P. 1
BH Student [broj 3, oktobar 2011.]

BH Student [broj 3, oktobar 2011.]

|Views: 179|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Nov 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/05/2015

pdf

text

original

SVJETSKO A NAŠE - BH STUDENTI U INOSTRANSTVU

Strana 8

STIPENDIJE NA DOHVAT RUKE
Strana 18

KAKO POLOŽITI ISPIT(E)?
Strana 20
BROJ 3 / OKTOBAR 2011.

Vodič kroz zakonski okvir
Volontiranje u Bosni i Hercegovini

Kako i gdje pronaći odgovarajući privatni smještaj?
S početkom akademske godine, osim obaveza oko fakulteta, veliku brigu predstavlja pronalazak smještaja.

Pravo na jednake mogućnosti
Studenti sa posebnim potrebama

sadržaj BROJ:03
vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

U ovom broju takođe
Pravo na jednake mogućnosti Poseban dodatak: BH Potrošač

08

01

Stipendije na dohvat ruke Kako i gdje pronaći odgovarajući privatni smještaj? Volontiranje u Bosni i Hercegovini Predstavljamo studente Ucenje nije mucenje Generalna skupština ONA BiH

Svjetsko a naše - bh. studenti u inostranstvu

Plus minus Kolumna: 30.000 razloga

14

28

U potrazi za doktorom

Pokažite svoju kreativnost u izradi PR strategija

Izdavač:
Portal Media Group

Senka Trivić

Mirela Pejičić

Pomoćnik urednika:
Aleksandra Kuljanin

Marketing:
Banjaluka: +387 65/538 668 Sarajevo: +387 61/514 626

Adresa:
Meše Selimovića 55/II 78 000 Banjaluka marketing@portalmedia.ba

Redakcija:
Erna Saljević Bojana Sekulić

Društvene mreže:
bh student @bhstudent

V.d. urednik:

Grafička priprema:

Pozivamo sve studentske organizacije i centre, nevladina i udruženja mladih, kao i pojedince da nam šalju svoje prijedloge, sugestije, mišljenja. Na mail: bhstudent@portalmedia.ba pišite nam o problemima sa kojima se susrećete, pohvalite dobre primjere i kritikujte loše...

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 3

vijesti
Otvoren poziv za seminar „Move on“

Stipendije za postdiplomske studije i istraživačke projekte
Ambasada Švajcarske Konfederacije objavljuje konkurs za stipendije u okviru Posebnog programa za zemlje centralne i istočne Evrope za akademsku 2012/2013. godinu. Radi se o devetomjesečnim stipendijama namijenjenim osobama sa stečenom fakultetskom diplomom. Prednost imaju stipendije za istraživačke projekte. Ovaj program ne obuhvata stipendije iz oblasti umjetnosti. Na konkurs se mogu prijaviti kandidati do 35 godina koji imaju prihvatno pismo za naučno usavršavanje u Švajcarskoj. Detaljnije informacije mogu se dobiti putem e-mail-a: sanela. ademovic@eda.admin.ch. Krajnji rok za dostavu aplikacija je 05. decembar 2011. Seminar „Move on“ realizuje SHL BiH - „Schüler Helfen Leben“, njemačka omladinska organizacija koja je u Bosni i Hercegovini prisutna od 1993. godine i čiji je osnovni cilj da pomogne mladima u BiH. SHL svoje aktivnosti realizuje kroz dva glavna područja: omladinska politika obrazovanja mladih i fond za omladinske projekte FOP. Ukoliko želiš da upoznaš 15 novih prijatelja iz različitih dijelova BiH, a sve to besplatno popuni aplikaciju i pošalji na ermin@shl.ba.

Takmičenje za najbolji studentski poslovni plan
Univerzitetski preduzetnički centar Univerziteta u Banja Luci objavljuje Javni poziv za učešće u takmičenju za najbolju studentsku poslovnu ideju. Takmičenje za najbolju poslovnu ideju se provodi u okviru projekta Studentski poslovni vrt i Programa podrške omladinskom preduzetništvu. Projekat finansira Univerzitetski preduzetnički centar i Norveška vlada. Pravo učešća na konkursu imaju studenti Univerziteta u Banja Luci mlađi od 30 godina sa mjestom boravka na teritoriji Republike Srpske. Prijave mogu

Prezentacija stipendija njemačkog parlamenta
U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu studentima su prezentovane stipendije koje dodjeljuje Njemački parlament u saradnji sa univerzitetima iz Berlina (Slobodni univerzitet u Berlinu, Univerzitet Humboldt u Berlinu i Tehnički univerzitet u Berlinu). Internacionalna parlamentarna stipendija (IPS) je namijenjena visokokvalifikovanim i politički zainteresovanim mladim osobama koje imaju volju da zajedno sa ostalim činiocima aktivno i odgovorno oblikuju demokratsku budućnost svoje zemlje. Stipendije se dodjeljuju za 120 studenata iz 28 zemalja. Od tog broja su izabrana dva bh. studenata koji će dobiti stipendiju za 2012. godinu. Stipendistima će biti osiguran smještaj te besplatna predavanja, uz pomoć od 450 eura mjesečno. Stipendiste će izabrati nezavisna izborna komisija Njemačkog parlamenta. Studenti se mogu prijaviti do 30. juna 2012. godine za stipendiranje u 2013. godini.

podnijeti samo osobe koje u trenutku podnošenja prijave nemaju registrovanu poslovnu djelatnost. Za učešće na konkursu potrebno je dostaviti popunjen obrazac prijave u elektronskoj formi na e-mail adresu: preduzetnistvo@ upcbl.com. Rok za dostavljanje prijava je 31. oktobar 2011. godine. Obrazac za prijavu možete preuzeti na web stranici UPC-a: www.upcbl.com.

Etički i religijski aspekti doniranja organa
Povodom Evropskog dana donacije i transplantacije organa Donorska mreža Kantona Sarajevo i Udruženje hroničnih bubrežnih bolesnika KS organizovali su javnu tribinu pod nazivom “Etički i religijski aspekti doniranja organa”. Cilj javne tribine bio je informisati javnost i srušiti predrasude

naročito kada je riječ o vjerskim aspektima. Pored javne tribine, u cilju podizanja svijesti građana, ispred Katedrale u Sarajevu organizovali su potpisivanje donorskih kartica i podjelu letaka.

4 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

www.bhstudent.com

Počela predaja projekata za program Cjeloživotno učenje

U okviru programa Evropske unije Cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme) objavljen je Javni poziv za podnošenje projektnih prijedloga za 2012. godinu. Aplikanti iz Bosne i Hercegovine mogu učestvovati u Javnom pozivu za neke od programskih aktivnosti. U programu Cjeloživotno učenje mogu učestvovati svi učesnici obrazovnog procesa na svim nivoima, kao što su učenici, studenti, nastavno i nenastavno osoblje, organi vlasti nadležni za oblast obrazovanja, obrazovne institucije, ustanove za stručno obrazovanje i osposobljavanje, istraživački centri, neprofitne i nevladine organizacije, udruženja učenika, roditelja i nastavnika, preduzeća, organizacije i pojedinci uključeni u obrazovanje. Aplikanti iz Bosne i Hercegovine mogu učestvovati u potprogramu Jean Monnet, te u ograničenoj mjeri, u svojstvu pridruženog partnera, u centralizovanim aktivnostima (multilateralni projekti i mreže) unutar potprograma Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Grundtvig i Transverzalnog potprograma.

Senat Univerziteta u Zenici je na redovnoj sjednici održanoj početkom oktobra ratifikovao Protokol o saradnji koji su tokom jula mjeseca potpisali rektori prof. dr Velimir Stojanovski i prof. dr Sabahudin Ekinović. Protokolom su predviđeni elementi saradnje dve institucije iz oblasti realizacije nastavnih sadržaja na I, II i III ciklusu studija, zajedničkim nastupima na I&R projektima, razmjenama studenata i nastavnog osoblja i drugi elementi od interesa za saradnju.

Sporazum o saradnji sa Univerzitetom Ćirilo i Metodije iz Skoplja

Studentski vodič kroz bolonjski proces
Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli održana je promocija brošure “Studentski vodič kroz Bolonjski proces”. Projekat je realizovan od strane studenata Ekonomskog fakulteta u saradnji sa Uredom za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Tuzli, odnosno prorektoricom za nastavu i studentska pitanja, prof. dr Rejhanom Dervišević. Bolonjski proces predstavlja najvažniji i najrasprostranjeniji reformski proces visokog obrazovanja u Evropi koja se opredijelila za stvaranje jedinstvenog akademskog prostora kao odgovor na sveukupan proces globalizacije i tehnološkog razvoja, u kojem će biti omogućena akademska i studentska mobilnost kao i prepoznavanje diploma. Univerzitet u Tuzli je Bolonjski proces definisao kao svoj strateški cilj najvišeg prioriteta.

Stipendije francuske vlade za studij Master 2
Francuska vlada svake godine dodjeljuje studijske stipendije nivoa Master 2 (postdiplomski studij) studentima Bosne i Hercegovine. Stipendijski program uključuje troškove smještaja i boravka, kao i zdravstveno osiguranje studenta tokom školske godine. Stipendije mogu biti dodijeljene u svim disciplinama, međutim kao i ranijih godina, Ambasada Francuske prije svega istiće tri tematike : francuski jezik,

medicina i arhitektura. Kandidature (CV + Detaljno pismo motivacije) se trebaju poslati najkasnije do srijede, 30. novembra 2011. na g. Pascal Fourneaux, pomoćnik za mobilnost, putem mejl adrese : pascal.fourneaux@diplomatie.gouv. fr (kopija na mejl adresu vasvija. basic@diplomatie.gouv.fr).

Obilježen Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima
U Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Mostaru obilježen je Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, koju su pokrenuli Ministarstvo bezbjednosti BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Caritas BK BiH u saradnji sa predstavnicima nevladinih organizacija u ova četiri grada. “Bosna i Hercegovina, kao i sve druge evropske zemlje zahvaćena je problemom trgovine ljudima, posebno ženama i djecom. Statistike o otkrivenim slučajevima i spašenim žrtvama trgovine ljudima ukazuju na to da su djeca iz Bosne i Hercegovine najrizičnija grupa koju trgovci ljudima regrutiraju i iskorištavaju. Trgovina ljudima je vid kriminala, često organizovanog kroz koji trgovci ljudima stiču ogromne zarade“, rekao je Samir Rizvo, Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH. Vođeni porukom „Ja nisam rob(a)“, velik broj mladih ljudi obučenih u vreće su privlačili pažnju mnogobrojnih prolaznika kojima su dijelili informativne letke. Ulične akcije dio su promotivne kampanje ”Trgovina ljudima je naša stvarnost – SPRIJEČIMO JE” koja ima za cilj edukovanje i podizanje svijesti javnosti o problemu koji se itekako tiče naše zemlje.
OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 5

relax
Šta? MOtus fest 2011 Gdje? OKC Abrašević, Mostar Kad? 28.10. Zašto otići? Pred tmurnu mostarsku jesen, kao ispraćaj dugog i vrelog ljeta u gradu na Neretvi, održaće se prvi događaj iz serijala pod nazivom MOTUS!. Cijena ulaznice 5 KM Šta? 15. Jazz Fest sarajevo Gdje? Bosanski kulturni centar i Pozorište mladih, Sarajevo Kad? 01. - 6. 11. Zašto otići? Program Festivala predstavlja presjek aktuelne muzičke scene kroz koncerte vrhunskih jazz umjetnika, koji će prezentovati svoje nove projekte. Šta? Neofest Halloween Party Gdje? Dom omladine, Banjaluka Kad? 29.10. Zašto otići? Ukoliko volite da se kostimirate ili budete otkačeni i drugačiji onda je Neofest Halloween Party pravi izbor za vas. Zapamtite i unesite u svoj planer 29. oktobar sa početkom u 21 čas.

Šta? Student Party Gdje? The Basement Bar, Sarajevo Kad? 27.10. Zašto otići? Ako ste bili na Brucošijadi u The Basement Bar-u, onda znate šta vas očekuje. Ovaj put je Basement još pomjerio granice i od sada je ulaz na Studentsko veče besplatan.

Šta? Nastup Azad Gdje? Klub Sloga, Sarajevo Kad? 28.10. Zašto otići? Nakon višegodišnje uspješne karijere Azad će prvi put nastupati u našem regionu. Publici će se predstaviti uz pratnju DJ-a i kolege Jeyz-a, te prirediti istinski rap spektakl.

Šta? Izložba slika Viktor Majdandžić Gdje? Muzej savremene umjetnosti RS, Banjaluka Kad? Do 6.11. Zašto otići? Ako i niste baš ljubitelj likovne umjetnosti, vrijedi ponekad se pohvaliti društvu da ste svestrani, a ko zna kad već budete tamo možda vam se ponešto i dopadne.

Šta? Video projekcija Pink Floyd Gdje? Dom omladine, Banjaluka Kad? 27.10. Zašto otići? Jer ćete se upoznati sa istorijom jednog od kultnih rock bendova svih vremena, Pink Floyd-om. Scenarij filma The Wall je napisao pjevač i gitarist Roger Waters.

Šta? Koncert: Shaderwan Code Gdje? Bosanski kulturni centar, Sarajevo Kad? 11.11. Zašto otići? Idealna fuzija folk tradicije Zapadnog Balkana, islamske poetike, rock and rolla, klasičnog jazz zvuka i raskošnih vokala Arabeski. Šta? Koncert: Bend 357 Gdje? Demofest klub, Banjaluka Kad? 29.10. Zašto otići? Bend „357“ je beogradski crossover/rok/rep/ ska bend koji uvijek napravi dobru atmosferu, pa nema razloga da tako ne bude i ovog puta.

6 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

www.bhstudent.com

Šta? Koncert: Aleksandra Radović Gdje? BKC, Tuzla Kad? 26.11. Zašto otići? Jer njen glas i pjesme vole i mladi i stari, a Aleksandra se uvijek potrudi da svaki njen koncert bude kako vizuelno tako i zvučno savršen. Šta? Projekcija filma „Ubio sam svoju majku“ Gdje? OKC Abrašević, Mostar Kad? 31. 10. Zašto otići? Ako izumemo činjenicu da je ulaz besplatan, ima još dosta razloga da se pogleda ovaj neobični film kanadskog režisera Xavier Dolana. Jedan od njih je razbijanje društvenih tabua... Šta? Koncert: Stian Westerhus Gdje? Pozorište mladih, Sarajevo Kad? 04.11. Zašto otići? Da čujete melodiju ovog mladog i popularnog norveškog muzičara.

Šta? Književno veče sa Dieterom M. Graefom Gdje? Goethe-Institut, Sarajevo Kad? 24.10. Zašto otići? Upoznajte se sa djelima ovog poznatog i priznatog njemačkog pisca.

Šta? Dr. House Gdje? Club Palma - Dom mladih, Tuzla Kad? 20.11. Zašto otići? Vesela družina kluba Palma uz već dokazanu ekipu doktora za 2 mix pulta teritorije “kliničkog centra” doma, obećava još jednu nezaboravnu subotu uz definitivno najbolji klubski provod u Tuzli!

Šta? Vanja TheFROG Tribute to Amy Winehouse Gdje? Club Palma - Dom mladih, Tuzla Kad? 29.10. Zašto otići? Main floor u Domu mladih u Tuzli u subotu se posvećuje umjetnici koja je ovaj svijet napustila prerano, ali je iza sebe ostavila bogat opus kao dokaz svog talenta.

Šta? Premijera predstave „Gazi Husrev-beže“ Gdje? Bosansko narodno pozorište, Zenica Kad? 3.11. Zašto otići? Dati podršku domaćim kulturnim snagama koje nastoje da na najbolji mogući način obogate pozorišnu scenu u našoj zemlji.

Šta? Izložba „Žuta minuta” Gdje? “Java” Galerija savremene umjetnosti, Sarajevo Kad? Do 6.11. Zašto otići? Pitanje kojim se ovaj ulično/galerijski performans bavi je evolucijom do revolucije ili pak revolucijom do evolucije, kao i da li smo dovoljno evoluirali da pokrenemo revoluciju ili pak moramo provesti revoluciju kako bi uopšte mogli evoluirati.

Šta? Koncert: Richard Bona Gdje? Bosanski kulturni centar, Sarajevo Kad? 1.11. Zašto otići? Muzika Richarda Bone otkriva čudesnog pripovjedača, vanrednog muzičara, očaravajućeg vokalistu, a u isto vrijeme i jednog od najcjenjenijih basista našeg vremena.

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 7

tema

Svjetsko a naše - bh. studenti u inostranstvu
U prethodnim brojevima „BH Studenta“ pisali smo o mogućnostima mobilnosti za bosanskohercegovačke studente. Pregledavajući različite internet stranice u potrazi za stipendijama, kako u našoj zemlji, tako i van nje, zapitali smo se kako se bh. studenti koji studiranje odluče nastaviti u inostranstvu snalaze i koliko su svjetski univerziteti drugačiji od bosanskohercegovačkih. Studiranje u Sjedinjenim Američkim Državama
Ako se opredijelite za studij u Sjedinjenim Američkim Državama, potrebno je da uložite mnogo truda i nešto novca tokom prikupljanja potrebne dokumentacije. Apliciranje na američke univerzitete na prvi pogled čini se komplicirano, prvenstveno jer je potrebno elektronski popuniti prijave, odvojeno za prijem na fakultet i za dobijanje stipendije. Cazinjanin Selmir Kličić, nakon završene srednje škole, studij je odlučio nastaviti na Lake Forest College-u u Čikagu. „Način na koji sam dobio stipendiju na Lake Forest College je pomalo komplikovan. Naime, razlikuje se od regularne aplikacije za univerzitet po tome što se prilaže u pisanoj formi, ne u elektronskoj kao sto je slučaj kod samog prijavljivanja na fakultet. Veliki dio aplikacije za finansijsku Selmir Kličić Selmir. Studiranje u SAD-u znatno je drugačije od studiranja u Bosni i Hercegovini, prvenstveno jer osnovni (bachelor) studij traje četiri godine. Osim toga, student američkog sistema može se opredijeliti za dva usmjerenja, glavni i sporedni, koji uopšte ne moraju biti slični. Selmir se opredijelio za Globalnu politiku i međunarodne odnose kao primarni smjer, a za sekundarni je odabrao Teatar. Kaže kako je to za njega jako zanimljiva kombinacija, te dodaje: “Sistem školovanja daje učeniku potpunu slobodu volje prilikom odabira svojih smjerova. Smjerovi se mogu mijenjati kroz cijelu prvu godinu, dok se učenik ne opredijeli, što je olakšavajuća okolnost jer tako možete spoznati šta zaista želite studirati.” Iako su američka kultura i sistem školovanja drugačiji od bosanskohercegovačkog, Selmir tvrdi da našim učenicima nije teško prilagoditi se kako akademskom, tako i aspektima socijalnog života. Prema njegovim riječima, posebnu prednost bh. učenicima

Veoma mali broj mladih iz BiH se odluči za studij u Velikoj Britaniji. Osnovni razlozi su neiformisanost, slaba motivisanost, ali i veliki finansijski zahtjevi koje iziskuje studij.
pomoć se bazirao na godišnjem izvještaju porodičnog budžeta, prvenstveno kako bi se potvrdila nemogućnost pokrivanja troškova univerziteta, što ukazuje i na ekonomsku razliku naše države i SAD – a, čineći aplikaciju u potpunosti razumljivom. Nakon što sam primljen kao redovan student, dobio sam i obavijest da su moje finasijske potrebe pokrivene, dijelom od samog koledža i američke vlade, te američkog biznismena Shelby Davis-a“, kaže

8 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

www.bhstudent.com

daje jaka podloga iz osnovnih i srednjih škola, što im omogućava prednost u razumijevanju bilo kojeg predmeta, ukoliko dobro organizuju svoje vrijeme.

Dobra, stara Evropa
Evropski sistem obrazovanja generalno se smatra kvalitetnim, a mnogi bh. studenti svoje studije žele nastaviti na nekom od evropskih univerziteta, kako bi unaprijedili svoje znanje i istražili zemlje koje su nam blizu, a ipak - daleko. Sarajlija Emir Šabić, nakon stečene bachelor diplome, svoje studije je ove jeseni nastavio u Londonu. „Tokom prvog semestra završne godine studija putem interneta sam prikupio dosta informacija o fakultetima u Engleskoj, sveo izbor na nekoliko fakulteta i prijavio se putem interneta. Sam proces prijavljivanja putem interneta je vrlo jednostavan, ali zahtijeva dosta dokumentacije koja se mora prikupiti na vrijeme, pa se zbog

toga studenti prijavljuju godinu dana unaprijed. Nakon što sam bio primljen na nekoliko fakulteta, odlučio sam se da nastavim svoj studij na City University London, zbog ugleda koji ovaj univerzitet ima u cijelom svijetu, kao i zbog izuzetnih veza sa industrijom i velikim brojem poslodavaca iz cijelog svijeta.” Emir je trenutno student postdiplomskog ciklusa iz oblasti Informacijski menadžment. Studij traje tri semestra, od čega se tokom dva semestra pohađa nastava, a u trećem se piše disertacija ili se radi šestomjesečna praksa u industriji, u zavisnosti od slobodnog izbora. Obrazovanje u Engleskoj nudi velike mogućnosti onima koji to žele. „ Fokus je stavljen na studente i njihovo aktivno učestvovanje u diskusijama. Velika Britanija dosta ulaže u sistem obrazovanja, pa se studentima nudi praćenje nastave u najmodernijim uslovima. Takođe, uspješnim studentima se nudi mogućnost istraživačkog rada, kao i prakse u nekim od najvećih svjetskih kompanija, što je neprocjenjivo iskustvo.“ Ipak, veoma mali broj mladih iz BiH se odluči za studij u Velikoj Britaniji. Osnovni razlozi su neiformisanost, slaba motivisanost, ali i veliki finansijski zahtjevi koje iziskuje studij. Na svu sreću, postoje brojne stipendije i finansijske olakšice za studij u inostranstvu koje se nude i našim

studentima, kao i stipendije koje nude sami univerziteti za uspješne studente. “Preporučio bih studentima iz BiH da na vrijeme počnu aktivno tražiti stipendije za studije u inostranstvu, jer je moguće uspjeti ukoliko se zaista posvete tome. Pored nezaboravnog iskustva, studij u Evropi donosi i mnoge druge prednosti za studente koji ga uspješno završe”, savjetuje Emir. Pored Velike Britanije, bh. studenti imaju mogućnost studiranja u Holandiji, Švedskoj, Austriji, Njemačkoj, Češkoj Republici ili nekoj drugoj evropskoj državi uz ostvarivanje stipendija koje vlada države ili univerzitet nude mladima iz Bosne i Hercegovine.

Osim idealnih uslova studiranja, malog ali prisnog univerzitetskog kolektiva, stekla sam prijatelje sa kojima i danas kontaktiram, uprkos činjenici da sam se u BiH vratila u martu 2006. godine. Širok spektar informacija, galerija, muzeja, izložbi te bijenala i trijenala koji se organiziraju na veoma bogatoj umjetničkoj sceni Japana svakako da za studenta

Studentski avanturizam
Osim Evrope i SAD-a, da li ste ikada pomišljali na studiranje na nekom udaljenijem kontinetu poput Australije, Afrike ili Azije? Erasmus Mundus programi nude stipendije za studiranje u afričkim zemljama, a nerijetko se može pronaći i konkurs za neku od istočnjačkih zemalja, naprimjer Kinu ili Japan. Nedavno je na web portalu www.stipendije.ba objavljeno iskustvo jedne naše studentice koja je otišla u Japan. Jasmina GavrankapetanovićRedžić odlučila se da nastavak studija umjetnosti nastavi u zemlji izlazećeg sunca. „U Japan sam otišla u aprilu 2003. godine. Nakon šestomjesečnog intenzivnog treninga iz japanskog jezika na Ryukyu Univerzitetu, preselila sam se bliže svojoj matičnoj instituciji. Okinawa prefekturalni univerzitet za umjetnost se nalazi tik uz dvorac Shuri koji je replika starog dvorca Ryukyu dinastije. likovnih umjetnosti predstavljaju neisrcpan izvor inspiracije. Pored toga, bilo je fantastično uvidjeti sve razlike koje postoje u ovoj velikoj zemlji koja broji 130.000.000 stanovnika, neuporedivo više od Bosne i Hercegovine.“ Jasmina kaže i da je proces pripreme aplikacije i razmišljanja o istraživanja dugotrajan, ali da se

profilu eventualnog mentora i temi isplati ukoliko je program na koji vaše buduće zanimanje.

aplicirate od krucijalne važnosti za Iskustva naših studenata u inostranstvu su različita i prilagođena njihovim afinitetima, ali ipak pozitivna. Za sve je potrebno uložiti malo truda koji će se na kraju isplatiti, pa ukoliko vas studiranje u nekoj zemlji van BiH

zanima, predlažemo da istražite sve detalje i upustite se u nezaboravnu avanturu.

Emir Šabić

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 9

tema
Studenti sa posebnim potrebama

Pravo na jednake mogućnosti
Pravo na obrazovanje je jedan od osnovnih elemenata za socijalno uključenje i povećanje životnog standarda. Zbog toga je obrazovanje ključni faktor za osobe sa posebnim potrebama, koje su zbog svakodnevnih životnih izazova i problema, mnogo više isključene iz sistema obrazovanja od ostalih. U cilju adekvatnog obrazovanja za ove osobe, potrebno je obezbijediti jednaka prava pristupa obrazovanju i jednake prilike za studente sa posebnim potrebama.
Davor Stjepanović je student druge godine Pravnog fakulteta u Banja Luci. Jedan je od malobrojnih osoba sa posebnim potrebama koji se odlučio da nastavi svoje obrazovanje, a kako kaže najveću podršku u tome mu pružaju porodica, prijatelji, ali i profesori i kolege sa fakulteta. “Najveći problem mi predstavlja plaćanje školarine koju moram da plaćam u punoj cijeni kao i svi ostali studenti. Imao sam dva razgovora sa dekanom fakulteta i šefom Studentske službe koji su mi u osnovi isto rekli, da ne postoji zakonska regulativa u okviru njihovog fakulteta koja reguliše to pitanje i da je taj proces na čelu Univerzitetskog rektorata. Stipendiju sam primao od grada Banjaluke i već dvije godine je ne primam jer obnavljam drugu godinu. Do prije par godina svi studenti sa invaliditetom imali su pravo da i nakon obnovljene godine ponovo primaju stipendiju kada upišu slijedeću godinu. I tu dobru mogućnost i podstrek su nam eliminisali. Mislim da Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo finansija treba mnogo da rade po pitanju osoba sa invaliditetom koje studiraju i da država treba bar omogućiti volonterski rad takvim osobama kako bi se mogle izraziti u
10 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

određenom domenu. ” Davorova koleginica takođe sa Pravnog fakulteta u Banjaluci, apsolventica Jelena Ćerketa kao jedan od najvećih problema, takođe, ističe plaćanje školarine. Ona dodaje da na fakultetu ima razumijevanja zbog svoga stanja. “Sve ispite polažem usmenim putem, a za pismeni dio sam oslobođena za šta sam vrlo zahvalna svojim profesorima. Nedostatak nešto manji vidim u tome što sve ispite polažem odjedanput, a mnogo bi mi bilo lakše da ih polažem parcijalno, ali nije mi u osnovi to prevelika teškoća. Ne razmišljam trenutno

Ocjene trenutnog stanja

o zaposlenju, jer mi je trenutno primarni cilj da završim studije.” Njih dvoje su, na žalost, rijetki primjeri da i mladi sa posebnim potrebama mogu i trebaju da budu dio domaćeg visokoobrazovnog sistema.

Fondacija za Visoko Obrazovanje – Svjetski Univerzitetski Servis Bosne iHercegovine (SUS BiH), u saradnji s univerzitetom u Tuzli, tačnije Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, R&D centrom univerziteta u Sarajevu provodi projekt pod nazivom

www.bhstudent.com

i neefikasnog rješavanja složenih problema u oblasti rehabilitacije i nepostojanja same politke u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini.” Sa pitanjima o problemima i unapređenju položaja studenata sa posebnim potrebama obratili smo se i Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH. Oni su istakli da „su pozvali sve organe vlasti u Bosni i Hercegovini da ne samo sa aspekta pomoći i empatije, nego konkretnih aktivnosti, prepoznaju mogućnosti osoba sa invaliditetom i potrebu njihove aktivne uloge u ekonomskom razvoju društva što do danas nije zaživjelo.“ U Ombudsmenu dodaju i da najveći broj osoba s invaliditetom nije svjestan da kršenja njihovih prava kao osoba s invaliditetom, npr. nemogućnost pristupa informacijama, obrazovanju, zapošljavanju ili zdravstvenim uslugama predstavlja ujedno i kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava. Međutim, kako nam je rečeno „Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH u proteklom periodu nije imala dovoljno kapaciteta da se posebno bavi položajem studenata sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini, niti je zaprimila pojedinačne žalbe koje bi se odnosile na problematiku pripadnika ove populacije.“

urbanističke probleme na Univerzitetu u Tuzli, koje predstavljaju najveći problem za potencijalne studente sa motoričkim poremećajima potrebna su znatna finansijska sredstva, način na koji ovo možemo prevazići jeste što hitnije uvođenje e-obrazovanja koje znatno manje zahtjeva finasijskih ulaganja.“ U SUS BiH se nadaju da će upravo provođenjem projekta „Jednake mogućnosti za studente s posebnim potrebama u visokom obrazovanju” uspjeti učiniti vidljivu razliku u unapređenju i povećanju broja studenata sa invaliditetom. Kao jedan od važnih ciljeva ističe se uspostavljanje kancelarije za podršku pri svakom univerzitetu gdje će se studenti sa posebnim potrebama moći informisati o mogućnostima obrazovanja za njih.

„Jednake mogućnosti za studente s posebnim potrebama u visokom obrazovanju “ na “Osobe sa invaliditetom u BiH se još uvijek svih osam javnih univerziteta u Bosni nalaze u izuzetno teškom položaju, bez i Hercegovini. „Uvidjeli smo da na obzira što su do sada organi vlasti na svim BiH univerzitetima postoji visok nivo nivoima poduzimali brojne aktivnosti sa ciljem zainteresovanosti za razvoj strategije i pravog poboljšanja kvalitete života ove kategorije pristupa osobama sa posebnim potrebama, građana”, jedan je od zaključaka koji je iznesen koje su izazov za mnoge univerzitete širom u Specijalnom izvještaju o pravima osoba Evrope. Čvrsto vjerujemo da projekat na sa invaliditetom, koji je uradila Institucija kojem radimo, može ispuniti naš glavni ombudsmena za ljudska prava u BiH uz cilj, a to je da je univerzitetsko obrazovanje podršku Norveške ambasade. Uz takvo stanje dostupno svim studentima, uključujući ne čudi da je i broj studenata sa posebnim i one sa posebnim potrebama”, ističu u Potrebne promjene potrebama izuzetno mali. Ono što BiH još organizaciji SUS BiH. Oni su u svojoj analizi Iza doc. dr Edine Šarić stoji višegodišnje nedostaje jeste i Zakon o registru osoba s postojećeg stanja zaključili da “Iako osnovna iskustvo rada i edukacije o osobama sa invaliditetom, čije nepostojanje onemogućava BH dokumentacija garantuje jednaka prava i spoznaju broja studenata s pristupa obrazovanju osobama sa invaliditetom. Samo u domenu posebnim potrebama, kao i ostalim Da bi se rješavala ključna pitanja u nagađanja moguće je govoriti o građanima, oni su ipak često lišeni njihovoj brojnosti, i to za svaki osnovnih prava koja su trenutno visokoobrazovnom sistemu potrebna fakultet pojedinačno, mada se fokus u Evropskoj uniji.” je partnerska saradnja između smatra da je stvarni broj veći od “Kako bi na na zadovoljavajući Univerziteta i samih studenata s prikazanog, jer je do studenta da li način govorili o položaju će javno istaći svoj invaliditet ili ne. invaliditetom. studenata s invaliditetom u U Okvirnom zakonu o visokom sistemu visokog obrazovanja u obrazovanju u BiH, između ostalog, propisano Bosni i Hercegovini i donosili generalne posebnim potrebama. Prema njenom mišljenju je “pristup visokom obrazovanju neće biti ocjene potreban je prije svega okvir rasprave u našoj zemlji je premala zastupljenost ograničen, direktno ili indirektno, prema u kojem se treba analizirati dosadašnja studenata s invaliditetom na tercijarnom bilo kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi, situacija u Bosni i Hercegovini u odnosu nivou obrazovanja. „Da bi se rješavala kao što su: spol, rasa, seksualna orijentacija, na osobe s invaliditetom, razvoja inkluzivne ključna pitanja u visokoobrazovnom sistemu fizički ili drugi nedostatak, bračno stanje, kulture, politike ljudskih prava i obrazovne potrebna je partnerska saradnja između boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko politike”, stav je doc. dr Edine Šarić sa Univerziteta i samih studenata s invaliditetom. ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Tuzla. Visokoškolske institucije trebaju aktivno socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom Ona dodaje da „nezavidan položaj studenata sarađivati s roditeljima, školama, studentima, zajednicom, imovina, rođenje, starosna dob ili s invaliditetom i teškoće na koje nailaze socio-ekonomskim grupama i zajednicama neki drugi status.“ Trenutna politika u BiH (arhitektonsko-urbanističke i informacijske kako bi ohrabrivale i dale podršku svim ne isključuje studente sa posebnim potrebama barijere, predrasude, neprilagođene udžbenici grupama potencijalnih studenata, počevši od u visokom obrazovanju, međutim sistem i literatura...) u našem visokoobrazovnom djece rane dobi pa sve do učenika sekundarnog visokog obrazovanja nije prilagođen njihovim sistemu trenutno je vrlo korjenit problem koji obrazovanja. Da bi smo riješili arhitektonskospecifičnim potrebama. je refleksija dugogodišnjeg nesistematskog
OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 11

istraživanje

Kako i gdje pronaći odgovarajući privatni smještaj
S početkom akademske godine, osim obaveza oko fakulteta, veliku brigu predstavlja pronalazak smještaja. Ako niste od onih koji su našli mjesto u domu, ili ne volite ono što domovi nude, imate veliki izbor ponuda privatnog smještaja. Naravno, postoje razne opcije, a mi smo za vas istražili kako se kreću cijene po najvećim studentskim gradovima BiH. Banja Luka
Studenti koji su odabrali i našli mjesto u nekom od domova, svoje izdatke će zaokružiti na cifru od 350 KM, dok oni odvojiti sumu od 700 KM. Nimalo na Fakultetu političkih nauka, trenutno putem oglasa. “Prve dvije godine sam putnik iz Prnjavora, smještaje je nalazila stanovala u jednoj kući u naselju Starčevica, a posljednja dva mjeseca prije kraja druge je skup smještaj koji uz hranu postaje godine putujem iz Prnjavora. Razlog tome mnogo skuplji. Pošto se sprema zima i

Sarajevo
Kada smo na našoj oficijelnoj fejsbuk stranici BH Student postavili pitanje kakve su ponude privatnog smještaja u Sarajevu, studenti su najčešće odgovarali da su

koji su izabrali privatni smještaj, moraju ohrabrujući podatak na samom početku.

ponude najlakše pronalazili putem interneta i novinskih oglasa. Iznajmljivanje stanova a preporučuju se naselja Grbavica, Dolac Malta, Otoka, Čengić Vila. Takođe su preporuke upućene za naselja Dobrinja, Nedžarići, Ilidža gdje je iznajmljivanje fakulteta. stana i najjeftinije, ali i mnogo udaljenije od Studenti su svoja iskustva prenosila je jeftinije ako se odmičete od centra grada

Studenti tokom akademske godine plaćaju 85 maraka mjesečno za krevet i tri obroka dnevno u jednom od domova u Republici Srpskoj, dok student koji ne spada u one primaju, prinuđen je da u privatnom

hladniji dani moraću se preseliti ponovo u Banjaluku da bih redovno i bez kašnjenja mogla prisustvovati predavanjima”.

dvije hiljade studenata koliko sva tri doma smještaju za krevet izdvaja čak 150 KM. Za dvosoban stan u centru Banja Luke treba se odvojiti od 400 do 600 KM ne

U Banjaluku je zbog studiranja iz Mrkonjić Grada došla Tanja Kozomara, studentkinja Ekonomskog fakulteta, a smještaj je našla u naselju Borik. “Stan dijelim sa još pet cimerki koje plaćaju cijenu od 150 KM, dok ja izdvajam 170 KM. Ovaj smještaj skuplja jer jednu sobu ja sama koristim. režije i hrana.” sam pronašla preko oglasa, a cijena je nešto Troškovi su nešto skuplji kada im se dodaju Nešto skupljom ponudom je zadovoljan

računajući u to režije. Najčešće studenti

kolegama, rekavši da je moguće pronaći

zajedno sa jednim ili više cimera iznajmljuju jednosobne ili dvosobne stanove, zajedno 150 do 200 KM. dijele troškove kirije i režija koji se kreću od U oglasima se nalaze ponude za

i iznajmiti stan u relaciji od Dobrinje do

Marijin Dvora u iznosu do 200 KM plus spadaju na 150 KM po osobi.

režije, a ukoliko budu dva cimera, troškovi Emila Kvrgić, studentica žurnalistike na

polunamještene ili nenamještene stanove

koji se izdaju po cijeni od 150 do 200 KM. Što se tiče ostalih ponuda u užem centru su cijene i od preko 400 KM. Agencije nude oglasne ponude za mogućnost grada, a koji pružaju bolje uslove, ponuđene

naš sljedeći student. “Stanujem u naselju brata sa kojim i stanujem i sa njegovom suprugom. Za stan izdvajam 400 KM,

Fakultetu političkih nauka, otkrila nam je da je promijenila više privatnih smještaja za vrijeme školovanja i istakla da joj je

Petrićevac. Stan sam pronašao uz pomoć

najbitnije da ima slobodu od stanodavca da iznajmila.”Prve dvije godine sam stanovala u Širokači, naselju iznad Skenderije. Za

što nije veliki trošak jer je stan trosoban i Branković, student socijalnog rada na Fakultetu političkih nauka.

samo ona ima ključ svojih prostorija koje je

stanovanja uz cijene od 200 do 500 KM. Darija Šarčević, studentkinja novinarstva
12 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

odlično opremljen”, rekao nam je Branislav

nas tri, kirija je iznosila 300 KM. Svaka od nas je plaćala po 100 KM, bila je to kuća.

www.bhstudent.com

Svima je najbitnija privatnost i komfor kako bismo mogli na najbolji način obavljati svoje studentske obaveze.
Gazda je plaćao grijanje i odvoz smeća, a mi samo struju i vodu. To je bilo povoljno, 125 KM mjesečno. Ali naravno, bitnije nam je bilo s kim živimo, od toga koliko plaćaš, pa i to kakve su gazde i gdje su, mogu li ulaziti u stan kad požele ili ne. Sada živim na Alipašinom Polju, A faza. Stan ima veliki dnevni boravak, dvije spavaće sobe, kuhinju, trpezariju, kupatilo i balkon. Živim sa još jednom cimericom i svaka plaća po 100 KM plus režije.” Slično iskustvo je imala i Adnana P., studentica Fakulteta političkih nauka, koja je dugo tragala za stanom gdje je sada: “Tokom traganja sam prošla kroz više stanova koji nisu bili naročito komforni ni namješteni, i koji su nudili jako malo ili ništa za cijenu od 250 do 300 KM. Dok sam živjela sa cimericom, imale smo stan na Grbavici, tačnije u blizini centra za odvikavanje od narkomanije otvorenog tipa i koštao je 350 KM + režije. Stan je imao hodnik, dnevnu sobu, spavaću sobu, trpezariju sa kuhinjom i veliko kupatilo. Bio je u suterenu što nama nije odgovaralo jer i nije bilo bezbjedno. Ubrzo sam počela tražiti drugi smještaj. Trenutno plaćam 300 KM + režije. Stan se sastoji od dnevne sobe i kuhinje, malog hodnika i kupatila, odlično je namješten, ali se nalazi u Švrakinom selu, što je ipak malo dalje.” dvosoban stan. Dvosoban, namješten stan u blizini kampusa Sveučilišta, predviđen za četiri studenta, košta čak 600 maraka, plus a nalazi se u blizini SPC-a Rondo. režije. Isto košta i stan koji je klimatizovan, Poskupjeli su i stanovi na Balinovcu. Dvosoban stan, predviđen za 4 osobe, iznajmljuje se po cijeni od 150 KM plus režije, što je ukupno čak 600 KM. Nešto jeftiniji smještaj se može naći izvan središta grada. Tako kuća u Ilićima košta 250 KM po osobi plus režije, a ukoliko se troškovi stanovanja izvan grada dijele sa cimerima, smještaj se može pronaći i za 150 KM mjesečno. . Cijene su povoljnije i na Rudniku, gdje se dvosoban stan može pronaći za 400 maraka. Što se tiče istočnog dijela grada, cijene su slične. Za 450 maraka se može pronaći trosoban stan kod Starog mosta, plus režije, a cijene pansiona se kreću oko 200 maraka. Pitali smo i studente i dobili smo slične upute. Sobe nalaze i za 150 KM, dvosobne stanove za 300 KM. Oglasa ima i previše, ali napravivši selekciju nekih prioriteta kojih se držite, olakšaćete sebi potragu i imaćete veće šanse da pronađete upravo ono što vam po svim osnovama odgovara. Ukoliko se odlučite i da pronađete sebi cimera, BH Student vam daje savjet plus: pronađite nekog kolegu/ icu sa fakulteta. Prepolovićete

troškove, a i u mogućnosti ste da zajedno učite i time poboljšate društveni život. Takođe, svaki student pri traženju smještaja treba se voditi zahtjevom za osnovno što stan može ponuditi. Tu spadaju uredan i očuvan namještaj, ukoliko ga ima, mašina za pranje veša, televizor, a po

mogućnosti i internet. Posebna pažnja bi

se trebala posvetiti tome da li je smještaj u

bezbjednom okruženju, kao i kakva pravila najbitnija privatnost i komfor kako bismo mogli na najbolji način obavljati svoje studentske obaveze.

stanodavac poštuje. Na kraju, svima nam je

Mostar
I u Mostaru je slična ponuda domova, i isti problemi kapaciteta, pa su i ovdje S obzirom na potražnju iz godine u studenti prinuđeni tražiti privatni smještaj. godinu, i cijene za iznajmljivanje stanova su počele da rastu, a i stanodavci se vode da svoje cijene spuste. Najskuplji su oni subjektivnim kriterijima i nije im na umu u strogom centru grada, u krugu SPC-a, soba kreću se od 150 do 250 maraka, a

potom u blizini kampusa Sveučilišta. Cijene dvosoban stan u Splitskoj ulici može se Ista situacija je i u Franjevačkoj ulici za

iznajmiti po cijeni od 500 KM plus režije.

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 13

zdravlje
Zdravstvena zaštita studenata

U potrazi za doktorom
Zdravlje rangiramo na prvo mjesto i to je najčešće prva želja koju upućujemo našim bližnjima i poznanicima. A kako ga očuvati i pronaći adekvatne doktore za njegovo zbrinjavanje, pitanje je sa kojim muku muče studenti koji su zbog potreba studija napustili rodni grad. Istražili smo bh. gradove u potrazi za zdravstvenom zaštitom prilagođenoj studentima. Banja Luka
Veći broj studenata kojima je Banja Luka postala prebivalište tokom studentskih dana smatra da im nije potreban lični doktor dok su u Banja Luci, neki iz razloga što smatraju da su dobrog zdravlja, a drugi da posjedovanje još jednog doktora pored onog kojeg već imaju u gradu iz kojeg dolaze je samo gubitak vremena i nepotrebna procedura. „Nisam registrovana ni u jednoj ambulanti porodične medicine u Banja Luci, smatram da mi nije potreban, a ukoliko imam neki zdravstveni problem obraćam se svom porodičnom doktoru u Prnjavoru, odakle i dolazim”, kaže Tijana Španić. „Odličnog sam zdravlja, a kada zadobijem neku virozu prednost dajem prirodnim medikamentima koje stavljam na prvo mjesto. Do zdravlja prirodnom medicinom i domaćom kuhinjom recept je broj jedan”, naglašava student iz Ljubinja, Vladimir Ćorović. I studenti izvan BiH su skeptični u zdravstvene usluge koje pružaju Domovi zdravlja. Jedna od njih je Suzana Trbić iz Hrvatske koja ističe, takođe, da nema svog doktora u Banja Luci i da se za njeno očuvanje zdravlja brine doktor iz Kozarske Dubice, jer joj je rodbina trenutno tamo nastanjena. „Majka mi je doktorica tako
14 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

da mi nije potreban doktor dok studentske dane provodim u Banja Luci. Ona se brine o mome zdravlju, dok sam ovdje, a i u Prijedoru”, ističe Vedran Đaković. U Banja Luci djeluje i Mediccare, privatna specijalistička ambulanta opšte medicine koja je prošle godine u oktobru mjesecu pozvala sve studente na korištenje njihovih usluga uz plaćanje participacije na ovjerenu knjižicu, bez dodatnih troškova. „Ovaj projekat smo izveli uz pomoć našeg stručnog tima, sa kojim smo obišli studentske

domove u Banja Luci i održali predavanje u amfiteatrima ovih ustanova, gdje smo svim prisutnima predstavili svoje usluge i način našeg rada. Pored navedenog predavanja dijelili smo i brošure kao dodatni način informisanja. Trenutno u našoj ambulanti je registrovano oko 300 studenata. Pošto su studenti zdrava populacija našeg društva, tako da nije velik broj njihovog odazivanja. Uglavnom kada dolaze u pitanju su neke stomačne viroze i prehlada. Glavni razlog zbog čega smo se mi odlučili na ovaj korak,

www.bhstudent.com

pitanja koja ih muče“ poručuju iz Zavoda. Pravo na liječenje imaju svi studenti Univerziteta u Sarajevu koji otvore karton u ovoj poliklinici. Studenti zamjeraju lokaciju poliklinike jer se nalazi na Koševskom brdu, što je prilično naporno za pješačenje, međutim i to pitanje je jednim dijelom riješeno početkom tekuće godine: „Kako bismo studentima olakšali dolazak na pregled, sa radom je počeo i punkt u Studentskom domu Nedžarići. Ovo je prije svega korisno studentima koji žive u udaljenijim dijelovima grada poput Ilidže, Hrasnice i slično. Zavod za zaštitu zdravlja trenutno u svom sastavu ima pet radnih jedinica i pet ambulanti, čime se trudimo studentima omogućiti najbolju moguću njegu.“ Osim Zavoda za zaštitu zdravlja studenata, sarajevski studenti mogu se liječiti i u JU Dom zdravlja. Ova ustanova ima podružnice u svakoj sarajevskoj opštini, te studentima udaljenost ne predstavlja problem. Za besplatno zdravstveno osiguranje u navedenim javnim ustanovama potrebno je imati ovjerenu zdravstvenu knjižicu i potvrdu o studiranju u Sarajevu ili index. Pored javnih, u Sarajevu djeluju i mnoge respektabilne privatne poliklinike, čiji su troškovi skuplji, ali je usluga brža.

tačnije da ponudimo svoje usluge, naručito studentima koji dolaze iz drugih gradova je jer posjedujemo informacije da su Domovi zdravlja prebukirani i da studenti imaju problema kada se obrate Hitnoj pomoći zbog toga što nemaju zdravstveno osiguranje. Od početka oktobra tekuće godine vršimo drugi krug registracije u našoj ambulanti, gdje očekujemo još veći odziv studenata”, rekla je Sandra Alavanja, doktor medicine.

cijenu lijeka. „Broj studenata koji dolaze na preglede je značajan, a mi se trudimo pružiti im najbolje uslove i zaštitu. Ambulanta trenutno radi u prvoj smjeni, od 07:00h do 14:30h. Studenti se najčešće žale na respiratorne infekcije i viroze, te dolaze radi rendgenskih snimanja i različitih uputnica. Uskoro će sa radom početi i stomatološka ordinacija, a u planu je i angažovanje ginekologa“, kazala nam je Nada Marinović, medicinska sestra zaposlena u ambulanti. Ambulanta je nedavno pokrenuta i služi da zadovolji osnovne zdravstvene potrebe studenata, ali je slabo opremljena te se studenti za sve ozbiljnije intervencije ipak trebaju obratiti u Dom zdravlja Mostar.

Zenica

Studenti Univerziteta u Zenici imaju osiguranu zdravstvenu zaštitu u Domu zdravlja i ostalim medicinskim ustanovama u ovom gradu. Svaki student Univerziteta u Zenici upisom na Univerzitet reguliše i svoje zdravstveno osiguranje. Studenti koji su strani državljani uz uplatu međunarodnog zdravstvenog osiguranja Za registrovanje u nekom od banjalučkih u svojim zemljama porijekla stiču Domova zdravlja potrebno je popuniti pravo na potpunu zdravstvenu zaštitu formular o mjestu prebivališta, zatim ovjeriti kao i studenti iz Bosne i Hercegovine. ga u CIPS-u i imati zdravstvenu knjižicu. Iako u sklopu zeničkog Doma zdravlja Uz prikupljene navedene podatke student se ne postoji specijalizirana ambulanta Mostar obraća ambulanti koju bira po svom izboru. namijenjena studentima, ambulante U okviru Doma zdravlja Mostar otvorena porodične medicine rade u Sarajevo Iako su mnogi studenti zbog promjene dvije smjene od 07:00h do Studenti u Sarajevu za sva 19:30h, a njihove usluge zdravstvena pitanja mogu se životne sredine skloni da se sami liječe dostupne su i studentima. obratiti u JU Zavod za zaštitu bez konsultovanja ljekara, ipak bi se trebali Zdravstvene ustanove su zdravlja studenata Univerziteta stacionirane po cijelom raspitati o zdravstvu u gradu u kojem u Sarajevu. Ova ustanova nalazi gradu, a osim javnih djeluju se na adresi Patriotske lige br. trenutno borave. i privatne institucije koje 36, a tu se mogu obaviti sve vrste nude zdravstvenu zaštitu. pregleda od onih sistematskih Iako su mnogi studenti zbog koji su potrebni za ljekarska uvjerenja do je Studentska ambulanta koja studentima promjene životne sredine skloni da se sami specijalističkih poput stomatoloških ili osigurava besplatnu primarnu zdravstvenu liječe bez konsultovanja ljekara, ipak bi ginekoloških pregleda. „U protekloj godini zaštitu. Ambulanta se nalazi u kampusu se trebali raspitati o zdravstvu u gradu u zabilježen je porast studentskih posjeta Sveučilišta u Mostaru, u zgradi bivše Visoke kojem trenutno borave. U svakom većem poliklinici, što je ohrabrujući podatak jer zdravstvene škole, na drugom spratu. univerzitetskom gradu zdravstvena zaštita nam pokazuje da se svijest o zdravlju kod Posebna pažnja posvećena je studentima za studente je u nekoj mjeri osigurana, studenata razvija. Najčešće nam dolaze koji nemaju trajno prebivalište u Mostaru. bilo da je to pri Domovima zdravlja ili studenti koji žele obaviti određeni pregled, Naime, uz zdravstvenu knjižicu i index da djeluje zasebno kao specijalistička bilo da je riječ o primarnoj zdravstvenoj svakom studentu Sveučilišta u Mostaru medicinska ustanova namijenjena zaštiti ili specijalističkom pregledu. Pored omogućene su osnovne usluge poput studentskoj populaciji. Lični doktor i toga, studenti često dolaze da bi dobili previjanja, primanja injekcija i slične hitne ambulanta koju posjećujete treba biti savjet stručnjaka. Pri ginekološkoj ordinaciji, intervencije, te osnovni pregledi. Studenti vaš izbor, a preglede obavljajte redovno i naprimjer, djeluju Savjetovalište za planiranje u ambulanti mogu dobiti i recept za lijek, uredno kako biste očuvali zdravlje jer je porodice i Savjetovalište za trudnice, gdje ali ukoliko nisu stanovnici Hercegovačkoono ipak temelj uspješnog i srećnog žiota. se mladi mogu obratiti za sve odgovore na neretvanskog kantona, moraju platiti punu
OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 15

Naftaši iz BiH ne rade po tržišnim osnovama
Cijena sirove nafte dostigla je najnižu cijenu u posljednjih godinu dana, ali se to nije osjetilo na domaćim benzinskim pumpama s obzirom da se cijene nisu smanjile. Razna udruženja potrošača kao i većinski dio građana iz BiH ogorčeni su ovakvim ponašanjem naftaša. Cijene bezolovnog goriva u BiH u prosjeku su iznosile 2,29 KM kada je barel nafte na londonskoj burzi iznosio 147 dolara a kada je barel iznosio oko 110 dolara prosječna cijena bezolovnog goriva je bila 2,24 KM. Cijena benzina je manja za 2,18 odsto što znači da je za 23 odsto skuplji nego što bi trebao biti. Naftaši navode kako imaju zalihe goriva dovoljne za sedam dana, to znači da im je veliki koeficijent obrtaja i on iznosi 52, što znači da na svaku uloženu marku zarade 3 KM. U BiH porez na cijenu je 40,04 odsto i sve zemlje okruženja imaju veća porezna davanja (Hrvatska 48,43 odsto, Crna Gora 48,67 odsto, Bugarska 49,49 odsto, Mađarska 50,67 odsto, Slovenija 50,75 odsto te Srbija 50,09 odsto). Vozači su iz dana u dan žrtve naftaša koji pune svoje kase na račun svakodnevnih potrošača.

- Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača BiH pokrenula je inicijativu za suzbijanje upotrebe žirantstva kod odobravanja kredita, kao isključivo sredstvo osiguranja kredita. - Pored redovne redukcije vode u Bratuncu koja traje već tri mjeseca od ponoći do 6.00 časova ujutro građani se žale na slab pritisak tokom cijelog dana. - Pokrenuta je incijativa od strane Elektroprivrede RS da se zbog nefunkcionisanja Elektroprenosa BiH izmijeni državni Zakon o prenosu, regulatoru i operatoru sistema na način da se 110 kV mreža i određene 400 i 220 kV stanice koje su u funkciji proizvodnje vrate unutar tri elektroprivrede. - BiH i Albanija zainteresovane su za razvoj i unapređenje odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom nivou, saopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH. - Neto gubitak 1.600 najvećih preduzeća u Republici Srpskoj u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 212 miliona maraka i manji je za 52,5 miliona u odnosu na isti period prošle godine, dok je njihova neto zarada istovremeno iznosila 302,5 miliona i smanjena je za 33,8 miliona maraka.

Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu predviđa da će čokolada gotovo nestati ukoliko temperature u Zapadnoj Africi porastu zbog klimatskih promjena. Vijesti su unijele nemir među proizvođačima konditorskih proizvoda. Za sada je jedno sigurno: očekuje se značajno poskupljenje. Proizvođači konditorskih proizvoda u Bosni i Hercegovini upozoravaju da će ako dođe do nestašice ili daljnjeg poskupljenja ove sirovine na svjetskom tržištu, posljedica biti značajnije poskupljenje i na prostorima BiH. Problem ne predstavlja samo rastuća cijena kakaa, već i znatni porast cijena drugih sirovina koje se koriste u proizvodnji čokolade, pa su se proizvođači našli u problemima. U BiH tokom prošle godine uvezeno je blizu 20 miliona kilograma čokolade i

Loša vijest za sladokusce

prehrambenih proizvoda koji sadrže kakao vrijednosti od 110 miliona KM, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje i navedeno je da je najviše čokolade stiglo iz Srbije, Hrvatske, Austrije, Turske i Poljske. Svjetska industrija čokolade vrijedna je 9 milijardi dolara a gotovo polovica kakaovca u svijetu, raste upravo u Zapadnoj Africi, tačnije Gani i Obali Bjelokosti. Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu smatra da ako prosječna temperatura u Gani i Obali Bjelokosti do 2050. godine poraste za 2,3 stepena, kakaovac više neće moći rasti u tom području, prenosi Huffington Post. Cijena kakaovca, osnovnog sastojka raznih čokoladnih bombona i čokolada, udvostručila se u proteklih pet godina.

BiH je u prvih osam mjeseci ove godine ostvarila izvoz od 5,437 milijardi, dok je uvezla 10,14 milijardi KM, što znači da je ostvaren deficit u iznosu od 4,577 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje je manja i iznosi 54,3 odsto, što su veoma zabrinjavajući podaci jer je očekivan rast izvoza s obzirom na izlazak iz recesijskog perioda. Uvoz je i dalje dominantan ali vlasti ne poduzimaju ništa da

BiH uvozi krompir, šljive i jabuke!?

obustave uvoz robe koja se može proizvesti u Bosni i Hercegovini. Ovakvom stanju najviše je doprinijela poljoprivreda u kojoj je ove godine ostvaren minus od milijardu i po KM. Bosna i Hercegovina ima potpisane sve potrebne međunarodne ugovore o vanjskoj trgovini koji mogu zaštititi zemlju od prekomjernog uvoza, ali je problem što se svjesno ide na nepoštivanje tih zakona i odredbi.

16 | BHSTUDENT | JUN 2011.

16 | BHPotrošač

Potražite nas na: Portalmedia.ba,

Zdravstvena inspekcija RS u saradnji sa Agencijom za nadzor nad tržištem BiH, u proteklom periodu naredila je uništavanje 164 igračke, koje su sadržavale više od 0,1 odsto ftalata. Rezultati kontrole inspekcijskih organa upućuju na drastične negativne posljedice uvoza neprovjerene robe, nakon što su u lutkama, plišanim medvjedićima i robotima sa etiketom „Made in China“ pronašli štetne sastojke. Zdravstvena inspekcija RS u saradnji sa Agencijom za nadzor nad tržištem BiH u proteklom periodu naredila je uništavanje 164 igračke, koje su sadržavale više od 0,1 odsto ftalata. Prema odluci o ograničavanju stavljanja na tržište igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftlate u iznosu većem od 0,1

Tržište Republike Srpske preplavile kineske igračke pune štetnih sastojaka

odsto, uzeto je deset uzoraka i samo u jednom slučaju utvrđeno je da je uzrok ispravan. U prometu je zatečena 181 igračka, odnosno proizvod za djecu. Od ovog broja 164 su već uništene, šest komada je vraćeno dobavljaču

u FBiH, a 11 lutki, za koje se radi superanaliza, stavljene su van prometa do konačnih rezultata. Sve igračke su porijeklom iz Kine a u sedam slučajeva uvoznici su iz FBiH. Inspektori su uradili 40 pregleda u kojima je zatečeno 129 komada igračaka, od čega su 37 imale adekvatno upozorenje a 87 nije imalo nikakvo upozorenje za roditelje. Za 92 igračke naloženo je postavljanje upozorenja o magnetima. Roditelji pri kupovini moraju voditi računa o tome gdje kupuju i šta kupuju. Najveći broj neispravnih igračaka porijeklom je iz Kine, jer ih ima najviše na tržištu. Ovakve igračke su najjeftinije a s obzirom na kupovnu moć stanovništva, najčešće su predmet kupovine.

Svaka sedma kontrola cijena u trgovinama RS ukazala je na neki prekršaj, pokazuju podaci Republičke uprave za inspekcijske poslove RS za prvih devet mjeseci ove godine. U Inspektoratu navode da se nepravilnosti u najvećem broju slučajeva odnose na nepravilno isticanje cijene, zadržavanje cijene iako je marža na proizvode snižena, te neregularnosti prilikom evidentiranja cijena u poslovnim knjigama. Inspektori su u zavisnosti od stepena povrede propisa rješenjem nalagali otklanjanje nedostataka

Svaka sedma kontrola uoči prekršaj

ili izdavali prekršajne naloge. Svakodnevno intenzivno kontroliranje zakonskih aspekata u svezi sa cijenama u prodavnicama u RS ne daje velike učinke te potrošačka udruženja smatraju da je na terenu isuviše malo inspektora. Zakonom o cijenama RS je predvišeno da firme mogu biti kažnjene od 5.000 do 15.000 KM ukoliko vidno ne istaknu cijenu robe, ukoliko ona nije formirana putem kalkulacije, te kada na proizvodu nije istaknuta samo jedna cijena i to u domaćoj valuti.

- Ambasador Slovačke u BiH Miroslav Mojžita posjetio je bijeljinsku Prehrambenu industriju “Sava – Semberija”, gdje je sa rukovodstvom ove fabrike razgovarao o mogućnostima plasmana proizvoda u ovu zemlju. - Novim Nacrtom zakona o zaštiti potrošača RS na precizan način obuhvaćeno osam osnovnih prava potrošača. - Program unapređenja proizvodnje merkantilne pšenice u Republici Srpskoj za period od 2011. do 2016. godine predviđa povećanje sjetvenih površina sa dosadašnjih 25.000 na 75.000 hektara, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS. - Najveći prerađivači voća i povrća u RS izlaze iz uspješne prerađivačke sezone, a gotovo kompletnom sirovinskom bazom ove godine snabdjeli su se od domaćih proizvođača.

Skuplje povrće i meso

Iako niko ne spominje povećanje plata i penzija, dugo se priča o mogućim poskupljenjima voća, povrća, mesa i mesnih proizvoda. Sead Jelač, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH naglašava kako bi moguća poskupljenja, izuzev mesa, bila neopravdana. S obzirom da je na domaćem tržištu 35 do 40 odsto domaćih proizvoda jer se ostalo uvozi. Sa druge strane, suša koja je zahvatila pojedinačne slučajeve a nikako tržišne proizvođače jer su oni trebali riješiti pitanje navodnjavanja. Činjenica je da su nastradale proljetne kulture kao što su kukuruz i soja koje ipak u našim krajevima malo ima, ali

jesenje kulture, pšenica, raž i zob nisu stradale. Za većinu stanovništva u BiH nema prihvatljivih cijena, sve je skupo jer su primanja niska. Zbog nemogućnosti ispaše, odnosno prikupljanja dovoljno hrane za stoku koja je uništena sušama, moguće je poskupljenje mesa i mesnih proizvoda.

- Uprava KJP ZOI’84 OCS d.o.o. donijela je Odluku o akcijskoj prodaji sezonskih ski karata za sezonu 2011./12., koja je več počela i trajat će do 14. novembra ove godine.

, Intermezzo.ba i na Facebook.com
JUN 2011. | BHSTUDENT | 17

BHPotrošač | 17

studije

Stipendije na dohvat ruke
Studentima stipendije uvijek privlačno zazvuče, ali rijetki su oni koji se zaista pozabave dokumentacijom i istraživanjem koje sve stipendije se nude. Poznato je da je ekonomska kriza, i da je sve manje novca koji se može odvojiti za kvalitetno školovanje, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu, zato su tu brojne stipendije koje će olakšati učenje onim najupornijima.
Da li vas možda interesuje studiranje u Švajcarskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji ili možda u S.A.D.u? Nemojte misliti da nije moguće iz Bosne i Hercegovine otići i nastaviti školovanje u nekoj od ovih i još u mnogim drugim zemljama širom Evrope i svijeta. Na vama je koliko ćete strastveno istraživati ne biste li pronašli ono što je pravo za vas, ali imajte na pameti - moguće je! Već smo na samom početku rekli da je i studiranje u samoj BiH jako teško i u novčanom smislu zahtjevno, zato i tu postoji olakšica u vidu opštinskih stipendija: ako ste student u Banja Luci, evo nečeg za vas: Konkurs za dodjelu stipendija Grada Banja Luka studentima prvog ciklusa na visokoškolskim

ustanovama u ak. 2011/12., konkurs otvoren do 3. novembra; ako ste pak student u Sarajevu i vi imate brojne mogućnosti što se tiče kantonalnih stipendija, zato požurite; ili za vas koji biste do Velike Britanije http://www.

- The Weidenfeld Scholarships

stipendije.ba/stipendija/609

informacije o istim i prema pravilno aplicirati. Upravo

and Leadership Programme for the internationals students at University of Oxford, 2012 UKobavezno provjerite o čemu se ovdje radi, nećete zažaliti.

tome, potrebno je znati kako zbog nepravilnog apliciranja ili studentske nepažnje, desi se da neki od bitnih savjeta kako aplicirati: stipendija isklizne iz ruku. Slijede

Da li vas možda interesuje studiranje u Švajcarskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji ili možda u S.A.D.u? Moguće je otići tamo!
18 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

Uputstva za pravilno apliciranje

Danas se nude razni programi stipendiranja i mnoge

• Pažljivo istražite, a onda aplicirajte samo na one programe koji se tiču vas i koji će vam zaista odgovarati u potpunosti;

www.bhstudent.com

• Napravite ovjerenu kopiju kompletne dokumentacije da imate ukoliko se nešto izgubi; • Prije same predaje sve još jednom detaljno pregledajte, možda vam je nešto promaklo; • Posavjetujte se sa osobama koje su već aplicirale prije vas, iskustava nikad na odmet; • Prilikom popunjavanja, sve pažljivo pročitajte i još pažljivije obrazložite sve što se od vas traži, budite temeljiti; • Obavezno priložite sve dokumente jer onda ostavljate dojam da ste krajnje ozbiljno shvatili stipendiranje; • Kada se predstavljate i pišete molbe ili motivaciona pisma, budite koncizni i prije svega iskreni; • Vodite računa oko dead lineova, istek roka je posljednje što sebi trebate dozvoliti; • Vaše aplikacije naslovite na prave adrese sa tačnim i potpunim podacima; • Vodite računa da sva dokumentacija koju predajete bude tačna i izdata od nadležnih institucija; • Ukoliko dostavljate kopije dokumenata, obavezno ih ovjerite kod nadležnih institucija; • Za sve što navedete prilikom apliciranja potvrdite validnom dokumentacijom izdatom od nadležnih organa; • Pripremite više primjeraka kompletne dokumentacije vaših aplikacija da u slučaju odbijenice možete u što

Upravo zbog nepravilnog apliciranja ili studentske nepažnje, desi se da stipendija isklizne iz ruku.
Takođe kod pisanja CV-a/ biografije-morate se voditi sljedećim uputama: urednost i preglednost na prvom mjestu, bez pretjeranog natrpavanja biografije i naravno, bez neispravnih podataka, iskrenost je najbitnija; svoju biografiju napišite sažeto i jasno; koristite stručne termine koji će vašem stilu pisanja dati prizvuk krajnje profesionalnosti; fotografija nekada nije prijeko potrebna, ali ako se odlučite i nju priključiti, onda je stavite tik pored osnovnih informacija o vama. Savjeti plus: svoje kvalifikacije, vještine i sposobnosti rasporedite hronološki, jasno i logično; nemojte sebi dozvoliti gramatičke greške; najbitnije stavke istaknite a detalje koji su nebitni izostavite, ili napišite na samom kraju, ali prvenstveno prilagodite biografiju onom programu na koji se prijavljujete; kada

sve završite, potražite da vam

neko još jednom pregleda sav

materijal a posebno biografiju, što ste izostavili.

možda vaša pomoć primjeti ono Evo i nekih stranica na kojima kao i stipendije i programe

ćete pronaći jako korisne stvari koji vam se nude: http://www. stipendije.ba/; http://www. mladiinfo.com/category/ studiraj.eu/ba/; http://www. scholarships/; http://www.s4wb. eu/; http://studirajvani.ba/; Svaka od stranica nosi i poruku poput: ”um caruje, snaga klade valja”, i “znanje ne poznaje

kraćem roku aplicirati na drugi pripravnosti.

granice” - zato izvucite pouku,

program stipendiranja, budite u

uzmite svoj život u svoje ruke i

krenite u istraživanje stipendija

koje će vam olakšati budućnost.

Udruženje StudID
Udruženje StudID je jedinstvena organizacija u BiH koja radi na poboljšanju studentskog standarda i promociji svega što je studentima zanimljivo, kao i studentskih aktivnosti. StudID je prava adresa za svakog studenta jer dobija informacije o stipendijama, studentskim poslovima, praktičnoj nastavi kao i raznim edukativnim i zabavnim putovanjima koje nude razne organizacije. Član može postati svaka osoba koja je upisana na bilo koju od visokoškolskih ustanova u tekućoj akademskoj godini i koja uz pristupni formular dostavi dokumente koji su potrebni za dobijanje kartice. Ukoliko se neko odluči da izvadi svoju karticu potrebno je da osoba odabere da li će karticu izvaditi putem interneta, preko nekog od animatora na terenu ili u prostorijama StudID. Budući nosilac kartice treba da pripremi kopiju indeksa, lične karte i CIPS, dođe u prostorije StudID-a na adresu Pehlivanuša 5 i podmiri članarinu koja zavisi od vrste kartice za koju je aplicirao. Kartica je gotova na licu mjesta. StudID je uspio da potpiše ekskluzivni ugovor sa ISIC organizacijom za BiH koja nudi preko 150 različitih popusta u skoro svim većim bh. gradovima. Od decembra ove godine u prodaji će biti kombinovane kartice StudID-ISIC i biće dostupne svima u BiH. Studenti će pored domaćih popusta imati priliku i da sa istom karticom dobiju strane popuste kao i popuste koji su dostupni preko interneta . Studenti pored samih popusta i uštede između 500 – 1000 KM, u periodu od jedne godine koliko važi kartica, imaju besplatno učešće na raznim seminarima, putovanjima kao i partyijima. U protekloj godini preko Udruženja se zaposlilo preko 60 studenata koji su radili na raznim poslovima i koju su imali mjesečna primanja od 100 do 600 KM sve u zavisnosti od samih poslova i dužine trajanja istog. Sve detaljnije informacije zainteresirani mogu dobiti na web stranici www.studid.ba.
OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 19

savjeti

Kako položiti ispit(e)?
Ah, ti ispiti, midtermi, kolokviji - kako je kome slađe, ako vam oni uopšte mogu biti slatki. Pred svima nama su silni ispiti koji se trebaju položiti, i to najbolje kada bi to bilo u roku, pa evo nekoliko savjeta kako to i uspjeti.
Kao prvo - bez truda nema ni uspjeha. Znamo da ćete odmah reći: “Pa da, to smo znali i sami“, ali zaista, ako želite da uspijete i sami svojim snagama riješite ispite, onda se morate i potruditi. Kako se kaže, „nemojte samo proći kroz fakultet, neka i fakultet prođe kroz vas“. Ne postoji neka drevna tajna o polaganju ispita, a da vi pri tome ni prstom ne mrdnete. Knjiga pod jastukom i slične metode mogu da dovedu do lošeg sna ili ukočenosti, ali ne i do položenog ispita. Posvećenost je riječ koje treba da se držite. Fakultet ste, u krajnjoj liniji, upisali da biste nešto naučili, napredovali u životu i stekli neophodne vještine, da radite ono što volite i u čemu treba da budete dobri. Zagrijte stolicu! Sve knjige se neće same pročitati, ni dobre skripte napraviti. Samosvjesnost, posvećenost i dobra organizovanost je ono čime se morate voditi.

Krenite sa pitanjima koja Kada se pripremate za ispit, uvijek znate, vratite se na ona kasnije i Knjiga pod jastukom i slične metode pitajte sebe „Koliko znam?“, kada to potrudite se nešto logično i napisati, utvrdite, biće lakše odrediti koliko nikad se ne zna... mogu da dovedu do lošeg sna ili još trebate učiti za taj predmet. Ne ukočenosti, ali ne i do položenog ispita. trebaju se propuštati ni predavanja Na ispitu: ni vježbe, jer oni znatno olakšavaju n Nikada ne mijenjajte odgovor, i štede vrijeme učenja kod kuće. ako niste potpuno sigurni u novi. A kada se dan D („Donji“) približi, evo kako Sljedeće pitanje je „koliko trebam da znam?“. da se ponašate: Naš savjet je da postavljate uvijek više ciljeve n Obratite posebnu pažnju na teža pitanja - tako ćete sigurno položiti ispit, a i u životu (ona koja nose više poena) i njima posvetiti Organizacija je sve! Samo to učinite na mnogo bolje proći. Naravoučenije - nikada više vremena. Bolje je da prvo mozgate o vrijeme. Saznajte kada je ispit, u kojoj sali, ne učite samo da biste položili ispit, onda pitanju koji će vam donijeti više poena. koliko traje, koji vam je pribor potreban i se to zasigurno neće ni dogoditi, sigurno će dokumenti i NE ZABORAVITE INDEKS! n Ne poklanjajte suviše pažnje na odgovore vam faliti onaj jedan bod. E sad ono glavno kojih u ovom momentu ne možete da pitanje: “Kako postići željeno znanje?“. Ustanite na vrijeme da biste došli sebi, se sjetite. Uradite što znate pa se kasnije Počnite sa savladavanjem osnova! Svaki doručkovali i smogli snage za zadatak koji vraćajte na pitanja na koje isprva niste znali predmet ima neke osnovne koncepte od kojih je pred vama; odgovor. sve polazi. Savladavši njih, savladali ste pola Preletite preko vaših bilješki još jednom da Kada napokon završite - pravac u gradiva. Savjet - pročitajte knjigu od korica biste osvježili pamćenje; prodavnicu po neku čokoladicu kako se ne do korica i uporedo zapisujte sebi sa strane biste onesvijestili, a onda, onda udahnite glavne stvari. Savjet plus - koristite markere Prije samog ispita, ne diskutujte previše duboko i viknite iz sveg glasa „napokon u bojama kako bi vam se što bolje rečenice sa ostalim studentima već posložite ono gotovo“! Držimo vam fige, srećno! urezale u pamćenje. naučeno što će vam unutra koristiti;

Ali prije svega - bez panike. Počnite učiti već dvije nedjelje prije ispita, ako to učinite, bićete sigurni da ćete naučiti sve osnove kao i komplikovanije stvari, ma čak ćete imati vremena i za fusnote. Krenite polako i nemojte odugovlačiti sa početkom učenja.

Treme će biti sigurno, ali pokušajte je staviti pod kontrolu računavši na to da ovo radite samo da bi vama u budućnosti bilo lakše, ako ste učili-to će biti pozitivna trema-potrudite se unaprijed da bude pozitivna!

• • • •

20 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

www.bhstudent.com

Učenje ne mora biti mučenje
Predstavljmo vam teoriju koja će preokrenuti vaše učenje iz knjige Jorga Knoublacha “Učenje ne mora biti mučenje”. Istraživanja su pokazala da su za smislenu obradu teksta potrebne druge metode. Samo čitanje nije dovoljno. Predstavljamo vam jedan od mogućih načina racionalnog proučavanja gradiva: Č = Čitati letimično prije usredotočenog čitanja. P = Pitati se koji je dio štiva bitan. Č = Čitati svjesno koristeći vid i pamćenje. P = Pamtiti pročitano vlastitim riječima. P = Ponavljanje zapamćenog nakon nekoliko sati ili nekoliko dana. Početniku ovaj postupak može izgledati naporan i dugotrajan. Činjenica je da treba proći neko vrijeme da se čovjek preusmjeri i odbaci stare navike čitanja. Ova se metoda uvijek ponovno istraživala. Studenti koji su učili po ČPČPP – metodi postizali su mnogo bolji uspjeh od studenata koji su učili po svojim navikama. Letimično čitanje daje nam predstavu o tome kako je knjiga sastavljena. Pročitajte predgovor i saznajte zašto je knjiga napisana, šta želi reći. Na kraju svakog poglavlja često je dat sažetak. Taj sažetak je mudro pročitati na početku. Ako vas ovo ne zadovoljava, “preletite” štivo. Čitajte naslove i negdje neku rečenicu. Ako su prisutne tablice i slike dobro ih pogledajte. U većini slučajeva one su brze i sažete informacije. Preporučujemo korištenje markera s kojim se tekst jednostavno ističe. aktivno čitati – biti budan: Samog sebe uvijek ponovno podsjećati na to da želite razumijeti i zapamtiti pročitano pazite na tabele i ostale prikaze: Često slika prikazuje mnogo više od onog što se riječima može iskazati.

4. KORAK – P = Pamćenje:

2. KORAK – P = Pitati se:
Dobra su tzv. policijska pitanja: Ko?, Kako?, Gdje?, Šta? , Kada?, Zašto?. Šta se dobija ovim korakom: lakša koncentracija: Većina se ljudi mnogo bolje sjeća činjenica koje su naučili kako bi odgovorili na neko pitanje, nego ono što su naučili napamet. lakša motivacija: Postavljanjem pitanja otkrivamo vlastito neznanje ili slabost, i nestrpljivo očekujemo odgovore autora.

Pamćenje vlastitim riječima: Kada ste gotovi sa čitanjem podignite pogled s knjige i kažite svojim riječima što je pisac želio reći. Ponavljanje vlastitim riječima poboljšava stepen zapamćenosti. Nemojte učiti napamet! Pamtiti pisanjem bilješki sa strane: Pribilježiti vlastite primjedbe o glavnim mislima uz ivicu stranice. Glasno izgovarajte misli. Više od polovine ukupnog vremena učenja trebalo bi se pozabaviti sa 2. KORAKOM (Pitanjem) i 4. KORAKOM (Pamćenjem).

1. KORAK - Č = Čitati letimično:

3. KORAK – Č = Čitanje:
Imajte na umu da čitanje nije prvi nego treći korak. Onaj ko želi postići bolje rezultate mora se držati sljedećih pravila: koncentracija: Obe noge trebaju biti na podu, tvrda stolica je dobra pomoć za koncentraciju, čitajte što brže možete. pronaći glavnu misao: To je prvi nivo pri čitanju. Ako ne pronađete glavnu misao, drugi nivoi nemaju bitan značaj. podcrtavanje i označavanje:

5. KORAK – P = Ponavljanje:

Cilj letimičnog čitanja je dobiti najbolji mogući pregled prije prelaska na detalje. Vjerovatno znate priču o čovjeku koji posjećuje nepoznati grad i prvo se penje na toranj kako bi ga mogao odozgo pogledati i upoznati. Pri tom prvo zapaža uočljive građevine, kao što su crkve, šire ulice, i druge karakteristike. Kada siđe na ulicu lako može odrediti gdje se sada nalazi. Kako dobiti pregled?

Svaki put kad nešto naučite trebali biste pročitano odmah provjeriti. Tako ćete spriječiti da isto zaboravite već istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije. Mnogi ljudi su se korištenjem ČPČPP metode osvjedočili da je mnogo jednostavnija, nego što su mislili. Pokušajte na osnovu toga. Vrijeme koje će biti potrebno za uvježbavanje ove metode, poslije će vam mnogo pridonositi u uštedi vremena, a s tim u vezi i boljim ocjenama.
OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 21

predstavljamo
Volontiranje u Bosni i Hercegovini

U bosanskohercegovačkom društvu volontiranje je slabo prihvaćeno, jednim dijelom zbog toga što je neplaćena aktivnost, a drugim jer nije zakonski regulisano na nivou države, kao što je to slučaj u Evropskoj uniji. Proučavajući Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o omladinskom organizovanju Republike Srpske, Zakon o volontiranju Republike Srpske i neke od dokumenata Evropske unije, za vas smo napravili kratak vodič kroz oblast volontiranja uređenu ovim zakonskim aktima.

Vodič kroz zakonski okvir
Volontiranje se u najširem smislu definiše kao neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci doprinose zajednici i društvu u kojem žive. Ova aktivnost se javlja u raznim oblicima, od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organizovanog djelovanja zajednice u kriznim periodima, kao i do pokušaja pomoći u sprečavanju i zaustavljanju sukoba i suzbijanja siromaštva.

Volontiranje u evropskom kontekstu
U svojoj Preporuci 2008/C 319 Vijeće Evrope poziva na otklanjanje barijera za prekograničnu mobilnost mladim volonterima/kama. Naime, mobilnost, društvena kohezija i međugeneracijska solidaranost aspekti su kojima Evropska unija i Vijeće Evrope pridaju veliku pažnju i njeguju ih u cilju ostvarivanja jače evropske kulturne zajednice i povećanja tolerancije. Upravo zato ciljevi dokumenata poput navedene Preporuke su podržati volonterstvo mladih ljudi stvaranjem više prilika za volontiranje, podizati svjesnost

volontiranja u inostranstvu. Volonterske aktivnosti se tako i formalno priznaju dodjelom predviđenih certifikata i slično.

Stanje u BiH
Iako aktivnosti volontiranja nisu zakonski određene na nivou one su pojedinim zakonima države Bosne i Hercegovine, riješene na nivou entiteta. U o volontiranju i Zakon o

Republici Srpskoj to su Zakon omladinskom organizovanju, dok je u Federaciji Bosne i o vrijednostima volonterstva, priznati volonterstvo kao važan oblik neformalnog obrazovanja i osnažiti prekograničnu mobilnost mladih volontera/ki. Na ovaj način Evropska unija pokušava olakšati uklanjanje prepreka među mladim ljudima. Osim toga, EU se brine o pravima volontera i priznanju doprinosa organizacija mladih razvijajući različite nacionalne projekte u ovoj oblasti. Dakle, Evropska unija na volontiranje gleda iz više uglova. Prvenstveno, angažman mladih u volonterskim aktivnostima izuzetno se cijeni kroz doprinos lokalnoj zajednici, a zatim i aktivnostima razmjena na bazi Hercegovine na snazi Zakon

o mladima, u kojem je jednim

dijelom pokriveno i ovo pitanje. Naime, jedan od ciljeva Zakona o mladima Federacije Bosne i Hercegovine jeste jačanje kao i njihov dobrovoljni

volonterizma među mladima, angažman u aktivnostima u vezi sa pitanjima mladih. Preciznije, Zakon o mladima FBiH ne neplaćenog pripravničkog definiše volonterizam u smislu

EU se brine o pravima volontera i priznanju doprinosa organizacija mladih razvijajući različite nacionalne projekte u ovoj oblasti.
22 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

www.bhstudent.com

Najvažnija je želja za volontiranjem, volja i vrijeme, te upućenost u prava garantovana entiteskim zakonima.
staža, već u smislu pomaganja široj zajednici. U nedostatku zakonskog akta o volonterizmu na nivou Federacije ili države BiH, ovo je jedina zakonska odredba koja tretira volonterizam u pravom smislu te riječi. Zakon o omladinskom organizovanju Republike Srpske dodatno afirmiše dobrovoljni rad i doprinos društvu, uz poticanje promotivnih aktivnosti o značaju volonterizma. Zakonski okvir Republike Srpske koji volonterizam postavlja u samo središte priče o mladima jeste Zakon o volontiranju donesen na nivou ovog entiteta. Naime, Zakonom se definišu osnovni pojmovi u vezi sa volontiranjem, uslovi volontiranja, osnovni principi volontiranja, prava i dužnosti volontera, organizatora volontiranja, uslovi zaključivanja ugovora o volontiranju, donošenje, izdavanje potvrde o volontiranju, nagrada za volontiranje, te nadzor nad primjenom ovog zakona. U smislu ovog zakona je ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit drugog lica ili za opštu dobrobit. Takođe, Zakon definiše i dugoročno volontiranje, koje predstavlja duže od 20 sati sedmično aktivnog rada najmanje tri mjeseca bez prekida. Zakonom je zabranjeno volontiranje u trajanju dužem od 40 sati sedmično u periodu dužem od šest mjeseci bez prekida. Osim toga, osigurana su i prava maloljetnika koji volontirati smiju samo uz saglasnost staratelja i uz nadzor starije nadležne osobe. Što se tiče novčane naknade, volonter ne smije organizatora uslovljavati isplatom iste ili ispunjenjem neke usluge,

ali organizator je dužan da pokrije troškove projekta na kojem se volontiralo. Dakle, smještaj, putne troškove, hranu i slične izdatke, ukoliko je tako predviđeno, pokriva organizator. Ministarstvo Republike Srpske, prema ovom Zakonu, volonterima može dodijeliti nagradu za obavljeni posao.

doprinos. Najvažnija je želja za volontiranjem, volja i vrijeme, te upućenost u prava garantovana entiteskim zakonima.

A vi kažete:
Pitali smo vas na Facebook stranici „BH Studenta“ da li biste volontirali tokom studiranja, a odgovori koje ste nam dali su sljedeći:

Gdje volontirati?
Nakon što smo prošli kroz zakonsku osnovu volontiranja, postavlja se pitanje gdje volontirati. Kako u navedenim zakonima volontiranje nije jednako neplaćenom pripravničkom radu, za vas smo istražili koje su to nevladine i srodne organizacije najprivlačnije za obavljanje dobrovoljnih društvenih aktivnosti. Na web stranici www.volontiranje.ba možete pronaći mnogo informacija o samom volontiranju u Bosni i Hercegovini, kao i konkurse za međunarodne, nacionalne i lokalne manifestacije na kojima možete dati svoj

1. Naravno da bih, to će dobro izgledati u mom CV- u nakon što diplomiram- 38 glasova 21 glas

2. Već volontiram nakon studija3. Ne, to je gubljenje vremena i ne vidim nikakvu korist od volontiranja- 4 glasa Festival- 1 glas

4. Samo ako je Sarajevo Film 5. U konkursu traže radno

iskustvo po sticanju diplome nema neke koristi- 1glas

tako da, osim ubijanja vremena, 6. Rado, ali mi studij i učenje oduzimaju previše vremena1glas

Pratite nas na Facebook stranici BH Student i na Twitteru @BHstudent

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 23

predstavljamo studente
Edina Đelilović,
sam dosta komunikativna i društvena osoba. Pored studiranja gdje si još angažovana? Angažovana sam u Udruženju protiv okrutnosti nad životinjama,i radim kao promoter za marketinšku agenciju već duži period. Zašto si izabrala baš Udruženje građana protiv okrutnosti nad životinjama “Prijatelji” Mostar? Udruženju sam se priključila iz velike ljubavi prema životinjama i željom da dignem glas protiv okrutnosti. Da li je teško uskladiti fakultet, angažman u NVO sektoru i privatni život? Koliko vremena imaš za sebe? Vrlo teško je uskladiti sve to, ali smatram da se sve može kad se hoće pa tako i ovo. studentica je Univerziteta “Džemal Bijedić”u Mostaru. Uprkos problemima u kojima je trenutno ovaj Univerzitet, Edina kaže da voli fakultet i smjer koji je odabrala, a naročito je posvećena aktivnostima izvan fakulteta. Šta studiraš i kako si odabrala fakultet? Studiram Komunikologiju na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru. Komunikologija je jedino što me privuklo od svih fakulteta jer

Džanan Gvozden, Anja Šolak,
je student engleskog jezika i književnosti u Mostaru, a kada nije zauzet studiranjem bavi se - diplomatijom. Studentima poručuje da treba tražiti prilike, krenuti sa malim stvarima da bi se pružila prilika za promjenu. Šta te najviše privlači u smjeru koji si odabrao? Apsolvent sam na odsjeku za Engleski jezik i književnost, Fakulteta humanističkih nauka pri Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru. Jezik se konstantno razvija, nikad ne možeš reći da znaš sve, čak ni kad je u pitanju maternji jezik. Sa stranim je još teže pokušati naučiti što više, tako da je to jak motivator. Valjda me to najviše privlači. Možeš li nam reći malo više o konferenciji Model ujedinjenih nacija u Mostaru i tvojoj ulozi na njoj? To je simulacija zasjedanja Ujedinjenih naroda koja već tradicionalno okuplja oko 100 mladih ljudi sa svih strana svijeta, koji se stavljaju u poziciju jedne od država UN-a i brane stavove te države ili pomažu riješiti goruće pitanje u svijetu davajući uvid države koju predstavljaju. Ja sam na konferenciji učestvovao kao delegat, te kao predsjedavajući Vijeća sigurnosti, a kasnije i Generalne skupštine. Nažalost zbog nedostatka razumijevanja od strane sponzora, sve su prilike da se MOSTIMUN 2012 neće održati. Odakle interesovanje za debatu i diplomatiju? Uvijek sam bio više okrenut društvenim naukama u odnosu na prirodne, tako da je moj interes za debatu i diplomatiju samo logičan produkt afiniteta ka društvenim naukama. Kad se tome pridoda pomalo arogantna i egoistična ličnost kakva jesam, dobije se savršen primjer osobe koja uživa u raspravama, svađama, te neizostavno pobjedama u svakom argumentovanom raspravljanju. Da li si tokom studiranja bio angažovan još negdje? Bio sam angažovan u Kancelariji za međunarodnu saradnju Univerziteta kao asistent referenta za međunarodnu saradnju. Takođe sam bio član Unije studenata i predstavnik Unije u Savjetu Univerziteta, koji je vrhovno tijelo Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.
24 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

buduća ekonomistica, otkriva nam svoje iskustvo u NVO sektoru i navodi razloge zašto bi mladi ljudi trebali više vremena posvetiti volontiranju. Šta studiraš i kako si odabrala fakultet? Studiram Ekonomski fakultet u Banja Luci. To mi je bila jedna od najtežih odluka. Znala sam da moje buduće zanimanje mora biti dinamično i da mora podrazumijevati rad sa ljudima, a da to nikako ne mogu biti prirodne nauke ili medicina, pa su u uži izbor odmah ušli pravo, političke nauke i ekonomija. Odluka je, naravno, pala na ekonomiju i sad sa ovog gledišta, slobodno kažem da je to bio pravi izbor. Pored studiranja angažovana si u Omladinskoj informativnoj agenciji. Možeš li nam reći malo više o tom angažmanu? Moj angažman u NVO sektoru je počeo nekad u drugom srednje, tad sam i upratila konkurs Omladinske informativne agencije za formiranje regionalnih timova mladih u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine. Od toga je prošlo pet godina, još uvijek sam angažovana u OIA-i, s tom razlikom što sad radim kao projektna koordinatorica za Banja Luku. Volim to što radim, još uvijek imam šta da naučim, posao je dinamičan, putujem, imam odličan tim ljudi oko sebe i, možda najvažnije, imam mogućnost da drugim mladim ljudima skrenem pažnju i ponudim neke dobre, kvalitetne i korisne stvari. Da li je teško uskladiti sve te obaveze? Da, moguće je, te tri stvari mogu jako lijepo da funkcionišu zajedno. A sad, kad je Anja u pitanju... Pa kod mene je uvijek nešto naopako. Ja sam, možda, otišla u neku drugu krajnost, pa sam aktivna u četiri organizacije, a to je već problematično da se uskladi i samo, a ne sa fakultetom i privatnim životom. Uvijek nešto od tog ima prioritet, a nešto je „na čekanju“, odnosno nečem sam više posvećena, nečem manje, zavisno od trenutka i rokova, ali još uvijek sve stižem i još uvijek se ničeg ne odričem.

www.bhstudent.com

Haris Dacić,
momak je koji zna šta hoće, zaključili smo iz razgovora sa ovim 17- godišnjim studentom druge godine Grifith College-a u Sarajevu. Za „BH Student“ Haris otkriva u čemu je njegova tajna i gdje još osim fakulteta možete čuti njegovo ime. Iako si rođen 1994. godine, već si završio prvu godinu fakulteta, što te vjerovatno čini najmlađim studentom ekonomije u Sarajevu. Reci nam svoju tajnu - kako si uspio „preskočiti“ dvije godine srednje škole? Iskoristio sam mogućnost koju nudi Cambridge obrazovni sistem, fleksibilnost polaganja ispita i za dvije godine stekao diplomu srednje škole. Studiraš na Grifith Collegu. Zašto baš ovaj fakultet? Međunarodni studij iz Business-a je organizovan između dva fakulteta, Ekonomski fakultet u Sarajevu i Griffith College Dublin. Oduvijek sam želio studirati Business, a ovaj studij nudi mogućnost studiranja u Dublinu, međunarodni nastavni plan i program, te sticanje međunarodno akreditovane diplome. Imaš tek 17 godina, a, osim što studiraš, aktivan si član organizacije AIESEC. Koja je tvoja uloga u AIESECu? Tokom predhodne godine, bio sam član tima za korporativne odnose, član organizacionog komiteta za projekat Career Days, te član organizacionog komiteta za Ljetnu nacionalnu konferenciju. Trenutno sam predsjednik tima za korporativne odnose. Budući da AIESEC svake godine radi projekte bazirane na razmjeni studenata, nadam se da ću u toku godine preuzeti još jednu funkciju – predsjednik organizacionog komiteta za neki od projekata.

Almira Hasanović,

studentica žurnalistike na Univerzitetu u Tuzli, prijeko potrebnu praksu potražila je na seminarima, konferencijama i raznim takmičenjima van fakulteta. Kako uspijeva i koliko joj sve to znači, otkriće vam sama. Gdje si još pored fakulteta angažovana? Pored fakulteta, angažovana sam još u nekim oblastima koje su vezane za moju struku. Učestvovala sam na seminarima koje organizuje Vijeće za štampu Bosne i Hercegovine. Pohađala sam Ljetnu školu novinarstva u Sarajevu koju organizuje organizacije Schuler Helfen Leben. Rezultat tog rada je bio kratki dokumentarni film na temu „Kako mladi vide svoju budućnost u BiH“. Na prvom održanom studentskom takmičenje u PR-u u Bosni i Hercegovini, PR Challenge, koje je organizovala agencija Prime Communications, moja ekipa osvojila je prvo mjesto. Nakon toga sam pohađala i aktivno učestvovala na 6. edukativnoj konferenciji o odnosima s javnošću PROACTIVE 2010. Da li je problem uskladiti privatni život, fakultet i sve obaveze koje imaš? Ima li dana kada pomisliš “dosta mi je svega”? Mnogi studenti su mišljenja da ukoliko žele biti uspješni na fakultetu da moraju da se odreknu mnogih drugih stvari. Međutim, meni ne predstavlja nikakav problem uskladiti svoj privatni život s fakultetom i još dodatnim vanškolskim aktivnostima. To je sve stvar dobre organizacije, tako da jednostavno nemam vremena da pomislim „dosta mi je svega“. Kakvi su tuzlanski studenti što se tiče školskih i vanškolskih aktivnosti i šta bi im ti preporučila? Generalno gledajući, naši studenti nisu nešto posebno angažovani što se tiče vanškolskih aktivnosti, ali to nije njihova krivica, već krivica nadležnih institucija koje im ne pružaju dovoljnu šansu da pokažu svoje znanje i kreativnosti, koje bi sigurno doprinijele razvoju naše zemlje u svim segmentima. Neophodno je kazati da je obrazovanje jedna od najboljih investicija, ali investicija koju treba dodatno afirmisati i bodriti različitim oblicima motivacije. asocijacije. Koje su djelatnosti asocijacije? Omladinska novinska asocijacija u BiH je nevladina organizacija, koja za cilj ima promovirati novinarstvo. Za razliku od naših fakulteta ovdje studenti pored teorije mogu i praktično izgraditi svoje novinarske vještine. Mnogi projekti su iza ali i ispred nas, a više o svemu pronađite na www.onabih.ba Da li se, pored ONA-e i studiranja, baviš još nečim? Donedavno sam radio na jednom respektabilnom sarajevskom radiju. Trenutno volontiram i na jednom portalu naše partnerske organizacije. Nemam neki stalan posao iz struke koju studiram, ali se nadam da će i to vremenom doći. Nažalost, statistike pokazuju da sve veći broj mladih u BiH odustane od studija. Šta bi im ti poručio, imajući u vidu tešku ekonomsku situaciju u našoj zemlji? Realno, dosta mladih ljudi i sa fakultetom i diplomom pod rukom čeka svoje radno mjesto na birou. Koliko god diploma bila samo papir, na žalost, ponekad se bez nje ne može.
OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 25

Denis Hadžić,

doći iz Cazina u Sarajevo, upisati Fakultet političkih nauka, vjerovati u sebe i imati cilj da se samostalno finansiraš nije lako. Na dobrom putu za ostvarenje svog cilja Denis Hadžić, predsjednik Omladinske novinske asocijacije BiH, otkriva nam koliko voli novinarstvo i šta ga motiviše u životu. Iz Cazina si, a studiraš žurnalistiku na FPNu u Sarajevu. Zašto baš ovaj fakultet? Oduvijek me zanimalo novinarstvo. Od srednjoškolskih dana i uredništva na prvom gimnazijskom časopisu “Ad Notam” u Cazinu, do volontiranja na lokalnom radiju nepunih 8 mjeseci. Osim što studiraš, predsjednik si Omladinske novinske

reportaže

Održana generalna skupština Omladinske novinske asocijacije u Bosni i Hercegovini
Od 30.09. do 02.10. održana je šesta Generalna skupština Omladinske novinske asocijacije u Bosni i Hercegovini na Jahorini u hotelu „Rajska dolina“. Omladinska novinska asocijacija (ONAuBiH) nevladina je organizacija koja se trudi mladima omogućiti ne samo druženje, već i jedan vid praktičnog savladavanja medija i novinarstva. Nastala je 2007. godine na poticaj nekolicine mladih ljudi. Njihova težnja je bila da omladinski mediji postanu pristupačniji - kako njima, tako i njihovim vršnjacima. Nakon mnogo rada i truda, danas “ONA” slovi kao multinacionalna i multietična organizacija, osposobljena pružiti mladima priliku da se pobliže upoznaju sa medijima, nauče više o njima, te sami učestvuju u stvaranju medijskog prostora. Ovogodišnja Skupština okupila

je oko sedamdeset aktivista iz cijele Bosne i Hercegovine, te goste iz nevladinih organizacija bliskih programu Omladinske novinske asocijacije. Među ostalim gostima, Skupštini su prisustvovale nevladine organizacije: Mladi info – CG, Omladinska informativna agencija

i Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini. Takođe, djeca iz doma za nezbrinutu djecu „Egipat“, sa kojima je ONAuBiH radila na projektu „Mali novinari“, obratila su se prisutnima. Specijalni gost Skupštine bio je Aleksandar Hršum, voditelj emisije „Zabranjeni forum“ na televiziji

Pink BH, koji je odgovarao na pitanja učesnika Skupštine o emisiji koju vodi i poslu kojim se bavi. Uz radnu i opuštenu atmosferu, Upravni odbor je podnio finansijski izvještaj za prethodnu godinu, te predstavio odrađene projekte, dok su svi učesnici Skupštine razmatrali nove strategije rada za narednu godinu i izglasali promjene u Statutu Asocijacije. Osam kandidata za nove članove Upravnog odbora imali su dva dana da se upoznaju i predstave svim učesnicima. Najviše glasova dobili su: Zvijezdana Marković iz Banjaluke, Antonija Ivanković iz Ljubuškog, Boris Čović iz Mostara i Neira Baručija iz Zenice, koji će naredne dvije godine obavljati funkciju članova Upravnog odbora.

Novi Upravni odbor

26 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

www.bhstudent.com

Studenti osnovali portal
„Profit nam nije primarni cilj, i nastojaćemo da nam to ni kasnije ne padne pod sijenku nekih drugih prioriteta”
Autor: Bojana Sekulić eTrafika.net je internet portal koji su pokrenuli studenti Novinarstva na Fakultetu Političkih nauka (FPN) u Banja Luci. Osam apsolvenata je samo snosilo troškove izrade portala. Portal će najviše zavisiti od uloženog truda njenih osnivača, ali vjeruju da će im veliku podršku pružiti i njihovi profesori i ostali studenti, jer ovaj portal po njihovim riječima je otvoren za sve, a ne samo za studente FPN. “Da stvorimo nešto svoje i da ne zavisimo od ćudi urednika”, riječi su realizatora ovog portala. „Kako su u vrijeme kada smo počeli sa izradom svi bili studenti kao i ja, bilo mi je posebno zadovoljstvo da radim na ovom projektu, specifičnom po tome što je zasnovan prvenstveno na entuzijazmu, a ograničen finansijski”, kaže programer Novak Kijac. Glavne rubrike koje će studenti u okviru ovog portala obrađivati su muzika, fotoreportaže, istraživački radovi, vijesti, sport. „Svi imamo iste uloge: pišemo autorske članke na teme koje sami izaberemo, a u saglasnosti sa ostalim

članovima. Takođe, pratimo i sva dnevna dešavanja i aktuelnosti, pa ono što smatramo važnim i zanimljivim za naše čitaoce objavljujemo i na našem portalu. S tim u vezi, imamo podijeljenje smjene, do dvije dnevno, tako da uvijek neko od nas prati onlajn izdanja novina i druge portale”, riječi su Sonje Terzić, jedne od članova redakcije portala eTrafika.

Sonja Terzić

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 27

intervju
Faruk Kovač, projekt menažer PR Challenge

www.bhstudent.com

Pokažite svoju kreativnost u izradi PR strategija
Šta je PR Challenge i kako se rodila ideja za jednim ovakvim takmičenjem? PR Challenge je prvo studentsko takmičenje u BiH koje je namijenjeno svim studentima koji na svojim studijskim oblastima izučavaju odnose s javnošću ili marketing. Agencija Prime Communications kao lider u oblasti edukacije u odnosima s javnošću u BiH odlučila je da pruži svim zainteresovanim studentima priliku da svoja teorijska znanja sa fakulteta primjene u praksi i rade na pravim slučajevima i sa pravim klijentima. Svaka ekipa radi PR strategije za jednu od dvije postojeće studije slučaja (case study) od kojih je jedna studija slučaja za profitabilnu organizaciju i jedna za neprofitabilnu organizaciju. Ko se može prijaviti na PR Challenge? Učesnici takmičenja mogu da budu svi studenti dodiplomskih i postdiplomskih studija fakulteta na kojima se izučavaju odnosi s javnošću i marketing. Veoma nam je drago što iz godine u godinu studenti sami prepoznaju značaj ovog takmičenja i žele da se okušaju u novom izazovu koji im pored kvalitetne prakse, može donijeti i nova poznanstva, ali naravno i nagrade.
28 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

PR Challenge je jedino studentsko takmičenje iz oblasti odnosa s javnošću koje omogućava praktičnu primjenu znanja stečenog na fakultetima, a koji organizuje agencija Prime Communications. Prijave za treći PR Challenge počinju 01.11.2011., te smo tim povodom razgovarali sa Farukom Kovačem, projekt menadžerom ovog takmičenja.
Ove godine takmičenje je poprimilo i regionalni karakter. Recite nam malo više kako je došlo do uspostavljanja regionalne saradnje? PR Challenge za vrlo kratak vremenski period poprimio je regionalni karaktar na što smo veoma ponosni jer su studenti sa fakulteta iz zemalja regije prepoznali značaj ovakvog takmičenja i željeli su da se okušaju učešćem u ovom projektu. Za naredni PR Challenge, koji je planiran u aprilu 2012. godine imamo najavljene ekipe iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Takmičenje je ekipno. Koliko članova bi trebalo da ima jedna ekipa? Takmičarske ekipe se sastoje od tri člana. Broj prijavljenih ekipa je ograničen i, u zavisnosti od broja studenata na fakultetima, mogu se prijaviti od 1 do 3 ekipe sa istog fakulteta. Kako se vrši odabir ekipa? Nakon što prođe rok za prijavu takmičarskih ekipa, sve takmičarske ekipe koje pošalju prijave sa svim traženim podacima ulaze u finale takmičenja.Nakon žrijebanja stručnog žirija, u superfinalu takmičenja deset takmičarskih ekipa prezentuje svoje PR strategije. Šta je zadatak takmičarskih ekipa? Svaka takmičarska ekipa kreira PR strategiju za neku od BH kompanija koju će kasnije ta kompanija moći primijeniti u praksi i svom radu. U periodu od mjesec dana takmičarske ekipe imaju dovoljno vremena da primjene svoje teorijsko znanje i kreativnost, te možda zaintrigiraju predstavnike kompanija koji su u žiriju. Do sada pojedine takmičarske ekipe koje su ostavile utisak na pojedine članove žirija su nakon superfinala dobile i male projekte koje su radili za kompanije. Najboljima dodjeljujete i nagrade. Koje su nagrade u pitanju? Pobjednici PR Challenge-a pored novčane nagrade nagrađeni su i kotizacijama za višednevnu edukativnu konferenciju o odnosima s javnošću Proactive, kao i kotizacijama za jednodnevnu edukativnu konferenciju o odnosima s javnošću Sarajevo PR Open. Obje konferencije su u organizaciji agencije Prime Communications. Pobjedničke ekipe očekuju i stručne knjige o odnosima s javnošću. Cilj ovog takmičenja je promocija značaja PR struke među studentima. Koliko je interesovanje za takmičenja poput PR Challenga? Nakon već dva održana PR Challenge takmičenja veoma nam je drago što je sve veći broj studenata zainteresovan za učešće. Pokazatelji su učesnici ne samo sa fakulteta iz Bosne i Hercegovine, već i susjednih država.Vjerujemo da će i naredni PR Challenge okupiti veliki broj mladih, ambicioznih studenata koji će i u narednoj godini imati priliku da pokažu koliko su naučili na fakultetima i da pokažu svoju kreativnost u izradi PR strategija. Više o takmičenju možete saznati na društvenim mrežama twitteru http://twitter.com/#!/PR_C i facebooku https://www.facebook. com/PRChallenge, te web stranici http://www.pr-challenge.com/. Za sva dodatna pitanja, obratite se na mail faruk.kovac@prime.ba.

+/Problem studenata iz SKB - riješen!
Zbog zaduženja od 2.000.000 KM, koliko je vlada Srednjobosanskog kantona dužna Studentskom centru u Sarajevu, 250 studenata je zamalo ostalo bez smještaja u domovima na Bjelavama i u Nedžarićima. Došlo je do preokreta kada je Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, naložilo Upravi Centra da poštede studente jer nije njihova krivica neformiranja vlasti u SKB, tako da oni ne smiju snositi posljedice neodgovorne politike. “Postignut je dogovor sa vladom SKB. Studenti trebaju biti srećni što neće morati napustiti studije i vratiti se kući zato što ne mogu platiti smještaj. Studenti iz SKB koriste usluge domova prema već propisanim uslovima, po cijenama u koje je uračunata subvencija”, rekao je direktor Studentskog centra Emir Kadrić. Mostaru 12. oktobra je potpisan ugovor o saradnji između Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Kliničke bolnice Mostar, kao i ugovor o saradnji između Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta Sveučilšta u Mostaru. Riječ je o formalnom ugovoru o potpuno ravnopravnoj razmjeni studenata medicinskih fakulteta koji omogućuje da određen broj studenata potpuno ekvivalentno odluči u kojem vremenskom periodu će studirati na nekom od ova dva fakulteta . “Ona je dobra i u kontekstu mogućnosti zajedničkih aplikacija na određene EU fondove gdje su naša iskustva jako pozitivna”, istakao je dekan Šustić naglasivši obostranu korist ovog ugovora. Što se tiče ugovora o saradnji između bolnica, ona se ogleda u sprovođenju dijagnostičkih i terapijskih postupaka, saradnji u realizaciji zajedničkih projekata, poticanju naučnog rada i usavršavanje ljekara obiju ustanova.

www.bhstudent.com

JobFair ’11
EESTEC, Udruženje studenata Elektrotehnike Evrope, Lokalni odbor Sarajevo, po treći put organizuje Sajam zapošljavanja za studente i diplomce tehničko-tehnoloških fakulteta JobFair’11Iskoristi svoju šansu! Sajam će se održati 5. i 6. decembra 2011. u prostorijama Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Ovaj Sajam predstavlja šansu studentima i diplomcima tehničko-tehnoloških usmjerenja da stupe u direktan kontakt sa kompanijama, koje će takođe tokom Sajma imati mogućnost doći do najkvalitetnijeg kadra koji naša zemlja može ponuditi. Studenti će imati priliku doći do željenog posla ili stručnog usavršavanja u kompanijama koje posluju na prostoru BiH i šire.

Saradnja Rijeka – Mostar
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u

plus ▲
ovog vida prevare. Koliko je napredovala nauka koja ide na ruku studentima koji varaju, govori činjenica da su izumljene bubice koje se drže u ručnom satu, naočarama, ili pak olovci. “prodajemo i iznajmljujeno student-bubice u hemijskoj olovci, satu, dugmetu…”, stoji u oglasu ne jednom bh.portalu. “Čemu smisao visokog obrazovanja, ako ćemo na taj način ispunjavati svoje ispitne obaveze? To je i prije nekoliko godina bio pravi hit. Fakulteti su se dosjetili da nabave takozvane ometače i presretače, ali koliko znam nisu svi”, navodi Gordan Balaban, predsjednik Unije studenata RS, koji podržava rigorozno kažnjavanje ovakvih prekršaja.
Studenti, šaljite nam svoje priče, pjesme, reportaže, kolumne, eseje i druge radove. Njabolje od njih objavljujemo u narednom broju BHStudenta. Email: bhstudent@portalmedia.ba

U Banjoj Luci, nekoliko fakulteta nema

svoje prostorije. 3.400 studenata Šumarskog, Arhitektonsko-građevinskog i Fakulteta političkih nauka čeka bolje uslove za

održavanje nastave, jer se ona sada izvodi u

prostorijama koje nezadovoljavaju osnovne

potrebe visokoškolske ustanove. Studenti se teško naći prostoriju gdje se može održati

žale da je u vrijeme kada počinju predavanja ispit. I dva sata se čeka oslobađanje neke od prostorija. Pomoć su obećali i Minstarstvo prosvjete, rektorat Univerziteta i preduzeće “ Srpske šume”. Projekat je urađen i smatra se da bi on sa svojih 3.000 kvadrata zadovoljio potrebe. Stručni tim AGF –a izradio je idejno rješenje obnove i dogradnje buduće zgrade koji je proslijedio Ministarstvu za proceduru. prosvjetu i kulturu i Rektoratu na daljnju

Položiti ispit na prevaru
Svakim danom se povećava broj oglasa koji bh.studentima nude naprave kako bi položili ispite koristeći prevaru, pa je tako moguće kupiti takozvane studentske bubice za 20 KM. Ovim vidom prevare se studenti već odavno služe i potražnja za bubicama je velika, a fakulteti i dalje nemaju razvijenu tehniku suzbijanja

Studentima literatura dostupna-ali skupa
Svaki početak nove akademske godine nosi i stari problem - kako nabaviti literaturu. Na većini fakulteta kruže razne skripte,

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 29

Tri fakulteta bez učionica

popisi ispitnih pitanja, prepričavaju se “fore” za lakše polaganje ispita. Ali, ipak je najbolje rješenje prihvatiti se prave literature koju profesori odrede kao obaveznu. Svejedno, nabavka te literature težak je poduhvat. Nije problem nabaviti istu, već iz skromnog studentskog budžeta odvojiti novac za nju jer neke od knjiga koštaju čak 50 KM. Sami profesori, svjesni problema, studentima izlaze u susret dajući im sažete hrestomatije što je jeftinija varijanta za studenta. Oni najbrži ugrabe knjigu iz fakultetskih biblioteka, ali pošto je broj tih knjiga ograničen, mnogi ostaju uskraćeni već na početku semestra. I ostaje nova akademska godina, a i isti stari problem oko nabavke literature.

minus

kolumne
30.000 razloga!

www.bhstudent.com

Cijeli svijet je moj dom

Piše: Jan Z. Kulenović, direktor OIA-e
www.mladi.info

Piše: Erna Saljević

Upravo toliko, 30.000 ljudi u ovoj zemlji drži u ruci diplomu i njime maše, ali malo ko to vidi. Oni su prikovani za biro za nezaposlene. I njihov broj se stalno povećava. U ovom trenutku dok jedan od prosječnih studenata ispija svoju treću uobičajenu dnevnu kafu na bh. univerzitetima studira čak 120.000 studenata. Mnogi od njih su sutrašnji mahači diplomom na birou. Surova sudbina ili ne, danas diploma više ne jamči i posao. Ona je ulazna karta za bolju poziciju na tržištu rada, ali... Ali, poslodavci žele i nešto drugo vidjeti. Cijeli niz vještina i kompetencija koje nisu nužno dokazive tom famoznom diplomom. Status, titula, neka BA, MA, MR slova, nisu više stopostotni epiteti sexy osobe na tržištu. Biti atraktivan znači puno više. Biti poželjan za zapošljavanje je ustvari onaj/ona koji zna šta hoće, koji ulaže u sebe, koji za vrijeme studija traga za novim znanjima i praktičnim iskustvima kroz studentske i druge organizacije, koji zna jezike, kompjutere, vještine prezentiranja, komuniciranja i koji posjeduje analitičke sposobnosti... ne da analizira koliko je kafa ko popio i s kim ko hoda, već onaj koji može prepoznati svoju poziciju u društvu i biti dovoljno hrabar, smion i proaktivan da je poboljša. Radi sebe, svojih živaca i da bude sexy na tržištu rada. Diploma je samo papir. Kojim 30.000 ljudi bez posla maše.

Nikad me nije držalo jedno mjesto. Tako je bilo i sa studiranjem. Željela sam nakon Crne Gore i završetka srednje škole otići negdje, i bi to Sarajevo. Jeste, glavni mi je problem bio šta ću sa društvom iliti rajom kako ga ovdje od milošte zovu. Ostavljam sve uspomene i odlazim u grad gdje ne poznajem nikoga, a i ona stara „daleko od očiju, daleko od srca“ mi je teško padala. Ali kažem, ne drži me mjesto. Topli septembar, potom oktobar... hladniji novembar, ledeni decembar. Hladna sarajevska zima mi nije dozvoljavala da zavolim svoje novo mjesto. Nedostajala mi je toplija klima, more, društvo, sve. Ali vrijeme teče, ne čeka dugo pa tako i promjene brzo prisvojite kao da su tu od samog početka. Više se i ne sjećate u potpunosti kako je bilo prije. A ljudi...ljudi će vas prihvatiti, a i vi njih. Tražićete u njima one koje ste ostavili daleko. U nekima ćete ih pronaći, u drugima pak nećete, ali će se i ti novi isto onako fino ušuškati negdje u vašoj duši. Nego, drugo mjesto nije nužno i novo. Uspomene koje čuvate u srcu su te koje svako mjesto čine poznatim toplim domom. Mladi smo, zašto bi nas držalo jedno mjesto kad je svijet ovoliki? A poslije Sarajeva idem...ko zna gdje, samo neka je toplo i nek’ miriše na dom.

Vaš poslovni portal

Biznis, Ekonomija, Tržište kapitala, Komentari i analize
e mail: info@indikator.ba

30 | BHSTUDENT | OKTOBAR 2011.

izdvajamo
Pitajte, tu smo radi Vas
Pišite nam o svojim zapažanjima, problemima, nedoumicama...Budite dio našeg tima, kako bismo zajedno visoko obrazovanje podigli za jednu stepenicu više. Šaljite pitanja, a mi ćemo se potruditi da nađemo odgovore za Vas. Naša kontakt email adresa je: bhstudent@ portalmedia.ba
autobusom i vide trećeg napolju kako trči, pa kažu jedan drugom: Vidi onog štrebera!

www.bhstudent.com

Neka se čuje o Vama

Iznajmljujete stan, imate oglas, tražite volontere ili povremene radnike… Mi smo Vaš najbrži put do studenata širom BiH. Kontaktirajte nas na: marketing@portalmedia.ba ili na tel: +387 51 214 828
“Ajde da bacamo novčić. Ako ostane u vazduhu, idemo na predavanje!” Arhitekta: “Arhitektura je najstarija nauka, čim je nastao haos u Kosmosu, neko je morao da oblikuje sva ta tijela.” Filozof: Pa dobro ljudi, šta mislite, ko je izazvao sav taj haos!!!”

FUN BOX
Deja Vu
Na fakultetu počinje ispit i profesor pita studenta: Jesmo li se mi već vidjeli? Da, u prošlom ispitnom roku. Dobro, sada će, nadam se, biti bolje. Koje sam vam pitanje prvo postavio prošlog puta? “Jesmo li se mi već vidjeli?”.

Kolokvijum
Znate li vi, kolega, uopšte šta je to kolokvijum? Da, profesore. To je kada 2 razumna čovjeka razgovaraju. Tačno. A šta ako je jedan od njih budala, kao sada?! Onda ovaj drugi pada na ispitu.

Upornost
Dolazi sin kod oca da mu saopšti da poslije 17 godina neuspješnog studiranja odustaje. Kaže mu otac: “Kako hoćeš sine, ali ja i deda nastavljamo!”

Logika
Mladić polaže ispit za mašinovođu parne lokomotive, predsjednik komisije ga pita: Dobro kolega, kako ćete pokrenuti voz? Staviću ugalj. A, šta ćete uraditi da bi voz išao brže? Staviću više uglja. Dobro. Recite mi, kako ćete lokomotivu pokrenuti unazad? Pa, izvadiću ugalj.

Haos
Razgovaraju student medicine, arhitekture i filozofije čija je nauka najstarija. Medicinar: “Medicina je najstarija nauka na svijetu, čim se pojavilo prvo živo biće, neko je morao da ga liječi.”

Vjerovatnoća
Idu dva studenta ulicom, i pita jedan dugog: “Je li, hoćemo li ići na predavanje danas?”

Štreber
Voze se 2 studenta DIF-a

OKTOBAR 2011. | BHSTUDENT | 31

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->