Professional Documents
Culture Documents
Ahmet sa Emirom
Mehmed-Meho je diplomirani ekonomista i radi u muzickoj skoli
u Novom Pazaru, ozenjen je sa Izetom Corovic sa kojom ima dvoje
djece (Alan i Esma) bio je dobar gimnasticar.
Rabija, udata Alijagic (mula Jakup-eIendijina kcerka iz prvog braka-
sestra Suljova) rano je preselila na Ahiret i za sobom je ostavila kcerku
Zumu, koja se kasnije udala u Novom Pazaru za Dzema Torbica
poznatog Irizera. Oboje su rano preselili na Ahiret i za sobom su ostavili
troje djece: MuneveraIrizer, udata u porodici Bosnjak u Novom
pazaru, MuzaIera i Sabahudin, koji takode zive u Novom Pazaru.
$uljo sa porodicom
1usuf je od druge zene mula Jakup-eIendije , rodjen je 1927. god.
Stupio u Narodnooslobodilacku borbu 1944. godine. Kao proIesionalni i
najuspjesni vozac stice penziju u ' Gornjem Ibru. Zeni se sa Ganic
Umihanom (1931-1996. god.), ima petoro djece: Dzemila, #eIik,
Zekija-Cana,udata za Seljka Zejnelagica. Ervin (ozenjen sa Samirom
Tarhanis i ima sina Amina i kcerku Saru) i Ernest-Kero (ozenjen
Zejnelagic Selvijom) ima dva sina: Selvera (dobar slikar) i Harisa. JusuI
je preselio na Ahiret 1983. god.
Fatima, udata za Zika Kurtagica, ima devetoro djece: Malica,
udata Muric,Sabira udata HadziIejzovic, Bahta udata Mededovic,
Dzevdet, SaIija udata Pepic, Dzevada udata Demic, SeIcet, Fevzija-Feka
i Nezerija.
Medo, proIesionalni vozac. U 'Gornjem Ibru stice penziju , vise
puta je pohvaljivan i nagradivan. Ozenjen sa Fetic Dzekom, ima pet
sinova:
#esad, proIesor Iizicke kulture, radi u OS 'MustaIa Pecanin.
(muzicar i svestrani sportista i trener), clan je kulturno-umjetnickog
drustva 'Vrelo Ibra #ozaje. Zapamcen je kao gimnasticar, odbojkas,
smucar takmicar, trener i sudija na mnogim medurepublickim i drzavnim
takmicenjima iz smucanja, 2006. godine izabran je za predsjednika
sudijske (smucarske) organizacije Crne Gore.
Za svoje zalaganje i rezultate dobijao je znacajna priznanja.
Drustvo pedagoga Iizicke kulture #ozaje povodom 30 godina uspjesnog
rada dodijeljilo mu je Plaketu za doprinos u razvoju sporta i Iizickog
vaspitanja.
Ozenjen je Hadziahmetovic Hatidzom i ima cetiri kcerke: Azra,
smucar i Iolklorista, udata ima dvoje djece, Alma, diplomirana dizajner i
modna kreacija, smucar i Iolklorista. Ernesa, student Ekonomskog
Iakulteta, smucar i Iolklorista. Zerina, ucenica srednje skole, smucar i
Iolklorista.
#uzdija-Mickan, bio je ozenjen sa Beciragic Niserom i imao je
cetvoro djece: Edin, (umro od 2. god.) Emina udata u Svajcarskoj,
Elvedin i Amer. #uzdija (Mickan) zeni se drugi put sa Snezanom
Nikitovic iz Kragujevca.
Mickan posjeduje svoj lokal, jedan je od boljih automehanicara,
teretnih vozila. #uzdija-Mickan je svestrani sportista, prednjacio je u
bijatlonu kao omladinac na nivou Crne Gore.
Jakup, ozenjen Demic Merimom, ima dvoje djece: Hana i Tarik.
Zivi u Austriji.
Ejup, ozenjen Gunel Suljacic, zivi u Turskoj, ozenjen je i ima tri
sina: Berat, Furgan i Fergan.
Ferid, zivi u Sarajevu radi kao proIesor Iizickog vaspitanja u
srednjoj medicinskoj skoli. Ozenjen je Dedovic Leilom i ima dvoje
djece: Faruk i Amar.
Medo sa porodicom
lulsaha-Taha, udata u Cavica,ima cetiri kcerke:Sija, Mersija,
Selveta i Ajsela, zivi u Novom Pazaru.
Nurka, borac, rodena 1929. godine u #ozajama, stupila u
Narodnooslobodilacku borbu 30. 9. 1944. godine, pozadinski rod. Udata
za #iza Burdzevica, ima sedam kcerki: #abija, udata Felec, Nevzeta
udata #amdedovic, Izeta udata Bucan, Sebiha udata Mujic, Sena udata
Nurkovic, Jasmina udata Topcic i Adisa Burdzevic.
Aisa, udata Kasapoli,zivi u Peci, ima sedmoro djece: Nedzib,
SeIcet, Nedzad, Nedzdet, Senka, Ljuma i Nina.
Esma, udata #edzepi, zivi u Peci, ima troje djece: Menka, Nusret i
Ljuljzana.
Bahrija, (Beljo) rodjen je 1937. god. neozenjen, preselio na
Ahiret 1994. god.
'Sportmont, 'Sandzacki heroji. SANU, Beograd 1960. 'Kako se kalio
Sandzak, Harun Crnovrsanin, 2003. god. 'Sinovi Sandzaka, Nuro Sadikovic, 2003.
god. Junacke Muslimanske i Epske pjesme Mededovic Avda, Kurtagic Murat-age,
Ledinic Hajrusa, Fetic Osmanage, Corovic Asirbega, Agic Besima i pjesme koje su
zabiljezene od starih predaka i drugih narodnih guslara. KUD 'Vrelo Ibra #ozaje
2001 god, Znanjem u buducnost 100 godina O. S. 'MustaIa Pecanin ' #ozaje, 2002
god, 'U susret 41. Sandzackim igrama #ozaje 2004. god. ,
. ADILAGA prvi, Mahmut-agin sin, rodonacelnik, domacin,
zemljoradnik, lovac ima sina jedinca Huseinagu.
Huseinaga, imao je cetiri sina: 1. Osmanagu koji mlad gine u
sukobu sa #ugovcima, ostavio je sina jedinca Adilagu. 2. Hajra koji ima
tri sina : Camil, #asim, Paso. . #amo i . Fehrat su bili bez muska
evlada.
1. Osman-aga mlad gine u sukobu sa #ugovcima, ostavio je sina
jedinca Adilagu.
Adilaga drugi, ima cetiri sina: Osmanagu-Plava, #amo, Hadzi
MustaIagu, Haljemagu i kcerke: Dzemila, Zlata i Bahta. Adilaga je imao
i unucad kada se u Prvom svjetskom ratu prijavio kao Durunlija-
dobrovoljac da ratuje za Tursku.
Bio je na ratistu Canakale i Galicije da bi nakon toga bio stacioniran u
neku kasarnu blizu Stanbola da obucava mladu vojsku. Vratio se nakon
7 godina ziv i zdrav sa namjerom da vodi porodicu za Tursku, ali to nije
uspio. Zivio je preko 90 godina. Preselio je na Ahiret u Crnokrpama.
Osmanaga (Plavo), ozenjen Dzemilom Muric imao je devetoro djece:
Hivzo, #izo, Fehim, Islam, #aiI, Hankusa, Hankija, Mahija, i Hajrija.
Osmanaga-Plavo Hivzova generacija u medresi
Hivzo (1920-1989), zavrsio medresu u Novog Pazaru,1958.god.
otisao u Skoplje a 1967.god u Tursku, bio je aktivista Islamske vjerske
zajednice, ozenjen #edzovic Hasibom, ima devetoro djece:
Munib ima pet sinova od prve zene #amsulovic Ajnure su sinovi:
Semih (ima sina Emre), Melih (ima sinove: Emirhan i Eray, Fatih (ima
kcerku Selin), od druge zene Dacic Behije Munib ima dva sina: Kenan i
Burak
Munir, ozenjen Catovic IIetom, ima sina Onur i kci Ozlem.
Munir na Muneverinoj izlozbi
Esad, ozenjen Muric Hatmijom, ima dva sina: Murat i Vedat, zivi
u Belgiji.
Sabahko, ima dva sina : Dzengiz i Cem i dvije kcerke Fatima i
Dzejlan, zivi u Belgiji.
Remzo, ozenjen Nilay Tanriverdi, ima sina Can
Harun, ozenjen Muric Senadijom, ima dva sina: Ugur i Baris.
Hivzo ima tri kcerke: Munirka, Munevera i Sadija.
Munevera se bavi slikarstvom i IotograIisanjem i pomogla nam
je mnogo u prikupljanju podaka za ovu lozu Kardovica i povezala sa
mnogim Kardovicima iz Turske, Svedske i ostalih zemalja,na cemu smo
joj posebno zahvalni.Munevera je bila aktivna i u politici bila je
savjetnik predsjednice Turske Tansu Ciler, pored IotograIisanja clan je
hora u kome je aktivna i danas. Zivi sa majkom Hasibom u Istanbulu.
Munirka je udata,ima sina Omara (ima kcerku Asya) i kci Bernu.
Sadija, zivi u Istanbulu.
Hivzo sa hanumom Hasibom i porodicom
Rizo je stupio u Narodnooslobodilacku borbu 1944. godine,
odselio u Skoplje, od prve zene Deletic #ose ima dvije kcerke: Milku i
Vericu, a od druge zene: sina: Nusret, (koji od 1986.god. zivi u
Svedskoj, ozenjen Italijankom i ima dvoje djece: sina Denisa i kci
Mirelu), #izo u drugom braku ima: cetiri kcerke: lIeta, Nusreta,
Mevljuda i Aida (zive u Svedskoj).
Rizo, Munevera, Hivzo, Ausret i Aida
Fehim ozenjen AtiIom Mekic zivio je u Skoplju ima je tri sina:
Samedin, Mirsad i Benjamin i kcerku Indiru. Fehim je isao na Hadz
1969. god.
Fehim je preselio na Ahiret 1981.god. u 53. godini zivota.
Samedin,. zivi u Svedskoj, ozenjen Amelom Kurpejovic.
Mirsad, zivi u Skoplju, ozenjen, #asmirom Hodzic,ima sina
Semira i kci Selmu.
Benjamin, zivi u Skoplju, ozenjen Ajselom Kurpejovic, ima sina
Berina i kci Berinu.
Indira, udata za Mirsada Kurtanovica, ima sinove Denisa i Edisa.
ehim u Meku sa Atifom
Islam, zivi u Belgiji ima dva sina : Samir i Sedat (ima dvije
kcerke).
Raif, ozenjen Hasic Aisom zivi u Turskoj ima cetiri sina: Adem
(zivi u Americi), Munkir, Nekir (ima dva sina: Hakan i Okan), Bulent
(ima kcerku Irem) zive u Turskoj. #aiI ima dvije kcerke: MuzaIera i
Nilgun.
#aiI poklanja najstarijeg sina Davuda #amovom Hadzi Hilmu.
Hankusa, udata u N.Pazaru, ima dvije kcerke iz prvog braka:
#aza i IIeta a iz drugog braka tri sina: Izo, Duljo i Dzemo (zive u
N.Pazaru).
Hankija, udata u Skoplju i ima petoro djece, dva sina: Muamer i
Mujo (zive u Njemackoj) i tri kcerke.
Mahija, udata u Turskoj i ima cetiri sina: Nusret (zivi u Belgiji)
Orhan i Enver (zive u Juznoj AIrici) i Osman (zivi u Turskoj).
Hajrija, ima dva sina: SeIket i Luan i kcerku Fetiju. SeIket i
Fetija zive u Engleskoj.
Ramo, zivi u Turskoj ima sestoro djece: Hilmo, Nazim, Pajazit,
Suco, Vahida i Ferida,
Hadzi Hilmo, usvojio je #aiIovog sina Davuda (ima dva sina:
Murat i Kerem)
Nazim, ima jednu kcerku Ilhanu
Hadzi Pajazit, ima dvije kcerke
Hadzihanuma Vahida, neudata
Hadzi Sucro, ima sina Nihada
Ferida, ima dvije kcerke.
$andzaktari-Kardovici
Hadzi Mustafaga je roden u Crnokrpama 1906. god. Hadzi-
MustaIaga poznat je kao ensarija po gostoprimstvu svakog ko je dosao u
Skoplje bilo kojim poslom, kao srednjoskolac ili student bez ikakve
nadoknade, prihvacen kao clan svoje porodice, a da je iz #ozaja, bio je
spreman da pruzi utociste i zastitu svakome ..
Zivio je 86 god. preselio na Ahiret u Skoplju 1992. god. imao je
desetoro djece:
Hadzi Hazbo, ozenjen sa Hadzihanumom AsiIom Hasic, zivi u
Sarajevu, veliki bratstvenik. Ugledan covjek i namazdzija ima tri sina i
kcerku;
Fuad, ozenjen Spresom Thaci, ima dva sina: Tarika i Haruna i
kcerku Amru.
Hadzi Nehad, ozenjen Hadzihanumom Edinom Hidzic iz Doboja
(ima kcerku Esmu), zivi i radi u Sarajevu, posjeduje sa bratom Hadzi
8
Samirom veliku gradevinsku Iirmu 'VELBOS. Kompanija Velbos je
gradevinska industrija uglavnom proizvodi gradevinsku armature,
armaturne mreze, kao i ostale celicne konstrukcije (pogon u Begovom
Hanu) dok u Sarajevu imaju Betonsku bazu sa svom pratecom opremom
(mixeri, pumpe) te proizvodnju betonskih polumontaznih elemenata
(omnia, grede).Proizvode za domace trziste gdje su vodeci, te za trziste
Hrvatske, Crne Gore, Albanije, sa stalnom tendencijom rasta osmatrajuci
dalja trzista kao Libijsko, Saudijskom itd.
U Sarajevu, na Ilidzi, preko puta Termalne rivijere, nalazi se
drugi, novi proizvodni pogon Velbosa. #azlog sirenja Velbosa i
dodatnog Iokusiranja na trziste glavnog bosanskohercegovackog grada
su narasli zahtjevi trzista za Velbosovim proizvodima. Proizvodni pogon
u Sarajevu na 12 duluma zemlje sadrzi betonsku bazu, proizvodnu halu
za omnia ploce, te armiracnicu za izradu armature. Kapaciteti Velbosa u
oba proizvodna pogona, u Begovom Hanu i Sarajevu iznosi 700
kvadratnih metara element, odnosno omnia, ploce na dan, a armiracnice
70 tona dnevno gotovog betonskog celika spremnog za ugradnju.
Kompanija zaposljava vrhunske inzinjere, staticare i metalurge-ukupno
200 radnika u proizvodnji, za koje je osigurana obuka po evropskim
standardima. Velbos posjeduje modernu tehnologiju i dugogodisnje
iskustvo povezano sa visokim standardom za kvalitet, tako da svoji
partnerima nudi sve pogodnosti u gradnji, pa kompanija sa ponosom
nosi slogan VAS PA#TNE# U G#ADNJI
Hadzi Aehad sa Hadzihanumom Edinom i kcerkom Esmom
Hadzi Samir ima sina Kerima iz prvog braka sa Azeminom Ceric
i tri kcerke iz drugog braka sa Hadzihanumom Mersijom Garic: Halima,
Merjem i Amina.
9
Muberu (udata za Kurtagic #iIka iz #ozaja sada zivi u Americi,)
ima dva sina Amil i Haris.
Husnija, zivi u #ozajama. Ozenjen Ganic KarenIilom-Filjkom i
ima troje djece: Erduan, ozenjen iz Dozovica i ima tri kcerke: Edina,
Elida i Nejla, Edita (udata u Kurtagica), Elma (udata u Pepica).
Fazlija, zivi u Skoplju i ima dva sina i kcerku: Omara i Anvara
(koji rade u Njemackoj), kcerka Lejla, dipl. turkolog.
Mufit, zivi u Skoplju i ima troje djece: sina Tamera i kcerke
Sabinu i Tailu, dipl. turkolog udata u Kairu za velikog industrijalca
Muhameda Ismaila.
Smail, zivi u Njemackoj, ima dvoje djece:Dzengis i Ajla.
Suad, zivi u Njemackoj (neozenjen).
Emira, bila udata za Dauta Ademagica, nijesu imali djece.
Selima, udata u Turskoj i ima troje djece.
Ismeta, udata u Skoplju i ima dvoje djece.
Halima, udata u Skoplju i ima dvoje djece.
Mustafaga sa sinovima
Haljemaga, ozenjen Hot HaniIom, zivi u Turskoj i ima tri sina:
Bajram, Faik i AciI. Haljem-aga je imao 5 kcerki: Hava,Duzida, FiIa,
Fatima i Emina. Halem-aga je prvi odselio u Tursku i mnogo pomogao
ostalim rodacima koji su kasnije dosli. Haljemaga bio je zarobljen
8.5.1941. godine, otpusten 10.4.1944. godine, broj logora 2-C Grijeveld
Njemacka.
Bajram, ozenjen Lutvijom Dushkaja bio je poznat i lijep covjek,
ima sina Erdala, ozenjen, ima sina: Eren i dvije kcerke Nisa i
Betul.Bajram ima kcerku Hatidzu koja je udata i ima sina Ikre.
Faik,ozenjen Dresevic Ajtenom, ima tri kcerke: Eser (ima sina
Ece), Mejrema (ima sina Emre) i Gusul.
Acif, ozenjen Zejnepom Girlrvic ima sina Emrah i tri kcerke:
Tulaj, Songul i Berna.
Hava ima sinove: Dzemail (ima Aldin, Aldina i Elvir), Hidajet
(ima Amel i #ijad), MuIit (ima Ensar, #ijalda i Sead) i SaIet (ima Emin i
Emir) i kcerku Fetiju (ima Edin i Albin).
Fifa, ima: Baninu (Faris i Demir), Mersiju (ima Ersan i Emir),
Hajriju (ima Adin i Daris), Enveru, Muameru (ima Denis i Ena) i sina
Enes (ima Amin i Sema)
luzida, zivi u Turskoj ima: Isa (ima Merjem i Erdala), Musa (ima
Sena,Kerem i Kajra), Semra (ima Azra, Emir i Omer) i Sevda (ima sina
Kaan)
Fatima, zivi u Turskoj, nema djece,
Emina, zivi u Turskoj, ima: Nedreta, Lejla, Omer i Nehra
Ova kabila (jedan dio) Kardovica odselila je za Tursku, 1960.
god. i sada nose prezime Sandzaktar.
2. Hajro ima tri sina: Camil, #asim, Paso.
Camil, poginuo kao mula-Jakup-eIendijin vojnik 1943. god. u
odbrani Novog Pazara.
Rasim, zivi u Turskoj ima dva sina: Hazir, koji ima sina Ilhana,
reprezentativac Turske u Iudbalu, Ilhan ima dva sina: MeIinen i Kan.
Drugi #asimov sin Mujo je neozenjen.
Paso, ozenjen Muric SaIijom zivio je u Turskoj, imao je devetoro
djece: #edzep, Halil, Fehrat, Husein, #amiza, NaziIa, Umihana, NaIija i
Malica. Paso je sahranjen u kucanskom groblju po (amanetu) svojoj zelji
(1900-1963.god.).
Redzep, ima tri sina (Taner, Caner i Tamer) i 4 kcerke (Nusreta,
#emzija, UlIeta i Zejna).
Halil ima sina Deis i tri kcerke.
Fehrat ima cetvoro djece sinove: #esad i Sead i dvije kcerke:
#eIadija i NiluIera.
Resad ima 2 sina: Edin i Metin
Sead ima tri kcerke: Aylin, Aldina i Fidan.
Ramiza, udata, zivi u Turskoj
Nazifa, udata, zivi u Turskoj
Umihana, udata, zivi u Turskoj
Nafija, udata, zivi u Turskoj
Malica, udata u Skoplju ima dvoje djece: Senad i Senada.
5. BE1TAGA, Mahmut-agin sin, imao jednog sina Hadzi Hasa.
Hadzi Haso, imao je jednog sina Selim-agu.
Selim-aga, Mahmut-agin sin, zivio je u ul. 'MustaIe Pecanina
bavio se trgovinom, bio je preduzimac za splavarenje i prodaje grade za
Kosovsku Mitrovicu. imao je petoro djece: Avdagu, Bilal-agu,Idriz-agu.
Veziru, (udata u Turskoj) i #amiza (zivi u Turskoj ima dvije
kcerke).Idriz-aga ima samo jednu cerku IIetu, udatu u #adetini, (ima
jednu kcerku. Naju). Kod Bejtaginog sina Idriz-age gasi se loza jer nije
imao sina vec samo jednu kcerku. Imanje i njegovu kucu prodaje zet
IIetin.
U Tutinu ima dvije kuce ovog bratstva, Kardovic Avdaga sa
bratom Bilal-agom.
AVDAGA je zivio u Tutinu gdje je posjedovao veliko imanje.
Avdaga je bio poznati berberin i sunedzija u Tutinu i okolini, imao je
sina NaziIa i kcerke: Mejru (udata za Saip-agu Fetahovica, (nijesu imali
djece) SeIku, Feridu i Zumu.
Nazif je bio poznati ljekar u Tutinu, tako da je biran za upravnika
Doma zdravlja vise godina. NaziI po odlasku u penziju, nastavlja
tradiciju svog oca i radi kao berberin i sunedzija. NaziI je imao petoro
djece: Hasan, Bedro, Hedija, Atija i Burhanija.
Hasan, ima sina Ertana i dvije kcerke: Ertanu i Aminu.
Bedro, ozenjen sa Agic Emom iz #ozaja, ima dva sina: Amera,
koji je zavrsio arhitekturu, radi u struci u Becu i Avda je zavrsio srednju
tehnicku skolu, bavi se trgovinom i ugostiteljstvom jer posjeduje vise
lokala. Ima i cetiri kcerke: Amra, Fatima, Aldina i Adila. Bedro je
poznati Iudbaler na nivou Sandzaka, vise sezona igrao je i za FK 'Ibar
iz #ozaja. Dobitnik je vise priznanja i pisalo se o njemu u vise sportskih
casopisa.
BILAL-AGA, imao je samo kcerku Jalduzu.
KARDOJICI - HADZI1E
U bratstvu Kardovica sesnaest Hadzija je islo licno na Hadz i
jedan bedel. U '#ozajskom Zborniku' br. 8, u tekstu koji je pisao Umer
Hadzic-Balota pominje se jedan broj hadzija:
1. Hadzi-Suljaga-eIendija--------------------------- licno 1880. god.
2. Hadzi-Sacir-aga-Salihagin---------- -------------licno 1885. god.
. Hadzi-Hasan----------------------------------------licno 1885. god.
. Hadzi-Smail-aga ----------------------------------licno 1908. god.
5. Hadzi Fehim---------------------------------------licno 1969. god.
6. Hadzi-Hilmo-#amov iz Turske ----------------licno l990. god.
7. Hadzihanuma-Hankusa Hadzi Hiljmova---licno1990. god.
8. Hadzi-Sucro #amov iz Turske------------------licno 1990. god.
9. Hadzi-Pajazit #amov iz Turske---------------- licno 1990. god.
10.Hadzinica-Vahida kcerka #amova-------------licno 1990. god.
11.Hadzi-MustaIaga iz Skoplja isao bedel---------------1995. god.
12.Hadzi-Hazbo MustaIagin iz Skoplja-----------licno 1995. god.
1.Hadzihanuma AsiIa------------------------------licno 1999. god.
1.Hadzi-Nehad, Hadzi Hazbov-------------------licno 1999. god.
15.Hadzihanuma Edina zenaHadziNehadova---licno 1999. god.
16.Hadzi Samir, Hadzi Hazbov--------------------licno 2000. god.
17.Hadzihanuma Mersija zena Hadzi Samirova licno 2000.god.
Interesantno je da je od odlaska Hadzi-Hasa do odlaska Hadzi-
Smail-age proslo 23. godine, a od odlaska HadziSmail-age do odlaska
Hadzi-Fehima proslo je 59 god. A od Hadzi-Fehima do Hadzi-Hilma
proslo 21 god.
KARDOJICI - HODZE
1. Hodza Mula-Ahmetaga
2. Hodza Mula Jakupaga-eIendija
3. Hodza Iljaz-aga
4. Hodza JusuI-aga
5. Hodza Hivzijaga (Turska)
TABELA: Po pojasima (koljenima) 1810-2010. god.
Pojasi ---------------------------------------------------------13
Muskih -----------------------------------------------------350
Zenskih ---------------------------------------------------- 306
Svega ------------------------------------------------------- 656
Trenutno zivi u #ozajama---------------------------------248
AKUL%E%$KI OBRAZOJAAI KARDOJICI :
Ahmet (Suljov N. P.), Pedagog i proI. razredne nastave
Aida (Mitkova), Pedagogija-visoka
Ajsela (Mahmutova), ekonomista - visa
Aljo (Emin-agin), Masinstvo-visa
Alma (Nakova), Stomatoloski Iakultet -visoka
Alma (#esadova-Cucova), dipl. Dizajner -visoka
Amer (Bedrov iz Tutina), Arhitektura- visoka
Amra (Nakova) , dipl. pravnik-visoka
Asmir (Fuadov), Menadzment smjer Carinarski - visa
Banina (#iIatova N. P), Ekonomski tehnicar -visa
Benka (#iIat-agina), razredne nastave-visa
Bisera (Esatova), #azredna nastava-visa
Danko (Tahirov), Poljoprivredni Iakultet-visoka
Denisa (Izova), Drzavna bezbjednost-visoka
Edin (Aljov), Saobracajni Iakultet-visoka
Edina (Dzemova N. P.), Pedagog
Erko (Mitkov), Drzavna bezbjednost-visoka
Ersin (Aljov), Elektrotehnicki Iakultet
Fadil (Muratov), proI. Iizickog vaspitanja-visoka
Fadil (#asimov), dipl. pravnik-visoka
Farisa (Fadila Muratovog), dipl. pravnik-visoka
Ferid (Medov), proI. Iizickog vaspitanja-visoka
Ferzad (#asimov), Poljoprivredni Iakultet-visoka
Ilhana (Ismetova-Takova), psiholog-visoka
Kanita (Hamova), #azredna nastava-visa
Lejla (Fazlina), dipl. turkolog
Meho (Suljov N. P.), Ekonomista-visoka
Mejrema (Faikova), Ekonomija-visa
Mersija (Ahmetova N. P), proI. razredne nastave
Mihrija (Aljova), Visa ekonomska
Misala (Izova), Politicke nauke-visoka
Mukadesa (FeImova) Menadzment smjer komercijala
Naka (Omer-agina), Hemija-visa
NaziI (Avdagin iz Tutina), Ljekar
Hadzi Nehad (Hadzi Hazbov) Menadzment smjer komercijala, vlasnik i
direktor Iirme 'Velbos Sarajevo
Nevzeta (Bedrova), proI. Istorije-visoka
Nusko (Jasar-agin), proI. tehnickog vaspitanja-visa
Ozlem (Munirova iz Turske),Iak.tekstilni-visoka
Omer (Feridov), dipl. Ing. InIormatike-visoka
#eIik-#eIko (Ahmetov), pravnik-visa
#esad (Medov), proI. Iizickog vaspitanja-visoka
#emzo (Hivzov iz Turske), Iarmaceutski
#iIat (Suljov N. P.) Ekonomista-visoka
Sabina (MuIitova iz Skoplja), Komercijala -visa
Samir (#iIatov N. P.) Ekonomista-visoka
Sead (Tahirov N. P.),Filoloski Iakultet (Irancuski jezik)
Semih (Munibov sin iz Turske),masinski Iakultet
SeIika (Muhamed-agina), dipl. pravnik-visoka
Selma (SaIetova), asistent ljekar-visoka
Senada (SeIketova-Secova), #azredna nastava-visoka
Suad (Diljkov), magistar Ekonomskih nauka
Semir (Zaimov), Menadzment smjer komercijala
Tahir (Muhamed-agin), Gradevinarstvo-visoka
Tajla (MuIitova), dipl. turkolog
Tunjaj (AciIov iz Turske), Ekonomija-visoka
Zada (Emin-agina), proI . razredne nastave-visa
Zijad (Diljkov), Menadzment smjer komercijala visa
Zilha (Diljkova), dipl. pravnik-visoka
Bilo je pismenih Kardovica i u starim vremenima u arapskom,
staroturskom, persijskom, italijanskom, njemackom, makedonskom i
albanskom pismu. Prvi pismeni Kardovic cirilice i latinice bio je
Mahmutaga. Kardovici su za vrijeme raznih prevrata i promjena vlasti
bili poznati borci u odbrani svog kraja, naroda, casti i obraza. Kardovici
su se u tim teskim vremenima trudili da osim junaka i ratnika , branilaca
svojih porodica i plemena budu i uceni ljudi. Ucili su razna zanimanja i
razna umijeca koja su bila aktuelna za ta vremena. Bili su poznati
pojedinci kao: hodze, mekteblije, vjeroucitelji, ucitelji , proIesori,
treneri, instruktori, sudije, berberi, hecimi, ljekari, sunedzije, vozaci,
autoprevoznici, namazdzije, barjaktari, sportisti, muzicari, Iolkloristi,
slikari, lovci, ribolovci, trgovci, zemljoradnici, stocari, karavandzije,
proizvodaci drvenih predmeta, stolari, piljari i dr.
Kao sto se vidi u poslije ratnom periodu Kardovici su se najmanje
prihvatali drzavnih sluzbi i nijesu voljeli da se mijesaju u politicka
desavanja, vise su voljeli da se posvete poslovima na svojim velikim
imanjima, poljoprivredi, stocarstvu, pcelarstvu, zanatstvu i trgovini. Sto
se tice Kardovica iz Turske, svi su bili veoma ugledni, radni i uglavnom
su se bavili trgovinom.
Posjedovali su veliku zemlju i sumu i to: Zavrse, Kardovo brdo,
Haskov lug, Crnokrpe, #adetina, Bandzovo brdo, Vuca , Zeleni, Susteri,
vise caireva na desnoj i lijevoj obali Ibra, jedna vodenica i vise hanova i
ducana kao i veliku zapregu i mehanizaciju.
ZIJO%AE MUDRO$%I - IZREKE I PO$LOJICE
O Ko je lud ne budi mu drug.
O Ako kamenje mices sa puta, ostavi neki kamen da se jos neko
osevapi.
O Ako losem covjeku zajam (dobro) ucinis, on ti zlom vraca.
O Ako mislis zlo tudem teletu, Allah ce dati zlo tvome detetu.
O Ako mozes siroti na skut, na srecu joj ne mozes.
O Ako mu je babo kucu gradio, lako ces se sa njim pogodit.
O Ako ne vratis dug ne mozes vise uzeti na zajam.
O Ako ne znas sta je dobro, znas sta je skupo.
O Ako nece davo da bjezi od tebe, bjezi ti od njega.
O Ako ti je slaba pamet, moras imati dobra leda.
O Bliza je smrt no jaka za vratom.
O Bolje dan lijepo, no godinu sa zlom.
O Bolje je biti dobro obesen nego lose ozenjen.
O Bolje je biti pomalo lud nego pomalo pametan.
O Bolje je jednom vidjet no sto puta cuti.
O Bolji je gram srece no sto kila pameti.
O Brat brata do na jamu, a u jamu ga ne da.
O Budala samo svoju pamet begenise.
O Cesto covjek nema veceg neprijatelja od samog sebe.
O Covjek je dobro dok moze na svoje noge do soIre da dode.
O Covjek je tvrdi od kamena a slabiji od srce.
O Covjek je uvijek na gubitku, osim onog koji je na Allahovom
putu.
O Covjek koji zeli svima da ugodi ili je lud ili ce postati lud.
O Covjek mora katkad misliti tudom glavom da bi spasio svoju.
O Covjek sve daje za obraz, a obraz nizasta.
O Covjeku svakog dana prijeti opasnost od covjeka.
O Covjek nije ono sto misli da jeste, vec je ono sto cini
O Cudotvoran lijek u bolesti je lijepa rijec.
O Cutanje je najveca mudrost.
O Daj mi Allahu sta mi zena misli.
O Daj mi srecu pa me baci u vrecu.
O Dijete je slavuj u kuci.
O Djeca su sirotinjsko zlato.
O Djevojka uvijek vise vjeruje ljubavniku nego majci.
O Do podne mrzi sam sebe, a od podne cio svijet.
O Dobar je covjek, ni mrava nije zgazio.
O Dobro baci u more, isplivace.
O Dobro slusajte osobu koja govori, ne prekidajte je i ne upadajte u
rijec.
O Dok dzak soli sa nekim ne pojedes ne mozes znati kakav je.
O Dok pametan razmislja kako da se ozeni, budali djeca porastose.
O Dom je tamo gdje je covjek srecan.
O Drzi rijec ko reseto vodu.
O Dusmanina udri sa komadom hljeba.
O Glad je jaca od meraka i sevdaha.
O Gladan ne gleda u saren tavan, no u pun vagan.
O Golog devetorica ne svukose.
O Govorite kratko i jasno.
O Han nije kao kuca, ali je bolji nego u kuci biti musaIir.
O Hatar za hatar, sir za pare.
O Hrani pseto da na tebe laje.
O Izbjegnite tri stvari: ljubomoru, pohlepu i neznanje,
O Jezik kosti nema, ali kosti lomi.
O Jezik moze gore posjeci nego mac.
O Junacka djeca, sirotinja po sokaku.
O Kad bi se pamet prodavala svako bi kupio svoju.
O Kad je mjesto majke maceha i otac je ocuh.
O Kad se kola slome, kolovoza dosta.
O Kad se zenis otvori oba oka i pitaj ko joj je majka, a kasnije
zazmuri na jedno oko.
O Kad zli zavladaju, dobri propadaju.
O Kakav je, Ibar bi zamutio.
O Kakav je, ukrao bi sa majke ceIine.
O Kako mu stomak krci, onako mu glava misli.
O Ko Iata halaluke, stalno ce u halu zivjeti.
O Ko ima dobru zenu nije siromah.
O Ko ima evlad, nek ugne vrat da se tudoj djeci ne cudi.
O Ko laze za tebe, lagace i protiv tebe.
O Ko mlad uci, star se ne muci.
O Ko mnogo prica malo zna.
O Ko ne cijeni svoj dinar, ne valja vise od dinara.
8
O Ko ne zna na orahu, ne zna ni na tovaru.
O Ko nema dusmanina, majka mu ga je rodila.
O Ko nema srama, nema ni obraza.
O Ko neprijatelju oprosti, prijatelja dobija.
O Ko sam sebe ne cijeni, toga ni drugi nece cijeniti.
O Ko se sam hvali, sebe kvari.
O Ko sirotinji dijeli, Allahu pozajmljuje.
O Koliko imas toliko vrijedis.
O Kome Allah daje i ljudi mu daju.
O Kome je majka planinka, lako mu je biti cobanin.
O Kome zena sudi, taj nema mjesta kod ljudi.
O Krivo sjedi ali pravo zbori.
O Kuca bez zene, vodenica bez vode.
O Kuca je zatvor za djevojku a radionica za zenu.
O Kud ce kruska no pod krusku.
O Kus pijetao, pile do vijeka.
O Lijepa zena, pola tuda.
O Livada se vaktom kosi.
O Ljekar ranu previja a Bog je lijeci.
O Ljubav i kasalj ne mogu se sakriti.
O Losa je ona kuca u kojoj se uspjeh zaliva casom, a tuga rastjeruje
Ilasom.
O Loseg covjeka ko drzao na glavi, ko pod nogama, on ti isto misli.
O Mal na mal, hal na hal.
O Mrznja skodi zdravlju.
O Muka dusu ne vadi.
O Najgore je kad siromah obogati.
O Najjaci medu vama je onaj koji moze da obuzda
svoju srdzbu.
O Najveca pomoc covjeku je ne odmoci mu u nicemu.
O Navika je najvisa vlast u covjekovom zivotu.
O Ne ide se necist u dzamiju ni bez para u carsiju.
O Ne mijesi pitu onaj ko ima, vec onaj koji je naucio.
O Ne muti vodu koju pijes.
O Ne treba se sjekirati, sto hoce da bude bice.
9
O Ne turaj trn u zdravu nogu.
O Ne udaraj nogom u vagan.
O Ne vjeruje ni svojoj peti.
O Neka ti ga, u torbi ti se raspao.
O Nema drveta bez grane, ni covjeka bez mane.
O Nema mu otkuda podoc da je dobar.
O Nema muke bez dusmanske ruke.
O Nemas ni gros uvijek si los.
O Ni u dobru se ponesi, ni u zlu se porusi.
O Nije domacin ko zaradi, vec ko sacuva.
O Nije junak ko ubije, no je junak ko pokloni.
O Nije siromah ko nema bogatstvo, vec je siromah ko nema pameti.
O Nije sramota pasti, sramota je ne dici se.
O Nije ti ni on maslo za #amazan.
O Nije zlo ono sto ulazi u covjekova usta, nego je zlo ono sto iz
njih izlazi.
O Nije znanje znanje znati, vec je znanje znanje dati.
O Niko ne zna sta cija vrata zatvaraju.
O Nista nije slade od istine, pa ipak istina je grka.
O Nista se brze ne osusi od zenskih suza.
O Od meka obraza, trbuh do zuba.
O Od mnogo oceva, djeca vrljava.
O Od soja makar pola soja.
O Opruzi se onoliko koliko se mozes pokriti.
O Osokoli ga, pa gledaj kako ce ti slomiti vrat.
O Ozeni se na brzinu, kajaces se na tenane. .
O Pazi se i gora usi ima.
O Prijatelj je onaj ko te drzi za ruku, a dodiruje tvoje srce
O Pazi sta radis, voda ide a kamenje ostaje.
O Poklonu se zubi ne gledaju.
O Ponekad na ista vrata udu dva murata.
O Preci je bliznji komsija no daljnji brat.
O #odilo se mora se ljuljati.
O #uho vezir, ruho razil.
O Sa jednijem metkom dva zeca ubio.
O Sa svojim jedi i pij ali ne ortaci.
