IZVORI PRAVA

- materijalni (FONTES IURIS ESSENDI) imbenici koji stvaraju pravo - formalni (FONTES IURIS COGNOSCENDI) pojmovni oblici iz kojih crpimo sadraj prava MATERIJALNI IZVORI PRAVA 1. magistratski edikti (MAGISTRATUUM EDICTA) 2. djelatnost pravnika (RESPONSA PRUDENTIUM) 3. obiajno pravo (CONSUETUDO, MORES) 4. zakoni (LEGES) 5. senatska miljenja (SENATUS CONSULTA) 6. carske konstitucije (CONSTITUTIONES PRINCIPUM) EDICTA (opeobvezni predmeti) MANDATA (konstitucije upuene dravnim organima i slubama) DECRETA (odluke donijete pred carskim sudovima) RESCRIPTA (odgovori, pravna miljenja careva)

STARO CIVILNO PRAVO

RAZDOBLJE KRALJEVSTVA - 650. 510. pr.Kr. - organi vlasti: 1) REX kralj doivotni vrhovni vojni starjeina i sveenik 2) SENAT vijee od 300 starjeina rodova GENTES (podrijetlo od zajednikog fiktivnog pretka) u nj ulaze najugledniji patriciji. 3) COMITIA CURIATA narodna skuptina 10 kurija (1 kurija obuhvaa 10 rodova) ini starinski plemenski tribus (RAMNES, TITIES, LUCERES; tj. Rimljani, Sabinjani i Etruani) sveano potvruje ve pripremljene odluke (odreivanje nasljednika i posinjenje) - slobodno stanovnitvo: 1) PATRICIJI vladajua skupina koja je imala sva politika i graanska prava povoljniji ekonomski poloaj jer imaju zemlju i robove. S vremenom postaju NASLJEDNA ARISTOKRACIJA. 2) PLEBEJCI siromaan sloj s ogranienim politikim i graenskim pravima imaju COMMERCIUM sposobnost sklapanja pravnih poslova po rim.civilnom pravu, ali nemaju CONUBIUM pravo da djeca iz braka s Rimljankama budu Rimski graani tj. nemaju pravo sklapanja valjanog rimskog braka. 287.g. s Lex Hortensia zakljuci plebejskih skuptina (plebiscita) postaju obvezni za cijeli narod. 3) KLIJENTI nasljedni odnos zavisnosti prema pojedinim patricijima (PATRONUS) 1

- neslobodno stanovnitvo: ROBOVI imaju pravo na neku vrstu samostalne imovine PECULIUM - Oko 650.g.pr.Kr. latinsko naselje na breuljku Palatin s lijeve strane Tibera se oruanom intervencijom Etruana spaja sa sabinskim naseljima (sa Eskvilina i Kvirinala) u opinu i grad-dravu RIM - Nazivi koji se odnose na drutveno i dravno ureenje Rima mjeaju rijei etruanskog i latinskog porijekla. - URBS grad sredite drave stanovnitvo je podlijeljeno u 30 kurija (po 10 gensova, po 10 familija) - RIM kao antika opina, grad-drava: a) organiziranost stanovnitva kao OPINE, GRADA-DRAVE koji su ujedno i VLASNICI zemlje c) vlasnitvo je: DRAVNO (opinsko, javno AGER PUBLICUS) i PRIVATNO (njezin vlasnik moe biti samo lan opine) d) koncentracija stanovanja je u GRADU (osnova vojnike organizacije) e) osnovna obveza lanova opine je VOJNA DUNOST b) lanovi te vojniki organizirane opine su JEDNAKI i RAVNOPRAVNI SLOBODNI SELJACI

HEREDIUM batina dva rala zemlje u neotuivom, ndjeljivom i nasljednom vlasnitvu RAZDOBLJE RANE REPUBLIKE - 510.-264.g.pr.Kr. - organi vlasti: 1) 2 PRETORA/ 2 KONZULA na elu drave vrhovni magistrati koji su vrili vojnu (IMPERIUM), graansku i upravnu funkciju, te pravosudne poslove (IURISDICTIO) u roku od 1 godine vjerske funkcije prenijete su na sveenike PONTIFICIES odluku 1 konzula mogao je sprijeiti drugi INTERCESIJOM birale su ih CENTURIJATSKE NARODNE SKUPTINE

2) PUKI TRIBUNI TRIBUNI PLEBIS - (uv. 494.g.p.K.) zatita plebejaca pred patricijskim magistratima imali su pravo VETA zabrana na odluku patricijskog magistrata. 3) SENAT - 300 lanova (zajedno patriciji i plebejci) stalni organ 4) COMITIA CENTURIATA centurijske skuptine najvaniji organ odluivanja (1 razred i equites imaju veinu od 93 glasova, a ostali imaju 90) 5) COMITIA TRIBUTA tributska skuptina bira nie magistrate i donosi zakone - SERVIJEV USTAV podjela rimskog naroda na 5 RAZREDA (prema imovinskom stanju) i na 193 centurije ispred 1 razreda nalazi se 18 centurija vitezova konjanika (EQUITES). 2

- Podjela rimskog naroda na ZEMLJINE TRIBUSE (po posjedovanju zemljita) 4 gradska i 31 seoski IZVORI PRAVA - Iz razdoblja kraljevstva izvor prava obiaj. Pravo nije bilo odvojeno od vjerskih naela (FAS). uvari zakona i njegovi tumai bili su sveenici. Iz razdoblja republike: ZAKONIK XII. PLOA LEGES DUODECIM TABULARUM - 449.g.pr.Kr. - prva i jedina kodifikacija prava Rimljana - 10 osnovnih i 2 dopunske ploe - razlozi donoenja: politika borba patricija i plebejaca u kojoj su plebejci traili da se javno objave pravna pravila osobito ona vezana uz civilni postupak. - govori o civilnom postupku - zakonik predvia i daljnju zakonodavnu djelatnost pa se donose: LEX AQUILIA o naknadi tete vezano uz delikt DAMNUM INIURIA DATUM (teta nanijeta protupravno) LEX POETELIA o ublaavanju poloaja dunika LEX CINCIA o darovanjima LEX (P)LAETORIA o pravnim poslovima osoba ispod 25.g.

- Zakonik sadri primitivna naela poput TALIONA (oko za oko zub za zub) ali i napredna STRANAKU AUTONOMIJU (mogunost stanaka da ugovore to hoe, a to nije u suprotnosti sa pravom, javnim poretkom i moralom) DJELATNOST PRAVNIKA - Najvaniji izvor klasinog prava - DIGESTA spisi klasinih pravnika - pomaganja pravnika strankama: 1. 2. 3. 4. 5. 6. KAUTELARNA JURISPRUDENCIJA sklapanje ugovora i sastav tubi CONSILIUM pomo pretoru DISPUTATIO FIORI rasprava na trgu RESPONDERE davanje pravnih miljenja CAVERE sastavljanje obrazaca AEGERE pomo pri pravnom zastupanju

Literarna djelatnost: 1) KOMENTARI civilnog prava (iuris civilis) edikata (ad edictum) 2) KAZUISTIKA LITERATURA rjeavanje konkretnih sluajeva iz prakse a) c) RESPONSA EPISTULAE b) QUESTIONES d) DIGESTA 3) UDBENICI: INSTITUTIONES (Gaj) uvod u pravnu nauku 4) MONOGRAFIJE - pravnici: 1.st.pr.Kr. 1.st. SCAEVOLA, RUFUS VARUS AUGUST: Ius respondendi ex auctoritate principis (pravo da miljenje pravnika vrijedi kao da ga je dao sam car) LABEO i CAPITO dvije pravne kole: PROKULOVSKA i SABINOVSKA 2.st. 3.st. SALVIUS IULIANUS (vjeiti edikt), PRISCUS, CELSUS, GAI PAULUS, PAPINIANUS, ULPIANUS

INTERPRETATIO - tumaenje kojim se bavio poseban kolegij sveenika PONTIFICIES, a tek je naknadno objavljeno: REGULE: SI IN IUS VOCAT ITO, NI IT ANTESTAMINO Ako netko nekoga pozove na sud i taj nee ii, to treba posvjedoiti. CUM NEXUM FACIAT MANCIPIUMQUE UTI LINQUA NUNCUPASSIT ITA IUS ESTO Kada se zakljuuje nexum i mancipacija, kako jezik izrekne, tako neka bude pravo. UTI LEGASIT SUPER PECUNIAE TUTELAUAE SUAE REI, ITA IUS ESTO Kako odredi prema svojoj slobodnoj volji o imovini, tako neka bude pravo. OSOBNO STATUSNO PRAVO - PRAVNI SUBJEKT osoba koja moe biti nosioc prava i dunosti a) Fizike osobe (PERSONAE PHYSICAE) ljudska bia, pojedinci b) Pravne osobe (PERSONAE IURIDICAE) drutvene tvorevine IUS FLAVIANUM (300.p.K.) Gnej Flavije objavio postupovne formule IUS AELIANUM (198.g.p.K.) dopunski formulari

FIZIKE OSOBE - robovi smatrani su stvarima OBJEKTI PRAVA - slobodni stanovnici rimske drave nemaju isti pravni poloaj - fizika osoba kao subjekt prava nastaje roenjem: a) c) dijete mora biti potpuno odvojeno od majke porod je morao biti perfektan b) mora se roditi ivo d) novoroene je moralo imati ljudski oblik - zaeto dijete NASCITURUS nije subjekt prava, ali REGULA: NASCITURUS PRO IAM NATO HABETUR QUOTIENS DE COMMODIS EIUS AGITUR Zaetak se dri roenim, ukoliko se radi o njegovim pravima. - pravna sposobnost fizike osobe prestaje smru te gubitkom statusa slobodna ovjeka - razlikujemo 3 statusa: 1) STATUS LIBERTATIS (razlika izmeu slobodne osobe i roba) 2) STATUS CIVITATIS (razlika izmeu Rimljanina i peregrina osobe bez rim.gr.prava) 3) STATUS FAMILAE (razlika izmeu osoba koje su na elu obitelji PATER FAMILIAS /SUI IURIS/ i osoba koje su u vlasti ALIENI IURIS /SUI) Puni pravni subjektivitet imaju osobe koje su slobodne, imaju rimsko graanstvo i na elu su obitelji. - promjena statusa CAPITIS DEMINUNTIO 1) C.D. MAXIMA (gubitak slobode) 2) C.D. MEDIA (gubitak svojstva rimskog graanina) 3) C.D. MINIMA (gubitak poloaja u obitelji) - PRAVNA SPOSOBNOST sposobnost subjekta prava da u okvirima svog statusa bude nosioc odreenih prava i dunosti - DJELATNA SPOSOBNOST sposobnost subjekta prava da svojim djelima proizvodi pravne uinke a) POSLOVNA SPOSOBNOST sposobnost sklapanja pravnih poslova djelovanja - ogranienja PRAVNE SPOSOBNOSTI: klasna i socijalna pripadnost pojedinca, njegov spol, vjera, te sluajevi umanjenja graanske asti: a) INESTABILITAS ako bi netko odbio svjedoiti, izgubio bi pravo biti svjedokom, te pravo da priziva svjedoke za svoje akte b) NOTA CENSORIA upis u nii stale zbog nedolina ponaanja c) INFAMIA gubitak asti 5 b) DELIKTNA SPOSOBNOST sposobnost odgovaranja za vlastita protupravna

d) TURPITUDO umanjenje asti pojedinca na osnovi javnog mnijenja - ogranienja DJELATNE SPOSOBNOSTI: dob, spol, duevno zdravlje, rasipnitvo -dob: IMPUBERES (nedorasli) a) INFANTI PROXIMII (0-7 god.) potpuno djelatno nesposobni poduzimati pravne poslove koji im daju korist, ali ne i obvezujue pravne poslove za koje moraju imati suglsnost TUTORA (INTERPOSITIO AUCTORITATIS, AUCTORITAS TUTORIS) u trenutku sklapanja. PUBERES (dorasli) potpuno djelatno sposobni - LEX PLAETORIA uvedena kazneno-pravna zatita za puberes mlae od 25.g. CURATOR posebna osoba koja svoju suglasnost daje potpuno neformalno naknadnim odobrenjem KONCEPCIJA RIMSKE OBITELJI PORODICA (FAMILIA) skupina osoba koje su bilo po prirodi (potomci po roenju), bilo po pravu (na temelju braka, adopcije ili adrogacije) podreene vlasti jednoga SRODSTVO odreeni odnos izmeu osoba zajednikog podrijetla a) AGNATSKO pripadnost istoj oinskoj vlasti b) KOGNATSKO srodnost i po oevoj i po majinoj liniji (krvno srodstvo) b) INFANTI MAIORES (7-14/m, -12/) ograniena djelatna sposobnost; mogu

GERMANI braa i sestre s istim ocem i majkom CONSANGUINEI brae i sestre s istim ocem UTERINI braa i sestre s istom majkom - nain odreivanja srodstva (COMPUTATIO CIVILIS): REGULA: TOT GRADUS, QUOT GENERATIONES Koliko poroda, toliko stupnjeva. - rimska porodica je nastala razbijanjem plemena (gensa) 6

CONSORTIUM (najranija desetljea republike) - veliki broj lanova (braa s potomcima) - zatvorena, naturalna kuna privreda uz minimalnu razmjenu dobara - imovina u zajednikom, nepodjeljenom vlasnitvu lanova - jaka vlast porodinog starjeine PATRIA POTESTAS nad svim podreenim lanovima PERSONAE ALIENI IURIS: a) c) supruga iz MANUS braka osobe IN MANCIPIO a, b, c, d ine SUI osobe u vlasti PATER FAMILIAS ima pravo nad ivotom i smru SUI-a VITAE NECISQUE POTESTAS - imovina u porodinom vlasnitvu ine ju osobe i imovina(stvari, prava) PATRIA POTESTAS 1) pravo odluivanja o ivotu i smrti lanova obitelji IUS VITAE NECISQUE 2) pravo prodaje djece IUS VENDENDI 3) pravo traenja izruenja podreene djece od treih koji su ih drali IUS VINDICANDI 4) pristanak na sklapanje braka 5) odluka o izboru zvanja i zanimanja 6) pitanje emancipacije REGULA: PATER VERO IS EST QUEM NUPTIAE DEMONSTRANT Predmnijeva se da je mu otac djeteta. - pod oinsku vlast ulazila su djeca roenjem ali i naknadno, odreenim pravnim poslovima: a) ADROGATIO stariji oblik usvojenja mukarca SUI IURIS koji je izgubivi taj status, zajedno s ostalim lanovima svoje porodice i imovinom potpadao pod oinsku vlast adroganta. Adrogacija se obavljala pred COMITIA CURIATA (predsjedao je pontifex maximus), a kasnije pred 30 liktora careva dozvola (za Dioklecijana) b) ADOPTIO oblik posinjenja osobe ALIENI IURIS ime se ne mijenja njen status, a nema ni prijenosa imovine. b) adoptirani i adrogirani lanovi d) robovi

- prestanak oinske vlasti podrazumijeva: a) smrt pater familias (ime njegovi sinovi postaju osobe SUI IURIS kao i supruga iz MANUS braka koja potpada pod tutorstvo) b) CAPITIS DEMINUNTIO (gubitak slobode, graanstva,) c) EMANCIPACIJA ustanova otputanja lanova obitelji iz oinske vlasti. Oinska vlast prestaje ukoliko otac sina 3 puta proda. Emancipacija je inae sveenika interpretacija mogunost oslobaanja od oinske vlasti istodobnom trostrukom fiktivnom prodajom sina i istodobnom jednostrukom prodajom keri. - u sluaju smrti pater familias, SUI (osobe u vlasti) stupaj u zajednicu pod imenom CONSORTIUM pod silom zakona (EX LEGE), te pravni posao svakog lana ima puni pravni uinak. BRAK - bitna su dva elementa; 1) faktina zajednica ivota mukarca i ene (objektivni element) 2) trajna namjera branih drugova da ive kao mu i ena AFFECTIO MARITALIS (subjektivni element) CONCUBINATUS konkubinat trajna zajednica ivota slobodnih osoba razliita spola, ali bez affectio maritalis CONTUBERNIUM kontubernij trajna zajednica ivota izmeu robova ili izmeu slobodne osobe i roba - oblici braka s obzirom na MANUS: a) brak CUM MANU ena ulazi u agnatsku porodicu svojega mua potpada pod njegovu vlast i time raskida agnatsku vezu sa svojom prirodnom porodicom. b) Brak SINE MANU ena ostaje i dalje vezana za svoju prirodnu porodicu Rimski brak je bio drutvena injenica a ne civilnopravni odnos. - oblici prijenosa vlasti nad enom (oblici sklapanja braka): a) CONFARREATIO sveani sakralni akt sjedinjavanje zarunika po boanskom i ljudskom pravu. Privilegij patricija. b) CEMPTIO sklapanje braka u obliku prividne kupnje (mancipacije) c) USUS nakon godine dana zajednikog ivota, ena bi potpala pod muevu vlast (dosjelost vlasti nad enom). Ako je enina agnatska obitelj eljela sprijeiti prijelaz vlasti, ona je svake godine morala boraviti 3 dana izvan mueve kue. POLOAJ ENE a) ene imaju ogranienu djelatnu sposobnost HONORUM ne mogu obnaati dunost magistrature c) doivotno je pod nekom vlau 8 b) nemaju IUS SUFFRAGI ne moe sudjelovati u radu narodnih skuptina, tj. glasati, niti IUS

d) civilnopravne poslove (ako je SUI IURIS) moe obavljati samo uz suglasnost tutora STVARNO PRAVO - VLASNITVO (DOMINIUM, PROPRIETAS) daje ovlateniku najpunija i iskljuiva prava koritenja i raspolaganja stvarima (potpuna i iskljuiva pravna vlast na tjelesnoj stvari). Djeluje prema svima ERGA OMNES - STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI (IURA IN RE ALIENA) daju ovlateniku samo ogranien opseg prava iskljuujui pravo raspolaganja. VLASNITVO KVIRITSKO VLASNITVO DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM potpuni (apsolutni) oblik vlasnitva nad stvarima koji se prenosi sormalistikim pravnim poslovima: MANCIPATIO i IN IURE CESSIO BONITARNO VLASNITVO relativni oblik vlasnitva koji se prenosi neformalno - TRADICIJOM. Protekom vremena dosjelosti prelazi u kviritsko vlasnitvo. Osigurava ga pretor. REGULE: QUI IURE SUO UTITUR NEMINEM LAEDIT Tko se slui svojim pravom nikoga ne oteuje. NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET Nitko na drugoga ne moe prenijeti vie prava nego to ih sam ima. Podjela stvari: a) RES MANCIPI stvari koje su se mogle prenositi na drugoga samo formalistikim i sveanim pravnim poslovima mancipacijom i in iure cessiom. To su: - italska zemljita (nekad ager romanus) - robovi, volovi, konji, mazge, magarci - 4 stare poljske slunosti (iter, via, actus, aquaeductus) b) RES NEC MANCIPI ostale stvari nad kojim se vlasnitvo prenosi neformalno predajom, iz rike u ruku TRADITIO

Stjecanje vlasnitva: 1) ORIGINARNO pravo se stjee samostalno bez obzira na pravo prethodnika USUCAPIO dosjelost stjecanje vlasnitva neprekinutim posjedovanjem stvari u vrmenskom trajanju odreenim zakonom. 2) DERIVATIVNO pravo vlasnitva izvodi se iz prava njegova prethodnika (AUCTOR): MANCIPATIO formalni nain IN IURE CESSIO formalni nain TRADITIO neformalni nain ogranienje dosjelosti a) stranac ne moe dosjesti b) dosjelou se ne moe stei vlasnitvo nad ukradenom stvari sve dok ima to svojstvo DERIVATIVNI NAINI STJECANJA VLASNITVA MANCIPACIJA - poseban, svean i FORMALISTIKI pravni posao: a) c) prenoenja vlasnitva nad res mancipi za oslobaanje od oinske vlasti (EMANCIPATIO) b) za prijenos vlasti nad enom (CEMPTIO) d) za NEXUM - APSTRAKTNI pravni posao, ne vidi se razlog (CAUSA, IUSTUS TITULUS). Sklapa se pomou bakra i mjedene vage (GESTA PER AES ET LIBRAM) - uz prisustvo 5 svjedoka (punoljetnih rimskih graana) i ovjeka koji dri vagu (LIBRIPENS), stjecatelj dri stvar i govori: (primjer za stjecanje roba vidi se po ovome HOMINEM): HUNC EGO HOMINEM EX IURE QUIRITIUM MEUM ESSE AIO ISQUAE MIHI EMPTUS ESTO HOC AERATE AENEAQUE LIBRA Tvrdim da je ovaj rob(ovjek) moj po kviritskom pravu, stoga neka mi bude predan bakrom i mjedenom vagom. Pri emu udara bakrom po vagi i daje ga prethodnom vlasniku. - ako prethodnik nije vlasnik: stjee se relativno vlasnitvo (obranjivo protiv svih osim protiv pravog kviritskog vl., te nakon 1 god. (za pokretnine), odnosno 2. god. (za nekretnine) se postaje kviritskim vlasnikom. formalistiki, apstraktni, jednostrani pravni posao starog civilnog prava koji slui za prijenos vlasnitva nad res mancipi. IN IURE CESSIO - APSTRAKTAN i FORMALISTIKI pravni posao starog civilnog prava - prenoenje civilnog vlasnitva koje se moglo obaviti samo uz prisustvo MAGISTRATA. 10

- vlasnitvo se prenosi nad stvarima RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI - u aktu pred magistratom stjecatelj izgovara rijei: HUNC EGO HOMINEM EX IURE QUIRITIUM MEUM ESSE AIO (HOMINEM za sluaj prijenosa vlasnitva nad robom) - nakon toga, pretor pita drugu stanu (onu od koje se stjee) da li KONTRAVINDICIRA. Druga strana uti. - ovaj oblik prenoenja vlasnitva pogodan je za prenoenje vlasnitva nad netjelesnim stvarima, tj. pravima TRADITIO - neformalno stjecanje vlasnitva - u klasino doba preteni, a po Justinijanu jedini derivativni nain stjecanja vlasnitva koji se temelji na sporazumu stranaka - podrijetlo vue iz ius gentium - kod RES NEC MANCIPI moe se prenijeti KVIRITSKO vlasnitvo, a kod RES MANCIPI dovodi samo do prijenosa posjeda BONITARNO VLASNITVO, koje se protekom UZUKAPIONOG ROKA moe pretvoriti u KVIRITSKO vlasnitvo. - U sljedeim sluajevima PRIJENOS POSJEDA moe biti ujedno i PRIJENOS VLASNITVA: a) TRADENT mora biti VLASNIK (zbog: NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET) b) Mora postojati VOLJA obje stanke da PRENESU, odn. PRIME vlasnitvo c) Mora postojati opravdan, osnovan razlog IUSTA CAUSA TRADITIONIS - KAUZALAN (a ne apstraktan) PRAVNI POSAO NASLJEDNO PRAVO FAMILIA heredij, kua podignuta na herediju i one kue koje su temelj vojniko seljakoga gospodarstva, te osobe u oinskoj vlasti SUI PECUNIA sva ostala imovina (ovce, koze) kojom vlasnik slobodno raspolae INTESTATNO (NEOPORUNO) / ZAKONSKO NASLJEIVANJE Nasljedni redovi: 1) SUI HEREDES osobe pod vlau ostavitelja u trenutku smrti: a) c) SUPRUGA u MANUS braku UNUCI po naelu REPREZENTACIJE b) DJECA roena, adrogirana i adoptirana - Navedeni spadaju u HEREDES NECESSARI nisu se mogli odrei nasljedstva 2) PROXIMUS AGNATUS (od Zak.XII.pl) ostaviteljeva braa i sestre, te njihovi potomci - Samo prvi (najblii) agnat, muki iskljuuju enske nasljednike - Navedeni spadaju u HERES VOLUNTARIUS 3) GENTILES (GENS) pripadnici istog roda 11

nasljedni redovi; prije Zakonika XII. ploa: - najstariji muki SUUS - osoba posinjena ADOPCIJSKOM OPORUKOM - GENS (odreuje novog imaoca vlasti) po Zakoniku XII. ploa: - najstariji muki SUUS - osoba posinjena ADOPCIJSKOM OPORUKOM - PROXIMUS AGNATUS (najblii mukarac povezan s ostaviteljem nekad oinskom vlau najee brat) - GENS TESTAMENTARNO (OPORUNO) NASLJEIVANJE TESTAMENTUM (oporuka) jednostrani formalistiki pravni posao kojim ostavitelj odreuje nasljednika svoje imovine - odraz slobodne volje ostavitelja koju je mogao sve do svoje smrti mjenjati ili ukinuti vrste: 1) TESTAMENTUM COMITIIS CALATIS oporuka predstavljena pred kurijatskim narodnim skuptinama koje saziva i kojima predsijeda PONTIFEX MAXIMUS 2) TESTAMENTUM IN PRONICTU izvanredni oblik oporuke sastavljen u ratu - najstarija oporuka imala je adopcijski karakter (slina kasnijoj adrogaciji) teorije o oporuci Bonfante Arangio/Ruiz (v. Boras-Margeti, Rimsko pravo, str. 32-33) REGULE: LEX SPECIALIS DROGAT LEGI GENERALI Poseban zakon ukida opi. DURA LEX, SED LEX Otar zakon, no zakon. DA MIHI FACTUM, DABO TIBI IUS Daj mi injenice, dat u ti pravo. IURA NOVIT CURIA Sud poznaje pravo OBVEZNO PRAVO - pod pojmom obveze OBLIGATIO (mno. OBLIGATIONES) podrazumjeva se pravni odnos na osnovi kojeg je netko duan ispuniti odreenu inidbu drugoj strani koja je pak ovlatena traiti ispunjenje te inidbe. o o o - nastanak obveze iz: - delikta EX DELICTO - dozvoljenih radnji EX CONTRACTU CREDITOR vjerovnik DEBITOR dunik DEBITUM dug

12

OBLIGATIONES EX CONTRACTU / OBVEZE IZ KONTRAKATA NEXUM - FORMALISTIKI pravni posao koji se odvija u obliku GESTA PER AES ET LIBRAM - Jedna strana predaje drugoj na ISKORITAVANJE (ne u vlasnitvo) NOVAC ili neku drugu ZAMJENJIVU stvar (npr. ito), a druga stana se obvezuje vratiti primljeno u odreenom roku, te stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu - Stari oblik zajma MUTUUM predavanje u vlasnitvo uz naknadu (EX MEO TUM FIT od mojega postaje tvoje) - Uvrtava se u VERBALNE KONTRAKTE (ugovore)budui da se pri njegovu sklapanju izgovara formula (nepoznatog sadraja) - Posljedica neispunjenja obveze bila je za dunika osobito teka potpadao bi pod vlast vjerovnika - 326.god. uvodi se LEX POETELIA PAPIRIA oslobaaju se dunici iz NEXUMA i strogo se zabranjuje izvrenje kazne nad neurednim dunicima STIPULATIO - FORMALISTIKI, APSTRAKTNI, OBVEZNOPRAVNI POSAO koji nastaje pitanjem i sukladnim odgovorom. pitanje: SPONDES? (obeaje li?) odgovor: SPONDEO! (obeajem!) npr. SPONDESNE MIHI CENTUM DARE? SPONDEO! (Obeaje li mi dati sto? Obeajem!) OBLIGATIONES EX DELICTO / OBVEZE IZ DELIKATA - protupravna djela na osnovi kojih zbog povreda pravno zatienih dobara nastaju odreene posljedice neovisno o volji poinitelja o kazne ovise o drutvenoj procjeni povrijeenih dobara

- DELICTA PUBLICA tea djela (CRIMINA) drava progoni i kanjava javnom kaznom u posebnom javnom krivinom postupku bez obzira na stav ili eventualni prijedlog oteenoga. - HOMMICIDIUM (ubojstvo) i PARRICIDIUM (ubojstvo oca obitelji) - ubojstvo oduzimanje tueg ivota koje je svjesno i namjerno - za nehotino rtvovalo se ovna - za hotimino osveta, ukoliko nije dolo do nagodbe - vaan je subjektivni element

13

- DELICTA PRIVATA delikti koje je progonio oteeni pojedinac u civilnom postupku, a izreena kazna ide u korist oteenoga. 1) FURTUM (kraa) - oduzimanje stvari u najirem smislu: F. MANIFESTUM oita kraa (poinitelj ulovljen na djelu) F. PROHIBITUM kada je ukradena stvar pronaena pri sveanoj pretrazi F. CONCEPTUM ukradena stvar pronaena u kui neformalnom pretragom F. OBLATUM ukradena stvar podmetnuta u tuu kuu i tamo pronaena F. NEC MANIFESTUM obina (neoita) kraa

F. MANIFESTUM, F. PROHIBITUM kazna krajnje strogo postupanje F. CONCEPTUM, F. OBLATUM kazna u trostrukoj vrijednosti ukradene stvari F. NEC MANIFESTUM kazna u dvostrukoj vrijednosti ukradene stvari 2) DAMNUM INIURIA DATUM (teta nanijeta protupravno) kanjava se po LEX AQUILIA - vano je da je teta nanijeta AKTIVNO i DIREKTNO DAMNUM CORPORE CORPORI DATUM tijelom na tijelo a) ADSTIPULATOR koji na tetu glavnog vjerovnika akceptilacijom oslobodi dunika obveze duan je nadoknaditi iznos oprotenog duga b) Za protupravno ubijanje tueg roba ili etveronone ivotinje plaa se najvia prometna vrijednost stvari u zadnjoj godini Po Zak.XII.pl. rob = slobodan ovijek (patrijarhalno ropstvo) Po Lex Aquilia rob = ivotinja c) za sva ostala protupravna oteenja tuih stvari kazna u vrijednosti koju je stvar imala u najbliih 30 dana REGULE: NULLA POENA SINE LEGE, NULLUM CRIMEN SINE LEGE Nema kazne bez zakona, nema kaznenog djela bez zakona. NOXA CAPUT SEQUITUR teta slijedi glavu. (ako delikt poini osoba u vlasti; odgovara osoba u ijoj je vlasti u vrijeme podizanja tube, a ne u vrijeme izvrenja delikta) 3) INIURIA (tjelesna povreda) unitenje tjelesnog organa kanjava se po TALIONSKOM NAELU za slomljenu kost: 300 asa (slobodan ovjek) i 150 asa (za roba) manje tjelesne ozljede: paualna kazna od 25 asa

PRETKLASINO I KLASINO PRAVO

IZVORI PRAVA 1) LEX DUODECIM TABULARUM (Zakonik XII. ploa) 2) LEGES (mali utjecaj) 14

3) SENATUS CONSULTA (senatska miljenja) u biti propisi koje preko senata (prividno) donosi sam car ORATIONES (opeobvezni propisi) govori to ih je pred senatom izgovarao carev izaslanik 4) CONSTITUTIONES PRINCIPUM (carske konstitucije) narod je putem LEX DE IMPERIO sve ovlasti (pa i zakonodavne) prenio na vladara EDICTA MANDATA DECRETA RESCRIPTA CODEX zbirke carsckih konstitucija IUS CIVILE proizlazi iz zakona, plebiscita, miljenja senata, carskih odluka i autoriteta pravnih strunjaka IUS HONORARIUM skup pravnih normi to su ih PRETORI (kao pravosudni magistrati) i KURULSKI EDILI (kao magistrati nadleni za trne poslove) stvarali radi primjene, popunjavanja i mijenjanja postojeeg IUS CIVILE u suglasju s naelom pravednosti AEQUITAS. EDICTUM TRALATICUM dio edikta prethodnoh pretora koji je novi unosio u svoga. 130.g. EDICTUM PERPETUUM vjeiti (trajni) edikt REGULE: FIAT IUSTITIA PEREAT MUNDUS Neka se ostvari pravda, makar propao svijet CASUM SENTIT DOMINUS Vlasnik snosi sluaj PRAVNE OSOBE - pravni subjekt koji nije fizika osoba socijalne institucije 1) UNIVERSITATES PERSONARUM korporacije (udruenje fizikih osoba) 2) UNIVERSITATES RERUM zaklade (udruenje imovine) KORPORACIJE (javnog prava): 1) S.P.Q.R. - RIMSKA DRAVA Rimljani svoju dravu smatraju kao imovinsko pravni subjekt na koji se primjenjuju odredbe javnog prava, te kao zajednicu rimskih graana PUPULUS ROMANUS 2) AERARIUM imovina rimske drave: a) FISCUS careva javna imovina na koju se primjenjuju odredbe javnog prava, ali s vremenom se shvaa kao dravna imovina b) PATRIMONIUM CAESARIS careva privatna imovina

