Alaupović

U Vukoslavićevom grbovniku iz godine 1700. ( čuva se kod obitelji Boreli u Beogradu ) nalazi se popis nekih plemićkih obitelji iz Bosne koje su doživjele 1463., ali su i nadalje ostale u Bosni. Među njima spominje se obitelj Alaupovića. Prema tomu Alaupovići su staro bosansko plemstvo. U poveljama bana Stjepana II. Kotromanića iz godine 1331. spominje se čelnik Hlap iz Usore. Njegov sin Pribislav Chlapponik se spominje na povelji istog bana godine 1345. (Glasnik Zemaljskog muzeja 1906. stranica 437. ). Da li su oni članovi obitelji Alaupovića ? Fra Nikola Lašvanin piše u svom Ljetopisu da obitelj Alaupovića živi u Fojnici. (Glasnik Zemaljskog muzeja 1915. str. 2757).

Balšić ( Baošić )
Osnivač dinastije Balšića, zetski vlastelin, Balša I., živio je u 13. stoljeću. Slavu obitelji Balšića pronijeli su Balšini sinovi: Stracimir, Đuro I.i Balša II. Spominju se u dokumentima iz 1360. godine, kao gospodari Zete i sjeverne Albanije. Bili su složni i proširili su svoju vlast prema sjeveru i zauzeli su Prizren (1372.) i prema Dubrovniku. S njihovom smrću prestaje moć Balšića. Stracimirov sin, Đuro II., nije bio u stanju da očuva baštinu, jer je imao snažne protivnike: Turke, koji su se nakon pobjede na rijeci Marici 1371. snažno učvrstili na Balkanu i Mlečane, koji su željeli zagospodariti na južno - istočnim obalama Jadranskog mora. Slabost Đure I. iskorištavaju Crnojevići, gospodari Crne Gore i bosanski ban Tvrtko I., koji preuzima Konavle. Đuro Balšić je umro 1378. Bio je zet srpskog kralja Vukašina. Njegov nasljednik Balša III., vodi bezuspješne borbe s Turcima. Poginuo je u borbi protiv Turaka 13.9.1385. S njim izumire dinastija Balšića, gospodara Zete. Po pravu nasljedstva Zeta je priključena Srbiji kneza Lazara Hrebljanovića.

Bakić U selu Donji Bakići kod Olova nalazi se veliki stećak na kojemu se vidi štit sa vučjom glavom. ( Glasnik Zemaljksog muzeja, 1889. str. 74 ).

Bibić U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da plemićka obitelj Bibić potječe od Midenog brda u Zagorju. Drugih podataka nema. .

Bijeloperović U grbu ove plemićke obitelji vidi se krilo s bijelim perjem. O plemićkoj obitelji Bjeloperovića nema podataka. Grb Bijeloperovića nalazi se u ilirskim grbovnicima ( u Korjenić – Neorićevom u Zagrebu. dakle grb koji objašnjava ime plemićke obitelji. u Skorojevićevom u Beču ). .

U jednoj povelji iz godine 1395. nalazi se potpis kneza Stipca Biloševića od Usore. obitelj Bilošević potječe od Mostara. napominje se da pl.Bilošević U Korjenić –Neorićevom grbovniku. .

Bisaljić Grb ove plemičke obitelji. nema podataka. osim što se u Korjenić – Neorićevom grbovniku spominje da potjeće iz Duvna. O ovoj plemičkoj obitelji. . nalazi se u svim ilirskim grbovnicima.

Imali su svoje posjede u okolici Nikšića.Bogašinović Bogašinovići se zovu još i Dobrašinovići. . Grb Bogašinovića se nalazi u Korjenić – Neorićevom grbovniku. Bili su u srodstvu sa Ohmučevićima i kao takvi ulaze u njihov ( to jest Fojnički ) grbovnik.

Vlah Opanković ( Bogopanković) spominje se u narodnoj pjesmi u vezi sa Reljom Krilaticom ( Ohmučević ).Bogopanković Grb plemićke obitelhji Bogopanković nalazi se u grbovniku Korjenić – Neorić i u grbovniku što se čuva u muzeju primjenjenih umjetnosti u Beogradu. .

Ovaj grb Bosne odaje da Fojnički grbovnik nije sastavljen 1340. S ovakvom kombinacijom oni su htjeli reći da je srce Ilirije u Bosni. . stoljeća.Bosna Grb Bosne je složen od dva grba: od grba Bosne kakav je izradio Ulrich Richental u svom grbovniku rađenom između 1414. nego da potječe iz vremena ilirskog pokreta u Dubrovniku. nije sličan grbu Bosne iz doba bosanskih kraljeva: plavo polje sa zlatnom krunom od ljiljana. – 1418. dakle koncem 16. stoljeća po zamisli dubrovačkih ilira. Ovaj ilirski grb Bosne. i od grba Ilirije sastavljenog koncem 16.

Bosnići su preselili u Ugarsku. Grb što su ga dobili u Ugarskoj ne slaže se sa ovim ovdje. Solovjev . nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Dr. ). A. «Prilozi za bosansku i ilirsku heraldiku» u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu ( Arheologija). . Nova serija. Tamo su uključeni u ugarsko plemstvo.Bosnić Grb plemičke obitelji Bosnić. sveska IX ( 1954. 93. str.

Potječu iz Risve. Drugih podataka nema. .Branilović Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima.

otac bosanske kraljice Mare. Umire 1456. okrunjen. Iza Đure II. ) i s njim izumire loza Brankovića. ( 1486. Njegovi sinovi Vuk.Brankovići U vrijeme Stefana Dečanskog ( 1322. – 1496. zida Smederevo. Vodi borbe i s Turcima i s Ugrima.. nakon što je Beograd oslobođen turske opsade. Despot Lazar Branković umro je 1458. možda potomak Nemanjinog sina Vukana. . . žene Stjepana Tomaševića vjenčan. Vuk Branković. Umro je 1485. Iza Vuka imenovan j e za despota Đuro II. spominje se u vezi s bitkom kod Angore 1402. Đuru I. ). Njegov sin Branko Mladenović bio je namjesnik cara Dušana u Ohridu.1459. 1461. Opjevan je u narodnoj pjesmi. Đuro i Roman zovu se Brankovići. . Naslijedio je despot Lazar. Vukov brat Đuro I. zet kneza Lazara pogiba s njim na Kosovu 1389. Naslijedio ga je Vuk. Od godine 1427. 1. do 1430. dolazi za despota Jovan ( 1496.IV. ) živio je vojvoda Mladen. – 1502. Isticao se u bojevima s Turcima i zbog toga opjevan u narodnoj pjesmi kao Zmaj Ognjeni Vuk.1331. novu prijestolnicu Srbije. Đuro nasljeđuje baštinu despota Stefana Lazarevića svoga ujaka.

Drugih podataka nema. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da ova obitelj potječe iz Rogoznice ktraj Omiša. .Brzojević U grbu ove plemićke obitelji nalazi se riba. i prema poslovici «brz ko riba « ovaj znak označuje jednu vrlinu dotične plemićke obitelji.

javlja se i grb Bugarske s lavom.Bugarska Lav se javlja na bugarskim novcima od vremena cara Ivana Šišmana ( 1271. među kojima ovaj fojnički grbovnik zauzima važno mjesto. stoljeća S pojavom ilirskih grbova. jer i Bugarska ulazi u sferu ilirskog pokreta. Pored lava na novcima se javlja i orao. i tako lav prestaje biti jedinstveni državni amblem za Bugarsku do kraja 16.) . . – 1393.

Nema podataka o ovoj plemićkoj obitelji. Neorićevom grbovniku navodi se da su Burmasovići iz Podbilja kraj Imotskog. U Korjenić .Burmasović U okolici Stoca u Hercegovini postoji od 1400. . godine pastirska općina Burmasovići.

.Cetinjanić Ovoga grba nema u Korjenić – Neorićevom grbovniku. ali se nalazi u ostalim ilirskim grbovnicima. Nema podataka o ovoj obitelji osim što samo njezino ime pokazuje da potječe iz područja rijeke Cetine.

Kovačić Iz ove plemičke obitelji spominje se godina 1378. nalazi se Ivan Kovačić vojvoda Donji Kraja (Glasnik Zemaljskog muzeja XXVII (1915.VI.1446. održao kralj Stjepan Tomaš u Konjicu. stranica 273. Vojskovođa kralja Tvrtka I.). Na općem sastanku bosanskog plemstva što ga je 24.). stranica 282. . vojvoda Vlatko Kovačić ( u Ljetopisu fra Nikole Lašvanina u Glasnuiku Zemaljskog muzeja XXVII (1915..).).

na Cetinje ( 1485. ) i Stefan (1469.). Njihovo prvo obiteljsko ime bilo je Đuraševići po Đurašu Iliću. oslanja se na Mletke. prenaša prijestolnicu iz Žabljaka prema jugu. čelniku. nemoćni su pred turskim navalama. – 1499. preuzimaju Crnojevići vlast u Zeti ( Crnoj Gori ). stoljeću. – 1496. ). pa do 1362. On vlada u «Crnogorskom sandžaku» ( 1514. Njegov sin Ivan ( 1465. Da bi bolje zaštitio svoju zemlju od Turaka. – 1528. Zeta je zauzeta 1499. koji osvajaju dio po dio od Srbije. ).Crnojevići Crnojevići su vlastelinska i vladalačka obitelj u Zeti (Crnoj Gori ) u 14. Posljedni Crnojević je Ivanov poturčeni sin Skender – beg. ). Nakon smrti Balše III. odvaja se od srpskog despota Đure Brankovića i osamostaljuje se. ). . Stefan Crnojević ( 1426. ). i po njemu se njegovi potomci nazivaju Crnojevići. dalje od Turaka. ( 1419. i 15. Njegovi sinovi i nasljednici Đuro ( 1490. – 1465. S njim izumire loza Crnojevića. koji se spominje u dokumentima od godine 1326. Jedan član iz ove obitelji nazvan je Crnoje . – 1490.

Vlatko.Čihorić Čihorići su bili u XV. Dabiživ i Stjepko. . Vlatko župan. Dabiživ sluga ( dvorjanik ). Nenac je bio kaznec (blagajnik). a Stjepko Tepćija (nadglednik nad službom). Na spomeniku piše da su živjeli « u dane kralja Tvrtka «. stoljeću jedna od znamenitijih porodica u predjelima između Neretve i Kotorskog zaljeva. Na nadgrobnom spomeniku u Veličanima ( Popovo Polje ) spominju se svi Čihorići: Nenac.

. studenog 1461. ). stranica 282.lipnja 1446. u prisutnosti kralja Stjepana Tomaša nalazi se uz ostale velikodostojnike i Pavao Čubretić vojvoda zvornički i glavni peharnik ( Glasnik Zemaljksog muzeja XXVII ( 1915. nakon krunidbe. Isti Pavao Čubretić nalazi se među potpisnicima na povelji posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića izdanog u Jajcu 23.Čubretić Na općem sastanku bosanskog plemstva održanom u Konjicu 24.

među koje se ubraja i ovaj Fojnički. u grbovniku Vergila Solisa. a 1575. . stoljeća. Konrad Grünenberg u svoj grbovnik. Preko ovih grbovnika prešao je grb Dalmacije u ilirske grbovnike rađene koncem 16.Dalmacija Grb Dalmacije javlja se po prvi put u grbovniku Ulricha Richentala sastavljenom u razdoblju između 1414. Objavljen je zatim 1555. godine Iz ovog grbovnika preuzeo ga je 1483. u Kosmografiji Sebastijana Münstera. i 1418. Simbolika grba Dalmacije nije opisana . ali se misli da tri okrunjene glave označuju pobjedu nad gusarima.

). Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» u glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1032. 97.Debeljić U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da ova plemićka obitelj potječe iz Lazarićja u Srbiji. ( A. . U narodnoj pjesmi spominje se junak Novak Debeljić. ) str.

Aleksandar Solovjev zna za Novaka Debeljića. ) stranica 98.Debeljić Za Debeljiće se kaže u Korjenić – Neorićevom grbovniku da potječu iz Lazarevića u Srbiji kao i Oblačići. . ). junaka narodne pjesme o kojem govore Vrančić i Gerlah u svojim putopisima ( « Postanak ilirske heraldike i porodica «Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1932.

Deskojević Grb plemićke obitelji Deskojević nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Bližih podataka nema. .

O plemićkoj obitelji Didlovića nema podataka. Sudeći po heraldičkim elementima izraženim na štitu moglo bi se reći da su Didlovići iz Raše. .Didlović Grb ove obitelji nalazi se u Korjenić – Neorićevom grbovnikui u ostalim ilirskim grbovnicima.

Dinjičić
Velmože Dinjičići imali su posjede u istočnoj Bosni oko Srebrenice. Od ove plemićke obitelji spominju se u bosanskim poveljama od 1399. do 1421. ovi velikaši: Dinjičić Kovač uz kralja Ostoju. Dinjičić Dragiša kao knez od Podrinja uz kralja Stjepana Tomu i Tvrtka II. Dinjičić Vladislav uz kralja Tvrtka II. Posljednji od roda Dinjičića spominje se godine 1442. Kovač Dinjičić na čelu 600 do 700 konjanika u obrani Bosne. Njegovi potomci nazivaju se Kovačevići.

Dinjić
Grb plemičke obitelji Dinjić (Deignich ), nalazi se u ilirskim grbovnicima , ali nema bližih podataka odakle su i kakave su službe vršili.

Djendisaljić Grb Djendisaljića nalazi se u ilirskim grbovnicima, ali pobližih podataka o toj plemićkoj obitelji nema.

ićkoj obitelji Dobrijević nema podataka. spominje Vlatko Dobrovojević. .Dobrijević Plemićka obitelj Dobrijević nalazi se samo u Fojničkom grbovniku. O plem. ali se na povelji bana Stjepana Kotromanjića iz godine 1332.

Jerečeka «Vlastela humska na natpisu u Veličanima» u glasniku Zemaljskog muzeja. Sin Miltjena župan Sanko je osnivač pl. 1892. . uz Stjepana Nemanjića. spominje se godine 1332.Dražojević Milutin Dražojević. prvi član plemičke obitelji Dražojevića. ). uz bosanskog bana Stjepana Kotromanića. str. obitelji Sankovića koji se nazivaju također i Senčević (vidi članak Konst. a godine 1334. 279 – 285.

Balšića. ). Vojisava. gdje imaju posjede. kćerka Skenderbega Kastriotića udata je za Luku Dukađini. Dukađini odlaze u Mletke. Nakom smrti Balše II. Iz ove obitelji spominje se Pavao Dukodini ( +1467.Božić u Zborniku Filozofskog fakulteta u Beogradu VIII. preuzimaju vodeća mjesta u Gornjoj Zeti. Studiju « o Dukađinima « napisao je I. Nakon pada Albanije.Dukađinović Dukađinović ( Dukađini ) veoma je ugledna albaneška obitelj iz plemena Mirdita.). . –1 ( 1964.

Ekličić Grb plemićke obitelji Ekličić nalazi se samo u Fojničkom grbovniku. Drugih podataka o ovoj plemićkoj obitelji nema. .

Enzeblović Grb plemićke obitelji Enzeblović ( kod Korjenić – Neorića Enzebinović ) nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Plemićka obitelj Enzeblović je starinom iz Grahova.

Frankopanopvić
Na ovom grbu vide se dva lava kako lome kruh ( leones prangentes panem). Od dijelova prand (entes) pan(em) nastalo je obiteljsko ime rimskih Frankopana, jedne grane krčkih knezova sa sjedištem na Trsatu. Od godine 1430. usvajaju krčki knezovi ovaj rimski grb kao svoj, a dotle su imali zvijezdu u štitu.

Glumčić
U vezi s ovim grbom treba napomenuti da se on u svim ilirskim grbovnicima pripisuje plemićkoj obitelji Glavić, jedino se u Fojničkom grbovniku pripisuje obitelji Glumčić. Obitelj Glumčić je u vrijeme sastavljanja ovog grbovnika imala ugledne članove u franjevačkom redu u Bosni. Ovu zamjenu objašnjava A. Solovjev u svojoj stuiji «Postanak ilirske heraldike i porodiva Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva XII. ( 1932. ), str. 103.

nalazi se u svim ilirskim grbovnicima.Gojković Grb plemićke obitelji Gojković. . Pobliži podataka o ovoj plemićkoj obitelji nema.

U Korjenić – Neorićevom grbovniku napominje se da obitelj Gradanović potječe iz Kozice nedaleko od rijeke Cetine. .Gradanovići Ime ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima .

stoljeća. zapao je kneza Lazara sjeverni dio.1389. ) obnašao je na dvoru Stjepana Nemanjića (Dušana Silnog ) službu logofeta. Njegov sin Stjepan Lazarević (1389. Sa njegovom smrću izumire obitelj Grebljanovića. jer sastavlja ugovore i povelje. – 15. ulazi u narodnu poeziju kao car Lazar.Grebljanović Osnivač ove obitelji je Pribac Grebljanović ( Hrebljanović) srpski velikaš iz 13. koja se na dvoru bosanskih kraljeva naziva stavilac. Nakon njegove pogibije na Kosovu Polju 15. . Njegov sin Lazar ( 1329. Prijestolnica njegove kneževine je grad Kruševac.VI. Pri diobi srpskog carstva nakon smrti cara Dušana.1389. –1427.VI. Nasljeđuje ga njegov sestrić Đuro Branković. ) proživljava teške godine kada se Turci učvršćuju na Balkanu a posebno u Srbiji..

koji je živio u progonstvu u Dubrovniku sedam godina. Godine 1463.Grubčević Grb plemićke obitelji Grubčević nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Mjesto odakle potječe ova porodica nesigurno je. 359 – 363. . spominje se Božidar Grubčević (Miklošić. Na ovom grbu vide se boje Dubrovnika. 1915. Monumenta serbica. 506 ). Prema Korjenić – Neorićevom grbovniku oni potječu iz Čitluka kraj Mostara. Ćiro Truhelka u glasniku Zemaljksog muzeja. unuka kralja Tvrtka I. str. Postoji mogućost da je ovo grb Vuka Banića – Kotromanića nazvanog Grubčević. O Vuku Baniću – Kotromaniću (Grubčeviću ) pisao je Dr.

Da li ovi «knezovi od starine» potječu od Grubiše peharnika čije se ime nalazi među «brljarima» bana Matije Ninoslava iz godine 1234. Grubešić ) su se preselili u Mletke i dobili su velika priznanja za svoje zasluge. knezovi od starine». Radonja. Grubišević (Grubišić. Semijum. Bjelhan. Grubiša. . Purča. Grdomil. Zanimljiva su imena tih «brljara»: Ugrin. Od ovoga su plemena Grubissichi na Makarskoj.Grubišević Uz grb ove plemićke obitelji nalazi u Korjenić – Neorićevu grbovniku slijedeća napomena: «od različitih mista.

upravlja župom knez Radić Grupković . – 1470. spominje se župan Grupko u Dračevici.Grupković Godine 1430. U razdoblju između 1450. Njega mole Dubrovčani da dopusti svojim ljudima da stupe u službu Dubrovniku.

( Glasnik Zemaljskog muzeja. umro Marijan Aljinić rodom i Aljinića. 339. 1916.Halenić ( Aljinić ) U okolici Kraljeve Sutjeske ima selo Haljinići. str. U nekrologiju franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci spominje se da je godine 1606. . Sela su prema starom običaju nazivaju po imenu vlastelina komu pripadaju.

Hrabrenović Uz grb ove plemićke obitelji nalazi se u Korjenić – Neorićevom grbovniku napomena da ova obitelj potječe iz Banja Luke. . Drugih podataka nema.

U Fojničkom grbovniku broj kocki je 5 x 5 Šahovsko polje s 8 x 8 kocki javlja se kao grb Hrvatske na povelji o izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve 1527. . godine.Hrvatska Grb Hrvatske ima od davnina oblik šahovskog polja u kojem pojedine kocke predstavljaju plemena ujedinjena u državnu zajednicu. Od te godine je pravo šahovsko polje stalan grb Hrvatske.

. kao knez u Ključu.. centralna je osoba u političkom životu Bosne u razdoblju između 1390. velikog bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića ( oko 1350. da postane bosanskim kraljem. Veliki vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić. nalazi se ime njegova oca ( Vukac ) i njegova djeda Hrvatina.Hrvojevići Na slici je grb splitskog hercega i .ne ostavivši potomka. U prezimenu vojvode Hrvoja. Save i Vrbasa. obratio se Turcima za pomoć i pozvao ih u Bosnu 1415. Branio je samostalnost Bosne od pretenzija ugarskog kralja Sigismunda . Umro je 1416. koji se zbog toga zovu Donji Kraji ( partes provinciarum inferiores terre Bossinensis ). kada vodi opasnu igru s kraljevskim krunama. imenovao ga je napuljski vladar Ladislav za hercega grada Splita i za svog glavnog namjesnika. ). čija se vlast proteže u donjem toku rijeke Une.Tada je ovaj veliki vojvoda bosanski ušao u tok i zbivanja europske politike. Ne nalazeći načina da obrani sebe i Bosnu od Sigismunda. godine. – 1416. Hrvatin sin Stjepanov spominje se u dokumentima 1299. do 1415. Godine 1403.

kod Skorojevića Huanković. Nema podataka za ovu plemićku obitelj. . ali su imena različita: kod Korjenića Favković.Hvaoković Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima .

Ilirija Zemlja na koju se odnosi ovaj grb Ilirije. ako se računa rimski Illyricum. Amblemi koji su uzeti za ovaj grb. najvjerojatnije je Slovenija. zaista se nalaze na mnogobrojnim nadgrobnim spomenicima i ukrasnim predmetima iz ilirskih vremena i zatim u Srednjem vijeku. ovaj bi grb mogao poslužiti kao grb cijeloga Balkana. svih ilirskih (to jest slavenskih ) zemalja na Balkanu. Po svojim amblemima: polumjesec i zvijezda. .

U vrijeme progona bogumila stavili su se njima u zaštitu i oslonili su se na Turke. Držao je rudokope u Olovu i Fojnici. Rogatica. pri razračunavanju političkih frakcija među bosanskim plemićima. ) kao veledostojnici. Oni su dugo godina bili najmoćniji velikaši u Bosni i sudjelovali su u svim važnim događajima bosanskog kraljevstva. Stoluje u Borču. Petar je poginuo u borbi 1420. On ima sina Ivaniša. Sinovi Pavlovi su Petar i Radoslav Pavlović. Pavao Radinović vlada na području između rijeke Bosne i Drine. Kladanj.Jablanić Jablanić Radin i sin mu Pavao Radinović. Radoslav nastavlja vladanje u «zemlji Pavlovića» u kojoj se nalazi Vlasenica. ( 1377. . nalaze se na dvoru kralja Tvrtka I. Pavlovići su izginuli 1463. – 1391. pri obrani Bosne. Ubijen je 1415.

1446. Među srpskim velikodostojnicima nalazi se i vojvoda Velimi Jamometović. ) stranica 282.VI.Jamometović Na općem sastanku što ga je 24. ( Glasnik Zemaljskog muzeja XXVII ( 1915. kraljev namjesnik u Raši. . bili su prisutni i bosanski i srpski velikodostojnici. održao kralj Stjepna Tomaš s ciljem da učvrsti bosansko kraljevstvo i Rašu.

Osvajanjem Omiša od strane Mlečana strušena je moć Kačića. ometaju križarsku vojnu protiv bogumila u Bosni. potpisali Pacta conventa. stoljeća došla je njihova krajina ( od Cetzine do Neretve ) pod tursku vlast. Kao susjedi Bosne a još više kao vatreni pristalice bogumila. Pod kraj XV.Kačić Kačići su bili jedno od dvanaest hrvatskih plemena koja su 1102. Područje njihove vlasti bilo je između Cetine i Neretve sa sjedištem u Omišu. Grb Kačića sa nadgrobne ploče u Drašnici iz XV. upletali su se Kačići u unutrašnje prilike u Bosni. Stoljeća. . slažem se sa grbom Kačića um ovom (Fojničkom ) grvoniku.. Godine 1222.

Kastriotić Kastriotići su albanska kneževska obitelj iz 14. gospodar Kroje. – 1468. U sudbonosnim godinama bosanskog kraljevstva tražio je posljednji bosanski kralj pomoć za obranu i od njega. stoljeća. Juraj Kastriotić. obećao mu je svoju pomoć. nego i u narodnu poeziju. Njegov sin Juraj ( u Carigradu za vrijeme zatočeništva nazvan Skender – beg ). Najstariji član ove obitelji koji se spominje u povijesti bio je Ivan Kastriotić. . Živio je od 1403. Zato se i njegov grb nalazi u grbovniku bosanskog plemstva. nakon nekoliko uspješnih pobjeda nad turskim vojskama. pronio je slavu svoje obitelji po cijeloj Europi i ušao je ne samo u povijest .

Klešić Velmože Klešići Petar i Pavao stalno se nalaze uz bosanske kraljeve.XII..a slijedeće godine je u sviti kralja Tvrtka II.1419. imenovao je Tvrtko I. Klešića Pavla za vojvodu bosanskih četa. Godine 1389. . Knez Petar Klešić spominje se na povelji kralja Stjepana Ostojića od 4.

Ova kneževska obitelj ostala je u Bosni i nakon pada bosanskog kraljevstva i granala se. On je sagradio crkvu i samostan u Kreševu. Mihael Knežević imao je za ženu Anu iz kneževske obitelji Ohmučevića. u dvorskoj službi kod bana Tvrtka.Knežević Kneževići su ugledna kneževska obitelj iz XIII. Kamena i kao vojvoda nad tisuću vojnika. ) istakao se kao branitelj Bobovca. Toma Knežević ( +1451. Augustin Knežević bio je oženjen sa Ivanicom Šestokrilović. spominje se Andrija Knežević kao gospodar Gračaca. Jakov Knežević prati kraljicu Katarinu u Italiju. Soli. Godine 1398. Andrija Knežević se spominje godine 1370. . stoljeća.

obitelj Kopčić. – 1542. istakli su se Džafer – beg i Murat – beg Kopčić. .Kopčić U Borelijevem grbovniku nabraja se nekoliko bosanskih plemičkih obitelji koje su prešle na Islam. Od sultana Sulejmana II dobili timar u okolici Rame. Među njima je i pl. Za vrijeme turskih navala na Ugarsku ( 1525. koji i sada nosi njihovo ime – Kopčići.

Kopjević Četiri koplja na štitu Kopjevića pokazuje odakle dolazi ime ove pl. Iz ovih podataka se vidi da je plemićka obitelj Kopjevića živjela u 15. stoljeću. Prvi od Kopjevića spominje se dvorski knez Radić Kopjević u službi velmože Radoslava Pavlovića gospodara Podrinja sa sjedištem u tvrdom gradu Borču. obitelji i kakvu su službu vršili njezini najstariji članovi. Uz Radića spominje se i Ozrin Kopjević župan kneza Pavla. .

Kćerka Stjepana Vukčića Katarina udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša.. Živio je koncem 14. 1478. Bori se također i za samostalnost Hercegovine. ( + 1391. nazvat će se njegovi sinovi Vukovići. a mlađi zvan Hrana. vojvoda bosanski. Osnivač ove obitelji je Vuk Kosača. godine. obnaša Vlatko Vuković najuglednije službe.). U burnim događajima. Njegov stariji sin Vlatko bio je vojvoda humski. Tu samostalnost ostvaruje 1448. njegov bratić Stjepan Vukčić (tako nazvan po ocu Vukcu ).Kosačić Obitelj Kosača spada među najuglednije obitelji bosansko – hercegovačkog plemstva u 14. Sandalj se bori da obrani bosansko kraljevstvo od nasrtaja Sigismunda. otac je glasovitog velmože Sandalja Hranića. Skupa sa hrvatskim vojvodom Ivanom Poličnom sudjeluje u bitci na Kosovu 1389. postavši hercegom humske zemlje. Na dvoru bosanskog kralja Tvrtka I. koja se zatim po njemu naziva Hercegovina. . nakon smrti bosanskog kralja Tvrtka I. stoljeću. i 15. Na kraljevskom dvoru je čašćena kao kraljica majka i zato je priznata kao posljednja bosanska kraljica. Po njegovu imenu Vuk. Ona je maćeha posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. stoljeća. Vlatkov brat Hrana Vuković. Umrla je u Rimu.

Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević « u Glasniku Skopsko naučnog društva XII. Fra Martina Kosovića. ( 1932. 98.Neorićevom grbovniku stoji da plemićka obitelj Kosovića potječe iz Cetine i da su pređi bili knezovi.Kosović U Korjenić . Prema Borelijevu zborniku Kosovići su prešli na Islam. ). ). Bosanski historičar Fra Filip iz Očevije u svojoj knjizi «Epitome» spominje u godini 1568. str. . ( A.

Kostanjić Za Kostanjiće se tvrdi u Korjenić _ Neorićevom grbovniku. . Bili su u višestrukom srodstvu s Ohmučevićima. da su starinom iz Gornjeg Drvenika u Primorju.

do XVI. kruni se za kralja Srbije. «Kotroman» (1287. Sjedište obitelji je u župi Zemljak. – 1287.Kotromanić Obitelj Kotromanića vlada u Bosni od XIII. . do 1377. bosanski ban Tvrtko I. i kao kralj od 1377. Po gradu Kotor naziva se sin bana Prijezde Stjepan I. – 1353. Stjepan Toma ( od njega potječe pobočna loza Tomaševića) i Stjepan Tomaševvić (+1463.). preuzima dio svoje baštine i godine 1377.). Tvrtko II. Tim se nazivom ponose Kotromanići cijelo vrijeme svoga kraljevanja ( do 1463. ( od njega potječe pobočna loza Tvrkovića). Obitelj potječe od bana Prijezde ( 1254.)..). Kao ban od od 1353. Njegov sin i nasljednik je Stjepan II. Jelena. Kotromanić ( 1316. u gradu Kotoru ( sada Kotor Varoš ).). unuk srpskoga kralja Dragutina. Nakon rasula Nemanjičke države u Srbiji 1371. godine. Stjepan Ostojić. Nasljeđuje ga Tvrtko I. Stoljeća. Slijedeći kraljevi su: Dabiša. – 1391. – 1316. Stjepan Ostoja ( od njega potječe pobočna loza Ostojića).

. 99 ).Kraguenić U grbu krilo kragujevo pokazuje da je grb napravljen prema imenu obitelji. Za ovu plemićku obitelj zna se da su bili glasoviti knezovi bosanski a da su se kasnije preselili u Poljica gdje su uživali veliki ugled ( A. ) . Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva XII. str. ( 1932.

Krajčinović Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. str. 98. ( A. U Glasniki Skopskog naučnog društva XII. Iz ove obitelji spominje se knez Radoje kao komornik hercega Stjepana Vukčića u godini 1466. ). Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević». . ( 1932.

spominje se karnac ( blagajnik ) kralja Tvrtka I. Godine 1378. 318. izdao «Napredak» str. Na njega računaju Dubrovčani u borbi protiv Mlečana ( Povijest hrvatski zemalja Bosne i Hercegovine. .Krasojević Plemićka obitelj Krasojević starinom je iz Hercegovine ( iz okolice Bileća ).). kao vojskovođa u Stonu.

i drugi put od 1408. Radivoj.. do 1404. do 1418. Treći sin kralja Stjepana Ostoje . braneći Kreševo. nose prezime po očevu imenu. kad je on nastupio po drugi put (1421. On vlada prvi put od 1398. Dubrovčani su mu 29. – 1443. – 1461 ).V. pokazao je mnogo hrabrosti u obrani bosanskog kraljevstva. zadržao je prezime Kristić. koji je osporavao vladanje Tvrtka II. . ) i držao se prema njemu kao protukralj. U sudbonosnoj godini 1463. Njegovi sinovi kralj Stjepan Ostojić (1443.Kristić Kristići su jedna grana kraljevske porodice Kotromanića. ali je sve već bilo prekasno. Ova grana započinje s kraljem Stjepanom Ostojom Kristić.1463. odobrili kupnju puščanog praha.

. Drugih podataka nema.Križić Grb plemićke obitelji Križić nalazi se u ilirskim grbovnicima. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji napomena da Križići potjeću od Vinjana kod Posušja.

XII. Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević».Kružičević Plemićka obitelj Kružičevići ( Krusichichi ) bosanskog je porijekla od bosanskog velikog kneza Tišimira. ) . Glasnik Skopskog naučnog društva. ( 1932. Preselila se u Poljica u katun Zvečan. ( A. str. 97.) . .

Drugih podataka nema. .Kukretić U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji napomena da ova plemićka obitelj potječe iz Bosne.

. Katunar je plemićki naslov za plemstvo u zetskom kraju. ) Aleksandar Solovjev piše da knez Tasovac nosi naslov katunara Kutlovića.Kutlović U svojoj studiji «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» objavljenoj u glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1932.

Njihov grb se nalazi u svim ilirskim grbovnicima. .Ljubetić O plemićkoj obitelji Ljubetić nema bližih podataka.

Tamo su bili knezovi. . i 1432. kao opasni za Dubrovnik. U dokumentima se spominju u godini 1404.Ljubibratić Ljubibratići potječu iz okolice Trebinja. U srodstvu su sa Ohmučevićima i kao takvi ulaze u njihov ( to jest Fojnički ) grbovnik.

objavio njemački heraldičar Vergil Solis iz Nürnberga. Iz ovog grbovnika prešao je u ilirske grbovnike među kojima jedno od prvih mjesta zauzima ovaj Fojnički grbovnik. što ga je 1555. javlja se po prvi put u grbovniku «Libellus scutorum vel signorum publicorum».Makedonija Grb Makedonije: Zlatni lav s krunom nad glavom i crveno polje na štitu. .

Članovi ove obitelji bili su u srodstvu s Ohmučevićima u XVI stoljeću.Margutić Plemićka obitelj Margutić ( Margetić. Godine 1569. spominje se u Poljicima Marko Margutić. Margutići su živjeli u Fojnici u XVI. . Stoljeću. Margitić ) veoma je raširena. i teško je odrediti kraj odakle potječe njezina starina..

Monumenta serbica. – 1399. kako stoje u Korjenić – Neorićevom grbovniku. Acta Bosnae. 189. 316. ( Fermendžin. U godinama 1378. 237 ). plemićka obitelj starinom iz Livna. Iz ove plemićke obitelji potjeće Fra Grgur Masnović. ). provincijal franjevaca u Bosni.Maslovići Maslovići ( Masnovići ). . 226. spominje se knez Priboja Masnović ( Miklošić.

. U Borelijevom grbovniku se kaže za ovu obitelj da je preselila u Ankonu ( Italija ) i da se tamo istakla svojim zaslugama.Matejković U Korjenić – Neorićevom zborniku grbova. napominje se da ova plemička obitelj potječe iz Raska.

ali bez ikakvih podataka o toj plemićkoj obitelji.Meklinić Grb Meklinića nalazi se u ilirskim grbovnicima. .

ali bez podataka u vezi s njom. Iz ljetopisa fra Nikole Lašvanina zna se da je u Fojnici živjela obitelj Miljenović. .Milienović Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima.

Mirilović U godini 1430. spominju se u dubrovačkim dokumentima Mirilovići, podanici Sandalja Hranića (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1917. str. 160. ). Selo Mrilovići nalazi se u okolici Bileća. ( Glasnik Zemaljskog muzeja 1907. str. 392.

Mokrović Grb plemićke obitelji Mokrović nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Ova obitelj je bila u srodstvu s Ohmučevićima. Drugih podataka nema.

Morovlašić
Grb pl. obitelji Morovlašić nalazi se samo u Fojničkom grbovniku. O ovoj obitelji nema podataka. U pismu Dubrovčana od 29.VIII. 1378. u kojem daju upute svome poslaniku kod kralja Tvrtka I. spominju se Morovlasi kao njegovi ratnici.

kao župan u Prilepu. . Braća Kraljevića Marka Andrijaš i Mitroš su velikodostojnici kod hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda. Kralj Vukašin i Kraljević Marko su poznati u povijesti Makedonije kao veoma sposobni i zaslužni vladari. kao carev namjesnik u Trebinju. Vukašina nasljeđuje njegov sin Marko (Kraljević ). i 14. Osnivač ove obitelji je Mrnjava kaznac u Trebinju. stoljeća.Mrnjavčevići Mrnjavčevići su vlastelinska obitelj iz 13. osamostaljuje se Vukašin i vlada kao despot i konačno kao kralj. Iza smrti cara Dušana ( 1371.). Kraljević Marko je ušao u narodnu pjesmu kao branilac potlačenih i kao neustrašivi borac za slobodu. Vukašin se spominje godine 1350. Uglješa se spominje godine 1346. Njegovi sinovi Uglješa i Vukašin zauzimaju visoke položaje u Dušanovu carstvu.

). godine.. njegovi sinovi Dragutin i Milutin dijele kraljevstvo. Vladao je od 1200. a Milutin preuzima južni dio. staru Srbiju. Naslijedio ga je car Uroš ( 1355.1371. tako nazvanm. Iza njegove smrti nastupa rasulo Nemanjičke države. S krunom je dobio i veliki ugled u Europi.. ). Vlast preuzima Stefan Nemanja nazvan Dušan Silni. do 1228. Milutin vlada od 1281. Dragutin preuzima sjeverni dio i naziva se kralj Srbije. U Fojničkom grbovniku nalaze se grbovi i jednog i drugog dijela Nemanjičke države to jest i grb Srbije i grb Raše. . Nasljeđuje ga sin mu Stefan Dečanski ( 1321. Poslije Uroševe smrti. – 1321. Nasljeđuje ga njegov sin Stefan Prvovjenčani. Krunu je dobio od pape Honorija III. Vladislavom i Urošom. Nakon smrti Stefana Prvovjenčanog nastupaju borbe za prijesto među njegovim sinovima Radoslavom . Uroš preuzima vlast i vlada do 1276. jer je on prvi okrunjeni kralj. ). – 1200. okrunjen je za cara 1346. Rašu i naziva se kralj Raše.Nemanjići Ime vladarske srpske dinastije Nemanjića potječe od njezinog osnivača Stefana Nemanjića ( 1113. vladara u Raši. Godine 1243. a umro je 1355. – 1331.

Neorić Za ovu plemićku opbitelj navodi se u Korjenić – Neorićevom grbovniku da su Neorići «bani od Muchia». .

. godine ( A.Nimičić Sjedište plemićke obitelji Nimičić bilo je u Crvenom Grmu kraj Ljubuškog. Knez Vuk Nimičić spominje se 1395. Solovjev «Postanaka ilirske heraldike porodica Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društbva. ) str. XII. 99 ). ( 1932.

U Bosni se javlja Ninoslav Novaković na povelji bana Stjepana Kotromanića iz godine 1353. vjerojatno se ovaj grb odnosi na njih. Sanu i Unu. niz rijeke Vrbas. . kao predstavnik područja zvanog Donji Krai t. Radi raške potkove u ukrasu ovog grba. i XVI.j. Novakovići iz Dalmacije u XVI. Stoljeća na više mjesta: u Bosni. u Zeti i u Dalmaciji. Skupa s njima je Stanac Gospilović s braćom. Novakovići iz Zete imali su svoje posjede u Zažablju.Novaković Obiteljsko ime Novaković javlja se između XIV. stoljeću rođaci su Ohmučevića.

110.Oblačić U povijesnim knjigama Srednjega vijeka ne spominje se plemička obitelj Oblačić. i iz članka Mihaila Dinića «Relja Ohmučević» objavljenog u Zbornuiku radova vizantološkog instituta 9 ( 1966. ) str. ) str. Gornji podatci su uzeti iz članka Aleksandra Solovjeva «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» objavljen u Glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1932. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji napomena da ova obitelj potjeće iz Lazarića. . Rade Oblačić je junak narodnog epa. 97. ali za nju zna narodna pjesma.

podnio je admiral Petar Ohmučević zahtjev dubrovačkim vlastima da mu se izda potvrda o plemstvu njegovih pređa.Ohmučević Ohmučevići su staro bosansko plemstvo. a zatim u Dalmaciju u Slano. Grb sa ovog pečata je indetičan sa grbom u ovom grbovniku. Dokazi Petra Ohmučevića potvrđeni su kasnije slijedećim nalazima: 1.). Dokazi da je postojala smučka župa s gradom Truhelj kraj Kreševa ( Glasnik Zemaljskog muzeja. Pečat sa grbom Ogmučevića našast u Bolu (Glasnik Zemaljskog muzeja. koje se čuvaju u državnim arhivima ne spominju Ohmučevići. 1891.252). Godine 1588. . K tomu ova potvrda nosi sa sobom teške političke i finansijske implikacije. Spomen ploća u Zenici iz godine 1193. jer se u poveljama bosanskih vladara.). U 14. Odgovor je bio negativan.br. na kojoj se spominje obitelj Ohmučevića (Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa. Marko IV. stoljeću je jedna grana preselila u Hercegovinu. 1904. 2. 3.

u lijevom donjem dijelu grb je Kovačića. u desnom gornjem dijelu grb je Radimirović-Ivanović. u sredini štita je grb Jablanića.Ovo je složeni grb: u lijevom gornjem i u desnom donjem dijelu štita nalazi se grb Ohmućevića. . Ovaj složeni grb ostao je bezimen.

.Parmekanović Grb plemićke obitelji Parmekanović nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Pobližih podataka nema.

Pašačić O plemićkoj obitelji Pašačić nema podataka. .

.

.

.

.

Posvetna stranica Gornji dio pisan je bosančicom i glasi: Rodoslovie bosanskoga aliti iliričkoga i sarpskoga vladania zaiedno postavljeno po Stanislavu Rubčiću popu.na slavu Stipana Nemanjića cara Sarbljena i Bošnjaka 1340. Donji dio stranice je latinski napisna potvrda koju je potpisao u Kraljevoj Sutjesci. biskup i apostolski vikar u Bosni. srpnja 1800. fra Grga Ilić. Potvrda svjedoči da je Grbovnik brižno čuvan u franjevačkom samostanu u Fojnici «od pamtivjeka. 8. naime od zauzeća bosanskog kraljesva». .

Plemićka obitelj Predojevića potječe iz Hercegovine iz okolice Bileće.Predojević Među bosanskim plemičkim obiteljima koje su prešle na Islam u Borelijevom grbovniku. Poginu pri opsjedanju Siska 1593. spominje se i pl. Njihovi predci živjeli su u XIV. stoljeću. Iz ove plemićke obitelji istakao se vojskovođa Islan Predojević. obitelj Predojevića. .

kao ukras nad njegovim obiteljskim grbom koji se vidi na štitu. postao splitskim hercegom. njegov znak dostojanstva postao je grbom Primorja.Primorje Ovaj grb trebao bi biti grb bosanskog Primorja. herceg splitski. Na njemu se vidi oboružana desna ruka sa sabljom krivošijom. . Ovaj znak se vidi na njegovom grbu u ovom grbovniku ( list 23. Sablja ili ( mač ) u ruci je znak herceškog dostojanstva. bio i gospodar bosanskog Primorja. Budući da je vojvoda Hrvoje. Pravo na ovaj znak dostojanstva dobio je bosanski vojvoda Hrvoje Hrvatinović. ). kada je 1403.

Milodraževo je blizu Fojnice. gdje su se bile pribrale mnoge vlasteoske obitelji. kao: Alaupović. . Sitnić. Vučenulović (Vučević) i još neke» (Fra Mijo V. Na polju Milodraževu i sada ima selo Radijelovići. Radijelović.). Batinić: Franjevački samostan u Fojnici. str.15.Radijelović «Propast bosanske kraljevine osjetila je i Fojnica.

ovog grbovnika i pokazuje da je ova obitelj u srodstvu sa Ohmučevićima. Grb ove obitelji ulazi u složeni grb na stranici 139. .Radimirović – Ivanović Grb ove plemićke obitelji nalazi se samo u Fojničkom grbovniku.

Rajković Iz povelje bana Tvrtka iz godine 1370.. vidi se da su braća Rajković Stjepan i Vuk obranili Bobovac i da su izmirili bana Tvrtka s njegovim bratom Vukom. . Spomenuta povelja se nalazi u «Acta croatica» od Đure Šurmina.85. I. Za nagradu dobili su velike posjede u Usori.

to jest ne zna se prema čemu je načinjen. . Ovaj grb Raške nema povijesne podloge.Raša Grb Raške: plavo na štitu sa tri srebrene potkove nalaze se na Sutješkom rodoslovlju ( 1582.).

Resić Resići su živjeli u okolici Bobovca. . prešli su u Trogir. U grbovniku Korjenić – Neorićevom stoji zabilježeno da su bili dobri i vjerni u vojnoj služni. Nakon 1463.

. Od 12.1434. Vuk Rubčić. 378 ).) zna za Stanislava Rupčića i služi se njegovim životopisom Stjepana Nemanjića. nad glavom. Isti historiograf navodi da je Stanislav Rupčić bio na dvoru Stjepana Nemanjića zadužen da vodi dvorsku kancelariju o grbovima («ban od cimerja») – Cimer je mađarska riječ i znači ukras nad štitom. Dubrovački historiograf Jakov Lukarević ( 1551. Monumenta serbica. Ovo je djelo izgubljeno.VIII.Rubčić Rubčići su veoma ugledna obitlj iz Huma ( Hercegovina ). Svi ilirski grbovnici. ( Miklošić. «knez humske zemlje s bratjom» nalazi se među potpisnicima na jednoj povelji kralja Tvrtzka II. 1615. pozivaju se na Stanislava Rubčića kao na onoga koji je prvi sastavio zbirku grbova.

1353.Rušćijerević U djelu Mavre Orbinija «Kraljevstvo Slavena» opisana je borba bosanskog bana Stjepana II. Vojvoda Ružir je prešao kasnije u službu Stjepana Nemanjića. . U toj borbi istakli su se dvojica bosanskih vojvoda: Poznan Purić i Ružir. Da li je ovo grb vojvode Ružira i njegovih potomaka Ružirevića ( Rušćiezevića ) ? Sigurnijih podataka o pl. ) protiv Branivojevića. obitelji Rušćijerevića nema. Kotromanića ( 1314.

ali podataka o toj plemićkoj obitelji nema.Sagrijelović Grb Sagrijelovića nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. .

Stjepan Vukčić. Senkov sin župan Bijeljak. str. Središte njihovi posjeda bilo je Nevesinje. . Jivečeka «Vlastela humska na natpisu u Veličanima» objavljenom u Glasniku zemaljskog muzeja. ( 1391. Da su Senčevići jednako Sankovići.. Među najmoćnijim velmožama toga vremena su Sandalj Hranić. Save. braća Sanković i vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić. 1892. 284.Senčević U vrijeme iza smrti kralja Tvrtka I. objašnjeno je u članku Konst. herceg splitski.) slabi centralna vlast i jačaju snažni feudalci. herceg Sv. Braća Sanković ( Senčević ) su bili kaznac Sanko ( latinski Senco ) i župan Gradoje.

. nema podataka.Sestričić Za plemićku obitelj Sestričić.

Drugih podataka o ovoj plemićkoj obitelji nema. .Sitničanić U grbovniku Korjenić _ Neorić stoji za ovu plemićku obitelji da potječe iz Kosova Polja.

. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da plemićka obitelj Sladojević potječe iz Imotskog.Sladojević Ime tepčije visokog dvorjanika ) Sladoja nalazi se na povelji bana Tvrtka I Kotromanića od 1.lipnja 1367.

Slavonija Ovaj grb Slavonije ne odgovara onom službenom što ga je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav potvrdio 1496. . a prikazuje dvije rijeke ( Dravu i Savu ) a među njima lasicu ili kunu. godine. U ovom grbovniku se vidi jedan od tih oblika: ti lasice na bijelom polju. Grb Slavonije je mijenjao svoj oblik.

Slika Bogorodice Na ovoj slici treba uočiti amblem Bosne (dvije crne čvoraste grane i na njima dvije okrunjene crnačke glave ). pa se može zaključiti da je umjetnik htio prikazati Bogorodicu kao zaštitnicu Ilira i kao zaštitnicu bosanskog kraljevstva. .

.Slika Svetog Jeronima Sveti Jeronim je zaštitnik Ilira.

Slika Svetog Kuzme i Damjana Sveta braća Kuzma i Damjan. . zaštitnici kuće Nemanjića.

Smokrović O plemićkoj obitelji Smokrović ( Smokronović ) nema podataka. .

.Sojimirović Za plemićku obitelj Sojimirović postoje podatci da potječe s Glasinca ( kod Sarajeva ).

Ferhad – beg Sokolović.Sokolović Sokolovići su poznata bosanska plemićka obitelj. u Carigradu ). 3. Mehmed – paša ( rođen oko 1500. koji nakon obnavljanja pećke patrijaršije ( 1557. Poznati članovi ove obitelji jesu: 1. u Sokolovićima kraj Višegrada – umro 1579. sa sjedištem u Banja Luci. U Banja Luci je podigao džamiju koja se po njegovom imenu zove Ferhadija. do 1588. do 1580.. a zatim bosanski begler – beg od 1580. . kaže se za ovu obitelj da je prešla na Islam. U Borelijevom grbovniku (1700. Njihovo je sjedište kod Višegrada. 2. bosanski sandžak – beg od 1573. ) postaje srpskim patrijarhom. Makarije Sokolović. ).

.Srbija Ovakav grb Srbije: crveno polje sa bijelim križem u sredini oko kojega su poredane četiri sjekire od halebarde ( viteško oružje ) javlja se u 14. a kralju Milutinu koji je vladao u južnom dijelu Srbije ostao je grb Raške. preuzet će on i ovaj grb. Budući da se od toga doba Srbija širila prema sjeveru.) preuzme sjeverni dio Srbije za se.1282. preuzet će ovaj grb sve veću važnost i postat će jedinim grbom Srbije. U vrijeme kada kralj Dragutin ( 1276. . stoljeću.

.Stanković Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Ova obitelj potječe iz Vučevice kod Plive. Tri srebrena kopita na štitu odaju raško porijeklo.

Svilojević Za obitelj Svilojević nema sigurnih podataka. stoljeću. str. 98 ) navodi Tomaša Svilojevića kao pisca lažne povelje iz godine 1268. Navodi također i Mihaila Siladjija kao zapovjednika Beograda u XV. ). ali s napomenom da je to junak narodnog epa . Aleksandar Solovjev u svom članku «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» ( Glasnik Skopskog naučnog društva XII ( 1932.

šejih – ul – islami kod Sulejmana El Kanuni. je član plemićke obitelji Sudić. Ebusuud. vitez iz Poljica. Sudići su preselili u Poljica. .Sudić Plemićka obitelj Sudić veoma je ugledna obitelj među bosanskim plemstvom. Na vjenčanju kralja Stjepana Tomaša sa Katarinom Kosača – Vukčić bio je prisutan Sudić ( ime mu nepoznato ).

Monumenta serbica. .Šantić Plemićka obitelj Šantića starinom je od Neretve. 1446. Na povelji kralja Stjepana Tomaša od 22.VIII. nalazi se među bosanskim velikašima i dvorski knez Ivan Šantić. 44o ). Grb ove obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. (Miklošić.

U gradu Hercegnovom što ga je podigao bosanski kralj Tvrtko I. živjeli su neki bosanski plemići i odatle su se raseljavali po okolini. Vjerojatno su to unčinili i Šestokrilovići. .Šestokrilović Za ovu plemićku obitelj stoji u Korjenić – Neorićevom grbovniku da je iz Perasta ( Boka kotorska ).

Sjedište ove obitelji je u Zažablju ( Crna Gora ). Živjeli su u 14. stoljeću. .Šimraković Spominju se u Sutješkom rodoslovlju kao «slavni šimovani». i 15.

je mnogo sličan grbu u ovom grbovniku. Autentični grb bribirskih knezova – krilo labudovo.Šubić Grb knezova bribirskih ulazi u Fojnički grbovnik u kojemu se uglavnom nalaze grbovi bosanskih i srpskih plemića. i jer su rodbinske veze bosanskih vladara bile vrlo uske. do 1322. jer je kneževska obitelj Šubića vladala u Bosni od 1299. kliškog. Od ovih rodbinskih veza dostatno je spomenuti da je majka bosanskog kralja Tvrtka I. kćer kneza Jurja II. . Šubićka.

Tarzarović Grb ove obitelji nalazi se u ilirskom grbovnicima. ali o samoj obitelji nema podataka. .

U velikom su srodstvu s Ohmučevićima. Njihovi se potomci sada nazivaju Dudan. prebjegli su u Italiju i postali su slavni u Toskani. U vrijeme pada Bosne. Zašto ? .Tasovčić Tasovčići su starinom iz okolice Banja Luke.

U blizini Bobovca nalazi se selo Teševo.Teševčić Grb plemićke obitelji Teševčić nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Nema podataka o ovoj obitelji. .

. Ovu plemićku obitelj zastupao je na dvoru posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića ( 1461. kojom kralj Dabiša potvrđuje Dubrovčanima njihove povelje uz glavne velikaše bosanskog kraljevstva nalazi se i župan Juraj Tihčinović.VII. – 1463.1392.Tihčinović Na povelji od 17. ) vojvoda Vukić Tihčinović.

65. župan vojvoda Sandalja Hranića ( Medo Pucić «Spomenici srpski. . ).Tolišić Grb plemićke obitelji Tolišić nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. U godini 1405. spominje se Toliša. – 66.

priključuje bosanski ban Stjepan Kotromanić Zahumlje Bosni. Prije njega su u Zahumlju vladali Petar. Daša.).Neorićevom grbovniku da su Toljenovići i da potječu iz Hercegovine. Umro 1239. Gradihna i zetski kralj Bodin (+1102. Godine 1322. Andrija. Zahumlje se odvaja od Bosne i postaje samostalno – Hercegovina. Miroslav. godine. Toljen je knez Zahumlja (Hercegovina ). Godine 1448.Tomanović Za Tomanoviće stoji u Korjenić . .

.Tvrtkovići Kralj Tvrtko II. bilo je uzdrmano . Vladanje kralja Tvrtka II.) nazvao se po starom bosanskom običaju imenom svoga oca Tvrtka Kotromanića i prozvao se Tvrtković. ( vladao od 1353. Nije odmah naslijedio svoga oca. jer je bio maloljetan. sin Tvrtka I.1391. a zatim njegova žena Jelena. pa su po pravu seniorata došli na prijestolje najprije kralj Dabiša. ). ( ? –1448.

).Ugrinović Plemićka obitelj Ugrinovića zvala se drugačije Sinovčići. ( Miklošić. «gospode ugarske». Solovjev « Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku» u Glasniku Zemaljksog muzeja.) str. A. Monumenta serbica 32 – 34. U bosanskim dokumentima spominje se knez Ugrin na povelji bana Matije Ninoslava iz god.IX. 127 ). 1234. U Poljicima je postojala ugledna obitelj Sinovčića. . sv. Od te obitelji bili su birani u Poljičkoj republici veliki kneževi i vojvode ( dr. (1954. Arheologija.

.Vilić U grbovniku Korjenić – Neorić stoji da plemićka obitelj Vilić potječe iz Gornjeg Vakufa u Bosni. U okolici Gornjeg Vakufa nalazi se mjesto zvano Vilića Vrelo. Drugih podataka nema.

Vladimirović Radoslav je uz kralja Stjepana Ostojića. Vladimirović Vladoje potpisuje povelje kralja Stjepana Tomaševića. Vladimirović Jurko je na dvoru Tvrtka II.Vladimirović Članovi ove velikaške obitelji obnašali su visoke službe na dvoru bosanskih vladara. Vladimirović Radivoj sudac je na dvoru kralja Stjepana Tomaša. .

( 1932. ( A. XII. 98. . ).Vlašić U vezi sa grbom plemićke obitelji Vlašić A. Solovjev donosi bilješku prema kojoj bi Vlašić i Nemanjić bili jedno pleme. Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva. str. ).

) ove su četiri obitelji zauzimale najuglednije položaje u carstvu: Mrnjavčevići. vode pljačkaški rat protiv Dubrovnika počevši od 1358. zarobljen i osljepljen ( 1373. pa nadalje. Balšići u Zeti i Vojinovići u jednom dijelu Huma. nekada naprasit i silan. Brankovići. . završio je bijedno svoj život. ) S njim izumire loza Vojinovića. Njegovi sinovi Vojislav i Toma «su gotovo uvijek stajali uz Sjepana Nemanju» piše Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slovena» Tomin sin Nikola nazvan po imenu svoga oca Altomanović skupa sa svojim stricem Vojislavom. – 1355.Vojinovići U službi cara Dušana Silnog ( 1331. što ga donosi Orbini. Njihov grb. Noikola Altomanović ( Vojinović ) knez užički. je identičan sa grbom o ovom grbovniku. Ime obitelji potječe od Vojina. Hrebljanovići.

str. . obitelj Vojkovića je prebjegla u Šibenik. XVIII. Iza 1463. Kotromanića iz godine 1322. ( Glasnik Zemaljskog muzeja . među bosanskim velikašima nalazi se vojvoda Vojko od Usore. ). 403.Vojković Na povelji bosanskog bana Stjepana II. ). ( 1906.

Balšići u Zeti i Vojnovići u jednom dijelu Huma. – 1355. S njim izumire loza Vojnovića. nekada naprasit i silan. . Ime obitelji potječe od Vojina. Brankovići.).Vojnovići U službi cara Dušana Silnog ( 1331. Hrebljanovići. počevši od 1358. Njihov grb. završio je bijedno svoj život zarobljen i osljepljen (1373. Nikola Altomanović (Vojnović ). Njegovi sinovi Vojislav i Toma «su gotovo uvijek stajali uz Stjepana Nemanju» piše Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slavena». pa nadalje. što ga donosi Orbini. Tomin sin Nikola nazvan po imenu svoga oca Altomanović skupa sa svojim stricem Vojislavom vode pljačkaški rat protiv Dubrovnika. identičan je sa grbom u ovom grbovniku. knez užički. ) ove su četiri obitelji zauzimale najuglednije položaje u carstvu: Mrnjavčevići.

Vraničić Grb plemićke obitelji Vraničić. nalazi se samo u Fojničkom grbovniku. . Nema podataka u vezi s ovom plemićkom obitelji.

Vukotić Knez Vukac Vukotić nalazi se među velmožama na povelji kralja Tvrtka II. 291 – 294. ). Iz godine 1419. Monumenta serbica. . ( Miklošić.

Sin Vukca Hranića je glasoviti Stjepan Vukčić. sina Vuka Kosače. Umro 1435. Brat Sandalja Hranića zvao se Vukac Hranić ( + 1432. veliki vojvoda bosanski. herceg Sv. Po ovom naslovu «herceg» nazvana je pokrajina kojom je on upravljao «Hecegovina» Katarina. Ona je posljednja bosanska kraljica.Vuković Plemićka obitelj Vukovića potječe od Vlatka Vukovića. Vlatko Vuković predvodi bosanske čete na Kosovu 1389. umro je 1432. ). kći Stjepana Vukčića. . udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša. veliki vojvoda bosanski. Od Hrane Vukovića potječe glasoviti Sandalj Hranić. Njegov brat Hrana Vuković. Save.

Zajednički ( složeni ) grb A = Macedonia C = Bosna E = Dalmacija J = Nemanjić G = Hrvatska H = Raška K = Kotromanić I = Primorje F = B = Slavonija D = Bugarska Srbija .

Stjepana Tvrtka II. – 1391. I Stjepana Ostojića kao vojvode i savjetnici. bili su zarobljeni na Kosovu polju 1389. Trojica Zatonosovića: Vladj. ) osamostaljuju se bosanski feudalci i postaju baruni. .Zlatonosović Nakon smrti kralja Tvrtka I. i ostali su u zarobljeništvu u Turskoj. Na njihovu moć računa dubrovačka republika i šalje im darove. Njihova se oblast prostire između Spreče i Drine. ( 1377. Oni su uz kralja Stjepana Ostoju. Među bosanske barune spadaju braća Vukašin i Vukmir Zlatonosović. Stjepan i Vuk.

Zoranović Jedini podatak za ovu plemićku obitelj jest da ona potječe od Sarajeva. . Taj podatak se nalazi u Korjenić – Neorićevom grbovniku sastavljenom 1595.

dobio «Ahdnamu». stoljeću postojala pl. a to je povelja o slobodi katoličke vjere u Bosni. U Bosni je u 15. ovaj grb govori da pripada obitelji Zvijezdić ili Zvijezdović. 110.Zvijezdić Po zvijezdama na štitu i na ukrasu. koji je od sultana Mehmeda II. . ). obitelj Zvijezdić ( de Stella) potječe iz Bosne ? Na ovu obitelj se poziva Petar Ohmučević u svom rodoslovlju kao na svoje rođake ( Mihailo Dimić «Relja Ohmučević» u Zborniku radova Vizantološkog instituta 1966. Braću fra Anđelovu. VI (1894). Da li dubrovačka pl. El Fatiha. obitelj Zvijezdović ( = Zvijezdić ). str. knezove Domšu i Milutina. Toj obitelji pripada Fra Anđeo Zvijezdović ( = Zvijezdić ). godine ( Glasnik Zemaljskog muzeja. spominje Skender – baša 1486.

Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slavena» spominje Mrkšu Žarkojevića. .Žarkojević Prema Korjenić – Neorićevom grbovniku pl. obitelj Žarkojevića potjeće iz Zažabljaka. vlastelina u pratnji kneza Lazara Hrebljanovića i da je pl. obitelj Žarkovića imala posjede na ušću Bojane.

. U narodnoj pjesmi spomnje se «prokleta kula Ždralovića» u bugojanskom polju.Ždralović Uz grb ove plemićke obitelji stoji u Korjenić – Neorićevom grbovniku napomena da Žralovići potječu iz Sutjeske.

. Ohmučevići se pozivaju na ovu obitelj kao na svoje srodnike. zborniku da potječe iz Županjca na Duvnu.Županović Za ovu plemićku obitelj stoji u Korjenić – Neorićevom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful