Alaupović

U Vukoslavićevom grbovniku iz godine 1700. ( čuva se kod obitelji Boreli u Beogradu ) nalazi se popis nekih plemićkih obitelji iz Bosne koje su doživjele 1463., ali su i nadalje ostale u Bosni. Među njima spominje se obitelj Alaupovića. Prema tomu Alaupovići su staro bosansko plemstvo. U poveljama bana Stjepana II. Kotromanića iz godine 1331. spominje se čelnik Hlap iz Usore. Njegov sin Pribislav Chlapponik se spominje na povelji istog bana godine 1345. (Glasnik Zemaljskog muzeja 1906. stranica 437. ). Da li su oni članovi obitelji Alaupovića ? Fra Nikola Lašvanin piše u svom Ljetopisu da obitelj Alaupovića živi u Fojnici. (Glasnik Zemaljskog muzeja 1915. str. 2757).

Balšić ( Baošić )
Osnivač dinastije Balšića, zetski vlastelin, Balša I., živio je u 13. stoljeću. Slavu obitelji Balšića pronijeli su Balšini sinovi: Stracimir, Đuro I.i Balša II. Spominju se u dokumentima iz 1360. godine, kao gospodari Zete i sjeverne Albanije. Bili su složni i proširili su svoju vlast prema sjeveru i zauzeli su Prizren (1372.) i prema Dubrovniku. S njihovom smrću prestaje moć Balšića. Stracimirov sin, Đuro II., nije bio u stanju da očuva baštinu, jer je imao snažne protivnike: Turke, koji su se nakon pobjede na rijeci Marici 1371. snažno učvrstili na Balkanu i Mlečane, koji su željeli zagospodariti na južno - istočnim obalama Jadranskog mora. Slabost Đure I. iskorištavaju Crnojevići, gospodari Crne Gore i bosanski ban Tvrtko I., koji preuzima Konavle. Đuro Balšić je umro 1378. Bio je zet srpskog kralja Vukašina. Njegov nasljednik Balša III., vodi bezuspješne borbe s Turcima. Poginuo je u borbi protiv Turaka 13.9.1385. S njim izumire dinastija Balšića, gospodara Zete. Po pravu nasljedstva Zeta je priključena Srbiji kneza Lazara Hrebljanovića.

Bakić U selu Donji Bakići kod Olova nalazi se veliki stećak na kojemu se vidi štit sa vučjom glavom. ( Glasnik Zemaljksog muzeja, 1889. str. 74 ).

. Drugih podataka nema.Bibić U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da plemićka obitelj Bibić potječe od Midenog brda u Zagorju.

Grb Bijeloperovića nalazi se u ilirskim grbovnicima ( u Korjenić – Neorićevom u Zagrebu.Bijeloperović U grbu ove plemićke obitelji vidi se krilo s bijelim perjem. . dakle grb koji objašnjava ime plemićke obitelji. u Skorojevićevom u Beču ). O plemićkoj obitelji Bjeloperovića nema podataka.

napominje se da pl. . nalazi se potpis kneza Stipca Biloševića od Usore. U jednoj povelji iz godine 1395.Bilošević U Korjenić –Neorićevom grbovniku. obitelj Bilošević potječe od Mostara.

O ovoj plemičkoj obitelji.Bisaljić Grb ove plemičke obitelji. nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. osim što se u Korjenić – Neorićevom grbovniku spominje da potjeće iz Duvna. . nema podataka.

Bili su u srodstvu sa Ohmučevićima i kao takvi ulaze u njihov ( to jest Fojnički ) grbovnik. .Bogašinović Bogašinovići se zovu još i Dobrašinovići. Grb Bogašinovića se nalazi u Korjenić – Neorićevom grbovniku. Imali su svoje posjede u okolici Nikšića.

Bogopanković Grb plemićke obitelhji Bogopanković nalazi se u grbovniku Korjenić – Neorić i u grbovniku što se čuva u muzeju primjenjenih umjetnosti u Beogradu. . Vlah Opanković ( Bogopanković) spominje se u narodnoj pjesmi u vezi sa Reljom Krilaticom ( Ohmučević ).

Ovaj grb Bosne odaje da Fojnički grbovnik nije sastavljen 1340. stoljeća po zamisli dubrovačkih ilira. S ovakvom kombinacijom oni su htjeli reći da je srce Ilirije u Bosni. nije sličan grbu Bosne iz doba bosanskih kraljeva: plavo polje sa zlatnom krunom od ljiljana. nego da potječe iz vremena ilirskog pokreta u Dubrovniku. dakle koncem 16. stoljeća. – 1418. i od grba Ilirije sastavljenog koncem 16. Ovaj ilirski grb Bosne.Bosna Grb Bosne je složen od dva grba: od grba Bosne kakav je izradio Ulrich Richental u svom grbovniku rađenom između 1414. .

. «Prilozi za bosansku i ilirsku heraldiku» u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu ( Arheologija). A. Dr. Solovjev . Tamo su uključeni u ugarsko plemstvo. Nova serija. ). nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. sveska IX ( 1954. Grb što su ga dobili u Ugarskoj ne slaže se sa ovim ovdje. str. 93. Bosnići su preselili u Ugarsku.Bosnić Grb plemičke obitelji Bosnić.

Drugih podataka nema.Branilović Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Potječu iz Risve. .

zet kneza Lazara pogiba s njim na Kosovu 1389. Đuro i Roman zovu se Brankovići. žene Stjepana Tomaševića vjenčan. Đuru I. Despot Lazar Branković umro je 1458. Vodi borbe i s Turcima i s Ugrima. Iza Vuka imenovan j e za despota Đuro II. . 1461.IV. . ) živio je vojvoda Mladen. Isticao se u bojevima s Turcima i zbog toga opjevan u narodnoj pjesmi kao Zmaj Ognjeni Vuk. Od godine 1427. spominje se u vezi s bitkom kod Angore 1402. 1.Brankovići U vrijeme Stefana Dečanskog ( 1322. ) i s njim izumire loza Brankovića. – 1496. – 1502. Njegov sin Branko Mladenović bio je namjesnik cara Dušana u Ohridu. okrunjen.1331. možda potomak Nemanjinog sina Vukana. .1459. nakon što je Beograd oslobođen turske opsade. Njegovi sinovi Vuk. do 1430. otac bosanske kraljice Mare. dolazi za despota Jovan ( 1496. Vuk Branković. ( 1486. Đuro nasljeđuje baštinu despota Stefana Lazarevića svoga ujaka. Naslijedio ga je Vuk.. Iza Đure II. Naslijedio je despot Lazar. Umro je 1485. zida Smederevo. Opjevan je u narodnoj pjesmi. Vukov brat Đuro I. Umire 1456. novu prijestolnicu Srbije. ).

Drugih podataka nema. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da ova obitelj potječe iz Rogoznice ktraj Omiša. . i prema poslovici «brz ko riba « ovaj znak označuje jednu vrlinu dotične plemićke obitelji.Brzojević U grbu ove plemićke obitelji nalazi se riba.

Bugarska Lav se javlja na bugarskim novcima od vremena cara Ivana Šišmana ( 1271. stoljeća S pojavom ilirskih grbova. jer i Bugarska ulazi u sferu ilirskog pokreta. javlja se i grb Bugarske s lavom. – 1393. . i tako lav prestaje biti jedinstveni državni amblem za Bugarsku do kraja 16. Pored lava na novcima se javlja i orao. među kojima ovaj fojnički grbovnik zauzima važno mjesto.) .

Burmasović U okolici Stoca u Hercegovini postoji od 1400. Nema podataka o ovoj plemićkoj obitelji. Neorićevom grbovniku navodi se da su Burmasovići iz Podbilja kraj Imotskog. . godine pastirska općina Burmasovići. U Korjenić .

Cetinjanić Ovoga grba nema u Korjenić – Neorićevom grbovniku. ali se nalazi u ostalim ilirskim grbovnicima. Nema podataka o ovoj obitelji osim što samo njezino ime pokazuje da potječe iz područja rijeke Cetine. .

Na općem sastanku bosanskog plemstva što ga je 24.1446. stranica 273.Kovačić Iz ove plemičke obitelji spominje se godina 1378.). Vojskovođa kralja Tvrtka I. stranica 282.).. vojvoda Vlatko Kovačić ( u Ljetopisu fra Nikole Lašvanina u Glasnuiku Zemaljskog muzeja XXVII (1915. . održao kralj Stjepan Tomaš u Konjicu.VI. nalazi se Ivan Kovačić vojvoda Donji Kraja (Glasnik Zemaljskog muzeja XXVII (1915.).).

. dalje od Turaka. odvaja se od srpskog despota Đure Brankovića i osamostaljuje se. – 1499. On vlada u «Crnogorskom sandžaku» ( 1514. stoljeću. i po njemu se njegovi potomci nazivaju Crnojevići. – 1490. koji osvajaju dio po dio od Srbije. i 15.). Zeta je zauzeta 1499. Nakon smrti Balše III. Jedan član iz ove obitelji nazvan je Crnoje . čelniku. prenaša prijestolnicu iz Žabljaka prema jugu. Njegov sin Ivan ( 1465. ). – 1496. ). Njegovi sinovi i nasljednici Đuro ( 1490. nemoćni su pred turskim navalama.Crnojevići Crnojevići su vlastelinska i vladalačka obitelj u Zeti (Crnoj Gori ) u 14. ). preuzimaju Crnojevići vlast u Zeti ( Crnoj Gori ). Da bi bolje zaštitio svoju zemlju od Turaka. ). ). oslanja se na Mletke. ) i Stefan (1469. – 1528. na Cetinje ( 1485. Posljedni Crnojević je Ivanov poturčeni sin Skender – beg. ( 1419. Njihovo prvo obiteljsko ime bilo je Đuraševići po Đurašu Iliću. S njim izumire loza Crnojevića. pa do 1362. – 1465. Stefan Crnojević ( 1426. koji se spominje u dokumentima od godine 1326.

stoljeću jedna od znamenitijih porodica u predjelima između Neretve i Kotorskog zaljeva. Dabiživ sluga ( dvorjanik ). Na nadgrobnom spomeniku u Veličanima ( Popovo Polje ) spominju se svi Čihorići: Nenac.Čihorić Čihorići su bili u XV. . Vlatko. Dabiživ i Stjepko. Nenac je bio kaznec (blagajnik). Vlatko župan. Na spomeniku piše da su živjeli « u dane kralja Tvrtka «. a Stjepko Tepćija (nadglednik nad službom).

u prisutnosti kralja Stjepana Tomaša nalazi se uz ostale velikodostojnike i Pavao Čubretić vojvoda zvornički i glavni peharnik ( Glasnik Zemaljksog muzeja XXVII ( 1915. stranica 282.Čubretić Na općem sastanku bosanskog plemstva održanom u Konjicu 24.lipnja 1446. studenog 1461. nakon krunidbe. ). Isti Pavao Čubretić nalazi se među potpisnicima na povelji posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića izdanog u Jajcu 23. .

Objavljen je zatim 1555. ali se misli da tri okrunjene glave označuju pobjedu nad gusarima. i 1418. Konrad Grünenberg u svoj grbovnik. među koje se ubraja i ovaj Fojnički. a 1575. godine Iz ovog grbovnika preuzeo ga je 1483. . stoljeća. Preko ovih grbovnika prešao je grb Dalmacije u ilirske grbovnike rađene koncem 16. u Kosmografiji Sebastijana Münstera. Simbolika grba Dalmacije nije opisana .Dalmacija Grb Dalmacije javlja se po prvi put u grbovniku Ulricha Richentala sastavljenom u razdoblju između 1414. u grbovniku Vergila Solisa.

U narodnoj pjesmi spominje se junak Novak Debeljić. ) str. ( A. Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» u glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1032. 97.Debeljić U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da ova plemićka obitelj potječe iz Lazarićja u Srbiji. .).

Aleksandar Solovjev zna za Novaka Debeljića. .Debeljić Za Debeljiće se kaže u Korjenić – Neorićevom grbovniku da potječu iz Lazarevića u Srbiji kao i Oblačići. ). junaka narodne pjesme o kojem govore Vrančić i Gerlah u svojim putopisima ( « Postanak ilirske heraldike i porodica «Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1932. ) stranica 98.

.Deskojević Grb plemićke obitelji Deskojević nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Bližih podataka nema.

O plemićkoj obitelji Didlovića nema podataka. Sudeći po heraldičkim elementima izraženim na štitu moglo bi se reći da su Didlovići iz Raše. .Didlović Grb ove obitelji nalazi se u Korjenić – Neorićevom grbovnikui u ostalim ilirskim grbovnicima.

Dinjičić
Velmože Dinjičići imali su posjede u istočnoj Bosni oko Srebrenice. Od ove plemićke obitelji spominju se u bosanskim poveljama od 1399. do 1421. ovi velikaši: Dinjičić Kovač uz kralja Ostoju. Dinjičić Dragiša kao knez od Podrinja uz kralja Stjepana Tomu i Tvrtka II. Dinjičić Vladislav uz kralja Tvrtka II. Posljednji od roda Dinjičića spominje se godine 1442. Kovač Dinjičić na čelu 600 do 700 konjanika u obrani Bosne. Njegovi potomci nazivaju se Kovačevići.

Dinjić
Grb plemičke obitelji Dinjić (Deignich ), nalazi se u ilirskim grbovnicima , ali nema bližih podataka odakle su i kakave su službe vršili.

Djendisaljić Grb Djendisaljića nalazi se u ilirskim grbovnicima, ali pobližih podataka o toj plemićkoj obitelji nema.

O plem. spominje Vlatko Dobrovojević. ali se na povelji bana Stjepana Kotromanjića iz godine 1332.ićkoj obitelji Dobrijević nema podataka.Dobrijević Plemićka obitelj Dobrijević nalazi se samo u Fojničkom grbovniku. .

Dražojević Milutin Dražojević. prvi član plemičke obitelji Dražojevića. Sin Miltjena župan Sanko je osnivač pl. a godine 1334. uz bosanskog bana Stjepana Kotromanića. ). 279 – 285. 1892. uz Stjepana Nemanjića. Jerečeka «Vlastela humska na natpisu u Veličanima» u glasniku Zemaljskog muzeja. . spominje se godine 1332. obitelji Sankovića koji se nazivaju također i Senčević (vidi članak Konst. str.

preuzimaju vodeća mjesta u Gornjoj Zeti. –1 ( 1964. kćerka Skenderbega Kastriotića udata je za Luku Dukađini. Studiju « o Dukađinima « napisao je I. Balšića. gdje imaju posjede. Nakom smrti Balše II. Iz ove obitelji spominje se Pavao Dukodini ( +1467.Božić u Zborniku Filozofskog fakulteta u Beogradu VIII.). Vojisava. Dukađini odlaze u Mletke.Dukađinović Dukađinović ( Dukađini ) veoma je ugledna albaneška obitelj iz plemena Mirdita. ). Nakon pada Albanije. .

. Drugih podataka o ovoj plemićkoj obitelji nema.Ekličić Grb plemićke obitelji Ekličić nalazi se samo u Fojničkom grbovniku.

Enzeblović Grb plemićke obitelji Enzeblović ( kod Korjenić – Neorića Enzebinović ) nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Plemićka obitelj Enzeblović je starinom iz Grahova.

Frankopanopvić
Na ovom grbu vide se dva lava kako lome kruh ( leones prangentes panem). Od dijelova prand (entes) pan(em) nastalo je obiteljsko ime rimskih Frankopana, jedne grane krčkih knezova sa sjedištem na Trsatu. Od godine 1430. usvajaju krčki knezovi ovaj rimski grb kao svoj, a dotle su imali zvijezdu u štitu.

