitavom svijetu, ali samo kao drvo. Za industrijske svrhe se uzgaja samo u četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod utjecajem velikih vodenih površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i sviježim ljetima. Nije pouzdano utvrđeno porijeklo lješnjaka. Evreinoff (1963) ističe da je sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja potječe sa Grenlanda. Smojlanin (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala Azija, odakle potječu: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gdje se nalazi u prirodnim skupinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr. Najviše sorti je nastalo od C. avellana. Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C. rostrata. Nekoliko vrsta lješnjaka, koje rastu u divljem stanju u centralnoj i istočnoj Aziji nisu ubrojene u kulturi.

RASPROSTRANJENOST I PROIZVODNJA Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

13%.652 t više. godine 481.429 tona.830 t (1974/76.71% svijetske proizvodnje. Kako se ova proizvodnja kretala u vremenskom razdoblju od 1990. U bivšoj Jugoslaviji se osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja interes za uzgajanjem lješnjaka. Proizvodnja lješnjaka u svijetu Proizvodnja lješnjaka u svijetu.). Ljubinje.777 tona. do 2003.000 1200 1000 800 600 400 200 0 199 199 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 200 200 200 20 0 20 0 3 4 4 0 1 2 5 6 7 8 9 0 1 2 3 Turska Ostali Ukupno U Europi je sa proizvodnjom od 99. Ona je na prvom mjestu sa . Italija . godine iznosila je 421. odnosno za 59. Proizvodnja lješnjaka u svijetu (t) Tona x 100.) na prvom mjestu bila Italija. godine vidi se u tablici. Umag. a 1981/82. Španjolska . prosiječno. Poreč.3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. Podignuto je nekoliko većih plantaža vegetativno proizvedenih sadnica (G. Peć i dr.Najveću proizvodnju ostvaruje Turska . Tablica 1. Milanovac. 1974/76.

Procjenjuje se da je pod lješnjakom oko 22.7 0 0 3 . rond di žifone.0 0 0 1 2 . Najviše se uzgajaju sorte: tonda gentile. .0 0 0 8 5 .0 0 0 3 5 . Italija.0 0 0 7 5 .0 0 0 1 3 .0 0 0 6 7 4 .0 0 0 0 5 . sivri.0 0 0 1 0 .0 0 0 8 3 .0 0 0 5 7 3 . Poslije Italije na drugom mjestu je Grčka.000 t plodova.0 0 0 2 2 .7 0 0 4 8 0 .proizvodnjom od 115.0 0 0 1 3 . tambul i sijanci pitomih sorti.0 0 0 3 .000 do 130. Procjenjuje se da je pod lijeskom 135. Proizvodnja lješnjaka u Turskoj značajno prelazi druge zemlje.7 0 0 4 3 5 .0 0 0 2 0 .7 0 0 7 0 .7 0 0 5 .0 0 0 6 0 . Avelina i na Siciliji.0 0 0 3 2 . rond blansh di avelano. Plantaže lješnjaka se nalaze na području Pijemonta.0 0 0 8 6 7 .0 0 0 1 1 0 .0 0 0 5 0 .0 0 0 2 1 .0 0 0 3 7 .000 ha.0 0 0 1 5 . godine. Najviše su rasprostranjene domaće sorte: iri-kara.0 0 0 2 . Ova proizvodnja se intenzivira uzgajanjem stablašica na podlozi C.0 0 0 1 3 0 .0 0 0 2 8 1 . Francuska itd.0 0 0 5 1 5 .0 0 0 3 7 . Godišnja proizvodnja iznosi 90.000 t plodova.000 t i 1982. palas. Tablica 2. colurna.0 0 0 ZAV R ŠNE Z A L IH E UR O D 2003 TURSKA IT A L IJ A Š P A N JO L S K A SAD O ST ALI UKUPNO 3 5 .0 0 0 2 .0 0 0 1 9 5 . Ona proizvodi oko 71% svijetske proizvodnje.0 0 0 5 5 .0 0 0 3 0 .000 ha sa jednogodišnjom proizvodnjom od 37. Plantaže lješnjaka su locirane na podnožju Pontijskih planina do 700 m nadmorske visine. tonda romana.000 do 240.7 0 0 Države koje su važniji proizvođači lješnjaka: Turska. Proizvodnja lješnjaka u nekim državama svijeta (t) PO ČE TNE ZALI HE SEZO NSKI UVOZ I UKUP NA OPSK RBA SEZO NSKI IZ V O ZI DOM AĆA PO TR OŠNJ A 8 0 .0 0 0 2 6 . zatim Španjolska.0 0 0 6 .

Komercijalna proizvodnja lješnjaka se odvija na površini od oko 23. žironel. SAD.330t. .800 t plodova. Uzgaja se kao stablašica. Godišnje se proizvede 6. Najviše se uzgaja u Azerbejdžanu i južnim djelovima Ukrajine.Španjolska.1970.460 na 14.420 tona).000 ha visoko intenzivnih nasada na području Oregona i Washingtona. godine stalno povećavala uvoz (od 5. Procjenjuje se da ima oko 10. SAD Ostali Španjolsk a 8% 5% 3% Italija 13% Turska 71% Tablica 3. Značajne površine su i u Gruziji i krasnodorskom području. Proizvodnja lješnjaka u SAD je kasnijeg datuma. Glavna sorta (90%) je ata-baba.000 t.000 ha. manje u drugim područjima. Glavna sorta je barcelona. Ona je za vrijeme 1950 .000t. zatim davijana. Grafički prikaz proizvodnje lješnjaka u svijetu Francuska. tako da se proizvodi oko 1. Osnovne sorte su: negreta. grifol alforma i dr. Godišnje se proizvede oko 29.000 do 16. Francuska uvozi lješnjak iz Španjolske i Turske. Bivši SSSR.000 ha na području Katalonije i Aragona. Grčka. U Grčkoj se proizvodi oko 8. Proizvodnja lješnjaka u bivšem SSSR-u je na oko 20. U ovoj zemlji se lješnjak uzgaja na Korzici (140 ha).

250 g. Stari kooperantski sustavi ne uzimaju nove kooperante već idu na kupovinu zemljišta i povećanje vlastitih nasada. Prema podacima iz 2003.081 . Međutim i unatoč tome radi se o neznatnim količinama.58 ha . Njeno je uzgajanje otežano zbog nedovoljnog poznavanja ciklusa cvjetanja. Nizozemskoj. Njemačkoj .Raste stalni interes za uzgajanje lijeske. Belgiji. u Belgiji 72%. jer nema organiziranog otkupa. Potrošnja po stanovniku iznosi u Francuskoj . godine u Hrvatskoj ima: - 268. 2. 119.59 ha . u Italiji . BOTANIČKA PRIPADNOST I VRSTE .rodnih stabala. naročito u jugoistočnom dijelu Francuske. u Francuskoj i Nizozemskoj . 230.201 .ukupna površina pod lijeskom na plantažama. U poslijednjih nekoliko godina prerađevine od lješnjaka su povećane: u Njemačkoj za 52%. Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada.ukupan broj rodnih stabala na plantažama.600 g. odnosno biologije cvjetanja. 99.ukupan broj stabala na plantažama.673 . 80. Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju.855 .104% itd. Hrvatska.ukupna rodna površina na plantažama.150 g.stablo lješnjaka. 149.

U slijedećoj tablici prikazan je pregled vrsta lješnjaka sa mjestom gdje su nastale: Tablica 4. u doba cvatnje imaju samo crvene žigove. gdje su podizani gotovo isključivo određenim sortama.Lagerstdt) . podignuto je mnogo nasada lješnjaka sijancima. udomaćeni naziv lješnjaka i regija porijekla (H. potfamiliji Coryloidees. avellana. Ova vrsta ima 18 ili 22 kromosoma. Zbog toga su sijanci-hibridi vrlo heterogeni i variraju u mnogim osobinama. jer je lakša mehanizirana berba. dvostruko nazubljeno. Sve vrste lješnjaka imaju 22 kromosoma. Najviše je samobesplodnih. Zbog toga je i proizvodnja manje tipizirana za razliku od SAD. npr. Muški cvijetovi su u vidu resa. u vezi sa omotačem (kupolom) koja pokriva plod. U praksi nekih zemalja. rijetko stablašica. Rod Corylus dolazi od grčkog kerys kaciga. Pripada familiji Betulacae. Lišće je u dva reda. Ženski cvijetovi u vidu pupoljaka. B. i to kao stablašice.BOTANIČKA PRIPADNOST LJEŠNJAKA Lješnjak je najčešće grmasta voćka. Rod Corylus ima više vrsta. u Turskoj. Plod se nalazi u zelenom omotaču. osim C. Latinsko ime.

chinensis Franch . Turska Japan Azija. Iran.var.Latinsko ime C.Kina Kina indijska lijeska Indija kanadska lijeska kalifornijska l.var. mandshurica (Maxim) C. colurna L. Kanada Kalifornija. heterophylla Fich .var. Kina Centralna Kina VAŽNIJE VRSTE . C. C. . Japan — — divovska lijeska japanska lijeska mandžurijska lijeska tibetska lijeska Kina Kina Europa. avellana L. Azija Azija. californica Rose C.Kanada himalajska Indija lijeska sibirska lijeska Azija. cornuta Marsh (C. sieboldiana BI. sjeverna Evropa. lacera) C. Japan. jacguemontii Dene (var. . Rostrata Ait) . yunnanensis Franch C. maxima Mili. ferox Walf C.var. sutchinesis Franch .var. americana Marsh C. tibetica Batal Udomaćeno ime američka lijeska europska lijeska turska lijeska kineska lijeska Porijeklo SAD Europa.var.

Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjetanjem i izduženim plodovima.avellana je moguće sa vrstama C.Običan lješnjak . tibetica. avellan L. . Razlikuju se podgrupe. Plodovi se razlikuju po obliku od plosnato-okruglastih do jajolikih sa ravnim ili špicastim vrhom. americana. ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Nejednakim ekonomskim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. heterophilla. Kupola (omotač) je iz dva dijela. Stablo je obično visoko (oko 4 . Križanje C.C. u ravnini vrha ploda i iznad vrha ploda.6 m) sa velikim brojem grana i grančica. Običan lješnjak se nalazi sve do 63° sjeverne geografske širine i na jugu do 37° i 33" g. C. C.š. maxima. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. To znači da je raširen u cijeloj Europi i Maloj Aziji.. U odnosu na plod može biti ispod vrha ploda. ferox. sieboldiana cornatfl C. C. sa jedne ili obje strane rasiječena. C. colurna C.

C. lišće je crvenosmeđe boje. Koch. U fazi zrelosti plodovi otpadaju zajedno sa omotačem.plodovi sa omotačem i bez omotača Postoji više varijacija C. avellana var. i to: . 2 .C. grane i lišće su žute boje. avellana var.grančica s lišćem.C. aurea Kirchu. Plodovi su krupni. avellana var.Winkl. atropurpurea. . Omotač je cijeli ili rasječen. pontica C. pendula Dip. .. u potpunosti obuhvaća plod i prelazi vrh ploda. najčešće okruglasti. 3 .. Stablo je srednje visoko (do 5 m). List ima okruglasto-srcolik oblik sa žljezdama i 6 .po izgledu i ukusu. avellana.grančica sa muškim i ženskim cvijetovima.8 plodova u grupi . Neke varijacije se susreću po parkovima. . Plodovi su kvalitetni . Pontijski lješnjak . sa obješenim granama.Lješnjak: 1 . U vršnom dijelu je proširen.C.

plod pokriva oko 2/3. među kojima je imperatorska trebizonda. Plodovi su sitni. maxima Mili. reckav. . Ovaj lješnjak je sudjelovao u stvaranju keriturskih sorti. oštro zaokruženi. grupirani po 3 . dostiže visinu 12 . Omotač je cijeli i u potpunosti pokriva plod (dva puta je duži od ploda). Lišće je srcoliko. Rodonačelnik je privredno značajnih sorti.C. Postoje forme koje se kultiviraju. Po razvijenosti je srednje bujnosti (3 . Balkanski poluotok. Krupni lješnjak . Rasprostranjen je gotovo svugdje: Mala Azija. Div lješnjak . Lambertov lješnjak je nazvan po engleskom selekcionaru Lambertu. Rasprostranjen je u Maloj Aziji i južnim dijelovima Balkanskog poluotoka. Za razliku od ostalih.dio bivšeg SSSR. colurna L.12.25 m. imaju debelu i tvrdu ljusku.5 m visine) sa krunom raznih oblika. Plodovi su ovalno izduženi. Afganistan i druga područja. Kavkaz. Sorte ovog lješnjaka poznate su kao celske sorte. Lamberta lješnjak. kao što je bademoliki lješnjak i dr. ovaj lješnjak je vrlo bujan. Plodovi imaju karakterističnu osnovu kojom je vezan omotač i zauzima oko 1/3 do 1/2 ploda.Pontijski lješnjak je rasprostranjen oko Crnog mora u Maloj Aziji i Zakavkazju .C. grane maljave. Omotač ploda je vrlo karakterističan.

.plodovi sa omotačem (desno) .grana sa plodovima u vegetaciji (lijevo).Div lješnjak .

Ima drvo visoke tehničke vrijednosti.Div lješnjak (medvjeđa lijeska) Po razvijenosti njegovo stablo čini izuzetak. . Ovaj lješnjak ima tu osobinu da ne daje izdanke i koristi se kao podloga za uzgajane sorte.

Corylus cornuta L. avellcna X C.Ostale vrste. maximi. Slična je C.americana. maxima i C. Corylus americana . avellana X C. Corylus americana Wait. Raste u divljem stanju u Sjevernoj Americi. Mnogobrojne su sorte nastale hibridizacijom između vrsta C. Ove su vrste značajne u hibridizaciji za dobijanje potomstva otpornog na niske temperature u SAD i Kanadi.

7% mase korijena može se nekad naći izvan projekcije krune. Kod lješnjaka se po načinu postanka. razlikuju dva korijena: vegetativni i generativni. . odnosno da podnosi sušu. MORFOLOGIJA LJEŠNJAKA Korijen. U praksi se još prakticira proizvodnja sadnica lješnjaka (pojedinih sorti) na neki od vegetativnih načina razmnožavanja.3. Osnovna masa korijena je na dubini od 40 cm i oko 1 m horizontalno od debla. odnosno oko 6 . colurna). Korijen je vrlo razgranat i u tome je velika sposobnost lješnjaka da maksimalno koristi vodu iz zemljišta. lješnjaka (C. Masa korijena vegetativno razmnoženog lješnjaka je na površini koja ne prelazi površinu projekcije. budući da ne daje izdanke. Sve su one na vegetativnom korijenu. Generativni korijen značajan je za proizvodnju podloga od div.

. Kod mlađih grana (dvije godine) kora je siva. cohirna. Kruna. pa se napušta proizvodnja sadnica vegetativnim putem. pa i njihova boja kore se razlikuje. Ovo svojstvo u suvremenoj proizvodnji lješnjaka poskupljuje proizvodnju. pokrivena dlačicama. U grmu su grane nejednake starosti. U spontanom stanju lješnjak formira grm sa malim izuzetkom kod nekih vrsta .Čest oblik krune lješnjaka . Sadnice se proizvode kalemljenjem na div lješnjak koji ne daje izdanke. Kod starijih grana je kora glatka i zatvorenije boje.C.grm U biološkom smislu lješnjak koji ima sposobnost vegetativnog razmnožavanja ima osobinu i da na stalnom mjestu formira masu izdanaka.

05 0.16 i više cvijetova.Lišće je široko.21 0.50 0. Rese se počinju formirati krajem lipnja do polovine srpnja.28 0. na njoj je približno 150 cvijetova. obrnuto jajoliko. Tablica 5. tako da je faza cvjetanja moguća od polovine prosinca i traje više tjedana. Španjolski dugi Položaj grane vršni srednji bazalni 2. Bolvijerov vršni srednji bazalni Prosječan broj pupoljaka mješovit. a s naličja maljavo. Cvijetovi su izdvojeni.46 3. a najmanje četiri. Prosječan broj pupoljaka na rodnoj grani u zavisnosti od položaja Sorta 1. Ženski cvijetovi su grupirani u cvastima sa dva do 10 12 . Na površini je glatko.15 0. Ovako poredani muški cvijetovi nazivaju se rese.50 0. Resa je prosječno dugačka oko 5 cm. po periferiji nepravilno nazubljeno. . 0.00 vegetat.63 Muški cvijetovi su poredani u vidu vretena i može ih biti do 260. U kontinentalnom dijelu u zimski period ulaze potpuno formirane.10 1.94 0.16 0. 3. U kruni se nalaze grančice koje nose muške i ženske cvijetove. na vrhu špicasto.

Barcelona 2.4 25 26 22 23 22 24 62 65 51 62 65 46 Tablica 7.8 4. Rimski 4. Istovremeno nemaju fiziološku funkciju muški i ženski cvijetovi.3 5.4 4.7 6.Tablica 6. Španjolski dugi Minimalno 4 5 Maksimalno 13 20 Prosječno 8 – 10 8 – 10 Ženski cvijet ima dva plodnika u osnovi povezana. Kosford 3.9 4.3 4. Moguća je homogamija i dihogamija. Bolvijerov 2. Halski div 6.resanje 1.8 4. koji se završavaju tučkovima crvene boje karakterističnog izgleda kao „brada". Oni su „sjedeći" na jednogodišnjim grančicama. Broj cvijetova iz cvasti Sorta 1.resanja S čn ije a j Sorta mirovanje cvjetanje . Lambert filbert 5.resanje V lja e ča mirovanje cvjetanje . .0 5.8 5.2 5. Prosječna veličina rese za vrijeme mirovanja i cvjetanja . pa se u praksi događa protoginija i protandrija. Davijana 4.8 4.

Iako faza cvjetanja nastaje vrlo rano. cilindrične od oko 4 cm i do 20 cm u trenutku cvjetanja. Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih i vegetativnih pupoljaka (cm) Položaj ljetnih izdanaka Vršni Srednji Bazalni Vršni Srednji Bazalni Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih vegetativnih 5. Muški cvijetovi se nalaze poredani na jednom vretenu u obliku rese na granama iz prethodne godine. Ista grana nosi oba tipa cvijeta.82 5.75 8. Muški su grupirani u viseće rese. maxima imaju malo resa. Ženski su u cvasti pri vrhu glomerule. do oplodnje dolazi tek u vrijeme kad temperatura poraste .10 (C. Španjolski dugi 2.prosječno oko 9°.04 3.70 4. U kojoj mjeri utječe naneseni pelud na žig tučka da bi se formirao plodnik nije utvrđeno. katkad 8 . U vrijeme cvjetanja se javljaju žigovi crvene boje.62 10.48 9.3.74 17. To je vrlo često i do 6 mjeseci poslije cvjetanja.83 1. U fazi cvjetanja ženski cvijet nema plodnika. .00 10. Rese su grupirane 2 .27 6.56 1.81 6. Tablica 8. Plodnik se formira poslije nanošenja peludi na žig tučka. Bolvijerov KARAKTERISTIKE CVIJETA LJEŠNJAKA Lješnjak je monoičan. Svakako se može govoriti o njegovom stimulativnom djelovanju.pontica) izvjesne sorte imaju malo resa (pijemont) i sorte vrste C. U pazuhu lisnih ostataka se nalaze rese ili ženski cvijetovi.

u zavisnosti od promjera. Odraslo drvo oslobađa oko 30 grama peludi.70 milijuna peludi. 1971). 2002.drvo proizvodi oko 1 kg resa (svaka ima 230 cvijetova). i 2003. Nađeno je 183 cvijeta u resi (130 . Pelud se prenosi nekoliko stotina km.Prema Pisaniju odrasli lješnjak . Oprašivače treba postavljati na 25 m zbog potpunije peludizacije. Jedna antera ima oko 5 milijuna peludnih zrna. Salesses. Muški cvijetovi se otvaraju prije ženskih oko 15 dana ili istovremeno. Cvijetići se razmiču zbog oslobađanja peludi preko jedne linije suprotne vezi antere. 1929).260 prema dužini rese). Cvjetanje muških cvijetova i oprašivanje odvijajuju se u jeku zime bez lišća. razvoj muške cvasti-rese (desno) . Salesses (M. Woodworth. Zrna peludi su 20 . Velika je sposobnost prilagodljivosti za proizvodnju peludi. a u cm3 ima 15 . što je potvrdio i M. Nije bilo detaljnih proučavanja vezanih za ovu problematiku. godini (lijevo). 2001 2002 2003 Faze razvoja ženskog cvijeta: razvoj u 2001. Prema Woodworthu (M. Neki autori misle da je to manje. Mnogi se čimbenici od kojih to zavisi ne znaju.30 μm u promjeru. mejoza se odvija krajem kolovoza.

bez vjetra. kosforda 70%. tako je npr. Ima izgled vegetativnog pupoljka. Nedovoljna bujnost favorizira formiranje muških organa. starosti. Glomerule su locirane na različitim mjestima. Pelud je lak i oslobađa se u velikim količinama. zemljišta. a antere se ne otvaraju. bujnosti. davijane 75% i fidžeralda 76% . Rese su osjetljive kad su suhe i onda se smrzavaju cvijetovi. Reproduktivni organi se formiraju kasnije. Hladne ga zime usporavaju. Oslobađanje peludi traje 3 . u donjim dijelovima ili u gornje dvije trećine grane. Cvast je kratak klas sa 5 6 brahteja obavijenih listićima. Ako hladnoća ne nastupi u fazi cvjetanja.4 tjedna. kod barcelone 10%. . Cvast je obavijena ljuspastiri listovima i dva embrionalna listića. Ženski cvijetovi su u cvastima i pripadaju pupoljcima koji se zovu glomerule. Proizvodnja peludi zavisi od brojnih čimbenika: sorte. Postotak klijavosti peludi je različit kod pojedinih sorti. Oslobađanje peludi nije neposredno. Izostaje na -8° do -12°. klimatskih uvjeta prethodne godine. Poslije sadnje javlja se mlada vegetativna masa. Otvaranje antera se vrši pri lijepom i tihom vremenu. Ispod cvasti je prisustvo svih internodija grane. tada se javlja oslobađanje peludi.Vanjski čimbenici i njihov utjecaj nisu poznati ili su poznati samo djelomično. Na niskim temperaturama ne izostaje. Izolirane su ili grupirane i u osnovi petljike rese. što u stvari predstavlja začetak ploda.

rodni kutard i španjolski dugi. . Ima jedan plodnik .Faze otvaranja muških cvijetova (lijevo) i ženski cvijetovi pupoljci na grančici (desno) Ženski cvijet ima tučak od dvije karpele (dvopolni žig).dvostruk. Žigovi imaju površinu koja pokriva 4/5 tučka i predstavlja bradavičaste izrasline za prihvaćanje peludi. Plodnik nije formiran u trenutku peludizacije. BROJ CVIJETOVA U GLOMERULI U literaturi se često javlja srednji broj plodova u glomeruli do 8 u sorti bolvijerov. Resa je klas koji se sastoji od malih izraštaja cvijeta sa prašnicima u pazuhu 2 pralista i jedne braheje koja se veže za osovinu cvasti. jedan anatropni sjemeni zametak. ali se u osnovi dodiruju u nivou plodnika.

pa i protoginiju. Fenološka ispitivanja mogu biti različita.10 Ranije cvjetanje muških cvijetova i njihovo sazrijevanje tada se govori o protandriji i obrnuto o protoginiji. pa čak i kontradiktorna. Takve tendencije se mogu modificirati ekološkim uvjetima. Neslaganja mogu biti zbog različitih observacija u različitim uvjetima. Moguća je i homogamija istovremeno muški i ženski cvijetovi ili s malom razlikom (bolvijerov i lijepi bilbien).10 8 . Tablica 9. Raskorak između cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se protegnuti na nekoliko tjedana (rodni kutard i pijemont). osobito temperaturom. Leglise iz Stanice za voćarstvo u Bordeaux. druge homogamiji ili protoginiji. To je moguće i zbog vremena cvjetatnja. Broj tučkova u glomeruli Sorta Rodni kutard Bolvijerov Španjolski dugi Najmanje 5 4 5 Najviše Prosijek 14 13 20 7-8 8 .Prema ispitivanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova često se uočava dihogamija. a europske protandrične. protoginične i da ima i onih kod kojih . Američke sorte su protoginične. Blaga temperatura prije cvatnje pojačava protandriju. Dijagram prikazuje da su ispitivane sorte bile protandrične. niska favorizira homogamiju. neke su dominantno protoginične. Kulturne forme lijeske naginju protandriji. FAZA CVJETANJA SORTI LJEŠNJAKA Podatke o cvjetanju sakupio je M.

Sorte koje kasnije cvjetaju su: bergeri. Niska temperatura usporava početak cvjetanja muških cvijetova za razliku od faze cvjetanja ženskih cvijetova. ostale su kasne. a) Postoje sorte s ranim i sa kasnim cvjetanjem. fructo rubro. noisetier. Zbog relativne istovremenosti cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se govoriti o homogamiji. Dihogamija je jako izražena kod sorti: pijemont kosford i španjolski dugi. dok je kod sorte dovton izražena protoginija. fructo albo. Baldini i Pisani navode da niže temperature od 9° ubrzavaju otvaranje ženskih cvijetova. Leglise navodi sorte ranog cvjetanja: trebizonde. a više od 9° favoriziraju otvaranje muških cvijetova. eugenie i dr. negret. Da procvjetaju ženski cvijetovi potrebna je niska temperatura za jedan period prije faze cvjetanja. bolvijerov i gilbert) imaju dug period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Bergamini i Ramina (1968) su ispitivali . Druge sorte (rodni kutard. važnosti dihogamije. a feulles purpres (crvenog lišća). To su sume temperature koje utiječu na datum početka cvjetanja. i kratak je period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. ali ona nije definirana.je zapažena homogamija. Ženske cvasti zahtjevaju niže temperature nego rese . b) Kod iste sorte iz godine u godinu postoji razlika u početku i trajanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova. royale. belle de guibilino itd.muški cvijetovi. ULOGA TEMPERATURE Temperatura djeluje na procese koji prethode fazi cvjetanja i početak cvjetanja muških cvijetova. perioda receptivnosti tučka. Duže traje period receptivnosti peludi nego što traje period rasijavanja peludi. Datum cvjetanja je uvjetovan temperaturom. Rano cvjetaju pijemont i kutard.

koliko sati je potrebno s temperaturom od 7° za pojedine sorte i našli da za sorte: gentile i avelino treba u zimskom periodu . formiraju grančice od 1 .Painter i Hatman (1958) navode da sorta barcelona ima grančice 16.15 cm koje su nosioci reproduktivnih organa. što su pokazala proučavanja u Francuskoj i SAD.25 cm. U bivšoj Jugoslaviji Modic. U južnoj Francuskoj su proučavane sorte: bolvijerov.40 cm. FORMIRANJE REPRODUKTIVNIH ORGANA Formiranje reproduktivnih organa kod lješnjaka je vezano i za vegetativni porast. ODNOS OPLODNJE KOD LJEŠNJAKA Najveći broj sorti lješnjaka je samosterilan.23.75 cm na kojima se formira 89.7% plodova. sa velikim brojem cvijetova po jedinici dužine. avellana rimski. Nije utvrđen postotak praznih plodova u zavisnosti od dužine grančica. španjolski dugi i rodni kutard u pogledu zastupljenosti broja plodova na grančici do 10 cm i od 15 do 40 cm.5 i 6 . Manušev i dr.350 za muške i 600 sati za ženske cvijetove. čiji su predstavnici sorte bademoliki. halski i dr. rani trebizonda.25 . maxima. Bilo je najviše plodova na grančicama od 15 . su došli do istih zaključaka. Djelomično je samooplodan mali broj sorti lijeske. Autori koji su ovo proučavali preporučuju primjenu suvremene mjere u proizvodnji kojima se podstiče porast grančica. Sorte postale od C. ali je naglašavan utjecaj ekoloških čimbenika i primjenjene tehnologije. U SAD .15 i 16 . Korelacija između dužine grančica i formiranja cvijetova proučavana je u SAD i Francuskoj. Sorte nastale od C. formiraju dugačke grančice na kojima su reproduktivni organi od 6 . Prema Nedevu i suradnicima samooplodne su sorte: .

Istraživanja ove problematike su još skromna. XI 1972.bademoliki. XI 1972. XI 1972. i kombinacija rani trebizonda. XI 1972. kosford. XII 9. što je nedovoljno za dobru berbu. bademoliki. XII Ne postoji sorta univerzalni oprašivač. U uvjetima Francuske se navodi da je dugi španjolski samooplodan svega 6 . 23. XI 1972. 23. XII 29. rani trebizonda i dr. kosford. rimski. XII 12. . i to od 10% do 37%. kao što ne postoje ni standardne svijetske sorte. 9. Tablica 10. rani trebizonda. i dr. hempelov. XII 4..rimski. kosford. Među sortama koje se uzgajaju u Bugarskoj navode se kao dobre kombinacije sorti: kosford. Ovaj postotak ne osigurava dobru berbu. XII 24. ne u velikom broju. Period mirovanja Sorta Vrijeme skidanja grančica za izazivanje kretanja Vrijeme cvjetanja Vrijeme od skidanja grančica do cvjetanja ženskih muških 16 34 34 34 1 6 16 11 19 6 ženskih muških Bolvijerov Kosford Davijana Lambert filbert Rimski 23. XII 27. XII 29. zatim . 23.10%. Sortiment lješnjaka se karakterizira više obilježjem svake zemlje gdje je njegova proizvodnja značajna. ata-baba. potrebno je da se pri uobičajenom broju ženskih cvijetova oplodi od oko 60 . 23.85%. bademoliki. bijeli lambert. XII 27. hempelov. XII 27.

i do polovice rujna. bern i lokalne forme. (1953) navode da je i običan lješnjak dobar oprašivač za kulturne sorte lješnjaka. U Španjolskoj za sortu tonda gentile preporučuju oprašivač: kosford. atolda. Plodovi sazrijevaju kod nas od početka do polovine kolovoza.Lebedev i dr. PERIOD PORASTA PLODOVA LJEŠNJAKA Period porasta plodova traje 4 . a zatim jezgra.5 mjeseci. U SAD za barcelonu se preporučuje davijana i dr. U početku se povećava kupola i ljuska. a u zavisnosti od klimatskih uvjeta. Proces dozrijevanja lješnjaka .

Bolvijerov 2. Kosford 3. Rimski Plodova u cvastima 1 50 20 25 59 22 2 36 51 31 30 37 3 11 21 26 8 22 4 13 11 5 . Halski div 5. Lambert filbert 4. Postotno učešće broja plodova po cvastima Sorta 1.Izgled ploda lješnjaka u ljusci i u presjeku Tablica 11.

5 1.2 405 3 Rimski 18.0 1.8 851 5 Halski div 23.3 9.6 12.Tablica 12.3 52.7 11.1 17. deblj.7 18.4 351 2 Diferenciranje cvjetnih elemenata u uvjetima Italije počinje krajem svibnja da bi se muški cvijetovi .5 17.0 1.9 16.3:46.0 486 4 22. Morfometrija ploda Sorta Kosford Bolvijerov Plod (mm) duž.9 17.začetak formiranja rese .0 17.6 2.8 17.6 1.0 11.3 1.0 56.6 16.4 14.2 18.4 14.9 22.5:43.4 0.3 17. deblj.4 3.1 1. šir.5 2.8 13.9 11. što zavisi od godine i lokaliteta.9:57.8 21. Ljuska: jezgra Plod (grama) Ljuska (grama) Jezgra (grama) Broj plodova/kg Redoslijed 20.4 42.3 1.7 3.0 18.0 18.5 8. Jezgra duž.3 1.6:44.4 53. .5 12.6 0.0:48 2. šir.6 298 1 Lamb ert fil 21.2 13.4 55.okularno vidjelo između polovine lipnja do polovine srpnja.

godine.Obnova lješnjaka kratkom rezidbom Lješnjak stupa u period rodnosti .10. Njegov vijek je dug. treće godine. poslije čega je neophodna regeneracija . . Pri optimalnoj primjeni agrotehnike i pomotehnike period eksploatacije traje oko 15 godina.kalemljen i na vlastitom korijenu tijekom druge. U punu rodnost dolazi poslije 9 . preko 100 godina.7 godini. u 6 . a generativno razmnožen kasnije.obnova kratkom rezidbom.

na primjer. Protoginične sorte ranije počinju fazu cvjetanja .6 mjeseci poslije peludizacije. . Izgradnja cvjetnih elemenata nije kao kod drugih voćaka. Sorte lješnjaka nastale od C.000 peludnih zrna veličine 25 .000. EKOLOGIJA LJEŠNJAKA ODNOS PREMA KLIMATSKIM ČIMBENICMA Toplina Lješnjak ima u odnosu na druge jezgraste vrste voćaka neke specifičnosti. Početak cvjetanja značajno varira od sorte i variranja temperature u zimskom periodu kad se cvjetanje odvija. manje je pri tome otporan na mraz gotovo čitav zimski period. Tako. Faza cvjetanja se odvija vrlo rano u prosincu. odnosno istovremeno homogamija. maxima s cvjetanjem ženskih cvijetova počinju polovinom siječnja i početkom veljače. bijeli lombardijski.4. oko 2 . bademoliki lješnjak i dr. Ekonomski su najopasnija oštećenja od mraza reproduktivnih organa.muški zasebno i ženski zasebno. Zbog svoje biološke prirode lješnjak je više izložen djelovanju negativnih niskih temperatura nego druge vrste voćaka.rimski.protoginija. ali oplodnja nastaje mnogo kasnije. U kontinentalnom dijelu faza cvjetanja izuzetno može biti rano. sa porastom temperature se intenzivira porast plodnika. nego znatno kasnije. u studenom. On formira na prošlogodišnjim grančicama cvijetove koji su podvojeni . On je u različitom fiziološkom stanju. Jedna resa ima oko 5. Obično u siječnju i veljači oslobađa se pelud iz antera muških cvijetova.protandrija i ženskog . Biološka je karakteristika dihogamija iako je moguća i homogamija.40 mm. postoje sorte sa izraženom fiziološkom funkcijom gametofita muškog reproduktivnog organa ranije . odnosno jedno stablo daje približno 30 g prašnika. Plodnik nije formiran kad se odvija peludizacija.

15 63.48 4.73 2. od 10 . pogodnosti uvjeta uzgajanja odnosno vremena u fazi cvjetanja.u jezgri (%) 3. Ova sposobnost žiga zavisi od sorte.55 27.49 2.grama .29 0. Pregled nekih fizičkih i kemijskih osobina plodova lješnjaka neposredno poslije berbe S o r ta Mog ul Dužina ploda sa omotačem (cm) Masa ploda: .27 79.90 65.36 Pije mon t 2.85 48.85 33.34 6.sa omotačem (grama) .Tablica 13.27 78.27 1. U zavisnosti od sorte postotak sterilnog peluda kreće se između 1 .31 Kosf ord Rims ki Hals dugi ki điv 4.19 76.76 4.75 50.59 4. dok je kod sorte rani kutard 40 50%. Pored fertilnog zastupljen je i sterilni pelud.postotak Jezgra: .58 72.56 79.10 64.41 77.91 1.76 78.27 1.07 73.75 3.05 56.28 4.72 75.65 77.77 29.11 31.32 29.u ljusci (%) . Prema zastupljenosti sterilnog peluda razlikuju se dvije grupe sorti i to: prva grupa do 30% i druga grupa preko . Muški cvijetovi se otvaraju relativno dugo.76 55.23 2.bez omotača (grama) .00 2.01 77. Mali je postotak sterilnog peluda kod sorte bolvijerov lješnjak.01 42.2 tjedna.44 Pros ječn o 3. Maksimalna sposobnost zadržavanja peludnih zrna traje obično 15 dana.74 24.32 76.39 2.90 dana.% u masi ploda bez omotača Suhih materija: .10 62.67 3.56 56.15 61.79 3.81 1. Oslobađanje peludi također je uvjetovano temperaturom i traje 1 .72 60.03 2.16 3.u omotaču (%) .09 Ženski cvijet zadržava sposobnost da primi pelud više dana.50%.

Prema Barbeau (Barbeau. Prema Nedevu i suradnicima (1976) po stablu je ostvaren dobar prinos kod sorti: rimski (15. peludna zrna u fazi cvjetanja ostaju nekoliko mjeseci (ponekad 4 . bademoliki lješnjak (15. U godini sa produženom zimom može se usporiti cvjetanje muških cvijetova tako da se pri višim temperaturama ubrzava njihovo cvjetanje. siječnja.4 kg).600 sati u zavisnosti od naslijedne osnove sorte. Druge godine niska temperatura iznosila je -19.6 kg i 11. bez padalina.2° zadržava klijanje peludi. Niska negativna temperatura od -7° u fazi cvjetanja je izazvala oštećenja do 50%.5°. pa tek klijaju kad temperatura (prosječna dnevna) dostigne 9 .0 kg/stablo. Temperatura od 0 .6°. a za ženske cvijetove 600 .3 kg). ali zavisi od temperature. Pelud lješnjaka se lako raznosi vjetrom ukoliko je vrijeme suho. 1973) sorte koje rano cvjetaju imaju malo resa i manji postotak sterilnog peluda.5). Još nema za važnije sorte preciznih podataka u ovom pogledu. Nanesena na žig tučka. Prinos kod istih sorti po stablu bio je znatno manji: 9.4° u drugoj polovini siječnja. za uvjete Italije. iako je temperatura bila -14. Prema Kovalu (1968) temperatura od -12° nije značajnije imala štetnog utjecaja. Nejednako oštećenje od mraza na sortama zavisi od datuma kad se javlja i od osobina sorte. Prema Bergamineu i Raminau (1968) za pravilno cvjetanje muških cvijetova potrebne su niske temperature do 7° u zimskom periodu. Prema Thaguševu (1969) u SSSR-u temperatura padne na minus 25° do minus 30°. Klijavost peludi je dobra. Nepovoljno utječu na klijavost peludi niska temperatura i visoka relativna vlažnost zraka. pa je imala veći utjecaj na prinos. Rano cvjetanje ženskih cvijetova je podložno oštećenjima od negativnih niskih temperatura. 9. 350 .800 sati. 25° (Barbeau). pa neke sorte nisu .14°.30%. U literaturi se nalaze podaci da je optimalna temperatura za klijanje peluda 15° i 20° (Trotter). dok su samo neke sorte imale klijavost peludi na 3 .

Zbog toga se teško može reći da lješnjak zahtjeva ove klimatske uvjete. Treba ocjenjivati zahtjeve sorti lambert i onih koje su od ove sorte izdvojene. Šumski lješnjak (C. pa to čini poteškoću u određivanju osjetljivosti tih sorti na niske negativne temperature. U zavisnosti od vitalnosti lješnjaka je i njegova osjetljivost na mraz. uzgajane sorte lješnjaka vode porjeklo od vrsta sa različitim biološkim osobinama. Kulturne. Lokalne sorte su izdržljivije na mraz. Lješnjak sigurno donosi rod u području gdje je srednja godišnja minimalna temperatura oko -4° i apsolutni godišnji minimum -10.furfulak. .donijele rod . avellana i C. Tako već pri temperaturi od -2° do -4° ženski cvijetovi mogu biti oštećeni u znatnom postotku. Međutim. C. zatim 39. Osjetljiviji su ženski pupoljci nego muški. ovo je kriterij za najosjetljivije sorte. zbog toga je i osjetljivost prema smrzavanju izraženija. a muški pri -9°.8°. Oštećenje je bilo 4. Međutim. Druga stabla nekih zapadnoevropskih sorti su izdržala tu temperaturu. Pri temperaturi od -10° smrzlo ih se 50%. bademoliki i dr. americana) rodnačelnik je sorti koje su otpornije na oštećenja izazvana temperaturama. Nije moguće precizirati prosječan prag temperature. maxima je nastao u uvjetima mediteranske klime.9° do -11. jer su neke sorte bile pri toj temperaturi oštećene (lambertov bijeli). a kod -16° izmrzavanje je bilo 100%. Prema Tihonovu (1952) lješnjak se može intenzivno uzgajati u područjima gdje u zimskom periodu (biološko mirovanje) temperatura padne i do -30°.05% na -16° i 100% na -22°. Postoje grupe sorti koje se javljaju kao hibridi između vrsta lješnjaka sa fiziološki nejednakom otpornošću na mraz. U jednom ogledu Kartekini (Cartechini) i Tombesi (1968) su ispitivali na -28° pupoljke sorte tonda romana.45% na -10°. ovaj kriterij se ne može primjeniti za sve sorte.

Ženski cvijetovi su zahtjevniji. a u trenutku cvjetanja -7° do -8°. . Pregled sorti lješnjaka po osjetljivosti muških cvijetova na niske temperature Vrlo osjetljive Okrugli Pijemontski Trebizontski Osjetljive Barcelona Negret Grosal Srednje osjetljive Morel Španjolski dugi Davijana Otporne Halski div Kosford Eugenija Prema Romisondou (1978) muški cvijetovi. a ženski cvijetovi prije cvjetanja izdrže -13° do -16°. Ipak za većinu sorti je potrebno 600 . Vrlo je značajno da su padaline pravilno raspoređene po mjesecima. Za muške cvijetove je potrebno 350 .800 sati. a kad su otvoreni svega -8° do -10° i u trenutku oslobađanja peludi samo -5° do -7°.600 sati sa temperaturom ispod 7°. dok su zatvoreni. odnosno 1000 -1300 sati za vegetativne pupoljke. Mrazevi sa temperaturom -4° do -6° mogu oštetiti mlade ljetne izdanke i do 50%. Padaline Lješnjak zahtjeva tijekom godine kako dovoljno vode u zemljištu.Tablica 14. tako i relativne vlage u zraku. izdrže do -16°. odnosno -18°.

to znači da su za njega pogodniji osvjetljeni položaji. To znači da su klimatski čimbenici vrlo značajni i od njih zavisi njegovo uspješno uzgajanje. U fazi cvjetanja vjetrovi su vrlo štetni. Osvjetljenost se regulira i brojem stabala po hektaru. ali su njegovi zahtjevi u pogledu klime strogo precizirani kad se uzgaja zbog proizvodnje plodova. Kalifornija. U poslijednje vijreme podižu se plantaže lješnjaka koje se navodnjavaju.krupnoća nije karakteristična. Zemljišta na kojima se lješnjak uzgaja dosta su neplodna. Španjolska. To se vidi. po tome što su zemlje najveći proizvođači plodova sa klimatskim uvjetima u kojima nema mnogo niskih negativnih temperatura. Osjetljivije su sorte na lakom. jezgra se ne formira dovoljno. Sve sorte nisu jednako otporne na nedostatak vode.Nedostatak vode se manifestira višestruko nepovoljno: plodovi otpadaju.Tuča-grad također može štetno djelovati. što se ranije nije prakticiralo.to su mjeseci: svibanj i lipanj.25. kvaliteta plodova se smanjuje . Ovo je slučaj u područjima gdje nema dovoljno padalina i gdje je zemljište . a i jezgre su lošije kvalitete. Italija. pjeskovitom zemljištu. kao i na plitkim zemljištima. Potvrdu da lješnjak zahtjeva dosta svjetlosti nalazimo u njegovom uzgajanju oko Sredozemnog mora. Ostali klimatski čimbenici Lješnjak je heliofit . Potrebno je 700 . Lješnjak kao drvo može uspijevati svuda. prije svega. Tihi vjetrovi u toku godine manje mu smetaju. Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficijentom od oko 1. U fazi intenzivnog porasta plodova i ljetnih izdanaka najpotrebnija je voda .800 mm padalina odnosno oko 70 mm mjesečno. Sa povoljnim klimatskim uvjetima za uzgajanje lješnjaka ističu se: Turska.

Treba nastojati da se prilikom izbora zemljišta za komercijalno uzgajanje lješnjaka izaberu ona koja traže najmanje ulaganja za dovođenje u odgovarajuće uvjete.3 zalijevanja tijekom vegetacije. Na siromašnim. Pogrešno je uvriježeno shvaćanje da lješnjak podnosi i uspijeva u sjenci. A to će omogućiti zemljišta sa dovoljno hranljivih materija.8. a to daje visok prinos. posebno kod nekih sorti lješnjaka koje se uzgajaju u Ukrajini. tako isto i po dubini. humusno -karbonatnim i umjereno vlažnim. Prema reakciji zemljišta (pH vrijednosti) lješnjak je tolerantan. Lješnjak ne podnosi močvarna zemljišta. kamenitim i suhim zemljištima ne postižu se dobri rezultati.oskudno vodom. Samo jedno zalijevanje u Bugarskoj dalo je prinos 10 . Reproduktivni organi su po periferiji krune što potvrđuje zahtjeve lješnjaka za osvjetljenjem kako bi se oni formirali. Za dobru rodnost je potrebna i dobra osvjetljenost. Kod nas se pokušavalo sa uzgajanjem lješnjaka na takvim zemljištima koji nisu uspjeli. pjeskovito-glinastim.15 kg/stablo. nema vegetativnog prirasta ni formiranja reproduktivnih organa. . ODNOS LJEŠNJAKA PREMA ZEMLJIŠTU Dobri prinosi mogu se očekivati na zemljištima srednje plodnosti. lakim. vode i zraka u toku cijele godine. Nije bilo uspjeha zbog toga što nije zemljište odgovaralo po fizičkim osobinama. Kaliforniji i dijelovima Bugarske. Zemljište za lješnjak mora biti takvo da omogućuje ravnomjerno razvijanje korijenove mreže kako lateralno. Neophodno je da se omoguće 2 . U divljem stanju lješnjak se nalazi na vapnenasto silikatnom zemljištu. jer dobro uspjeva na zemljištu pri vrijednosti pH od 5 .

10.12 – 0.fosfor (P2O5) 38 – 223 mg/kg vapno .20% gline 15 .1 .dušik (N) 0. od koje su sorte stvorene.7.92 .20% gline i 50% pijeska . U Italiji sastav zemljišta izgleda: - - krupan pijesak 35. Rebov predlaže 5 .pH 6. Za ovu podjelu kao osnova poslužila je vrsta lješnjaka.SORTIMENT LJEŠNJAKA KLASE LJEŠNJAKA Svrstavanje lješnjaka po klasama nametnula je praksa.4 . Eganu (1958) zemljište za lješnjak treba sadržavati: 15 . rodonačelnik.29.5% .3% .9% sitan pijesak 22. .ističe se i značaj humusa čak 10% kao i 25% vapna.22% glina 7. ali se ne pravi razlika po sortama.5% . Razlikujemo šest klasa.Prema H.4% .3. POMOLOŠKI PREGLED .798 mg/kg.23.4 koloidi 14.50% krupnog pijeska.3 .20% koloida 20 .kalij(K2O) 286 . 5.5 .51.30% sitnog pijeska 30 .1.7 .2% humus 2.

avellana. Ovoj klasi pripadaju važnije selekcije SAD. rimski. Ima omotač malo iznad ravnine ploda. često s rebrima. ima izgled trube. celski. navode se neke nove selekcije. Jezgra kvalitetna. Ovoj klasi pripadaju neke ruske selekcije. rasječen do osnove. notigen. Ima vrlo dugačak omotač. Nema mnogo sorti. okrugli. cijeli i povijen na vrhu. okrugli ili sa različitim oblikom. po rubu rasječen. mesnat. Plod cilindričan. kerasund. davijana. kao i brojne selekcije u Rusiji i dr. Plod sitan. neravan sa velikom osnovom. tvrda ljuska. Plodovi su sitni do srednje krupni. izreckan. jajolik. Omotač krupan. Poznavajući sorte koje pripadaju spomenutim grupama može se unaprijed predvidjeti kakva će važnija biološka . Druga klasa: celski lješnjak je proizvod od divlje vrste C. cornuta. Najvažnije osobine sorti ove klase su omotač u ravnine ploda ili malo iznad njega. tvrde ljuske. Ljuska srednje debela. okruglast. U ovu klasu se ubrajaju sorte: lambert (bijeli i crveni). široko ovalan. Šesta klasa: div lješnjak (medvjeđa lijeska) je rodonačelnik svih sorti ove klase. Važnije sorte furfulak. americana i C. maxima. Omotač je duži od ploda. znatno duži od ploda. cijeli ili rasječen do osnove. Treća klasa: lombardijski lješnjak koji je nastao od C. Jezgre se dobro vade. plodovi sitni. u osnovi vezan. bademoliki i eugenija. pontica. Važnije sorte su: normtemopon. Ljuska tanka. široko ovalni. Sorte ove klase mogu imati svojstva roditelja. rodonačelnik je C. Ljuska tvrda. Četvrta klasa: hibridi postali ukrštanjem divljih formi sa kulturnim sortama u raznim kombinacijama. garibaldi.Prva klasa: običan lješnjak. i dr. Peta klasa: američki lješnjak je postao od C. iznad ploda se malo sužava pri vrhu je raširen.

Celske sorte. U primjeni je klasifikacija koja lješnjak grupira na pitome. Značajna karakteristika kod ovih sorti je također građa omotača. avellana. maxima i C. i to: Lambert-sorte. tj. Lambert-sorte. Ova grupa sorti ime je dobila po omotaču njegovom izgledu i građi. Način postanka. duži je od ploda. Omotač u osnovi nema cilindrično zadebljanje koje je karakteristično za lambert sorte. Lambert-hibridi. kao kriterij za grupiranje sorti lješnjaka nije prikladan. rodonačelnik sorta. Omotač kod ovih sorti je razrezan. Ovoj grupi pripadaju privredno zna čajne sorte sa ranijim vremenom sazrijevanja plodova. GRUPE SORTI LJEŠNJAKA Postoji više načina da se grupiranja sorti lješnjaka. po izgledu podsjeća na „bradu". . ali su sa tankom ljuskom i ukusnom jezgrom koji zauzimaju prvo mjesto. Naravno ovdje je riječ o stvaranju novih sorti.svojstva potomstvo imati. C. Lambert-sorte su nastale od divljih vrsti u područja sredozemne i crnomorske klime. Zbog toga su osjetljivije na mraz. pontica. Celski hibridi. On je rasiječen na dva dijela i pri osnovi srastao. Pitome sorte su postale većinom od vrsti: C. Celske sorte. Prema ovom kriteriju razlikuju se četiri grupe. kulturne sorte i šumske forme. plemenite. Kod zrelih plo dova omotač se povija i plodovi lako ispadaju. Iz praktičnih razloga je us vojena klasifikacija koja za razvrstavanje sorti uzima morfološke ka rakteristike.

Stablo srednje široko. Ovdje nije riječ o sortama. jer se o njima ne radi. koji se ne kultiviraju. svrstane su u ovu grupu. Kod ovih sorti je omotač iz dva mjesta koja su u osnovi srasla. a po omotaču celskim sortama. Omotač ravan pri vrhu ploda. Oprašivači su: kosfort. susre ćemo i vrlo veliko šarenilo plodova po krupnoći. Lambert-hibridi. Sorta čije porijeklo nije poznato. izražena protandrija. Sorte ove grupe su nastale kao lambert hibridi sa biološko-fiziološkim karakteristikama celskih sorti. pri čemu su drugi krite riji zanemareni. obliku. Razne forme šumskog lješnjaka. čudo iz bolvijera. Mnoge sorte ove grupe se ubrajaju u privredno značajne sorte. Plodovi su slični lambert. Zbog ogromnog broja varijanti. Plodovi lako ispadaju iz omo tača. već o raznim formama i sl. Celski hibridi. izgledu omo tača i drugim svojstvima. Ove su forme prema svojim osobinama bliske celskim sortama. SORTE LJEŠNJAKA Sorte lješnjaka su prikazane po abecedi. Uglavnom su u ovoj grupi zastupljeni hibridi sorti iz ranije dvije grupe (lambert i celske). Apolda. . Faza cvjetanja srednja.U ovoj su grupi sorte s plodovima koji variraju od okruglastog do izduženog. proizvodnost osrednja. Šumske forme . u pogledu veličine također su moguća velika variranja. Jezgra kod ovih sorti je dobre kvalitete pogodna za konzumiranje i za industriju prerade.sortama.

5%. Dobro oprašuje rimski i rani trebizonda.52%. Bademoliki lješnjak . Omotač je dva puta duži od ploda. Kao stolna sorta je zna čajna jer ima krupne plodove.cilindrični ka vrhu špicast.5%. Formira samooplodnjom 10 .67.2.12 m visoko) sa uspravnim grmom. Ova sorta je nastala u zapadnom Azerbejdžanu i tamo sudjeluje sa oko 90% na svim površinama pod lijeskom.5 mm. Boja ljuske smeđa u prugama. U fazi zrelosti plodovi lako ispadaju iz omotača.6). Grm je srednje bujnosti i daje mnogo izdanaka. .6 x 19.3% i u vršnom dijelu donosi najveći prinos. Prema postanku ova sorta pripada u one sorte nastale od C. a nije za kosford.Plod okruglast ima masu oko 3.16 kg/stablo. Ada-baba. U fazi kad počinje oplodnja ima grančica od 16 do 25 cm oko 38. Jedini ozbiljniji nedostatak kod ove sorte je što plodovi teško ispadaju iz omotača. U račvici je 1. Dobro oprašuje rimski i rani trebizon da. sudjeluje u masi ploda sa oko 41. Prinos se kreće 15 . Plodovi su krupni. pojedinačno teži oko 1. pri vrhu se sužava i završava srednje nazubljenim obodom sa prosječno šest izraženih zuba. cvjeta srednje rano.8 zajedno.6 plodova. izduženo. Raste bujno (10 . oko 1. Jezgra kvalitetna i bogata uljem . Plodovi mogu biti 6 .6 x X 17. Randman jezgre 49 . maxima. samosterilna je sorta. Protoginična je sorta. cijeli rijetko rasječen sa jedne strane. Formira se mnogo resa i u grupi 3 4.20% plodova. Ljuska je tanka i lako lomljiva sa ot porom do 34.5 grama.69 kg/cm 2.41 . Formira mnogo resa. Jezgra bez žilica. a nije za sortu bademoliki. okruglasto pljosnati.2 g sa dimenzijama 27.73 g ili je manji. i više ih je u grupi (3 . Omotač je dva puta duži od ploda i potpuno ga obavija. tipično je protognična sorta.

avellana. Otporna je na bolesti i nametnike. Grm je bujan. Catagnvera).2x18.91. jezgra se teško odvaja od ljuske. Formira mnogo resa.64% masti. U SAD se predlaže peludator davijana.5% proteina. tanka i lako lomljiva.3 zajedno.24 mg% aminokiselina.82 kg do 21 kg na cm 2.14% ulja i randman je 42. sadi se na manjem razmaku. Postala od C. Jezgra je razvijena i 54% sudjeluje u masi ploda. 6. Ljuska se lomi pod pritiskom od 18. nije alternativne rodnosti. sa malo izdanaka.85% (Oregon). Barcelona (Barcelona. indeks 0. okruglasti. Na vlastitom korijenu nema mnogo izdanaka. dimenzije: 21. po 2 . Upotrebljava se u industriji prerade. 18. pa je prinos po jedinici površine zadovoljavajući. Ima dosta peludi.3 g. Ljuska debela. Sadrži 60. Faza cvjetanja je vrlo rana (od polovine prosinca do kraja veljače) sa izraženom homogamijom. rasječen. Jezgra ima 68.Ljuska je smeđe boje. Omotač u ravni ploda. Nije za uzgajanje na vlastitom korijenu jer daje mnogo izdanaka. Plodovi krupni 3. Barcelona . Najzastupljenija je sorta u SAD . Po stablu rodi do 15 kg.69%.6x21.6 mm. Masovno je rasprostra njena i u Francuskoj pod imenom rodni kutard.

Ova sorta se uzgaja u Engleskoj i vrlo je cjenjena zato što joj je jezgra dobrog okusa. Ima razvijen grm. Plod je duguljast. Osobito se cijeni za stolnu upotrebu. a vrlo je rodna.Longue d Espagna (Du Chilly. morel i dr. Plodovi sazrijevaju kasno. Dobri su oprašivači: kosford. Lambert Filbert. izražena je homogamija. Kasno cvjeta. produktivno. Omotač je duži od ploda. svijetlije boje. maljava. oko 2. U račvici prosječno ima 2.5x16.5x14. Jezgra je kvalitetna. randman 47. dimenzije 25. Ova sorta vodi porijeklo iz Engleske. bolvijerov.7 mm. Stablo je male bujnosti.1%. . uspravno raste.3 g.Dugi španjolski . Kentich Kob). Imperatrice Eugenie). prugasta.8 plodova. Dugi španjolski Eugenija (Empress Eugenie. ljuska srednje debela.

čak i sitan. Rodni kutard (Fertile de coutard).0x15. Sazrijeva kasno.5 cm. rasječen. Jezgra u masi ploda sudjeluje 49. Zellernuss). Plodovi 2 . Kosford (Cosford. Jezgra dobre kvalitete i u međunarodnom prometu vrlo cjenjena. U uvjetima povoljnim za lijesku daje dobre prinose. Plod okruglast 3 . Omotač dug. Potječe od C. dostiže oko 5 . davijana i dugi španjolski.3x17. Omotač duži za 1/3 od ploda.2 g. lako lomljiva. Ima široko lišće. Plodovi su oko 3 grama.4 ploda na jednom mjestu. indeks: 1. koliko i promjer.44%.4. tonda gentile del a longa i dr. širina 1.66. Opisana je i kao trebizonda. okrugli.79%. Ljuska tanka. malo spljošteni na vrhu.4 mm. lomi se lako.2.53. Ova sorta je dosta slična sa barcelonom. Kosford je iz Engleske. pontica i vodeća je sorta u Turskoj.4 cm.7 . To je stara sorta. negret. Plod duguljast . .27% ulja.75. Ljuska tanka.4x22 5x20. dimenzije: 18. obrnuto jajastog oblika. Prikladna za konzumiranje i preradu. Nije jako bujna sorta.5% i sadržajem ulja 66. Furfulak (Impsriale de Trebizonde. i grupirani do 6 u grupe. Dobri oprašivači su: barcelona. protandrična je. Omotač u nivou ploda ili duži.4% ulja.2 .2%. srednje veličine .6 m visine. ima 68.4 zajedno. Sazrijeva kasno. Prolitique e Coque Tondre. širi se i u drugim zemljama.2. List srednje veličine.5 g sa dimenzijama: 24.5 mm. Randman 44% do 46%.2 g): visina 2. Randman jezgre 57. sadrži 60. Randman 39 .indeks okruglosti .0. palas. posebno u Francuskoj. jezgrom ispunjena. Oprašuje je negret. potpuno pokriva plod. Karidaty). Faza cvjetanja je rana. Srednje bujno raste. produktivno rano cvjeta. Omotač u ravnini sa lješnjakom i rasječen. ujednačen. formira mnogo izdanaka.Plod je sitan do srednje krupan (2. Francuska sorta koja je raširena i izvan Francuske. Zajedno su 2 . Stablo bujno.

9x14. Nije velike bujnosti.0x19.(talijanska sorta. bolvijera i kosford.8 mm. U račvici je 25 plodova . protoginična je sorta. Oprašivači su apolda. dimenzija 20. Jezgra lako ispada iz ljuske i dobrog je okusa. hibrid barcelona X davijana. pa se ova sorta rado uzgaja.0. Cvjeta srednje kasno do kasno. san govani i dr. Rojal uvedena u kulturu 1934. protandrična je. Plod okruglast (indeks .oko 3 g. okruglast (indeks 0.9 . Zreli plodovi lako otpadaju. Srednje rano cvjeta. formira izdanke.0%.5x16. Morel (Morell) je francuska sorta. Vodi porijeklo od C. Plodovi srednje sazrijevaju. Otporna je na niske temperature.5 ploda. Ljuska tanka.6 mm.4x16. Stablo male bujnosti.8x14. godine. Upotrebljava se u industriji i kao stolna. Negret (Negret) Negret je iz Španjolske. Sazrijeva srednje.Mortarela. uspravno raste.8 mm.82). U Španjolskoj je vodeća sorta lijeske.2 g sa dimenzijama 23. avellana. lako lomljiva. Peludator je dugi španjolski. Stablo vrlo bujno uspravno. U račvici su prosječno 4. Grm je osrednje bujnosti. Jezgra ploda sudjeluje u masi ploda 45. Randman jezgra 47. ima izraženu homogamiju. Omotač je malo duži od ploda. naročito u Kataloniji. Američka sorta. ljuska tanka sa diskretnim prugama.6x21. Randman jezgre 42 . produktivno. masa ploda 4. Faza sazrijevanja rana. Dobri su peludatori: tonda di gifoni. Cvjeta rano. Plod sitan do srednje krupan 1.79) sa masom 2. Cvjeta srednje rano. Plod okruglast (indeks 0.1 g i dimenzijama: 21. Plod je srednje veličine . Omotač je duži od ploda.7%.46%. ali je dobre rodnosti.77) i zajedno su 3-4 ploda. Mnogo se cijeni u industriji čokolade.2.7.

pa alternativno rađa. dok kod starijih stabala (16 . sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. Samosterilna sorta. Sadrži 64% masti.25 cm (56.07%. izdrži oko 31. Slabo formira izdanke.12 g. Obično su u grupi 2 . Ima izraženu protaginiju. Plodovi su teški oko 3.zajedno. po tome se ubraja u grupu sa slabo do srednje mnogo formiranih resa.4%). avellane. Nastala je od C. raste uspravno. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte.5%.3 zajedno. Pojedinih godina izražena je rodnost do 38 kg/stablo. Ova sorta ponekad prerodi. što joj je inače značajniji nedostatak. Omotač duži od ploda.7 mg% nezasićenih masnih kiselina. pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford.20 godina) grančice prevladavaju od 1 . dimenzija 20x20x32 mm. . Zbog krupnoće se cijeni kao stolna sorta. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. 17% bjelančevina.78 kg na cm2. Ima vrlo bujno stablo. sa prisustvom žilica. Ljuska je srednje debela sa tamnijim prugama. teško lomljiva. Zajedno su do 3 ploda. malo izduženi. Ljuska je debela. Omotač je ravan sa vrhom ploda. Rimski. i 5. Formira malo izdanaka. kod prženja se pokožica dobro odvaja. okruglastog oblika. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42.5 cm (67%). Jezgra je 43. Ne formira mnogo resa.07 do 33. nije dobra za trebizonde. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 . Iako je grm. još u studenom. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi.

7 plodova. Ljuska srednje tvrda. Lijep izgled jezgre. To je sorta iz grupe lambertovih. U račvici ima 1 . Randman jezgre 48. lijepog izgleda sa prugama. sa crvenim lišćem. Stablo srednje bujno. Plod je sitan. 1. Omotač je duži od ploda. .52%.Rimski lješnjak Crveni lambert (Rotblattrige Lambert). dekorativno djeluje.36 g. dimenzija 23 X 12 X 14 mm.

grm širok. Jezgra je sa malo žilica. Turska sorta. protandrična je.4x15. Oprašivači su joj: tonda bjanka. Osjetljiva na neke bolesti i kasni mraz. srednje širok grm.Crveni lambert Sun Giovani. Stablo raste vrlo bujno. ljuska srednje tanka. Italijanska sorta. mortarela i dr. produktivan. daje malo izdanaka. svjetlokestenjaste boje. Plod duguljast (indeks 0.4 mm. Dobra je sorta. Rano cvjeta sa izraženom homogamijom. prilikom prženja se odvaja pokožica. Rano cvjeta. Rano sazrijeva.76) sa dimenzijama: 22. Rano sazrijeva.2%. prugasta i pri vrhu maljava. tonda di điffoni. Randman 46. produktivan. Stablo malo bujno.3x18. Sivri. . Omotač duži od ploda.

Samosterilna je i sa slabom je klijavošću peludi zbog čega je loš oprašivač.2x15. Raširena u Turskoj zbog dobre kvalitete jezgre. negret. Pijemontski (Tonda Gentile del a Longhe. ali tvrda. Postala od C. Omotač je koliko i plod ili duži od njega. Nedostatak je što se plodovi teško oslobađaju iz omotača. Faza cvjetanja je jako rano. kestenjasta sa dvije uzdužne brazde i neznatno prugasta.2. .38 grama. sorte postale od C.3% ulja i 13. Ima srednje razvijen grm. Najviše je ima u provinciji Kuneo (Cuneo).1 mm). prijelazni oblik. dimenzija 21. Randman jezgre je do 58%. Jezgra sadrži oko 72.2 bjelančevina. pontica.6x18.80) srednje krupan .3. do 47.6x16.8 mm.94) sa zaoštrenim vrhom. avellane. Ljuska je tanka (1.2. Ona je među zastupljenijim sortama u Italiji. del Piemonte). Jezgra kod prženja ostaje čista.08 kg na cm 2 čvrstine. dimenzije: 18.5 g. Italijanska sorta. pri vrhu široko otvoren pa plodovi lako iz nje ispadaju. Plodovi su okruglasti (indeks . Ljuska srednje debela. Masa ploda . G. T. Nedavno je unesena i uzgaja se kod nas na području Umaga i u drugim područjima. Srednje formira rese u grupama 2 . dihogamija izražena . Omotač duži od ploda. Za klimatsko područje ozbiljnijih nedostataka ova sorta lijeske nema.6 mm.Plod izdužen (indeks 0. Oprašuju je sorte kutard rodni.3x18.protoginična. U račvici su 4 ploda. formira izdanke.3.0. Randman jezgre 44. maxime i C.6%. pojedinačni ili u grupi 2 .

grm raste na prijelazu između uspravnog i širokog. Bujnost srednja. protandrična.7x20. Faza cvjetanja rana. U račvici su 2. Plod okruglast (indeks -1). Sazrijeva kasno. kampanika i dr.Plod duguljast (indeks 0. produktivno je.2 mm. mala rodnost ograničeno uzgajanje. Omotač duži od ravnine ploda.8 ploda zajedno.0x20. Prijelaznog oblika. Osrednje je produktivna sorta. srednje krupan plod . Italijanska sorta.8%.8 g. Stablo ne raste bujno. kestenjaste boje sa prugama. Italijanska sorta.Organoleptička ocjena dobra.87). Okrugli gifonski (Tonda di Giffoni). ljuska srednje tanka. srednje krupan -2. mortarela.2.4 g sa dimenzijama 19. Omotač ispod nivoa ploda. Ljuska srednje . Randman jezgre 40. Dobri oprašivači: tonda rosa.Tonda Gentile della Langhe Okrugli bijeli (Tonda Biancha).6x16.9 mm.7x18.dimenzija 21.

Plodovi su traženi u industriji čokolade i krema. kestenjaste boje sa prugama i dvije brazde uzdužno.6x17.homogamija. ljuska se odvaja pri prženju. ljuska tanka. sa promjenljivim karakteristikama . Osjetljiva prema kasnim mrazevima. Sazrijeva početkom rujna. Zbog kvalitete jezgri tražena je u industriji slatkiša.0. prijelaznog habitusa. . di Viterbo). svijetlo kestenjaste boje. T.tanka.7 g. G. Plod okruglast (indeks . srednje bujnosti. Randman 45.7x20. Mortarela i dr. prugasta. Kod prženja jezgri odvaja se pokožica.9 mm i srednje krupan . Tipična sorta za mediteransko područje.7 ploda. Ima dobru rodnost i kvalitetu plodova. Italijanska sorta. protandrija ili protoginija.2.95). dimenzija 20. Tonda Giffoni Rimski ukusni (Tonda Gentile Romana.0%. Omotač je duži od ploda. dobre produktivnosti. Prosječno u račvici 2. Oprašivači su: Tonda di Giffoni. Randman jezgre 60%. Faza cvjetanja srednje kasna.

bujna.15). Stara turska sorta. srednje produktivna. Karidaty). dimenzija 21.6 g.9 mm. Peludatori su: Tonda romana. Trebizonda (Imperiale di Trebizonda.7 ploda.1x19.9 plodova. Plod duguljast (indeks . Vrijeme sazrijevanja . Oprašivači: Tonda Bijancha. lijepe boje. Palas i dr. Dihogamija: mohogamija . Sazrijeva polovinom sezone za sorte lješnjaka.1. Omotač kraći od plodova.2.Tonda Gentile Romana Okrugli crveni (Tonda Rossa). .0. Iako su dobre osobine kvaliteta jezgre i dobra rodnost.5 X 20.3% u masi ploda. sa dimenzijama 18.protandrija. Plod okruglast (indeks . uspravno raste.4 mm. nedostatak je mali randman jezgre. srednje krupan . Cvjeta srednje rano. smeđe boje sa prugama. Tonda di Giffoni i Tonda romana.4x22. masa ploda 2.7 g. Jezgra sudjeluje sa 38.8x15. Italijanska sorta. Srednje cvjeta. Omotač je duži od ploda. ljuska tanka.84). Ljuska srednje debela. Raširena je u Turskoj gdje je dobre rodnosti. Stablo je slabo bujno. U račvici 2.kasno. protandrična je. U račvici je prosječno 1. a grm širok.

36. Široka rasprostranjenost uvjetovana je nekim njenim dobrim osobinama. Geante de Hale). Grm ove sorte je dosta bujan: više ide u širinu nego u visinu.2. Upotrebljava se za stolnu potrošnju i u industriji. dimenzije: 27x14x16 mm. jer zreli plodovi teško ispadaju iz omotača. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj.10 do 12 cm dužine i 7 do 8 cm širine.5 cm i širina 2.5%. Ljuska svijetlosmeđa sa tamnijim prstenovima. vrlo dobro sortama . Jezgra ukusna i ispunjava ljusku. Istarski dugi – populacija od Corylus maxima. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss. Srednje bujna. a randman jezgre nije najpovoljniji. Ima puno resa i antere su bogate s peludi. Vebsov (Webb's Preisnus). Plod konusno okruglast (indeks 0. Omotač ravan sa plodom ili malo duži.kraj siječnja i traje tri tjedna.4 zajedno. Rano cvjeta.46%.6 g. Plodovi su po 2 . Ipak. To je lambert hibrid. ne ubraja se među visoko kvalitetne sorte.3%. Ima ovalne listove . Ženski cvijetovi se javljaju početkom ožujka. Bolvijerov (Wunder von Bolhviller. Plod srednje krupan oko 2 g. Cvjetanje je kasno . zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Randman jezgre . U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu. Masa ploda 3. 45. Drvo visoko do 6 m i otporno na zimske temperature. Omotač duži od ploda.85) u osnovi četvrtast. s obje strane rasječena i po obodu nazubljena dublje ili pliće. dužina 2 . a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Ljuska srednje debela. Protandrična je. Srednje rano sazrijeva. Randman jezgre . pa ima loptasti oblik. Prilagođena kontinentalnoj klimi.23 cm. Sazrijeva početkom rujna.Jezgra čista. pa je zato i sa vrlo dobrom rodnošću.

koje ponekad dopiru do njegove sredine.430 mm. pravilno zasvođena.492 g. Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. Omotač je sastavljen od 2 lista. Ljuska ploda je tamno smeđa. Biofizičke osobine su: masa 1. dužina 19. sužen i savijen. a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43. Plod istarskog dugog je krupan. bjelančevina 16. Kapica mu je velika. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama. U grozdu ima od 1 do 10. Jezgra je krupna.806 mm. Vrh mu je nazubljen. dužina 26. s tamnijim prugama.62% i invertnog šećera 3. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre. Omotač je duži od ploda. sa izraženim šiljkom. koji su s jedne strane spojeni. tako da se plod ne vidi. .030%). Šav je slabo izražen. neprevilnog okruglog oblika.130 mm.240 mm i širina 20.768 mm. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. ovalno duguljastog oblika.489 %.437 g.northampthon. širina 13.34%. okruglog oblika. rimski lješnjak i ludolf.38%. a najčešće 2 ploda (28. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64. pravilno zasvođen. Debljina joj iznosi 1. a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune. List je velik. izdužena. bez izraženog šiljka.

Grm istarskog lješnjaka .

PRIPREMA ZEMLJIŠTA Masa korijena lješnjaka nalazi se na dubini između 10 i 40 cm.7. Na ovaj se način povećava zapremina zemljišta. Na rasprostranjenost korijenove mreže značajan utjecaj imaju fizičke osobine zemljišta. Na plodnom zemljištu lješnjak ima gustu i isprepletanu korijenovu mrežu koja zauzima veću površinu. U novije vrijeme se preporučuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. odnosno podrivači sa vibrirajućim radnim tijelom. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti. Pojedine žile prelaze i dubinu od 70 cm. kao i opće poroznosti. Kad je riječ o ovoj kulturi smatramo da je posebno značajna studija o ekološkim uvjetima. Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm. samo manji dio korijena prelazi taj obujam. to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori. Treba usaglasiti čimbenike klime lokaliteta sa biološkom prirodom sorte. što zavisi od njegovih fizičkih osobina. . naročito o klimi.50 cm dubine (oko 80%). Odmah uz deblo u prvom metru nalazi se više žila nego u drugom. jer se zemljište ne prevrće. PODIZANJE PLANTAŽA LJEŠNJAKA Za podizanje plantaža lješnjaka poduzimaju se sve organizacijske tehničke mjere kao i kod drugih voćaka. a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. Laterarno prostiranje je u odnosu obujma krune. jer od pravilnog podizanja zavisi i ekonomski efekt proizvodnje. sa udaljavanjem od debla smanjuje se broj žila. a osnovna masa korijena nalazi se do 40 .

Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. Unošenje mineralnih gnojiva. Pri agromeliorativnom gnojenju za lješnjak treba se pridržavati onih normi koje su date za orah. IZBOR SORTI LJEŠNJAKA Za proizvodnju plodova lješnjaka mora se predvidjeti odgovarajući sortiment. Veliki značaj ima i tržište. odnosno prema rezultatu analize zemljišta. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta. Potrebno je poznavati biološku prirodu sorti i njihovo ponašanje prema uvjetima sredine.U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem jamica. Agromeliorativna gnojidba Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. Prilikom izbora sorti mora se voditi računa o nizu čimbenika. S . Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu. komposta. odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor. uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr. Na strmom zemljištu moraju se izgraditi terase.5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O.5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. treseta. odnosno namjena proizvodnje. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka. ako zemljište sadrži 7.

Tablica 15.5 do 16.tim u vezi razlikuju se sorte sa plodovima prikladnim za različite namjene: za stolnu upotrebu. kvaliteta plodova. Jezgra treba biti pravilna i da se pokožica lako odvaja prilikom prženja. za industriju (kreme) i kombiniranu namjenu. autofertilnost ili interfertilnost. plodovi trebaju biti sitniji do srednje krupni. suši i sl. krema i dr.0 Za industriju 1 3 5 4 2 Za konzumaciju 5 4 3 2 1 . veličina ploda i otpornost na negativne temperature.4 od 13.1 do 15. homogamija. a u drugom drugo. otpornost prema bolestima. okrugli ili ovalnog oblika. obilno i redovno rađanje. atraktivnog izgleda i oblika. Faza cvjetanja je značajno obilježje (cjenjenije su sorte koje su kasnocvjetne). Slaganje plodova nejednake krupnoće prema namjeni Promjer ploda (mm) preko 18 od 16.4 sitniji od 13. bujnost. oslobađanje iz omotača. Nisu bez utjecaja pri izboru sorti ni druge osobine: period ranog stupanja u rod. Pri izboru sorti treba imati na pameti da su najznačajnija svojstva: rodnost. što se vidi iz slijedeće tablice. zbog toga se pojavljuju slučajevi da ista sorta ima u jednom kraju zemlje jedno ime.5 do 18 od 15. što predstavlja poteškoću o kojoj treba voditi računa. oblik ploda.. odvajanje omotača (kupole). Plodovi za potrošnju kao stolno voće trebaju biti što krupniji. nametnicima. I plodovi se više cjene ako su ujednačeniji po obliku i ispunjeni jezgrom. Napominjemo da je lješnjak pomološki nedovoljno obrađen. tanke ljuske i s visokim randmanom jezgri. randman jezgri. Ocjena krupnoće plodova prema namjeni je nejednaka. Za industriju čokolade.

1971.Odličnu kvalitetu označava (5). makar u manjem obujmu.3. Lješnjak je jednodoma voćka. na ovom problemu dao značajne rezultate i skrenuo pažnju da su sorte lješnjaka autosterilne. ali pri tome ne treba izbjegavati.7 do 3 t/ha. Poslije korekcije sorti u pogledu odnosa oplodnje u Americi su povećali prinos sa jedne na 3 . dopunske i sorte oprašivači. lako bi se napravile kompatibilne kombinacije sorti. Poslije njega do istih zaključaka su došli Manušev (1972) i S.autosterilne. Treba nastojati kombinirati glavne sorte koje se međusobno oprašuju. U poslijednje vrijeme je sve više podataka koji informiraju o ponašanju pojedinih sorti u pogledu odnosa oplodnje. U SAD su opovrgli da su sorte lješnjaka autofertilne. a na nju utječe i klima područja.5 tone/ha.od 0. Na plantaži trebaju biti zastupljene sorte: glavne. i sorte oprašivače. Glavne su sorte najzastupljenije. Lukić (1981). U našim uvjetima malo je podataka koji se odnose na ovu problematiku.sterilne kombinacije. Kad bi postojala pravilnost u pojavi protoginije i protandrije kod iste sorte po godinama i u određenim klimatskim uvjetima. što nije moguće uvijek. POZNAVANJE SORTI LJEŠNJAKA U POGLEDU OPLODNJE Odnosi oplodnje su slabo proučavani kod lješnjaka i utoliko je ovaj problem složeniji. protandrija i homogamija. Ova fiziološka svojstva su uvjetovana nasljedna osnova. To su isto postigli u Italiji i Španjolskoj . Kod nas je Madić. pa se traže dopunske sorte radi peludizacije. 1969. vrlo dobar (4). dobar (3). što znači da su mu muški i ženski gametofiti razdvojeni. . dovoljan (2) i ne zadovoljava (1). a postoje i inter . Pored toga kod njega je moguća protoginija. ovaj problem ne bi bio toliko težak. Sorte lješnjaka su samobesplodne .

Ove posljedice su kod lješnjaka teže nego kod drugih voćaka. . Sadnice obavezno nabavljati od ovlaštenog proizvođača. Sadnice lješnjaka proizvedene vegetativnim putem vrlo često su s nedovoljno razvijenim korijenom. oplodnje kao i nedovoljnog poznavanja odnosa između sorti preporučuje se uzgajanje više sorti u plantaži. Sadnice sa skladnim razvojem nadzemnog dijela i korijena bolje su od onih kod kojih korijen nije razvijen. colurni. U Španjolskoj se podižu plantaže gdje je jedna sorta zastupljena sa najviše 43%.30% oprašivača.Teško je preporučiti odnos ovih sorti. ali. U Francuskoj se predlaže za jednu sortu 20 . prema iskustvu proizvođača iz Španjolske sorte oprašivači ne trebaju biti zastupljene više od 25%. Autofertilne sorte mogu se uzgajati i u čistim nasadima. Za komercijalne nasade preporučuju se sadnice proizvedene kalemljenjem na div lješnjaku . Treba obratiti pažnju na razvijenost korijena. Sadnice moraju biti odabrane s posebnom pažnjom. zbog specifičnosti cvjetanja i procesa oplodnje. daleko bolji se rezultati postižu kad su oprašivači na manjem razmaku. Iako vjetar prenosi pelud i do 1 kilometra. Oprašivače postavljati na udaljenosti do 30 m. zdravstveno stanje i identičnost sorte. iako su ostvareni veći prinosi u kombinaciji više sorti.C. IZBOR SADNICA LJEŠNJAKA U praksi se koriste kvalitetne sadnice proizvedene kalemljenjem ili jednim od vegetativnih načina. jer su uvijek sa razvijenijim korijenom. Zbog složenosti cvjetanja. Pogreške pri izboru mogu dovesti do vrlo nepovoljnih posljedica. a nadzemni dio jest. čija je proizvodnja pod kontrolom. Takve sadnice u prvoj godini se slabije primaju i sporo razvijaju.

RASPORED SORTI LJEŠNJAKA U PLANTAŽI Prema istraživanjima mnogih autora sorte lješnjaka su autosterilne, čak se nalaze i grupe sorti koje su inkopatibilne između sebe. Od sorti koje su izabrane planom za odgovarajuću plantažu, već prema odnosima oplodnje, moraju se sorte ukomponirati tako da se vodi računa o nekim praktičnim razlozima. Naime, uvjek treba da je jedne sorte paran broj redova, naročito ako se kombiniraju ili moraju kombinirati sorte čiji plodovi sazrijevaju ranije sa sortama čiji plodovi sazrijevaju sasvim kasno. O drugim se momentima vodi računa već pri izboru sorti u fazi cvjetanja (podudarnost) i sl. RAZMAK STABALA U PLANTAŽI Već je istaknuto da se sorte lješnjaka razlikuju po bujnosti. Po ovoj osobini se grupiraju u nekoliko grupa: kržljave (trebizondski); malo bujne (pijemontski, dugi španjolski); srednje bujne (barcelona, eugenija); bujne (negret, kosford) i vrlo bujne (halski div). Osim nasljedne osnove, na bujnost utječe i bujnost podloge, kao i niz drugih čimbenika: plodnost zemljišta, padaline, primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera, zaštita i dr. Navedene čimbenike treba uzeti u obzir kad se određuje hranljivi prostor za stabla u plantaži. Pored toga i primjena mehanizacije može utjecati na veličinu razmaka stabala lješnjaka u plantaži. Maksimalna mehanizacija u proizvodnji plodova lješnjaka uvjetovana je i oblikom krune. Bolje se mehaniziraju procesi proizvodnje u nasadima sa stablašicama i sa većim razmakom.

Nasad lješnjaka u obliku stablašica

Razmak sadnje pri podizanju plantaže lješnjaka treba usaglasiti sa važnijim faktorima od kojih to zavisi. To su zemljište, bujnost sorti, osobine stabla (grm ili stablašica), pa i konfiguracija zemljišta. U donjoj tablici dat je pregled razmaka u zavisnosti od navedenih čimbenika koje preporučuje Karlone (1962). Stablašice se uzgajaju na manjem razmaku (prosječno 5x6 m), i to najbolje da se sadnja obavi u kvadrat ukoliko je ravna površina, na nagnutim površinama razmak je 4x5 m. Razmaci su veći ako se lješnjak uzgaja kao grm, 7x8 m.

Tablica 16. Pregled razmaka za lješnjak u zavisnosti od nekih čimbenika Zemljište Bujnost sorte Osobina stabla Razmak ravna površina 4x5 4x6 6x7 5x7 7x8 9x8 (m) nagib 3x4 4x5 5x6 4x6 5x6 6x7

Siromašno Srednje Plodno Siromašno Srednje Plodno

mala mala bujna mala mala bujna

stablašica stablašica stablašica grm grm grm

Prema Kovačeviću (1955) mogu se koristiti različiti razmaci za lješnjak. U Francuskoj lješnjak se uzgaja na razmaku 5x5 m (Barbeau, 1973), a u Italiji na razmaku 4 X 6 m, u redu je manji razmak. U Oregonu je znatno veći ovaj razmak 6 X 6 m; 7,5 X 7,5 m, što zavisi od podloge. U Njemačkoj lješnjak se uzgaja, ako je podloga C. colurna, na razmakuu 8x4 m. Bilo je slučajeva da se poslije 24 godine kad je razmak iznosio 4 x4 m, morao vaditi - krčiti svaki drugi red. Lješnjak je heliofit i zbog toga traži i veći razmak. Visina prinosa po 1 ha zavisi i od broja stabala. U donjoj tablici daje se pregled prinosa u zavisnosti od hranljivog prostora.

87 tona. a 4 m u redu.5x4.5 m.1 6638.3 840.7 765.0 Razmak (m) 6x6 18. godini je ostvaren prinos od 1. Već u 8.7 353.2 607.5 530.2 4510.3 1604.6 1283.8 1586. orijentaciono 6 X 4 m.6 1971. Međutim. Na bazi iznesenih činjenica teško se može predložiti jedan standardan razmak. Utjecaj razmaka na prinos kg/ha Starost nasada 3 4 5 6 7 8 9 10 11 4.3 336.4 691. TEHNIKA SADNJE Na prvi pogled izgleda da nema razlike u načinu sadnje sadnica lješnjaka i drugih voćaka.Tablica 17.5 x5. Zbog toga smo mišljenja da za stablašice treba dati veći razmak.3 1042.4 94. Budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati.5 58.9 683.8 2530.8 382.2 120. a za grm na vlastitomom korijenu 5. postoje neke specifičnosti u odnosu na druge voćke. on praktično ima kratak period .5 165.5 m. U prvom slučaju je više stabala za oko 27%.3 588.5 9.5x7.2 1870.6 7. 6 m između redova.2 247.5 Kako se iz tablice vidi. budući da on zavisi od mnogih faktora o kojima se mora voditi računa u svakom konkretnom slučaju. najveći je prinos postignut u gustom sklopu 4.5 516.4 1283.5x4.5 1029.6 Ukupno: 11122.

3 godine. nego u proljeće. Izgled plantaže lješnjaka uzgajanih u obliku stablašica . Nikako ne treba sadnice saditi dublje nego što su bile u brazdi. to znači da i kasnije prorodi.mirovanja. a to znači da je neusporedivo bolje da se sadnja obavi u jesen. i to rano. ne raste. Preduboko zasađena sadnica gotovo 2 .

U Europi dominira grmast oblik uzgajanja lješnjaka koji se formira sadnjom 3 . Pogrešno se pripisuju neka svojstva grmu. . Međutim. PROGRAM RADOVA DO STUPANJA PLANTAŽE LJEŠNJAKA U PERIOD RODNOSTI FORMIRANJE KRUNE Prema biološkoj prirodi lješnjak formira grm. naravno ako je ista sorta. No. pa prije prorodi. Lješnjak formira mnogo izdanaka koji povećavaju grm. a u stvari su samo privremenog karaktera. Po nekim autorima grm je rodniji. jer je lješnjak na vlastitom korijenu.8. to je samo u prvim godinama. zbog čega se nekad prednost davala ovom obliku krune. tada je prinos manji kod grma nego kod stablašice.4 sadnice na jednom sadnom mjestu. i kad se obračun prinosa izvrši po jedinici površine. ovaj oblik uzgajanja je sa manjim brojem stabala po ha.

Prednosti stablašice nad grmom se mogu ovako definirati: stabla bolje koriste svjetlost. ali se ne isključuju i ostali oblici. Zbog toga se nameće potreba za intenzivnijom proizvodnjom. smanjuje se vitalnost. veća je produktivnost rada. zbog fizioloških promjena u formiranju cvijetnih pupoljaka. Najčešće je oblik krune vaza.12 godina grm počinje. moguća je maksimalna primjena mehanizacije.4 grane. Opada rodnost. Moguće je da se od sadnica sa podlogom C.Kruna u obliku grma Poslije 10 . Mnogi autori ističu da su na ovaj način troškovi proizvodnje lješnjaka manji.80 cm i krunom u obliku vaze sa 3 . Među značajnijim promjenama u procesu proizvodnje lješnjaka svakako je napuštanje grma i prelazak na stablašice kao uzgojni sustav sa različitim oblicima krune. manji su troškovi proizvodnje. Na ovaj način se lješnjak počinje uzgajati u Europi i SAD (Oregon i Washington). Pored toga i primjena mehanizirane berbe je otežana. Smatra se da je ovaj način formiranja oblika relativno skup i da nema opravdanja. U novopodignutim nasadima lješnjaka sve je više stabala s deblom od oko 50 . da se u pogledu rodnosti i vegetativnog porasta drugačije ponaša. a to znači i većim troškovima proizvodnje. . što poskupljuje proizvodnju plodova. colurne formira grm sa 3 .4 osnovne grane nastale od isto toliko sadnica koje treba zasaditi na svakom sadnom mjestu.

4 osnovne grane.Plantaža lješnjaka u obliku stablašica u 5. Najčešće ima 3 . . nema provodnice. Prilikom formiranja krune na određenoj visini za deblo ostavi se dio s pupoljcima iz kojih će se razviti osnovne grane. kao i kod drugih voćaka. godini Formiranje vaze kod lješnjaka Ova kruna.

druga od prve 50 . budući da se s vremenom grane toliko približe da izgleda kao da su iz jednog mjesta. ne preporuča se ostavljanje za osnovne grane ljetnih izdanaka jedan iznad drugog. tj.4 sekundarne grane koje su postavljene tako da je. Prva serija sekundarnih grana je između svake osnovne grane. U ovom se periodu rezidba sastoji u blagoj intervenciji . a treća suprotno drugoj seriji.100 cm. Na svakoj primarnoj osnovnoj grani formiraju se po 3 . .uklanjaju se ljetni izdanci koji smetaju jedan drugom i oni koji se razvijaju u unutrašnjosti krune. prva od osnove udaljena oko 30 cm. a treća od druge kao druga od prve. U periodu formiranja krune značajno je da se sve grane ravnomjerno razvijaju.20 cm. druga serija suprotno prvoj.Kruna u obliku vaze: rezidba na kraju druge godine (lijevo) i izgled u toku vegetacije (desno) Zbog bolje veze osnovne grane sa deblom treba između osnovnih grana ostavljati 15 . Osnovne grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene u prostoru.

Odmah nakon sadnje sadnica se skraćuje na 15 . tako da čine široku vazu već od prve godine. Ukoliko se lješnjak uzgaja po ovom načinu. Ovaj oblik krune je prijelaz između vaze i grma. Formiranje drugih oblika krune lješnjaka Grm. Prilikom sadnje se zasade 3 . Sadnice su zasađene malo ukošeno. U pravcu međuredova se okrenu dvije i dvije na rastojanju od oko 40 cm. ali ih se ostavlja onoliko koliko je potrebno da se ne umanji opći porast.4 sadnice. Iz korijena će se razviti izdanci od kojih se ostavlja 3 . samo se ostavljaju oni izdanci koji su potrebni za formiranje grma. . bolje je da su sadnice na podlozi C colurna. Ovaj se način danas malo prakticira.30 cm. Budući da se izdanci stalno formiraju.Osim toga mogu se skraćivati i oni ljetni izdanci koji su izuzetno bujniji od drugih. Praktično u toku formiranja rezidba se svodi na prorijeđivanje. jer neće formirati izdanke.4 za osnovne grane. Grmasta vaza. njih treba uklanjati redovito. Broj osnovnih grana u grmu zavisi od bujnosti sorti. Od drugih oblika krune već je spomenut grm.

.Kruna lješnjaka u obliku grma Lješnjak sa visokim deblom Mogu se formirati i ostali oblici krune. ali su iskustva sa njima skromna. kao i drugi razni oblici. Čak se može formirati i palmeta sa kosim granama.

Na taj bi se način postizalo i održavanje dobrih drugih osobina zemljišta. Od važnijih radova u uzgojnom periodu skrenuće se pažnja na najvažnije : Održavanje zemljišta Održavanjem zemljišta treba se postići uništavanje korova i održavanje najboljeg režima za vodu i zrak. Primjenom herbicida uništava se i znatan broj izdanaka koji suvišno iscrpljuju matično stablo. neminovno se to odražava na financijskom rezultatu. a naročito njegove plodnosti. To znači da se zemljište u intenzivnoj proizvodnji održava u vidu jalovog ugara. pa se koriste iskustva stečena u drugim zemljama i pod drugim uvjetima. jer bi to otežavalo skupljanje plodova. Nije potrebno da se smanjuje intenzivnost proizvodnje lješnjaka. Svakako treba način održavanja zemljišta biti u skladu i sa drugim čimbenicima (podneblje.DRUGI RADOVI U PLANTAŽI LJEŠNJAKA DO STUPANJA U ROD U komercijalnoj plantaži lješnjaka obavljaju se uglavnom svi radovi koji se inače izvode i u drugim voćnim plantažama. treba ih u našim uvjetima provjeravati dok se ne dođe do saznanja koja odgovaraju određenim ekološkim sredinama.). Ukoliko do toga dođe. plodnost zemljišta. Zemljište u plantaži može se održavati na jedan od poznatih načina. gdje se javlja veliki broj izdanaka. Primjenjujući tuđa iskustva u proizvodnji lješnjaka. U plantaži gdje se obavlja mehanizirana berba ne preporučuje se držanje zemljišta u stanju ledine. konfiguracija i sl. Naša iskustva sa uzgajanjem lješnjaka su skromna. Naročito se preporučuju herbicidi za plantaže podignute na vlastitom korijenu. U borbi protiv korova sve se više koriste prikladni herbicidi. .

U proljeće se masa zaore. Napominje se da je korijen plitak i da ga obradom ne treba povrijeđivati. maljava grahorica ili panonska grahorica u kombinaciji sa raži. sa starošću stabla se njen intenzitet povećava. Gnojidba Mineralna ishrana mladih stabala lješnjaka. grahorice. gramokson u količini od 4 kg/ha površine koju treba tretirati. O ovoj rezidbi bilo je više govora kod formiranja oblika krune. U redu se zemljište prska herbicidima radi uništavanja korova i izdanaka.4 dihlorfenoksisirćetna kiselina i dr. Rezidba mladih stabala lješnjaka Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. U jesen se najčešće siju grašak. uništavanju korova. U jesen se primjenjuje duboka obrada uz prethodno razbacivanje odgovarajuće količine organskih i mineralnih gnojiva. 2 . inkarnatske djeteline ili koje druge biljke koja daje dovoljno zelene mase. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna. Obrada zemljišta u jesen doprinosi poboljšanju vodnog režima zemljišta. nametnika. da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove.. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju. ubrzavanjem mnogih procesa u zemljištu.U slučaju da je plantaža na siromašnom zemljištu i da ravnoteža organskih materija treba izravnati uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu tada se međuredni prostor koristi za uzgajanje stočnog graška. raži. Mineralna ishrana mladih stabala treba biti u skladu sa njihovom . podsticanja rada korisnih mikroorganizama. Od herbicida su dobri za uništavanje izdanaka: Paraquat.

Već je rečeno da joj najbolje odgovaraju zemljišta sa pH od 5 do 7. sitno. Orijentaciono se preporučuje po stablu 60 . tamnozelene boje. kalcij (Ca). Ishrana lješnjaka dušikom u optimalnim količinama osigurava porast i oplodnju. pa i njegovom zdravstvenom stanju. kao korekcija pH vrijednosti. Prema Fregoniju (1972) i Zioniju (1972) lješnjak je srednje osiguran dušikom kada se u kolovozu u listu nađe dušika od 1. a sa stabala gdje nije bilo mikorize. Ukoliko je potrebno u ovom periodu se vrše i druge korekcije. Slično je i u SAD. ali rjeđe nego dušika. lišće je bilo blijedozeleno. u listu lješnjaka. kreće se od 0. Kalij je također vrlo značajan u ishrani lješnjaka. Sadržaj fosfora. fosfor (P).3. Ustanovljeno je da se na korijenu razvija mikoriza koja pridonosi općem porastu i rodnosti lješnjaka. optimalni sadržaj. U jednom je ogledu utvrđeno da je na stablima sa mikorizom bilo lišće zdravo. a sa povećanjem stabla norma se povećava do 150 g (Angiboust. U krimskoj oblasti Rihter preporučuje 80 g/m2 gnojidbu superfosfatom. Sa porastom stabla povećavaju se i norme gnojiva.22 kg po stablu (Serr. kalij (K). čak može doći i do sušenja ljetnih izdanaka. Ishrana fosforom je također značajna. i kasnije godišnje oko 250 kg/ha P2OS. Korijen lješnjaka lakše usvaja elemente kada pH iznosi 6. Među najvažnije biogene elemente ubrajaju se: dušik (N).91% do 2. 1974).90 g.32%.14% do 0. U Francuskoj prilikom sadnje unose 200 kg/ha P2O5. .5 i da pri pH od 8 se može javiti kloroza. 1961). magnezij (Mg) i bor (B). a u Zakavkazju 300 g po stablu. Češći je nedostatak kalija nego fosfora. Za mlada stabla se preporučuje gnojidba superfosfatom od 11 . u uvjetima SAD.22%.razvijenošću. ali su potrebne znatno manje količine. Nedostatak kalija se očituje po klasičnim njegovim simptomima.8 do 7. Mikorizu podstječe umjereno vlažno zemljište sa dovoljno organskih i mineralnih materija.

. Kao i kod drugih voćaka. Iz cisterne se voda toči u kante.Optimalni sadržaj kalijovih iona u listu lješnjaka je od 0. a preostali dio dušikovih u proljeće. Navodnjavanje se danas malo primjenjuje. Preporučuju se norme gnojenja kalijom kao i kod badema. da sadnice u početku ne zakržljaju. Posebno je važno da se vodom intervenira dok su stabla mala. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 2 . Zaštita lješnjaka Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. U toku vegetacije za suzbijanje uši. Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekućem stanju u koncentraciji od 0.9% do 1. ili Dimekron 20 u koncentraciji 0. Navodnjavanje lješnjaka Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju općeg porasta i razvijenosti. Najrentabilnije je da se voćke zaljevaju prve godine poslije sadnje.1 do 0. a poslije istjecanja vode one se prenose ispod slijedećeg stabla. U odnosu na orah i badem znatno je manje kalija u listu lješnjaka. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0. fosforna i kalijova gnojiva i jedna trećina dušikovih unose se u jesen i zaore.1 do 0. jer se ne shvaća pravi doprinos koji ono ima u uzgajanju lješnjaka.15%.75% do 1. U SAD se pored voćkica postave kante kod kojih je dno perforirano. crvenog pauka i dr.0%.3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši. treba primjeniti navodnjavanje. vode). Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu.15%.0% (750 1000 g/lit. a samim tim i povećanja prinosa. odmah nakon sadnje.

što vrlo često dovodi do neredovite rodnosti. i to svake godine. ali samo jednog dijela. a ova su imala 6 puta . Poslije desetak godina od sadnje na stalnom mjestu lješnjak postupno počinje smanjivati vitalnost. U tu svrhu se preporučuje. ipak se rezidba kod ove voćke tek nedavno počela primjenjivati. održavanje zemljišta. Prema mnogim autorima najbolji se prinos postiže u slučajevima kad su grančice duže od 15 cm. što znači da ta okolnost nameće poduzimanje mjera kojim će se osigurati dovoljan broj i dužina ljetnih izdanaka. Prolazila je kroz faze od one kad se mislilo da lješnjak ne treba obrezivati. navodnjavanje.gnojidba. Bilo je već riječi o tome da se reproduktivni organi nalaze na jednogodišnjim grančicama i da je njihov broj u korelaciji sa dužinom. pored drugih mjera. mineralna ishrana . PROGRAM AGROTEHNIČKIH I POMOTEHNIČKIH MJERA U REDOVNOJ PROIZVODNJI Program mjera u redovnoj proizvodnji treba doprinijeti postizanju maksimalnih prinosa dobre kvalitete. To se postiže preko niza zahvata od kojih su najvažniji: rezidba. i do njene sadašnje primjene o kojoj dajemo više informacija. zatim prikraćivanja debljih grana. Rezidbom se regulira ravnoteža između vegetativne i generativne aktivnosti. Iako je lješnjak voćka koja se odavno uzgaja. i znalački izvedena rezidba. i zaštita od bolesti i nametnika.9. pa dalje. do povremenog prorijeđivanja grma. REZIDBA LJEŠNJAKA Rezidba lješnjaka kao regulator rodnosti tek u posljednje vrijeme dobija svoj puni značaj. Tako su Painter i Hartman (1958) utvrdili da su stabla s grančicama dugim od 17 do 24 cm dala 5 puta veći prinos od stabala sa grančicama dugim od 8 do 16 cm.

6 .24 4.8 godina dužina grančica od 15 do 20 cm. a to znači dovoljno intenzivna svake godine. godine intenzivna rezidba.42 3.36 grama 2.40 .više plodova od stabala kod kojih su grančice bile ispod 7 cm. Pravilno izvedena rezidba.5 3.63 3.07 3.87 3.10.55 — — 2. a to su najbolje osvjetljeni dijelovi.61 3.87 1.85 3.6 .70 3.0 5. veći je prinos i bolja kvaliteta plodova. odstranjuje se i do 50% krune. odnosno kod stabala starih 15 .37 3.38 3.7.2. Ne treba gubiti iz vida da je lješnjak heliofit i da osvjetljenje ima veliki utjecaj na prinos.37 3.54 3.59 — 2.76 4. Utjecaj dužine ljetnih izdanaka na masu i broj plodova u račvici Dužina ljetnog izdanka (cm) 0 .1 . Tablica 18.12. Dužina grančica – ljetnog izdanka se uzima kao kriterij u ocjenjivanju vitalnosti stabala u pojedinim periodima. Stoga treba pravilno proređivati krunu. bolja je oplodnja. Najviše se cvijetnih pupoljaka formira pri vrhu i po periferiji krune.15 cm. a naročito njen unutrašnji dio. doprinosi kontinuiranom porastu ljetnih izdanaka oko 15 -20 cm.70 Broj plodova u račvici — 3.55 3.5 2. i kod starijih od 20 godina 10 cm.20 godina .1 .35 3.5.20 3. Smatra se da je dobra ravnoteža ako je kod stabala starih 7 .10 3.0 10.06 3. U Oregonu se prakticira svake 5.20 3.5 7.08 3.

Za ovu svrhu se koriste neke iskustvene norme do onih na bazi sadržaja određenog hraniva u zemljištu i pojedinim dijelovima . Ovu rezidbu treba sprovoditi postepeno u toku 3 4 godine. Tehnika podmlađivanja se sastoji u skraćivanju grana na 50 cm od površine. naročito ako je riječ o grmovima koji su formirani od više sadnica. a ako ne može svake godine. plodu i slično. Rezidba u cilju podmlađivanja izvodi se od 10. pa se neće desiti da se rezidbom smanji prinos. .Smatramo neophodnim da se rezidba obavlja svake godine. ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA Održavanje zemljišta treba prilagoditi svakom konkretnom slučaju.listu. MINERALNA ISHRANA (GNOJIDBA) Lješnjak dobro reagira na unesena gnojva. Treba normu usaglasiti sa potrebama. Najbolje je da se obrezivanje vrši odmah poslije otpadanja lišća. Primjenjuju se herbicidi za suzbijanje korova u redovima. Napominje se da nema standardnog pravila za obrezivanje lješnjaka. do 12. ali se vodi računa o mehaniziranoj berbi. Svi se načini mogu koristiti. Iz praktičnih razloga se preporučuje rezidbu izvoditi u fazi cvjetanja ženskih cvijetova kada se vidi šta je rodno a što nije. ali voditi računa da se grančice ne skraćuju. Najbolje je u tom slučaju jalovi ugar. onda svake druge ili treće. godine. Gramoxom i Paraquat. Prije nego se sa berbom počne izvrši se ravnanje površine i valjanje radi lakšeg sakupljanja plodova. a prema uputstvu koje daje proizvođač. Od herbicida se najviše koriste: Simazin.

8 kg .0% treba dodati 1.8% do 2. .5 kg .3 do 1.od 1.5% do 0.6 do 0. Ne treba gubiti iz vida da se djelovanje gnojiva može umanjiti nedostatkom vlage u zemljištu. i to: . preporučuju norme K2O po stablu: .više od 2. što se često događa s obzirom da se u takvim krajevima ova voćka uzgaja.5% dodaje se po stablu 0.2% dodaje se po stablu 0. a u Francuskoj godišnje 350 .800 kg/ha kalijovog gnojiva. U Engleskoj lješnjak gnoje raznim otpacima organskog porjekla (od vune i dr.7 do 3.od 2.5% treba dodati 3.2% do 2.9 do 1.400 kg/ha. Orijentacione norme gnojiva za lješnjak su: N .8% dodaje se po stablu 1.7 kg .5 kg .0% ne treba dodavati. Ukoliko je u zemljištu 150 mg/kg.0. Chandler (1941) navodi mogućnost da korijen lješnjaka fiksira slobodan dušik iz atmosfere poput leguminoza.Prema Barbou (1973) norma za ishranu dušikom određuje se prema koncentraciji iona u listu. U SAD se preporučuje unošenje svake treće godine po 500 .8% treba dodati 2.6 do 4.5% nije potrebna gnojidba. Prema Jonsonu (1936) gnojidba lješnjaka osnovnim hranivima treba po prilici da je kao i kod jabučastih voćaka.40 kg/ha i K 2 O .160 kg/ha. zemlji nije potrebno dodavanje kalijovog gnojiva.manje od 0.8% do 1. na istom principu.9 kg . Lješnjak dobro reagira na gnojidbu stajnjakom.8 0 kg/ha. Organska gnojiva u kombinaciji sa mineralnim daju dobre rezultate.više od 1. Za kalij se. fekalijama. osokom. P2O5 .manje od 1.3 kg .0.8 do 2.).

Orto-cide.).4 zalijevanja od travnja do kolovoza. Oboljeli se plodovi lako raspoznaju. Bolesti lješnjaka Trulež ploda lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell. ali smatramo da treba intervenirati u periodu porasta vegetativne mase i plodova. Benlejt i Fungohrom. ako je sušan period. ZAŠTITA LJEŠNJAKA OD BOLESTI I ŠTETOČINA Lješnjak ne napada veliki broj bolesti i nametnika.do 62%. Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazde. odnosno sa ukupno oko 210 -280 mm.4 tretiranja. Teško ispadaju iz omotača. kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kad se jezgra formira. Za suzbijanje se koriste fungicidi: bakarni kreč. U Francuskoj izvedu 3 . oboljevaju sasvim mladi i plodovi pred berbu. U Italiji se vrši navodnjavanje u kritičnim mjesecima ili. jer su to kritični periodi za vodom. Prosječno se ravnomjerno raspodijeli na ove mjesece 950 do 1000 mm.NAVODNJAVANJE U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan čimbenik. Zbog nedostatka vode plodovi mogu otpasti u velikom postotku . Mi još nemamo iskustva sa navodnjavanjem lješnjaka. sa po 70 mm. pa su za zaštitu dovoljna samo 3 . svakih 30 dana. Ronilan. . prekida im se porast i sasušuju se. U Kaliforniji je navodnjavanje redovna mjera od svibnja do kraja kolovoza. Promjena boje može doći na bilo kojem dijelu ploda. Tretiranje se vrši prema uputstvu proizvođača. Kaptan. Plodovi potamne.

žuti. Ak-ricid.Pepelnica (Phyllactinia corylea korst. Pepelnica napada prije svega list. Bolest je utoliko štetnija što može izazvati i defolijaciju. Od drugih bolesti značajnija je rupičavost lišća (Gloesporium coruli Desm. . pa čak i otpadne. dobro je da se pri jačem napadu lišće sakuplja i spaljuje.). koji mjenja boju. botrytis-crtež (desno) Parazit prezimljuje u otpalom lišću. Karatan ili Afugan. Suzbija se jednim od sljedećih fungicida: kosan. Virusna oboljenja kod lješnjaka nisu dovoljno proučena. Kumulan. Saprol i dr. Bajleton. Češće se javlja u mediteranskom podneblju. Trulež ploda lješnjaka (lijevo).).

a u toku vegetacije jedan od sljedećih: Plictran. pa izaziva. jer prezimljuje u obliku jaja. Pri većem napadu može doći do defolijacije. Omite i dr. Tretira se u trenutku napuštanja pupoljka gdje je prezimila. Oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta.crv bijele boje. U biti to je pipa crne boje. Ženka u plod polaže jaje iz kojeg se izlegne gusjenica . hrani se lišćem do polaganja jaja. pa je tako direktno ugrožena rodnost.) Vrlo čest nametnik lješnjaka. Gusation i dr. Suzbijanje se vrši jednim od sljedećih preparata: Ultracid. . Rese imaju malo peludi. Napada obje vrste cvijetova. Zolone. Vrlo često dolazi do otpadanja plodova usljed zaraze. Ličinka izgrize tvrdu ljusku i učahuri se u zemlju. a to je u proljeće. Masovno se javlja u svibnju. Crveni pauk. deformacije. Ovo je nametnik koji napada pupoljke.Balaninus (Curculio nucum L. a stariji se sasuše. gdje prezimi. U proljeće izlazi imago. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata. Ovo je opasan nametnik i zato treba početi sa borbom protiv nje čim se primjeti. Neoron. Ovi se preparati koriste prema uputstvu proizvođača. Lebaj-cid. Grinja (Phytoptus Avellanae). Prezimljuje u pupoljku i u proljeće se seli na mlade pupoljke.Nametnici lješnjaka Crvljivost . Za zimsko suzbijanje koriste se uljni preparati. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime. Javlja se na naličju lista. Suzbijanje je efikasno sa Plictranom i Endosulfanom. a ženski se cvijetovi ne oplođuju.

kao i od glodara.poslije cvjetanja. Lisne uši nisu naročito štetne.prema potrebi. Najčešće se javlja Mvzocallis corvli. drugo proljetno . patke). Zaštita lješnjaka se sastoji iz sljedećih tretiranja: jedno zimsko prskanje. miševa. zatim prvo proljeće neposredno prije cvjetanja.Crveni voćni pauk Lisne uši. Posebno su velike . treće . vrane. Suzbijanjem navedenih štetočina suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju. One se suzbijaju dimekronom ili nekim drugim insekticidom.oko dva tjedna poslije drugog i naredna tretiranja . Tretiranja se obavljaju jednim od navedenih preparata i u količinama koje su u prospektu naznačene. Napominjemo da su štete od ptica velike (kukavica.

štete koje nanose vjeverice. U jednom gnjezdu vjeverice je nađeno 129 kg plodova lješnjaka. U fazi sazrijevanja plodova treba obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih nametnika. BERBA PLODOVA LJEŠNJAKA Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, što zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja. Pri određivanju vremena berbe treba se držati principa: ukoliko se plodovi lješnjaka čuvaju duže u neprerađenom obliku, treba ih brati kada su potpuno sazreli. Plodovi su sazreli kad promjene boju i kad lako ispadaju iz omotača. Sasvim sazreli plodovi lješnjaka dobijaju žutosmeđu boju. Prerano obrani plodovi lješnjaka gube u kvaliteti: jezgre se smežuravaju, postaju žilave i slično. Plodovi obrani u punoj zrelosti imaju najbolju kvalitetu. Povećava se količina oleinske kiseline, od koje zavisi aroma. Berba plodova lješnjaka može kod nekih sorti biti otežana jer svi plodovi ne sazrijevaju istovremeno i što se kod nekih sorti plodovi teško oslobađaju iz omotača. Ranije, a još i danas, berba se u velikoj mjeri obavlja ručno. U velikim plantažama se koriste dvije mašine za berbu. Jedna mašina kojom se plodovi lješnjaka otresu i druga kojom se plodovi sakupljaju sa zemlje.

Strojno prikupljanje plodova lješnjaka

Za mehaniziranu berbu zemljište se ranije pripremi. Treba se poravnati, prvo se površinski sloj razbije rotacionom sitnilicom, a zatim se valjkom poravna tako da mašina lako sakuplja plodove. Sakupljanje plodova se obavlja u nekoliko navrata budući da plodovi nejednako sazrijevaju. Zbog toga je važno da se sorte u plantaži posebno lociraju prema dobi sazrijevanja kako bi troškovi bili manji. Po mnogim autorima troškovi berbe iznose oko 50% ukupnih troškova proizvodnje. Moderna oprema omogućuje da se za sa 5 ljudi za 10 dana obere 80 ha. Ručna berba plodova manje se primjenjuje na velikim plantažama, jer je učinak mali. Primjenjuje se na malim površinama. Za berbu se koriste male korpice. Jedan radnik može za jedan dan nabrati oko 50 kg plodova, ali ovo je orijentaciona norma, jer na učinak ima utjecaja veći broj faktora.

Obrani plodovi se propuštaju kroz mašine, koje mogu biti i stacionirane, za odvajanje: omotača, grančica, dijelova lišća, zemlje i dr. Čisti plodovi se odnose na sušenje. Prilikom berbe plodovi imaju oko 30 - 35% vode. Suše se kao i plodovi oraha na t° do 40°. Sušenje traje dok se ne smanji sadržaj vode na standardnu količinu od oko 10%. Plodovi se mogu bijeliti zbog popravke boje ljuske, kao kod oraha. Ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih češće promješati. Omotač ploda pri ovom sušenju puca i oslobađa plod. Prakticira se i lupanje tankom motkom kako bi se plodovi brže oslobodili omotača. Za oslobađanje plodova od omotača postoje i posebne mašine. Budući da se sasvim izdvoje plodovi od omotača, ostave se još neko vrijeme (4 5 dana) da se prosuše na suncu. Osušeni plodovi lješnjaka (do 10% vlage) klasiraju se po krupnoći, postoje posebne mašine za tu svrhu, pa se pakiraju u vreće (sanduke, bačve i sl.) i skladište do upotrebe. Čuvanjem plodovi izgube oko 22% težine. Preporučuje se prodaja u studenom. U toku čuvanja treba podešavati temperaturu i vlažnost zraka prostorije gdje se plodovi čuvaju. Ovo se postiže tako što se za ovu svrhu koriste prostorije koje su u toku čuvanja plodova mogu lako i uspješno provjetravati.

Promjer može biti i ispod 8 mm. pravilno razvijeni.Klasiranje plodova lješnjaka Klasiranje plodova lješnjaka odnosi se na plodove u ljusci i jezgri. bez ostatka omotača.plodovi ove kvalitete.plodovi ove kvalitete su isti kao plodovi kvalitete I. Kvaliteta II . Najmanji promjer kod plodova ove kvalitete je 8 mm. samo se dozvoljava do 5% plodova s manjim nedostacima. kvaliteta II i kvaliteta III. . Dozvoljava se 10% plodova sa izvjesnim nedostatkom. Kvaliteta I . su zdravi. bez mrlja na ljusci.obuhvaća plodove raznog oblika i veličine. Kvaliteta III . potpuno zreli i jezgrom ispunjavaju ljusku. ujednačeni po obliku i veličini. ali moraju biti zreli i zdravi. ne smiju biti crvljivi ili na drugi način oštećeni. Lješnjak u ljusci i bez ljuske Lješnjak u ljusci se razvrstava u kategorije: kvaliteta I.

sa dijelovima ljuske i sl. kvaliteta II i kvaliteta III. Ne smiju biti užegla. zdrave. Dozvoljava se 5% polomljenih jezgri. suhe. pravilno razvijene. smeđe do tamnocrvene pokožice na prijelomu svijetle boje. . Dozvoljava se 5% jezgri oštećenih i 20% polomljenih. Promjer ne smije biti ispod 6 mm. Kvaliteta I su jezgre lješnjaka cijele. s tim što se dozvoljava 3% jezgri oštećenih od nametnika i užeglosti i 10% polomljenih jezgri.Usporedba veličine lješnjaka s novčićem Jezgra lješnjaka se stavlja u promet kao kvaliteta I. Promjer jezgre iznad 10 mm. Kvaliteta II su jezgre kao u kvaliteti I. Kvaliteta III su jezgre razne krupnoće. oštećena od nametnika.

međutim.5 do 7° i relativnoj vlažnosti 65% do 75%. Ovaj način čuvanja može se eventualno preporučiti samo tijekom zime. Sadržaj bjelančevina također varira između 14. a pri nižoj vlažnosti dolazi do isušivanja i gubitka u težini. sorta furfulak ima samo 62. postoji mogućnost razvijanja plijesni. jer je to jedan od bitnih preduvjeta za njihovo normalno održavanje. Neophodno je. s tim da se plodovi lješnjaka početkom ožujka stave u rashladne komore u kojima se održavaju za vrijeme proljeća i ljeta.44% kod hodži-thiri.38%. ako su osigurani optimalni uvjeti. Lješnjak se preko zime čuva u običnim nehlađenim skladištima. na primjer. jer relativno niske temperature u ovo doba godine osiguravaju prihvatljive uvjete za čuvanje lješnjaka. Neki njemački autori navode da je za čuvanje lješnjaka dovoljna temperatura od +8 do +10°. Različiti podaci o čuvanju ove vrste voća rezultat su svakako nejednakog kemijskog sastava. . Ukoliko je u skladištu veća vlažnost. da se plodovi poslije berbe dobro osuše.11% masti. Voda sudjeluje 3. a posebno sadržaja masti.48% do 5.06% kod sorte kerasund do 19. jer se tada najoptimalnije očuva kvaliteta. Tako. Prema nekim američkim podacima lješnjake treba održavati na temperaturi od 0 do 2 °. Prema drugim autorima lješnjaci se mogu skladištiti na temperaturi 4. bjelančevina i vode.Čuvanje plodova lješnjaka Lješnjak se može uspiješno očuvati oko 12 mjeseci. što zavisi od sorte.56%. a skorospelska 71. naročito ako se plodovi čuvaju oko 12 mjeseci.

polaze od toga da lješnjak sadrži samo 2. Čuvanje lješnjaka u ljusci je poboljšano ako se pakira u vreće nepropusne za vlagu. kao što . dok prema američkim autorima količina vode kod lješnjaka iznosi 3. Treba istaknuti da se lješnjaci ne čuvaju u istim prostorijama u kojima se nalaze drugi proizvodi. ako lješnjak sadrži manje od 6% vode. Plodovi mogu biti izloženi vrlo niskim temperaturama.5% vode.Različiti načini čuvanja lješnjaka Njemački autori. koji dozvoljavaju znatno višu temperaturu (+8 do +10 °C).6%. a da ne dođe do oštećenja i pogoršanja kvalitete poslije odmrzavanja. Točka smrzavanja kod osušenog lješnjaka (oko 3.6% vode) kreće se oko -10°.

oksi-kiseline. dok zatvorenoplavi. a opada jodni broj. niže masne kiseline i ketoni . zatvorenomrki i zatvorenocrveni celofan može prilično uspješno štititi proizvod od užeglosti koju izaziva svjetlost. Pomoću određivanja peroksidnog broja.. Kao rezultat postojanja ovih sjedinjenja povećava se kiselinski broj. Najbolje rezultate u tom pogledu dao je tanak pergament papir. Temperatura je također jedan od faktora koji utječu na stvaranje raznih peroksida i brzinu samog procesa užeglosti. naročito pri višim temperaturama održavanja lješnjaka.su sviježe ili suho voće. od kojih lješnjak može apsorbirati miris. a užeglost se ubrzava ako je proizvod izložen svjetlosti. odnosno aktivnog kisika dokazuje se prva faza užeglosti masnih materija. zatvorenozeleni. ružičaste. ukoliko je peroksidni broj 5. Ukoliko za vrijeme čuvanja. Oksidacija masti nastaje pomoću kisika iz zraka i kisika iz vode. ili se skladište nedovoljno osušeni plodovi. Prema nekim podacima.sva ona sjedinjenja koja se stvaraju kod kemijske oksidacije masnih materija. Takozvanu biološku užeglost uzrokuju mikroorganizmi koji djeluju na masti i bjelančevine. luk i dr. . Promjena masti nastaje uslijed kemijskih procesa. povećava se mogućnost razvoja mikroorganizama i pojava. oksidacija masti je utoliko brža ukoliko je postotak masti veći. Smatra se da peroksidni broj 5 označava kraj indukcijskog perioda i početak oksidacije u kojoj se stvaraju produkti raspadanja masti. ako se poveća postotak vlage kod lješnjaka. jer tada svjetlost nema nikakvog utjecaja na masti. jer se tada podstiče oksidacija masti. Pored toga. može se kod pojedinih masti zapaziti neprijatan miris i ukus. Kao posljedica ovog nastaju peroksidi. žute i narančaste boje praktično ne daje nikakvu zaštitu. koji se mogu i organoleptički dokazati. tj. jer to štetno utječe na njegovu kvalitetu. Eksperimentima je utvrđeno da celofan otvorenoplave. Stupanj užeglosti masti dokazuje se određivanjem peroksidnog broja jodometrijskom metodom. prijevoza ili manipulacije dođe do vlaženja. aldehidi.

. Događa se da više užegle masti daju slabiju reakciju od onih manje užeglih.Dokazivanje druge faze autooksidacije izvodi se pomoću Kreisove reakcije. Ovdje treba istaknuti da intenzitet boje Kreisove reakcije ne ide uvijek usporedno sa stupnjem užeglosti masti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->