O Sacuvaj me Allahu zenskog sera pa sejtanskog.
O Sahat sobu razgovara.
O Sila Boga ne moli, a Bog silu ne voli.
O Smrt je bliza no jaka za vrat.
O Smrti se ne boj, no se boj zla covjeka.
O Sram naIaku gubi.
O Sta vecina odredi to ce i biti.
O Sto covjek duze zivi, vise zna.
O Sto godina, devedeset grosa.
O Sto mu zadnjici valja, obrazu mu ne smeta.
O Sto se grbo rodi, vrijeme ne ispravi.
O Sto snaga moze, to pamet ucini.
O Sto ti nije milo da ti drugi ucini, nemoj ni ti drugome uciniti.
O Strah je iz dzeneta izasao.
O Strpljen spasen.
O Svi smo Allahovi i svi se Njemu vracamo.
O Svoj hljeb jede a tudu brigu brizi.
O Takum pasa, hal Madup. (Pravi se pasa a ciganski zivi).
O Tesko je imati pa nemati, a jos teze imao pa ne mogao.
O Tesko onom kog pametni kude, a jos teze onom kog budala
hvali.
O Tesko ovci s vukom ratujuci i pametnom ludog slusajuci.
O Tesko samome i na vaganu.
O Teza je nesloga, nego siromastvo.
O Tih govor stisava ljutnju.
O Trci mal na mal, hal na hal.
O Trbuh dzama nema.
O Ucinjenom poslu mahane nema.
O Usta su mala ali gutaju brda.
O Vakat gradi vakat obaljuje.
O Vidi majku uzmi kcerku.
O Veseo covjek je kao sunce, kud god ide osvjetljava
O Voli svojeg komsiju, ali ne ruzi ogradu.
O Vrane im popile mozak.
O Zadnja prvu ne stize.
O Zna davola na ledu potkovati.
O Zasviraj i za pojas zadeni.
O Zlatne uzde ne cine konja boljim.
O Zivi i pusti druge da zive-(Fedis).
O Zena i puska nikome se ne daju.
O Zena se zbog jezika kopa do grla.
O Zena je dzenet ovoga svijeta.
'SVE ONO STO JE T#EBALO DA SE DESI NIJE TE MOGLO
ZAOBICI, A SVE STO TE ZAOBISLO NIJE T#EBALO DA TI SE
DESI.
Zabilfeio od Kardovic Jasar-age
1asar-aga Kardovic
Sematski prikaz bratstva Kardovica
1 generacija
Pocetna sema
1. Alija 4,
2. Kamber 4,
3. Kardo-vic 1,
4. Merdan- aga 1,
5. Mahmut- aga 5,
6. Nuradinaga , Salihaga, Bejtaga, Hadzi Suljo, Adil-aga..
1. - Nuradin-aga ,
8
9
2. Bratstvo Hadzi Suljage
. Bratstvo Salih-age
1. Bratstvo Bejtage
5. Bratstvo Adil-age
8
9
8
8
TRADICI1A, ZIVOT I OBICA1I U ROZA1AMA
Od ucenja ezana do dzenaze namaza
Obaveza ucenja ezana na desno uho . Prenosi se od Ebi-#aIi`a, gdje se
kaze: 'Vidio sam #esulalaha, sallalahu alejhi ve selem, kako EL-Hasani
b. Aliji uci ezan na desno uho kada ga je rodila Fatima. (Ebu-Davud i
Et-Tirmizi).
Preporucljivo je da prvo sto na ovom svijetu dijete cuje, budu
rijeci ezana, rijeci koje sadrze velicanje Allaha (Allahu ekber), sehadet,
nema drugog boga osim Allaha ('La ilahe illallah), a koje covjek
izgovara kada prihvata islam. Pozeljno je ponijeti dijete poboznom
covjeku (HaIizu, Hadziji, Hodzi), da mu premaze desni sokom od
hurme. Zbog toga je ucenje ezana djetetu obiljezje islama kojim se
oznacava dolazak na ovaj svijet, kao sto se uci sehadet, pred covjekom
koji na samrti, pred napustanje ovog svijeta, kako bi mu zadnje rijeci
bile 'La ilahe illallah.
Uenje Ezana
Akika (klanje kurbana, davanje imena i brijanje glave
novorodjenceta). Akika je sunet i iz toga se ne izuzimaju ni siromasni.
To je radio #esulullah, sallallahu, alejhi ve sellem, kao i njegovi ashabi i
oni koji su dosli nakon njih.
8
Kurban za novorodjence se kolje sedmog dana od dana rodjenja,
na taj dan mu se daje ime i brije mu se glava. Davanje lijepog imena
djetetu je roditeljska duznost. Ukoliko se roditelji ne bi mogli dogovoriti
oko imena djeteta, otac ima prednost da u tom slucaju odabere ime, na
sta hadisi ukazuju, a i zato sto se djeca nazivaju po ocevima, a ne po
majkama, kao sto Kur`an navodi: 'Zovite ih po ocevima njihovim, to je
kod Allaha ispravnije, a i na Sudnjem danu ce se ljudi pozivati po
imenima svojih oceva'.
$UAE%
Sunet je jedan od trideset tri sarta koji cine temelj islama kao
vjere. Ovog islamskog sarta pridrzavaju se svi muslimani. Sunet je
obaveza, tradicija i obicaj u muslimanskim porodicama bez obzira na
vjersko obrazovanje i upucenost u vjeru. On je sastavni dio zivota
svakog muskarca i predstavlja jedan od njegovih najznacajnijih
dogadjaja . Pored vjerskog i obicajnog cina, sunet ima veoma znacajnu
ulogu za uspjesnost u braku, potomstvo, za higijenu itd. Visestruku
korist od obrezivanja i medicina potvrduje.
Svaka porodica ili vise porodica zajedno, za svaku generaciju
muskaraca, ili pojedinaca, obavezna je da organizuje sunet. Sunecenje
(obrezivanje) se obavlja po pravilu do sedme godine, moze kasnije, ali
obavezno prije polne zrelosti. Danas u savremenom svijetu veliki broj
djece se obrezuje prilikom rodjenja, nezavisno od vjerske pripadnosti.
Sunet kod muslimana ima karakter porodicnog veselja i svecanosti.
Sunet se postuje i u bratstvu Kardovica , ranije i sada. Nacin na
koji se obavljao sunet u ovom bratstvu je kao i u drugim muslimanskim
porodicama.
Prvi proljecni suncani dani, prestale hladnoce i opasnost od
prehlade, babo (otac) misli da je pravo vrijeme da obavi sunet sinova.
Nijesu jos poceli poljoprivredni radovi, sva je porodica na okupu.
Organizovace porodicno veselje, bice dosta pozvanih, prijatelja, komsija,
bratstva i odiva sa zetovima.
8
U cetvrtak, pozvao je babo sunedziju (kalaIata) JusuIa Fazlica da
dode kod kuce i da obavi sunecenje njegovih sinova. Nekoliko dana prije
dana suneta pocele su pripreme u porodici za sunet. Zaklao je dvije
junice dan prije suneta, tada pocese dolaziti prijatelji i odive sa strane,
donoseci darove djeci. Na dan suneta organizovan je Mevlud. Skupilo se
dosta svijeta, bratstvo veliko, prijatelji, odive, komsije i svi pozvani. Svi
su se spremili kao za najvece veselje, svi u svecanom kako prilici
ovakvom dogadaju. Najstariji sin imao je deset godina, a najmladi sest.
MusaIiri se smjestise po sobama kako je za koga odredeno, primaju se
pokloni od zvanica sa zahvalnoscu. Pocinje cascavanje sa serbetom i
kahvom. Velika soba je odredena za veselje.
Prije podne stize sunedzija JusuI , uzima abdest i uci dove za
sunet, otvara torbu u kojoj je bio sav pribor za sunet. Sunecenje je
pocelo prije podne, jer to ima svoje, kaze se da djeci krene napredak.
Posebna soba je pripemljena za sunet, okicena, sav plaIon i zidovi bili su
prekriveni vezenim mahramama, drugim ukrasima i sarama, ukrasne
trake, trepetljike. Sva soba je bila u prostirci, cilimi, janovi, jambolije i
druga prostirka. U gornjem dijelu sobe, pored prozora , raspremljena su
tri kreveta jedan do drugog, za djecu koja se sunete. Nema jastuka,
jastuci ne trebaju. Umjesto jastuka sluzice im ruke koje moraju drzati
ispod glave, jedno vrijeme, poslije suneta.
Odabra babo dvojicu prisutnih ljudi, da sa sunedzijom budu kada
se sunet djece bude obavljao. To je bio amidza i najmladi daidza. Ispred
stolice, na kojoj ce sjedeti sunedzija JusuI, bila je velika torba sa
priborom za sunet, dosta zavoja, raznih praskova, nekoliko bocica raznih
tecnosti, veliki bakarni lavor, dva duguma sa toplom i hladnom vodom.
Kaza sunedzija amidzi i daidzi sta treba da rade i pozva prvog djecaka da
ude.
Kada je usao u sobu djecak je bio zbunjen njenim izgledom kako
je ukrasena, a to mu je vise privuklo paznju nego ostalo. Dok je
razgledao po sobi, a narocito po plaIonu, jer mu je daidza skretao paznju
na to, sunedzija zavrsi posao sunecenja. Pricajuci djecaku sale, amidza
polozi djecaka na krevet da lezi. Daidza je odmah uzeo carsav i pokrio
djecaka po koljenima koja su bila podignuta i savijena. #uke djecakove
su stavljene pod glavu i djecak je mirno gledao u ukraseni plaIon.
8
$unet
U posudi sa strane kreveta stajala je jedna smjesa boje koju
daidza uze i naboja djecaku veliki brk na jednoj strani lica, pa zatim na
drugoj. 'Hairli ti bilo brko rece djecaku kada to zavrsi, ostavi ga da lezi
na krevet i vrati se nazad kod sunedzije. I tako redom jedan, po jedan,
djecacima se obavi sunet.
Posto se zavrsio sunet djecaka, prvo ulazi dedo (date) sav radostan
sto nije cuo plac nijednog svog unuka, otvori takuljin (novcanik) i poce
da cascava unuke po dvadeset dinara, cestitajuci im sunet. Zatim, udose
babo, amidze i na kraju majka sa sestrama. Svi su govorili: 'masala,
masala, ovih momaka sa velikim brkovima.
Djecaci su bili malo zbunjeni gledali su jedan drugoga kako im
stoje nacrtani brkovi. Bilo je smijeha i sale. Sunedzija zaduzi daidzu da
pazi na djecake a on pode u susednu veliku sobu da se odmori, da popije
serbet i da datu i ostaloj porodici cestita veselje i sunet u porodici.
Dok je trajao skup povodom suneta hodze su pozivale na namaz
koji tom prilikom ne treba da se propusti i da trebaju da klanjaju namaz
sve punoljetne osobe koje su tu prisutne. Prisutne hodze ucile su Sunet-
dovu i druge dove koje se uce tom prilikom. To ucenje je dopiralo do
sobe gdje se obavio sunet djecaka.
Doslo je vrijeme rucka, babo pozva sve prisutne da u susjednu
sobu (prostoriju) podu na rucak. #ucak za ovu priliku posebno se
priprema i treba da je bogatiji i svecaniji od rucka koji se sprema drugim
povodima. Bogata domaca jela sa obiljem mesa od junica, birijana,
8
pilavi, pite, kiselo mlijeko, med, salate, slatko, voce i drugo. Svi pozvani
su ulazili kod osunecenih djecaka, cestitali bi im sunet darivajuci ih
novcem i zeleci im srecu i zdravlje u zivotu.
Nekoliko narednih dana osuneceni djecaci i porodica posjecivani
su od strane komsija, bratstva i prijatelja. Tada dolaze zene sa ponudama
kod djece koja su se osunetila, donoseci im brojna jela i kolace, donoseci
darove i roditeljima djecaka kao i djedu i biki. Poslije dva-tri dana
djecaci pocinju ustajati i hodati po sobi, izlazeci pomalo napolje. Tada
dolazi sunedzija JusuI u obilazak djeci i skida prve zavoje i zamjenjuje
ih sa novim. Obide on djecu jos nekoliko puta, dok sva djeca ne skinu
zavoje i ne ozdrave.
U bratstvu Kardovica suneti su praceni i postovani kao jedan od
najvaznijih dogadjaja u zivotu pojedinca i cijele porodice.
#ekao je #esulullah, sallallahu` alejhi ve selem: Cetiri stvari su
od suneta poslanika: stid, mirisanje, misIak i brak. Pet stvari je Allah
posebno odredio covjeku: (sunecenje-obrezivanje, otklanjanje dlaka sa
stidnih djelova tijela, skracivanje brkova, rezanje noktiju i otklanjanje
dlaka ispod pazuha).
MEJLUD
Mevlud je opjevavanje rodenja posljednjeg Allahovog poslanika,
Muhammeda a.s. sto po opstem misljenju islamskih istoricarima
odgovara 12. rebiu-i-ewelu odnosno 20. aprila 570/71. godine po Isau
alejhisselamu. Mevlud znaci i pobozni spjev ispjevan u znak rodenja
Allahovog poslanika Muhammeda a. s. koji ce se s ljubavlju i velikim
postovanjem prema njemu, recitovati, uciti i pjevati na dan njegovog
rodenja. Na podrucju #ozaja mevlud se ucio na arapskom i na nasem
jeziku. Ucenje mevluda potice od najranijih dana dolaska islama i
muslimana na ovim prostorima. Priredivao se u dzamijama povodom
vjerskih praznika i povodom dana rodenja Allahova Poslanika u mjesecu
#ebiu-l-ewelu.
Danas muslimani obiljezavaju Pejgamberovo rodenje i na taj
nacin izrazavaju postovanje i privrzenost zivotu, djelu i ucenju
8
poslednjeg Allahovog poslanika Muhammeda a. s. Mevlud se na nasem
jeziku izvodi melodicno slicno ucenju ilahija i kasida. Preporucuje se
biti cist, okupan i sa abdestom. Mevlud se kod nas Muslimana prireduje
za razne prilike: povodom rodenja djeteta, zatim suneta-obrezivanja.
Mevlud povodom edisovog suneta
Mevlud se prireduje i povodom zenidbe, udaje, useljenja u kucu i
za razne islamske praznike. Na tim svecanostima se obavezno pozivaju
eIendije-vjerski sluzbenici, koji uce mevlud, a i rodbina, rodaci, komsije
i prijatelji. Prostorije kucne se urede, namirisu i posebno pripreme za
mevludsku svecanost. Miris se koristi u toku mevluda a serbet i slatko se
dijeli prisutnima prije i nakon proucenog mevluda. Na bogatoj
mevludskoj trpezi skoro obavezno su prisutne hurme i halva.
U novije vrijeme mevludi se snimaju audio i video zapisima,
praktikuje se i upotreba kucnog ozvucenja kako bi se u svim sobama u
kojima borave zvanice na mevlud moglo pratiti ucenje mevluda.
Mevlud, je danas izvrsna prilika za upoznavanje ljudi sa Islamom,
Kuranom i Sunetom-zivotom i djelom Muhammeda a. s.
Neka je hvala Allahu na blagodatima zivota i vjere! Neka je
Allahov blagoslov, mir i spas na Muhammeda a.s.
KURBAA I KURBAA BA1RAM
Jedan od islamskih sartova je i obaveza klanja kurbana za vrijeme:
rodenje djeteta, kopanje temelja za kucu i Kurban Bajrama. Islamska
godina je lunarna pa Kurban Bajram kao i ramazanski Bajram budu u
8
isto doba godine poslije 36 godina. Svake kalendarske (sunceve) godine
oni su za deset dana prije nego prethodne godine.
Klanje kurbana na Kurban-Bajram
Kurban Bajram je po svom znacaju i uzvisenosti kao i #amazan
Bajram najznacajniji islamski praznik. Hadz koji se obavlja u trajanju
Kurban Bajrama daje ovom prazniku posebno duhovno uzdignuce za sve
one koji ga obave. Obicno prvog dana Kurban Bajrama kolje se kurban.
Prvi dan je uglavnom namijenjen za to, jer poslije klanjanja podne
namaza i rucka malo ima vremena za drugo bilo sta osim da se kurban
zakolje i podijeli, jedan dio bratstvu, drugi dio komsiluku, treci dio
siromasnim i cetvrti dio se ostavlja za sebe. Naredna dva dana Kurban
Bajrama obilazi se brastvo po starini, komsije i prijatelji (odive). Pri
obilasku od Bajrama svi se pozdravljaju sa pozdravom-'Bajram SeriI
mubarek olsun '.
RAMAZAA$KI BA1RAM
#amazan se provodi u miru, ciscenju duse i tijela sto se postize
propisanim ponasanjem u mjesecu posta. #amazanski Bajram je radost i
vrhunac duhovnog uzdignuca svake osobe koja je postila. Sva porodica
je obucena u bajramsku odjecu. Svecana atmosIera, miris avlije i cijele
kuce daje posebnu draz i zadovoljstvo cijeloj porodici.
Prvi dan Bajrama je planiran za goscenje u kuci i za muhabet u
okviru porodice. Bogat rucak se sprema za taj dan samo za porodicu. Svi
su u svojim kucama sa svojom porodicom. To je dan kada djeca obilaze
svoje amidze, komsije, bratstvo. Poslije dorucka odmah se djeca skupe i
88
idu od kuce do kuce da cestitaju Bajram. Svi ih rado docekuju i
cascavaju. Pored bombona koji se za tu namjenu posebno kupuju i
spremaju, djeci se dijele i kolaci. Naredna dva dana Bajrama predviden
je za obilazak komsija, bratstva, prijatelja i odiva.
ajednicke etnoloske odlike muslimana
Svoje obicaje (adete) muslimanski narod je sacuvao, tezeci da one
lose zaboravi, a dobre da prihvati i sacuva od zaborava. Obicaji svih
naroda poticu iz davnih vremena a oni su se prenosili i mijenjali i u
nasem bratstvu.
Opisacu nacin zivota, obicaje, (adete), navike, vjerska obiljezja,
mentalitet, plemenitost, postovanje prijateljstva, pobratimstva i kumstva,
muslimanski zivotni stil, kuca i zivot u njima, porodica i porodicni
odnosi, bratstvo, pleme, odnos prema zeni, usmeno i narodno
stvaralastvo, zanatstvo i rucni rad, rodenje, zenidba, udaja, svadba, brak i
bracni odnosi, Iolklor, stara narodna nosnja, ishrana, arhitektura, smrt i
sahrana. Kroz osvrt na ove segmente etnoloskih odlika i osobenosti
muslimanskog naroda, zelim da prikazem oblik bratstvenickog zivota u
proslosti, jer dolazi do evolutivnih procesa i promjena u relativno
kratkom razdoblju i time iscezavaju i padaju u zaborav mnoge
osobenosti.
Polazeci istorijski od istih zelja, kod raznih naroda razvijali su se
razliciti obicaji pa se kod nas kaze 'Koliko sela, toliko adeta to jest
obicaja, ali sustina im je ista.
U nasem bratstvu obicaji (adeti) su se prenosili, jer u porodici je
uvijek bila neka osoba, nana (bika) ili djed, koji su pamtili i mlade
generacije poducavali sta treba raditi i reci. Svi nasi obicaji su vezani za
ljudski zivot, od rodenja pa do smrti.
Za sve narode je vazno rodenje djeteta i svi obicaji (adeti) imaju
jedan cilj-da dijete raste zdravo i srecno.
89
Muslimanski narod daje vlastiti doprinos ukupnom razvoju
drustva, prihvata naucna i strucna saznanja i dostignuca, spreman je da
snosi odgovornost za sopstveni razvoj i razvoj i odrzavanje porodice, da
vaspitava i skoluje djecu, da ravnomjerno uziva u blagodatima drustva i
istovremeno snosi odgovornost za njegov razvoj. S pravom se moze
konstatovati da muslimanski narod ravnopravno i jednako sa drugim
narodima ostvaruje svoju sadasnjost i gradi srecniju buducnost u svoju
zajednicku domovinu .
Pozdravljanje je speciIicno i proizaslo je iz vjerskih odredenja.
Ono je praktikovano ujutru sa sabahajrola, u podne se izgovaralo
merhaba, poslije podne aksamhajrola, te selam alejkum, alahimanet, pri
odlasku. Sada su pretezno prihvaceni savremeni i medunarodni nacini
pozdravljanja, uz zadrzavanje i obnavljanje pomenutih. Postoje i razni
nacini pozdravljanja pri radu, jelu, druzenju i slicno. Kod muslimanskog
naroda poznato je gostoprimstvo- maniIestuje se ustajanjem pri ulasku
gosta u kucu, nudenje mjesta za sjedenje, nudenje casti, nudenjem
pocasnog mjesta za soIrom prilikom jela, davanjem prednosti na putu i
prilikom ulaska u kucu.
Dobro je dosao gost i putnik namjernik ili nenamjernik, jer postoji
spremnost da mu se ukaze postovanje i uvazavanje. Neke osobenosti
gostoprimstva, ili vecina njih sacuvane su i primjenjuju se i sada.
Sisanje i kumstvo u ranija vremena vrsena su samo prilikom
kumstva sa Crnogorcima, a u novije vrijeme kumstvo se uspostavlja i
unutar muslimanske nacionalnosti. Tom cinu se pridaje svecani znacaj i
istovremeno uspostavljaju posebni medusobni odnosi po tom osnovu.
Kardovici su imali mnogo pobratima i kumova poznatih i uticajnih
iz nasih krajeva i sire.
Zarija Joksimovic je jedan od poznatijih kumova naseg bratstva
koji je tada bio najuticajniji covjek beranskog sreza. Vlado Bozovic iz
Titograda (Podgorica), narodni heroj i predsjednik Ustavnog suda, Vlado
Durisic iz Titograda (Podgorica), predsjednik Vrhovnog Suda Crne
Gore, Dusan-Dika Nikolic iz Cetinja, akademski proIesor, Velimir
Kostic iz Niksica, nacelnik Udbe Crne Gore, kao i mnogi Bosnjaci, Srbi
9
i Albanci, poznati ljekari, akademski proIesori itd. Kumstvo i
pobratimstvo se veoma cijeni i uvazava do danasnjih dana.
Zarija 1oksimovic sa kumom Kardovic $mail-agom
Moba je kod muslimanskog naroda postala obicaj iz razloga da bi
se pomoglo onima koji nijesu bili u stanju sami da obave neki posao. Na
mobu se poziva i svaki pozvani u vecini slucajeva dode na mobu. Moba
se sazivala radi oranja, sijanja, kopanja, kosidbe, zetve, kopanja temelja i
izgradnje kuce.
Klanje kurbana na temelj - Moba na temelj
Moba je bila prilika i za veselje, jer se pjeva, sali i veseli uz rad.
Organizovanje mobi je prisutno i sada, ali sve manje. Danas se
uglavnom moba saziva radi kopanja temelja za izgradnju kuce.
Proslave i slave kod muslimanskog naroda nijesu brojne i
uglavnom su vjerskog karaktera. To su #amazan, #amazanski bajram i
Kurban bajram. Uvazavalo se i prihvatala slavljenje drzavnih praznika.
Uvazavaju se i postuju vjerski i drugi praznici i slave drugih naroda.
Pomirenje ili umir medu zavadenima vazili su kao obicaj i kod
muslimanskog naroda. Narocito je primjenjivano pomirenje u
slucajevima ubistava kada su 'muslihuni- odabrani i videni ljudi
9
odlazili da traze mir i pomirenje ili besu da nece vrsiti osvetu.
Pomirenje, mirovna vijeca ili muslihuni i danas postoje.
Hljeb se obicno pekao u crepuljama pod sacom i ekmedzinicama,
tj. malim pekarama ugradenih u zidu ili posebno u mutvaku, posebnom
stanu za mijesenje i pecenje, jer su porodice imale brojne clanove i za
njih se dnevno peklo po vise hljebova velikih dimenzija, tezine od pet i
vise kilograma. Voda se kuvala u velikom kazanu.
U kazanu se kuvalo i mlijeko, jer ga je bilo u velikim kolicinama,
a imalo je veliku ulogu u ishrani. Koriscene su posude i od gline koje su
se zvale lonac i sluzile za kuvanje variva. Kuvano mlijeko se sluzilo u
sahanu ili casi za vise clanova porodice. Kasasta hrana jela se drvenim, a
kasnije metalnim kasikama, a tvrda hrana jednostavno rukama. Meso se
kuvalo sa varivom, pasuljom, pirincom ili krompirom ili se peklo . Pita
se pekla pod sac i jela rukama.
Kahva-kaIa se przila u dolapu, a mljela u posebnim vodenicama za
kahvu koje su pravljene od metala. Kuvala se u dzezvi ili dugumu, u
vecim kolicinama. U porodici se koristilo razno posude, kao sto su
karlica, debe, bucat-burilo, kaca, tas, saplak, sepe, sahan. Sluzili su za
razne potrebe-vodu, ishranu i drugo.
Ishrana clanova porodice je organizovana tako sto svi clanovi
sijedaju za jednu ili vise soIri. Obicno za jednom soIrom ne sjede odrasli
i djeca, pa i zene. Prije postavljanja soIre svi peru ruke. Umivanje,
odnosno pranje ruku, vrsi se odlazenjem kod ledena-lavora ili tako sto
nevjesta ili djevojka nosi leden i dugum, odnosno ibrik sa vodom i
peskir preko svoje ruke i prilazi svakom clanu porodice. Tako se radi i
poslije jela. Za soIru sijeda prvo domacin i onda ostali prema nekom
uobicajenom redu. Objedovanje, jedenje, pocinje tako sto prvo uzme jelo
domacin pa ostali. Islam nalaze da se prije pocetka jela izuci bismile, a
poslije jela kaze elhamdulilah. Tako se jelo tri puta dnevno, dorucak,
rucak i vecera a u dugim ljetnjim danima za vrijeme radova na njivi ili
livadi spremala se i uzina.
Ishrana u ranijim periodima, svodila se uglavnom na mlijeko i
mlijecne proizvode. Proizvodi od mlijeka su bili punomasni sir i kajmak
9
-skorup. Od ovaca se u jesen pravio jardum grusevina, kao veoma
ukusno mlijeko, varenika. Obicaji ishrane su bili i sada su karakteristicni
u pogledu zabrane konzumiranja svinjetine, svinjskih proizvoda, masti
itd. Odrzavanje higijene - Poznato je da se sude, ne tako rijetko, pralo i
upotrebom vode, sitnog pijeska i pepela od sagorjelih drva u pecima i na
ognjistima. #ublje i posteljina su se prali cijedem, jer je sapun za pranje
rublja kasnije proizveden i morao se uvoziti. Cijed se spravljao od
pepela. Najbolji je bio od bukovog, hrastovog i grabovog drveta.
U sadasnjem vremenu rublje se redovno pere u ves masinama ili
pak uz upotrebu raznih sredstava deterdzenata i peracih sapuna. Smatra
se da je sadasnja higijena kod velikog broja stanovnistva na
zadovoljavajucem nivou i uredno se odrzava, kako u kuci, stanu, tako i
kod odjevnih predmeta.
Muska nosnja se sastojala od kape-culaIa bijele boje, napravljenog
od bijele stupane vune, crveni Ies sa kicankom, kosulju od pamuka ili
svile, preko kosulje Iermen ukrasen crnim ili kahvenim gajtanima i na
grudima tokama. Pojas je svilen i dosta sirok, pretezno crvene boje,
nosene su salvare bez tura, pretezno crvene boje, sa kahvenim gajtanima.
Salvare su bile pretezno bordo boje (tamno crvena). Nosile su se crne
plitke cipele bez peta, a kasnije sa petama koje su se zvale kondre. Nakit
muskaraca se sastojao od dzepnog sahata sa velikim lancem, custekom,
ukrasnih dugmadi i prstenja, a kasnije i zlatnih ogrlica, kao i narukvica.
Kasnije se pantalone od sukna zamjenjuju pantalonama od stoIova,
odnosno Iabrickih tkanina, miltan sa sakoom od vune ili drugih
materijala, a opanak sa kondrom, odnosno cipelom. CulaI je zamijenjen
kapom 'Irancuzicom i oko nje kratkom maramom, odnosno kasnije bez
marame.
$afet, adil i aris u muslimanskoj nosnji
9
Zene su imale kosu sa razdeljkom i dvije pletenice , a bujnija kosa
se plela u vise pletenica (kujruka).
ikreta i Aimeta
Nosnja se dijelila na zimsku i ljetnju. Zene su na glavi nosile
samiju podvezacu, a preko nje veliku maramu- namazbez. Kosulja je
svilena, siroka, a kasnije uskih rukava. Preko kosulje nosio se jelek
(jelece) zlatom ili srmom vezeno i opsiveno kahvenim gajtanima. Nosen
je i miltan dugih rukava za svecane prilike.
Muslimanska djevojaka nosnja-arisa
Nosila se i Ieredza sa carsaIom, dimije sa pacalucima, a preko
struka svilen pojas. U posebnim prilikama nosen je i kolan, kujundzijski
rad, srebren ili od drugog metala, a na nogama zene su nosile papuce ili
nanule.
Nakit muslimanskih zena je najcesce podrazumijevao raznolike
nausnice minduse, ukrase i igle za samije, Iesove i tepeluke, ogrlice od
9
dukata i mahmudije, medaljone, narukvice, prstenje, zlatno i rijetko
srebrno.
Tu su i razne ukosnice od zlata. Prelazak sa stare zenske nosnje
nesto je usporeniji i datira od vremena skidanja zara i Ieredze negdje od
1945. godine. Od tada zene nose dimije, kosulju, sako, a kasnije umjesto
dimija neku vrstu suknje od materijala u crnoj boji - carsaI i zenske
cipele. Sada se muslimanska zena oblaci savremeno i moderno a to nam
niko nije nametnuo vec smo takav nacin odijevanja sami prihvatili.
#adi se o savremenoj odjeci koja ista za sve gradane, bez obzira
na vjeru i naciju. To je odraz pracenja tokova civilizacije, progresa i
ukupnog razvoja drustva.
Sreca je sto takve tokove prate i stanovnici muslimanske
nacionalnosti, koji su u proslosti bili dosta zaostali za drugima, ne
svojom krivicom, vec usljed objektivnih okolnosti u kojima su zivjeli od
postanka, pa sve do danasnjih dana.
Slikarstvo muslimanskog naroda imalo je tretman islamske
umjetnosti i kao takva maniIestovala se kroz dugi vremenski period. To
je bila orijentalna umjetnost koja je prenijeta u nase krajeve poslije
dolaska Turaka. U tom periodu bila je zabranjena izrada nekih vidova
kultnih slika.
Danas u bratstvu imamo vise ljubitelja slikarstva sa vise
kolektivnih i samostalnih izlozbi, predstavljajuci nasu kulturu,
arhitekturu i zivot.
9
Folklor muslimanskog naroda imao je veliki znacaj za ocuvanje,
unapredenje i aIirmaciju njegovog kulturnog indentiteta. Za podrucja
koja pretezno naseljava muslimansko-bosnjacko stanovnistvo, kao sto je
jedan veci broj naselja na sjeveru Crne Gore i Srbije, koje se naziva
Sandzak, moze se reci da su prava riznica narodnog stvaralastva i blaga.
Ovo se ogleda u raznovrsnim narodnim pjesmama, igrama i nosnji.
Clanovi KUD-a 'Jrelo Ibra` Roafe su. Safet, Resad-Cuco, Fadil M, Rudifa-
Mickan, Efup-Jupo, Faris, Fedis, Seniha, Jasmina-Minka, Kanita, Aida, A:ra, Farisa,
Alma , Ernesa, Armina, Adisa, Eldina, Zerina R, Zerina E .
9
Za ocuvanje kulturnog identiteta muslimanskog naroda naseg
kraja , veliki znacaj imaju i kulturno-umjetnicka drustva, medu kojima
neka imaju karakter multinacionalnih i prezentovala su Iolklor naseg
kraja u mnogim zemljama Evrope i sire. U takva drustva spadaju kao
najbolji 'Vrelo Ibra iz #ozaja.
Resad-Cuco lan orkestra-ansambla "Jrelo Ibra" iz Rozaja
Arhitektura Muslimana nije istovjetna u svim krajevima gdje zivi
ovaj narod. Uslovljena je klimatskim prilikama i dijelom raspolozivim
gradevinskim materijalom, uz vec poznate istorijske izvore i uslove
arhitekture. Akademik Lutovac pise da se prvobitna kuca u rozajskom
kraju zvala 'lubar ili 'lubenjak , i dugo se cuvala kao sporedna zgrada.
Arhitektura Muslimana primjer je tradicionalne dinarske i
orijentalne arhitekture, koje su joj dale prepoznatljivu originalnost.
Otomanski graditelji donijeli su veliko oblikovano arhitektonsko
bogatstvo i iskoristili karakteristike dinarske kuce, koja se bitno razlikuje
od arhitekture drugih podrucja Crne Gore. Uz kuce (kule) gradili su se i
pomocni objekti-stanovi, za mlijeko - mutvaci, za smjestaj zita hambar,
krompir se zimi cuvao u trapovima, koji su gradeni u zemlji.
U porodicama sa vecim brojem clanova hljeb se pekao u
ekmedzinici, jednoj vrsti male pekare. Kao orude za rad koristili su se
drveno ralo sa gvozdenim raonikom, motika, lopata, pasiIka, kramp,
cuskija, malj, kosijer, sjekira, kosa, srp, vile, grabulje.
U svakom domacinstvu postojale su: velike dnevne sobe, sanduci,
sehare, u kojima se drzala odjeca, pretezno zenska za svecane prilike itd.
U domacinstvima se nalazio dolap za przenje kahve, dzezve za
kuvanje kahve, dugumi, saplaci, ibrici, Iildzani, solje za kahvu, vodenica
9
za mljevenje kahve. Bilo je nozeva, britvi, lonaca, tepsija, kasnije i pegli.
Sadasnje kuce , oprema i uredaji u njima su savremeni. Kuce se prave od
tvrdog materijala sa kombinacijom stare arhitekture (coskova) imaju
vodu, struju, moderni namjestaj, parno grijanje, Irizidere, masine za
sude, masine za ves (pranje i susenje), plakari, stolovi i stolice, kreveti sa
posteljinom, savremeno posude i druge predmete.
Sada vise nema kuca sa izradom, pomocnih objekata mutvaka,
supa itd. Svaka kuca ima garazu za auto i podrum za drva i ostavu.
Zemlja se obraduje plugom, traktorom, multikultivatorom, kosacicom .
Znaci, dostignut je evropski nivo zivljenja. Sport i sportska nadmetanja
uglavnom se ne razlikuju od onih kod drugih naroda.
Poznato je da se kod muslimanskog naroda izvode sportska
nadmetanja iz vise sportova ili sportskih disciplina i igara. Od najstarijih
vremena poznata su igranja i nadmetanja iz klisa i maske, gudzanje,
bacanje kamena sa ramena, bacanje cuskije u dalj, natezanje konopca,
laktanje, trcanje , trcanje kosije, skakanje u vis i dalj, streljastvo, lov,
ribolov, skokovi u vodu, rvanje, trkanje konja-kosija, Iudbal, odbojka,
kosarka, boks, karate, dzudo, aikido, rukomet.
Poznate su zabavno-sportske igre, kao sto su: igranje potkape,
tura, domina, kartanje, igranje tombole, lutrije. Mnogi od pomenutih
sportova i sportskih nadmetanja vise se ne upraznjavaju. Umjesto njih
zastupljeni su savremeni sportovi.
Kardovici sportisti cija su imena objavljena u knjizi Crnogorske
sportske akademije ~Ko je ko u crnogorskom sportu: Kardovic
Abaz-aga, Kardovic Mithat-Mitko, Kardovic #esad, Kardovic M. Fadil,
Kardovic #. Fadil, Kardovic Muamer, Kardovic Zekija, Kardovic #.
Alma, Kardovic Kenan, Kardovic Ernesa, Kardovic Faris i Kardovic
Zerina
98
Lov u bratstvu Kardovica poznat je od njihovog samog postanka i
on se prenosio sa generacije na generaciju i tako su oni kao dobri lovci
stekli veliki ugled ne samo u Crnoj Gori vec i sire. Kardovici su se
lovom bavili prvo kao iz zabave, a kasnije i iz ekonomskih interesa, jer
su loveci i prodajuci krzna kune, lisice itd. sticali i kupovali velika
imanja, loveci dnevno vise kuna i druge divljaci.
Kardovici su bili poznati i po posjedovanju dobrih i rasnih kerova
- gonica za sve vrste divljaci. #asni i dobri gonici (kerovi) tada su
kupovani i prodavani po visokim cijenama (danasnjih desetak dobrih
plata), tako da su za kratko vrijeme loveci divljac gonici bili isplaceni.
Lov na sitnu i krupnu divljac izvodio se : lovackom puskom i zamkama
(tulac, kljusa i ceka).
99
Na posijelima (posjedak) se razgovaralo o proteklom danu, glavne
teme su bile o lovu, koje planine su obisli, sta su i kako ulovili. Uz
kuhane krompire, sir i prsutu, usmjeravali su svoje potomke da se bave
lovom, tako da su do duboke starosti pricali o lovu.
U osamdesetoj godini zivota moj babo Murat ucio je unuka Fedisa
i unuke: Aminu i Saru pjesmu POSLEDNJI LOV, koja potice od
davnina, a pjesma glasi:
PO$LEDA1I LOJ
'Pod krosnfatom divlfom kruskom,
U :asfedi lovac, Aba:-aga stari,
Cekao fe s dugom puskom,
Divlfac gorom sto krstari,
Sum ga prenu puce puska,
Jek se slomi ni:a strane,
U siprafu srna stuce ,
Zapucase suve grane,
Nade srnu u sred buna,
Ste:ala fe samrt hladna,
Dok pored nfe dva mladuna,
Mlifeka trae edna gladna,
h, kako fe tuan bio,
Staklen pogled nfena oka,
Bol se sa nfim skamenio,
Jad i alost preduboka,
de kuci mrk i fadan,
Pa krvave ruke mife,
Baci pusku i nikada,
U lov vise iso nife`.
#ibolovom su se bavili mnogi Kardovici i ucestvovali na
opstinskim, regionalnim i meduregionalnim takmicenjima na jezerima i
rijekama. Kardovici su hvatali ribe rukama, kosem i udicom.
Najuspjesniji ribolovac iz bratstva Kardovica bio je Mahmut-Maso.
Istaknuti planinari i Gorska sluzba spasavanja 'Dermandol
Corska sluzba spasavanja "Dermandol" $emir, adil i Muamer
Mahmut - Maso Mamko
Fizicki izgled (sklop) Kardovica: srednjeg su rasta, vrijedni,
okretni, srcani, hrabri, imaju pravilne crte lica, tipicni Dinarci, smedi su,
oci su im kestenjaste i kestenjasto zelenkaste, vecinom dugovjecni. U
pogledu psihoIizickih osobina nose sve odlike dinaraca, junastva i
drugih podviga.
Jezik je cisto naski osnovnim osobinama Sandzacke govorne
grupe. Mentalni sklop: uredni, dosta uceni, radni, komunikativni, nijesu
religiozni Ianatici ni pretjerano patrijarhalni, prijeke su naravi, dosta su
moralni. Tradicionalno su lovci i svestrani sportisti, nekoliko njih se bavi
muzikom, dok su mnogi prednjacili u Kulturnom umjetnickom drustvu
'Vrelo Ibra #ozaje.
O KU#`AN s prevodom Besim Korkut, Sarajevo 1989. 'Izbor Hadisa. -
#ijadussalihin, En-Newewi, Novi Pazar, 1996. 'Tako je govorio Muhammed
#esulullah, Ahmed Mehmedovic, Novi Pazar 1998. god. 'Kulturni identitet
muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic, Podgorica 2001
god, 'Etnoloske odlike Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul
Kurpejovic, 2002. god, KUD 'Vrelo Ibra #ozaje 2100 god, 'Ko je ko u
Crnogorskom sportu Crnogorska sportska akademija , Podgorica, 2005
god.'U susret 41. Sandzackim igrama #ozaje 2004 god., 'Sedamdeset
godina lovstva u #ozajama M. Muric 2008. god.
$JADBEAI OBICA1I
Izbor branog druga
Kod izbora bracnog druga glavnu rijec imali su roditelji momka
stasalog za zenidbu. #oditelji, a i uza rodbina momka, vode brigu da im
je snaha od dobra roda i prijatelja, da je cuvena i ponosita, postena,
radna, stasita i naocita.
Prilikom izbora djevojke vodi se racuna da ona nije ni u kakvom
srodstvu sa mladozenjom, da nema smetnji za sklapanje braka, kao sto je
krvno srodstvo, srodstvo po tazbinstvu i srodstvo po mlijeku (koje ima
istu vaznost kao i srodstvo po krvi). Kada se nade (svidi) djevojka i
prijatelji i ' ispipa ispita se odakle je djevojci majka (je li od dobroga
roda), onda se vrsi priprema za prosidbu.
Prosidba
Posto se ocijeni da postoji prilika i svide se prijatelji i djevojka,
djevojci se salju provodace. To su obicno muske osobe, zenske veoma
rijetko. Provodace su lica koja poznaju rodbinu djevojke, a i samu
djevojku. Cesto mogu biti svojte djevojke ili prijatelji obiju porodica, sto
najcesce i biva.
Zadatak provodace je da, prvo ispita 'ispipa izokolo, da
djevojackoj rodbini nazucne da tu i tamo ima dobar momak, od dobre
porodice, da bi ispitao raspolozenje djevojke i njenih roditelja prema
tom momku. Kada se ocijeni da postoji prilika da se djevojka moze
'izvaditi, onda se traze prosci, koji ce imati uticaja kod djevojcine
porodice.
Prosci su pretezno videni, pametni i uvazeni ljudi, rjeciti,
govorljivi i iskusni u ovom poslu. Oni mogu biti iz plemena, bratstva,
uza rodbina i prijatelji. #ijedak je slucaj da u prosce ide jedna osoba, vec
ih ide vise. Jedan od njih je glavni, to je obicno onaj ko je najiskusniji u
tom poslu.
Posto prosci posijedaju, pitaju se sa domacinom, domacin ih
posluzi duhanom (cigaretom) i kahvom, vodi se razgovor nevezan za
dolazak, a onda ce glavni prosac: 'Pa dobro, prijatelji, sto nas ne pitate
zasto smo dosli? Obicno mu se odgovori: ' Kod nas nije obicaj, kad
nam gosti u kucu udu, da ih pitamo zasto su dosli. Glavni prosac se
spusti na koljena (oslanjajuci se rukama o koljena) i pogledom ostalim
proscima daje znak da ce da zapocne razgovor. Obicno pocinje rijecima:
'Bismilahi rahman i rahim, Allahu me nemrile pejkamber kaulile, 'ako
je od Boga sudeno, dosli smo da istemo vaseg bozjeg roba, vasu
djevojku, (kaze se ime) za naseg muskarca (kaze se ime), za sina toga i
toga. Ako je od Boga sudeno, zelja nam je da se oprijateljimo sa vasom
kucom'. Prosac nastavlja da hvali: Vase je pleme na glasu, postena
kuca, domacinska i musaIirska. Ovo 'musaIirska posebno se
naglasava, jer u ovom kraju mnogo se cijeni gostoprimstvo.
Ukoliko se proscima dade rucak, to je uobicajeni znak da ce im
djevojka biti data. Iako nije uobicajeno da se zene i mladi clanovi
porodice pitaju za misljenje, ipak ce domacin izvrsiti dogovor sa njima, i
to u drugoj prostoriji. Ako su odlucili da djevojku dadu, dogovore se da
nema 'presijecanja, vec se to ostavlja 'na obraz jednoj i drugoj
porodici.
Posto su se pocastili i ispili kahvu, postavlja se soIra (sinija) i ruca
se, a poslije rucka obicaj (adet) je da se trazi od djevojke da proscima uz
'rijec da i neki biljeg, vezenu mahramu ili cevre. Prosci i predstavnik
porodice momka, sto moze da bude i otac, stavljaju odredenu sumu
novca na 'tablju starjesini djevojcine kuce, taj novac je dar za djevojku.
Svi prosci dolaze kuci momku na cestitanje ('mubaretlisanje).
Naspram kuce, neko od prosaca pucanjem iz vatrenog oruzja oglasava da
stizu prosci i da im je djevojka data. Prosci po obicaju (adetu) ulaze u
kucu momka, saopstavaju da su isprosili djevojku, caste se serbetom.
#odbina, komsije, prijatelji, zetovi i odive nekoliko dana dolaze na
cestitanje, na 'serbet i veselje.
Mahrama je obicaj (adet) da prijatelji razmjenjuju darove, i on je
veoma karakteristican za muslimanske svadbene obicaje u ovom
bratstvu i uopste u rozajskom kraju. Od 'rijeci do 'mahrame prode po
nekada i vise od pola godine, pa i godinu, jer za to vrijeme mladozenja
priprema, kupuje poklone za djevojku: prsten, minduse, belenzuke,
dobre haljine, (dimije od hareta, vezen miltan, kosulju svilenicu, papuce
i sl.) pripremaju se i darovi i za djevojcinu rodbinu (kosulje, samije,
mahrame, jagluci, carape). #oditelji djevojke pozovu komsije, prijatelje,
zetove i bratstvo da docekaju osobu koja je odredjena za 'mahramu, da
mu pozele 'holdediju-dobrodoslicu, uvode ga u kucu, caste ga
duhanom i kahvom, pitaju se za zdravlje. Poslije toga slijedi rucak.
Pred polazak, donose se djevojcini darovi (mahrama) koje
djevojka salje mladozenji i njegovim ukucanima. Mladozenji salje
boscaluk (kosulja, gace, carape, naglavci, sal, dzemper, itd.), proscima
po kosulja, svekru i svekrvi boscaluk, a ponesto od 'peskesa (darova)
mladozenjenim amidzama, daidzama, strinama, tetkama, djeverima,
zaovama. 'Mahramdzija stavlja dar na 'tablju u novcu, a i glavni
prijatelj, samo vise. Kada se na 'mahramu ode, tada se moze ugovoriti
svadba, termin svadbe, koliko svatova, jendi i td.
Vjencanje. Obicaj (adet) u ovom kraju bio je sve do 1946. godine,
da se vjencanje obavi prije svadbe, po 'serijatu, odnosno prema
serijatskim propisima (serijat je vjerski zakon). Nakon ukidanja
serijatskih sudova, vjencanje se obavlja u Skupstini opstine, a nakon
toga, treba obaviti po vjerskim obicajima. Svjedoci se moraju odrediti
sa strane momka i djevojke.
Prije vjencanja, obavezno se odreduje visina 'mehra ('mehr je
materijalna obaveza muza prema zeni, vjencani dar). Mehr se dijeli na:
a) mehr mua`dzdzel, (onaj koji se daje pri samom stupanju u brak) i b)
mue` dzdzel (mehr koji se daje u toku braka ili u slucaju rastave braka ili
smrti muza).
Prva vrsta mehra (mue`dzdzel) obicno se sastoji u svecanoj
bracnoj odjeci, obuci, nakitu, itd.
Druga vrsta mehra je obicno u novcu i daje se u toku samog
braka, obavezno nakon smrti bracnog druga i u slucaju razvoda braka.
Mehr se cesto odreduje u malu, na primjer u zlatu, lirama, dukatima i u
zadnje vrijeme u vazecoj valuti.
$erijatsko vjenanje
Svjedoci moraju biti posteni i cestiti ljudi, jer oni garantuju,
ukoliko se toga dana ne isplati obaveza, da ce porodica mladozenje i
mladozenja morati izvrsiti datu obavezu prema nevjesti. Mehr je
garancija za zenu da, u slucaju razvoda braka ili smrti muza , osigura
sebi materijalnu egzistenciju, kako se ne bi napatila i pala drugome na
teret.
Nakon sto se zavrsi pogodba u vezi sa mehrom, pristupa se cinu
vjencanja. Prethodno se mora provjeriti da izmedu supruznika nema
zabrana. Provjeri se da nijesu u krvnom srodstvu, po tazbinstvu i
srodstvu po mlijeku. Ako se ustanovi da nema nikakvih smetnji,
objasnjava im se cin vjencanja.
Kada se dobije odgovor od djevojke, isto pitanje i na isti nacin se
postavlja momku, pa kada se i od njega dobije pozitivan odgovor, onda
se imam obraca svjedocima i pita da li su i oni culi izjave upucene
svjedoku djevojke i momka. Kada i od njih dobije pozitivan odgovor,
onda izjavi: 'Proglasavam vas brak sklopljenim. Poslije sklapanja
braka, imam je obavezan da upozna prisutne sa bracnim pravima i
duznostima.
Svadba u bratstvu Kardovica se nekada organizovala u srijedu,
cetvrtak i petak. Desetak dana prije svadbe, mladozenjini ukucani salju
zvaca da zove na svadbu prema spisku koji su mu dali. On govori:
'Selam ti je od (kaze se ime domacina), zove te na svadbu i svatove i
naglasi se obavezno da li ga zove da dode sa Iamilijom. 'Svadba ce biti
toga i toga dana. Zvac se cascava u novcu ili cigaretama. U srijedu se
okupljaju zvanice iz daljine (prijatelji) i donose darove.
Veci su darovi onih domacinstava koja su zvata na svadbu i u
svatove sa porodicom. 'Peskesi za nevjestu obicno su bili u platnu,
odjeci, raznim predmetima, nakitu i sl. Na peskesu obavezno se
ispisivalo ime od koga je, da se zna. Porodica mladozenje odreduje
djevera i pridjevera uz djevojku, najblizeg po srodstvu brata,
bratuceda. Djever priprema za nevjestu zlatan prsten, boscaluk (dimije,
kosulju, papuce i slicno), priprema sitan novac i bombone. Mladozenjini
takode pripremaju darove za nevjestu, njene ukucane i rodbinu.
Odreduju se kanadzije koji ce nositi nevjestinu komoru, odreduje se broj
kanedzija (on zavisi od broja svatova: ako je, primjera radi, dogovoreno
da ce biti 50 svatova, onda ide 5 kanadzija, znaci-na deset svatova ide
jedan kanadzija).
U srijedu dolaze kanadzije, donose nevjestinu komoru u koju se
nalazi sprema (dusek, jastuk, jorgan, posteljina, cilim i svatovski
'peskesi). Obavezan je bio sanduk ('sehara). Kanadzije donose i
'dzevahir kutiju, u kojoj stoji nakit za mladu (ogledalo, cesalj, makaze,
bjelilo, rumenilo, minduse i obavezno kna).
Kanadzije nose sa sobom dudove, baklavu, jabuku ili neko drugo
voce (to se zove 'cerez). U nasem brastvu ide samo jedan kanadzija,
obicno djecak koji nosi 'cerez (tepsiju u kojoj je baklava, savijena u
posebnu mahramu). Obicaj (adet) je da se kanadzija u povratku gada
jajima, sve dok se ne udalji od dvorista (avlije) mlade. Kanadzija ne
nocijeva, ako je u istom mjestu, ako nije u istom mjestu onda kanadzija
ceka svatove da dodu po nevjestu.
Kna
Jedan od svadbenih obicaja (adeta) bratstva Kardovica jeste kna.
To je obicaj koji se obavlja posljednje veceri djevojke u kuci roditelja.
Te veceri djevojci dolazi rodbina, komsije, prijatelji i drugarice, jer je to
njeno posljednje djevojacko vece. #odbina i ostali koji dolaze na knu
donose djevojci darove (dimiluk, mintanluk, mahrame, kosulje,
posteljinu itd.). Te iste veceri uzimaju se stvari koje su kanadzije donijeli
u 'sehari. Prije nego se pocne nanositi kna prostre se dusek koji su
kanadzije donijele. Po obicaju, prvo se na dusek stavlja musko dijete da
legne (da bi nevjesta radala musku djecu).
Nakon toga sjeda djevojka kojoj se nanosi kna. Njoj vezu oci
mahramom, a ispred lica joj zena drzi ogledalo (kad je spreme kod
momka, da sija kao ogledalo), razmucenu knu iz bakarnog suda uzimaju
prisutne djevojke i stavljaju joj na ruke odozgo i odozdo, a i na noge. Za
vrijeme nanosenja kne, cesto se cuje i plac djevojke, da bi pokazala
koliko joj je zao rodbine koju ostavlja. Naravno, tako se rasplacu i ostale
prisutne zene i djevojke, kako bi izrazili zaljenje sto im odlazi draga
osoba.
Plac majke je najjaci jer joj je zao kcerke sto odlazi. Neka od zena
tjesi uplakane, govoreci da nije vrijeme za plac vec za pjevanje, tako
tjera prisutne djevojke da zapjevaju. Pjesma za tu priliku je ova:
Hulti bulti, u dvore udrise,
Nasof mladof knu postavise.
Hulti bulti, kana na rukama,
Nocas kana, sfutra talbuhana,
Nocas kanu i hasprlifu,
Sfutra svati i mlad duveglifu,
Sunce mi se krafem krade,
Hoce da :ade,
Upitafte tu dfevofku ,
Hoce l da pode,
Nfe:i ao nfenu mafku,
Nece pa nece.
Nfe:i ao nfenog baba,
Nece pa nece.
Upitafte tu dfevofku.
Hoce l da pode,
Nfe:i mio nfe:in dragi,
Hoce pa hoce.
Sve prisutne djevojke i zene knu ruke i prste. Posto se nanese kna
djevojci, muskarci je ne vidaju do sjutra, do polaska svatova. Poslije kne
sluzi se jelo koje su donijeli kanadzije.
8
$vatovi
Svatovi se u cetvrtak okupljaju kod kuce mladozenje i vrsi se
raspored svatova (raspored vrsi caus, on je odreden od strane domacina
svadbe i on je za taj dan komandant svatova, njegova je rijec glavna, jer
on poznaje dobro obicaje svadbe). Svatovi se pri polasku rasporeduju.
Na celu svatova ide glavni prijatelj, ili neku drugi stariji covjek, zatim
onoliko ljudi koliko je desetina svatova, ide bajraktar, nosi okicen
bajrak, za njim ostali svatovi po starini.
Kada svatovi stignu blizu djevojcine kuce, odlaze dva momka
'mustulukdzije da jave koliki broj svatova ide i koliko ima jendi.
Mustulukdzije od nevjeste dobijaju 'peskes. Pred kucu izlaze sretioci,
poredani u vrstu po starini, i docekuju svatove. Svatovi se uvode u kucu,
naziva im se holzgeldija, pitaju se za zdravlje i kako su u putu prosli,
caste se duhanom, serbetom i kahvom. Ako su svatovi dosli iz daleka,
postavlja se obavezno rucak.
Kada dode vrijeme da se krene, pozivaju se djeveri, koji izlaze
vani (ranije nikako medu zene) i obave svoje obaveze, glavni djever
prstenjuje nevjestu po speciIicnom obicaju (adetu) okretanja, i samog
cina prstenovanja potom daruju nevjestu: tada im se saopstava da je
nevjesta spremna i da svatovi mogu da krenu.
Prstenovanje
Svatovi izlaze istim redom kako su i dosli. Nevjestu izvode braca,
polako, korak po korak, djever stoji sa desne strane, hvata nevjestu za
desnu ruku, a jedan od brace za lijevu, pomazuci joj da sa desnom
nogom ude u Iijaker (kola, auto). Kad nevjesta ude u Iijaker, kola, auto,
brat djeveru predaje sestru govoreci: 'Djevere, neka ti je na amanet, u
bozije i tvoje ruke, i srecan vam put a sestri budi dobra tamo kao sto si
bila ovamo ! '.
9
Svatovi idu sa jendama u istim kolima, a kod prijatelja u vise
slucajeva su odvojene jende.
Svatovi i jende imaju iste obaveze: da plate serbet i kahvu i rucak
kao pomoc rodbini djevojke.
Anesa, adil i Aaza
Bajrak bajraktar prihvata barjaktaru, predaje ga kada svatovi
krenu, okicen od nevjeste, kosuljom, mahramom isl.
Nevjesta na sebi ima nevjestinsko ruho dimije od hareta, svilenicu
kosulju, zlatom vezen jelek ili svilenim gajtanom, na nogama cipele
(kondre), na glavi 'sarcug (Ies okicen zlatnicima), samiju sa ojicama, a
odozgo duvak i ' catkiju (svilena crvena mahrama sa iskricama), koju
donosi djever.
Danas je nevjesta u vjencanici.
Svatovi na polasku, odvodeci nevjestu, pjevaju:
'Ne placi, mala, da te boli glava.
Ne ron su:e, ne kvari obra:e,
Tamo ce te dobro docekati,
Crnom bofom kosu obofiti,
A slatkifem serbetom pofiti,
S dobrim momkom u derdek uvesti. .`
Kada naidu na prvu vodu, nevjesta je obavezna da baci mindilj-
maramu u tu vodu, To cini da se ne bi razvela.
Prije dolaska svatova kuci mladozenje, odlazi mustulukdzija po
mustuluk, da jave da svatovi dovode nevjestu. Svatovi nastoje, po
mogucnosti, da se ne vrate istim putem.
Na desetak metara od kuce pred nevjestu staje svekrva , daje joj
Kur`an. Ona uzima Kur`an, ljubi ga, stavlja ga na celo i pod desnp
pazuho, ljubi svekrvu i njenu ruku. #anije se trcala kosija, bez konja i sa
konjima: kosiju su organizovali sami svatovi, ko bi osvojio kosiju, od
nevjeste dobija 'peskes, 'boscaluk, (kosulju, cevre i mahramu).
Prvi od svatova stizu kanadzije, sa djevojackom komorom, zovu
mladozenju da mu predadu komoru, on prvi drijesi zavezak konopa (da
mu se u braku drijese svi zavesci), Pred kucu se nevjesti iznosi malo
musko dijete, nakonce, nevjesta ga okrece tri puta u desno, izgovarajuci:
bismi-le. Prije ulaska u kucu nevjesta je morala da poljubi prag, preko
njene glave svekrva iz nekog suda baca bombone, pomijesane sa
leblebijama, i sitnim novcem. Kada nevjesta ude u sobu popije serbet,
jedno musko dijete izuva joj cipele (u kojim se nalazi novac) a obuva
papuce.
Derdek je soba namjestena za mladence u kojoj provode prvu
bracnu noc, u koju se mladi svode. Prije ulaska u derdek, momak se
oprasta-halaljuje sa roditeljima: pored vrata derdeka okupi se rodbina da
otprati mladu i mladozenju.
Prvo ulazi mlada, prije nego sto je mladozenja dosao, zatim ulazi
mladozenja. Pri ulasku momci i djevojke udaraju mladozenju po ledima
(to je simbol djetinjstva, igre koje nece biti vise-odvajanje od igre, jer
prelazi u ozbiljan zivot).
Prilikom svodenja mladozenje u derdek, okupljeni pred vratima
pjevaju pjesme kao sto je ova:
'Gdfe fe momce, kud se dede?
tislo fe da se svede,
Sad dfevofci duvak skida'`
U derdek se momce svede.
Jar se, momce, ne prevar se,
Dfevofke su varalice,
Nocas ce te prevariti,
A sfutra te prekoriti. . `
#anije, mladozenja i mlada se nijesu poznavali prije braka.
#ijedak je bio slucaj da momak poznaje djevojku, jer je on nije birao.
U derdeku mlada ceka mladozenju dvoreci na nogama.
Mladozenja otkriva lice mlade, ljubi je u celo, a ona njega u ruku.
Mladozenja okrece mladu u desno tri puta izgovarajuci pri tom:
Bismil-lah (u ime Allaha), zatim klanja dva 'rekata derdetskog
namaza na desnom skutu dimija.
U derdek se prethodno unosi baklava ili dudovi, da mladenci jedu.
Prvo vece, u derdeku svijetli 'lampa do zore, dok pred vratima ostaje
neko od rodbine da cuva derdek , mladozenja i nevjesta im iznose od
svakog kolaca po malo.
Mladenci, ranije od ostalih, ustaju, kupaju se, a nevjesta na lezaju
ostavlja poklon, u novcu ili nekom predmetu, koji uzima osoba koja prva
ude da pospremi nevjestin lezaj. Osoba koja posprema lezaj, uzima
carsav i iznosi ga , da se uvjere da je djevojka bila nevina.
Nevjesta posprema ostale prostorije, cisti brise, jer treba da se
docekaju svatovi, koji dolaze da vide nevjestu i da je daruju. #odbina
nevjeste, za ovu priliku, sprema gurabije, koje se prinose svatovima, a
svatovi daruju nevjestu. Nakon darovanja, nevjesta malo podvori, a
zatim laganim koracima, ne okrecuci leda, izlazi. Svatovima se daje
rucak, a po rucku svatovi se razilaze.
Poslije rucka, dolaze zene iz komsiluka i iz drugih mjesta da
gledaju nevjestu, da gledaju 'serdiju, i sta je donijela, kakvi su joj
cilimi, kakav joj je vez, kakvi su joj darovi. Ako ima mladih nevjesta,
dovode ih da dvore pored mlade, da uporeduju koja je nevjesta ljepsa.
Poslije nedelje dana, mladozenja i mlada odlaze rodbini mlade na
obdan. Obicaj je da mladozenja pride k ruci tasti, tastu i drugim starijim
osobama. Mladozenja je obavezan da daruje u novcu tastu, svaste,
surnjaje, hale itd. Dogovore se kada ce doci u prvice i koliki ce biti broj
prvicana. Prvo dolaze prvicani iz rodbine nevjeste, donose darove,
sprema im se rucak, poslije rucka prvicani ostavljaju novac na 'tablju.
Prvicani od strane domovine dolaze sa nevjestom, takode obdanice.
Ovom prilikom se uzvracaju darovi. Nevjesta nosi boscaluk majci, ocu
ili domacinu kuce.
Po obicaju nevjesta ostaje u rod, u gostima ostaje prvi put petnest
dana, njeni je vracaju u dom i na taj nacin se zavrzavaju prvicani.
Dosta ovih obicaja je vremenom i pod uticajem drugih kultura i
obicaja iz drugih sredina pocelo da se gubi, kao sto su : zaruke bez
prethodnog vidanja i upoznavanja momka i djevojke, vjencanice umjesto
tradicionalne muslimanske nosnje, danas se uglavnom sve svadbe
organizuju u ugostiteljskim objektima (restoran, hotel), rijetko svatovi
idu pjesice iako je nevjesta u istom gradu (vec sa vise auta).
Danas umjesto zvaca na svadbu i u svatove salju se pozivnice
koje su ukrasene. O nekadasnjim svadbama, postoje samo IotograIije
crnobijele i to veoma rijetko, kasnije osamdesetih godina to su
IotograIije u boji, dok danas svaka svadba je zabiljezena na video i CD
zapisu.
OBICA1I KOD PO$1E%E I OBILAZEA1A BOLE$AIKA
Postoje u rozajskom kraju lijepi obicaji (adeti) kod posjete i
obilazenja bolesnika. Obilaze se bolesnici i u bolnici i kod kuce. Vodi se
racuna da se bolesnik posjeti kada je to najprikladnije za njega i njegovu
porodicu.
Ne ide se u posjetu kod kuce previse rano niti previse kasno da se ne bi
bolesnik i porodica uznemirivali. Obavezno se nose ponude-pokloni
bolesniku, sokovi i voce a najbliza rodbina ponese i nesto od domace
hrane ono sto bolesnik voli da pojede.
Kod bolesnika se ne zadrzavaju posjetioci predugo, osim ukoliko
to bolesnik insistira. Biraju se rijeci u razgovoru sa bolesnikom, koriste
se rijeci koje mu daju nadu u ozdravljenje ili pomazu da bolest sto lakse
podnese.
Nekog su bolesnika prijatelji posjetili dok je bio bolestan i pitali
ga ima li sta mudro da im poruci a on im rece: Kad budete ubuduce
posjetili nekog bolesnika nemojte kod njega ostati tako dugo kao kod
mene, jer vas on mozda nece moci podnijeti kao ja. Obicaj (adet) je da
se pri dolasku kod bolesnika ljubazno nazove selam i pozeli mu se brzo
ozdravljenje i dug zivot.
Kod bolesnika se nikako ne govori o smrti. Ne kazuje mu se ni za
neciju smrt ako bi ga potresla. Sa bolesnikom se tiho prica. Bolesnik se
ne tjera da jede ili pije preko volje jer bi ga i to moglo uznemiriti.
Kad je bolesnik smrtno bolestan, tada je uglavnom prisutna
porodica i najuza rodbina. Ucenje sehadeta, pred bolesnikom koji je na
samrti, pred napustanjem ovog svijeta, kako bi mu zadnje rijeci koje
izgovara bile 'La ilahe illallah.
Enisa u posjeti ocu Muratu na samrti
Pored bolesnika se tiho upucuju dove Allahu da lakse ispusti dusu
i preseli na Ahiret. Potire mu se celo i lice peskirom ili mahramom koja
je natopljena vodom. Ako se u kuci ima Zemzem voda donijeta sa
hadzdza daje mu se da proguta ili mu se vlaze usne njome. Poluglasno se
uci sehadet-svjedocenje da nema drugog boga osim Allaha i da je
Muhammed a. s. njegov poslanik.
$MR%- PRE$EL1EA1E AA AHIRE%
Covjek kao i sva ziva bica ima ogranicen zivotni vijek, koji mu je
odredjen prije njegovog stvaranja. Uzviseni Allah izvodi ga iz majcine
utrobe da bi na ovom svijetu zaradio vjecna uzivanja ili nesnosnu patnju.
#astanak sa ovim svijetom je neminovan, smrt je stvarnost i niko
je ne moze mimoici niti od nje pobjeci. Allah,dz.s., u Kur`anu kaze;
'Svaka ce osoba okusiti smrt (El-Enbija, 35). Dolazili su bolji od nas-
poslanici, ali nijesu ni oni bili besmrtni. Dosao je Dzibril Muhammedu a.
s. i rekao mu: 'O Muhammede, zivi koliko zelis, ali znaj da ces umrijeti.
Voli koga hoces, ali znaj da ces ga napustiti.
Svaki Musliman koji je na samrti treba da je strpljiv i zadovoljan
Allahovom odredbom, da cvrsto vjeruje da ce mu Allah primiti dobra
djela a oprostiti losa.
Kada bolesnik ispusti dusu i preseli na Ahiret, ostavi se malo da se
odmori a zatim mu se povezuju vilice, ako su otvorene oci onda se
zatvaraju. Svaki dio tijela se nastoji ispraviti, ruke uz tijelo, a noge se
sastavljaju i nozni palcevi se vezuju povezom, tako da stopala-tabani
stoje uspravno. . Obicaj (adet) je da mu se presvuce ves i da se spusti sa
kreveta ili kauca na sedzadu ili cilim i desnom stranom se okrene prema
Kibli-Kabi, tako da mu je glava u pravcu zapada malo ka sjeveru, a noge
u pravcu istoka, malo ka jugu kad je u pitanju nase geograIsko podrucje.
Preko cilima ili sedzade stavlja se bijeli carsaI prethodno namirisan.
Pokrije se bijelim carsaIom cijelo tijelo, glava i lice, a onda obicno se
uzima zeleni prekrivac ispisan kur`ansko-sunetskim porukama o smrti na
arapskom jeziku i prekriva se preko bijelog carsaIa, stavljaju se tespih i
makaze na stomak umrloga. Tespih je obicno od cihlibara a makaze su
metalne i sve to se stavlja da se mejjit ne nadima, jer je to obicaj. Za to
vrijeme se u sobi gdje je mejjit okrenut okupi rodbina, izrazavajuci svoje
zaljenje kroz umjeren plac i pricajuci lijepe price o njemu, navodeci
njegova dobra djela iz zivota. U tradiciji je Muslimana da se o mrtvima
govori samo lijepo. Ostali dio rodbine obavlja poslove oko pripremanja
dzenaze i sahranjivanja mejjita. #aspreme se sobe za prijem ljudi koji ce
doci na hatar, a uredjuju se i avlije-dvorista. Zaduze se ljudi koji ce
sretati i ispracati, koji ce kahve i cigarete posluzivati, vodeci racuna da
se niko ne zaboravi. Ako je lijepo vrijeme onda se avlija pripremi za
prijem ljudi gdje se postave klupe i stolice. Neko od sinova ili brace
odlazi da odredi mjesto u groblju-mezarluku gdje ce se iskopati grob-
mezar za umrloga. Obicno se trazi mjesto kod rodbine koja je ranije
pokopana. Na selima se organizuju komsije i prijatelji pa iskopaju grob
dok u gradu to rade radnici komunalnog preduzeca ili ljudi koji
obavljaju taj posao a porodica umrloga to uvijek plati. Vodi se racuna
ukoliko je rahmetlija ostavio amanet da mu se ispuni i ispostuje. Ako je
rahmetlija preselio-umro u noci ili ujutru onda se dzenaza i pokopavanje
obavlja u toku toga dana obicno u vremenu podnevskog ili ikindijskog
vakta, a to je period od 12, oo do 15, oo casova u zimskom ili od 13, oo
do 17, oo casova u ljetnjem periodu. Dzenaza se uglavnom u jutarnjim
satima od 8, oo do 10, oo casova prijavi u Islamskoj zajednici, gdje se
poruce sallavati za umrloga, na taj nacin se oglasi da je preselio na
Ahiret, pomene se ime i kad i gdje ce se klanjati dzenaza. U Islamskoj
zajednici se kupe ceIini (bijelo platno) i higijenska sredstva za kupanje-
gasal mejjita. Muslimani se ne ukopavaju sa sandukom, pa umjesto
sanduka koristi se tabut, skromna nosila sagradjena od daske sa dva
drvena nosaca, jedan ispod ramena mejjita a drugi ispod koljena mejjita,
da bi se umrli lakse nosio od kuce ili dzamije do groblja.
HA%AR PRI1E DZEAAZE
Posto se smrt umrle osobe oglasi putem sallavata sa minareta
dzamija i posmrtnim plakatima, ljudi pohitaju u pravcu kuce rahmetlije,
odnosno njegove porodice na hatar. Ljudi obicno odlaze u grupama
ispred koje ide najugledniji ili najstariji izmedu njih i kada dolaze u
avliju ili sobu ozaloscene porodice ovaj prvi naziva sellam-pozdrav
rijecima sellam allejkum i rukuje se sa ozaloscenom porodicom a ostali
ga slijede. Ozaloscena porodica prihvata sellam i odgovara allejkumu
sellam. Posto sjednu na odredeno mjesto pridosli izrazavaju hatar
ozaloscenoj porodici i rodbini rijecima: 'Glava da vam je zdravo
Nekada to cini jedan u ime grupe a nekada svi pojedinacno. Ozaloscena
porodica odgovara: 'Da su zdravo braca i prijatelji Zatim predvodnik
grupe nastavlja dijalog s porodicom otprilike ovim rijecima: 'Vas otac
preseli na Ahiret, da ga Allah u dzenet uvede, a vama da sabur pokloni
da lakse podnesete ovaj gubitak. Ozaloscena porodica se zahvaljuje na
rijecima utjehe.
Zaduzeni momci posluze cigaretama i kahvom sve koji dodu na
hatar. Vodi se racuna da se neko ne izostavi posluzivanjem cigara i
kahve. Na hataru se osim blize rodbine ne zadrzavaju ljudi puno, tek
desetak, petnaestak minuta. Ako je starija osoba onda se rijeci utjehe i
sabura porodici upucuju tako sto se kaze da je po redu, da je prozivio
dug i lijep zivot, da je ostavio punu kucu potomstva i slicno.
Ako je mlada osoba ili teska tragedija, onda se biraju rijeci da se
na sto bolji nacin ozaloscenoj porodici ukaze na to da je to Bozja
sudbina koja se nije mogla izbjeci i da to treba tako prihvatiti. Ako mejjit
prenoci u kuci onda cijelu noc rodbina, prijatelji i komsije su kod
porodice ozaloscenih i tako uz muhabet-razgovor nastoje olaksati bol toj
porodici. Ako je vjerski sluzbenikimam prisutan, onda se daje prilika
njemu da se vazu-nasihatom, tj. predavanjem vjersko-obrazovnog
karaktera obrati ozaloscenoj porodici i prisutnima. Prisustvo vjerskog
sluzbenika prisutni koriste za postavljanje mnogih pitanja iz vjerskog,
kulturnog i svakodnevnog zivota Muslimana.
CA$UL-KUPAA1E I OPREMAA1E ME11I%A
Kada dode vrijeme da se umrla osoba okupa i opremi na sat do
dva sata prije zakazane dzenaze, vjerski sluzbenik toga dzemata (koga
ljudi razlicito oslovljavaju hodza, eIendija, imam) u prisustvu rodbine, u
sobi u kojoj je okrenut mejjit, kroji ceIine za umrlu osobu, od bijelog
platna-siIona, a potom zatrazi da se najbliza porodica halali-oprosti sa
umrlim na nacin sto ga pomiluju desnom rukom po licu, neki poljube u
celo ili u obraz i halale-oproste mu , moleci Allaha da mu se smiluje, da
mu grijehe oprosti i da ga miloscu svojom uvede u lijepi dzennet-mjesto
na buducem svijetu-Ahiretu, gdje ce boraviti dobri, odabrani i oprosteni
vjernici-bozji miljenici. Tada muskarci sinovi, braca i najblizi iznose
umrloga iz kuce na sedzadi ili cilimu, odnesu ga u gasulhanu, mjesto
gdje ce se umrli brizljivo i pod nadzorom vjerskog sluzbenika okupati-
ogasliti.
Danas se sve vise umrli nosi u gasulhanu, objekat koji je
uglavnom uz dzamiju ili u sklopu dzamije. Gasul se moze obaviti i u
avliji-dvoristu porodicne kuce umrloga, na sklonito mjesto, zasticeno od
pogleda ljudi, zena i djece. Sto za kupanje umrloga zove se tenesir.
Uradjen je od drveta-dvije daske i u donjem dijelu ima prorez za prolaz
vode. Postolje mu je metalno i prilagodjen je da se moze prenijeti nekim
prevoznim sredstvima, kako bi se porodicama olaksalo.
Voda se koristi uglavnom iz bojlera, jer ona mora biti cista a
dobro je da se u nju stavlja saIran i mirisljav sapun. Topla je onako kako
je umrli za zivota volio da se kupa. #odbina pomaze kod kupanja
vjerskom sluzbeniku-eIendiji. Kupanje-gasul se obavlja tako sto se
mejjit prvo ocisti od svih eventualnih necistoca, zatim mu se uzima
abdest, a onda se pere desna pa lijeva strana, navodi se na lijevu stranu
da se operu ledja, a tako i na desnu stranu. Kupanje-gasul mejjita se
ponavlja najmanje tri puta. Posto umrloga lijepo okupaju, donesu tabut u
kome su uredno spremljeni ceIini, pa mejjita stave u bijele carsaIe koji
se sastoje od kosulje i dva bijela carsaIa koji se vezuju iznad glave i
ispod nogu. CeIini se obavezno namirisu lijepim mirisima a potom se
tako umotan mejjit prekrije stoIom i sa specijalnim zelenim prekrivacem
ispisanim kaligraIskim pismom kur`ansko-sunnetskim porukama
namijenjenim za tu svrhu.
U nasem kraju se ne praktikuje i nije obicaj da se umrli poslije
kupanja-gasula iznosi i stavlja na sto i da se dvori. Odmah posto se
ogasli umrli se nosi ka groblju. Ispred kuce zastane se sa mejjitom da bi
imam-vjerski sluzbenik proucio kraci odlomak iz Kur`ana zavrsavajuci
sa rijecima el-Iatiha. Tada svi prisutni vjernici podignu ruke i prouce el-
Iatihu pred dusu rahmetliji.
8
DZEAAZE
Mejjit se nosi na tabutu uzdignut naspram ramena, okrenut glavom
naprijed, jer je Allah dao covjeku razum, kojeg je smjestio u glavi,
najuzvisenijem mjestu kod covjeka. Ispred dzenaze i mejjita ne ide niko,
jer se sve postovanje u tom trenutku pridaje rahmetliji.
Ausretovo dzenaze 1978. Codine
Ko god zeli da nosi mejjita treba da pocne od prednje strane
tabuta sa desne ili sa lijeve strane a lijepo je i pohvalno je da mejjita nosi
makar deset koraka. Kada je dzenaza mlade osobe ili ljudi od autoriteta
onda je velika zelja svih prisutnih da ih ponesu, pa nekada se tabut
dodaje iz ruku u ruke. Dzenaza koja prati rahmetliju u nasem kraju je
najcesce masovna sa vise stotina ljudi, a nekada i sa vise hiljada.
Dzenazi najcesce prisustvuje vise vjerskih sluzbenika-imama obucenih u
dzubetima i bijelim ahmedijama. Obicaj je kada dzenaza prolazi da
posmatraci ustanu i odaju pocast dzenazi ucenjem el-Iatihe, a mnogi se i
9
pridruze pracenju dzenaze. Nekada se mejjit ponese pred Kucansku
dzamiju pa mu se klanja dzenaze namaz, a nekada se nosi direktno u
groblje pa mu se dzenaze namaz klanja na Kucanskom groblju.
Inace dzenazu-namaz je obavezno klanjati svakom Muslimanu i
Muslimanki. Ljudi koji poginu na bojnom polju braneci svoj din-vjeru i
svoj vatan-rodnu grudu zovu se sehidima i ukopavaju se sa ranama i
krvlju, bez gasljenja, a klanja im se dzenaza.
KLAA1AA1E DZEAAZE AAMAZA
Dzenaza se klanja tako sto vjerski sluzbenik-imam predvodi taj
vjerski cin. Umrli se sa tabutom stavi ispred imama i dzemata u pravcu
Kible-Kabe, po mogucnosti da je uzdignut, a imam je okrenut licem ka
polozenom mejtu, naspram ramena i grudnog kosa, dok se dzematlije
koji hoce klanjati dzenaze namaz saIe-redaju iza imama desno i lijevo u
vise saIova zavisno od broja prisutnih klanjaca.
Imam uvijek pojasni nacin klanjanja dzenaze namaza, a jedan od
prisutnih imama naglas nijeti dzenazu. Dzenaza se obavi tako sto svi u
stojecem stavu slijede imama podizuci ruke naspram usiju i izgovaraju
prvi tekbir. 'Allahu ekber!-Allah je velik! Vezuju ruke preko pasa i uce
dove-mole se uzvisenom Allahu za oprost rahmetlije. Imam predaje
sellam na desnu i lijevu stranu, a dzemat ga slijedi u tome i tako se
zavrsava obred klanjanja dzenaze-namaza.
Klanjanje dzenaze namaza rahmetli 1asar-agi 1993. godine
Potom se imam okrene prema dzematu i upita ih ako je rahmetlija
nekome sta duzan ostao neka se javi porodici rahmetlije i ona ce mu
izmiriti dug, a ako je rahmetlija nekoga namjerno ili nehotice uvrijedio
hocete li mu halaliti-oprostiti. Svi prisutni u glas odgovaraju:
Halalosum-oprosteno mu bilo od nas.
$PUS%AA1E ME11I%A U CROB
Ako se dzenaza klanjala ispred Kucanske dzamije onda se umrli
nosi ka groblju- mezarju, a ako je dzenaza klanjana u Kucanskom
groblju onda se mejjit nosi i spusta u grob. Grob (kabur, mezar) je
iskopan dubinski u visini pasa covjeka ili u visini ramena zene. Kod nas
je obicaj (adet) da umrloga spusti u grob najbliza rodbina. Dvojica ili
trojica iz rodbine sidu u grob okrenuti prema strani Kible, a ostali im
dodaju mejjita koji je obicno na tabutu pa ga ovi preuzimaju tako sto
lijevu ruku prebace preko tabuta drzeci za postolje tabuta i tako polako
spustaju mejjita s tim sto prvo spuste da mejjit nogama dotakne dno
groba pa tek onda spuste i poloze cijeli tabut. U bratstvu Kardovica
ranije se mejjit bez tabuta spustao u grob dok se danas mejjit spusta sa
tabutom. Onaj koji ostaje u grobu uzima busen zemlje da bi postavio
ispod tabuta u dijeli lijevog ramena mejjita, kako bi tabut s mejjitom bio
naveden ka strani Kible, tako da mejjit licem bude okrenut ka Kibli.
Osoba koja je ostala u grobu postavlja prvu tihtahtu obicno
camovu dasku najmanje 5 cm debljine oko 110 cm duzine, pocevsi od
glave mejjita pa na nize, onda odvezuje povezane ceIine iznad glave
mejjita i povezu ostavlja na tom dijelu ceIina. Tihtahte reda tako da ih
lijepo spaja i u podnozje lijeve strane groba postavlja, a naslanja ih na
desnu stranu groba u gornjem dijelu, tako da tihtahte pokrivaju mejjita u
potpunosti.
Ulcija-mjera koja je uzimana sa mejjita radi dimenzija groba
(obicno je to letva) stavlja se u grob povrh tihtahti i obicno se slomi na
pola.
Kada se poslednja treba postaviti tihtahta, tada se razveze poveza
ispod nogu mejjita i tako se postavi poslednja tihtahta u grobu.
ZAKOPAJAA1E ME11I%A
Obicaj (adet) je da najblizi iz rodbine prvi uzmu po saku zemlje i
prospu po titahtama a zatim ce prisutni uzeti lopate, asove, krampove,
motike i dosta hitro zakopavati mejjita, vracajuci zemlju u grob. Nekada
je obicaj bio da se lopata, asov ili motika ne smiju dodavati iz ruke u
ruku, vec se trebaju poloziti na zemlji, da bi sljedeci uzeo i nastavio sa
bacanjem zemlje na grob. Zbog titahti koje su postavljene u grobu
svakako dio zemlje ce se na grob stavljati tako da ce se uzdizati u znaku
krova na dvije vode, a drveni nisani se stavljaju iznad glave i ispod nogu
mejjita, pa se u tom pravcu zemlja i uzdize. Po okoncanja tog posla
vjerski sluzbenici imami prilaze do groba i od glave pa nadolje se
redaju u cucecem stavu, okrenuti prema kibli zapocinju uciti kratke sure
poglavlja iz Kur`ana. Nakon toga slijedi dova molba koja se uci na
arapskom jeziku, glasno, poluglasno ili u sebe, to cini jedan od imama, a
prisutni dizuci ruke dlanove k nebu izgovaraju 'Amin !' Tom dovom
se moli Uzviseni stvoritelj Allah dzelesanuhu da se rahmetliji smiluje, da
mu grijehe oprosti i da ga u dzennet uvede.
Uenje nad mezarom
Poslije dove u poslednje vrijeme je obicaj da se jedan od prisutnih
imama-hodza u ime porodice zahvali prisutnima na mnogobrojne
hatername saucesca i na prisustvu dzenazi, rahmetliji zazeli Allahov
rahmet i oprost od grijeha , a porodici sabur dovoljno snage da
podnesu bol. U pojedinim slucajevima , kada je mejjit mlada osoba
poslije obracanja imama moze da se obrati rijecima zahvalnosti neko od
blize rodbine ili clan kolektiva kao u slucaju smrti rahmetli mog brata od
amidze Kemala, koji je tada bio ucenik gimnazije i preselio na Ahiret u
sedamnestoj godini zivota i smrti mog amidze Nusreta, koji je tada bio
proIesor u gimnaziji, tada se obratio uz rijeci pohvale rahmetlijama i
zahvalnosti svim prisutnim clan kolektiva gimnazije i neko iz redova
ucenika. Kada dzematlije (ljudi) odu sa groblja imam ostaje pored
mezara rahmetlije i tada uci na talkin.
HA%AR PO$LI1E DZEAAZE
Hatar traje najmanje sedam dana kada se organizovano docekuju i
ispracaju svi oni koji dolaze na hatar porodici koja je ozaloscena. Poslije
toga dolazi se i dalje na hatar ako su ljudi iz raznih razloga zakasnili i
nijesu dosli u prvih sedam dana. Za sedam dana ozaloscena porodica je
na okupu. Najblizi iz rodbine i bratstva tu su da pomognu kod sretanja i
posluzivanja svih onih koji dolaze na hatar. Desetine a u prvim danima i
stotine ljudi dodu na hatar u jednom danu. To su prijatelji, komsije,
kolege s posla, rodaci, kako iz #ozaja tako i iz obliznjih gradova.
U prijepodnevnim satima uglavnom dolaze samo muskarci a u
poslijepodnevnim zene i uglavnom su u posebnim prostorijama.
Prijatelji i gosti koji dodu sa strane, obicaj (adet) je da se zadrze
na rucku. Za sedam dana hranu obicno ozaloscenoj porodici donose
rodbina, bratstvo, prijatelji, komsije, ruckovi su uvijek bogato
spremljeni.
Musliman mora biti spreman da umre-preseli u vjecni zivot, cist i
uredan. (Kod nas se kaze-bliza je smrt no jaka za vrat).
Zabranjeno je i nije po Islamu, glasno kukanje i naricanje, tuzenje,
redanje i pracenje dzenaze od strane zenskih osoba bez obzira na starost.
Nijesu obicaji da zene sjede kod muskog mejta, da se ne brisu
(usisavaju sobe) dok je mejjit u kuci, da se pali svijeca vec se ukljucuje
svjetlo (sijalica) na mjestu gdje se gaslio (kupao mejjit), da se nose
vijenci ispred dzenaze.
#ahmetli Jasar-aga je dozvolio nosenje vijenceva ispred mejjita
rahmetli Nuska i ako su se tome protivili imami, jer na taj nacin rahmetli
Jasar-aga nije htio u tako teskoj zalosti da povrijedi paznju i nacin na
koji su htjeli da mu odaju poslednju pocast njegovi mnohobrojni
prijatelji i ucenici.
Isticem da je u to vrijeme nosenja vjenceva i cvijeca bilo veoma
rijetko ali su na taj nacin mnogi htjeli da pokazu duboku zalost i bol ne
samo zbog njegovih godina vec i zbog velikog postovanja koje je imao
kod prijatelja, ucenika, kao i u citavom gradu. Bila je to do tada najveca
dzenaza koja se pamtila godinama.
PO$1ECIJAA1E MEZAR1A
Svi narodi svijeta posjecuju svoje umrle, istina, svako na svoj
nacin. Kod muslimanskog naroda obaveza je i tradicija da se posjecuju
mezarja. Kad se dolazi na groblje mrtvima se naziva selam i to ovako:
Selamun alejkum o Mehrumi ! Neka Allah oprosti grijehe i nama i
vama.
Nasi preci su ostavljali na svojim nisanima pouke i poruke
posjetiocima mezarja-groblja, kako bi ih podstakli na razmisljane. Jedna
od takvih poruka i pouka stoji na jednom od nisana i glasi :
'Posmatracu moga groba,
Jednaki smo skoro oba,
Ja sam fuce bio tako,
Sutra ces ti biti ovako '.
'Dodoh, vidoh i odoh`.
0bicaj (auet) je u Rozajama ua se gioblja posjecuju za cestite
noci, uoci Ramazana, pivi uan Ramazanskog i Kuiban bajiama i uoci
petka. Piilikom obilaska gioblja osoba tieba ua buue cista, okupana i
sa abuestom. 0ce se oulomci iz Kui'ana El-Fatiha i uiuge uove.
ODRZAJAA1E CROBL1A I PO$%AJL1AA1E AISAAA
Iako islamska vjera izvorno ne podrzava podizanje nadgrobnih
spomenika-nisana, na ovim prostorima, nastali su brojni i veoma
raznovrsni nisani. Prvi nisani bili su od kamena i njima su se obiljezavali
mezari svojih rahmetlija. Kamen nad grobom u islamskoj religiji je
svjedok (na arapskom jeziku 'sahid), odnosno biljeg mezara pred kojim
se uci el-Fatiha.
Nad mezarima se postavlja i obradeni kamen (siga), na kojem se
radi prepoznavanja ispisuje natpis 'tarih. Po nacinu obrade,
raznovrsnosti i velicini, uspravno postavljeni, obiljezavaju humke
mezara, jedan se postavlja iznad glave i drugi manji ispod nogu
rahmetlije. Nisani oblikovani (tesani) predstavljali su mezare: sehida,
haIiza, eIendija, hadzija, gazija, aga, begova, itd.
Pljosnati muski nisani sa lijepo oblikovanim turbanima u guzvama
i ornamentalnim reljeIima koji uokviruju natpise na nisanima prikazuje
jos jedan dokaz blizeg bratstva: Fetahovica, Beciragica, Kardovica,
Hadzica, (Hankusica), Ganica, Hamzagica i Colakovica.
EpitaIi na nisanima ispisani su arapskim pismom i staroturskim
jezikom. Natpis na nisanu je velicanje Allaha. Evo nekoliko prevedenih
natpisa sa mezara koji se nalaze u Kucanskom groblju a napisani su
staroturskim - persijskim jezikom.
Allah je Jjean.
ime meffta, ime oca i pre:ime (na pocetku nisana).
* * *
Saglasan u ovof kuci prastanfa grifeha,
Na vrelom i u:visenom Boifem prifestolu,
Sties da mi kabur obidfes,
Prospe svfetlost mekanskih sirina,
Dok mi kabur obila:i,
Dusi mi odan prifatelf,
* * *
n ( Allah) fe Jfecan,
Bili smo poput vas,
Ji cete biti poput nas,
* * *
prosti mi Mof Gospodaru U:viseni,
Tako ti Tvog nafveceg prifestola i svfetlosti Kurana,
Braca kofa dodfu da posfete mof me:ar,
Neka mofof dusi El-Fatihu poklone i
tako dobrocinstvo ucine,
* * *
Ne nadaf se nit se predaf nebesima,
Nevfernima nema utocista,
Ne hitaf mfestu na kom stofis,
K mfestu odredenfa dospifevas odfednom,
bfava o prola:nosti stie i:nenada,
Nacinfena odifela odla:eci ostavlfam,
prost dusi nepokornof Svevisnfi,
* * *
Rahmetli, :a koga se milost trai,
i kofi fe :avistan (milosti),
Za dusu nfegovu-nfenu. . .
Fatihu mi nesebicno prouci,
* * *
Godina rodenfa i smrti. (na krafu nisana).
EL - FATIHA
8
9
Hajrat Rafeta Kardovica za rahmetli Adaletu
Starije generacije muslimana su prihvatile islamske propise oko
podizanja nisana i dan danas vode racuna da nisani budu uradeni u
skladu sa nasim islamskim propisima, sto znaci da nisan bude skroman,
bez slike i bilo kakvih natpisa. Na nisanu treba da pise: Allah je vjecan,
ime, ime oca, prezime, godina rodjenja i smrti i ko podize nisan i na
kraju El-Fatiha. Nisani se podizu uglavnom godinu dana poslije smrti iz
razloga da bi se zemlja slegla.
'Urezano u kamenu i pamcenjuZaim Azemovic i Zecir Luboder, #ozaje 2007.
god. Kulturni identitet muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic,
Podgorica 2001 god, ' Etnoloske odlike Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul
Kurpejovic, 2002. god, '#ozajski zbornik, 'Almanah, Podgorica, br. 3-4 (1998.
god.), br. 5-6 (1999. god.) br. 7-8 (1999. god.)
R1ECAIK MAA1E POZAA%IH RI1ECI:
A
Abdesluk, avdesluk- posebno mjesto gdje se uzima abdest
Abdest, avdest, avdes, abdes-pranje ruku i drugih djelova tijela prije
namaza
Acik- jasno, otvoreno
Adet- obicaj
Adzamija- maloletan, nezreo
Aga veleposjednik za vrijeme turske okupacije nasih krajeva
Ahar- stala
Ahbab- prijatelj, drug
Ahiret- zagrobni zivot, onaj svijet
Ahmak- budala, glupan
Ajet- kuranska misao
Aksam- vecer, prvi mrak
AlaIranga moderno, na evropski nacin
Alahhu ekber Allah je najveci
Alat- konj ridaste dlake
Alcak- nastran, poremecen
Alejhinaleti- davo, vrag
Amidza stari covjek, adzo, stric
Anlaisati razumjeti
Arsuz - bezobrazan
Asker vojnik
Avaz glas
Avlija- ogradeno kucno dvoriste
Azgin neusrasiv-vrijedan-jak
Azrail melek
B
Badihava besplatno
Bahnuti stici iznenada
Baska drugacije , odvojeno
Basma vrsta sarenog platna
Bastadur sposoban
Bajrak - zastava
Bedevija jahaci konj
Beg Ieudalac u tursko doba, gospodar, gospodin
Begenisati dopasti se, svidjeti se
Behar - cvijece
Bejan javno, na vidjelo
Belaj nevolja
Belenzuk narukvica
Beljega linija, start
Bendarita postovati nekog, uvazavati
Bericet - hrana
Bes platno za ves
Besa data rijec, garancija, zastita, jemstvo
Besare predosjecaj, znak
Bika, bijaca baba
Binija drvena precka
Binjadzija dobar jahac konja
Bisage torba za vezanje na konja ili nosenje preko ramena
Boj bitka, boj - sprat
Bon bolestan
Bonik bolesnik
Bosca pletena pregaca
Brvno drveni obod kuce
Bujrum izvolite
Bukadar puno, mnogo
Buljugbasa- cetovoda, celnik
C
Caba svetiliste muslimana
CaIir covjek teske naravi
Cahat hartija
Ciradzija ciridzija, kiridzija, onaj koji s konjima prevozi robu
Citab sveta knjiga
CulaI, culah bijela kapa od vune valjane
Cuprija most
Custek lonac od dinduva za sat
Cutek dobiti batine
CeIin- skrojena garderoba za umrlog
Cesa-novcanik
C
Cair basta uz kucu, livadica uz kucu
Caksire vrsta pantalona
Camasir ves
Cardak vrsta kuce
Care izlaz iz situacije
Carsav platneni prekrivac
Cehre izraz lica
Cekmedze sanduce
Celjade clan porodice
Cemer pojas sa zlatnicima
Cert urez, usjek drvene grade prilikom pravljenja kuce
Cestita noc dvadeset sedma noc #amazana
Cevrljanje galama, prica bez veze
Cibuk lula za pusenje
Civit tamna boja
Coha vrsta platna
Curuk Ialican, sakat, obolio
Civcija, cipcija kmet, odredivac imanja kod veleposjednika
C
Cijed pepeo pokvasen vodom
Crepulja zemljani sud u koji se pece hljeb
Crkavica sasvim malo hrane
Cmizdriti plakati tiho bez glasa za nesto nepotrebno
D
Dajidza ujak
Damar - vena
Dedo djed
Demirlija, dimirlija velika bakarna tepsija
Derdan zenski nakit koji se nosi o vratu
DerdeI drvena sprava za vez
Derdek soba u kojoj se provede prva bracna noc
Derdek dova molba Allahu za srecan brak
Derman spas, lijek, pomoc
Ders predavanje
Dert briga, bol
Dever dunja zivotna borba
Dimije donji dio odjece koji nose muslimanke
Din, dina ti vjera, vjere ti muslimanske
DolaI, dolap orman sa policama uza zid
Dova molba Allahu
Dovda tijelo, tjelesni sklop
Ducan - prodavnica
Dugum vrsta posude za vodu
Dunah grijeh
Durunlije-turska vojska
Dunjaluk svijet
Dusek vunena posteljina na kojoj se spava
Duvak veo za nevjeste kojim se prekriva lice i glava
Duvar zid
Duveglija mladozenja
DZ
Dz. s u ime uzvisenog
Dzada put
Dzais valja nesto uraditi
Dzam staklo
Dzamadan prsluk
Dzan dusa
Dzehenem pakao, najlosiji zagrobni zivot
Dzematilje skupa, zajedno
Dzematlije skup ljudi koji klanja namaz
Dzenaze sahrana
Dzenet raj, najljepsi zagrobni zivot
Dzevap odgovor
Dzin duh, demon
Dzuma klanjanje petkom u podne u dzamiji
Dzumertan darezljiv, milostiv, gostopriman
E
Ensarije( ljudi poznati po gostoprimstvu, po svojoj spremnosti da pruze
zastitu i utociste svakome ko je u nevolji,bez obzira na vjeru i porijeklo).
EIendija gospodin
El-Iatiha- molba Allahu
Emer- naredba, zapovijed
Evlad, evljad- porod, djeca
Ezan- poziv na namaz
F
Feredza- zenski prokrivac kod muslimanki
Ferman- carski ukaz, naredba
Fermen- vrsta prsluka
Fes- kapa koju nose muskarci- muslimanska nosnja
Fildzan- solja za kaIu
Fis- dio plemena
Fisek- metak
Fursat- inat, suprostavljanje
Furuna- pec
G
Gajret nada
Garib siromah, invalid
Gas, gaz petrolej
Gazija junak, pobjednik
H
Haber vijest
Hadzija hodocasnik Meke
Hajirli srecno, sa srecom
Hajrat most, cesma, poklon za predusu mrtvom
Hajvan zivotinja
Hak pravo, svojina, istina
Hal siromastina, bijeda
Hala sestra oceva-tetka
Halajka neozbiljna djevojka, zena
Halaliti oprostiti, pokloniti
Halhal vrsta narukvice
Halija Iina serdzada tkana na persijski nacin
Halijedanje skitanje
Halva vrsta kolaca
Hamajlija zapis
Hamal nosac
Hamam kupatilo
Hambar, hanbar drvena zgrada
Hanuma gospoda
Haplak budala, glupak
Harac porez
Haram neoprosteno, prokleto
Hatar misao, pamet, sjecanje, izraz saucesca
Hatma proucavanje citavog Kur`ana
Hatula supljina u zidu
Hazur - cudo
Hecaja prica
Hecim ljekar
HeIta sedmica
Hidzra islamsko racunanje vremena (16. jul 622. god.)
Hijanet zavidan
Hira surutka, bistri odliv od mladog sira
Hizba, izba stala
Hizmecar sluga
Hizmet usluga, posao, rad
Holgedum, holdedum dobrodosao
Hucumet zacudeno, cudo uciinje
I
Iblis davo
Ibret pogrdno cudenje
Ibrik bakarni sud za vodu
Icindija, ikindija namaz izmedu podne i aksama
Idara sredstva za zivot
IItar cin prestanka posta u prvi mrak
Igbal sreca
Ihram bijeli ogrtac za posjetu cabi
Ihtijar starac, mudrac
Iljac, ilac lijek
Iman vjerovanje
Imanje posjed, imovina
Insan covjek
Intat - sposobnost
Izum dozvola, saglasnost
1
Jacija Namaz izmedu aksama i sabaha
Jalija staza, put
Jaran drug, prijatelj
Jastuk u kalup prosiveni jastuk punjen slamom
Jazija borac
Jazuk steta, sramota
Jelek zenski prsluk
Jemin zakletva
Jenda zena koja ide po nevjestu
Jetim siroce
K
Kabila- bratstvo, dio bratstva
Kablic- drveno burence
Kabuliti, kabuljiti primati rado
KadiIa svilena tkanina
Kanaobicaj pred udaju djevojke, bojanje ruku, bojanje kose sa
posebnom Iarbom
Kanat prozorsko okno
Karvan od karavan, povorka ljudi i konja
Kasaba varosica
Kasap mesar
Katiljski - neprijateljski
Kibla strana svijeta prema Cabi, Kabi
Kidisati napasti
Kijametski dan Sudnji dan
Kimet postovanje, uvazavanje
Kismet sudbina
Komordzija kanedzija -onaj koji tjera stvari nevjestine ili za nevjestu
Kujruk pletenica kose
Kurban-ovca ili govece koje musliman zakolje u imeAllaha
L
Lamba lampa
Lavor ledjen-posuda za umivanje lica
M
Mah sirina u kosenju kosom
Mahljuk narod loseg morala
Mahmudija - posiljka
Mahsus - narocito
Maksum dijete
Mal imovina
MariIetluk vjestina
Masalah, masala bravo, halal vjera
Maser losa situacija, hladno vrijeme
Masrik istok
MatuI senilan starac
Mazul sramota, ponizenje, omalovazavanje
Megdandzija borac, junak, pobjednik, prvak
Mekteb, mejteI, mejtep osnovna Islamska skola
Melajce, meljajce melek
Mendilj, mindilj maramica
Merak ljubav, zelja
Merhaba muslimanski pozdrav
Mezar grob
Milc plac ili zemljiste za izgradnju objekta- kuce
Miltan, miljtan gornji dio muske odjece
Minder drvena sjedeljka sa naslonom
MisIak, - cackalica od posebnog drveta-cetkica za zube
Moba ispomoc u radu
MuItac zavisan
MuItija vjerski poglavar
Muhabet razgovor
Muhadzer iseljenik
Mujezin lice koje uci Ezan
Mula ucen covjek, vjernik
Mumin vjernik
Munare - minare, dio dzamije sa koje mujezin poziva vjernike na
molitvu
MusaI casna knjiga Kur`an
MusaIir gost
Musibet losa atmosIera koja vodi u zlo
Muslihun ugledna osoba koja ucestvuje u mirenju zavadenih
Mustuluk nagrada, poklon
Mustulukdzija - onaj koji prvi javi radosnu vijest
Mutvak ostava u kuci, mjesto gdje se sprema hrana
N
NaIaka imetak, bozja milost
Nahija upravna jedinica
Nalule, nanule vrsta drvene otvorene obuce
Namaz muslimanski nacin moljenja Allahu
Nazdraviti glavu - izjaviti saucesce
Nicah brak po vjerskim obicajima
Nisan nadgrobni kamen, spomenik
Nur svjetlost
O
Obaliti prevrnuti, oboriti
Obejaniti objelodaniti
Odaja soba
Odzak dio kuce gdje se lozi vatra
P
Pehlivan-heroj,pobjednik
Pacaluk vrsta veza na dimijama, ukrasna nogavica na dimijama
Pantole, pantolje pantalone
Peca prekrivac lica muslimanki
8
Percin vrsta muske Irizure
Peskes dar, poklon
Podgovarati nagovarati, navoditi (najcesce na losa dijela)
Pusija zasjeda
Pustecija-ovcija koza
R
#aI polica, stalaza
#ahat miran
#ahmet milost
#ahmetulahi alejhim Allah im se smilovao
#ehem vrsta hipoteke kuce, zemlje, sume, stoke, imanje itd.
S
Sedzada mali cilim (najvise se koristi ispod mejjta
okrenutog u kuci
Sevap korist
Sibijan djeca
Sehara drveni sanduk
Sahibija posjednik
Sevap korist
Sibijan djeca
Sabah namaz jutarnja molitva Allahu
Sac limeni pokrivac za vatru
Sadaka milostinja
Sadzak zeljezni tronozac na ognjistu
SaIa posuda za vodu
Salavat posebna molitva koja se uci sa minareta povodom necije smrti
sa oglasavanjem objavljivanjem ko je preselio na ahiret
Sandzija - probod
Sehara drveni sanduk
Sellam muslimanski pozdrav (zelim vam mir)
SuIur jelo u sabah poslije kojeg pocinje post
Sunet obrezivanje
Sura poglavlje Kur`ana
Surahija vrsta posude za tecnost
Sandzija - probod
Surun progon, izgon
S
Samija zenska marama od tkanine u boji
Sandzija - probod
9
Sart islamska duznost
Sehade osnovna molitva kojom se potvrduje pripadnost islamskoj vjeri
Sehid poginuli borac za odbranu zemlje
Sejtan davo, naletnik, sinonim za sve lose
Ser nemiran
Serbet voda sa medom ili secerom
SereIa ograda, usko ogradeni prostor na minaretu sa kojeg mujezin uci
dove
Serijat islamski propis
Silte, siljte mjesto za sjedenje na prostirci, jastuk cetvrtaste osnove
napunjen vunom ili krpama
Sindra daska kojom se kuca pokriva
Slam otpad
Sucur - blago
T
Tahta daska za pokrivanje
Taksirat nesreca, nevolja
Takuljin - novcanik
Tendzera duboka bakarna posuda
Tentelje - ukrasna cipkana traka na jastucima u kalup ili u zavesama
Terezije vaga
Tespih brojanica sa 33 ili 99 zrna
Trap iskop u zemlji pokriven
Trnokop kramp
Turbe natkriveni grob
U
Uckur privezak za donji ves
Ujdurma dogovor, sporazum
Ukahriti razalostiti
Ulema vjerski ucenjaci
V
Vade rok
Vakat vrijeme
VakuI davanje imovine u solidarne svrhe muslimanska zaduzbina
Varenika, varnika kuvano mlijeko
Vatan kuca. pokucanstvo, imetak
Vazdan- uvijek, stalno
Veljahaulje- cudno, cudnovato, nevjerovatno
Vilajet pokrajina, provincija
Vesvesa manija, umisljenost
Zar zenski prekrivac lica kod muslimanki, Ieredza, peca, duvak. .
Zaval Bozija kazna
Zekat obaveza muslimana da da porez na imovinu
Zijaret posjeta
Zindan tamnica
Zeman vrijeme
IVORI I LITERATURA
Zelimir #ukavina: 'Podgoricki muslimani u proslosti i sadasnjosti, 'Muslimanska svijest, br. 57,
str. 2 , Selami Pulaha: 'DeIteri iredistrimit, nd. 295-300. Mijajlo Asanin, ' I tada rekose: Nece proci '
(Preko smrti u buducnost str. 145). dr Milisav Lutovac, 'Naselja i porijeklo stanovnistva knjiga 37, Dusan
Lutovac, 'Prva crnogorska brigada narodne odbrane , Titograd, 1989. 'Sandzacki heroji. SANU, Beograd
1960. 'Kako se kalio Sandzak, Harun Crnovrsanin, 2003. god. 'Sinovi Sandzaka, Nuro Sadikovic, 2003.
god. Marko Miljanov, 'Kuci i Arbanasi,
dr Ejup Musovic, 'Muslimani od pada Zete 1499. god. Novi Pazar, 1997.god., Hivzija Hasandedic,
'Spomenici Islamske kulture u Herceg Novom i okolini, Junacke Muslimanske i Epske pjesme Mededovic
Avda i Kurtagic Murat-age i pjesme koje su zabiljezene od starih predaka i drugih narodnih guslara. Marko
B. #asovic 'Pleme Kuci, etnograIsko-istorijski pregled, 'Pleme Kuci, #adoslav Drekovic, BIGZ, Beograd
1978. 'Almanah, Podgorica, br. 3-4 (1998. god.), br. 5-6 (1999. god.) br. 7-8 (1999. god.) '#ozajski
zbornik br. 13 'Osnivanje 'Gajreta u #ozajama 1930. god. Osman Kurpejovic, strana 53 (januar 2007.
god.), 'Kulturni identitet muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic, Podgorica 2001. god',
' Etnoloske odlike Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, dr Avdul Kurpejovic, 2002. god, '#azvoj skolstva
u #ozajskoj opstini 1900-1980.god. sa ljetopisima skola #ozaje, 1985. god, KUD 'Vrelo Ibra #ozaje 200.
god, Znanjem u buducnost 100 godina O. S. 'MustaIa Pecanin ' #ozaje, 2002. god,
'U susret 41. Sandzackim igrama #ozaje 2004. god. , 'Ko je ko u Crnogorskom sportu
Crnogorska sportska akademija , Podgorica, 2005. god. KU#`AN s prevodom-Besim Korkut, Sarajevo
1989.god. 'Izbor Hadisa. '#ijadussalihin, En-Newewi, Novi Pazar, 1996. 'Tako je govorio Muhammed
#esulullah, Ahmed Mehmedovic, Novi Pazar 1998. god. Svadbeni obicaji Meco Nurkovic #ozajski
zbornik.
'Mevlud EIendija MustaIa Fetic #ozajski zbornik. 'Vojnik list Beogradske armijske oblasti, broj
864 od 15. marta i 865 od 15. aprila 1981. god. Beograd. 'Pobjeda, utorak 23. Avgust 1977. god.
'Pcelarstvo Podgorica, 2007. god. 'Dan, od 4 maja 2005. god. 'Lovacki list god. 2006. List
'GI# #ozaje. '#evija D od 28 Iebruara 2007. god. ('Zivotna prica #ozajke Vasvije Kardovic).
'Glasnik vrhovnog islamskog starjesinstva, H. htz. Sinanudin Sokolovic, Sarajevo 1972. god.
'Urezano u kamenu i pamcenju Zaim Azemovic i Zecir Luboder, #ozaje 2007. god.
adil (M) Kardovic
(biograIija)
Fadil M. Kardovic, roden je 20. novembra 1957. god. u #ozajama.
Osnovnu i srednju skolu zavrsio je u #ozajama. Nastavnicki Iakultet, grupa
Iizicko vaspitanje, zavrsava 1979. god. u Niksicu i zaposljava se u Osnovnoj skoli u
Baloticima, onda prelazi da radi u Osnovnu skolu 'MustaIa Pecanin ' u #ozajama, gdje
i danas radi kao proIesor Iizickog vaspitanja.
U toku radnog vijeka zavrsava Fakultet Iizicke kulture u Nisu. Bio je clan
raznih omladinskih i sportskih Ioruma u opstinskim, regionalnim, republickim i
saveznim okvirima, predsjednik 'Drustva pedagoga Iizicke kulture #ozaja, u dva
mandata i clan predsjednistva Crne Gore, predsjednik skolskog Iudbalskog saveza
sjeverne regije Crne Gore. Ucesnik je svih zimskih i ljetnjih Sandzackih igara u trcanju
na srednjim i dugim prugama, staIetnim trcanjima, plivanju, gimnastici i streljastvu,
kao takmicar i trener.
Svoje znanje, entuzijazam i sportsko iskustvo prenosi na ucenike svoje skole
osnivajuci sportska drustva i sekcije i otkrivajuci medu ucenicima mlade sportske
talente, u dzudou, aikido i odbojci. Sa pionirima i pionirkama iz svoje skole postizao je
dobre rezultate na olimpijskim skolskim igrama Crne Gore i Ibarske doline. Clan je bio
kulturno - umjetnickog drustva 'Vrelo Ibra ' iz #ozaja.
Ostace zapamcen i kao izvrstan trener nordijskih diciplina i instruktor pri PSD
'Hajla #ozaje. Za svoje zalaganje i rezultate dobijao je znacajna priznanja. 'Drustvo
pedagoga Iizicke kulture, #ozaje, povodom 30. godina uspjesnog rada, dodijelilo mu
je Plaketu za doprinos u razvoju sporta i Iizickog vaspitanja. Objavio je vise strucnih
radova.
Fadil Kardovic je humanista i dobrovoljni davalac krvi vise od trideset pet puta
jer ima veoma rijetku krvnu grupu A #h D (negativan).
Ozenjen je Fikretom Kurpejovic i ima troje djece: kcerku Farisu i sinove: Farisa
i Fedisa.
$ADRZA1:
PREDCOJOR.........................4
RECEAZI1E...........................
I$%ORI1$KO - E%AOLOSKI PRIKAZ BRA%$%JA KARDOJICA....1
CO$%OPRIMAI ROZA1CI....................11
I$%ORI1A ROZA1A.......................1
PORI1EKLO KUCA.......................18
BRA%$%JA E%AHOJI CI , BECI RACI CI , CAAI CI , ( KAMBEROJI CI ) ,
KARDOJI CI , HADZI CI , HAMZACI CI I COLAKOJI CI
.................................21
$%AAOJAA1E I OD$EL1AJAA1E KARDOJICA..........25
DOBI1AA1E %I%ULE ACALAR$%JA...............27
MERDAA-ACA........................27
ABAZ-ACA............................43
0-AR-.......
HRABRI MURA%........................57
0NER-8
N0NEB-.
RIF-
NN0-.
SNIL-.9
0S0F-..8
KI..8
ZEAIDBA KARDOJICA.....................88
ZEAE ($UPRUCE,$AAHE) OD PO%OMAKA AURADIA-ACE.......88
ODIJE (KCERKE) OD PO%OMAKA AURADIA-ACE U PROSLO$%I I
$ADA.............................9
SNIL-9
BZI-S0L0...................................................................................................................
IME ZA PAMCEA1E.....................112
BIL-
BE..
KARDOJICI - HADZI1E....................152
KARDOJICI - HODZE.....................152
AKUL%E%$KI OBRAZOJAAI KARDOJICI............153
ZIJO%AE MUDRO$%I - IZREKE I PO$LOJICE...........155
Sematski prikaz bratstva Kardovica.................12
%RADICI1A, ZIJO% I OBICA1I U ROZA1AMA...........181
Od uenja ezana do dzenaze namaza.................181
$UAE%..............................182
MEJLUD.............................185
KURBAA I KURBAA BA1RAM...................18
RAMAZAA$KI BA1RAM.......................187
Zajednike etnoloske odlike muslimana................188
PO$LEDA1I LOJ..........................2
$JADBEAI OBICA1I.......................22
Izbor branog druga.......................22
Prosidba...........................22
$erijatsko vjenanje.......................25
Kna.............................2
Sv0vI.
Prstenovanje..........................28
OBICA1I KOD PO$1E%E I OBILAZEA1A BOLE$AIKA.......212
SNR PRESELENE N IRE..
HA%AR PRI1E DZEAAZE...................215
CA$UL-KUPAA1E I OPREMAA1E mejjita............21
DZEAAZE............................218
KLAA1AA1E DZEAAZE AAMAZA................219
$PUS%AA1E ME11I%A U CROB.................22
K0PvNE NEI
HA%AR PO$LI1E DZEAAZE....................222
PO$1ECIJAA1E MEZAR1A..................223
ODRZAJAA1E CROBL1A I PO$%AJL1AA1E AISAAA........224
RECNIK NNE P0NI RIECI.
Iv0RI I LIER0R
BI0RFI 00R FBIL N. KRB0vIC
Bismilahir-r-rahmanir-Rahim
"Ui, itaj, u ime svoga Cospodara, koji sve stvara..!"
Zahvaljujem Muneveri iz %urske, Rifatu iz A. Pazara, Hadzi Aehadu iz $arajeva, $abahudinu-Diljku iz
Rozaja i svima koji su mi pomogli u prikupljanju podataka za ovu knjigu, a posebno se zahvaljujem
donatoru bez ije pomoci ova knjiga ne bi ugledala svjetlost dana.
DOAA%ORI:
Rifat, $amir i 1akub Kardovic