1.

ZNAČAJ, PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST
PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA Privredni značaj lješnjaka je višestruk. Prije svega lješnjak je biološki visoko vrijedna namirnica. Cijeni se po zastupljenosti u značajnom postotku u sastojcima vrlo značajnim za ljudski organizam. Ubraja se među najznačajnije energetske namirnice. U jezgri lješnjaka ima najviše ulja od 52 do 77%. Po Gavriloviću od 55 - 65% , 64,33% Peker (Turska). Lješnjakovo ulje ima kiselinski broj od 0,83 do 0,89, jodni broj od 89,3 do 94,4 i saponifikacijski broj od 179 - 180. Visoka tehnološka vrijednost lješnjakova ulja je razlog zašto je ono jako cijenjeno u parafinskoj i farmaceutskoj industriji. Jezgra lješnjaka je bogata i bjelančevinama, od 16,02 do 21,37%. Prema podacima Lebedeva (bivši SSSR) njihove sorte imaju 12 - 18% bjelančevina. Gavrilović navodi za neke sorte uzgajane u bivšoj Jugoslaviji od 18 - 22%. Ocjenjuje se veliki udio nezasićenih aminokiselina - devet, najzastupljenija je arginin - 2,59%. Zastupljenost šećera u plodu lješnjaka varira od 2,4 do 6,00%. Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg % najviše je soli kalija - 372; magnezija - 116; kalcija - 200; fosfora - 405. Jezgra lješnjaka sadrži vitamine, od kojih: C - 40 mg%, B1 od 0,4 - 0,9 mg%, E do 61 mg%.

Jezgra lješnjaka se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Jako je cijenjena u industriji čokolade i raznih krema. U industriji sapuna, strojnog ulja, farmaceutskoj i u parfumerijama koristi se jezgra lješnjaka, čak i neki produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne vrste ugljena za različite namijene. Cvijet lješnjaka je prva pčelinja paša tamo gdje temperatura omogućuje pčelinj let. Lješnjak ima jako žiliast korijen, pa se uspiješno koristi za povezivanje erozivnog zemljišta, odnosno kao antierozivna biološka mjera. Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćke. Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Lješnjak u narodnom folklornom naslijeđu ima svoje značajno mjesto. Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su svećenici starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određenu ceremoniju i to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremoniji vjenčanja plodovi su korišteni kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgre lješnjaka, jer im je pripisivana magična moć. Narod je u sve to vjerovao, ali nije shvatio otkuda ta moć plodovima lješnjaka. Sigurno je moć lješnjaka prije svega dolazila zbog toga što je izuzetne hranljive vrijednosti, što se vidi po sadržaju važnijih sastojaka u njemu.

PORIJEKLO I POVIJEST LJEŠNJAKA Lješnjak (Corylus avellana L.), poznata i kao europski lješnjak, vrlo je stara vrsta voćaka. Nađeni su ostaci peludi ove biljke na osnovi kojih se procjenjuje da je postojala 8000 do 5500 godina prije nove ere. U odnosu na učešće drugih biljaka u nađenim ostacima, pelud lješnjaka je sudjelovao sa oko 75%. Jako je raširena gotovo u čitavom svijetu, ali samo kao drvo. Za industrijske svrhe se uzgaja samo u četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod utjecajem velikih vodenih površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i sviježim ljetima. Nije pouzdano utvrđeno porijeklo lješnjaka. Evreinoff (1963) ističe da je sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja potječe sa Grenlanda. Smojlanin (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala Azija, odakle potječu: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gdje se nalazi u prirodnim skupinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr. Najviše sorti je nastalo od C. avellana. Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C. rostrata. Nekoliko vrsta lješnjaka, koje rastu u divljem stanju u centralnoj i istočnoj Aziji nisu ubrojene u kulturi.

RASPROSTRANJENOST I PROIZVODNJA Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

Proizvodnja lješnjaka u svijetu (t) Tona x 100. Kako se ova proizvodnja kretala u vremenskom razdoblju od 1990. prosiječno.000 1200 1000 800 600 400 200 0 199 199 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 19 9 200 200 200 20 0 20 0 3 4 4 0 1 2 5 6 7 8 9 0 1 2 3 Turska Ostali Ukupno U Europi je sa proizvodnjom od 99. do 2003.777 tona.3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. Ona je na prvom mjestu sa . Poreč. godine vidi se u tablici. Tablica 1.) na prvom mjestu bila Italija. Podignuto je nekoliko većih plantaža vegetativno proizvedenih sadnica (G. Italija .652 t više.).71% svijetske proizvodnje.Najveću proizvodnju ostvaruje Turska . U bivšoj Jugoslaviji se osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja interes za uzgajanjem lješnjaka. Ljubinje. Milanovac. Umag.429 tona. godine 481. godine iznosila je 421. Peć i dr.13%. Španjolska . Proizvodnja lješnjaka u svijetu Proizvodnja lješnjaka u svijetu. odnosno za 59.830 t (1974/76. 1974/76. a 1981/82.

7 0 0 7 0 .0 0 0 1 3 .0 0 0 7 5 .000 ha. Italija. sivri.0 0 0 5 7 3 .7 0 0 5 .7 0 0 Države koje su važniji proizvođači lješnjaka: Turska.0 0 0 3 7 .0 0 0 3 7 .0 0 0 ZAV R ŠNE Z A L IH E UR O D 2003 TURSKA IT A L IJ A Š P A N JO L S K A SAD O ST ALI UKUPNO 3 5 .000 do 130.000 t i 1982.0 0 0 2 1 .7 0 0 3 . .000 do 240.0 0 0 2 .0 0 0 2 .0 0 0 1 2 . tambul i sijanci pitomih sorti.0 0 0 6 0 .0 0 0 8 6 7 .7 0 0 4 8 0 .0 0 0 2 6 .0 0 0 5 1 5 . colurna.0 0 0 2 2 . Avelina i na Siciliji. Najviše se uzgajaju sorte: tonda gentile.0 0 0 5 0 . Ona proizvodi oko 71% svijetske proizvodnje.0 0 0 1 0 . Godišnja proizvodnja iznosi 90.0 0 0 6 7 4 .0 0 0 1 3 . Proizvodnja lješnjaka u Turskoj značajno prelazi druge zemlje. godine. rond di žifone.0 0 0 6 .0 0 0 3 2 . Procjenjuje se da je pod lješnjakom oko 22.0 0 0 3 0 . Tablica 2.0 0 0 5 5 .0 0 0 8 5 . tonda romana.0 0 0 1 3 0 .0 0 0 1 5 . Poslije Italije na drugom mjestu je Grčka. rond blansh di avelano.0 0 0 1 9 5 . Plantaže lješnjaka se nalaze na području Pijemonta. Procjenjuje se da je pod lijeskom 135. Najviše su rasprostranjene domaće sorte: iri-kara.0 0 0 3 . Francuska itd.0 0 0 2 8 1 .0 0 0 8 3 .0 0 0 1 1 0 . Plantaže lješnjaka su locirane na podnožju Pontijskih planina do 700 m nadmorske visine.0 0 0 0 5 .0 0 0 3 5 .7 0 0 4 3 5 . zatim Španjolska.000 t plodova.000 ha sa jednogodišnjom proizvodnjom od 37. palas. Proizvodnja lješnjaka u nekim državama svijeta (t) PO ČE TNE ZALI HE SEZO NSKI UVOZ I UKUP NA OPSK RBA SEZO NSKI IZ V O ZI DOM AĆA PO TR OŠNJ A 8 0 . Ova proizvodnja se intenzivira uzgajanjem stablašica na podlozi C.0 0 0 2 0 .000 t plodova.proizvodnjom od 115.

000 ha na području Katalonije i Aragona. tako da se proizvodi oko 1. U Grčkoj se proizvodi oko 8. žironel. Bivši SSSR.000 t.000t.Španjolska. Proizvodnja lješnjaka u SAD je kasnijeg datuma. . grifol alforma i dr.000 do 16. Osnovne sorte su: negreta. Grčka. SAD Ostali Španjolsk a 8% 5% 3% Italija 13% Turska 71% Tablica 3.330t. Uzgaja se kao stablašica. Godišnje se proizvede 6. Glavna sorta je barcelona. Najviše se uzgaja u Azerbejdžanu i južnim djelovima Ukrajine. SAD. Glavna sorta (90%) je ata-baba. manje u drugim područjima. Procjenjuje se da ima oko 10. godine stalno povećavala uvoz (od 5. Proizvodnja lješnjaka u bivšem SSSR-u je na oko 20.1970. Komercijalna proizvodnja lješnjaka se odvija na površini od oko 23.420 tona). Godišnje se proizvede oko 29. Grafički prikaz proizvodnje lješnjaka u svijetu Francuska. Ona je za vrijeme 1950 . U ovoj zemlji se lješnjak uzgaja na Korzici (140 ha). zatim davijana.460 na 14. Francuska uvozi lješnjak iz Španjolske i Turske.000 ha.800 t plodova. Značajne površine su i u Gruziji i krasnodorskom području.000 ha visoko intenzivnih nasada na području Oregona i Washingtona.

BOTANIČKA PRIPADNOST I VRSTE . 230.250 g.104% itd.Raste stalni interes za uzgajanje lijeske.rodnih stabala. Stari kooperantski sustavi ne uzimaju nove kooperante već idu na kupovinu zemljišta i povećanje vlastitih nasada. naročito u jugoistočnom dijelu Francuske. 119. Njeno je uzgajanje otežano zbog nedovoljnog poznavanja ciklusa cvjetanja.201 . godine u Hrvatskoj ima: - 268. 149.081 . Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada. u Francuskoj i Nizozemskoj . Hrvatska. odnosno biologije cvjetanja. jer nema organiziranog otkupa.ukupan broj rodnih stabala na plantažama.600 g. Prema podacima iz 2003.59 ha .ukupan broj stabala na plantažama.ukupna rodna površina na plantažama.150 g. 99.673 .58 ha . 80. U poslijednjih nekoliko godina prerađevine od lješnjaka su povećane: u Njemačkoj za 52%. Nizozemskoj. Međutim i unatoč tome radi se o neznatnim količinama. u Italiji . 2. Potrošnja po stanovniku iznosi u Francuskoj . Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju.ukupna površina pod lijeskom na plantažama. u Belgiji 72%.stablo lješnjaka.855 . Belgiji. Njemačkoj .

podignuto je mnogo nasada lješnjaka sijancima. Najviše je samobesplodnih. Ženski cvijetovi u vidu pupoljaka. jer je lakša mehanizirana berba. Sve vrste lješnjaka imaju 22 kromosoma. Latinsko ime. U praksi nekih zemalja. avellana. Zbog toga je i proizvodnja manje tipizirana za razliku od SAD. udomaćeni naziv lješnjaka i regija porijekla (H.BOTANIČKA PRIPADNOST LJEŠNJAKA Lješnjak je najčešće grmasta voćka. Zbog toga su sijanci-hibridi vrlo heterogeni i variraju u mnogim osobinama. rijetko stablašica. Ova vrsta ima 18 ili 22 kromosoma. u Turskoj. Rod Corylus dolazi od grčkog kerys kaciga. osim C. npr. Plod se nalazi u zelenom omotaču. Muški cvijetovi su u vidu resa. i to kao stablašice.Lagerstdt) . Pripada familiji Betulacae. Rod Corylus ima više vrsta. potfamiliji Coryloidees. u doba cvatnje imaju samo crvene žigove. U slijedećoj tablici prikazan je pregled vrsta lješnjaka sa mjestom gdje su nastale: Tablica 4. Lišće je u dva reda. gdje su podizani gotovo isključivo određenim sortama. u vezi sa omotačem (kupolom) koja pokriva plod. dvostruko nazubljeno. B.

Kanada himalajska Indija lijeska sibirska lijeska Azija.var. Turska Japan Azija. . californica Rose C. C. avellana L. Rostrata Ait) .var.var. Kanada Kalifornija. maxima Mili. Azija Azija.var. Iran. americana Marsh C. . lacera) C.var.var. chinensis Franch . C. Japan — — divovska lijeska japanska lijeska mandžurijska lijeska tibetska lijeska Kina Kina Europa. jacguemontii Dene (var. sjeverna Evropa. cornuta Marsh (C. tibetica Batal Udomaćeno ime američka lijeska europska lijeska turska lijeska kineska lijeska Porijeklo SAD Europa. Kina Centralna Kina VAŽNIJE VRSTE . colurna L. heterophylla Fich . Japan. mandshurica (Maxim) C.Latinsko ime C. sieboldiana BI. ferox Walf C. sutchinesis Franch . yunnanensis Franch C.Kina Kina indijska lijeska Indija kanadska lijeska kalifornijska l.

š. To znači da je raširen u cijeloj Europi i Maloj Aziji. heterophilla.Običan lješnjak .6 m) sa velikim brojem grana i grančica. . sieboldiana cornatfl C. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjetanjem i izduženim plodovima. Razlikuju se podgrupe. C.. ferox. colurna C. americana. C. C. Križanje C. U odnosu na plod može biti ispod vrha ploda. maxima. Kupola (omotač) je iz dva dijela. ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Plodovi se razlikuju po obliku od plosnato-okruglastih do jajolikih sa ravnim ili špicastim vrhom. tibetica. Nejednakim ekonomskim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. Običan lješnjak se nalazi sve do 63° sjeverne geografske širine i na jugu do 37° i 33" g. C. avellan L.avellana je moguće sa vrstama C. u ravnini vrha ploda i iznad vrha ploda. Stablo je obično visoko (oko 4 .C. sa jedne ili obje strane rasiječena.

pontica C. i to: . Pontijski lješnjak . U vršnom dijelu je proširen.C. Koch. . 3 . atropurpurea.Lješnjak: 1 . pendula Dip. grane i lišće su žute boje.plodovi sa omotačem i bez omotača Postoji više varijacija C. .8 plodova u grupi . avellana var. List ima okruglasto-srcolik oblik sa žljezdama i 6 . u potpunosti obuhvaća plod i prelazi vrh ploda. U fazi zrelosti plodovi otpadaju zajedno sa omotačem...grančica sa muškim i ženskim cvijetovima. 2 .C. Neke varijacije se susreću po parkovima. Plodovi su krupni.Winkl. avellana.po izgledu i ukusu. avellana var. Stablo je srednje visoko (do 5 m).grančica s lišćem. sa obješenim granama. lišće je crvenosmeđe boje. Plodovi su kvalitetni .C. Omotač je cijeli ili rasječen. . aurea Kirchu.C. avellana var. najčešće okruglasti.

maxima Mili. Afganistan i druga područja. grupirani po 3 . colurna L. oštro zaokruženi. Plodovi imaju karakterističnu osnovu kojom je vezan omotač i zauzima oko 1/3 do 1/2 ploda.C. reckav. Balkanski poluotok. Plodovi su sitni. plod pokriva oko 2/3. Krupni lješnjak . Rasprostranjen je u Maloj Aziji i južnim dijelovima Balkanskog poluotoka. Lambertov lješnjak je nazvan po engleskom selekcionaru Lambertu. Lišće je srcoliko. Rodonačelnik je privredno značajnih sorti. Plodovi su ovalno izduženi. Omotač ploda je vrlo karakterističan. grane maljave. Ovaj lješnjak je sudjelovao u stvaranju keriturskih sorti. Rasprostranjen je gotovo svugdje: Mala Azija. ovaj lješnjak je vrlo bujan.25 m. Postoje forme koje se kultiviraju.5 m visine) sa krunom raznih oblika. Kavkaz. imaju debelu i tvrdu ljusku. dostiže visinu 12 . Po razvijenosti je srednje bujnosti (3 . Za razliku od ostalih. Div lješnjak . Lamberta lješnjak.dio bivšeg SSSR. . Omotač je cijeli i u potpunosti pokriva plod (dva puta je duži od ploda).12. Sorte ovog lješnjaka poznate su kao celske sorte. među kojima je imperatorska trebizonda.Pontijski lješnjak je rasprostranjen oko Crnog mora u Maloj Aziji i Zakavkazju .C. kao što je bademoliki lješnjak i dr.

grana sa plodovima u vegetaciji (lijevo). .Div lješnjak .plodovi sa omotačem (desno) .

Div lješnjak (medvjeđa lijeska) Po razvijenosti njegovo stablo čini izuzetak. . Ovaj lješnjak ima tu osobinu da ne daje izdanke i koristi se kao podloga za uzgajane sorte. Ima drvo visoke tehničke vrijednosti.

americana. Mnogobrojne su sorte nastale hibridizacijom između vrsta C. maximi. Corylus cornuta L. Corylus americana Wait.Ostale vrste. avellcna X C. avellana X C. Ove su vrste značajne u hibridizaciji za dobijanje potomstva otpornog na niske temperature u SAD i Kanadi. Raste u divljem stanju u Sjevernoj Americi. maxima i C. Corylus americana . Slična je C.

7% mase korijena može se nekad naći izvan projekcije krune. Kod lješnjaka se po načinu postanka. MORFOLOGIJA LJEŠNJAKA Korijen. U praksi se još prakticira proizvodnja sadnica lješnjaka (pojedinih sorti) na neki od vegetativnih načina razmnožavanja. Osnovna masa korijena je na dubini od 40 cm i oko 1 m horizontalno od debla. budući da ne daje izdanke. odnosno oko 6 . colurna). . Korijen je vrlo razgranat i u tome je velika sposobnost lješnjaka da maksimalno koristi vodu iz zemljišta. razlikuju dva korijena: vegetativni i generativni. odnosno da podnosi sušu. Generativni korijen značajan je za proizvodnju podloga od div. lješnjaka (C. Sve su one na vegetativnom korijenu. Masa korijena vegetativno razmnoženog lješnjaka je na površini koja ne prelazi površinu projekcije.3.

. U grmu su grane nejednake starosti.grm U biološkom smislu lješnjak koji ima sposobnost vegetativnog razmnožavanja ima osobinu i da na stalnom mjestu formira masu izdanaka.C. Sadnice se proizvode kalemljenjem na div lješnjak koji ne daje izdanke. pa i njihova boja kore se razlikuje. U spontanom stanju lješnjak formira grm sa malim izuzetkom kod nekih vrsta . pokrivena dlačicama. Kod starijih grana je kora glatka i zatvorenije boje. Ovo svojstvo u suvremenoj proizvodnji lješnjaka poskupljuje proizvodnju. cohirna. pa se napušta proizvodnja sadnica vegetativnim putem. Kod mlađih grana (dvije godine) kora je siva.Čest oblik krune lješnjaka . Kruna.

46 3. tako da je faza cvjetanja moguća od polovine prosinca i traje više tjedana. a s naličja maljavo.00 vegetat. Ženski cvijetovi su grupirani u cvastima sa dva do 10 12 .16 0. Ovako poredani muški cvijetovi nazivaju se rese.05 0. Na površini je glatko.50 0. U kontinentalnom dijelu u zimski period ulaze potpuno formirane. Prosječan broj pupoljaka na rodnoj grani u zavisnosti od položaja Sorta 1. Resa je prosječno dugačka oko 5 cm. 0.50 0.15 0. .16 i više cvijetova. po periferiji nepravilno nazubljeno. Rese se počinju formirati krajem lipnja do polovine srpnja. obrnuto jajoliko. na vrhu špicasto. Bolvijerov vršni srednji bazalni Prosječan broj pupoljaka mješovit. 3. U kruni se nalaze grančice koje nose muške i ženske cvijetove. Španjolski dugi Položaj grane vršni srednji bazalni 2. a najmanje četiri.94 0.28 0. Tablica 5.10 1.63 Muški cvijetovi su poredani u vidu vretena i može ih biti do 260.21 0. na njoj je približno 150 cvijetova.Lišće je široko. Cvijetovi su izdvojeni.

koji se završavaju tučkovima crvene boje karakterističnog izgleda kao „brada". Oni su „sjedeći" na jednogodišnjim grančicama.7 6.8 4. Lambert filbert 5.9 4. Moguća je homogamija i dihogamija. Kosford 3.8 5.3 5. Španjolski dugi Minimalno 4 5 Maksimalno 13 20 Prosječno 8 – 10 8 – 10 Ženski cvijet ima dva plodnika u osnovi povezana.2 5. pa se u praksi događa protoginija i protandrija. Istovremeno nemaju fiziološku funkciju muški i ženski cvijetovi.8 4. Bolvijerov 2.resanje 1.resanja S čn ije a j Sorta mirovanje cvjetanje .4 25 26 22 23 22 24 62 65 51 62 65 46 Tablica 7. Prosječna veličina rese za vrijeme mirovanja i cvjetanja . Barcelona 2. Rimski 4.3 4. . Davijana 4.resanje V lja e ča mirovanje cvjetanje . Halski div 6.4 4.8 4. Broj cvijetova iz cvasti Sorta 1.0 5.Tablica 6.

Tablica 8.27 6.62 10. Rese su grupirane 2 . Španjolski dugi 2.prosječno oko 9°.70 4.10 (C. Plodnik se formira poslije nanošenja peludi na žig tučka.04 3.00 10. Muški cvijetovi se nalaze poredani na jednom vretenu u obliku rese na granama iz prethodne godine. Bolvijerov KARAKTERISTIKE CVIJETA LJEŠNJAKA Lješnjak je monoičan.pontica) izvjesne sorte imaju malo resa (pijemont) i sorte vrste C. cilindrične od oko 4 cm i do 20 cm u trenutku cvjetanja.Iako faza cvjetanja nastaje vrlo rano. U vrijeme cvjetanja se javljaju žigovi crvene boje. do oplodnje dolazi tek u vrijeme kad temperatura poraste . To je vrlo često i do 6 mjeseci poslije cvjetanja. U pazuhu lisnih ostataka se nalaze rese ili ženski cvijetovi. Muški su grupirani u viseće rese. katkad 8 . U kojoj mjeri utječe naneseni pelud na žig tučka da bi se formirao plodnik nije utvrđeno.74 17.83 1.3. U fazi cvjetanja ženski cvijet nema plodnika.75 8. maxima imaju malo resa.48 9.82 5.56 1. Svakako se može govoriti o njegovom stimulativnom djelovanju.81 6. Ženski su u cvasti pri vrhu glomerule. . Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih i vegetativnih pupoljaka (cm) Položaj ljetnih izdanaka Vršni Srednji Bazalni Vršni Srednji Bazalni Dužina ljetnih izdanaka iz mješovitih vegetativnih 5. Ista grana nosi oba tipa cvijeta.

30 μm u promjeru. Odraslo drvo oslobađa oko 30 grama peludi. Nađeno je 183 cvijeta u resi (130 . u zavisnosti od promjera. Cvjetanje muških cvijetova i oprašivanje odvijajuju se u jeku zime bez lišća. Prema Woodworthu (M. Neki autori misle da je to manje. Oprašivače treba postavljati na 25 m zbog potpunije peludizacije. Jedna antera ima oko 5 milijuna peludnih zrna. 1929). 1971). Nije bilo detaljnih proučavanja vezanih za ovu problematiku.drvo proizvodi oko 1 kg resa (svaka ima 230 cvijetova). razvoj muške cvasti-rese (desno) . a u cm3 ima 15 . što je potvrdio i M.260 prema dužini rese). i 2003. Pelud se prenosi nekoliko stotina km. Zrna peludi su 20 . 2002. Cvijetići se razmiču zbog oslobađanja peludi preko jedne linije suprotne vezi antere.Prema Pisaniju odrasli lješnjak . Mnogi se čimbenici od kojih to zavisi ne znaju. godini (lijevo). Muški cvijetovi se otvaraju prije ženskih oko 15 dana ili istovremeno. mejoza se odvija krajem kolovoza.70 milijuna peludi. Salesses. Velika je sposobnost prilagodljivosti za proizvodnju peludi. Salesses (M. 2001 2002 2003 Faze razvoja ženskog cvijeta: razvoj u 2001. Woodworth.

davijane 75% i fidžeralda 76% . u donjim dijelovima ili u gornje dvije trećine grane. Postotak klijavosti peludi je različit kod pojedinih sorti. Cvast je obavijena ljuspastiri listovima i dva embrionalna listića. Hladne ga zime usporavaju. starosti. Poslije sadnje javlja se mlada vegetativna masa. bujnosti. kosforda 70%. zemljišta. Ženski cvijetovi su u cvastima i pripadaju pupoljcima koji se zovu glomerule. Izostaje na -8° do -12°. Ispod cvasti je prisustvo svih internodija grane. tako je npr. klimatskih uvjeta prethodne godine. Glomerule su locirane na različitim mjestima. Reproduktivni organi se formiraju kasnije.4 tjedna. Proizvodnja peludi zavisi od brojnih čimbenika: sorte. Rese su osjetljive kad su suhe i onda se smrzavaju cvijetovi. Oslobađanje peludi traje 3 . Pelud je lak i oslobađa se u velikim količinama. što u stvari predstavlja začetak ploda. tada se javlja oslobađanje peludi.Vanjski čimbenici i njihov utjecaj nisu poznati ili su poznati samo djelomično. . kod barcelone 10%. Nedovoljna bujnost favorizira formiranje muških organa. Cvast je kratak klas sa 5 6 brahteja obavijenih listićima. Ima izgled vegetativnog pupoljka. a antere se ne otvaraju. Otvaranje antera se vrši pri lijepom i tihom vremenu. bez vjetra. Ako hladnoća ne nastupi u fazi cvjetanja. Na niskim temperaturama ne izostaje. Oslobađanje peludi nije neposredno. Izolirane su ili grupirane i u osnovi petljike rese.

Faze otvaranja muških cvijetova (lijevo) i ženski cvijetovi pupoljci na grančici (desno) Ženski cvijet ima tučak od dvije karpele (dvopolni žig). . Resa je klas koji se sastoji od malih izraštaja cvijeta sa prašnicima u pazuhu 2 pralista i jedne braheje koja se veže za osovinu cvasti. Plodnik nije formiran u trenutku peludizacije. Žigovi imaju površinu koja pokriva 4/5 tučka i predstavlja bradavičaste izrasline za prihvaćanje peludi. BROJ CVIJETOVA U GLOMERULI U literaturi se često javlja srednji broj plodova u glomeruli do 8 u sorti bolvijerov. rodni kutard i španjolski dugi. jedan anatropni sjemeni zametak. Ima jedan plodnik . ali se u osnovi dodiruju u nivou plodnika.dvostruk.

Tablica 9. Takve tendencije se mogu modificirati ekološkim uvjetima. pa čak i kontradiktorna.10 8 . Leglise iz Stanice za voćarstvo u Bordeaux. To je moguće i zbog vremena cvjetatnja. niska favorizira homogamiju. osobito temperaturom. Blaga temperatura prije cvatnje pojačava protandriju. Dijagram prikazuje da su ispitivane sorte bile protandrične. Raskorak između cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se protegnuti na nekoliko tjedana (rodni kutard i pijemont). druge homogamiji ili protoginiji. a europske protandrične. FAZA CVJETANJA SORTI LJEŠNJAKA Podatke o cvjetanju sakupio je M. Moguća je i homogamija istovremeno muški i ženski cvijetovi ili s malom razlikom (bolvijerov i lijepi bilbien). Kulturne forme lijeske naginju protandriji.10 Ranije cvjetanje muških cvijetova i njihovo sazrijevanje tada se govori o protandriji i obrnuto o protoginiji. protoginične i da ima i onih kod kojih .Prema ispitivanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova često se uočava dihogamija. Neslaganja mogu biti zbog različitih observacija u različitim uvjetima. Broj tučkova u glomeruli Sorta Rodni kutard Bolvijerov Španjolski dugi Najmanje 5 4 5 Najviše Prosijek 14 13 20 7-8 8 . neke su dominantno protoginične. Fenološka ispitivanja mogu biti različita. Američke sorte su protoginične. pa i protoginiju.

Druge sorte (rodni kutard. eugenie i dr. a više od 9° favoriziraju otvaranje muških cvijetova. Zbog relativne istovremenosti cvjetanja muških i ženskih cvijetova može se govoriti o homogamiji. royale. ostale su kasne. ULOGA TEMPERATURE Temperatura djeluje na procese koji prethode fazi cvjetanja i početak cvjetanja muških cvijetova. Bergamini i Ramina (1968) su ispitivali . Rano cvjetaju pijemont i kutard. To su sume temperature koje utiječu na datum početka cvjetanja. noisetier. fructo rubro.muški cvijetovi. Dihogamija je jako izražena kod sorti: pijemont kosford i španjolski dugi. belle de guibilino itd. Da procvjetaju ženski cvijetovi potrebna je niska temperatura za jedan period prije faze cvjetanja. ali ona nije definirana. Sorte koje kasnije cvjetaju su: bergeri. a) Postoje sorte s ranim i sa kasnim cvjetanjem. fructo albo. negret. Ženske cvasti zahtjevaju niže temperature nego rese . Baldini i Pisani navode da niže temperature od 9° ubrzavaju otvaranje ženskih cvijetova. Niska temperatura usporava početak cvjetanja muških cvijetova za razliku od faze cvjetanja ženskih cvijetova. Datum cvjetanja je uvjetovan temperaturom. važnosti dihogamije. b) Kod iste sorte iz godine u godinu postoji razlika u početku i trajanju cvjetanja muških i ženskih cvijetova. Duže traje period receptivnosti peludi nego što traje period rasijavanja peludi. i kratak je period cvjetanja muških i ženskih cvijetova.je zapažena homogamija. bolvijerov i gilbert) imaju dug period cvjetanja muških i ženskih cvijetova. perioda receptivnosti tučka. dok je kod sorte dovton izražena protoginija. a feulles purpres (crvenog lišća). Leglise navodi sorte ranog cvjetanja: trebizonde.

španjolski dugi i rodni kutard u pogledu zastupljenosti broja plodova na grančici do 10 cm i od 15 do 40 cm. Djelomično je samooplodan mali broj sorti lijeske.350 za muške i 600 sati za ženske cvijetove.Painter i Hatman (1958) navode da sorta barcelona ima grančice 16.40 cm. Manušev i dr. što su pokazala proučavanja u Francuskoj i SAD. Nije utvrđen postotak praznih plodova u zavisnosti od dužine grančica.25 cm. U bivšoj Jugoslaviji Modic.7% plodova. Autori koji su ovo proučavali preporučuju primjenu suvremene mjere u proizvodnji kojima se podstiče porast grančica. ali je naglašavan utjecaj ekoloških čimbenika i primjenjene tehnologije. Sorte nastale od C. formiraju grančice od 1 .15 i 16 . U južnoj Francuskoj su proučavane sorte: bolvijerov.koliko sati je potrebno s temperaturom od 7° za pojedine sorte i našli da za sorte: gentile i avelino treba u zimskom periodu . avellana rimski. čiji su predstavnici sorte bademoliki.15 cm koje su nosioci reproduktivnih organa. maxima. U SAD . Prema Nedevu i suradnicima samooplodne su sorte: .5 i 6 . su došli do istih zaključaka. formiraju dugačke grančice na kojima su reproduktivni organi od 6 . Sorte postale od C.75 cm na kojima se formira 89. ODNOS OPLODNJE KOD LJEŠNJAKA Najveći broj sorti lješnjaka je samosterilan.23. sa velikim brojem cvijetova po jedinici dužine. halski i dr. FORMIRANJE REPRODUKTIVNIH ORGANA Formiranje reproduktivnih organa kod lješnjaka je vezano i za vegetativni porast. rani trebizonda.25 . Bilo je najviše plodova na grančicama od 15 . Korelacija između dužine grančica i formiranja cvijetova proučavana je u SAD i Francuskoj.

9. i kombinacija rani trebizonda. XII 29. bademoliki. Period mirovanja Sorta Vrijeme skidanja grančica za izazivanje kretanja Vrijeme cvjetanja Vrijeme od skidanja grančica do cvjetanja ženskih muških 16 34 34 34 1 6 16 11 19 6 ženskih muških Bolvijerov Kosford Davijana Lambert filbert Rimski 23. kosford. i dr. bademoliki. XII 27. kosford. .10%. hempelov. 23. rani trebizonda. XII 24. Sortiment lješnjaka se karakterizira više obilježjem svake zemlje gdje je njegova proizvodnja značajna. 23. XI 1972. Tablica 10. XII Ne postoji sorta univerzalni oprašivač. zatim . XII 27. i to od 10% do 37%.bademoliki. XII 12. kao što ne postoje ni standardne svijetske sorte. ata-baba. Istraživanja ove problematike su još skromna. potrebno je da se pri uobičajenom broju ženskih cvijetova oplodi od oko 60 . kosford. bijeli lambert. 23. Ovaj postotak ne osigurava dobru berbu. 23. rimski. hempelov.85%. što je nedovoljno za dobru berbu. XII 27. U uvjetima Francuske se navodi da je dugi španjolski samooplodan svega 6 . XI 1972. XI 1972. XII 4. XI 1972.rimski. XI 1972.. Među sortama koje se uzgajaju u Bugarskoj navode se kao dobre kombinacije sorti: kosford. rani trebizonda i dr. ne u velikom broju. XII 29. XII 9.

i do polovice rujna. (1953) navode da je i običan lješnjak dobar oprašivač za kulturne sorte lješnjaka. Plodovi sazrijevaju kod nas od početka do polovine kolovoza. a u zavisnosti od klimatskih uvjeta.5 mjeseci. PERIOD PORASTA PLODOVA LJEŠNJAKA Period porasta plodova traje 4 . U SAD za barcelonu se preporučuje davijana i dr. U Španjolskoj za sortu tonda gentile preporučuju oprašivač: kosford. bern i lokalne forme. U početku se povećava kupola i ljuska.Lebedev i dr. a zatim jezgra. atolda. Proces dozrijevanja lješnjaka .

Kosford 3. Rimski Plodova u cvastima 1 50 20 25 59 22 2 36 51 31 30 37 3 11 21 26 8 22 4 13 11 5 . Lambert filbert 4.Izgled ploda lješnjaka u ljusci i u presjeku Tablica 11. Bolvijerov 2. Postotno učešće broja plodova po cvastima Sorta 1. Halski div 5.

5 12.0 1.6 298 1 Lamb ert fil 21.3 1.6 2. deblj. Morfometrija ploda Sorta Kosford Bolvijerov Plod (mm) duž.0 17.9 11.4 53.8 17.4 0.1 1.4 351 2 Diferenciranje cvjetnih elemenata u uvjetima Italije počinje krajem svibnja da bi se muški cvijetovi . .8 21.9 17.6 0.6 12.7 3.5 17.4 14.4 3.6:44.4 55. deblj.6 1.0 486 4 22.2 405 3 Rimski 18.Tablica 12.0 56.2 18.5:43.začetak formiranja rese .4 42.3 1.2 13.3:46.3 52. Jezgra duž.5 1.6 16.okularno vidjelo između polovine lipnja do polovine srpnja. šir.4 14.0:48 2.1 17.0 18.5 2.9:57.0 1.7 18.9 22.0 11.3 9.9 16. Ljuska: jezgra Plod (grama) Ljuska (grama) Jezgra (grama) Broj plodova/kg Redoslijed 20.0 18. šir.5 8.3 17.7 11. što zavisi od godine i lokaliteta.3 1.8 13.8 851 5 Halski div 23.

u 6 .Obnova lješnjaka kratkom rezidbom Lješnjak stupa u period rodnosti . godine. treće godine. Njegov vijek je dug.10. a generativno razmnožen kasnije.7 godini.obnova kratkom rezidbom. preko 100 godina. . Pri optimalnoj primjeni agrotehnike i pomotehnike period eksploatacije traje oko 15 godina. U punu rodnost dolazi poslije 9 .kalemljen i na vlastitom korijenu tijekom druge. poslije čega je neophodna regeneracija .

On je u različitom fiziološkom stanju. Biološka je karakteristika dihogamija iako je moguća i homogamija. oko 2 . postoje sorte sa izraženom fiziološkom funkcijom gametofita muškog reproduktivnog organa ranije . nego znatno kasnije. odnosno jedno stablo daje približno 30 g prašnika. maxima s cvjetanjem ženskih cvijetova počinju polovinom siječnja i početkom veljače. Protoginične sorte ranije počinju fazu cvjetanja . bademoliki lješnjak i dr. na primjer.000 peludnih zrna veličine 25 . EKOLOGIJA LJEŠNJAKA ODNOS PREMA KLIMATSKIM ČIMBENICMA Toplina Lješnjak ima u odnosu na druge jezgraste vrste voćaka neke specifičnosti. Jedna resa ima oko 5. U kontinentalnom dijelu faza cvjetanja izuzetno može biti rano. ali oplodnja nastaje mnogo kasnije. Tako. u studenom.40 mm.000. Izgradnja cvjetnih elemenata nije kao kod drugih voćaka.protoginija.6 mjeseci poslije peludizacije. Zbog svoje biološke prirode lješnjak je više izložen djelovanju negativnih niskih temperatura nego druge vrste voćaka. . Plodnik nije formiran kad se odvija peludizacija. Faza cvjetanja se odvija vrlo rano u prosincu. Sorte lješnjaka nastale od C.muški zasebno i ženski zasebno. sa porastom temperature se intenzivira porast plodnika. On formira na prošlogodišnjim grančicama cvijetove koji su podvojeni . manje je pri tome otporan na mraz gotovo čitav zimski period.rimski. Obično u siječnju i veljači oslobađa se pelud iz antera muških cvijetova. Početak cvjetanja značajno varira od sorte i variranja temperature u zimskom periodu kad se cvjetanje odvija.4. Ekonomski su najopasnija oštećenja od mraza reproduktivnih organa. odnosno istovremeno homogamija. bijeli lombardijski.protandrija i ženskog .

Prema zastupljenosti sterilnog peluda razlikuju se dvije grupe sorti i to: prva grupa do 30% i druga grupa preko .91 1. Mali je postotak sterilnog peluda kod sorte bolvijerov lješnjak.u ljusci (%) .07 73.grama .27 79.u jezgri (%) 3.67 3. dok je kod sorte rani kutard 40 50%.49 2.15 63.32 29.72 75.2 tjedna.bez omotača (grama) .81 1. Oslobađanje peludi također je uvjetovano temperaturom i traje 1 .76 4.27 1.32 76.72 60.76 55.10 62.44 Pros ječn o 3.16 3.sa omotačem (grama) .41 77. U zavisnosti od sorte postotak sterilnog peluda kreće se između 1 .65 77.01 42.Tablica 13.75 50.77 29.85 33.56 56.28 4.48 4.23 2.10 64.56 79.73 2.29 0.27 78.74 24.58 72. Maksimalna sposobnost zadržavanja peludnih zrna traje obično 15 dana.36 Pije mon t 2.50%.% u masi ploda bez omotača Suhih materija: .59 4.05 56.15 61.34 6.u omotaču (%) .55 27.19 76.39 2.31 Kosf ord Rims ki Hals dugi ki điv 4.03 2.90 65.90 dana. od 10 .09 Ženski cvijet zadržava sposobnost da primi pelud više dana. Pregled nekih fizičkih i kemijskih osobina plodova lješnjaka neposredno poslije berbe S o r ta Mog ul Dužina ploda sa omotačem (cm) Masa ploda: . pogodnosti uvjeta uzgajanja odnosno vremena u fazi cvjetanja.76 78. Ova sposobnost žiga zavisi od sorte. Muški cvijetovi se otvaraju relativno dugo. Pored fertilnog zastupljen je i sterilni pelud.11 31.postotak Jezgra: .01 77.27 1.75 3.85 48.79 3.00 2.

6°. Još nema za važnije sorte preciznih podataka u ovom pogledu.30%. za uvjete Italije. Nanesena na žig tučka.600 sati u zavisnosti od naslijedne osnove sorte.0 kg/stablo. pa tek klijaju kad temperatura (prosječna dnevna) dostigne 9 .800 sati. Prema Thaguševu (1969) u SSSR-u temperatura padne na minus 25° do minus 30°. Rano cvjetanje ženskih cvijetova je podložno oštećenjima od negativnih niskih temperatura.2° zadržava klijanje peludi.6 kg i 11. Prema Nedevu i suradnicima (1976) po stablu je ostvaren dobar prinos kod sorti: rimski (15. Prema Kovalu (1968) temperatura od -12° nije značajnije imala štetnog utjecaja. Niska negativna temperatura od -7° u fazi cvjetanja je izazvala oštećenja do 50%.5). Nejednako oštećenje od mraza na sortama zavisi od datuma kad se javlja i od osobina sorte.4° u drugoj polovini siječnja.5°. Pelud lješnjaka se lako raznosi vjetrom ukoliko je vrijeme suho. Klijavost peludi je dobra. iako je temperatura bila -14. Prema Bergamineu i Raminau (1968) za pravilno cvjetanje muških cvijetova potrebne su niske temperature do 7° u zimskom periodu. ali zavisi od temperature. bez padalina. 25° (Barbeau). Temperatura od 0 .4 kg). U godini sa produženom zimom može se usporiti cvjetanje muških cvijetova tako da se pri višim temperaturama ubrzava njihovo cvjetanje. Nepovoljno utječu na klijavost peludi niska temperatura i visoka relativna vlažnost zraka. dok su samo neke sorte imale klijavost peludi na 3 . 350 . peludna zrna u fazi cvjetanja ostaju nekoliko mjeseci (ponekad 4 . pa neke sorte nisu . Prinos kod istih sorti po stablu bio je znatno manji: 9.14°. 9. pa je imala veći utjecaj na prinos. siječnja. U literaturi se nalaze podaci da je optimalna temperatura za klijanje peluda 15° i 20° (Trotter). Prema Barbeau (Barbeau. a za ženske cvijetove 600 . Druge godine niska temperatura iznosila je -19.3 kg). 1973) sorte koje rano cvjetaju imaju malo resa i manji postotak sterilnog peluda. bademoliki lješnjak (15.

americana) rodnačelnik je sorti koje su otpornije na oštećenja izazvana temperaturama.donijele rod .8°. zatim 39. Osjetljiviji su ženski pupoljci nego muški. Međutim. avellana i C. maxima je nastao u uvjetima mediteranske klime. Nije moguće precizirati prosječan prag temperature. Postoje grupe sorti koje se javljaju kao hibridi između vrsta lješnjaka sa fiziološki nejednakom otpornošću na mraz. ovaj kriterij se ne može primjeniti za sve sorte. bademoliki i dr.furfulak. a muški pri -9°. . C. Druga stabla nekih zapadnoevropskih sorti su izdržala tu temperaturu. Međutim.9° do -11.05% na -16° i 100% na -22°. Zbog toga se teško može reći da lješnjak zahtjeva ove klimatske uvjete. Oštećenje je bilo 4. Prema Tihonovu (1952) lješnjak se može intenzivno uzgajati u područjima gdje u zimskom periodu (biološko mirovanje) temperatura padne i do -30°. Lješnjak sigurno donosi rod u području gdje je srednja godišnja minimalna temperatura oko -4° i apsolutni godišnji minimum -10. pa to čini poteškoću u određivanju osjetljivosti tih sorti na niske negativne temperature. zbog toga je i osjetljivost prema smrzavanju izraženija. Lokalne sorte su izdržljivije na mraz. U zavisnosti od vitalnosti lješnjaka je i njegova osjetljivost na mraz. Tako već pri temperaturi od -2° do -4° ženski cvijetovi mogu biti oštećeni u znatnom postotku. U jednom ogledu Kartekini (Cartechini) i Tombesi (1968) su ispitivali na -28° pupoljke sorte tonda romana. a kod -16° izmrzavanje je bilo 100%. uzgajane sorte lješnjaka vode porjeklo od vrsta sa različitim biološkim osobinama. Treba ocjenjivati zahtjeve sorti lambert i onih koje su od ove sorte izdvojene. Šumski lješnjak (C. Kulturne. jer su neke sorte bile pri toj temperaturi oštećene (lambertov bijeli). Pri temperaturi od -10° smrzlo ih se 50%. ovo je kriterij za najosjetljivije sorte.45% na -10°.

600 sati sa temperaturom ispod 7°. Za muške cvijetove je potrebno 350 . Ženski cvijetovi su zahtjevniji. a u trenutku cvjetanja -7° do -8°. odnosno 1000 -1300 sati za vegetativne pupoljke. Pregled sorti lješnjaka po osjetljivosti muških cvijetova na niske temperature Vrlo osjetljive Okrugli Pijemontski Trebizontski Osjetljive Barcelona Negret Grosal Srednje osjetljive Morel Španjolski dugi Davijana Otporne Halski div Kosford Eugenija Prema Romisondou (1978) muški cvijetovi. odnosno -18°. Ipak za većinu sorti je potrebno 600 . Padaline Lješnjak zahtjeva tijekom godine kako dovoljno vode u zemljištu. Mrazevi sa temperaturom -4° do -6° mogu oštetiti mlade ljetne izdanke i do 50%. tako i relativne vlage u zraku. a ženski cvijetovi prije cvjetanja izdrže -13° do -16°. . Vrlo je značajno da su padaline pravilno raspoređene po mjesecima.Tablica 14. izdrže do -16°. dok su zatvoreni.800 sati. a kad su otvoreni svega -8° do -10° i u trenutku oslobađanja peludi samo -5° do -7°.

To znači da su klimatski čimbenici vrlo značajni i od njih zavisi njegovo uspješno uzgajanje. jezgra se ne formira dovoljno.Nedostatak vode se manifestira višestruko nepovoljno: plodovi otpadaju.to znači da su za njega pogodniji osvjetljeni položaji. prije svega. ali su njegovi zahtjevi u pogledu klime strogo precizirani kad se uzgaja zbog proizvodnje plodova.Tuča-grad također može štetno djelovati. a i jezgre su lošije kvalitete. po tome što su zemlje najveći proizvođači plodova sa klimatskim uvjetima u kojima nema mnogo niskih negativnih temperatura. Ovo je slučaj u područjima gdje nema dovoljno padalina i gdje je zemljište .25.to su mjeseci: svibanj i lipanj. U fazi cvjetanja vjetrovi su vrlo štetni. Sve sorte nisu jednako otporne na nedostatak vode. Smatra se da je za lješnjak povoljna lokacija sa hidrotermičkim koeficijentom od oko 1. U fazi intenzivnog porasta plodova i ljetnih izdanaka najpotrebnija je voda . kao i na plitkim zemljištima. Sa povoljnim klimatskim uvjetima za uzgajanje lješnjaka ističu se: Turska. pjeskovitom zemljištu. Kalifornija. Potvrdu da lješnjak zahtjeva dosta svjetlosti nalazimo u njegovom uzgajanju oko Sredozemnog mora. Osvjetljenost se regulira i brojem stabala po hektaru. Osjetljivije su sorte na lakom. U poslijednje vijreme podižu se plantaže lješnjaka koje se navodnjavaju. Španjolska.krupnoća nije karakteristična. Zemljišta na kojima se lješnjak uzgaja dosta su neplodna. Ostali klimatski čimbenici Lješnjak je heliofit . Potrebno je 700 . kvaliteta plodova se smanjuje . Tihi vjetrovi u toku godine manje mu smetaju. što se ranije nije prakticiralo. Italija.800 mm padalina odnosno oko 70 mm mjesečno. To se vidi. Lješnjak kao drvo može uspijevati svuda.

Kod nas se pokušavalo sa uzgajanjem lješnjaka na takvim zemljištima koji nisu uspjeli. tako isto i po dubini.oskudno vodom. nema vegetativnog prirasta ni formiranja reproduktivnih organa. . humusno -karbonatnim i umjereno vlažnim. pjeskovito-glinastim. Lješnjak ne podnosi močvarna zemljišta. vode i zraka u toku cijele godine. U divljem stanju lješnjak se nalazi na vapnenasto silikatnom zemljištu. jer dobro uspjeva na zemljištu pri vrijednosti pH od 5 . lakim.15 kg/stablo. kamenitim i suhim zemljištima ne postižu se dobri rezultati.8. Kaliforniji i dijelovima Bugarske. A to će omogućiti zemljišta sa dovoljno hranljivih materija. Nije bilo uspjeha zbog toga što nije zemljište odgovaralo po fizičkim osobinama. a to daje visok prinos.3 zalijevanja tijekom vegetacije. ODNOS LJEŠNJAKA PREMA ZEMLJIŠTU Dobri prinosi mogu se očekivati na zemljištima srednje plodnosti. Samo jedno zalijevanje u Bugarskoj dalo je prinos 10 . Na siromašnim. Zemljište za lješnjak mora biti takvo da omogućuje ravnomjerno razvijanje korijenove mreže kako lateralno. Za dobru rodnost je potrebna i dobra osvjetljenost. Prema reakciji zemljišta (pH vrijednosti) lješnjak je tolerantan. Pogrešno je uvriježeno shvaćanje da lješnjak podnosi i uspijeva u sjenci. Treba nastojati da se prilikom izbora zemljišta za komercijalno uzgajanje lješnjaka izaberu ona koja traže najmanje ulaganja za dovođenje u odgovarajuće uvjete. Reproduktivni organi su po periferiji krune što potvrđuje zahtjeve lješnjaka za osvjetljenjem kako bi se oni formirali. posebno kod nekih sorti lješnjaka koje se uzgajaju u Ukrajini. Neophodno je da se omoguće 2 .

50% krupnog pijeska. Razlikujemo šest klasa.5% .7 . ali se ne pravi razlika po sortama.22% glina 7.9% sitan pijesak 22. Za ovu podjelu kao osnova poslužila je vrsta lješnjaka.20% gline 15 .3% .4 .3.5% . .7.20% gline i 50% pijeska .30% sitnog pijeska 30 .dušik (N) 0. Rebov predlaže 5 .798 mg/kg. 5. Eganu (1958) zemljište za lješnjak treba sadržavati: 15 .51.29.1.10.92 .5 .fosfor (P2O5) 38 – 223 mg/kg vapno .3 .pH 6. od koje su sorte stvorene.Prema H.20% koloida 20 .kalij(K2O) 286 . U Italiji sastav zemljišta izgleda: - - krupan pijesak 35.SORTIMENT LJEŠNJAKA KLASE LJEŠNJAKA Svrstavanje lješnjaka po klasama nametnula je praksa.4% .ističe se i značaj humusa čak 10% kao i 25% vapna.1 . rodonačelnik.12 – 0.23.2% humus 2. POMOLOŠKI PREGLED .4 koloidi 14.

cijeli i povijen na vrhu. rasječen do osnove. široko ovalan. okruglast. Plod sitan. Druga klasa: celski lješnjak je proizvod od divlje vrste C. rimski. u osnovi vezan. široko ovalni. Važnije sorte furfulak. Plod cilindričan. Omotač krupan. tvrda ljuska. Ljuska srednje debela. cornuta. maxima. ima izgled trube. okrugli. mesnat. garibaldi. okrugli ili sa različitim oblikom. bademoliki i eugenija. kao i brojne selekcije u Rusiji i dr. Ovoj klasi pripadaju neke ruske selekcije. Najvažnije osobine sorti ove klase su omotač u ravnine ploda ili malo iznad njega. Poznavajući sorte koje pripadaju spomenutim grupama može se unaprijed predvidjeti kakva će važnija biološka . Sorte ove klase mogu imati svojstva roditelja. po rubu rasječen. Četvrta klasa: hibridi postali ukrštanjem divljih formi sa kulturnim sortama u raznim kombinacijama. Važnije sorte su: normtemopon. davijana. Jezgra kvalitetna. cijeli ili rasječen do osnove. Ovoj klasi pripadaju važnije selekcije SAD. i dr. iznad ploda se malo sužava pri vrhu je raširen. Ima vrlo dugačak omotač. notigen. americana i C. Ljuska tanka. znatno duži od ploda.Prva klasa: običan lješnjak. Nema mnogo sorti. plodovi sitni. Šesta klasa: div lješnjak (medvjeđa lijeska) je rodonačelnik svih sorti ove klase. neravan sa velikom osnovom. Ima omotač malo iznad ravnine ploda. Ljuska tvrda. rodonačelnik je C. celski. Omotač je duži od ploda. navode se neke nove selekcije. Plodovi su sitni do srednje krupni. jajolik. kerasund. izreckan. često s rebrima. Peta klasa: američki lješnjak je postao od C. avellana. pontica. U ovu klasu se ubrajaju sorte: lambert (bijeli i crveni). tvrde ljuske. Jezgre se dobro vade. Treća klasa: lombardijski lješnjak koji je nastao od C.

C. Značajna karakteristika kod ovih sorti je također građa omotača. Lambert-hibridi. i to: Lambert-sorte. Celske sorte. rodonačelnik sorta. Lambert-sorte. kulturne sorte i šumske forme. On je rasiječen na dva dijela i pri osnovi srastao. Omotač kod ovih sorti je razrezan. . plemenite. duži je od ploda.svojstva potomstvo imati. Celske sorte. Ovoj grupi pripadaju privredno zna čajne sorte sa ranijim vremenom sazrijevanja plodova. Omotač u osnovi nema cilindrično zadebljanje koje je karakteristično za lambert sorte. Iz praktičnih razloga je us vojena klasifikacija koja za razvrstavanje sorti uzima morfološke ka rakteristike. U primjeni je klasifikacija koja lješnjak grupira na pitome. Kod zrelih plo dova omotač se povija i plodovi lako ispadaju. ali su sa tankom ljuskom i ukusnom jezgrom koji zauzimaju prvo mjesto. Zbog toga su osjetljivije na mraz. GRUPE SORTI LJEŠNJAKA Postoji više načina da se grupiranja sorti lješnjaka. kao kriterij za grupiranje sorti lješnjaka nije prikladan. Celski hibridi. pontica. maxima i C. Način postanka. Prema ovom kriteriju razlikuju se četiri grupe. po izgledu podsjeća na „bradu". avellana. Ova grupa sorti ime je dobila po omotaču njegovom izgledu i građi. Pitome sorte su postale većinom od vrsti: C. Lambert-sorte su nastale od divljih vrsti u područja sredozemne i crnomorske klime. tj. Naravno ovdje je riječ o stvaranju novih sorti.

Kod ovih sorti je omotač iz dva mjesta koja su u osnovi srasla. Plodovi lako ispadaju iz omo tača. u pogledu veličine također su moguća velika variranja. proizvodnost osrednja. Stablo srednje široko. Lambert-hibridi. Sorte ove grupe su nastale kao lambert hibridi sa biološko-fiziološkim karakteristikama celskih sorti. Šumske forme . Mnoge sorte ove grupe se ubrajaju u privredno značajne sorte. Ove su forme prema svojim osobinama bliske celskim sortama. Sorta čije porijeklo nije poznato. . Zbog ogromnog broja varijanti. obliku. a po omotaču celskim sortama. Ovdje nije riječ o sortama. Faza cvjetanja srednja. SORTE LJEŠNJAKA Sorte lješnjaka su prikazane po abecedi. jer se o njima ne radi. Apolda. pri čemu su drugi krite riji zanemareni. svrstane su u ovu grupu. Plodovi su slični lambert. Oprašivači su: kosfort. izražena protandrija. već o raznim formama i sl. čudo iz bolvijera.sortama. Celski hibridi. susre ćemo i vrlo veliko šarenilo plodova po krupnoći. Uglavnom su u ovoj grupi zastupljeni hibridi sorti iz ranije dvije grupe (lambert i celske).U ovoj su grupi sorte s plodovima koji variraju od okruglastog do izduženog. Razne forme šumskog lješnjaka. Jezgra kod ovih sorti je dobre kvalitete pogodna za konzumiranje i za industriju prerade. Omotač ravan pri vrhu ploda. koji se ne kultiviraju. izgledu omo tača i drugim svojstvima.

cvjeta srednje rano. Formira se mnogo resa i u grupi 3 4.cilindrični ka vrhu špicast.12 m visoko) sa uspravnim grmom. pojedinačno teži oko 1. Plodovi mogu biti 6 .5 grama. Ada-baba. Protoginična je sorta. Jezgra bez žilica. sudjeluje u masi ploda sa oko 41. Dobro oprašuje rimski i rani trebizon da. Ova sorta je nastala u zapadnom Azerbejdžanu i tamo sudjeluje sa oko 90% na svim površinama pod lijeskom.Plod okruglast ima masu oko 3. Ljuska je tanka i lako lomljiva sa ot porom do 34.67. maxima. Dobro oprašuje rimski i rani trebizonda.5%. Jedini ozbiljniji nedostatak kod ove sorte je što plodovi teško ispadaju iz omotača.69 kg/cm 2. okruglasto pljosnati. a nije za kosford. Plodovi su krupni.16 kg/stablo. Omotač je dva puta duži od ploda. Randman jezgre 49 . Bademoliki lješnjak . pri vrhu se sužava i završava srednje nazubljenim obodom sa prosječno šest izraženih zuba. tipično je protognična sorta. U račvici je 1. oko 1.3% i u vršnom dijelu donosi najveći prinos.41 .6 x X 17. Kao stolna sorta je zna čajna jer ima krupne plodove.73 g ili je manji. Formira samooplodnjom 10 .5%. a nije za sortu bademoliki. izduženo.52%. Omotač je dva puta duži od ploda i potpuno ga obavija. .6 x 19.5 mm. Grm je srednje bujnosti i daje mnogo izdanaka.2. i više ih je u grupi (3 . Boja ljuske smeđa u prugama. Prema postanku ova sorta pripada u one sorte nastale od C.8 zajedno. U fazi zrelosti plodovi lako ispadaju iz omotača. Prinos se kreće 15 .20% plodova.6).6 plodova. samosterilna je sorta.2 g sa dimenzijama 27. Jezgra kvalitetna i bogata uljem . cijeli rijetko rasječen sa jedne strane. Raste bujno (10 . Formira mnogo resa. U fazi kad počinje oplodnja ima grančica od 16 do 25 cm oko 38.

Ljuska se lomi pod pritiskom od 18. Grm je bujan. sadi se na manjem razmaku. Ima dosta peludi. avellana.Ljuska je smeđe boje.3 g. Ljuska debela. Faza cvjetanja je vrlo rana (od polovine prosinca do kraja veljače) sa izraženom homogamijom. sa malo izdanaka. Upotrebljava se u industriji prerade. Na vlastitom korijenu nema mnogo izdanaka. indeks 0.3 zajedno.14% ulja i randman je 42. 6. U SAD se predlaže peludator davijana.91. jezgra se teško odvaja od ljuske. Sadrži 60.2x18.6 mm. Jezgra je razvijena i 54% sudjeluje u masi ploda. Formira mnogo resa. Nije za uzgajanje na vlastitom korijenu jer daje mnogo izdanaka. 18.24 mg% aminokiselina. tanka i lako lomljiva.82 kg do 21 kg na cm 2. pa je prinos po jedinici površine zadovoljavajući. Najzastupljenija je sorta u SAD . rasječen. Catagnvera). po 2 .85% (Oregon).69%. Plodovi krupni 3.64% masti. Po stablu rodi do 15 kg. Omotač u ravni ploda. Jezgra ima 68.5% proteina. nije alternativne rodnosti. dimenzije: 21. Barcelona (Barcelona. Barcelona . Otporna je na bolesti i nametnike. okruglasti. Postala od C.6x21. Masovno je rasprostra njena i u Francuskoj pod imenom rodni kutard.

izražena je homogamija. . U račvici prosječno ima 2.8 plodova. prugasta. Dugi španjolski Eugenija (Empress Eugenie. randman 47.5x16. Plodovi sazrijevaju kasno.Dugi španjolski . Ova sorta se uzgaja u Engleskoj i vrlo je cjenjena zato što joj je jezgra dobrog okusa. Plod je duguljast. Dobri su oprašivači: kosford. dimenzije 25. ljuska srednje debela. Kasno cvjeta. svijetlije boje. morel i dr. Ima razvijen grm. Ova sorta vodi porijeklo iz Engleske. maljava. oko 2. Stablo je male bujnosti. Kentich Kob). bolvijerov. uspravno raste. a vrlo je rodna.5x14.1%. Lambert Filbert. Omotač je duži od ploda. Jezgra je kvalitetna.3 g. Imperatrice Eugenie).Longue d Espagna (Du Chilly. Osobito se cijeni za stolnu upotrebu. produktivno.7 mm.

Omotač u ravnini sa lješnjakom i rasječen. lako lomljiva. Jezgra dobre kvalitete i u međunarodnom prometu vrlo cjenjena. Plodovi 2 . Jezgra u masi ploda sudjeluje 49. davijana i dugi španjolski.5 mm. srednje veličine . Plodovi su oko 3 grama.4 ploda na jednom mjestu. Furfulak (Impsriale de Trebizonde. Ljuska tanka.Plod je sitan do srednje krupan (2.6 m visine. koliko i promjer. negret. Zellernuss). Srednje bujno raste. Sazrijeva kasno. Ima široko lišće.5 g sa dimenzijama: 24. Prikladna za konzumiranje i preradu. To je stara sorta. sadrži 60. ima 68.4% ulja.4 mm. posebno u Francuskoj.2. Oprašuje je negret. Omotač duži za 1/3 od ploda.4x22 5x20. obrnuto jajastog oblika. dostiže oko 5 . Zajedno su 2 . tonda gentile del a longa i dr. i grupirani do 6 u grupe. Randman jezgre 57. Francuska sorta koja je raširena i izvan Francuske. Karidaty). Omotač dug.4 zajedno.53. jezgrom ispunjena.indeks okruglosti . palas.7 .0. Faza cvjetanja je rana. produktivno rano cvjeta.79%.5% i sadržajem ulja 66.44%. potpuno pokriva plod. .2 . Opisana je i kao trebizonda. Potječe od C. Randman 39 .27% ulja. čak i sitan. Plod okruglast 3 . indeks: 1. lomi se lako. Nije jako bujna sorta. rasječen.0x15. dimenzije: 18. Rodni kutard (Fertile de coutard). ujednačen.2 g): visina 2. Ova sorta je dosta slična sa barcelonom. širina 1.2%. List srednje veličine. Randman 44% do 46%.2. Kosford (Cosford.4.4 cm. pontica i vodeća je sorta u Turskoj.66.2 g. Kosford je iz Engleske. Omotač u nivou ploda ili duži. Ljuska tanka. Stablo bujno.5 cm. okrugli. Dobri oprašivači su: barcelona. formira mnogo izdanaka. širi se i u drugim zemljama. Plod duguljast . Sazrijeva kasno. Prolitique e Coque Tondre. protandrična je.3x17. malo spljošteni na vrhu.75. U uvjetima povoljnim za lijesku daje dobre prinose.

godine. Srednje rano cvjeta. Cvjeta rano. Nije velike bujnosti. masa ploda 4. ali je dobre rodnosti. Oprašivači su apolda. formira izdanke.Mortarela. Jezgra ploda sudjeluje u masi ploda 45. Jezgra lako ispada iz ljuske i dobrog je okusa. ima izraženu homogamiju.0. hibrid barcelona X davijana.4x16.(talijanska sorta. Faza sazrijevanja rana. dimenzija 20. san govani i dr. Cvjeta srednje kasno do kasno.5x16.8x14. Grm je osrednje bujnosti. Omotač je malo duži od ploda.7%. Zreli plodovi lako otpadaju. Negret (Negret) Negret je iz Španjolske.6x21.8 mm.5 ploda.7. naročito u Kataloniji.82). U Španjolskoj je vodeća sorta lijeske. Plodovi srednje sazrijevaju.1 g i dimenzijama: 21. Ljuska tanka. Plod je srednje veličine . bolvijera i kosford. Randman jezgre 42 . pa se ova sorta rado uzgaja. Plod okruglast (indeks .6 mm.77) i zajedno su 3-4 ploda. okruglast (indeks 0. Vodi porijeklo od C.2. Randman jezgra 47. Plod okruglast (indeks 0.2 g sa dimenzijama 23. Stablo male bujnosti. Sazrijeva srednje. Omotač je duži od ploda.oko 3 g. Otporna je na niske temperature. uspravno raste. U račvici je 25 plodova . Morel (Morell) je francuska sorta. protoginična je sorta.8 mm. Upotrebljava se u industriji i kao stolna. produktivno. Dobri su peludatori: tonda di gifoni. Peludator je dugi španjolski. lako lomljiva. Cvjeta srednje rano.0x19. Mnogo se cijeni u industriji čokolade.79) sa masom 2. ljuska tanka sa diskretnim prugama.46%. Stablo vrlo bujno uspravno.9 . protandrična je. Američka sorta.0%. U račvici su prosječno 4.9x14. Plod sitan do srednje krupan 1. Rojal uvedena u kulturu 1934. avellana.

25 cm (56. ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford.4%). Formira malo izdanaka. sa prisustvom žilica. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi. Iako je grm. pa alternativno rađa. još u studenom. Slabo formira izdanke. raste uspravno.07%. Plodovi su teški oko 3. što joj je inače značajniji nedostatak.5%. 17% bjelančevina. Pojedinih godina izražena je rodnost do 38 kg/stablo. okruglastog oblika. i 5. Omotač je ravan sa vrhom ploda. Ova sorta ponekad prerodi. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42. .20 godina) grančice prevladavaju od 1 . Zbog krupnoće se cijeni kao stolna sorta. Ima izraženu protaginiju. Sadrži 64% masti. pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom korijenu. Zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela. izdrži oko 31. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte.7 mg% nezasićenih masnih kiselina. nije dobra za trebizonde. Ne formira mnogo resa. teško lomljiva.78 kg na cm2.zajedno.5 cm (67%). kod prženja se pokožica dobro odvaja.3 zajedno. Ljuska je srednje debela sa tamnijim prugama. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. malo izduženi. dimenzija 20x20x32 mm. avellane.07 do 33. Obično su u grupi 2 .12 g. Samosterilna sorta. dok kod starijih stabala (16 . Jezgra je 43. Omotač duži od ploda. Rimski. po tome se ubraja u grupu sa slabo do srednje mnogo formiranih resa. Ima vrlo bujno stablo. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 . Nastala je od C.

7 plodova. lijepog izgleda sa prugama. To je sorta iz grupe lambertovih. Stablo srednje bujno. Plod je sitan. Lijep izgled jezgre. Randman jezgre 48. Omotač je duži od ploda.Rimski lješnjak Crveni lambert (Rotblattrige Lambert).52%. dimenzija 23 X 12 X 14 mm. 1.36 g. . sa crvenim lišćem. U račvici ima 1 . Ljuska srednje tvrda. dekorativno djeluje.

produktivan. Rano cvjeta sa izraženom homogamijom.2%. . protandrična je. Italijanska sorta. tonda di điffoni.3x18. Turska sorta. Rano cvjeta. srednje širok grm. Plod duguljast (indeks 0.4 mm. mortarela i dr. Rano sazrijeva. Oprašivači su joj: tonda bjanka. grm širok. daje malo izdanaka. Dobra je sorta. Rano sazrijeva. Randman 46.76) sa dimenzijama: 22. produktivan. Sivri. Omotač duži od ploda. Stablo raste vrlo bujno.Crveni lambert Sun Giovani. prugasta i pri vrhu maljava. prilikom prženja se odvaja pokožica. Stablo malo bujno. ljuska srednje tanka. Osjetljiva na neke bolesti i kasni mraz.4x15. Jezgra je sa malo žilica. svjetlokestenjaste boje.

94) sa zaoštrenim vrhom.2x15. Randman jezgre je do 58%.08 kg na cm 2 čvrstine.1 mm). Za klimatsko područje ozbiljnijih nedostataka ova sorta lijeske nema. Srednje formira rese u grupama 2 . Jezgra kod prženja ostaje čista.3. Randman jezgre 44. Pijemontski (Tonda Gentile del a Longhe. dimenzije: 18. kestenjasta sa dvije uzdužne brazde i neznatno prugasta. Oprašuju je sorte kutard rodni. dihogamija izražena .3. Raširena u Turskoj zbog dobre kvalitete jezgre. Italijanska sorta. Faza cvjetanja je jako rano. Omotač je koliko i plod ili duži od njega.80) srednje krupan . Nedostatak je što se plodovi teško oslobađaju iz omotača. Ona je među zastupljenijim sortama u Italiji. avellane. formira izdanke. dimenzija 21. pojedinačni ili u grupi 2 . Ljuska srednje debela. Postala od C. Ima srednje razvijen grm.Plod izdužen (indeks 0. Masa ploda . Samosterilna je i sa slabom je klijavošću peludi zbog čega je loš oprašivač.2. sorte postale od C. G.6x18.38 grama.2. Jezgra sadrži oko 72. T. negret.5 g. del Piemonte).6%. pontica.6 mm. pri vrhu široko otvoren pa plodovi lako iz nje ispadaju. prijelazni oblik.0.protoginična.6x16. Omotač duži od ploda. U račvici su 4 ploda.3x18.3% ulja i 13. maxime i C. . Najviše je ima u provinciji Kuneo (Cuneo). Ljuska je tanka (1.2 bjelančevina. Plodovi su okruglasti (indeks . ali tvrda. Nedavno je unesena i uzgaja se kod nas na području Umaga i u drugim područjima.8 mm. do 47.

srednje krupan -2.dimenzija 21.Organoleptička ocjena dobra.2 mm.2.Plod duguljast (indeks 0.9 mm.6x16. Prijelaznog oblika. Ljuska srednje . ljuska srednje tanka. Osrednje je produktivna sorta. mala rodnost ograničeno uzgajanje.7x18. protandrična. grm raste na prijelazu između uspravnog i širokog. produktivno je.4 g sa dimenzijama 19. Randman jezgre 40. Bujnost srednja. kampanika i dr. Sazrijeva kasno. Plod okruglast (indeks -1).8 ploda zajedno.87).0x20. srednje krupan plod . Italijanska sorta. kestenjaste boje sa prugama.Tonda Gentile della Langhe Okrugli bijeli (Tonda Biancha). Stablo ne raste bujno.7x20. U račvici su 2. mortarela. Italijanska sorta. Omotač duži od ravnine ploda. Okrugli gifonski (Tonda di Giffoni). Faza cvjetanja rana.8 g. Dobri oprašivači: tonda rosa. Omotač ispod nivoa ploda.8%.

T. Tipična sorta za mediteransko područje. Randman 45. Plod okruglast (indeks .6x17. Osjetljiva prema kasnim mrazevima. Mortarela i dr. Plodovi su traženi u industriji čokolade i krema. ljuska tanka. Omotač je duži od ploda.2. Kod prženja jezgri odvaja se pokožica. dobre produktivnosti. prugasta. di Viterbo).95).7x20.tanka.homogamija. Oprašivači su: Tonda di Giffoni.0%. protandrija ili protoginija. Sazrijeva početkom rujna. Zbog kvalitete jezgri tražena je u industriji slatkiša.0. dimenzija 20. prijelaznog habitusa.7 g. Prosječno u račvici 2. Faza cvjetanja srednje kasna. ljuska se odvaja pri prženju. . Italijanska sorta.7 ploda. G. Tonda Giffoni Rimski ukusni (Tonda Gentile Romana. srednje bujnosti.9 mm i srednje krupan . Randman jezgre 60%. Ima dobru rodnost i kvalitetu plodova. svijetlo kestenjaste boje. kestenjaste boje sa prugama i dvije brazde uzdužno. sa promjenljivim karakteristikama .

Karidaty). . uspravno raste. Palas i dr. U račvici je prosječno 1. Dihogamija: mohogamija . Raširena je u Turskoj gdje je dobre rodnosti. dimenzija 21. Stablo je slabo bujno.84).Tonda Gentile Romana Okrugli crveni (Tonda Rossa). Peludatori su: Tonda romana.3% u masi ploda.kasno.7 g. lijepe boje. Ljuska srednje debela. Jezgra sudjeluje sa 38. Oprašivači: Tonda Bijancha. Plod duguljast (indeks . ljuska tanka. Plod okruglast (indeks . Omotač je duži od ploda. U račvici 2.6 g. Cvjeta srednje rano.2. protandrična je. Tonda di Giffoni i Tonda romana. a grm širok. Italijanska sorta. srednje produktivna.9 mm.4 mm.7 ploda. Omotač kraći od plodova.1x19.protandrija. Trebizonda (Imperiale di Trebizonda. sa dimenzijama 18.8x15. Iako su dobre osobine kvaliteta jezgre i dobra rodnost. Vrijeme sazrijevanja .15). bujna.9 plodova. masa ploda 2. smeđe boje sa prugama. Srednje cvjeta.1. nedostatak je mali randman jezgre.5 X 20. Sazrijeva polovinom sezone za sorte lješnjaka.4x22.0. Stara turska sorta. srednje krupan .

U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu. a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Ljuska svijetlosmeđa sa tamnijim prstenovima.36.46%.5%. jer zreli plodovi teško ispadaju iz omotača. a randman jezgre nije najpovoljniji. dužina 2 . Sazrijeva početkom rujna. Cvjetanje je kasno . Randman jezgre . 45.3%.5 cm i širina 2. Plodovi su po 2 . Rano cvjeta. Srednje bujna. Plod konusno okruglast (indeks 0. Grm ove sorte je dosta bujan: više ide u širinu nego u visinu.4 zajedno. Bolvijerov (Wunder von Bolhviller. Prilagođena kontinentalnoj klimi. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj. vrlo dobro sortama . Drvo visoko do 6 m i otporno na zimske temperature.85) u osnovi četvrtast. Omotač ravan sa plodom ili malo duži.6 g. ne ubraja se među visoko kvalitetne sorte. Randman jezgre .2. Geante de Hale). dimenzije: 27x14x16 mm. Široka rasprostranjenost uvjetovana je nekim njenim dobrim osobinama. Vebsov (Webb's Preisnus). Srednje rano sazrijeva. Ipak. Ženski cvijetovi se javljaju početkom ožujka. Protandrična je. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss. Jezgra ukusna i ispunjava ljusku. Istarski dugi – populacija od Corylus maxima.10 do 12 cm dužine i 7 do 8 cm širine. Ima puno resa i antere su bogate s peludi. pa ima loptasti oblik. To je lambert hibrid. Omotač duži od ploda. s obje strane rasječena i po obodu nazubljena dublje ili pliće. Ljuska srednje debela.Jezgra čista.kraj siječnja i traje tri tjedna. Ima ovalne listove . Masa ploda 3. Upotrebljava se za stolnu potrošnju i u industriji. zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Plod srednje krupan oko 2 g.23 cm. pa je zato i sa vrlo dobrom rodnošću.

Omotač je duži od ploda. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3. koje ponekad dopiru do njegove sredine.130 mm. pravilno zasvođena.489 %. a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune.62% i invertnog šećera 3. okruglog oblika.437 g. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64.030%). U grozdu ima od 1 do 10.38%. sa izraženim šiljkom. List je velik.492 g. rimski lješnjak i ludolf. a najčešće 2 ploda (28. bjelančevina 16. pravilno zasvođen. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama.806 mm. . Plod istarskog dugog je krupan. Debljina joj iznosi 1. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. neprevilnog okruglog oblika. Biofizičke osobine su: masa 1. bez izraženog šiljka. izdužena. koji su s jedne strane spojeni.768 mm.240 mm i širina 20. sužen i savijen. Jezgra je krupna. a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43. Kapica mu je velika.34%. s tamnijim prugama. Šav je slabo izražen. Vrh mu je nazubljen. dužina 26. Ljuska ploda je tamno smeđa. Omotač je sastavljen od 2 lista. dužina 19. tako da se plod ne vidi.430 mm. ovalno duguljastog oblika. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre.northampthon. širina 13. Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka.

Grm istarskog lješnjaka .

naročito o klimi. a osnovna masa korijena nalazi se do 40 . to doprinosi poboljšanju vodnog i zračnog režima zemljišta. Zemljište za plantažu lijeske priprema se na cijeloj površini i na dubini do 60 cm. Ovakva priprema zemljišta ima neke prednosti. PRIPREMA ZEMLJIŠTA Masa korijena lješnjaka nalazi se na dubini između 10 i 40 cm. jer se zemljište ne prevrće. odnosno podrivači sa vibrirajućim radnim tijelom. Na plodnom zemljištu lješnjak ima gustu i isprepletanu korijenovu mrežu koja zauzima veću površinu. .50 cm dubine (oko 80%). Kad je riječ o ovoj kulturi smatramo da je posebno značajna studija o ekološkim uvjetima. Pojedine žile prelaze i dubinu od 70 cm. sa udaljavanjem od debla smanjuje se broj žila. Laterarno prostiranje je u odnosu obujma krune. U novije vrijeme se preporučuje priprema zemljišta podrivanjem podrivačima. kao i opće poroznosti. a rastresa se na cijeloj dubini koja se želi. Najbolje su se pokazali podrivači vibratori. PODIZANJE PLANTAŽA LJEŠNJAKA Za podizanje plantaža lješnjaka poduzimaju se sve organizacijske tehničke mjere kao i kod drugih voćaka. jer od pravilnog podizanja zavisi i ekonomski efekt proizvodnje.7. Rigolanje cijele površine može se izvesti na klasičan način uz primjenu teških traktora i plugova rigolera. Na rasprostranjenost korijenove mreže značajan utjecaj imaju fizičke osobine zemljišta. Odmah uz deblo u prvom metru nalazi se više žila nego u drugom. Treba usaglasiti čimbenike klime lokaliteta sa biološkom prirodom sorte. što zavisi od njegovih fizičkih osobina. Na ovaj se način povećava zapremina zemljišta. samo manji dio korijena prelazi taj obujam.

S . U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. IZBOR SORTI LJEŠNJAKA Za proizvodnju plodova lješnjaka mora se predvidjeti odgovarajući sortiment. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. Za tu svrhu mogu se koristiti svrdla sa vlastitim pogonom ili priključene na traktor. odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Unošenje mineralnih gnojiva. uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr. komposta. treseta.U nekim slučajevima zemljište se mora pripremati kopanjem jamica.5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta. Agromeliorativna gnojidba Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta. odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Potrebno je poznavati biološku prirodu sorti i njihovo ponašanje prema uvjetima sredine. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7. Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu. Na strmom zemljištu moraju se izgraditi terase. odnosno namjena proizvodnje. Prilikom izbora sorti mora se voditi računa o nizu čimbenika. Pri agromeliorativnom gnojenju za lješnjak treba se pridržavati onih normi koje su date za orah.5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. Veliki značaj ima i tržište. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka. ako zemljište sadrži 7.

kvaliteta plodova. atraktivnog izgleda i oblika.. autofertilnost ili interfertilnost. za industriju (kreme) i kombiniranu namjenu. tanke ljuske i s visokim randmanom jezgri. homogamija. randman jezgri. nametnicima. Plodovi za potrošnju kao stolno voće trebaju biti što krupniji. bujnost. odvajanje omotača (kupole). I plodovi se više cjene ako su ujednačeniji po obliku i ispunjeni jezgrom.5 do 16. veličina ploda i otpornost na negativne temperature. što se vidi iz slijedeće tablice. Ocjena krupnoće plodova prema namjeni je nejednaka.5 do 18 od 15. oblik ploda. Jezgra treba biti pravilna i da se pokožica lako odvaja prilikom prženja. obilno i redovno rađanje.1 do 15.0 Za industriju 1 3 5 4 2 Za konzumaciju 5 4 3 2 1 . Pri izboru sorti treba imati na pameti da su najznačajnija svojstva: rodnost. zbog toga se pojavljuju slučajevi da ista sorta ima u jednom kraju zemlje jedno ime.4 sitniji od 13. Tablica 15. Za industriju čokolade.tim u vezi razlikuju se sorte sa plodovima prikladnim za različite namjene: za stolnu upotrebu. krema i dr. a u drugom drugo. Slaganje plodova nejednake krupnoće prema namjeni Promjer ploda (mm) preko 18 od 16. Napominjemo da je lješnjak pomološki nedovoljno obrađen. suši i sl.4 od 13. Faza cvjetanja je značajno obilježje (cjenjenije su sorte koje su kasnocvjetne). Nisu bez utjecaja pri izboru sorti ni druge osobine: period ranog stupanja u rod. okrugli ili ovalnog oblika. otpornost prema bolestima. oslobađanje iz omotača. plodovi trebaju biti sitniji do srednje krupni. što predstavlja poteškoću o kojoj treba voditi računa.

vrlo dobar (4).7 do 3 t/ha. Poslije korekcije sorti u pogledu odnosa oplodnje u Americi su povećali prinos sa jedne na 3 . a na nju utječe i klima područja. što nije moguće uvijek. makar u manjem obujmu. Lukić (1981). . Pored toga kod njega je moguća protoginija. U SAD su opovrgli da su sorte lješnjaka autofertilne. pa se traže dopunske sorte radi peludizacije.Odličnu kvalitetu označava (5). dobar (3). Lješnjak je jednodoma voćka. Glavne su sorte najzastupljenije. Na plantaži trebaju biti zastupljene sorte: glavne.sterilne kombinacije. lako bi se napravile kompatibilne kombinacije sorti. što znači da su mu muški i ženski gametofiti razdvojeni. protandrija i homogamija. na ovom problemu dao značajne rezultate i skrenuo pažnju da su sorte lješnjaka autosterilne. Sorte lješnjaka su samobesplodne . U našim uvjetima malo je podataka koji se odnose na ovu problematiku. Ova fiziološka svojstva su uvjetovana nasljedna osnova. 1971. To su isto postigli u Italiji i Španjolskoj . Poslije njega do istih zaključaka su došli Manušev (1972) i S. ovaj problem ne bi bio toliko težak. 1969. Treba nastojati kombinirati glavne sorte koje se međusobno oprašuju.od 0. POZNAVANJE SORTI LJEŠNJAKA U POGLEDU OPLODNJE Odnosi oplodnje su slabo proučavani kod lješnjaka i utoliko je ovaj problem složeniji. U poslijednje vrijeme je sve više podataka koji informiraju o ponašanju pojedinih sorti u pogledu odnosa oplodnje.3. dovoljan (2) i ne zadovoljava (1).5 tone/ha. dopunske i sorte oprašivači.autosterilne. Kod nas je Madić. a postoje i inter . i sorte oprašivače. Kad bi postojala pravilnost u pojavi protoginije i protandrije kod iste sorte po godinama i u određenim klimatskim uvjetima. ali pri tome ne treba izbjegavati.

Sadnice lješnjaka proizvedene vegetativnim putem vrlo često su s nedovoljno razvijenim korijenom. Zbog složenosti cvjetanja. Za komercijalne nasade preporučuju se sadnice proizvedene kalemljenjem na div lješnjaku . . Pogreške pri izboru mogu dovesti do vrlo nepovoljnih posljedica. Ove posljedice su kod lješnjaka teže nego kod drugih voćaka. colurni. ali. Takve sadnice u prvoj godini se slabije primaju i sporo razvijaju. IZBOR SADNICA LJEŠNJAKA U praksi se koriste kvalitetne sadnice proizvedene kalemljenjem ili jednim od vegetativnih načina. a nadzemni dio jest. daleko bolji se rezultati postižu kad su oprašivači na manjem razmaku. Sadnice moraju biti odabrane s posebnom pažnjom. Oprašivače postavljati na udaljenosti do 30 m. čija je proizvodnja pod kontrolom. zdravstveno stanje i identičnost sorte. U Francuskoj se predlaže za jednu sortu 20 .Teško je preporučiti odnos ovih sorti. Sadnice sa skladnim razvojem nadzemnog dijela i korijena bolje su od onih kod kojih korijen nije razvijen. jer su uvijek sa razvijenijim korijenom. iako su ostvareni veći prinosi u kombinaciji više sorti. zbog specifičnosti cvjetanja i procesa oplodnje. oplodnje kao i nedovoljnog poznavanja odnosa između sorti preporučuje se uzgajanje više sorti u plantaži. Sadnice obavezno nabavljati od ovlaštenog proizvođača. Autofertilne sorte mogu se uzgajati i u čistim nasadima.30% oprašivača. Treba obratiti pažnju na razvijenost korijena. prema iskustvu proizvođača iz Španjolske sorte oprašivači ne trebaju biti zastupljene više od 25%. U Španjolskoj se podižu plantaže gdje je jedna sorta zastupljena sa najviše 43%. Iako vjetar prenosi pelud i do 1 kilometra.C.

RASPORED SORTI LJEŠNJAKA U PLANTAŽI Prema istraživanjima mnogih autora sorte lješnjaka su autosterilne, čak se nalaze i grupe sorti koje su inkopatibilne između sebe. Od sorti koje su izabrane planom za odgovarajuću plantažu, već prema odnosima oplodnje, moraju se sorte ukomponirati tako da se vodi računa o nekim praktičnim razlozima. Naime, uvjek treba da je jedne sorte paran broj redova, naročito ako se kombiniraju ili moraju kombinirati sorte čiji plodovi sazrijevaju ranije sa sortama čiji plodovi sazrijevaju sasvim kasno. O drugim se momentima vodi računa već pri izboru sorti u fazi cvjetanja (podudarnost) i sl. RAZMAK STABALA U PLANTAŽI Već je istaknuto da se sorte lješnjaka razlikuju po bujnosti. Po ovoj osobini se grupiraju u nekoliko grupa: kržljave (trebizondski); malo bujne (pijemontski, dugi španjolski); srednje bujne (barcelona, eugenija); bujne (negret, kosford) i vrlo bujne (halski div). Osim nasljedne osnove, na bujnost utječe i bujnost podloge, kao i niz drugih čimbenika: plodnost zemljišta, padaline, primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera, zaštita i dr. Navedene čimbenike treba uzeti u obzir kad se određuje hranljivi prostor za stabla u plantaži. Pored toga i primjena mehanizacije može utjecati na veličinu razmaka stabala lješnjaka u plantaži. Maksimalna mehanizacija u proizvodnji plodova lješnjaka uvjetovana je i oblikom krune. Bolje se mehaniziraju procesi proizvodnje u nasadima sa stablašicama i sa većim razmakom.

Nasad lješnjaka u obliku stablašica

Razmak sadnje pri podizanju plantaže lješnjaka treba usaglasiti sa važnijim faktorima od kojih to zavisi. To su zemljište, bujnost sorti, osobine stabla (grm ili stablašica), pa i konfiguracija zemljišta. U donjoj tablici dat je pregled razmaka u zavisnosti od navedenih čimbenika koje preporučuje Karlone (1962). Stablašice se uzgajaju na manjem razmaku (prosječno 5x6 m), i to najbolje da se sadnja obavi u kvadrat ukoliko je ravna površina, na nagnutim površinama razmak je 4x5 m. Razmaci su veći ako se lješnjak uzgaja kao grm, 7x8 m.

Tablica 16. Pregled razmaka za lješnjak u zavisnosti od nekih čimbenika Zemljište Bujnost sorte Osobina stabla Razmak ravna površina 4x5 4x6 6x7 5x7 7x8 9x8 (m) nagib 3x4 4x5 5x6 4x6 5x6 6x7

Siromašno Srednje Plodno Siromašno Srednje Plodno

mala mala bujna mala mala bujna

stablašica stablašica stablašica grm grm grm

Prema Kovačeviću (1955) mogu se koristiti različiti razmaci za lješnjak. U Francuskoj lješnjak se uzgaja na razmaku 5x5 m (Barbeau, 1973), a u Italiji na razmaku 4 X 6 m, u redu je manji razmak. U Oregonu je znatno veći ovaj razmak 6 X 6 m; 7,5 X 7,5 m, što zavisi od podloge. U Njemačkoj lješnjak se uzgaja, ako je podloga C. colurna, na razmakuu 8x4 m. Bilo je slučajeva da se poslije 24 godine kad je razmak iznosio 4 x4 m, morao vaditi - krčiti svaki drugi red. Lješnjak je heliofit i zbog toga traži i veći razmak. Visina prinosa po 1 ha zavisi i od broja stabala. U donjoj tablici daje se pregled prinosa u zavisnosti od hranljivog prostora.

Utjecaj razmaka na prinos kg/ha Starost nasada 3 4 5 6 7 8 9 10 11 4. postoje neke specifičnosti u odnosu na druge voćke.3 1042. orijentaciono 6 X 4 m.2 247. godini je ostvaren prinos od 1.5x4.6 1283.8 1586.5 1029.4 94. budući da on zavisi od mnogih faktora o kojima se mora voditi računa u svakom konkretnom slučaju. U prvom slučaju je više stabala za oko 27%.7 765.2 120. a za grm na vlastitomom korijenu 5.0 Razmak (m) 6x6 18.8 382.Tablica 17.87 tona. Međutim.2 607. TEHNIKA SADNJE Na prvi pogled izgleda da nema razlike u načinu sadnje sadnica lješnjaka i drugih voćaka.4 691.7 353.4 1283.5 530. Zbog toga smo mišljenja da za stablašice treba dati veći razmak. 6 m između redova.5 516.8 2530.5 58.5 m.3 840.2 4510.6 7.5 x5. najveći je prinos postignut u gustom sklopu 4.6 1971.5x4. Na bazi iznesenih činjenica teško se može predložiti jedan standardan razmak.6 Ukupno: 11122. Već u 8.9 683.1 6638.3 1604.5 9.2 1870. Budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati.3 588.5 165. a 4 m u redu.5x7.3 336. on praktično ima kratak period .5 Kako se iz tablice vidi.5 m.

nego u proljeće.3 godine. i to rano. Nikako ne treba sadnice saditi dublje nego što su bile u brazdi. ne raste. a to znači da je neusporedivo bolje da se sadnja obavi u jesen.mirovanja. to znači da i kasnije prorodi. Izgled plantaže lješnjaka uzgajanih u obliku stablašica . Preduboko zasađena sadnica gotovo 2 .

Lješnjak formira mnogo izdanaka koji povećavaju grm. No. PROGRAM RADOVA DO STUPANJA PLANTAŽE LJEŠNJAKA U PERIOD RODNOSTI FORMIRANJE KRUNE Prema biološkoj prirodi lješnjak formira grm. to je samo u prvim godinama. Po nekim autorima grm je rodniji. zbog čega se nekad prednost davala ovom obliku krune. ovaj oblik uzgajanja je sa manjim brojem stabala po ha. naravno ako je ista sorta. U Europi dominira grmast oblik uzgajanja lješnjaka koji se formira sadnjom 3 . a u stvari su samo privremenog karaktera. tada je prinos manji kod grma nego kod stablašice. . pa prije prorodi. Pogrešno se pripisuju neka svojstva grmu. jer je lješnjak na vlastitom korijenu.4 sadnice na jednom sadnom mjestu.8. i kad se obračun prinosa izvrši po jedinici površine. Međutim.

Mnogi autori ističu da su na ovaj način troškovi proizvodnje lješnjaka manji.12 godina grm počinje. Prednosti stablašice nad grmom se mogu ovako definirati: stabla bolje koriste svjetlost. zbog fizioloških promjena u formiranju cvijetnih pupoljaka. ali se ne isključuju i ostali oblici. Moguće je da se od sadnica sa podlogom C.80 cm i krunom u obliku vaze sa 3 . što poskupljuje proizvodnju plodova. . veća je produktivnost rada.Kruna u obliku grma Poslije 10 .4 grane. Najčešće je oblik krune vaza.4 osnovne grane nastale od isto toliko sadnica koje treba zasaditi na svakom sadnom mjestu. Opada rodnost. U novopodignutim nasadima lješnjaka sve je više stabala s deblom od oko 50 . Smatra se da je ovaj način formiranja oblika relativno skup i da nema opravdanja. smanjuje se vitalnost. colurne formira grm sa 3 . Zbog toga se nameće potreba za intenzivnijom proizvodnjom. a to znači i većim troškovima proizvodnje. Među značajnijim promjenama u procesu proizvodnje lješnjaka svakako je napuštanje grma i prelazak na stablašice kao uzgojni sustav sa različitim oblicima krune. Pored toga i primjena mehanizirane berbe je otežana. moguća je maksimalna primjena mehanizacije. manji su troškovi proizvodnje. Na ovaj način se lješnjak počinje uzgajati u Europi i SAD (Oregon i Washington). da se u pogledu rodnosti i vegetativnog porasta drugačije ponaša.

godini Formiranje vaze kod lješnjaka Ova kruna.Plantaža lješnjaka u obliku stablašica u 5. . Prilikom formiranja krune na određenoj visini za deblo ostavi se dio s pupoljcima iz kojih će se razviti osnovne grane. Najčešće ima 3 . nema provodnice. kao i kod drugih voćaka.4 osnovne grane.

100 cm.20 cm. . druga serija suprotno prvoj. budući da se s vremenom grane toliko približe da izgleda kao da su iz jednog mjesta.Kruna u obliku vaze: rezidba na kraju druge godine (lijevo) i izgled u toku vegetacije (desno) Zbog bolje veze osnovne grane sa deblom treba između osnovnih grana ostavljati 15 . Na svakoj primarnoj osnovnoj grani formiraju se po 3 . ne preporuča se ostavljanje za osnovne grane ljetnih izdanaka jedan iznad drugog. prva od osnove udaljena oko 30 cm. druga od prve 50 . tj. Osnovne grane trebaju biti ravnomjerno raspoređene u prostoru.4 sekundarne grane koje su postavljene tako da je. Prva serija sekundarnih grana je između svake osnovne grane. U ovom se periodu rezidba sastoji u blagoj intervenciji .uklanjaju se ljetni izdanci koji smetaju jedan drugom i oni koji se razvijaju u unutrašnjosti krune. U periodu formiranja krune značajno je da se sve grane ravnomjerno razvijaju. a treća od druge kao druga od prve. a treća suprotno drugoj seriji.

tako da čine široku vazu već od prve godine. Budući da se izdanci stalno formiraju.Osim toga mogu se skraćivati i oni ljetni izdanci koji su izuzetno bujniji od drugih. Odmah nakon sadnje sadnica se skraćuje na 15 . Broj osnovnih grana u grmu zavisi od bujnosti sorti. Sadnice su zasađene malo ukošeno. samo se ostavljaju oni izdanci koji su potrebni za formiranje grma. bolje je da su sadnice na podlozi C colurna. Grmasta vaza. Prilikom sadnje se zasade 3 .4 za osnovne grane. Ukoliko se lješnjak uzgaja po ovom načinu.30 cm. Praktično u toku formiranja rezidba se svodi na prorijeđivanje.4 sadnice. ali ih se ostavlja onoliko koliko je potrebno da se ne umanji opći porast. Ovaj se način danas malo prakticira. jer neće formirati izdanke. njih treba uklanjati redovito. Formiranje drugih oblika krune lješnjaka Grm. . Ovaj oblik krune je prijelaz između vaze i grma. Iz korijena će se razviti izdanci od kojih se ostavlja 3 . Od drugih oblika krune već je spomenut grm. U pravcu međuredova se okrenu dvije i dvije na rastojanju od oko 40 cm.

Kruna lješnjaka u obliku grma Lješnjak sa visokim deblom Mogu se formirati i ostali oblici krune. kao i drugi razni oblici. Čak se može formirati i palmeta sa kosim granama. ali su iskustva sa njima skromna. .

plodnost zemljišta. neminovno se to odražava na financijskom rezultatu. . Naša iskustva sa uzgajanjem lješnjaka su skromna. a naročito njegove plodnosti. Nije potrebno da se smanjuje intenzivnost proizvodnje lješnjaka. jer bi to otežavalo skupljanje plodova.). Primjenjujući tuđa iskustva u proizvodnji lješnjaka.DRUGI RADOVI U PLANTAŽI LJEŠNJAKA DO STUPANJA U ROD U komercijalnoj plantaži lješnjaka obavljaju se uglavnom svi radovi koji se inače izvode i u drugim voćnim plantažama. To znači da se zemljište u intenzivnoj proizvodnji održava u vidu jalovog ugara. pa se koriste iskustva stečena u drugim zemljama i pod drugim uvjetima. U plantaži gdje se obavlja mehanizirana berba ne preporučuje se držanje zemljišta u stanju ledine. Od važnijih radova u uzgojnom periodu skrenuće se pažnja na najvažnije : Održavanje zemljišta Održavanjem zemljišta treba se postići uništavanje korova i održavanje najboljeg režima za vodu i zrak. treba ih u našim uvjetima provjeravati dok se ne dođe do saznanja koja odgovaraju određenim ekološkim sredinama. Naročito se preporučuju herbicidi za plantaže podignute na vlastitom korijenu. Na taj bi se način postizalo i održavanje dobrih drugih osobina zemljišta. gdje se javlja veliki broj izdanaka. U borbi protiv korova sve se više koriste prikladni herbicidi. Primjenom herbicida uništava se i znatan broj izdanaka koji suvišno iscrpljuju matično stablo. Ukoliko do toga dođe. konfiguracija i sl. Zemljište u plantaži može se održavati na jedan od poznatih načina. Svakako treba način održavanja zemljišta biti u skladu i sa drugim čimbenicima (podneblje.

Mineralna ishrana mladih stabala treba biti u skladu sa njihovom . podsticanja rada korisnih mikroorganizama. Gnojidba Mineralna ishrana mladih stabala lješnjaka. nametnika.U slučaju da je plantaža na siromašnom zemljištu i da ravnoteža organskih materija treba izravnati uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu tada se međuredni prostor koristi za uzgajanje stočnog graška. grahorice. U proljeće se masa zaore. O ovoj rezidbi bilo je više govora kod formiranja oblika krune. raži. 2 . maljava grahorica ili panonska grahorica u kombinaciji sa raži. Obrada zemljišta u jesen doprinosi poboljšanju vodnog režima zemljišta. ubrzavanjem mnogih procesa u zemljištu.. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju. inkarnatske djeteline ili koje druge biljke koja daje dovoljno zelene mase. sa starošću stabla se njen intenzitet povećava. U redu se zemljište prska herbicidima radi uništavanja korova i izdanaka. U jesen se najčešće siju grašak. U jesen se primjenjuje duboka obrada uz prethodno razbacivanje odgovarajuće količine organskih i mineralnih gnojiva. Rezidba mladih stabala lješnjaka Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana. Od herbicida su dobri za uništavanje izdanaka: Paraquat. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna. uništavanju korova. da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove.4 dihlorfenoksisirćetna kiselina i dr. Napominje se da je korijen plitak i da ga obradom ne treba povrijeđivati. gramokson u količini od 4 kg/ha površine koju treba tretirati.

. Nedostatak kalija se očituje po klasičnim njegovim simptomima. Među najvažnije biogene elemente ubrajaju se: dušik (N).32%.22%. optimalni sadržaj. tamnozelene boje. a sa povećanjem stabla norma se povećava do 150 g (Angiboust. Ukoliko je potrebno u ovom periodu se vrše i druge korekcije.5 i da pri pH od 8 se može javiti kloroza. Orijentaciono se preporučuje po stablu 60 . pa i njegovom zdravstvenom stanju. kalij (K).14% do 0. Ustanovljeno je da se na korijenu razvija mikoriza koja pridonosi općem porastu i rodnosti lješnjaka. a u Zakavkazju 300 g po stablu. ali rjeđe nego dušika. kreće se od 0. fosfor (P). Korijen lješnjaka lakše usvaja elemente kada pH iznosi 6. Ishrana fosforom je također značajna. Sa porastom stabla povećavaju se i norme gnojiva.3. 1974). U Francuskoj prilikom sadnje unose 200 kg/ha P2O5.22 kg po stablu (Serr. Za mlada stabla se preporučuje gnojidba superfosfatom od 11 . lišće je bilo blijedozeleno. Prema Fregoniju (1972) i Zioniju (1972) lješnjak je srednje osiguran dušikom kada se u kolovozu u listu nađe dušika od 1. 1961). magnezij (Mg) i bor (B). U jednom je ogledu utvrđeno da je na stablima sa mikorizom bilo lišće zdravo. ali su potrebne znatno manje količine. Kalij je također vrlo značajan u ishrani lješnjaka. Već je rečeno da joj najbolje odgovaraju zemljišta sa pH od 5 do 7. Slično je i u SAD. Ishrana lješnjaka dušikom u optimalnim količinama osigurava porast i oplodnju. i kasnije godišnje oko 250 kg/ha P2OS. kao korekcija pH vrijednosti. a sa stabala gdje nije bilo mikorize.8 do 7. U krimskoj oblasti Rihter preporučuje 80 g/m2 gnojidbu superfosfatom. kalcij (Ca). sitno.razvijenošću.90 g. čak može doći i do sušenja ljetnih izdanaka. u listu lješnjaka. Mikorizu podstječe umjereno vlažno zemljište sa dovoljno organskih i mineralnih materija. Češći je nedostatak kalija nego fosfora.91% do 2. Sadržaj fosfora. u uvjetima SAD.

Za zimsko prskanje može se koristi Gebutoks u tekućem stanju u koncentraciji od 0. vode).9% do 1.15%. jer se ne shvaća pravi doprinos koji ono ima u uzgajanju lješnjaka. U SAD se pored voćkica postave kante kod kojih je dno perforirano. Navodnjavanje se danas malo primjenjuje. a poslije istjecanja vode one se prenose ispod slijedećeg stabla.1 do 0.0%. Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 2 . Preporučuju se norme gnojenja kalijom kao i kod badema. Najrentabilnije je da se voćke zaljevaju prve godine poslije sadnje. U odnosu na orah i badem znatno je manje kalija u listu lješnjaka. odmah nakon sadnje.Optimalni sadržaj kalijovih iona u listu lješnjaka je od 0. a samim tim i povećanja prinosa. fosforna i kalijova gnojiva i jedna trećina dušikovih unose se u jesen i zaore. Zaštita lješnjaka Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika.3 tretiranja u toku ljeta protiv lisnih uši.0% (750 1000 g/lit. da sadnice u početku ne zakržljaju. . crvenog pauka i dr. Iz cisterne se voda toči u kante. koristi se Fosdrin 10% u koncentraciji 0. U toku vegetacije za suzbijanje uši. ili Dimekron 20 u koncentraciji 0. a preostali dio dušikovih u proljeće. Kao i kod drugih voćaka.15%. treba primjeniti navodnjavanje.1 do 0. Posebno je važno da se vodom intervenira dok su stabla mala.75% do 1. Navodnjavanje lješnjaka Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju općeg porasta i razvijenosti.

9. i do njene sadašnje primjene o kojoj dajemo više informacija. Tako su Painter i Hartman (1958) utvrdili da su stabla s grančicama dugim od 17 do 24 cm dala 5 puta veći prinos od stabala sa grančicama dugim od 8 do 16 cm. održavanje zemljišta. To se postiže preko niza zahvata od kojih su najvažniji: rezidba. što vrlo često dovodi do neredovite rodnosti. pa dalje. Bilo je već riječi o tome da se reproduktivni organi nalaze na jednogodišnjim grančicama i da je njihov broj u korelaciji sa dužinom. REZIDBA LJEŠNJAKA Rezidba lješnjaka kao regulator rodnosti tek u posljednje vrijeme dobija svoj puni značaj.gnojidba. ipak se rezidba kod ove voćke tek nedavno počela primjenjivati. što znači da ta okolnost nameće poduzimanje mjera kojim će se osigurati dovoljan broj i dužina ljetnih izdanaka. i to svake godine. a ova su imala 6 puta . i znalački izvedena rezidba. U tu svrhu se preporučuje. Prema mnogim autorima najbolji se prinos postiže u slučajevima kad su grančice duže od 15 cm. PROGRAM AGROTEHNIČKIH I POMOTEHNIČKIH MJERA U REDOVNOJ PROIZVODNJI Program mjera u redovnoj proizvodnji treba doprinijeti postizanju maksimalnih prinosa dobre kvalitete. ali samo jednog dijela. Iako je lješnjak voćka koja se odavno uzgaja. mineralna ishrana . pored drugih mjera. i zaštita od bolesti i nametnika. zatim prikraćivanja debljih grana. Poslije desetak godina od sadnje na stalnom mjestu lješnjak postupno počinje smanjivati vitalnost. navodnjavanje. Rezidbom se regulira ravnoteža između vegetativne i generativne aktivnosti. Prolazila je kroz faze od one kad se mislilo da lješnjak ne treba obrezivati. do povremenog prorijeđivanja grma.

5.15 cm.20 3.0 5.više plodova od stabala kod kojih su grančice bile ispod 7 cm.40 .37 3.6 .20 godina . Dužina grančica – ljetnog izdanka se uzima kao kriterij u ocjenjivanju vitalnosti stabala u pojedinim periodima. U Oregonu se prakticira svake 5.8 godina dužina grančica od 15 do 20 cm.5 2.35 3.1 . Smatra se da je dobra ravnoteža ako je kod stabala starih 7 . a to su najbolje osvjetljeni dijelovi.10 3. odstranjuje se i do 50% krune.87 3.61 3.24 4.20 3.12.85 3. i kod starijih od 20 godina 10 cm. odnosno kod stabala starih 15 .7. doprinosi kontinuiranom porastu ljetnih izdanaka oko 15 -20 cm.5 3. Ne treba gubiti iz vida da je lješnjak heliofit i da osvjetljenje ima veliki utjecaj na prinos.0 10.06 3.6 .36 grama 2. godine intenzivna rezidba. Tablica 18.70 3. Stoga treba pravilno proređivati krunu.38 3. Pravilno izvedena rezidba.63 3. a to znači dovoljno intenzivna svake godine.10.76 4. bolja je oplodnja.55 3. a naročito njen unutrašnji dio.07 3.42 3. Utjecaj dužine ljetnih izdanaka na masu i broj plodova u račvici Dužina ljetnog izdanka (cm) 0 .1 .54 3. veći je prinos i bolja kvaliteta plodova.55 — — 2.37 3.08 3.2.5 7.70 Broj plodova u račvici — 3. Najviše se cvijetnih pupoljaka formira pri vrhu i po periferiji krune.59 — 2.87 1.

Smatramo neophodnim da se rezidba obavlja svake godine. Treba normu usaglasiti sa potrebama. Rezidba u cilju podmlađivanja izvodi se od 10. Ovu rezidbu treba sprovoditi postepeno u toku 3 4 godine. godine. MINERALNA ISHRANA (GNOJIDBA) Lješnjak dobro reagira na unesena gnojva. ali se vodi računa o mehaniziranoj berbi. Prije nego se sa berbom počne izvrši se ravnanje površine i valjanje radi lakšeg sakupljanja plodova. Napominje se da nema standardnog pravila za obrezivanje lješnjaka. a prema uputstvu koje daje proizvođač. Svi se načini mogu koristiti. plodu i slično. a ako ne može svake godine. Tehnika podmlađivanja se sastoji u skraćivanju grana na 50 cm od površine. Najbolje je u tom slučaju jalovi ugar. . Za ovu svrhu se koriste neke iskustvene norme do onih na bazi sadržaja određenog hraniva u zemljištu i pojedinim dijelovima . ali voditi računa da se grančice ne skraćuju.listu. onda svake druge ili treće. pa se neće desiti da se rezidbom smanji prinos. Primjenjuju se herbicidi za suzbijanje korova u redovima. naročito ako je riječ o grmovima koji su formirani od više sadnica. Najbolje je da se obrezivanje vrši odmah poslije otpadanja lišća. do 12. Iz praktičnih razloga se preporučuje rezidbu izvoditi u fazi cvjetanja ženskih cvijetova kada se vidi šta je rodno a što nije. Od herbicida se najviše koriste: Simazin. ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA Održavanje zemljišta treba prilagoditi svakom konkretnom slučaju. Gramoxom i Paraquat.

0. Za kalij se.7 kg .od 1.5% dodaje se po stablu 0. preporučuju norme K2O po stablu: .2% do 2.0% treba dodati 1.8 do 2.40 kg/ha i K 2 O . zemlji nije potrebno dodavanje kalijovog gnojiva. Ukoliko je u zemljištu 150 mg/kg. a u Francuskoj godišnje 350 . fekalijama.od 2.7 do 3.5% nije potrebna gnojidba.8% do 2. Orijentacione norme gnojiva za lješnjak su: N . Chandler (1941) navodi mogućnost da korijen lješnjaka fiksira slobodan dušik iz atmosfere poput leguminoza.3 kg .0% ne treba dodavati. na istom principu.više od 2.manje od 1.5% do 0. Prema Jonsonu (1936) gnojidba lješnjaka osnovnim hranivima treba po prilici da je kao i kod jabučastih voćaka. U Engleskoj lješnjak gnoje raznim otpacima organskog porjekla (od vune i dr.5 kg .9 kg .8% dodaje se po stablu 1.8% treba dodati 2.6 do 4.6 do 0. Ne treba gubiti iz vida da se djelovanje gnojiva može umanjiti nedostatkom vlage u zemljištu. osokom.800 kg/ha kalijovog gnojiva.9 do 1.3 do 1.).0. što se često događa s obzirom da se u takvim krajevima ova voćka uzgaja. i to: .8 0 kg/ha.8 kg . Lješnjak dobro reagira na gnojidbu stajnjakom. U SAD se preporučuje unošenje svake treće godine po 500 .8% do 1.Prema Barbou (1973) norma za ishranu dušikom određuje se prema koncentraciji iona u listu.400 kg/ha.2% dodaje se po stablu 0. P2O5 .5% treba dodati 3.više od 1.manje od 0. Organska gnojiva u kombinaciji sa mineralnim daju dobre rezultate.5 kg .160 kg/ha. .

oboljevaju sasvim mladi i plodovi pred berbu.do 62%. svakih 30 dana.NAVODNJAVANJE U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan čimbenik. Tretiranje se vrši prema uputstvu proizvođača. U Francuskoj izvedu 3 . Benlejt i Fungohrom.4 tretiranja. sa po 70 mm. Teško ispadaju iz omotača. prekida im se porast i sasušuju se. Promjena boje može doći na bilo kojem dijelu ploda. ali smatramo da treba intervenirati u periodu porasta vegetativne mase i plodova. . kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kad se jezgra formira. Oboljeli se plodovi lako raspoznaju. Orto-cide.4 zalijevanja od travnja do kolovoza. pa su za zaštitu dovoljna samo 3 . Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazde. odnosno sa ukupno oko 210 -280 mm. Plodovi potamne. U Italiji se vrši navodnjavanje u kritičnim mjesecima ili. U Kaliforniji je navodnjavanje redovna mjera od svibnja do kraja kolovoza. Mi još nemamo iskustva sa navodnjavanjem lješnjaka. ZAŠTITA LJEŠNJAKA OD BOLESTI I ŠTETOČINA Lješnjak ne napada veliki broj bolesti i nametnika. Prosječno se ravnomjerno raspodijeli na ove mjesece 950 do 1000 mm. ako je sušan period. Bolesti lješnjaka Trulež ploda lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell. Ronilan. Za suzbijanje se koriste fungicidi: bakarni kreč. Zbog nedostatka vode plodovi mogu otpasti u velikom postotku . jer su to kritični periodi za vodom. Kaptan.).

Karatan ili Afugan. dobro je da se pri jačem napadu lišće sakuplja i spaljuje. Kumulan. Bajleton.). Suzbija se jednim od sljedećih fungicida: kosan. Trulež ploda lješnjaka (lijevo).Pepelnica (Phyllactinia corylea korst. Od drugih bolesti značajnija je rupičavost lišća (Gloesporium coruli Desm. botrytis-crtež (desno) Parazit prezimljuje u otpalom lišću. . Ak-ricid. žuti. Virusna oboljenja kod lješnjaka nisu dovoljno proučena. Saprol i dr. Češće se javlja u mediteranskom podneblju. Pepelnica napada prije svega list. Bolest je utoliko štetnija što može izazvati i defolijaciju.). pa čak i otpadne. koji mjenja boju.

Suzbijanje se vrši jednim od sljedećih preparata: Ultracid.Nametnici lješnjaka Crvljivost . Suzbija se u toku vegetacije i preko zime. Suzbijanje je efikasno sa Plictranom i Endosulfanom. Oštećenje je vrlo karakteristično sa sitnim listićima kao rozeta.) Vrlo čest nametnik lješnjaka. a stariji se sasuše. U proljeće izlazi imago. Ovo je nametnik koji napada pupoljke. Pri većem napadu može doći do defolijacije. Prezimljuje u pupoljku i u proljeće se seli na mlade pupoljke.Balaninus (Curculio nucum L. pa je tako direktno ugrožena rodnost. jer prezimljuje u obliku jaja. Vrlo često dolazi do otpadanja plodova usljed zaraze.crv bijele boje. Za zimsko suzbijanje koriste se uljni preparati. gdje prezimi. U biti to je pipa crne boje. hrani se lišćem do polaganja jaja. Zolone. . Lebaj-cid. a to je u proljeće. Crveni pauk. Ženka u plod polaže jaje iz kojeg se izlegne gusjenica . Neoron. pa izaziva. Masovno se javlja u svibnju. a ženski se cvijetovi ne oplođuju. Gusation i dr. Ovi se preparati koriste prema uputstvu proizvođača. Rese imaju malo peludi. Omite i dr. Grinja (Phytoptus Avellanae). Ličinka izgrize tvrdu ljusku i učahuri se u zemlju. Tretira se u trenutku napuštanja pupoljka gdje je prezimila. Ovo je opasan nametnik i zato treba početi sa borbom protiv nje čim se primjeti. a u toku vegetacije jedan od sljedećih: Plictran. Javlja se na naličju lista. Napada obje vrste cvijetova. deformacije. Značajno je da se prati pojava i razvitak insekata.

vrane. Tretiranja se obavljaju jednim od navedenih preparata i u količinama koje su u prospektu naznačene. One se suzbijaju dimekronom ili nekim drugim insekticidom. kao i od glodara. treće . Zaštita lješnjaka se sastoji iz sljedećih tretiranja: jedno zimsko prskanje. patke). Posebno su velike . Suzbijanjem navedenih štetočina suzbijaju se i neke druge koje se u plantaži javljaju. Najčešće se javlja Mvzocallis corvli. zatim prvo proljeće neposredno prije cvjetanja.Crveni voćni pauk Lisne uši.oko dva tjedna poslije drugog i naredna tretiranja . drugo proljetno . Napominjemo da su štete od ptica velike (kukavica. miševa. Lisne uši nisu naročito štetne.poslije cvjetanja.prema potrebi.

štete koje nanose vjeverice. U jednom gnjezdu vjeverice je nađeno 129 kg plodova lješnjaka. U fazi sazrijevanja plodova treba obratiti pažnju da se plodovi sačuvaju od ovih nametnika. BERBA PLODOVA LJEŠNJAKA Berba lješnjaka obavlja se od sredine srpnja do početka listopada, što zavisi od osobina sorte i područja uzgajanja. Pri određivanju vremena berbe treba se držati principa: ukoliko se plodovi lješnjaka čuvaju duže u neprerađenom obliku, treba ih brati kada su potpuno sazreli. Plodovi su sazreli kad promjene boju i kad lako ispadaju iz omotača. Sasvim sazreli plodovi lješnjaka dobijaju žutosmeđu boju. Prerano obrani plodovi lješnjaka gube u kvaliteti: jezgre se smežuravaju, postaju žilave i slično. Plodovi obrani u punoj zrelosti imaju najbolju kvalitetu. Povećava se količina oleinske kiseline, od koje zavisi aroma. Berba plodova lješnjaka može kod nekih sorti biti otežana jer svi plodovi ne sazrijevaju istovremeno i što se kod nekih sorti plodovi teško oslobađaju iz omotača. Ranije, a još i danas, berba se u velikoj mjeri obavlja ručno. U velikim plantažama se koriste dvije mašine za berbu. Jedna mašina kojom se plodovi lješnjaka otresu i druga kojom se plodovi sakupljaju sa zemlje.

Strojno prikupljanje plodova lješnjaka

Za mehaniziranu berbu zemljište se ranije pripremi. Treba se poravnati, prvo se površinski sloj razbije rotacionom sitnilicom, a zatim se valjkom poravna tako da mašina lako sakuplja plodove. Sakupljanje plodova se obavlja u nekoliko navrata budući da plodovi nejednako sazrijevaju. Zbog toga je važno da se sorte u plantaži posebno lociraju prema dobi sazrijevanja kako bi troškovi bili manji. Po mnogim autorima troškovi berbe iznose oko 50% ukupnih troškova proizvodnje. Moderna oprema omogućuje da se za sa 5 ljudi za 10 dana obere 80 ha. Ručna berba plodova manje se primjenjuje na velikim plantažama, jer je učinak mali. Primjenjuje se na malim površinama. Za berbu se koriste male korpice. Jedan radnik može za jedan dan nabrati oko 50 kg plodova, ali ovo je orijentaciona norma, jer na učinak ima utjecaja veći broj faktora.

Obrani plodovi se propuštaju kroz mašine, koje mogu biti i stacionirane, za odvajanje: omotača, grančica, dijelova lišća, zemlje i dr. Čisti plodovi se odnose na sušenje. Prilikom berbe plodovi imaju oko 30 - 35% vode. Suše se kao i plodovi oraha na t° do 40°. Sušenje traje dok se ne smanji sadržaj vode na standardnu količinu od oko 10%. Plodovi se mogu bijeliti zbog popravke boje ljuske, kao kod oraha. Ukoliko se radi o manjim količinama plodova, mogu se raširiti na neku ravnu površinu u tankom sloju kako bi se lakše i bolje sušili. Pored toga, treba ih češće promješati. Omotač ploda pri ovom sušenju puca i oslobađa plod. Prakticira se i lupanje tankom motkom kako bi se plodovi brže oslobodili omotača. Za oslobađanje plodova od omotača postoje i posebne mašine. Budući da se sasvim izdvoje plodovi od omotača, ostave se još neko vrijeme (4 5 dana) da se prosuše na suncu. Osušeni plodovi lješnjaka (do 10% vlage) klasiraju se po krupnoći, postoje posebne mašine za tu svrhu, pa se pakiraju u vreće (sanduke, bačve i sl.) i skladište do upotrebe. Čuvanjem plodovi izgube oko 22% težine. Preporučuje se prodaja u studenom. U toku čuvanja treba podešavati temperaturu i vlažnost zraka prostorije gdje se plodovi čuvaju. Ovo se postiže tako što se za ovu svrhu koriste prostorije koje su u toku čuvanja plodova mogu lako i uspješno provjetravati.

potpuno zreli i jezgrom ispunjavaju ljusku. su zdravi.plodovi ove kvalitete. ali moraju biti zreli i zdravi. pravilno razvijeni. ne smiju biti crvljivi ili na drugi način oštećeni. kvaliteta II i kvaliteta III. bez mrlja na ljusci.plodovi ove kvalitete su isti kao plodovi kvalitete I. samo se dozvoljava do 5% plodova s manjim nedostacima. Kvaliteta III . Najmanji promjer kod plodova ove kvalitete je 8 mm. Promjer može biti i ispod 8 mm. Dozvoljava se 10% plodova sa izvjesnim nedostatkom. ujednačeni po obliku i veličini. Kvaliteta I . Lješnjak u ljusci i bez ljuske Lješnjak u ljusci se razvrstava u kategorije: kvaliteta I. . bez ostatka omotača. Kvaliteta II .Klasiranje plodova lješnjaka Klasiranje plodova lješnjaka odnosi se na plodove u ljusci i jezgri.obuhvaća plodove raznog oblika i veličine.

Promjer jezgre iznad 10 mm. pravilno razvijene. sa dijelovima ljuske i sl. Kvaliteta II su jezgre kao u kvaliteti I. Dozvoljava se 5% jezgri oštećenih i 20% polomljenih. Promjer ne smije biti ispod 6 mm. zdrave. Ne smiju biti užegla.Usporedba veličine lješnjaka s novčićem Jezgra lješnjaka se stavlja u promet kao kvaliteta I. suhe. oštećena od nametnika. Kvaliteta III su jezgre razne krupnoće. kvaliteta II i kvaliteta III. Kvaliteta I su jezgre lješnjaka cijele. s tim što se dozvoljava 3% jezgri oštećenih od nametnika i užeglosti i 10% polomljenih jezgri. . Dozvoljava se 5% polomljenih jezgri. smeđe do tamnocrvene pokožice na prijelomu svijetle boje.

Čuvanje plodova lješnjaka Lješnjak se može uspiješno očuvati oko 12 mjeseci.44% kod hodži-thiri. jer se tada najoptimalnije očuva kvaliteta. .56%. Neki njemački autori navode da je za čuvanje lješnjaka dovoljna temperatura od +8 do +10°.38%. Različiti podaci o čuvanju ove vrste voća rezultat su svakako nejednakog kemijskog sastava. Voda sudjeluje 3. što zavisi od sorte. a skorospelska 71. a pri nižoj vlažnosti dolazi do isušivanja i gubitka u težini. Tako. naročito ako se plodovi čuvaju oko 12 mjeseci. Sadržaj bjelančevina također varira između 14. ako su osigurani optimalni uvjeti.06% kod sorte kerasund do 19. postoji mogućnost razvijanja plijesni. Ukoliko je u skladištu veća vlažnost. Neophodno je. Lješnjak se preko zime čuva u običnim nehlađenim skladištima. Prema drugim autorima lješnjaci se mogu skladištiti na temperaturi 4. jer relativno niske temperature u ovo doba godine osiguravaju prihvatljive uvjete za čuvanje lješnjaka. međutim. bjelančevina i vode. s tim da se plodovi lješnjaka početkom ožujka stave u rashladne komore u kojima se održavaju za vrijeme proljeća i ljeta. jer je to jedan od bitnih preduvjeta za njihovo normalno održavanje.48% do 5. a posebno sadržaja masti. sorta furfulak ima samo 62.5 do 7° i relativnoj vlažnosti 65% do 75%. da se plodovi poslije berbe dobro osuše. Ovaj način čuvanja može se eventualno preporučiti samo tijekom zime.11% masti. Prema nekim američkim podacima lješnjake treba održavati na temperaturi od 0 do 2 °. na primjer.

Plodovi mogu biti izloženi vrlo niskim temperaturama.6% vode) kreće se oko -10°.5% vode. dok prema američkim autorima količina vode kod lješnjaka iznosi 3. ako lješnjak sadrži manje od 6% vode.Različiti načini čuvanja lješnjaka Njemački autori. Čuvanje lješnjaka u ljusci je poboljšano ako se pakira u vreće nepropusne za vlagu. Točka smrzavanja kod osušenog lješnjaka (oko 3.6%. kao što . koji dozvoljavaju znatno višu temperaturu (+8 do +10 °C). polaze od toga da lješnjak sadrži samo 2. a da ne dođe do oštećenja i pogoršanja kvalitete poslije odmrzavanja. Treba istaknuti da se lješnjaci ne čuvaju u istim prostorijama u kojima se nalaze drugi proizvodi.

povećava se mogućnost razvoja mikroorganizama i pojava. oksidacija masti je utoliko brža ukoliko je postotak masti veći. jer tada svjetlost nema nikakvog utjecaja na masti. zatvorenozeleni. Stupanj užeglosti masti dokazuje se određivanjem peroksidnog broja jodometrijskom metodom. Prema nekim podacima.sva ona sjedinjenja koja se stvaraju kod kemijske oksidacije masnih materija. zatvorenomrki i zatvorenocrveni celofan može prilično uspješno štititi proizvod od užeglosti koju izaziva svjetlost.su sviježe ili suho voće. žute i narančaste boje praktično ne daje nikakvu zaštitu. prijevoza ili manipulacije dođe do vlaženja. luk i dr. Pomoću određivanja peroksidnog broja. Smatra se da peroksidni broj 5 označava kraj indukcijskog perioda i početak oksidacije u kojoj se stvaraju produkti raspadanja masti. . oksi-kiseline. od kojih lješnjak može apsorbirati miris. Ukoliko za vrijeme čuvanja. odnosno aktivnog kisika dokazuje se prva faza užeglosti masnih materija. a opada jodni broj. ili se skladište nedovoljno osušeni plodovi. ako se poveća postotak vlage kod lješnjaka. niže masne kiseline i ketoni . koji se mogu i organoleptički dokazati. Takozvanu biološku užeglost uzrokuju mikroorganizmi koji djeluju na masti i bjelančevine. Eksperimentima je utvrđeno da celofan otvorenoplave. jer se tada podstiče oksidacija masti. Promjena masti nastaje uslijed kemijskih procesa. Kao posljedica ovog nastaju peroksidi. ukoliko je peroksidni broj 5. aldehidi. Oksidacija masti nastaje pomoću kisika iz zraka i kisika iz vode. jer to štetno utječe na njegovu kvalitetu. a užeglost se ubrzava ako je proizvod izložen svjetlosti. Kao rezultat postojanja ovih sjedinjenja povećava se kiselinski broj. Najbolje rezultate u tom pogledu dao je tanak pergament papir. dok zatvorenoplavi.. Pored toga. može se kod pojedinih masti zapaziti neprijatan miris i ukus. tj. ružičaste. naročito pri višim temperaturama održavanja lješnjaka. Temperatura je također jedan od faktora koji utječu na stvaranje raznih peroksida i brzinu samog procesa užeglosti.

. Ovdje treba istaknuti da intenzitet boje Kreisove reakcije ne ide uvijek usporedno sa stupnjem užeglosti masti. Događa se da više užegle masti daju slabiju reakciju od onih manje užeglih.Dokazivanje druge faze autooksidacije izvodi se pomoću Kreisove reakcije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful