You are on page 1of 245

Fadil M. Kardovic, prof.

PORI1EKLO BRATSTVA KARDOVICA TRADICI1A, ZIVOT I


OBICA1I
Izdavac:

a izdavaca:
El-Kelimeh, Novi Pazar
Malik Nurovic
Recezenti:
Avdo Nurkovic, proI. knjizevnosti
Fikreta Kardovic, dipl. pravnik
Sabro Pepic, proI. istorije
Lektor i korektor: Farisa Kardovic, dipl. pravnik
Tehnicki urednik: Faris Kardovic, student
elektrotehnike
Kompjuterska obrada: Faris Kardovic, student
elektrotehnike, Fedis Kardovic, ucenik
Dizajn korica: Ismet Hadzic, akademski slikar

Stampa: GraIicar, Uzice
Tiraz: 600 primjeraka




#ECITE SVOJOJ DJECI KO SU VAM P#ECI

Pupcanom vrpcom smo vezani,
Bolovi jaki stezu,
Griza savjesti uzaludna.
Kako mirno san zaspati,
Pupcanu vrpcu sacuvati.


Allah je vjecan


Salavat i sellam
Bratstvenicima, mojim roditeljima Muratu i Adili,
koji su zivjeli i umrli sa ponosom na svoje potomke,
ovu knjigu posvecujem njima i neizmjerno sam im
zahvalan za sve sto su nam pruzili u zivotu.






Fadil M. Kardovic, prof.





PORI1EKLO BRATSTVA

KARDOVICA

TRADICI1A, ZIVOT I OBICA1I





Rozaje, 2010. godine





PREDCOJOR


Godinama sam slusao i skupljao podatake o bratstvu Kardovica od
starijih bratstvenika i sugradana: Ganic Ibrahima, Hadzic #edzep-age,
Hadzic Hilma, proI. Beciragic Hadzi-Hasan-age, Fetahovic Sacira,
Fetahovic Avda i Hilma Kurtagica, a narocito od mog djeda Jasar-age
Kardovica (koji je zivio vise od devet decenija) kao i od oca Murata, koji
su kazivali i prenosili istoriju, zivot i tradiciju Kardovica od ranijih
generacija, sa koljena na koljeno.
Slusajuci sve te price osjetio sam moralnu obavezu da na osnovu
tih saznanja, naravno i drugih, prikazem porijeklo bratstva Kardovica, od
njegovog postanka do danas.
Kardovici su ljudi koji dobro pamte i koji zele da se ovo zapise.
Cinjenica da smo vise puta bili muhadzeri predstavlja posebnu tezinu u
istrazivanju i ujedno govori o kretanju ovog bratstva. Putujuci tragom
istine mislim da sam na neki nacin uz mnogo truda rasvijetlio istorijat
bratstva Kardovica.
Knjigu pod nazivom 'Porijeklo bratstva Kardovica, tradicija, zivot i
obicaji, napisao sam i iz zelje da istrgnem iz zaborava nase pretke,
njihov nacin zivota i obicaje od sedamnaestog do dvadesetprvog vijeka.
Osnovni motivi pisanja ove knjige su sadrzani u vec osvjedocenim
saznanjima da se sve sto se pamti zaboravlja se, a sve sto se zapise ostaje
da se pamti, jer ko nema cega da se prisjeca, zalud je zivot zivio. ~Samo
je pisana rijec vjecna. Ovo je ujedno bila i moja obaveza prema
njima, te nijesam zalio truda i vremena.
Knjiga sadrzi istorijsko-etnolosku i geneolosku studiju o
Kardovicima, koju sam uradio na osnovu pisanih izjava, koliko sam
uspio do njih doci, kao i na osnovu kazivanja koja su prenosena sa
koljena na koljeno, do danasnjih dana, sa generacije na generaciju.
Geneoloski prikaz je dat po muskoj liniji Kardovica kao i njihovih
potomaka koji danas zive u: #ozajama, Tutinu, Novom Pazaru, Skoplju,



Istanbulu i drugim drzavama. Geneoloski prikaz po muskoj liniji dat je
integralno, tako da sadrzi pojedinacnu detaljnu razradu svakog bratstva,
odnosno porodice, u okviru plemena Kardovica.
U posebnom dijelu knjige, epske pjesme o mudrostima,
merhametu i gazilucima predaka i prednjaka danasnjih Kardovica,
govori se o junastvima, mudrostima i megdanima u tretiranom razdoblju.
Kardovici su brojno i poznato pleme u rozajskom kraju po
njihovom nacinu zivota i po obicajima i zivotu tadasnjeg stanovnistva
rozajskog kraja i zivotu Muslimana-Bosnjaka ranijih i sadasnjih
vremena. Posebno isticem zahvalnost mom rahmetli djedu Jasar-agi
(Datu), rahmetli babu Muratu i rahmetli majci Adili koji su prenosili
price sa generacije na generaciju, upoznajuci svoju djecu i unucad o
istoriji Kardovica. Sve te price su mi mnogo pomogle u pisanju ove
knjige i predstavljaju njenu osnovicu.
Knjiga je zanimljiva i posebna i kao takva ce vjerovatno biti rado
citana i van bratstva Kardovica. Brojni zivotni dogadaji i obicaji (adeti)
koji su tretirani u knjizi, a prenoseni sa generacije na generaciju su i do
danas sacuvani u svojoj autenticnosti.
Sada ce moci svi iz bratstva Kardovica da uzivaju u citanju i
upoznavanju sa svojim precima, a njihovi naslednici da vlastitim radom
nastave dopunjavati ovu knjigu i saznanja o bratstvu Kardovic.
Za sve koji su pomenuti u ovoj knjizi, a preselili su na Ahiret,
molim Allaha da im podari rahmet i dzenet.









RECEAZI1E:
Avdo Aurkovic, proI. knjizevnosti:
Od predanja do stvaralastva
Knjiga Fadila M. Kardovica, odnosno rukopis rodoslova bratstva
Kardovica, ili kako to autor kaze 'Porijeklo bratstva Kardovica,
tradicija, zivot i obicaji cini tematika kako se to kaze 'Od predanja do
stvaralastva i putokaz za nova izdanja i uputstva za rad. #azlozi za to su
uglavnom njihova tematska speciIicnost bazirana na masu cinjenica oko
jednog stabla, a sto u praksi ne privlaci narocitu paznju drugih, osim
cime se rodoslov bavio, a moze privuci paznju istrazivaca iste ili slicne
orijentacije. Knjiga ovakve vrste, zasigurno je rezultat dugotrajnog i
mukotrpnog rada. Ocigledno je da je autoru pokretacki motiv u pisanju
ovoga djela bio daleko jaci od pomisli na buducu potencijalnu citalacku
masu.
#ukopis, od 250 stranica sa IotograIijama i ilustracijama, koliko
sadrzi ovaj rukopis, pun cinjenica iz raznih vremena i sredina, svjedoce
koliko je trebalo vremena i truda da se prikupi, klasiIicira i analizira sva
ta grada. Autor nagovjestava da je od pocetka imao na umu da napise
iscrpno naucno-istrazivacko djelo usredsredeno na teme porijekla i
geneze svoga bratstva. U uvodnom dijelu autor je i sam naveo vecinu
vaznih inIormacija u vezi sa nastajanjem ovog djela. On naglasava da su
njegovi glavni razlozi bili 'da bi mladi narastaji znali o svom potomstvu,
posjecivali se, pomagali i odrzavali rodbinske veze, a ciljevi 'da
zabiljezi porijeklo bratstva, uredi rodoslov i spasi od zaborava.
Mnogobrojna preseljavanja kroz istoriju, te cinjenica da se mnogi iz
ovog bratstva nalaze u drugim drzavama pothranjivali su kod autora
zelju da nastavi i zavrsi ovaj veliki posao. Bitna je cinjenica da je vecinu
inIormacija sakupio od pojedinih clanova bratstva Kardovica sto je
zahtijevalo mnogo razgovora i konsultacija i neprocjenljiv napor i
vrijeme u potrazi za starim Kardovicima, koji su u sjecanju jos imali
vazne podatke o bratstvu. Pored toga, neophodno je bilo konsultovati
strucnu literaturu iz ove oblasti, istorijske cinjenice u vezi sa ovim
podrucjem i bratstvom, te do sada objavljene radove na ovu temu.



Autor istice da je 'Vise godina intenzivno radio na prikupljanju,
provjeri i obradi podataka u sta se mozete uvjeriti vec pri prvom susretu
sa ovim rukopisom i donijeti zakljucak da je autor imao za cilj da sto
dosljednije sistematizuje gradu i podvede je pod zakonitost unaprijed
skicirane metodologije. #ukopis dobija time na cjelovitosti gdje su
pojedini elementi medusobno usaglaseni i upuceni jedan na drugi
sihronijskom i dijahronijskom paradigmom. Da ne bi djelo bilo
suvoparno i da bi bilo potpunije i vjerodostojnije, autor se bavio i
sakupljanjem mjesnih i istorijskih izreka i stihova. On vjerodostojno,
preko stihova, docarava dodjelu agalarstva Merdanu, pjesma ima preko
436 stihova. Takode, junastvo Kardovica, argumentovano dokazuje
pjesmom o gaziji Kardovic Abaz-agi, koja ima 518 stihova.
Posebnu paznju zavreduje ciklus epskih pjesama o mula Jakupu-
eIendiji koji se sastoji od 6 (sest) izuzetno lijepih pjesama i 1O87
stihova. Obicajne pjesme, takode zauzimaju vidno mjesto u ovoj knjizi.
Posebno mjesto zauzima i nadgrobni natpis na spomeniku, koji poucno
djeluje na svakog citaoca i ko god ga procita ostavi upecatljiv trag na
njega i nametne temu za razmisljanje.
Takode, ovo djelo cini bogatijim '#jecnik manje poznatih rijeci i
'Zivotne mudrosti.
Iz svega ovoga, sto se nalazi u ovoj knjizi, ostaje mi jos jednom da
naglasim ono sto je vec vidljivo iz ove knjige i njene analize autora
Fadila M. Kardovica, a to je da se radi o vrlo kapitalnom djelu,
istrazivackom projektu. Projekat studiozno i sistematski predstavlja kako
porodicno stablo, tako i sire drustvene, ekonomske i politicke dogadaje.
Zahvaljujuci autoru sada ce moci svi predstavnici ovoga bratstva
da uzivaju u citanju i upoznavanju sa svojim precima, a njihovi
naslednici da vlastitim radom nastave dopunjavati ovu veoma vrijednu
knjigu.
Stoga predlazem ne samo bratstvu Kardovica, vec i drugima
knjigu za citanje, jer se iz nje mnogo toga moze nauciti.


8

ikreta Kardovic, dipl. pravnik:
Recenzija knjige "Porijeklo bratstva Kardovica tradicija, zivot i
obiaji" autora adila M. Kardovica
U Predgovoru ove knjige, njen autor Fadil M. Kardovic, proI.
istice glavni cilj pisanja knjige: Knjigu 'Porijeklo bratstva Kardovica
tradicija, zivot i obicaji napisao sam sa zeljom da sacuvam od zaborava
nase pretke, njihov nacin zivota tradiciju i obicaje od sedamnaestog do
kraja dvadesetog vijeka i na taj nacin gradio buducnost svojoj djeci i
svojim potomcima, a spomenik svojim precima.
Knjiga je napisana na osnovu autorovih istrazivanja-pisanih
izvora, koji su bili ograniceni za ovakvu studiju i na osnovu kazivanja
Kardovica koji su prenoseni sa koljena na koljeno sve do danas. Ovaj
rukopis obuhvata 250 stranica teksta, uz prilozene ilustracije i slike, sto
je ocigledno rezultat duzeg istrazivanja arhivske grade, te prikupljanja
usmenih kazivanja i dogadaja.
Autor ove knjige krenuo je u jedan tezak poduhvat, bez obzira sto
se radi o jednom bratstvu njegova namjera je bila da istrazi i druge
dogadaje koji su bitno uticali na sudbinu bratstva u jednom duzem
vremenskom periodu. Autor je sve dogadaje i seobe ljudi hronoloski
pratio, a koji su bili od velikog znacaja za bratstvo Kardovica, kao i za
druge Muslimane i Bosnjake Crne Gore i Sandzaka. Pred nama je
vrijedna istorijska grada, koja se u ovom obliku rijetko vida. Autor preko
svoga bratstva govori o surovim dogadajima na sirem prostoru i u duzem
vremenskom periodu. Govoriti o svim ovim dogadajima znacilo je
otpoceti daleko slozeniji i posve speciIican arhivski kolorit.
Ova velika i autenticna istorija o svom bratstvu prikupljena od
starih dobrih pripovjedaca predstavlja bogatu riznicu njihove 'usmene
knjige i predanja koja su ovi bistri planinci pamtili i prenosili mladima.
Ova velika narodna riznica pamcenja i znanja i bogatstvo individualnih i
kolektivnih zivotnih sadrzaja bratstva, motivisala je autora da po
mogucnosti zapise sve iz zivotne, sportske borbe i Iolklorne riznice
bratstva Kardovica. Autor je ovu bogatu tradiciju dobro pamtio, a
posebno one price koje je slusao od svog rahmetli djeda Jasar-age i oca

9

Murata, svojih amidza i rodaka-staraca koji dobro znaju svaku pricu 'od
najstarijih vremena i saopstavaju je ili pjevaju uz gusle na posjelima.
Trebalo je sve te price starih mudraca spasiti od zaborava i
smjestiti u knjigu i ocuvati veliku i bogatu tradiciju ovog bratstva
stvorenu tokom nekoliko stotina godina od njihovog postanka do danas.
Prilikom pisanja ove knjige autor je primijenio osobitu stilsku
Iormulu, koju nalazimo kod nekih ranijih opisivaca narodnog zivota i
obicaja.
Ovu veliku etnograIsku gradu on je sistematizovao u homogeni
kompozicioni korpus razraden na odjeljke, naslove i podnaslove, kroz
koje se prati evolutivna uzlazna linija plemenske etnogeneze.
Metodologijom prepovijedanja o licnostima autor je ovu 'studiju'
priblizio citaocima koju karakterise govorna, stilska i jezicka jasnoca
svih nivoa obrazovanja i interesa. On se najvise zadrzao na 'studiji o
bratstvima i njihovoj porodicnoj i socioloskoj komponenti. Ti odjeljci su
autoru bili bliski i poznati. Prema ovoj materiji autor je ispoljavao i
posebne zelje i namjere da sva bratstva aIirmise u istoj ravni i
plemenskoj gradaciji, unoseci u stilske strukture i narativnu hiperboliku i
epsku deskripciju.
U drugom dijelu ove knjige autor je priblizio tekst epskih pjesama
pod karakteristicnim naslovima. 'Pjesme o mudrostima, merhametu,
sportskom nadmetanju i gazilucima Kardovica. Ove pjesme date su sa
namjerom da se aIirmisu neke bitne osobine brastvenickog kolektiva i
pojedinaca u bratstvu, kao autenticno junastvo, postenje, merhamet i
vrednoca. Ove pjesme imaju visoku Iolklorno-lingvisticku vrijednost.
Eticki aspekt je njihova osnovna komponenta i osobina cojstva u
bratstvu i drustvenoj zajednici. Treci dio ove knjige su detaljno opisani
obicaji Kardovica i mjesta gdje oni zive, gdje su obuhvaceni svi sadrzaji.
Autor je na kraju prilozio i '#jecnik manje poznatih rijeci', sto je takode
znacajno za laksi pristup ovoj knjizi. Uz ovu visesmjerno korisnu knjigu
prilozena je skromna literatura. Vjerujemo da ce ova kniga biti rado
citana, jer je sasvim neobicna i posebna.




$abro Pepic, proI. istorije:
Od narativnih do pisanih istorijskih izvora bratstva Kardovica
Knjigu 'Porijeklo bratstva Kardovica tradicija, zivot i obicaji autor
je uradio veoma studiozno, koristeci u najvecoj mjeri narativne istorijske
izvore. Pisane rijeci za ovo ugledno i veoma rasprostranjeno bratstvo,
skoro da i nema. ProIesor Fadil se stoga, odvazno i veoma hrabro uhvatio
u kostac sa zaboravom i ovim projektom ovjekovjecio ono sto su prije
njega mnogi pokusavali, ali bez puno uspjeha.
Koristeci prakticno sve, do cega je kao istrazivac mogao doci, od
predanja, nisana (stecaka), do sacuvanih muzejskih eksponata, sacinio je
kapitalno djelo. Velicina ovog projekta jeste i u tome, sto se autor nije
usko vezao samo za svoje bratstvo, nego je obuhvatio obicaje i tradiciju,
mnogih drugih plemena i bratstava rozajskog kraja.
Na pravi nacin je omogucio i dao polazne osnove buducim mladim
istoricarima da nastave istrazivanja ne samo za bratstvo Kardovica nego i
za druga plemena i bratstva na sirim prostorima.
I$%ORI1$KO - E%AOLOSKI PRIKAZ BRA%$%JA
KARDOJICA
Kardovici su medu starijim stanovnicima #ozaja. Susjedni
Arbanasi smatrali su Kardovice za Bosnjake, a oni nas jezik nazivaju
bosnjacki (bosanski) ili naski. Kardovici su u islamu od kada su i ostala
ovdasnja muslimanska plemena u Crnoj Gori, kao i vecina
muslimanskog stanovnistva ovog podrucja. Kardovici su u opstini
#ozaje medu vecim bratstvima i danas zive u #ozajama, Tutinu, Novom
Pazaru, Sarajevu, Skoplju, Beogradu, Zagrebu, Turskoj pa i na sirim
prostorima, ima ih skoro na svim kontinentima.
Kroz istoriju Kardovici su bili aktivni ucesnici brojnih znacajnih
dogadaja na ovim i drugim prostorima, imali su kao i danas vrlo
istaknute pojedince koji ne samo da su imali znacajnu ulogu u svom
plemenu nego i na sirim prostorima.



Pojedinci su se isticali po hrabrosti, mudrosti i plemenitosti. Oni
su se uvijek medu prvima odupirali svakom ko je htio da se nametne kao
porobljivac na ovim prostorima tako da je u tim dogadajima imalo
istaknutih pojedinaca. Mnoga kazivanja kroz istoriju brojnih gaziluka
Kardovica govore o tome da im je sloboda bila draza od svega.
Kardovici su poznati kao ``ensarije (ljudi poznati po
gostoprimstvu, po svojoj spremnosti da pruze zastitu i utociste svakome
ko je u nevolji, bez obzira na vjeru i porijeklo). O ovome svjedoce i
dogadaji opisani u knjizi 'I tada rekose: Nece proci od Mijaila Asanina.
U knjizi se opisuje povlacenje srpske vojske prema Albaniji, a ista se
zadrzala u #ozajama.

GOSTOPRIMNI ROZA1CI

Ima mjesta koja se pamte po mnogo cemu, a najvise po dobru.
Tako je i sa ljudima, muslimanske vjeroispovijesti rozajskog kraja. Kaze
se: 'Baci dobro niz vodu, cekaj ga uz vodu. Dobro je kada kroz zemlju
naide dobar covjek, ostavi dobro djelo, ili ga sretnu dobri ljudi, pomognu
mu u nevolji, pa se o njemu po dobru kazuje.
O dobru, svjedoce i dogadaji iz daleke i blize proslosti, o velikoj
pomoci koju su pruzili Muslimani #ozaja srpskoj vojsci 1915. godine.
Postoje mnoge price pojedinaca, bratimljenja i kumstava izmedu
tadasnjih oIicira i vojnika sa Muslimanima rozajskog kraja, koja i danas
traju i cuvaju se. Dobrim se dobro vraca, u znak postovanja prema
stanovnicima #ozaja, poslije oslobodenja Beograda u prvom svjetskom
ratu, dat je naziv jednoj ulici '#ozajska ulica. Ona se nalazi na
najljepsem kraju Beograda, na Topciderskoj, pored mnogobrojnih
stranih ambasada.
#ozajska ulica u Beogradu je znak postovanja i prijateljstva sa
stanovnicima #ozaja, koji su u najtezem trenutku pruzili pomoc srpskoj
iznurenoj, gladnoj vojsci koja je prelazila planine od Drine prema Crnoj
Gori, preko rozajskih planina i dalje prema Albaniji, Grckoj, a ista se
zadrzala u #ozajama.



Prica Emin-aga Kardovic: Odmah po dolasku srpske vojske u
#ozaje, u mojoj kuci bio je smjesten stab Drinske divizije, dobro se
sjecam da je komandant bio Krsto Smiljanic.
#ozaje je bilo puno vojske koja je bila rasporedena po svim
kucama ove varosice. Put je vodio preko Hajle. To je bila disciplinovana
vojska, koja se prema nama prijateljski i ljudski odnosila, a i mi prema
njoj.
Mnogo nam je pomoglo sto nam je amidza Abaz-aga imao
vodenicu pa smo imali dosta hljeba za vojsku i nas. Dijelili smo sve sto
smo imali od odjece, davajuci im vunene carape i slicno.

Emin-aga Kardovic
Na dugim posjedcima, (sjelima) slusajuci price starih rozajaca i
rodaka, o ovom dogadaju zapisao sam pricu mog djeda
devedesetogodisnjaka Jasar-age Kardovica.




1asar-aga Kardovic
Jasar-aga Kardovic, zapocinje pricu: 'Svi rozajci su sirom otvorili
vrata svojih kuca i pratecih prostorija koji su mogli pomoci iznemogloj i
promrzloj srpskoj vojsci, koja je tu ostala sve dok se nije oporavila za
put preko snijeznih gudura rozajskih planina prema Albaniji. Imao sam
sestnaest godina kada sam sa ocem Abazagom i SeriIagom Hadzicem
kao i mnogim drugim bratstvenicima i sugradanima isli preko planine
Hajle pokazujuci srpskoj vojsci put kuda se najbolje moze proci.
Pomagali smo svi srpskoj vojsci u nosenju oruzja i municije. Kao
da sada gledam Elmazagu Kurtagica koji malo stariji i krupniji od mene
nosio je dva velika i teska sanduka. Vecina nasih ljudi isli su do samog
prevoja planine Hajle, a neki od njih isli su i dalje duboko u Albaniju.
Po povratku iz Albanije moj otac Abazaga mi je pricao kako je put
bio tezak, kao i kad smo krenuli i iz #ozaja, pratilo nas je lose vrijeme,
snijeg i mecava, ali za sve #ozajce tih dana bio je to sastavni dio zivota.
Na samom ispracaju u Albaniju, general srpske vojske Misic Zivojin
zahvalio se iskreno svim #ozajcima rijecima: 'GOSTOP#IMNI
#OZAJCI NIKAD VAM TO NECEMO ZABO#AVITI.
Ove rijeci podsjecaju na dobro medu ljudima, na ono sto je bilo,
sto se ne moze zaboraviti, a to je svijetla #ozajska ulica u
Beogradu.Zavrsava ovim rijecima svoju pricu Jasaraga.





* Zelimir Rukavina. 'Podgoricki muslimani u proslosti i sadasnfosti`, 'Muslimanska
svifest`, br. 57, str. 2 , Selami Pulaha. 'Defteri iredistrimit`, nd. 295-300. Mifaflo
Asanin, ' I tada rekose. Nece proci ' (Preko smrti u buducnost str. 145),
Slicne situacije se desavaju i kroz noviju istoriju i sve ratove. Kod
Kardovica su bili zbjegovi nevoljnika iz svih pravaca i krajeva, bez
obzira ko ih je progonio. Kod Kardovica za vrijeme drugog svjetskog
rata gostoprimstvo su nasli stanovnici Bihora koji su bjezali od
okupatora i domacih izdajnika, zatim izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i
Kosova u posljednjim ratovima na podrucju bivse Jugoslavije. Ovakva
zastita drugih kada su u nevolji smatrana je moralnom obavezom-
merhametom svih Kardovica i svih stanovnika #ozaja. Oni nikada nijesu
prihvatili tudu volju i okove, pa se zbog toga kaze za njih da su
slobodarskog duha, neustrasivi i postojani. Kroz istoriju kao jako pleme



bili su stub i oslonac opstanku stanovnistva na ovim prostorima u vrlo
teskim vremenima. Kao takvi #ozajci i Kardovici su bili zastitnici ne
samo teritorije #ozaja i okoline vec i mnogo sire. Ucestvovali su i
predvodili sve znacajnije dogadaje koji su imali karakter odbrane od
napada na stanovnistvo i imovinu na ovim prostorima. Tamo gdje su oni
bili, uvijek je izvojevana pobjeda. Kroz istoriju posebno su se istakli kao
vrijedni i hrabri: Merdan-aga, Mula Jakup-eIendija i Abaz-aga Kardovic.
O tome svjedoce epske junacke pjesme koje bijahu neobicno ukrasene i
duge Mededovic Avda sa Obrova, Kurtagic Murat-age gazije, Corovic
Asir-bega, Fetic Osman-age, Ledinic Hajrusa i Agic Besima, koje sam
zabiljezio u ovoj knjizi. Kardovici su vrlo miroljubivi i zele da sklapaju
prijateljstva i u najtezim situacijama. Bili su pobratimi, kumovi sa
mnogim cuvenim pojedincima i porodicama iz: Pesteri, Novog Pazara,
Sjenice, Berana, Plava, Gusinja, Peci, Bijelog Polja pa i sirom Crne Gore
(Kostici, Durisici, Jovanovici, Joksimovici, Bozovici, Perunovici,
Pejovici, Nikolici, Bajici, Camaj itd.). Kasnije su preko lova sirili
prijateljstva i na prostoru Srbije. I danas cuvaju te svoje vrline i lijepu
tradiciju, naravno na savremeni nacin. Imao sam srecu sto sam ovaj rad
otpoceo prije dvadeset godina, u vremenu dok su bili zivi i moj djeda
Jasaraga i otac Murat kao i moja majka Adila i drugi koji su se sjecali
opisanih dogadaja. Pored usmenih kazivanja pomenutih licnosti koristio
sam literaturu koja govori o porijeklu rozajskog, crnogorskog i
sandzackog stanovnistva. Nadam se da ce ova knjiga pojasniti i neke
nejasnoce koje postoje u vezi rodbinskih veza izmedju nekoliko
bratstava koja naseljavaju takozvanu Kucansku mahalu. Ono cega se ja
dobro sjecam iz djetinjstva, a i moji kazivaci su sa velikim ponosom
isticali je da smo starevinom Kuci iz Meduna. Od doseljavanja do danas
postoji 12-13 pojaseva. Evo primjera za nase bratstvo Kardovica:
1. Alija, 7. Avdaga,
2. Kamber, 8. Abaz-aga,
3. Kardo, 9. Jasar-aga,
4. Merdan-aga, 10. Murat-aga,
5. Mahmut-aga, 11. Fadil,
6. Nuradin-aga , 12. Faris..............





Rozaje
I$%ORI1A ROZA1A
#ozaje je relativno staro naselje. U blizoj okolini grada postoji
nekoliko arheoloskih lokaliteta. Ovdje su zivjeli #imljani, Grci, Iliri i
drugi. Nesto kasnije se ovdje naseljava slovensko stanovnistvo.
Kao naselje postoji od VII vijeka, a za vrijeme Turske pominje se
pod nazivom Trgoviste sve do kraja XVII vijeka. Po podacima nasih
istoricara iz XVII vijeka preplice se naziv #ozaje, koji je preovladavao u
narodu. Predanje u vezi naziva #ozaje vezuje se za karakteristicne
krecnjacke klikove u obliku rogova iznad kojih je bilo staro utvrdenje
#ozaje.

Klikovi sa kojih je Abaz-aga skoio sa jednog na drugi



#ozaje spada u najsumovitije krajeve balkanskog
poluostrva.Doseljavanje pocinje u prvoj polovini XVII vijeka. Kuci su
zauzeli lijevu obalu Ibra, naseljavajuci Kalace, Seosnicu, Koljeno,
Bascu, Grizicu, Crnokrpe, #adetinu, Vucu i polovinu varosice #ozaje.
Stanovnistvo je stradalo u pokretima za oslobodenje koji su bili cesti. Od
1912. godine, podjelom Sandzaka, #ozaje ulazi u sastav crnogorske
drzave. Period od 1912-1945. godine smatra se za jedan od najtezih
perioda u istoriji zivlja ovog kraja. Prvi balkanski rat, prvi svjetski rat,
Austro-Ugarska okupacija, gladne 'svapske godine, epidemija tiIusa i
kolere, nemastinja, nepismenost, obespravljenost, drugi svjetski rat,
muhadzirluk-izbjeglistvo.
#ozaje je u drugom svjetskom ratu oslobodeno 30. septembra
1944. godine. Od tada je pocelo novo razdoblje u razvitku #ozaja i
njegove okoline. Do smanjenja broja stanovnika doslo je zbog
iseljavanja stanovnistva i mnogih bolesti koje su u to vrijeme bile
neizlecive (kuga, tiIus, tuberkuloza i druge). Grad #ozaje se nalazi u
visokoplaninskoj kotlini na oko 1000 metara nadmorske visine i ima oko
30. 000 stanovnika. Kroz #ozaje protice rijeka Ibar koja izvire desetak
kilometara iznad grada. Ibar je vise puta poplavio grad #ozaje. Po prici
starih ljudi, Ibar sa pritokama Zupanica, Lovnicka rijeka, Crnja, plavili
su naselja, njive, baste i nanosili su ogromnu stetu.
Zapamcene su dvije vece poplave grada u zadnjih trideset i pet
godina i to: 16. septembra 1972. godine i 26. novembra 2007.godine.

Poplava, Abazovac 27. godine

8

Prostor opstine #ozaje ima karakteristicnu klimu sa izrazitim
odlikama planinske klime. Sa svih strana rozajski kraj je okruzen
planinskim vijencima, najveci vrh je na Hajli, sa 2403 mnv. Snijezni
pokrivac se zadrzava veoma dugo. Broj suncanih dana se krece oko 300.
Maksimalne temperature vazduha se krecu do 38 stepeni C. #ozaje se
prostire na preko 43000 ha. U #ozaje se moze stici sa tri strane: jedan
putni pravac je od Bijelog Polja preko Berana, drugi je od Novog Pazara
i Kosovske Mitrovice a treci putni pravac je preko prevoja Kule, koji nas
preko Peci povezuje sa Kosovom.
PORI1EKLO KUCA
Njemac Gerhard Gesman u svom djelu 'Cojstvo i junastvo starih
Crnogoraca kaze: 'Crnogorska se plemena prvi put pominju i to:
Banjani 1319. god. Deklici, Durdevici 1381. god. Drobnjaci 1354. god.
Bjelopavlici 1411. god. Piperi 1416. god. Vasojevici 1444. god. i
dolaskom Turaka na Medunu neki Kuci 1455. god. Medu crnogorskim i
muslimansko-bosnjackim plemenima cesto je dolazilo do sukoba oko
ispase, meda i vodopoja. Sukobi su se cesto zavrsavali ubistvima, sto je
dovodilo do krvne osvjete i raseljavanja. Neslogu medu plemenima
vjesto su koristili dusmani. Stalno su upadali i pustosili oskudnu
imovinu muslimansko-bosnjackog naroda. Dusmani nijesu mogli unistiti
najvecu vrijednost muslimana-bosnjaka njihov slobodarski duh. Stalne
borbe usporavale su razvoj pismenosti naseg naroda. Zbog toga su nasi
preci pod teskim uslovima opismenjavali svoja potomstva. Oni su se
perom i puskom borili za opstanak i teritoriju. Svi Kuci, muslimanske ili
pravoslavne vjeroispovjesti, znaju da su porijeklom iz Kuca, obicno
pominju Medun kao staru postojbinu. Prve pripadnike islamske vjere u
ovim krajevima nalazimo tridesetak kilometara sjeveroistocno od
Podgorice, u starom utvrdenju Medunu, poznatom jos iz vremena Ilira.
Osmanlije su ovo utvrdenje zauzeli juna 1455. godine i tako je u njemu
postojao subasa. Dr Jovan Erdeljanovic evidentirao je 84 muslimanska
bratstva u 17. vijeku, medu kojima Durdevice na Ublima, Ciknice na
Fundini itd. Da Kardovici vode porijeklo iz Meduna od plemena Kuca,
Jasar-aga bi cesto govorio: 'Po pricama starih Kardovica, mi imamo
porijeklo iz Meduna od muslimanskog-bosnjackog bratstva koja su prije
dvjesta godina pripadali islamskoj vjeri.

9

Slusajuci stare guslare Murat-agu-gaziju Kurtagica i Osman-agu
Fetica iz #ozaja, koji su na posjelima sahatima pjevali stare junacke,
ukrasene duge epske i druge pjesme, ostao mi je u sjecanju jedan dio:
Aaaf, gusle mofe,mofe drvo milo,
Pricat cemo sta fe davno bilo,
U permanu u prvom :emanu,
Uspomena kod nasih plemena'
'Zatrese se Piperi i Medun`
Mnogo mafki sinove i:gubi,
Sto fe ono, sto to biva,
Sto :elena gora skriva?
Alifa Kuc u bof poso,
Sa svofom fe vofskom doso,
A u vofci dva su brata ,
Dva Alifina desna krila`..

Muslimani-Bosnjaci s Meduna i iz drugih krajeva Kuca prognani
su s tih prostora 1670. godine, nakon sto je hriscanski dio stanovnistva
plemena Kuca stupio u sluzbu Mletacke #epublike i proglasio pripajanje
ovih krajeva Mlecanima, isticuci i mletacku zastavu na tvrdavi Medun.
Izgnana muslimanska-bosnjacka bratstva koja su vec oko dvjesta
godina pripadali islamskoj vjeri su se raselila u druge sjeverne krajeve
Crne Gore i na brdovito, neplodno zemljiste Sandzaka.
Kuc Alija je dosao iz Meduna 1670. godine i zadrzao se u
#ozajama na lijevoj obali Ibra gdje je i umro, njegov grob i danas postoji
na sredini Kucanskog groblja. Kada vec pominjem groblje, treba istaci
da se u #ozajama do nedavno vodilo racuna ko kojem plemenu pripada i
prema tome, ko se i u koje groblje sahranjuje (kopa). Kuci se sahranjuju
(kopaju) od postanka pa sve do danas u groblju u podnozju Bandzovog
brda, takozvano Kucansko groblje.
Grob naseg pretka Alije, koji je velikih dimenzija, bez nisana i
ikakvih natpisa ograden je velikim plocama od sige, nalazi se u
neposrednoj blizini grobova bratstva: Fetahovica, Beciragica, Ganica,
Hamzagica, Kardovica i Hadzica, sto dokazuje i srodstvo medu ovim
bratstvima.



Svi stari sa svojim potomcima iz Kucanske mahale, obilazeci za
Bajram groblje, obavezno su na grobu naseg pretka Alije ucili 'El-
Fatihu.

Mezar rahmetli Alije Kua

Alija je imao dva brata i to: #amo (lovac), koji je otisao da zivi u
Lucice i Huso koji je zivio na Bacevcu. Po dr Milisavu Lutovcu,
grupaciji bratstva Kuca pripadaju: Fetahovici, Beciragici, Ganici,
Kardovici, Hadzici, (Hankusici), Hamzagici i Colakovici.
Alija je imao cetiri sina:
1. Fetaha, od koga su Fetahovici-------------------------52 kuce,
2. Becir, od koga su Beciragici---------------------------20 kuca,
. Ganija, od koga su Ganici----------------------------- 16 kuca,
. Kambera, (Kamberovici) koji ima 4 sina. 1705. god.
a) Kardo, od koga su Kardovici--------------------------- 52 kuce,
b) JusuI (Hadzi) od koga su Hadzici----------------------27 kuca,
c) Ibrahim, od koga su Colakovici------------------------ 6 kuca.
d) Hamza, od koga su Hamzagici-------------------------- 5 kuca.



BRA%$%JA E%AHOJICI, BECIRACICI, CAAICI,
(KAMBEROJICI), KARDOJICI, HADZICI, HAMZACICI I
COLAKOVICI
U starim vremenima najcesce je bio obicaj da se sinovi prezivaju
po ocevom imenu. Na imena predaka dodavalo se 'ic', tako su po
Fetahu-Fetahovici, Beciru-Beciragici, po Ganiji-Ganici, dok od njihovog
brata Kambera nasi preci su se prezivali Kamberovici (Kamberagici ili
Kamberisi). Od Kambera su: Kardo Kardovici, (Karadan, Kardas)
Hadzi-Juso - Hadzici, Hamza - Hamzagici i Ibrahim - Colakovici.
Svi Alijini potomci smatrali su da su u rodbinskoj vezi, a narocito
je to bilo jako, kako su nasi stari govorili 'najsvojsiji smo sa:
Hadzicima, Ganicima i Fetahovicima, iz razloga sto se nekada zivjelo
zajedno i imovina im je bila zajednicka. Zapazeno je da se kod svih
bratstvenika, u generacijama koje su dolazile, ponavljalo ime Alija, kao
sto su se u nasem bratstvu ponavljala imena : Mahmut, Nuradin, Cerim,
Jakup, Omer itd. Vjerovatno i ovaj podatak govori o zajednickom
pretku. Pa nije cudo sto se u bratstvima rozajskih Kuca ime pretka
ponavljalo u potomstvu.
Ime Alija se moze naci i kod: Hadzica, Ganica, Hamzagica,
Fetahovica, Kardovica i Beciragica. Po obicaju imanja su se prvo nudila
za prodaju bratu, rodaku, komsiji sto je jos jedan dokaz da smo u
najblizem srodstvu sa Hadzicima, jer smo kod njih kupovali kuce,
zemlju, sumu, vodenicu itd. #edosljed zaposijedanja zemljista sa lijeve
strane Ibra u Kucanskoj mahali, od takozvanih Ganica krsa do Kucanske
dzamije, svakako je jos jedan dokaz. Ganici su bili ispod krsa,
Fetahovici do njih, zatim Kamberovici (Kardovici, Hadzici, Hamzagici),
pa Beciragici.
Kuca Salih-age Kardovica sagradena je 1825. godine. u Kucanskoj
mahali, danasnjoj ulici 'MustaIa Pecanin. Tu kucu su naslijedili
njegovi sinovi: Hadzi-Sacir-aga, #edzep-aga i Sait-aga. #edzep-aga
ostavlja kucu i cair AriI-agi da bi AriI-aga dodijelio kucu Ljutvijagi, koji
nije imao sinova, vec kcerku Hajru koja je udata za Lukac #aIeta. Kroz
istoriju kuca je mijenjala vise Iunkcija, u jednom dijelu smjestena je bila



Opstina (1936 1938. god), kasnije prostorija Ambulante itd... Kuca
Salihage promijenila je stari oblik, adaptacijom objekta 1990. godine.

Kuca Kardovic $alih-age
Hadzi Suljaga-eIendija Kardovic zivio je u Kucanskoj mahali, danasnjoj
ulici 'MustaIa Pecanin na lijevoj obali rijeke Ibra. Jedan dio svoje
imovine (placamiljca) uvakuIio je za danasnju Kucansku dzamiju koja
je prilozima i radom dzematlija sagradena 1830. godine i sacuvana je do
danasnjih dana u priblizno autenticnom obliku.

Kuanska dzamija



Kardovici su posjedovali veliki kompleks zemljista, dobijajuci ga
za zasluge i titulu agalarstva a kasnije kupovinom imanja: Kardovo brdo
sa vise stotina hektara sume, Zavrse, Crnokrpe, Vuca, #adetina, vise
desetina hektara livade i sume u Klancu (Aljovaca-ravni), Susteri.
Veliki pasnjak ispod Gospodinog vrha zvani '#aIetovaca,
Grahovaca-FiIica i veliki broj Caira u #ozajama, tako da su poznati
Abaz-agini cairi u danasnjoj ulici '30 septembar, Mahmut-agini,
Selman-agini cairi sa desne strane kucanskog groblja i Mujagini,
Iljazagini cairi na desnoj obali Ibra, dok su na lijevoj obali Ibra bili
Salih-agini, Hadzi Suljagini, Mahmut-agini cairi i #edzep-agin cair (gdje
je danas trzni centar i AP# televizija).
Kardovic Abaz-aga (u rehem pod hipotekom) - kupio je imanje
Haskov lug sa vise desetina hektara livade i sume, kod Murat-age
Fetahovica, dok kod Sait-age Hadzica kupuje i dio zemlje na
Bandzovom brdu od sklada (danasnje magistrale), pa do vrha brda ka
padini Crnje. Kucanska mahala koristila je pasnjak i ogrevno drvo Golog
brda i Brezovackog brda. Najbolja rozajska zemlja pripadala je bratstvu
Hadzica,Sait-agi koji je bio Hadzi-JusuI-agin sin.Ta zemlja se nalazila
gdje je danas Kardovski - Muhamedagin cardak. Vodenicu je #asit-aga
Hadzic prodao Abaz-agi Kardovicu 1930. godine.

%apija za vodenicu
Kardovica vodenica nalazila se gdje je danas kuca #iIa i #iza
Nurkovica, a jaza je prelazila preko skolskog dvorista OS 'MustaIa



Pecanin. Kardovici su sa dosta umijeca organizovali zivot, moglo bi se
reci uspjesan za ta vremena, razvili su zemljoradnju, stocarstvo,
ugostiteljstvo sa hanom, konakom i trgovinu sa ducanima i magacinima.
Mahmut-aga je takode kupio veliku zemlju na Zelenima kod bratstva
Hadzica. Vecinu ovog imanja i vodenicu oduzela je Agrarna reIorma.
Po prici mog djeda Jasar-age, Abaz-aga je za vrijeme raznih
prevrata, cak od Prvog svjetskog rata pomagao Iinansijski mnogim
porodicama, komsijama i bratstvenicima kako bi u najtezim ratnim,
gladnim godinama, bolestima i tragedijama uz 'Allahovu pomoc spasio
pojedinca ili citavu porodicu. Bulatovic Milosa Branko, iz Bijele Crkve,
pricao mi je da zna iz razgovora sa ocem i starijim ljudima iz Bijele
Crkve, da je Kardovic Abaz-aga za vrijeme Drugog svjetskog rata
pomogao da Bulatovic JovanJovce (Arsenijev) sa majkom i zenom
Darinkom, bratom Mirkom i kcerkama #adom i Stanimirkom, kupi
imanje u Srbiji.
Bulatovic JovanJovce iz Bijele Crkve zatrazio je pomoc u novcu
od Abaz-age Kardovica, koji mu je dao novac da bi kupio kucu kako bi
sklonio sebe i svoju porodicu od ratnog vihora koji je bio na prostoru
#ozaja. Jovan je Abaz-agi rekao 'ako budem ziv, vraticu ti pare uz
veliku zahvalnost, ako poginemo! halalosum ti Abaz-aga moja kuca sa
sljivikom u Bijeloj Crkvi. Nakon zavrsetka rata Bulatovic Jovan-Jovce
je dosao sa porodicom ziv i zdrav iz Srbije u svoju kucu koju mu je
cuvao Abaz-aga kao svoju da mu je ne bi zapalili tadasnji neprijatelji.
Jovan je pokusao poslije odredenog perioda da vrati pare Abaz-
agi za dobro koje mu je ucinio u najtezim trenucima svoga zivota, Abaz-
aga Kardovic mu je odgovorio; 'Jovane halalosum ti moje pare, a ti
nastavi da zivis u svojoj kuci kao da se nije nista desilo. Takvih i
slicnih slucajeva bilo je vise u nasem bratstvu tako da ne bi ni zajam, ni
ulog za odredeno imanje uzimali.
*******************************************
Marko Miljanov, 'Kuci i Arbanasi, dr Ejup Musovic, 'Muslimani od pada
Zete 1499. god. Novi Pazar, 1997, Hivzija Hasandedic, 'Spomenici Islamske kulture
u Herceg Novom i okolini, Marko B. #asovic Pleme Kuci, etnograIsko istorijski
pregled, ' Pleme Kuci, #adoslav Drekovic, BIGZ, Beograd



$%AAOJAA1E I OD$EL1AJAA1E KARDOJICA
Kardo sa sinom, unukom i pet praunuka zivio je i imao kuce sa
desne strane sokaka kucanske mahale, na prostoru gdje se danas nalazi
Kula Kardovica - SeIkove djece. Abaz-agini, Iljaz-agini i Hamdijagini
potomci danas zive i imaju kuce sa desne strane obale Ibra, a Mahmut-
agini, Salih-agini, Suljagini potomci i danas zive na lijevoj obali Ibra.
Salih-aga je sa porodicom odselio za Tursku 1933. godine
Porodice Adil-age odselile su se za Tursku, (1967), Suljaga sa
svojom porodicom odselio je za Novi Pazar, MustaIaga (Adil-agin) sa
svojom porodicom odselio je za Skoplje. Poslije Agrarne reIorme Selim-
agina djeca (Avdaga i Bilal-aga) sele se u Tutin. SaIet Muratov sa
svojom porodicom odlazi u Ameriku -1987. god.

Hivzov odlazak u $koplje-%ursku 19. god.
MustaIagina djeca i unuci odselili su za Njemacku, Medovi sinovi
JakupBago za Austriju, Ejup za Tursku i Ferid za Sarajevo. Aljovi
sinovi Edin i Ersin studirali su u Zagrebu, gdje Ersin zivi i sada sa
svojom porodicom, dok je Edin sa svojom porodicom u Njemackoj a
tamo zivi i Haris Dzemalov.
Veze sa Kardovicima iz Turske koji su dobili prezime Sandzaktar
slabo su odrzavane do skoro, sada smo i te veze uspjesno uspostavili,
posebno smo za to zahvalni Muneveri (Hivzova) Sandzaktar. Oni su se
dobro snasli i lijepo zive na podrucju Istanbula i Ankare.



'Mofe Roafe, novi snovi,
Zivovali ivot novi
Pa odatle muka stara,
Sirom svifeta kud ko prode,
A mnogima ivot pode,
U tudini, u gorcini,
Teska puta boe mili'`




$afetov odlazak u Ameriku 1987. god.

KARDO (Kardovic, Karadag, Karadan, Kardas, turska rijec-Crna
Gora, prijatelj, stariji brat, drug.), je roden 1732. godine a preselio je na
ahiret 1822. god. zivio je 90 god. imao je jednog sina Merdana koji je
dobio od Sultana-Cara agalarstvo zbog velikih zasluga.





DOBI1AA1E %I%ULE ACALAR$%JA
Na osnovu objave od cara sa sjedistem u Bijelom Polju, dosao je
telal i dao objavu da sultan - car trazi covjeka megdandziju (Muslimana)
da se prijavi za megdan sa srpskim vojnikom. Merdan (jedinac od 18
god.) koji je bio obavijesten o ovom dogadaju a vise puta mu je i
dolazilo u snu da on moze da opravda to povjerenje sultana, ispricao je
svoje snove ocu i zamolio ga za halaluk da mu dozvoli da se prijavi za
megdan.
S teskim srcem otac Kardo dozvoljava svom sinu da se prijavi
sultanu za megdan.
Merdan, njezan momak, obrazlozio je sultanu da ima zelju i
sposobnosti da se bori na dvoboju. Jos nije poceo da se brije a kao
vjernik nije propustio ni jedan namaz od kako se zamomcio.
Sultan je Merdanu dao konja koji je bio stari megdandzija.
Trenirao je dok nije dosao i dan borbe u Kraljevu, u Srbiji.
Od Akova (Bijelog Polja) pa do mjesta megdana pratnja Turske
vojske podrzavala je Merdana kao i na samoj borbi.
Uz Allahovuu pomoc i dobro Iizicki i psihicki spreman Merdan je
za kratko vrijeme borbe pobijedio srpskog vojnika a za uzvrat sultan je
nagradio Merdana agalarstvom dajuci mu posjed: Kardovo brdo, Zavrse,
dio Zeleni, Crnokrpe, #adetina, Vuca, kao i Kardove njive izmedu
Kraljeva i Kragujevca koje i danas nose ta imena, o cemu govori i
epska pjesma koja slijedi:
MERDAA-ACA
d postanka na Sandka Bosnfaka,
Kardovici imali su funaka,
Imali su vas i uvifek snagu
ko :a primfer naseg Merdan-agu,
sav islamluk sto se dici s nfime,
dobio fe teskog megdandifu,
u Kralfevu u upnu Srbifu,

8

Istorifska bila fe pobfeda.
Aba:ova nekog para dfeda,
a:gina fe dobio dusmana,
taf fe :vao na megdan sultana,
on na megdan po:iva sultana,
od :emana tri godine dana,
Medo mu fe pravo bilo ime,
sto se Sandak ponosi sa nfime,
Merdan-aga ime fe dobio,
Evo sta sam cuo o Merdanu,
sokolu i nfegovom megdanu,
pofavi se neki megdandifa,
kofeg hrani velika Srbifa,
to fe bio :vifer med lfudima,
kost u grlu bio fe Turcima,
kofi Turcin cvrst funak nife,
taf ga Srbin sa svifeta smice,
veliki :ulum sto fe ucinio,
Tursku silu u hal fe savio,
Takva sila dode kod dusmana,
I na megdan po:iva sultana,
dmah sultan sprema megdandife,
Car ih sprema a dusman ih bife,
Megdana fe mnogo :adobio,
Turskih glava mnogo porubio,
Megdane fe velike :adobio,
Toliko fe glava porubio,
Da bi snfima kulu nacinio,
A:gin Srbin sa megdanom stravlfa,
Za megdana niko se ne favlfa,
Jise care nikoga ne spremaf,
Jer sa nfime ratovanfa nema,
Zaplasi se svako od dusmana,
Pod sramotu turskoga sultana,
Stie fedan telaldifa mladi,
I: Turkife i: Stambola grada,
Po Sandaku gradase konake,
I :a cara traase funake,
I: Stambola pase ga poslali,

9

Po Sandaku telal da telali,
Da potrai spremna Sandaklifu,
I da caru nade :amenifu,
Zove telal na krsnom Balkanu,
Zamendifa da bude sultanu,
Svi telali vicu na sve strane,
Imal koga da na megdan stane?
Tom a:ginom mocnom harambasi,
sto islamluk sa megdanom plasi,
vec fe doso do na kraf Sandaka,
telal vice i trai funaka,
sve fe :vao tri mfeseca dana,
al ne do:va nikog :a megdana,
trai telal valfana Bosnfaka,
dal fe mafka rodila funaka,
da odgafi od srca Ga:ifu,
da :amifeni cara Stambolifu,
Dal Bosnfaka ima :a megdana
da :amifeni turskoga sultana,
posto telal Roafe suoci,
I: nfega ce funak da iskoci,
Merdan mladi pomrsavi,
:a na megdan rifesi da se favi,
fedan dan fe lako prola:io,
Kara-aksam :emlfu prihvatio,
Jid Sokola Kardovoga Meda,
Tof sramoti nece da se preda,
d funaka funak se rodio,
Za megdana Merdan se favio,
Evo :ore i bifela dana,
Sivi soko budi se i: sana,
Klanfa sabah i na dusek sfede,
I sa ocem otvori besfede,
mof babo roditelfu mio,
da ti pricam sta sam u san snio,
dobio sam velika besara,
da i:adem na megdan :a cara,
red fe doso i emer na mene,
da fa budem caru od odmene,



Pored vfere i velikog inata,
da se desim caru od intata,
mili babo roditelfu mio,
Ja sam Allaha femin ucinio,
pored Allaha i pored imana,
necu vise trpfeti dusmana,
il cu nfega na megdan dobiti,
il cu mofu glavu i:gubiti,
necu glavu po nedara kriti,
Za cara ce ona Kurban biti,
on to rece babo mu se lfuti,
Za megdan mu ne da pomenuti,
nema babo sem nfega fednoga,
da ostane srca ranfenoga,
mogu stici :a nesrecu glasi,
od potomstva svifecu da ugasi,
lfute mu se rodaci i bratstva,
od namfere Merdana odvraca,
Pa mu otac rifeci govorase,
:a taf megdan pomenut nedase,
mof sine luda adamifo?
taf fe dusman mnoge pogubio,
on te more progunut na prema,
te sa nfime ratovanfa nema,
toliko fe glava pogubio,
da bi s nfima kulu nacinio,
da ga bifes macem po rebara,
ti mu nemos uciniti rana,
on te moe u :ube nositi,
kako ces ga na megdan dobiti,
slusaf savfet oca i plemena,
ne odvafaf glavu od ramena,
ti si sine mlada adamifa,
A Srbin fe teski megdandifa,
nemos sine s nfime ratovati,
vec ces svofu glavu dati,
tac sinu poka:ufe srecu,
da ne ide s glavom u nesrecu,
nemof mi se sine funaciti,



Bogme mores lako poginuti,
Junacka fe glava badihava,
prica narod, svedoci svetinfa,
funacka su dfeca sirotinfa,
mahom dfeca dobrifa funaka,
ostala su rano po sokaka,
Al fe soko gorocan i tvrdi,
oko mu se od straha ne mrdi,
voli soko lfutski poginuti,
no sramotu takvu posrnuti,
moram sebe babo oprobati,
ili cu Sehid il funak postati,
dacu glavu nek vidi Roafe,
da be: muke funak ne postafe,
il cu svofu glavu i:gubiti,
il cu funak ko sto treba biti,
Nemof sine moes Kurban biti,
mladom ce ti ivot ugasiti,
na stotine mafki prokukale,
velike glave pred nfim su pale,
veliki ivalf pred dusmanom pade,
to gotovo bfese po hilfade,
velike glave sa Turaka skida,
sa glavama kule ce da :ida,
kad bi babo straslfivica bio,
dabogda ti Merdan ne ivio,
da fe Bog do car bi bolfi bio,
da sam ti se bar ensko rodio,
da sam ensko bar bi se udao,
I ne bi se straslfivica :vao,
ko ne sidem vlahu do Srbife,
odmah krofi :a mene dimife,
pelene cu sa enama prati,
fa se necu vise musko :vati,
kad vidose odvracanfa nema,
tad ga otac na vfebanfe sprema,
da ga spreme Bfelopolfci,
de se uce :a megdan funaci,
da ga uce :a vfesto orvanfe,



il sa sablfom vfesto macovanfe,
Tri mfeseca vfeba u Akovo,
dok se spremi pile sokolovo
Za Akovo treba ka:at bolfe,
Akovo se pro:va Bifelo Polfe,
spremala ga vofna fedinica,
dok fe posto hitar ko svecica,
vfebase ga tri mfeseca dana,
dok fe Merdan staso :a megdana,
Tu se funak dobro obucio,
svak bi reko krila fe dobio,
sivi soko dobro okrilati,
Za megdan se stade opremati,
megdan dode vise vakta nema,
:a megdana orufe priprema,
protivniku Merdan porucufe,
:a megdana orufe kupufe,
kovaci mu britku sablfu tope,
kofa sfece kosti i oklope,
do megdana sfedi u Akovo,
dok fe sebi orufe sakovo,
poslui ga fedinica (askera)-vofna,
te mu dade :a megdana konfa,
tu fe bilo oko trista ata,
on i:abra lisava alata,
starog ata u:e pomrsava,
al fe alat megdandifa prava,
alat ima tri konfska cvifeta,
haslifetli to su besareta,
sta mu treba :a megdan pripremi,
Sarku knfigu protivniku spremi,
i tu dobra prilika i:ade,
te :a knfigu pismonosu nade,
i :a knfigu nade sehratlifu,
te odnife knfigu :a Srbifu,
pismonosa u Kralfevo sade,
sreca slui megdandifu nade,
megdandifi sitnu knfigu dafe,
i :a megdan odredi se vade,



cita knfigu Srbin be: fa:ife,
knfigu uci grohotom se smife,
A Bosnfak ga pita o:bilfnife,
megdandifa sto se knfi:i smife,
ova nfemu na to odgovara,
vu knfigu neki mefft sara,
kunem ti se kletva mi fe prava,
tom Turcinu omr:la fe glava,
Znal to Ture da ga Bog ubife,
da :a mene nema megdandife,
dosla mu fe nesretna prilika.
on ce panut da fe od celika?
glavu cu mu :a mahmudifu platit,
be: nfe ce se u Akovo vratit?
nit ce vise ici u Roafe,
kad ce doci ivot mu prestafe,
odredi mu megdan kraf Morave,
de te rasne :amfeniti glave,
odredise vade u nedelfu,
u taf dan ce megdan da difele,
:a megdana bas fe radan bio,
te mu odma knfigu povratio,
u knfigu mu Srbin porucufe'
Nek se Merdan u celik okufe,
I taf okov bice badihava,
cim ce doci padnut ce mu glava,
bolfe mu fe nek se sam ubife,
da ne vraca kosti i: Srbife,
Merdana mladoga prepada,
I sigurno i na to se nada,
daba mu se u silu nadati,
Ne :na katilf sta ce Allah dati,
Pismonosa :a mahmudifu plati,
sarku knfigu Merdanu prati,
krenu Bosnfak knfige se prihvati,
te se :dravo u Akovo vrati,
pred Merdanom pismonosa stade,
te mu knfigu sarovitu dade,
Merdan prua ruke obadvife,



pismonosi plati :a mahmudife,
u hucumet sve se uredise,
da slusafu sta him silan pise,
a kad prifetnfu ovu ra:umfese,
svi od straha velikog utrnese,
i Merdanu rahmet pomenuse,
svi u stranu glavu okrenuse,
ao im fe nfega da gledafu,
fer se smrti nfegovof nadafu,
vid Merdana mladoga Ga:ife,
knfigu cita oko mu se smife,
ovo pise pifana vlasina,
ovo nife strasno :a Turcina,
mene :a strah na pamet ne pada,
Sa sudbinom dragi Allah vlada,
dan po danu vakat po :emanu,
dode vakat ici megdanu,
pokupi se ceta od vfesta Bosnfaka,
da na megdan povedu funaka,
pokrenula ceta Sandaklifa,
pred nfima fe cestiti Ga:ifa,
Bulfukbasu stavise Merdana,
krenu ceta barfaci se vifu,
krenu ceta :a upnu Srbifu,
danfom idu a konake prave,
na obalu stigose Morave,
e tu de su megdan :aka:ali,
tu su legli nocu prespavali,
san fe lako ceta boravila,
dok fe rufna :ora pomolila,
od dana se :naci uka:ali,
Sandaklife na nama: ustali,
Sandaklife na nama: ustase,
te sabahski nama: otklanfase,
fos po vrhu klanfase nafile,
protivniku da se slome sile,
posto rani sabah otklanfase,
I veliko cudo ugledase,
kraf Morave :elena falifa,



tu pritisla srpska nemadifa,
u sred ovog velikog tabora,
ugledase mavena satora,
to fe sator velikog megdandife,
ceka megdan rufno vino pife,
pa pogleda teren od megdana,
te do:iva Kardova Merdana,
f Turcine kukala ti mafka?
:nas sta rada Sonfa Srbifanka,
ona rada sposobna Srbina,
kofi guta na prema Turcine,
tebe more u :ube nositi,
A ne kmoli s tobom se boriti,
vidi dunfaluk :adnfe ce ti biti?
vise glavu neces fe nositi,
f Turcine sto na megdan dode?
vidi dunfaluk fer ti glava prode'
kad ti Srbin do tebe dolece,
vise Sunce grifati te nece,
Merdan nfemu mudro odgovara?
fa se u:dam u svog gospodara,
na oslonac sam se oslonio,
kofi me fe na dunfaluk stvorio,
dragi Allah stvoritelf fe moci,
on ce meni na megdan pomoci,
kom ce Allah sudbu uciniti,
samo taf ce danas umrifeti,
Bogme te fe :anifelo vino,
dabe ti fe sto ces rufno vino piti,
ti se nemos sa Bogom boriti,
tu su samo Boifa davanfa,
be: sudbine nema umiranfa,
ti se u:das u tvofu Marifu,
fa se u:dam u svog Sahibifu,
Marifa fe od krvi i mesa,
Allah dri :emlfu i nebesa,
da vidimo ko fe vise moci?
Ko ce biti vise od pomoci,
Mafka me fe na megdan poslala,



Nu napani da ti nife fala'
Dii se enski ne prifeti'
da vidimo ko ce umrifeti,
Turaka si mnogo pogubio,
dako budes glavu iskobio,
Ti napani fa cu te cekati'
ko ce od nas Bogu dusu dati,
tvofe i:a:ivanfe mofe fe cekanfe,
kome ce doci danas umiranfe,
poskakase na belfegu stase,
katilfske im oci :asifase,
u: Moravu :elen lug se prua,
ta kafasa od druma fe ua,
dosta tifesna :elena obala,
a ivice rakita popala,
Sandaklife Allaha pomenuse,
I Merdanu konfa opremise,
Merdan orufe pripasa,
sivi soko :a megdana stasa,
dva tabora lfude uputise,
:a oklope da ih kontrolise,
Ispitase vofni oficiri,
Na nfih nisu oklop i panciri,
pisnu truba s neke strane bocne,
odmah megdan treba da otpocne,
Dva tabora cudo :agledase,
Megdandife kada se :agnase,
Srbin sablfu u ruke spodbio,
S nfom fe velike megdane dobio,
no da vidis Kardovic Merdana,
u ruke mu od rakite grana,
a u drugu sablfa okovana,
da posfece svofega dusmana,
No da vidis cuda golemoga,
kad pridose fedan kraf drugoga,
no da vidis vestoga Merdana,
sal mu puce od rakite grana,
mfesto sablfe mfesto koplfa bofna,
Po glavi mu udario konfa,



sa tom granom u:buni dusmana,
te mu na:ad okrenu hafvana,
posto ga fe na:ad okrenuo,
na dusmana hitro nasrnuo,
hitro hvata sablfu okovanu,
po vratu fe prinese dusmanu,
okrenu ga ko nevfestu mladu,
vrat mu tace i:bi mu pod bradu,
Krv mu siknu basko i: rukava,
sa dusmana frlfila fe glava,
glava pade a Merdan pripade,
S konfa pade be: glave ostade ,
tee se pro Luga lesina,
skoci Merdan na :elenu travu,
od dusmana ufagmio glavu,
krupna glava na tu bifesnicu,
da ne moe stati u :obnicu,
Boe dragi okrsna tifela,
Ko s granama da fe pala fela,
posto ova lupeina pade.
med tabora panika nastade,
ovaf tabor sto cine Bosnfaci,
odabrani :a bofa su funaci,
posto ovu glavu odu:ese,
Bog pomaga i tu odolfese,
be: mrtvice i be: krvavice,
produise pravo pro granice,
'Sultan care, dunfalucko sunce'
Jesi l cuo, fesi l ra:umifo
e fe fedan Merdan pobifedio`.
dnifese u Stambol glavu,
sa sultanom megdan da proslave,
ponifeli glavu od dusmana,
da uvfere u Stambol sultana,
da fe Merdan megdan osvofio,
one Turke sve fe osvetio,
sa glavom fe rastavio dusmana,
da ne :ove na megdan sultana,
Sultan im fe veliki docek dao,

8

mfesec dana sto ih :adrao,
Da odmore i da progovore,
n ih dra ko fato i: gore,
svima dade peskes i do sluka,
a Merdanu dade agaluka.
Dobi Merdan carevoga blaga,
I od tada se pro:va Merdan-aga,
Agaluka dobio careva,
Po Roafa i pola Kralfeva,
Agaluka ima kod Kralfeva,
Jos postofe Kardovski cairevi,
d Merdana ostade sofluka,
I osta im :vanfe agaluka,
to funastvo vfecito ostafe,
Po Merdanu culo se Roafe,
Roafe fe varosica fina,
cula ga fe Turska carevina,
ko nfeg su sume i pasnfaci,
A u nfemu valfani funaci,
stale su istinite price,
Sa funastvom Roafci se dice,
sto ce biti to sada vidimo,
Na ovo prvo da se ponosimo,
Sve dok Ibar pod Haflu i:vire,
To funastvo nikad ne umire,
Dolfe tece Ibar i Morava,
Tom funastvu nema :aborava,
Epskim pfesnicima
volfa fe nafveca sto se,
'Kardovicima funak,
Za funakom rada`. . . .


******************************************
Junacke Muslimanske epske pjesme koje sam zabiljezio od starih predaka i
narodnih guslara.
MERDAN-AGA, roden 1762. god. a preselio na Ahiret 1857.
godine, zivio je 95 godina. Stanovao je na lijevoj obali rijeke Ibra, u

9

danasnjoj ulici MustaIa Pecanin. Merdan-aga bio je gazija, trgovac,
junak, megdandzija, plemenski voda. Merdan-aga je imao jednog sina
Mahmut-agu.
MAHMUT-AGA, roden 1792. godine, preselio na Ahiret 1885.
godine. Zivio je 93 godine. Mahmut-aga rodonacelnik, domacin,
trgovac, lovac, muslihun, dzematlija, stanovao je u ocevoj kuci sa
svojom zenom Dulzadom Agovic i sa pet sinova:
1. Nuradin-aga, 2. Selim-aga, 3. Bejtaga, 4. Hadzi Suljo, 5. Adil-aga.
Nuradin-aga, Selim-aga i Bejtaga su ostali da zive u #ozajama u
ocevoj kuci, dok su Hadzi Suljo i Adil-aga jedno vrijeme bili sa svojim
prebivalistem u Zavrse (na Kardovom brdu) u blizini sela Koljena, ali
usljed cestih ratova odselili su se da zive na svoj agaluk u selo #adetina,
Crnokrpe i Vuca. Adil-aga sa sinovima; Huseinagom, Osmanagom,
MustaIagom, Haljemagom, #amom i kcerkama: Dzemilom, Zlatom i
Bahtom jedna kuca, Mujaga sa sinovima; Iljazagom, Ibrahimagom i
kcerkom Nurcom i unukom Mitkom, jedna kuca, Dervisaga sa sinom
LatiIagom i unukom Elmazagom i Vezirom, jedna kuca, zivjeli su u
Crnokrpe. Salihaga, Hadzi Sacir-aga, Sait-aga i #edzep-aga jedna kuca u
#adetini, kasnije 1933.godine Salihaga seli se za Tursku. Hadzi Suljo sa
sinom Mula Ahmet-agom i unukom Mula Jakup-agom jedna kuca, i
Sait-agina jedna kuca zivjeli su na Vucoj. U Tutin se seli jedna kuca
Avdagina, a poslije drugog svjetskog rata sve porodice iz ovih sela zive
u #ozajama, Novom Pazaru, Skoplju Istanbulu, Ankari itd. Kardovici
dok su zivjeli u ovim selima bavili su se zemljoradnjom, lovom i
trgovinom i tamo imali svoje veliko imanje, zemlju, kuce, sume, stoku i
cipcije.

1. NURADIN-AGA, prvi Mahmut-agin sin, roden 1822. godine
preselio je na Ahiret 1912. godine. Nuradin-aga rodonacelnik, gazda,
barjaktar, lovac zivio je 90 godina, stanovao je u ocevoj kuci, ozenjen od
Sabovica i imao je cetvoro djece: 1. Avdaga, 2. Mahmut-aga, 3. Dervis-
aga i kcerku Fanu koja je udata za Malagica u Bijelom Polju.
Avdaga, roden 1852. godine, preselio je na Ahiret 1932. godine
zivio je 80. godina. Ozenjen je bio sa #edzepagic Pasom iz Plava i imao
jednog sina Abaz-agu.



Avdaga je bio poznat kao vrijedan covjek, muslihun, domacin,
lovac. Ostao je u pamcenju kao dobar bratstvenik, a posebnu paznju
posvecivao je odrzavanju dobrih komsijskih odnosa, prijateljstva i
kumstva. Volio je teIeridz, aksamluke, uvijek okruzen veselim i dobrim
drustvom. Bio je pravi bekrija.
Abaz-aga, sin jedinac Avdagin, roden l877. god. Preselio je na
Ahiret 1958. god. Zivio je 81 god. Stanovao je u pradjedovoj kuci sa
suprugom Hajdarpasic Altom (1872-1943. god.) iz Bijelog polja.
Abaz-aga jedan je od donatora (sponzora) izgradnje 'Gajreta
Doma omladine #ozaja. Abaz-aga je napravio (hajrat) cupriju, drugi
prelaz preko Ibra, spajajuci dvije mahale. Cuprija se zvala Abazovac, i
danas to mjesto se tako zove.
Abaza-ga je poznati kao ensarija (covjek poznat po
gostoprimstvu, po svojoj spremnosti da pruzi zastitu i utociste svakome
ko je u nevolji, bez obzira na vjeru, rasu, bogatstvo, obrazovanje i
porijeklo).

Abazovac (cuprija-most)





Osnivac je lovackog drustva 'Ibar 1930. god. i vazio je mnogima
za ucitelja lova i ribolova sto svjedoce mnogi tekstovi objavljeni u
raznim casopisima od strane danasnjih istaknutih lovaca, lovackog
drustva 'Hajla iz #ozaja.
Abaz-aga je imao dosta prijatelja i kumova iz reda lovaca iz Crne
Gore, Kosova i Srbije. Ta prijateljstva se odrzavaju i dan danas sto
potvrduje da je bio veoma socijalizovana licnost.
Poznat je kao vrijedan covjek dugogodisnji pobjednik na trcanju
kosija, citavog sreza takmiceci se od Ganica kule kucanskom mahalom
do Agovog dola i od Zelenskog mosta do Dimiskinog mosta, vise godina
niko nije mogao da ga pobijedi o kome ima vise legendi sto se i dan
danas prica i pise , pominjao se u casopisima koji su stampani povodom
sandzackih igara.
Na sportskoj akademiji nauka Crne Gore istaknut je kao preteca
sporta u opstini #ozaja. Bavio se lovom, trgovinom a zanimanje mu je
bilo kasap (mesar).





Kao jedinca sina otac ga zeni u l2 godini zivota. Za kratko vrijeme
od lova kupuje kucu kod Suljaginice Hadzic na desnoj obali Ibra u ul. 30
Septembar br. 65, gdje je zivio u zajednici od 42 clana porodice i to sve
do 1954. godine, jer je u to vrijeme zajednica pruzala vise ekonomske
snage a time i zastite. Pored imovine koju je posjedovao on kupuje
vodenicu kod Hadzic #asit-age 1930. godine. kao i imanje Bandzovo
brdo kod Hadzic Nedzib-age dok je kod Fetahovic Murat-age kupio
Haskov lug sa vise desetina hektara sume 1931. godine.
Abaz-aga nikada nije pio ni pusio, zivio je sportski. Za Abaz-agu
je poznata prica koju potvrduje stari Mujevic Arslan o njegovom skoku
sa klika na klik vise Ganica kule kod Sarandze (pecine). Nevjerovatno
ali istinito sto ni do dan danas niko nije ucinio. Postoji mogucnost da
zbog erozije stijena, klikovi su danas na vecem rastojanju nego u tom
perriodu.
Abaz-aga je dobio pet sinova i jednu kcerku. Kada je imao 19.
god. dobio je prvog sina 1. Jasar-aga 1896. god. 2. Omer-aga 1903. god.
3. Vasvija 1906. god. 4. Muhamed-aga 1908. god. 5. #iIat-aga 1919.
god. 6. #izo 1924. god. Abazaga je zivio 81. god. Preselio je na Ahiret u
januaru 1958. godine.
Abaz-agina hrabrost i vrednoca opjevana je u neobicno
ukrasenoj dugoj pjesmi koja slijedi:




ABAZ-ACA
Evo fednog funackog doka:a,
Za Ga:ifu Kardovic Aba:a,
Za velikog bosnfackog funaka,
Za krilatog :mafa i: oblaka,
U nfegovom vaktu i :emanu,
Nife ravna bilo na Balkanu,
u: Aba:a culo se Roafe,
A po sportskom funastvu,
d tad se pri:nafe,
vaf grad fe blistao be: pora:a,
U: okrilfe Kardovic Aba:a,
Treba svifet o Aba:u :nati,
Tu vrednocu treba opisati,
Janredna fe to vrednoca bila,
To se postic ne moe be: krila,
Taf cuveni Aba: i: Roafa,
to fe rasa sokola i :mafa,
to fe rasa hitrifa od ptice,
To su munfe simsik i svfecice,
vu rasu sto fe svifet cufe,
vo vrelo do kifameta ,
To nepresusufe,
Imali smo fine sportske obicafe,
Cio Sandak pa i grad Roafe,
Kad fe neki vasar il veselfe,



Tad se sportski megdani difele,
Na svadbama ili u svatove,
Tu difele funacke sportove,
Tu se trce funacke kosife,
Ili s puskom da se nisan bife,
Ko sto rekoh br:o trcanfe,
Il u kosti funacko hrvanfe,
Il i: mfesta svakofe skakanfe,
Tu fe ra:na igra :astuplfena,
Da se baca kamen sa ramena,
Evo braco o tome megdanu,
Sto fe bilo nekad u :emanu,
Probalo se u tome :emanu,
Ko ce prvak biti na Balkanu,
Da dokaem :aista priliku,
Da i:la:i Aba: na vidiku,
To kud god su svati dola:ili,
S Aba:om su megdan difelili,
Trcali su prvaci i: Plava,
Al im ode muka badihava,
Probase ga lfudi i: Gusinfa,
To fe :a nfega sve igra detinfa,
Probalo ga cifelo Berane,
n ih prede kao pove:ane,
Crnogorci dola:e pri:nati,
I: Sfenice i grada Pa:ara,
To fe :a nfega grupa Ihtifara,
Probase ga nafvisi funaci,
To po drugi put su Sfenicaci,
I ne htfese nfega probat vise,
Jise puta megdan i:gubise,
Terase ga Siptari i: Peci,
Da su ptice ne mogu uteci,
Probali su megdan Bfelopolfci,
ni kau da su Anadolci,
To su Turci i: male A:ife,
Al im Aba: ne dafe kosife,
Probase ga sirom Crne Gore,
Al se Aba: pobifedit ne more,



Bfelopolfci dodose bli:anci,
Na Balkanu pri:nati prvaci,
Spremafu se doci u svatove,
Sa Aba:om megdan da obnove,
Ta dva brata culi su se prife,
Prvaci su pfesacke kosife,
Na svadbama ili na sabore,
Da ih niko pretrcat ne more,
d Pribofa pa do Metohife,
Tu su bili prvaci kosife,
Ti su bili hitri kao :veri,
Na Sandak su bili rekorderi,
I:gled im fe u pogledu svaki,
Ko fabuke sa grane fednaki,
Jednako su ra:vifena tifela,
I na nfima fednaka odifela,
I na licu fednake su koe,
Da ih mafka raspo:nat ne moe,
Petnaest dana dola:ise prife,
bidose teren :a kosife,
Pet sest dana u Roafe bise,
Plan :a trku lukavi skrofise,
Kosifa fe podugacka dosta,
d Zeleni do Dimiskinog Mosta,
I na pola trkackog megdana,
Ima fedan docek ko ble:dana,
Dolina fe dosta sumovita,
I:rasla fe foha i rakita,
I kro: fohe fos po neka kleka,
Tu ce drugi da Aba:a ceka,
Jedan dotle trci od Zeleni,
A odatle drugi da ga smifeni,
Bas na pola trkackog prela:a,
Da umorna pretrka Aba:a,
Dok bli:anci u Roafe bise,
Plan lukavi :a trku skrofise,
Prodfe vrifeme desetinu dana,
Dokle dode vrifeme :a megdana,
Bifeli dani lagano prodose,



U Roafe svatovi dodose,
Kitni svati bifahu bosnfaci,
I sa nfima dva brata bli:anci,
Ta dva brata culi su se prife,
Prvaci su pfesacke kosife,
Na svadbama ili na sabore,
Da ih niko pretrkat ne more,
d Pribofa pa do Metohife,
Tu su bili prvaci kosife,
Hitri vrifedni, kao gorske :viferi,
Na Sandak su bili rekorderi,
I:gled im fe u pogledu svaki,
Ko fabuke rumene fednaki,
Slicna tifela, slicna odifela,
uti vihor svatovi prodose,
U Roafe svatovi dodose,
Roafci ih srdacno primise,
Na konake svatove rasturise,
Noc im cifela u veselfu prode,
Dan bifeli po hairu im dode,
Dan odmice bfese deset sati,
Skupise se na okupu svati,
Na okupu svadba se sastafe,
Zapocese sportske obicafe,
sto imase momka ra:vifena,
Zaturise kamen sa ramena,
fedan momak bfese i: Agica,
Ispretura sve to tu mladica,
vaf megdan Roafci dobise,
d radosti senluk ucinise,
Svi megdani idu :a probanfe,
Dode megdan i: mfesta skakanfe,
U skakanfu svati se redafu,
Al Roafci pobfedu ne dafu,
Nece oni dospfeti pora:a,
Dok imafu sokola Aba:a,
Skakanfe se skace u dalfine,
A drugo ce trke u visine,
Svati skacu kolko kofi moe,



Dok rekose dalfe se ne moe,
U skakanfu megdan difelili,
Sretioce svati pobifedili,
Poslife ovog roafskog pora:a,
Dovedose Roafci Aba:a,
Doveli su hitra Pehlivana,
Te vrednoce nema na insana,
Na belegu stade Aba: mladi,
Ko da krila i: nedara vadi,
Pa se spusti hodutom ka peti,
Ko da soko hoce da poleti,
Kad hodutom u petama tace,
Pa se dipi u va:duh odmace,
Kolko Aba: pro svatova skoci,
To ne mogu da vferufu oci,
Ta se munfa u va:duh i:vila,
Ko da ima i: ramena krila,
Taput rece sedamdeset svata,
Da fe ovo osoba krilata,
Pa se cudi malo i veliko,
Da preturi svate ovoliko,
Kad svatovi pora: doivfese,
Sretioci senluk ucinise,
Sad se favi pedeset funaka,
Da gadfafu nisan i: pusaka,
Postavise daleka nisana,
Na vrh Ganica kule,
Bifela fildana,
Svi gadfase bifela fildana,
Poslife futra vec do pola dana,
Sve ga gada niko ne pogada,
Niko nisan pogodit ne moga,
Dok ostase be: metka fednoga,
Naf:adnfega Roafe privodi,
E ko moe nisan da pogodi,
nisandifu sto ima Roafe
n pogadfa pticu u havafe,
Takvog strifelca nema u svifetu,
Zgodi pticu u nafbrem letu,

8

A nek mali fildan na vrh kule,
Nifesu mu oci potonule,
Gleda fildan na kuli fabuku,
Die pusku na lifevu ruku,
Nasloi fe desnof fagodici,
I sastavi nisan na musici,
I na pusku ivu vatru dade,
Puce puska s kule fildan pade,
d fildana parcad poletese,
A Roafci senluk ucinise,
drugi nisan kanap rastegose,
I taf nisan gadat potegose,
Svako gada niko ne pogada,
Dode Aba: to fe car lovacki,
Muski stade, :au:e stav funacki,
Die pusku nisan sastavio,
I na pusku vatru otvorio,
baracu na pusku okide,
Puce puska i kanap prekide,
Domacini ovo kad vidose,
I: pusaka senluk ucinise,
Treci nisan :atim :aturise,
Teak nisan bfese preodvise,
Da bacafu orah u visine,
Imal strelca da taf nisan skine,
I pocese orah da bacafu,
Svi nisane u orah pucafu,
Godinama da se svati bore,
Taf se orah pogodit ne more,
Svi pucase nista ne ucinise,
Pod sramotu puske odloise,
Ne mogase orah da pogode,
Tad Roafci Aba:a privode,
Stade Aba: s puskom pod oraha,
A u nadi dragoga Allaha,
Kad fe Aba: nisan sastavio,
Dragome se Allahu :amolio,
Pomogni mi dragi Sahibifo,
Da bi ovaf orah pogodio,

9

Dragi Allahu ukabuli mi dove,
Da ne budem ma:ul pred svatove,
U taf minut orah mu bacise,
A i: puske plameni i:bise,
vaf plamen metak i:bacio,
Bog pomogo orah pogodio,
Pogodio orah u visinu,
Prste orah ode u prasinu,
Sretioci odmah :apucase,
I svatovi senluk ucinise,
Pa :avika megdanski sudifa,
Sad fe na red pfesacka kosifa,
Telal vice i: grla bifela,
Jec ga cufe varosica cifela,
Custel draga braco Sandaklife,
Ko fe spreman da trci kosife,
Do livade nek side :elene,
Jer kosifa otle ce da krene,
d Zeleni visoke cuprife,
Bit ce spremni :a pola cefreka,
Jer kosifa nikoga ne ceka,
vaf megdan trkacke kosife,
d Zeleni do Dimiske cuprife,
Za cas posla vec svi ha:ur bise,
Na bilfegu svi se poredise,
Ko bifase :a duge kosife,
Na Zeleni stali kod cuprife,
U red stali Ibru na ivicu,
Ko bifeli :ubi u vilicu,
U: gaftan su poredani stali,
Sal cekafu puska da opali,
Malo ne bi ni dakik ne stade,
Puska puce crni gaftan pade,
Poletese hitri Bosnfaci,
Probafu se u trku funaci,
Na Zeleni ispod Krmestaka,
Poletfelo trideset Bosnfaka,
Gledafu ih brda i vrhovi,
Kako lete kao golubovi,



Zemlfom lete pfesacke kosife,
Pro Roafa i gornfe carsife,
Kad kosifa carsifu prebrodi,
Svu kosifu Aba:-aga vodi,
Kao sto fe bio car prvaka,
Do prvaka eto mu bli:naka,
Jec :astafe bli:nak :amoreni,
Sad odmorni hoce da ga smifeni,
vom vakat dode da postane,
Sad odmorni skace i: blfedane,
Kad odmorni prhnu okrilati,
Da kosifu pfesacku prihvati,
stavili daleko trkace,
Taf odmorni Aba:u primice,
Misli bli:nak on da pobifedi,
Sa Aba:om poce da parira,
Primakli se bli:u do kosife,
Sad se ne :na ko ce stici prife,
Cak o:dol se tako :au:ese,
Isprifeka konfi i:letfese,
U kolonu pet sest konfa ima,
S tovarima i to sa drvima,
Pove:ani fedan :a drugoga,
d naf:adnfeg pa do nafprvoga,
Preko puta bfehu preprifecili,
Trkacima prola: sprifecili,
Kad se Aba: vide pri nevolfi,
Tu nemase drugi nacin bolfi,
U br:inu ne htfede da ukoci,
Jec se dipi i konfa preskoci,
Sa tovarom konfa preskocio,
I sa trkom dalfe nastavio,
dmah bli:nak :a Aba:om skoci,
Al ne moga konfa da preskoci,
n doskoci konfu do tovara,
Do rebara i pola tovara,
Ko Aba:u noge mu ne rade,
Jec na leda s po tovara pade,
Dok se bli:nak na nogama die,



Tada Aba: na kosifu stie,
Pripade mu megdan i kosifa,
Pripade mu vfecna istorifa,
Nife Aba: da se :aboravi,
Nego osta da se vfecno slavi,
n megdane :a megdanom nosi,
Kraf roafski s nfime se ponosi,
A svatovi megdan i:gubise,
Svi funacko cehre i:mifenise,
S tim pora:om i barfak :avise,
Dok fe Aba: u ivotu bio,
vu pobfedu, va:da fe vodio,
Kad fe funak u mladosti bio,
Bas fe veliko cudo osvofio,
Da vidite prifatelfi mofi,
I dan danas ovaf doka: stofi,
Kod Ganica krsi i litice,
I dva Klika kao ledenice,
Ko rogovi cifti od fareta,
I visoki ko dva minareta,
Ko minare takva fe deblfina,
Dvadeset arsina nfihova visina,
Tri i po arsina medu nfih dalfina,
Jeliko cudo Aba: fe uspio,
Sa fednoga na drugi skocio,
Pa se cude orlovi i vrane,
Kako smede na nfih da stane,
Tof strahobi cude se lfudi,
Do kifameta da se svako cudi,
Ta fe radnfa i :a cudo bila,
Ko to moe postici be: krila,
Da fe vrednifi od orla i vuka,
Da nad nfime nema megdandife,
Da fe prvak pfesacke kosife,
Sve pri:nafe krilatoga :mafa,
Aba:-agu i: seher Roafa ,
Da fe prvak pfesacke kosife,
Ziva dusa nfega stigla nife,
Da fe konfe s tovarom preskako,



Nagrade mu velike dodifelise,
I dan danas o nfemu se pise,
Da fe funak bio nafuglednifi,
Da fe strifelac bio nepobfediv,
sto fe crnim okom umotrio,
To fe lako Aba: pogodio,
Pri:nafu ga kao skakadifu,
Gorskom vuku da u:me kosifu,
Ponosno fe Aba: preselio,
Na potomstvo vrednocu ostavio,
stavi im vrelo od vrednoce,
To se vrelo svuda prepricava,
Ni dan danas sto ne presusufe,
vo bratstvo nfegove osobine nosi,
Cio Sandak nfima se ponosi,
d Aba:a sto potomstvo potice,
Na vrednocu nek se svofu dice,
To valfano pleme u Roafe,
d ponosa ima narastafe,
Aba: ima valfane sinove,
Ko i: gore sive sokolove,
n fe imao ravno pet sinova,
Pet sinova kao pet divova,
Nafstarifeg imao fe Jasara,
Talenat fe bio pametara,
Sala nife bio Jasar-aga,
Nema dobra nego da prevaga,
A drugog imao fe mera,
S nfim se dici rodbina cifela,
mer-agu toga ko po:nafe,
Nife ravna imalo u Roafe,
Nife bilo bolfeg postenfaka,
Na Sandaku medu nas Bosnfaka,
Pa fe imao sina Muhameda,
d morala i velikog ugleda,
Jifekovima ovaf ugled nosi,
Cio Sandak s nfime se ponosi,
Jos fe imao Ri:a i Rifa,
Mirna bica i be:bahatna,



va vrifedna fara Aba:ova,
To fe rasa sivih sokolova,
To fe rasa sto sve savladufe,
Jako vrelo sto ne presusufe,
To fe rasa sa mudrinom bogata,
Kod Hama fe mudrost i Murata,
Imali su sportskoga prvaka,
Hitrog fudbalera Ismeta ili Taka,
Sve podatke imamo nfegove,
Krasio fe Roafske timove,
d Aba:a ta rasa ostade,
Aba:u se premfesti vfestina,
Na praunuka Kardovic Fadila,
Na Fadila sportskog nastavnika,
Jec prvenstva dravna osvafa,
vaf unuk Kardovic Jasara,
Jise put rekorder fe smucara,
n fe prvak ra:nih pobfeda,
Sa vrednocom slifedi pradfeda,
Sve sportove ko ce da nabrofi,
Sva prvenstva ko prvak osvafa,
n trenira tolike sportiste,
Pa medalfe dobifa :a nagrade,
Nagradi ga bivsa Juga,
Pripade mu medalfa vofnicka,
Dobi veliki orden i pri:nanfe,
U smucanfe i nordifsko trcanfe,
U:e Fadil trifumf svearmifski,
Pri:nade ga svih sest republika,
Nafvrednifeg Titova vofnika,
Dok fe bila Juga stara,
Ucesnik fe Unever:ifade smucara,
To fe covfek obdarena uma,
Clan fe bio sportskih foruma,
Sportski rekord u tom bifatlonu,
U vofnom fe prvak garni:onu,
Kao prvak u oblasti vofne,
Dadose :nacku sportskome herofu,
U velikom vofnom visebofu,



Bas fe Fadil roden :a funastvo,
I prvak fe osto u strelfastvu,
Prvenstva fe velika osvofio,
Mfesto sebe dake obucio,
Ti nfegovi obuceni daci,
U sportu su uspfesni prvaci,
Ne to samo ovdfe medu nama,
No i sire na skolskim olimpifadama,
Rekorder fe svestranih pobfeda,
stale mu osobine pradfeda,
Mudrinom fe ovo i:borio,
Prvake fe velike obucio,
Jeliku mudrost starina mu dafe,
Mnogo ovih mudrih nasihata,
To nauci od oca Murata,
Posfedufe mnoge vrline,
To fe mira: stare dfedovine.
A sto Fadil ima Farisa sina,
Roafska ga nema okolina,
Ima sina igraca svestrana,
A u svemu mudra, odabrana,
Evropu fe proso sa folklorom,
'U to pleme funastvo se mnoi`. .






O'Ko je ko u Crnogorskom sportu Crnogorska sportska akademija ,
Podgorica, 2005 god.
O 'Lovacki list god. 2006.
O 'Sedamdeset godina lovstva u #ozajama Mehdija Muric i Nako
Durakovic 2008. god.
Junacke Muslimanske Epske pjesme koje sam zabiljezio od starih predaka i
narodnih guslara. .. Ledinic Hajrusa.




Abaz- aga sa sinovima: 1asar-aga, Omer-aga, Muhamed-aga i Rifat-aga

1. 1AHO-1ASAR-AGA, najstariji Abazagin sin, roden je
1897.godine. Jasar-aga kao samouk pisao je i govorio arapski, turski i
albanski dok je u sedamdesetim godinama zivota savladao citanje i
pisanje cilirice. Zivio je sa svojom porodicom u ocevoj kuci ul. '30
septembar br 65 gdje se dva puta zeni, prvo sa Kasumovic Kimom iz
Bijelog polja i dobija kcerku Nuriju. Poslije Kimine smrti zeni se sa
#esulovic Nazom (1909 -1975.) iz Bijelog Polja i sa njom ima sedmoro
djece: 1. Murat 2. Zaim 3. Husnija 4. Dulka 5. Avdulah 6. Nusret
7. Nuradin.
Jasar-aga se bavio sa trgovinom, radio je u vodenici i hanu,
najpoznatiji je lovac sa ocem Abaz-agom u ovim krajevima. Od
predsjednika #epublike Blaza Jovanovica i narodnog heroja Vlada
Bozovica koji su bili cesti gosti u kuci Jasar-age i bavili se lovom Jasar-
aga je dobio pocasnu dozvolu za lov u svako vrijeme bez obzira na
lovostaj, a kako saznajemo Jasar-agi je jedina do sada izdata dozvola
ovako Iormulisana.




1asar - aga
Bavio se lovom do kraja zivota . Ustrijelio je vise od 20 mecki i
bezbroj ostalih sitnih divljaci, volio je da ima dobrog kera tako da nije
imalo cijene za koju bi prodao dobrog kera, a za jednog dobrog kera
platio je toliko koliko bi mogao kupiti dobro imanje, sto bi ga isplatio za
heItu (sedam dana) loveci i prodavajuci kozu divljaci.
Jasar-aga za svog zivota nije dozvoljavao djeci i unucadima da
prodaju zemlju tako da je jedini od brace sacuvao (zadrzao) babovinu.
Bio je izuzetno vitalan, visok, uspravnog hoda tako da je pred smrt
bolovao samo dva mjeseca.
Jasar-aga nije sluzio ni jednu vojsku, tri puta je umanjivao godine
tako da se po maticnim knjigama vodi 1901. god. Vojsku mu je odsluzio
placenik komsija Monic koji se nikada nije vratio iz askera, Monic je
poslao pismo svojoj bivsoj zeni da moze da se uda jer je Monic ostao da
zivi kod jedne udovice u Anadoliji. Jasar-aga je zivio do sada najduze u
bratstvu 96 god. Preselio je na Ahiret 1993.god.
Nurija, Jasar-agina cerka od prve zene rodena 1924. god. Nije
udavata zivjela je 38 god. Preselila je na Ahiret 1962. god.



Murat, najstariji sin Jasar-agin od druge zene Naze, roden je
1925. god. Ozenjen Adilom Nokic, rodena 1929. god. Imao je sedmoro
djece: EliIa, SaIet, Fadil, Muamer, Enisa, Zeliha i Zekija.
Murat se dugo bavio zemljoradnjom, a u 35. godini zivota zasniva
radni odnos u 'G I #'-Panel #ozaje a potom u 'Industrijaimport'-
ugostiteljstvo i turizam gdje je i stekao pravo na penziju. Za Murata
poznata su dramaticna svjedocenja iz pozara u Hotelu #ozaje 05. 11.
1978. godine.

HRABRI MURAT
Trenutno sam se nalazio na recepciji u hotelu kada sam cuo kako
neko vice: 'Vatra, vatra!. U tom trenutku sam pomislio da je sala, ali su
mi prisli konobari i rekli da hotel gori. Jednostavno nijesam imao
vremena da se uplasim, pricao nam je Murat.
Nije bila velika panika, iako je hotel imao mnogo gostiju iz naseg
grada i sa strane. Najvise su panicile zene koje su radile u veseraju, u
neposrednoj blizini kotlarnice gdje je zbog dotrajalosti vodena pumpa
odkazala a temperatura se podigla na nedozvoljeni nivo sto je izazvalo
veliku 'buku i sirenje dima od podruma kroz prizemlje do prvog sprata.
Pozar koji je zahvatio prostorije kotlarnice i pratecih prostorija 'Hotela
#ozaje u #ozajama ugasen je dva sata poslije izbijanja pozara. Sve
radnice, njih desetak koje su radile u veseraju hotela, uspjesno su
evakuisane, a spasena je sva pokretna oprema.
Kardovic Murat sa Kuc Zejnelom radnikom na parnim kotlovima,
desetak konobara kao i direktor hotela Kaluderovic Jozo odmah su usli u
prostorije zahvacene plamenom i dimom. Prizor je bio strasan.
Kaluderovic Jozo,direktor hotela je obavijestio vatrogasnu brigadu o
pozaru mada je i vecina gradana prijavila nastali pozar. U to vrijeme u
hotelu se odvijala drama, pricao je Murat, svasta mi je prolazilo kroz
glavu, mislio sam da cu se ugusiti i umrijeti a da necu uspjeti da
sprijecim eksploziju kotlova koja je bila u tom slucaju moguca, ali evo
me, ziv sam i pokazuje opekotine po nogama i rukama, zapostavljajuci
mali prst na desnoj ruci koji je presjekao u toj akciji.

8

Uzrok vatrene stihije odmah je utvrden. Saznanja o uzrocima
pozara, predocena su javnosti. Jozo Kaluderovic, direktor hotela, koji je
ubrzo nakon pozara stigao na lice mjesta, potvrdio je Muratovo saznanje
o kvaru vodene pumpe sa koje je Murat uspio pod tim teskim
nepristupacnim uslovima da odvije ventil i izbije jedan klin koji je
omogucio ispust velikom pritisku vodene pare i tako sprijecio
eksplodiranje parnog sistema koji je mogao nanijeti katastroIalne
posledice po ljudstvo i objekat.
Da bi sve to sprijecio izlozio je zivot velikoj opasnosti, naime sva
ta vodena para direktno je otisla na njega tako da je dobio opekotine
visokog stepena.
Na sastanku sindikata Kuc Zejnel, koji je bio u dijelu hotela
zahvacenim pozarom, zajedno sa vatrogascima rekao je: 'Svojim ocima
sam gledao kako Murat prolazi kroz vatreni plamen i dim do velikog
ventila vodene pumpe kojeg je sa velikom mukom odvio, od te vodene
pare ga vise nijesam vidio.Jozo Kaluderovic direktor 'Hotela #ozaje
tom prilikom je rekao: 'Prizemlje hotela je u ocajnom stanju, ali nas
kolektiv imao je hrabrog Murata Kardovica koji nije razmisljao o svom
zivotu da bi spasio druge i sam objekat od unistenja. I ostali svjedoci
(konobari) ove drame, potvrdili su rijeci Jozove.
Dok se rodbina Muratova raspitivala za njegovo zdravlje i kakve
ima opekotine, Murat iz bolnickog kreveta primijecuje veliku uzrujanost
medicinskih sestara i ljekara ne sluteci da ce dozivjeti jos jedan veliki
stres.
Istog dana u predvecerje dr Abdulah Kalac ustanovio je Muratovo
svjesno stanje, rekao mu je da je dobro , moglo je biti jos gore ali da
treba da bude hrabar i izdrzi jos jedno iskusenje, saopstivsio mu je da
mu je prije sat vremena mladi brat Nusret poginuo u saobracajnoj
nesreci na putu Turjak-#ozaje i da su ga sada donijeli u bolnicu.
Nerado o ovim dogadajima je pricao Murat jer mu je taj dan bio
najtezi u zivotu i da zbog opekotina treceg stepena nije mogao
prisustvovati i klanjati Dzenaze namaz svom mladom bratu Nusretu.

9


Hotel Rozaje 1978. godine Kardovic Murat

Murat je bio dobar poznavalac istorije (naseg mjesta i bratstva),
komunikativan i gostopriman, odrzavao je prijateljske odnose sa
kumovima i prijateljima svojih predaka, kao i bratstvenicke i komsijske
odnose sto dokazuje da je bio veoma drustvena licnost. Njegovo ime i
zasluge poznate su, a najvise ce ga po djelima i zaslugama, pamtiti
njegova porodica i generacija sa kojom je zivio i radio i isao u lov, kao i
gradani #ozaja, mjesta u kome je najvise ispoljio svoje kvalitete i
sposobnosti. Murat je poznat po svojoj spremnosti da pruzi zastitu i
utociste svakome ko je u nevolji, bez obzira na vjeru, rasu, bogatstvo,
obrazovanje i porijeklo. Ostavio je vjeciti trag u #ozajama i okolini u
kojoj je zivio, bio je obdaren najljepsim vrlinama koje krase jednog
covjeka, vjerom, mudroscu, karakterom i hrabroscu, osjecajem borbe da
brani sebe i drugoga, sto sve govori o jednom veoma humanom covjeku.
Murat je zivio 81 god. Preselio je na Ahiret 09. 07. 2005. god. a nakon
54 dana od njegove smrti na Ahiret je preselila i njegova hanuma Adila
02. 09. 2005. god. Murat je sa svojom porodicom vazio za primjer kako
treba postovati i prihvatiti roditelje u bolesti i uopste u zivotu.




Murat i Adila
1. EliIa, udata za Huseina Tahiri iz Podujeva. Ima troje djece: sina
Eldina i kcerke: Senaja i Dzemila. Senaja, udata ima tri sina: Enis, Ensar
i Muhamed, Dzemila udata, ima kcerku Ezanu i sina Enesa.
2. SaIet, radio je kao trgovac u radnoj organizaciji 'Bisernica. Jedan
je od prvih koji je iz #ozaja odselio u Ameriku 1987. god. Zena mu je
Kastrat Fedima iz Gusinja imaju kcerku Selmu (udata za Muhameda
#edzepovica) i sina Jasmina. SaIet je Iolklorista od osnivanja KUD-a
'Vrelo Ibra i clan PSD 'Hajla.
. Fadil, zavrsio Iakultet Iizicke kulture, tako da je nastavio tradiciju
i sportski duh po Abaz-aginoj lozi i postizao zapazene rezultate u trcanju
na dugim stazama, viseboju, bijatlonu, smucanju i streljastvu. Fadil
posjeduje vise licenci za trenera: odbojke, smucanja, borilackih vjestina
(dzudo) kao i sudijske licence za iste. Zaposljen je kao proI. Iizickog
vaspitanja u Osnovnoj skoli 'MustaIa Pecanin u #ozajama.
Clan je bio kulturno-umjetnickog drustva 'Vrelo Ibra iz #ozaja.
Zapamcen je kao izvrstan takmicar i trener nordijskih disciplina i
instruktor PSD 'Hajla, pionirski trener pri odbojkaskom i kosarkaskom
klubu '#ozaje. Za svoje zalaganje i rezultate dobijao je znacajna
priznanja. Drustvo pedagoga Iizicke kulture #ozaje, povodom 30 godina
uspjesnog rada, dodijelilo mu je Plaketu za doprinos razvoju sporta.
Ozenjen je Kurpejovic Fikretom, dipl. pravnik.
Fadil ima troje djece: kci Farisu, dipl. pravnik, radi u Podgorici,
sportista i Iolklorista, sina Farisa, student Elektrotehnickog Iakulteta u



Podgorici, sportista i Iolklorista i sina Fedisa, koji je ucenik osnovne
skole, smucar i veliki ljubitelj sporta.


adil sa porodicom












Medalja od olimpijskog komiteta S$D Crne Core za postignut uspjeh
Znanjem u buducnost 100 godina O. S. 'MustaIa Pecanin ' #ozaje, 2002
god, 'U susret 41. Sandzackim igrama #ozaje 2004 god. , Vojnik list Beogradske
armijske oblasti, broj 864 od 15. marta i 865 od 15. aprila 1981. god. Beograd.
'Pobjeda, utorak 23. Avgust 1977. god. 'Prosvjetni list 2006. 'Sportmont, 'Pobjeda
1977, 79, 81. . . god.



. Muamer, ekonomista radio je u 'G. Ibru na poslovima
racunovodstva , ozenjen je Ademagic Almom i ima dvoje djece: kci
Dejlu i sina Nedima. Muamer je aktivan smucar a prednjacio je na nivou
Sandzaka u disciplini, skokovi u vodi sa visine gdje je sa vise takmicenja
osvajac zlatnih medalja.
5. Enisa, udata za JusuIa Spica u N. Pazaru, ima tri sina: Harisa,
Emira i Tarika i kci Saru.
6. Zeliha, udata za Ismeta Kacapor u N. Pazaru, ima cetvoro djece:
sina iz prvog braka, Numanovic Demira, student Ekonomskog Iakulteta
u Podgorici, zivi kod oca u B. Polju. U drugom braku ima troje djece:
sinove IrIana i Hamzu i kci Aminu.
7. Zekija , zavrsila srednju skolu.

Murat sa porodicom
aim, roden 1931.god. #adio je u 'G. Ibruna teleIonskoj centrali,
ozenjen Nikc Eminom i ima sina Semira. Semir je diplomirao
Menadzment, poznati planinar Crne Gore, osvojio je mnoge vrhove
Evrope. (Mon Blan, Materhorn itd.). U organizaciji planinarsko-
smucarskih drustava 'Hajla i 'Jelencica iz #ozaja, Semir kao
najiskusniji alpinista i vodic, predvodio je mnoge pohode na raznim
planinama, osvajajuci vrhove, tako da je osvojio vrh 'Hajle visok



2.403 metra sa 80 planinara predvodeci ih tri dana a povodom 11
memorijalnog zimskog pohoda 'SaIet-Cako Mavric. Semir radi kao
predstavnik Srbijanske telekomunikacije ST predajnike i repetitore u
Podgorici. Zaim je zivio 54 god. Preselio je na Ahiret 1985. god.

Zaim i Emina
Husnija je dugo godina radio na poslovima pogonskog inzinjera
drvopreradivaca u 'G. Ibru. Ozenjen Petlaca Fatimom iz Novog Pazara,
imao je tri sina i kci.
Sin Kemal preselio je na Ahiret u 17. god. (1961 1977. god.).
Adnan, trgovac, ozenjen je Muhovic Asmirom, ima tri sina: Albin,
Admir i Alan. Adnan je apsolvirao na IilozoIskom Iakultetu u Pristini na
grupi Iizika, kao omladinac takmicio je u klasicnim disciplinama i vise
godina branio boje #ozaja u Sinjajevskom sektoru TO i sandzackim
igrama.
Senad je apsolvirao na tehnologiji tekstila na Niskom univerzitetu
u Leskovcu. Senad je privatni preduzetnik, bavi se trgovinom i
ugostiteljstvom. Kao omladinac bio je aktivan clan PSD 'Hajla u
alpskim disciplinama i aktivan clan streljackog saveza #ozaja gde je
osvajac vise medalja. Ozenjen je Jakupovic Nurijom-Almom, ima dvije
kceri: Sanida i Anida i sina Kerima.
Kci Almera, udata u Mujevica, ima sina Harisa i dvije kceri:
Semru i Elmu.




Husnija sa porodicom
lulka, udata za Aliju Prebeza, bila je medu prvim djevojkama koja je u
to vrijeme radila iz ovog plemena, radila je u cilimari. Zivi u Kosovskoj
Mitrovici, imala je dva sina, jedan je mlad preselio na Ahiret Burhan,
ostavio je dva sina. Sin Orhan je ozenjen i ima troje djece. Kci Dejljana
je neudata.

lulka
Avdulah, roden 1937. god. Preselio je na Ahiret 1965. god. u 28.
god. zivota.
Nusret, roden 1944. god. Zavrsio je srednju poljoprivrednu skolu
u Baru. Prvi je u plemenu Kardovica zavrsio Visu skolu 1969. god.
#adio je kao nastavnik na Kosovu, a 1972. godine u osnovnoj skoli
'MustaIa Pecanin a 1973. godine kao proIesor tehnickog obrazovanja u

8

gimnaziji u #ozajama. Kao proIesor vrlo vjesto je nastupao pedagosko-
didakticki, i vaspitno-obrazovno kako u nastavi tako i u vannastavnim
aktivnostima, gdje je postizao znacajne rezultate iz oblasti saobracaja
('Sta znas o saobracaju). Na nivou Crne Gore u Podgorici 1972.
godine, sa ucenikom (sinovcem) Kardovic Feridom osvojio je prvo
mjesto, dok je iste godine u Novom Sadu na nivou bivse Jugoslavije
osvojio cetvrto mjesto i dobili priznanje i nagrade za skolu. Nusret je
vazio za dobrog brastvenika, kolegu i pedagoga pa su ga iz tih razloga
svi ucenicu gimnazije od milosti zvali 'adzo.
Osnovao je prvu Auto skolu i bio prvi instruktor u #ozajama,
radeci taj posao poginuo je tragicno u saobracajnoj nesreci na putu,
#ozaje prema hotelu Turjak 05.11.1978. god. Nusretova pogibija, bila je
velika zalost, sto je dokazalo masovno dzenaze, gdje su prisustvovali svi
gradani i ucenici #ozaja. Nusretova zena je Kalic Fata. Ostavio je dvije
kcerke: Anesa, udata za Kalac Seljahudina-Seljka ima kci Sibelu i sina
Berina. Naza, radi kao trgovac, zavrsila je gimnaziju. Fata i Naza
2007.god. prodaju staru kucu i kupuju stan u 'SoIiko.

Ausret i ata
Nuradin, najmladi od Jasar-agine djece. Zavrsava osnovnu i
srednju skolu u Kotoru, poznat je kao veoma vrijedan i dobar majstor
masinbravar. Ozenjen je Hadzic Vahidom. Bavio se sportom i ostvarivao
dobre rezultate na nivou #epublike u atletici. Ima tri sina: Mirsad, bavi
se trgovinom, posjeduje butik. Jednu deceniju Mirsad je radio u Turskoj
i dobro govori i pise: turski, engleski, ruski i bugarski. ZaIer, radi

9

privatno, trgovac posjeduje dva butika. Kao omladinac postizao je
zapazene rezultate u smucarskim klasicnim disciplinama na nivou Crne
Gore i sandzackim igrama. Armin je student Pravnog Iakulteta.

Auradin sa porodicom

2. OMER-AGA, drugi Abazagin sin, roden je 1903. god, bavio se
zemljoradnjom. Ozenjen Cikotic Nailom-Uta (1906-1999. god.) Imao je
petoro djece, sinove: Ahmet, Abdurahman-Hamo, Ismet -Tako i dvije
kcerke: Bahta i Naka. Vazio je za veoma pametnog i mudrog covjeka.
Bavio se lovom od djetinjstva pa do kraja zivota. Poginuo je u 64. godini
zivota u saobracajnoj nesreci 14. 10. 1967. na putu Crnokrpe-#ozaje.
Ahmet, rodjen 1931. godine a preselio je na Ahiret 2006. god.
Ozenjen Nokic Ismetom (1938-1992.god) ima cetvoro djece: sinove:
Ferida, #eIika i Ernesta i kci Jasminu. Ahmet je prvi autoprevoznik u
#ozajama. Bavio se lovom. #adio je kao lovocuvar, proIesionalno i
stekao penziju.
Ferid se zeni dva puta, prva zena bila je Mehovic #aba i sa njom
ima kci Fazilu, koja je udata u Agovica. Druga zena mu je Halilovic
Ismihana-Iska iz N. Pazara, s njom ima sina Omera i kcerke: Lejlu i
Almu.Posjeduje Ioto studio, snima i radi IotograIije a bavi se i



trgovinom. U tome mu pomaze sin Omer, diplomirani inzinjer
inIormatike. Ferko se kao ucenik osnovne skole 'MustaIa Pecanin
takmicio i predstavljao #ozaje i Crnu Goru na skolskom takmicenju
1972. god. ('Sta znas o saobracaju). Osvojio je prvo mjesto u Podgorici
a cetvrto u Novom Sadu na saveznom takmicenju i postigao rekord u
disciplini spora voznja bicikla, sa mentorom amidzom Kardovic
Nusretom.
#eIik ,pravnik . Ima svoj kiosk i trgovinom se uspjesno bavi, bio
je jedan od boljih Iudbalera u FK 'Ibar.
Ernest je od djetinjstva radio sa ocem u poslovima trgovine sa
gradom i izvoz robe za Srbiju i Kosovo. Ozenjen je Zekic Majom ima tri
sina: Haris, Dino i Ismar i kci Izabelu. Ernest posjeduje kaIic, vise lokala
i przionicu kaIe.
1asmina je udata za SaIeta Mukovica i ima dva sina i kci.

Ahmet, Omer i erko
Abdurahman-Hamo, domacin, gazda, trgovac, lovac,
dugogodisnji sudski porotnik. Ozenjen Dedeic Aisom. Ima sestoro djece:
sina Kenana, student kriminalistike i aktivan kosarkas, veoma dobar
momak. Hamo ima pet kcerki: Seniha, udata za Nazima Agovica, ima
dva sina i dvije kcerke, Kanita, proIesor razredne nastave i Iolklorista,
udata za Ibrahima Berisa iz Peci, ima dva sina, sada zivi u Holandiji,
Sanela, Amela, udata za Sutovic Ensara, ima sina i dvije kcerke, zivi u
Holandiji, Elvira, udata za Almira Avdica, ima dvije kcerke, zivi u
#ozajama.




Abdurahman-Hamo sa porodicom
Ismet-Tako, ozenjen Sutovic Zahidom-Didom. Imaju kci Ilhanu,
psiholog i sina Ilhana, koji je sada student Ekonomije, bavi se kosarkom
i odbojkom. Ismet-Tako je radio u Domu zdravlja gdje je i stekao
penziju. Bio je jedan od prvih i boljih Iudbalera FK Ibar, a kasnije i
trener prve postave istog kluba. Za izvanredan rad i postignute rezultate
na poslu i na razvijanju i unapredivanju Iudbalskog sporta, napisano je u
mnogim sportskim knjigama i dnevnim listovima, a i dobitnik je mnogih
priznanja: Ismet dobija prvo priznanje od Iudbalskog saveza Crne Gore .
Spomen plaketu zasluznom Iudbalskom radniku, za izvanredan rad i
postignute rezultate na razvijanju i unapredivanju Iudbalskog sporta
1975. godine dok mu Iudbalski savez Bijelog Polja dodjeljuje Zlatnu
plaketu za doprinos i zasluge na unapredenju Iudbalskog sporta 1978.
godine. Za izuzetno i uspjesno postignute rezultate u radu dobio je
nagradu 1974. godine od predsjednika SF#J Josipa Broza Tita Zlatnu
plaketu i Zlatnu medalju (Orden rada). Skupstina opstine #ozaje za
narocite zasluge i postignute uspjehe u radu od znacaja za razvitak
Opstine #ozaje u 1978. godini dodjeljuje mu plaketu kao posebno
drustveno priznanje, povodom dana oslobodenja #ozaja '30.
septembar. Sindikat radnika zdravstva i socijalne zastite Jugoslavije za
ucesce na prvim sportskim susretima u Igalu 2001. godine dodjelio mu
je zahvalnicu. Pored nabrojanih priznanja Ismet-Tako je dobitnik jos



mnogih medalja i priznanja sa sandzackih igara u vise sportskih
disciplina.

Ismet -%ako sa porodicom
Bahta, udata u Kurtagica, zivjela je u Turskoj, Ankara. Ima troje
djece. Preselila na Ahiret 2005. god.
Naka, proIesor hemije udata u Pristini. Ima troje djece.




mer-aga sa porodicom
. MUHAMED-AGA, treci Abazagin sin, roden je 1908. Stupio u
Narodnooslobodilacku borbu 5. 11. 1944. godine-pozadinski rad u
narodnoj vlasti. Bavio se lovom, bio je jedan od najstarijih trgovaca
#ozaja. #adio je u 'Bisernici i tu stekao penziju. Muhamed-aga je
govorio i pisao: arapski, turski, albanski a pisao je ciliricu i latinicu.
Ozenjen Zejnelagic Feridom (1911-1999.) Imaju sedmoro djece: Izet,
Esad, SeIket, Tahir, Hedija, Mahija i SeIika. Bavio se lovom i uzivao
veliki ugled u gradu posebno kod ljudi sa sela koji su trgovali kod njega.
Zivio je 80. godina i preselio je na Ahiret 1988. god.

Muhamed-aga sa eridom



Izet, ozenjen Sehovic Nailom-Iljka iz Plava, imaju troje djece:
Misala, zavrsila je politicke nauke, radila je u Drzavni arhiv Crne Gore,
kancelarija u #ozajama. Udata za Hodzic MuzaIera, zivi u Holandiju,
ima kcerku i sina. Nermin, bavi se trgovinom i ugostiteljstvom,
posjeduje svoj ugostiteljski lokal. Kcerka Denisa, zavrsila je drzavnu
bezbijednost, radila je u vojnom odsjeku u #ozajama a sada radi u
Sektoru za vanredne situacije i civilnu bezbijednost u Beranama, kao
savjetnik sjeverne regije Crne Gore. Udata za Nurkovic Huseina, ima
dva sina i kcerku. Izet-Izo je kao primjeran vojnik iz bataljona za vezu u
Novom Sadu, predlozen i poslat 1956. god. u Egipat sest mjeseci u
sastav mirovnih ujedinjenih nacija na Sinajskoj pustinji.
Izet Izo je prvi skolovani pcelar u Crnoj Gori. Poznati i priznati
pcelar, koji je po godinama starosti vrsnjak pocecima pcelarenja u kraju
ispod Hajle, o cemu svjedoci pcelarski list. Izet se bavio trgovinom,
radio je u prodavnici '#aska sada je penzioner sa stazom vise od dvije
decenije.

Esad, ozenjen Ganic Fatimom iz Sebeceva. Imaju cetvoro djece:
Bisera, udata Zekic, zivi u Njemackoj, sin MuzaIer, radi kao stolar.
Ozenjen Merom Muric, ima sina Dzenisa. Sabiha, udata u N. Pazaru i
Enver-Enko, dva puta se zenio, ima kci Majdu iz prvog braka sa
Kurtagic Enisom, kcerku Nejlu i sina Emira u sadasnjem braku sa
SeIerovic SaIijom. Enko radi kao taksista i trgovac.




Esad
Tahir, zavrsio Visu gradevinsko tehnicku skolu u Beogradu gdje
se i zeni sa #admilom Brankovic i ostaje u Beogradu da zivi. Imaju sina
Danka, koji je zavrsio poljoprivredni Iakultet.

%ahir sa Radmilom
Sefket-Seco, zeni se dva puta: prva zena Fadila Babaic iz Bijelog
Polja. Sa Fadilom nije imao djece. Druga zena mu je Hodzic Dzemila iz
Sjenice. Ima kci Senadu, proI. razredne nastave, i dva sina: Fikret,
student prava, kosarkas KK #ozaje i Almer, student engleskog jezika.
#adio je kao prvi skolovani tv mehanicar, zastupao je servise ISK#E i
#IZ iz Zagreba a 1981 god. prelazi kao strucnjak za te oblasti ST
predajnike i repetitore gdje ostaje do penzije. Seco, kao dobar lovac je
jedini u #ozajama koji se uspjesno bavi prepariranjem pernate i ostale
sitne i krupne divljaci o cemu je pisao i Lovacki list.




Sefket - Seco sa Dzemilom
Hedija, udata za #amusovic Muharema, zivi u Novom Pazaru,
ima troje djece.
Mahija, udata za Nokic Ismeta, ima sestoro djece.
Sefika, je prva djevojka, diplomirana pravnica u nasem bratstvu i
u Opstini #ozaje i radi kao sudija, udata je za Muja Adrovica, ima dva
sina: Suada, koji je zavrsio Elektrotehnicki Iakultet, ozenjen je ima
kcerku Emu i zivi i radi u Podgorici. Drugi sin Admir, zavrsio
Ekonomski Iakultet u Podgorici,ozenjen i trenutno radi uspjesno kao
programer, bavio se sportom i bio je jedan od boljih odbojkasa
pionirskog i omladinskog kluba OK. 'Ibar iz #ozaja.

Sefika
. RIFAT-AGA, cetvrti Abaz-agin sin bavi se zemljoradnjom a
kasnije radi kao trgovac u 'Bisernici, gdje je stekao penziju. Ozenjen sa
Zejnelagic Nurkom (1921 1998. god.), sestra joj je bila Ferida,
Muhamedagina zena. #iIat-aga ima sestoro djece: Dzemal, Faruk, Hitka,
Benka, #uhija i #esmija.



Dzemal, ozenjen Mekic Sabirom iz B. Polja. Imaju dva sina
Elvisa i Harisa. Dzemal je stekao penziju kao stolar, radio je u 'G. Ibru.
Bavio se lovom i ribolovom.
Elvis, ozenjen Ibrahimovic Mihrijom iz #ozaja, ima cetvoro
djece: dva sina: Aldin i Enes i dvije kcerke: Ajla i Anela. Elvis radi kao
trgovac.
Haris, ozenjen, ima cerku Enidu i sina Dzenisa, radi u Njemackoj
kao preduzetnik.
Faruk, ozenjen Kurtagic NaIijom. Imaju sina Fatmira, student,
kosarkas i lovac. Kcerke: Dzeneta, Arijeta i Amina. Dzeneta je udata u
Kujovica i ima dvoje djece. Faruk je jedan od boljih lovaca u lovackom
drustvu 'Hajla, nastavio je tradiciju svojih predaka. Stekao je penziju
kao radnik u 'TIK-u, sada posjeduje vise lokala.
Hitka, udata za #edzovic Fehima i zivi u Novom Pazaru. Ima
djecu.
Benka, je udata u Novom Pazaru. Imala je sina i kci ali joj je sin
mlad poginuo u saobracajnoj nesreci. #adi kao nastavnica razredne
nastave u Novom Pazaru.
Ruhija, radila na poslovima racunovodstva u 'Gornjem Ibru.
Resmija, udata u #amusovica u Novom Pazaru.

Rifat-aga sa sirom porodicom Dzemal i aruk

8

5. RIO, kao peto dijete Abaz-age rodjen je 1924.godine. Bavio
se zemljoradnjom, bio je cijenjen u plemenu kao vrijedan, pravi -atleta
sa pravilnim crtama. Bio je ozenjen Mulic Begom iz Bihora i s njom je
imao jednu kcerku koja je kao dijete preselila na Ahiret. #izo je
1946.godine poginuo u saobracajnoj nesreci na putu #ozaje-Crnokrpe.
Zivio je 22 godine.
6. VASVI1A, sesto dijete Abaz-age, udavala se za Jaha Gusinjaca
i imala je sina Jusa koji zivi u Novom Pazaru i ima dva sina. Drugi put
se udala u N. Pazaru za Krlic #amiz-agu, preselila na Ahiret 1988. god.
MAHMUT-AGA, drugi Nuradinagin sin, roden je 1840. god.
Zenio se dva puta. Prva zena mu je bila #edzovic Zada iz Biseva (1850-
1900. god.) imao je sina Emin-agu, a sa drugom zenom Hajdarpasic
Hatom (1868-1938. god) iz Ivanja, imao je cetvoro djece: Smail-aga,
JusuI-aga, Hakijaga i kci Sabiru. Bavio se zemljoradnjom, lovom i
trgovinom. Od babovine mu ostaju Zeleni, Zavrse i Crnokrpe, zivio je
95 god, Preselio na ahiret 1935. god.
1. EMIN-AGA, sin Mahmut-age, roden 1887. god. Ozenjen
Nokic Munirkom, (1912-1996. god.) imao je sest kceri i jednog sina.
Emin-aga se bavio zemljoradnjom, bio je veoma postovan u plemenu i u
gradu. Emin-aga je zivio 94 godine i preselio na Ahiret 1981.god.

Emin-aga sa Munirkom

9

Halima, udata za Cazima Corovica u N. Pazaru i ima troje djece.
Mujesira, udata za #edza Decevica, zivi u #ozajama ima tri sina i
unucad.
Aljo, ozenjen Hajdarpasic Sadikom iz B. Polja, ima tri sina: Ervin,
Edin, Ersin i kci Mihrija. Aljo je jedan od najaktivnijih Kardovica u
politickom zivotu. Zavrsio je Visu Masinsku skolu 1973. god. Prvi je iz
plemena Kardovica bio Iunkcioner. #adio je u 'Gornjem Ibru i tada je
dobio orden rada sa srebrnim zracima od tadasnjeg predsjednika
Jugoslavije Josipa Broza Tita, bio je dugo godina rukovodilac transporta
u 'Servistransu, predsjednik SS#N #ozaja, direktor 'Komunalija
#ozaja (sedam godina), direktor Autobuske stanice #ozaja, u dva saziva
clan Savezne konIerencije SS#N bivse Jugoslavije, jedan od prvih i
boljih Iudbalera F. K. Ibra iz #ozaja za koje je dobio Povelju. Aljo je
dobitnik lutrije glavne premije u Kraljevu 1966. godine u iznosu od
deset miliona dinara za koju sumu je mogao tada kupiti najbolju kucu sa
imanjem i putnicko vozilo.

Aljo sa porodicom

8

Ervin, ozenjen Senadom Lukac iz Bijelog Polja ima troje djece,
sinove:Emin i Emir i kci Emu.
Edin, ozenjen Almom Ceric iz Prijedora, zivi u Njemackoj,
zavrsio Saobracajni Iakultet-smjer PTT.
Ersin, ozenjen Amrom Zeranovic iz Lukavca kod Tuzle, ima
dvoje djece : sina Ermina i kci Iman. Apsolvent Elektrotehnickog
Iakulteta. Zivi i radi u Zagrebu.
Mihrija, udata za #asida-#eru Hadzica, ima kci Ilmu i dva sina:
Tarika i Faruka. Mihrija je zavrsila Visu ekonomsku skolu i radi u
upravi AD 'Bisernica.
Hajrija, udata za Ibrahima Feleca, ima tri sina, preselila na
Ahiret.
Munevera, udata za #aska Krlica iz N. Pazara. Ima tri kcerke.
ada, najbolji nastavnik razredne nastave u OS 'MustaIa
Pecanin u #ozajama 1993. god. Bila je udata u Ademagica, ima kci
Medihu, udatu u Kalaca, koja ima dvoje djece.
Umihana, udata za Omera Mavrica u N. Pazaru. Ima dvoje djece.

2. SMAIL-AGA, roden 1896. godine. Imao je cetvoro djece:
SeIko, Fatka, Bedro i Cerim. Smail-aga preselio na ahiret 1947. god.
Zena mu je bila Muratbasic Alta (1895-1968. god.) iz Godijeva.
Sefko, roden 1923. god, stupio u Narodnooslobodilacku borbu 15.
10. 1944. godine, preselio na Ahiret 2001. god. Poznati je trgovac i
lovac, zena mu je Nadira Medunjanin iz Plava, imaju sestoro djece:
Enisa (udata u Feleca, ima dvoje djece), Anesa (udata u Sutovica i ima
dvoje djece), Alta (udata u Sarajevu) i sinove: Smajo, Cerim i
Dzemaludin. Dzemaludin, nastavio lovacku tradiciju, trgovinu i
ugostiteljstvo, ozenjen Enisom Imamovic iz Novog Pazara ima dvoje
djece: Aisa i Tarik. Fatka, neudata.

8

Bedro, autoprevoznik,zena mu je bila Semsa Prljaca, ima petoro
djece: tri sina: Fuad, Senad i #esad, i dvije kci: Nevzeta i Senada.
1. Fuad-Fujco, ozenjen Mujesirom Pepic iz #ozaja ima troje djece,
kcerke: Minela i Eldina i sina Eldina. #adi u telekomunikaciji PTT
#ozaje, posjeduje vise licenci za telekomunikaciju. 2. Senad ozenjen
Sadetom Kuc iz #ozaja ima cetvoro djece,kcerke: Lejda, Hajrija i Adela
i sina #agipa.Kao omladinac bio je u prvoj postavi KK #ozaje. 3. #esad,
ozenjen Munirom Muslimovic iz Kljuca,ima sina Anesa, zivi u
Njemackoj. 4. Nevzeta, radi kao proI. u Sarajevu udata za #edzepagic
Nusreta iz Plava, ima troje djece. 5. Senada, udata za Kolasinaca Fikreta
iz Novog Pazara, ima troje djece
Cerim-Ceko, roden 1935. god. radio kao vozac u 'G. Ibru.
Poginuo je u saobracajnoj nesreci 1971. godine, tada je imao 36 godina.

$mail-aga sa porodicom
. 1USUF-AGA, Mahmut-agin sin, roden je 1907. god. Bio je
hodza i muslihun, govorio je i pisao: arapski, persijski, staroturski i
albanski. Prva zena bila mu je Nokic Sirka, koja umire mlada na
porodaju (1914-1934) god. Poslije se zeni FiIom (1924-1999). Imao je
sedmoro djece: JusuI-aga je zivio 52. god. Preselio je na Ahiret 1959.
god.

8


1usuf - aga- efendija
Ifeta, udata za Mehmeda Ademagica, ima sedmoro djece.
Fikreta, udata za #ama Kuca, ima cetvoro djece.
Emira, udata u Mulica, ima kcerku Editu koja se udala u Tivtu.
Emira je rodena 1942. god. #adila je i zivjela u Baru. Jedna je od prvih
djevojaka iz bratstva Kardovica koja je bila omladinski aktivista,
udarnik, inicijator i organizator rada u Cilimari o cemu je pisao radnicki
list. Preselila na Ahiret 1987. god.


8

Ramadan, ozenjen Mandzukic Nekom. Imali su tri sina #euI,
#ijad i #eIik. #amadan je poznat u rozajskoj opstini kao autoprevoznik i
vozac na teskim masinama i kranovima. #adio je u inostranstvu a stekao
je penziju kao dobar bagerista na putevima Sumarstva 'GI#A #ozaja.
#amadan je na svom velikom imanju u Grahovaci napravio sportsko
rekreativne poligone za tenis i tamo je imao nojeve sto je rijetko za ovaj
kraj, tako da je snimana i emisija na TV CG o tome. Preselio na Ahiret u
aprilu 2010.god. #euI, ozenjen Agic Editom iz #ozaja, ima dvoje djece:
#asko i FiIa. Djeca su mu sa zenom u Svedskoj, Edita je u Svedskoj
udata. #euI je bio jedan od boljih bijatlonaca (trcanje na skijama) Crne
Gore, tragicno je preselio na Ahiret 2001. god. u 28 godini. #eIik,
ozenjen Editom Muric iz #ozaja, ima dvoje djece : Ema i Ena i sina
#ejhan. #eIik je trgovac, bio je svestrani sportista, a sada je sponzor
mnogih sportskih takmicenja i jedan je od organizatora zimskog pohoda
na Hajlu u znak sjecanja na poznatog Evropskog planinara SaIeta
Mavrica-Caka. #ijad, radi privatno, ozenjen je Muamerom Kurpejovic
ima sina Alena.
Rafet, ozenjen Fetahovic Hadijom-Sojkom,ima sina JusuIa
(ozenjen Jasminom Kalac) i dvije kcerke: Adaleta, koja je bila udata u
Demica, ima dvoje djece. Adaleta je medu prvim iz nasih krajeva imala
presaden bubreg. Mlada je preselila na Ahiret. #aIet je napravio Adaleti
hajrat (cesmu) i kci Enera, udata u Kuca.

Rafet sa porodicom

8

Adem, ozenjen Pasic Bedrijom, ima sina Omara, i cetiri kcerke:
Fazela, udata u Sabovica, Mirela,Anela i Dulija. Adem je svestrani
majstor i sportista, slikar, vajar, radi u 'SoIiko #ozaje. Adem se bavi
ribolovom, smucanjem i slikarstvom, imao je vise kolektivnih i
individualnih izlozbi.
Omar, ozenjen Kadirom Kujevic iz #ozaja, ima dvije cerke
Jasminu i Samru. Omar se bavi slikarstvom, imao je vise kolektivnih i
individualnih izlozbi. Omar radi kao postar. Ucesnik je na radnickim
igrama postara Crne Gore u brzom hodanju i osvojio je prvo mjesto na
nivou republike i predstavljao je Crnu Goru. Na saveznom takmicenju
postara Srbije i Crne Gore osvojio je drugo mjesto

.
Omar Kardovic

Nimeta, udata za Toskic Nedzada, zivi u Sarajevu ima sina i
cerku.

8


1usuf-aga sa porodicom
. HAKI1AGA, roden je 1908. god. Bavio se zemljoradnjom,
ozenjen Vasvijom Kurtagic. Preselila je na Ahiret 2009.godine, u 92
godini zivota. Imao je petnaestoro djece a sada ih je zivo sedmoro.
Hakijaga je zivio 68. god. i preselio na Ahiret 1976. god.


8



Hakijaga sa porodicom
Mahmut, Hakijagin najstariji sin, ozenjen Kurpejovic Zadom, imaju
jednog sina Asmira, ozenjen Zilhom Buzgovic, ima dva sina: Advan i
Arman, kci Ajsela, udata za Hivza Fetahovica, ima dva sina, Aida, udata
za Fikreta Lubodera, ima dvoje djece, treca Sabira, udata za #ama

8

Mujevica, ima cetvoro djece. Mahmut je bio ekonomista blagajnik u
'G. Ibru Poznat je kao dobar ribolovac, preselio je na Ahiret 2006. god.
Hasan, ozenjen Hadzajlic Sanijom iz B. Polja. Bavi se trgovinom,
ima sina Hakiju i kcerke: Aminu, udata u Feleca i #ubinu. Hakija je
elektricar, radi u Domu zdravlja u #ozajama.
Munir, ozenjen Hadziahmetovic #esmijom, ima dvoje djece: sina
Armina i kci Arminu. #adio je u 'Dekoru a sada se bavi gradevinskim
poslovima.
Azra, udata za Dzema Mehmedovica u N. Pazaru, ima tri sina:
Mirsad,Esad i Nihad.
Izeta, udata za Feku Kajevica u B. Polju, ima petoro djece: Bisera,
Binasa, Senad, Ersin i Besim.
Bahrija, udata za Saliha Dakovca u N. Pazaru i ima troje djece:
Almasa,Binasa i Almer.
Nezrina, udata za Mervana Alomerovica, ima troje djece,sina
Semira i kcerke Lahiru i Aldinu.
5. SABIRA, udata za Hakiju Feleca, imala je sina Metka i kcerku
MuzaIeru (udatu u Koraca).

DERVIS-AGA, treci Nuradin-agin sin, bavio se lovom i
zemljoradnjom. Imao je troje djece: LatiIagu, Bahtijara i kci Abidu.
Dervis-aga je zivio u Crnokrpe.
Latif-aga, zivio u Crnokrpe i imao je jednog sina Elmaza i kci
Veziru.
Elmaz je zivio u Turskoj od 1960. god . Bavio se lovom i
zemljoradnjom.
Elmaz ima cetiri sina i kcerku Esmu, udata ima 5 kcerki (Arza,
Meltema, EliIa, SaIija i Duygu), Elmazovi sinovi: Semsudin (Elvedin i
Enis), Ahmedin (kcerke: Nur i Anisa), Muhedin (sina: Gurkan i kcerke:
Mehriban i Sinem) i Fahrudin, zivi u Madarskoj (dva sina: Emre i EIe).
Vezira je bila udata u okolini Tutina.
Bahtijar, nije imao potomstvo.
Abida, kci Dervis-agina.

FANA je kci Nuradin-agina, bila je udata za Malagica u B. Polju.

88

ZENIDBA KARDOVICA
Kardovici su se zenili sa djevojkama iz uglednih plemena aga i
begova. Iz Plava, Bijelog Polja, izbjeglim Kolasinkama, iz Bihora,
Biseva, Tutina, Sjenice, Peci, Novog Pazara i #ozaja, vecinom iz
plemena Nokic, Zejnelagic, Hajdarpasic, Kurtagic, Kurpejovic. Svoje
kcerke udavali su u iste gradove, jacali i obnavljali prijateljstva.
Sklapanje braka medu bratstvenicima koja je bila zabranjena,
prekrsena je sklapanjem braka izmedu Saip-age Fetahovica i Mejre
(Avdagine) Kardovic iz Tutina, kasnije osamdesetih godina 20 vijeka
ima vise brakova izmedju Kardovica, Hadzica, Fetahovica i Beciragica.
U ovim bratstvima postoji i nekoliko mjesovitih brakova.
ZEAE ($UPRUCE, $AAHE) OD PO%OMAKA AURADIAACE
U PROSLO$%I I $ADA
Kardovici su kroz istoriju vodili racuna odakle se zene, iz kojih
plemena. To je bila i briga njihovih plemenskih voda a ne samo porodica
i pojedinaca.
Vode plemena Kardovica bi javno proglasili od kojih plemena se
ne mogu Kardovici zeniti ako zele da pleme stane iza tog prijateljstva a
samim tim i sklopljenog braka. To pravilo se postovalo neko vrijeme.
Kardovici su se prijateljili i sklapali brakove samo sa porodicama
poznatih plemena. Nuradin-aga je rekao :'Kad se zenis otvori dobro oba
oka i raspitaj se ko joj je majka a kad se ozenis zatvori jedno oko.
Prilikom zenidbe vodilo se racuna da mlada bude iz okoline #ozaja, sve
to iz razloga sto su uslovi zivota otezavali susrete sa prijateljima. Imajuci
sve to u vidu najcesce su se zenili sa podrucja rozajskog, tutinskog,
pazarskog, beranskog, plavskog, gusinjskog, sjenickog, bjelopoljskog i
bihorskog kraja a ne i sire sto je danas pojava kod Kardovica. Zene koje
su udate za potomke Nuradin-age su: Sabovic Zlata iz #ozaja, (supruga
Nuradin-age), Kasumovic Fata iz Bijelog Polja, (supruga Avdagina),
Hajdarpasic Alta iz Bijelog Polja, (supruga Abaz-agina), #esulovic Naza
iz Bijelog Polja (supruga Jasar-agina), Cikotic Naja (Uta) iz Bihora,
(supruga Omer-agina), Zejnelagic Ferida, iz #ozaja, (supruga Muhamed-
agina), Zejnelagic Nurka, (supruga #iIat-agina), Mulic Bega iz Goduse-

89

Bihor, (supruga #izova), Dzemila Muric (supruga Plavova), #edzovic
Hasiba (supruga Hivzova), SaIija Muric (supruga Pasova), Catovic IIeta
(supruga Munirova) Hasic Aisa (supruga #aiIova), Hot HaniIa (supruga
Halemagina), Ajnura #amsulovic i Behija Dacic (supruge Munibove),
Ajten Dresevic (supruga Faikova), Lutvija Girlevic (supruga
Bajramova), Mekic AtiIa (supruga Fehimova), Fetahovic Hatidza
(supruga Ljutvijagina), Umihana Demic (supruga #asimova), Corovic
Mejra (supruga Fajcova), Agovic Ajna (supruga Hamdijagina), Agovic
Fatima (supruga Arslanagina),Catovic Sirka(supruga Iljazagina),
#edzovic Aza (supruga Mithatova), Mukovic Mevljuda (supruga
#iIkova), Fetic Dzeka (supruga Medova), Ganic Umihana (supruga
JusuIova), Nokic Adila iz #ozaja, (supruga Muratova), Nikc Emina iz
Peci, (supruga Zaimova), Petlaca Fatima iz Novog Pazara, (supruga
Husnijina), Kalic Fata iz #ozaja, (supruga Nusretova), Hadzic Vahida iz
Balotica, (supruga Nuradinova), Nokic Ismeta iz #ozaja, (supruga
Ahmetova), Dedeic Aisa iz Koljena, (supruga Abdurahmanova-
Hamova), Sutovic Zahida (Dida) iz #ozaja, (supruga Ismetova-Takova).
Sehovic Naila-Iljka iz Plava, (supruga Izova), Ganic Fatima iz Sebeceva,
(supruga Esatova), Hodzic Dzemila (Mejra) iz Sjenice, (supruga
SeIketova-Secova), Brankovic #admila iz Beograda, (supruga
Tahirova), Mekic Sabira iz #asova, (supruga Dzemkova), Kurtagic
NaIija iz #ozaja, (supruga Farukova), Kastrat Fedima iz Gusinja,
(supruga SaIetova), Kurpejovic Fikreta iz #ozaja a kad se udala zivjela
je u Titogradu-Podgorici (supruga Fadilova), Ademagic Alma iz #ozaja
(supruga Muamerova), Muhovic Asmira iz #ozaja, (supruga Adnanova),
Jakupovic Nurija-Alma iz #ozaja, (supruga Senadova), Mehovic #aba iz
Biseva i Halilovic Ismihana iz Novog Pazara, (supruge Feridove), Zekic
Maja iz #ozaja, (supruga Erka Ahmetova), Muric Mera iz Kosovske
Mitrovice, (supruga MuzaIerova), Kurtagic Enisa i SeIerovic SaIija iz
#ozaja, (supruge Enverove-Enkove), Ibrahimovic Mihrija iz #ozaja,
(supruga Elvisova), Natasa (Melisa) porijeklom #uskinja iz Njemacke,
(prva supruga Harisova). #edzovic Zada iz Biseva, (prva supruga
Mahmut-age) kako dugo vremena u braku sa njim nije imala djece daje
mu saglasnost da se ozeni sa Hajdarpasic Hatom iz Ivanja, (zivjele su
zajedno), slozno i poslije su obije imale djecu sa Mahmutagom.
Muratbasic Hajrija iz Godijeva, (supruga Smail-agina). Nokic Munirka
iz #ozaja, (supruga Emin-agina). Nokic Sirka iz #ozaja, (prva supruga

9

JusuI-agina) umire na porodaju sa prvim djetetom, poslije kraceg
vremena on se zeni Nokic FiIom iz #ozaja. Kurtagic Vaska iz #ozaja,
(supruga Hakijagina). Medunjanin Nadira iz Plava, (supruga SeIkova).
Prljaca Semsa iz #ozaja, (supruga Bedrova). Hajdarpasic Sadika iz
Ivanja - Bijelo Polje, (supruga Aljova). Mandzukic Nevzeta-Neka iz
Berana, (supruga #amadanova). Fetahovic Hadija-Sojka iz #ozaja
(supruga #aIetova). Pasic Bedrija iz Panceva, (supruga Ademova).
Kurpejovic Zada iz Sredani, (zena Mahmutova). Hadzajlic Sanija iz
Bijelog Polja, (supruga Hasanova). Hadziahmetovic Hatidza iz #ozaja,
(supruga #esadova-Cucova), Hadziahmetovic #esmija (supruga
Munirova). Imamovic Enisa iz Novog Pazara, (supruga Dzemaludina
SeIkovog). Pepic Mujesira iz #ozaja, (supruga Fuadova). Kuc Sadeta iz
#ozaja, (supruga Senada Bedrovog). Muslimovic Munira iz Kljuca,
(supruga #esadova). Lukac Senada iz Bijelog Polja, (supruga Ervinova-
Erka Aljovog). Ceric Alma iz Prijedora, (supruga Edinova). Zeranovic
Amra, (supruga Ersina Aljovog). Agic Edita iz #ozaja, (supruga
#euIova). Muamera Kurpejovic iz Sredani, (supruga #ijadova). Muric
Edita iz #ozaja, (supruga #eIikova). Kujevic Kadira iz #ozaja, (supruga
Omarova). Buzgovic Zilha iz #ozaja, (supruga Asmirova). Mahmutovic
Hava iz Tutina, (supruga Dervis-agina). Hodzic Zlata iz Tutina, (supruga
Latova). Sutkovic Ajkuna iz #adetine, (supruga Elmazova). Fakultetski
obrazovane su: Kurpejovic Fikreta, dipl. pravnik, Brankovic #admila,
dipl. ing. agronomije, Buzgovic Zilha, proI. razredne nastave, Ademagic
Azra, nastavnica geograIije i istorije, Dedovic Leila, dipl. ing.
Elektrotehnike-programer...

Ismeta, Hedija i Adila

9

ODIJE (KCERKE) OD PO%OMAKA AURADIA-ACE U
PROSLO$%I I $ADA

Kardovici su uvijek imali cuvene djevojke-odive. Kardovici su
imali i imaju veliko postovanje i uvazavanje zetova, takode su uvazavali
prijatelje i prijateljske odnose. Odive iz bratstva Kardovica (Nuradin-
agini potomci): Fana (Nuradin-agina), udata u pleme Malagica u
Bijelom Polju, Sabira (Mahmut-agina) udata u Feleca u #ozajama,
Vasvija (Abaz-agina) udavala se dva puta, prvi put udata za Jasar-agu
Gusinjca iz #ozaja sa kojim je imala sina Jusa, a drugi put za #amizagu
Krlica iz Novog Pazara, Fatka (Smail-agina), nije se udavala a bila je
jedna od ljepsih djevojaka u plemenu i gradu imala je vise uglednih
prosaca, Halima (Emin-agina) udata za Caka Corovica iz Novog Pazara,
Mujesira (Emin-agina) udata za #edza Decevica iz Berana, Hajrija
(Emin-agina) udata za Ibrahima Feleca iz #ozaja, Munevera (Emin-
agina) udata za #aska Krlica iz Novog Pazara, Zada (Emin-agina)
udavata za Mehmeda Ademagica iz #ozaja, Umihana (Emin-agina)
udavata za Hajra Jakupovica iz Bijelog Polja i Mavric Omera iz Novog
Pazara, Emira (JusuI-agina) udata za Mulica iz Goduse, IIeta (JusuI-
agina) udata za Mehmeda Isah-aginog Ademagica iz #ozaja, Fikreta
(JusuI-agina) udata za #ama Kuca iz #ozaja, Nimeta (JusuI-agina)
udavata za Hamda Kalaca iz #ozaja, nije imala djecu sa njim i udala se
za Toskic Nedzada, zivi u Sarajevu, Bahrija (JusuI-agina) udata za
Saliha Dakovca iz Novog Pazara, Izeta (Hakijagina) udata za Feku
Kajevica iz Bijelog Polja, Azra (Hakijagina) udata za Dzema
Mehmedovica iz Novog Pazara, Nezrina (Hakijagina) udata za Mervana
Alomerovica iz #ozaja, Amina (Hasanova) udata za Mirsa Feleca iz
#ozaja, Nurka (Jasar-agina) umrla mlada kao djevojka, Dulka (Jasar-
agina) udata za Aliju Prebeza iz Kosovske Mitrovice, Bahta (Omer-
agina) udata za Ahmeta Kurtagica, zive u Ankari, Naka (Omer-agina)
udata za Osmana Goseljac iz Pristine, Hedija (Muhamed-agina) udata za
Muharema #amusovica iz Novog Pazara, Mahija (Muhamed-agina)
udata za Ismeta Nokica iz #ozaja, SeIika (Muhamed-agina) udata za
Muja Adrovica iz Vitomirice-Pec, Hitka (#iIat-agina) udata za Fehima
#edzovica iz Novog Pazara, Benka (#iIat-agina) udata za Fuada

9

Zupljanina iz Novog Pazara, #esmija (#iIat-agina) udata za #amiza
#amusovica iz Novog Pazara, Enisa (SeIkova) udata za Kenana Feleca
iz #ozaja, Anesa (SeIkova) udata za Esada Sutovica iz #ozaja, Alta
(SeIkova) udata za Dzevada Heco iz Zenice sada zivi u Sarajevu,
Nevzeta (Bedrova) udata za Nusreta #edzepagica iz Plava zive u
Sarajevu, Senada (Bedrova) udata za Fikreta Kolasinca iz Novog Pazara,
Mihrija (Aljova) udata za #asida #eru Hadzica iz #ozaja, Adaleta
(#aIetova) udata za Samira Demica iz #ozaja, Enera (#aIetova) udata za
Eda Kuca zivi u Bar,. Fazela (Ademova) udata za Ediba Sabovica iz
#ozaja, zivi u Baru, Sabira (Mahmutova) udata za #ama Mujevica iz
#ozaja, Ajsela (Mahmutova) udata za Hivza Fetahovica iz #ozaja, Aida
(Mahmutova) udata za Fikreta Lubodera iz #ozaja, EliIa (Muratova)
udata za Huseina Tahiri iz Pristine, Enisa (Muratova) udata za JusuIa
Spicu iz Novog Pazara.,Zeliha (Muratova) udavata za Seada
Numanovica iz Bijelog Polja ima sina Demira, sada udata za Kacapor
Ismeta iz Novog Pazara, Almera (Husnijina) udata za Amera Mujevica
iz #ozaja, Anesa (Nusretova) udata za Seljahudina Kalaca iz #ozaja,
Jasmina (Ahmetova) udata za SaIeta Mukovica iz #ozaja, Seniha
(Hamova) udata za Agovic NaziIa iz #ozaja, Kanita (Hamova) udata za
Ibrahima Berisa iz Peci sada zivi u Holandiji, Amela (Hamova) udata za
Sutovic Ensara iz #ozaja sada zivi u Holandiji, Elvira (Hamova) udata
za Avdic Almira iz #ozaja, Misala (Izova) udata za Hodzic MuzaIera iz
#ozaja i zivi u Holandiji, Denisa (Izova) udata za Nurkovic Huseina
#uda iz #ozaja, Bisera (Esatova) udata za Zekic Nihada iz #ozaja sada
zivi u Njemackoj, Sabiha (Esatova) udata za Cmajcanin Hasiba iz
Novog Pazara, Dzeneta (Farukova) udata za Kujovic Senina iz Beograda
sada zivi u #ozajama, Selma (SaIetova) udata za #edzepovic Muhameda
iz #ozaja, zivi u Njujorku, Farisa (Fadilova) udata za Enesa Kurpejovica
iz Peci, zivi u Podgorici. Ilhana (Ismetova) udata za Sinana Eco iz
#ozaja
2. SALIH-AGA, Mahmut-agin sin. Zivio je u danasnjoj kuci
Faika-Fajca Kardovica, potom u #adetinu imao je tri sina: Hadzi Sacira-
agu, #edzep-agu i Sait-agu. Salih-aga je sa porodicom odselio za Tursku
1933. godine Dokumenta: licne karte, svjedocanstva i tapije Salih-agine
porodice sacuvane su do danas:

9




9

Hadzi Sacir-aga ima dvoje djece Saliha i SeIku. Salih ozenjen
Hadzickom zivi u Turskoj, ima dvoje djece : Alja i SeIku. SeIka se nije
udavala.
Redzep-aga je imao veliko imanje u #adetini, bavio se
zemljoradnjom i imao je troje djece: Amira, AriIa i KarenIilu.
1. Amir-aga, prvi #edzep-agin sin roden je 1896. god. a preselio
je na Ahiret 1963. god. imao je osmoro djece i to:
Sahza, udata u Dakovici, ima troje djece.
Ramiz, ima dvoje djece: Adnana i Admira.
Sucro, zivio u Sarajevu ima dvoje djece: Maida i Mersudin koji je
ozenjen.. Sucro je poginuo u odbrani Sarajeva 1993. god.
Hasna, udata u Crnovrsanina, ima sestoro djece.
Sadija, udata u Dakovici, ima cetvoro djece.
Redzep, radio je u 'Gornjem Ibru, sada penzioner, ima cetvoro
djece : Senad, Suada, Seniha i Nedzad.
Sanija, neudata.
Hedija, udata u Sarajevu, ima troje djece. Amir-aga je zivio 65
god. Preselio na Ahiret 1963. god.
2. Arif-aga, drugi #edzep-agin sin, roden 1896. god. a preselio na
Ahiret 1942. god. zena Muniba (1902-1948. god), ima cetvoro djece i to:
Ljutvo, #asim, KarenIila i Faik (Fajco).

Amir-aga i Mejra
1. Ljutvijaga, roden 1912. god. Zivio je u svojoj kuci pored
Kucanske dzamije, imao je osmoro djece (cetiri sina i cetiri kcerke) svi

9

su kao djeca preselili na Ahiret, ostala je samo jedna kcerka Hajrija
udata za Lukac Haruna koja zivi u ocevoj kuci.Hajra ima sina Senad-
apsolvent Medicinskog Iakulteta i kcerke: Azra, dipl. Ekonomista,udata
u Bosni i Almasa, magistar knjizevnosti. Almasa je udata za Elvisa
Zupljanina u Novom Pazaru i ima kcerku Merjem. Ljutvijagina zena bila
je Fetahovic Hatidza iz Bijelog Polja (1918 1980. godine). Ljutvijaga
je zivio 53 godine preselio je na Ahiret 1962. godine.

Ljutvijaga sa porodicom
2. Rasim, ozenjen sa Umihanom (Ticom) Demic, ima petoro djece
: Ferida, udata za SaIeta Cikotica, ima dvoje djece, Fadil (Calje), dipl.
pravnik, ozenjen sa Azrom Ademagic, ima dvoje djece :sin AriI i kcerka
Majda. Fadil je obavljao vise Iunkcija u Skupstini opstine #ozaja, sudija
Osnovnog suda u #ozajama, sada radi kao sudija Upravnog suda u
Podgorici. Fadil-Calje, jedan je od boljih smucara PSD 'Hajla iz
#ozaja. Osvajac je mnogih zlatnih i bronzanih medalja. Zapamcen je kao
osvajac prvog mjesta na Zabljaku (Savin Kuk) u spustu za omladince
1983. god. Fadil je bio predsjednik PSD 'Hajla u dva mandata. Drustvo
pedagoga Iizicke kulture #ozaje, povodom 30 godina uspjesnog rada,
dodijelilo mu je Plaketu za doprinos u razvoju sporta. Ferzad zvani
Penjo zavrsio je poljoprivredni Iakultet i radi kao trzisni inspektor u
#ozajama. Ozenjen je Hadzic Sabahetom, ima troje djece: kcerke:Dina i
Amina i sin Nedim. EliIa-Ena, udata za Jaha Pepica, ima troje djece.
Zeliha, udata za Fadila Kalaca, ima troje djece. #asim je stekao penziju
kao radnik Sekreterijata unutrasnjih poslova #ozaja.

9


Rasim sa porodicom
. Karenfila, rodena 1931. godine, nije se udavala zivjela je 51
godinu, preselila je na Ahiret 1982. godine.
4. Faik (Fajco), rodjen je 1935.god. a preselio je na Ahiret 2004.
god. Ozenjen Colovic Mejrom i imaju petoro djece: Mersada, udata za
hadzi Husna Jukovica u Beogradu, ima dvoje djece. Mevljuda, udata za
Sukuricu #iIata iz B. Polja, zivi u #ozajama, ima dva sina. Bajram,
ozenjen Ibrahimovic Bahrijom - Bakom, ima dva sina: Emrah i Erol i
dvije kcerke: Muniba i Amela,zivi u Svedskoj. Zineta, udata za
Barjaktari Envera, zivi u Beogradu i ima jednog sina. Fahrudin, ozenjen
Nurkovic Kunom, ima dvoje djece: Amin i Amina. #adi u Bisernici.
Faik je stekao penziju kao radnik Skupstine opstine #ozaje.
. Karenfila, trece #edzep-agino dijete, udata za Avda Taslidzaka
(Kurtagic)

aik sa porodicom
SAIT-AGA, treci Salih-agin sin, roden je 1840. god. a preselio je
na Ahiret 1916. god. imao petoro djece: Selman-aga, Hamdijaga,
Arslan-aga, Aja-Celebija i Dulija.

9

1. Selman-aga, roden 1900. god. Bio je u durunlije (tursku
vojsku) u prvom svjetskom ratu u Galiciji na Karpatima. Imao je veliku
zemlju kod Kucanskog groblja, raspolagao je sa mnogobrojnom
zapregom i velikim brojem radnika koji su radili u eksploataciji suma.
Govorio je dobro turski, italijanski, albanski i bosanski. Bio je on, ne
samo u #ozajama i okolini, nego i nadaleko poznat i cuven covjek. Bio
je cuven pa je zbog toga bio i muslihun a za tu ulogu biraju se pametni i
posteni ljudi, ljudi koji umiju lijepo da progovore, koji umiju da
prepoznaju dobro i zlo i da umiju da objasne ono sto misle. Selman-aga
je bio jedan od takvih ljudi. Imao je veliki karavan. Gotovo svake
nedjelje isao je za Pec sa karavanom i robu koju je donosio prodavao je
rozajskim trgovcima. Imao je veliki karavan za izvlacenje celuloze iz
Kaludre, Jelovice, Giljevog polja, Zlatnog krsa itd. Selman-aga je dugo
godina zivio u kuci koja je bila u samom centru varosi nad jazom od
vodenice Abaz-age Kardovica. U dubokoj starosti Selman-aga izgradi u
svom cairu, u blizini Kucanskog groblja, lijepu plansku jednospratnu
kucu, u to vrijeme jednu od najljepsih u #ozajama. O Selman-agi je
rahmetli Hilmo Hadzic napisao pricu 'Selmanaga koja je objavljena u
'#ozajskom zborniku br. 13 od januara 2007. god.
Selmanaga bio je ozenjen SaIom Kurtagic, nijesu imali
djece.Preselio je na ahiret 1969. god. SaIa je preselila na Ahiret 2008.
godine.

$elman-aga

98

2. Hamdijaga, roden 1895. god. a preselio je na Ahiret 1966.
god. Zavrsio je osnovnu skolu u Dakovici, bavio se trgovinom i dobro je
govorio: turski, italijanski, njemacki i albanski. Ozenjen sa Ajnom
Agovic (1906-1996. god.). Imao je sedmoro djece: Saita, Fehma,
Nazma, Sabahudina-Diljko, Nurku, Fetiju i Mazlumu.

HumJljugu xu hunumom Ajnom SvjeJounxtvo
Sait, roden je 1929. god. nije ostavio djece, poginuo je u
saobracajnoj nesreci na putu #ozaje - Kalica 1949. god.
Fehmo, radni vijek je proveo kao dobar majstor masinbravar,
imao je sestoro djece: Azra, udata u Nokica, ima dvoje djece, Samir, ima
dvoje djece: Semir i Emina. Enver, preselio na Ahiret 2003. god.
Nijazija, ima troje djece: Elma, Emir i Enver. Mukadesa zavrsila je
Iakultet Menadzment, ima svoju Iirmu knjigovodstveni biro u gradu je
poznata kao dobar racunovoda. #esmija, udata u Agica, ima dvoje djece.
Fehmo je preselio na Ahiret 2009. god.

ehmo sa hanumom Kimetom i sestom Aurkom Aako $ait

99

Nazmo-Nako, roden je 1936. god. a preselio je na Ahiret 1994.
god. Stekao je penziju kao trgovac u 'Bisernici, ima troje djece : Alma,
stomatolog, udata u N. Sadu, ima dvoje djece, #ubina, udata u Nokica,
ima dvoje djece, Amra, dipl. pravnik, udata u Spirtovica, ima dvoje
djece.
Sabahudin-Diljko, proIesionalni vozac. #adio je u stovaristu
trgovine 'GI# sada u penziji, ima vise kuca, vikendica, lokala, bavi se
trgovinom, ima troje djece: Zilha, diplomirani pravnik, udata u Kalaca
ima jedno dijete. Suad, ozenjen Almasom Agic, ima sina Nermina,
svestrani sportista a posebne sklonosti su mu bile u bijatlonu gdje je
postizao dobre rezultate na nivou Crne Gore,magistar je ekonomskih
nauka, Zijad, komercijalista radi kao trgovac, ozenjen Almom Hot iz
#ozaja, ima sina Jasmina.

ehmo sa hanumom Kimetom i sestom Aurkom Aako $ait
Nurka, udata za Abusa u Peci.
Fetija, udata u Peci. Mazluma, udata za Ismeta Sutovica ima sina
i dvije kcerke.
. Arslanaga, roden je 1906. god. Zivio je u Turskoj sa
porodicom da bi se kasnije vratio u #ozaje, gdje im je bila stara kuca u
ul. ' MustaIe Pecanina. Zena mu je Fatima Agovic. Imao je sedmoro
djece : #emzo, Fuad, Fahro, NaIija,Hidajeta, Nezrina i Faketa. Arslan-
aga je zivio 75 god. Preselio na Ahiret 1981. god.




Arslan-aga i atima
Remzo, autoprevoznik, ima petoro djece, sin: Fidan i kcerke:
Nergisa, Filisa, Melisa i Semra.
Fuad, penzioner, ima troje djece: Ajla udata u Dacica, ima jedno
dijete, Asmir, zavrsio visu Carinsku , bavi se trgovinom, ozenjen
Dautovic Selmom ima kcerku Naida, Asmir bio je smucar. Selmo,
ozenjen Muric Asmirom,ima sina Darisa, bavi se ugostiteljstvom i
trgovinom.
Fahro, ima dvoje djece : kci Lejlu, udavata u Dozovica (ima
dvoje djece) i sina Dzengis, radi u opstini #ozaje. Fahro je preselio na
Ahiret 2008.god.

Remzo uad ahro
Nafija, udata za Fadila Agica, ima troje djece. Hidajeta, Nezrina,
udata u Turskoj i ima djecu. Faketa, udata za #eka Hadzibulica u
N. Pazaru i ima djecu.




Aafija Hidajeta Aezrina aketa
. Aja Celebija, udata u Ademovica, majka Deke Ademovica.
5. lulija, udata u Feleca, ima dvije kcerke.

. HADZI-SUL1O, Mahmut-agin sin i Nuradin-agin brat. Hadzi-
Suljo ima dva sina: Mujagu i Mula Ahmet-agu. Hadzi-Suljo zivio je u
Kucanskoj mahali i jedan dio svog (placa-miljca) uvakuIio je za
danasnju Kucansku dzamiju koja je prilozima i radom dzematlija
sagradena 1830. godine. Kasnije zivi na imanju svog oca na Zavrse, dok
je njegov sin Mujaga zivio u Crnokrpe i imao troje djece: Iljaz-agu, Ibra
i kcerku Nurcu. Hadzi- Suljo licno je isao na Hadz 1880. god.
IL1A-AGA, roden je 1887. god. a preselio na Ahiret 1966. god.
Iljaz-aga je bio telohranitelj narodnom poslaniku AhmedeIendiji
(Hankusicu-Hadzicu) Ganicu. Za vrijeme turske vlasti AhmedeIendija je
predstavljao Sandzacki narod u Istanbulu, tako da je i Iinansijski
pomagao za skolovanje Iljaz-age da zavrsi Medresu - #uzdiju. Iljaz-aga
je odlicno govorio i pisao arapski, turski i albanski jezik. Iljazaga je
vazio na nivou #ozaja i sire kao veoma dobar hodza i psiholog. Kao
hodza zeni se sa Catovic Sirkom (1897 1951. god.) dobija troje djece:
Mithat, Kima i Sabaheta. Iljaz-aga, prelazi iz Crnokrpa i zivi u ul. '
MustaIa Pecanin ' u djedovoj kuci - danasnja kuca Crnovrsanin SaIeta,
sina Hasne Amir-agine. Iljaz-aga je zivio 79 god. preselio na Ahiret
1966. god.



Mithat-Mitko, zeni se dva puta, sa prvom zenom ima cerku
Halimu, udatu u Dedeica, dok sa drugom zenom #edzovic Azom ima
troje djece: Ertan-Erko, zavrsio Iakultet drzavne bezbjednosti, trgovac i
smucar, vlasnik je Iabrike namjestaja sa vise lokala, kaIica i td, ozenjen
LatiIovic Elzinom, ima troje djece (sina Armina i kcerke: Adisa i
Zerina). Ena, udatu za Nokic Fuada. ima dva sina, Aida, zavrsila
pedagogiju, bila je uspjesna u smucanju i Iolkloru, udata za Lucevic
Bedriju u Beranama, ima dvoje djece. Mitko je radio u Skupstini opstine
i SUP-u #ozaje. Mitko je jedan od osnivaca smucarskog drustva 'Hajla
i Iudbalskog kluba 'Ibar, poznat je kao svestrani sportista, osvajac je
vise desetina medalja i dobitnik sportskih zahvalnica i priznanja.
Prednjacio je u smucanju i Iudbalu. Savezni je smucarski sudija,
dugogodisnji clan predsjednistva Iudbalskog kluba 'Ibar i Iudbalskog
saveza Crne Gore.

Mithat-Mitko
Ibro, drugi Mujagin sin. Ibro ima jednog sina Saba. Sabo je
ozenjen Selimom, kcerka Mula Meda Pecanina. Ima tri sina: Salih,
MustaIa i Ibrahim, i jednu kcerku Hatidzu. Sabo zivi sa porodicom u
Turskoj.
Nurca, trece Mujagino dijete, nije se udavala, rodena 1892. god.
Zivjela je 81 god. Preselila na Ahiret 1973. god.
Mula-Ahmet-aga, drugi Hadzi-Suljov sin bio je hodza i
muslihun. Govorio je i pisao arapski, turski i albanski. Zivio je sa ocem
Hadzi Suljom na Zavrse da bi kasnije presao na Vucu, gdje dobija sina
mula-Jakup-eIendiju i kcerke Zumu, udatu na Kosovu i Emiru, udatu u
Zejnelagica (sada se prezivaju #ozajci i zive u Novom Pazaru).



Mula 1akup Efendija Kardovic iz Rozaja (1869 - 195 )
Mula Jakup Kardovic je roden 1869. godine u #ozajama, od oca mula
Ahmeta i majke Nurke (rodene Hubanic, iz Bijelog Polja). Bio je sred
njeg rasta, izuzetno sirokih ramena, tamnih ociju, okruglog lica sa
izbacenim rumenim jagodicama. Zahvaljujuci njegovom ocu mula
Ahmetu mladi Jakup upisuje med resu u Sko plju i jedan je od trojice u
cijelom rozajskom kraju koji je zavrsio medresu. Mula Ahmet je imao
veliko imanje u selu Vucoj, a zivio je i radio kao imam u Gornjoj dzamiji
u #ozajama. Zemlja na kojoj je izgradena donja Kucanska dzamija bila je
njegova i on je dao u vakuI za izgradnju ove dzamije koja i danas postoji.
Mula Ahmet je imao samo jednog sina - Jaku pa i dvije cerke.
Pretpostavlja se da je mlad umro jer ga niko od unuka nije zapamtio.
Nakon zavrsene medrese mula Jakup je govo rio nekoliko jezika: arapski,
persijski, turski, albanski, njemacki i italijanski. Puno je putovao pa je bio
u toku tadasnjih zbivanja. Poznavali su ga svi videniji ljudi toga vremena
u Sandzaku i na Kosovu. Jakup je po zavresetku medrese sluzio turski
asker u. Beranama, sve do odlaska Turaka iz Sandzaka krajem 1912.
godine. Zenio se dva puta. Prva zena mu je bila iz sela Godova i bila je
rodom od Hazderevica. Sa njom je imao sina Sulja i dvije cerke; Nakon
prerane. smrti svoje supruqe Jakup je zaprosio njenu prvu bratucedu lijepu Hukiju sa kojom je imao osmoro
djece - pet cerki i tri sina. Cerke su mu se zvale: Fatma, Ozulsaha Taha Ajsa i Esma a sinovi JusuI, Medo i
Bahrija. Nakon bal kanskih ratova Srbija i Crna Gora okupiraju Sandzak a rozajski kraj pot pada pod
crnogorsku upravu. Nova vlast je sebi postavila kao "sveti cilj" istrebljenje Bosnjaka iz Sandzaka na sto veci
moguci nacin srbijanskog terora! zuluma koji sprovodi nova vlast, sandzacki Bosnjaci se pocinju odmetati u
komite radi ocuvanja gole egzistencije. Masovnim iseljavanjem u Tursku muslimansko stanovnistvo u
Sandzaku je skoro prepolovljeno, a ono sto je ostalo izlozeno je nevidenom teroru. Tada .se i mula Jakup
odselio u Pec gdje je ostao i radio kao imam osam godina .. Upoznao je sve kosovske Albance izmedu
ostalog Isa Boljetimca, Hasana Pristinu, Bajrama Curija i mnoge druge. Kod njih je ostavio dobar utisak tako
da su mu oni i pjesme opjevali koje se mogu slusati na njihovim veseljima (u akovici i Peci posebno).
Nakon Iormiranja vjestacke tvorevine Kral jevine Jugoslavije, mula Jakup 1920. godine dolazi u selo Vucoj
na Iman je svog oca i pocinje da radi kao drzavni imam u Bisevu koje je tada imalo status opstine. Sandzacki
Bosnjaci 19. avgusta 1919. Godine upucuju cuveni Memorandum tadasnjem predsjedniku vlade Ljubi
Davidovicu u kojem ga obavjestavaju da su cetnici Koste Pecanca u. Sandzaku "opljackali 194 sela i ubili
1300 Muslimana". Utoku 1924. godine Crnogo- rci izvrsavaju dva velika pokolja u Sandzaku. Prvi u
sahovicima (danasnje Tomasevo) i Pavinom Polju u novembru 1924. godine, a drugi u rozajs- kom kraju 12.
decembra iste godine. Sarajevski list "Pravda" u broju 13. od 17. januara 1925. godine ovaj drugi dogadaj
naziva "#ozajsko klanje". Nakon sto je bila sprijecena u svojoj namjeri da pobije beranske Bosnja- ke,
razjarena crnogorska masa predvodena Zarijom Joksimovicem, Simom Cukicem, Krkotom Pantovicem,
Vukom Bojicem, Lazom Dimicem i Tomom Joksimovicem je krenula u pravcu #ozaja. Kako navodi
historicar Hakija Avdic u svojoj knjizi Crnogorci su naj pre u rozajskom selu Baleticu ubili Muslimana koji
je bio kurir rozajskog komesara. Zatim su naisli na seljaka Galja Kujevica koga su takode ubili. Dolaskom u
selo Negus ubijaju vjeroucitelja Mula Sadriju i jednog njegovog prijatelja. U selu Besnik na zvjerski nacin
ubijaju osmoricu ljudi, tri sina Kadrije Dacica i cetiri sina Adema Bajrovica, zatim Bulja, sina #ekova iz
istog sela. Svoj krvavi pir nastavljaju u selima: Prilepu, Bacu, Pripecu i Bukoviku. Tom pri- likom su ukupno
ubili 21 covjeka."!" Zbog pocinjenih crnogorskih zlocina mula Jakup upucuje zalbe nadlez- nim vlastima, ali
bez ikakvog uspjeha. Kod #ozajaca je ubrzo stekao veli- ki autoritet tako da su oni nakon izbijanja Drugog
svjetskog rata masovno prilazili njegovoj miliciji (nazivali su se i "vulnetarima) koju je Iormirao u avgustu
1941. godine. Nagodbom izmedu Nijemaca i Italijana #ozaje vec od maja 1941. godine pripada italijanskoj
okupacionoj zoni u sastavu tzv. "Velike Albanije" i pecke preIekture. Kako navodi dr. MustaIa Memic:
Medutim, treba napomenuti da je mula Jakup zajedno sa Mujkom Mukovicem ostao na liniji odbrane i da je
do danas upamcen kao veliki junak i spasitelj rozajskog kraja. Drugi svjetski rat ga je zateko u Tutinu gdje je
vrsio duznost predsjednika opstine. Kada je Novom Pazaru prije toga i Sjenici zaprijetila smrtna opasnost od
srbijanskih cetnika, mula Jakup je odmah organizovao #ozajce i Bisevce i istovremeno obavijestio svog
prijatelja sa Kosova - Sabana Poluzu da odmah priskoci Pazaru u pomoc jer mu prijeti velika opasnost. Ova
dva covjeka su pored AciIa eIendije, Dzemaila Konicanina i brace Dresevic odigrala kljucnu ulogu u odbrani
Novog Pazara od srbijanskih cetnika. Opis ovog dogadaja dao je rahmetli Ejup Musovic. "U toku oktobra i
novembra 1941. godine Novi Pazar i srez dezevski (novopazarski) pretvorili su se u velike antagonisticke



vojne logore. U Novi Pazar stiglo je preko 3.200 naoruza- nih Albanaca iz raznih krajeva Kosova i oko 1.800
naoruzanih Muslimana iz Biseva i Pesteri iz popaljenih muslimanskih sela sreza dezevskog i Novog Pazara.
Ceo grad je opkoljen strazama i zasedama, koje su se danonocno smenjivale i cuvale grad od upada cetnika.
Drugi antagoni- sticki logor (cetnici) opkolio je grad u vidu polukruga od #ogozne do Stitara preko
Cokovica, Pilareta i Dezeve. Nakon prvog cetnickog napada na Pazar (04. novembra 1941.) na poziv AciIa
eIendije, Poluzini i mula Jakupovi borci, njih oko 2.600, izvrsili su kon tranapad na grad #asku - jaku
cetnicku bazu udaljenu 21 km od Novog Pazara. Napad je izvrsen 16. novembra 1941. godine u 10 casova, a
zavrsio se 17. novembra oko 16 casova. Postignut je veliki uspjeh i zauzeta su sva srpska sela postijenske,
vracevske, nikoljacke i poloske opstine. Zdruzene albanske i bosnjacko-muslimanske snage su bile pred
samim ulazom u grad #asku. Medutim, pad ovog grada sprijecili su Nijemci upozorivsi ih da ne smiju uci u
grad. Danas, 55 godina nakon ovih dogadaja, borci mula Jaku pove milicije koji su i danas zivi pricaju da je
Jakup, nakon dojave da su cetnici napali Pazar, odmah zakazao sastanak u jednoj kuli u selu Besnik sa
prvacima svih rozajskih sela i saopcio im da je Pazar napadnut i da im je duznost da u sto vecem broju podu i
pomognu Pazarcima. Na poziv se odazvalo preko 2.000 slabo naoruzanih boraca. Krenuli su preko sela
Godova u Pazar. Na celu se nalazio mula Jakup sa tada vec svojih 70 godi na. Sa njim je bio i njegov
najstariji sin Suljo. "Vec na ulazu u Novi Pazar, sacekao ih je cetnicki mitraljez postavljen u jednoj kuci -
pricao je nakon rata Jakupov najstariji sin Suljo, koji je prije nekoliko godina umro u Novom Pazaru.
Mitraljesko gnijezdo je bilo postavljeno u jednoj kuci pokraj mosta na rijeci #aski, tako da nijesmo mogli
prijeci rijeku. Moj rahmetli babo je pozvao dobrovoljce da uniste ovo gnijezdo. Poslije nekoliko bezuspjesnih
pokusaja dobrovoljaca da ucutkaju cetnickog mitraljesca koji je sijao smrt na sve strane, rahmetli babo me je
pozvao i rekao: "Suijo idi naprijed!" Kad sam posao prema bunkeru pridruzio mi se i moj pobratim Albanac.
Proucio sam Hajir dovu, i nas dvojica smo potrcali preko mosta ka bunkeru. Na pola mosta pobratim je
poginuo, a ja sam uspeo da predem most i unistim b ker. Kada su ostali borci sa babom pristigli cudno su me
gledali. Pogledao sam sebe i shvatio zbog cega me tako gledaju. Moja odjeca je bila cijela izresetana, a mene
je samo jedan kursum pogodio u mali prst od ruke. Odatle smo usli u Pazar sa velikim moralom i zeljom za
pobjedom. Babo je jahao na bijelom konju ispred nas. Pazarci su nas docekali sa velikim odusevljenjem.
Tada smo cetnike udarili s boka i oni nas verovatno nisu ocekivali i u tom momentu su bili potpuno zbunjeni
nasim napadom. Nastala je velika bezanija cetnika u pravcu #aske. Istovremeno pristizu Poluzini borci i kod
Novopazarske Banje napadaju cetnike s leda. Oni su bili prepolovljen i i za njima je ostao krvav trag sve do
#aske". Pored toga sto se istakao u odbrani Pazara, mula Jakup je, kada je trebalo, priskocio i Sjenicacima u
pomoc. Bilo je to 12. decembra 1941. godine kada su partizani prekrsivsi dogovor sa sjenickim prvacima
pokusali da zauzmu ovaj grad na prevaru! Tada je Hasan Zvizdic, predsjednik Vijeca odbrane pozvao u
pomoc trojicu sandzackih prvaka: Sulejmana hodzu Pacariza, Dzemaila Konicanina i mula Jakupa. Ovi su
tada sa svojim borci ma opkolili partizane i nanijeli im tezak poraz. Jakupova najstarija cerka Fati ma je o
ucescu svog oca u bici za Sjenicu kasnije pricala da je: " ... tada rah metli babo 15 dana bio kod Hasan-age
Zvizdica u Sjenicu i nakon sto je sti gao kuci govorio da sve vrijeme dok je bio u Sjenici niti je spavao niti je
sjeo! U planovima crnogorskih cetnika rozajski kraj je trebao "da se ocisti od Turaka" cim se zauzme
podrucje Gornjeg i Donjeg Bihora. Gornji Bihor se spasio zahvaljujuci mula Osmanu Hrastoderu i ulu
Agovicu, a Donji je u prvom cetnickom naletu (pocetak januara 1943. godine) zauzet da bi ga nakon par
mjeseci vojska Cazima Sijarica povrati la a cetnike protjerala s druge strane Lima Sredinom 1943. godine
branitelj Gornjeg Bihora mula Osman Hrastoder obavjestava pismom mula Jakupa da: "cetnici vec pale
Bihor i da namjeravaju da to isto urade sa #ozajama i dalje". Kada je primio ovo pismo bio je #amazan -
mjesec posta. Nakon sto je otklanjao ikindiju namaz, mula Jakup se se ispred Kucanske dzamije obratio
okupljenom dzematu rijecima: "Braco muslimani! Cetnici napadaju Bihor i krenuli su na #ozaje. Ko sta ima
od oruzja nek ponese i trkom na Kacuber!" Na ove hodzine rijeci jedan od prisutnih dzematlija je upitao:
"Kako cemo hodza kad postimo, #amazan je "? Mula Jakup je odgovo- rio: Ovaj govor je podigao moral kod
okupljenih dzematlija i oni su se razisli kucama da pripreme oruzje za veliku bitku koja ce odluciti dalju
sudbinu rozajskih Bosnjaka. U isto vrijeme mula Jakup salje jednog svog povjerlji vog emisara u Pec da
zatrazi pomoc od albanske brace sa Kosova. I ovog puta Albanci su bez razmisljanja pritekli u pomoc. Oni su
dosli sutra dan. Do borbe sa cetnicima je doslo sljedeceg dana. Mula Jakup je otisao kuci, uzeo masinku i
pistolj, uzjahao konja i medu prvima stigao na Kacuber. Pristigle #ozajce i Albance odmah je organizovao u
u vodove i cete i imenovao njihove starjesine. Posto su se dobro ukopali i utvrdili na jednoj uzvisici sa koje
su imali idealan pregled na prostor ispred sebe, zdruzene bosnjacko-albanske snage cekale se crnogorske
cetnike. Prema kazivanju ucesnika ove bitke Idriza Husica borba se ovako odvi jala: "Cetnici su se
priblizavali jasuci na konjima uz pjesmu i sa razvije nim bajracima, a mi smo ih cekali sa punim puskama.
Kad su se dovoljno priblizili zapucali smo po njima tako da su padali i kotrljali se niza stranu ko trupci.
Odmah su se dali u povlacenje i kad su se malo sabrali krenuli su organizovani napad, ali mi smo ih docekali
sa jos zescom vatrom. Napadali su danima tako da smo se na pojedinim mjestima borili prsa u prsa, ali



odbranu nisu probili. Pokusali su se posluziti i lukavstvom. Znali su da je #amazan i da su Bosnjaci vjernici,
pa su, kad je doslo vrijeme za dzuma namaz mislili da ce svi otici da klanjaju i da ih u tom trenutku treba
napasti i pobiti! Medutim, mula Jakup je i takvu situaciju predvidio pa je izdvojio jednog #ozajca koji je
imao jak i prodoran glas i rekao mu da kad dode podne da zauci ezan, a da ce ostali cekati u zaklonima. U
trenutku kad se cuo ezan cetnici su se trkom priblizili, a mi smo ih pustili da dodu sasvim blizu i onda otvorili
zestoku paljbu po njima. Zatim smo presli u kontranapad i protjerali smo ih do Dapsica gde smo drzali linije
odbrane sve do kraja rata". Da bi naoruzao svoju vojsku Jakup je isao i u Tiranu, kod Dzatera Deve i od njega
trazio pomoc u oruzju koje je kasnije i dobio. Pocetkom septem bra 1943. godine Italija je kapitulirala, a
njeni vojnici iz #ozaja i Tutina pokusavaju da se probiju do Berana i prikljuce se maticnoj diviziji "Vene-
cija". Glavna kolona je isla preko planine Turjak, i nju su Jakupovi borci zajedno sa seljanima zaustavili
razoruzali. Ovaj dogadaj se desio 10. se p tembra 1943. godine. Tom prilikom je zaplijenjeno dosta oruzja i
dva kamiona koje je jedan Pazarac doterao do #ozaja. Idriz-aga Husic je govorio i o velikom gestu koji je
mula Jakup pokazao i prema jednoj Crnogorki i njenim sinovima koji su bili u cetnicima. Naime, jednog
dana je u #ozaje dosla jedna starica i trazila je da razgovara sa mula Jakupom. Molila je da postedi cetvoricu
njenih sinova-cetnika koji su se krili u jednoj pecini mjesecima i bili su na izmaku snage. Trazila je da im
pokloni zivot. Jakup je tada dao starici besu da ih njegovi vojnici nece dirati i da mogu da idu kud god zele!
Tako je i bilo, cetnici su izasli a medu njima je bio i jedan koji je bio prije rata ucitelj u #ozajama. Ovaj
ljudski gest, cak i prema neprijatelju, je, nakon rata, spasio glavu Jakupo vom najstarijem sinu Sulju kojeg su
partizani odmah po oslobodenju htjeli da ubiju. Ta ista starica je, kad je cula da je mula Jakupov sin u
zatvoru, otisla kod upravnika i ispricala kako je njegov otac spasio njena cetiri sina. Nakon njene intervencije
Suljo je bio odmah osloboden. Ovog juna- ka i danas pamte Srbi koji zive u Novom Pazaru i #aski. Naime, u
toku cetnickih napada na ovaj grad mula Jakup je spasio 420 lokalnih Srba sklonivsi ih u u prostorije
Okruznog suda i zatvora u Novom Pazaru. On se plasio da bi muslimansko lokalno stanovnistvo moglo
izvrsiti odmazdu nad lokalnim Srbima, zbog zlocina koje su cetnici izvrsili u tom periodu dok su napadali
Novi Pazar i njegovu okolinu. Oko prostorija gdje su bili smjesteni Srbi danonocno se smenjivala straza, koja
je stitila Srbe od upada pojedinaca ili grupa iz redova Muslimana. Iako je imao izuzetnom korektan odnos
prema Srbima i Crnogorci ma, to ga nije spasilo od par tizanske osvetnicke ruke. Bojali su se velicine
njegovog autoriteta koji je uzivao u narodu. Nakon dozivljenog poraza na planini Turjak u avgustu 1943.
godine crnogorski cetnici nisu vise nikada krenuli na #ozaje. Medutim, nova snaga koja se pojavila -
partizanski pokret u koji je usao i veliki broj sandzackih Bosnjaka, nadajuci se da ce dobiti autonomiju koju
su im komunisti obecali, uradili su ono sto nije uspjelo cetnicima. Uspjeli su da razbiju sandzacku
Muslimansku miliciju i njene vode pobiju. Tako Dusan Lutovac pise da su "komunisti-partizani imali
poseban zadatak da pronadu i likvidiraju mula Jakupa Kardovica ... U okolini #ozaja je bilo i nekoliko
balistickih grupa, koje su se krile oko planina Hajle, Kuline, Ban dzove, vrela Ibra i drugdje. Za mula Jakupa
je dobijeno obavjestenje da se krije u svojoj kuci u Hozajama."'" Interesantno je napomenuti kako je ovaj
autor opisao mula Jakupovu smrt a kako su je #ozajci upamtili. Dusan Lutovac pise ovako: "Namjera je bila
da se mula Jakup uhvati ziv i preda nadleznim vlastima radi sudenja. Posto je noc bila mracna, a uhvaceni
nije bio vezan, u trenutku se trgnuo i pokusao da bjezi. Borci su brzo reagovali i ubili ga." Medutim, stari
#ozajci kojih jos ima medu zivi ma, kao i Jakupova Iamilija iznose potpuno drugaciju verziju. Oni tvrde da je
pocetkom 1945. godine jedna grupa partizana medu kojima su bili i neki rozajski komunisti posla u pravcu
mula Jakupove kuce s namjerom da ga uhapsi. #ozajci su prije nego sto ce doci partizani molili mula Jaku pa
da napusti #ozaje jer ce ga komunisti ubiti. Medutim, on to nije ucinio. I kao sto rece Dusan Lutovac stari, ali
jos uvijek dobrodrzeci Jakup je "ostao da se krije u svojoj kuci (?)". Pored njega su bili jos supruga i dvije
maloljetne cerke. Partizani su mu rekli da moraju da ga privedu i da treba da mu se sudi jer je navodno kriv
zbog ubistva brace Hamzagica u Tutinu, ali njemu je bilo jasno o cemu se radi. Izvadio je svoj zlatni dzepni
sahat i dao ga supruzi i halalio se sa porodicom. Partizani su bili zaprepasceni njegovom pojavom i jedan od
njih je prokomentarisao: "Zar je moguce da je ovaj starac pravio takva cuda"? Na putu od njegove kuce
prema zgradi nove vlasti, jedan od par tizana mu je iz automata mucki pucao u leda i ubio ga. Partizani su ga
optuzili za ono sto su ucinili sredinom 1944. godine braca Dresevic u Tutinu kada su likvidirali bracu
Hamzagic, jer je on tada kao predsjednik ove opstine, navodno odobrio njihovu likvidaciju. Treba
napomenuti da je rahmetli Jakup imao zastitnicki stav prema lokalnim komunisti ma. Tako je u periodu kada
se organizovala velika hajka protiv komunista u novopa- zarskom kraju, Haso #ozajac sa svojom grupom
komunista nasao utociste upravo kod mula Jakupa koji ih je smjestio u svojoj kuci u Vucoj gdje ih je krio i
hranio sest mjeseci. Nakon rata ovaj njegov gest niko od tih komunista nije pomenuo. Obzirom da su Pazarci
na celu sa dr. Sulej manom Ugljaninom 11. maja 1991. godine javno rehabilitovali AciIa EIendiju.



Mula-1akup-Efendija, potice iz porodice Ulema, otac i djed su mu
bili imami i muslihuni. Prema saznanju mula-Jakup eIendija zavrsio je
Medresu (#uzdiju) u Skoplju. Kao jedan od najobrazovanih ljudi tada u
#ozajskom kraju govorio je i pisao: albanski, makedonski, turski,
persijski, arapski, itaijanski i njemacki. #adio je u Baranama kod Peci
kao imam i predsjednik te nahije vise godina.
U Tutinu je bio Predsjednik opstine u dva saziva, gdje je stekao
veliko prijateljstvo sa citave tromede sandzackog kraja. U #ozajama je
radio kao maticar i vjeroucitelj u Kucanskoj dzamiji gde je sa svojim
dzematom donio presudnu odluku o spasavanju vatana muslimanskog
zivlja naseg kraja i okoline, o kome je napisano mnogo.
O mula Jakup-agi i njegovim podvizima su pjevali poznati epski
guslari Mededovic Avdo, Kurtagic Murat-aga Gazija, Corovic Asir-beg,
Fetic Osman-aga, Agic Besim i Ledinic Hajrus.

Branitelj #ozajskog kraja i Novog Pazara. Ovog junaka i danas
pamte Srbi koji zive u Novom Pazaru i #aski. Naime, u toku cetnickih
napada na ovaj grad mula Jakup je spasio 420 lokalnih Srba sklonivsi ih
u prostorije Okruznog suda i zatvora u Novom Pazaru.
O mula Jakup-eIendiji postoji mnogo prica, pa neke prenosim onako
kako sam ih cuo:
1. Krenuo Pavle Durisic da #ozaje pali, Osman #astoder hitno
haber salje. Dzuma bjese i post #amazana, stize hitni haber od #astoder
Osmana, salje knjigu rozajskom dzematu, tacnu vijest dobro upoznatu,
spremio knjigu dok su na okupu, a na ruke Kardovic Jakupu. Odmah s
knjge pecat odlomio, i citao sta im Osman pise, 'Oj Jakupe rozajska
gazijo, evo sam ti haber ucinio, peti avgust cetrdeset trece, Major Pavle
Durisic na #ozaje krece, Iznenada hoce da prevari, treba da se #ozaje
zapali.



Ispred Kucanske dzamije mula-Jakup eIendija obratio se dzematu
rijecima. ' Braco Muslimani za slobodu su se, nasi pradjedovi borili, za
to se i mi borimo, za to ce se i nase potomstvo boriti, cetnici su napali
Bihor i krenuli su na #ozaje ko sta ima od oruzja nek ponese i trkom na
Kacuber '. Na ove rijeci mula-Jakup-eIendije jedan od prisutnih
dzematlija je upitao: 'Kako cemo hodza kad postimo #amazan je mula
Jakup je odgovorio: Dajte mi casu vode, ja cu se prvi iItarit, pa i vi to
ucinite, a oduzicemo ako bog da dan za dan vatan je u pitanju . Ovaj
govor je podigao moral kod okupljenih dzematlija i uz pomoc svih
sposobnih za odbranu iz rozajskog kraja i albanske brace sa Kosova
pobijedili cetnike i sprijecili prelaz cetnicima na Turjak. (prema
rijecima-svjedocenju Jasar-age Kardovica, koji je bio ucesnik ovih
dogadaja).
2. Sve vazne odluke za vrijeme raznih prevrata, pokrstavanja itd,
donosile su se u kuci (kuli) Smail-age Kardovica. Povodom hapsenja
vise desetina Bogajaca od strane albanske vojske, koji su se obratili mula
Jakup -eIendiji Kardovicu u vezi ovih hapsenja. Posto je saslusao sve o
cemu se radi mula Jakup - eIendija zakljucio je da su ljudi neduzni i da
ih oslobode rekavsi: 'Voda ide kamenje ostaje', misleci da rat nece
trajati vjecno, da i sjutra treba zajedno zivjeti, jer bi to bila velika mrlja
za #ozajsku sredinu, ubiti neduzne ljude. Nekoliko ljudi se protivilo toj
odluci ali je on ljutito rekao albanskom vodi, ako jednom od ovih ljudi
Iali jedna dlaka sa glave ja cu ga licno mojim rukama zadaviti. (po prici
Kardovic Murata i Magdelinic Milonje).
. Mula-Jakup-eIendija nekoliko puta je spasio poznatog
komunistickog aktivistu, narodnog heroja Hivziju Catovica od vjesanja.
Zandarmerija je sprovela (Hivziju) na Zeleni gdje su bila vjesala s
namjerom da ga objese jer je komunista. Hivzijina majka dotrcala je kod
mula Jakup - eIendije. 'Ne daj mula Jakup-aga odvedose mi Hivziju
da ga objese, Jakup bi brzo na bijelog konja otisao na Zeleni, pitao
zandare sta radite sa tim djetetom. Zandari su mu rekli samo da kaze da
nije komunista i mi cemo ga pustiti, Hivzija bi odgovorio 'Ja sam
komunista i svaka mi je dlaka komunisticka' Na to bi mula Jakup-
eIendija ne silazeci sa konja, uzeo Hivziju pod pazuho stavio ga ispred
sebe na konja, povukao bi ga za uho i rekao ' Hajde kuci sta ti znas sta

8

su komunisti. Zandari bi na to odgovorili ' 'Da nam zna komanda za
ovo nas bi objesili umjesto njega. (Po prici #esada-Cuca Kardovica,
proI).
. Mula-Jakup-eIendija je ucestvovao u odbrani Sjenice u pomoc
Hasanu Zvizdicu koji je poslije rata dosao u kucu mula - Jakup-eIendije i
molio ga da zajedno napuste Sandzak, jer su vec poceli da likvidiraju
ugledne ljude Sandzaka i sumnjam da ni nas nece mimoici. Na sta mu je
mula-Jakup-eIendija odgovorio, da nije ni za sta kriv, da je samo
sandzacki narod i kraj branio od tadasnjih svih neprijatelja. 'Ja da
bjezim necu da mi se svete na djecu ' (Po prici Meda Kardovica, sina
mula-Jakupaginog)
5. Mula-Jakup-eIendija je ucestvovao u odbrani Novog Pazara.
Saznajuci da je velika cetnicka vojska krenula na Novi Pazar, mula-
Jakup odrzao je sastanak sa svim seoskim starjesinama #ozajske okoline
u velikoj kuli u Vucoj gdje ih je inIormisao o trenutnoj situaciji u
Novom Pazaru i okolini, rekavsi 'Ljudi, Novi Pazar je pred padom
veliki broj cetnika navaljuje na Pazar i okolinu, ako Pazar padne mi smo
sljedeci a to znaci da u Sandzaku nece ostat muslimanskog uha '. Zato ja
sjutra ako Bog da polazim sa svojim ljudima da pomognem Pazarcima a
obavijestio sam i svoje prijatelje sa Kosova koji su mi obecali da ce doci
u pomoc pa molim i vas ko sta ima od oruzja da nam se prikljuci. Tako
je i bilo. Mula-Jakup-eIendija je sa svojih 500 ljudi krenuo a do Pazara
se udvostrucio broj ljudi (boraca) .
Prva prepreka im je bila cetnicko mitraljesko gnijezdo koje je
branilo prelazak preko mosta rijeke #aske na Pazaristu na domak Pazara.
Da bi omogucili dalje kretanje ka Novom Pazaru morali su unistiti jako
cetnicko mitraljesko gnijezdo. Prema prici ucesnika 'iz gnijezda je
pucao mitraljez tako da nam nije dao oci da otvorimo. Da bi gubici bili
manji , mula-Jakup-eIendija je trazio dobrovoljca da ga unisti, posto se
nije niko javio rekao je svom sinu Sulju i rodaku Kardovic Camilu
(Plavovom unuku iz Crnokrpa), da oni odu. Krenuli su bez rijeci a
prikljucio im se Suljov pobratim Albanac rekavsi mu cekaj Suljo i ja cu
sa tobom. Govoreci o tome Suljaga Kardovic nam je ispricao ovako : '
Otpuzali smo do mosta. #ijeka #aska bila je nadosla i mutna, tako da
smo morali preci preko mosta, tu sam izucio Tespih dovu i na znak

9

naizmjenicno pretrcavali preko mosta. Mitraljez je neprestano pucao.
Kad sam stigao preko mosta pao sam, dok su na mostu ostali mrtvi rodak
Camil i pobratim Albanac. Nastavio sam puzeci do gnijezda , bacio sam
bombu i unistio ga. Kada mi je prisao babo mula-Jakup-eIendija sa
Ibrahimovic JusuIom, Azemovic #eckom i ostalim saborcima zacudeno
su me gledali, tada sam i ja vidio da mi je kozni mantil i odjeca
izresetani od mitraljeskih metkova dok mi je krv tekla iz malog prsta
ruke gdje sam bio samo ranjen, pokazivsi mali prst koji mu je ostao malo
kriv.
Mula-Jakup-eIendija Kardovic stigao je prvi u pomoc Pazarcima
na celu civilne vojske i Muslimanske milicije.
Na bijelom konju zaucivsi Ezan usao je u grad a cetnici nijesu
ocekivali da mogu probiti jako mitraljsko gnijezdo u ulaz grada pa je
zato cudenje cetnika bilo jos vece. Kasnije su cetnici koji su prezivjeli
cetnicki najveci poraz u Pazaru govorili ovako. 'Mi smo Pazarce vec
dotukli da ne stize jedan Odza uceci Ezan na bijelom konju sa jednom
vilicom na zemlji a drugom na nebu, mislili smo da ce nas progutati pa
smo se bacili u bijeg prema #aski ostavljajuci za sobom oruzje i cetnicke
sprave za mucenje: eksere, zice i okove.
S druge strane preko Mokre gore pristigli su Albanci i udarili
cetnicima s leda koji su se kretali od Dezeve nanijevsi im velike gubitke
od kojih se cetnici nisu oporavili nikad do kraja rata.
Mula-Jakup-eIendiju kao junaka i danas pamte Srbi koji zive u
Novom Pazaru i #askoj. U toku cetnickih napada na Novi Pazar mula
Jakup eIendija je spasio 420 lokalnih Srba (staraca, zena i djece)
sklonivsi ih u prostorijama Okruznog suda i zatvora u Novom Pazaru.
On se plasio da bi muslimansko lokalno stanovnistvo moglo da izvrsi
odmazdu nad lokalnim Srbima zbog zlocina koji su cetnici izvrsili u tom
periodu. Oko prostorija gdje su sklonjeni Srbi danonocno su se
smjenjivale straze koje su stitile Srbe od upada pojedinaca ili grupa iz
muslimansko-albanskih redova. (Po prici Sulja i #iIata Kardovica).
6. Korektan odnos za vrijeme ratnih prevrata, njegova velicina i
autoritet koji je uzivao kod naroda nijesu bili dovoljni vec je tadasnja



vlast naredila da se sprovede. Cuvsi da je zarobljen mulaJakup-eIendija
Srbi iz okoline Pazara i #aske su se organizovali i krenuli da protestuju
zahtjevajuci njegovo oslobadanje. Dosavsi do sela Godova gdje su
saznali da je mula-Jakup strijeljan vratili su se nezadovoljni svojim
kucama.Ovu pricu potvrdio je i Kardovic Meho, unuk Mula Jakupa.
Putujuci iz #aske prema Novom Pazaru, pored puta stajao je jedan
covjek, posto je bila noc, uzeo sam ga u auto, bilo je to 1976. godine.U
mom autu su se tada nalazili rukovodioci Iolklora na celu sa Ibisom
Kujevicem iz #ozaja i Tomo Kijevcanin, direktor Doma kulture Novi
Pazar. Tomo je u sali rekao pokislom starom srpskom seljaku sa
sajkacom: 'Bolje bi bilo da si isao pjeske nego da te vozi Turcin.
Pokisli seljak mu odgovari: 'Ne znam ko je ali je dobar covjek a
zahvaljujuci jednom Turcinu nase selo je ostalo netaknuto tokom
pazarske bitke, ali on je #ozajac nije Pazarac pa ga vi ne poznajete.
Kada su mu rekli da u autu ima i #ozajaca on im je rekao da je to
Odza mula-Jakup-eIendija Kardovic. Oni su ga pitali kako vas je on
spasio , a on im je ispricao: 'Poslije Novopazarske bitke kada je mula-
Jakup-eIendija krenuo u napad, protjerao je cetnike sve do Kraljeva a
nase selo bilo je na udar. Kada je usao u selo vidio je da se u selu nalazi
nejac (djeca, zene i starci) dok je omladina otisla u cetnike i partizane,
komandovao je svojoj vojsci zbor i za nas neocekivano otisao iz sela
mirno sa svojim borcima koji nam nisu ni rijec rekli. Mi smo ocekivali
odmazdu da ce nas pobiti, popljackati i popaliti a to je mogao da uradi
samo da je htio, jer nas nije imao ko braniti sve do Kraljeva. Zato smo
mi zahvalni i organizovali smo protest za njegovo oslobadanje ali nismo
stigli i zao nam je sto mu se nije sudilo jer sigurno bi bio osloboden.
'Kad je bio za nas narod tako dobar, kakav je bio tek za svoj narod.
(Po prici Ibisa Kujevica).
Mula-Jakup-eIendijina kuca je bila danasnja kuca Agovic
#ustema u ul. 'MustaIe Pecanina '. Kada su ga izvodili iz kuce mula-
Jakup se okrenuo, halalio se sa zenom #ukijom i dao joj dzepni sat.
Prilikom sprovodenja ubijen je kod danasnjeg glavnog mosta. Nakon
ubistva mula Jakupa Kardovica, Dzeko Hodzic je dao izjavu poslije
dolaska iz Plava u #ozaje. 'Da sam 15 minuta ranije dosao u #ozaje ne
bi mula Jakup Kardovic bio strijeljan samo bi mu se pravedno sudilo.



Ubistvo mula-Jakup-eIendije Kardovica 1945. godine bilo je
presudno za sve tadasnje hodze u nasem kraju da se povuku i posvete
svom poslu. U tom periodu veci dio bratstva Kardovica se odselio za
Tutin, Novi Pazar, Skoplje i Tursku.
Dzenaza rahmetli mula-Jakup-eIendije klanjala se ispred
Kucanske dzamije u velikom broju,bili su ljudi iz #ozaja i okoline,
Bihora, Tutina i Peci. Mezar mula-Jakup-eIendije je u Kucanskom
groblju.
Mula-Jakup-EIendija, cestit i uman covjek, muslihun, zasluzan
borac, revolucionar i graditelj.
Njegovo ime i zasluge poznate su sirom Crne Gore i Sandzaka, a
najvise ce ga po djelima i zaslugama, pamtiti ratne i poslijeratne
generacije, njegovi drugovi-saborci i gradani #ozaja, Berana, Tutina,
Novog Pazara i Sjenice mjesta u kojima je najvise ispoljio svoje umne
i stvaralacke kvalitete i sposobnosti.
MulaJakup-EIendija poznat je kao ensarija, covjek poznat po
gostoprimstvu, po svojoj spremnosti da pruzi zastitu i utociste svakome
ko je u nevolji, bez obzira na vjeru, rasu, bogatstvo, obrazovanje i
porijeklo.
Ostavio je vjeciti trag u #ozajama i okolini u kojoj je zivio. Allah
ga je obdario najljepsim vrlinama koje krase izuzetno nadarene ljude
vjerom, mudroscu, karakterom, pamecu i hrabroscu, osjecajem borbe da
brani sebe i drugoga, da pripada muslimanskoj zajednici i da se bori za
nju.
Bio je nadprirodno nadaren pismenoscu i vizionarstvom gazija i
sehid, primjer za sva buduca pokoljenja #ozaja i sire.




IME ZA PAMCEA1E

Jakat kule volfom dogradufe,
Jakat gradi vakat obalfufe,
Dobri gradi, losi ra:valfufe,
Nesreci se i fadu radufe,
Svi narodi kofi se i:rode,
Medusobno stalno borbu vode,
Jaktom cuda i probleme rodi,
Dode vakat svofe oci vadi,
Bog ga pusti da vidi sta hoce,
Al ne da mu dugo koliko hoce,
Tesko onom ko prvi napada,
n napada i prvi propada,
Tesko onom ko se laom brani,
Kofi dfecu sa haramom hrani,
Sad da pocnem malo o megdanu,
Ko ga sticao vaktom i :emanom,
Kad su bila ta teska vremena,
Teska su se nosila bremena,



Sa pocetkom cetrdeset prve ,
Kad se vfere medusobno krve,
To bi sebet Mihailovic Drae,
Sa Nedicem cio Balkan trae,
Tako misle :li nacionaliste,
Sa Balkana Islam da ociste,
Tako misle ta dva denerala,
Jelika Srbina da bi se pro:vala,
Da ostvare te programe stare,
Sa Balkanom da :agospodare,
Sa Balkana Islam da prognafu,
Drugof vferi ivfeti tu ne dafu,
Da prognafu s nfega Islam :vferski,
Da tu ivi sal narod nebeski,
Ko ce pobfec to mu fe nafbolfe,
Ko ostane taf da se pokolfe,
Kada Hitler JUGU okupira,
To Srbima po elfi pasira,
To im tako po elfi ispada,
Sa Balkanom tada da :avlada,
Da u: Nfemce koriste priliku,
Da osnufu Srbifu veliku,
S tom se nadom Srbi pripremafu,
Da ce lako Islam da prognafu,
Da isele listom Muslimane,
Kao ptice sa :elene grane,
Poce Drae da :likovce bira,
I brigade cetnicke formira,
Pa on bira :loglasne vofvode,
Da mu borbu s Bosnfacima vode,
ficire i:abra be: duse,
Sa terorom islam da uguse,
S Bosnfacima hoce i Albance,
Be: ra:like sal Muhamedance,
Drae Pavlu hitno naredufe,
Da brigadu cetnicku osnufe,
Da skupi mlade Jasofevce,



korele po dusi Draevce,
Da mu bude ta brigada faka,
Da se s nfome masi pro Sandaka,
Zadatak mu nafstroi i:dafe,
Da prega:i nafprvo Roafe,
Da prega:i Bihor do Roafa,
Da se slisti s tog terena rafa,
Pa odatle do Novog Pa:ara,
Da ga s krvlfom i vatrom pohara,
Da Draine planove obavi,
Crnu Goru i Srbifu sastavi,
Da poravna Pester do Golife,
Ko da tuda postofao nife,
Da ocisti Pesterske ravnice,
d Tutina do grada Sfenice,
Sve pod kamu :vferski da pobife,
Kao sto su to radili prife,
Cio Bihor i grad Prifepolfe,
Sve sa kamom ivo da pokolfe,
To se Pavlu i: duse dopada,
Skupi vofsku i Bihor napada,
n mislfase kro: Bihor da prode,
Do svog cilfa Pa:aru da dode,
U:e Pavle Bihor na ovarak,
Pa u Bihor poturi ugarak,
Zestoko su na Bihor napali,
Poce Bihor da i: reda pali,
Na grehotu be:dusnik ne pa:i,
e prola:i s ci:mom u krv ga:i,
Jid namfere urisica Pavla,
e prola:i tragove ostavlfa,
Lfude bife, kolfe hademife,
I ostavlfa lfute tragedife,
Pa on radi ono sve nafgore,
Kako niko :amislit ne more,
Kolfe bife ivote odvafa,
Luda :vferka ta be: osfecafa,



Tako :vferstvo radi s komsifama,
Kofa nema milosti ni srama,
va :vferka sto fe pobesnfela,
Kolfe bife i pali im sela,
va :vifer sto insafa nema,
Isti :locin Roafu priprema,
e fe Pavle s vofskom udario,
Jfeciti fe :locin ostavio,
Zato Bihor ni nado se nife,
Da ce tako raditi komsife,
Kad vidose Bihorski sinovi,
Da se diu u Bihor dimovi,
Ko se tako tom masakru nada,
Da od krvi nacini se vada,
n sa Draom te planove sklopi,
Sa ovom vodom Sandak da natopi,
S tom namferom krece,
n pola:i ali dugo nece,
vaf Bihor krilo fe Sandaka,
I va:da fe imao funaka,
Digose se Bihorske ga:ife,
Da :astave lfudske krvopife,
Sa orufem skocise ga:ife,
Darovito sretose komsife,
Sto fe Bihor komsife imao,
Crni davo takve ih nemao,
Na oholost pusku udarise,
Taf mu :locin dobro naplatise,
Pa se nfima dobro osvetise,
Te Korita napunise nfima,
Dvife godine sto se puskarase,
Dan i noc Bihor napadase,
Na tvrdo fe Pavle pogodio,
I mnogo fe glava :ifanio,
Tu fe mnogo otpalo dusmana,
d ga:ife Rastoder smana,
Pa se Pavlu ta sila rasula,



d smana i Agovic ula,
U pomoc im Sifaric Ca:im dola:i,
Neda Pavlu Bihor da prega:i,
I dobise Corovica Asira,
Te prognase Pavla urisica,
Dvife godine prode ratnih dana,
No se Pavle spremi i: Berana,
To fe avgust bfese cetres trece,
Sprema vofsku na Roafe krece,
Tu se sila i vofska sastafe,
Sa tom silom misli :a Roafe,
Jelika vofska a naoruao se bolfe,
Pohod prave Bogu se ne mole,
Misle da ce ovaf bof dobiti,
d Boga ce mnogo i:gubiti,
Jeliku vofsku pro Lima provode,
Al im sman pratase pohode,
Taf :locinac komandu i:dafe,
Sa namferom krece :a Roafe,
Krenu Pavle da Roafe pali,
Za to sman hitno haber salfe,
Duma bfese i Post Rama:ana,
Stie hitni haber od smana,
Salfe knfigu roafskom dematu,
Tacnu vifest dobro upo:natu,
Spremi knfigu dok su na okupu,
A na ruke Kardovic Jakupu,
dmah s knfge pecat odlomise,
I citafu sta im sman pise,
f Jakupe roafska ga:ifo,
Evo sam ti haber ucinio,
Peti avgust cetrdeset trece,
Mafor Pavle na Roafe krece,
I:nenada hoce da prevare,
Treba da se Roafe napadne,
Ziva glava da vi ne ostane,
Ra:umfese roafske ga:ife,



Da dola:e lfudske krvopife,
U knfigu mu sman porucufe,
Nista drugo da ne ocekufe,
Na Kacuber odmah da ispanes,
Na belfegu dusmanu da stanes,
No Jakupe sokole i :mafu,
Tu presudi cife fe Roafe,
Po pricama Nikole Pasica,
Da fe Balkan Karadordevica,
To sad trae nase krvopife,
Da im damo sandacke tapife,
No uhvati Kacuber sto prife,
Da ne trae na silu tapife,
Pa po:ovi Mufka Mukovica,
Da cekate Pavla urisica,
Tu odbranu ako ne elite,
Moracete odmah da selite,
Cuo fesam cetnici pfevafu,
Sandaku smo vec dosli pri krafu,
cigledno u tof pfesmi vele,
Da morafu Bosnfaci da sele,
Neka trae dfedovine stare,
Pro Stambola i preko Ankare,
Evo vofske cetnicki mafore,
Za tobom fe pola :emlfe nase,
Zahtifeva cifela dolina nasa,
Svaki Bosnfak da odselit mora,
No pouri dokle nife kasno,
Poslife ce te prega:iti lasno,
Pred Dematom Jakup se i:fasni,
Sta im pise ovaf covfek casni,
Dematu fe vifest do :nanfa dao,
Pred dematom knfigu procitao,
Kad vidose sta ta knfiga pise,
Svi se svome fadu :abavise,
Ka Bihoru glave okrenuse,
Te o tome Besim besfedase,

8

Sabah rudi Roafe se budi,
Ibar hladnom vodom ga omiva,
Mula Jakup funak od megdana,
Na obali on abdest u:ima,
Kad fe Sabah rani preklanfao,
Pred Kucanskom damifom fe stao,
Pa viknuo i: grla bifela,
Da ga cufe carsifa cifela,
Zeman dode edel se primako,
A dunfaluk ostavice svako,
Ko ne brani svoga sibifana,
Nece imat dina nit imana,
Krenule su te cetnicke horde,
A pod vodstvom nekog Rada Korde,
Nedafte se braco Muslimani,
va :emlfa mora da se brani,
de Turska i nfene Ja:ife,
Al ostase sandacke Ga:ife,
Sto ne vide u Stambol Sultana,
A kamoli domaca dusmana,
Kofi hoce da plfacka i pali,
Sa svih strana na Sandak navali,
Diite se vi braco Bosnfaci,
Samo hrabro roafski funaci,
Ko vferufe dina i imana,
Nema smrti be: sudena dana,
Mula-Jakup skoci br:inama,
Pred Dematom skoci na nogama,
Pa kad viknu Jakup efendifa,
d sideta odfeknu damifa,
f narode roafske nahife,
Jel vam milo da vas dusman bife,
Zamislite fel vam braco bolfe,
Da ve dusman, :lostavlfa i kolfe,
Ako ste protiv nasega dusmana,
No ustafte braco na noge,
Nema braco vise da sfedimo,

9

No hitafte vatan da branimo,
Sad skocite svima po carsifu,
Neka odmah dodu pred damifu,
Da se ovdfe bratski pogodimo,
Da Kacuber nocas prihvatimo,
Dematlife hitro poskakase,
Te carsifu odmah dovikase,
Pokupise roafske gradane,
I svikase sa sela selfane,
Skupise se funacke vrline,
Ko ne ali :a din da pogine,
Skupise se bifela ceta bfese,
d Roafa sa krafine nase,
Skupise se sa sela selfaci,
A na celo nafbolfi funaci,
Skupila se roafska krafina,
Pored vfere lifepoga dina,
Svi funaci dosli sto valfafu,
Da dusmanu Roafe ne dafu,
U strof se redafu Bosnfaci,
Brat do brata na celo funaci,
Sa planine prola:e oblaci,
Pridola:e sa sela barfaci,
Skupila se vofska silovita,
Ne obicna nego darovita,
Skupise se borci odabrani,
Ta se vofska :ove Domobrani,
Skupili se birani ga:ife,
U carsifi kod Kucanske damife,
Jofska sla:i vrifeme prola:i,
Doso vakat vofska da pola:i,
Cetobase hesap ucinise,
Po tefteru vofsku i:brofise,
Po tefteru bas dobro ispade,
Dvife stotke preslo pro hilfade,
Jofska krece ko kiceni svati,
Doso narod vofsku da isprati,



Mafke, sestre, ocevi i braca,
Svaki svoga na taf front ispraca,
Sad cekanfa, osturise vise,
Mula-Jakup sitne knfige pise,
n napisa knfige sarovite,
Te funake :ove glasovite,
Cetobase :ove sa Sandaka,
I funake sa kuce i odaka,
Pa rasturi knfige od Sfenice,
d Sfenice pa sve do Drenice,
d Petnfice pa do Mitrovice,
d Gusinfa do grada Tutina,
Knfige rasu ne :na se ni kuda,
Sve on :ove uticafne lfude,
d Jakupa knfige potekose,
Svim knfigama nade knfigonose,
Evo vakat bfese Ikindifa,
Jofsku krenu Jakup-Efendifa,
Jofsku krenu Allaha spomenu,
Za nfime fe Mufko Mukovica,
Desno krilo Jakup Kardovica,
Mahnuse se bafraci,
Na front krecu roafski funaci,
Jihore se bafraci,
Zapfevase roafski Bosnfaci,
Zapfevase pfesme :animlfive,
To funaci kurae straslfive,
Mi Bosnfaci borci okoreli,
Zaista smo odbranu poelfeli,
Mi smo radni bofu i megdanu,
Na belfegu da stanemo dusmanu,
Dok Jakupa i Mufka imamo,
Za ivota Kacuber ne damo,
Mi moramo biti i:drlfivi,
Da Kacuber ne pustimo ivi,
f Jakupe funace od sofa,
U ime Boga pobfeda fe tvofa,



Dok sa ovom pfesmom :avrsise,
Grad Roafe :ecki preturise,
Preturise :elene Begluke,
Masise se uranovica Luke,
Boe dragi vofske i lfepote,
Pred vofskom su cela patriote,
uranovica Luke prega:ili,
Jucki se sume dohvatili,
Pustof sumi prola:e hudure,
Tifesne klance duboke klisure,
Sva se vofska u: planinu prima,
Nekakvifem ko:fim putevima,
Pustof sumi nigdfe krafa nema,
Dan prola:i mrkla noc se sprema,
Bog im dragi bio od pomoci,
Te stigose prife mrkle noci,
Na Kacuber Roafci stigose,
Zau:ese cvrste poloafe,
Mula-Jakup planove donosi,
Kako bolfe :au:eti polfe,
Ta posifa neka bude tvrda,
Strogo tvrda :au:mite brda,
Ji cuvafte ove poloafe,
vo cuva sela i Roafe,
Tu naredbu Roafci dobise,
Na pusifu vucki se spremise,
Na pusifu reda ih ko svate,
I dafe im strucne nasihate,
Kako treba vatan da se brani,
Da se strogo cekafu dusmani,
vdfe braco poginut fe bolfe,
Nego gledat da ti roblfe kolfe,
sta ce radit cetnici sa nfima,
To morate gledat sa ocima,
Bolfe vam fe ovdfe poginuti,
No dusmanu nasem posrnuti,
Bolfe da se ovdfe podikati,



Nek se dusman u fa:binu vrati,
Pa nek tamo dan i noc pife,
Neka pati bolfku od trpife,
Kad ti dode do varosi male,
Sve ce ivo vatrom da popale,
I ne cekaf pred kucom dusmane,
Da vi kolfe roblfe ko Kurbane,
Evo ovdfe pricekafte vraga,
Ne dafte mu da pride do praga,
Sad ustante, pored vfere dina,
Da sretnemo dinskog dusmanina,
Pored vfere dina i imana,
I poradi lfutog sibifana,
Dadite mu udarac ostrife,
Dok te dusman prega:io nife,
Ne dafte im da preskoce kotu,
Jer taf katilf ne :na :a grehotu,
To su lfudi strasni siledife,
Krv islamsku ka :vifer fe pife,
Ti sto nose te cickave brade,
Sto namisle hoce da urade,
Taf nevfernik sto se k nama sprema,
Taf milosti ni insafa nema,
Nema gore na svifetu muke,
No kad vfernik pane u cafirske ruke,
Nedafte se cetnickome sinu,
Da nas kolfu ko po Kolasinu,
No sad draga braco Iftarite,
Na Kacuber kote uhvatite,
Po:nafu me vode i Imami,
Ne bofte se nismo braco sami,
Dobicemo pomoc od Pa:ara,
I: Kosmeta od brace Siptara,
Doci ce nam braca od Pesteri,
Lfute gufe goropadne :vferi,
Doci ce nam pesterski vodici,
Dvife gufe braca Dresevici,



Draga braco :adatak fe nama,
Da :ovemo bracu na mukama,
Da cekamo pfane :ifancere,
Da branimo vferu od nevfere,
Ako katilf prega:i Roafe,
Ni Pa:ar mu sporan ne ostafe,
bofice pesterske ravnice,
Sve ce sravnfat do grada Sfenice,
To ce pod no biti sve gotovo,
Pa ce :likovac preci na Kosovo,
Ako ovdfe katilfa pustite,
Sa nasom se vferom halalite,
ako pustite dinskoga dusmana,
Bice korov naseg sibifana,
Ko im bude elfa ostvarena,
Bice od nas krvi do kolfena,
Krv ce nasa ulicom da life,
S glavama ce kititi avlife,
Prica Jakup sve istinu pravu,
Sve su tako radili u Plavu,
U Sfenici katilfski su klali,
I ive ih kao fagnfad drali,
Ubedufe sa svakofe strane,
Da se bolfe od katilfa brane,
I Jasar-aga im dafe nasihate,
:bilfnife da odbranu shvate,
n isprica sta fe bilo prife,
Za onaf dvobof Jofvode Jokse,
n sa vise hilfadu dandara,
Ja sa malo trideset domobrana,
Svi smo bili tvrdi Muslimani,
Bog pomae kad se vatan brani,
Na Rufista borbu otvorismo,
Za tri sata taf megdan dobismo,
Nagovori brastvenike i selfane mofe,
Rasturi mu vofsku u sofe,
Rasturi mu strucne policafce,



Naoruane strucne specifalce,
Kad ve tvrde valfane opa:e,
Tifem sentom nece da dola:e,
Bolfe vam se nece isplatiti,
No :a ovo glavu ostaviti,
Jedno cete vatan :astititi,
Drugo cete postati sehidi,
Na ha:uret braco Muslimani,
Da se vfera i vatan odbrani,
Ne bofte se onog sto napada,
Ko napada nafbre propada,
Sa dovama drite pusife,
Doci ce pomoc drugog sahibife,
Ko na rafu nedunu nasrce,
Glavacki se u propast prevrce,
To im rece kod Jakupa ode,
Instrukcife da borbene vode,
Sad da vidis borbenike nase,
Svak :a sebe po rov iskopase,
Noc cifelu dre te pusife,
Zorom ranom stiu Sandaklife,
Pristupise braca i: Bihora,
d Jrbice do Savina Bora,
Da ne redam sva bihorska sela,
Bosnfacka fe rafa :aposfela,
Zaposfeli cvrste poloafe,
Jer tu brane Sandak i Roafe,
Protiv cifele bore se mafife,
Za Din casni glave da ostave,
Da se bore protiv Pavla Cpafe,
Kofi misli da sravna Roafe,
Ne sprema se Roafu :a bolfe,
Jec da pali i rafu da kolfe,
Al nam eto brace i: Pesteri,
Da cekafu ove lfudske :vferi,
Eto nama brace i: Pa:ara,
Uhvatise buse po homaru,



sa Kosova evo nam Siptara,
Pohvatase kote i homare,
Ti cetnici da su kao pcele,
Tu :asfedu ne bi proletfele,
Tu se ne bi ni protnuli mravi,
A nekmoli prlfavi dusmani,
Ti dusmani da ko vrane lete,
Mogu prici al se vratit nece,
Namfera fe cetnika bahata,
Da roafska nece vidfet vrata,
Nece elfu ostvarit be: muke,
d svof vrat ce okrvarit ruke,
Sad ce dobit ono sve sto trae,
Tu im nece moci pomoc Drae,
Tanka :ora fos vidfela nema,
Dusmanin se na Roafe sprema,
Na pohodu instrukcife dafe,
Sa svih strana da skole Roafe,
Ne prola:e kuda Ibar tece,
Svud okolo da im se presfece,
Upadnite Roafu u :oru,
Kolfte, derte, ko vuci po toru,
Uhvatite vrata i pro:ore,
Da vi ivo sta utec ne more,
Da se lfudi o vratima kufu,
Da se cure i bule silufu,
Kao prvo nek to tako bude,
Nek Roafci ocigledno vide,
Kada bude sve to pobifeno,
Noste veliko blago nemfereno,
Roafe se :valo Trgoviste,
Sad nek bude krvavo popriste,
Hafte braco sada da idemo,
Da se Turske krvi napifemo,
Da se ovdfe s picem pocastimo,
U Roafe da se omrsimo,
e stafahu bifase livada,



Ta livada Tmusicu pripada,
Livada se :ove ostra Jela,
Tu fe horda dusmanska posfela,
Jelika sila Roafu se sprema,
Bas fof brofa i hesapa nema,
Da Roafe s masakrom napane,
Bas da iva dusa ne ostane,
To gledafu s kote Muslimani,
e su k nama krenuli dusmani,
Tad Mumini dovu ucinise,
Pa se dragom Bogu :amolise,
Mula-Jakup die ruke k nebu,
Te se dragom :amolio Rabu,
Dragi Boe ti ucini care,
Ne dopusti sta misle dusmani,
Dragi Boe silu im ugusi,
Da ne dospu s tim u dusi,
Ti pomogni tvofof cistof vferi,
Da pod kamu ne dospifemo nevferi,
Sve te horde na noge ustale,
Da planinu Kacuber prevale,
Masili se brda goletife,
Al ih gore cekafu Ga:ife,
I ne :nafu ko ih gore ceka,
Smrt ih br:a ceka isprifeka,
ni misle planina fe sama,
Da tu iva nema insana,
ni misle rahatom s lakse,
Svalit Sandak i stici do Raske,
Idu naprifed mnogo se ohole,
Zlocin misle Bogu se ne mole,
Idu gore nece dugo biti,
Jrat i silu Bog ce im slomiti,
Gore ima turskih oficira,
Borben otpor strucno da planira,
Med toliko strucnih oficira,
To sve Jakup sa Jasar-agom planira,



Jid Jakupa frontu gospodara,
Pa svom drustvu rifec progovara,
'Jidite li potocifu dolinu,
Pro potoka sumu rastovinu,
Na br:inu kratke rifeci rece,
Nu ha:urte tu da se presfece,
Jos to nama uhvatiti fali,
Da se ne bi sume dokopali,
Ko se cifele te sume dohvate,
S nfima nema rata ni debate,
No sad treba da osokolimo,
Sa svih strana da ih opkolimo,
Ko se guste sume dokopafu,
vdfe nama opstati ne dafu,
Pa odredi grupu i: Roafa,
Drugu grupu s bisevskoga krafa,
Da se spuste sa kote visoke,
Da uhvate duboke potoke,
Cim Bosnfaci naredbu dobise,
Hitro br:o sve to ucinise,
I sam sade sa kote visoke,
Da uhvati :aklone, klisure duboke,
Da se cetnik ni fedan ne vrati,
Zlu namferu skupo da fe plati,
Mfesto hode ostase Ga:ife,
Sto se ratnog plana ra:umife,
stavio Mufka Mukovica,
Da on ceka vofsku urisica,
I naredi ovim ko ostafe,
ve kote cuvafu Roafe,
Taf svof predlog druini predoci,
Te im rece i na noge skoci,
Stade Jakup ispred te druine,
Ni: planinske spusti se prline,
Sa cetom se spusti ko na krila,
Do hrastovih spustio se ila,
Cifela ceta Jakup u sredinu,

8

Uhvatise vucfu :asfedu,
Grudobrane dobro iskopase,
Za megdana bas se pripremise,
Bas su ovo dobro pohvatali,
Da se ne bi sume dokopali,
Da na golfes tferafu dusmane,
Da po sumi dugo ne rovare,
Posto dobro :aklon pohvatase,
d Tmusica vofska i:bifase,
A brigada druga i:letfela,
d Petnfika i Dapsica sela,
Jelika sila bfese i:letfela,
S kokardom se pritisnula Jela,
Nife Jela bilfka sto fe sade,
stra Jela :ovu se livade,
Sve se horde :a hordom pridafe,
Suocila sila :a Roafe,
U: Kacuber ta vofska odmice,
A i sukob naglo se primice,
Dokle vofska pogore i:ade,
Hoda Jakup fos ponie sade,
Da sa boka tof vofsci uhvati,
Be: udarca da se ta ne vrati,
Sad ce biti danca od udarca,
Tu imase postenifa lfudi,
Sto ne misle nikom da naude,
Be: volfe su dfeca :ahafilfena,
Da poginu mlada i :alena,
Bog ubio kofi ovo trae,
Da fe :a ove ni po fada moga,
No nevini alost fe do Boga,
Mula-Jakup Ga:ifa i: Juce,
Ne ukori ni oca ni dfeda,
Nfegov dfed fe spasio Banfaluku,
I funastvo predao Jakupu,
Kuraise drustvo na dusmana,
Juris braco na lfudskoga :vifera,

9

Jer se brani sibifan i vfera,
Da skolite dinskoga dusmana,
Pored vfere dina i imana,
Pa i pored naseg sibifana,
Ne bofite se dinskoga dusmana,
Nit se bofte po tifelu rana,
Nema smrti be: sudena dana,
Junak nosi po tifelu rane,
Da mu ponos :a uvifek ostane,
Junak, kamen i drvo krvavi,
Sal funacko difelo da ostvari,
Samo naprifed sokolovi nasi,
Musliman se Edelfa ne plasi,
Ko pogine il dopane rane,
Dragi Allah s nfegove fe strane,
Be: sudbine nema ni Edelfa,
Be: Rahmeta nema ni Deneta,
Ne dafte dusmanu sta hoce,
Nek :apamte od sad patriote,
Musliman se sa tudim ne hrani,
Nego samo on svof vatan brani,
Nek se dusman do vifeka kafe,
Skupo plati pohod :a Roafe,
Slobodu su iskovali slavnu,
Junacki su megdan :adobili,
Ranfen dusman rane bolovase,
Ranfen dusman :a Jakupa kae,
Da mu sila Bofa pomae,
Za Dihad fe obdaren Uleme,
Sa nfim bitke i megdana nema,
Sporo dusa dusmanu ispada,
Jer fe mnogo pocinio fada,
Tesko dusi na mukama dafe,
n to placa pohod :a Roafe,
Sve od muke dusman primurufe,
Mula-Jakup im se strasan prika:ufe,
To se strasno prika:ufe vlahu,



Da on fase konfa ko adahu,
Jilica mi fedna na ledinu,
A druga mu nebu u visinu,
Slucafeva takvih fe imalo,
Zdravima se tako prividalo,
Ti kofi su ovo uocili,
Mnoina su pamet postetili,
Nifesu se na front odrali,
Sa orufem kud ko ra:bfeali,
vaf privid Jakup Kardovica,
To se cudo i dan danas prica,
Ne hvale ga kao nekog kmeta,
No pravoga hodu Cirameta,
Dusmanina kofeg Jakup srece,
Tifem poslom vise doci nece,
Taf Kardovic Jakup i: Roafa,
To fe bice krilatoga :mafa,
Brani cio Sandak od dusmana,
S kraf Bihora do na kraf Pa:ara,
Budno cuva pesterske ravnice,
d Tutina do grada Sfenice,
S kraf Bihora pa do grada Raske,
dusmane fe mudro povratio,
Da umfesto svifest pobolfsamo,
Da komsife kao bracu :namo,
Mfesto toga mi se ubifamo,
Ko ce :alud glavu i:gubiti,
Sta ce nase mafke utfesiti,
Kad ostane mafka be: evlfada,
Kofem dobru ima da se nada,
n :avrsi s pricom :a dusmane,
Pa on u:e u :bor Muslimane,
Amerika kada bi skocila,
Front roafski ne bi ga probila,
ve lfute gufe i: Roafa,
Svifet ih ne bi mako s poloafa,
Bosnfaci se ne bofe sem Boga,



A kamoli dusmana nekoga,
Pod ranama nece da posrnu,
Nema sila da ga na:ad vrnu,
Sve napade s napadom ra:vifa,
Da postane Sehid il Ga:ifa,
Ne bofi se Edela il rane,
Samo uri Sehid da postane,
Uce dove uce E:ane,
Bog da spasi nas Muslimane,
Diu ruke to u pravcu neba,
Trae pomoc od koga treba,
ni mole Boga Sahibifu,
A dusmani obicnu Marifu,
Bosnfaci su vanredno stvorenfe,
Pamet im fe samo :a branfenfe,
Na oci su gromoviti lfudi,
Spremni lfudi a ostrifa cudi,
Suhuflfivi oci im plave,
Po prilici Ga:ife su pravi,
Na te lfude Ga:ifska prilika,
Cvorovi su tvrdi od celika,
To fe hoda mula-Jakup s Juce.
Kad fe Jakup dusmane odbio,
I kad ih fe dobro otobio,
Jratise se od bofa Bosnfaci,
Znak slobode vifu se bafraci,
Dobar megdan ovde :adobise,
I dusmane dobro otobise,
Proci ce veliko vrifeme u :emanu,
Nece vise dirat Muslimane.
Pramen vakta dobri naletio,
I Sandaku slobodu donio,
Svodi Jakup vofsku u Roafe,
Cio Sandak slobodan postafe,
Sla:i vofska sretno ni: planinu,
Ni: planinu sla:i u ravninu,
Na celu fe Jakup Kardovica,



A :a nfim fe Mufko Mukovica,
Pametna su obadva farana,
Pameti im nema na insana,
Do sada su bili Sandaklife,
A od sada roafske Ga:ife,
Mudre glave a ponos Roafa,
Kofe cifeni gospoda i rafa,
Jodi vofsku Jakup efendifa,
Brigada fe :a nfim Sandaklifa,
Jakup fase vilovita ata,
Kao vilu bifeloga dogata,
Pripsanost fe dicna Efendina,
Preko grudi mrka garabina,
Na dva kuka, dva :elena vuka,
To nifesu vuci niti :vferi,
No u srmu sfafni revolveri,
Kakav hoda fini i:gled ima,
Da prekines hodu sa ocima,
tac Ahmet sina fe rodio,
Cio Sandak nfime fe :acinio,
Ko sto Ahmet ima dobra sina,
Takvog nema Sandak ni Krafina,
Krupna oka a cela siroka,
Glava mu fe okrugloga lika,
ko ostro ko u gorskog vuka,
Jedra glava a rumena lica,
Rumen funak kao ruica ,
Sirok funak bfese u ramena,
Ko funaci u stara vremena,
stro mu fe oko kako da nife,
Kad pogleda da te s nfim probife,
Jakup gleda tako po ostrife,
Prilike su takve u Ga:ife,
cvrsci Jakup bfese od kamena,
sirok funak metar u ramena,
Sve fe culo Ahmetova sina,
Da tvrdega nema Turcina,



Za to tvrdi Pa:ar i Roafe,
Sve po:nafe al strah ne po:nafe,
Ima Ahmet sina fedihnika,
Jednog sina al glasa velika,
Sve ga culo Sandak i po Bosne,
Za nfegove idefe ponosne,
A :a nfim fe Mufko i: Biseva,
Za ivota u: gusle se pfeva,
d Berana pa sve do Pa:ara,
Car fe bio svih pametara,
n fe ponos svih Muslimana,
Pameti mu nema na insana,
n poloi rano :a Ga:ifu,
Kad na megdan pobfedi dusmana,
A kakav fe na ocima mio,
Lfepsi cvifet nife procvatio,
Divan Jakup rekose ko vila,
Blago mafci kofa ga rodila,
Jeste Jakup vanredna mudrina,
Roafskom fe krafu starfesina,
n fe mudri otac sirotinfe,
Maticar fe roafske pstine,
Za nfim ide vofska na Alafe,
Jodi silnu vofsku :a Roafe,
Jifafu se Alafli Bafraci,
A pfevafu glasiti Bosnfaci,
Ne bofte se roditelfi mili,
Dusmana smo naseg pobfedili,
Mi nosimo rdenfe funacko,
Sacuvasmo tapife sandacke,
dlifeu pfesme sokolove,
A pucafu puske na gro:dove,
Sva ta sila sade do Roafa,
Tu ih ceka sa radostom rafa,
Pred vofskom fe rafa dotrcala,
Slobodu fe elfnu iscekala,
Stade vofska a Jakup na celo,



Sve ih sreca radno i veselo,
Stigo narod sa Krafine nase,
Grli lfubi sve Bulfugbase,
S Bosnfacima megdan se dobifa,
Na front nife nikog i:gubio,
Sve fe :dravo i ivo doveo,
Narod ih fe sav roafski sreo,
Trce lfudi, ene i dfeca, skupa,
Grle Mufka i mula-Jakupa,
Grle lfube ova dva insana,
sto spasise Sandak od dusmana,
Cio narod butul ovog skupa,
Blagoslove Mufka i Jakupa,
Blagosilfa ko fe na front bio,
Bog ih dragi s dobrom nagradio,
Cestite vas Allah ucinio,
Pa vam dao sta ko poelio,
Uciniste mnogo :a Roafe,
Do kifameta ponos vi ostafe,
Dok fe lfudi i dok fe Roafe,
vaf ponos :auvfek ostafe,
S Mufkom Jakup ponos im ostavlfa,
Istorifa hvali sve sto valfa,
U Roafe funastvo i:vire,
Dobro rade, dobro ne umire,
Junastvo im va:da i:viralo,
Do kifameta, to se spominfalo,
Junastvo im i:viralo drugo,
vo prvo da se prica dugo,
sta ko radi tako i :aradi,
Jferni cvrstom dogovoru,
Zafednicku bitku bili,
Za humanu Crnu Goru,
Mufko i mula Jakup-efendifa,
slavu :aradise,
I Roafe :a amin vifek oslobodise.




Mula-Jakup-EIendija zenio se dva puta. Prva zena mu je bila
Dazdarevic Malica i sa njom je imao cerku #abiju i sina Sulja. Sa
drugom zenom #ukijom (18971971.god.) imao je osmoro djece: JusuI,
Fatima, Medo, Bahrija-Beljo, Dulsana, Nurka, Esma i Aisa
.
Mula 1akup ( Ahmetov) Kardovic sa suprugom Rukijom i djecom
Suljo, rodjen je u #ozajama 1909. godine i bio je najstarije dijete
u braku mula Jakupa i Malice. U tom braku mula Jakup imao je kcerku
#abiju koja je bila udata u Lukocrevo u poznatoj porodici
Abdulselmanage Alijagica. Suljo, kao najstarije dijete u porodici mula
Jakupa je do kraja zivota svoga oca bio vezan uz njega. Suljo je bio
ozenjen Fatimom Hot iz Bukovice, imali su devetoro djece. Zivio je i
radio u rodnim #ozajama, Peci gdje je mula Jakup bio neko vrijeme
imam, u Vucoj gdje je njegov djeda mula Ahmet eIendija imao veliko
imanje. Poslednjih trideset godina zivota proveo je u Novom Pazaru gdje
je i preselio na Ahiret 1983. godine u sedamdeset cetvrtoj godini zivota.
Suljova djeca: Atica, Dzemo, Tahir, #iIat, Fadil, Ahmet, Mehmed-
Meho,
Atica, udata za Ljutva Kosutu i ima petoro djece: Emina,
trgovacki radnik, Izet, gradevinski tehnicar, Ismet-poznat kao vrstan
Iudbaler Kole, srednja strucna sprema, Izeta, domacica i Jasmina,
uciteljica.



Dzemo je dugogodisnji trgovacki radnik, sada u penziji. Ozenjen
je UlIetom Sacirovic sa kojom ima troje djece: Edib je autoprevoznik i
ozenjen Elzinom Turkovic sa kojom ima cetvoro djece: (Aisa, Alela,
Anisa i Dzana). Enes je autoprevoznik - autobuser (ima svoje autobuse) i
ozenjen je sa Sanelom Bilalovic sa kojom ima cetvoro djece: (Dalila,
Adnan, Dzemal i Sulejman). Edina je pedagog po zanimanju i udata je u
Novom Pazaru za Bihorac Envera sa kojim ima troje djece: (Merima,
Mervan i Omer).
Tahir je bio kamenorezac i radio je dugo vremena u preduzecu
'Ukras' i drugim Iirmama u inostranstvu. Preselio na Ahiret u svojoj 59
godini zivota. Bio je ozenjen Hamidom Ferizovic sa kojom je imao troje
djece: Sead je zavrsio srednju strucnu spremu i dvije godine Filoloskog
Iakulteta- odsjek Irancuski jezik. Mirsad, ima srednju strucnu spremu,
zivi i radi u Svedskoj. Sanela je Irizer i ima svoj Irizerski salon.
Rifat je ekonomista. #adio je u saobracaju i turizmu u Novom
Pazaru gdje je proveo svoj radni vijek. Sa svojom porodicom osnovao je
1990. godine saobracajno-turisticko preduzece 'SPO#TTU#IST, koje
se aIirmisalo kao uspjesna Iirma u zemlji i inostranstvu. Dugogodisnji je
predsjednik i clan predsjednistva privatnih preduzetnika Novog Pazara.
#iIat nam je mnogo pomogao u prikupljanju podataka na cemu smo mu
zahvalni. Ozenjen je sa Mevljudom Mukovic, koja je 2009.god. preselila
na Ahiret.

Rifat sa Mevljudom



#iIat ima troje djece: sina Samira i kcerke: Sabinu i Baninu.
Samir je ekonomista, ozenjen je sa Amerom Suljovic sa kojom
ima troje djece kcerke:Lejla, Neira i sina Jakuba koji je bio najmladi
takmicar i dugogodisnji reprezentativac Novog Pazara u smucanju i
Aikidu, dobitnik je vise medalja na srbijanskom i saveznom takmicenju.

1akub
Po odlasku oca #iIata u penziju, Samir je preuzeo vodenje
turisticke organizacije Iirme ,Sportturist D.O.O. Novi Pazar koja
postoji vise od 20 godina. Vlasnik agencije Samir Kardovic je svojom
sposobnoscu i znanjem uspio da stvori jednu od najboljih agencija u
Srbiji. Agencija posjeduje sve potrebne sertiIikate i licence neophodne
za prevoz putnika u zemlji i inostranstvu. Godisnje preveze vise od 30
000 ljudi na razne turisticke destilacije. Odrzava vise linija u domacem
saobracaju, a jedna od tih je Novi Pazar-Beograd, kao i vise inostranih
linija za Nemacku, Svajcarsku, Tursku itd. Organizuje i aranzmane od 5
do 15 dana sa atraktivnim lokacijama i to: Pariz, Istanbul, Dubai, Prag,
Firenca, Verona, Budimpesta. Uvijek je u trendu za sezonske ponude
letovanja i zimovanja u Srbiji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Turskoj, Egiptu,
Francuskoj, Svajcarskoj, Austriji, UAE. Prevoz vrsi modernim i
velikim brojem luksuznih autobusa iz vlastitog voznog parka. Samir sa
svojom agencijom uvijek je spreman za pomoc, sponzor je mnogih
sportskih takmicenja, izgradnje Dzamija i drugih Hajrata.
Sabina-Dunja je medicinska sestra i udata za Komserovic Saliha,
ima cetvoro djece: (Zehra, Mirza, Azra i Esma) Sabina i Salih imaju

8

svoju stomatolosku ordinaciju u Novom Pazaru. Sabina je jedna od
najuspjesnijih sportista Novog Pazara u smucanju i gimnastici gdje je
postizala odlicne rezultate na svim ljetnjim i zimskim Sandzackim
igrama.
Banina je ekonomski tehnicar udata za Adilovic #ijada u Novom
Pazaru. Oboje rade u porodicnoj Iirmi 'Sportturist, imaju dvoje djece :
(Hana i Haris).

$amir i Amera


Atifa je bila udata u Novom Pazaru za Kurtancausevic Izudina.
Ima troje djece : (Ermin, ugostiteljski radnik, Edin ugostiteljski radnik i
Amela, ekonomski tehnicar knjigovoda). Preselila je na Ahiret u 61
godini zivota.
Fadilj je vozac u penziji ozenjen je sa Hajrijom Lukac iz #ozaja
sa kojom je imao cetvoro djece. Preselio je na Ahiret 2008.godine.
Suanita, ekonomski tehnicar duze godina radila u preduzecu
'Sportturist udata za Grisevic Ismaila. Enisa je prerano preselila na

9

Ahiret u 24. godini zivota. Zelkida je domacica i udata za Ukic Adnana u
Novom Pazaru i ima dvoje djece (Altan i Armin). Muamer, ugostiteljski
radnik, neozenjen radi u Novom Pazaru. Preselio na Ahiret u svojoj 59
godini zivota
Sanija je domacica udata za Gegic Ahmeta, vise godina zive u
Svedskoj, imaju dvoje djece: Etema studenta stomatologije i kcerku
Melihu.
Ahmet je pedagog i radi u O. S. na Dojevicu, ozenjen je sa
Emirom Javorovac, zivi u Novom Pazaru i ima troje djece: Albin,
student prava, ozenjen sa Nedzmijom Metovic i imaju troje djece
(Hamza, Dina i Emina). Mohamed-Moki, srednja strucna sprema,
ozenjen i zivi u Novom Pazaru. Mersiha, zavrsila uciteljski Iakultet.

Ahmet sa Emirom
Mehmed-Meho je diplomirani ekonomista i radi u muzickoj skoli
u Novom Pazaru, ozenjen je sa Izetom Corovic sa kojom ima dvoje
djece (Alan i Esma) bio je dobar gimnasticar.
Rabija, udata Alijagic (mula Jakup-eIendijina kcerka iz prvog braka-
sestra Suljova) rano je preselila na Ahiret i za sobom je ostavila kcerku
Zumu, koja se kasnije udala u Novom Pazaru za Dzema Torbica
poznatog Irizera. Oboje su rano preselili na Ahiret i za sobom su ostavili
troje djece: MuneveraIrizer, udata u porodici Bosnjak u Novom
pazaru, MuzaIera i Sabahudin, koji takode zive u Novom Pazaru.




$uljo sa porodicom
1usuf je od druge zene mula Jakup-eIendije , rodjen je 1927. god.
Stupio u Narodnooslobodilacku borbu 1944. godine. Kao proIesionalni i
najuspjesni vozac stice penziju u ' Gornjem Ibru. Zeni se sa Ganic
Umihanom (1931-1996. god.), ima petoro djece: Dzemila, #eIik,
Zekija-Cana,udata za Seljka Zejnelagica. Ervin (ozenjen sa Samirom
Tarhanis i ima sina Amina i kcerku Saru) i Ernest-Kero (ozenjen
Zejnelagic Selvijom) ima dva sina: Selvera (dobar slikar) i Harisa. JusuI
je preselio na Ahiret 1983. god.
Fatima, udata za Zika Kurtagica, ima devetoro djece: Malica,
udata Muric,Sabira udata HadziIejzovic, Bahta udata Mededovic,
Dzevdet, SaIija udata Pepic, Dzevada udata Demic, SeIcet, Fevzija-Feka
i Nezerija.
Medo, proIesionalni vozac. U 'Gornjem Ibru stice penziju , vise
puta je pohvaljivan i nagradivan. Ozenjen sa Fetic Dzekom, ima pet
sinova:
#esad, proIesor Iizicke kulture, radi u OS 'MustaIa Pecanin.
(muzicar i svestrani sportista i trener), clan je kulturno-umjetnickog
drustva 'Vrelo Ibra #ozaje. Zapamcen je kao gimnasticar, odbojkas,
smucar takmicar, trener i sudija na mnogim medurepublickim i drzavnim



takmicenjima iz smucanja, 2006. godine izabran je za predsjednika
sudijske (smucarske) organizacije Crne Gore.
Za svoje zalaganje i rezultate dobijao je znacajna priznanja.
Drustvo pedagoga Iizicke kulture #ozaje povodom 30 godina uspjesnog
rada dodijeljilo mu je Plaketu za doprinos u razvoju sporta i Iizickog
vaspitanja.
Ozenjen je Hadziahmetovic Hatidzom i ima cetiri kcerke: Azra,
smucar i Iolklorista, udata ima dvoje djece, Alma, diplomirana dizajner i
modna kreacija, smucar i Iolklorista. Ernesa, student Ekonomskog
Iakulteta, smucar i Iolklorista. Zerina, ucenica srednje skole, smucar i
Iolklorista.
#uzdija-Mickan, bio je ozenjen sa Beciragic Niserom i imao je
cetvoro djece: Edin, (umro od 2. god.) Emina udata u Svajcarskoj,
Elvedin i Amer. #uzdija (Mickan) zeni se drugi put sa Snezanom
Nikitovic iz Kragujevca.
Mickan posjeduje svoj lokal, jedan je od boljih automehanicara,
teretnih vozila. #uzdija-Mickan je svestrani sportista, prednjacio je u
bijatlonu kao omladinac na nivou Crne Gore.
Jakup, ozenjen Demic Merimom, ima dvoje djece: Hana i Tarik.
Zivi u Austriji.
Ejup, ozenjen Gunel Suljacic, zivi u Turskoj, ozenjen je i ima tri
sina: Berat, Furgan i Fergan.
Ferid, zivi u Sarajevu radi kao proIesor Iizickog vaspitanja u
srednjoj medicinskoj skoli. Ozenjen je Dedovic Leilom i ima dvoje
djece: Faruk i Amar.





Medo sa porodicom
lulsaha-Taha, udata u Cavica,ima cetiri kcerke:Sija, Mersija,
Selveta i Ajsela, zivi u Novom Pazaru.
Nurka, borac, rodena 1929. godine u #ozajama, stupila u
Narodnooslobodilacku borbu 30. 9. 1944. godine, pozadinski rod. Udata
za #iza Burdzevica, ima sedam kcerki: #abija, udata Felec, Nevzeta
udata #amdedovic, Izeta udata Bucan, Sebiha udata Mujic, Sena udata
Nurkovic, Jasmina udata Topcic i Adisa Burdzevic.
Aisa, udata Kasapoli,zivi u Peci, ima sedmoro djece: Nedzib,
SeIcet, Nedzad, Nedzdet, Senka, Ljuma i Nina.
Esma, udata #edzepi, zivi u Peci, ima troje djece: Menka, Nusret i
Ljuljzana.
Bahrija, (Beljo) rodjen je 1937. god. neozenjen, preselio na
Ahiret 1994. god.
'Sportmont, 'Sandzacki heroji. SANU, Beograd 1960. 'Kako se kalio
Sandzak, Harun Crnovrsanin, 2003. god. 'Sinovi Sandzaka, Nuro Sadikovic, 2003.
god. Junacke Muslimanske i Epske pjesme Mededovic Avda, Kurtagic Murat-age,
Ledinic Hajrusa, Fetic Osmanage, Corovic Asirbega, Agic Besima i pjesme koje su
zabiljezene od starih predaka i drugih narodnih guslara. KUD 'Vrelo Ibra #ozaje
2001 god, Znanjem u buducnost 100 godina O. S. 'MustaIa Pecanin ' #ozaje, 2002
god, 'U susret 41. Sandzackim igrama #ozaje 2004. god. ,



. ADILAGA prvi, Mahmut-agin sin, rodonacelnik, domacin,
zemljoradnik, lovac ima sina jedinca Huseinagu.

Huseinaga, imao je cetiri sina: 1. Osmanagu koji mlad gine u
sukobu sa #ugovcima, ostavio je sina jedinca Adilagu. 2. Hajra koji ima
tri sina : Camil, #asim, Paso. . #amo i . Fehrat su bili bez muska
evlada.
1. Osman-aga mlad gine u sukobu sa #ugovcima, ostavio je sina
jedinca Adilagu.
Adilaga drugi, ima cetiri sina: Osmanagu-Plava, #amo, Hadzi
MustaIagu, Haljemagu i kcerke: Dzemila, Zlata i Bahta. Adilaga je imao
i unucad kada se u Prvom svjetskom ratu prijavio kao Durunlija-
dobrovoljac da ratuje za Tursku.
Bio je na ratistu Canakale i Galicije da bi nakon toga bio stacioniran u
neku kasarnu blizu Stanbola da obucava mladu vojsku. Vratio se nakon
7 godina ziv i zdrav sa namjerom da vodi porodicu za Tursku, ali to nije
uspio. Zivio je preko 90 godina. Preselio je na Ahiret u Crnokrpama.
Osmanaga (Plavo), ozenjen Dzemilom Muric imao je devetoro djece:
Hivzo, #izo, Fehim, Islam, #aiI, Hankusa, Hankija, Mahija, i Hajrija.

Osmanaga-Plavo Hivzova generacija u medresi



Hivzo (1920-1989), zavrsio medresu u Novog Pazaru,1958.god.
otisao u Skoplje a 1967.god u Tursku, bio je aktivista Islamske vjerske
zajednice, ozenjen #edzovic Hasibom, ima devetoro djece:
Munib ima pet sinova od prve zene #amsulovic Ajnure su sinovi:
Semih (ima sina Emre), Melih (ima sinove: Emirhan i Eray, Fatih (ima
kcerku Selin), od druge zene Dacic Behije Munib ima dva sina: Kenan i
Burak
Munir, ozenjen Catovic IIetom, ima sina Onur i kci Ozlem.

Munir na Muneverinoj izlozbi
Esad, ozenjen Muric Hatmijom, ima dva sina: Murat i Vedat, zivi
u Belgiji.
Sabahko, ima dva sina : Dzengiz i Cem i dvije kcerke Fatima i
Dzejlan, zivi u Belgiji.
Remzo, ozenjen Nilay Tanriverdi, ima sina Can
Harun, ozenjen Muric Senadijom, ima dva sina: Ugur i Baris.
Hivzo ima tri kcerke: Munirka, Munevera i Sadija.
Munevera se bavi slikarstvom i IotograIisanjem i pomogla nam
je mnogo u prikupljanju podaka za ovu lozu Kardovica i povezala sa
mnogim Kardovicima iz Turske, Svedske i ostalih zemalja,na cemu smo
joj posebno zahvalni.Munevera je bila aktivna i u politici bila je
savjetnik predsjednice Turske Tansu Ciler, pored IotograIisanja clan je
hora u kome je aktivna i danas. Zivi sa majkom Hasibom u Istanbulu.



Munirka je udata,ima sina Omara (ima kcerku Asya) i kci Bernu.
Sadija, zivi u Istanbulu.

Hivzo sa hanumom Hasibom i porodicom
Rizo je stupio u Narodnooslobodilacku borbu 1944. godine,
odselio u Skoplje, od prve zene Deletic #ose ima dvije kcerke: Milku i
Vericu, a od druge zene: sina: Nusret, (koji od 1986.god. zivi u
Svedskoj, ozenjen Italijankom i ima dvoje djece: sina Denisa i kci
Mirelu), #izo u drugom braku ima: cetiri kcerke: lIeta, Nusreta,
Mevljuda i Aida (zive u Svedskoj).

Rizo, Munevera, Hivzo, Ausret i Aida
Fehim ozenjen AtiIom Mekic zivio je u Skoplju ima je tri sina:
Samedin, Mirsad i Benjamin i kcerku Indiru. Fehim je isao na Hadz
1969. god.
Fehim je preselio na Ahiret 1981.god. u 53. godini zivota.
Samedin,. zivi u Svedskoj, ozenjen Amelom Kurpejovic.



Mirsad, zivi u Skoplju, ozenjen, #asmirom Hodzic,ima sina
Semira i kci Selmu.
Benjamin, zivi u Skoplju, ozenjen Ajselom Kurpejovic, ima sina
Berina i kci Berinu.
Indira, udata za Mirsada Kurtanovica, ima sinove Denisa i Edisa.

ehim u Meku sa Atifom

Islam, zivi u Belgiji ima dva sina : Samir i Sedat (ima dvije
kcerke).
Raif, ozenjen Hasic Aisom zivi u Turskoj ima cetiri sina: Adem
(zivi u Americi), Munkir, Nekir (ima dva sina: Hakan i Okan), Bulent
(ima kcerku Irem) zive u Turskoj. #aiI ima dvije kcerke: MuzaIera i
Nilgun.
#aiI poklanja najstarijeg sina Davuda #amovom Hadzi Hilmu.
Hankusa, udata u N.Pazaru, ima dvije kcerke iz prvog braka:
#aza i IIeta a iz drugog braka tri sina: Izo, Duljo i Dzemo (zive u
N.Pazaru).
Hankija, udata u Skoplju i ima petoro djece, dva sina: Muamer i
Mujo (zive u Njemackoj) i tri kcerke.
Mahija, udata u Turskoj i ima cetiri sina: Nusret (zivi u Belgiji)
Orhan i Enver (zive u Juznoj AIrici) i Osman (zivi u Turskoj).



Hajrija, ima dva sina: SeIket i Luan i kcerku Fetiju. SeIket i
Fetija zive u Engleskoj.
Ramo, zivi u Turskoj ima sestoro djece: Hilmo, Nazim, Pajazit,
Suco, Vahida i Ferida,
Hadzi Hilmo, usvojio je #aiIovog sina Davuda (ima dva sina:
Murat i Kerem)
Nazim, ima jednu kcerku Ilhanu
Hadzi Pajazit, ima dvije kcerke
Hadzihanuma Vahida, neudata
Hadzi Sucro, ima sina Nihada
Ferida, ima dvije kcerke.

$andzaktari-Kardovici
Hadzi Mustafaga je roden u Crnokrpama 1906. god. Hadzi-
MustaIaga poznat je kao ensarija po gostoprimstvu svakog ko je dosao u
Skoplje bilo kojim poslom, kao srednjoskolac ili student bez ikakve
nadoknade, prihvacen kao clan svoje porodice, a da je iz #ozaja, bio je
spreman da pruzi utociste i zastitu svakome ..
Zivio je 86 god. preselio na Ahiret u Skoplju 1992. god. imao je
desetoro djece:
Hadzi Hazbo, ozenjen sa Hadzihanumom AsiIom Hasic, zivi u
Sarajevu, veliki bratstvenik. Ugledan covjek i namazdzija ima tri sina i
kcerku;
Fuad, ozenjen Spresom Thaci, ima dva sina: Tarika i Haruna i
kcerku Amru.
Hadzi Nehad, ozenjen Hadzihanumom Edinom Hidzic iz Doboja
(ima kcerku Esmu), zivi i radi u Sarajevu, posjeduje sa bratom Hadzi

8

Samirom veliku gradevinsku Iirmu 'VELBOS. Kompanija Velbos je
gradevinska industrija uglavnom proizvodi gradevinsku armature,
armaturne mreze, kao i ostale celicne konstrukcije (pogon u Begovom
Hanu) dok u Sarajevu imaju Betonsku bazu sa svom pratecom opremom
(mixeri, pumpe) te proizvodnju betonskih polumontaznih elemenata
(omnia, grede).Proizvode za domace trziste gdje su vodeci, te za trziste
Hrvatske, Crne Gore, Albanije, sa stalnom tendencijom rasta osmatrajuci
dalja trzista kao Libijsko, Saudijskom itd.
U Sarajevu, na Ilidzi, preko puta Termalne rivijere, nalazi se
drugi, novi proizvodni pogon Velbosa. #azlog sirenja Velbosa i
dodatnog Iokusiranja na trziste glavnog bosanskohercegovackog grada
su narasli zahtjevi trzista za Velbosovim proizvodima. Proizvodni pogon
u Sarajevu na 12 duluma zemlje sadrzi betonsku bazu, proizvodnu halu
za omnia ploce, te armiracnicu za izradu armature. Kapaciteti Velbosa u
oba proizvodna pogona, u Begovom Hanu i Sarajevu iznosi 700
kvadratnih metara element, odnosno omnia, ploce na dan, a armiracnice
70 tona dnevno gotovog betonskog celika spremnog za ugradnju.
Kompanija zaposljava vrhunske inzinjere, staticare i metalurge-ukupno
200 radnika u proizvodnji, za koje je osigurana obuka po evropskim
standardima. Velbos posjeduje modernu tehnologiju i dugogodisnje
iskustvo povezano sa visokim standardom za kvalitet, tako da svoji
partnerima nudi sve pogodnosti u gradnji, pa kompanija sa ponosom
nosi slogan VAS PA#TNE# U G#ADNJI

Hadzi Aehad sa Hadzihanumom Edinom i kcerkom Esmom
Hadzi Samir ima sina Kerima iz prvog braka sa Azeminom Ceric
i tri kcerke iz drugog braka sa Hadzihanumom Mersijom Garic: Halima,
Merjem i Amina.

9

Muberu (udata za Kurtagic #iIka iz #ozaja sada zivi u Americi,)
ima dva sina Amil i Haris.
Husnija, zivi u #ozajama. Ozenjen Ganic KarenIilom-Filjkom i
ima troje djece: Erduan, ozenjen iz Dozovica i ima tri kcerke: Edina,
Elida i Nejla, Edita (udata u Kurtagica), Elma (udata u Pepica).
Fazlija, zivi u Skoplju i ima dva sina i kcerku: Omara i Anvara
(koji rade u Njemackoj), kcerka Lejla, dipl. turkolog.
Mufit, zivi u Skoplju i ima troje djece: sina Tamera i kcerke
Sabinu i Tailu, dipl. turkolog udata u Kairu za velikog industrijalca
Muhameda Ismaila.
Smail, zivi u Njemackoj, ima dvoje djece:Dzengis i Ajla.
Suad, zivi u Njemackoj (neozenjen).
Emira, bila udata za Dauta Ademagica, nijesu imali djece.
Selima, udata u Turskoj i ima troje djece.
Ismeta, udata u Skoplju i ima dvoje djece.
Halima, udata u Skoplju i ima dvoje djece.


Mustafaga sa sinovima
Haljemaga, ozenjen Hot HaniIom, zivi u Turskoj i ima tri sina:
Bajram, Faik i AciI. Haljem-aga je imao 5 kcerki: Hava,Duzida, FiIa,
Fatima i Emina. Halem-aga je prvi odselio u Tursku i mnogo pomogao
ostalim rodacima koji su kasnije dosli. Haljemaga bio je zarobljen
8.5.1941. godine, otpusten 10.4.1944. godine, broj logora 2-C Grijeveld
Njemacka.
Bajram, ozenjen Lutvijom Dushkaja bio je poznat i lijep covjek,
ima sina Erdala, ozenjen, ima sina: Eren i dvije kcerke Nisa i
Betul.Bajram ima kcerku Hatidzu koja je udata i ima sina Ikre.



Faik,ozenjen Dresevic Ajtenom, ima tri kcerke: Eser (ima sina
Ece), Mejrema (ima sina Emre) i Gusul.
Acif, ozenjen Zejnepom Girlrvic ima sina Emrah i tri kcerke:
Tulaj, Songul i Berna.
Hava ima sinove: Dzemail (ima Aldin, Aldina i Elvir), Hidajet
(ima Amel i #ijad), MuIit (ima Ensar, #ijalda i Sead) i SaIet (ima Emin i
Emir) i kcerku Fetiju (ima Edin i Albin).
Fifa, ima: Baninu (Faris i Demir), Mersiju (ima Ersan i Emir),
Hajriju (ima Adin i Daris), Enveru, Muameru (ima Denis i Ena) i sina
Enes (ima Amin i Sema)
luzida, zivi u Turskoj ima: Isa (ima Merjem i Erdala), Musa (ima
Sena,Kerem i Kajra), Semra (ima Azra, Emir i Omer) i Sevda (ima sina
Kaan)
Fatima, zivi u Turskoj, nema djece,
Emina, zivi u Turskoj, ima: Nedreta, Lejla, Omer i Nehra
Ova kabila (jedan dio) Kardovica odselila je za Tursku, 1960.
god. i sada nose prezime Sandzaktar.
2. Hajro ima tri sina: Camil, #asim, Paso.
Camil, poginuo kao mula-Jakup-eIendijin vojnik 1943. god. u
odbrani Novog Pazara.
Rasim, zivi u Turskoj ima dva sina: Hazir, koji ima sina Ilhana,
reprezentativac Turske u Iudbalu, Ilhan ima dva sina: MeIinen i Kan.
Drugi #asimov sin Mujo je neozenjen.
Paso, ozenjen Muric SaIijom zivio je u Turskoj, imao je devetoro
djece: #edzep, Halil, Fehrat, Husein, #amiza, NaziIa, Umihana, NaIija i
Malica. Paso je sahranjen u kucanskom groblju po (amanetu) svojoj zelji
(1900-1963.god.).
Redzep, ima tri sina (Taner, Caner i Tamer) i 4 kcerke (Nusreta,
#emzija, UlIeta i Zejna).
Halil ima sina Deis i tri kcerke.
Fehrat ima cetvoro djece sinove: #esad i Sead i dvije kcerke:
#eIadija i NiluIera.
Resad ima 2 sina: Edin i Metin



Sead ima tri kcerke: Aylin, Aldina i Fidan.
Ramiza, udata, zivi u Turskoj
Nazifa, udata, zivi u Turskoj
Umihana, udata, zivi u Turskoj
Nafija, udata, zivi u Turskoj
Malica, udata u Skoplju ima dvoje djece: Senad i Senada.
5. BE1TAGA, Mahmut-agin sin, imao jednog sina Hadzi Hasa.
Hadzi Haso, imao je jednog sina Selim-agu.
Selim-aga, Mahmut-agin sin, zivio je u ul. 'MustaIe Pecanina
bavio se trgovinom, bio je preduzimac za splavarenje i prodaje grade za
Kosovsku Mitrovicu. imao je petoro djece: Avdagu, Bilal-agu,Idriz-agu.
Veziru, (udata u Turskoj) i #amiza (zivi u Turskoj ima dvije
kcerke).Idriz-aga ima samo jednu cerku IIetu, udatu u #adetini, (ima
jednu kcerku. Naju). Kod Bejtaginog sina Idriz-age gasi se loza jer nije
imao sina vec samo jednu kcerku. Imanje i njegovu kucu prodaje zet
IIetin.
U Tutinu ima dvije kuce ovog bratstva, Kardovic Avdaga sa
bratom Bilal-agom.
AVDAGA je zivio u Tutinu gdje je posjedovao veliko imanje.
Avdaga je bio poznati berberin i sunedzija u Tutinu i okolini, imao je
sina NaziIa i kcerke: Mejru (udata za Saip-agu Fetahovica, (nijesu imali
djece) SeIku, Feridu i Zumu.
Nazif je bio poznati ljekar u Tutinu, tako da je biran za upravnika
Doma zdravlja vise godina. NaziI po odlasku u penziju, nastavlja
tradiciju svog oca i radi kao berberin i sunedzija. NaziI je imao petoro
djece: Hasan, Bedro, Hedija, Atija i Burhanija.
Hasan, ima sina Ertana i dvije kcerke: Ertanu i Aminu.
Bedro, ozenjen sa Agic Emom iz #ozaja, ima dva sina: Amera,
koji je zavrsio arhitekturu, radi u struci u Becu i Avda je zavrsio srednju
tehnicku skolu, bavi se trgovinom i ugostiteljstvom jer posjeduje vise
lokala. Ima i cetiri kcerke: Amra, Fatima, Aldina i Adila. Bedro je
poznati Iudbaler na nivou Sandzaka, vise sezona igrao je i za FK 'Ibar



iz #ozaja. Dobitnik je vise priznanja i pisalo se o njemu u vise sportskih
casopisa.
BILAL-AGA, imao je samo kcerku Jalduzu.
KARDOJICI - HADZI1E
U bratstvu Kardovica sesnaest Hadzija je islo licno na Hadz i
jedan bedel. U '#ozajskom Zborniku' br. 8, u tekstu koji je pisao Umer
Hadzic-Balota pominje se jedan broj hadzija:
1. Hadzi-Suljaga-eIendija--------------------------- licno 1880. god.
2. Hadzi-Sacir-aga-Salihagin---------- -------------licno 1885. god.
. Hadzi-Hasan----------------------------------------licno 1885. god.
. Hadzi-Smail-aga ----------------------------------licno 1908. god.
5. Hadzi Fehim---------------------------------------licno 1969. god.
6. Hadzi-Hilmo-#amov iz Turske ----------------licno l990. god.
7. Hadzihanuma-Hankusa Hadzi Hiljmova---licno1990. god.
8. Hadzi-Sucro #amov iz Turske------------------licno 1990. god.
9. Hadzi-Pajazit #amov iz Turske---------------- licno 1990. god.
10.Hadzinica-Vahida kcerka #amova-------------licno 1990. god.
11.Hadzi-MustaIaga iz Skoplja isao bedel---------------1995. god.
12.Hadzi-Hazbo MustaIagin iz Skoplja-----------licno 1995. god.
1.Hadzihanuma AsiIa------------------------------licno 1999. god.
1.Hadzi-Nehad, Hadzi Hazbov-------------------licno 1999. god.
15.Hadzihanuma Edina zenaHadziNehadova---licno 1999. god.
16.Hadzi Samir, Hadzi Hazbov--------------------licno 2000. god.
17.Hadzihanuma Mersija zena Hadzi Samirova licno 2000.god.

Interesantno je da je od odlaska Hadzi-Hasa do odlaska Hadzi-
Smail-age proslo 23. godine, a od odlaska HadziSmail-age do odlaska
Hadzi-Fehima proslo je 59 god. A od Hadzi-Fehima do Hadzi-Hilma
proslo 21 god.

KARDOJICI - HODZE

1. Hodza Mula-Ahmetaga



2. Hodza Mula Jakupaga-eIendija
3. Hodza Iljaz-aga
4. Hodza JusuI-aga
5. Hodza Hivzijaga (Turska)

TABELA: Po pojasima (koljenima) 1810-2010. god.

Pojasi ---------------------------------------------------------13
Muskih -----------------------------------------------------350
Zenskih ---------------------------------------------------- 306
Svega ------------------------------------------------------- 656
Trenutno zivi u #ozajama---------------------------------248




AKUL%E%$KI OBRAZOJAAI KARDOJICI :

Ahmet (Suljov N. P.), Pedagog i proI. razredne nastave
Aida (Mitkova), Pedagogija-visoka
Ajsela (Mahmutova), ekonomista - visa
Aljo (Emin-agin), Masinstvo-visa
Alma (Nakova), Stomatoloski Iakultet -visoka
Alma (#esadova-Cucova), dipl. Dizajner -visoka
Amer (Bedrov iz Tutina), Arhitektura- visoka
Amra (Nakova) , dipl. pravnik-visoka
Asmir (Fuadov), Menadzment smjer Carinarski - visa
Banina (#iIatova N. P), Ekonomski tehnicar -visa
Benka (#iIat-agina), razredne nastave-visa
Bisera (Esatova), #azredna nastava-visa
Danko (Tahirov), Poljoprivredni Iakultet-visoka
Denisa (Izova), Drzavna bezbjednost-visoka
Edin (Aljov), Saobracajni Iakultet-visoka
Edina (Dzemova N. P.), Pedagog
Erko (Mitkov), Drzavna bezbjednost-visoka



Ersin (Aljov), Elektrotehnicki Iakultet
Fadil (Muratov), proI. Iizickog vaspitanja-visoka
Fadil (#asimov), dipl. pravnik-visoka
Farisa (Fadila Muratovog), dipl. pravnik-visoka
Ferid (Medov), proI. Iizickog vaspitanja-visoka
Ferzad (#asimov), Poljoprivredni Iakultet-visoka
Ilhana (Ismetova-Takova), psiholog-visoka
Kanita (Hamova), #azredna nastava-visa
Lejla (Fazlina), dipl. turkolog
Meho (Suljov N. P.), Ekonomista-visoka
Mejrema (Faikova), Ekonomija-visa
Mersija (Ahmetova N. P), proI. razredne nastave
Mihrija (Aljova), Visa ekonomska
Misala (Izova), Politicke nauke-visoka
Mukadesa (FeImova) Menadzment smjer komercijala
Naka (Omer-agina), Hemija-visa
NaziI (Avdagin iz Tutina), Ljekar
Hadzi Nehad (Hadzi Hazbov) Menadzment smjer komercijala, vlasnik i
direktor Iirme 'Velbos Sarajevo
Nevzeta (Bedrova), proI. Istorije-visoka
Nusko (Jasar-agin), proI. tehnickog vaspitanja-visa
Ozlem (Munirova iz Turske),Iak.tekstilni-visoka
Omer (Feridov), dipl. Ing. InIormatike-visoka
#eIik-#eIko (Ahmetov), pravnik-visa
#esad (Medov), proI. Iizickog vaspitanja-visoka
#emzo (Hivzov iz Turske), Iarmaceutski
#iIat (Suljov N. P.) Ekonomista-visoka
Sabina (MuIitova iz Skoplja), Komercijala -visa
Samir (#iIatov N. P.) Ekonomista-visoka
Sead (Tahirov N. P.),Filoloski Iakultet (Irancuski jezik)
Semih (Munibov sin iz Turske),masinski Iakultet
SeIika (Muhamed-agina), dipl. pravnik-visoka
Selma (SaIetova), asistent ljekar-visoka
Senada (SeIketova-Secova), #azredna nastava-visoka
Suad (Diljkov), magistar Ekonomskih nauka
Semir (Zaimov), Menadzment smjer komercijala
Tahir (Muhamed-agin), Gradevinarstvo-visoka



Tajla (MuIitova), dipl. turkolog
Tunjaj (AciIov iz Turske), Ekonomija-visoka
Zada (Emin-agina), proI . razredne nastave-visa
Zijad (Diljkov), Menadzment smjer komercijala visa
Zilha (Diljkova), dipl. pravnik-visoka
Bilo je pismenih Kardovica i u starim vremenima u arapskom,
staroturskom, persijskom, italijanskom, njemackom, makedonskom i
albanskom pismu. Prvi pismeni Kardovic cirilice i latinice bio je
Mahmutaga. Kardovici su za vrijeme raznih prevrata i promjena vlasti
bili poznati borci u odbrani svog kraja, naroda, casti i obraza. Kardovici
su se u tim teskim vremenima trudili da osim junaka i ratnika , branilaca
svojih porodica i plemena budu i uceni ljudi. Ucili su razna zanimanja i
razna umijeca koja su bila aktuelna za ta vremena. Bili su poznati
pojedinci kao: hodze, mekteblije, vjeroucitelji, ucitelji , proIesori,
treneri, instruktori, sudije, berberi, hecimi, ljekari, sunedzije, vozaci,
autoprevoznici, namazdzije, barjaktari, sportisti, muzicari, Iolkloristi,
slikari, lovci, ribolovci, trgovci, zemljoradnici, stocari, karavandzije,
proizvodaci drvenih predmeta, stolari, piljari i dr.
Kao sto se vidi u poslije ratnom periodu Kardovici su se najmanje
prihvatali drzavnih sluzbi i nijesu voljeli da se mijesaju u politicka
desavanja, vise su voljeli da se posvete poslovima na svojim velikim
imanjima, poljoprivredi, stocarstvu, pcelarstvu, zanatstvu i trgovini. Sto
se tice Kardovica iz Turske, svi su bili veoma ugledni, radni i uglavnom
su se bavili trgovinom.
Posjedovali su veliku zemlju i sumu i to: Zavrse, Kardovo brdo,
Haskov lug, Crnokrpe, #adetina, Bandzovo brdo, Vuca , Zeleni, Susteri,
vise caireva na desnoj i lijevoj obali Ibra, jedna vodenica i vise hanova i
ducana kao i veliku zapregu i mehanizaciju.

ZIJO%AE MUDRO$%I - IZREKE I PO$LOJICE
O Ko je lud ne budi mu drug.
O Ako kamenje mices sa puta, ostavi neki kamen da se jos neko
osevapi.



O Ako losem covjeku zajam (dobro) ucinis, on ti zlom vraca.
O Ako mislis zlo tudem teletu, Allah ce dati zlo tvome detetu.
O Ako mozes siroti na skut, na srecu joj ne mozes.
O Ako mu je babo kucu gradio, lako ces se sa njim pogodit.
O Ako ne vratis dug ne mozes vise uzeti na zajam.
O Ako ne znas sta je dobro, znas sta je skupo.
O Ako nece davo da bjezi od tebe, bjezi ti od njega.
O Ako ti je slaba pamet, moras imati dobra leda.
O Bliza je smrt no jaka za vratom.
O Bolje dan lijepo, no godinu sa zlom.
O Bolje je biti dobro obesen nego lose ozenjen.
O Bolje je biti pomalo lud nego pomalo pametan.
O Bolje je jednom vidjet no sto puta cuti.
O Bolji je gram srece no sto kila pameti.
O Brat brata do na jamu, a u jamu ga ne da.
O Budala samo svoju pamet begenise.
O Cesto covjek nema veceg neprijatelja od samog sebe.
O Covjek je dobro dok moze na svoje noge do soIre da dode.
O Covjek je tvrdi od kamena a slabiji od srce.
O Covjek je uvijek na gubitku, osim onog koji je na Allahovom
putu.
O Covjek koji zeli svima da ugodi ili je lud ili ce postati lud.
O Covjek mora katkad misliti tudom glavom da bi spasio svoju.
O Covjek sve daje za obraz, a obraz nizasta.
O Covjeku svakog dana prijeti opasnost od covjeka.
O Covjek nije ono sto misli da jeste, vec je ono sto cini
O Cudotvoran lijek u bolesti je lijepa rijec.
O Cutanje je najveca mudrost.
O Daj mi Allahu sta mi zena misli.
O Daj mi srecu pa me baci u vrecu.
O Dijete je slavuj u kuci.
O Djeca su sirotinjsko zlato.
O Djevojka uvijek vise vjeruje ljubavniku nego majci.
O Do podne mrzi sam sebe, a od podne cio svijet.
O Dobar je covjek, ni mrava nije zgazio.



O Dobro baci u more, isplivace.
O Dobro slusajte osobu koja govori, ne prekidajte je i ne upadajte u
rijec.
O Dok dzak soli sa nekim ne pojedes ne mozes znati kakav je.
O Dok pametan razmislja kako da se ozeni, budali djeca porastose.
O Dom je tamo gdje je covjek srecan.
O Drzi rijec ko reseto vodu.
O Dusmanina udri sa komadom hljeba.
O Glad je jaca od meraka i sevdaha.
O Gladan ne gleda u saren tavan, no u pun vagan.
O Golog devetorica ne svukose.
O Govorite kratko i jasno.
O Han nije kao kuca, ali je bolji nego u kuci biti musaIir.
O Hatar za hatar, sir za pare.
O Hrani pseto da na tebe laje.
O Izbjegnite tri stvari: ljubomoru, pohlepu i neznanje,
O Jezik kosti nema, ali kosti lomi.
O Jezik moze gore posjeci nego mac.
O Junacka djeca, sirotinja po sokaku.
O Kad bi se pamet prodavala svako bi kupio svoju.
O Kad je mjesto majke maceha i otac je ocuh.
O Kad se kola slome, kolovoza dosta.
O Kad se zenis otvori oba oka i pitaj ko joj je majka, a kasnije
zazmuri na jedno oko.
O Kad zli zavladaju, dobri propadaju.
O Kakav je, Ibar bi zamutio.
O Kakav je, ukrao bi sa majke ceIine.
O Kako mu stomak krci, onako mu glava misli.
O Ko Iata halaluke, stalno ce u halu zivjeti.
O Ko ima dobru zenu nije siromah.
O Ko ima evlad, nek ugne vrat da se tudoj djeci ne cudi.
O Ko laze za tebe, lagace i protiv tebe.
O Ko mlad uci, star se ne muci.
O Ko mnogo prica malo zna.
O Ko ne cijeni svoj dinar, ne valja vise od dinara.

8

O Ko ne zna na orahu, ne zna ni na tovaru.
O Ko nema dusmanina, majka mu ga je rodila.
O Ko nema srama, nema ni obraza.
O Ko neprijatelju oprosti, prijatelja dobija.
O Ko sam sebe ne cijeni, toga ni drugi nece cijeniti.
O Ko se sam hvali, sebe kvari.
O Ko sirotinji dijeli, Allahu pozajmljuje.
O Koliko imas toliko vrijedis.
O Kome Allah daje i ljudi mu daju.
O Kome je majka planinka, lako mu je biti cobanin.
O Kome zena sudi, taj nema mjesta kod ljudi.
O Krivo sjedi ali pravo zbori.
O Kuca bez zene, vodenica bez vode.
O Kuca je zatvor za djevojku a radionica za zenu.
O Kud ce kruska no pod krusku.
O Kus pijetao, pile do vijeka.
O Lijepa zena, pola tuda.
O Livada se vaktom kosi.
O Ljekar ranu previja a Bog je lijeci.
O Ljubav i kasalj ne mogu se sakriti.
O Losa je ona kuca u kojoj se uspjeh zaliva casom, a tuga rastjeruje
Ilasom.
O Loseg covjeka ko drzao na glavi, ko pod nogama, on ti isto misli.
O Mal na mal, hal na hal.
O Mrznja skodi zdravlju.
O Muka dusu ne vadi.
O Najgore je kad siromah obogati.
O Najjaci medu vama je onaj koji moze da obuzda
svoju srdzbu.
O Najveca pomoc covjeku je ne odmoci mu u nicemu.
O Navika je najvisa vlast u covjekovom zivotu.
O Ne ide se necist u dzamiju ni bez para u carsiju.
O Ne mijesi pitu onaj ko ima, vec onaj koji je naucio.
O Ne muti vodu koju pijes.
O Ne treba se sjekirati, sto hoce da bude bice.

9

O Ne turaj trn u zdravu nogu.
O Ne udaraj nogom u vagan.
O Ne vjeruje ni svojoj peti.
O Neka ti ga, u torbi ti se raspao.
O Nema drveta bez grane, ni covjeka bez mane.
O Nema mu otkuda podoc da je dobar.
O Nema muke bez dusmanske ruke.
O Nemas ni gros uvijek si los.
O Ni u dobru se ponesi, ni u zlu se porusi.
O Nije domacin ko zaradi, vec ko sacuva.
O Nije junak ko ubije, no je junak ko pokloni.
O Nije siromah ko nema bogatstvo, vec je siromah ko nema pameti.
O Nije sramota pasti, sramota je ne dici se.
O Nije ti ni on maslo za #amazan.
O Nije zlo ono sto ulazi u covjekova usta, nego je zlo ono sto iz
njih izlazi.
O Nije znanje znanje znati, vec je znanje znanje dati.
O Niko ne zna sta cija vrata zatvaraju.
O Nista nije slade od istine, pa ipak istina je grka.
O Nista se brze ne osusi od zenskih suza.
O Od meka obraza, trbuh do zuba.
O Od mnogo oceva, djeca vrljava.
O Od soja makar pola soja.
O Opruzi se onoliko koliko se mozes pokriti.
O Osokoli ga, pa gledaj kako ce ti slomiti vrat.
O Ozeni se na brzinu, kajaces se na tenane. .
O Pazi se i gora usi ima.
O Prijatelj je onaj ko te drzi za ruku, a dodiruje tvoje srce
O Pazi sta radis, voda ide a kamenje ostaje.
O Poklonu se zubi ne gledaju.
O Ponekad na ista vrata udu dva murata.
O Preci je bliznji komsija no daljnji brat.
O #odilo se mora se ljuljati.
O #uho vezir, ruho razil.
O Sa jednijem metkom dva zeca ubio.



O Sa svojim jedi i pij ali ne ortaci.
O Sacuvaj me Allahu zenskog sera pa sejtanskog.
O Sahat sobu razgovara.
O Sila Boga ne moli, a Bog silu ne voli.
O Smrt je bliza no jaka za vrat.
O Smrti se ne boj, no se boj zla covjeka.
O Sram naIaku gubi.
O Sta vecina odredi to ce i biti.
O Sto covjek duze zivi, vise zna.
O Sto godina, devedeset grosa.
O Sto mu zadnjici valja, obrazu mu ne smeta.
O Sto se grbo rodi, vrijeme ne ispravi.
O Sto snaga moze, to pamet ucini.
O Sto ti nije milo da ti drugi ucini, nemoj ni ti drugome uciniti.
O Strah je iz dzeneta izasao.
O Strpljen spasen.
O Svi smo Allahovi i svi se Njemu vracamo.
O Svoj hljeb jede a tudu brigu brizi.
O Takum pasa, hal Madup. (Pravi se pasa a ciganski zivi).
O Tesko je imati pa nemati, a jos teze imao pa ne mogao.
O Tesko onom kog pametni kude, a jos teze onom kog budala
hvali.
O Tesko ovci s vukom ratujuci i pametnom ludog slusajuci.
O Tesko samome i na vaganu.
O Teza je nesloga, nego siromastvo.
O Tih govor stisava ljutnju.
O Trci mal na mal, hal na hal.
O Trbuh dzama nema.
O Ucinjenom poslu mahane nema.
O Usta su mala ali gutaju brda.
O Vakat gradi vakat obaljuje.
O Vidi majku uzmi kcerku.
O Veseo covjek je kao sunce, kud god ide osvjetljava
O Voli svojeg komsiju, ali ne ruzi ogradu.
O Vrane im popile mozak.



O Zadnja prvu ne stize.
O Zna davola na ledu potkovati.
O Zasviraj i za pojas zadeni.
O Zlatne uzde ne cine konja boljim.
O Zivi i pusti druge da zive-(Fedis).
O Zena i puska nikome se ne daju.
O Zena se zbog jezika kopa do grla.
O Zena je dzenet ovoga svijeta.

'SVE ONO STO JE T#EBALO DA SE DESI NIJE TE MOGLO
ZAOBICI, A SVE STO TE ZAOBISLO NIJE T#EBALO DA TI SE
DESI.


Zabilfeio od Kardovic Jasar-age

1asar-aga Kardovic





Sematski prikaz bratstva Kardovica
1 generacija
Pocetna sema
1. Alija 4,
2. Kamber 4,
3. Kardo-vic 1,
4. Merdan- aga 1,
5. Mahmut- aga 5,
6. Nuradinaga , Salihaga, Bejtaga, Hadzi Suljo, Adil-aga..







1. - Nuradin-aga ,


















8



9






2. Bratstvo Hadzi Suljage













. Bratstvo Salih-age








1. Bratstvo Bejtage




5. Bratstvo Adil-age






8



9



8




8

TRADICI1A, ZIVOT I OBICA1I U ROZA1AMA
Od ucenja ezana do dzenaze namaza
Obaveza ucenja ezana na desno uho . Prenosi se od Ebi-#aIi`a, gdje se
kaze: 'Vidio sam #esulalaha, sallalahu alejhi ve selem, kako EL-Hasani
b. Aliji uci ezan na desno uho kada ga je rodila Fatima. (Ebu-Davud i
Et-Tirmizi).
Preporucljivo je da prvo sto na ovom svijetu dijete cuje, budu
rijeci ezana, rijeci koje sadrze velicanje Allaha (Allahu ekber), sehadet,
nema drugog boga osim Allaha ('La ilahe illallah), a koje covjek
izgovara kada prihvata islam. Pozeljno je ponijeti dijete poboznom
covjeku (HaIizu, Hadziji, Hodzi), da mu premaze desni sokom od
hurme. Zbog toga je ucenje ezana djetetu obiljezje islama kojim se
oznacava dolazak na ovaj svijet, kao sto se uci sehadet, pred covjekom
koji na samrti, pred napustanje ovog svijeta, kako bi mu zadnje rijeci
bile 'La ilahe illallah.


Uenje Ezana
Akika (klanje kurbana, davanje imena i brijanje glave
novorodjenceta). Akika je sunet i iz toga se ne izuzimaju ni siromasni.
To je radio #esulullah, sallallahu, alejhi ve sellem, kao i njegovi ashabi i
oni koji su dosli nakon njih.

8

Kurban za novorodjence se kolje sedmog dana od dana rodjenja,
na taj dan mu se daje ime i brije mu se glava. Davanje lijepog imena
djetetu je roditeljska duznost. Ukoliko se roditelji ne bi mogli dogovoriti
oko imena djeteta, otac ima prednost da u tom slucaju odabere ime, na
sta hadisi ukazuju, a i zato sto se djeca nazivaju po ocevima, a ne po
majkama, kao sto Kur`an navodi: 'Zovite ih po ocevima njihovim, to je
kod Allaha ispravnije, a i na Sudnjem danu ce se ljudi pozivati po
imenima svojih oceva'.

$UAE%

Sunet je jedan od trideset tri sarta koji cine temelj islama kao
vjere. Ovog islamskog sarta pridrzavaju se svi muslimani. Sunet je
obaveza, tradicija i obicaj u muslimanskim porodicama bez obzira na
vjersko obrazovanje i upucenost u vjeru. On je sastavni dio zivota
svakog muskarca i predstavlja jedan od njegovih najznacajnijih
dogadjaja . Pored vjerskog i obicajnog cina, sunet ima veoma znacajnu
ulogu za uspjesnost u braku, potomstvo, za higijenu itd. Visestruku
korist od obrezivanja i medicina potvrduje.
Svaka porodica ili vise porodica zajedno, za svaku generaciju
muskaraca, ili pojedinaca, obavezna je da organizuje sunet. Sunecenje
(obrezivanje) se obavlja po pravilu do sedme godine, moze kasnije, ali
obavezno prije polne zrelosti. Danas u savremenom svijetu veliki broj
djece se obrezuje prilikom rodjenja, nezavisno od vjerske pripadnosti.
Sunet kod muslimana ima karakter porodicnog veselja i svecanosti.
Sunet se postuje i u bratstvu Kardovica , ranije i sada. Nacin na
koji se obavljao sunet u ovom bratstvu je kao i u drugim muslimanskim
porodicama.
Prvi proljecni suncani dani, prestale hladnoce i opasnost od
prehlade, babo (otac) misli da je pravo vrijeme da obavi sunet sinova.
Nijesu jos poceli poljoprivredni radovi, sva je porodica na okupu.
Organizovace porodicno veselje, bice dosta pozvanih, prijatelja, komsija,
bratstva i odiva sa zetovima.

8

U cetvrtak, pozvao je babo sunedziju (kalaIata) JusuIa Fazlica da
dode kod kuce i da obavi sunecenje njegovih sinova. Nekoliko dana prije
dana suneta pocele su pripreme u porodici za sunet. Zaklao je dvije
junice dan prije suneta, tada pocese dolaziti prijatelji i odive sa strane,
donoseci darove djeci. Na dan suneta organizovan je Mevlud. Skupilo se
dosta svijeta, bratstvo veliko, prijatelji, odive, komsije i svi pozvani. Svi
su se spremili kao za najvece veselje, svi u svecanom kako prilici
ovakvom dogadaju. Najstariji sin imao je deset godina, a najmladi sest.
MusaIiri se smjestise po sobama kako je za koga odredeno, primaju se
pokloni od zvanica sa zahvalnoscu. Pocinje cascavanje sa serbetom i
kahvom. Velika soba je odredena za veselje.
Prije podne stize sunedzija JusuI , uzima abdest i uci dove za
sunet, otvara torbu u kojoj je bio sav pribor za sunet. Sunecenje je
pocelo prije podne, jer to ima svoje, kaze se da djeci krene napredak.
Posebna soba je pripemljena za sunet, okicena, sav plaIon i zidovi bili su
prekriveni vezenim mahramama, drugim ukrasima i sarama, ukrasne
trake, trepetljike. Sva soba je bila u prostirci, cilimi, janovi, jambolije i
druga prostirka. U gornjem dijelu sobe, pored prozora , raspremljena su
tri kreveta jedan do drugog, za djecu koja se sunete. Nema jastuka,
jastuci ne trebaju. Umjesto jastuka sluzice im ruke koje moraju drzati
ispod glave, jedno vrijeme, poslije suneta.
Odabra babo dvojicu prisutnih ljudi, da sa sunedzijom budu kada
se sunet djece bude obavljao. To je bio amidza i najmladi daidza. Ispred
stolice, na kojoj ce sjedeti sunedzija JusuI, bila je velika torba sa
priborom za sunet, dosta zavoja, raznih praskova, nekoliko bocica raznih
tecnosti, veliki bakarni lavor, dva duguma sa toplom i hladnom vodom.
Kaza sunedzija amidzi i daidzi sta treba da rade i pozva prvog djecaka da
ude.
Kada je usao u sobu djecak je bio zbunjen njenim izgledom kako
je ukrasena, a to mu je vise privuklo paznju nego ostalo. Dok je
razgledao po sobi, a narocito po plaIonu, jer mu je daidza skretao paznju
na to, sunedzija zavrsi posao sunecenja. Pricajuci djecaku sale, amidza
polozi djecaka na krevet da lezi. Daidza je odmah uzeo carsav i pokrio
djecaka po koljenima koja su bila podignuta i savijena. #uke djecakove
su stavljene pod glavu i djecak je mirno gledao u ukraseni plaIon.

8


$unet
U posudi sa strane kreveta stajala je jedna smjesa boje koju
daidza uze i naboja djecaku veliki brk na jednoj strani lica, pa zatim na
drugoj. 'Hairli ti bilo brko rece djecaku kada to zavrsi, ostavi ga da lezi
na krevet i vrati se nazad kod sunedzije. I tako redom jedan, po jedan,
djecacima se obavi sunet.
Posto se zavrsio sunet djecaka, prvo ulazi dedo (date) sav radostan
sto nije cuo plac nijednog svog unuka, otvori takuljin (novcanik) i poce
da cascava unuke po dvadeset dinara, cestitajuci im sunet. Zatim, udose
babo, amidze i na kraju majka sa sestrama. Svi su govorili: 'masala,
masala, ovih momaka sa velikim brkovima.
Djecaci su bili malo zbunjeni gledali su jedan drugoga kako im
stoje nacrtani brkovi. Bilo je smijeha i sale. Sunedzija zaduzi daidzu da
pazi na djecake a on pode u susednu veliku sobu da se odmori, da popije
serbet i da datu i ostaloj porodici cestita veselje i sunet u porodici.
Dok je trajao skup povodom suneta hodze su pozivale na namaz
koji tom prilikom ne treba da se propusti i da trebaju da klanjaju namaz
sve punoljetne osobe koje su tu prisutne. Prisutne hodze ucile su Sunet-
dovu i druge dove koje se uce tom prilikom. To ucenje je dopiralo do
sobe gdje se obavio sunet djecaka.
Doslo je vrijeme rucka, babo pozva sve prisutne da u susjednu
sobu (prostoriju) podu na rucak. #ucak za ovu priliku posebno se
priprema i treba da je bogatiji i svecaniji od rucka koji se sprema drugim
povodima. Bogata domaca jela sa obiljem mesa od junica, birijana,

8

pilavi, pite, kiselo mlijeko, med, salate, slatko, voce i drugo. Svi pozvani
su ulazili kod osunecenih djecaka, cestitali bi im sunet darivajuci ih
novcem i zeleci im srecu i zdravlje u zivotu.
Nekoliko narednih dana osuneceni djecaci i porodica posjecivani
su od strane komsija, bratstva i prijatelja. Tada dolaze zene sa ponudama
kod djece koja su se osunetila, donoseci im brojna jela i kolace, donoseci
darove i roditeljima djecaka kao i djedu i biki. Poslije dva-tri dana
djecaci pocinju ustajati i hodati po sobi, izlazeci pomalo napolje. Tada
dolazi sunedzija JusuI u obilazak djeci i skida prve zavoje i zamjenjuje
ih sa novim. Obide on djecu jos nekoliko puta, dok sva djeca ne skinu
zavoje i ne ozdrave.
U bratstvu Kardovica suneti su praceni i postovani kao jedan od
najvaznijih dogadjaja u zivotu pojedinca i cijele porodice.
#ekao je #esulullah, sallallahu` alejhi ve selem: Cetiri stvari su
od suneta poslanika: stid, mirisanje, misIak i brak. Pet stvari je Allah
posebno odredio covjeku: (sunecenje-obrezivanje, otklanjanje dlaka sa
stidnih djelova tijela, skracivanje brkova, rezanje noktiju i otklanjanje
dlaka ispod pazuha).
MEJLUD
Mevlud je opjevavanje rodenja posljednjeg Allahovog poslanika,
Muhammeda a.s. sto po opstem misljenju islamskih istoricarima
odgovara 12. rebiu-i-ewelu odnosno 20. aprila 570/71. godine po Isau
alejhisselamu. Mevlud znaci i pobozni spjev ispjevan u znak rodenja
Allahovog poslanika Muhammeda a. s. koji ce se s ljubavlju i velikim
postovanjem prema njemu, recitovati, uciti i pjevati na dan njegovog
rodenja. Na podrucju #ozaja mevlud se ucio na arapskom i na nasem
jeziku. Ucenje mevluda potice od najranijih dana dolaska islama i
muslimana na ovim prostorima. Priredivao se u dzamijama povodom
vjerskih praznika i povodom dana rodenja Allahova Poslanika u mjesecu
#ebiu-l-ewelu.
Danas muslimani obiljezavaju Pejgamberovo rodenje i na taj
nacin izrazavaju postovanje i privrzenost zivotu, djelu i ucenju

8

poslednjeg Allahovog poslanika Muhammeda a. s. Mevlud se na nasem
jeziku izvodi melodicno slicno ucenju ilahija i kasida. Preporucuje se
biti cist, okupan i sa abdestom. Mevlud se kod nas Muslimana prireduje
za razne prilike: povodom rodenja djeteta, zatim suneta-obrezivanja.

Mevlud povodom edisovog suneta
Mevlud se prireduje i povodom zenidbe, udaje, useljenja u kucu i
za razne islamske praznike. Na tim svecanostima se obavezno pozivaju
eIendije-vjerski sluzbenici, koji uce mevlud, a i rodbina, rodaci, komsije
i prijatelji. Prostorije kucne se urede, namirisu i posebno pripreme za
mevludsku svecanost. Miris se koristi u toku mevluda a serbet i slatko se
dijeli prisutnima prije i nakon proucenog mevluda. Na bogatoj
mevludskoj trpezi skoro obavezno su prisutne hurme i halva.
U novije vrijeme mevludi se snimaju audio i video zapisima,
praktikuje se i upotreba kucnog ozvucenja kako bi se u svim sobama u
kojima borave zvanice na mevlud moglo pratiti ucenje mevluda.
Mevlud, je danas izvrsna prilika za upoznavanje ljudi sa Islamom,
Kuranom i Sunetom-zivotom i djelom Muhammeda a. s.
Neka je hvala Allahu na blagodatima zivota i vjere! Neka je
Allahov blagoslov, mir i spas na Muhammeda a.s.

KURBAA I KURBAA BA1RAM
Jedan od islamskih sartova je i obaveza klanja kurbana za vrijeme:
rodenje djeteta, kopanje temelja za kucu i Kurban Bajrama. Islamska
godina je lunarna pa Kurban Bajram kao i ramazanski Bajram budu u

8

isto doba godine poslije 36 godina. Svake kalendarske (sunceve) godine
oni su za deset dana prije nego prethodne godine.

Klanje kurbana na Kurban-Bajram
Kurban Bajram je po svom znacaju i uzvisenosti kao i #amazan
Bajram najznacajniji islamski praznik. Hadz koji se obavlja u trajanju
Kurban Bajrama daje ovom prazniku posebno duhovno uzdignuce za sve
one koji ga obave. Obicno prvog dana Kurban Bajrama kolje se kurban.
Prvi dan je uglavnom namijenjen za to, jer poslije klanjanja podne
namaza i rucka malo ima vremena za drugo bilo sta osim da se kurban
zakolje i podijeli, jedan dio bratstvu, drugi dio komsiluku, treci dio
siromasnim i cetvrti dio se ostavlja za sebe. Naredna dva dana Kurban
Bajrama obilazi se brastvo po starini, komsije i prijatelji (odive). Pri
obilasku od Bajrama svi se pozdravljaju sa pozdravom-'Bajram SeriI
mubarek olsun '.
RAMAZAA$KI BA1RAM
#amazan se provodi u miru, ciscenju duse i tijela sto se postize
propisanim ponasanjem u mjesecu posta. #amazanski Bajram je radost i
vrhunac duhovnog uzdignuca svake osobe koja je postila. Sva porodica
je obucena u bajramsku odjecu. Svecana atmosIera, miris avlije i cijele
kuce daje posebnu draz i zadovoljstvo cijeloj porodici.
Prvi dan Bajrama je planiran za goscenje u kuci i za muhabet u
okviru porodice. Bogat rucak se sprema za taj dan samo za porodicu. Svi
su u svojim kucama sa svojom porodicom. To je dan kada djeca obilaze
svoje amidze, komsije, bratstvo. Poslije dorucka odmah se djeca skupe i

88

idu od kuce do kuce da cestitaju Bajram. Svi ih rado docekuju i
cascavaju. Pored bombona koji se za tu namjenu posebno kupuju i
spremaju, djeci se dijele i kolaci. Naredna dva dana Bajrama predviden
je za obilazak komsija, bratstva, prijatelja i odiva.

ajednicke etnoloske odlike muslimana
Svoje obicaje (adete) muslimanski narod je sacuvao, tezeci da one
lose zaboravi, a dobre da prihvati i sacuva od zaborava. Obicaji svih
naroda poticu iz davnih vremena a oni su se prenosili i mijenjali i u
nasem bratstvu.
Opisacu nacin zivota, obicaje, (adete), navike, vjerska obiljezja,
mentalitet, plemenitost, postovanje prijateljstva, pobratimstva i kumstva,
muslimanski zivotni stil, kuca i zivot u njima, porodica i porodicni
odnosi, bratstvo, pleme, odnos prema zeni, usmeno i narodno
stvaralastvo, zanatstvo i rucni rad, rodenje, zenidba, udaja, svadba, brak i
bracni odnosi, Iolklor, stara narodna nosnja, ishrana, arhitektura, smrt i
sahrana. Kroz osvrt na ove segmente etnoloskih odlika i osobenosti
muslimanskog naroda, zelim da prikazem oblik bratstvenickog zivota u
proslosti, jer dolazi do evolutivnih procesa i promjena u relativno
kratkom razdoblju i time iscezavaju i padaju u zaborav mnoge
osobenosti.
Polazeci istorijski od istih zelja, kod raznih naroda razvijali su se
razliciti obicaji pa se kod nas kaze 'Koliko sela, toliko adeta to jest
obicaja, ali sustina im je ista.
U nasem bratstvu obicaji (adeti) su se prenosili, jer u porodici je
uvijek bila neka osoba, nana (bika) ili djed, koji su pamtili i mlade
generacije poducavali sta treba raditi i reci. Svi nasi obicaji su vezani za
ljudski zivot, od rodenja pa do smrti.
Za sve narode je vazno rodenje djeteta i svi obicaji (adeti) imaju
jedan cilj-da dijete raste zdravo i srecno.

89

Muslimanski narod daje vlastiti doprinos ukupnom razvoju
drustva, prihvata naucna i strucna saznanja i dostignuca, spreman je da
snosi odgovornost za sopstveni razvoj i razvoj i odrzavanje porodice, da
vaspitava i skoluje djecu, da ravnomjerno uziva u blagodatima drustva i
istovremeno snosi odgovornost za njegov razvoj. S pravom se moze
konstatovati da muslimanski narod ravnopravno i jednako sa drugim
narodima ostvaruje svoju sadasnjost i gradi srecniju buducnost u svoju
zajednicku domovinu .
Pozdravljanje je speciIicno i proizaslo je iz vjerskih odredenja.
Ono je praktikovano ujutru sa sabahajrola, u podne se izgovaralo
merhaba, poslije podne aksamhajrola, te selam alejkum, alahimanet, pri
odlasku. Sada su pretezno prihvaceni savremeni i medunarodni nacini
pozdravljanja, uz zadrzavanje i obnavljanje pomenutih. Postoje i razni
nacini pozdravljanja pri radu, jelu, druzenju i slicno. Kod muslimanskog
naroda poznato je gostoprimstvo- maniIestuje se ustajanjem pri ulasku
gosta u kucu, nudenje mjesta za sjedenje, nudenje casti, nudenjem
pocasnog mjesta za soIrom prilikom jela, davanjem prednosti na putu i
prilikom ulaska u kucu.
Dobro je dosao gost i putnik namjernik ili nenamjernik, jer postoji
spremnost da mu se ukaze postovanje i uvazavanje. Neke osobenosti
gostoprimstva, ili vecina njih sacuvane su i primjenjuju se i sada.
Sisanje i kumstvo u ranija vremena vrsena su samo prilikom
kumstva sa Crnogorcima, a u novije vrijeme kumstvo se uspostavlja i
unutar muslimanske nacionalnosti. Tom cinu se pridaje svecani znacaj i
istovremeno uspostavljaju posebni medusobni odnosi po tom osnovu.
Kardovici su imali mnogo pobratima i kumova poznatih i uticajnih
iz nasih krajeva i sire.
Zarija Joksimovic je jedan od poznatijih kumova naseg bratstva
koji je tada bio najuticajniji covjek beranskog sreza. Vlado Bozovic iz
Titograda (Podgorica), narodni heroj i predsjednik Ustavnog suda, Vlado
Durisic iz Titograda (Podgorica), predsjednik Vrhovnog Suda Crne
Gore, Dusan-Dika Nikolic iz Cetinja, akademski proIesor, Velimir
Kostic iz Niksica, nacelnik Udbe Crne Gore, kao i mnogi Bosnjaci, Srbi

9

i Albanci, poznati ljekari, akademski proIesori itd. Kumstvo i
pobratimstvo se veoma cijeni i uvazava do danasnjih dana.

Zarija 1oksimovic sa kumom Kardovic $mail-agom
Moba je kod muslimanskog naroda postala obicaj iz razloga da bi
se pomoglo onima koji nijesu bili u stanju sami da obave neki posao. Na
mobu se poziva i svaki pozvani u vecini slucajeva dode na mobu. Moba
se sazivala radi oranja, sijanja, kopanja, kosidbe, zetve, kopanja temelja i
izgradnje kuce.

Klanje kurbana na temelj - Moba na temelj
Moba je bila prilika i za veselje, jer se pjeva, sali i veseli uz rad.
Organizovanje mobi je prisutno i sada, ali sve manje. Danas se
uglavnom moba saziva radi kopanja temelja za izgradnju kuce.
Proslave i slave kod muslimanskog naroda nijesu brojne i
uglavnom su vjerskog karaktera. To su #amazan, #amazanski bajram i
Kurban bajram. Uvazavalo se i prihvatala slavljenje drzavnih praznika.
Uvazavaju se i postuju vjerski i drugi praznici i slave drugih naroda.
Pomirenje ili umir medu zavadenima vazili su kao obicaj i kod
muslimanskog naroda. Narocito je primjenjivano pomirenje u
slucajevima ubistava kada su 'muslihuni- odabrani i videni ljudi

9

odlazili da traze mir i pomirenje ili besu da nece vrsiti osvetu.
Pomirenje, mirovna vijeca ili muslihuni i danas postoje.
Hljeb se obicno pekao u crepuljama pod sacom i ekmedzinicama,
tj. malim pekarama ugradenih u zidu ili posebno u mutvaku, posebnom
stanu za mijesenje i pecenje, jer su porodice imale brojne clanove i za
njih se dnevno peklo po vise hljebova velikih dimenzija, tezine od pet i
vise kilograma. Voda se kuvala u velikom kazanu.
U kazanu se kuvalo i mlijeko, jer ga je bilo u velikim kolicinama,
a imalo je veliku ulogu u ishrani. Koriscene su posude i od gline koje su
se zvale lonac i sluzile za kuvanje variva. Kuvano mlijeko se sluzilo u
sahanu ili casi za vise clanova porodice. Kasasta hrana jela se drvenim, a
kasnije metalnim kasikama, a tvrda hrana jednostavno rukama. Meso se
kuvalo sa varivom, pasuljom, pirincom ili krompirom ili se peklo . Pita
se pekla pod sac i jela rukama.
Kahva-kaIa se przila u dolapu, a mljela u posebnim vodenicama za
kahvu koje su pravljene od metala. Kuvala se u dzezvi ili dugumu, u
vecim kolicinama. U porodici se koristilo razno posude, kao sto su
karlica, debe, bucat-burilo, kaca, tas, saplak, sepe, sahan. Sluzili su za
razne potrebe-vodu, ishranu i drugo.
Ishrana clanova porodice je organizovana tako sto svi clanovi
sijedaju za jednu ili vise soIri. Obicno za jednom soIrom ne sjede odrasli
i djeca, pa i zene. Prije postavljanja soIre svi peru ruke. Umivanje,
odnosno pranje ruku, vrsi se odlazenjem kod ledena-lavora ili tako sto
nevjesta ili djevojka nosi leden i dugum, odnosno ibrik sa vodom i
peskir preko svoje ruke i prilazi svakom clanu porodice. Tako se radi i
poslije jela. Za soIru sijeda prvo domacin i onda ostali prema nekom
uobicajenom redu. Objedovanje, jedenje, pocinje tako sto prvo uzme jelo
domacin pa ostali. Islam nalaze da se prije pocetka jela izuci bismile, a
poslije jela kaze elhamdulilah. Tako se jelo tri puta dnevno, dorucak,
rucak i vecera a u dugim ljetnjim danima za vrijeme radova na njivi ili
livadi spremala se i uzina.
Ishrana u ranijim periodima, svodila se uglavnom na mlijeko i
mlijecne proizvode. Proizvodi od mlijeka su bili punomasni sir i kajmak

9

-skorup. Od ovaca se u jesen pravio jardum grusevina, kao veoma
ukusno mlijeko, varenika. Obicaji ishrane su bili i sada su karakteristicni
u pogledu zabrane konzumiranja svinjetine, svinjskih proizvoda, masti
itd. Odrzavanje higijene - Poznato je da se sude, ne tako rijetko, pralo i
upotrebom vode, sitnog pijeska i pepela od sagorjelih drva u pecima i na
ognjistima. #ublje i posteljina su se prali cijedem, jer je sapun za pranje
rublja kasnije proizveden i morao se uvoziti. Cijed se spravljao od
pepela. Najbolji je bio od bukovog, hrastovog i grabovog drveta.
U sadasnjem vremenu rublje se redovno pere u ves masinama ili
pak uz upotrebu raznih sredstava deterdzenata i peracih sapuna. Smatra
se da je sadasnja higijena kod velikog broja stanovnistva na
zadovoljavajucem nivou i uredno se odrzava, kako u kuci, stanu, tako i
kod odjevnih predmeta.
Muska nosnja se sastojala od kape-culaIa bijele boje, napravljenog
od bijele stupane vune, crveni Ies sa kicankom, kosulju od pamuka ili
svile, preko kosulje Iermen ukrasen crnim ili kahvenim gajtanima i na
grudima tokama. Pojas je svilen i dosta sirok, pretezno crvene boje,
nosene su salvare bez tura, pretezno crvene boje, sa kahvenim gajtanima.
Salvare su bile pretezno bordo boje (tamno crvena). Nosile su se crne
plitke cipele bez peta, a kasnije sa petama koje su se zvale kondre. Nakit
muskaraca se sastojao od dzepnog sahata sa velikim lancem, custekom,
ukrasnih dugmadi i prstenja, a kasnije i zlatnih ogrlica, kao i narukvica.
Kasnije se pantalone od sukna zamjenjuju pantalonama od stoIova,
odnosno Iabrickih tkanina, miltan sa sakoom od vune ili drugih
materijala, a opanak sa kondrom, odnosno cipelom. CulaI je zamijenjen
kapom 'Irancuzicom i oko nje kratkom maramom, odnosno kasnije bez
marame.

$afet, adil i aris u muslimanskoj nosnji

9


Zene su imale kosu sa razdeljkom i dvije pletenice , a bujnija kosa
se plela u vise pletenica (kujruka).

ikreta i Aimeta
Nosnja se dijelila na zimsku i ljetnju. Zene su na glavi nosile
samiju podvezacu, a preko nje veliku maramu- namazbez. Kosulja je
svilena, siroka, a kasnije uskih rukava. Preko kosulje nosio se jelek
(jelece) zlatom ili srmom vezeno i opsiveno kahvenim gajtanima. Nosen
je i miltan dugih rukava za svecane prilike.

Muslimanska djevojaka nosnja-arisa
Nosila se i Ieredza sa carsaIom, dimije sa pacalucima, a preko
struka svilen pojas. U posebnim prilikama nosen je i kolan, kujundzijski
rad, srebren ili od drugog metala, a na nogama zene su nosile papuce ili
nanule.
Nakit muslimanskih zena je najcesce podrazumijevao raznolike
nausnice minduse, ukrase i igle za samije, Iesove i tepeluke, ogrlice od

9

dukata i mahmudije, medaljone, narukvice, prstenje, zlatno i rijetko
srebrno.
Tu su i razne ukosnice od zlata. Prelazak sa stare zenske nosnje
nesto je usporeniji i datira od vremena skidanja zara i Ieredze negdje od
1945. godine. Od tada zene nose dimije, kosulju, sako, a kasnije umjesto
dimija neku vrstu suknje od materijala u crnoj boji - carsaI i zenske
cipele. Sada se muslimanska zena oblaci savremeno i moderno a to nam
niko nije nametnuo vec smo takav nacin odijevanja sami prihvatili.
#adi se o savremenoj odjeci koja ista za sve gradane, bez obzira
na vjeru i naciju. To je odraz pracenja tokova civilizacije, progresa i
ukupnog razvoja drustva.
Sreca je sto takve tokove prate i stanovnici muslimanske
nacionalnosti, koji su u proslosti bili dosta zaostali za drugima, ne
svojom krivicom, vec usljed objektivnih okolnosti u kojima su zivjeli od
postanka, pa sve do danasnjih dana.
Slikarstvo muslimanskog naroda imalo je tretman islamske
umjetnosti i kao takva maniIestovala se kroz dugi vremenski period. To
je bila orijentalna umjetnost koja je prenijeta u nase krajeve poslije
dolaska Turaka. U tom periodu bila je zabranjena izrada nekih vidova
kultnih slika.
Danas u bratstvu imamo vise ljubitelja slikarstva sa vise
kolektivnih i samostalnih izlozbi, predstavljajuci nasu kulturu,
arhitekturu i zivot.


9


Folklor muslimanskog naroda imao je veliki znacaj za ocuvanje,
unapredenje i aIirmaciju njegovog kulturnog indentiteta. Za podrucja
koja pretezno naseljava muslimansko-bosnjacko stanovnistvo, kao sto je
jedan veci broj naselja na sjeveru Crne Gore i Srbije, koje se naziva
Sandzak, moze se reci da su prava riznica narodnog stvaralastva i blaga.
Ovo se ogleda u raznovrsnim narodnim pjesmama, igrama i nosnji.


Clanovi KUD-a 'Jrelo Ibra` Roafe su. Safet, Resad-Cuco, Fadil M, Rudifa-
Mickan, Efup-Jupo, Faris, Fedis, Seniha, Jasmina-Minka, Kanita, Aida, A:ra, Farisa,
Alma , Ernesa, Armina, Adisa, Eldina, Zerina R, Zerina E .

9

Za ocuvanje kulturnog identiteta muslimanskog naroda naseg
kraja , veliki znacaj imaju i kulturno-umjetnicka drustva, medu kojima
neka imaju karakter multinacionalnih i prezentovala su Iolklor naseg
kraja u mnogim zemljama Evrope i sire. U takva drustva spadaju kao
najbolji 'Vrelo Ibra iz #ozaja.

Resad-Cuco lan orkestra-ansambla "Jrelo Ibra" iz Rozaja
Arhitektura Muslimana nije istovjetna u svim krajevima gdje zivi
ovaj narod. Uslovljena je klimatskim prilikama i dijelom raspolozivim
gradevinskim materijalom, uz vec poznate istorijske izvore i uslove
arhitekture. Akademik Lutovac pise da se prvobitna kuca u rozajskom
kraju zvala 'lubar ili 'lubenjak , i dugo se cuvala kao sporedna zgrada.
Arhitektura Muslimana primjer je tradicionalne dinarske i
orijentalne arhitekture, koje su joj dale prepoznatljivu originalnost.
Otomanski graditelji donijeli su veliko oblikovano arhitektonsko
bogatstvo i iskoristili karakteristike dinarske kuce, koja se bitno razlikuje
od arhitekture drugih podrucja Crne Gore. Uz kuce (kule) gradili su se i
pomocni objekti-stanovi, za mlijeko - mutvaci, za smjestaj zita hambar,
krompir se zimi cuvao u trapovima, koji su gradeni u zemlji.
U porodicama sa vecim brojem clanova hljeb se pekao u
ekmedzinici, jednoj vrsti male pekare. Kao orude za rad koristili su se
drveno ralo sa gvozdenim raonikom, motika, lopata, pasiIka, kramp,
cuskija, malj, kosijer, sjekira, kosa, srp, vile, grabulje.
U svakom domacinstvu postojale su: velike dnevne sobe, sanduci,
sehare, u kojima se drzala odjeca, pretezno zenska za svecane prilike itd.
U domacinstvima se nalazio dolap za przenje kahve, dzezve za
kuvanje kahve, dugumi, saplaci, ibrici, Iildzani, solje za kahvu, vodenica

9

za mljevenje kahve. Bilo je nozeva, britvi, lonaca, tepsija, kasnije i pegli.
Sadasnje kuce , oprema i uredaji u njima su savremeni. Kuce se prave od
tvrdog materijala sa kombinacijom stare arhitekture (coskova) imaju
vodu, struju, moderni namjestaj, parno grijanje, Irizidere, masine za
sude, masine za ves (pranje i susenje), plakari, stolovi i stolice, kreveti sa
posteljinom, savremeno posude i druge predmete.
Sada vise nema kuca sa izradom, pomocnih objekata mutvaka,
supa itd. Svaka kuca ima garazu za auto i podrum za drva i ostavu.
Zemlja se obraduje plugom, traktorom, multikultivatorom, kosacicom .
Znaci, dostignut je evropski nivo zivljenja. Sport i sportska nadmetanja
uglavnom se ne razlikuju od onih kod drugih naroda.
Poznato je da se kod muslimanskog naroda izvode sportska
nadmetanja iz vise sportova ili sportskih disciplina i igara. Od najstarijih
vremena poznata su igranja i nadmetanja iz klisa i maske, gudzanje,
bacanje kamena sa ramena, bacanje cuskije u dalj, natezanje konopca,
laktanje, trcanje , trcanje kosije, skakanje u vis i dalj, streljastvo, lov,
ribolov, skokovi u vodu, rvanje, trkanje konja-kosija, Iudbal, odbojka,
kosarka, boks, karate, dzudo, aikido, rukomet.
Poznate su zabavno-sportske igre, kao sto su: igranje potkape,
tura, domina, kartanje, igranje tombole, lutrije. Mnogi od pomenutih
sportova i sportskih nadmetanja vise se ne upraznjavaju. Umjesto njih
zastupljeni su savremeni sportovi.
Kardovici sportisti cija su imena objavljena u knjizi Crnogorske
sportske akademije ~Ko je ko u crnogorskom sportu: Kardovic
Abaz-aga, Kardovic Mithat-Mitko, Kardovic #esad, Kardovic M. Fadil,
Kardovic #. Fadil, Kardovic Muamer, Kardovic Zekija, Kardovic #.
Alma, Kardovic Kenan, Kardovic Ernesa, Kardovic Faris i Kardovic
Zerina

98


Lov u bratstvu Kardovica poznat je od njihovog samog postanka i
on se prenosio sa generacije na generaciju i tako su oni kao dobri lovci
stekli veliki ugled ne samo u Crnoj Gori vec i sire. Kardovici su se
lovom bavili prvo kao iz zabave, a kasnije i iz ekonomskih interesa, jer
su loveci i prodajuci krzna kune, lisice itd. sticali i kupovali velika
imanja, loveci dnevno vise kuna i druge divljaci.
Kardovici su bili poznati i po posjedovanju dobrih i rasnih kerova
- gonica za sve vrste divljaci. #asni i dobri gonici (kerovi) tada su
kupovani i prodavani po visokim cijenama (danasnjih desetak dobrih
plata), tako da su za kratko vrijeme loveci divljac gonici bili isplaceni.
Lov na sitnu i krupnu divljac izvodio se : lovackom puskom i zamkama
(tulac, kljusa i ceka).

99






Na posijelima (posjedak) se razgovaralo o proteklom danu, glavne
teme su bile o lovu, koje planine su obisli, sta su i kako ulovili. Uz
kuhane krompire, sir i prsutu, usmjeravali su svoje potomke da se bave
lovom, tako da su do duboke starosti pricali o lovu.
U osamdesetoj godini zivota moj babo Murat ucio je unuka Fedisa
i unuke: Aminu i Saru pjesmu POSLEDNJI LOV, koja potice od
davnina, a pjesma glasi:
PO$LEDA1I LOJ

'Pod krosnfatom divlfom kruskom,
U :asfedi lovac, Aba:-aga stari,
Cekao fe s dugom puskom,
Divlfac gorom sto krstari,
Sum ga prenu puce puska,
Jek se slomi ni:a strane,
U siprafu srna stuce ,
Zapucase suve grane,
Nade srnu u sred buna,
Ste:ala fe samrt hladna,
Dok pored nfe dva mladuna,
Mlifeka trae edna gladna,
h, kako fe tuan bio,
Staklen pogled nfena oka,
Bol se sa nfim skamenio,
Jad i alost preduboka,
de kuci mrk i fadan,
Pa krvave ruke mife,
Baci pusku i nikada,
U lov vise iso nife`.

#ibolovom su se bavili mnogi Kardovici i ucestvovali na
opstinskim, regionalnim i meduregionalnim takmicenjima na jezerima i
rijekama. Kardovici su hvatali ribe rukama, kosem i udicom.
Najuspjesniji ribolovac iz bratstva Kardovica bio je Mahmut-Maso.




Istaknuti planinari i Gorska sluzba spasavanja 'Dermandol

Corska sluzba spasavanja "Dermandol" $emir, adil i Muamer

Mahmut - Maso Mamko
Fizicki izgled (sklop) Kardovica: srednjeg su rasta, vrijedni,
okretni, srcani, hrabri, imaju pravilne crte lica, tipicni Dinarci, smedi su,
oci su im kestenjaste i kestenjasto zelenkaste, vecinom dugovjecni. U
pogledu psihoIizickih osobina nose sve odlike dinaraca, junastva i
drugih podviga.
Jezik je cisto naski osnovnim osobinama Sandzacke govorne
grupe. Mentalni sklop: uredni, dosta uceni, radni, komunikativni, nijesu
religiozni Ianatici ni pretjerano patrijarhalni, prijeke su naravi, dosta su
moralni. Tradicionalno su lovci i svestrani sportisti, nekoliko njih se bavi
muzikom, dok su mnogi prednjacili u Kulturnom umjetnickom drustvu
'Vrelo Ibra #ozaje.
O KU#`AN s prevodom Besim Korkut, Sarajevo 1989. 'Izbor Hadisa. -
#ijadussalihin, En-Newewi, Novi Pazar, 1996. 'Tako je govorio Muhammed
#esulullah, Ahmed Mehmedovic, Novi Pazar 1998. god. 'Kulturni identitet
muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic, Podgorica 2001
god, 'Etnoloske odlike Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul
Kurpejovic, 2002. god, KUD 'Vrelo Ibra #ozaje 2100 god, 'Ko je ko u
Crnogorskom sportu Crnogorska sportska akademija , Podgorica, 2005
god.'U susret 41. Sandzackim igrama #ozaje 2004 god., 'Sedamdeset
godina lovstva u #ozajama M. Muric 2008. god.



$JADBEAI OBICA1I
Izbor branog druga
Kod izbora bracnog druga glavnu rijec imali su roditelji momka
stasalog za zenidbu. #oditelji, a i uza rodbina momka, vode brigu da im
je snaha od dobra roda i prijatelja, da je cuvena i ponosita, postena,
radna, stasita i naocita.
Prilikom izbora djevojke vodi se racuna da ona nije ni u kakvom
srodstvu sa mladozenjom, da nema smetnji za sklapanje braka, kao sto je
krvno srodstvo, srodstvo po tazbinstvu i srodstvo po mlijeku (koje ima
istu vaznost kao i srodstvo po krvi). Kada se nade (svidi) djevojka i
prijatelji i ' ispipa ispita se odakle je djevojci majka (je li od dobroga
roda), onda se vrsi priprema za prosidbu.
Prosidba
Posto se ocijeni da postoji prilika i svide se prijatelji i djevojka,
djevojci se salju provodace. To su obicno muske osobe, zenske veoma
rijetko. Provodace su lica koja poznaju rodbinu djevojke, a i samu
djevojku. Cesto mogu biti svojte djevojke ili prijatelji obiju porodica, sto
najcesce i biva.
Zadatak provodace je da, prvo ispita 'ispipa izokolo, da
djevojackoj rodbini nazucne da tu i tamo ima dobar momak, od dobre
porodice, da bi ispitao raspolozenje djevojke i njenih roditelja prema
tom momku. Kada se ocijeni da postoji prilika da se djevojka moze
'izvaditi, onda se traze prosci, koji ce imati uticaja kod djevojcine
porodice.
Prosci su pretezno videni, pametni i uvazeni ljudi, rjeciti,
govorljivi i iskusni u ovom poslu. Oni mogu biti iz plemena, bratstva,
uza rodbina i prijatelji. #ijedak je slucaj da u prosce ide jedna osoba, vec
ih ide vise. Jedan od njih je glavni, to je obicno onaj ko je najiskusniji u
tom poslu.
Posto prosci posijedaju, pitaju se sa domacinom, domacin ih
posluzi duhanom (cigaretom) i kahvom, vodi se razgovor nevezan za



dolazak, a onda ce glavni prosac: 'Pa dobro, prijatelji, sto nas ne pitate
zasto smo dosli? Obicno mu se odgovori: ' Kod nas nije obicaj, kad
nam gosti u kucu udu, da ih pitamo zasto su dosli. Glavni prosac se
spusti na koljena (oslanjajuci se rukama o koljena) i pogledom ostalim
proscima daje znak da ce da zapocne razgovor. Obicno pocinje rijecima:
'Bismilahi rahman i rahim, Allahu me nemrile pejkamber kaulile, 'ako
je od Boga sudeno, dosli smo da istemo vaseg bozjeg roba, vasu
djevojku, (kaze se ime) za naseg muskarca (kaze se ime), za sina toga i
toga. Ako je od Boga sudeno, zelja nam je da se oprijateljimo sa vasom
kucom'. Prosac nastavlja da hvali: Vase je pleme na glasu, postena
kuca, domacinska i musaIirska. Ovo 'musaIirska posebno se
naglasava, jer u ovom kraju mnogo se cijeni gostoprimstvo.
Ukoliko se proscima dade rucak, to je uobicajeni znak da ce im
djevojka biti data. Iako nije uobicajeno da se zene i mladi clanovi
porodice pitaju za misljenje, ipak ce domacin izvrsiti dogovor sa njima, i
to u drugoj prostoriji. Ako su odlucili da djevojku dadu, dogovore se da
nema 'presijecanja, vec se to ostavlja 'na obraz jednoj i drugoj
porodici.
Posto su se pocastili i ispili kahvu, postavlja se soIra (sinija) i ruca
se, a poslije rucka obicaj (adet) je da se trazi od djevojke da proscima uz
'rijec da i neki biljeg, vezenu mahramu ili cevre. Prosci i predstavnik
porodice momka, sto moze da bude i otac, stavljaju odredenu sumu
novca na 'tablju starjesini djevojcine kuce, taj novac je dar za djevojku.
Svi prosci dolaze kuci momku na cestitanje ('mubaretlisanje).
Naspram kuce, neko od prosaca pucanjem iz vatrenog oruzja oglasava da
stizu prosci i da im je djevojka data. Prosci po obicaju (adetu) ulaze u
kucu momka, saopstavaju da su isprosili djevojku, caste se serbetom.
#odbina, komsije, prijatelji, zetovi i odive nekoliko dana dolaze na
cestitanje, na 'serbet i veselje.
Mahrama je obicaj (adet) da prijatelji razmjenjuju darove, i on je
veoma karakteristican za muslimanske svadbene obicaje u ovom
bratstvu i uopste u rozajskom kraju. Od 'rijeci do 'mahrame prode po
nekada i vise od pola godine, pa i godinu, jer za to vrijeme mladozenja
priprema, kupuje poklone za djevojku: prsten, minduse, belenzuke,



dobre haljine, (dimije od hareta, vezen miltan, kosulju svilenicu, papuce
i sl.) pripremaju se i darovi i za djevojcinu rodbinu (kosulje, samije,
mahrame, jagluci, carape). #oditelji djevojke pozovu komsije, prijatelje,
zetove i bratstvo da docekaju osobu koja je odredjena za 'mahramu, da
mu pozele 'holdediju-dobrodoslicu, uvode ga u kucu, caste ga
duhanom i kahvom, pitaju se za zdravlje. Poslije toga slijedi rucak.
Pred polazak, donose se djevojcini darovi (mahrama) koje
djevojka salje mladozenji i njegovim ukucanima. Mladozenji salje
boscaluk (kosulja, gace, carape, naglavci, sal, dzemper, itd.), proscima
po kosulja, svekru i svekrvi boscaluk, a ponesto od 'peskesa (darova)
mladozenjenim amidzama, daidzama, strinama, tetkama, djeverima,
zaovama. 'Mahramdzija stavlja dar na 'tablju u novcu, a i glavni
prijatelj, samo vise. Kada se na 'mahramu ode, tada se moze ugovoriti
svadba, termin svadbe, koliko svatova, jendi i td.
Vjencanje. Obicaj (adet) u ovom kraju bio je sve do 1946. godine,
da se vjencanje obavi prije svadbe, po 'serijatu, odnosno prema
serijatskim propisima (serijat je vjerski zakon). Nakon ukidanja
serijatskih sudova, vjencanje se obavlja u Skupstini opstine, a nakon
toga, treba obaviti po vjerskim obicajima. Svjedoci se moraju odrediti
sa strane momka i djevojke.
Prije vjencanja, obavezno se odreduje visina 'mehra ('mehr je
materijalna obaveza muza prema zeni, vjencani dar). Mehr se dijeli na:
a) mehr mua`dzdzel, (onaj koji se daje pri samom stupanju u brak) i b)
mue` dzdzel (mehr koji se daje u toku braka ili u slucaju rastave braka ili
smrti muza).
Prva vrsta mehra (mue`dzdzel) obicno se sastoji u svecanoj
bracnoj odjeci, obuci, nakitu, itd.
Druga vrsta mehra je obicno u novcu i daje se u toku samog
braka, obavezno nakon smrti bracnog druga i u slucaju razvoda braka.
Mehr se cesto odreduje u malu, na primjer u zlatu, lirama, dukatima i u
zadnje vrijeme u vazecoj valuti.




$erijatsko vjenanje
Svjedoci moraju biti posteni i cestiti ljudi, jer oni garantuju,
ukoliko se toga dana ne isplati obaveza, da ce porodica mladozenje i
mladozenja morati izvrsiti datu obavezu prema nevjesti. Mehr je
garancija za zenu da, u slucaju razvoda braka ili smrti muza , osigura
sebi materijalnu egzistenciju, kako se ne bi napatila i pala drugome na
teret.
Nakon sto se zavrsi pogodba u vezi sa mehrom, pristupa se cinu
vjencanja. Prethodno se mora provjeriti da izmedu supruznika nema
zabrana. Provjeri se da nijesu u krvnom srodstvu, po tazbinstvu i
srodstvu po mlijeku. Ako se ustanovi da nema nikakvih smetnji,
objasnjava im se cin vjencanja.
Kada se dobije odgovor od djevojke, isto pitanje i na isti nacin se
postavlja momku, pa kada se i od njega dobije pozitivan odgovor, onda
se imam obraca svjedocima i pita da li su i oni culi izjave upucene
svjedoku djevojke i momka. Kada i od njih dobije pozitivan odgovor,
onda izjavi: 'Proglasavam vas brak sklopljenim. Poslije sklapanja
braka, imam je obavezan da upozna prisutne sa bracnim pravima i
duznostima.
Svadba u bratstvu Kardovica se nekada organizovala u srijedu,
cetvrtak i petak. Desetak dana prije svadbe, mladozenjini ukucani salju
zvaca da zove na svadbu prema spisku koji su mu dali. On govori:
'Selam ti je od (kaze se ime domacina), zove te na svadbu i svatove i
naglasi se obavezno da li ga zove da dode sa Iamilijom. 'Svadba ce biti
toga i toga dana. Zvac se cascava u novcu ili cigaretama. U srijedu se
okupljaju zvanice iz daljine (prijatelji) i donose darove.
Veci su darovi onih domacinstava koja su zvata na svadbu i u
svatove sa porodicom. 'Peskesi za nevjestu obicno su bili u platnu,
odjeci, raznim predmetima, nakitu i sl. Na peskesu obavezno se
ispisivalo ime od koga je, da se zna. Porodica mladozenje odreduje
djevera i pridjevera uz djevojku, najblizeg po srodstvu brata,
bratuceda. Djever priprema za nevjestu zlatan prsten, boscaluk (dimije,
kosulju, papuce i slicno), priprema sitan novac i bombone. Mladozenjini



takode pripremaju darove za nevjestu, njene ukucane i rodbinu.
Odreduju se kanadzije koji ce nositi nevjestinu komoru, odreduje se broj
kanedzija (on zavisi od broja svatova: ako je, primjera radi, dogovoreno
da ce biti 50 svatova, onda ide 5 kanadzija, znaci-na deset svatova ide
jedan kanadzija).
U srijedu dolaze kanadzije, donose nevjestinu komoru u koju se
nalazi sprema (dusek, jastuk, jorgan, posteljina, cilim i svatovski
'peskesi). Obavezan je bio sanduk ('sehara). Kanadzije donose i
'dzevahir kutiju, u kojoj stoji nakit za mladu (ogledalo, cesalj, makaze,
bjelilo, rumenilo, minduse i obavezno kna).
Kanadzije nose sa sobom dudove, baklavu, jabuku ili neko drugo
voce (to se zove 'cerez). U nasem brastvu ide samo jedan kanadzija,
obicno djecak koji nosi 'cerez (tepsiju u kojoj je baklava, savijena u
posebnu mahramu). Obicaj (adet) je da se kanadzija u povratku gada
jajima, sve dok se ne udalji od dvorista (avlije) mlade. Kanadzija ne
nocijeva, ako je u istom mjestu, ako nije u istom mjestu onda kanadzija
ceka svatove da dodu po nevjestu.

Kna

Jedan od svadbenih obicaja (adeta) bratstva Kardovica jeste kna.
To je obicaj koji se obavlja posljednje veceri djevojke u kuci roditelja.
Te veceri djevojci dolazi rodbina, komsije, prijatelji i drugarice, jer je to
njeno posljednje djevojacko vece. #odbina i ostali koji dolaze na knu
donose djevojci darove (dimiluk, mintanluk, mahrame, kosulje,
posteljinu itd.). Te iste veceri uzimaju se stvari koje su kanadzije donijeli
u 'sehari. Prije nego se pocne nanositi kna prostre se dusek koji su
kanadzije donijele. Po obicaju, prvo se na dusek stavlja musko dijete da
legne (da bi nevjesta radala musku djecu).
Nakon toga sjeda djevojka kojoj se nanosi kna. Njoj vezu oci
mahramom, a ispred lica joj zena drzi ogledalo (kad je spreme kod
momka, da sija kao ogledalo), razmucenu knu iz bakarnog suda uzimaju



prisutne djevojke i stavljaju joj na ruke odozgo i odozdo, a i na noge. Za
vrijeme nanosenja kne, cesto se cuje i plac djevojke, da bi pokazala
koliko joj je zao rodbine koju ostavlja. Naravno, tako se rasplacu i ostale
prisutne zene i djevojke, kako bi izrazili zaljenje sto im odlazi draga
osoba.
Plac majke je najjaci jer joj je zao kcerke sto odlazi. Neka od zena
tjesi uplakane, govoreci da nije vrijeme za plac vec za pjevanje, tako
tjera prisutne djevojke da zapjevaju. Pjesma za tu priliku je ova:

Hulti bulti, u dvore udrise,
Nasof mladof knu postavise.
Hulti bulti, kana na rukama,
Nocas kana, sfutra talbuhana,
Nocas kanu i hasprlifu,
Sfutra svati i mlad duveglifu,
Sunce mi se krafem krade,
Hoce da :ade,
Upitafte tu dfevofku ,
Hoce l da pode,
Nfe:i ao nfenu mafku,
Nece pa nece.
Nfe:i ao nfenog baba,
Nece pa nece.
Upitafte tu dfevofku.
Hoce l da pode,
Nfe:i mio nfe:in dragi,
Hoce pa hoce.


Sve prisutne djevojke i zene knu ruke i prste. Posto se nanese kna
djevojci, muskarci je ne vidaju do sjutra, do polaska svatova. Poslije kne
sluzi se jelo koje su donijeli kanadzije.


8

$vatovi

Svatovi se u cetvrtak okupljaju kod kuce mladozenje i vrsi se
raspored svatova (raspored vrsi caus, on je odreden od strane domacina
svadbe i on je za taj dan komandant svatova, njegova je rijec glavna, jer
on poznaje dobro obicaje svadbe). Svatovi se pri polasku rasporeduju.
Na celu svatova ide glavni prijatelj, ili neku drugi stariji covjek, zatim
onoliko ljudi koliko je desetina svatova, ide bajraktar, nosi okicen
bajrak, za njim ostali svatovi po starini.
Kada svatovi stignu blizu djevojcine kuce, odlaze dva momka
'mustulukdzije da jave koliki broj svatova ide i koliko ima jendi.
Mustulukdzije od nevjeste dobijaju 'peskes. Pred kucu izlaze sretioci,
poredani u vrstu po starini, i docekuju svatove. Svatovi se uvode u kucu,
naziva im se holzgeldija, pitaju se za zdravlje i kako su u putu prosli,
caste se duhanom, serbetom i kahvom. Ako su svatovi dosli iz daleka,
postavlja se obavezno rucak.
Kada dode vrijeme da se krene, pozivaju se djeveri, koji izlaze
vani (ranije nikako medu zene) i obave svoje obaveze, glavni djever
prstenjuje nevjestu po speciIicnom obicaju (adetu) okretanja, i samog
cina prstenovanja potom daruju nevjestu: tada im se saopstava da je
nevjesta spremna i da svatovi mogu da krenu.

Prstenovanje

Svatovi izlaze istim redom kako su i dosli. Nevjestu izvode braca,
polako, korak po korak, djever stoji sa desne strane, hvata nevjestu za
desnu ruku, a jedan od brace za lijevu, pomazuci joj da sa desnom
nogom ude u Iijaker (kola, auto). Kad nevjesta ude u Iijaker, kola, auto,
brat djeveru predaje sestru govoreci: 'Djevere, neka ti je na amanet, u
bozije i tvoje ruke, i srecan vam put a sestri budi dobra tamo kao sto si
bila ovamo ! '.

9

Svatovi idu sa jendama u istim kolima, a kod prijatelja u vise
slucajeva su odvojene jende.
Svatovi i jende imaju iste obaveze: da plate serbet i kahvu i rucak
kao pomoc rodbini djevojke.

Anesa, adil i Aaza

Bajrak bajraktar prihvata barjaktaru, predaje ga kada svatovi
krenu, okicen od nevjeste, kosuljom, mahramom isl.
Nevjesta na sebi ima nevjestinsko ruho dimije od hareta, svilenicu
kosulju, zlatom vezen jelek ili svilenim gajtanom, na nogama cipele
(kondre), na glavi 'sarcug (Ies okicen zlatnicima), samiju sa ojicama, a
odozgo duvak i ' catkiju (svilena crvena mahrama sa iskricama), koju
donosi djever.
Danas je nevjesta u vjencanici.

Svatovi na polasku, odvodeci nevjestu, pjevaju:



'Ne placi, mala, da te boli glava.
Ne ron su:e, ne kvari obra:e,
Tamo ce te dobro docekati,
Crnom bofom kosu obofiti,
A slatkifem serbetom pofiti,
S dobrim momkom u derdek uvesti. .`
Kada naidu na prvu vodu, nevjesta je obavezna da baci mindilj-
maramu u tu vodu, To cini da se ne bi razvela.
Prije dolaska svatova kuci mladozenje, odlazi mustulukdzija po
mustuluk, da jave da svatovi dovode nevjestu. Svatovi nastoje, po
mogucnosti, da se ne vrate istim putem.
Na desetak metara od kuce pred nevjestu staje svekrva , daje joj
Kur`an. Ona uzima Kur`an, ljubi ga, stavlja ga na celo i pod desnp
pazuho, ljubi svekrvu i njenu ruku. #anije se trcala kosija, bez konja i sa
konjima: kosiju su organizovali sami svatovi, ko bi osvojio kosiju, od
nevjeste dobija 'peskes, 'boscaluk, (kosulju, cevre i mahramu).
Prvi od svatova stizu kanadzije, sa djevojackom komorom, zovu
mladozenju da mu predadu komoru, on prvi drijesi zavezak konopa (da
mu se u braku drijese svi zavesci), Pred kucu se nevjesti iznosi malo
musko dijete, nakonce, nevjesta ga okrece tri puta u desno, izgovarajuci:
bismi-le. Prije ulaska u kucu nevjesta je morala da poljubi prag, preko
njene glave svekrva iz nekog suda baca bombone, pomijesane sa
leblebijama, i sitnim novcem. Kada nevjesta ude u sobu popije serbet,
jedno musko dijete izuva joj cipele (u kojim se nalazi novac) a obuva
papuce.
Derdek je soba namjestena za mladence u kojoj provode prvu
bracnu noc, u koju se mladi svode. Prije ulaska u derdek, momak se
oprasta-halaljuje sa roditeljima: pored vrata derdeka okupi se rodbina da
otprati mladu i mladozenju.
Prvo ulazi mlada, prije nego sto je mladozenja dosao, zatim ulazi
mladozenja. Pri ulasku momci i djevojke udaraju mladozenju po ledima
(to je simbol djetinjstva, igre koje nece biti vise-odvajanje od igre, jer
prelazi u ozbiljan zivot).



Prilikom svodenja mladozenje u derdek, okupljeni pred vratima
pjevaju pjesme kao sto je ova:
'Gdfe fe momce, kud se dede?
tislo fe da se svede,
Sad dfevofci duvak skida'`
U derdek se momce svede.
Jar se, momce, ne prevar se,
Dfevofke su varalice,
Nocas ce te prevariti,
A sfutra te prekoriti. . `

#anije, mladozenja i mlada se nijesu poznavali prije braka.
#ijedak je bio slucaj da momak poznaje djevojku, jer je on nije birao.
U derdeku mlada ceka mladozenju dvoreci na nogama.
Mladozenja otkriva lice mlade, ljubi je u celo, a ona njega u ruku.
Mladozenja okrece mladu u desno tri puta izgovarajuci pri tom:
Bismil-lah (u ime Allaha), zatim klanja dva 'rekata derdetskog
namaza na desnom skutu dimija.
U derdek se prethodno unosi baklava ili dudovi, da mladenci jedu.
Prvo vece, u derdeku svijetli 'lampa do zore, dok pred vratima ostaje
neko od rodbine da cuva derdek , mladozenja i nevjesta im iznose od
svakog kolaca po malo.
Mladenci, ranije od ostalih, ustaju, kupaju se, a nevjesta na lezaju
ostavlja poklon, u novcu ili nekom predmetu, koji uzima osoba koja prva
ude da pospremi nevjestin lezaj. Osoba koja posprema lezaj, uzima
carsav i iznosi ga , da se uvjere da je djevojka bila nevina.
Nevjesta posprema ostale prostorije, cisti brise, jer treba da se
docekaju svatovi, koji dolaze da vide nevjestu i da je daruju. #odbina
nevjeste, za ovu priliku, sprema gurabije, koje se prinose svatovima, a
svatovi daruju nevjestu. Nakon darovanja, nevjesta malo podvori, a
zatim laganim koracima, ne okrecuci leda, izlazi. Svatovima se daje
rucak, a po rucku svatovi se razilaze.



Poslije rucka, dolaze zene iz komsiluka i iz drugih mjesta da
gledaju nevjestu, da gledaju 'serdiju, i sta je donijela, kakvi su joj
cilimi, kakav joj je vez, kakvi su joj darovi. Ako ima mladih nevjesta,
dovode ih da dvore pored mlade, da uporeduju koja je nevjesta ljepsa.
Poslije nedelje dana, mladozenja i mlada odlaze rodbini mlade na
obdan. Obicaj je da mladozenja pride k ruci tasti, tastu i drugim starijim
osobama. Mladozenja je obavezan da daruje u novcu tastu, svaste,
surnjaje, hale itd. Dogovore se kada ce doci u prvice i koliki ce biti broj
prvicana. Prvo dolaze prvicani iz rodbine nevjeste, donose darove,
sprema im se rucak, poslije rucka prvicani ostavljaju novac na 'tablju.
Prvicani od strane domovine dolaze sa nevjestom, takode obdanice.
Ovom prilikom se uzvracaju darovi. Nevjesta nosi boscaluk majci, ocu
ili domacinu kuce.
Po obicaju nevjesta ostaje u rod, u gostima ostaje prvi put petnest
dana, njeni je vracaju u dom i na taj nacin se zavrzavaju prvicani.
Dosta ovih obicaja je vremenom i pod uticajem drugih kultura i
obicaja iz drugih sredina pocelo da se gubi, kao sto su : zaruke bez
prethodnog vidanja i upoznavanja momka i djevojke, vjencanice umjesto
tradicionalne muslimanske nosnje, danas se uglavnom sve svadbe
organizuju u ugostiteljskim objektima (restoran, hotel), rijetko svatovi
idu pjesice iako je nevjesta u istom gradu (vec sa vise auta).
Danas umjesto zvaca na svadbu i u svatove salju se pozivnice
koje su ukrasene. O nekadasnjim svadbama, postoje samo IotograIije
crnobijele i to veoma rijetko, kasnije osamdesetih godina to su
IotograIije u boji, dok danas svaka svadba je zabiljezena na video i CD
zapisu.
OBICA1I KOD PO$1E%E I OBILAZEA1A BOLE$AIKA
Postoje u rozajskom kraju lijepi obicaji (adeti) kod posjete i
obilazenja bolesnika. Obilaze se bolesnici i u bolnici i kod kuce. Vodi se
racuna da se bolesnik posjeti kada je to najprikladnije za njega i njegovu
porodicu.



Ne ide se u posjetu kod kuce previse rano niti previse kasno da se ne bi
bolesnik i porodica uznemirivali. Obavezno se nose ponude-pokloni
bolesniku, sokovi i voce a najbliza rodbina ponese i nesto od domace
hrane ono sto bolesnik voli da pojede.
Kod bolesnika se ne zadrzavaju posjetioci predugo, osim ukoliko
to bolesnik insistira. Biraju se rijeci u razgovoru sa bolesnikom, koriste
se rijeci koje mu daju nadu u ozdravljenje ili pomazu da bolest sto lakse
podnese.
Nekog su bolesnika prijatelji posjetili dok je bio bolestan i pitali
ga ima li sta mudro da im poruci a on im rece: Kad budete ubuduce
posjetili nekog bolesnika nemojte kod njega ostati tako dugo kao kod
mene, jer vas on mozda nece moci podnijeti kao ja. Obicaj (adet) je da
se pri dolasku kod bolesnika ljubazno nazove selam i pozeli mu se brzo
ozdravljenje i dug zivot.
Kod bolesnika se nikako ne govori o smrti. Ne kazuje mu se ni za
neciju smrt ako bi ga potresla. Sa bolesnikom se tiho prica. Bolesnik se
ne tjera da jede ili pije preko volje jer bi ga i to moglo uznemiriti.
Kad je bolesnik smrtno bolestan, tada je uglavnom prisutna
porodica i najuza rodbina. Ucenje sehadeta, pred bolesnikom koji je na
samrti, pred napustanjem ovog svijeta, kako bi mu zadnje rijeci koje
izgovara bile 'La ilahe illallah.

Enisa u posjeti ocu Muratu na samrti



Pored bolesnika se tiho upucuju dove Allahu da lakse ispusti dusu
i preseli na Ahiret. Potire mu se celo i lice peskirom ili mahramom koja
je natopljena vodom. Ako se u kuci ima Zemzem voda donijeta sa
hadzdza daje mu se da proguta ili mu se vlaze usne njome. Poluglasno se
uci sehadet-svjedocenje da nema drugog boga osim Allaha i da je
Muhammed a. s. njegov poslanik.
$MR%- PRE$EL1EA1E AA AHIRE%
Covjek kao i sva ziva bica ima ogranicen zivotni vijek, koji mu je
odredjen prije njegovog stvaranja. Uzviseni Allah izvodi ga iz majcine
utrobe da bi na ovom svijetu zaradio vjecna uzivanja ili nesnosnu patnju.
#astanak sa ovim svijetom je neminovan, smrt je stvarnost i niko
je ne moze mimoici niti od nje pobjeci. Allah,dz.s., u Kur`anu kaze;
'Svaka ce osoba okusiti smrt (El-Enbija, 35). Dolazili su bolji od nas-
poslanici, ali nijesu ni oni bili besmrtni. Dosao je Dzibril Muhammedu a.
s. i rekao mu: 'O Muhammede, zivi koliko zelis, ali znaj da ces umrijeti.
Voli koga hoces, ali znaj da ces ga napustiti.
Svaki Musliman koji je na samrti treba da je strpljiv i zadovoljan
Allahovom odredbom, da cvrsto vjeruje da ce mu Allah primiti dobra
djela a oprostiti losa.
Kada bolesnik ispusti dusu i preseli na Ahiret, ostavi se malo da se
odmori a zatim mu se povezuju vilice, ako su otvorene oci onda se
zatvaraju. Svaki dio tijela se nastoji ispraviti, ruke uz tijelo, a noge se
sastavljaju i nozni palcevi se vezuju povezom, tako da stopala-tabani
stoje uspravno. . Obicaj (adet) je da mu se presvuce ves i da se spusti sa
kreveta ili kauca na sedzadu ili cilim i desnom stranom se okrene prema
Kibli-Kabi, tako da mu je glava u pravcu zapada malo ka sjeveru, a noge
u pravcu istoka, malo ka jugu kad je u pitanju nase geograIsko podrucje.
Preko cilima ili sedzade stavlja se bijeli carsaI prethodno namirisan.
Pokrije se bijelim carsaIom cijelo tijelo, glava i lice, a onda obicno se
uzima zeleni prekrivac ispisan kur`ansko-sunetskim porukama o smrti na
arapskom jeziku i prekriva se preko bijelog carsaIa, stavljaju se tespih i
makaze na stomak umrloga. Tespih je obicno od cihlibara a makaze su
metalne i sve to se stavlja da se mejjit ne nadima, jer je to obicaj. Za to



vrijeme se u sobi gdje je mejjit okrenut okupi rodbina, izrazavajuci svoje
zaljenje kroz umjeren plac i pricajuci lijepe price o njemu, navodeci
njegova dobra djela iz zivota. U tradiciji je Muslimana da se o mrtvima
govori samo lijepo. Ostali dio rodbine obavlja poslove oko pripremanja
dzenaze i sahranjivanja mejjita. #aspreme se sobe za prijem ljudi koji ce
doci na hatar, a uredjuju se i avlije-dvorista. Zaduze se ljudi koji ce
sretati i ispracati, koji ce kahve i cigarete posluzivati, vodeci racuna da
se niko ne zaboravi. Ako je lijepo vrijeme onda se avlija pripremi za
prijem ljudi gdje se postave klupe i stolice. Neko od sinova ili brace
odlazi da odredi mjesto u groblju-mezarluku gdje ce se iskopati grob-
mezar za umrloga. Obicno se trazi mjesto kod rodbine koja je ranije
pokopana. Na selima se organizuju komsije i prijatelji pa iskopaju grob
dok u gradu to rade radnici komunalnog preduzeca ili ljudi koji
obavljaju taj posao a porodica umrloga to uvijek plati. Vodi se racuna
ukoliko je rahmetlija ostavio amanet da mu se ispuni i ispostuje. Ako je
rahmetlija preselio-umro u noci ili ujutru onda se dzenaza i pokopavanje
obavlja u toku toga dana obicno u vremenu podnevskog ili ikindijskog
vakta, a to je period od 12, oo do 15, oo casova u zimskom ili od 13, oo
do 17, oo casova u ljetnjem periodu. Dzenaza se uglavnom u jutarnjim
satima od 8, oo do 10, oo casova prijavi u Islamskoj zajednici, gdje se
poruce sallavati za umrloga, na taj nacin se oglasi da je preselio na
Ahiret, pomene se ime i kad i gdje ce se klanjati dzenaza. U Islamskoj
zajednici se kupe ceIini (bijelo platno) i higijenska sredstva za kupanje-
gasal mejjita. Muslimani se ne ukopavaju sa sandukom, pa umjesto
sanduka koristi se tabut, skromna nosila sagradjena od daske sa dva
drvena nosaca, jedan ispod ramena mejjita a drugi ispod koljena mejjita,
da bi se umrli lakse nosio od kuce ili dzamije do groblja.
HA%AR PRI1E DZEAAZE
Posto se smrt umrle osobe oglasi putem sallavata sa minareta
dzamija i posmrtnim plakatima, ljudi pohitaju u pravcu kuce rahmetlije,
odnosno njegove porodice na hatar. Ljudi obicno odlaze u grupama
ispred koje ide najugledniji ili najstariji izmedu njih i kada dolaze u
avliju ili sobu ozaloscene porodice ovaj prvi naziva sellam-pozdrav
rijecima sellam allejkum i rukuje se sa ozaloscenom porodicom a ostali
ga slijede. Ozaloscena porodica prihvata sellam i odgovara allejkumu



sellam. Posto sjednu na odredeno mjesto pridosli izrazavaju hatar
ozaloscenoj porodici i rodbini rijecima: 'Glava da vam je zdravo
Nekada to cini jedan u ime grupe a nekada svi pojedinacno. Ozaloscena
porodica odgovara: 'Da su zdravo braca i prijatelji Zatim predvodnik
grupe nastavlja dijalog s porodicom otprilike ovim rijecima: 'Vas otac
preseli na Ahiret, da ga Allah u dzenet uvede, a vama da sabur pokloni
da lakse podnesete ovaj gubitak. Ozaloscena porodica se zahvaljuje na
rijecima utjehe.
Zaduzeni momci posluze cigaretama i kahvom sve koji dodu na
hatar. Vodi se racuna da se neko ne izostavi posluzivanjem cigara i
kahve. Na hataru se osim blize rodbine ne zadrzavaju ljudi puno, tek
desetak, petnaestak minuta. Ako je starija osoba onda se rijeci utjehe i
sabura porodici upucuju tako sto se kaze da je po redu, da je prozivio
dug i lijep zivot, da je ostavio punu kucu potomstva i slicno.
Ako je mlada osoba ili teska tragedija, onda se biraju rijeci da se
na sto bolji nacin ozaloscenoj porodici ukaze na to da je to Bozja
sudbina koja se nije mogla izbjeci i da to treba tako prihvatiti. Ako mejjit
prenoci u kuci onda cijelu noc rodbina, prijatelji i komsije su kod
porodice ozaloscenih i tako uz muhabet-razgovor nastoje olaksati bol toj
porodici. Ako je vjerski sluzbenikimam prisutan, onda se daje prilika
njemu da se vazu-nasihatom, tj. predavanjem vjersko-obrazovnog
karaktera obrati ozaloscenoj porodici i prisutnima. Prisustvo vjerskog
sluzbenika prisutni koriste za postavljanje mnogih pitanja iz vjerskog,
kulturnog i svakodnevnog zivota Muslimana.

CA$UL-KUPAA1E I OPREMAA1E ME11I%A
Kada dode vrijeme da se umrla osoba okupa i opremi na sat do
dva sata prije zakazane dzenaze, vjerski sluzbenik toga dzemata (koga
ljudi razlicito oslovljavaju hodza, eIendija, imam) u prisustvu rodbine, u
sobi u kojoj je okrenut mejjit, kroji ceIine za umrlu osobu, od bijelog
platna-siIona, a potom zatrazi da se najbliza porodica halali-oprosti sa
umrlim na nacin sto ga pomiluju desnom rukom po licu, neki poljube u
celo ili u obraz i halale-oproste mu , moleci Allaha da mu se smiluje, da



mu grijehe oprosti i da ga miloscu svojom uvede u lijepi dzennet-mjesto
na buducem svijetu-Ahiretu, gdje ce boraviti dobri, odabrani i oprosteni
vjernici-bozji miljenici. Tada muskarci sinovi, braca i najblizi iznose
umrloga iz kuce na sedzadi ili cilimu, odnesu ga u gasulhanu, mjesto
gdje ce se umrli brizljivo i pod nadzorom vjerskog sluzbenika okupati-
ogasliti.
Danas se sve vise umrli nosi u gasulhanu, objekat koji je
uglavnom uz dzamiju ili u sklopu dzamije. Gasul se moze obaviti i u
avliji-dvoristu porodicne kuce umrloga, na sklonito mjesto, zasticeno od
pogleda ljudi, zena i djece. Sto za kupanje umrloga zove se tenesir.
Uradjen je od drveta-dvije daske i u donjem dijelu ima prorez za prolaz
vode. Postolje mu je metalno i prilagodjen je da se moze prenijeti nekim
prevoznim sredstvima, kako bi se porodicama olaksalo.
Voda se koristi uglavnom iz bojlera, jer ona mora biti cista a
dobro je da se u nju stavlja saIran i mirisljav sapun. Topla je onako kako
je umrli za zivota volio da se kupa. #odbina pomaze kod kupanja
vjerskom sluzbeniku-eIendiji. Kupanje-gasul se obavlja tako sto se
mejjit prvo ocisti od svih eventualnih necistoca, zatim mu se uzima
abdest, a onda se pere desna pa lijeva strana, navodi se na lijevu stranu
da se operu ledja, a tako i na desnu stranu. Kupanje-gasul mejjita se
ponavlja najmanje tri puta. Posto umrloga lijepo okupaju, donesu tabut u
kome su uredno spremljeni ceIini, pa mejjita stave u bijele carsaIe koji
se sastoje od kosulje i dva bijela carsaIa koji se vezuju iznad glave i
ispod nogu. CeIini se obavezno namirisu lijepim mirisima a potom se
tako umotan mejjit prekrije stoIom i sa specijalnim zelenim prekrivacem
ispisanim kaligraIskim pismom kur`ansko-sunnetskim porukama
namijenjenim za tu svrhu.
U nasem kraju se ne praktikuje i nije obicaj da se umrli poslije
kupanja-gasula iznosi i stavlja na sto i da se dvori. Odmah posto se
ogasli umrli se nosi ka groblju. Ispred kuce zastane se sa mejjitom da bi
imam-vjerski sluzbenik proucio kraci odlomak iz Kur`ana zavrsavajuci
sa rijecima el-Iatiha. Tada svi prisutni vjernici podignu ruke i prouce el-
Iatihu pred dusu rahmetliji.


8

DZEAAZE

Mejjit se nosi na tabutu uzdignut naspram ramena, okrenut glavom
naprijed, jer je Allah dao covjeku razum, kojeg je smjestio u glavi,
najuzvisenijem mjestu kod covjeka. Ispred dzenaze i mejjita ne ide niko,
jer se sve postovanje u tom trenutku pridaje rahmetliji.


Ausretovo dzenaze 1978. Codine

Ko god zeli da nosi mejjita treba da pocne od prednje strane
tabuta sa desne ili sa lijeve strane a lijepo je i pohvalno je da mejjita nosi
makar deset koraka. Kada je dzenaza mlade osobe ili ljudi od autoriteta
onda je velika zelja svih prisutnih da ih ponesu, pa nekada se tabut
dodaje iz ruku u ruke. Dzenaza koja prati rahmetliju u nasem kraju je
najcesce masovna sa vise stotina ljudi, a nekada i sa vise hiljada.
Dzenazi najcesce prisustvuje vise vjerskih sluzbenika-imama obucenih u
dzubetima i bijelim ahmedijama. Obicaj je kada dzenaza prolazi da
posmatraci ustanu i odaju pocast dzenazi ucenjem el-Iatihe, a mnogi se i

9

pridruze pracenju dzenaze. Nekada se mejjit ponese pred Kucansku
dzamiju pa mu se klanja dzenaze namaz, a nekada se nosi direktno u
groblje pa mu se dzenaze namaz klanja na Kucanskom groblju.
Inace dzenazu-namaz je obavezno klanjati svakom Muslimanu i
Muslimanki. Ljudi koji poginu na bojnom polju braneci svoj din-vjeru i
svoj vatan-rodnu grudu zovu se sehidima i ukopavaju se sa ranama i
krvlju, bez gasljenja, a klanja im se dzenaza.
KLAA1AA1E DZEAAZE AAMAZA
Dzenaza se klanja tako sto vjerski sluzbenik-imam predvodi taj
vjerski cin. Umrli se sa tabutom stavi ispred imama i dzemata u pravcu
Kible-Kabe, po mogucnosti da je uzdignut, a imam je okrenut licem ka
polozenom mejtu, naspram ramena i grudnog kosa, dok se dzematlije
koji hoce klanjati dzenaze namaz saIe-redaju iza imama desno i lijevo u
vise saIova zavisno od broja prisutnih klanjaca.
Imam uvijek pojasni nacin klanjanja dzenaze namaza, a jedan od
prisutnih imama naglas nijeti dzenazu. Dzenaza se obavi tako sto svi u
stojecem stavu slijede imama podizuci ruke naspram usiju i izgovaraju
prvi tekbir. 'Allahu ekber!-Allah je velik! Vezuju ruke preko pasa i uce
dove-mole se uzvisenom Allahu za oprost rahmetlije. Imam predaje
sellam na desnu i lijevu stranu, a dzemat ga slijedi u tome i tako se
zavrsava obred klanjanja dzenaze-namaza.

Klanjanje dzenaze namaza rahmetli 1asar-agi 1993. godine



Potom se imam okrene prema dzematu i upita ih ako je rahmetlija
nekome sta duzan ostao neka se javi porodici rahmetlije i ona ce mu
izmiriti dug, a ako je rahmetlija nekoga namjerno ili nehotice uvrijedio
hocete li mu halaliti-oprostiti. Svi prisutni u glas odgovaraju:
Halalosum-oprosteno mu bilo od nas.
$PUS%AA1E ME11I%A U CROB
Ako se dzenaza klanjala ispred Kucanske dzamije onda se umrli
nosi ka groblju- mezarju, a ako je dzenaza klanjana u Kucanskom
groblju onda se mejjit nosi i spusta u grob. Grob (kabur, mezar) je
iskopan dubinski u visini pasa covjeka ili u visini ramena zene. Kod nas
je obicaj (adet) da umrloga spusti u grob najbliza rodbina. Dvojica ili
trojica iz rodbine sidu u grob okrenuti prema strani Kible, a ostali im
dodaju mejjita koji je obicno na tabutu pa ga ovi preuzimaju tako sto
lijevu ruku prebace preko tabuta drzeci za postolje tabuta i tako polako
spustaju mejjita s tim sto prvo spuste da mejjit nogama dotakne dno
groba pa tek onda spuste i poloze cijeli tabut. U bratstvu Kardovica
ranije se mejjit bez tabuta spustao u grob dok se danas mejjit spusta sa
tabutom. Onaj koji ostaje u grobu uzima busen zemlje da bi postavio
ispod tabuta u dijeli lijevog ramena mejjita, kako bi tabut s mejjitom bio
naveden ka strani Kible, tako da mejjit licem bude okrenut ka Kibli.
Osoba koja je ostala u grobu postavlja prvu tihtahtu obicno
camovu dasku najmanje 5 cm debljine oko 110 cm duzine, pocevsi od
glave mejjita pa na nize, onda odvezuje povezane ceIine iznad glave
mejjita i povezu ostavlja na tom dijelu ceIina. Tihtahte reda tako da ih
lijepo spaja i u podnozje lijeve strane groba postavlja, a naslanja ih na
desnu stranu groba u gornjem dijelu, tako da tihtahte pokrivaju mejjita u
potpunosti.
Ulcija-mjera koja je uzimana sa mejjita radi dimenzija groba
(obicno je to letva) stavlja se u grob povrh tihtahti i obicno se slomi na
pola.
Kada se poslednja treba postaviti tihtahta, tada se razveze poveza
ispod nogu mejjita i tako se postavi poslednja tihtahta u grobu.



ZAKOPAJAA1E ME11I%A
Obicaj (adet) je da najblizi iz rodbine prvi uzmu po saku zemlje i
prospu po titahtama a zatim ce prisutni uzeti lopate, asove, krampove,
motike i dosta hitro zakopavati mejjita, vracajuci zemlju u grob. Nekada
je obicaj bio da se lopata, asov ili motika ne smiju dodavati iz ruke u
ruku, vec se trebaju poloziti na zemlji, da bi sljedeci uzeo i nastavio sa
bacanjem zemlje na grob. Zbog titahti koje su postavljene u grobu
svakako dio zemlje ce se na grob stavljati tako da ce se uzdizati u znaku
krova na dvije vode, a drveni nisani se stavljaju iznad glave i ispod nogu
mejjita, pa se u tom pravcu zemlja i uzdize. Po okoncanja tog posla
vjerski sluzbenici imami prilaze do groba i od glave pa nadolje se
redaju u cucecem stavu, okrenuti prema kibli zapocinju uciti kratke sure
poglavlja iz Kur`ana. Nakon toga slijedi dova molba koja se uci na
arapskom jeziku, glasno, poluglasno ili u sebe, to cini jedan od imama, a
prisutni dizuci ruke dlanove k nebu izgovaraju 'Amin !' Tom dovom
se moli Uzviseni stvoritelj Allah dzelesanuhu da se rahmetliji smiluje, da
mu grijehe oprosti i da ga u dzennet uvede.

Uenje nad mezarom
Poslije dove u poslednje vrijeme je obicaj da se jedan od prisutnih
imama-hodza u ime porodice zahvali prisutnima na mnogobrojne
hatername saucesca i na prisustvu dzenazi, rahmetliji zazeli Allahov
rahmet i oprost od grijeha , a porodici sabur dovoljno snage da
podnesu bol. U pojedinim slucajevima , kada je mejjit mlada osoba
poslije obracanja imama moze da se obrati rijecima zahvalnosti neko od
blize rodbine ili clan kolektiva kao u slucaju smrti rahmetli mog brata od



amidze Kemala, koji je tada bio ucenik gimnazije i preselio na Ahiret u
sedamnestoj godini zivota i smrti mog amidze Nusreta, koji je tada bio
proIesor u gimnaziji, tada se obratio uz rijeci pohvale rahmetlijama i
zahvalnosti svim prisutnim clan kolektiva gimnazije i neko iz redova
ucenika. Kada dzematlije (ljudi) odu sa groblja imam ostaje pored
mezara rahmetlije i tada uci na talkin.

HA%AR PO$LI1E DZEAAZE
Hatar traje najmanje sedam dana kada se organizovano docekuju i
ispracaju svi oni koji dolaze na hatar porodici koja je ozaloscena. Poslije
toga dolazi se i dalje na hatar ako su ljudi iz raznih razloga zakasnili i
nijesu dosli u prvih sedam dana. Za sedam dana ozaloscena porodica je
na okupu. Najblizi iz rodbine i bratstva tu su da pomognu kod sretanja i
posluzivanja svih onih koji dolaze na hatar. Desetine a u prvim danima i
stotine ljudi dodu na hatar u jednom danu. To su prijatelji, komsije,
kolege s posla, rodaci, kako iz #ozaja tako i iz obliznjih gradova.
U prijepodnevnim satima uglavnom dolaze samo muskarci a u
poslijepodnevnim zene i uglavnom su u posebnim prostorijama.
Prijatelji i gosti koji dodu sa strane, obicaj (adet) je da se zadrze
na rucku. Za sedam dana hranu obicno ozaloscenoj porodici donose
rodbina, bratstvo, prijatelji, komsije, ruckovi su uvijek bogato
spremljeni.
Musliman mora biti spreman da umre-preseli u vjecni zivot, cist i
uredan. (Kod nas se kaze-bliza je smrt no jaka za vrat).
Zabranjeno je i nije po Islamu, glasno kukanje i naricanje, tuzenje,
redanje i pracenje dzenaze od strane zenskih osoba bez obzira na starost.
Nijesu obicaji da zene sjede kod muskog mejta, da se ne brisu
(usisavaju sobe) dok je mejjit u kuci, da se pali svijeca vec se ukljucuje
svjetlo (sijalica) na mjestu gdje se gaslio (kupao mejjit), da se nose
vijenci ispred dzenaze.



#ahmetli Jasar-aga je dozvolio nosenje vijenceva ispred mejjita
rahmetli Nuska i ako su se tome protivili imami, jer na taj nacin rahmetli
Jasar-aga nije htio u tako teskoj zalosti da povrijedi paznju i nacin na
koji su htjeli da mu odaju poslednju pocast njegovi mnohobrojni
prijatelji i ucenici.
Isticem da je u to vrijeme nosenja vjenceva i cvijeca bilo veoma
rijetko ali su na taj nacin mnogi htjeli da pokazu duboku zalost i bol ne
samo zbog njegovih godina vec i zbog velikog postovanja koje je imao
kod prijatelja, ucenika, kao i u citavom gradu. Bila je to do tada najveca
dzenaza koja se pamtila godinama.
PO$1ECIJAA1E MEZAR1A
Svi narodi svijeta posjecuju svoje umrle, istina, svako na svoj
nacin. Kod muslimanskog naroda obaveza je i tradicija da se posjecuju
mezarja. Kad se dolazi na groblje mrtvima se naziva selam i to ovako:
Selamun alejkum o Mehrumi ! Neka Allah oprosti grijehe i nama i
vama.
Nasi preci su ostavljali na svojim nisanima pouke i poruke
posjetiocima mezarja-groblja, kako bi ih podstakli na razmisljane. Jedna
od takvih poruka i pouka stoji na jednom od nisana i glasi :
'Posmatracu moga groba,
Jednaki smo skoro oba,
Ja sam fuce bio tako,
Sutra ces ti biti ovako '.
'Dodoh, vidoh i odoh`.

0bicaj (auet) je u Rozajama ua se gioblja posjecuju za cestite
noci, uoci Ramazana, pivi uan Ramazanskog i Kuiban bajiama i uoci
petka. Piilikom obilaska gioblja osoba tieba ua buue cista, okupana i
sa abuestom. 0ce se oulomci iz Kui'ana El-Fatiha i uiuge uove.




ODRZAJAA1E CROBL1A I PO$%AJL1AA1E AISAAA

Iako islamska vjera izvorno ne podrzava podizanje nadgrobnih
spomenika-nisana, na ovim prostorima, nastali su brojni i veoma
raznovrsni nisani. Prvi nisani bili su od kamena i njima su se obiljezavali
mezari svojih rahmetlija. Kamen nad grobom u islamskoj religiji je
svjedok (na arapskom jeziku 'sahid), odnosno biljeg mezara pred kojim
se uci el-Fatiha.
Nad mezarima se postavlja i obradeni kamen (siga), na kojem se
radi prepoznavanja ispisuje natpis 'tarih. Po nacinu obrade,
raznovrsnosti i velicini, uspravno postavljeni, obiljezavaju humke
mezara, jedan se postavlja iznad glave i drugi manji ispod nogu
rahmetlije. Nisani oblikovani (tesani) predstavljali su mezare: sehida,
haIiza, eIendija, hadzija, gazija, aga, begova, itd.
Pljosnati muski nisani sa lijepo oblikovanim turbanima u guzvama
i ornamentalnim reljeIima koji uokviruju natpise na nisanima prikazuje
jos jedan dokaz blizeg bratstva: Fetahovica, Beciragica, Kardovica,
Hadzica, (Hankusica), Ganica, Hamzagica i Colakovica.
EpitaIi na nisanima ispisani su arapskim pismom i staroturskim
jezikom. Natpis na nisanu je velicanje Allaha. Evo nekoliko prevedenih
natpisa sa mezara koji se nalaze u Kucanskom groblju a napisani su
staroturskim - persijskim jezikom.

Allah je Jjean.



ime meffta, ime oca i pre:ime (na pocetku nisana).
* * *
Saglasan u ovof kuci prastanfa grifeha,
Na vrelom i u:visenom Boifem prifestolu,
Sties da mi kabur obidfes,
Prospe svfetlost mekanskih sirina,
Dok mi kabur obila:i,
Dusi mi odan prifatelf,
* * *
n ( Allah) fe Jfecan,
Bili smo poput vas,
Ji cete biti poput nas,
* * *
prosti mi Mof Gospodaru U:viseni,
Tako ti Tvog nafveceg prifestola i svfetlosti Kurana,
Braca kofa dodfu da posfete mof me:ar,
Neka mofof dusi El-Fatihu poklone i
tako dobrocinstvo ucine,
* * *
Ne nadaf se nit se predaf nebesima,
Nevfernima nema utocista,
Ne hitaf mfestu na kom stofis,
K mfestu odredenfa dospifevas odfednom,
bfava o prola:nosti stie i:nenada,
Nacinfena odifela odla:eci ostavlfam,
prost dusi nepokornof Svevisnfi,
* * *
Rahmetli, :a koga se milost trai,
i kofi fe :avistan (milosti),
Za dusu nfegovu-nfenu. . .
Fatihu mi nesebicno prouci,
* * *
Godina rodenfa i smrti. (na krafu nisana).

EL - FATIHA








8



9


Hajrat Rafeta Kardovica za rahmetli Adaletu
Starije generacije muslimana su prihvatile islamske propise oko
podizanja nisana i dan danas vode racuna da nisani budu uradeni u
skladu sa nasim islamskim propisima, sto znaci da nisan bude skroman,
bez slike i bilo kakvih natpisa. Na nisanu treba da pise: Allah je vjecan,
ime, ime oca, prezime, godina rodjenja i smrti i ko podize nisan i na
kraju El-Fatiha. Nisani se podizu uglavnom godinu dana poslije smrti iz
razloga da bi se zemlja slegla.
'Urezano u kamenu i pamcenjuZaim Azemovic i Zecir Luboder, #ozaje 2007.
god. Kulturni identitet muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic,
Podgorica 2001 god, ' Etnoloske odlike Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul
Kurpejovic, 2002. god, '#ozajski zbornik, 'Almanah, Podgorica, br. 3-4 (1998.
god.), br. 5-6 (1999. god.) br. 7-8 (1999. god.)



R1ECAIK MAA1E POZAA%IH RI1ECI:

A
Abdesluk, avdesluk- posebno mjesto gdje se uzima abdest
Abdest, avdest, avdes, abdes-pranje ruku i drugih djelova tijela prije
namaza
Acik- jasno, otvoreno
Adet- obicaj
Adzamija- maloletan, nezreo
Aga veleposjednik za vrijeme turske okupacije nasih krajeva
Ahar- stala
Ahbab- prijatelj, drug
Ahiret- zagrobni zivot, onaj svijet
Ahmak- budala, glupan
Ajet- kuranska misao
Aksam- vecer, prvi mrak
AlaIranga moderno, na evropski nacin
Alahhu ekber Allah je najveci
Alat- konj ridaste dlake
Alcak- nastran, poremecen
Alejhinaleti- davo, vrag
Amidza stari covjek, adzo, stric
Anlaisati razumjeti
Arsuz - bezobrazan
Asker vojnik
Avaz glas
Avlija- ogradeno kucno dvoriste
Azgin neusrasiv-vrijedan-jak
Azrail melek
B
Badihava besplatno
Bahnuti stici iznenada
Baska drugacije , odvojeno
Basma vrsta sarenog platna
Bastadur sposoban
Bajrak - zastava
Bedevija jahaci konj
Beg Ieudalac u tursko doba, gospodar, gospodin
Begenisati dopasti se, svidjeti se



Behar - cvijece
Bejan javno, na vidjelo
Belaj nevolja
Belenzuk narukvica
Beljega linija, start
Bendarita postovati nekog, uvazavati
Bericet - hrana
Bes platno za ves
Besa data rijec, garancija, zastita, jemstvo
Besare predosjecaj, znak
Bika, bijaca baba
Binija drvena precka
Binjadzija dobar jahac konja
Bisage torba za vezanje na konja ili nosenje preko ramena
Boj bitka, boj - sprat
Bon bolestan
Bonik bolesnik
Bosca pletena pregaca
Brvno drveni obod kuce
Bujrum izvolite
Bukadar puno, mnogo
Buljugbasa- cetovoda, celnik
C
Caba svetiliste muslimana
CaIir covjek teske naravi
Cahat hartija
Ciradzija ciridzija, kiridzija, onaj koji s konjima prevozi robu
Citab sveta knjiga
CulaI, culah bijela kapa od vune valjane
Cuprija most
Custek lonac od dinduva za sat
Cutek dobiti batine
CeIin- skrojena garderoba za umrlog
Cesa-novcanik

C
Cair basta uz kucu, livadica uz kucu
Caksire vrsta pantalona
Camasir ves



Cardak vrsta kuce
Care izlaz iz situacije
Carsav platneni prekrivac
Cehre izraz lica
Cekmedze sanduce
Celjade clan porodice
Cemer pojas sa zlatnicima
Cert urez, usjek drvene grade prilikom pravljenja kuce
Cestita noc dvadeset sedma noc #amazana
Cevrljanje galama, prica bez veze
Cibuk lula za pusenje
Civit tamna boja
Coha vrsta platna
Curuk Ialican, sakat, obolio
Civcija, cipcija kmet, odredivac imanja kod veleposjednika
C
Cijed pepeo pokvasen vodom
Crepulja zemljani sud u koji se pece hljeb
Crkavica sasvim malo hrane
Cmizdriti plakati tiho bez glasa za nesto nepotrebno
D
Dajidza ujak
Damar - vena
Dedo djed
Demirlija, dimirlija velika bakarna tepsija
Derdan zenski nakit koji se nosi o vratu
DerdeI drvena sprava za vez
Derdek soba u kojoj se provede prva bracna noc
Derdek dova molba Allahu za srecan brak
Derman spas, lijek, pomoc
Ders predavanje
Dert briga, bol
Dever dunja zivotna borba
Dimije donji dio odjece koji nose muslimanke
Din, dina ti vjera, vjere ti muslimanske
DolaI, dolap orman sa policama uza zid
Dova molba Allahu
Dovda tijelo, tjelesni sklop
Ducan - prodavnica



Dugum vrsta posude za vodu
Dunah grijeh
Durunlije-turska vojska
Dunjaluk svijet
Dusek vunena posteljina na kojoj se spava
Duvak veo za nevjeste kojim se prekriva lice i glava
Duvar zid
Duveglija mladozenja
DZ
Dz. s u ime uzvisenog
Dzada put
Dzais valja nesto uraditi
Dzam staklo
Dzamadan prsluk
Dzan dusa
Dzehenem pakao, najlosiji zagrobni zivot
Dzematilje skupa, zajedno
Dzematlije skup ljudi koji klanja namaz
Dzenaze sahrana
Dzenet raj, najljepsi zagrobni zivot
Dzevap odgovor
Dzin duh, demon
Dzuma klanjanje petkom u podne u dzamiji
Dzumertan darezljiv, milostiv, gostopriman
E
Ensarije( ljudi poznati po gostoprimstvu, po svojoj spremnosti da pruze
zastitu i utociste svakome ko je u nevolji,bez obzira na vjeru i porijeklo).
EIendija gospodin
El-Iatiha- molba Allahu
Emer- naredba, zapovijed
Evlad, evljad- porod, djeca
Ezan- poziv na namaz
F
Feredza- zenski prokrivac kod muslimanki
Ferman- carski ukaz, naredba
Fermen- vrsta prsluka
Fes- kapa koju nose muskarci- muslimanska nosnja
Fildzan- solja za kaIu
Fis- dio plemena



Fisek- metak
Fursat- inat, suprostavljanje
Furuna- pec
G
Gajret nada
Garib siromah, invalid
Gas, gaz petrolej
Gazija junak, pobjednik
H
Haber vijest
Hadzija hodocasnik Meke
Hajirli srecno, sa srecom
Hajrat most, cesma, poklon za predusu mrtvom
Hajvan zivotinja
Hak pravo, svojina, istina
Hal siromastina, bijeda
Hala sestra oceva-tetka
Halajka neozbiljna djevojka, zena
Halaliti oprostiti, pokloniti
Halhal vrsta narukvice
Halija Iina serdzada tkana na persijski nacin
Halijedanje skitanje
Halva vrsta kolaca
Hamajlija zapis
Hamal nosac
Hamam kupatilo
Hambar, hanbar drvena zgrada
Hanuma gospoda
Haplak budala, glupak
Harac porez
Haram neoprosteno, prokleto
Hatar misao, pamet, sjecanje, izraz saucesca
Hatma proucavanje citavog Kur`ana
Hatula supljina u zidu
Hazur - cudo
Hecaja prica
Hecim ljekar
HeIta sedmica
Hidzra islamsko racunanje vremena (16. jul 622. god.)



Hijanet zavidan
Hira surutka, bistri odliv od mladog sira
Hizba, izba stala
Hizmecar sluga
Hizmet usluga, posao, rad
Holgedum, holdedum dobrodosao
Hucumet zacudeno, cudo uciinje
I
Iblis davo
Ibret pogrdno cudenje
Ibrik bakarni sud za vodu
Icindija, ikindija namaz izmedu podne i aksama
Idara sredstva za zivot
IItar cin prestanka posta u prvi mrak
Igbal sreca
Ihram bijeli ogrtac za posjetu cabi
Ihtijar starac, mudrac
Iljac, ilac lijek
Iman vjerovanje
Imanje posjed, imovina
Insan covjek
Intat - sposobnost
Izum dozvola, saglasnost
1
Jacija Namaz izmedu aksama i sabaha
Jalija staza, put
Jaran drug, prijatelj
Jastuk u kalup prosiveni jastuk punjen slamom
Jazija borac
Jazuk steta, sramota
Jelek zenski prsluk
Jemin zakletva
Jenda zena koja ide po nevjestu
Jetim siroce
K
Kabila- bratstvo, dio bratstva
Kablic- drveno burence
Kabuliti, kabuljiti primati rado
KadiIa svilena tkanina



Kanaobicaj pred udaju djevojke, bojanje ruku, bojanje kose sa
posebnom Iarbom
Kanat prozorsko okno
Karvan od karavan, povorka ljudi i konja
Kasaba varosica
Kasap mesar
Katiljski - neprijateljski
Kibla strana svijeta prema Cabi, Kabi
Kidisati napasti
Kijametski dan Sudnji dan
Kimet postovanje, uvazavanje
Kismet sudbina
Komordzija kanedzija -onaj koji tjera stvari nevjestine ili za nevjestu
Kujruk pletenica kose
Kurban-ovca ili govece koje musliman zakolje u imeAllaha
L
Lamba lampa
Lavor ledjen-posuda za umivanje lica
M
Mah sirina u kosenju kosom
Mahljuk narod loseg morala
Mahmudija - posiljka
Mahsus - narocito
Maksum dijete
Mal imovina
MariIetluk vjestina
Masalah, masala bravo, halal vjera
Maser losa situacija, hladno vrijeme
Masrik istok
MatuI senilan starac
Mazul sramota, ponizenje, omalovazavanje
Megdandzija borac, junak, pobjednik, prvak
Mekteb, mejteI, mejtep osnovna Islamska skola
Melajce, meljajce melek
Mendilj, mindilj maramica
Merak ljubav, zelja
Merhaba muslimanski pozdrav
Mezar grob
Milc plac ili zemljiste za izgradnju objekta- kuce



Miltan, miljtan gornji dio muske odjece
Minder drvena sjedeljka sa naslonom
MisIak, - cackalica od posebnog drveta-cetkica za zube
Moba ispomoc u radu
MuItac zavisan
MuItija vjerski poglavar
Muhabet razgovor
Muhadzer iseljenik
Mujezin lice koje uci Ezan
Mula ucen covjek, vjernik
Mumin vjernik
Munare - minare, dio dzamije sa koje mujezin poziva vjernike na
molitvu
MusaI casna knjiga Kur`an
MusaIir gost
Musibet losa atmosIera koja vodi u zlo
Muslihun ugledna osoba koja ucestvuje u mirenju zavadenih
Mustuluk nagrada, poklon
Mustulukdzija - onaj koji prvi javi radosnu vijest
Mutvak ostava u kuci, mjesto gdje se sprema hrana
N
NaIaka imetak, bozja milost
Nahija upravna jedinica
Nalule, nanule vrsta drvene otvorene obuce
Namaz muslimanski nacin moljenja Allahu
Nazdraviti glavu - izjaviti saucesce
Nicah brak po vjerskim obicajima
Nisan nadgrobni kamen, spomenik
Nur svjetlost
O
Obaliti prevrnuti, oboriti
Obejaniti objelodaniti
Odaja soba
Odzak dio kuce gdje se lozi vatra
P
Pehlivan-heroj,pobjednik
Pacaluk vrsta veza na dimijama, ukrasna nogavica na dimijama
Pantole, pantolje pantalone
Peca prekrivac lica muslimanki

8

Percin vrsta muske Irizure
Peskes dar, poklon
Podgovarati nagovarati, navoditi (najcesce na losa dijela)
Pusija zasjeda
Pustecija-ovcija koza
R
#aI polica, stalaza
#ahat miran
#ahmet milost
#ahmetulahi alejhim Allah im se smilovao
#ehem vrsta hipoteke kuce, zemlje, sume, stoke, imanje itd.
S
Sedzada mali cilim (najvise se koristi ispod mejjta
okrenutog u kuci
Sevap korist
Sibijan djeca
Sehara drveni sanduk
Sahibija posjednik
Sevap korist
Sibijan djeca
Sabah namaz jutarnja molitva Allahu
Sac limeni pokrivac za vatru
Sadaka milostinja
Sadzak zeljezni tronozac na ognjistu
SaIa posuda za vodu
Salavat posebna molitva koja se uci sa minareta povodom necije smrti
sa oglasavanjem objavljivanjem ko je preselio na ahiret
Sandzija - probod
Sehara drveni sanduk
Sellam muslimanski pozdrav (zelim vam mir)
SuIur jelo u sabah poslije kojeg pocinje post
Sunet obrezivanje
Sura poglavlje Kur`ana
Surahija vrsta posude za tecnost
Sandzija - probod
Surun progon, izgon
S
Samija zenska marama od tkanine u boji
Sandzija - probod

9

Sart islamska duznost
Sehade osnovna molitva kojom se potvrduje pripadnost islamskoj vjeri
Sehid poginuli borac za odbranu zemlje
Sejtan davo, naletnik, sinonim za sve lose
Ser nemiran
Serbet voda sa medom ili secerom
SereIa ograda, usko ogradeni prostor na minaretu sa kojeg mujezin uci
dove
Serijat islamski propis
Silte, siljte mjesto za sjedenje na prostirci, jastuk cetvrtaste osnove
napunjen vunom ili krpama
Sindra daska kojom se kuca pokriva
Slam otpad
Sucur - blago
T
Tahta daska za pokrivanje
Taksirat nesreca, nevolja
Takuljin - novcanik
Tendzera duboka bakarna posuda
Tentelje - ukrasna cipkana traka na jastucima u kalup ili u zavesama
Terezije vaga
Tespih brojanica sa 33 ili 99 zrna
Trap iskop u zemlji pokriven
Trnokop kramp
Turbe natkriveni grob
U
Uckur privezak za donji ves
Ujdurma dogovor, sporazum
Ukahriti razalostiti
Ulema vjerski ucenjaci
V
Vade rok
Vakat vrijeme
VakuI davanje imovine u solidarne svrhe muslimanska zaduzbina
Varenika, varnika kuvano mlijeko
Vatan kuca. pokucanstvo, imetak
Vazdan- uvijek, stalno
Veljahaulje- cudno, cudnovato, nevjerovatno
Vilajet pokrajina, provincija



Vesvesa manija, umisljenost

Zar zenski prekrivac lica kod muslimanki, Ieredza, peca, duvak. .
Zaval Bozija kazna
Zekat obaveza muslimana da da porez na imovinu
Zijaret posjeta
Zindan tamnica
Zeman vrijeme
IVORI I LITERATURA
Zelimir #ukavina: 'Podgoricki muslimani u proslosti i sadasnjosti, 'Muslimanska svijest, br. 57,
str. 2 , Selami Pulaha: 'DeIteri iredistrimit, nd. 295-300. Mijajlo Asanin, ' I tada rekose: Nece proci '
(Preko smrti u buducnost str. 145). dr Milisav Lutovac, 'Naselja i porijeklo stanovnistva knjiga 37, Dusan
Lutovac, 'Prva crnogorska brigada narodne odbrane , Titograd, 1989. 'Sandzacki heroji. SANU, Beograd
1960. 'Kako se kalio Sandzak, Harun Crnovrsanin, 2003. god. 'Sinovi Sandzaka, Nuro Sadikovic, 2003.
god. Marko Miljanov, 'Kuci i Arbanasi,
dr Ejup Musovic, 'Muslimani od pada Zete 1499. god. Novi Pazar, 1997.god., Hivzija Hasandedic,
'Spomenici Islamske kulture u Herceg Novom i okolini, Junacke Muslimanske i Epske pjesme Mededovic
Avda i Kurtagic Murat-age i pjesme koje su zabiljezene od starih predaka i drugih narodnih guslara. Marko
B. #asovic 'Pleme Kuci, etnograIsko-istorijski pregled, 'Pleme Kuci, #adoslav Drekovic, BIGZ, Beograd
1978. 'Almanah, Podgorica, br. 3-4 (1998. god.), br. 5-6 (1999. god.) br. 7-8 (1999. god.) '#ozajski
zbornik br. 13 'Osnivanje 'Gajreta u #ozajama 1930. god. Osman Kurpejovic, strana 53 (januar 2007.
god.), 'Kulturni identitet muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic, Podgorica 2001. god',
' Etnoloske odlike Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic, 2002. god, '#azvoj skolstva
u #ozajskoj opstini 1900-1980.god. sa ljetopisima skola #ozaje, 1985. god, KUD 'Vrelo Ibra #ozaje 200.
god, Znanjem u buducnost 100 godina O. S. 'MustaIa Pecanin ' #ozaje, 2002. god,
'U susret 41. Sandzackim igrama #ozaje 2004. god. , 'Ko je ko u Crnogorskom sportu
Crnogorska sportska akademija , Podgorica, 2005. god. KU#`AN s prevodom-Besim Korkut, Sarajevo
1989.god. 'Izbor Hadisa. '#ijadussalihin, En-Newewi, Novi Pazar, 1996. 'Tako je govorio Muhammed
#esulullah, Ahmed Mehmedovic, Novi Pazar 1998. god. Svadbeni obicaji Meco Nurkovic #ozajski
zbornik.
'Mevlud EIendija MustaIa Fetic #ozajski zbornik. 'Vojnik list Beogradske armijske oblasti, broj
864 od 15. marta i 865 od 15. aprila 1981. god. Beograd. 'Pobjeda, utorak 23. Avgust 1977. god.
'Pcelarstvo Podgorica, 2007. god. 'Dan, od 4 maja 2005. god. 'Lovacki list god. 2006. List
'GI# #ozaje. '#evija D od 28 Iebruara 2007. god. ('Zivotna prica #ozajke Vasvije Kardovic).
'Glasnik vrhovnog islamskog starjesinstva, H. htz. Sinanudin Sokolovic, Sarajevo 1972. god.
'Urezano u kamenu i pamcenju Zaim Azemovic i Zecir Luboder, #ozaje 2007. god.






adil (M) Kardovic
(biograIija)
Fadil M. Kardovic, roden je 20. novembra 1957. god. u #ozajama.
Osnovnu i srednju skolu zavrsio je u #ozajama. Nastavnicki Iakultet, grupa
Iizicko vaspitanje, zavrsava 1979. god. u Niksicu i zaposljava se u Osnovnoj skoli u
Baloticima, onda prelazi da radi u Osnovnu skolu 'MustaIa Pecanin ' u #ozajama, gdje
i danas radi kao proIesor Iizickog vaspitanja.
U toku radnog vijeka zavrsava Fakultet Iizicke kulture u Nisu. Bio je clan
raznih omladinskih i sportskih Ioruma u opstinskim, regionalnim, republickim i
saveznim okvirima, predsjednik 'Drustva pedagoga Iizicke kulture #ozaja, u dva
mandata i clan predsjednistva Crne Gore, predsjednik skolskog Iudbalskog saveza
sjeverne regije Crne Gore. Ucesnik je svih zimskih i ljetnjih Sandzackih igara u trcanju
na srednjim i dugim prugama, staIetnim trcanjima, plivanju, gimnastici i streljastvu,
kao takmicar i trener.
Svoje znanje, entuzijazam i sportsko iskustvo prenosi na ucenike svoje skole
osnivajuci sportska drustva i sekcije i otkrivajuci medu ucenicima mlade sportske
talente, u dzudou, aikido i odbojci. Sa pionirima i pionirkama iz svoje skole postizao je
dobre rezultate na olimpijskim skolskim igrama Crne Gore i Ibarske doline. Clan je bio
kulturno - umjetnickog drustva 'Vrelo Ibra ' iz #ozaja.
Ostace zapamcen i kao izvrstan trener nordijskih diciplina i instruktor pri PSD
'Hajla #ozaje. Za svoje zalaganje i rezultate dobijao je znacajna priznanja. 'Drustvo
pedagoga Iizicke kulture, #ozaje, povodom 30. godina uspjesnog rada, dodijelilo mu
je Plaketu za doprinos u razvoju sporta i Iizickog vaspitanja. Objavio je vise strucnih
radova.
Fadil Kardovic je humanista i dobrovoljni davalac krvi vise od trideset pet puta
jer ima veoma rijetku krvnu grupu A #h D (negativan).

Ozenjen je Fikretom Kurpejovic i ima troje djece: kcerku Farisu i sinove: Farisa
i Fedisa.





$ADRZA1:
PREDCOJOR.........................4
RECEAZI1E...........................
I$%ORI1$KO - E%AOLOSKI PRIKAZ BRA%$%JA KARDOJICA....1
CO$%OPRIMAI ROZA1CI....................11
I$%ORI1A ROZA1A.......................1
PORI1EKLO KUCA.......................18
BRA%$%JA E%AHOJI CI , BECI RACI CI , CAAI CI , ( KAMBEROJI CI ) ,
KARDOJI CI , HADZI CI , HAMZACI CI I COLAKOJI CI
.................................21
$%AAOJAA1E I OD$EL1AJAA1E KARDOJICA..........25
DOBI1AA1E %I%ULE ACALAR$%JA...............27
MERDAA-ACA........................27
ABAZ-ACA............................43
0-AR-.......
HRABRI MURA%........................57
0NER-8
N0NEB-.
RIF-
NN0-.
SNIL-.9
0S0F-..8
KI..8
ZEAIDBA KARDOJICA.....................88
ZEAE ($UPRUCE,$AAHE) OD PO%OMAKA AURADIA-ACE.......88
ODIJE (KCERKE) OD PO%OMAKA AURADIA-ACE U PROSLO$%I I
$ADA.............................9
SNIL-9
BZI-S0L0...................................................................................................................
IME ZA PAMCEA1E.....................112
BIL-
BE..
KARDOJICI - HADZI1E....................152
KARDOJICI - HODZE.....................152



AKUL%E%$KI OBRAZOJAAI KARDOJICI............153
ZIJO%AE MUDRO$%I - IZREKE I PO$LOJICE...........155
Sematski prikaz bratstva Kardovica.................12
%RADICI1A, ZIJO% I OBICA1I U ROZA1AMA...........181
Od uenja ezana do dzenaze namaza.................181
$UAE%..............................182
MEJLUD.............................185
KURBAA I KURBAA BA1RAM...................18
RAMAZAA$KI BA1RAM.......................187
Zajednike etnoloske odlike muslimana................188
PO$LEDA1I LOJ..........................2
$JADBEAI OBICA1I.......................22
Izbor branog druga.......................22
Prosidba...........................22
$erijatsko vjenanje.......................25
Kna.............................2
Sv0vI.
Prstenovanje..........................28
OBICA1I KOD PO$1E%E I OBILAZEA1A BOLE$AIKA.......212
SNR PRESELENE N IRE..
HA%AR PRI1E DZEAAZE...................215
CA$UL-KUPAA1E I OPREMAA1E mejjita............21
DZEAAZE............................218
KLAA1AA1E DZEAAZE AAMAZA................219
$PUS%AA1E ME11I%A U CROB.................22
K0PvNE NEI
HA%AR PO$LI1E DZEAAZE....................222
PO$1ECIJAA1E MEZAR1A..................223
ODRZAJAA1E CROBL1A I PO$%AJL1AA1E AISAAA........224
RECNIK NNE P0NI RIECI.
Iv0RI I LIER0R
BI0RFI 00R FBIL N. KRB0vIC






Bismilahir-r-rahmanir-Rahim
"Ui, itaj, u ime svoga Cospodara, koji sve stvara..!"



Zahvaljujem Muneveri iz %urske, Rifatu iz A. Pazara, Hadzi Aehadu iz $arajeva, $abahudinu-Diljku iz
Rozaja i svima koji su mi pomogli u prikupljanju podataka za ovu knjigu, a posebno se zahvaljujem
donatoru bez ije pomoci ova knjiga ne bi ugledala svjetlost dana.


DOAA%ORI:
Rifat, $amir i 1akub Kardovic

You might also like