15

KORPORACIJE (privatnog prava): COLLEGIA, SODALITATES, SODALICIA ZAKLADE odreena imovinska masa namijenjena nekoj drutvenoj svrsi kojoj se priznaje svojstvo pravne osobe STATUSNO PRAVO STATUS CIVITATIS - rimsko graansko pravo dosta se lako iri - IUS GENTIUM skup pravnih naela kojima se ureuje pravo za negraane Rima - Slobodni stanovnici koji ive izvan granica rimske drave HOSTES BARBARI PEREGRINI - slobodni stanovnici rimske drave koji nemaju rimsko graansko pravo - po IUS CIVILE nemaju nikakva prava, ali se u poslovne odnose s Rimljanima mogu uputati po naelima IUS GENTIUM o o LATINI 1) LATINI PRISCI (LATINI VENTERES) stanovnici latinskih opina u blizini Rima. Imaju IUS COMMERCII i IUS CONUBII 2) LATINI COLONIARI stanovnici latinskih opina i siromani rimski graani koji ive u kolonijama imaju IUS COMMERCII 3) LATINI IUNIANI osloboenici na neformalan nain. ive kao slobodni, a umiru kao robovi pretor ih titi u njihovoj faktinoj slobodi, ali njihova imovina nakon smrti ne prelazi na nasljednike, ve se vraa gospodaru. CONSTITUTIO ANTONIANA DE CIVITATE 212.g. edikt cara CARACALLE svim slobodnim stanovnicima rimske drave dodjeljuje se rimsko graansko pravo (najvjerojatnije bez PEREGRINI DEDITICII) REGULE: RES EXCIPIENDO FIT ACTOR Tueni postaje tuiteljem snagom prigovora. NEGATIVA NON PROBANTUR Ono to se nijee ne treba dokazivati. TESTIS UNUS, TESTIS NULLUS Jedan svjedok kao nijedan. PEREGRINI dobrovoljno uli u sastav rimske drave PEREGRINI DEDITICII pruali otpor

16

STATUS LIBERTATIS ROPSTVO ROB osoba koja nije pravni subjekt, ali moe stjecati za svog gospodara. naini postanka: 1) roenjem od majke ropkinje 2) sluaj zarobljavanja neprijatelja 3) po kazni civilni naini osloboenja MANUMISSIO: 1) M. VINDICTA pred magistratom 2) M. CENSU upis u knjigu graanstva 3) M. TESTAMENTARIA oporuno oslobaanje neformalni naini oslobaanja: 1) INTER AMICOS meu prijateljima 2) PER EPISTULAM u obliku pisma 3) PER MENSAM za stolom, pri objedu 4) IN ECCLESIA u crkvi - za civilno pravo rob je odgovoran (za delikt), ali ga se moe tuiti tek po osloboenju - poslovna sposobnost robova: robova obveza djeluje kao naturalna OBLIGATIO NATURALIS obveza koja se moe ispuniti, ali se ne moe s uspjehom utuiti. - PECULIUM odreena imovina koju rob moe posjedovati, te s njom platiti svoje osloboenje - Vjerovnik tubu moe usmjeriti protiv imaoca vlasti (oca obitelji), a ne protiv osobe u vlasti (s kojom je eventualno sklopio ugovor) ACTIONES ADIECTICIAE QUALITATIS: 1) ACTIO DE PECULIO gospodar na tubu odgovara do visine pekulija 2) ACTIO DE IN REM VERSO gospodar odgovara do visine koristi koja je ula u njegovu imovinu stanja slina ropstvu: 1) IN CAUSA MANCIPI sluaj prodaje ili izruenja putem noxe 2) ADDICTUS osoba nad kojom je provedena ovrha (strogo izvrenje) 3) NEXUS osoba u vlasti vjerovnika na temelju nexuma 4) AUCTORATI osobe koje su se iznajmljivale poduzetniku gladijatorskih igara 5) STATULIBER osoba koja je osloboena pod suspenzivnim uvjetom 6) LIBER HOMO BONA FIDE SERVIENS slobodni ovjek koji nekome slui u zabludi da je rob

17

STATUS FAMILIAE SIN (dijete u vlasti) ne moe biti nosioc imovinskih prava (sve stjee za oca obitelji) 1) PECULIUM CASTRENSE imovina koju sin stjee u vojsci i kojom slobodno raspolae 2) PECULIUM QUASICASTRENSE imovina steena slobodnim aktivnostima (radom) 3) BONA ADVENTICIA imovina dobivena na poklon (od Justinijana) STARATELJSTVO TUTELA (tutorstvo) TUTOR upravitelj tienikove (PUPILOVE) imovine - u starije doba djeluje u vlastito ime posao vri u vlastitom interesu svojim djelovanjem ne obvezuje pupila - ako je pupil djelomino djelatno sposobanm daje mu svoju suglasnost AUCTORITATIS INTERPOSITIO u trenu sklapanja pravnog posla. - Prestanak: a) punoljetnost tienika, b) smrt tutora, c) capitis deminuntio maxima/media tutora Vrste: 1) TUTELA IMPUBERUM - nad nedoraslima muke osobe sui iuris a) c) T. LEGITIMA zakonsko tutorstvo T. DATIVA javna obveza (odreuju magistrati) tutor nema vlast nad enom niti upravlja njenom imovinom, ve daje odobrenja pri vanijim pravnim poslovima AUCTORITAS TUTORIS CURA (skrbnitvo) zatita imovinskih interesa odraslih osoba koje zbog odreenih okolnosti nisu sposobne brinuti se o sebi. a) b) c) d) BRANO PRAVO - dva su elementa potrebna za MATRIMONIUM IUSTUM: 1) OBJEKTIVNI ELEMENT faktina zajednica zajednikog ivota mukarca i ene 2) SUBJEKTIVNI ELEMENT trajna namjera, elja branih drugova da ive kao mu i ena AFFECTIO MARITALIS druge trajnije zajednice mukarca i ene: 1) CONCUBINATUS (konkubinat) trajna zajednica ivota slobodnih osoba razliitog spola, ali bez AFFECTIO MARITALIS. Nema miraza. Djeca iz tog "braka" su "manje 18 CURA FURIOSI skrbnitvo nad duevno bolesnom osobom CURA PRODIGI skrbnitvo nad osobom koja je patoloki rasipnik CURA VENTERES skrbnitvo nad zaetkom (NASCITURUSOM) CURA MINORUM skrbnitvo nad osobama do 25.g. ivota b) T. TESTAMENTARIA oporuno tutorstvo 2) TUTELA MULIERUM nad enama

vrijednosti" smatrana su vanbranom i sljedila su u svom pravnom poloaju majku (nisu bili zakonski nasljednici i nisu potpadali pod oinsku vlast) 2) CONTUBERNIUM (kontubernij) trajna zajednica ivota izmeu robova ili izmeu roba i slobodne osobe. Djeca su u slinom poloaju kao i kod konkubinata. - pretpostavke za valjan rimski brak: 1) postojanje prava na sklapanje braka IUS CONUBII (imaju ga rimski graani i Latini prisci) 2) DJELATNA SPOSOBNOST (ena od 12.g., muki od 14.g.) 3) SUGLASNOST PATRIS FAMILIAS za osobe ALIENI IURIS 4) nepostojanje BRANIH SMETNJI: a) APSOLUTNE (sa svim osobama) postojei brak 4. stupnja), brak tutora sa tienicom do njene 25.g. i dok on poloi raun o upravljanju njenom imovinom, udovica do razdoblja alosti (10. mjeseci) TEMPUS LUGENDI - August donosi zakone nebi li popravio moralne prilike u rimskoj dravi, sprijeio razvode i potaknuo vei natalitet: 1) LEX IULIA DE ADULTERIIS kanjavanje preljuba i zabrana sklapanja braka izmeu preljubnika 2) LEX IULIA DE MARITANDIS ORDINIBUS 3) LEX IULIA DE PAPIA POPAEA 2) i 3) zajedno ine LEX IULIA ET PAPIA POPAEA o o mukarci moraju stupiti u brak od navrene 25. do 60. godine ivota, a ene od 20. do 50.g. osobe u braku moraju imati djece (mukarci barem 1, a ene: a) u slobodi roena INGUENUA barem 3, a b) osloboenica LIBERTINA barem 4 djece) o ene koje su rodile odreen broj puta stjecale su IUS LIBERORUM bile su poteene tutorstva - u sluaju sklapanja braka CUM MANU: a) ena naputa svoju prirodnu, agnatsku porodicu, nestaje PATRIA POTESTAS njena oca ili djeda nad njom, te potpada pod oinsku vlast svoga mua ili njegovog oca. b) Stjee socijalni poloaj svoga mua c) Ima zakonsko pravo nasljeivanja u novoj obitelji, ali ga gubi u dotadanjoj d) Sva njezina imovina pripada muu (odnosno osobi PATRI FAMILIAS nove obitelji) b) RELATIVNE (s odreenim osobama) krvno srodstvo (do

19

- u sluaju sklapanja braka SINE MANU: a) ena ostaje pod PATRIA POTESTAS oca vlasti dotadanje obitelji, te zadrava zakonsko nasljedno pravo (kojega ne stjee u novoj obitelji) b) ena samostalno upravlja svojom imovinom PARAPHERNA c) PRAESUMPTIO MUCIANA pravna predmnijeva po kojoj se u dvojbi uzima da neka imovina pripada ,uu, a ne eni (ukoliko se suprotno ne dokae) d) ZABRANA DAROVANJA (izmeu branih drugova i l. obitelji) - 206.g. s ORATIO SEVERI neopozvano darovanje postaje valjano smru darovatelja DOS (miraz) - imovinski doprinos koji sama ena, nezin PATER FAMILIAS ili drugi srodnici daju muu kako bi lake snosio trokove kuanstva, a koji slui kako bi enu opskrbio po prestanku braka 1) DOS PROFECTICIA oblik miraza koji daje PATER FAMILIAS 2) DOS ADVENTICIA oblik miraza koji potjee iz drugih izvora - nakon smrti mua, miraz pripada eni - nakon smrti ene DOS PROFECTICIA vraa se njezinu ocu s time da mu ima pravo zadrati po 1/5 za svako dijete, dok DOS ADVENTICIA pripada muu. - u sluaju rastave, neovisno o eninoj krivnji, miraz pripada njoj. S tim da mu moe zadrati od 1/6 do zbog djece PROPTER LIBEROS, ili 1/6 zbog moralnih razloga (preljub ene) PROPTER MORES IMOVINSKO PRAVO 1) STVARNO PRAVO 2) OBVEZNO PRAVO 3) NASLJEDNO PRAVO PRAVNI POSAO (NEGOTIUM, NEGOTIA) oitovanje privatne volje u skladu s pravnim poretkom radi postizanja odreenih pravnih uinaka - vrste (NEGOTIA): 1) a) N. UNILATERALIA jednostrani pr.pos. (potrebno je oitovanje volje jedne stane) b) N. BILATERALIA dvostrani p.p. (potrebno je oitovanje volje dvije strane suglasjom volja potreban, ali ne uvijek i dovoljan sporazum CONSENSUS. CONVENTIO) - CONTRACTUS (ugovori) svi ugovori su dvostrani pravni poslovi, jednostrano ili dvostrano obvezujui 2) a) N. ONEROSA naplatni pravni poslovi (npr. kupoprodaja) b) N. LUCRATIVA besplatni pravni poslovi (npr. darovanje) 20

3) a) N. INTER VIVOS p. poslovi meu ivima b) N. MORTIS CAUSA p. poslovi za sluaj smrti (izrada oporuke, darovanje za sluaj smrti) 4) a) APSTRAKTNI ne vidi se pravi razlog zbog kojega se sklapa pravni posao (ne znai da ne postoji) (npr. stipulacija) FORMALNI pravni poslovi valjanost ovisi o formi) b) KAUZALNI vidi se pravni razlog (npr. kupoprodaja) NEFORMALNI pravni poslovi valjanost zavisi od ispravnosti kauze (npr. konsenzualni kontrakti istrauje se prava volja stranaka) SASTOJCI PRAVNOG POSLA 1) ESSENTIALIA NEGOTII bitni elementi bez kojih uope ne moe nastati pravni posao (razliiti od sluaja do sluaja) (npr. kupoprodaja CONSENSUS o RES i PRETIUM /sporazum stranaka o predmetu i cijeni) 2) NATURALIA NEGOTII prirodni elementi pravnog posla ukljueni u pravni posao samo ako su naroito uglavljeni. DISPOZITIVNE NORME propisi koje stranke mogu, ako ele, ne primijeniti na svoj konkretan pr. Odnos (npr. odgovornost prodavaa za mane kupljene stvari) 3) ACCIDENTALIA NEGOTII sluajni elementi pravnog posla strankama je preputeno na volju da ih ukljue ili ne: a) CONDICIO (uvijet), b) DIES (rok), c) MODUS (namet) CONDICIO (uvijet) - budui objektivno neizvjesni dogaaj o kojemu po volji stranke ovisi uinak pravnog posla nisu pravi uvjeti: a) NUNI uvijet (npr. ako /netko/ umre) sigurno e takva okolnost nastupiti pa ima uinak roka b) NEPRAVI uvijet (npr. ako je juer padala kia) ako se uvjetovana okolnost ve dogodila, to je zapravo bezuvjetan pravni posao c) e) - vrste uvijeta: 1) a) SUSPENZIVNI (ODGODNI) odgaaju postanak i uinak pravnog posla b) REZOLUTIVNI (RASKIDNI) posao se ukida nastupom uvijeta 2) a) AFIRMATIVNI uvijet (okolnost) se ispunila b) NEGATIVNI uvijet je ispunjen kada postane sigurno da ne moe doi do promjene koja je bila uvjetovana 21 NEMOGUI uvijet (npr. ako dotakne nebo) BESMISLENI uvijeti d) NEMORALNI i PRAVNO NEDOPUTENI uvijeti

3) a) POTESTATIVNI ispunjenje ovisi o volji ovlatenika b) KAUZALNI ispunjenje ovisi o objektivnim razlozima ili sluajevima, a ne o volji ovlatenika c) MIKSTNI ispunjenje dijelom ovisi o volji ovlatenika, a dijelom o volji tree osobe - ACTUS LEGITIMI (mancipacija, i iure cessija, hereditatis aditio) pravni poslovi uz koje se ne moe staviti rok ili uvjet jer postaju NITAVI, potpuno nevaljani. - CONDICIO PENDET VRIJEME PENDENCIJE vrijeme prije ispunjenja - CONDICIO EXISTIT VRIJEME ISPUNJENJA - CONDICIO DEFICIT VRIJEME IZJALOVLJENJA - LEGAT dodijela imovinske koristi odreenoj osobi na teret nasljednika DIES (rok) - uvijek izvjestan (odgaa ispunjenje obveze na odreeno vrijeme) budui dogaaj - vrste rokova (I): a) DIES A QUO poetni rok b) DIES A QUEM zavrni rok - vrste rokova (II.) a) DIES CERTUS AN ET CERTUS QUANDO odreeni rok (sigurno je da e se dogoditi i znamo kada npr. 1. sijeanj 2002.) b) DIES CERTUS AN INCERTUS QUANDO neodreeni (sigurno e poeti tei, ali ne znamo kada npr. neija smrt) c) DIES INCERTUS AN CERTUS QUANDO (ne zna se hoeli poeti tei, ali se zna kada bi to trebalo biti npr. neija punoljetnost) d) DIES INCERTUS AN INCERTUS QUANDO (ne zna se hoe li poeti tei niti kada bi to trebalo biti npr. neije diplomiranje) REGULE: DIES INTERPELLAT PRO HOMINE Rok opominje umjesto ovjeka. DIES A QUO NON COMPUTATUR IN TERMINO Poetni dan se ne rauna u rok. DIES INCERTUS PRO CONDICIONE HABETUR Neizvjesni rok dri se uvijetom. MODUS (namet) - uzgredna odredba kojom se u pravnom poslu ograniava ovlatenika - dodaje se samo lukrativnim (besplatnim) pravnim poslovima - sili, ali ne odgaa uinak pravnog posla 22

VOLJA - sredinji element pravnog posla bez odgovarajue izjave volje pravni posao ne moe nastati - pravni poslovi s obzirom na oitovanje volje: a) FORMALNI PRAVNI POSLOVI pravni uinak odreuje u kojem obliku volja mora biti oitovana b) NEFORMALNI PRAVNI POSLOVI stranke mogu svoju volju izraziti na bilo koji nain; 1) IZRIITO (usmeno, pismeno, znacima) 2) PREUTNO (o postojanju volje zakljuujemo iz ponaanja) RADNJAMA UTNJA se ne moe smatrati pristajanjem na ponudu (problematino) REGULE: QUI TACET CONSESTIRE VIDETUR Tko uti, priznaje. (probl.) NEMO INVITUS AGERE COGITUR Nikoga se ne moe siliti na djelovanje protiv njegove volje. (osobito vano u oporukama) - Ako je za neki pravni posao propisana pisana forma kao bitni element valjanosti tog pravnog posla, isprava se naziva DISPOZITIVNA (npr. pretorska oporuka), a ako se radilo o neformalnom pravnom poslu, isprava e sluiti samo za dokazivanje DOKAZNA 1) TESTATIO isprave stilizirane u 3. licu 2) CHIROGRAPHUM isprave stilizirane u 1. licu (u doba principata ih je sastavljao pisar koji se time bavio kao obrtnik TABELLIO) REGULE: AD PROBATIONEM Radi dokazivanja (pravnog posla). AD SOLLEMNITATEM Radi valjanosti (pravnog posla). NESKLAD VOLJE I OITOVANJA VOLJE 1) SVIJESNI A) B) C) RESERVATIO MENTALIS (mentalna rezervacija) dojam da se neki pravni posao eli sklopiti, a ustvari ne eli (ako je sklopljen - pravni posao je valjan) Pravni posao sklopljen U ALI ILI NA POZORNICI nije valjan SIMULACIJA stranke sklapaju ili poduzimaju pravni posao samo prividno (jer ga ne ele, ali kod treih ele stvoriti dojam da je tak posao sklopljen) KONKLUDENTNIM

23

2) NESVJESNI A) ERROR (zabluda) neispravna predodba o injenici bitnoj za pravni posao. 1) E. ESSENTIALIS bitna zabluda ima utjecaj na valjanost pravnog posla 2) E. IN CORPORE zabluda o stvari nevaljan pravni posao 3) E. IN SUBSTANTIA zabluda o tvari nevaljan pravni posao 4) E. IN NEGOTIO zabluda o pravnom poslu 5) E. IN PERSONA zabluda o osobi 6) E. IN NOMINIS zabluda o imenu valjan pravni posao 7) E. IN MOTIVO zabluda o pobudi (utjecaj na valjanost u nasljednom pravu) 8) E. IN FACTI zabluda o injenicama nevaljan pravni posao 9) E. IN IURIS zabluda o pravu nema utjecaja na pravni posao (iznimke kod maloljetnika i ena) - Rimsko klasino pravo trai da zabluda bude neskrivljena. REGULE: IGNORANTIA FACTI EXCUSAT /NON NOCET Nepoznavanje injenica ispriava /ne teti. IGNORANTIA IURIS NON EXCUSAT /NOCET Nepoznavanje prava ne ispriava /teti. B) DISSENSUS (nesporazum) neslaganje oitovanja protustranaka koje misle da su se sloile, a nisu NITAVAN PRAVNI POSAO
(Kod trgovine sa RES SACRAE, RES SANCTAE i RES RELIGIOSE RES EXTRA COMMERCIUM pravni posao je NITAVAN)

POBUDE - zabluda u pobudi ne utjee na pravni posao (iznimka u nasljednom pravu; pravni posao je zbog zablude i pobude nevaljan) 1) DOLUS MALUS (prijevara) zlonamjerno dovoenje drugoga u zabludu ili odravanje u zabludi da bi se tako od njega izvukla neka protupravna imovinska korist. - po starom civilnom pravu nema utjecaja na pravni posao, ali pretorsko pravo prui zatitu putem: a) ACTIO DOLI tuba za naknadu izgubljenog (ide direktno protiv ugovora) u koju je umetnuta ACTIO ARBITRARIA posebna klauzula po kojoj tueni moe izbijei posljedice presude tako da prije presude izvri inidbu za koju je tuen naknada tete je u jednostrukom iznosu. b) EXCEPTIO DOLI prigovor na tubu protiv protustranke koja je izvrila prijevaru c) RESTITUTIO IN INTEGRUM povrat u prijanje stanje

24

2) VIS AC METUS (sila i strah) kojima je netko prisilio drugoga na sklapanje pravnog posla. - po starom civilnom pravu ne ponitavaju pravni posao, ali pretor dozvoljava povrat u prijanje stanje puem: a) ACTIO QUOD METUS CAUSA koja je ila unutar godinu dana na naknadu tete u etverostrukoj vrijednosti nanijetog gubitka, b) EXCEPTIO METUS prigovor na tubu protiv protustranke koja je vrila pritisak (ucjenu) prilikom sklapanja pravnog posla c) RESTITUTIO IN INTEGRUM povrat u prijanje stanje

NEVALJANOST PRAVNOG POSLA - nedostatci: a) c) SVOJSTVO STRANAKA (pravna i djelatna sposobnost) Potivanje odreene FORME PRAVNOG POSLA b) SADRAJ PRAVNOG POSLA

- nevaljani pravni poslovi: 1) NITAVOST pravni posao koji ne proizvodi pravne uinke zbog nekog bitnog nedostatka. Nitavost djeluje od samog momenta sklapanja pravnog posla EX TUNC - APSOLUTNA SUDAC pazi po slubenoj dunosti - RELATIVNA STRANKE paze posao je valjan tako dugo dok ovlatena strana ne zatrai njegovo ponitenje 2) POBOJNOST pravni posao koji ima neke manje nedostatke zbog kojih se moe proglasiti nevaljanim, ali samo po traenju stranke. Djeluje od trenutka pravomonosti presude EX NUNC na osnovi istaknute okolnosti. REGULE: QUOD INITIO VITIOSUM EST, NON POTEST, TRACTU TEMPORIS CONVALESCERE to je od poetka nevaljano, ne moe se tijekom vremena ispraviti. (REGULA CATONIANA) UTILE PER INUTILE NON VITIATUR Korisno se nemoe nekorisnim izopaiti. tj. Valjani dio pravnog posla ostaje na snazi unato nevaljanom dijelu. SADRAJ PRAVNOG POSLA KAO RAZLOG NEVALJANOSTI - nezakonit pravni posao nije uvijek NITAVAN, ve je to ovisilo od rjeenja koje je predviao dotini zakon: 1) LEX PERFECTA pravni posao koji je sklopljen u sukobu s pravnom normom je NEVALJAN 2) LEX MINUS QUAM PERFECTA ako se sklapa pravni posao u sukobu s pravnom normom, pravni posao OSTAJE NA SNAZI, ali postoje SANKCIJE ZA STRANKE koje su ga sklopile.

25

3) LEX IMPERFECTA pravni posao koji se zakljuuje, a u sukobu je s pravnom normom OSTAJE NA SNAZI, ali NEMA NIKAKVIH POSLJEDICA ZA STRANKE UPUTSTVO, a ne zakon. 4) LEX PLUS QUAM PERFECTA ako se zakljui pravni posao u sukobu s pravnom normom, pravni posao je NITAVAN i stranke se SANKCIONIRAJU. - EDIKTOM Teodozijana II. i Valentinijana III. (439.g.) svi zabranjeni pravni poslovi su nitavi. Kasnije je sueno na primjenu u sluaju kada nije bila propisana neka druga sankcija. - staro civilno pravo priznavalo je samo nitavost, a do pojma pobojnosti dolo se postupno putem pretorskog prava - nevaljanost pravnih poslova koji su uinjeni radi zaobilaenja zakona IN FRAUDEM LEGIS: - LEX FUFIA CANINIA (2.g.) ograniava oporuno oslobaanje robova i odreuje nevaljanost onih oporunih odredaba kojima se htjelo izigrati taj zakon. - KONVALIDACIJA nevaljanost pravnog posla se moe u nekim sluajevima ispraviti: a) RATIHABICIJA naknadno priznanje pravnog posla (po drugoj strani) pravnom poslu. STRANKA I NJENO ZASTUPANJE - kod pravnih poslova stranka mora imati PRAVNU i DJELATNU SPOSOBNOST (ope pretpostavke), te odreeni INTERES za sklapanje pravnog posla. Svatko moe sklapati pravne poslove koji se njega tiu. - neposredno zastupanje nije dozvoljeno. NUNTIUS glasnik koji prenosi samo volju jedne stranke drugoj - po pretorskom pravu: ako je trea osoba sklopila neki pravni posao s osobom u vlasti na osnovi naloga imaoca vlasti ili u vezi s pekulijem osobe u vlasti, ta e trea osoba moi podignuti tubu protiv imaoca vlasti ACTIONES ADIECTICIE QUALITATIS STVARNO PRAVO 1) VLASNITVO (DOMINIUM, PROPRIETAS) daje ovlateniku najpunija i iskljuiva prava koritenja i raspolaganja stvarima 2) STVARNO PRAVO NA TUOJ STVARI (IURA IN RE ALIENA) daje ovlateniku samo ogranieni opseg prava, iskljuujui pravo raspolaganja (ABUSUS ili ABUTI) a) c) SERVITUTES (slunosti) SUPERFICIES pravo koritenja zgrade podignute na tuem zemljitu b) EMPHITEUSIS (emfiteuza) trajni, otuivi i nasljedivi zakup poljoprivrednog zemljita d) PIGNUS, HYPOTHECA (zalog) 26 b) KONVERZIJA odraavanjem sadraja nevaljanog pravnog posla u nekom drugom

- razlike izmeu stvarnog i obveznog prava: 1) STVARNO PRAVO subjektivno pravo ovlatenika da na odreeni nain iskoritava odreenu stvar uz negativnu dunost drugih osoba da ga u tome ne smetaju. 2) OBVEZNO PRAVO (OBLIGATIO) pravni odnos po kojemu je dunik (DEBITOR) obvezan na neku inidbu prema vjerovniku (CREDITOR), te mu za neispunjenje odgovara svojom imovinom. A) ACTIO IN REM sudski postupak u vezi zatite stvarnog prava koji ide za time da se utvrdi da netko ima pravo na odreenu stvar. - tueni se pojavljuje samo kao sluajni protivnik (bilo koja osoba koja ometa ovlatenika stvarnog prava u njegovom pravu iskoritavanja stvari o kojoj se radi) Stvarno pravo je: a) APSOLUTNO djeluje prema svakome (ERGA OMNES) b) NEGATIVNO sadri negativan zahtjev da bilo koja osoba ne smeta ovlatenika u vrenju njegovog stvarnog prava B) ACTIO IN PERSONAM sudski postupak u vezi zatite obveznog prava. - upravljen je prema tono odreenoj osobi duniku (DEBITORU) Obvezno pravo je: a) RELATIVNO djeluje prema odreenoj osobi, tj. izmeu osoba (INTER PARTES) b) POZITIVNO od te osobe se oekuje da izvri neku inidbu STVARI 1) a) TJELESNE (RES CORPORALES) one koje se mogu osjetilima utvrditi (dotai) b) NETJELESNE (RES INCORPORALES) one koje se sastoje od prava (apstraktni pojam) do njih se moe doi logikim zakljuivanjem 2) a) RES MANCIPI stvari koje se na drugoga prenose samo formalistikim, sveanim pravnim aktima (mancipacija i in iure cessija): - italska zemljita (nekad AGER ROMANUS) - robovi, volovi, konji, mazge, magarci - etiri stare poljske slunosti (ITER, VIA, ACTUS I AQUAEDUCTUS) b) RES NEC MANCIPI ostale stvari nad kojima je vlasnitvo prenoeno neformalno, predajom iz ruke u ruku (tradicija) 3) a) RES IN PATRIMONIO sve stvari koje mogu biti predmet privatne imovine pojedinog graanina b) RES EXTRA PATRIMONIUM stvari koje u odreenom momentu nisu ukljuene u neiju imovinu: - RES DERELICTAE naputena stvar - RES NULLIUS niija stvar (obije se stjeu na originaran nain) 27

4) a) RES IN COMMERCIO stvari u pravnom prometu b) RES EXTRA COMMERCIUM stvari izvan pravnog prometa 1. RES EXTRA COMMERCIUM HUMANI IURIS (stvari izvan pravnog prometa po ljudskom pravu) A) RES COMMUNES OMNIUM stvari koje po svojoj prirodi ne mogu biti predmet vlasnitva pojedinca jer slue potrebama svih ljudi: (a) zrak (AR), (b) tekua voda (AQUA PROFLUENS), (c) more (MARE), (d) LITORA MARIS), a titi ih pretor B) RES PUBLICAE stvari koje su u vlasnitvu rimske drave 2. RES EXTRA COMMERCIUM DIVINI IURIS (stvari izvan pravnog prometa po boanskom pravu) A) RES SACRAE stvari posveene bogovima (hramovi) B) RES RELIGIOSAE stvari posveene podzemnim bogovima, kultu pokojnika (grobovi) C) RES SANCTAE stvari pod posebnom zatitom bogova (gradski zidovi i vrata) 5) a) POKRETNE (RES MOBILES) mogu se bez gubitka ili oteenja svojih bitnih svojstava premjestiti s jednog na drugo mjesto b) NEPOKRETNE (RES IMMOBILES) ne mogu se bez gubitka ili oteenja svojih bitnih svojstava premjestiti s jednog na drugo mjesto 6) a) ZAMJENJIVE (RES QUAE NUMERO, PONDERE, MENSURAM CONSISTANT) stvari koje su odreene brojem, mjerom, teinom (GENUS) b) NEZAMJENJIVE odreene su individualno (SPECIES) - ako zamjenjiva stvar propadne, dunik se ne oslobaa obveze - ako nezamjenjiva stvar propadne, dunik se islobaa obveze zbog nemogunosti inidbe REGULA: AD IMPOSSIBILA NEMO TENETUR Nitko nije obvezan na nemoguu inidbu. 7) a) RES QUAE USU CONSUMUNTUR stvari koje se troe jednokratnom upotrebom (npr. vino) b) REQ QUAE USU NON CONSUMUNTUR stvari koje se ne troe jednokratnom upotrebom (npr. prsten) 8) a) DJELJIVE (RES DIVISAE, DIVISIBILES) stvari koje se mogu rastaviti na vie djelova ili pojedinanih stvari

28

b) NEDJELJIVE (RES INDIVISAE, INDIVISIBILES) stvari koje se ne mogu rastaviti na vie djelova ili pojedinanih stvari 9) a) JEDNOSTAVNE stvari koje se prema opem gledanju smatraju jednom cjelinom (greda, kamen) b) SLOENE - stvari koje se sastoje iz vie djelova (kua, brod) c) KOMPLEKSNE stvari koje tek gospodarski ili pravno gledano ine cjelinu (stado ovaca, nasljedstvo) 10) PLODOVI (FRUCTUS) oni djelovi stvari koji odvajanjem postaju samostalne stvari a) PENDENTES oni koji su povezani s osnovnom stvari b) SEPARATI oni koji su se odvojili - PERCEPTI oni koji su ubrani - PERCIPIENDI oni koji tek treba da su proizvedeni ili iskoriteni (neubrani, a trebalo ih je ubrati, ali su eventualno propali) c) EXTANTES oni koji jo postoje d) CONSUMPTI 11) a) GLAVNE (npr. FUNDUS poljoprivredno zemljite) b) PERTINENCIJE pripadak (npr. INSTRUMENTUM FUNDI poljoprivredni alat) REGULE: ACCESSORIUM SEQUITUR PRINCIPALE Pravilo po kojem pripadak ili pertinencija slijedi glavnu stvar ako protivno nije ugovoreno. ACCESSIO CEDIT PRINCIPALI Pertinencija dijeli pravnu sudbinu glavne stvari. GENUS PERIRE NON CENSETUR Ne propadaj stvari odreene po rodu (generine). SPECIES PERIT EI CUI DEBETUR Individualno odreena stvar propada na tetu vjerovnika. POSSESSIO (posjed) - faktino dranje neke stvari koje ima svoj odraz u pravu (pravni sustav prua zatitu posjedniku) - DETENTIO (detencija) puko dranje stvari (npr. za nekog treega) (sadri samo CORPUS bez ANIMUSA v. dalje) - RETENTIO (retencija) zadravanje stvari (v. kod zalonog prava) - dva bitna elementa posjeda: 1) CORPUS faktino dranje stvari 2) ANIMUS (POSSIDENDI) namjera da se stvar zadri za sebe

29

- u klasino doba pretor je titio posjed posebnim hitnim pravnim sredstvima INTERDIKTI bez obzira na to da li je posjednik imao pravo na posjed ili ne, tako se tite i osobe koje ne posjeduju za sebe, ve za nekog drugog: 1) PREKARIST osoba koja je dobila stvar na besplatno koritenje do opoziva 2) SEKVESTAR osoba kojoj su stvar povjerile stranke na uvanje za vrijeme spora 3) ZALONI VJEROVNIK osoba koja dri stvar u zalogu do namirenja trabine Oni su posjednici iako imaju samo CORPUS bez ANIMUSA, tzv. NATURALIS POSSESSIO - vrste posjeda: 1) POSSESSIO NATURALIS obino, faktino dranje stvari (CORPUS) bez namjere da se ona zadri za sebe (ANIMUS POSSIDENDI) danas se takvo dranje naziva DETENCIJA detentori su one osobe koje stvar dre u tue ime obino na osnovi nekog obveznopravnog posla ne uivaju posjedovnu zatitu. 2) POSSESSIO CIVILIS zasniva se na pravnom razlogu (EX IUSTA CAUSA, EX IUSTUS TITULUS) dovodi do stjecanja vlasnitva TRADICIJOM i UZUKAPIJOM (dosjelou) POSSESSIO AD USUCAPIONEM 3) POSSESSIO AD INTERDICTA posjed zatien pretorskim interdiktima koji sadri oba bitna elementa: CORPUS i ANIMUS POSSIDENDI - na interdiktnu zatitu svi imaju pravo: a) POSJEDNIK VLASNIK b) BONAE FIDEI POSSESSOR posjednik koji je u dobroj vjeri stekao stvar od nevlasnika c) MALAE FIDEI POSSESSOR (npr. kradljivac) osoba koja je protupravno stekla stvar (u zloj vjeri) ali samo protiv treih (ne i protiv onoga od kojega je protupravno stekla stvar) 4) a) POSSESSIO VITIOSA posjed steen nasilno (VI), potajno (CLAM), ili na zamolbu do opoziva (PRECARIO) b) POSSESSIO NON VITIOSA posjed kod kojeg nema gore navedenih nedostataka u stjecanju 5) POSSESSIO IUSTA POSSESSIO INIUSTA 6) a) POSSESSIO BONAE FIDEI sluaj stjecanja posjeda od neovlatene osobe ako je stjecatelj pri tome bio u oprostivoj zabludi (ne kad je u zabludu upao iz nepanje) b) POSSESSIO MALAE FIDEI sluaj kada je stjecalac znao za nedostatke u pravima ili ovlatenjima druge stranke ili je to mogao uz odgovarajuu panju, saznati.

30

- stjecanje posjeda: 1) ORIGINARNO 2) DERIVATIVNO posljedica dogovora novog posjednika s dotadanjim posjednikom: A) TRADITIO (predaja): a) TRADITIO LONGA MANU preuzimanje kupljenog zemljita time to ga je prodavatelj pokazao s oblinjeg mjesta (CORPUS + ANIMUS) b) SIMBOLIKA c) TRADICIJA razliiti posredni naini (npr. preuzimanjem dijela stvari) (CORPUS + ANIMUS) TRADITIO BREVI MANU dogovorom prodavatelja i kupca da kupljenu stvar koju je otprije drao kupac, on zadri i ubudue kao svoju. (u poetku je DETENTOR, pa ima CORPUS, a ugovorom stjee ANIMUS) B) CONSTITUTUM POSSESSIORUM stjecanje posjeda obinim dogovorom, bez ikakve tradicije. (samo ANIMUS) - posjed (POSSESSIO) je uz vrijeme (TEMPUS) jedna od pretpostavki dosjelosti. REGULA: MELIOR EST CONDITIO POSSIDENTIS Bolji je poloaj posjednika. GUBITAK POSJEDA - povezan s gubitkom jednog od konstituivnih elemenata posjeda (faktine vlasti ili posjednovne volje) - pravilo da posjednik zadrava posjed i samom voljom (SOLO ANIMO) iako na stvari nije bio dugo fiziki prisutan (sluaj zimskih i ljetnih panjaka) - pukom voljom se ne moe stei posjed - posjed se gubi ako je stvar koja je predmet posjeda UNITENA, UKRADENA, SILOM OTETA ILI IZGUBLJENA (a ne i SLUAJNO ZAGUBLJENA) ZATITA POSJEDA - iako posijed sam po sebi nije pravo, uiva pravnu zatitu posjedovni sporovi i postupak tee za uspostavom mirnog stanja, bez prizivanja prava na posijed. - posjedovnu zatitu prua PRETOR svojim INTERDIKTIMA (hitnim pravnim sredstvima nalozima, nareenjima) bez obzira da li je posjednik imao pravo na posijed ili ne ako je pretor dao interdiktnu zatitu nevlasniku, vlasnik je nakon toga mogao tuiti posjednika u vlasnikoj parnici (REI VINDICATIO)

31

- podjela INTERDIKATA; 1) INTERDICTA RETINENDAE POSSESSIONIS PROHIBITORNI interdikti slue za zatitu posjeda od smetnji. - uinci; zabrana daljnjeg smtanja, davanje garancija da do toga vie nee doi, eventualna naknada tete. - Upotreba im je ograniena na rok od 1 godine s time da se protek vremena ne rauna od dana do dana, ve prema mogunosti stranke da trai pravnu zatitu od pretora TEMPUS UTILE a) INTERDICTUM UTI POSSIDETIS titi posjed nad NEKRETNINAMA - izdaje se na zahtjev jedne stranke, ali je upuen objema strankama INTERDICTUM DUPLEX - zatiuje postojee posjedovno stanje uz pretpostavku da nije nastalo na viciozan nain (VI, CLAM, PRECARIO) - titi se posljednji posjednik (onaj koji je drao stvar u asu izdavanja interdikta) - ako je posjed nastao viciozno, ovaj interdikt nije vie imao PROHIBITORNI, ve RESTITUTORNI karakter. (posljednji posjednik bio je duan vratiti stvar svom protivniku EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS prigovor u sluaju viciozno steenog posjeda) b) INTERDICTUM UTRUBI titi posjed nad POKRETNINAMA - zatitu je uivao posjednik koji je stvar, oko koje je izbio spor, drao due vrijeme u protekloj godini dana (raunajui unatrag od asa izdavanja interdikta) - INTERDICTUM DUPLEX i sadri EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS 2) INTERDICTA RECUPERANDAE POSSESSIONIS RESTITUTORNI interdikti slue za vraanje oduzetog posijeda. INTERDICTA SIMPLICIA samo je protiv jedne stranke uperen zahtjev da silom oduzeti posijed stvari vrati svome protivniku a) INTERDICTUM DE VI koristi se kada je posjednik lien posjeda na nasilan nain (ali ne oruanom silom), ali samo unutar 1 godine i uz pretpostavku nevicioznog posijeda u odnosu prema protivniku (sadri EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS) - nakon proteka 1 godine, izbaeni je od pretora dobivao redovitu zatitu putem actio IN FACTUM b) INTERDICTUM DE VI ARMATA koristi se kada je dotadanji posjednik bio izbaen iz posjeda orujem ili od gomile ljudi (robova) - ne sadri EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS (mogao se koristiti i protiv vlasnika koji je nasilno doao po svoje stvari) - posljedica; bezuvjetna obveza vraanja stvari dotadanjem posjedniku - nije vremenski ogranien

32

VLASNITVO - PLENA IN RE POTESTAS pravo koje djeluje na sve - DOMINIUM, PROPRIETAS - daje ovlateniku najpunija i iskljuiva prava koritenja i raspolaganja stvarima - vlasnika pravna ovlatenja; 1) USUS koritenje stvari na uobiajen nain 2) FRUCTUS ubiranje plodova od stvari 3) ABUSUS raspolaganje stvarju (pa i otuenje i unitenje najire i najvanije pravo vlasnika) - u klasino doba postoji samo 1 tip vlasnitva dok su ostalo stvarna prava na tuoj stvari - vlasnitvo zbir ovlatenja (USUS, FRUCTUS, ABUSUS) - tipovi vlasnitva; 1) DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM KVIRITSKO VLASNITVO; - moe ga imati samo rimski graanin SUI IURIS, te iznimno Latin ili peregrin s IUS COMMERCII - nad svim pokretninama i italskim zemljitima (FUNDI ITALICI) - prijenos vlasnitva se odvijao putem posebnog, formalistikog pravnog posla MANCIPATIO i IN IURE CESSIO - potpuni (apsolutni) prijenos vlasnitva 2) IN BONIS ESSE BONITARNO VLASNITVO; - vlasnitvo po pretorskom pravu koje je pripadalo istim osobama i stvarima kao i kviritsko vl., a do kojeg je dolo zbog nekog nedostatka prilikom prijenosa vlasnitva (neformalna predaja TRADITIO za RES MANCIPI POSSESSIO CIVILIS dolazi samo do prijenosa posjeda) - POSSESSIO AD USUCAPIONEM protekom vremena dosjelosti takvo bonitarno vlasnitvo prelazi u kviritsko - Sredstva zatite bonitarnog vlasnitva; a) EXCEPTIO prigovor usmjeren protiv kviritskog vlasnika koji vlasnikom tubom (REI VINDICATIO) zahtjeva vraanje stvari b) ACTIO stjecatelj moe traiti vraanje stvari od treega ako mu je taj oduzeo prije isteka roka dosjelosti - relativni oblik prijenosa vlasnitva 3) VLASNITVO NAD PROVINCIJALNIM ZEMLJITIMA - provincijalna zemljita AGER PUBLICUS nema ni kviritskog ni bonitarnog vlasnitva - pojedinci koji se njima slue godinje plaaju iznos novca: a) STIPENDIUM za senatske provincije PRAEDIA STIPENDARIA b) TRIBUTUM za carske provincije PRAEDIA TRIBUTARIA 33

- prava korisnika: a) c) HABERE imati FRUI ubirati plodove b) POSSIDERE posjedovati

4) PEREGRINSKO VLASNITVO - prilikom ukljuivanja mnogih naroda u sastav rimske drave, sauvan je njihov autonomni pravni sustav - 212.g. ediktom cara Karakale izjednaen je poloaj svih slobodnih stanovnika rimske drave SUVLASNITVO CONDOMINIUM vie osoba ima vlasnitvo nad jednom nepodijeljenom stvari Svakoj osobi (suvlasniku) pripada idealni dio te stvari - PARS PRO INDIVISO a) svaki suvlasnik ima vlasnitvo na stvari u punom opsegu sva vlasnika ovlatenja svaki suvlasnik slobodno raspolae svojim dijelom suvlasnitvo prestaje diobom: a) ACTIO COMMUNI DIVIDUNDO (po dogovoru) b) ACTIO FAMILIAE ERISCUNDAE (kod nasljeivanja) - sudac ima ovlatenje (ADIUDICATIO) da stvar podijeli tako to e ubudue svaki suvlasnik postati potpunim vlasnikom dodijeljenog mu dijela razdijeljene stvari (ujedno njegovo pravo suvlasnitva nad ostalim dijelovima stvari prestaje) - ako je stvar nedijeljiva, sudac moe; o o vlasnitvo stvari dodijeliti 1 suvlasniku uz obvezu novane naknada drugim suvlasnicima stvar prodati te postignutu cijenu podijeliti meu suvlasnike po njihovim udjelima STJECANJE VLASNITVA - originarno i derivativno - DERIVATIVNI naini pravo vlasnitva stjecatelja izvodi se iz prava njegova prethodnika REGULA: NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET Nitko na drugoga ne moe prenijeti vie prava nego to ih sam ima. 1) MANCIPATIO sveani, formalistiki pravni posao kojim se prenosi vlasnitvo nad RES MANCIPI fiktivna "kupnja" uz sveane geste i rijei, te uz sudjelovanje svjedoka 2) IN IURE CESSIO prijenos vlasnitva nad RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI posebnim izvanparninim postupkom pred magistratom 34 b) stvar je nepodijeljena, ali se veliina vlasnikog dijela svakog pojedinog sudionika znala

3) TRADITIO neformalni nain stjecanja vlasnitva, u klasinom pravu preteni, a po Justinijanovom pravu jedini derivativni nain temelji se na dogovoru stranaka stjee se kviritsko vlasnitvo nad RES NEC MANCIPI, te bonitarno vlasnitvo nad RES uvijeti prijenosa vlasnitva su; a) TRADENT mora biti vlasnik b) mora postojati VOLJA ovije strane da prenesu/prime vlasnitvo c) mora postojati opravdan, osnovan razlog IUSTA CAUSA TRADITIONIS zbog ega se tradicija vri - ORIGINARNI naini pravo se stjee samostalno tj. bez obzira na pravo prethodnika 1) OCCUPATIO (prisvojenje) tj. zauzimanje stvari koja nije niija (RES NULLIUS) ili stvari koje je naputena od vlasnika (RES DERELICTA) 2) THESAURUS (nalaz blaga) vrijedne stvari skrivene tako dugo da se ne moe utvrditi vlasnik (Hadrijanovom konstitucijom reguliran tako da se blago dijeli na jednake djelove izmeu nalaznika i vlasnitva zemljita) 3) ACCESSIO (prirataj) sjedinjenje glavne i sporedne stvari a) c) e) ALLUVIO poveanje zemljita rijenim nanosima INSULA IN FLUMINE NATA otoi stvoren u rijeci (dijeli se meu priobalne susjede) IMPLANTATIO saenje na tuem zemljitu (pripada vlasniku zemljita po naelu REGULA: SUPERFICIES SOLO CEDIT Vlasnik zemljita postaje vlasnik graevine u ovom sluaju nasada) f) INAEDIFICATIO graenje s tuim materijalom (pripada vlasniku zemljita po naelu SUPERFICIES SOLO CEDIT) 4) SPECIFICATIO izrada novog predmeta od tueg materijala. Vlasnitvo pripada: vlasniku materijala (po Sabinovcima) ili preraivau (po Prokulovcima) 5) FRUCTUS (stjecanje plodova) plodovi pripadaju vlasniku ako na njih nije ovlatena neka druga osoba. Posjednik IN BONA FIDE ih stjee nakon to se odvoje od stvari (SEPARATIO), a plodouivatelj ili zakupnik tek uzimanjem u posjed (PERCEPTIO) postaje derivativni nain. 6) USUCAPIO (dosjelost) stjecanje vlasnitva neprekidnim posjedovanjem u trjanju odreenim zakonom. moe dovesti do stvaranja civilnog vlasnitva u sluaju: kada se posjed nad RES MANCIPI prenosi TRADICIJOM (a ne mancipacijom) te u sluaju stjecanja stvari od nevlasnika b) AVULSIO otkidanje zemljita uz rijeku i nanoenje tog dijela drugom vlasniku d) ALVEUS DERELICTUS naputeno korito rijeke (dijeli se meu priobalne susjede)

MANCIPI, koje se protekom uzukapionog roka moe pretvoriti u kviritsko vlasnitvo

35

REGULA: RES HABILIS, TITULUS, FIDES POSSESSIO, TEMPUS Podobna stvar, RES HABILIS podobna stvar, odreena je negativno iskljuenjem nepodobnih stvari (RES FURTIVAE ukradene stvari, RES VI POSSESSAE silom otete stvari) TITULUS pravni razlog koji moe opravdati uzimanje stvari u posjed, mora biti TITULUS VERUS (stvarno postojei), a ne TITULUS PUTATIVUS (zamiljeni) (BONA) FIDES dobra vjera, savjesnost uvjerenje posjednika o ispravnosti i zakonitosti njegova posjedovanja (on smatra da pri stjecanju posjeda stvari ne vrijea niija prava) mora postojati u asu stjecanja posjeda stvari, jer vai naelo da naknadna zla vjera ne smeta; REGULA: MALA FIDES SUPERVENIENS NON NOCET Kasnije nepotenje ne kodi. TEMPUS vrijeme dosjedanja za nekretnine 2 god., a za pokretnine 1 god. (ACCESSIO TEMPORIS posjednik stvari moe trajanju svog posjeda nad stvari pribrojiti i vrijeme svog prethodnika [samo nasljednik])

naslov, savjesnost, posijed, vrijeme.

7) LONGI TEMPORIS PRESCRIPTIO uvodi se reskriptom cara Severa i Karakale 199.g. radi rjeavanja pitanja stjecanja vlasnitva nad provincijalnim zemljitem. poetno je to prigovor protiv tubenog zahtjeva ranijeg vlasnika, budui da ovaj nije bio uinak prigovora (zastara tube) nastupa u roku od 10 god. INTER PRAESENTES (ako osobito briljiv u uvanju svoje stvari raniji i sadanji posjednik ive u istoj provinciji); 20 god. INTER ABSENTES (ako stranke ive u razliitim provincijama) potrebno: TITULUS i BONA FIDES

PRESTANAK VLASNITVA A) po volji vlasnika sluaji derivativnog stjecanja B) neovisno od volje vlasnika: 1) iz OBJEKTIVNIH razloga: a) propau stvari RES NULLIUS niija stvar ili ako ju stekne neprijatelj kao ratni plijen 2) iz SUBJEKTIVNIH razloga ako vlasnik doivi CAPITIS DEMINUNTIO MAXIMA (a u ranije doba C.D. MEDIA i C.D. MINIMA) ZATITA VLASNITVA - ACTIO IN REM sudski postupak u vezi zatite stvarnog prava koji ide za time da se utvrdi da netko ima pravo na odreenoj stvari 1) REI VINDICATIO tuba za zatitu vlasnitva koju podie vlasnik koji nije u posjedu (stvari), protiv nevlasnika koji (stvar) ima u posjedu. 36 b) ako stvar postane EXTRA COMMERCIUM iskljuena iz pravnog prometa,

izuzee da tueni mora biti posjednik (Justinijanovo pravo); a) QUI DOLO DESSIT POSSIDERE onaj koji je zlonamjerno napustio posjed posjeduje stvar (kako bi u meuvemenu nekom drugom omoguio da stekne stvar na osnovi dosjelosti) b) QUI LITEM SE OBTULIT osoba koja se upustila u parnicu kao da

DETENTOR moe imenovati osobu u ije ime dri stvar NOMINATIO dokazivanje tuitelja je vrlo oteano (PROBATIO DIABOLICA) ako se radilo o FORMULA ARBITRARIA sadri: INTENTIO tubeni zahtjev ARBITRARNU KLAUZULU poziv na dobrovoljno izvrenje povrat stvari s plodovima i naknada eventualne tete CONDEMNATIO ovlatenje suca da donese PRESUDU (plaanje novanog ekvivalenta stvari, a ne izruenje same stvari) ili da OSLOBODI tuenoga. Tueni optubu porie ili istie prigovor EXCEPTIO odreenih okolnosti

(LAUDATIO) AUCTORIS i tako na njega prebaciti parnicu RES MANCIPI za koju jo nije protekao rok dosjelosti

REGULA: PETITORIUM ABSORBET POSSESSORIUM Vlasnika tuba

ukljuuje u sebi i tubu za zatitu posjeda. 3) ACTIO NEGATORIA njome se slui kviritski vlasnik u sluaju kada je njegovo pravo vlasnitva ugroeno na neki drugi nain, a ne oduzimanjem posjeda stvari vlasnik je trebao dokazati svoje vlasnitvo i injenicu povrede, smetanja ako bi vlasnik uspio u parnici, tueni je morao nadoknaditi eventualnu tetu, te prestati s

protupravnim smetnjama 4) ACTIO PUBLICIANA PRETORSKA tuba za zatitu (BONITARNOG vlasnika): a) kupca koji je RES MANCIPI dobio od vlasnika tradicijom i nakon toga izgubio posjed stvari b) onog kupca koji je stvar dobio od nevlasnika i nakon toga je izgubio (pretpostavke: stjecanje u dobroj vjeri + da prodavalac nije ukrao stvar) FORMULA FICTITIA fiktira se protek vremena dosjelosti po emu je tuitelj postao bonitarni vlasnik je usmjerava protiv svakog treeg, osim protiv civilnog vlasnika kviritski vlasnik

5) EXCEPTIO REI VENDITAE AC TRADITIAE pretorska zatita bonitarnog vlasnika od kviritskog u sluaju kada je vlasnik prodao RES MANCIPI i predao je TRADICIJOM kupcu, a potom stva traio tubom natrag 37

6) REI VINDICATIO PER SPONSIONEM stranke se izazivaju na okladu SPONSIO o tome ija je tvrdnja ispravna. tueni posjednik u sluaju gubitka spora obeava povrat stvari s plodovima SPONSIO sudac presudom rjeava pitanje obaju sponzija upotrebljava se samo ako tueni ne istie kakve posebne okolnosti u vezi s tubenim PRO PRAEDE LITIS ET VINDICARUM

zahtjevom, ve naprosto porie opravdanost tuiteljeve tvrdnje 7) ACTIO AD EXHIBENDUM u sluaju POKRETNINA koje su dole u ruke nevlasnika vlasnik tako od tuenog, koji se ne eli uputati u parnicu, moe traiti da stvar donese na sud koji e ju onda dodijeliti pobjedniku u sporu. - tueni: - posjednik - osoba koja je zlonamjerno prestala biti posjednik 8) INTERDICTUM QUEM FUNDUM posebna vrsta interdikta koju pretor dozvoljava vlasniku u sluaju kada nevlasnik, u ijem je posjedu NEKRETNINA ne eli stupiti u parnicu. SLUNOSTI - SERVITUTES stvarno pravo na tuoj stvari (IURA IN RE ALIENA) na osnovi kojeg se ovlatenik moe ogranieno koristiti tuom stvari. REGULE: SERVITUS IN FACIENDO CONSISTERE NEQUIT Slunost se ne sastoji u injenju. NEMINI RES SUA SERVIT Nitko ne moe imati slunost na vlastitoj stvari. SERVITUS SERVITUTIS ESSE NON POTEST Ne moe postojati slunost na slunosti. SERVITUTIBUS CIVILITER UTENDUM EST Slunostima se treba koristiti obazrivo. - pojanjenja regula: 1) SERVITUS IN FACIENDO CONSISTERE NEQUIT sadraj slunosti se u odnosu prema vlasniku slueeg dobra ne svodi na njegovu obvezu aktivnog djelovanja (FACERE) ve se svodi na dunost da neto trpi (PATI) ili da se suzdri od nekog injenja (NON FACERE). *IZUZETAK: kod SERVITUS ONERIS FERENDI vlasnik zida ga mora odravati u ispravnom stanju, to je dakle injenje FACERE. 2) NEMINI RES SUA SERVIT budui da se slunosti sastoje u koritenju samo nekih ovlatenja niih od vlasnikih ire pravo vlasnitva obuhvaa u sebi i nie ovlatenje slunosti slunost prestaje svaki put kada se pravo slunosti i pravo vlasnitva sjedine u jednoj osobi CONFUSIO 3) SERVITUS SERVITUTIS ESSE NON POTEST Ne moe postojati slunost na slunosti. 4) SERVITUTIBUS CIVILITER UTENDUM EST slunostima se treba koristiti obazrivo CIVILITER (samo u onom opsegu koji je nuno potreban, tako da se vlasniku to manje smeta)

38

- podjela slunosti: 1) ZEMLJINE SLUNOSTI (SERVITUTES PRAEDIORUM) STVARNE (SERVITUTES RERUM) vezane su za stvar, pa promjena vlasnika ne dira u slunost, jer ona prati stvar bez obzira na to kome ona u odreenom asu pripada. SERVITUTES PRAEDIORUM ustanovljuju se na teret jednog PRAEDIUM SERVIENS, a u korist drugog PRAEDIUM DOMINANS zemljita. - podjela: A) SERVITUTES PRAEDIORUM RUSTICORUM poljske, seoske slunosti: a) c) ITER pjeaki prolaz preko tueg zemljita VIA nejasan spoj itera i actusa vjerovatni pravo prolaza natovarenim kolima d) AQUAEDUCTUS pravo voenja vode preko tueg zemljita a), b), c), d) shvaale su se kao stvari RES MANCIPI, a ne kao pravo (u starije doba) stjecane su MANCIPACIJOM. - nain prestanka: NON USU nesluenje (nekoritenje) u roku od 2 god. - ostale slunosti: vode, ispae, vaenja graevnog materijala, puta B) SERVITUTES PRAEDIORUM RUSTICORUM gradske slunosti: a) b) c) SERVITUS ALTIUS NON TOLLENDI zabrana nadogradnje SERVITUS ONERIS FERENDI pravo ovlatenika da osloni svoju graevinu na tui zid SERVITUS STILLICIDII odvoenje kinice - nain prestanka: USUCAPIO LIBERTATIS vlasnikovo spreavanje ovlatenika da slunost izvrava tijekom 2 godine. 2) OSOBNE SERVITUTES PERSONARUM - vremenski ograniene prestaju smru titulara - naelno su djeljiva prava - podjela: A) USUSFRUCTUS (plodouivanje) pravo koritenja tuom stvari, ubiranja plodova bez diranja u njenu bit REGULA: USUSFRUCTUS EST IUS ALIENI REBUS UTENDI FRUENDI SALVA RERUM SUBSTANTIA Plodouivanje je pravo uporabe i koritenja tue stvari uz uvanje njezine supstance. 39 b) ACTUS pravo gonjenja stoke preko tueg zemljita ne mogu se dosjesti zemljita moraju biti susjedna slunost mora biti korisna zemljitu razlog postojanja i koritenja slunosti mora biti trajan slunost se ne moe odvajati od zemljita (nevana promjena vlasnika), te se ne moe stjecati ni gubiti po djelovima (suvlasnitvo)

- osnovano je u korist odreene osobe te se ne moe prenijeti na drugu osobu - moglo se osnovati na specifian nain prijenosa vlasnitva uz priuzdraj uivanja MANCIPATIO DEDUCTO USUFRUCTU - nije se moglo osnovati tradicijom - nije moglo postojati na provincijskom zemljitu - moglo se osnovati zapisom (LEGATOM) ak i na potronim stvarima USUSFRUCTUS IRREGULARIS plodouivatelj bi postao vlasnikom, ali je na kraju plodouivanja morao vratiti istu koliinu u kakvou potroenih stvari danih na plodouivanje - nain prestanka: uivaoeva smrt propadanje stvari istek roka vezanost za rezolutivni uvjet CONSOLIDATIO spajanje vlasnitva i plodouivanja u jednoj osobi NON USUS ne vrenje slunosti kroz 1 ili 2 god. pretor daje vlasniku interdiktnu posjedovnu zatitu te plodouivatelja sili da se stipulacijom obvee da e stvar uivati s panjom dobra gospodara (CAUTIO USUSFRUCTA), te da nee promijeniti bit stvari. - plodouivatelj kao stvarnopravni ovlatenik ima: VINDICATIO USUSFRUCTUS stvarnopravnu tubu koja ide protiv vlasnika i svakog posjednika stvari koji mu ometa uivanje B) USUS poraba, koritenje ovlatenik moe stvar samo upotrijebiti, ali ne i ubirati plodove potpuno nenasljedivo pravo C) HABITATIO (od Justinijana) pravo stanovanja u tuoj kui ili njenom dijelu. Mogunost davanja u najam i treima. Nije prestajalo s CAPITIS DEMINUNTIO ni NON USUS. D) OPERAE SERVORUM VEL ANIMALIUM pravo koritenja radne snage tuih robova i ivotinja. Nije prestajalo s CAPITIS DEMINUNTIO ni NON USUS. STJECANJE / NASTANAK SLUNOSTI 1) etiri najstarije poljske slunosti (ITER, VIA, ACTUS i AQUAEDUCTUS) smatrane su za RES MANCIPI mogle su se stjecati MANCIPACIJOM i IN IURE CESSIJOM. U poetku su mogle biti i predmetom dosjelosti (USUCAPIO) sve dok jednim zakonom, donijetim pred kraj republike LEX SCRIBONIA to nije bilo zabranjeno. 2) OSOBNE SLUNOSTI su se mogle stjecati pravnim poslom IN IURE CESSIJOM, jer su kao netjelesne stvari za to bile najpodobnije VINDICATIO SERVITUTIS VINDICATIO USUSFRUCTUS. 40

- plodouivatelj nema posjedovne zatite (vlasnik je i dalje u posjedu)

3) DEDUCTIO SERVITUTIS dedukcija pridravanje prava slunosti prilikom otuenja vlasnitva stvari MANCIPACIJOM ili IN IURE CESSIJOM. 4) po CIVILNOM PRAVU, slunosti su se mogle osnivati i pravnim poslovima MORTIS CAUSA, tj. u obliku LEGATA (i to samo osobne slunosti) 5) ADIUDICATIO adiudikacijom u diobenim parnicama sudac je ovlaten suvlasniku stvar podijeliti na realne djelove u vlasnitvo pojedinca 6) Na provincijskim zemljitima, slunosti su regulirane ediktima provincijskih namjesnika ili honorarnim pravom PACTIONIBUS neformalna dozvola vlasnika, odnosno korisnika slunog zemljita kojom je on doputao odreeni nain uporabe njegove stvari STIPULATIONIBUS formalna dozvola vlasnika, odnosno korisnika slunog zemljita kojom se obvezuje da nee smetati ovlateniku u vrenju prava koje mu je dopustio - tijekom vremena postaju najvaniji naini stjecanja slunosti 7) u kasnije doba javljaju se jo neki naini: a) TRADITIO predaja slunosti: stvari PRESTANAK SLUNOSTI 1) kao stvarno pravo, slunost prestaje ako stvar na kojoj postoji slunost PROPADNE ili postane RES EXTRA COMMERCIUM 2) slunosti koje su vremenski ograniene prestaju ISTEKOM ROKA, nastupanjem REZOLUTIVNOG UVJETA ili ko osobnih slunosti SMRU OVLATENIKA. Isti uinak ima i CAPITIS DEMINUNTIO kod ususfructus i usus, ali ne i kod habitatio te operae servorum vel animalium. 3) CONFUSIO CONSOLIDATIO (kod ususfructus) nain prestanka slunosti u sluaju kada bi se vlasnitvo na stvari optereenoj slunou i vlasnitvo na gospodujuem (povlasnom) zemljitu spojilo u istoj osobi., po naelu REGULA: NEMINI RES SUA SERVIT Nitko ne moe imati slunost na vlastitoj stvari. Slunost prestaje ukoliko se ovlatenik odrekne svojih prava. 4) NON USUS ili USUCAPIO LIBERTATIS prestanak slunosti u sluaju kad se sadraj nekih slunosti (poljske slunosti, ususfructus i usus) nije vrio 1 ili 2 god. (Justinijan kod toga mijenja rokove pa su; INTER PRAESENTES 10 g., a INTER ABSENTES 20 g.) 5) - gradske (kune) slunosti su takoer prestajale NON USU, ali samo uz pretpostavku da je posjednik poslunog zemljita svoj objekt doveo u stanje suprotno sadraju slunosti i drao ga u 41 OSOBNE slunosti podrazumijevaju dranje stvari tradicija pradaja stvari ZEMLJINE slunosti tradicija koritenje, vrenje ovlatenja

b) PATIENTIA preutni pristanak vlasnika da drugi obavlja slunost na njegovoj

tom stanju 2 god. (Justinijan kod toga mijenja rokove pa su; INTER PRAESENTES 10 g., a INTER ABSENTES 20 g.) ZATITA SLUNOSTI - ACTIO CONFESSORIA osnovna i najvanija tuba za zatitu slunosti moe se upotrijebiti protiv vlasnika stvari koji bi ovlatenika slunosti ometao u vrenju njegova prava nalije vlasnike tube ACTIO NEGATORIA u postklasino doba mogla se upotrijebiti protiv svakoga tko bi korisnika slunosti ometao, dakle i protiv tree osobe, a ne samo protiv vlasnika stvari. ponekad se naziva VINDICATIO USUSFRUCTUS / SERVITUTIS priznavana je po naelima civilnog prava i EMFITEUTU, SUPERFICIJARU i ZALONOM VJEROVNIKU ZALONO PRAVO - stvarno pravo na tuoj stvari koje slui za osiguranje neke trabine garancija vjerovniku za sluaj kada dunik sam ili uz pomo osobnih poruka (jamaca) ne moe ispuniti svoju obvezu prema njemu. - AKCESORAN POLOAJ zalonog prava; NASTAJE, POSTOJI i PRESTAJE zavisno od glavnog obveznog prava. - jedino je zalono pravo (od ostalih stvarnih prava) po svom karakteru VREMENSKI OGRANIENO - tri tipa osiguranja trabine: 1) FIDUCIA najstariji tip kojim se MANCIPACIJOM i IN IURE CESSIJOM prenosi kviritsko vlasnitvo nad RES MANCIPI na vjerovnika uz poseban zaglavak PACTUM FIDUCIAE na povrat stvari nakon podmirenja trabine. 2) PIGNUS DATUM runi zalog noviji tip, kojim se na vjerovnika prenosi POSJED, pa je zaloni vjerovnik u posjedovanju stvari zatien posebnim interdiktima, a stvar mora vratiti nakon podmirenja trabine. 3) HYPOTHECA, PIGNUS CONVENTUM ugovorni zalog priznavanje zalonog prava na stvari i bez prijenosa posjeda. FIDUCIA - zaloni dunik MANCIPACIJOM ili IN IURE CESSIJOM prenosi VLASNITVO STVARI na vjerovnika uz posebni dodatni sporazum PACTUM FIDUCIAE na temelju kojeg mu je zaloni vjerovnik trebao na isti nain istu stvar vratiti u vlasnitvo kada prenosilac ispuni svoju obvezu zbog koje je i dolo do tog pravnog posla. - nije zalono pravo ve nain osiguranja trabine - u poetku je iskljuivo moralna obveza, ali u 3. ili 2. st. Fiducija dobiva i pravnu sankciju uvedena je tuba: ACTIO FIDUCIAE kojom je dunik, ako bi uredno ispunio svoj dio obveze sadran u PACTUM FIDUCIAE, mogao traiti vraanje stvari od druge strane. 42

Ako bi druga strana stvar otuila, tuitelj je mogao traiti samo NAKNADU TETE jer ta tuba nije imala stvarnopravni ve OBVEZNOPRAVNI KARAKTER mogla se koristiti samo protiv ugovornog partnera, a ne i protiv treih osoba.

PIGNUS DATUM (runi zalog) - nastajao je tako to bi dunik NEFORMALNO PREDAO stvar vjerovniku kao osiguranje trabine, s pravom da je ovaj zadri sve dok dunik ne ispuni svoju obvezu. iako zaloni vjerovnik primanjem stvari postaje samo DETENTOR (ima corpus, a ne i animus), ubrzo dobiva i pretorsku INTERDIKTNU zatitu, pa se praktino smatrao JURISTIKIM POSJEDNIKOM (tzv. izvedeni posjed) dunik je i dalje ostajao VLASNIKOM, pa je mogao upotrijebiti i REI VINDICATIO ako bi stvar dola u ruke nekog treeg od zalonog vjerovnika je mogao, na temelju neformalnog ugovora sklopljenog prilikom osnivanja zaloga CONTRACTUS PIGNERATICIUS, pomou ACTIO PIGNERATICIA DIRECTA traiti vraanje stvari ako bi ispunio svoju obvezu. HYPOTHECA, PIGNUS CONVENTUM (ugovorni zalog) - ugovorno zalono pravo BEZ PREDAJE STVARI ne sadri predaju stvari vjerovniku, ve je samo UGOVOR izmeu vjerovnika i dunika po kojemu odreena stvar slui kao OSIGURANJE TRABINE PIGNUS CONVENTIONALE (ugovor) - sporazum o hipoteci dobiva pretorsku zatitu u vezi sa ZAKUPOM POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA. - u Rimu je bio obiaj da zakupac poljoprivrednog zemljita, one stvari to ih je na to zemljite dovezao ili donio (INVECTA ET ILLATA) radi obrade, daje kao garanciju da e vlasniku zemljita platiti zakupninu. - zatita: a) INTERDICTUM SALVIANUM sredstvo za stjecanje posjeda kojim je zakupodavac mogao traiti od zakupoprimca izruenje stvari koje su bile ugovorene kao zalog. Mogao se koristiti samo protiv zakupoprimca, ali ne i protiv treih osoba koje su u meuvremenu dole do stvari, koja je sluila kao garancija. b) ACTIO SERVIANA titi se zakupodavac u odnosu na bilo koju osobu koja je u posjedu zaloenih stvari. c) ACTIO QUASI SERVIANA titi se bilo kojeg vjerovnika koji je osiguran ugovornim zalogom proirenje zatite i na vjerovnika s RUNIM ZALOGOM (PIGNUS DATUM) za sluaj da je taj izgubio posjed. d) ACTIO HYPOTHECARIA i ACTIO PIGNERATICIA IN REM u Justinijanovom pravu NASTANAK I SADRAJ ZALONOG PRAVA - zalono pravo ima karakter AKCESORNOG PRAVA bitna pretpostavka za nastanak jest postojanje OBVEZE na koju se ono nadovezuje 43

- tri naina stvaranja zalonog odnosa: 1) UGOVOROM STRANAKA a) kod RUNOG ZALOGA dogovor meu strankama nastaje na temelju neformalnog kontrakta CONTRACTUS PIGNERATICIUS (realni kontrakt zaloni dunik uz sporazum o ustanovljenju zaloga mora vjerovniku PREDATI stvar koja je predmet zaloga sam sporazum ne stvara obvezu, ve je potrebna i predaja stvari) b) kod HIPOTEKE se koristi poseban pakt PACTUM CONVENTUM, PACTUM HYPOTHECARIUM koji je takoer potpuno neformalan, te ne ukljuuje predaju stvari 2) SUDSKOM ODLUKOM u sluaju izvrenja (OVRHE) neke sudske odluke, odlukom pravosudnog magistrata 3) ZAKONSKIM PROPISOM: a) c) PIGNUS TACITUM HYPOTHECA LEGALIS b) PIGNUS LEGALE

- PREUTNO i ZAKONSKO ZALONO PRAVO - u kasno klasino doba pojavljuje se ustanovljenje zalonog prava PREDMNIJEVANIM PREUTNIM UGOVOROM O ZALOGU tzv. TACITA CONVENTIO - pojavljuju se neki osamljeni sluajevi ZAKONSKOG ZALONOG PRAVA ono koje postoji nezavisno od izriito ili utke ugovorenog zalonog prava. - U klasinom pravu PREUTNO i ZAKONSKO ZALONO PRAVO odnose se samo na pojedine predmete tzv. SPECIJALNO ZALONO PRAVO, a ne na itavu imovinu tzv. GENERALNO ZALONO PRAVO (za razliku od Justinijanovog prava) - zalono pravo sadri dva ovlatenja: 1) IUS POSSIDENDI pravo posjedovanja kod RUNOG ZALOGA nstaje odmah, im je zalono pravo ustanovljeno kod HIPOTEKE predaja stvari dolazi u obzir tek od asa kada je bezuspjeno protekao rok

za ispunjenje glavne obveze pa vjerovnik odgovarajuim pravnim sredstvima zatrai njeno izruenje. za vrijeme dranja u posjedu, vjerovnik ne smije zaloenu stvar upotrebljavati, jer time ini plodovi zaloene stvari pripadaju vlasniku moglo se posebnim ugovorom utvrditi da FURTUM USUS (krau upotrebe) plodovi stvari pripadnu zalonom vjerovniku umjesto kamata ANTIHREZA (pakt o antihrezi PACTUM ANTICHRETICUM)

44

2) IUS DISTRAHENDI pravo zalonog vjerovnika da onda kada obveza osigurana zalogom nije ispunjena, stvar koju je imao u posjedu proda i iz dobivenog iznosa namiri svoju trabinu. u klasino doba se moglo ugovoriti da e zaloena stvar pripasti zalonom vjerovniku u VLASNITVO ako dug ne bi bio na vrijeme plaen LEX COMMISSORIA (kasnije je zabranjen) eventualni viak dobivene kupovnine (SUPERFLUUM) vraao se zalonom duniku ako vjerovnik ne nae kupca, moe od cara traiti dodjelu vlasnitva na zaloenoj stvari na kako zaloni vjerovnik smije zaloenu stvar po dospijeu duga prodati i izvriti tradiciju, a

ume namirenja trabine ne moe vlasnitvo prenijeti ni mancipacijom niti in iure cessijom, kupac zaloene stvari RES MANCIPI stei e kviritsko vlasnitvo tek dosjelou. - u najstarije doba se uzimalo da predmetom zalonog prava mogu biti samo tjelesne stvari. - u klasino doba mogla se zalagati i tradbina PIGNUS NOMINIS, pa ak i samo zalono pravo, a potom i neke slunosti, skupine tjelesnih stvari s tim da gradske (kune) slunosti ne mogu biti predmetom zaloga - otuenjem stvari se trea osoba novi stjecatelj, ne moe osloboditi od obveza zalonog prava - IUS OFFERENDI ET SUCCENDI na odreenoj stvari moe postojati vie zalonih prava (vjerovnika), pa kasniji vjerovnik moe isplatiti prijanjeg i stupiti na njegovo mjesto. REGULA: PRIOR TEMPORE, POTIOR IURE Prvi u vremenu, jai u pravu. Tj. prednost ima raniji vjerovnik PRESTANAK ZALONOG PRAVA - kao AKCESORNO, zalono pravo PRESTAJE UTRNUEM OBVEZE povodom koje je i nastalo: 1) ispunjenje obveze SOLUTIO 2) davanje umjesto plaanja DATIO IN SOLUTUM 3) novacija ili oprost duga PACTUM DE NON PETENDO - kao stvarno pravo prestaje: 1) PROPAU STVARI 2) CONFUSIO (konfuzija) onda kad bi zaloni vjerovnik stekao vlasnitvo nad zaloenom stvari - ostali razlozi prestanka: 1) prodajom zaloene stvari NAMIRENJE 2) kada ACTIO HYPOTHECARIA IN REM nije bila iskoritena u predvienom roku, zastarom tube u roku od 30 ili 40 godina 3) i na stvar koja je bila predmet zalonog prava, primjenjuje se ustanova dosjelosti LONGI TEMPORIS PRAESCRIPTIO onaj koji je stvar stekao temeljem valjane pravne osnove i pri tome je bio u dobroj vjeri (IUSTUS TITULUS + BONA FIDES), ne znajui da na njoj postoji zalono 45

pravo postajao bi vlasnikom nakon proteka propisanog roka posjedovanja (10 ili 20 godina) i to bez tereta (zalonog prava) koji je na stvari leao 4) odricanje bez posebne forme (zalog nastaje i nestaje potpuno neformalno izraavanjem volje) SUPERFICIES - nasljedno i otuivo pravo koritenja (uivanja) zgrade podignute na tuem zemljitu - odnos koji je postojao izmeu vlasnika zemljita, te graditelja ulazio je u ugovore o zakupu LOCATIO CONDUCTIO (plaa se zakupnina SOLARIUM) ili u ugovor o kupnji (ne zgrade, ve prava njena koritenja) EMPTIO VENDITIO (isplata se vri odmah, odjednom) - iz obveznog prava nastaje jedno stvarno pravo - superficijar ima interdiktnu zatitu: INTERDICTUM DE SUPERFICIEBUS - u klasino doba ima zatitu putem ACTIO IN REM zatita superficijara protiv tree osobe ali i vlasnika zemljita. Superficijar je izjednaen sa vlasnikom (ACTIONES UTILES) ide se za ispunjenjem dva cilja: a) REGULA: SUPERFICIES SOLO CEDIT Vlasnik zemljita postaje i vlasnik graevine. b) zatita prava koritenja osobe koja nije vlasnik - pravo superficijara (upotreba graevine kako eli, s time da ne smije pogorati stanje objekta) tokom vremena postaje i NASLJEDIVO i OTUIVO, te prestaje; a) b) c) EMFITEUZA - EMPHYTEUSIS nasljedivi i otuivi zakup poljoprivrednog zemljita koji ima stvarnopravni karakter. - korijene vue iz starih pravnih instituta: AGER VECTIGALIS (na zapadu) i EMPHYTEUSIS (u uem smislu rijei, na istoku) - rimska drava i pojedine gradske opine jo su u vrijeme republike davale neobraena ili slabo obraena zemljita u zakup privatnicima, u pravilu na dugi rok (IN PERPETUUM), otprilike na 100 godina, uz obvezu plaanja godinjeg iznosa zakupa VECTIGAL - transformacija tog dugog ugovora kao obveznopravnog posla u stvarno pravo - zatita VEKTIGALISTA putem : ACTIO IN REM VECTIGALIS mogla se koristiti protiv vlasnika zemljita i protiv treih osoba, i zatita posjeda putem INTERDIKATA - klasino pravo jo stoji na stajalitu da je IUS IN AGRO VECTIGALI obvezni odnos, te da se radi o zakupu - potkraj klasinog i u postklasici IUS IN AGRO VECTIGALI pojavljuje se pod nazivima IUS PERPETUUM i IUS EMPHYTEUTICUM najvie na carskim imanjima ili krunskim dobrima (FUNDI REI PRIVATAE PRINCIPIS) ili na privatnoj imovini cara (FUNDI PATRIMONIALES) 46 istekom roka propau zemljita kada superficijar 2 godine ne plaa SOLARIUM

- u postklasici se pojmovi IUS PERPETUUM i EMPHYTEUSIS sve vie pravno izjednauju, a konano ih sjedinjuje car Zenon posebni i samostalni ugovor CONTRACTUS EMPHYTEUTICARIUS - po Justinijanu emfiteuza je posebno stvarno pravo na tuoj stvari, otuivo i nasljedivo - ovlatenik ima pravo na potpuno koritenje zemljita s tim da plaa godinji porez na to nazvan CANON (u novcu ili naturi) - eventualnu namjeru otuenja prava, morao je emfiteut najaviti vlasniku zemljita, a koji je u narednih 2 mjeseca imao pravo prvokupa (IUS PROTIMISEOS). Kod prodaje treima, emfiteut je vlasniku plaao 2 posto od ukupne cijene prodanog zemljita (LAUDEMNIUM) - zatita emfiteuze: a) c) ACTIO IN REM VECTIGALIS ACTIO NEGATORIA b) ACTIO CONFESSORIA - emfiteut je plodove stjecao SEPARACIJOM (kao i vlasnik) - nije smio pogorati stanje zemljita, ali je mogao mijenjati poljoprivrednu kulturu - morao je snositi javne obveze na raun zemljita - do prestanka emfiteuze dolazi: a) c) ako korisnik nije 3 godine plaao CANON ili nije ispunjavao javne obveze odreknuem b) propau stvari d) konfuzijom OBVEZNO PRAVO OBLIGATIO OBVEZA pravni odnos izmeu vjerovnika (CREDITOR) i dunika (DEBITOR) na osnovi kojeg vjerovnik ima pravo od dunika zahtjevati odreenu inidbu koju on mora izvriti - ACTIO stvara OBLIGATIO - OBJEKT / PREDMET OBVEZE odreeno ponaanje dunika (inidba OBVEZNA PRESTACIJA) sastoji se u: 1) DARE davanje odreene stvari na temelju kojeg dunik predaje npr. tradicijom stvar u vlasnitvo ili u miran posjed vjerovnika OBLIGATIO IN DANDO 2) FACERE djelovanje, injenje a) OBLIGATIO IN FACIENDO dunik preuzima obvezu da ne ini (da proputa) ono na to bi inae bio ovlaten po pravnim propisima 3) PRAESTERE (dvojbeno) naknada tete OBLIGATIO IN PRAESTANDO b) OBLIGATIO IN NON FACIENDO inidba se sastoji u uzdravanju od injenja

47

- karakteristike inidbe, inidba mora biti: a) c) e) - inidba moe biti: a) djeljiva ili nedjeljiva b) trenutna ili trajna - podjela obveza: 1) po porijeklu: a) c) OBLIGATIONES CIVILES civilnopravne obveze OBLIGATIONES NATURALES (po Salviju Juliju) naturalne obveze b) OBLIGATIONES PRETORIAE obveze po pretorskom (honorarnom) pravu rezultat ljudske radnje mora biti fiziki i pravno mogua odreena ili barem odrediva b) mora imati imovinski karakter d) u skladu sa zakonom i pravilima morala

2) po sadraju inidbe: a) c) ODREENE ili ODREDIVE OBLIGATIONES STRICTI IURIS OBLIGATIONES BONAE FIDEI b) DJELJIVE ili NEDJELJIVE

3) po postanku, izvoru: A) Gaj: Institutiones SUMMA DIVISIO OBLIGATIONUM: a) OMNIS ENIM OBLIGATIO VEL EX CONTRACTU NASCITUR obveza nastala iz kontrakta (dozvoljene radnje nastaju suglasjem volja) b) OMNIS ENIM OBLIGATIO VEL EX DELICTO obveza nastala iz delikta (nedozvoljene radnje) c) OBLIGATIONES EX VANIS CAUSARUM FIGURIS VARIAE CAUSARUM FIGURAE zbog suenog shvaanja kontrakata iz nekih drugih razloga B) Justinijanovo pravo KVADRIPARTICIJA: OBLIGATIONES (po postanku): a) c) EX CONTRACTU QUASI EX CONTRACTU b) EX DELICTO d) QUASI EX DELICTO

48

4) po pravu: A) NEGOTIA STRICTI IURIS iz starog civilnog prava - sudac treba utvrditi samo da li je pravni posao zakljuen u propisanom obliku i kolika je trabina - CONTRACTUS UNILATERALIS jednostrano obvezujui ugovori na inidbu se obvezuje samo jedna strana - Ako pravni posao nije bio valjan, ili ako bi tuitelj traio neto drugo ili vie od onoga to je bilo ugovoreno tuba je bila odbijena - Prednost INTERESIMA VJEROVNIKA nije se trebao bojati isticanja raznih prigovora B) NEGOTIA BONAE FIDEI po pretorskom pravu - sudac odluku donosi na temelju dobre volje (slobodniji je) - CONTRACTUS BILATERALIS dvostrano obvezujui ugovor: a) CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS dvostruko obvezujui ugovori obije strane se obvezuju na inidbu (npr. EMPTIO VENDITIO kupoprodaja) b) CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS nepotpuno dvostrano obvezujui ugovori jedna strana je obvezna na inidbu, a iznimno moe doi i do obveze druge strane na inidbu (npr. DEPOSITUM ostava) - bitan je moment zakljuenja ugovora - sudac posveuje panju naelima pravinosti i BONAE FIDEI slobodno tumaei sadraj ugovora i vodei sve vie rauna o volji stranaka nego li o formi - povoljan je za SAVJESNE VJEROVNIKE PRESTANAK OBVEZA - dva naina: 1) IPSO IURE po civilnom pravu (potpuno utrnue obveze) 2) OPE EXCEPTIONIS po honorarnom (pretorskom) pravu (utrnue obveze snagom prigovora, tj. civilnopravno obveza i dalje postoji, ali e njeno ispunjenje biti onemogueno ulaganjem prigovora) - prestanak obveza IPSO IURE: 1) SOLUTIO PER AES ET LIBRAM - ovaj nain formalistikog oslobaanja sluio je za prestanak obveza nastalih: a) c) starinskim ugovorom o zajmu NEXUM legatom LEGATUM PER DAMNATIONEM posao je obavljan u prisutnosti vjerovnika, dunika, 5 svjedoka i libripensa (slino kao i dunik bi izgovarao formulu u kojoj je tvrdio da dugovani iznos pomou vage plaa vjerovniku i da se time oslobaa obveze, udario bi noviem po vagi i dao b) sudskom presudom EX CAUSA IUDICATI

kod mancipacije)

49

ga vjerovniku simboliki nain ispunjenja ime je njegova obveza definitivno prestala 2) ACCEPTILATIO odvijala se na nain tako to bi dunik postavio pitanje vjerovniku da li je primio ono to u klasinim izvorima se esto naziva prividnim ispunjenjem IMAGINARIA SOLUTIO STIPULATIO AQULIANA drugi obvezni odnosi koji nisu potjecali iz stipulacije, bili su nije joj se mogao dodavati ni uvijet ni rok (spada u ACTUS LEGITIMI), a jednom mu je on obeao; vjerovnik bi to potvrdio, ime bi obveza prestajala kad nije bilo realnog plaanja (u biti nain za oprost duga) pretvoreni u stipulaciju i onda ukinuti akceptilacijom izvrena, djelovala je prema svim vjerovnicima i dunicima 3) SOLUTIO obveze dovodi do prestanka obveze bez obzira na nain na koji je obveza nastala zahtjev za ispunjenje obvezne inidbe mogao je postaviti samo dunik, ali ju moe ispuniti trea osoba moe ispuniti inidbu, ak i bez znanja, pa i protiv volje dunika, ali uz inidba se mora ispuniti vjerovniku osobno, ali u nekim sluajevima ispunjenje mogu nain ispunjenja obveze neformalnim plaanjem (bez potrebe da se poduzima inidba je morala biti realno ispunjena upravo s tom namjerom da se postigne prestanak CONTRARIUS ACTUS, tj. suprotan akt i ostale formalnosti)

i netko trei, ako inidba nema strogo osobni karakter pretpostavku da je imala namjeru ispuniti ba tu obvezu primiti i tree osobe ako bi u ugovoru bilo predvieno da se ispunjenje moe izvriti i davanjem treoj osobi SOLUTIONIS CAUSA ADIECTUS onda vjerovnik nije ni naknadno mogao traiti drukiji nain ispunjenja dunik je svoju obvezu morao ispuniti u cjelini vjerovnik nije bio duan primiti za sluaj kada izmeu dunika i vjerovnika postoji vie istovrsnih obveza: ako isplaeni iznos ne podmiruje sve trabine dunik odreuje koju od njih on time podmiruje, a ako on to ne uini odreuje vjerovnik, a ako ni on nije izrazio svoju volju najprije se namiruju kamate, a potom glavnica, dospjele obveze prije nedospjelih ako su sve trabine dospjele na isti nain, najprije su se namirivale one koje su za dunika tee, a ako su bile jednako teke, onda one starije vjerovnik nije duan primiti neto drugo od onoga na to je dunik obvezan ipak se uz vjerovnikovu suglasnost, dunik moe osloboditi obveze plaanjem neeg drugog DATIO IN SOLUTUM djelomino ispunjenje ako to nije izriito bilo predvieno ugovorom ili zakonom

50

po Sabinovcima trabina tako prestaje IPSO IURE (prevladalo miljenje), a po Prokulovcima OPE EXCEPTIONIS

ako dunik nije mogao ispuniti obvezu zbog razloga koji lee u osobi vjerovnika ili u

objektivnim okolnostima, mogao se osloboditi svoje obveze polaganjem dugovane svote (DEPOSITIO PECUNIAE) zapeaene, pri nekom treem (u hramu ili kod nekog dravnog ili drugog javnog organa) kod polaganja novca u vlastitoj kui, samo su prestale tei kamate, a vjerovnik nije smio prodati stvar ako je bila zaloena kao dokaz za uzvrenu isplatu mogla su posluiti sva uobiajena dokazna sredstva (isprave, bilo je uobiajeno da vjerovnik na zahtjev dunika izda pismenu priznanicu o namirenju duga APOCHA REGULA: AD IMPOSSIBILIA NEMO TENETUR Nitko ne moe biti obvezan na nemoguu inidbu. 4) CONTRARIUS CONSENSUS po rimskom klasinom pravu, kupoprodaja (EMPTIO VENDITIO) kao konsenzualni kontrakt mogla je prestati SPORAZUMNIM RASKIDOM, ako su se stranke tako dogovorile CONTRARIUS CONSENSUS, uz pretpostavku da nijedna od njih nije izvrila ili nije poela izvravati dio svoje inidbe (RE INTEGRA) to je pravilo uskoro prenijeto i na najame ugovore (LOCATIO CONDUCTIO), a Justinijan ga je proirio na sve konsenzualne kontrakte, bez obzira na to to su se neki od njih mogli i jednostranom odlukom raskinuti. 5) NOVATIO ugovor na temelju kojega se dotadanja obveza ukida i na njeno mjesto dolazi nova; prijanja obveza prestaje IPSO IURE po volji stranaka, koje tu obvezu iz odreenog razloga pretvaraju u novu a) svaka se obveza mogla novirati (bez obzira na to iz koje je osnove potjecala), ali je svaka vrste novacija: NOVATIO VOLUNTARIA ovisna o volji stranaka - im bi u sudskom sporu nastupila LITISCONTESTATIO (dokidanje prve faze postupka i poetak druge) dotadanja inidba na DARE ili FACERE se pretvarala u procesnu obvezu CONDEMNARE, a nakon donoenja presude i ona prestaje, prelazei u obvezu IUDICATUM FACERE, tj u dunost ispunjenja onoga to je presudom naloeno c) novacija se moe odnositi na promjenu jednoga od subjekata obveznog odnosa NOVATIO INTER NOVAS PERSONAS (NOVATIO QUALIFICATA), uputom DELEGATIO, a dijeli se na: 51 b) NOVATIO NECESSARIA po sili zakona, u toku procesa nova obveza imala oblik STIPULACIJE NOVACIONA STIPULACIJA izjave svjedoka, polaganje zakletve i sl.)

AKTIVNU promjena vjerovnika PASIVNU promjena dunika

d) novacija se moe odnositi na promjenu sadraja, odnosno forme obveze uz iste subjekte NOVATIO INTER EASCEM PERSONAS (NOVATIO SIMPLEX) po klasinom pravu, ako je staroj obvezi pridola nova uz neku izmjenu, novacija se predmnijeva postoji samo nova obveza 6) LITISCONTESTATIO po rimskom klasinom pravu, dok je jo na snazi bio formularni postupak, zavretkom prve faze postupka pred pretorom (IN IURE) bila bi vjerovnikova trabina na DARE ili FACERE konzumirana i pretvorila bi se u obvezu na CONDEMNARE OPORTET, tj. u obvezu donoenja presude. Vjerovnik po toj osnovi nije mogao vie dunika tuiti u skladu s naelom NE BIS IN IDEM IUDICATUM 7) SMRT a) c) e) f) u naelu ne dovodi do prestanka obveza iz kontrakata, jer one i aktivno i pasivno prelaze na smru prestaju trabine: ADSTIPULATORA dugovi kod SPONSIO i FIDEIUSSIO FIDEIPROMISSIO PENALNIH TUBI tube iz dva konsenzualna kontrakta: SOCIETAS i MANDATUM nisu bile ni aktivno ni nasljednik delikventa nije mogao odgovarati za delikt, jer deliktna odgovornost prestaje b) ACTIONES VINDICTAM SPIRANTES d) STIPULATIO na FACERE nasljednike, osim u sluaju kada je inidba strogo vezana za osobno svojstvo dunika. po Justinijanovom pravu gubi novacioni karakter nije osnova za prestanak obveza

pasivno nasljedive smru, ali je odgovarao za vraanje koristi koju je stekao usljed (zbog) delikta umrlog 8) CAPITIS DEMINUNTIO status 9) CONFUSIO sjedinjenje sluaj kada se u jednoj osobi istovremeno nau (bilo u cjelini, bilo djelomino) i dug i trabina obveza utrnjuje IPSO IURE (najei je sluaj kada dunik naslijedi vjerovnika i obratno) 52 uzrokuje IPSO IURE prestanak kontraktne obveze ipak se uzimalo da i u tom sluaju obveze iz delikata niju prestajale, jer deliktna odgovornost prati osobu, bez obzira na njen obveza ostaje kao OBLIGATIO NATURALIS

10) CONCURSUS CAUSARUM stjecaj pravnih osnova nastane kada vjerovnik individualno odreenu stvar SPECIES stekne po nekoj osnovi od u starijem pravu je nastupao prestanak obveze IPSO IURE (ne moe se ista stvar dva puta stjecati) po Justinijanovom pravu je prestanak obveze nastupao samo onda ako su obije pravne osnove bile besplatne CONCURSUS DUARUM CAUSARUM LUCRATIVARUM 11) NEMOGUNOST ISPUNJENJA a) c) u nekim sluajevima obveza prestaje ako bez dunikove krivnje naknadno doe do kada stvar koja spada u SPECIES propadne bez dunikove krivnje ako dunik kod obveze na FACERE iz objektivnih razloga ne moe ispuniti inidbu nemogunosti ispunjenja inidbe, koja mora biti OBJEKTIVNA i u naelu TRAJNA: b) ako stvar koja je predmet obveze postane RES EXTRA COMMERCIUM treeg, a ne od dunika koji mu je stvar dugovao po drugoj osnovi

- prestanak obveza OPE EXCEPTIONIS: obveze gube uinak samo kad bi u procesualnu formulu, na zahtjev tuenog, bio uvrten prigovor EXCEPTIO. Do toga je moglo doi onda kad bi se neka obveza smatrala valjanom po civilnom pravu, ali je pretor iz odreenih razloga doputao isticanje prigovora: 1) PACTUM DE NON PETENDO neformalni dogovor o oprostu duga po civilnom pravu bilo je valjan samo za obveze iz delikata, ali je bio bez utjecaja na one

obveze iz kontrakata za koje je u starom pravu vailo da mogu prestati samo poduzimanjem slinog formalistikog akta CONTRARIUS ACTUS odnosa pretor bi na zahtjev dunika doputao da se u formulu stavi prigovor sklopljenog sporazuma o otpustu duga EXCEPTIO PACTI DE NON PETENDO iji je uinak bio takav da vjerovnik nije mogao ostvariti svoj tubeni zahtjev. a) podjela: PACTUM DE NON PETENDO IN TEMPUS odgaa izvrenje obveze b) PACTUM DE NON PETENDO IN PERPETUUM ukida obvezu trajno 2) COMPENSATIO prijeboj nain prestanka obveza koji nastaje meusobnim obraunavanjem trabina koje dunik ima ako protutrabine nisu jednake, manja od njih prestaje, a od vee ostaje samo razlika koja ne prelazi iznos preostale trabine prema vjerovniku i obratno, u smislu da se jednaki iznosi meusobno ponitavaju. jedino uz obveze BONAE FIDEI moglo je takvim paktom doi do prestanka obveznog

53

u klasino doba poeo se razvijati u poslovima BONAE FIDEI uz pretpostavku da su

odnosi izmeu stranaka potjecali iz istih pravnih poslova; za poslove STRICTI IURIS kompenzacija nije bila mogua, ak ni u okvirima istog pravnog posla bankar ARGENTARIUS je prije utuenja svog klijenta duan obraunati sve meusobne trabine i protutrabine te traiti samo razliku, pri emu je uzimao u obzir samo dospjele i istovrsne trabine, posebno novane, ali nije bilo bitno s koje su osnove dug ili trabina potjecali ako nebi tako postupio, izlagao bi se riziku da izgubi spor u cjelini zbog veeg potraivanja PLUSPETITIO kupac prezaduene imovine kod staaja BONORUM EMPTOR je bio duan dopustiti duniku (steajne mase) da odbije svoje protutrabine koje je imao prema prezadueniku. 3) RESTITUTIO IN INTEGRUM povrat u prijanje stanje a) pretor bi oduzimao uinak obvezama koje su inae bile u skladu s normama civilnog prava, poduzimao ga je pretor na molbu stranke koja je odnosnim pravnim poslom nepravedno najee je doputen kod: sklapanja pravnih poslova od strane MINORA koji su zbog svog neiskustva (OB AETATEM) pretrpjeli tetu b) kod sluaja odsutnosti pojedinca (OB ABSENTIAM) c) pravnih poslova poduzetih pod utjecajem prijevar ili straha (DOLUS, VIC AC METUS) obveza je gubila inak jer se nije mogla realizirati tako to je uspostavljeno stanje koje bi trebalo ostati da taj obvezni odnos nije nastao pretrpjela tetu, ako nije bilo drugih pravnih sredstava koja bi se mogla upotrijebiti

OBJEKT OBVEZA - odreeno ponaanje dunika INIDBA OBVEZNA PRESTACIJA - sadraj inidbe: a) c) DARE prijenos vlasnitva PRAESTERE naknada tete (dvojbeno) b) FACERE djelovanje, injenje

- karakteristike inidbe: 1) inidba se mora sastojati od LJUDSKE RADNJE (ili propusta) zato to obvezni (pravni) odnos moe postojati samo meu ljudima (za tetu koju je izazvala ivotinja odgovara njen vlasnik) 2) inidba mora imati IMOVINSKI KARAKTER u fomularnom je postupku svaka presuda glasila na NOVAC (tueni nije bio duan niti vratiti stvar, niti ispuniti neku drugu inidbu na koju je bio tuen ako to nije htio uiniti dobrovoljno, ve je osuen na plaanje odreenog novanog iznosa) 3) inidba treba biti MOGUA FIZIKI i PRAVNO 4) inidba treba biti DOPUTENA PRAVNO i MORALNO 5) inidba mora biti ODREENA ili barem ODREDIVA: a) ALTERNATIVNO 54

ako u obvezi postoje dvije inidbe ili vie njih, a dunik mora ispuniti jednu od izbor inidbe vri dunik (uz pretpostavku da ugovorom nije neto drugo

njih DUAE SIVE PLURES RES IN OBLIGATIONE, UNA IN SOLUTIONE odreeno) sve dok ju nije ispunio do kraja, jer sve do tada on moe i promjeniti svoju odluku IUS VARIANDI vjerovnik svoje pravo izbora vri pokretanjem spora LITISCONTESTATIO predmet obveze je jedna stvar, ali se dunik moe osloboditi te dunosti dajui vjerovnik moe zahtijevati samo jednu stvar, pa stoga ako se inidba ne moe b) FACULTAS ALTERNATIVA neku drugu stvar - UNA RES EST IN OBLIGATIONE, DUAE RES IN SOLUTIONE izvriti (npr. odnosna stvar je propala) dunik se oslobaa obveze (bez obzira na to to bi on umjesto te, mogao dati neku drugu stvar) c) GENERINE OBVEZE inidba je odreena samo vrstom (GENUS) stvari, a dunik mora predati pravo izbora pripada duniku IUS VARIANDI ako propadne generina stvar namjenjena predaji (ili odreena koliina), dunik se konkretnu stvar iste vrste

ne oslobaa obveze 6) inidba jo moe biti: a) DJELJIVA OBLIGATIONES DIVISIBILES ispunjenje se moe izvriti u djelovima (PRO PARTE) s time da interesi inidbe na DARE (predaja djeljive stvari) vjerovnika ne budu ugroeni b) NEDJELJIVA OBLIGATIONES INDIVISIBILES - inidbe na FACERE ili NON FACERE c) TRENUTNA - ispunjenje se sastoji u jednom jedinstvenom davanju, injenju ili proputanju d) TRAJNA - ispunjenje inidbe se vri u duim periodima ili sukcesivno (postepeno) UGOVORNA KAZNA STIPULATIO POENAE - odreeni iznos novca ili druga imovinska korist koju se jedna stranka obvezuje platiti ili prepustiti drugoj ako svoju obvezu iz glavnog ugovora ne ispuni ili je ne ispuni na vrijeme UVIJETNA OBVEZA isplata ugovorne kazne (penala) zavisi od budue i neizvjesne okolnosti valjano ispunjenje osnovne obveze SEKUNDARNA OBVEZA dolazi nakon to je sigurno da glavna obveza nije uope ili nije uredno ispunjena - nastajala je u obliku STIPULACIJE, pri emu se moglo postupiti na dva naina:

55

1) PRAVA UGOVORNA KAZNA - stipulacijom su ugovarane dvije inidbe OSNOVNA OBVEZA i KAZNA, pa je vjerovnik mogao utuiti ili jedno ili drugo. 2) NEPRAVA UGOVORNA KAZNA odmah je u uvjetnom obliku ugovarana samo KAZNA, pa je vjerovnik mogao utuiti jedino kaznu. Meutim, postojanje kaznene klauzule je tjeralo dunika da ispuni osnovnu obvezu. - dunik se obvezuje na plaanje novanog iznosa, pa se moe osloboditi obveze ako izvri inidbu na koju nije ugovorno obvezanm te koju vjerovnik moe utuiti. - osnovna svrha: oteeni vjerovnik umjesto naknade tete (koja je esto problematina i komplicirana za dokazivanje) dobije unaprijed ugovoreni iznos, ak i nezavisno od toga da li je tetu pretrpio, uz pretpostavku da dunik ne ispuni ili ne ispuni uredno svoju osnovnu obvezu - ako je nastupio sluaj kada je bilo mogue tuiti, stranka nije mogla istovremeno zahtijevati i osnovnu obvez i ugovornu kaznu, nego se morala odluiti na jedno ili drugo ako bi dunik bio tuen na oboje, pretor mu je u poslovima STRICTI IURIS priznavao prigovor EXCEPTIO DOLI, dok se kod poslova BONA FIDEI taj prigovor sam po sebi podrazumjevao jer je tu trebalo uvijek postupati po naelima svjesnosti i potenja - naplata ugovorne kazne mogla se traiti tek nakon dospjelosti osnovne obveze - ugovorna kazna kojom je stranku trebalo prisiljavati da ispuni obvezu ili poduzme neki drugi pravni posao za koje se smatralo da su protiv dobrih obiaja (CONTRA BONOS MORES), bila je NITAVA UZGREDNI SUBJEKTI OBVEZA 1) PORUANSTVO JAMSTVO a) sudjelovanje tree osobe (JAMCA, PORUKA) na strani dunika radi boljeg osiguranja karakteristike: AKCESORNOST potpuna zavisnost od glavne obveze od glavnog dunika u klasino doba to nije vrijedilo vjerovnik je, po svom izboru, mogao tuiti bilo glavnog dunika, bilo nekog od poruka (ime bi ostali subjekti bili osloboeni obveze, pa tako i glavni dunik, ako bi vjerovnik odluio tuiti poruka) u Justinijanovom pravu poruk je mogao odbiti plaanje duga ako vjerovnik nije putem parnice pokuao naplatiti trabinu od glavnog dunika BENEFICIUM EXCUSSIONIS SIVE ORDINIS porukova odgovornost ne moe biti vea ni stroa od odgovornosti glavnog dunika ako prestane obveza glavnog dunika, gasi se i porukova odgovornost b) SUPSIDIJARNOST poruk odgovara samo onda kada vjerovnik ne moe obvezu namiriti vjerovnika

56

ako je inidba obveze NEDJELJIVA dolazi do SOLIDARNE ELEKTIVNE obveze tj.

ako ima vie dunika (pasivna solidarna obveza) svaki je obvezan na cijelu inidbu, a ako ima vie vjerovnika (aktivna solidarna obveza) svaki je ovlaten na primanje cijele inidbe kod delikata je vrijedila KUMULATIVNA SOLIDARNOST svaki je od vie deliktnih obveznika bio obvezan na plaanje cijele novana kazne u sluaju postojanja vie poruka, svaki od njih je mogao biti tuen na ispunjenje duga u u klasinom pravu jednom konstitucijom cara Hadrijana uvedena je posebna povlastica BENEFICIUM DIVISIONIS po kojoj je svaki poruk odgovarao samo za razmjerni dio koji je na njega otpadao ako bi poruk platio umjesto glavnog dunika, trebalo mu je omoguiti da isplaeni iznos LEX PUBLILIA to doputa samo sponzoru, uz pretpostavku da mu glavni dunik ne bi u roku od 6 mjeseci nadoknadio ono to je sponzor umjesto njega platio a) u Justinijanovom pravu je PRAVO REGRESA proireno i generalizirano tri tipa jamstva (poruanstva): SPONSIO u obliku stipulacije, dostupna samo rimskim graanima (ne prelazi na jameve nasljednike) b) FIDEIPROMISSIO dostupna i peregrinima (ne prelazi na jameve nasljednike) c) FIDEIUSSIO (prelazi na jameve nasljednike) neformalni oblici poruanstva: a) b) c) CONSTITUTUM DEBITI ALIENI neformalno obeanje da e netko u RECEPTUM ARGENTARII neformalno obeanje bankara (ARGENTARII) da MANDATUM PECUNIAE CREDENDAE ili MANDATUM QUALIFICATUM odreeno vrijeme platiti tui dug e platiti dug nekog svog klijenta mandant daje nalog mandataru da treemu pozajmi novac ako taj trei nebi vratio zajam, vjerovniku bi odgovarao mandant 3) ADSTIPULATIO nain pomou kojega se uz glavnog vjerovnika u obvezni odnos uvodi sporedni vjerovnik strogo OSOBNI odnos dunost (i pravo) adstipulatora nije prelazila na njegove dunik je obvezu morao ispuniti bilo glavnom vjerovniku, bilo adstipulatoru ako bi adstipulator na tetu glavnog vjerovnika oprostio duniku dug, bio je obvezan na naknadu tete (LEX AQUILIA) prava adstipulatora ne prestaju smru glavnog vjerovnika, ve UTRNUEM GLAVNE 57 OBVEZE ADSTIPULATOR kojemu dunik obeaje istu (ili manju) inidbu nasljednike nadoknadi PRAVO REGRESA

cjelini, s time da su ostali bili osloboeni obveze

4) INTERCESSIO a) c) poseban oblik personalnog osiguranja obveza svaki oblik preuzimanja obveza za treega tipovi: KUMULATIVNA (zbirna) nastaje dodatnim obvezivanjem za treega TACITA (preutna) sklapanjem obveze radi tree osobe SC VELLAEANUM senatsko miljenje kojim je enama bilo zabranjeno preuzimanje b) PRIVATIVNA (oslobaajua) dug dotadanjeg dunika preuzima druga osoba

obveza (intercesija) DRUGA SREDSTVA OSIGURANJA OBVEZE ARRHA (kapara, predujam) - odreena stvar ili izvjestan iznos novca koji jedna stranka daje drugoj kao dokaz da je ugovor sklopljen i kao garanciju da e biti ispunjen - oblici: a) c) ARRHA CONFIRMATORIA dokaz da je ugovor sklopljen ARRHA POENALIS ugovorna kazna b) ARRHA POENTIENTIALIS uloga odustatnine

- stranka koja dade kaparu a ne izvri svoj dio obveze, gubi ono to je dala na ime kapare - stranka koja primi kaparu a ne ispuni svoju obvezu, bila je duna vratiti ju u dvostrukom iznosu PROMJENA SUBJEKTA OBVEZE - mogunost promjene bilo vjerovnika USTUP TRABINE, bilo dunika USTUP DUGA, uz opstanak iste inidbe koja je u poetku bila ugovorena PRIJENOS (USTUP) TRABINE CESSIO - prijenos pojedinanih obveznih odnosa prijenos trabine od strane CEDENTA na CESIONARA naelno nije bio dozvoljen - svrha se ostvarivala tako da je osoba na koju je trebala prijei trabina, tuila dunika pred sudom, nastupajui na osnovi mandata u svojstvu vjerovnikova zastupnika COGNITOR, PROCURATOR, a promjena je bila mogua zbog postojanja tzv. tubi s promjenjenim subjektima (jedna je osoba navedena u INTENCIJI, a druga u KONDEMNACIJI formule) tako se tuitelj naao u poloaju osobe u iju je korist glasila presuda, pa je, makar je djelovao na temelju vjerovnikova naloga MANDATUM, zapravo sam vodio vlastite poslove PROCURATOR IN REM SUAM - jedino mogue pravno zastupanje je neposredno iznimke: a) b) c) PROCURATOR OMNIUM BONORUM zastupnik cjelokupne imovine NEGOTIORUM GESTIO poslovodstvo bez naloga MANDATUM nalog 58

- uobiajilo se (od kraja 2 st.) da se cessionaru dozvoli ACTIO UTILIS kojom je on samostalno mogao utuiti trabinu, uz to je njegov tubeni zahtjev prelazio i na nasljednike PRIJENOS DUGA EXPROMISSIO - nije bio dozvoljen - dunik je mogao, uz suglasnost vjerovnika, imenovati nekog treeg zastupnikom u parnici (COGNITOR, PROCURATOR IN RES SUAM), pa e taj trei, a ne dunik, biti duan platiti u skladu s presudom

POSLJEDICE NEISPUNJENJA INIDBE 1) NAKNADA TETE a) ako dunik u obveznom odnosu ne ispuni svoju inidbu, za vjerovnika nastaje imovinski podijela: DAMNUM EMERGENS stvarna, pozitivna teta umanjenje postojee imovine toku stvari dobio da nije bilo tetne radnje, te on ima pravo traiti naknadu tete svaka kondemnacija ide na novac a) c) teta nastaje iz: DOLUS zla namjera (svjesno i namjerno nanoenje tete) CUSTODIA kod uvanja, odgovornost bez obzira na krivnju b) LUCRUM CESSANS izmakla dobit, negativna teta korist koju bi netko po redovnom gubitak teta DAMNUM

b) CULPA nepanja

REGULA: CULPA LATA DOLO AQUIPARATUR Krajnja nepanja izjednauje se s namjerom. UTILITETNO NAELO stranka koja je od pravnog posla imala korist odgovara stroe

REGULA: CUIUS COMMODUM, EIUS PERICULUM ija korist, njegov rizik. 2) ZAKANJENJE MORA A) MORA DEBITORIS zakanjenje dunika - dunik svojom krivnjom, bez opravdana razloga, u vrijeme dospjelosti nije ispunio svoju inidbu - PERPETUATIO OBLIGATIONIS dunik nakon zakanjenja odgovara i za sluajnu propast stvari obveza je trajna - PURGATIO MORAE prestanak: dunik se oslobaa ako naknadno ponudi, a vjerovnik primi, ispunjenje inidbe B) MORA CREDITORIS zakanjenje vjerovnika 59

- ako bez opravdana razloga odbije ponueni primitak inidbe - dunikova odgovornost se smanjuje odgovara samo za DOLUS, a ne za CULPA ili ak za CUSTODIA - kada je inidba imala novani karakter, dunik je mogao otkloniti svaku odgovornost, pa i plaanje zateznih kamata, ako bi novac zapeatio OBSIGNATIO PECUNIAE i deponirao ga kod nekoga trokovi uvanja padali su na teret vjerovnika - PURGATIO MORAE nastupa kada vjerovnik naknadno izjavi da e primiti inidbu koju je ranije odbio

ACTIONES ADIECTICIAE QUALITATIS - pretorske tube protiv imaoca vlasti - podie ih VJEROVNIK protiv IMAOCA VLASTI u vezi obveza koje je poduzela OSOBA U VLASTI (rob ili sin) 1) ACTIO DE PECULIO vjerovnik se moe namiriti iz PEKULIJA (do visine pekulija) 2) ACTIO DE IN REM VERSO vjerovnik se moe namiriti DO VISINE KORISTI koja je ula u GOSPODAREVU IMOVINU vremenski neograniena upotreba 3) ACTIO EXERCITORIA, ACTIO INSTITORIA protiv VLASNIKA BRODA, odnosno neke UGOSTITELJSKE, TRGOVAKE ili OBRTNIKE RADNJE za obveze koje je sklopila osoba koju je vlasnik postavio za POSLOVOU neograniena upotreba 4) ACTIO TRIBUTORIA protiv imaoca vlasti za poslove to ih je sklopila osoba u vlasti koja se tom prilikom koristila i SREDSTVIMA IMAOCA VLASTI. PEKULIJ OSOBE U VLASTI SE DIJELI (DISTRIBUTORIA) izmeu IMAOCA VLASTI i TREIH VJEROVNIKA razmjerno namirenje 5) ACTIO QUOD IUSSU protiv imaoca vlasti ako je on NAREDIO SKLAPANJE OBVEZNOPRAVNOG POSLA - imaoc vlasti odgovara neogranieno i solidarno (s onim tko je sklopio posao) OBVEZE IZ KONTRAKATA - staro rimsko pravo istie pravilo da iz obinog, jednostavnog sporazuma stranaka ne moe nastati obveza REGULA: EX NUNDO PACTO OBLIGATIO NON NASCITUR Iz samog pakta ne nastaje obveza. Tek onda kada je sporazum izmeu stranaka bio zadjeven u odreenu formu, izazivao je uinke, stvarao obvezu i zbog toga bio nazvan CONTRACTUS - u daljnjem razvoju rimskog obveznog prava, pojam CONTRACTUS poinje se pomalo iriti i na odnose izvan ueg podruja formalistikih poslova IURIS CIVILIS

60

- potrebni elementi za sklapanje kontrakata: a) c) CONSENSUS VERBIS uz konsenzus sporazum stranaka, zahtjeva i zadovoljenje odreene forme b) LITTERIS uz konsenzus sporazum stranaka, zahtjeva i zadovoljenje odreene forme d) RE uz konsenzus sporazum stranaka, zahtjeva i zadovoljenje odreene forme - KONSENZUALNI KONTRAKTI nastaju samim sporazumom volja stranaka (CONSENSUS), bez obzira na neki odreeni oblik uinak obveze osniva se na volji i meusobnom povjerenju stranaka (CONSENSUS, BONA FIDES) REALNI KONTRAKTI - KAUZALNI PRAVNI POSLOVI zadovoljavaju odreenu socijalnu svrhu koja je i neposredno vidljiva - nastaju neformalnom predajom stvari od strane vjerovnika duniku, uz obvezu ovog posljednjeg da vrati bilo istu koliinu stvari, bilo samu stvar koju je dobio obvezni odnos nstaje PREDAJOM STVARI sam sporazum pravno ne obvezuje

- JEDNOSTRANO OBVEZUJUI ODNOSI (naelno) budui da obveza nastaje tek onda kad je vjerovnik predao stvar, jedino je dunik obvezan da stvar (istu ili u istoj koliini) vrati - nastaju samo onda kada se stvar daje u namjeri da se tako utemelji OBVEZA kada se stvar daje CONTRAHENDI CAUSA, a ne u sluaju kada se stvar predaje u nastojanju da se obveza ispuni ili da prestane - PREDAJA STVARI ima uinak: a) c) prijenosa vlasnitva (zajam tradicijom, fiducija mancipacijom ili in iure cessijom) ustupanju stvari u detenciju (ostava, posudba) b) prijenos posjeda (ugovor o zalogu)

- spadaju u NEGOTIA BONA FIDEI (osim MUTUUM zajam, koji je STRICTI IURIS) MUTUUM (zajam) - realni kontrakt koji nastaje time to jedna stranka ZAJMODAVAC predaje drugoj stranki ZAJMOPRIMCU odreenu svotu novca ili zamjenjivu stvar u VLASNITVO s OBVEZOM da dunik vrati vjerovniku jednaku koliinu stvari iste vrste i kakvoe - davanje stvari se moe izvriti i indirektno - mora postojati SUGLASJE VOLJA - naelno LUKRATIVAN (besplatan) pravni posao, BEZ KAMATA koje su se mogle dodatno ugovoriti STIPULACIJOM - CONTRACTUS UNILATERALIS (jednostrano obvezujui ugovor) samo obvezuje dunika vratiti - jedini realni ugovor STRICTI IURIS 61 dunik sam snosi posljedice gubitka, propasti stvari

- za ostvarenje trabina iz zajma, VJEROVNIK ima pravo na: a) ACTIO CERTAE CREDITAE PECUNIAE ako je predmet zajma novac b) ACTIO CERTAE REI ako se inidba sastoji u predaji druge stvari - SC MACEDONIANUM zabranjuje davanje zajma sinu u vlasti bez odobrenja oca (krajem 1. st.) takav je pravni posao bio civilnopravno valjan, ali je tuitelj bio odbijen unoenjem prigovora EXCEPTIO SC MACEDONIANI ili je pretor uskratio tubu DENEGATIO ACTIONIS ako bi otac dug priznao i platio, ili ako bi to uinio sin poto bi postao osoba SUI IURIS, ili netko trei nije se moglo traiti vraanje isplaenog znaenje OBLIGATIO NATURALIS - drugi oblici zajma: 1) POMORSKI ZAJAM FENUS NAUTICUM, PECUNIA TRAIECTICIA preuzet iz grkih i orijentalnih pomorskih obiaja vjerovnik daje duniku novac radi nabave odreene robe i njezina prijevoza (robe ili sve dok roba ili novac nisu bili isporueni na odredite, sav rizik padao je na zajmodavca 2) FIDUCIA u klasino doba REALNI UGOVOR po kojemu je jedna strana ustupala MANCIPACIJOM ili IN IURE CESSIJOM stvar u VLASNITVO, uz dunikovu obvezu da tu istu stvar vrati kada odreeni uvijeti budu ispunjeni a) vrste: FIDUCIA CUM CREDITORE prva faza razvoja zalonog prava CONTRACTUS PIGNERATICIUS b) FIDUCIA CUM AMICO nain za osiguranje uvanja stvari DEPOSITUM (ostava) ili davanja stvari na besplatnu upotrebu COMMODATUM (posudba) DEPOSITUM (ostava) - realni kontrakt koji nastaje tako da jedna stranka DEPONENT, predaje drugoj stranci DEPOZITARU svoju pokretnu stvar na BESPLATNO UVANJE, uz obvezu da je ovaj na zahtjev ili nakon isteka odreenog roka, vrati - predmet ugovora je POKRETNA STVAR bilo potrona, bilo nepotrona - LUKRATIVAN (besplatan) pravni posao u sluaju naplate prelazi u NAJAMNE UGOVORE (LOCATIO CONDUCTIO) on je od brodara mogao traiti vraanje zajma samo ako je pomorski pothvat uspio

novca) pomorskim putem

- na stvari koju je primio, DEPOZITAR stjee samo DETENCIJU nema posjedovnu zatitu 62

primljenu stvar ne smije upotrebljavati, jer onda ini FURTUM USUS po UTILITETNOM naelu, odgovara samo za DOLUS i CULPA LATA (u postklasici)

- DEPOZITAR nema pravo kompenzacije niti zadrati stvar, ali po ACTIO DEPOSITI CONTRARIA moe traiti naknadu izdataka koje je imao u vezi uvanja stvari po tome je ostava CONTRACTUS BILIATERALIS INAEQUALIS (nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor) na temelju BONA FIDEI - DEPONENT ima pravo na ACTIO DEPOSITI DIRECTA, te odgovara za svaku krivnju

- vrste: a) DEPOSITUM IRREGULARE nastaje kada se na uvanje ostavljaju potrone stvari, uz dogovor da depozitar te stvari moe potroiti, pa deponentu vratiti samo istu koliinu i vrstu stvari (najei sluaj kada je predmet predaje bio novac) b) DEPOSITUM MISERABILE kada netko zbog izvanrednih okolnosti nastalih uslijed nepogoda ili nesrea (poar, brodolom, pobuna) ne moe traiti osobu od povjerenja da joj prepusti stvar na uvanje, ve stvar mora povjeriti sluajnoj osobi - pretor protiv depozitara doputa upotrebu ACTIO IN DUPLUM (na dvostruki iznos) - u Justinijanovom pravu ACTIO IN DUPLUM je doputena samo onda kada je depozitar dolozno poricao da je stvar primio na uvanje, a inae se koristila ACTIO IN SIMPLUM (na jednostruki iznos) c) DEPOSITUM IN SEQUESTREM kada su stranke u sporu oko odreene stvari odluile da ju povjere nekom treem na uvanje do okonanja spora, uz obvezu depozitara SEKVESTRA da je vrati onome od deponenata koji uspije u sporu ili onome u iju se korist ostvari neki uvjet predmet moe biti i NEKRETNINA sekvestar POSJEDUJE stvar uiva POSJEDOVNU ZATITU

COMMODATUM (posudba) - realni kontrakt kojim jedna stranka KOMODANT predaje drugoj KOMODATARU odreenu stvar na BESPLATNU UPOTREBU, s time da je primalac nakon odreenog, odnosno primjerenog roka ili dogovorene upotrebe, vrati - predmet posudbe mogu biti (naelno) samo NEPOTRONE stvari bilo pokretne, bilo nepokretne *IZUZETAK: POTRONE stvari se mogu dati u posudbu samo u sluaju kada se ustupaju radi pokazivanja pred drugima COMMODATUM VEL POMPAM VEL OSTENTATIONEM - LUKRATIVAN (besplatan) pravni posao - KOMODATAR primljenu stvar dri kao DETENTOR nema posjedovnu zatitu 63

snosi redovne trokove odravanja stvari izuzetni trokovi padaju na teret komodanta odgovara za SVAKU KRIVNJU (ukljuujui i CUSTODIU, osim u sluaju vie sile VIS MAIOR) komodant odgovara samo za DOLUS i CULPA LATA

- COMMODATUM je CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS (nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor) na temelju BONA FIDEI

- zatita: a) ACTIO COMMODATI DIRECTA pomou koje KOMODANT trai vraanje stvari veih izdataka i to kompenzacijom COMPENSATIO i retencijom RETENTIO (zadravanje stvari do namirenja duga od komodanta koji je nastao zbog izuzetnih trokova glede stvari) zbog ega je posudba nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor - KOMODANT nije morao biti i vlasnikom stvari dane na posudbu CONTRACTUS PIGNERATICIUS (ugovor o zalogu) - realni kontrakt koji nastaje time to jedna stranka (zalogodavac/zaloni dunik) predaje drugoj (zalogoprimcu/zalonom vjerovniku) odreenu stvar u POSIJED radi OSIGURANJA IZVJESNE TRABINE, s time da ona istu stvar mora vratiti kada zaloni odnos prestane - OBIJE SU STRANKE U POSJEDU posjed je shvaen kao pravo zalogodavac zalogoprimac stvarnopravni odnos ERGA OMNES b) ACTIO COMMODATI CONTRARIA KOMODATAR moe traiti eventualnu naknadu

zaloni dunik zaloni vjerovnik obveznopravni odnos INTER PARTES

- pravni posao po naelima BONA FIDEI koji je u klasinom pravu zatien tubom ACTIO IN FACTUM - CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS (nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor) sa dvije tube: a) ACTIO PIGNERATICIA DIRECTA zalogodavac (zaloni dunik) zahtijeva vraanje zaloene stvari ili eventualni viak SUPERFLUUM (ako je stvar prodana) b) ACTIO PIGNERATICIA CONTRARIA zajmoprimcu slui radi ostvarivanja eventualnih potraivanja s naslova izdataka za stvar i naknade tete nastale od stvari - zaloni vjerovnik moe i zadrati zalog ak i nakon podmirenja trabina ako je dunik prema njemu imao jo neke druge dugove 64

puko zadravanje stvari RETENCIJA kojom vjerovnik vri pritisak na dunika da mu podmiri trabinu PIGNUS GORDIANUM

- odgovornost: a) zalonog vjerovnika za DOLUS, CULPA i CUSTODIA b) zalonog dunika za eventualnu tetu i trokove

LITERARNI KONTRAKTI - spadaju u NEGOTIA STRICTI IURIS - FORMALISTIKI i (naelno) APSTRAKTNI pravni poslovi - obveza nastaje UPISOM u odreenu knjigu obvezna PISANA FORMA (REGULA: AD SOLLEMNITATEM Radi valjanosti (pravnog posla).) - nastaju u posljednjem stoljeu republike i iz prakse iezavaju vrlo brzo (jo u doba principata) - stvaraju obvezni uinak ak i ako ne doe do realizacije stvarnog ekonomskog cilja, niti prave volje stranaka EXPENSILATIO NOMEN TRANSCRIPTITIUM - obveza nastaje upisivanjem u vjerovnikovu blagajniku knjigu podataka o izdacima uinjenim u korist neke tree osobe OBLIGATUS CHIROGRAPHUM - PISMENA ISPRAVA koncipirana subjektivno u prvom licu jednine, koju izdaje i potpisuje dunik, te ju predaje vjerovniku SYNGRAPHAE - Akt koncipiran objektivno u treem licu (u obliku zapisnika) koji potpisuju obje stranke, pa svaka od njih zadrava po jedan primjerak u kojem se potvruje da jedna osoba duguje drugoj odreeni iznos - sadri APSTRAKTNU OBVEZU DISPOZITIVNI KARAKTER (obvezuje sama po sebi) VERBALNI KONTRAKTI - nastaju izgovaranjem ODREENIH RIJEI za koje se i vee njihova valjanost - stvaraju obvezni uinak ak i ako ne doe do realizacije stvarnog ekonomskog cilja, niti prave volje stranaka STIPULATIO - nastaje PITANJEM i SUKLADNIM ODGOVOROM 65

- izvorno strogo FORMALISTIKI pravni akt APSTRAKTNE naravi - poetno je valjalo upotrebljavati glagol SPONDERE, pa se i prvi oblik stipulacije nazivala SPONSIO - stranke: vjerovnik STIPULATOR (REUS STIPULANDI) dunik PROMISOR (REUS PROMITENDI)

- FORMA: nazonost obije strane i striktan odgovor SPONDEO! (obeajem!) prihvat ponude u potpunosti - poetno se odnosi na NOVAC, a kasnije slui u svrsi razliitih pravnih poslova - zatita: a) EXCEPTIO DOLI prigovor prijevare dan tueniku koji se stipulacijom obvezao dati nepostojei zajam (tj. obvezao se vratiti zajam koji uope nije primio) b) QUERELLA NON NUMERATAE PECUNIAE dunikova tuba zbog neisplaenog novca (npr. neisplaeni zajam na koji se dunik obvezao stipulacijom) unutar godine dana c) EXCEPTIO NON NUMERATAE PECUNIAE tuba u kojoj tuitelj mora dokazati ne samo sklapanje stipulacije, ve i to da je zajam dan. ovim oblicima zatite "uzdrmana" je apstraktna narav stipulacije

- jo u klasino doba se mora STIPULACIJA pismeno oblikovati dokazna isprava (REGULA: AD PROBATIONEM Radi dokazivanja.) - stipulacijska obveza je NITAVA ako: a) c) se odnosi na vrijeme poslije smrti jedne ili druge stranke je primatelj primio obeanje u korist treega b) se stranka koja obeaje obvezala da e netko trei neto uiniti

- doputalo se da neka trea osoba ADSTIPULATOR jo jednom identinom stipulacijom primi obeanje u korist prvog vjerovnika ADSTIPULATOR moe primiti dugovni iznos, ali ga mora nakon toga izruiti pravom vjerovniku KONSENZUALNI KONTRAKTI - nastaju obinim sporazumom CONSENSUS obinom suglasnou volja, uzajamnim obeanjem - podjela: 1) EMPTIO VENDITIO (kupoprodaja) 66 s vremenom postali utuivi pretor im prua zatitu to su ubit etiri pakta uzdignuta na nivo kontrakata

2) LOCATIO CONDUCTIO (najam) 3) SOCIETAS (ortakluk) 1), 2), 3) CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS potpuno (nuno) dvostrano obvezujui ugovori- SINALAGMATINI 4) MANDATUM (nalog) CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor - budui da nastaju obinim sporazumom, tako mogu i prestati: kad se stranke, prije nego to je jedna od njih ispunila svoj dio inidbe DUM RES INTEGRA SIT, dogovore da odustanu MUTUUS DISSENSUS - konsenzualni kontrakti su NEFORMALNI i KAUZALNI pravni poslovi u skladu s BONA FIDEI - za EMPTIO VENDITIO (kupoprodaju), LOCATIO CONDUCTIO (najam) i SOCIETAS (ortakluk) vrijedi da: jedna stranka nije mogla od druge zahtjevati izvrenje njene inidbe ako sama nije prethodno ispunila svoj dio ako bi jedna strana ispunila svoj dio obveze, nije mogla zahtjevati vraanje (kao kod inominantnih kontrakata) ve samo da i druga strana ispuni svoj dio inidbe - uinak obveze se osniva na volji i meusobnom povjerenju stranaka (CONSENSUS + BONA FIDES) EMPTIO VENDITIO (kupoprodaja) - CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS (potpuno dvostrano obvezujui ugovor) - KONSENZUALNI i KAUZALNI ugovor na temelju BONA FIDEI REGULA: CONVENTIO PREFICIT EMPTIONEM Kupnja nastaje sporazumom. - PREDAJOM STVARI OBVEZNI ODNOS PRESTAJE predaja stvari od prodavaoca kupcu znai ispunjenje njegova djela inidbe, a time i do prestanka obveze nastale sklapanjem ugovora o kupoprodaji - sklopljeni ugovor po klasinom pravu izaziva obveznopravne uinke stranke mogu jedna od druge zahtjevati samo da meusobno ispune svoje obveze (jedna da izvri predaju stvari TRADITIO, a druge da isplati cijenu PRETIUM) prije izvrenja predaje, kupac nema nikakvo neposredno pravo na stvar tek nakon tradicije primalac postaje stvarnopravni ovlatenik, tj. vlasnik ili barem BONAE FIDEI POSSESSOR - nastaje tako to jedna stranka VENDITOR (prodavatelj) obvezuje prepustiti drugoj stranci EMPTORU (kupcu) MIRNO UIVANJE neke stvari, a druga stranka se obvezuje isplatiti kupovnu cijenu PRETIUM 67

- bitan je MOMENT ZAKLJUENJA, SPORAZUM CONSENSUS - bitni elementi (ESSENTIALIA NEGOTII) kupoprodaje: 1) RES (stvar) mora biti RES IN COMMERCIUM (stvar u pravnom prometu) - moe biti: a) EMPTIO SPEI BEZUVJETNA KUPNJA kupovina budue stvari koja jo nije nastala, a i nemora nastati, pri emu sav rizik pada na kupca ALEATORNI pravni posao (sadri element sree) b) EMPTIO REI SPERATAE KUPNJA BUDUE STVARI koja mora nastati uvjetni pravni posao meusobna prava i obveze e nastati ukoliko se kupljena stvar zaista i pojavi 2) PRETIUM (cijena) koja: a) c) mora biti izraena u NOVCU NUMERATA PECUNIA mora biti ISTINITA PRETIUM VERUM klasinom razdoblju) u Justinijanovom pravu ako je cijena nia od prave vrijednosti stvari nastaje PRIKRATA PREKO POLOVICE po kojoj prodavatelj moe zahtjevati raskid ugovora uz vraanje kupovnine, kupac to sprijeava nadoknadom do pune cijene (kao FACULTAS ALTERNATIVA) - obveze kupca su: a) PLATITI KUPOVNINU ugovorenu cijenu za prodani predmet, tj. prenijeti vlasnitvo nad svotom novaca koja predstavlja kupovnu cijenu na prodavatelja b) PLATITI KAMATE koje teku od trena predaje stvari - obveze prodavatelja su: a) osigurati kupcu mirno uivanje stvari HABERE LICERE (a ne prijenos vlasnitva, jer se onda radi o PERMUTATIO [zamjena] to je INOMINANTNI KONTRAKT) b) izruiti kupcu stvar c) odgovarati za PRAVNE i STVARNE MANE STVARI b) mora biti ODREENA ili barem ODREDIVA PRETIUM CERTUM d) ne mora odgovarati stvarnoj vrijednosti stvari PRETIUM IUSTUM (u

- ODGOVORNOST PRODAVATELJA: - ako prodana stvar SPECIES (individualno odreena stvar) propadne bez krivnje prodavatelja, on e biti osloboen obveze prema kupcu, koji e ipak biti duan platiti kupovninu EMPTIONE PERFECTA u skladu s naelom REGULA: PERICULUM EST EMPTORIS Rizik pada na kupca. 68

Naelo se primjenjuje od trenutka PERFEKTNOSTI ugovora o kupoprodaji (ne poklapa se uvijek s trenutkom sklapanja ugovora)

1) odgovornost za PRAVNE MANE kupca) a) ako bi netko trei pokrenuo vlasniku parnicu protiv MANCIPATORA (stjecatelja stvari) zahtjevajui predaju stvari, on je o tome trebao obavjestiti prodavatelja koji bi parnicu preuzeo na sebe ili pomogao tuenome - ako je stvar na koncu bila oduzeta kupcu, on je posebnom penalnom tubom ACTIO AUCTORITATIS mogao zahtjevati da mu prodavatelj nadoknadi dvostruku vrijednost plaene kupovnine b) prodavatelj je i kod konsenzualne kupoprodaje preuzimao odgovornost posebnom STIPULACIJOM za smetnje mirnog posjeda, odnosno oduzimanje stvari - odgovornost se obino utvrivala u dvostrukom iznosu STIPULATIO DUPLAE (za vrijednije stvari) c) u klasinom pravu, kupac moe pomou ACTIO EMPTI natjerati prodavatelja da mu nadoknadi cjelokupni imovinski interes zato to mu nije osigurao miran posjed i onda kada do EVIKCIJE nije dolo, ali je kupac nakon sklapanja ugovora saznao da mu je prodavatelj svjesno prodao tuu stvar prije predaje stvari, prodavatelj odgovara za SVAKU KRIVNJU, u klasinom pravu i za kupovnine EVIKCIJU kada netko trei ima na predanoj stvari prioritetno pravo ili vee pravo od samog prodavatelja (npr. trea osoba je vlasnik stvari, pa podie REI VINDICATIO na tetu

CUSTODIU izuzevi VIS MAIOR (viu silu); po postklasinom i Justinijanovom pravu za DOLUS, CULPU LATU i za CULPA LEVIS IN ABSTRACTO (odgovornost se procjenjuje prema stupnju panje koju ulae DILIGENS PATER FAMILIAS), ali ne i za sluajnu propast stvari CUSTODIU 2) odgovornost za STVARNE, FAKTINE MANE a) c) kada stvar nema svojstva za koja se obino u prometu pretpostavlja da ih ima kada stvar sadri takve nedostatke koji bitno umanjuju njezinu vrijednost nedostaci su morali biti skriveni prodavatelj nije na njih upozorio kupca nedostaci su morali postojati u asu sklapanja ugovora b) kada stvar nema svojstva za koje se utvrdilo da ih ima prilikom sklapanja ugovora

najstariji oblik odgovornosti bio je ogranien na pitanje veliine vrijednosti stvari odgovornost za mane stvari, bez posebnog ugovora o tome, ograniavala se samo na 69

dolozne (deliktne) postupke prodavatelja

kupac tubom (ACTIO EMPTI) trai naknadu tete

KURULSKI EDILI trae da prodavatelj mora javno objaviti mane i nedostatke (inae kasnije se uzima da prodavatelj odgovara za mane bez obzira da li ih je objavio kupac ne moe traiti naknadu tete ve putem: a) ACTIO REDHIBITORIA raskid ugovora u roku od 6 mjeseci smanjenje kupovne cijene u roku od jedne godine b) ACTIO QUANTI MINORIS (AESTIMATORIA) razmjerno

odgovara u dvostrukoj vrijednosti)

- SIMPLARIA VENDITIO jednostavna, obina kupoprodaja stvari male vrijednosti na koju se jamstva za faktine mane ne odnose - dodatni PAKTI UZ KUPOPRODAJU PACTA ADIECTA - da bi bili valjani, moraju biti sklopljeni odmah, zajedno sa sklapanjem osnovnog ugovora PACTA IN CONTINENTI a) IN DIEM ADDICTO kupoprodaja s pravom prodavatelja da trai boljeg kupca prvi kupac ima FACULTAS ALTERNATIVA pravo isplatiti onoliko koliko nudi bolji kupac i tako odrati ugovor na snazi b) LEX COMMISSORIA sporazum na temelju kojeg prodavatelj sebi zadrava pravo da od ugovora odustane ako mu kupac u odreenom roku ne plati kupovninu c) PACTUM DISPLICENTIAE kupnja na ogled kupac moe raskinuti ugovor ako mu se kupljena stvar ne bude svidjela - ti su uglavci u poetku shvaeni najprije kao SUSPENZIVNI UVJETI - u klasinom periodu takav ugovor o prodaji sklopljen je bezuvjetno uz dodatni REZOLUTIVNI UGLAVAK LOCATIO CONDUCTIO (najam) - CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS (potpuno dvostrano obvezujui ugovor) - KONSENZUALNI i KAUZALNI ugovor na temelju BONA FIDEI - nastaje tako to se jedna stranka obvezuje da e za odreeni novani iznos MERCES, drugoj stranki: a) prepustiti na UPOTREBU i KORITENJE odreenu STVAR LOCATIO CONDUCTIO REI (zakup) LOCATOR stranka koja je dala stvar CONDUCTOR stranka koja je primila stvar

b) izvriti neku radnju LOCATIO CONDUCTIO OPERIS (ugovor o djelu) LOCATOR stranka koja je naruila posao 70

 c)

CONDUCTOR stranka koja je izvrila posao

dati u najam svoju radnu snagu - LOCATIO CONDUCTIO OPERARUM (ugovor o slubi) LOCATOR radnik koji iznajmljuje svoju radnu snagu CONDUCTOR - poslodavac

- posebnosti uz: a) LOCATIO CONDUCTIO REI (zakup) - zakupnik (CONDUCTOR) nema posjed stvari koju je uzeo u zakup, pa nee biti zatien ako zakupodavac (LOCATOR) stvar proda treemu, te taj eli zakupnika odstraniti: REGULA: EMPTIO TOLLIT LOCATUM Kupnja ponitava zakup. - zakupnik odgovara za DOLUS, CULPA, CUSTODIA, a ne odgovara jedino za VIS MAIOR b) LOCATIO CONDUCTIO OPERIS (ugovor o djelu) - naruitelj (LOCATOR) daje materijal, izvoa (CONDUCTOR) se obvezuje da e napraviti proizvod - izvoa odgovara za DOLUS i CULPA, te oni obrtnici koji iste, krpaju i glaaju odjeu odgovaraju i za CUSTODIU c) LOCATIO CONDUCTIO OPERARUM (ugovor o slubi) - razmjerno ogranieno; najtee poslove obavljaju robovi, a intelektualne aktivnosti OPERAE LIBERALES se nisu mogle davati u najam za plau, ve je njihovo nagraivanje bilo stvar poasti HONORARIUM - zatita putem: a) ACTIO LOCATI b) ACTIO CONDUCTI SOCIETAS (ortakluk) - CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS (potpuno dvostrano obvezujui ugovor) - KONSENZUALNI i KAUZALNI ugovor na temelju BONA FIDEI - nastaje time to dvije ili vie stranaka ortaka (SOCII) udruuju SREDSTVA ili RAD (ili oboje) obvezujui se da e postii odreenu GOSPODARSKU KORIST - CONSORTIUM stara rimska porodina zajednica ERCTO NON CITO nepodijeljena imovina brae nakon smrti PATRIS FAMILIAS 71

- vrste: a) SOCIETAS OMNIUM BONORUM zajednica cjelokupne SADANJE i BUDUE imovine bez obzira da li je do nje dolo RADOM ili SLUAJEM (EX FORTUNA nasljedstvom, darovanjem) b) SOCIETAS QUAESTUS zajednica BUDUE imovine steene POSLOVNOM djelatnou inae, najraireniji oblik c) SOCIETAS ALICUIUS NEGOTIATIONIS zajednica imovine i rada poradi obavljanja odreene vrste poslova SOCIETAS UNIUS REI zajednica u vezi s jednom stvari ili jednim pravnim poslom d) SOCIETAS UNIVERSALIS QUAESTUS zajednica cjelokupne BUDUE imovine bilo POSLOVNOM DJELATNOU bilo na DRUGI NAIN (npr. nasljedstvo) - unosi lanova (ortaka) ne moraju biti jednaki, ali nije doputeno sudjelovanje lanova koji nebi ba nita unijeli - bitan je dogovor ortaka AFFECTIO SOCIETALIS - dobit: COMMUNICATIO LUCRI ET DAMNI svaki lan jednako sudjeluje i u dobicima i u gubicima dijeli se ovisno o sporazumu, a ako nije nita ugovoreno, onda na jednake djelove SOCIETAS LEONINA zabranjeni oblik udruivanja u kojemu netko samo snosi tete ili gubitke, bez udjela u dobicima - odgovornost: u klasinom pravu meusobna odgovornost za DOLUS u Justinijanovom pravu za DOLUS, CULPA LATA, CULPA LEVIS IN CONCRETO (panja koju pojedinac pokazuje prema svojim vlastitim stvarima) u pomorstvu: svi vlasnici prevoene robe moraju nadoknaditi tetu onom vlasniku iji je teret bio rtvovan za spas lae - zatita: a) ACTIO PRO SOCIO povlai INFAMIU i u klasinom pravu dovodi do prestanka ortakluka b) ACTIO COMMUNI DIVIDUNDO tuba za podijelu suvlasnitva u ortakluku - prestanak: 1) STEAJ pojedinog ortaka 2) prestaje svakom promjenom nekog od sudionika 3) smru, te CAPITIS DEMINUNTIO MAXIMA / MEDIA ako nakon otpadanja jednog lana ostali produe ortakluk ili na njegovo mjesto doe njegov nasljednik, sklapa se NOVI UGOVOR (ako nasljednik stupi na mjesto ostavitelja ipak odgovara za obveze umrlog, ali ima i pravo na trabine) 72

4) ISTEKOM ROKA 5) USPUNJENJEM UVJETA ili CILJA 6) jednostavnim otkazom RENUNTIATIO (ne u ne-vrijeme, suglasnim sporazumom svih lanova CONTRARIUS DISSENSUS) MANDATUM (nalog) - CONTRACTUS BILATERALIS INAEQUALIS (nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor) - KONSENZUALNI i KAUZALNI ugovor na temelju BONA FIDEI - LUKRATIVAN pravni posao jedini konsenzualni kontrakt koji nije SINALAGMATIAN - nastaje time to se jedna stranka MANDATAR obvezuje drugoj MANDANTU (DOMINUS NEGOTII) da e BESPLATNO za njega izvriti neki (pravni) posao uz eventualnu naknadu TROKOVA i TETE - prema treim osobama MANDATAR se mogao legitimirati posebnim ovlatenjem PUNOMO koju mu izdaje MANDANT - odgovornost: MANDATARA za DOLUS, a kasnije i za SVAKU KRIVNJU (pa i CULPA LEVIS) ako je imao trokove i izdatke mogao je traiti naknadu, zbog ega je MANDATUM - nepotpuno dvostrano obvezujui ugovor - zatita: a) ACTIO MANDATI DIRECTA tuba BONA FIDEI koju podie MANDANT izdataka i pretrpljene tete - prestanak: 1) istek roka 2) izvrenje naloga 3) smrt jedne od strana 4) jednostrani otkaz mandatara RENUNTIATIO (ne smije biti dan u ne-vrijeme ili dolozno) 5) opozivom mandanta - REVOCATIO INOMINANTNI KONTRAKTI - BEZIMENI, NEIMENOVANI KONTRAKTI u ranije doba nisu imali odreeni naziv - NEFORMALNI, KAUZALNI kontrakti na temelju BONA FIDEI - usporedba s: b) ACTIO MANDATI CONTRARIA tuba koja MANDATARU slui za naknadu eventualnih

73

KONSENZUALNIM KONTRAKTIMA za nastanak obveze nije dovoljna sama suglasnost volja CONSENSUS, ve jedna od stranaka mora ispuniti svoju inidbu REALNIM KONTRAKTIMA inidba se ne mora sastojati u predaji stvari, ve prestacija stranke moe biti i neko drugo injenje ili proputanje

- nastaju kada postoji NUDUM PACTUM i IZVRENJE INIDBE JEDNE STRANE tada postoji obveza i druge strane da ispuni inidbu na koju se obvezala

- inidba se sastoji od DARE i FACERE: a) c) DO UT DES (obostrana inidba na DARE) FACIO UT DES (inidba jedne stranke na FACERE, te protuinidba druge stranke na DARE) b) DO UT FACIAS (inidba jedne stranke na DARE, te protuinidba druge stranke na FACERE) d) FACIO UT FACIAS (obostrana inidba na FACERE) - s vremenom, pojedini odnosi dobivaju imena PROPRIUM NOMEN, PROPRIA APPELLATIO - u poetku nisu bili neposredno utuivi stranka koja je ispunila svoj dio inidbe nije mogla drugu natjerati da to isto uini, ve je naelno, samo mogla zahtjevati vraanje (naknadu) onog to je dala ili uinila a) ako je inidba na DARE davanje stvari, koristi se CONDICTIO OB REM DATI (kao kod CONDICTIONES SINE CAUSA) trai se POVRAT STVARI b) ako je inidba na FACERE, koristi se ACTIO DOLI trai se NAKNADA TETE (a ne prinudno izvrenje inidbe) - do neposredne utuivosti dolazi poetkom klasinog razdoblja putem: a) c) ACTIO IN FACTUM pretorska zatita obije gornje Justinijan ujedinjuje u ACTIO PRAESCRIPTIS VERBIS b) ACTIO CIVILIS INCERTI civilnopravna zatita

- Dioklecijan ih potvruje konstitucijom takvi su odnosi uzdignuti i priznati kao kontrakti PERMUTATIO (zamjena) - DO UT DES - jedna stranka predaje drugoj u VLASNITVO odreenu STVAR uz obvezu druge strane da i ona UINI ISTO prenese vlasnitvo neke druge stvari kao protuinidbu - SINALAGMATIAN ugovor CONTRACTUS BILATERALIS AEQUALIS, negotia BONA FIDEI 74

- odgovornost: obije stranke meusobno za SVAKU KRIVNJU (obije imaju jednak interes i korist od pravnog posla), za PRAVNE i FAKTINE mane stvari, ali ne i za PREKOMJERNO OTEENJE AESTIMATUM (nalog prodaje) - DO UT FACIAS - vlasnik predaje drugome svoju STVAR uz obvezu da je primalac PRODA pa vlasniku vrati DOGOVORENI IZNOS, a sebi zadri eventualni VIAK - samom PREDAJOM primalac postaje DETENTOR

TRANSACTIO (nagodba) - nastaje kada dvije stranke DOGOVORNO RIJEE neki sporni meusobni odnos tako da svaka od njih NETO PROPUSTI (ne ine jedna drugoj odreene usluge) - po svom uinku izjednaava se s PRESUENOM STVARI PRECARIUM (prekarij) - nastaje kada jedna stranka preputa drugoj na UPOTREBU odreenu STVAR uz mogunost OPOZIVA - PREKARIST uiva POSJEDOVNU ZATITU koja ide samo protiv treih osoba, a ne i protiv davaoca stvari - ukoliko prekarist ne eli vratiti stvar na poziv, protiv njega se koristi INTERDICTUM DE PRECARIO i REI VINDICATIO DATIO AD EXPERIUNDUM (davanje na probu) - jedna stranka daje drugoj odreenu STVAR da bi ju ova ISPITALA, utvrdila njene KVALITETE, radi EVENTUALNE KUPOPRODAJE (budue) - usporedba s PACTUM DISPLICENTIAE PACTUM DISPLICENTIAE ima ulogu REZOLUTIVNOG UVJETA kod pravnog posla koji je ve poeo proizvoditi svoje posljedice DATIO AD EXPERIUNDUM je SAMOSTALAN pravni posao koji tek eventualno (u budunosti) moe dovesti do kupoprodaje PACTA (pakti) - obveze koje nastaju sporazumom stranaka CONSENSUS, ali kojima nije dugo vremena bila priznavana utuivost, te koji i nakon priznanja svojstva utuive obveze nisu bili uzdignuti na nivo kontrakata - u najstarije doba imali su uinak samo na podruju obveza nastalih iz delikata - kasnije civilnu utuivost stjeu tzv. DODATNI SPORAZUMI koji su sklapani odmah s glavnim poslom (PACTUM IN CONTINENTI, tj. PACTA ADIECTA) - podjela: 75

1) PACTA ADIECTA (poetno uz kupoprodaju) 2) PACTA PRAETORIA pretorski pakti kojima utuivost priznaje pretor putem ACTIO IN FACTUM (najvie izvora u EDICTUM PERPETUUM) a) CONSTITUTUM DEBITI neformalno obeanje da e neki ve POSTOJANI NOVANI DUG (bilo svoj, bilo tui) platiti u odreeno (ranije) vrijeme ako se radi o tuem dugu, ima uinak poruanstva b) RECEPTUM NAUTARUM, CAUPONUM ET STABULARIORUM neformalno preuzeta obveza brodara, gostioniara i vlasnika staja (koja se kasnije predmnijevala), kojom oni, bez obzira na svoju krivnju, preuzimaju odgovornost za stvari to su ih putnici unijeli u brod, gostionicu ili staju po klasinom pravu odgovaraju za sluaj (CASUS), ali ne i za VIS MAIOR c) RECEPTUM ARBITRII izmeu stranaka u sporu i izabranog arbitra se stvara obveza preuzimanja dunosti ARBITRAE i DONOENJA ODLUKE d) e) RECEPTUM ARGENTARII BANKAR preuzima obvezu da e platiti DUG svog KLIJENTA PACTUM IURISIURANDI stranke se sporazumjevaju o POLAGANJU odluujue ZAKLETVE kojom se okonava njihov spor 3) PACTA LEGITIMA utuivost dobivaju carskim konstitucijama a) COMPROMISSUM stranke se sporazumjevaju da e neki MEUSOBNI SPOR rijeiti, ne u redovnom sudskom postupku ve ARBITRANO dobio utuivost tek u Justinijanovom pravu b) c) DAROVANJE - u klasinom pravu NIJE POSEBAN TIP pravnog posla, ve pravni posao kojim se PRENOSI VLASNITVO, OSNIVA ili UKIDA OBVEZA - pravni razlog: a) BESPLATNO POVEANJE IMOVINE OBDARENOGA b) SMANJENJE IMOVINE DAROVATELJA - LEX CINCIA iz 203. g. pr. Kr. OGRANIAVA VISINU DAROVANJA jedino je doputeno darivati bez ogranienja roake do 5. stupnja i jo neke druge u prvom redu srodne osobe POLLICITATIO DOTIS obeanje MIRAZA ima ga pravo traiti suprug POLLICITATIO DATIONIS obeanje DAROVANJA

76

nije dozvoljeno ni darivanje meu suprunicima ni sklapanje simuliranih ugovora (fiktivna kupnja)

OBVEZE IZ DELIKATA - DELICTUM protupravno djelo iz kojeg, zbog povrede pravno zatienih dobara, nastaju posljedice bez obzira na volju poinitelja - podjela: 1) JAVNI DELICTA PUBLICA, CRIMINA - u posebnom javnom postupku progoni ga drava, a za njega se izrie javna kazna POENA PUBLICA - izdaja, ubojstvo oca obitelji 2) PRIVATNI DELICTA PRIVATA, MALEFICIA - obvezni odnos nastaje po samom zakonu na temelju kojeg oteeni ima pravo traiti kaznu za delikventa u redovitom graanskom postupku - stranke: poinitelj PASIVNA STRANA delikt oteeni AKTIVNA STRANA (ima pravo podizanja tube, naknade tete) deliktni ZAHTJEVI su naelno NENASLJEDIVI na PASIVNOJ strani smru poinitelja delikta, deliktni se zahtjev gasi na AKTIVNOJ strani PRELAZE na nasljednike pravo na utjerivanje novane kazne nakon smrti oteenog prelazi na njegove nasljednike (*IZNIMKA ACTIONES VINDICTAM SPIRANTES tube strogo osobnog karaktere npr. INIURIA ne prelaze na nasljednike) vie SUPOINITELJA odgovara KUMULATIVNO (svaki plaa itavu kaznu)

delikti po CIVILNOM PRAVU: FURTUM (kraa) - ZLONAMJERNO odnoenje TUE STVARI radi pribavljanja PROTUPRAVNE KORISTI - KRADLJIVAC onaj tko zlonamjerno (dolozno) odnosi stvar - podjela: a) etverostrukom iznosu b) dvostrukom iznosu FURTUM NEC MANIFESTUM "neoita" kraa novana kazna u (2) FURTUM MANIFESTUM oita kraa novana kazna u (4)

77

- tubu moe podii, ne samo VLASNIK, ve i svaki onaj koji je ZAINTERESIRAN da mu stvar ne bude oduzeta (sve osobe koje su u ranije doba vlasniku odgovarale za CUSTODIU osim DEPOZITARA i KUPCA, ako mu stvar jo nije bila predana) a) b) ACTIO FURTI trajna tuba koja uvijek povlai INFAMIU (pasivno nenasljediva, a aktivno prelazi na nasljednike) obveznog karaktera, kazna je NOVANA CONDICTIO FURTI posebno pravno sredstvo za VRAANJE ODUZETE STVARI pripada jedino VLASNIKU, a moe se podii protiv KRADLJIVCA ili njegovog SUUESNIKA ako doe do NOVANE OSUDE ona glasi na NAJVII IZNOS vrijednosti stvari RAPINA (razbojnika kraa) - NASILNO oduzimanje tue stvari - koristi se pretorska tuba ACTIO VI BONORUM RAPTORUM u roku od jedne godine ide na naknadu ETVEROSTRUKE vrijednosti oduzete stvari, a nakon toga na JEDNOSTRUKU vrijednost mogu je uz VLASNIKA podii i DRUGI koji imaju interes da stvar sauvaju u Justinijanovom pravu ACTIONES MIXTAE sadri zahtjev za vraanje stvari (naknadu vrijednosti u jednostrukom iznosu), te kaznu u trostrukom iznosu - u sluaju oduzimanja stvari kod POBUNE ili NEMIRA kazna ide na dvostruki iznos u roku od jedne godine, a nakon toga na jednostruku naknadu INIURIA (namjerna povreda tue osobnosti) - namjerna povreda tue osobnosti fizike i moralne - koristi se pretorska tuba: ACTIO INIURIARUM AESTIMATORIA sucima RECUPERATORES je preputeno da PO SLOBODNOM UVJERENJU procjene visinu kazne za svaki pojedini sluaj strogo je OSOBNA aktivno i pasivno nenasljediva KUMULATIVNA moe biti tuen svaki pojedini poinitelj koristi se u roku od 1 godine, a osuenog stie INFAMIA

DAMNUM INIURIA DATUM (teta nanijeta protupravno) - protupravno oteenje tue stvari - LEX AQUILIA donosi jedinstven nain kanjavanja - teta mora biti nanijeta neposredno DAMNUM CORPORE CORPORI DATUM - tuba: ACTIO LEGIS AQUILIAE moe je upotrijebiti samo VLASNIK unitene ili oteene stvari

- za DELIKTE OSOBA U VLASTI odgovara IMALAC VLASTI tako to je obvezan NADOKNADITI TETU ili oteenom PREDATI OSOBU u vlasti koja je poinila delikt 78

- odgovara osoba koja je imalac vlasti nad osobom u vlasti u TRENUTKU PODIZANJA TUBI (ne u vrijeme poinjenja delikta) REGULA: NOXA CAPUT SEQUITUR teta prati poinitelja. - NOXAE DEDITIO se izvrava MANCIPACIJOM ROB prelazi u VLASNITVO oteenog SIN prelazi pod VLAST oteenog (donekle slino ropstvu IN CAUSA MANCIPI te moe traiti da bude OSLOBOEN nakon to ODRADI NOVANU KAZNU) delikti po PRETORSKOM PRAVU DOLUS (prijevarno dovoenje u zabludu) - svako NAMJERNO uinjeno djelo iji je cilj da drugi bude IMOVINSKI OTEEN - zatita: a) ACTIO DOLI (ACTIO DE DOLO) penalna tuba koja ide samo za NAKNADOM TETE - pravni posao obavljen uz DOLUS bio je po propisima IURIS CIVILIS i dalje valjan - mogla se koristiti protiv svih koji su dolozno postupali - na temelju ove tube, tueni je morao platiti kaznu u visini vrijednosti tete koju je neduna stranka pretrpjela zato to je bila prijevarno dovedena u zabludu - SUPSIDIJARNA tuba mogla se primijeniti samo onda kada nije bilo drugog pravnog sredstva za zatitu oteenog - osuda povlai INFAMIJU ne dolazi u obzir izmeu osoba u rodbinskom odnosu - aktivno i pasivno NENASLJEDIVA - sadri ARBITRARNU KLAUZULU tueni uspostavom ranijeg stanja moe izbjei osudu i posljedice - vremenski ograniena na rok od 1 godine b) EXCEPTIO DOLI prigovor prijevare kojeg upotrebljava oteeni ako je protivna strana prva pokrenula postupak zahtjevom za ispunjenje ugovora to ga je sklopila postupivi prijevarno na tetu tuenog c) RESTITUTIO IN INTEGRUM OB DOLUM uspostava ranijeg stanja na zahtjev oteene strane (tuitelja) METUS (prijetnja) - nastaje kada jedna strana PROTUPRAVNO, UPOTREBOM SILE ili PRIJETNJOM da e uiniti neko zlo, prisili drugu stranu da na TETU SVOJE IMOVINE SKLOPI neki pravni posao ili PODUZME, odnosno PROPUSTI neko drugo djelo - zatita: a) ACTIO QUOD METUS CAUSA tuba za VRAANJE IMOVINE koja je nekom bila oduzeta silom ili prijetnjom 79

podie ju oteeni da bi od tuenog dobio naknadu u ETVEROSTRUKOM IZNOSU ako

je pokrenuo postupak u roku od 1 godine, a nakon toga koristi se ACTIO IN FACTUM na jednostruki iznos penalni karakter, nije infamirajua sadri RESTITUTORNU KLAUZULU nije aktivno nasljediva protiv nasljednika se moe koristiti samo u obujmu bogaenja kad je bilo vie poinitelja pravilo o kumuliranju tube

b) EXCEPTIO QUOD METUS CAUSA ako je oteeni bio tuen c) RESTITUTIO IN INTEGRUM OB METUM vraanje u prijanje stanje

ALIENATIO IN FRAUDEM CREDITORUM (prijevarno oteenje vjerovnika) - zatita: a) INTERDICTUM FRAUDATORIUM vjerovnik moe zahtjevati vraanje stvari to ih je prezadueni dao treim osobama, ako su ove znale da on time oteuje vjerovnika b) RESTITUTIO IN INTEGRUM upravitelju imovine prezaduenog c) ACTIO PAULIANA njome se mogu pobijati poslovi kojima je prezadueni poveao svoju pasivu ili smanjio aktivu dunik je morao biti svjestan da odgovarajuim pravnim poslovima oteuje svoje vjerovnike KVAZIDELIKTI IUDEX QUI LITEM SUAM FECIT - sluaj kada sudac IUDEX PRIVATUS kome je povjereno rjeavanje odreenog spora ne donese presudu na vrijeme ili pak zlonamjerno ili iz nepanje donese presudu kojom je jedna strana oteena - sudac je osobno bio duan stranci nadoknaditi tetu na temelju ACTIO IN FACTUM ACTIO DE POSITIS ET SUSPENSIS - upotrebljava se protiv vlasnika ili zakupca kue na kojoj je s uline strane neto objeeno to je moglo pasti i povrijediti prolaznike ACTIO DE EFFUSIS VEL DEIECTIS - kada je iz stana neto IZLIVENO ili IZBAENO na ulicu pa je time izazvana teta - pokree se protiv imaoca stana (vlasnika ili stanara) 80

- kazna na DVOSTRUKI iznos nastale tete ACTIO LUCRI ET DAMNI ADVERSUS NAUTAS, CAUPONES ET STABULARIOS - odgovaraju: BRODARI, GOSTIONIARI i IMAOCI STAJA ako bi putnik, koji se kod njih smjestio, pretrpio tetu zbog KRAE, OZLJEDE, OTEENJA STVARI kad su tetu nanijele OSOBE U SLUBI ili OSOBE KOJE SU KOD NJIH TRAJNO STANOVALE - tetu je poinila osoba od njihova povjerenja CULPA IN ELIGENDO VARIAE CAUSARUM FIGURAE - Gaj: INSTITUTIONES obveze iz razliitih, drugih pravnih osnova - Justinijanova kodifikacija: - KVAZI-KONTRAKTI (OBLIGATIONES QUASI EX CONTRACTU) - KVAZI-DELIKTI (OBLIGATIONES QUASI EX DELICTO)

KVAZIKONTRAKTI - iz njih slijedi priznata, utuiva obveza ali se ne osnivaju na prethodnom sporazumu stranaka CONSENSUS razlika u usporedbi s kontraktima - vrste: 1) NEGOTIORUM GESTIO (poslovodstvo bez naloga) 2) COMMUNIO INCIDENS (sluajna zajednica) 3) CONDICTIONES SINE CAUSA (bezrazlono bogaenje) 4) OBLIGATIONES EX TUTELA (obveze iz tutorstva) 5) OBLIGATIONES EX LEGATUM (obveze iz legata) COMMUNIO INCIDENS (sluajna zajednica) - OBVEZNI ODNOS koji nastaje kada se dvije osobe ili vie njih BEZ PRETHODNOG DOGOVORA (AFFECTIO SOCIETALIS) nau u SUVLASNIKOM POLOAJU u pogledu neke STVARI ili IMOVINE - najvaniji razlog iz kojeg nastaje: - MIJEANJE STVARI (COMMIXTIO, CONFUSIO) - NASLJEIVANJE - dva pravna odnosa izmeu sudionika: 1) SUVLASNITVO STVARNOPRAVNI KARAKTER 2) neka druga meusobna prava i dunosti PRAESTIONES PERSONALES (naknada teta u sluaju kada ih za zajednike potrebe snosi jedan sudionik, podjela koristi i plodova, odgovornost za tetu i sudionicima i treima, mogunost i uvjeti raskida zajednice) OBVEZNOPRAVNI KARAKTER 81 LEGATUM PER DAMNATIONEM LEGATUM SINEDI MODO

- svaki sudionik duan je snositi skupne trokove nastale na stvari i odgovornosti za tetu sudionici jedan drugome odgovaraju za CULPA LEVIS IN CONCRETO (kao i kod SOCIETAS) - tri vrste, tipa tubi za raskid takvih zajednica IUDICIA DIVISORIA: 1) meu SUNASLJEDNICIMA ACTIO FAMILIAE ERISCUNDAE 2) meu SUVLASNICIMA ACTIO COMMUNI DIVIDUNDO 3) meu SUSJEDIMA ACTIO FINIS REGUNDORUM ACTIONES DUPLICES svakom od njih mogao je biti osuen ne samo tueni, ve i tuitelj svaka strana se pojavljuje u ulozi tuenog i tuitelja ACTIONES MIXTAE (stvarnopravne i obveznopravne tube)

CONDICTIONES SINE CAUSA (bezrazlono bogaenje) - OBVEZNI ODNOS koji nastaje time to jedna stranka stekne neto iz IMOVINE druge stranke iako za to NEMA PRAVNE OSNOVE ili je OSNOVA iz odreenih razloga PRESTALA - kvazikontrakt zbog primanja bez osnove redovito na drugoj stranci nastaje obveza vraanja, a do samog odnosa nije naelno dolo suglasnou volja stranaka - za povrat bezrazlone inidbe pretor dozvoljava apstraktno formulirane tube CONDICTIO(NES) tube u kojima se nije navodio pravni razlog u sluajevima u kojima tuitelj nije mogao upotrijebiti nikakvo drugo pravno sredstvo da bi dobio stvar ili imovinu koja se nalazila kod drugoga po klasinom pravu mogla se koristiti samo onda kada je do bezrazlonog bogaenja dolo prijenosom vlasnitva (obveza na DARE) CONDICTIO CERTAE REI (za stvar), CONDICTIO CERTAE PECUNIAE (za novac) tek u postklasinom pravu mogla se upotrijebiti i CONDICTIO INCERTI u sluaju neosnovanog bogaenja po nekoj drugoj osnovi - vrste: 1) CONDICTIO INDEBITI - sluila je onda kada je netko u ISPRIIVOJ ZABLUDI isplatio NEDUGOVANO mislei da je duan - ako pogrenog uvjerenja nema nastalo je DAROVANJE - ako je primatelj svjestan da duga nema onda je to KRAA 2) CONDICTIO CAUSA DATA CAUSA NON SECUTA 82 u Justinijanovom pravu nazivaju se CONDICTIONES SINE CAUSA

- u predjustinijansko doba CONDICTIO OB CAUSAM DATORUM - upotrebljava se za vraanje stvari ili imovine koju je netko dao drugome OEKUJUI neki DOGAAJ ili PRAVNI POSAO koji je IZOSTAO davanje miraza (DOS) u oekivanju sklapanja braka sluaj kada je netko dao odreenu stvar drugome u oekivanju da e mu taj drugi takoer uzvratiti davanjem stvari, nekom drugom inidbom; ali do toga nije dolo (izostao jedan od inominantnih kontrakata) po Justinijanovom pravu moe se upotrijebiti i ACTIO PRAESCRIPTIS VERBIS 3) CONDICTIO OB TURPEM VEL INIUSTAM CAUSAM - moe se zahtijevati vraanje stvari koja je dana iz NEMORALNIH RAZLOGA uz pretpostavku da je samo PRIMANJE NEMORALNO, ne i davanje ako su postupci obiju strana nemoralni ili ako je davatelj postupio nemoralno stvar ostaje u rukama posjednika 4) CONDICTIO OB CAUSAM FINITAM - tuba koja se moe upotrijebiti onda kada je PRAVNA OSNOVA DAVANJA postojala pri sklapanju pravnog posla (kada imovina nije prela s jedne strane na drugu bez nekakve osnove ili uz nitavu, zabranjenu pravnu osnovu) - vraanje onoga to je bilo izrueno kao DAROVANJE, ali je kasnije taj pravni posao opozvan zbog NEZAHVALNOSTI 5) CONDICTIO FURTIVA - premda kradljivac ne postaje AKTOM KRAE VLASNIKOM ukradene stvari, doputa se da vlasnik stvar trai od njega kondikcijom - OKRADENI je posebnom kaznenom tubom ACTIO FURTI traio da se kradljivac osudi na kaznu u visini DVOSTRUKE ili ETVEROSTRUKE VRIJEDNOSTI ukradene stvari, ali ne i vraanje stvari - za povrat stvari koristi se: a) REI VINDICATIO vlasnika tuba obveza kradljivca da vrati stvar - uvedena zbog odbojnosti prema kradljivcima - osim toga, u klasinom pravu pretor dozvoljava i ACTIO IN FACTUM NEGOTIORUM GESTIO (poslovodstvo bez naloga) 83 b) CONDICTIO FURTIVA okradeni ne dokazuje vlasnitvo, ve trai da se utvrdi

- nastaje time to jedna stranka NEGOTIORUM GESTOR obavlja po svojoj SLOBODNOJ VOLJI poslove druge stranke DOMINUS NEGOTII bez prethodnog naloga i sporazuma - osnovna obiljeja: obavljanje tueg posla NEGOTIUM ALIENUM obavljanje kao rezultat njegove SAMOSTALNE i SLOBODNE VOLJE posao se treba obaviti korisno UTILITER za DOMINUS NEGOTII (objektivno) nije se trailo da i konani ishod bude uspjean LUKRATIVAN (besplatan) pravni posao

- NEGOTIORUM GESTOR obavlja tue poslove unato izriitoj zabrani DOMINUS NEGOTII: u klasinom pravu: o poslovoi treba nadoknaditi izdatke ako je posao obavio korisno, koristi se proirena tuba ACTIO UTILIS u Justinijanovom pravu: o poslovoa ne moe traiti naknadu, osim kada je izvrio neku JAVNU OBVEZU ili SAHRANIO MRTVACE (pomou ACTIO FUNERARIA moe traiti naknadu od nasljednika) - odgovornosti osobe NEGOTIORUM GESTORIS poslovoe bez naloga: duan je poloiti raun DOMINUS NEGOTII i predati mu sve to je u obavljanju posla postigao odgovara za svaku krivnju OMNIS CULPA samo za DOLUS i CULPA LATA duan je zapoeti posao privesti kraju odgovara poslovoa koji je sprijeio

nenadoknadivu tetu koja je mogla zadesiti DOMINUS NEGOTII - zatita: a) ACTIONES IN FACTUM NEGOTIORUM GESTIOR je mogao od DOMINUS NEGOTII traiti naknadu izdataka nastalih obavljanjem poslova b) ACTIO IN IUS CONCEPTA (tuba u skladu s BONA FIDEI) c) ACTIO NEGOTIORUM GESTORUM DIRECTA pripada DOMINUS NEGOTII d) ACTIO NEGOTIORUM GESTORUM CONTRARIA pripada POSLOVOI koji zahtjeva naknadu trokova i izdataka u vezi s obavljanjem posla - BITNO je da se obavlja TUI POSAO

84

iznimno, ako se i ne radi o tuem poslu, DOMINUS NEGOTII moe poslovodstvo naknadno odobriti RATIHABITIO, pa e poslovoa bez naloga u tom sluaju imati sudsku zatitu

- ako je poslovodstvo za gospodara bilo KORISNO, on e morati poslovoi NADOKNADITI TROKOVE OBLIGATIONES EX TUTELA (obveze iz tutorstva) - nakon prestanka tutorstva izmeu TUTORA i DOTADANJEG TIENIKA nastaje OBVEZNI ODNOS - zatita: a) ACTIO TUTELAE DIRECTA pripada tieniku b) ACTIO TUTELAE CONTRARIA pripada tutoru OBLIGATIONES EX LEGATUM (obveze iz legata) - ako je ostavitelj OPORUKOM u obliku LEGATA ostavio neku stvar ili pravo LEGATARU, izmeu njih nastaje OBVEZNOPRAVNI ODNOS DUNOST NASLJEDNIKA da LEGAT ISPUNI - zatita: a) ACTIO CERTI EX TESTAMENTO ako je predmet legata ODREENA stvar b) ACTIO INCERTI EX TESTAMENTO ako se radi o UNAPRIJED NEODREENOJ stvari POSTUPOVNO PRAVO - podjela: 1) LEGISAKCIJSKI postupak 2) FORMULARNI postupak 3) KOGNICIJSKI (EKSTRAORDINARNI) postupak REGULE: RES IUDICATA PRO VERITATE ACCIPITUR Konana presuda dri se istinitom. ACTORE NON PROBANTE, REUS ABSOLVITUR Ako tuitelj ne dokae, tuenog se oslobaa. LEGISAKCIJSKI POSTUPAK - odvijao se u vrijeme starog civilnog prava - LEGISAKCIJE formalistike usmene izjave pred magistratom popraene tono odreenim kretnjama - postupak legisakcija se vodio na pet naina: - za postupak utvrivanja prava: 1) LEGISACTIO SACRAMENTO 2) LEGISACTIO PER IUDICIS POSTULATIONEM sluila za utvrivanje opstojnosti obveza iz stipulacije TUTOR mora priloiti TIENIKU RAUN O UPRAVLJANJU NJEGOVOM IMOVINOM, te eventualno mu nadoknaditi tetu koju je uinio

85

3) LEGISACTIO PER CONDICTIONEM sluila za utvrivanje opstojnosti obveza kod novanih i drugih dugovnih odnosa - za izvrenje presude: 4) LEGISACTIO PER MANUS INIECTIONEM 5) LEGISACTIO PER PIGNORIS CAPIONEM - LEGISACTIO SACRAMENTO najstarija vrsta legisakcije podjela na: a) LEGISACTIO SACRAMENTO IN REM slui za utvrivanje opstojnosti nakog stvarnog prava, nasljednog prava ili obiteljske vlasti b) LEGISACTIO SACRAMENTO IN PERSONAM slui za utvrivanje opstojnosti nekog duga tuenika prema tuitelju

- LEGISACTIO SACRAMENTO IN REM - obiljeja: obije strane tvrde svoje pravo (npr. ako je tuitelj tvrdio da je vlasnik sporne stvari, isto to morao je tvrditi i tueni) stranke u sporu izazivaju jedna drugu na okladu, pa e sudac zapravo suditi o okladi (neizravno i o samom predmetu spora) TUITELJ je duan da navede pravni razlog, pravni temelj na osnovi kojega je vlasnik (npr. darovanje, prodaja, nasljedstvo) u drugom dijelu postupka APUD IUDICEM (pred sucem) to treba i dokazati TUENI nije duan da navodi svoj pravni temelj on u legisakcijskom postupku mora ustvrditi svoje pravo, ali ga ne mora i dokazivati. REGULA: ACTORI INCUMBIT PROBATIO Tuitelj dokazuje (a ne i tueni). postupak se odvija u dva dijela: a) IN IURE pred magistratom utvruje se sudac, stranke, njihova tvrenja i objekt spora b) APUD IUDICEM pred sucem stranke iznose svoje tvrdnje i dokaze i sudac donosi presudu u poetku se primjenjivao samo na sporove o pokretninama, a kasnije je proiren i na nekretnine u postupku pred magistratom, tueni naputa posjed sporne stvari, a pretor ga zatim dodjeljuje privremeno jednoj od stranaka (ona daje jamce protivniku u pogledu privremenog posjeda u eventualnih plodova) 86

- izvrenje presude: a) za deliktne i ugovorne dugove izvrenje na osobi dunika koritena legisakcija PER MANUS INIECTIONEM (izbjegavanje manusinjekcije: davanje VINDEKSA stupa na mjesto tuenoga u sporni pravni odnos, odgovara za dvostruki iznos vrijednosti sporne stvari) b) LEGISACTIO PER PIGNORIS CAPIONEM izvrenje na stvarima tuenoga FORMULARNI POSTUPAK - pojavljuje se u doba republike - u postupku vie NEMA formalistikih, ritualnih kretnji i gesta, ve pretor i stranke NEFORMALNO utvruju postupovnu formulu FORMULA u FORMULU se ne unosi samo tuiteljev zahtjev - ACTIO, ve i prigovor tuenoga EXCEPTIO, tj. okolnosti istaknute protiv tuiteljeva zahtjeva REGULA: REUS EXCIPIENDO FIT ACTOR Tueni postaje tuiteljem davanjem prigovora. - dvodioba postupka: 1) IN IURE pred magistratom utvrivanje opravdanosti tuiteljeva zahtjeva, suradnja s tuenim u pogledu sastavljanja formule, te imenovanje suca 2) APUD IUDICEM pred sucem provodi se dokazni postupak i izrie presuda - pozivanje na sud: tuitelj poziva tuenoga pred magistrata IN IUS VOCATIO, tueni se mora tom pozivu pokoriti ili dati VINDEKSA u sluaju da se ne odazove i neda vindeksa, pretor dozvoljava penalnu akciju i dozvoljava tuitelju privremeni posjed nad imovinom tuenoga MISSIO IN BONA REI SERVANDAE CAUSA - postupak IN IURE: pred magistratom tuitelj trai od pretora dam mu odobri postupak protiv tuenoga POSTULATIO ACTIONIS ako je tuiteljev zahtjev opravdan, pretor odobrava akciju ako je ona predviena pretorskim ediktom (u sluaju da nije predviena pretorskim ediktom pretor dozvoljava ACTIO IN FACTUM) tueni e u tom sluaju: formula je bila u PISMENOM OBLIKU ona je osnova za suevu djelatnost

87

a)

ili porei pravnu osnovu tubenog zahtjeva, odnosno injenino stanje (u ovom sluaju bezuvjetno se slae s tim da se upusti u parnicu)

b) ili e priznati tuiteljeve navode, ali e ustvrditi odreene okolnosti koje se protive tuiteljevu zahtjevu (trai uvrtenje EXCEPTIO u postupovnu formulu) c) ili e priznati tuiteljev zahtjev (u tom sluaju postaje CONFESSUS onaj koji je u parnici priznao, te se izjednauje s osuenim na osnovi presude suca IUDICATUS) ako tueni odbije upustiti se u postupak ne moe se protiv njega dignuti tuba i voditi postupak, no pretor odobrava prisilna sredstva (zatvor, privremeni posjed nad imovinom tuenoga) ako se tueni sloio s time da ue u postupak pretor izdaje dekrat kojime odreuje suca IUDICIUM DARE i utvruje PRAVNO i INJENINO stanje spora u formuli stranke se s formulom moraju sloiti LITIS CONTESTATIO izjave stranaka kojima se slau s formulom su bile neformalnog karaktera, te nisu imale karakter ugovora bile su upuene magistratu (ako se tueni nije sloio s formulom, stizale bi ga pretorske mjere sline onima za tuenikovo odbijanje ulaenja u spor) glavna posljedica LITIS CONTESTATIO je da se spor koji je voen na taj nain, nije mogao po drugi put voditi REGULA: NE BIS IN IDEM Ne moe se dva puta voditi isti spor. o FORMULA pretor imenuje suca, te utvruje pravne i injenine okolnosti o kojima ovisi sueva odluka svaka akcija je imala svoju vlastitu formulu (proglaavane u pretorskim ediktima) u sluaju da neka ediktna formula nije u cijelosti pokrivala injenino stanje spora, pretor bi se po odobravanju akcije i utvrivanju formule sluio analogijom isti naziv akcije je zadran uz neznatnu promjenu ACTIONES UTILES ako u ediktu nije postojala formula, a pretor je elio dati zatitu za taj tubeni zahtjev, odobravao je akciju i formulu koje je sastavljao potpuno samostalno opisivanjem stvarnog stanja, takve akcije nazivaju se ACTIONES IN FACTUM glavni sastavni djelovi formule: a) INTENTIO tuiteljev zahtjev (nema tube bez intencije) injeninog stanja c) CONDEMNATIO ovlauje se suca na donoenje presude ili osloboenja d) ADIUDICATIO u diobenim parnicama (ACTIO FAMILIAE ERISCUNDAE, ACTIO COMMUNI DIVIDUNDO) i akcijama za 88 b) DEMONSTRATIO kod intencije na INCERTUM tono opisivanje

utvrivanje granica (ACTIO FINIUM REGUNDORUM) ovlauje se suca da dodijeli vlasnitvo e) f) EXCEPTIO isticanje neke okolnosti u prilog tuenoga, a koja je uperena protiv tuiteljeva zahtjeva PRAESCRIPTIO ograniavanje tubenog zahtjeva

formule pojedinih akcija: a)

(v. Boras Margeti, Rimsko pravo, str. 204-207)

formula kod PREJUDICIJALNIH akcija (tube na utvrenje) - sadri samo INTENCIJU tuiteljev zahtjev - tipini nazivi za stranke: AULUS AGERIUS tuitelj NUMERIUS NEGIDIUS - tuenik

b) formula kod ACTIO CERTAE CREDITAE PECUNIAE (CONDICTIO) - INTENCIJA je CERTA glasi na tono odreeni novani iznos - KONDEMNACIJA je stoga takoer CERTA - da je ovo CIVILNA AKCIJA vidi se po izrazu DARE OPORTERE koji se pojavljuje u formuli

c)

formula kod ACTIO VENDITI - KONDEMNACIJA je INCERTA (neodreena) to se vidi po izrazu: EIUS (na toliko) koji se pojavljuje u formuli - INTENCIJA je INCERTA sadri izraz: QUIQUID (to god) - u ovoj formuli postoji i DEMONSTRACIJA opis injeninog stanja u sporu

d) formula REI VINDICATIO KONDEMNACIJA INTENCIJA kako je REI VINDICATIO (actio in rem)

usmjerena protiv svakoga (ERGA OMNES) ne spominje se tuenika, ve se samo trai da se utvrdi da je tuitelj vlasnik po kviritskom pravu ARBITRARNA KLAUZULA poziva se tuenika da dobrovoljno ispuni inidbu: ako vrati stvar prije presude postupak se obustavlja, te ne dolazi do presude, u protivnome sudac donosi presudu koja glasi na NOVANI IZNOS (a ne izruenje stvari) u visinu koju e tuitelj utvrditi prisegom FORMULA ARBITRARIA e) formula kod ACTIO PUBLICIANA - KONDEMNACIJA (arbitrarna klauzula) - INTENCIJA 89

 FORMULA FICTITIA pretor fingira protek vremena dosjelosti te nareuje sucu donijeti presudu REGULA: FICTIO IURIS IDEM OPERATUR QUOD VERITAS Pravna fikcija dri se istinom. f) formula kod ACTIO DEPOSITI - poetno ACTIO IN FACTUM CONCEPTA zasnovana na injenici, a ksanije ACTIO IN IUS CONCEPTA zasnovana na pravu - INTENCIJA - KONDEMNACIJA je INCERTA jer je pravni posao BONA FIDES g) formula kod ACTIO EX STIPULATU (INCERTI) i EXCEPTIO INTENCIJA je INCERTA sadri izraz QUIQUID (togod) KONDEMNACIJA je stoga takoer INCERTA sadri izraz formula sadri i DEMONSTRACIJU tuenik istie prigovor EXCEPTIO prigovor straha protiv ovo je tuba civilnog prava, sadri izraze: DARE, FACERE,

EIUS (na toliko)

tuiteljeva zahtjeva OPORTERE - postupak APUD IUDICEM: suca odreuje pretor u suradnji sa strankama pretor je privatna osoba, bilo koji rimski graanin ako se stranke ne mogu sporazumjeti oko odabira suca, tuitelj predlae tueniku suca s posebnog slubenog popisa ALBUM IUDICUM SELECTORUM sve dok se ne postigne suglasnost ako se ni na taj nain ne doe do suglasnosti, suca se odreuje drijebom SORTITIO, pri emu svaka stranka ima pravo odreen broj puta odbaciti REIECTIO u nekim sluajevima (sporovi o slobodi) sudio je porotni sud

RECUPERATORES u osobito vanim imovinskopravnim stvarima (nasljednopravni sporovi) sudilo je vijee izbrano meu 100, odn. 105 lanova uglednog suda - CENTUMVIRI sudac privatnik je bio strogo vezan za sadraj formule, pomae mu savjet pravnih strunjaka (CONSILIUM)

90

pred sucem se izvode dokazi; tuitelj je dokazivao okolnosti na kojima je temeljio svoj zahtjev, a tueni okolnosti svog prigovora (EXCEPTIO) u pogledu teine dokaza, odluujua je odluka suca sudac je dokaze ocjenjivao po svojoj slobodnoj savjesti uz iskaze stranaka, isprave, oevid i vjetaenje osobitu su vanost imali svjedoci svjedoke je pred sud pozivala stranka i sasluavala ih pred sucem svjedok nije bio duan odazvati se pozivu stranke, ali ako se radilo o svjedoku koji je prisustvovao formalistikim aktima civilnoga prva (gesta per aes et libram) bio je duan da se odazove pozivu PRESUDA je bila KONANA (u formularnom postupku nije postojala dvostepenost) ujedno formalno i materijalno pravomona

- izvrenje presude: u pravilu nad cjelokupnom imovinom dunika (mada je jo uvijek i postojalo izvrenje na osobi osuenog dunika) izvrenje nad pojedinim predmetima je i u formularnom postupku ostalo iznimkom ako tuenik nije izvrio presudu u roku od 30 dana, vjerovnik je protiv njega podizao ACTIO IUDICATI ako se tuenik usprotivi toj akciji i upusti se u spor, izlae se opasnosti LITISKRESTACIJE ako u novoj parnici izgubi, iznos iz presude se udvostruuje izvrenje nad dunikovom imovinom provodi se prethodnim stavljanjem vjerovnika u posjed dunikove imovine - MISSIO IN BONA REI SERVANDAE CAUSA, pa ako u daljnih 30 dana dunik ne plati iznos na koji je osuen, postaje INFAMAN, a vjerovnici na poziv pretora izabiru meu sobom upravitelja dunikove imovine MAGISTER BONORUM, koji ju (dunikovu imovinu) prodaje VENDITIO BONORUM, drabom najboljem ponuau BONORUM EMPTOR ako je dunik bez svoje krivnje prezaduen, moe se osloboditi presude, izvrenja i infamije, ako uz pretorovu dozvolu, slobodno ustupi svoja dobra vjerovnicima (CESSIO BONORUM) a time da mu se ostavljaju sredstva najnunija za ivot KOGNICIJSKI (EKSTRAORDINARNI) POSTUPAK - nastaje u klasino doba - car je uz pomo svojih organa postepeno preuzimao sudski postupak u svoje ruke

91

- cijeli se sudski postupak odvijao pred dravnim inovnikom kao SUCEM u cijelom rimskom carstvu - nestaje dvodiobe postupka - ukinute su formule - dravni sudac je pojedine djelove postupka izvoenje dokaza i donoenje presude, mogao povjeriti i drugoj osobi obino podreenom inovniku kao delegiranom sucu IUDEX PEDANEUS, IUDEX DATUS - kognicijski postupak je u prvom stupnju naelno vodio provincijski namjesnik PRAESES PROVINCIAE - dozvoljena je alba na viu instancu i konano ak do cara - pozivanje na sud je u poetku (do sredine 5. st.) jo vrio tuitelj LITIS DENUNTIATIO, a kasnije je tuitelj uruio tubu (LIBELLUS CONVENTIONIS) sudu, koji ju je zatim dostavljao tueniku - nestaje LITISCONTESTATIO (u kognicijskom postupku se za litiskontestaciju smatra da je nastupila kada je tueni pred sucem odgovorio na tubu) - litiskontestacija iz kognicijskog spora nema za posljedicu da se vie o istom predmetu ne moe voditi spor - stvorena su vrsta dokazna pravila kojih se sudac mora drati - dokaz svjedocima nije prizat kao dovoljno pouzdan, osobito iskaz jednog svjedoka REGULA: TESTIS UNUS, TESTIS NULLUS Jedan svjedok, (kao) nijedan svjedok. - presuda ne mora glasiti na novac - izvrenje je nad pojedinim predmetom, a iznimno nad cjelom imovinom - crkva je u postklasici dobila izvjesni utjecaj na sudbenost putem EPISCOPALIS AUDIENTIA tako to su se stranke dobrovoljno podvrgle njegovoj arbitrai NASLJEDNO PRAVO - dozvoljena je SLOBODA RASPOLAGANJA IMOVINOM za sluaj smrti rimsko klasino pravo ne priznaje nasljednopravne ugovore (nitavi su ugovori kojima se netko obvezao na to da mu suugovara bude nasljednik, te ugovori kojima se netko obvezao da e uiniti oporuku odreenog sadraja) tek potkraj republike nekim najbliim srodnicima priznata su odreena prava na ostaviteljevu imovinu razvoj NUNOG NASLJEDNOG PRAVA - nasljeivanje po CIVILNOM PRAVU: strogo AGNATSKE prirode pripadnost istoj OINSKOJ VLASTI civilnopravni nasljednik HERES preuzima ukupnu AKTIVNU i PASIVNU imovinu ostavitelja i odgovara za SVE DUGOVE ostavitelja (pa makar prelazili i vrijednost nasljeene imovine) - nasljeivanje po PRETORSKOM PRAVU: tolerira i KOGNATSKO SRODSTVO krvne srodnike 92

nasljednik po pretorskom pravu naziva se BONORUM POSSESSOR

- u sluaju sukoba brava HERES i BONORUM POSSESSORA: 1) prednost ima HERES kod BONORUM POSSESSIO SINE RE 2) prednost ima BONORUM POSSESSOR kod BONORUM POSSESSIO CUM RE - podjela: 1) INTESTATNO NASLJEIVANJE neoporuno, zakonsko ostavina prelazi na odreene agnatske ili kognatske srodnike samo ako nije bilo oporuke ili ako nije dolo do nasljeivanja po oporuci 2) TESTAMENTARNO NASLJEIVANJE oporuno ostavina prelazi na osobu koju je ostavitelj odredio u svojoj oporuci TESTAMENTUM ako je netko imenovao oporunog nasljednika samo u dijelu ostavine, a o drugom dijelu ostavine nije nita odredio oporuni nasljednik dobiva i preostali dio nasljedstva - HERES i BONORUM POSSESSOR nasljeivanjem preuzimaju prava i obveze ostavitelja SUCCEDERE stupiti na neije mjesto. Podjela sukcesije: 1) SUCCESSIO IN UNIVERSUM IUS stupanje u ukupnost neijih prava univerzalna sukcesija 2) SUCCESSIO IN UNAM REM stupanje u tua prava s obzirom na pojedinanu stvar singularna sukcesija (a) LEGATUM, (b) FIDEICOMMISSUM REGULE: SEMEL HERES, SEMPER HERES Jednom nasljednik, uvijek nasljednik. NEMO PRO PARTE TESTATUS, PRO PARTE INTESTATUS DECEDERE POTEST Nitko ne moe umrijeti djelom s oporukom, dijelom bez nje. NEOPORUNO NASLJEIVANJE
PRIJE ZAKONIKA XII. PLOA: 1) NAJSTARIJI MUKI SUUS 2) OSOBA POSINJENA ADOPCIJSKOM OPORUKOM 3) GENS PO ZAKONIKU XII. PLOA: 1) NAJSTARIJI MUKI SUUS 2) OSOBA POSINJENA ADOPCIJSKOM OPORUKOM 3) ADGNATUS PROXIMUS 4) GENS

- neoporuno nasljeivanje po CIVILNOM PRAVU: 1) SUI osobe u vlasti ili IN MANU (supruga) bez obzira jesu li muki ili enski - ako ih je bilo vie, vrijedi princip REPREZENTACIJE: sin u vlasti iskljuuje od nasljeivanja svoju djecu, a ako je sin prethodno umro djeca u nasljeivanju svog djeda imaju ona prava koja bi imao njihov otac

93

nasljeivanje iza ene iza ene ne postoje SUI (ena ne moe imati oinsku vlast)

SUI nastupaju na nasljedstvo TRENUTKOM SMRTI svog imaoca vlasti BEZ ikakvog

posebnog PRIHVATA nasljedstva i ak PROTIV SVOJE VOLJE NE MOGU ODBITI nasljedstvo 2) ADGNATUS PROXIMUS osoba koja bi s ostaviteljem bila i istoj oinskoj vlasti nekog pretka da taj predak nije u meuvremenu umro s mukarcima su izjednaene samo SESTRE ako nema ni brae ni sestara, na nasljedstvo se poziva samo idui? muki ADGNATUS PROXIMUS ne stjee nasljedstvo automatski, ve je bio samo OVLATEN PRIHVATITI nasljedstvo 3) GENS - ako nema ni SUI ni ADGNATUS PROXIMUS o GENS imenuje nekog svog lana kao UPRAVITELJA nasljedstva u ime gensa ili donosi nasljeivanje gensa nastaje u kasnoj republici nasljedstvo po civilnom pravu stjeu SUI mimo svoje volje, pa ak i protiv svoje volje i to u trenutku ostaviteljeve smrti SUI ET NECESSARII, kao i robovi koji su testamentarno osloboeni (SERVUS CUM LIBERTATE HERES INSTITUTUS) kako je HERES odgovoran za ostaviteljeve dugove ak i iznad vrijednosti ostavine pretor u doba kasnije republike odobrava za djecu (ali ne i robove) tzv. BENEFICIUM ABSTINENDI ovlatenje da ne prime nasljedstvo (pretor ne doputa vjerovniku ostavitelja akciju protiv nasljednika) o ostali civilnopravni nasljednici HEREDES VOLUNTARII stjeu nasljedstvo posebnim aktom PRIHVATOM NASLJEDSTVA; postoje dva pravna instituta; 1) PRIPAD NASLJEDSTVA DELATIO nastupa naelno u trenutku smrti ostavitelja nasljednik stjee pravo da prihvati ili odbije nasljedstvo 2) PRIHVAT NASLJEDSTVA ADITIO ACQUISITIO HEREDITATIS moe se izraziti sveanom izjavom CERTIO u roku koji je odredio oporuitelj (100 dana) ili neformalnim prihvatom PRO HEREDE GESTIO civilno pravo ne propisuje rok za prihvat, ali pretor na zahtjev vjerovnika 94 odreuje rok za razmiljanje SPATIUM ostavinskih neku drugu odluku ako ga je ODBIO nasljedstvo se ne nudi daljnjem agnatu, ve pripada GENSU

DELIBERANDI

u vrijeme izmeu prihvata i pripada, ostavina vie ne pripada ostavitelju (jer je umro), ali ni nasljedniku (jer ju [jo] nije prihvatio) HEREDITAS IACENS (leea ostavina)

ako je bilo vie HEREDES VOLUNTARII, pa jedan od njih umre, a ne prihvati nasljedstvo njegov dio prirata djelovima ostalih sunasljednika IUS ADRESCENDI

u sluaju prezaduenosti nasljedstva, HERES VOLUNTARIUS moe od pretora traiti povrat u prijanje stanje ako je tek naknadno utvrdio da je nasljedstvo prezadueno vrijedi za maloljetnike do 25 g.

ostaviteljevim vjerovnicima odobravao je pretor da u roku od 5 godina trae RAZLUENJE ostavine od nasljednikove imovine BENEFICIUM SEPARATIONIS imaju prednost pred nasljednikovim vjerovnicima u odnosu prema razluenoj ostavini

TRANSMISSIO IUSTINIANA (u Justinijanovom pravu) svaki nasljednik koji je umro prije prihvata nasljedstva, prenosi svoje pravo na svoje nasljednike koji su duni prihvatiti nasljedstvo u roku od godine dana

- senatska miljenja vezana uz civilno nasljedno pravo SC TERTULLIANUM (doba Hadrijana) ENA koja NIJE bila u braku IN MANU dobiva civilne nasljednopravne ovlasti u odnosu prema NJENOJ DJECI, uz pretpostavku da je imala IUS LIBERORUM (ako je kao slobodna ena 3 puta rodila) SC ORFITIANUM (178. g.)

- DJECA dobivaju civilno nasljedno pravo prema MAJCI u PRVOM NASLJEDNOM REDU, bez obzira na to to djeca i majka koja nije u oinskoj vlasti svoga mua (nije IN MANU) NISU U AGNATSKOM SRODSTVU - neoporuno nasljeivanje po PRETORSKOM PRAVU: 1) UNDE LIBERI SUI (djeca) + emancipirana djeca ne nasljeuju automatski (IPSO IURE), ve PRIHVATOM NASLJEDSTVA naelo reprezentacije + NOVA CLAUSULA IULIANI sluaj za emancipiranog sina ija

su djeca ostala u oinskoj vlasti svog djeda SUI i njegova djeca ZAJEDNIKI djele nasljedstvo na JEDNAKE DJELOVE da bi sve nasljednike doveo u isti poloaj, pretor za emancipiranog sina uvodi obvezu unoenja posebne (nakon emancipacije) steene imovine COLLATIO BONORUM (sve to je emancipirani u asu peve smrti imao, a to inae bez emancipacije ne bi stekao) u ostavinsku masu 95

pitanje kolacije mogu postaviti samo SUI HEREDES

2) UNDE LEGITIMI sve one osobe koje bi imale pravo na nasljedstvo po civilnom pravu (SUI i ADGNATUS PROXIMUS, GENTILES) 3) UNDE COGNATI krvni srodnici do 6., 7. stupnja (za unuke po brai i sestrama) 4) UNDE VIR ET UXOR brani drug (suprunici) o ako ovlatenici prvog pretorskog nasljednog reda nisu prihvatili nasljedstvo, ono je bilo ponueno ovlatenicima drugog nasljednog reda SUCCESSIO ORDINUM o u treem saljednom redu postojala je tzv. SUCCESSIO GRADUUM ako najblii krvni srodnik nije prihvatio nasljedstvo, na nasljedstvo se pozivalo idueg najblieg krvnog srodnika o pravo na BONORUM POSSESSIO trebalo je iskoristiti u pravilu u roku od 100 dana, a roditelji i djeca ostavitelja u roku od 1 godine o BONORUM POSSESSIO UNDE LIBERI je bila jaa od civilnog neoporunog CUM RE, u svim drugim sluajevima civilni ovlatenik imao je prednost pred pretorskim nasljednikom o ako nije bilo ovlatenika ni po civilnom ni po pretorskom pravu, nasljedstvo je kao BONA VACANTIA (oasna imovina) pripala rimskoj dravi AERARIUM POPULI ROMANI, a od ranog principata caru FISCUS i to ne ko nasljednicima u uem smislu rijei OPORUNO NASLJEIVANJE - potrebno je odreivanje nasljednika INSTITUTIO HEREDIS na poetku oporuke bez toga oporuka je NEVALJANA - u klasino doba vie se ne rabe starinski oblici oporuivanja koji su postojali u doba starije republike, tj. u doba zakonika XII. ploa - vrste MANCIPACIJSKE OPORUKE: a) STARIJEG TIPA smrti tobonji kupac nasljedstva (FAMILIAE EMPTOR) nije nasljednik (od nasljedstva 96 nema nikakve koristi, jedino brigu da ga podijeli u skladu s ostaviteljevim nalozima) oporuitelj prenosi ukupnu svoju sadanju i buduu imovinu nekoj osobi FAMILIAE EMPTOR uz nalog na koji e nain tu imovinu podijeliti nakon ostaviteljeve

prvobitnu neotuivost obiteljske imovine FAMILIA zamjenila je djeljivost

meu SUI-ima vjerovatno na jednake djelove, a nakon toga je doputeno da se ta imovina podijeli meu djecu prema nahoenju ostavitelja b) NOVIJEG TIPA obuhvaa i obiteljsku imovinu u uem smislu FAMILIA i ostalu imovinu obavlja se pred 7 svjedoka (5 svjedoka, rimskih graana + libripens + familiae ostavitelj odreuje PRAVOG NASLJEDNIKA i izjavljuje NUNCIPATIO da ostavitelja PECUNIA emptor) isprava koju dri u ruci sadri njegovu volju vojnicima je dozvoljeno sastavljanje mancipacijskih oporuka bez ikakvih

formalnosti, s time da takva oporuka gubi snagu godinu dana nakon to je vojnik asno napustio slubu - PRETORSKA OPORUKA - pretor poinje davati zatitu ispravama koje sadre POSLJEDNJU VOLJU i koje su ZAPEAENE peatima 7 svjedoka, premda nije dolo do mancipacije - ovlateniku daje pravo samo na BONORUM POSSESSIO SINE RE do cara ANTONINA PIA (2. st.) koji je BONORUM POSSESSORA titio s EXCEPTIO DOLI ime je ta BONORUM POSSESSIO postala CUM RE pretorski ovlatenik na osnovi takve pismene oporuke ima prednost pred civilnopravnim neoporunim nasljednikom - u klasino doba imenovanje nasljednika INSTITUTIO HEREDIS mora stajati na POETKU oporuke i to na LATINSKOM JEZIKU (a od 3. st. moe i na GRKOM), te sadravati rije HERES - nasljednik - za nasljednika je mogla biti imenovana samo nedvojbeno odreena osoba PERSONA CERTA (fizika ili NASCITURUS) PERSONA INCERTA PERSONA IURIDICA (pravna osoba) ne moe biti imenovana nasljednikom (*IZNIMKA: ako je gradska opina oslobodila kojeg svog roba, pa ju je on imenovao svojim nasljednikom) - SUBSTITUTIO VULGARIS oporuitelj je mogao sebi imenovati nasljednika ako prvoimenovani nije iz nekog razloga nije postao nasljednikom - SUBSTITUTIO PUPILLARIS na osnovi svoje oinske vlasti otac je mogao odrediti nasljednika svom nedoraslom djetetu u vlasti, uz pretpostavku da dijete umre prije doraslosti u klasino doba imenovani nasljednik je smatran nasljednikom djeteta u postklasino doba taj nasljednik nasljeuje ujedno i samog oca obitelji (oporuitelja) ako je nedorasli postao oevim nasljednikom 97

- SUBSTITUTIO QUASI PUPILLARIS pravo oca imenovati nasljednika svom DESCEDENTU koji je duevno bolestan, ako bi on nakon njega kao takav i umro - HERES INSTITUTUS prvotno postavljeni nasljednik - HERES SUBSTITUTUS supsidijarni nasljednik - ako ostavitelj nije imenovao nasljednicima osobe u njegovoj vlasti (SUI-e) ili ih nije iskljuio EXHEREDARE, ako ih je mimoiao PRAETERITIO, oporuka je u cijelosti bil NEVALJANA ili se djelomino mjenjala za sluaj mimoilaenja: SINA U VLASTI oporuka je po civilnom pravu bila nevaljana, pa se prelazilo na neoporuno nasljeivanje KERI ili UNUKA U VLASTI oporuka je valjana ki ili unuk u vlasti dobivaju svoj NEOPORUNI DIO uz pretpostavku da je ostavitelj imenovao za nasljednika nekog od SUI-a, a ako je za nasljednika imenovao neku osobu izvan obitelji EXTRANEI, ki ili unuk u vlasti dobivaju nasljedstva - prema pretorskom pravu, ako su LIBERI (djeca u vlasti i emancipirana djeca) mimoiena pretor im je dodjeljivao BONORUM POSSESSIO - potkraj republike oporuka kojom se ostavitelj nije u dovoljnoj mjeri sjetio svoje djece je protivna moralu TESTAMENTUM INOFFICIOSUM oteeno dijete moe podii tubu QUERELLA INOFFICIOSI TESTAMENTI (iskljuena ako je ostavio djetetu barem njegova neoporunog dijela) ako je oporuitelj zbog opravdana razloga ostavio djetetu manje od ili nita dijete nije uspjevalo s tubom (sud o opravdanosti razloga odluuje po slobodnoj procjeni) ako nije bilo opravdanog razloga sud djetetu dodjeljuje PUNI NEOPORUNI DIO ZATITA PRAVA - nasljednik ima pravo podii sve one tube koje su pripadale i ostavitelju radi zatite njegove imovine: 1) HEREDITATIS PETITIO akciju koju podie HERES (civilnopravni nasljednik) protiv osobe koja je u posjedu ostavine, a koja mu porie svojstvo nasljednika 2) INTERDICTUM QUORUM BONORUM interdiktna zatita BONORUM POSSESSORA (nasljednika po pretorskom pravu)

98

3) ACTIO FAMILIE ERISCUNDAE sunasljednik moe traiti razvrgnue suvlasnitva nad ostavinom koju je nasljedio zajedno s drugim nasljednicima ZAPISI: LEGATUM I FIDEICOMMISSUM - namjena pojedinih imovinskih koristi na teret nasljednopravnog nasljednika ONERATUS, a u prilog neke tree osobe - HONORATUS LEGATUM - zapis civilnog prava: ostaviteljev DAR (namjena imovinske koristi) nekoj osobi LEGATARIUS (zapisovnik) na teret nasljednika nareen SVEANIM RIJEIMA - vrste: 1) LEGATUM PER VINDICATIONEM obino nareen rijeima: DO LEGO VLASNITVO legirane stvari prelazlilo je neposredno na legatara koji je bio

ovlaten stvar traiti stvarnopravnom tubom REI VINDICATIO 2) LEGATUM PER DAMNATIONEM - obino nareen rijeima: HERES DAMNES ESTO - OBVEZNI ODNOS izmeu nasljednika i legatara nasljednik ima poloaj dunika, a legatar vjerovnika ovlaten na OSOBNU TUBU 3) LEGATUM SINEDI MODO - PRAVO legatara da iz ostavine UZME odreenu stvar uz OBVEZU nasljednika da mu pri tome NE SMETA - LEX FALCIDIA (40. g.pr.Kr.) odreuje da nasljedniku mora ostati barem ostavine QUARTA FALDICIA, pa se legati razmjerno smanjuju ako bi preli ostavine FIDEICOMMISSUM - neformalni zapis kojim se optereuje nasljednika, legatara ili obdarenoga za sluaj smrti FIDUCIARIUS u koris neke tree osobe FIDEICOMMISSARIUS - dobivaju pravnu zatitu tek od cara Augusta - SC PEGASIANUM iri odredbu LEX FALCIDIE i na FIDEICOMMISSE osobito je imalo znaaja kod FIDEICOMMISSUM HEREDITATIS kojim se nasljednika upuivalo da itavo nasljedstvo ili neki njegov dio izrui nekoj treoj osobi - u klasici fideikomisar je morao biti iv u doba ostaviteljeve smrti

99

- pri stjecanju LEGATA i FIDEICOMMISSA treba razlikovati: 1) DIES CEDENS dan kada je zapisovnik stekao pravo da stekne zapis (za Augusta dan slubenog otvaranja oporuke) 2) DIES VENIENS dan kada je zapisovnik steakao zapis (dan kada je opterena osoba [kod legata nasljednik, kod fideikomisa nasljednik ili legatar] prihvatila nasljedstvo) DONATIO MORTIS CAUSA (darovanje za sluaj smrti) - (u klasici) DAR, kojega je uinak nastupao samo ako obdareni preivi darovatelja - obino je do takvog pravnog posla dolazilo zbog neke postojee ili predvidive opasnosti za ivot darovatelja - dva oblika: 1) darovanje pod suspenzivnim uvjetom "ako obdareni preivi darovatelja" uinak darovanja je prolongiran 2) ili je darovatelj odmah prenosio npr. vlasnitvo s tim da se obdareni obvezao da e vratiti stvar kada nestane smrtna opasnost za darovatelja - od cara Septimija Severa QUARTA FALCIDIA se primjenjivala i na darovanje za sluaj smrti

POSTKLASIKA
PRAVO OSOBA - izjednaava se poloaj nedoraslih (IMPUBERES) i maloljetnika (MINORES) MINORIMA se smatraju osobe mlae od 25 godina - od Konstantina se u opravdanim sluajevima osobama od navrenih 20 godina dodjeljivala punoljetnost VENIA AETATIS - kranska crkva ECCLESIA se poela shvaati u jednu ruku kao pravnu osobu odvaojenu od skupa vjernika, a njezinu imovinu kao imovinu posebnog tipa - pojavljuju se zaklade BRANO PRAVO - brak se shvaa kao pravni odnos - sporazumno razvrgnue braka je dozvoljeno - uvodi se zarunika kapara ARRA SPONSALICIA zarunica ili njezini roditelji vraaju etverostruki iznos kapare, ako do braka ne doe njihovom krivnjom - suglasnost oca obitelji povodom sklapanja braka potrebna je samo ako se radi o zarunici mlaoj od 25 godina - brak strica i neakinje je zabranjen 100 valjana je oporuka u korist crkve

- uvodi se darovanje prije braka DONATIO ANTE NUPTIAS besplatna imovinska namjena mua u korist ene (slui za osiguranje budunosti djece koja e se roditi u braku) po smrti mua pripada u vlasnitvo djeci, a eni na uivanje u zapadnom dijelu carstva je propisano da miraz i darovanje prije braka moraju biti jednake visine PORODINO PRAVO - promjene u pogledu PATRIE POTESTAS: zabranjuje se ubijanje djeteta (kazna je smrtna) dozvoljava se ubijanje novoroeneta proputanjem brige za njega

dozvoljava se prodaja novoroeneta, uz prvo da ga kasnije iskupi na odreeni nain u IV.st. nestaje NOXAE DEDITIO djeteta

- poboljano je imovinskopravno stanje djeteta u vlasti: dijete u vlasti stjee za sebe imovinu koju je stekao kao carski inovnik ili na osnovi rada u nekoj slobodnoj profesiji ta se imovina naziva PECULIUM QUASI CASTRENSE imovinu koju je dijete u vlasti steklo od nasljeivanja majke, na dar, u povodu nasljea majinih ascendenata, od branog druga pripada u vlasnitvo djeteta i naziva se BONA ADVENTICIA

- posinjenje ostvaruje se po novim formama: a) za osobe koje nisu u vlasti carskim odobrenjem PER RESCRIPTUM PRINCIPIS b) za osobe u vlasti izjavom pred javnom vlau - kod emancipacije trailo se da se akt emancipacije obavi pred vlastima pri emancipaciji otac je dobivao u vlasnitvo treinu dobara koje je dijete u vlasti naslijedilo od majke - pribliavaju se pojmovi TUTOR i CURATOR, te se izjednaavaju pojmovi AUCTORITAS TUTORIS i CONSENSUS CURATORIS suena je tutorova i kuratorova ovlast raspolaganja stvarima tienika za otuenje nekretnina i vrijednijih pokretnina potrebna je sudska dozvola Konstantin odobrava tieniku generalnu hipoteku nad imovinom tutora i kuratora 101

STVARNO PRAVO - nestaje razlika izmeu IUS CIVILE i IUS HONORARIUM, pa time ujedno i izmeu kviritskog i bonitarnog vlasnitva - dolazi do izjednaavanja italskih s provincijskim zemljitima, pa se vlasnitvo nad tom zemljom naziva DOMINIUM ili PROPRIETAS ILI POSSESSIO i za jednu i za drugu vrstu zemljita - postoji jo i vrsta vlasnitva kod zemljita podijeljenih vojnicima - nestaje MANCIPACIJA i IN IURE CESSIJA, a TRADICIJA nije vie samostalan element stjecanja vlasnitva - Konstantinove odredbe o prodaji i darovanju zemljita: za valjanu prodaju zemljita trai se: a) c) kupac mora na sebe izriito preuzeti zemljini porez u sadraj prodajnog ugovora ulazi i tradicija i to pred susjedima, to znai da prodaja ima stvarnopravni uinak d) plaanje cijene, bez ega prodaja nije valjana za darovanje (koje se razvilo u samostalan ugovor) je potrebno: a) c) sastavljanje isprave upis u javne knjige b) tradicija pred susjedima kako je tradicija sastavni dio darovanja, ono ima stvarnopravni uinak - uvodi se novi tip dosjelosti dovoljan je posjed u tajanju od 30 godina bez naslova i dobre vjere - za posjed se davala posjedovna zatita ACTIO (INTERDICTUM) MOMENTARIA - slunosti nestaju - stare rimske poljske slunosti se mogu dosjesti uzukapijom nakon dvije godine - zalono pravo se vie ne shvaa kao IUS IN RE ALIENA ugovorno zalono pravo ima manju vanost od zakonskog zalonog prava tienik ima zalono pravo na imovini tutora, kuratora u svezi njihove djelatnosti Konstantin ukida LEX COMMISSORIU b) prodaja mora biti pismena (SOLLEMNITER)

- EMFITEUZA (v. Emfiteuza, u klasici) - USUSFRUCTUS postaje vrsta vremenski i sadrajno ogranienog vlasnitva

102

OBVEZNO PRAVO - utuivost se priznaje svakom dozvoljenom obveznopravnom poslu - brie se razlika izmeu pravnih poslova STRICTI IURIS i BONA FIDEI - STIPULATIO postaje isprava kojom se utvruje neka obveza - kod PRODAJE kupac postaje vlasnikom stvari plaanjem cijene, te stvar moe traiti putem ACTIO IN REM - DAROVANJE postaje samostalni ugovor s posebnom formom - nestaje ZAKUP - tek u postklasici dolazi do priznanja nove kategorije utuivih obveznopravnih ugovora kod kojih je obveza jedne strane nastaje izvrenjem inidbe druge strane (npr. PERMUTATIO) - ZAJAM prestaje biti realnim kontraktom, sklapa se pismenom obvezom vraanja pozajmljene svote - POSUDBA, OSTAVA i NALOG gube klasini tip besplatnog pravnog posla, a ORTAKLUK gubi na vanosti - KONDIKCIJA praktiki nestaje - Svaka se kraa kanjava etverostruko, nestaje razlike izmeu tube za kanjavanje krae i tube na povratak ukradene stvari - DAMNUM INIURIA DATUM ne temelji se (na Zapadu) vie na LEX AQUILIA NASLJEDNO PRAVO - u praksi nestaje razlike izmeu civilnog i pretorskog nasljeivanja - imenovanje nasljednika vie nije vezano za nikakve forme - priznavala se i valjanost vlastoruno pisanih oporuka i bez svjedoka - priznavala se valjanost usmenih oporuka - uvela se mogunost javnih oporuka - kod pismenih oporuka novost je potpisivanje svjedoka (u pretorskoj oporuci se stavljaju peati) - valjane su oporuke i bez potpisa i peata svjedok ako se radilo o oporuci koja se odnosila na ostaviteljevu djecu TESTAMENTUM PARENTUM INTER LIBEROS - u pojedinim sluajevima postojala je razdioba imovine ostavitelja jo za njegova ivota DIVISIO INTER LIBEROS - neoporuno nasljeivanje, nasljedni redovi: SUI svi potomci povezani mukim osobama, a ako nema SUI-a AGNATI svi oni koji su povezani s umrlim mukim osobama KOGNATI (ako nema SUI-a i AGNATA)

- COLLATIO BONORUM postaje suvinim

103

DESCENDENTSKA KOLACIJA descendent, bez obzira da li je emancipiran ili ne pri neoporunom ili nunom nasljeivanju mora konferirati uzeti u obraun pri izraunavanju svoga nasljednog dijela: miraz i darovanje prije braka

- (klasika) u sluaju da je oporuitelj, bez opravdana razloga, djetetu ostavio manje od neoporunog dijela, sud je na zahtjev djeteta dodjeljivao mu puni neoporuni dio (postklasika) dijete trai nadopunjenje do njegova nunog dijela, tj. nadopunjenje do neoporunoga dijela - pod pojmom FALCIDIA se podrazumjeva nuni dio

JUSTINIJANOVO PRAVO
PRAVO OSOBA - pojedinac nije vie slobodni graanin, ve je njegov poloaj okvalificiran kao podanika koji slui Bogu i caru - ukida se najnia vrsta slobode DEDICTICIA LIBERTATIS i poloaj LATINA IUNIANA - pojednostavljuje se oslobaanje robova (uvode se novi oblici oslobaanja) - svim osloboenicima se dodjeljuje puno rimsko graansko pravo BRANO PRAVO - u klasici je postojala sloboda razvoda braka, dok se za Justinijana ona ograniava - smanjuje se broj opravdanih razloga za razvod, pootravaju se kazne za bezrazloni razvod 556.g. ustanovljuje se nitavost bezrazlonog razvoda 542.g. se skoro potpuno zabranjuje sporazumni razvod

- otac je pravno obvezan dati miraz ili darovanje prije braka svojem djetetu koje ulazi u brak darovanje prije braka se moe dati ne samo prije braka, ve i nakon sklopljenog braka, pa se tom pravnom instititutu mijenja i ime iz DONATIO ANTE NUPTIAS u DONATIO PROPTER NUPTIAS, tj. u darovanje u vezi s brakom PORODINO PRAVO - temelj obitelji u Justinijanovom pravu nije vie vlast oca obitelji, ve se obitelj konstituira brakom kao pravno zatiena zajednica mukarca i ene, koja postoji radi ouvanja interesa djece - dolazi do poboljanja imovinskopravnog poloaja djeteta u vlasti: u PECULIUM QUASI CASTRENSE od Justinijana ulazi i sve ono to je dijete u vlasti dobilo na poklon od cara to darovanje je duan dati muev otac dolazi do pribliavanja pravnih instituta miraza i darovanja prije braka

104

u BONA ADVENTICIA (otac ima samo pravo upravljanja i uivanja) ulazi sve ono to je dijete u vlasti steklo od bilo koga osim od oca (otac moe tu imovinu otuiti samo za plaanje dugova ili osobito opravdanim sluajevima)

- u BONA ADVENTICIA ne ulazi PECULIUM CASTRENSE ni PECULIUM QUASI CASTRENSE STVARNO PRAVO - nestaje podjela stvari na RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI - formalno se ukida i dvostruki tip vlasnitva: DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM i pretorsko BONITARNO VLASNITVO javlja se ideja jedinstvenog tipa vlasnitva DOMINUM, PROPRIETAS na novo se regulira dosjelost USUCAPIO: 1) POKRETNINE se dosjeda posjedovanjem kroz 3 godine, trai se naslov IUSTUS TITULUS i dobra vjera BONA FIDEI 2) NEKRETNINE se dosjeda posjedovanjem kroz 10 godina (ako posjednik i vlasnik stanuju u istoj provinciji), odnosno 20 godina (ako stanuju u razliitim provincijama) LONGI TEMPORIS PRAESCRIPTIO, trai se naslov IUSTUS TITULUS i dobra vjera BONA FIDEI 3) NEKRETNINE se dosjeda i posjedovanjem kroz 30 godina, ne trai se naslov IUSTUS TITULUS ali se trai dobra vjera BONA FIDEI ukoliko posjednik nije doao do posjeda nekretnine silom - vlasnitvo se stjee tradicijom, a obveznopravni ugovor je samo CAUSA TRADITIONIS - zatita vlasnitva vezana uz posjed omoguuju se tube i protiv neposjednika za sluajeve: a) QUI DOLO DESSIT POSSIDERE
(vidi: REI VINDICATIO)

b) QUI LITEM SE OBTULIT

- u vezi slunosti iz USUSA se izdvajaju kao slunosti HABITATIO i OPERAE SERVORUM VEL ANIMALIUM - u pogledu zalonog prava: poveava se broj GENERALNIH ZAKONSKIH HIPOTEKA obuhvaaju cijelu imovinu optereenoga
(vidi: PREUTNO i ZAKONSKO ZALONO PRAVO)

OBVEZNO PRAVO - stvara se shvaanje da je odgovornost povezana sa subjektivnom svijeu, tj. da se odgovornost temelji na krivnji - oblici krivnje: 1) DOLUS svjesna zla namjera 2) DESIDIA nepanja 3) NEGLEGENTIA nemar 4) RES PARUM DILIGENTER CUSTODITA stvar ne uvana dovoljno paljivo 105

5) CULPA LATA krajnja nepanja 6) CULPA LEVIS IN ABSTRACTO obina nepanja (isostanak panje koju bi trebao imati diligens pater familas) 7) CULPA LEVIS IN CONCRETO nepanja koju dunik nebi upotrijebio u vlastitim stvarima 8) EXACTISSIMA DILIGENTIA najmanja nepanja (kao kod custodia) odgovara se bez obzira na krivnju - promjene u EMPTIO VENDITIO (kupoprodaji): dva oblika: a) ako je sklopljena usmenim putem shvaa se kao KONSENZUALNI KONTRAKT b) u sluaju da je sklopljena pismenim putem ugovor postaje valjan tek nakon to je isprava potpuno dovrena (ispravu potpisuju stranke i javni pisar, te stranke potvruju da isprava sadri njihovu volju) ima praktiki obiljeja LITERARNOG KONTRAKTA u pogledu kapare (ARRHA): a) kod usmeno sklopljenog ugovora djeluje kao dokaz da je ugovor sklopljen ARRHA CONFIRMATORIA, te kao odustatnina ARRHA POENITENTIALIS b) kod pismeno sklopljenog ugovora ima ulogu ugovorne kazne ARRHA POENALIS u pogledu pitanja prijenosa vlasnitva nad kupljenom stvari: - za prijenos vlasnitva nad kupljenom stvari trai se tradicija - prijenos vlasnitva je ovisan o plaanju ili barem osiguranju cijene u pogledu cijene (PRETIUM): - prodavalac moe traiti ponitenje ugovora ako je cijena bila manja od polovice vrijednosti stvari - dozvoljeno je kupcu da plaanjem do pune cijene zadri ugovor na snazi LAESIO ENORIMIS (primjer za FACULTAS ALTERNATIVA) proiruje se jamenje to ga je uveo edikt kurulskih edila u vezi s prodajom robova i ivotinja na sve vrste prodaja, pa i na prodaju nekretnina - promjene u darovanju: usmeno obeanje darovanja je valjano upis u knjige potreban je samo za darovanja u vrijednosti iznad 500 solida 106

- nadopuna kondikcija s: a) CONDICTIO EX LEGE za potraivanja koja nastaju na temelju nekog novog zakona koji nije naveo temelj obvezivanja b) CONDICTIO GENERALIS za potraivanja nastala iz raznih obveznih odnosa ako je predmet dugovanja na CERTUM - kod NOVATIO (novacije): zamjene jedne obveze s drugom: odluujui element je volja obnove obveze ANIMUS NOVANDI tu volju je trebalo izriito izjaviti - kod COMPENSATIO (kompenzacije): dozvoljena je u svim vrstama tubi, te ona nastupa IPSO IURE (dok je u klasici bila OPE EXCEPTIONIS), pa tuitelj mora utuiti samo saldo meusobnih potraivanja - kod poruanstva: a) Justinijan uvodi naelo BENEFICIUM DIVISIONIS svaki sudunik odgovara samo za svoj dio duga b) uvodi se BENEFICIUM EXCUSSIONIS SIVE ORDINIS po kojem je poruk je mogao odbiti plaanje duga ako vjerovnik nije putem parnice pokuao naplatiti trabinu od glavnog dunika c) uvodi se BENEFICIUM CEDENDARUM ACTIONUM po kojem je poruk nakon to je platio dug, mogao traiti od vjerovnika da mu ustupi svoj zahtjev protiv dunika - za obvezno pravo u Justinijanovo doba je karakteristino da je nastojao oivjeti u to veoj mjeri i naelima odredbe klasinog prava NASLJEDNO PRAVO - NEOPORUNO, nasljedni redovi (klase): 1) DESCENDENTI (potomci) ako postoji vie potomaka razliitog stupnja udaljenosti vrijedi naelo reprezentacije 2) ASCENDENTI (preci), GERMANI (braa i sestre s istim ocem i majkom) a) ako postoje samo preci nasljeuju po linijama (preci po ocu dobivaju , po majci ) b) ako postoje samo punorodna braa i sestre dijele po glavama (to vrijedi i za njihovu djecu ako nasljeuju po naelu reprezentacije), GERMANI iskljuuju iz nasljedstva djedove i bake, a uz roditelje nasljeuju po glavama 3) CONSANGUINEI (brae i sestre s istim ocem), UTERINI (braa i sestre s istom majkom) i njihova djeca po naelu reprezentacije 4) najblii KOGNAT po ocu ili majci brani drug je dolazio do nasljedstva samo ako nije bilo roaka samo je siromana udovica koja nije imala miraza ni darovanja u vezi s brakom imala pravo na nasljedstva 107

- OPORUNO: - NUNO NASLJEDNO: do etvero djece iznosi 1/3 neoporunog nasljednog dijela djeteta vie od etvero djece iznosi neoporunog nasljednog dijela djeteta postavljanje nasljednika nije vie trebalo biti na poetku oporuke

ako je oporuitelj dao ovlateniku barem neto taj ima pravo na nadopunjenje samo do nunog dijela AD SUPPLENDAM LEGITIMAM tuba: ACTIO SUPPLETORIA ako je oporuitelj mimoiao svoju djecu bez opravdana razloga oporuka je nevaljana u pogledu postavljanja nasljednika i na nasljedstvo se pozivaju neoporuni nasljednici TRANSMISSIO IUSTINIANA (u Justinijanovom pravu) svaki nasljednik koji je umro prije prihvata nasljedstva, prenosi svoje pravo na svoje nasljednike koji su duni prihvatiti nasljedstvo u roku od godine dana BENEFICIUM INVENTARII nasljednik moe svoju odgovornost za ostaviteljeve dugove ograniiti na visinu ostavtine (uz uvjet da 30 dana nakon otvaranja oporuke zapone s popisom ostavtine i dovri ga u roku od daljnjih 60 dana)

108