Glumčić
U vezi s ovim grbom treba napomenuti da se on u svim ilirskim grbovnicima pripisuje plemićkoj obitelji Glavić, jedino se u Fojničkom grbovniku pripisuje obitelji Glumčić. Obitelj Glumčić je u vrijeme sastavljanja ovog grbovnika imala ugledne članove u franjevačkom redu u Bosni. Ovu zamjenu objašnjava A. Solovjev u svojoj stuiji «Postanak ilirske heraldike i porodiva Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva XII. ( 1932. ), str. 103.

. nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Pobliži podataka o ovoj plemićkoj obitelji nema.Gojković Grb plemićke obitelji Gojković.

U Korjenić – Neorićevom grbovniku napominje se da obitelj Gradanović potječe iz Kozice nedaleko od rijeke Cetine. .Gradanovići Ime ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima .

. ulazi u narodnu poeziju kao car Lazar.VI. –1427. koja se na dvoru bosanskih kraljeva naziva stavilac. Pri diobi srpskog carstva nakon smrti cara Dušana. ) proživljava teške godine kada se Turci učvršćuju na Balkanu a posebno u Srbiji. zapao je kneza Lazara sjeverni dio.1389. Njegov sin Stjepan Lazarević (1389. Prijestolnica njegove kneževine je grad Kruševac.VI. stoljeća. Njegov sin Lazar ( 1329.Grebljanović Osnivač ove obitelji je Pribac Grebljanović ( Hrebljanović) srpski velikaš iz 13. – 15. Nakon njegove pogibije na Kosovu Polju 15. jer sastavlja ugovore i povelje. ) obnašao je na dvoru Stjepana Nemanjića (Dušana Silnog ) službu logofeta..1389. Sa njegovom smrću izumire obitelj Grebljanovića. Nasljeđuje ga njegov sestrić Đuro Branković.

spominje se Božidar Grubčević (Miklošić. str. 359 – 363. O Vuku Baniću – Kotromaniću (Grubčeviću ) pisao je Dr.Grubčević Grb plemićke obitelji Grubčević nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. unuka kralja Tvrtka I. Prema Korjenić – Neorićevom grbovniku oni potječu iz Čitluka kraj Mostara. 1915. Monumenta serbica. 506 ). Na ovom grbu vide se boje Dubrovnika. Postoji mogućost da je ovo grb Vuka Banića – Kotromanića nazvanog Grubčević. koji je živio u progonstvu u Dubrovniku sedam godina. Godine 1463. Mjesto odakle potječe ova porodica nesigurno je. Ćiro Truhelka u glasniku Zemaljksog muzeja. .

Bjelhan. Grubišević (Grubišić. Grubešić ) su se preselili u Mletke i dobili su velika priznanja za svoje zasluge. Purča. Da li ovi «knezovi od starine» potječu od Grubiše peharnika čije se ime nalazi među «brljarima» bana Matije Ninoslava iz godine 1234. Semijum. . Grubiša. knezovi od starine». Zanimljiva su imena tih «brljara»: Ugrin. Grdomil. Radonja. Od ovoga su plemena Grubissichi na Makarskoj.Grubišević Uz grb ove plemićke obitelji nalazi u Korjenić – Neorićevu grbovniku slijedeća napomena: «od različitih mista.

spominje se župan Grupko u Dračevici. U razdoblju između 1450.Grupković Godine 1430. upravlja župom knez Radić Grupković . – 1470. Njega mole Dubrovčani da dopusti svojim ljudima da stupe u službu Dubrovniku.

( Glasnik Zemaljskog muzeja. 339. Sela su prema starom običaju nazivaju po imenu vlastelina komu pripadaju. 1916. umro Marijan Aljinić rodom i Aljinića. U nekrologiju franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci spominje se da je godine 1606.Halenić ( Aljinić ) U okolici Kraljeve Sutjeske ima selo Haljinići. . str.

Hrabrenović Uz grb ove plemićke obitelji nalazi se u Korjenić – Neorićevom grbovniku napomena da ova obitelj potječe iz Banja Luke. . Drugih podataka nema.

Hrvatska Grb Hrvatske ima od davnina oblik šahovskog polja u kojem pojedine kocke predstavljaju plemena ujedinjena u državnu zajednicu. Od te godine je pravo šahovsko polje stalan grb Hrvatske. U Fojničkom grbovniku broj kocki je 5 x 5 Šahovsko polje s 8 x 8 kocki javlja se kao grb Hrvatske na povelji o izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve 1527. godine. .

. Umro je 1416. do 1415. imenovao ga je napuljski vladar Ladislav za hercega grada Splita i za svog glavnog namjesnika.Tada je ovaj veliki vojvoda bosanski ušao u tok i zbivanja europske politike. obratio se Turcima za pomoć i pozvao ih u Bosnu 1415. kada vodi opasnu igru s kraljevskim krunama. Ne nalazeći načina da obrani sebe i Bosnu od Sigismunda. Branio je samostalnost Bosne od pretenzija ugarskog kralja Sigismunda . Veliki vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Save i Vrbasa. centralna je osoba u političkom životu Bosne u razdoblju između 1390.. koji se zbog toga zovu Donji Kraji ( partes provinciarum inferiores terre Bossinensis ).Hrvojevići Na slici je grb splitskog hercega i . – 1416. čija se vlast proteže u donjem toku rijeke Une. Godine 1403. kao knez u Ključu. nalazi se ime njegova oca ( Vukac ) i njegova djeda Hrvatina. velikog bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića ( oko 1350. da postane bosanskim kraljem.ne ostavivši potomka. Hrvatin sin Stjepanov spominje se u dokumentima 1299. godine. U prezimenu vojvode Hrvoja. ).

. Nema podataka za ovu plemićku obitelj. kod Skorojevića Huanković. ali su imena različita: kod Korjenića Favković.Hvaoković Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima .

ako se računa rimski Illyricum. najvjerojatnije je Slovenija. ovaj bi grb mogao poslužiti kao grb cijeloga Balkana. svih ilirskih (to jest slavenskih ) zemalja na Balkanu. . Po svojim amblemima: polumjesec i zvijezda. Amblemi koji su uzeti za ovaj grb. zaista se nalaze na mnogobrojnim nadgrobnim spomenicima i ukrasnim predmetima iz ilirskih vremena i zatim u Srednjem vijeku.Ilirija Zemlja na koju se odnosi ovaj grb Ilirije.

On ima sina Ivaniša. Radoslav nastavlja vladanje u «zemlji Pavlovića» u kojoj se nalazi Vlasenica. Držao je rudokope u Olovu i Fojnici. Kladanj. pri obrani Bosne. U vrijeme progona bogumila stavili su se njima u zaštitu i oslonili su se na Turke. Rogatica. Pavlovići su izginuli 1463. Oni su dugo godina bili najmoćniji velikaši u Bosni i sudjelovali su u svim važnim događajima bosanskog kraljevstva. Stoluje u Borču. Sinovi Pavlovi su Petar i Radoslav Pavlović. . Ubijen je 1415. Pavao Radinović vlada na području između rijeke Bosne i Drine. pri razračunavanju političkih frakcija među bosanskim plemićima. ( 1377. Petar je poginuo u borbi 1420. – 1391.Jablanić Jablanić Radin i sin mu Pavao Radinović. ) kao veledostojnici. nalaze se na dvoru kralja Tvrtka I.

Jamometović Na općem sastanku što ga je 24.VI. Među srpskim velikodostojnicima nalazi se i vojvoda Velimi Jamometović. održao kralj Stjepna Tomaš s ciljem da učvrsti bosansko kraljevstvo i Rašu. ) stranica 282.1446. bili su prisutni i bosanski i srpski velikodostojnici. . ( Glasnik Zemaljskog muzeja XXVII ( 1915. kraljev namjesnik u Raši.

ometaju križarsku vojnu protiv bogumila u Bosni. stoljeća došla je njihova krajina ( od Cetzine do Neretve ) pod tursku vlast. Stoljeća.. slažem se sa grbom Kačića um ovom (Fojničkom ) grvoniku. . Grb Kačića sa nadgrobne ploče u Drašnici iz XV. Pod kraj XV.Kačić Kačići su bili jedno od dvanaest hrvatskih plemena koja su 1102. Godine 1222. Kao susjedi Bosne a još više kao vatreni pristalice bogumila. Osvajanjem Omiša od strane Mlečana strušena je moć Kačića. upletali su se Kačići u unutrašnje prilike u Bosni. Područje njihove vlasti bilo je između Cetine i Neretve sa sjedištem u Omišu. potpisali Pacta conventa.

Živio je od 1403. Njegov sin Juraj ( u Carigradu za vrijeme zatočeništva nazvan Skender – beg ). Zato se i njegov grb nalazi u grbovniku bosanskog plemstva. Juraj Kastriotić. . U sudbonosnim godinama bosanskog kraljevstva tražio je posljednji bosanski kralj pomoć za obranu i od njega. stoljeća. – 1468. Najstariji član ove obitelji koji se spominje u povijesti bio je Ivan Kastriotić. pronio je slavu svoje obitelji po cijeloj Europi i ušao je ne samo u povijest .Kastriotić Kastriotići su albanska kneževska obitelj iz 14. gospodar Kroje. nakon nekoliko uspješnih pobjeda nad turskim vojskama. obećao mu je svoju pomoć. nego i u narodnu poeziju.

XII. imenovao je Tvrtko I.1419. . Knez Petar Klešić spominje se na povelji kralja Stjepana Ostojića od 4.a slijedeće godine je u sviti kralja Tvrtka II.Klešić Velmože Klešići Petar i Pavao stalno se nalaze uz bosanske kraljeve. Godine 1389.. Klešića Pavla za vojvodu bosanskih četa.

Jakov Knežević prati kraljicu Katarinu u Italiju. On je sagradio crkvu i samostan u Kreševu. Soli. Mihael Knežević imao je za ženu Anu iz kneževske obitelji Ohmučevića. ) istakao se kao branitelj Bobovca. stoljeća. Ova kneževska obitelj ostala je u Bosni i nakon pada bosanskog kraljevstva i granala se. Toma Knežević ( +1451. Godine 1398. u dvorskoj službi kod bana Tvrtka. Andrija Knežević se spominje godine 1370. . Kamena i kao vojvoda nad tisuću vojnika. Augustin Knežević bio je oženjen sa Ivanicom Šestokrilović.Knežević Kneževići su ugledna kneževska obitelj iz XIII. spominje se Andrija Knežević kao gospodar Gračaca.

Za vrijeme turskih navala na Ugarsku ( 1525. Od sultana Sulejmana II dobili timar u okolici Rame. obitelj Kopčić. – 1542. koji i sada nosi njihovo ime – Kopčići.Kopčić U Borelijevem grbovniku nabraja se nekoliko bosanskih plemičkih obitelji koje su prešle na Islam. . Među njima je i pl. istakli su se Džafer – beg i Murat – beg Kopčić.

Prvi od Kopjevića spominje se dvorski knez Radić Kopjević u službi velmože Radoslava Pavlovića gospodara Podrinja sa sjedištem u tvrdom gradu Borču. Uz Radića spominje se i Ozrin Kopjević župan kneza Pavla. . stoljeću. Iz ovih podataka se vidi da je plemićka obitelj Kopjevića živjela u 15.Kopjević Četiri koplja na štitu Kopjevića pokazuje odakle dolazi ime ove pl. obitelji i kakvu su službu vršili njezini najstariji članovi.

. postavši hercegom humske zemlje. nakon smrti bosanskog kralja Tvrtka I. stoljeća. stoljeću. Živio je koncem 14. Na dvoru bosanskog kralja Tvrtka I. Bori se također i za samostalnost Hercegovine. otac je glasovitog velmože Sandalja Hranića. koja se zatim po njemu naziva Hercegovina. U burnim događajima. Na kraljevskom dvoru je čašćena kao kraljica majka i zato je priznata kao posljednja bosanska kraljica. Umrla je u Rimu. Vlatkov brat Hrana Vuković.Kosačić Obitelj Kosača spada među najuglednije obitelji bosansko – hercegovačkog plemstva u 14. vojvoda bosanski. Osnivač ove obitelji je Vuk Kosača. ( + 1391. Skupa sa hrvatskim vojvodom Ivanom Poličnom sudjeluje u bitci na Kosovu 1389. njegov bratić Stjepan Vukčić (tako nazvan po ocu Vukcu ). nazvat će se njegovi sinovi Vukovići. obnaša Vlatko Vuković najuglednije službe. . i 15. Tu samostalnost ostvaruje 1448. Sandalj se bori da obrani bosansko kraljevstvo od nasrtaja Sigismunda. Kćerka Stjepana Vukčića Katarina udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Njegov stariji sin Vlatko bio je vojvoda humski. Po njegovu imenu Vuk.). a mlađi zvan Hrana. Ona je maćeha posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. 1478. godine.

.Kosović U Korjenić . ). ).Neorićevom grbovniku stoji da plemićka obitelj Kosovića potječe iz Cetine i da su pređi bili knezovi. 98. Bosanski historičar Fra Filip iz Očevije u svojoj knjizi «Epitome» spominje u godini 1568. Fra Martina Kosovića. Prema Borelijevu zborniku Kosovići su prešli na Islam. ( 1932. ( A. str. Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević « u Glasniku Skopsko naučnog društva XII.

da su starinom iz Gornjeg Drvenika u Primorju. . Bili su u višestrukom srodstvu s Ohmučevićima.Kostanjić Za Kostanjiće se tvrdi u Korjenić _ Neorićevom grbovniku.

). Tim se nazivom ponose Kotromanići cijelo vrijeme svoga kraljevanja ( do 1463. Sjedište obitelji je u župi Zemljak. bosanski ban Tvrtko I. ( od njega potječe pobočna loza Tvrkovića). preuzima dio svoje baštine i godine 1377.. Tvrtko II. – 1353. u gradu Kotoru ( sada Kotor Varoš ). . Stjepan Ostojić. Stjepan Ostoja ( od njega potječe pobočna loza Ostojića).). «Kotroman» (1287. do 1377. Kao ban od od 1353. kruni se za kralja Srbije. Obitelj potječe od bana Prijezde ( 1254. Slijedeći kraljevi su: Dabiša. do XVI. Po gradu Kotor naziva se sin bana Prijezde Stjepan I. Nakon rasula Nemanjičke države u Srbiji 1371. – 1316. Kotromanić ( 1316. Stoljeća. Jelena. unuk srpskoga kralja Dragutina. – 1287. godine. Stjepan Toma ( od njega potječe pobočna loza Tomaševića) i Stjepan Tomaševvić (+1463. Njegov sin i nasljednik je Stjepan II.Kotromanić Obitelj Kotromanića vlada u Bosni od XIII. – 1391.). i kao kralj od 1377. Nasljeđuje ga Tvrtko I.).).

) . str. . Za ovu plemićku obitelj zna se da su bili glasoviti knezovi bosanski a da su se kasnije preselili u Poljica gdje su uživali veliki ugled ( A. Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva XII. 99 ). ( 1932.Kraguenić U grbu krilo kragujevo pokazuje da je grb napravljen prema imenu obitelji.

Iz ove obitelji spominje se knez Radoje kao komornik hercega Stjepana Vukčića u godini 1466. ( A.Krajčinović Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. str. . ). U Glasniki Skopskog naučnog društva XII. Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević». ( 1932. 98.

kao vojskovođa u Stonu. spominje se karnac ( blagajnik ) kralja Tvrtka I.). Godine 1378. . izdao «Napredak» str. 318. Na njega računaju Dubrovčani u borbi protiv Mlečana ( Povijest hrvatski zemalja Bosne i Hercegovine.Krasojević Plemićka obitelj Krasojević starinom je iz Hercegovine ( iz okolice Bileća ).

Dubrovčani su mu 29. nose prezime po očevu imenu.. braneći Kreševo. do 1418. – 1461 ). odobrili kupnju puščanog praha.Kristić Kristići su jedna grana kraljevske porodice Kotromanića. koji je osporavao vladanje Tvrtka II. On vlada prvi put od 1398. Treći sin kralja Stjepana Ostoje . U sudbonosnoj godini 1463. . kad je on nastupio po drugi put (1421. zadržao je prezime Kristić. do 1404. Ova grana započinje s kraljem Stjepanom Ostojom Kristić. ) i držao se prema njemu kao protukralj.V. pokazao je mnogo hrabrosti u obrani bosanskog kraljevstva. ali je sve već bilo prekasno. i drugi put od 1408. Radivoj. Njegovi sinovi kralj Stjepan Ostojić (1443. – 1443.1463.

Križić Grb plemićke obitelji Križić nalazi se u ilirskim grbovnicima. Drugih podataka nema. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji napomena da Križići potjeću od Vinjana kod Posušja. .

) .Kružičević Plemićka obitelj Kružičevići ( Krusichichi ) bosanskog je porijekla od bosanskog velikog kneza Tišimira. ) . str. Glasnik Skopskog naučnog društva. Preselila se u Poljica u katun Zvečan. . ( A. XII. Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević». ( 1932. 97.

Kukretić U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji napomena da ova plemićka obitelj potječe iz Bosne. . Drugih podataka nema.

Kutlović U svojoj studiji «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» objavljenoj u glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1932. ) Aleksandar Solovjev piše da knez Tasovac nosi naslov katunara Kutlovića. Katunar je plemićki naslov za plemstvo u zetskom kraju. .

. Njihov grb se nalazi u svim ilirskim grbovnicima.Ljubetić O plemićkoj obitelji Ljubetić nema bližih podataka.

U dokumentima se spominju u godini 1404.Ljubibratić Ljubibratići potječu iz okolice Trebinja. . kao opasni za Dubrovnik. Tamo su bili knezovi. U srodstvu su sa Ohmučevićima i kao takvi ulaze u njihov ( to jest Fojnički ) grbovnik. i 1432.

Iz ovog grbovnika prešao je u ilirske grbovnike među kojima jedno od prvih mjesta zauzima ovaj Fojnički grbovnik.Makedonija Grb Makedonije: Zlatni lav s krunom nad glavom i crveno polje na štitu. . objavio njemački heraldičar Vergil Solis iz Nürnberga. javlja se po prvi put u grbovniku «Libellus scutorum vel signorum publicorum». što ga je 1555.

.Margutić Plemićka obitelj Margutić ( Margetić.. Margutići su živjeli u Fojnici u XVI. Stoljeću. Godine 1569. Članovi ove obitelji bili su u srodstvu s Ohmučevićima u XVI stoljeću. spominje se u Poljicima Marko Margutić. Margitić ) veoma je raširena. i teško je odrediti kraj odakle potječe njezina starina.

Maslovići Maslovići ( Masnovići ). U godinama 1378. spominje se knez Priboja Masnović ( Miklošić. 316. ). Acta Bosnae. 189. 237 ). Monumenta serbica. plemićka obitelj starinom iz Livna. ( Fermendžin. kako stoje u Korjenić – Neorićevom grbovniku. 226. provincijal franjevaca u Bosni. – 1399. . Iz ove plemićke obitelji potjeće Fra Grgur Masnović.

. napominje se da ova plemička obitelj potječe iz Raska.Matejković U Korjenić – Neorićevom zborniku grbova. U Borelijevom grbovniku se kaže za ovu obitelj da je preselila u Ankonu ( Italija ) i da se tamo istakla svojim zaslugama.

Meklinić Grb Meklinića nalazi se u ilirskim grbovnicima. ali bez ikakvih podataka o toj plemićkoj obitelji. .

Milienović Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. . Iz ljetopisa fra Nikole Lašvanina zna se da je u Fojnici živjela obitelj Miljenović. ali bez podataka u vezi s njom.

Mirilović U godini 1430. spominju se u dubrovačkim dokumentima Mirilovići, podanici Sandalja Hranića (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1917. str. 160. ). Selo Mrilovići nalazi se u okolici Bileća. ( Glasnik Zemaljskog muzeja 1907. str. 392.

Mokrović Grb plemićke obitelji Mokrović nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Ova obitelj je bila u srodstvu s Ohmučevićima. Drugih podataka nema.

Morovlašić
Grb pl. obitelji Morovlašić nalazi se samo u Fojničkom grbovniku. O ovoj obitelji nema podataka. U pismu Dubrovčana od 29.VIII. 1378. u kojem daju upute svome poslaniku kod kralja Tvrtka I. spominju se Morovlasi kao njegovi ratnici.

Kralj Vukašin i Kraljević Marko su poznati u povijesti Makedonije kao veoma sposobni i zaslužni vladari. Braća Kraljevića Marka Andrijaš i Mitroš su velikodostojnici kod hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda. osamostaljuje se Vukašin i vlada kao despot i konačno kao kralj. stoljeća. Vukašin se spominje godine 1350. Kraljević Marko je ušao u narodnu pjesmu kao branilac potlačenih i kao neustrašivi borac za slobodu. Njegovi sinovi Uglješa i Vukašin zauzimaju visoke položaje u Dušanovu carstvu. Iza smrti cara Dušana ( 1371.). Osnivač ove obitelji je Mrnjava kaznac u Trebinju. .Mrnjavčevići Mrnjavčevići su vlastelinska obitelj iz 13. kao župan u Prilepu. Uglješa se spominje godine 1346. i 14. Vukašina nasljeđuje njegov sin Marko (Kraljević ). kao carev namjesnik u Trebinju.

. Poslije Uroševe smrti. godine. ).1371. Nasljeđuje ga njegov sin Stefan Prvovjenčani. Uroš preuzima vlast i vlada do 1276. – 1331. a Milutin preuzima južni dio. U Fojničkom grbovniku nalaze se grbovi i jednog i drugog dijela Nemanjičke države to jest i grb Srbije i grb Raše. Nakon smrti Stefana Prvovjenčanog nastupaju borbe za prijesto među njegovim sinovima Radoslavom . Dragutin preuzima sjeverni dio i naziva se kralj Srbije.Nemanjići Ime vladarske srpske dinastije Nemanjića potječe od njezinog osnivača Stefana Nemanjića ( 1113. .. Milutin vlada od 1281. jer je on prvi okrunjeni kralj. ). Vladao je od 1200. do 1228. okrunjen je za cara 1346. njegovi sinovi Dragutin i Milutin dijele kraljevstvo. Naslijedio ga je car Uroš ( 1355. tako nazvanm. staru Srbiju. vladara u Raši. Godine 1243. Rašu i naziva se kralj Raše. – 1200. Iza njegove smrti nastupa rasulo Nemanjičke države. Krunu je dobio od pape Honorija III. Vladislavom i Urošom. a umro je 1355. – 1321. Nasljeđuje ga sin mu Stefan Dečanski ( 1321. ). S krunom je dobio i veliki ugled u Europi. Vlast preuzima Stefan Nemanja nazvan Dušan Silni.

Neorić Za ovu plemićku opbitelj navodi se u Korjenić – Neorićevom grbovniku da su Neorići «bani od Muchia». .

godine ( A. ( 1932. Knez Vuk Nimičić spominje se 1395. 99 ). Solovjev «Postanaka ilirske heraldike porodica Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društbva. . XII. ) str.Nimičić Sjedište plemićke obitelji Nimičić bilo je u Crvenom Grmu kraj Ljubuškog.

Radi raške potkove u ukrasu ovog grba. stoljeću rođaci su Ohmučevića.j. Novakovići iz Zete imali su svoje posjede u Zažablju. Stoljeća na više mjesta: u Bosni. i XVI. kao predstavnik područja zvanog Donji Krai t.Novaković Obiteljsko ime Novaković javlja se između XIV. Skupa s njima je Stanac Gospilović s braćom. Novakovići iz Dalmacije u XVI. U Bosni se javlja Ninoslav Novaković na povelji bana Stjepana Kotromanića iz godine 1353. . vjerojatno se ovaj grb odnosi na njih. Sanu i Unu. niz rijeke Vrbas. u Zeti i u Dalmaciji.

110.Oblačić U povijesnim knjigama Srednjega vijeka ne spominje se plemička obitelj Oblačić. Rade Oblačić je junak narodnog epa. 97. . ali za nju zna narodna pjesma. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji napomena da ova obitelj potjeće iz Lazarića. i iz članka Mihaila Dinića «Relja Ohmučević» objavljenog u Zbornuiku radova vizantološkog instituta 9 ( 1966. ) str. ) str. Gornji podatci su uzeti iz članka Aleksandra Solovjeva «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» objavljen u Glasniku Skopskog naučnog društva XII ( 1932.

stoljeću je jedna grana preselila u Hercegovinu. Pečat sa grbom Ogmučevića našast u Bolu (Glasnik Zemaljskog muzeja. 1904. Marko IV. Godine 1588. podnio je admiral Petar Ohmučević zahtjev dubrovačkim vlastima da mu se izda potvrda o plemstvu njegovih pređa. jer se u poveljama bosanskih vladara. Dokazi Petra Ohmučevića potvrđeni su kasnije slijedećim nalazima: 1. 3. U 14. 2. . K tomu ova potvrda nosi sa sobom teške političke i finansijske implikacije.br. koje se čuvaju u državnim arhivima ne spominju Ohmučevići. Dokazi da je postojala smučka župa s gradom Truhelj kraj Kreševa ( Glasnik Zemaljskog muzeja. Grb sa ovog pečata je indetičan sa grbom u ovom grbovniku. a zatim u Dalmaciju u Slano.Ohmučević Ohmučevići su staro bosansko plemstvo. Spomen ploća u Zenici iz godine 1193.). Odgovor je bio negativan.). 1891. na kojoj se spominje obitelj Ohmučevića (Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa.252).

u lijevom donjem dijelu grb je Kovačića. u desnom gornjem dijelu grb je Radimirović-Ivanović. Ovaj složeni grb ostao je bezimen. u sredini štita je grb Jablanića.Ovo je složeni grb: u lijevom gornjem i u desnom donjem dijelu štita nalazi se grb Ohmućevića. .

. Pobližih podataka nema.Parmekanović Grb plemićke obitelji Parmekanović nalazi se u svim ilirskim grbovnicima.

Pašačić O plemićkoj obitelji Pašačić nema podataka. .

.

.

.

.

srpnja 1800.Posvetna stranica Gornji dio pisan je bosančicom i glasi: Rodoslovie bosanskoga aliti iliričkoga i sarpskoga vladania zaiedno postavljeno po Stanislavu Rubčiću popu.na slavu Stipana Nemanjića cara Sarbljena i Bošnjaka 1340. fra Grga Ilić. . biskup i apostolski vikar u Bosni. 8. Potvrda svjedoči da je Grbovnik brižno čuvan u franjevačkom samostanu u Fojnici «od pamtivjeka. Donji dio stranice je latinski napisna potvrda koju je potpisao u Kraljevoj Sutjesci. naime od zauzeća bosanskog kraljesva».

Iz ove plemićke obitelji istakao se vojskovođa Islan Predojević. Plemićka obitelj Predojevića potječe iz Hercegovine iz okolice Bileće. Njihovi predci živjeli su u XIV. Poginu pri opsjedanju Siska 1593. obitelj Predojevića. stoljeću. . spominje se i pl.Predojević Među bosanskim plemičkim obiteljima koje su prešle na Islam u Borelijevom grbovniku.

Na njemu se vidi oboružana desna ruka sa sabljom krivošijom. Budući da je vojvoda Hrvoje. Pravo na ovaj znak dostojanstva dobio je bosanski vojvoda Hrvoje Hrvatinović. Sablja ili ( mač ) u ruci je znak herceškog dostojanstva. kada je 1403. herceg splitski. . postao splitskim hercegom. njegov znak dostojanstva postao je grbom Primorja. Ovaj znak se vidi na njegovom grbu u ovom grbovniku ( list 23. ).Primorje Ovaj grb trebao bi biti grb bosanskog Primorja. bio i gospodar bosanskog Primorja. kao ukras nad njegovim obiteljskim grbom koji se vidi na štitu.

Sitnić. str. Vučenulović (Vučević) i još neke» (Fra Mijo V.15. .). gdje su se bile pribrale mnoge vlasteoske obitelji. kao: Alaupović. Batinić: Franjevački samostan u Fojnici. Radijelović. Milodraževo je blizu Fojnice.Radijelović «Propast bosanske kraljevine osjetila je i Fojnica. Na polju Milodraževu i sada ima selo Radijelovići.

Radimirović – Ivanović Grb ove plemićke obitelji nalazi se samo u Fojničkom grbovniku. Grb ove obitelji ulazi u složeni grb na stranici 139. ovog grbovnika i pokazuje da je ova obitelj u srodstvu sa Ohmučevićima. .

Spomenuta povelja se nalazi u «Acta croatica» od Đure Šurmina. Za nagradu dobili su velike posjede u Usori.Rajković Iz povelje bana Tvrtka iz godine 1370. vidi se da su braća Rajković Stjepan i Vuk obranili Bobovac i da su izmirili bana Tvrtka s njegovim bratom Vukom. I.. .85.

Ovaj grb Raške nema povijesne podloge. to jest ne zna se prema čemu je načinjen. .).Raša Grb Raške: plavo na štitu sa tri srebrene potkove nalaze se na Sutješkom rodoslovlju ( 1582.

Resić Resići su živjeli u okolici Bobovca. prešli su u Trogir. Nakon 1463. . U grbovniku Korjenić – Neorićevom stoji zabilježeno da su bili dobri i vjerni u vojnoj služni.

«knez humske zemlje s bratjom» nalazi se među potpisnicima na jednoj povelji kralja Tvrtzka II. Od 12. Svi ilirski grbovnici.VIII. Isti historiograf navodi da je Stanislav Rupčić bio na dvoru Stjepana Nemanjića zadužen da vodi dvorsku kancelariju o grbovima («ban od cimerja») – Cimer je mađarska riječ i znači ukras nad štitom. pozivaju se na Stanislava Rubčića kao na onoga koji je prvi sastavio zbirku grbova. 378 ). . Dubrovački historiograf Jakov Lukarević ( 1551. Ovo je djelo izgubljeno. ( Miklošić.1434. 1615. Vuk Rubčić. Monumenta serbica.Rubčić Rubčići su veoma ugledna obitlj iz Huma ( Hercegovina ). nad glavom.) zna za Stanislava Rupčića i služi se njegovim životopisom Stjepana Nemanjića.

Kotromanića ( 1314. obitelji Rušćijerevića nema. ) protiv Branivojevića.Rušćijerević U djelu Mavre Orbinija «Kraljevstvo Slavena» opisana je borba bosanskog bana Stjepana II. Da li je ovo grb vojvode Ružira i njegovih potomaka Ružirevića ( Rušćiezevića ) ? Sigurnijih podataka o pl. Vojvoda Ružir je prešao kasnije u službu Stjepana Nemanjića. . U toj borbi istakli su se dvojica bosanskih vojvoda: Poznan Purić i Ružir. 1353.

ali podataka o toj plemićkoj obitelji nema.Sagrijelović Grb Sagrijelovića nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. .

objašnjeno je u članku Konst. braća Sanković i vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Da su Senčevići jednako Sankovići. herceg splitski.) slabi centralna vlast i jačaju snažni feudalci. 1892. Braća Sanković ( Senčević ) su bili kaznac Sanko ( latinski Senco ) i župan Gradoje.. Stjepan Vukčić. Središte njihovi posjeda bilo je Nevesinje. Save. . str. Među najmoćnijim velmožama toga vremena su Sandalj Hranić. ( 1391. 284. Jivečeka «Vlastela humska na natpisu u Veličanima» objavljenom u Glasniku zemaljskog muzeja. herceg Sv.Senčević U vrijeme iza smrti kralja Tvrtka I. Senkov sin župan Bijeljak.

Sestričić Za plemićku obitelj Sestričić. nema podataka. .

Sitničanić U grbovniku Korjenić _ Neorić stoji za ovu plemićku obitelji da potječe iz Kosova Polja. Drugih podataka o ovoj plemićkoj obitelji nema. .

.Sladojević Ime tepčije visokog dvorjanika ) Sladoja nalazi se na povelji bana Tvrtka I Kotromanića od 1. U Korjenić – Neorićevom grbovniku stoji da plemićka obitelj Sladojević potječe iz Imotskog.lipnja 1367.

a prikazuje dvije rijeke ( Dravu i Savu ) a među njima lasicu ili kunu. godine. Grb Slavonije je mijenjao svoj oblik.Slavonija Ovaj grb Slavonije ne odgovara onom službenom što ga je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav potvrdio 1496. U ovom grbovniku se vidi jedan od tih oblika: ti lasice na bijelom polju. .

pa se može zaključiti da je umjetnik htio prikazati Bogorodicu kao zaštitnicu Ilira i kao zaštitnicu bosanskog kraljevstva.Slika Bogorodice Na ovoj slici treba uočiti amblem Bosne (dvije crne čvoraste grane i na njima dvije okrunjene crnačke glave ). .

.Slika Svetog Jeronima Sveti Jeronim je zaštitnik Ilira.

.Slika Svetog Kuzme i Damjana Sveta braća Kuzma i Damjan. zaštitnici kuće Nemanjića.

Smokrović O plemićkoj obitelji Smokrović ( Smokronović ) nema podataka. .

.Sojimirović Za plemićku obitelj Sojimirović postoje podatci da potječe s Glasinca ( kod Sarajeva ).

do 1580. a zatim bosanski begler – beg od 1580. kaže se za ovu obitelj da je prešla na Islam. Njihovo je sjedište kod Višegrada. u Sokolovićima kraj Višegrada – umro 1579.. Mehmed – paša ( rođen oko 1500. ). sa sjedištem u Banja Luci. U Banja Luci je podigao džamiju koja se po njegovom imenu zove Ferhadija. do 1588. . bosanski sandžak – beg od 1573. 2. ) postaje srpskim patrijarhom.Sokolović Sokolovići su poznata bosanska plemićka obitelj. Ferhad – beg Sokolović. u Carigradu ). Makarije Sokolović. Poznati članovi ove obitelji jesu: 1. 3. U Borelijevom grbovniku (1700. koji nakon obnavljanja pećke patrijaršije ( 1557.

1282. stoljeću. .Srbija Ovakav grb Srbije: crveno polje sa bijelim križem u sredini oko kojega su poredane četiri sjekire od halebarde ( viteško oružje ) javlja se u 14. U vrijeme kada kralj Dragutin ( 1276. Budući da se od toga doba Srbija širila prema sjeveru. preuzet će ovaj grb sve veću važnost i postat će jedinim grbom Srbije.) preuzme sjeverni dio Srbije za se. . a kralju Milutinu koji je vladao u južnom dijelu Srbije ostao je grb Raške. preuzet će on i ovaj grb.

Ova obitelj potječe iz Vučevice kod Plive. .Stanković Grb ove plemićke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Tri srebrena kopita na štitu odaju raško porijeklo.

Aleksandar Solovjev u svom članku «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» ( Glasnik Skopskog naučnog društva XII ( 1932. ). stoljeću. Navodi također i Mihaila Siladjija kao zapovjednika Beograda u XV.Svilojević Za obitelj Svilojević nema sigurnih podataka. ali s napomenom da je to junak narodnog epa . 98 ) navodi Tomaša Svilojevića kao pisca lažne povelje iz godine 1268. str.

vitez iz Poljica. šejih – ul – islami kod Sulejmana El Kanuni.Sudić Plemićka obitelj Sudić veoma je ugledna obitelj među bosanskim plemstvom. Sudići su preselili u Poljica. Na vjenčanju kralja Stjepana Tomaša sa Katarinom Kosača – Vukčić bio je prisutan Sudić ( ime mu nepoznato ). . Ebusuud. je član plemićke obitelji Sudić.

. nalazi se među bosanskim velikašima i dvorski knez Ivan Šantić. Grb ove obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. (Miklošić. Monumenta serbica. 1446. 44o ).Šantić Plemićka obitelj Šantića starinom je od Neretve.VIII. Na povelji kralja Stjepana Tomaša od 22.

Šestokrilović Za ovu plemićku obitelj stoji u Korjenić – Neorićevom grbovniku da je iz Perasta ( Boka kotorska ). Vjerojatno su to unčinili i Šestokrilovići. živjeli su neki bosanski plemići i odatle su se raseljavali po okolini. U gradu Hercegnovom što ga je podigao bosanski kralj Tvrtko I. .

i 15. . Sjedište ove obitelji je u Zažablju ( Crna Gora ). stoljeću.Šimraković Spominju se u Sutješkom rodoslovlju kao «slavni šimovani». Živjeli su u 14.

Od ovih rodbinskih veza dostatno je spomenuti da je majka bosanskog kralja Tvrtka I.Šubić Grb knezova bribirskih ulazi u Fojnički grbovnik u kojemu se uglavnom nalaze grbovi bosanskih i srpskih plemića. je mnogo sličan grbu u ovom grbovniku. i jer su rodbinske veze bosanskih vladara bile vrlo uske. jer je kneževska obitelj Šubića vladala u Bosni od 1299. do 1322. Šubićka. . kliškog. Autentični grb bribirskih knezova – krilo labudovo. kćer kneza Jurja II.

.Tarzarović Grb ove obitelji nalazi se u ilirskom grbovnicima. ali o samoj obitelji nema podataka.

Zašto ? . U vrijeme pada Bosne. Njihovi se potomci sada nazivaju Dudan. prebjegli su u Italiju i postali su slavni u Toskani.Tasovčić Tasovčići su starinom iz okolice Banja Luke. U velikom su srodstvu s Ohmučevićima.

. Nema podataka o ovoj obitelji. U blizini Bobovca nalazi se selo Teševo.Teševčić Grb plemićke obitelji Teševčić nalazi se u svim ilirskim grbovnicima.

) vojvoda Vukić Tihčinović. Ovu plemićku obitelj zastupao je na dvoru posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića ( 1461.1392.VII. .Tihčinović Na povelji od 17. kojom kralj Dabiša potvrđuje Dubrovčanima njihove povelje uz glavne velikaše bosanskog kraljevstva nalazi se i župan Juraj Tihčinović. – 1463.

. U godini 1405. župan vojvoda Sandalja Hranića ( Medo Pucić «Spomenici srpski. – 66. ). 65. spominje se Toliša.Tolišić Grb plemićke obitelji Tolišić nalazi se u svim ilirskim grbovnicima.

Gradihna i zetski kralj Bodin (+1102.Tomanović Za Tomanoviće stoji u Korjenić . Miroslav. godine. Andrija. priključuje bosanski ban Stjepan Kotromanić Zahumlje Bosni. Godine 1448. Godine 1322.). Umro 1239. Prije njega su u Zahumlju vladali Petar. Zahumlje se odvaja od Bosne i postaje samostalno – Hercegovina. Toljen je knez Zahumlja (Hercegovina ). .Neorićevom grbovniku da su Toljenovići i da potječu iz Hercegovine. Daša.

. ( vladao od 1353. sin Tvrtka I. Vladanje kralja Tvrtka II. ).Tvrtkovići Kralj Tvrtko II. a zatim njegova žena Jelena. pa su po pravu seniorata došli na prijestolje najprije kralj Dabiša.) nazvao se po starom bosanskom običaju imenom svoga oca Tvrtka Kotromanića i prozvao se Tvrtković. bilo je uzdrmano . jer je bio maloljetan. ( ? –1448. Nije odmah naslijedio svoga oca.1391.

sv. . 1234. Arheologija. ( Miklošić. Od te obitelji bili su birani u Poljičkoj republici veliki kneževi i vojvode ( dr. Monumenta serbica 32 – 34. ). Solovjev « Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku» u Glasniku Zemaljksog muzeja. A. (1954.IX.Ugrinović Plemićka obitelj Ugrinovića zvala se drugačije Sinovčići.) str. «gospode ugarske». 127 ). U Poljicima je postojala ugledna obitelj Sinovčića. U bosanskim dokumentima spominje se knez Ugrin na povelji bana Matije Ninoslava iz god.

Vilić U grbovniku Korjenić – Neorić stoji da plemićka obitelj Vilić potječe iz Gornjeg Vakufa u Bosni. Drugih podataka nema. . U okolici Gornjeg Vakufa nalazi se mjesto zvano Vilića Vrelo.

Vladimirović Članovi ove velikaške obitelji obnašali su visoke službe na dvoru bosanskih vladara. Vladimirović Jurko je na dvoru Tvrtka II. Vladimirović Radivoj sudac je na dvoru kralja Stjepana Tomaša. . Vladimirović Radoslav je uz kralja Stjepana Ostojića. Vladimirović Vladoje potpisuje povelje kralja Stjepana Tomaševića.

str. ( 1932. Solovjev donosi bilješku prema kojoj bi Vlašić i Nemanjić bili jedno pleme. ( A. ). XII. Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmučević» u Glasniku Skopskog naučnog društva. ). 98.Vlašić U vezi sa grbom plemićke obitelji Vlašić A. .

Njihov grb. – 1355. Noikola Altomanović ( Vojinović ) knez užički. .Vojinovići U službi cara Dušana Silnog ( 1331. Brankovići. Njegovi sinovi Vojislav i Toma «su gotovo uvijek stajali uz Sjepana Nemanju» piše Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slovena» Tomin sin Nikola nazvan po imenu svoga oca Altomanović skupa sa svojim stricem Vojislavom. Hrebljanovići. Balšići u Zeti i Vojinovići u jednom dijelu Huma. vode pljačkaški rat protiv Dubrovnika počevši od 1358. pa nadalje. zarobljen i osljepljen ( 1373. nekada naprasit i silan. ) S njim izumire loza Vojinovića. završio je bijedno svoj život. je identičan sa grbom o ovom grbovniku. što ga donosi Orbini. Ime obitelji potječe od Vojina.) ove su četiri obitelji zauzimale najuglednije položaje u carstvu: Mrnjavčevići.

Kotromanića iz godine 1322. XVIII. Iza 1463. str. ). .Vojković Na povelji bosanskog bana Stjepana II. obitelj Vojkovića je prebjegla u Šibenik. među bosanskim velikašima nalazi se vojvoda Vojko od Usore. ). ( 1906. ( Glasnik Zemaljskog muzeja . 403.

Vojnovići U službi cara Dušana Silnog ( 1331. Njihov grb. što ga donosi Orbini. – 1355. nekada naprasit i silan.). Hrebljanovići. knez užički. Nikola Altomanović (Vojnović ). počevši od 1358. S njim izumire loza Vojnovića. . Ime obitelji potječe od Vojina. ) ove su četiri obitelji zauzimale najuglednije položaje u carstvu: Mrnjavčevići. pa nadalje. završio je bijedno svoj život zarobljen i osljepljen (1373. Njegovi sinovi Vojislav i Toma «su gotovo uvijek stajali uz Stjepana Nemanju» piše Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slavena». Tomin sin Nikola nazvan po imenu svoga oca Altomanović skupa sa svojim stricem Vojislavom vode pljačkaški rat protiv Dubrovnika. identičan je sa grbom u ovom grbovniku. Brankovići. Balšići u Zeti i Vojnovići u jednom dijelu Huma.

nalazi se samo u Fojničkom grbovniku.Vraničić Grb plemićke obitelji Vraničić. . Nema podataka u vezi s ovom plemićkom obitelji.

Monumenta serbica. ). 291 – 294.Vukotić Knez Vukac Vukotić nalazi se među velmožama na povelji kralja Tvrtka II. ( Miklošić. Iz godine 1419. .

veliki vojvoda bosanski. . sina Vuka Kosače. veliki vojvoda bosanski. udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša.Vuković Plemićka obitelj Vukovića potječe od Vlatka Vukovića. Ona je posljednja bosanska kraljica. herceg Sv. ). umro je 1432. Od Hrane Vukovića potječe glasoviti Sandalj Hranić. Vlatko Vuković predvodi bosanske čete na Kosovu 1389. kći Stjepana Vukčića. Umro 1435. Njegov brat Hrana Vuković. Po ovom naslovu «herceg» nazvana je pokrajina kojom je on upravljao «Hecegovina» Katarina. Sin Vukca Hranića je glasoviti Stjepan Vukčić. Save. Brat Sandalja Hranića zvao se Vukac Hranić ( + 1432.

Zajednički ( složeni ) grb A = Macedonia C = Bosna E = Dalmacija J = Nemanjić G = Hrvatska H = Raška K = Kotromanić I = Primorje F = B = Slavonija D = Bugarska Srbija .

bili su zarobljeni na Kosovu polju 1389. I Stjepana Ostojića kao vojvode i savjetnici. . Stjepana Tvrtka II. ( 1377. ) osamostaljuju se bosanski feudalci i postaju baruni. i ostali su u zarobljeništvu u Turskoj. Oni su uz kralja Stjepana Ostoju. Njihova se oblast prostire između Spreče i Drine.Zlatonosović Nakon smrti kralja Tvrtka I. Trojica Zatonosovića: Vladj. Među bosanske barune spadaju braća Vukašin i Vukmir Zlatonosović. – 1391. Na njihovu moć računa dubrovačka republika i šalje im darove. Stjepan i Vuk.

Zoranović Jedini podatak za ovu plemićku obitelj jest da ona potječe od Sarajeva. . Taj podatak se nalazi u Korjenić – Neorićevom grbovniku sastavljenom 1595.

spominje Skender – baša 1486. U Bosni je u 15. . Toj obitelji pripada Fra Anđeo Zvijezdović ( = Zvijezdić ). a to je povelja o slobodi katoličke vjere u Bosni. 110. dobio «Ahdnamu». ovaj grb govori da pripada obitelji Zvijezdić ili Zvijezdović. ). godine ( Glasnik Zemaljskog muzeja. stoljeću postojala pl. Braću fra Anđelovu. El Fatiha. koji je od sultana Mehmeda II. VI (1894). knezove Domšu i Milutina. str. obitelj Zvijezdović ( = Zvijezdić ). Da li dubrovačka pl.Zvijezdić Po zvijezdama na štitu i na ukrasu. obitelj Zvijezdić ( de Stella) potječe iz Bosne ? Na ovu obitelj se poziva Petar Ohmučević u svom rodoslovlju kao na svoje rođake ( Mihailo Dimić «Relja Ohmučević» u Zborniku radova Vizantološkog instituta 1966.

obitelj Žarkovića imala posjede na ušću Bojane. Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slavena» spominje Mrkšu Žarkojevića. . obitelj Žarkojevića potjeće iz Zažabljaka. vlastelina u pratnji kneza Lazara Hrebljanovića i da je pl.Žarkojević Prema Korjenić – Neorićevom grbovniku pl.

.Ždralović Uz grb ove plemićke obitelji stoji u Korjenić – Neorićevom grbovniku napomena da Žralovići potječu iz Sutjeske. U narodnoj pjesmi spomnje se «prokleta kula Ždralovića» u bugojanskom polju.

Ohmučevići se pozivaju na ovu obitelj kao na svoje srodnike.Županović Za ovu plemićku obitelj stoji u Korjenić – Neorićevom. zborniku da potječe iz Županjca na Duvnu. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful